Lokalni Izbori 2009

broj 7 • proljeće 2009. • besplatno kvartovsko glasilo

LOKALNI IZBORI 2009. izborna faktografija, pregled i novosti Vodicˇ za poboljšanje okoliša na Staroj Trešnjevci CEKATE PREDSTAVLJA: Odjel za sociokulturološke projekte Kvartna teorija

Plesom do užitka i zdravlja

ISSN 1846-503X

9 7 7 1 8 4 6 5 0 3 0 0 0 Zagrebački tramvajci proslavljaju Prvi maj 1927. Fotografija snimljena na uglu Ozaljske i Selske ceste.

Prva domaća tvornica vrpca i čipaka “Lacet” na Savskoj cesti 52, oko 1927. godine

Otvorena kola s konjskim pogonom pred tramvajskim spremištem na Savskoj cesti između 1891. i 1900.

2 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 skrsni blagdani su iza nas i već smo dobrano zašli u Proljeće. Proslavite početak novog ciklusa Prirode odlaskom na piknik sa svojim najdražima − ne zaboravite roštilj ili košaru s hranom i bocom vina prekrivenu neizostav- nim kariranim uzorkom. Zamijenite izlazak u shoping centar šetnjom po TrešnjevačkomU placu ili pođite bezbrižno lješkariti na proljetnom suncu Jarunskog jezera. U nadi da sveprisutna ekonomska recesija nije zahvatila i vaš duh, želim vam da bez zadrške uživate u stvarima koje su zaista važne. Ne mogu a da ne primijetim stanovitu analogiju prijespomenutog s početkom novog četverogodišnjeg ciklusa u političkom životu našega kvarta koji će započeti lokalnim izborima. Vjerujem da ćete i razumom i srcem prosuđivati političke kandidate i njihove programe ali želim vas zamoliti za nešto također veoma bitno: razmislite o vlastitom programu za svoj kvart, grad, sebe, svoje bližnje, svoje sugrađane… jer naš svijet jest onakav kakvim ga sami oblikujemo. Danijela Rajković Glavna urednica

Sadržaj 4 Projekt za kojim žudimo 30 Glas naroda Poboljšanje okoliša na Staroj Trešnjevci Što očekujemo od lokalnih izbora 2009.? 7 Lokalni izbori 33 CEKATE predstavlja 2009. Odjel za sociokulturološke projekte 35 In corpore sano... Plesom do zdravlja 38 Ime moje ulice 19 Udruge u susjedstvu 39 Kolumna Invalidi rada “Ljudi s ljudskim licem” 21 Ljudi koji žive Trešnjevku 40 Od placa do stola Višnja Fortuna - skrb, briga i socijalna osvještenost 41 Poznati stanar 23 Znanstveni pristup Hrvoje Šalković: pisac i globtroter Kvartna teorija 44 Događanja za neumorne 26 Kulturne kronike

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 3 Projekt za kojim žudimo

Poboljšanje okoliša na Staroj Trešnjevci Pripremila Danijela Rajković

Slažete li se s niže navedenim primjedbama građana iz projektnog istraživanja? I mi, no koliko glasni moramo biti da bi bili uvaženi? • nedovoljan broj zelenih površina, naročito uspoređen s izgrađenim površinama • loše održavanje zelenih površina • zapuštenost naselja • nedostatak dječjih sadržaja • neprimjerena opremljenost parkovnih površina za djecu (dječjim igračkama i pomagalima) • neprimjerena opremljenost parkovnih površina sadržajima za sjedenje i boravljenje • neprimjereno korištenje parkovnih površina od strane pasa te prijedlozi da se zelene površine podijele na one za šetnju pasa i na one za ljude (djecu) • loše regulirano parkiranje (posebno na pločnicima) • nedostatak parkirališnih površina • nedostatak javnih wc-a • nedostatak prostorija za okupljanje starijih građana • potreba rušenja i uređivanja zapuštenih zgrada i ambijenata • nedostatak fontana (i spomenika, rijetko!) • nedostatak manjih trgovina u kvartu

Autori projekta, arhitekt i ugledni zagrebački urbanist Borislav Doklestić sa suradnicom arh. Jasminom Sirovec - Vanić nude novu i kvalitetnu urbanu sliku Stare Trešnjevke po mjeri njezinih stanovnika – a kvalitetan okoliš je i zdrav okoliš...

Sadržaj ovog projekta ponešto odudara od ustalje- Posljednjih nekoliko godina Gradski zavod za ne urbanističke prakse i nije formalni dokument, nije prostorno uređenje angažiran je uglavnom na raz- dakle ni „UPU“ ni „DPU“ ni „GUP“, već predstavl- vojnim projektima koji su dobrim dijelom inicirani ja dobro polazište za investiranje javnog i privatnog poduzetničkom aspiracijama. Ovaj projekt ulogu novca u poboljšanje kvarta, odnosno u poboljšanje Zavoda i Gradskog ureda nastoji tražiti u povezivan- životnog okoliša građana u okviru javnih prostora ju s četvrtima i uvažavanju potreba građana. Stare Trešnjevke. Aktualna urbanistička praksa, kao i ona gradskih institucija i privatnih urbanističkih tvrt- JAVNI STANDARD TREŠNJEVKE − TOČKE URBANITETA ki bavi se dokumentima koji u pravilu odgovaraju na NA TREŠNJEVCI poduzetničke/korporacijske aspiracije, a vrlo malo ili Analize pokazuju da je četvrt Trešnjevka u povolj- nikako se ne referiraju na potrebe građana. nijoj situaciji u gradu s obzirom na osnovni društveni Ne postoje elaborirani programi u formi standard (predškolski odgoj, osmogodišnje škole), urbanističkih dokumenata za kvartove gdje se više što je rezultat naslijeđene situacije i nekadašnje bri- ne gradi ili gdje treba sanirati i rehabilitirati neku si- ge o socijalnom standardu Trešnjevke. tuaciju te gdje treba nešto ponuditi građanima bez Južni dio četvrti planiran 60-ih godina prošlog nužno nove gradnje. stoljeća (funkcionalistički grad) povoljan je s obzirom Ovaj se dokument nastoji baviti upravo na standard i dostupnost javnih zelenih površina. poboljšanjem okoliša ne baveći se regulacijama Nepovoljna je situacija u starijem dijelu četvrti nove gradnje na Trešnjevci. S time da poboljšanje s obzirom na javne zelene površine, posebno u zo- okoliša bitno utječe i na poduzetnički interes u kvar- nama intenzivne transformacije niske stambene tu, na rehabilitaciju postojećih tvrtki (posebno malih zgradnje u visoku. Potpuno je deficitarna ponuda la- obrtnika) i dolazak novih. ko dostupnih manjih zelenih površina – nužnih za

4 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Projekt za kojim žudimo kvalitetan životni okoliš, posebno za starije osobe i dječju dob. SAMOBORČEKOVA TRASA uskotračne prigradske željeznice koja više nije u funkciji. Postojeći drvoredi se devastiraju novim interpo- Riječ je o rehabilitaciji koridora koji je danas lacijama (najnoviji primjer Petratičeva ulica!), a ne zapušten i napadnut raznim nelegalnim gradnja- sade se novi. Takvo stanje je negativno ocijenjeno i ma. (Rekonstrukcija prigradske željeznice i veza s u sociološkom istraživanju. gradićem Samoborom nedaleko Zagreba osmišljava Istraživane su točke povremenog ili dnevnog inte- se u koridoru željeznice normalnog kolosjeka koji je resa stanovnika Trešnjevke, a koje nisu nužno veza- u funkciji – sjeverno od kvarta Trešnjevke.) Predlaže ne uz užu stambenu četvrt i dnevni ciklus potreba. se čitav niz programa za zeleni koridor, od onih To su mogući generatori nove mreže (grad kao neizgrađenih – šetnica, biciklističkih staza, rekreaci- mjesto susreta), povezano s privlačnošću prostora do- ja na otvorenome pa do animiranja koridora izgrad- brim urbanističkim dizajnom i urbanim pejzažem. njom paviljona – kafića i sl. POSTOJEĆE STANJE Danas je to teritorij integriran u uže gradsko područje koje privlači značajan interes poduzetni- ka – to je teritorij koji prolazi bitnu transformaciju. Na parcelama i ulicama obiteljskog načina gradnje nastaju višestambeni visoki objekti bez adekvatnog povećanja javnog standarda. Ulična mreža se ne širi, nema novih trgova, nema novih parkova, socijalni standard nije bitno poboljšan. Prostor današnje Stare Trešnjevke devastiran je legitimnom i besprav- nom izgradnjom, s nedostatnom infrastrukturom. Ulice su bez urbane opreme i ne omogućavaju kontinuirano kretanje pješaka niti ikakva događanja. • nedostatne su zelene površine, ako i postoje, devastirane su ili su prostor za parking. • unutar kvarta ne postoje sadržaji koji bi različite instalacije i građevine željeznice, Samobor- omogućavali veću socijalizaciju. ski kolodvor/željezničke radionice ili Svilara – bubara. • noćna slika mogućih aktivnosti ne postoji. Uklapanje povijesnih regulacija i mjesta u nove (komercijalnije?) programe – takvim programima • nova gradnja je gotovo isključivo orijentirana nastoji se konkurirati diktatu nove gustoće, rušenja i na stanovanje tako da se formiraju čitavi monofunk- kompletne preobrazbe (profit je i u zadržavanju me- cijski kvartovi bez ikakvih pratećih sadržaja. morije mjesta). • ponuda i ulični standard sve je niži, ulica se Namjera je u projekt uključiti različite profi- prilagođuje isključivo automobilskom prometu, ga- le stručnjaka i predstavnike stanovnika četvrti te se se lokali uz glavne gradske ulice. moguće investitore. Projekt zahtijeva stručnu i or- 1. PROJEKT „REMEMORIZACIJE“ ganizacijsku pripremu, „urbanizam mjera“ (npr. • obnova građevina starih regulacija „Agencija za trešnjevačku baštinu“) i drukčiji odnos • uređenje javnih površina uz povijesna mjesta prema trešnjevačkom naslijeđu. (unutar starih regulacija) REHABILITACIJA STARIH REGULACIJA I PROJEKATA • istraživanje novih programa koji bi reafirmirali Projekt predlaže očuvanje i intervencije na sta- stare trešnjevčke regulacije i povijesna mjesta rim trešnjevačkim regulacijama nastalima za soci- • umrežavanje „trešnjevačke povijesti“ u atrakci- jalnu gradnju. Tipično je za te kvartove da je to daje na Trešnjevci nas teritorij s vrlo kvalitetnim zelenim fondom, ali Trešnjevka gubi svoj identitet, pa projekt istražuje još uvijek vrlo niskim standardom stanovanja – pro- nove programe koji bi reafirmirali stare trešnjevčke jekt predlaže rehabilitaciju tih kvartova i nužne pro- regulacije i povijesna mjesta kao što su Pongračevo gramske intervencije (točkasti javni sadržaji i atrak- i Istarsko naselje, Prva hrvatska štedionica – javni cije) koje će ih “otkriti” stanovnicima Trešnjevke, i prostori, Trasa Samoborca – željeznički kolodvor i ne samo njima.

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 5 Projekt za kojim žudimo

MODERNA NA TREŠNJEVCI Pretpostavka je da će se vraćanjem pješačkih atrak- Uz stare regulacije naselja na Trešnjevci su i cija i poboljšanjem slike ulice vratiti i aktivnosti u kvalitetni primjeri zagrebačke moderne, koji su u ulične lokale i poboljšati opći vizualni standard registru zaštićenih arhitektonskih sklopova, ali ne- kvarta. Poboljšanje javnog prostora (ulice) generira dovoljno istaknuti u živoj slici četvrti. Predlaže se poboljšanje privatnog (kuća, lokala). naglašavanje tih građevina na urbanoj sceni – ras- Poseban je problem proširenje kolnika nauštrb vjetom, adekvatnim uređenjem okolnog terena. već postojećih parkova uz prugu i na bivšoj trasi Samoborčeka (projekt Šarengradske kao brze ceste i 2. POBOLJŠANJE SLIKE ULICE – REDIZAJN I ANIMACIJA projekt produljene Kranjčevićeve). Ovim se projek- Ulice su (čak i nove rekonstrukcije – Nova cesta) tom predlaže korištenje Savske i Andrašecove ulice prilagođene isključivo automobilu. kao para ulica od kojih svaka prima ograničen broj U programu obnove trešnjevačkih ulica korišteno prometnih trakova (po dva) – Savska u smjeru grada, je 12 ključnih kriterija* za kvalitet urbanog prostora. a Andrašecova u smjeru izlaza iz grada (prometno,

U programu obnove starotrešnjevačkih ulica to je kapacitet „brze“ prometnice, ali uz značajnu ko- korišteno je 12 KLJUČNIH KRITERIJA za kvalitetu rekciju ponuđenim sadržajima). Ostatak koridora bi urbanog prostora se koristio za linearni park uz prugu u Andrašecovoj, • zaštita pješaka od kolnog prometa i prometnih a za pješake i javni promet u Savskoj. nezgoda 3. OTKUP ZEMLJIŠTA ZA MINIMALNI STANDARD • osjećaj sigurnosti / preklapanje funkcija noću i JAVNOG ZELENILA U ČETVRTI danju / dobra rasvjeta • zaštita od neugoda / buke / vrućine / zime / vjetra Na dijelovima Trešnjevke koji su kartiranjem jav- / zagađenja... nih zelenih površina (katastar zelenila) i ispitivan- • mogućnost neometane ugodne šetnje – hodanja / jima stanovnika prepoznati kao stambeni kvartovi neometan pristup za sve / hodanje bez prepreka / s deficitarnom ponudom javnih zelenih površina, interesantan okoliš – arhitektura / zelenilo predlaže se otkup (ili zamjena za gradsko zemljište) • pogodnosti za „stati“ / efekt ruba / atraktivna zona svake, makar minimalne čestice koja se na taj način / atraktivan detalj prenamjenjuje iz izgradive u neizgradivu površinu i • pogodnosti za „sjesti“ / pogled, sjena / sunce / lju- uređuje za boravak djece i starijih osoba na otvore- di / dobra mjesta za sjesti nom. • atraktivni pogledi / dobra rasvjeta noću 4. USKLAĐIVANJE GRADSKIH PROGRAMA I PROGRAMA • mogućnost razgovora i čitanja / zaštita – smanjen- ZA TREŠNJEVKU je buke Trešnjevački plac, stadion NK Zagreb, kompleks • mjesta za igru i tjelesnu aktivnost oko Doma sportova, zeleni dijelovi grada uz park • mjerilo – kuće i prostori dizajnirani prema ljuds- Ciglenice neki su od gradskih sadržaja na Trešnjevci kom mjerilu koji ne služe samo stanovnicima Trešnjevke. Istra- • mogućnost korištenja pozitivnih aspekata klimata živanja (ne samo na ovom projektu) ukazala su na / sunce / sjena / toplina / svježina nužnost dogovaranja i sa stanovnicima kvarta oko • pozitivna osjetilna iskustva / dobar dizajn / dobar programa takvih sadržaja, a posebno je važno raz- materijal / lijepi pogledi / drveće / ukrasna vege- vojem projek(a)ta „umrežavanje“ tih prostora u ur- tacija / voda bana događanja Trešnjevke.

6 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Izbori 2009. Lokalni izbori 2009.

Pred nama su izbori; ove godine oni lokalni za grad i gradske četvrti. Kao i prije četiri godine, treće nedjelje mjeseca svibnja građani će birati program i ljude od kojih očekuju najviše i najbolje. pripremile: Vesna Rems i Danijela Rajković

Ovi su izbori po mnogočemu specifični: premda se kampanje zvučati drugačije. Možda će biti skrom- još službeno nije oglasio startni pucanj, već sada nije, s manje jumbo plakata i spotova, a i programi se nagađa da će na ovim izborima više nego ikad koji će se nuditi morali bi biti niskobudžetni. Priče biti nezavisnih kandidata, tzv. slobodnih strijelaca o pelješkom mostu više ne mogu nikoga obmanuti iza kojih ne stoji niti jedna stranačka mašinerija, jer je svima jasno da car već dulje vrijeme paradira građani će izravno zaokruživati predstavnike gol. Stoga se od kandidatkinja i kandidata očekuje izvršne vlasti, na listama se očekuje više kandidat- puno mašte u kreiranju programa tipa «platiš kinja, sukladno novoj zakonskoj regulativi o jedna- dva − dobiješ tri». U zakonu stoji da se “Izborna kosti spolova. promidžba financira iz sredstava političke stranke Ove godine se po prvi put u Hrvatskoj održavaju iz- koja predlaže listu za izbor članova predstavničkih ravni izbori za gradonačelnike, župane i načelnike, tijela i iz darova domaćih fizičkih i pravnih osoba što znači da će se kandidati za gradonačelnike odnosno iz sredstava nezavisnih kandidata za izbor predstaviti kao pojedinci i od građana tražiti povje- članova predstavničkih tijela te iz darova domaćih renje i glas. fizičkih i pravnih osoba. Kandidati za općinske načelnike, gradonačelnike, Također, ovo su i prvi izbori koji se odvijaju u si- župane i gradonačelnika Grada Zagreba izbornu vijoj gospodarskoj situaciji, pa se očekuje da će i promidžbu financiraju iz sredstava političke stranke

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 7 Izbori 2009.

koja ih predlaže odnosno iz vlastitih sredstava i iz predviđeno je osnivanje gradskih četvrti i mjesnih darova domaćih fizičkih i pravnih osoba. odbora. Zabranjeno je primanje donacija iz anonimnih izvora”, a pravo na naknadu troškova izborne Imate li oko zgrade dovoljno parkirališnih mjesta? promidžbe ostvarit će političke stranke i nositelji Morate ih plaćati? Hoće li na slobodnoj površini nezavisnih listi koji na izborima dobiju najman- niknuti dječje igralište, park ili zgrada? A zelenilo? je jednog člana predstavničkog tijela odnosno Ima li dovoljno klupa za odmor, koševa za smeće? kandidati za izbor Treba li spriječiti utrke po ulicama ko- općinskog načelnika, je vode prema školi gradonačelnika, ležećim policajcima? župana i Ima li dovoljno dječjih gradonačelnika Grada vrtića? Možda nedosta- Zagreba koji na izbo- je ambulanta? Rade li rima dobiju najmanje komunalni redari do- 10% glasova birača bro svoj posao ili kućni od ukupnog broja ljubimci neodgovornih birača koji su izašli na sugrađana neometano izbore. obilježavaju prostor u parku u kojem se igraju Unatoč neimaštini, djeca? gradska je upra- va odriješila kesu Na sva ova i još niz drugih i za 2009. godi- pitanja građani mogu utje- nu od ukupnih cati, ali nažalost, zbog ne- proračunskih prihoda za dostatka političke kulture, financiranje mjesne samouprave odlučila izdvojiti demokratske tradicije, i posvemašnjeg uvjerenja da 66,5% više novca nego u 2008. godini. Za razli- su oni koji o tim problemima odlučuju gluha uha, ku od 2008. kada se za lokalnu upravu izdvajalo građani se nevoljko angažiraju. Porazan je poda- 3 posto od gradskog proračuna, u 2009. izdvojit tak da je broj onih koji izlazi na izbore iz godine u će se čak 5 posto. I dok oporba optužuje Bandića godinu sve manji, a na posljednjim je izborima ta da se služi predizbornim trikovima i potkupljuje brojka pala na čak zabrinjavajućih 40%. birače, iz gradskih četvrti poručuju da se izdvajanja za mjesnu samoupravu nisu povećala od 2005. godine i da se sav novac potroši na male komunalne Gradske četvrti akcije, a realizacija programa i planova po zahtjevi- Nekada se zvalo upravljanje iz baze, danas decen- ma građana i vijećnika, zbog nedostatka sredstava, tralizacija, ali u suštini se radi o tome da građani kronično su na čekanju. sami odlučuju što je bitno i hitno i inicijatori su aktivnosti u svojem kvartu.

Zbog nedostatka novca u lokalnoj samoupravi kasni Mjesni odbori i formiranje Mjesnih odbora, a što se planira nado- U sljedeće četiri godine trebali bi s radom započeti knaditi u narednom četvorogodišnjem razdoblju. U i Mjesni odbori što je također predviđeno Statu- svakom slučaju, financijsko jačanje lokalne zajed- tom grada još 2001. godine ali do danas još nije nice vodi decentralizaciji, što ujedno znači i demo- zaživjelo u praksi. Time bi se gradska četvrt razdi- kratizaciju javne uprave. jelila na više mjesnih odbora (slično nekadašnjim mjesnim zajednicama), te bi se mjesto odlučivanja Lokalna samouprava preselilo na još «nižu razinu», u manja naselja Vođeni idejom da problem jedne sredine nitko ne unutar gradskih četvrti u kojima opet građani mogu poznaje bolje od onih koji u njoj žive i izravno su imati svoje specifične potrebe. njime pogođeni, gradskim Statutom iz 2001. godine

8 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Izbori 2009. Vijeće gradske četvrti Trešnjevka jug je u razdoblju od 2005. do 2008. putem Plana malih komunalnih akcija pokrenulo i realiziralo veći broj akcija (oko 250) u vrijednosti oko 36.661.826,00 kuna. Donosimo pregled ostvarenih aktivnosti koje su unaprijedile kvalitetu života u ovoj četvrti.

Prostori mjesnih samouprava

Tijekom drugog mandata Vijeće je završilo program obnove, dovršetka i sanacije prostora mjesnih samouprava, od Društvenih domova na Knežiji i Prečkom, objekta Horvati-Srednjaci te uređenje prostora mjesnih samouprava Gajevo, Jarun i Vrbani. U svih šest prostora budući mjesni odbori imat će kvalitetne uvjete za rad i djelovanje. Također suradnja sa svim korisnicima – udrugama, udruženjima i ustanovama u razvoju društvenih programa i aktivnosti dodatno je unaprijeđena kvalitetnim prostorima.

Pojačano održavanje cesta, prometnica i nogostupa

Uređenjem i obnovom prometnica po naseljima, posebno onih koje su stare preko tridesetak godina, Vijeće je uredilo mnoge ulice, npr.Vincenta iz Kastva, Hećimovićeva, Majstora Radonje i Radovana, Braće Domany, Jarunska obala, Martina Pušteka, Albaharijeva, Tina Ujevića, Knežija, Baranovićeva, Tijardovićeva, Štefanićeva i mnoge druge te nogostupe, npr. Travanjska, Srpanjska, dijelovi Rudeške ceste, Paljetkove, Sla- venskoga, Dobronićeva, Haendelova, Omiška, Jaroslava Šidaka i dr.

Igrališta

Uređena su gotovo sva igrališta dječjih vrtića na cijelom područu četvrti. Dječji vrtići dobili su nove moderne dječje sprave s antitraumatskim podlogama u dvorištima. Također, radi zaštite objekata izgrađeno je pet ograda, a preostali objekti dobivaju nove moderne ogra- de tijekom 2009. Dječja igrališta po naseljima te javna igrališta uređujemo kompletnom rekonstrukcijom postavljajući moderne sprave s gumenim antitraumatskim podlogama, npr. Štrbanova, Park Srednjaci, Maj- stora Radovana, Gredice, Braće Domany, Macanovića, Heruca, Poljana J. Andrasssyja, Jarnovićeva, Park Slavenskoga-Tijardovićeva, Rujanska, Ožujska i dr. Postavljanjem novih golova i košarkaških tabli vodimo brigu o sportskim igralištima škola.

Zelene površine i parkovi

Uređenje zelenih površina i parkova izuzetno je važno u urbaniziranim sredinama kao što su naselja u četvrti. Radi se o sanacijama staza, platoa, postavljanjem klupa i košarica za smeće, hortikulturalnim uređenjem zelenih površina i dr.

Javna rasvjeta

Nakon izgradnje javne rasvjete u dječjim vrtićima i školama u prethodnom razdoblju, javna rasvjeta je do- punjavana u parkovima i ulicama, npr. Grge Novaka, Konjička, Jarnovićeva, Sibeliusova park, Park Majstora Radovana, potok Vrapčak. Također, Vijeće je u suradnji s gradskim uredima (Poglavarstvo) i trgovačkim društvima (ZG Holding) po- taknulo uređenje potoka, izgradnju DV Jarun, proširenje treće trake na Zagrebačkoj aveniji, dogradnju OŠ Josipa Račića i Matije Gupca.

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 9 Izbori 2009.

GRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA JUG Gradska četvrt osniva se za područje koje predstav- Područje gradske četvrti Trešnjevka jug prostire se lja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje na površini nešto manjoj od 10 četvornih kilometa- je povezano zajedničkim interesima građana. ra. Sa sjeverozapada je omeđena gradskom četvrti Vijeće gradske četvrti Trešnjevka jug konstituirano je Stenjevec, Trnjem na istoku i Trešnjevkom sjever sa 8. 6. 2005. i broji 19 članova. sjeverne strane. Sjevernu granicu čini nekadašnja Vijeće je oblik mjesne samouprave u Gradu Zagre- Ljubljanska, danas Zagrebačka avenija, južna gra- bu putem koje građani sudjeluju u odlučivanju o nica vijuga tokom rijeke Save, a na istoku završava poslovima iz samoupravnog djelokruga i lokalnim duž Savske ceste. poslovima koji neposredno i svakodnevno utječu na U četvrti se nalazi nekoliko starih sela Horvati i njihov život i rad. Jarun, ali većina stanovnika živi u visokourbanizira- Sjedište Vijeća je na adresi Park Stara Trešnjevka 2, a nima naseljima, kao što su Knežija, Srednjaci, Gre- poželite li ih kontaktirati, nazovite 65 85759. dice, Gajevo, Jarun, Vrbani i Prečko.

6 5

10 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Izbori 2009.

U četvrti se nalazi i jezero Jarun, omiljeno odredište Zagrepčana, pa se ponekad cijelo područje (osim Knežije i Prečkog) naziva Jarun. Gradska četvrt Trešnjevka jug jedna je od najvećih MJESNI ODBORI gradskih četvrti grada Zagreba, a nastala je od dije- 1. GAJEVO la nekadašnje općine Trešnjevka. Broji 67.162 sta- 2. HORVATI-SREDNJACI novnika prema posljednjem popisu iz 2001. Oko 3. JARUN 80% stanovnika živi u zgradama, a oko 20% u obiteljskim kućama. Prosječna dob stanovnika je 4. KNEŽIJA 39,8 godina (također prema popisu iz 2001., a da- 5. PREČKO nas bi bilo za očekivati da se nešto postarala). Broji 6. VRBANI oko 25 tisuća kućanstava i 27 tisuća stanova.

4 1 2

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 11 Izbori 2009.

10 pitanja za Predsjednika Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug Sašu Molana

GT: Jedno se razdoblje privodi kraju; kako biste ga opisali? U ovom razdoblju drugog mandata postojanja gradskih četvrti i Vijeća udvostručili smo naše mogućnosti direktnog rješavanja potreba građana putem plana MKA (malih komunalnih akcija). Građani su to prepoznali pa što smo više odrađivali i rješavali, to su građani tražili više jer su o tome više imali saznanja. Postali smo poznati kao oni koji rješavaju probleme. Također, naše mogućnosti ocjenjivanja i utjecanja na rad gradskih ureda i gradskih trgovačkih društava unaprijedili su kvalitetu življenja u četvrti. Planski predviđamo potrebe, a probleme nastojimo dobrom suradnjom bolje rješavati. GT: Da li su ovlasti Predsjednika Vijeća gradske četvrti dovoljne za rješavanje svih zadataka koji se postavljaju pred tu osobu? Propisane ovlasti nisu dovoljne, ali snalaženjem na razne načine i korektnim odnosom prema svima može se puno obaviti. Vjerujem kako se puno može napraviti bez obzira na ograničene resurse, prije svega financi- je, materijalne i druge. Jedino je vrijeme koje uvijek nedostaje, ali timskim radom i ono se nekako izregulira. GT: Da li i nadalje osjećate istu motivaciju i entuzijazam za obnavljanje dužnosti Predsjednika Vijeća gradske četvrti? Namjeravate li se ponovno kandidirati? Nakon dva mandata, a u prvom smo počeli gotovo od nule, došli smo u zadnjih nekoliko godina na onu razinu koja je osnova kvalitetnog djelovanja. Zagovornik sam sustava i organizacije za koju su potrebne godine rada, učenja i dokazivanja kako bismo mogli ostvarivati što bolje i veće rezultate. Moja motivacija i entuzijazam sada su i veći: postavili smo sustav i organizaciju koju, u izborima 2009., nadograđujemo uvođenjem mjesnih odbora . GT: Kako ocjenjujete upoznatost građana s vašim radom i da li dosadašnju razinu ostvarene komunikacije s građanstvom nalazite zadovoljavajućom? Građani su sada puno upoznatiji s našim radom, a dnevnom komunikacijom nastojimo biti na usluzi kako direktnim rješavanjem tako i savjetom i upućivanjem načina rješavanja. GT: S obzirom na niz pitanja koja je u jednoj četvrti svakodnevno potrebno rješavati očekuje se podrška stanovnika iste. Mislite li da su građani Trešnjevke jug/sjever dovoljno aktivni i da pridonose prosperitetu svoje sredine? Građani će biti aktivni koliko sami imaju želje i koliko im se pružaju mogućnosti uključenja u aktivnosti. Vjerujem kako će se izborima za mjesne odbore, a imamo iskustva nekadašnjih mjesnih zajednica, usposta- viti sustav koji će poticati što više građana u aktivnostima civilnog društva i razvoju lokalne zajednice. GT: Što vam je u radu predstavljalo najveći problem? Najveći problem jest nemogućnost dovoljno brzog rješavanja i zadovoljavanja nekih potreba, npr. izgradnja društvenih objekata. S jedne strane rješavanje papirologije, projektnih dokumentacija te imovinsko pravnih pitanja, što najčešće uzme dvostruko više vremena od same izgradnje. Naravno, problem je i nedostatak financijskih sredstava zbog izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave kojim Grad Zagreb godišnje ima manje oko 1 milijardu kuna, što svakako utječe i na nemogućnost realizacije onih projekata koje traže građani. GT: Na koja ste ostvarenja Vijeća gradske četvrti u proteklom razdoblju najviše ponosni? Može se reći kako smo sada učvrstili našu “poziciju” u smislu mogućnosti samostalnog rješavanja više različitih stvari nego u ranijem razdoblju. Pobrinuli smo se da možemo odrađivati mnoge male komunalne akcije. Prostori mjesnih samouprava dani su na upravljenje Vijećima te tako možemo još više unaprijediti društveni život suradnjom s različitim udrugama, udruženjima, i to provođenjem različitih programa, npr. Sport za sve; Savjetovalište u zajednici, te različite kulturne programe. GT: Koji su vaši strateški planovi? Strateški ciljevi odnose se na one potrebe građana koje će olakšati i poboljšati život u četvrti. Neke od potreba su: škola i vrtić u Vrbanima 3, škola Horvati, Dom umirovljenika, Policijska postaja, spoj tramvajske pruge Remiza-Horvaćanska uz potok Črnomerec, most Jarun i dr. GT: Što biste poručili građanima Trešnjevke? Zajedničkim radom i suradnjom doista možemo poboljšati život u lokalnoj zajednici u kojoj živimo. Pot- rebna je volja, upornost i rad.

12 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Izbori 2009.

Moja vizija gradske četvrti

trenucima kada se smanji intenzitet posla i obaveza, volim si dopustiti mali bijeg u idealnu sliku našega kvarta (nekako, uvijek je tu u pozadini i Armstron- Ugova pjesma It’s a wonderful world)... Ta slika ima mnogo zelenih dijelova - parkova i vrtova s fontanama i zanimljivim skulpturama, dječjih igrališta sa maštovitim igračkama i penjalicama, kvartova koji nisu spavaonice već prepoznatljivi dijelovi grada sa svojim identitetom. Ulice ne bi bile samo prometnice, već bi planiranim i promišljenim upravljanjem postala središta pojedinih obrta ili vrsti zabave. Primjerice, u Vrbane bi se odlazilo zbog kina ili kazališta te zbog do- brih klubova i restorana, Prečko bi bilo poznato po parkovima osmišljenima za opuštanje i rekre- aciju, a istočna strana Knežije uz Savsku cestu mogla bi postati novo poslovno središte Zagreba... Gdje god bi to bilo potrebno, bilo bi posađeno zelenilo i drveća kao prirodni štitovi od buke. Sva javna rasvjeta poštivala bi suvremene standarde ne-zagađenosti svjetlom. Kandidirajući se u ovim izborima sebe vidim kao i do sada: uvijek dostupan građanima i spreman na konstruktivan dijalog. Osobno, imam povjerenja u ostvarenje takve gradske četvrti. Kada se vratim u razdoblje od prije četiri godine znam da smo postigli i učinili mnogo, uvijek se vodeći prioritetima: izgradnja dječjeg vrtića ili doma za umirovljenike je prioritetnija od gradnje fontane, koliko god mi priželjkivali veći estetski doživljaj. Dobra vijest je da smo sada puno bliži aktivnostima koje nisu elementarne već onima koje donose višu vrijednost i veću kvalitetu življenja!

Saša Molan, dipl. oec. Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug

(tel. 6585 759, e-mail: [email protected])

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 13 Izbori 2009.

GRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA SJEVER

Gradska četvrt osniva se za područje koje predstav- jelom grada Zagreba. S južne strane omeđena je lja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje Ljubljanskom, danas Zagrebačkom avenijom, za- je povezano zajedničkim interesima građana. padna je granica Zagrebačka cesta, s istočne stra- Vijeće je oblik mjesne samouprave u Gradu Zagre- ne omeđena je Savskom cestom i željezničkom bu putem koje građani sudjeluju u odlučivanju o prugom Zagreb − Ljubljana. Okružena je grads- poslovima iz samoupravnog djelokruga i lokalnim kim četvrtima Donji grad, Trnje, Trešnjevka jug, poslovima koji neposredno i svakodnevno utječu Črnomerec i Stenjevec. na njihov život i rad. Sjedište Vijeća je na adresi Na istoku prevladavaju pravilni gradski blokovi, a na Park Stara Trešnjevka 2, a poželite li ih kontakti- zapadu uske uličice s gusto naseljenim kućama. rati, nazovite 658 57 64.Područje gradske četvrti Unutar četvrti postoje izdvojena naselja Voltino na- Trešnjevka sjever prostire se na površini od 5,8 selje i Rudeš. Kroz četvrt prolazi napuštena trasa četvornih kilometara. Proteže se zapadnim di- uskotračne željeznice Samoborček.

7 4

14 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Izbori 2009.

MJESNI ODBORI Trešnjevka sjever prema popisu iz 2001. broji 55.358 stanovnika prosječne starosti oko 40,8 godi- 1. “ANTUN MIHANOVIĆ” na. Prema istom popisu iz 2001. broj kućanstava iz- 2. CIGLENICA nosi 21.644, a stanova je bilo oko 25 tisuća. Danas je broj stanovnika porastao na oko 70 000. U na- 3. “DR. ANTE STARČEVIĆ” rednih par godina očekuje se da se broj stanovnika 4. LJUBLJANICA poveća na 80 000. 5. “NIKOLA TESLA” 6. PONGRAČEVO 7. RUDEŠ 8. “SAMOBORČEK” 9. “SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ” 10. STARA TREŠNJEVKA

9 5 6 1 10

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 15 Izbori 2009.

Vijeće Gradske četvrti Trešnjevka sjever je u razdoblju od 2005. do 2009. putem svojeg Plana malih komunalnih akcija pokrenulo i realiziralo veći broj akcija (oko 260) u vrijednosti oko 33.099.978,00 kuna. Donosimo pregled ostvarenih aktivnosti koje su unaprijedile kvalitetu života u ovoj četvrti.

Dječji vrtići, škole i domovi

Asfaltiranja, uređenja dvorišta i sigurnosnih mjera zaštitnih ograda: DV Zvončić, DV Bajka, DV Trešnjevka, DV Potočnica i DV Grigor Vitez. Ujedno prostori sportskih aktivnosti i njima pristupni putevi, uređivanje sta- bala i pojačana rasvjetna tijela. Osnovne škole: Rudeš, Voltino, August Senoa, Julije Klović, Ljubljanica, Kralj Tomislav, OŠ za balet i ritmiku, Glazbena škola „Rudolfa Matza" i Dječji centar „Goljak". Srednje škole: Elektrotehnička, Drvodjelska, IX gimnazija i „Katarina Zrinski". Dva Doma umirovljenika kao i Dječji dom „A.G. Matoš" te Učenički dom Selska 119 kojim smo u prioritetima dali bitno mjesto.

Javna dječja igrališta

Održavanje i unaprijeđivanje: u Pasarićevoj, u Adžijinoj, Vitezićeva-Lošinjska-Pazinska, Vodnjanska- Klanječka, Gagarinov put te novoizgrađeno sa svim sadržajima u Parku Stara Trešnjevka.

Sportski sadržaji

Aktivnosti u Hokejskom centru, Ragbi klubu, Nogometnom klubu Rudeš/Nogometnom klubu Trešnjevka, Rukometnom klubu Trešnjevka, Zimskom plivalištu mladost. U Voltinom izgrađeno nekoliko staza za boćanje.

Vodoopskrba i odvodnja te plinoopskrba

Na Trešnjevci Sjever je ovaj problem u cijelosti razriješen tako da smo u četiri godine imali samo deset potreba određenih produžetaka ili postojeće rekonstrukcije.

Javna rasvjeta

Pojedini objekti i ulice koji su noću bili u tami obuhvaćeni kroz naših 19 akcija dobili su nove rasvjetne stupove. MS Samoborček Priprema tehničke dokumentacije i sveukupna rekonstrukcija postojećeg objekta MS Samoborček čime se četvrti daje nova kvaliteta prostora i sadržaja za građane..

Zelene površine i parkovi

Izgradnja novog parka Gagarinov put i projektiranje izgradnje novog parka na površini Vojarne ugao Baštijanova-Selska (u tijeku). Održavanje: Trsatska, Samoborček, Dom športova, ugao Tratinska-Andrašeca, ugao Anina-Lazinska, naselje Zagorska 12, Meršićeva, ugao Selska- Dubovečka, prostor u Drenovačkoj, Plivalište mladost, ugao Magazinska-Nova cesta.

Pojačano održavanje cesta i ulica

Najveća stavka novčanih izdvajanja je stalno održavanje cesta i ulica. 49 akcija održavanja kolnika i nogostupa 63 cesti i ulica. Godišnje smo za pripremu Plana malih komunalnih prikupljali i evaluirali od 550 do 770 potreba, primje- daba i prijedloga građana, institucija i Vijećnika. Izradom plana vršiti smo odabir prioriteta i svodili značajne potrebe na broj od 60 akcija.

16 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Izbori 2009.

10 pitanja za Predsjednika Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever - Hrvoja Ozmeca

GT: Jedno se razdoblje privodi kraju; kako biste ga opisali? Dosta uspješno. Moram zahvaliti svim vijećnicima na divnoj suradnji, na tome da smo se svi zalagali za dobrobit naše Trešnjevke ne gledajući na stranačke razlike i potpuno jednoglasno donosili odluke i mišljenja, a sve to u dogovoru s građanima.

GT: Da li su ovlasti Predsjednika vijeća gradske četvrti dovoljne za rješavanje svih zadataka koji se postavljaju pred tu osobu? Svakako da bi ovlasti trebale biti veće, naročito u dijelu izvršne zadaće svih predsjednika. Naime, funkcija bi trebala glasiti Predsjednik – načelnik V.G.Č. Mora se znati da Gradska četvrt broji oko 70 000 ljudi, s puno problema, zahtjeva, pitanja koja zahtijevaju i mnogo veći angažman predsjednika i njegove ekipe.

GT: Da li i nadalje osjećate istu motivaciju i entuzijazam za obnavljanje dužnosti Predsjednika vijeća gradske četvrti? Namjeravate li se ponovno kandidirati? Motivacija je svakako prisutna, puno toga smo napravili, no ostalo je još puno toga za napraviti. Morate voljeti Trešnjevku i onda je sve lakše. Da, namjeravam se ponovno kandidirati.

GT: Kako ocjenjujete upoznatost građana s vašim radom i da li dosadašnju razinu ostvarene komunikacije s građanstvom nalazite zadovoljavajućom? Komunikacija postoji, no na njoj uvijek treba raditi. Što više ljudi zna za mjesnu samoupravu, lakše ćemo komunicirati i izmjenjivati informacije koje su nam potrebne za rad i uzajamno poštovanje.

GT: S obzirom na niz pitanja koja je u jednoj četvrti svakodnevno potrebno rješavati očekuje se podrška stanovnika iste. Mislite li da su građani Trešnjevke jug/sjever dovoljno aktivni i da pridonose prosperitetu svoje sredine? Sve počinje od građana pa i završava. Ako dobro surađujemo i obostrano se uvažavamo, imamo perspek- tive da skupa imamo i bolju budućnost.

GT: Što vam je u radu predstavljalo najveći problem? Ako ima razumijevanja svih struktura pa i građana za naš dio posla koji radimo u interesu građana, onda nema većih problema i svi se problemi mogu u tom slučaju i riješiti.

GT: Na koja ste ostvarenja Vijeća gradske četvrti u proteklom razdoblju najviše ponosni? To što su građani u velikom broju prihvatili rad mjesne samouprave kao vid za prosperitet i bolju kvalitetu življenja u svojim naseljima i četvrti.

GT: Koji su vaši strateški planovi? Što više biti u službi građana na rješavanju za život bitnih stvari.

GT: Što biste poručili građanima Trešnjevke? Zajedničkim radom i dogovaranjem možemo postići puno.

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 17 Izbori 2009.

Moja vizija gradske četvrti

jelovanje Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – Sjever (u nastavku: Vijeće) polazi od sagledavanja stanja, potre- Dba i problema gradske četvrti (radi se o dinamičnom i kontinuiranom procesu): stanje komunalne infrastruk- ture, potrebe izgradnje, budući planovi razvoja i uređenja naselja, kvaliteta komunalnog standarda, kvaliteta stanovanja, uključivanje Vijeća u rasprave o prostornom planiranju, izmjene i dopune GUP-a urbanističkim planovima radi zaustavljanja nasilja u prostoru neadekvatnom gradnjom, potreba sanacije starih cesta i izgradnje novih; postojeća parkirališta i garaže su nedostatni, nogostupi su pretvoreni u parkirališta automobi- la, a i ono malo parkova i zelenih površina se uništava; zalaganje za izgradnju prostora za društvene potrebe, stara dječja igrališta modernizirati novom opremom, postojeće zelene površine održavati i urediti u parkovne površine radi unapređenja kvalitete življenja na prostoru cijele gradske četvrti, zadovoljavanje potreba stanovnika na području predškolskog odgoja i obrazovanja, javnog zdravstva, socijalne skrbi, kulture, tehničke kulture i sporta; prevencija svih ovisnosti ukupne populacije stanovnika, predlaganja i praćenja mjera i akcija za zaštitu i unapređivanje okoliša te za poboljšanje uvjeta života; mjera za učinkovitiji rad komunalnih službi; mjere nakon razmatranja stanja sigurnosti i zaštite osoba, imovine i dobara; organizacija i provođenje civilne zaštite, nastavak mjera i aktivnosti projekta Policajac u zajednici, daljnja potreba za sveobuhvatnom i temeljitom analizom ukupnog stanja i strukture stanovništva na području gradske četvrti kao osnovom za osmišljavanje djelovanja Vijeća u pitanjima iz njegove nadležnosti; značajni su crkveni objekti; Dom zdravlja Zapad sa svojim zdravst- venim stanicama na području GČ, područje gradske četvrti ima industrijskih proizvodnih poduzeća, što znači podupirati razvoj malog i srednjeg poduzetništva, obrta i zanatstva; razvoj ustanova i sportskih objekata: Studentski dom “Stjepan Radić”, Dom Sportova, Kutija šibica, Dom Cibona; razvoj, rad i uspostava novog sustava mjesne samouprave značajnog u strukturama Grada, kontinuirano osiguravanje boljih i direktnijih mogućnosti utjecaja i djelovanja Vijeća. Osim komunalnog standarda, potrebno je razvijati i društveni standard, posebno jačanjem civilnog društva odnosno uključivanjem sve većeg broja građana u procese odlučivanja u lokalnoj zajednci. To je moguće kroz društvene djelatnosti, aktivnosti i događanja, odnosno putem raznih programa za poboljšanje odgojno-obrazovne, sportsko-rekreacijske, društvene, socijalno-zdravstvene, kulturne i drugih djelatnosti na području gradskih četvrti.

Hrvoje Ozmec Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever

18 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Udruge u susjedstvu Udruga invalida rada Zagreba

Napisala i fotografirala: Petra Cajlan

«Mi smo Udruga invalida rada Zagreba, udruga umanjenu radnu sposobnost ili tjelesno oštećenje građana s humanitarnim ciljevima i brojimo preko (osoba s invaliditetom) 15 000 članova što nas čini najbrojnijom udrugom • ostale fizičke osobe koje svojim znanjem, osoba s invaliditetom na području cijele Republike stručnošću i aktivnostima mogu pridonijeti uspješnom Hrvatske», stoji na internetskoj stranici Udruge. rješavanju pitanja iz područja prevencije, rehabilita- Udruga je osnovana 1966. godine, socijalna je, cije, zaštite i zapošljavanja osobe s invaliditetom. nestranačka i neprofitabilna s humanitarnim ciljevima. Želite li postati dio toga, članstvo je dobro- U Udruzi rade pretežno volonteri, a sve stručne voljno, a članom može biti: poslove obavljaju dva zaposlenika. Udruga broji 10 000 aktivnih članova kojima je svakodnevno potreb- • svaka fizička osoba koja ostvaruje odgovarajuća na pomoć – pravna, materijalna, fizička i emocio- prava iz invalidskog osiguranja po osnovi neposred- nalna. Stoga se Udruga trudi svim silama omogućiti ne opasnosti od nastanka invalidnosti, izmjene rad- članovima što je moguće više: povoljniji gradski ne sposobnosti, invalidnosti, tjelesnog oštećenja ili prijevoz, ljetovanja, razna druženja i izlete, pravno tuđe njege i pomoći savjetovalište i još mnogo toga... naglašava predsjed- • svaka fizička osoba, bez obzira da li je ostva- nica Marija Topić . Zahvaljujući silnom trudu Udru- rila neka prava iz invalidskog osiguranja, koja ima ge, ali i razumijevanju Grada Zagreba, nakon 41

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 19 Udruge u susjedstvu

godine djelovanja, Udruga je na korištenje dobila U Hrvatskoj danas ima 240 tisuća invalida rada, odgovarajući i prilagođen gradski prostor. Međutim, koji čine pet posto ukupne populacije te polovicu kao i većina sličnih udruga, Udruga invalida rada svih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, istaknuto je Zagreba također ima problema s financiranjem jer povodom Nacionalnog dana invalida rada koji je se sva sredstva prikupljaju uplatom članarine te je- proslavljen pod geslom „I dalje s ružom“, i to u 35 dan određeni dio uz pomoć natječaja i pokrovitelja. gradova, a u Zagrebu se uz grah i pjesmu okupilo Prije tri godine, povodom 40. obljetnice Udruge, oko 500 invalida rada. tiskana je i brošura na koju su jako ponosni, a u njoj „Od hrvatskih 240 000 invalida rada, u Zagrebu su pobrojani svi dosadašnji predsjednici te opisane nas je preko 77 tisuća. Većina nas ima profesional- aktivnosti i djelovanje Udruge od njezina osnutka ne bolesti. Čim postanemo invalidi rada, plaća nam do današnjih dana. Svakodnevni rad Udruge vjer- se smanjuje, a i teže dolazimo do posla. Uz to, ne- mamo pravo na rehabilitaciju. Cilj nam je izjednačiti prava svih osoba s invaliditetom bez obzira na po- rijeklo invalidnosti − kaže Marija Topić. Podsjetila je, također, da je osobama s invaliditetom u Zagrebu utoli- ko lakše jer se on, za razliku od drugih hrvatskih gradova, više prilagođava mjeri svakog čovjeka. Udruge su u okviru obilježavanja Na- cionalnog dana invalida rada 21. 3. u 35 hrvatskih gradova svoje sugrađane upoznavale s problemima i pravima osoba s invaliditetom na info-štandovima, naglašavajući kako traže promjenu više zakona koji uređuju njihova prava, kao što su reforma mirovinskog sustava i vraćanje u njega, no prati njihovo službeno Glasilo invalida rada (GIR) sustava invalidskog osiguranja. koje izlazi svaka tri mjeseca i besplatno se dijeli na Sportsko društvo invalida rada “Zagreb” broji radost svih članova. Donekle su zadovoljni što ih 150 članova i njeguje većinu sportova uvrštenih na ponekad poprate razni mediji, a najčešću potpuru Paraolimpijskim igrama te one poput kuglanja, pika- pruža im Radio Sljeme. Dokaz, kažu, da se njihov da, šaha, auto-relija, plivanja, atletike, streljaštva i trud itekako isplati. stolnog tenisa. Svaki član Sportskog društva invalida Novim prostorom Udruga je pojačala svoje dje- rada “Zagreb” može koristiti mnoge sportske objek- latnosti te istovremeno i rad Kluba invalida rada u te: zračnu streljanu na Savici (dva puta tjedno) i u okviru kojeg djeluje šest sekcija (športska, kultur- Kustošiji (Vatrogasna 1); dvoranu, kuglanu, saunu, na, planinarska, ljekovito bilje i zdravo življenje, teretanu, stolni tenis te kartanje belota u Kušlanovoj; informatička te slobodne aktivnosti). Zimsko plivalište Mladost (dva puta tjedno) te one Za što bolje obavljanje djelatnosti, naglašava u Klubu Udruge invalida rada Zagreba (Savska 3). predsjednica Marija Topić, hitno im je potrebno i Svaki član Sportskog društva invalida rada “Zagreb” vozilo prilagođeno osobama s invaliditetom, za što može nastupiti u natjecanju na Prvenstvu Zagreba,

su prijeko potrebna dodatna financijska sredstva. prema svom odabiru discipline.

20 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Ljudi koji žive Trešnjevku Višnja Fortuna – skrb, briga i socijalna osviještenost Piše Vesna Rems

Procjenjuje se da na području gradskih četvrti Trešnjevka Sjever i Trešnjevka Jug danas živi oko 19 tisuća umirovljenika, što je stanovništvo jednog grada. I dok rijetki žive bezbrižno i zasluženo provode zlatnu jesen života, većina je usamljena, izolirana, skučena u pozivu upomoć jer ne želi biti teret, pritisnuta materijalnim egzistencijalnim brigama, upitnog zdravstvenog stanja... Nekima mirovina ne pokriva ni osnovne životne troškove, pa nije rijetkost uočiti starije sugrađane u «šetnji» oko kontejnera ili zavučene pod štand Trešnjevačke tržnice u potrazi za kakvim «zdravim», vitaminskim, i što je najvažnije, besplatnim obrokom. No, ovo posljednje, ne bi trebao činiti nitko. Projekt Gerontološkog centra na razini grada postoji još od 2005. godine, i dosad je u Zagrebu profunkcioniralo devet takvih centara za koje je grad u ovoj godini osigurao četiri milijuna kuna. O provedbi projekta Gerontološki centar Trešnjevka razgovarali smo s Višnjom Fortuna, zamjenicom pročelnika Gradskog ureda za rad, zdravstvo, socijalnu zaštitu i branitelje.

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 21 Ljudi koji žive Trešnjevku

GT: Što Projekt nudi trešnjevačkim umirovljenicima? održava se likovna radionica, a rekreativna gimna- Prije svega zadovoljavanje egzistencijalnih stika, zbor, folklor i grupa za poeziju održavaju se u potreba kao što je pružanje pomoći i njege u kući prostorijama Doma umirovljenika Trešnjevka. kroz organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih GT: Koliki su troškovi vezani uz Projekt s obzirom da poslova, odlazak u trgovinu, poštu, kod liječnika, su sve usluge za korisnike besplatne? te pomoć u održavanju osobne higijene. U sklopu Da, za naše korisnike sve su usluge potpuno Centra postoji posudionica ortopedskih pomaga- la, koja se izdaju besplatno na zahtjev korisnika. besplatne, osim što kod usluga gerontoservisa po- Nadalje, Centar jednom mjesečno osigurava bes- stoje izvjesna ograničenja. Na ovaj oblik pomoći platno pravno savjetovanje, a po potrebi organizira pravo imaju samo umirovljenici čija mjesečna savjetovanje audiopedagoga o pravilnom korištenju mirovina ne prelazi 2400 kuna, a Grad pokriva slušnih aparata. Zdravstvena prevencija osigurava troškove do 30 sati pomoći na mjesec. Za pružanje se putem organizacije različitih zdravstvenih tribina pomoći i njege Grad je sklopio ugovor s domovima i predavanja na područjima mjesnih samouprava. za starije i nemoćne osobe i taj dio aktivnosti pokri- Zatim, nude se razne sportsko-rekreativne aktivno- vaju gerontodomaćice, a sredstva je osigurao Grad. sti, kulturno-zabavne, radno-kreativne i radno-oku- Postupak utvrđivanja prava provodi se u Odjelu za pacijske aktivnosti, te edukativne radionice. socijalnu skrb Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Nova cesta 1. GT: Koliko je korisnika obuhvaćeno ovim programom? U sve aktivnosti Projekta Gerontološkog cen- GT: Kome se mogu obratiti umirovljenici tra od osnutka do danas uključeno je oko 900 zainteresirani za sudjelovanje u nekoj od grupa, ili po korisnika. Organiziranu prehranu koristi oko 120 pomoć? osoba – ili putem dostave obroka na kućnu adre- Mogu se obratiti socijalnim radnicima Vlatki su, ili ručanje u blagovaonici Doma ili samostalno Tucelj i Alenu Miniću koji rade u Gerontološkom odnošenje obroka kući. Pomoć u održavanju osob- centru, Trg Slavoljuba Penkale 1. Oni će uputiti ne higijene koristi oko dvadeset osoba. umirovljenika u program rada, te napraviti plan aktivnosti. Ako je korisnik nepokretan ili je teže po- GT: Spomenuli ste razne kreativne, edukativne i kretan, može nazvati na telefone 3649-432 ili 091 sportske aktivnosti? 9248-111 pa će ih netko iz Centra obići u njiho- Najveći interes postoji za gimnastiku i jogu. vom domu. Također se mogu javiti u Gradski ured Dvaput tjedno održava se rekreativna gimnastika za rad, zdravstvo, socijalnu zaštitu i branitelje, na i tu imamo grupu od pedesetak članova, a trening adresu Nova cesta 1, ili na telefon 610-1801. joge za starije održava se četiri puta tjedno i u gru- pama za jogu vježba oko 150 članova. GT: Koliko je djelatnika uključeno u rad Gerontološkog centra Trešnjevka? GT: Trešnjevački umirovljenici imaju i svoj zbor? Na projektu rade dva socijalna radnika i jedna Trešnjevački kišobran broji oko četrdeset gerontodomaćica, te ostali stručnjaci preko ugovora članova, a imamo i folklornu grupu od 27 članova; o djelu i volonteri. Od samog početka provođenja oba su vrlo aktivni na raznim natjecanjima i kul- Projekta ostvaruje se suradnja s organizacijama turnim manifestacijama. Stariji Trešnjevčani svoju civilnog društva i to prije svega s udrugama umi- kreativnost i umjetnički talent iskazuju u grupi Raz- rovljenika koje djeluju u mjesnim samoupravama govor s poezijom, koja okuplja ljubitelje poezije, na području gradskih četvrti Trešnjevka Sjever i a uspješno djeluje i likovna radionica, te grupa Trešnjevka Jug. To su Sindikat i Matica umirovljeni- za izradu nakita koja broji oko četrdeset članova. ka, te Volonterski centar Zagreb. Njihov je doprinos Edukativne radionice uglavnom su usmjerene na neprocjenjiv, osobito u ljetnim mjesecima u vrijeme informatičko obrazovanje, tu imamo pet grupa za godišnjeg odmora gerontodomaćice, kada je potreb- učenje osnova rada na računalu s oko 25 korisnika. no korisnika pratiti liječniku, nabaviti mu namir- GT: Gdje se održavaju tečajevi i radionice? nice... Volonteri rade izniman posao i ja koristim Većina navedenih usluga organizira se u pro- ovu prigodu da se zahvalim tim prekrasnim ljudima storima Mjesnih samouprava Trešnjevka Sjever i na terenu, ljudima dobre volje koji daju svoj rad za Trešnjevka Jug. U Mjesnoj samoupravi Knežija opće dobro. Svima nama takva će pomoć jednoga održava se kreativna radionica izrade nakita i vježbe dana biti potrebna i zato je lijepo već danas pružiti joge. U Mjesnoj samoupravi Pongračevo održavaju pomoć drugima i pokazati mladima koliko je ljuds- se vježbe joge, u Mjesnoj samoupravi Vrbani kost važna i vrijedna.

22 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Znanstveni pristup Kvartna teorija Piše Pavao Pavličić

Stavak 1: definicija Kvart ne postoji kao egzaktna činjenica. On je uvijek nečiji kvart. Pojam kvarta nipošto se ne podu- dara s pojmom gradske četvrti, gdje su to naprosto blokovi kuća koji se pružaju od ove do one ulice. Zato na istom prostoru ima mnogo kvartova, jer se granice presijecaju: kvart čovjeka s broja 8 izgleda drugačije nego kvart čovjeka s broja 35, premda se u dobroj mjeri i poklapaju. Kvart se, naime, određuje s obzirom na mjesto nečijega stanovanja, a nikada s obzirom na radno mjesto ili mjesto zabave. Stan ili kuća nalazi se u središtu, dok se kvart stere svuda oko njega, ostajući u nekim nepravilnim granicama, Preambula: citat, koje su ovisne o konfiguraciji terena (raspored ulica, željeznička pruga, rijeka). Isto su tako te granice kao što je i red određene i navikama onoga o čijem kvartu razgova- Ima u mom kvartu jedan tip koji lovi znance ramo: o tome koliko je društven, koliko često izla- po ulici da bi s njima diskutirao o raznim pitanji- zi, kakve su mu potrebe. Osim toga, kao što će se ma, najviše o politici. Njega sam se sjetio čim sam dalje vidjeti, pružanje nekoga kvarta ovisi i o tome počeo razmišljati o svom kvartu i o kvartovima gdje čovjek ima znance i prijatelje i kako su oni uopće. Jer, kad taj susjed izloži svoje mišljenje, kad raspoređeni u prostoru. argumentaciju dovede do vrhunca, a tako da mu se čini kako mu nitko ne može proturječiti, on se Stavak 2: unese sugovorniku u lice, pa kaže: Ma, ljudi moji, o čemu mi uopće govorimo? Tako se i meni učinilo prostor da, i ako želim nešto kazati o kvartovima, moram Ako se složimo da je kvart subjektivna kategori- najprije odrediti o čemu govorim; što, dakle, kvart ja, onda ga možemo i definirati s obzirom na poje- jest i zašto nam se uopće čini da je vrijedno o nje- dinca. Možemo dakle kazati da se kvart u prostoru mu raspravljati. A kad sam se u to upustio, shvatio pruža do one granice do koje ga dotični subjekt sam da je to odviše ozbiljan posao, a da bi se oba- kao kvart tretira. A to znači da se pruža do najdalje vio tek usput: treba dobro zasukati rukave i pokloni- točke na kojoj taj subjekt nabavlja osnovne životne ti mu svu svoju pažnju. Zato sam odlučio cijeli ovaj potrepštine: kruh, mlijeko, novine. Ako mu je pre- kratki osvrt posvetiti pitanju o pravoj naravi kvarta. daleko da tegli špeceraj iz nekoga dućana, znači Ipak, ono što slijedi nije isključivo teorija. Toliko da se više ne nalazi u svome kvartu. Drugi prostor- sam se oko toga trudio, da je ispalo i nešto veće od ni kriterij može se odrediti ovako: kvart se pruža do teorije, nešto što nalikuje i na statut ili ustav. Zato ću mjesta do kojega čovjek može otići u kućnoj odjeći, svoje teze i izložiti po stavcima, a mogao bih i po dakle u starom puloveru, u šlafroku, ponekad i u paragrafima. potkošulji. Nije važno nalazi li se dotična gradska

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 23 Znanstveni pristup

četvrt u centru ili na periferiji, jer ljudi uvijek mis- je uvijek stalo da polože sve ispite i da se u kvartu le da do granica kvarta mogu otići i u kućnom iz- ukorijene. danju. Iza te granice osjećaju potrebu da se urede, pa ondje njihov kvart i prestaje. Treći je kriterij od- Stavak 5: nos prema ljudima: nalaziš se u svom kvartu dotle dok pozdravljaš ljude na ulici, premda ne znaš ka- kraj ko se zovu ni što rade, ali im znaš lica, jer ih često Pripadnost kvartu prestaje smrću ili preseljenjem. susrećeš. Kad više ne moraš pozdravljati, nisi više u I jedno i drugo podjednako je definitivno; dapače, svome kvartu. ponekad je smrt čak i manje konačna od preseljen- ja. Jer, kad čovjek umre, onda ga još neko vrijeme Stavak 3: spominju i onda je on u kvartu prisutan po nekoj svojoj uzrečici, po nekom dobrom djelu ili po svin- vrijeme jariji koju je napravio. A tko se preseli, taj više nije Vremenska dimenzija prisutna je u definiciji u kvartu i tu nema pomoći. Može on zadržati vezu kvarta na dva načina. Prvo, da bi čovjek pripadao sa starim prijateljima, može i dolaziti u kvart, ali kvartu i da bi kvart pripadao njemu, potrebno je da to ništa ne vrijedi: on više ne dijeli sudbinu kvarta prođe neko vrijeme: kvart nije tvoj čim se u njega (puknuće cijevi, nove ljuljačke u parku, prometnu nesreću, veliku pijanku) i ne može se uživjeti u nje- doseliš, nego tek nakon određenog broja mjeseci ili gove probleme. Čak nakon nekog vremena više ne godina. Koliko će to biti, ovisi o kvartu i o čovjeku, razumije ni kvartovski jezik. ali to se uvijek nedvojbeno osjeća. S druge strane, vremenska dimenzija prisutna je i na taj način što kvart ne znači čovjeku isto u svakoj životnoj dobi. Stavak 6: Jako mu je kvart važan dok je dijete i dok je tinej prava džer, pa mu je ondje sve: i prijatelji, i škola i mjesta za igru. Poslije značenje kvarta popusti, osobito kad Dva su temeljna prava pripadnika kvarta: pravo je čovjek u srednjim godinama, pa kad i radi i prona informiranost i pravo na zaštitu. Pravo na informiranost ostvaruje se prije svega u kvartu samom vodi se negdje na drugom kraju grada, a doma do- i zahvaća vrlo širok raspon: od prava da čovjek lazi samo spavati. Napokon, to značenje opet nara- navrijeme dozna kad će nestati struje i u kojem su ste pod starost, kad se čovjek manje kreće i kad mu dućanu snižene cijene, do prava da čuje zašto su se je društvo s klupe u parku gotovo jednako važno sinoć na trećem katu onako žestoko svađali i s kim kao što mu je u mladosti bilo društvo s košarkaškog je mala Horvatova ostala u drugom stanju. Pravo na igrališta. zaštitu ostvaruje se najčešće izvan kvarta, ali ponekad i u njemu: kad je pripadnik kvarta nekako ugrožen Stavak 4: od vanjskoga svijeta (od huligana, od tramvajskoga kontrolora ili od vlastite srčane bolesti), svaki će mu pocˇetak kvartovski kompatriot spremno priskočiti upomoć. Za većinu ljudi pripadnost kvartu započinje Isto će se tako pripadnici kvarta držati skupa i rođenjem ili doseljenjem. Onaj tko se u kvartu ro- međusobno se pomagati u vojsci, na logorovanju i di, automatski je državljanin kvarta i ne mora činiti na sličnim mjestima. ništa da bi imao sva prava koja mu po zakonu pripa- daju. Onaj tko se doseli, mora proći stanovite kušnje Stavak 7: da bi počeo doista pripadati kvartu. Što je mlađi, to su kušnje teže a inicijacija bolnija: iskušenik mo- dužnosti ra ukrasti nešto iz samoposluživanja gdje je gadan Pripadnik kvarta mora voditi politiku: u samom poslovođa, mora izazvati opasnog pijanca ili razbiti kvartu mora taj kvart kuditi, a izvan njega mora ga nečiji prozor. Urođenici i doseljenici imaju prema hvaliti. Kad zapazi da je negdje popustila ograda, da kvartu posve različit odnos. Urođenici ponekad je procurila voda, da se izbrisala zebra, treba da oko odmahnu rukom na pravila kvarta i okrenu mu leđa, toga digne galamu, pa da svakomu tko ga želi slušati pa se ponašaju kao da tu i ne žive. Doseljenicima govori kako u kvartu žive grozni ljudi i divljaci i ka-

24 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Znanstveni pristup

ko bi sve to trebalo raseliti. U kontaktu s drugima, nije moguće, jer izolacije je nestalo kad su nahru- međutim — s ljudima iz drugih kvartova ili i iz dru- pili mediji: svuda bljeskaju televizori, tu je internet, gih gradova — on će svoj kvart hvaliti i prikazivati svi drže mobitele u džepu. U toj situaciji, nema više kao raj na zemlji u kojem žive najbolji ljudi što ih je razloga da se stvaraju lokalni heroji ni lokalni čudaci, ikad majka rodila. A pri tome neće biti licemjeran, nego prihvaćamo one koje nam mediji nude. Svjet- jer tako je dobro. ski političari, svjetski zabavljači i svjetski zločinci kao da su nam susjedi. I što su nam oni bliži, to su nam Stavak 8: dalji susjedi s istoga kata. Ukratko, svijet je postao prijelazne odredbe globalni kvart. Način na koji se kvart uklapa u neki viši pojam Zakljucˇak: (u grad ili štogod još veće) prilično je kompliciran, a sam proces teče teško i mora imati jake razloge. još jedan citat Kvart se ne odriče lako svojega identiteta, pa su čak Eto, to vam je moja teorija. Meni se čini da je i u ratu dečki iz kvarta bili zajedno u rovovima i dobra. I ne samo da je dobra nego je zaslužila i da ondje čuvali jedni druge. Zato se događa da ljudi i se za nju nešto plati. Ili, kako kaže onaj tip iz moga u najvećoj slavi i trijumfu uz opći identitet — reci- kvarta kad već izloži sve svoje ideje i kad se sugovor- mo: nacionalni ili gradski — ističu i kvartovski. I, nik sprema da ga napusti: Čujte, bi imali kaj sitnoga? to se ne događa samo na nogometnim utakmicama nego i u mnogo važnijim povijesnim situacijama. U drugu ruku, kvart je dobro pribježište u teškim vremenima: onda kad stvari idu loše na nacional- nom ili na gradskom planu, čovjek proglasi kvartovski patriotizam za svoj jedini identitet i tako spasi dostojanstvo. Stavak 9: evaluacija stanja Kvart je dugo vremena za većinu nas bio nešto kao svijet. U njemu smo stekli sve važnije spoznaje o životu, tu smo susreli dobro i zlo, tu smo i sebe upoznali i odlučili kakvi želimo biti. U kvartu su se ljudi rađali i umirali, u kvartu su stjecali prijatelje za sav život, u kvartu su se sretno i nesretno zaljubljiva- li, obolijevali i liječili se, ženili se i razvodili i po- dizali djecu. Sve velike stvari tu su im se događale, kvartovska situacija određivala ih je presudnije od svjetske situacije. I zato, kad bi se i uputili daleko u svijet, znali bi se snaći, jer sve što bi im se ondje dogodilo, već su poznavali iz svoga kvarta. Jer, kvart i jest bio svijet. Stavak 10:

održivi razvoj Autor je profesor starije hrvatske književnosti na Da bi kvart mogao sačuvati identitet, mora on Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Jedan je od na- biti pomalo izoliran: mora imati svoj govor, svoje jplodnijih hrvatskih pisaca, a među inima objavio je specifične običaje, svoje mitove, mora imati stav pre- i knjigu o kvartu svoga odrastanja u Vukovaru. Tekst ma svemu što je u ljudskom životu važno. A to više je objavljen ljubaznošću autora i Hrvatske Revije

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 25 Kronike kulture Pripremila: Jelena Dropulić Od 24.do 25. siječnja održana je radionica pokreta i plesa za voditelje plesnih grupa, pedagoge i defektologe, u okviru programa PLESOM DO ZDRAVLJA «Ples sa mnom« 2. dio. Radionica plesa i pokreta osmišljena je za osobe s posebnim potrebama i sve koji žele naučiti nešto više o po- kretu i autentičnom izrazu… Improvizacija kroz metode suvremenog plesa, Autentični

pokret, predivan je alat za po- Program vezivanje s našim unutarnjim prazničnih kreativnih radionica za impulsom, omogućava izrazi- osnovnoškolce, COOL SCHOOL, u CeKaTe-u se pro- ti osjećaje koji mogu biti po- vodi već nekoliko godina; besplatne su i osiguravaju vezani s pokretom i koji se po- kvalitetno provođenje vremena s vršnjacima uz dobru javljuju u našem intimističnom zabavu, učenje novoga kao i usavršavanje pojedinih istraživanju. vještina.

Trening edukacijskih radionica za odrasle, strukturiran na temelju programa od nekoliko obrazovnih blokova kao ciklus edukacijskih radionica, organiziran je u CeKaTe-u krajem siječnja. Cilj je bio dodatno osposobiti sve koji žele obrazovanje za vođenje edukacija i treninga, te uspješno i efikasno provođenje radionica u svojim organizacijama. Sve su veći zadaci koji se postavljaju pred predavače/ice, pri čemu treba zadržati kvalitetu izvedbe i fleksibilnost odnosa s polaz- nicima, što velikim dijelom ovisi o njihovim sposobnostima i vještinama. Radionica je stoga bila fokusirana na čovjekove potencijale i socijalnu interakciju, te predstavlja proces edu- kacije polaznika kako bi oni pridonosili daljnjim organiza- cijskim i grupnim ciljevima svojih ustanova.

Krajem siječnja u CeKaTe-u je održana premije- ra plesne predstave “Skica za pokret” grupe Llinkt. Ove godine, početkom Ovaj plesni projekt bavi se interaktivnošću plesno- siječnja, stvarala se predsta- ga i likovnoga. va na engleskom jeziku THE Jedina plesačica u predstavi (ujedno i ko- VERY HUNGRY CATERPIL- reografkinja) Ljiljana Zagorac voli improvizaci- LAR. Uz učenje englesko- ju i zato njezine predstave nikada nisu unapri- ga stvarala se scenografija, jed strogo određene, što ostavlja prostor za žive i glumilo se, pjevalo, i uz to nemehaničke izvedbe. hranilo VRLO GLADNU GUSJENICU… na kraju, izvela se predstava na das- kama dvorane, uz prisustvo roditelja i prijatelja. 26 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Kronike kulture

Gradsko kazalište "Joza Ivakić" iz Vinkovaca gostovalo je 30. siječnja u CeKaTe-u s predstavom KAĆUŠE. Autor teksta, osječki književnik Davor Špišić, napisao je svojevrsnu pomaknutu i iščašenu re- pliku na poznato djelo Tri sestre A. P. Čehova. Svo- Ove su godine u Noći muze- je tri sestre – Varju, Dunju ja CeKaTe i Prirodoslovni muzej i Grušu, Špišić je smjestio javnosti predstavili sliku mamuta, u 2030. godinu, u maglo- nastalog na likovnim radionicama u vitu budućnost, u rasho- Prirodoslovnom muzeju, na kojima dovani muzej na obali su djeca sudjelovala u izradi slike Dunava, pridruživši im četvrti ženski lik, Ekatarinu, koja je velikog mamuta (petnaest kvadrata) ujedno i pokretač zanimljivih i grotesknih događaja. Iako uz vodstvo umjetnice Vesne Šantak. siromašne i besperspektivne, one snivaju da će jednog da- Radionice u spomenutom part- na otputovati na odmor u Moskvu... nerstvu nastavljaju višegodišnji projekt ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO, kroz organizirani obilazak pojedinih lokaliteta na području Zagreba i li- kovne radionice u samom muzeju.

Od kraja siječnja do početka svibnja u Domu kulture Prečko pod nazivom MODA MODA realiziran je program putem niza predavanja, radionica, tribina, modnih revija i akcija. Posjetitelji tromjesečnog projekta mogli su doznati sve o mo- di kao predmetu antropologije, psihologije i sociologije, kao i o osnovama modnog dizajna. Projekt je sudionicima interdiscipli- narnim pristupom omogućio sagledavanje pojma mode iz raznih aspekata, stvarajući time kritičan odnos spram faktora koji utječu na modu. Voditelji i gosti bili su poznati umjetnici, modni dizajneri, so- ciolozi i teoretičari mode. Projekt se realizirao kroz teoriju (predavanja i tribine na temu mode kao predmeta antropologije, psihologije, sociologije, estetike, etike, semiologije, filozofije), praktične radove (kreativne radionice za osnove krojenja, kostimografiju, redizajn, fashion site specific) te prezentaciju (završna izložba, revija, performans).

Ako ste se sredinom ožujka našli u rock klubu Soba (Magazinska 7), niste propustili priliku uživati u zanimljivom nastupu nove zagrebačke kantautorice Xavierbell (alias Zvonka Obajdin). U poetičnom etno-pop stilu uz autorske pjesme mogle su se čuti i zanimljivo odabrane obrade. Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 27 Kronike kulture

22. veljače u CeKaTe-u je održan 9. TREŠNJEVAČKI KAR- Početkom veljače u dvorani NEVAL. U programu su sudjelovali Dječji zbor “LOPTICE”, CeKaTe-a nastavljena je sezona Plesni ansambl Centra za kulturu Trešnjevka, Plesni studio LE- nedjeljnih matineja za djecu. Svake PEZAV. V., klaunovi, a vrhunac zabave bio je odabir naj maski i nedjelje s početkom u 11.30 pu- osvajanje brojnih nagrada! blika može vidjeti neke od najboljih predstava profesionalnih i nezavisnih kazališnih grupa kao što su: Dječje kazalište Smješko, Tigar Teatar, Kazališna družina Pinklec iz Čakovca, Hrvoja Zalara sa svojom legendarnom predstavom Pavao i njegov glavao i mnoge druge. 1. veljače u prepunoj dvorani gostovalo je Dječje kazalište Smješko sa sjajnom predstavom Ježeva kućica. Nedjeljne matineje u Teatru na Trešnjevci za odrasle su podsjetnik na dane mladosti, a za djecu zbilja i mašta u trenucima radosti!

Ivica Plavec predstavio je svoj rad u veljači u galeriji Modulor izložbom MOTIVI, MODELI, MUTACIJE. Autor nastoji aktualna svjetska gibanja prilagoditi domaćem mjerilu i mogućnostima.

6. i 7. veljače održan je SEMINAR za voditelje plesnih grupa, pedagoge, koreografe, učenike plesnih škola pod nazivom TRANSFORMACIJA IZ JEDNOG U DRUGO, i nastavak je radionice započete prošle godine u sklopu izvedbe predstave Sjena s japanskim buto umjetnikom Tadashi Endom i Marijom Šćekić. Ovogodišnja radionica plesni je trening koji čini fizički zahtjevan sklop vježbi zagrijavanja putem serije tjelovježbi na principu statičke U tenzije, te učenje logike slijeda prirodnog ljudskog po- Domu sportova 20. veljače kreta. Fokus plesnog treninga jest stjecanje iskustva o održan je odličan koncert grupe THE manama i prednostima psihofizičkih mogućnosti svakog BEAT FLEET pred devet tisuća ljudi. polaznika, Stillness (koji mnogi ponajviše znaju održavanju prema imenu albuma Sve što znam o ravnoteže životu je odabrao Đelo Hađiselimović) tijela, izmje- ponudio je odličnu izvedbu, dok je ni dinamičke poseban gost The Beet Fleeta, Ibrica strukture po- Jusić (bez dragog Archibalda), izveo kreta (mišićne dvije pjesme. aktivnosti) Osobita čarolija koncerta osjećala i mentalnoj se za vrijeme sviranja pjesme ''Data'' koncentraciji uz mnoštvo Live long and prosper poz- izvođača. drava!

28 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Kronike kulture

U okviru međužupanijske suradn- je u ožujku je u CeKaTe-u predstavl- jen plesni ansambl Glazbene mladeži Krajem veljače u CeKaTe- iz Splita s predstavom POVRATAK U u je prikazan film Milana BUDUĆNOST. Predstava je ujedno Katića "Tajna Dvorca I. B." iz 1951., u trajanju od 22 min, a gosti večeri bili su Milko Šparemblek i Nenad Polimac. Riječ je o najstarijem sačuvanom hrvatskom plesnom filmu: ovaj satirički obračun s re- zolucijom Informbiroa napravljen je u maniri baletne pantomime, a nastao je prema baletnoj jednočinki Kerempuhova vedrog kazališta u kojoj naslovnu ulogu Rezolucije igra Silvija Hercigonja. U koreografiji Nenada Lhotke pleše među ostali- hommage Josipu Gendi čije recitiranje ma i Milko Šparemblek. Film koji nećete pronaći ni u jednoj stihova govori o promjenama i ciklusima povijesti hrvatske ni jugoslavenske kinematografije jer je bio na zemlji, u prirodi, u čovjeku, o smrti i zabranjen i zaboravljen, a tek prije nekoliko godina pronašao ponovnom rođenju. ga je Nenad Polimac. Nakon projekcije filma razvila se inte- resantna diskusija.

20. ožujka u okviru CeKaTe-ova programa Pokret u po- 26. ožujka kretnim slikama prikazani su filmovi Vere Maletić: Formacije u CeKaTe-u je (1964.), Radijant (1966.), Koreografija za kameru i plesače izvedena produk- (1968.). Nakon prikazanog snimljenog razgovora s Verom cija Dramskog Maletić, razvila se živa diskusija s plesačicom i koreografkin- studija TNT "(NE) jom Zagom Živković ZAFRKANCIJE", Vera Maletić prva je u Hrvatskoj počela eksperimentira- inspirirana pričama ti s plesom za kameru surađujući sa Studijem za suvremeni spisateljice Sanje ples i redateljima poput Raukara, Seljana i Golika. Danas je Pilić, a u režiji Svet- Professor Emeritus na The Ohio State University – Department lane Patafte. of Dance, i upravo je Videodance jedan od predmeta koje Polaznici Studija, predaje. Dok su Formacije i Radijant snimljeni za televiziju u obje grupe, obradili su nekoli- prvim koprodukcijama Televizije Zagreb s nekom inozemnom ko različitih priča koje se bave televizijom, onom bečkom, Koreografija za kameru i plesače problemima i interesima djece kratkometražno je filmsko djelo, prvi rad Kreše Golika nakon u dobi od 10 do 14 godina. Oni desetogodišnje zabrane režiranja. Zaga Živković plesala je u zajedno s voditeljicom interveni- svima njima. Autorica i voditeljica večeri je Jelena Mihelčić. raju u priču na način da dodaju neke nove elemente ili je mijen- jaju u odnosu na svoja životna iskustva s obzirom na specifičnu temu koja se obrađuje. Redakcija se ispričava zbog propusta objave imena novinarke Maje Cvek u prošlome broju.

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 29 Glas naroda

Sonja Jajčević, 22: Nadam se da će se ljudi opametiti i glasovati za promjene, Bandić je postao „posvuduša“, puno priča, a malo realizira. Trebali bi obratiti veću pažnju infrastrukturi naših Što kvartova i sačuvati zelene površine jer pre- velikom izgradnjom uskraćuju djeci pravo očekujete djetinjstvo. od lokalnih Jasmina Suvajac, 32: Općenito, očekujem da se riješi pitanje recesije i stambene krize. Također, izbora zanima me imaju li uopće plan za rješavanje tolike nezaposlenosti i trebali bi poraditi na sigurnosti djece u prometu u 2009. Prečkom.

Nikola Kraljević, 22: Nisam ni znao da će ubrzo biti lokalni izbori i nemam namjeru glasovati jer mislim da se ništa bitno neće promijeniti. Meni je dobro i Pripremila i fotografirala: Marina Damjan ništa mi ne treba, studiram i brinem svoju brigu.

Eleonora Railić, 30: Ništa ne očekujem, sve je već u banani, pa bu` u banani. Irena Kocen Goldberger, 34: Za mlade nema nikakvog na- Nije svejedno tko je na vlasti, pretka, htjela bih da pojeftine ali ne očekujem neku veli- cijene stanarina i nekretnina, ku promjenu. Bilo bi dobro da si možemo priuštiti stan, a da bude više noćnih poli- u Prečkom nedostaje kino ili kazalište, imamo cijskih patrola, imam dijete samo shoping centre. koje će uskoro početi izlaziti. Općenito, htjela bih da se u politiku uključi veći broj žena.

30 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljećeljeto 08 09 Glas naroda

Vesna Mance, 52: Rasma Čuskić, 47: Ja osobno ne očekujem Nadam se da će svima puno, ne znam ni za koga biti najbolje što može bi uopće glasala. Konkret- biti, pogotovo nama koji no, htjela bih da na ovim teško živimo. Imam malu izborima pobijedi što više mirovinu, na koju svakih mladih ljudi jer oni uglav- dodatnih 100, 200 kuna nom imaju više "zdravih" ideja. dobro dođe, ali teško da će povećati izdvajanja za nas umirovljenike.

Tomislav Spajić, 32: Mislim da će na vlasti ostati isti ljudi, barem u gradskoj upravi. Ja osobno ne očekujem ništa jer ne Đurđica Dudović, 68: vjerujem u nijednu političku op- Nadam se da će iza- ciju. O mjesnoj samoupravi znam brati neke pametne lju- malo ili ništa, što se toga tiče, mi de, ima tu puno posla. na Trešnjevci smo u banani. Trešnjevka je uvijek bila radničko naselje u kojem se nikad nisam bojala kasno vraćati Rajko Bošnjak, 48: kući, a sada više pazim jer se sigurnost u gradu Očekujem da do promjene smanjila. lokalne vlasti uopće neće doći. Jer će nam biti bolje ako na vlasti ostanu isti ljudi, Siniša Žganjer, 48: napravili su sve za što su se zauzeli, još samo da srede Očekujem da se stadion u Maksimiru. U sva- Trešnjevka uredi, da se kom slučaju, dobro je, ali neka bude još bolje. "malim" ljudima povećaju socijalna prava, a gradska i lokalna samouprava neka malo stegnu remen i smanje si plaće. Zagreb je Nikola Orešković, 51: socijalan grad samo prije izbora. Stvarno ništa ne očekujem, ne vjerujem ni da ću glasati na ovim izborima, osim ako mi bude "usput". Moje želje su jako velike, ali mislim da se ništa Trpimir Katanec, 26: bitno neće promijeniti. Ništa značajno. Ništa se neće promijeniti jer će na vlasti najvjerojatnije ostati SDP i Bandić. Ako ništa Biškić Vladimir, 71: drugo, trebali bi uvesti Očekujem još gori nered bez više reda u prometu na obzira na to koga izaberu. A Trešnjevci i naći bolja ako Bandić nastavi sa svojim parkirna rješenja na poslom, možemo sami sebi Ljubljanici. početi kopati grobove.

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 31 Info servis

GRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA SJEVER Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585-764, fax: 6585-765 e-mail [email protected] Predsjednik Vijeća Hrvoje Ozmec Primanje građana: utorkom 10:00-12:00 GRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA JUG Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585-759; fax: 6585-760; e-mail: [email protected] predsjednik Vijeća Saša Molan dipl. Oec. Primanje građana: srijedom 11:00-12:00 GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET Trg Stjepana Radića 1, tel: centrala 610-1111 Odjel za zelene površine (nadležnost zaštite parkova, zelenih površina, postavljanje i uklanjanje klupa, postavljenje klamerica i dr.) Odjel za promet – nadležnost regulacija prometa, postava znakova, postava stupića i dr. ČISTOĆA – ispostave službe čišćenja i pranja Trešnjevka sjever – tel: 3860-781, 3646-293, Mladen Volarić 098-358-683, Robert Nadinić 098-308-703 Trešnjevka jug – tel 3634-035, Ivica Zdešić 098-308-707 KOMUNALNO REDARSTVO TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585 -747, fax 6585-741 dežurni tel: 610-1566 (radni dani i vikendom od 08.00 – 20.00 sati MATIČNI URED TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, Tel: 01/658-5735-6, Faks: 01/658-5737, Radno vrijeme: 8:30-15:30 PODRUČNI URED TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585-777 centrala POLICIJSKA POSTAJA TREŠNJEVKA Nehajska 7, tel: 365-6666 POREZNA ISPOSTAVA TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, tel: 3035-800 VODOOPSKRBA I ODVODNJA ODJEL HITNIH INTERVENCIJA, tel: 6163-292, šef Boris Orešić 091-6187816 LOKACIJA ZAGORSKA centrala: 3643-539 Kontakt za pritužbe ili obavijesti, NE za prijave kvarova: [email protected] ZAGREBAČKE CESTE NADCESTARIJA I, Remetinečka cesta 109; tel: 6527-487 zadužena za GČ Trešnjevka jug, Mile Čulumović - 091-2356-011 NADCESTARIJA III, Prilaz baruna Filipovića 9; tel: 3775-184 zadužena za GČ Trešnjevka sjever – Marko Čorak – 091-2356-110 ZRINJEVAC Trešnjevka – održavanje Trešnjevka sjever – Krapinska bb – Gojčeta Nediljka, dipl. ing – 301-0716, 098-323-472 Trešnjevka jug – Ranogajčeva bb - Dušević Dijana, dipl. ing. 098-323-692 Održavanje zelenih površina: tel: 6598 891; Uređenje zelenih površina: tel: 6598 872 Besplatni telefon 0800 200 202, [email protected]

Za sve vrste otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme ukupne mase veće od 30 kilograma građani mogu naručiti besplatan odvoz pozivom na besplatni telefon 0800 0204 za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije od 8 do 16 sati, unosom naloga preko internetskog portala www.eeotpad.com, SMS-om na mobitel 098 444 110 ielektroničkom poštom na adresu [email protected]. Ovlašteni sakupljač Spectra medija, Ulica kralja Tomislava 6b u Stramcu Samoborskom ili u Zagrebu, Gradišćanska 20, ima telefon 098 307 999, fax 338 55 00, e-mail skladiste@ spectra-medija.hr

32 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 CEKATE predstavlja Odjel za sociokulturološke projekte Sociokulturni projekti upoznaju javnost s najnovijim procesima u suvremenom društvu, ali i senzibiliziraju i potiču građane u lokalnoj zajednici na aktivno uključivanje u promišljanju, artikuliranju i provođenju programa i aktivnosti koji će pridonijeti izgradnji složenijih i neposrednijih društvenih veza kao preduvjetu stvaranja okvira za humanije življenje.

rze promjene društvene strukture, raspad tra- đana Zagreba čime je određena pozicioniranost dicionalnih zajednica i oblika solidarnosti, Centara za kulturu i Narodnih sveučilišta u svijesti fragmentacija i segmentacija društva, pasi- građana Grada Zagreba. Također je snimljeno javno Bvizam i rezerviranost, “raščaravanje” svijeta mišljenje s obzirom na kulturne navike, potrebe i in- − svi ti procesi imaju posljedice i na svakidašnji terese te su zadani neki pravci kojima bi se trebala život u lokalnoj zajednici. Centri za kulturu ne mo- kretati buduća djelatnost Centara i NS na području gu dati konačne odgovore i rješenja za ove globalne Grada Zagreba. društvene procese, ali kao ustanove u kulturi koje djeluju prvenstveno u lokalnoj zajednici i koje su Multikulturalizam okrenute građanima, trebaju usmjeriti pozornost Multikulturalizam nije samo apstraktna i nejasna na aktualne fenomene te pronaći načine i modele ideologija koju zastupaju institucije, nevladine organi- uključivanja građana u život zajednice. zacije, poneke političke stranke te velik broj građana Stoga Centar za kulturu “Trešnjevka” realizira niz u zapadnim društvima nego i moguće iskustvo života, sociokulturnih projekata kojima želi upoznati javnost pogotovo u urbanim sredinama poput Zagreba. Cilj s najnovijim procesima u suvremenom društvu, ali i programske jedinice Multikulturalizam – bogatstvo senzibilizirati i potaknuti građane u lokalnoj zajed- ideja, bogatstvo stvarnosti, bogatstvo problema, auto- nici na aktivno uključivanje u promišljanju, artiku- ra i voditelja doc.dr. sc. Saše Božića, je putem tribina, liranju i provođenju programa i aktivnosti koji će predavanja i radionica predstaviti multikulturalističke pridonijeti izgradnji socijabilnosti kao preduvjetu ideje, politike i prakse u svijetu (od Nizozemske do stvaranja okvira za humanije življenje. Kanade i Australije), ali isto tako utvrditi i prikazati Realiziramo projekte koji se bave civilnim druš- multikulturnu stvarnost Zagreba i Hrvatske te raspra- tvom, novim oblicima kulturne produkcije i komuni- viti mogućnosti primjene multikulturalističkih ideja i kacije, socijalnim i kulturnim kapitalom, multikultura- modela u Hrvatskoj. Projekt je želi potaknuti širu ra- lizmom, sociologijom mode, urbanom sociologijom, spravu i razmišljanje o tretiranju različitosti kako u identitetom kvarta, novim modelima društvenosti i so- svijetu tako i u Zagrebu i Hrvatskoj. lidarnosti, novim religijskim pokretima itd. POLIS – projekt poticanja razvoja civilnog društva Veliku pozornost posvećujemo istraživačkim pro- Projekt kroz raznolike aktivnosti potiče razvoj ci- jektima – uočava se nedostatak istraživanja u kultu- vilnog društva, demokracije i političke kulture kao ri rezultati kojih trebaju poslužiti kao osnova za re- jednog od preduvjeta ostvarenja funkcionalne de- definiranje pozicije i programskih usmjerenja, ali i mokracije te promovira aktivno građanstvo nasu- kao pomoć pri donošenju strateških odluka. Potreba prot vulgarnom shvaćanju politike kao “područja istraživačkih projekata iskazuje se kao prvorazredno moći i vlasti”. Realizira se u suradnji s organizaci- pitanje u području kulture. jama civilnog društva i inicijativama a provodi se u Donosimo pregled nekih projekata koje je u pos- obliku seminara, tribina, predavanja i cjelodnevnih ljednje vrijeme ostvario Cekateov Odjel za socio- događanja. kulturne projekte: Bioetika - pitanja života i smrti Istraživanje kvalitete i dosega kulturne ponude Bioetika je relativno mlado, ali već etablirano centara za kulturu i narodnih sveučilišta područje interdisciplinarne i pluriperspektivne ra- Godine 2007. provedeno je kvantitativno pilot sprave o novovrsnim etičkim problemima koji se istraživanje o kulturnim potrebama i navikama gra tiču života u širokom spektru pitanja objedinjenih

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 33 CEKATE predstavlja

tim pojmom. S jedne strane, radi se o onim proble- ture rade istraživanja reprezentacije roda te etničkih mima s kojima se u znanstveno-tehnološkom dobu i nacionalnih identiteta kao i analizu alternativnih suočava čovjek (ljudski život, zdravlje i tjelesnost), a s vizualnih obrazaca izražavanja. Glavni cilj je oku- druge strane, o problemima koji se tiču i drugih živih piti znanstvenike, umjetnike, aktiviste kao i širu pu- bića, te prirode u cjelini. Iako je znanstveno-teorijski bliku kako bi se propitivalo suvremeno oblikovanje pristup ključni element bioetike, ona nužno implici- vizualnog identiteta. ra i institucionalno (pravno-političko) djelovanje, te New Age i novi religijski pokreti građanski angažman. Drugim riječima, iako je bioe- Za slijedeću godinu pripremamo projekt koji se tika prvenstveno stvar različitih znanosti, odnosno bavi novim oblicima religioznosti koja je posebno znanstvene i filozofsko-etičke refleksije, ona se u veli- prisutna kod mladih. Kroz niz tribina i predavanja koj mjeri oslanja na tzv. bioetički senzibilitet, tj. novu kao i dijaloških susreta želimo javnost upoznati s fe- vrstu osjećajnosti spram pitanja koja se tiču ljudskog nomenom nove religioznosti i otvoriti prostor dijalo- i ne-ljudskog života na različitim razinama. Autor i ga i upoznavanja. voditelj projekta je dr. sc. Hrvoje Jurić. Moj kvart Trešnjevka - istraživanje identiteta Trešnjevke Riječ je o istraživačkom projektu koji kvalitativ- nom sociološkom metodom fokus grupa istražuje identitet Trešnjevke. Grad je geografska i ekološka koncentracija ljudi ali istodobno i stanje svijesti i duha. Kvartovi su specifični prostorno-socijalni en- titeti koji opstaju u memoriji svakog pojedinca. Nji- hova je socijalna komponenta daleko značajnija od fizičko-prostorne. Stoga je neophodno tu socijalnu komponentu istražiti kao preduvjet mogućnosti djelovanja u zajednici. Cilj projekta je istražiti stvarne i simbolične elemente identiteta Trešnjevke te na osnovu dobivenih rezultata osmisliti i realizirati sadržaje koji bi pridonosili jačanju identiteta kvarta i razvoju složenijih društvenih veza. VESELKO LEUTAR Socijalni kapital u lokalnoj zajednici Projekt metodom ankete istražuje socijalni ka- Voditelj odjela za sociokulturne projekte pital u lokalnoj zajednici (Trešnjevka). Socijalni Rođen 1967. Osnovnu i srednju školu završio u Županji. kapital se sastoji od tri dimenzije. Prva od njih je Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu povjerenje, druga dimenzija je civilno udruživanje, diplomirao sociologiju 1994. posljednja dimenzija, poštivanja normi ili civilnost. Trenutno na poslijediplomskom studiju sociologije religije. Socijalni kapital potiče i olakšava suradnju. Riječ je Od 1995. zaposlen u Centru za kulturu Trešnjevka na o kolektivnom resursu koji ima pozitivno djelovanje mjestu voditelja programa. na razvojnu dinamiku kako na razini društva tako i u Pokrenuo niz sociokulturnih projekata koji se bave civil- lokalnoj zajednici. Cilj projekta je istražiti sociokul- nim društvom, novim oblicima kulturne produkcije i komuni- turni kapital u lokalnoj zajednici te na osnovu do- kacije, socijalnim i kulturnim kapitalom, multikulturalizmom, bivenih rezultata osmisliti programe i projekte koji sociologijom mode, urbanom sociologijom, identitetom će pripomoći razvoju zajednice i razvoju socijalnog kvarta, novim modelima društvenosti i solidarnosti, novim kapitala kao važnog resursa u modernom društvu. religijskim pokretima itd. Također autor i voditelj nekoliko istraživačkih projekata s ciljem prikupljanja i analiziranja Vizualna kultura i identitet relevantnih podataka iz područja kulture. Projekt se bavi problematikom vezanom uz kon- Oženjen, otac jednog djeteta. strukciju raznih vidova identiteta. Sudionici osim Član Hrvatskog sociološkog društva. upoznavanja s osnovnim određenjima vizualne kul- U slobodno vrijeme bavi se stolnim tenisom i ribolovom.

34 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 In corpore sano Carobniˇ svijet plesa

Koju god vrstu plesa izabrali kao svoju, ne možete pogriješiti. U minuti ćete sagorijevati 8-12 kalorija, za- tegnut ćete tijelo i u trenu postati sretniji i zadovoljniji sobom. Odavno znamo da tjelesna aktivost utječe na smanjenje depresije i već nekoliko minuta dnevno bit će dovoljno da vam endorfini navru i uljepšaju dan. Davnih dana u Kini i Japanu vračevi su pod maskama plesali kao ludi oko bolesnika tjerajući zle duhove i bolest. Njihovi plesovi znali su biti toliko komični da bi se bolesnici počeli smijati pa su se, nakraju, izliječili djelomično i smijehom. Vjerujemo da su nakon ozdravljenja otišli na ples. Piše Petra Cajlan

Standardni su plesovi prisutni već dugo vremena, i želite li krenuti ovim vodama, samo naprijed, no postoji i cijeli niz drugih plesova koji možda PLES RADI ČUDA: zaintrigiraju vašu maštu. Pa krenimo u pregled svi- • opušta vas i zateže sve mišiće u vašem tijelu jeta plesnih pokreta: lučite endorfine, hormone sreće Engleski valcer jedan je od osnovnih plesova. Glazba je mekana, harmonična, prvi udarac u tak- • prekrasno oslobađa od stresa i jača samopouzdanje tu je uvijek naglašen. Zahvaljujući svojoj eleganciji, • na izniman način dovodi do izražavanja vaše osob- nosti često je ples otvaranja raznih balova, zabava. Bečki valcer je jedan od najspektakularnijih i na- • ojačati će vas, učiniti bržim, koordiniranijim, izdržljivijim i fleksibilnijim jpopularnijih društvenih plesova i ima najdulju tra- diciju. Ime je dobio prema njemačkoj riječi “walt- Najvažnije od svega, radi se o izvrsnoj zabavi i • zen” (vrtjeti se, kružiti) i odnosi se na noge, koje se tijela i duha vrte po plesnom podiju. Tango je jedini standardni ples latinsko-američkog porijekla. Njegov ritam je iscjepkan i dinamičan a nekada su ga plesali posjetitelji bordela. Zbog erotične karakteristike godi-

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 35 In corpore sano

nama je bio zabranjen. Tango je ovako opisao Pedro “Tete” Rusconi: “Tango je osjećaj. Nije teško savla- div. Nije ni lak. Ali, tango se ne pleše u figurama i koracima. Pleše se kroz glazbu. Ne znam ni za jednog plesača koji ga je naučio bez glazbe. Vi učite kako da hodate glazbu, kako da ju slušate i kako da ju osjećate sve dok tango ne postane dio vas. Onaj dio vas koji ne znate imenovati. Slowfox se temelji na dugačkim, klizajućim, umjetnički oblikovanim pokretima prateći linearne smjerove. Najtipičniji je ples engleskog društvenog plesa, čiju eleganciju naglašava, s glazbenog aspekta, saksofon i klarinet. Uz Quickstep, plesni se parovi uz lepršavost, životnu radost, veliku fleksibilnost koljena i zglo- Kao što je bila riječ i kod trbušnog plesa, nije cilj bova, gibaju poput mjehurića u vodi. Brzi tempo i zavođenje, nego je cilj da žena zavoli svoje tijelo. karakter plesa izražava svoju jedinstvenost kroz bez- Klasični balet je plesna tehnika koja ima posebnu broj plesnih koraka. formu i metodu rada. Koreografiju sastavljenu iz te tehnike nazivamo bijeli balet. Ona uključuje ples, Za trbušni ples je uvriježeno mišljenje da služi mimu, glumu i glazbu praćenu orkestrom. Balet isključivo zavođenju, no zapravo cilj je da žena zahtijeva dugogodišnje treniranje kako biste savla- zavoli i upozna svoje tijelo te se osjeća lijepo i dali njegovu tehniku. Plesač započinje trenirati u mekanim papučama, te užoj odjeći koja pokazuje linije tijela (dresovi, tajice). Nakon nekoliko godina, kada tijelo i nožni zglobovi ojačaju, počinju se koristiti baletne špice. Balet je poznat po tehnici, gracioznosti, dugim ekstremitetima, gipkosti, snažnoj muskulaturi i strogoj tjelesnoj disciplini. Polaznici tijekom pohađanja uče nazive pokreta, vježbi i kombinacija, njihova značenja, te kako se izvodi i za što služi svaka vježba. Preporučamo da svaki polaznik koji se misli ozbiljnije baviti plesom upiše i balet kako bi savladao tehniku koja je baza svih plesnih tehnika i okvir iz kojega su se razvili različiti plesni stilovi, uključujući hip-hop i moder- poželjno. Osim što sagorijeva 300 kalorija po satu, ni ples. Jazz dance Bazira se na baletnoj tehnici vjerujem da znate da je za trbušni ples poželjno, koja je nadopunjena opuštenijim plesnim elemen- ako ne i obavezno, posjedovati trbuščić kojim ćete tima, odnosno slobodnijim pokretima. Nikad ni- micati i u potpunosti doživjeti ovu vrstu plesa. Još je kasno početi plesati jazz dance jer je tu tehni- jedna vrsta koja je sve popularnija u zadnje vrije- ku lako prilagoditi i dobi i sposobnosti polaznika, me takozvani je senzualni fitness, tj. ples oko šipke. a da ona i dalje bude atraktivna i zabavna. No, u Iako vam vjerojatno prvo napamet padne striptiz, gradu Zagrebu je uistinu nemoguće pronaći studio u ovom plesu nema skidanja. Kombinacija plesa za jazz dance imate li više od trideset godina i ne oko šipke i vježbanja sagorijeva kilograme sigurno, želite stršati među srednjoškolkama ili studentima. podiže vam samopouzdanje 200%, čini sretnima u Capoeira je tehnika proizašla iz brazilskih borilačkih svakom pogledu. Naime, postoji nekoliko stupnje- vještina te kombinacijom borilačkih i plesnih ele- va kod tog plesa, u početku plešete bosi, u udob- menata stvorila osebujan plesni stil. Bazični korak noj trenirci, a određeni pokreti rade se i u cipelama zove se ginga, a izvodi se kao priprema ili zagrija- s visokom petom kako biste doživjeli senzualnost vanje tijela za izvođenje ostalih pokreta koji čine ove vrste plesanja u potpunosti. Nema skidanja, to vokabular capoeire kao elementi napada i obrane, smo već rekli, no ako vam postane vruće izvodeći udarci, kotrljanja, akrobatika i dr. Kombinacija tih svakojake pokrete oko šipke, i to čete početi činiti. elemenata čini fluidnu koreografiju.

36 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 In corpore sano

kroz interpretaciju vlastitih pokreta. Kroz druženje i “PLESOM DO ZDRAVLJA” igru, uz glazbu i ples, razvijaju se pozitivne osobine Jedan od najčešćih oblika poremećaja kod djece volje kao i psihomotoričke sposobnosti: koordinaci- je problem deficita pažnje/hiperaktivni poremećaj, ja, gipkost, ravnoteža. Zanimljivo je da u programu, poznatiji kao ADHD (od engleskog izraza Attention u kojem sudjeluju četiri grupe, ima više djevojčica, Deficit Hyperactivity Disorder). Problemi pažnje, njih sedam, dok im društvo jednom tjedno po sat nemogućnost praćenja zadataka i pravila, nedos- vremena, koliko traju radionice, pravi šest dječaka. ljednost u izvršavanju zadataka, samo su neki od Program „Plesom do zdravlja“ temelji se na metod- simptoma. ama plesne terapije i plesno-ritmičke Labanove edu- Ovaj sindrom češće zahvaća dječake no kacije. Ples je, naglašava Gordana Horvat Mahne, djevojčice, a uzrokuje probleme u funkcioniran- osnovni oblik komunikacije, a dijete se kroz njega ju u obitelji ali i izvan nje. Stalno se ističe kako su i kroz igru lakše izražava, što je veoma bitno. Tera- preventivni programi nužni u što ranijoj dobi, i po- peut koji radi s djecom potiče ekspresiju na verbal- nukan time, Centar za kulturu Trešnjevka u svoj je nom i neverbalnom planu, a također potiče i pozi- godišnji program uveo plesne radionice za djecu s tivno ponašanje. „Plesom do zdravlja“ je značajan i problemima ponašanja, pažnje i koncentracije − hvalevrijedan projekt, naglašavaju, no kao i uvijek „Plesom do zdravlja“. Taj program za mlade s po- potrebe su velike, a financijske potpore gotovo nio- sebnim potrebama realizira se pod pokroviteljstvom tkuda. Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu i branitelje, a namijenjen je djeci predškolske dobi, 6 ili 7 godina starosti, koji imaju probleme pažnje i Termini: Djevojčice Dječaci elemente hiperaktivnosti. Voditeljica radionice „Plesom do zdravlja“ Gor- Ponedjeljak 17,00 – 18,00 h 18,00 – 19,00 h dana Horvat Mahne naglašava kako se kroz pro- Subota 10,00 – 11,00 h 11,00 – 12,00 h gram potiče izražavanje kroz pokrete i vježbe, kao i

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 37 Ime moje ulice

Pripremila: Jelena Dropulić Ako ste se ikada zapitali zašto se ulica u kojoj živite ili kojom prolazite zove upravo ovako...

Ulica Jaroslava Šidaka (Knežija) Jaroslav Šidak (Beč, 4. siječnja 1903. − Zagreb, 25. ožujka 1986.), hrvatski povjesničar. Bio je gimnazijski profesor u Senju i Zagrebu, a zatim profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je predavao hrvatsku i svjetsku povijest novog vijeka, te suradnik Hrvats- ke enciklopedije. U svojem znanstvenom radu obradio brojne teme iz hrvatske povijesti, posebice devetnaestoga stoljeća. Pedagoškim i znanstevnim djelovanjem odgojio je više naraštaja hrvatskih povjesničara i utjecao na razvoj poslijeratne hrvatske historiografije. Šidak je osnivač i prvi urednik Historijskog zbornika, od 1948. do 1984., te pisac brojnih članaka u enciklopedijama Leksikografskog zavoda. (Izvor: Wikipedija)

Ulica Grge Novaka (Knežija) Grga Novak (Hvar, 2. travnja 1888. − Zagreb, 7. rujna 1978.), hrvatski povjesničar i arheolog Povijest, arheologiju i geografske znanosti studirao je u Zagrebu, Pragu i Beču. Bio je profesor povijesti starog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te predsjednik JAZU od 1958. do 1978. godine. Istraživao je Grapčevu špilju, Pokrivenik i Markovu špilju na Hvaru, te antičke lokalitete, a posebice se bavio grčkom kolonizacijom jadranskih otoka i obale. Životno je djelo i najskladnija knjiga akademika i pionira prapovijesnih istraživanja naše jadranske obale, Grge Novaka, Prošlost Dalmacije objavljena u ratno nevrijeme 1944., doživjela je go- leme pohvale, stekla veliku popularnost i postala standardnim izdanjem na poli- cama hrvatskih građanskih knjižnica. (izvor: www.fdk.hr )

Kučerina (Stara Trešnjevka) Oton Kučera (Petrinja, 1. siječnja 1857. − Zagreb, 29. prosinca 1931.), profesor, prirodoslovac, astronom, književnik, predsjednik Matice hrvatske te autor nekoliko udžbenika iz fizike za srednje škole te niza znanstveno-popularnih djela iz fizike, astronomije i elektrotehnike. Kučera slovi kao naš najpozna- tiji popularizator znanosti i tehnike, a u astronomiji ga nazivaju i “hrvatskim Flammarionom”, po čuvenom francuskom popularizatoru astronomije. Zbog njegova golemog doprinosa znanstvenom i tehnološkom preporodu Hrvatske, odgajanja mnogih ljubitelja astronomije, pa i otkrivača osobno, prvi numerira- ni asteroid Zvjezdarnice Višnjan, otkriven 22. svibnja 1996. godine, imenovan je njemu u čast, (7364) Otonkucera.

38 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Zabilješke buntovnika s razlogom Ljudi s ljudskim licem Piše: Dan Ković edavno sam se sjetio riječi, odnosno Hvala dragom Bogu, u mom kvartu još uvijek opisa koji smo u osamdesetima često ima onih s ljudskim licem. Onih, koji dopuštaju koristili kada smo za nekog (češće su svijetu da vidi njihov umor, ponos ili nešto treće. toN bile cure) htjeli reći kako izgleda umjetno i Onih, koji ne izgledaju poput šupljih lutki iz neprirodno, uz očigledan preveliki napor za po- izloga. Onih koji su istovremeno blagi, a imaju stizanjem što većeg savršenstva. Takve smo ljude stav o stvarima i ne boje se neprihvaćanja oko- nazivali «predizajniranima», a ton komentara line. I to nisu face koje znaš od kad pamtiš, već uvijek je bio posprdan govoreći o ne baš znat- ljudi koje upoznaješ kroz trogodišnji život u tebi nom respektu prema komentiranom liku ili likici. novom kvartu. Pozamašne količine pudera, trovremenska Judita je jedna od njih. Srećemo se uglavnom frizura i krpe iz talijanskih butika počesto su bile na travnjaku šećući cucke. Ona je cura koja će popraćene i određenim stavom, koji je teško de- pri upoznavanju, u prvom razgovoru kroz smijeh finirati, jedino što mi pada na pamet jest upravo reći «Ne mogu vjerovati da ne voliš Guya Gavrie- nedostatak stava, šupljina i neodređenost. Nije la Kaya?! Pojma nemaš što je dobar fantasy»! Pe- pravilo, zaista, ali uglavnom to nisu bili ljudi s ro je neispričana priča na 600 stranica: on je bo- kojima si slušao Reinhardta ili pričao o Préver- em, diplomirani arhitekt, pjesnik, veliki uživatelj tu. U biti, s njima nisi pričao ni o Poletu, pa ni dobre kapljice, ljubitelj svekolike umjetnosti i slušao Graciju. Ono što najviše pamtim vezano ženskog roda. Rene i Vendi su par koji ne bi spo- uz Predizajnirane je izostanak izraza lica. Izo- jila ni jedna agencija na svijetu pa makar imala stanak interesa. Nečega karakterističnoga. Nema tisuću obrazaca za visinu, dob, afinitete. Toliko tu široke duše. Ali ima nečeg robotskog. Ono različiti i vole se za poludit’. Vedran je raritetan što me žalosti jest što se riječ predizajniran/a izdanak svoje generacije širokih pogleda, nepos- sve manje ili uopće više ne koristi. Ne zato jer rednog načina i gorljivog zastupanja svojih ideja. ju je zamijenila neka druga i suvremenija, već Njegova iznimnost postaje jasnija kad upozna- samo zato što to više nije mana, minus i nešto te ženu koja ga je odgojila: Doli će s jednakom neželjeno. U stvari, nema toga što si Marica ili strašću objasniti sve o najpovoljnijem financijs- Martin neće priuštiti u svrhu što prekrasnijeg kom portfelju i s tobom na badnjoj večeri urlati osmijeha, kose, torbe, ruža na usnama, sjajnije pjesme Bijelog Dugmeta. Brada njeguje ponešto kože i što bezizražajnijeg izraza lica. Tako da osebujan i autoritativan austrougarski imidž: reći za nekoga da odaje dojam presređenosti obrijana glava, obavezni crni cviksi, duga, duga više i nema smisla. Ne bih htio biti krivo brada i uvijek odlučan žustri hod. Nisam ga se shvaćen i proglašen kromanjoncem koji slavi pribojavao, ali recimo eto da sam bio na oprezu busen podpazušnih dlaka i pomno uzgojenu sve dok nisam vidio kako mu osmijeh rastegne mast na kosi. Naravno da volim vidjeti sređene lice kada zastane pomaziti zgodno štene. Nataša i šarmantne ljude. Ali ono o čemu govorim je će ti sigurno uletiti u pomoć, pa bilo to pečenje kult izgleda i poza predatora koji korača metro- kolača za rođendanski tulum ili spremanje stana polskom džunglom drugog tisućljeća. Njegova kad na košarci slomiš nogu. Jednom je ispustitila, (ili njena) poza govori o sigurnosti u sebe te o tihi no grozan i nekako jecav zvuk između jauka vlastitom osjećaju velike važnosti. Takve face se i žaljenja kada sam njoj naočigled zgnječio mini- rijetko smiješe i rijetko izražavaju stav. I nikada, jaturnu bubu. S druge strane, ne želite biti u nje- baš nikada ne zapodjenu razgovor s potpunim noj blizini kada sa svojih 165 centimetara kreće neznancem na tramvajskoj stanici ili u dugačkom u bespoštedan rat protiv kakve nepravde. redu u pekari. Jer, previše su važni za takvo što. Eto, u takvom kvartu živim.

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 39 Od placa do stola

Špageti s bobom i slanim srdelama

Na maslinovu ulju blago prepržite podlijevajući povrtnim temeljcem nekoliko sjeckanih, praznih, mahuna boba, zajedno sa sjeckanim lukom i petrusimulom.

Kad sve blago zazlati, dodajte skuhana zrna istog boba i dvije, tri sjeckane i filetirane slane srdele. Kad se sve prožme, ubacite već skuhane špagete i začinite friškim petrusimulom i čašicom maslinova ulja. Služite s tvrdim ribanim sirom.

Nakon dugog zaborava, slatka zrna boba su gastro–trendsetteri vratili u uporabu. Bogata bjelančevinama, ugljikohidratima, vitaminom C, željezom i biljnim vlaknima, zdravim za probavu.

40 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Poznati stanar

Šalković je objavio četiri romana, proputovao mnogim dijelovima plavog planeta, te nedavno promijenio jutarnji posao. Njegovi romani njeguju neobavezan stil poput suvremene brit-pop literature, a ponekad podsjećaju na duhovite Maturante Ivice Ivanca. Usprkos podosta prisutnosti u medijima (a time i opasnosti od osjećaja pretjerane samoveličine), iznenadit će vas njegov neposredan i opušten način komuniciranja, tako rijedak i tako dragocjen u ovoj našoj hrvatskoj stvarnosti. Hvatajući intervju između njegova putovanja, selidbe, pada interneta i poduzetničkih poduhvata te bogato ispunjenog dnevnog rasporeda, donosimo vam ovaj neuobičajeno ležeran i otvoren razgovor... Razgovarala: Danijela Rajković, Fotografije Jovica Drobnjak Hrvoje ŠalkoviÊ: pisac, globtroter i kad zatreba - poslovni Ëovjek

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 41 Poznati stanar

Na vašim zabavnim internetskim stranicama zvučite U naslovima vaših knjiga ima i «zeko» i «cucak». Ima li sretno − ostvaren poslovno i kreativno. Da li vas životinja u vašem životu? još nešto kopka, grize i privlači, što nagradom, što Nema, nemam vremena za njih. Tko bi hranio i šetao opasnošću? psa kada sam ja stotinjak dana godišnje na putu, Što se posla tiče, teško da postoje neki novi iza- najčešće izvan Europe? zovi. Do sada sam u životu zaradio taman toliko Kakvo je bilo vaše odrastanje, na koji vas je način novčića koliko mi treba, i poslovna logika se sa- obilježio vaš kvart? stoji u tome da tu količinu novca ne topim, nego Odrastao sam u Mikulićima, i taj mi je dio života održavam na istoj razini. Što se pisanja tiče, svaki je u magli, nije baš bio previše intenzivan i zanimljiv. novi roman novi izazov, i uvijek mi se čini da pišem Nakon toga sam tri godine proveo u Londonu, što prvi put. A putovanja su, opet, priča za sebe… Volio me potpuno odredilo kao čovjeka. A onda sam de- bih još prokrstariti Srednjom Amerikom, provoza- set prekrasnih godina proveo na Jarunu, što me isto ti se transsibirskom željeznicom… ima tu još puno tako odvelo u određenom smjeru. Postao sam pravi posla. Do četrdesete godine života moram obići sto- Jarundžija, trčim oko jezera, rolam, odem tamo na tinu zemalja, to je cilj koji sam si zacrtao. košarku… ustanem ujutro pa pijem kavu na terasi kafića i blejim u vodu. Koji su mogući razlozi što vam se iz svijeta izdavaštva i medija koji se bave kulturom baš nitko nije odazivao O kakvom ste životu sanjali i maštali kao tinejdžer? na pozive za promocije vaših knjiga? Do dvanaeste-trinaeste, maštao sam da postanem Svi ti velevažni kulturnjaci bježe od mene kao veterinar. A kasnije… kasnije sam maštao o tome da vrag od tamjana. Osjećaju oni da sam ja s neke dru- živim u Americi… nisam razmišljao što bih tamo ra- ge planete. Ali osjećam i ja, pa više nikoga niti ne dio, samo sam maštao da živim tamo. zovem. Imao sam samo jednog pravog prijatelja iz Koji su vas ljudi privatno i profesionalno najviše književnih krugova, Simu Mraovića, a on je nedav- obilježili? no umro. Nemam više nikoga. S još dva ili tri pisca Uski krug prijatelja od kojih sam pobirao neke povremeno popijem kavu, i imam korektne odnose, životne cake. a svi ostali… niti se ne pozdravljamo na ulici. Ne Što ne volite u svom kvartu? zanimam ja njih, ne zanimaju oni mene… Pijane poluidiote koji cuclaju pivo ispred kvar- Koji je bio vaš najveći, najmonumentalniji neuspjeh? tovskog dućana i dobacuju kretenske lajne. Znao sam povući totalno nerezonske poslovne Zamislite na trenutak da ste u ovome svijetu punom odluke. Uglavnom sam birao krive životne partneri- beskonačnih mogućnosti postavljeni za apsolutnog ce (do ove sadašnje). Ali sve u svemu, nisam nikada vladara svojeg kvarta. Koji bi bili vaši proglasi? kardinalno pogriješio, a ove sitne životne poraze i 1. Nema više cuclanja piva ispred dućkasa. neuspjehe, ma tko to uopće broji... 2. Radni dani su ponedjeljak, utorak i srijeda, a osta- Neki vas književni kritičari baš i ne vole... spominju lo je zafrkancija. pretencioznost, banalnost, pa i nepripadanje 3. Donošenje dekreta kojim se iz kvarta izbacuju svi određenom žanru. Većina autora na negativne muškarci, a pravo ostanka imaju isključivo žene. kritike odmahuje rukom ili zabacuje kosu uz 4. Nema više cviljenja guma poslije ponoći. neku neobaveznu ili dobru staru tipa «za dobrim konjem...», ili »tko još sluša kritičare». No, uz ponekad Opisuju vas kao poslovnog čovjeka, pisca i ljubitelja nerazumljive i neprimjenjive negativne opservacije, putovanja. U kojoj se ulozi osjećate najudobnije? ima li onih dobronamjernih i konstruktivnih? Utječu li Kao pisac i putopisac… posao je samo glupi po- ove posljednje na vaše pisanje? sao, način na koji čovjek organizira vrijeme prije- Niti najmanje, apsolutno mi je svejedno tko će podne. što napisati. U početku nije bilo tako… kada bi net- A najneugodnije? ko napisao dobru kritiku, onda sam ga zamišljao kao Kao poslovni čovjek… kad moram sjediti s ne- dobrog čovjeka, pravog sveca. I obratno, kritičare kim tupanima nagnut nad tri kile janjetine i slušati koji su me blatili po novinama zamišljao sam kao njihove kretenarije… to nije baš ugodno. zlikovce. Ali to ne mora biti tako, i možda moje ro- mane voli i neki potpuni idiot, neki pritajeni Fritzl… Što se zadnje vrtjelo u vašem CD plejeru? Već duže vrijeme ne čitam kritike… fućka mi se… Prodigy, neka stara kompilacija, to sam si pustio danas poslijepodne.

42 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Poznati stanar

A kad se okrenete unazad i bacite pogled na svoj Što vam stoji na ormariću pored kreveta? dosadašnji životni put... Obično knjiga, dok je ne pročitam. Pa onda nova Kad se sjetim svih putovanja i svih derneka, pit- knjiga, i tako redom. Ali trenutno nema niti jedne, am se na koju sam foru još uvijek uopće živ. jer pišem svoj roman. Obično u tom razdoblju ne čitam ništa, čistim se od utjecaja. Kad biste mogli upoznati bilo koga na svijetu, pa makar oni više i ne bili među živima, koji bi to ljudi bili i što biste im rekli? Volio bih upoznati Dylana. I Casha. I Huntera Thompsona. I sve tako neke pisce i muzičare. Što bih im volio reći? Ništa posebno, ne bih ih gnjavio pitanjima o pisanju ili muzici… pričao bih onako bez veze. Osjećate li se zagađenim medijskim smećem? Imate li ideju kako ga eliminirati? Nisam zagađen jer su moje mentalne membra- ne prejake da bih pustio ta g...a s telke da uđu. Kod mene se na TV-u vrti MTV ili VH1. Ne čitam portale, Razmišljanja niti novine. Dnevnik gledam samo kada ga uređuje i na teme vodi moja cura, a što se ulice tiče… mogu subotom Idoli i uzori prošetati špicom bez da uopće skužim koji su debili Idola nemam, osim jednog CD-a gru- oko mene… takav sam tip, isključim se… pe Idoli. Uzori… Michael Jordan u sportu, U punogledanim, mozaičnim TV emisijama posljednjih Hunther Thompson u lifestyleu, Ken Kesey u desetak godina intenzivno se spominju osobe koje su pisanju. Uspješan redatelj, Uspješna poduzetnica, Uspješna Novac nasljednica, Uspješan stilist... uglavnom, svi su jako Novac = sloboda. uspješni i nekako jako važni s tim svojim uspjehom. Kao svežanj papira ne znači mi ništa. Klinci (a i odrasli) začarano pilje u blještavilo i sjaj te Odrastanje/starenje uspješnosti i postaju strašno zbunjeni. Što se mora, mora se. Ali ne volim što sta- Što mislite o tome? rim tijelom, ja bih samo iskustvo, ne i bore. Mrzim tu riječ uspješan, strašno mi ide na jetra. Što to znači uspješan? Ja prodam 15 000 tisuća ko- Fizička privlačnost i seks Mljac. pija svog romana, ali kada odem u London i kada me frendovi tamo predstavljaju kao jako čitanog hr- Hedonizam vatskog pisca, molim Boga da me nitko od Engleza Ništa posebno. Često se o meni piše kao ne pita za tiraže. Tamo si ‘uspješan’ ako prodaš mil- o hedonistu, a to je daleko od istine. Komfor, užici, to mi je strano… ja sam više za adrena- ju ili dvije knjiga. Svi smo mi pikzibneri u ovoj našoj lin, za akciju… maloj močvari, a tko sebe vidi kao ‘uspješnog’, a što mu ja tu mogu… svaka budala ima svoje veselje, Religija i/ili vjera Ateist, zakleti. kaže narod… Monogamija − doživotna Što u našem svijetu ide nizbrdo? I opet, što se mora, nije teško. Kuglageri, pikule, lopta i to… Društveno prihvaćanje, što od bližnjih, što od A uzbrdo? šire javnosti Skoro pa ništa. Bitno mi je kako me prihvaća mojih 4 ili 5 najbližih prijatelja. Za ostalo mi se fućka. Kad pogledate u željenu budućnost, što vidite? Grad u kojem živimo Vidim se kako za 3-4 tjedna završavam roman Mali, mali… premali. On i ja imamo pose- koji upravo pišem. Kako ga čitam posljednji put i ban love-hate odnos. Ali trenutno ga volim… kako sam zadovoljan s njime.

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 43 Dogad–anja za neumorne

Pripremila: Jelena Dropulić

Događanje: Zaboravljeni trešnjevački parkovi lipanj 2009., Trešnjevka I ove godine Centar za kulturu Trešnjevka “otvorit će” jedan od trešnjevačkih parkova jedinstvenom kulturnom akcijom. Možemo očekivati različita događanja za velike i male, radionice i igraonice, predstave i koncerte!

Plesne predstave: Susreti plesnih grupa Suvremeni plesni izrazi 17. − 19. travnja 2009., CeKaTe Show dance, jazz, musical, društveni plesovi te klasični plesni izrazi 24. − 26. travnja, CeKaTe Događanje: svečano obilježavanje Međunarodnog dana plesa uz nastup mladih plesača, projekciju plesnog filma i izložbu plesnih fotografija. 29. travnja, CeKaTe

Interdisciplinarna radionica − ZMAJADA U Festival: Treps 2009. ZAGREBU 23. svibnja 2009., CeKaTe 4. i 25. travnja oslikavanje zmajeva u Galeriji Izbor najuspješnijih plesnih nastupa 6. Modulor, 16. svibnja puštanje zmajeva na Sav- susreta plesnih grupa, te proglašenje skom nasipu kraj Bundeka najboljih u svim plesnim kategorijama.

Filmska radionica: Snimi svoj film-postani Hitchcock! 4. travnja 2009., 19.30, CeKaTe Želite li ovladati tajnama videa i filma, u Manifestacija: 32. susreti ovoj ćete se radionici upoznati s temeljima zagrebačkih glazbenih filmske režije, snimanja i montaže. Uz osi- amatera guranu digitalnu video tehniku za snimanje i veljača – listopad 2009., obradu slike i zvuka te uz mentorski nadzor Hrvatski glazbeni zavod, CeKaTe, Dom kulture Prečko, voditelja radionice, snimit ćete svoj kratki crkve, domovi umirovljenika… video rad na zadanu temu, te ovo praktično Susreti zagrebačkih glazbenih amatera manifestacija je audiovizualno školovanje završiti prvim vi- koja okuplja vokalne i instrumentalne amaterske ansam- deo filmom. Polaznici će početkom travn- ble s područja grada Zagreba i Zagrebačke županije. ja u Centru za kulturu Trešnjevka prikazati Cilj “Susreta zagrebačkih glazbenih amatera” prije svega filmove koji su snimljeni i montirani tijekom je prezentacija godišnjeg rada te razmjena iskustava me- prva tri mjeseca 2009. đu amaterskim ansamblima. Voditelj: Vedran Mihletić, prof.

44 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Dogad–anja za neumorne

Manifestacija: 4. festival pjevačkih zborova – Zagreb 2009. 5. i 6 lipnja, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskoga (Mala dvorana) Zagrebački glazbeni podij već 11 godina organizira natjecan- je i festival pjevačkih zborova. U želji da organizira kvalitetnu zborsku manifestaciju, a istovremeno zborovima i publici ponu- di otvoreniji program, ovogodišnji Festival okupit će ponajbolje zborove iz Zagreba (Akademski zbor “I. G. Kovačić”, Akademski zbor BSI “Palma”, Djevojački zbor “Mozartine”, Djevojački zbor “Zinka”, Djevojački zbor “Zvjezdice”, HPZ “Ivan pl. Zajc”, Ko- morni zbor “Ivan Filipović”, MPZ KUD-a “Ina”, Oratorijski zbor crkve Sv. Marka). Osim zagrebačkih, moći će se uživati i u radu Događanje na otvorenom: zborova iz drugih dijelova Hrvatske. Festival 2008. ugostio je CVJETNI KORZO zborove iz Dalmacije (Zadar, Šibenik, Split), a ove godine je po- 30. svibnja 2009., Park Stara Trešnjevka ziv upućen zborovima iz Istre (Pazin, Rovinj) i Slavonije (Osijek, Ne propustiti šarmantno oživljavanje tradici- Belišće) te interesantan zbor iz područja jazz glazbe, “Perpetu- je „CVJETNOG KORZA“ s plesnim tematskim um Jazzile” iz Ljubljane. sekvencama uoči Dana grada Zagreba.

Izložba: Gordana Grim Hundić − Konzervatorsko-restauratorski radovi 7. do 25. travnja 2009., Galerija Modulor. Izložba će prezentirati vrste restauratorskih radova koje je autorica izvodila tijekom dugogodišnjeg rada: ar- hitektonska i dekorativna plastika, zidno slikarstvo, polikromirana drvena skulptura, kamena skulptura, rekonstrukcije, izrada modela i izdvojeno, kao poseban fenomen, dizajn unutar zaštićenih spomenika arhitekture.

Otvaranje izložbe: Kameli- ja, taj divni cvijet 30. svibnja 2009., 12 sati, Galerija Modulor Izložba posvećena ljepoti kamelije, autora Darka Gjurgjana i Draguti- na Kiša, uključuje i natječaj za najljepši suhi aranžman od kamelija, ostaje otvorena do 6. lipnja 2009.

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 45 Dogad–anja za neumorne

Koncert: U utorak 14. travnja u 21.30 u Događanja: FESTIVAL DJEČJE KNJIGE zagrebačkom klubu Međunarodnim danom dječje knji- Pauk nastupit će ge proglašen je 2. travnja, rođendan kanadski hardcore- nezaboravnog H. C. Andersena. Kroz punk sastav D.O.A. tri susreta u suradnji s poznatim uz pulske legende književnicama, urednicama i ilustrato- Kud Idijote i sa- rima djeca i svi zainteresirani mogu se moborski Deaf- uputiti u svijet dječje književnosti. ness By Noise. D.O.A. su od početka poznati po rockerski Otvaranje izložbe: Darko Šarić, „Groblja” čvrstom zvuku i politički angažiranim tek- 5. svibnja 2009., 19 sati, Galerija Modulor stovima, sviraju već trideset godina a izdali su Izložba crno-bijelih fotografija ostaje otvo- desetak studijskih albuma. rena do 16. svibnja 2009. Ulaznice po pretprodajnoj cijeni od 65 kuna možete kupiti u zagrebačkom Dirty Old Sho- pu i na blagajni Teatra &TD. Interaktivni edukacijski projekt: (izvor: Muzika.hr) Zajedno za bolji Zagreb 13. do 15. svibnja 2009., Dom kulture Prečko, Prečko bb Projekt se sastoji od interaktivnih radionica za 20-ak predstavni- ka različitih sektora (javni, civilni Književna tribina „Dječja knjiga danas“ i poslovni) koji će steći znanja i vještine za pokretanje aktivnosti u 7. travnja 2009., 11 sati, Galerija Modulor lokalnoj zajednici. Tribina na kojoj će djeca saznati tajne Autorica i voditeljica: Lidija Pavić, velikih pisaca. Biti će govora o nastanku i udruga ODRAZ razvoju dječje književnosti, o „inicijaciji“ pisca, nastanku djela, inspiraciji, mašti, izdavaštvu i dječjim časopisima. Djeca će „Branje knjiga“ sudjelovati u nizu edukacijskih radionica i 21. travnja 2009., 11 sati, Park Stara Trešnjevka igara. Malo čudo u Parku Stara Trešnjevka – preko noći su narasle knjige na granama. Uz vodstvo klauna i književnica možete i vi sudjelovati u branju knjiga.

Koncert: Kodo − bubnjarska atrakcija Likovna radionica iz Japana „SLIKOPRIČE − Izradi svoju 3. lipnja, KC Dražen Petrović slikovnicu“ Na japanskom „Kodo” označava 29. travnja 2009., 11 sati, otkucaje srca kao primarni izvor Galerija Modulor svih ritmova, te je naziv za djecu S ilustracijom se djeca konti- bubnja. Istražujući bezgranične nuirano susreću od najranijeg mogućnosti tradicionalnog ja- djetinjstva i prvih slikovnica, panskog bubnja (taiko), Kodo preko udžbenika i knjiga za ostvaruje rezonantnu umjetničku stariju dob, sve do odrasle do- formu koja je dio života članova bi. Saznajte sve faze nastanka ovog bubnjarskog kolektiva. slikovnica i ilustracija te sami izradite svoju slikovnicu.

46 Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 Dogad–anja za neumorne

GLAS TREŠNJEVKE − IMPRESSUM

Glavna urednica Prijelom Za nakladnika Danijela Rajković Alan Mance Ljiljana Perišić [email protected] Prodaja oglasnog prostora Park Stara Trešnjevka 1, Novinari Ivana Vuković 10 000 Zagreb Marina Damjan, Vesna Rems Dobrin, Dinamika izlaženja Telefon 01/3027-411 Jelena Dropulić, Petra Cajlan, ožujak, lipanj, rujan, prosinac 01/3027-032 Fotografkinja Naklada Faks 01/3024-247 Marina Damjan 20 000 primjeraka e-mail: [email protected] Lektura Nakladnik MB: 3239632 Nataša Pejić Centar za kulturu Trešnjevka Žiro račun Grafička urednica uz potporu Vijeća gradskih četvrti Zagrebačka banka Tanja Balotić Trešnjevka-jug i Trešnjevka-sjever 2360000-1101429565

Gl a s Tr e š n j e v k e , proljeće 09 47