Yudo Adiera Mar Chik Gi Chung’ Ni Ratiro Mag Ji Maonge Ng’eyo Gi Nyalo E Yor Rieyo Kido

Telo Mani en gima itiyogo gi jodong oganda. Olose ne Kenya Legal and Ethical Issues Network e weche mag Kute gi tuo Ayaki Gi Jandiko ma en, Catherine Muyeka Mumma

Yudo Adiera Mar Chik GiChung’ Ni Ratiro Mag Ji Maonge Ng’eyo Gi Nyalo E Yor Rieyo Kido

Telo Mani en gima itiyogo gi jodong oganda. Olose ne Kenya Legal and Ethical Issues Network e weche mag Kute gi tuo Ayaki Gi Jandiko ma en, Catherine Muyeka Mumma WECHE Mantie

Weche mong ad machiek 1 Puoch/Erokamano 3 Teko mar kitwa gi timbewa5 Weche Motelo 8 Ang o momiyo kido kod timbe oganda iketo 9 Okang’ ka okang’: Kare mokwongo Ondamo mokwongo 11 Ondamo mar ariyo 13 Ondamo mar adek 14 Ondamo mar ang wen 15 Ondamo mar abich 18 Okang’ ka Okang’ machiek: Kare mar ariyo Ondamo mar auchiel 18 Ondamo mar abiriyo 19 Gik machendo 19 Giko ndiko kwom weche mantie 20 WECHE MACHIEK GI Tiendgi

AIDS Acquired Immune Deficiency Syndrome (Ayaki) CBO Community Based Organisation (Buche matindo tindo mag gwenge) CSOs Civil Society Organizations (Buche matindo tindo mag girube) FBOs Faith Based Organizations (Chike mag riwruok mag Kanise) HIV Human Immuno deficiency Virus (Kute maga ayaki) HPI Health Policy Initiative (Chakruok mar ngima) JOOF Jaramogi Oginga Odinga Foundation (Chakruok Jaramogi Oginga) KELIN Kenya Legal & Ethical Issues Network on HIV and AIDS (Chike matayo weche Ayaki) KNCHR Kenya National Commissionon Human Rights LAHI Law and Health Initiative (Chik mar ngima) LCE Luo Council of Elders (Buch Jondong Luo) MARPs Most At Risk People (Joma nie chandruok) MHBC Muhoroni Home Based Care NACC National AIDS Control Council NGO Non-Governmental Organisation (Kambi maok mar serikal) NOWA Nyando Orphans And Widows Association (Riwruok mondi liete gi nyithi kiye mar Nyando) NOWA National Organisation of Womens’ Associations (Bura mar joma mon e Kenya) OSIEA Open Society Institute EastAfrican OVC Orphans and Vulnerable Children (Nyithi kiye kod maonge nyalo) POLICY PROJECT The Original name of HPI PLWHAs People Living with HIV and AIDS (Joma nigi kute ayaki gi ayaki) UNICEF United Nations Children Fund WOFAK Women Fighting AIDS In Kenya (Kambi mon ma konyo kedo gi ayaki)

1

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe MANTIERA

“Kawo mwandu mond liete ni en mar miyogi teko mar rito nyithindo, ok mar nyuol. Two mar koro ochiwo thuolo manyien masiro wach ter. Ruakruok mar chi liel gi lep chwore ni jater mondo orit nyithinde. Maonge wach mar nyuol kod kata mana turo osuri od chi liel:

bende nene mano e tiende.

Asenath Bole Odaga

“Yore mag sirkal borgi kido mag ji: to moloyo gi culture mag jopiny: ma ratiro margi ocha. Jandikoni kendo biro machiegni ma ji makamago ibiro miyo kendo siro ratiro maggi.”

Hon Phoebe Muga Asiyo

2

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe PUOCH/EROKAMANO

Ranyisini owuok kuom tudruok mar Jokanyono molony Paro mar chako chenro ni e Nyanza to gi Meru gi yore mag chike ma isirogo kata geng’ogo Ayaki ne okawo ji mang’eny gi rieko mondo ochiwore (KELIN) Nyakach, Nyando gi Muhoroni district tiyo kaachiel e yore mopogore opogore, eka okelo e Nyanza province e Kenya. Bende okawo ranyisi kuom konyruok magudore e tick ma kama. Ji machalo kaka lony mag riwruok maduong’ mag ratich oganda gi mosenindo Professor Hastings W.O. Okoth Ogendo, ngima kuom chike mochakore gi ngima mane Hon. Phoebe M. Asiyo, Mrs. Asenath Bole Odaga, Mrs. ochako tiyogi buck jotend Luo e Nyanza kaachiel gi Millicent Obaso, Mrs. Mary Akumu, Dr. Dan Wendo, Njuri Ncheke elders jodong Meru e pinje ma Ugwe e Mrs. Esther Gatua, Mr. Maina Gatua, Mr. Maina higa mar 2004. Matuaruhiu kod Mrs. Dorothy Awino gi mamoko. To gi jomoko bende mosirogi kaka girube mag mond Amorgi tij Ms. Angeline Siparoi mane wakuongo liete (NOWA), St. Monica, Orongo Widows, girube mag wuoyogo kuom teko ma oganda margi. Bang’e to jochiw kony, KELIN, KNHRC gi HPI masiro chenro wandiko ni obedo chakruok gi winjruok mar chik ma makama mondo oti. itiyogo makelo mwandu. Ma bang’e olok nyinge ni ngima kuom chike(HPI). Angeline oyie ting’ mar Ka jomadongo ok oruako kata yie kod dongruok yudo chiwo kony ma odhi chako tich makelo makama, to onge gima dikoro osetimore e yor mwandu. Bende agoyo erokamano ni joma yandi dongruok mar oganda. Ma omiyo achiwo pak ni bura watiyogo gi riwruok mag jo Kenya e sirkal maduong’ mar jodong luo: to moloyo ni Jakom, Ker Riaga Ogalo, mar ratito mar dhano (Ratiro mar ji) (KNHCR) to gitim mare. Jodong districts mane watiyoe, moriwo moloyo jakom machon Mr. Maina Kiai (Chief) Nyando, Muhoroni gi jodongo ma Nyakach, jodongo manomiyo (KNCHR) oyie tiyo gi tich makelo mwandu Njuri Ncheke man Meru bende apako kuom tijgi ni. Kony mare okelo yot mondo riwruok kod chike maber. kaachiel gi riwruok mar Jaramogi Oginga Odinga Foundation (JOOF). Ochak chenro ni machalo kamani e Nyanza kani mondo oganda moko bende ochak dwaro tije ma kamagi to gi mamoko.

3

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe SHUKRANI

Erokamano mathoth dhini jotich mag KELIN to moloyo Ms. Nancy Ondeng’, ma en jatelo maduong’ ma Nyanza ma notiyo gi mond-liete, kiye, jomoti, kaachiel gi oganda. Lony mare osekonyo ng’eyogo wuodhgi mar dongruok mar tijwani. Allan Maleche bende matudo KELIN eyoregi mag tich, osemiyowa kony maber kor ka tich. Ms. Veronica Omunga gi Ms. Joy Obuya to okonyogi kor ka rieko gi pichni kod gik maiyo e od mwanduni (project) e Nyando, Muhoroni gi Nyakach. George Mogaka bende wapako tije mar gik tich. Pak makende wamiyo jatelo Wambui Kimathi mar (KNCHR) gi Ms. Angeline Siparo kuom chiwo gik tich. KELIN bende wapako kuom kony mane oa kuom Open Society Institutes mar Africa ma ugwe (OSIEA) gi chikegi kaachiel gi ngima (LAHI) mane oa Kuom konyo tijni.

Catherine Muyeka Mumma Mei 2010

© 2010, Kenya Legal & Ethical Issues Network on HIV and AIDS (KELIN)

Haki zote zimehifadhiwa Hakuna sehemu yoyote ya hiki kitabu kinachoweza kuchapishwa au kunukuliwa bila ruhusa ya KELIN.

Kitabu hiki kinapatikana katika Kenya Legal and Ethical Network on HIV and AIDS (KELIN) KindarumaRoad,off Ring Road Kilimani, opposite the Eritrean Orthodox Church,

P. O. Box 112-00202 KNH, Nairobi,Kenya Simu: 254 20 251 5790, 254 20 386 1596; Cell 4 Number 254 717 261408; Fax:254203861390

Barua pepe: infokelinkenyaorg;tavuti:wwwkelinkenyaorg

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe TEKO MAR KITWA GI TIMBEWA

Sopiato en jatelo maduong mar rieko makonyo girube To kata ka ne ochiwo luor ne min gi wai mare, chunye mohingo 20 gi rieko mar lokruok korka ngima gi Ayaki. to dwaro ni ochung motegno kendo bura oluong Kendo en jatelo mar ji mohingo apar ga abich (15) mar anyuola gi jodong gweng mondo olosie wach matiyo e bwoye. Engi rang‟iny mar dongruok kor mwanduno matut. Kaluwore gi chike, jodongo ne dhi ka ohala. Kendo en ranyisi maber kuom nyiri ma jo- bet gi bure ma en ne ok oyiene bedoe, ne ibiro mana Maasai. nyise wach mokalie, mane ok rachne ruok.Sopiato ne omi mwandu moko gi wuon odgi, yuoche to ne ok En chi liel man kod nyithindo ariyo (2), ka chwore omi. pok otho ne gidak maber kendo giluor. Kendo giweye mondo oti matek e gima osemono mondo obedi “Ne ok ang’eyo teko mar kitwa gi timbewa” Sopiato ranyisis maber kuom nyi Masaai mosomo. Engi chwore wacho. “timbewa oka deu chike piny kata sombi. Kata ne gibedo gi mwandu, mondo ondik e nyinge to moko konyna e yudo mwandu ne ok nere nikech chuo ema ondik e nying chwore. onge ni losoga mwandu. Kata kawo kony jaod bura maduong’ ne ok orwak gi anyuolana”. Bang tho chwore ne onyisi rabidhi ni onge mwandu mora mora moluongo ni mare nikech mago mwandu jodala gi chwore, kata mana lop chwore, cham mane kipidho gi chuore, jamni ne idhi mi yuore, to nyamburko gi tinga to ne ibi mi wuon odgi. Ka ne otemo dagi wechegi, ne okwede gi gero. Gik chwore duto ne omaye. Ka ne otemo dhi donjo ni jodala gi chwore e doho mondo omiye ratirone, mingi to kod wai mare ne okwere ni kik oter anyuola nyithinde nimar ne ok bi nere maber to moloyo, ne biro miyogi wichkuot.

5

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe TEKO MAR KITWA GI TIMBEWA

mapiyo piyo kanyalore. Kendo owe puro puothe mag jodalalno nikech otamore luwo chiekegi, kendo otamore luwo chike mag joluo. Mary ne oparo mondo odhi ir damare mondo ka damare oyie to okonye. Damare ne otamore mokwere ni owuogi odhi mabor gi dalano. Damare ne wacho kamano nikech Mary ose miyogi koko gi hawi marach e dala kanyo.

Ka koth ne ochako chew, od Mary ne okethore makoro loso ne tek. Mary ne ochun mane owuok e dalano modhi e chiro moro machiegni kanyo ema koro ne oyudoe ot mochulo dwe ka dwe. Kane ose dhi e chiro mochako dak kuro, yuore ne okawo puothege mopuro. Kendo Mary okne yiene duogo e dalano. Joka yuoche madala kanyo ema ne puro puothene. Chuor Atieno notho higa 2004. Kane ose kawo dweche adek kose ike, yuore ne obiro ire lime. Paro mar yuoreni nine odwaro tere. Atieno kane owinjo wach terno, ne owacho ni pod oywago chuore maok odwar Bedo ni nitie chike ei piny Kenya nyaka marito ng’at mawachone wach mar ter. Bang’e kotieko dwe gwenge, wacho ni ji duto modake piny Kenya, achiel, yuore ni oduogo go owetene mamoko mondo irito gi chike mondiki moa e pend chike. Weche owuo kode. Jogo ne owachone ni obiro kelo hawi machando ji duto bende chikego ema loso. marach ni jodala ka pod otamore ni ok tere. Mary ne Chike mag oganda kaka chike mag lowo, kend ochung kar tiende, mane owachonegi ni giwogi gidhi. kata werruok kuom kend duto nie buo chik mondiki. To chike mag oganda to onge mondiki Higa maluwo mano, Mary gi nyithinde ang, wen malongo minyalo luwruokgo. To bende chike nobedo gi buok. Onge ng’at mane orwake kod mag oganda ma wan go opogore opogore nyithinde e dala kanyo. Jo dala ne owachonegi ni gi aye e dala kanyo kendo gi dhi gidag oko mar dalano. kaka oganda oketogi. Kendo oganda ka oganda Nyithindego bende ne ok oyienegi tugo gi nyithi ongeyo mana kaka loso magi. dalano. Weyni Mary bende ne okwer ni okgi dwar koko e dala kanyo. Ne gi paro ni kaka koko ng’eny e Koro kingiyo malong o kuom wecha mondik dala kanyo kamoro ok gi nyal bedo gi yuto maber. malo kanyono, jogo ne ose ketho chike mang Machiegni gi higa 2006, od Mary ne ochako chwer. eny mar Mary kuom riembe e dala, maye ode, Kendo kor ode ne ochako mukore. Makoro Mary ne puro puothe kendo riembo nyithinde kod en ochako bedo gi thagruok mar ot. Ei dala mangima bende. Maeri wawacho nikech chike mag piny 6 onge ngat mane oikore mondo olosne ot. owacho ok negi luwogi. Yuore ne onyise ni oikre mar wuok e dala kanyo

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe TEKO MAR KITWA GI TIMBEWA

Teko mar ketho chik mondo joma mine kik kaw mwandu.

TEKO MA NENORE Pend chik bura maduong’ Doho Kanise Gi mamoko

TEKO MOPONDO • Jang’ad bura mantie doho TEKO MA OK NEN • Jachung’ eod bura • Chike mar kit oganda nyaka gi • Teko mege siasa kweche • Tudruok • Ng’eeruok • Gi mamoko • Gi mamoko

7

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe WECHE MOTELO

Chike mag Kenya gi timbe mag Ayaki (KELIN) ne Chenro mag KELIN oting’o: ochaki 1994 mi ondike kaka riwruok maok mar piny • Chiwo adiera piyo e oganda man kod tije owacho (NGO) e higa mar 2001. KELIN en tudruok mar ma oluwore gi chike kaka kony makare ma riwruok mag joting loch gi ji mohero kendo mochung okonyorego gi gedo mag ogendni man kod yore ni chike. Timbe gi ratiro mag ji korka ngima gi Ayaki mag gwenyo lwenje korka Ayaki gi ngima. masiro ratiro mag dhano e Kenya duto. Ote mare ne • Medo kar romo mag gik ma oluwore gi chik, chik en, siro dhi nyime, luor, neno ni ngima ji gi tuoche timbe gi ratiro mag oganda korka Ayaki gi ngima kaka Ayaki ok tam ji e ratirogi. gi chenro mag piny gi gwenge nyaka piny te bende. Kuonde rango mag KELIN gi duoko kaka chenro mag tim gik ma kamagii: KELIN tiyo kaka ja kanyo e ranginy duto moriwo ogendni (CBOs gi kony girube ma onge nyalo). Aluora to gi piny mangima (Civil Society Organizations) to kod Medo jiwo arita mar ngima gi touche mag pinje ma oluoro gi. 1 Ayaki gi sindo achaya mag tiyo gi teko mag ratiro mag oganda

Medo dwaro mar oganda eweche mag 2 touche kendo kelo kwe gi geng’o tuo mar Ayaki e ngima dhano

Kony kuom tije makonyo ngima gi Ayaki gi 3 adiera ma ngima kuonde duto

8

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe ANGO MOMIYO KIDO KOD TIMBE OGANDA IKETO

Yiero loso kido kod timbe oganda.

konyo ng’ado gi dwol achiel, gwenyo lwenje, yudo KELIN ema nochako chenro mar tiyo gi kido kod timbe ratiro ni jomamon nikech gwenge mag kuonde yalo oganda mondo okonygo keto ratiro mag mine kod gi okinde ok yot nigi. Thoth jo-Kenya odak kadala nyithindo ma chamo gikeni kod mwandu ehiga mar to bende yore mowinjore mag chudo dhi e doho 2009. Chakre kanyo KELIN osebedo kata tiyo gi jodong ma malo moloyo to ni mondliete gi kiye. Kendo ma Nyakach, Nyando gi Muhoroni districts e Nyanza a kuom kony mowinjore. Kendo nok bende kony province ei Kenya kuom tieko dhaw mawuok e kind makamagi yudore mana e bombe madongo. ji. KNCHR bende tiyo gi kidienje mag kido kod timbe Buche bende kawo kinde mathoth koter e doho oganda moro ei Meru e Kenya ma ugwe, Njuri Ncheke (court). Mon matemo tero weche gi e doho bedo ma en jodong oganda margi kendo miyo mon ratiro mana wasik jodala gi chwogi. Omiyo thothgi dar dhi margi. kuma gihero: kata dwaro jokend kumoro mabor. Mani emomiyo pend chik mar Kenya ma kindeni oyienigi mar dhi e doho mondo omigi ratiro margi. To thothgi pod luor timo kamano. To bende podi gin gi thuolo mar tiyo gi doho mar gweng’ kata alap “baraza” mag achune: tekni kony ratiro oganda mar jomatiyo kodgi. E kindeni to pend chik mar Kenya omiyo ji duto 1. Kare 10 mar pend chik tekoni mar ratiro margi niji duto maonge akwede moro amora kendo nyiso luor ne ng’ato a ng’ata. 2. Kare 2 (4) mar pend chik Ratiro mathuolo, bedo maromre e oganda kendo onge akwede gi arita man piny (marginalized). Pend chik odagi timbe gi chike mogwenyore gi pend chik. 3. Kare 68 mar pend chik

Bende chike wacho ni mon gi chwo nigi ratiro kendo 4. Kare 159 mar pend chik. mar bedo gi mwandu kaachiel maromre, puothe maromre: kendo chik nitie madwaro joma okendore ni kod adiera mar kawo mwandu mar anyuondgi. Arita nowuok kuom chako rieko mar ngima : chon eyore mag geng’o tulo gi kwaruok ng’uono, wuoyo kod ng’ado rieko ka giluwo pend chik.

9

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe ANGO MOMIYO KIDO KOD TIMBE OGANDA IKETO

Kare 27 (4) mar pend chik: “Piny owacho ok noket pogruok moro amora e kind ngato ang’ata nikech thurgi kata anyuolane, dhako kata Ji man piny ma ok nyal gik ma thoth winjo maber en dichwo, kata en dhako ka giyudo ratiro margi kata mana korka chike mag sirikal kokadho e doho. Mani nenore kata mana gi mapek, chal mar ngima, jo KNCHR, HPI, gi KELIN mosechiwo ranyisi maber mar dongo kata dongruok ni jogo gi dongruok moko kit pien mar dende, hike, makamago. Kata tiyo gi kido kod timbe magwa ng’ol moro, kuma olemoe, machalo gima e ratiro mag oganda. Mondo gibed gi ratiro mar kawo ting’ kod rito mwandu ni mon pache, paro maliw, yie, gi nyithindo pod ok kido kod timbe oganda oyie malong’o. To mani inyalo loko maonge rach moro kido kod tim oganda, kend korka ketho ratich oganda, gi ketho ratiro oganda masiro chik mar oganda. Teko mar jodongo bende mare, ngima, ruakruok nyalo kata sindo gima kamago mondo otimre. To moloyo korka wuok koa ka lwenje manie udi gi mare, dhok mowacho, kwedo kendo mar jomatindo, gi nyang’u mar nyiri kata nyuol mare.” (female circumcision), ndiko nyithindo tich, gi keto mon gi nyithindo e wuodhe maboyo madhi e pinje maboyo mokalo tong’ thuchegi. Teko kata telo mar jodong gweng bende nyalo geng’o kata tieko tuoche mag Ayaki to kod achaya kata nyinge jogo 10 man kod twoche machalo kamago

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe KAKA INYALO RIW KIT OGANDA KATA GI TIMBE

SANDUK MOKWONGO

ANDIKE

Gima dwarore en bedo kod kido mag kungo, bedo thuolo kod nyayo kitwa ie oganda, ok kamoro nono, kendo onego bedie bura mochung’ mar gikma onego wuoye mar ang’wen, yieruok mag jodongo epiny mag ogendni mopogore kaka ranyisi maber. Bende chik michako godo gedogo onego bedie e Kenya mapiyo.

Mani inyalo timo e yore ariyo: OKANG’ KA OKANG’ MACHIEK

YO MOKWONGO OTING’O KAR CHAKO: Timo nonro to bang’e omiyo ji ng’eyo tiend kitwa gi timbe wa, gima OKANG’ MOKUONGO chendo, to gi kaka inyalo yiero jogo mawinjo pek mar chandruok ma oganda nigo (stakeholders) mani bende Fuenyo gima chendo kata ratiro mar ji motamruok e kinde minyalo ikogo tije ma duarore mondo ochak nikech achaya mar oganda ni gin piny kendo gionge timo. gi ng’eyo.

YO MAR ARIYO: Luwo puonj kosetim kendo osechaki gi Maeri en gima oyudi mabiro chuno joma ketho chik oganda giwegi maonge kony moa oko.Mwongozo huu mar oganda mondo obed chakruok mochung’ kar umegawa hatua ziliochukuliwa kwa kende e yor ketho chik ei oganda. To moloyo manyalo mara mbili: bedo yo mantie kamano ei oganda kuom ngado nyangu mar joma mine kata nyiri.

Ma nyalo yudore kuom sekondari skuls koa kuom oganda kata bedini joma chuogi otho e piny joluo ma Ayaki odakie hinyore. 11

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe KAKA INYALO RIW KIT OGANDA KATA GI TIMBE

Kaw thuolo itim nonro ei oganda nogo kisomo korka Penjo man kagi beyo: nyalo kelo konyruok ma ngima margi to gi ratiro margi motamgie ma ok odew kamagi:- nikech ineno ni ok ging’eny kata ok gidewo. Ang’o Bedo gi twak mar gima idwaro, tim kuom ber gi 1 momiyo magi timore? Nyalo rach, keto e tim mayudore ei oganda moro. bedo nikech? 2 Fwenyo jokanyono mag keto etim go. • Mong’ere 3 Yudo jomatiyo tije mopogore mag oganda. • Nengo • Paro kaka itimogi 4 Fuenyo ratirogi mag ratich dhano • Sigana kaka itimogi 5 Yudo kaka itieko chandruok mag oganda • Pogruok mantie kaka itimogi Yudo kaka itieko jokanyo gi jotich ma inyalo losgo 6 Kanyalore bed kod buche gi girube (CBOs) ma-tiyo gima chendo kodigi, oganda man gi chandruok kata gimachandogi. Kata girube ma chandruok mar gi chalre: mani nyalo Donge adier en ketho ratiro mar dhano mopon-do nyiso malong’o kaka inyalo yudo minyalo kuom ei kit oganda: konyogi. kama tek pogo tiend oganda gi ratirone. Joluo neok oyie gi tim makama: mondo oriemb dhako gi Bende malong’o ratiro mag dhano kaachiel gi chike nyithindo e lop jodalagi nikech bende ne en ketho chik ma ok luw kata mokethi. Korka somo gi ngima, bedo kuom riembe e lop oganda. maromre kaka chike makonyo nyithindo, chamo mwandu kata kawo mwadu jonywolgi, geng’o kute makelo tuo mar Ayaki to gi mamoko. FUENY Kinde mag sumo rieko gi jokanyono mar e oganda diber kanitie FUENY lokruok mondo kik bedie achune moro ka ji twak kata ka ji loso wach. Kendo jomaloso duto wuyo gi dhok mawinjore ni ji duto. Tem ng’eyo/fwenyo pek mar gima chendo kata chando ji Kata joma ok osomo. Kik wegi oko kaber kod jalok chik weche mathoth gi twak gi ji mang’eny (kanyaka) mar oganda stake mantie. holders mondo obed mar oganda.

Ere kaka winjruok ma owuok e wachni otu-dore gi kido mar oganda?. UKinde ma ineno gima chendo onego tem kaka itudruok keto lony mar kido ma kawuono kata makiny. Kendo penjo kaka kid-ono konyo yie gi sigendni mag oganda gi kit chwech kod gimomiyo keto ng’iyone olandre, to kata gimiyo pod ok olandre 12 kendo gimo miyo osiko odhi nyime. Penj ka nitie ji momiyo ogan-da manyuake luedo. To obet nadi gi ratich og-anda: osirogi koso ok one bergi! To jomage ma ok okony? Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe KAKA INYALO RIW KIT OGANDA KATA GI TIMBE

maluruokgo. SANDUK MAR ARIYO Jobura owinjore med yoregi mag chike kaluwore kod chike mag oganda. Owinjore onyisi oket ranyisi RANYISI MOTELO mar ngi iyo yore mar loso chandruok mantie kuom ji. Owinjire wayiere ni ber ka chike mag oganda Ng’at ma oko nyalo puonjo (facilitate) moloyo okawo kendo itiyogo kaka ranyisi mantie miloso. ber ka okawo thuolo mosomo gi mowinjore Owinjore wamedi ranyisi ni ogandawa e yore machalo kaka chik oganda kuom ranyisi, (dwaro opwonji ei oganda. Nyaka gibedi jok minono maling ling mar wach mosewach mosewachi ok mabedo kod rieko mar chike mek oganda kuom owinjore ng ato gol oko, gi chiwo luor marom gi ketho chik , ranyisi en paro marach kuom ngi- weche mantie). ma to gi yudo rieko mar chiwo mwan-du. SANDUK MAR ADAK

RANYISI MOTELO

ONDAMO MAR ARIYO KELIN, KNCHR gi HPI ok joyie ni chuech-moro amora mondo motamore luwo ratiro mag Weche mawuok kuom jobura Chak dongruok moriwo ji mathoth kaka jopwonjre, oganda otam e timo ranyisi ma kamano en jodongo, mine, rawere, oganda marito chik, jochiw ni onego tam jo manyiri kawo chike mag yore thieth, jotend siasa kod jotelo e yore pur. oganda gi. Jokanyono matin mar jopuonjre gi jotelo kelo oganda kokalo e piny owacho gi jotelo mag oganda makanyakla, girube mochako tije makama.

Jokanyono onego bedi mar riwruok kanyakla gi tudruok e tije mamanyo kendo kelo chandruok ei loso mar oganda kendo ondamo mar ariyo ni oganda. Ondamo no onego bed jokanyo mag jobura moko manyalo luwo yore miluongogigo: To kod kaka gik makelo pogruok inyalo los mayot kata gik ma dwarore timnegi nonro ma kamano. Gigo manyiso yore ma jokanyo nyalo luwo: kaka keto maling ling, ratiro mar keto gimopondo, moluoro kit chuech gi bedo maromre, gi yie ruok 13

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe KAKA INYALO RIW KIT OGANDA KATA GI TIMBE

FUENY Bedgi ranyisi minyalo twakgo kuom wach ratiro Kaluwore kod chik mar ng’uono korka mosoji, ji matindo mar ngima dhano. Ti gi ranyisi minyalo kuom ratich maginjo manyiri ok owinjre gimos jomadongo gi lwetgi, dhano to gi chike kaachiel gi timbe man-tie ei mak mana ka ng’at maduong’ otero lwete tonyalo mose. oganda. Konyri gi yore mamiyo jomatwak thuolo Kadipo ni in nyathi e chenroni e chik mar oganda, ok mar wuoyo kuom lony magingo manyalo konyo owinjiro ochandi ahinya e yor ketho chik mar oganda. oganda; ma miyo ji wacho moko ma-ling’ling maok ok en ketho chik mar oganda. Paro ma kamano luwore onego losie (Confidential): Rany-isi; rawere ok kaka oganda manie e gweng’no oketo chikgi. onego yiene bet e twak mariwogi kod wegegi (Jonywol). Mon bende ok onego bedi e buche chwo kata chwogi.

ONDAMO MAR ADEK Kaber to weche ma sindo jomoko bet gi ratiro mar dhano onego kwergi kendo gidwaro kony kuomji Onego n’ge malon’go ka kido e mamiyo oganda duto man ei oganda okonygi gi jomoko ma bende chandruok ma gingo; kendo sindo kata tamo ji dwaro kony e bwo yore/ chikegi:- kendo tamo oganda kwedo ketho mag ngima dhano to mano rach kendo timno onego we. Onego tem jiwo puonjo ji yore mag jiwogo ji 1 Onego ng’e malong’o gimomiyo ji ok mang’eny ma pod kia kendo man piny kuom ratiro ma adier :- Mondo gi bed gi thuolo mar yiero kaka chandruok 2 margi inyalo tieki; to kod thu-olo mar dagi ka mani e gima kido margi • Bedo maromre e kind joma mon gi chow. Kendo gibed gi teko mar tamruok gima ok gidwar 3 • Medruok kata ichunogi ni giluw kata

• Bedo ma onge mibadhi To moloyo chuno e timo gik ma chik odagi; kaka 4 mafundu, kwelo gi mamoko. • Bedo maler e yor tim

Lony korka weche mag ratiro to kod puonj miyo thoth ji ng’eyo chandruok ma gingo e oganda magintie; kendo kaka ochakore gi gimaokele:-

• Gik mamalogi moko e laini gin paro maling’ling’ man gi chandruok 14 • Gik mopogore manie gweng’ mosefweny e yor oganda kendo e tim e yor nenoni tim ochung’ maber

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe KAKA INYALO RIW KIT OGANDA KATA GI TIMBE

ONDAMO MAR ANG’WEN

Bedgi aput moting o jomolony gi yore mitiyogo ie bura, kendo mong eyo tij kelo kue. Oganda Kenya kani nigi kuku mag jodongo kaka (Joluo, Jo-Meru, Somali, Borana, Mijikenda) ma gi jomadongo kod jogo mi sumo paro kuomgi kendo manyalo konyo e yore mag kido ei oganda. Tich dwaro jodongo makamagi. Wuo kodgi kuom chandruok maging o kendo jiwgi e yore gi mag kido kod timbe; to moloyo korka ratich dhano gi paro nyandho mag ratiro. Kod bedo maromre, kaka bedo maromre mar kit chuech duto, bedo makende gi ler; mayudore kuom oganda, ngeche , ken-do wuo kodgi kuom yore ma ogandagi tiekogo dhaw e kindgi kaka chung ie adiera ma ok othen koni kata kocha: to bedo ja ratiro bende chung e diere ma ibetgo e kom bura kama ratiro gi adiera emadwarore kendo Kaka jathek inyis jomadhaw yo minyalo tiekogo gima chendo enyim bura man e yore margi. Kendo mani chik piny (Kenyan Law) to ok mago ma yot kata FUENY mopondo moriwo joot. To ketho chik onego ter wach Wuo gi jogo manigi weche ma chando gi: kendo ti kodgi kendo ni jotend loch nanga kaka obila kamoro amora man nyisgi mondo gikel enyim jogo kata enyim jothek mondo oyudi machiegni gi kama kethono otimore kaka kwo, masira yore minyalo losogigo. Kaka onganda ma kelo kue: kendo jiwogi mar yo , bembo gi mamoko. mondo kik giluor gimoro, tamgi e paro mar chulo kuor. Chiw lony kuom paro mag kelo kue.

15

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe KAKA INYALO RIW KIT OGANDA KATA GI TIMBE

Chiwo rang’iny mag weche thek e yore man 3. WECHE MOPONDO (MALING’ LING’) pinykae Weche ma ok dwar mondo owuog oko. Jomo-ko nyalo ketho nyinge ji kaging eyo weche mawuok e kelo kwe. 1. NG’EYO ADIERI Jaduong matimo tijni iluongo ni Jathek. Diber ka inge 4. NG’EYO MAR ADIERA yo jodhaw mithego; kendo jomadhaw-go onego yie Tij Jathek maduong, jochom kama adiera mar ni giduto gimor kode. Ka koma-chielo ok oyie kode to jomadhaw nitie ma ok othenore koni kata kocha. iloki. Nyaka dwar jathek machielo. Thek en tich man gi Emomiyo jathek nigi luor mang eny ei oganda. Omiyo luor mathoth, kendo ging uono. kochako kelo kue onego jomadhaw gi ong ee gi rach moro amora gi jomadhaw ; omiyo adiera mag gik man koni gi kocha ema obiro chikone ite ken-do biro tieko motimogo tije mar thek.

5. JOMA NITIE E WACHNI Jomadhaw onego mi thuolo gi kinde mondo giwach malon go gima chandogi ma ok ong adnegi gi jathek ma tije maduong en chiko ite.

6. DWARO MALING’LING MAG WECHE Gik ma osewachi gi jomadhaw ema-miyo jathek rieko mar tieko dhaw kata ng‟ado bura maber. Kotimore kamano maber, to oyudo pak kendo humbe medore ei 2. CHIWRUOK (VOLUNTARINESS- MEANS oganda nyaka lokacha. FREEWILL) Onge ng ama ichuno mondo odhi ir ng‟at ma ok 7. DWARO GIMA ADIER odwar. Jomadhaw onego oyier ng‟at ma thegogi. En Koseyudi gik ma chendo koro jodongo gi jathek onego ratiro mar jomadhaw nondo oyier jathek magidwaro. nyis ji yore ma ilosogigo magi nyalo yudore e chike Oko onego chungie. E Nyando District chi liel moro ok mag joluo ma ji oyiego: kendo onego nyisgi kaka oyie ni jodong gweng man mano ochopie, to kod kaka inyalo chak timo gima ji e oganda madala gi chwore di-yale maber. Notamore owinjore. Kendo obed gima jomadhaw nikech noseneno kaka mond liete moko ne iyalo eka oyiego ni ber kendo otieko dhaw. noyie.

16

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe KAKA INYALO RIW KIT OGANDA KATA GI TIMBE

SANDUK MAR ANGWEN SANDUK MAR ABICH

RANYISI MOTELO RANYISI MOTELO

Yor doho ok ber gi jomadhaw: to moloyo ni Tij jodongo onego bed mar chiwruok nikech anyuola. Oweyogi kadhaw pod korumo nikech onyiso joma dwakonyo ni onego konygi gi gin gitek: kar bedo maonge wach. Mani chenro to kod adiera mag buche, to gi yor emomiyo timgi gi joma ong’eyo gima chando yuto to gi bedogi teko kuom winjo adiera jomadhaw to gi gimomiyo gidhaw onge. mar ngima mad-warore.

Diber ka jodongo obedo gi chike makonyogi kuom timo thek kuom buche ma okelnegi gi jo ma ohinyore nikech ketho mag ratichgi Ka jodongo dwarore mondo joma oyier otim wachno owinjore mana gi yorno loso wachno maber nikech wachno dwaro riwruok mar girube mondo obed kamano. Mani ema nyalo kelo winjruok maber.

17 Ang o miparo ni timore e pichano? Gima ber koso marach?

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe KAKA INYALO RIW KIT OGANDA KATA GI TIMBE

Gik mowuok mabeyo e buche SANDUK MAR AUCHIEL Buche mag ketho ratich oganda mokel enyim 1 RANYISI MOTELO jodongo moa kuom joma oketh-negi.

Lero weche mag lwenje manyiso ang’enge Siem ni joma kido kata timbe mar Jomadongo ma ma ok ikwedo mago ma ok luw timbe 2 omi buche mag joma ni piny mar kelo kwe mondo maricho nikech magi onego ter ni obila: kaka olosre maber. bembo, jodongo onego tam kik donji e buche Jodongo mondo olosi weche ,ag joma ok nyal 3 makamagi gi: ma donji ni ko-ma okethogi. konyre.

Dongruok mar jobura malach, moriwo jodongo , FUENY 4 en ochung ne dhano man kaachiel gi tije mantie Kipuonjo jodongo onego ing’e hikgi: kendo jopuonj mag to moloyo maloso dongruok gi chenro maler mbalariany, jong’ad buche e doho mamalo, okinde, jolony nyalo bedo jong’icho mabeyo mag jodongo FUENY En gima ber timo bedo gi dongruok mar jobura mamiyo thuolo kuom wuoyo e kuonde ma gintiee maber, gi kuonde ma timore. Diber ka jodongo obedo gi chike makonyogi kuom tiimo thek kuom buche ma okelnegi gi ji ma ohinyorenikech ketho mar ratichgi OKANG’ KA OKANG’ MACHIEK: KARE ARIYO ONDAMO MAR ABICH ONDAMO MAR AUCHIEL Ochaki twak gi jopiny moriwo riwruoge man piny to gi iwruoge moa ei oganda (loch nanga, jotend ote lamo, Yore mag oganda ma gikethogo chike Oganda nikod jomamine kod mamoko) diber ka obetie. yore mang eny mag dhaw. Mani en okang mogikma Weche mabeyo miyudo jodongo winje buche mag ketho ratiro mawuok. Mani en giko kama jodongo yudoe buche mag ketho ratiro Neno ni nitie chandruok ei oganda ; nyalo bedo kido moa kuom joma dwaro kelo kwe e buche magi mondo 1 kata timbe kata ketho ratiro. wachno kidwaro lokruok giwuogie masira kendo tero ni tend jodongo, kendo ei ma orogi e gweng mondo jodongo omigi joma kelonigi Mondo ochak twak kuom kido kata tim-be mondo kwe. Kama, gimanyalo kelo kwe ndalo manok eka 2 jodongo ochak wuoyo e girum gik ma nyalo kelo pek moro amora.

18 Mondo jodongo odonj ewachno mondo olosi: 3 moloyo kaen wach joma oketh ratiro margi.

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe GIK MACHENDO

ONDAMO MAR ABIRIYO SANDUK MAR ABIRIYO

1. Bura mar oganda dwarore moting‟o joma weg dala kata jokanyo: mond-liete, jodong gweng, RANYISI MOTELO rowere, jotelo mag loch nanga, jorieko kod jotelo mamoko. Jogi onego rom mondo gi riw lony margi 1. Bang chik (mar arbitration) eka adiera kuom twakgi to kod ng eyo kaka otimore to gi duto nyalo ng ere. kaka onyalo konyogi kuom thego jomadhaw. 2. Adiera moa kuom chik (arbitration) nodhi kanyo bende kamoro ok ng ere malong o 2. Chandruok mond-liete machielo en ni ok yot nigi yudo barupe mag puothe e yor chik (arbitration). ko-bet kamano to riwruok wuoye mondo Dwarore ni puothego ondiki e nyingegi, kaachiel gi ong e adiera kaka ne jodongo otime. nyithindgi. Ndiko puothe pod itimo e nying kwere 3. SJi matiyo kuonde makamago kinde gi nyinge bende thoth jo Kenya tho ma ok ochiwo moko ok nyal chung e adiera nikech gige ne wedegi kata osiepe eyor ndiko. Kata mana gionge kod ratiro mar chung mana ka ka sirikal maduong tinde osekelo lai mobedo mayot ni jopiny man e gwenge ma dala. adiera mar bura ema obetie

Weche te mag od doho ok bi bedo modok ne jaywak. Dwarore ni kosewachgi to iterogi e doho no idhi wachgi, koro en ema obiro neno ni gik mowachgo chal nade kaluwore gi chike piny monego lu.

19

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe GIKO NDIKO KWOM WECHE MANTIE

Kaka inyalo riw kit oganda kata gi timbe To moloyo thoth jo Kenya pod tho kaok ondiko gigi e yor ndiko malongo. En adier ni chandruok iyalo ne kinde ma weche dhi nyime e okang moro amora. Magi nyalo bedo e kit Ratich oganda en gir piny mangima, madwaro-re ni ji oganda kata anyuola. Ginyalo bedo madier kata maok mani e piny duto one berne. Kamoro amora ma gintie adier. Gik machendo biro pogore gi machielo kendo gine berne kaka jo piny, mond liete, obed gi mwandu machielo. To kaponi ofweny gi ni en kamano to inyalo mopognegi. KELIN en ranyisi maber e yorni; kendo ne-no gima inyalo tim. Bende obedo kaka chan-druok sirikal obed gi yo maber mar tiyo gi ng uono. Lony ma chal gi weche. Moko gin mag pesa, mo-ko mayot, moko kamani kelo kwe: gi dongruok. Kendo medo mwandu gi matek tieko. Chandruok man-tiegi bende nyalo nyisowa dongruok. kaka inyalo tiek gi. Mano bende nyalo nyisowa kit ngat mantie e wachno. Man mwalogi gin chandruok mwanya- SANDUK MAR ABORO lo yudo kuom weche mag mwandu:- RANYISI MOTELO

1. Yor tieko weche mag mon mowe ka chu-ogi otho. Ratich oganda gin gigo muchung kar kendgi Mani ok onyiso ni mon duto nyalo dok emwandu kendo machalre, ken-do okelo luor mang eny ni ratiro moko omiyo ji man piny bedo gi mane ose magi gi yuochgi.Thoth mon duto mane mwandu; puro puothe, ji manigi chiemo. Gin chuogi otho bende odhi-er maok gi nyal bura madhie gi ratiro mar chiemo; bedo kuonde kaachiel, gi doho, kuo utegi mane oriembgie, puothegi mane ratiro mar somo, arita kuom lwenje kaachiel gi omagi, to gi goch mane ogogi ka gin kod nyithindo. arita mar nyithindo. Koro mogik owinjore dwar kaka ikonyogi.Jotelo moa ka Kenya National Commission oyik konyo mond liete gi omuom moro matin maginyalo gerogo utgi mane omuki. Magi K.N.C oyie riwore kod KELIN. Ka KELIN kelo gikgedo. To joma mine gi yawuowi matindo to tiyo tije mantie. Riwruok makama ose kelo dongruok maber gi winjruok e kind joma chandore.

2. Chandruok machielo mane oyal e doho, bende oselosi makoro jomane oma puothe oyudo puothegi. Kendo koro ondikie nyingegi kendo gi yudo barupe 20 mag puodho.

Kaka Inyalo Riwo Kit Oganda Kata Gi Timbe

NAIROBI OFFICE KISUMU OFFICE Kindaruma Road P.O. Box 112 - 00200 KNH Nrb, Aga khan Road Milimani Directly Opposite Tel: 020 386 1596, 2515790 Jalaram Academy P.O Box 7708 - 40100 Ksm Mobile: +254 717 261 408 Fax: 020 386 1390 Tel: +254 57 253 2664 Mobile: +254 708 342 197 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Website: www.kelinkenya.org Website: www.kelinkenya.org

facebook.com/kelinkenya @KELINKenya youtube.com/user/kelinkenya

This Tool was developed THE OPEN SOCIETY INITIATIVE by KELIN with the kind FOR EAST AFRICA support of OSIEA