ekolo{ki elektronski magazin

StaklenoZvono 1 Zorica Savi} K r a g u j e va č k i agrarni budžet

Intervju sa Snežanom Živanović - Katić pomoćnikom gradonačelnika Grada Kragujevca za oblast poljoprivrede.

ragujevac je grad sa 56 sela, smeštenih u kotlini planina Rudnik i Crni vrh u srcu Šumadije, pa zato i ne čudi što Kje poljoprivreda budućnost ekonomije na ovom području, jer postoje uslovi za razvoj poljopvredne proizvodnje. Lokalna samouprava još od 2005. godine započinje sa značajnim izdvajanjem iz budžeta i ulaganjima u razvoj poljoprivrede sa ciljem da se poveća obim proizvodnje, obezbedi dovoljno sirovina i pruži podrška proizvođačima zdrave hrane. Dr Sne`žana @Živanović}-Katić} Dolaskom dr Snežane Živanović Katić na mesto glavnog gradskog stručnjaka za poljoprivredu, a od 2008.godine je pomoćnik gradonačelnika za oblast poljoprivrede, ne samo da su obezbeđena sredstva za realizaciju tih planova, već Agrarni budžet grada Kragujevca od 2005. godine je najveći u Srbiji. Pored toga Poljoprivreda- svake godine u poljoprivredu se plasiraju značajna sredstva preko gradske Direkcije za robne rezerve. Primera radi za potrebe Agrarnog budžeta srce �umadije u 2005. godini izdvojeno je 80 miliona dinara, u prošloj godini 104, a dok je u ovoj godini projektovan na 103 miliona dinara. Preko Direkcije za robne rezerve planirano je da se plasira u ovoj godini 55 miliona dinara. 2 StaklenoZvono StaklenoZvono 3 Grad od 2005. godine ima Vaš krajnji cilj je jačanje u programu prostora za finansiranje Zbog nestručne upotrebe individiualnih poljoprivrednih zainteresovanih za ovaj vid proizvodnje mineralnog đubriva u želji za proizvođača kao i pružanje (kreditna podrška, subvencije...), ali što većim prinosom, zagađuju podrške proizvođačima zdrave hrane, interesovanje je do sada bilo slabo. zemljište i proizvode. Šta su pokazali kako je to regulisano Zakonom o Realizovali smo par poljoprivrednih rezultati monitoring kakav je kvalitet organskoj proizvodnji? kredita i finansirali desetak sertifikata zemljišta na našem području? licima koja su ušla u ovaj proces. Zakonom o organskoj proizvodnji U narednom periodu Odeljenje za Na teritoriji Grada Kragujevca postoje i organskim proizvodima uređena poljoprivredu planira da izvrši izbor zemljišta od V do VIII klase. U većini je proizvodnja poljoprivrednih i najpodesnijih lokacija za ovaj vid slučajeva to su planinska šumska zemljišta, drugih proizvoda metodama organske proizvodnje (Adžine livade, Vinjište, slabije plodnosti, sklona degradaciji. Na proizvodnje, prerada, skladištenje, Dulene, Velike Pčelice, Vlakča, Veliki tim zemljišta se često javljaju klizišta. transport, obeležavanje, deklarisanje i Šenj, Kamenica). S tim u vezi, planira se Tome u velikoj meri doprinosi neplanska promet organskih proizvoda, izdavanje ispitivanje zemljišta, vode i praćenje ruže seča šuma i stvaranje goleti. Pored sertifikata i resertifikata za organske vetrova jer je u ovoj proizvodnji krucijalno klizišta na takvim zemljištima su česte proizvode, kao i druga pitanja od značaja da je lokacija na takvom mestu da ne može bujične poplave zbog nepokrivenosti za organsku proizvodnju. Organska doći do aero, hidro i ostalih zagađenja. terena. Potrebno je preduzeti mere kao proizvodnja se zasniva na prirodnim Ove lokacije su posebno interesantne za što su zabrana neplanske seče šuma, procesima i upotrebi organskih i prirodnih seoski turizam, imajući u vidu kvalitet pošumljavanje goleti, setva trava u mineralnih materija. zemljišta, nadmorsku visinu, reljef. Na cilju sprečavanja erozije i bujica. Drugi tim površinama je potrebno organizovati problem je nedostatak sistematske kontrole Iako organska proizvodnja predstavlja ekstenzivno stočarstvo, voćarstvo, izvršiti plodnosti zemljišta na teritoriji Grada jednu od perspektiva, mišljenja sam da kod melioraciju pašnjaka. Organizovati Kragujevca. Tako da poljoprivredni nas još uvek nije zaživela na pravi način, sakupljanje divljih šumskih plodova, gljiva, proizvođači uglavnom napamet đubre svoje s jedne strane što zainteresovani za ovaj lekovitog bilja. Posebnu pažnju treba njive uprkos sve većoj ceni mineralnih vid proizvodnje još uvek nisu dovoljno pokloniti lovu i ribolovu, ako zato postoje đubriva. S druge strane, primena stajnjaka upoznati šta to konkretno podrazumeva, prirodni uslovi. i osoke je sve manja, jer se stočni fond iz a s druge strane postupak dobijanja godine u godinu smanjuje kao i nedostatak proizvoda sa etiketom „zdrava hrana“ jako odgovarajućih priključnih mašina je dug i traži disciplinovanost proizvođača (utovarivači stajnjaka i cisterne za osoku). i strogo poštovanje svih propisa u U tom smislu Odeljenje za poljoprivredu svojoj proizvodnji. S druge strane sam je sagledalo problem i preduzelo niz plasman još uvek nije rešen, pa je slaba aktivnosti na rešavanju postojećeg stanja. zainteresovanost proizvođača. Urađeno je nekoliko hiljada uzoraka zemljišta u saradnji sa Centrom za strna žita i Fertilom iz Bačke Palanke. Ovom akcijom su obuhvaćena naša najveća sela (Čumić, Lužnice, Gornje Jarušice, , , Masloševo i druga). Urađene su analize najvažnijih parametara plodnosti zemljišta uključujući i sadržaj makro i mikroelemenata.

4 StaklenoZvono StaklenoZvono 5 Analize zemljišta su pratile i stručne preporuke za primenu đubriva kako u pogledu količine, izbora vrsta, vremena i načina primene istih za svaku ispitivanu parcelu. Odeljenje za poljoprivredu svake godine obezbeđuje odgovarajuće količine mineralnih đubriva imajući u vidu napred navedene preporuke. Grad je preko programa za obnovu mehanizacije finansirao nabavku velikog broja utovarivača stajnjaka i cisterni za osoku i na taj način doprineo da se olakša primena organskih đubriva, koja pored hranidbene Savremena poljoprivredna Način na koji se kontroliše vrednosti, imaju veliki značaj za popravku proizvodnja je nezamisliva hrana koja ulazi u Srbiju, fizičkih, hemijskih i bioloških osobina bez upotrebe pesticida odnosno obezbeđuje da prehrambeni zemljišta. To pored toga što smanjuje sredstava za zaštitu bilja od proizvodi koji se uvoze budu sabijanje i olakšava obradu zemljišta, bolesti. zdravi, dobro kontrolisani, kao ujedno umanjuje i troškove obrade istog. Koliko se kontroliše njihova upotreba da ni u jednom trenutku ne predstavlja uopšte. rizik za zdravlje građana. Kakva je kontrola kvaliteta namirnica Navodnjavanje je glavni kod nas? uslov za napredak agrara. Srbija mora hitno da usvoji dugoročnu strategiju Odeljenje za poljoprivredu u saradnji sa borbe sa sušom i racionalan program Gradskim tržnicama podstiče kontrolu navodnjavanja obradivih površina, životnih namirnica koje se prodaju na ukoliko želi da ostane značajan U poslednje vreme prisutna je tendencija zelenim pijacama u Kragujevcu. Posebno proizvođač i izvoznik hrane. da se poveća bezbednost u proizvodnji je akcenat stavljen na proizvodnju sira i Kako je to regulisano na teritoriji grada hrane za ishranu ljudi i domaćih životinja. objekte u kojima se isti proizvodi. Cilj Kragujevca? U tom smislu, je Odeljenje pripremilo ove aktivnosti je primena standarda i projekat koji će se sprovoditi u narednoj zadovoljavanje higijensko-sanitarnih sezoni (šest meseci) i obuhvatiće uslova objekata i pribora u proizvodnji naše najveće proizvođače jabuka sira i drugih mlečnih proizvoda. Odeljenje (25 gazdinstava). Cilj ovog projekta je za poljoprivredu je finansiralo nabavku Na teritoriji grada Kragujevca nema da se broj prskanja svede na najmanju muzilica i laktofriza s ciljem da se poveća značajnijih rezervi vode za navodnjavanje, moguću meru, da se smanji zagađenje mikrobiološka ispravnost sirovog mleka. tako da se navodnjavanje uglavnom proizvoda, zemljišta i vodotokova, poveća U okviru projekta sa Maksi farmom sprovodi u plasteničkoj proizvodnji (u ekonomičnost proizvodnje i profit. Jabuka posebna pažnja je poklonjena edukaciji sistemu kap po kap), a i veliki voćari je odabrana zato što se u nepovoljnim proizvođača u primeni tzv. suvog pranja u selima Masloševo, Kotraža i godinama prska i do 20 puta. Tokom vimena koja takođe, ima za cilj poboljšanje pokušavaju da premošćavanjem korita reke projekta proizvođačima će biti sugerisano mikrobiološkog kvaliteta mleka. Ova Jasenice obezbede vodu za navodnjavanje kojim preparatima da vrše tretiranja (da ne tehnika ima i svoju praktičnu stranu, voćnih zasada. Grad izdvaja svake godine bi upotrebljavali preparate kojima je istekla naime, gotovo sve mlekare pri otkupu značajna podsticajna sredstva za nabavku upotrebna dozvola ili je njihova primena sirovog mleka vrši mikrobiološku analizu opreme za navodnjavanje useva. Ta zabranjena u pojedinim zemljama) i mleka i prema tome se mleko svrstava u sredstva se kreću od 30-40% od vrednosti da bi se povećala efikasnost tretiranja i kvalitetne klase. Mleko u kojem je broj investicije i dodeljuju se bespovratno. Do smanjila pojava rezistentnosti preparata bakterija sveden na meru koji odgovara sada je par domaćinstava podnelo zahteve i prema pojedinim prouzrokovačima bolesti propisan pravilnicima postiže veću ostvarilo ovu subvenciju (radi se o velikim i štetočinama. Projekat će realizovati otkupnu cenu na tržištu pa su na taj način voćarima), ali neko veliko interesovanje od Odeljenje u saradnji sa Agrobiznis centrom proizvođači ekonomski stimulisani da se strane proizvođača nije vladalo. u Kutlovu. staraju o kvalitetu proizvedenog mleka. 6 StaklenoZvono StaklenoZvono 7 Projekat pod nazivom Porastom broja stanovnika Iz Agrarnog budžeta grada ‘’Higijenizacija sela’’, trebalo na zemlji, javlja se sve veći Kragujevca, za kopanje bi da pomogne poljoprivrednim broj ambalažnih materijala arterskih bunara u selima proizvođačima da shvate i ambalaža. Gomilanje izdvojeno je u prošloj godini značaj higijene u proizvodnji kako bi ambalažnog otpada poprima 50 miliona dinara. Gradska uprava se dobio zdravstveno ispravan proizvod. sve veće razmere. odlučila je da pomogne i ove godine Jedan od ciljeva je i zdravstvena Kako je to regulisano u poljoprivredi. seoskom stanovništvu, koje se suočava sa ispravnost vode na selu. nestašicom vode.

Ovaj program je prirodni nastavak U sklopu već navedene aktivnosti posebna Grad Kragujevac, od 2008. godine prethodno navedenih aktivnosti. Projekat pažnja će se pokloniti ambalaži posle finansira program «Rešavanje je sproveden u saradnji sa Zavodom za primene pesticida i đubriva. Potrebno je u vodosnabdevanja na selu» kopanjem javno zdravlje. Cilj ovog projekta je da se saradnji sa Službom za ekologiju obezbediti arterskih bunara. Na ovaj način planiramo poboljša kvalitet vode za piće, napajanje mesta za bezbedno odlaganje pomenute u narednih par godina da svakog domaćih životinja i tehničke vode. Naime, ambalaže. Takođe, se planira edukacija stanovnika sela obezbedimo zdravom Grad Kragujevac je u proteklom periodu poljoprivrednih proizvođača i ostalog pijaćom vodom. Ovaj program predstavlja uložio značajna sredstva za obezbeđivanje seoskog stanovništva o značaju odlaganja zajedničku investiciju Grada Kragujevca vodosnabdevanja seoskog stanovništva. i ukazati na opasnosti za životnu sredinu i zainteresovanih meštana u kojoj Grad Iskopan je veliki broj bunara i maltene da ukoliko se ne vodi računa o odlaganju finansira istražne radove, izradu bušotine, neće biti sela koje neće biti obuhvaćeno pomenute ambalaže. kompletnu projektnu dokumentaciju, ovom kapitalnom investicijom. Na osnovu rezervoare, pumpu i mrežu od bunara do nalaza pomenutog Zavoda ustanovljeno rezervoara, a korisnici vode finansiraju je da je najveći broj izvora mikrobiološki zajednički priključak za struju, mrežu neispravan. Utvrđeno je da se pomenuti od rezervoara do svojih domaćinstava i izvori vode mešaju sa otpadnim i vodomere. Interesovanje je veliko i gotovo kanalizacionim vodama što se itekako da nema sela sa teritorije Grada Kragujevca negativno odražava na kvalitet vode a koje nije podnelo zahtev, preko saveta MZ, samim tim i na poljoprivredne proizvode. za rešavanje ovog problema. Do sada je S tim u vezi, Odeljenje za poljoprivredu urađeno 43 bunara, obezbeđena projektna planira da finansira uređenje osočnih jama dokumentacija za 27, a nekih 10 seoskih i bazena za stajnjak. Uređenjem postojećih vodovoda pušteno je u rad. U planu je objekata sprečilo bi se oticanje hranljivih da se u 2010. godini iskopani bunari materija iz osoke i stajnjaka i njihovo opreme potrebnom opremom, kao i da se mešanje sa vodom za piće i tehničkom iskopa novih 30 bunara. U pitanju su jako vodom. S druge strane, bi se sačuvala velika finansijska sredstva koja se kreću hranljiva vrednost stajnjaka i osoke i na taj od 1.200.000,oo pa do 2.200.000,oo način smanjila upotreba skupih mineralnih dinara po jednom seoskom vodovodu đubriva. O efektima primene organskih (u zavisnosti od dubine bunara, broja đubriva već je bilo reči u prethodnim korisnika, dužine mreže...), tako da će se pitanjima. svake godine iz Agrarnog budžeta izdvajati po 50.000.000,oo dinara za ove namene. 8 StaklenoZvono StaklenoZvono 9 Smatramo da ćemo ovim tempom uspeti do kraja 2012. godine da rešimo problem u svakom selu i da će to umnogome doprineti kvalitetu življenja na selu.

Grad Kragujevac je pokrenuo emisije o Svake godine, u septembru u organizaciji Podsticanje i unapređenje poljoprivredi koje se emituju na lokalnim i «Šumadija sajma –Gradsko sajmište», a poljoprivredne proizvodnje regionalnim televizijama i preko kojih naši pod pokroviteljstvom Grada Kragujevca vezano je i za pružanje podrške poljoprivrednici uvek mogu da saznaju šta organizuje se Šumadijski sajam kroz stručne usluge i edukaciju je aktualno i novo. Pokrenuli smo i časopis poljoprivrede. Ove godine biće sedmi po poljoprivrednika. za selo i poljoprivredu «Domaćin» koji se redu u okviru koga će se organizovati i Da li to i vi radite? besplatno deli poljoprivrednicima. Preko veliki broj stručnih predavanja i tribina. projekta «Agronom na selu» angažovali Na sajmu poljoprivrede uručuju se i smo nekoliko dipl. agronoma koji rade na specijalne nagrade poljoprivrednicima koji terenu, obilaze domaćinstva i informišu i o su u toj godini ostvarili najbolje rezultate programima koje radi loklana samouprava, –poseta nekom od međunarodnih sajmova ali i Ministarstvo poljoprivrede, pomažu poljoprivrede u Evropi. Do sada su naši im u popunjavanju konkursnih obrazaca nagrađeni poljoprivrednici u organizaciji Dr Snežana Živanović-Katić je rođena U prethodnih pet godina, od kako ali i daju sve potrebne stručne savete. i o trošku Grada Kragujevca posetili 29.12.1971.godine u Poskuricama kod postoji Agrarni budžet, trudili smo se poljoprivredne sajmove u Parizu, Veroni, Kragujevca, od oca Budimira i majke da realizujemo što veći broj konkretnih Sloveniji, Bolonji, a u toku su pripreme Ljubinke. programa namenjenih poljoprivrednim za odlazak na poljoprivredni sajam u Osnovnu i srednju (Kragujevačku proizvođačima (kredita, subvencija....), Budimpešti. gimnaziju) završila je u Kragujevcu. ali bitna stavka uvek su bile i edukacije Diplomirala je 1995.godine na poljoprivrednika, bilo kroz organizovanje Agronomskom fakultetu u Čačku. savetovanja, stručnih predavanja, kupovinu Magistrirala je 1998.godine na literature, emisije o poljoprivredi ili Agronomskom fakultetu u Čačku, na organizovanje sajamova i poseta drugim smeru: Agrotehnika i ekologija strnih sajmovima. Smatramo da je znanje, žita i stekla zvanje magistra biotehničkih primena novih tehnika i tehnologija, nauka. optimalne agrotehnike jako bitno za Doktorsku disertaciju odbranila je 2004. proizvođače i zato smo se trudili da ih godine na Poljoprivrednom fakultetu u uvek informišemo na vreme. Takođe, Zemunu, na Katedri za ratarstvo i stekla smatramo da je naš poljoprivredni zvanje doktora biotehničkih nauka (oblast proizvođač još uvek nedovoljno upoznat ratarstvo). sa svim propisima, standardima koji važe Od 1999.godine do 01.11.2004.godine u EU i nedovoljno pripremljen za tršišne radila je u Institutu za strna žita u uslove privređivanja. Kragujevcu na Odeljenju za agrotehniku i fiziologiju strnih žita kao naučni radnik. Od 1.11.2004.godine bila je glavni gradski stručnjak za oblast poljoprivrede a nakon lokalnih izbora u maju 2008. godine obavlja funkciju pomoćnika gradonačelnika za oblast poljoprivrede. Udata je i ima sina Iliju.

10 StaklenoZvono StaklenoZvono 11 Ministarstvo poljoprivrede, {šumarstva i vodoprivrede

U r e d b a o r e g r e s i r a n j u repromaterijala

Regres za repromaterijal za ratarsku i povrtarsku proizvodnju za 2010. godinu iznosi 14.000 dinara po hektaru... Vlada Srbije je donela Uredbu o uslovima i načinu korišćenja sredstava za regresiranje repromaterijala za ratarsku i povrtarsku proizvodnju u 2010. godini. Repromaterijalom u smislu ove uredbe smatra se dizel gorivo, evro dizel odnosno biodizel, mineralno djubrivo i deklarisano seme Implementacijom ove vrste podsticaja, stimuliše se sprovođenje optimalnih agrotehničkih mera u proizvodnji, veće korišćenje mineralnih đubriva, a posebno povećanje korišćenja deklarisanog semena za setvu. Realizacija ove mere obezbediće uslove za povećanje proizvodnje (u pogledu kvantiteta i kvaliteta), a time i konkurentnosti proizvedenih poljoprivrednih proizvoda. Podsticajne mere Pravo na regresiranje repromaterijala imaju fizička lica, nosioci aktivnih, komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava, koji su obnovili registraciju za 2010. u poljoprivredi godinu uz uslov da imaju utvrđeno svojstvo osiguranika poljoprivrednika kod Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i da su na dan 30. aprila 2010. godine platili glavni dug po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u visini obaveza za 2009. godinu ili da su postali osiguranici PIO Fonda tokom 2010. godine ali pre podnošenja zahteva za regresiranje repromaterijala. 12 StaklenoZvono StaklenoZvono 13 [email protected]

Poljoprivredna gazdinstva koja pripadaju U r e d b e o Dugoročni krediti marginalnom području imaju pravo na regresiranje repromaterijala za površine k reditiranju do 5 hektara bez obaveze da nosilac bude pol j op r i v r e d n e Dugoročni krediti se takođe odobravaju osiguranik PIO Fonda. Poljoprivredna registrovanim poljoprivrednim gazdinstva sa teritorije Kosova i Metohije p ro i z v o d n j e gazdinstvima, kako fizičkim tako i pravo na regresiranje repromaterijala imaju pravnim licima. bez obaveze da nosilac bude osiguranik Dva modela kreditiranja i to: PIO Fonda i bez ograničenja u površini. Ove godine kao i sledeće Ministarstvo će 1. subvencionisanje kamate kod odobravati dugoročne kredite po istom Regresiraju se površine upisane u Registru kratkoročnog kreditiranja model kao i predhodne tako što poslovna poljoprivrednih gazdinstava od 0,5 do 100 poljoprivrednih gazdinstava - fizičkih banka učestvuje sa 60% odobrenog ha u ukupnom iznosu do 14.000 din/ha. lica kao i pravnih i fizičkih lica nosioca kredita a Ministarstvo daje 40% sredstava. Raspodela sredstava je u odnosu: 4.000 robnih zapisa; Korisnik kredita plaća na bančina sredstva din/ha za deklarisano seme, 4.000 din/ kamatu a na sredstva Ministarstva ne ha za dizel gorivo i do 6.000 din/ha za 2. dugoročno kreditiranje poljoprivredne plaća kamtu, tako da je ukupna kamata mineralno đubrivo ali će biti potrebno i prehrambene proizvodnje i to za ceo iznos kredita koju klijent (korisnik podneti za oko 1/3 više fiskalnih računa. poljoprivrednih gazdinstava - pravnih i kredita) plaća 5% na godišnjem nivou. fizičkih lica. Rok vraćanja ovih kredita je 5-8 godinane Zahtevi se podnose Upravi za trezor kod posle isteka grejs period koji može biti od koje je gazdinstvo registrovano i to u Krediti će se odobravati preko svih 1-3 godine u zavisnosti od proizvodnje terminima od 1. maja do 30. juna i od 1. poslovnih banaka koje potpišu sa za koju se traži kredit. Sredstva banke septembra do 30. septembra 2010. godine. Ministarstvom ugovore. se vraćaju u prve tri odnosno pet godina otplatnog perioda o sredstva Ministarstva Gazdinstva koja se bave proizvodnjom K r a t ko r o č n i u poslednje dve odnosno tri godine. duvana za površine prijavljene pod k r e d i t i duvanom u 2009. godini imaju pravo i Dugoročni krediti se odobravaju u evrima na dodatna sredstva u iznosu od 20.000 Kratkoročni krediti se odobravaju a isplaćuju u dinarima po srednjem din/ha za šta podnose poseban zahtev registrovanim poljoprivrednim zvaničnom kursu NBS na dan isplate i isto u periodu od 1. maja do 30. juna 2010. gazdinstvima – fizičkim licima iz tako se vraćaju. godine. Ova gazdinstva su oslobođena PIO bančinih sredstava. Krediti se odobravaju uslova za površine do 5 ha.Ministarstvo u dinarima u iznosu od 50.000 do Iznos odobrenog kredita može biti od poljoprivrede, kao i do sada, nastavlja da 900.000 dinara, a za imaoce robnih zapisa 5.000 do 300.000 evra. daje subvencije i na državnu zemlju koja je od 1.200.000 do 2.000.000 dinara u pod ugovorom o zakupu. zavisnosti od vrednosti robe koja se zalaže po robnom zapisu. Rok vraćanja kredita je do 12 meseci bez valutne klauzule. Kamata koju plaća krajnji korisnik je 5% za svo vreme trajanja kredita i plaća je zajedno sa glavnicom kredita o roku dospeća. Ostatak kamate plaća Ministarstvo banci. Krediti se mogu koristiti namenski za kupovinu repromaterijala i drugih obrtnih sredstava uloženih u poljoprivrednu proizvodnju. 14 StaklenoZvono StaklenoZvono 15 U r e d b a Uredba o uslovima R e g r e s z a o r e g r e s i r a n j u i načinu korišćenja r e p r om at e r i j a l ž i vot i n j a, u s eva premije za mleko z a r a t a r sk u i plo d o va z a 2 0 1 0 . g o d i n u i po v r t a r sk u p ro i z v o d n j u Pravo na korišćenje premije ima pravno za 2010. godinu iznosi 14.000 lice kod koga je utvrđen udeo državnog dinara po hektaru... Razlozi za donošenje ove uredbe nalaze se kapitala od najmanje 90% i fizičko u činjenici da je poljoprivredna delatnost lice nosilac porodičnog komercijalnog Vlada Srbije je donela Uredbu o veoma podložna uticajima vremenskih poljoprivrednog gazdinstava. uslovima i načinu korišćenja sredstava za nepogoda od kojih se ne može zaštiti regresiranje repromaterijala za ratarsku i ili ne postoji ekonomska isplativost Korisnik premije ostvaruje pravo na povrtarsku proizvodnju u 2010. godini. uspostavljanja efikasne zaštite. U želji da se premiju ako je predao najmanje 4.000 Repromaterijalom u smislu ove uredbe trošak osiguranja za proizvođača umanji, litara mleka po kvartalu, ali ne više od smatra se dizel gorivo, evro dizel odnosno koriste se sredstva agrarnog budžeta 3.000.000 litara mleka po kvartalu. biodizel, mineralno djubrivo i deklarisano sa namerom da se ubrza razvoj tržišta seme. osiguranja u poljoprivredi. Premija se isplaćuje po litru isporučenog mleka u iznosu od 1,50 dinara. Uz zahtev za regresiranje podnosi se i:

Neophodno je bilo nastaviti sa - fiskalni isečak overen od strane Pravo na korišćenje sredstava za regulisanjem sektora proizvodnje mleka dobavljača na poledjini izdat u periodu regresiranje osiguranja životinja i površina kako bi se naši proizvođači pripremili od 1. oktobra 2009. godine do dana pod biljnim kulturama prijavljenim za zahteve koji se pred njih postavljaju u stupanja na snagu ove uredbe, odnosno za 2010. godinu ima fizičko lice - procesu liberalizacije tržišta. Na taj način fiskalni isečak overen od strane dobavljača nosilac komercijalnog poljoprivrednog se omogućava i povećanje konkurentnosti, na poledjini izdat od dana stupanja na gazdinstava, u iznosu od 40% od visine jer pored odgovarajućeg nivoa proizvodnje snagu ove uredbe do 30. septembra 2010. premije osiguranja, bez uračunatog poreza neophodno je i ispuniti zahteve u pogledu godine i gotovinski račun koji glasi na ime na dodatu vrednost (PDV), ako je kod kvaliteta i higijenske ispravnosti proizvoda. podnosioca zahteva ili društva za osiguranje koje ima dozvolu nadležnog organa za obavljanje delatnosti S ciljem stimulacije proizvođača na - overena kopija fakture uz priznanicu- osiguranja osigurao: ukrupnjavanje proizvodnje kroz Uredbu nalog za prenos sredstava ili overen izvod o uslovima i načinu korišćenja premije za iz banke kao dokaz da je plaćanje izvršeno 1. životinje od rizika koji su propisani mleko za 2010. godinu, uveden je donji izdat od 1. oktobra 2009. godine do 30. uslovima osiguravajućih društava; nivo proizvodnje koji proizvođači mleka septembra 2010. godine. moraju da ispune da bi ostvarili pravo na 2. useve i plodove od rizika umanjenja premiju. prinosa. Količina od 4.000 litara mleka koje Računi se podnose kao dokaz za kupljeni proizvođač treba da proizvede po kvartalu repromaterijal po hektaru prijavljene površine u iznosu od: da bi ostvario pravo na premiju je signal za - 9.000 dinara i više, za mineralno djubrivo; Uslov je da je gazdinstvo upisano u proizvođača da je neophodno da radi na - 4.000 dinara za deklarisano seme; Registar poljoprivrednih gazdinstava, kao unapređenju proizvodnje, što je u skladu sa - 4.000 dinara za dizel gorivo, odnosno evro dizel i da ima utvrđeno svojstvo osiguranika ostalim podsticajima koje Republika Srbija ili biodizel poljoprivrednika kod Republičkog fonda daje za razvoj stočarske proizvodnje (kao Ovo se odnosi na domaćinstva koja ne plaćaju za penzijsko i invalidsko osiguranje i da na primer podsticaj genetskog unapređenja penziono i invalidsko osiguranje i njihov limit koji je na dan 30. aprila 2010. godine platilo stočarsta gde se podstiču proizvođači sa mogu da prijave je 5 hektara. Za površine preko 5 glavni dug po osnovu doprinosa za više od 5 kvalitetnih muznih grla, odnosno hektara potreban je pio fond. penzijsko i invalidsko osiguranje u visini 4 kvalitetna muzna grla u MP). MP- obaveza za 2009. godinu. marginalno područje. 16 StaklenoZvono StaklenoZvono 17 Prvo izdanje Staklene ba{te pomogli su:

Vlada Republike Srbije

Ministarstvo poljoprivrede, Влада Републике Србије Министарство пољопривреде, {umarstva i vodoprivrede шумарства и водопривреде

••Resor za poljoprivredu grada Kragujevca

Osniva~ i izdava~: Udru`enje gra|ana "Stakleno Zvono" Kneza Milo{a 23/61, Kragujevac. urednik: Zorica Savićć} design by: Bojan Rankovi}

besplatna distribucija : www.staklenozvono.rs ili se prijavite na : [email protected] `iro ra~un : 160-311981-86ж tel:+381 64 120 86 68 / +381 65 33 11 297

18 StaklenoZvono