Program rada i Financijski plan HRT-a za 2015.

Zagreb, prosinac 2014. Str. 0 HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA / www.hrt.hr /

Na temelju članka 13. stavka 6. i članka 23. stavka 1. podstavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (Narodne novine br. 137/10 i 76/12) te članka 19. stavka 1. točke 5. i članka 36. stavka 2. Statuta HRT-a (Narodne novine br. 14/13) Nadzorni odbor HRT-a donosi Program rada HRT-a na prijedlog Glavnog ravnatelja HRT-a, prema prethodno pribavljenomu mišljenju Programskog vijeća HRT-a.

Na temelju članka 13. stavka 6. i članka 23. stavka 1. podstavka 6. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (Narodne novine br. 137/10 i 76/12) te članka 19. stavka 1. točke 6. i članka 36. stavka 2. Statuta HRT-a (Narodne novine br. 14/13) Nadzorni odbor HRT-a prihvaća Financijski plan HRT-a na prijedlog Glavnog ravnatelja HRT-a.

Programsko vijeće HRT-a raspravljalo je i dalo pozitivno mišljenje o Prijedlogu programa rada HRT-a za 2015. godinu na 23. sjednici održanoj 11. prosinca 2014.

Nadzorni odbor HRT-a raspravljao je o prijedlogu te donio Program rada i prihvatio Financijski plan HRT-a za 2015. godinu na 30. sjednici održanoj 15. prosinca 2014.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 1 www.hrt.hr

SADRŽAJ

I. UVOD ...... 4 II. PROGRAM RADA HRT-A ZA 2015. GODINU ...... 7 1. PROGRAMSKO USMJERENJE HRT-A ZA 2015. GODINU ...... 8 1.1 RADIO ...... 11 1.1.1 Prvi program Hrvatskoga radija ...... 11 1.1.2 Drugi program Hrvatskoga radija ...... 11 1.1.3 Treći program Hrvatskoga radija ...... 12 1.1.4 Međunarodni radijski program Glas Hrvatske ...... 12 1.1.5 Radio Dubrovnik...... 13 1.1.6 Radio Knin ...... 13 1.1.7 Radio Osijek ...... 13 1.1.8 Radio Pula ...... 14 1.1.9 Radio Rijeka ...... 14 1.1.10 Radio Sljeme ...... 14 1.1.11 Radio Split ...... 15 1.1.12 Radio Zadar ...... 15 1.2 TELEVIZIJA ...... 16 1.2.1. Prvi program Hrvatske televizije ...... 16 1.2.2. Drugi program Hrvatske televizije ...... 16 1.2.3. Treći program Hrvatske televizije...... 17 1.2.4. Četvrti program Hrvatske televizije ...... 17 1.2.5. Međunarodni televizijski program ...... 18 1.3. NOVI MEDIJI ...... 18 1.3.1. WEB portal ...... 18 1.3.2. Teletekst ...... 18 1.3.3. Društvene mreže ...... 18 1.3.4. Mobilne platforme ...... 19 1.4. GLAZBA ...... 19 1.4.1. Simfonijski orkestar ...... 19 1.4.2. Zbor ...... 20 1.4.3. Tamburaški orkestar...... 20 1.4.4. Jazz orkestar ...... 21 2. PROGRAM RADA PO POSLOVNIM JEDINICAMA ...... 22 2.1 PROGRAM ...... 22 2.2 PRODUKCIJA ...... 28 2.3 TEHNOLOGIJA ...... 42 2.4 POSLOVANJE ...... 48 2.5 PODRŠKA UPRAVLJANJU ...... 53 III. FINANCIJSKI PLAN HRT-A ZA 2015. GODINU ...... 60 1. PLANIRANA BILANCA ...... 61 2.1. KREDITNE OBVEZE ...... 62 3. PLANIRANI PRIHODI I RASHODI ...... 64 3.1. RAČUN DOBITI I GUBITKA...... 64 3.2. PLAN PRIHODA ...... 66 3.2.1. Javni prihodi ...... 66 3.2.1.1. RTV pristojba ...... 66 3.2.1.2. Dotacije ...... 67 3.2.2. Komercijalni prihodi ...... 67

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 2 www.hrt.hr

3.2.2.1. Prihodi od oglašavanja ...... 67 3.2.3. Ostali poslovni prihodi ...... 68 3.2.4. Financijski prihodi ...... 68 3.3. PLAN RASHODA ...... 69 3.3.1. Planirani rashodi po vrstama i organizacijskom ustroju ...... 69 3.3.2. Troškovi proizvodnje programa - IZRAVNI TROŠKOVI proizvodnje programa ...... 70 3.3.3. Troškovi proizvodnje po programskim kanalima ...... 71 3.3.4. Troškovi rada ...... 75 3.3.5. Troškovi vanjskih suradnika ...... 77 3.3.6. Amortizacija ...... 78 3.3.7. Plan rashoda po mjesecima ...... 79 4. PLANIRANI NOVČANI TIJEK ...... 80 4.1. Planirani novčani tijek (indirektnom metodom) ...... 80 4.2. Planirani novčani tijek (direktnom metodom) ...... 81 5. FINANCIJSKI POKAZATELJI ...... 82 5.1. Pokazatelji likvidnosti ...... 82 5.2. Pokazatelji aktivnosti ...... 84 5.3. Pokazatelji profitabilnosti ...... 85 5.4. Pokazatelji ekonomičnosti ...... 85 6. PROVEDBA PROGRAMA RESTRUKTURIRANJA U 2015. GODINI ...... 86 7. SAŽETAK ...... 87 PRILOG 1 - PLAN INVESTICIJSKIH ULAGANJA U DUGOTRAJNU NEMATERIJALNU IMOVINU – PROGRAMSKE SADRŽAJE ...... 89 PRILOG 2 - PLAN INVESTICIJSKIH ULAGANJA U DUGOTRAJNU MATERIJALNU I NEMATERIJALNU IMOVINU (BEZ PROGRAMSKIH SADRŽAJA) U 2015. GODINI...... 91 8. KAZALO POJMOVA ...... 99

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 3 www.hrt.hr

I. Uvod

Hrvatska radiotelevizija nastavit će u 2015. ostvarivati preuzete javne programske i poslovne obveze prema utvrđenom Programu rada Glavnog ravnatelja, Programu restrukturiranja i Strategiji razvoja HRT-a, u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske od 2013. do 2017. Najvažniji ukupni ciljevi koje HRT treba ostvariti tijekom 2015. jesu daljnje povećanje dosega, djelotvornosti i kvalitete svih njegovih programskih kanala i sadržaja, učinkovito upravljanje medijskom proizvodnjom, tehnološko moderniziranje produkcijske i poslovne infrastrukture te istodobno daljnje smanjenje radnih i operativnih troškova do razine održivog razvoja.

HRT namjerava do kraja 2015. formalno završiti tranziciju iz organizacije ustrojene prema medijima u funkcionalno integriranu tzv. multimedijsku organizaciju. Korjenitom promjenom ustroja, načina rada, integracijom i dijeljenjem resursa preko granica „tradicionalnih“ medija te razvojem novih medijskih usluga i kompetencija, HRT se želi afirmirati kao napredan europski javni nakladnik koji se uspješno strateški prilagođava dinamičnomu medijskom okolišu te promijenjenim navikama i potrebama svojih korisnika. Premda će izgradnja kapaciteta za 'nove', multimedijalne, nelinearne i mobilne medijske platforme i sadržaje teći i sljedećih godina usporedno s nastojanjima za poboljšanje kvalitete „klasičnih“ programa radija i televizije, uz istodobno rješavanje naslijeđenih financijskih, tehnoloških, kadrovskih i poslovnih teškoća, ova tranzicija i restrukturiranje HRT-a najintenzivniji će biti upravo tijekom 2015.

Ključni zajednički programski cilj HRT-a u 2015. bit će porast dosega medijskih usluga na svim njegovim platformama i kanalima (radio, televizija i novi mediji), u svim žanrovima i vrstama sadržaja, te kod svih ciljnih skupina korisnika, posebno mladih. Ovaj će se cilj postići kvalitetnijim strateškim profiliranjem, dosljednijim korisničkim segmentiranjem te boljom shematskom sinergijom i međusobnom promocijom svih programskih kanala HRT-a u suradnji s odgovarajućim produkcijskim odjelima. Posebna pozornost posvetit će se daljnjem programskom jačanju i sadržajnom oblikovanju svih a posebno specijaliziranih televizijskih i regionalnih radijskih kanala, koncepcijskom i sadržajnom osuvremenjivanju središnje HTV-ove informativne emisije Dnevnik te preoblikovanju i programskoj afirmaciji internetskog portala i mobilnih aplikacija HRT-a. Kontinuirano praćenje ostvarivanja programske uspješnosti i djelotvornosti pomoću ciljeva kvalitete i metode trokuta vrijednosti započet će u 2015. i dosljedno će se primjenjivati u planiranju proizvodnje i emitiranja programa.

Tijekom 2015. HRT će nastaviti investirati u novu tehnološku i produkcijsku infrastrukturu prema prioritetima restrukturiranja. Ključni cilj je zamijeniti dotrajale uređaje s magnetofonskim vrpcama i u cijelosti u funkciju staviti digitalnu proizvodnu opremu koja sadržaj pohranjuje u datoteke (end-to- end-tapeless). Nakon dopisništava i regionalnih HRT centara, u kojima je ona većim dijelom već zaživjela tijekom 2014., do kraja 2015. nova će infrastruktura biti korištena u cijeloj proizvodnji HRT- a. Poseban cilj bit će investiranje u izgradnju nove tehnološke infrastrukture za internetske platforme proizvodnje i distribucije sadržaja (CMS, OTT) koji HRT-u trebaju omogućiti povećanje dosega kod mobilne i tehnološki naprednije populacije, osobito djece i mladih, te globalnu internetsku distribuciju multimedijalnog sadržaja do ciljane nacionalne i zainteresirane internacionalne publike, uz moguće povećanje komercijalnih prihoda od prodaje vlastitih proizvoda. Dodatni cilj investicija bit će poboljšanje uvjeta i tehnološke osnove rada u funkciji povećanja efikasnosti i proizvodne integracije programskih cjelina HRT-a. Tijekom 2015. planira se otvoriti novi HRT centar Čakovec –

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 4 www.hrt.hr

Varaždin, objediniti i modernizirati HRT centri Pula i Knin – Šibenik, te započeti s ustrojem i uređenjem integriranoga novinarskog deska IMS-a u Domu HRT-a u Zagrebu. Tijekom 2015. godine intenzivnije će se ulagati i u nove kompetencije zaposlenika i rukovoditelja potrebne za upravljanje tako izmijenjenom tehnološkom infrastrukturom i njezino korištenje, za postizanje višedisciplinarnih vještina te za dobro poznavanje specifičnih svojstava novih medijskih platformi.

Programom rada HRT-a za 2015. predviđen je nastavak aktivnosti i ostvarivanje poslovnih ciljeva strukturnih promjena HRT-a, posebno onih koji se odnose na povećanje efikasnosti rada i poslovanja te očekivane rezultate daljnjih ulaganja u proizvodnju i tehnologiju. To je vidljivo i u Financijskom planu HRT-a za 2015. Ukupan planirani prihod za 2015. godinu iznosi 1,417 mlrd. kuna, što je za 0,7 % više od planiranih prihoda za 2014. godinu, a ukupan planirani rashod je 1,403 mlrd. kuna ili gotovo na razini plana za 2014. godinu. Takva financijska projekcija poslovnog rezultata za 2015. godinu omogućuje planiranu dobit HRT-a od 14 milijuna kuna, što će biti iskorišteno za smanjivanje kreditnog zaduženja i gubitaka u poslovanju iz prethodnih godina. Tako planiranim pozitivnim rezultatima poslovanja HRT-a u 2015. uzimaju se u obzir mnogi trenutačno negativni socioekonomski pokazatelji budućeg razdoblja, a temelje se na dosad uspješno ostvarenim rezultatima restrukturiranja, umjerenom rastu javnih prihoda uz zadržavanje istoga nominalnog iznosa RTV pristojbe od 80 kuna, te stagniranju visine rashoda koji su doživjeli strukturnu promjenu. Neke učinke strukturnih promjena i vanjskih okolnosti na HRT ipak nije moguće unaprijed precizno kvantificirati, zbog čega će se ostvarenje plana kvartalno analizirati, a prema potrebi i usklađivati s ostvarenim rezultatima.

Hrvatsku radioteleviziju očekuje u 2015. izazovan ali uspješan nastavak procesa restrukturiranja i razvoja kako bi se bolje prilagodila sociodemografskim, medijskim i tržišnim promjenama u okruženju. Najvažnije pretpostavke za provedbu Programa rada i Financijskog plana HRT-a za 2015. stabilno su i dosljedno primjenjivanje odredbi Zakona o HRT-u te osiguranje stabilnoga javnoga i neovisnog financiranja njezine djelatnosti Ugovorom HRT-a s Vladom Republike Hrvatske. Istodobno uz omogućavanje transparentnoga i kompetentnoga institucionalnoga javnoga programskoga i poslovnog nadzora presudno je važno da u obavljanju svoje javne djelatnosti, Hrvatska radiotelevizija ostane neovisna i zaštićena od izravnih ili neizravnih političkih, komercijalnih ili osobnih utjecaja i pritisaka te da njezini rukovoditelji, urednici i novinari, kao i svi drugi zaposlenici, u odgovornom i poštenom obavljanju svojih profesionalnih poslova prije svega rade u interesu nepristrane i kritičke javnosti i budu izloženi njezinu sudu.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 5 www.hrt.hr

Program rada HRT-a za 2015. godinu

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 6 www.hrt.hr

II. Program rada HRT-a za 2015. godinu

Program rada jedinstvene funkcionalne multimedijske organizacije HRT-a i svih njegovih sastavnih dijelova obuhvaća, podržava i omogućuje usklađeno ostvarivanje programskih i poslovnih procesa, ciljeva restrukturiranja i razvoja HRT-a u 2015. godini: oblikovanje programa na svim programskim kanalima i medijskim platformama, produkciju multimedijalnih programskih sadržaja, upravljanje održavanjem i razvojem tehnologije i tehnološke infrastrukture, procesima financijske i poslovne logistike te funkcijama podrške upravljanju organizacijom.

Ciljevi poslovne jedinice Program u 2015. godini su nastavak uspješno oblikovane programske usluge u sklopu raspoloživih resursa te dodatne aktivnosti na profilaciji i segmentaciji svakoga programskog kanala u skladu s programskom strategijom HRT-a. Jedno od najvažnijih planiranih ostvarenja PJ Program u 2015. jest sinergija između programskih kanala, a osobito između klasičnih, linearnih i novih, nelinearnih programskih usluga. Isto tako, u 2015. ostvarit će se osobiti učinci u dijelu integralnoga multimedijskog organiziranja te tehnološkoga i prostornog povezivanja Informativnog medijskog servisa kao proizvođača vijesti i drugih informativnih sadržaja. PJ Program će u skladu sa zakonom i ugovornim obvezama u 2015. godini, proizvodnjom i emitiranjem programa, realizirati svoju ulogu javnoga medijskog servisa, zadovoljavajući interese javnosti na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoji i međunarodnoj razini, te osiguravati odgovarajuću zastupljenost informativnoga, umjetničkoga, kulturnoga, obrazovnoga, dječjega, zabavnoga, sportskoga, religijskoga i drugog sadržaja.

Glavne zadaće poslovne jedinice Produkcija u 2015. godini bit će planirati, organizirati, voditi, pratiti i nadzirati procese proizvodnje programskih sadržaja u proizvodnim timovima u sklopu proizvodnih projekata. Usklađenim radom svih svojih radnih jedinica: Produkcijski odjeli, HRT centri, Produkcijsko osoblje, Glazba, Dizajn i scenografija, Arhivi i arhivsko gradivo te Produkcijske službe, osiguravat će se preduvjeti za pravodobno planiranje kapaciteta te sinergijski učinak u proizvodnji programa. PJ Produkcija nastavit će ostvarivati sve zacrtane ciljeve koji se odnose na organiziranje proizvodnje i realizaciju narudžbi programskih sadržaja te optimalno iskorištavanje resursa, u skladu s produkcijskom strategijom HRT-a koju će PJ Produkcija objaviti u prvoj polovici 2015.

Poslovna jedinica Tehnologija nastavit će u 2015. s integracijom tehnoloških resursa i infrastrukture HRA i HTV-a te s razvojem i uvođenjem novih tehnologija u proizvodni i poslovni sustav HRT-a u skladu s tehnološkom strategijom HRT-a koju će PJ Tehnologija objaviti u prvoj polovici 2015. Započete su aktivnosti na uvođenju svedigitalnog tapeless načina rada. Međusobno integrirana i tehnički usklađena tehnologija osigurat će sveobuhvatnu multimedijsku proizvodnju za potrebe svih programskih izlaza i formata za televiziju, radio i nove medije. Tijekom 2015. godine HRT će nastaviti znatnije investirati u novu tehnologiju prema prioritetima restrukturiranja. Drugi segment investiranja upućen je na nove tehnologije koje šire kreativne mogućnosti i čine konačni proizvod atraktivnijim za korisnike javne medijske usluge, posebno one novih medijskih platformi poput weba i društvenih mreža.

Poslovna jedinica Poslovanje pružat će usklađenim radom svojih radnih jedinica: Pristojba, Prodaja, Nabava, Financije i računovodstvo, Poslovna logistika i odjela Kontroling te Informatička podrška poslovanju učinkovitu potporu poslovanju drugih poslovnih jedinica, te ukupnom poboljšanju načina i efikasnosti rukovođenja poslovnim procesima i aktivnostima. PJ Poslovanje, na osnovi jedinstvene metodologije planiranja i praćenja ključnih pokazatelja uspješnosti, koordinirat će i povezivati

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 7 www.hrt.hr aktivnosti svih poslovnih jedinica u ostvarivanju zajedničkih poslovnih ciljeva i uspješne provedbe Programa restrukturiranja HRT-a.

Samostalna ustrojbena jedinica Podrška upravljanju nastavit će pružati efikasnu potporu upravljanju radom i aktivnostima Ravnateljstva te ostvarivanju ukupnih i posebnih ciljeva HRT-a u područjima ljudskih potencijala i Akademije HRT-a, pravnih poslova i Tajništva HRT-a, strateškog razvoja i međunarodnih odnosa, komunikacija, interne revizije i ureda Glavnog ravnatelja HRT-a.

1. Programsko usmjerenje HRT-a za 2015. godinu

HRT u 2015. godini svojom programskom strategijom planira znatno povećati proizvodnju domaćeg sadržaja, poglavito dramskoga i dokumentarnoga, a smanjiti udio stranog programa i kupnje sportskih i drugih prava. U trogodišnjem će se razdoblju revitalizirati sustavna proizvodnja minimalno deset TV filmova godišnje, realizirati barem tri domaće dramske serije, te četiri dvanaestodijelna i desetak šestodijelnih dokumentarnih serijala. HRT će sudjelovati u koprodukcijama ne samo zbog programskog interesa nego i uz punu svijest o potpori potrebnoj hrvatskomu autorskom igranom i dokumentarnom filmu. Velik iskorak planira se u simultanom i sinkronom uređivanju programskih sadržaja (shema) kako bi se istodobno i dodatno podignula kvaliteta programa, ali i mnogo racionalnije koristili proizvodni resursi na svim medijskim platformama. Iznimno važan cilj jest uspostavljanje (cijelog) Informativnog medijskog servisa HRT-a na posve novim organizacijskim, sadržajnim i proizvodnim osnovama koje treba rezultirati znatnim podizanjem kvalitete, točnosti i vjerodostojnosti informativnih sadržaja HRT-a, ali i stvarnim preusmjeravanjem ukupnoga programskog pristupa od linearnoga prema multimedijalnome. U najsloženijim i kreativno najizazovnijim segmentima programa podrazumijeva se potpuni angažman svih profesionalnih i kreativnih kapaciteta koje HRT nedvojbeno ima te će tako ostvariti znatnu ulogu u novom razvojnom ciklusu ukupnog audiovizualnog sektora u Republici Hrvatskoj.

Ciljevi programskog usmjerenja HRT-a u 2015. godini

PJ Program HRT-a i u 2015. godini radit će na očuvanju posebnog značenja i utjecaja HRT-a u društvu te težiti pozicioniranju među vodeće europske javne medijske servise. U tom nastojanju Program će inzistirati na proizvodnji i otkupu najkvalitetnijih programskih sadržaja visoke javne vrijednosti, a u ostvarenju toga nastojat će primjenjivati najnovija tehnološka dostignuća te postići interaktivnost usluga kako bi bio dostupan širem krugu korisnika. U skladu s tim, Program HRT-a i u 2015. godini provodit će osnovne medijske ciljeve Hrvatske radiotelevizije nastojeći:

Stvarati vrijednosti za društvo i pojedinca  povjerenim javnim sredstvima stvarati nove vrijednosti za cjelokupno društvo i svakog pojedinca  vrijednosti za društvo i pojedince prepoznavati u javnom dijalogu te u sistematski vođenim istraživanjima i raspravama. Čuvati, njegovati i promicati nacionalni identitet i kulturu  aktivno pridonositi očuvanju i promicanju nacionalnoga i kulturnog identiteta  u svojim programima osobiti naglasak stavljati na hrvatski jezik i hrvatsku kulturu

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 8 www.hrt.hr

 aktivno pridonositi očuvanju i razvoju hrvatskoga jezika, tako da je izgovoreni ili prikazani hrvatski jezik korektan, ispravan i razumljiv. Promicati civilno društvo i temelje demokracije  pružati vjerodostojne informacije važne za formiranje stajališta i plodne društvene rasprave  ohrabrivati za sudjelovanje u javnim raspravama i demokratskim procesima. Izražavati različitosti i poticati toleranciju  podizati standarde tolerancije, pokazujući primjerom i predstavljajući javnosti različitosti i manjinske interese građana  upotrebljavati rodno osjetljivi jezik. Promicati znanje, pomoći u obrazovanju, učenju i stjecanju novih vještina  stimulirati interes hrvatskih građana za znanja o raznim temama i područjima lako dostupnim i dobro predstavljenim sadržajem. Sudjelovati u kulturnom obogaćivanju i oslobađanju potencijala  biti inicijator i medij za promicanje i predstavljanje hrvatske umjetnosti i kulture, uključujući i kulturno naslijeđe  obogaćivati hrvatsku umjetnost i kulturu novim i izvornim stvaralaštvom. Promicati povezivanje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske  razvijati posebne programske i komunikacijske kanale s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Poticati kreativnost i inovativnost  prepoznavati kreativne ideje i poticati njihovo ostvarenje  ciljano otvarati prostor za inovativnost i pozivati na stvaranje novih formata  pozivati na korištenje novih tehnologija i novih komunikacija. Poticati poduzetništvo i pozitivno utjecati na gospodarska kretanja  pridonositi stvaranju poduzetničkog okruženja  isticati pozitivne primjere u poduzetništvu i gospodarskim kretanjima, te nastojati da se iskustva i rješenja uspješnih poduzetnika prezentiraju javnosti  objektivno i kritički upozoravati na negativnosti u gospodarskom okruženju. Poticati solidarnost i humanost  stvarati i isticati sjajna iskustva koja okupljaju ljude u solidarnosti i humanosti. Promicati medijsku kulturu i pismenost i sudjelovati u njihovu unapređivanju  pridonositi popularizaciji novih digitalnih komunikacija stvarajući nove programe i informacijske usluge prikladne za slušatelje, gledatelje i korisnike novih tehnologija, te ih nastojati učiniti dostupnima svim građanima Republike Hrvatske, bez diskriminacije ili ekskluzivnosti. Pomoći ljudima da razumiju svijet oko sebe i da se prilagode promjenama u suvremenom društvu Predstavljati Hrvatsku, njezine regije i građane  obraćati se cjelokupnom stanovništvu, odražavajući raznovrsnost kultura, životnih filozofija, stajališta i uvjeta života u raznim regijama Hrvatske  poštujući različitosti, pridonositi jedinstvu hrvatskih građana  predstavljati regije i regionalno važne teme u nacionalno i međunarodno dostupnim kanalima. Očuvati i jačati povjerenje javnosti prema javnome medijskom servisu Upoznavati Hrvatsku sa svijetom i svijet s Hrvatskom  nastojati poboljšati i proširiti znanja i razumijevanja hrvatskih građana o svijetu, međunarodno važnim događajima te drugim kulturama i stajalištima, a osobito o europskoj kulturi i povijesti

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 9 www.hrt.hr

 raznim raspoloživim kanalima, a osobito članstvom u međunarodnim organizacijama i sudjelovanjem na međunarodnim festivalima i sličnim događajima, prezentirati Hrvatsku, njezinu umjetnost i kulturu, povijest i naslijeđe, audio, audiovizualno i multimedijsko stvaralaštvo, te informirati međunarodnu javnost o događajima i temama važnima za iskreno i istinito predstavljanje Hrvatske u svijetu.

Strateški programski ciljevi

Rast i uravnoteženost dosega HRT mora podignuti razinu relevantnosti u društvu, što znači da što više pojedinaca, korisnika medijskih usluga, treba prepoznati javnu vrijednost koju HRT isporučuje. Zbog toga program HRT-a mora povećati doseg koji se mjeri dosegom i udjelom u gledanosti, slušanosti i posjećenosti objavljenih sadržaja. HRT je obvezan medijske usluge pružati cjelokupnom stanovništvu. Stoga doseg mora biti što uravnoteženiji u svim sociodemografskim i teritorijalno distribuiranim skupinama.

Povećana proizvodnja domaćih sadržaja i djela trajne vrijednosti Od javnog se medijskog servisa ponajprije očekuju domaći sadržaji jer tako podupire ostvarivanje gotovo svih misijskih ciljeva. Osim racionalnoga i odgovornog poslovanja koje zahtijeva proizvodnju sadržaja višekratno i višestruko iskoristivih u raznim medijskim uslugama prikladnima za različite potrebe korisnika, sve je važnija uloga javnog nakladnika u trajnom dokumentiranju i stvaranju visokovrijednih kulturnih dobara čija se vrijednost neće smanjivati nakon ponovnog objavljivanja i koji će se iskoristiti u međunarodnom predstavljanju hrvatske kulture.

Visoka pozicija HRT-a na multimedijskim i mobilnim platformama Multimedijske i mobilne platforme (web, OTT, društvene mreže, videoservisi, mobilne aplikacije) danas su već vrlo važne u distribuciji i prezentaciji medijskih sadržaja, a utjecaj im i dalje raste. HRT mora zauzeti visoku poziciju na tim platformama ako želi zadržati relevantnost i vodeću medijsku ulogu. Program HRT-a mora osmisliti atraktivnu ponudu kojom će ostvarivati misijske ciljeve, pribaviti odgovarajuće sadržaje te potaknuti, održavati i prema produkcijskim projektima ugovoriti interaktivnu komunikaciju na tim platformama.

Prepoznatljiva kvaliteta HRT, kao javni medijski servis, mora u javnosti postati prepoznatljiv zbog kvalitete i vjerodostojnosti svojega programa, te se tako jasno odvojiti od komercijalnog sektora.

Korisnici utječu na kreiranje programa Komunikaciju i interakciju s korisnicima potrebno je poboljšati te im omogućiti utjecaj na programske sadržaje na tri temeljna načina. Prvo: kontinuirano, dubinski i interaktivno istraživati potrebe, navike i mišljenje korisnika – građana, a to mora biti utemeljeno na čvrstoj i dokazanoj metodologiji, i te pokazatelje kao prioritetne uključivati u kreiranje programa. Drugo: ostvarivati što veći udjel kontaktnoga, interaktivnoga programskog sadržaja, programa koji se stvara u životnoj sredini, a u kojemu građani mogu podijeliti svoja mišljenja, usklađivati ih, učiti jedni od drugih i graditi društvo razumijevanja i tolerancije. Treće: prihvaćanje medijskih uradaka korisnika i njihovo uključivanje u odgovarajuće programske termine i usluge. Program HRT-a mora postići što tješnju suradnju sa svojim korisnicima kako bismo ih bolje razumjeli i osjetili realnost života, njihove potrebe i stajališta.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 10 www.hrt.hr

Dostupnost osobama koje teško prate redovitu programsku uslugu Slabovidnima i osobama oštećena sluha, osobama koje s poteškoćama čitaju tekst ili bilo kojim drugim osobama koje imaju poteškoće u praćenju redovite programske usluge HRT treba omogućiti da, koliko je god moguće, ravnopravno prate programe javne medijske usluge i sudjeluju u njima. Za to će se iskoristiti dostupne tehnološke mogućnosti i programski sadržaji prilagođavati osobama oštećena sluha i vida.

Pokretanje i sudjelovanje u društveno korisnim događajima HRT mora uočiti situacije i događaje u kojima može inicirati ili medijski podržati društveno korisne aktivnosti. Inicijativa HRT-a u takvim aktivnostima treba biti kontinuirana, ne obuhvaćajući samo "velike" humanitarne događaje, nego i one "male", svakodnevne situacije. U tim aktivnostima HRT treba biti što bliži građanima i događaje organizirati u njihovu neposrednom životnom okruženju.

Otkrivanje uspješnosti i anomalija u društvu neovisno o interesnim snagama Program HRT-a treba hrabriti, unaprijediti i podržavati istraživačko novinarstvo, dubinska istraživanja i dokumentiranje pokazatelja uspješnosti društva, bez obzira na to izgledaju li oni povoljno ili nepovoljno za bilo koju interesnu skupinu.

1.1 Radio

1.1.1 Prvi program Hrvatskoga radija

Glavni cilj u 2015. vezan je za dovršetak ustroja Informativnog medijskog servisa (IMS-a). Tada će s bitno povećanim priljevom informacija porasti kvaliteta informativnih emisija. Upravo su emisije vijesti 24 sata dnevno okosnica programa. Posebna briga posvetit će se najslušanijoj emisiji vijesti – Jutarnjoj kronici u 7 sati. HRA1 nastavit će s emitiranjem kontakt-emisija koje omogućuju aktivno sudjelovanje slušatelja. Osim telefonom pojačat će se i komunikacija putem društvenih mreža. Trajna zadaća i dalje ostaje kvaliteta jezika i govora. Od konkretnih zadaća pred HRA1 su izbori za predsjednika RH i u prosincu 2015. parlamentarni izbori. I u tim događajima poticat će se pluralizam političkih, vjerskih i drugih svjetonazora, poštovati temeljna ljudska prava i slobode, privatnost, ugled i čast građana te kultura javnog dijaloga. Prvi radijski program i u 2015. godini održat će kontinuitet dosega slušanosti opće populacije.

1.1.2 Drugi program Hrvatskoga radija

Ciljevi Drugog programa HRA u 2015. godini nastojat će se ostvariti povećanjem dnevnog dosega slušanosti i dosega mlađe publike. Veća interakcija sa slušateljima i dostupnost sadržaja nastojat će se postići i posredstvom internetskih platformi i društvenih mreža. Program će biti obogaćen zabavnim glazbenim kvizom koji educira i zabavlja slušatelje, te humorističnim sadržajima. Povećat će se premijerni udjel programskih sadržaja trajne vrijednosti (igrani program). U 2015. godini nastavit će se prenositi sva važnija sportska natjecanja i nastupi nacionalnih reprezentacija, sportaša i klubova u Europi i svijetu. Posebna pozornost posvetit će se

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 11 www.hrt.hr

bazičnim i manje atraktivnim sportovima te će se poticati mladi da se bave sportom, a cjelokupno slušateljstvo rekreacijom. U dnevnom programu povećat će se udio domaće zabavne, pop i rok-glazbe. Prenosit će se i snimati 15-tak najvažnijih koncerata i festivala zabavne i tradicijske glazbe. Zajedno s HTV2 osmislit će se višemedijski projekt koji uključuje glazbene sadržaje kako bi se promovirali orkestri HRT-a i najkvalitetniji hrvatski glazbenici.

1.1.3 Treći program Hrvatskoga radija

Treći programa HRA u 2015. godini i dalje će održavati visoku kvalitetu i raznovrsnost programa, te će nastojati doprijeti do najvećeg dijela ciljane publike, poboljšati tehničke uvjete emitiranja programa i osigurati bolju čujnost na nacionalnoj razini. U 2015. godini cilj je pojačati promociju programa, doprijeti do mlađe publike (35+) i povećati slušanost izvan Zagreba. Treći će nastojati osigurati stabilno i kontinuirano održavanje internetske komponente programa (slušaonica, najave, rasporedi, komunikacija sa slušateljima putem društvenih mreža), a jedan do dva puta godišnje izdavat će i časopis s najvrjednijim sadržajima iz programa. Prioriteti u 2015. godini bit će razvoj formata i produbljivanje sadržaja u jutarnjem dijelu programa (od 7.00 do 9.30), izdavanje Zbornika Trećega programa Hrvatskoga radija (časopisa temeljenog na kvalitetnoj esejistici koja se priprema tijekom cijele godine i oblikuje u nekoliko tematskih cjelina, a objavljuju se najkvalitetniji radovi s područja kritike, proze i poezije) te otvaranje novog slota za emisiju u produkciji dramskog programa u trajanju od sat i pol (poslijepodne) koji bi se sastojao od dva kraća dramska formata te kazališne i srodne kritike, a zahtijevao bi i angažman glazbenih dramaturga.

1.1.4 Međunarodni radijski program Glas Hrvatske

Glas Hrvatske u 2015. godini nastojat će učiniti atraktivnijim sadašnji program i prilagoditi ga širem krugu korisnika koji govore ili uče hrvatski jezik. Jedan od ciljeva bit će osigurati porast broja korisnika mlađe generacije raseljenika i nove visoko obrazovane predstavnike raseljene Hrvatske, a u skladu s tim i trajno privući što širi krug međunarodne publike na što više jezika. U samom radu, uz studijski segment, nastojat će se dodati rad na terenu te pripremati kontakt-emisije. Cilj u 2015. godini bit će i razvoj interaktivnog višejezičnoga internetskog portala Glasa Hrvatske bogatoga multimedijskim sadržajima, a pojačat će se i konvergentni procesi s HTV4 i internetskom stranicom HRT-a. Poboljšanje se očekuje i u dijelu cross-promocije na svim platformama i razinama HRT-a. Četverosatni program četvrtkom koji GH preuzima od HRA1 od 2015. dijelit će se na dva dijela: dvosatni namijenjen Hrvatima izvan domovine četvrtkom i dvosatni Cro Contakt (kontakt-program) petkom navečer. Zadaća je zadržati vjernu publiku i privući mlađe naraštaje raseljene Hrvatske koja slabo ili nikako govori standardni hrvatski jezik, te inozemnu publiku koja govori hrvatski ili ga želi naučiti. Time bi se nastojao potaknuti i produbiti interes međunarodne javnosti za našu zemlju i ljude.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 12 www.hrt.hr

1.1.5 Radio Dubrovnik

Tijekom 2015. godine Radio Dubrovnik će i dalje jačati programske sadržaje u jutarnjem dijelu programa i u informativnom programu, nastojeći povećati slušanost u tom dijelu dana te razvijati prepoznatljivost i atraktivnost informativnog programa. Program ostaje podijeljen na mozaično-informativno-zabavno-glazbeni jutarnji dio, na dnevne tematske emisije (sportske priče, poticanje rješavanja gradskih komunalnih problema, aktualne političke gradske i županijske teme, zdravlje i zdrav način života), poslijepodnevne tematske emisije i večernje glazbene. I tijekom 2015. godine Radio Dubrovnik će proizvoditi i emitirati dokumentarnu radioreportažu (uz korištenje postojećih dokumentarnih snimki iz bogate fonoarhive Hrvatskoga radija), nastaviti s emitiranjem emisija o turizmu i pomorstvu, kulturi, baštini, glazbenoj baštini, književnosti, zdravlju, sportu, civilnom društvu te političkom i društvenom životu Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Radio Dubrovnik će i u 2015. godini razvijati multimedijalnost i jačati prisutnost na društvenim mrežama, kako bi privukao i mlađu publiku. Cilj Radio Dubrovnika u 2015. godini bit će zadržavanje druge pozicije u dnevnom dosegu radijskih postaja koje se čuju na području Dubrovačko-neretvanske županije.

1.1.6 Radio Knin

U 2015. godini nastojat će se povećati slušanost jutarnjeg programa i prilagoditi postojeće sadržaje emisija mlađoj publici (studentski program Radio X-ica trebao bi se realizirati tijekom 2015., a time i nametnuti studentskoj populaciji) uz povećanje zabavnog programa. Najvažnije zadaće Radio Knina i dalje će se odnositi na profesionalno, brzo i kvalitetno informiranje slušatelja te praćenje svih relevantnih društvenih događaja u Kninu, Šibeniku i cijeloj županiji. Nastavit će se tematska obrada problema lokalnog stanovništva i gradske infrastrukture te poticati rješavanje komunalnih problema i njegovanje kulturne baštine, jezika i tradicije, obrazovanje slušatelja o zdravlju, a tu su i emisije o hrvatskim braniteljima, civilnom društvu, gospodarstvu, nacionalnim manjinama i školstvu. Poticat će se i sportske te kulturne aktivnosti. Posebna pozornost posvetit će se komunikaciji sa slušateljima, tj. pojačat će se interaktivni odnos u pronalaženju novih tema te se intenzivnije (uživo) uključiti u kreiranje i praćenje važnih događaja u gradu i županiji.

1.1.7 Radio Osijek

U shemu Radio Osijeka već je u 2014. godini uneseno nekoliko izmjena fokusirajući se na kontakt-emisije, kako bi slušatelji bili aktivni sudionici u programu. Tako će se i u 2015. godini emitirati kontakt-emisija koju će kreirati i slušatelji, a riječ je o emisiji koja se bavi potrošačkim pravima, komunalnim temama, radnim pravom i slično. Programi su otvoreni i za teme o humanosti, solidarnosti, za priče „malih“ ljudi i dobre vijesti, a to je ono što nedostaje u medijima. To je i put prema akcijama (humanitarnim, ekološkim) koje bi medijski podržali u zajednici. Nova forma bit će i kviz s malim, ali atraktivnim nagradama kojemu je primarni cilj educirati slušatelje. U ljetnoj shemi će niz tematskih emisija u poslijepodnevnim satima zamijeniti emisija Na valu ljeta, informativno-zabavni kolaž, te emisije Jutarnji program i Dobar dan s prilozima i reporterskim javljanjima kojima se

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 13 www.hrt.hr

ispunjava obveza propisana Ugovorom s Vladom RH. Tijekom ljeta emitirat će se i niz izvanshematskih projekata, a dio njih (Osječko ljeto mladih, Osječko ljeto kulture, Zemlja bez granica) realizirat će se emitiranjem kronika tih manifestacija. Kako su jedan od atraktivnih sadržaja programa i koncerti koji se nekoliko puta na mjesec organiziraju u Velikom studiju Radio Osijeka, među ciljevima je i videostreaming na internetskoj stranici Radio Osijeka kao „dodana vrijednost“ već vrlo slušanom dijelu programa. Cilj Radio Osijeka u 2015. godini je povećati posjećenost streama te rast za jedno mjesto (4. mjesto) dnevnog dosega Osječko-baranjske županije u odnosu prema ostalim radijskim postajama.

1.1.8 Radio Pula

Radio Pula će tijekom 2015. godine nastaviti kvalitetno informirati slušatelje na području Istre o aktualnim zbivanjima u svim područjima društva i svim djelatnostima, a istodobno će doseg širiti putem internetske stranice i društvenih mreža. Cilj programa bit će prilagodba navikama svih ciljanih skupina slušatelja (dobnih, strukovnih), prema njihovim preferencijama. Slijedeći nove tehnologije, novinari će se obrazovati i prilagođavati multimedijalnom izvještavanju. No, temeljni preduvjet za postavljene ciljeve je čujnost, koju je potrebno hitno pojačati novim odašiljačima, odnosno pojačavanjem postojećih jer zbog slabog signala program još uvijek ne dopire do slušatelja u velikom dijelu Istre. Kako bi Radio Pula ipak bila prisutna i tamo gdje se slabije ili gotovo uopće ne čuje, dobar dio programa i dalje će se realizirati s terena. Uz postojeće informativne i mozaične emisije na talijanskom jeziku, nastavit će se emitirati i one dvojezične emisije koje su veoma dobro prihvaćene (emisije na talijanskom i slovenskom jeziku). Cilj Radio Pule u 2015. godini bit će zadržati poziciju druge najjače radijske postaje na području Istarske županije.

1.1.9 Radio Rijeka

Rijeka i riječka regija će i u 2015. godini za Radio Rijeku biti središte svijeta i sve će se promatrati kroz riječku i regionalnu perspektivu, stoga će regionalne informacije uvijek imati prednost. Za sve važne informacije koje stižu iz zemlje i svijeta u Radio Rijeci postavljaju pitanje hoće li i kako će utjecati na život u Rijeci i riječkom kraju. Osim održavanja slušanosti programa na visokoj razini i u 2015. godini, cilj će biti stalno jačanje informativnog dijela programa. Radio Rijeka mora imati provjerenu informaciju koju će objaviti prva ili među prvima, a u 2015. godini želi se potvrditi i na internetskom portalu Radio Rijeke, kao jednom od najjačih regionalnih portala. Cilj je jačati i Facebook profil te doći do 13 ili 14 tisuća stalnih pratitelja, te jače afirmirati Twitter kao društvenu mrežu pogodnu za plasman informacija. Studentski program Radio Sova trebao bi se još jače nametnuti studentskoj i mlađoj populaciji. Glavni cilj Radio Rijeke i u 2015. godini bit će zadržati poziciju lidera među radijskim postajama koje se mogu čuti na području Primorsko-goranske županije.

1.1.10 Radio Sljeme

Glazbenim usmjerenjem, produkcijskim poboljšanjem i programskim temama Radio Sljeme će se i u 2015. godini usmjeravati prema mlađoj i obrazovanijoj publici. Nastavit će se intenzivna tematska obrada problema iz lokalnog života i gradske infrastrukture te poticati rješavanje komunalnih problema. Radio Sljeme informirat će o gradskoj i regionalnoj

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 14 www.hrt.hr

kulturi, politici, gospodarstvu, zdravstvu i zabavi. Posebna pozornost posvetit će se komunikaciji sa slušateljima. Jedan od najvažnijih dijelova programa i dalje će biti javljanja uživo s gradskih ulica i događaja. Osnovni ciljevi programa ostaju poticanje rješavanja gradskih, komunalnih problema, promoviranje civilnog društva i aktualiziranje problema manjina i ugroženih društvenih skupina te poticanje javnog dijaloga u kontakt-emisijama. U svojem programu Radio Sljeme će u 2015. godini promovirati hrvatsku glazbu, a nastojat će povećati i ukupan doseg do mlađe publike te se popeti za jedno mjesto (3.) među radijskim postajama s najvećim dosegom u Zagrebačkoj županiji.

1.1.11 Radio Split

Radio Split će u 2015. godini, kao istaknuta sastavnica HRT-a, nastaviti razvijati i poboljšavati program koji odgovara potrebama slušatelja i njihovoj navici da primaju prve informacije, poduke i upute upravo od Radio Splita. Bit će zadržana osnovna programska podjela na jutarnji, dnevni, poslijepodnevni i večernji program. Jutro će i dalje biti usmjereno na grad te na županijske i gospodarske teme koje prati informativni program. Temeljna orijentacija je praćenje najvažnijih segmenata života u regiji koja je postavljena i u osnovnoj programskoj strategiji, a to je: "pomorstvo, turizam, kultura i sport". Radio će se okretati mlađim slušateljima prema kojima će još više biti prilagođen poslijepodnevni i večernji program, kojim će se nastojati ostvariti veći doseg. I dalje će se inzistirati na nelinearnim medijima (Radio Splitu na internetu, video live stream programu, društvenim mrežama i svim drugim medijskim platformama) kojima se mladi koriste kao osnovnom podlogom za praćenje medija uopće. Ustrajat će se u stvaranju modernijega i ne strogo shematskoga te po emisijama segmentiranog praćenja tema na koje obvezuje Ugovor s Vladom RH. Hrvatska glazba i dalje ostaje važan segment prepoznatljivosti Radio Splita, uz polagano pomicanje prema domaćem urbanom izričaju te zadržavanje lokalnog kolorita po kojem je Radio Split i poznat. Glavni cilj Radio Splita i u 2015. godini bit će zadržati drugu poziciju u dnevnom dosegu radijskih postaja koje se čuju na području Splitsko-dalmatinske županije.

1.1.12 Radio Zadar

U 2015. godini Radio Zadar nastavit će osnaživati i osvješćivati svoju važnost za lokalnu zajednicu te raditi na prepoznatljivosti kanala u javnosti. Uz tradicionalne radijske emisije i njihove voditelje, prepoznatljivost će se stvarati i sudjelovanjem u javnim događajima i vlastitom organizacijom ekoloških, kulturnih i zabavnih zbivanja u gradu Zadru i Zadarskoj županiji. Ali i trajnom i promišljenom komunikacijom s korisnicima sadržaja, a posebno na društvenim mrežama te objavljivanjem njihovih medijskih i kreativnih uradaka. Preseljenjem u nove prostore i objedinjavanjem novinarskih redakcija televizije i radija, stvoreni su uvjeti da se cijela programska produkcija objavljuje na internetskoj stranici i dijeli putem društvenih mreža kako bi sve što se proizvodi došlo do što većeg broja korisnika. Novi organizacijski ustroj omogućuje postizanje nove vrijednosti zbog povremenoga ili trajnog sudjelovanja TV novinara u radijskom programu. I dalje će cilj biti održavanje dosadašnjeg broja vlastitih proizvodnih projekata i kvaliteta programa.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 15 www.hrt.hr

Planiranjem i analizom relevantnih društvenih događaja, informativni program nastojat će tjedno proizvesti što više priloga u lokalnome medijskom prostoru koji će poticati na javni dijalog, upozoravati na društveno neprihvatljiva ponašanja i pozivati na rješavanje različitih lokalnih problema. Cilj Radio Zadra u 2015. godini bit će povratak među pet radijskih postaja s najvećim dosegom u Zadarskoj županiji.

1.2 Televizija

1.2.1. Prvi program Hrvatske televizije

Prvi program oslikava život cijele Hrvatske i njezinih građana. Ključna polazišta u oblikovanju ovoga programskog kanala, kao vjerodostojnog javnog servisa, jesu visoki novinarski standardi u informativnim emisijama. Poseban naglasak u 2015. godini bit će na središnjem Dnevniku koji će respektabilnim i kvalitetnim sadržajem te modernijim vizualnim identitetom ostvariti veći utjecaj u javnosti. U program će se uvrštavati ambiciozni dramski sadržaji temeljeni na djelima hrvatskih književnika i visokokvalitetnim originalnim scenarijima. Tijekom 2015. sustavno će se poticati proizvodnja dokumentarnih serija i filmova koji istražuju i analiziraju probleme suvremenog društva i tumače povijesne događaje koji su oblikovali današnjicu. Nastavit će se uspostavljanje novih i medijski atraktivnih formata o poduzetništvu s naglaskom na konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Prvi programski kanal promovirat će u specijaliziranim programskim sadržajima kulturu kao važnu odrednicu nacionalnog identiteta te prijenose najvažnijih kulturnih događaja u Hrvatskoj. Potaknut će se stvaranje zabavnih i zabavno-obrazovnih programskih sadržaja. Prvi programski kanal HTV-a zastupat će sve segmente društva te promicati ljudska prava, toleranciju, multikulturalnost, cjeloživotno obrazovanje te ostale najviše nacionalne vrijednosti. U 2015. godini Prvi program nastavit će senzibilizirati javnost za probleme manjinskih zajednica i pratiti djelovanje nevladinih udruga i civilnog društva. U skladu s novim ustrojem Informativnog medijskog servisa (IMS-a) i plasmanom većeg i kvalitetnijeg broja informacija, cilj programa u 2015. godini bit će porast gledanosti (AMR % i SHR %) središnjih informativnih emisija te ukupnog dosega Programa u odnosu na 2014.

1.2.2. Drugi program Hrvatske televizije

Programski sadržaji koji će se emitirati na Drugome televizijskom kanalu bit će, dakako, visokokvalitetni i producirani u skladu sa strukom, ali moderniji, dinamičniji i ležerniji u odnosu prema sadržajima Prvoga programskog kanala HTV-a. Nastavit će s proizvodnjom vlastitih programskih sadržaja za djecu u kojima se na dinamičan i zabavan način obrazuju gledatelji, a istodobno promoviraju mladi daroviti autori. Cilj u 2015. godini jest daljnje promicanje odgoja, obrazovanja i kreativnosti kod djece i mladih te povećanje udjela interaktivnih emisija za djecu i mlade u jutarnjem i poslijepodnevnom terminu.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 16 www.hrt.hr

Nastojat će se ostvariti suradnja ne samo s mladim autorima nego i s meritornim institucijama i školama na posebnim projektima i priredbama od javnog značenja čiji će inicijator biti HTV2. Drugi program će i u 2015. godini potvrditi izvrsnost i profesionalnost u prijenosima i izvještavanjima o najvažnijim sportskim događajima. Cilj Drugog programa u 2015. godini je povećati doseg ciljane publike (djece i mladih) u odnosu prema 2014., te opće populacije.

1.2.3. Treći program Hrvatske televizije

Cilj Trećeg programa u 2015. godini je povećati proizvodnju vlastitih sadržaja u odnosu prema prethodnoj godini, podignuti kvalitetu već postojećih emisija te opsežnija promocija svih programskih sadržaja. Tijekom 2015. godine nastavit će se emitirati specijalne emisije koje će pratiti umjetničke festivale i znanstvene projekte, te konkretnim aktivnostima osnažiti uloga HTV3 u kulturnom, znanstvenom i umjetničkom životu Hrvatske. U 2015. godini nastavit će se trend povećanja zastupljenosti knjige i književnosti u programu. Želja nam je u idućoj godini potaknuti i suradnju s regionalnim i svjetskim televizijama, kako bi se ostvarila veća razmjena kulturnih, znanstvenih i obrazovnih programskih sadržaja. Cilj Trećeg u 2015. je i povećanje ukupne gledanosti (AMR % i SHR %) u odnosu na 2014. godinu.

1.2.4. Četvrti program Hrvatske televizije

Plan rada Četvrtoga programskog kanala HTV-a u 2015. godini je nastaviti se oslanjati na projekt preustroja Informativnog medijskog servisa (IMS-a) koji će osigurati visokokvalitetan dnevni studijski program, povećati broj izravnih prijenosa i javljanja uživo s mjesta događaja, postupan razvoj novih emisija, te poboljšanje suradnje s drugim javnim televizijama iz regije i svijeta. Cilj Četvrtog programa u 2015. godini bit će jasan pomak u javnoj percepciji, kao relevantnoga i prepoznatljivoga informativnog programskog kanala. Program će nastaviti kontinuirano emitirati studijski program koji će sadržavati vijesti i druge informativne sadržaje, a noću će se emitirati međunarodni televizijski program. Vijesti specijaliziranog informativnog kanala bit će izvor objektivne, relevantne i provjerene informacije, a ukupan program u cijelosti će pratiti izvanredne događaje i izvještavati o njima. U ranojutarnjem terminu emitirat će se Poslovno jutro – najnovije poslovne i financijske vijesti, analize, trendovi u gospodarstvu i poduzetništvu, vijesti iz bankarstva, intervjui i komentari priznatih stručnjaka. Udarni termin bit će obogaćen programskim sadržajem društvenog dijaloga, te sadržajima od javnog značenja. Četvrti program je primarna televizijska platforma HRT-a za praćenje svih izbora. U 2015. Četvrti program će povećati ponudu i doseg programskih sadržaja na internetskoj stranici HRT-a, aktivnije komunicirati s gledateljima putem društvenih mreža te podignuti ukupnu gledanost (AMR % i SHR %) u odnosu prema 2014.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 17 www.hrt.hr

1.2.5. Međunarodni televizijski program

U nadležnosti uredništva Glasa Hrvatske je i međunarodni satelitski televizijski program za Australiju, Novi Zeland i Sjevernu Ameriku – Slika Hrvatske. Slika Hrvatske emitira se 24 sata na dan po načelu 8 x 3 u skladu s vremenskim zonama. Programski se radi o izboru iz svih televizijskih kanala HRT-a, a u skladu s ugovornim obvezama i posebnom ugovorom s Vladom RH.

1.3. Novi mediji

1.3.1. WEB portal

Glavni cilj HRT-ovih Novih medija u 2015. je da sadržajima koje HRT proizvodi, koristeći se svim dostupnim platformama za distribuciju, dosegne najširi mogući krug korisnika. Da bi se to postiglo, u 2015. planira se završiti izrada novoga internetskog portala. Portal će biti podržan i na mobilnim platformama te integriran s društvenim mrežama, kako bi sadržaj bio dostupan prosječnom internetskom korisniku. Nova suvremena internetska stranica omogućit će uporabu svih dimenzija multimedijalne internetske prezentacije – radija i televizije na zahtjev, mobilnih aplikacija, streamova svih radijskih i televizijskih kanala, interakciju s korisnicima te korištenje društvenih mreža. Očekivani rezultat navedenih aktivnosti jest završiti 2015. među deset općih medijskih portala u Hrvatskoj prema izmjerenom dosegu GemiusAudience istraživanja.

1.3.2. Teletekst

U sklopu Novih medija i u 2015. godini bit će emitirani programski sadržaji posredstvom Teleteksta HRT-a koji će se i dalje odlikovati brzinom, točnošću i provjerenim informacijama, tj. kratkim i jezgrovitim vijestima u skladu sa standardnim hrvatskim jezikom. Cilj će biti i dalje korisnicima ponuditi najrazličitije sadržaje od vijesti do servisnih informacija na više od 900 stranica, uključujući najtočniji raspored emitiranja HTV-a i HRA s najavama emisija.

1.3.3. Društvene mreže

U 2015. godini nastavit će se snažnije uključivanje društvenih mreža kao kanala informiranja, povezanosti i komunikacije s publikom. Društvene mreže pratit će strukturu internetskog portala HRT-a. Posebni projekti, programski sadržaji i događaji od javnog značenja imat će posebnu stranicu istaknutu na odgovarajućoj podstranici internetskog portala. Planira se revizija društvenih mreža koje se trenutačno koriste te razvoj strategije migracije sukladno ustroju HRT-a. Sadržaj društvenih mreža bit će prilagođen sadržaju stranica internetskog portala HRT-a na kojima se nalaze radi poticanja publike na komunikaciju: odgovora na pitanja i prijedloge publike. Iako su društvene mreže među najmlađim kanalima komunikacije na HRT-u, cilj je da u 2015. prvih pet prema broju korisnika/pratitelja zajedno dostigne 100.000.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 18 www.hrt.hr

1.3.4. Mobilne platforme

Portal HRT-a će u 2015. i dalje biti podržan na mobilnim platformama da bi se sadržaj lakše prezentirao prosječnomu internetskom korisniku te bio podloga za razvoj OTT usluge. Planira se nabava novih i suvremenijih aplikacija za mobitele i tablete kako bi se omogućilo što kvalitetnije slušanje radijskih streamova, preslušavanje radijskih emisija na zahtjev, gledanje TV programa uživo, TV emisija na zahtjev te pregledavanje rasporeda emitiranja. U 2015. očekuje se strukturiranje mobilnih aplikacija i usluga sukladno implementaciji projekta Strategija i pozicioniranje internetskog sadržaja koji će biti definiran do kraja 2014. Nastavlja se razvijanje OTT platforme Gledaj HRT pokrenute sredinom 2014. godine, te se pretpostavlja da će broj korisnika do kraja 2015. premašiti 70.000 korisnika.

1.4. Glazba

1.4.1. Simfonijski orkestar

U 2015. godini Simfonijski orkestar HRT-a održat će 12 koncerata u sklopu redovitoga Majstorskog ciklusa. Pri koncipiranju programa vodilo se računa o obvezom „organiziranju koncerata i priredbi, posebice nacionalne glazbene baštine i suvremenih djela hrvatskih skladatelja i umjetnika izvođača“ koju propisuje Zakon o HRT-u. Tako su za program koncerata u Majstorskom ciklusu odabrana djela hrvatskih skladatelja Borisa Papandopula, Božidara Kunca, Franje Krežme, Srđana Dedića, Igora Kuljerića i Josipa Mandića. U povodu godišnjice smrti skladatelja, dirigenta i pedagoga Krešimira Šipuša, šefa dirigenta Simfonijskog orkestra HRT-a od 1968. do 1974. godine, jedan koncert u Majstorskom ciklusu bit će posvećen njegovu autorskom opusu. Osim toga, orkestar će, uz violončelisticu Moniku Leskovar kao solisticu te Enrica Dinda kao dirigenta, praizvesti novo djelo Frane Paraća, rezidencijalnog skladatelja HRT-a u sezoni 2014./2015. Riječ je o Koncertu za violončelo i orkestar nastalom upravo na narudžbu HRT-a. U ulozi solista, osim proslavljenih imena svjetske glazbene scene poput Pavela Bermana, Dubravke Tomšič Srebotnjak, Jakoba Kullberga, Håkana Hardenbergera, predstavit će se domaći umjetnici Radovan Vlatković, Javor Bračić, Ivana Lazar, Danijel Detoni, Davorin Brozić, Martin Gojčeta Silić, Katarina Krpan, Monika Leskovar. Svi koncerti u sklopu Majstorskog ciklusa prenosit će se izravno na HRA3, a većina će se emitirati kao odgođena televizijska snimka na HTV3. U sljedećoj godini Simfonijski orkestar postaje nositelj još jednoga koncertnog ciklusa posvećenoga gotovo isključivo hrvatskoj glazbi s posebnim naglaskom na suvremeno stvaralaštvo. Riječ je o ciklusu koncerata u Studiju Bajsić koji će se, začinjeni razgovorima sa skladateljima i izvođačima, uživo prenositi na HRA3. Simfonijski orkestar u 2015. godini planira, kao dodatnu vrijednost Majstorskom ciklusu i ciklusu Bajsić u 8, dvadesetak već uvježbanih i javno izvedenih skladbi hrvatskih autora trajno snimiti za pohranu u fonoteci i korištenje u radijskom programu HRT-a. Simfonijski orkestar HRT-a nastavit će voditi brigu o odgoju nove koncertne publike. U planu je treći projekt u seriji edukativnih tematskih i zabavnih programa započetih u 2013. Novi projekt bit će fokusiran na životinjski svijet, s Karnevalom životinja Camillea Saint- Saensa kao okosnicom programa. Koncert će se organizirati u vrijeme kada se u Zagrebu održava Interliber kako bi djeca iz drugih krajeva Hrvatske posjet sajmu knjige iskoristila i za dolazak na još jedan zanimljiv i njihovu uzrastu prilagođen kulturni događaj.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 19 www.hrt.hr

Nakon uspješnog projekta pod nazivom Glazba i grad, u planu je novo dvodnevno glazbeno slavlje u povodu Svjetskog dana glazbe na otvorenoj pozornici ispred Umjetničkog paviljona u Zagrebu. Cilj ovih koncerata, u kojima sudjeluju svi glazbeni ansambli HRT-a, jest promocija HRT-a kao javnog servisa, obogaćenje ponude u ljetnim mjesecima i pozicioniranje Zagreba kao europske kulturne metropole. Simfonijski orkestar HRT-a nastupit će u sklopu Muzičkog biennala Zagreb, ciklusa Lisinski subotom, Osorskih glazbenih večeri, Splitskoga ljeta, Samoborske glazbene jeseni, te se tako potvrditi kao pouzdani suradnik u realizaciji važnih kulturnih projekata drugih organizatora.

1.4.2. Zbor

Koncertni ciklus Sfumato Zbora HRT-a utemeljen 1998. pod umjetničkim vodstvom njegova šefa dirigenta Tončija Bilića, nastavlja svoju tradiciju. U sklopu osam koncerata iz korpusa nacionalne glazbe obuhvatit će opus Vinka Jelića, jednoga od najinventivnijih srednjoeuropskih skladatelja ranobarokne crkvene glazbe rodom iz Rijeke, i to u rekonstrukciji Tomislava Fačinija, potom remek-djelo iz pera Borisa Papandopula Muku Gospodina našega Isukrsta, osebujno duhovno djelo neumornog provokatora Silvija Foretića Ordinarium missae te jedan eksperimentalni program temeljen na tradicijskoj glazbi u suradnji s etnomuzikologom Joškom Ćalom. Novi ciklus Kanconijer pokrenut u sezoni 2013./2014. udružio je Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a s ciljem kontinuiranog njegovanja vokalno-instrumentalnog repertoara: oratorijskih djela i određenih opera domaćih i stranih autora koje se rjeđe izvode u kazalištima. Od programa u 2015. godini, osobito je važna izvedba prve hrvatske opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog pod ravnanjem Mladena Tarbuka, dirigenta koji je pripremio kritičko izdanje partiture. Jednu od najvažnijih zadaća – poticaj nastanka novih djela hrvatskih autora, Zbor će (uz Simfonijski orkestar HRT-a) ostvariti praizvedbom cjelovečernje skladbe na tekst mise za mrtve naručene od skladatelja Srećka Bradića i planirane u povodu blagdana Svih svetih 2015. godine. U planu je realizacija trajne studijske snimke Bradićeva Rekvijema i Ljubavi i zlobe Vatroslava Lisinskog te njihova objava na nosaču zvuka, čime bi se ti projekti zaokružili. Istraživački projekt otkrivanja i revitalizacije glazbene baštine ostvarit će Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a u jesen 2015. pod ravnanjem Ede Mičića koncertom u Zadru na kojem će biti prvi put izvedena djela niza skladatelja koji su djelovali u tome gradu u 19. stoljeću. Udahnut će se život glazbi koja je počivala u arhivskoj prašini i do sada bila poznata samo iz muzikološke literature. Koncert će se prenositi na HRA3. Zbor HRT-a gostovat će u 2015. godini nekoliko puta, među ostalim i u sklopu Sarajevskih večeri muzike.

1.4.3. Tamburaški orkestar

Tamburaški orkestar HRT-a u sklopu svojeg ciklusa U ozračju tambure održat će sedam koncerata u Studiju Bajsić koji će se izravno prenositi na HRA1. Svaki ima svoju temu među kojima su tango, mladi glazbenici, autorske večeri velikana tamburaške glazbe poput Marijana Makara ili dugogodišnjeg voditelja ansambla Siniše Leopolda u povodu tridesete godišnjice njegova rada.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 20 www.hrt.hr

Osim u Zagrebu orkestar će u sljedećoj godini tamburašku glazbu promovirati nizom nastupa u zemlji od Pitomače, Zlatara, Omiša, Požege… do Osijeka. U fokusu djelatnosti Tamburaškog orkestra je tradicijska glazba te autorska glazba hrvatskih skladatelja, pa je upravo to i ciljani repertoar koji se trajno snima za potrebe fonoteke HRT- a. Približno tridesetak skladbi, tradicijskih napjeva u obradi suvremenih aranžera te autorskih djela u planu je za snimanje u 2015. godini. Osim toga dva studijska projekta posvećena pjesmama Vice Vukova te skladbama Siniše Leopolda bit će zaokružena izdavanjem nosača zvuka.

1.4.4. Jazz orkestar

Jazz orkestar HRT-a u 2015. godini održat će osam koncerata u svojem stalnom ciklusu koji se više neće održavati u Studiju Bajsić nego na privlačnijoj i posjetiteljima pristupačnijoj adresi – dvorani Gorgona u Muzeju suvremene umjetnosti. Tempiran u dane kada je ulaz u Muzej slobodan, ciklus se održava prve srijede u mjesecu, čime računa na veći priljev nove publike koju bi mogao zaintrigirati dodatni umjetnički sadržaj ponuđen pod istim muzejskim krovom. Program koji Jazz orkestar izvodi u sklopu svojeg ciklusa zadovoljava najviše umjetničke kriterije i izvedbene standarde. Uz orkestar će tako nastupiti dobitnici Grammyja trombonist Bart van Lier i pijanist Alan Broadbent, legendarni pijanist i skladatelj Davor Kajfeš, zapaženi slovenski multiinstrumentalist, dirigent, skladatelj i multimedijalni umjetnik Milko Lazar te danski skladatelj i dirigent Lars Moller. Poticaj stvaralaštvu za big band, Jazz orkestar omogućit će već etabliranim natječajem za nove skladbe koji će rezultirati koncertom praizvedbi djela odabranih u prijavljenoj konkurenciji. Nakon narudžbe radijskoga programa, Jazz orkestar snimio je desetak skladbi s Valerijom Nikolovskom. Materijal će biti objavljen u sljedećoj godini na nosaču zvuka te će ga orkestar zajedno sa solisticom predstaviti na promotivnoj turneji po Hrvatskoj. Jazz orkestar HRT-a naručio je od tekstopisca Mate Matišića i skladatelja Andreasa Marinella interaktivni glazbeno-scenski projekt za djecu čiji je cilj približiti jazz glazbu, instrumente i zvuk big banda novoj, mladoj publici.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 21 www.hrt.hr

2. Program rada po poslovnim jedinicama

2.1 PROGRAM

Plan rada PJ Program HRT-a u 2015. godini temelji se na Programskom usmjerenju HRT-a za navedeno razdoblje. U prvoj polovici godine u odnosu prema jesenskoj shemi 2014. godine, u program će se uvesti određena osvježenja, a stvaranjem snažnijeg i efikasnijeg sustava Informativnog medijskog servisa (IMS-a) potaknut će se kvalitetniji plasman informacija do korisnika. S tim u skladu povećat će se proizvodnja programskih sadržaja namijenjenih specijaliziranom informativnom programskom kanalu HTV4. Specijalizirani programski kanal za obrazovanje, kulturu, znanost i umjetnost – HTV3 također će ostvariti znatniji rast u proizvodnji programa, a prva dva radijska i televizijska kanala bit će i dalje opći kanali sa znatnijim udjelom vlastite proizvodnje. Treći radijski program nastavit će s emitiranjem visokokvalitetnih programskih sadržaja iz područja kulture, znanosti i umjetnosti, a spona između Hrvatske i hrvatskih iseljenika i dalje će ostati međunarodni radijski i televizijski programi. Velik dio programskog djelovanja HRT-a u 2015. godini odnosit će se i na regionalne (lokalne) radijske programske kanale (Radio Osijek, Radio Sljeme, Radio Pula, Radio Rijeka, Radio Knin, Radio Zadar, Radio Split, Radio Dubrovnik) koji će nastojati dosegnuti do što većeg broja slušatelja te nastaviti praćenje svih važnijih zbivanja u lokalnim sredinama. U tom smislu regionalni programski kanali i u 2015. godini zadržat će žanrovsko obilježje općih radijskih kanala koji, ovisno o zbivanjima u lokalnim sredinama, prilagođavaju svoj programski sadržaj. Novost u 2015. godini bit će radijski programski kanal (sjeverozapadna Hrvatska) koji će biti usklađen s programskim smjernicama ostalih regionalnih programskih kanala.

Ključni segmenti promjena u PJ Program u 2015. godini jesu integracija i reorganizacija Informativnog medijskog servisa (IMS-a) koji će preustroj doživjeti u organizacijskom, upravljačkom, kadrovskom, prostornom i tehnološkom smislu te reorganizacija i veća podrška Programskih službi uredništvu HRT-a. Osim toga, veliki poslovni pomak bit će uvođenje, održavanje i razvijanje novih internetsko- mobilnih usluga CMS-a i OTT-a. CMS je sustav koji omogućuje upravljanje internetskim sadržajima. Cilj tog projekta je konsolidirati tehnološku infrastrukturu i vizualno redizajnirati internetsku stranicu. Tehnološki redizajn omogućit će novinarima jednostavniju proizvodnju internetskih sadržaja, a korisnicima bolji pregled stranice i pristup računalom i mobilnim uređajem. OTT, kao usluga praćenja radijskih i televizijskih programa aplikacijom Gledaj HRT na računalima, tabletima i pametnim telefonima također će pridonijeti dosegu programskih sadržaja do krajnjeg korisnika. OTT omogućuje gledanje i slušanje programa HRT-a bilo kada i na bilo kojem suvremenom uređaju. Navedeni tehnološki pomaci i implementacija nove svijesti o operativnim procesima koji prate razvoj najmodernijih europskih i svjetskih radiotelevizija, u 2015. godini uvest će i HRT u stvarnu multimedijalnu sferu te uz tradicionalne platforme radija i televizije, program HRT-a brže, kvalitetnije i suvremenije plasirati do krajnjeg korisnika.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 22 www.hrt.hr

Urednički kolegij PJ Program HRT-a središnje je mjesto odlučivanja i kreacije glavnih urednika programskih kanala HRT-a i ravnatelja Programa HRT-a, koji svojim znanjem, kao svojevrsno stručno tijelo, uz pomoć Programskih službi HRT-a određuju smjernice programskih kanala pojedinačno, te ukupnog programa HRT-a. Urednički kolegij, odnosno glavni urednici programskih kanala, predlažu ravnatelju Programa profil i programsku osnovu pojedinoga radijskoga ili televizijskoga programskog kanala te prema ugovorenoj programskoj obvezi naručuju, raspoređuju i promoviraju program i programske sadržaje kao javne medijske usluge radi najvećeg dosega kod ciljane publike. Urednički kolegij uživa autonomiju unutar sustava HRT-a, no preuzima i odgovornost za objavljeni program. Urednički kolegij i u 2015. godini uglavnom će biti usmjeren na razvoj sinergijskih efekata među programskim kanalima HRT-a kako bi se ostvarili pozitivni učinci te objedinila snaga svakoga pojedinog programskog kanala u cilju rasta ukupnog programa te dosega što širega kruga korisnika. Zbog toga će se i dalje podupirati pomaci učinjeni na sinergiji radijskih i televizijskih kanala (HTV1- HRA1, HTV2-HRA2, HTV3-HRA3, HTV4-Glas Hrvatske), no poseban pomak očekuje se od povezivanja programskih kanala s internetskim distribucijskim kanalima (internetskom stranicom, društvenim mrežama i sl.). U tu svrhu pokrenut je i investicijski pomak kako bi se stvorile nove internetske stranice HRT-a i nabavio jedinstveni CMS (sustav koji omogućuje upravljanje sadržajima) te održavanja i razvijanja OTT platforme.

Programske službe

Glavni cilj Programskih službi u 2015. godini bit će kvalitetan doprinos planiranjem, raspoređivanjem i naručivanjem informativnih, zabavnih, dokumentarnih, obrazovnih, dramskih, sportskih, glazbenih i drugih sadržaja izričajem prilagođenim mediju odnosno distribucijskoj platformi. Televizijske, radijske i multimedijske programske sadržaje Programske službe oblikovat će u ukupni program HRT-a te voditi brigu o njegovu točnom i redovitom emitiranju, odnosno o objavljivanju te sustavnom izvještavanju o njegovim ostvarenjima. Program rada Programskih službi u 2015. godini izravno će se oslanjati i na Programsko usmjerenje te na prioritete i ciljeve programskih kanala kako bi njihovo ostvarenje bilo što jednostavnije i učinkovitije. Također će biti snažan pomoćni servis uredničkom kolegiju PJ Program HRT-a kako bi se ostvarila kvalitetna analiza, planiranje, raspoređivanje, naručivanje i konačno emitiranje programskih sadržaja na svim dostupnim distribucijskim kanalima. Programske službe davat će uredničkom kolegiju sve potrebne informacije pri njegovu konačnom odlučivanju kako bi ono bilo utemeljeno na nizu stručnih podataka.

Programska koordinacija

 suradnja s glavnim urednicima na izradi sheme emitiranja radijskih i televizijskih programa  obrada konceptualnih ponuda i drugih prijava emisija za emitiranje  izrada plana emitiranja radijskih, odnosno televizijskih programa prema uputama mjerodavnoga glavnog urednika programskog kanala  osiguravanje termina za vlastitu promociju te za komercijalnu komunikaciju  izrada sinopsisa emitiranja  briga o raspoloživosti popuna i zamjenskih sadržaja  briga o ispravnosti podataka, a osobito statističkih pokazatelja u shemama i rasporedima emitiranja

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 23 www.hrt.hr

 izrada statističkih pokazatelja planiranog i emitiranog programa

Programska koordinacija pridonijet će u 2015. godini uravnoteženosti sadržaja ukupnim spektrom distribucijskih platformi te smanjenju, ili čak potpunom ukidanju, preklapanja žanrovski podudarnih programskih sadržaja, skupih programskih sadržaja i sl. Osim toga, zahvaljujući Programskoj službi, krajnji korisnik usluga programa HRT-a dobit će pouzdanu informaciju o vremenu emitiranja programskih sadržaja te točnosti njihova pojavljivanja. Jedan od ključnih projekata Hrvatske radiotelevizije u 2015. godini odnosi se na tzv. serversko (automatizirano) emitiranje, umreženo kroz TAPELLES sustav, koje će u velikoj mjeri unaprijediti programsku koordinaciju. Tako će se, iz dosadašnje tehničke službe, Koordinacija programa nesmetano moći razvijati u servisnu službu glavnog uredništva HRT-a u punom smislu te riječi. Dosadašnja povećana aktivnost u području neautomatiziranoga i sporog (ručnog) sustava, razvojem u efikasan, brz i moderan sustav, omogućit će kvalitetniju i efikasniju (bržu) komunikaciju zaposlenika službe s uredništvom Koordinacija programa u 2015. godini trebala bi postati jedan od ključnih dnevnih alata glavnih urednika programskih kanala HRT-a kako bi se programom, kao ključnim proizvodom Hrvatske radiotelevizije, u smislu plasmana prema krajnjem korisniku, upravljalo kvalitetno i racionalno.

Odabir programskih sadržaja

 utvrđivanje kvalitativnih kriterija za nabavljene programske sadržaje  praćenje ponude na tržištu programskih sadržaja  nuđenje nabavljenih ili sadržaja koji se mogu nabaviti glavnim urednicima za popunu određenoga vremenskog slota u određenom programskom kanalu, odnosno za objavljivanje na portalu ili putem programske usluge  savjetovanje glavnih urednika o optimalnom korištenju nabavljenoga programskog sadržaja  upućivanje nabavljenoga programskog sadržaja na dodatnu internu obradu (prijevodi i sl.)  praćenje stanja zaliha nabavljenih programskih sadržaja i upozoravanje glavnih urednika na optimalno iskorištenje zaliha

Programski sadržaji birat će se prema kriterijima kvalitete i interesima publike, a naglasak će biti na hrvatskim i europskim programskim sadržajima te visokokvalitetnim kulturno-umjetničkim, znanstvenim, obrazovnim, sportskim, zabavnim i ostalim sadržajima svih žanrovskih kategorija. Velik doprinos domaćoj nezavisnoj produkciji Hrvatska radiotelevizija ponudit će upravo putem ove Programske službe, a poticaj hrvatskoj audiovizualnoj djelatnosti ostvarit će se otkupom dramskih, dokumentarnih i drugih djela visoke umjetničke vrijednosti. Odabir programskih sadržaja u 2015. godini bit će organiziran kao glavni servis za odabir programa u kojem će dokazani stručnjaci iz tog područja, koji su do sada odabirali europske i svjetske programske sadržaje, svoje znanje pretočiti i na domaće tržište te tako objediniti ulogu u procjeni ukupne produkcije programskih sadržaja stvorenih izvan HRT-a. Sustav odabira i u 2015. godini bit će jasno propisan pravilima i procedurama kojim će se ova programska služba voditi, a zaposlenici/eksperti u sklopu službe stalno će surađivati, kao ključni pomoćnici, s glavnim urednicima programskih kanala i ravnateljem Programa HRT-a u planiranju programskog prostora za navedene programske sadržaje, izvještavanju o trenutačnom stanju na tržištu, savjetovanju o optimalnom korištenju programskih sadržaja i sl.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 24 www.hrt.hr

Istraživanje medijskog okoliša

 održavanje kataloga raspoloživih metoda i izvora podataka odnosno analiza istraživanja  održavanje internih baza gledanosti, slušanosti i posjećenosti  prikupljanje podataka iz internih i vanjskih izvora o uspješnosti i poziciji HRT-ovih programa i HRT-a u cjelini u medijskom okolišu  korištenje svih internih i vanjskih baza podataka radi uspostavljanja adekvatnih struktura i prikupljanja podataka o uspješnosti  analize, prezentacije i tumačenja prikupljenih podataka

Istraživanje medijskog okoliša stvorit će jasniju sliku o medijskom prostoru i interesima publike te će izravno utjecati na pozicioniranje programskih sadržaja. Posebna pozornost posvetit će se problematici publike s kojom HRT gubi kontakt, poput mlađe publike, a zahvaljujući ovoj Programskoj službi ukupan doseg ciljane publike u 2015. godini trebao bi znatno porasti. Istraživanje medijskog okoliša u 2015. godini, uz kontinuirano prikupljanje podataka te skupno i pojedinačno izvještavanje, ovisno o potrebama glavnih urednika programskih kanala i ravnatelja Programa HRT-a, sustavno će se analizirati te savjetovati uredništvu kako doprijeti do ciljane publike i gdje je najbolje pozicionirati određene programske sadržaje. S tim u skladu posebna će se pozornost posvetiti problematici publike s kojom HRT gubi kontakt.

Promocija programa

 održavanje kontakata i suradnja s vanjskim nositeljima kanala promocije (tisak, portali, TV vodiči, agregatori i sl.)  oblikovanje plana promocije pojedinoga programskog kanala, portala ili usluge  savjetovanje i stručno oblikovanje plana promocije pojedinoga programskog projekta  planiranje programskih najava i promotivnih materijala programskih projekata na svim kanalima i platformama HRT-a te drugim raspoloživim kanalima i platformama  mjerenje i analiziranje učinaka promocije

Promocija programa bit će važan segment u finalnom plasmanu proizvoda Hrvatske radiotelevizije prema krajnjim korisnicima, emitiranom programu u kojemu će se jasno isticati ključni projekti. Ova služba će gledateljima, slušateljima i čitateljima biti oko i uho usmjereno na informaciju o novostima, terminima emitiranja i samim sadržajima koji ih očekuju, a vizualnim identitetom oslikavat će ukupnost imidža programa HRT-a. Promocija programa u 2015. godini u sklopu službe organizirat će nove radne procese usmjerene prema uredništvu po uzoru na najbolje europske radiotelevizije te kao jedini proizvodni pogon unutar Programske službe nastojat će ostvariti sponu između programskih kanala, kao zasebnih medijskih platformi, kako bi se što kvalitetnije doprlo do publike te na najbolji mogući način prezentiralo ono što urednički kolegij smatra najvažnijim u određenom trenutku. Promocija programa bit će i svojevrsni koordinator dosega publika koje će ostvarivati u suradnji s Istraživanjem medijskog okoliša.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 25 www.hrt.hr

Planiranje, analize i izvješćivanje

 analiza programske strukture pri planiranju  praćenje i izvještavanje o provedbi dokumentiranog postupka planiranja programa  suradnja u planiranju programskih shema u skladu s konceptualnim ponudama i kalendarom događaja  analiza programske strukture u odnosu na zakonske i ugovorne obveze  sustavno izvještavanje o ostvarenju programskih obveza  planiranje, praćenje i analiza ostvarenja troškova Programa

Planiranje, analize i izvješćivanje će raščlambom programske strukture i pravodobnim notiranjem ocrtavati smjer programskog usmjerenja, kako bi bio usklađen sa zakonskim i ugovornim obvezama. Služba će voditi brigu i o financijskim aspektima poslovanja i racionalnog ulaganja, kako u segmentu preraspodjele unutar programskih kanala, tako i u segmentu pojedinačnih projekata i ukupne potrošnje PJ Program te tako izravno i neizravno omogućiti rast kvalitete programa. Ova služba će također kontinuirano izvješćivati o programskim ostvarenjima u odnosu na zakonske i ugovorne odredbe te tako utjecati i na stalno preispitivanje kvantitativnog, ali i kvalitativnog dijela programa, što će imati velik utjecaj na izgled programa HRT-a. Planiranje, analize i izvješćivanje pridonijet će sustavnom i pravodobnom planiranju programskih orijentacija u obliku kontinuirane analize pokrivenosti događaja, otkupljenih prava i licencija (kalendar događaja). To će biti stalna orijentacija uredništvu pri usklađivanju programa Hrvatske radiotelevizije sa stvarnošću koja nas okružuje. U Službi će se dokumentirano bilježiti programska ostvarenja u realizaciji.

Kontrola kvalitete programa

 organiziranje mjerenja kvalitete  kontrola sadržajne i tehničke kvalitete emitiranog programa  analiziranje pokazatelja kvalitete, donošenje ocjena i zaključaka  izvješćivanje o stanju  predlaganje mjera za poboljšanje kvalitete

Kontrola kvalitete programa sustavnom analizom znatno će utjecati na izgled/profiliranost programskih kanala, odnosno sve njegove tehničke i sadržajne segmente, a potaknut će kontinuiranu evaluaciju i rad na poboljšanju programskih sadržaja. Kontrola kvalitete programa, uz navedene aktivnosti u 2015. godini, posebnu će pozornost posvetiti stvaranju mreže stalnih vanjskih eksperata iz raznih područja društvenih djelatnosti kako bi se program mogao ocijeniti iz što šireg rakursa te da bi glavni urednici i ravnatelj Programa HRT-a imali što jasniju sliku o kvaliteti programa HRT-a i što se eventualno treba poboljšati, promijeniti i sl.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 26 www.hrt.hr

Informativni medijski servis (IMS)

Najvažniji projekt PJ Program HRT-a u 2015. godini je poboljšanje rada Informativnog medijskog servisa (IMS). IMS će u 2015. godini, nakon ukupnoga organizacijskoga, upravljačkoga, kadrovskoga, prostornoga i tehnološkog preustroja znatno unaprijediti informativni program na svim distribucijskim kanalima te ga prilagoditi najsuvremenijim europskim i svjetskim radiotelevizijama. Navedeni preustroj, osim u segmentu radijskoga i televizijskog programa, koji će biti osnaženi količinom, brzinom i protokom informacija, preslikat će se i na internetsku stranicu te profile društvenih mreža, što će znatno povećati doseg do publike, posebno one koja gubi kontakt s HRT-om. Informativni segment znatno će se poboljšati i u programskim sadržajima koji nisu isključivo namijenjeni informiranju. Na taj će način program HRT-a postati atraktivniji, a HRT relevantniji, citiraniji i zastupljeniji. IMS će biti središnje mjesto prikupljanja informacija za područje cijele Hrvatske, a i šire, te će ostvariti priljev informacija koji nije dostatan samo distribucijskim kanalima HRT-a (više od 17 kanala) već će nuditi mogućnost plasmana i drugim zainteresiranim medijskim tvrtkama. IMS će u 2015. godini biti jedinstvena organizacijska cjelina u koju su uključeni svi ljudski i tehnološki potencijali HRT-a namijenjeni proizvodnji vijesti i svih formata informativnih sadržaja na svim platformama. Važan pomak u tom smjeru bit će i ostvarenje planiranog ustroja integriranoga multimedijskog deska planiranja što bi omogućilo još bolju povezanost, koordinaciju i efikasnost u proizvodnji svih radijskih i televizijskih vijesti i dnevnih emisija. U podizanju vizualne kvalitete televizijskog dijela IMS-a mnogo se očekuje od planiranih investicija u ENG te grafičku i studijsku opremu. U 2015. godini, u suradnji s Novim medijima HRT-a, na društvenim mrežama nastavit će razvijati profil/stranicu HRT Vijesti, kako bi se publika, posebice ona mlađa, privukla i usmjerila na emisije i internetske stranice HRT-a.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 27 www.hrt.hr

2.2 PRODUKCIJA

Plan rada PJ Produkcija u 2015. godini temeljit će se na zahtjevima za proizvodnju sadržaja, a na osnovi programske sheme. Proizvodnja će se dobrim dijelom oslanjati na nove tehnologije i procese koje u idućem razdoblju treba potpuno usvojiti. Prelasci na novu tehnologiju i nove sustave rada omogućit će bolju kreativnu i financijsku uspješnost, no zahtijevaju određeno vrijeme za edukaciju i prilagodbu. Prioriteti u 2015. godini su jačanje digitalnih sadržaja namijenjenih mlađim korisnicima kako bi im se omogućilo sudjelovanje u proizvodnji za različite platforme. Veliki projekti u 2015. polaze od multimedijalnog pristupa koji pretpostavlja interakciju i aktivnu komunikaciju s krajnjim korisnicima stvarajući prostor za kvalitativne pomake i mnogobrojne mogućnosti daljnjeg korištenja (300. godišnjica Alke, The Voice i biografske dokumentarno-igrane serije Tin Ujević). Uvođenje tapeless proizvodne tehnologije bit će dovršeno u 2015. i u suradnji s PJ Tehnologija izradit će se i u praksi provesti procedure rada u novom sustavu.

Produkcije službe

Program rada RJ Produkcijske službe temelji se na pojedinačnim prioritetima i ciljevima odjela koji čine navedenu radnu jedinicu. U nastavku ističemo temeljne prioritete i ciljeve koje planiramo ostvariti u 2015. godini.

Prioriteti u odjelu Kontroling proizvodnje:  alokacija neizravnih troškova na projekte  usklađivanje računovodstvene i projektne evidencije  izrada procedura vezanih ponajprije uz planiranje

Prioriteti odjela Planiranje rasporeda resursa:  edukacija za planiranje operativnog rasporeda resursa na proizvodne projekte  implementacija tapeless sustava proizvodnje te procesa rada u istom nelinearnom okruženju  adekvatno i što racionalnije korištenje vanjskih tehničkih resursa u odnosu prema proizvodnji programa HRT-a i novim tehnologijama  praćenje iskorištenosti resursa  uvođenje planiranja resursa u HRT-ovim centrima sustavima OPLA i OPSET  pravodobno upozoravati i predlagati rješenja za konfliktne situacije u planiranju rasporeda

Ciljevi odjela Upravljanje proizvodom su:  intenzivirati aktivnosti u vezi s uvođenjem kataloga programskih sadržaja  osigurati stalnu brigu i edukaciju o zaštiti prava intelektualnog vlasništva  visoki stupanj eksploatacije (recikliranja i ponovne upotrebe) proizvedenih programskih sadržaja

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 28 www.hrt.hr

Ciljevi službe Jezik i govor:  kontinuirana jezična i govorna edukacija novinara u programima HRT-a kako bi se postigao govorni status adekvatan za program HRT-a  analiza programa i govornika u dogovoru s urednicima  podizanje svjesnosti zaposlenika HRT-a o važnosti i obvezi poznavanja i uporabe standardnog hrvatskoga jezika i govora  organizacija i održavanje jezičnih predavanja i radionica govornog umijeća u sklopu HRT Akademije  uspostava procedura i internih pravilnika vezanih za jezik i govor na HRT-u, lekturu i govorne vježbe te ovlasti lektora i fonetičara

Ciljevi službe Prevođenje:  zadržati postojeću visoku kvalitetu prijevoda  osigurati dovoljno kvalitetnih prevoditelja s raznih jezika za potrebe svih emisija i programa HRT-a

Služba Nabava programskih sadržaja usmjerit će aktivnosti kako bi se:  osigurao jednostavan i brz komunikacijski kanal s neovisnim proizvođačima audiovizualnih djela on line prijavama na javni poziv  postigli najpovoljniji uvjeti nabave za HRT  imao jasan, brz i potpun uvid u zalihe nabavljenih programskih sadržaja  pravno ispravno i korektno proveo postupak nabave te izbjegla bilo kakva mogućnost sukoba interesa  uspostavila i uredno vodila evidencija svih nabavljenih sadržaja s osnovnim informacijama o pravima korištenja

Služba Upravljanje događajima:  organizacija promocije i prezentacije kapitalnih djela HRT-a i briga o prisutnosti u javnosti  osmišljavanje koncepta događaja, planiranje, organiziranje ili sudjelovanje u organiziranju javnih događaja  organiziranje javnih događaja i održavanje kontakta te informiranost javnih subjekata čija je misija kompatibilna s HRT-ovom

Odsjek za razvoj, dizajn i evaluaciju projekata razvijat će produkcijske projekte i formirati ih, definirati produkcijske standarde za audio, audiovizualna i multimedijska djela, osmišljavati i razvijati idejna rješenja vizualnih identiteta i evaluirati produkcijske projekte.

Produkcijski odjeli

Plan rada RJ Produkcijski odjeli u 2015. godini ponajprije je vezan uz zahtjeve za proizvodnjom sadržaja koji proizlaze iz programske sheme. Kritičkim osvrtom i analizom proteklog razdoblja, naročito u dijelu kreativnih, financijskih i tehničkih rezultata, uz uspjehe i napredak, osviještene su slabosti i nedostaci. Stoga, u 2015. godini treba intenzivnije promišljati kreativne i financijske aspekte prilikom planiranja programskih sadržaja te optimizirali resurse potrebne za realizaciju. Konvergencija radija i televizije, proces koji je započet, koji postaje vidljiv, ali još uvijek ne dovoljno, oslanja se dobrim dijelom na nove tehnologije i procese proizvodnje koje je potrebno u idućem

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 29 www.hrt.hr razdoblju do kraja usvojiti. Aktivnom primjenom novo uvedenih tehnologija, razumijevanjem potrebe za sinergijom više medijskih platformi, moguće je u narednom razdoblju doprijeti do sve većeg broja korisnika. Komunikacijski kanali od weba, facebooka, do ostalih društvenih mreža, omogućuju krajnjem korisniku sudjelovanje u kreiranju sadržaja koji se na taj način neprestano mijenja, nadopunjuje i postaje bitan društveni, ekonomski, kulturni i socijalni čimbenik. Prioriteti 2015. godine su jačanje digitalnih sadržaja namijenjenih temama vezanim uz djecu, obrazovanje i kulturu. Promišljajući sadržaje namijenjene mlađim korisnicima treba otvoriti mogućnost sudjelovanja u proizvodnji za različite platforme te na taj način poticati i razvijati njihove kompetencije. Veliki projekti, poput obilježavanja 300-te godišnjice ALKE, VOICE-a i biografske dokumentarno igrane serije TIN UJEVIĆ, mišljeni multimedijalno, pretpostavljaju interakciju i aktivnu komunikaciju s krajnjim korisnicima stvarajući prostor za kvalitativne pomake i bezbrojne mogućnosti daljnjeg korištenja. Proizvodnja sadržaja za radio, televiziju i web, poboljšanje postojećih i realizacija novih sadržaja, odvija se paralelno s razvijanjem ideja i prijedloga za iduću godinu, ali i za one projekte čija realizacija iziskuje dulji vremenski period. Odabir i praćenje realizacije programskih sadržaja bilo da se nabavljaju od neovisnih proizvođača ili su predmetom koprodukcije, također su važan segment rada unutar Produkcijskih odjela i u 2015. godini. Prelasci na novu tehnologiju i nove sisteme rada omogućiti će bolju kreativnu i financijsku uspješnost, no iziskuju određeno vrijeme za edukaciju i prilagodbu.

Produkcijski odjel Drama

 TIN - igrano-dokumentarna serija, 4x50 minuta Realizacija igrano - dokumentarne serije o životu i radu velikog hrvatskog pjesnika prema scenariju Jasena Boke i Davora Žmegača. Dramaturginja: Lada Martinac Kralj Redatelj: Davor Žmegač VPT: Jasmina Božinovska Živalj  CRNO BIJELI SVIJET – dramska serija, 10x50 minuta Radnjom smještena u 80-te oslikava razdoblje koje je ostavilo neizbrisiv trag na našoj kulturnoj i političkoj sceni neposredno pred raspad Jugoslavije. Serija je snimljena u 2014., postprodukcija je u tijeku, kao i prilagodba serije za gluhe i slabovidne. Scenaristi i redatelji serije su Igor Mirković i Goran Kulenović. Urednik: Hrvoje Ivanković  PRAVILA I IZUZECI – dramska serija, 7x50 minuta Dramska serija upečatljivih i snažnih likova, dramaturškim postupkom slice of life, ocrtava našu realnost i svakodnevicu. Scenaristica i redateljica: Ivona Juka Urednica: Gordana Mrđen  POČIVALI U MIRU 2 – dramska serija, 10x45 minuta Druga sezona uspješne krimi serije Scenarist: Saša Podgorelec Redatelj: Goran Dukić Urednik: Mislav Brumec

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 30 www.hrt.hr

 PATROLA NA CESTI – dramska serija, 5x50 minuta Scenarij za petodijelnu dramsku seriju pisan prema prozi Jurice Pavičića u kojemu dramske situacije proizlaze iz različitosti svjetonazora, karaktera i morala dvojice arhetipski postavljene braće. Scenaristi: Zvonimir Jurić, Jurica Pavičić Redatelj: Zvonimir Jurić Urednik: Mislav Brumec  Rad na scenarijima PRIČAJ MI, Dijane Pečkaj Vuković, O MIRJANI I OVIMA OKO NJE, Ivora Martinića, MASLENICA i NUŠTAR, Kristijana Milića, ŠTRIGA, Ive Ilakovac. Praćenje realizacije filmova u koprodukciji.  RADIOIGRA ZA DJECU I MLADE Dramatizacija romana Ivana Kušana KOKO U PARIZU  BUNJEVAČKI BLUES – 1 i 2 dio Projekt koji radiofonskim jezikom prati niz sudbina bunjevačkih Hrvata u raznim vremenima i političko-društvenim kontekstima.  ALKARI Autorski projekt Lade Martinac Kralj i Mirolava Pjace povodom obilježavanja 300-te obljetnice Alke.

Produkcijski odjel Kultura, umjetnost i religija

Uz sadržaje iz religije i kulture koji redovno idu na radijskim i televizijskim kanalima, naglasak je posebice na trećem televizijskom. To je, do danas, postala platforma koja najviše treba produkcijsku i kreativnu snagu da bi u potpunosti postala prepoznatljiv HRT-ov brend.

 NOVI MALI FORMATI ZA HTV3 Kreiranje i proizvodnja manjih formata prema zahtjevima HTV3, ali i istraživanje mogućnosti njihova transponiranja u prepoznatljive forme za radio i web.  TV PERFORMANS Eksperimentalna platforma autora Tomislava Pulića kojoj je cilj potaknuti umjetnike da na drugačiji način počnu promišljati televizijski medij i njegove izražajne mogućnosti.  PREKIDAMO PROGRAMA ZBOG ČITANJA Kratki televizijski format autorice Biljane Romić u kojem autori čitaju svoja djela prilagodit će se i bolje umrežiti s Trećim radijskim programom.  KNJIGA ILI ŽIVOT Nakon uspješne realizacije ove kratke forme o književnosti, književnicima, čitateljima i knjigama za televiziju, emisija će biti prilagođena i slušateljima radija.  FILOZOFSKI TEATAR Projekt u suradnji sa zagrebačkim HNK-a postao je prepoznatljiv dio kulturne scene, a HRT pozicionirao kao partnera najznačajnijih festivala i kulturnih manifestacija. FILOZOFSKI TEATAR je prvi u nizu projekata kojima će se omogućiti gledateljima dostupnost sadržaja koji ostaju medijski nevidljivi, koji će aktivirati umjetničku scenu i postati poligon za istraživanje, kreaciju i stvaranje novih hibridnih proizvoda.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 31 www.hrt.hr

 KULTUROLOŠKI DOKUMENTARAC U suradnji s produkcijskim odjelom Dokumentarna produkcija radi se na izradi prijedloga i scenarija za tridesetminutne dokumentarne filmove koji će obrađivati relevantne teme vezane uz fenomene iz područja kulture, sociologije i naše bogate etnografske riznice.  POSEBNI PROJEKTI VEZANI UZ PROGLAŠENJE KARDINALA STEPINCA SVETIM I PETRA BARBARIĆA BLAŽENIM

Produkcijski odjel Dokumentarna produkcija

Dokumentarni naslovi emitirat će se u slotu pod naslovom POGLEDI, ili u terminima rezerviranim za biografske filmove, serije i putopise.

 ALKA Jedna od hrvatskih baština zaštićena od UNESCO-a, iduće godine doživjeti će svoje 300-to izdanje. Redatelj Dražen Žarković u sklopu ove impozantne obljetnice, donosi nam svoju dokumentarno igrano filmsku viziju kako je ova povijesna bitka odista izgledala. Prateći domišljenu priču u scenariju Krešimira Čokolića, Vladimira Brnardića i Ivice Dleska, poduprt visokom produkcijom, raskošnom kostimografijom i scenografijom, kompjuterskim efektima, ovim dugometražnim dokumentarno igranim filmom vraćamo se tri stoljeća unatrag, podno sinjske tvrđave kada joj prijeti vojna snaga Otomanskog carstva.  ADAM I EVA – 4x30 minuta Serija o odnosima i međusobnom položaju muškarca i žene, koji su se u posljednjih nekoliko desetljeća stubokom mijenjala. Autorica Nana Šojlev, iz epizode u epizodu daje nam uvid u jedan od segmenata ovih odnosa danas.  NEVERBALNA KOMUNIKACIJA – 4x50 minuta Na cijeloj planeti ljudska bića komuniciraju. Ali različito. Kroz povijest, ali i geografski. Autor Miro Branković daje nam presjek tog planetarnog komuniciranja, kroz seriju koja će nas zasigurno mnogočemu naučiti.  PROBACIJA - 6x30 minuta Kada i da li doista osuđenici u nas vraćaju dug društvu? Znači li odsluženje uvjetne kazne/probacije doista mogućnost da osuđenici taj dug vrate, i da bez stigme nastave svoj život u okruženju u kojem žive. Kroz četiri protagonista, u četiri epizode, redatelji Igor Bezinović i Đuro Gavran zajedno s urednikom Leonom Rizmaulom, prema scenariju prof. Slobodana Uzelca, propituju ovo pitanje vjerujući da trenutak za oprost društva doista postoji.  BETONSKI SPAVAČI – 4x50 minuta Arhitektura napuštenih hotelskih kompleksa, izgrađenih u doba socijalizma, jedna je od onih koja je u vrijeme svog nastajanja pratila svjetske trendove tadašnje moderne arhitekture. Redatelj Saša Ban, sa svojim istraživačkim timom kroz svoju dokumentarnu seriju propituje razloge zašto se te zapravo spomenike arhitekture jednog doba napustilo, i može li ih se ikako obnoviti i iskoristiti i u današnje vrijeme?  FOODMARKET – 5x50 minuta Tržnice metropola kao polazišna točka priče o agraru jedne države. U drugoj sezoni talijanskog autorskog tima, predvođena iskusnim Stefanom Tealdiom, svoje kamere dovodi na zagrebački Dolac. U serijalu od 5 epizoda, 5 gradova predstavljaju svoju državu. Zagreb, te kroz Dolac i Hrvatsku autorski nas vodi redateljica Dana Budisavljević.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 32 www.hrt.hr

Uz ARTE, RAI, FRANCE TV, HRT se ovom epizodom pridružuje međunarodnoj priči koja je već pokazala veliki uspjeh kod gledatelja.  EMANUEL VIDOVIĆ – 2x50 minuta Biografska dokumentarna serija o splitskom slikaru, njegovu životu, slikarskom opusu, autora Željka Rogošića.  UTOPIJA Vjerovati da je politika prostor, u kojem je služiti onima koji su svoje predstavnike izabrali danas je utopija ili ne, je li to pitanje koje si postavljamo danas? Posebno estetski promišljan arhivski pogled na političare i politiku posljednjeg desetljeća u Hrvatskoj, autor Mladen Ćapin daje nam na jednom mjestu podsjetnik na njihovo djelovanje u no comment maniri, prepuštajući gledatelju da sam da odgovor je li moralna i vjerodostojna politika u nas zapravo utopija?  SAMA SI JE KRIVA Kako se odnosimo prema ženama, žrtvama seksualnog napastovanja? Redatelj Mario Kovač donosi nam ispovijesti žrtava u svom dokumentarnom filmu, iz kojeg se nažalost može zaključiti da okolina nerijetko smatra da su one same krive, za zločin koji je nad njima počinje, odnosno da su ga svojim ponašanjem inicirale.  PRTLJAGA - 6x30 minuta Dokumentarna serija koja kroz svojih 6 polusatnih epizoda tematizira zajednička iskustva ili pak nasljeđa koje dijelimo sa svojim roditeljima. Bilo da se radi o životnom pozivu, traumatičnom iskustvu, interesima.

Produkcijski odjel Djeca i mladi

Za ciljanu publiku koju čine djeca predškolske dobi, mlađi osnovnoškolci, stariji osnovnoškolci, tinejdžeri te studentska populacija Odjel će u 2015. kreirati i održavati proizvodnju igranih, dokumentarnih, animiranih sadržaja, obrazovnih magazina i serija, zabavnih magazina i serija, informativnih emisija, zabavnih i natjecateljskih emisija. U pripremi i proizvodnji programa nastojat će aktivno uključiti djecu i mlade u procese kreiranja određenih sadržaja.

 JUHUHU Dnevni TV magazin za djecu koji obuhvaća 120 minuta programa domaće i strane proizvodnje. Prvi blok od 60 minuta namijenjen je predškolskom uzrastu (3-6 godina), drugi mlađim osnovnoškolcima (7-10 godina). Voditeljski par, domaćini Juhuhua, njihova ljubimica mačka Agata i lutak Juhuhu čiju pojavu očekuju vode gledatelje kroz program, zabavljaju ih i potiču na komunikaciju. Po pojavi lutka Juhuhua, studijski dijelovi emisije postavljat će se na WEB stranicu kao viralni skečevi. Redatelji su Filip Peruzović, Silva Ćapin i Gordana Brzović.  DJEČJA USTA Zabavni TV kviz za djecu i odrasle koji spaja tri generacije. Petogodišnjaci imaju zadatak dvanaestogodišnjacima i odraslima objasniti različite pojmove, opisati predmete, bića, pojave, a stariji pogoditi o čemu dječja usta govore. Obiteljska zabava koja gledatelje usmjerava vještini komuniciranja, razumijevanja, poštivanja različitosti i međusobnoj toleranciji. Voditelji su Dado Ćosić i djevojčica Mia Mišković. Autori su Dragutin Broz, Srđan Gulić, Ida Tomić, a redatelj Danko Volarić.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 33 www.hrt.hr

 PSSST... PRIČA! TV serija za predškolce i mlađe osnovnoškolce u kojoj glumci Nataša Janjić, Franjo Dijak, Darija Knez Rukavina, Hrvoje Kečkeš i Hana Hegedušić pripovijedaju priče priznatih domaćih i stranih autora poput Grimma, H.CH, Andersena, bajke raznih naroda i narodnosti, suvremenih autora poput Ane Đokić, Zorana Pongrašića, Mladena Kopjara, Sanje Lovrenčić, Silvije Šesto, Sanje Pilić, Jasminke Tihi Stepanić, Željke Horvat Vukelje, Sanje Polak, i mnogih drugih uz ilustracije Ivane Guljašević. Režija Leda Festini Jensen.  VEDRANOVI VELIKANI Serija emisija za najmlađe u formi intervjua u kojima odrasla osoba, voditelj Vedran Limić razgovara s predškolcima o najrazličitijim temama vezanim uz prirodu, životinje, obiteljske odnose, politiku, svemir, hranu, znanost i sve ostalo. Redatelj je Milan Latković.  ŠKOLSKI SAT U jesen 2015. obrazovnim emisijama za osnovnoškolce treba domisliti novu formu, umjesto postojećeg studijskog magazina razviti i proizvesti zasebne emisije koje pokrivaju obrazovna područja prirodnih, društvenih znanosti, umjetnosti, informativnih emisija. Forme koje dolaze u obzir u rasponu su od magazina do natjecateljskih emisija. Produkcija obrazovnog sadržaja u tom bi smjeru trebala biti zahtjevnija i sporija nego do sada, ovisno o programskim potrebama i propisanoj količini programa za školarce.  REC-i Interaktivni tjedni magazin za tinejdžere. Putem web stranice www.reci.hr, emisije i društvenih mreža (http://www.facebook.com/recitv) tinejdžeri mogu komentirati, predlagati teme, slati svoje klipove i tako aktivno sudjelovati u kreiranju TV programa. Kao da surfaju Internetom, kroz emisiju gledatelje vode Buga Marija Šimić i Jakov Ratković. Autorski tim čine scenaristica Višnja Skorin te redatelji Jasna Zastavniković i Petar Orešković.  NEMOJ NIKOME REĆI Igrana serija za mlade od 12 epizoda. Serija prati živote pet teenagera, prikazujući na kratke isječke iz njihovih života. Karakteri i radnja se ne prikazuju samo dijaloški, već kroz razna audio-vizualna rješenja, fotografije, animacije, zvuk, glazbu. Scenaristica je Aleksandra Osman, a seriju uz Ivana Livakovića režira Andrija Mardešić.  KAUČ SURFERICA Dokumentarna serija za mlade od 6 epizoda kao spoj putopisnih dokumentaraca i realityja. Kauč surferi odsjedaju na kaučima lokalnih stanovnika koji im pružaju autentičan doživljaj grada u koji su stigli. Protagonistica, Đina Jakir, putem Couchsurfing zajednice putuje zemljama Balkana i uz domaćine upoznaje gradove, ljude, običaje. Autorice su Đina Jakir i Barbara Vekarić, režija Barbara Vekarić.  GENERACIJA Y 10 novih dokumentarnih filmova iz poznatog serijala za mlade. Teme koje se istražuje kroz razgovore i ispovijesti su starost, seks, srodne duše, samački život, neobični strahovi i fobije i mnoge druge. Scenaristica Ivana Šimić Sedić, režija Aldo Tardozzi.  LJUBAV ILI SMRT Treći dugometražni igrani film u serijalu o Koku Ivana Kušana u produkciji Kinorame, uz učešće HRT. Režiju potpisuje Daniel Kušan.  Razvoj web platforme pri hrt.hr  Za djecu (6 - 10 godina) – zabavni i edukativni sadržaji – igre, informacije, komunikacija, TV emisije na zahtjev, viralni skečevi iz magazina Juhuhu

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 34 www.hrt.hr

 Za školarce (11 - 14 godina) – videomaterijali dostupni putem specijaliziranih tražilica, za korištenje u nastavi i kod kuće  Za mlade – zabavni i edukativni sadržaji – igre, informacije, komunikacija, pregled TV emisija, serije webizoda

Produkcijski odjel Obrazovanje i znanost

Odjel obrazovanje i znanost proizvodit će i nadalje programe za HTV1 - emisije Društvena mreža, Jezik za svakoga, Kulturna baština, Znanstveni krugovi, Prizma, Manjinski mozaik, Glas domovine, Eko zona, Veterani mira, Normalan život, Treća dob, za HRT3 emisije Treća povijest, Treći element, Na rubu znanosti, Jednom davno u jednoj dalekoj galaksiji te za HRT4 Pogled preko granice. Na HR1 Odjel obrazovanje i znanost tjedno proizvodi oko 2 sata programa od ponedjeljka do četvrtka, oko 4 sata programa petkom te oko sat vremena programa vikendom. Za HR3 Odjel obrazovanje i znanost proizvodi pola sata programa radnim danom. Uz ove redovne sadržaje proizvesti će i nekoliko znanstveno-popularnih serija i filmova.

 STARIM CESTAMA DO MORA 3x30 minuta Povijesno-putopisni serijal o Jozefini, Karolini, Lujzijaniji, Rudolfiji, odnosno o četiri ceste sagrađene u vrijeme Austrougarske monarhije.  ZAPISANO U KOSTIMA 2 4x30 minuta Povijest ispričana kroz sudbinu nepoznatih, malih ljudi. Na temelju ispitivanja njihovih kostiju doznat ćemo više o vremenu u kojem su živjeli, načinu na koji su živjeli, kao i načinu na koji su okončali svoje živote. Urednica serije Jozefina Stipančević, redatelj Tomislav Mršić.  NDH 6x50 minuta Znanstveno-povijesni serijal o nastanku i propasti NDH urednika Daria Špelića i režiji Miljenka Bukovčana.  VOICES OF FEAR 6x30 minuta Koprodukcija s EBU-om po principu produciraš jednu - emitiraš sve. U intimnoj priči razotkrivanja prati se pojedinac koji svojim osobnim djelovanjem pokušava odgovoriti na rastući antisemitizam, ksenofobiju i homofobiju u zemljama EU-a. Serija bi bila finalizirana početkom svibnja 2015. te bi se mogla emitirati uz 70-tu obljetnicu od završetka Drugog svjetskog rata pod geslom zločin iz mržnje – 70 godina nakon holokausta. Autorica sa strane HRT-a je Danijela Draštata.  REPUBLIKA DUBROVNIK 4x50 minuta Dovršetak snimanja i početak postprodukcije na dokumentarno-igranoj seriji autora Domagoja Burića.  PREKIDAMO PROGRAM ZBOG ZNANSTVENOG EKSPERIMENTA Tjedna desetominutna emisija o ključnim znanstvenim pojmovima ili eksperimentima.  BRBLJAONICA Tjedna 30 minutna emisija o znanosti za HRT3.

Produkcijski odjel Zabava

Produkcijski odjel Zabava objedinjava veći dio proizvodnje nekadašnjeg Zabavnog programa, zatim Mozaičnog programa, Redakcije kontakt-emisija te Drugog programa Hrvatskog radija i Radija Sljeme. Proizvodi velik broj žanrovski različitih emisija, od mozaičnih, poput emisija DOBRO JUTRO,

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 35 www.hrt.hr

SUBOTOM UJUTRO ili ŠTO VAS ŽULJA, koje emitira uživo, preko kvizova znanja, do produkcijski i sadržajno vrlo zahtjevnih show-ova.

 THE VOICE – NAJLJEPŠI GLAS HRVATSKE Natjecateljski format u kojem se promiče dobar glas kao temeljni kriterij odabira. Razlikuje od svih sličnih formata po tome što ne diskriminira kandidate na temelju izgleda, godina, glazbenog stil, već nastoji svakom pomoći da razvije svoje glazbene potencijale i zadrži svoj identitet.  GODIŠNJICA MATURE Ciklus zabavno-glazbenih emisija koje povezuju goste istih naraštaja, evocirajući vrijeme njihove mladosti i propitujući jesu li gosti realizirali svoje mladenačke ideale. U suradnji s Jazz orkestrom HRT-a, prva je sezona imala vrlo dobar odaziv publike i kritike kao pametna zabavna emisija za intelektualno zahtjevnije gledatelje.  MAESTRO Na temelju dobrih iskustava, nastavit će promicati ozbiljnu glazbu na komunikativan i zabavan način, otkrivajući tajne dirigentske profesije. Taj je show okupio glazbenike Simfonijskog orkestra i zbora HRT-a, etablirane dirigente i popularne osobe iz javnog života.  TRBUHOZBORCI Prvi radijski gastro-kulinarski talk show u kojem poznati gosti kuhaju uživo na otvorenom iz središta grada ili neke druge lokacije u zemlji.  HULAHOP Novi retro lifestyle magazin nedjeljom donosi podsjetnik na minula vremena kroz glazbu, kulturu, modu, modne trendove, filmove i događanja iz 50-tih, 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća.  I 50 DRUGIH GODINA S VAMA! Rođendanski koncert HRA2 završetak je cjelogodišnjeg obilježavana 50-te obljetnice HRA2, u kojem smo se prisjećali početaka i rada našeg radija. Završnica će biti u znaku rođendanskog koncerta u veljači 2015. koji ćemo, uz prigodni program, emitirati iz Muzeja suvremene umjetnosti.  PROJEKT POMOĆI ZAGREBAČKIM BESKUĆNICIMA U suradnji s Ministarstvima unutarnjih poslova i socijalne skrbi, Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i branitelje te Crvenim križem, namjera je Radio Sljemena posredovati u izradi dokumenata, doškolovanju i – u konačnici – stambenom zbrinjavanju nekoliko zagrebačkih beskućnika. Kako je riječ o osjetljivom, ali i sveobuhvatnom projektu, RA Sljeme će ga realizirati u segmentima tijekom cijele 2015-te godine.

Produkcijski odjel Glazbeni sadržaji

Osmišljava, kreira i realizira emisije od najjednostavnijih oblika i formata do uredničko i projektno produkcijski najzahtjevnijih. Rad Odjela prožet je u kreiranju i promišljanju glazbe kroz podloge, špice, dramaturške oblike u gotovo svim produkcijskim odjelima Radija i Televizije prema koncepcijskom odnosno uredničkom predlošku. U Odjelu se pripremaju i realiziraju osvrti, kritike, komentari i druge novinarske forme prema zahtjevima IMS-a. Na svim radijskim i televizijskim kanalima, uključivo i Glas Hrvatske, weba i

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 36 www.hrt.hr društvenih mreža Odjel putem snimanja ili izravnih prijenosa na godišnjoj razini realizira oko 130 događaja.

 ZAGREBAČKI FESTIVAL  SVEČANOST OTVORENJA MUZIČKE AKADEMIJE Kroz višednevne aktivnosti različitih programskih profila popratiti će se svečano otvorenje Muzičke akademije u Zagrebu.  MUZIČKI BIENALLE ZAGREB Festival suvremene glazbe kroz kojeg su prošli velikani hrvatskog i svjetskog glazbenog stvaralaštva. Jedan od koncerata dogovoren je za izravni prijenos prema EBU.  PROJEKT HR DEMO KLUB U svojim se načelima projekt se rukovodi promociji i prezentaciji mladih glazbenika iz cijele Hrvatske u cilju da mladi i još neafirmirani glazbenici svoje glazbeno stvaralaštvo i sviračke vještine kroz radijski eter ponude širem slušateljstvu  300-TA OBLJETNICA SINJSKE ALKE U specijalnom izdanju emisije Lijepom našom gledateljima ćemo kroz glazbu i običaje još više približiti kulturne i tradicionalne vrijednosti sinjskoga kraja.  60 OBLJETNICA FESTIVALA KAJKAVSKIH POPEVKI KRAPINA Višednevno praćenje aktivnosti povodom velike obljetnice jednog od naših najstarijih festivala koji kroz decenije nije odstupao od svojih temeljnih postulata kvalitete i očuvanja tradicije.

Produkcijski odjel Sport

Uz aktualnosti iz sporta, rezultate, vijesti i javljanja, kao redovne proizvodnje za potrebe IMS-a i weba, Odjel će pripremiti prijenose utakmica i sportskih događanja te specijalizirane emisije pretežito za HTV2 i HR2.

 OLIMP tjedna studijska emisija koja prati hrvatske sportaše - njihove uspjehe i dosege, te aktualne sportske događaje  LIGA PRVAKA/NOGOMET prati najelitnije europsko klupsko nogometno natjecanje od početka do velikog finala  EUROPSKA LIGA/NOGOMET uz bok Ligi prvaka prvenstveno zbog nastupa naših klubova  UMJETNIČKO KLIZANJE EP – Stockholm/ŠVE 26 .1. – 1. 2. 2015.  SKIJANJE SP – Vail/Beaver Creek/SAD 2. – 15. 2. 2015.  ATLETIKA EP/dvoransko – Prag/ČEŠ 6. 3. – 8. 3. 2015. SP – Peking/KINA 22. 8. – 30. 8. 2105.  GIMNASTIKA EP – Montpellier/FRA 13 .4. 2015.  VATERPOLO/PLIVANJE SP – Kazan/RUS 24 .6. – 9. 7. 2015.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 37 www.hrt.hr

 KOŠARKA EP/M – Hrvatska/Francuska/Njemačka/Latvija 5 .9. - 20. 9. 2015. EP/Ž – Mađarska/Rumunjska 11. 6. – 28. 6. 2015.  VESLANJE SP – Aiguebelette/FRA 30 .8. – 6. 9. 2015. EP – Poznanj/POL 29. 5. – 31. 5. 2015.  ODBOJKA EP/Ž – Nizozemska/Belgija 26. 9. - 4. 10. 2015. EP/M – Bugarska/Italija 9. - 18. 10.2015.  ALKA – 300 minuta za tristo godina Prijenos 300-te Alke, kao i sudjelovanje u realizaciji sadržaja povodom obilježavanja obljetnice.

HRT centri

Glavni ciljevi programa rada u HRT centrima su:  integracija i preseljenje HRT centra Pula u jedinstveni objekt, kako bi se omogućio ustroj jedinstvenoga produkcijskog odjela koji proizvodi sadržaje za sve radijske i televizijske kanale, za web i društvene mreže  osnivanje, integracija i preseljenje HRT centra Čakovec i Varaždin u jedinstveni objekt kako bi se ustrojio jedinstveni produkcijski odjel koji proizvodi sadržaje za sve radijske i televizijske kanale, za web i društvene mreže  na temelju uspješne primjene nove digitalne televizijske tehnologije, nastaviti izgradnju jedinstvenoga produkcijskog odjela koji proizvodi sadržaje za sve radijske i televizijske kanale, za web i društvene mreže (HRT centar Rijeka, HRT centar Split, HRT centar Osijek, HRT centar Dubrovnik, HRT centar Zadar)  nastaviti multimedijsko školovanje svih zaposlenika HRT centara u suradnji s HRT Akademijom; optimiziranje broja stalno zaposlenih u svim centrima, vodeći brigu o odlascima u starosnu mirovinu i brzini usvajanja novih tehnologija i multimedijskih znanja i umijeća - školovanje novinara radi postizanja kompetencija multimedijalnih novinara - školovanje tehničkoga i produkcijskog osoblja za poslove snimatelja slike, montažera, kamermana, realizatora i druge produkcijske poslove  nastaviti u skladu sa Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Vlade RH i HRT-a proizvoditi i emitirati sadržaje na regionalnim radijskim kanalima te proizvoditi i emitirati županijske panorame  uz samostalnu proizvodnju programa, nastaviti servisirati proizvodnju programa za potrebe IMS-a i produkcijskih odjela nacionalnih radijskih i TV kanala

Produkcijsko osoblje

Postupno uvođenje tapeless proizvodne tehnologije, započeto 2014., bit će dovršeno u 2015. godini. Zaposlenici odjela Redatelji, realizatori i videomikseri te odjela Snimatelji i montažeri će u suradnji s kolegama iz Tehnologije izradit će i u praksi provesti procedure rada u novom sustavu. Oni će proći i odgovarajuću edukaciju. Nova će tehnologija omogućiti veću brzinu u radu te nove kreativne mogućnosti, ali zahtijeva i drugačiji pristup organizaciji postprodukcije, te preciznije administrativno

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 38 www.hrt.hr praćenje projekata. Snimljeni će se materijali, u sklopu pripreme za montažu, pregledavati na računalima u redakcijama. Skript će trebati biti opsežniji i precizniji, a arhiviranje materijala zahtijevat će pažljiviju selekciju. U tom kontekstu, u suradnji s HRT Akademijom nastaviti će se s praksom slanja zaposlenika na studijski boravak u inozemnim televizijskim kućama.

Počinje puna proizvodnja novim HD kamerama, pa će snimatelji moći stvarati superiornu snimku i u najzahtjevnijim situacijama, a estetski će dometi biti u skladu sa suvremenim trendovima i zahtjevima.

Svi će montažeri početi raditi na nelinearnim montažama, pa će se pozornost posvetiti edukaciji i praćenju rada kolega koji još nisu stekli iskustvo u radu na tim sustavima.

Kako će se povećati proizvodni kapaciteti, a dio je zaposlenika otišao je u mirovinu, angažirat će se određen broj novih radnika posredstvom agencije za privremeno zapošljavanje. Na taj će način biti zaposleno najviše novih montažera, snimatelja i tonskih snimatelja, videomiksera, tajnica režije i asistenata. Tako će nova oprema biti potpuno iskorištena, a novi i školovani radnici stjecat će iskustvo u proizvodnji svih vrsta emisija. Njihov će se rad pratiti, a HRT će za nekoliko godina imati novu generaciju stručnoga proizvodnog kadra osposobljenog za najsloženije projekte. Također, nastavlja se honorarno angažiranje mladih redatelja. Njihov rad se prati, od najjednostavnijih prema sve složenijim projektima, a za nekoliko godina imat ćemo veći broj redatelja s iskustvom u proizvodnji svih vrsta programa.

Dizajn i scenografija

Dizajn i scenografija dijele svoj program rada u 2015. godini na devet ciljeva:

 povezivanje dvaju trenutačno odvojenih poslovnih sustava: sustava produkcijskih odjela i ostalih klijenata RJ Dizajn i scenografija (IMS-a, RJ Glazba, HRT centri) – Partis, s poslovnim sustavom RJ DiS – Scenis u jedinstveni sustav upućivanja internih radnih naloga i realizacije proizvodnje iz okvira poslova RJ Dizajn i scenografija – ScenisWEB  kreiranje osnovnih smjernica za uspostavljanje prepoznatljivih vizualnih rješenja HRT-a – scenografije, grafički paketi, virtualna scenografska rješenja – prema pojedinim vrstama programskih sadržaja  jasno definiranje procedure izrade novih vizualnih rješenja u sve faze procesa – utvrđivanje nužnih stavki studije programskog projekta potrebnih za izradu kvalitetnih vizualnih rješenja, fiksni termini izrade idejnog rješenja, jasna definicija obveza i ovlasti u postupku prihvaćanja idejnog rješenja (spreman za realizaciju), termin izrade projektnog rješenja (kod scenografskih doprinosa) te termini same izrade ili realizacije vizualnih rješenja do trenutka prvog korištenja (snimanja)  uspostavljanje poslova i procesa u odsjeku Skladišta, odjel Realizacija scenografije – zapošljavanje voditelja odsjeka Skladišta sa zadacima klasificiranja, sistematiziranja i uvođenja baze podataka scenografskih elemenata, garderobe i rekvizite, te uspostavljanja poslovnih procesa za njihovu dostupnost za potrebe ponovnog korištenja u istim ili novim projektima  donošenje Pravilnika o gospodarenju scenografskim elementima, garderobom i rekvizitom kao temelja za funkcioniranje odsjeka Skladišta i podrške redovitim procesima proizvodnje

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 39 www.hrt.hr

 uspostava kriterija i smjernica za proizvodnju u virtualnom setu (studiju) HRT-a na temelju dokumenta Uputa s osnovnim smjernicama za proizvodnju u virtualnom studiju HRT-a, s pripadajućim edukativnim pamfletom za korisnike virtualnog seta – Uvod u realizaciju virtualnih studijskih setova, te tlocrta graničnih i tipičnih postava kamera u virtualnom studijskom setu  definiranje i kodifikacija univerzalnih scenskih elemenata kako bi se osigurala polivalentna podloga za primjenu scenografskih rješenja (podesti, praktikabli, nosači blendi) koji bi zauzimali minimalno skladišnog prostora i bili višekratno iskoristivi  uspostavljanje informativnog centra RJ na intranetu HRT-a (odjeljak RJ Dizajn i scenografija) za poslove iz RJ Dizajn i scenografija, s dokumentima važnima za klijente (produkcijske odjele, IMS) i vezanima za procese, procedure, upute, smjernice, te potencijalno s bazama podataka skladišnih resursa  standardizacija proizvodnje programskih sadržaja prema studijskim resursima HRT-a; predodređeni studijski kapaciteti za pojedine vrste programskih sadržaja u skladu s načinima proizvodnje – dnevni studio, informativni program, zabavni i glazbeni šou-program, zabavno- informativne emisije individualnog karaktera, kvizovi, razgovorne emisije kulturnoga, obrazovnoga, znanstvenog karaktera, sportski sadržaji, dječji i školsko-obrazovni program

Glazba

Temeljni prioriteti i ciljevi koje RJ Glazba planira ostvariti u 2015. godini odnose se na intenziviranje sinergije s produkcijskim odjelima radi zajedničkog kreiranja inovativnih programskih sadržaja posvećenih umjetničkoj i tradicijskoj glazbi, stvaranja preduvjeta za dugoročnije planiranje i prelaska na trogodišnju projekciju rada glazbenih ansambala. Jedan od važnijih ciljeva je i rast broja posjetitelja koncertnih ciklusa Simfonijskog orkestra, Zbora i Jazz orkestra i s tim u vezi povećanje prihoda od ulaznica, što se može postići pojačanim promotivnim aktivnostima i snažnijom prepoznatljivošću HRT-ovih ansambala te brigom o odgoju nove koncertne publike u sklopu redovitih, prilagođenih, poučnih i zabavnih projekata za djecu. Među važnijim ciljevima treba istaknuti i poticanje glazbenog stvaralaštva kroz instituciju rezidencijalnog skladatelja, narudžbe novih djela i natječaja za nove skladbe, izrada pravilnika o audicijama za Simfonijski orkestar, Zbor, Jazz orkestar i Tamburaški orkestar HRT-a te pravilnika o radu Simfonijskog orkestra HRT-a, Zbora, Jazz orkestra i Tamburaškog orkestra HRT-a. Također ističemo izbor umjetničkog voditelja Jazz orkestra HRT-a na temelju Pravilnika o radu Jazz orkestra i suradnju s drugim kulturnim institucijama, kao što su dvorana Lisinski, Koncertna direkcija Zagreb, Hrvatsko društvo skladatelja i festivali. Također je potrebno osigurati sredstava iz proračuna Grada Zagreba i Ministarstva kulture RH za određene projekte glazbenih ansambala HRT-a te poticati međunarodnu kulturnu suradnju sudjelovanjem Simfonijskog orkestra HRT-a na Festivalu francuske glazbe u Hrvatskoj, suradnju Jazz orkestra s gradom Aarhausom i orkestrom Metropolitan, suradnju s regionalnim festivalima Nomus, Svem te s tim u vezi osigurati sredstava iz proračuna Ministarstava kulture Republike Hrvatske i Francuske, Ministarstva vanjskih poslova, EU fondova.

Arhivi i programsko gradivo

RJ Arhivi i programsko gradivo aktivno će sudjelovati u radu organizacije FIAT/IFTA, te u projektima Presto Centre, kao najvišim svjetskim referentnim centrima audiovizualne arhivistike. Na taj će se način prenositi aktualnosti, iskustvo i znanje iz makrookruženja u mikrookruženje. Zbog rezultata

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 40 www.hrt.hr postignutih u proteklom razdoblju HRT ima svojeg člana u Izvršnom odboru FIAT/IFTA-e čime je učinjen velik stručni iskorak. U sljedećoj godini nastavit će se vrlo dobra suradnja s Hrvatskim državnim arhivom, te je u pripremi prijedlog za zajedničke projekte u interesu javnosti. RJ Arhivi i programsko gradivo će tijekom 2015. godine, u suradnji s HRT Akademijom, organizirati internu edukaciju svih zaposlenika za pojedine segmente arhivistike, a posebno onih zaduženih za rad s arhivskim gradivom izvan Zagreba, za koje je predmetno nužno, radi kvalitetnije provedbe odredbi novoga internog Pravilnika o upravljanju registraturnim i arhivskim gradivom, sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Očekuju se rezultati sindicirane aplikacije za sredstva iz EU fondova kako bi se pokrili troškovi ukupne digitalizacije arhivskoga gradiva HRT-a. Predmetna aplikacija sastavni je dio kataloga projekata RH koji je vodilo Ministarstvo kulture. Najveći tehnološki izazov tijekom 2015. godine jest potpuna implementacija digitalne produkcijske linije i definiranje te provedba novih standarda pohrane i čuvanja arhivskoga gradiva u digitalnom okruženju. Zaključno, RJ Arhivi i programsko gradivo pokreće proces definiranja svih funkcionalnosti integralnoga softverskog rješenja koje će omogućiti lakše i samostalnije pretraživanje i pregled sadržaja u arhivskoj bazi podataka, primijenit će se model optimalnog upravljanja metapodacima i stvoriti pretpostavke za razvoj tezaurusa.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 41 www.hrt.hr

2.3 TEHNOLOGIJA

Uz osnovne djelatnosti na tehničkoj realizaciji programskih zahtjeva te osiguranju tehničkih uvjeta u redovitoj proizvodnji radijskih i televizijskih programa u studijima i na terenu, u 2015. godini planiramo dodatnu tehnološku modernizaciju opreme te povezivanje u svedigitalno proizvodno okruženje sjedišta u Zagrebu sa svim HRT centrima u Hrvatskoj. Razmjena vijesti i informacija bit će moguća između bilo kojeg dijela mreže HRT-a. Potrebna infrastruktura temeljit će se na informatičkoj tehnologiji, sukladno strateškim ciljevima i Programu restrukturiranja HRT-a. Mogućnost snimanja i obrade te javljanja uživo već sada je bitno poboljšana jer se koristi najnovija mobilna tehnologija pa će se u tom smjeru dodatno ulagati i u sljedećoj godini. Namjera je i dalje ulagati u male i lagane, ali istodobno kvalitetne kamere kako bi se videonovinarima omogućila velika fleksibilnost rada. Međusobno integrirana i tehnički usklađena tehnologija osigurat će sveobuhvatnu multimedijsku proizvodnju programskih sadržaja za potrebe svih programskih izlaza i formata za televiziju, radio i nove medije. Cilj je omogućiti bržu distribuciju.

Tehnološke službe

Istraživanje i razvoj

Osnovni zadaci tehnološke službe Istraživanje i razvoj u 2015. godini bit će:  praćenje razvoja digitalnoga terestrijalnoga i satelitskog emitiranja i sudjelovanje u raspravama o II. digitalnoj dividendi  prezentacija i provedba pilot-projekata temeljenih na Hbb TV, DVB-S2 i sličnim tehnologijama  praćenje ostalih tehnoloških trendova i izrada prijedloga za njihovu primjenu  vođenje projekta novoga programskog kanala za područje sjeverozapadne Hrvatske. Cilj je do kraja 2015. godine ojačati ovu Službu kako bi mogla samostalno upravljati i voditi projekte u svim vertikalama PJ Tehnologija.

Planiranje i praćenje

Uz redovito obavljanje controlling funkcije u PJ Tehnologija koji obuhvaća predviđanje, planiranje, budžetiranje i kontrolu troškova, odnosno planiranje i praćenje realizacije te odstupanja stvarnih od planiranih vrijednosti režijskih troškova, služba Planiranje i praćenje u 2015. godini planira uvesti analitičke postupke i modele radi postizanja ciljeva na temelju optimalnog angažiranja troškova, i to:  analize koje pokazuju kretanje troškova ovisno o promjeni okolnosti u kojima su nastali  analizu uzroka odstupanja od predviđenih veličina  zadržavanje troškova u prihvatljivim granicama s obzirom na opseg aktivnosti  usklađenje tekuće strukture troškova te uvođenje metoda za utvrđivanje optimalnog stupnja korištenja kapaciteta  utvrđivanje viškova kapaciteta te njihov eventualni plasman na tržište  osiguranje informacija ravnatelju PJ Tehnologija za izbor između alternativa radi postizanja optimalnih ekonomskih rezultata.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 42 www.hrt.hr

Mrežni sustavi digitalne proizvodnje

U 2015. godini u RJ Mrežni sustavi digitalne proizvodnje planiran je nastavak obnove i povećanja funkcionalnosti NRCS sustava i konsolidacije digitalne proizvodne infrastrukture radija i televizije, i to:  zamjena i nadogradnja postojeće opreme u NRCS okruženju  proširenje kapaciteta sustava za pohranu materijala  integrirani newsroom prostorno slijedi reorganizaciju HRT-a, odnosno uspostava IMS-a. Cilj je jedinstvenim središnjim deskom objediniti prikupljanje informacija te omogućiti njihovu distribuciju u svim formatima i prema svim platformama. Središnji, jedinstveni desk omogućit će bolje planiranje, te optimalno korištenje ljudskih i tehničkih resursa. Stvaraju se preduvjeti za povezivanje organizacijskih i tehnoloških proizvodnih procesa. Prostorna razjedinjenost informativnog deska HTV-a i HRA, redakcija i tima multimedija riskantna je za uspjeh funkcionalnosti IMS-a, te otežava tehnološko povezivanje proizvodnih sustava. Realizacijom projekta integriranog newsrooma omogućit će se potpuna funkcionalnost IMS-a i ispunjavanje programskih obveza  ostvarivanje preduvjeta za prelazak na HD format u NRCS okruženju  nabava novih licencija  nabava potrebnih sučelja i priprema postojećih sustava za povezivanje s budućim sustavom CMS  povećanje funkcionalnosti sustava za razmjenu AV sadržaja  nadogradnja sustava za prihvat AV sadržaja  konsolidacija produkcijske mrežne infrastrukture  proširenje sustava studijske grafike za R6  proširenje sustava za kontribuciju putem mobilnih mreža  projektiranje i izgradnja dislociranog produkcijskog sustava Čakovec  priprema za digitalizaciju gramofonskih ploča

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 43 www.hrt.hr

Radijska tehnika

Nastavak uvođenja novih i obnavljanja starih produkcijskih tehnologija u 2015. godini, obuhvatit će:

 rekonstrukciju montažne režije R5 za snimanje programa  rekonstrukciju montažne režije R12 za snimanje programa  obnovu reporterskog vozila u terenskoj tehnici  nabavu ostale studijske i reporterske opreme kao zamjenu za dotrajalu, dodatno opremanje novinara i reportera  zamjenu neispravnih i nadogradnju postojećih sustava veza 400 MHz  izmjenu dotrajalih akustičkih elemenata u gluhoj komori DR-02 i ostalim montažnim režijama  redovitu zamjenu produkcijske opreme za snimatelje i terenske snimatelje radi osiguravanja produkcijske kvalitete i pouzdanosti  terenske ekipe Radijske tehnike s tehničarima i vezama pokrit će sva mjesta s kojih će se javljati radijski novinari u program HRA, a tonskim kolima i tonskim studijima sve koncerte i sva glazbena snimanja  od većih projekata koje ćemo u tom razdoblju odraditi sukladno planu proizvodnje (kao i prijašnjih godina) treba istaknuti: Snježnu kraljicu, Bienale, niz koncerata klasične glazbe (cijeli festival Sv. Marka, koncerti SO HRT-a, ciklus Sfumato, itd.), većinu ljetnih festivala zabavne, narodne i ozbiljne glazbe, otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara i Splitskog ljeta, Porin, Međunarodni festival igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić – Hvar, Smotre folklora u Metkoviću i Zagrebu

Televizijska tehnika

U 2015. godini RJ Televizijska tehnika planira nabaviti novu tehnologiju radi unapređenja proizvodnje i emitiranja programa te kvalitete rada same radne jedinice, i to kako slijedi:

 HD videomiješala za studio 9 predviđena su u sklopu projektne cjeline omogućavanja proizvodnje HD signala u televizijskim studijima  novi optički kodeci potrebni su u sklopu projektne cjeline omogućavanja proizvodnje HD signala u televizijskim studijima  novi scan konverteri zamijenit će zastarjele i istrošene uređaje  novi mikrofoni, zvučnici i tonska oprema kao zamjena za istrošenu terensku i studijsku tonsku opremu, te opremu za višekanalno snimanje  dva nova krana i dvije nove PTZ kamere za pogon Posebni uređaji kako bi se poboljšali uvjeti i kvaliteta rada

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 44 www.hrt.hr

Odvijanje programa

RJ Odvijanje programa u 2015. godini planira sljedeće projekte:

 proširenje centralnoga matričnog sustava. Postojeći centralni sustav za povezivanje i distribuciju AV signala proširuje se do kapaciteta 512 ulaza i izlaza te nadograđuje na mogućnost distribucije signala visoke razlučivosti, čime se priprema tehnološka infrastruktura za proizvodnju i emitiranje televizijskih programa u HD-u  nabava tonskih uređaja za zamjenu ISDN tehnologije. Zbog najave telekom operatera o prestanku dostupnosti ISDN-a, HRT mora zamijeniti postojeće uređaje za javljanje i komunikaciju novim uređajima koji se temelje na IP tehnologiji  nabava i implementacija produkcijskoga i arhivskog tapeless sustava. Taj će sustav potpuno promijeniti proizvodnju i obradu emisija na HRT-u u Zagrebu koja se sada temelji na magnetoskopima (linearni način rada)  arhivski sustav osigurat će bazičnu tehnološku infrastrukturu za digitalizaciju arhivskoga gradiva, te veću dostupnost arhiviranog materijala za pregled i korištenje  obnova multimedijalne režije  u sklopu odvijanja radijskoga programa predviđa se zamjena dotrajalih uređaja u multimedijalnoj režiji koja proizvodi programski sadržaj za radio, televiziju i internet

Proizvodne tehnologije

Osim redovitog održavanja audio i videoopreme, optičkih i elektromehaničkih komponenti koji se koriste u proizvodnji sadržaja, rješavanje kvarova na opremi pod garancijom, kontakte s ovlaštenim serviserima i dobavljačima, RJ Proizvodne tehnologije sudjelovat će u realizaciji niza velikih projekata koji su vrlo važni za budućnost poslovanja HRT-a, bilo kao nositelja poslova ili dio tima:

 projektiranje i montaža nove televizijske opreme u HRT centru Čakovec  projektiranje, preseljenje (s dvije lokacije na jednu) i montaža HRT centara Pula  projektiranje i montaža radijskih studija u HRT centru Čakovec i Šibenik  projektiranje i ugradnja matričnog sustava u HRT centrima Rijeka i Split  nadogradnja HRT centara Zadar, Dubrovnik, Šibenik s opremom za radnu pohranu i arhivu  projektiranje i montaža opreme prema projektima  sudjelovanje u projektu IMS-a Trg

Brza multimedijska tehnika

Program rada radne jedinice Brza multimedijska tehnika uključuje nove investicijske tehnološke projekte, nastavak unapređenja radnih procesa, povećanje efikasnosti ljudskih resursa te postizanje optimalne organizacijske strukture. Od investicija u tehnologiju koje će se provoditi unutar RJ Brza multimedijska tehnika mogu se izdvojiti:  nabava triju dodatnih Ka-band multimedijskih satelitskih vozila koja će dodatno povećati učinkovitost rada na terenu te smanjiti troškove ljudskih resursa i zakupa satelitskih prijenosnih kapaciteta

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 45 www.hrt.hr

 tehnološki sustav za digitalizaciju, unos, pripremu, obradu, kontrolu, ali i pohranu audiovizualnih sadržaja za potrebe OTT (Over the Top) platforme, ali i postprodukcije, te distribucije na ostalim distribucijskim platformama  priprema internih resursa za novu uslugu Hrvatske radiotelevizije namijenjenu upravljanju digitalnim audiovizualnim sadržajima za prikaz na računalnim i mobilnim platformama i objavljivanju na njima  nabava procesne opreme nužne u proizvodnji informativnog programa u televizijskim režijama 4 i 5  uvođenje učinkovitijih radnih procesa u programski kanal HRT 4, što podrazumijeva korištenje sustava automatizacije;  uvođenje usluge prijenosa TMC (Traffic Message Channel) prometnih informacija putem HR 2 radijskoga programskog kanala

Osim tehnoloških projekata, u Planu za 2015. godinu je i održavanje postojeće dinamike te dodatno povećanje pokretljivosti ljudskih resursa, kako u RJ Brza multimedijska tehnika tako i u PJ Tehnologija. Sukladno tomu očekuje se veća učinkovitost ljudskih resursa, smanjenje troškova, stjecanje novih vještina i znanja svih zaposlenika uključenih u proces, te stvaranje preduvjeta za povećanje proizvodnje i bolje ispunjavanje funkcije javnog servisa.

Informacijska i komunikacijska tehnologija

U 2015. godini nastavlja se s konsolidacijom infrastrukture RJ IKT s drugim radnim jedinicama, uključujući mrežne sustave, poslužiteljsku infrastrukturu i infrastrukturu za pohranu podataka. Poseban naglasak bit će na reorganizaciji i čvršćoj integraciji HRTnet i Tehnet infrastrukture koje čine okosnicu za budući tapeless projekt. Integracija mrežnih infrastruktura predviđa investicije u pasivnu mrežnu infrastrukturu radi zamjene dotrajalih elemenata i izrade jedinstvene pristupne i jezgrene mreže, te u aktivnu mrežnu infrastrukturu s propusnošću i raspoloživošću potrebnom za tapeless sustav. Mrežnu integraciju prati i implementacija jedinstvenog sustava za autorizaciju korisnika. Uz mrežu, radna jedinica bit će uključena i u druge dijelove infrastrukture tapelessa, uključujući duboku arhivu i nearline sustav za pohranu podataka te izradu specifikacije za traffic sustav i njegovu integraciju s Partisom. Usporedno s ulaganjima u središnji informacijski sustav planirane su i investicije u informacijske sustave centara, posebno s naglaskom na cloud pristup udaljenom radu. Također je planirana zamjena dotrajalih računala novima. Nastavno na investicije u infrastrukturu, planirane su i investicije u informacijske sustave s fokusom na poboljšanje radne učinkovitosti i nove funkcionalnosti. Ova grupa investicija odnosi se na proširenje SAP funkcionalnosti, posebno u domeni financijskog modula, implementaciju sustava za upravljanje ljudskim potencijalima, modernizaciju sustava za upravljanje pristojbom uz uvođenje terminala za kontrolu pristojbe, te proširenje sustava za upravljanje transportom. Također je planiran integracijski projekt putnih naloga koji će povezati sve sustave koji se koriste pri planiranju dokumentacije i izračuna troškova putovanja. Uz investicijske projekte radna jedinica nastavlja s razvojem i primjenom Partis sustava, posebno u segmentu automatizacije odvijanja programa te planskih aktivnosti u domenama resursa i programske sheme. Također su planirani kontinuirani napori u segmentu optimizacije radnih procesa, posebno u domeni informacijske sigurnosti.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 46 www.hrt.hr

Energetika

U RJ Energetika planira se zamjena infrastrukture i dijelova postrojenja radi održivog razvoja. Tehnološki razvoj HRT-a nije moguć bez zamjene energetske opreme stare 25 do 30 godina. Posljednjih desetak godina nije se ulagalo u obnovu infrastrukture. Zamjena opreme i energetskih razvoda prilagođava se zakonskoj regulativi, stanju na tržištu, novim tehnologijama, te se dijelom provode mjere energetske učinkovitosti:

 rekonstrukcijom elektrotehničkih instalacija dvostrukog UPS napajanja režije 5 i studija 5 osigurat će se pouzdanost i redundancija neprekinutog napajanja režija informativnog programa HTV 4;  rekonstrukcijom elektrotehničkih instalacija UPS napajanja dijela Mastera zamijenit će se stara mreža napajanja, smanjiti incidenti i spriječiti prekidi programa  projektiranjem i preuređenjem prostora Patia, II. kat zgrade B-10 integrirat će se i zamijeniti elektrotehničke instalacije neprekinutog napajanja režije 4 i studija 4, te osigurati potrebna redundancija i pouzdanost napajanja informativnog programa  ugradnjom energetskih mjernih uređaja osigurat će se ušteda energije do 30 % i uvid u realno isporučenu i preuzetu energiju unutar cjelokupnog sustava  zamjenom sustava za omekšavanje tehnološke vode osigurava se pouzdanost rada kompletnog HVAC sustava i smanjenje troškova održavanja (smanjuje se mogućnost korozije i taloženja kamenca na preko 150.000 m3/h vode u protoku)  rekonstrukcijom bazena za vodu rashladnih tornjeva (kapacitet 50 m3) povećava se sigurnost rada postrojenja s obzirom na to da je u prizemlju zgrade, točno ispod, smješteno srednjenaponsko postrojenje  projektnim rješenjem zamjene magistralnog cjevovoda osigurat će se priprema opsežnog projekta zamjene stare infrastrukture i otklanjanja mogućnosti puknuća cjevovoda  projektnim rješenjem dodatnog hlađenja CU i režije 8 osigurat će se priprema cjelogodišnjeg hlađenja navedenih prostora i odvajanje od centralnoga rashladnog sustava čime će se rasteretiti rashladnik vode velikog kapaciteta te uštedjeti energija;  projektnim rješenjem zamjene VN postrojenja osigurava se prvi dio fazne zamjene malouljnih prekidača čija je proizvodnja prestala prije 25 godina, pa za njih nema rezervnih dijelova i postoji malo ovlaštenih servisera  zamjenom dizala P9 osigurat će se siguran rad i korištenje dizala u kuhinji, zgrada B-20;  u projektima preseljenja HRT centara Čakovec i Varaždin i HRT centra Pula obavit će se dio radova na elektroenergetskom i klimatizacijskom razvodu tehnoloških prostora, te sudjelovati u nadzoru izvođenja radova

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 47 www.hrt.hr

2.4 POSLOVANJE

Glavni ciljevi PJ Poslovanje u 2015. godini su:

1. osigurati financiranje tehnološke modernizacije u skladu s Programom restrukturiranja HRT-a 2. izraditi model utvrđivanja ukupnih troškova i izvješćivanja o njima radi ostvarivanja ciljeva Financijskog plana HRT-a za 2015. godinu, te uspostaviti cjeloviti sustav upravljanja troškovima programa i proizvodnje 3. razviti proces višegodišnjeg poslovnog planiranja i izraditi najmanje trogodišnji poslovni plan 4. centralizirani odjel kontrolinga staviti u punu funkciju kako bi prema suvremenim načelima pratio strukturu upravljanja ključnih pokazatelja poslovne uspješnosti HRT-a i izvješćivao o njemu 5. unaprijediti proceduru izrade i rebalansa poslovnog plana s jasno dodijeljenim odgovornostima za rashode na strateškoj i operativnoj razini te precizno definiranim rokovima provedbe zadataka procedure 6. organizacijski razviti proces prodaje vlastitih programskih sadržaja i usluga u skladu sa Strategijom poslovanja i razvoja HRT-a 7. izraditi i primijeniti proceduru izrade, vrednovanja i usvajanja investicijskih prijedloga 8. planiramo nastaviti poboljšavati postojeća rješenja za provedbu diobe javnih i komercijalnih prihoda i rashoda, te sustava izvještavanja o provedbi podjele u skladu s člankom 38. Zakona o HRT-u. Navedena rješenja tražit će se u sukladnosti s rješenjima utvrđenima projektom utvrđivanja ukupnih troškova proizvoda (uvođenje troškovnog računovodstva, odnosno utvrđenja ukupnih troškova programa i proizvodnje programa).

Prioriteti u radu u 2015. godini ravnatelja PJ Poslovanje i ukupne poslovne jedinice Poslovanje bit će financijsko konsolidiranje poslovanja, prije svega uravnoteženje bilance prihoda i rashoda, osiguravanje svih potrebnih financijskih, operativnih poslovnih, prostornih i logističkih uvjeta potrebnih za nesmetano odvijanje procesa programa i proizvodnje, te rad na aktivnostima vezanima uz unapređenje organizacije, koje uključuju izradu i doradu pravilnika i procedura koje se odnose na poboljšanje provedbe poslovnih procesa unutar svih organizacijskih jedinica.

U 2015. godini planiramo izraditi model utvrđivanja upravljanja troškovima programa i proizvodnje baziranima na vlastitim resursima, iz vlastita arhiva te modela ukupnih troškova za nabavljene sadržaje. Temeljni preduvjeti za uspostavljanje sustava planiranja i izvješćivanja o ukupnim troškovima programa i proizvodnje su: priprema i izrada procedura i informacijskih sustava za poslovno planiranje i praćenje troškova organizacijom, utvrđivanjem politika i načela internih i eksternih troškova programa, utvrđivanjem internih cijena resursa i usluga i dr.

Novim procedurama i metodologijom financijskog planiranja omogućit će se praćenje troškova koji se jasno i izravno vežu za strateške ciljeve, ciljeve programskog usmjerenja i ciljeve programa rada. U skladu s tim potrebno je osigurati svu potrebnu poslovnu infrastrukturu za alociranje internih neizravnih troškova na programske kanale i proizvodne projekte te pripremiti i primijeniti poslovne politike koje će se primjenjivati na interne profitne centre.

PJ Poslovanje u 2015. godini uspostavit će proces višegodišnjeg poslovnog planiranja i izraditi najmanje trogodišnji plan poslovanja, te poboljšati praćenje izvršenja, analiziranje odstupanja od planiranih iznosa i izvješćivanje u skladu sa zakonskim i internim aktima HRT-a.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 48 www.hrt.hr

U 2015. godini potrebno je pripremiti politike i metodu razlučivanja fiksnih i varijabilnih troškova, da bi se u izradi plana za 2016. godinu pokrili fiksni troškovi budžetom programa uz optimalnu iskorištenost svih postojećih resursa Kontinuiranim promjenama i upravljanjem njima očekujemo uštede na rashodovnoj strani te stabilno i redovito podmirenje dospjelih obveza. Projekti e-faktura (digitaliziranje ovjeravanja faktura), e-plaća (elektroničko primanje platnih listića na e-adresu), modernizacija sustava za naplatu RTV pristojbe (u području fakturiranja i izvještavanja – billing i reporting), prodaja nefunkcionalne imovine (zgrada Radio Pule, Vila Dubravka u Dubrovniku), projekt o spomen-obiljeu Ledereru, projekti su koji se planiraju ostvariti u poslovnoj jedinici Poslovanje.

Poslovne službe

Kontroling

Kontroling organizira i upravlja poslovnim planiranjem svih ustrojbenih jedinica HRT-a. U postupku poslovnog planiranja pomaže pri utvrđivanju poslovnih ciljeva te ključnih pokazatelja uspješnosti za svaku poslovnu jedinicu i HRT u cjelini. Predlaže politike i procedure poslovnog planiranja na razini HRT-a. Kontroling izrađuje poslovni plan i operativne planove čija će se provedba pratiti mjesečnim izvješćima, kako bi se stvorila podloga poslovodstvu za donošenje strateških odluka. Pripremit će godišnji izvještaj za 2014. godinu. Utvrđuje i uvodi redovite primjene modela alokacije prihoda i rashoda na javne i komercijalne radi utvrđivanja stvarnih troškova pojedinačnih i skupnih proizvoda HRT-a. Prati operativne troškove i prihode nastale u svakodnevnom funkcioniranju HRT-a, strukturu te pravila za konzistentno planiranje, praćenje i sučeljavanje planskih i ostvarenih vrijednosti. Za potrebe vanjskih korisnika podataka o poslovanju HRT-a (Vlada RH, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Državni zavod za statistiku, poslovne banke i drugi) priprema sve potrebne podatke i analize. U suradnji s Međunarodnim poslovima HRT-a prikupit će i obraditi podatke potrebne za statističku skupinu EBU-a.

Informatička podrška poslovanju

Odjelu Informatička podrška poslovanju osnovni je zadatak pružanje neposredne informatičke podrške zaposlenicima Poslovanja u korištenju poslovnih informacijskih sustava. Odjel će i dalje u obavljanju složenih poslova u poslovnim informacijskim sustavima, za koje su potrebna informatička znanja za praćenje i poznavanje poslovnih informacijskih sustava HRT-a, biti ključna poveznica između krajnjeg korisnika i isporučitelja poslovnih sustava. Ključni element za nastavak uspješne podrške je i kontinuirano samostalno obrazovanje za svladavanje postojećih vrlo kompleksnih informatičkih sustava da bi se u što većoj mjeri postigla samostalnost podrške uz istodobno što manji angažman isporučitelja sustava.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 49 www.hrt.hr

Služba poslovne sigurnosti

Novoosnovana Služba poslovne sigurnosti obavljat će poslove organiziranja sigurnosti ljudi i imovine, te praćenja i izvješćivanja primjene zakonskih propisa iz područja sigurnosti na radu i zaštite okoliša. Koordinator te službe izradit će u 2015. godini Pravilnik poslovne sigurnosti kojim će se utvrditi zaštita sigurnosti poslovnih procesa i informacija svojih radnika i imovine HRT-a. Pravilnikom i politikama poslovne sigurnosti definirat će se zaštita povjerljivosti (prema kategorijama važnosti), dostupnosti i raspoloživosti informacija HRT-a. Koordinator poslovne sigurnosti i drugi odgovorni radnici Službe poslovne sigurnosti kontinuirano će educirati sve radnike HRT-a da bi se što prije uočili mogući sigurnosni rizici te što uspješnije provodila kontrola kojom će se ti rizici ukloniti. Implementacija poslovnih politika i načina rada Službe temeljit će se na zakonskim propisima Republike Hrvatske, međunarodnim standardima i internim aktima HRT-a.

Pristojba

Pristojba će aktivnostima i procedurama utvrđenim u Pravilniku o financijskom poslovanju Hrvatske radiotelevizije u 2015. godini nastojati zadržati stabilnost i redovitost prihoda te razvijati sustav ubiranja mjesečne pristojbe od građana i pravnih subjekata u skladu sa Zakonom o HRT-u i Ugovorom HRT-a s Vladom Republike Hrvatske. Podupirat će aktivnosti u vezi s povećanjem prihodovne strane, koje uz redovite uključuju sljedeće zadatke:  nastavak suradnje s leasing kućama u vezi s prikupljanjem podataka o potencijalnim obveznicima plaćanja mjesečne pristojbe  razvoj registra potencijalnih obveznika plaćanja mjesečne pristojbe

 pojačanje kontrole plaćanja mjesečne pristojbe angažiranjem većeg broja vanjskih suradnika-kontrolora  redovito provođenje prekršajnih postupaka  nabava naplatnih uređaja za kontrolore, s pomoću kojih će se moći naplaćivati zaostala pristojba izravno na terenu, karticama  povećano plaćanje mjesečne pristojbe putem internetskog bankarstva (e-uplatnice)  zajedno s odvjetničkim društvima nastavak prikupljanja OIB-a koji nedostaju, čime bi se povećala naplata u ovršnim postupcima

Prodaja

Najveći izazov u 2015. godini HRT-u i dalje je pad gospodarstva i recesija. Oglašivači i njihove agencije sustavno smanjuju svoje budžete te je ukupno tržište oglašavanja u kontinuiranom padu. I dalje treba tražiti sve mogućnosti optimizacije oglasnog prostora i iskoristiti sve zakonski dopuštene oblike oglašavanja kao i nove izvore prihoda produkcijom promidžbenog programa, interaktivnim sponzorstvima i dr. Glavne smjernice poslovanja odjela Prodaja marketinških usluga u 2015. bit će nastavak komunikacije i naglašavanja snage HRT-a, te multimedijski pristup kao najjača konkurentska prednost HRT-a uz interaktivnost kroz podršku drugih medijskih platformi (interaktivna sponzorstva). Iskoristiti ekskluzivni sadržaj (The Voice i slične emisije u vlastitoj produkciji, Dobro jutro Hrvatska dr.) te komunicirati tržištu vrijednost i kvalitetu programa HRT-a te tako „ponderirati“ vrijednost gledanosti.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 50 www.hrt.hr

Prilagoditi se prodajnom politikom realnosti na tržištu, ali posebne pozicije (PT i slično) držati i dalje ekskluzivnima i sadržajem i cijenom. U suradnji s PJ Program popuniti promidžbom sve moguće i zakonski dopuštene oglašavačke pozicije (prekidi unutar programa, Lead in/out, pop up, squeez odjavne role i sl.). Treba pokrenuti produkciju promidžbenih poruka uz usku suradnju s PJ Produkcija i u suradnji s ostalim RJ vezanima za programske sadržaje i produkciju. Također je potrebno ojačati suradnju s postojećim klijentima, odnosno minimalno zadržati realizaciju iz 2014. godine te progresivnom politikom prodaje povećati realizaciju postojećih klijenata i privući nove koji su do sada više ulagali u druge medije u bliskoj suradnji s PJ Program, fokusirati se na sponzorirani program, sponzorske pakete i proizvodnu integraciju (multimedijski sponzorski paketi). Sve je veći fokus na prodaji programskih sadržaja u vlasništvu HRT-a na domaćem ali i na inozemnom tržištu, i to prodajom prava na emitiranje i prava na distribuciju. Detaljnija razrada prodaje programa i usluga fokusira se i na prodaju arhivskoga gradiva HRT-a, glazbenih sadržaja i prodaja DVD-a, otpisane opreme HRT-a, otpada prema zakonskim okvirima te najam studija, rekvizite, garderobe i scenografskih elemenata te tehničkih, organizacijskih i drugih usluga

Nabava

Racionalnim i transparentnim sustavom nabave, RJ Nabava HRT-a će u 2015. godini nastaviti voditi brigu o pravodobnoj nabavi robe, usluga i radova potrebnih za realizaciju ciljeva poslovnih procesa HRT-a, po najpovoljnijim uvjetima za HRT, a u skladu s planiranim sredstvima te zakonskim propisima i internim aktima. U navedenom razdoblju planirane su sljedeće aktivnosti:  prilagodba postupaka nabave sukladno najavljenom donošenju novog Zakona o javnoj nabavi  usavršavanje djelatnika u skladu s obvezama definiranima Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN 6/12) te u skladu s programima edukacije HRT Akademije  inicijativa za objedinjavanje disperziranog skladišnog poslovanja koje je u domeni različitih PJ HRT-a u jedno centralizirano skladište radi daljnjeg unapređenja procesa upravljanja zalihama  daljnje pružanje podrške krajnjim korisnicima u procesu planiranja i realizacije nabave te provedbi investicijskih projekata  dodatno poboljšanje kontrole ponuđenih cijena smještaja i prijevoza u Službi putovanja

Financije i računovodstvo

Osim obavljanja redovitih aktivnosti i zadaća definiranih internim organizacijskim ustrojem i Pravilnikom o financijskom poslovanju, RJ Financije i računovodstvo također će nastojati prijedlozima za izmjene i unapređenje sustava upravljanja troškovima i njihove realizacije sukladno planu stvarati i održavati preduvjete za sanaciju i održavanje likvidnosti. I u 2015. godini planiramo nastaviti s doradom postojećih rješenja za provedbu diobe javnih i komercijalnih prihoda i rashoda, te sustava izvještavanja o provedbi podjele sukladno članku 38. Zakona o HRT-u. Navedena rješenja tražit će se u sukladnosti s rješenjima utvrđenim projektom utvrđivanja ukupnih troškova proizvoda (uvođenje troškovnog računovodstva, odnosno utvrđenja ukupnih troškova programa i proizvodnje programa). Nastavno na najavljene zakonske promjene koje slijede u 2015. godini radi daljnjeg usklađenja sa zakonima EU, ekonomskom politikom RH kao i izmjenama internih pravilnika i procedura, nastavit

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 51 www.hrt.hr

ćemo s prilagodbom i ustrojavanjem promjena u postojećim procesima i poslovnim sustavima (npr. novi obrazac JOPPD i proces putnih naloga). RJ Financije i računovodstvo i nadalje će biti aktivan sudionik u izradi novih internih pravilnika od kojih izdvajamo Pravilnik o upravljanju materijalnom imovinom i zalihama.

Poslovna logistika

Osnovni zadatak RJ Poslovna logistika u 2015. godini je da omogući efikasno provođenje, kontinuirano praćenje, nadzor i analizu izvršenja svih logističkih poslovnih procesa u sklopu HRT-a te pravodobno poduzme određene mjere u slučaju nepoštovanja propisanih vrijednosti.

Strategija i politike ulaganja u poslovne objekte HRT-a u 2015. godini temelje se na analizama isplativosti/izvedivosti investicijskih projekata te, ovisno o stanju, održavanju, raspoloživosti i iskorištenosti imovine.

Detaljnom analizom postojećega logističkog procesa i organizacije te usporedbom s relevantnim referencijama i dobrim praksama, u 2014. godini utvrđeni su nedostaci u organizacijskoj jedinici koja se odnosi na zaštitu i sigurnost radnika i imovine HRT-a. Zbog toga je osnovana nova organizacijska jedinica Službe poslovne sigurnosti čiji će ciljevi u 2015. godini biti znatno poboljšanje sustava upravljanja i praćenja na svim razinama vezanima za organiziranje poslova sigurnosti ljudi i imovine HRT-a, praćenja rada i usluga te izvješćivanja o primjeni zakonskih propisa iz područja sigurnosti na radu i zaštite okoliša.

U odjelu Administracija, urudžbiranje i pismohrana u 2015. godini započet će izlučivanje arhiviranoga gradiva prema definiranim pravilima koja će se uvrstiti u novi Pravilnik o čuvanju, korištenju, odabiranju i izlučivanju arhivskoga i registraturnoga gradiva.

S obzirom na to da je sustav satelitskog praćenja u 2014. godini pokazao velike uštede u troškovima goriva i održavanju vozila, u 2015. godini planira se ugradnja još 100 GPS uređaja u službena vozila, implementacija novih funkcionalnosti u aplikaciji Transport, te uvođenje novih mogućnosti praćenja i alokacije troškova (ENC i trošak goriva).

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 52 www.hrt.hr

2.5 PODRŠKA UPRAVLJANJU

Glavni ciljevi Podrške upravljanju u 2015. godini su:

1. otvoreni dijalog i odgovornost prema javnosti 2. visoko razumijevanje misije, vizije i strategije 3. razvoj lojalnosti, etičnosti, kompetencija i odgovornosti zaposlenika 4. kvalitetna interna komunikacija 5. razvijene multimedijske vještine 6. zadržavanje kvalitetnih kadrova 7. nagrađivanje prema uspješnosti, pravedno i transparentno vrednovanje rada 8. visok stupanj motiviranosti za inovacije 9. optimizirani resursi 10. pravodobno i kvalitetno planiranje (rokovi usklađeni s procedurom)

HRT se predugo zadržao u strukturi "medijskih silosa", ne rješavajući pritom potrebe za produkcijom u novim medijima. Formalno je provedena tranzicija iz organiziranja po medijima u funkcionalnu multimedijsku organizaciju, ali nisu dovoljno regulirane nadležnosti i odgovornosti kroz procese, procedure i matrice odgovornosti. SUJ Podrška poslovanju angažirat će se tijekom 2015. godine na redefiniranju i optimiziranju poslovnih procesa, procedura i odgovornosti.

HRT nema kompetencije adekvatne suvremenim medijima, komunikacijama i tehnologijama, a oslabile su mu i kompetencije za ostvarenje misije u klasičnim medijima. Ako želi biti vodeći javni nakladnik u široj regiji, kompetencije osoblja moraju biti vrhunske. SUJ Podrška upravljanju a osobito HRT Akademija prioritetno će se usmjeriti na edukaciju produkcijskog osoblja u području suvremenih medijskih kompetencija.

U razvoju proizvoda HRT-u nedostaje inovativnost, što je posljedica ne motivirajućeg ukupnog sustava i nedostatka odgovarajućih procedura. Bez ozbiljnog razvoja u sva tri područja, HRT se ne može nositi s konkurentskom tržišnom ponudom. Program restrukturiranja nalaže glavnom ravnatelju brzo integralno i sveobuhvatno ulaganje u strukturni razvoj kojim će se omogućiti kreativno djelovanje i postizanje ciljane pozicije u medijskom okruženju. Bitan preduvjet u ostvarivanju ciljeva restrukturiranja je uspostavljanje čvrstog, transparentnog i suvremenog sustava za pravedno vrednovanje rada.

Uspješnost i održivost HRT-a u velikoj mjeri ovise o povjerenju koje će uživati u javnosti. Povjerenje javnosti u sadržaj i instituciju vrlo je važno kao i opće prihvaćanje solidarnog financiranja i kvaliteta isporučenog programa. Povjerenje se, osim kvalitetnim uslugama, stječe i otvorenom kontinuiranom komunikacijom te uključivanjem i odgovornošću prema javnosti (korisnicima javnih usluga). SUJ Podrška upravljanju preuzima obvezu informirati javnost o poslovnim planovima i rezultatima HRT-a.

SUJ Podrška upravljanju upravljat će ustrojem organizacijske kulture koja će biti samokritična i orijentirana prema krajnjem korisniku (uslužno usmjerena). HRT etičnošću i kompetencijama svojeg osoblja, efikasnošću organizacije i tehnologije te efektivnošću odluka o vrstama javnih usluga koje

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 53 www.hrt.hr pruža mora dosegnuti sposobnost obavljanja poslova javnog nakladnika koja se može usporediti s najboljim primjerima u Europi i vodeću u široj regiji.

Potvrda o visokom razumijevanju misije, vizije i strategije dobivat će se redovitim godišnjim ispitivanjem organizacijske klime.

SUJ Podrška upravljanju razradit će metodologiju i uvesti u postupak strateškog planiranja mjerenje i utvrđivanje željene iskorištenosti resursa prema ciljevima godišnjih planova. Kod zaposlenika, a osobito rukovoditelja poticat će svijest i odgovornost za upravljanje troškovima.

Komunikacije

RJ Komunikacije će u skladu s Planom restrukturiranja i Strategijom HRT-a u 2015. godini kontinuirano promovirati HRT i sve njegove programske sadržaje kako bi putem različitih komunikacijskih kanala povećala programska djelotvornost. Posebnu pozornost posvetit će promociji svojih najvažnijih projekata i novih projekata IMS-a te svojih koprodukcija. Komunikacije će nastaviti jačati svijest o važnosti cross-promocije unutar HRT-a, promovirat će HRT-ova lica, s naglaskom na nastavak njihove uspješne promocije HRT-ovih lica i projekata u lifestyle magazinima, te nastojati utjecati na smanjenje neslužbenih informacija o zbivanjima na HRT-u. Također, nastavit će se s analizom medija. Uspješan projekt organiziranog posjeta HRT-u nastavlja se u 2015. godini jer se pokazao kao kvalitetan kanal komunikacije s našim korisnicima te smo tako u 2014. kroz HRT proveli više od 7000 korisnika. Posebna pozornost posvetit će se poboljšanju komunikacije unutar HRT-a kao iznimno važnom segmentu u sagledavanju nove organizacije i procesa u njoj. Također ćemo kontinuirano podizati razinu komunikacije operatera Kontakt-centra s pretplatnicima HRT-a. Zajedno s Promocijom programa, Komunikacije su jedinstveni kanal promocije programskih sadržaja te zajedno obavljaju funkciju oglašavanja.

Strateški razvoj i međunarodni odnosi

RJ Strateški razvoj i međunarodni odnosi će u 2015. godini, u dijelu strateškog razvoja, nastaviti svojim stručnim radom, analizama i preporukama podupirati aktivnosti strateškog upravljanja, osobito kada je riječ o planu utvrđivanja ključnih pokazatelja uspješnosti i praćenja ostvarivanja ciljeva Strategije i Programa restrukturiranja HRT-a. Integrirat će, usklađivati i razvijati poslovne procese i procedure, osobito one čiji učinak izravno podržava ostvarivanje ciljeva Programa restrukturiranja. U skladu sa Strategijom predlagat će organizacijska i tehnološka poboljšanja, te upozoravati na nedostatke i potrebna poboljšavanja kompetencija. Nadzirat će rad projektnih timova i ostvarivanje ciljeva strateških razvojnih projekata. Upozoravat će na odstupanja u odnosu prema organizacijskim pravilima i procedurama te nastojati uočiti i upozoriti na utjecaj odstupanja od tih pravila na poslovanje. Nastavit će započete projekte utvrđivanja ukupnih troškova proizvoda (što objedinjuje više poslovnih procesa svih poslovnih jedinica) te uspostavljanja jedinstvenog procesa planiranja i izvješćivanja za cijeli HRT. Sudjelovat će u izradi modela i organiziranju primjene novog sustava motivacije te stvaranja poticajnog okoliša za inovativnost u programskom, tehnološkom i organizacijskom smislu.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 54 www.hrt.hr

Međunarodni odnosi

Program rada odjela Međunarodni odnosi za 2015. godinu sastoji se od većih projekata i redovitih zadataka. Dva najveća projekta u 2015. godini su godišnja konferencija EBU Connect 2015 (Cavtat 21. – 23. svibnja 2015., organizacija događaja, hotelskog smještaja i usluga, prijevoza itd.) te radijski dramski festival Prix Marulić (Hvar, lipanj 2015.).

Odjel će pojačati suradnju s Međunarodnim odjelom EBU-a te sudjelovati na organizaciji sastanka dopisnika svih europskih javnih medija u Bruxsellesu. Pojačat će se distribucija EBU-ovih informacija i dokumenata te poticati svijest o važnosti primjene preporučenih rješenja.

Organizirat će se sudjelovanje na MIP-u i MIPCOM-u (proljetni odnosno jesenski međunarodni sajam TV programa). Za to u suradnji s PJ Produkcija i odjelom Promocija medija treba sastaviti prodajni i razmjenski katalog ponuđenih sadržaja te u suradnji s RJ Komunikacije osmisliti tiskane promotivne materijale o HRT-u.

Međunarodni odnosi nastavit će raditi na prodaji i nabavi radijskih i televizijskih programskih sadržaja te dnevno surađivati s inozemnim partnerima.

Međunarodni odnosi radit će na projektima EURANET+ (proširivanju projekta na razmjeni kulture u suradnji s nositeljicom projekta), EAPSM (pitanje usmjerenja asocijacije, pokretanje novih projekata), CMCA (suradnja u organiziranju Sezone Francuske u Hrvatskoj u suradnji s Francuskim veleposlanstvom u RH uz povećanje broja sudionika edukativnih radionica u organizaciji CMCA), COPEAM (projekt Izbjeglice Mediterana, promocija i povećanje broja koprodukcija radija i TV), URTI (ponovo se uključiti kao član te omogućiti preuzimanje sadržaja, pojačati sudjelovanje regionalnih centara u radu i koprodukcijama COPEAM-a).

Cilj je poboljšati suradnju i razmjenu programa te proširiti broj servisa i potvrditi suradnju memorandumima ili ugovorima.

Nastavit će se koordinacija razmjene programskih sadržaja te naručivanja i organiziranja tehničkih usluga. Suradnjom i razmjenom s EBU-om i drugim asocijacijama pomagat će se razvoju proizvodnih projekata na novim platformama.

Nastavit će se s poslovima vezanima za prava objavljivanje programskih sadržaja u satelitskim i kabelskim distribucijama u drugim zemljama (BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Albanija, Slovenija i dr.) te na tehničkoj, pravnoj i financijskoj koordinaciji između EBU-a i HRT-a odnosno HRT- a i drugih subjekata nadležnih za objavljivanje sadržaja na raznim platformama (GLA u SEE, kabel/IPTV i druge tehnološke platforme, OTT, DTH, POC).

Razvojne aktivnosti odjela su edukacija koordinatora i suradnika, osposobljavanje za korištenje europskih fondova te optimizacija kapaciteta i kompetencija ljudskih resursa u odjelu.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 55 www.hrt.hr

Ljudski potencijali

Sukladno planu restrukturiranja HRT-a, program rada RJ Ljudski potencijali u 2015. godini strateški je usmjeren na sljedeća područja rada i razvoja:

 razvoj funkcionalnog upravljanja ljudskim potencijalima koji će omogućiti aktivno i adekvatno upravljanje troškovima rada i povećanju produktivnosti praćenjem i upravljanjem radnim učinkom  razvoj, implementacija i upravljanje odnosima sa socijalnim partnerima tako da se socijalnim dijalogom i uvažavanjem osigura nova platforma koja će omogućiti postizanje strateških ciljeva  provoditi i razvijati program optimizacije radne snage koja će pridonijeti strateškim ciljevima optimizacije troškova rada i uspostave sustava upravljanja troškovima, uz uvažavanje potrebe za novim znanjima, te stjecanje novih vještina i kompetencija, prije svega internim, ali i vanjskim tržištem radne snage  definiranje i razvoj novih znanja, vještina i kompetencija koje će omogućiti adekvatno praćenje tehnološkog razvoja, omogućavajući strateški smjer HRT-a prema multimedijskoj organizaciji  razvit će se i implementirati sustav upravljanja radnim učinkom koji će motivirati rad i postizanje ciljeva, te pokazati koji radnici stvaraju dodanu vrijednost HRT-u. U skladu s tim HRT će osigurati adekvatan način njihova zadržavanja, dodatnog motiviranja i javnog priznanja  iznimno je važno uskladiti individualne i organizacijske ciljeve, što će se dijelom realizirati kontinuiranom komunikacijom misije, vizije, vrijednosti i strategije HRT-a na svim razinama, te dijelom upravljanjem radnim učinkom, što će znatno poboljšati organizacijsku klimu i lojalnost  profesionalnom selekcijom kontinuirano mijenjati negativnu sliku o HRT-u na tržištu rada, te tako steći povjerenje i potaknuti interes mladih stručnjaka zainteresiranih za rad na HRT-u, što će utjecati i na mišljenje javnosti o HRT-u kao poslodavcu  edukacijskim programima, radionicama, definiranim ciljevima i kriterijima uspješnosti osigurati i poticati jasnu, iskrenu i otvorenu internu komunikaciju

HRT Akademija

HRT Akademija će u 2015. godini pridonositi ostvarivanju ciljeva Strategije i programa restrukturiranja HRT-a. U skladu s tim dokumentom i postavljenim ciljevima za 2015. godinu, provodit će programe stručnog usavršavanja zaposlenika HRT-a putem vanjske i interne edukacije radi unapređenja organizacijske kulture, stjecanja novih znanja potrebnih za osobni i organizacijski razvoj, razvoja ljudskih potencijala, poglavito vještina i kompetencija potrebnih za provođenje promjena u skladu s Planom restrukturiranja HRT-a.

Provodit će se:

 obvezni integracijski programi za sve zaposlenike (poslovna etika i kultura, ustrojstvo i procesi, protokoli i radni tijekovi, nadležnosti i odgovornosti)  obvezni programi izobrazbe za rukovoditelje – razvoj poslovnih vještina

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 56 www.hrt.hr

 usko specijalistička usavršavanja i prekvalifikacije  programi usmjereni na razvoj organizacijske pismenosti (govorni i jezični standardi na svim platformama, informatička pismenost)  programi e-učenja  izobrazba nužna za potporu integraciji informativne produkcije i radionice za razvoj mnogostrukih vještina  kontinuirani nadzor i poboljšanje kvalitete rada multimedijalnih dopisnika  izobrazba nužna za potporu uspostave multimedijskih regionalnih centara i dopisništava i prelasku na tapeless sustave produkcije  izobrazba u potpori digitalizaciji i zbrinjavanju audiovizualnoga gradiva  razvoj kompetencija potrebnih za razvoj novih interaktivnih digitalnih sadržaja  organizacija i provedba studentske i učeničke prakse  nastavak provedbe projekta Leonardo da Vinci za 30-ero radnika HRT-a koji će biti poslani na stručno usavršavanje u javne servise EBU-ove mreže (poseban projekt HRT Akademije, EU projekt)  nastavak provedbe projekta Fred at school za razvoj i podizanje svijesti o važnosti europskoga filma i medijske kulture u srednjim školama putem radijske platforme (poseban projekt HRT Akademije, EU projekt)

Pravni poslovi

RJ Pravni poslovi će u 2015. godini nastaviti osiguravati zakonitost poslovanja i sveukupnog djelovanja HRT-a sljedećim aktivnostima:

 štitit će interese HRT-a s pravnog aspekta zastupanjem pred sudovima ili drugim nadležnim tijelima, pravnim savjetovanjem te davanjem stručnih mišljenja utemeljenih na znanjima, vještinama i kompetencijama radnika zaposlenih u RJ  aktivnim sudjelovanjem u izradi internih akata sukladno potrebama razvoja javnog servisa, te u procesu usklađivanja istih sa zakonskom regulativom RH  pružanjem pravodobnih informacija svim zainteresiranim stranama u sklopu HRT-a, vezano za njihovo područje djelovanja  aktivnim sudjelovanjem u procesu ugovaranja te kvalitetnom i pravodobnom izradom ugovora  osiguranjem kvalitetne interne i eksterne komunikacije

Odjel Tajništvo HRT-a organiziran u sklopu RJ Pravni poslovi će nastaviti pružati stručnu i administrativnu podršku tijelima HRT-a, te koordinirati rad s regulatornim i drugim javnim institucijama, te zainteresiranim institucijama.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 57 www.hrt.hr

Interna revizija

Osnovni ciljevi RJ Interna revizija u 2015. godini bit će revidiranje usklađenosti poslovanja sa zakonom, standardima, internim aktima i poslovnom politikom HRT-a, djelotvornosti i učinkovitosti sustava internih kontrola u poslovnim funkcijama te pouzdanosti i točnosti poslovnih informacija. Najvažnije aktivnosti RJ Interna revizija u 2015. godini bit će:  provedba internih revizija prema Planu rada RJ za 2015. godinu te na osnovi naloga Glavnog ravnatelja HRT-a i Nadzornog odbora HRT-a (ad hoc revizije)  izvješćivanje Glavnog ravnatelja HRT-a i članova Nadzornog odbora o provedbi članka 38. i 39. Zakona o HRT-u  kontrola provedbe preporuka prema revizijama iz 2014. godine  inicijativa i pomoć Glavnom ravnatelju/Ravnateljstvu HRT-a pri uspostavljanju upravljanja rizicima  pomoć Glavnom ravnatelju HRT-a u razvoju administrativnih i upravljačkih sposobnosti HRT-a za prevenciju i borbu protiv korupcije u skladu s Akcijskim planom HRT-a za provođenje Antikorupcijskog programa za razdoblje 2014. – 2015.  suradnja s drugim funkcijama unutarnjeg i vanjskog nadzora  stručno usavršavanje radnika RJ – pohađanje seminara, savjetovanja, tečajeva iz područja interne revizije, ali i drugih stručnih područja koja su mogući predmet zanimanja interne revizije (financije, knjigovodstvo, javna nabava)

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 58 www.hrt.hr

Financijski plan HRT-a za 2015. godinu

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 59 www.hrt.hr

III. Financijski plan HRT-a za 2015. godinu

Financijski plan HRT-a za 2015. godinu podržava nastavak provedbe aktivnosti utvrđenih Programom restrukturiranja u svrhu ostvarivanja poslovnih i ostalih ciljeva strategijskog razvoja.

Ukupan planirani prihod za 2015. godinu iznosi 1,417 mlrd. kuna, te je veći za 0,7% od planiranih prihoda za 2014. godinu, a ukupan planirani rashod iznosi 1,403 mlrd. kuna što je gotovo na razini plana u 2014. godini (0,1% više). Projekcija poslovnog rezultata za 2015. godinu iznosi 14 milijuna kuna dobiti. Uzimajući u obzir trenutačne socioekonomske pokazatelje, ovi rezultati poslovanja baziraju se na umjerenom rastu prihoda od RTV pristojbe za 0,8% u odnosu prema 2014. godini uz zadržavanje iste razine rashoda koji su doživjeli strukturnu promjenu.

Temeljnu pretpostavku o stabilnosti poslovanja i ispunjenja zadanih ciljeva čini regulatorna održivost i učinkovitost naplate RTV pristojbe. RTV pristojba za 2015. godinu planirana je u nominalnom iznosu od 80 kuna.

Prihodi od oglašavanja za 2015. godinu planirani su neznatno manji u odnosu na prethodnu godinu. Na visinu prihoda u 2014. godini utjecala je prodaja oglasnog prostora uz prijenose velikih sportskih događaja. Oglašivači i njihove agencije sustavno smanjuju svoje budžete zbog čega je tržište oglašavanja kontinuirano u padu. Zbog toga je očekivani pad prihoda u 2015. godini ublažen dodatnim naporima za osiguranjem novih opcija optimizacije oglasnog prostora i iskorištavanjem svih zakonski dopuštenih oblika oglašavanja te novih izvora prihoda zahvaljujući produkciji promidžbenog programa.

U strukturi rashoda za 2015. godinu vidljivo je značajnije povećanje obima proizvodnje programa u odnosu na ostvarenje u 2014. godini koje je bilo opterećeno visokim troškovima realizacije velikih sportskih događaja (Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu i Zimske olimpijske igre).

Unatoč znatnim i stabilnim prihodima HRT-a, troškovna strana opterećena je visokim udjelom fiksnih troškova od čega najveći dio čine troškovi osoblja, zakonom utvrđena davanja, troškovi odašiljanja i troškovi amortizacije.

Za troškove osoblja planirano je 456,3 milijuna kuna, što je 4,8 %, odnosno 23 milijuna kuna manje nego u 2014. godini zbog planirane relaksacije troškova na temelju odlaska radnika u starosnu mirovinu i daljnjih promjena u broju radnika u skladu s programom restrukturiranja, uglavnom vezanih za procese pokrenute radi prijevremenih i starosnih poticajnih odlazaka u mirovinu za radnike koji su za to stekli zakonske uvjete.

Zbog porasta ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu i u 2014. godini te nastavka tehnološkog restrukturiranja u 2015. godini, vidljivo je i povećanje troškova amortizacije u visini 16,8 milijuna kuna.

Investicijska ulaganja HRT-a u dugotrajnu nematerijalnu imovinu – programske sadržaje zajedno s kapitalnim djelima iz vlastite proizvodnje iznose 149,6 milijuna kuna što je 5,8 milijuna kuna više nego prethodne godine. Plan investicija u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu (bez programskih sadržaja) u 2015. godini iznosi 89,6 milijuna kuna, tj. 6,7 milijuna kuna više nego u 2014. godini.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 60 www.hrt.hr

1. Planirana bilanca

Tablica 1. Planirana bilanca u 000 kn Red. Stanje Plan 31.12.2015. Naziv br. 31.10.2014. 2014.* procjena 1. DUGOTRAJNA IMOVINA 1.007.290 1.032.523 1.022.094 1.1. Nematerijalna imovina 137.503 154.062 147.914 1.2. Materijalna imovina 854.614 863.504 861.179 1.3. Dugotrajna financijska imovina 15.171 14.956 13.000 1.4. Potraživanja 1 1 1 2. KRATKOTRAJNA IMOVINA 355.407 316.500 316.000 2.1. Zalihe 6.968 6.500 6.500 2.2. Potraživanja 300.609 270.000 258.000 2.3. Kratkotrajna financijska imovina 40.932 30.000 41.500 2.4. Novac u banci i blagajni 6.899 10.000 10.000 PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I 3. 30.041 35.000 35.000 OBRAČUNATI PRIHODI UKUPNA AKTIVA 1.392.738 1.384.023 1.373.094 IZVANBILANČNI ZAPISI 461.751 440.000 430.000 PASIVA 4. KAPITAL I REZERVE 584.722 460.183 512.427 4.1. Temeljni (upisani kapital) 805.334 805.334 805.334 4.2. Rezerve 347.955 347.217 340.975 4.3. Preneseni gubitak -696.917 -697.910 -647.922 4.4. Dobit poslovne godine 128.349 5.542 14.040 4.5. Gubitak poslovne godine 0 5. REZERVIRANJA 31.808 34.000 35.000 6. DUGOROČNE OBVEZE 327.740 435.768 330.591 6.1. Obveze po osnovi zajmova 5.369 5.586 5.100 6.2. Obveze prema bankama i dr. fin. institucijama 235.217 343.215 239.635 6.3. Obveze prema dobavljačima (vjerovnicima) 0 6.4. Odgođena porezna obveza 87.154 86.967 85.856 7. KRATKOROČNE OBVEZE 439.950 419.072 460.076 7.1. Obveze prema povezanim poduzećima 0 0 7.2. Obveze za zajmove, depozite i slično 1.122 1.350 1.200 Obveze prema bankama i dr. financijskim 7.3. 168.139 106.315 106.596 institucijama 7.4. Obveze za predujmove 6.152 9.000 8.000 7.5. Obveze prema dobavljačima 81.725 128.707 143.780 7.6. Obveze prema zaposlenima 22.923 25.000 24.000 7.7. Obveze za por., dopr.i druge pristojbe 151.663 140.000 160.000 7.8. Ostale kratkoročne obveze 8.227 8.700 16.500 ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD 8. 8.518 35.000 35.000 BUDUĆEG RAZDOBLJA UKUPNO PASIVA 1.392.738 1.384.023 1.373.094 IZVANBILANČNI ZAPISI 461.751 440.000 430.000 *Plan 2014. se odnosi na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

Planiranu bilancu HRT-a u 2015. godini obilježava zaustavljanje smanjenja vrijednosti dugotrajne imovine zbog investicijskih ulaganja, te smanjenje kreditne zaduženosti zbog stavljanja svih kredita u otplatu na temelju restrukturiranja kreditnih obveza provedenog u 2014. godini i financiranja dijela troškova restrukturiranja (otpremnine i investicije iz ušteda).

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 61 www.hrt.hr

2. Kreditne obveze

Tablica 2. Kretanje stanja kreditne zaduženosti (glavnica) u 000 kn Promjene na glavnici siječanj-prosinac 2015. Datum Stanje Red. Stanje duga Tečajne Banka otplate glavnice br. 31.12.2014. Neto promjena razlike Zaduženja Otplate siječanj - prosinac kredita 31.12.2015. 2015. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Dugoročni 1 krediti 407.445 50.000 -111.214 -61.214 0 346.231 1.1. ST BANKA 9.167 -9.167 -9.167 23.11.2015. 0 1.2. ZABA i HPB 80.382 -24.090 -24.090 30.04.2018. 56.292 1.3. ST BANKA 31.192 -13.332 -13.332 22.05.2017. 17.860 1.4. ZABA-SBER 186.704 -40.164 -40.164 31.08.2019. 146.540 1.5. ST BANKA 100.000 -20.004 -20.004 31.01.2020. 79.996 Novo 1.6. kreditno zaduženje 50.000 -4.457 45.543 30.06.2020. 45.543 Ukupno 407.445 346.231

HRT planira u 2015. godini novo kreditno zaduženje u iznosu od 50 milijuna kuna za financiranje dijela investicija u dugotrajnu materijalnu imovinu. S obzirom na to da se od 2015. godine udvostručuje iznos otplate glavnice kredita zbog reprograma svih kratkoročnih kreditnih zaduženja i njihova stavljanja u otplatu (porast sa 54 milijuna kuna na 111 milijuna kuna) i zadržavanja razine investicija gotovo na razini investicijskih ulaganja u 2014. godini nije moguće samo iz ušteda financirati nova ulaganja iz okvira provedbe programa restrukturiranja i zadržati potrebnu razinu likvidnosti.

Tablica 3. Pregled troškova kamata u 000 kn Trošak kamate Red. Naknada Banka Glavnica Kamata % Razdoblje siječanj – br. % prosinac 2015. 1 2 3 4 5 6 7 Dugoročni 1 457.445 19.543 krediti 2,30%+ prinos trezorskih 23.12.2012.- 1.1. ST BANKA 9.167 0,3 143 zapisa Min. financija 23.11.2015. 31.05.2013.- 1.2. ZABA i HPB 80.382 7,5 0,5 5.840 30.04.2018. 22.05.2014.- 1.3. ST BANKA 31.192 4,4 0,3 1.176 22.05.2017. 30.09.2014.- 1.4. ZABA-SBER 186.704 4,50%+ 1 MJ EURIBOR 0,4 7.859 31.08.2019. 31.01.2015.- 1.5. ST BANKA 100.000 3,78% + 1 MJ EURIBOR 0,3 3.321 31.12.2019. Novo kreditno 01.07.2015.- 1.6. 50.000 5 0,3 1.204 zaduženje 30.06.2020. Ukupno 457.445 19.543

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 62 www.hrt.hr

Plan mjesečne otplate glavnice kredita

Tablica 4. Plan mjesečne otplate glavnice kredita u 000 kn Plan Plan plan Plan Plan Plan Plan Plan Plan Plan Plan Plan Stanje Stanje duga Red. br. Banka siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac duga 31.12.2014. glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica 31.12.2015. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Dugoročni 1. 407.445 -8.968 -8.965 -8.970 -8.957 -8.965 41.032 -9.701 -9.703 -9.709 -9.709 -9.716 -8.883 346.231 krediti 1.1. ST BANKA 9.167 -833 -833 -833 -833 -833 -833 -833 -833 -833 -833 -837 0 1.2. ZABA i HPB 80.382 -2.010 -2.007 -2.012 -1.999 -2.007 -2.010 -2.007 -2.007 -2.010 -2.007 -2.007 -2.007 56.292 1.3. ST BANKA 31.192 -1.111 -1.111 -1.111 -1.111 -1.111 -1.111 -1.111 -1.111 -1.111 -1.111 -1.111 -1.111 17.860 1.4. ZABA-SBER 186.704 -3.347 -3.347 -3.347 -3.347 -3.347 -3.347 -3.347 -3.347 -3.347 -3.347 -3.347 -3.347 146.540 1.5. ST BANKA 100.000 -1.667 -1.667 -1.667 -1.667 -1.667 -1.667 -1.667 -1.667 -1.667 -1.667 -1.667 -1.667 79.996 Novo kreditno 1.6. 0 50.000 -736 -738 -741 -744 -747 -751 45.543 zaduženje Ukupno 407.445 -8.968 -8.965 -8.970 -8.957 -8.965 41.032 -9.701 -9.703 -9.709 -9.709 -9.716 -8.883 346.231

Tablica 5. Plan mjesečne otplate kamata po kreditima u 000 kn Ukupno Plan Plan Plan Plan Plan Plan Plan Plan Plan Plan Plan Plan kamate siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac Red. br. Banka Glavnica 2015 kamata kamata kamata kamata kamata kamata kamata kamata kamata kamata kamata kamata 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Dugoročni 1. 457.445 1.701 1.681 1.656 1.613 1.587 1.553 1.717 1.688 1.641 1.613 1.574 1.518 19.542 krediti 1.1. ST BANKA 9.167 23 21 19 17 15 13 11 9 7 5 3 143 1.2. ZABA i HPB 80.382 530 542 530 519 507 495 483 471 459 447 435 422 5.840 1.3. ST BANKA 31.192 120 116 112 108 104 100 96 92 88 84 80 76 1.176 1.4. ZABA-SBER 186.704 718 707 695 684 672 661 649 638 626 615 603 591 7.859 1.5. ST BANKA 100.000 310 295 300 285 289 284 270 273 259 263 257 236 3.321 Novo kreditno 1.6. 50.000 208 205 202 199 196 193 1.203 zaduženje Ukupno 457.445 1.701 1.681 1.656 1.613 1.587 1.553 1.717 1.688 1.641 1.613 1.574 1.518 19.542

Str. 63

3. Planirani prihodi i rashodi

3.1. Račun dobiti i gubitka

Tablica 6. Račun dobiti i gubitka u 000 kn Razlika Razlika Red. Plan Plan Naziv pozicije plan 2015.- plan 2015./ br. 2014.* 2015. plan 2014.* plan 2014.* 1 2 3 4 5=4-3 6=(4-3)/3

I PRIHODI (1+2) 1.407.655 1.417.167 9.512 0,7%

1. Poslovni prihodi 1.389.655 1.398.017 8.362 0,6% 1.1. Pristojba 1.205.000 1.215.000 10.000 0,8% 1.2. Oglašavanje 121.000 120.000 -1.000 -0,8% 1.3. Dotacije RH 13.700 13.400 -300 -2,2% 1.4. Dotacije EU - 0 - - 1.5. Ostali poslovni prihodi 49.955 49.617 -338 -0,7% 2. Financijski prihodi 18.000 19.150 1.150 6,4%

II RASHODI (3+4) 1.402.113 1.403.127 1.014 0,1%

3. Poslovni rashodi 1.370.588 1.371.627 1.039 0,1% 3.1. Proizvodnja programa 353.332 327.095 -26.237 -7,4% 3.2. Plaće i ostala primanja 479.365 456.317 -23.048 -4,8% 3.3. Vanjski suradnici 20.550 24.763 4.213 20,5% 3.4. Odašiljanje (OIV i drugo) 111.150 115.692 4.542 4,1% 3.5. Energija 17.365 18.446 1.081 6,2% 3.6. Održavanje i leasing 47.996 50.822 2.826 5,9% 3.7. Prava izvođenja, dotacije 125.379 128.590 3.211 2,6% 3.8. Amortizacija 40.261 57.057 16.796 41,7% 3.9. Ostali troškovi 175.189 192.845 17.656 10,1% 4. Financijski rashodi 31.525 31.500 -25 -0,1% III DOBIT/GUBITAK 5.542 14.040 8.498 153,3% *Plan 2014. se odnosi na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

Str. 64 HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA / www.hrt.hr /

Tablica 7. Račun dobiti i gubitka po mjesecima u 000 kn Red. Naziv pozicije Plan 2014.* Plan 2015. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 I PRIHODI 1.407.655 1.417.167 113.285 114.352 115.972 130.993 117.735 121.899 117.199 117.083 117.170 117.385 116.636 117.458 1. Poslovni prihodi 1.389.655 1.398.017 111.656 112.773 114.393 129.414 116.156 120.270 115.620 115.504 115.541 115.806 115.057 115.827 1.1. Pristojba 1.205.000 1.215.000 99.500 100.000 100.000 100.500 101.000 103.000 104.000 104.000 101.000 101.000 100.500 100.500 1.2. Oglašavanje 121.000 120.000 8.015 8.209 9.705 11.151 11.718 10.235 8.197 7.872 10.920 11.368 11.119 11.490 1.3. Dotacije RH 13.700 13.400 1.117 1.117 1.117 1.117 1.117 1.117 1.117 1.117 1.117 1.117 1.117 1.117 1.4. Dotacije EU 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ostali poslovni 1.5. 49.955 49.617 3.024 3.448 3.572 16.647 2.321 5.918 2.306 2.515 2.504 2.321 2.321 2.720 prihodi 2. Financijski prihodi 18.000 19.150 1.629 1.579 1.579 1.579 1.579 1.629 1.579 1.579 1.629 1.579 1.579 1.631 II RASHODI 1.402.113 1.403.127 111.892 102.426 112.836 122.000 107.312 130.781 110.200 102.486 121.400 115.564 111.280 154.951 3. Poslovni rashodi 1.370.588 1.371.627 109.267 99.801 110.211 119.375 104.687 128.156 107.575 99.862 118.775 112.940 108.656 152.321 Proizvodnja 3.1. 353.332 327.095 26.659 24.875 26.084 37.653 26.310 24.430 18.674 22.218 30.439 30.511 30.000 29.243 programa Plaće i ostala 3.2. 479.365 456.317 37.585 34.697 38.292 37.585 36.411 37.671 46.800 36.141 37.671 37.585 36.141 39.736 primanja 3.3. Vanjski suradnici 20.550 24.763 2.178 2.186 2.097 2.082 2.126 1.844 1.739 2.132 2.167 2.067 2.071 2.075 Odašiljanje (OIV i 3.4. 111.150 115.692 9.331 9.865 9.649 9.649 9.649 9.649 9.657 9.649 9.649 9.649 9.649 9.649 drugo) 3.5. Energija 17.365 18.446 1.730 1.715 1.528 1.541 1.430 1.424 1.438 1.438 1.402 1.405 1.584 1.813 Održavanje i 3.6. 47.996 50.822 3.422 3.228 3.837 4.495 3.762 4.167 4.413 4.118 5.568 5.137 4.431 4.244 leasing Prava izvođenja, 3.7. 125.379 128.590 9.860 9.858 10.081 9.857 9.860 9.972 10.475 9.859 9.966 9.863 9.864 19.073 dotacije 3.8. Amortizacija 40.261 57.057 4.308 4.290 4.264 4.766 4.763 4.707 4.859 4.820 4.802 5.243 5.178 5.056 3.9. Ostali troškovi 175.189 192.845 14.196 9.086 14.378 11.746 10.377 34.291 9.522 9.488 17.111 11.479 9.738 41.433 4. Financijski rashodi 31.525 31.500 2.625 2.625 2.625 2.625 2.625 2.625 2.625 2.625 2.625 2.625 2.625 2.629 III DOBIT/GUBITAK 5.542 14.040 1.393 11.926 3.137 8.993 10.424 -8.882 6.999 14.596 -4.230 1.821 5.356 -37.493 *Plan 2014. se odnosi na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

Str. 65

3.2. Plan prihoda

Tablica 8. Plan prihoda u 000 kn Razlika Razlika Red. Plan Plan Naziv pozicije plan 2015.- plan 2015./ br. 2014.* 2015. plan 2014.* plan 2014.* 1 2 3 4 5=4-3 6=(4-3)/3 I Prihodi (1+2) 1.407.655 1.417.167 9.512 0,7% 1. Poslovni prihodi 1.389.655 1.398.017 8.362 0,6% 1.1. Pristojba 1.205.000 1.215.000 10.000 0,8% 1.2. Oglašavanje 121.000 120.000 -1.000 -0,8% 1.3. Dotacije RH 13.700 13.400 -300 -2,2% 1.4. Dotacije EU 0 0 0 - 1.5. Ostali poslovni prihodi 49.955 49.617 -338 -0,7% 1.5.1. Ostali prihodi od prodaje 16.421 11.670 -4.751 -28,9% 1.5.2. Ostali prihodi 33.534 37.947 4.413 13,2% 2. Financijski prihodi 18.000 19.150 1.150 6,4% 2.1. Zatezne kamate (RTV pristojba) 15.400 16.400 1.000 6,5% 2.2. Kamate 1.000 1.050 50 5,0% 2.3. Pozitivne tečajne razlike 1.500 1.700 200 13,3% 2.4. Ostali financijski prihodi 100 0 -100 -100,0% *Plan 2014. se odnosi na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

3.2.1. Javni prihodi

3.2.1.1. RTV pristojba

Planirani iznos prihoda od RTV pristojbe u iznosu od 1,215 mlrd. kuna u skladu je s planiranim prihodima na temelju Ugovora s Vladom Republike Hrvatske, a utemeljen je na aktivnostima vezanima za povećanje baze obveznika plaćanja pristojbe.

- Projekcija planiranog prihoda utemeljena je na sljedećim pretpostavkama: - zadržavanju mjesečne pristojbe na 80 kuna - na umjerenom rastu koji je utemeljen na aktivnostima vezanima za povećanje baze obveznika plaćanja mjesečne pristojbe uz pomoć služba kontrole HRT-a i promjenom statusa korisnika satelitskih kartica u status redovitog obveznika pristojbe - uspostavi kvalitetnije suradnje s leasing kućama u vezi s plaćanjem mjesečne pristojbe za vozila koja su u leasingu.

Str. 66 HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA / www.hrt.hr /

3.2.1.2. Dotacije

Sukladno članku 99. Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske osigurat će 13,3 milijuna kuna godišnje za financiranje proizvodnje i emitiranja međunarodnih programskih kanala i internetski portal Glas Hrvatske. Ostatak planiranih prihoda iz proračuna - 0,1 milijun kuna - odnosi se na očekivane prihode iz proračuna za financiranje projekta Najljepši školski vrt.

3.2.2. Komercijalni prihodi

3.2.2.1. Prihodi od oglašavanja

Negativni tijekovi u gospodarstvu i trenutna recesija predstavljaju izazove u RJ Prodaja za 2015. godinu. Oglašivači i njihove agencije sustavno smanjuju budžet te je ukupno tržište oglašavanja u kontinuiranom padu. I dalje treba tražiti sve mogućnosti optimizacije oglasnog prostora i iskorištavanje svih zakonski dopuštenih oblika oglašavanja te nove izvore prihoda produkcijom promidžbenog programa.

Nastavit ćemo komunicirati i isticati snagu HRT-a te multimedijski pristup kao najjaču konkurentsku prednost HRT-a uz interaktivnost podrškom drugih medijskih platformi (interaktivna sponzorstva). Iskoristit ćemo ekskluzivni sadržaj (The Voice i slične emisije u vlastitoj produkciji, npr. Dobro jutro Hrvatska) te komunicirati tržištu vrijednost i kvalitetu programa HRT-a i tako „ponderirati“ vrijednost gledanosti. Ojačat ćemo suradnju s postojećim klijentima, tj. minimalno zadržati realizaciju iz 2014. godine te progresivnom politikom prodaje povećati realizaciju postojećih klijenata i privlačiti nove koji su do sada više ulagali u druge medije.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 67 www.hrt.hr

3.2.3. Ostali poslovni prihodi

Ostali poslovni prihodi sastoje se od (1) prihoda vlastite proizvodnje programskih prava (sadržaja) koji udovoljavaju kriterijima kapitalizacije projekta u sklopu nematerijalne imovine HRT-a (20,1 milijun kuna), (2) ostalih prihoda od prodaje (11,7 milijuna kuna) među kojima se ističu prihodi od prodaje licencnih prava (0,4 milijuna kuna) i prava prijenosa programa kabelskim operaterima (4 milijuna kuna) te (3) ostali prihodi RTV pristojbe od kojih su najvažniji prihodi od naplaćenog vrijednosnog usklađenja potraživanja RTV pristojbe (16 milijuna kuna).

Tablica 9. Ostali poslovni prihodi u 000 kn Razlika Razlika Red. Plan Plan Naziv pozicije plan 2015.- plan 2015./ br. 2014.* 2015. plan 2014.* plan 2014.* 1 2 3 4 5=4-3 6=(4-3)/3 1. OSTALI POSLOVNI PRIHODI 49.955 49.617 -338 -0,7% Vlastita proizvodnja nematerijalne 1.1. 13.204 20.097 6.893 52,2% imovine programska prava 1.2. Ostali prihodi od prodaje 16.421 11.670 -4.751 -28,9% Prodaja licencnih prava i kabel 1.2.1. 7.250 4.420 -2.830 -39,0% operatera 1.2.2. Satelitske kartice 991 0 -991 -100,0% 1.2.3. Prihod od iznajmljivanja veza 300 300 0 - 1.2.4. Iznajmljivanje imovine 2.715 2.330 -385 -14,2% Tehničke usluge u prijenosu 1.2.5. 1.925 570 -1.355 -70,4% programa 1.2.6. Ulaznice i programi za koncerte 600 600 0 - 1.2.7. Telekomunikacijske usluge 1.000 1.000 0 - 1.2.8. Prefakturirani troškovi 1.000 1.000 0 - 1.2.9. Prihodi od izdavaštva i distribucije 0 650 650 - 1.2.10. Ostalo 640 800 160 25,0% 1.3. Ostali prihodi RTV pristojbe 20.330 17.850 -2.480 -12,2% 1.3.1. Naplaćeni troškovi RTV pristojbe 2.330 1.600 -730 -31,3% Naplaćena vrijednosno usklađena 1.3.2. 17.000 16.000 -1.000 -5,9% potraživanja RTV pristojbe 1.3.3. Naplata štete s temelja osiguranja 1.000 250 -750 -75,0% *Plan 2014. se odnosi na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

3.2.4. Financijski prihodi

Tablica 10. Financijski prihodi u 000 kn

Razlika Razlika Red. Plan Plan Naziv pozicije plan 2015.- plan 2015./ br. 2014.* 2015. plan 2014.* plan 2014.*

1 2 3 4 5=4-3 6=(4-3)/3 1 Financijski prihodi 18.000 19.150 1.150 6,4% 1.1. Zatezne kamate (RTV pristojba) 15.400 16.400 1.000 6,5% 1.2. Kamate 1.000 1.050 50 5,0% 1.3. Pozitivne tečajne razlike 1.500 1.700 200 13,3% 1.4. Ostali financijski prihodi 100 0 -100 -100,0% *Plan 2014. se odnosi na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 68 www.hrt.hr

3.3. Plan rashoda

3.3.1. Planirani rashodi po vrstama i organizacijskom ustroju

Tablica 11. Struktura rashoda po organizacijskim jedinicama u 000 kn

Red. SUJ Podrška PJ PJ PJ PJ Naziv pozicije HRT br. upravljanju Poslovanje Program Produkcija Tehnologija

1 2 3 4 5 6 7 8 1. Rashodi 1.403.127 26.025 289.292 144.948 646.357 296.505 Proizvodnja 1.1. programa 327.095 9 8.556 21.242 290.603 6.686 Plaće i ostala 1.2. primanja 456.317 13.130 34.042 89.747 234.226 85.172 Vanjski 1.3. suradnici 24.763 1.533 16.710 1.572 4.403 545 Odašiljanje 1.4. (OIV i drugo) 115.692 0 8 8.425 3 107.255 1.5. Energija 18.446 0 19 33 1.593 16.801 Održavanje i 1.6. leasing 50.822 22 20.139 8 1.669 28.983 Prava 1.7. izvođenja, dotacije 128.590 135 55.019 5 73.431 0 1.8. Amortizacija 57.057 444 14.842 942 8.980 31.849 1.9. Ostali troškovi 192.845 10.752 108.457 22.973 31.449 19.215 Financijski 1.10. rashodi 31.500 0 31.500 0 0 0

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 69 www.hrt.hr

3.3.2. Troškovi proizvodnje programa - IZRAVNI TROŠKOVI proizvodnje programa

Tablica 12. Troškovi proizvodnje programa u 000 kn Troškovi vlastite proizvodnje kapitalnih djela Plan Plan Plan (dugotrajna nematerijalna imovina) 2015. Red. 2014.* s 2015. s Tin Ujević bez troš. Naziv Razlika Kapitalna br. kapitalnim kapitalnim Republika Imena – 30 proizv. TV Film Alka djela djelima djelima Dubrovnik Višnje godina kapit. ukupno putovanja djela 1 2 3 4 5=4-3 6 7 8 9 10 11 12=4-11 1. Otkupi programa i koprodukcije 7.325 6.651 -674 0 0 322 0 0 322 6.329 Programski zakupi veza i tehničke 2. usluge 23.684 14.355 -9.329 0 0 0 0 0 0 14.355 3. Vanjski suradnici 69.691 80.042 10.351 2.658 12 1.820 1.150 1.443 7.083 72.959 4. Prava prikazivanja i prijenosa 101.547 52.354 -49.193 0 0 0 0 0 0 52.354 5. Troškovi službenih putovanja 28.774 26.104 -2.670 933 37 282 28 474 1.754 24.350 6. Amortizacija nematerijalne imovine 79.416 106.012 26.596 0 0 0 0 0 0 106.012 7. Ostali troškovi proizvodnje 42.894 41.577 -1.317 3.304 209 1.378 746 2.116 7.753 33.824 Ukupni troškovi 353.332 327.095 -26.237 6.895 258 3.802 1.924 4.033 16.912 310.183 *Plan 2014. se odnosi na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

Troškovi proizvodnje programa za 2015. godinu iznose 327,1 milijun kuna, od čega se 16,9 milijuna kuna odnosi na troškove proizvodnje projekata koji udovoljavaju kriterijima kapitalizacije. S obzirom na to da je 2014. godina bila opterećena troškovima zbog velikih sportskih događaja (Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu i Zimske olimpijske igre 67,2 milijuna kuna bruto), plan za 2015. godinu je 26,2 milijuna kuna manji što se ponajprije vidi na stavci prava i prikazivanja i prijenosa koja je 49,2 milijuna kuna manja u odnosu prema planu za 2014. godinu. S druge strane, klasifikacijom domaće nabave programskih sadržaja kao ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu imovinu (do 2014. godine domaća nabava klasificirala se kao trošak razdoblja, a od 2014. godine klasificira se kao ulaganje u dugotrajnu nematerijalnu imovinu podložnu amortizaciji), u planu 2015. godine iskazano je povećanje troškova amortizacije u iznosu od 26,6 milijuna kuna. Povećanje se ponajprije odnosi na amortizaciju domaće nabave programskih sadržaja.

Str. 70

Od temeljnih projekata u vlastitoj proizvodnji izdvojili bismo kapitalna djela Republika Dubrovnik (6,9 milijuna kuna), Tin Ujević - 30 godina putovanja (3,8 milijuna kuna), Imena višnje (0,3 milijuna kuna) i Alka (4,0 milijuna kuna). Troškovi za njihovu proizvodnju teretit će poslovanje HRT-a obračunom amortizacije koja će početi u trenutku završavanja djela. Od preostalih troškova za IMS je planirano 25,8 milijuna kuna od čega se 12,7 milijuna kuna odnosi na troškove radijskih i televizijskih dnevnih informativnih emisija. Od većih sportskih projekata u planu proizvodnje su redoviti sportski prijenosi od kojih izdvajamo ukupne troškove prijenosa Lige prvaka i Europske lige (26,7 milijuna kuna), utakmice hrvatske nogometne reprezentacije (8,4 milijuna kuna), Svjetsko prvenstvo u atletici (2,1 milijun kuna) i prijenose Svjetskoga skijaškog kupa (5,0 milijuna kuna). U sklopu odjela Zabava, od velikih projekata za kviz Potjera planirano je 8,8 milijuna kuna (više u odnosu prema 2014. godini zbog većeg broja emisija), a za show The Voice – najljepši glas Hrvatske 10,2 milijuna kuna što se odnosi na troškove za prvu sezonu i pripreme i snimanje audicija druge sezone.

3.3.3. Troškovi proizvodnje po programskim kanalima

Tablica 13. Troškovi proizvodnje po programskim kanalima u 000 kn Razlika % Red. Plan Plan Naziv plan 2015.- plan 2015/ br. 2014.* 2015. plan 2014.* plan 2014.* 1 2 3 4 5=4-3 6=4/3 1.1. HTV1 89.304 108.839 19.535 21,88% 1.2. HTV2 151.676 86.903 -64.773 -42,70% 1.3. HTV3 8.010 11.716 3.706 46,27% 1.4. HTV4 4.076 5.633 1.557 38,19% 1. HTV 253.066 213.090 -39.975 -15,80% 2.1. HR 1 3.873 4.534 661 17,07% 2.2. HR 2 4.845 4.143 -703 -14,50% 2.3. HR 3 6.429 5.350 -1.079 -16,78% 2.4. Radio Sljeme 575 598 24 4,12% 2.5. Radio Dubrovnik 644 714 70 10,90% 2.6. Radio Osijek 610 663 53 8,71% 2.7. Radio Pula 664 753 89 13,40% 2.8. Radio Rijeka 671 737 66 9,86% 2.9. Radio Split 638 658 20 3,17% 2.10. Radio Zadar 645 693 48 7,46% 2.11. Radio Knin 219 240 20 9,19% 2.12. Glas Hrvatske 3.022 3.371 349 11,54% 2. HR 22.836 22.455 -381 -1,67% 3.1. Simfonijski orkestar 3.801 3.807 6 0,17% 3.2. Zbor 974 1.436 463 47,51% 3.3. Jazz orkestar 1.041 980 -62 -5,91% 3.4. Tamburaški orkestar 563 590 27 4,88% 3.5. Glazbena produkcija 1.051 3.884 2.833 269,59% 3. GLAZBA 7.429 10.697 3.268 43,98% 4. Novi mediji 103 464 362 352,39% 5. Nerazvrstano 59.120 63.478 4.358 7,37% 6. HRT 342.553 310.184 -32.369 -9,45% Napomena: Plan troškova proizvodnje programa po kanalima HRT-a ne uključuje troškove programskih sadržaja koji se kapitaliziraju. *Plan 2014. se odnosi na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

Str. 71 HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA / www.hrt.hr /

Razlike u troškovima po kanalima u odnosu prema 2014. godini uzrokovane su ponajprije troškovima prava prijenosa programa i amortizacijom nematerijalne imovine. Smanjeni su planirani troškovi HTV2 jer 2015. nije godina nogometnih prvenstava i olimpijskih igara, a povećani troškovi HTV1 zbog povećanja troškova amortizacije djela nezavisnih domaćih produkcija koja su uglavnom namijenjena tom kanalu. Osim amortizacije, uz HTV1 se također s navedenim iznosima povezuju i zabavni projekti Potjera i The Voice – najljepši glas Hrvatske. Zbog završetka amortizacijskog perioda serije Dolina sunca trošak Drame je u 2015. godini u sklopu HTV1 smanjen za 5,9 milijuna kuna. Smanjenje troškova HR3 i povećanje troškova Glazbe uzajamno je povezano jer su u 2014. godini troškovi projekata Glazbe koje je prenosio HR3 bili vezani za HR3, a u 2015. godini bit će vezani za Glazbu. Nerazvrstano je povećano u odnosu na rebalans plana 2014. godine zbog troška amortizacije stranih programskih sadržaja koje nismo u mogućnosti alocirati na kanal, i iznosi 60,5 milijuna kuna. Osim troška amortizacije tu su uvršteni i projekti koji nisu vezani za emitiranje, npr. Najljepši školski vrtovi u RH, Međunarodni festival radiodrame Prix Marulić, te razne obrade koje se trenutačno ne mogu vezati za pojedini kanal.

Pregled troškova pojedinog produkcijskog odjela unutar programskog kanala:

Tablica 14. Troškovi proizvodnje po programskim kanalima/produkcijskim odjelima u 000 kn Red. % troška Plan Plan % troška Br. Kanal/odjel odjela u 2014.* 2015. u mediju kanalu 1 2 3 4 5 6 1. HTV 1 89.304 108.839 100,00% 51,08% - IMS 16.815 15.782 14,50% 7,41% - Sport 654 1.059 0,97% 0,50% - Obrazovanje i znanost 2.202 2.767 2,54% 1,30% - Kultura, umjetnost i religija 3.112 3.035 2,79% 1,42% - Drama 15.311 9.636 8,85% 4,52% - Zabava 31.393 40.926 37,60% 19,21% - Dokumentarna produkcija 4.203 3.259 2,99% 1,53% - Glazbeni sadržaji 4.545 3.768 3,46% 1,77% - Glazbena produkcija 574 0 0,00% 0,00% - HRT centar Rijeka 75 105 0,10% 0,05% - HRT centar Split 70 139 0,13% 0,07% - Odabir i nabava programskih sadržaja 9.935 27.946 25,68% 13,11% - Prodaja marketinških usluga 416 416 0,38% 0,20% 2. HTV 2 151.676 86.903 100,00% 40,78% - IMS 182 143 0,16% 0,07% - Sport 120.907 57.329 65,97% 26,90% - Obrazovanje i znanost 59 0 0,00% 0,00% - Kultura, umjetnost i religija 1.328 1.728 1,99% 0,81% - Drama 423 0 0,00% 0,00% - Zabava 5.524 390 0,45% 0,18% - Djeca i mladi 5.781 6.434 7,40% 3,02% - Glazbeni sadržaji 1.473 1.379 1,59% 0,65% - Glazbena produkcija 56 0 0,00% 0,00% - Odabir i nabava programskih sadržaja 15.943 19.498 22,44% 9,15%

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 72 www.hrt.hr

Nastavak tablice 14. Troškovi proizvodnje po programskim kanalima/produkcijskim odjelima u 000 kn Red. % troška Plan Plan % troška Br. Kanal/odjel odjela u 2014.* 2015. u mediju kanalu 1 2 3 4 5 6 3. HTV 3 8.010 11.716 100,00% 5,50% - IMS 5 5 0,04% 0,00% - Sport 0 51 0,44% 0,02% - Obrazovanje i znanost 498 549 4,69% 0,26% - Kultura, umjetnost i religija 3.930 3.474 29,65% 1,63% - Drama 30 0 0,00% 0,00% - Zabava 291 348 2,97% 0,16% - Dokumentarna produkcija 3 87 0,74% 0,04% - Glazbeni sadržaji 1.136 1.271 10,85% 0,60% - Odabir i nabava programskih sadržaja 2.116 5.931 50,62% 2,78% 4. HTV 4 4.076 5.633 100,00% 2,64% - IMS 3.320 3.804 67,53% 1,78% - Obrazovanje i znanost 0 79 1,41% 0,04% - HRT centar Osijek 102 123 2,19% 0,06% - HRT centar Rijeka 79 173 3,07% 0,08% - HRT centar Zadar 124 99 1,76% 0,05% - HRT centar Knin 49 130 2,31% 0,06% - HRT centar Split 177 262 4,65% 0,12% - HRT centar Čakovec i Varaždin 0 96 1,70% 0,04% - Odabir i nabava programskih sadržaja 226 867 15,39% 0,41% HRVATSKA TELEVIZIJA UKUPNO: 253.066 213.090 - 100,00% HRVATSKI RADIO 1. HR1 3.873 4.534 100,00% 20,19% - IMS 2.031 2.512 55,40% 11,19% - Sport 38 40 0,88% 0,18% - Obrazovanje i znanost 395 419 9,25% 1,87% - Kultura, umjetnost i religija 262 315 6,94% 1,40% - Drama 296 326 7,19% 1,45% - Djeca i mladi 109 110 2,44% 0,49% - Glazbeni sadržaji 742 812 17,90% 3,61% 2. HR2 4.845 4.143 100,00% 18,45% - IMS - GLAS HRVATSKE 5 5 0,11% 0,02% - Sport 3.276 2.341 56,51% 10,42% - Drama 87 99 2,38% 0,44% - Zabava 772 1.007 24,30% 4,48% - Glazbeni sadržaji 704 692 16,70% 3,08% 3. HR3 6.429 5.350 100,00% 23,83% - Obrazovanje i znanost 334 356 6,65% 1,58% - Kultura, umjetnost i religija 1.810 2.044 38,21% 9,10% - Drama 720 765 14,29% 3,41% - Dokumentarna produkcija 149 178 3,32% 0,79% - Glazbeni sadržaji 1.800 2.008 37,52% 8,94% - Zbor 659 0 0,00% 0,00% - Glazbena produkcija 957 0 0,00% 0,00% 4. SLJEME 575 598 100,00% 2,66% - IMS 96 107 17,91% 0,48% - Zabava 436 443 74,05% 1,97% - Glazbeni sadržaji 43 48 8,04% 0,21%

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 73 www.hrt.hr

Nastavak tablice 14. Troškovi proizvodnje po programskim kanalima/produkcijskim odjelima u 000 kn Red. % troška Plan Plan % troška Br. Kanal/odjel odjela u 2014.* 2015. u mediju kanalu 1 2 3 4 5 6 5. GLAS HRVATSKE 3.022 3.371 100,00% 15,01% 6. RADIO OSIJEK 610 663 100,00% 2,95% 7. RADIO PULA 664 753 100,00% 3,35% 8. RADIO RIJEKA 671 737 100,00% 3,28% 9. RADIO ZADAR 645 693 100,00% 3,09% 10. RADIO KNIN 219 240 100,00% 1,07% 11. RADIO SPLIT 638 658 100,00% 2,93% 12. RADIO DUBROVNIK 644 714 100,00% 3,18% HRVATSKI RADIO 22.836 22.455 - 100,00% 13. NOVI MEDIJI 103 464 100,00% 100,00% 14. GLAZBA 7.429 10.697 100,00% 100,00% - Simfonijski orkestar HRT-a 3.801 3.807 35,59% 35,59% - Zbor HRT-a 974 1.436 13,43% 13,43% - Jazz orkestar HRT-a 1.041 980 9,16% 9,16% - Tamburaški orkestar HRT-a 563 590 5,52% 5,52% - Glazbena produkcija 1.051 3.884 36,31% 36,31% 15. NERASPOREĐENO 59.120 63.478 100,00% 100,00% HRT 342.553 310.184 - - *Plan 2014. se odnosi na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 74 www.hrt.hr

3.3.4. Troškovi rada

3.3.4.1. Radnici

Planirani broj radnika HRT-a temelji se na broju radnika na dan 1. prosinca 2014. godine te na odlasku u starosnu mirovinu (uvjete su stekla tri radnika) i daljnjim promjenama broja radnika u skladu s programom restrukturiranja, ponajviše vezanima za procese pokrenute radi prijevremenih i starosnih poticajnih odlazaka u mirovinu za radnike koji su stekli uvjete prema zakonskim propisima RH.

Tablica 15. Struktura planiranog kretanja broja radnika po organizacijskim jedinicama Stanje na Procjena stanja Procjena stanja Procjena Procjena stanja Red. Naziv PJ ili SUJ dan na dan na dan stanja na dan 31.12.2015./ br. 1.12.2014. 31.12.2014. 1.1.2015. 31.12.2015. 31.12.2014.

1 2 3 4 5 6 7 1. Podrška upravljanju 70 70 66 68 -2,86% 2. Poslovanje 268 267 239 211 -20,97% 3. Produkcija 1.585 1.585 1.557 1.401 -11,61% 4. Program 481 481 475 410 -14,76% 5. Tehnologija 661 661 644 611 7,56% Ukupno 3.065 3.064 2.981 2.700 -11,88%

Kvalifikacijska struktura

Tablica 16. Kvalifikacijska struktura radnika na dan 1.12.2014. Red. Podrška Stupanj naobrazbe HRT Poslovanje Produkcija Program Tehnologija br. upravljanju 1 2 3 4 5 6 7 8 1. Doktor znanosti 11 0 2 7 1 1 2. Magistar znanosti 47 5 2 26 8 6 3. Visoka stručna sprema 1.183 33 53 699 312 86 4. Viša stručna sprema 182 4 29 90 21 38 5. Srednja stručna sprema 1.525 24 157 726 134 484 6. Niža stručna sprema 31 3 10 7 4 7 Visokokvalificirani 7. 32 1 4 7 1 19 radnik 8. Kvalificirani radnik 45 0 11 19 0 15 9. Polukvalificirani radnik 7 0 0 3 0 4 10. Nekvalificirani radnik 2 0 0 1 0 1 UKUPNO 3.065 70 268 1.585 481 661

Sadašnji broj radnika i njihova kvalifikacijska struktura nisu optimalni. Ključno je zbog tehnološkog razvoja, novog načina rada u proizvodnji i emitiranju odrediti buduće potrebe i promijeniti kvalifikacijsku strukturu tako da može podržati veću efikasnost poslovanja i bolje iskorištenje resursa. Očekivani broj radnika (prema informacijama na dan 01.12. 2014.) u sklopu provođenja Programa zbrinjavanja, na dan 1. siječnja 2015. iznosit će 2.970.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 75 www.hrt.hr

3.3.4.2. Plaće i naknade

Tablica 17. Struktura plaća i naknada u 000 kn SUJ Red. Naziv PJ ili Plan HRT Plan HRT PJ PJ PJ PJ Podrška br. SUJ 2014.* 2015. Poslovanje Produkcija Program Tehnologija upravljanju 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1. Bruto plaće 371.232 370.961 10.694 27.661 190.435 73.818 68.354 Doprinosi 2. 61.986 60.365 1.819 4.228 31.011 12.026 11.282 na plaće Ukupno 3. 433.218 431.327 12.512 31.889 221.446 85.844 79.636 plaće Ostala 4. materijalna 46.146 24.990 618 2.154 12.780 3.903 5.536 prava Ukupno plaće i mat. 479.365 456.317 13.130 34.042 234.226 89.747 85.172 prava *Plan 2014. se odnosi na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

Za bruto plaće i materijalna prava radnika planira se 456,3 milijuna kuna što je u odnosu prema planu 2014. godine manje za 23,1 milijun kuna ili 4,8% manje nego prethodne godine.

Plan troškova plaća i naknada radnicima temelji se na planiranom smanjenju broja radnika u 2015. godini i smanjenju naknada materijalnih prava utvrđenih Kolektivnim ugovorom iz 2014. godine.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 76 www.hrt.hr

3.3.5. Troškovi vanjskih suradnika

Tablica 18. Planirani trošak vanjskih suradnika u 000 kn Red. Vanjski Plan Plan Podrška Poslovanje Program Produkcija Tehnologija br. suradnici 2014.* 2015. upravljanju

1 2 3 4 5 6 7 8 9 PROIZVODNJA 1 70.806 81.163 0 142 9.181 71.840 0 PROGRAMA 1.1. Ugovori o djelu 2.212 3.128 0 0 193 2.935 0 1.2. Autorski ugovori 64.555 73.939 0 142 8.510 65.287 0 Agencijsko 1.3. 2.925 2.975 0 0 478 2.497 0 zapošljavanje 1.4. Studentski servis 1.115 1.121 0 0 0 1.121 0 2. OSTALO 20.550 24.763 1.533 16.710 1.572 4.403 545 2.1. Ugovori o djelu 531 1.520 596 0 502 422 0 2.2. Autorski ugovori 1.287 1.711 185 170 1.011 345 0 Programsko 2.3. vijeće i Nadzorni 770 744 744 0 0 0 0 odbor 2.4. Kontrolori 15.581 15.500 0 15.500 0 0 0 Agencijsko 2.5. 1.349 4.178 0 265 0 3.369 545 zapošljavanje 2.6. Studentski servis 1.033 1.110 9 775 60 267 0 UKUPNO 91.357 105.926 1.533 16.851 10.753 76.243 545

*Plan 2014. se odnosi na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

Planirani troškovi vanjskih suradnika za 2015. godinu iznose 105,9 milijuna kuna. U najvećem dijelu (76,6 %) vezani su za proizvodnju programa, a 14,6 % troškova vanjskih suradnika odnosi na troškove kontrolora plaćanja RTV pristojbe. U odnosu na plan 2014., ukupni planirani trošak vanjskih suradnika veći je za 14,5 milijuna kuna, od čega se 10,4 milijuna kuna odnosi na proizvodnju programa, prije svega za troškove vlastite proizvodnje kapitalnih dijela.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 77 www.hrt.hr

3.3.6. Amortizacija

3.3.6.1. Struktura amortizacije materijalne i nematerijalne imovine

Tablica 19. Planirana amortizacija materijalne i nematerijalne imovine po organizacijskim jedinicama u 000 kn

Red. Amortizacijska Plan Plan Podrška Poslovanje Program Produkcija Tehnologija br. skupina 2014.* 2015. upravljanju

1 2 3 4 5 6 7 8 9 Nematerijalna 1. 82.666 109.863 370 2.247 70 106.359 816 imovina 1.1. Programski sadržaji 79.416 106.012 0 0 35 105.977 0 Poslovni sustavi i 1.2. ulaganja na tuđoj 3.250 3.851 370 2.247 35 382 816 imovini Materijalna 2. 37.011 53.206 74 12.595 907 8.598 31.033 imovina 2.1. Građevinski objekti 12.830 12.942 0 11.406 64 1.312 160 Postrojenja i 2.2. 22.822 38.237 63 858 819 7.073 29.425 oprema Alati, namještaj, prijevozna sredstva, 2.3. 1.359 2.027 11 331 25 213 1.448 ulaganja u nekretnine Ukupno 119.678 163.069 444 14.842 977 114.957 31.849 *Plan 2014. se odnosi na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

Na porast troškova amortizacije materijalne imovine u 2015. godini utjecalo je povećano ulaganje u dugotrajnu materijalnu imovinu sukladno programu restrukturiranja i tehnološkoj modernizaciji provedenima u 2014. i planiranom nastavku provedbe u 2015. godini.

Tablica 20. Planirana amortizacija programskih prava po kanalima u 000 kn Iznos Iznos Red. Program/ amortizacije amortizacije br. programski kanal 2014.* 2015.

1 2 3 4 1. HTV1 13.334 23.654 2. HTV2 12.308 15.813 3. HTV3 859 4.742 4. HTV4 277 867 5. - neraspoređeno 52.638 60.936 Ukupno 79.416 106.012 *Plan 2014. se odnosi na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

S obzirom na to da se učinak na troškove amortizacije nematerijalne imovine na temelju ulaganja u 2014. većim dijelom očekuje u 2015. godini te početak amortizacije djela nabavljenih prema planu investicija u nematerijalnu imovinu 2015. godine, planiran je porast troškova amortizacije nematerijalne imovine.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 78 www.hrt.hr

3.3.7. Plan rashoda po mjesecima Tablica 21. Plan rashoda 2015. godine - po mjesecima u kunama Red. Naziv pozicije Plan 2014.* Plan 2015. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 I RASHODI 1.402.112.579 1.403.126.703 111.892.076 102.425.996 112.835.504 121.999.951 107.311.643 130.780.804 110.199.925 102.486.182 121.399.509 115.564.182 111.280.305 154.950.626 1. Poslovni rashodi 1.370.587.579 1.371.626.703 109.267.476 99.801.396 110.210.904 119.375.351 104.687.043 128.156.204 107.575.325 99.861.582 118.774.909 112.939.582 108.655.705 152.321.226 Proizvodnja 1.1. 353.332.143 327.095.286 26.658.684 24.875.133 26.083.942 37.653.398 26.309.687 24.430.345 18.673.740 22.218.214 30.439.104 30.510.633 29.999.778 29.242.627 programa Plaće i ostala 1.2. 479.364.958 456.317.014 37.585.496 34.697.138 38.292.196 37.585.496 36.411.317 37.670.596 46.799.675 36.141.317 37.670.596 37.585.496 36.141.317 39.736.375 primanja 1.2.1. Bruto plaće 430.906.369 430.545.455 36.188.966 33.300.608 36.274.066 36.188.966 35.014.787 36.274.066 37.633.145 34.744.787 36.274.066 36.188.966 34.744.787 37.718.245 1.2.2. Regres 7.937.500 7.770.000 0 0 0 0 0 0 7.770.000 0 0 0 0 0 1.2.3. Otpremnine 21.395.493 909.358 75.780 75.780 75.780 75.780 75.780 75.780 75.780 75.780 75.780 75.780 75.780 75.780 1.2.4. Prijevoz 13.413.408 12.028.500 1.002.375 1.002.375 1.002.375 1.002.375 1.002.375 1.002.375 1.002.375 1.002.375 1.002.375 1.002.375 1.002.375 1.002.375 Ostala materij. 1.2.5. 5.712.188 5.063.700 318.375 318.375 939.975 318.375 318.375 318.375 318.375 318.375 318.375 318.375 318.375 939.975 prava 1.3. Vanjski suradnici 20.550.187 24.762.853 2.177.819 2.185.719 2.097.019 2.081.719 2.125.719 1.844.469 1.738.669 2.131.594 2.167.217 2.067.424 2.070.969 2.074.516 Odašiljanje (OIV i 1.4. 111.150.356 115.691.510 9.330.596 9.864.821 9.649.066 9.649.066 9.648.576 9.649.129 9.656.637 9.648.637 9.648.637 9.648.637 9.648.578 9.649.127 drugo) 1.5. Energija 17.365.249 18.446.050 1.730.285 1.715.279 1.527.854 1.540.716 1.429.854 1.423.668 1.437.571 1.437.571 1.402.169 1.404.741 1.583.591 1.812.750 Održavanje i 1.6. 47.995.543 50.821.632 3.421.658 3.228.395 3.837.484 4.495.329 3.761.596 4.167.369 4.412.968 4.117.552 5.568.044 5.136.787 4.430.877 4.243.572 leasing Prava izvođ., 1.7. 125.379.016 128.590.168 9.859.544 9.858.331 10.081.156 9.857.228 9.860.474 9.972.319 10.475.229 9.859.249 9.966.312 9.863.047 9.863.782 19.073.496 dotacije ZAMP, HDS, 1.7.1. 54.708.392 55.936.624 4.543.260 4.544.546 4.675.621 4.543.443 4.546.690 4.554.285 5.158.945 4.545.465 4.560.777 4.549.262 4.549.997 5.164.335 HUZIP, ZAPRAF Dotacije: 1.7.2. pluralizam, 56.750.000 58.750.000 4.895.830 4.895.830 4.895.830 4.895.830 4.895.830 4.895.830 4.895.830 4.895.830 4.895.830 4.895.830 4.895.830 4.895.870 VEM,HAVC 1.7.3. Ostala davanja 13.920.623 13.903.544 420.455 417.955 509.705 417.955 417.955 522.205 420.455 417.955 509.705 417.955 417.955 9.013.292 1.8. Amortizacija 40.261.464 57.057.479 4.307.798 4.290.236 4.264.460 4.766.156 4.762.759 4.707.196 4.859.113 4.819.898 4.802.122 5.243.400 5.178.434 5.055.905 1.9. Ostali troškovi 175.188.663 192.844.712 14.195.595 9.086.344 14.377.727 11.746.242 10.377.061 34.291.113 9.521.722 9.487.549 17.110.708 11.479.416 9.738.379 41.432.857 Službena 1.9.1. 8.080.407 8.341.470 729.057 699.051 736.408 714.526 784.768 762.376 590.568 500.767 879.543 763.680 620.116 560.610 putovanja Platni promet i 1.9.2. 22.331.117 23.578.710 1.673.778 1.658.605 3.288.769 1.657.908 1.659.352 1.660.863 1.655.989 1.653.972 3.293.891 1.658.839 1.658.271 2.058.474 poštarina 1.9.3. Osiguranje 5.486.800 4.997.900 590.100 106.300 381.350 590.050 106.300 531.250 978.050 105.700 406.600 590.100 230.500 381.600 Vrijednosno 1.9.4. 50.000.000 55.000.000 0 0 1.250.000 0 0 22.500.000 0 0 1.250.000 0 0 30.000.000 usklađenje 1.9.5. Ostalo 89.290.339 100.926.632 11.202.659 6.622.388 8.721.199 8.783.758 7.826.641 8.836.624 6.297.115 7.227.110 11.280.674 8.466.798 7.229.493 8.432.173 2. Financijski rashodi 31.525.000 31.500.000 2.624.600 2.624.600 2.624.600 2.624.600 2.624.600 2.624.600 2.624.600 2.624.600 2.624.600 2.624.600 2.624.600 2.629.400 *Plan 2014. se odnosi na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

Str. 79

4. Planirani novčani tijek

4.1. Planirani novčani tijek (indirektnom metodom)

Tablica 22. Planirani novčani tijek u 000 kn Novčani tijek iz Plan poslovnih aktivnosti 2015. Dobit za godinu 14.040 Usklađenja: Amortizacija 163.069 Dobit od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme Otpis nekretnina, postrojenja i opreme 0 Umanjenje vrijednosti potraživanja 55.000 Naplaćena vrijednosno usklađena ili otpisana potraživanja -16.000 Rezerviranja 0 Trošak kamata 25.275 Prihod od kamata -1.200 Nerealizirane tečajne razlike Dobit/gubitak iz poslovanja prije promjena radnog kapitala 240.184 Povećanje/smanjenje zaliha 0 Povećanje/smanjenje potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja 2.500 Povećanje/smanjenje obveza prema dobavljačima i ostalih obveza 70.225 Novac generiran iz poslovnih aktivnosti 312.909 Plaćene kamate -25.275 Neto novac iz poslovnih aktivnosti 287.634 Novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti Nabavke nekretnina, postrojenja i opreme -89.620 Primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme 0 Nabavke nematerijalne imovine -138.000 Primljene kamate 1.200 Neto novac korišten u ulagačkim aktivnostima -226.420 Novčani tijek iz financijskih aktivnosti Primljeni krediti 50.000 Otplata kredita 111.214 Neto novac korišten u/(od) financijskim aktivnostima -61.214 Neto smanjenje novca i novčanih ekvivalenta 0 Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 10.000 Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 10.000

Str. 80 HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA / www.hrt.hr /

4.2. Planirani novčani tijek (direktnom metodom) Tablica 23. Planirani novčani tijek po mjesecima u 000 kn

Red. HRT - IZVJEŠĆE O NOVČANOM TIJEKU Projekcija Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac br. (MJESEČNA DINAMIKA) 2015.

Početno stanje 46.149 37.244 42.910 45.341 29.483 30.786 68.776 75.748 83.228 74.959 65.484 62.893 46.149 1. Novčani primici od poslovnih aktivnosti 106.957 115.192 119.351 119.076 117.678 112.104 122.361 109.580 118.375 119.974 120.348 119.036 1.400.033 1.1. Novčani primici od RTV pristojbe 95.000 99.000 102.000 100.000 101.000 101.000 105.000 100.000 104.000 101.000 102.000 101.000 1.211.000 1.2. Novčani primici od prodaje oglasa 10.821 7.850 12.880 14.300 12.500 10.100 12.900 8.900 13.500 14.300 11.600 12.300 141.951 1.3. Novčani primici od ostalih prihoda 1.136 8.342 4.471 4.776 4.178 1.004 4.461 680 875 4.674 6.748 5.736 47.082 2. Novčani primici od investicijskih aktivnosti 55 55 55 55 55 55 55 55 55 55 55 55 660 2.1. Novčani primici od kamata 55 55 55 55 55 55 55 55 55 55 55 55 660 3. Novčani primici od financijskih aktivnosti 0 0 0 0 0 50.000 0 0 0 0 0 0 50.000 3.1. Novčani primici od glavnice kredita 0 0 0 0 0 50.000 0 0 0 0 0 0 50.000 4. PRIMICI UKUPNO (1+2+3) 107.012 115.247 119.406 119.131 117.733 162.159 122.416 109.635 118.430 120.029 120.403 119.091 1.450.693 5. UKUPNO RASPLOŽIVA SREDSTVA: 153.161 152.491 162.316 164.472 147.217 192.945 191.192 185.383 201.658 194.988 185.887 181.985 1.496.843 6. Novčani izdaci od poslovnih aktivnosti 96.765 88.673 92.144 104.138 85.376 88.161 94.326 80.902 96.127 94.334 88.046 94.500 1.103.493 6.1. Novčani izdaci za zaposlene 37.637 34.336 37.637 37.637 36.285 37.637 47.111 35.986 37.637 37.637 36.285 40.492 456.317 6.2. Novčani izdaci za vanjske suradnike 8.200 7.800 8.400 13.800 7.800 8.800 4.500 3.900 7.000 8.300 7.800 8.500 94.800 6.3. Novčani izdaci za dobavljače 32.700 27.500 32.000 37.000 29.800 28.200 25.000 30.000 40.800 34.300 32.300 32.000 381.600 6.4. Novčani izdaci za zakonska davanja - FzPPiRM 2.912 2.912 2.912 2.912 2.912 2.912 2.912 2.912 2.912 2.912 2.912 2.912 34.947 6.5. Novčani izdaci za zakonska davanja - HAVC 4.299 0 0 4.299 0 0 4.299 0 0 4.299 0 0 17.197 6.6. Novčani izdaci za zakonska davanja - VzEM 561 561 561 561 561 561 547 547 547 547 571 571 6.694 Novčani izdaci za kamate na kredite - 6.7. 1.701 1.681 1.656 1.613 1.587 1.553 1.509 1.483 1.439 1.414 1.325 18.339 dosadašnji 1.378 6.8. Novčani izdaci za poreze - redovni 5.555 11.584 6.178 3.216 3.732 5.498 5.447 4.274 2.992 2.424 4.500 4.500 59.900 6.9. Ostali novčani izdaci 3.200 2.300 2.800 3.100 2.700 3.000 3.000 1.800 2.800 2.500 2.300 4.200 33.700 7. Novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 10.184 11.943 15.860 21.894 22.089 27.040 11.417 11.550 20.863 25.461 25.232 26.828 230.361 Novčani izdaci za kupnju dugotrajne 7.1. 1.695 1.695 1.695 10.350 10.350 10.350 3.288 3.288 3.288 15.160 15.160 15.160 91.478 materijalne imovine Novčani izdaci za kupnju dugotrajne 7.2. 8.489 10.248 14.165 11.544 11.739 16.690 8.129 8.263 17.576 10.301 10.072 11.668 138.883 nematerijalne imovine Novčani izdaci za licence stranog i domaćeg 7.2.1. 1.979 3.738 7.655 5.034 5.229 10.180 1.619 1.753 11.066 3.791 3.562 5.158 60.763 programa Novčani izdaci za otkup gotovog programa i 7.2.2. 6.510 6.510 6.510 6.510 6.510 6.510 6.510 6.510 6.510 6.510 6.510 6.510 78.120 koprodukcije 8. Novčani izdaci od financijskih aktivnosti 8.968 8.965 8.970 8.957 8.965 8.968 9.701 9.703 9.709 9.709 9.716 8.883 111.214 Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita - 8.1. 8.968 8.965 8.970 8.957 8.965 8.968 9.701 9.703 9.709 9.709 9.716 8.883 111.214 dosadašnji 9. IZDACI UKUPNO 115.917 109.581 116.975 134.989 116.430 124.169 115.444 102.155 126.700 129.504 122.994 130.211 1.445.068 STANJE NA RAČUNU 37.244 42.910 45.341 29.483 30.786 68.776 75.748 83.228 74.959 65.484 62.893 51.774 51.774

Str. 81

5. Financijski pokazatelji

5.1. Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti pokazuju sposobnost poduzeća da transformira imovinu u novac, te sigurnost poduzeća, odnosno mogućnost da podmiri svoje kratkoročne obveze.

S obzirom na to da u strukturi aktive HRT-a sa 74,4 % zastupljenosti dominira dugotrajna imovina (materijalna i nematerijalna), uz planirana dodatna ulaganja u 2015. godini predviđamo blagi pad pokazatelja likvidnosti.

Plan 2014. (*) izražen u tablicama odnosi se na Rebalans financijskog plana usvojen na 26. sjednici Nadzornog odbora održanoj 11. srpnja 2014.

Tablica 24. Koeficijent tekuće likvidnosti u 000 kn Red. br. Opis Plan 2014.* Plan 2015.

1. Kratkotrajna imovina + plać.trošk. buduć. razdoblja 351.500 351.000 2. Kratkoročne obveze 419.072 460.076 Koeficijent tekuće likvidnosti (KTL) 0,84 0,76 Tumač: Poželjno da je koeficijent tekuće likvidnosti 2 ili veći od 2

Tablica 25. Koeficijent financijske stabilnosti u 000 kn Red. br. Opis Plan 2014.* Plan 2015.

1. Dugotrajna imovina 1.032.523 1.022.094 2. Kapital+dugoročne obveze 895.951 843.018 Koeficijent financijske stabilnosti (KFS) 1,15 1,21 Tumač: Poželjno je da je koeficijent financijske stabilnosti manji od 1

Koeficijent tekuće likvidnosti i financijske stabilnosti 1,30 1,20 1,10

1,00 Koeficijent tekuće likvidnosti 0,90 (KTL) 0,80 Koeficjent financijske stabilnosti 0,70 (KFS) 0,60 0,50 Plan 2014. Plan 2015.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 82 www.hrt.hr

5.2. Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti pokazuju koliko se poduzeća financiraju iz vlastitih izvora, a koliko iz tuđih, te kvalitetu te zaduženosti.

Tablica 26. Koeficijent zaduženosti u 000 kn Red. br. Opis Plan 2014.* Plan 2015.

1. Ukupne obveze 854.840 790.667 2. Ukupna imovina (A - pl. tr. buduć. razdoblja) 1.349.023 1.338.094 Koeficijent zaduženosti (KZ) 63% 59% Tumač: Poželjno je da je koeficijent zaduženosti 50% ili manje

Koeficijent zaduženosti HRT-a pokazuje pad što upućuje na to da se sve manje imovine HRT-a financira iz tuđih izvora (obveza) iako je još uvijek udio financiranja imovine HRT-a iz tuđih izvora iznad poželjne vrijednosti.

Tablica 27. Stupanj pokrića I u 000 kn Red. br. Opis Plan 2014.* Plan 2015.

1. Kapital 460.183 512.427 2. Dugotrajna imovina 1.032.523 1.022.094 Stupanj pokrića I 0,45 0,50 Tumač: Poželjno je da je stupanj pokrića I što veći

Tablica 28. Stupanj pokrića II u 000 kn Red. br. Opis Plan 2014.* Plan 2015.

1. Kapital+dugoročne obveze 895.951 843.018 2. Dugotrajna imovina 1.032.523 1.022.094 Stupanj pokrića II 0,87 0,82 Tumač: Poželjno je da je stupanj pokrića II veći od 1

Stupanj pokrića I i II, kfc zaduženosti

1,00 0,90 0,80 0,70 Stupanj pokrića I 0,60 Stupanj pokrića II 0,50 Koeficijent zaduženosti (KZ) 0,40 0,30 0,20 Plan 2014. Plan 2015.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 83 www.hrt.hr

5.3. Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti mjere efikasnost s kojom poduzeće koristi vlastite resurse.

Tablica 29. Koeficijent obrta ukupne imovine u 000 kn Red. br. Opis Plan 2014.* Plan 2015.

1. Ukupni prihodi 1.407.655 1.417.167 2. Ukupna imovina 1.349.023 1.338.094 Koeficijent obrta ukupne imovine (KO ui) 1,04 1,06 Tumač: Poželjno je da koeficijent obrta ukupne imovine bude što veći

Koeficijent obrta ukupne imovine (KO ui) 1,07 1,06

1,05 Koeficijent obrta ukupne 1,04 imovine (KO ui) 1,03

1,02 Plan 2014. Plan 2015.

Tablica 30. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine u 000 kn Red. br. Opis Plan 2014.* Plan 2015. 1. Ukupni prihodi 1.407.655 1.417.167 2. Kratkotrajna imovina 316.500 316.000 Koeficijent obrta kratkotrajne imovine (KO ki) 4,45 4,48 Tumač: Poželjno je da koeficijent obrta kratkotrajne imovine bude što veći

Tablica 31. Koeficijent obrta potraživanja imovine u 000 kn Red. br. Opis Plan 2014.* Plan 2015. 1. Prihodi od prodaje 1.335.591 1.340.070 2. Kratkotrajna imovina 316.500 316.000 Koeficijent obrta potraživanja imovine (KO pi) 4,22 4,24 Tumač: Poželjno je da koeficijent obrta potraživanja imovine bude što veći

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine i potraživanja 5,00 4,70 4,40 Koeficijent obrta kratkotrajne imovine (KO ki) 4,10 Koeficijent obrta potraživanja 3,80 imovine (KO pi) 3,50 Plan 2014. Plan 2015.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 84 www.hrt.hr

5.4. Pokazatelji profitabilnosti

Tablica 32. Profitabilnost u 000 kn Red. br. Opis Plan 2014.* Plan 2015. 1. Neto dobit 5.542 14.040 2. Ukupan prihod 1.407.655 1.417.167 Profitabilnost 0,0039 0,0099 Tumač: Poželjno je da pokazatelj profitabilnosti bude što veći

Profitabilnost

0,0110

Profitabilnost 0,0060

0,0010 Plan 2014. Plan 2015.

5.5. Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti su oni koji nam govore koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda.

Tablica 33. Ekonomičnost ukupnog poslovanja u 000 kn Red. br. Opis Plan 2014.* Plan 2015. 1. Ukupni prihodi 1.407.655 1.417.167 2. Ukupni rashodi 1.402.113 1.403.127 Ekonomičnost ukupnog poslovanja (E u) 1,0040 1,0100 Tumač: Pokazatelj bi trebao biti veći od jedan ili što veći

Ekonomičnost ukupnog poslovanja (E u)

1,0160

1,0110 Ekonomičnost ukupnog poslovanja (E u) 1,0060

1,0010 Plan 2014. Plan 2015.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 85 www.hrt.hr

6. Provedba programa restrukturiranja u 2015. godini

Na 107. sjednici održanoj 1. kolovoza 2013. godine Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Program restrukturiranja Hrvatske radiotelevizije koji je utvrdio Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije na 12. sjednici održanoj 8. srpnja 2013. godine. Hrvatska radiotelevizija je odmah nakon prihvaćanja Programa restrukturiranja započela s izradom plana operativnih aktivnosti na provedbi Programa restrukturiranja. Detaljno su razrađene sve poslovne aktivnosti te se odmah započelo s njihovim provođenjem.

Ključne aktivnosti koje će HRT provoditi u 2015. godini na temelju Programa restrukturiranja su:  operativne troškove ograničiti na 95 posto ukupnih javnih prihoda  povećati programsku djelotvornost  učinkovito planirati proizvodnju i upravljati njome  nastaviti tehnološku modernizaciju s očekivanim povratom vrijednosti od ulaganja  efikasno upravljati poslovnom učinkovitošću na temelju ključnih pokazatelja uspješnosti  optimizirati troškove rada.

Ključni ciljevi restrukturiranja koji se očekuju do kraja 2015. godine su:  Izrada višegodišnjeg programskog plana – jasni dugoročni programski ciljevi; polazište za optimizaciju resursa i dimenzioniranje produkcijske, tehnološke i poslovne infrastrukture  Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom – poboljšanje kvalitete programa u skladu sa strategijom  Objedinjavanje informacijskog sustava za planiranje i praćenje proizvodnje – jedinstveni pogled na proizvodne projekte, raspoloživost i angažiranost resursa  Uvođenje procesa upravljanja proizvodom – bolja (višestruka i višenamjenska) iskorištenost proizvoda; poboljšanje komercijalnih efekata  Integracija Informativnog medijskog servisa – podizanje obujma i kvalitete općih vijesti i drugih informativnih sadržaja te bolje iskorištavanje ljudskih i tehničkih resursa  Restrukturiranje HRT centara – poboljšanje načina i strukture rada na temelju nove tehnologije i integracije  Uvođenje tapeless tehnološke infrastrukture i restrukturiranje rada i proizvodnje – nastavak  Izdvajanje nespecifičnih dijelova ili poslova iz organizacije (outsourcing) – nastavak  Uvođenje nove sistematizacije i vrednovanja rezultata rada – usklađenost sa stvarnim poslovima i multimedijskom organizacijom, pravednost nagrađivanja  Optimizacija troškova rada i daljnje smanjenje broja stalno zaposlenih – utvrđivanje viška i manjka zaposlenih po funkcionalnim cjelinama i profilima  Izobrazba za nove kompetencije radnika i rukovoditelja – potrebne za upravljanje i korištenje izmijenjene tehnološke infrastrukture, za postizanje višedisciplinarnih vještina te za dobro poznavanje specifičnih svojstava novih medijskih platformi  Daljnje smanjenje režijskih i operativnih troškova poslovanja

Hrvatska radiotelevizija nastavit će o postignutim rezultatima restrukturiranja redovito izvještavati nadležno Ministarstvo kulture i Međuresornu radnu skupinu.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 86 www.hrt.hr

7. Sažetak

Hrvatska radiotelevizija u 2015. godini nastavlja s preobrazbom u multimedijsku organizaciju s odgovornošću prema ispunjavanju svojih zakonskih i ugovornih obveza kad je riječ o informiranju javnosti i osiguravanju visoke društvene vrijednosti svojih programskih sadržaja koji su korisno javno dobro, uzimajući pritom u obzir raznolike interese korisnika te pojavu „novih“, nelinearnih i mobilnih medijskih platformi.

S tom namjerom HRT će u 2015. godini svoje aktivnosti usmjeriti na ostvarivanje prioritetnih zadaća restrukturiranja i strategijskog razvoja, poglavito na rast i uravnoteženost dosega, povećanje kvalitete programa i proizvodnju domaćeg sadržaja, učinkovito korištenje resursa i upravljanje produkcijom na svim medijskim platformama, tehnološku modernizaciju i digitalizaciju te daljnju relaksaciju radnih i operativnih troškova uz istodobno unapređenje sustava upravljanja troškovima.

U skladu sa strateškim ciljevima nastavit će se programsko profiliranje i korisničko segmentiranje programskih kanala HRT-a. Jedan od važnijih projekata i u 2015. godini je poboljšanje rada Informativnog medijskog servisa (IMS) koji će, kao jedinstvena organizacijska cjelina u kojoj su objedinjeni svi ljudski i tehnološki potencijali HRT-a namijenjeni proizvodnji vijesti i svih formata informativnih sadržaja na svim platformama, potaknuti kvalitetniji i brži plasman relevantnih informacija do korisnika. Među ciljevima PJ Produkcija u 2015. godini treba istaknuti optimizaciju resursa potrebnih za realizaciju programskih sadržaja te provedbu alokacije indirektnih troškova na projekte. Planira se dodatna tehnološka modernizacija opreme, te povezivanje u svedigitalno proizvodno okruženje sjedišta u Zagrebu sa svim HRT centrima u Hrvatskoj. Suvremena integrirana i tehnički usklađena tehnologija omogućit će sveobuhvatnu multimedijsku proizvodnju programskih sadržaja za potrebe svih programskih izlaza i formata za televiziju, radio i nove medije te bržu i kvalitetniju distribuciju do sve većeg broja korisnika. Financiranje tih zadaća jedan je od najvažnijih ciljeva PJ Poslovanje. Isto tako, neke od najvažnijih zadaća poslovanja su razvoj procesa strateškog planiranja te uspostava sustava upravljanja troškovima programa i proizvodnje. SUJ Podrška upravljanju angažirat će se tijekom 2015. na redefiniranju i optimiziranju poslovnih procesa, procedura i odgovornosti, povećanju kompetencija osoblja, posebice produkcijskog, te boljoj internoj komunikaciji. Također, potrebno je uložiti napore u integralni i sveobuhvatni strukturni razvoj kojim će se omogućiti kreativno djelovanje i postizanje ciljane pozicije u konkurentnome medijskom okruženju

Na temelju Programa rada za 2015. godinu i zadanih ciljeva u Programu restrukturiranja izrađen je Financijski plan HRT-a za 2015. godinu koji podupire planirane aktivnosti svih poslovnih jedinica i preduvjet je za nastavak stabilnog poslovanja uz ispunjavanje programskih i drugih obveza HRT-a.

Hrvatska radiotelevizija nastavlja politiku sanacije bilance i bilančnih pokazatelja te likvidnosti u poslovanju. Reprogramom kratkoročnih kreditnih zaduženja u dugoročne, stavljena su u otplatu sva kreditna zaduženja. Na temelju toga HRT u 2015. godini planira otplatiti 111,2 milijuna kuna, što je za 57 milijuna kuna više nego u 2014. godini. Istodobno, radi održavanja likvidnosti s obzirom na planirani nastavak izvršenja plana restrukturiranja (za financiranje investicija u dugotrajnu materijalnu imovinu i stimulativnih otpremnina), planira novo kreditno zaduženje u visini 50 milijuna

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 87 www.hrt.hr

kuna. Navedeno je pozitivno utjecalo na financijske pokazatelje i smanjenje financiranja iz tuđih izvora.

Ukupan planirani prihod za 2015. godinu iznosi 1,417 mlrd. kuna, te je veći za 0,7 % od planiranih prihoda za 2014. godinu, dok ukupan planirani rashod iznosi 1,403 mlrd. kuna, što je gotovo na razini plana u 2014. godini (0,1 % više). Projekcija poslovnog rezultata za 2015. godinu iznosi 14 milijuna kuna dobiti. Uzimajući u obzir trenutačne socioekonomske pokazatelje, porast rezultata poslovanja temelji se na umjerenom rastu prihoda od RTV pristojbe za 0,8 % u odnosu prema 2014. godini, uz zadržavanje iste razine rashoda koji su doživjeli strukturnu promjenu.

U strukturi plana rashoda za 2015. godinu, troškovi proizvodnje programa smanjeni su za 26,2 milijuna kuna, što nije mnogo uzme li se u obzir da je u troškove poslovanja za 2014. godinu uključeno sveukupno 67,2 milijuna kuna vezanih uz velike sportske događaje (Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu i Zimske olimpijske igre). Zbog planiranog odlaska radnika u starosnu mirovinu i daljnjih promjena broja radnika u skladu s programom restrukturiranja, za troškove osoblja planirano je 456,3 milijuna kuna, odnosno 4,8 % ili 23 milijuna kuna manje nego u 2014. godini.

Unatoč značajnim i stabilnim prihodima koje ostvaruje HRT, troškovna strana opterećena je visokim udjelom fiksnih troškova od čega najveći dio čine već spomenuti troškovi osoblja, zakonom utvrđena davanja, troškovi odašiljanja i troškovi amortizacije.

Zbog porasta ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu kako u 2014. godini, tako i nastavkom tehnološkog restrukturiranja u 2015. godini, vidljivo je i povećanje troškova amortizacije za 16,7 milijuna kuna.

Investicijska ulaganja HRT-a u dugotrajnu nematerijalnu imovinu – programske sadržaje zajedno s kapitalnim djelima iz vlastite proizvodnje iznose 149,6 milijuna kuna, tj. 5,8 milijuna kuna više nego prethodne godine. Plan investicija u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu (bez programskih sadržaja) u 2015. godini iznosi 89,6 milijuna kuna, odnosno 6,7 milijuna kuna više nego 2014. godine.

Može se zaključiti da Hrvatsku radioteleviziju čeka nastavak intenzivnog investicijskog ciklusa te posljedično smanjenje servisnih troškova, povećanje produktivnosti, kreativnosti, količine i dostupnosti sadržaja na svim medijskim platformama, što će omogućiti veću interakciju s korisnicima i monetizaciju vlastitih sadržaja, uvođenje novih usluga, odnosno sveukupno povećanje kvalitete usluge u dinamičnome medijskom okruženju približavajući se tako vodećim europskim javnim nakladnicima.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 88 www.hrt.hr

Prilog 1 - Plan investicijskih ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu imovinu – programske sadržaje

Odlukom o načinu planiranja dugotrajne nematerijalne imovine – programskih prava (sadržaji) utvrđene su smjernice za planiranje nabave i proizvodnje programskih prava (sadržaja) u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima i međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. U nastavku donosimo pregled plana investicijskih ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu imovinu u sklopu kojeg se nalaze i projekti koji zadovoljavaju kriterije za kapitalizaciju u sklopu dugotrajne nematerijalne imovine te su planirani u Planu investicijskih ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu imovinu – programske sadržaje.

Tablica 34. Investicije u nematerijalnu imovinu u 000 kn Investicije u % ukupnih % Red. Kanal/odjel nematerijalnu nematerijalnih investicija br. imovinu investicija u kanalu 1 2 3 4 5 1. HTV 1 94.277 63,02% 100,00% - OBRAZOVANJE I ZNANOST 6.895 4,61% 7,31% Dokumentarna serija Republika - Dubrovnik 6.895 4,61% 7,31% - DRAMA 5.984 4,00% 6,35% Film Imena višnje 258 0,17% 0,27% Serija Tin Ujević - 30 godina putovanja 3.802 2,54% 4,03% TV Film 1.924 1,29% 2,04% - DOKUMENTARNA PRODUKCIJA 4.033 2,70% 4,28% Alka 4.033 2,70% 4,28% - ODABIR I NABAVA PROGRAMSKIH SADRŽAJA 77.365 51,72% 82,06% Dramski, filmski i humoristični sadržaji 63.560 42,49% 67,42% Dokumentarni sadržaji* 9.113 6,09% 9,67% Zabavni sadržaji 3.712 2,48% 3,94% Kulturno umjetnički sadržaji 368 0,25% 0,39% Obrazovno znanstveni sadržaji 612 0,41% 0,65% 2. HTV 2 39.961 26,71% 100,00% - ODABIR I NABAVA PROGRAMSKIH SADRŽAJA 39.961 26,71% 100,00% Dramski, filmski i humoristični sadržaji 27.479 18,37% 68,76% Dokumentarni sadržaji 5.982 4,00% 14,97% Zabavni sadržaji 1.553 1,04% 3,89% Sadržaji za djecu i mlade 4.947 3,31% 12,38% 3. HTV 3 14.127 9,44% 100,00% - ODABIR I NABAVA PROGRAMSKIH SADRŽAJA 14.127 9,44% 100,00% Dramski, filmski i humoristični sadržaji** 5.870 3,92% 41,55% Dokumentarni sadržaji 2.500 1,67% 17,70% Kulturno umjetnički sadržaji 3.307 2,21% 23,41% Obrazovno znanstveni sadržaji 2.450 1,64% 17,34% 4. HTV 4 1.225 0,82% 100,00% Domaći dokumentarni film 1.225 0,82% 100,00% HRT 149.590 100,00% - *Dokumentarni sadržaji značajno su tematski vezani za područje znanosti, obrazovanja,kulture i umjetnosti. **Dramski sadržaji (serijski i filmski) Domaće investicije ukupno 71.785 tisuća kuna bruto Strane investicije ukupno 60.893 tisuća kuna bruto Proizvodnja kapitalnih djela 16.912 tisuća kuna bruto

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 89 www.hrt.hr

U sklopu domaćih investicija nalazi se i izvršenje zakonske obveze o ulaganju 15% programskog proračuna u nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovina tih sredstava mora biti namijenjena za djela proizvedena izvorno na hrvatskome jeziku. Programski proračun obuhvaća troškove proizvodnje audiovizualnih sadržaja namijenjenih objavljivanju na televizijskim programskim kanalima i u audiovizualnim uslugama na zahtjev u toj godini. HRT planira izvršiti zakonsku obvezu te od nezavisnih proizvođača naručiti/otkupiti djela u vrijednosti od 71,8 milijuna kuna bruto prema sljedećoj tablici:

Tablica 35. Otkup djela od nezavisnih proizvođača u 000 kn Plan Plan Red. Opis 2015. 2015. br. neto bruto 1 2 3 4 1. Nova investicija u 2015. godini 58.601 71.786 Dramski sadržaji-serije i filmovi, 1.1. humoristični sadržaji 37.000 45.325 1.2. Dokumentarni sadržaji 10.000 12.250 1.3. Zabavni sadržaji 3.500 4.288 1.4. Kulturno umjetnički sadržaji 3.000 3.675 1.5. Obrazovno znanstveni sadržaji 2.500 3.063 1.6. Sadržaji za djecu i mlade 2.600 3.185

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 90 www.hrt.hr

Prilog 2 - Plan investicijskih ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu (bez programskih sadržaja) u 2015. godini

Proizvodnja sadržaja za radio, televiziju i nove medije koja gotovo potpuno ovisi o tehnologiji u posljednjih nekoliko godina doživljava velike promjene. Nova tehnološka rješenja omogućuju bolju kvalitetu slike, jednostavniji i brži pristup proizvedenim sadržajima, niže troškove proizvodnje, njihovo korištenje na različitim platformama, istodobni pristup većeg broja korisnika, individualizirani pristup gledateljima i slušateljima, ali zahtijevaju visoka početna ulaganja u opremu, kontinuirano obrazovanje korisnika te podršku i održavanje zbog veće osjetljivosti opreme. Plan investicija u tehnologiju u 2015. optimum je između ulaganja u modernizaciju i stvaranja efikasnoga proizvodnog okruženja utemeljenog na informatičkoj tehnologiji i radu s datotekama (tzv. tapeless okruženje) i nužne zamjene već davno amortizirane opreme i postrojenja te završetka investicijskih planova započetih u 2014.

Naglasak je pri ulaganju u modernizaciju i stvaranje efikasnog proizvodnog okruženja stavljen na dva temeljna strateška projekta predviđena Programom restrukturiranja, i to Tapeless sustav za obradu i reprodukciju AV sadržaja i Integracija informativne produkcije – SUPERDESK – TRG. Tapeless sustav za obradu i reprodukciju AV sadržaja središnji je dio budućega produkcijskoga tehnološkog sustava. Njime se potpuno zamjenjuje linearni način proizvodnje temeljen na vrpcama. Trošak za nabavu videokaseta smanjuje se za oko 1.500.000,00 kn godišnje. Uvođenje nove tehnologije znatno unapređuje radni proces. Novo okruženje povećat će brzinu i fleksibilnost rada i u konačnici omogućiti tehnički kvalitetniji finalni proizvod.

Arhiviranje digitalnog sadržaja u nelinearnom okruženju zaokružuje cjelinu radnog procesa temeljenog na razmjeni i radu s datotekama. Dio sustava za arhiviranje namijenjen je za trajnu pohranu gotovih emisija i drugih programskih sadržaja, a dio za privremenu pohranu gotovih ili polugotovih emisija (npr. filmova koji čekaju unos titlova), te materijala koji zbog drugih razloga mora biti pristupačan, a neracionalno je da zauzimaju skupi memorijski prostor produkcijskog poslužitelja. Korist od navedene investicije bit će vidljiva u svakodnevnoj proizvodnji programa i u upravljanju arhivskom građom. Digitalni zapis arhivskog materijala omogućit će jeftinije upravljanje sadržajem, te brz i jednostavan pregled arhivskog materijala i njegovu dostupnost. Kad je materijal digitaliziran i pohranjen u datotečnom formatu, kasnije kopiranje na nove medije je jednostavno, a trošak kopiranja datoteka je minimalan. Digitalna pohrana i upravljanje sadržajima postat će središte tehnološkog sustava HRT-a.

Integracija informativne produkcije – SUPERDESK – TRG projekt je koji slijedi reorganizaciju HRT-a. Cilj je jedinstvenim središnjim deskom objediniti prikupljanje, obradu i proizvodnju informacija te omogućiti njihovu distribuciju u svim formatima i svim platformama. Središnji jedinstveni desk koji će biti smješten na sadašnjem „trgu“ nije samo prostorno preseljenje postojećega integriranog newsrooma nego omogućuje i bolje planiranje te optimalno korištenje ljudskih i tehničkih resursa, a stvaraju se preduvjeti za povezivanje organizacijskih i tehnoloških proizvodnih procesa. Arhitektonskim rješenjem i tehnološkom opremom ovog prostora stvorit će se u hrvatskim razmjerima jedinstveno rješenje koje će biti ogledni primjer modernog načina proizvodnje i upravljanja multimedijskim vijestima.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 91 www.hrt.hr

Osim u navedena dva glavna projekta investirat će se i u ostale strateške projekte predviđene programom restrukturiranja, kao što je razvoj multimedijalne internetske OTT platforme1 kako bi se uhvatio korak s općim kretanjima u industriji digitalnih medija i tako naši sadržaji u prilagođenim formama učinili dostupnima za različite uređaje (primjerice mobitel, tablet, računalo, Smart TV), i to kao linearne (svi HRT-ovi televizijski i radijski programi) i nelinearne (video na zahtjev i sl.). Osim pozicioniranja na tržištu, prilika za monetizaciju očekuje se od ponude sadržaja iz bogate HRT-ove arhive krajnjim korisnicima. Navedeni projekt pokrenut je sredinom 2014. uz izuzetno pozitivan odjek među korisnicima HRT usluga i njihov veliki interes. Istodobno će biti redizajniran Web portal HRT-a i moderniziran sustav za upravljanje web sadržajima (CMS).

Nastavit će se i s ulaganjem u omogućavanje proizvodnje u 16:9 HD formatu kako bi se povećali učinci strateških investicija realiziranih u 2014. Tako će se uložiti u PTZ kamere koje se postavljaju na teško dostupna mjesta za "normalne" kamere, HD videomiješalo za režiju 9 kako bi se osposobila za HD proizvodnju, optičke kodeke za povezivanje studija u Bogovićevoj, dodatni HD kamera lanac za studio 9/10 te proširiti i nadograditi glavni matrični sustav. Zahvaljujući izvrsnim rezultatima u primjeni, u 2015. nastavit će se povećavati kapacitet za brza i učinkovita javljanja s terena koja postaju neizostavan dio mnogobrojnih emisija HRT-a, pa će se tako nabaviti više multimedijskih satelitskih (Ka-band) kola i uređaja za kontribuciju preko mobilnih mreža (backpack). Tako će se dodatno povećati mobilnost ekipa i broj javljanja uživo u program i smanjiti jedinični troškova po javljanju.

Zbog sve češćih zahtjeva za povezivanje različitih sustava u procesu razmjene i proizvodnje AV sadržaja, kapaciteta za pohranu, njihovu pouzdanost i povećanje broja korisnika, nadogradit će se sustav NRCS (news room computer system) čije su pojedine komponente stare deset godina i proizvođač za njih više ne daje podršku. Tako će se zamijeniti serveri za ulaz materijala (ingest) i serveri za emitiranje (playout), nadograditi sustav za akviziciju materijala, povećati kapacitet sustava za pohranu, instalirati sučelja prema CMS-u i društvenim mrežama. Navedenim aktivnostima postići će se veća integracija, pouzdanost i otvorenost sustava prema novim platformama. U dijelu informacijskih i komunikacijskih tehnologija također je potrebna tehnološka modernizacija pa će se uložiti u infrastrukturu potrebnu za spajanje korisnika na novi produkcijski tapeless sustav i korištenje programa koji zahtijevaju umreženost s velikim brzinama prijenosa te zamjenu računala.

Nastavit će se ulaganja u HRT centre, prije svega u HRT centar Varaždin-Čakovec u kojem će se u skladu s programom restrukturiranja postići veća razina integracije. U skladu s nacionalnim planom energijske učinkovitosti investirat će se u više projekata za njezino povećanje, u prilagodbu sustava za zaštitu od požara novim normama o ekološkoj zaštiti od požara, rekonstrukciju elektrotehničkih instalacija za posebno kritične prostore (MASTER, DATA CENTAR) te u sustave za napajanje. Realizacija strateškog ulaganja u zamjenu starih reportažnih kola modernim HD reportažnim kolima predviđena u 2015. bit će odgođena do 2016. kako bi se u skladu s raspoloživim sredstvima mogli završiti glavni projekti tapeless sustava i superdeska.

1 OTT (Over The Top) – naziv za IPTV preko javne, svima dostupne, infrastrukture Interneta.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 92 www.hrt.hr

Tablica 36. Investicijska ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu (bez programskih sadržaja) u 2015. godinu Naziv Ukupno iznos s Planirani Vrsta Poslovne Stavka i predmet Broj i naziv konta Ukupno iznos nepriznatim PDV- datum investicije jedinice nabave om isporuke (PJ/SUJ) 2570000 - POSTROJENJA I S Tehnologija 99200117 Kamere 150.000,00 kn 183.750,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI 2570000 - POSTROJENJA I 99200119 Video S Tehnologija 1.100.000,00 kn 1.347.500,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI mješala 2570000 - POSTROJENJA I 99200206 Optički S Tehnologija 85.000,00 kn 104.125,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI kodeci 2570000 - POSTROJENJA I S Tehnologija 99200117 Kamere 500.000,00 kn 612.500,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI 500000 - NEMATERIJALNA 99200114 Platforma za S Program/IMS IMOVINA U PRIPREMI - upravljanje web 500.000,00 kn 612.500,00 kn Q4 LICENCE sadržajem 99200127 Tapeless 2570000 - POSTROJENJA I sustav za obradu i S Produkcija 15.000.000,00 kn 18.375.000,00 kn Q4 OPREMA U PRIPREMI reprodukciju AV sadržaja 2570000 - POSTROJENJA I 99200130 Mrežna S Tehnologija 1.400.000,00 kn 1.715.000,00 kn Q4 OPREMA U PRIPREMI infrastruktura 2570000 - POSTROJENJA I 99200189 Strukturno S Tehnologija 700.000,00 kn 857.500,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI kabliranje 2570000 - POSTROJENJA I 99200130 Mrežna S Tehnologija 1.800.000,00 kn 2.205.000,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI infrastruktura 99200131 Nadogradnja 2570000 - POSTROJENJA I S Tehnologija sustava za razmjenu AV 600.000,00 kn 735.000,00 kn Q1 OPREMA U PRIPREMI sadržaja 500000 - NEMATERIJALNA 99200192 Software za Podrška S IMOVINA U PRIPREMI - upravljanje ljudskim 2.000.000,00 kn 2.450.000,00 kn Q2 upravljanju LICENCE resursima 2570000 - POSTROJENJA I S Program/IMS 99200035 VJ kompleti 1.120.000,00 kn 1.372.000,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI

2570000 - POSTROJENJA I S Tehnologija 99200058 Računala 72.000,00 kn 88.200,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI

99200128 Sustav za 2570000 - POSTROJENJA I S Tehnologija pohranu digitalnih 50.000,00 kn 61.250,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI sadržaja 99200113 Platforma za 500000 - NEMATERIJALNA digitalnu distribuciju S Tehnologija IMOVINA U PRIPREMI - 108.000,00 kn 132.300,00 kn Q2 multimedijalnih LICENCE sadržaja (OTT) 99200113 Platforma za 500000 - NEMATERIJALNA digitalnu distribuciju S Tehnologija IMOVINA U PRIPREMI - 220.000,00 kn 269.500,00 kn Q2 multimedijalnih LICENCE sadržaja (OTT) 99200115 2570000 - POSTROJENJA I S Tehnologija Multimedijska 1.200.000,00 kn 1.470.000,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI satelitska kola 99200115 2570000 - POSTROJENJA I S Tehnologija Multimedijska 800.000,00 kn 980.000,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI satelitska kola 99200014 Uređaj za 2570000 - POSTROJENJA I S Produkcija kontribuciju preko 435.000,00 kn 532.875,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI mobilnih mreža

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 93 www.hrt.hr

Naziv Ukupno iznos s Planirani Vrsta Poslovne Broj i naziv konta Predmet nabave Ukupno iznos nepriznatim PDV- datum investicije jedinice om isporuke (PJ/SUJ) 99200208 Radovi na 2530000 - GRAĐEVINSKI prenamjeni prostora za S Program/IMS 14.523.000,00 kn 17.790.675,00 kn Q4 OBJEKTI U PRIPREMI potrebe investicijskih projekata 99200181 Nadzor nad 2530000 - GRAĐEVINSKI S Poslovanje investicijskim 190.000,00 kn 232.750,00 kn Q4 OBJEKTI U PRIPREMI projektima 2570000 - POSTROJENJA I 99200019 Sustav za S Produkcija 770.000,00 kn 943.250,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI emitiranje programa

2570000 - POSTROJENJA I 99200139 Tehnološki S Produkcija 20.000,00 kn 24.500,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI namještaj

99200128 Sustav za 2570000 - POSTROJENJA I S Produkcija pohranu digitalnih 14.000,00 kn 17.150,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI sadržaja

2570000 - POSTROJENJA I 99200122 Proizvodna S Produkcija 130.000,00 kn 159.250,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI rasvjeta

5400000 - NEMAT. IM. U 99200135 Akustička S Produkcija PRIP. - ULAGANJA NA TUĐIM 280.000,00 kn 343.000,00 kn Q2 obrada prostora SREDSTVIMA 5400000 - NEMAT. IM. U 99200135 Akustička S Produkcija PRIP. - ULAGANJA NA TUĐIM 10.500,00 kn 12.862,50 kn Q2 obrada prostora SREDSTVIMA

5400000 - NEMAT. IM. U 99200136 Izgradnja S Produkcija PRIP. - ULAGANJA NA TUĐIM elektroenergetskog 130.000,00 kn 159.250,00 kn Q2 SREDSTVIMA sustava

5400000 - NEMAT. IM. U 99200140 Izgradnja S Produkcija PRIP. - ULAGANJA NA TUĐIM klimatizacijskog i 230.000,00 kn 281.750,00 kn Q2 SREDSTVIMA ventilacijskog sustava

5400000 - NEMAT. IM. U 99200189 Strukturno S Produkcija PRIP. - ULAGANJA NA TUĐIM 40.000,00 kn 49.000,00 kn Q2 kabliranje SREDSTVIMA

99200208 Radovi na 5400000 - NEMAT. IM. U prenamjeni prostora za S Produkcija PRIP. - ULAGANJA NA TUĐIM 120.000,00 kn 147.000,00 kn Q2 potrebe investicijskih SREDSTVIMA projekata

2570000 - POSTROJENJA I 99200139 Tehnološki S Produkcija 105.000,00 kn 128.625,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI namještaj

99200128 Sustav za 2570000 - POSTROJENJA I S Produkcija pohranu digitalnih 14.000,00 kn 17.150,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI sadržaja

2570000 - POSTROJENJA I 99200121 Audio S Produkcija 237.000,00 kn 290.325,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI mješala

2570000 - POSTROJENJA I 99200121 Audio S Produkcija 237.000,00 kn 290.325,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI mješala

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 94 www.hrt.hr

Naziv Ukupno iznos s Planirani Vrsta Poslovne Broj i naziv konta Predmet nabave Ukupno iznos nepriznatim PDV- datum investicije jedinice om isporuke (PJ/SUJ) 2570000 - POSTROJENJA I 99200121 Audio S Produkcija 237.000,00 kn 290.325,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI mješala

99200111 Izrada 2530000 - GRAĐEVINSKI S Poslovanje projektnih rješenja za 650.000,00 kn 796.250,00 kn Q2 OBJEKTI U PRIPREMI provedbu investicija

2570000 - POSTROJENJA I 99200122 Proizvodna S Produkcija 95.000,00 kn 116.375,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI rasvjeta UKUPNO STRATEŠKE 45.872.500,00 kn 56.193.812,50 kn INVESTICIJE 2570000 - POSTROJENJA I 99200200 Oprema za Z Produkcija 937.000,00 kn 1.147.825,00 kn Q1 OPREMA U PRIPREMI eurovizijsku razmjenu 99200128 Sustav za 2570000 - POSTROJENJA I Z Produkcija pohranu digitalnih 42.000,00 kn 51.450,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI sadržaja 2570000 - POSTROJENJA I 99200134 Digitalna Z Produkcija 13.000,00 kn 15.925,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI procesna oprema 5400000 - NEMAT. IM. U 99200140 Izgradnja Z Produkcija PRIP. - ULAGANJA NA TUĐIM klimatizacijskog i 22.000,00 kn 26.950,00 kn Q2 SREDSTVIMA ventilacijskog sustava 2570000 - POSTROJENJA I 99200134 Digitalna Z Produkcija 80.000,00 kn 98.000,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI procesna oprema 2570000 - POSTROJENJA I Z Produkcija 99200013 UPS uređaji 48.000,00 kn 58.800,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI 2570000 - POSTROJENJA I Z Produkcija 99200094 Agregat 55.000,00 kn 67.375,00 kn Q1 OPREMA U PRIPREMI 99200104 500000 - NEMATERIJALNA Implementacija novih Z Poslovanje IMOVINA U PRIPREMI - 159.000,00 kn 194.775,00 kn Q2 funkcionalnosti u SAP LICENCE sustavu 99200155 Izrada 2570000 - POSTROJENJA I Z Poslovanje prosudbe ugroženosti i 50.000,00 kn 61.250,00 kn Q1 OPREMA U PRIPREMI sigurnosnog elaborata 99200159 Zamjena 2570000 - POSTROJENJA I Z Poslovanje sredstva za gašenje 1.900.000,00 kn 2.327.500,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI požara 99200161 Zamjena 2570000 - POSTROJENJA I Z Poslovanje sustava za dojavu 600.000,00 kn 735.000,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI požara 5400000 - NEMAT. IM. U 99200111 Izrada Z Poslovanje PRIP. - ULAGANJA NA TUĐIM projektnih rješenja za 235.000,00 kn 287.875,00 kn Q1 SREDSTVIMA provedbu investicija 5400000 - NEMAT. IM. U 99200181 Nadzor nad Z Poslovanje PRIP. - ULAGANJA NA TUĐIM investicijskim 115.000,00 kn 140.875,00 kn Q1 SREDSTVIMA projektima 5400000 - NEMAT. IM. U 99200207 Izgradnja Z Poslovanje PRIP. - ULAGANJA NA TUĐIM spomen obilježja - 500.000,00 kn 612.500,00 kn Q2 SREDSTVIMA Gordan Lederer 99200037 Proširenje 2570000 - POSTROJENJA I Z Tehnologija centralnog matričnog 2.300.000,00 kn 2.817.500,00 kn Q4 OPREMA U PRIPREMI sustava

2570000 - POSTROJENJA I 99200129 Nadogradnja Z Tehnologija 5.600.000,00 kn 6.860.000,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI NRCS sustava

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 95 www.hrt.hr

Naziv Ukupno iznos s Planirani Vrsta Poslovne Broj i naziv konta Predmet nabave Ukupno iznos nepriznatim PDV- datum investicije jedinice om isporuke (PJ/SUJ) 99200145 Nadogradnja 2570000 - POSTROJENJA I mjernih uređaja za Z Tehnologija 750.000,00 kn 918.750,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI sustave potrošnje energenata 99200081 Rekonstrukcija 2570000 - POSTROJENJA I Z Tehnologija elektrotehničkih 320.000,00 kn 392.000,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI instalacija dvostrukog UPS napajanja 99200111 Izrada 2530000 - GRAĐEVINSKI Z Tehnologija projektnih rješenja za 70.000,00 kn 85.750,00 kn Q1 OBJEKTI U PRIPREMI provedbu investicija 99200201 2570000 - POSTROJENJA I Z Tehnologija Rekonstrukcija 700.000,00 kn 857.500,00 kn Q4 OPREMA U PRIPREMI rashladnih tornjeva 99200202 Zamjena 2570000 - POSTROJENJA I Z Tehnologija sustava za omekšavanje 250.000,00 kn 306.250,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI vode 99200111 Izrada 2530000 - GRAĐEVINSKI Z Tehnologija projektnih rješenja za 20.000,00 kn 24.500,00 kn Q2 OBJEKTI U PRIPREMI provedbu investicija 99200081 Rekonstrukcija 2570000 - POSTROJENJA I Z Tehnologija elektrotehničkih 1.000.000,00 kn 1.225.000,00 kn Q4 OPREMA U PRIPREMI instalacija dvostrukog UPS napajanja 99200081 Rekonstrukcija 2570000 - POSTROJENJA I Z Tehnologija elektrotehničkih 120.000,00 kn 147.000,00 kn Q4 OPREMA U PRIPREMI instalacija dvostrukog UPS napajanja 99200111 Izrada 2530000 - GRAĐEVINSKI Z Tehnologija projektnih rješenja za 380.000,00 kn 465.500,00 kn Q3 OBJEKTI U PRIPREMI provedbu investicija 2570000 - POSTROJENJA I 99200110 Digitalni satni Z Tehnologija 30.000,00 kn 36.750,00 kn Q1 OPREMA U PRIPREMI moduli 2570000 - POSTROJENJA I 99200203 Z Tehnologija 150.000,00 kn 183.750,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI Rekonstrukcija dizala 99200111 Izrada 2530000 - GRAĐEVINSKI Z Tehnologija projektnih rješenja za 30.000,00 kn 36.750,00 kn Q4 OBJEKTI U PRIPREMI provedbu investicija 2570000 - POSTROJENJA I 99200204 Kranovi za Z Tehnologija 200.000,00 kn 245.000,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI kamere 2570000 - POSTROJENJA I 99200204 Kranovi za Z Tehnologija 75.000,00 kn 91.875,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI kamere 2570000 - POSTROJENJA I 99200033 Tonska Z Tehnologija 750.000,00 kn 918.750,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI oprema 2570000 - POSTROJENJA I 99200134 Digitalna Z Tehnologija 110.000,00 kn 134.750,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI procesna oprema 2570000 - POSTROJENJA I Z Tehnologija 99200120 Monitori 250.000,00 kn 306.250,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI 99200128 Sustav za 2570000 - POSTROJENJA I Z Tehnologija pohranu digitalnih 1.000.000,00 kn 1.225.000,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI sadržaja 99200209 Uređaj za 2570000 - POSTROJENJA I Z Tehnologija kodiranje digitalnog 500.000,00 kn 612.500,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI sadržaja

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 96 www.hrt.hr

Naziv Ukupno iznos s Planirani Vrsta Poslovne Broj i naziv konta Predmet nabave Ukupno iznos nepriznatim PDV- datum investicije jedinice om isporuke (PJ/SUJ) 2570000 - POSTROJENJA I 99200071 Tonski Z Tehnologija 125.000,00 kn 153.125,00 kn Q4 OPREMA U PRIPREMI kontribucijski kodeci 2570000 - POSTROJENJA I 99200121 Audio Z Tehnologija 450.000,00 kn 551.250,00 kn Q4 OPREMA U PRIPREMI mješala 2570000 - POSTROJENJA I 99200121 Audio Z Tehnologija 80.000,00 kn 98.000,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI mješala 500000 - NEMATERIJALNA 99200210 Software za Z Tehnologija IMOVINA U PRIPREMI - 150.000,00 kn 183.750,00 kn Q3 višekanalna snimanja LICENCE 2570000 - POSTROJENJA I Z Tehnologija 99200059 TV prijemnik 431.880,00 kn 529.053,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI 2570000 - POSTROJENJA I 99200134 Digitalna Z Tehnologija 250.000,00 kn 306.250,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI procesna oprema 2570000 - POSTROJENJA I 99200142 Satelitska Z Tehnologija 500.000,00 kn 612.500,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI procesna oprema 2570000 - POSTROJENJA I Z Tehnologija 99200058 Računala 1.532.000,40 kn 1.876.700,49 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI 5000000 - NEMATERIJALNA Podrška 99200090 Licence za Z IMOVINA U PRIPREMI - 10.000,00 kn 12.250,00 kn Q1 upravljanju programsku podršku LICENCE 2570000 - POSTROJENJA I 99200060 Čitači AV Z Tehnologija 158.148,20 kn 193.731,55 kn Q1 OPREMA U PRIPREMI zapisa 2570000 - POSTROJENJA I 99200060 Čitači AV Z Tehnologija 30.000,00 kn 36.750,00 kn Q1 OPREMA U PRIPREMI zapisa 2570000 - POSTROJENJA I Z Tehnologija 99200117 Kamere 679.000,00 kn 831.775,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI 2570000 - POSTROJENJA I 99200134 Digitalna Z Tehnologija 30.000,00 kn 36.750,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI procesna oprema 2570000 - POSTROJENJA I Z Tehnologija 99200059 TV prijemnik 12.000,00 kn 14.700,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI 2570000 - POSTROJENJA I 99200119 Video Z Tehnologija 79.000,00 kn 96.775,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI mješala 5000000 - NEMATERIJALNA 99200178 Software za Z Tehnologija IMOVINA U PRIPREMI - administriranje i nadzor 395.000,00 kn 483.875,00 kn Q1 LICENCE sustava 5000000 - NEMATERIJALNA 99200214 Proširenje Z Tehnologija IMOVINA U PRIPREMI - funkcionalnosti 800.000,00 kn 980.000,00 kn Q3 LICENCE aplikacije za pristojbu 99200215 Zamjena 2570000 - POSTROJENJA I Z Tehnologija napajanja telefonske 150.000,00 kn 183.750,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI centrale 2570000 - POSTROJENJA I 99200205 Oprema za Z Produkcija 90.000,00 kn 110.250,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI digitalizaciju arhive 2570000 - POSTROJENJA I 99200132 Sučelje za Z Program/IMS 400.000,00 kn 490.000,00 kn Q1 OPREMA U PRIPREMI prihvat AV datoteka 99200131 Nadogradnja 2570000 - POSTROJENJA I Z Program/IMS sustava za razmjenu AV 55.000,00 kn 67.375,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI sadržaja 5000000 - NEMATERIJALNA 99200091 Programski Z Tehnologija IMOVINA U PRIPREMI - 20.000,00 kn 24.500,00 kn Q2 paket za izradu nacrta LICENCE 2570000 - POSTROJENJA I 99200205 Oprema za Z Produkcija 50.000,00 kn 61.250,00 kn Q3 OPREMA U PRIPREMI digitalizaciju arhive

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 97 www.hrt.hr

Naziv Ukupno iznos s Planirani Vrsta Poslovne Broj i naziv konta Predmet nabave Ukupno iznos nepriznatim PDV- datum investicije jedinice om isporuke (PJ/SUJ) 5000000 - NEMATERIJALNA 99200092 Programski Z Produkcija IMOVINA U PRIPREMI - paket za obradu slike i 19.000,00 kn 23.275,00 kn Q1 LICENCE animaciju 5000000 - NEMATERIJALNA 99200092 Programski Z Produkcija IMOVINA U PRIPREMI - paket za obradu slike i 12.000,00 kn 14.700,00 kn Q1 LICENCE animaciju 99200213 Uređaj za 2570000 - POSTROJENJA I Z Produkcija procesiranje govornog 15.000,00 kn 18.375,00 kn Q1 OPREMA U PRIPREMI zvuka 2570000 - POSTROJENJA I 99200055 Fotokopirni Z Poslovanje 126.000,00 kn 154.350,00 kn Q2 OPREMA U PRIPREMI uređaji

2570000 - POSTROJENJA I 99200079 Proširenje Z Poslovanje 300.000,00 kn 367.500,00 kn Q1 OPREMA U PRIPREMI sustava tehničke zaštite

2570000 - POSTROJENJA I 99200211 Strojevi za Z Poslovanje 10.000,00 kn 12.250,00 kn Q1 OPREMA U PRIPREMI čišćenje 2570000 - POSTROJENJA I 99200079 Proširenje Z Poslovanje 12.000,00 kn 14.700,00 kn Q1 OPREMA U PRIPREMI sustava tehničke zaštite 540000 - NEMAT. IM. U PRIP. 99200079 Proširenje Z Poslovanje - ULAGANJA NA TUĐIM 15.000,00 kn 18.375,00 kn Q1 sustava tehničke zaštite SREDSTVIMA 99200111 Izrada 2530000 - GRAĐEVINSKI Z Poslovanje projektnih rješenja za 15.000,00 kn 18.375,00 kn Q2 OBJEKTI U PRIPREMI provedbu investicija 99200111 Izrada 2530000 - GRAĐEVINSKI Z Poslovanje projektnih rješenja za 16.000,00 kn 19.600,00 kn Q4 OBJEKTI U PRIPREMI provedbu investicija 99200208 Radovi na 2530000 - GRAĐEVINSKI prenamjeni prostora za Z Poslovanje 30.000,00 kn 36.750,00 kn Q4 OBJEKTI U PRIPREMI potrebe investicijskih projekata 2530000 - GRAĐEVINSKI 99200212 Izrada Z Poslovanje 60.000,00 kn 73.500,00 kn Q1 OBJEKTI U PRIPREMI svjetlećih reklama 2570000 - POSTROJENJA I 99200139 Tehnološki Z Poslovanje 420.000,00 kn 514.500,00 kn Q1 OPREMA U PRIPREMI namještaj 2550000 - INVESTICIJE U 99200099 Uredski radni Z Poslovanje 250.000,00 kn 306.250,00 kn Q3 TIJEKU NAMJEŠTAJ stolci 2550000 - INVESTICIJE U 99200177 Uredski Z Poslovanje 150.000,00 kn 183.750,00 kn Q3 TIJEKU NAMJEŠTAJ namještaj UKUPNO INVESTICIJE 27.288.028,60 kn 33.427.835,04 kn U ZAMJENU UKUPNO INVESTICIJE 73.160.528,60 kn 89.621.647,54 kn HRT-a ZA 2015. godinu

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 98 www.hrt.hr

8. Kazalo pojmova

Broadcast – emitiranje signala sa jednog mjesta prema više prijemnika.

FM (Frequency Modulation) – frekvencijski pojas za emitiranje radio programa („srednji val“)

FTA (Free To Air) – televizijski kanali sa besplatnim prijemom (npr. HTV)

PAY-TV – televizijski paketi kanala uz dodatno plaćanje

HRA – Hrvatski radio

HTV – Hrvatska televizija

Penetracija – broj pretplatnika na PAY-TV usluge

SHR – udio u gledanosti u nekom periodu

AMR – apsolutni broj gledatelja u nekom periodu

ICT – informatičko-komunikacijska industrija/oprema (računala)

ENG – Electronic News Gathering

HDTV – televizija visoke rezolucije u odnosu širine:visine 16:9

Tapeless – naziv za način rada u televiziji koja koristi multimedijske datoteke a ne kazete

IMS – Informativni Medijski Servis (ujedinjeni informativni programi HRT-a)

VJ – Video Journalist; novinar koji samostalno obavlja TV posao izrade video priloga

OPLA – operativno planiranje

OTT (Over The Top) – naziv za IPTV preko javne, svima dostupne, infrastrukture Interneta

AV sadržaj – audio vizualni sadržaj

JOPPD – jedinstveni obrazac poreza prireza i doprinosa

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Str. 99 www.hrt.hr