Maja Bonačić Mandinić
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Load more
Recommended publications
-
Field Study 5: Vis
2017-09-13 WATER SAVING CHALLENGE Field Study 5: Vis Figure 1. The Adriatic Sea with Vis in the middle. Photo courtesy of Samantha Cristoforetti/NASA 1 (24) WATER SAVING CHALLENGE Christian Pleijel [email protected] Tel +358-457-342 88 25 FIELD STUDY: VIS Content 1 Summary 2 2 Introduction 3 The assignment The client Study objects The three levels of an island Methodology 3 The water of the island 6 Location Geology Hydrology and climate Vegetation 4 The water of the islanders 8 Human pressure Virtual distance Water consumption 5 The water of the community 14 Governance Water procurement Wastewater Water quality Cost and taxes Future plans 6 Water saving 22 Benchmark #1 Benchmark #2 Benchmark #3 7 References 23 2 (24) WATER SAVING CHALLENGE POGREŠKA! IZVOR REFERENCE NIJE PRONAĐEN. FIELD STUDY: VIS 1 Summary Vis is a Croatian island in the Adriatic Sea, 55 kilometers from the mainland, with an area of 90 km2. 3,460 persons live in the island’s two municipalities. Ten times the population comes to visit every year = 36,750 tourists, spending some 200,000 days on the island. The pressure on the islands' freshwater system (as well as energy distribution, sewage and waste recuperation and treatment, roads, ports, telephones, internet, transports, postal services, healthcare and fire brigade) from tourism is not so high. The water supply system of the island uses its own sources of drinking water from two lo- cations: Korita (drilled wells) and Pizdica (fresh water spring). The pumping station Korita is located in the interior of the island above five drilled wells containing water at depth of approximately 160 meter. -
Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi
Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi Sika od Mondefusta, Palagruţa Mjerenja obale istoĉnog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odliĉni i dosad još uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istraţivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i površine hrvatskih otoka i otoĉića većih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opseţna nova graĊa, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifiĉnom administrativnom korištenju, a ne »statistici«. Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje otoĉiće i hridi, iako ulaze u konaĉne brojke.4 Brojka 1244, koja je sada najĉešće u optjecaju, uopće nije dokumentirana.5 Osnovni izvor za naš popis je, dakle, [2007], i u graniĉnim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljedećem koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazloţenjima ispod crte. U trećem koraku ukljuĉeno je još nekoliko dodatnih podataka s obrazloţenjem.6 1 Ante Irić, Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplanĉić Leder, T. Ujević, M. Ĉala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25.000. Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Drţavni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, 30.8.2007.; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva. -
Geoarchaeological Evaluation of the Roman Topography and Accessibility by Sea of Ancient Osor (Cres Island, Croatia)
ZOBODAT - www.zobodat.at Zoologisch-Botanische Datenbank/Zoological-Botanical Database Digitale Literatur/Digital Literature Zeitschrift/Journal: Austrian Journal of Earth Sciences Jahr/Year: 2019 Band/Volume: 112 Autor(en)/Author(s): Draganits Erich, Gier Susanne, Doneus Nives, Doneus Michael Artikel/Article: Geoarchaeological evaluation of the Roman topography and accessibility by sea of ancient Osor (Cres Island, Croatia) 1-19 Austrian Journal of Earth Sciences Vienna 2019 Volume 112/1 01 - 19 DOI: 10.17738/ajes.2019.0001 Geoarchaeological evaluation of the Roman topography and accessibility by sea of ancient Osor (Cres Island, Croatia) Erich DRAGANITS1)2)*), Susanne GIER1), Nives DONEUS3) & Michael DONEUS2) 1) Department of Geodynamics and Sedimentology, University of Vienna, Althanstrasse 14, 1090 Vienna, Austria; 2) Department of Prehistoric and Historical Archaeology, University of Vienna, Franz-Klein-Gasse 1, 1190 Vienna, Austria; 3) Austrian Archaeological Institute, Austrian Academy of Sciences, Franz-Klein-Gasse 1, 1190 Vienna, Austria; *) Corresponding author: [email protected] KEYWORDS Adriatic Sea; Croatia; geoarchaeology; airborne laser bathymetry; sea-level change Abstract We combine geoarchaeological investigations with high-resolution airborne laser scanning (ALS) topographic and air- borne laser bathymetric (ALB) measurements to reassess the topography of the Roman city of Apsorus (modern Osor, northeastern Adriatic Sea, Croatia), which has generally been interpreted as important nodal point of Roman maritime traffic. Apsorus is located at the isthmus connecting Cres and Lošinj islands, which is 90 m wide at the narrowest part and dissected by a canal of supposed Roman age. A conspicuous low-lying wetland north of the city has been suggested to be a former sea passage and harbour area. -
Ica Nature Park (Adriatic Sea, Croatia)
NAT. CROAT. VOL. 16 No 4 233¿266 ZAGREB December 31, 2007 original scientific paper / izvorni znanstveni rad ANTHOZOAN FAUNA OF TELA[]ICA NATURE PARK (ADRIATIC SEA, CROATIA) PETAR KRU@I] Faculty of Science, Department of Zoology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia ([email protected]) Kru`i}, P.: Anthozoan fauna of Tela{}ica Nature Park (Adriatic Sea, Croatia). Nat. Croat., Vol. 16, No. 4., 233–266, 2007, Zagreb. Sixty-five anthozoan species were recorded and collected in the area of Tela{}ica Nature Park during surveys from 1999 to 2006. General and ecological data are presented for each species, as well as distribution and local abundance. The recorded species account for about 56% of the antho- zoans known in the Adriatic Sea, and for about 38% of the anthozoans known in the Mediterra- nean Sea. From Tela{}ica Nature Park, 16 species are considered to be Mediterranean endemics. The heterogeneity of the substrates and benthic communities in the bay and cliffs is considerable in Tela{}ica Nature Park; anthozoans are present on most of the different kinds of substrates and in a wide range of benthic communities. Key words: marine fauna, Anthozoa, Tela{}ica Nature Park, Adriatic Sea. Kru`i}, P.: Fauna koralja Parka prirode Tela{}ica (Jadransko more, Hrvatska). Nat. Croat., Vol. 16, No. 4., 233–266, 2007, Zagreb. Prilikom istra`ivanja podmorskog dijela Parka prirode Tela{}ica u razdoblju od 1999. do 2006. godine zabilje`eno je i sakupljeno 65 vrsta koralja. Za svaku vrstu izneseni su op}i i ekolo{ki podaci, te su zabilje`eni nalazi i lokalna brojnost. -
List of Islands
- List of islands CI Name on the map 1:25000 Name on nautic map Location Latitude Longitude IOTA Note 1 Aba D. Aba V. nr. Kornat 43° 51' 55,6'' N 15° 12' 48,9'' E EU-170 2 Arkanđel Arkanđel nr. Drvenik Mali 43° 28' 20,5'' N 16° 01' 41,0'' E EU-016 3 Arta M. Arta M. nr. Murter 43° 51' 12,2'' N 15° 33' 41,2'' E EU-170 4 Arta V. Arta V. nr. Murter 43° 51' 21,0'' N 15° 32' 40,1'' E EU-170 5 Babac Babac nr. Pašman 43° 57' 21,6'' N 15° 24' 11,6'' E EU-170 6 Badija Badija nr. Korčula 42° 57' 14,3'' N 17° 09' 39,4'' E EU-016 7 Biševo Biševo nr. Vis 42° 58' 44,0'' N 16° 01' 00,0'' E EU-016 8 Bodulaš Bodulaš Medulin gulf 44° 47' 28,1'' N 13° 56' 53,8'' E Not 9 Borovnik Borovnik nr. Kornat 43° 48' 39,7'' N 15° 15' 12,8'' E EU-170 10 O. Brač Brač 43° 20' 00,0'' N 16° 40' 00,0'' E EU-016 11 Ceja Ceja Medulin gulf 44° 47' 05,6'' N 13° 56' 00,0'' E Not 12 O. Cres Cres 44° 51' 21,4'' N 14° 24' 29,6'' E EU-136 13 O. Čiovo Čiovo nr. Split 43° 30' 00,0'' N 16° 18' 00,0'' E Not 14 Dolfin Dolfin nr. Pag 44° 41' 29,6'' N 14° 41' 28,1'' E EU-170 15 Dolin Dolin nr. -
N . 6 (2010) ARHEOLOGIJA I PRIRODNE NAUKE Center for New Technology Archaeological Institute Belgrade
No . 6 (2010) ARHEOLOGIJA I PRIRODNE NAUKE Center for New Technology Archaeological Institute Belgrade ARCHAEOLOGY AND SCIENCE 6 2010 Belgrade 2011 Centar za nove tehnologije Arheološki institut Beograd ARHEOLOGIJA I PRIRODNE NAUKE 6 2010 Beograd 2011. Published: Center for New Technology Viminacium Archaeological Institute Belgrade Kneza Mihaila 35/IV 11000 Belgrade, Serbia e-mail: [email protected] Tel. +381 11 2637191 For the publishers: Miomir Korać Slaviša Perić Editor-in-chief: Miomir Korać Editorial Board: Roksana Chowaniec, University of Warsaw, Institute of Archaeology, Warsaw Gianfranco Cicognani, Central European Initiative (CEI-ES), Trieste Rosemarie Cordie, Archäologiepark Belginum Eric De Sena, John Cabot University, Rome Snežana Golubović, Archaeological Institute, Belgrade Gisela Grupe, Ludwig-Maximilians-Universität, München Michaela Harbeck, Staatssammlung für Anthropologie und Paläoanatomie, München Lanfranco Masotti, Universita’ di Bologna, Bologna Žarko Mijailović, University of Belgrade, Faculty of Mathematics, Belgrade Živko Mikić, University of Belgrade, Faculty of Philosophy, Belgrade Milan Milosavljević, University of Belgrade, Faculty of Electrical Engineering, Belgrade Dragan Milovanović, University of Belgrade, Faculty of Mining and Geology, Belgrade Zoran Obradović, Temple University, Philadelphia Zoran Ognjanović, Mathematical Institute, Belgrade Marco Pacetti, Universita’ Politecnico delle Marche, Ancona Slaviša Perić, Archaeological Institute, Belgrade Milica Tapavički-Ilić, Archaeological Institute, Belgrade -
Važnost Otoka Ilovika I Sv. Petra Za Plovidbenu Rutu Duž Istočne Obale Jadrana U Svjetlu Novijih Istraživanja
Zrinka Serventi - Važnost otoka Ilovika i Sv. Petra... (401-412) Histria Antiqua, 21/2012 Zrinka SERVENTI VAŽNOST OTOKA ILOVIKA I SV. PETRA ZA PLOVIDBENU RUTU DUŽ ISTOČNE OBALE JADRANA U SVJETLU NOVIJIH ISTRAŽIVANJA UDK 904:726.54>(497.5)(210.7 Ilovik)”652” Zrinka Serventi, mag. Izvorni znanstveni rad Sveučilište u Zadru Primljeno: 12.04.2012. Odjel za povijest Odobreno: 23.08.2012. Obala kralja Petra Krešimira IV., 2 23000 Zadar, Hrvatska e-mail: [email protected] toci Ilovik i Sv. Petar bili su u antičkom razdoblju važne točke na plovnom putu duž istočne obale Jadrana što do- kazuju i starija podmorska istraživanja, osobito antičkog brodoloma u blizini Ilovika, ali i noviji nalaz brončane Oskulpture Apoksiomena. Tijekom svibnja 2009. godine vodila su se istraživanja kasnoantičke crkve na položaju Sv. Andrija (Sićadrija) na otoku Iloviku koja su dodatno potvrdila značaj tog prostora za pomorsku plovidbu. Osobito se ističe nalaz fragmentiranog nadgrobnog spomenika koji je sekundarno upotrijebljen prilikom izgradnje ove kasnoantičke crkve. U radu se osobita pažnja posvećuje upravo ovom nalazu te se analiziraju njegov epigrafski značaj i podrijetlo. S obzirom na to da je prilikom rekognosciranja Sv. Petra utvrđena veća količina antičkog materijala uz obalu kao i prisutnost mogućih antičkih zidova postavlja se pitanje važnosti otoka Sv. Petra u tom razdoblju kao i povezanost s trgovačkim centrima duž istočne obale Jadrana. Također se razmatraju potencijalni plovidbeni pravci koji su mogli prolaziti kanalom između Ilovika i Sv. Petra, a sukladno tome i razvoj ovih dvaju otoka tijekom antike i ranog srednjeg vijeka. Ključne riječi: otok Ilovik, otok Sv. Petar, plovidbeni pravci, ranokršćanske crkve, rimski nadgrobni natpis Prilikom arheoloških istraživanja 2009. -
Povijest I Kultura Rimskog Svijeta
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu Odjel za povijest Povijest i kultura rimskog svijeta Skripta Predmet: Povijest i kultura grčkog i rimskog svijeta Predavač: dr. sc. Vlatka Vukelić Skriptu izradio: Tibor Jeličić Szörsén Zagreb, 2012./2013. EUROPA PRIJE I NA POČETKU RAZVOJA VELIKIH CIVILIZACIJA EUROPA U DOBA NEOLITIKA Od lovaca i sakupljača do nastanka trajnih naselja Neolitik ili mlađe kameno doba je razdoblje u kojem stanovnici Europe prestaju živjeti kao lovci i sakupljači te se počinju baviti poljodjelstvom. U neolitskoj Europi oko 9000. g. pr. Kr. završava ledeno doba, i započinje doseljavanje lovaca - sakupljača u sjevernu Europu. Oko 7000. g. pr. Kr. poljodjelstvo se polako prenosi u Europu s Bliskog istoka i postaje pouzdaniji izvor hrane od lova. Poljodjelstvo se širilo na sjever i zapad, od Grčke prema sjeveru i ostatku Europe, a posljedica toga je nastajanje trajnih naselja. Oko 5000. g. pr. Kr. po Sredozemnom moru plove prvi poznati brodovi, a oko 4500. g. pr. Kr. u jugoistočnoj Europi se prvi puta upotrebljava plug. U razdoblju oko 4200. g. pr. Kr. na sjeveru Njemačke, u Poljskoj i južnoj Skandinaviji pripitomljene su životinje i uzgajuju se usjevi. Redovite žetve osiguravaju dovoljno hrane, stoga ljudi razvijaju nove vještine i nastaju prvi obrti - lončarija!! Kao posljedica razvoja lončarije u stalnim domovima bilo je moguće čuvati posuđe potrebno za držanje vode i žitarica. Poljodjelci su morali ostati na jednome mjestu zbog njegovanja usjeva koje su zasijali, nastaju nastambe i prve kolibe od sušenog blata, pokrivene trskom i slamom; u sjevernijim predjelima kao građevni materijal koristi se drvo, ovakav način života omogućava razvoj sela. Neolitska revolucija Ljudi su pripitomili i naučili uzgajati goveda, ovce, svinje i koze koje osim mlijeka i mesa daju i vunu i kožu. -
World Bank Document
Public Disclosure Authorized International Bank for Reconstruction and Development International Development Association Public Disclosure Authorized SUMMARY PROCEEDINGS 1961 ANNUAL MEETINGS OF THE BOARDS OF GOVERNORS Public Disclosure Authorized Vienna, Austria September 18-22, 1961 Public Disclosure Authorized INTRODUCTORY NOTE HE 1961 ANNUAL MEETING of the Board of Governors of the T International Bank for Reconstruction and Development, held jointly with that of the International Monetary Fund, was held in Vienna, Austria, September 18-22 (inclusive) under the chairman ship of the Honorable Sunthom Hongladarom, Minister of Finance of Thailand. The Annual Meeting of the Bank's affiliate, the Inter national Development Association (IDA) was held in conjunction with the Bank's meeting. The Annual Meeting of the International Finance Corporation, the proceedings of which have been issued separately, also took place in the same period. M. M. MENDELS Secretary INTERNATIONAL BANK FOR RECONSTRUCTION AND DEVELOPMENT INTERNATIONAL DEVELOPMENT ASSOCIATION WASHINGTON, D. C. November 15,1961 1961 ANNUAL MEETINGS FINAL SCHEDULE Saturday SEPTEMBER 16 4:00 p.m.-Procedures Committees Monday SEPTEMBER 18 10:00 a.m.-JOINT BOARDS -Address by the President of Austria -Address by the Chairman -Joint Procedures Report I -Annual Address, Managing Director of Fund Tuesday SEPTEMBER 19 10:00 a.m.-BANK AND IDA BOARDs-Joint Procedures Report II -Annual Address, President of Bank and IDA -Annual Discussion 3:00 p.m.- -Annual Discussion (continued) Wednesday SEPTEMBER 20 10:00 a.m.-FuND BOARD -Joint Procedures Report III -Annual Discussion 3:00 p.m. -Annual Discussion (continued) Thursday SEPTEMBER 21 10:00 a.m.-IFC BOARD -Joint Procedures Report IV -Annual Address, President of IFC -Annual Discussion 4:30 p.m. -
Predijalni Toponimi Na Zadarskome Području1
FOLIA ONOMASTICA CROATICA 23 (2014) UDK 811.163.42’373.21(497.5Zadar) Izvorni znanstveni članak Rukopis primljen 20. XI. 2014. Prihvaćen za tisak 19. I. 2015. Dubravka IvšIć Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, HR‐10000 Zagreb [email protected] PREDIJALNI TOPONIMI NA ZADARSKOME PODRUČJU1 Predijalnim toponimima nazivaju se rimski i ranoromanski toponimi izve- deni od osobnoga imena vlasnika posjeda, obično karakterističnim sufiksom ‐(i)anus/‐(i)ana. U hrvatskoj toponimiji predijalni se toponimi ubrajaju u predsla- venski sloj. Predijalni su toponimi u doba nastanka obično imenovali ruralna na- selja, odnosno naselja manje važnosti, pa ne čudi da su u antičkim vrelima rijet- ko posvjedočeni, tj. da su prve potvrde predijalnih toponima razmjerno kasne. U radu se raspravlja o toponimima na zadarskome području za koje je u lite- raturi prihvaćeno mišljenje da su predijalnoga postanja. Takvi su suvreme- ni toponimi Bibinje, Bošana (Biograd), Bošana (Pag), Lukoran, Mrljane, Ne- viđane, Pašman, Povljana, Ugljan te povijesni toponim Flaveico. Osim njih, u radu se obrađuju i drugi toponimi za koje je u literaturi pretpostavljeno predi- jalno podrijetlo, npr. Kolan, Žigljan, Čeprljanda, Suisgian, Pagnana. Prva po- tvrda svakoga od tih toponima potječe iz razdoblja nakon dolaska Slavena na ova područja. Onomastičkom analizom navedenih toponima pokušava se usta- noviti je li uopće riječ o predslavenskome toponimu i je li riječ o predijalnome toponimu, zatim koji je (latinski) antroponim u osnovi predijalnoga toponima te u koje je doba lik toponima posuđen u hrvatski i kako je tekao njegov gla- sovni razvoj. 1. Uvod Predijalnim toponimima nazivaju se toponimi nastali u rimsko doba koji su izvedeni od antroponima, osobnoga imena vlasnika posjeda na koji se predijalni toponim odnosi. -
Spomeni Svetaca I Boga Na Natpisima Ranosrednjovjekovne Hrvatske, Dalmacije I Istre
CORE Metadata, citation and similar papers at core.ac.uk Provided by Croatian Digital Thesis Repository Sveučilište u Zadru Odjel za klasičnu filologiju Diplomski sveučilišni studij latinskoga jezika i rimske književnosti (dvopredmetni); smjer: nastavnički Ivan Braica Spomeni svetaca i Boga na natpisima ranosrednjovjekovne Hrvatske, Dalmacije i Istre Diplomski rad Zadar, 2019. Sveučilište u Zadru Odjel za klasičnu filologiju Diplomski sveučilišni studij latinskoga jezika i rimske književnosti (dvopredmetni); smjer: nastavnički Spomeni svetaca i Boga na natpisima ranosrednjovjekovne Hrvatske, Dalmacije i Istre Diplomski rad Student/ica: Mentor/ica: Ivan Braica doc. dr. sc. Anita Bartulović Komentor/ica: doc. dr. sc. Ankica Bralić Petković Zadar, 2019. Izjava o akademskoj čestitosti Ja, Ivan Braica, ovime izjavljujem da je moj diplomski rad pod naslovom Spomeni svetaca i Boga na natpisima ranosrednjovjekovne Hrvatske, Dalmacije i Istre rezultat mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na izvore i radove navedene u bilješkama i popisu literature. Ni jedan dio mojega rada nije napisan na nedopušten način, odnosno nije prepisan iz necitiranih radova i ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem da ni jedan dio ovoga rada nije iskorišten u kojem drugom radu pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj, obrazovnoj ili inoj ustanovi. Sadržaj mojega rada u potpunosti odgovara sadržaju obranjenoga i nakon obrane uređenoga rada. Zadar, 10. listopada 2019. SAŽETAK Spomeni svetaca i Boga na natpisima ranosrednjovjekovne Hrvatske, Dalmacije i Istre Razdoblje ranoga srednjeg vijeka ostavilo nam je pozamašan broj natpisa na našemu području pomoću kojih možemo promatrati to doba. Ti natpisi, osim što nam pomažu u istraživanju hrvatskih vladara i njihovih titula, pružaju uvid i u religioznost tadašnjih ljudi. -
Morphogenesis of Karst Poljes on Vis Island, Croatia Morfogeneza Krških
Journal of Central European Agriculture, 2015, 16(2), p.99-116 DOI: 10.5513/JCEA01/16.2.1595 Morphogenesis of karst poljes on Vis Island, Croatia Morfogeneza krških polja na otoku Visu, Hrvatska Kristina KRKLEC1*, Sanja LOZIĆ2, Ante ŠILJEG2, Dražen PERICA2 and Silvija ŠILJEG2 1Department of Soil Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia, *correspondence: [email protected] 2Department of Geography, University of Zadar, Petra Svačića 9, 23000 Zadar, Croatia Abstract Karst poljes are the most characteristic feature of Dinaric karst area. The number of poljes identified on the island of Vis (Croatia) differs according to the various authors who have studied the island. Considering the various existing definitions of polje in previous studies, in this paper we propose a set of criteria for identifying poljes in karst terrain using Geographic Information System. This enabled the identification of six poljes on the Vis Island, whose formation is predetermined by tectonic structures. Moreover, processes are frequently inferred by neotectonic (both uplift and subsidence) according to the analysis of longitudinal and transverse profiles gradients affecting balance of these morphologies. Since they are not hydrologically active in present hydrological conditions, poljes on Vis Island can be considered to be paleo - overflow or structural poljes. Keywords: karst polje, morphogenesis, Vis Island Sažetak Krška polja su najkarakterističnija značajka Dinarskog krškog područja. Broj definiranih polja na otoku Visu (Hrvatska) varira prema različitim istraživačima koji su proučavali otok. Uzimajući u obzir različite postojeće definicije polja korištene u prethodnim studijama, u ovom radu predlažemo kriterije za identifikaciju polja na krškim područjima koristeći Geografski Informacijski Sistem (GIS).