DOCSLIB.ORG

Ime Svojte: Amaranthus Albus L

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Ime Svojte: Amaranthus Albus L 2. listopada 2021. Ime svojte: Amaranthus albus L. Red: Caryophyllales Takht. Porodica: Amaranthaceae Narodna imena: bijeli šćir, bijeli šćir (Nikolić T. 2019) Status u Hrvatskoj: 2. Alohtona flora, 2.1. Izvan kulture, 2.1.1. Naturalizirana, 2.1.1.1. Invazivna, Neofit Opis svojte:Izrada opisa svojte u tijeku! Fotografije: Biologija i ekologija Ekološki indeksi:Anatomija: 4 - mezomorfna biljke (bez posebnosti) m Cvjetanje: 7, 8, 9, 10 Dušik: 7 - česta na staništima bogatim dušikom (iznimno na umjerenim ili siromašnim staništima) Florni element: F - azijska, G - atlantska, P - nordijska Hemerobija: 9 - polihemerobna Humus: 3 - pokazatelj tala s osrednjom količinom humusa (b. uglavnom na prahlini - "mull", rijetko na tlima s bez humusa i na cretovima) Kiselost: 5 - pokazatelj umjereno kiselih tala (rijetko na jako kiselim, neutralnim i bazičnim tlima) Konkurentnost: 6 - stres-ruderalna s. (Streß-Ruderal-Stratege) Kontinentalitet: 6 - --na-- Olistalost: 3 - ljeti zelena biljka (samo u toplije doba godine sa zelenim listovima) original: S Salinitet: 0 - svojta ne podnosi zaslanjenje Svjetlost: 8 - biljka svjetla (samo iznimno kod manje od 40% rel. osvjetljenja) Tekstura tla: 3 - biljke propusnih, skeletom bogatih ili pjeskovitih, dobro prozračenih tala (srednji promjer čestica u rizosferi 0.05 - 2 mm Temperatura: 9 - pokazatelj ekstremne topline (mediteransko područje do najtoplijih položaja drugdje) Tip rasprostranjivanja: 6 - Antropohorija (rasprostranjivanje čovjekom) Vlaga: 2 - između 1 i 3 Životni oblik: 7 - terofit (biljka koja preživljava nepogodne periode u obliku sjemena, jednogodišnja) original: T Prirodna (),Croatia (HR) rasprostranjenost: Rasprostranjenost u Hrvatskoj Literatura: 1. otok Biševo (Dalmacija) (Pavletić Z. 1974); 2. otok Svetac (Dalmacija) (Pavletić Z. 1978); 3. Hvar (grad Hvar, otok Hvar, Dalmacija) (Trinajstić I. 1993); 4. Palagruški otoci 1/9 2. listopada 2021. (otok Palagruža, Dalmacija) (Pavletić Zi. 1978); 5. otok Zlarin, šibenski arhipelag, sjeverna Dalmacija (Pandža M. 1998); 6. Betina, otok Murter, šibenski arhipelag, sjeverna Dalmacija (Pandža M. 1998); 7. otok Krapanj, šibenski arhipelag (šibenska regija), sjeverna Dalmacija (Pandža M. 1998); 8. selo i mol Muna (otok Žirje, šibenski arhipelag, sjeverna Dalmacija) (Pandža M. 2003); 9. Selo (otok Žirje, šibenski arhipelag, sjeverna Dalmacija) (Pandža M. 2003); 10. Lučica, otok Kornat, Kornatsko otočje (Kornati), srednja Dalmacija (Pandža M., Stančić Z. 1995); 11. Kaldanija kod Umaga (Hodak N. 1959-1960); 12. otok Svetac (Sv. Andrija, Sveti Andrija, viški arhipelag, srednja Dalmacija) (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 13. rijeka Krka (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 14. otok Palagruža (Velika Palagruža, srednja Dalmacija) (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 15. Milna na otoku Braču (Milna, otok Brač, srednja Dalmacija) (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 16. otok Hvar (hvarski arhipelag, srednja Dalmacija) (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 17. otok Zlarin (šibenski arhipelag, sjeverna Dalmacija) (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 18. Lučica na otoku Kornatu (otok Kornat, Kornati, kornatski arhipelag, sjeverna Dalmacija) (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 19. Betina na otoku Murteru (otok Murter, šibenski arhipelag, sjeverna Dalmacija) (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 20. Trogir - uz cestu u blizini tržnice (srednja Dalmacija), UTM XJ01 (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 21. Karlobag - uz cestu kraj autobusne stanice (Kvarner), UTM WK03 (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 22. Velike Vruje na otoku Kornatu - gaženo stanište između kuća (Vrulje, otok Kornat, Kornati, kornatski arhipelag, sjeverna Dalmacija), UTM WJ24 (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 23. Suha Punta na otoku Kornatu - u blizini luke (Suhi Rt, otok Kornat, kornatski arhipelag, sjeverna Dalmacija), UTM WJ24 (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 24. Sv. Filip i Jakov - u gradskim cvjetnjacima (Sveti Filip i Jakov, Filipjakov, zadarski arhipelag, sjeverna Dalmacija), UTM WJ36 (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 25. uvala i selo Muna, otok Žirje (šibenski arhipelag, sjeverna Dalmacija), UTM WJ53 (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 26. Srima - gaženo stanište uz kuće (sjeverna Dalmacija), UTM WJ64 (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 27. Raslina - uz cestu (sjeverna Dalmacija), UTM WJ65 (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 28. Zaton - uz cestu (sjeverna Dalmacija), UTM WJ65 (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 29. Rogoznica - gaženo stanište uz kuće (sjeverna Dalmacija), UTM WJ72 (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 30. Primošten - gaženo stanište uz kuće (sjeverna Dalmacija), UTM WJ72 (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 31. Brodarica - uz cestu (sjeverna Dalmacija), UTM WJ73 (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 32. Njivice, Šibenik - uz prugu (sjeverna Dalmacija), UTM WJ74 (Pandža M., Franjić J., Trinajstić I., Škvorc Ž., Stančić Z. 2001); 33. Slavonski Kobaš, ruševine u jugozapadnom dijelu sela, veg. snimka veličine 18 m2 i pokrovnosti 80% (Slavonija) (Marković Lj. 1981); 34. Slavonski Kobaš, ruševine u jugozapadnom dijelu sela, veg. snimka veličine 16 m2 i pokrovnosti 100% (Slavonija) (Marković Lj. 1981); 35. u Karlovcu na željezničkoj stanici, kraj "Doma zdravlja željezničara" (Karlovac) (Ilijanić Lj. 1957); 36. Slavonski Kobaš - sastojina uz rub puta koji vodi uz zadružnu novogradnju prema savskom nasipu; vegetacijska snimka veličine 40 m2 i pokrovnosti 80% (Marković -Gospodarić Lj. 1965); 37. Šibenik (sjeverna Dalmacija) (Milović M. 2002); 38. Jadrija (okolica Šibenika, sjeverna Dalmacija) (Milović M. 2002); 39. Zablaće (okolica Šibenika, sjeverna Dalmacija) (Milović M. 2002); 40. Solaris (hotelsko naselje Solaris, okolica Šibenika, sjeverna Dalmacija) (Milović M. 2002); 41. Jadrtovac (okolica Šibenika, 2/9 2. listopada 2021. sjeverna Dalmacija) (Milović M. 2002); 42. Grebaštica (okolica Šibenika, sjeverna Dalmacija) (Milović M. 2002); 43. Bilice (okolica Šibenika, sjeverna Dalmacija) (Milović M. 2002); 44. Lozovac (okolica Šibenika, sjeverna Dalmacija) (Milović M. 2002); 45. Rupići (okolica Šibenika, sjeverna Dalmacija) (Milović M. 2002); 46. Vrpolje (Vrpolje Primorsko, okolica Šibenika, sjeverna Dalmacija) (Milović M. 2002); 47. Perković (okolica Šibenika, Dalmatinska Zagora) (Milović M. 2002); 48. Boraja (okolica Šibenika, sjeverna Dalmacija) (Milović M. 2002); 49. Makarska (srednja Dalmacija) (Šilić Č., Šolić E. M. 2002); 50. Promajna (srednja Dalmacija) (Šilić Č., Šolić E. M. 2002); 51. pokraj mjesta Bistrinci (Slavonija, sjeveroistočna Hrvatska), MTB 0376.1 (Zahirović Ž. 2000); 52. Otok Sveti Andrija (5,38 ha) u južnom Jadranu. (Jasprica N., Kovačić S., Ruščić M. 2006); 53. Obiteljsko gospodarstvo Boljunski Katun (obitelj Rogović), Boljunsko polje, općina Boljun, (Istra) (Vitasović Kosić I. 2006); 54. Obiteljsko gospodarstvo Jadreški (obitelj Damjanić), općina Pula (Istra) (Vitasović Kosić I. 2006); 55. Uz rub puta; Unčani (Zrinska gora) (Šegulja N., Ilijanić Lj., Marković Lj. 1998); 56. Podravina (Topić J. 1998); 57. Milna (Studenjaca, Lebra, Brdo), otok Brač (srednja Dalmacija) (Štamol V., Marković Lj. 1985); 58. uz cestu Milna - Bobovišće (Bobovišća), otok Brač (srednja Dalmacija) (Štamol V., Marković Lj. 1985); 59. Slavonija, istočna Hrvatska (Topić J. 1984); 60. Baranja, istočna Hrvatska (Topić J. 1984); 61. Ivanja Reka, desna obala Save (Ivanja Rijeka, središnja Hrvatska) (Marković Lj. 1980); 62. Galdovo Erdotsko kraj Siska, lijeva obala Save zapadno od mjesta (Sisak, središnja Hrvatska) (Marković Lj. 1980); 63. Raskršće cesta Bobota - Vera (Baranja, istočna Hrvatska) (Topić J. 1978); 64. Kod Bijelog Brda (Bijelo Brdo, Baranja, istočna Hrvatska) (Topić J. 1978); 65. Dalj (Baranja, istočna Hrvatska) (Topić J. 1978); 66. Opatovac, Srijem, istočna Hrvatska) (Topić J. 1978); 67. Borovo (Slavonija, istočna Hrvatska) (Topić J. 1978); 68. Uz cestu Vukovar - Osijek (Slavonija, istočna Hrvatska) (Topić J. 1978); 69. Vukovar (Srijem, istočna Hrvatska) (Topić J. 1978); 70. Otok Biševo (Viški arhipelag, srednja Dalmacija) (Pavletić Z. 1975); 71. Konjšćina (Konjščina, Hrvatsko zagorje) (Stančić Z. 1994); 72. dolina rijeke Krke (rijeka Krka, sjeverna Dalmacija) (Marković Lj., Ilijanić Lj., Lukač G., Hršak V. 1993); 73. dolina rijeke Krke (rijeka Krka, sjeverna Dalmacija) (Marković Lj., Ilijanić Lj., Lukač G., Hršak V. 1993); 74. otočić Maman, oko 100 m udaljen od vrha poluotoka Gonar, smještenog između Kamporske (Kamporska draga) i Supetarske drage (Supetarska draga), sjeveroistočna obala otoka Raba (Rab), površine 0,14 km2, visine 35 m, Kvarnerić, Kvarner (Šegota V. 2008); 75. Omiš, uz rijeku Cetinu (Cetina); ruderalna vegetacija na građevinskom otpadu (dta. 28.10.2006.) (Pandža M., Tafra D. 2008); 76. Omiš (Dalmacija); ruderalna vegetacija u povrtnjaku (dta. 28.10.2006.) (Pandža M., Tafra D. 2008); 77. Tribunj, magistralom prema Pirovcu (Pirovac), 15 km od Šibenika (Vodice; Šibenik; Dalmacija), ribarsko naselje neposredno uz more. Podatke unio:
Load more

Recommended publications
  • Field Study 5: Vis
    2017-09-13 WATER SAVING CHALLENGE Field Study 5: Vis Figure 1. The Adriatic Sea with Vis in the middle. Photo courtesy of Samantha Cristoforetti/NASA 1 (24) WATER SAVING CHALLENGE Christian Pleijel [email protected] Tel +358-457-342 88 25 FIELD STUDY: VIS Content 1 Summary 2 2 Introduction 3 The assignment The client Study objects The three levels of an island Methodology 3 The water of the island 6 Location Geology Hydrology and climate Vegetation 4 The water of the islanders 8 Human pressure Virtual distance Water consumption 5 The water of the community 14 Governance Water procurement Wastewater Water quality Cost and taxes Future plans 6 Water saving 22 Benchmark #1 Benchmark #2 Benchmark #3 7 References 23 2 (24) WATER SAVING CHALLENGE POGREŠKA! IZVOR REFERENCE NIJE PRONAĐEN. FIELD STUDY: VIS 1 Summary Vis is a Croatian island in the Adriatic Sea, 55 kilometers from the mainland, with an area of 90 km2. 3,460 persons live in the island’s two municipalities. Ten times the population comes to visit every year = 36,750 tourists, spending some 200,000 days on the island. The pressure on the islands' freshwater system (as well as energy distribution, sewage and waste recuperation and treatment, roads, ports, telephones, internet, transports, postal services, healthcare and fire brigade) from tourism is not so high. The water supply system of the island uses its own sources of drinking water from two lo- cations: Korita (drilled wells) and Pizdica (fresh water spring). The pumping station Korita is located in the interior of the island above five drilled wells containing water at depth of approximately 160 meter.
    [Show full text]
  • Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi
    Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi Sika od Mondefusta, Palagruţa Mjerenja obale istoĉnog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odliĉni i dosad još uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istraţivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i površine hrvatskih otoka i otoĉića većih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opseţna nova graĊa, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifiĉnom administrativnom korištenju, a ne »statistici«. Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje otoĉiće i hridi, iako ulaze u konaĉne brojke.4 Brojka 1244, koja je sada najĉešće u optjecaju, uopće nije dokumentirana.5 Osnovni izvor za naš popis je, dakle, [2007], i u graniĉnim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljedećem koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazloţenjima ispod crte. U trećem koraku ukljuĉeno je još nekoliko dodatnih podataka s obrazloţenjem.6 1 Ante Irić, Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplanĉić Leder, T. Ujević, M. Ĉala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25.000. Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Drţavni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, 30.8.2007.; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva.
    [Show full text]
  • Geoarchaeological Evaluation of the Roman Topography and Accessibility by Sea of Ancient Osor (Cres Island, Croatia)
    ZOBODAT - www.zobodat.at Zoologisch-Botanische Datenbank/Zoological-Botanical Database Digitale Literatur/Digital Literature Zeitschrift/Journal: Austrian Journal of Earth Sciences Jahr/Year: 2019 Band/Volume: 112 Autor(en)/Author(s): Draganits Erich, Gier Susanne, Doneus Nives, Doneus Michael Artikel/Article: Geoarchaeological evaluation of the Roman topography and accessibility by sea of ancient Osor (Cres Island, Croatia) 1-19 Austrian Journal of Earth Sciences Vienna 2019 Volume 112/1 01 - 19 DOI: 10.17738/ajes.2019.0001 Geoarchaeological evaluation of the Roman topography and accessibility by sea of ancient Osor (Cres Island, Croatia) Erich DRAGANITS1)2)*), Susanne GIER1), Nives DONEUS3) & Michael DONEUS2) 1) Department of Geodynamics and Sedimentology, University of Vienna, Althanstrasse 14, 1090 Vienna, Austria; 2) Department of Prehistoric and Historical Archaeology, University of Vienna, Franz-Klein-Gasse 1, 1190 Vienna, Austria; 3) Austrian Archaeological Institute, Austrian Academy of Sciences, Franz-Klein-Gasse 1, 1190 Vienna, Austria; *) Corresponding author: [email protected] KEYWORDS Adriatic Sea; Croatia; geoarchaeology; airborne laser bathymetry; sea-level change Abstract We combine geoarchaeological investigations with high-resolution airborne laser scanning (ALS) topographic and air- borne laser bathymetric (ALB) measurements to reassess the topography of the Roman city of Apsorus (modern Osor, northeastern Adriatic Sea, Croatia), which has generally been interpreted as important nodal point of Roman maritime traffic. Apsorus is located at the isthmus connecting Cres and Lošinj islands, which is 90 m wide at the narrowest part and dissected by a canal of supposed Roman age. A conspicuous low-lying wetland north of the city has been suggested to be a former sea passage and harbour area.
    [Show full text]
  • Ica Nature Park (Adriatic Sea, Croatia)
    NAT. CROAT. VOL. 16 No 4 233¿266 ZAGREB December 31, 2007 original scientific paper / izvorni znanstveni rad ANTHOZOAN FAUNA OF TELA[]ICA NATURE PARK (ADRIATIC SEA, CROATIA) PETAR KRU@I] Faculty of Science, Department of Zoology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia ([email protected]) Kru`i}, P.: Anthozoan fauna of Tela{}ica Nature Park (Adriatic Sea, Croatia). Nat. Croat., Vol. 16, No. 4., 233–266, 2007, Zagreb. Sixty-five anthozoan species were recorded and collected in the area of Tela{}ica Nature Park during surveys from 1999 to 2006. General and ecological data are presented for each species, as well as distribution and local abundance. The recorded species account for about 56% of the antho- zoans known in the Adriatic Sea, and for about 38% of the anthozoans known in the Mediterra- nean Sea. From Tela{}ica Nature Park, 16 species are considered to be Mediterranean endemics. The heterogeneity of the substrates and benthic communities in the bay and cliffs is considerable in Tela{}ica Nature Park; anthozoans are present on most of the different kinds of substrates and in a wide range of benthic communities. Key words: marine fauna, Anthozoa, Tela{}ica Nature Park, Adriatic Sea. Kru`i}, P.: Fauna koralja Parka prirode Tela{}ica (Jadransko more, Hrvatska). Nat. Croat., Vol. 16, No. 4., 233–266, 2007, Zagreb. Prilikom istra`ivanja podmorskog dijela Parka prirode Tela{}ica u razdoblju od 1999. do 2006. godine zabilje`eno je i sakupljeno 65 vrsta koralja. Za svaku vrstu izneseni su op}i i ekolo{ki podaci, te su zabilje`eni nalazi i lokalna brojnost.
    [Show full text]
  • List of Islands
    - List of islands CI Name on the map 1:25000 Name on nautic map Location Latitude Longitude IOTA Note 1 Aba D. Aba V. nr. Kornat 43° 51' 55,6'' N 15° 12' 48,9'' E EU-170 2 Arkanđel Arkanđel nr. Drvenik Mali 43° 28' 20,5'' N 16° 01' 41,0'' E EU-016 3 Arta M. Arta M. nr. Murter 43° 51' 12,2'' N 15° 33' 41,2'' E EU-170 4 Arta V. Arta V. nr. Murter 43° 51' 21,0'' N 15° 32' 40,1'' E EU-170 5 Babac Babac nr. Pašman 43° 57' 21,6'' N 15° 24' 11,6'' E EU-170 6 Badija Badija nr. Korčula 42° 57' 14,3'' N 17° 09' 39,4'' E EU-016 7 Biševo Biševo nr. Vis 42° 58' 44,0'' N 16° 01' 00,0'' E EU-016 8 Bodulaš Bodulaš Medulin gulf 44° 47' 28,1'' N 13° 56' 53,8'' E Not 9 Borovnik Borovnik nr. Kornat 43° 48' 39,7'' N 15° 15' 12,8'' E EU-170 10 O. Brač Brač 43° 20' 00,0'' N 16° 40' 00,0'' E EU-016 11 Ceja Ceja Medulin gulf 44° 47' 05,6'' N 13° 56' 00,0'' E Not 12 O. Cres Cres 44° 51' 21,4'' N 14° 24' 29,6'' E EU-136 13 O. Čiovo Čiovo nr. Split 43° 30' 00,0'' N 16° 18' 00,0'' E Not 14 Dolfin Dolfin nr. Pag 44° 41' 29,6'' N 14° 41' 28,1'' E EU-170 15 Dolin Dolin nr.
    [Show full text]
  • Važnost Otoka Ilovika I Sv. Petra Za Plovidbenu Rutu Duž Istočne Obale Jadrana U Svjetlu Novijih Istraživanja
    Zrinka Serventi - Važnost otoka Ilovika i Sv. Petra... (401-412) Histria Antiqua, 21/2012 Zrinka SERVENTI VAŽNOST OTOKA ILOVIKA I SV. PETRA ZA PLOVIDBENU RUTU DUŽ ISTOČNE OBALE JADRANA U SVJETLU NOVIJIH ISTRAŽIVANJA UDK 904:726.54>(497.5)(210.7 Ilovik)”652” Zrinka Serventi, mag. Izvorni znanstveni rad Sveučilište u Zadru Primljeno: 12.04.2012. Odjel za povijest Odobreno: 23.08.2012. Obala kralja Petra Krešimira IV., 2 23000 Zadar, Hrvatska e-mail: [email protected] toci Ilovik i Sv. Petar bili su u antičkom razdoblju važne točke na plovnom putu duž istočne obale Jadrana što do- kazuju i starija podmorska istraživanja, osobito antičkog brodoloma u blizini Ilovika, ali i noviji nalaz brončane Oskulpture Apoksiomena. Tijekom svibnja 2009. godine vodila su se istraživanja kasnoantičke crkve na položaju Sv. Andrija (Sićadrija) na otoku Iloviku koja su dodatno potvrdila značaj tog prostora za pomorsku plovidbu. Osobito se ističe nalaz fragmentiranog nadgrobnog spomenika koji je sekundarno upotrijebljen prilikom izgradnje ove kasnoantičke crkve. U radu se osobita pažnja posvećuje upravo ovom nalazu te se analiziraju njegov epigrafski značaj i podrijetlo. S obzirom na to da je prilikom rekognosciranja Sv. Petra utvrđena veća količina antičkog materijala uz obalu kao i prisutnost mogućih antičkih zidova postavlja se pitanje važnosti otoka Sv. Petra u tom razdoblju kao i povezanost s trgovačkim centrima duž istočne obale Jadrana. Također se razmatraju potencijalni plovidbeni pravci koji su mogli prolaziti kanalom između Ilovika i Sv. Petra, a sukladno tome i razvoj ovih dvaju otoka tijekom antike i ranog srednjeg vijeka. Ključne riječi: otok Ilovik, otok Sv. Petar, plovidbeni pravci, ranokršćanske crkve, rimski nadgrobni natpis Prilikom arheoloških istraživanja 2009.
    [Show full text]
  • Predijalni Toponimi Na Zadarskome Području1
    FOLIA ONOMASTICA CROATICA 23 (2014) UDK 811.163.42’373.21(497.5Zadar) Izvorni znanstveni članak Rukopis primljen 20. XI. 2014. Prihvaćen za tisak 19. I. 2015. Dubravka IvšIć Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, HR‐10000 Zagreb [email protected] PREDIJALNI TOPONIMI NA ZADARSKOME PODRUČJU1 Predijalnim toponimima nazivaju se rimski i ranoromanski toponimi izve- deni od osobnoga imena vlasnika posjeda, obično karakterističnim sufiksom ‐(i)anus/‐(i)ana. U hrvatskoj toponimiji predijalni se toponimi ubrajaju u predsla- venski sloj. Predijalni su toponimi u doba nastanka obično imenovali ruralna na- selja, odnosno naselja manje važnosti, pa ne čudi da su u antičkim vrelima rijet- ko posvjedočeni, tj. da su prve potvrde predijalnih toponima razmjerno kasne. U radu se raspravlja o toponimima na zadarskome području za koje je u lite- raturi prihvaćeno mišljenje da su predijalnoga postanja. Takvi su suvreme- ni toponimi Bibinje, Bošana (Biograd), Bošana (Pag), Lukoran, Mrljane, Ne- viđane, Pašman, Povljana, Ugljan te povijesni toponim Flaveico. Osim njih, u radu se obrađuju i drugi toponimi za koje je u literaturi pretpostavljeno predi- jalno podrijetlo, npr. Kolan, Žigljan, Čeprljanda, Suisgian, Pagnana. Prva po- tvrda svakoga od tih toponima potječe iz razdoblja nakon dolaska Slavena na ova područja. Onomastičkom analizom navedenih toponima pokušava se usta- noviti je li uopće riječ o predslavenskome toponimu i je li riječ o predijalnome toponimu, zatim koji je (latinski) antroponim u osnovi predijalnoga toponima te u koje je doba lik toponima posuđen u hrvatski i kako je tekao njegov gla- sovni razvoj. 1. Uvod Predijalnim toponimima nazivaju se toponimi nastali u rimsko doba koji su izvedeni od antroponima, osobnoga imena vlasnika posjeda na koji se predijalni toponim odnosi.
    [Show full text]
  • Spomeni Svetaca I Boga Na Natpisima Ranosrednjovjekovne Hrvatske, Dalmacije I Istre
    CORE Metadata, citation and similar papers at core.ac.uk Provided by Croatian Digital Thesis Repository Sveučilište u Zadru Odjel za klasičnu filologiju Diplomski sveučilišni studij latinskoga jezika i rimske književnosti (dvopredmetni); smjer: nastavnički Ivan Braica Spomeni svetaca i Boga na natpisima ranosrednjovjekovne Hrvatske, Dalmacije i Istre Diplomski rad Zadar, 2019. Sveučilište u Zadru Odjel za klasičnu filologiju Diplomski sveučilišni studij latinskoga jezika i rimske književnosti (dvopredmetni); smjer: nastavnički Spomeni svetaca i Boga na natpisima ranosrednjovjekovne Hrvatske, Dalmacije i Istre Diplomski rad Student/ica: Mentor/ica: Ivan Braica doc. dr. sc. Anita Bartulović Komentor/ica: doc. dr. sc. Ankica Bralić Petković Zadar, 2019. Izjava o akademskoj čestitosti Ja, Ivan Braica, ovime izjavljujem da je moj diplomski rad pod naslovom Spomeni svetaca i Boga na natpisima ranosrednjovjekovne Hrvatske, Dalmacije i Istre rezultat mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na izvore i radove navedene u bilješkama i popisu literature. Ni jedan dio mojega rada nije napisan na nedopušten način, odnosno nije prepisan iz necitiranih radova i ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem da ni jedan dio ovoga rada nije iskorišten u kojem drugom radu pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj, obrazovnoj ili inoj ustanovi. Sadržaj mojega rada u potpunosti odgovara sadržaju obranjenoga i nakon obrane uređenoga rada. Zadar, 10. listopada 2019. SAŽETAK Spomeni svetaca i Boga na natpisima ranosrednjovjekovne Hrvatske, Dalmacije i Istre Razdoblje ranoga srednjeg vijeka ostavilo nam je pozamašan broj natpisa na našemu području pomoću kojih možemo promatrati to doba. Ti natpisi, osim što nam pomažu u istraživanju hrvatskih vladara i njihovih titula, pružaju uvid i u religioznost tadašnjih ljudi.
    [Show full text]
  • Morphogenesis of Karst Poljes on Vis Island, Croatia Morfogeneza Krških
    Journal of Central European Agriculture, 2015, 16(2), p.99-116 DOI: 10.5513/JCEA01/16.2.1595 Morphogenesis of karst poljes on Vis Island, Croatia Morfogeneza krških polja na otoku Visu, Hrvatska Kristina KRKLEC1*, Sanja LOZIĆ2, Ante ŠILJEG2, Dražen PERICA2 and Silvija ŠILJEG2 1Department of Soil Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia, *correspondence: [email protected] 2Department of Geography, University of Zadar, Petra Svačića 9, 23000 Zadar, Croatia Abstract Karst poljes are the most characteristic feature of Dinaric karst area. The number of poljes identified on the island of Vis (Croatia) differs according to the various authors who have studied the island. Considering the various existing definitions of polje in previous studies, in this paper we propose a set of criteria for identifying poljes in karst terrain using Geographic Information System. This enabled the identification of six poljes on the Vis Island, whose formation is predetermined by tectonic structures. Moreover, processes are frequently inferred by neotectonic (both uplift and subsidence) according to the analysis of longitudinal and transverse profiles gradients affecting balance of these morphologies. Since they are not hydrologically active in present hydrological conditions, poljes on Vis Island can be considered to be paleo - overflow or structural poljes. Keywords: karst polje, morphogenesis, Vis Island Sažetak Krška polja su najkarakterističnija značajka Dinarskog krškog područja. Broj definiranih polja na otoku Visu (Hrvatska) varira prema različitim istraživačima koji su proučavali otok. Uzimajući u obzir različite postojeće definicije polja korištene u prethodnim studijama, u ovom radu predlažemo kriterije za identifikaciju polja na krškim područjima koristeći Geografski Informacijski Sistem (GIS).
    [Show full text]
  • Turning Strife to Advantage a Blueprint to Integrate the Croats in Bosnia and Herzegovina
    TURNING STRIFE TO ADVANTAGE A BLUEPRINT TO INTEGRATE THE CROATS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA 15 March 2001 Corrected version – 20 March 2001 ICG Balkans Report N° 106 Sarajevo/Brussels Table of Contents MAP OF BOSNIA AND HERZEGOVINA................................................................. i EXECUTIVE SUMMARY AND RECOMMENDATIONS............................................ ii I. INTRODUCTION....................................................................................... 1 II. A WEAKENED HDZ.................................................................................... 2 III. LOSING POLITICAL POWER..................................................................... 3 IV. THE HOUSE OF PEOPLES DECISION ........................................................ 4 V. THE HDZ AND CROAT “VITAL NATIONAL INTERESTS”............................ 5 VI. OPENING A DIALOGUE ............................................................................ 6 VII. THE REPUBLIKA SRPSKA EFFECT ............................................................ 7 VIII. CONCLUSIONS: AN INTERNATIONAL COMMUNITY RESPONSE .............. 7 APPENDICES A. Glossary B. About the International Crisis Group C. ICG Reports and Briefing Papers D. ICG Board Members 18° 19° BOSNIA AND HERZEGOVINA D CROATIA Vinkovci an N. Gradiska ube Bac. Palanka Una V. Kladusa Bosanska Dubica Sa VOJVODINA Sturlic Bosanska va Sid Varoska- Gradiska Previc Rijeka Bosanski Prijedor Derventa Odzak 45 45° Novi Srem. ° Trzac Ivanjska Metrovica Prnjavor Brcko va Bihac Bosanska Piskavica ( Gradacac
    [Show full text]
  • (Adriatic Sea, Croatia). 1
    NAT. CROAT. VOL. 11 No 3 265¿292 ZAGREB September 30, 2002 ISSN 1330-0520 original scientific paper / izvorni znanstveni rad UDK 591.9:593.6(497.5/(262.3)(1–13) MARINE FAUNA OF THE MLJET NATIONAL PARK (ADRIATIC SEA, CROATIA). 1. ANTHOZOA PETAR KRU@I] Faculty of Science, Department of Zoology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia ([email protected]) Thais – Society for Exploration and Conservation of Nature, Primorska 23, 10000 Zagreb, Croatia Kru`i}, P.: Marine fauna of the Mljet National Park (Adriatic Sea, Croatia). 1. Anthozoa. Nat. Croat., Vol. 11, No. 3., 265–292, 2002, Zagreb. Fifty-two anthozoan species were recorded and collected in the area of Mljet National Park dur- ing surveys from 1995 to 1998. General and ecological data are presented for each species, as well as distribution and local abundance. Recorded species account for about 60% of anthozoans known in the Adriatic Sea, and for about 45% of anthozoans known in the Mediterranean Sea. Eight of these species were not recorded previously in the Adriatic Sea. Eleven species are considered to be Mediterranean endemics. The heterogeneity of substrates and benthic communities is considerable in the Mljet National Park, with anthozoans present on most different kinds of substrates and in a wide range of benthic communities. Remarkably, the colonial coral Cladocora caespitosa builds a large »reef-like« structure in the Veliko Jezero, in the area characterized by strong bottom hydro- dynamism. Key words: marine fauna, Anthozoa, Mljet, Adriatic Sea Kru`i}, P.: Morska fauna Nacionalnog parka Mljet (Jadransko more, Hrvatska). 1.
    [Show full text]
  • Coastline Lengths and Areas of Islands in the Croatian Part of the Adriatic Sea Determined from the Topographic Maps at the Scale of 1 : 25 000
    Geoadria Vol. 9 No. 1 5-32 Zadar, 2004. COASTLINE LENGTHS AND AREAS OF ISLANDS IN THE CROATIAN PART OF THE ADRIATIC SEA DETERMINED FROM THE TOPOGRAPHIC MAPS AT THE SCALE OF 1 : 25 000 TEA DUPLANČIĆ LEDER1 UDC: 911.3:32](497.5)(210.7) TIN UJEVIĆ2 Original scientific paper MENDI ČALA1 Izvorni znanstveni članak 1Hydrographic Institute of the Republic of Croatia Hrvatski hidrografski institut 2InfoKARTA, Mažuranićevo šetalište 14, Split Primljeno: 2004-05-09 Received: In this paper, modern definition of island established by the IHO has been accepted, and classification of islands, islets, rocks and rocks awash has been proposed according to their areas. The coastline of the Croatian part of the Adriatic Sea was digitized from topographic maps produced at the scale of 1 : 25 000 (TM 25). Topographic maps used for digitization are more precise than the maps that were used in earlier works and consequently the data on the number of islands and their coastline lengths and areas are more precise. Polygons of islands were closed in GIS package AutoCAD Map 2000, and each was given its name. From the obtained database and classification of islands, islets and rocks, in the coastal sea area of the Republic of Croatia 79 islands, 525 islets, and 642 rocks and rocks awash, or a total of 1246 have been recorded. Furthermore, it has been established that on TM 25 the island of Cres has the largest area (405.70 km2), although in literature so far (including atlases) the island of Krk was most often cited as the largest island in the Adriatic Sea.
    [Show full text]