Medvedgrad - Kameni Biser Na Padinama Zagrebačke Gore ISSN 1330-2140

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ / NO. 5 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION SVIBANJ / MAY 2011.

Medvedgrad - kameni biser na padinama Zagrebačke gore ISSN 1330-2140

Hrvatski iseljenici prosvjeduju Razgovor: Martin Vuković, 150 godina Hrvatske akademije protiv presude Haškog suda predsjednik “Šokadije - Zagreb” znanosti i umjetnosti Mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation Posjetite stranice web portala

Godište / Volume LXI Hrvatske matice iseljenika! Broj / No. 5/2011 Nakladnik / Publisher Web stranice Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation HMI čitaju se Za nakladnika / For Publisher Katarina Fuček diljem

Glavni urednik / Chief Editor svijeta, Hrvoje Salopek dostupne su na Uredništvo / Editorial Staff Željka Lešić, Vesna Kukavica tri jezika Tajnica / Secretary (hrvatski, Snježana Radoš engleski, Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček španjolski) Tisak / Print: i bilježe Vjesnik, Zagreb stalan porast posjećenosti.

Hrvatska matica iseljenika Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 www.matis.hr

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ / NO. 5 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION SVIBANJ / MAY 2011.

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim MedVedgRad Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. - kameni biser na padinama Zagrebačke gore Oglašavajte na web portalu ISSN 1330-2140 Hrvatske matice iseljenika!

Hrvatski iseljenici prosvjeduju Razgovor: Martin Vuković, 150 godina Hrvatske akademije protiv presude Haškog suda predsjednik “Šokadije - Zagreb” znanosti i umjetnosti Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Naslovnica: n BANERI n SPONZORIRANI ČLANAK n SPONZORIRANE RUBRIKE Medvedgrad (snimio Ivica Lajtner) Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] SAdržaj

22 Učenici iz Francuske u Dubrovniku 23 Zagreb: Izložba o Hrvatima u Beču 24 Razgovor: Stanko Horvat, predsjednik HKD Gradišće 26 Dubrovačka delegacija u Rueil-Malmaisonu 29 Razgovor: Martin Vuković, predsjednik ‘Šokadije – Zagreb’ 32 Matičin vremeplov 33 Medvedgrad - povijest, legende, Oltar 48 domovine… HRVATI U BiH: ZAPADNOHERCEGOVAČKA 36 Hrvatski dječji festival u New Yorku ŽUPANIJA 38 Naša kuhinja 39 Drago Miskiewicz Malvić, hrvatski pisac iz 4 HMI: Znanstveni kolokvij o gradišćanskim Venezuele Hrvatima 40 ‘Fešta’ u Canberri 7 Hrvatski iseljenici prosvjeduju protiv haške 42 Čile: Smiljan Radic, arhitekt svjetskog ugleda presude 46 Hrvatsko-njemačka spisateljica Marica 10 HMI: Izložba Branka Marića Bodrožić 12 Mostar: Hrvatski narodni sabor 47 Melbourne: Uručenje hrvatskih 14 Završetak pristupnih pregovora s EU državljanstava 16 Hrvatska vojna industrija 51 Sto pedeset godina HAZU-a 18 Uspostavljena zračna linija New York – Krk 54 Knjiga ‘Goli na Golom otoku’ Dinka Jonjića 19 HMI: HiT 1 e-tečaj hrvatskoga jezika 64 Dinamo proslavio 100. rođendan

KOLUMNE Legende o 11 44 48 58 rodijaku Globalna Hrvatska Povijesne obljetnice Hrvati u BiH: Županije Govorimo hrvatski 56 Ćipi (Vesna Kukavica) (Željko Holjevac) (Zvonko Ranogajec) (Sanja Vulić) (Petar Miloš)

Hrvatska matica iseljenika Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju Maticu jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju Godišnja pretplata / Annual Subscription MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. (zračnom poštom / airmail) SAD / USA 60 USD, Kanada / Canada 65 CAD, Australija / Australia 80 AUD, Ime i prezime / Name and surname Novi Zeland / New Zealand 60 USD, Južna Afrika / South Africa 60 USD, Južna Amerika / South America 60 USD Adresa / Address (običnom poštom / regular mail) Europa / Europe 25 EUR, Hrvatska / Croatia 100 kn Grad / City DEVIZNI RAČUN BROJ / Foreign Currency Account: Država / State Pošt. broj / Zip Code Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273 IBAN HRO6 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Račkog 6 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / E-mail Domestic Currency Account (in Kuna): Acc. No. 2390001-1100021305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka HMI: Znanstveni kolokvij ‘Suvremene tendencije razgovornoga jezika gradišćanskih Hrvata’ Razgovorni jezik gradišćanskih Hrvata

Iz rečenoga se može razabrati koliko je gradišćanskohrvatska zajednica vitalna u jezičnim pitanjima, ne samo da se hrvatski jezik održi u dnevnoj razgovornoj uporabi, nego da se oblikuje i njegov pisani, književnojezični izraz

Znanstveni skup otvorila je ravnateljica Zanimljiv prilog Znanstvenome ko- HMI-a Katarina Fuček lokviju dala je voditeljica Odjela za škol- stvo, znanost i šport HMI-ja Lada Ka- najet Šimić predstavivši prvi Hrvatski internetski tečaj, koji će poučavanje mate- rinskoga jezika dovesti u svaki naš dom ma gdje se on nalazio.

Polivalentna funkcija jezika Dopisni član HAZU-a dr. sc. Nikola Ben- čić, čijom je zaslugom i fascinantnom darovnicom u HAZU u Zagrebu pohra- njena njegova vrlo vrijedna zbirka hrvatske literature iz Gradišća, komentirao je aktualne teme gradišćanskohrvatske je- zične politike, založivši se za što bogatiju književnu produkciju suvremenih autora u Gradišću. U svome obraćanju ugledni je filolog opisao značajke raskoraka iz- Napisala: Vesna Kukavica ja, koji je održan u velikoj dvorani Hr- među razgovornoga i književnoga jezi- Snimila: Snježana Radoš vatske matice iseljenika 4. svibnja 2011. ka gradišćanskih Hrvata, te dodao kako Među brojnim uglednicima Znan- je polivalentna funkcija jezika došla do ulturne i vjerske institucije, stveni je kolokvij pratio i direktor Au- izražaja u djelima autora svih generaci- manjinski mediji i obitelji strijskoga kulturnoga foruma u Zagre- ja gradišćanskih Hrvata. najzaslužniji su za očuva- bu Georg Christian Lack te renomirani Istaknuti dugogodišnji urednik tjed- nje i razvitak materinsko- jezikoslovac dr. Velimir Piškorec. Kolo- nika gradišćanskih Hrvata Petar Tyran ga jezika među gradišćan- kvij su pratili izaslanica ministra kultu- govorio je o razvitku gradišćanskohrvat- skim Hrvatima, unatoč višestoljetnome re mr. sc. Jasena Mesića Dubravka Đu- skoga jezika u Hrvatskim novinama, kao Ksnažnome utjecaju većinskoga jezika. rić Nemec, načelnica u Odjelu za knjigu najčitanijem manjinskom glasilu u ko- Doktorska disertacija Aleksandre Šču- i književnost te Milan Bošnjak u ime Mi- jemu su naraštaji autora brusili svoj stil kanec pod naslovom Njemačko-hrvatski nistarstva znanosti, obrazovanja i športa, jezični dodiri u Gradišću: sistemskolingvi- kao i Petar Barišić, načelnik Samostalne stički, sociolingvistički i jezičnobiograf- službe za Hrvate izvan domovine i kul- ski aspekti potakla nas je da priredimo turu Ministarstva vanjskih poslova i eu- Znanstveni kolokvij na temu Suvreme- ropskih integracija. ne tendencije razgovornoga jezika gradi- Uz znanstvenu novakinju dr. sc. Alek- šćanskih Hrvata, a u prigodi devedesete sandru Ščukanec s Filozofskog fakulte- obljetnice utemeljenja te najmlađe save- ta Sveučilišta u Zagrebu o temi su odr- zne austrijske pokrajine. Tim se riječima žali zanimljiva izlaganja dopisni član obratila ravnateljica Hrvatske matice ise- HAZU-a dr. sc. Nikola Benčić sa Znan- ljenika Katarina Fuček brojnim nazoč- stvenog instituta gradišćanskih Hrvata nim ljubiteljima gradišćanskohrvatskih iz austrijskoga Trajštofa, te ugledni in- tema iz zagrebačke akademske zajedni- telektualac i urednik Hrvatskih novina Kolokvij je pratila brojna publika ce i sudionicima Znanstvenog kolokvi- Petar Tyran iz Beča. 4 MATICA svibanj/may 2011. ma i blogova s obzirom na to da je jezik spomenutih novih medija, iako formal- no još uvijek pisan, veoma blizak govo- renom jeziku, dodala je dr. Ščukanec. Iako su u istraživanju sudjelovali is- pitanici svih generacija, najveći je broj is- pitanika u dobi od 20 do 30 godina, jer smatramo da upravo o mlađoj genera- ciji, njihovim stavovima i angažiranosti ovisi očuvanje jezika. Sudionici Znanstvenoga kolokvija složili su se s znanstvenom novakinjom dr. Aleksandrom Ščukanec u njezinim zapažanjima, naglasivši da u Austriji jezikoslovci imaju niz zapaženih radova s područja dodirnoga jezikoslovlja koje je Dr. sc. autorica vrlo kreativno koristila u svo- Dopisni član Aleksandra HAZU-a dr. sc. Ščukanec me radu, osobito ona koja se tiču grdi- Nikola Benčić šćanskohrvatskoga jezika. Znanstvena novakinja također se koristila dosadaš- i iskazivali veliku brigu za materinsku njim rezultatima dr. Sanje Vulić, te men- godini u Gradišću djeluje 29 dvojezič- riječ, istaknuvši zahtjev da se Republi- tora dr. Piškorca – izgrađujući osebujnu nih osnovnih škola. Danas u Gradišću ka Hrvatska i njezine institucije više an- vlastitu metodologiju. ne postoji ni jedna osnovna škola s is- gažiraju u poticanju jezičnih i općenito ključivo hrvatskim nastavnim jezikom. kulturnih dodira gradišćanskih Hrvata Razine jezičnih dodira No škole s isključivo hrvatskim nastav- u srednjoj Europi sa starom domovinom. Analiza Aleksandre Ščukanec je poka- nim jezikom ne bi bile ni poželjne jer se - Razgovorni jezik samo je jedan od zala da se njemački utjecaji u govore- danas teži višejezičnosti, a ne segregaciji, segmenata koji je obrađen u mojoj di- nom jeziku prepoznaju u prvome redu složili su se izlagači s autorima kakva je sertaciji o njemačko-hrvatskim jezič- na fonološkoj razini (izgovoru pojedi- Kinda-Berlakovich, te mlada Aleksandra. nim dodirima u Gradišću. Dosad su se nih glasova) i morfosintaktičkoj razini, Izlagači su spominjali recentna istra- jezikoslovci uglavnom bavili fonološkim što je potkrijepila primjerima. živanja autorice Kinda-Berlakovich koja opisima mjesnih govora u Gradišću, dok No njemački su utjecaji najočitiji kod je konstatirala da se u poratnom razdo- je govoreni jezik bio zapostavljen. Iako tzv. prebacivanja koda, pojave da govor- blju do osamdesetih godina dvadesetog neki ističu kako i jezik u uporabi može nici usred rečenice koju izgovaraju na stoljeća provodila „potajna germaniza- ukazivati na tendencije unutar čitavoga gradišćanskohrvatskome ubacuju nje- cija dvojezičnih škola“. Dvojezična se jezičnoga sustava, smatraju da govoreni mačku riječ, izraz, frazu pa čak i čitavu nastava u pravilu ograničava samo na jezik u prvome redu zahvaća individual- rečenicu. O razlozima i motivaciji ovog osnovne škole. Jedine su iznimke dvo- nu dimenziju te da se o njemu ne može fenomena uz Aleksandru, govorili su dr. jezična gimnazija u Borti i glavna škola generalizirati. Kako je osobito posljed- Nikola Benčić i urednik Hrvatskih novi- u Velikom Borištofu. U ostalim se sred- njih desetljeća gradišćanskohrvatski je- na Petar Tyran. njim, općim i višim zanatskim školama zik doživio znatnije promjene (o razlo- Ravnateljica Hrvatske matice iselje- hrvatski, ako je to uopće slučaj, nudi tek zima je znanstvena novakinja govorila nika, zahvalivši se sudionicima, pozva- u obliku posebnog nastavnog predmeta. vrlo detaljno), prilikom jezičnoga opisa la je znanstvene novake da se još više Njemački jezik postaje sve dominantni- analiza govorenoga jezika neizostavan je angažiraju na istraživanjima dodirnoga ji i u individualnoj jezičnoj uporabi pri dio, naglasila je dr. Aleksandra Ščukanec. jezikoslovlja iseljene Hrvatske. Također čemu se „preferira code-switching ili čak je poželjela da Znanstveni institut gra- i zamjena jezika“. Živa riječ - smjernice dišćanskih Hrvata iz Trajštofa i Austrij- Iz rečenoga se može razabrati koli- jezičnog sustava ski kulturni forum podupru zajedničko ko je gradišćanskohrvatska zajednica vi- - Polazeći od pretpostavke da govoreni tiskanje disertacije znanstvene novaki- talna u jezičnim pitanjima, ne samo da jezik uvelike određuje buduće smjerni- nje Aleksandre Ščukanec. se hrvatski jezik održi u dnevnoj razgo- ce razvoja sustava, uz pisane je izvore Znanstveni kolokvij se bavio i aktual- vornoj uporabi na razini mjesnih idio- (književna djela, novinske članke, privat- nim stanjem u poučavanju materinsko- ma, nego da se oblikuje i njegov pisani, nu korespondenciju, jezičnobiografske ga jezika u Austriji. U tekućoj školskoj književnojezični izraz. n tekstove, rječnike, udžbenike, gramatike i ostale priručnike) analiziran i govore- ENG Aleksandra Ščukanec’s doctoral dissertation German-Croat Linguistic Contact in Burgen- ni jezik na temelju snimljenih narativ- land has inspired the CHF to organise a symposium on the topic of Contemporary Tendencies in nih intervjua i spontane konverzacije, a the Burgenland Croat Vernacular which will also coincide with the ninetieth anniversary of the u analizu su uključeni i primjeri s foru- founding of Austria’s youngest federal state. 5 MATICA svibanj/may 2011. DOMOVINSKE vijesti

Obljetnica ‘Bljeska’ - položeni vijenci i zapaljene svijeće OKUČANI - Polaganjem vijenaca i palje- Umag postao športska njem svijeća državnih i drugih izaslansta- destinacija va podno središnjeg križa u Spomen-par- UMAG - Projekt stvaranja identiteta i ku hrvatskim vitezovima u Okučanima branda Umaga kao jednog od najpo- obilježena je 16. obljetnica vojno-redar- pularnijih turističkih središta na Jadra- stvene akcije “Bljesak” kojom su hrvatske nu dobio je novi snažan poticaj potpisi- snage tijekom 1. i 2. svibnja 1995. godine vanjem povelje o suradnji na izgradnji oslobodile zapadnu Slavoniju. U župnoj grada Umaga kao destinacije aktivno- crkvi sv. Vida misu zadušnicu predvodio sti i športa. S ciljem dugoročnog poje vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac. U vezivanja važnih športskih događaja, akciji “Bljesak” sudjelovalo je 16.000 branitelja, pripadnika HV-a i MUP-a od ko- povelju su potpisali umaški gradona- jih su poginula 42, a 162 su ranjena. U akciji je oslobođeno 500 četvornih kilo- čelnik Vili Bassanese, predsjednik Upra- metara teritorija te uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i že- ve Istraturista Željko Kukurin, direktori- ljezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. ca Turističke zajednice Umaga Sandra Bravar Radizlović te predstavnici pet velikih međunarodnih športskih natje- SAD snažno podupire skoro canja koja će se održati tijekom ljeta u zaključenje hrvatskih Umagu. Već krajem svibnja u Umagu pregovora s EU se održava Otvoreno prvenstvo Uma- WASHINGTON - U sklopu službenog po- ga u tenisu za veterane. Od 21. do 26. sjeta SAD-u predsjednik RH Ivo Josipović lipnja natjecat će se najbolji svjetski sastao se s američkim potpredsjednikom igrači odbojke na pijesku do 19 godi- Joeom Bidenom. - Sjedinjene Američ- na. Međunarodna natjecanja u špor- ke Države snažno podupiru zaključenje tovima na pijesku u Umagu nastavlja- pristupnih pregovora Hrvatske s Europ- ju se Prvenstvom Europe u rukometu skom unijom u ‘bliskoj budućnosti’ - ista- na pijesku koje će se održati od 4. do knuo je Biden. Potpredsjednik Biden odao je priznanje predsjedniku Josipovi- 9. srpnja, kojemu će prethoditi od 30. ću za napredak Hrvatske u domaćim reformama, posebno u jačanju vladavine lipnja do 2. srpnja natjecanje u junior- prava i borbe protiv korupcije. Također je izrazio priznanje SAD-a ‘važnom radu skoj konkurenciji. Vrhunac sezone, kao Hrvatske kao NATO savezniku’. Hrvatski predsjednik sastao se u Washingtonu i i svake godine, bit će ATP Studena Cro- s državnom tajnicom Hillary Clinton, te na Capitol Hillu s kongresnicima iz obje atia Open Umag, jedan od najznačaj- stranke, članovima Hrvatskoga kongresnog kluba među kojima su, između osta- nijih društveno-športskih događaja u lih, i senator Mark Begich te zastupnik Dennis Kucinich. Predsjednik Josipović Hrvatskoj koji će se ove godine održati posjetio je u Chicagu Hrvatski etnički institut, a na prijmu u Hrvatskom konzu- od 21. do 31. srpnja. latu družio s članovima hrvatske zajednice. U posjet Chicagu uključio je i susret s hrvatskim studentima na Sveučilištu DePaul, kao i s uglednim ličnostima javnoga političkog i kulturnog života Chicaga. Završio popis stanovništva, prvi rezultati u lipnju Miroslav Radman dobitnik ZAGREB - Terenski dio Popisa stanov- Lwoffove nagrade ništva, kućanstava i stanova, nakon če- DELFT - Hrvatski znanstvenik dr. Miroslav Radman tiri tjedna provedbe, završio je 28. trav- dobitnik je Lwoffove nagrade - najuglednije europ- nja, doznaje se u Državnom zavodu za ske nagrade na području mikrobiologije koju dodje- statistiku u kojemu ističu da je popisi- ljuje Federacija europskih društava za mikrobiologi- vanje proteklo uspješno te da će prvi ju (FEMS - Federation of European Microbiological rezultati biti objavljeni do kraja lipnja Societies). Profesor Radman, redoviti član Francu- ove godine, a konačni 2012. Popis sta- ske akademije znanosti, profesor izvanredne klase novništva najveće je statističko istra- stanične biologije na Medicinskom fakultetu u Pa- živanje u Hrvatskoj, a provodi se re- rizu te ravnatelj i suosnivač MedILS-a (Mediteran- dovito u desetogodišnjim razmacima skog instituta za istraživanje života) u Splitu, peti od 1961. s ciljem prikupljanja podata- je dobitnik tog iznimnog priznanja koje će mu 30. lipnja biti uručeno u Ženevi. ka za provedbu gospodarskih i socijal- “Drago mi je da ću dobiti prvu međunarodnu znanstvenu nagradu kao hrvat- no-razvojnih projekata te znanstvenih ski znanstvenik i to na prijedlog Hrvatskoga mikrobiološkog društva”, izjavio je istraživanja. tom prigodom Miroslav Radman. 6 MATICA svibanj/may 2011. DEN HAAG: Presuda hrvatskim generalima Neprihvatljive teze o udruženome zločinačkom pothvatu

“U ovom trenutku mi stojimo uz generale, koji su bili spremni braniti integritet Hrvatske, stojimo uz njihove obitelji i naš narod i dijelimo gorčinu koju svi zajednički nosimo u svojoj nutrini”, rekao je o haškoj presudi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije nadbiskup Marin Srakić

Generali Gotovina, Čermak i Markač

Tekst: Uredništvo - za djela progona, deportacije, pljačke, glavnih dokaza za postojanje tzv. UZP-a, razaranja, ubojstva, nečovječna djela i Vijeće je uzelo “raspravu vođenu na bri- aaški sud je u petak, 15. okrutno postupanje, a oslobodio ih je junskom sastanku predsjednika Tuđma- travnja, u prvostupanj- odgovornosti za jednu točku optužnice na s vojnim zapovjednicima 31. srpnja skom postupku dvoji- - prisilno premještanje. 1995., nekoliko dana uoči operacije Olu- cu hrvatskih generala, ja”, rekao je Orie, dodajući kako je Vijeće Antu Gotovinu i Mla- Tzv. udruženi zločinački zaključilo da su osobe na sastanku raz- dena Markača, proglasio krivima i osudio pothvat matrale “važnost odlaska krajinskih Srba Hna kazne zatvora od 24 i 18 godina zatvo- Generali Gotovina i Markač do sada su kao važnog rezultata i sastavnog dijela ra za sudjelovanje u zločinačkom pothva- u pritvoru proveli 1.956 odnosno 1.477 predstojećeg napada”. tu, a generala Ivana Čermaka oslobodio dana i vraćeni su u pritvor. Njihovi odje svake odgovornosti i Čermak je isti vjetnici najavili su da će podnijeti žalbu Osuđujuće reakcije u svim dan napustio pritvor u Schevenningenu. te izrazili razočaranje zbog takve presu- područjima društva Trojica hrvatskih generala mirno su de, ističući da se sudsko vijeće nije drža- Presuda je izazvala lavinu osuđujućih saslušali prvostupanjsku presudu koju je lo zakona i činjenica. reakcija u Hrvatskoj u svim područji- čitao predsjedatelj sudskog vijeća Alp- Sudsko vijeće Haaškog suda (ICTY) ma društva, a komentirao ju je i državni hons Orie, a ni nakon izricanja presude zaključilo je da su neki pripadnici hrvat- vrh. Predsjednik Ivo Josipović izjavio je nisu pokazivali nikakve vidljive emoci- skoga političkog i vojnog vodstva, na čelu da je presuda, sa svojim obrazloženjem je, dok se u galeriji za posjetitelje prolo- s predsjednikom Franjom Tuđmanom, u i kaznom, posebno tezom o postojanju mio uzvik nevjerice. ljeto 1995. sudjelovali u tzv. udruženo- zajedničkoga zločinačkog pothvata koji Gotovinu i Markača sud je proglasio me zločinačkom pothvatu čiji je cilj bilo uključuje i najviši politički i vojni vrh krivima kao sudionike udruženoga zlo- trajno uklanjanje srpskog stanovništva Hrvatske, ozbiljan pravni i politički akt činačkog pothvata te ih proglasio krivi- s teritorija krajine, rekao je sudac Orie koji je šokirao i njega. “Generale koji su ma po osam od devet točaka optužnice čitajući zaključke Vijeća. Kao jedan od tijekom rata dali velik doprinos obrani 7 MATICA svibanj/may 2011. Hrvatske osudio je Međunarodni ka- Prosvjedi hrvatskih iseljenika zneni sud za teška kaznena djela i mno- MELBOURNE - Veliki prosvjed potpore Anti gi građani teško prihvaćaju te presude i Gotovini i Mladenu Markaču organizirali su razočarani su odlukom suda”, izjavio je 17. travnja na središnjem trgu u Melbourneu Josipović koji očekuje da će u žalbenom australski Hrvati, a okupilo se više od 4.000 postupku mnoge od teza na kojima se ljudi. Transparenti s natpisima ‘Gotovina he- roj’ i ‘Oslobodite generale’ izvješeni su na temelji presuda biti temeljito preispita- zgradama trga, upaljene su svijeće, a mnogi ne, pa i osporene. pojedinci nisu uspijevali zadržati suze. Skup Predsjednik Hrvatskog sabora Luka je organizirala udruga Ujedinjeni hrvatski Bebić za hašku presudu hrvatskim ge- klubovi i Australije i Novog Zelanda koja je u kratkom vremenu uspjela obavije- neralima rekao je da je riječ o političkoj stiti hrvatsku zajednicu preko Facebooka, lokalnih hrvatskih medija i katoličkih presudi Domovinskom ratu i legitimnim crkava diljem Victorije. Predsjednik udruge Paul Šarić prisutnima se obratio rije- akcijama kojima je izborena sloboda i čima: “Iz ove presude vrlo jasno iščitavamo poruku da nismo imali pravo progla- nezavisnost Hrvatske te naglasio da ge- siti svoju državu te da je nismo smjeli braniti. Bez obzira na to kakve presude do- nerali Ante Gotovina i Mladen Markač, nosili, s ovog mjesta poručujemo da su Hrvati iz domovine i dijaspore odlučni u unatoč osuđujućoj presudi, nisu zločinci. obrani časti naših generala i dostojanstva svih nas.” Vlada Republike Hrvatske ističe kao BERLIN - U glavnome gradu Njemačke pred Mini- neprihvatljive izrečene teze o udruženo- starstvom vanjskih poslova održan je 20. travnja me zločinačkom pothvatu, a vezano uz prosvjedni skup protiv haške presude, na kojoj je vojno-redarstvenu akciju “Oluja” koja sudjelovalo oko tisuću berlinskih Hrvata, među ko- za Republiku Hrvatsku predstavlja le- jima je bio veliki broj mladih. Na prosvjed je pozvao gitimnu obrambenu akciju poduzetu Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj (HSKNJ) u u cilju oslobođenja državnog teritorija. suradnji s velikim brojem hrvatskih udruga Berli- Vlada prihvaća zaključke iz Studije Aka- na. Predsjednik HSKNj-a Mijo Marić je rekao: “Ova demije pravnih znanosti Hrvatske “Teo- današnja akcija nije jedina i neće biti zadnja. Zajed- no s Hrvatima diljem Njemačke pripremamo dalj- Haaški sud je 15. travnja donio nje prosvjedne akcije. Cilj mora biti da svijet, Euro- prvostupanjsku presudu pa i Njemačka vide da je granica prekoračena i da hrvatski narod, koji je dosta toga morao pretrpjeti, nakon 20 godina opet osjeća potrebu izaći na ulice.” SYDNEY - Više od pet tisuća australskih Hrvata održalo je 26. travnja u Hyde parku u Sydneyu miran prosvjed protiv presude hrvatskim generalima Gotovini i Markaču. Prosvjedu u organizaciji “Hrvatske mladosti” odazvao se većinom drugi i treći naraštaj Hrvata rođenih u Australiji, te članovi Ujedinjenih hrvatskih klubova i Novoga Južnog Walesa. Nakon što je fra Smiljan Berišić održao molitvu i kratki govor, okupljenome mnoštvu koji su nosili hrvatske zastave i transparente obratio se Tomislav Lerotić, predsjednik “Ujedinjenih hrvatskih klubova”. - Hrvati iz Australije traže da se poništi nepravedna presuda generalima, svim hrvatskim uznicima i cijelome hrvatskom narodu – poručio je Lerotić. Na skupu je govorio Tomislav Beram, zatim i David Clark, zastupnik u Parlamen- tu države NSW, a inicijator skupa Oliver Zrnić poručio je da je Hrvati- ma sada potrebno zajedništvo, isto kao i kada je Hrvatska bila napad- nuta devedesetih godina. BUENOS AIRES - 28 hrvatskih udruga iz Argentine potpisalo je izjavu u kojoj izme- đu ostalog stoji: “Budući da je odluka Haškoga suda protiv Republike Hrvatske, protiv Vlade i protiv onih koji su branili Hrvatsku od vanjske agresije, i s obzirom na to da je Sud, za sada, kaznio samo spomenute generale, mi kao neposredni i posredni svjedoci događanja za vrijeme Domovinskog rata, koji je bio prije jed- va 15 godina, ne možemo šutjeti i ne kazati istinu. U globaliziranome svijetu, čvrsto združenom komunikacijom, koji poziva sve organizacije i institucije na poštivanje ljudskih prava i na pravo na istinu, iskazuje- mo našu odbojnost prema presudi Haškoga suda jer smatramo da je ona uvreda i ismijavanje tih prava koja pripadaju ne samo Hrvatima, nego i svim stanovni- cima svijeta.”

8 MATICA svibanj/may 2011. rija zajedničkoga zločinačkog pothvata i međunarodno kazneno pravo – izazovi HRVATSKI SVJETSKI KONGRES i kontroverze”. Vlada RH najavila je da će podnijeti zahtjev za stjecanje statusa Hrvatskoj domovinskoj i inozemnoj javnosti, u povodu prijatelja Suda u ovom predmetu. presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču Izgubljena bitka, ali ne i rat Nadbiskup Marin Srakić, predsjednik Evo, UN-tribunal u Haagu pokazao se još jednom kao javni “udruženi zlo- Hrvatske biskupske konferencije, rekao činački pothvat” za neprihvaćanje bitnih činjenica te za “ravnomjernu” podjelu je o haaškoj presudi kako je začuđuju- krivnje između ratnih agresora i onih koji su od njih branili svoju domovinu i će da se upravo na primjeru Hrvatske svoja ognjišta. Kao takav će zasigurno jednom u budućnosti biti ocijenjen, ali pokazalo da se odluke ne donose na teza njegove žrtve bit će to prekasno! melju internacionalnoga prava, nego na Dakle, što trebamo sada činiti? temelju kriterija koji su se stvarali u tu- Bez obzira na sve (ne)prilike: da su, tijekom ovih dugih godina UN-tribu- žilaštvu Haaškog suda. “To je ne samo nala u Haagu, članovi hrvatskih vlada i Sabora po svojoj obvezi ustrajno bra- povreda hrvatskog naroda, nego i po- nili nedvojbene hrvatske interese i ljude pred međunarodnim centrima moći, vreda općeljudskog prava. U ovom tre- da su hrvatski mediji istinoljubivo zastupali nedvojbene interese svoga naro- nutku mi stojimo uz generale, koji su bili da u ovom svijetu selektivno promicanih informacija iz centara interesnih sfe- spremni braniti integritet Hrvatske, sto- ra najmoćnijih, da su hrvatski intelektualci bili imalo hrabriji i organiziraniji, jimo uz njihove obitelji i naš narod i di- da su hrvatski kršćani i njihovi predvoditelji dizali glas i molili kao posljednjih jelimo gorčinu koju svi zajednički nosi- tjedana, da su, da su…, do ove nepravde i do nepravda koje će ona za sobom mo u svojoj nutrini”, rekao je nadbiskup povući, ne bi ni došlo! Velika većina nabrojenih i inih tek su počeli pomalo di- Srakić te dodao kako očekuje da se u toj zati glavu prema “hrvatskoj trojci” u Haagu, kad je presuda bila već napisana. bitki, koja je u ovom trenutku izgublje- Nevolja je k tomu da su tužitelji i suci jedini ljudi koji su sebi zakonski osi- na, ne izgubi i rat. n gurali pravo i na neistine, klevete, montirane dokaze, pogrešne zaključke i ne- moralne političke interese, a bez ikakvih kažnjivih posljedica za sebe osobno. Uz to, ovi na UN-tribunalu u Haagu nerijetko znaju biti sluge sebičnih intere- sa velikih sila. Gotovo svi predvoditelji našega naroda pali su u ovom predmetu na popravni! Koliko je god hrvatski put u Europu neizostavan i koliko nam je god njime hoditi, nakon svih gorkih iskustava, zar uhodanom poltronstvu hrvatskih vlasti prema međunarodnoj zajednici ne bi stvarno trebao doći jednom kraj?! Ima li šanse za oporavak? Presuda dvojici naših generala nije pravomoćna, pa svima, posebno odgovornima i vodećima u našem narodu, poručujemo da se koncentriraju na žalbeni postupak i konačni pravorijek UN-tribunala. Ta- kvog kakav jest jer nad njim nema drugoga, osim onoga na Božjem sudu, a on je dalji od sunca! Uz to, pred nama je i presuda “hrvatskoj šestorci”... Slutimo i znamo što će i kako će ponovno UN-tribunal, ali znamo li što ćemo mi sada, posebno znaju li to predvoditelji našega naroda, od civilnih do crkvenih poglavara? Iz dosadašnjeg iskustva s hrvatskim vlastima, a na žalost i s nasljednim mentalitetom velikog dijela hrvatskog naroda, ubrzo će se praktično zaboravi- ti ova strašna nepravda i uvreda prema Domovinskom ratu, stvaranju drža- ve Hrvatske i ovim hrvatskim prvacima u Haagu i drugdje koji su predvodili njezino stvaranje. Uz njih će praktično ostati u svojoj muci samo njihove obitelji i prijatelji, a drugi će se uvući u poslovičnu hrvatsku pasivnost i ravnodušje. Stoga u ovoj općoj bespomoćnosti, povećajmo broj onih koji će razboritom riječju i učinkovitim djelom stati i ostati uz njih!

Josip Ante Sovulj, predsjednik HSK dr. fra Šimun Šito Ćorić, glasnogovornik HSK

New York/Solothurn, 15. travnja 2011.

ENG On Friday, 15 April, the UN tribunal in The Hague issued its first-instance verdict in the tri- als of two Croatian generals, Ante Gotovina and Mladen Markač, finding them guilty and con- demning them to prison sentences of 24 and 18 years respectively. Demonstrations condemn- ing the verdicts were held in the homeland and among emigrant communities. 9 MATICA svibanj/may 2011. Izložba Korijeni Branka Marića, povratnika iz Njemačke Čvrsta ukorijenjenost u rodnome tlu

“Raduje me ova izložba u Zagrebu u HMI-ju, instituciji koja je uvijek na poseban način vezana uz iseljeništvo i kojemu je od velike koristi. Raduje me i taj moj povratak korijenima u sklopu ove izložbe”, naglasio je autor

glazbeno popratio ovu dojmljivu izložbu. pu Šimićevih susreta, od 15. studenoga. - Raduje me ova izložba u Zagre- Branko Marić rođen je 12. travnja 1950. bu u HMI-ju, instituciji koja je uvi- u Osijeku. Neposredno nakon diplome jek na poseban način vezana uz ise- na studiju likovne umjetnosti u Zagrebu ljeništvo i kojemu je od velike koristi. (diplomirao u klasi O. Glihe i prof. M. Raduje me i taj moj povratak korije- Veže), 1977. godine odlazi u Njemačku. nima u sklopu ove izložbe “Korije- Nakon dvogodišnjeg studija njemačkog ni” - naglasio je autor Branko Marić. jezika na Sveučilištu u Kölnu, od 1979. do Nakon Zagreba izložba kreće na turneju 1984. studirao je grafiku i grafički diza- Umjetnik Branko Marić sa svojim po Hrvatskoj i BiH. U Galeriji likovnih jn na Fachhochschule u Kölnu. Od 1984. ‘korijenom’ umjetnika “Slavko Kopač” u Vinkovcima godine je slobodan umjetnik i dizajner, izložena je 17. svibnja, od 1. srpnja do 1. vlasnik agencije za komunikacije, mar- rujna u Alkarskim dvorima u Sinju, a na keting i grafički dizajn u Kölnu. Izlagao Napisala: Željka Lešić Snimio: Hrvoje Salopek Likovnoj akademiji Široki Brijeg, u sklo- je u Bochumu, Kölnu i Düsseldorfu. n

prostoru Hrvatske matice iseljenika upriličena je izložba “Korijeni”, gra- fičara i dizajnera Branka Marića iz Osijeka, koji se nakon 35 godina boravka u Njemačkoj Uprije tri godine vratio u domovinu. Au- tor je Zagrepčanima predstavio 50-ak skulptura, 15-ak slika, uglavnom ulja na platnu i crteža, te 30-ak fotografija. - Ideja za ovaj ciklus proistekla je iz dva izvora: s jedne strane to je čvrsta ukorijenjenost u rodnome tlu s kojega potječe i zapravo se od njega nije nikada ni od- vojio, s druge strane uočljiva je određena čežnja stanovnika velegrada ka zavičaju, jednostavnijoj, prisnijoj, a time i poetič- noj egzistenciji - napisao je u predgovo- ru prigodnog kataloga Ivica Belamarić. Mnogobrojne nazočne na otvorenju izložbe pozdravila je ravnateljica HMI-ja Katarina Fuček, koja je govorila o liku i djelu našeg umjetnika, velikog prijatelja i suradnika Matice, autora njezina pre- Otvorenje izložbe u HMI-u: Katarina poznatljivog loga. Nakon pozdravnog Fuček, Branko Marić i Nives Antoljak slova, ravnateljica je otvorila ovu zna- kovitu izložbu. Autora je predstavio po- ENG Korijeni (Roots) is an exhibition, hosted by the CHF, of works by graphic artist and design- vjesničar umjetnosti Ivica Belamarić koji er Branko Marić, a native of Osijek who lived in Germany for 35 years before returning to Croa- je zajedno s izvrsnim Josipom Paulićem tia three years ago. 10 MATICA svibanj/may 2011. Globalna Hrvatska Mreža povijesnih gradova Tajnoviti mecena iz Lihtenštajna financira ob- skog rata kada mu ga otimaju komuni- stičke vlasti, nakon čega je Ivo od Kaboga novu ljetnikovca Bunić-Kaboga u Rijeci du- iz inozemstva motrio njegovu prena- brovačkoj, a u ime donatora projekt nadgleda mjenu, praćenu ubrzanim propadanjem jedini potomak dubrovačke obitelji Kaboga monumentalnog zdanja. Projekt obnove zasnovan na istraživanju povjesničarke iz Švicarske dr. Ivo Felner. Projekt će obogatiti umjetnosti i poznavateljice dubrovač- spomeničku baštinu Dubrovnika, gdje je ovih ke graditeljske baštine dr. Nade Grujić izradio je dubrovački Arhitektonski stu- dana utemeljena Hrvatska udruga povijesnih dio Gordane i Matka Vetme. Zahvati na Piše: Vesna Kukavica gradova ljetnikovcu bit će iznimno delikatni, što zbog dotrajalosti kamene plastike, što zbog lošeg stanja zidnih oslika i podo- seljenici dubrovačkoga primorja, hvaljujući anonimnom donatoru, ljet- va, a metodom demontaže izvodit će ih vlastela i pučani te njihovi prija- nikovac Bunić-Kaboga u Batahovini na konzorcij dubrovačkih tvrtki Građevi- telji iz cijeloga svijeta, oduvijek južnoj obali zaljeva Rijeke dubrovačke. nar-Quelin i Domizgradnja. su izdašno pomagali mještanima Riječ je o jednom od najreprezentativ- Susjedni pak ljetnikovac Stay na Ba- Grada i okolice obnovu spome- nijih ostvarenja dubrovačke ladanjske tahovini – za okupacije dubrovačkog ničke baštine, čuvajući izvornost gradi- arhitekture 16. stoljeća, koje će ove go- teritorija tijekom Domovinskoga rata Iteljskog sklada karakterističnu za taj bi- dine proći restauraciju vrijednu 3 miliju- (1991/92) bio je višekratno pogođen i, ser Mediterana od vremena renesansnoga na eura. Obnova, uz popravak oštećenog stoga, stavljen na listu prioriteta za ob- procvata Dubrovačke Republike prije gotičko-renesansnog zdanja s kapelicom, novu oštećenih spomenika. Zahvaljuju- pola tisućljeća. Osnivačka skupština Hr- uključuje uređenje perivoja na zapadnom ći donaciji talijanske pokrajinske vlade vatske udruge povijesnih gradova održala ulazu u Dubrovnik. Preuređeni će ljetni- Lombardije obnovljen je taj fascinan- se u Dubrovniku 29. travnja 2011. Uz Du- kovac udomiti radionicu za izobrazbu tni spomenik kasne renesanse. Pokraji- brovnik, u novoosnovanu mrežu uključili studenata Restauratorskog odjela Sve- na Lombardija donirala je 200 milijuna su se Karlovac, Kaštela, Mali Lošinj, Nin, učilišta u Dubrovniku, a spajanjem par- lira za obnovu ljetnikovca Stay, otvoriv- Novigrad, Pag, Pula, Rovinj, Split, Sisak, ka između ljetnikovaca Bunić-Kaboga i ši nadu i za ostalu devastiranu baštinu. Šibenik, Trogir, Varaždin, Vukovar i Za- nedavno obnovljenoga Stay, gdje je go- Ljetnikovci, koje su gradile vlastelinske dar. Za predsjednika Udruge izabran je dinama smještena restauratorska radio- obitelji Sorgo, Resti, Kaboga, Bona, Gozze, dubrovački gradonačelnik Andro Vlahu- nica, kompleks će biti povezan u jedin- Stay, Zamagna, Giorgi, Gradi ili Gondola šić, a potpredsjednici su gradonačelnik stvenu cjelinu. Prema zamisli kemičara spomenici su kulture velike vrijednosti Šibenika Ante Županović i dogradona- i zaljubljenika u baštinu dr. Iva Felnera te se poštuje pravo prvokupa koje ima čelnik Karlovca Dubravko Delić. Osni- iz Švicarske, posljednjeg potomka du- Grad i naša država, pa radi krize obno- vanjem ove mreže Hrvatska će preuzeti brovačke vlastelinske obitelji Kaboga, va teče sporije. Sve dubrovačke graditelj- najbolje europske prakse kulturnoga tu- koji u projektu posreduje između ano- ske, umjetničke i obrtničke snage, poput rizma i primijeniti ih na razvoj nacional- nimnog donatora iz Zaklade Batahovi- gospara Iva Felnera i naših prijatelja iz nog gospodarstva. na iz Lichtensteina te Grada Dubrovnika, Italije - na sličan način prije sto godina Generalni tajnik Europske udruge Ministarstva kulture i suvlasnika objek- ujedinio je i veliki mecena Pasko Baburi- povijesnih gradova i regija Brian Smith ta, Restauratorskog zavoda RH - dio re- ca, najbogatiji čileanski poduzetnik prve izjavio je kako međunarodni značaj gra- konstruiranog zdanja imat će javnu na- polovice 20. stoljeća rodom s otoka Ko- dova ovisi o njihovoj kulturnoj baštini, te mjenu, a ugošćivat će koncerte, izložbe ločepa. Taj je ugledni iseljenik obnovio kako na ovaj način udruženi hrvatski po- i predavanja. Uz rodni grad Ivu Felnera mnoge crkve u rodnome kraju, uklju- vijesni gradovi mogu razvijati zajednič- (72) vežu nježne uspomene iz najrani- čujući i gradski zvonik koji je obnovljen ku strategiju održivog turizma. Dodao je jeg djetinjstva kada je živio u ljetnikov- prema izvornim nacrtima 1929. godine, kako je kulturna baština ključ identiteta cu Bunić-Kaboga u Rijeci dubrovačkoj. a danas se prepoznaje kao neorenesan- gradova, ali kako se upravo u taj identitet U vlasništvu njegove obitelji s majčine sna građevina koja dominira prostorom ne ulaže dovoljno. Na ovaj način udru- strane ljetnikovac je bio do Drugog svjet- dubrovačke Place. n ženi gradovi mogu zajednički nastupati i aplicirati za fondove Europske unije te ENG The Batahovina Foundation of Lichtenstein is providing three million euro in financing for the reconstruction of the abandoned Bunić-Kaboga summer residence in Rijeka Dubrovačka. učinkovitije privlačiti sponzore i donacije. The estate had been confiscated by the Communist authorities. The project will be overseen by Kao novo kulturno i umjetničko sje- dr. Ivo Felner, a descendant of the Dubrovnik family of Kaboga living in Switzerland, acting as dište Dubrovnika tako će zablistati, za- the representative of the anonymous donator. 11 MATICA svibanj/may 2011. Mostar: Uspostavljen Hrvatski narodni sabor u BiH Hrvati traže jednakopravnost

“Samo temeljita reforma ustava, koja bi osigurala potpunu institucionalnu ravnopravnost i novu upravno-teritorijalnu organizaciju utemeljenjem nekoliko federalnih jedinica od kojih bi najmanje jedna bila s hrvatskom većinom, može osigurati stvarnu jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH”, ističe se u rezoluciji

institucionalnu ravnopravnost i novu upravno-teritorijalnu organizaciju utemeljenjem nekoliko federalnih jedinica od kojih bi najmanje jedna bila s hrvatskom većinom, može osigurati stvarnu jednakopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”, ističe se u rezoluciji koju je usvojio HNS. Predsjednik HDZ-a 1991. Božo Ljubić i Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čo- predsjednik HDZ-a vić objasnio je kako su sve odluke na sa- BiH Dragan Čović boru donesene prema ustavu i zakonima BiH, te da neće pribjegavati nikakvim nezakonitim potezima. Dodao je kako za poteze na zasjedanju HNS-a sudionici imaju potporu hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i predsjednice hrvatske vlade Jadranke Kosor. “Potpora Republike Hrvatske vrlo je jasna na razini načela i istaknuli su je posljednjih nekoliko puta predsjednik i premijerka”, rekao je Čović na konferenciji za novinare. Izrazio je očekivanje da će međunarodna zajednica poništi- Tekst: Hina Politička rezolucija ti posljednje odluke o legalnosti uspo- Na zasjedanju je jednoglasno prihvaće- stave vlasti u Federaciji budući da ju je rvatski narodni sabor na politička rezolucija u kojoj se osuđu- nelegalnom ocijenilo Središnje izborno (HNS) u BiH ponovno je je uspostava vlasti u Federaciji BiH bez povjerenstvo (SIP) BiH. uspostavljen 19. travnja većinske političke volje Hrvata u toj ze- u Mostaru, na zasjedanju mlji te se traži reforma ustava i izbornog “Imate nedvosmislenu kojemu je nazočilo oko zakona kako bi Hrvati mogli samostal- potporu” 500 izabranih hrvatskih dužnosnika koji no birati svoje predstavnike. Branko Vukelić, izaslanik predsjednice Hsu zatražili izjednačavanje prava Hrvata “HNS drži da samo temeljita refor- hrvatske vlade i predsjednice HDZ-a s pravima drugih dvaju naroda u BiH. ma ustava, koja bi osigurala potpunu Jadranke Kosor, prenio je njezine riječi Sudionici su najavili da neće priznati uspostavljenu vlast u Federaciji BiH, koju je bez najvećih hrvatskih stranaka ustrojio SDP BiH, te su zatražili donoše- nje ustavnih promjena koje bi izjednačile prava Hrvata s drugim dvama narodima, Srbima i Bošnjacima. Za predsjednika predsjedništva HNS-a izabran je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, dok je predsjednik HDZ-a 1991. Božo Lju- bić izabran za predsjednika glavnog vije- Na zasjedanju je ća, političkog i operativnog tijela HNS-a nazočilo oko 500 izabranih hrvatskih koje će koordinirati politiku na svim po- dužnosnika dručjima u BiH gdje žive Hrvati. 12 MATICA svibanj/may 2011. Sabor je jednoglasno prihvatio političku rezoluciju

potpore. “Imate nedvosmislenu potpo- Komarica: “Stanje u BiH neodrživo, Hrvatima najteže” ru da osigurate jednakopravnost jednoga od triju konstitutivnih naroda u Komisija “Iustitia et pax” Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u svom izvješću o stanju ljudskih prava u 2010. godini ponovno je ustvrdila da je politički ustroj BiH BiH i ova zemlja mora ostati domovina temeljen na rješenjima iz Daytona “nepremostiva zapreka demokratskom iskoraku hrvatskoga naroda. Mi podržavamo ta- te zemlje i ujedno žarište sustavnog nijekanja temeljnih ljudskih prava i sloboda”. kvu BiH u kojoj nema majorizacije, po- “Činjenica da su ekonomske štete nastale zbog daytonske podjele zemlje već pre- štuje se volja Hrvata, kao i svih triju na- mašile ratnu štetu upućuje na svu apsurdnost upornih ponavljanja o nedodirljivo- roda”, rekao je Vukelić te pozvao Hrvate sti Daytona kojom nas plaše i obeshrabruju veleposlanici nekih država. U politički, u BiH na jedinstvo. teritorijalno i ekonomski ne samo podijeljenoj nego i suprotstavljenoj BiH, vlada- Glavni tajnik Biskupske konferencije vina zakona, borba protiv korupcije, pozitivna uloga medija i razuman odnos pre- BiH mons. Ivo Tomašević prenio je riječi ma prirodnim resursima gotovo da su osuđeni na neuspjeh”, stoji u izvješću koje potpore bosanskohercegovačkih bisku- je predstavio predsjednik “Iustitie et pax” BK BiH, banjalučki biskup Franjo Koma- pa zasjedanju HNS-a, podsjetivši na ra- rica. On je istaknuo da se Crkva ne može pomiriti s takvim stanjem u kojemu svu nije istupe biskupa da je “neprihvatljivo svoju energiju mora usmjeriti na samozaštitu. ignoriranje hrvatskog naroda te nijeka- “Iustitia et pax” BK BiH primjećuje također da ni međunarodna zajednica nije znanje izborne političke volje većine naro- čajnije pridonijela poboljšanju stanja u toj zemlji. Tako se izrijekom kritizira Ured visokog predstavnika za BiH (OHR), a posebice njegova odluka da 2002. godine na- metne izmjene entitetskih ustava uz ocjenu kako je time samo potvrđeno načelo HNS utemeljen 2000. u etničke majorizacije većine nad manjinom i ujedno provedeno “dekonstituiranje Novome Travniku Hrvata kao najmalobrojnijega konstitutivnog naroda”, jer oni sada više ne mogu za- Hrvatski narodni sabor utemeljen ustaviti niti jednu odluku za koju smatraju da ugrožava njihove nacionalne interese. je u Novome Travniku u studenome 2000. godine, a u ožujku 2001. uspo- stavio je hrvatsku samoupravu koju da”. Dodao je kako biskupi pozivaju Hr- skim generalima u Haagu, napose navo- je osudila međunarodna uprava te vate na slogu i mudrost, a međunarodnu di o postojanju udruženoga zločinačkog mjesec dana kasnije vojno blokira- zajednicu da ispravi nepravdu. pothvata, što se navodi i u slučaju šesto- la rad Hercegovačke banke koja se rice dužnosnika Herceg-Bosne koji oče- smatrala glavnim financijerom toga Osuđene presude hrvatskim kuju izricanje prvostupanjske presude. političkog projekta. HNS je prestao generalima Za održavanje HNS-a vladalo je ve- s radom potkraj 2001., nakon što je Tijekom zasjedanja HNS-a prihvaćen je liko medijsko zanimanje. Na zasjedanju propao pokušaj tadašnjega hrvat- i tekst izjave o Domovinskom ratu ko- HNS-a nisu bili visokorangirani strani skog vodstva da uspostavi hrvatsku jim su osuđene posljednje presude hrvat- diplomati akreditirani u BiH. n samoupravu kojom je nastojalo os- poriti vlast u BiH koja je također bila ustrojena bez stranaka koje su osvo- ENG The Croatian National Congress in Bosnia-Herzegovina was re-established in Mostar on 19 jile najveći broj glasova Hrvata. April. The session, pooling close to 500 elected Croatian delegates, demanded Croatians enjoy rights equal to those of the other two peoples of Bosnia-Herzegovina. 13 MATICA svibanj/may 2011. Bruxelles: Pristupni pregovori s EU u završnoj fazi “Hrvatska zaslužuje završetak pregovora u lipnju”

Završetak pregovora u lipnju sve realniji, potpisivanje pristupnog ugovora u listopadu ili studenome te referendum u prosincu, a za ratifikaciju pristupnog ugovora u 27 zemalja članica ostale bi cijela 2012. i, prema potrebi, 2013. godina

Ministri vanjskih poslova Gordan Jandroković i Janos Martonyi te povjerenik Europske komisije za proširenje i europsku politiku susjedstva Stefa Fule

Tekst: Vjesnik Snimke: Hina jeme procesa ratifikacije. To znači da bi je idućih nekoliko tjedana ključno. Važna taj proces mogao potrajati znatno dulje poruka je da Mađarska i dalje ostaje pri rvatska je zatvorila dva nego minimalnih godinu dana. svome ambicioznom cilju - da do kraja vrlo važna poglavlja i za- lipnja i svog predsjedništva Unijom za- okružila broj zatvorenih Znakovi ohrabrenja za ključi pristupne pregovore s Hrvatskom. poglavlja na 30. Poglavlja završnicu pregovora Da je Hrvatska danas možda bliže tom Poljoprivreda i ruralni Zatvaranje ovih poglavlja dogodilo se u cilju nego prije samo nekoliko tjedana razvitak te Regionalna politika i koordi- trenutku kada je Hrvatska još ošamuće- govori u prilog i izjava povjerenika za Hnacija strukturnih instrumenata odnose na i u emocionalnom naboju nakon pr- proširenje Štefana Fülea koji je poseb- se na više od 70 posto proračuna Europ- vostupanjske haaške presude hrvatskim no naglasio da prvostupanjska presuda ske unije, a njihovim zatvaranjem Hrvat- generalima i nakon reakcija koje nisu bile u Haagu nema nikakve veze s procesom ska pokazuje da je spremna za povlačenje uvijek najs(p)retnije. Međutim, iz Bru- pristupnih pregovora. Hrvatska u sklo- novca iz kohezijskih i strukturnih fon- xellesa Hrvatskoj stižu pohvale i znako- pu poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna dova odnosno za poljoprivredu i struk- vi ohrabrenja za završnicu pregovora. prava - ima mjerilo suradnje s Haaškim turni razvoj. Mađarski ministar vanjskih poslo- sudom, ali ono se ne odnosi na presude. Ono što će se najvjerojatnije dogodi- va Janos Martonyi ističe da je zatvara- Još nešto upućuje na to da bi se pre- ti u slučaju Hrvatske je monitoring svih nje ovih dvaju poglavlja pozitivna poru- govori mogli završiti krajem lipnja. To privremeno zatvorenih poglavlja za vri- ka Hrvatskoj i njezinim građanima te da je pitanje monitoringa Hrvatske. Budu- 14 MATICA svibanj/may 2011. ći da su Bugarska i Rumunjska pod mo- Jandroković: Hrvatska će nastaviti punu nitoringom za određena područja, prije suradnju s Haaškim sudom svega za pravosuđe i borbu protiv korupcije, postavljeno je pitanje može li se do- “Ostajemo spremni završiti pregovore do lipnja i vjeruje- goditi da i Hrvatska nakon ulaska u EU mo da ćemo uspjeti uvjeriti sve one koji sudjeluju u tom procesu da Hrvatska zaslužuje završetak pregovora u lip- dobije monitoring, dakle nadzor određe- nju. Nastavljamo predano raditi i već za nekoliko dana nih poglavlja u kojima nije odradila sve. predstavit ćemo i drugo izvješće o ispunjavanju mjerila u Povjerenik Füle je rekao da monitoring poglavlju 23”, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar nad Hrvatskom nakon njezina članstva vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroko- za Europsku komisiju ne dolazi u obzir. vić. Što se tiče presude hrvatskim generalima od 15. trav- Ono što će se najvjerojatnije dogoditi u nja, Jandroković je upozorio da Hrvatska “ne smije upasti slučaju Hrvatske je monitoring svih pri- u zamku i vezati svoj pregovarački proces i ulazak u EU s prvostupanjskom pre- vremeno zatvorenih poglavlja za vrije- sudom Haaškog suda”. Dodao je da je o stajalištu državnog vrha o presudi izvi- me procesa ratifikacije, a u tom slučaju jestio svoje europske sugovornike. Jandroković je objasnio da postoje dijelovi znači da bi taj proces mogao potrajati prvostupanjske presude s kojima se hrvatski državni vrh ne slaže te da će u žal- znatno dulje nego minimalnih godinu benom postupku, koristeći se svim legitimnim i pravnim mogućnostima, odba- dana. Zbog toga je završetak pregovora citi takve tvrdnje. “Hrvatska će nastaviti svoju punu suradnju s Haaškim sudom i u lipnju sve realniji, potpisivanje pristu- kao i dosad poštovati njegove odluke”, naglasio je. “Hrvatska sada treba biti mu- dre glave. Posebna misija Europske komisije dolazi početkom svibnja u Hrvatsku pnog ugovora u listopadu ili studenome radi provjere ispunjavanja mjerila za zatvaranje poglavlja 23 - Pravosuđe i temelj- te referendum u prosincu, a za ratifikaci- na prava”, zaključio je potpredsjednik Vlade. ju pristupnog ugovora u 27 zemalja čla- nica ostale bi cijela 2012. i, prema potrebi, 2013. godina. U tom slučaju rezultat Drobnjak. Odobrena je kvota za šećer od gradnja administrativnih kapaciteta i us- bi bio članstvo Hrvatske 1. siječnja 2014. 193.000 tona godišnje i kvota za mlijeko postava operativnog okvira potrebnog za od 750.000 litara. uspješno korištenje sredstava. “Zatvara- Financijski paket Također je odobrena posebna ‘finan- njem ovoga poglavlja stvoreni su uvje- U poglavlju Poljoprivreda i ruralni ra- cijska omotnica’ od oko 10 milijuna eura ti za korištenje sredstava iz struktur- zvoj Hrvatskoj su odobrena 34 različi- za razminiranje poljoprivrednog zemlji- nih i kohezijskih fondova te su državna ta zahtjeva, od prijelaznih razdoblja do šta, a za vinarstvo je previđeno desetak uprava i strukture zadužene za korište- derogacije. Definiran je ciljani finan- milijuna eura. nje fondova sada puno jače ustrojene”, cijski paket i načela kako će se taj no- Poglavlje 22 - Regionalna politika i rekao je Drobnjak. vac raspoređivati. U prvoj godini član- koordinacija strukturnih instrumenata stva predviđeno je 373 milijuna eura - također je kapitalno jer je u struktur- Sprema se pristupni ugovor izravnih plaćanja poljoprivrednicima, nim i kohezijskim fondovima predviđe- Što se tiče pristupnog ugovora, iz Komi- a ruralnim razvitkom još 352 milijuna. no 2,2 milijarde eura u prve dvije godine sije i Predsjedništva su naglasili da je on Hrvatska je dobila i dobre kvote, kako članstva. Tu je Hrvatska imala nekoliko u završnoj fazi izrade. U pravnoj službi je naglasio glavni pregovarač Vladimir teških mjerila za zatvaranje kao što su: Vijeća uspostavljen je u ožujku hrvatski odjel - četiri pravna lingvista i tri asisten- Ministri Gordan Jandroković i Janos Martonyi prije ta. Oni su zaduženi za konačan tekst pri- sastanka održanog u Bruxellesu 19. travnja stupnog ugovora. Kako se pojedino poglavlje zatvara, dogovoreno se unosi u ugovor. Kada sve bude gotovo, trebat će pročistiti sve jezične varijante ugovora, još jednom provjeriti cijeli tekst te napraviti i pravnu redakturu. Vladimir Drobnjak smatra da Hr- vatska u ovoj fazi stoji dobro i da posao ide planiranim tempom. Na zatvaranje poglavlja Ribarstvo trebat će još malo pričekati. Zajedničko stajalište u fazi je usklađivanja u Komisiji, no moguće je da će se ovo poglavlje zatvoriti na još jednoj međuvladinoj konferenciji u svibnju. n

ENG The accession negotiations between Cro- atia and the EU are nearing their end, with a target completion date in June, the signing of the accession treaty in October or November and a referendum in December. 15 MATICA svibanj/may 2011. Hrvatska vojna industrija - izvoz vrjedniji od milijun eura Obračun s recesijom proizvođača vojne opreme

Još prije pet-šest godina mnogi su sa sumnjom pratili najave iz MORH-a da Hrvatska pokreće vlastiti program “Future Warrior”. Tek su rijetki vjerovali da domaća vojna industrija može naoružati i opremiti pripadnike HV-a po uzoru i standardu NATO-a

Ministar obrane Davor Božinović i predstavnici Zajednice ponuditelja održali su konferenciju za medije povodom opremanja pripadnika Oružanih snaga novom vojnom čizmom hrvatskih proizvođača

Napisao: Mile Franičević (Vjesnik) darske komore prema kojima će izvoz Prema NATO-standardu STANG 2920, hrvatskog naoružanja u 12 mjeseci ove borbene kacige već se godinama proi- spjesi na svjetskim tržišti- godine premašiti milijun eura i time taj zvode u svjetskim razmjerima prizna- ma, ali i domaćem, lansi- industrijski segment još više približiti toj i poznatoj hrvatsko-njemačkoj tvrtki rali su u manje od godinu predratnim rezultatima. Šestan-Busch u Prelogu. Prije dvije godi- dana hrvatske proizvođa- ne domaće tvrtke sklopile su 40 milijuna če vojne opreme na vrh MORH potiče razvoj kuna vrijedan posao nabave novih bor- pozitivnih primjera domaćega gospo- industrije benih odora. Ugovorena je proizvodnja Udarstva. Dok je industrijska proizvodnja Kapacitete domaće vojne proizvodnje 10.000 kompleta, od toga 8.500 za potrebe iz mjeseca u mjesec padala na najniže prepoznalo je i Ministarstvo obrane, is- Oružanih snaga u Hrvatskoj (prikrivna, grane, domaće kompanije koje izrađu- prva potičući razvoj, a u posljednje vrije- prevladavajuće zelene boje u digitalnom ju kacige, pištolje, odore i drugu vojnu me i finalizacijom odnosno opremanjem tisku), te 1.500 za korištenje u mirovnim opremu nizale su uspjehe nudeći vlastiti Oružanih snaga u sklopu projekta “Hr- misijama (prikrivna, boje pustinje u di- recept cijelom gospodarstvu za brži izla- vatski vojnik za 21. stoljeće”. Još prije pet- gitalnom tisku). Zajednica ponuditelja zak iz krize. Unatoč recesiji i rekordnom šest godina mnogi su sa sumnjom, pa i okupila je samo na tom poslu četrnaest padu industrijske proizvodnje od 6,7 po- podsmijehom, pratili najave iz MORH-a hrvatskih tvrtki koje ukupno zapošljava- sto (od siječnja 2010. do siječnja 2011.), kako i Hrvatska pokreće vlastiti program ju oko 2.500 radnika. Četverogodišnjim hrvatski izvoz vojne opreme i naoruža- “Future Warrior”. Tek su rijetki vjerova- projektom MORH je uštedio upola nov- nja neočekivano je rastao. Na strana tr- li da hrvatska vojna industrija može na- ca, a još prošle godine nove borbene odo- žišta plasirani su vojni proizvodi u vri- oružati i opremiti pripadnike HV-a po re dobili su svi pripadnici Oružanih sna- jednosti većoj od 650 milijuna kuna, a uzoru i standardu NATO-a. ga. Za razliku od starog kompleta koji se odlični trendovi nastavili su se i u pr- Opremanje odjećom, obućom i bor- sastojao od 22 komada opreme plaćena voj polovici 2011. Vjesnik je nedavno benim kacigama ubrzo je potvrdilo da 3.960 kuna po vojniku, novi komplet ima dobio i prve procjene Hrvatske gospo- Hrvatska već ima dokazane brendove. 15 komada i košta 2.430 kuna. 16 MATICA svibanj/may 2011. Zaštitni borbeni prsluk izradila je tek za desetak godina”, najavljuje Šestan. domaća tvrtka Kroko International pod Hrvatska vojna industrija, smatra, može oznakom Kroko-M120. Nakon otpisa biti dobar primjer ostalim gospodarskim isluženih kalašnjikova, čeških zbrojovki Hrvatski brend: pištolj HS 2000 granama, ponajprije ostatku domaćega i poluatomatskih pušaka, hrvatski voj- industrijskog sektora. nici napokon su prešli na NATO-stan- poslovnog uspjeha Šestan vidi i u tome dard s novom jurišnom puškom kalibra što se domaća vojna industrija nije bo- ‘Moramo se specijalizirati’ 5,56 mm, a otprije je neizostavan dio nji- jala izlaska na strana tržišta. “Hrvatska nije zemlja za megaloman- hova naoružanja HS 2000, pištolj Xtre- “Suradnja s Ministarstvom obrane je sku industrijsku proizvodnju. Moramo me Duty HS-Produkta. Prije dvije godi- dobra, ali kad je počela kriza, nismo se se specijalizirati za određene proizvode, ne MORH je potpisao ugovor vrijedan zadovoljavali samo s domaćim poslovi- ali tako da za njih budemo ‘prvaci svijeta’. 10,7 milijuna kuna i kupio prvih tisuću ma. Išli smo na velike svjetske sajmove Moramo biti bolji od drugih, jedino tako jurišnih pušaka VHS, proizvedenih u toj i analizirali potrebe tržišta. Da nismo možemo uspjeti”, zaključuje Alojz Šestan. karlovačkoj tvrtki. Uz njih, u mirovnim tako radili, danas bismo vjerojatno ima- Ministarstvo obrane odabralo je hr- misijama koristi se G36, jurišna puška li probleme kao oni koji su se zatvarali u vatski proizvod i kad su u pitanju čizme njemačkog proizvođača Heckler&Koch. sebe”, objašnjava Vjesnikov sugovornik. za pripadnike Oružanih snaga te tako Kao primjer navodi vlastitu tvrtku, uz zaokružilo plan po kojem svaki hrvatski Prešli na NATO-standard napomenu da su u vremenima recesije vojnik od danas na sebi, od glave do pete, Suradnja s MORH-om na projektu “Hr- na sličan način preživjeli i drugi doma- ima proizvode domaće vojne industrije. vatski vojnik za 21. stoljeće” samo je je- ći proizvođači vojne opreme. Hrvatski vojnik bit će odjeven u do- dan od razloga zašto je domaća vojna “Tvrtka Šestan-Busch prva je osjetila maću odoru s hrvatskom kacigom na industrija uspješno prevladala recesiju. krizu. Najavljivao sam i upozoravao na glavi, naoružan domaćim pištoljem i “Naši proizvodi prolaze bolje od osta- nju još prije nekoliko godina, no mnogi domaćom jurišnom puškom, te obu- lih hrvatskih industrijskih proizvoda su me zbog toga čudno gledali”, prisjeća ven u hrvatsku čizmu, istaknuo je na zato što su rađeni prema najzahtjevnijim se suvlasnik hrvatske tvrtke koja proi- predstavljanju nove vojne čizme u sri- svjetskim standardima. Njihova kvaliteta zvodi najbolje borbene kacige na svijetu. jedu u MORH-u ministar obrane Da- je neupitna, a u krizi se to dodatno po- Čim su shvatili da dolaze teška vre- vor Božinović. tvrdilo”, smatra Alojz Šestan, predsjednik mena, u Prelogu su odmah pokrenuli do- Ministar je potvrdio kako su ispitiva- Zajednice proizvođača sredstava za po- datna istraživanja. Tražili su, ističe Šestan, nja pokazala da je hrvatska čizma izvr- sebne namjene i direktor tvrtke Šestan- proizvod koji bi kvalitetom i cijenom stan proizvod. MORH će samo ove godi- Busch. Jedan od razloga neočekivanoga mogao postati zanimljiv velikim tržišti- ne za taj projekt izdvojiti oko 19 milijuna ma. “To što je kod nas kriza počela prije kuna, a cijena novih vojnih čizama izno- Hrvatski nego u drugim industrijskim segmen- si 580 kuna. Načelnik Glavnog stožera vojnik opremljen tima ubrzo se pokazalo kao svojevrsna Oružanih snaga general pukovnik Dra- domaćom prednost. Vojske su se počele smanjiva- go Lovrić najavio je da će za opremanje opremom ti prije recesije. Mi smo u to vrijeme i s pripadnika Oružanih snaga svake go- po NATO- standardu MORH-om imali neke ugovore koji se dine biti potrebno između 6.500 i 7.000 nisu realizirali jer su bili dimenzioni- komada nove obuće. Prema aktualnim rani za osjetno veće Oružane snage od planovima, MORH će u opremanje Oru- današnjih”, prisjeća se Šestan. Tvrtka se žanih snaga uložiti gotovo osam milijar- u novonastalim okolnostima okrenula di kuna. Dosad je realizirano, pokrenu- jedinome mogućem rješenju: “Odmah to ili u pripremnoj fazi 14 programa. n smo krenuli u razvoj novih proizvoda, a rezultat takve politike vidi se danas kad izvozimo više od 98 posto svojih proizvoda”, naglašava Šestan. Prema njegovim riječima, Šestan- Busch iza sebe ima više od 15 godina uspješne suradnje s Oružanim snagama, a izvozni rezultati donijeli su im šansu za neke nove projekte s HV-om u budućnosti. “Šestan-Bush danas je ispred potre- ba naše vojske. HV-u ćemo uskoro moći Nova vojna čizma hrvatskih proizvođača ponuditi nešto što će naša vojska trebati

ENG Success on international and domestic markets has made Croatian military hardware man- ufacturing of one of the best performing segments of the domestic economy. 17 MATICA svibanj/may 2011. Iseljenici sretni zbog vraćanja Croatia Airlinesa na Krk ‘Važno nam je da što prije dođemo doma’

‘Kad su nam ove zime iz riječkog HMI-ja javili da se linija vraća, poslali smo pismo zahvale voditeljici Pavlovec, županu Komadini, predsjedniku Uprave Croatije Srećku Šimunoviću i aerodromu’

ukinuta, došli preko Ljubljane i izgledalo ove regije s Europom, a preko nje i s ci- im je kao cijela vječnost dok su stigli na jelim svijetom. Letovi su posebno prila- Cres. Nakon uspostave zrakoplovne veze gođeni našim iseljenicima iz prekomor- s Krkom došli su prvim letom, a otići će skih odredišta, osobito onima iz SAD-a. posljednjim, 19. listopada. Treba spomenuti da je ove godine Prošle godine kad je ta veza ukinuta poseban naglasak dan promicanju Kvar- mnogi iseljenici pitali su se zašto se mo- nera kao zrakoplovne destinacije pa je Tiskovna konferencija uoči ponovne uspostave linije London-Krk raju koristiti tuđim zrakoplovnim kom- tako napravljen i poseban model sufi- panijama i aerodromima umjesto da pri- nanciranja u kojemu uz hrvatske turi- donesu nacionalnoj - Croatia Airlinesu. stičke zajednice sudjeluje i Primorsko- Napisala: Vanja Pavlovec Uputili su tada Hrvatskoj matici iselje- goranska županija, TZ Kvarnera, lokalne nika, a zatim i ostalima, zamolbu za po- turističke zajednice, gospodarstvo, lokal- arija Žic sa suprugom moć i vraćanje te zrakoplovne veze na ne samouprave, HGK Županijska ko- Mihom, iz New Yor- Krk. Združenim snagama to je i učinjeno. mora Rijeka, Obrtnička komora PGŽ. ka, ozarena je izašla iz Iz zračne luke na otoku Krku sva- Revitalizacija izravnih međunarodnih Airbusa 319 na liniji ke srijede polazak je u 9,50, a dolazak u letova može bitno utjecati na rezultate London - Krk koji je London (Heathrow) je u 11 sati. Zrako- u turizmu ove regije. Zračna luka Rije- prvi put ove sezone sletio u srijedu, 20. plov Croatia Airlinesa iz Londona poli- ka na otoku Krku ove je godine sklopila Mtravnja, u zračnu luku na tom otoku. Na- jeće u 11,50, a slijeće u zračnu luku na dogovore, osim s Croatia Airlinesom, i s smijana i vidljivo sretna rekla nam je: otoku Krku u 15,05. Sva su vremena lo- nekoliko niskobudžetnih zrakoplovnih “Kada je prošle godine ta linija ukinuta, kalna. Na liniji će letjeti mlazni zrako- kompanija kao Rayanair, Tuifly iA irbe- plakala sam. Mi smo iz Kornića na oto- plovi Airbus 319 i 320. Očekuje se da će liner koje će povezivati Kvarner s ostatku Krku i već dvanaest godina redovito letovi omogućiti prometnu povezanost kom Europe. n dolazimo na Krk, a za nama i naša djeca, unuci i praunuci. Otkad smo u pen- ziji, boravimo i po nekoliko mjeseci tu. Nama starijima pogotovo je važno da što prije dođemo doma te da se ne mučimo dugo po raznim aerodromima i transfe- rima. Kad su nam ove zime iz HMI-ja iz Rijeke javili da se linija vraća, poslali smo pismo zahvale voditeljici Pavlovec, županu Komadini, predsjedniku Uprave Croatije Srećku Šimunoviću i aerodromu. To je bila najvažnija ugodna vijest za naše iseljenike koji žive u području New Yorka i New Jerseya u posljednjih nekoliko mjeseci. Hvala svima koji su se tru- Supružnike Žic na krčkom dili da se linija ponovno uvede, a misli- uzletištu dočekala je Vanja Pavlovec, voditeljica mo da je to dobro i za naš kraj i turizam.” podružnice HMI-a iz Rijeke Isto zadovoljstvo iskazao je i cresko- ilovički bračni par Marija i Anton Bari- čević iz New Yorka koji su iz zračne luke ENG Croatian emigrants in the USA are delighted that Croatia Airlines is once again flying to the na Krku za manje od sat vremena na svo- island of Krk, a line that was cancelled last year. The route has been reopened thanks to the ef- me Cresu. Prošle su godine, kad je linija forts of many, including the Rijeka branch office of the CHF. 18 MATICA svibanj/may 2011. Novi projekt HMI-ja: HiT 1 e-tečaj hrvatskoga jezika Prvi polaznici Hrvatskog internetskog tečaja

“Lekcije su dobro napisane, vježbe potiču učenje, a nastava uživo pruža mogućnost prakse i povratne informacije. Profesorice odlično podučavaju jezik, hrabre nas i od velike su pomoći. Ja već sada mogu reći kompletnu rečenicu i moji hrvatski prijatelji već sada mogu razumjeti ono što sam htjela reći”

HiT 1 provode Marija Bošnjak i Lidija Cvikić, ujedno i autorice tečaja

Pripremila: Lada Kanajet Šimić bilo kako, već – internetski. ci ovoga pionirskog projekta Hrvatske Kada su se Daniel Slavich (Argen- matice iseljenika, Sveučilišta u Zagrebu edinstveni sedmerac s dva kor- tina), Margaret Maršić Gariota (SAD), i Sveučilišnoga računskog centra SRCE. milara već više od mjesec dana Roman Guillermo (Venezuela), Stepha- Naime, HiT 1 e-tečaj hrvatskoga je- uspješno “vesla” kroz različite je- ni Damjanović (Peru), Ekaterina Petro- zika za odrasle na početnoj razini zna- zične, komunikacijske i kulturo- va (Rusija), Yolanda Sanchez Saedt (Špa- nja započeo je 21. ožujka, nakon skoro loške sadržaje hrvatskoga jezika. njolska) i Stefan Hoflehner (Austrija) godinu i pol dana sustavnih organiza- PosadaJ od sedam članova iz sedam ra- prijavljivali na Hrvatski internetski tečaj cijskih, stručnih i tehničkih priprema zličitih zemalja sjedinjenih u zajednič- HiT-1, vjerojatno nisu ni slutili da će biti te izrade materijala. Profesorice Marija kome cilju: naučiti hrvatski jezik. I to ne zapamćeni i zapisani kao prvi polazni- Bošnjak, prof. i dr. sc. Lidija Cvikić, koje 19 MATICA svibanj/may 2011. rana gradom, zemljom i ljudima koji su prijateljski raspoloženi i uvijek spremni pomoći. Ondje sam shvatila da želim naučiti hrvatski jezik. Svaki put kad se pripre- mam za učenje, prisjetim se prekrasne Hrvatske, prelijepih gradova - Zagre- ba, Pule, Dobrinja, Rovinja… Drugi razlog mog učenja hrvatskoga je činjenica da je hrvatski jezik vrlo sličan rusko- me. Brzo se pamti, ima puno zajednič- kih riječi s ruskim i ponekad je također jako smiješan. I tako sam počela tražiti sveučilišta na kojima se može učiti hrvatski jezik. Nazvala sam stotine brojeva, posjeti- la stotine internetskih stranica, ali nit- su uz Zrinku Kolaković, prof. i prof. dr. dana učenja i donosimo ga bez isprava- ko mi nije mogao dati točnu informa- sc. Zrinku Jelasku ujedno i autorice te- ka jezičnih pogrješaka. Preostali dio je ciju. Konačno, slučajno sam dobila broj čaja, sada su preuzele ulogu kormilara prijevod s engleskog jezika.) Hrvatske matice iseljenika i tamo su mi ili možda, kako ih je jedan od polaznika dali podatke o ovom on-line tečaju. Bila nazvao, trenera. One provode tečaj, sva- ‘Volim glazbu, Hrvatsku i sam presretna! kodnevno prate rad polaznika i vrednu- strastven Pasodoble!’ Ovaj on-line tečaj je apsolutno jedin- ju njihov napredak, a dva puta tjedno se Dobar dan! Ja sam Ekaterina Petrova. stven i sjajan! Daje mogućnost učenja s s njima vide, razgovaraju i uče “u živo”. Ja sam profesorica i prevoditeljica. Ra- bilo kojeg mjesta: s posla, od kuće ili ti- I tako će biti sve do 24. lipnja, kada će dim u jezičkom centru. Govorim engle- jekom godišnjeg odmora! Lekcije su sjaj- tečaj završiti. ski, taljanski i njemački. Učim hrvatski ne, jasne i lako razumljive, međusobno A kako sve to zapravo izgleda? Tko jezik zbog posla. Imam dvadeset tri go- povezane tako da ne zaboravite ono što su i što su polaznici prvog HiT-a? Za- dine. Imam puno prijatelja. Kad imam ste naučili u prvim lekcijama. U tečaju što su poželjeli učiti hrvatski jezik, što slobodnog vremena idem plesati rekre- je jasno istaknut komunikacijski pristup misle o ovom e-tečaju, kako su za nje- ativno. Plešem latino-američke plesove. koji je praćen dobrim izborom grama- ga doznali…? Plešem četiri godine. Volim glazbu, Hr- tičkih i leksičkih materijala u živim di- Margaret, Stefan, Ekatarina, Daniel i vatsku i strastven Pasodoble! jalozima. Sve vježbe pomažu u razvija- Yolanda ispričali su nam svoju priču… Godine 2007. odlučila sam posjetiti nju jezičnih vještina. (Tekst u kurzivu je originalan, tj. pisan Hrvatsku tijekom ljetnih praznika. Po- Uz to, nastava uživo je također važ- je na hrvatskome jeziku nakon mjesec sjetila sam Novigrad (Istra) i bila oča- na budući da su naše profesorice izvorni govornici, a to je jedan od glavnih elemenata za komunikaciju. One su uvijek ljubazne i strpljive. Pomažu nam ne samo jezično, već i u prevladavanju tkz. “komunikacijske barijere”. Dana 21. travnja bit će mjesec dana otkako smo počeli učiti hrvatski jezik, ali ja već sada vidim rezultate. I to je zaista sjajno jer za vrijeme svoga rada u jezičnom centru nisam uvijek u mogućnosti naučiti svoje studente da govore nakon mjesec dana učenja jezika! Još je jedna prednost ovoga on-line tečaja. On je zaista pravi tečaj, a ne samo sredstvo zarade od studenata, gdje niko- ga nije briga jeste li naučili jezik ili niste. Naše profesorice obraćaju pozornost na svaku sitnicu. Zadovoljstvo mi je i čast biti sudionik ovoga tečaja i unaprijed se veselim na- stavku učenja hrvatskog jezika na višoj Slika webinara, tj. virtualne učionice u kojoj se odvija nastava “u živo”. razini uz pomoć ovog on-line tečaja. n 20 MATICA svibanj/may 2011. Bog! Zovem se Stefan Ho- čitanja, pisanja, govorenja i slušanja na hrvat- flehner. Dolazim iz Austri- skom jeziku. Lekcije su suvremeno sastavlje- je. Živim u Grazu. Sutra idem ne te nude studentima mnogobrojne izazove. na posao. Ja sam pravnik i Naše profesorice Marija i Lidija su nam velika radim u Grazu. Imam 46 go- potpora i od velike pomoći. One su odlični tre- dina. Volim sport, glazbu, sunce i more. Govo- neri, vode nas kroz tečaj sa zanosom i humo- rim njemački jezik i učim hrvatski jezik. rom. Preporučujem ovaj tečaj svima koji žele Učenje hrvatskoga jezika internetski vrlo je internetski učiti hrvatski s izvornim govornici- motivirajuće. Lekcije nam omogućuju učenje ma/profesoricama.

Bok! Zovem se Yolanda Sanchez Saedt. Dolažim iz Španjolske, sa Gran Canarije. Ima dvadeset sedam godina. Volim učiti hrvatski jezik. Odlučila sam učiti hrvatski jezik jer je moj dečko iz Zagreba. Uz to, moram priznati da nakon što sam nekoliko puta putovala po Hr- vatskoj, zaista sam zavoljela njezinu kulturu, gastronomiju, krajolike, sve njezine sta- novnike! Nakon što sam proučila različite tečajeve, odlučila sam upisati ovaj on-line program. Zaista u potpunosti uživam. Sve vježbe i objašnjenja su vrlo jasni i dobro organizirani i na taj način vrlo lako sve mogu pratiti. Nastava uživo, koja se provodi dva puta tjedno s profesoricama, vrlo je korisna i služi kao privatna nastava između studenata i profesora. Obje profesorice su visoko motivirane, uvijek spremne pomo- ći, što na kraju i meni daje dodatni poticaj. Moji dojmovi nakon nekoliko tjedana uče- nja hrvatskog su vrlo pozitivni.

Pozdrav! Zovem se Margaret Mar- šić Gariota. Ja sam iz Amerike, iz Texasa. Moj djeda i baka dolaze iz Hrvatske. Sada učim hrvatski jezik. Vidimo se sutra u Hr- vatsku! Interes o genealogiji mojih predaka doveo me do Hrvatske u potrazi za njihovim mjestom rođenja. Tijekom nekoliko putovanja u Hrvatsku sa- znala sam o svojoj baštini, upoznala Ja sam Daniel Slavich, rođen sam u Argentini. Ja radim u Bue- mnogo prekrasnih ljudi i uspostavila nos Airesu kao Recenzent Informacijske Sigurnosti. Volim glazbu bliska prijateljstva. Zaželjela sam upi- - blues. Igrati alto sax. sati tečaj jezika kako bih pravilno na- O tečaju sam saznao preko Facebooka, poveznice pod nazivom učila izgovarati riječi, imala osnovno Tradiciones croatas (Hrvatske tradicije). Na ovoj razumijevanje i sposobnost za komu- stranici na španjolskom jeziku nalazim razne informacije o novosti- nikaciju. Čitala sam o e-tečaju hrvat- ma vezanim uz Hrvatsku i kulturi. skoga jezika na internetskoj stranici Moj je otac rođen u Opatiji i došao je u Buenos Aires u dobi od 15 Hrvatske matice iseljenika. Tečaj je godina. U djetinjstvu sam govorio hrvatski, ali poslije je ta praksa odličan za početnike. Lekcije su dobro popustila. Nadam se da ću ponovno moći govoriti moj očinski jezik napisana, vježbe potiču učenje, a on- i stupiti u kontakt s mojim korijenima. line sesije pružaju mogućnost prakse i E-tečaj me uvelike iznenadio bogatstvom multimedijskih resursa. povratne informacije. Profesorice od- Virtualne učionice i videokonferencija čine tečaj vrlo dinamičnim lično podučavaju jezik, hrabre nas i od i personaliziranim. Profesorice su pune razumijevanja i brinu se o velike su pomoći. Ja već sada mogu našim problemima. reći kompletnu rečenicu i moji hrvatski prijatelji već sada mogu razumjeti ono što sam htjela reći. ENG The CHF HiT 1 Croatian language e-course for adults project at the beginner’s level kicked off March 21 after almost a year and a half of systematic preparations. 21 MATICA svibanj/may 2011. HMI Dubrovnik: Suradnja sa školom iz Le Havrea Mladi iz Francuske na jugu Hrvatske

Dvadeset i devet učenika, tri voditelja i ravnatelj smješteni su u obiteljima. Organizirana im je terenska nastava, športski susreti, folklor, pjevanje, tamburaški nastupi i prezentacija narodnih nošnji Župe dubrovačke

Dvadeset i devet učenika, tri voditelja i ravnatelj smješte- ni su u obiteljima. Organizirana im je terenska nastava, šport- ski susreti, folklor, pjevanje, tamburaški nastupi i prezentacija narodnih nošnji Župe dubrovačke. Svesrdnu pomoć pružila je i Dubravka Zvrko iz Francuske alijanse Dubrovnik. Zamjenik načelnika Mirko Maslać tako- đer je srdačno primio učenike u prostorijama Općine te im zaželio dobrodošlicu i ugodan boravak. Svakom učeniku da- rovao je knjigu, na francuskome jeziku, “Čarolije ljepote” koja govori o ljepotama i blagodatima župskoga kraja. Zadovoljna suradnjom dviju škola, ravnateljica Anka Šutalo rekla je kako će se suradnja nastaviti, kao i ona sa školama iz drugih zemalja, kako bi se na taj način mladi izvan Hrvatske, njihovi roditelji, profesori i prijatelji upoznali s ljepotama, obi- čajima, kulturom i načinom života krajnjega juga Lijepe Naše. Mladi učenici iz Francuske bili su oduševljeni dubrovačkim ljepotama Tijekom svog boravka Francuzi će se upoznati s krajoli- cima Župe dubrovačke, znamenitostima grada Dubrovnika, Napisala: Maja Mozara ljepotama poluotoka Pelješca i stonskim zidinama, te sola- nom u Stonu. vih toplih dana u ožujku u Župi dubrovačkoj i Upriličen im je posjet dubrovačkom uredu Hrvatske ma- Dubrovniku borave učenici i profesori iz fran- tice iseljenika gdje ih je primila voditeljica Maja Mozara te cuske škole College des Ormeaux iz Le Havrea im zahvalila na dosadašnjoj suradnji i njihovoj želji da i sami u sklopu međunarodne suradnje i razmjene upoznaju i promiču hrvatsku kulturu i tradiciju. n učenika. Među njima ima i Hrvata. Gosti iz francuskoga grada Le Havrea, koji se nalazi na listi Unesca Profesori iz francuske škole College Ozbog svoje neobično lijepe moderne arhitekture, smješteni des Ormeaux iz Le Havrea su u obiteljima svojih vršnjaka iz Osnovne škole “Župa du- brovačka”. Ovaj uzvratni posjet mladih Francuza ostvaren je zahvaljujući suradnji dviju škola i Hrvatske matice iseljenika, Podružnice Dubrovnik. Inače, ova francuska škola je privatna katolička škola pod dominikanskim patronatom. Pohađa je oko šest stotina uče- nika i to od petoga do osmoga razreda. Jedan od Hrvata u gradu Le Havreu je i profesor u College des Ormeaux, Tomi- slav Rajković. Njegova neobična životna priča odvela ga je u Francusku gdje se, radeći kao profesor, nesebično trudi promicati hrvatsku kulturu i tradiciju u Francuskoj. Prije nekoliko godina profesor Tomislav Rajković ostvario je suradnju i sa Starim Mikanovcima, njegovim rodnim krajem, a otprije pet godina i sa Župom dubrovačkom. Domaćini iz Osnovne škole “Župa dubrovačka”, kako je rekla ravnateljica Anka Šutalo i profesorica Melika Branica, na- ENG Pupils and teachers from the College des Ormeaux in Le Havre, stoje uz razgledanje prirodnih ljepota i kulturne baštine omo- France, visited Dubrovnik in the frame of an international cooperation gućiti učenicima iz prijateljske škole i niz edukativnih sadržaja. and student exchange programme. 22 MATICA svibanj/may 2011. Zagreb: Izložba o bečkim Hrvatima u Matici hrvatskoj “400 godina Hrvata u Beču”

Izložba predočava sve što se tiče Hrvata u Beču tijekom povijesti, počevši od dolaska Hrvata u Donju Austriju i prve turske opsade Beča 1529. u kojoj su kao branitelji sudjelovali mnogi Hrvati

Petar Tyran, austrijski veleposlanik Beču”. Zatim je putovala po Gradišću, a dr. Jan Kickert i Mijo Jurić sada je konačno pokazana i u Zagrebu. Predviđena su i daljnja gostovanja u Hr- vatskoj i u Mađarskoj. Izložba predočava sve što se tiče Hr- vata u Beču tijekom povijesti, počevši od dolaska Hrvata u Donju Austriju i prve turske opsade Beča 1529. u kojoj su kao branitelji sudjelovali mnogi Hrvati. No, samo ime naselja Hrvatsko Selo potvr- đeno je tek 1683. godine - na planovima Druge turske opsade Beča i u svim kro- nikama, izvješćima i letcima koji su tada kolali Europom kao neka vrsta novina. Time je Hrvatsko Selo ušlo i u svjetsku povijest budući da je tu bio važni stra- Tekst: Uredništvo Snimke: Hrvatske novine zija “400 godina Hrvata u Beču/Krowo- teški položaj turske vojske pa se to po- tendörfel – Hrvatsko Selo 1609. - 2009.”. svuda izrijekom naglašava. atica hrvatska u Za- Otvorenje izložbe u Zagrebu vodili su U zbirkama bakroreza, kao i origi- grebu zajedno s Hr- Gabriela Novak-Karall i Petar Tyran, a re- nalnih crteža, nalaze se bečko-hrvatski vatskim centrom u alizirali su je dr. Josip Seršić i Mijo Jurić. sadržaji koji su prikazani na izložbi. To Beču postavila je po- Hrvatsko selo zapravo je bilo pred- su i karte Donje Austrije, portreti Hrva- vijesnu izložbu “400 građe staroga Beča nazvano “Krowo- ta, seljaci, sitni trgovci itd. godina Hrvata u Beču” u Matičinoj ga- tendörfel” koje je kasnije dobilo ime I na kraju su tu Jelačićevi Hrvati u Mleriji u Zagrebu, koja je otvorena 7. trav- “Spittelberg”, a tako se zove još i danas - Beču 1848. Navečer (31. listopada 1848. nja. Izložbu je otvorio veleposlanik Re- kao dio bečkoga 7. gradskog kotara (Ne- godine) počeli su ulaziti u grad (Beč) - publike Austrije u RH, dr. Jan Kickert, ubau). Izložba prikazuje mnogobrojne Hrvati s nekadašnjega Hrvatskoga Sela uz glazbenu pratnju tamburaša i s gra- povijesne ilustracije koje nam jezikom - nomen est omen! Naime, Jelačićevi dišćanskim pjesmama. slika govore o toj temi. Ova izložba je is- položaji također su bili ovdje u pod- Izložba je imala premijeru u stude- prva bila postavljena u Beču 2009. godi- nožju “Špitaljbrega” u bečkome Hrvat- nome 2009., prilikom otvaranja simpo- ne u sklopu simpozija “400 ljet Hrvati u skome Selu. n

Gabriela Novak-Karall, glavna tajnica Hrvatskog centra u Beču i Petar Tyran, glavni urednik gradišćanskih ‘Hrvatskih novina’

Brojna publika nazočila je otvorenju izložbe

ENG The Matrix Croatica in Zagreb has joined forces with the Croatian Centre in Vienna to cre- ate the 400 Years of Croatians in Vienna exhibition at the Matrix Croatica gallery in Zagreb. The exhibition opened on 7 April. 23 MATICA svibanj/may 2011. Razgovor s dr. Stankom Horvatom, predsjednikom Hrvatskoga kulturnog društva u Gradišću ‘Asimilacija napreduje, pritisak velikih jezika je golem’

Dr. Horvat rođen je 1964. u Trajštofu, hrvatskome selu u Gradišću. Nakon gimnazije u Željeznome i diplome doktora medicine u Beču, stječe i diplomu doktora stomatologije na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu

Razgovarala: Marija Hećimović rije hrvatsko društvo u Gradišću, nego i najveće s više od 3.500 članova. HKD Austriji danas posto- ima svoje središte u Željeznome (Eisen- ji znatan broj hrvatskih stadt), uz to još ured u Borti (Oberwart), institucija i amaterskih ali najvažnije su nam naše seoske sekci- kulturnih društava koji je, koje imamo gotovo u svakome selu svojim mnogobrojnim u kojem žive Hrvati. Nastojimo raznim članovima i aktivnim djelovanjem uve- priredbama zainteresirati naše ljude za Ulike pridonose očuvanju nacionalnoga hrvatsku riječ i kulturu. Cilj nam je u identiteta tamošnje hrvatske zajednice. svakome hrvatskom ili miješanom selu Među njima važno mjesto zauzima naj- održati barem jednu priredbu godišnje starija i najveća hrvatska udruga Hrvat- (naravno tu ima puno oscilacija jer u ne- sko kulturno društvo u Gradišću (HKD). kim selima imamo samo po jednu pri- Zamolili smo njihova predsjednika dr. redbu, a u drugima puno više - ovisno Stanka Horvata da nas upozna s radom o aktivnosti ljudi). Društva kao i s aktualnim prilikama u zajednici s osvrtom na 90. obljetnicu po- Dr. Stanko Horvat, predsjednik Hrvatskoga Kakav je društveni i gospodarski stojanja pokrajine Gradišće. Vrijedni rad kulturnog društva u Gradišću položaj gradišćanskih Hrvata u dr. Horvata u zajednici razumljiv je sam Austriji danas, a s obzirom na to po sebi s obzirom na to da ga to krasi i u je aktivan u različitim hrvatskim druš- što se može očekivati ubuduće? privatnome životu. Rođen je u prosincu tvima u Gradišću i Beču. U HKD-u za- - Gradišćanski Hrvati su integralni 1964. u Trajštofu, gdje završava osnov- počeo je kao odbornik, zatim je izabran dio austrijskoga društva, oni u istoj mjeri nu školu. Nakon gimnazije u Željezno- za potpredsjednika, a predsjednik je od pridonose razvoju austrijskoga društva me i diplome doktora ukupne medicine 2009. godine. kao i ostali građani. Oni svojom poseb- u Beču, stječe i diplomu doktora stoma- nošću (hrvatski jezik i kultura) na spe- tologije na Stomatološkom fakultetu u Dr. Horvat, što nam možete reći o cifičan način pridonose ovom društvu Zagrebu. Danas ima svoju privatnu sto- radu HKD-a? i obogaćuju ga. Na gospodarskom po- matološku ordinaciju, a nađe vremena za - Godine 2009. slavilo je Hrvatsko lju gradišćanski Hrvati također sudje- sviranje na braču u Tamburaškom druš- kulturno društvo u Gradišću 80. obljet- luju, iako su često prisiljeni putovati na tvu “Harmonija”. Od studentskih dana nicu postojanja. HKD nije samo najsta- radna mjesta u velikim gradovima (Beč,

Na jednom od sastanaka HKD-a

24 MATICA svibanj/may 2011. da. Znatno manji grad Željezno postaje glavni grad pokrajine iako je tada imao samo 4.000 stanovnika.

Kako su te političke promjene HKD organizira utjecale na sudbinu gradišćanskih i Hrvatski Hrvata? nogometni kup u Gradišću - Raspad tadašnje Austro-Ugarske podijelio je gradišćanske Hrvate na tri države. Najveći dio živio je u novoj po- Graz) jer u njihovim selima nedostaje drugim javnim institucijama (radio, te- krajini Gradišće u Austriji, drugi dio gra- radnih mjesta. levizija, tisak itd.). dišćanskih Hrvata ostaje u Mađarskoj, a nekoliko tisuća gradišćanskih Hrvata Nedavno ste izjavili da je hrvatski Imali ste mnogobrojne kontakte pripadalo je tadašnjoj Čehoslovačkoj. jezik ugrožen te da je potrebna s Hrvatskom. Što mislite o Tako nas je sudbina grdno pogodila jer spremnost politike za njegovo povezanosti i suradnji matične su se raskinuli obiteljski, prijateljski pa očuvanje. Možete li nam to domovine s gradišćanskim i društveni odnosi. objasniti? Hrvatima? - Asimilacija napreduje, pritisak ve- - Kontakti sa “starom domovinom” Gradišćanski Hrvati koji žive u tri likih i većih jezika (njemački, mađarski, (kako mi kažemo u Gradišću) su nam različite europske države imaju slovački) je golem, hrvatski jezik goto- prijeko potrebni. Na žalost, i u ovoj su- dugogodišnju suradnju. Koliko vo je potisnut iz javnosti. Takvoj ten- radnji ima puno oscilacija jer uvijek ovisi je ona važna za gradišćansku denciji možemo se suprotstaviti samo o pojedincima u odgovornim institucija- zajednicu? uz pomoć politike i javnosti, omogući- ma da se dobra suradnja stvarno i dogodi. - Kad je pao 1989. ‘željezni zastor’ koji ti bolje učenje hrvatskoga jezika u jav- Često odgovorni u Hrvatskoj imaju poje kruto dijelio i nas gradišćanske Hr- nim ustanovama (škole, vrtići itd.) i bo- grešnu sliku o gradišćanskim Hrvatima vate s ove i one strane granice, mogla se lje mogućnosti za korištenje hrvatskog ili imaju neku romantičnu predstavu o opet slobodnije razvijati suradnja gradi- jezika kao dodatnoga službenog jezika nama ili pak nikakvu, a realnu sliku do- šćanskih Hrvata u sve tri zemlje. Dobili u Gradišću. biju tek kad se susretnemo u Gradišću. smo novi polet i nastojimo u koordina- cijskom odboru (u kojem su zastupana Svojim diplomama na Ove godine pokrajina Gradišće glavna hrvatska društva iz sve tri zemlje) Medicinskom fakultetu u Beču obilježava 90. obljetnicu svoga unaprijediti suradnju. i Stomatološkom fakultetu u postojanja. Možete li nas kratko Zagrebu postigli ste doista podsjetiti na povijesne činjenice Kojim aktivnostima ćete obilježiti zavidnu naobrazbu. Koliko mladih toga događaja? obljetnicu Gradišća? ljudi iz Gradišća danas dolazi na - Raspadom Austro-Ugarske nasta- - HKD želi zajedno sa Znanstvenim studij u Hrvatsku i općenito koliko je i pokrajina Gradišće, koja se pripojila institutom gradišćanskih Hrvata napra- nastoje pridonijeti očuvanju Austriji (dotad je bila u sastavu Mađar- viti izlet u ona sela u Mađarskoj koja su hrvatskoga jezika? ske). Predviđeni glavni grad ove pokra- prekrajanjem granica ostala s one stra- - Na žalost, danas malo naših stude- jine bio je Šopron, čiji su se stanovni- ne granice, a poseban broj “Glasila” (to je nata odlazi na studij u Hrvatsku. Samo ci referendumom odlučili za ostanak naš dvomjesečnik) bavit će se pod vod- pojedinci borave po jedan semestar na u Mađarskoj. Tako je ova nova pokra- stvom akademika Nikole Benčića isklju- zagrebačkom Filozofskom fakultetu da jina privremeno bila bez glavnoga gra- čivo ovom obljetnicom. n bi bolje naučili hrvatski standardni jezik.

Obitelj je sigurno vrlo važno mjesto očuvanja jezika, ali to nije dovoljno. Koja su Vaša iskustva u vezi s tim? - Obitelj kao tradicionalno mjesto očuvanja jezika sve više zakazuje. Mla- de obitelji su često prisiljene zbog gospodarskih razloga napustiti rodni kraj, Posebna briga HKD-a su a u velegradu (Beč, Graz) predaja jezi- mladi i očuvanje hrvatskog ka je jako teška. Stoga nam je hitno po- jezika u Gradišću trebna potpora politike i javnih usta- nova da se poboljša korištenje i ponuda ENG An interview with Dr. Stanko Horvat, the president of the Croatian Culture Association, the hrvatskog jezika u školama, vrtićima i oldest and largest Gradišće (Burgenland) Croat organisation in Austria. 25 MATICA svibanj/may 2011. Francuska: Dubrovačka delegacija u Rueil-Malmaisonu Sjajne mogućnosti suradnje od obostrane koristi

Projekt bratimljenja, a jednako tako i svaka druga suradnja dvaju gradova te suradnja s hrvatskim iseljenicima, pozitivan je primjer međusobnog poštovanja i oplemenjivanja dviju kultura

Prezentacija turističke ponude Dubrovnika Predstavljanje kulture i kulturne bašti- ne Dubrovnika naišlo je na oduševlje- nje i potaknulo mnogobrojna pitanja o mogućoj suradnji. Zamjenik gradona- čelnika za kulturu De la Serre izrazio je želju ugostiti dubrovačke umjetnike pa je u tom smislu dogovoren nastup Fol- klornog ansambla Linđo polovicom pro- sinca ove godine prilikom otvaranja re- konstruiranog trga u Rueil-Malmaisonu. Također je dogovoreno kako bi tijekom tog posjeta Linđo imao cjelovečernji nastup u kazalištu u Rueil-Malmaisonu te Susret s hrvatskim kako će TZ Dubrovnika održati prezen- iseljenicima, obitelji Jusić, Vincek-Eon taciju turističke ponude Dubrovnika u suradnji s Uredom Hrvatske turističke zajednice u Parizu. Napisala: Maja Mozara kapitalne projekte i EU fondove Biserka S obzirom na svjetski značaj znan- Simatović održali su niz radnih sastanaka stvenika Ruđera Boškovića i izlaga- akon svečanog potpi- s čelnim ljudima Rueil-Malmaisona te s nje pročelnice Ane Hilje Čagalj na tu sivanja Povelje o brati- predstavnikom Air Francea, prilikom ko- temu, zamjenik De la Serre prihvatio je mljenju u siječnju ove jih su se odredile smjernice zajedničkih s oduševljenjem ideju o gostovanju dije- godine, gradonačelnik aktivnosti za 2011. i 2012. godinu u pola izložbe o Ruđeru Boškoviću koju or- Rueil-Malmaisona, ujed- dručjima izgradnje gradske infrastruk- ganiziraju dubrovački muzeji u svibnju no i ministar u francuskoj vladi, Patrick ture, kulture, prosvjete, športa, socijalnih u Dubrovniku. Uvidjevši veličinu ovog NOllier, uputio je službeni poziv gradona- pitanja i turizma. znanstvenika, koji je živio i radio u Pa- čelniku Dubrovnika Andru Vlahušiću rizu od 1775. do 1777. godine i kojemu da zajedno s delegacijom Grada posjeti je u Parizu postavljena dvojezična spo- Francusku kako bi dogovorili i pokre- men-ploča, Francuzi su izrazili želju za nuli zajedničke aktivnosti na dobrobit organiziranjem simpozija o Ruđeru Boš- obaju gradova. koviću u Rueil-Malmaisonu. Za vrijeme četverodnevnog boravka Također, direktor Regionalnoga glaz- dubrovački gradonačelnik Andro Vla- benog konzervatorija Philippe Zimmer hušić, pročelnik Upravnog odjela za po- predložio je gostovanje kvarteta Dubro- slove gradonačelnika Hrvoje Ivanišević, vačkoga simfonijskog orkestra te gosto- pročelnica Upravnog odjela za kultu- vanje sastava koji bi svirao baroknu glaz- ru i baštinu Ana Hilje Čagalj, pročelni- bu na Baroknom festivalu, takozvanoj ca Upravnog odjela za upravljanje imo- “Barokijadi” koja se održava u studeno- vinom Marita Daničić, direktor Zračne me u Rueil-Malmaisonu. Navedene kul- luke Dubrovnik Roko Tolić, direktori- turne razmjene bile bi nastavak već za- ca TZ Dubrovnika Jelka Tepšić, vodi- počete suradnje s gradom prijateljem u teljica ureda Hrvatske matice iseljenika sklopu koje će se u Dubrovniku krajem Dubrovnik Maja Mozara i savjetnica za Gradonačelnici potpisuju sporazum rujna održati izložba slika francuskog 26 MATICA svibanj/may 2011. TRADICIONALNI PROJEKTI HMI

la se i s Hrvatima koji žive u okruženju ECO HERITAGE Rueil- Malmaisona i Pariza. TASK FORCE 2011 Promicanje hrvatskog Ove godine u Rovinju od 24.07. do 13.08. identiteta u Francuskoj Raditi će se u zaštićenoj park šumi Zlatni rt i na arheološkom nalazištu u Monkodonja. Hrvatska zajednica uglavnom se okuplja Smještaj je organiziran u turističkom naselju na nedjeljnim misama u Hrvatskoj kato- Amarin, izleti vikendom, tečaj hrvatskog jezi- ličkoj misiji u Parizu. Republika Francu- ka dramska i Internet radionica u poslijepod- ska poštuje sve demokratske standarde nevnim satima i još mnoštvo zanimljivih sadr- vezane uza život stranaca pa tako i Hr- žaja u ova tri tjedna boravka i rada, gdje mladi vata. Stoga je i projekt bratimljenja, a jed- plaćaju samo put do Zagreba a sve drugo je u nako tako i svaka druga suradnja dvaju organizaciji HMI-a. gradova te suradnja s hrvatskim iseljenicima, pozitivan primjer međusobnog po- štovanja i oplemenjivanja dviju kultura. STVARANJE KAZALIŠTA Nedavna izložba fotografija našeg su- Prijavite se na seminar STVARANJE KAZALIŠTA građanina Dejana Stokića u izložbenom koji će se održati od 2. do 10. srpnja na Školjiću prostoru Matice iseljenika u Dubrovni- kod Zadra (otok Galovac) a stručni voditelj je i ku, te suradnja s katoličkom školom iz ove godine renomirana redateljica Nina Kleflin. Le Havrea, boravak učenika u OŠ Župa Kroz teoretski i praktični dio provest će vas do dubrovačka i uzvratni posjet naše djece završne predstave koju će se izvesti pred publi- Francuskoj, s ciljem promicanja hrvat- kom. Seminar je namijenjen zaljubljenicima u skoga kulturnog identiteta samo je na- kazalište, voditeljima i sudionicima kazališnih Andro Vlahušić , Biserka Simatović, Ana Hilje stavak suradnje, poglavito na području amaterskih grupa koje djeluju izvan Hrvatske Čagalj, Hrvoje Ivanišević, Roko Tolić kulture. Stoga su dogovoreni kulturni ili se planiraju osnovati. programi za ovu i sljedeću godinu još umjetnika Luca Berthiera. U ozračju 60. jedan dokaz o uspješnosti naših talena- Prijaviti se mogu mladi iz čitavog obljetnice Hrvatske matice iseljenika, ta izvan domovine, a realizirat će se uz svijeta stariji od 18 godina do kraja lipnja delegacija grada Dubrovnika u sklopu potporu grada Dubrovnika i dubrovač- na adresu HMI, voditeljici projekta svog posjeta Rueil-Malmaisonu susre- kog ureda Hrvatske matice iseljenika. n Nives Antoljak (e-mail: [email protected] ili tel. 00385 1 6115116). Detalje potražite na našoj web stranici ENG After a gala ceremony that saw the signing of a twinning charter in January of this year, a www.matis.hr delegation of the City of Dubrovnik visited the French City of Rueil-Malmaison. ISELJENIČKE vijesti Blagdan riječi hrvatske u Stuttgartu NJEMAČKA - U prostorijama GK RH u gova djela imaju s obzirom na uvjete u Stuttgartu 16. ožujka održana je sveča- kojima su stvarana. Totalitarni sustav, na akademija pod nazivom “Blagdan ri- čija žrtva je bio Čižek te 12,5 godina za- ječi hrvatske”. Svečana akademija održa- tvorske torture duboko su usadili osje- va se redovito svake godine između 13. ćaj za pravdom i slobodom duha i rije- i 17. ožujka, a vezano uz odluku Matice či, koji izviru iz njegovih djela. hrvatske iz 1991. godine kojom se obilje- Uz pjesnikinju Dugeč, u programu su žava godišnjica Deklaracije o hrvatsko- nastupili učitelji hrvatske nastave Bran- me književnom jeziku iz 1967. godine. ka Kordić i Igor Vrućina, koji su s učeni- Ovogodišnja akademija tematski je bila cima hrvatske nastave Anom Marijom posvećena radu i djelu hrvatskog pjesni- Rupčić, Lukom Martinovićem, Zoranom ka i emigranta prof. Vjenceslava Čižeka. O njegovu stvara- Dvekarom, Kristijanom Lukićem i Stjepanom Bašićem čita- lačkom i emigrantskom životu nazočnima je govorila pje- li pjesme iz zbirke Žigice vjere te iz djela hrvatskih pjesnika snikinja Malkica Dugeč, koja je čitala pjesme iz svoje zbirke Paje Kanižaja i Drage Ivaniševića. Žigice vjere, posvećene pokojnom Vjenceslavu Čižeku. Pje- Generalni konzul Ante Cicvarić pozdravio je nazočne nagla- snikinja Dugeč istaknula je ulogu Vjenceslava Čižeka u lite- sivši vrijednost i značaj Deklaracije o hrvatskome književ- rarnom stvaralaštvu ne samo iseljene Hrvatske, nego i vri- nom jeziku te njezin utjecaj na kasnije političke događaje jednosti koje imaju njegova djela u hrvatskome literarnom u Hrvatskoj odnosno na samoodređenje i čuvanje nacio- stvaralaštvu uopće. Posebnu vrijednost, rekla je Dugeč, nje- nalnog identiteta. 27 MATICA svibanj/may 2011. Manjinske vijesti

Učenici iz Srijemske Mitrovice posjetili HMI običajima i povijesti hrvatskoga naroda. Učenici iz Srijemske Mitrovice u pratnji svojih nastavnika doputovali su u Zagreb kako bi upoznali kulturne i povijesne znamenitosti grada. Tom prigodom su posjetili HMI, gdje ih je pozdravila ravnateljica Katarina Fuček. - Drago mi je da ste u domu koji je stalno osnaživao i osnažuje veze s Hr- vatima izvan domovine i koji ih na- šim programima bolje upoznaje s na- cionalnim identitetom koji s ponosom čuvaju izvan granica Hrvatske - rekla je, između ostaloga, u pozdravu do- brodošlice ravnateljica HMI-ja. Go- ste iz Srijemske Mitrovice pozdravila je i rukovoditeljica Odsjeka za hrvatske manjine HMI-ja, Marija Hećimović. Nakon posjeta HMI-ju, učenici su sa svojim učiteljem Darijem Španovićem, vjeroučiteljicom Katarinom Petrović, učiteljem Marijem Vrseljom i kapela- ZAGREB - U dvodnevni posjet Zagre- Naime, u svim školama u Srijemskoj nom u katedrali sv. Dimitrija Marijem bu jučer su doputovali učenici od 5. do Mitrovici uveden je predmet Hrvat- Paradžikom otišli u razgled zagrebač- 8. razreda osnovne škole iz Srijemske ski jezik s elementima nacionalne kul- kih kulturno-povijesnih znamenitosti. Mitrovice koji su do sada uglavnom u ture kao fakultativni predmet. Nakon Vjerujemo kako će kući ponijeti puno sklopu školskoga gradiva upoznavali više od pola stoljeća u školama dje- lijepih dojmova i uspomena iz Zagre- znamenitosti glavnoga grada Hrvatske. ca uče hrvatski jezik, zemljopis, uče o ba. (Željka Lešić)

Dubrovačko-neretvanska županija i Izložba Vlahe talijanska pokrajina Molise potpisale Brangjolice u sporazum Zagrebu ITALIJA - Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobro- ZAGREB - U izložbenom slavić i predsjednik talijanske pokrajine Molise Michele Io- prostoru studija “Josip Ra- rio u gradu Campobassu potpisali su sporazum po kojem čić” u Zagrebu 21. travnja će Molise dobiti svoj ured u Dubrovniku, a ured Dubro- predstavio se mr. Vlaho vačko-neretvanske županije u Bruxellesu preselit će se u Brangjolica, Hrvat iz Ma- tamošnji ured pokrajine Molise, priopćeno je iz županij- kedonije, hrvatskoj likov- skog ureda za odnose s javnošću. Župan Dobroslavić sti- noj sceni izborom djela iz najnovijeg opusa “Nulta točka ili more gao je u Molise sa županijskim izaslanstvom u kojem su i svjetline”. Svoje predstavljanje koncipirao je kao grafičko-multi- predstavnici županijske Turističke zajednice, Sveučilišta u medijalni projekt koji obuhvaća 23 grafike u tehnici digitalnog Dubrovniku te nekoliko gospodarskih tvrtki. Župan se s tiska, video i zvučne projekcije. Zajednica Hrvata u Makedoni- veleposlanikom Tomislavom Vidoševićem sastao s moliš- ji (ZHRM) realizirala je projekt suradnjom s Modernom galeri- kim Hrvatima, a uz jom Zagreb nakon potpisivanja dogovora o suradnji između ostalo je dogovo- Hrvatske i Makedonije na području kulture. Kuratorica projekta reno da se uskoro je članica Zajednice Hrvata u RM, povjesničarka umjetnosti Vi- potpišu sporazu- oleta Kalić-Krstić, doskorašnja predsjednica Odbora za kulturu mi o prijateljstvu ZHRM-a. Ovim opusom mr. Vlaho Brangjolica sublimira svoja između gradova dosadašnja višegodišnja istraživanja na području fotografije i Ploča i Termolija te grafike koja rezultiraju odabirom analognog medija digitalne općine Kruč - Cro- grafike. Mnogobrojne referentne nagrade diljem svijeta potvr- ce i Dubrovačkog đuju njegova dugogodišnja istraživanja na području likovnih primorja. tehnika, grafike i fotografije. 28 MATICA svibanj/may 2011. Razgovor: Martin Vuković, predsjednik “Šokadije - Zagreb” Sto godina promicanja slavonske baštine

“U ozračju 95. obljetnice Društva rodila se ideja da okupimo sto tamburaša i tada smo prvi put u povijesti tamburaškog muziciranja okupili tako veliki orkestar koji je izveo koncert pod nazivom ‘Šokačka rapsodija’”

Ovogodišnja 6. “Šokačka rapsodija” u Lisinskome

Razgovarala: Željka Lešić Kada je osnovana “Šokadija ljavaju tamburašku sekciju i ponovno Snimke: Arhiva Šokadije - Zagreb - Zagreb” i kako je Društvo počinju s vježbama. Nekoliko mjeseci djelovalo do danas? kasnije stariji članovi Društva osnivaju povodu 100. obljetnice - Šokadiju su osnovali 8. siječnja folklorni zbor. Od 2007. pri Društvu dje- Društva za promicanje 1911. ugledni zagrebački Slavonci kao luje ženski vokalni ansambl, a od jeseni hrvatske kulture i baštine što su Vjekoslav Klaić, Stjepan Pavičić, 2010. i muška pjevačka skupina. “Šokadija - Zagreb” raz- Joza Ivakić i drugi. Zbog dvaju svjetskih govarali smo s njegovim ratova aktivnosti Društva su prestajale, Koliko Društvo ima članova? dugogodišnjim predsjednikom i velikim a rad je obnavljan 1931. i 1965. godi- - Imamo oko 700 članova, no puno Uzagovornikom slavonske tradicije, Mar- ne. Naša tamburaška sekcija i folklor- je članova koji podupiru i prate aktiv- tinom Vukovićem. Ovaj vrijedni Šokac, na sekcija nastupaju na raznim zabava- nosti ne samo u Zagrebu, već i u Sla- rodom iz Babine Grede, završio je studij ma, društvenim manifestacijama poput voniji i drugim krajevima Lijepe Naše, novinarstva na Političkim znanostima “Vinkovačkih jeseni”, “Đakovačkih vezo- a imamo i članove donatore. Učlanjuju u Zagrebu, gdje se osamdesetih godina va” i na drugim folklornim priredbama. se i oni koji nisu Šokci, a vole slavonsku učlanio u “Šokadiju - Zagreb”. Sredinom Nakon toga, 80-ih godina gasi se njihov tradicijsku kulturu i cijene što radimo devedesetih uključio se u rad uprav- rad. Nakon obnavljanja starih tambura na njezinu promicanju izvan Hrvatske. nog tijela tog društva, da bi 2000. postao i kupovine novih, krajem 2002. godine, njegovim predsjednikom i tu funkciju tamburaši, ponajprije slavonski učenici i Koje su djelatnosti Šokadije? uspješno obavlja sve do današnjih dana. studenti na školovanju u Zagrebu, oživ- - Društvo radi na zaštiti i promica- 29 MATICA svibanj/may 2011. Virtuoz na violini, Ovacije na “Šokačkoj rapsodiji” Marko First gostovao na koncertu u Beču na 6. “Šokačkoj rapsodiji”

nju hrvatske kulturne i etnografske ba- u KD Vatroslava Lisinskog oduševili su godine. Otišli smo sa 140 izvođača koji štine, posebice šokačke, i to raznim dje- publiku. Kako je koncertom bila odušev- su se smjestili u tri autobusa, zborom, latnostima. Tijekom Domovinskog rata ljena i publika i tamburaši, svake godine ženskom pjevačkom skupinom i uspje- društveni rad bio je usmjeren na priku- smo organizirali istoimene koncerte. Na- li smo! Svi smo bili oduševljeni velikim pljanje pomoći za branitelje, a zatim za kon koncerata i uspjeha koji je Rapso- uspjehom koji smo doživjeli od bečke hrvatske prognanike. U sklopu Šokadije dija postigla, odlučili smo tamburu kao publike. Bio je to prvi izlet tambure u uz folklor imamo žensku i mušku pje- orkestralno glazbalo promovirati izvan koncertne dvorane. Prije su se koncerti vačku skupinu koje njeguju izvorno vo- granica Lijepe Naše. Pronašli smo sjaj- za naše iseljenike održavali po raznim kalno pjevanje. Uz to imamo tamburaš- na koncertna djela skladana za tambu- dvoranama i crkvama, no ne po kon- ku školu, a do kraja godine će zaživjeti ru, od Lisinskog, Zajca, Albinija do An- certnim dvoranama. Treba napomenuti tečaj narodnih vezova. drića. Kako su svi glazbenici u orkestru da smo prigodom dogovora s upravom U ozračju 95. obljetnice Društva ro- obrazovani, uz stručno vodstvo ugled- koncertne dvorane dogovarali koncert i dila se ideja da okupimo sto tamburaša i nih dirigenata, uspješno bismo svlada- slali im snimke, no njima nije bilo jasno krenuli smo u realizaciju projekta. Tada li sva zadana djela. Prekrasnim djelima kako će sve to zvučati. Ispalo je sjajno! smo prvi put u povijesti orkestralnoga otisnuli smo se u Europu. Nakon koncerta smo dobili ponudu da tamburaškog muziciranja okupili orke- ponovno dođemo održati koncert u nji- star “100 tamburaša” koji je održao kon- Šokačka rapsodija je gostovala hovoj organizaciji, no kako je recesija i cert pod nazivom “Šokačka rapsodija”. u Beču i Budimpešti. Vaše kako nemamo čvrstu potporu državnih Znali smo koliko je to težak posao, no impresije… tijela koja bi nas podržala, nismo mogli nismo se nadali takvom odazivu tambu- - Imali smo međunarodnu premije- prihvatiti bečki poziv. Uz to, htjeli smo raša. Bilo ih je 160 i svojim koncertom ru u Winer Konzerthausu u Beču 2009. pokazati i drugim europskim metropo- lama kako zvuči naš tamburaški orkestar. Tako smo 2010. godine zahvalju- jući našem veleposlanstvu gostovali u Budimpešti u jednoj od najmodernijih koncertnih dvorana. Bio je nazočan cijeli diplomatski zbor i bilo je prekrasno.

Dobivate li pozive i iz drugih europskih gradova za održavanje koncerata? - Dobivamo upite i iz drugih sredi- na. Ovih dana smo dobili poziv iz Švi- carske, iz Züricha. S ovim orkestrom “100 tamburaša”, koji je na inicijativu ta- dašnjeg ministra kulture Bože Biškupi- ća tijekom priprema za Beč promijenio naziv u Hrvatski tamburaški orkestar, i ovim programom želimo nastupati u koncertnim dvoranama diljem Europe, Martin Vuković s dirigentima M. Ferićem i D. Topićem no kako se program održava isključivo u koncertnim dvoranama, prihod od ula- 30 MATICA svibanj/may 2011. Predsjednik “Šokadije-Zagreb” M. Vuković na svečanoj sjednici povodom 100. Obljetnice Društva

Predsjednik Šokadije s članovima “Vinkovačkih šokačkih rodova” na promociji knjige Stari Vinkovci

znica nije nam dovoljan za sve troškove sku glazbenu scenu. Kad Hrvatska uđe Hoćete li i dalje surađivati organizacije koncerta. Rado bismo došli u Europu, možemo pokazati i ovu našu s poznatim tamburašima u i održali koncert posvuda gdje nas po- specifičnost. Znamo da se tambura ne izvandomovinstvu? zovu, ali za to nam je potrebno i spon- svira samo u Hrvatskoj, već i u susjed- - Ostvarena je divna suradnja s zorstvo. To je veliki amaterski orkestar iz nim zemljama, no ovakav pothvat veli- Jerryjem Grcevichem na prvoj “Šokač- 15-ak hrvatskih gradova i u njemu svira- kih orkestara do sada nije ostvaren. Na koj rapsodiji”, zatim smo surađivali s ju učenici, studenti, zaposleni pa je teš- koncertima smo do sada odsvirali stoti- tamburašima iz Gradišća, Subotice, Bač- ko složiti slobodne dane za turneje. No, njak djela za koncert, što je iznimno za- ke... Naravno, i dalje smo otvoreni za su- ako postoji interes uvijek postoji način htjevan posao. radnju. Želja nam je da nam dođu i tam- da se organiziramo i da zahvalimo oni- Posebna vrijednost ovog orkestra je buraši iz Hrvatske bratske zajednice, no ma koji bi nam pomogli, bilo održava- što godišnje održava nekoliko konce- nastalo je teško gospodarsko vrijeme i ne njem koncerta, izdavanjem nosača zvu- rata, a i nakon koncerta njegovi člano- možemo plaćati put izvođačima. ka, fotografijama u vidu kompenzacije. vi djeluju. Orkestar u Slavonskom Bro- Potrebno je puno volje i truda da se sve du iznimno vrijedno radi. Osnovan je i Kako ste proslavili 100. obljetnicu realizira. Volje i želje imamo jer želimo slavonski tamburaški orkestar u Osijeku Društva? pokazati koliko je tambura i tamburaš- za cijelu županiju. Naime, naši tambu- - Najprije smo je obilježili svečanom ka glazba ukorijenjena u narodu i kako raši na pripremama za Hrvatski tambu- sjednicom Uprave početkom godine i to se na njoj može svirati svaka vrsta glaz- raški orkestar s vrhunskim dirigentima u našim novim prostorijama u Bužanovoj be. Želimo pokazati da imamo nešto što prenose svoje znanje na druge svirače u ulici, koje smo dobili zahvaljujući zagre- je specifično i što bi obogatilo europ- svojim sredinama. bačkoj gradskoj upravi i gradonačelniku Bandiću. Zatim je u “Lisinskom” održa- Klub Šokadija iz 1940. na 6. “Šokačka rapsodija”. Tom prigodom godine na ulicama Zagreba predsjednik Josipović uručio nam je Po- velju RH za 100. rođendan Društva. Pri- premamo i izložbu naših članova, ponajprije Branka Vukšića, slikara i pjesnika, zatim promociju knjige naše najstarije članice, Ankice Vanđure Mesing (rođ. 1918.), pod nazivom “Od srca srcu”. Pro- slavu ćemo zaokružiti izdavanjem knjige Hrvatski tamburaški brevijar, monogra- fijom o hrvatskom tamburaštvu u Hrvat- skoj, ali jednim dijelom i u iseljeništvu, autora Mihaela Ferića. Početkom sljedeće godine namjeravamo izdati monografiju o 100. obljetnici Društva. n

ENG We spoke with the long-standing president of the Šokadija-Zagreb association for the promotion of Croatian culture and heritage, and a great champion of Slavonian tradi- tion, Martin Vuković on the occasion of the or- ganisations 100th anniversary. 31 MATICA svibanj/may 2011. Matičin Vremeplov

60 godina Matice Pronašli smo u Matici za mjesec svibanj godine…

Priprema: Hrvoje Salopek

Matica piše kako su u Pittsburghu svečano otpočeli radovi na novome Domu Hrvatske bratske zajednice. “Matica iseljenika Hrvatske, koja i sama podiže velebni iseljenički dom u bijelom Zagrebu, sa ‘61 zadovoljstvom bilježi u svom glasilu taj događaj i svim graditeljima Zajednice i njenog Doma i ovom zgodom najsrdačnije kaže: Sretno!”

‘94Naslovnicu Matice krase nove novčanice i kovanice kuna i lipa koje su tada zamijenile Vjerni suradnik Hrvatske matice iseljenika privremenu Đuro Vidmarović napisao je reportažu o hrvatsku valutu gradišćanskohrvatskom selu Koljnofu koje - hrvatski dinar. se nalazi u Mađarskoj nedaleko od grada “Dugo očekivane Šoprona. Svoj članak završava riječima: “Uza nove hrvatske sve poteškoće, Koljnof je primjer kako treba novčanice, kune i ‘76 čuvati nacionalnu kulturu i koliko se u tome lipe, stavljene su može uspjeti ako postoji dobra organizacija i u optjecaj za Dan razumijevanje državnih vlasti. Obogaćivanje državnosti 30. kulturne baštine nacionalnih manjina znači i svibnja.” veliki doprinos kulturi većinskog naroda.”

32 MATICA svibanj/may 2011. MEDVEDGRAD – povijest, legende, Oltar domovine…

Medvedgrad na obroncima Medvednice dominira nad Zagrebom

Stari kameni grad nad hrvatskom metropolom

Uz Medvedgrad se vežu mnoge legende i pučka vjerovanja. Najzanimljivije legende govore o zakopanom blagu te o Crnoj kraljici, zloj vladarici Medvedgrada

Napisala: Srebrenka Šeravić

ada iz srca hrvatske metro- pole uputite pogled prema sjeveru, pažnja se za- ustavlja na Medvednici, pitomoj i lijepoj planini koja se proteže od Podsuseda na zapa- Kdu pa sve do Kašine na istočnoj strani velegrada i koja je mnogobrojnim bre- ‘94 žuljcima, vrhovima i tajnovitim šuma- ma obgrlila svoj grad. Usred beskrajnoga tamnog zelenila posebno se izdvaja bije- lo zdanje utvrde Medvedgrad smještene na brdu Mali Plazur, na jednom od juž- nih obronaka Medvednice. Izgrađen na nadmorskoj visini od 593 metra, Med- vedgrad dominira okolicom i s njega se pruža veličanstveni pogled na grad Za- greb, na rijeku Savu i dalje, prema jugu, sve do Turopolja. Prva istraživanja o postanku Med- vedgrada datiraju iz sredine 19. stoljeća. Na temelju povijesnih činjenica o utvrdi Atraktivan pogled pruža se na Oltar piše Ivan Kukuljević Sakcinski u svome domovine iz zraka djelu Događaji Medvedgrada. Nakon nje- 33 MATICA svibanj/may 2011. Kapelica sv. graditeljski elementi uo- i nakon smrti postala zmijska kraljica. Filipa i Jakova bičajeni za život tadaš- Njezine podanice, kažu priče, čuvaju njeg dvora. Ova posljed- njezino golemo bogatstvo. U neuspješ- nja teza danas se smatra nu potragu za tajnovitim medvedgrad- vjerojatnijom. skim blagom Crne kraljice upuštali su Medvedgrad je zbog se tijekom stoljeća mnogi, i siromašni svoga izvrsnoga obram- seljaci iz podsljemenskih sela i građani benog i dominantnog Zagreba poput Jurja Jelačića kojega spo- položaja, a i zbog nerije- minju i povijesni spisi, o čemu je pisao i šenih vlasničkih odnosa Baltazar Krčelić još davne 1753. godine. često tijekom svoje povijesti bio predmet su- Inspiracija mnogim koba, posebno crkvenih spisateljima i svjetovnih vlasti. Pro- Medvedgrad je bio inspiracija mnogim mijenio je stotinjak vla- hrvatskim spisateljima, posebice veli- snika, od zagrebačkog kanu hrvatske književnosti 19. stoljeća biskupa Filipa sredinom Augustu Šenoi, koji zaplet svog romana ga povijest Medvedgrada istražuje Ivan 13. stoljeća, Bele IV., hrvatskih banova, Zlatarevo zlato vezuje uz Medvedgrad i Tkalčić, a u novije doba Nada Klarić u grofova Celjskih, Gregorijanaca, Babo- njegove vlasnike Gregorijance. U povi- svojoj knjizi Medvedgrad i njegovi gos- nića, Erdödyja, Zrinskih pa sve do baru- jesni sukob medvedgradskog plemića podari objavljuje suvremena istraživanja na Kulmera u prvoj polovici XX. stoljeća Pavla Gregorijanca i tadašnjeg Gradeca o ovome povijesnom zdanju. koji je bio i njegov posljednji vlasnik do Šenoa unosi romantičnu i tragičnu lju- završetka Drugoga svjetskog rata. bavnu priču između njegova sina Stjepka Grad iz 13. stoljeća Uz Medvedgrad se vežu mnoge le- i Dore Krupićeve, zlatareve kćeri. Različite su teorije o povijesti Medved- gende i pučka vjerovanja. Najzanimlji- Oblik Medvedgrada uvjetovan je ne- grada. Ivan Kukuljević Sakcinski smatra vija legenda govori o zakopanom blagu ravnim terenom na kojem je sagrađen, da je grad zidan od 1249. do 1254. go- koje je tijekom povijesti golicalo maštu brežuljkom, pa mu je tlocrt u obliku po- dine zbog opasnosti od najezde Tatara i mnogih pustolova. Pučke pripovijetke malo nepravilnog četverokuta. Opasuje to kao obrambena utvrda, dok se prema koje su se prenosile s koljena na kolje- ga dvostruki obrambeni zid, na južnome Nadi Klarić grad osniva prije upada Ta- no govore o Crnoj kraljici, zloj vladarici dijelu nalazi se dobro očuvana obrambe- tara, za vrijeme Kolomana, i to kao dvor Medvedgrada, vjerojatno Barbari Celj- na kula, zatim dvorište i nekadašnji stam- a ne kao utvrda. Autorica ovu tezu po- skoj, koja je sklopila savez s vragom ri- beni dio s palačom na sjevernoj strani. U krepljuje činjenicom da se u njemu, osim ječima: “Pukni vrag, dam ti Medvedgrad istočnom dijelu dominira osmerokutna obrambenih kula, nalazi i crkvica i pala- i sebe!” Požalila je te riječi, ali više nije kapelica sv. Filipa i Jakova ranogotičko- ča, te gospodarske zgrade, dakle mnogi mogla natrag. Umrla je u prokletstvu ga stila, najstarija kapelica sagrađena u

Oltar domovine, rad akademskoga kipara Kuzme Kovačića

34 MATICA svibanj/may 2011. Snimka Medvedgrada iz zraka (foto: Ivica Lajtner)

dvorcima na našim prostorima. Otkri- de. Sastoji se od kamenih kocaka razli- vena ja krajem IX. stoljeća i s vremenom čite veličine pristiglih iz svih županija, je u potpunosti restaurirana. U Medved- te šest staklenih ploča koje tako poslo- gradu su vidljive i ruševine nekadašnjih žene čine šahovnicu, hrvatski grb. Na gospodarskih zgrada, bunar i ostaci stare kamenim kockama uklesani su motivi obrambene kule. Snažan potres oštetio iz vremena kneza Branimira, veliki križ je grad 1590. godine, a i stoljeća nebri- i stihovi Lijepa naša domovino. Između ge pridonijela su njegovu djelomičnom kocaka svoje mjesto su našle i staklene propadanju. kapi, suze, njih dvadeset i devet koje sim- boliziraju tragičnu povijest hrvatskoga Oltar domovine – 30. svibnja naroda. Oltar domovine svečano je otvo- 1994. rio na Dan državnosti 30. svibnja 1994. Uspostavom Republike Hrvatske, na godine prvi hrvatski predsjednik dr. Fra- Medvedgradu se 1994. godine podiže njo Tuđman, upalivši Vječni plamen. spomenik svim hrvatskim junacima i pa- Predsjednik Franjo Tuđman posljednji lim braniteljima u Domovinskome ratu: put je posjetio Oltar domovine na Dan Oltar domovine. Ovaj spomenik je rad Svih svetih, 1. studenoga 1999. godine, akademskoga kipara Kuzme Kovačića i a taj dolazak na povijesni Medvedgrad smješten je ispred južnog bedema utvr- bio je njegov posljednji javni nastup. n

Uz Medvedgrad se vežu mnoge legende i pučka vjerovanja ENG Medvedgrad is a medieval burg not far from Zagreb built in the 13th century. It is also home to the Altar of the Homeland, a monument to those who fell for Croatian freedom. 35 MATICA svibanj/may 2011. Osmi hrvatski dječji festival u New Yorku

Završna točka: svi sudionici Festivala na pozornici

Djeca njeguju hrvatski jezik pjesmom

Na festivalskoj večeri početkom travnja, u prepunoj dvorani Umjetničke škole ‘Frank Sinatra’ u Astoriji, pod svjetlima pozornice djeca su otpjevala i otplesala 22 nove skladbe

Napisala: Vanja Pavlovec Proglašenje pobjednika bio je najuz- budljiviji dio, a rezultati su sljedeći: ove godine organizacijski odbor Hrvatskoga dječjeg festiva- Prvu nagradu publike dobila je pjesma Ivice Gašparića “Kuća stara” la ostvario je uz svesrdnu potpo- koju je otpjevala debitantica Tiana ru roditelja, volontera, sponzora Skoblar. i ponajprije djece sjajan uspjeh i Ivica Gašparić autor pobjed- Drugu nagradu publike dobila je organizirao izvrsnu festivalsku manife- ničke pjesme pjesma Nikše Krpetića “U dvoru kod Istaciju u New Yorku. “Kuća stara” i barba Duje” u interpretaciji Katari- Festival je nastao idejom skupine debitantica ne Jović. Tiana Skoblar hrvatskih glazbenih umjetnika u New Treću nagradu publike dobila je pje- Yorku koji su je i ostvarili, a njih krasi sma Andreja Baše i Vlaste Juretić “Da- dugogodišnje profesionalno iskustvo. održati i razvijati kako bi ostala u nasli- leki moj drugi dome” koju je otpjeva- Ta ideja poduprta je i iz Hrvatske i tako jeđe naraštajima koji dolaze. Pokazalo la Kristiana Nogalo. je Festival krenuo. Želja i cilj je bio da se tijekom godina da je Festival snažan Kristiana Nogalo dobila je i nagradu se pjesmom i plesom okupljaju djeca i motivirajući faktor za učenje hrvatskog Hrvatsko gnijezdo koju dodjeljuje Hr- mladi koji bi pjevajući njegovali hrvat- jezika, povod za mnogobrojna okuplja- vatska matica iseljenika za najbolju interpretaciju pjesme sa sadržajem ski jezik i kulturu i na taj način osnaži- nja i druženja te da na njemu s ponosom vezanim uz Hrvatsku. vali svoj hrvatski korijen i tradiciju. Po pjevaju pjesme i razvijaju, uz američku, Nagradu stručnog žirija osvojila je odazivu djece i roditelja, broju volontera, i pripadnost hrvatskoj baštini i kulturi. Vanesa Morin s pjesmom “Zvjezda- visokoj razini izvedbe, Festival je postao na noć” autora Ivice Frlete i Anama- najznačajnija manifestacija takve vrste Sjajno i profesionalno rije Fabijanić. ne samo među hrvatskim zajednicama odrađen posao Koreografija za pjesmu “Prava ljubav” u SAD-u, već i šire. Ta glazbena manife- Pripreme za ovogodišnji festival započe- koreografkinje Valentine Žužić pro- stacija postala je cijenjena kulturna in- le su završetkom prošlogodišnjeg, no in- glašena je najuspješnijom. stitucija hrvatske zajednice, a oni je žele tenzivirale su se u posljednjih šest mje- 36 MATICA svibanj/may 2011. seci. Skladbe su pripremljene, a tekstove Nagrada i glazbu napisali su autori u Hrvatskoj i za najbolju koreografiju u New Yorku. Održane su audicije kako za glazbene tako i za plesne nastupe, a one su okupile stotinjak djece. Na festivalskoj večeri početkom travnja, u prepunoj dvorani Umjetničke škole ‘Frank Sinatra’ u Astoriji, pod svjetlima pozornice djeca su otpjevala i otplesala 22 nove skladbe. Treba naglasiti da je ove godine nastupao i veliki broj novih mladih izvođača. Uzbuđenje se osjećalo u dvorani, ali i na pozornici, a svi mali pjeva- či i plesači ispraćeni su toplim pljeskom. Voditelj programa bio je Robert Fer- lin, a u revijalnom dijelu dok su se broji- li glasovi publiku je zabavljao Mario Li- povšek Battifiaca. Direktorica Festivala Eleonora Turčinović, umjetnički direktor Andrej Baša, glazbeni direktor Ivica Gašparić i scenograf Paolo Burburan i ove su godine odradili profesionalno i sjajno svoj dio posla te s uspjehom za- ENG Again this year the organising committee of the Croatian Children’s Festival, with the whole- ključili 8. hrvatski dječji festival i zapo- hearted support of parents, volunteers, sponsors and, above all, the children, has succeeded bril- čeli planirati sljedeći. n liantly in organising an excellent festival in New York.

ISELJENIČKE vijesti Ivice-Baresi Rakitića u ime FC Croatije Obertshausen. Otvaranju turnira na- zočio je i Ernes Erko Kalač, predstav- nik Njemačkoga olimpijskog saveza. HSK Njemačke uoči početka turnira “Best of 97 Cup” uručio je i integracijsku nagradu koju je ovaj put primio Nien- dorfer TSV, klub iz predgrađa Hambur- ga, u čijim redovima nastupaju mladi igrači podrijetlom iz velikog broja ra- zličitih zemalja. Posebni gost turnira u Obertshausenu bio je trener hrvatske U19 reprezentacije Ivica Grnja, inače trećeplasiranih s prošlogodišnjeg EP u “Best of 97 Cup” u Obertshausenu Francuskoj. Nakon turnira i napora na nogometnom travnjaku mladi nogo- metaši iz Osijeka i Splita bili su gosti u NJEMAČKA - Da nogomet ne pozna- svladala je vršnjake splitskoga Hajduka Hrvatskoj katoličkoj misiji Offenbach, je granice i da na travnjaku svi govore rezultatom 1 : 0. Utakmicu je, za treće a svi zajedno na večeri Miljenka Prska- istim jezikom, bez obzira na podrijetlo, mjesto, u svoju korist odlučila selekci- la u Grosskrotzenburgu. vjeru ili nacionalnost, još jedanput je ja hrvatskih igrača iz Njemačke pobi- Pohvale zaslužuju, uz neumornog Luci- pokazao 2. međunarodni nogometni jedivši SG Quelle Fürth s 1 : 0. ća, vrijedni Petar Ćosić iz HSK Njemačke turnir za mlade “Best of 97 Cup”, održan Turnir u Obertshausenu otvoren je pote Organizacijski odbor s Ivanom Med- 24. travnja, kojeg su organizirali Hrvat- zdravnim govorima organizatora i ne- vidović, Krešimirom Durmišem i drugi- ski svjetski kongres Njemačke i FC Croa- koliko uglednih gostiju, inicijatora i ma koji su, uz svesrdnu i nesebičnu po- tia Obertshausen. Turnir u srcu područ- glavnoga organizatora Danijela Luci- moć članova FC Croatije Obertshausen, ja Rhein-Main okupio je 12 momčadi ća, ujedno predsjednika RO za mladež i na noge postavili jedan od najznačaj- i nekoliko stotina posjetitelja. U final- šport HSK Njemačke, generalnog kon- nijih integracijskih projekata Hrvata u noj utakmici U14 momčad NK Osijeka zula RH u Frankfurtu Josipa Špoljarića i Njemačkoj. (HSK) 37 MATICA svibanj/may 2011. Naša Kuhinja Vrijeme pripreme: Priprema: Marija Hećimović 90 min Domaća govedska juha s rezancima

DOMAĆI REZANCI

Sastojci: 4 dcl glatkog brašna 3 jaja ½ žličice soli 1 - 2 žlice hladne vode Priprema: U plitku široku posudu staviti glatko brašno i na sredini napraviti mjesto za jaja, vodu i sol. Nedjeljni obiteljski ručak u našim domovima teško se može zamisliti bez do- Kuhačom miješati kružno od sredine prema maće juhe. Opojni miris koji se širi iz kuhinje svi pamtimo još iz djetinjstva i van dok se smjesa ne poveže. Prebaciti na dasku i nastaviti miješati rukama budi u nama ona najljepša sjećanja na tople i razigrane dane. Posebne prigo- dok tijesto ne postane glatko i čvrsto (po po- de kao što su vjenčanja, krstitke, kirvaji i proštenja, razne godišnjice te crkveni trebi dodavati brašna ili malo vode). blagdani, pravo su slavlje tek uz domaću juhu naših baka i mama. Vjerujemo Podijeliti na dvije loptice i pustiti da pokrive- da ćete se složiti s nama da dobru juhu ipak nije lako skuhati. Postoje određe- ne odstoje jer će se lakše razvaljati. Razvalja- na pravila koja se moraju poštovati, a to je svakako dobar komad mesa, svježe no tijesto pustiti da se malo posuši. korjenasto povrće i dugo i polako kuhanje, ne baš na kraju štednjaka kao ne- Rezati tijesto na trake širine 5 cm, složiti tra- kada, ali svakako na niskoj temperaturi da se juha lagano kuha. Na kraju, tu ke jednu na drugu i oštrim nožem izrezati su i domaći rezanci za koje se također treba pomučiti, no nagrada će vam biti rezance. zadovoljni osmjesi vaših najdražih ukućana. Držite se toga i nećete se pokaja- Posušiti rezance na stolnjaku i dodati u juhu, ti što vam je trebalo više vremena nego za kuhanje u suvremenim loncima u a višak spremiti u kutiju. kojima je odmah sve gotovo, ali upitan je okus!

Sastojci: Priprema: 700 g govedine za juhu Oprano meso staviti u mlaku vodu i čim voda za- 2 l vode kipi dodati sol, očišćeno korjenasto povrće, papar 200 g mrkve u zrnu i luk prethodno popečen u tavici na odre- 100 g korijena peršina zanim vrhovima. Dodati lišće peršina i celera. Po- 100 g korijena celera klopiti i kuhati. papar u zrnu Kad juha ponovno zakipi, smanjiti temperaturu i 1 glavica luka lagano kuhati oko 2 sata. grančica peršina i celera Meso izvaditi, juhu procijediti i ukuhati doma- 1 žličica Vegete će rezance. sol po želji (list kupusa i kelja po želji) Tajna domaće mesne juhe je u dugotrajnom ku- hanju na laganoj vatri jer na taj način juha će dobiti puninu okusa i ostati bistra s privlačnom zla- ćanom bojom

38 MATICA svibanj/may 2011. Pisac hrvatskih korijena Drago Miskiewicz Malvić iz Venezuele Velike pohvale za novi roman

‘Hotel Calimura’ je lijep i skladan roman, počevši od vanjskog izgleda i dizajna knjige te njegove prekrasne i dirljive posvete koja budi tople emocije, do samog sadržaja romana. Roman je pisan osebujnim autorskim stilom koji se usredotočuje na nesigurnost čovjeka u suvremenome svijetu

Drago nog života u kojoj autor roman Drage Miskiewicza Malvića, isti- Miskiewicz s humorom i ironijskim čući njegov briljantan stil. Malvić odmakom opisuje prizore Prezentacija romana bila je nedavno iz neoliberalnog društva, priređena i u Hrvatskome domu u Cara- prepoznatljivog na raznim casu, gdje je uz našega počasnog konzula meridijanima. Cijela roma- i uglednoga publicista dr. Zdravka San- neskna struktura prožeta je čevića govorila Silva Leticija Heredija. ozbiljnim razmišljanjima i Iz govora dr. Silve Leticije Heredi- dvojbama junaka moder- je u povodu prezentacije romana Hotel noga doba. Spomenuti po- Calimura, koja je održana u Hrvatskom znati pisac Sael Ibáñez na- domu u Caracasu, vidljiv je srdačan pri- pisao je predgovor romanu jem među čitateljstvom: “Drago, Vene- Hotel Calimura, koji je ne- zuelac hrvatskog podrijetla, dijelio je sa davno predstavljen publi- mnom i još nekim kolegama književnu ci u prostorijama Nacio- radionicu Sine Nomine, koju vodi po- nalnoga književnog zavoda znati pisac Sael Ibáñez. Riječ je o osobi Andrés Bello u glavnome iznimnih ljudskih i umjetničkih osobina, venezuelskome gradu Ca- odličnom i poticajnom kolegi u književ- racasu, javio je Hrvatskoj noj radionici. Drago je redovito vrlo ma- matici iseljenika počasni štovito kreirao fiktivne literarne svjeto- konzul Republike Hrvat- ve, koji predstavljaju mitsko, ali i zbiljsko ske u Venezueli dr. Zdrav- mjesto. To je mjesto istodobno imaginar- Priredili: Darko Mažuranić i Vesna Kukavica ko Sančević. Na prezentaciji je pred- no i realno, i buja u našem unutrašnjem sjednik toga Zavoda prof. Luis Alberto stvaralačkom biću, dajući nam na auten- isac Drago Miskiewicz Mal- Crespo izrekao velike pohvale za novi tičnoj umjetničkoj vjerodostojnosti. (…) vić rođen je godine 1942. u okolici Crikvenice u Hrvat- S promocije u Hrvatskom domu u skoj, a od 1951. živi u Vene- Caracasu zueli, gdje je ovih dana obja- vio novi roman. Do sada je objavljivao Pkratke eseje u časopisima i sudjelovao u književnim radionicama Nacionalnoga književnog zavoda Andrés Bello (Casa Nacional de las Letras Andrés Bello) te u radionicama kreativnog pisanja uglednoga venezuelskog pisca Saela Ibáñeza. Čitateljstvo se već susrelo s Draginim zanimljivim kratkim pričama i pjesmama. Uz to, Drago je na španjolski jezik preveo djela pojedinih poznatih hrvatskih pjesnika.

Proza iz suvremenoga života Nova knjiga Drage Miskiewicza Mal- vića pod naslovom Hotel Calimura izazvala je veliko medijsko zanimanje u Venezueli. Riječ je o prozi iz suvreme- 39 MATICA svibanj/may 2011. Hotel Calimura je lijep i skladan roman, O društvenom okupljanju i stvaranju hr- počevši od vanjskog izgleda i dizajna vatskih organizacija, po uzoru na druge Tekst: Damir Ljubičić (CroExpress) knjige, te njegove naše iseljeničke ko- prekrasne i dir- lonije diljem svije- ada su prije tri godine ljive posvete koja ta, i ovdje se počelo članovi i rukovoditelji budi tople emocije, razmišljati i djelovati priredili veliku ‘Feštu’ do samog sadrža- odmah nakon uselje- u povodu 40. obljetni- ja romana. Roman nja u Venezuelu. Do- ce osnivanja Hrvatskog je pisan osebujnim laskom misionara kluba O’Connor iz Canberre, priželj- autorskim stilom, Tome Markovića za Kkivali su da ovo veliko druženje Hr- koji se usredotoču- hrvatskog kapelana- vata s područja australskoga glav- je na nesigurnost dušobrižnika u Ve- noga grada preraste u tradicionalno. čovjeka u suvreme- nezuelu krajem ve- Nedavno su svi nazočni imali prili- nome svijetu.” ljače 1948. dobivene ku uvjeriti se da je ‘Fešta’ to i postala. su i prostorije u isu- Prije nego što opišemo doga- U Venezueli sovačkom Colegiu đaje na ovogodišnjoj ‘Fešti’ mora- ima oko tri San Ignacio u sredi- mo podsjetiti kako je Hrvatski klub tisuće Hrvata štu Caracasa, oda- “O’Connor” prije nešto više od tri Naš počasni konzul kle je Odbor uputio godine zapao u teške dugove koji su dr. Zdravko Sanče- molbu Ministar- zaprijetili zatvaranjem i gašenjem na- vić kaže da se da- stvu unutarnjih po- šega legendarnog kluba. No, unatoč nas može govoriti o slova Venezuele za naizgled bezizlaznoj situaciji mlada oko 3.000 venezuel- odobrenje za osni- uprava odlučno je preuzela klub, ra- skih Hrvata, koji u vanje Društva Hr- zradila akcijski plan izlaska iz krize većem broju žive u vata u Venezueli. te konačno uspjela vratiti dug banci! Caracasu, zatim u Društvo Hrvata u Maracaibu, Valenciji Venezueli, Hrvat- Zvijezde disco večeri i još nekim manjim Roman ‘Hotel Calimura’ ski dom, dušobriž- “Major Minor” mjestima. Svi se po- ništvo, kulturne i Trodnevne aktivnosti započele su s put Drage rado prisjećaju stare domovi- nakladničke udruge venezuelskih Hrvata, disco večeri za mnogobrojnu mla- ne Hrvatske i rado se odazivaju druže- sudeći prema riječima našega počasnog dež. Nastup dvaju hrvatskih glazbe- njima u Hrvatskome domu te posjećuju konzula i pisca Drage Miskiewicza Mal- nih sastava za mnoge od njih bio je promocije knjiga i druge kulturne pri- vića, dali su velik prinos izvrsnim kultur- nesvakidašnji doživljaj koji se nikako redbe. Veći broj Hrvata pristigao je u Ve- nim vezama Venezuele i Hrvatske, oso- nije smio propustiti. Dvorana je bila nezuelu nakon Drugoga svjetskog rata. bito početkom 21. stoljeća. n puna mladeži koja je s oduševljenjem pozdravila nastup grupe “Metak” iz ENG ENG Writer Drago Miskiewicz Malvić was born in 1942 near Crikvenica in Croatia, and has Sydneya koji su pripremili pravu po- lived in Venezuela since 1951 where he has recently published his latest novel. slasticu za sve one koji vole rock glazbu 80-ih i 90-ih godina. Zvijezde disco večeri bili su svi-

Tom Džaja Trodnevna priredba oduševila Hrvate s područja australskoga glavnoga grada

‘Fešta’ u Canberri svake godine sve bolja

Trodnevne aktivnosti započele su s disco večeri za mnogobrojnu mladež. Nastup dvaju hrvatskih glazbenih sastava za mnoge od njih bio je nesvakidašnji doživljaj koji se nikako nije smio propustiti

‘Fešta’ u Canberri imala je vrlo bogat i raznolik program što dokazuju i ove fotografije ma dobro znani melbournški glazbenici je ove večeri obnašao i dužnost vodite- drugoj smotri folklora u Lijepoj Našoj. “Major Minor” koji su se hrvatskoj pu- lja programa. Nakon nastupa folklornih skupina, blici ACT-a predstavili drugi put. Robert, red je došao na “Major Minor” koji su Micky, George, Stanko i Peter pripremili Odličan nastup folkloraša za ovu večer pripremili nešto drukčiji su dva seta najvećih hrvatskih budnica i Lokalna folklorna grupa “HFS Croatia” set pjesama u kojem su se mogli prona- legendarnih hitova iz svih razdoblja po- izvela je atraktivne plesove Vrlike te ‘Po- ći posjetitelji svih naraštaja. Plesni podij vijesti hrvatske popularne glazbe, a re- dravske svatove’ koji su izmamili plje- polako se punio da bi na vrhuncu veče- akcija mladeži bila je neopisiva. Vesela sak gostiju. Nakon njih, na plesni podij ri atmosfera podsjećala na onu od pet- atmosfera potrajala je do ranih jutarnjih Hrvatskog kluba došli su plesači syd- ka na večer. sati kada je trebalo krenuti na počinak neyskog “CFE Vukovar” koji su svojim Nedjeljno popodne okupilo je tri na- kako bi se ‘napunile baterije’ za subot- nastupom oduševili i one koji možda i raštaja Hrvata koji su još jedanput uži- nju nogometnu utakmicu i gala večeru. nisu obožavatelji tradicijskih narodnih vali u bogatom ručku sastavljenom od Igrači Croatije Deakin i O’Connor plesova. Splet plesova Bosanske Posavine pečenja s ražnja. Djeca su uživala ska- Knightsa istrčali su na teren i odigra- i ‘Primoštensko kolo’ toliko su uvjerlji- čući po ‘jumping castleu’, a odrasli su se li izvrsnu nogometnu utakmicu kojom vo izvedeni da su mnogi pomislili kako ‘oporavljali’ od subotnje zabave u ugod- su započeli novu tradiciju “Hrvatske fe- nazoče Đakovačkim vezovima ili kojoj nom “Karlo Beer Gardenu”. šte” – “HNK HOPE kup” koji će se od- - Zahvaljujemo grupama “Metak” i sad održavati u čast prvoga hrvatskog Grupa Major “Major Minor”, članovima “HFS Croa- Minor i njihov tima koji se natjecao u ligi ACT-a. Na- pjevač Robert tia” koji su uvijek spremni svojim ple- kon sporog uvoda u utakmicu koja se Špoljar i sovima uveličati klupske događaje, an- ovoga su puta održavala na novopostavljenoj umjetnoj opravdali titulu samblu “CFE Vukovar” i njihovoj rodbini travi Australskoga nacionalnog sveučili- najboljeg te prijateljima koji su došli iz dalekog šta, Croatia Deakin uspjela je pobijediti glazbenog Sydneya i svojom nazočnošću našu ‘Fe- sastava u rezultatom 3 : 1. hrvatskoj štu’ učinili posebnim događajem - rekao Nakon proglašenja pobjednika i uru- zajednici nam je blagajnik kluba Tom Džaja koji čenja kupa, svi su se vratili u Hrvatski Australije je zahvalio i svim vjernim sponzorima klub gdje je u 19 sati započela raspro- na nesebičnoj potpori. n dana zabava. Predsjednik kluba Ante Mrkonjić ENG When the members and leadership of the O’Connor Croatian Club of Canberra organised u uvodnom govoru je izrazio dobro- a grand Fešta three years ago to mark their 40th anniversary, they hoped this gathering of Croa- došlicu svim gostima te predao mikro- tians in the Australian capital would go on to become a traditional event. Those on hand for the fon potpredsjedniku Anti Nazoru koji latest reincarnation can attest that this has been the case.

41 MATICA svibanj/may 2011. Čileanac hrvatskih korijena Smiljan Radic, arhitekt svjetskog ugleda Magični realizam Smiljana Radica

“Moj djed je došao u Čile 1919. godine s Brača u Hrvatskoj. Vizija imigranta kreće se od osjećaja otuđenosti od okolnog svijeta do potrebe da se stvari gledaju s produktivnog stajališta… Na taj način ja još uvijek pokušavam sebe smatrati emigrantom”

Napisala: Vera Grimmer Arhitekt predmeta, situacije i sjećanja poprima Smiljan Radic novu dinamiku. Na taj način ja još uvi- vod u središnju izložbu jek pokušavam sebe smatrati emigran- jesenskoga venecijan- tom.” (Iz intervjua za časopis “Bomb”, br. skog Biennala, najvažni- 106, 2009.). U intervjuu za naš zagrebač- je arhitektonske smotre ki časopis “Oris” Smiljan je rekao: “Odu- na svijetu, čini skulptu- ševljava me način na koji su imigranti u ralni objekt arhitekta Smiljana Radica posljednjih sto godina prisvajali okoliš Ui njegove suradnice i supruge, kipari- u želji da stvore nešto za vlastite potre- ce Marcele Correa. Već sama ta činjeni- be. Htjeli su biti dio društva i usposta- ca govori o sadašnjoj i budućoj poziciji viti odnos sa svojim okolišem, no u isto toga čileanskog arhitekta hrvatskog po- vrijeme imali su memoriju, stare uspo- drijetla na svjetskoj arhitektonskoj sce- mene. Nisu mogli drukčije nego pomi- ni. Međunarodnu pažnju već su izazvali ješati stvari i stvoriti nešto novo.” predstavnici mlade čileanske arhitekture: Mathias Klotz, Alejandro Aravena, Između obronaka Andi i duo Pezo & von Ellrichshausen i Smi- Tihog oceana ljan Radic. Ovaj potomak doseljenika s Radiceva arhitektura događa se u sklopu otoka Brača rođen je u Santiagu 1965. uskoga obalnog pojasa između obrona- godine gdje je 1989. završio studij arhi- ka Andi i Tihog oceana, a riječ je uglav- tekture na Katoličkom sveučilištu, da bi stao je Honorary Fellow of American In- nom o manjim objektima obiteljskih studije nastavio na Istituto Universitario stitute of Arhitecture. kuća. Arhitekt preuzima samo onoliko di Architettura u Veneciji. Godine 2000. objekata koliko ih sam može potpuno dobio je nagradu za najboljega mladog ‘Pomiješati stvari i stvoriti kontrolirati. Važan mu je kvalitetan od- arhitekta Čilea koju dodjeljuje čileanska nešto novo’ nos s klijentom pri čemu pažljivo sluša udruga arhitekata. Slijede mnogobrojna Smiljan Radic više ne govori jezik svojih klijentove želje i potrebe kako bi se po- predavanja i izložbe u Meksiku, Argen- predaka, no čitav kompleks iseljeničke stigla maksimalna ugoda i zadovoljstvo tini, Španjolskoj, SAD-u, Norveškoj, Au- problematike predmet je njegova intere- stanovanjem. Ljudi mu se obraćaju jer striji i Hrvatskoj, a radove mu objavljuju sa: “Moj djed je došao u Čile 1919. godi- mogu biti sigurni da će biti potpuno pre- najvažniji svjetski arhitektonski časopisi. ne s Brača u Hrvatskoj. Vizija imigranta dan projektu, odnosno da će se realiza- Bio je gostujući profesor na teksaškom kreće se od osjećaja otuđenosti od okol- cijom projekta njihova svakidašnjica na sveučilištu te na uglednom američkom nog svijeta do potrebe da se stvari gleda- neočekivani način promijeniti. Harvard University, a 2008. godine po- ju s produktivnog stajališta: izrađivanje Na primjeru kuće Pite mogu se vrlo

Kuća Pite pruža najzačudniji pogled s javne površine

42 MATICA svibanj/may 2011. Kuća Pite

Kuća CR

dobro uočiti Radiceve projektantske me- kamene skulpture Marcele Correa. Kako ljepota. U vlastitoj kući zidovi najviše tode. Obitelj s odraslom djecom posje- bi objasnio svoju ideju arhitekt je zaista etaže i krov izvedeni su u nekoj vrsti ce- dovala je parcelu s krasnim vidicima na klijentima pokazivao slike ostataka hra- rade tako da se sve mijene vremena, sve pučinu Tihog oceana na obronku iznad mova u Delfima. oluje i kiše mogu neposredno doživjeti. morske obale, gdje su željeli izgradi- Smiljan Radic nalazi nadahnuće u ti kuću za odmor. Kako bi njegovi kli- Nematerijalna strana jednostavnim, ali i prolaznim pojava- jenti što više uživali u vrijednoj parceli, arhitekture ma – cirkuskom šatoru ili ugljenarskoj arhitekt je program razdijelio u dva di- Tu je Smiljan Radic primijenio jedan od kolibi. Važna mu je nematerijalna strana jela – glavnu kuću blizu prilazne ceste najvažnijih principa svoga rada – uvo- arhitekture – miris, zvuk ili dodir. Rad i depadansu za boravak djece ili gostiju đenje elemenata iz posve drugog vreme- Smiljana Radica nije moguće smjestiti na podnožju obronka. Među mnogo- na i prostora u vlastito djelo. Isti princip u neki arhitektonski smjer ili čak trend. brojnim neočekivanim doživlja- primijenio je i u slavnom restoranu Me- Riječ je o vrlo personalnom, pa i egzi- jima koje kuća Pite pruža naj- stizo u Santiagu. Kamene stijene – neka stencijalnom izričaju koji se ne otkriva začudniji je pogled na nju s vrsta menhira – podupiru stropove tako na prvi pogled budući da takva vrsta javne površine. Vidljiva je, nada element iz prirode uporabljen u inte- poetike zahtijeva i empatiju ime, tek popločena krovna te- rijeru daje dojam boravka na otvoreno- promatrača. n rasa na kojoj se izdižu kameni me. Izvanjsko unije- monoliti poput grčkih arheo- ti u unutrašnjost za loških ostataka. Zapravo su to Radica je tek prava

ENG Chilean architect of Croatian extraction Smiljan Radic has won awards for his work from his professional peers and the public at large and is passing his knowledge on to young en- gineers across South and North America. 43 MATICA svibanj/may 2011. Povijesne obljetnice Godina 1941. u hrvatskoj povijesti

Nakon sloma kraljevske Jugoslavije u Travanjskom ratu 1941. uspostavljena je Nezavisna Država Hrvatska, proglašena 10. travnja. Partizanski ustanak u Hrvatskoj počeo je 22. lipnja u okolici Siska, tj. na dan napada Njemačke na Sovjetski Savez

Piše: Željko Holjevac va Hrvatska.” Ustaški pokret nastao je između dvaju svjet- oslije doseljenja skih ratova kao emigrantska u današnju do- organizacija koja se pod ta- movinu Hrvati lijanskom zaštitom borila za su osnovali prve hrvatsku neovisnost. Svoje us- kneževine, koje su luge talijanski fašisti napla- u doba kralja Tomislava u 10. tili su već 18. svibnja 1941. Pstoljeću sjedinjene u kraljev- tako što su dobivenim Rim- stvo na prostoru od Drave do skim ugovorima pripojili dio Jadrana. Samostalno kraljev- Dalmacije i većinu otoka. Svu stvo 1102. ušlo je u državnu vlast u NDH preuzeli su usta- zajednicu s Ugarskom, a 1527. še s Pavelićem na čelu. Stra- u sklop Habsburške Monar- nački život i parlamentarna hije, ne računajući krajeve djelatnost nisu bili dopušte- koje su prigrabili Osmanli- ni. Početkom 1942. sazvan je je (Turska Hrvatska) i Mle- Hrvatski državni sabor, ali sa- čani (Dalmacija i Istra s ve- borske zastupnike odabrao je ćinom otoka) te samostalnu sam Pavelić. Dubrovačku Republiku. Po- Nezavisna Država Hrvat- slije oslobođenja Slavonije i ska nije bila neovisna, budući još nekih krajeva od Tura- da je njezin teritorij bio pod ka 1699. i nestanka Mletač- okupacijom njemačke i tali- ke Republike 1797. hrvatski janske vojske, a ustaška vlast teritorij okupljen je, u obliku u svakom pogledu ovisila je o današnje potkove, prvi put Hitleru i Mussoliniju. Ustaše poslije srednjega vijeka u jed- su organizirali domobranske noj državi – Habsburškoj Mo- Hrvatski narod o proglašenju NDH i druge vojne postrojbe, izda- narhiji, preustrojenoj 1867. u vali hrvatski novac – kunu, a Austro-Ugarsku, ali je ostao podijeljen sljedećim riječima: “Hrvatski narode! provodili su i druge mjere koje su ima- na povijesne pokrajine: Dalmaciju, Hr- Božja providnost i volja našeg saveznika, le naglašen nacionalni predznak. Uspo- vatsku i Slavoniju. Kad se Austro-Ugar- te mukotrpna višestoljetna borba hrvat- stava NDH značila je afirmaciju hrvatska na kraju Prvoga svjetskog rata 1918. skog naroda i velika požrtvovnost našeg ske državnosti, koja je bila potisnuta u raspala, hrvatske zemlje ušle su Kralje- poglavnika dr. Ante Pavelića, te ustaškog doba jugoslavenske monarhije, ali ona vinu Srba, Hrvata i Slovenaca, preime- pokreta u zemlji i inozemstvu, odredi- nije riješila hrvatsko pitanje niti je u njoj novanu 1929. u Kraljevinu Jugoslaviju, li su da danas pred dan uskrsnuća Bož- bilo slobode. Svoju politiku nacionalne osim Istre koja je pripala Italiji. jeg sina uskrsne i naša Nezavisna Drža- i rasne isključivosti ustaše su provodili nasiljem i nesnošljivošću Ustaški pokret i NDH nad civilnim stanovništvom. Nakon sloma kraljevske Ju- Progonili su Srbe, Židove i goslavije u Travanjskom ratu Rome, a okrutni su bili i pre- 1941. uspostavljena je Nezavi- ma Hrvatima koji se nisu sla- sna Država Hrvatska (NDH). Hrvatska zastava sa Zastava Nezavisne gali s njihovom vladavinom. Proglašena je 10. travnja 1941. socijalističkim obilježjima Države Hrvatske Po uzoru na njemačke naci- 44 MATICA svibanj/may 2011. NDH 1941. godine sudjelovali pripadnici svih Jasenovac slojeva hrvatskog društva i pripadnici svih naroda koji su živjeli u Hrvatskoj. Sisački odred bio je prva partizanska postrojba u Europi. Kasni- je su se pojavile partizanske brigade i divizije, a područ- je NDH pretvorilo se u ža- rište partizanskog pokreta. Nakon što je potkraj 1942. u Bihaću osnovan AVNOJ (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije), u lipnju 1943. osnovan je u Otočcu i na Plitvicama ZAV- ste osnivali su sabirne i radne logore, za- NOH (Zemaljsko antifašističko vijeće na- pravo logore smrti u kojima su počini- rodnog oslobođenja Hrvatske). Odmah li mnoge zločine. Najpoznatiji i najveći poslije kapitulacije Italije u rujnu 1943. ustaški logor bio je u Jasenovcu. donesena je odluka o priključenju Istre, Ustaški teror poslužio je kao povod Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih kra- za partizanski ustanak u okolici Siska i jeva Hrvatskoj. Nakon što je na drugom na Privremena vlada DFJ, u Splitu je sa- srpsku pobunu u Srbu i Drvaru, a razma- zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu 29. i 30. stu- stavljena prva Narodna vlada Hrvatske, hao se i četnički teror u Hrvatskoj i Bo- denoga 1943. donesena odluka o izgrad- a ZAVNOH je prerastao u Narodni sa- sni i Hercegovini, koja se također nalazila nji nove Jugoslavije kao savezne države, bor Hrvatske. Federalna Država Hrvat- u sastavu NDH. Zagrebački nadbiskup hrvatski partizani pod vodstvom An- ska preimenovana je poslije rata u Na- Alojzije Stepinac podupirao je hrvatsku drije Hebranga utemeljili su na trećem rodnu (poslije Socijalističku) Republiku državnu samostalnost, ali je osuđivao zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom 8. Hrvatsku, koja se nalazila u sastavu Fe- ustašku politiku nasilja i rasne derativne Narodne Republike nesnošljivosti. Pokušaj spaša- (poslije Socijalističke Federa- vanja NDH potkraj rata pove- tivne Republike) Jugoslavije. zivanjem nekih ustaških duž- Iako komunisti nisu trpjeli nosnika s vodstvom Hrvatske političke protivnike, a partiza- seljačke stranke i planiranjem ni također nisu prezali od zlo- prijelaza na stranu budućih čina, hrvatski antifašizam osi- sila pobjednica pod pretpo- gurao je federalnu državnost stavkom savezničkog iskrca- Hrvatske u drugoj Jugoslaviji vanja na Jadranu nije uspio. i afirmirao ideju slobode, koje Zapadni saveznici iskrcali su nije bilo u NDH. Međutim, ta se u lipnju 1944. u Norman- NDH: Novčanica od 5.000 kuna je sloboda poslije zaogrnuta diji, a Pavelić je ostao vjeran polustoljetnim komunistič- Hitlerovoj Njemačkoj koja je izgubila rat. i 9. svibnja 1944. Federalnu Državu Hr- kim jednoumljem pa se u socijalističkoj NDH je propala u svibnju 1945., mnogi vatsku, koja je ušla u sastav Demokrat- Jugoslaviji nije mogla razviti. Domovi- pripadnici poraženih snaga nastradali su ske Federativne Jugoslavije. na i sloboda susrest će se tek početkom na Bleiburgu i “križnom putu”, a Hrvat- 1990-ih godina, kada će doći do raspada ska je završila u drugoj Jugoslaviji u ko- 50 godina kasnije socijalističke Jugoslavije i stvaranja sa- joj su na valu antifašističke borbe došli Poslije sporazuma Tita i predsjednika mostalne i neovisne Republike Hrvatske na vlast Titovi komunisti. kraljevske vlade Šubašića na Visu o za- u Domovinskom ratu. Tada je i hrvat- jedničkoj vladi, partizanske postrojbe iz sko pitanje, toliko aktualno u 20. stolje- Antifašistički partizanski Hrvatske i Bosne osvojile su i amnestira- ću, napokon riješeno na jedini mogući pokret le pročetničku Srbiju, a pri oslobođenju način - nasuprot desnom i lijevom to- Partizanski ustanak u Hrvatskoj počeo Beograda u listopadu 1944. važnu ulo- talitarizmu te povijesnim iskustvima iz je 22. lipnja 1941. u okolici Siska, tj. na gu odigrala je Crvena armija. Nakon što 1941., utemeljenjem neovisne i demo- dan napada Njemačke na Sovjetski Sa- je u Beogradu početkom 1945. osnova- kratske nacionalne države. n vez. Otprilike mjesec dana kasnije izbi- la je srpska pobuna u Srbu i Drvaru. Na ENG The Independent State of Croatia was established following the downfall of the Kingdom čelo antifašističkoga partizanskog pokre- of Yugoslavia in the April war of 1941. The partisan uprising in Croatia began in June of that ta stavili su se komunisti, ali su u njemu same year in the Sisak area. 45 MATICA svibanj/may 2011. Hrvatsko-njemačka spisateljica Marica Bodrožić nastavlja uspješnu karijeru Korijeni u Dalmatinskoj zagori, dom u Berlinu

“Posebno me zanima pisati o ljubavi, prirodi i dubokim osjećajima naše egzistencije”, odgovara Bodrožić i dodaje da s čitateljima u svojoj poeziji želi podijeliti “iskustva koja dolaze iz takvih dubina unutarnjih svjetova, a koja se samo u jeziku mogu pronaći”

Tekst: Marina Martinović Dobitnica je mnogobrojnih nagra- Marica Bodrožić je trenutno vrlo popularna da, između ostalog i ovogodišnje (2011.) rve godine svoga života da- spisateljica u Njemačkoj nagrade Kneževine Lihtenštajn za knji- nas 37-godišnja Marica Bo- ževnost (Liechtenstein-Preis). Njezine drožić provela je kod bake i knjige njemački kritičari često pozitivno djeda u selu Svibu u Dalma- ocjenjuju. “Riječi ‘srce’ i ‘duša’ su temelji tinskoj zagori. Roditelji su joj njezina literarnog rječnika”, piše u ko- u to vrijeme bili gastarbajteri u Njemač- mentaru TV-programa za kulturu ‘3sat’. Pkoj pa tako i nije trebalo dugo da i Ma- I odista, iako u svoju poeziju, priče rica ode u tu tada stranu zemlju u kojoj i eseje unosi svakidašnjicu bivše Jugo- se govorio jezik koji nije razumjela. No, slavije, likove s tih područja i dalmatin- došavši u Njemačku, već u osnovnoj školi ski humor, nju ne zanimaju političke ili brzo se rodila ljubav prema njemačkome povijesne konotacije područja s kojega jeziku. Poslije se odlučila pisati upravo na dolazi. “Više me zanima pisati o ljubavi, tom jeziku jer, kako ističe, i nema drugog prirodi i dubokim osjećajima naše egzi- izbora. To što piše na njemačkom, kaže, stencije. Mislim da je jako važno ispriča- ne znači da ne voli svoje korijene i svoj ti priče i time dodirnuti ljude”, odgovara prvi jezik, nego naglašava kako misli da Bodrožić i dodaje da s čitateljima u svojoj “svaki pisac ima svoj određeni jezik i da poeziji želi podijeliti “iskustva koja dola- na tom jeziku mora biti pisac, odnosno ze iz takvih dubina unutarnjih svjetova, to može biti”. Za hrvatski jezik ističe da a koja se samo u jeziku mogu pronaći”. je to jako lijepi jezik i da se voli izraža- Prva njezina knjiga koja je privu- vati njime privatno, ali da nije spisate- kla pozornost je zbirka priča “Tito ist ljica na tome jeziku. tot” (Tito je mrtav), 2002. To je ujedno Možda je upravo i zbog tog razloga, bilo i djelo u kojemu je Marica Bodro- kako bi se održao kontakt s hrvatskim žić njemačkome čitateljstvu iz perspek- jezikom, odlučila postati i ostati aktivna tive djeteta predstavila to vrijeme počet- u prevođenju. Marica Bodrožić, uz pisa- kom osamdesetih i okruženje jednoga nje vlastitih knjiga, prevodi djela mladih maloga dalmatinskog sela. Autobiograf- autora s hrvatskoga govornog područja ske note unosila je i u ostale knjige koje na njemački jer tako, ističe, ostaje u kon- su uslijedile. U svojoj novoj knjizi “Das taktu s domovinom i onim područjem Gedächtnis der Libellen” (Sjećanje vre- gdje su joj korijeni. Studirala je kultu- tenaca) Marica Bodrožić bavi se onom ralnu antropologiju, psihoanalizu i sla- tematikom koja joj čini najveće zado- vistiku u Frankfurtu na Majni, ali je Ber- voljstvo, a to je ljubav. lin definitivno grad u kojem rado živi i O trenutačnoj popularnosti govo- u kojem se osjeća doma. “Ne bih mogla ri da je to ne zanima i da je čak živcira. živjeti negdje drugdje jer mi se taj Berlin “Ako bi se mene pitalo, u biti ne bih vo- sviđa zbog kozmopolitskog života, zbog ljela pokazati ni lice, niti glas, samo bih ljudi koji odlaze i dolaze, zbog svega što voljela pisati i ostati doma da radim na taj grad čini i mijenja”, objašnjava ona. svojim knjigama i da se ne pokazujem.” n Marica Bodrožić u njemačkome glav- nom gradu danas živi i radi kao slobod- ENG Berlin-based Croatian writer Marica Bodrožić, who writes in German, has received numer- na spisateljica. ous awards, including the 2011 Liechtenstein-Preis awarded by the Principality of Lichtenstein. 46 MATICA svibanj/may 2011. Zanimljivost iz Generalnog konzulata RH u Melbourneu Po hrvatsko državljanstvo putovali 1.300 kilometara

Tri sestre iz Port Lincolna i njihovo sedmero djece došli su u Generalni konzulat RH u Melbourneu kako bi podnijeli zahtjev za hrvatsko državljanstvo na koje imaju pravo po svom ocu Ivanu Ševelji, koji je u Australiju došao davne 1949. godine s otoka Šipana

Generalni konzul s jeg djeda Ivana. Nakon obavljanja svih veselim društvom iz Port Lincolna formalnosti, goste iz Portlanda u svojem uredu primio je generalni konzul Antun Babić i s njima se zadržao u kraćem raz- govoru o obiteljskom stablu, razlozima za podnošenje zahtjeva za hrvatsko dr- žavljanstvo itd. Posebno je bio zanimljiv odgovor nekoliko djece kako ne isklju- čuju mogućnost da će se možda jednog dana doseliti u domovinu svojeg djeda. Tijekom razgovora dogovoreno je kako će im, nakon što stignu rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo, generalni konzul Babić osobno u Port Lin- colnu uručiti ta rješenja. A majke su od- govorile kako će tom prigodom obitelj prirediti posebnu proslavu i veselje zbog primitka u hrvatsko državljanstvo. Mož- da bi primjer triju sestara i njihove djece u Port Lincolnu mogle slijediti i druge hrvatske obitelji koje žive u Melbourneu Napisao: Antun Babić Ševelji, koji je u Australiju došao davne i okolici i ne trebaju putovati više od ti- 1949. godine s otoka Šipana. Inače, Ivan suću kilometara da bi došle do General- ponedjeljak 18. travnja Ševelja podrijetlom je s otoka Hvara. Po nog konzulata? 2011. godine, nakon teš- zanimanju strojobravar, Ivan Ševelja nije U zaključku treba istaknuti da tamo kog vikenda zbog nepra- se, za razliku od ostalih Hrvata u Port gdje ima volje i ljubavi ne postoji pre- vedne osude hrvatskih Lincolnu, bavio ribarstvom, nego odr- preka da se ostvari ono što čovjek želi. generala, ozračje u Ge- žavanjem i popravljanjem brodova i ra- Za djelatnike Generalnog konzulata u neralnom konzulatu Republike Hrvat- znih ribarskih alata. Melbourneu bio je to dan koji je još je- skeU u Melbourneu bilo je ponovno živo Pojedinačno ispunjavanje potrebnih danput potvrdio postojanje nepresušne i puno optimizma. Rano ujutro, nakon obrazaca potrajalo je više od dva sata, ljubavi i potencijala koji za Hrvatsku po- dugog puta od preko tisuću i tristo ki- ali to nije promijenilo silnu radost i uz- stoji među hrvatskim iseljenicima u Au- lometara, u Generalni konzulat stiglo buđenje velike obitelji iz Port Lincolna straliji. Tri sestre iz Port Lincolna i nji- je veselo društvo iz Port Lincolna, koje što mogu konačno podnijeti zahtjev za hova djeca također su pokazali zašto su su činile tri sestre hrvatskog podrijetla, hrvatsko državljanstvo. I majke i djeca Hrvatska i hrvatski narod neuništivi. I Angela Sevel Thorley, Martina Nelligan silno su se veselili što će uskoro imati i u najtežim trenucima Hrvati ne pada- i Suzan Millard i njihovo sedmero dje- hrvatsko državljanstvo. ju u očaj, nego s velikom vjerom u bo- ce. Svi su došli, majke i djeca, predati za- Sve tri sestre bile su u posjetu Hrvat- lju budućnost nastavljaju voljeti i bra- htjev za hrvatsko državljanstvo, nakon skoj, a najstarija od djece, Kate Nelligan, niti svoje. n što su pribavili sve potrebne dokumente. uskoro će prvi put vidjeti domovinu svo- Sve tri sestre i njihova djeca rođeni su u Port Lincolnu i mjestima u blizini ENG Three sisters from Port Lincoln and their seven children visited the Croatian General Consu- Port Lincolna, a pravo na hrvatsko dr- late in Melbourne to submit requests for Croatian citizenship, to which they are entitled by de- žavljanstvo imaju po ocu tj. djedu Ivanu scent from their father Ivan Ševelja, who came to Australia from the island of Šipan back in 1949. 47 MATICA svibanj/may 2011. Hrvati u Federaciji BiH: Zapadnohercegovačka županija Posušje, Grude, Ljubuški, Široki Brijeg…

Ono što veseli je činjenica da unatoč ratu i stradanjima, kao i iseljavanju, broj stanovnika županije od posljednjeg popisa 1991. godine (72.984) ipak raste

Grude (iz fotomonografije ličkih župa), ova županija ima 81.523 Hercegovina - zemlja svjetlosti) stanovnika po čemu je osma župani- ja Federacije BiH sa samo 3,5 posto od ukupnog broja stanovnika. Gustoća naseljenosti je 59,8 stanovnika na četvorni kilometar prema čemu je također osma među županijama (kantonima) Federa- cije BiH. Od ukupnog broja stanovnika Hrvata je čak 98,8 posto. Ono što veseli je činjenica da unatoč ratu i stradanjima, kao i iseljavanju, broj stanovnika od posljednjeg popisa 1991. godine (72.984) ipak raste. Porast je blizu devet posto, a to je i jamstvo gospodarskog i ukupnog prosperiteta ove županije. Ipak, gleda- jući osnovne elemente regionalnog razvoja i strukturu naseljenosti odnosno središta, očita je nelogičnost ove župa- nije koja se ne nalazi u županiji zajedno s Mostarom, najvećim regionalnim sre-

Široki Brijeg

Piše: Zvonko Ranogajec presijeca Imotsko i Vrgoračko polje u kršu, dok je na sjeveru granica ove žu- apadnohercegovačka župa- panije na planini Zavelim (1.347 m n.v.) nija jedna je od deset župa- i Oštrec (1.304 m n.v.) i zapadnom dije- nija u Federaciji BiH i žu- lu Čvrsnice. To je i granica prema Her- panija s najvećim udjelom cegbosanskoj županiji. I ova je župani- Hrvata u ukupnom broju ja, kao i ostale, formirana 1996. godine stanovnika. Županija se nalazi u jugo- nakon Daytonskog sporazuma kojim je Zzapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, završio rat u Bosni i Hercegovini. a naziv je dobila prema povijesnoj regiji Hercegovini i to njezinu zapadnom dije- Krševiti karakter prostora lu u kome ova županija kompletno par- Prema površini od 1.362 četvorna kilo- ticipira. Na istoku Zapadnohercegovač- metra ova županija je sedma među žu- ka županija graniči reljefnim pobrđima s panijama Federacije BiH i zauzima 5,2 desne obale rijeke Neretve s Hercegovač- posto površine. Prema dostupnim po- ko-neretvanskom županijom. Na zapadu dacima koji su temeljeni na relevantnim i jugu ova županija graniči s Republikom pretpostavkama (broj učenika upisanih Hrvatskom i to crtom koja neprirodno u školu, matični uredi, podaci iz kato- 48 MATICA svibanj/may 2011. U heregovačkom kršu, na području općine Ljubuški nalaze se vodopadi Kravice

Trg Kralja Tomislava u Ljubuškom dištem ovog dijela Federacije BiH odno- suškog polja ili blata. Južnije se prelazi kraj istoimenog naselja u općini Čitluk sno Hercegovine, već je političko sredi- u jugoistočni dio Imotskog polja na po- u Hercegovačko-neretvanskoj župani- šte Široki Brijeg. dručju općine Grude, koji se naziva i Be- ji ulijeva u Neretvu. Konačno, u općini kijsko polje. Tim najplodnijim dijelom Široki Brijeg protječe ponornica Lištica Vrljika, Tihaljina, Trebižat Zapadnohercegovačke županije prolaze koja na istočnom rubu polja u kršu Mo- Sjeverni dio županije veće je nadmor- vodotoci nadzemnim i podzemnim to- starskog blata ponire i kasnije izvire kao ske visine u općini Posušje s oštrijom kom. Nakon što iz Hrvatske dođu Vrljika Jasenica te se ulijeva u Neretvu. Za kr- klimom i manje plodnim površinama. i Matica, one kraj Drinovaca poniru te ševitu Hercegovinu do 300 metara n.v. Toponim asocira na krševiti karakter ponovno izviru pod imenom Tihaljina. koja se nalazi bliže susjednom Medite- prostora i nedostatak jačih nadzemnih Na prostoru najjužnije općine Ljubuški ranu i koja ima sredozemna klimatska tokova, a plodnije je područje oko Po- Tihaljina dobiva naziv Trebižat koji se obilježja koristi se naziv Humina, dok se

Ljubuški Spomenik Fra Grgi Martiću u Posušju

49 MATICA svibanj/may 2011. Nekada su mještani na poljima Hrvatsko kulturno-umjetničko kod Čitluka i Posušja uzgajali društvo “Fra Petar Bakula”, Posušje duhan

krševita unutrašnjost veće nadmorske vi- Akademija likovnih va. Za vrijeme komunističke vlasti od sine i s kontinentalnim klimatskim obi- umjetnosti 1952. godine pa do dolaska demokraci- lježjima naziva Rudina. Županiju čine četiri općine: Posušje, Gru- je naziv mjesta bio je po rijeci - Lištici. U vegetaciji prevladavaju zimzelene de, Ljubuški i Široki Brijeg. Posušje je op- Obrazovanje i kultura vezani su uz fra- vrste na prostoru općina Gruda, Ljubuš- ćinsko središte u sjevernom dijelu župa- njevce, od franjevačke gimnazije preko kog i Širokog Brijega, dok je do prošlog nije s preko 4.000 stanovnika, dok cijela galerije, glazbene škole pa do Akademije stoljeća značajna kultura bio i herce- općina ima 15.500 stanovnika. Park pri- likovnih umjetnosti koja djeluje u sklopu govački duhan odnosno poznata sorta rode Blidinje nalazi se dijelom u ovoj Sveučilišta Mostar. U gradu je i sjedište “škija”. Danas je njegova proizvodnja za- općini, kao i atraktivni kanjon Ričine. poznate mesne industrije Lijanović. n nemariva, no duhan je više stoljeća bio Grude južno od Posušja imaju 3.500 sta- značajan izvor egzistencije, ali i uzrok su- novnika, a cijela općina 14.000. Nekad je koba raznih režima koji su vladali Her- to bio duhanski kraj iz koga potječe veliki cegovinom. Danas su glavne komerci- hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić, a jalne kulture vinova loza i to poznate danas su značajni manji obrti i poljopri- sorte žilavka i blatina, kao i voćarstvo. vreda. Ljubuški na lijevoj obali Trebižata, Zbog sredozemne klime rane su sorte na krajnjem jugu Zapadnohercegovačke trešanja i višanja, kao i breskvi i mareli- županije, ima oko 25.000 stanovnika, a ca. U tržišnom smislu sve je veći značaj samo središte oko 5.000. Blizu Ljubuš- povrtlarstva vezanog uz navodnjavanje kog nalazi se samostan Humac koji čuva ili uzgoj u plastenicima, po čemu su obje Humsku ploču, stari dokument glagolj- hercegovačke županije najznačajnije u ske pismenosti ovog naroda. Bosni i Hercegovini. Zbog aromatičnih Glavno političko središte Zapadno- biljaka kadulje i vriska te šipka, značaj- hercegovačke županije je Široki Brijeg na je proizvodnja meda i sve moderni- koji ima nešto više od 5.000 stanovni- je pčelarstvo. ka i čitava općina oko 27.000, po čemu je najbrojnija općina u županiji. U gradu se nalazi sjedište županijske vlade i nekoliko ministarstava. Razvoj Širokog Brijega počinje gradnjom franjevačkog samostana 1846. godine kada počinje demografski, duhovni i gospodarski ra- Tihaljina, rijeka s pet zvoj, čime se pusti prostor nakon turskih imena, ulijeva se u Neretvu kao Trebižat osvajanja Hercegovine ponovno naselja-

Humačka ploča spada među najstarije spomenike pismenosti u BiH, a pisana je na ENG Western Herzegovina County is one of ten counties in the Federation of Bosnia-Herzegovi- hrvatskom jeziku starohrvatskom ćirilicom s na, and the county with the highest percentage of Croatians in the overall population. The coun- uporabom pet slova na glagoljici ty is situated in southwestern Bosnia-Herzegovina. 50 MATICA svibanj/may 2011. Stoljeće i pol Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Veliki jubilej najznačajnije znanstvene i kulturne ustanove

Uloga Akademije je promicati najviše vrijednosti društva nadilazeći dnevnu ideologiju i pristranost, što joj osigurava mogućnost nezavisnog rada, rekao je predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić na svečanoj proslavi 150. godišnjice u HNK

Napisala: Vesna Kukavica Palača HAZU-a rvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najznačajnija je znanstvena i kulturna usta- nova u Hrvatskoj, čijim se rođendanom smatra 29. travnja 1861. HU Zagrebu je toga dana prije 150 godina svestrani đakovačko-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer ondašnjem Hr- vatskome saboru uputio zahtjev vezan uz osnivanje Akademije, uz prethodno uručenje zakladnoga lista na 50.000 fo- rinti banu Josipu Šokčeviću. Sabor je na Strossmayerov prijedlog istoga dana iza- brao odbor koji će izraditi statut Akade- mije, s jasnim određenjem njezine svrhe. No, zbog protivljenja bečkih političkih krugova, car Austro-Ugarske Franjo Josip tek je nakon pet godina odobrio pravila o Akademiji. Dana 4. ožujka 1866. usta- nova je pokrenuta pod imenom Jugosla- venska akademija znanosti i umjetnosti jer se trebala baviti kulturom svih južno- slavenskih naroda. Uspostavom neovisne Republike Hrvatske u posljednjem deset- va mogućnost nezavisnog rada, rekao je sti, danas ima dvadesetak znanstvenoi- ljeću 20. stoljeća posebnim Zakonom o predsjednik HAZU-a akademik Zvonko straživačkih i umjetničkih jedinica di- Akademiji Sabor ju je preimenovao 26. Kusić na svečanoj proslavi 150. godišnji- ljem Hrvatske s bogatom nakladničkom lipnja 1991. u Hrvatsku akademiju zna- ce u HNK, koja je održana pod visokim djelatnošću. Godišnje priređuje oko 40 nosti i umjetnosti, čime je zakonski po- pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora. znanstvenih skupova i simpozija, te 30- tvrđena činjenica njezina cjelokupnoga - Od Akademije i cijele znanstvene i ak predavanja istaknutih inozemnih i do- kontinuiranoga dotadašnjeg djelovanja sveučilišne zajednice u Hrvatskoj očeku- maćih znanstvenika i umjetnika. od Austro-Ugarske, preko prve i dru- jemo da pridonesu hrvatskome društvu Izdavačka djelatnost Akademije za- ge Jugoslavije do samostalne Republike kao društvu znanja - istaknuo je pred- početa je još u 19. stoljeću kada je 1867. Hrvatske, koja joj je rođendanski jubilej sjednik Republike dr. Ivo Josipović koji godine objavljen prvi svezak znanstve- proslavila u Hrvatskome narodnom ka- je Akademiji predao Hrvatsku državnu nog časopisa Rad, najstarijega znanstve- zalištu u Zagrebu, u nazočnosti ugled- nagradu za zasluge i postignuća u pro- nog časopisa u Hrvatskoj kojemu je do nika iz javnoga života 29. travnja 2011. micanju znanosti i gospodarstva u Re- ove jubilarne godine izašlo 508 svezaka. publici Hrvatskoj. U stotinjak otvorenih nakladničkih ni- Svečana proslava u HNK HAZU, najstarija akademija na ju- zova i časopisa do čitatelja godišnje sti- Uloga Akademije je promicati najviše goistoku Europe, kojoj je glavna zadaća že oko 100 Akademijinih naslova. Od vrijednosti društva nadilazeći dnevnu proučavanje jezika i kulture hrvatskoga osnutka do danas Akademija je objavi- ideologiju i pristranost, što joj osigura- naroda te promicanje svih grana znano- la više od 4.600 svezaka knjiga, časopisa, 51 MATICA svibanj/may 2011. Bogata izdavačka djelatnost HAZU-a rječnika, likovnih monografija i izložbe- nih kataloga. Devedesetih godina 20. sto- ljeća Akademija je pokrenula jedinstven nakladnički projekt Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, koji u pet svezaka donosi sintezu svekolike hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti te njihovu neodvojivu povezanost s istovjet- nim europskim i svjetskim tijekovima. Projekt se nametnuo kao jedan od naj- važnijih u povijesti HAZU-a, a svrha mu je svijetu, napose Europi, dati objektiv- ni znanstveni uvid u hrvatsku povijest, znanost i kulturu. Pokretač i prvi glavni urednik edicije koja će, osim na hrvatskom, biti objavljena i na engleskom jeziku, bio je poznati muzikolog i kul- turolog akademik Ivan Supičić, a danas ga uređuje akademik Mislav Ježić u par- tnerstvu sa Školskom knjigom.

Mnogobrojni uglednici iz što su Ivo Baća, Nenad Ban, Nikola Ben- skovar, Hrvoje Lorković, Stjepan Marče- dijaspore čić, Nenad Bićanić, Joseph T. Bombelles, lja, Josip Matešić, Egon Matijević, Luka Akademija je u početku svojega posto- Predrag Cvitanović, Matko Čikeš, Mir- Milas, Miroslav Radman, Paško Ra- janja imala 16 članova, a danas u osam jan Damaška, Ivan Damjanov, Danijel kić, Karl Dragutin Rakoš, Milan Ran- razreda ima 138 redovitih članova te 91 Denegri, László Forró, Vatroslav Gru- dić, Zdenko Rengel, Joseph Schlessin- suradnika. Akademija ima i 137 dopisnih bišić, Milan Horvat, Hedviga Hricak, ger, Ante Sekulić, Branko Souček, Marko članova među kojima su, uz inozemne Zvonimir Janko, Nikola Jović, Mirjana Turina, Krešimir Veselić, Mladen Vranić članove, mnogobrojni ugledni hrvatski Jović-Randić, i Stanimir Vuk-Pavlović. znanstvenici i umjetnici iz dijaspore, čiji Milko Kelemen, Zvonimir Krajcer, Prvi Akademijin predsjednik bio je je znanstveni prinos ugrađen u civiliza- Stjepan Krasić, Franjo Krmpotić, Kreši- ugledni povjesničar Franjo Rački, a od cijske dosege na globalnoj razini – kao mir Krnjević, Stanko Lasić, Branko Le- 1. siječnja 2011. predsjednik je onkolog Zvonko Kusić. Redoviti je profesor on- Violina Zbirka slika kologije i nuklearne medicine na Medi- Guarnerija Maksimilijana Vanke del Gesua, cinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. dar američke Novi predsjednik, iznoseći svoj program milijunašice, djelovanja Akademije, ističe prijeko po- udovice slavnoga trebne reforme. Vjerujemo da apsur- violinista Zlatka da poput onih vezanih uz neprihvaća- Balokovića nje u Akademijino članstvo vrhunskih hrvatskih znanstvenika iz svijeta poput Ivana Đikića i Miroslava Radmana više neće biti. Uza znanstveno-istraživačke jedini- ce, u Akademijinu sastavu je Strossmaye- rova galerija starih majstora koja posjeduje reprezentativnu umjetničku zbirku europskoga slikarstva od kraja 14. do početka 20. stoljeća (osnovana također biskupovom darovnicom davne 1884.), Kabinet grafike,A rhiv te iznimno vrijedna Knjižnica.

Akademija u digitalnoj eri Akademijina Knjižnica je inicirala Digi- talnu zbirku svekolike građe – koju mo- žete pretraživati u vašim domovima odnosno gdje god dopire Internet. Riječ je 52 MATICA svibanj/may 2011. o jedinstvenome digitalnom repozitoriju koji na jednome mrežnom mjestu predstavlja Akademijine znanstvene i umjet- ničke zbirke, knjižnu i arhivsku građu te im omogućuje slobodan mrežni pristup. Upraviteljica Knjižnice Vedrana Juričić rekla je da se portal Akademijine Digi- talizirane zbirke od prije godinu dana nalazi na mrežnim stranicama (http:// hazu.arhivpro.hr), gdje se već može naći više od 220.000 različitih digitaliziranih dokumenata. Impresivna je funkcional- nost i perspektivnost razvoja toga naj- većeg portala u Hrvatskoj, čije je pre- traživanje nezaboravna avantura u stilu Googlea i to s mogućnošću da u tekstu označava traženi pojam uz pomoć sil- Predsjednik RH Ivo Josipović uručuje verlight tehnologije. predsjedniku HAZU-a Zvonku Kusiću, Hrvatsku državnu nagradu za zasluge i postignuća u Zanimljivo je i to što se stari i rijet- promicanju znanosti i gospodarstva u RH ki primjerci Akademijinih izdanja te vrijedne knjige i časopisi koji su dio hrvatske baštine mogu povećavati i smanjivati Marulića, Fausta Vrančića, Matije Vla- drži i niz starih i rijetkih naslova, objav- prema želji korisnika. čića Ilirika, Petra Zrinskog, Pavla Ritte- ljenih tijekom 19. i 20. stoljeća, donese- Knjižnica HAZU-a djeluje pune 144 ra Vitezovića, Ivana Lucića i dr. Ukrat- na je odluka da se ona obradi i sačuva godine i predstavlja jednu od najbogati- ko, bogata Zbirka starih i rijetkih knjiga na okupu u posebnoj zbirci. jih općeznanstvenih knjižnica u Hrvat- Akademijine knjižnice sadrži 4.700 sve- skoj. Knjižnica posjeduje oko 400.000 zaka, koji datiraju iz vremena s početka Vrijedne donacije iz svezaka građe, među kojom se ističe po- 16. stoljeća pa sve do sredine 19. stolje- inozemstva seban odjel starih i rijetkih knjiga koje ća. Osobit raritet je prvo izdanje Planina Poput filologa Benčića i umjetnici svjet- se čuvaju u trezoru. Među ostalim rari- Petra Zoranića iz 1569. godine, koje je za skoga glasa darivali su vrijedna djela tetima tu se čuvaju i prva izdanja djela sada jedini poznati sačuvani primjerak. Akademiji i hrvatskome narodu od nje- Hanibala Lucića, Marina Držića, Marka Uglavnom, Knjižnica se postupno pre- zina osnutka. Ovdje izdvajamo tek poje- tvara u suvremeni informacijsko-referen- dine višemilijunske iseljeničke donacije Arhiv HAZU-a tni centar zadužen za posredovanje svih slika, skulptura, vrijednih predmeta, knji- vrsta informacija o Akademiji i njezinim ga te dragocjenosti raznih vrsta. Najve- izdanjima. Knjižnica je članica Udruže- će takve donacije zabilježene su u dru- nja europskih znanstvenih knjižnica LI- goj polovici 20. stoljeća. Dragulj glazbene BER (Association of European Research baštine iz radionice majstora Guarnerija Libraries - Ligue des Bibliothèques Eu- del Gesua, tzv. kraljevska violina pristi- ropéennes de Recherche). gla je u sef Hrvatske akademije znanosti Spomenimo i to da se tri značajne i umjetnosti 1968. darovnicom američke donacije čuvaju u Knjižnici kao poseb- milijunašice, udovice slavnoga violinista ne zbirke: Spomenička zbirka najvećega Zlatka Balokovića (1895. - 1965.), koji se svjetskog povjesničara medicine i zna- u SAD odselio 1924. Stručnjaci su pro- nosti s pariške adrese Mirka Dražena cijenili da je ta violina najbolje glazbalo Grmeka Povijest znanosti slavenskih na- koje je ikad majstor Guarneri napravio. roda; Spomenička zbirka povjesničarke Stoji uz bok violini iz talijanske Genove Nade Klaić i Zbirka gradišćanskohrvat- kojom se služio Paganini. Vrijednost joj ske književne baštine. Gradišćanskohr- se procjenjuje na osam milijuna eura. vatske knjige dospjele su u Akademiju Margaret Sttetin iz SAD-a poklonila tijekom 2001. i 2002. zahvaljujući do- je Akademiji 1964. zbirku slika svojega pisnom članu prof. dr. Nikoli Benčiću, supruga Maksimilijana Vanke, velikana jednom od najboljih poznavatelja gradi- modernoga hrvatskog slikarstva, koji je šćanskohrvatske literature svih vremena. najznačajnija djela naslikao u SAD-u, za- Budući da ta zbirka, uz novije knjige, sa- jedno s kućom i atelijerom u Korčuli. n

ENG The 150th anniversary of the Croatian Academy of Science and Arts was celebrated recently. Croatia’s premier scientific and culture institution was founded on 29 April 1861. 53 MATICA svibanj/may 2011. O knjizi ‘Goli na Golom otoku’ publicista i odvjetnika Dinka Jonjića

Jonjić, Dinko - Goli na Golom otoku, Goli otok - između Naklada Trpimir, Zagreb, 2010, istine i zaborava 448 str.

Monografija donosi autentično svjedočanstvo robijaša broj 8134-4 sa značajkama okrutne stvarnosti Dalmatinske zagore, čije se stanovništvo zbog represije masovno raselilo za slobodom i kruhom diljem Europe pedesetih godina 20. stoljeća

Napisala: Vesna Kukavica ka Hrvatska, donijelo Rezoluciju o osudi kruhom diljem Europe i svijeta. komunističkih zločina još 2002. godine. U drugome dijelu monografije sazna- njiga Goli na Golom oto- jemo kako su nastajale buntovne skupi- ku publicista i odvjetni- Potresna autobiografska ne srednjoškolaca među kojima je bio i ka Dinka Jonjića je doku- priča slavni Bruno Bušić, uz potporu najhra- mentirana rekonstrukcija Uz potresnu autobiografsku priču robi- brijih nacionalno osviještenih profesora i jednoga slučaja progona iz jaša broj 8134-4, imotskoga gimnazijal- roditelja, te kako se stvarao organizirani vremena komunističkih kaznionica, čije ca Dinka Jonjića, čitatelju se prikazuje otpor među mladima od proljeća 1957. Ksu strahote proživjeli nedužni maloljetni stradanje grupe srednjoškolaca s vjer- godine. Detaljno je opisana Tajna orga- članovi Hrvatske revolucionarne mladeži nom slikom društvenih i političkih ne- nizacija hrvatske inteligencije (TIHO) i iz Imotske krajine i Hercegovine, među prilika sredine dvadesetoga stoljeća u Hrvatska revolucionarna mladež (HRM) kojima je bio i autor. Riječ je o zloglasnoj našoj zemlji, koje su političkim zatvo- koja je djelovala 1958./59. u Imotskome kaznionici na jadranskome otočiću Go- renicima i nakon izdržane kazne stva- i Širokome Brijegu te njezin ogranak u lome smještenom u Velebitskom kanalu rale trajnu stigmu socijalno odbačenih Grubinama kraj Imotskoga. Saznajemo koji je bio od 1949. koncentracijski logor ljudi. Tako se monografija o imotskim o njihovu otkrivanju i progonu. Nečo- i zatvor za političke neistomišljenike u i širokobriješkim učenicima koji su se vječno postupanje i okrutnost tajne ju- ondašnjoj Jugoslaviji. Od 1956. godine usudili sanjati o slobodnoj Hrvatskoj, goslavenske policije Udbe te bezdušnost ondje je bio zatvor i kazneno-popravni protiv ondašnjega velikosrpskog hege- sudbenih tijela od Hercegovine do Dal- dom za maloljetnike koji je ukinut ne- monizma druge Jugoslavije i njezina to- macije tj. od Mostara, Makarske, Imot- posredno prije pada Berlinskoga zida, talitarnoga komunističkoga jednopartij- skoga, Splita, Trogira i Šibenika opisani točnije 1988. godine. Procjenjuje se da skoga režima, sastoji od četiri dijela. U su uz predočenje opsežne dokumenta- je do sredine 1950-ih kroz logor prošlo prvome dijelu knjige autor iznosi poje- cije. Autor posebno opisuje svoje uhiće- od 17.000 do 32.000 političkih zatvore- dinosti iz osobnoga života te značajke nje u zoru 30. svibnja 1959. u obiteljskoj nika, dok broj ubijenih i umrlih do sada okrutne stvarnosti ondašnje Dalmatin- kući u Grubinama kraj Imotskoga, ali i nije točno utvrđen. Podsjećamo da je ske zagore, čije se stanovništvo zbog re- uhićenja svojih kolega među kojima je Vijeće Europe, čija je članica i Republi- presije masovno raselilo za slobodom i bila i njegova djevojka Darinka Ćutuk

S predstavljanja knjige u Hrvatskom slovu

54 MATICA svibanj/may 2011. (s kojom će se nakon robijanja vjenčati zajedno s Vučemilom, dok su osuđenice Dinko Jonjić u 1964. godine), te Andrija Vučemil, Jure Ćutuk i službenica Šabić prebačene u ka- Imotskome Knezović i Željko Crnogorac. znionicu za žene u Požegi, a Knezović je 1957. odveden u malodobnički zatvor u Zenici. Sramotni sudski proces Ukratko, najpotresnije stranice ove U zatvoru Okružnoga suda u Mostaru iznimne knjige su od 195. do 278. na u zloglasnoj Ćelovini započinje muče- kojima autor opisuje pakao maloljetnič- nje poput onih iz Solženjicinovih knjiga. koga kaznenog zatvora na Golome oto- Nakon opisa trotjedne istrage u Mosta- ku. Tih Jonjićevih osamdesetak stranica ru, prikazan je nastavak četveromjeseč- ostavlja gorčinu svojevrsnoga hrvatskog ne istražne drame u Makarskoj i Imot- Arhipelaga Gulag kakav je majstorski is- skom te dizanje optužnice i sramotni pisao glasoviti Solženjicin, stvorivši uni- sudski proces pred vijećem Okružnog štavajuću optužbu sovjetskoga sustava suda u Splitu od 18. do 22. rujna 1959. za propast i smrt milijuna ljudi koja je Progonu su bila izložena 44 mladića po- slomila i posljednje komunističke apo- vezana s organizacijom Hrvatska revo- logete na Zapadu. lucionarna mladež pretežno iz Hrvatske, dok ih je osam bilo iz Bosne i Hercego- Hrvatski Arhipelag Gulag vine. Partijska tijela progona osnaže- Autor Jonjić vješto opisuje teški život u na Udbom predložila su da se četvori- golootočkoj izolaciji u Odjelu 102, na- cu pripadnika organizacije TIHO kazni zvavši ga zatvorom u zatvoru. Subjek- ljudskim pravima i pravima zatvorenika. administrativno progonom u neko mje- tivnu patnju autor stavlja u drugi plan Četvrti dio knjige je prikaz izlaska sto od mjesec dana do dvije godine, a opisujući niz sudbina svojih supatnika pripadnika skupine HRM-a iz pakla, trojica da se kazne ukorom, dok kako autor naziva uvjete živo- se za glavnih šestero maloljetnih ta u komunističkim kaznionica- pripadnika HRM-a i to Andri- ma u kojima su izdržavali kazne. ju Vučemila, Dinka Jonjića, Da- Nakon gotovo tri godine prove- rinku Ćutuk, Željka Crnogor- dene u zatvoru, četvero osuđe- ca i Juru Knezovića (uključivši i nih pušteni su iz zatvora krajem službenicu Ivu Šabić) – spremala ožujka 1962., na temelju Zako- drastična kazna. U Splitu je 22. na o amnestiji. No, Vučemil i Jo- rujna 1959. toj šestorki gimna- njić su i dalje ostali na Golome zijalaca izrečena kazna strogo- otoku dok nisu izdržali kaznu u ga zatvora u trajanju od tri i pol potpunosti. Jonjić je otpušten iz godine do osam godina zatvora. kaznionice krajem svibnja 1964., Te je kazne 14. travnja 1960. Vr- a Vučemil godinu dana kasni- hovni sud NR Hrvatske smanjio je. Nakon dugih godina zatvor- ili potvrdio: Vučemilu šest godi- ske razdvojenosti Jonjić se posli- na, Darinki Ćutuk pet i pol go- je izlaska vjenčava s kolegicom i dina, Jonjiću pet godina, Željku supatnicom Darinkom Ćutuk. Crnogorcu četiri godine, Ivi Ša- Fascinantna je duhovna i intelek- bić tri godine te Juri Knezoviću tualna energija mladih supružni- tri i pol godine malodobničkoga ka Jonjića koji unatoč svim ne- zatvora. Pravomoćnost presude daćama naknadno maturiraju osuđeni gimnazijalci čekali su u te diplomiraju na fakultetima u zatvorima u Trogiru i Šibeniku, Splitu 1970., te imaju mnogo- što je autor upečatljivo opisao, brojnu djecu. prikazujući nečovječne prilike Na kraju knjige, uz kazalo komunističkih kaznionica. Čita- Jonjićeva djevojka, kasnije supruga, kaznu je izdržavala u Požegi osoba i rječnik manje poznatih telj se posrami pred činjenicom pojmova, autor daje na 124 stra- da unatoč obilju dokumentacije nitko Imoćana, Varaždinaca, Dervenćana, Za- nice više od sedamdeset dokumenata koji od drugova iz partijske vlasti SFRJ za te drana… U toj kaznionici nisu vrijedi- vjerodostojno prikazuju stradanja člano- nečovječne postupke prema političkim le nikakve međunarodne konvencije o va Hrvatske revolucionarne mladeži. n zatvorenicima – nikada nije optužen. U trećem dijelu knjige slijede još po- ENG Dinko Jonjić’s Goli na Golom otoku (Naked on Goli Otok*) is a book that offers a documented reconstruction of one case of persecution from the time of the infamous Communist prison on tresniji opisi mučenja tijekom autorova the island, whose horrors were experienced by members of the Croatian Revolutionary Youth boravka na Golome otoku, gdje je iz Ši- hailing from the Dalmatia and Herzegovina regions. (*The title plays on the sense of the word benika krajem svibnja 1960. prebačen “gol,” meaning “bleak,” “nude,” “bare.”) 55 MATICA svibanj/may 2011. LEGENDE O RODIJAKU ĆIPI – PRIČE IZ KNJIGE PETRA MILOŠA O ŽIVOTU DUVANJSKOG GASTARBAJTERA

sebice nakon racije otkada su mu poslovi krenuli, a on tražio gipsere da mu rade Galeputz na crno. I dobro je plaćao jedno vrije- Higijena me. Proširio je Gale glas da mu treba još e zna se je li Gale povukao ka- stotinjak radnika, a glas se čuo do Duv- uciju, ali se znade da nije zagla- na odakle nagrnuše najhrabriji “crnjaši”. lijeve noge vio u zatvoru, te da je poslije ve- Galini su radnici prvi put osjetili da Nlike policijske racije na gipsere proširio bi mogli ostati bez zarade kad je Gale ad je baba Manda nadolila vru- poslove, zaposlio nove ljude i kupio no- jednoga dana krenuo od bauštela do ba- će vode u lavor, djed se Kleco vog mercedesa. Njemu je, zapravo, ra- uštela i, umjesto da dijeli zaradu, počeo dugo skanjivao da zamoči lije- cija došla kao naručena jer je reducira- na sve vikati da su loše uradili posao, da Kvu nogu, koju je spremio za pranje tako la broj gipsera. Mnogi su dobili izgon, arhitekti ne žele primiti ni jedan posao što je zavrnuo nogavicu. Pridržavao je a “crnjaši” bez radnih dozvola nisu se bez popravke i da je on već platio radni- nogu s obje ruke dok je migajući prsti- usuđivali ni doći u Njemačku ako neke za reparaturu. Drugog je tjedna obila- ma kružio iznad vode pokušavajući ne- maju siguran posao. Gale je dobro znao zio veliko gradilište gdje je radila većina sigurnim dodirom s vodom ustanoviti da policija neće praviti jednu raciju iza njegovih gipsera, te je odjednom viknuo: je li dovoljno topla. Katkad bi dodirnuo druge, te je još jače prionuo na posao. S “Policija”! Taj je povik bio praćen zvuko- vrhom palca površinu, pa brzo povukao druge pak strane, mnogim su velikim vima sirene policijskog automobila, što kao da će u žeravicu zagaziti. Nakon ne- firmama došli u pitanje rokovi izgrad- je svim Galinim gipserima bio dovoljan koliko takvih pokušaja, usudio se napo- nje i veliki penali koje su morali plaćati, znak i razlog za bježanje. kon zamočiti čitavi palac u vodu na čijoj pa je Gale u tolikoj potražnji za gipse- Ne zna se je li uistinu policija poku- su se površini širili koncentrični valići, rima znatno podigao cijenu po ugrađe- šala s novom racijom ili je to bila Gali- pa je nakon dvije-tri sekunde trznuo nom četvornom metru. Vidjevši sve to, na montaža, još jedan od njegovih tri- nogu natrag. neki su Glavičani počeli sumnjati da je kova, što je smatrala većina gipsera. Jer - Ladna, viknu Kleco i ne gledaju- racija u neku ruku i Galino djelo, ali se nitko nije uhićen, a poslije se ustanovi- ći prema babi. to nikad nije moglo dokazati. Počele su lo da nitko nije vidio policiju. A na po- Manda odmah priskoči sa šerpom također kružiti priče da je njegov po- licijsku je sirenu mogao i Gale zasvira- iz koje se dimilo, te doli malo vode u la- slovni partner Jakob Radock zapravo ti. Uglavnom, on više nije želio zaposliti vor, a onda donese i stavi na stolicu po- Jakov Radoš, njegov stric koji je nestao svoje gipsere, tobože iz straha da ga ne red lavora sapun i ručnik. u ratu. Glavičani su to pričali ne samo uhiti policija, niti je pak želio platiti ura- - Ajde, dide, što se toliko bojiš, reče porad sličnosti imena i prezimena koje đeni posao s obrazloženjem da ni njemu Manda Kleci. Odjednom gurneš nogu u je nametalo asocijaciju, već i radi njego- nije platio naručitelj poslova jer sve nije vodu i gotovo. Ajde, gurni! va poznavanja hrvatskoga jezika. Govo- završeno, a i ono što je urađeno traži re- - Vidi nje, obrecnuo se djed. Gur- rio je glavičkim dijalektom, štokavskom paraturu i popravku. Gale je tvrdio kako ni, gurni… Ko će namirno gurat nogu ikavicom. Doduše, štokavsku ikavicu go- je u tome mnogo izgubio, dok su Glavi- u vodu pa se kvasit?! I vako mi je liva vore i Slavonci, ali su Glavičani zapazi- čani bili uvjereni da je u toj akciji Gale noga bolesna. Uvik siče u njoj, a sad s li da Jakob nikada nije želio spomenu- zaradio čitavu kauciju koju je uplatio u njom u vodu! ti ime mjesta u Slavoniji odakle potječe. policijskoj raciji prije toga. - Šta se mora, mora, poče ga hrabri- Osim toga, Slavonci ne govore “tutekar”. Bilo je i onih što su htjeli Galu tužiti, ti Manda. Ti znaš da sutra dolazi Pere i Znalo se da je to glavička i samo glavič- ali su odmah odustajali svjesni toga da da ćeš morat dokturu. ka riječ. U gradu se govorilo “tu “. Jaru- optuživanjem Gale tuže i sami sebe po- - Dobro, ali šta vali vakoj nozi, osim žani su govorili “tute”, Dočani “tutekarce”, što su radili ilegalno. Neki su bili spremni što su u njoj sikovi, priupita djed, a onda, a Glavičani “tutekar”. I veoma su se često žrtvovati i svoj interes da bi se osvetili vidjevši valjda da nije baš najčistija, gur- prepirali oko toga tko ispravnije govo- Gali, ali su se bojali da će, kao i uvijek, nu je naglim trzajem u vodu, malo zasta, ri. A Jakob je u nekoliko navrata kazao oni dobiti kaznu, a Gale se izvući. Zna- stisnu zube pa poče trljati nogu u vodi. “tutekar”. Jednom je kazao: “Mi smo ra- lo se da su njegove kolone gipsale kuću Nakon nekoliko sekundi navikao se na dili tutekar”, drugi put je rekao: “Mora- šefa policije za grad München. A Gale za- temperaturu vode, pa je dosta dugo sa- te tutekar dobro promislit”, a treći put je cijelo nije propustio priliku sprijateljiti punao i masirao atrofirane mišiće, ot- pitao: “Šta se tutekar smijete?” Zamjet- se s tako uglednim i moćnim čovjekom. kidao staru kožu ispod prstiju, pa je na- no je bilo da se s pojavom takvih sum- Rodijak se Ćipa nije osjećao prevare- pokon izvadio nogu. I dok ju je brisao, nja i poluglasnih nagađanja Jakob više nim. Njega je Gale isplatio, svjestan Ći- opet se javi baba Manda. nije pojavljivao među svojim radnicima. pinih kvaliteta i činjenice da mu je uvi- - Kad si se već skvasio, moga bi oprat Sve je obavljao njegov partner Gale ko- jek pri ruci, pouzdan i sposoban uraditi i drugu nogu. jeg se ipak nije smjelo svašta pitati. Po- za trojicu kada to treba. - Kakvu drugu, dušo nečista? Znaš da

56 MATICA svibanj/may 2011. me ne boli desna, već samo liva noga. I lijevoj nozi. Pritom je starica slavodobit- neće mi doktur prigledat desnu, već livu no objasnila kako se u zadnjem trenut- nogu. Pored mene ne bi triba prigledat Kleco u ku sjetila nokata, te je s Ćipom stigla u ni jednu, ali ko će se Peri otet. Nisam se grad ne kazujući o čemu se radi. Djed je kupa ima trijest godina, a ima li ga bi- pohvalio Mandinu snalažljivost, raduju- ljeg, zagrnu Kleco košulju ispod koje se bolnici ći se da je tako u posljednji tren izbjegao ukaza starački bijeli ten trbuha. sramotu, da, naime, pokaže unuku i li- - Pere ti samo dobro želi. Oće da te leco je klecao po bolničkoj če- ječniku nogu s tolikim noktima. Znao je doktur izliči, doda baba. kaonici razmišljajući o svom pr- da bi dobio od ukućana velike zamjerke, - Šta će mene doktur ličit kad ja vo- vom susretu s liječnikom nakon ali sad nije bio manji problem opravda- lim vako. Malo me bolucka i ja uživam Kvojne vizite. Kopkalo ga je pitanje hoće ti se za tako naglo i neočekivano bježa- u tome. Malko se tužim i znam da sam li biti u redu s higijenom lijeve noge, nje s vrata liječničke ordinacije. Kleco i živ. To on mene vodi dokturu porad sebe. hoće li udovoljiti želji unuka Pere da ga Manda se dogovoriše da će bijeg oprav- - Nemoj ižinjavat, poče ga smiriva- liječnik pregleda i da taj pregled zavr- dati djedovom potrebom za mokrenjem, ti Manda. Ako nevista i Pere vole da si ši bez posljedica po njega. Znao je da je što su složno izjavili pri susretu s Perom čist i zdrav, šta je loše u tomu? I kad si Pere doveo njega u bolnicu poradi sela, u čekaonici. se skvasio, moga bi otić u kupatilo, pa radi toga da dokaže svima kako brine o - Sikovi u nozi, gospon dokture, ve- se vas okupat. svojim starcima, kako ih vodi i na liječ- liki sikovi, govorio je djed Kleco skida- - Šta vas, svu te đavli jamili?, sko- nički pregled da bi duže živjeli. Znao je jući cipelu i čarapu s lijeve noge. či djed. Onda me moreš i ubit. Vas pod također kako bi Pere i Ana voljeli živje- - Otkada osjećate simptome, ravno- vodu?! A lju- ti bez njega i njegove Man- dušno upita liječnik i ne gledajući Kle- di se čuvaju de, ali to nisu smjeli jav- cu jer je bio zaposlen pisanjem recepta. da ne poki- no pokazati. A njemu nije - Odavno, gospon dokture, govorio snu. Od vode bilo do pregleda i liječnika je Kleco milujući lijevu nogu na kojoj je me i boli liva bez kojih je čitav vijek pro- zavrnuo nogavicu. A vako gledajuć, čovik noga. Kad živio. To što ga boli lijeva bi moga kazat da je zdrava, vidiš kako se nas u vojski noga, smatrao je normal- bili. A ja volim držat do noge, volim uvik natralo priko nim. Boli ga već godinama. oprat nogu. Baba kaže da to more doć ričine. Eno ti Radije bi proživio mnogo od kvašenja noge, ali šta baba znade, je kupatilo, eto veće bolove u nozi, nego se li, dokture. Daj ti meni oni maveni ko- ti, pa se udu- toliko brinuti za pregled. lačića ka što si dava pokojnom Mateši i ši u vodi ako ti Jer, mučila ga je babina to će proć. Tako je i njega… je volja, a meni dvojba kako joj se čini da - Skini i drugu nogu, pa zavrni no- dodaj ručnik. lijevoj nozi nešto fali, ali gavicu, reče liječnik nakon što gurnu ne zna što. Upravo u tom olovku i papir, pa pogleda djeda i nje- Dok je djed trenutku prozove sestra govu lijevu nogu. brisao lijevu Klecino ime i prezime. I Ova naredba pokosi djeda Klecu, pa nogu, već ga je taman što je djed otškri- pošto dobi ponovljenu naredbu, nervo- prošla ljutnja, a nuo vrata i tamo prepo- zno priupita: vidjevši da mu znao unuka Peru koji je - Drugu nogu? noga sasvim sjedio s liječnikom, netko - Da, kazao sam da oslobodiš dru- dobro izgleda, ga zgrabi za ruku i snaž- gu nogu! opet se, ovaj no povuče natrag. - Ali, gospon dokture, druga me ne put sasvim pitomo, obrati babi Mandi. - Znaš li šta joj fali?!, zasikta baba boli. Liva me boli! Livu triba ličit. - Šta misliš, stara, oću li se sutra osra- Manda koja je povukla djeda, pa mu - Djede, moram pogledati i desnu, motit za nju?, pokaza djed na nogu koju kriomice pokaza škare. da usporedim. je upravo namazao kremom, a ona se Prošlo je nekoliko trenutaka, mož- - Izdaja, izdaja!, viknu Kleco nakon sjajila. da i minuta, dok je Kleco došao sebi, pa nekoliko trenutaka tišine i zbunjenosti, - Pa, vako mi se čini lipa i ćusta. Ne povezao sve stvari. te istrča iz ordinacije noseći u ruci štap, znam. Ima malo modrica, malo lišaje- - Nokte odrizat, udari se Kleco dla- čarapu i cipelu. va, ali Bože moj. Nisi momak. nom u čelo. - Izdaja, ponovi Kleco babi Mandi - Ni meni se ne čini gadna, ali taman- Manda i Kleco su brže-bolje napu- koja ga je čekala ispred vrata. Neko je ka da joj nešto manjka. Ka da joj nismo stili čekaonicu, te su kriomice iza bol- izda da nisam opra drugu nogu. A ti si sve uradili što je tribalo?! ničke zgrade odrezali nokte na Klecinoj jedina znala za to! n

57 MATICA svibanj/may 2011. GOVORIMO HRVATSKI Uloga pojedinca u promicanju hrvatskoga jezika i svekolike hrvatske dobrobiti anašnje je hrvatsko društvo u ve- i hrvatske kulturne vrjednote. Upravo zbog toga likoj mjeri prožeto malodušnošću istinskoga zanimanja za sve hrvatsko, vrlo sam se koja se sve više usijeca u svijest po- ugodno osjećala držeći gostujuća predavanje tim jedinca. Rezultat takvoga pasivno- studentima u travnju ove godine. Bio je to nara- ga stava, ogleda se među inim i u štaj studenata koji ove akademske godine zavr- položaju hrvatskoga jezika na slavističkim kate- šava svoj trogodišnji kroatistički studij, tako da Ddrama na većini europskih i izvaneuropskih sve- će iduće jeseni bukureštanski Odjel za hrvatski učilišta. Dobro je poznato da na prste možemo jezik imati studente prve godine. nabrojiti sveučilišta na kojima se hrvatski jezik i Ovogodišnji studenti treće, završne godine književnost samostalno studira, izvan “zagrljaja već dobro znaju hrvatski jezik i poznaju hrvat- svemoćne” serbokroatistike. Rjeđe međutim raz- Piše: Sanja Vulić sku književnost. Za njihovo znanje u znatnoj je mišljamo kako su ti samostalni hrvatski studiji u mjeri zaslužna sadašnja lektorica hrvatskoga je- pravilu ustanovljeni zalaganjem, odlučnošću i požrtvovnošću zika mr. sc. Marija Lackić, te predavač Petar Hacegan. Obo- pojedinaca, ili pak manjih skupina. Gdje se našao takav odlučan je su rodom karaševski Hrvati iz rumunjskoga dijela Banata. pojedinac ili skupina istinskih poštivatelja hrvatskoga jezika Kao stipendisti Republike Hrvatske studirali su hrvatski je- i kulture – tu danas imamo i samostalne kroatističke studije. zik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Nakon povratka Hrvatskoj je javnosti nedovoljno poznato da među ta- u Rumunjsku, dragocjen je njihov doprinos poznavanju hr- kva rijetka sveučilišta pripada i Sveučilište u Bukureštu u Ru- vatskoga jezika i kulture u toj zemlji. Usporedno s podučava- munjskoj. Na tom sveučilištu od 1996. djeluje zaseban Odjel njem studenata kroatistike na bukureštanskom sveučilištu, za hrvatski jezik, pri Fakultetu stranih jezika i književnosti. Za oboje su podučavali ili podučavaju djecu u hrvatskim selima odvajanje od serbistike i osnutak samostalnoga studija kroa- u Rumunjskoj. Njihov primjer dobro pokazuje koliko je važ- tistike iznimno je zaslužan prof. dr. Dorin Gamulescu, ugled- no mladima iz dijaspore omogućiti studij u Hrvatskoj. Takvi ni rumunjski kroatist. Trogodišnji studij hrvatskoga jezika mladi, nakon završetka studija i povratka u domicilnu državu, može se na Sveučilištu u Bukureštu upisati svake treće godi- kao intelektualna elita često daju dragocjen doprinos promi- ne. Obično se upiše petnaestak studenata, što nije veliki broj, canju hrvatskoga jezika i kulture, ne samo u hrvatskoj zajed- ali oni koji studiraju pokazuju veliku želju da što bolje nau- nici svoje države nego i u većinskom narodu. n če hrvatski jezik i vrlo veliko zanimanje za hrvatske prostore MANJINSKE vijesti

Susret škola “Matija dodatnu snagu i osjećaj povezanosti s Gubec” matičnom domovinom. Gosti su posjeti- GORNJA STUBICA - Međunarodna su- li Muzej seljačkih buna, spomenik Mati- radnja između osnovnih škola iz Gornje ji Gupcu, Svetište Majke Božje Gorske u Stubice i Tavankuta koje nose ime Matije Loboru, Muzej neandertalaca u Krapini Gupca traje već nekoliko godina. Stoga i dr. Bio je to dio širega programa u ko- su u Gornju Stubicu početkom travnja jem sudjeluju i druge osnovne škole iz došli u uzvratni posjet učenici hrvatskih Hrvatske koje također nose isto ime, a razreda iz Tavankuta, maloga vojvođan- nalaze se u Zagrebu, Jarmini, Cerniku, skog mjesta u kojem žive bački Hrvati. Piškorevcima i Magadenovcu. Prema Upriličen je lijepi program učenika obiju škola u kojem su dogovoru ravnatelja, u parkovima svih škola bit će zasađen pokazali običaje svoga kraja plesom, pjesmom i recitacija- po jedan potomak Gupčeve lipe kao simbol zajedništva i ma. Zatim je u parku OŠ “Matija Gubec” zasađen jedan od suradnje navedenih škola. Uzgoj sadnica potomaka Gup- potomaka (klon 1) poznate Gupčeve lipe koja se nalazi po- čeve lipe je ideja Marije Krušelj iz Turističke zajednice Do- kraj crkve sv. Jurja u Gornjoj Stubici. Osobita vrijednost ovih nja Stubica, a dr. Tibor Littvay iz Hrvatskoga šumarskog in- susreta je da učenici i nastavnici imaju priliku upoznati pri- stituta u Jastrebarskom svojim je znanjem tu ideju ostvario rodne i kulturne ljepote ovoga područja te njegova druš- uzgojivši sadnice koje će biti trajno jamstvo suradnje i pri- tvena i povijesna obilježja, a Hrvatima iz Vojvodine daju i jateljstva. (Marija Hećimović) 58 MATICA svibanj/may 2011. Nove knjige

Sudbine i pogledi visoku razinu objektivnosti, za- hrvatskih uzimajući neutralno stajalište i intelektualaca u potrebnu distancu kako bi opi- emigraciji sivani događaji bili što vjerodo- Knjiga publicista i pisca Nikice stojnije prikazani. Mihaljevića Za vratima domovi- Knjiga sadrži osam poglavlja, s ne. Sudbine i pogledi hrvatskih in- mnogobrojnim potpoglavljima telektualaca u emigraciji od 1945. i tekstovima emigrantskih pisa- do 1990. (Naklada Pavičić) prika- ca koji su navedeni u cjelini ili u zuje sudbine pojedinih hrvatskih veoma opširnim izvadcima. intelektualaca i obrađuje pogle- Zbog opsežne građe autor se de, svjetonazorska usmjerenja i morao koncentrirati na nekoli- stajališta intelektualaca iz redo- ko ključnih povijesnih tema i dova hrvatske političke emigraci- gađaja, a to su, uz aktualnu pro- je o većini najvažnijih događaja blematiku hrvatske državnosti, koji su se dogodili u Hrvatskoj hrvatsko proljeće, Deklaracija o i tadašnjoj Jugoslaviji u razdo- hrvatskom jeziku iz 1967., stu- blju od 1945. do 1990., a imali dentska 1968. godina. Kuriozi- su prijelomno značenje za sud- tet knjige je poglavlje o reakci- binu hrvatskih građana i Hrvat- jama hrvatskih emigranata na ske. Autor je crpio građu pre- marksistički časopis Praxis i ra- težno iz vodećih emigrantskih sprave koje je on izazivao. časopisa i listova: Hrvatska revi- Knjiga Nikice Mihaljevića pred- ja, Nova Hrvatska, Bilten Hrvatske stavlja svojevrsnu antologiju tek- demokratske i socijalne akcije, Na stova najznačajnijih hrvatskih pragu sutrašnjice, Hrvatski glas i dr. Kako bi što plastičnije emigrantskih pisaca, što je čini dragocjenim izvorom za prikazao pojedine događaje i vrijeme u kojem su se odi- upoznavanje današnjega čitatelja s političkim, kulturnim gravali, usporedno je navodio stajališta, podatke i činje- i znanstvenim radom hrvatskih izvandomovinskih pisanice iz domovinske literature: novina, časopisa, knjiga ca. Ona je jedinstven, značajan i važan doprinos prouča- i leksikografskih izdanja. Takvim postupkom iskazao je vanju hrvatske političke emigracije druge polovice XX.

Godišnjak Zavoda za pišu o vojvođanskim Hrvatima, a kulturu vojvođanskih to su: Franjo Emanuel Hoško, Jasna Hrvata Čapo Žmegač i Milana Černelić, a Krajem travnja iz tiska je izašao pojavljuju se i respektabilni auto- drugi broj Godišnjaka za znan- ri mlađega naraštaja Petar Vuko- stvena istraživanja Zavoda za kul- vić, Mario Bara, Dominik Deman i turu vojvođanskih Hrvata sa sje- Drago Župarić-Iljić. dištem u Subotici. Zavod namjerava planski djelova- Godišnjak je podijeljen u osam ti u području znanosti računajući cjelina i donosi 12 znanstvenih i na okupljanje oko programskih stručnih radova iz područja druš- aktivnosti onih znanstvenika koji tvenih i humanističkih znanosti su i do sada u svojemu znanstve- koja su važna za očuvanje i ra- nom ili istraživačkom radu jasno zvoj nacionalne svijesti i identi- pokazali interes za pitanje Hrvata teta Hrvata u Vojvodini. u Vojvodini. Slijedom toga obuhvaćene su Očekuje se i njihovo uključivanje teme iz povijesti, jezikoslovlja, u nova istraživanja povijesti, ali i etnologije, demografije, socio- sadašnjosti Hrvata u Vojvodini te logije, kulture, filozofije i dr. Tek- postupno radno povezivanje u stove potpisuje17 autora iz Voj- realizaciji tih istraživanja. (Marija vodine i Hrvatske. Hećimović) Neki od njih pripadaju skupini eminentnih znanstvenika koji

59 MATICA svibanj/may 2011. GLAZBA+

Novi album Hladnog piva Odnedavno je u prodaji novi album poznate punk rock skupine Hladnog piva. Četiri godine nakon izlaska posljednjeg albuma Mile Kekin i dečki iz popularno- ga zagrebačkog sastava pripremili su nove hitove uz vodstvo producenta Edija Cukerića. Novi album najavio je singl Ezoterija, predstavljen u čak šest država, a koji imamo prilike čuti često na radiopostajama. Svijet glamura sadrži ukupno 12 pjesama od kojih izdvajamo samo neke koje će već samim nazivima osvojiti publiku - Kirbaj i kotlovina, Ima da te lajkam, Evo mene na ručku te naslovna pjesma Svijet glamura.

Londonski koncert njemačke Josip Hatze, Adel i Mara Hrvatice Diane Opera “Adel i Mara” Josipa Hatzea, u režiji Dore Ruždjak-Podolski, odnedavno je Brekalo na repertoaru splitskog HNK. Po svojim tvorcima, Adel i Mara u punom smislu riječi je splitsko djelo. Naime, nastala je prema spjevu Luke Botića “Bijedna Mara”, Diana Brekalo, pijanistica hrvatskog a glazbu joj je na libreto Branka Radice napisao Josip Hatze. Pa ipak, čast prvih podrijetla iz Njemačke koja izni- izvedbi pripala je Ljubljani (1932.) i Zagrebu (1933.), dok je u Splitu izvedena tek mno brzo osvaja svjetsku umjet- nakon Drugoga svjetskog rata i na repertoaru je nema već gotovo dva desetljeća. ničku scenu, održala je 11. travnja koncert s Londonskim kraljevskim filharmonijskim orkestrom u Cado- gan Hallu, što je inače nedostižan san mnogim priznatim glazbeni- cima. Diana Brekalo svojom je bri- lijantnom, virtuoznom izvedbom i odličnom koordinacijom s orkestrom, te sigurnošću i istovreme- no ležernošću pokazala svoju suve- renost i potpunu glazbenu zrelost, što karakterizira velike umjetnike svjetske glazbene scene. Koncert se održao pod okriljem Ve- leposlanstva RH u Londonu. Ovo je velik i značajan trenutak u karijeri Diane Brekalo i ujedno veliko priznanje za ovu mladu pijanisticu. 60 MATICA svibanj/may 2011. zabavna Jole Bagrem bijeli 1 Hit Records Jelena Rozga & Željko Samardžić Ima nade 2 Hit Records & Tonika Jasmin Stavros Žene 3 Hit Records Mate Bulić Neretva 4 Hit Records Leo Bolji nego ja Mrvica, Šulić i Hauser održali koncert 5 Hit Records Sandi Cenov Zbog jedne Lane za Japan 6 Hit Records Svaki od njih vrhunski je glazbenik, a kad se na jednome mjestu nađu poznati pi- Neda Ukraden Da se nađemo na pola puta janist Maksim Mrvica te virtuozi na violončelu Stjepan Hauser i Luka Šulić, sigurno 7 Hit Records je da sve okupljene očekuje prava glazbena poslastica. Tako je bilo i nedavno u Jelena Rozga & klapa Iskon prepunoj zagrebačkoj Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” gdje je održan hu- 8 Ostavit ću svitlo manitarni koncert za Japan. Na koncertu su se uz Yoshija Tamuru, japanskog ve- Tonika & Hit Records leposlanika u Hrvatskoj i njegovu suprugu, zatekli mnogobrojni drugi uglednici. Vedrana Vukojević Zabranjeno 9 Nema Zlatko Pejaković 10 Siromah sam, nije me sramota Boris promovirao Hit Records “Via ljubav” Boris Novković održao je u zagrebač- kom klubu Shamballi ekskluzivnu promociju novog albuma “Via ljubav”. Bori- sovom pozivu na promociju odazvali su se prijatelji i kolege glazbenici, športa- ši, glumci i političari, a mnogobrojnim obožavateljima zagrebački pjevač po- klonio je dvosatni koncert uz pratnju sastava “Noćna straža”. - Uvijek se tru- pop&rock dim biti pristojan jer volim takve ljude. Gibonni Održan Uskrs fest Toleranca Ali, koristim priliku u pjesmama progo- 1 Dallas voriti o nekim društvenim događajima 2011. Toše Proeski te biti iskren. Na novom albumu ne- Još uvijek sanjam da smo zajedno Malo popa, malo rocka, pa čak i rep idu što više nego do sada referiram se na 2 Hit Records uz duhovne skladbe. To je pokazalo 20 sve što se oko nas događa - kaže Boris. Tony Cetinski Dobra ti noć bivša ljubavi izvođača koji su nastupili na 30. jubilar- 3 Hit Records nom Uskrs festu koji je održan 1. svib- Nina Badrić nja u KD “Vatroslav Lisinski”. Znam te ja Umjetnički direktor Festivala Slavko 4 Hit Records Nedić oduševljen je postignutim: “Fe- Teška industrija Dolje južno stival je to koji pokušava slijediti kva- 5 Hit Records litetne festivalske trendove. Objavlju- Maja Vučić jemo studijske snimke izvođača, cijeli Bit će ti žao je koncert izravno prenošen na HRT-u 6 Menart plus i 15 radiopostaja. Posebno smo po- Franka Batelić Na tvojim rukama nosni što u posljednje tri godine ima- 7 Hit Records mo i orkestar koji prati izvođače.” Manje Feminnem je poznato da se svake godine objavi Lako je sve 15 albuma s duhovnom glazbom, a na 8 Croatia Records/Campus svaki Uskrs fest prijavi se tri puta više Luka Belani Guarded by Angels izvođača nego što ih može nastupiti. 9 Aquarius Records 61 T.B.F. MATICA svibanj/may 2011. Fantastična (unplugged) 10 Menart CRORAMA

Izložba uskrsnih pisanica na Kaptolu

U povodu Uskrsa Turistička zajednica grada Zagreba posjetiteljima i građanima Zagreba i ove godine je poklonila prigodnu izložbu uskrsnih pisanica, koja se mogla razgle- dati do 2. svibnja na Kaptolu ispred katedrale. Pisanice su došle iz Kloš- tra Podravskog (Udruga kloštranska paleta), Đurđevca, Molva, Hlebina (Udruga hlebinskih slikara i kipara) te Podravkine udruge naivnih umjetnika. Svako jaje napravljeno je od pleksiglasa, visoko 2,05 metara, široko 1,5 metar i zajedno s po- stoljem teško 120 kilograma.

‘Pripa san se, a kako i ne bi’ Ribar Dinko Martedić s otoka Mola- ta u svojoj mreži je našao veliku ki- topsinu (morski pas – planktonaš), tešku nekoliko tona. Životinja je uginula jer se zapetljala u mrežu. “Pripa san se iako je uginula, a kako i ne bi kada su joj ralje šire od metra, a rep još i više. Nadljudskim naporima smo je izvukli. Na kraju san izgubija 1.500 kuna, koliko mi je mriža vrid- na, ali smo nas trojica, koji smo ga izvukli, dobro i ostali smo živi”, rekao je 77-godišnji Dinko Martedić.

Hrvatska ima najbolje pse tragače Na Svjetskom prvenstvu pasa tragača za 2011. godinu hrvatska reprezentacija osvojila je prvo mjesto, čime su naši psi tragači dobili titulu najboljih na svijetu, priopćeno je iz Hrvatskoga kinološkog saveza. Prvaci svijeta, na prvenstvu koje je od 14. do 17. travnja održano u Virovitici, postali su njemački ovčari Cello von Haus Mileševac, Fajt’T Palmalei- nehof i Gurga Rex D’N Deudrienger i njihovi treneri Dubrav- ko Stipanić, Kruno Valušek i Zvonko Klen. 62 MATICA svibanj/may 2011. 21. Marulićevi dani Dodjelom nagrade Ministarstva kulture “Marin Držić” za najbolji dramski tekst na hrvatskome jeziku u 2010. godini, koja je uručena Zlatku Svibenu za dramu “Odsjev magle”, na pozornici splitskoga Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) počeli su 21. Marulićevi dani - festival hrvatske drame i autorskog kazališta. Za- grebačko kazalište mladih izvelo je prvu natjecateljsku predstavu “Ovo bi mogla biti moja ulica”, autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačević.

Preminuo glumac Ivica Vidović Autohtoni hrvatski suveniri U Zagrebu je nakon teške bole- sti, u 72. godini preminuo glu- Više od 250 izlagača iz cijele Hrvatske okupilo se u izložbenom prostoru velikog mac Ivica Vidović. U svojoj kari- šatora na opatijskoj Slatini kako bi prezentirali svoje uratke u sklopu osme izlož- jeri odigrao je nebrojene uloge, be proizvođača suvenira “Kvarner Expo 11”, čiji je cilj iznjedriti izvorne, autoh- no gledatelji ga možda najviše tone suvenire koji bi bili tržišno prihvatljivi. – Nakon osam godina rada i truda, pamte po liku Servantesa iz te- ovaj sajam uspjeli smo dovesti u grupu specijaliziranih i time osigurati buduć- levizijske serije ‘Našega malog nost. Riječ je o izložbi niza umjetnina, kreacija koje su djela umjetnika, obrtni- mista’. Rođen 10. svibnja 1939. ka i poduzetnika – rekao je Josip Dedić, predsjednik Udruženja obrtnika Opa- godine u Beogradu, Vidović je tije na otvorenju na kojemu su bili mnogobrojni gospodarstvenici, političari i 1963. godine diplomirao na Ka- turistički djelatnici. zališnoj akademiji u Zagrebu. Prvi angažman mu je u zagrebačkom HNK, a kasnije je nastupao i u Ga- velli, HNK u Splitu i drugim kaza- lišnim kućama. Značajne filmske uloge ostvario je u i mnogobrojnim filmovima, među kojima se ističu ‘Idu dani’ F. Hadžića, ‘Kužiš stari moj’ te ‘Ritam zločina’ i ‘Čo- vjek koji je volio sprovode,’ kao i u filmu ‘Servantes iz maloga mista’ u kojemu je ponovno utjelo- vio legendarni lik Tončija zvanog Servantes. Mlađima je poznat po ulozi u humorističnoj televizijskoj seriji ‘Naša mala klinika’.

63 MATICA svibanj/may 2011. GNK Dinamo proslavio 100. rođendan Velika obljetnica zagrebačkih ‘modrih’

Svečana obljetnica slavila se na datum kada je prije 100 godina u jednoj pivnici na Cvjetnom trgu u Zagrebu osnovan Prvi hrvatski građanski športski klub. Građanski je živio do 4. lipnja 1945. kada je komunistička vlast raspustila sve hrvatske klubove

Završetak svečanosti bio je veliki vatromet

Tekst: Uredništvo (izvor Hina) Snimke: Hina u HAŠK Građanski, 1993. u Croatia, a režirao Krešimir Dolenčić, bila je sastav- u veljači 2000. vraćen je naziv Dinamo. ljena od glazbe, plesa i prigodnih govo- zagrebačkome Hrvatsko- Na nedavnoj skupštini kluba zastupnici ra, a prikazan je i dokumentarni film o me narodnom kazalištu su promijenili prefiks u Građanski no- sto godina povijesti kluba koji je režirao 26. travnja svečanom gometni klub Dinamo jer u statutu po- Jadranko Pongrac. U zabavnom dijelu akademijom proslavljen stoji odredba da je Dinamo sljedbenik programa sudjelovali su Klinci s Ribnja- je stoti rođendan Gra- Građanskog, a tada je i dogovoren da- ka, Drago Diklić, Gabi Novak, Tomislav đanskoga nogometnog kluba Dinamo. tum održavanja proslave. Mužek, Baruni, Connect, Nina Badrić i Uz mnogobrojne igrače, trenere i duž- Jacques Houdek, te KUD Frankopan. nosnike svih naraštaja ‘modrih’, na sve- Sveta misa u zagrebačkoj Prvi se za govornicom pojavio pred- čanosti su bili i predsjednik Hrvatskog katedrali sjednik kluba Mirko Barišić koji se osvr- sabora Luka Bebić, potpredsjednik Vlade Program je započeo još u devet sati pri- nuo na prošlost kluba istaknuvši kako su i ministar vanjskih poslova i europskih godnom svetom misom u zagrebačkoj ‘modri’ često bili pod velikim pritiskom integracija Gordan Jandroković, ministar katedrali koju je predvodio pomoćni politike i žrtve nasilja, dodavši kako je znanosti, obrazovanja i športa Radovan biskup zagrebački Mijo Gorski, dok je Dinamo uvijek bio hrvatska nogomet- Fuchs, potpredsjednik Hrvatskog sabo- svečana akademija u HNK započela u na institucija i hrvatski simbol. Predsjed- ra Vladimir Šeks, izaslanik predsjednika 20 sati. Rođendanska proslava, koju je nik Sabora Luka Bebić naglasio je kako RH Predrag Matić Fred te gradonačel- nik Zagreba Milan Bandić. Proslavi su U zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu večeras nazočili i čelnici Hrvatskoga nogomet- je svečanom akademijom proslavljen stoti rođendan nog saveza predsjednik Vlatko Marko- Građanskog nogometnog kluba Dinamo vić i glavni tajnik Zorislav Srebrić, kao i izbornik hrvatske vrste Slaven Bilić. Svečana obljetnica slavila se na datum kada je prije 100 godina u jednoj pivnici na Cvjetnom trgu u Zagrebu osnovan Prvi hrvatski građanski šport- ski klub. Građanski je živio do 4. lipnja 1945. kada je komunistička vlast raspustila sve hrvatske klubove. Umjesto Građanskog utemeljeno je tada Fiskul- turno društvo Dinamo, a pet godina kasnije osamostaljuje se njegov nogometni klub. Godine 1991. klub mijenja naziv 64 MATICA svibanj/may 2011. Od Građanskog do GNK Dinamo Prvi hrvatski športski klub Građan- ski Zagreb (1. HŠK Građanski Zagreb) osnovan je 26. travnja 1911. Klub se koristio igralištima na Tuškancu, na Martinovki i na Kanalu, sve do 1926. kada je izgradio vlastito igralište na Koturaškoj cesti koje je otvorio Stje- pan Radić. Građanski je pet puta bio prvak Kraljevine Jugoslavije i jedanput prvak Hrvatske. Klub je živio do Najvatreniji dinamo navijači Bad blue boysi bojkotirali su proslavu 1945. kad su raspušteni svi hrvatski klubovi. Bez navijačke euforije zbog je Dinamo u prošlosti morao za koplje Dinamo je utemeljen 9. lipnja 1945. biti bolji od drugih kako bi bio prvi, te bojkota ‘boysa’ Novom klubu pristupili su gotovo čestitao svim naraštajima igrača koji su Za razliku od nedavne proslave stotog svi najbolji igrači Građanskog (Wölfl, ponosno i časno nosili dres i promovi- rođendana Hajduka, koji je burno pro- Lešnik, Kokotović, Jazbinšek, Cimer- rali slavu Zagreba i hrvatskog nogome- slavila cijela Dalmacija, Dinamo se odlu- mančić...), kao i trener Martin Bukovy. ta. Potpredsjednik Vlade Jandroković čio na minimalistički pristup i ‘recesijsku Dugo je Dinamo bio jedini klub na istaknuo je kako se navijanjem za Di- varijantu’. Možda i zato što u javnosti još ovim prostorima koji je osvojio je- namo iskazivalo nacionalno opredjelje- uvijek traju rasprave o datumu Dinamo- dan od europskih kupova - Kup vele- nje, no kako od neovisnosti Hrvatske to va rođenja. Za jedne su ‘modri’ sljedbe- sajamskih gradova 1967. nakon po- više nije političko stajalište, već pitanje nik Građanskog, dok je za druge Dinamo bjede u finalu nad Leeds Unitedom. športskog afiniteta i lokal-patriotizma. osnovan 1945. godine i danas bi prosla- Na putu do finala ‘modri’ su izbacili Gradonačelnik Bandić je izjavio kako vio 66. rođendan. Zanimljivo, Dinamo je Eintracht, Juventus, Dinamo Buku- je Zagreb grad bogate športske tradici- 1998. godine pod imenom Croatia pro- rešt, Dunfermline i Spartak Brno. Di- je, a Dinamo više od samog nogometa. slavio 95. obljetnicu osnutka prisvojivši namo je finalist istog natjecanja bio Bandić je u svom govoru poželio i dvije povijest Građanskog i HAŠK-a, a zatim i 1963. kada je izgubio od Valencije. Godine 1991. velike želje - vratiti navijače na tribine i je 2001. godine proslavio 90. obljetnicu. Dinamo mijenja ime u HAŠK Građan- novi moderni stadion. Četiri godine kasnije klub iz Maksimir- ski, a 1993. u Croatiju. Hrvatski pred- Dinamova proslava završila je izla- ske ulice br. 128 svečano je obilježio 60 sjednik Franjo Tuđman tim je imenom skom nekoliko naraštaja kluba na pozor- godina od osnivanja Dinama. Navijač- želio ujediniti sve struje, no dogodilo nicu. Prvi su se pojavili kadeti i juniori, ke euforije nije bilo i zato što većina naj- se posve suprotno, a imenu su se naj- pa seniorski sastav, zatim naraštaj iz ‘82 vatrenijih Dinamovih navijača, Bad Blue žešće protivili Bad Blue Boysi. Ime Di- predvođen Zlatkom Kranjčarom, Mar- Boysa, i dalje bojkotira klub zbog nesla- namo je vraćeno 2000. godine. kom Mlinarićem i trenerom Miroslavom ganja s politikom Zdravka Mamića. n Blaževićem, a kao vrhunac i članovi na- raštaja ‘67 koji je u Zagreb donio jedini europski trofej, Kup velesajamskih gradova predvođen Zambatom i Lamzom.

TROFEJI GNK DINAMO: Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije: 5 (1923., 1926., 1928., 1937., 1940.) Prvenstvo NDH: 1 (1943.) Prvenstvo SFRJ: 4 (1948., 1954., 1958., 1982.) Prvenstvo Hrvatske: 13 (1993., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2003., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011.) Kupovi: 20 Kup Jugoslavije: 9 (1925., 1940., 1951., 1960., 1963., 1965., 1969., 1980., 1983.) Hrvatski nogometni kup: 11 (1941., Grafit u zagrebačkoj Peščenici - NK Dinamo pobjednik Kupa velesajamskih gradova 1967. 1994., 1996., 1997., 1998., 2001., 2002., 2004., 2007., 2008., 2009.) Kup velesajamskih gradova: 1 (1967.) ENG A gala commemoration at the Croatian National Theatre in Zagreb on 26 April celebrated the one-hundredth birthday of the Civic Football Club Dinamo. 65 MATICA svibanj/may 2011. Iz športa

Hrvatska treća svjetska jedriličarska nacija Prema službenim ljestvicama, Hrvat- ska je treća svjetska jedriličarska nacija. To je moguće s prvim mjestom u klasi Finn i drugim u klasi 470, čime je hrvatsko jedrenje na trećem mjestu od 15 zemalja koje imaju predstavnike među prva tri u nekoj od olimpijskih klasa. Bolji su samo Britanci i Austral- ci. Samo šest nacija ima više od jednog jedriličara u najbolja tri. Nakon regate Svjetskoga kupa u francuskom Hyere- su objavljene su nove svjetske ljestvice olimpijskih klasa. Već oko dvije godine Ivan Kljaković Gašpić najbolji je “finaš” svijeta. “Ne znam koji je rekord, znam da je prije mene Danac Jonas Hoegh Christensen također bio oko dvije godine vodeći na svijetu. Cilj je ostati broj jedan do Olimpijskih igara, dakle cijeli ciklus, mislim da će to netko teško potući”, rekao je Ivan Kljaković Gašpić.

povoljne cijene do 31.05.2011. Dobra prometna povezanost, blizina zračne luke

66 MATICA svibanj/may 2011. Dinamo je prvak Hrvatske Modri su u 26. kolu na Maksimiru pogotkom Badelja svladali Osijek i teoretski osigurali naslov. Ovo je Dinamu šesti uzastopni naslov pr- vaka i 13. otkako se igra HNL. Kao i proteklih godina, Dinamo je naslov proslavio bez navijača. Na Mak- simir je došlo samo dvije tisuće gledatelja koji su željeli svjedočiti novom uspjehu momčadi Vahida Halilhodžića. “Da mi je netko rekao da ćemo ovako uvjerljivo osvojiti prvenstvo, ne bih vjerovao. Ovaj naslov je najljepši poklon za 100. rođendan. Hvala svima koji su dali svoj doprinos tome”, rekao je Ha- lilhodžić i nastavio: “Žao mi je što nema više publike na tribinama. Dinamo je najpopularniji klub i ova ekipa je zaslužila da je ljudi dođu pogledati.”

Zaninović Američka Hrvatica Lisa Stublić zlatna pobjednica maratona Hrvatske reprezen- Hrvatska maratonka Lisa Christina Stublić (27) pobjednica je tativke u taek kwon maratona u austrijskom Linzu. Hrvatska trkačica iz Connec- dou ostvarile su sjaj- ticuta pobijedila je istrčavši novi rekord staze, ali i novi hr- ne rezultate na Svjet- vatski rekord, 2:30,45. Lisa je popravila osobni rekord po- skom prvenstvu u stavljen u Berlinu prošle godine za čak tri minute. Drugo taekwondou, koje je mjesto osvojila je Ruskinja Tatjana Vilisova (2:40:41), dok je održano u južnoko- treća bila Sloven- rejskom gradu Gye- ka Neza Mravlje ongjuu. Ana Zanino- (2:43,49). Lisa Chri- vić osvojila je zlatnu medalju, a do naslova u kategoriji do 53 stina Stublić živje- kg mlada Splićanka došla je nakon što je u polufinalu pobi- la je u New Yorku, jedila domaću predstavnicu Hye Young Lee s 13 : 3, da bi u gdje je diplomira- finalu s 14 : 8 nadjačala Marokanku Lamyje Bekkali. Marina la glazbenu teoriju Sumić osvojila je srebrnu medalju u kategoriji do 62 kilo- na uglednom sve- grama. Sumić je do finala stigla nakon što joj je Kanađanka učilištu Columbi- Karine Sergerie predala polufinalni meč bez borbe, da bi u ji, nakon čega se finalu naša reprezentativka izgubila od Tajlanđanke Ran- 2008. godine pre- gsiye Nisaisom sa 1-3. selila u domovinu svog oca, inače ro- đenog u okolici Si- ska. Prošle godine u Berlinu je oborila hrvatski rekord Ti- jane Pavičić star 21 godinu. S rezultatom 2:33,42 ispu- nila je olimpijsku normu i u Londo- nu iduće godine trčat će olimpijski maraton. 67 MATICA svibanj/may 2011. MALA ŠKOLA HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE Sudjelujte u Veselite se i ljetujte s nama Matičinim projektima 2011. u Novome Vinodolskom! LJETNA ŠKOLA 18. – 29. srpnja 2011. HRVATSKOGA FOLKLORA Hrvatska matica iseljenika i ove godine organizira Malu ško- lu hrvatskoga jezika i kulture u Novome Vinodolskom, pri- Hrvatska matica iseljenika poziva ljubitelje hrvatskoga folklora, plesa- morskom ljetovalištu bogate kulturne prošlosti, namijenje- če i svirače, na tradicionalnu LJETNU ŠKOLU HRVATSKOGA FOL- nu djeci i mladima od 9 do 16 godina. Temeljni cilj ovoga KLORA koja će se od 17. do 28. kolovoza 2011. održati u hotelu “Bi- ljetovanja je da djeca i mladi koji žive izvan Hrvatske, u za- ograd” u Biogradu na moru. jedništvu sa svojim vršnjacima iz različitih mjesta u Hrvat- Ovoga ljeta podučavat će se folklorni plesovi, pjesme, narodne noš- skoj, unaprijede svoje znanje hrvatskog jezika te upoznaju nje i glazbala HRVATSKOGA PANONSKOG PODRUČJA. Voditelj je kulturnu i prirodnu baštinu kraja u kojemu borave. prof. Andrija Ivančan. Program škole ostvaruje se raznim igraonicama-radionica- Nudimo tri grupe predavanja: ma (jezična, kulturološka, novinarska, lutkarska, dramska) 1. FOLKLORNI PLES te nizom športskih, rekreativnih i zabavnih sadržaja. I još je 2. SVIRANJE TAMBURA tu puno, puno veselja i radosnih trenutaka u zdravom, bez- 3. SVIRANJE HRVATSKIH TRADICIJSKIH GLAZBALA. brižnom i sigurnom okolišu pod nadzorom iskusnih i pouz- Smještaj: U hotelu “Biograd”, cijena punog pansiona po danu i osobi danih učitelja i voditelja. (s uključenom boravišnom pristojbom) iznosi 232,00 kn u dvokrevet- nim i trokrevetnim sobama, a 292,00 kn u jednokrevetnim sobama. Školarina: 80 eura po osobi. Prijave: Potrebno je popuniti prijavni listić i najkasnije ga do 15. lip- SVEUČILIŠNA ŠKOLA HRVATSKOGA JEZIKA I nja 2011. godine poslati u Hrvatsku maticu iseljenika. KULTURE U ZAGREBU

Sveučilište u Zagrebu i RADIONICA NARODNIH Hrvatska matica iseljenika NOŠNJI “HRVATSKA 25. lipnja – 22. srpnja 2011. ETNORIZNICA” Škola je namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla i svim Hrvatska matica iseljenika poziva na sudjelovanje u devetoj Hrvat- drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili pro- skoj etnoriznici, radionici za izradu hrvatskih narodnih nošnji koja će širiti svoje znanje o njoj, naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. se od 25. srpnja do 4. kolovoza 2011. održavati u Klesarskoj školi u Akademski program obuhvaća 110 školskih sati nastave, Pučišćima na otoku Braču. 95 sati obvezatne nastave i 15 sati dodatne nastave (jedan Ovaj program je namijenjen osobama koje su zainteresirane za hr- školski sat traje 45 minuta). Jezična nastava sastoji se od vatske narodne nošnje, njihovu izradu, održavanje i primjenu u fol- odvojenih gramatičkih i lektorskih sati. Znanje hrvatskoga klornim društvima, osobama koje žele same izrađivati narodne noš- jezika dijeli se na tri razine: početnu, srednju i naprednu. nje ili jednostavno uživaju u ručnome radu i žele proširiti svoje znanje. Ostvaruje se 8 ECTS bodova. Podučavat će se tkanje, krojenje, šivanje, sve vrste vezova, aplikacija Program iz hrvatske kulture i povijesti sastavni je dio Ško- i ukrašavanja, rekonstrukcija te izrada i održavanje narodnih nošnji. Također, planiraju se i posebni sadržaji: izrada paške i lepoglavske le koji organizira Hrvatska matica iseljenika. Program po- čipke, izrada čipke tehnikom čunčanja, zlatovez, te poduka u neca- drazumijeva: nju. Voditelj radionice i autor programa je prof. Josip Forjan. • akademska i terenska predavanja o hrvatskoj kulturi i Radionica je organizirana u dvije radne grupe: povijesti; • POČETNA • stručno vođene posjete različitim muzejima, galerijama, • NAPREDNA. umjetničkim izložbama, kazališnim predstavama i koncertima, kulturnim i znanstvenim institucijama te susre- Smještaj: U Klesarskoj školi, Pučišća, otok Brač. Cijena punog pan- te s poznatim hrvatskim umjetnicima; siona po osobi dnevno iznosi 230 kn plus boravišna pristojba. • studijske izlete u Hrvatsko zagorje i Plitvička jezera. Školarina: 80 eura po osobi. Prijave: Potrebno je popuniti prijavni listić i najkasnije do 15. lipnja Polaznici koji polože ispite dobivaju diplomu Sveučilišta u 2011. godine poslati u Hrvatsku maticu iseljenika. Zagrebu i svjedodžbu s upisanim ocjenama.

Za sve podrobnije upute i informacije, možete se javiti: Prijavne listiće i sve dodatne informacije možete zatražiti na adresi:

Ladi Kanajet Šimić, prof., voditeljici Hrvatska matica iseljenika HRVATSKE MATICE ISELJENIKA (prof. Srebrenka Šeravić, voditeljica Odjela za kulturu) Trg S. Radića 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska Trg Stjepana Radića 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska tel: 385 1 61 15 116, fax: 385 1 61 11 522 Tel. 01/61 15 116, fax. 01/6111 522 e-mail: [email protected] www.matis.hr e-mail: [email protected]