Prostorni Plan Uređenja Općine Mošćenička Draga

PRIMORSKO – GORANSKA ŽUPANIJA

OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA

Izrađivač

c CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu doo

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA

Zagreb, listopad 2007. godine

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA

Naručitelj OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA Načelnik Anton RUDAN

Izvršitelj CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb, Odranska 2

Direktor CPA Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh.

Stručna koordinacija u ime CPA Tomislav Dolečki, dipl.ing.arh.

Stručni tim CPA Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh. Neda KAMINSKI - KIRŠ, dipl.ing.arh. Zrinka TADIĆ, dipl.ing.arh. Maša MUJAKIĆ, dipl.ing.arh. Petra MAKSAN, dipl.ing.arh. Ankica TOMIĆ, dipl.ing.građ. Mr.sc. Vladimir ŽANIĆ, dipl.ing.prom.

Zagreb, listopad 2007. godine

PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA Naziv prostornog plana PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Odluka Općinskog vijeća Općine Mošćenička Draga o donošenju Mošćenička Draga ("Službene novine" Županije Primorsko- Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga ("Službene goranske broj 24/04) novine" Županije Primorsko-goranske broj / )

Datum objave javne rasprave: 24.05.2006. Javni uvid održan : od 01.06.2006. do 01.07.2006. Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

M.P.

………………………….……………… Anton RUDAN

Suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Opatija prema članku 24. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), klasa 350-05/06-01/00549, urbroj 2170-0085-01-07-08 HV od 11.06.2007. godine.

Pravna osoba koja je izradila plan

CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o., Zagreb, Odranska 2 Pečat pravne osobe koja je izradila plan: Odgovorna osoba

M.P.

……………………………………………. Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh. Koordinator plana Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana 4. Maša MUJAKIĆ, dipl.ing.arh. 1. Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh. 5. Petra MAKSAN, dipl.ing.arh. 2. Neda KAMINSKI-KIRŠ, dipl.ing.arh. 6. Ankica TOMIĆ, dipl.ing.građ. 3. Zrinka TADIĆ, dipl.ing.arh. 7. mr. Vladimir ŽANIĆ, dipl.ing.prom. Pečat Općinskog vijeća: Predsjednik Općinskog vijeća:

M.P. ………………………………………… Emilio DEŠKOVIĆ Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela:

M.P.

…………………………………………

ime, prezime i potpis Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Sadržaj elaborata:

DOKUMENTACIJA O TVRTKI CPA d.o.o. :

- Izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tvrtku CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, - Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za davanje suglasnosti tvrtki CPA d.o.o. za obavljanje svih poslova prostornog uređenja (klasa: UP/I-350-02/06-07/46 urbroj: 531-06-06-2 od 27. studenog 2006. godine) - Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inžinjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Tomislava Dolečkog, dipl.inž.arh. (klasa: UP/I-350-07/91-01/110 urbroj: 314-01- 99-1 od 19. srpnja 1999. godine) - Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inžinjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Nedu Kaminski - Kirš, dipl.inž.arh. (klasa: UP/I-350-07/91-01/216 urbroj: 314-01- 99-1 od 19. srpnja 1999. godine).

SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA

- suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Opatija koja se izdaje na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno uređenje o usklađenosti sa Prostornim planom Županije, temeljem članka 24. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) - suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci, temeljem članka 56. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) - prethodna suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, temeljem članka 124. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) - suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave za poljoprivredno zemljište, temeljem članka 17. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01) - suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave šumarstva, temeljem članka 37. Zakona o šumama (NN 140/05) - suglasnost HRVATSKIH VODA d.o.o., Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko - istarskih slivova Rijeka, temeljem članka 21. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05) - suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji, Službe za gospodarstvo, temeljem članka 2.a. Zakona o tržištu plina (NN 68/01 i 87/05).

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

DOKUMENTACIJA O TVRTKI

- Izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tvrtku CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja

- Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za davanje suglasnosti tvrtki CPA d.o.o. za obavljanje svih poslova prostornog uređenja (klasa: UP/I-350-02/06-07/46 urbroj: 531-06-06-2 od 27. studenog 2006. godine)

- Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inžinjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Tomislava Dolečkog, dipl.inž.arh. (klasa: UP/I-350-07/91-01/110 urbroj: 314-01-99- 1 od 19. srpnja 1999. godine)

- Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inžinjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Nedu Kaminski - Kirš, dipl.inž.arh. (klasa: UP/I-350-07/91-01/216 urbroj: 314-01- 99-1 od 19. srpnja 1999. godine)

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA

- Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o usklađenosti konačnog prijedloga PPUO Mošćenička Draga s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa mora (klasa: 350-02/07-04/144, urbroj: 531-06-07-4 od 26.09.2007.)

- suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci, temeljem članka 56. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03), klasa 612-08/06-10/541, urbroj 532-04- 12/11-07-3 od 13. ožujka 2007.

- prethodna suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, temeljem članka 124. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05), klasa 612-07/04-49/0256, urbroj 532-08-03/1-07-03-02/1-2 od 15. siječnja 2007. godine

- suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave za poljoprivredno zemljište, temeljem članka 17. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05), klasa 350-02/06-01/291, urbroj 525-09-ABP/07-02 od 06.04.2007. godine

- suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave šumarstva, temeljem članka 37. Zakona o šumama (NN 140/05), klasa 350-02/06-01/117, urbroj 525-03-07- 02-IH od 29. siječnja 2007.

- prethodno mišljenje HRVATSKIH VODA d.o.o., Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko - istarskih slivova Rijeka, temeljem članka 21. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05), klasa 350-01/07-01/01, urbroj 374-23-1-07-4 od 30. siječnja 2007. godine

- suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji, Službe za gospodarstvo, temeljem članka 2.a. Zakona o tržištu plina (NN 68/01 i 87/05), klasa UP/I-320-02/07-01/0011, urbroj 2170-76-02-07-02 od 16.travnja 2007.

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tekstualni dio plana

I. O B R A Z L O Ž E N J E strana

U V O D 1

1. P O L A Z I Š T A 5

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO – GORANSKE ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE 5 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1. i 2.) 5 1.1.1.1. Teritrorijalni obuhvat 5 1.1.1.2. Numerički pokazatelji 7 1.1.1.3. Karakteristike prostora Općine Mošćenička Draga 9 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 10 1.1.2.1. Prirodni sustavi 10 1.1.2.2 Stanovništvo i stanovanje 29 1.1.2.3. Naselja 43 1.1.2.4. Sadržaji javnih funkcija 46 1.1.2.5. Gospodarstvo 49 1.1.2.6. Infrastrukturni sustavi 51 1.1.2.7. Zbrinjavanje otpada 53 1.1.2.8. Zaštita prostora 54 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 63 1.1.3.1. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske 63 1.1.3.2. Prostorni plan Primorsko – goranske županije 64 1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova na području Općine Mošćenička Draga 66 1.1.3.4. Ostali dokumenti prostornog uređenja 67 1.1.3.5. Prostorni plan parka prirode Učka (NN 24/06) 68 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 70 1.1.4.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske pokazatelje 70 1.1.4.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske i prostorne pokazatelje 70

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 73

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 73 2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 73 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 74 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 74

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 76 2.2.1. Demografski razvoj 77 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 78

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

2.2.3. Razvoj naselja, javne, prometne i komunalne infrastrukture 80 2.2.3.1. Osnove razvoja naselja 80 2.2.3.2. Osnove razvoja javnih djelatnosti i službi 80 2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture 81 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 83 2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti 83 2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti 84 2.2.4.3. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina 84

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA 86 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 86 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost igustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina 88 2.3.2.1. Postojeći i planirani broj stanovnika 88 2.3.2.2. Dimenzioniranje građevinskih područja naselja 88 2.3.2.3. Smjernice za formiranje građevinskih područja izvan naselja 89 2.3.2.4. Izgrađenost građevinskog područja 89 2.3.2.5. Vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina 89 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 89

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 91

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVITKA NA PODRUČJU OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE 91 3.1.1. Funkcionalna organizacija prostora Općine Mošćenička Draga 92 3.1.2. Sustav naselja 92 3.1.3. Mreža društvenih djelatnosti 93 3.1.4. Uređenje građevinskog zemljišta 93 3.1.5. Građevinska područja naselja 94 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA 94 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene struktute van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) - tablica 3., prvi dio 98 3.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja) 99 3.2.2.1. Namjena površina unutar građevinskih područja naselja 99 3.2.2.2. Veličine površina građevinskih područja naselja 99 3.2.2.3. Planske pretpostavke za određivanje građevinskih područja naselja 100 3.2.2.4. Neposredno provođenje plana unutar građevinskih područja naselja 100 3.2.2.5. Planske pretpostavke za dimenzioniranje površine građevinskih područja naselja 101 3.2.3. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 107 3.2.3.1. Ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena / ZT ) 108 3.2.3.2. Groblja ( + ) 108 3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 108 3.2.4.1. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja (izvan ZOP-a i Parka prirode Učka) 108 3.2.4.2. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja (unutar zaštićenog obalnog pojasa - ZOP-a) 109 3.2.4.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja (unutar Parka prirode Učka) 109

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.2.5. Poljoprivredne površine ( P ) 110 3.2.6. Šumske površine ( Š ) 110 3.2.7. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište ( PŠ ) 111 3.2.8. Vodne površine 112 3.2.8.1. Morske površine 113 3.2.8.2. Vodne površine na kopnu 114 3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 115 3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 115 3.3.1.1. Primarni sektor 116 3.3.1.2. Sekundarni sektor 118 3.3.1.3. Tercijarni sektor 118 3.3.2. Globalne projekcije gospodarskog razvoja do 2015. godine 121 3.3.3. Prikaz društvenih djelatnosti 122 3.3.3.1. Uprava i pravosuđe 122 3.3.3.2. Predškolsko i školsko obrazovanje 123 3.3.3.3. Zdravstvena zaštita 124 3.3.3.4. Socijalna skrb 124 3.3.3.5. Kultura 124 3.3.3.6. Šport i rekreacija 125 3.3.3.7. Vjerske građevine, vjerske zajednice i udruge građana 126 3.3.3.8. Ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena / ZT) 126 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 127 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora 127 3.4.1.1. Uvjeti korištenja građevinskih područja 127 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 129 3.4.2.1. Građevinska područja naselja 129 3.4.2.2. Građenje izvan građevinskog područja 132 3.4.2.3. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 134 3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 134 3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine 134 3.4.3.2. Zaštita kulturnog nasljeđa 136 3.4.3.3. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobrazi, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) - tablica 3., drugi dio 140 3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 141 3.5.1. Prometni sustav (ceste, morske luke, pošta i javne telekomunikacije) 141 3.5.1.1. Cestovni promet 141 3.5.1.2. Pješački promet 145 3.5.1.3. Promet u mirovanju 145 3.5.1.4. Javni promet 146 3.5.1.5. Pomorski promet 147 3.5.1.6. Zračni promet 148 3.5.1.7. Pošta i telekomunikacije 148 3.5.2. Energetski sustav 149 3.5.2.1. Elektroopskrba 149 3.5.2.2. Opskrba plinom 149 3.5.2.3. Obnovljivi izvori energije 150 3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) 151 3.5.3.1. Vodoopskrba 151 3.5.3.2. Sustav odvodnje 152 3.5.3.3. Sustav vodozaštite, uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda 153 3.6. POSTUPANJE S OTPADOM 156 3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 156 3.7.1. Zaštita tla 157 3.7.1.1. Šumsko tlo 157 3.7.1.2. Poljoprivredno tlo 157

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.7.2. Zaštita zraka 157 3.7.3. Zaštita voda 159 3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke 160 3.7.5. Mjere posebne zaštite 161 3.7.5.1. Sklanjanje ljudi 161 3.7.5.2. Zaštita od rušenja 161 3.7.5.3. Zaštita od požara 161 3.7.5.4. Zaštita od potresa 161 3.7.5.5. Zaštita od poplava 161

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 163

I. TEMELJNE ODREDBE 165

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 173

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA 173 1.1. Površine naselja 173 1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 174 1.3. Poljoprivredne površine 175 1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 175 1.5. Šumske površine 175 1.6. Vodne površine 175 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 176 2.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku, Primorsko-goransku županiju i Općinu Mošćenička Draga 176 2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku 176 2.1.2. Građevine od važnosti za Primorsko - goransku županiju 176 2.1.3. Građevine od važnosti za Općinu Mošćenička Draga 177 2.2. Građevinska područja naselja 177 2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja 177 2.2.2. Namjena građevina 179 2.2.3. Rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja 185 2.3. Izgrađene strukture izvan naselja 186 2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene 186 2.3.2. Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja 187 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 190 4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE NAMJENE 193 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 196 5.1. Prometna infrastruktura 196 5.1.1. Cestovni promet 196 5.1.2. Morske luke 200 5.1.3. Zračni promet 201 5.2. Pošta i telekomunikacije 201 5.3. Vodoopskrba i odvodnja 201 5.3.1. Vodoopskrba 202 5.3.2. Odvodnja 202 5.3.3. Uređenje vodootka i zaštita od poplava 204 5.4. Energetska infrastruktura 204 5.4.1. Elektroopskrba 204 5.4.2. Opskrba plinom 205 5.4.3. Obnovljivi izvori energije 206

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 206 6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti 206 6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i kulturno - povijesnih cjelina 206 6.2.1. Zaštita prirodne baštine 206 6.2.2. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina 207 7. POSTUPANJE S OTPADOM 211 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 213 8.1. Zaštita tla 213 8.1.1. Šumsko tlo 213 8.1.2. Poljoprivredno tlo 213 8.1.3. Tlo za planiranje gradnje 214 8.2. Zaštita zraka 214 8.3. Zaštita voda 215 8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda 215 8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda 216 8.3.3. Zaštita mora od zagađenja 216 8.4. Zaštita od prekomjerne buke 217 8.5. Mjere posebne zaštite 218 8.5.1. Sklanjanje ljudi 218 8.5.2. Zaštita od potresa 219 8.5.3. Zaštita od rušenja 219 8.5.4. Zaštita od požara 219 9. MJERE PROVEDBE PLANA 220 9.1. Obveza izrade prostornih planova 220 9.1.1. Urbanistički planovi uređenja 220 9.1.2. Detaljni planovi uređenja 221 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 221 9.2.1. Uređenje zemljišta 221 9.2.2. Ostale mjere razvoja 221 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 222

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 223

1. PRIJELAZNE ODREDBE 223

2. ZAVRŠNE ODREDBE 224

D O K U M E N T A C I J A

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Grafički dio plana

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj. 1 : 25.000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

2.A. Promet, pošta i telekomunikacije mj. 1 : 25.000

2.B. Energetski sustav mj. 1 : 25.000

2.C. Vodnogospodarski sustav mj. 1 : 25.000

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja mj. 1 : 25.000

3.B. Područja posebnih ograničenja u korištenju i područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite mj. 1 : 25.000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

4.A. K.O. BRSEČ mj. 1 : 5.000

4.B. K.O. KALAC mj. 1 : 5.000

4.C. K.O. KRAJ mj. 1 : 5.000

4.D. K.O. MARTINA mj. 1 : 5.000

4.E. K.O. MOŠĆENICE mj. 1 : 5.000

4.F. K.O. MOŠĆENIČKA DRAGA mj. 1 : 5.000

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

I. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

U V O D

Bitno promijenjeni uvjeti razvoja područja Općine Mošćenička Draga, promjena vlasničkih odnosa i zakonske regulative, nova Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zakon o prostornom uređenju, Prostorni plan Primorsko-goranske županije, kao i problemi prilikom primjene postojećih dokumenata prostornog uređenja uvjetovali su odluku Općinskog vijeća Općine Mošćenička Draga da u “Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Mošćenička Draga” za razdoblje 2004. - 2006.godina ("Službene novine" Županije Primorsko-goranske broj 24/04) ugradi potrebu izrade Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga, a prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04 i 45/04).

Izrada Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga povjerena je, na temelju provedenog javnog nadmetanja, tvrtki CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba. Novim je Prostornim planom uređenja Općine Mošćenička Draga potrebno ostvariti slijedeće: - definirati strategiju razvoja Općine Mošćenička Draga, - uskladiti plan sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornim planom Primorsko-goranske županije, kao i prostornim planovima uređenja susjednih jedinica lokalne samouprave, - smjernicama plana potaći razvoj gospodarstva, - ostvariti planske preduvjete za gradnju građevina javnog standarda, - stvoriti preduvjete za kvalitetnije prometno i komunalno opremanje naselja, - predložiti zone zaštite prirode, kao i sanacije ugroženih dijelova prirode, - stvoriti preduvjete za zaštitu okoliša, - osigurati sudjelovanje korisnika prostora u procesu izrade plana i donošenju odluka.

Po potpisu ugovora CPA d.o.o. je pristupio pripremnim radovima na izradi PPU-a Općine Mošćenička Draga, koji su uključivali: - pribavljanje geodetsko-katastarskih osnova za područje obuhvata u mjerilu 1:25.000 i HOK-a (Hrvatske osnovne karte) u mjerilu 1:5.000; - analizu postojeće prostorne dokumentacije za područje Općine Mošćenička Draga (PPO Opatija i drugi planovi); - analizu prirodne osnove i demografskih potencijala na području Općine Mošćenička Draga; - analizu postavki iz prostornih planova višeg reda (Program i Strategija prostornog razvitka Republike Hrvatske, Prostorni plan Primorsko-goranske županije); - analizu polazišta i razvojnih potencijala Općine Mošćenička Draga; - analizu građevinskih područja naselja.

U sklopu pripremnih radova izvršitelj radova je preuzeo dio podloga i postojeće dokumentacije o prostoru od Zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije, te su dogovoreni temeljni programski parametri za izradu Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga. Za potrebe izrade Plana prikupljeni su podaci i dokumentacija od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04):

1. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu prirode, Runjaninova 2, 10000 ZAGREB - dopis, klasa 612-07/04-49/0255, urbroj 528-08-JH-04-2 od 18.08.2004. 2. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, Užarska 12, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 612-08/04-12/35, urbroj 532-10-8/15-04-2 od 07.09.2004. 3. MINISTARSTVO OBRANE, Uprava za graditeljstvo, Služba za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Trg kralja P. Krešimira IV/1, 10000 ZAGREB - dopis, klasa 350-02/04-01/115, urbroj 512M3-020202-04-4 od 15.09.2004.

CPA d.o.o. strana 1 Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

4. MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA UPRAVA PRIMORSKO-GORANSKA, Sektor zaštite od požara i civilne zaštite, Žrtava fašizma 3, 51000 RIJEKA, - dopis, urbroj 511-09-21/1-161/244-2004 MV od 10.08.2003. 5. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Splitska 12, 51000 RIJEKA - dostavljena obavijest 6. Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Opatija, M.Tita 14, 51410 OPATIJA - dopis, klasa 350-05/04-01/01285, urbroj 2170-77-01-00-04-02 ŽLJ od 10.08.2004. 7. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za školstvo i društvene djelatnosti, Adamićeva 10, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 053 -02/04-87/7, urbroj 2170-87-04-2-81 od 25.08.2004. 8. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, Adamićeva 10, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 510-01/04-86/03 (053-02/04-86/06), urbroj 2170/01-86-04-02 (251/383-86-04-02) 9. Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, Riva 10, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 10. Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za gospodarstvo, Odsjek za turizam, Riva 10, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 335-02/04-01/141, urbroj 2170-76-04-04-2 od 13.08.2004. 11. Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za gospodarstvo, Riva 10, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 958-01/04-05/08, urbroj 2170-76-05-04-2 od 31.08.2004. 12. Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Ured za pomorstvo, Riva 10, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 13. Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Ured za statistiku, Riva 10, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 14. Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti, Riva 10, 51000 RIJEKA - klasa 602-01/04-01/79 IR, urbroj 2170-78-04-04-2 od 09.09.2004. 15. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za upravljanje imovinom i komunalne djelatnosti, Adamićeva 10, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 16. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze, Adamićeva 10, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 17. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za gospodarski razvoj, Adamićeva 10, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 323-02/04-89/00011, urbroj 2170/1-89-04/02 od 14.12.2004. 18. HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor za strateško planiranje, razvoj i studije, Odjel za strateško planiranje i razvoj, Vončinina 3, 10 000 ZAGREB - broj 210-2004-855. MH od 23.09.2004. 19. HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor za strateško planiranje, razvoj i studije, Odjel za strateško planiranje i razvoj, Ispostava Rijeka, N.Tesle 9, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 960-03/04-02/385, urbroj 500-552 RI/02 od 13.08.2004. 20. UPRAVA ZA CESTE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE, N.Tesle 9, 51000 RIJEKA dopis, broj 2158/3-01/04-1328 od 23.08.2004. 21. HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor održavanja, Ispostava Rijeka, N.Tesle 9, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 22. HRVATSKE ŠUME d.o.o., Uprava šuma, Podružnica Buzet, Šumarija Opatija, Kružni put 3, 51211 MATULJI - dopis od 16.08.2004. 23. HEP - PRIJENOS d.o.o., Prijenosno područje Opatija, M.Tita 166, 51410 OPATIJA, - dopis, broj 3/22-137/04 RŠ /2051 od 01.09.2004. 24. HEP - DISTRIBUCIJA d.o.o., DP “Elektroprimorje” Rijeka, V.C.Emina 2, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen

CPA d.o.o. strana 2

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

25. PLINACRO d.o.o., Savska 88a, 10 000 ZAGREB - dopis DR/1108/04 od 12.08.2004. 26. HRVATSKI TELEKOM, Regija Zapad,Ciottina 17a, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 27. HT mobile, Sektor za planiranje i razvoj sustava, ulica grada Vukovara 23, 10000 ZAGREB - dopis od 09.08.2004. 28. HRVATSKA POŠTA d.d., Područna uprava Istarsko-ličko -primorska, Korzo 13, 51000 RIJEKA - dopis, 03-6017/04 GG od 09.08.2004. 29. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za područje primorsko-istarskih slivova, Đ.Šporera 3, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 350-01/04-01/73, urbroj 374-23-1-04-3 od 27.10.2004. 30. ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o., RJ Projektiranje i nadzor, Vlaška 106, 10 000 ZAGREB - dopis, broj 2739 ŠD/TV od 13.08.2004. 31. VIPnet d.o.o., Ured Rijeka, Riva 8/6, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 32. Županijska lučka uprava Opatija - Lovran - Mošćenička Draga, V.C.Emina 3, 51410 OPATIJA -dopis, klasa 342-21/05-01/12, urbroj 15-05-01 od 23.03.2005. 32. KOMUNALAC d.o.o., Stubište Lipovica 2, 51410 OPATIJA - podaci su dostavljeni na sastanku i dopisom od 26.10.2005.

Po pribavljanju i usuglašavanju traženih podataka od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, te pribavljanju potrebnih kartografskih podloga za izradu plana, stručni tim CPA je izradio i, u skladu s Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98), prezentirao elaborat Nacrt prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga koji sadrži: - tekstualno obrazloženje i grafičke priloge u mjerilu 1:25.000 kojima se definira temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti prostora, namjena i korištenje prostora, prometna i komunalna infrastruktura, uvjeti za korištenje i mjere zaštite prostora te mjere za provođenje plana, - granice građevinskih područja na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000 za sva naselja na području Općine Mošćenička Draga; - prijedlog Odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga.

U skladu sa člankom 3. Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98) Nacrt prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga prezentiran je na prethodnoj raspravi, koja je trajala od 23. rujna do 10. listopada 2005. godine u Mošćeničkoj Dragi, i u kojoj su, osim stručnih službi i predstavnika Općine Mošćenička Draga i izrađivača, sudjelovala i tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima, koja su osigurala podatke i dokumente iz svoga djelokruga za potrebe izrade prostornog plana. Sve primjedbe i sugestije dane na prethodnoj raspravi ugrađene su u Prijedlog Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga.

Prijedlog Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga izložen je na javnom uvidu koji je trajao od 01. lipnja 2006. godine do 01. srpnja 2006. godine. Javna rasprava o Prijedlogu Plana održana je 20. lipnja 2006. godine u Mošćeničkoj Dragi. Po završetku javne rasprave i stručnoj obradi primjedbi Općinsko poglavarstvo Općine Mošćenička Draga je utvrdilo Konačni prijedlog Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga i zadužilo Jedinstveni upravni odjel da prikupi potrebne suglasnosti i mišljenja temeljem posebnih propisa: - suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Opatija koja se izdaje na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno uređenje o usklađenosti sa Prostornim planom Županije, temeljem članka 24. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) - suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci, temeljem članka 56. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) - prethodna suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, temeljem članka 124. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) - suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave za poljoprivredno zemljište, temeljem članka 17. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01) - suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave šumarstva, temeljem članka 37. Zakona o šumama (NN 140/05)

CPA d.o.o. strana 3

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

- suglasnost HRVATSKIH VODA d.o.o., Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko - istarskih slivova Rijeka, temeljem članka 21. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05) - suglasnost Upravnog odjela za gospodarski razvoj Primorsko - goranske županije, temeljem članka 2.a. Zakona o tržištu plina (NN 68/01 i 87/05).

Po prikupljanju potrebnih suglasnosti i mišljenja Općinsko vijeće Mošćenička Draga usvojilo Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga na sjednici održanoj …………. 2007. godine, a Odluka o donošenju Prostornog plan uređenja Općine Mošćenička Draga objavljena je u "Službenim novinama" Županije Primorsko - goranske broj …/07 od …………2007. godine.

Grafički prilog 1. - Položaj Općine Mošćenička Draga u Primorsko-goranskoj županiji (izvor: Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje)

CPA d.o.o. strana 4

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1. P O L A Z I Š T A

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Mošćenička Draga u odnosu na prostor i sustave Primorsko – goranske županije i Republike Hrvatske

Primorsko-goranska županija pripada razvijenijim hrvatskim županijama. U prirodno- geografskom smislu zauzima raznolike dijelove prirodnog prostora, od brdsko-planinskog dijela Gorskog kotara, do mediteranskog priobalja Hrvatskog primorja i Kvarnera, te otoka Kvarnerskog zaljeva. Ukupno obuhvaća prostor na kojem je prema popisu 2001. godine živjelo 305.505 stanovnika u 582 naselja. Županija ima ukupnu površinu od 7.993,75 km2, od čega površina kopna i otoka iznosi 3.595,35 km2, a površina mora 4.398,41 km2.

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Područje Općine Mošćenička Draga nalazi se u sastavu Primorsko - goranske županije, na njezinom zapadnom dijelu. Na kopnu Općina Mošćenička Draga graniči sa Općinom Lovran, a u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva sa područjem Grada Cresa. Prije današnje administrativne podjele Općina Mošćenička Draga, zajedno sa Općinom Matulji, Općinom Lovran i Gradom Opatijom tvorili su bivšu Općinu Opatija. Reorganizacijom teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske 1992. godine na području Primorsko-goranske županije te unutar bivše Općine Opatija formirana je nova administrativno – teritorijalna jedinica pod imenom Općina Mošćenička Draga. Područje Općine Mošćenička Draga obuhvatilo je 14 statistički samostalnih naselja iz popisa stanovništva 1991. godine i to: Brseč, Donji Kraj, Golovik, Grabrova, Kalac, Martina, Mošćenice, Mošćenička Draga, Obrš, Sučići, Sveta Jelena, Sveti Anton, Sveti Petar i Zagore.

1.1.1.1. Teritorijalni obuhvat

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97, 124/97, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 127/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03 i 175/03), Općina Mošćenička Draga nalazi se u sastavu Primorsko - goranske županije.

Općini Mošćenička Draga susjedne jedinice lokalne samouprave u sastavu Primorsko - goranske županije su: - na kopnu: Općina Lovran na sjeveru - na moru: Grad Cres

Sa zapadne i južne strane Općina Mošćenička Draga graniči sa Istarskom županijom, odnosno područjom Općine Kršan.

Općina Mošćenička Draga u svom sastavu ima ukupno 15 naselja. Međutim, kako je Odluka Općinskog vijeća Općine Mošćenička Draga o izdvajanju dijela naselja Grabrova i osnivanju naselja Mala Učka donijeta 29.12.2006. godine, za naselje Mala Učka ne postoje službeni statistički podaci iz popisa stanovništva 2001. godine. Iz tog se razloga u tablicama koje obrađuju statističke, demografske i druge podatke o naseljima ti podaci ne iskazuju, već se iskazuju samo podaci za naselje Grabrova.

CPA d.o.o. strana 5

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Grafički prilog 2. - Granice Općine Mošćenička Draga i granice naselja (izvor: Državna geodetska uprava, Katastar Rijeka, 2007. godine)

CPA d.o.o. strana 6

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.1.2. Numerički pokazatelji

Područje Općine Mošćenička Draga obuhvaća prostor od 46,62 km2 na kopnu (oko 1,29% kopnene površine Primorsko-goranske županije) i 50,39 km2 u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva (oko 1,14% morske površine Primorsko-goranske županije). Sveukupna površina (kopnena i morska) Općine Mošćenička Draga iznosi 97,01 km2 (1,21% ukupne površine Županije). Prema aktualnoj nodalno - funkcionalnoj regionalizaciji područje Općine Mošćenička Draga pripada riječkoj nodalno - funkcionalnoj makroregiji. Popisom stanovništva 2001. godine na prostoru Općine Mošćenička Draga ukupno je popisano 1.641 osoba, odnosno 0,53% stanovništva Županije. To znači da je opća gustoća naseljenosti 2001. godine iznosila 35,47 stanovnika na km2, što je znatno manja gustoća naseljenosti od prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske (84 st/km2) kao i od Primorsko-goranske županije (87 st/km2). Prosječan broj stanovnika po naselju 2001. godine iznosio je svega 117, što je također znatno manje od prosječnih pokazatelja za Hrvatsku u cjelini (704 stanovnika), kao i za Primorsko-goransku županiju (556 stanovnika po naselju). Na sjedište Općine Mošćenička Draga, tj. naselje Mošćeničku Dragu otpadalo je 2001. godine 26,75% ukupnog broja stanovnika Općine. Iste su godine, uz Mošćeničku Dragu, jedino još naselja Mošćenice i Sveti Petar imala više od 200 stanovnika. Funkcionalno područje Općine Mošćenička Draga pripada mikroregiji PRIOBALJE i prostornoj cjelini P2 - Opatija prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije. Osnovna značajka priobalja je orijentacija gospodarskog razvitka na more i turizam, a izgrađeni hotelski kapaciteti i veliki broj smještajnih jedinica u kućanstvima su nositelji turističke ponude. Tako je turizam osnovna gospodarska djelatnost, koju dopunjavaju trgovina i uslužne djelatnosti. Kako bi se omogućila međusobna komparacija pokazatelja u prostornim planovima Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04 i 45/04) propisano je da sastavni dio prostornih planova moraju biti tablice koje sadrže slijedeće podatke o stanovnicima, stanovima, kućanstvima i gustoćama naseljenosti:

Tablica 1. - Usporedni prikaz statističkih podataka za Primorsko - goransku županiju i Općinu Mošćenička Draga (kopneni dio)

STANOVI ZA Gnst, STANOVNICI STALNO KUĆANSTVA gustoća površina STANOVANJE naseljenosti 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 2001. km2 % broj % broj % broj broj broj broj stan / km2 PRIMORSKO- GORANSKA 3.595,35 100,0 323.310 100,0 305.505 100,0 107.616 125.475 114.902 111.085 84,97 ŽUPANIJA OPĆINA MOŠĆENIČKA 46,62 1,28 1.723 0,53 1.641 0,53 673 787 608 595 35,20 DRAGA

Općina 46,62 100,0 1.723 100,0 1.641 100,0 673 787 608 595 35,20 Mošćenička Draga Brseč 4,89 10,5 1217,0 131 7,9 44 54 42 47 26,78 Donji Kraj 0,98 2,1 119 6,9 103 6,2 40 43 39 38 105,10 Golovik 3,01 6,5 905,2 81 4,9 35 45 30 31 26,91 Grabrova 1 6,00 16,8 10 0,5 6 0,3 8 16 6 3 0,76 Kalac 6,53 14,0 432,5 39 2,3 24 20 19 185,97 Mala Učka 2 1,80 ------Martina 1,80 3,9 543,1 44 2,7 24 25 21 1724,44 Mošćenice 2,55 5,5 32518,8 310 18,9 134 144 110 109 121,56 Mošćenička Draga 0,45 0,9 472 27,4 439 26,7 173 199 165 155 975,55 Obrš 0,81 1,7 241,4 19 1,1 10 18 10 823,45 Sučići 6,12 13,1 512,9 44 2,7 23 27 23 187,18 Sveta Jelena 4,08 8,7 102 5,9 94 5,7 40 47 33 35 23,03 Sveti Anton 2,78 6,0 9 0,5 11 0,6 8 10 6 5 3,95 Sveti Petar 0,84 1,8 202 11,7 223 13,5 69 94 67 77 265,47 Zagore 3,98 8,5 1015,8 97 5,9 41 45 37 34 24,37 izvori podataka: “Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31.ožujka 2001. godine” (Statističko izvješće 1137), Državni zavod za statistiku, Zagreb, lipanj 2002. godine 1 podaci se odnose na stanje prije osnivanja naselja Mala Učka 2 naselje Mala Učka formirano je Odlukom Općinskog vijeća Općine Mošćenička Draga 29.12.2006. godine

Prema podacima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2001. godine na području Općine Mošćenička Draga popisano je ukupno 1.641 osoba, što je za 82 stanovnika manje nego u Popisu stanovništva iz 1991. godine.

CPA d.o.o. strana 7

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Područja Općine Mošćenička Draga navedena u donjoj tablici (obalno i kontinentalno) označena su na kartografskom prikazu 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (zaštićeni obalni pojas).

Tablica 2. - Stanje u prostoru Općine Mošćenička Draga

GUSTOĆA OPĆINA STANOVNICI NASELJENOSTI POVRŠINA MOŠĆENIČKA DRAGA (kopneni dio) popis 1991. popis 2001. popis 1991. popis 2001. udio u površini broj broj PODRUČJE OPĆINE km2 broj % broj % Općine stan / km2 stan / km2 (%) OBALNO * 15,10 15,57 1.037 60,18 983 59,90 68,67 35,47

KONTINENTALNO 31,52 32,49 686 39,82 658 40,10 21,76 20,25

OSTALO - MORE 50,39 51,94 ------OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA 97,01 100,0 1.723 100,0 1.641 100,0 36,95 35,20 ukupno napomene : * U skladu sa člankom 45. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) područje Općine Mošćenička Draga ulazi u obalno područje Republike Hrvatske.

Naselje Mošćenička Draga u prošlosti

CPA d.o.o. strana 8

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.1.3. Karakteristike prostora Općine Mošćenička Draga 1

Općina Mošćenička Draga ima karakteristike ruralnog prostora, o čemu svjedoči činjenica da su kroz dugi niz godina zemljoradnja i stočarstvo, a ne ribarstvo, bili osnova ezistencije. Karakteristike ruralnog prostora i danas su vidljive u pejzažu i u pojednim detaljima, iako upravo ti detalji ubrzano nestaju. Dva kulturna područja ovog prostora – Mošćeniština i Brseščina – bila su orijentirana na svoja urbana centra – naselje Mošćenice i Brseč. Starija naselja razvila su se podalje od mora (zaštita od napada) na plodnoj zemlji, dok se uz more nalazila samo spremišta za potrebe ribara. Sela su smještena na obroncima brda i okrenuta moru, a neka podalje od mora, na plodnim zaravnima. Danas je veći broj ovih sela polunapušten ili u ruševinama (Marasi-Grabrova, Sveti Anton, Trebišća, neki zaseoci Kalca i Grabrove i druga). Tek se kasnije, sredinom 19. stoljeća, sve više kuća gradi uz prometnice ili bliže moru. Zaseoci, smješteni na kosinama brda danas predstavljuju izuzetnu vizualnu atrakciju u svom prirodnom okružju, jer su zadržali oblik naselja s početka stoljeća, te bi takvi i trebali ostati. Većina seoskih naselja je zaseočnog tipa (naselja se sastoje je od brojih zaselaka), pa tako na primjer naselje Sveta Jelena ne postoji kao kao cjelovito naselje, već samo kao zbirno ime za zaselke Slamnjake, Škalamere, Šćoce i drugi. Zbog teške prometne dostupnosti (stmine) bila je razvijena “pješačka” kultura, koja se očitovala u brojnim stazama i putevima, na čijim se križanjima i danas još nalaze kamene kapelice sa zanimljivom pučkom kamenom plastikom.

Naselje Mošćenička Draga – 2004. godine

1 Podaci iz elaborata Konzervatorska studija prostora Općine Mošćenička Draga, Konzervatorski odjel u Rijeci, 2000. godine

CPA d.o.o. strana 9

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.2. Prostorno – razvojne i resursne značajke

1.1.2.1. Prirodni sustavi

Geološka građa i geotehnička prikladnost terena Poznavanje geotehničkih značajki nekog područja presudno je za procjenu prikladnosti za građenje, odnosno za procjenu stupnja geotehničkog pa i seizmičkog hazarda. Naime, izvedba građevina na geotehnički nepovoljnim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih objekata. Uz to, troškovi sanacije, zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko povećati prvobitno planiranu cijenu izgradnje. Pogodnost terena za građenje odnosno geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čija povezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka grada, koja uključuje litološki sastav i strukturno-tektonski sklop je uvijek presudna. Iz toga proizlaze osnovne geotehnički pokazatelji nekog terena: - fizičko-mehaničke značajke naslaga; - stabilnost u prirodnim uvjetima; - defonnabilnost; - nosivost

Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procese kao što su erozija i pojave netabilnosti na padinama. Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000 list Labin, koji obuhvaća teritorij općine Mošćenička Draga. Tu su sistematizirana sva dosadašnja istraživanja. Podaci su dopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Temeljna podloga za izdvajanje inženjerskogeoloških kompleksa odnosno odredivanje geotehničkih značajki na teritoriju općine Mošćenička Draga bile su studije: - "Inženjerskogeološke značajke stijena i tala Županije primorsko-goranske" u sklopu koje su priložene Litološka karta 1:100.000 i Inženjerskogeološka karta 1:100.000. - "Stanje, namjena i zaštita mora Županije primorsko-goranske" u sklopu koje je izrađena Karta sedimenata podmorja 1:100.000. - "Studija mogućnosti korištenja obalne crte grada Opatije, općina Lovran i Mošćenička Draga"; - "Prostorni plan Primorsko-goranske županije - Osnove korištenja i zaštite prostora" Knjiga 1.

Korišteni su podaci iz izvještaja o novijim istraživanjima popraćenih geološkim kartama krupnijih mjerila. Zato su pregledani svi dostupni stručni radovi o geofizičkim, hidrogeološkim, inženjerskogeološkim i geomehaničkim istraživanjima u arhivama "Rijekaprojekta", Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Instituta građevinarstva Hrvatske i Hrvatskih voda VGO Rijeka, koji se odnose na obrađeno područje.

Geološka građa Na kopnenom i pripadajućem dijelu podmorja općine Mošćenička Draga ustanovljene su naslage isključivo sedimentnog tipa koje prema geološkoj starosti pripadaju kredi, paleogenu i kvartaru. Naslage gornje krede cenomana do turona (K21,2) sadrže brojne litološke varijetete karbonatnog tipa. To su: sivi i smedi pločasti vapnenci, koji prelaze u kristalaste sive dolomite, zatim bijeli, jedri kristalinični vapnenci i rudistne breče te sivi i smedi homogeni do detritični pločasti vapnenci. Ove naslage pokrivaju površinski najveći dio teritorija općine Mošćenička Draga. U priobalnom pojasu sve od uvale Cesara na sjeveru pa do obale podno Mošćenica, susreću se krupnokristalasti svijetlosivi dolorniti i homogeni sivi dolorniti koji prelaze u vapnence. Naslage gornje krede turona do senona (K22,3) čine gornji dio litološkog stupa gornje krede. Većinom su to bijeli do ružičasti jedri rudismi vapnenci, kriptokristalasti do kristalasti. Obično su debeloslojeviti do bankoviti. Nalaze se na površini na grebenu Sisola. 1,2 Paleogenski foraminiferski vapnenci (PC3 E ) pripadaju gornjem paleocenu do donjem i srednjem eocenu. Sivkaste su do svijetlosmeđe boje, kristalinične do detritične strukture. U starijem dijelu su pločasti i miliolidni, a u mlađem detritični, slabije izražene slojevitosti i s alveolinama i numulitirna. Forarniniferski vapnenci protežu se u uskom, često isprekidanom pojasu južno od grebena Učke. Paleogenski klastiti odnosno naslage fliša (E1,2) sastoje se pretežito od siltita i pješčenjaka. Najčešće je jasno izražena graduirana slojevitost. Dominantno je učešće sitnozrnastih naslaga u kojima prevladavaju glinoviti do pjeskoviti siltiti, a povećanjem učešća pijeska naslage prelaze u siltomi pješčenjak. Sitnozrnasti članovi fliša su u svježem stanju prepoznatljive sivoplavičaste boje. S povećanjem stupnja raspadanja njihova boja prelazi u žućkastosivu do smeđežućkastu. Naslage fliša nalaze se na površini u nekoliko izoliranih pojava: u podnožju grebena Učke, na zaravnjenju zapadno od Brseča i kod mjesta Martina također u blizini Brseča.

CPA d.o.o. strana 10

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Eocensko-oligocenske breče (E3 011 ) sadrže slabo sortirane do nesortirane odlomke uglastog do poluuglastog oblika podrijetlom iz naslaga krede i naslaga starijeg paleogena te kalcitno, rjeđe dolomitno do glinovito vezivo koje može biti onečišćeno limonitom. Nalaze se povremeno na starijim karbonatnim stijenama.

Grafički prilog 3. - Karta sedimenata podmorja Primorsko - goranske županije (izvor: Prostorni plan Primorsko - goranske županije, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje)

U području općine Mošćenička Draga naslage kvartarne starosti su vrlo raznolikog litološkog sastava i geneze. To su: crvenica (ts), deluvijalni nanos (d), aktivni sipar (s), potočni konglomerat (kg), potočni nanos (pr) i marinski sedimenti (m).

Crvenica (ts) često se susreće kao pokrivač na karbonatnim naslagama, posebice vapnencima. Po sastavu pretežito glinovito-prašinasti materijal makovite smeđecrvene boje. Naslage koje se smatraju crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Neke od tih naslaga imaju značajke recentnih, druge reliktnih, a treće paleo tala. Na uzvišenjima i padinama crvenica sadrži odlomke podrijetlom iz stjenovite podloge. Ti odlomci su najčešće uglasti do poluuglasti i centimetarskih dimenzija. Crvenica je široko rasprostranjena na priobalnim padinama, a na višim dijelovima nalazi se u depresijama Naslage su različite debljine: od vrlo tankih na uzvišenjima i padinama do debljine više metara u ponikvama. Veće nakupine crvenice nalaze se pokraj Mošćenica i Brseča. Koluvijalno-deluvijalni nanos (d) vrlo je raširen na matičnim stijenama flišnog kompleksa (područje iznad Brseča). Vrlo je raznolikoga sastava. Prevladava mješavina odlomaka i pjeskovito-prašinasto-glinovitog materijala. Kod toga su moguće sve kombinacije sitnih i krupnih frakcija. Nije posebno izdvojen na karti.

CPA d.o.o. strana 11

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Aktivni sipar (s) sastoji se od uglastih odlomaka različite veličine, najčešće 5 do 20 cm, ali ima i većih blokova. Materijal je nevezan i lako pokretljiv. Debljine je najčešće 1 do 3 m, a iznimno i više. Susreće se na strmim padinama oblikovanim u karbonatnim naslagama, poglavito na vapnencima. Aktivni sipari su rasprostranjeni na padinama imad Mošćeničke Drage, kao i ponegdje na vrlo strmim dijelovima obale južno od Mošćeničke Drage. Ovaj litogenetski član nije posebno izdvojen na karti.

Potočni konglomerat (kg) ustanovljen je jedino u dolini u zaleđu Mošćeničke Drage. Sastoji se od poluzaobljenih odlomaka do blokova podrijetlom iz gornjokrednih i paleogenskih vapnenaca. Vezivo je stvrdnuta mješavina gline, praha i pijeska crvenkaste boje. Potočni nanos (pr) najčešće se sastoji od mješavine valutica, šljunka i pijeska, a nalaze se i leće zaglinjenog šljunka. Ustanovljen je u hiposometrijski nižim i zaravnjenim dijelovima doline u Mošćeničkoj Dragi kao i u brojnim udolinama. Ustanovljena debljina sedimenata u I Mošćeničkoj Dragi veća je od 20 m.

Marinski sedimenti (m) tvore cjeloviti pokrivač koji prekriva dno Riječkog zaljeva. U litoralnoj i sublitoralnoj zoni odnosno u plićem, priobalnom dijelu podmorskih padina prevladavaju sedimenti nastali marinskom erozijom obale ili pak donešeni s kopna bilo vodom ili gravitacijom. S obzirom na prevladavajuću rasprostranjenost naslaga karbonatnog stijenskog kompleksa, ishodišni materijal prvenstveno su vapnenci, a u manjoj mjeri dolomiti i breče paleogenske i kredne starosti. U zavisnosti od lokalnih hidrodinamičkih uvjeta, strukturnog sklopa i morfologije obale, sedimentno tijelo čine poluzaobljeni do zaobljeni krupni šljunak i valutice, a ponegdje i veći odvaljeni blokovi. Prema dubini, gdje je utjecaj valova manji, prevladavaju sitni šljunak i krupni pijesak pomiješani s ostacima ljuštura. Dno Riječkog zaljeva prekriveno je pjeskovitim do glinovitim muljem.

Prema novijim geotektonskim koncepcijama smatra se da je na području sjeveroistočnog Jadrana došlo je do subdukcije Jadranske karbonatne platforme pod Dinarsku karbonatnu platformu. Zbog toga se upravo na području Kvarnera susreću naslage koje po svojim litofacijelnim značajkama pripadaju jednoj i drugoj karbonatnoj platformi. U skladu s navedenim, na području Kvarnera razlikuju se tri regionalne strukturne jedinice: Dinarik, Adrijatik i Istra. Zato se na regionalnom planu pojavljuje slijedeći odnos: navlačenje jedinice Dinarika na Adrijatik, te jedinice Adrijatik na Istru.

Podvlačenje Jadranske karbonatne platforme pod Dinaride i izravnoj je svezi s tektogenezom tog prostora. Pokreti početkom oligocena prouzročili su tektonsko suženje šireg područja te stvaranje navlaka i reversnih struktura. Zbog promjene smjera kretanja Jadranske ploče prema sjeveru, došlo je od sredine miocena do promjene smjera globanog stresa te izdizanja zone Visokog krša i tonjenja Jadranske depresije. Na regionalnom planu takav trend se nastavlja i danas. Neotektonski pokreti od donjeg pliocena do danas imali su presudnu ulogu u oblikovanju današnjih struktura.

Odražavali su se u horizontalnim i vertikalnim pokretima različitih predznaka i intenziteta. Uslijed horizontalnih pokreta rotirano je područje Riječkog zaljeva prema jugu i jugozapadu, a na lokalnom planu poremećene su starije strukture pomicanjem blokova po paraklazarna poprečnih i dijagonalnih rasjeda. Posljedica vertikalnih pokreta bilo je tonjenje dna Riječkog zaljeva i okolnih kanala te značajno izdizanje hrpta Učke.

Područje na istočnim padinama Učke, u cjelini u sklopu geodinamske jedinice Adrijatik. Teritorij općine Mošćenička Draga nalazi se unutar glavne navlačne strukture Učka- Ćićarija. Ta struktura proteže se od Plominskog zaljeva na jugu do uvale Preluka na sjeveru. Područje ima vrlo složene strukturno-tektonske odnose. Kredne i paleogenske karbonatne (vapnenci, doloit1iti i breče) i klastičoe stijene (fliš) borane su i rasjednute. Osnovno pružanje struktura je gotovo meridionalno: SSI-JJZ. Radi se o prebačenim borama te reversnim rasjedima i navlakarna. Rasjedi su osobito značajni na dodiru karbonatnih i flišnih naslaga. Ustanovljeno je više navlaka s blago nagnutim paraklazama. Preko teritorija općine Mošćenička Draga protežu se gornja navlaka grebena Učke. Osnovni greben Učke, izgrađen od krednih naslaga, tvori navučenu antiklinalu, čija su krila nagnuta prema istoku i zapadu. Kredne i dijelom paleogenske naslage glavnog grebena Učke naliježu na fliš ispod njih. Slojevi navučenog dijela u cjelini su nagnuti prema sjeveroistoku. Podrobnijim istraživanjima ustanovljeni su u obje tektonske jedinice sustavi mlađih rasjeda smjera SSZ-JJI do S-J. Njihova značajka je da presijecaju sve strukturne jedinice pa su izazvali znatne horizontalne pomake. Paraklaze su im subvertikalne. Također, vidljivi su i sustavi rasjeda smjerova pružanja Z-I (ZJZ-ISI) i SZ-JI (ZSZ-IJI). Njihovo je pružanje ograničeno položajem parakaza značajnijih rasjeda. Uglavnom su transkurentni, vertikalnih do subvertikalnih paraklaza.

CPA d.o.o. strana 12

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Geotehnička prikladnost terena Geotehnička prikladnost terena za potrebe prostornog planiranja, a kasnije i građenja, ovisi o mnogo čimbenika, čija povezanost nije uvijek izravna a značenje je različito. S obzirom na potrebe izrade Prostornog plana uređenja općine Mošćenička Draga kao i mjerilo zadane karte, izdvojeni su litogeneski kompleksi odnosno područja koji se toliko razlikuju po svojim fizičko-mehaničkim značajkama, da su prikazani kao posebne cjeline. To su: - karbonatni kompleks mezozoika i paleogena; - kompleks paleogenskog fliša; - naplavine i marinski sedimenti.

Stijene karbonatnog kompleksa prostorno su dominantne na kopnenom dijelu općine. Njihova cjelovitost isprekidana je uskim pojasevima fliša. Na tim osnovnim stijenama nalaze se naplavine na kopnu i marinski sedimenti u podmorju. Matičnu stijensku masu karbonatnog kompleksa izgrađuju, tri osnovna litološka tipa: vapnenci, dolomiti, dolomiti i vapnenci u izmjeni kao i kalcitične do dolomitične breče. U stratigrafskom smislu karbonatne naslage su velikog raspona: pripadaju gornjoj kredi, kao i paleogenu. Prema postojećim inženjersko- geološkim klasifikacijama navedeni litološki tipovi pripadaju gupi očvrslih do dobro očvrslih sadimentnih stijena. Kod toga varijeteti dolomita i vapnenaca pripadaju podgrupi kristalasto-zrnastih, a breče podgrupi cementiranih klasičnih stijena.

Unutar stijenske mase uočene su velike razlike u fizičko-mehaničkim značajkama i na relativno malim udaljenostima. To je posljedica strukturnog sklopa, odnosno tektonske oštećenosti i okršenosti stijenske mase. Razlike u litološkom sastavu kod toga nisu presudne. Međutim, postoji litološka homogenost i heterogenost, kao i anizotropija do kvaziizotropija stijenskih masa prema njihovim fizičko-mehaničkim svojstvima. Međutim, u usporedbi s naslagama paleogenskog fliša ovo svojstvo je slabo izraženo. Značajka karbonatnog kompleksa je česta ogoljelost, pa su velike površine, osobito u obalnom dijelu i na otocima gotovo bez ikakvog pokrivača. Crvenica je najrašireniji tip pokrivača, dok su aktivni sipari površinski ograničeni (padine oko Mošćeničke Drage i vrlo strmi dijelovi obale). Stijene karbonatnog kompleksa imaju pukotinsko-disolucijski (kavernozni) tip poroziteta. Unatoč razlikama u vodopropusnosti, što je posljedica litološke građe kao i stupnja raspucalosti i okršenosti, upojnost terena je općenito velika, a koeficijent otjecanja općenito mali. Razvijena krška hidrografija odlikuje se gotovo potpunom bezvodnošću i nedostatkom površinskih tokova. Zato je se erozija terena može smatrati općenito malom. Iznimke su područja bujičnih vodotokova.

Tereni oblikovani u naslagama karbonatnog kompleksa općenito imaju malu deformabilnost, pri čemu je ona znatno slabija na lokacijama pokrivenim crvenicom ili drugim litogenetskim tipom kvartamih tvorevina. Padine oblikovovane u naslagama karbonatnog kompleksa imaju pretežito povoljnu stabilnost, osim dijelova na kojima se nalaze aktivni sipari. Gledano u cijelosti, karbonatni kompleks je geotehnički najpovoljniji u smislu izvođenja geotehničkih zahvata zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasjecanja. Tereni oblikovani u naslagama ovog kompleksa, također su u cjelini vrlo pogodni za temeljenje građevina jer ima relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Veći inženjerski zahvati, ko što su zasjecanja i nasipavanja, geotehnički su lako savladivi. Rasjedne zone i speleološke pojave su mjesta lošijih geotehničkih značajki od prosječnih. Međutim mjestimično vrlo rasčlanjen reljef, često je ograničavajući čimbenik. Nepovoljna morfologija terena uvjetuje veće inženjerske zahvate, što je osobito naglašeno kod gradnje prometnica. Pogodnost terena oblikovanih u karbonatnom kompleksu je relativno laka i jeftina izgradnja podzemnih prostora. Lokacije gdje je prisutan pokrivač na karbonatnoj stijenskoj podlozi (prvenstveno crvenica), imaju drugačije, u pravilu slabije geoetehničke značajke od ogoljelih dijelova terena. Jasno je da se to odnosi samo na naslage veće debljine, koje nije moguće zanemariti prilikom geotehničkih zahvata.

Matične stijene flišnog kompleksa paleogena sastoje se pretežito od kalcitičnih siltita i pješčenjaka. Odlikuje ih velika litološka heterogenost zbog čestog vertikalnog i lateralnog smjenjivanja raznovrsnih litoloških članova. Zato je stijenska masa u cijelosti heterogena i anizotropna. Litološki tipovi flišne stijenske mase pripadaju grupi slabo do dobro okamenjenih sedimentnih stijena, odnosno podgrupi cementiranih klastičnih stijena. Matične stijene palegenskog fliša, za razliku od karbonatnih, većinom su pokrivene korom fizičko-kemijske razgradnje kao i padinskim tvorevinama koluvijalno-deluvijalnog tipa.

CPA d.o.o. strana 13

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Pojave nestabilnosti (puzanje i klizanje) vrlo su česte. Tereni oblikovani u palegenskom flišu većinom su vrlo male vodopropusnosti. Zato je upojnost terena mala, a koeficijent otjecanja općenito velik. Za razliku od terena oblikovan ih u karbonatima, u razdobljima intezivnih padalina javlja površinsko tečenje. Ta okolnost, kao i činjenica da su tereni uglavnom pokriveni glinovitom korom fizičko-kemijske razgradnje, uzrokuje općenito veću eroziju kako onu površinskim spiranjem tako i jaružanjem. Kompleks paleogeonskog fliša je relativno povoljan za temeljenje građevina. Međutim, kod izvođenja većih geotehničkih zahvata, kao što je zasjecanje ili nasipavanje, potreban je poseban oprez. Razlog tomu je fizička i kemijska razgradnja površinskog dijela stijenskog kompleksa, kod čega se povoljne svojstva čvrstoće i deformabilnosti naslaga bitno smanjuju. Osim toga, mjestimično višemetarske nakupine koluvijalno- deluvijalnih tvorevina bitno utječu i na često nepovoljnu stabilnost terena. Kora raspadanja i pokrivač u geotehničkom smislu čine drugačiju sredinu u odnosu na naslage podloge.

Grafički prilog 4. - Geološka karta područja Općine Mošćenička Draga

CPA d.o.o. strana 14

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Naplavine odnosno bujični nanos nalazi se na zaravnjenim dijelovima terena (Mošćenička draga i dna brojnih bujičnih dolina), a zauzimaju relativno male dijelove površine Općine. Naslage koje pripadaju kompleksu naplavina su po svojim geotehničkim znacajkama slabijih su vrijednostl u odnosu na terene oblikovane u karbonatnlIn stijenama. Vrlo su neujednačenih geotehničkih svojstava, odnosno promjenljive deformabilnosti i dobre do slabe nosivosti. Šljunkovita žala nastala su usitnjavanjen zrna šljunka i valutica uslijed djelovanja valova. Između same Mošćeničke drage i Sv.Ivana žala nisu hidrodinamički stabilna. Razlog je relativno nepovoljna morfologija obale, tako da ozdužobalne struje odnašaju zrna šljunka prema jugu i smanjuju volumen tijela žala u Mošćeničkoj Dragi. Ostala, manja žala su hidrodinamički stabilna. Međutim, svaki nepromišljeni građevinski zahvat na tijelu žala ili čak u njegovoj blizini može bitno poremetiti osjetljivu hidrodinamičku ravnotežu i tako izazvati neželjeno ispiranje šljunkovitog nanosa.

Marinskih sedimenti tvore cjeloviti pokrivač koji prekriva dno Riječkog zaljeva, odnosno pripadajući dio podmorja općine Mošćenička Draga. Uz obalu, zbog naglašenog hidrodinamičkog djelovanja mora, nalaze se krupnozmasti sedimenti, ili je pak na podmorskim padinama vidljiva osnovna, najčešće karbonatna stijena. Prema dubini prevladava pjeskoviti mulj. Reljef obala oblikovanih u čvrstim karbonatnim stijenama vrlo se sporo mijenja zbog djelovanja marinske erozije.

Marinski sedimenti su u cjelini slabokonsolidirani do nekonsolidirani. U podmorju se nalaze naslage naglašeno različitih geotehničkih svojstava. Zato se stabilnost, deformabilnost i nosivost podmorskih padina i dna kreće u rasponu od vrlo povoljnih, gdje je karbonatna stijenska masa vidljiva odnosno dno kamenito, do izrazito nepovoljnih, gdje se na padinama nalaze lako pokretljivi sedimenti ili je dno pokriveno višemetarskim naslagama fluidnog mulja do sitnog pijeska podložnog likvefakciji.

Seizmičnost Seizmičnost nekog područja predstavlja skup značajki koje opisuju pojavu potresa u promatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja seizmičnosti je ustanovljavanje zakonitosti pojave potresa te primjena mjera zaštite od djelovanja potresa. U užem smislu seizmologija obuhvaća istraživanje zakonitosti pojave kinematičkih značajki potresa i to koordinata žarišta, vremena nastanka potresa, dinamičke značajke energije, odnosno magnitude potresa. Razvoj istraživanja seizmičnosti teži što potpunijem analitičkom prikazu potresa pri čemu su metode istraživanja u funkciji poznatih podataka o potresima. Stoga se istraživanje seizmičnosti stalno razvija na temelju novih seizmoloških mjerenja. Temeljna podloga za izradu ovog poglavlja bio je: - "Prostorni plan Primorsko-goranske županije. Osnove razvoja i zaštite", knjiga 1. gdje su seizmološki i seizmotektonski podaci prikazani u mjerilu 1.500.000.

U tom dokumentu sistematizirani su podaci iz slijedećih važećih propisa: - Seizmotektonska karta područja Rijeke iz 1974.( 1:500.000); - Privremena seizmološka karta Hrvatske iz 1982. (1: 1.000.000); - Seizmološka karta povratnih perioda za 50, 100, 200, 500, 1.000 i 10.000 godina iz 1987. (1:1.000.000).

Podaci su nadopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Zbog razlike u mjerilima između navedenih podloga i zadanog mjerila prostornog plana općine Mošćenička Draga, kao i kartografske korektnosti, na kartama nisu prikazani seizmički podaci. Oni su samo opisani u daljnem tekstu. Područje Kvarnera je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičke aktivnosti već spomenuto regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubini, a bliže površini strukturne promjene u obliku navlačenja. Takve strukturne promjene odražavaju se na površini pojačanim neotektonskim pokretima. Prema dosadašnjim spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 15°, dok se ploha Moho-diskontinuiteta nalazi na dubini od 18 km. Idući prema sjeveroistoku, u zoni većih gravimetrijskih gradijenata, počinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15 km, čiji nagib dosiže 30°.

Najveća seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40 km. Sile stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. Teritorij Općine Mošćenička Draga nalazi se jugozapadno od te zone.

CPA d.o.o. strana 15

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Grafički prilog 5. - Seizmičnost Primorsko - goranske županije (izvor: Prostorni plan Primorsko - goranske županije, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje)

Osnovna značajka seizmičnost u Kvarnerskom području je pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, istočno od Omišlja i između Bribira i Grižana u Vinodolskoj dolini. Prema Seizmičkoj miikrorajonizaciji Rijeke, u sklopu koje je najdetaljnije obrađen priobalni dio Primorsko-goranske županije, u toj aktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 7° MCS ljestvice, a prema Klani i Bribiru povećava se na 8°.

CPA d.o.o. strana 16

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Idući prema jugozapadnom rubu (Cres i Lošinj) kao i sjeveroistočnom (dio Gorskog kotara) osnovni stupanj se smanjuje na 6° do 5° MCS ljestvice.

Dosad najjači potres na području Županije dogodio se 1916. u zoni Bribir-Grižane. Imao je magnitudu M = 5.8 i intenzitet u epicentu 10 = 7-8° MCS. Prema novim saznanjima najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu doći do teritorija općine Lovran, osim iz opisane seizmotektonski aktivne zone, i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda. Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podliježe nekoj zakonitosti. U pojedinim slučajevima jakom potresu prethode slabi potresi; a češće iza jakog potresa slijedi serija slabijih nakanadnih potresa. Razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s razdobljima smanjene seizrničke aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno su različita. Promatrajući područje Republike Hrvatske i šire, razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti bilo je od 1905. do 1928. godine, a nakon relativnog smirenja nastavlja se od 1962. godine do danas. Međutim, i u naizged seizmički mirnom razdoblju zbila su se na širem području Kvarnera tri potresa velike snage: 1925. godine kod Senja (M = 4.8; I0 = 5° MCS), 1939. godine između Omišlja i Dobrinja (M = 4.9; I0 = 7° MCS) i 1951. u Podvelebitskom kanalu (M = 4.6; I0 = 6° MCS).

Na temelju dosadašnjih podataka teritorij općine Mošćenička Draga ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti: 0 - I0 = 6 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.); 0 - I0 = 7 MCS (Seizmološka karta iz 1982.); 0 - I0 = 6 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.); - I0 = 7° MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.); - I0 = 7° MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.); - I0 = 7° MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.).

Rezultati istraživanja potvrdili su uzročno-posljedičnu vezu seizmičnosti i tektonskih pokreta, te se može govoriti o seizmotektonskoj aktivnosti nekog područja. Poznavanje prostornih, energetskih i vremenskih značajki seizmičnosti, te odnosa seizmičke i tektonske aktivnosti su osnova za istraživanja prognoze mjesta, jačine pa i vremena nastanka potresa. Poznavanje seizmičkih značajki pojedinog područja nužno je u primjeni zaštite od djelovanja potresa, te se kao podloge u projektiranju i prostornom planiranju koriste karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine izvode se i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.

Temelj modernog aseizmičkog projektiranja je uključivanje očekivanih parametara, odnosno akceleracije prouzročene seizmičkim silama u proračun dinamične stabilnosti konstrukcije neke građevine. Nadalje, projektini seizmički paramatri danas se računaju za očekivane maksimalne potrese čije se značajke procjenjuju računskim metodama, a ne samo na temelju potresa koji su se dogodili na nekom području. Posebnost takve metode je povezivanje seizmičke i neotektonske aktivnosti, kao presudnih čimbenika za prcjenu mogućih maksimalnih veličina seizmičkih sila. Zbog toga se polazi od stajališta koncepcije seizmičkog rizika, gdje je osnovni zadatak definiranje takvih metoda projektiranja i gradnje u seizmički aktivnim područjima, da taj sistem u cjelini zadovoljava kriterije ekonomske prihvatljivosti sigurnosti, odnosno tehničke konzistentnosti.

Analiza seizmičkog rizika može se definirati vjerojatnošću pojave potresa određenog intenziteta i očekivanih posljedica njegovog djelovanja. Danas se često primjenjuje uključivanje eksploatacijskog razdoblja građevine i razine prihvatljivog rizika kod vjerojatnosti pojave potresa određenih značajki. Ekonomski je neopravdano i u praksi teško izvedivo projektiranje svih konstrukcija na takav način da se osigura potpuna i podjednaka zaštita od oštećenja izazvanih djelovanjem potresa. Zbog toga se definira dopuštena razina seizmičkog rizika, odnosno vjerojatnost prekoračenja iznosa ubrzanja koji je bio uključen u proračun dinamičke stabilnosti, konstrukcije. Ta vjerojatnost treba biti mala ako se radi o posebno važnim građevinama, odnosno dopušta se nešto veća, ako se radi o manje važnim građevinama ili njihovim dijelovima. Pri tome rizik od rušenja građevine treba biti uklonjen u potpunosti.

Prilikom projektiranja te proračuna dinamičke stabilnosti konstrukcija pojedinih građevina koristi se "projektni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 30 % i "maksimalni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 10 % . Oba parametra odnose se za odgovarajuće razdoblje predviđenog korištenja građevine.

CPA d.o.o. strana 17

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

S obzirom na očiglednu nedostatnost pa čak i zastarjelost podataka o seizmičnosti, u Prostornom planu Primorsko-goranske županije - Mjere provedbe - Knjiga. 2., predviđeno je seizmotektonsko zoniranje na razini cijelog teritorija Županije. Rezultat bi trebala biti karta odgovarajućeg mjerila na temelju koje bi se mogao s dovoljnom sigurnošću odrediti seizmički rizik nekog područja.

Mineralne sirovine U skladu s podacima Prostornog plana Primorsko-goranske županije, sve postojeće mineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg potencijala te na metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe Županije. U toj grupi se nalazi i tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci, dolomitični vapnenci i dolomiti). Osnovne karbonatne stijene (vapnenci, dolomitični vapnenci i karbonatne breče) vidljive su na površini terena i stoga lako dostupne za eksploataciju, odnosno za osnivanje kamenoloma. To se prvenstveno odnosi na kamenolome građevinsko-tehničkog kamena, a manje na kamenolome arhitektonskog, odnosno ukrasnog kamena, zbog znatnije tektonske oštećenosti stijenske mase.

Smještaj i reljef Područje općine Mošćenička Draga obuhvaća istočne padine južnog dijela grebena Učke, od zaselka Mala Učka na sjeveru do vrha Sisol na jugu, te zauzima dio istarske "liburnijske" obale od uvale Stupova na jugu do uvale Cesara na sjeveru. Područje općine položeno je u smjeru sjever-jug u kojem smjeru se proteže i spomenuti visinski greben južnih ogranaka Učke, sastavljen od više ili manje izrazitih vrhova: Peruna i Brguda, Kremenjaka, Šikovca i Sisola.

Od tog izrazitog vršnog grebena padine se razmjerno strmo spuštaju, (s jednim pregibom na kojemu je smještena glavnina naselja), do morske obale. U te padine na mnogim su mjestima bujice usjekle dublje ili pliće bujične udoline. Najveća i najmarkantnija reljefna tvorba je duboka bujična usjeklina Mošćenička draga, strmih strana, koja ujedno predstavlja najizrazitiju bujičnu udolinu istočnih padina Učke. Ostale bujične udoline nešto su manjih dimenzija, kao Cesara, Vodna draga, Tatinovo, Uboka, Jelenšćica i dr. Sve one završavaju većim ili manjim morskim žalima na dnu slikovitih udolina. Najsjevernija točka općine Mošćenička Draga seže do u podnožje samog vršnog dijela Učke, gdje je smješten zaselak Mala Učka. Odavde se granica općine proteže padinama Arguna i dalje prema istoku koritom bujice Cesara do mora. Sjeverni dio ove granice podno Učkinog vrha Argun proteže se na visinama neznatno iznad 1.000 m nadmorske visine i ujedno predstavlja najviše dijelove Općine.

Krajnja južna točka kopnenog dijela općine je uvala Stupova, odakle se bujicom Supota granica uspinje do južnog vrha brda Sisol (853 m), nastavlja se izrazitim i uskim grebenom Sisola (najviši vrh 835 m) preko vrha Šikovac (780 m) na prijevoj Prodol, zatim nastavlja zapadnim padinama neposredno uz vrh Kremenjak (827 m) i vrh Brgud (907 m), zapadno zaobilazi napušteni zaselak Podmaj i preko vrha Maj (969 m) ponovo dolazi do najsjevernije točke u naselju Mala Učka. Osim netom nabrojanih glavnih i najviših vrhova grebena, neke od istaknutijih uzvisina na ovom području još su vrh Straževnik (691 m) i Perun (811 m), svaki sa svoje strane bujične udoline Mošćeničke drage, nadalje Slepica (525 m) i Gradac (748 m) iznad Mošćenica, Ozrinj (735 m) u vršnom grebenu iznad Sv. Jelene, Kobilina (564 m) iznad Golovika, Bukovica (618 m) iznad Martine i nešto niži Tepanj (285 m) u području brsečke Zagore.

Brojne manje uzvisine uzdižu se u nizu i neposredno iznad obalnog strmca na rubu pregiba na čijim su se manjim zaravnima smjestili brojni zaselci zahvaljujući raspoloživom poljoprivrednom tlu. Takve su uzvisine npr. Vela Ozida (224 m) i Marinov breg (287 m) na području Golovika, na nekima su, što je vrlo značajno, smještena glavna akropolska naselja - Brseč (149 m) i Mošćenice (169 m), zatim i osamljene crkvice poput sv. Magdalene na slikovitoj morskoj litici kraj Brseča ili sv. Jelene (337 m), ali i stare gradine (Gradac iznad Kraja), kojih ima i na nekim drugim uzvisinama na području općine. Najizrazitije poljoprivredne zaravni kao Brsečko polje stisnute su na spomenutom pregibu između padina glavnog grebena i obalnog strmca.

Morska obala nije osobito razvedena ali je neobično slikovita jer se odlikuje brojnim visokim obalnim liticama i već spomenutim manjim uvalama s prirodnim šljunčanim žalima. Najveće takvo žalo je u Mošćeničkoj Dragi gdje je kameni materijal za oblutke stoljetnim radom nanijela bujica Mošćenička draga. Lijepo šljunkovito žalo je i plaža sv. Ivan, dok su manja žala Uboka u uvali Uboka, Veli i Mali pesak od Jelenšćice u uvali Jelenšćica, Veli i Mali pesak od Lučice u uvali Lučica, Klančac u uvali Klančac, Cesara, Stupova i Pešćić od Peći - pesak u uvali Brsečka riva te niz manjih žala koja su pristupačna samo s mora. CPA d.o.o. strana 18

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Kao kuriozitet ovih strmih, teško pristupačnih, ali i neobično slikovitih kraških obala općine Mošćenička Draga valja spomenuti okomite stijene koje se uzdižu neposredno iz mora te dvije male osamljene morske hridi priljubljene uz obalne strmce: Pipirić ispred Burle u uvali Brsečka riva i Vela sten ispod naselja Kraj. Same obalne litice ispod Brseča dosižu visinu od 130 metara, a sličnih slikovitih litica ima gotovo na cijelom obalnom potezu osobito od uvale Uboka do uvale Stupova. Na nekim dijelovima obale stijene su formirane poput stupova koji se negdje uzdižu iz samog mora, a negdje neposredno uz more, pa su pojedini lokaliteti obale po njima i imenovani nazivima "Stup", takvi su primjerice toponimi: Lozarov stup, Belićev stup, Stup. Uz obalu su značajne i kraške špilje: npr. špilja Golubera, špilja Pod križ, a morska špilja Pod Golubera nosi i naziv "Plava špilja". Budući se radi o tipičnom kraškom području, brojnih kraških pojava, osobito špilja i polupećina, ima i drugdje, u zaleđu, a napose na padinama bujičnih udolina (Podosojna peć, Druška peć), od kojih su neke važni paleontološki i arheološki lokaliteti.

Hidrogeološka osnova

Površinske vode Područje Mošćeničke Drage kojim dominira planinski masiv Učke pretežno izgrađuju vodopropusni karbonatni kompleks stijena, a u manjoj mjeri i vodonepropusni flišoliki kompleks. Uslijed tektonskih promjena, karbonatne stijene su razlomljene, te površinski i podzemno različito okršene, što je posljedica i kemijkog i fizičkog djelovanja vode. Krajobraz se odlikuje tipičnim krškim obilježjima s brojnim ponikvama i jamama bez površinskih vodotoka. Stoga se sve oborine brzo infiltriraju (poniru) u podzemlje. Dinamika voda s obzirom na nedostatak površinskih tokova se odvija u dubokom krškom podzemlju. Zbog izraženog reljefa čitavo područje obiluje dubokim i plićim jarugama u kojima se za vrijeme kiša javljaju kratkotrajni bujični vodotoci. Na području Općine Mošćenička Draga je 13 značajnijih bujičnih tokova: Cesara, Lučica, Mošćenička Draga, Sveti Ivan, Tatinovo, Uboka, Jelenčica, Potočić, Drapci, Golovski potok, Klančac, Sadrišće i Stupova.

Najjača je bujica Mošćenička Draga sa površinom sliva od 11 km2. Ona je ujedno i najznačajnija bujica istočnih padina Učke, sa vrlo izraženim, tipičnim bujičnim karakterom. Sliv ove bujice je izduženog oblika, a prostire se od mora pa do preko 1.300 m n. v. Duboko je usječena u masiv Učke, a bočne su padine strme sa brojnim vododerinama, kojima se voda slijeva u glavno korito. Radi poroznosti geološke podloge, koju pretežno sačinjavaju vapnenci površinsko otjecanje se javlja tek kod visokih kišnih intenziteta, ali tada povodanj može poprimiti katastrofalne razmjere. Čitavim koritom bujice Mošćenička Draga istaložena je velika količina nanosa. Od ukupne dužine bujice, koja iznosi 6.500 m, reguliran je dio od utoka u more do današnje brane ispod crkvice sv. Petra. Nad utokom u more nalazi se hotel MEDITERAN. Uzvodno na dužini od 96 m korito je također natkriveno. Daljnji uzvodni dio korita bujice od propusta na cesti Rijeka - Pula do brane ispod crkvice sv. Petra reguliran je kao otvorena betonska kineta sa vrlo strmim zidovima. Uzvodno od propusta, korito je u prirodnom toku koje ulazi među duboke slojeve breče, konglomerata i šljunka, koje je voda tu ranije nanijela. Ostale bujice imaju znatno kraće površinske tokove i manje intenzitete tečenja. Radi zaštite od štetnog djelovanja voda, kod gradnje u poplavnim zonama (korito i inundacijski pojas) bujica treba osigurati nesmetanju odvodnju bujičnih i poplavnih voda, a u skladu s vodopravnim uvjetima. Svi ostali bujični tokovi manjeg su značaja i uređivani su samo na mjestima sučeljavanja sa drugim infrastrukturnim građevinama.

Opće hidrogeološke prilike

Rubni, sjeverni dio općine Mošćenička Draga djelomično zauzima slivno područje izvora pitke vode smještenih na flišnom podnožju vršnog grebena Učke. Svi izvori se prihranjuju iz "navlake" glavnog grebena Učke, koja izgrađuje relativno mali poluzatvoreni sliv površine 6,7 km2 (B. Biondić i V. Goatti, 1983.). Dreniranje podzemne vode prema mjestima stalnog ili povremenog izviranja, odnosno prema obali, odvija se u skladu s vodopropusnošću naslaga i rasporedu rasjednih zona i njihovih pratećih sustava pukotina. Veći dio vode iz ovog sliva gravitira slivu rijeke Raše, dok manji dio voda, točnije izvori s južnih i istočnih padina Učke, te podzemne kaptaže u tunelu Učka drenira u sliv priobalnih izvora od uvale Plomin do Preluke. Slivno područje izvora Učke izgrađuju karbonatne stijene. Tektonskim zbivanjima, vapnenci gornje krede (K22,3) "navlake" glavnog grebena Učke su intenzivno razlomljeni i naknadno okršeni, stoga su se unutar njih ostvarili prirodni uvjeti za formiranje stalnog vodonosnika odnosno retencijskog prostora za uskladištenje podzemne vode. Podinu navlake izgrađuju vodonepropusne sitnoklastične naslage fliša (E2,3) koje ovdje čine podzemnu barijeru tečenju vode.

CPA d.o.o. strana 19

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

S obzirom na strukturno-litološku prostornu raspodjelu stijena i hipsometrijski položaj "navlake" glavnog grebena Učke, izvori se javljaju na zapadnim, južnim i istočnim padinama masiva Učke. Navučeni dobro vodopropusni i različito okršeni vapnenci gornje krede (K22,3) predstavljaju vodonosnik koji akumulira vodu, višak vode se preljeva na kontaktu sa sitnoklastičnim navlakama fliša (E2,3). Primarna mjesta istjecanja su maskirana siparišnim materijalom (s) i erozijskim ostatcima navlake, pa su sadašnje pojave izviranja sekundarne i nalaze se na hipsometrijskim nižim položajima. Tečenje vode se odvija silazno do preljeva (navlačnog kontakta) kroz dobro vodopropusni sipar (s) po vodonepropusnoj podlozi sitnoklastičnih naslaga fliša (E2,3) do mjesta pojavljivanja vode.

Režim istjecanja izvora i pražnjenja vodonosnika odnosno retencijskog prostora ovisi o intenzitetu oborinama. Uočena je zavisnost između količine i intenziteta padalina s kolebanjem izdašnosti izvora. Izvori reagiraju na svaku jaču kišu. Maksimalna izdašnost izvora se javlja obično zimi (u prosincu) i u proljeće (u ožujku i travnju) u kišnim razdobljima. Minimalna izdašnost izvora je krajem ljeta (u kolovozu, rujnu, rjeđe u listopadu) do pojave jesenjih kiša. Najveće razlike između maksimalnih i minimalnih izdašnosti su u dugotrajnim sušnim razdobljima (iznose 1: 10) kada je izražen učinak pražnjenja vodonosnika.

Voda za piće Sustavo kaptiranje izvora na Učki započelo je još 1903. godine. Najprije su zahvaćeni izvori Vela i Mala Učka, te Rečina. Kasnije su kaptirani izvori na južnim padinama - Lepa Bukva, Griža i Vela Ravan. Voda ovih izvora je prikupljena u središnju komoru - Sredić, odakle se garavitacijski, odnosno mrežom transportira u vodovodni sustav Mošćeničke Drage.

Probojem cestovnog tunela kroz masiv Učke otkriven je podzemni špiljski sustav u kojem su 1982. godine, vode zahvaćene, kaptirane i uključene u vodoopskrbni sustav Opatije i njenih ii pratećih naselja. Navedeni izvori opskrbljuju vodom opatijsko područje. Osnovna masa vode dolazi iz kaptaže iz tunela Učke: 60 l/sec kada su visoki nivoi podzemnih voda. Kaptaža Mala i Vela Učka u takvim uvjetima daju 45 l/sec. Kaptirani izvori na južnoj padini Učke daju 10 l/sec. U ljetnim, sušnim razdobljima situacija je bitno drugačija. Kaptaža u tunelu Učka se smanji na oko 10 l/sec, kaptaže Vela i Mala Učka na ukupno 20 l/sec, a izvorišta Sredić i Rečina na oko 2-3 l/sec vode. Potrebne dodatne količine vode, opatijsko područje dobiva iz Ilirske Bistrice i Rijeke.

Od navedenih izvora Učke namijenjenih vodoopskrbi, jedino se kaptaža Sredić sa izvorima Lepa Bukva, Griža i Vela Ravan nalazi na području općine Mošćenička Draga.

Zaštita izvora vode za piće Vodozaštitne zone i mjere zaštite izvorišta utvrđene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SNPGŽ 19/00) i Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN 12/05). Navedenim odlukama definirane su vodozaštitne zone i utvrđeni režimi zaštite.

Slivno područje izvorišta vode za piće dijeli se na slijedeće zone sanitarne zaštite: - Ia zona sanitarno - tehničke zaštite (zona strogog režima) obuhvaća mjesto zahvata, crpnu stanicu, postrojenja za preradu i građevine za održavanje i očuvanje izvorišta, - Ib zona sanitarno - tehničke zaštite (zona neposredne zaštite) neposredno je uplivno područje izvora s kojega je moguće površinsko ulijevanje nečistoća u izvorišta - II zona sanitarno - tehničke zaštite (zona strogog ograničenja) obuhvaća neposredno slivno područje izvorišta vode za piće (zona istjecanja) - III zona sanitarno - tehničke zaštite ( zona ograničenja) - IV zona sanitarno - tehničke zaštite (zona šire zaštite).

Mogući izvori onečišćenja voda Slivna područja podzemnih voda, koje završavaju kao izvori ili u moru, izgrađuju krški tereni koji su vrlo osjetljivi na moguća onečišćenja jer sva površinska onečišćenja brzo prodiru u podzemlje. Usljed nepostojanja vodonepropusnih stijena u krovini vodonosne sredine, svaka ljudska djelatnost predstavlja stalnu opasnost te posredno i neposredno utječe na onečišćenje odnosno na promjene kakvoće podzemne vode. Dobra vodopropusnost karbonatnih stijena omogućava brzu infiltraciju oborina, a time i onečišćujućih tvari koji se nošen i vodom brzo šire podzemljem.

CPA d.o.o. strana 20

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Na području Mošćeničke Drage najznačajniji uzročnik onečišćenja podzemnih voda, a posredno i mora su otpadne vode naselja koje se bez odgovarajuće riješene odvodnje i obrade ispuštaju u podzemlje. U svim naseljima, izuzev Mošćeničke Drage zbrinjavanje otpadnih voda obavlja se individualno za svaki objekt. U uporabi su uglavnom tzv. "crne jame", t.j. propusne taložnice, tako da se tekućina nekontrolirano gubi u propusnom podzemlju. Samo manji dio objekata ima kvalitetne septičke taložnice s upojnim bunarom koje se redovito održavaju i prazne.

U Mošćeničkoj Dragi kanalizacija jezgre je duga vijeka. Izgrađena je centralna taložnica na sjevernom dijelu naselja i iz nje pod morski ispust. Do taložnice se sve otpadne vode podižu crpnom stanicom lociranom u centru naselja, uz korito bujice. S krajnjeg južnog dijela (Mošćenice i Sv. Ivan) otpadne vode se također transportiraju crpnom stanicom, s tlačnim cjevovodom po obainom šetalištu, do glavne crpne stanice.

Prema studiji "Kanalizacija Liburnijske rivijere - idejno rješenje" iz 1990. godine za područje Mošćeničke Drage predviđen je zaseban mali sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i pripadnim podmorskim ispustom. Postojeće crpne stanice u centru mjesta i Sv. Ivan trebaju ostati i funkciji. Planiranim rješenjem je predviđeno priključenje kanalizacije naselja Kraj sjeverno od Mošćeničke Drage na zajednički uređaj. Prikupljene otpadne vode bi se crpnom stanicom podizale do glavne ceste, po kojoj bi se u padu prema uređaju vodio gravitacijski kolektor. U svim ostalim naseljima, koja su relativno mala s malim postotkom ukupnog stanovništva i proizvedenih otpadnih voda, prikupljanje i zbrinjavanje otpadnih voda je planirano kao pojedinačno s odgovarajućim stupnjem pročišćavanja.

Zbog neekonomičnosti ovog rješenja (priključenje naselja Donji Kraj na uređaj za pročišćavanje u Mošćeničkoj Dragi), Općina Mošćenička Draga odabrala je rješenja sa separatnim uređajem za pročišćavanje za naselje Donji Kraj, sa ispustom u more ispod naselja.

Klimatska obilježja Prema Köppenovoj klasifikaciji tipova klime u Hrvatskoj, Općina Mošćenička Draga se nalazi u području klime oznake Cfs's''a. To je umjereno topla kišna klima, koju karakteriziraju suha vruća ljeta, ali su ostala godišnja doba dosta vlažna, naročito početak zime. Tijekom zime obično postoji jedno manje suho razdoblje, dok je drugi manji, padalinski maksimum u proljeću. To je prijelazni tip klime sa srednjom temperaturomnajtoplijeg mjeseca iznad 220C.

Klima promatranog područja odražava uzajamno djelovanje opće cirkulacije atmosfere i specifičnih utjecaja sjevernog Jadrana. Od sistema koji u sastavu opće cirkulacije dominiraju ovim područjem najvažnije su ciklone i anticiklone.

Klimatske prilike rezultat su utjecaja zemljopisne širine, te utjecaja mora i reljefa. Njena mikroklimatska diferncijacija na sjevernojadranskom prostoru uvjetovana je položajem, odnosno orjentacijom prema moru, koje ljeti hladi, a zimi zagrijava kopnenu masu, djelovanjem tri osnovna centra atmosfere (Azorska anticiklona ljeti, Sibirska anticiklona zimi i sjevernoatlanski minimum tlaka tijekom cijele godine).

Postojanje stabilne anticiklone tipične za ljetni period, daju obilježje radijacijom, temperaturnom i strujnom režimu ljeta. U hladnom dijelu godine u istim vremenskim stanjima (anticiklone) turbulencije su male pa lokalni utjecaji postaju dominantni. Mediteranska klima odlikuje se suhim i toplim ljetima, te kišovitom i blagom zimom sa povremenim periodima pada temperature zbog utjecaja bure. Bura je dominantan vjetar - sjeveroistočnjak koji zbog konfiguracije mijenja smjer. Pošto na području Općine Mošćenička Draga nema meteorološke postaje, koristiti će se podaci s meteoroloških postaje u Rijeci.

Insolacija Meteorološki uvjeti za prijem solarne energije su povoljni. Najpovoljniji uvjeti insolacije obzirom na duljinu svjetlog dijela dana, podnevne visine Sunca i na nedostatak naoblake vladaju ljeti, pa je zato od lipnja do kolovoza prosječno dnevno globalno zračenje oko 4,5 puta veće nego od studenog do siječnja. Prirodno osvjetljenje između 11 i 12 sati pri vedrom vremenu može iznositi 44,4 klx u siječnju, a 117,6 klx u srpnju. Srednji godišnji broj vedrih dana iznosi 79,1, a srednji godišnji broj oblačnih dana iznosi 117,4. Po definiciji vedar je onaj dan u kojem je srednja dnevna količina naoblake manja od 2/10 pokrivenosti neba.

CPA d.o.o. strana 21

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Temperatura Godišnji prosjek temperature zraka za Rijeku iznosi 13,8o C. Najveća srednja temperatura zraka je u ljeto (22,1o C ), a najniža zimi (6,2 o C). Razlika srednje temperature najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca veća je od 18oC. Relativno mala razlika u amplitudi (razlika minimuma i maksimuma) krivulje godišnjeg hoda srednje mjesečne temperature ukazuje na utjecaj mora, koje je veliki akumulator topline i smanjuje godišnje oscilacije temperature u obalnom području.

Graf 1. - Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka (u ºC)

0 sije velja ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac č anj č a

napomena: podaci za mjernu postaju Rijeka

Najveća apsolutna maksimalna temperatura zraka izmjerena je u ljeti (34,8o C), a apsolutna minimalna temperatura zraka izmjerena je zimi (-12,8o C). o o Srednji godišnji broj hladnih dana (tmin<0 C ) iznosi 19,2, dok srednji broj studenih dana (tmax<0 C) iznosi 1,5. o o Srednji godišnji broj vrućih dana (tmax>30 C ) iznosi 18,9, dok srednji broj dana s toplim noćima (tmin>20 C) iznosi 23,8.

Isparavanje i vlaga u zraku Godišnje vrijednosti evaporacije s mora i evapotranspiracije s kopna su usporedive s godišnjim količinama oborina, no ljeti oborine ne mogu namiriti potrebu za evapotranspiracijom, dok je zimi obilno nadmašuju. Pod vlagom u zraku podruzimijeva se vodena para pomiješana s ostalim plinovima u atmosferi. Relativna vlažnost zraka pokazuje koliko se vodene pare nalazi u zraku prema maksimalnoj količini koju bi zrak mogao sadržavati uz tu temperaturu. Relativna vlažnost zraka je obrnuto proporcionalna temperaturi zraka, te se smanjuje s temperaturom zraka i obratno. Na relativnu vlagu u zraku utječe bura. Smatramo je suhim vjetrom koji samo u iznimnim slučajevima donosi kišu. Srednja relativna vlaga iznosi u godišnjem prosjeku za Rijeku iznosi 64%, a uz jugo je mnogo veća nego uz buru. Srednji broj dana s relativnom vlagom > 80 % u 14 sati iznosio je za Rijeku 53,8 dana.

Magla i naoblaka Magla je relativno rijetka pojava, manja od 5 dana godišnje i to se događa prvenstveno tijekom zimskih i proljetnih mjeseci. Naoblaka se u pravilu smanjuje od obale prema moru i od sjevera prema jugu. U godišnjem prosjeku iznosi na pučini oko 4, a duž obale oko 5 desetina. Od studenog do veljače traje zimski režim naoblake, kad ima više oblačnih nego vedrih dana. Srednja godišnja naoblaka kreće se oko 6 desetina. Proljetno povećanje naoblake javlja se u ožujku. Sredinom lipnja nastupa ljetna vedrina. Najvedriji dio godine je kraj srpnja i početak kolovoza. Zatim se do kraja listopada izmjenjuju vedrija i oblačnija razdoblja, a zimski režim povećane naoblake nastupa naglo početkom studenog. Prosječna oblačnost zimi iznosi 6,1/10 a ljeti kreće oko 4,5/10.

CPA d.o.o. strana 22

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Graf 2. - Mjesečna količina oborina (u mm)

200

180

160

140

120

100

0 sije velja ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac č anj č a

napomena: podaci za mjernu postaju Rijeka

Oborine Prosječna godišnja količina oborina iznosi 1.522,7 mm. Najveći dio oborina koncentriran je u jesenskom razdoblju (521,1 mm), a zatim u zimskom (392,4 mm) i proljetnom dijelu godine (316,1 mm). Srednji godišnji broj dana s kišom (količina oborina veća od 0,1 mm) iznosi 127,4. Ovakovih je dana najviše u proljeće (prosječno 34,2), a zatim u jesen (prosječno 32,7 dana). Srednji broj dana sa snijegom (količina oborine veća od 0,1 mm) je gotovo beznačajan i iznosi samo 4,2.

Tlak zraka i vjetar U prosječnoj raspodjeli Jadran ima niži tlak od susjednog istočnog kopna. Zimi se izobare prostiru paralelno s obalom i osobito su gušće pri obalnom pojasu. Ljeti je gradijent tlaka znatno manji, ali nad morem ipak ostaje izražena dolina nasuprot grebenu visokog tlaka nad kopnom sjeverno od Alpa i Velebita. Smjerovi vjetra uzrokovani su rasporedom atmosferskog tlaka i reljefom.

Najvažniji su vjetrovi sjeveroistočni - osobito zimi kao bura ili kao ljetni noćni burin, zatim jugoistočni - osobito kao jugo u proljeće i jesen te sjeverozapadni - osobito kao trajne etezije ljeti (maestral). Drugi su vjetrovi manje učestali i kratkotrajni, a njihov smjer i intenzitet ovisi o putanji i o stupnju depresije ciklonalnih poremećaja u odnosu na geografsku širinu. Na otvorenom moru vjetrovi uglavnom pušu u smjeru jadranske osi, a uz obalu su okomiti na obalnu liniju ili u smjeru međuotočnih kanala. Jugo, etezije i obalna cirkulacija slabije su izraženi na sjevernom Jadranu, dok je tamo bura upravo najjača. Srednji broj dana s jakim vjetrom iznosi godišnje 40,4, dok srednji broj dana s olujnim vjetrom iznosi 11,1. Jaki vjetar je onaj koji ima srednju brzinu od 38,9 km/h do 61,6 km/h (6 – 7 Beauforta). Olujni vjetar je onaj koji puše brzinom većom od 61,8 km/h ili 8 Beauforta i više.

Izmjena topline i vode s atmosferom Iz raspodjele globalne radijacije nad Jadranom, uočljivo je da su, osim u siječnju i veljači, količine radijacije veće na otvorenom moru u odnosu na priobalje na istoj geografskoj širini. Inače, vrijednosti rastu od sjeverozapada prema jugoistoku. Aproksimativni računi toplinskog budžeta, ukazuju da je Jadran otprilike jednako toplo more kao i preostali dio Sredozemlja, bez obzira na pojavu nižih temperatura zimi. U Jadranu, za razliku od drugih područja Sredozemlja, rijeke i atmosferske oborine doprinose godišnje s oko 440 mm slatkih voda više od gubitka isparavanjem, koji za sjeverni Jadran iznosi u prosjeku 620 mm godišnje. Srednja brzina isparavanja je za dva i pol puta manja u hladnijem dijelu godine (jesen i zima) u odnosu na ljeto.

Vlažnost Prosječna srednja relativna vlažnost zraka na području Općine Mošćenička Draga kreće se između 60 – 67%.

CPA d.o.o. strana 23

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Valovi1 Nema podataka o smjeru i visini valova za područje Općine Mošćenička Draga. Podaci mogu biti jedino orijentativni, kao pokazatelji stanja na području sjevernog Jadrana. U proljeće i ljeti prosječne mjesečne vrijednosti mirnog mora su u rasponu od 35-46%, posebno u lipnju i srpnju. Tijekom zime i jeseni učestalost mirnog mora je manja (u rasponu od 20-31%), a more je najčešće valovito u siječnju i studenom. Zimi i u jesen prosječne i maksimalne vrijednosti visine valova iznose 0,6-1,25 m, odnosno 1,5-3,5 m, dok su u proljeće i ljeti srednje visine valova manje, u rasponu od 0,4-0,9 m odnosno 1-2,5 m. U siječnju su najveći valovi generiraju iz sjevernog i južnog smjera, u listopadu iz pravca juga a u prosincu iz pravca sjeveroistoka.

Tlo Prema Pedološkoj karti najveći dio tala na području Općine Mošćenička Draga se može svrstati u pet kategorija: - smeđe vapnenačko tipično plitko tlo i srednje duboko – crnica organomineralna – crvenica tipična srednje duboka i duboka (70:20:10), zauzima pretežito obalni dio - rendzina na dolomitnim vapnencima i dolomitima plitka – kalkokambisol tipični plitki (70:30), zauzima područje uvale Mošćeničke Drage - lesivirano akrično – distrično smeđe na crvenici – lesiviranana crvenica – smeđe vapnenačko tipično (30:30:20:20), zauzima središnji dio općine, - crnica organomineralna – smeđe vapnenačko tipično plitko – randzina na dolomitiziranom vapnencu (70:20:10), u višim predjelima općine - smeđe vapnenačko tipično plitko – crnica organominaralna – rendzina na dolomitiziranom vapnencu (50:40:10), u višim predjelima općine.

Ostali tipovi tla su zastupljeni samo u tragovima te ih nije potrebno posebno analizirati.

Vrednovanje prostora i tala temelji se na Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01) i drugima zakonima. Bonitiranje zemljišta bilo je osnova za razvrstavanje tala u određene kategorije zaštite. Na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala, reljefa i klime te drugih korekcijskih čimbenika (stjenovitost, kamenitost, poplave, zasjenjenost i dr.), vrednovana su zemljišta, te je određen broj bodova i svrstavanje zemljišta u bonitetne razrede (klase) koje su bile osnova za razvrstavanje zemljišta u prostorne kategorije: - na području Općine Mošćenička Draga ne postoje kategorije tla P1 - osobito vrijedno poljoprivredno tlo i P2 - vrijedno poljoprivredno tlo - u kategoriji P3 – ostala poljoprivredna tla nalazi se svega oko 12,0 ha zemljišta (to su tla u najvećoj mjeri u blizini naselja, koja se kontiniurano obrađuju već dugi niz godina) - kategoriji PŠ (ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište) pripada prostorno najveći dio obradivih tala. Glavni tipovi tala su smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, plitko i srednje duboko, te crvenica, plitka i srednje duboka, te zatim rendzina karbonatna. Dijelovi koji su obrađivani pripadaju antropogeniziranim tlima. Tla su umjereno stjenovita, s blago umjerenim do strmim padinama.

Živi svijet

Šumska vegetacija Osim obalnih litica i malobrojnih stjenovitih odsječaka i točila na strmim padinama udoline Mošćeničke drage, područje općine Mošćeničke Drage je po prirodnim datostima šumsko područje. Stoga da se danas, napuštanjem poljoprivrede u onaj, nekad tako važan dio nešumskog krajobraza, kao što su kamenjarski pašnjaci, ponovo vraća šuma. Prirodna šumska vegetacija, koja je nekad zarastala gotovo cijelo područje, od davnina je, međutim, bila pod snažnim antropogenim utjecajima i pretrpjela je, kao uostalom posvuda u Mediteranu, znatne promjene. Veliki dio nekadašnjih šuma iskrčenje za potrebe poljoprivrednih djelatnosti, a posebno paše, nekad najvažnije privredne grane ovog područja. Tako su stvoreni prostrani kamenjrski pašnjaci na obroncima, a suhi kraški travnjaci, livade i obradivo tlo s vrtovima, maslinicima i vinogradima na manjim zaravnima, u umejcima, na terasicama kao i u malobrojnim dolcima. Preostale šume su dugotrajnim degradacijskim procesima također znatno izmijenjene i očuva le su se uglavnom u obliku šuma panjača slabijije gospodarske kakvoće ili pak šikara.

1 Korišteni podaci iz separata za Prostorni plan Primorsko-goranske županije; Stanje i namjera mora; Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Rijeci. CPA d.o.o. strana 24

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Da bi se spriječili nepovoljni trendovi daljnjeg ogoljivanja i odnošenja tla pristupilo se pošumljavanju padina Sisola, Peruna i drugih predjela crnim borom (Pinus nigra), a padine bliže moru pošumljavane su i alepskim borom (Pinus halepensis). Ovakvim naporima šumara stvorene su dosta prostrane površine borovih kultura. Pošto su one osobito osjetljive na izbijanje i širenje šumskih požara, na njima se gotovo svake godine razbukta po neki veći šumski požar za čije obuzdavanje su ponekad potrebni vrlo veliki napori i znatna sredstva za kasniju sanaciju posljedica.

MEDITERANSKO-LITORALNI VEGETACIJSKI POJAS

I. Zajednica hrasta medrinca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis) Tipična listopadna šumska vegetacija submediteranske vegetacijske zone rasprostire se od obale mora do visine oko 250-300 m i predstavlja klimazonalnu zajednicu. Od drveća ovdje najveće značenje imaju hrast medunac (Quercuspubescens) i bijeli grab (Carpinus orientalis), te javor šestil (Acer monspessulanum), crni jasen (Fraxinus ornus) i još nekolicina termofilnih vrsta drveća i grmIja te mnogobrojne vrste u sloju niskog rašća. Dugotrajnim antropogenim djelovanjem većina sastojina degradiranaje do stadija šikara i niskih panjača na plitkom smeđem tlu i crvenicama. Zanimljivo je pojavljivanje lovora (Laurus nobilis) u sastavu ove šumske zajednice na pojedinim lokalitetima bliže moru. Lovor je osobito bujan na nekadašnjim zapuštenim poljoprivrednim terasastim ti ima, npr. kod Mošćenica, Kraja itd., gdje ponegdje tvori čiste sastojine.

MEDITERANSKO-MONTANI VEGETACIJSKI POJAS

1. Zajednica hrasta crnike i crnog graba (Osfryo-Quercetum ilicis) Toje mješovita šuma izgrađena od vazdazelenih i listopadnih šumskih elemenata značajna za hemimenditeransku vegetacijsku zonu koju TRINAJSTIĆ (1998) pribraja mediteransko-montanom vegetacijskom pojasu. Ova vegetacija ne obrasta na području općine Mošćeničke Drage kontinuiran obalni pojas već je razasuta na niz manjih, specifičnih i usko lokaliziranih staništa, a to su strme obalne padine i litice na izrazitim toplim i sušnim prisojima.

Od vazdazelenog drveća najvažniji je hrast crnika (Quercus ilex), a od listopadnog crni grab (Ostrya carpinifolia). U sloj u grmlja ističe se ruj (Cotinus coggygria). Trinajstić (1997)je detaljno opisao sastojine ove zajednice na području općine Mošćenička Draga i za njih predlaže zaštitu u smislu Zakona o zaštiti prirode, što se uklapa u koncepciju zaštite priobalja općine zbog slikovitih i vrijednih pejzaža i detalja obale te značajnog biljnog i životinjskog svijeta.

2. Zajednica crnog graba i hrasta medunca (Ostryo-Quercetumpubescentis) Ova listopadna šumska zajednica izgrađuje epimediteransku vegetacijsku zonu unutar mediteransko- montanog vegetacijskog pojasa (TRINAJSTIĆ, 1998). Zauzima više predjele općine, iznad zajednice bijelog graba i hrasta medunca teje prilagođena nešto oštrijim klimatskim uvjetima. Sastoji se od termofilnih listopadnih elemenata kao što su hrast medunac (Quercus pubescens) i crni grab (Ostrya carpinifolia). Današnje sastojine su pretrpjele degradacijske antropogene procese te su kao i zajedinca biljelograba razvijene najviše u obliku šikara i panjača.

3. Zajednica pitomog kestena (Castanea sativa) Na dubljim ispranim tlima iznad Sv. Jelene nalaze se manje šumske površine obrasle pitomim kestenom, a koje su u primorskim krajevima opisane pod imenom Querco-Castanetum submediterraneum Anić. Te šume, po sastavu slične kontinentalnim kestenovim šumama, u kojima je pored pitomog kestena zastupljena nekolicina acidofilnih vrsta, tj. zakiseljenom tlu prilagođenih vrsta, vjerojatno su dijelom antropogenog postanka i značajne su za istočne padine Učke, a u manjem opsegu nalazimo ih i na susjednom otoku Cresu.

Ovaj tip šumske vegetacije, kao svojevrsna rijetkost, predstavlja vrijednost u krajobrazu i ističe se osobito u mjesecu lipnju, kad procvatu kesteni. Osim estetske vrijednosti, šuma ima i ekonomsku vrijednost, zbog dobivanja plodova kestena, ali je u posljednje vrijeme kesten na ovim prostorima ugrožen od gljivične bolesti raka kore pa se ulažu napori na ublažavanju posljedica ove bolesti i obnovi kestenika na padinama Učke.

CPA d.o.o. strana 25

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

EUROPSKO-MONTANI VEGETACIJSKIPOJAS

I. Zajednica primorske bukove šume (Seslerio autumnalis-Fagetum) Ova šumska zajednica prijelaznog je značaja između mediteranske i kontinentalne vegetacije jer u svom sastavu ujedinjuje termofilne i mezofilne šumske vrste. TRINAJSTIĆ (1998) je primorske bukove šume izdvojio u posebnu paramediterasnsku vegetacijsku zonu. Na području općine Mošćeničke Drage obrašćuje samo naviše predjele prema selu Mala Učka.

Na osojnim stranama bujične : udoline Mošćeničke drage spušta se i na niže nadmorske visine, pa se pojedini elementi bukovih šuma nalaze sve do zaselka Potoki, npr. okruglolisna kamenika (Saxifraga rotundifolia), koja je inače značajna za bukove šume najviših predjela Učke. U sastavu bukove šume na stnnim padinama Mošćeničke drage nalazi se i rijetka, reliktna i zaštićena vrsta - lovorasti likovac (Daphne laureola) koja je ugrožena zbog pretjeranog branja u komercijalne svrhe (prodaja za cvjećarske potrebe) i zahtijeva zaštitu.

ŠUMSKE KULTURE Na području općine Mošćenička Draga zasađene su veće površine borovih kultura na padinama Solina, Peruna i drugdje to su kulture crnog bora, a u nižim predjelima, bliže moru zasađene su i druge vrste borova - alepski, brucijski i primorski bor.

VEGETACIJA TRAVNJAKA

1. Suhi submediteranski travnjaci Travnjačka vegetacija razvila se potiskivanjem šumske vegetacije i ne tako davno imala je u gospodarstvu priobalnih predjela mnogo veće značenje. U okviru submediteranske travnjačke vegetacije na području Općine Mošćenička Draga nalazi se nekoliko različitih zajednica suhih submediteranskih travnjaka koje su se razvile ovisno o načinu gospodarenja, geološkoj podlozi, dubini tla, nagibu, ekspoziciji, nadmorskoj visini i drugim ekološkim čimbenicima. Neke od tih travnjačkih površina koristile su se, a dijelom se još i danas koriste (ali u mnogo manjoj mjeri) kao livade košanice za dobivanje sijena, a druge pretežno kao pašnjačke površine. Danas je takvih površina na kojima se aktivno gospodari sve manje, jer i stočni fond sveden na gotovo simbolične brojke. Nešto je livada npr. u Brsečkoj vali, oko naselja uz cestu Brseč - Sv. Jelena i možda najoš ponekom izoliranom manjem lokalitetu. Trava uspravni ovsik (Bromus erectus) i mnoge druge vrste trava te množina najraznovrsnijeg cvijeća među kojim se npr ističe endemični krvavocrveni klinčić (Dianthus sanguineus) karakteristika su suhih sumediteranskih travnjaka.

2. Kamenjarski pašnjaci Najzastupljeniji tip pašnjaka na gotovo cijelom submediteranskom području je pašnjak kovilja i ljekovite kadulje (Stipo-Sa/vietum officina/is), ali čije su površine, također, u današnje vrijeme, sve više zahvaćene procesom zarastanja šikarom.

Taj tip pašnjaka bio je važan kao ovčja ispaša, a i danas je vrlo poznata i nadasve cijenjena pčelinja paša (kaduljin med!). U visinskom dijelu grebena Učke preko Sisola i Brguda (Bodaj) pa prema Mlaoj Učki zastupljeni su također i pašnjaci mediteransko-montanog vegetacijskog pojasa. Tako npr. oko grebena Brguda (Bodaj) površine izložene buri obrašćuju pašnjaci s šašaem crljencem i uskolismom šašikom (Carici- Seslerietum juncifoliae). Travnjaci su važna komponenta ruralnog krajobraza i imaju određenu estetsku ulogu u njihovoj raznolikosti i privlačnosti zbog čega je poželjna njihova zaštita. Potrebno je pokušati zaustaviti trend njihovog ubrzanog nestajanja tako da se bar u neke predjele općine vrate tradicionalne poljoprivredne aktivnosti. Neke površine travnjaka koje još nije prekrila šikara naselila je trava kostrika (Brachypodium rupestre) što je dijelom pokazatelj njihove zapuštenosti, ali i prijelazni stadij prema zarastanju šikarom, dok s druge strane može biti i pokazatlej degradacijskih procesa zbog učestalih šumskih požara. Druge pak površine travnjaka zauzela je u većoj mjeri šumska trava jesenska šašika (Sesleria autumnalis) koja je kao pionirska šumska vrsta također pokazatelj procesa napuštanja gospodarskih aktivnosti na nekad znatno rasprostranjenijim površinama travnjaka na području općine Mošćenička Draga.

CPA d.o.o. strana 26

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

VEGETACIJA STIJENA I TOČILA Ne zauzima veće površine jer su stjenoviti predjeli ograničeni samo na obalu i poneki predio strrnih padina Mošćeničke drage. Oskudna vegetacija koja obrašćuje takva ekstremna staništa odlikuje se nizom rijetkih i endemičnih vrsta te kao takva predstavlja prvorazrednu biološku i prirodoznanstvenu vrijednost te je potrebna zaštita. Od rijetkih i zanimljivih biljaka stijena ističu se npr. neke krstašice živih žutih cvjetova (Alyssumpetraeum, Erysimum sp.), tršćanski luk (Allium saxatile ssp. tergestinum), zatim u kontrastu neki endemični zvončići (Campanula istriaca i Campanula pyramidalis) modrih cvjetova i dr.

Grafički prilog 6. - Kopnena flora i fauna Primorsko - goranske županije (izvor: Prostorni plan Primorsko - goranske županije, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje)

Potrebno je ukazati na zanimljivost i dekorativnost autohtone endemične vegetacije stijenjača koja se ukorijenila u pukotine drevnih zidina i fasade Brseča i Mošćenica, a koju bi prilikom obnove i restauratorskih zahvata na zidovima i fasadama trebalo barem djelomično sačuvati jer (uz dekorativne alohtone vrste) može predstavljati prvorazrednu estetsku i prirodoznanstvenu atrakciju za ekološki osviještene i zainteresirane posjetitelje. Stoga bi pri budućim ovakvim zahvatima bila korisna suradnja restauratora i prirodoznanstvenika, jer smo opazili (upravo na primjeru stare jezgre Brseča i Mošćenica) da ovom problemu nije dosad posvećena nikakva pažnja.

Fauna Fauna je integralni dio zemljine biosfere, a pored različitih sitnih životinja i većine ptica pjevica i selica, obuhvaća i sljedeće životinjske vrste: - dlakava divljač: lisica, srna, jazavac, kuna, zec, tvor, vjeverica, lasica i dr. - pernata divljač: šojka, tetrijeb, lještavka, fazan, trčka, kamenjarka, divlji golub, šljuka, sokol, sova, djetao, vrana, gavran, kukavica i dr. CPA d.o.o. strana 27

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Ribolovni resursi Ribarstvo ovisi o stanju bioloških resursa i ima povoljne uvjete za razvoj. Na području Općine Mošćenička Draga je 2004. godine bilo registrirano 15 ribara, i to: - u Mošćeničkoj Dragi: 8 škampara, 3 plivaričara i 1 kočar, - u Brseču: 2 škampara, - U Donjem Kraju 1 škampar.

Prema popisu stanovništva 2001. godine u ribarstvu je bilo zaposleno ukupno 56 osoba.

More More na području Općine Mošćenička Draga obuhvaća akvatorij Riječkog zaljeva (Vela vrata). Obala je strma, a dubina mora se kreće preko 60 m. Obalni pojas se sastoji pretežito od vapnenca i dolomita koji su podvrgnuti pretežito kemijskom trošenju, a u manjoj mjeri mehaničkom trošenju koje daje čestice koje bi se mogle taložiti u moru, te je stoga donos čestica nastalih na kopnu koje akumulacijom stvaraju sedimente relativno malen. Iz tog razloga prevladavaju kamenite (erozijske) obale – iznad zone plime i opeke, to je zajednica supralitoralnih stijena, a zastupljene su i akumulacijske obale (šljunkoviti i pjeskoviti žali). Značajke tako nastalog obalnog prostora su čvrsta stjenovita osnova, razvedenost obalne linije i bogatstvo mikroreljefa.

Oceanografska svojstva Površinski salinitet obalnog dijela akvatorija je vrlo nizak (S = 30 – 34 x 103), a maksimalne vrijednosti za ukupni anorganski dušik i SiO4 iznose 2 – 5 nmol/l, te 0,05 – 0,1 nmol/l . Ovaj akvatorij spada u oligotrofna mora, koja imaju veliku potencijalnu mogućnost samopročišćavanja. Iako je stupanj eutrofikacije vrlo malen, ipak može dolaziti do pojave “cvjetanja mora”, kada se zbog meteoroloških uvjeta smanji cirkulacija morske vode i ako se nastavi donos hranjivih soli s otpadnim vodama (bez pročišćavanja). Obalno je more na području Općine Mošćenička Draga prema ispitivanjima koja provodi Zavod za javno zdravstvo prema Uredbi o kategorizaciji svrstano u I. i II. kategoriju, što znači da je pogodno za kupanje i rekreaciju.

Podmorje U zoni sublitorala razvijene su zajednice sa karakterističnim vrstama epilitskih modrozelenih algi. Prekoraligenski facijes se razvija već od nekoliko metara dubine u zasjenjenim površinama sa scijafilnim algama. Strmo stjenovito dno je na nekim dijelovima prekinuto pjeskovitim sedimentom, a na dubini većoj od 40 m nastavlja se muljevito dno sa zajednicama karakterističnim za središnji dio Riječkog zaljeva. Zajednica fotofilnih algi bogate vrstama na položenim obalama ugrožene su ukupnom eutrofizacijom akvatorija ali i lokalnim organskim zagađenjem. Uz opasnost izgradnje i zagađenja koje mogu ugroziti živi svijet svugdje, životne zajednice na dnu i njegove atraktivne vrste osjetljive su i na nekontrolirana ronjenja, ribolov i druge aktivnosti.

Zrak Stanje kakvoće zraka na području Općine Mošćenička Draga je povoljno, jer nema većih onečišćenja iz domicilnih izvora, s obzirom da nema industrije koja onečišćuje okoliš, iako je razvoj turizma donio sa sobom onečišćenje zraka s obzirom da povećani broj vozila na uskom prostoru obalne zone izaziva zagađivanje zraka. Uz to, neki vjetrovi prenose onečišćeni zrak sa područja grada Rijeke, koji povremeno utječe nepovoljno na zdravlje i tlo (prisustvo SO2, prašine, dima, CO2, amonijaka i slično). Na području Općine Mošćenička Draga nema mjernih stanica za praćenje onečišćenja zraka. Najbliža se mjerna postaja nalazi u Opatiji – Gorovo. Temeljem pokazatelja mjerenja Zavoda za javno zdravstvo PGŽ na mjernim postajama izvan područja Općine Mošćenička Draga procjena je da su emisije zagađujućih tvari niske i ispod graničnih i preporučenih vrijednosti navedenih u tablici:

µ) Preporučene (PV) i granične Preporučene (PV) i granične (GV) satne vrijednosti (GV) dnevne vrijednostiµ ( μg/m3 )µ( ( μg/m3 )µ)

SO2 350 125 O3 180 110 NO2 200 60 H2S 10 5 Lebdeće čestice TSP 300 120 Lebdeće čestice PM 10 200 70

CPA d.o.o. strana 28

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.2.2. Stanovništvo i stanovanje

Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnog društveno - gospodarskog razvitka i korištenja prostora, ali i gospodarenja prostorom. U ovom poglavlju korišteni su pretežno podaci posljednjeg popisa stanovništva iz 2001. godine, ali i oni raniji.

Popisno kretanje stanovništva Za razumijevanje suvremenih demografskih stanja i procesa potrebno je ukratko se osvrnuti na razvojne tokove u prošlosti. Stoga je u tablici br. 3 prikazano kretanje stanovništva s područja Općine Mošćenička Draga posljednjih sto godina odnosno od popisa stanovništva 1900. godine do 2001. godine. treba napomenuti da popis 2001. godine nije metodološki u potpunosti usporediv s prethodnim popisima.

Popis stanovništva 2001. godine U 14 naselja na području Općine Mošćenička Draga je, prema popisu stanovništva 2001. godine, živjelo ukupno 1.641 stanovnika. Najveće naselje je bilo Mošćenička Draga s 439 stanovnika.

Tablica 3. - Kretanje stanovništva Općine Mošćenička Draga po naseljima 1900. - 2001. godine

Godina popisa N a s e l j e 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. Brseč 257 264 504 432 191 201 205 189 143 121 131 Donji Kraj 145 119 732 666 108 98 107 123 105 119 103 Golovik 269 240 - - 138 154 148 133 102 90 81 Grabrova 1 153 139 - - 112 95 77 47 17 10 6 Kalac 327 292 481 426 178 177 126 92 61 43 39 Martina 150 146 489 490 135 115 96 84 58 54 44 Mala Učka ------Mošćenice 399 452 236 203 310 313 330 304 302 325 310 Mošćenička Draga 428 442 618 586 294 348 416 456 498 472 439 Obrš 157 159 - - 141 127 97 60 31 24 19 Sučići 239 250 - - 158 157 136 78 70 51 44 Sveta Jelena 172 190 - - 143 146 120 94 109 102 94 Sveti Anton 157 140 - - 91 90 59 44 29 9 11 Sveti Petar 69 85 - - 113 102 102 122 151 202 223 Zagore 297 246 - - 202 190 183 153 119 101 97 Općina 3.219 3.164 3.060 2.803 2.314 2.313 2.202 1.979 1.795 1.723 1.641 Mošćenička Draga

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

Kretanje broja stanovnika Prema do sada obavljenim popisima stanovništva, broj stanovnika na području današnje Općine Mošćenička Draga pokazuje tendenciju stalnog pada, sve od popisa iz 1900. godine. U zadnjem međupopisnom razdoblju (1991.–2001. godina), broj stanovnika se smanjio za 82 stanovnika. U istom je razdoblju povećan broj stanovnika u samo tri naselja: Brseč sa 121 na 131 stanovnika, Sveti Anton sa 9 na 11 stanovnika i Sveti Petar sa 202 na 223 stanovnika.

Tablica 4. - Kretanje broja stanovnika Općine Mošćenička Draga i naselja Mošćenička Draga od 1900. do 2001. godine

Broj Sveukupni % učešća naselja Mošćenička Godina stanovnika Ukupni broj stanovnika Draga u ukupnom broju popisa naselja broj Općine Mošćenička Draga stanovnika Općine Mošćenička Mošćenička Draga stanovnika (naselje Mošćenička Draga s Draga ostalih naselja ostalim naseljima) 1900. god. 428 2.791 3.219 13,3 1910. god. 442 2.722 3.164 13,9 1921. god. 618 2.442 3.060 20,2 1931. god. 586 2.217 2.803 20,9 1948. god. 294 2.020 2.314 12,7 1953. god. 348 1.965 2.313 15,0 1961. god. 416 1.786 2.202 18,9 1971. god. 456 1.523 1.979 23,0 1981. god. 498 1.297 1.795 27,7 1991. god. 472 1.251 1.723 27,4 2001. god. 439 1.202 1.641 26,7 CPA d.o.o. strana 29

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Graf 3. - Kretanje broja stanovnika Općine Mošćenička Draga u razdoblju 1900. - 2001. godine

3500

3000

2500

2000

1500

1900. 1000 1910. 1921.

1931. 500 1948.

1953. 0 1961. 1971. 1981. 1991 2001

Graf 4. - Kretanje broja stanovnika Općine Mošćenička Draga u razdoblju 1900. - 2001.godine

800

700

600

500

400

300

200

100

0 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. prognoza 2015. Brseč Donji Kraj Golov ik Grabrov a Martina Mošćenice Kalac Mošćenička Draga Obrš Sučići Sv eta Jelena Sv eti Anton Sv eti Petar Zagore

CPA d.o.o. strana 30

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Graf 5. - Kretanje broja stanovnika Općine Mošćenička Draga, naselja Mošćenička Draga i ostalih naselja od 1900. do 2001.godine

3.500

3.000

2.500

2.000

1.500

1.000

500

0 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

Mošćenička Draga Ostala naselja Općina Mošćenička Draga

U popisnom kretanju stanovništva Općine Mošćenička Draga vidljiv je stalan pad broja stanovnika (od 3.219 stanovnika 1900. godine na 1.641 stanovnika 2001. godine). U tom je stogodišnjem razdoblju samo u jednom kratkom razdoblju od 5 godina ( od 1948. do 1953. godine ) zabilježena stagnacija broja stanovnika. Najveći indeks pada broja stanovnika zabilježen je u razdoblju prije i za vrijeme II. svjetskog rata (1931. – 1948. godine). Zbog nepovoljnih gospodarskih prilika (niski prinosi iz poljoprivrede, propast vinograda zbog napada filoksere itd.) nakon I. svjetskog rata dolazi do pojačane emigracije ponajprije u prekomorske zemlje što je uz smanjeni prirodni prirast rezultiralo padom broja stanovnika u sljedećim popisima.

Zbog nastavljene emigracije stanovništva iz ovog područja kao i zbog negativnih posljedica II. svjetskog rata (poginuli u ratu, smanjeni natalitet za vrijeme i neposredno nakon rata itd.) u razdoblju nakon 1953. godine zabilježen je ponovno pad broja stanovnika. Treba napomenuti da su na spomenuto smanjenje donekle utjecale i promjene u definiciji stanovništva prema mjestu popisa. U popisima 1890-1931. stanovništvo je iskazano po koncepciji "prisutnog stanovništva" u kojima je svaki stanovnik bio popisan u mjestu gdje ga je popis zatekao. Za razliku od navedenih popisa, u svim idućim popisima stanovništvo je iskazano po koncepciji "stalnog stanovništva" tj. prema mjestu stalnog boravka svakog stanovnika, bez obzira gdje se u kritičnom trenutku zatekao. I u svim sljedećim međupopisnim razdobljima nastavlja se smanjenje broja stanovnika. Jedan od razloga depopulaciji svakako je emigracija zbog procesa deagrarizacije koja se nastavila s povećanim intenzitetom nakon drugog svjetskog rata. Do emigracije dolazi i zbog nedovoljne turističke valorizacije općinskog područja čime je stanovništvo bilo prisiljeno tražiti posao ponajprije u ostalim (turistički razvijenijim) dijelovima bivše Općine Opatija (Opatija, Rijeka i drugi). Uz turizam, stanovništvo se na drugim područjima zapošljavalo i u ostalim djelatnostima (industrija, građevinarstvo i druge).

CPA d.o.o. strana 31

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Iz tablice proizlazi da je u cjelokupnom promatranom razdoblju (1900.-2001.) ukupno stanovništvo prepolovljeno, te da su sva naselja, izuzev Mošćeničke Drage i Sv. Petra, znatno smanjila svoj broj stanovnika. Po padu broja stanovnika prednjači Grabrova, u kojem je od 153. stanovnika 1900. godine ostalo samo 6 stanovnika, te se pretpostavlja da će do 2015. godine naselje u potpunosti izumrijeti (neće imati stalnog stanovništva).

U posljednjem međupopisju ukupan broj stanovnika se smanjio 4,7%, dok blagi demografski oporavak bilježi jedino Mošćenička Draga i Sv. Petar. Stanovništvo Općine Mošćenička Draga je isključivo autohtono, tj. većina stanovništva boravi u mjestu rođenja, a po naseljima najveći broj doseljenih imao je Mošćenička Draga.

Prirodno kretanje stanovništva 2 U razdoblju 1991 - 2001. godine došlo je do smanjenja broja stanovnika Općine Mošćenička Draga. Poslije popisa 2001. godine Općine Mošćenička Draga bilježi prirodni pad stanovništva (broj umrlih stanovnika veći je od broja živorođenih stanovnika). Vitalni indeks (broj živorođenih na 100 stanovnika) za Općinu Mošćenička Draga je u navedenom razdoblju u laganom porastu (sa 0,61 na 0,85 u 2003. godini).

Tablica 5. – Broj i struktura stanovništva na području Općine Mošćenička Draga 2001. godine

Broj Broj Broj stanovnika kućanstava stanova ukupno ukupno index broj prosječni stalno ostali N a s e l j e 1991. 2001. 2001/1991 2001. broj članova stanovanje stanovi Brseč 121 131 1,08 47 2,78 54 50 Donji Kraj 119 103 0,86 38 2,71 43 23 Golovik 90 81 0,90 31 2,61 45 2 Grabrova 1 10 6 0,60 3 2,00 16 23 Kalac 43 39 0,90 18 2,16 20 27 Mala Učka ------Martina 54 44 0,81 17 2,58 25 8 Mošćenice 325 310 0,95 109 2,84 144 44 Mošćenička Draga 472 439 0,93 155 2,83 199 74 Obrš 24 19 0,79 8 2,37 18 5 Sučići 51 44 0,86 18 2,44 27 18 Sveta Jelena 102 94 0,92 35 2,68 47 4 Sveti Anton 9 11 1,22 5 2,20 10 12 Sveti Petar 202 223 1,10 77 2,89 94 52 Zagore 101 97 0,96 34 2,85 45 9 Općina 1.723 1.641 0,95 595 2,75 787 351 Mošćenička Draga

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

Tablica 6. - Osnovni podaci prirodnog kretanja stanovništva za Općinu Mošćenička Draga

eni eni eni na đ ad eni eni

brakovi stope na 1.000 đ č đ stanovnika umrla dojen prirodni prirast živoro mrtvoro umrli vitalni indeks (živoro 100 umrlih) 0-6 prirodni godina ukupno sklopljeni rastavljeni živorođeni umrli dana prirast 2001. 10 - 32 - - - 22 3 4 6,1 19,5 - 13,4 0,61 2002. 10 - 21 - - - 11 8 2 6,1 12,8 - 6,7 0,61 2003. 14 - 21 - - - 15 6 2 8,5 12,8 - 9,1 0,85

2 izvori: Prirodno kretanje stanovništva u 2001. po županijama, gradovima i općinama, Priopćenje Državnog zavoda za statistiku broj 7.1.1., Zagreb, 12. kolovoz 2002. godine Prirodno kretanje stanovništva u 2002. po županijama, gradovima i općinama, Priopćenje Državnog zavoda za statistiku broj 7.1.1., Zagreb, 11. kolovoz 2003. godine Prirodno kretanje stanovništva u 2003. po županijama, gradovima i općinama, Priopćenje Državnog zavoda za statistiku broj 7., Zagreb, 10. kolovoz 2004. godine CPA d.o.o. strana 32

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 7. - Stanovništvo prema starosti ( 0 – 59 godina ), po naseljima

S t a r o s t Spol Ukupno 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 Općina sv. 1.641 54 67 74 90 116 120 83 95 107 162 127 105 Mošćenička Draga m 814 27 40 38 46 72 57 39 43 55 78 68 55 ž 827 27 27 36 44 44 63 44 52 52 84 59 50 Brseč sv. 131 5 7 7 7 10 11 5 3 8 15 12 4 Donji Kraj sv. 103 4 1 5 6 8 10 7 7 4 10 7 10 Golovik sv. 81 - 2 3 5 5 3 3 5 15 7 7 2 Grabrova 1 sv. 6 - - - - 1 - 1 - - - - 1 Kalac sv. 39 - 1 2 2 2 1 1 2 1 6 1 2 Mala Učka sv. ------Martina sv. 44 3 2 1 1 3 1 3 4 4 6 5 1 Mošćenice sv. 310 13 13 13 25 19 29 17 19 21 38 22 16 Mošćenička Draga sv. 439 15 24 13 23 30 38 26 26 27 30 32 25 Obrš sv. 19 - 2 1 1 1 - - - 3 3 - 1 Sučići sv. 44 - 1 3 2 2 3 1 3 2 5 7 3 Sveta Jelena sv. 94 3 2 1 2 16 4 4 1 6 15 9 7 Sveti Anton sv. 11 - 1 2 - 1 - 1 1 - - - - Sveti Petar sv. 223 7 9 15 9 15 15 12 20 10 17 16 28 Zagore sv. 97 4 2 8 7 3 5 2 4 6 10 9 5

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

Tablica 8. - Stanovništvo prema starosti ( 60 – 95 i više godina ), po naseljima

S t a r o s t Spol Ukupno 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 95 i više Nepoznato Općina sv. 1.641 106 83 94 67 48 26 9 3 5 Mošćenička Draga m 814 52 36 44 31 22 6 2 - 3 ž 827 54 47 50 36 26 20 7 3 2 Brseč sv. 131 11 7 5 7 3 3 1 - - Donji Kraj sv. 103 6 9 2 3 2 2 - - - Golovik sv. 81 4 5 7 6 2 - - - - Grabrova sv. 6 1 - - 2 - - - - - Kalac sv. 39 2 4 3 3 3 3 - - - Mala Učka sv. ------Martina sv. 44 2 3 1 1 - 2 1 - - Mošćenice sv. 310 18 8 19 8 6 2 2 1 1 Mošćenička Draga sv. 439 31 26 27 16 19 6 2 1 2 Obrš sv. 19 1 - 1 1 - 4 - - - Sučići sv. 44 3 2 2 2 1 1 1 - - Sveta Jelena sv. 94 6 4 6 6 2 - - - - Sveti Anton sv. 11 - - - 2 2 1 - - - Sveti Petar sv. 223 18 9 12 3 5 - - 1 2 Zagore sv. 97 3 6 9 7 3 2 2 - -

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

Dobna i spolna obilježja stanovništva Analiza dobnih obilježja stanovništva 2001. godine ukazuje da je cijelo područje imalo staru populaciju s indeksom starosti od 1,54. Stanovništvo područja Općine Mošćenička Draga ima dakle karakteristike izrazito duboke starosti.

Stanovništvo ima karakteristike izrazito duboke starosti ako je indeks starosti (odnos dobne skupine “60 i više stanovnika” i dobne skupine “0 - 19 godina” veći od 1,2. Prema tim pokazateljima, indeks izrazito duboke starosti imaju sva naselja Općine Mošćenička Draga. Sva naselja imaju indeks starenja veći od 1,2 što ukazuje na vrlo veliki udio starog stanovništva u ukupnoj populaciju, te se stoga ne može govoriti o demografskoj perspektivi tih naselja. Pri tome naselja Golovik, Grabrova, Kalac, Sučići i Sveta Jelana imaju indeks starenja čak veći od 2,0, što je krajnje zabrinjavajuća situacija za daljnju demografsku opstojnost navedenih naselja.

CPA d.o.o. strana 33

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Graf 6. - Starosna piramida za Općinu Mošćenička Draga (izvor: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU - Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.)

nepoznato

90-94

80-84

70-74

60-64

50-54

40-44

30-34

20-24

10 do 14

0-4

-100 -80 -60 -40 -20 0 20 40 60 80 100

žene - Općina Mošćenička Draga muškarci - Općina Mošćenička Draga

Tablica 9. - Dobna obilježja stanovništva Općine Mošćenička Draga (kontingenti stanovništva)

Fertilno žensko stanovništvo Radni

svega od kontingent na

(15- toga žene č 0-6

0-14 0-17 0-19 49) 20-29 (15-59), Spol indeks starost starosti 60 i više 60 i više 65 i više 75 i više starenja Ukupno godina godina muški prosje (15-65) Koeficijent sv. 1.641 71 195 249 285 - - 1.057 436 330 153 43,9 153,0 26,7 m 814 38 105 132 151 - - 565 193 141 61 42,3 127,8 23,8 ž 827 33 90 117 134 383 107 492 243 189 92 45,5 181,3 29,5

Tablica 10. - Dobna obilježja stanovništva Općine Mošćenička Draga 2001. godine

D O B N E S K U P I N E tip stanovništva 0 – 19 20 – 59 60 i više po dobnom sastavu UKUPNO broj % broj % broj % ( 5 / 3 ) 1 2 3 4 5 6 Brseč 131 26 19,8 68 51,937 28,3 1,42 - izrazito duboka starost Donji Kraj 103 16 15,5 63 61,1 24 23,4 1,50 - izrazito duboka starost Golovik 81 10 12,3 47 58,024 29,7 2,40 - izrazito duboka starost Grabrova 1 6 0 - 3 50,0 3 50,0 3,00 - izrazito duboka starost Kalac 39 5 12,8 16 41,018 46,2 3,60 - izrazito duboka starost Mala Učka ------Martina 44 7 15,9 27 61,310 22,8 1,42 - izrazito duboka starost Mošćenice 310 64 20,6 181 58,3123 21,1 1,92 - izrazito duboka starost Mošćenička Draga 439 75 17,0 234 53,3 130 29,7 1,73 - izrazito duboka starost Obrš 19 4 21,0 8 42,17 36,9 1,75 - izrazito duboka starost Sučići 44 6 13,6 26 59,112 27,3 2,00 - izrazito duboka starost Sveta Jelena 94 8 8,5 62 65,9 24 25,6 3,00 - izrazito duboka starost Sveti Anton 11 3 27,2 3 27,2 5 45,6 1,67 - izrazito duboka starost Sveti Petar 223 40 17,9 133 59,6 50 22,5 1,25 - izrazito duboka starost Zagore 97 23 23,7 44 45,330 31,0 1,30 - izrazito duboka starost Općina 1.641 285 17,3 915 55,7 441 27,0 1,54 - izrazito duboka starost Mošćenička Draga

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

CPA d.o.o. strana 34

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Dobna je struktura stanovništva jedna od temeljnih demografskih struktura, jer pokazuje i određuje vitalnost, biodinamiku i ekonomski potencijal populacije. Poznavanje dobnog sastava stanovništva osnovni je preduvjet za označavanje nekog stanovništva mladim, zrelim ili starim. U metodičkom smislu to se najčešće postiže raščlambom dobne strukture po velikim dobnim skupinama - mlada (od 0 do 19 godina), zrela (od 20 do 59 godina), stara (60 godina i više). Analiza dobnih obilježja stanovništva Općine Mošćenička Draga 2001. godine ukazuje da je područje Općine imalo populaciju s prosječnom starosti od čak 43,9 godina. Indeks starenja (odnos broja stanovnika starijih od 60 godina i mlađih od 19 godina) za Općinu Mošćenička Draga je 1,54 što ukazuje na vrlo malu prisutnost mlađeg stanovništva u starosnoj strukturi. Koeficijent starosti, odnosno udjel staračkog kontingenta u ukupnom stanovništvu za Općinu Mošćenička Draga je nezadovoljavajućih 27 %.

Temeljni demografski pokazatelj spolne strukture stanovništva jest koeficijent feminiteta (Kf), koji označuje broj ženskih na tisuću (ili stotinu) muških stanovnika. Iako se u prosjeku rađa više muške negoli ženske djece (5-6%), u stabilnim populacijama ipak nešto više prevladava žensko stanovništvo.

Na području Općine Mošćenička Draga 2001. godine je živjelo više ženskog (827 ili 50,4 %) nego muškog (814 ili 49,6 %) stanovništva, tako da je koeficijent feminiteta Kf iznosio 1.015,9. Višak ženskog stanovništva naročito je izražen u starijoj populaciji, gdje žene čine gotovo 2/3 stanovništva (u dobnoj skupini starijih od 65 godina je 57% žena u odnosu na 43% muškaraca, dok je u dobnoj skupini starijih od 75 godina 60% žena i 40% muškaraca.

Nasuprot tome, broj žena u fertilnoj dobi života (15 do 45 godina) iznosi 383, što je manje od broja muškaraca istih godina (312), odnosno 55% muškaraca u odnosu na 45% žena). Odnos ženskih kontingenata stanovništva, je znakovit pokazatelj stanja i potencijala biodinamičke aktivnosti i snage same populacije te je značajan pokazatelj za budući demografski razvoj. Visok udio žena u postfertilnoj dobi također ukazuje da sve veći dio ženskog stanovništva Općine Mošćenička Draga više ne sudjeluje u biodinamičkim procesima.

Stanovništvo prema prisutnosti / odsutnosti

Tablica 11. - Stanovništvo prema prisutnosti / odsutnosti u naselju popisa, po naseljima

Stanovnici naselja popisa Stanovnici Odsutni iz naselja popisa naselja U zemlji U inozemstvu popisa

Naselje

popisa rad rad svega svega ostalo ostalo svega svega boravak boravak Ukupan Ukupno školovanje školovanje školovanje prisutni u izbjeglice u obiteljski azlozi u mjestu popisa popisa u mjestu vrijeme popisa popisane osobepopisane broj stanovnika Republici Hrvatskoj Hrvatskoj Republici Privremeno prisutni Općina Mošćenička 1.670 1.641 1.640 1.538 102 38 7 12 8 11 64 33 9 6 16 - 1 Draga Brseč 131 131 131 120 11 9 - 1 7 1 2 2 - - - - - Donji Kraj 110 103 102 99 3 2 - 2 - - 1 1 - - - - 1 Golovik 81 81 81 81 ------Grabrova 1 6 6 6 6 ------Kalac 39 39 39 39 ------Mala Učka ------Martina 45 44 44 43 1 - - - - - 1 1 - - - - - Mošćenice 313 310 310 287 23 10 3 5 - 2 13 8 2 1 2 - - Mošćenička Draga 452 439 439 400 39 8 1 2 1 4 31 13 7 5 6 - - Obrš 19 19 19 19 ------Sučići 44 44 44 39 5 2 - 1 - 1 3 2 - - 1 - - Sveta Jelena 94 94 94 89 5 1 - - - 1 4 1 - - 3 - - Sveti Anton 11 11 11 11 ------Sveti Petar 224 223 223 211 12 5 2 1 - 2 7 3 - - 4 - - Zagore 101 97 97 94 3 1 1 - - - 2 2 - - - - -

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

CPA d.o.o. strana 35

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 12. - Odsutno stanovništvo iz naselja popisa u zemlji prema vremenu i razlogu odsutnosti

U zemlji Ukupno odsutni do 1 godine / razlog odsutni 1 godinu i duže / razlog odsutni školovanje rad ostalo školovanje rad ostalo Općina 102 7 3 15 - 9 4 Mošćenička Draga

Tablica 13. - Odsutno stanovništvo iz naselja popisa u inozemstvu prema vremenu i razlogu odsutnosti

U inozemstvu odsutni do 1 godine odsutni 1 godinu i duže

(razlog) (razlog)

Ukupno

odsutni rad rad ostalo ostalo izbjeglice izbjeglice školovanje školovanje lanovi bitelji lanovi bitelji č č školovanje Općina 102 9 2 6 - 16 24 7 - - - Mošćenička Draga

Tablica 14. - Stanovnici drugih naselja (država) prisutni u naselju popisa prema vremenu i razlogu prisutnosti

Trajanje prisutnosti razlog prisutnosti za razlog prisutnosti za

prisutne do 1 godine prisutne 1 godinu i duže

Ukupno

prisutni rad ostalo ostalo razlozi razlozi na radu obiteljski obiteljski izbjeglice izbjeglice školovanje školovanje školovanje

Općina 20 - 2 - 14 3 - - - 1 - Mošćenička Draga

Obrazovna struktura stanovništva

Tablica 15. - Stanovništvo Općine Mošćenička Draga staro 15 i više godinaprema starosti i završenoj školi

S r e d n j e š k o l e

ke č ni studij studij ni č ilišni studij svega č gimnazija Doktorat Fakulteti, Magisterij Nepoznato umjetni u trajanju od u trajanju od akademije i u trajanju 1-3 u trajanju 1-3 i stru god. i škole za škole i god. 4 i više godina godina više 4 i KV i VKV radnike stupanj fakulteta Viša škola, I. (VI.) škole za zanimanje škole za zanimanje sveu

Općina 794 502 236 56 56 107 3 - 7 Mošćenička Draga 15-19 34 20 10 4 - - - - - 20-24 101 56 30 15 4 5 - - - 25-29 90 58 25 7 9 19 - - 1 30-34 59 29 29 1 5 10 1 - - 35-39 64 29 35 - 3 16 2 - - 40-44 77 49 22 6 6 11 - - - 45-49 115 79 34 2 4 12 - - - 50-54 84 62 18 4 7 11 - - 1 55-59 64 43 18 3 8 7 - - - 60-64 44 30 9 5 1 7 - - 1 65-69 23 15 3 5 5 2 - - - 70-74 21 17 2 2 3 3 - - - 75-79 10 10 - - 1 1 - - - 80-84 6 3 1 2 - 3 - - 1 85 i više ------Nepoznato 2 2 ------3

CPA d.o.o. strana 36

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 16. - Stanovništvo Općine Mošćenička Draga prema pohađanju škole

Dodiplomski Poslijediplomski Osnovna škola Srednje škole studij studij

ke č ni ni ke i ilišni ilišni č č č 1-4 1-4 5-8 studij studij svega svega svega svega stru srodne razreda razreda doktorat doktorat Ukupno gimnazija tehni sveu i obrtni magistarski industrijske

Općina 250 125 68 57 58 19 27 12 57 14 43 10 8 2 Mošćenička Draga

Stanovništvo po aktivnosti Demografski razvoj nekog prostora i društveno - gospodarstveni procesi koji se na njemu odvijaju nalaze u uzročno - posljedičnom odnosu. Potonja se međuovisnost najbolje opaža na značajkama ekonomske strukture stanovništva, kao razmjerno najpouzdanijeg pokazatelja razvijenosti prostora. U demografskoj je teoriji poznato da veća ekonomska aktivnost stanovništva ukazuje i na njegovu jaču gospodarstvenu aktivnost i razvijenost.

Aktivnim stanovništvom određen je ukupni radni potencijal određenog područja. Njegovo je formiranje pod istodobnim utjecajem demografskih i društveno ekonomskih činitelja. Od demografskih činitelja najveće značenje ima dobna struktura. Naime, relativno visok udjel stanovništva u radnoj dobi povoljan je sa stajališta formiranja aktivnog stanovništva.

Aktivnim se osobama smatraju oni stanovnici koji obavljaju zanimanje, odnosno koji svojim radom zarađuju za život. Uz njih treba razlikovati i ekonomski neaktivno stanovništvo, koje se sastoji iz dvije skupine - osobe s osobnim prihodima (uglavnom umirovljenici) i uzdržavane osobe. Upravo odnos između te tri skupine stanovništva određuje ekonomsku snagu populacije.

Stopa aktivnosti stanovništva Općine Mošćenička Draga (udjel aktivnog u ukupnom stanovništvu) bila je 2001. godine 44,0% (identična hrvatskom prosjeku). Uzdržavano je bilo 25,5%, a s osobnim prihodima 32,4 % stanovništva.

Tablica 17. - Zaposleni Općina Mošćenička Draga prema pretežitoj aktivnosti, po starosti i položaju u zaposlenju

lanova č

lan obitelji u anstva anstva č u, obrtu i sl. sl. i obrtu u, ć i ć radnike radnike ć Ukupno vlasništva ku individualni individualni individualni samozaposleni kojem sektoru zapošljavaju ne samozaposleni, zaposleni u bilo u bilo zaposleni ne zapošljavaju zapošljavaju ne poljoprivivrednici, poljoprivivrednici, nekog od poljoprivrednicinici poljoprivrednicinici o djelu, autorskom naknadu u gotovini ugovoru ili dobivaju zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju poduze zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju rade samo po ugovoru ugovoru po rade samo pomažu

Općina 599 479 56 5 49 1 2 7 Mošćenička Draga 15-19 8 7 - - - - - 1 20-24 62 57 - - 2 - - 3 25-29 85 77 5 - 3 - - - 30-34 57 45 4 1 5 - 1 1 35-39 71 55 6 1 9 - - - 40-44 78 62 8 1 7 - - - 45-49 107 83 10 1 12 1 - - 50-54 80 62 9 - 6 - 1 2 55-59 29 23 3 1 2 - - - 60-64 12 4 6 - 2 - - - 65-69 5 2 3 - - - - - 70-74 1 - - - 1 - - - 75 i više 1 - 1 - - - - - Nepoznato 3 2 1 - - - - -

CPA d.o.o. strana 37

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 18. - Stanovništvo Općine Mošćenička Draga prema aktivnosti i spolu 2001. godine

Aktivno stanovništvo Ekonomski neaktivno stanovništvo Osobe s Ukupno osobnim Uzdržavano Udio stanovništvo žensko prihodima stanovništvo u postotcima ovništvo

svega svega svega svega svega žensko žensko žensko u ukupnom stanovništvu stanovništvu aktivno žena od osoba u zemlji obavlja zanimanje obavlja zanimanje aktivno stan u ukupnom ženskom od osoba u inozemstvu Općina 1.641 827 722 599 303 249 533 292 386 232 288 23 44,00 36,64 Mošćenička Draga

Stanovništvo po djelatnosti Pod ekonomskom strukturom aktivnog stanovništva (radne snage) razumijeva se prije svega razdioba radne snage po djelatnostima iz kojih izvlači sredstva za život. Broj aktivnih stanovnika u zemlji koji su 2001. obavljali zanimanje prikazani su po osnovnim skupinama djelatnosti.

Tablica 19. - Zaposleni Općine Mošćenička Draga prema pretežitoj aktivnosti, po položaju u zaposlenju i djelatnosti

lan obitelji

č i otovini ć g Ukupno individualni individualni individualni individualni gospodarstvu samozaposleni, samozaposleni, poljoprivrednici, poljoprivrednici, poljoprivrednici, poljoprivrednici, sektoru vlasništva na poljoprivrednom zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju pomažu zaposleni u bilo kojem kojem u bilo zaposleni ili dobivaju naknadu u ne zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju ne radnike zapošljavaju ne rade samo po ugovoru o djelu, autorskom ugovoru Općina Mošćenička Draga 599 479 56 5 49 1 2 7 Poljoprivreda, lov i šumarstvo 8 4 - 3 - 1 - - Ribarstvo 56 32 12 - 10 - - 2 Prerađivačka industrija 41 31 4 - 6 - - - Opskrba električnom energijom, plinom i 6 5 1 - - - - - vodom Građevinarstvo 39 26 4 - 9 - - - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu 64 55 6 - 3 - - - upotrebu i kućanstvo Hoteli i restorani 172 135 20 - 12 - - 5 Prijevoz, skladištenje i veze 34 27 5 - 2 - - - Financijsko posredovanje 2 2 ------Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i 40 34 - 1 5 - - - poslovne usluge Javna uprava i obrana; obvezno socijalno 16 16 ------osiguranje Obrazovanje 29 29 ------Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 21 20 1 - - - - - Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne 24 19 2 - 2 - 1 - djelatnosti Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 3 3 ------Nepoznata djelatnost 12 11 - 1 - - - -

CPA d.o.o. strana 38

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 20. - Aktivno stanovništvo Općine Mošćenička Draga prema pretežitoj aktivnosti po zanimanju - nezaposleni, stanje 2001. godine

Nezaposleni nezaposleni, nezaposleni, traže svega traže prvo ponovo zaposlenje zaposlenje Općina Mošćenička Draga 123 23 100 Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici 1 - 1 državnih tijela, direktori Stručnjaci i znanstvenici 10 3 7 Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 14 4 10 Uredski i šalterski službenici 17 4 13 Uslužna i trgovačka zanimanja 40 5 35 Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari 5 - 5 Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 26 5 21 Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 2 1 1 Jednostavna zanimanja 2 - 2 Vojna zanimanja - - - Nepoznato zanimanje 6 1 5

Ekonomsku strukturu stanovništva po djelatnosti možemo promatrati prema sektorima i vrsti djelatnosti kao valjan pokazatelj gospodarstvene orijentacije stanovništva i prostora. U Općini Mošćenička Draga najveći je broj aktivnog stanovništva zaposlen u uslužnim i trgovačkim zanimanjima (200 stanovnika), a zatim u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (120 stanovnika).

Tablica 21. - Aktivno stanovništvo Općine Mošćenička Draga prema pretežitoj aktivnosti po zanimanju zaposleni, stanje 2001. godine

Zaposleni prema položaju u zaposlenju lanova č

lan obitelji u anstva anstva č u, obrtu i sl. sl. i obrtu u, ć i ć Svega radnike ć vlasništva ku individualni individualni individualni Ukupno kojem sektoru samozaposleni, zaposleni u bilo u bilo zaposleni ne zapošljavaju zapošljavaju ne poljoprivrednici, poljoprivrednici, djelu, autorskom autorskom djelu, poljoprivrivrednici nekog od samozaposleni, ne naknadu u gotovini ugovoru ili dobivaju zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju radnike zapošljavaju poduze pomažu rade samo po ugovoru o

Općina 722 599 479 56 5 49 1 2 7 Mošćenička Draga Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, 41 40 15 4 - 21 - - - direktori Stručnjaci i znanstvenici 63 53 50 1 1 - - 1 - Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 77 63 59 2 - 1 - 1 - Uredski i šalterski službenici 88 71 51 18 - 2 - - - Uslužna i trgovačka zanimanja 200 160 151 3 - 5 - - 1 Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski 63 58 32 12 3 9 - - 2 radnici i ribari Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj 120 94 70 10 - 11 - - 3 proizvodnji Rukovatelji strojevima, vozilima i 27 25 19 6 - - - - - sastavljači proizvoda Jednostavna zanimanja 31 29 27 - - - 1 - 1 Vojna zanimanja 1 1 1 ------Nepoznato zanimanje 11 5 4 - 1 - - - -

CPA d.o.o. strana 39

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 22. - Stanovništvo Općine Mošćenička Draga prema glavnim izvorima sredstava za život

Glavni izvori sredstava za život

naknada naknada i mirovine od imovine nepoznato stanovnika bez prihoda bez prihoda ostali prihodi samo prihodi Ukupan broj i ostali prihodi samo mirovina samo socijalna potpora drugih drugih potpora prihodi od rada prihodi od rada prihodi od rada mirovina i ostali od imovine i sl.) od imovine i sl.) prihodi (naknada samo povremena (soc. nak., prihodi mirovina i ocijalna ocijalna i mirovina

Općina 1.641 603 3 38 389 - 43 15 22 24 46 435 23 Mošćenička Draga % 100,00 36,75 0,18 2,32 23,71 - 2,62 0,91 1,34 1,46 2,80 26,51 1,40

Tablica 23. - Poljoprivredno stanovništvo Općine Mošćenička Draga prema aktivnosti i spolu

lanovi

č i anice ć ć Spol svega svega studenti na svom na svom djeca od ku 0-6 godina stanovništvo srednjih škola gospodarstvu i osnovnih škola osnovnih poljoprivrednom poljoprivrednom gospodarstvu i ne pomažu obavljaju zanimanje obavljaju zanimanje zapošljavaju radnike zapošljavaju radnike Ukupno poljoprivredno

Općina sv. 116 69 3 1 - 47 12 11 16 5 3 Mošćenička Draga m 83 67 2 1 - 16 - 5 9 2 - ž 33 2 1 - - 31 12 6 7 3 3

Stanovništvo prema državljanstvu i narodnosti

Tablica 24. - Stanovništvo Općine Mošćenička Draga prema državljanstvu

Hrvatsko hrvatsko Ukupno svega Strano i drugo Općina 1.641 1.624 31 17 Mošćenička Draga Postotak 100,00 98,96 1,89 1,04

Kućanstva Analiza kućanstava ukazuje da je prosječna veličina kućanstva 2001. godine u Općini Mošćenička Draga iznosila 2,75 članova, pri čemu prevladavaju dvočlana, a zatim jednočlana i četveročlana kućanstva.

Tablica 25. - Kućanstva prema veličini, tipu i broju članova

Privatna kućanstva prema broj članova 11 i ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 više Broj 595 134 157 117 121 43 18 5 - - - - kućanstava

Tablica 26. - Kućanstva prema broju članova i osnovi korištenja stana

Broj članova

ukupno 1 2 3 4 5 6 7 Općina Mošćenička Draga 595 134 157 117 121 43 18 5 Privatno vlasništvo ili suvlasništvo 523 110 150 101 103 37 18 4 Najmoprimac sa zaštićenom najamninom 9 2 2 4 - 1 - - Najmoprimac sa slobodno ugovorenom 48 14 4 10 17 2 - 1 najamninom Najam dijela stana (podstanar) 3 1 - 1 - 1 - - Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana 1 - - - 1 - - - Nepoznato 11 71 1 -2 - - CPA d.o.o. strana 40

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 27. - Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova

Kućanstva obiteljska kućanstva prema broju članova neobiteljska od toga uže obitelji kućanstva

Naselje lan lanova ni par 2 3 4 5 6 7 č č ni par s č

popisa č svega svega svega otac s 1 djecom djecom djecom djecom majka s ukupno bez djece bez djece bra bra više

Općina Mošćenička 595 434 133 114 121 43 18 5 471 144 275 44 8 161 134 27 Draga Brseč 47 36 13 9 9 3 - 2 38 12 23 2 1 11 9 2 Donji Kraj 38 29 8 10 8 3 - - 31 10 19 - 2 9 8 1 Golovik 31 23 8 7 6 2 - - 24 5 15 3 1 8 6 2 Grabrova 1 3 2 1 1 - - - - 2 1 1 - - 1 1 - Kalac 18 9 5 - 2 1 1 - 10 3 4 3 - 9 8 1 Mala Učka ------Martina 17 11 4 3 2 2 - - 11 3 6 2 - 6 4 2 Mošćenice 109 84 19 30 23 9 3 - 90 20 58 8 4 25 23 2 Mošćenička 155 113 37 22 34 10 8 2 127 49 65 13 - 42 34 8 Draga Obrš 8 6 3 1 2 - - - 6 3 3 - - 2 2 - Sučići 18 9 3 1 3 2 - - 10 3 6 1 - 9 6 3 Sveta Jelena 35 26 8 8 8 - 2 - 28 8 17 3 - 9 8 1 Sveti Anton 5 1 - - - 1 - - 1 - 1 - - 4 2 2 Sveti Petar 77 62 17 18 18 7 2 - 67 18 44 5 - 15 14 1 Zagore 34 23 7 4 6 3 2 1 26 9 13 4 - 11 9 2

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

Tablica 28. - Kućanstva Općine Mošćenička Draga prema ukupnoj raspoloživoj površini zemljišta, te ukupni broj stoke, peradi i košnica pčela

Ukupan broj stoke, peradi i košnica pčela mazge ovce i košnice goveda svinje perad konji i mule koze pčela Ukupno 11 27 1 168 0 885 25 bez zemlje 10 2 0 16 0 121 0 do 0,10 ha 1 4 0 15 0 188 5 0,11 do 0,50 ha 0 0 0 7 0 140 0 0,51 do 1,00 ha 0 0 1 22 0 39 0 1,01 do 3,00 ha 0 6 0 34 0 104 0 3,01 do 5,00 ha 0 4 0 46 0 140 20 5,01 do 8,00 ha 0 6 0 21 0 99 0 8,01 do 10,00 ha 0 5 0 5 0 39 0 preko 10,00 ha 0 0 0 2 0 15 0

Tablica 29. - Kućanstva Općine Mošćenička Draga prema vrsti poljoprivredne proizvodnje

Broj kućanstava prema vrsti poljoprivredne

proizvodnje uzgoj povrća, cvijeća, uzgoj puževa, uzgoj voća i Broj ukrasnog bilja, kunića, grožđa kućanstava sjemenja i fazana, činčila

sadnog i dr. materijala Ukupno 595 198 130 5 bez zemlje 252 40 10 - do 0,10 ha 126 53 32 1 0,11 do 0,50 ha 78 42 18 1 0,51 do 1,00 ha 27 12 6 - 1,01 do 3,00 ha 45 16 19 1 3,01 do 5,00 ha 33 14 19 2 5,01 do 8,00 ha 18 12 15 - 8,01 do 10,00 ha 11 5 7 - preko 10 ha 5 4 4 -

CPA d.o.o. strana 41

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Struktura poljoprivrednog posjeda je nepovoljna, te značajno prevladavaju gospodarstva bez zemlje (252 kućanstava ili 41%) i površine manje do 0,1 ha (126 kućanstava ili 21% od ukupnog broja), dok samo 1% kućanstava ima površinu zemljišta veću od 10,0 ha.

Graf 7. - Kućanstva Općine Mošćenička Draga prema ukupnoj raspoloživoj površini zemljišta i vrsti poljoprivredne proizvodnje

0,51 do 1,00 ha 1,01 do 3,00 ha 3,01 do 5,00 ha 5% 0,11 do 0,50 ha 8% 6% 13% 5,01 do 8,00 ha 3% 8,01 do 10,00 ha 2%

preko 10,00 ha 1%

do 0,10 ha bez zemlje 21% 41%

Stanovi i stambene jedinice

Tablica 30. - Stanovi Općine Mošćenička Draga prema načinu korištenja

Stanovi koji se Stanovi za stalno stanovanje koriste povremeno

ukupno Ukupno napušteni nastanjeni privremeno privremeno nenastanjeni stanovi za odmor u vrijeme sezonskih privremeno korištenje korištenje privremeno radova u poljoprivredi u poljoprivredi radova Općina broj 1.140 786 587 153 46 259 2 93 Mošćenička Draga m 2 79.694 58.240 46.010 9.778 2.452 16.523 120 4.811

Tablica 31. - Stambene jedinice Općine Mošćenička Draga prema broju kućanstava, članova kućanstava i ukupnom broju osoba

Nastanjeni stanovi stanovi u kojima stanuju samo ukupno stanovi u kojima stanuju kućanstva privremeno prisutne osobe

2 2

m m broj broj broj broj broj broj anstava anstava anstava lanova osoba osoba ć ć č stanova stanova stanova broj osoba ku ku ukupni broj ukupni broj

Općina 587 46.010 1.643 585 45.925 595 1.619 1.631 2 12 Mošćenička Draga

CPA d.o.o. strana 42

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 32. - Nastanjeni stanovi Općine Mošćenička Draga prema broju soba i vlasništvu

Stanovi prema

vlasništvu

ke č soba osobe osobe fizi pravne 8 i više 1-sobni 2-sobni 3-sobni 4-sobni 5-sobni 6-sobni 7-sobni Ukupno

Općina Mošćenička broj 587 40 197 175 120 38 13 2 2 575 12 Draga m 2 46.010 1.415 10.431 13.017 12.636 5.627 2.124 320 440 45.121 889

Tablica 33. - Nastanjeni stanovi Općine Mošćenička Draga prema pomoćnim prostorijama i instalacijama

Stanovi sa sljedećim Stanovi koji imaju Stanovi s instalacijama kombinacijama pomoćnih prostorija

UKUPNI BROJ NASTANJENIH zahod nih prostorija prostorija nih struje grijanja grijanja STANOVA I kuhinju ć vodovoda vodovoda kupaonica kupaonicu centralnog kanalizacije

BROJ OSOBA samo kuhinja kuhinja i zahod kuhinja, zahod i ostale kombinacije pomo Općina Mošćenička stanovi 587 549 530 586 587 557 571 165 528 19 37 3 Draga osobe 1.631 1.566 1.526 1.629 1.631 1.577 1.602 525 1.522 41 63 5

1.1.2.3. Naselja

Područje Općine Mošćenička draga naseljavano je još od prethistorije, o čemu svjedoče brojna nalazišta iz razdoblja paleolitika (područje Brseča i Mošćenica).

Prema smještaju, naselja se svrstavaju u obalna i kontinentalna. Smještaj i tip naselja posljedica je različitih čimbenika, prvenstveno prirodnih uvjeta, a prvenstveno blizina mora ili zaklonjenost, odnno strateški položaj.

U grupu obalnih naselja spadaju naselja Donji Kraj, Mošćenička Draga i Brseč. Naselje Mošćenička Draga ističe se u zadnje vrijeme kao općinsko administrativno središte, u kojem su koncentrirani javni sadržaji, ali i najveći broj turističkih kapaciteta na području općine, čime se naselje izdvaja i po gospodarskom značaju.

Naselje Mošćenice osnovano je još u vrijeme dok je ovo područje naseljavalo ilirsko pleme Liburni, i to prvenstveno kao zaklon od napadača. Stratešku vrijednost Mošćenice su zadržale i kasnijim razdobljima, nakon što su se u ova područja doselili Slaveni. Jedini ulaz u grad branjen je četverouglastom kulom – kaštelom. Kako se pretpostavlja da se u grad moglo ući samo preko pokretnog drvenog mosta, neki iz toga izvlače i zaključak o postanku imena samog naselja. Uz gradska vrata se nalazi gradska loža – Stražnica i mala crkva sv. Bartula. Unutar gradskih zidina nalazi se crkva sv. Andrije, sa zvonikom iz srednjeg vijeka.

Naselje Donji Kraj nalazi se uz obalnu cestu Rijeka – Pula, i u njemu se nalazi jedna od najstarijih crkava mošćeničke župe – crkva Majke Božje.

Naselje Brseč se nalazi na uzvisini ispod brda Sisola, iznad gotovo 130 m visokih hridi koje se gotovo okomito obrušavaju u zaljev. Na najvišoj točki naselja nalazi se srkva sv. Jurja sa pripadajućim četvrtastim zvonikom. Uz crkvu se nalazi trg kao glavno okupljalište, ispod kojeg se nalazi naselje, organski sraslo s prirodnom konfiguracijom. Najstariji, povijesni dio naselja je 1970. godine upisano u Registar spomenika kulture.

CPA d.o.o. strana 43

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Struktura naselja Specifičnost područja Općine Mošćenička Draga je u većem broju malih naselja i s jednim većim, općinskim središtem – Mošćeničkom Dragom. Tijekom 19. stoljeća bilježi se značajan napredak naselja, pa katastarski planovi prvog premjera zemljišta navode u Mošćeničkoj Dragi sva naselja. Jačanjem turističke orijentacije dolazi do daljnje transformacije i oživljavanja obalnog naselja - Mošćeničke Drage, dok se za naselja u unutrašnjosti tek trebaju stvoriti mogućnosti za njihovu revitalizaciju. Prema broju stalnih stanovnika 2001. godine, naselja na području Općine Mošćenička Draga mogu se svrstati u četiri grupe:

- naselja sa 0 - 50 stanovnika: 6 naselja (42,8%): Grabrova, Kalac, Mala Učka, Martina, Obrš, Sučići, Sv. Anton - naselja od 51 - 100 stanovnika: 3 naselja (21,4%): Golovik, Sv. Jelena, Zagore - naselja od 101 - 200 stanovnika: 2 naselja (14,2%): Brseč, Donji Kraj - naselja od 201 - 500 stanovnika: 3 naselja (21,4%): Mošćenice, Mošćenička Draga, Sv. Petar

Iz navedenog je vidljivo da prevladavaju naselja s manje od 100 stanovnika (9 naselja ili 64,2%). Prema smještaju, naselja se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe - obalna naselja i naselja u unutrašnjosti područja Općine. Smještaj i tip naselja odredili su razni čimbenici, a pri tome su osobito značajni bili prirodni uvjeti, prvenstveno blizina obradivog tla i zaklonjenost od vjetra.

Od 14 naselja samo je jedno naselje (Mošćenička Draga) smješteno uz obalu, dok se sva ostala naselja (13 naselja) nalaze dalje od obale, odnosno u unutrašnjosti.

U naseljima u priobalnom pojasu živjelo je 983 stanovnika (59,9%), dok je u kontinentalnom (kopnenom) dijelu živjelo 658 stanovnika (40,1%). Broj naselja čini 2,40% ukupnog broja naselja Županije.

CPA d.o.o. strana 44

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Od ukupno 14 naselja, čak njih 11 (78,5%) depopulira, a za neka je za očekivati da će uskoro ostati bez stalnog stanovništva (Grabrova, Obrš i Sveti Anton). Kako se radi o naseljima koja nisu previše udaljena od obale, ukazuje se na činjenicu da litoralizacija ograničena samo na uski kontaktni prostor mora i obale. Naselja u kojima dolazi do porasta broja stanovnika to prvenstveno mogu zahvaliti svojem smještaju na značajnijim prometnim pravcima, ili se pak radi o naseljima pojačane turističke valorizacije. S druge strane, depopulacijska su ona naselja koja su prometno izolirana, smještena su na većoj nadmorskoj visini, a opremljena su minimalnom komunalnom infrastrukturom, dok javna infrastruktura u pravilu ne postoji.

Prostorni pokazatelji

Tablica 34. - Iskaz površina građevinskih područja naselja

Gustoća Udio g.p. Površina g.p. Rezerva g.p. Površina Izgrađeni naseljenosti u površini prema PP (bivše) prema PP (bivše) Statističko naselje naselja dio g.p. izgrađenog naselja Općine Opatija Općine Opatija (ha) (ha) dijela g.p. (%) (ha) (ha) (st/ha) BRSEČ 489 8,92 1,82 14,03 8,28 14,68 DONJI KRAJ 98 4,77 4,86 19,49 14,86 21,59 GOLOVIK 301 7,14 2,37 23,09 17,69 11,34 GRABROVA 1 780 7,36 0,94 24,45 17,95 0,81 KALAC 653 9,18 1,40 30,29 22,93 4,24 MALA UČKA ------MARTINA 180 6,67 3,70 13,99 9,47 6,59 MOŠĆENICE 255 20,36 7,98 28,16 12,53 15,22 MOŠĆENIČKA DRAGA 45 25,66 57,02 41,00 26,89 17,10 OBRŠ 81 3,38 4,17 11,71 9,01 5,62 SUČIĆI 612 4,28 0,69 10,31 6,26 10,28 SVETA JELENA 408 11,01 2,69 19,28 11,09 8,53 SVETI ANTON 278 2,55 0,91 15,24 13,22 4,31 SVETI PETAR 84 15,45 18,39 36,52 22,39 14,43 ZAGORE 398 8,00 2,01 20,84 16,26 11,12 UKUPNO 4.662 134,73 2,88 308,40 209,10 12,17

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

Iz podataka je vidljivo da je samo 2,88% površine Općine Mošćenička Draga pod naseljima, a razlog leži u njihovoj strukturi i demografskim karakteristikama. Također, vidljivo je da je Prostornim planom (bivše) Općine Opatija za razvoj naselja bila predviđena prevelika površina (gotovoo 2,5 puta veća od trenutno izgrađene površine), te će jedan od zadataka ovog Plana biti da površine građevinskih područja naselja svede na razumnu mjeru.

Gustoća naseljenosti izgrađenog područja Gustoća naseljenosti izgrađenog područja razlikuje se po naseljima (od svega 0,81 st/ha u naselju Grabrova do 21,59 st/ha u naselju Donji Kraj). Prosječna gustoća odgovara prosječnoj gustoći priobalnog dijela Županije (izuzev grada Rijeke).

Opremljenost naselja javnim sadržajima Naselja Mošćeničke Drage imaju niski nivo opremljenosti javnim sadržajima, što je vidljivo iz priloženih podataka: Brseč: - područna osnovna škola, ambulanta, knjižnica, športsko društvo - ŠD "Šip" Mošćenice: - područna osnovna škola, muzej i galerija Mošćenička Draga: - područna osnovna škola, ambulanta, ljekarna, vrtić, knjižnica, športsko društvo - ŠD "Draga", DVD, hoteli (3) i kamp (1)

Središnje naselje Općine Mošćenička Draga je Mošćenička Draga, koje je prema sustavu središnjih naselja PPPGŽ svrstano u lokalna središta (naselja V. ranga). Prema stupnju urbanizacije i socioekonomske preobrazbe te popisa stanovništva 8 naselja ( Brseč, Grabrova, Kalac, Martina, Mošćenice, Sučići, Sveta Jelena i Sveti Petar) prema PPPGŽ ulazi u kategoriju jače urbaniziranih naselja, dok u slabije urbanizirana naselja spadaju 4 naselja (Donji Kraj, Mošćenička Draga, Obrš i Zagore). Preostala naselja spadaju u izrazito ruralna naselja.

CPA d.o.o. strana 45

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.2.4. Sadržaji javnih funkcija

Državna uprava i područna (regionalna) samouprava Raspored službi državne uprave definiran je teritorijalnim ustrojstvom i pratećim zakonima, koji državnu upravu na županijskoj razini (ispostave) zadržavaju u sjedištima bivših općina. Javne djelatnosti i službe se svrstavaju u više skupina središnjih uslužnih funkcija, prema njihovim glavnim svojstvima: - uprava i lokalna samouprava - pravosuđe - predškolski i školski odgoj - kultura - zdravstvo - socijalna skrb - udruge građana, političke stranke i drugo - vjerske zajednice - sportski klubovi

Kako Mošćenička Draga u ranijem ustrojstvu, prije osamostaljenja Hrvatske nije bila općina to na njenom području danas ne djeluju županijski uredi – ispostave, osim Lučke kapetanije Rijeka – Ispostava Mošćenička Draga. Mošćenička Draga nema javnog bilježnika, ni odvjetnički ured.

Centar Mošćeničke Drage

Uprava i lokalna samouprava Upravne funkcije čini ustrojstvo javnih službi državne razine, te lokalne uprave i područne samouprave na općinskoj i županijskoj razini, kao i djelatnsot ostalih javnih službi. Na području Općine Mošćenička Draga danas ne djeluju županijski uredi – ispostave, osim Lučke kapetanije Rijeka – Ispostava Mošćenička Draga. Mošćenička Draga nema pravosudnih institucija, javnog bilježnika ni odvjetnički ured. Općina Mošćenička Draga je jedinica lokalne samouprave sa sljedećim ustrojem: - Općinsko vijeće s 9 vijećnika kao predstavničko tijelo, - predsjednik Općinskog vijeća, - 1 stalno zaposleni djelatnik koji pokriva sve resore.

CPA d.o.o. strana 46

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Predškolsko i školsko obrazovanje

Predškolsko obrazovanje Predškolski je odgoj trenutno organiziran u privatnom Dječjem vrtiću Mošćenička Draga, kojeg trenutno vodi tvrtka “Grobnički tići” i smješten je u sklopu osnovne šklole. Vrtić trenutačno pohađa 24-ero djece, što zadovoljava potrebe.

Osnovno obrazovanje Osnovno školovanje na području općine organizirano je u tri područna odjela Osnovne škole “Viktor Car Emin” iz Lovrana, koje je prema podacima za školsku godinu 2003/2004 pohađalo: - Područni odjel Mošćenička Draga - 93 učenika u 7 odjeljenja, od kojih jedan kombinirani odjel, - Područni odjel Brseč - 7 učenika u jednom kombiniranom odjelu, - Područni odjel Mošćenice - 5 učenika u jednom kombiniranom odjelu.

Zgrada osnovne škole u Mošćeničkoj Dragi izgrađena je 1913. godine, a u proteklim je godinama uvedeno centralno grijanje, prostor za jelo, informatička radionica, a kontinuirano se obnavlja školski inventar.

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav državnih, skupnih I individualnih mjera za unapređenje, čuvanje I vraćanje zdravlja. Zdravstvena zaštita u Općini Mošćenička Draga organizirana je na primarnoj razini u okviru dvije ambulante opće medicine (ugovorna i privatna) i dva liječnička tima opće prakse, te dva stomatološka tima (ugovorna i privatna). Trenutno na području Općine Mošćenička Draga djeluju: - ugovorna ambulanta opće medicine u Mošćeničkoj Dragi - privatna ambulanta opće medicine u Mošćeničkoj Dragi - ugovorna zubotehnička ambulanta u Mošćeničkoj Dragi - privatna zubotehnička ambulanta u Mošćeničkoj Dragi - ugovorna ambulanta opće medicine u Brseču (radi jednom tjedno) - ugovorna turistička ambulanta opće medicine u hotelu Marina u Mošćeničkoj Dragi (u razdoblju od 15.06. – 15.09.) - privatna ljekarna u Mošćeničkoj Dragi.

Kultura Kulturne funkcije su relativno dobro razvijene, i to zbog povećane potražnje stanovnika ali i turizma. U naselju Mošćenička Draga i Brseč postoje knjižnice. Knjižnica u Mošćeničkoj Dragi djeluje kao izdvojeni dio ustanove Gradska knjižnica i čitaonica “Viktor Car Emin” čiji je osnivač Grad Opatija. U naselju Mošćenice nalazi se muzejska zbirka. U naselju Donji Kraj nalazi se rodna kuća književnika Viktora Cara Emina. U naselju Brseč nalazi se rodna kuća književnika Eugena Kumičića, u kojoj je uređena knjižnica, memorijalna soba, umjetnička galerija i višenamjenska dvorana. U naselju Zagore djeluje umjetnička galerija DE KARINA. U naselju Mošćenice djeluje Katedra čakavskog sabora za Općinu Mošćenička Draga, a u Brseču djeluje udruga Jenio Sisolski. Svake se godine obilježava KANDELORA (Svijećnica) kao povijesni dan naselja Mošćenice, kao i AURELIJEVA - dan naselja Brseč i PETROVA - dan naselja Sveti Petar. Dan Općine Mošćenička Draga obilježava se feštom sv. Marina u Mošćeničkoj Dragi na dan 24. srpnja. Tijekom ljetnog perioda u Mošćeničkoj Dragi se održavaju i brojne glazbene priredbe.

Socijalna skrb Socijalnu skrb financira općinska samouprava u okviru posebnog programa.

Vjerske zajednice Na području Općine Mošćenička Draga registrirane su vjerske zajednice, prvenstveno katolička crkva koja je organizirana hijerarhijski i kao institucija potpuno odvojena od države, te samostalno određuje razinu i način svog organiziranja.

Na prostoru Općine Mošćenička Draga postoje dvije župne crkve: sv. Andrija u Mošćenicama i sv. Juraj u Brseču. Uz to se povremeni vjerski obredi održavaju u crkvama Krista Kralja u Kalcu, sv. Jeleni u Svetoj Jeleni, sv. Nikoli u Goloviku, Majke Božje u Kraju, sv. Petar u Svetom Petru i sv. Antonu. Crkva sv. Bartola u Mošćenicama se koristi kao mrtvačnica, a crkva sv. Sebastijana nije u upotrebi.

CPA d.o.o. strana 47

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Naselje Brseč - panorama

Udruge građana i sportska društva Udruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja. Obuhvaćaju slijedeće djelatnosti: - turističke zajednice, turistička i sportska društva, fondovi, zaklade, udruženja (umirovljenika) i sindikati.

U Mošćeničkoj Dragi djeluje Turistička zajednica. U Mošćeničkoj Dragi djeluje dobrovoljno vatrogasno društvo, a općina ima i ugovor sa Javnim vatrogasnim društvom Opatija, koje se po potrebi angažira za gašenje požara.

Pod športskim djelatnostima podrazumijevamo: športske klubove, centre, športske manifestacije i priredbe, zatvorene i otvorene građevine namijenjene sportu i rekreaciji. Na području općine djeluje SD DRAGA iz Mošćeničke Drage, koje ima nogometnu i boćarsku ekipu, kao i jedan od najstarijih jedriličarskih klubova - JC ORION, te SDR ŠIP iz Brseća, koje okuplja sportske ribolovce.

Ocjena stanja javnih djelatnosti Opremljenost objektima javnog standarda i njihova brojnost nisu na zadovoljavajućoj razini. To je posljedica činjenice da je područje Općine Mošćenička Draga relativno slabo naseljeno, da ima nepovoljnu populacijsku sliku, te da je stanovništvo tradicionalno orijentirano na Opatiju i Rijeku. Obilježja sadašnjeg stanja javnih djelatnosti su nedovoljni kapaciteti i njihova slaba opremljenost. To se u prvom redu odnosi na nedostatak sportskih objekata i skromnu ponudu sportskih sadržaja, kao i skromnu ponudu rekreacijskih sadržaja.

Ne zadovoljava što većina administrativnih, obrazovnih i kulturnih ustanova nema sjedište u Mošćeničkoj Dragi. To izravno utječe na kvalitetu rada tih institucija, a time i na kvalitetu života stanovništva Općine Mošćenička Draga. Sva ostala naselja imaju isključivo stambenu, iznimno i ugostiteljsko – turističku ulogu.

CPA d.o.o. strana 48

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.2.5. Gospodarstvo

Općina Mošćenička Draga svoj gospodarski razvoj zasniva na postojećim kapacitetima turizma, trgovine, ribarstva i u manjoj mjeri poljoprivrede, pri čemu su sve djelatnosti zapravo u funkciji turizma.

Turistički kapaciteti Turizam je najznačajnija gospodarska grana Općine Mošćenička Draga. Na području općine danas prema podacima Turističke zajednice Općine Mošćenička Draga ima ukupno oko 2.400 ležajeva (oko 500 ležajeva u hotelima i oko 1.900 ležajeva u privatnom smještaju). Nakon razdoblja recesije, turizam se počeo postepeno oporavljati tek nakon 2000. godine. Na obalnom području (Mošćenička Draga, Sveti Petar, Kraj, Sučići, Obrš, Sveti Anton) ima 1.168 ležajeva, u naseljina Mošćenice, Kalac i Grabrova 70 ležajeva, te u naseljima Brseč, Martina, Golovik, Zagore i Sveta Jelena 262 ležaja. U auto-kampovima trenutno ima 400 mjesta. Najveći dio prometa ostvaruje se tijekom tri ljetna mjeseca, kada se naročito povećava i promet trgovine, te pritisak osobnih vozila.

Broj turističkih noćenja je u polaganom porastu, što je vidljivo iz sljedećih podataka: - 2003. godina 169.875 noćenja - 2004. godina 166.561 noćenja - 2005. godina 173.127 noćenja - 2006. godina 172.546 noćenja

Glavni nositelji turističkog razvoja su LIBURNIJA HOTELI u hoteljerskoj djelatnosti i privatna kućanstva, koja raspolažu velikim brojem smještajnih kapaciteta (čak oko 80%). LIBURNIA HOTELI su zbog brojnih razloga zapali u složenu financijsku situaciju (smanjenje prometa zbog posljedica rata, privatizacija i drugo), što je za posljedicu imalo prodaju nekih objekata, smanjenje broja zaposlenih, a najvažnija je činjenica da je uslijed ovih problema izostalo investiranje u rekonstrukciju i obnovu hotela, koji su većim dijelom zastarjeli i neobnovljeni, što naravno utječe na to da se uglavnom okreću turistima manje platežne moći. U tom su smislu u ovom sektoru potrebni hitni zahvati na podizanju razine usluge. Što se tiče sektora privatnih iznajmljivača, zbog usitnjenosti i neorganiziranosti može se reći da ovaj sektor gotovo da nije prisutan na emitivnom tržištu. Kvalitetni pomaci se mogu postići stvaranjem jedinstvene i dobro organizirane udruge privatnih iznajmljivača. Problem predstavlja i činjenica da se i dalje dio ovih kapaciteta iznajmljuje bez evidencije.

Na području Općine također, naročito tijekom ljetnih mjeseci, djeluju brojni, uglavnom manji ugostiteljski objekti različitih kategorija.

Trgovački kapaciteti Trgovački kapaciteti obuhvaćaju niz prodajnih i skladišnih prostora trgovina opće namjene, koje nadopunjuje ljeti prodaja suvenira i druge sitne robe putem štandova na otvorenom. Svi trgovački kapaciteti su manjih površina, izuzev jedne veće trgovine u Mšćeničkoj Dragi, koja radi tijekom čitave godine.

Obrtništvo Najveći broj obrtničkih radnji je u ugostiteljstvu, uslužnim djelatnostima, trgovini i građevinarstvu (ukupno čak 60 obrtnika). Prema djelatnostima stanje je 2004. godine bilo sljedeće: - građevinarstvo 9 obrtnika - trgovina 4 obrtnika - usluge 11 obrtnika - prijevoz 3 obrtnika - ribolov 16 obrtnika - turizam 6 obrtnika - sport 1 obrtnika - ugostiteljstvo 10 obrtnika

Osnovni problem ovog sektora je činjenica da veći dio ovih obrta radi samo tijekom ljetne sezone, te da imaju vrlo mali broj zaposlenih (uglavnom vlasnik obrta ili najviše još 2 – 3 zaposlena). Dnevna migracija radne snage s područja općine je relativno velika. Od ukupno 360 dnevnih migranata koji obavljaju zanimanje, njih: - 74 radi u drugom naselju općine - 266 u drugom gradu / općini Primorsko – goranske županije - 19 u drugoj županiji.

CPA d.o.o. strana 49

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Hotel MEDITERAN – Mošćenička Draga

Prema Popisu stanovništva 2001. godine ukupno je bilo zaposleno 599 stanovnika (36,5% ukupnog broja stanovnika). Najveći broj zaposlenih bilo je u sljedećim gospodarskim segmentima: - hoteli i restorani 172 (28,7%) - trgovina na veliko i malo 64 (10,7%) - ribarstvo 56 ( 9,3%) - prerađivačka industrija 41 ( 6,8%) - polovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 40 ( 6,7%) - građevinarstvo 39 ( 6,5%) - ostalo 187 (31,2%).

Ocjena ukupnog stanja gospodarstva Općine Mošćenička Draga

U gospodarskom se razvitku mogu razlikovati dva osnovna razdoblja: - razdoblje do 1990. godine kojeg karakterizira intenzivni turistički razvitak u okviru bivše Općine Opatija - razdoblje nakon 1990. godine – razdoblje velikih gospodarskih promjena.

U razdoblju do 1990. godine su postizane relativno velike stope rasta (unatoč velikoj inflaciji u bivšem sustavu rastao je BRP i broj zaposlenih – cca 1% godišnje), a turizam je i tada predstavljao glavnu gospodarsku granu. Gospodarstvo se razvijalo u okviru tadašnjeg društvenog sistema kojeg je karakterizirala stalna izmjena gospodarskog režima, ali i velike promjene u međunarodnom okruženju. Unatoč tome, u tom su razdoblju izgrađeni najveći turistički objekti – hoteli koji se i danas koriste, kao i drugi objekti, a povećavao se turistički promet što je opet utjecalo i na povećanje individualnog i društvenog standarda. Procjenjuje se da je u razdoblju 1971. – 1989. BRP rastao po godišnjoj stopi od oko 3%, te da je 1989. godine BRP iznosio oko 7.000 eura po stanovniku.

U razdoblju nakon 1990. godine i stvaranja hrvatske države započele su i velike gospodarske promjene – prelazak na sustav tržišnog gospodarstva, a došlo je i do preustroja općina i gradova pa je tako osnovana i Općina Mošćenička Draga.

CPA d.o.o. strana 50

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Ove su činjenice, uz indirektne posljedice Domovinskog rata, utjecale na usporavanje gospodarskog razvoja. Zbog rata se znatno smanjio turistički promet, a time ujedno i prihod ostalih djelanosti. HOTELI LIBURNIA zapadaju u tekoće, otpušta se dio zaposlenih, a jedan dio kapaciteta se prodaje radi namirenja dospjelih obveza. Godine 2000. prosječni je BRP po stanovniku iznosio svega oko 4.000 eura, a smanji se i broj zaposlenih i visina investicija.

Osnovno obilježje stanja gospodarstva Općine Mošćenička Draga je turistička monokultura, koja ima i pozitivne ali i negativne efekte. Pozitivno je da se u turizmu mogu zaposliti stalni ali i sezonski radnici, kao i to što turizam valorizira prirodne resurse, kulturnu baštinu, privatno poduzetništvo i ostale gospodarske grane. Negativni je efekt u sezonskom prihodu i zaposlenosti, odnosu između organiziranoh hotelskog smještaja i malih iznajmljivača, nesigurnost turističkog prihoda zbog konjukturnih fluktuacija turističkog prometa, te veliki nesrazmjer između korištenja hotela kroz tri mjeseca i stagnacije svih djelatnosti izvan turističke sezone.

1.1.2.6. Infrastrukturni sustavi

Promet i veze Prometni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj funkciji pružanja transportnih usluga, a čine ga podsustavi kopnenog, pomorskog i zračnog prometa.

KOPNENI PROMET

Cestovni promet državne ceste - D 66 (Pula /D3/ - Labin – Opatija – Matulji /D8/) – dionica 003, koja je na području Općine Mošćenička Draga dužine 16,08 km.

Ulogu primarnog lokalnog pravca ima postojeća državna cesta D 66, ali zbog činjenice da prolazi kroz naselja ne može udovoljiti suvremenim prometnim zahtjevima. Iz tog razloga se planira izgradnja obilaznice Opatijske rivijere, za koju je izrađeno idejno rješenje i procjena utjecaja na okoliš.

županijske ceste - Ž 5082 (Mošćenička Draga -/D 66/ - Mošćenice), dužine 3,0 km. lokalne ceste - L 58064 (Mošćenice /Ž 5082/ - Sv. Jelena – Brseč /D 66/), dužine 7,0 km. nerazvrstane ceste - na području Općine se nalazi ukupno 57 nerazvrstanih cesta duljine cca 31 km

Javni prijevoz putnika u cestovnom prometu organiziran je na županijskoj liniji Lovran - Mošćenička Draga, te lokalnoj liniji Mošćenička Draga - Mošćenice - Brseč. Javni prijevoz obavlja Autotrans d.o.o. iz Rijeke. Većina cesta su vrlo uske (širine 3,0 do 4,0 m) te sa usponima i do 12% bez riješene odvodnje i vrlo slabe preglednosti. Prilazni putevi zaseocima, zgradama, morskoj obali, te šumski i poljski putovi su širine 3-4 m sa mjestimičnim proširenjima. Tehnički elementi su vrlo loši, održavanje je neredovito.Tehnički elementi, usponi, širine kolnika, raskrižja i odvodnja su različiti i ograničeni terenskim mogućnostima i već izgrađenim objektima i sadržajima. Sustav ulica i cesta nije pregledan, te su dijelovi naselja teže dostupni, a dio ulica ima slijepi završetak.

Telekomunikacijski sustav Na području Općine Mošćenička Draga u radu su dva udaljena pretplatnička stupnja (UPS-a) – Mošćenička Draga i Brseč. Ovi su UPS-ovi optičkim sustavom prijenosa povezani na digitalnu centralu tipa AXE Sušak u Rijeci. Izgrađena telekomunikacijska mreža kapacitetom i kvalitetom uglavnom zadovoljava postojeće potrebe korisnika.

Pošta Na području Općine Mošćenička Draga ustrojeni su poštanski ured 51417 Mošćenička Draga i 51418 Brseč, s užim i širim dostavnim područjem.

CPA d.o.o. strana 51

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Luka lokalnog značaja Mošćenička Draga

POMORSKI PROMET

Luka Mošćenička Draga je mala luka otvorena za javni promet lokalnog značaja. Luka se sastoji iz operativne obale, zaštitnog gata - lukobrana i obale za privez brodica dužine 60 m, dubine mora uz obalni zid 4 m i kapaciteta priveza 2 – 3 broda, ovisno o veličini i načinu priveza. Operativna obala i obala platoa su masivnog tipa od kamena i betona i u dobrom stanju, a luka je opremljena napravama za privez, lučkim svjetlom, navozom i dizalicom za brodice kapaciteta 3 tone na više. Luka ima ima priključak na cestovnu prometnicu, vodovod, elektriku i telefon. Od objekata u luci se nalaze dva manja zidana spremišta. Zaštitni gat - lukobran, dužine 30 m, ima funkciju zaštite akvatorija luke i služi za privez brodica domicilnog stanovništva. Operativna obala služi za privez brodica, tipa je masivnih obalnih zidova, sveukupne dužine oko 160 m, dubine prosječno 2 - 3 m i kapaciteta oko 60 brodica.

ZRAČNI PROMET

Za područje Općine Mošćenička Draga nema mogućnosti uvođenja zračnog prometa, već se zračni promet usmjeruje na korištenje zračne luke na Krku. Za interventne potrebe (heliodrom) moguće je koristiti prostor nogometnog igrališta u središtu Mošćeničke Drage.

Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba Opskrba vodom područja Općine Mošćenička Draga odvija se putem vodoopskrbnog sustava Mošćenička Draga i sustava Rijeka - Lovran - Opatija - Medveja - Mošćenička Draga, a koncesiju za opskrbu vodom ima tvrtka KOMUNALAC d.o.o. iz Opatije. Na vodoopskrbni sustav su priključena sva naselja u velikom postotku, osim naselja ili dijelova naselja Obrš, Sveti Anton, Gornji Kraj, Sučići, Haldej, Sveti Petar i drugi. Za područje naselja Sveti Petar i Jir izrađen je projekt “Vodoopskrba i odvodnja područja Sveti Petar i Jir” (izrađivač: IGH PC Rijeka), kojim će i ovi dijelovi općine biti opskrbljeni pitkom vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava, a ujedno će se izvršiti i spajanje VS Sveti Petar i VS Mošćenička Draga. Ukupno je u naseljima na vodoopskrbni sustav priključeno 888 pravnih i fizičkih osoba (806 domaćinstva i 82 pravne osobe - podatak iz rujna 2005.).

CPA d.o.o. strana 52

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

U naselju Mošćenice je izgrađen kanalizacijski sustav, gdje se otpadne vode kanalom Ø250 mm dovode od CS Sveti Ivan, a od CS Sveti Ivan tlačnim vodom Ø125 mm i gravitacijskim vodom Ø300 mm do SC Mošćenička Draga, odakle se preko taložnice ispuštaju u more preko podmorskog ispusta. U ostalim naseljima općine zbrinjavanje otpadnih voda obavlja se pojedinačno za svaku građevinu, najčešće uporabom tzv. "crnih jama", odnosno taložnica koje su izvedene bez dna ili propusne, tako da se tekućina nekontrolirano gubi u propusnom podzemlju. Pri tome samo manji dio građevina ima propisno izvedene septičke taložnice s upojnim bunarom, koje se redovito održavaju i prazne. Oborinske vode se zahvaćaju i usmjeravaju površinskim kanalima odvođenjem u more ili okolni teren.

Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog djelovanja voda Na području Općine Mošćenička Draga nalazi se ukupno 13 bujičnih tokova: Mošćenička Draga, Cesara, Sveti Ivan, Lučica, Tatinovo, Uboka, Jelenčica, Potočić, Drapci, Golovski potok, Klančac, Sadrišće i Stupova. Na svim bujicama predviđa se redovno održavanje korita i postojećih građevina i uređaja, njihova rekonstrukcija i dogradnja sa svrhom zaštite postojećih i planiranih urbanih, turističkih i drugih infrastrukturnih sadržaja i drugih okolnih prostora, kao i zaštite od pojačane erozije. Plan obrane od poplava će se doraditi kako bi obuhvatio sve bujične tokove.

Energetski sustav

Elektroenergetika Jednim dijelom svoje trase prolazi područjem Općine Mošćenička Draga 110 kV dalekovod LOVRAN - PLOMIN. Dalekovod zadržava funkciju koju ima i danas u sustavu prijenosne mreže Republike Hrvatske. Opskrba područja Mošćeničke Drage električnom energijom se vrši putem TS 110/35 kV LOVRAN, koja se nalazi na području Općine Lovran. Distribucija električne energije prema potrošačima na području Općine Mošćenička Draga vrši se iz distributivnih trafostanica 20/0,4 kV, a napajanje je najvećim dijelom izvedeno podzemnim kV kabelima, a manje nadzemnim 20 kV vodovima.

Opskrba plinom Studijom i idejnim projektom opskrbe plinom Primorsko-goranske županije utvrđena je enegetska struktura i vrijednost energetskih potreba u gospodarstvu i kućanstvima, te procjena promjene energetske potrošnje u sektoru kućanstva i usluga za cijelu Županiju.

1.1.2.7. Zbrinjavanje otpada

Komunalni otpad Uklanjanje otpadnih voda, odvoz i zbrinjavanje komunalnog i krupnog otpada bitni su preduvjeti daljeg gospodarskog i društvenog razvoja područja Općine Mošćenička Draga. Te poslove obavlja trgovačko poduzeće “Komunalac” d.o.o. iz Opatije. Otpad s područja Općine odlaže se na području Općine Matulji, na lokaciji "Osojnica". Količine i sastav komunalnog otpada na području Općine Mošćenička Draga variraju prema dobi godine, pa najveće količine otpada nastaju u dva ljetna mjeseca (srpanj, kolovoz), dok su u ostalim mjesecima manje, a u zimskim minimalne. Otpad se odvozi iz svih naselja u različitim vremenskim intervalima, i to češće za vrijeme turističke sezone (lipanj - rujan), a rjeđe u ostalim mjesecima. Odvoženje komunalnog otpada regulirano je posebnom općinskom odlukom.

CPA d.o.o. strana 53

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Krupni otpad Krupni otpad (olupine automobila, kućanski aparati, televizori) se već duži niz godina sustavno prikuplja na području Općine Mošćenička Draga i odvozi na komunalnu deponiju Osojnica. Iako ova vrsta otpada često sadrži vrijedne materijale troškovi oporabe su često viši od cijene materijala na tržištu, pa se zato najčešće i odlaže zajedno s komunalnim otpadom.

Zeleni otpad i bio-otpad Ovu vrstu otpada čini otpad od održavanja nasada, otpad iz kuhinja i domaćinstava, kao i sav organski otpad koji podliježe truljenju i prirodnom raspadanju. Ovaj se otpad ne skuplja organizirano već se uglavnom koristi za direktno kompostiranje na vlastitom zemljištu ili kao stočna hrana.

Proizvodni otpad Proizvodni neopasni otpad najčešće je otpad koji nastaje kod iskopa, otpad iz poljodjelske, vrtlarske i ribarske proizvodnje i slično. Ostali neopasni proizvodni otpad javlja se u manjim količinama i odlaže se na odlagalište komunalnog otpada. Od opasnog otpada u značajnim količinama javljaju se otpadna ulja motornih vozila i plovila, otpadni olovni i drugi akumulatori za vozila i plovila, kao i manje količine boja, lakova i otapala. Javljaju se također i izvjesne količine istrošenih baterija. Provodi se organizirano sakupljanje otpadnih ulja, i to na način da se motorna ulja u luci prikupljaju u posebne posude u organizaciji Lučke uprave, a ulja iz ugostiteljstva prikuplja prema posebnom ugovoru KOMUNALAC d.o.o. iz Opatije.

1.1.2.8. Zaštita prostora

Krajobraz Osnovno obilježje krajobrazu općine Mošćeničke Drage daju primorske padine južnog grebena Učke koje se strmo spuštaju do mora i koje su, od davnina pod snažnim djelovanjem ljudske ruke, pretrpjele velike promjene u svom prvobitnom vegetacijskom pokrivaču. Nekad su te padine, zbog stoljetnih antropogenih utjecaja, većim dijelom bile obešumljene, a danas je trend uglavnom suprotan, jer su spontanim prodorom šumske vegetacije, nakon prestanka paše i sječe, ali dijelom i sustavnim naporima pošumljavanja ponovo zazelenjele šumom. Ovdje prevladavaju ugavnom niske šume panjače i šikare koje obrašćuju nekad prostrane površine kamenjarskih pašnjaka. I nekadašnje obrađene sitne parcele u onim malobrojnim udolinama, dolcima i terasama podzidanim suhozidima većinom su napuštene i nalaze se u fazi zarastanja šikarom. Taj prirodni proces obnove šumske vegetacije remete jedino česte pojave šumskih požara, koji su za očuvanje tla na stnnim padinama osobito pogubni jer iza njih ostaju vrlo izraženi i ubrzani erozijski procesi. Krećući se danas tim padinama, gotovo na svakom koraku susrećemo se s elementima i ostacima ruralnog krajobraza koji je u uzmicanju pred prirodom. Dojam povećavaju i brojni napušteni ili polunapušteni zaselci, osobito u višim zonama padina. Ono malo još obrađenih parcela smjestilo se uz živuća naselja i prometnicu Brseč - Mošćenice pa imaju najveće značenje za očuvanje preostataka ovog inače vrlo slikovitog ruralnog krajobraza.

Bujične udoline usječene u padine daju obalnoj crti nazubljen ocrt (MlliLJEVIC, 1998), s nizom slikovitih dražica u kojima su naplavljena šljunčana žala. Obala je zbog geomorfološko-geoloških razloga slabo razvedena, strma i s nekoliko izrazitih stjenovitih odsječaka, što pri pogledu s kopna, a još više s mora daje obalnom krajobrazu sliku veličanstvenosti. To osobito pojačava slikovita kulisa drevnog Brseča zbijenog i nadnesenog 140 metara na okomitoj litici iznad mora, kao i drugog drevnog gradića Mošćenica, 160 metara visoko na glavici strme pošumljene obalne padine. Dojam iskonske snage tih obalnih krajobraza moguće je doživjeti osobito za jake bure ili nevere kad se zapjenjeni valovi razbijaju o hridi i morske litice (EUGEN KUMIČIC).

Kao dijelove krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti potrebno je na ovom prostoru izdvojiti područje Brsešćine s okolicom - kao krajobraz s još donekle očuvanim ruralnim vrijednostima poljoprivrednog krajobraza i nenarušenim prirodnim okruženjem (dijelovi strme obale u skladu sa starom arhitekturom i akropolskim smještajem Brseča !). Ovakav tip krajobraza potrebno je i nadalje njegovati (npr. kroz razne oblike seoskog turizma) te strogo čuvati poljoprivredno tlo od nenamjenskog korištenja. Osjetljiva su područja strmih prisojnih padina Sisola često zahvaćena požarima i izložena eroziji. Ovdje su potrebni intenzivni napori na prevenciji i saniranju posljedica požara i pošumljavanju ogoljelih padina.

CPA d.o.o. strana 54

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Područje bujične udoline Mošćeničke drage kao primjer najveće i najljepše bujične udoline na istočnim padinama Učke, s ostacima poljoprivrednog i ruralnog krajobraza u odumiranju. Torentska udolina, dijelom i tektonskog postanka, stnnih, duboko usječenih i dijelom stjenovitih strana iznad kojih dominira Učka odlikuje se izrazitom pejzažnom slikovitošću, a vegetacijska posebnost je spuštanje bukovih šuma na neobično malu nadmorsku visinu. Posebno su atraktivne vodne pojave i stara ruralna arhitektura u gotovo napuštenom naselju Trebišća, pod vrhom Perun, u gornjem dijelu bujične doline. Danas je to divlji te uglavnom napušteni i zaboravljeni kraj. Brojne speleološke pojave na stnnim stranama bujične udoline, kao i drevni toponimi praslavenskog podrijetla pružaju dragocjene podatke o važnosti ovog kraja i prijašnjoj naseljenosti tijekom burne prošlosti. Moguća je turistička valorizacija ovog krajobraza iskonske ljepote (eko-turizam).

Visinski dijelovi općine s naseljem Mala Učka - krajobraz arhaičnih ruralnih kvaliteta, danas nažalost većim dijelom u odumiranju. Preostaci gorskih livada i proplanaka ističu se šarolikošću planinske flore i pejzažnom ljepotom s kulisom vršnog dijela Učke nadohvat ruke. Livade se uglavnom više ne kose pa ih dijelom zarasta šikara i šuma. U ovoj zoni važni su izvori na flišu. Slikovit krajobraz mogao bi postati omiljeni prostor za šetnje i boravak u prirodi, a dijelom ga već sada koriste vikendaši (koji obnavljaju stare kuće u selu) i planinari, posebno na kružnoj pješačkoj turi u visinskom pojasu od Poklona preko Vele i Male Učke do flišnog pojasa livada i proplanaka s istočne strane Učke.

Obala duž čitavog poteza od uvale Stupova do uvale Cesara odlikuje se iskonskom ljepotom i elementarnom snagom sraza mora i kopna s dva osnovna tipa krajobraza: okomite visoke vapnenačke stijene što se nadvisuju nad more i niz strmih pošumljenih padina između kojih su bujice urezale svoje više ili manje izražene udoline s neobično privlačnim morskim šljunčanim žalima na njihovu završetku.

Zanimljivost tih obalnih strmih padina očituje se i u specifičnosti biljnog svijeta; bujičnim udolinama, osobito na svježijim osojnim padinama i u njihovim vlažnijim dnima prodiru s viših dijelova Učke mezofilniji elementi kontinentalnog i listopadnog submediteranskog tipa, dok se na toplim osunčanim stijenama i prisojnim sušnim padinama nastanjuju vazdazeleni eumediteranski elementi poput šumica hrasta crnike, što sve pojačava raznolikost, zanimljivost i ljepotu ovih obalnih krajobraza.

Također je i podmorski živi svijet vrlo raznolik i bogat te je stoga neophodno podržati inicijativu Općine Mošćenička Draga prilikom izrade Prostornog plana Pimorsko - goranske županije da se ovaj još sačuvani predio liburnijske obale zaštiti u kategoriji zaštićenog krajobraza i da se posebno vrednuju i zaštite slijedeći dijelovi obale: - obala od uvale Uboka do uvale Stupova, posebice od Punte Šipa do Punte Ždejevca (prostor ispod Brseča) s pripadajućim podmorjem, - vrulje u uvali Uboka i Jelenšćica, - obalne špilje Golubera i špilja Pod Križ, - morska špilja Pod Golubera ("Plava špilja").

Prirodna baština Zakonom o proglašenju Parka prirode Učka (NN 45/99) prostorno razmjerno velik dio općine Mošćenička Draga (22,95 km2) nalazi se pod zaštitnom kategorijom parka prirode. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kutivirano područje s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko rekreacijskim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloge.

Kulturna baština Prema podacima Državne uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, područje Općine Mošćenička Draga bogato je kulturno – povijesnim nasljeđem koje je dijelom registrirano i zaštićeno kao nepokretni spomenici kulture, a dijelom je evidentirano. Konzervatorski odjel u Rijeci napravio je Konzervatorsku studiju za područje Općine Mošćenička Draga 2000. godine. S obzirom na relativnu starost izdanih rješenja o zaštiti spomenika kulture, u postupku izrade konzervatorske podloge treba izvršiti i reambulaciju registriranih cjelina, a zbog bitnih promjena u prostoru koje su nastale u posljednjim godinama. Pregled postojećeg stanja registrirane i evidentirane kulturno- povijesne baštine na području Općine Mošćenička Draga:

CPA d.o.o. strana 55

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Grafički prilog 8. - Karta vegetacije Primorsko - goranske županije (izvor: Prostorni plan Primorsko - goranske županije, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje)

Urbanistička cjelina naselja Mošćenička Draga Rješenje o Registraciji spomenika kulture, broj registracije 196, broj rješenja 392, datum registracije 15.10.1968. godine

Povijesna urbana cjelina Mošćenice Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra povijesne urbane cjeline naselja Mošćenice, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2694.

Urbanistička cjelina naselja Brseč Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra urbanističke cjeline naselja Brseč, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2692.

Ruralna cjelina Mala Učka Rješenje o zaštiti (zona Brumnjaki i Brubnjaci) broj 542/1-76.

Etnološka zona Zagore, Brseč Rješenje o Registraciji spomenika kulture, broj registracije 385, broj rješenja 611/1, datum registracije 18.12.1975. godine

CPA d.o.o. strana 56

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Toš u Mošćenicama Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra toš (mlin za masline) u Mošćenicama, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 154.

Toš u Brseču Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra toš (mlin za masline) u Brseču, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 794.

Rodna kuća Eugena Kumičića u Brseču Broj registracije 443

Mjesto desanta jedinica IV JA 1945. u Brseču Rješenje o Registraciji spomenika kulture, broj registracije 388, broj rješenja 174 od 08.07.1976. godine.

Arheološke zone Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra arheološke zone kanjona Drage i Peruna, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2733, od 23.03.2006.

Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra arheološke zone kanjona Molinarska Draga - Podmaj, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara od 23.03.2006.

Iz kataloga nepokretnih kulturnih dobara Općine Mošćenička Draga mogu se izdvojiti sljedeće ruralne cjeline:

1. Baretići (ruralna cjelina) – prisutnost tradicijske izgradnje u tragovima (dvorovi – zakloni za stoku), zidani od kamena lomljenca ili klesanog kamena 2. Baruhi (ruralna graditelska cjelina) – nekoliko samostojećih kuća na terasastim parcelama koji tvore cjelinu, a uz kuće se nalaze dvorovi za stoku 3. Brseč – pretpovijesno naselje u kojem je izvorni obrambeni prsten sačuvan u tragovima i koristio se kao podloga za kasnije utvrđivanje. Danas su sačuvani ostaci srednjovjekovnih utvrda i utvrđenog vlastelinskog kaštela. Fortifikacijsku je ulogu imao i zvonik župne crkve. Grad je refortificiran za vrijeme austrijsko-mletačkih ratova, kada započinje i izgradnja kuća na zidinama. Graditeljski fond uglavnom potječe iz 17. i 18. stoljeća. Njveći dio građevnog fonda je sačuvan od neprimjerenih rekonstrukcija. Od objekata se izdvaja izvorno gotička a zatim barokizirana crkva sv. Jurja sa zvonikom, gradska vrata s ložom, te djelomično sačuvani ostaci gradskih zidina i kula, ostaci kaštela, Toš i Manšunerija. U zapadnom predgrađu Brseča se nalazi crkva sv. Križa, a u podgrađu arheološki ostaci crkve sv. Margarete (uz gradska vrata). Uz naselje Brseč nalaze se i arheološki ostaci crkve sv. Andrije, te crkva sv. Stjepana na groblju i crkva sv. Magdalene (na vrhu hridi iznad Brsečke uvale). Na lokaciji Gradac (kota 778 m n.m.) nalaze se ostaci pretpovijesne gradine iz kasnoantičkog ili ranobizantskog razdoblja, a na lokaciji Šikovac (kota 780 m n.m.) prapovijesna nadzorna točka na dominantnom vrhuncu. Uz naselje Brseč se nalazi i prirodni fenomen - polupećina Provrtenica, te arheološko nalazište Jama od beći (pripećak). 4. Haldej (ruralna cjelina) – uobičajeno tradicijsko graditeljstvo 5. Golovik (ruralna cjelina) – prvobitno se naselje sastojalo od dosta odvojenih zaselaka, s brojnim dvorovima. Česta je pojava višestrukih terasastih podzida poljoprivrednih površina. U naselju se nalazi kapela sv. Nikole, a uz cestu prema zaselku Blažići arheološki ostaci crkve sv. Trojstva. Istočno od naselja na Marinovovom bregu ili Kuku (kota 287 m n.m.) nalaze tragovi pretpovijesnog gradinskog naselja. 6. Grabrova (ruralna cjelina) – veće selo koje se sastoji od većeg broja zaselaka, sa sačuvanim elementima tradicijskog graditeljstva. U blizini zaseoka Gradac (kota 460 m n.m. i kota 748 m n.m.) nalaze se ostaci pretpovijesnih gradina, a na lokaciji Kadanj izvor i lokva. Na lokaciji Perun (kota 881 m n.m.) postoje tragovi ustrinuma. 7. Kalac (ruralna cjelina) – sklopovi kuća razvedenih tlocrta i s nadsvođenim prolazima, s kvalitetno riješenim arhitektonskim detaljima. 8. Kraj (ruralna cjelina) – starija ruralna cjelina, prvobitno se sastojalo iz dvije cjeline – Gornji i Donji Kraj, koji su bili povezani stubama. Kuće imaju djelomično obilježja građanske arhitekture kraja stoljeća. naselju se nalazi crkva sv. Marije, izvorno srednjovjekovna. Na lokaciji Gradac nalaze se ostatci pretpovijesne i antičke nadzorne postaje. 9. Martina (ruralna cjelina) – primjer uobičajene prostorne organizacije, s kućama izgrađenim na padinama i djelomično ukopanih u teren. Istočno od naselja se nalazi pretpovijesna osmatračnica na lokaciji Vela Ozida (kota 224 m n.m.).

CPA d.o.o. strana 57

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

10. Mošćenice (urbanistička cjelina) – vjerojatno pretpovijesno ili moguće kasnoantičko stanište s ranosrdenjovjekovnim kaštelom, s rijetkim ostatcima srednjovjekovnog ziđa i utvrda. Građevine iz 17. i 18. stoljeća su dobro sačuvane (bogatije stambene zgrade i glavni gradski portal), te toš (mlin za masline). Crkva sv. Andrije je često prgrađivana, a u gradu su dobro sačuvana opločenja, za koja se često koristio i kogul (morsko žalo). Uz naselje Mošćenice se nalazi crkva sv. Bartula na groblju, zatim crkva sv. Sebastijana iz 16. stoljeća, te crkva sv. Križa i kalvarija iz 18. stoljeća. 11. Rovini (ruralna cjelina) – povijesna struktura načeta neadekvatnom suvremenom arhitekturom. 12. Mošćenička Draga (urbanistička cjelina) – naselje zbijenog tipa iz kraja 19. stoljeća, postepeno gubi tradicijska obilježja gradnjama koje se postepeno spuštaju prema moru. Potkraj austrijske vladavine izgrađena je luka, brojne građanske zgrade i prvi ljetnikovci. U naselju se nalazi crkva sv. Marine, te arheološki ostaci stare crkve sv. Marine i groblja. Na plaži sv. Ivana se nalaze arheološki ostaci crkve sv. Ivana. 13. Obrš (ruralna cjelina) – sačuna reprezentativnije kuće, visina od P+1 pa do P+2. Na vrhu iznad naselja sačuvani ostaci pretpovijesne građevine. 14. Sveti Anton (ruralna cjelina) – selo se izvorno zvalo Ostružnjak, s nizom intaktno očuvanih kuća u gornjem dijelu sela. U naselju se nalazi crkva sv. Antona iz 17. stoljeća.

Ulazna vrata u Brseč

CPA d.o.o. strana 58

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

15. Sveta Jelena (ruralna cjelina) – sastoji se od niza zaselaka (Škalameri, Slamnjaki, Špinagaroli, Grizi i drugi), s crkvom sv. Jelene srednjovjekovnog podrijetla. Uz zaselak Filipaši nalazi se crkva sv. Martine, izvorno srednjovjekovna, a iznad zaselka Uhači (Gračište) tragovi pretpovijesnog naselja. Na lokaciji Ozrinj (kota 735 m n.m.) nalazi se pretpovijesna nadzorna točka (sjevernije od Prodola). 16. Sveti Petar (ruralna cjelina) – znatno transformirana zbog blizine središnjeg naselja. Uz zaseoke Potrebišće i Gornja Trebišća sačuvani su ostaci pastirskog naselja (sjevernije od Peruna). U dnu kanjoma Mošćeničke Drage nalazi se crkva sv. Petra. 17. Trebišća (ruralna cjelina) – zaselak uz naselje Sveti Petar je nedavno napušteno i vrlo dobro očuvano (planinski tip naselja), skladno smješteno u kultiviranom krajobrazu. Uz naselje se nalazi pećina Zijavica (arheološko nalazište), srednjovjekovni most na staroj cesti za Mošćenice, te kasnoantička osmatračnica na lokaciji Straževni Vrh. Na lokacijama Druška Peć i Podsojna Peć nalaze se arheološki lokaliteti (pretpovijesno i kasnoantičko nalazište). 18. Potoki (ruralna cjelina) – zaselak naselja Sveti Petar, dobro sačuvan. 19. Sučići (ruralna cjelina) – markantni reper u kultiviranom krajobrazu. 20. Zagore (ruralno područje) – sastoji se od više zaselaka, od kojih su vrlo dobro sačuvani Rabac i Ivanini, a relativno dobro Velo Selo i Prisunac.

Mošćenice – panorama

Kakvoća zraka Praćenje kakvoće zraka provodi Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća, a prate se koncentracije sumpor-dioksida i dima, količine taložne tvari, te se analiziraju dnevni uzorci oborina. Prema Izvještaju o praćenju onečišćenja zraka za područje Primorsko-goranske županije za 1999. godinu, prosječna godišnja koncentracija sumpornog dioksida iznosi 12 μg/m³, što je znatno niže od preporučene granične vrijednosti (50 μg/m³). Naime, rezultati mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku se uspoređuju sa preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka propisanim Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96 i 2/97). Prosječne godišnje količine dima također su niske i ispod su preporučene vrijednosti (50 μg/m³). Na temelju izmjerenih vrijednosti navedenih onečišćujućih tvari vidi se da je kakvoća zraka područja Općine Mošćenička Draga I. kategorije. Prema Zakonu o zaštiti zraka to je čist ili neznatno onečišćen zrak gdje nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka, što znači da na tom području treba djelovati preventivno, kako se ne bi prekoračile te dopuštene vrijednosti. Utjecaj HE Plomin na zagađenje zraka na području Općine Mošćenička Draga još uvijek nije dovoljno istražen. CPA d.o.o. strana 59

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Mošćenička Draga – Trg Slobode s općinskom zgradom

Kakvoća podzemnih i površinskih voda Kategorizacija voda propisana je Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99). Sukladno tom propisu vodotok Mošćenička draga je II. vrste. Za ocjenu kakvoće vode primjenjuje se Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98).

Zaštita od štetnog djelovanja voda Na području Općine Mošćenička Draga nalazi se ukupno 13 bujičnih tokova. Planom obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko-goranske županije, u okviru sektora II - Slivno područje "Kvarnersko primorje i otoci", regulirana je obrana od poplava na vodotoku – bujici Mošćenička Draga, dok drugi vodotoci uređivani samo na mjestu sučeljavanja sa drugim infrastrukturnim građevinama. Plan obrane od poplave treba doraditi za sve bujične tokove.

Bujica Mošćenička Draga predviđena je obranu od poplava u okviru vodotoka Liburnije od stacionaže km 0+000 do km 6+500, odnosno u dužini od 6,5 km. Pripremno se stanje proglašava na osnovu hidrometeorološke prognoze, a izvanredno stanje kod početka izlijevanja vode iz korita u stacionaži 0+058,25 na visini 2,864 m. Na svim bujicama predviđa se redovno održavanje korita i postojećih građevina i uređaja te rekonstrukcija i dogradnja radi zaštite okolnih sadržaja i prostora, kao i zaštite od pojačane erozije.

More U Primorsko-goranskoj županiji uspostavljen je 1986. god. sustav trajnog praćenja stanja sanitarne kakvoće priobalnog mora za kupanje i rekreaciju (monitoring). Kriteriji za ocjenjivanje kakvoće mora na plažama, kao i metoda ispitivanja propisane su Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96), koja je usklađena s direktivom Europske unije o vodi za kupanje (76/160/EEC). Ispituju se fizička, kemijska i biološka svojstva morske vode. Područje Općine Mošćenička Draga je uključeno u praćenje kakvoće mora na morskim plažama. Kvalitetu mora na 3 mjesta mjeri Zavod za javno zdravstvo (plaža Mošćenička Draga - 2 mjesta i plaža Sveti Ivan - 1 mjesto). Ispitivanja se provode 10 puta u razdoblju od 01. svibnja do 30. rujna. Ispitivanja obuhvaćaju određivanje fizilanih, kemijskih i bakterioloških osobina morske vode. Bakteriološki parametri općenito se smatraju najznačajnijim indikatorima zagađenja maora fekalnim otpadnim vodama pa se ovdje prikazuju kriteriji za osjenu kakvoće mora na osnovi ovih parametara.

CPA d.o.o. strana 60

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Za konačnu ocjenu kakvoće mora u sezoni kupanja (10 ispitivanja) uz navedenu Uredbu primjenjuju se naši interni kriteriji i kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i UNEP programa:

Granične vrijednosti Ukupni koliformi Fekalni koliformi Fekalni streptokoki / 100 ml / 100 ml / 100 ml More visoke kakvoće (1) 100 10 10 500 u 80% uzoraka 100 u 80% uzoraka 100 u 80% uzoraka More podobno za kupanje (2) 1.000 u 100% uzoraka 200 u 100% uzoraka 200 u 100% uzoraka 100 u 50% uzoraka 100 u 50% uzoraka Umjereno zagađeno more (3) 1.000 u 90% uzoraka 1.000 u 90% uzoraka Jače zagađeno more iznad gornjih kriterija

Napomena: (1) Interni kriterij za čistoću mora namjenjenog za kupanje uveden je iz vlastitog iskustva i mišljenja kako bi se u ocjenjivanju mora mogla izdvojiti područja s vrlo čistim morem. Na našem Jadranu, pogotovo na otocima, veliki je dio obalnog pojasa čist i nezagađen. Vrlo strogi kriteriji za bakteriološko onečišćenje uvedeni su kako bi se istakla visoka kakvoća mora na plažama, a ne samo podobnost za kupanje. (2) Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96). (3) SZO/UNEP kriterij (kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije i Programa zaštite okoliša Ujedinjenih naroda), koji je blaži od kriterija određenog Uredbom iskorišten je za svrstavanja mora u umjereno i jače zagađeno. Umjereno zagađeno more prema tim kriterijima još uvijek je pogodno za kupanje. Naši kriteriji su stroži od SZO/UNEP kriterija i jednaki su kriterijima EEZ-a (4).

Za ocjenu pojedinačnih ispitaivanja kakvoće mora koriste se interni kriteriji (za more visoke kakvoće) i kriteriji Uredbe o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96):

Granične vrijednosti Ukupni koliformi Fekalni koliformi Fekalni streptokoki / 100 ml / 100 ml / 100 ml More visoke kakvoće (1) 100 10 10 More podobno za kupanje (2) 500 100 100 Umjereno zagađeno more (3) 1.000 200 200 Jače zagađeno more iznad gornjih kriterija

Napomena: (1) Interni kriteriji. (2) Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama

Izvori zagađenja i onečišćenja mora s kopna su stanovništvo, gospodarski sadržaji, turizam te pomorski promet i djelatnosti. Mogućnost zagađenja postoji i od pomorskih incidenata, jer uz obalni pojas Općine Mošćenička Draga prolazi glavni pomorski put Vela Vrata - Rijeka.

Prema provedenim ispitivanjimu 2006. godini, kakvoća mora na plažama na području Općine Mošćenička Draga je bila sljedeća:

Naziv plaže Kakvoća mora Mošćenička Draga – početak plaže more podobno za kupanje (sjever) Mošćenička Draga – kraj plaže (jug) more visoke kakvoće Sv. Ivan more visoke kakvoće

Tlo Temeljem bonitetne procjene, tla se svrstavaju u četiri kategorije zaštite i za njih se određuje sustav mjera, odnosno način korištenja. Prvu kategoriju zaštite čine zemljišta I-IV bonitetne klase (djelomično i V). Potrebno ih je štititi i namijeniti isključivo poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljišta druge kategorije obuhvaćaju V i VI bonitetnu klasu, a odgovarajućim mjerama treba ih štititi. Zemljišta treće i četvrte kategorije prekrivena su (uglavnom) šumama ili su to kamenjarske površine.

CPA d.o.o. strana 61

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Buka Izvori buke na području Općine Mošćenička Draga su značajno opterećenje postojećih prometnica, (državna cesta D 66 prolazi kroz naselje Mošćenička Draga) osobito u vrijeme turističke sezone, te buka, također pojačana u vrijeme turističke sezone, pojedinih ugostiteljskih objekata. Mjerenja razine buke nisu vršena.

Grafički prilog 9. - Područja vrijedne prirodne baštine (Prostorni plan Primorsko - goranske županije)

CPA d.o.o. strana 62

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.1.3.1. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1997.godine)

“Strategija određuje dugoročne ciljeve prostornog razvoja i planiranja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, te sadrži osnove za usklađivanje i usmjeravanje prostornog razvoja, organizaciju prostora Države, razvojne prioritetne djelatnosti te planske cjeline zajedničkih prostornih i razvojnih obilježja za koje će se donositi prostorni planovi područja posebnih obilježja”.

PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1999.godine)

Programom prostornog uređenja Države utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Države. Program sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta određuje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unapređenje okoliša, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture”. Obalno područje hrvatskog Jadrana jedna je od većih prostorno – razvojnih cjelina Republike Hrvatske, koje se sastoji od užeg obalnog pojasa, akvatorija, zaobalja i otoka.

Naselje Mošćenice

Uređenje prostora obalnog područja treba temeljiti na slijedećim osnovnim smjernicama: - izgradnju i uređenje prostora planirati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajobraza te provode mjere za sanaciju i revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine,

CPA d.o.o. strana 63

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

- ako je nužno povećati tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u obalnom području, uz morsku obalu ili ušća vodotoka, to treba činiti u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, iznimno uz obalu i to tako da se izbjegne stvaranje neprekinute dužobalne zone građenja, - treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovarajuće režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža, - određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na način da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima korištenja prostora morfoloških jedinica.

Kao područja osobitih vrijednosti prirode izdvojeni su nacionalni parkovi i parkovi prirode, a od ostalih vrijednih prostora osobito je važno očuvati prirodne značajke kontaktnih područja uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih dijelova prostora kao što su prirodne obale mora, prirodne šume, kultivirani krajobraz, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini te gospodarskim sustavima poljoprivrede, vodnog gospodarstva i šumarstva s posebnim uvjetima i zahtjevima pažljivog gospodarenja.

Posebno treba sustavno istraživati i provoditi mjere zaštite područja hrvatskoga krša u cjelini radi njegove ukupne osjetljivosti a posebno zbog opasnosti od onečišćenja podzemnih voda. Na područjima s ograničenjima u razvoju (otočno, rijetko naseljena područja) treba provesti hitne mjere zaustavljanja iseljavanja stanovništva i degradacije resursa te osiguranje nužne infrastrukture, a u prvim fazama kompleksnih programa za ta područja treba odrediti prioritete za poboljšanje stanja i istražiti mogućnosti koje pružaju prostorni uvjeti u važećim planovima.

1.1.3.2. Prostorni plan Primorsko - goranske županije (Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, 2000. godine, SN 14/00, 12/05 i 50/06)

Prostorni plan Primorsko-goranske županije temeljni je i obvezatni dokument koji treba odrediti osnovne segmente strategije razvoja općina i gradova, a izrađuje se sa ciljem da se putem njegove planske projekcije i ustanovljenih odredbi za provedbu omogući: - racionalno korištenje prirodnih resursa, - zaštita prostora, - usmjeravanje gospodarskog razvoja (industrija, promet, turizam, poljoprivreda, usluge itd.), - usmjeravanje društvenog razvoja: rast i struktura populacije te razvoj javnih djelatnosti (sustav naselja) itd.

Općina Mošćenička Draga je jedna od 21 općine 14 gradova u sastavu Primorsko-goranske županije, koja obuhvaća ukupno 582 naselja.

Prostornim planom Primorsko-goranske županije navedeni su slijedeći ciljevi razvoja u prostoru:

1. Podizanje opće razine razvijenosti Županije i povećanje standarda ljudi, zaposlenosti i kvalitete življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 16.000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%. 2. Poticanje progresivnog demografskog razvitka, naročito sprečavajući depopulaciju i izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba iznositi 0,5% prosječno godišnje. 3. Uspostavljanje gospodarske i demografske ravnoteže rasta i razvitka u Županiji. 4. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske. 5. Izgrađivanje i ustrojavanje sustava upravljanja prostorom i prirodnim resursima. 6. Razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka. 7. Zaštitu okoliša temeljiti na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa zaštite i razvitka, te sprečavanje onečišćenja okoliša. 8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom i očuvanjem kakvoće susjednih područja.

CPA d.o.o. strana 64

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Temeljna načela organizacije prostora Županije su slijedeća: Policentrizam: Razmještaj ljudi i dobara u prostoru treba biti temeljen na policentričnom načelu, a to znači organizacija prostora sa više središta iz kojih se utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počivat će na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture. Prostor kao resurs: Razvojno je načelo organizacije prostora da se prostor racionalno koristi i zaštiti u svim elementima korištenja. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnim geoprometnim položajem. Prostor se očito pojavljuje kao najvredniji resurs te sredine, s prostranstvima, pitkom vodom, prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem, obalama i pripadajućem živom svijetu. Ako se toj činjenici doda kvaliteta i zemljopisni položaj, onda se značenje prostora kao činitelja razvitka uvećava. Otvorenost prostora: Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama je otvoreni prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga prostor Županije mora sadržavati organizacijski prostorni elementarij koji se odnosi prema regionalnim prostorima i prema bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti mora se očitovati u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.

Grafički prilog 10. - Koncepcija organizacije i zaštite prostora – postojeće stanje (Prostorni plan Primorsko - goranske županije) CPA d.o.o. strana 65

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Integracija prostora: Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora (3. načelo). Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji s obodnim prostorima što treba ostvariti preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku. Održivi razvitak: Održivi razvitak je sintagma suvremenog razvitka i načelo organizacije prostora. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema još nerođenima.

U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.

Područje Općine Mošćenička Draga funkcionalno pripada prostornoj cjelini 04 - Priobalje. Sjedište Općina Mošćenička Draga, naselje Mošćenička Draga je u sustavu naselja županije kategorizirano kao lokalno središte V. ranga. Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje priobalja su: - treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, usmjeravajući migracijske tokove prema bižem zaleđu - obalne prostore treba planirati isključivo za litoralne sadržaje - razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za razvoj - razviti prometni sustav - onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera - izgradnja kanalizacijskog sustava je osnovni sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora te je rješavanje ovog problema primarni zadatak.

Na područje Općine Mošćenička Draga odnose se sljedeće konkretne mjere: - razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe - noveliranje rješenja sustava odvodnje - graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih voda i obalnog mora.

1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova na području Općine Mošćenička Draga

PROSTORNI PLAN (BIVŠE) OPĆINE OPATIJA ("Službene novine" 8/84, izmjene i dopune 51/86, 10/87, 56/87, 36/88, 22/91 i 01/99) Ovaj Prostorni plan odnosi se na područja 4 sadašnje administrativne jedinice – Grad Opatiju u Općine Lovran, Matulji i Mošćenička Draga. Utvrđeno uređenje prostora planom iz 1984. godine mijenjalo se do sada kroz ukupno 5 izmjena i dopuna, i to: I. izmjene (SN 51/86) II. izmjene (SN 10/87) III. izmjene (SN 36/88) IV. izmjene (SN 22/91) V. izmjene (SN 01/99) – sintetiziraju sve prethodne izmjene i dopune.

Osnovna koncepcija plana je policentrični razvoj rada i stanovanja na ovom prostoru. Planom se čuva prirodna cjelina, a razvoj se odvija na urbanom pejzažu i u dva gravitacijska područja: opatijskom i matuljskom. Opatijsko gravitacijsko područje je pretežito stambeno, rekreacijsko i turističko područje gdje će i ubuduće prevladavati prirodni pejzaš u odnosu na građevinske zone. U matuljskom gravitacijskom područku uz intenzivnu stambenu izgradnju planirane su veće radne zone čiste industrije, skladišta i servisa, te poljoprivrede. Planirano je značajno povećanje kapaciteta u turističkom smještaku, a najveće u kapacitetima hotela.

CPA d.o.o. strana 66

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Ocjena plana: Prostorne mogućnosti za razvoj poljoprivrede, turizma, te poslovnih kapaciteta obrađene su fragmentarno, a prirodne datosti prostora ostale su neiskorištene (obala i more, poljoprivredno tlo, te kulturno naslijeđe).

Potreba usklađivanja s Prostornim planom Primorsko-goranske županije rezultirati će utvrđivanjem drugačijih kriterija, prvenstveno za dimenzioniranje građevinskih područja naselja, kapaciteta i strukture površina ugostiteljsko-turističke namjene, infrastrukturnih rješenja, i naročito, za utvrđivanje smjernica zaštite prirodne i graditeljske baštine. Polazišta za utvrđivanje kapaciteta i strukture turističkih kapaciteta ponovo treba ispitati, kao i Planom utvrđene razine komunalne opremljenosti.

Društvene promjene, kao i Zakon o prostornom uređenju, te novo teritorijalno ustrojstvo stvorili su uvjete za preispitivanje elemenata sada važećeg PPO Opatija, te izradu prostornog plana uređenja koji će se odnositi samo na područje Općine Mošćenička Draga. S obzirom na promjenu legislative, Plan će biti potrebno u potpunosti prilagoditi zakonskoj regulativi, naročito u dijelu koji se odnosi na Odredbe za provođenje.

Novim prostornim planom potrebno je utvrditi zone, sadržaje i prioritete za realizaciju turističkih kapaciteta, poslovno-proizvodnih sadržaja, utvrditi modalitete zaštite i korištenja kulturno-povijesne, urbane i ruralne zaštite. Nova valorizacija prostornih mogućnosti treba biti osnova za budući razvitak i izradu nove, odnosno dopunu postojeće prostorno-planske dokumentacije.

1.1.3.4. Ostali dokumenti prostornog uređenja

Za područje naselja Općine Mošćenička Draga izrađeni su ili su u izradi sljedeći dokumenti prostornog uređenja:

Izrađeni dokumenti prostornog uređenja

- GUP MOŠĆENIČKA DRAGA ("Službene novine" 22/91 i 07/00) - PROVEDBENI URBANISTIČKI PLAN ŠKOLA SV. PETAR ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 06/94 i 11/94) - DPU (dio) ŠKOLA MOŠĆENIČKA DRAGA ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 13/96) - URBANISTIČKO - ARHITEKTONSKI PROJEKT UREĐENJA PROSTORA za dio naselja Mošćenička Draga ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 30/97) - DPU PRESIKA Brseč ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 13/00) - DPU ŽUNTAROVO Brseč ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 06/02) - DPU PRESIKA 1. Brseč ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 06/02) - DPU PRIVILEGGIO Mošćenička Draga ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 11/02) - DPU PALJON Mošćenička Draga ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 24/02) - DPU EDO DEŠKOVIĆ Mošćenička Draga ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 26/03) - DPU JIR (“Službene novine” Primorsko – goranske županije 23/05)

Dokumenti prostornog uređenja u izradi

- DPU TURISTIČKI CENTAR KRAJ

GUP MOŠĆENIČKA DRAGA izrađen je za općinsko središte - naselje Mošćeničku Dragu, a područje zahvata iznosilo je 126 ha. GUP-om je planirana izgradnja dva podcentra naselja (Sveti Petar i Sveti Ivan), nekoliko novih stambenih zona (Jir, Sveti Petar), turističke zone, a planirana je i nova lokacija škole i športske dvorane (Sceti Petar). S obzirom na vrijema kada je izrađen (prije 15 godina), katastarske podloge i način izrade, dokument više nije relevantan za današnje potrebe. Stoga bi trabalo pristupiti izradi novog dokumenta užeg područja za naselje Mošćeničku Dragu (UPU).

CPA d.o.o. strana 67

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

PROVEDBENI URBANISTIČKI PLAN ŠKOLA SV. PETAR izrađen je za područje Svetog Petra, za lokaciju na kojoj je planirana izgradnja novog dječjeg vrtića, nove škole i nove športske dvorane te dvije stambeno - poslovne građevine. Površina obuhvata plana iznosi cca 3,0 ha. Zbog zastarjelosti i neusklađenosti sa važećim zakonskim propisima plan treba staviti izvan snage i izraditi novi u trenutku kada izgradnja planiranih sadržaja postane aktualna.

DPU (dio) ŠKOLA MOŠĆENIČKA DRAGA bio je izrađen za dio područja PUP-a Škola Sveti Petar, a donošenjem DPU-a PALJON stavljen je izvan snage.

URBANISTIČKO - ARHITEKTONSKI PROJEKT UREĐENJA PROSTORA izrađen je za područje Mošćeničke Drage s ciljem uređenja dvije građevinske parcele uz cestu prema Mošćenicama.

DPU PRESIKA Brseč izrađen je za dio područja naselja Brseč (površina obuhvata 0,45 ha). DPU-om je predviđeno 5 parcela za individualnu stambenu izgradnju.

DPU ŽUNTAROVO Brseč izrađen je za područje dijela naselja Brseč (površina obuhvata 3,37 ha). DPU-om je predviđeno 18 parcela za individualnu stambenu izgradnju.

DPU PRESIKA 1. Brseč izrađen je za dio područja naselja Brseč (površina obuhvata 0,25 ha). DPU-om su predviđene 2 parcele za individualnu stambenu izgradnju.

DPU PRIVILEGGIO Mošćenička Draga donešen je za jednu građevinsku česticu površine 960 m2 na kojoj je planirana izgradnja stambeno - poslovne građevine.

DPU PALJON Mošćenička Draga izrađen je za područje dijela naselja, u kojem se planirastambena namjena, poslovna građevina (manja športska dvorana u funkciji škole i trgovački sadržaj) i javno parkiralište. Planirana je i izgradnja 13 novih stambenih građevina.

DPU EDO DEŠKOVIĆ Mošćenička Draga donešen je za građevinsku česticu na kojoj je planirana izgradnja jedne stambene građevine s najviše dvije stambene jedinice.

DPU JIR izrađen je za područje nove individualne stambene izgradnje (površina obuhvata 3,40 ha). Planirano je formiranje 3 nove parcele za izgradnju stambenih građevina.

1.1.3.5. Prostorni plan parka prirode Učka (NN 24/06)

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja i stručni izrađivač Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko - goranske županije izradili su Prostorni plan parka prirode Učka. Odluku o donošenju dorio je Sabor Republike Hrvatske, a objavljena je u "Narodnim novinama" broj 24/06 od 01.03.2006. godine. Park prirode Učka nalazi se na području Primorsko-goranske i Istarske županije i zauzima površinu od 159,38 km2, a obuhvaća područja sedam gradova i općina, među ostalim i dio područja Općine Mošćenička Draga (ukupno cca 22,95 km2 ili 14% površine Parka).

Tablica 35. - Naselja u Parku prirode Učka

Dijelovi površina (km2) stanovnici 2001. naselja naselja od toga dijela od toga u u Parku naselja Parku Sveti Anton 3,00 1,58 11 - Sučići 1 3,86 3,63 44 10 Grabrova 2 9,15 8,45 7 4 Kalac 3 6,18 4,92 39 20 Sveta Jelena 4,23 2,10 91 - Golovik 2,99 0,15 82 - Martina 1,71 0,54 46 - Brseč 4,99 1,02 131 - Zagora 3,69 0,56 100 - Ukupno 39,83 22,95 551 34 1 dijelovi naselja Sučići: Matusani, Butorići, Jurići, Trebišća, Detani-Potoki 2 dijelovi naselja Grabrova: Gradac, Arbanasi, Petehi, Marasi, Lučetići, Donje selo 3 dijelovi naselja Kalac: Rošići (Kalac, Rubinići), Andrići, (Kalac, Gašparići), Kalac (Mihani), Spetrići, Digići

CPA d.o.o. strana 68

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Park prirode je pogodan oblik zaštite velikih površina, kao što je Učka, jer omogućava optimalan sklad zaštite prirode i njenog istodobnog korištenja, odnosno obavljanja dopuštenih radnji i djelatnosti, čime se može utjecati na stvaranje boljih uvjeta života i rada stanovinštva toga područja. Donošenjem Zakona o proglašenju Parka prirode Učka stvorene su pravne pretpostavke i obveza donošenja prostornog plana Parka prirode kojim će se pobliže urediti zaštita, unapređenje i korištenje tog zaštićenog dijela prirode. Prostornim planom posebnih obilježja Parka prirode Učka potrebno je omogućiti cjelovito sagledavanje problema toga područja i iznalaženje optimalnih rješenja za gospodarenje šumama, turistički napredak cijele regije, zaštitu i korištenje voda i tla, eventualno korištenje mineralnih sirovina, lovstvo, revitalizaciju i uređenje naselja te učinkovitu zaštitu žive i nežive prirode.

Obiljem zanimljivih, raznolikih i vrijednih prirodnih lokaliteta u ovom dijelu parka prirode od najvažnijih zastupljeni su ovdje npr. stjenoviti šikarasti vrhovi - prvorazredni vidikovci (Sisol i Šikovac), travnati zaobljeni grebeni (Bodaj i Brgud), šumovite padine i vrhovi (Perun, Kremenjak), duboka slikovita bujična udolina (Mošćenička draga) s različitim tipovima šumske vegetacije, stijenama i točilima, prirodni prijevoji (Prodoi), izvori (Trebišća, Kadanj, Sredić, izvori kod Male Učke i dr.), lokve, napušteni zaselci (Podmaj, Trebišća, Potrebišća, M. Učka), špilje, arheološki i paleontološki lokaliteti (Druška peć, Podosojna peć), šumoviti i nekoć obrađeni travnati dolci ograđeni suhozidima i brojni drugi kraški fenomeni (Provretnica), obuhvaćene su sve gore navedene vrijednosti iz članka 5. Zakona o zaštiti prirode.

Biljni i životinjski svijet ovog dijela parka prirode također su vrlo raznoliki i bogati. Niže dijelove obrasta uglavnom termofilna šuma i šikara hrasta medunca i crnog graha (Ostryo-Quercetum pubescentis) koja predstavlja klimatogenu zajedincu mediteransko-montanskog vegetacijskog pojasa, a najviši dijelovi obrasli su još i posebnom primorskom bukovom šumom (Seslerio autumnalis-Fagetum) koja se u udolini Mošćeničke drage spušta na malu nadmorsku visinu i sadrži neke rijetke i zaštićene biljne vrste. U srednjem visinskom pojasu, na blažim padinama s bolje očuvanim tlom, unutar medunčevog pojasa, zastupljen je u većem broju i hrast cer (Quercus cerris). Najdublje crvenice nižeg visinskog pojasa obrastaju acidofilne šume pitomog kestena (Querco-Castanetum submediterraneum), a u vlažnijim udolinama i dolcima, kao što je udolina između Peruna i Bodaja zastupljen je obični grab (Carpinus betulus) - predstavnik kontinentalne mezofilne šumske vegetacije, koji na padinama Učke nastanjuje uglavnom zasjenjene vlažne žljebove i udoline.

Samo najniže i najtoplije dijelove parka prirode obrasta u manjoj mjeri i šikara hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis), klimazonaina šumska zajednica submediterana. Veći dijelovi padina pošumljeni su kulturama crnog bora (Pinus nigra), a od nešumskih biljnih zajednica najveću važnost u nižim dijelovima ima kamenjarska zajednica ljekovite kadulje i kovilja (Stipo-Salviaetum officinalis), a u višim dijelovima - na grebenu Bodaja izloženog buri, zajednica s uskolisnom šašikom (Carici-Seslerietum juncifoliae). Endemične petrofilne zajednice stijena i točila nisu tako obilno zastupljene kao na obližnjem vršnom grebenu Učke, ali neki se predstavnici nalaze i na stijenama i točilima Mošćeničke drage, primjerice Tommasinijev ili učkarski zvončić (Campanula tommasiniana) koji je endem Učke, dok se na Sisolu nalazi istarski zvončić (Campanula istriaca), kvarnerski endem.

Bogatstvo biljnog svijeta prati i životinjski svijet. Učka kao izdvojena mediteranska planina ističe se izrazitom visinskom raslojenošću svoje bogate faune koja još uvijek nije dovoljno istražena. Od sisavaca značajne vrste su endemični krški puh (Eliomys quercinus dalmaticus) , planinski voluhar (Chionomys nivalis), močvarna rovka i šišmiši (Chiroptera) koji su zaštićena skupina. Od ptica osobita zajedinca razvija se u dubokoj bujičnoj udolini Mošćeničkoj dragi i na travnatim padinama Bodaja.

Stalna izvorska voda u predjelu Trebišća omogućuje i pojavljivanje zanimljive faune vodozemaca, dok je bogata fauna gmazova, prilagođena životu i na sušnim staništima, široko rasprostranjena cijelim parkom prirode. Od faune beskralješnjaka brojni su npr. kukci, pa tako ovdje nalazimo neke već prorijeđene velike komjaše poput obrubljenog kozaka u vodenim staništima Mošćeničke drage, velikih strizibuba čije se ličinke razvijaju u trulom drvu i postale su izuzetno prorijeđene. Iz upravo iznijetih kratkih natuknica o značajkama biljnog i životinjskog svijeta i prirodnim vrijednostima dijela Parka prirode Učka koji pripada općini Mošćenička Draga proizlazi da se neki dijelovi odlikuju posebnim vrijednostima. To su na prvom mjestu: 1. Bujična udolina Mošćenička draga s napuštenim naseljima Trebišćem i dijelom Male Učke u nastavku udoline, 2. Travnati greben Bodaj / Brgud, 3. Vršni dijelovi Sisola i Šikovca.

CPA d.o.o. strana 69

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

1.1.4.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske pokazatelje

Demografski podaci pokazuju da se u proteklom desetljeću (1991.-2001.) nastavilo kontinuirano smanjenje broja stanovnika na području Općine Mošćenička Draga. Područje Općine Mošćenička Draga ima mali udio mlađih i aktivnih stanovnika i veliki udio starijih osoba od prosjeka Primorsko-goranske županije, pa je to svakako dodatno razvojno ograničenje. U 2001. bilo je zaposleno 599 osoba od čega najviše u turizmu (172), trgovini (64), a zatim u ribarstvu (56) i drugim djelatnostima. Zanimljivo je da je u poljoprivredi i šumarstvu bilo zaposleno samo 8 osoba. Broj nezaposlenih je u vrijeme popisa stanovništva 2001. godine iznosio 123 osobe, iako se taj broj u vrijeme ljetnih mjeseci i turističke sezone smanjuje. Prostor je izrazito slabo naseljen, a iseljavanjem stanovništva taj se odnos stalno pogoršava.

1.1.4.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske i prostorne pokazatelje

Gospodarski podaci

Gospodarski podaci vezani uz dosadašnji razvoj gospodarstva na području Općine Mošćenička Draga prikazani su u točki 1.2.5. Obrazloženja.

Turizam kao glavna gospodarska grana zapošljava ne samo stalne već i sezonske radnike, valorizira prirodne resurse i kulturnu baštinu, ali je s druge strane sezonska djelatnost u velikoj mjeri izložena utjecajima globalnog turističkog tržišta. Veliki je nesrazmjer između trajanja sezone od 3 mjeseca i stagnacije svih ostalih djelatnosti u ostalom razdoblju godine, naročito trgovina i usluga. Ove se negativne posljedice dugoročno mogu ublažiti proširenjem i bržim razvojem ostalih djelatnosti koje su komplementarne turizmu, odnosno razvojem neke druge djelatnosti koja će se razvijati neovisno o turizmu i na neki način biti druga strateška djelatnost. Njenim razvojem bi se poboljšala gospodarska struktura općine, a u sinergijskom djelovanju i povećati turistički promet. Novo stoljeće donosi i mnoštvo novih tehničkih, tehnoloških, ekonomskih i ekoloških promjena koje je teško realno procijeniti. U sve te promjene će se na određeni način uključivati i gospodarstvo Općine Mošćenička Draga.

Za ubrzani gospodarski razvoj nužno je stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva i to: pravnog okvira, financijske i porezne politike, izrada i ponuda kvalitetnih programa izrađenih prema kriterijima međunarodnih financijskih institucija, obrazovanje poduzetnika, raznovrsne poticajne mjere države i lokalne samouprave i drugo. Managament i poduzetništvo zasnivaju se na načelima poslovne učinkovitosti, stvaranju novih ideja i programa, te provedbi marketinške poslovne filozofije kojom se osmišljavaju najučinkovitiji putovi zadovoljavanja potreba potrošača.

Prostorni podaci

Priobalni prostor općine je najvredniji resurs koji treba racionalno koristiti, jer su na tom prostoru smješteni svi izgrađeni hotelski, trgovački i gospodarski objekti, te izgrađene i mnoge privatne kuće za odmor, a nastavlja se i s izgradnjom novih stambenih zgrada (apartmana), čime se zauzima i preostali dio slobodnog obalnog područja.

Mogućnosti razvoja Mogućnosti razvoja odnose se na: - racionalno korištenje obalnog prostora, uz izgradnju kvalitetnih objekata na još slobodnim prostorima, kako bi se podigla prosječna vrijednost turističkog proizvoda, a u pojedinim slučajevima i zamjena manje vrijednih sadržaja kvalitetnijim i profitabilnijim - poboljšanje kvalitete destinacijskog turističkog proizvoda, što zahtijeva koordiniranu djelatnost svih sudionika turističke ponude, vrijeme, organizaciju i znatna materijalna sredstva

CPA d.o.o. strana 70

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

- produženje turističke sezone izradom programa boravka osoba starije dobi, snižavanjem pansionskih cijena, boljom organizacijom lovnog, ribolovnog, sportskog, nautičkog i kongresnog turizma, proširenjem obiteljskih hotela i pansiona i drugim, čime bi se povećali prihodi od turizma, produžilo zaposlenje sezonskih radnika i povećala profitabilnost - ekološki održiv razvoj turizma je imperativ modernog razvoja, te se svi nositelji turističke ponude trebaju brinuti o čistom okolišu, a nadležni organi trebaju provoditi mjere zaštite i kontrole - u razvoju turizma treba koristiti i bogate prirodne potencijale prostora, šuma, divljači, krajobrazne i biološke raznovrsnosti , kao i bogato kulturno nasljeđe kopnenog zaleđa. - s obzirom na monofunkcionalnost gospodarstva (prevladavajući turizam), ograničene demografske resurse i princip održivog razvitka, u narednom razdoblju se gospodarski napredak može procjenjivati isključivo kroz porast BDP-a, a ne kao do sada samo kroz povećanje broja ležaja ili broja noćenja - mogućnost utjecaja Općine Mošćenička Draga da kroz ovaj Plan utječe na razvoj planiranih gospodarskih djelatnosti, da odredi njihove planirane razine razvoja, praktično su zanemarive, s obzirom da općina ne raspolaže instrumentima preko kojih na to može utjecati.

Ograničenja razvoja Izgradnja na trenutno neizgrađenom obalnom prostoru trebala bi biti strogo kontrolirana, a širenje građevinskih područja naselja treba također ograničavati, odnosno vezati s demografskom situacijom. Ograničenja u razvitku vezana su prvenstveno za potrebu očuvanja i zaštite prirodnih resursa, tj. zaštitu mora, tla (Mošćenička draga), vrijednih dijelova prirodne baštine, šuma i pašnjačkih površina, kulturno- povijesne baštine i krajobraza. Djelatnosti koje posredno ili neposredno koriste more u sukobu su s zaštitom i očuvanjem jednog od najvažnijih prirodnih resursa područja Općine Mošćenička Draga. Turizam je glavna ekonomska djelatnost koja ima značajan utjecaj na okoliš, kako na more tako i na ostala specifična prirodna bogatstva područja Općine Mošćenička Draga. Naime, utjecaj turizma i turističkog razvoja na okoliš ima široki raspon: uključuje promjene u izgledu obalnog predjela, organsko onečišćenje vode i mora, prekomjernu proizvodnju otpada, kao i pretjeranu buku. Ribolovni potencijal Jadrana, uslijed naglog razvoja ribarstva i primjene novih, djelotvornijih tehnologija, postupno se smanjuje, što upućuje na potrebu racionalnijeg gospodarenja ovim resursom.

Mošćenička Draga - pogled iz smjera Mošćenica

CPA d.o.o. strana 71

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

CPA d.o.o. strana 72

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

Prostornim planom Primorsko-goranske županije određene su slijedeće građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju na području Općine Mošćenička Draga:

2.1. Ciljevi prostornog uređenja županijskog značaja

Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku, koji su određeni Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a odnose se na područje Općine Mošćenička Draga su:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama a) Telekomunikacijske građevine međunarodne razine: radijski koridor Učka – Krk (Zidine) međunarodni TK kabel I. razine Rijeka - Labin

Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Primorsko - goransku županiju, koji su određeni Prostornim planom županije, a odnose se na područje Općine Mošćenička Draga su:

1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Ostale državne ceste: Pula – Mošćenička Draga (postojeća dionica) b) Osnovne županijske ceste: Mošćenička Draga – Mošćenice 2. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Telekomunikacijske građevine: magistralni TK kabel II. razine Rijeka - Labin radijski koridor Učka - Krk (Zidine) b) Poštanske građevine postojeći poštanski ured Mošćenička Draga (51417) i Brseč (51418) 3. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - distribucijski dalekovod 110 kV Matulji - Lovran - TE Plomin 4. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - županijska plinska mreža

2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

Pravci razvoja, sustav naselja i razvojnog središta određuju ciljeve prostornog razvoja naselja. Osnove razvoja središnjeg naselja – Mošćeničke Drage, kao i ostalih naselja prikazane su u točki 2.2.3.1. Obrazloženja – Osnove razvoja naselja. U sustavu naselja Primorsko-goranske županije, u središnjem naselju Mošćenička Draga osigurati će se stupanj održivog razvoja, koji omogućava prihvaćanje i obavljanje funkcije općinskog centra, uz obnavljanje ili uređivanje naselja s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja. Ciljevi razvoja naselja se mogu svesti na sljedeće elemente:

gospodarski razvoj - razvoj turizma, - stimuliranje i razvoj litoralnih sadžaja na obalnom prostoru, - gradnjom i obnavljanjem infrastrukture postaviti preduvjete razvoja, - razviti malu privredu.

CPA d.o.o. strana 73

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

razvoj prometnog sustavat: - integrirati cestovni sustav Općine Mošćenička Draga sa regionalnim i državnimmeđunarodnim cestovnim tokovima, - rekonstrukcijom mreže postojećih prometnica postići sigurnost, ekonomičnost i funkcionalnost prometnog sustava. - izgradnjom i organizacijom novih prometnica omogućiti razvoj funkcionalnosti i razvoj gospodarskih (ugostiteljsko-turističkih) djelatnosti. - prilikom izgradnje novih prometnica (obilaznica opatijske rivijere) posebnu pažnju posvetiti smanjivanju negativnog utjecaja na okoliš, posebno prirodni.

razvoj telekomunikacija: - povećanje vrste usluga u suvremenoj telekomunikacijskoj mreži (ISDN priključci, AISDN priključci i dr.). - povezivanje na višu prometnu razinu isključivo optičkim sistemom prijenosa, - razvoj telekomunikacije kroz povećanje broja priključaka, kvalitetno pokrivanje cjelokupnog područja Općine, ako se za to ukaže potreba.

vodoopskrba i odvodnja: - osigurati dovoljnu količinu kvalitetne vode za sve korisnike, - izgraditi kanalizacijski sustav i dovesti ga u ravnotežu sa sustavom vodoopskrbe.

plinoopskrba: - stvoriti preduvjete za plinifikaciju područja Općine - s obzirom na malu zastupljenost potrošnje energije u industriji, kao i na području Općine Mošćenička Draga, cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP) - ukapljeni naftni plin se može koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača.

energetika: - otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora energije, te racionalizirati uporabu energije.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga je koncipiran kao projekt očuvanja, ali i revitalizacije i razvitka područja, i to kroz primjereno prometno povezivanje i infrastrukturno opremanje, turističko vrednovanje, kontrolirano i smišljeno uređenje naselja, pravilno gospodarenje šumama i morem, a sve s ciljem demografske obnove.

Zaštita prostora i okoliša mora se prožimati s razvojnim određenjima, kako bi prostor Općine Mošćenička Draga i nadalje zadržao osobine visokog stupnja očuvanosti prirodnog i kultiviranog krajobraza. Najkvalitetnije područje je svakako obalno područje, koje još uvijek nije preizgrađeno, kao što je to često na ostalim dijelovima obale. Stoga i u budućnosti treba inzistirai na eventualnom širenju građevinskih područja prema unutrašnjosti, a samo sa najkvalitetnij sadržaji mogu locirati uz more i to prema strogim kriterijima. S obzirom da područje Općine Mošćenička Draga karakterizira visoki stupanj ekološke osjetljivosti, svi budući zahvati u prostoru trebaju biti izvedeni na način da se u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na ekosustav, te da se štite iznimne vrijednosti krajobraza. To se ne odnosi samo na elemente prometne i komunalne infrastrukture, već i na proširenje sadašnjih, izgrađenih dijelova naselja.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Prostor i okoliš dva su nerazdruživa dobra od općeg interesa - najvrednije su, ali i najosjetljivije prirodne datosti koje je potrebno racionalno koristiti, uz stalno i nadzirano održavanje i čuvanje. Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje resursa i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje određeni prostor, po prirodnom bogatstvu, naslijeđu i ljudskom potencijalu, daje najpovoljnije uvjete. Iako prostor sam po sebi sadrži značajke održivosti, jednom učinjene štete u prostoru u velikom broju slučajeva postaju teško obnovljive, ili nepovratne.

CPA d.o.o. strana 74

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Glavni ciljevi zaštite okoliša su: - učinkovito očuvanje prostora i postizanje ujednačene razine kvalitete života - razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom - uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje

U zaštiti okoliša prije svega treba provoditi zakonske odredbe o zaštiti okoliša, izraditi dugoročni program zaštite okoliša i donijeti lokalne propise te pratiti i kontrolirati kvalitetu okoliša (vode, more, zrak i drugo). Posebno treba štititi obalni krajobraz, koji je najviše napadnut novom izgradnjom s neprimjerenim oblicima i materijalima, nepoznatim ovim prostorima. Preostali obalni prostor treba koristiti za plaže, rekreaciju i hotele viših kategorija. Važan segment zaštite je i održavanje, sanacija i revitalizacija kulturno-povijesne baštine, unošenje novih sadržaja u stare ambijente, a sve to je potrebno uključiti i u turističku ponudu, kao sastavni dio turističkog identiteta. Daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave jačat će se svijest o vrijednostima proizvodnog i kulturno- povijesnog okruženja, te se može očekivati i veća obaveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost. Područje Općine Mošćenička Draga izdvaja se u Primorsko - goranskoj županiji iznimnim stupnjom očuvanosti prirodnog krajobraza. Upravo očuvan prostor i okoliš, kao najsnažniji strateški te kulturno povijesni resursi daju Mošćenička Dragau prednost u odnosu na druge prostore.

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog prostora smatraju se i strogu zaštitu posebno vrijednih resursa imaju: - rezerve pitke vode, - prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma), - zaštićena područja prirode, - spomenici graditeljske baštine, - nezagađena tla, - termalni izvori i - očuvani prirodni i kultivirani krajobraz.

Na području Općine Mošćenička Draga zastupljeni su svi navedeni resursi, osim termalnih izvora, a razlikuju se prema važnosti, kvaliteti, količini i prostornom obuhvatu.

Ciljevi u očuvanju ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Općine Mošćenička Draga su:

A. Postupanje s otpadom - saniranje postojećih neuređenih odlagališta, a nekontrolirano odlaganje otpada na “divljim” deponijama, uglavnom uz prometnice potrebno je zabraniti, a odlagališta zatvoriti i sanirati - izraditi program skupljanja i prijevoza komunalnog otpada u transfer stanicu Osojnik - u programu skupljanja otpada predvijeti naplatu komunalne usluge prema količini otpada (kg) - uređenje lokacija za odvojeno prikupljanje otpada koji se može reciklirati (papir, staklo, metal, plastika i slično) - postava spremnika za opasni otpad koji se koristi u kućanstvima (istrošene baterije, otpadna ulja motornih vozila i plovila, akumulatori, boje, otapala i slično).

B. Zaštita mora - cijela obala Općine Mošćenička Draga određuje se kao osobito vrijedno područje, koje se čuva u svrhu zaštite, uređenja i valoriziranja morske obale - u svim građevinskim područjima u pojasu širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju - samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa (luke i lučke zgrade, gradska središta i sl.) mogu se smještavati na obali mora - potrebno je što prije započeti izgradnju javnih sustava za odvodnju otpadnih voda, što je ujedno i osnovni sanitarno - zdravstveni standard i najefikasniji izravni način zaštite mora - potrebno je izraditi katastar zagađivača mora, unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite - u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja - odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

CPA d.o.o. strana 75

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

C. Zaštita od buke - zabrana izgradnje građevina koje proizvode buku, uz uvjet da buka ne premašuje posebnim propisima određene dopuštene maksimalne vrijednosti - praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode - na osnovi rezultata snimanja buke i zakonskih odredbi treba donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora, te izraditi kartu buke Općine Mošćenička Draga.

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja

Osnovni cilj prostornog razvitka definiran je kao dostizanje visoke kvalitete življenja kroz poticanje razvoja gospodarstva, uz nužnost očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturnog identiteta područja. Polazeći od dostignutog stupnja razvoja, postojeće gospodarske strukture, demografske prognoze i prirodnih uvjeta, temeljna obilježja prostornog razvitka Općine Mošćenička Draga usmjerena su na: - razvoj turizma s ugostiteljstvom, kulturnim i komunalnim djelatnostima - razvoj gospodarskih grana koje se temelje na prirodnim resursima - ribarstvo - razvoj poslovnih, trgovačkih i uslužnih djelatnosti - podizanje razine komunalne opremljenosti prostora - razvoj javne infrastrukture.

Osnovni preduvjet za razvitak svih gospodarskih sadržaja je očuvanje i zaštita prirodnih resursa, prvenstveno mora, pitkih izvora i šumskih površina.

Značajnije gospodarske grane

Razvoj turizma, uz nužno očuvanje i zaštitu prirodnih i stvorenih vrijednosti, treba biti usmjeren na: - povećanje turističkog prometa - proširenje ponude raznovrsnim oblicima turističkih usluga - povećanje udjela osnovnih tj. kvalitetnijih smještajnih kapaciteta - razvoj obiteljskih eko-pansiona, prvenstveno u kontinentalnom dijelu Općine - proširenje obrazovne razine zaposlenih u turizmu - zaštita okoliša te autohtonih i etnografskih elemenata življenja stanovništva i - uvođenje suvremenih metoda upravljanja i operativnog poslovanja, optimalno valoriziranje postojeće ponude i stvaranje kvalitetnije strukture turističkog proizvoda.

S razvojem turizma zaoštravaju se prometni problemi u naseljima i između njih, naročito tijekom ljetnih mjeseci. U tom smislu će kvaliteti prometnog sustava bitno doprinjeti planirana nova obilaznica opatijske rivijere, kojom će sav tranzitni promet na relaciji Pula – Rijeka (D 66) biti izmješten na novu trasu brze ceste, koja se planira izgraditi zapadnije od današnje ceste. Na taj će se način postojeća državna cesta D 66 osloboditi za potrebe lokalnog i turističkog prometa. Danas se domicilnom stanovništvu u turističkoj sezoni dnevno pridruži još cca 2.500 gostiju (tako se može reći da na području općine dnevno tijekom sezone boravi cca 4.200 osoba), čime se troše znatno veće količine vode i energije, povećava količina komunalnog otpada, otežava čišćenje i održavanje javnih površina te traži znatno veći broj parkirališnih mjesta. Komunalni doprinos i komunalna naknada pokrivaju osnovne potrebe komunalnih djelatnosti, ali potrebe za komunalnim uslugama rastu brže od sredstava potrebnih za njihovo unapređenje, pa je potrebno pronaći i druge izvore ulaganja. S obzirom da je turizam već danas osnovna gospodarska grana Općine Mošćenička Draga (po prostornim resursima, prihodu i broju zaposlenih - ukupno 172 osobe 2001. godine), očekuje se da će se trend razvoja turističke grane nastaviti i u budućnosti, ali prvenstveno kroz razvoj kvalitete (podizanje na višu kategoriju), te razvitak djelatnosti komplementarnih turizmu. U tom se smislu očekuje i veća turistička valorizacija unutrašnjeg (kontinentalnog) dijela općine, koji je za sada ostao izvag ovog trenda. Time će se vjerojatno osigurati i zadržavanje stanovnisštava u ovima naseljima, te njihova bolja komunalna opremljenost.

Planerska i razvojna gledišta koja vide poljoprivrednu proizvodnju kao jedan od značajnih gospodarskih sektora u prostoru Općine Mošćenička Draga nisu realna, prvenstveno zbog malog broja stanovnika i njegove starosne strukture koja se bavi ovom djelatnošću.

CPA d.o.o. strana 76

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Ribarstvo je za Mošćeničku Dragu značajna gospodarska grana koja, nakon turizma, zapošljava značajan broj domicilnog stanovništva. Njegov daljni razvoj treba biti potican i stimuliran mjerama na nivou države.

Poticajnim mjerama potrebno je omogućiti daljnji razvitak poslovnih, uslužnih i trgovačkih djelatnosti te je uz zadržavanje postojećih djelatnosti, potrebno stimulirati otvaranje novih poslovnih, trgovačkih i uslužnih sadržaja.

Vezano na razvoj komunalne infrastrukture, razvoj cestovnog prometa (realizacija novih te rekonstrukcije tj. poboljšanja prometno-tehničkih elemenata postojećih trasa), pošte i telekomunikacija, dogradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava i dovršenje gradnje kanalizacijskog sustava, te razvoj elektroopskrbe na području Općine Mošćenička Draga, preduvjet su razvoja i revitalizacije. Navedene elemente infrastrukture treba graditi na način da se u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na ekosustav te da se štite iznimne vrijednosti krajobraza.

Nerazvijena javna infrastruktura jedan je od ograničavajućih čimbenika razvitka, a izgradnja kvalitetnije mreže ustanova javne infrastrukture jedan je od osnovnih preduvjeta revitalizacije područja s demografski nepovoljnim kretanjima.

Zaštita prostora i okoliša mora se prožimati s razvojnim određenjima, kako bi prostor Općine Mošćenička Draga i nadalje zadržao osobine visokog stupnja očuvanosti prirodnog i kultiviranog krajobraza. Zaštita mora od zagađenja i onečišćenja prvenstveno se sastoji u ispravnom prostornom planiranju i određivanju namjene na obalnom području, te u rješenju odvodnje, pročišćavanja i dispoziciji otpadnih voda.

2.2.1. Demografski razvoj

Područje Općine Mošćenička Draga prepoznato je kao depopulacijsko područje, s izraženim denatalitetom i negativnim mehaničkim kretanjem koji su bitno ispod županijskog prosjeka. Na nepovoljnu ocjenu najviše utječu manja naselja, udaljena od mora, dok veća naselja – Mošćenice, Mošćenička Draga, Sveti Petar i Brseč pokazuju veću vitalnost populacije. Prema projekciji broja stanovnika, koja se temelji na Prostornom planu Primorsko – goranske županije, planirano je da bi na ovom području 2015. godine moglo živjeti cca 1.550 stanovnika, dok će naselje Mošćenička Draga (općinski centar) imati 450 stanovnika.

Za gospodarsku revitalizaciju područja potrebni su radni kontigenti stanovništva na ukupnoj razini, ali i za inovacije potrebni kadrovi, odnosno nositelji procesa koje se samo dodatnim stimulansima može vratiti u mjesta rođenja ili u neka druga područja. Model demografske obnove ne može se stoga ograničiti samo na klasično stimuliranje reprodukcije stanovništva, koje ne daje sigurnost da se mlađe generacije, iako brojnije, neće iseljavati u atraktivnija područja.

Demografska obnova se može provoditi samo u sklopu gospodarske obnove kao njen integralni dio i važna pretpostavka svakog planiranja i inovacija u prostoru. Stoga je u model demografske obnove potrebno uključiti i različite oblike gospodarske i općenito ukupne revitalizacije: - potrebno je postaviti okvire gospodarske revitalizacije čime se posredno ostvaruju uvjeti za veću reprodukciju fertilnog dijela domicilnog i doseljavanje novog stanovništva - emigracija mlađeg, obrazovanijeg i reprodukcijski sposobnog dijela stanovništva najveća je prepreka svakoj demografskoj obnovi, te je gospodarskim razvojem potrebno omogućiti uvjete za njihov ostanak - moguće mjere revitalizacije morale bi omogućiti zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje najugroženijih slojeva stanovništva iz sredstava socijalnog i gospodarskog programa - povratak hrvatskih iseljenika nije intenzivan, te neće utjecati na promjene postojećih trendova.

Iz donje tablice je vidljivo da će naselje Grabrova do 2015. godine ostati bez stalnih stanovnika, a blizu toga će biti i naselje Obrš. S obzirom na veliki broj nepoznanica, veoma je teško dati egzatnu demografsku procjenu broja stanovnika u budućnosti. Dosadašnje procjene broja stanovnika iz prijašnjih prostorno- planskih dokumenata nisu prihvatljive, jer u sebi nisu sadržavale sve novonastale okolnosti koje su zadesile ovo područje pa i cijelu državu. Povezanost i uvjetovanost gospodarskog, demografskog i prostornog razvitka temelj je razvojnog planiranja. CPA d.o.o. strana 77

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 36. - Prognoza kretanja broja stanovnika na području Općine Mošćenička Draga do 2015. godine

Broj Broj Broj Broj stanovnika Index Index stanovnika stanovnika stanovnika 2015. 2001/1981 2001/1991 N a s e l j e 1981.godine 1991.godine 2001. godine godine (prognoza) Brseč 143 121 131 0,91 1,08 130 Donji Kraj 105 119 103 0,98 0,86 90 Golovik 102 90 81 0,79 0,90 70 Grabrova 1 17 10 6 0,35 0,60 - Kalac 61 43 39 0,63 0,90 30 Mala Učka ------Martina 58 54 44 0,75 0,81 40 Mošćenice 302 325 310 1,02 0,95 300 Mošćenička Draga 498 472 439 0,88 0,93 450 Obrš 31 24 19 0,61 0,79 10 Sučići 70 51 44 0,62 0,86 40 Sveta Jelena 109 102 94 0,86 0,92 80 Sveti Anton 29 9 11 0,37 1,22 10 Sveti Petar 151 202 223 1,47 1,10 220 Zagore 119 101 97 0,81 0,96 80 Općina 1.795 1.723 1.641 0,91 0,95 1.550 Mošćenička Draga

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

Ukupno gledajući, razvojne mogućnosti su znatno veće kroz prirodne resurse, prometno povezivanje i gospodarsku infrastrukturu, nego kroz demografski potencijal koji već duže vremena pokazuje tendenciju smanjenja. Negativnost procesa posebno se očituje u činjenici da je takve demografske trendove vrlo teško zaustaviti standardnim mjerama demografske politike, dok je radikalna promjena trendova s ovakvim demografskim strukturama još teža.

Razvoj i struktura zaposlenosti Na području Općine Mošćenička Draga bilo je 2001. godine zaposleno 599 osoba (36,5% stanovništva), od čega najveći broj u ugostiteljstvu (172 osobe), zatim trgovini (64 osobe), ribarstvu (56 osoba), prerađivačka industrija (41 osoba), poslovanje nekretninama i slično (40 osoba), građevinarstvo (39 osoba), prijevoz (34 osobe), a zatim slijede ostale djelatnosti s manje od 30 zaposlenih u svakoj. U skladu s kretanjem stanovništva i prognozom BRP-a, pretpostavlja se da će 2015. godine na području Općine Mošćenička Draga biti zaposlen otprilike isti broj stanovnika - 600 osoba.

2.2.2. Odabir prostorno - razvojne strukture

Razvoj područja Općine Mošćenička Draga temeljiti će se na prirodnim, ljudskim i prostornim resursima, te na sinkroniziranom i sinergijskom povezivanju gospodarskog, prostornog, ekološkog i društvenog razvoja. To nameće potrebu utvrđivanja što realnijih i jasnijih globalnih ciljeva i ciljeva pojedinih djelatnosti radi ostvarenja dugoročne koncepcije razvoja. Za sagledavanje mogućeg razvoja Općine Mošćenička Draga potrebno je pravilno procijeniti raspoložive resurse tog područja ali i neposrednog okruženja. Područje Općine Mošćenička Draga je u okviru Primorsko-goranske županije višestruko vrijedno područje jer ima vrlo povoljan zemljopisni položaj, relativno izgrađenu infrastrukturu te značajne turističke kapacitete. Istovremeno to se područje nalazi u neposrednoj blizini jakog lučkog, prometnog, industrijskog, urbanog i županijskog središta Grada Rijeke te značajnih turističkih destinacja priobalja – Opatijska i Liburnijska rivijera.

Globalni razvojni ciljevi Pored općih ciljeva razvoja Prostornog plana Primorsko - goranske županije, za Općinu Mošćenička Draga navode se specifični ciljevi razvoja, u kojima općina ima značajne potencijale i resurse: - gospodarski ciljevi - prostorni ciljevi - društveni ciljevi - ekološki ciljevi CPA d.o.o. strana 78

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

a) gospodarski ciljevi - povećanje turističkih kapaciteta - povećanje kapaciteta i poboljšanje strukture ponude smještaja te produživanje sezone - bogaćenje i dopuna turističke ponude u svim oblicima turizma - razvoj uslužnih djelatnosti, trgovine, prometa i veza - stvaranje preduvjete za brži razvoj novih djelatnosti kao što su proizvodnja i plasiranje zdrave hrane, eko i gastro turizam, ljekovito bilje itd.)

Turizam će biti prioritetni pravac razvoja Općine Mošćenička Draga. Razvoj turističkih sadržaja bit će usmjeren na povećanje osnovnih kapaciteta, uz proširenje komplementarnih, ali u skladu s održivim razvojem i očuvanjem prostora. Turizam će povećati paletu raznovrsnih, kvalitetnih i diverzificiranih usluga, proširiti promotivne aktivnosti te stvarati uvjete za širenje ponude i na druge djelatnosti otoka. Drugi razvojni pravac obuhvaća uslužne djelatnosti trgovinu, promet, skladištenje i veze. Te su djelatnosti u funkciji zadovoljavanja potreba stanovništva, gospodarstva i turista. Trgovina će se modernizirati, proširivati svoj asortiman roba, povećati kvalitetu svojih usluga, proširiti lepezu novih usluga, a sve radi podmirenja potreba stanovništva, gospodarstva i turista, naročito u ljetnoj sezoni. Razvojni pravac su i sve ostale uslužne djelatnosti. U cjelini usluge su vezane uz proizvodnju i promet roba, za zadovoljenje potreba stanovništva i turista. Njihovo širenje i razvoj može se osigurati jedino uz zadovoljavanje sve raznovrsnijih potreba stanovništva i turista i povećanog turističkog razvoja.

b) prostorni ciljevi - prostorno oblikovanje i očuvanje postojeće urbane i ruralne strukture naselja - poboljšanje prometne infrastrukture kao i pojedinih segmenata komunalne infrastrukture (posebno vodoopskrba i odvodnja) - racionalno gospodarenje priobalnim prostorom - svestrana zaštita okoliša (zraka, mora, voda, tla i od buke), bioraznolikosti, prirodnog i urbanog pejzaža i kulturno-povijesne baštine

Na području Općine Mošćenička Draga težište razvitka je na lokalnom središtu - naselju Mošćenička Draga, koje osigurava u sustavu s okolnim naseljima uravnoteženi prostorno-strukturni model razvitka. Osnovnom namjenom prostora osiguravaju se površine za daljnji razvoj naselja, te privrednih i poljoprivrednih djelatnosti i infrastrukturnih sustava. Okosnica razvitka je državna cesta D 66 Rijeka – Pula.

c) društveni ciljevi - osiguranje uvjeta kojima će se podići razina pokrivanja društvenih potreba, kako bi se smanjile postojeće razlike između naselja Mošćenička Draga i drugih manjih naselja - poboljšanje uvjeta rada i razine usluga javnih djelatnosti u svim segmentima

d) ekološki ciljevi - trajno čuvanje biološke izvornosti i raznolikosti te održavanje ekološke stabilnosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i unapređenje stanja okoliša i životnih uvjeta.

Kvantitativni aspekt globalne koncepcije razvoja Općine Mošćenička Draga može se izraziti pomoću četiri glavna gospodarska parametra: - demografske projekcije - dinamikom razvitka BRP-a - promjenom strukture gospodarskih i javnih djelatnosti koje se mogu prikazati promjenama strukture BRP-a i zaposlenosti - povećanjem akumulacije i investicija kao glavnog pokretača gospodarskog razvoja, strukturnih promjena i veće zaposlenosti.

CPA d.o.o. strana 79

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

2.2.3. Razvoj naselja, javne, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.1. Osnove razvoja naselja

Sukladno smjernicama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana Primorsko- goranske županije, investicijskom politikom i decentralizacijom društvenih i gospodarskih struktura potrebno je poticati stvaranje policentrične mreže gradova i naselja na području Primorsko-goranske županije. Unutar područja Primorsko – goranske županije određena su težišta razvitka – mikroregije, kao temeljne cjeline prostorne organizacije. Za svako je težište određeno žarište razvitka. Prostor mikroregije je opet diferenciran na manje funkcionalne cjeline specifičnih obilježja – prostorne cjeline.

Područje Općine Mošćenička Draga pripada prostornoj cjelini Priobalje P2 - Opatija, dok je naselje Mošćenička Draga lokalno središte VII. ranga, a sva ostala naselja svrstana su u kategoriju ostalih naselja. Putem sustava središnjih naselja koji je određen za područje Primorsko-goranske županije, odnosno kroz određivanje pozicije središnjeg naselja unutar sustava, određuju se osnovne poticajne razvojne aktivnosti i određuje mreža školskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih funkcija, koje uz gospodarski poticaj promiču razvoj naselja i gravitirajućeg područja. Time je formirana osnova sustava središnjih naselja na koju se nadovezuju ostala naselja i centri manjih prostornih cjelina (lokalni centri).

Prostornim planom Primorsko-goranske županije3 određene su planirane funkcije lokalnih središta, prikazane u tablici.

Tablica 37. - Planirane funkcije lokalnog središta

RANG SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE

VII. SKUPINA MINIMALNI SADRŽAJI - općinski organi samouprave Uprava i sudstvo - policijska stanica Školstvo - područna osnovna škola ili osnovna škola Kultura i informacije - knjižnica i čitaonica Središte Mošćenička Zdravstvo - primarna zdravstvena zaštita općine Draga Financijske i slične - mjenjačnica usluge - trgovine mješovitom robom Trgovina, obrt i usluge - obrtničke uslužne radionice Šport

Osim navedenih funkcija koje bi trebale biti zastupljene u Mošćenička Dragi, osnove razvoja ostalih naselja trebaju biti bazirane prvenstveno na kvalitetnijoj prometnoj povezanosti, opremljenosti komunalnom infrastrukturom - u prvom redu vodoopskrbom i odvodnjom, te na jačanju uslužnih i turističkih funcija, tj. sadržaja. Zaštićene, odnosno evidentirane cjeline na području Općine Mošćenička Draga potrebno je razvijati uvažavajući prvenstveno njihovo značenje u širem okruženju, uvažavajući povijesnu matricu i tradicijske elemente.

2.2.3.2. Osnove razvoja javnih djelatnosti i službi

Ciljevi razvoja Razvoj nekog područja ovisi o zatečenim i stvorenim razvojnim resursima. Blizina drugih jakih turističkih centara na području Primorsko - goranske Županije i već spomenuti geo-prometni položaj će pored lokalnih faktora utjecati na daljnji razvoj ovog područja. Stoga su glavni razvojni resursi bogato kulturno – povijesno naslijeđe, sačuvana priroda, okoliš i more, ljudski-kadrovski potencijali i blizina turističkih područja Primorsko-goranske županije. Na daljnji razvoj javnih djelatnosti direktno će utjecati demografska kretanja i razvoj gospodarstva ovog područja.

3 Prostorni plan Primorsko-goranske županije: Knjiga 2, točka 4.2. Gravitacijski odnosi i centralitet naselja – sustav središnjih naselja; Zavod za razvoj, uređenje i zaštitu čovjekova okoliša; Rijeka CPA d.o.o. strana 80

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Ciljevi razvoja javnih djelatnosti su: - poboljšati razinu usluga i uvjeta rada javnih službi te javnih ustanova za objekte u javnim djelatnostima - zadržati i obogatiti dostignuti standard javnih djelatnosti - pozitivno utjecati na smanjenje iseljavanja stanovništva otvaranjem mogućnosti rješavanja potreba stanovništva kroz institucije i sadržaje iz prethodna dva cilja - u naseljima izvan Mošćeničke Drage ponuditi nove sadržaje.

Na određivanje koncepcije razvoja javnih djelatnosti utječu prostorne mogućnosti odnosno ograničenja, organizacija prostora koja uključuje i prometnu povezanost, regionalna pripadnost, administrativno- teritorijalna podjela i demografska ograničenja. Razvoj javnih službi slijedit će razvoj i razmještaj njihovih korisnika i na taj način poboljšavati standard i razinu kvalitete života. Javne ustanove kao središnje uslužne funkcije imaju svoje područje utjecaja i prema njima se usmjerava stanovništvo odgovarajućeg gravitacijskog područja. Općina Mošćenička Draga treba ponuditi usluge javnih funkcija u skladu s potrebama svog stanovništva i gostujućih turista te poboljšati njihovu sadašnju razinu.

Ciljevi razvoja pojedinih društvenih djelatnosti su: - predškolsko i školsko obrazovanje - izgradnja nove predškolske ustanove na lokaciji uz planiranu osnovnu školu i športsku dvoranu - izgradnja osnovne škole i športske dvorane prema PUP-u škola Mošćenička Draga (SNP-GŽ 06/94 i 11/94) na lokaciji u Svetom Petru. - izgradnja više dječjih igrališta - zdravstvena zaštita - cilj je dostići na 1.000 stanovnika 1 tim cjelovite primarne zaštite i ljekarnu - objekti primarne zdravstvene zaštite trebali bi se nadopuniti stacionarom, jer se radi o specifičnom području u kojem ljeti boravi znatno veći broj ljudi, pa se u objektima primarne zdravstvene zaštite često obavljaju i usluge iz domene sekundarne ili tercijarne zdravstvene zaštite - kultura - osiguranje prostornih i drugih uvjeta za sadržaje koji trenutno nedostaju.

2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture

A) PROMETNI SUSTAV

Cestovni promet Mreža državnih i županijskih cesta povezuje sva gradska i općinska središta Primorsko-goranske županije sa Rijekom, međusobno, te sa susjednim županijama. Sukladno postavkama navedenim u Prostornom planu Primorsko - goranske županije4, na područje Općine Mošćenička Draga odnosi se dio cestovne mreže koja je dijelom državnog, a dijelom bitnog županijskog značaja. Kao pravac državnog i važnog županijskog značenja naveden je pravac državne ceste D 66 (Pula /D3/ - Labin – Opatija – Matulji /D8/). U cestovnom se prometu planira:

1. Na smjeru Pula – Matulji planira se izgradnja nove brze ceste – obilaznice Opatijske rivijere, za koju je izrađeno idejno rješenje i procjena utjecaja na okoliš. Cesta je planirana na novoj trasi, zapadno od postojeće, a za Općinu Mošćenička Draga je važno da bi se njenom izgradnjom eliminirao tranzitni promet iz naselja Mošćenička Draga i Donji Kraj. 2. Zaštita okoliša kroz uvjetovanje izrade projektne dokumentacije, pripremu zemljišta, gradnji i eksploataciji na načelu održivog razvoja 3. Povećanje sigurnosti ostali sudionika prometa (pješaci, djeca, starije osobe, osobe s poteškoćama u kretanju i drugo) 4. Poboljšanje dostupnosti za vozila javnog prijevoza.

4 Sustav prometa, Separat E1 CPA d.o.o. strana 81

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Telekomunikacije Sustav veza je infrastrukturni sustav koji se vrlo brzo razvija i njegovo je značenje u stalnom porastu. Potrebe za prostorom relativno su male, naročito uz korištenje podzemne mreže koje se vežu uglavnom uz trase cestovne mreže, kao i bežične komunikacije. Na području Općine Mošćenička Draga izgrađena telekomunikacijska mreža kapacitetom i kvalitetom uglavnom zadovoljava potrebe sa osnovnom telekomunikacijskom uslugom odnosno, telefonskim prometom. Niski stupanj izgrađenosti distribucijske kabelske kanalizacije kao i zahtjevi za novim TK uslugama (ISDN, Internet, konferencijska veza, video itd.), te prelaz na optički sustav prijenosa u pristupnoj mreži, na području Općine neće biti omogućeno bez većih građevinskih zahvata u budućnosti. Osnovni ciljevi razvitka telekomunikacijskog sustava su: - povezivanje postojećih digitalnih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu, optičkim sistemom prijenosa - izgradnja distributvne telekomunikacijske kanalizacije te supstitucija pristupne telekomunikacijske TK mreže do svakog objekta.

B) SUSTAV VODOOPSKRBE, ODVODNJE I UREĐENJA VODOTOKA I ZAŠTITE OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA

Vodoopskrba Vezano na ciljeve i smjernice razvitka vodoopskrbe, Prostornim planom Primorsko - goranske Županije određena je obaveza izrade plana vodoopskrbe za dugoročno razdoblje radi osiguranja dovoljnih količina kvalitetne vode prvenstveno za piće. Pri tome je od izuzetne važnosti razvoj većih sustava i njihovo međusobno povezivanje na županijskoj razini. Neprekidno treba ulagati napore i na smanjenju gubitka vode u sustavu. Opskrba vodom područja Općine Mošćenička Draga odvija se putem vodoopskrbnog sustava Mošćenička Draga, kao i vodoopskrbnog sustava Rijeka - Opatija - Lovran - Medveja - Mošćenička Draga (koji je i glavni sustav napajanja za sušnih perioda). Koncesiju za opskrbu vodom na području Općine Mošćenička Draga ima tvrtka KOMUNALAC d.o.o. iz Opatije. Na vodoopskrbni sustav su priključena sva naselja u velikom postotku. Ukupno je u naseljima na vodoopskrbni sustav priključeno 888 pravnih i fizičkih osoba (806 domaćinstva i 82 pravne osobe - podatak iz rujna 2005.).

Potrebne količine vode za vodoopskrbu Maksimalne dnevne količine potrošene vode u PGŽ u planskom razdoblju do 2015. godine za područje Općine Mošćenička Draga procijenjene su na: - srednja dnevna količina - 1.964 m3/dan - maksimala dnevna količina - 2.357 m3/dan

Odvodnja otpadnih voda Na području Općine Mošćenička Draga samo u naseljima Mošćenička Draga i Mošćenice postoji djelomično izgrađen sustav mješoviti odvodnje otpadnih voda. Sanitarne (fekalne) otpadne vode iz naselja Mošćenička Draga se zbrinjavaju putem centralne taložnice kapaciteta 3.000 ES, koja se nalazi u sjevernom dijelu naselja, iz koje vodi podmorski ispust promjera 300 mm, dužine 70 m i dubine 34,3 m. U naselju Mošćenice je izgrađen kanalizacijski sustav, gdje se otpadne vode kanalom Ø250 mm dovode od CS Sveti Ivan, a od CS Sveti Ivan tlačnim vodom Ø125 mm i gravitacijskim vodom Ø300 mm do SC Mošćenička Draga, odakle se preko taložnice ispuštaju u more preko podmorskog ispusta. Upravljanje sustavom i njegovo održavanje vrši tvrtka KOMUNALAC d.o.o. iz Opatije Za čitavo obalno područje Primorsko-goranske županije usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, što znači da se posebno odvode otpadne komunalne vode, a posebno oborinske vode. Osnovni ciljevi razvoja sustava odvodnje prema Idejnom rješenju "Sanitarna kanalizacija Liburnijske rivijere i zaleđa" (izrađivač: IGH d.d., Poslovni centar Rijeka - D. Sokol, dipl.ing.građ.) su: - realizacija dva kanalizacijska sustava na području Općine Mošćenička Draga (Mošćenička Draga i Brseč) - kompletiranje i nastavak izgradnje kanalizacijskih sustava za sva veća obalna naselja i naselja u njihovoj neposrednoj blizini (naselja Mošćenička Draga, Sveti Petar, Mošćenice, Brseč i Donji Kraj) u funkcionalnim etapama - izgradnja zatvorenih kanalizacijskih sustava s pročišćavanjem otpadnih voda u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko – turističke namjene i površinama ugostiteljsko – turističke namjene unutar naselja u zaštićenom obalnom pojasu. CPA d.o.o. strana 82

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

U odnosu na predložene idejno rješenje, Općina Mošćenička Draga iz razloga smanjenja troškova izgradnje predviđa da se odvodnja otpadnih voda organizira u tri sustava: - sustav Mošćenička Draga - sustav Brseč - sustav Donji Kraj. Naime, naselje Donji Kraj ima mali broj stanovnika i udaljeno je od naselja Mošćeničke Drage, te se stoga predlaže izgradnja posebnog kanalizacijskog sustava samo za ovo naselje.

Postojeći način zbrinjavanja otpadnih voda, gdje se one dovode na lokaciju taložnice te ispuštaju u more može se dozvoliti samo do trenutka kada količina otpadnih tvari ne prijeđe dopuštene granične vrijednosti, te kada recipijent (more) kvalitetom bude unutar poželjnih vrijednosti. Stoga je potrebno u bliskoj budućnosti pristupiti izradi projektne dokumentacije za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Dimenzioniranje kanala za odvodnju sanitarnih voda vrši se po normativu za odvodnju (specifična potrošnja) od 200 l/osobi/dan za stalno stanovništvo, 360 l/osobi/dan za komercijalni turizam (hoteli, moteli), 225 l/osobi/dan za privatni smještaj, vikendice i odmarališta, te 110 l/osobi/dan za kampove.

Odvodnja ooborinskih voda rješava se odvojeno od sanitarne odvodnje, na način da se oborinske vode najkraćim putem odvode do mora, a kod odvodnje sa zagađenih površina treba predvidjeti izgradnju separatora pijeska i masnoća. Gdje za to postoje uvjeti odvodnju krovnih voda i okućnica treba zbrinjavati unutar zelenih površina, a samo izuzetno (uže središte naselja) može se dozvoliti priključak na oborinsku kanalizaciju.

Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog djelovanja voda Infrastrukturni sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda nije uređen u dovoljnoj mjeri. Cilj uređenja toga sustava je osigurati neškodljiv protok površinskih bujičnih voda, zaštititi građevinska područja, turističke građevine, poljoprivredne površine i druge vrednije sadržaje od poplava slivnim vodama te držati vodnu eroziju u prihvatljivim granicama, uz osiguranje prirodnog dotoka nanosa na plaže.

C) ENERGETSKI SUSTAV

Elektroopskrba Na području Općine Mošćenička Draga planira se dogradnja postojeće 20 kV mreže u dijelu gdje je ona već izvedena, odnosno izgradnja nove za novoplanirane zone. Razvoj potrošnje energije treba usmjeriti na bolju opskrbu tekućim gorivima, smanjenje potrošnje krutih goriva, veće korištenje obnovljivih izvora energije i plina (nakon što bude osigurana opskrba).

Opskrba plinom Do osiguranja oprske područja zemnim plinom treba povećavati potrošnju UNP-a u svim sektorima potrošnje, uz postupnu zamjenu ložišta koja koriste tekuća i kruta goriva ložištima koja koriste UNP, čime se stvaraju preduvjeti za prihvat prirodnog plina, a ujedno i povećavaju mjere zaštite okoliša.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno- povijesnih cjelina

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

Pojam krajobraza podrazumijeva cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu, koja se sastoji od prirodnih predjela (šume) do gotovo potpuno antropogenih područja (okoliš naselja). Područje Općine Mošćenička Draga izdvaja se u Primorsko-goranskoj županiji sačuvanim prirodnim krajobrazom. Aktualne promjene krajobraza gotovo su isključivo antropogenog porijekla, a odnose se uglavnom na građevinske aktivnosti. Kulturni krajobraz općine Mošćenička Draga valja visoko valorizirati jer su izostankom jače urbanizacije i industrijalizacije, većim dijelom očuvali svoju povijesnu stratigrafiju i oblik.

CPA d.o.o. strana 83

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti

Prostornim planom Primorsko-goranske županije, te evidencijom i valorizacijom područja Općine Mošćenička Draga predloženi su slijedeći dijelovi prirode koje bi trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode:

A) DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU – NA KOPNU:

OBALA OD UVALE CESARA DO UVALE STUPOVA - prijedlog za proglašenje zaštićenog krajobraza

U primjedbama na Prijedlog Prostornog plana Primorsko-goranske županije Općinsko vijeće Općine Mošćenička Draga zahtijevalo je da se obala od uvale Cesara do uvale Stupova s grebenima u moru Pipirić ispred Burle u uvali Brsečka riva i Vela sten ispod naselja Kraj, što zapravo predstavlja cijelu dužinu pripadajuće obale Općine Mošćenička Draga, uvrsti u popis prirodnih vrijenosti predviđenih za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajobraza. Prema sadašnjim saznanjima ovaj dio oblae doista se odlikuje nesumnjivim pejzažnim, geomorfološkim, f1orističkim, zoološkim, vegetacijskim i drugim vrijednostima te ima sve elemente potrebe za uvođenje stanovitog oblika zaštite. Najprimjerenija kategorija zaštite svakako bi bio zaštićeni krajobraz. Podmorski dio obale također se odlikuje vrijednim specifičnostima (ZA VODNIK), međutim, potrebno je utvrditi sadašnje stanje na ovom području i u skladu s tim odlučiti o potrebi i tipu zaštite (na županijskoj ili lokalnoj - općinskoj razini), za što je Općina već pokrenula prve korake.

STJENOVITA OBALA OD PUNTE ŠIPA DO PUNTE ŽDEJEVCA (PROSTOR ISPOD BRSEČA) - prijedlog za proglašenje spomenika prirode

VRULJE U UVALI UBOKA I UVALI JELENŠĆICA - prijedlog za proglašenje spomenika prirode

ŠPILJE NA OBALI - špilja Golubera i špilja Pod Križ - prijedlog za proglašenje spomenika prirode

LOKVE - prijedlog za proglašenje spomenika prirode

U Prijedlogu Prostornog plana Primorsko-goranske županije predložene su zbog osobitih vrijednosti za očuvanje lokalne bioraznolikosti za zaštitu u kategoriji spomenika prirode sve veće lokve u priobalnom pojasu. Nekoliko vrlo vrijednih lokvi evidentirano je i na području općine Mošćenička Draga pa ih je kao takve potrebno ucrtati u prostorni plan i zaštititi. Lokve sadrže vrijedan i zanimljiv biljni svijet. Naime, za većinu predstavnika skupine vodozemaca i gmazova, kao i za vretenca, nužna značajka staništa, bez koje njihovo preživljavanje nije moguće, je prisustvo stalnih površinskih voda. Lokve su rezervati genetičke bioraznolikosti, a privlače i ptice selice, čime im se povećava vrijednost. U zaštićenom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza. Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

B) DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU – U MORU:

PODMORSKE ŠPILJE – ŠPILJA POD GOLUBERA (PLAVA ŠPILJA) - prijedlog za proglašenje spomenika prirode

2.2.4.3. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina

Neprekidno vrednovanje kulturne baštine potrebno je u kontekstu stalno prisutnih društvenih, kulturnih i gospodarskih promjena, kao i uspostavljanje vrijednosnih odnosa između kulturne i prirodne baštine. Cilj zaštite graditeljske baštine je uspostavljanje i provođenje takvog sustava zaštite koji bi s raznih gledišta (prostorno planiranje, graditeljstvo, turizam, porezi, carine, obrazovanje) utjecao na ispravni odnos društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini (integracija zaštite u strategiju društvenog razvitka i prostornog uređenja). Također je potrebno stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi njihovog korištenja za stambenu i turističko-rekreacijsku, znanstveno-istraživačku, kulturnu i odgojno- obrazovnu djelatnost, u cilju očuvanja njihovih izvornih povijesnih vrijednosti.

CPA d.o.o. strana 84

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Grafički prilog 11. - Snimak stare jezgre Brseča (iz publikacije “Liburnijske teme”, Opatija, 1994. godine)

Potrebno je poticanje izrade studija područja značajnih povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, arheoloških zona, te predjela izrazitih krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti, radi iznalaženja načina njihova optimalnog uključivanja u programe razvoja. S obzirom na velik broj spomenika graditeljske baštine, prvenstvenu brigu treba usmjeriti na registriranu i evidentiranu graditeljsku baštinu, razvrstanu i obrađenu u Polazištima. Jednaku pozornost i brigu treba posvetiti svim registriranim i neregistriranim, za sada poznatim i onima koji će se, eventualno, tek otkriti, nepokretnim spomenicima kulture, bez obzira na njihov tip (arheološki, etnološki, arhitektonski, urbanistički) ili mjesto nalaza (na kopnu ili pod morem). Prvenstvo u sanaciji i prezentaciji imali bi najugroženiji spomenici, odnosno oni koji će se moći najprije uklopiti u neki od budućih projekata kulturnog turizma, te se ujedno i sami financirati.

Prijedlog za zaštitu temeljem Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga Planom se kao kulturno dobro od lokalnog značaja - etnološka baština predlaže zaštita sela Trebišća na području PP Učka. Radi se o naselju planiskog tipa koje je napušteno, ali je dobro sačuvano i nalazi se u iznimno lijepom krajoliku. Selo se može obnoviti kao etno-selo, a potrebna je obnova građevina starog mlina i mosta.

CPA d.o.o. strana 85

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira: - stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i javni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi, prometnice, parkirališta i sl. - parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja, skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila - poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine. Polazne smjernice za određivanje kriterija za racionalno utvrđivanje veličine građevinskog područja naselja sadržane su u: - Zakonu o prostornom uređenju - Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske - Prostornom planu Primorsko - goranske županije.

Mošćenička Draga - panorama

Racionalno korištenje prostora ima za cilj postići učinkovitiju organizaciju prostora i štednju resursa, što se prije svega odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja. Temeljno načelo planiranja i usklađivanja prostornog razvitka utvrđeno Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske jest: - racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija i štednja resursa (zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih kapaciteta) - gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti (a po potrebi s proširenjem) i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez zauzimanja novih površina šuma, vrijednih poljodjelskih površina, a osobito prostora namijenjenog rekreaciji i turizmu

CPA d.o.o. strana 86

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

- u prostornim planovima moraju se odrediti područja vrijednih resursa na kojima je isključena prenamjena prostora - u planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa (osobito prosjecanje vrijednih poljodjelskih i šumskih površina). - cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor

Osim promoviranja načela racionalnog korištenja prostora, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske kao strateški cilj određuje utvrđivanje kriterija i mjera za racionalno planiranje prostornih obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima. U pogledu određivanja prostora za razvoj naselja, kao prioritetne navedene su slijedeće smjernice: - svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskih područja - za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom - novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadogradnjom), a pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom, sanacijom i sl.) očuvati graditeljski identitet povijesnih središta naselja a dati prioritet održavanju ili uređenju postojećeg stambenog fonda. - kada je nužno povećati, tj. proširiti građevinska područja naselja smještenih uobalnom području, uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim slučajevima i uz obalu čime se štiti javni interes i osigurava različitim subjektima višenamjensko i optimalno korištenje ovog najvrednijeg dijela nacionalnog teritorija. - novu stambenu gradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega u nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove naselja kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih objekata - aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, sanacija) postojećeg stabenog fonda davati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama (osobito u povijesnim urbanim cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost.

U Prostornom planu Primorsko-goranske županije (Poglavlje 4.6., točka 4.6.2.1.), navedeno je: - planirana velika građevinska područja će se maksimalno racionalizirati na način da se smanji njihova veličina, broj i struktura. Na taj će se način racionalizirati korištenje prostora, infrastrukture (ceste, vodovod, odvodnja, elektrovodovi itd.) i sadržaje javnog interesa. Na tom i takvom prostoru prvenstveni je cilj vrednovanje prirodnih obilježja (krajobraznih, bioloških, klimatskih itd.) i njihovo respektiranje u načinu korištenja prostora. U tom je pogledu posebno nužno sačuvati obalni pojas (mora i kopna) za javne potrebe (odmor, rekreacija, sport, zdravstvo itd.), a maksimalno smanjiti sudjelovanje stanovanja i rada (radne zone, stanovanje, turistički kompleksi itd.

Ciljevi na području zaštite zraka, tla i voda mogu se definirati sljedećim odrednicama:

- zaštita zraka - održavanje čistoće zraka unutar preporučene vrijednosti (PV) i granične vrijednosti (GV) - kontrola uređaja i objekata iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari, koji moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 48/95) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97) - prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari.

- zaštita tla - štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva - na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije

CPA d.o.o. strana 87

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika) - osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i pristupanje interventnim putevima zaštite od požara - smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe - poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane - održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća - očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara - u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu - kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

- zaštita voda - pridržavanje Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće - zabrana i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima - sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru (izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda).

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina

2.3.2.1. Postojeći i planirani broj stanovnika

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području Općine Mošćenička Draga živio je 1.641 stanovnik. Demografska projekcija za 2015.godinu predviđa pad broja stanovnika, te bi na području Općine Mošćenička Draga 2015. godine živjelo ukupno 1.550 stanovnika.

2.3.2.2. Dimenzioniranje građevinskih područja naselja

Minimalna planirana gustoća određena Prostornim planom županije za prostornu cjelinu P2 – Opatija, odnosno Općinu Mošćenička Draga iznosi 20 stanovnika/ha. Iz toga proizlazi da se najveća dopuštena površina građevinskog područja svih naselja na području Općine Mošćenička Draga (P) dobiva iz omjera projiciranog broja stanovnika (b) i određene minimalne gustoće stanovanja (c):

P = b / c = 1.550 / 20 = 77,5 ha

S obzirom da je za očekivati da će površina građevinskog područja dobivena primjenom osnovne formule koja se temelji na projekciji stanovništva i propisanoj gustoći biti manja od površine već izgrađenog dijela naselja, PPPGŽ u članku 62. stavak 5. predviđa uporabu drugog kriterija za određivanje građevinskog područja ( I + 20% ), gdje je površina izgrađenog dijela građevinskog područja uvećana za 20%. Poštujući taj kriterij, a temeljem analize i utvrđivanja stvarne zaposjednutosti prostora, kao i analize građevinskog područja iz dosadašnje prostorno - planske dokumentacije, Planom će biti utvrđene granice građevinskih područja naselja na području Općine Mošćenička Draga unutar kojih će biti osigurane dovoljne površine za planirani razvitak naselja i svih potrebnih funkcija. Dimenzioniranja građevinskih područja naseljavršeno je u skladu s člankom 3. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), odnosno sljedećim smjernicama: - poštivanje prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajobraza - osiguranje slobodnog pristupa obali i prolaza uz obalu te javni interese, osobito pomorsko dobro - ne planiranje novih građevinskih područja naselja i njihovog povezivanja - ograničenje gradnje u neizgrađenim dijelovima postojećih građevnih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja uz morsku obalu - planiranje građevina tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene datosti prostora u kojem su smještene.

CPA d.o.o. strana 88

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

2.3.2.3. Smjernice za formiranje građevinskih područja izvan naselja

Mogućnost formiranja građevinskih područja izvan naselja za ugostiteljsko - turističku namjenu predviđena je prema PPPGŽ (SN 14/00, 12/05 i 50/06, gdje je člankom 63.a. određeno da se na području Općine Mošćenička Draga izvan naselja unutar zaštićenog obalnog područja mogu formirati izdvojena građevinska područja: - Mošćenička Draga T1 i/ili T2 i/ili T32, 1.200 kreveta, površine cca 10 ha, pretežito izgrađena - Mošćenice T1 i/ili T2, 400 kreveta, površine cca 4 ha, neizgrađeno - Brseč: T1 i/ili T2, 400 kreveta, površine cca 4 ha, neizgrađeno.

Kod planiranja ovih građevinskih područja izvan naselja vodilo se računa o sljedećim kriterijima: - nove ugostiteljsko-turističke zone planirane su na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti - smještajne, kao i građevine pratećih sadržaja trebaju veličinom i visinom biti uklopljene u prirodni okoliš - u oblikovanju građevina treba poštivati autohtoni arhitektonski izraz, urbanitet i elemente tradicijske arhitekture - smještajne građevine trebaju biti planirane izvan zaštićenog obalnog pojasa mora, kao i izvan postojećih javnih površina uz obalu

Na traženje Općinskog vijeća Mošćeničke Drage planom nije predviđeno formiranje građevinskog područja ugostiteljsko - turističke namjene (T2) Mošćenice i Brseč, dok se ugostiteteljsko - turistička zona Mošćenička Draga (izgrađena) nalazi unutar građevinskog područja naselja Mošćeničke Drage.

2.3.2.4. Izgrađenost građevinskog područja

Izgrađenost građevinskog područja temeljni je podatak za dimenzioniranje planiranog građevinskog područja naselja. Površine planirane za razvoj naselja određene prijašnjom prostorno - planskom dokumentacijom (Prostorni plan bivše općine Opatija) bile su značajno veće od izgrađenih dijelova naselja. Posljedica je to optimističkih projekcija vezanih u pogledu demografskog razvitka i, općenito, trenda rasta pojedinog naselja. Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevne čestice, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te provedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene plaže i sl.). Ukupna površina izgrađenog dijela građevinskog područja svih naselja na području Općine Mošćenička Draga iznosi 135,30 ha, a detaljni izračun po pojedinom naselju prikazan je u tablici broj 39. (u nastavku, u točki 3.2.1.).

2.3.2.5. Vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina

Krajobraz na području Općine Mošćenička Draga je izostankom jače urbanizacije i industrijalizacije, većim dijelom očuvao svoju povijesnu stratigrafiju i oblik. Neobnovljivi prirodni resursi - more, poljoprivredne, pašnjačke i šumske površine moraju se strogo štititi i čuvati, a taj imperativ potrebno je uskladiti s potrebnim razvojem naselja. Stoga se pri planiranju građevinskih područja naselja mora poštivati zatečena slika prostora, a okolina naselja treba se sačuvati u autentičnom obliku, samo iznimno dopuštajući novu izgradnju na obodu zatečene. Prvenstveni cilj jest obnova postojećeg građevinskog fonda, odnosno popunjavanje neizgrađenih dijelova unutar pojedinog naselja.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Smjernice za uređenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na očuvanju identiteta i granica naselja, a interpolacije unutar već izgrađenog dijela naselja potrebno je uvjetovati poštivanjem tradicionalnih građevinskih elemenata. Pri određivanju građevinskog područja naselja nastojalo se zadržati upravo identitet svakog naselja, formirajući koncentrirana i zaokružena građevinska područja, što za posljedicu ima racionalnije korištenje prostora, manje skupu izgradnju prometne i komunalne infrastrukture i očuvanje vrijednog krajobraza samih naselja (pretežito poljoprivrednih površina). Na vodovodnu mrežu su priključena gotovo sva kućanstva.

CPA d.o.o. strana 89

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Samo naselje Mošćenička Draga ima riješen sustav odvodnje, gdje se fekalne i oborinske vode odvode u more. Za ostala naselja (veća naselja uz obalu i djelomično u unutrašnjosti) treba izgraditi cjelovite sustave odvodnje prema sljedećim smjernicama: - na području općine planira se izgradnja tri odvojena kanalizacijska sustava (Mošćenička Draga, Brseč i Donji Kraj) za naselja Mošćenička Draga, Sveti Petar, Mošćenice, Brseč i Donji Kraj - sustav odvodnje treba biti projektiran i izveden kao nepropusni, te u skladu sa suvremenim ekološkim standardima, naročito imajući u vidu zaštitu mora - obvezna je izgradnja zatvorenih kanalizacijskih sustava s pročišćavanjem otpadnih voda u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko – turističke namjene i površinama ugostiteljsko – turističke namjene unutar naselja u zaštićenom obalnom pojasu

Na području općine nema proizvodnih energetskih pogona, a elektrodistribucijska mreža redovito opskrbljuje strujom domaćinstva, gospodarske pogone i javne zgrade. Mreža je obnovljena i proširena, te u potpunosti zadovoljava trenutne potrebe.

Transformacija naselja na području Općine Mošćenička Draga treba se osnivati prvenstveno na programima infrastrukturne rekonstrukcije i revizalizacije, a obnovu građevinskog fonda u ruralnim naseljima u unutrašnjosti potrebno je povezati s razvojem selektivnih vidova turizma. Očuvanje i obnova postojećeg stambenog fonda, posebno u vrijednim povijesnim jezgrama, treba se prilagoditi zahtjevima zaštite graditeljske baštine i očuvanja prirodnih i ambijentalnih vrijednosti naselja. Za te cjeline od posebne je važnosti utvrditi prihvatljivu strukturu stambenih i drugih funkcija. Jedna od mogućnosti, koju treba poticati, jest obnova i adaptacija postojećih građevina uz stalni konzervatorski nadzor, dok se izgradnja novih građevina omogućava uz iste uvjete kao i za izgradnju novih građevina namijenjenih stalnom stanovanju.

Među mogućim mjerama i smjernicama unapređenja uređenja naselja i komunalne infrastrukture navodimo: - poboljšati uvjete stanovanja unutar postojećih naselja opremanjem potrebnom komunalnom infrastrukturom - rekonstrukcije i adaptacije postojećih građevina provoditi u skladu s oblikovnim karakteristikama naselja, koja će se detaljno utvrditi konzervatorskom podlogom - transformacija Mošćeničke Drage (naselja s urbanim obilježjima) treba se osnivati na urbanoj obnovi, revitalizaciji i infrastrukturnoj rekonstrukciji (prvenstveno rješenju odvodnje), a cilj tih postupaka je daljnje jačanje uloge lokalnog središta i izrazite turističke destinacije - potrebno je poticati daljnje jačanje ugostiteljsko - turističkih, javnih i gospodarskih funkcija (namjena), kako bi se omogućilo širenje ponude izvan samog naselja Mošćenička Draga - naselja koja bilježe stalan pad broja stanovnika potrebno je revitalizirati, donošenjem poticajnih mjera za razvoj turizma, poticanjem akcije obnove i zaštite kulturne baštine, osiguranjem uvjeta za kvalitetnu stambenu izgradnju, uz puno uvažavanje tradicijskog gospodarstva, te nužno opremanje svom potrebnom infrastrukturom.

Područje Mošćeničke Drage primjer je najljepših i najizrazitijih bujičnih udolina na istočnim padinama Učke, s ostacima poljoprivrednog i ruralnog krajobraza u odumiranju. Torentske udoline strmih, duboko usječenih i dijelom stjenovitih strana iznad kojih dominira Učka, odlikuju se izrazitom pejzažnom slikovitošću. Posebno su atraktivne dijelom još obrađene terasice na flišnom području kod Lovranske Drage, te vodne pojave u gornjem dijelu bujice iznad Mošćeničke Drage, danas divlji te pomalo napušteni i zaboravljeni kraj. Brojne speleološke pojave na stranama udolina pružaju dragocjene podatke o prijašnjoj naseljenosti tijekom prošlosti. Područje Brseštine s okolicom - kao krajobraz s još donekle očuvanim ruralnim vrijednostima poljoprivrednog krajobraza i nenarušenim prirodnim okruženjem. Ovakav je tip krajobraza potrebno i nadalje njegovati (npr. raznim oblicima seoskog turizma) te strogo čuvati poljoprivredno tlo od nenamjenskog korištenja. Osjetljiva su područja strmih prisojnih padina Sisola često zahvaćana požarima i izložena eroziji. Ovdje su potrebni intenzivni napori na saniranju posljedica požara i na pošumljivanju ogoljelih padina.

CPA d.o.o. strana 90