Prijedlog Odluke O Izmjenama I Dopunama Odluke O Javnom Prijevozu Putnika Na Području Gradova Rijeke, Opatije

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Prijedlog Odluke O Izmjenama I Dopunama Odluke O Javnom Prijevozu Putnika Na Području Gradova Rijeke, Opatije R E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD RIJEKA Odjel gradske uprave za komunalni sustav Direkcija plana, razvoja i gradnje KLASA: 363-02/12-04/22 URBROJ: 2170/01-02-10-12-1 Rijeka, 7.05.2012. MATERIJAL ZA GRADONAýELNIKA za donošenje Predmet: Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnom prijevozu putnika na podruþju gradova Rijeke, Opatije, Bakra, Kastva i Kraljevice te opüina ýavle, Jelenje, Klana, Viškovo, Kostrena, Lovran i Matulji Materijal izradili: Gordana Ružiü Švob, KD Autotrolej d.o.o. Maja Malnar, Grad Rijeka Direktor: Mr.sc. Željko Smojver Proþelnik: Irena Miliþeviü #potpis# Titov trg 3, 51000 Rijeka, Hrvatska www. rijeka.hr Tel. ++38551209374, Fax. 373522 E-mail: [email protected] OBRAZLOŽENJE Zakon o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - proþišüeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11 i 90/11), (u daljnjem tekstu: Zakon) u odredbi þlanka 4. propisuje naþin obavljanja komunalnih djelatnosti. Tako je citiranom odredbom Zakona, u stavku 1., meÿu ostalim naþinima, propisano da komunalne djelatnosti u skladu sa tim Zakonom može obavljati trgovaþko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, kao i da se mogu obavljati od strane pravne i fiziþke osobe na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova. U stavku 2. tog þlanka Zakona propisano je da obavljanje komunalnih djelatnosti mogu zajedniþki organizirati više jedinica lokalne samouprave, na jedan od naþina propisanih stavkom 1. tog þlanka Zakona. Odlukom o javnom prijevozu putnika na podruþju gradova Rijeke, Opatije, Bakra, Kastva i Kraljevice te opüina ýavle, Jelenje, Klana, Viškovo, Kostrena, Lovran i Matulji („Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 1/98, 9/01, 32/04, 6/08, 29/09 i 21/10), (u daljnjem tekstu: Odluka) ureÿen je javni prijevoz putnika na podruþju gradova i opüina na koje se ta Odluka primjenjuje te su ureÿena prava i obveze KD Autotrolej d.o.o. Rijeka (u daljnjem tekstu: Komunalno društvo), kao prijevoznika u smislu Odluke. Odlukom je, takoÿer, utvrÿeno da gradovi Bakar, Kastav, Kraljevica te opüine ýavle, Jelenje, Klana, Viškovo i Kostrena, kao suvlasnici Komunalnog društva, Odluku donose na svojim predstavniþkim tijelima, dok grad Opatija te opüine Lovran i Matulji sa Komunalnim društvom sklapaju ugovor, kojim se javni prijevoz putnika na njihovom podruþju ureÿuje u suglasju sa odredbama Odluke. Opüina Mošüeniþka Draga obratila se Komunalnom društvu pisanim prijedlogom za obavljanje javnog prijevoza putnika na podruþju njihove opüine. U prijedlogu opüine Mošüeniþka Draga se, meÿu ostalim, navodi da bi se na takav naþin omoguüila cjelovitost sustava javnog prijevoza putnika na podruþju cijele opüine Mošüeniþka Draga koji bi pružao jedan prijevoznik te osigurala moguünost korištenja svih pogodnosti prijevozniþkih usluga koje Komunalno društvo kao prijevoznik nudi, a što je svakako u interesu krajnjeg korisnika javnog prijevoza - putnika. Opüina Mošüeniþka Draga je predložila da Komunalno društvo zapoþne s obavljanjem javnog prijevoza na podruþju te opüine s danom 01. srpnjem 2012. godine do kojeg datuma bi se dovršile sve za to potrebne aktivnosti, a Komunalno društvo je izloženi prijedlog, kao i datum poþetka obavljanja javnog prijevoza prihvatilo. Poradi navedenog, pristupilo se izradi Prijedloga izmjena i dopuna Odluke. Za Grad Rijeku Odluka se primjenjuje danom njenog stupanja na snagu, a kao dan stupanja na snagu se, sukladno izloženom prijedlogu opüine Mošüeniþka Draga, predlaže utvrditi dan 1. srpanj 2012. godine, dok üe opüina Mošüeniþka Draga meÿusobna prava i obveze sa Komunalnim društvom na odgovarajuüi naþin urediti ugovorom s istovjetnim datumom poþetka primjene, a sve u suglasju sa odredbama ove Odluke. Izmjenama þlanaka 8. i 11. Odluke pristupilo se radi njihova usklaÿenja sa relevantnim propisima koji su u meÿuvremenu od dana donošenja Odluke stupili na snagu. Slijedom navedenog, predlaže se da Gradonaþelnik prihvati predloženo te da donese slijedeüi ZAKLJUýAK 1. Utvrÿuje se Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnom prijevozu putnika na podruþju gradova Rijeke, Opatije, Bakra, Kastva i Kraljevice te opüina ýavle, Jelenje, Klana, Viškovo, Kostrena, Lovran i Matulji, u predloženom tekstu. 2. Prijedlog odluke iz toþke 1. ovoga Zakljuþka prosljeÿuje se Gradskom vijeüu Grada Rijeke na razmatranje i usvajanje. Na temelju þlanka 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03-proþišüeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09 153/09, 49/11, 84/11 i 90/11) i þlanka 46. Statuta Grada Rijeke („Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 24/09 i 11/10), Gradsko vijeüe Grada Rijeke, na sjednici održanoj dana donijelo je ODLUKU o izmjenama i dopunama Odluke o javnom prijevozu putnika na podruþju gradova Rijeke, Opatije, Bakra, Kastva i Kraljevice te opüina ýavle, Jelenje, Klana, Viškovo, Kostrena, Lovran i Matulji ýlanak 1. U Odluci o javnom prijevozu putnika na podruþju gradova Rijeke, Opatije, Bakra, Kastva i Kraljevice te opüina ýavle, Jelenje, Klana, Viškovo, Kostrena, Lovran i Matulji („Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 1/98, 9/01, 32/04, 6/08, 29/09 i 21/10) u nazivu i u þlanku 1. stavku 1. Odluke iza rijeþi: „Kostrena,“ dodaju se rijeþi:„ Mošüeniþka Draga,“. ýlanak 2. U þlanku 4. stavku 1. toþki a) podstavku 4. rijeþi: „Medveja (Vrh),“ zamjenjuju se rijeþju: "Zagore,". U toþki b) podstavku 1. iza rijeþi: “Pavlovac,“ dodaje se rijeþ: „Preluk,“. U podstavku 2. iza rijeþi: “Bregi,“ dodaje se rijeþ: „Medveja,". U podstavku 3. rijeþi: „Zvoneüe (okretište), Veprinac i“ brišu se, a iza rijeþi: „Lovranska Draga“ umjesto toþke stavlja se zarez i dodaju rijeþi: „Zagore i Uþka.“. Dosadašnji podstavak 4. briše se. ýlanak 3. ýlanak 8. mijenja se i glasi: "Autobusno stajalište (u daljnjem tekstu: stajalište) je prostor namijenjen za zaustavljanje autobusa radi sigurnog ulaska i izlaska putnika. Lokaciju stajališta uvjetuju prometne potrebe koje ovise o tijekovima pješaþkog prometa i lokalnim prilikama na terenu te tehniþkim elementima ceste i sigurnosti prometa na njoj. Uvjeti za utvrÿivanje lokacije stajališta te za projektiranje i ureÿenje stajališta na javnim cestama utvrÿeni su podzakonskim aktom kojim se ureÿuju autobusna stajališta. Otvaranje novih, premještanje ili ukidanje postojeüih stajališta na javnim cestama, po podnesenom zahtjevu pravne ili fiziþke osobe (u daljnjem tekstu: predlagatelj), odobrava tijelo koje je sukladno zakonu nadležno za upravljanje cestom (u daljnjem tekstu: tijelo koje upravlja cestom), uz prethodno pribavljenu suglasnost nadležne policijske uprave te po prethodno pribavljenom mišljenju prijevoznika i drugih zainteresiranih subjekata. Uz zahtjev za otvaranje novih, premještanje ili ukidanje postojeüih stajališta, predlagatelj je dužan priložiti skicu prometnog rješenja i obrazloženje prijedloga. Ako inicijativu za otvaranje novih, premještanje ili ukidanje postojeüih stajališta na javnim cestama pokrene tijelo koje upravlja javnom cestom, prijevoznik je dužan inicijativu razmotriti i o zauzetom stavu u pisanom obliku izvijestiti podnositelja inicijative. Odredba ovog þlanka odgovarajuüe se primjenjuje i na stajališta na nerazvrstanim cestama." ýlanak 4. U þlanku 11. stavak 1. i 2. mijenjaju se i glase: "Prije poþetka izvoÿenja radova na cesti po kojoj se odvija javni prijevoz, investitor odnosno izvoÿaþ radova dužan je ishodovati pisanu dozvolu od tijela koje upravlja cestom. O izdavanju dozvole iz stavka 1. ovoga þlanka, tijelo koje upravlja cestom dužno je u pisanom obliku pravovremeno izvijestiti prijevoznika." ýlanak 5. U þlanku 47. stavku 2. iza rijeþi: "opüine" dodaju se rijeþi: „Mošüeniþka Draga,“. ýlanak 6. Ova Odluka primjenjuje se za podruþje Grada Rijeke danom stupanja na snagu. Za podruþja jedinica lokalne samouprave iz þlanka 47. stavka 1. Odluke, ova Odluka üe se primjenjivati kada bude donesena na njihovim predstavniþkim tijelima. ýlanak 7. Ova Odluka objavit üe se u „Službenim novinama Primorsko-goranske županije", a stupa na snagu 1. srpnja 2012. godine. .
Recommended publications
  • Construction of the New Zagreb Deep Sea Container Terminal
    www.portauthority.hr Overview BASINS • PRA was founded in 1996 to managing, planning and strategic development port of Rijeka • Port operations contracted to various concession holders • The port of Rijeka is a multi-purpose port facility RIJEKA SUŠAK BAKAR capable of handling various type of cargo at 5 basins PORT PORT AREA • Total of 53 concessionaires and 81 (concluded) concession agreements • International concessionaires in the basic port activities • Port area management and development OMIŠALJ RAŠA • Control of arrival and departure of vessels (VTS Maneuvering Sector Rijeka) www.portauthority.hr Overview . General cargo terminal . Project and heavy cargo terminal Basin Rijeka Luka Rijeka d.d. Frigo terminal . Cereal Terminal - Silo Basin Sušak . Container Terminal Adriatic Gate Container Terminal (ICTSI Group) Škrljevo Inland Terminal - Owned by the Luka Rijeka d.d. Basin Omišalj . Oil terminal JANAF . Bulk cargo terminal Basin Bakar Luka Rijeka d.d. Ro-Ro terminal . Livestock terminal Luka Rijeka d.d. Basin Raša www.portauthority.hr. Timber terminal EXPORTDRVO ltd. Hinterland warehouse Štalije ŠERIF EXPORT – IMPORT j.s.c. Strategic position Mediterranean Corridor Baltic-Adriatic Corridor Strategic position and advantages Warsaw • Croatia’s largest international deep sea cargo port located in Berlin the Northern Adriatic Prague • The TEN-T core port located on the Mediterranean corridor Bratislava Munich Vienna • Gateway port to the Republic of Croatia and important transit Budapest Bern Bucharest port to CEE Countries (Hungary,
    [Show full text]
  • The Klana Earthquakes of 1870 by Marijan Herak, Mladen Živci´ˇ C, Ivica Sovi´C, Ina Ceci´C, Iva Dasovi´C, Josip Stipcevi´ˇ C, and Davorka Herak INTRODUCTION
    ○E Historical Seismicity of the Rijeka Region (Northwest External Dinarides, Croatia)—Part II: The Klana Earthquakes of 1870 by Marijan Herak, Mladen Živci´ˇ c, Ivica Sovi´c, Ina Ceci´c, Iva Dasovi´c, Josip Stipcevi´ˇ c, and Davorka Herak INTRODUCTION The wider epicentral region of Rijeka extends between Ilirska ABSTRACT Bistrica in Slovenia and Bakar in Croatia (Fig. 1). We have presented our work on three important historical events near The Klana earthquake sequence with the mainshock on 1 Bakar in the first part of the Rijeka area study (Herak et al., March 1870 (I max VIII Medvedev–Sponheuer–Karnik 2017), and here we shall investigate an important earthquake [MSK]) is one of the most important events that occurred of 1 March 1870, which devastated Klana, a small township ly- in the Rijeka (Croatia) epicentral region. It is remarkable ing some 15 km north-northwest of Rijeka (Fig. 1). At that time, notjustbecauseofitsimpacttothelocalcommunityand Klana was administratively in the district of Volosko of the Istria its significance for the seismic hazard in the Rijeka area County with the seat in Poreˇc, nowadays in Croatia. In 1870, but also because it provided some of important observations it was under the rule of the Austro-Hungarian Monarchy. on earthquake phenomena during the infancy of seismology. The Klana earthquake attracted much attention with the In particular, Stur (1871) seems to have been the first to contemporary general public and professionals alike. Newspapers attempt to explain the observed variation in damage by in- extensively reported on the events, commissions to investigate teraction of different local geological units during shaking; the damage were sent out to the epicentral area, and several de- Hoernes (1878) heavily relied on Stur’s data from the Klana tailed reports were written.
    [Show full text]
  • The Possibilities for Repositioning of the Opatija Riviera's Tourism Offer
    Cerovic, Ljerka, Danijel Drpic, and Vedran Milojica. 2014. The possibilities for repositioning of the Opatija Riviera’s tourism offer. UTMS Journal of Economics 5 (1): 121–130. Preliminary communication (accepted November 19, 2013) THE POSSIBILITIES FOR REPOSITIONING OF THE OPATIJA RIVIERA'S TOURISM OFFER Ljerka Cerovic1 Danijel Drpic Vedran Milojica Abstract: The competition on the tourist market is getting more harsh, which imposes the need for continuous co- operation of academic and economic community with the objective to get to know the latest wishes and aspirations of increasingly demanding tourists, and improvement of the tourism offer in accordance with their preferences. Maximum efforts must be invested in achieving recognisability and competitive advantages on the international tourist market. The purpose of the paper was to point out the importance of Opatija Riviera as a tourist destination in function of contributing the development of a Croatian tourist product. The goal of the paper was to give the presentation of the importance of researching the satisfaction with the offer of a tourist destination. It is necessary to reposition the current position of the Opatija Riviera on the tourist market and to, through adequate promotion of the tourist destination, increase the tourist turnover. Keywords: tourism offer of the Opatija Riviera, preferences of tourist service consumers, competitiveness, recognisability, repositioning. Jel Classification: L83 INTRODUCTION The Republic of Croatia possesses a rich resource base which is a foundation for tourism offer development. It must attempt to create new tourist products based on designing of new, innovative events and attractions on the tourist market in order to attract new tourists and achieve an increase in tourist consumption and competitiveness.
    [Show full text]
  • Službene Novine Općine Mošćenička Draga
    Odluka je preuzeta s poveznice: http://www.moscenicka-draga.hr/Baza/MDraga/Users/TAHIR/ SLU%C5%BDBENE%20NOVINE%20OP%C4%86INE%20MO%C5%A0%C4%86ENI%C4%8CKA%20DRAGA%20-%2011-2017.pdf, 03.01.2018. ISSN 1848-7637 SLUŽBENE NOVINE OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA Mošćenička Draga, Broj: 11/2017 Godina: 2017. 22. prosinca 2017. IZDAVAČ: OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA UREDNIŠTVO: TRG SLOBODE 7-51417 MOŠĆENIČKA DRAGA, TEL: 051/737-621 ODGOVORNI UREDNIK: RIKARDO STARAJ IZLAZI: PO POTREBI WEB: www.moscenicka-draga.hr Službene novine Općine Mošćenička Draga Broj 11/2017 SADRŽAJ: OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA II. Općinsko vijeće 55. Odluka o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora…………………………….…......…..……3 56. Odluka o provođenju postupka stavljanja izvan snage Detaljnog plana uređenja „Presika-Brseč“, Detaljnog plana uređenja „Presika 1- Brseč“ i Detaljnog plana „Žuntarovo – Brseč“…………………………………………………………………………..16 57. Izvješće o stanju u prostoru Općine Mošćenička Draga za razdoblje od 2013. do 2016. godine…………………………………………………….…..21 58. III. Izmjene i dopune Proračuna Općine Mošćenička Draga za 2017. godinu………………….82 59. III. Izmjene Programa javnih potreba u kulturi u Općini Mošćenička Draga za 2017. godinu..140 60. III. Izmjene Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Mošćenička Draga za 2017. godinu……………………………………..141 61. III. Izmjene Plana gradnje komunalnih vodnih građevina za 2017. godinu…………………..143 62. Proračun Općine Mošćenička Draga za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu.....144 63. Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Mošćenička Draga za 2018. godinu…………...….188 64. Program javnih potreba u predškolskom i školskom odgoju i obrazovanju u Općini Mošćenička Draga za 2018. godinu………………………………………………...193 65. Program javnih potreba u kulturi u Općini Mošćenička Draga za 2018.
    [Show full text]
  • An Story About the Maritime Heritage of the Northern Adriatic
    An inspiring story about the maritime heritage of the northern Adriatic PEN SHELL / Pinna nobilis The largest and most famous mollusc that is endemic to the Mediterranean resides on sandy seabeds, where it cohabitates with MOŠĆENIČKA DRAGA seagrass. Sometimes it produces pearls and it “Tiny is especially valued for its sea silk, which was used to make royal garments. It was also the fabric that made up the golden fleece, from IZOLA RIJEKA which the story of Jason and the ancient boat ” Greek heroes known as the Argonauts was Moving ahead through life at full sail weaved. PIRAN ife by and on the sea, the art of survival and creating experiences and good practices that are passed on from one Lgeneration to another and that are woven into the very identity of maritime communities; that which comprises the essence of maritime ROVINJ KRK heritage, that which we are proud of, that we wish to show, share and enjoy with others - coalescing in the area ranging from the Slovenian Littoral, across Istria and to Kvarner - that is what “Tiny Boat” is all about. To renovate traditional vessels - wooden boats and smacks - to encourage the preservation MALI LOŠINJ of knowledge about traditional wooden boat building, to collect tangible and intangible / NEREZINE heritage materials and make them available in the modern virtual world, while ensuring that they are preserved in their original historic forms in museum collections and exhibits at visitor’s centres; to enjoy one’s own heritage and enrich the tourism offering, to organise sailing, boat races, events and sea festivals, where we can socialise with our guests; to enjoy what we have inherited from our grandfathers and what we will pass on to our grandchildren.
    [Show full text]
  • LOVRANSKI LIST Br. 40 LOVRANSKI LIST Br
    Broj 40 Uz prvih 40 brojeva Lovranskog lista 2 ISSN 1845 - 9609 Večeras je naša fešta 10 Adriana Žele: Dobitnica visokog Papinskog priznanja 24 lipanj 2016. lipanj 2016. David Čustić: Želim na Svjetsko prvenstvo u Kanadu 30 Godina: XI Godina: Ul. m. Tita 41, 51415 Lovran Tita 41, m. Ul. Izdavač: Općina Lovran Izdavač: Glasilo Općine Lovran LOVRANSKI LIST LOVRANSKI UZ PRVIH 40 BROJEVA LOVRANSKOG LISTA ČITATELJI, HVALA Kada se samo prelista svih 40 brojeva vidi se raznovrsnost i bogatstvo jednog grada i njegovih stanovnika, vidi se djelatnost i pros- peritet općine i zavičaja. Zapisana je i poneka crtica iz prošlosti, a što se tiče sadašnjosti i U »maloj enciklopediji ona će jednog dana biti samo prošlost. Kada neka nova generacija za kojih stotinjak godi- na bude istraživala našu sadašnjost, list će im pomoći da lakše proniknu u naš način rada i življenja na početku 21. stoljeća. 1.637 članaka« Da bismo bili sigurni kako radimo na za- crtanom projektu, a opet u skladu sa željama izdavača, brine se Uređivački savjet. Pored spomenutih urednice i predsjednice Savjeta koje su to od prvog broja, u Uređivačkom Piše: Cvjetana Miletić rvi broj Lovranskog lista tiskan je u Pansion Draga di Lovrana; Mogućnosti razvitka savjetu su nas od početka podupirali člano- svibnju 2005. godine. agroturizma na Lovranštini; Vela fritaja od tisu- vi Boris Štanger i Martina Blečić, dok su od P Kao razlozi pokretanja novog ću jaj; Magistarski rad Mirjane Peršić pretvoren prvog broja u uredništvu: Edvard Primožić općinskog glasila navodili su se: bo- u knjigu; Park prirode Učka – Nezaboravan (idejni začetnik lista), Marija Janjetić Aničić, lje informiranje građana o aktivnostima lokal- dodir mora i planine; Lovranština – jedinstve- Ranka Janjetić i Kristina Staničić.
    [Show full text]
  • Procjena Rizika Od Velikih Nesreća Grad Novi Vinodolski
    Procjena rizika od velikih nesreća Grad Novi Vinodolski Ožujak, 2018. Procjena rizika od velikih nesreća Grad Novi Vinodolski Naručitelj: Grad Novi Vinodolski PREDMET: Procjena rizika od velikih nesreća Oznaka RN/2017/0137 dokumenta: Izrađivač: DLS d.o.o. Rijeka (Spinčićeva 2, 51 000 Rijeka) Voditelj izrade: Anita Kulušić mag.geol. Suradnici: Josipa Zarić struč. spec. ing. sec Matija Hrastovski mag.ing.geol. Mišo Kucelj mag.ing.geol. Matea Vrljičak mag.ing.aedif. Nikolina Bakšić dipl.ing.geol. Zrinka Valetić dipl.ing.biol. mag.ing.geol. Mišo Kucelj Karlo Fanuko ing.el. Hana Radovanović ing.el. Datum izrade: Ožujak, 2018. M.P. Odgovorna osoba Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Grada Novog Vinodolskog te je zabranjeno kopiranje, umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe Grada Novog Vinodolskog. Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka. 2 od 191 d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2. Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected] Procjena rizika od velikih nesreća Grad Novi Vinodolski S A D R Ž A J 1 UVOD .............................................................................................................................. 8 TEMELJ ZA IZRADU PROCJENE RIZIKA .............................................................................. 8 2 OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA
    [Show full text]
  • Službene Novine Općine Mošćenička Draga
    ISSN 1848-7637 SLUŽBENE NOVINE OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA Mošćenička Draga, Broj: 11/2017 Godina: 2017. 22. prosinca 2017. IZDAVAČ: OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA UREDNIŠTVO: TRG SLOBODE 7-51417 MOŠĆENIČKA DRAGA, TEL: 051/737-621 ODGOVORNI UREDNIK: RIKARDO STARAJ IZLAZI: PO POTREBI WEB: www.moscenicka-draga.hr Službene novine Općine Mošćenička Draga Broj 11/2017 SADRŽAJ: OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA II. Općinsko vijeće 55. Odluka o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora…………………………….…......…..……3 56. Odluka o provođenju postupka stavljanja izvan snage Detaljnog plana uređenja „Presika-Brseč“, Detaljnog plana uređenja „Presika 1- Brseč“ i Detaljnog plana „Žuntarovo – Brseč“…………………………………………………………………………..16 57. Izvješće o stanju u prostoru Općine Mošćenička Draga za razdoblje od 2013. do 2016. godine…………………………………………………….…..21 58. III. Izmjene i dopune Proračuna Općine Mošćenička Draga za 2017. godinu………………….82 59. III. Izmjene Programa javnih potreba u kulturi u Općini Mošćenička Draga za 2017. godinu..140 60. III. Izmjene Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Mošćenička Draga za 2017. godinu……………………………………..141 61. III. Izmjene Plana gradnje komunalnih vodnih građevina za 2017. godinu…………………..143 62. Proračun Općine Mošćenička Draga za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu.....144 63. Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Mošćenička Draga za 2018. godinu…………...….188 64. Program javnih potreba u predškolskom i školskom odgoju i obrazovanju u Općini Mošćenička Draga za 2018. godinu………………………………………………...193 65. Program javnih potreba u kulturi u Općini Mošćenička Draga za 2018. godinu……………..194 66. Program javnih potreba u sportu u Općini Mošćenička Draga za 2018. godinu……….…….195 67. Program javnih potreba socijalne skrbi u Općini Mošćenička Draga za 2018. godinu……….196 68.
    [Show full text]
  • Brošura: Turnir Bruno Ban 2018
    O TURNIRU BRUNO BAN 23. MEMORIJALNI NOGOMETNI TURNIR ragi igrači i prijatelji sporta, prijateljstva, a oni najbolji dobiti će D zadovoljstvo nam je ugostiti vas medalje i pehare. na 23. memorijalnom nogometnom Ovim putem zahvaljujemo se Općini turniru Bruno Ban. Jelenje generalnom pokrovitelju Pogibija mladog igrača NK Rječine turnira i našem stalnom partneru 1995. godine uoči odlaska na u svakodnevnom funkcioniranju međunarodni nogometni turnir u najdražeg nam kluba. Italiju, potakla je tadašnje trenere i Također, posebnu zahvalu rukovodstvo kluba da osmisle jedan upućujemo i navijačima, prijateljima nogometni turnir koji će postati te roditeljima naših omladinaca, kao memorijalni, a kojim će se sačuvati i sponzorima: TTO Thermotechnik, sjećanje na mladog i darovitog Dirnis, Vargon, Građa, Terra, Hrvatski igrača Bruna Bana. Tradiciju u nogometni savez, Caffe bar Corner, organiziranju turnira čuvamo do Caffe bar Klub, Bistro Rječina, Caffe današnjih dana te se nadamo kako bar Alegro, Caffe Bar Max, Caffe bar ćemo se i dalje u budućnosti družiti Caffeteria, Trgovine Krk, Adria Sport, na igralištu u Dražicama. Taxi Čorkez, Jamnica, Tia partner, Ove godine dolaze nam renomirane Studio Wolf, Costella i drugi. ekipe i gosti s područja Primorsko- Želimo vam ugodan provod u goranske županije, koji će na Dražicama i neka pobjedi najbolji. području općine Jelenje provesti tri dana. Mauro Barčić predsjednik NK Rječina Za sve sudionike osigurali smo sa suradnicima zahvalnice u znak sjećanja i 2 3 DOSADAŠNJI OVOGODIŠNJI OSVAJAČI SUDIONICI 1996. - 2017. GOD. 23. MEMORIJALNI NOGOMETNI TURNIR BRUNO BAN 1996. god – 1. turnir – NK BORAC 2007. god – 12. turnir – NK RIJEKA NK RJEČINA - DRAŽICE 1997. god – 2. turnir – NK GROBNIČAN 2008.
    [Show full text]
  • The Role of Beaches in the Tourism Offering: the Case Study of The
    219 Scientific Journal of Maritime Research 32 (2018) 219-227 © Faculty of Maritime Studies Rijeka, 2018 Multidisciplinary Multidisciplinarni SCIENTIFIC JOURNAL OF znanstveni časopis MARITIME RESEARCH POMORSTVO https://doi.org/10.31217/p.32.2.7 The Role of Beaches in the Tourism Offering: The Case Study of the Municipality of Lovran Elena Rudan, Marinela Krstinić Nižić University of Rijeka, Faculty of Tourism and Hospitality Management, Department of Micro- and Macroeconomics, Primorska 42, 51410 Opatija, Croatia, e-mail: [email protected]; [email protected] ABSTRACT ARTICLE INFO To position the tourism offering of the Municipality of Lovran, it must be adjusted to the modern needs Review article of tourists. In this, a key role belongs to designing, implementing and sustaining an experience system Received 4 November 2018 as part of the destination’s integrated tourism product. Lovran as a tourist destination can become KeyAccepted words: 28 November 2018 distinctive only to the extent to which it can provide services and facilities capable of satisfying the travel needs and motivations of tourists. When designing an experience system, the destination is generally in the focus of interest. This paper, however, takes a closer look at the thematization of Beaches beaches that are a part of Lovran’s tourism offering. Previous tourism development in Lovran has first Tourism and foremost been centred on the summer months when the sun, sea and beaches are the primary Beach thematization motivation for tourist arrivals. Creative offering Lovran as a tourist destination, together with its beaches, provides opportunities that have yet to Lovran be fully valorised with regard to implementing the experience system in beaches.
    [Show full text]
  • 3. Plan Prostornog Uređenja
    Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvitka na području Općine Mošćenička Draga u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Primorsko – goranske županije Prostorni plan Županije odredio je funkcionalnu diferencijaciju prostora, te je, kao jedna od ukupno 5 mikroregija (funkcionalnih cjelina) u Županiji, određena i prostrona cjelina P2 Priobalje – Opatijsko primorje (Grad Opatija, Općine Mošćenička Draga, Lovran i Matulji)1. Za ostvarivanje većeg i boljeg gospodarskog razvitka navodi se, kao ključna pretpostavka, uravnotežena opskrba vodom i rješenje odvodnje otpadnih voda. Obzirom na prirodna i kulturna bogatstva, nužna je zaštita usmjerena na prirodne vrijednosti i posebnosti te spomenika kulture, a ti su resursi važan oslonac u gospodarskom razvitku. Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje Općine Mošćenička Draga su: - treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema bližem zaleđu (implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni učinak - obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje - dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera - zgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora, pa je rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i pročišćavanje primaran
    [Show full text]
  • Crni Lug Delnice Lokve Skrad Ravna Gora Mrkopalj Fužine Kraljevica
    Way to Croatia Way to Croatia 16 17 Crni lug Skrad Kastav Delnice Opatija Lokve Vrbovsko Ravna Gora Rijeka Bakar Fužine Lovran Kraljevica Mrkopalj Mošćenička Draga Jadranovo Omišalj Dramalj Crikvenica Brestova Selce Bribir Novi Vinodolski Porozina Malinska Nestled between the rugged eastern shore of Istria, Dalmatia to the south and CRES five large and few small islands which offer protection from the open sea, is the KRK Vrbnik largest bay in Croatia, the Bay of Kvarner. In its hinterland is the green stretch Valbiska of what is known as the mountainous Croatia that separates the coast from the interior. Most of it is oriented towards Kvarner - which is what gives it its special Krk qualities. To visit Kvarner is a treat but to spend time in the region is a veritable Cres Baška delight - be it on its coast, its islands or its hinterland. Merag Stara Baška Suffice it to say that the Kvarner islands of Krk, Cres and Lošinj alone boast over 1300 types of plants - which is more than can be found in some of the European countries. The supply of tourist facilities, opportunities and programmes is just as wide ranging and varied. To put it into a nut shell - on small scale, Lubenice Kvarner encompasses the immense biological diversity that Croatia brings to Europe. CRES The world of fauna includes many rare and protected species: griffon vulture, eagles, falcon, hawk, grouse, owls, numerous specie of water fowl; brown bear, wolf, lynx, jackal, wild cat, badger, fox, deer, chamois, mouflon, pine and stone marten can be found in the dense forests of Gorski kotar, alonge the mainland Osor shore and on the islands.
    [Show full text]