Link MONUMENTA SREBRENICA Knjiga 3.Pdf
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
MONUMENTA SREBRENICA Istraživanja, dokumenti, svjedočanstva KNJIGA 3. SREBRENICA KROZ MINULA STOLJEĆA SREBRENICA KROZ MINULA STOLJEĆA Recenzenti: Prof. dr. sc. Enver Halilović Prof. dr. sc. Edin Mutapčić Doc. dr. sc. Anita Petrović Urednik: Prof. dr. sc. Adib Đozić Lektor: Prof. dr. sc. Refik Bulić Prevod na engleski: Doc. dr. sc. Selma Kešetović Izdavač: JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona Štampa: OFF-SET Tuzla Tiraž: 500 kom Tuzla – Srebrenica 2014. ISSN 2233-162X SADRŽAJ Riječ urednika..................................................................................................5 Prof. dr. sc. Adib Đozić, Mr. sc. Rusmir Djedović MAHALA SKENDER U SREBRENICI KRAJEM 19 STOLJEĆA ..............7 Mr. sc. Rusmir Djedović NASELJE LUKA KRAJEM 19. STOLJEĆA (Historijsko-geografska i etnološka istraživanja ........................................... 39 Prof. dr. Jusuf Žiga ŽEPA (Prilog razumijevanja povijesne faktografije o žepskom kraju) .........85 Mr. sc. Sead Jahić NASELJE RADOVČIĆI KRAJEM 19. STOLJEĆA ..................................113 Prof. dr. sc. Adib Đozić TEKIJA HAMZA-DEDE ORLOVIĆA U KONJEVIĆ POLJU ..................137 Desanka Kovačević-Kojić IZGLED SREBRENICE U DUBROVAČKIM IZVORIMA .....................163 Doc. dr. sc. Dževad Mahmutović Mr. sc. Mahir Muharemović PRVA PRESUDA ZA GENOCID KOJU JE DONIO SUD BOSNE I HERCEGOVINE MILORAD TRBIĆU .....................................179 Riječ urednika Poštovani čitaoci, zadovoljstvo nam je da poslije izlaska dviju knjiga Srebrenica kroz minula stoljeća edicije pod nazivom „Monumenta Srebrenica“ predstavimo i njenu treću knjigu. Naravno, izdavanje prethodnih knjiga zahtjevalo je od Redakcionog odbora edicije i izdavača, a ponajviše autora radova, značajne napore. Navedeno se odnosi i na autore istraživačkih radova u knjizi br. 3 edicije „Monumenta Srebrenica“, pa im se posebno zahvaljujemo. Struktura ove knjige slijedi već „uhodanu“ strukturu iz prethodnih dviju knjiga. U prvom, najobimnijem dijelu, nalazi se više naučnih radova i priloga sa tematikom u vezi s područjem Srebrenice i srednjeg bosanskog Podrinja. U ostala dva dijela i ovom prilikom nudimo vam jedan rad o Srebrenici i presudu Suda Bosne i Hercegovine Miloradu Trbiću za zločin genocida počinjen u ratu protiv bosanskohercegovačkog društva i države 1992–1995. godine. Kako smo i najavili u Uvodu prve knjige edicije „Monumenta Srebrenica“, ovim projektom se proučava historija i sadašnjost Srebrenice i njezine okolice. Pri tome pod pojmom okolica Srebrenice podrazumijevamo srednje bosansko Podrinje koje danas obuhvata više općina. Zbog toga, radovi u ovoj knjizi obuhvataju široki prostor od Žepe i naselja Luke na jugu, preko grada Srebrenice i njene okolice (naselje Radovčići), pa do Konjević Polja na sjeveru. Ostajući dosljedni da u prvom dijelu knjige edicije „Monumenta Srebrenica“ predstavljamo samo originalna naučna istraživanja, to smo uradili i u knjizi br. 3. Na početku je istraživanje o mahali Skender u samom gradu Srebrenici. Radi se o jednoj od najvećih i najstarijih mahala grada, čiji su stanovnici i familije umnogome određivali ukupni 5 razvoj i izgled Srebrenice i njene okolice. Istraživanje naselja Radovčići, koje se nalazi južno od Srebrenice, ukazuje na sve bogatstvo naslijeđa svakog od sela ovog područja. Namjeravamo u narednim knjigama edicije istražiti i predstaviti i druga naselja srednjeg bosanskog Podrinja. Slijedeći rad je o historijsko-geografskoj cjelini Žepa. Konstatovane su brojne faktografske činjenice iz bogate kulturne historije Žepe, koja je u ratu protiv bosanskohercegovačkog društva i države 1992–1995, imala istu sudbinu kao i Srebrenica, prije svega u smislu ratnog stradanja kao „zaštićenih zona UN“. Posebno istraživanje smo posvetili naselju Luka, koje se administrativno nalazi u općini Srebrenica, a historijsko-geografski u području Žepe. Ovo naselje je praktično bilo potpuno neistraženo i s tog aspekta i nepoznato u naučnoj javnosti. U posljednjem istraživačkom prilogu govorimo o sufijskoj tekiji Hamza dede Orlovića u Konjević Polju. Rad o tome ukazuje na višestoljetni kontinuitet bošnjačkog vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju a također, i na višestoljetni kontinuitet kulture i onoga što zovemo bosanskom duhovnošću u kulturi življenja utemeljenoj na sinkretizmu bosanske i orijentalne tradicije. Vrijedno je istaknuti i to da smo u ove tri knjige, edicije „Monumenta Srebrenica“, objavili radove različite tematike iz više naučnih oblasti od dvadesetak autora. Nadamo se da će i u narednim knjigama čitalačkoj javnosti biti predstavljeno još više tema i istraživanja o bosanskom Podrinju i Srebrenici. Prof. dr. sc. Adib Đozić 6 Prof. dr. sc. Adib Đozić Mr. sc. Rusmir Djedović MAHALA SKENDER U SREBRENICI KRAJEM 19. STOLJEĆA Sažetak Dio grada Srebrenice koji se tradicionalno naziva mahala Skender jedan je od najstarijih urbanih dijelova naselja. Urbanu tradiciju ima još iz srednjeg vijeka a razvijenu gradsku mahalu predstavlja kroz cijeli osmanski period. U ovom radu dajemo detaljnu analizu urbanih karakteristika i izgleda navedene mahale krajem 19. stoljeća, odnosno za vrijeme austrougarske uprave. Tada je Skender mahala najveća mahala u gradu Srebrenici. Od urbanih objekata najvažniji je svakako Hadži Skenderova džamija, danas poznata pod imenom Bijela džamija. Krajem 19. stoljeća u mahali živi nekoliko desetina familija sa posebnim prezimenom. Među njima su najbrojnije familije Efendići i Siručići. Rad je gotovo u cijelosti napisan na osnovu u nauci do sada nekorištenih izvora i dokumentacije. Ključne riječi: Srebrenica, mahala Skender, Hadži Skender džamija i vakuf, urbani izgled, familije, Efendići, Siručići. 7 Uvod Jedan od najstarijih dijelova grada Srebrenice je svakako i onaj koji narod i historijski izvori nazivaju mahala Skender. Radi se o jednom od centralnih dijelova Srebrenice, koji se kao i mahala Crvena rijeka direktno naslanja na urbano i poslovno središte Srebrenice, njenu Čaršiju. Ove tri cjeline zajedno ustvari i predstavljaju najurbaniziraniji dio Srebrenice od najstarijih vremena pa sve do danas. Mahala je dobila naziv po glavnom arhitektomskom, vjerskom i kulturnom objektu na njenom prostoru, tj. džamiji Hadži Skender. Džamiju je njen vakif Hadži Skender izgradio na porušenim temeljima katoličke crkve sv. Nikole,1 koju je porušila austrijska vojska krajem 17. stoljeća.2 U osmanskom periodu običaj je bio da mahale dobivaju naziv prema nazivu džamije u njoj, a džamija je dobila ime prema njenom osnivaču hadži Skenderu. On je tada osnovao svoj vakuf za uzdržavanje ove džamije i njenih službenika. Nije rijedak slučaj da narod vremenom mahale koje imaju svoje službene nazive (prema nazivu džamije), počinje nazivati i novim nazivima. Obično prema topografskom položaju (naprimjer: Rijeka, Potok, Donja, Gornja, Stara, Brdo, Bijela...) ili prema dominirajućem prezimenu stanovništva u njoj. Takav slučaj je i sa Skender mahalom. Kako u centralnom dijelu mahale Skender ima najviše kuća familije Efendić, narod vremenom počinje ovaj centralni dio mahale zvati i Efendići. U starijim izvorima i dokumentima, uglavnom osmanskog porijekla, naziv ove mahale se često piše kao Iskender. Takav je bio službeni naziv ove mahale od osmanske administracije. Takav naziv 1 Opširnije o srednjovjekovnim crkvama u Srebrenici pogledati u: Juraj Kujundžić, Srednjovjekovne crkve u Srebrenici, Dobri pastir, god. XVII–XVIII, Sarajevo, 1968. 2 Opširnije o nastanku i izgradnji gradskih džamija u Srebrenici pogledati u: Adib Đozić, Gradske džamije Srebrenice, u: A. Đozić, E. Mutapčić, R. Djedović, Srebrenica kroz minula stoljeća, knjiga 1, JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, Tuzla – Srebrenica, 2012., str. 37–54., 8 imamo u dokumentu od 26.1.1870. godine kada se spominje mahala Iskender u Srebrenici.3 Ponekad se naziv mahale piše i kao Hadži Iskender.4 Domaće stanovništvo izgovaralo je riječ Iskender, na bosanskom jeziku, bez glasa i.5 Ova mahala se pod nazivom Skender redovno spominje u historijskim izvorima s kraja 19. stoljeća (iz 1883, 1882–5, 1887, 1889, 1894, 1895. godine).6 Sjeverozapadni dio Skender mahale tradicionalno se naziva Hrid jer je ovaj njen dio u strmoj stijeni ili hridu.7 Gornji dio mahale, odnosno njezin najjužniji dio koji se nalazi na desnoj obali Bijele rijeke8 do mahale Petriča, nosi naziv Klisa. Naziv Klisa dobio je po jednom starom toponimu za lokaciju i okolno zemljište nekadašnjeg franjevačkog samostana i crkve. O ovoj srebreničkoj mahali u literaturi je do sada već dato nekoliko podataka.9 Mahala Skender ili Hadži Skender, naslanja se na čaršiju sa jugoistočne strane. Razvila se na mjestu stambenog dijela srednjovjekovne Srebrenice, srednjovjekovne Trgovačke ulice i poznate Dubrovačke kolonije. U njoj početkom osmanske uprave pa sve do kraja 17. stoljeća i velikih stradanja Srebrenice za vrijeme Bečkog rata postoji stari srednjovjekovni franjevački samostan i katolička crkva.10 3 Tufan Gunduz, Tuzlanski, Bijeljinski i Srebrenički Sidžil (1641.-1883.), Arhiv TK, Tuzla, 2008, str. 21. 4 Tufan Gunduz, Tuzlanski..., str. 26. 5 Takav je primjer i naziv grada Zvornika, koji se u izvorima najčešće pisao kao Izvornik, a u narodnom, bosanskom, govoru izgovarao Zvornik da bi konačno i dobio takvo ime. 6 Vidjeti u: Rusmir Djedović, Urbani razvoj grada Srebrenice od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća, Monumenta Srebrenica, knjiga 1, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, Tuzla – Srebrenica, 2012,