Velebitu U Prošlosti
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
GODIŠTE 102 ISSN 0354-0650 SRPANJ KOLOVOZ 2010 ÈASOPIS HRVATSKOG PLANINARSKOG SAVEZA 7-8 IMPRESSUM »HRVATSKI PLANINAR« – ÈASOPIS HRVATSKOG PLANINARSKOG SAVEZA »CROATIAN MOUNTAINEER« – JOURNAL OF THE CROATIAN MOUNTAINEERING ASSOCIATION ÈASOPIS »HRVATSKI PLANINAR« izlazi u 11 brojeva godišnje (za srpanj i kolovoz kao dvobroj). Prvi broj izašao je 1. lipnja 1898. Èasopis je od 1949. do 1991. godine izlazio pod imenom »Naše planine«. PRETPLATA za 2010. godinu iznosi 150 kuna (za inozemstvo 35 eura). Pretplata se uplaæuje na žiro-raèun Hrvatskog planinar- skog saveza 2360000-1101495742, pri èemu na uplatnici, u rubrici »Poziv na broj«, mora biti upisan Vaš pretplatnièki broj. Pretplata za inozemstvo uplaæuje se na raèun SWIFT: ZABA- HR2X 25731-3253236, takoðer uz poziv na pretplatnièki broj. NAKLADNIK Hrvatski planinarski savez IBAN za uplate iz inozemstva je HR4123600001101495742. Kozarèeva 22, 10000 Zagreb 1 2 PRETPLATA I INFORMACIJE PRETPLATNIK Ured Hrvatskog planinarskog saveza Pretplatnièki broj: XXXXXX UPLAÆENO tel. 01/48-23-624 ADRESA XXXXX NASELJE tel./fax 01/48-24-142 1 2 e-mail: [email protected] http://www.plsavez.hr PRETPLATNIK Pretplatnièki broj: XXXXXX UPLAÆENO =140,00 ADRESA XXXXX NASELJE PRETPLATNIK UREDNIŠTVO ADRESA PRETPLATNIKA, XXXXX NASELJE E-mail adresa za zaprimanje èlanaka: HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ 2360000-1101495742 KOZARÈEVA 22, 10000 ZAGREB XXXXX [email protected] VAŠ PRETPLATNIÈKI BROJ (1) 1 GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK otisnut je uz Vašu adresu, koja Alan Èaplar je nalijepljena na omotnici za Palmotiæeva 27, 10000 Zagreb slanje èasopisa. Nakon uplate, uz adresu æete moæi vidjeti na- e-mail: [email protected] znaku o obavljenoj uplati. Tako možete provjeriti je li Vaša uplata mob.: 091/51-41-740 za tekuæu godinu uredno primljena i evidentirana u HPS-u (2). tel.: 01/48-17-314 NOVI PRETPLATNICI, odnosno zainteresirani za pretplatu na èaso- UREDNIÈKI ODBOR pis »Hrvatski planinar«, trebaju se telefonom, e-mailom ili pismom Damir Bajs javiti Hrvatskom planinarskom savezu. Za nekoliko dana poštom Darko Berljak æe primiti uplatnicu i brojeve koji su izašli od poèetka godine, a Vlado Božiæ Faruk Islamoviæ zatim æe, nakon uplate, svaki mjesec na svoju adresu redovno Goran Gabriæ primati svoj primjerak èasopisa. prof. dr. Darko Grundler CIJENA POJEDINAÈNOG PRIMJERKA je 15 kuna (+ poštarina). Branko Meštriæ Krunoslav Milas CJENIK OGLAŠAVANJA šaljemo zainteresiranima na zahtjev. prof. dr. Željko Poljak Vanja Radovanoviæ SURADNJA: Prilozi se mogu slati posredstvom e-maila ili poštom. Robert Smolec Krajnji rok za primitak priloga je deseti dan prethodnoga mjeseca (20 dana prije izlaska broja). Uredništvo zadržava pravo kraæenja LEKTURA I KOREKTURA i urednièke obrade tekstova, posebno dužih priloga. Prednost imaju Željko Poljak prilozi sa zanimljivim temama koji su popraæeni boljim i veæim izbo- Robert Smolec Radovan Milèiæ rom ilustracija. Slike se mogu slati poštom ili u digitalnom Goran Gabriæ formatu (e-mailom, na CD-u ili DVD-u, ali ne unutar Word doku- menata!). Podrobnije upute nalaze se na web-stranici èasopisa. GRAFIÈKA PRIPREMA Urednik d.o.o., Zagreb STAVOVI I MIŠLJENJA izneseni u èasopisu nisu nužno stajališta Hrvatskog planinarskog saveza i Urednièkog odbora. TISAK Ekološki glasnik, Donja Lomnica WEB-STRANICA ÈASOPISA: ISSN 0354-0650 www.plsavez.hr/HP SADRŽAJ Godište Broj Volume 102 Number 7-8 Srpanj/Kolovoz 2010. TEMA BROJA Planinarstvo na Velebitu u prošlosti SADRŽAJ Osamdeset godina Rossijeva skloništa u Rožanskim kukovima..............................................242 242 80 godina Željko Poljak Rossijeva skloništa Tura po Velebitu prije 75 godina ..............................246 Juraj Renduliæ Prije pola stoljeæa s Premužiæem na njegovoj stazi ........................................................255 Tomislav Sablek Iskustvo s visokih planinskih vrhunaca....................257 Blaž Tota Nordend (4609 m) ......................................................260 Tomislav Juzbašiæ Nordend (4609 m) Na Kriškim podima ....................................................267 260 Branko Balaško Doðite na Vrdovo! ......................................................274 Ante Juras Vlaštica – zaboravljena planina dubrovaèkih planinara ....................................................................279 Orsat Žitkoviæ S Dalmacijom u srcu ..................................................281 Jasna Žagar In memoriam: Zvonimir Sliepèeviæ, Sergej 267 Na Kriškim podima Forenbacher................................................................284 Planinarski tisak ........................................................285 Vijesti ..........................................................................287 Kalendar akcija ..........................................................288 SLIKA NA NASLOVNICI Maneken s Križkih poda (Julijske Alpe) 274 Doðite na Vrdovo! foto: Branko Balaško 7-8, 2010 241 PLANINARSKA POVIJEST Osamdeset godina Rossijeva skloništa u Rožanskim kukovima prof. dr. Željko Poljak, Zagreb ripovijest poèinje 1896. godine, kada je su u omašnom rukopisnom djelu »Velebitom i domobranski major Ljudevit Rossi (1850. njegovim primorjem«, koje je pohranjeno u P– 1932.), oduševljeni botanièar amater, knjižnici Botanièkog zavoda. Zahvaljujem najdu- odluèio uštedjeti za ono vrijeme golemu svotu blje na iskazanoj mi poèasti i molim Vas da me od 600 forinti kako bi na Velebitu mogao pro- zadržite u dobroj uspomeni«. Dodajmo ovdje i uèavati njegovu floru. Trideset èetiri godine podatak da je taj planinarski mecena, oèaran poslije toga, toèno 16. kolovoza 1930., prilikom Velebitom, pomogao izgradnju skloništa dopri- sveèanog otvaranja skloništa u Rožanskim nosom od 1000 dinara (tada je to bila otprilike kukovima uputio je sveèarima pismo u kojem jedna mjeseèna plaæa). piše: »...Ganutim srcem pozdravljam gospoðe i Izgradnja Rožanskog skloništa ili, kako su gospodu, koji su pridošli sveèanom otvorenju i ga graditelji skromno nazvali, »koliba«, nije bila posveti kolibe, koja nosi moje ime... Kao domo- nimalo lak niti jednostavan pothvat jer je sklo- branski èasnik poèeo sam štedjeti, te sam sa nište trebalo graditi usred nepristupaène divlji- ušteðenih 600 forinti poduzeo godine 1896. prvo ne i u vrijeme kad još nije postojala Premu- putovanje na Velebit... Svi moji pohodi najviših i žiæeva staza. Gradnju je Hrvatsko planinarsko znatnijih vrhova Velebita (njih preko 50) ocrtani društvo (HPD) povjerilo Marku Vukeliæu iz Na otvorenju Rossijeva skloništa prije 80 godina okupili su se svi najistaknutiji èlanovi HPD-a, a o tom dogaðaju pisale su hrvatski, slovenski i èeški listovi 242 7-8, 2010 Izgradnja Rožanskog skloništa ili, kako su ga graditelji skromno nazvali, »koliba«, nije bila nimalo lak niti jednostavan pothvat jer je sklonište trebalo graditi usred nepristupaène divljine i u vrijeme kad još nije postojala Premužiæeva staza veleplaninu Velebit i za puk naš u Podgori i Lici, pa gradeæi po službenoj dužnosti ovdje po kršu i liticama šumske putove i staze, koji æe ujedno Ljudevit Rossi – istraživaè velebitske flore i poslužiti i planinarskom otvaranju Velebita, lagan planinarski mecena mi je ovaj teški posao, jer osjeæam da radim s oni- ma i za one, kojima je, bili planinari ili ne, u srcu, Volarice, koji je za HPD prije toga gradio Kra- u duši i u èitavom biæu živo i djelotvorno plani- jaèevu kuæu na Zavižanu i Pasariæevu kuæu na narsko geslo: Naprijed! Gore! Na više«. Ivanšèici. Gradnju je novèano pomogao zagre- Predsjednik HPD-a dr. Ivan Krajaè u govo- baèki Oblasni odbor. Recimo još i to da se ru je opisao kolibu na svoj poznati faktografski, danas više ne bi ni moglo niti smjelo graditi ali ujedno i emotivan naèin: »Ona se je tako takvo sklonište, a niti Premužiæeva staza, jer se stisla i priljubila uz stijene, da izgleda kao da po- oboje nalazi u strogom prirodnom rezervatu tpuno spada u svoju divlju romantiènu okolinu. »Rožanski i Hajduèki kukovi«, gdje je zabra- Mjesto, na kojem stoji, spaja u sebi sve odlike njena bilo kakva graðevinska djelatnost. Rožanskih kukova: visoku, razdrtu južnu stijenu Koliba je nazvana Rossijevom u èast èovje- Pasariæeva kuka; tamno zelenilo visoke crnogo- ku koji je oèaran Velebitom i njegovim biljem rice, ublaženo mekanom zeleni travnika pod stije- zapustio vojnièku karijeru ne žaleæi ni troška nama; visoko sedlo sa kotlinom Štirovca pod niti napora da svijetu otkrije ljepotu i vrijednost sobom; lijepi i ubavi Jerkoviæ dolac, te bujnost i planine u koju se zaljubio. ljepotu krških oblika hrpta Novotnijeva kuka. Na proslavi otvorenja skupilo se unatoè Tako koliba sa okolinom tvori harmonièku lošem vremenu mnogo svijeta, planinara i gorš- sintezu prirode i kulture na velebitskom hrptu.« taka, koji su – kako piše u tadašnjim izvješæima »Nato je g. Jenièek izrekao krasan govor (dje- – s ganuæem pratili svetu misu i posvetu sklo- lomièno hrvatskim jezikom), koji je sve prisutne ništa, a zatim i zanosne govore tada najugledni- duboko ganuo, a zatim je dr. J. Oblak u ime jih liènosti iz planinarskog života. Slovenskog planinskog društva pjesnièkim zano- Zabilježeno je da je starigradski župnik slu- som velièao nedostižive èari i krasote Velebita.« žio misu i posvetio kuæu i da je na to »opæu pa- Jenièek je na proslavu došao èak iz Praga žnju pobudio svojim umnim i lijepim govorom kao predsjednik Èehoslovaèkoga turistièkog šumarski inspektor ing. Ante Premužiæ« u ko- društva (70.000 èlanova) i urednik njihovog jem je meðu ostalim rekao: »Upoznavši ove kra- »Èasopisa turistu« (48.000 pretplatnika!). Kao jeve u par planinarskih uspona sa pionirom i da je u ono doba