OKRUGOKRUG ZZLLAATTIIBBOORRSSKKII 22

OOPPŠŠTTIINNEE , Nova Varoš, Požega, Čajetina

Amzići, Arilje, Branešci, , , , , , , Mačkat, Mršelji, Požega, Ljubiš, , Sainovina, Seništa, , Stupčevići, , Šljivovica, Štitkovo, Čelice 17b-2 Zlatiborski okrug 2

Zlatiborski okrug čini 8 opština i Karakteristično za ovaj kraj 438 naselja. Na površini od oko 6100 km² živi oko 290000 ETNO AM BIJEN TI OV OG KRAJA stanovnika. Podaci za ove četiri opštine (Arilje, Naj poz na ti ji i naj ve ći po povr ši ni etno park u Sr bi ji je Nova Varoš, Požega, Čajetina): na Sta ro se lo u Si ro goj nu. Sta ro se lo, kao mu zej na ot vo re nom, oko 2090 km² živi oko 83000 rep re zen tu je am bi jent u ko me se od vi jao ži vot u pla nin skim stanovnika. se li ma u pos led njih par ve ko va. Se lo či ni ve li ki broj tip skih ob je ka ta pre se lje nih iz sa mog se la i bli že i li da lje o ko li ne. Po red iz vornih ob je ka ta, sadr žaj či ni i pri kaz sta rih za na ta i prip re me na mirni ca. Central na zgra da je sprat na br vna ra, sav re me ni ob jekt, mes to pred vi đe no za ra dio ni ce i dru ge vr- Na prethodnoj strani: Radoinjsko , jesenji motiv ste o kup lja nja. Etno se lo Boš ko va vo da je sav re me ni u gos ti teljski ob jekt sa do se lje nim iz vornim va ja ti ma kao de pan dan si ma za smeš- taj. U ok vi ru kom plek sa je, ta ko đe do se lje na, vo de ni ca ko ja ETNO AMBIJENTI ak tiv no ra di. U centru se la Štit ko vo na la zi se dva de se tak tip skih ku ća Prezentacije folklora vezane za gradnju, domaće i poljske ko je su prav lje ne kra jem 19. ve ka. Još u vek su pot pu no o ču- poslove, alat, opremu i posuđe, ishranu i zabavu, zgodno va ne. Za jed no su zaš ti će ne kao et no se lo, od nos no am bi jen- svrstane pod pridev "etno" čest su sadržaj ili dodatak turističko- tal na ce li na. ugostiteljskih ponuda. Turistička ponuda se klasifikuje kada je u pitanju npr. smeštaj, dok službena pravila za primenu odrednice "etno" ne postoje. Tako pod nazivom "etno kuća" i "etno selo" imamo najrazličitije forme: od grupisanih objekata Ostale zna me ni tos ti kraja na otvorenom, preko ozbiljnih muzejskih postavki, do obične (etno) dekoracije nekog ugostiteljskog objekta. KULTURA Etno kućom se nazivaju ugostiteljski objekti: • sa jednom ili više dekorisanih prostorija; U rod no me se lu kne za Mi lo ša, Gornja Dob ri nja, formi ran • sa savremeno zidanim objektom ili izvornim ili od izvornih je Spo men kom pleks pos ve ćen kne zu. I de ja i na me na kom- materijala zidanim objektom; plek sa još, iz gle da, ni su do bi li ko na čan ob lik; za sa da ce li nu • bez ili sa otvorenim prostorom za posluženje, koji je pri tom či ne spo me nik kne zu, nadgrob ni spo me ni ci kraj cr kve, spo- dekorisan cvećem i starim prevoznim sredstvima; men čes ma i va jat bez na me ne. • dodatnim tradicionalnim objektom - vajatom, vodenicom, ... U Po že gi se na la zi in te re san tan muzej. Na pros to ru sta re • sa prenoćištem ili bez. že lez nič ke sta ni ce nap rav ljen je Že lez nič ki mu zej us kog ko- Kao dekoracija najčešće služe tradicionalni alati, oprema, lo se ka. Na ko lo se ke sta ni ce je pos tav lje no vi še kom po zi ci ja i odeća, posuđe. Kao dekoracija na otvorenom tu su kola, čeze, de se tak lo ko mo ti va ko je os li ka va ju že lez nič ki saob ra ćaj pre plugovi. Vrlo često su te postavke prenatrpane, ali, ako je šez de set i vi še go di na. Par lo ko mo ti va je sta ro sko ro 150 go- kuhinja prava narodna, a hrana dobra, to se lako opašta. Etno di na, dok je jed na u ni kat na - pos to ji sa mo još jed na is ta u ce- kućom se nazivaju i zaštićeni objekti tradicionalne gradnje, pri čemu se uz stambenu zgradu podrazumeva i okućnica sa lom sve tu. ekonomskim objektima. U Si ro goj nu je ot vo ren Mu zej ple ti lja, sa pos tav kom ko ja Pod nazivom Etno selo javljaju se: pre zen tu je ka ko rad i stva ra laš tvo ple ti lja o vog kra ja, ta ko i • kompletna sela, ambijentalne celine (Gostuša, Stara planina; krea tiv ni raz voj na ših mod nih tren do va iz se dam de se tih go di- Štitkovo na Javoru); na proš lo ga ve ka in spi ri sa nih mo ti vi ma i ma te ri ja li ma ov daš- • delovi sela, uređeni prostor sa namenom ( kod nje sre di ne. Petrovca); U se lu Šlji vo vi ca je Galerija Mi la di na Le ki ća, va ja ra u dr- • pojedine kuće za smeštaj u okviru istog sela (Poganovo); ve tu či je se ša lji ve fi gu re srpskih se lja ka i rat ni ka mo gu sres ti • posed sa više starih objekata (Latkovac, kod Aleksandrovca; ši rom Sr bi je. Guvništa, ); • ugostiteljski objekat sa preseljenim izvornim objektima U Bo ro voj Gla vi na Zla ti bo ru se na la zi Ga le ri ja sli ka sa da (Terzića avlija, ); po koj nog sli ka ra Bo ži da ra Ko va će vi ća. Uz ga le ri ju i de ka fić, • savremeni ugostiteljski objekat sa preseljenim izvornim kom pleks ra dio ni ca, kao i so be za smeš taj. vajatima - depandansima (Boškova Voda, Zlatibor; In te re san tna je pri ča ve le lep ne zgra de od be log ka me na u Gostoljublje, ; Srna, Inovo); se lu Mač kat. Po jed noj verzi ji, vlas nik, so lun ski bo rac, za Naziv Etno park (Izložba na otvorenom ili Muzej pod svo je ju naš tvo do bio je od kra lja ni ma nje ni vi še ne go - o vaj vedrim nebom) nose kompleksi gde su izloženi grupisani dvo rac. tradicionalni objekti iz mesta ili okoline sa namenom Broj ni su sakralni ob jek ti - ma nas ti ri, cr kve, cr kve br vna- prikazivanja, poučavanja i proučavanja. Pored grupisanih re ra su ti po o vom kra ju. planinskih kuća - Brvnare na Tari i istorijsko-etno prezentacije Ravne kod Knjaževca, najpoznatiji etno park Srbije je svakako Ne ko li ko poz na tih ma nas ti ra su: ma nas tir Bistri ca (vo di se Staro selo u Sirogojnu. i kao Cr kva Sve te Tro ji ce), ma nas tir Ja nja (Ru to ši), ma nas tir Kli su ra, ma nas tir Go do vik (vo di se i kao Cr kva Sv. Đorđa).

202 Zlatiborski okrug 2 17b-3

U centru A ri lja je na da le ko poz na ta Cr kva Sve tog A hi li ja. Ne ko li ko raz li či tih po ve li či ni jezera nu de svo je o ba le ri- Crkve br vna re pos to je u Dob ro se li ci, Go ro bi lju, Ra di je vi ći- bo lov ci ma i ku pa či ma. ma. U Pe ti ma (Ku ća ni) je naj ma nja cr kva br vna ra u Sr bi ji. Na re ci U vac pr vo i de ve li ko Zla tarsko je ze ro, tre će po ve- U se lu Jab la ni ca se po red cr kve br vna re na la zi ve li ka gru- li či ni u Sr bi ji sa naj ve ćom ka me nom bra nom u Ev ro pi. Nje- pa sob ra ši ca, te sa nih garni tu ra za slav ska o kup lja nja. O sim o- go va vo da ok re će turbi ne HE Ko kin Brod. ve, u ce loj Sr bi ji je preos ta la još sa mo jed na lo ka ci ja sa gru- Za tim, u nas tav ku is te re ke i de Ra doinjsko je ze ro, či ja vo- pom sob ra ši ca i to u se lu Luž ni ce kod Kra gu jev ca. da da je po gon sku sna gu za HE Bistri ca. Je ze ro ve ćim de lom Od vodenica ko je su dob ro o ču va ne, a li ni jed na vi še ne i de ko ri tom re ke, us ko je i kri vu da vo u du ži ni od 11 km, pro- ra di, pos to je po jed na kod vo do pa da u Gos ti lju, u se lu Bistri- ši re no je sa mo u kot li ni pred bra nom. Tu je smeš te no i le po ca i u Go do vi ku, kraj cr kve. iz le tiš te sa kamp ku ći ca ma i o ba lom u re đe nom za ku pa nje i U se lu Štit ko vu, od dve vo de ni ce ni jed na ne ra di o dav no. pe ca nje. Ve li ka je šte ta što vo de ni ca bli ža se lu, iz van red no lep ob jekt, Rib nič ko je ze ro na Zla ti bo ru va ži za je ze ro sa vr lo čis tom pok ri ven tr skom, ne pov rat no pro pa da. vo dom. Slu ži za snab de va nje zla ti borskih tu ris tič kih mes ta Od spomenika, jed an od ve ćih na la zi se na zla ti borskom pi ja ćom vo dom, pa je iz tog raz lo ga ku pa nje (zva nič no) zab- Šu mat nom br du i pos ve ćen je stre lja nim parti zan skim ra nje- ra nje no. ni ci ma 1941. go di ne. U sa mom urba nom tu ris tič kom centru Zla ti bo ra na la zi se U Si ro goj nu se na la zi spo me nik pro ti Smi lja ni ću, poz na- Zla ti borsko je ze ro, je dan od cen ta ra za ba ve le ti. Mo gu će je tom rat ni ku iz bal kan skih ra to va i na rod noos lo bo di lač ke ku pa nje, vož nja pe da li na, a o ba le su na čič ka ne ka fi ći ma. borbe. Vodopad Gos ti lje u is toi me nom se lu sa mo je deo tu ris tič- U se lu Svrač ko vo kod Po že ge na la zi se kao spo men ku ća - ke at rak ci je. Vo do tok u nas tav ku pra vi još ne ko li ko buč nih rod na ku ća Pet ra Le ko vi ća, pr vog na rod nog he ro ja Ju gos la vi- kas ka da, a o ko li na i pris tup ne sta ze su le po u re đe ne i op rem- je. lje ne do dat nim sadr ža ji ma. Ku ća u ko joj je ro đen Di mit ri je Tu co vić, je dan od na jis tak- U ka njo nu re ke Pa nji ce, kod se la Bre ko vo na la zi se vo do- nu ti jih teo re ti ča ra i os ni vač So ci jal de mok rat ske parti je u Sr- pad Pa nji ca (10 m) i at rak tiv na Vo de na pe ći na. bi ji, na la zi se u se lu Gos ti lje. Pred vi đe no je da ra di kao mu- Na Zla ti bo ru, u de lu na se lja zva nom O ko, na la zi se iz vor zej, a li ne ma služ be no ob jav lje nih in forma ci ja o na me ni. mi ne ral ne vo de, ta ko đe zvan O ko i spo men čes ma meš ta ni ma po gi nu lim u bal kan skim i Pr vom svet skom ra tu. ISTORIJA Na Zla ti bo ru pos to ji i prerast. Na la zi se u se lu Dob ro se li- ca i ni je teš ko na ći je, na la zi se od mah po red pu ta. Zo vu je U a ta ri ma se la Pi la to vi ći i Pri li pac, u do li ni re ke Mo ra vi ce Ječ men ska pre rast, Toč ko vič ka pe ći na i li Šup lji ca, i ma ve li ki na la zi se Ve li ka hum ka, praistorijska nek ro po la iz sta ri jeg ot vor i du ga je tri de se tak me ta ra. I ma la je u re đe no od mo riš te, gvoz de nog do ba. U centru hum ke na la zi se ve li ka kne žev ska a li o no se, iz gle da, ne odr ža va re dov no. grob ni ca. In te re san tno u re đe na pećina na la zi se u se lu Ro žanstvo. Deo Po že ge, poz nat kao Vi si ba ba, o bi lu je antičkim arheo- Sto pi ća pe ći na ni je ve li ka ko li ko je bo ga ta sadr ža jem. U pe- loš kim lo ka li te ti ma (Blaš ko vi na, Bol ni ca, Sa vi nac, Va ro šiš te, ći ni pos to ji vo do tok ko ji do la zi iz sten skog ma si va pre ko Ve so vi na). Ni je ču do, otkri ve no je da je mes to bi lo cen tar buč nog i o bil nog vo do pa da. Pos to ji još je dan iz vor u nu tar pe- rim skog mu ni ci pi ju ma (op šti ne) Mal ve za ci jum. Ču do je sa- ći ne, vre lo ko je po la ko pu ni kas kad ne big re ne ka di ce kruž no mo što ni su vr še na sis te mat ska arheo loš ka istra ži va nja. ra ši re ne is pod vre la. A na sve to do da to je os vet lje nje u bo ja- Na vi so koj ku pas toj ste ni u se lu Ru to ši na la zi se ma ko je se me nja ju. U ti sak je - ka lei dos kop ski. srednjevekovni grad Oštrik, ko ji je pri pa dao vlas te lin skoj Po red cr kve u se lu Dob ro se li ca na la zi se zaš ti će na grupa po ro di ci Ko sa ča. Od nad zem nih os ta ta ka pos to ji sa mo lom- sta ba la - tri stab la cr nog bo ra, a u se lu Lju ti ce stab lo hras ta lje ni ka men sa be de ma, ra sut po li ni ji ko jom je be dem ok ru- luž nja ka. ži vao utvr du. A ko niš ta dru go, pog led sa vr ha je vre dan tru da o ko us po na. ZDRAVLJE I REK REACI JA

PRIRODA Vi soč ka ba nja pred stav lja top li izvor mi ne ral ne vo de, termal ni ra ri tet, je di ni te vr ste u Sr bi ji. Vo da iz bi ja iz du bi na Te ri to ri ju Specijalnog re zerva ta pri ro de U vac op šti na u vi du me hu ri ća, na vi še mes ta po red sa mog ko ri ta, a de lom i No va Va roš de li sa op šti nom Sje ni ca. Re zervat je kao tu ris- u sa mom vo do to ku. Iz vo ri se na la ze u ka njo nu Ve li kog Rza- tič ka des ti na ci ja poz nat da le ko van gra ni ca na še zem lje, a va, u a ta ru se la Vi so ka. Pra vi ku rio zi tet su "vi se će terme", iz- me đu do ma ćim tu ris ti ma to je ne zao bi laz na tač ka. vo ri u ste na ma. Ba nja i ma dva ba ze na ot vo re nog ti pa. Dve stva ri su ključ ne - meandri Uv ca i ko lo ni ja be log la vih Jo ki no vre lo je turističko sportski kom pleks o ko ma log su po va. Meandre mo že te op lo vi ti čam cem, mo že te ih o bi ći veš tač kog je ze ra. Po red u gos ti teljskog ob jek ta pos to je pla ža, sta zom ko ja vo di po gre be nu, i li pos mat ra ti sa jed nog od vi- ba zen i pros tor za dru ge ak tiv nos ti. Na la zi se po red pu ta di ko va ca. Pos to je dve plat forme sa sup rot nih stra na vo de, pri Mač kat - Sai no vi na. če mu je vi di ko vac na des noj o ba li (zo vu ga Mo lit va) pris tu- Broj ni su kam po vi u o vom kra ju. Na la ze se na Torni ku pač ni ji. Ko lo ni ja su po va po la ko a li si gurno nap re du je. (Rib ni ca), Kra lje voj Vo di (Zla ti bor), se lu Go lo vo, Ro žanstvu Tu je i Le de na pe ći na. Ni je os vet lje na, ka žu - na merno, a (I va), A ri lju (Žu ta Ste na), Mi ro salj ci ma (Šlji vik), Dr ma no vi- za nju va ži da je vo da u njoj ne ve ro vat no čis ta. ći ma (Zla tar) i Ak ma či ći ma (U vac).

203 Mapa okruga i QR kodovi

1. Vidi ko va c 2. Spome n ko- 3. Arhe o lo ški lo - 4. Že le zni čki mu- 5. Crkva brvna ra, 6. Dvora c na Ma - 8. Ga le rija Mi la di - 9. Ma nasti - 10. Vo deni ca, 7. Joki no vre lo Mršelji mpleks Gornj… ka lite t… ze j u sk… Go ro b… čka tu na Le … r/Crkva Sv. Đ… Go dovi k

11. Stopi ća pe ći- 12. Izvo r mine ra - 13. Zla ti borsko 14. Spo meni k na 15. Crkva Sve to g 16. Vidi ko va c 17. Sta ro se lo, 18. Ribni čko je- 19. Mu ze j ple ti lja, 20. Ma nasti r Kli- na lne vode … je ze ro Šu matno m… Ahili ja Kra ljeve vo… muze j na… ze ro Si ro g… su ra

27. Je čme- 21. Vidi ko va c 22. Vo dopa d Go- 23. To rni k, Zlati - 24. Ro dna ku ća 25. Crkva brvna- 26. Etno selo Bo - 28. Ga le rija sli ka 29. Crkva brvna- 30. Tri stabla nska/T o čko vička - Do brose lic… sti lje bor Dimi tri ja … ra i so br… ško va vo… i a pa… ra, Do bro… crnog bo r… …

31. Ra doi njsko 32. Zla ta rsko je- 33. Sre dnjeve ko - 34. Etno selo, je ze ro ze ro vni gra d O… Štitko vo `

Zlatiborski okrug 2 17b-5

1 4

Železnički muzej uskog koloseka (Pože ga, opšti na Po žega) Da se pam te vre me na sta rog dob rog "ćire"  Muzej je a ranži ran u ok vi ru sta re željez nič ke Vidikovac Mršelji (Mrše lji, opšti na Po žega) Na ovaj neo bič ni pejzaž, sličan peš - stani ce sa sa čuva nim pero ni ma i okret ni com za lo komo ti ve. Iz lo ženo je neko li - čanim di nama koje či ne Za gajič ka brda u Delib latskoj peš čari, nala zi se na spo - ko loko mo ti va od kojih i jedna iz sas ta va parti zankog ok lopnog vo za. Tu su ta- rednom pu tu To me ti no Po lje - Gojna Go ra. (44.026073, 20.084027) kođe i ka rak te ris tič ni sta ri va goni i željez ni čarske maši ne. (43.842468, 20.027493)

2 5

Spomen kompleks Gornja Dobrinja (Gornja Dob ri nja, op šti na Po žega) Na Crkva brvnara, Gorobilje (Goro bi lje, op šti na Po žega) Jedna od naj stari jih i naj- mes tu rod ne ku će kne za Milo ša  Spo men kompleks čine: cr kva, nadgrob ni spo - ma njih u Sr bi ji  Izgra đena je 1705, iz te me lja obnov lje na 1810. i 1820. go di ne. me ni ci u porti, be leg na mes tu rod ne ku će, čardak sa čes mom, (u no vi je vreme) Cr kva se nala zi u ok vi ru ne veli ke porte, uz nju je od mah pa ro hij ski dom. Dvo riš te kip kne za Mi lo ša. I ma sta tus spo me ni ka kultu re od i zuzet nog znača ja. sa u kusom po punje no i od nego va no. (43.809502, 20.065047) (43.960017, 20.080313)

3 6

Arheološki lokalitet Savinac, (Pože ga, opšti na Po žega) Vi si baba - Dvorac na Mačkatu (Mač kat, opšti na Ča je ti na) Neobič no zda nje iz neo bič ne pri- selo prepu no arheološ kih loka ci ja  Ia ko je na o vom prosto ru is kopa no mno go če  Po jed noj verziji dvorac je izgradio kralj Pe tar I Kara đorđe vić svom borcu vrednih arheo loš kih arte fa kata ko ji su sad poh ra njeni u mu zeju, na samoj lo kaci ji koji se is ta kao hrab roš ću ko jom je ste kao dva orde na Ka ra đorđe ve zvez de, a us - nema nikak ve informa ci je niti obe lež ja. Na snimku je spo men čes ma na lo kali te - led rane na Kaj mak čala nu izgu bio vid, a po dru goj sam vlas nik je us peo da o - tu Sa vi nac. Kom pleks loka ci ja i ma sta tus spo me ni ka kultu re od ve li kog zna čaja. bezbe di sredstva za dvo rac kako je po želeo pre gubit ka vida - od be log ka me - (43.841953, 20.015750) na. (43.791963, 19.779075)

205 `

17b-6 Zlatiborski okrug 2

7 10

Jokino vrelo (Sai novi na, opšti na Ča je ti na) Tu ris tič ko sportski kom pleks sa ma - Vodenica, Godovik (Godo vik, op šti na Po žega) Vo deni ca je kom pletna i funkcio - lim veš tačkim je zerom  Nala zi se u nepos red noj blizi ni magistral nog puta. O kol - nalna, jaz pun vo de, a li braš no se ne me lje, ži ta u oko li ni - ne ma. Nala zi se u ne- na priro da je pi to ma i sli kovi ta. U sas ta vu komplek sa se nala ze u gosti teljski ob- posred noj blizi ni cr kve Sv. Đorđa, kao i ja ko lepe privat ne ku će ko ja je ne kada bi - jek ti, jeze ro i manje og ra đeno ku pališ te. Van se zone, ov de je sve zat vore no. la škola. (43.780412, 20.055147) (43.783838, 19.722039)

8 11

Stopića pećina (Vo lu jac, op šti na Uži ce) Jedinstve no - peći na sa snaž nim vodo pa dom  Pe ći na je otvo re na za tu ris te u du ži ni par sto ti na me ta ra, a je dinstve na je po sadr žaju. Dvora ne pe ći ne su i zuzet no viso ke. Vo - dotok ko ji i de ce lom duži nom veo ma je jak i brz. U pe - Galerija Miladina Lekića (Šljivo vi ca, op šti na Ča je ti na) Du hovi ta sti li zaci ja seos - ći nu u la zi survava ju ći se niz vo dopad pra veći zaglu šu- kog živo ta i življa, u dr vetu, ka me nu i gip su, kao i rat nič ke tra di ci je  Ga le ri ja je ju ću bu ku. Tu su i o val ne, krivu da ve ka di ce u ko ji ma radni i prodaj ni prostor . Ne pos to ji stal na pos tavka, sve što je iz lo ženo, pro daje se pre li va vo da. Za tim - i lu mi naci ja u pe ći ni sa svet lom se. (43.788102, 19.698453) koje menja bo ju, do punju ju pri rodni ambi jent, stvara ju - ći maš to vit do živ ljaj. (43.702832, 19.854654)

9 12

Izvor mineralne vode, spomen česma (Bra nešci, op šti na Ča je ti na) Spo men Manastir/Crkva Sv. Đorđa, Godovik (Godo vik, op šti na Po žega) Izgrađen u 14. meš ta ni ma po gi nulim u balkan skim i pr vom svet skom ratu  Oko og ra đenog iz - veku, po dignut je po red vrela Go dovič ke reke  Prvo bit no me toh ma nasti ra u A ri - vora pos tavlje ni su o belisk sa i me ni ma po gi nulih, od mo riš te sa natstreš ni com i lju, od 17. ve ka svo di se na cr kvu. Crkva se nala zi u ne posred noj blizi ni bivšeg in formacio ni pa no. Od čes me prema jugu se pruža nes tvaran pre deo - bla go za - kame nolo ma či ja je du gogo diš nja eksploata ci ja prouz ro kova la propa da nje pret - ta la sani te ren pod tra vom, bez i jednog dr veta ili dru gog ve ćeg ob jek ta. hod nog zdanja. I ma sta tus spo me ni ka kultu re od ve li kog zna čaja. (43.779977, (43.753498, 19.681927) 20.054082) 206 `

Zlatiborski okrug 2 17b-7

13 16

Zlatiborsko jezero (Zla ti bor, op šti na Ča je ti na) Ma lo veštač ko jeze ro, baš gde je pot rebno - us red ve li kog tu ris tič kog gra da  Oko li na je zera je pre puna sa džaja, naro či to za bave za decu. Na jin te re santni ji su plastič ni ba lo ni u ko ji ma se de ca kotrlja ju po povr ši ni vode. (43.726328, 19.700889) Vidikovac Kraljeve vode (Zla ti bor, op šti na Ča je ti na) ... i jed na kra va (43.689450, 19.695944)

14 17

Spomenik na Šumatnom brdu (Zla ti bor, op šti - na Ča je ti na) Spo me - nik strelja nim parti- zanskim ra njeni ci ma na Kra lje vim vo da- ma i Pa li sadu 1941. godi ne  Spo me nik je na vr hu br da sa koga se pruža inspi - ra ti van pogled na dubo ku u doli nu i ma - la na selja raz baca na Staro selo, muzej na otvorenom (Si ro gojno, opšti na Ča je ti na) Repli ka sta rog po br di ma. zla ti borskog se la  Kompleks čine o ri gi nalni ob jek ti prese lje ni sa svo jih ra ni jih (43.711877, lo kaci ja po Zal ti boru. Ob jek ti su orga ni zova ni po gru pama i do punje ni sadrža ji - 19.711313) ma koji pre zentu ju od re đene proiz vodne ak tiv nosti i li o bi čaje. Ve li ki centralni objekt je pros tor u ko me se orga ni zuju radio ni ce i se mi nari. Kompleks ima sta - tus us ta nove kultu re od nacio nalnog znača ja. (43.688729, 19.880104)

15 18

Crkva Svetog Ahilija (A ri lje, op šti na A ri lje) Utvr đe- ni manas tir iz 13. ve ka  Cr kva, izgra đena u 13. ve - ku na osno va ma pret hod nog hra ma, nije kasni je ru- šena. Ve li ki broj ori gi nalnih fres ki je ostao sa čuvan, u frag menti ma, de lo vi ma i li u celos ti. I ma sta tus Ribničko jezero (Zla ti bor, op šti na Ča je ti na) Krasi ga izu zet no čista vo da  Oko spome ni ka kultu re od i zuzet nog znača ja. je zera su šu me i li vade, s tim što se na po je di nim mes ti ma šuma spuš ta do sa - (43.753959, 20.096035) me vode. (43.687905, 19.663653)

207 `

17b-8 Zlatiborski okrug 2

19 22

Vodopad Gostilje (Gosti lje, op šti na Ča je ti na) Ve li ki vodo pad - sa mo deo le pote ko ja ga ok ru žuje  Ceo kom pleks vo dopa da i pra te ćih kaska da i sla pova, do Muzej pletilja, Sirogojno (Si ro gojno, opšti na Ča je ti na) Pod seća nje na sreć na kra ja vodo to ka je od lič no u re đen i pri la gođen dubo - vre me na  U samom centru se la na la zi se mali mu zej, sa le pom pos tavkom. kom do živ lja ju pri ro de. Od res to ra na na prop lanku i- Ispred, kip ple ti lje u rad noj po zi. Mali mu zej - jedna sa la sa fak tog ra fi jom i neko li - du u ni zu kas kade po to ka pre ma vode ni ci, sama vo- ko u zora ka ple te ne o deće, iza zi va ve li ku nos talgi ju kod nas ko ji pam ti mo zlatna deni ca, zido vi stare hidroe lektra ne, še ta liš te pre ma vre me na na še drža ve. Tu su u zorci vi soke mode, pozna ti kreato ri, maš to vi ti de ze- vodo pa di ma. Na kra ju - veli ki vodo pad, po tom ne ko- ni, sli ke se ljan ki - pleti lja, sve u vre me kada je sve iš lo uzlaz nom li ni jom. li ko kas kada i sla pova. (43.656009, 19.837759) (43.686099, 19.880033)

20 23

Manastir Klisura ( čevi ći, op šti na A ri lje) Cr kva nasta la u vre me i po ugle du na cr kvu Sv Ahi li ja  Ma nastir je žen ski. Cr kva je uzdr žanim spolj nim li ni - ja ma i de korom efek tno i sklad no ob li kova na, kao i sve dru ge zida ne u raš kom stilu. Cr kvu krasi, po red Tornik, Zlatibor (Jabla ni ca, op šti na Ča je ti na) Sta ze zdrav lja, ski ja liš te i lep pog - osta log i lep, zat vore ni drve ni trem. (43.673, 20.101) led  Tornik je da nas poz nat po skijaš kom te re nu. Od ra ni je je ču ven po mno - gob roj nim staza ma zdravlja, koje su ma pi ra ne na informa cio nom pa nou odmah uz žiča ru. (43.654559, 19.639001)

21 24

Vidikovac Dobroselica 2 (Zla ti bor, op šti na Ča je ti na) Vi di kovac se nala zi na jed - Rodna kuća Dimitrija Tucovića (Gosti lje, op šti na Ča je ti na) Ve li ki čovek i lepa ti - nom od pu te va kroz se lo. U blizi ni je poz nata Ječ menska pe ći na, odnos no pre - pič na ku ća, mu zej, če kaju bo lje dane  Rodna ku ća Di mit ri ja Tu covi ća je ve li ka rast (pri rodni kame ni most). (43.635800, 19.703605) zgrada i zaš ti ćena je zbog svo jih tipskih gradi teljskih oso bi na. U ku ći je muzej ska postav ka, ko ja, u posled nje vreme ne ma veli ku po seće nost. Po red ku će je bis ta o vog ve li kog čo veka. (43.648537, 19.842851)

208 `

Zlatiborski okrug 2 17b-9

25 28

Crkva brvnara i sobrašice, Jablanica (Jabla ni ca, op šti na Ča je ti na) Naj veći oču - vani kompleks sob ra ši ca u Sr bi ji  Cr kva je izgra đena 1838. godi ne. Kom pleks je u od ličnm stanju, ne davno res tau ri ran i dob ro op rem ljen i zuzet no in formativ nim Galerija slika i apartmani Kovačević (Dob ro seli ca, op šti na No va Va roš) Ud ru - panoi ma. O ko crkve je ve li ki broj sob ra ši ca, od ko jih su ne ke og ra đene i natkri ve- ženi umet nost, et no am bi jent i priro da  Ga le ri ju, po smr ti sli kare voj, odr žava ju i ne, dok ne ke ima ju samo sto lo ve i klupe. Inte re santno - stolo vi ni su pos tavlje ni na u pot pu njava ju svojim slika ma njego ve ćerke. Po red gla le ri je, u kom pleksu ko ji či - noge, već sa mo po lo ženi na daske os lo njene na klupe, tako da su klu pe i sto lo vi u ne če ti ri etno ob jek ta, nala ze se i a partmani, radio ni ca za iz lož be i kurse ve, le po is toj visi ni. Kom pleks pred stavlja spome nik kultu re od ve li kog znača ja. (43.663675, dvoriš te i ka fić. 43.62, 19.7262 19.574112)

26 29

Crkva brvnara, Dobroselica (Dob ro seli ca, op šti na Ča je ti na) Zaduž bi na haj du- Etno selo Boškova voda sa vodenicom (Lju biš, op šti na Ča je ti na) Na usam lje - ka, pre ma legen di • Ambi jent u kome se na la zi i či ni ga, je po seban. Tri vi soka nom mestu, a nije da le ko od sveta  U okvi ru komplek sa na la ze se: bun galo vi, o- cr na bo ra, i sa mi spome ni ci kul tu re, uz groblje i pašnjak ko ji se prote že do ob liž - ri gi nalne tip ske ku će pre selje ne sa vi še razli či tih mesta na Zlati boru, vo deni ca, nje šu me sa jed ne stra ne, a bivši centar se la - sta ra škola i mesna kan cela ri ja ta kođe pre selje na, o ma nje veš tačko jeze ro i res to ran. Vo deni ca radi i melje sva- (spratna zgra da), biv ša pro davni ca (tipska brvna ra sa ka me nim pri zem ljem) i kodnev no - ima i brašna na pro daju. (43.626277, 19.795782) spomen čes ma, sa dru ge. I ma sta tus spo me ni ka kultu re od ve li kog zna čaja. (43.616380, 19.704205)

27 30

Tri stabla crnog bora, Dobroselica (Dob ro seli - ca, op šti na Ča je ti na) Tri i zuzet na primerka čuva ju cr kvu • Bo ro vi se na la ze kraj cr kve brvna re i lo- kal nog groblja. Sta ros ti su o ko 350 g. Vi si na: 19,5 m, 21,5 m i 25 m. Am bi jent u kome se na - la ze i čine ga, je po se- ban. Stab la su zaš ti ćena Ječmenska/Točkovička pećina/Prerast/Šupljica (Dob ro seli ca, op šti na Ča je ti - kao spo me nik pri ro de od na) Pri rodni fe nomen, je dan od sve ga ne koli ko u Sr bi ji  Prerast ili ka me ni most i zuzet nog znača ja. nasta je uru šava njem svoda pe ći ne. Pre rast pos ta je pe ći na čija je du ži na pos ta la (43.616098, 19.704222) bezna čaj na. O va je du ga tride se tak me ta ra. Do lo kaci je se la ko stiže, pre rast se nala zi odmah po red as faltnog pu ta. (43.624394, 19.700771)

209 `

17b-10 Zlatiborski okrug 2

31 33

Srednjevekovni grad Oštrik, Rutoši (Ra doinja, op - šti na No va Va roš) Vi soko nad dve doli ne • Na la zi se na viso kom kupas tom vrhu pla ni ne Oštrik. Pretpos tav - lja se da se ra di o os ta ci ma grada u kome je sto lo vala Radoinjsko jezero (Seniš ta, opšti na No va Va roš) Bistra vo da, boje i šuma - u lo za Vo ji novi ća iz 13. i 14. veka. Ma kadam sko- zem lja - nedog led  Naj ma nje od tri veštač ka jeze ra na re ci U vac, a li i naj lepše. Le po u - nim putem se put nič kim vo zi lom mo že prići do na sto - re đeno izle tiš te sa kamp ku ći cama. Bra na ko jom je preg ra đen tok re ke je izu zet - ti nak me ta ra od us pona. Jedna stra na vrha je sva u o - no viso ka u odno su na bivše ko ri to re ke. Iz le tiš te na jeze ru je lepo u re đeno, ni komi tim stena ma, dru ga je pod re la tiv no pro hod nom ma lo ni pre veli ko. Svu da o kolo je šu ma. (43.52225, 19.744861) šumi com. I pak, us pon od 250 meta ra vi sin ske razli ke ni je baš ša la. (43.5032, 19.6561)

32

Zlatarsko jezero (Am zi ći, op šti na No va Va roš) Tre će po veli či ni jeze ro u Sr bi ji  O vo jeze ro drži najve ća ka me na bra na u Evro pi. Od tri veštač ke a kumu la ci je na re ci U vac, o va je naj veća. (43.5167, 19.814)