Plan Ukupnog Razvoja Grada Vrbovskog (PUR)

GRAD VRBOVSKO

Plan ukupnog razvoja

Grada Vrbovskog (PUR)

za razdoblje 2012.-2013.-2020.

GRADONAČELNIK

Željko Mirković

Vrbovsko, prosinac 2012.

SADRŽAJ stranica

1. Sažetak 3 2. Uvod 6 2.1. Postavke izrade PUR-a 7 3. Analiza postojećeg stanja 11 3.1. PROSTOR 11 3.2. STANOVNIŠTVO 14 3.3. TLO 15 3.4. PRIRODNA OBILJEŽJA, FLORA I FAUNA 15 3.5. GOSPODARSTVO 18 3.6. SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE 19 3.7. PROMETNA INFRASTRUKTURA 23 3.8. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE 24 3.9. ENERGETIKA 25 3.10. POSTUPANJE S OTPADOM 26 3.11. Iznijeta problematika i moguća rješenja 26 4. SWOT analiza i PEST analiza 28 4.1. SWOT analiza 28 4.2. PEST anliza 30 5. Strategija razvoja Grada Vrbovskog 36 5.1. Kratki ostvrt do 2013. godine 36 5.2. Kratki osvrt na dokumenta Europa 2020 37 6. Vizija 38 6.1. strateški ciljevi, prioriteti i mjere 39 6.2. Usporedni prikaz strateških ciljeva i prioriteta Europa 2020 sa strateškim ciljevima i prioritetima Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog 52 6.3. Razvojni pravci i projekti do 2020. godine 55 7. Financijski plan 62 7.1. Financiranje razvojnih projekata iz gradskog proračuna 63 7.2. Mogući izvori financiranja projekata 63 7.3. Analiza projekata 72 8. Provedba Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog 73 9. Zaključak 76 10. Privici /strateški ciljevi iz strateških dokumenata, popis članova radne skupine, popis udruga, KUD-ova i sportskih klubova, popis korištene literatue, o izrađivaču PUR-a 77

1. Sažetak

Plan ukupnog razvoja Grada Vrbovskog (PUR) je temeljni dokument razvoja Grada Vrbovskog koji se sastoji od osnovne analize, strategije razvoja, prioritetnih projekata i zadataka za razdoblje 2012. – 2020., načina provedbe, monitoringa i evaluacije učinaka.

Ciljanim planiranjem i ulaganjem u neposredni gospodarski razvoj, te posrednim ulaganjem u infrastrukturu Grada Vrbovskog stvaraju se preduvjeti za toliko potreban gospodarski rast i razvoj. Planirajući ulaganja u infrastrukturu: gospodarsku, turističku i sportsku, imajući u vidu potrebe stanovništva i gospodarskih subjekata, Grad Vrbovsko želi biti partner gospodarstvenicima i pojedincima koji svoj interes vide kroz ulaganje na ovom području.

Jednako tako, gospodarski razvoj uvjetuje razvoj društvene infrastrukture te poboljšanje kvalitete života i zadovoljstva lokalnog stanovništva. Buduća ulaganja su temeljena na maksimiziranju onih aktivnosti koje doprinose razvoju ruralnog, turističkog i poduzetničkog razvoja kako bi se novim ulaganjima postigao ugodan život svih.

Plan ukupnog razvoja Grada Vrbovskog sukladan je s Razvojnom strategijom Primorsko-goranke županije kao okvira razvojnih mogućnosti ovog područja.

Prvi dio ovog dokumenta se odnosi na analizu postojećeg stanja ukratko obrazlažući prostor, stanovništvo, tlo, prirodna obilježja, floru i faunu, gospodarstvo, uslužne funkcije te prometnu infrastrukturu, sustav vodoopskrbe i odvodnje, energetiku te postupanje s otpadom.

Drugi dio odnosi se na izradu SWOT i PEST analize kako bi se utvrdili problemi po pojedinim područjima i predložio način mogućeg njihovog rješavanja. Iz prethodne problematike i navedenih analiza razvili smo viziju, ciljeve, prioriete i mjere PUR-a te Bazu razvojnih projekata.

Vizija: Težiti ispunjenju osnaživanja održivog razvoja i gospodarstva kroz razvoj poljoprivrede, zimskog i ruralnog turizma te malog i srednjeg poduzetništva, vodeći pritom brigu o standardu stanovništva.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITETI MJERE

1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE 1. Poticanje okrupnjavanja zemljišnih posjeda 2. Poticanje eko uzgoja i proizvodnje hrane 3. Podupiranje udruživanja poljoprivrednih proizvođača 4. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u poljoprivredi 2. RAZVOJ TURIZMA 1. Poticanje razvoja zimskog, ruralnog turizma i eko sela 2. Očuvanje prirodne i kulturne baštine 3. Podizanje i razvoj kvalitete smještajnih kapaciteta 4. Poticanje udruživanja turističkih dionika i zajednički nastup na tržištu 5. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u turizmu 3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG 1. Razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno PODUZETNIŠTVA opremanje 2. Povećati dostupnost financijskih instrumenata poduzetnicima 3. Privlačenje stranih i domaćih ulagača 4. Razvoj ljudskih resursa i lokalnog tržišta rada 4. LJUDSKI POTENCIJAL 1. Povećanje dostupnosti informacija vezanih uz tržište rada 2. Jačanje suradnje između županijskih i lokalnih institucija vezano za obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo 3. Unapređenje postojećih i izrada novih programa poticanja zapošljavanja, te provedba istih

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITETI MJERE

1. ZAŠTITA VODA 1. Nadziranje zaštite i ljudska osvještenost u gospodarenju vodama 2. Zaštita izvora i podzemnih voda od zagađenja 3. Rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture za opskrbu vodom 4. Unapređenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda 2. ZAŠTITA ŠUMA 1. Gospodarenje šumama

3. GOSPODARENJE OTPADOM 1. Uspostava novog sustava za gospodarenje otpadom (edukacija stanovništva) 4

2. Sanacija postojećih odlagališta

STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA

PRIORITETI MJERE

1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 1. Povećanje udjela obnovljivih energija – mini protočne elektrocentrale Dobra, Kupa, Kamačnik 2. Biomasa 3. Solarna energija 4. Energetska učinkovitost

Posljednji dio se odnosi na financijski plan i moguće izvore financiranja razvojnih projekata te provedbu, praćenje i ažuriranje strateških ciljeva, prioriteta i mjera te informiranje o PUR-a.

2. Uvod

Radi neravnomjernog razvoja pojednih područja odnosno regija te različitih društvenih skupina, Republika Hrvatska prepoznala je potrebu da se definira politika regionalnog razvoja sukladna praksi Europske unije (EU), sve u cilju smanjenja socijalnih i gospodarskih razlika pojedinih regija, odnosno ekonomske i socijalne kohezije1. Ovakva se politika provodi pomoću različitih strukturnih i kohezijskih EU fondova za bolju konkurentsku sposobnost regije i standard građana.

Potrebno je izgraditi sustav nacionalnog, regionalnog i loklanog razvoja koji će omogućiti: - jasno definiranje potreba razvoja, - usaglašavanje razvojnih prioriteta, - razvijanje ideja i predlaganje projektaka naročito za ulaganje javnih sredstava u pojedina područja iz loklanih, regionalnih, nacionalnih i EU izvora.

Radi toga se izrađuju strateški dokumenti navedenih razina kao instrumenti za provedbu zacrtanih prioriteta svake takve razine. Strateški dokumenti niže razine trebaju biti usklađeni s onima više razine.

Strateško je planiranje proces koji je strukturiran, sustavan, k ciljevima usmjeren, utemeljen na pregovorima i koordinaciji. Strateško planiranje je način ponašanja i razmišljanja, a cilj mu je organizirati budućnost.2 Treba istaći da sam dokument nije cilj tog procesa već njegova efikasna i efektivna provedba.

Plan ukupnog razvoja (PUR) jedinica loklanih samouprava je važan dokument u procesu odabira budućih pravaca razvoja u kojem se postavlja jasna vizija i ciljevi koji nadalje predstavljaju smjernice u načinu djelovanja u određenom razdoblju. Stoga je PUR značajan dokument kojeg izrađuje općina ili grad te time preuzima odgovornost za gospodarski i društveni razvoj svojeg područja.

1 Donošenjem Zakona o regionalnom razvoju RH (NN 153/09), Strategije regionalnog razvoja RH 2011.-2013. te Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10) pokrenut je sustavan proces strateškog planiranja razvoja na razini županija. 2 Studija: Ocjena sustava strateškog planiranja i mogućnosti financiranja razvoja županija i loklanih jednica u kontekstu provođenja politike regionalnog razvoja Republike, Hrvatske Ekonomski institut Zagreb za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, 2012. 6

2.1. Postavke izrade PUR-a

Proces planiranja provodi se i ponavlja periodički kako bi se strateški razvoj mogao planski i usmjereno voditi prema zacrtanim ciljevima. To je dokument koji se konceptualno sastoji od tri dijela: - analize postojećeg stanja po sektorima zaokružene SWOT i PEST analizom, - strateškog opredjeljenja u kojem se pobliže opisuju vizija i ciljevi nadovezujući se na strateške dokumente više razine, - te razvojnih projekta koji su proizvod Plana ukupnog razvoja definirajući njegovu izvedbu.

Prethodni Plan ukupnog razvoja grada Vrbovskog izrađen je za razdoblje od 2006.-2011. godine iz kojeg je vidljivo određeno ostvarenje zamišljenih projekata. To se prvenstveno odnosi na projekte:

1. PODUZETNIČKE ZONE VRBOVSKO  Poduzetnička zona K1 Vrbovsko koja je spremna primiti poduzetnike u jednom dijelu,  Poduzetničke zone: K2 Vrbovsko, K3 Rim, K4 Blaževci u pripremi, 2. ZIMSKO SKIJALIŠTE BIJELA KOSA, projektna dokumentacija dovedena do ishodovane građevinske dozvole.

Treba istaći da nepotpuna realizacija navedenih projekata je i rezultat nastale krize i recesije od 2008. godine, a koja je još uvijek prisutna u Hravtskoj.

U promišljanju koje vremensko razdoblje obuhvatiti u ovom strateškom dokumentu, krenulo se od postojećih strateških dokumenata koji su planirani za provedbu do kraja 2013. godine te od planiranja na eruopskoj razini za novo razdoblje od 2014.-2020. godine. Budući je provedba ovog strateškog dokumenta usko povezana s mogućim izvorima financiranja projekata, predlaženo je da se obuhvate dva razdoblja pa je obuhvaćeno slijedeće:

I. razdoblje od 2012. – 2013. godine prati postojeće dokumente Strategiju RH (2011.-2013.) i Razvojnu strategiju PGŽ (2011. – 2013.) i mogućnosti provedbe postojećih razvojnih projekata uglavnom iz lokalnog proračuna, II. razdoblje od 2014. – 2020. godine za koju će se dati projekcija razvoja budući da nisu izrađeni novi strateški dokumenti, a postoji mogućnosti financiranja razvojnih projekata iz više izvora prema

pripremljenosti samih projekata i budućih strateških dokumenta koji se trebaju tek donijeti kao što je Strategija regionalnog razvoja i Operativni planova za korištenje EU fondova.

Dokumenti na kojima se temelji Plan ukupnog razvoja grada Vrbovsko su slijedeći: - Europa 2020. – Europska strategija za pametan, uključiv i održiv rast - Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013. - Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2011. - 2013. - Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010.-2013. - Projekt ukupnog razvoja grada Vrbovskog za razdoblje 2006.-2011. godine - Prostorni plan Primorsko-goranske županije - Prostorni plan Grada Vrbovskog - Urbanistički plan uređenja Grada Vrbovskog

Jedan od zadataka Razvojne strategije Primorsko-goranske županije 2011. – 2013. je povezivanje lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim razvojnim prioritetima i EU, kao i sa dostupnim europskim i nacionalnim financijskim sredstvima i propisima koji reguliraju njihovo korištenje.

Opći ciljevi Županijskih razvojnih strategija prema Zakonu o regionalnom razvoju RH i Strategiji regionalnog razvoja RH 2011.-2013. su: - dogovor između relevantnih nacionalnih, regionalnih i lokalnih partnera o razvojnim potrebama županije vezanim za gospodarski razvoj, zapošljavanje i edukaciju, infrastrukturu i okoliš, lokalni i ruralni razvoj, pitanje siromaštva i socijalne isključenosti, - ispunjenje zajedničkih strateških ciljeva u suradnji sa susjednim županijama, te stvaranje osnove za prekograničnu i međuregionalnu suradnju, - davanje smjernica za lokalne razvojne planove i projekte jedinica lokalne samouprave.

Donošenjem i utvrđivanjem prostornih planova formiraju se lokacije na kojima se odvijaju gospodarske, turističke, sportsko-rekreativne djelatnosti bitne za razvoj ovog područja. Privlačenjem domaćih i stranih ulagača i traženjem izvora financiranja ostvaruje se realizacija predloženih i odobrenih projekata koji izravno utječu na razvoj područja i pokazatelje rasta i razvoja.

Cilj ovog strateškog dokumenta je povezivanje postojećih i budućih razvojnih projekata koji su realno postavljeni i izvedivi uvažavajući mogućnosti gospodarskog razvoja područja.

Vizija usmjerena prema ruralnom razvoju grada Vrbovskog ogleda se u postavljanju strateških ciljeva usmjerenih vraćanju stanovništva na ovo područje kroz ostvarenje bitnih uvjeta za život i rad. Realizacija ciljeva moguća je pokretanjem poljoprivrede, stočarstva i domaće proizvodnje koji u konačnici teže razvoju ruralnog turizma. Zatim tu je i nedovoljna iskorištenost prirodnih resursa – vode i šuma i prerađivačka drvna industrija. Jedan od važnijih projekata je i realizacija SRC Bijela kosa. Ostvarivanjem prethodno navedenih strateških ciljeva povećala bi se gustoća naseljenosti, a time i sam indeks razvijenosti područja grada Vrbovskog koji se zasada prema podjeli JLS – e nalazi u III. kategoriji u granicama od 75 – 100%.

Prilikom izrade ovog dokumenta uvažili smo željene smjernice lokalne samouprave za određivanje lokalnih ciljeva. Slijedila se zadana metodologija za utvrđivanje pristupa izradi ukupnog razvoja.

2.2. Projekt Ukupno razvoja Grada Vrbovskog 2006.-2011.

Kratki podsjetnik na Projekt ukupnog razvoja Grada Vrbovskog za razdoblje 2006. – 2011. donešen je u svrhu ostvarivanja primarnih ciljeva koji se temelje na sukladnom i bržem gospodarskom razvitku, ispunjavajući preduvjete temeljene na: - povećanju kvalitete života Grada Vrbovsko, - dugoročna sigurnost prihoda, - dugoročna sigurnost radnih mjesata u gospodarstvu, - povećanje prihoda Grada Vrbovsko, - povećanje prihoda gospodarskih subjekata , -povećanje zaposlenosti lokalnog stanovništva.

Temeljni dokument regionalnog razvoja i regionalne politike bile su “Regionalni operatini program Primorsko- goranske županije 2008.-2012.”, a u skladu s njima su se provodili daljnji projekti i program vezani za razvoj Grada Vrbovsko. Strategijom Mikroregije Gorski kotar definirano je uravnoteženje regionalnog razvoja, smanjenje depopulacije kroz stvaranje novih radnih mjesta, bolja kvaliteta života, te smanjenje izoliranosti mikroregije kroz inovacije 9

postojećih poduzeaća i stvaranje novih. Dok su prioriteti za ostvarivanje stvaranje novih radnih mjesta za ljude koji žive u Gorskom kotaru, ali i veća kvaliteta života za ljude u regiji (okoliš, usluge za stare i mlade osobe, sportske i kulturne mogućnosti). Grad Vrbovsko svoj razvoj je vidio kroz koncepciju investicijskog razvoja pomoću partnerstva privatnog i javnog sektora, a motivi za takav oblik investiranja očitovali su se kroz nedostatna financijska sredstva za pokretanje novih investicija, efikasniju realizaciju projekta, podjelu rizika između javnog i privatnog sektora, poboljšanje kvalitete i efikasnosti usluga te dugoročna ekonomska-financijska korist. Nadalje, Grad Vrbovsko suočavao se s razvojnim problemima i razvojnim ograničenjima koji usporavaju njegov gospodarski rast i razvoj. Kao razvoji problem ističu se neiskorišteni prirodni resursi, neadekvatno zbrinjavanje otpada, nedostatak turističke ponude, nezaposlenost lokalnog stanovništva, zastarjela mehanizacija, slaba naseljenost, neosigurano tržište, ali i razvojna ograničenja kao česte promjene zakonskih propisa, EU kvote zbog jake konkurencije s EU tržišta te neulaganje države u komunalnu, socijalnu i poslovnu infrastrukturu. Kako bi Grad Vrbovsko ostvario svoj gospodarski rast i razvoj morao je u potpunosti slijediti regionalnu viziju i politiku upravljanja okolišem te sudjelovati u gospodarskom razvitku kroz održivi razvoj što predstavlja iskorištavanje resursa, orjentaciju tehničkog razvoja i institucionalne promjene u međusobnom skladu koje omogućavaju ispunjenje potreba sadašnjih i budućih generacija. Utvrđena su bila četiri strateška cilja koja su Grad Vrbovsko i Mikroregija Gorski kotar trebali ostvariti. Kao prvi cilj bio je tehnološko razvijeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi s regionalnim obilježjima prisutni na hrvatskom i EU tržištu. Kao slijedeći cilj bio je rast turističke industrije kao ključnog pokretača Gorskog kotara i Grada Vrbovsko. Nadalje, treći cilj bio je razvijeno malo i srednje poduzetništvo s povećanim udjelom u proizvodnji i izvoznih finalnih proizvoda s naglaskom na prerađivačku industriju baziranu na prirodnim resursima, te kao poslijednji, četvrti cilj bio je razvoj društvene i fizičke infrastrukture i ulaganja u ljudske resurse što je zajedno s razvojem gospodarstva vodio poboljšanju kvalitete života i osnutku mladih obitelji u Gradu Vrbovsko. U postavljanju buduće projekcije razvoja do 2020. godine bili su zacrtani slijedeći ciljevi: razvoj naselja, razvoj poduzetničke zone, kulturni-sakralni spomenici i objekti seoskog i lovnog gospodarstva i turizam. Istaknuti su bili projekti Poduzetničke zone Vrbovsko i Alplskog skijališta Bijela kosa. Proveda ovih važnijih projekata, kako je uvodno navedeno, doprinjela je djelomičnoj realizaciji te njihovom ponovnom postavljanju kao temeljnih projekata za daljnji razvoj. Jednako tako, u slijedećoj točki opisano je postojeće stanje predmetnog područja pa se mogu isčitati problemi koji i nadalje postoje.

3. Analiza postojećeg stanja

3.1. PROSTOR

Grad Vrbovsko se nalazi u sastavu Primorsko – goranske županije, gdje je prostorno druga po veličini jedinica lokalne samouprave. Zauzima površinu od 280 km2, što čini 7,8% sveukupne površine Primorsko – goranske županije. Teritorij grada je smješten na krajnjem istočnom dijelu Gorskog kotra i obuhvaća 65 naselja. Graniči s Republikom Slovenijom na sjeveru (općina Črnomelj), Karlovačkom županijom na istoku (općina Bosiljevo i Grad Ogulin), a na zapadu s drugim područjima Primorsko – goranske županije – općinama Brod Moravice, Skrad, Ravna Gora i Mrkopalj. Posebno je važan izuzetan geoprometni položaj, na pola puta između Zagreba i Rijeke, a dobri cestovni i željeznički pravci omogućuju brz dolazak u Vrbovsko. 3

Geografska cjelina vezana za dio Delničkog koridora, zbog svog središnjeg položaja, najbolje prometne povezanosti i povoljnih prirodno – geografskih osobina unutar područja Grada Vrbovsko, iako ima znatan brdoviti dio i obuhvaća nešto više od 60% površine Grada, privukla je brojne gospodarske sadržaje i radna mjesta, pa zato ima najveći broj naselja i stanovnika. Do nešto veće koncentracije stanovništva i veće gustoće naseljenosti došlo je još i oko lokalnih središta Moravice i Severin na Kupi dok su se stalno praznila rubna područja, posebno u sjeverozapadnom dijelu kupskog područja, kao i rubna krška i brdovita područja, gdje izumiru neka naselja ili zaseoci. Što su bili skromniji prirodni uvjeti i drugi od ljudi stvoreni izvori, koji osiguravaju egzistenciju stanovništvu i njihovim obiteljima te bila slabija prometna povezanost s razvojnim i radnim središtima, to je bila slabija naseljenost pojedinih manjih područja.

3 http://www.vrbovsko.hr/grad-vrbovsko/geografski-polozaj/ 11

Slika 1: Karta primorsko-goranske županije

Izvor: Zavod za prostorno uređenje i planiranje Primorsko-goranske županije, 2010.

Područje grada Vrbovskog sastoji se od devet mjesnih odbora: - Mjesni odbor Gomirje (Gomirje, Musulini, Majer i Kamensko) - Mjesni odbor Jadrč – Osojnik (Veliki Jadrč, Mali Jadrč i Osojnik) - Mjesni odbor Lukovdol (Gorenci, Lukovdol, Rtić, Dolenci, Draga Lukovdolska, Lesci, Nadvučnik, Podvučnik i Vučnik) - Mjesni odbor Ljubošina (Ljubošina)

- Mjesni odbor Moravice (Radigojna, Tomići, Bunjevci, Vukelići, Nikšići, Dokmanovići, Jakšići, Dragovići, Topolovica, Međedi, Vučinići, Moravice, Komlenići, Radoševići, Tići, Mlinari, Žakule, Carevići, Gornji Vukšići, Donji Vukšići, Matići, Donji Vučkovići, Petrovići, Gornji Vučkovići) - Mjesni odbor Plemenitaš (Plemenitaš, Blaževci, Zapeć, Zaumol, Štefanci Radočaj) - Mjesni odbor Severin na Kupi (Severin na Kupi, Močile, Smišljak, Liplje, Zdihovo, Klanac, Damalj, Rim, Plešivica) - Mjesni odbor Vrbovsko (Poljana, Vujnovići, Vrbovsko, Hambarište, Tuk, Stubica, Hajdine, Presika) - Mjesni odbor Jablan (Jablan)

Slika 2. Geografski položaj Grada Vrbovskog

Slovenij a

Primorsko- goranska županija

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar i izvan građevinskog područja i određuju se kao:

1. građevinska područja za površine naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene ( gospodarske namjene u obliku proizvodne i poslovne namjene, ugostiteljsko – turističke namjene), 2. područja i građevine izvan građevinskog područja za objekte infrastrukture (prometne, energetske, komunalne),

3. poljoprivredne (vrijedne obradive površine i ostale obradive površine) i šumske površine (površine namjenjene proizvodnji drva, zaštitne šume, šume posebne namjene), 4. vodne površine.

3.2. STANOVNIŠTVO

Prvi rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine pokazuju da na području grada Vrbovskog danas živi 5,019 osoba, što znači da je u 10 godina Vrbovsko izgubilo broj od čak 1,028 stanovika (popis iz 2001. broji 6,047 stanovnika) 4. Naselja i stanovništvo nisu ravnomjerno razmješteni pa je tako i gustoća naseljenosti različita u pojedinim dijelovima. 2001. godine prosječna gustoća naseljenosti je bila samo 21,6 stanovnika na km2, što je bilo četiri puta manje nego je bio prosjek u Primorsko – goranskoj županiji u cjelini (84,8 st/km2).

Privredna kriza očigledno je snažno udarila ovo područje, a drastičan pad broja stanovnika osjetio se u svim naseljima – tako samo Vrbovsko broji svega 1,647 žitelja, u Moravicama ih je 654, Gomirju 342, Jablanu 209 itd., dok nažalost u naseljima Gornji Vukšići, Lesci, Međedi, Podvučnik i Radočaj ljudi više uopće nema. Smanjenje broja i gustoće stanovnika nastavlja se iseljavanjem stanovnika, pretjeranom koncentracijom radnih mjesta u nekoliko radnih sjedišta i općenito malim brojem radnih mjesta što je uzrokovano slabijom gospodarskom razvijenošću i disperznom naseljenošću.5

Spolna struktura stanovništva grada Vrbovskog ista je kao i u ostalim hrvatskim krajevima, tj. prevladava žensko stanovništvo. Rađa se više muške nego ženske djece, ali se u zrelim dobnim skupinama izjednačava njihov broj, a u starijim dobnim skupinama prevladava žensko stanovništvo. Demografski procesi prisutni u gradu Vrbovskom su niski natalitet, visoki mortalitet, prirodni pad stanovništva i negativni migracijski saldo. Obrazovna struktura stanovništva pokazuje napredak, pa 57,48% stanovništva ima osnovno obrazovanje. Broj nepismenih je smanjen na 1,87%, dok je i dalje znatno mali broj stanovništva sa srednjim (31,42%) i visokim (5,15%) obrazovanjem. 6 Zabrinjava podatak projekcija drastičnog smanjenja stanovništva na cijelom području Gorskog kotara za 10.000 stanovnika, a time i na području Grada Vrbovskog.

4 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf 5 http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Gorski-kotar/Popis-stanovnistva-Delnice-se-jos-drze-Vrbovsko-i-Cabar-tonu 6 http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=12351 14

3.3. TLO

Na temelju osnovne pedološke karte, na prostoru Grada Vrbovskog, nalazi se 13 sistematskih jedinica tla koje sadrže desetak najznačajnijih tipova tala koja se javljaju u podtipovima i varijantama. Prema svojstvima tala, reljefa i klime, na temelju bonitetne procjene, zemljišta su svrstana u četiri kategorije zaštite. Prvu kategoriju zaštite čine zemljišta koja spadaju u I-IV bonitetnu klasu. Ova zemljišta moraju se strogo čuvati za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Drugu kategoriju zaštite čine zemljišta koja spadaju u V bonitetnu klasu, pa i neka zemljišta VI bonitetne klase, koja su od posebne važnosti za uzgoj posebnih vrsta kultura ili se agrotehnikom mogu poboljšati do većih bonitetnih klasa, pa ih treba štiti s odgovarajućim mjerama. Zemljišta treće i četvrte kategorije zaštite čine zemljišta koja su pokrivena šumom ili su to kamenjarske površine. Tu spadaju i oni prostori koje treba zaštiti od erozije. Zemljište I. kategorije zaštite u grafičkom prikazu «Korištenje i namjena prostora» kartirano je kao «vrijedno obradivo poljoprivredno tlo – P2»; zemljište II. kategorije kao «ostalo bradivo poljoprivredno tlo – P3»; zemljište III. I IV. Kategorije kao «ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište –PŠ».

3.4. PRIRODNA OBILJEŽJA, FLORA I FAUNA

Niže područje ovoga kraja (do 400 m nadmorske visine), obraslo je pretežno bjelogoricom. Prevladava bukva, zatim grab, brijest, jasen, lipa i dr. Od niskog raslinja, značajne su razne režuhe, lazarkinja i mnogobrojne biljke pratilice: šumarica, crveni ljiljan, kopitnjak i dr. U višem gorskom području (400-1000 m nadmorske visine), značajne su samonikle, mješovite ili čiste šume, šume četinjača, uglavnom jele i smreke. Od crnogorice najviše ima smreke, zatim jele i vrlo rijetko tise. Pretplaninsko područje obuhvaća prostor iznad 1000 m nadmorske visine. Veoma snažan vjetar, snijeg i led, tu su odlučujući ekološki činioci. Tu je značajna pretplaninska šuma bukve, a uz tlo lijepika, bijeli žabljak, kamenika i planinska paprat, zatim je uočljiva pretplaninska šuma smreke sastavljena od smreke vitkog uzrasta i niske krošnje, a na tlu različite krušćice, crvotočine, borovnica, brusnica, dvolistak, mahovina i druge acidofilne biljke. Konačno, u najvišim pretplaninskim predjelima iznad 1400 m nadmorske visine, javlja se klekovina bukve. Na rubovima i udubinama ponikava, gdje se dugo zadržava snijeg, održava se velelisna vrba. Krajoliku daju posebna obilježja livade, rudine, vrištine, utrine i druga zemljišta koja nisu obrasla šumama.

Prirodne znamenitosti grada Vrbovsko su zaštićeni krajolik Kamačnik, rijeke Dobra i Kupa, Čogrljevo jezero u Moravicama, mjesto Litorić i vidikovac Orlova stijena.7 Na području grada ističu se tri različita dijela nejednake veličine, posebnih prirodnih značajki i gospodarskog značenja. 1. Na najvećem južnom sektoru prostora Grada Vrbovsko koji predstavlja dio dugog Delničkog koridora ili središnjeg dijela Gorskog kotara prirodno geografska obilježja odgovaraju pravim goranskim značajkama. Ističu se visokogorski karakter reljefa i krajolika veoma su rasprostranjeni reljefno uravnjeni prostori - razmjerno veća proširenja i visoravni, jaka je zastupljenost krčevinskih prostora duž starih prometnica, što podrazumijeva otvorenost krajolika i njegovu lakšu prohodnost. Ima dinarski smjer pružanja stijena, udolina i grebena, tipičan krški reljef s uslojenim vapnenačkim i dolomitnim stijenama, izmjena normalnih, fluviokrških i krških oblika. Prisutna je krška hidrografska cirkulacija, manje površinska, a više podzemna s relativno malim tokovima, s brojnim vrelima i ponorima, a od većih površinskih tokova ističe se Dobra (Ogulinska), koja teče tim područjem. Klima je kontinentalna s prijelazom u planinsku klimu. Zbog klimatskih razloga kratko je vegetacijsko razdoblje, pa su prilično ograničene poljodjelske mogućnosti kraja (stoka, mlijeko, sijeno, kupus, krumpir). Ima relativno dosta kvalitetnog plodnog tla te je prisutna jaka pošumljenost. 2. Granični severinski prostor je kupski sektor koji se nalazi na sjeveroistočnim rubnim dijelovima regije Ima prijelazne goranske, ali i neke peripanonske značajke. Također prevladava dinarska struktura, gdje se izmjenjuju stijene vapnenačkog i dolomitnog sastava, što utječe na glavne reljefne i hidrografske značajke. Blago valovit plato, odnosno izrazita krška zaravan uz desnu obalu Kupe. Ističu se brojne suhe, izdužene i zatvorene drage, razdolja i ponikve, prevladava pokriveni boginjavi krš. Relativno pogodne agrarne mogućnosti kraja (mlijeko, sijeno, vinova loza). Izraziti kontrast ogoljenog i pošumljenog sektora. Postoje uvjeti za razvitak turizma (tranzitni, izletnički, lovni, ribolovni, rekreacijski, planinarski, manifestacijski i drugi). 3. Kompozitna dolina Kupe između izvorišta i Severina na Kupi predstavlja izraziti goranski prostor, ali relativno malih apsolutnih visina i prilično izoliran. U kupskoj dolini se izmjenjuju mala kotlinska proširenja u nepropusnim stjenama i klisurski strmi sektori s kanjonskim strmim padinama u karbonatskim stijenama. Rijeka Kupa je do Severina na Kupi jedini relativno čisti veliki vodotok u zemlji s obiljem vode i brojnim brzacima. Pitome klimatske značajke, blaže temperaturne prilike, ali i veće količine padalina. Tlo je plitko pa je tako zastupljeno voćarstvo i stočarstvo. Bjelogorična šuma ima gospodarsku vrijednost te označava

7 http://www.gorskikotar.hr/ContentDetails/25/gcgid/10/lang/Croatian/Biljni-svijet.wshtml 16

inicijalne uvjete za razvitak turizma (izletnički, planinarski, rekreacijski, lovački, ribolovni, manifestacijski i drugi).

Fauna Prostor zapadno i sjeverno od ceste Rijeka – Karlovac bogat je sisavcima: Zabilježeno je 40 vrsta (46 sa šišmišima). Značajnije su vrste: u Europi ugroženi vidra, vuk, ris i medvjed. Tu žive i rijetke vrste u Županiji: planinski voluhar i vodena rovka. Medvjed je najznačajniji za Županiju kao lovna divljač, uz jelena, a djelomično i divokozu. Od sitne divljači zabilježene su: zec, jazavac, kuna zlatica, kuna bijelica, lisica, lasica mala, tvor, puh i šojka kreštalica. Ovo područje također je bogato pticama. Za čitav Gorski kotar zabilježeno je 111 vrsta ptica. Zastupljen je čitav niz atraktivnih vrsta ptica poput tetrijeba gluhana, ušare, planinske sove, troprstog djetlića, vodenkosa, planinskog kosa, kuknaste stjenice, krstokljunka i niza drugih. U kanjonskom dijelu rijeke Kupe, zabilježena je izuzetno visoka koncentracija sivih sokolova, gnijezdi suri orao i niz drugih zanimljivih vrsta ptica. U području Gorskog kotara zabilježen i veliki broj vodozemaca – 14 vrsta, što je razumljivo s obzirom da je ovaj prostor najbogatiji vodama na kopnu. Od vodozemaca Gorskog kotara najzanimljiviji je svakako crni daždevnjak. U fauni gmazova prevladavaju tipične kontinentalne vrste od kojih neke kao živorodna gušterica i riđovka biraju posebna staništa i ne nalazimo ih u drugim dijelovima Županije. Vodotoci su pastrvske vode gdje prevladava potočna pastrva.

Rijeka Kupa u dijelu toka od Severina do Zdihova (dužine oko 5 km) je tipično prijelazno područje s dosta slapova i brzaca i pruža uvjete preživljavanja većem broju vrsta riba osim pastrmskih: mladica, klen, podust, bolen, uklija, klenič, krkuša, vijun. Vrlo rijetko je ovdje moguć nalaz smuđa, grgeča i brkice. Rijeka Dobra ima ihtiološko najznačajnije područje od Vrbovskog do 3 km nizvodno od Gomirja gdje po broju područje karakteriziraju potočna pastrva, dužičasta pastrva, klen i potočna mrena. Uz njih ovdje žive i vrste kao što su: mladica, mrena, plotičica, zlatni pijor, peš, uklija, klenić, krkuša i dr. Kamačnik je pritok Dobre koji izvire u šumi iznad Vrbovskog, a utječe u Dobru nedaleko željezničke stanice Vrbovsko. Potok još uvijek pruža utočište potočnoj pastrvi, zlatnom pijoru i pešu. Vjerojatno se ovdje pojavljuje i naš endem svjetlica.

Podzemni krški prostori kao specifična staništa odlikuju se bogatim edemičnim i reliktnim živim svijetom. Od kopnenih beskralješanjaka među bolje vrste spadaju trčci i leptiri.

3.5. GOSPODARSTVO

Na razvitak gospodarstva presudno je značenje imao povoljan zemljopisno-prometni položaj. Dosadašnja izgradnja proizvodnih kapaciteta, objekata prometa i infrastrukture, te naselja nastala je kao posljedica prolaza glavnih državnih okosnica razvoja: srednjeuropskog pravca (Rijeka-Zagreb-Podunavlje). Opći negativni trendovi gospodarskih prilika (pad zaposlenosti i sl.) imaju odraza i na prostor grada Vrbovskog.

Prema Fininim podacima iz 2010. godine, u Gradu Vrbovskom je od ukupno 86 poduzetnika njih više od 50% poslovalo sa gubitkom i tako je ostvaren ukupni gubitak razdoblja od oko 3 i pol milijardi kuna. Iako najzastupljenije djelatnosti, prerađivačka industrija i trgovina posluju s gubitkom, dok najveću dobit ostvaruju prijevoz i skladištenje. Ukupna zaposlenost se smanjila u odnosu na 2009. godinu sa 369 zaposlenika na 320. Prosječna plaća je iznosila 3,631 kn.

Ukupni broj obrtnika prema podacima Udruženja obrtnika Vrbovsko u 2010. je iznosio 152 obrtnika, najviše u proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Iz tablice možemo vidjeti da su obrtnici pretežito srednje i starije starosne dobi što ukazuje na nedostatak zaposlenosti među mladima.

Grafički prikaz 1: Dobna struktura obrtnika s područja Grada Vrbovskog

Analiza po dobnim skupinama

100 80 60 40 Broj obrtnika 20 0 Od 18-30 Od 31-40 Od 41-60 Iznad 60 godina godina godina godina

Izvor: Obrada RRA PORIN prema podacima Udruženja obrtnika Vrbovsko

Zastupljenost djelatnosti usluga smještaja i ugostiteljstva, te poljoprivrednih i drugih uslužnih djelatnosti je mala i nedovoljna za skladan razvoj Grada Vrbovskog i za veću zaposlenost stanovništva.

Od većih industrijskih subjekata najznačajniji su pogoni drvne industrije u Vrbovskom, te pogoni prehrambene industrije Sljemena – u stečaju. Bogatstvo prostora šumom u prošlosti je rezultiralo velikim brojem pilana. Dobar dio danas nije u funkciji, no tijekom 2011. godine domaći investitor preuzeo je cijeli kompleks bivše drvne industrije Vrbovsko d.d. Dodatno pilana koja je u vlasništvu Hrvatskih šuma dat će se u najam talijanskom investitoru radi proizvodnje panela i sličnih proizvoda. Prolaz prometnica državnog značaja (autoput Rijeka – Zagreb, željeznička pruga MG1, državna cesta D3) poticao je djelatnosti i zapošljavanje u gospodarskoj grani promet i veze.

Područje Grada bogato je šumom, pa je šumarstvo značajna gospodarska djelatnost. Znatan dio šuma je u privatnom vlasništvu. Također, ustanovljena su «Zajednička lovišta» - županijska kojima gospodari županija i «Državna lovišta» u vlasništvu države kojima gospodari županija.

3.6. SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE

U prostoru Grada Vrbovsko nalaze se i razvijaju stupnjevi središnjih uslužnih funkcija i kategorije središta od gradske razine na niže, koje njegovom stanovništvu trebaju služiti povremeno i u svakodnevnom životu. Neke od njih će moći koristiti i stanovnici nekih bližih naselja iz susjednih jedinica lokalne samouprave (na pr. Brod Moravice i drugi). Sve ostale središnje uslužne funkcije srednje, više i visoke razine stanovništvo Grada Vrbovsko će i dalje trebati povremeno koristiti prvenstveno u drugim gradovima. Klasificiraju se u 9temeljnih skupina djelatnosti: 1. Uprava, sudstvo (pravosuđe), društveno-političke organizacije (i vjerske zajednice), 2. Školstvo (obrazovanje), 3. Kultura, prosvjeta, umjetnost i znanost, 4. Zdravstvo i socijalna zaštita (skrb), 5. Financijske i druge slične uslužne djelatnosti, 6. Trgovina (i ugostiteljstvo), 7. Obrt i druge usluge, 8. Šport, rekreacija, zabava i odmor 9. Šumarstvo

Uprava, sudstvo (pravosuđe), društveno-političke organizacije (i vjerske zajednice) U gradskom sjedištu Vrbovsko i u nekim drugim naseljima nalaze se sljedeće upravne institucije:  Državna uprava Primorsko-goranske županije: Matični ured Vrbovsko – vodi državne matice za matično područje dosadašnjih matičnih područja Vrbovsko, Gomirje, Moravice, Lukovdol i Severin na Kupi na području Grada Vrbovsko, a za udaljena matična područja određeni su uredovni dani u bivšim istoimenim mjesnim uredima; županijski uredi - ispostava u Vrbovskom  Gradsko vijeće Grada Vrbovsko; Gradonačelnik Grada Vrbovsko; Upravni odjeli Grada – KD Komunalac, obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj razini  Ured Poljoprivredne komore Vrbovsko/izmijenjen u Hrvatska poljoprivredna savjetodavna služba  Mjesni odbori s vijećem mjesnog odbora, predsjednikom vijeća mjesnog odbora i mjesnim zborom građana koji djeluju u mjestima koja su ih osnovala (na pr. Moravice, Gomirje, Lukovdol, Severin na Kupi i drugi)  Porezna uprava Primorsko - goranska - ispostava Vrbovsko; Stožer Civilne zaštite za Grad Vrbovsko; Policijska uprava Primorsko - goranska - policijska ispostava i postaja nalazi se u gradu Vrbovsko.  Vatrogasna zajednica Grada Vrbovsko; Udruge dobrovoljnih vatrogasaca (Dobrovoljno vatrogasno društvo) u naseljima: Vrbovsko, Industrijsko; Jablan, Gomirje, Moravice, Lukovdol, Blaževci - Plemenitaš, Severin na Kupi, Veliki Jadrč i druge.  Hrvatska pošta i Hrvatske telekomunikacije Zagreb - Centar pošta Rijeka - poštanski uredi i ATC: 51325 Moravice, 51326 Vrbovsko, 51327 Gomirje, 51328 Lukovdol i 51329 Severin na Kupi.  Hrvatska turistička zajednica - Turistička zajednica Grada Vrbovsko.  Hrvatske šume - Uprava šuma Delnice - Šumarija Vrbovsko i Šumarija Gomirje  Zemljišnoknjižni odjel – gruntovnica pri Općinski sud Ogulin, Vrbovsko; Javnobilježnička pisarnica u Vrbovskom;  Skupinu udruge građana, političke stranake i druge organizacije čine razne udruge, zajednice, stranke, sindikati, udruženja, savezi, društva, klubovi i drugo sa sjedištem pretežno u Vrbovskom, ali i u nekim drugim naseljima: Političke stranke - veći broj u Vrbovskom; Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Gradsko sindikalno povjerenstvo, Vrbovsko; Udruge raznih drugih sindikata – Vrbovsko; Udruga umirovljenika Grada Vrbovskog, Vrbovsko-Lukovdol Gomirje, Moravice, Severin na Kupi; Obrtnička komora Rijeka - Udruženje obrtnika Grada Vrbovsko; Udruga hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Primorsko - goranske županije; Hrvatski Crveni križ - Gradsko društvo Crvenog križa, Vrbovsko; Klub liječenih alkoholičara, Vrbovsko; Udruga civilnih invalida rata PGŽ.

 Društvo “Naša djeca”, Vrbovsko; Udruga žena “Pri Kupe”, Plemenitaš; Udruga žena “Gomirje”, Gomirje, Dječja udruga “Krijesnice”, Udruga žena “Senjsko”  Udruga pčelara “Vrbovsko”, Vrbovsko, Poljoprivredne zadruga u onivanju,  Na području Grada Vrbovsko ističu se dvije vjerske zajednice pa se područje Grada Vrbovsko nalazi pod jurisdikcijom: Riječke nadbiskupije - metropolije, gdje unutar Delničkog dekanata djeluju tri rimokatoličke župe i župne crkve; Karlovačkog vladičanstva i obuhvaća jedan srpski pravoslavni manastir i dvije crkvene opštine.

Školstvo (obrazovanje) Ovu skupinu djelatnosti čine predškolski odgoj i naobrazba, osnovno školstvo i srednje školstvo:  Dječji vrtić “Bambi”, Vrbovsko i Moravice;  Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić”, Vrbovsko s nekoliko područnih škola u manjim naseljima  Željeznička tehnička škola “Moravice”; Učenički dom pri Željezničkoj tehničkoj školi “Moravice”, Moravice.

Kultura, prosvjeta, umjetnost i znanost U Gradu Vrbovskom su registrirane ili evidentirane brojne kulturne udruge i amaterska društva, manifestacije, kinematografi, domovi kulture, društveni domovi te ostala kulturna društva, udruge tehničke kulture i ostale slične institucije:  Kulturno umjetničko društvo ”Ivan Goran Kovačić”, Vrbovsko; Kulturno umjetničko društvo “Gomirje”, Gomirje; Kulturno umjetničko društvo “Željezničar”, Moravice; Kulturno umjetničko društvo”Frankopan”, Severin na Kupi  Gradska knjižnica i čitaonica ”Ivan Goran Kovačić”, Vrbovsko; Oblikovno - likovna radionica “Plemenitaš”, Plemenitaš  Stalna kulturna manifestacija “Goranovo proljeće”, Lukovdol, Rodna kuća Ivana Gorana Kovačića I muzej, spomenik - amfiteatar pjesniku, rad kipara Vojina Bakića. Svake se godine na dan njegova rođenja 21.3. održava “Goranovo proljeće”, manifestacija koja okuplja pjesnike i poklonike njegova djela, a proširuje se na nacionalni program održavanja “Goranovog proljeća”

Zdravstvo i socijalna zaštita (skrb) Zdravstvo i socijalna zaštita obuhvaća institucije primarne zdravstvene zaštite (ambulante opće medicine, obiteljski liječnik, zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece, školske djece i mladeži, medicine rada, žena, hitna medicinska pomoć, zdravstvena zaštita i liječenje usta i zubi, patronažna zdravstvena djelatnost i kućna njega bolesnika), ali povremeno i one više razine, koje pružaju zdravstvene usluge širem gravitacijskom području.  Dom zdravlja Vrbovsko, zdravstvene ambulante u Vrbovskom: opće medicine, zdravstvena zaštita dojenčadi i male djece, zdravstvena zaštita žena, zaštita i liječenje usta i zubi, medicine rada, patronažna djelatnost, kućna njega  Zdravstvene ambulante Gomirje, Moravice, Lukovdol i Severin na Kupi s osiguranim prostorom za ambulante opće medicine i stomatološke ambulante (stalni ili povremeni zdravstveni djelatnici)  Ispostava Zavoda za javno zdravstvo Primorsko - goranske županije, Vrbovsko; Područna služba Hrvatskog fonda zdravstvenog osiguranja radnika Vrbovsko  Ljekarna, Vrbovsko  Vet-nova d.o.o., za veterinarsku djelatnost, Vrbovsko  Na području Grada Vrbovsko djeluju sljedeće institucije rada i socijalne zaštite (skrbi): Zavod za zapošljavanje - područna služba Vrbovsko; Centar za socijalnu skrb, Vrbovsko; Područna služba Hrvatskog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika, Vrbovsko

Financijske i druge slične uslužne djelatnosti U ovoj skupini uslužnih djelatnosti nalaze se: Fina i Regos, ispostava Erste&S Bank, ispostva osiguravajućih društva, poslovnica Hrvatske lutrije i športskih kladionica.

Trgovina i ugostiteljstvo U ovoj skupini se nalaze brojne tvrtke registrirane za obavljanje poslova trgovine na veliko i malo, za vanjsku i unutarnju trgovinu, eksport-import, trgovine - prodavaonice mješovite robe i specijalizirane trgovine - prodavaonice za prehrambene i neprehrambene proizvode, tržnica, diskonti, samoposluživanja, benzinske postaje, skladišta i druge trgovačke tvrtke. Prodavaonice - trgovine mješovitom robom i neke specijalističke trgovine nalaze se u gradskom središtu Vrbovsko, lokalnim središtima Gomirje, Moravice, Lukovdol i Severin na Kupi, a prodavaonice - trgovine mješovitom robom i u nekim drugim naseljima, ali se njihov broj često mijenja, jedne se otvaraju, a druge zatvaraju prema potrebi.

U gradskom središtu Vrbovsko, u lokalnim središtima Gomirje, Moravice, Lukovdol i Severin na Kupi te u još po nekom naselju nalaze se manji ugostiteljski sadržaji (motel, restauracija, gostionica, cafe bar i drugi).

Obrt i druge usluge U ovoj skupini se nalaze klasične obrtničke uslužne tvrtke i radionice, tvrtke koje pružaju razne usluge gospodarstvu, domaćinstvima i stanovništvu, ali i turistima i drugim tranzitnim putnicima, kao što je popravak automobila, uredskih strojeva, televizora i radio aparata, strojeva za domaćinstvo, kemijske čistionice, razni servisi i usluge, kao informatični, financijski, knjigovodstveni, pogrebni i drugi, pa osobne usluge, kao što su brijači, frizeri, postolari, krojači, urari i brojni drugi. Takvih na ovom području ima nekoliko desetaka, prvenstveno u glavnom središtu Vrbovsko, ali i u ponekom lokalnom središtu. Prometne usluge se uglavnom odvijaju prijevozom putnika autobusima i njihovim zaustavljanjem prvenstveno na autobusnoj stanici u Vrbovskom i nekim drugim stajalištima, na željezničkoj postaji Vrbovsko i nekim manjim postajama i drugo. Komunalne usluge na području Grada Vrbovsko (opskrba vodom, odvodnja, opskrba električnom energijom, čistoća - skupljanje i odvoz smeća, održavanje ulica, javnih zelenih površina, groblja i drugo) samo djelomično pružaju lokalne službe ili to rade tvrtke iz susjednih gradova koje se bave tom djelatnošću. Građevinske usluge pružaju pojedine tvrtke ili pojedini obrtnici u izgradnji i održavanju stambenog fonda i drugih zgrada i sadržaja na području ovog Grada, njegovog sjedišta i drugih naselja.

Šport, rekreacija, zabava i odmor Vrbovsko je lokalno športsko središte s društvima i klubovima u raznim športovima, koji se natječu prvenstveno na županijskoj i lokalnoj razini natjecanja. U drugim naseljima športska društva i klubovi uglavnom su lokalnog značenja, a neka društva imaju samo rekreacijsko značenja:  Nogometni klub “Vrbovsko”, Vrbovsko; Nogometni klub “Gomirje”, Gomirje; Nogometni klub “Željezničar”, Moravice  Teniski klub “Vrbovsko”, Vrbovsko  Športsko ribolovno društvo “Kamačnik”, Vrbovsko  Šahovski klub “Goran”, Vrbovsko; Školski sportski klub “Goran”; Školski sportski klub ŽTŠ Moravice  Kuglački klub “Vrbovsko”, Vrbovsko; Kuglaški klub “Policajac”, Vrbovsko; Kuglaški klub “Kamačnik”, Vrbovsko, Senjsko; Kuglaški klub “Gomirje”, Gomirje; Kuglaški klub “Željezničar”, Moravice  Planinarsko društvo “Kozarac”, Vrbovsko, planinarski dom Kamačnik

 Rukometni klub “Vrbovsko” i Ženski rukometni klub Vrbovsko  Gradski savez lovačkih društava Vrbovsko, Vrbovsko; Lovačko društvo “Jelenski jarak”, Vrbovsko, lovačka kuća kod naselja Jablan; Lovačka udruga “Lipov vrh”, Severin na Kupi - Lukovdol, Draga lukovdolska  Sportsko rekreacijsko društvo “Žena”, Vrbovsko, HPD “Željezničar” Moravice, Sportsko društvo Osojnik, Sportsko društvo Jablan Gospodarski subjekti:  Poduzetnički centar, Komunalno društvo - udruživanje

3.7. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Izgradnjom autoceste Zagreb – Rijeka sa čvorištem Vrbovsko, Vrbovsko je na najbolji mogući način prometno povezan sa širim prostorom regije i države. Središnjim područjem grada prolazi magistralna glavna pruga (MG1) koja spaja Zagreb i Rijeku. Na području Grada postoje željeznički kolodvori u Vrbovskom i Moravicama, željezničko stajalište u Gomirju, te ranžirni kolodvor u Moravicama, koji je od velikog značaja kako za Vrbovsko tako i za cijelu regiju. Problem je velika mreža nerazvrstanih cesta radi skupog održavanja, a naročito u zimskom periodu.

3.8. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Vodoopskrba Grada karakterizirana je mnogobrojnošću vodovoda koji zahvaćaju po nekoliko izvora vrlo male izdašnosti. Gorski kotar obiluje podzemnim vodama. Na području Grada od izdašnijih izvora za vodoopskrbu se koristi izvor Ribnjak. Područje Grada Vrbovskog opskrbljuje se vodom iz pet izvorišta (Javorova Kosa, Ribnjak, Draškovac, Topli potok i jednog izvorišta na području susjedne općine Skrad). Kvaliteta vode ne zadovoljava u potpunosti.

Na području grada nema velikih urbaniziranih pogona niti značajnijih industrijskih djelatnosti. Postojeća naselja s pratećim gospodarskim objektima nemaju sustavnih rješenja odvodnje otpadnih voda, osim u Severinu gdje je izgrađen dio kanalizacije i prokapnik s ispustom u Kupu. U naselju Vrbovsko djelmično je izvedena kanalizacija. Ostala naselja imaju septičke i crne jame kroz koje se otpadne vode infiltriraju u teren i kontinuirano ga

onečišćuju. Pojedini veći stambeni, ugostiteljski i poslovni objekti imaju izgrađene septičke taložnice sa preljevima. Industrijsko-zanatski pogoni: serisne radionice, pogoni prerade drva, farme i sl. uglavnom nemaju odgovarajuće zbrinjavanje otpadnih voda. Postojeći naftovod nema propisane mjere zaštite i predstavlja stalnu opasnost za izvorišta vodoopskrbe. Na dionicama nove autoceste Rijeka – Zagreb izveden je zatvoreni sustav odvodnje oborinskih voda s površine ceste i bankina sa pročišćavanjem tih voda (separator, retencija, filtarska polja) prije ispusta u teren. Ovako kvalitetnim sustavom obuhvaćeni su i svi prateći i pomoćni sadržaji (parkirališta, benzinske stanice. Izrađena je projektna dokumentacija za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda naselja Vrbovsko i Moravice smještenih u kanjonu Dobre. Rijeka Dobra je vodotok 1. kategorije, te zbog toga zahtjeva maksimalnu zaštitu od otpadnih voda (stalnih i povremenih).

3.9. ENERGETIKA

Prostorom Grada prolazi trasa Jadranskog naftovoda (JANAF). Prostornim planom Primorsko - goranske županije usvojena je trasa budućeg međunarodnog transportnog plinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključka Županijske mreže plinovoda. Magistralni plinovod Pula – Karlovac (DN 500, tlaka 75 bar) od državnog je interesa, te predstavlja novi dobavni pravac prirodnog plina kapaciteta 1,5 do 2,5 milijardi m3 godišnje. Glavni pravci većim dijelom prolaze kroz područje Primorsko – goranske županije te se na taj način županija u potpunosti uključuje i postaje dio glavnog plinoopskrbnog sustava Republike. Najvećim dijelom (oko 94 km) magistralni plinovod prolazi Primorsko – goranskom županijom.

Za grijanje se u kućanstvima najviše koristi drvo, a zatim EL lož ulje. Od ostalih energenata koristi se i električna energija. Za pripremu potrošne tople vode u kućanstvima također se najviše najviše koristi drvo, a zatim električna energija i EL lož ulje. Od ostalih energentata koristi se UNP (ukapljeni naftni plin). Za kuhanje, najviše su zastupljeni drvo, UNP i električna energija. Ostali energenti nisu u upotrebi. Na području grada Vrbovsko nema izgrađene plinske mreže (mrežni plin), kao ni centralnih toplifikacijskih sustava (CTS) s pripadajućom cijevnom mrežom.

3.10. POSTUPANJE S OTPADOM

Grad Vrbovsko ima odlagalište otpada na lokaciji (Cetin) udaljenoj 7 km od središta grada – naselja Vrbovsko, uz cestu Vrbovsko-Kamensko. Otpad se odlaže u prirodnu depresiju okruženu niskim i visokim raslinjem. Otpad se skuplja na cijelom području Grada i odvozi specijalnim kamionima ili u kontejnerima. Odlagalište je ograđeno i ima ulaznu rampu. Na odlagalištu nije uređeno prikupljanje procjednih voda, odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga i sl. Glomazni otpad (auto-školjke, štednjaci i sl.) skuplja se dva puta godišnje (jesen i proljeće), deponira na određenom prostoru gdje se zatim preša i odvozi. Na deset mjesta unutar prostora grada postavljeni su Eko-kontejneri za staklo, papir i plastiku, čiji se sadržaj odvozi na daljnju preradu.

3.11. Iznijeta problematika i moguća rješenja

Temeljem iznijetog postojećeg stanja po svim područjima: stanovništva, gospodartva i turizma, usljužnih djelatnosti, prometne infrastrukture, sustava vodoopskrbe i odvodnje, energetike te postupanje s otpadom, izrađena je tablica prema njihovim problemima i mogućih rješenja. Iz prijedloga mogućih rješenja mogu se izraditi projekti kojima bi se stanje poboljšalo.

Tablica 1. Pregled problema i prijedloga za rješavanje

Područje Problem Moguća rješenja STANOVNIŠTVO Nedostatak projekata za razvoj Povećanje gustoće stanovništva ljudskih potencijala Povećanje stope zaposlenosti Nedostatak radnih mjesta stanovništva Povećanje stope obrazovanosti Financiranje razvojnih projekata stanovništva s obzirom na indeks razvijenosti Vraćanje i zadržavanje grada obrazovanog stanovništva Loša demografska struktura Poticanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva

GOSPODARSTVO Nedostatak izvora financiranja za Poticanje aktivnosti za ulaganja TURIZAM gospodarske i turističke Poticanje razvoja MSP inicijative Kreirati nove izvore financiranja za Ukidanje zakonske regulative za MSP brdsko-planinska područja USLUŽNE DJELATNOSTI Nedostatak izvora financiranja za Poticanje aktivnosti ulaganja u Šport, rekreacija, zabava i sportsko-rekreativne projekte sport i rekreaciju odmor Neusklađenost prostorne Poticanje mladih na bavljenje dokumentacije sportom Inicirati projekte za zabavu, odmor i sport PROMETNA Nerazvrstane lokalne ceste Projekti izgradnje nerazvrstanih INFRASTRUKTURA Održavanje županijskih i državnih cesta usklađeni sa standardima cesta na teret lokalne prometne infrastrukture i izvori samouprave financiranja SUSTAV VODOOPSKRBE I Veliki gubitci vode Rekonstrukcija i izgradnja ODVODNJE infrastrukture za opskrbu vodom Neadekvatna kvaliteta i kakvoća Izgradnja pročišćivača na izvorima vode pitke vode Nepostojanje sustava odvodnje Korištenje izvora pitke vode otpadnih voda Dovršetak izgradnje kanalizacijskog sustava Vrbovskog ENERGETIKA Ishodovanje dokumentacije za Poticanje razvoja obnovljivih izvora obnovljive izvore energije: biomasa, hidroelektrane, Nedostatak financijskih sredstava solarna za obnovljive izvore energije Dizanje svijesti stanovništva o korištenju OIE POSTUPANJE S OTPADOM Sakupljanje otpada i stvaranje Edukacija stanovništva deponija u cilju usklađivanja sa Sanacija postojećeg odlagališta zakonskom regulativom otpada Uvođenje novog sustava Premalen kapacitet za prihvat selektivnog gospodarenja otpadom otpada u odlagalištu otpada Cetin Izgradnja novog reciklažnog dvorišta u odnosu na postojeće potrebe

4. SWOT I PEST ANALIZA

4.1. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je jedna od najpoznatijih metoda koja se koristi za analizu situacije. Sam naziv analize dolazi od riječi Strenghts, Weaknesses, Oppotunities i Threats koje tvore akronim SWOT, a označavaju snage, slabosti, prilike i prijetnje. SWOT analiza je kvalitativna analitička metoda kojom se stupnjevanjem elemenata u okviru četiri polja analize – snage, slabosti, prilike i prijetnje – procjenjuju jake i slabe strane, te pogodnosti i problemi razmatranog predmeta. U većini slučajeva snage i slabosti predstavljaju interne karakteristike, dok prilike i prijetnje dolaze iz okruženja. Snage i slabosti Grada Vrbovskog te prilike koje ima ili mu se s prijetnjama pokazuju, pretpostavljaju aktivnosti na njihovom angažiranju ili otklanjanju, korištenju ili izbjegavanju.

Bez obzira što se ova analiza koristi još uvijek u metodološkoj razradi strateških dokumenata, u posljednje vrijeme sve je više prisutna izjednačenost argumenata navedenih četiriju elemenata i svaki od njih ima i vanjskih i internih utjecaja te se međusobno isprepliću. Obzirom da još uvijek nije poznata metodologija izrade novog strateškog dokumenta za novo razdoblje od strane Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fodova, u nastavku ovog dokumenta svejedno je prisutna za postavljanje analize stanja na području grada Vrbovskog i šireg okruženja.

Tablica 1. : SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI  Glavni osnovni prometni pravac Rijeka -  Neuredan katastar i zemljišne knjige Zagreb  Nepovoljna starosna struktura  Izgrađenost osnovne komunalne stanovništva infrastrukture ( vodo-opskrba, odvodnja,  Negativni demografski trendovi - otpad, plin, distrubucija električne energije) izražena depopulacija  Sustavno praćenje pojedinih sastavnica  Visoka nezaposlenost okoliša (vode, zrak) i provođenje mjera za  Teška zapošljivost određenih skupina smanjenje pritisaka na okoliš stanovništva (slabije obrazovani,žene,  Postojanje i obuhvat prostornoplanske stariji od 50 godina) dokumentacije  Nepostojanje unificiranog sustava  Raznolika sektorska struktura gospodarstva identifikacije, klasifikacije i evaluacije – turizam, prijevoz, prerađivačka industrija, krajobraza građevinarstvo  Nedovoljno razvijena svijest o 28

 Velike mogućnosti razvoja ruralnog turizma vrijednostima krajobraza  Velike mogućnosti privlaćenje EU izvora za  Smanjivanje biološke raznolikosti i ruralni razvoj vrijednih prirodnih staništa  Infrastruktura, tradicija i znanje u turizmu  Nedostatak podataka o vrijednim  Dinamičan razvoj malog i srednjeg prirodnim staništima poduzetništva  Ugroza populacije divljih svojti  Multikulturalnost i tolerancija kao osobine  Neadekvatna odvodnja i pročišćavanje koje se tradicionalno vežu uz stanovništvo otpadnih voda ovih prostora  Neadekvatno gospodarenje otpadom  Raznovrsnost i velik broj udruga  Narušena kakvoća zraka na nekoliko  Postojeći kapaciteti unutar dijela lokaliteta organizacija civilnog društva: znanja,  Nedovoljna iskorištenost potencijala vještine, iskustvo, infrastruktura, obnovljivih izvora energije (sunce, informacije vjetar, biomasa)  Kapacitiranost županije za upravljanje  Neadekvatno vrednovanje i korištenje regionalnim razvojem - postojanje razvojnih prirodne i kulturne baštine za razvoj institucija turizma, kulture i gospodarstva u cjelini  Razvijena međužupanijska i međunarodna  Neadekvatan standard postojeće suradnja županijske i lokalne cestovne  Članstvo u Lokalnoj akcijskoj grupi infrastrukture  Stagnacija i zaostajanje u razvoju prerađivačkog sektora  Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u turizmu  Nedovoljna valorizacija kulturne baštine u turističke svrhe  Nedovoljna vertikalna i horizontalna povezanost poduzetništva  Nedovoljno korištenje znanja i inovacija  Nedovoljna povezanost između gospodarstva i institucija visokog obrazovanja  Neusklađenost sustava obrazovanja i potreba gospodarstva  Neuravnoteženost ponude i potražnje na tržištu rada  Prostorni uvjeti i uvjeti rada djelomično neprimjereni zahtjevima suvremenog školstva  Manjak institucija društvenih djelatnosti  Nedostatni i neadekvatni sportski objekti  Nedovoljan broj stručno osposobljenih djelatnika u sportu 29

 Sporadična i nekontinuirana suradnja među organizacijama civilnog društva  Nedostatak planiranja unutar određenog dijela organizacija civilnog društva PRILIKE PRIJETNJE  Povoljan geografski i geoprometni položaj  Nepovoljna starosna struktura  Bogati i raznoliki prirodni resursi (voda, stanovništva šume)  Negativni demografski trendovi -  Revitalizacija drvna industrije izražena depopulacija  Izgradnja infrastrukture vezane uz Riječki  Smanjivanje i napuštanje tradicijskih prometni pravac aktivnosti (poljoprivredna proizvodnja)  Financiranje razvojnih programa kroz  Pojava invazivnih vrsta nacionalne i EU fondove  Postojanje potencijalnih izvora  Razvoj i korištenje obnovljivih izvora onečišćenja voda energije  Kriza i recesija u hrvatskom  Velika krajobrazna i biološka raznolikost gospodarstvu  Bogata i atraktivna prirodna i kulturna  Rastuća konkurentnost na baština međunarodnom tržištu  Korištenje nacionalnih programa za  Centralizirano upravljanje prirodnim poticanje poduzetništva resursima  Blizina emitivnih tržišta za turizam  Smještanje sjedišta tvrtki i financijskih  Novi zakonski okviri (organizacije koje institucija izvan županije djeluju za opće dobro, zaklade,  Nedostatni lokalni, regionalni i volonterstvo, pravo na pristup nacionalni izvori financiranja razvojnih informacijama) projekata  EU (financiranje i standardi)  Nedostatna fiskalna decentralizacija tj.  Razvijanje zajedničkih projekata sredstava s državne razine za JL(R)S organizacija civilnog društva  Pristupanje Grada Vrbovskog u europske asocijacije

4.2. PEST ANALIZA

PEST analiza je akronim za političku, ekonomsku, sociološku i tehnološku metodu analize poslovnog okruženja i predstavlja temelj za strateško planiranje. PEST analizira okolinu, određenog područja, za tržište u nastajanju ili već postojeće i pruža pregled vanjske situacije koja može imati utjecaj predmetno područje, na industriju u globalu ili na tvrtke unutar promatrane industrije. Pojašnjenje svakog njezinog pojedinog segmenta je slijedeći:

 Političko okruženje Češće se uzima kao relevantan faktor za određeno područje ili prilikom ulaska na strano tržište, razumijevanje političkih prilika na postojećem ili novom tržištu od neprocjenjive je važnosti. Trenutna politička situacija ili pojedini propisi mogu dati okvir politike razvoja nekog područja, zaustaviti prodor novih takmaca na ekonomsko područje. Posebno je to slučaj u nerazvijenim područjima ili zemljama u razvoju, što opet za posljedicu može imati i pozitivan i negativan gospodarski ishod.

 -Ekonomsko okruženje Zdrava ekonomija, bogatstvo države, nacije ili regije također utječu na strateško planiranje tvrtke. Ukoliko se radi o gospodarski zdravom području u kojem potrošači imaju potencijala tj. dobru kupovnu moć, tvrtke će se lakše odlučiti za prodaju dobara ili pružanju usluga na takvom području.

 Sociološko / demografsko okruženje Kroz ovaj dio „skeniranja“ pratimo trendove i faktore populacije koja je uključena u tržište. Postojeći društveni stavovi mogu predstavljati ili prednost ili prijetnju nekoj strategiji. Ovaj dio analize uključuje i stupanj obrazovanja na lokalnom području, a bitan je kako za potencijalnu radnu snagu, tako i za potencijalne klijente tvrtke. Ukoliko se radi o prosječno niže obrazovanom kadru, bit će svakako potrebni veći troškovi obrazovanja.

 Tehnološko okruženje Tehnologija se ne odnosi samo na tehnologiju u smislu računala i sustava za učinkovitije poslovno upravljanje, već i na infrastrukturu potrebnu za podršku modernim sustavima. Sigurno je e-Poslovanje i difuzija Web-bazirane tehnologije utjecala na većinu tvrtki i institucija. Naime, čak i kroz najmanji stupanj globalne prisutnosti pokušava se doći do milijuna potencijalnih kupaca na jedan prilično ekonomičan način. Stoga, strategija nekog područja ili organizacije može biti pogođena tehnološkim promjenama, a brzina tehnoloških promjena također znači da se ova varijabla mora stalno pratiti.

Temeljem ovih metoda analiza, za svako područje daju se pozitivne i negativne strane koje utječu na predmetno područje.

Socijalna okolina

SOCIJALNA OKOLINA

Pozitivne strane Negativne strane

Gostoljubivost stanovništva Nedostatak obrazovnih programa Kulturološka raznolikost Nedostatak stručnog kadra Slobodna radna snaga Negativni demografski trendovi – depopulacija Otvorenost stanovništva za sudjelovanje u Nedostatak inicijative za vlastiti razvoj obrazovnim programima Nerazvijena svijest o vrijednosti okoliša Nedovoljno korištenje znanja i inovacija Jeftina radna snaga Odljev “mozgova” Nerazvijeno gospodarstvo

Na području grada Vrbovskog posljednjih godina osjetio se veliki pad broja stanovnika, sve više mladih ljudi odselilo se s ovog područja zbog čega prevladava starija populacija. Razlog tomu je gospodarska kriza zbog koje je, između ostalog, snažno porastao broj nezaposlenih. No, uvelike je i pridonijela činjenica da na širem području nema adekvatnih obrazovnih programa i gospodarskih aktivnosti. Od postojećih institucija u Vrbovskom se nalazi samo jedna osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“, dok srednjih škola nema. Jedina postojeća (Željezničko – tehnička škola) nalazi se u Moravicama. Upravo zbog toga mladi ljudi odlaze u veće gradove, a samo se nekolicina vrati. Da bi se ovakvo stanje promijenilo potrebno je omogućiti dostupnost najbližih obrazovnih institucija i u njima obrazovne programe sukladno potrebama lokalnog i regionalnog gospodarstva. Isto je i za neformalno obrazovanje za dizanje vještina i kompetencija ljudi. Time bi se povećala razina obrazovanja lokalnog stanovništva te paralelno njihove vještine i kompetencije. S povećanjem razine obrazovanja povećava se zaposlenost, a napredak u povećanju stope zapošljavanja pomaže smanjenju siromaštva čime se povećava kvaliteta života.

Ekonomska okolina

EKONOMSKA OKOLINA

Pozitivne strane Negativne strane

Mogućnosti za privlačenje investitora Visoka stopa nezaposlenosti Poslovne zone Slaba kupovna moć Relativna dostupnost financijskih izvora Utjecaj krize – rizik nedostatka talenata i ideja Postoji LAG Gorski kotar radi privlačenja LEADER Krhka situacija u financijskom sustavu sredstava za ruralni razvoj Negativni efekti privatizacije Postoji podrška razvoju malog i srednjeg Nedostatna financijska sredstva za pokretanje poduzetništva novih investicija Niske cijene nekretnina i poljoprivrednog zemljišta Nepripremljenost poljoprivrednih subjekata za Mogućnost otkupa zemljišta korištenje EU fondova Uključivanje u Udrugu za brdsko – planinsko područje Euromontana

Ekonomska kriza i recesija koja je zahvatila Hrvatsku, naročito je pogodila i ovo područje, a posebno male i srednje poduzetnike. Negativni ekonomski faktori do izražaja su došli kroz devastirano gospodarstvo i neefikasno provedenu tranziciju gospodarskih subjekata. Zadatak da se na ovom području osigura budući ekonomski rast zbog utjecaja krize sada je puno teži. U financijskom sustavu se osjeti krhka situacija koja usporava oporavak, a također zbog krize postoji rizik od gubitka investicijskih planova, talenata i ideja. No, da bi se situacija poboljšala potrebno je ukazati na snage ovog područja. Uz dobar položaj, povoljan okoliš i gostoljubivost domaćih ljudi ovo područje je idealno za ruralni razvoj, odnosno razvoj poduzetništva.

Politička okolina

POLITIČKA OKOLINA

Pozitivne strane Negativne strane

Parlamentarna demokracija Oštri uvjeti privređivanja koje nameće EU Povoljne prilike za regionalnu i nacionalnu suradnju Učestala promjena propisa – usklađivanje Suradnja s lokalnom zajednicom regulative s EU Centralizacija pravosudnih tijela – preseljenje – sudskih nadležnosti u veća središta

Budući da se bliži ulazak u EU i ovo područje morat će se prilagoditi politici EU, tj. stvaranju industrijske politike koja će nuditi najbolje okruženje za održavanje i razvoj snažne i konkurentne industrijske baze, te poticati prijelaz proizvodnih sektora na učinkovitije korištenje energije i resursa. Također, zakonska regulativa morat će se prilagoditi standardima EU.

Tehnološka okolina

TEHNOLOŠKA OKOLINA

Pozitivne strane Negativne strane

Zainteresiranost mlađeg dijela stanovništva za Sporo uvođenje informatičke tehnologije primjenu informatičke tehnologije Loša informiranost o novim proizvodnim tehnologijama Dostupnost obrazovnih institucija – mogućnost Zastarjelost kapaciteta za smještaj i prehranu usavršavanja znanja u većim gradovima turista Infrastrukturni problem - neadekvatna odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, neadekvatno gospodarenje otpadom

Nedovoljna informiranost o korištenju zelene tehnologije

Budući da je na ovom području postojeća tehnologija zastarjela, a nova tehnologija slabije dostupna potrebno je organizirati edukacijske seminare kako bi se podigla razina znanja o inovacijama i omogućio lakši pristup korištenja istih.

Ocjena pojedinih elemenata PEST analize Kako bismo bolje shvatili brojčane ocijenjene vrijednosti iz PEST analize svakog područja, obrazložit će se kratko kako slijedi: Snaga okoline izražena je u brojčanim vrijednostima u granicama od 1-5 gdje je najmanji utjecaj izražen brojem 1, a najveći brojem 5. Ukoliko čimbenik djeluje kao prijetnja ima predznak minus (-), a ukoliko djeluje kao prilika ima predznak plus (+). Značaj utjecaja okoline izražen je u brojčanim vrijednostima u granicama od 0 – 10 gdje je beznačajanost izražena nulom, a iznimna značajanost brojem 10. Ukupna ocjena pojedinih segmenata unutar navedenih okolina dobivena je umnoškom snaga i značaja utjecaja. Podsume su dobivene zbrojem ukupnih ocjena pojedinih čimbenika unutar određene okoline. Maksimalno pozitivni učinak segmenta okoline je +150, a maksimalno negativni učinak -150. Pozitivan predznak govori o poticajnim uvjetima okoline – što je veći rezultat govori se o većoj povoljnosti, dok negativan rezultat govori o destimulirajućem utjecaju okoline.

Ocjenjivanje svakog segmenta okoline prikazani su u slijedećoj tablici. Pozitivne ocjene odnosno snage dobivene su za socijalnu, ekonomsku i političku okolinu, dok negativna ocjena odnosno prijetnja izražena je za tehnološku okolinu. Ukupna ocjena je da je okolina destimulirajuća s minimalnim negativnim učinkom (-12) radi jačeg utjecaja na tehnološku okolinu. To je znak da treba više projekata usmjeriti na inovacije, nove tehnologije, obrazovanje i time snažniji razvoj poduzetništva.

Tablica 1 : Ocjena svakog segmenta okoline PEST analize

SEGMENT OKOLINE SNAGA ZNAČAJ UKUPNA OCJENA UTJECAJA

Svijest o značenju okoliša 4 9 36 Gostoljubivost 4 8 40

Inicijativa za vlastiti razvoj -3 7 -21 OKOLINA

SOCIJALNA SOCIJALNA Podsuma 55

Stopa nezaposlenosti -4 9 -36 Naklonost stranih investitora 3 7 21 Utjecaj krize -5 8 -40

OKOLINA Podsuma -55 EKONOMSKA Priključivanje EU +5 8 40 Efikasnost zakonodavstva -4 9 -36 Suradnja s lokalnom +4 8 40

zajednicom OKOLINA POLITIČKA POLITIČKA Podsuma 44

Kvaliteta visokog školstva -4 10 -40 Dostupnost novih tehnologija -2 8 -16

Podsuma -56

KA OKOLINA KA TEHNOLOLOŠ Suma -12

5. Strategija razvoja Grada Vrbovskog

5.1. Kratki osvrt do 2013. godine

U cilju definiranja budućeg razvoja potrebno je voditi računa o strateškim dokumentima više razine kako bi ovaj strateški dokument bio utemeljen u osnovim premisama na njima. No, kako u ovom trenutku na nacionalnoj razini nema novog strateškog dokumenta za razdoblje 2014.-2020. godine te metodologije izrade iste, koristit će se smjernice date u EU Strategiji 2020 i postojeće strategije za navedeno razdoblje nacionalne razine koje su donijete. Inače, gotovo svako resorno ministarstvo ima zadaću donijeti strategiju sektora kojeg pokriva.

2013. godinu obilježi će nekoliko događanja koja će značajno utjecati na sve lokalne dionike: provedba lokalnih izbora, Republika Hrvatska će pristupiti u punopravno članstvo EU, a započet će procesi izrade novih strateških dokumenata na nacionalnoj razini koji se odnose na regionalni razvoj. Za jedinice lokalne samouprave ne očekuju se velike promjene u razvoju budući neće biti velikih mogućnosti iznalaženja novih izvora financiranja projekata. To su procesi koji će trajati nekoliko mjeseci da bi se završili u toj kalendarskoj godini. Očekuje se tek u 2014. godini veći zamašaj razvojnih procesa.

Ukratko, cilj ovog PUR-a je dati odrednice budućeg djelovanja kako bi se podigao gospodarski razvoj područja grada Vrbovskog i konkurentna sposobnost gospodarskih subjekata te time polučili bolji pokazatelji razvoja samog područja i doprinjeli razvoju Županije i RH.

5.2. Kratki osvrt na dokument EUROPA 2020

Svrha strategije Europa 2020 je ostvarivanje pametnog, održivog i uključivog rasta tj. održiva budućnost europskih zemalja članica EU. Pametni rast koji se temelji na razvijanju ekonomije uz korištenje znanja i inovacija. Održiv rast koji promiče ekonomiju učinkovitijeg iskorištavanja resursa, osvješteniji i konkurentniji pristup rješavanju problema. Uključiv rast koji njeguje ekonomiju sa visokom stopom zaposlenosti pridonoseći društvenoj i teritorijalnoj povezanosti.

Globalni rast otvorit će nove mogućnosti za europske izvoznike te konkurentni pristup ključnim uvozima. Ulaskom u EU i sudjelovanjem u otvorenim tržištima širom svijeta, Hrvatska pridonosi poticanju rasta europske ekonomske politike kroz koordinaciju trgovinske i međunarodne makroekonomske politike, ali i vanjske aspekte naše unutarnje politike (energetika, transport, poljoprivreda, istraživanje, razvoj).

Europsko vijeće predlaže pet mjerljivih EU ciljeva za 2020. koji će biti pretvoreni u nacionalne ciljeve za: zapošljavanje, istraživanje i inovacije, klimatske promjene i energetiku, obrazovanje i rješavanje pitanja siromaštva, te pri tome zastupa Kohezijsku politiku.

S obzirom da još uvijek nije donešena Nacionalna strategija do 2020. godine koja obuhvaća ostvarenje nacionalnih ciljeva i ekonomskog razvoja, oslanjamo se na EU strategiju 2020 u kojoj su iskazani prioriteti, glavni ciljevi i sedam predvodničkih inicijativa unutar prioritetnih tema.

6. Vizija

Vizija na latinskome visio - predstavlja pojavu, prikaz, misao. Kao prva komponenta strategijskog upravljanja znači „predodžbu, odnosno zamisao, osobito nekog budućeg stanja ili događaja“.8

Vizija je sažeti prikaz budućeg željenog stanja na području grada Vrbovskog, a treba pružiti odgovor na pitanje gdje vidimo našu situaciju u roku od 3 – 10 godina. Vizija se tako pojavljuje kao polazište i odredište u procesu strateškog planiranja i u implementaciji strateškog plana, smjer i putokaz kojim putem treba krenuti, da bi se u definiranom vremenskom razdoblju stiglo na odredište. Budući se predlaže i projekcija razvoja do 2020. godine, vizija će sažeti prikaz budućeg željenog stanja do navedenog razdoblja. Snage i prilike iz SWOT analize treba koristiti, a slabosti i prijetnje otklanjati. Samo tako Grad će ostvariti krajnji cilj svojeg razvoja – viziju.

Vizija razvoja za područje grada Vrbovskog usmjerena je prema ruralnom razvoju koji se temelji na povoljnom geografskom i geoprometnom položaju, bogatim i raznolikim prirodnim resursima, krajobraznoj i biološkoj raznolikosti, te atraktivnoj prirodnoj i kulturnoj baštini. Rješenje trenutnog stanja na ovom području, Grad Vrbovsko vidi u udruživanju javnog i privatnog sektora, pokretanju obiteljskih imanja – poticanje poljoprivrede i stočarstva, a time i pojavu domaćih proizvoda na tržištu te u razvoju seoskog , sportskog i ribolovnog turizma.

Dakle, prijedlog vizije budućeg razvoja na području grada Vrbovskog do 2020. godine je:

Težiti ispunjenju osnaživanja održivog razvoja i gospodarstva kroz razvoj poljoprivrede, zimskog i ruralnog turizma te malog i srednjeg poduzetništva, vodeći pritom brigu o standardu stanovništva.

8 Buble, M. ibid., str. 58 38

Iz navedene vizije proizlaze strateški ciljevi, prioriteti i mjere.

Postavljena su tri strateška cilja, s prioritetima i mjerama koji navode rješenja za izradu razvojnih projekata koji se trebaju provoditi kako bi mogli pratiti njihove rezultate i mjeriti njihovu efikasnost i efektivnost. Oni počivaju na raznovrsnosti, dovoljnosti i vrijednosti vlastitih resursa predmetnog područja, upućuju na potrebu pronalaženja mogućnosti i načina za njihovu tržišnu orijentiranost. Sve u cilju ostvarenja veće dodane vrijednosti, gospodarskog rasta, razvoja i zapošljavanja te time povećavanje društvenog i životnog standarda.

6.1. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere

Grafički prikaz predloženih strateških ciljeva daje se u nastavku kao i njihov opis.

Grafički prikaz 3: Strateški ciljevi

STRATEŠKI CILJEVI Održivi razvoj

Održivi Zaštita Energetika Od razvoj okoliša

Strateški cilj 1: Održivi razvoj

Održivi razvoj zahtijeva nov način razmišljanja temeljen na dogovorenim vrijednostima demokratskog društva. Samo informirani i educirani dionici i građani mogu odgovorno odlučivati o održivom razvoju svog područja. Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez

štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti.9 Razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša. Tri su sastavnice održivog razvoja: gospodarstvo, okoliš i društvo. Stoga je održavanje ravnoteže između ljudske potrebe za poboljšanjem kvalitete življenja i blagostanja te očuvanja prirodnih izvora i ekosustava važno za buduće generacije.

Strateški cilj 2: Zaštita okoliša

Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. Zaštita okoliša smatra se ozbiljnim socijalnim i ekonomskim problemom kojemu se mora pristupati holistički želimo li postići i sačuvati kvalitetu života za nas same, kao i za generacije koje dolaze. Politika zaštite okoliša pojavila se kao odgovor na lokalne probleme naročito u zaštiti voda, šuma i gospodarenjem otpadom.

Strateški cilj 3. Energetika

Energetika je privredna djelatnost koja se bavi proučavanjem i iskorištavanjem različitih izvora energije te njezinom proizvodnjom. Energetika je bitna za razvoj čitavog društva pa je suvremeni gospodarski razvoj neke zemlje zavisi od raspoloživih izvora energije, njihove iskorištenosti i primjene u proizvodnji i potrošnji. Obzirom na vrlo malo učešće obnovljivih izvora energije, nastoji se razviti na području Vrbovskog onih koji postoje kao prirodni resursi: biomasa, sunce i voda. Pažljivim korištenjem postoji sve veća potreba za energetskom učinkovitošću na svim područjima primjene.

Slijedi opis prioriteta i mjera.

Prioriteti 1. strateškog cilja:

1. Razvoj poljoprivrede Jedna od karakteristika područja Vrbovskog je razvoj, kao i demografska stagnacija i depopulacija. To je karakteristika prije svega Gorskog kotara, odnosno cijelog ruralnog područja. Cilj je ovog prioriteta potaknuti prije svega gospodarske aktivnosti koje će domicilnom stanovništvu omogućiti samozapošljavanje i zapošljavanje

9 Lidija Pavić Rogošić: Održivi razvoj, Odraz, 2010. 40

putem revitalizacije poljoprivrednih djelatnosti uz prethodno okrupljavanje zemljišta te naročito uzgoja poljoprivrednih kultura i proizvodnje te stočarstva. Naglasak se stavlja na primjenu ekoloških programa čime se postižu dodane vrijednosti ovih djelatnosti. Potreba za udruživanjem poduzetnika doprinosi jačanju njihove konkurentne sposobnosti. Sve to se postiže ako usmjerimo napore na dizanju svijesti stanovništva i poduzetnika na potrebi njihove edukacije i omogućavanje uvida u iznalaženju raznih potpora.

2. Razvoj turizma Turizam objedinjava više gospodarskih i drugih sektora te se putem stvaranja turističke destinacije doprinosi snažnijem razvoju područja. Poljoprivreda, poduzetništvo, sport i rekreacije, informatičke djelatnosti i drugo doprinosi stvaranju boljih turističkih proizvoda u kvalitativnom i kvantitatinom pogledu. Segmentacijom turizma, seoski, naturalni, vjerski, zimski, eko itd. omogućujemo koirštenje i promociju kulturne i prirodne baštine i njihovo očuvanje. No, bez kvalitetnih smještajnih kapaciteta neće se moći polučiti navedeno. Drugačijim pristupom razvoja turizma odnosno zajedničkoj prezentaciji potencijala turističke ponude: baštine, smještajnih kapaciteta i lokalnih proizvoda na tržištu vidljiva je kroz udruživanje turističkih dionika i njihov zajednički nastup cjelokupne destinacije na turističkom tržištu.

3. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva Značaj malog i srednjeg poduzetništva, odnosno malih i srednjih gospodarskih subjekata ogleda se u ukupnom broju poduzetnika i predstavljaju snažan generator razvoja i stvaranja novih radnih mjesta. Ovaj prioritet ima za cilj stvoriti povoljno okruženje za daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetništva razvijajući pozitivnu „poduzetničku klimu“, osiguravajući infrastrukturne uvjete kroz razvoj potpornih insitucija, poslovnih zona; osigurati financijski izvore poduzetničkih inicijativa uz savjetodavne, potporne i informativne servise za poduzetnike, osigurati kvalitetnu radnu snagu na tržištu rada. Dostupnost izvora financiranja treba doprinjeti razvoju i rastu gospodrskih subjekata te dodatno uključiti pomaganje ciljanih grupa poduzetnika kao što su mladi, žene, invalidi, nezaposleni. Sve to zajedno opet pomaže privlačenju investitora kako bi polučili ulazak svježeg kapitala, novom zapošljavanju, inovacijama i drugog.

4. Ljudski potencijal Kroz ovaj se prioritet nastoji osigurati infrastrukturne i programske okvire koji će omougćiti jačanje ljudskog potencijala putem kvalitetnog i dostupnog obrazovanja. Podizanje sveukupnih znanja i vještina stanovnika znači podizanje njihovih mogućnosti zapošljavanja i razvoja karijere te je jedno od sredstava koja pomažu suzbijanju

siromaštva i socijalne isključenosti. Zbog toga je nužno osigurati kvalitetno obrazovanje, koje će biti dostupno svima.

Slijedi opis mjera.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE MJERA 1.1.1. Poticanje okrupnjavanja zemljišnih posjeda OPIS MJERE Neriješeni imovinsko-pravni odnosi jedna su od većih prepreka bržem razvoju gospodarstva i privlačenju investitora na ovo područje koje obiluje rascjepkanim srednje velikim zemljišnim posjedima uglavnom namjenjenim razvoju lokalnog gospodarstva, koja se zbog nepopularnog trenda bavljenja poljoprivredom zapuštaju, uslijed čega nastaju neplodna zemljišta. Prema dosadašnjim saznanjima jedan od uvjeta koji postavljaju ozbiljniji domaći i strani ulagači su poljoprivredne površine iznad 40ha u cilju pokretanja velikog uzgoja poljoprivrednih kultura i proizvodnje. Okrupnjavanjem zemljišnih posjeda te uz privlačne uvjete sufinanciranja pokretanja gospodarstava na ovom području potaknulo bi se zapošljavanje lokalnog stanovništva, proizvodnja i plasiranje domaćih proizvoda na domaće i strano tržište, te razvoj turizma.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE MJERA 1.1.2. Poticanje eko uzgoja i proizvodnje hrane OPIS MJERE Cilj ove mjere je poticanje tradicijske i ekološke poljoprivrede i bavljenja stočarstvom kojom se detaljnim planiranjem nastoji ublažiti štetne utjecaje urbanizacije i izgradnje infrastrukture. Za nastavak provođenja mjera koje se odnose na gospodarski razvoj ovog područja potrebno je iskoristiti postojeće potencijale kroz okrupnjavanje zemljišnih posjeda, stalnu edukaciju i provedbu programa razvitka poljoprivrede, poticanjem i razvojem gospodarskih subjekata kao prepoznatljivih nosioca proizvodnje. Poticanje eko uzgoja i proizvodnje hrane je vrlo važna i sa stajališta očuvanja krajobrazne i biološke raznolikosti.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE MJERA 1.1.3. Podupiranje udruživanja poljoprivrednih proizvođača OPIS MJERE Cilj ove mjere je daljnje podupiranje udruživanja poljoprivrednih proizvođača koji se okupljaju u LAG-u, suradnje lokalnih institucija sa Centrom za brdsko-planinsku poljoprivredu, održavanje seminara i radionica koje poljoprivrednim proizvođačima pomažu u realizaciji ideja i inovacija, te zajedničkim snagama prezentiraju svoje proizvode na domaćem i stranom tržištu. Poticanjem razvoja poljoprivrednog sektora potiče se i razvoj ruralnog turizma i eko sela.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE MJERA 1.1.4. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u poljoprivredi OPIS MJERA Ulaskom u EU 2013. godine RH postaje njezinom punopravnom članicom, a time i korisnica programa potpora za projekte u poljoprivredi. Korištenjem LEADER programa u potpunosti potiče se zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima, izjednačava se kvaliteta života u urbanim i ruralnim sredinama, povećava se konkuretnost proizvodnje i stvara veći dohodak poljoprivrednih proizvođača. U skladu sa ostvarivanjem tog cilja potrebno je stvoriti dobar temelj za korištenje EU fondova – Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond pri čemu je potrebna stalna edukacija stanovništva o mogućnosti korištenja potpora za projekte u poljoprivredi.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET B. RAZVOJ TURIZMA MJERA 1.B.1. Poticanje razvoja zimskog, ruralnog turizma i eko sela OPIS MJERA Za razvoj turizma potrebno je riješiti imovinsko pravne odnose i status turističkog zemljišta, izraditi akcijske planove i programe razvoja turističkih destinacija, poticati udruživanje turističkih djelatnosti i zajednički nastup na tržištu. Ciljevi su usmjereni na vrednovanje prirodne i kulturne baštine, njegovanje tradicije i običaja, podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta i stvaranje konkuretnosti turističkog proizvoda. U cilju razvoja zimskog turizma potrebno je rješavanje prometne infrastrukture i održavanje prometnica.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 2. RAZVOJ TURIZMA MJERA 1.2.2. Očuvanje prirodne i kulturne baštine OPIS MJERA U cilju očuvanja prirodne i kulturne baštine potrebno je posvetiti pažnju upravljanju kulturnim dobrima putem osmišljenog programa sanacije stvarajući time nove sadržaje u proširenju turističke ponude i produživanju sezone. Također od velike važnosti je i angažman lokalne samouprave koji će programski i financijski pratiti brojne udruge, njihov rad i zalaganje, programe i događanja koji doprinose bogatstvu sadržaja u području kulture. Potrebno je osnivanje institucija koje se bave programima istraživanja i zaštite prirodne i kulturne baštine.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 2. RAZVOJ TURIZMA MJERA 1.2.3. Podizanje i razvoj kvalitete smještajnih kapaciteta OPIS MJERA Cilj ove mjere je produženje turističke sezone kroz povećanje broja i iskorištenosti smještajnih kapaciteta više kategorije. Javlja se potreba za rekonstrukcijom obiteljskih kuća i imanja zadržavajući pri tome goranski način gradnje i uređenja. Uz nezaobilaznu i prepoznatljivu gastro ponudu, razvijanje prometne povezanosti, kvalitetan smještaj, a time i promociju atraktivnih turističkih lokacija uspjeh u turizmu je zagarantiran.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 2. RAZVOJ TURIZMA MJERA 1.2.4. Poticanje udruživanja turističkih dionika i zajednički nastup na tržištu OPIS MJERA Ubrzan razvoj turizma i grupna prezentacija turističke ponude smještajnih kapaciteta i lokalnih proizvoda na tržištu vidljiva je kroz udruživanje turističkih dionika i njihov zajednički nastup u javnosti. Zastupljenost svih turističkih djelatnosti na jednom mjestu je prednost. Jasna vizija razvoja zimskog i ruralnog turizma, snažna promocija goranskog kraja, dostupnost informacija i oglašavanje na domaćem i stranom tržištu, privlačenje domaćih i stranih ulagača novim programima i projektima, međunarodna i nacionalna suradnja - samo su neke od prednosti koje nudi poslovanje unutar grupe.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 2. RAZVOJ TURIZMA MJERA 1.2.5. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u turizmu OPIS MJERA U cilju razvoja turizma i ruralnog područja potrebno je educirati stanovnike o mogućnotima korištenja potpora za projekte u turizmu što se najviše odnosi na privatni smještaj. Time se povećava kvaliteta i kvantiteta smještajnih kapaciteta na području grada Vrbovskog i Gorskog kotara. Jednako tako, treba razvijati razne turističke proizvode i usluge koje će doprinijeti turističke ponude.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA MJERA 1.3.1. Razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno opremanje OPIS MJERA Cilj ove mjere je daljnji razvoj poduzetničke infrastrukture, razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno opremanje, dobro pripremljena marketinška promocija zona, privlačenje zainteresiranih poduzetnika i ulagača. Velika pažnja posvećena je marketinškom planu i analizi ciljanih grupa potencijalnih korisnika u široj regiji koja obuhvaća susjedne županije i inozemstvo.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA MJERA 1.3.2. Povećati dostupnost financijskih instrumenata poduzetnicima OPIS MJERA Cilj je povećanje dostupnosti financijskih instrumenata poduzetnicima kroz medije, info centre i edukaciju o načinu realizacije poduzetničke ideje te o mogućnostima financiranja u kojima se nudi korištenje postojećih i novih kreditnih linija, koordinacija postojećih nacionalnih i međunarodnih fondova. Dostupnost informacija i financijskih instrumenata rezultirati će većim zapošljavanjem, ostvarenjem poduzetničkih ideja te primjenom novih i unaprijeđenih tehnologija i proizvodnih procesa.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA MJERA 1.3.3. Privlačenje stranih i domaćih ulagača OPIS MJERA Cilj ove mjere je koordiniran proces kroz koji se vrši promocija područja grada Vrbovskog stavljajući u prvi plan prednosti i kvalitete ovog kraja. Uz dobro razrađene programe i projekte u cilju osiguravanja prepoznatljivosti te postavljanje marketinškog plana koji ciljano privlači domaće i strane investitore, područje grada Vrbovskog ima velike predispozicije za gospodarski razvoj.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA MJERA 1.3.4. Razvoj ljudskih resursa i lokalnog tržišta rada OPIS MJERA Cilj ove mjere je povećanje realizacije poduzetničkih ideja, olakšavanje pokretanja posla, postizanje veće zapošljivosti i samozapošljivosti na ovom području. Realizacija ove mjere moguća je kroz nastavak postojećih i novih programa namjenjenim teže zapošljivim društvenim skupinama. Cilj je razvoj postojećih i osnivanje potpornih institucija za razvoj poduzetništva, uvođenje programa potpore poduzetnicima, jačanje rada i povezanosti sa državnim institucijama i međunarodnim organizacijama, razmjena iskustava, privlačenje investitora.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 4. LJUDSKI POTENCIJAL MJERA 1.4.1. Povećanje dostupnosti informacija vezanih uz tržište rada OPIS MJERA Jedan od problema ovog kraja je i problem nezaposlenosti koji je najviše vidljiv u već prepoznatim društvenim skupinama kao što su neobrazovani, nezaposleni sa srednjom školom, mladi sa visokim obrazovanjem i žene. Potrebno je realno ispitivanje tržišta rada i radne snage kako bi se smanjila trenutna nezaposlenost, poticanje jačanja suradnje institucija vezanih za područje zapošljavanja, obrazovanja i poduzetništva, realizacija postojećih i novih programa za zapošljavanje.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 4. LJUDSKI POTENCIJAL MJERA 1.4.2. Jačanje suradnje između županijskih i lokalnih institucija vezano za obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo OPIS MJERA Putem formalnog i neformalnog obrazovanja jačaju se ljudski potencijali kojima se postiže kvaliteta radne snage u vještinama i kompetencija za daljnji razvoj gospodarskih sektora te stvaranje novih, zajedničkih proizvoda i usluga. Realizacija ove mjere zamišljena je kroz jačanje i stvaranje novog zapošljavanja, snažan zajednički marketinški nastup, izradu mjera potrebnih za razvoj klastera, koordinacija lokalnih, nacionalnih i regionalnih programa vezanih za obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITET 4. LJUDSKI POTENCIJAL MJERA 1.4.3. Unapređenje postojećih i izrada novih programa poticanja zapošljavanja, te provedba istih OPIS MJERA Cilj je unaprijeđenje odnosa između poduzetnika, regionalnih, lokalnih i obrazovnih institucija koji rade na programima razvoja poduzetničke infrastrukture (financiranje, potporne institucije, neformalno obrazovanje, poslovne zone i dr.). Važni su osmišljeni programi poduzetničkih inicijativa, poslovanja poduzetnika, poboljšanje razine tehničko-tehnološke opremljenosti, uravnoteženost ponude i potražnje na tržištu rada te ostalo.

Prioriteti 2. strateškog cilja:

1. Zaštita voda Danas je voda jedan od najvažnijih strateških resursa. Stoga zaštita i očuvanje izvora, razvoj infrasturkture i korištenje su područja na kojima je prvenstveno potrebno djelovati. Nadziranje zaštite i razina ljudske svijesti u gospodarenju vodama, zaštiti izvora i podzemnih voda od zagađenja i adekvatna izgradnja infrasturkture za vodoopskrbu i odvodnju te pročišćavanje voda vrlo su važne aktivnosti.

2. Zaštita šuma Gorski kotar je bogat šumama te čini jedan od značajnijih njegovih resursa. Gospodarenje i očuvanje tog kvalitetnog prirodnog resursa su determinirajuće u očuvanju okoliša općenito kao i njegova eksploatacija.

3. Gospodarenje otpadom U sve bržem razvoju suočeni smo s velikom količinom otpada. Stoga uspostava sustava za gospodarenjem otpadom podrazumijeva provođenje programa i projekata usmjerenih na selektino prikupljanje i selekciju otpada. U tom cilju edukacija stanovništva je vrlo važna jer oni postaju dio sustava samog gospodarenja. Sanacija postojećih deponija otpada omogućuje bolju zaštitu okoliša.

Slijedi opis mjera:

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA PRIORITET 1. ZAŠTITA VODA MJERA 2.1.1. Nadziranje zaštite i ljudska osvještenost u gospodarenju vodama OPIS MJERA Cilj je podizanje svijesti stanovništva o važnosti očuvanja okoliša i gospodarenja vodama, stvaranje stava o tome da je investicija u okoliš i prirodu dugoročna i najisplativija investicija. Stalnim obrazovanjem stanovništva i gospodarstvenika o održivom razvoju kroz organiziranje tribina, uključivanjem tema o zaštiti okoliša u nastavne planove i programe može se unaprijediti i održati kvaliteta vode u prirodi.

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA PRIORITET 1. ZAŠTITA VODA MJERA 2.1.2. Zaštita izvora i podzemnih voda od zagađenja OPIS MJERA Kako bi se zaštitili izvori i podzemne vode od zagađenja potrebna je izgradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja koja se nalaze na područjima neposrednog utjecaja na izvore vode za piće. Također potreban je nadzor nad potencijalnim izvorima onečišćenja voda za piće, te praćenje kakvoće podzemnih i površinskih voda i zdravstvene ispravnosti zbog neprestanog ispiranja i vodopropusnosti tla. O svemu tome potrebno je informirati javnost i provoditi edukaciju o važnosti zaštite vode.

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA PRIORITET 1. ZAŠTITA VODA MJERA 2.1.3. Rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture za opskrbu vodom OPIS MJERA Trenutno postoji veći broj malih sustava koje bi trebalo povezati u jedinstveni vodoopskrbni sustav te time postići cjelokupnu pokrivenost vodoopskrbom na području grada Vrbovskog. Time bi se i gubitci vode sveli na minimum (20%) te bi se osigurala količina i kvaliteta vode za piće na ovom području i uspostavilo učinkovitije obavljanje djelatnosti.

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA PRIORITET 1. ZAŠTITA VODA MJERA 2.1.4. Unapređenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda OPIS MJERA Važno je spomenuti da razvoj sustava odvodnje nije pratio razvoj sustava vodoopskrbe te dolazi do neujednačenosti i poteškoća u funkcioniranju sustava u cjelini. Potrebno je povećati priključenost kućanstava na sustav odvodnje na 75%, izgraditi ih prvenstveno u zonama zaštite izvorišta za piće, dovršiti započete sustave i izgraditi uređaje za pročišćavanje, izvršavati praćenje kakvoće podzemnih i površinskih voda i zdravstvene ispravnosti vode za piće.

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA PRIORITET 2. ZAŠTITA ŠUMA MJERA 2.2.1. GOSPODARENJE ŠUMAMA OPIS MJERE Temeljno načelo hrvatskoga šumarstva je gospodarenje šumama s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. U goranskim šumama se gospodari preborno tako da se svakih nekoliko godina iz šume izdvajaju pojedinačna zrela stabla i tako otvara prostor za rast podmlatka. Bukva i jela su vrste koje omogućuju takav način gospodarenja. Izvana gledano, čovjeku se čini da šuma stalno izgleda jednako, mada se na ovaj način pridobiva približno jednaka količina drva kao i u regularnim šumama.

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA PRIORITET 3. GOSPODARENJE OTPADOM MJERA 2.3.1. Uspostava novog sustava za gospodarenje otpadom (edukacija stanovništva) OPIS MJERA Uspostava sustava za gospodarenjem otpadom podrazumijeva provođenje programa i projekata usmjerenih na selektino prikupljanje i selekciju otpada. Edukacija stanovništva je važna kada se radi o postavljanju novog sustava za gospodarenje otpadom. Važno je upoznati stanovništvo sa postojećim i mogućim problemima koje mogu stvoriti divlja odlagališta u prirodi npr. procjeđivanja štetnih tvari u tlo u kišnim razdobljima gdje postoji mogućnost onečišćenja podzemnih voda i tokova ili tijekom sušnih razdoblja gdje dolazi do onečišćenja zraka i širenja nesnosnog smrada. Upravo zbog toga nužna je sanacija divljih odlagališta i izgradnja centralne zone za gospodarenje otpadom i reciklažnih dvorišta.

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA PRIORITET 3. GOSPODARENJE OTPADOM MJERA 2.3.2. Sanacija postojećih odlagališta OPIS MJERA Cilj je uspostaviti novi sustav gospodarenja otpadom i to izgradnjom centralne zone, transfer stanice, reciklažnih dvorišta i sl., sanirati divlja odlagališta i postojeća odlagališta komunalnog otpada. Potrebno je provesti evidenciju otpada, izvršiti provjeru da li su odlagališta pravilno označena i ograđena, prekrivena inertnim materijalom. Komunalna društva stavljaju naglasak na pripremu dokumentacije za sanaciju i imovinsko-pravnu pripremu zemljišta, a sve u svrhu ishođenja potrebnih dozvola za sanaciju.

Prioriteti 3. strateškog cilja:

1. Obnovljivi izvori energije Obnovljiva energija se dobiva iz prirodnih procesa koji se konstantno obnavljaju, a u svojim različitim oblicima dobiva se direktno iz Sunca ili iz topline stvarane duboko u Zemlji. Cilj je smanjiti štetne emisije plinova u zraku koristeći obnovljive izvore te povećati njihov udio u energetici. Resurs područja Vrbovskog je voda pa se mini protočnim elektrocentralama može dobiti električna energija za potrebe prvenstveno stanovništva. Potenacijal drvne mase omogućuje pokretanje bio energana. Snagom sunca omogućava se primjena solarne energije opet prvenstveno za domaćinstva. Stoga promicanjem i poticanjem održivog energetskog razvitka kroz nastajanje lokalnih energetskih sustava koji će se u najvećoj mjeri oslanjati na obnovljive izvore energije vode, sunca i biomase trega racionalno koristiti električna energija putem energetske učinkovitosti svih sustava.

Slijedi opis mjera.

STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA PRIORITET 1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE MJERA 3.1.1. Povećanje udjela obnovljivih energija – mini protočne elektrocentrale OPIS MJERA Cilj je smanjenje udjela fosilnih izvora energije uz povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Promoviranjem i podržavanjem racionalnog korištenja energije dolazi do smanjivanja gubitka energije u transformacijama, udjela potrošnje energije u proizvodnji te racionalnog korištenja energije u institucijama i kućanstvima.

STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA PRIORITET 1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE MJERA 3.1.2. Biomasa OPIS MJERA Biomasa je obnovljivi izvor energije s velikim potencijalom na području grada Vrbovskog, no prije bilo kakvih razmatranja i projektiranja energetskih sustava potrebno je napraviti temeljno istraživanje potencijala drvne mase šumskih i nešumskih područja i procjenu sadnje brzorastućih autohtonih stabala kao potencijalne sirovine.

STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA PRIORITET 1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE MJERA 3.1.3. Solarna energija OPIS MJERA Povoljni insolacijski i klimatski uvjeti na ovom području navode na ozbiljno promišljanje o korištenju Sunca kao obnovljivog izvora energije. Javljaju se kao pozitivni preduvjeti za izgradnju solarnih elektrana i korištenje sunčeve energije za grijanje i pripremu tople vode u kućanstvima. Jedan je od najznačajnijih načina je pretvorba energije Sunca u električnu energiju u fotonaponskim sustavima.

STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA PRIORITET 1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE MJERA 3.1.4. Energetska učinkovitost OPIS MJERA Promicanjem održivog energetskog razvitka kroz nastajanje lokalnih energetskih sustava koji će se u najvećoj mjeri oslanjati na obnovljive izvore energije vode, sunca i biomase te time racionalno koristiti električna energija predstavljat će velik pomak za ovo područje promatrajući situaciju sa ekonomske strane. Za ostvarenje ovog clja potrebno je jačanje kapaciteta za korištenje obnovljivih izvora, projekti vezani za energetsku učinkovitost, financijsko podržavanje inicijative javnog, privatnog i civilnog sektora iz područja energetike te neprestano podizanje svijesti stanovništva o načinu korištenja ovih izvora energije.

U nastavku je tablični prikaz strateških ciljeva, prioriteta i mjera.

Tablica 2: Strateški ciljevi, prioriteti i mjere

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITETI MJERE

1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE 1. Poticanje okrupnjavanja zemljišnih posjeda

2. Poticanje eko uzgoja i proizvodnje hrane

3. Podupiranje udruživanja poljoprivrednih proizvođača

4. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u poljoprivredi

2. RAZVOJ TURIZMA 1. Poticanje razvoja zimskog, ruralnog turizma i eko sela

2. Očuvanje prirodne i kulturne baštine

3. Podizanje i razvoj kvalitete smještajnih kapaciteta

4. Poticanje udruživanja turističkih dionika i zajednički nastup na tržištu

5. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u turizmu

3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG 1. Razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno PODUZETNIŠTVA opremanje

2. Povećati dostupnost financijskih instrumenata poduzetnicima

3. Privlačenje stranih i domaćih ulagača

4. Razvoj ljudskih resursa i lokalnog tržišta rada

4. LJUDSKI POTENCIJAL 1. Povećanje dostupnosti informacija vezanih uz tržište rada

2. Jačanje suradnje između županijskih i lokalnih institucija vezano za obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo

3. Unapređenje postojećih i izrada novih programa poticanja zapošljavanja, te provedba istih

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITETI MJERE

1. ZAŠTITA VODA 1. Nadziranje zaštite i ljudska osvještenost u gospodarenju vodama

2. Zaštita izvora i podzemnih voda od zagađenja

3. Rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture za opskrbu vodom

4. Unapređenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

2. ZAŠTITA ŠUMA 1. Gospodarenje šumama

3. GOSPODARENJE OTPADOM 1. Uspostava novog sustava za gospodarenje otpadom (edukacija stanovništva)

2. Sanacija postojećih odlagališta

STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA

PRIORITETI MJERE

1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 1. Povećanje udjela obnovljivih energija – mini protočne elektrocentrale Dobra, Kupa, Kamačnik

2. Biomasa

3. Solarna energija

4. Energetska učinkovitost

6.2. Usporedni prikaz strateških ciljeva i prioriteta EUROPE 202010 sa strateškim ciljevima i prioritetima Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog do 2020. godine

Europska komisija predlaže pet mjerivih EU ciljeva za 2020. koji će usmjeriti proces i biti pretvoreni u nacionalne ciljeve: za zapošljavanje; za istraživanje i inovacije; za klimatske promjene i energetiku; za obrazovanje; i za borbu protiv siromaštva. Strategija Europa 2020 donosi viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće i predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju te predstavlja sedam predvodničkih inicijativa koje će katalizirati napredak u okviru svake prioritetne teme. Tih sedam glavnih inicijativa obvezivati će i EU i države članice. Instrumenti na razini EU, prvenstveno jedinstveno tržište, financijske poluge i sredstva vanjske politike, bit će u potpunosti mobilizirani u svrhu rješavanja problema uskih grla i ostvarivanja ciljeva strategije Europa 2020. Kako bismo mogli pratiti utemeljnost prijedlog strateških ciljeva, prioriteta i mjera iz PUR-a s postavljenim ciljevima EU Strategije 2020, izradili smo tablični prikaz kako slijedi:

Tablica 3 : Usporedni prikaz strateških ciljeva i prioriteta STRATEGIJE EUROPA 2020 sa strateškim ciljevima i prioritetima Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog do 2020.

EUROPA 2020 PLAN RAZVOJA GRADA VRBOVSKOG DO 2020 TRI PRIORITETA Cilj ovog prioriteta je prihvaćanje novih znanja i tehnologija od strane poslovnih subjekata i radne snage ovisno o stupnju obrazovanosti i stručnom usavršavanju. U svrhu ostvarivanja ovog cilja potrebno je analizirati potrebe gospodarstva, Pametan rast - razvoj ekonomije utemeljene na razvijati nove proizvode i primjenu novih znanju i inovaciji tehnologija, unaprijediti korištenje informacijskih tehnologija u poslovnom komuniciranju i poslovanju, poticati medijske kampanje kojima će se podizati svijest javnosti o svim aspektima inovacija i istraživanja. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva na ovom Uključiv rast – poticanje visoke stope području predstavlja snažan generator razvoja i zaposlenosti; rezultat je ekonomska, socijalna i stvaranja novih radnih mjesta. Cilj je stvoriti teritorijalna povezanost povoljno okruženje razvijajući pozitivnu atmosferu među sposobno radnim stanovništvom,

10 EUROPE 2020, A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth, European Commision, 2010. 52

osiguravajući infrastrukturne uvjete kroz razvoj poslovnih zona, osiguravanje savjetodavnih, potpornih i informativnih servisa za poduzetnike koji uključuju vodstvo i podršku na područjima marketinga, menadžmenta i ostalih profesionalnih i komercijalnih servisa. Ljudska osvještenost o očuvanju okoliša i gospodarenju vodama je vrlo bitna kada se govori o zelenoj i konkurentnijoj ekonomiji ovog područja koja obiluje zasada nedovoljno iskorištenim prirodnim resursima. U svrhu ostvarivanja ovog Održiv rast – učinkovito iskorištavanje prirodnih prioriteta potrebno je kroz organiziranje tribina, resursa, zelenija i konkurentnija ekonomija uključivanjem tema o zaštiti okoliša u nastavne programe, edukaciju o važnosti zaštite vode i drugih prirodnih resursa, praćenje kakvoće podzemnih i površinskih voda svakodnevno pružati informacije upoznavajući stanovništvo sa trenutnim stanjem razine očuvanosti okoliša. 1. Održivi razvoj – razvoj poljoprivrede, turizma, malog i srednjeg poduzetništva i korištenje ljudskog potencijala GLAVNI CILJEVI 2. Zaštita okoliša – zaštita voda, šuma i gospodarenje otpadom 3. Energetika – obnovljivi izvori energije Strategijom razvoja ljudskih potencijala Primorsko- 75% populacije trebalo bi biti zaposleno u dobi goranske županije 2010.-2013. nastojanja su za između 20-64 godina povećanjem zaposlenosti Cilj koji je teško dostižan, ne samo na ovom 3% BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj području, već u cijeloj Hrvatskoj

Ispunjenje klimatsko-energetskih ciljeva – Sukladno smjernicama nacionalnih i županijskih povećanje do 30% smanjenja emisije ukoliko strategija zaštite okoliša okolnosti dozvoljavaju

Rano napuštanje školovanja trebao bi biti ispod Strategijom razvoja ljudskih potencijala Primorsko- 10%, a najmanje 40% trebalo bi završiti tercijarni goranske županije 2010.-2013. nastojanja su za stupanj obrazovanja povećanjem razine obrazovanja Strategijom razvoja ljudskih potencijala Primorsko- 20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti goranske županije 2010.-2013. nastojanja su za od siromaštva povećanjem zaposlenosti

INICIJATIVA - PRIORITETNE TEME

,,Unija inovacija'' – financiranje istraživanja i Strateški cilj 1, 4. prioritet inovacija – stvaranje ekonomskog rasta i radnih mjesta 53

Strateški cilj 1, 4. prioritet, mjera 1. Analiza tržišta rada te prilagođavanje upisne kvote u obrazovne ustanove prema dobivenim ,, Mladi u pokretu '' – povećanje učinka obrazovnih rezultatima, stvaranje organizacija i zaklada koje sustava i olakšan ulazak mladih na tržište rada djeluju za opće dobro, poticanje volonterstva, pravo na pristup informacijama vezane za obrazovanje i tržište rada, razvijanje zajedničkih projekata organizacija civilnog društva ,,Digitalni program za Europu'' – prednosti Korištenje nacionalnih i regionalnih programa jedinstvenog digitalnog tržišta za kućanstva i tvrtke Strateški cilj 3. ,,Resursno učinkovita Europa'' – ekonomski rast Povećanje udjela obnovljivih energija – mini korištenjem obnovljivih izvora, modernizacija protočne elektrocentrale Dobra, Kupa, Kamačnik, sektora transporta, promicanje energetske priozvodnja biomase, korištenje solarne energije učinkovitosti kao obnovljivog izvora energije, smanjena potrošnja fosilnih goriva. Strateški cilj 1, prioritet 3. ,,Industrijska politika za globalizacijsko doba'' – Revitalizacija drvne industrije, uvođenje novih unapređenje poslovnog okruženja prvenstveno tehnologija u gradsku pilanu Vrbovsko, korištenje malo i srednje poduzetništvo, razvoj snažne i nacionalnih programa za poticanje poduzetništva, održive konkurentske osnove financiranje razvojnih programa kroz nacionalne i EU fondove Strateški cilj 1., prioritet 4. Povećanje dostupnosti informacija vezanih uz ,,Program za nove vještine i radna mjesta''- tržište rada, jačanje suradnje između županijskih i modernizacija tržišta, osnaživanje stečenih i lokalnih institucija vezano za obrazovanje, razvijanje novih vještina, kvalitetnija ponuda i zapošljavanje i poduzetništvo, unapređenje potražnja postojećih i izrada novih programa poticanja zapošljavanja te provedba istih, usklađenost ponude i potražnje traženih zanimanja Strateški cilj 1., prioritet 4, mjera 2. ,,Europska platforma protiv siromaštva'' – Razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno društvena i teritorijalna povezanost, korist od opremanje, povećavanje dostupnosti financijskih prednosti rasta i radnih mjesta, dostojanstven instrumenata poduzetnicima, privlačenje stranih i život i aktivno sudjelovanje u društvu domaćih ulagača, razvoj ljudskih resursa i lokalnog tržišta rada OSTVARENJE EU STRATEGIJE – DVA TEMELJA Strateški cilj 1. 1. Tri prioriteta Razvoj gospodarstva temeljen na znanju, Pametan rast: gospodarstvo utemeljno na znanju opremljenosti novim tehnologijama, uvođenjem i inovacijama inovacija u način poslovanja stvara primamljive

uvjete za rad i veći interes stanovništva za život na

ovom području te potiče gospodarski razvoj i

bavljenje gospodarskim djelatnostima

Strateški cilj 1. Visokom stopom zaposlenosti stvara se pozitivna atmosfera i ostvarenje želje svake radno sposobne Uključiv rast: ekonomija visoke stope osobe da na bilo koji način iskaže svoj doprinos zaposlenosti koja donosi ekonomsku, socijalnu i unutar zajednice u kojoj živi. Kroz poslovnu teritorijalnu koheziju suradnju sa drugim mjesnim odborima pridonosi ekonomskom razvoju i teritorijalnoj povezanosti područja grada Vrbovskog Strateški cilj 3. Promicanjem zelenijeg i konkurentnijeg Održiv rast: promicanje zelenijeg i konkurentnijeg gospodarstva koje učinkovito koristi sveprisutne gospodarstva koji učinkovito koristi resurse prirodne resurse, ekološki osvješteno stanovništvo ovog kraja živi u skladu s prirodom

2. Izvještavanje država članica o razvoju donešenih 2. Izvještavanje o razvoju provedbe strategije strategija

6.3. Razvojni pravci i projekti do 2020. godine

Razvoj gospodarstva uz razvoj ljudskih resursa i očuvan okoliš, prirodno, povijesnu-kulturnu baštinu temeljni su ciljevi razvoja Grada Vrbovskog u sljedećem razdoblju. Njihovo ishodište je u zadržavanju radno sposobnog stanovništva, povećavanju životnog i društvenog standarda, a to sve u uvjetima održivog razvoja. Prije opisani ciljevi, prioriteti i mjere omogućuju bolje razumijevanje zacrtanog razvoja, a kasnije boljem praćenju postignutih rezultata.

Slika 4: Razvojni ciljevi

razvoj

razvoj gospodarstva ljudskih Razvojni resursa ciljevi

očuvanje očuvanje baštine okoliša

U nastavku dajemo pregled važnih izabranih razvojnih projekata koji su kratko opisani po tipologiji sadržaja, vrijednosti i spremnosti za provedbu. Navedeni projekti čine Bazu projekata Grada Vrbovskog koji je sastavni dio PUR-a i usklađenosti strateških ciljeva, prioriteta i mjera s Strategijom regionalnom razvojna strategija RH 2011.-2013. za Jadransku Hrvatsku i s Razvojnom strategijom Primorsko-goranske županije 2011.-2013.

Razvoj gospodarskih projekata i održivog razvoja (infrastruktura, turizam i sport):

- Strateški cilj br. 1, prioritet 2.1. - unaprijeđenje područja sporta i rekreacije – projekt ,, SRC Bijela Kosa'', čiji je podnositelj zahtjeva Grad Vrbovsko. Projekt vrijedan 146.000.000,00 kuna statusno je spreman te sadrži svu projektnu dokumentaciju, dozvole, prostorni plan i riješene imovinsko pravne odnose.

- Strateški cilj br. 2, prioritet 1.3. - projekt ,,Izgradnja I.faze kanalizacijskog kolektora i uređaja za biološko pročišćavanje'', podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko. Svrha izgradnje je unaprijeđenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Ukupna vrijednost ovog projekta je 9.000.000,00 kuna, projektna dokumentacija je djelomično riješena.

- Strateški cilj br. 2, prioritet 3.1. - projekt ,,Sanacija odlagališta komunalnog otpada ,,Cetin'' uz nastavak odlaganja do otvaranja županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina'', podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko. Vrijednost projekta je 7.000.000,00 kuna, projekt je djelomično spreman uz djelomično pripremljenu dokumentaciju i riješene imovinsko pravne odnose.

- Strateški cilj br. 1, prioritet 3.1. - projekt ,,Izgradnja poslovne zone K1 Vrbovsko'' za razvoj poduzetništva, podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko. Projekt je u potpunosti spreman, a njegova vrijednost je 10.000.000,00 kuna.

- Strateški cilj br. 1, prioritet 2.1.– valorizaciji kulturne materijalne i nematerijalne baštine. Radi se o projektu obnove Kuće Mance, podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, a vrijednost projekta je 500.000,00 kuna. Projekt je u potpunosti spreman.

- Strateški cilj br. 2, prioritet 1.3. – projekt ,,Vodoopskrbni sustav Vrbovsko i sustav za regionalni vodovod Gorskog kotara'', uspostava cjelovitog i uravnoteženog sustava vodoopskrbe. Podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, projekt nije spreman. Ukupna vrijednost projekta je 20.000.000,00 kuna.

- Strateški cilj br. 3, prioritet 1.2. - projekt ,,Izgradnja bioenergane/kongeneracijskog postrojenja'' usmjeren prema rješavanju i uspostavi integriranog sustava upravljanja okolišem – razvojem i promicanjem korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Ukupna vrijednost je 30.000.000,00 kuna. Podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, projekt još nije spreman.

- Strateški cilj br. 1, prioritet 2.1. - projekt ,,SRC Branitelja domovine (Vrbovsko)'' u svrhu unapređenja sporta i rekreacije u funkciji turizma na području grada Vrbovskog. Podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, projekt je u potpunosti spreman, a vrijednost projekta je 7.000.000,00 kuna.

- Strateški cilj br. 1, prioritet 2.4. - projekt ,,Prekogranična suradnja sa Slovenijom – slovenskim općinama'' zastupa ideju jačanja prekogranične suradnje. Podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, projekt je djelomično spreman po pitanju projektne dokumentacije, a ukupna vrijednost projekta je 700.000,00 kuna.

- Strateški cilj br. 2, priorit 2.1. - projekt „Sportsko rekreacijska zona Ribnjak, Gomirje“ u površini od 1,09 ha, a vrijednost će se procijeniti naknadno kada se završi izrada Detaljno plana uređenja te lokacije. Razvoj projekata za energetiku:

- Strateški cilj br. 3 prioritet 1.4. - projekt ,,Eko projekt – ušteda energije'' na području razvoja obnovljivih izvora energije. Podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, projekt je spreman u potpunosti, a njegova ukupna vrijednost je 3.000.000,00 kuna.

- Strateški cilj br. 1, prioritet 1.2. - projekt ,,Uvođenje novih tehnologija u gradsku pilanu Grada Vrbovskog' u svrhu poticanja razvoja novih znanja i tehnologija osmišljen je, podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko i Komunalac. Projekt je u potpunosti spreman, a njegova ukupna vrijednost je 3.000.000,00 kuna.

Razvoj projekata očuvanja baštine (kulturne i prirodne):

- Strateški cilj br. 1, prioritet 2.2. – projekt ,,Restauracija dvorca Frankopana u Severinu na Kupi'' planirana je valorizacija kulturne baštine, osmišljen je projekt čiji je podnositelj zahtjeva Grad Vrbovsko. Projekt nije spreman, a njegova ukupna vrijednost je 5.000.000,00 kuna.

- Strateški cilj br. 2, prioritet 2.2. - projekt ,,Izgradnja i opremanje centra za razvoj glazbene kulture grada Vrbovskog'' u svrhu poticanja razvoja infrastrukture u kulturi. Podnositelji zahtjeva su Puhački orkestar DVD-a Vrbovsko i Grad Vrbovsko. Projekt još nije spreman, gruba procjena ukupna vrijednosti pripreme projekta je cca 200.000,00 kn.

- Strateški cilj br. 1, prioritet 2.1. - projekt „Uređenje postojećeg puta uz rijeku Kupu, dionica Severin na Kupi – naselje Lesci“ u svrhu izgradnje turističko-prometne infrastrukture. Podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, a projekt se procjenjuje na 1.800.000,00 kn.

Ukupno je obuhvaćeno 15 projekata u Bazi razvojnih projekta za područje grada Vrbovskog te je vidljivo koji su najveći problemi ovog područja prema zastupljenosti osmišljenih projekta. Najveći naglasak za plan provedbe stavljen je na unapređenje područja sporta i rekreacije, razvoja kulturne djelatnosti i prekogranične suradnje. Drugo mjesto prema zastupljenosti projekta zauzimaju projekti razvoja 57

komunalne infrastrukture te projekti razvoja i promicanja korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Treće mjesto zauzimaju projekti izgradnje poduzetničke infrastrukture te uvođenje novih tehnologija u gradsku pilanu Vrbovsko.

Ukupna vrijednost uključenih razvojnih projekata u gornjoj tablici iznosi 243.200.000,00 kn.

Prema strateškim ciljevima ukupna vrijednost razvojnih projekata iznosi :

iz Razvojne strategije PGŽ: iz Plana ukupno razvoja Grada Vrbovskog strateški cilj 1 strateški cilj 1 - razvoj dinamičnog gospodarskog okruženja: 13.000.000,00 kn - održivi razvoj: 171.200.000,00 kn strateški cilj 2 strateški cilj 2 - uravnotežen regionalni razvoja: 161.200.000,00 kn - zaštita okoliša: 36.000.000,00 kn strateški cilj 4 strateški cilj 3 - zaštita prirode i okoliša: 69.000.000,00 kn - energetika: 36.000.000,00 kn UKUPNO 243.200.000,00 kn 243.200.000,00 kn

Slijedi tablični prikaz Baze razvojnih projekata.

Tablica 4 : Baza razvojnih projekata Grada Vrbovskog

PGŽ Stratški PGŽ SRR-RH SRR Str.cilj cilj, NAZIV Projektna Imovinsko R priorit Podnosi- Prostorni Status PRORAČUN JH RH JH prioritet PODNOSI NAZIV PROJEKTA dokumenta- Dozvole pravni br i telj plan/UPU projekta PROJEKTA /kn/ Prioritet Mjera i mjera TELJA cija odnosi Mjera PUR-a Grad 1 2 02-02 2 2.4.1 1.2.1. SRC Bijela kosa, Vrbovsko grad + + + + spreman 146.000.000,00 Vrbovsko Izgradnja I.faze Grad kanalizacijskog kolektora i nije 2 2 02-06 4 4.3.2 2.1.4. grad (+/-) - - - 9.000.000,00 Vrbovsko uređaja za biološko spreman pročišćavanje Sanacija odlagališta komunalnog otpada "Cetin" uz nastavak Grad djelomično 3 4 04-01 4 4.3.3 2.3.2. odlaganja do otvaranja grad (+/-) - - (+/-) 7.000.000,00 Vrbovsko spreman Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina Grad Poslovna zona K1 4 3 03-03 1 1.3.1 1.3.1. grad + + + + spreman 10.000.000,00 Vrbovsko Vrbovsko Grad 5 1 01-04 2 2.5.3 1.2.1. Kuća Mance grad / / / / spreman 500.000,00 Vrbovsko Vodoopskbni sustav Grad Vrbovsko i sustav za nije 6 2 02-06 4 4.3.1 2.1.3. grad - - - - 20.000.000,00 Vrbovsko regionalni vodovod spreman Gorskog kotara Izgradnja Grad nije 7 4 04-05 4 4.2.4 3.1.2. bioenergane/kongeneraci grad 30.000.000,00 Vrbovsko spreman jskog postrojenja Restauracija dvorca Grad nije 8 1 01-04 2 2.5.3 1.2.2. Frankopana u Severinu grad 5.000.000,00 Vrbovsko spreman na Kupi Grad Eko projekti-ušteda 9 4 04-05 4 4.2.4 3.1.4. grad + + + + spreman 3.000.000,00 Vrbovsko energije Sportsko-rekreacijski Grad 10 2 02-02 2 2.4.1 1.2.1. centar "Branitelja grad + + + + spreman 7.000.000,00 Vrbovsko domovine" (Vrbovsko) Prekogranična suradnja Grad djelomično 11 3 03-06 2 2.6.3 1.4.1. sa Slovenijom - grad (+/-) / / / 700.000,00 Vrbovsko spreman slovenskim općinama 60

Komuna- Uvođenje novih potporne 12 3 03-04 1 1.2.2 3.1.4. lac i Grad tehnologija u gradsku + + + + spreman 3.000.000,00 institucije Vrbovsko pilanu Grada Vrbovskog Puhački orkestar Izgradnja i opremanje 13 1 01-04 1.2.2. DVD-a nije 200.000,00 2 2.5.1. centra za razvoj glazbene grad _ _ _ _ Vrbovsko i spreman kulture grada Vrbovskog Grad Vrbovsko

Uređenje postojećeg 14 1 01-03 1.2.2. Grad puta uz rijeku Kupu- djelomično 1.800.000,00 2 2.1.3. grad + - + _ Vrbovsko dionica Severin na Kupi- spreman naselje Lesci

do izrade DPU 15 2 02-02 1.2.1. dat će se Grad Sportsko-rekreativno nije 2 2.4.1. grad - - - _ procjena Vrbovsko zona Ribnjak-Gomirje spreman vrijednosti

Napomena: Pregled strateških ciljeva, prioriteta i mjera Strategije regionlanog razvoja RH i Razvojne strategije Primorsko-goranske županije za razdoblje 2011.-2013. nalaze se u privitku ovog dokumenta za lakše praćenje usklađenosti istih s istima Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog.

7. Financijski plan

Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje tim sredstvima kao i praćenje njihova korištenja jedan je od važnih aspekata provedbe PUR-a. Nakon definiranja strateških ciljeva, prioriteta i mjera, potrebno je predvidjeti i moguće izvore financiranja.

Baza projekata u okviru ovog PUR-a, kako je već napomenuto, trenutno sadržava 15 projekata. No, očekuje se predlaganje novih projektnih ideja koje će doprinijeti većem njihovom broju. Navedeni projekti PUR-a evaluirani kao vrlo važni za razvoj područja. Budući još nisu razvidni svi izvori njihova financiranja na godišnjoj će se razini izraditi akcijski plan s detaljnim financijskim planom, sredstvima potrebnima za realizaciju pojedine mjere predviđene PUR-om i sukladno tome, procjenu alokacije sredstava po pojedinom izvoru financiranja. U ovom trenutku, daje se procjena potrebnih sredstava, temeljena na okvirnoj analizi baze projekata, a u prvom redu to se odnosi na projekte koji su spremni za realizaciju, odnosno koji su u skladu sa strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama PUR-a, imaju spremnu dokumentaciju, u skladu su s prostorno-planskom dokumentacijom i imaju u potpunosti riješene imovinsko – pravne odnose (primjerice projekt Bijele kosa).

Iz analize Baze razvojnih projekata , navedene uvjete ispunjava 5 projekata ukupne vrijednosti od 165.500.000,00 kn, odnosno 22.400.000,00 EUR. To su projekti iz 1. i 3. strateškog cilja:

1. SRC Bijela kosa, Vrbovsko, planira se izvor financiranja privlačenjem investitora, 2. Poslovna zona K1 Vrbovsko, planira se izvor financiaranja iz lokalnog, županijskog i državnog proračuna, 3. Kuća Mance, planira se izvor financiranja privlačenjem investitora i ministarstva turizma, 4. Eko projekti-ušteda energije, planira se izvor privlačenjem investitora i iz Fonda za energetiku i zaštite okoliša, 5. Sportsko-rekreacijski centar "Branitelja domovine", planira se izvor iz lokalnog proračuna i drugih dostupnih izvora.

7.1. Finaniciranje razvojnih projekata iz gradskog proračuna

U cilju osiguranja izvora financiranja razvojnih projekata koji su dio PUR-a, a uvršteni su u proračunske stavke Grada Vrbovskog za 2012. godinu te projekcije za 2013. i 2014. godinu daju se u tablici koja slijedi. Ovaj uvid će koristiti naročito u praćenju provedbe ovog strateškog dokumenta.

Vrijednost kapitalnih projekata unutar komunalne djelatnosti za građenje objekata komunalne infrastrukture za 2012. godinu iznosi 1.555.000,00 kuna, dok projekcija proračuna za 2013. godinu iznosi 10.122.000,00 kuna, a za 2014. godinu 10.672.000,00 kuna.

Vrijednog kapitalih ulaganja za poslovnu zonu i poduzetnički centar Vrbovsko iznosi 660.000,00 kn za 2012. i 2013. godinu te za 2014. godinu 110.000,00 kn.

Vrijednost kapitalnih projekata vezanih za urbanizam i planiranje tj. izgradnju novih stambeno - poslovnih objekta za 2012. godinu iznosi 620.000,00 kuna, dok za 2013. i 2014. godinu iznosi 150.000,00 kuna po godini.

Ukupna vrijednost kapitalnih projekata iznosi 2.835.000,00 kuna za 2012. godinu, 10.932.000,00 kuna za 2013. godinu i 10.932.000,00 kuna za 2014. godinu.

Projekcija za 2013. i 2014. godinu pokazuje da se predviđa znatno povećanje ukupnih proračunskih sredstava što ima utjecaj na provedbu projekata iz komunalne infrasturkture i poslovne zone.

Izvori financiranja razvojnih projekata iz Proračuna Grada Vrbovskog su opći prihodi i primici, prihodi posebne namjene, pomoći, prihodi i nefinacijske imovine i naknade štete s osnova osiguranja te namjenski primici od zaduživanja.

Prateći potrebe financiranja razvojnih projekata Grada Vrbovskog, za I. vremensko razdoblje do 2013. financirat će se uglavnom iz vlastitih proračunskih sredstava. Navedno je prikazano u slijedećoj tablici.

Tablica 5. PRORAČUN GRADA VRBOVSKOG ZA 2012. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2013. I 2014. GODINU

GODINA 2012. 2013. 2014. UKUPAN PRORAČUN GRADA VRBOVSKOG 16.439.669,33 24.099.461,00 24.113.444,00 1. KOMUNALNA DJELATNOST 1.1. GRAĐENJE OBJEKATA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE KAPITALNI PROJEKTI 2012. 2013. 2014. Nerazvrstane ceste 105.000,00 0,00 550.000,00 Nova rasvjetna tijela 182.000,00 82.000,00 82.000,00 Izgradnja i rekonstrukcija vodovodne mreže 690.000,00 3.500.000,00 3.500.000,00 Pročistač otpadnih voda 150.000,00 0,00 3.500.000,00 Izgradnja pročistača otpadnih voda 0,00 3.500.000,00 0,00 Deponij otpada Cetin 150.000,00 3.000.000,00 3.000.000,00 Uređenje javnih površina 278.000,00 40.000,00 40.000,00 2. POSLOVNA ZONA I PODUZETNIČKI CENTAR Poslovna zona i poduzetnički centar Vrbovsko 660.000,00 660.000,00 110.000,00 3. URBANIZAM, PLANIRANJE I STAMBENO POSLOVNI OBJEKTI 3.1. POSLOVNI OBJEKTI Novi stambeno-poslovni objekti 620.000,00 150.000,00 150.000,00 Sveukupno 2.835.000,00 10.932.000,00 10.932.000,00

Pregledom gornje tablice vidljivo je da su osigurana novčana sredstva iz proračuna Grada Vrbovskog namijenjena rješavanju pitanja komunalnog sustava i gospodarstva na ovom području. Na osnovu osiguranih novčanih sredstava donosi se zaključak da prioritet rješavanja problema na ovom području predstavlja izgradnja objekata komunalne infrastrukture te pokretanje poslovne zone i izgradnja novih poslovnih objekata.

7.2. Mogući izvori financiranja projekata

U cilju iznalaženja drugih mogućih izvora financiranja za razvojne projekte, u nastavku se daje pregled EU izvora.

- Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) predstavlja referentni dokument za programiranje sredstava na nacionalnoj razini iz Kohezijskog i strukturnih fondova Europske Unije (EU). Ovaj dokument definira prioritete koji će se zajednički financirati sredstvima EU i nacionalnim sredstvima, a temeljeno na sveobuhvatnim ciljevima i smjernicama EU i Republike Hrvatske.

Strateški dio NSRO daje opis i opravdanost odabranih prioriteta u kontekstu nacionalnih strateških dokumenata i razvojnih prioriteta EU, dok operativni dio opisuje mehanizme implementacije i koordinacije, broj i sadržaj operativnih programa kao i osnovna financijska rješenja. Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU zadužen je za pripremu NSRO-a i koordiniranje svih aktivnosti vezanih uz programiranje. Vijeće EU putem Strukturnog i Kohezijskog fonda (CF) planira ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvoj unutar Europske unije.

- Strukturni fond se sastoji od Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF).

Europski socijalni fond (ESF) je glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških ciljeva pri zapošljavanju.

Intervencije koje je moguće financirati iz Europskog socijalnog fonda (ESF):

- Poticanje ulaganja u ljudske resurse - unaprjeđivanje vještina radne snage kroz cjeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, ICT (informatičko društvo) i usavršavanje vještina upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima i sl.

- Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i vještina, zapošljavanje i obuka (restrukturiranje)

- Poboljšanje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, aktivnim mjerama zapošljavanja (npr. samozapošljavanje), uključenje žena

- Socijalna uključenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje, relevantnu pomoć i usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije

- Podržati rad službi za zapošljavanje i njihovo umrežavanje s istraživačkim centrima, provoditi studije o potrebama za određenim profilom radne snage

- Partnerstvom do reformi - jačanje administrativne sposobnosti u državnoj upravi i javnom sektoru u području gospodarstva, zapošljavanja, socijalne politike, okoliša i pravosuđa; reforma znanosti i obrazovanja; jačanje ljudskih potencijala u istraživanju i razvoju; mjere cjeloživotnog učenja

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) fond koji služi smanjivanju razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih područja ili određenih socijalnih grupa.

Intervencije koje je moguće financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj:

- Infrastrukturni projekti ključni za gospodarski razvoj određenog područja, naročito oni povezani sa stvaranjem ili održavanjem trans-Europske prometne mreže ili očuvanjem okoliša, zatim ulaganja u sektor obrazovanja i zdravstvene skrbi te lokalne razvojne inicijative, posebice one usmjerene na razvoj novih ili podršku postojećim malim i srednjim poduzećima

- Ulaganja u proizvodnju - potpore ulaganjima (ponajviše za mala i srednja poduzeća) s ciljem povećanja ili modernizacije proizvodnje

- Jačanje gospodarskih potencijala - jačanje turističke ponude, atraktivnosti područja za ulaganje, informacijsko društvo (pristup Internetu, on-line usluge, mala i srednja poduzeća), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i inovacije za mala i srednja poduzeća)

- Kohezijski fond (CF) financira projekte kojima se unapređuje okoliš i razvija prometna infrastruktura određena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže.

Intervencije koje je moguće financirati iz kohezijskog fonda su:

- Trans - europske transportne mreže - Transportna infrastruktura koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, inter-operabilnosti transportnih mreža diljem EU i potiče inter-modalne prometne sustave (vs. samo cestovni promet) - Okolišna infrastruktura s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša - Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije

- LEADER program – "Links between actions for the development of the rural economy" koji predstavlja inicijativu Europske zajednice za mobiliziranje i provedbu ruralnog razvoja u ruralnim zajednicama kroz lokalna partnerstva javnog i privatnog sektora („Lokalne akcijske grupe" – LAG). Kronološki i metedološki LEADER je prošao kroz tri faze. LEADER I je pokrenuo novi pristup razvoju, LEADER II je uopćio taj pristup, a LEADER+ nastoji osmisliti nove metode na temelju pilot - strategija i pronalaženjem zajedničkih tema. Hrvatskoj će ovaj program biti dostupan tek ulaskom u punopravno članstvo EU.

Za uvođenje i provedbu LEADER programa u Hrvatskoj zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. U okvirima Republike Hrvatske kao zemlje pred - pristupnice Europske unije, LEADER je uklopljen u IPARD program u sklopu IPA programa.

Provedba LEADER programa temelji se na preciznom usklađivanju aktivnosti kako bi one odgovarale stvarnim potrebama specifičnog područja i njezinoj lokalnoj konkurentnoj prednosti. U svrhu donošenja odluka i selekcioniranja prioriteta koje bi trebalo provesti u tom području koristi se bottom-up pristup u kojem sudjeluju lokalni čimbenici koji se fokusiraju na jačanje kapaciteta, podizanju svijesti lokalnog stanovništva, edukaciji, sudjelovanju različitih interesnih grupa. Lokalne akcijske grupe (LAG) imaju zadatak identificirati i implementirati lokalnu razvojnu strategiju, te donositi odluke vezane za alokaciju svojih financijskih izvora i njihovo upravljanje. Stvaranjem LAG – a i njihova fleksibilnost u donošenju odluka o aktivnostima koje one žele poduprijeti, potaknuta je inovativnost te uvođenje novog proizvoda, procesa, organizacije ili tržišta. Integrirani razvoj očituje se kroz povezivanje akcija i projekata u lokalnom akcijskom planu, te različitih ekonomskih, društvenih, kulturnih i prirodnih čimbenika i sektora.

Pri tome dolazi do institucionalnog umrežavanja i stvaranja nacionalne, regionalne i lokalne mreže što uključuje razmjenu dostignuća, iskustava između LEADER grupa, ruralnih područja, vlasti i organizacija uključenih direkno ili indirektno u ruralni razvoj unutar EU. Suradnja ide dalje od samog umrežavanja. Internacionalna suradnja zasnovana je na zajedničkom projektu sa drugom LEADER grupom, a međudržavna suradnja sa grupom koja ima sličan pristup u drugoj regiji, državi članici ili čak u nekoj trećoj zemlji. Najčešći oblik financijske podrške u okviru LEADER-a su bespovratne financijske potpore - javna sredstva namijenjena nekom projektu od pojedinačnog ili zajedničkog interesa. Takve financijske potpore rezultat su povezivanja sredstava iz europskih i nacionalnih javnih fondova, te u različitim iznosima pokrivaju troškove projekta, ovisno o tipu projekta i o području gdje se projekt provodi. Preostali dio troškova projekta voditelj projekta osigurava iz nekih drugih sredstava.

Za što bolji stupanj iskorištenosti spomenutih fondova i LEADER programa nužno je što više involvirati regionalne institucije, koje mogu izvući velike koristi za svoje sredine. Cilj Hrvatske je pripremiti se za Strukturne fondove najbolje što je moguće jer će se ulaskom Hrvatske u EU u tim fondovima otvoriti značajna financijska sredstva.

- Republika Hrvatska korisnica je IPA programa (eng. Instrument for Pre-Accession assistance) Instrumenta pretpristupne pomoći i to od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo Europske unije 2013. godine. Financijska vrijednost IPA-e za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura (ukupno sve zemlje), a program se sastoji se od pet komponenti. Alokacija IPA programa za Hrvatsku za 2012. i 2013. godinu po komponentama programa je slijdeća:

Tablica 6: Komponente IPA programa i alokacija za 2012. i 2013. te svukupnih sredstava za razdoblje 2007.-2013.

Komponenta 2012. 2013 UKUPNO

I. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija 40,9 38,5 299,4

II. Prekogranična suradnja 16,9 16,7 106,6

III. Regionalni razvoj 59,3 62,0 378,6

IV. Razvoj ljudskih potencijala 16,0 18,0 104,0

V. Ruralni razvoj 27,3 27,7 184,4

Ukupno Hrvatska 160,4 162,19 1073,01

Izvor: Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, 2009.

Osnovni ciljevi IPA programa su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda.

Program IPA sastoji se od pet komponenti:

IPA I - Jačanje kapaciteta i izgradnja institucija

IPA II - Prekogranična suradnja Slovenija-Hrvatska, Hrvatska – BiH, Jadranska prekogranična suradnja

IPA III - Regionalni razvoj

a. Promet b. Okoliš c. Regionalna konkurentnost

IPA IV - Razvoj ljudskih potencijala

Glavni prioriteti:

- Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivog uključivanja u tržište rada - Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada - Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti - Jačanje kapaciteta za upravljanje operativnim programom

IPA V - Ruralni razvoj

Sastavni dio ove komponente je IPARD - pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013. Njegov glavni cilj je unapređenje poljoprivrednog sektora uz pomoć konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, a koji ima tri prioriteta:

- Poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe EU standard - Pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i LEADER-a - Razvoj ruralne ekonomije

Ta tri cilja predstavljaju okosnicu hrvatske europske budućnosti jer se kroz EAFRD (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) provode mjere na gotovo identičan način tako da je ovo prava prilika da se RH pripremi na ponešto novi pristup financiranju poljoprivrede i ruralnog razvoja. Korisnici IPARD programa ovisno od mjere mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustavu PDV, obrti i tvrtke što znači da ograničenja u tom smislu ne postoje.

U skladu s IPA programom Vlada Republike Hrvatske osnovala je:

- Nadležno tijelo za koordinaciju i financijsko upravljanje - Nadležno tijelo za upravljanje i provedbu pojedinih komponenti IPA programa - Nadležno tijelo za upravljanje i provedbu pojedinih prioriteta i/ili mjera u okviru pojedinih komponenti IPA programa

Upravljačka struktura uspostavljena je za provedbu svakih prethodno spomenutih pet komponenti programa IPA. Sastoji se od Upravljačkih tijela te Provedbenih agencija koje vrše natječajne i ugovorne procedure. Na čelu svake Operativne strukture je osoba nadležna za upravljanje prethodno spomenutim programom.

Programi Europske zajednice kojih Hrvatska može koristiti prikazani su na slijedećem grafičkom prikazu.

Slika 5. Grafički prikaz Programa zajednice u Hrvatskoj

Programi Zajednice 2007-2013

FP7 – Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj

CIP – Okvirni program za za konkurentnost i inovacije

EIP – Program za poduzetništvo i inovacije

ICT PSP – Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija

IEE – Inteligentna energija Europe

Progress – Program za zapošljavanje i socijalnu solidarnost

Program Kultura – Program Zajednice za financiranje projekata suradnje u kulturi

Europa za građane – program Zajednice za sudjelovanje građana Europe u aktivnostima transnacionalne razmjene i suradnje

Media – Program Zajednice za financiranje aktivnosti audiovizualnog sektora

Financijski instrument za civilnu zaštitu i Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu

Carina 2013 - program Zajednice za usklađivanje carinskog poslovanja

Fiscalis 2013 – Program Zajednice za bolju primjenu i razumijevanje poreznih zakona u EU

Drugi program aktivnosti Zajednice u području zdravstva 2008-2013

Program za cjeloživotno učenje

Erasmus Mundus

Mladi na djelu

Marco Polo II.- Program zajednice za održiv prometni sustav

Izvor: Obrada RRA Porin, SDURF, 2009.

Iz nacionalnih izvora financiranja mogu se ostvariti sredstava za turističke projekte, zaštitu okoliša, poduzetničke projekte, energetiku, poljoprivredu i drugih iz nadležnih resornih ministarstava i njihovih agencija i/ili fondova. Jednako tako, mogu se ostvariti i sredstva iz drugih izvora kao što je:

- domaći izvori financiranja /HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za energetiku, BICRO, HEP ESCO, Operativni program razvoja malog i srednjeg poduzetništva /, - županijski proračun, - Kreditne linije, - Leasing, - Municipalne obveznice, - Javno privatno partnerstvo – JPP, - zajednička ulaganja.

Sukladno rasploživosti visine sredstava, određenih kriterija za ostvarenje mogućnosti prijava temeljem javnih poziva, mogu se ostvariti sredstav za razvojne projekta s područja Grada Vrbovskog neovisno o tome tko je nositelja istih (grad, poduzetnici, ustanove, udruge i sl.)

Privlačenje investitora Podnositelji projekata trebaju tražiti partnere koji sa svojim ljudskim i financijskim kapacitetima mogu doprinijeti ostvarenju projekata. Poticanjem investicijskog okruženja stvaraju se određeni preduvjeti privlačenja investitora za snažniji regionalni razvoj, a nudeći sve potencijale koje ima ili će kroz buduća razdoblja Grad implementirati (poslovna infrastruktura, razvoj sektora gospodarstva, razvoj malih i srednjih poduzetnika, razvoj tržišta radne snage, povećanje konkurentne sposobnosti gospodarstva, javna infrastruktura, turistička infrastruktura i sl.). Prvenstveno nudeći izuzetan geostrateški položaj Grada i razvoj prometnog pravca sa slobodnim i budućim kapacitetima poslovnih i turističkih zona te drugo, privlačit će se ciljni investitori koji se uglavnom nalaze na Dalekom Istoku, SAD i dijelom u EU, ovisno od tipologije razvojnih projekata.

7.3. Analiza projekata

Grad Vrbovsko je paralelno s izradom PUR-a prikupljao projekte za Bazu razvojnih projekata putem objave na svojim web straniama. U bazi projekata nalaze se projekti i projektne ideje koji su usklađeni sa strateškim ciljevima, priroritetima i mjerama PUR-a, kao i priortetima i mjerama Primorsko-goranke županije i Jadranske Hrvatske. Kako je naglašeno, obuhvaćeno je 15 razvojnih projekta i projektnih ideja, u različitim fazama pripremljenosti za realizaciju. Ukupna vrijednost projekata u bazi je 243.200.000,00 kn. Inače, svi projekti su dio Baze razvojnih projekata Primorsko-goranke županije.

Pregledom baze projekata dostupne su sve potrebne informacije o pojedinom projektu kao što su: - naziv i nositelj projekta, - razvrstavanje projekata po prioritetima i mjerama Jadranske Hrvatske, - razvrstavanje projekata po strateškim ciljevima, priroritetima i mjerama Razvojne strategije PGŽ, - razvrstavanje projekata po strateškim ciljemiva, prioritetima i mjerama PUR-a, - stanje projektne dokumentacije (dozvole, UPU, imovinsko-pravni odnosi), - status projekta (spreman, djelomično spreman, nije spreman, projektna ideja), - vrijednost projekta, - pregled izvora financiranja kroz moguće izvore financiranja.

Predlagatelji svih projekata i projektnih ideja je Grad Vrbovsko uz svoja društva.

Vrijednošću se najviše ističe projekt SRC Bijela kosa, u iznosu od 146.000.000,00 kn s udjelom od 60% od ukupne vrijednosti projekta, a slijede projekt izgradnje bioenergane u vrijednosti od 30.000.000,00 kn i udjelom od 12%, projekt vodoopskrbnog sustava Vrbovskog u vrijednosti od 20.000.000,00 kn s udjelom od 8% i projekt poslovne zone Vrbovsko u vrijednosti od 10.000.000,00 kn s udjelom od 4%, a ostali su u vrijednosti od 37.200.000,00 kn s udjelom od 16%.

Dodatne projekte čine projektne ideje koje još nisu potpuno izrađene, a odnose se na slijedeće:

1. Zaštita Kamačnika 2. Centar drvne izvrsnosti 3. Turistički proizovdi 4. Kamenolom 5. Golf igralište – Pich&Putt 6. Muzej I. G. Kovačića

Navedeni projekti će se pripremiti sljedeće godine za buduće nove natječaje, a najviše iz pretpristupnih i strukturnih fondova i državnih programa. Kao potencijalni nositelji pojavljuje se Grad Vrbovsko, Turistička zajednica Grada Vrbovskog i ostali zainteresirani.

8. Provedba Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog

Prema Zakonu o regionalnom razvoju RH, u provedbi politike regionalnog razvoja sudjeluju tijela državne uprave, odgovarajuća partnerska vijeća te druga javna tijela koja svojim djelovanjem pridonose ostvarivanju ciljeva politike regionalnog razvoja. Za učinkovitu i kvalitetnu provedbu PUR-a određuju i uspostavljaju određeni mehanizmi njegove provedbe koji uključuju:

. Odgovornost za upravljanje politikom regionalnog razvoja . Praćenje i vrednovanje . Informiranje i promidžba.

Nadzor nad provedbom ovog PUR-a vršit će stručno tijelo imenovano od strane Gradskog vijeće Grada Vrbovskog. O sastavu stručnog tijela treba nastojati postići suglasnost svih stranaka koje su zastupljene u Gradskom vijeću, a ono treba osim gradskih vijećnika uključiti i gradske djelatnike zadužene za određena područja rada, kao i stručnjake iz određenih područja kao i vanjske suradnike.

Stručno tijelo treba barem jednom godišnje podnijeti Gradskom vijeću pismeno izvješće o provedbi PUR- a, može sugerirati i određene izmjene u nekim prioritetnim ciljevima, a također može davati i prijedloge za dopunu plana uvrštavanjem nekih novih projekata.

Razdobljem provedbe okvirno se definira potrebno vrijeme za provedbu određene mjere razvoja koje treba dobro isplanirati prvenstveno zbog donošenja proračunskog okvira.

Odgovornost za upravljanje politikom lokalnnog razvoja

Nositelji regionalnog i lokalnog razvoja utvrđeni su u Zakonu o regionalnom razvoju RH. Na nekoliko razina javne vlasti se organizira planiranje i provedba regionalne razvojne politike. Prvu razinu predstavljaju središnja tijela državne uprave koja su usmjerena na poticanje razvoja i odgovorna su za sveukupnu viziju razvoja i aktivno vodstvo u ostvarenju ciljeva regionalnog razvoja.

Drugu razinu predstavljaju jedinice područne (regionalne) samouprave koje putem promoviranja partnerstva i suradnje između središnje i županijske razine maksimalno koriste potencijale sveukupnog državnog teritorija. No, omogućena je fleksibilnost da županije samostalno usmjere vlastiti razvoj prema ostvarenju vlastitih općih i specifičnih ciljeva razvojne politike RH. Time se daje određena decentralizacija javnih poslova na načelima supsidijarnosti. Na toj razini nalazi se jedinice lokalne samouprave koje putem promoviranja partnerstva i suradnje s drugim jedinicama lokalne samouprave, regionalnom i središnjom razinom vlasti su odgovorne za planiranje i provedbu lokalne politike razvoja.

Radi potrebe vođenja regionalne statistike i kohezijske politike EU, RH je podijeljena na dvije statističke regije, Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Na NUTS II razini, ne ustrojava se administrativna teritorijalna podjela države. Radi se o institucionalnoj infrastrukturi za realizaciju načela partnerstva na razini statističkih regija putem Partnerskih vijeća statističkih regija. Ove se strukture oslanjaju na jedinice područne (regionalne) samouprave s područja pojedine statističke regije. Dakle, županije ostaju i nadalje glavne poluge upravljanja regionalnom razvojem u RH, a jedinice lokalne samouprave lokalnim razvojem.

Institucionalna struktura odgovorna za upravljanje i provedbu PUR-a je Grad Vrbovsko, a za upravljanje i provedbu pojedinih projekata tj. mjera unutar programa odgovorne su tzv. Jedinica za upravljanje projektima i sve ostale institucije koje će imenovati Grad Vrbovsko po pojedinim projektima.

Praćenje, vrednovanje i izvještavanje Praćenje učinaka provedbe politike lokalnog razvoja treba adekvatno pratiti i vrednovati te osigurati sustav odgovornosti za poduzete mjere, odnosno rezultate različitih programa i projekata. Takva nužnost uvjetovana je dinamikom i brzinom gospodarskih promjena kako na regionalnom tako i

nacionalnom planu. Revidiranjem Programa ukupnog razvoja postiže se fleksibilnost u promjenjivim gospodarskim kretanjima. U cilju praćenja učinaka provedbe politike lokalnog razvoja, Grad Vrbovsko će pratiti slijedeće osnovne skupine pokazatelja:

- stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera (prati se u kojoj se mjeri podudaraju planovi iz PUR-a sa stvarnom situacijom na terenu), - ostvarene rezultate i učinke na razvoj (broj poslovnih zona, smanjenje stope nezaposlenosti, dodjela financijske potpore poduzetnicima, broj novih poduzetnika, primjena inovacija i novih tehnologija, povećanje izvoza, itd.) - učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava (broj odobrenih projekata za sufinanciranje, rezultati provedbe projekata, usklađenost alokacija sredstava itd.) - ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru (izvori financiranja, ulaganja, partnerstva, itd.) - sudjelovanje i doprinos partnerstva (lokalni dionici).

Grad Vrbovsko prati i učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe, te vidljivost PUR-a u javnosti Grada. Po potrebi, lista pokazatelja se može dopuniti i drugim pokazateljima.

Praćenje provedbe PUR-a se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe, a o rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje izvješćuje se Gradsko vijeće Grada Vrbovskog te i tijela Županije radi praćenja politike regionalnog razvoja budući je Grad Vrbovsko na području Primorsko-goranke županije.

Informiranje i promidžba Javnosti treba biti dostupan ovoj strateškog dokument. Za osiguravanje informiranosti svih dionika te promidžbu politike lokalnog razvoja, kao preduvjeta učinkovitosti i optimalnosti, predlaže se putem web stranice, raznih sastanak tijela samouprave, lokalnih dionika i drugim načinom informirati o svim aspektima provedbe PUR-a.

Time se osnažuje sposobnost lokalne samouprave za učinkovitu komunikaciju potrebnu za izradu i provedbu loklane strategije, podići svijest u javnosti o ulozi i značaju lokalne strategije za razvoj Grada te 75

informirati javnost o mogućim izvorima financiranja posebice o fondovima EU-a namijenjenim loklanom razvoju.

9. Zaključak

- Uloga Grada Vrbovskog kao jedinice lokalne samouprave je da postane središte razvojnih aktivnosti te inicira, pokreće i usmjerava sustavne razvojne aktivnosti u svojoj lokalnoj sredini.

- PUR predstavlja razvojni dokument koji će odraziti postojeće interese i razvojne potrebe grada.

- Grad Vrbovsko ima zadatak i misiju da lokalnoj zajednici:

- ponudi lepezu mogućnosti i rješenja,

- uspostavi sustav lokalnog razvoja i osigura temeljne infrastrukturne i institucionalne uvjete za razvoj,

- razvija poticajno okruženje,

- motivira, integrira, povezuje i koordinira lokalne razvojne aktivnosti, resurse, projekte i nositelje razvoja na putu osmišljavanja, pripremanja i realizacije razvojnih projekata i oblika zajedničkog nastupanja kojima se ostvaruje učinkovit razvoj.

- Realizacija i implementacija PUR-a predstavlja zahtjevan posao koji će angažirati sve raspoložive ljudske resurse, od predstavnika jedinice lokalne samouprave do vanjskih stručnjaka, poduzetnika, obrtnika, hotelijera i ostalih lokalnih i regionalnih dionika.

- Sinergijsko djelovanje i timski rad neophodni su u provedbi plana razvoja Grada Vrbovsko.

10. Privici

1. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Strategije regionlanog razvoja RH i Razvojne strategije Primorsko- goranske županije za razdoblje 2011.-2013.

STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE 2011.-2013. ZA JADRANSKU HRVATSKU

Strateški cilj 1: Razvoj županija i statističkih regija Strateški cilj 2: Razvoj potpomognutih područja Strateški cilj 3: Razvoj pograničnih područja

◊ Jadranska Hrvatska – prioriteti i mjere:

1. održivo gospodarenje prirodnim i kulturnim vrijednostima u svrhu jačanja konkurentnosti regije - Razvoj selektivnogoblika turizma, diversifikacija usluga i proširenje turističke ponude, poboljšanje kvalitete postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja - Održivi razvoj zaštićenih područja - Održivo gospodarenje prirodnim resursima - Valorizacija i revitalizacija kulturne i prirodne baštine - Održivi razvoj poljoprivrede 2. razvoj regionalne infrastrukture, - Razvoj i unapređenje prometne infrastrukture i logistike te intermodalnog prometa za robu i putnike - Razvoj i unapređenje javne infrastrukture - Razvoj i unapređenje energetske infrastrukture - Razvoj i unapređenje informacijske i elektroničke komunalne infrastrukrture - Razvoj i unapređenje sustava navodnjavanja - Razvoj sustava javne vodopskrbe i javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i ostale komunalne infrastrukture

3. jačanje konkurentnosti poslovnog sektora

- Razvoj gospodarstv kroz jačanje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja u skladu s potrebama poslovnog sektora

- Poticanje poduzetništva i samozapošljavanja

- Jačanje posl.infrast. i posl. potpornih institucija

- Tehnološko osuvremenjivanje, restrukturiranje i diversifikacije gospodarstva - Razvoj proizvoda i usluga s većom dodanon vrijednošću - Povezivanje poslovnog, znanstveno-istraživačkog i/ili javnog sektora u svrhu transfera znanja, uvođenja novih tehnologija i komercijalizacije inovacija i razvoj klastera 4. zaštita okoliša - Gospodarenje otpadom - Zaštita od požara - Zaštita voda i mora - Zaštita zraka i tla - Razvoj i promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti + razminiranje kao horizontalne mjere

RAZVOJNA STRATEGIJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE 2011.-2013.

STRATEŠKI CILJ 1. RAZVOJ DINAMIČKOG GOSPODARSKOG OKRUŽENJA PRIORITETI MJERE 1. Razvoj sektora gospodarstva 1. Razvoj prometnog pravca i logistike

2. Razvoj prerađivačke industrije s posebnim naglaskom na brodograđevnu i drvno-prerađivačku industriju

3. Razvoj turizma

4. Razvoj energetskog sektora

2. Povećanje konkurentnosti 1. Unapređenje imovinsko-pravnih odnosa gospodarstva 2. Razvoj tehnološke infrastrukture, razvoj i implementacija novih znanja i tehnologija

3. Razvoj regionalnih sektorskih klastera, umrežavanje poduzetnika i institucija

4. Promocija regije i gospodarstva 3. Razvoj malog i srednjeg 1. Razvoj poduzetničke infrastrukture poduzetništva 2. Uspostavljanje mreže za informiranje i savjetodavnu podršku poduzetnicima

3. Financijski instrumenti za podršku poduzetnicima

4. Pomoć ciljanim skupinama poduzetnika

4. Razvoj tržišta radne snage 1. Razvoj ljudskih resursa u funkciji gospodarstva

2. Razvoj lokalnog tržišta rada

STRATEŠKI CILJ 2. URAVNOTEŽEN REGIONALNI RAZVOJ PRIORITETI MJERE 1. Unapređenje županijskih mreža 1. Razvoj prometne infrastrukture i valorizacija pomorskog dobra

2. Odvajanje tranzitnog od lokalnog prometa

3. Izgradnja i uređenje javne infrastrukture

4. Uspostava ekološki održivog sustava javnog prijevoza

1. Razvoj telekomunikacijskih mreža i uvođenje sustava gospodarenja DTK infrastrukturom

2. Razvoj ruralnih područja 1. Diversifikacija gospodarskih aktivnosti u ruralnim područjima

2. Razvoj poljoprivrede i ribarstva

3. Razvoj civilnog društva 1. Jačanje kapaciteta civilnog društva

2. Poticanje umrežavanja organizacija civilnog društva, međusektorske i međuinstitucijske

3. suradnjePoticanje transparentnosti u suradnji civilnog društva i javnog sektora

4. Jačanje kapaciteta za alternativne pristupe razvoju

4. Unapređenje područja sporta i 1. Izgradnja nove, uređenje/prilagodba postojeće sportsko- rekreacije rekreacijske infrastrukture s pripadajućom opremom

2. Unapređenje sportsko-rekreacijskih programa, njihove dostupnosti i osposobljavanje stručnog osoblja

5. Razvoj kulturnih djelatnosti 1. Razvoj infrastrukture u kulturi

2. Unapređenje programa u kulturi

3. Valorizacija kulturne materijalne i nematerijalne baštine 6. Jačanje kapaciteta za 1. Jačanje administrativnih i ljudskih kapaciteta za upravljanje upravljanje regionalnim regionalnim razvojem razvojem 2. Povećanje dostupnosti i kvalitete javnih usluga

3. Jačanje unutaržupanijske, međužupanijske i prekogranične suradnje

STRATEŠKI CILJ 3. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA PRIORITETI MJERE 1. Razvoj svih razina i oblika 1. Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje objekata predškolskog obrazovanja odgoja

2. Povećanje uključenosti u programe predškolskog odgoja i obrazovanja

3. Izgradnja, dogradnja i opremanje objekata u školstvu

4. Razvoj osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja kroz razne programe

5. Unapređenje sustava stipendiranja za sve razine obrazovanja

6. Razvoj visokoškolskog obrazovanja

7. Poboljšanje općih uvjeta i dostupnosti studiranja

8. Poticanje cjeloživotnog učenja i razvoja kompetencija kroz formalno i neformalno obrazovanje

2. Unapređenje zdravlja i 1. Povećanje dostupnosti i obuhvatnosti zdravstvene zaštite na zdravstvene zaštite primarnoj i specijalističko-konzilijarnoj razini

2. Unapređenje programa palijativne i pokretanje hospicijske skrbi

3. Razvoj zdravstvenih programa izvan standardne zaštite

4. Razvoj programa prevencije i ranog otkrivanja bolesti

5. Promocija zdravih životnih stilova i prevencija ovisnosti

3. Unapređenje socijalne 1. Širenje kapaciteta i programa institucijske i vaninstitucijske skrbi sigurnosti i socijalne za starije osobe uključenosti 2. Unapređenje zaštite socijalno osjetljivih skupina

3. Unapređenje zaštite žrtava nasilja u obitelji

STRATEŠKI CILJ 4. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA PRIORITETI MJERE 1. Očuvanje bioraznolikosti i 1. Jačanje kapaciteta za očuvanje i upravljanje sprečavanje rizika prirodnim vrijednostima

2. Istraživanje, inventarizacija i monitoring sastavnica prirodne baštine

3. Provođenje mjera zaštite krajobraza, prirodnih staništa, staništa važnih za očuvanje biološke raznolikosti

4. Valorizacija prirodne baštine u cilju održivog razvoja 2. Uspostava integriranog 1. Jačanje institucionalnih i ljudskih kapaciteta u sustava upravljanja okolišem području zaštite okoliša

2. Provođenje Strategije i Programa zaštite okoliša i drugih programskih dokumenata Primorsko-goranske županije u području zaštite okoliša

3. Podizanje svijesti građana vezano za gospodarenje okolišem i zaštitu okoliša

4. Razvoj i promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti 3. Razvoj komunalne 1. Uspostava cjelovitog i uravnoteženog sustava vodoopskrbe infrastrukture

2. Unapređenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

3. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

2. Popis članova uže radne skupine

1. Željko Mirković, gradonačelnik 2. Nevenko Žagar, Grad Vrbovsko 3. Nina Vinski, Komunalac d.o.o.

Ostali: 4. Ljubomir Cindrić, Grad Vrbovsko 5. Marina Tonković, Grad Vrbovsko 6. Milica Kovačević, Grad Vrbovsko 7. Marijana Vujnović 8. Andreja Gudac 9. Mataj Žuteg

Izrađivač: Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o.

Doris Sošić, Koordinator izrade Elvisa Elsaković Nataša Mikić Kezele

3. Postojeće udruge, kulturno-umjetnička društva i sportski klubovi na području Grada Vrbovskog

UDRUGE 1. UZOR Vrbovsko 2. Učenička zadruga ,,Kamačnik'' 3. Puhački orkestar DVD-a Vrbovsko 4. Udruženje mažoretkinja ,,Korak po korak'' 5. Oblikovna radionica Plemenitaš 6. Dječja udruga ,,Krijesnica'' 7. Mesopusna udruga Jablan 8. Udruga žena ,,Pri Kupe'' 9. Udruga žena Moravice 10. Udruga žena Senjsko 11. Udruga žena Gomirje 12. HPD ,,Željezničar'' Moravice 13. Sportsko društvo Osojnik 14. Sportsko društvo Jablan 15. Gradsko društvo Crvenog križa 16. Udruga hrvatskih dragovoljaca i veterana DR Vrbovsko 17. Udruga HVIDRA Delnice – ogranak Vrbovsko 18. Klub 138. brigade Goranski risovi 19. Udruga umirovljenika Grada Vrbovskog 20. Udruga umirovljenika Vrbovsko – Lukovdol 21. Udruga umirovljenika Moravice 22. Udruga umirovljenika Gomirje 23. Udruga umirovljenika Severin na Kupi 24. Udruženje obrtnika Vrbovsko 25. Crkveni hor ,,Vladika Danilo Jakšić'' 26. SKD Prosvjeta Pododbor Moravice 27. SKD Prosvjeta Gomirje 28. Forum mladih Moravice 29. Vatrogasna zajednica Grada Vrbovskog

KUDOVI 1. ,,Ivan Goran Kovačić'' Vrbovsko 2. Željezničar Moravice 3. ,,Gomirje'' Gomirje 4. ,,Frankopan'' Severin na Kupi

KLUBOVI 1. KK Kamačnik 2. KK ,,Gomirje'' 3. KK ,,Vrbovsko'' 4. KK Željezničar 5. KK ,,Policajac'' 6. NK ,,Vrbovsko'' 7. NK ,,Gomirje'' 82

8. NK ,,Željezničar'' 9. Šahovski klub ,,Goran'' 10. Školski sportski klub Goran 11. Školski sportski klub ŽTŠ Moravice 12. Športsko ribolovno društvo Kamačnik 13. Športsko rekreacijsko društvo ,,Žena'' 14. Teniski klub Vrbovsko 15. ŽRK Vrbovsko 16. RK Vrbovsko

4. POPIS KORIŠTENE LITERATURE, IZVJEŠĆA, PODATAKA, POVEZNICA

- Europa 2020. – Europska strategija za pametan, uključiv i održiv rast - Internetska stranica Grada Vrbovskog, www.vrbovsko.hr - Internetska stranica Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, www.mrrfeu.hr - Internetska stranica Pins d.o.o. Skrad, www.pins-skrad.hr - Interni materijali Regionalne razvojne agencije Porin d.o.o. - LEADER od inicijative do metode – Vodič za poduku o LEADER – ovu pristupu, Europski opservatorij LEADER/AEIDL, 2001. - Projekt ukupnog razvoja Grada Vrbovskog za razdoblje 2006.-2011. godine - Prostorni plan Grada Vrbovskog - Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010.-2013., Pins d.o., Skrad, 2009. - Strategija regionalnog razvoja RH, 2011.-2013., Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, 2010.

5. O izrađivaču Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog Regionalna razvojna agencija Porin.d.o.o. Rijeka

U 2012. godini Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. obilježila svoje 16-godišnje djelovanje te se kroz to razdoblje neprestano razvijala kao potporna institucija za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a od 2004. godine kao razvojna agencija. Od 2010.do 2012. godine ima status regionalnog koordinatora utemeljenog na novoj zakonskoj regulativi o regionalnom razvoju. Osnivači su Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka. Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o. predstavlja objedinjene aktivnosti za cjelokupan regionalni razvoj na području Primorsko-goranske županije i šire u Hrvatskoj. Osnovana je da bi davala sustavnu potporu u pokretanju i daljnjem razvitku Primorsko-goranske županije te njenim gospodarskim subjektima.

CILJ: poticanje i promicanje regionalne kompetitivnosti i rasta BDP MISIJA: - PGŽ i Grad Rijeka sukladno pokazateljima trebaju predstavljati jednu od kompetitivnijih regija u RH u slijedećem dugoročnom razdoblju sukladno ključnim statističkim pokazateljima - Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o. objedinjuje aktivnosti za regionalni razvoj na području Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke

RRA PORIN promiče i realizira projekte regionalnog gospodarskog razvoja i stvara poduzetničku klimu, promovira regionalne potencijale u cilju daljnjeg rasta i razvoja regije i gospodarskih subjekata kroz planiranje i upravljanje održivim razvojem te suradnjom s domaćim i stranim ulagačima.

Osnovne odrednice djelovanja RRA Porin su poticanje i razvoj gospodarskih aktivnosti u cijeloj regiji, a poglavito područja s neiskorištenim prirodnim i potencijalnim resursima, tehnološkog razvoja, porasta konkurentnosti, odnosno poboljšanja prilagođenosti gospodarskih subjekata svjetskom tržištu i povećanja izvoza, poticanja inozemnih ulaganja itd.

CILJNA TRŽIŠTA

U sklopu svojeg djelovanja, ciljne skupine prema kojima se provode razne aktivnosti su: o veliki gospodarski sustavi, o poduzetnici /mikro, mali, srednji, obrti, clusteri, zadruge, NGO i dr./, o općine, gradovi, županije, o susjedne regije/regije u širem okruženju o drugi oblici institucijskih potpora, o urbane i ruralne sredine u kojima se provode programi i projekti održivog razvoja malog gospodarstva, programi i projekti usmjereni prema mladeži, nezaposlenima i drugim ciljnim skupinama.

ORGANIZACIJSKA SHEMA

Tijela upravljanja RRA PORIN su slijedeća: . SKUPŠTINA - predstavljaju dva člana predstavnika osnivača,

. NADZORNI ODBOR – predstavljaju tri člana, jedan predstavnik iz Grada Rijeke, jedan predstavnik iz Primorsko-goranske županije i jedan predstavanik zaposlenika . UPRAVA DRUŠTVA – ima jednog člana – direktora.

Organizacijske cjeline sukladno vrsti poslova koji se obavljaju su slijedeće:

1. Regionalni i lokalni razvoj . Strateški dokumenti ukupnog razvoja PGŽ . Suradnja s JLS . EU programi . Institucijska suradnja 2. Podizanje konkurentne sposobnosti gospodarskih subjekata i regije . Sustavno poduzetništvo . Finanicijska potpora . Poduzetnička infrastruktura . Upravljanje i razvoj ljudskih resursa 3. Privlačenje stranih i domaćih ulagača

LJUDSKI RESURSI

RRA PORIN ima 8 stalno zaposlenih osoba te 1 osobu na određeno vrijeme sa slijedećom obrazovnom strukturom: - 3 magistra znanosti (politolog i dipl.psiholog sa magisterijem iz ekonomije), - 5 diplomiranih ekonomista, - 1 upravni referent. Obrazovna struktura zaposlenika omogućava izradu stručnih podloga i mulitidisciplinarnost u radu, pojedinačno i u timu.

LOKACIJE DJELOVANJA Sjedište RRA PORIN je na adresi Ciottina 17b u Rijeci. RRA PORIN ima dvije lokacije na kojima obavlja svoju djelatnosti, a u sklopu kojih djeluje sustav potpora za male i srednje poduzetnike: . Poduzetnički centar Torpedo, Milutina Barača 19, Rijeka - Info centar: - Investment info - EU info dom - Info točka IPA Programa za jadransku prekograničnu suradnju Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva do 2012. godine - Poduzetnički inkubator za uslužne djelatnosti Torpedo . Poduzetnički centar Rujevica, Lužine 1-4, Rijeka - Poduzetnički inkubator za proizvodne djelatnosti Rujevica - Info-točka

Reference:

Izrada strateških dokumenata: - Regionalni operativni program Primorsko-goranske županije 2008.-2013. s popratnom dokumentacijom (Pravilnici, Akcijski plan provedbe,..) 85

- Razvojne strategije Primorsko-goranske županije 2011.-2013. –

Izrada akcijskih planova razvoja turizma: 1. Metodologija izrade akcijskih planova razvoja turizma 2. Akcijski planovi razvoja turizma jedinica loklanih samouprava: Grad Rijeka, Općina Lovran, Općina Jelenje, Općina Mrkopalj, Grad Kastav, Grad Crikvenica, Grad Cres, Grad Mali Lošinj, Općina Baška, Općina Čavle i Općina Lopar.

Izrada analize gospodarstva Primorsko-goranske županije, 2007., 2008.,2009., 2010.

Izrada analize za turizam Primorsko-goranskeu županije 2009. i 2010.

Izrada stručnih radova: - Poduzetnčke zone, stanje i perspektive, 2008. - Poduzetničke zone Primorsko-goranske županije, 2010. - Organizacija rada Hrvatskog centra za ribe i rakove, Otočac - Marketinški plan za Hrvatski centar za ribe i rakove, Otočac - izrada raznih brošura: poduzetničke zone, zapošljavanje invalida, energetska učinkovitost, Invest in Primorsko Goranska County, ...

Izrada investicijskih elaborata za JLS i poduzetnike: - Izrada Studije opravdanosti izgradnje Ceste Marinići – Marčelji (ŽCGO Marišćina) za Županijsku upravu za ceste PGŽ - Izrada investicijskih studija "Provođenje mjera energetske učinkovitosti javne rasvjete" za općine Čavle i Kostrena i za Grad Opatija - Izrada ekonomsko-financijske analize izgradnje sunčeve elektrane - Grubišno Polje, - Izrada ekonomsko-financijske analize izgradnje sunčeve elektrane Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir Krk, - Izrada ekonomsko-financijske analize izgradnje sunčeve elektrane – tvrtka Ma.CO.T. Industrijska zona Kukuljanovo - Studija opravdanosti "Hrvatska vinska kuća - Dvorac Nova Kraljevica" - Izrada studije gospodarske opravdanosti investicijskog ulaganja u obnovu i modernizaciju uzgojne infrastrukture i tehnologije uzgoja u uzgajalištu riba i školjaka u Limskom zaljevu – Cromaris d.d. - izrada investicijskih studija za potrebe prijave na IPARD natječaj, Mjera 301 - "Sustav javne odvodnje naselja Draga Bašćanska, Općina Baška", ""Fekalna kanalizacija u Općini Kostrena, kolektor Šodići", "Dio glavnog sabirnog kolektora sustava javne odvodnje naselja Općine Stupnik", "Dogradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda na području Bribira" - elaborat gospodarke opravdanosti gradnje sportske dvorana na Zametu za Grad Rijeku - elaborat gospodarske opravdanosti pokretanje Rijekasporta za Grad Rijeku - studija ekonomske isplativosti izgradnje Gradske knjižnice Rijeka za Grad Rijeku - studija ekonomske isplativosti izgradnje Muzeja moderne i suveremene umjetnosti za Grad Rijeku - elaborat gospodarske opravdanosti rekonstrukcije bazena na Školjiću za Grad Rijeku - elaborat ekonomsko-financijske analize izgradnje Centra za mlade Manganovo za Grad Rijeku - elaborat gospodarske opravdanosti pokretanja poduzetničke zone u Crikvenici 86

- elaborat gospodarske opravdanosti za više koncesija na poručju PGŽ - elaborat gospodarske opravdanosti za otvaranje graničnog prijelaza u Gradu Rabu - elaborat gospodarske opravdanosti izgradnje sirane za zadrugu Otok Krk - elaborat gospodarske opravdanosti izgradnje klaonice za zadrugu Otok Krk

- preko 90 investicijskih studija poslovnih planova za poduzetnike pri ishodovanju poduzetničkih kredita.

Provedba EU projektata kao nositelji, partneri ili suradnici: - Vistoria, Interreg IIIC Sud, Europski povijesni krajolici (partner), - Slohra Heritage, Interreg IIIA-CBC S-H-HR/PHARE 2005, Razvoj turizma objedinjavanjem kulturne, prirodne i tradicijske baštine s autohtonim proizvodima u pograničnom području (nositelj), - LODE, Interreg IIIC, Adriatica,Poticanje poduzetništva, suradnik - Slohra, Interreg IIIA-CBC S-H-HR/CARDS, organizacijska struktura slovensko-hrvatskih razvojnih agencija (partner), - Slohra Zonet- Interreg IIIA CBC S-H-HR,/PHARE 2005, poduzetničke zone u pograničnom području (partner), - Croatian Development Framevork: A Catalist for SME Growth, bilateralna suradnja s Nizozemskom (partner) - EU povelja za MSP, bilateralna suradnja s Italijom –Zakon 84/2001, poticanje raznih poduzetničkih inicijativa za razvoj MSP u PGŽ (partner) - INVA – model neformalne edukacije invalidnih osoba i njihovo zapošljavanje, PHARE 2006 (nositelj) - Biodizel, Interreg IIIA,CBC S-H-HR/PHARE 2005, sakupljanje jestivog ulja za proizvodnju dizela, (suradnik za provedbu) - Starnetregio, 7th FP, stvaranje međuregionalnog klastera za pomorstvo i logistiku na inovativnim tehnologijama (partner), - CoRin, 6th FP, koodinacija regionalnih politika za poboljšanje inovacija u primarnom sektoru (partner), - Medossic, MED program, organizacijska struktura na Mediteranu za eko inovacije (partner), - SSBI CRO, CIP–EEN – prvi hrvatski konzorcij za potporu poduzetništvu za inovacije i transfer tehnologija (partner), - REA KVARNER – pokretanje energetske agencije, CIP-EEI, nositelj za PGŽ, - BULB, Interreg IIIA, CBC Italija-Hrvatska, unapređenje energetske učinkovitosti javne rasvjete (nositelj) - Helping Hand, IPA,IV, Ruke pomoći za dadilje I gerontodomaćice, partner - Funkcioniranje centra za rehabilitaciju, IPA,IV:, partner - Mladiekoin, IPA,II., poticanje mladih na stvaranje eko-inovacija, partenr - STOP CO2, IPA,II. energetska učinkovitost –LED javna rasvjeta, partner - GLOBALNET, IPA,II:, poticanje razvoja poduzetništva žena I mladih u pograničju, nositelj projekta - Export Expert, LLL, Leonardo da Vinci –TOI,nositelj projekta

U ime Primorsko-goranske županije provodili slijedeće projekte:

1. Fish.log, Talijanski zakon 84/2001, pokretanje prve veletržnice ribom u RH 2. Connect, Talijanski zakoj 84/2001, razvoj SME u ribarstvu

3. Biodizel, Interreg IIIA-PHARE 2005., Dizanje svijesti o zaštiti okoliša i prikuljpanje jestivog ulja za potrebe proizvodnje biodizela 4. Chapter for SME, Talijanski zakon 84/2001, razvoj poduzetništva sukladno Povelji o razvoju malih i srednjih poduzeća u Primorsko-goranskoj županiji

Izrađeni projekti za potrebe turizma - Frankopanski kašteli u PGŽ - Vidikovac riječke povijesti – prihvaćen od Grada Rijeke, potrebna završna implementacija - Raskrižje vinskih cesta - Eurovillage - Kvarnerska potkova

Ostali provedeni lokalni projekti: - Autohtonika, razvoj autohtonih proizvoda PGŽ - Alati za poduzetnike - Sustavno poduzetništvo - Edukacija za poduzetnike kroz jednodnevne ili višednevne seminare - Sustavno poduzetništvo za ciljnu skupinu stipendista za Grad Rijeku - Edukacija za djelatnike gradova, općina i županija za Eu projekte /Karlovačka županija, HKG-ŽK Otočac, Grad Opatija)

Od 1997. godine provodimo samostalno program izobrazbe za poduzetnike i poduzetnike početnike te djelatnike raznih institucija, organizacija i udruga u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva na teme iz: - Osnove poduzetništva - Sustavno poduzetništvo - Strateško planiranje - Sustav potpornih institucija - Planiranje poslovanja - Financiranje poslovanja - Marketing - Umrežavanje i udruživanje poduzetnika - Ispitivanje poduzetničkog potencija

Jednako tako provode se i druge teme u suradnji s drugim vanjskim suradnicima.

Provedni programi izobrazbe u: - Primorsko-goranskoj županiji - Gradu Rijeci - Općina Skrad - Grad Osijek - Grad Pakrac - BiH gradovi i općine - Grad Daruvar - Grad Crikvenica - Grad Opatija - Poduzetnički centar Samobor 88

- Razvojna agencija Šibensko-kninske županije - Grad Otočac - PINS - Skrad

Program izobrazbe za EU programa te izrada i vođenje EU projekata provodimo od 2006. godine i to za: - Primorsko-goransku županiju - Karlovačku županiju - HGK-ŽK Otočac - Grad Opatiju - AIESEC

Ostali programi izobrazbe u sklopu EU projekata od 2005. godine iz ruralnog razvoja, turizma, sustavnog poduzetništva, energetske učinkovitosti, privlačenje investitora i drugih tema prema: - većini općina i gradova u PGŽ i drugih institucija i organizacija, - ino-partnerima.

Prezentacije RRA PORIN i sustavnog poduzetništva kao najbolje prakse u RH u Ujedinjenim nacijama u Genevi 1999. i 2003. prema pozivu Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva te drugim događanjima kao što su Srednjo-europska inicijativa (CEI), razmjeni iskustava regija Veneto i Friuli Venezia Giulia s Istarskom i Primorsko-goranskom županijom 2006. u Pordenoneu – Italija, razne domaće i inozemne konferencije i okrugli stolovi.

Članstvo: - Udruga Eko Liburnia, Rijeka - Grupacija konzultanata pri HGK-Županijska komora Rijeka - Konzorcij ACE, Španjolska - Konzorcij Ariaconsult, Francuska - Udruga za promicanje energetske učinkovitosti CEZAR, Rijeka - Koordinacije RAJ- a (Razvojne agencije Jadrana) - Užeg projektnog tima Foruma jadransko-jonskih gradova, Ancona - Koordinacije za EU integracije pri Primorsko-goranskoj županiji - LAG Gorski kotar

Grad Vrbovsko

Hrvatskih branitelja 1, Vrbovsko T +385 51 875 008 F +385 51 875 008 E-mail: [email protected] Web www.vrbovsko.hr

Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o. 51000, Rijeka, Ciottina 17b T 051/634330 F 051/634340 E [email protected] W www.porin.hr