GORSKI KOTAR Ova je knjiga zamišljena, potaknuta i započeta u povodu: 30-godišnjice narodnog ustanka 25-godišnjice narodnog oslobođenja 10-godišnjice Šumskog gospodarstva - Delnice
Radom na njoj i njezinim izdanjem obilježavamo i 500-godišnjicu najstarijih pisanih spomenika o goranskim naseljima - iz godine 1477. i 1481. Izdavač Fond knjige »Gorski kotar« — Delnice osnovan 28. prosinca 3973.
Za Izdavača — Ivan Tomac Kapelan, predsjednik
Samoupravni sporazum o međusobnim pravima i obvezama izdavača zaključile su s Fondom, omogućujući na taj način izradu i izdanje knjige »Gorski kotar«, društveno-političke zajednice općina: Čabar, Delnice i Vrbovsko te organizacije udruženog rada: Šumsko gospodarstvo — Delnice Šumsko gospodarstvo — Vrbovsko Drvnoindustrijsko poduzeće — Delnice Drvnoindustrijsko poduzeće »Goranprodukt« — Čabar Drvna industrija »Radin« — Ravna Gora Drvna industrija — Vrbovsko Radna organizacija za promet »Drvo« — Rijeka.
Pripremne radove potpomogli su inicijalnim novčanim sredstvima: Fond za unapređivanje kulturnih djelatnosti SR Hrvatske — Zagreb i Skupština zajednice općina — Rijeka.
Fond knjige »Gorski kotar« posebno izražava zahvalnost: Arhivu Hrvatske — Zagreb Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture — Rijeka i Grafičkom poduzeću »Tipograf« — Rijeka, koji su mnogo pridonijeli izradi i izdanju ove knjige.
Urednički odbor i Uredništvo Ivan Tomac Kapelan, dipl. uprav. prav., predsjednik Josip Šafar, sveuč. prof., dipl. inž. šum., znanstv. savj., glavni urednik i redaktor Alojz Crnić, prof., odgovorni urednik, redaktor i lektor Alojzije Frković, dipl. inž. šum., tajnik Tomislav Heski, mr šum. Jerko Janeš, dipl. ek. Viktor Jurković, književnik Antun Grgurić, ekonomist — financijski suradnik
Tehničko uredništvo Alojz Crnić — urednik slikovnih priloga i koordinator Ivo Marendić, sc. CSC — likovni i tehnički urednik Ivan Kuduz, akad. slik. — likovno rješenje ovitka i korica Tomislav Šen, slikar — grafike na ovitku i predlistovima poglavlja Štefanija Caratan, prof. — korektor Karl Striebl, graf. — meter Tisak Grafičkog poduzeća »Tipograf« — Rijeka
Sadržaj i plan knjige zasnovan je godine 1971, a pretežan dio dovršen do kraja godine 1975, GORSKI KOTAR
DELNICE, 1981. SADRŽAJ
Stranice 5—181 I. ZEMLJOPISNO-POVIJESNI PREGLED -& 7—25 Zemljopisne značajke — Radovan Pavić . 27—43 Bioekološke značajke — Stjepan Bertovič, Jakob Martinović 45—121 Opći pregled povijesnih zbivanja * "''/,' 47—52 Od doseljenja Hrvata do propasti Zrinskih i Frankopana (do 1670) - Mtlan Kruhek . . . 53—78 Doba tuđinske uprave i pojačanog gospodarskog izrabljivanja fl670-1860) - Mtljenko Pandžtć Od pada Bachovog apsolutizma do sloma Austro-Ugarske Monarhije i nastanka Države Srba, 79—89 Hrvata i Slovenaca (1860—1918) — Josipa Paver • • „* Od proglašenja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca do kapitulacije Kraljevine Jugoslavije 90—101 (1918—1941) — Josipa Paver. V t SS _Radnički pokret i narodnooslobodilačka borba (1891—1945) — Ivan Cuculić 102—121 Pregled gospodarske povijesti — od XV do XX stoljeća — Igor Karaman 123—145 147_163 školstvo i prosvjeta — Vladimir Mance 165—175 Prometnice — Roman Chylak 177—181 Elektrifikacija — Marijan Paver
II. SUVREMENI RAZVITAK U OPĆINAMA 183—277 Predsjednik Tito u Gorskom kotaru 184—185 Općina čabar — Ivan Žagar ....;* 187—203 Općina Delnice — Emil Crnković, Ivan Gašparac, Viktor Horvat, Ivan Muvrin, Josip Pleše, Josip Pleše Cante, Marija Sedlar, Ivan Tomac AnČ'kin, Kazimir Tomac ...... 205—237 Općina Vrbovsko — Albert Rački 239—255 Mogućnosti budućeg prostornog razvitka — Fedor Wenzler 257—267 Uporedni statistički pregled — Branko Kraljić 269—277
III. ČOVJEK I KRAJ 279—481 Postanak i razvitak naselja i Život naroda u prošlosti — Mtlan Kruhek . > 281—309 Stanovništvo — Andrija Bognar 311—329 Etnografski prostor i sadržaji — Beata Gotthardi-Pavlovsky 331—369 Prinosi za goransku etnografiju — Alojz Crnić 371—411 Zdravstvenost — Rafael Dimnik, Andrija Longhino 413—417 Govori i nazivlje — Vida Barac, Boiidar Vinka 418—431 Prirodne znamenitosti i zaštita prirode — Srećko Božičević, Ivica Bratić, Marinka Kamenaro- vić, Ratko Kevo, Zvjezdica Mikulić M * . . . , J.; 432—446 Nacionalni park Risnjak — Cvjetko štanfelj *":*i 446-449 Ptice — Dragutin Rucner 450—454 Značenje šuma — Josip Šafar 454—460 Divljač — Alojzije Frković 460—468 Sportovi — Ivica Kovačević 468—476 Planinarstvo — Željko Poljak 476—481
IV. SUME I ŠUMARSTVO 483—579 Povijesni pregled 483—503 Šumarstvo u feudalizmu i agrarna reforma — Stjepan Frančiškovic 483—498 Zemljišne zajednice — Josip šafar 498—503 Gospodarenje šumama 505—579 Drveće naših šuma — Josip Šafar 505—509 Ekološko-gospodarski tipovi Šuma — Dražen Cestar, Vladimir Hren, Zorislav Kovačević, Ja kob Martinović, Zvonimir Pelcer . pT<' ?-\ . . 509—514 Prinosne mogućnosti šuma — Ivo Navratil * - , JT . 514—517 Uređivanje šuma — Dušan Klepac 517—519 Stranice Uzgajanje šuma — Josip Safar 519—525 Rasadnici — Zeljko Đukič 525—527 Zaštita šuma — Momčilo Ostojić v 's 528—534 Iskorišćavanje šuma — Stjepan Frančišković, Ljubomir NeŽić, Josip Safar, Josip Trohar 534—546 Organizacija i uprava Šumskog gospodarenja — Stjepan Frančišković, Boiidar Pleše, Ivan Tomac Kapelan 547—556 Radna snaga — Viktor Pintar 556—557 Život i rad šumskih radnika — Danijel Lončar 557—564 Problematika i tehnika uzgajanja — Nikola Jugovič 564—568 Proizvodnost rada — Vladimir Klepac 568—571 Proizvodi i tržište — Miroslav Prpić 572—574 Nastavno-pokusni šumski ©objekt — Ivo Knežević 574—577 V. PILANARSTVO I DRVNA INDUSTRIJA 581—713 Pregled razvitka pilanarstva — Alojz Crnić, Robert Crnič, Tomislav Beski 583—613 Drvna industrija općine Delnice — A. Crnić, R. Crnić, Franjo Šragatj, Stanko Tomaševski . . 615—655 Pilanska i finalna prerada do godine 1945. 615—631 Razvitak drvne industrije Gorskog kotara i općine Delnice te DlP-a Delnice, od 1945, do 1975. 632—647 »Jela« — Delnice — Vlado Arbanas, Robert Crnić 648—651^ Drvna industrija u čabarskoj općini — ^— Dl »Goranprodukt« — čabar — Ivan Bokulić, Bogdan Mlakar 677—695 Drvna industrija u vrbovskoj općini — Dl — Vrbovsko — Tomislav Heski 697—711 Tvornica drvenjače Šumskog gospodarstva — Delnice, u Fužinama — Marijan Dukić . . 712—713 VI. MALA PRIVREDA j& 715—777 Poljoprivreda 717—733 Opći pregled — Viktor Horvat 717—721 Stočarstvo — Josip Levar 721—728 Ratarstvo — Rttđolf Starčević 729—73J r Voćarstvo — Ivan Salopek -\' B 732—733 Turizam — Neda Andrić 'jfa ...... 735—753 Uzgredna domaća djelatnost — Slavko Tomac 754—758 Lovstvo — Atojzije Frković . fytf . 759—773 Vode i ribe — Ivan Salopek 774—777
VII. DUHOVNA DOSTIGNUĆA 779—961 Fortifikacijski i sakralni spomenici — Iva Perčić-Čologović 781—803 Goranske slike i slikari — Vanda Ekl 805—819 Spomenici narodnooslobodilačke borbe — Vanda Ekl 821—833 Velikani naše povijesti i kulture 835—845 Franjo Rački — Vladimir Košćak 835—838 Josip Majnarić — Stjepan Frančišković 838—841 Vatroslav Rački — Oskar Piškorić 841—842 Branimir Marković — Antun Kuntarić, Ante Peršin 842—845 Ivan Goran Kovačić — život i djela — Alojz Crnić 847—893 Gorski kotar u književnosti — Alojz Crnić 895—961
VIII. BIBLIOGRAFIJA — Filip Juras, Alojzije Frković 963—1004 Slikovni prilozi H? 1009—1010 Pisci, suradnici i prinosnici 1010—1013 Pregledni sadržaj 4014—1028 PANORAMSKA I PREGLEDNA KARTA GORSKOG KOTARA — Mirko Marković, Zeljko Ren- dulić, Slavko štefanac — prilog knjizi 1 Ova knjiga prikazuje prostorne, povijesne, gospodarske, društvene i kul turne sadržaje Gorskog kotara, to jest područja općina Čabar, Delnice i Vrbovsko, a gdjekad, usput, i susjedne krajeve. Namijenjena je Goranima gdje god žive, i svima drugima, da bolje upoznaju goranski kraj. Zbog kulturne praznine koju nakanismo popuniti — bili smo od početka svjesni težine pothvata. Usmjeravajući se prema obuhvatnom i po mogućno sti što točnijem prikazivanju — nastojati smo da knjiga bude privlačna, da ističe trajne vrijednosti, prateći i najnovije događaje, te da tako otvori per spektivu kulturnog unapređivanja goranskih sadržaja i njihovog ugrađivanja u našu narodnu kulturu. U tome smo se oslonili prvenstveno na intelek tualne snage Gorana i prijatelja Gorskog kotara te na kulturne i stručne institucije u Zagrebu i Rijeci, Plan knjige od sedamdesetak tema, možda presmion, ostvarivalo je više od stotine pisaca i drugih suradnika — od poznatih znanstvenika u Hrvat skoj do operativnih stručnjaka u Gorskom kotaru. Neki napisi i poglavlja izrasti su iz zrelih, već potvrđenih radova, kao sa žeci prethodno objavljenih djela, ili kao plod dugoga stručnog iskustva. Neke teme pak nisu dovoljno, a neke međusobno slične ni dosta ujednačeno obra đene, štošta je samo označeno, načeto, ili smo, u traganju, tek odškrinuti vrata — upućujući se i prema dosad zapostavljenim goranskim vrijednosti ma i nepoznatim stvarima. Uvjereni smo da ćemo bar pobuditi znatiželju stručnjaka da ih istražuju i ocjenjuju. Na tome bismo morali nastojati u traganju za novim obavijestima i mogućnostima u glavnim goranskim gospo darskim djelatnostima: Šumarstvu, drvnoj industriji, poljoprivredi, turizmu. Ovoj knjizi, upravo kao i gospodarskom i društvenom goranskom životu, nedostaje više zajedništva i jedinstva. Gorski kotar je jedinstveno područje — bez obzira na upravne podjele, promjene i razvezanost u tri i više općina i regija, pa bi trebalo da se tako i postupa u glavnim životnim sadržajima, koji su bitni za skupni napredak. Danas je trećina Gorana koji žive u Gorskom kotaru u općinama čabar, Delnice i Vrbovsko zaposlena u šumarstvu i drvnoj industriji. Na tome se već godinama uglavnom i ostaje i — zaostaje. Mogućnosti daljeg zapošljava nja u postojećim proizvodnjama ograničene su —, ali nije iscrpljeno usavr šavanje i unapređivanje tih i razvijanje drugih gospodarskih djelatnosti — upravo na temelju širokih i zajedničkih programa, kakvih zasad nema. Nije sloga ni čudno što se stanovništvo Gorskog kotara drastično smanjuje: kad se ova knjiga počela pripremati, godine 1971, općine Čabar, Delnice i Vrbov sko imale su 35 485 stanovnika; a prema prvim rezultatima popisa iz ožujka 1981. ti općine imaju samo 31 609 stanovnika: čabar 5449 (10,4% manje ne go godine 1971), Delnice 18 809 (—10,4% od 1971), i Vrbovsko 7351 (—12,6% od 1971). U ovoj knjizi ne piše dovoljno o gorućim potrebama goranske današnji ce, i još više sutrašnjice, ne piše o (ne)povezanosti, o (ne)usklađenosti, o (ne)suglasjima, o (ne)suživljenosti (samoživosti), o (ne)otvorenosti (zatvara nju). Ne piše sustavno ni o pokušajima da se te slabosti prevladaju, jer svrha knjige u cjelini nije ni programska, ni kritička. Ali treba da pokrene na dje lotvornije zahvate. Pa i sama ustanova koja je izdaje — Fond knjige »Gorski kotar« — stvorena je u zajedništvu: inicijativom i inicijalnim sredstvima Šumskog gospod)arstva — Delnice, pristajanjem i podrškom Šumskog gospo darstva — Vrbovsko, svih goranskih drvnoindustrijskih poduzeća i općinskih skupština Čabar, Delnice i Vrbovsko. Bez velikoga patriotizma i požrtvovno- sti nosilaca ovog posla i bez ovakvoga zajedništva ne bi se moglo ni zami sliti izdanje ovako opsežnog djela. Želimo da za ovom knjigom slijede temeljitije i obuhvatnije publikacije o pojedinim Životnim sadržajima i o svim temeljnim pitanjima Gorskog ko tara. Sto nismo uspjeli i Što ne dospijemo mi — uzdamo se da će uraditi nove generacije, mlađi Gorani — slijedom ovih naših početaka, pa i ispočetka. Urednički odbor
3 SMJEŠTAJ. GRANICE I KRAJEVI GORSKOG KOTARA Slikovni prilozi
IZ ZNANSTVENIH I DRUGIH USTANOVA* Srećko Ulrich): 168(2), 169, 197, 198, 332(2), 333(2) 335, 336(2), 337, 338, 340, 341, 343, 344, 345, 346(3), Arheološki muzej — Zagreb: 5(4). 347(2), 348, 349, 350(2), 351(4), 353, 356(2), 358, 360, Arhiv Hrvatske — Zagreb (i Foto-služba Arhiva): 364, 365, 368, 369, 370, 379, 390(2), 406(2), 409(2), 539, 48, 50(2), 51(2), 52, 54, 55, 56—57, 60, 61(2), 62(2), 63, 729, 783, 784, 786(2), 791, 793, 798, 800(3), 801(2), 64—65, 68, 70—71, 73(2), 74—75, 81(3), 82, 83, 84, 90, 802(2). 91, 92—93, 94, 95(2), 101, 106—107, 126, 128, 132, 134— Republički zavod za zaštitu prirode — Zagreb: —135, 136, 138, 139, 140—141, 284, 287, 389, 294, 295, 9, 447, 775. 450, 487, 488(2), 489, 490, 491, 492, 584, 587, 684, 760, 898, 7(2), 10(2), 14, 11(2), 13(5), 15(4), 19. Spomen-muzej Ivana Gorana Kovačića u Lukov- dolu: 888. Dijecezanski muzej Nadbiskupskog arhiva — Za greb: 8. Staroslavenski zavod »Svetozar Rittig« — Insti tuta za filologiju i folkloristiku — Zagreb: 280. DIP — Delnice — arhiva: 642, 647. Odjel za tipologiju Šuma — Zagreb, Šumarskog Drvna industrija — Vrbovsko — arhiva: 700(2), instituta — Jastrebarsko: 511, 513. 701, 702, 703, 707(2), 708—709(12), 739, 72(2). Šumsko gospodarstvo — Delnice — inventar: 814. Drvna industrija »Radin« — Ravna Gora — arhi Uredništvo »šumarskog lista« — Zagreb — foto- va: 224, 582, 605, 659, 662, 663(4), 664(3), 666(4), dokumentacija: 396(2), 475, 540, 549, 562(2), 563(3), 667(3), 668(4), 669(3), 670(4), 671(4), 672(2), 70(2), 571, 599, 600(4), 601(4), 612(2), 634(2), 635, 639, 705. 71(2). Tehnički muzej — Zagreb: 595. Drvna industrija »Goranprodukt« — Čabar — arhiva: 688, 689, 68(2), 69(2). Turistički savez Gorskog kotara — Delnice — arhiva: 747, 748. Etnografski muzej — Beograd: 33. Urbanistički institut SR Hrvatske — Zagreb: 203. Etnografski muzej — Zagreb: 76. Umjetnička galerija — Sarajevo — Foto-služba Grafičko poduzeće »Tipograf« — Rijeka — arhi (snimio Gojko Sikimić): 802(2), 807, 92(3). va filmova: 64. Ured za katastar općine Čabar: 20. Historijski arhiv — Zagreb: 6. Ured za katastar općine Delnice: 21(6). Historijski arhiv — Varaždin: 620, 621(2). Zavod za književnost i teatrologiju JAZU — Za Kabinet Predsjednika Republike — Foto-služba: greb: 848, 849(2), 851, 852, 853, 857, 861, 864, 884(2). 184. Župni ured — Delnice — arhiva: 293(2). Mjesni ured — Mrkopalj — arhiva: 14, 16(2). Moderna galerija — Rijeka: 93(3). Župni ured — Mrkopalj — arhiva: 897. Muzej savremene umetnosti — Beograd: 92. Muzej narodne revolucije Gorskog kotara — Del UMJETNIČKI I ORIGINALNI CRTEŽI, KARTE I nice: 112, 114, 115(4), 116(2), 117, 118(4), 119(2), 929. GRAFIČKI PRIKAZI ^|^^^Muzej radničkog pokreta i NOB — Ogulin: 414. Muzej revolucije naroda Hrvatske — Zagreb: 108, Marijan Arbanas — Lokve: 81T 241, 341, 810(2), 830(3). Stjepan Bertović — Zagreb: 31(4), 32, 34, 36, 38, 40, Muzej za umjetnost i obrt — Zagreb: 90—9/(5). 442, 443(2), 448. Nacionalna i sveučilišna biblioteka — Zagreb — Srećko Boiičević — Zagreb: 437(3). Grafička zbirka: 190, 211, 214, 253, 296(2), 297, 301(3), ^Aleksandar Forenbaher — Zagreb: 813(2). 303(2), 306, 307, 308, 309, 342, 359(2), 478, 723, 736, 737, 738, 739(2), 742, 785, 787, 792, 890, 899, 900(2), ^Aleksandar Freudenreich — Zagreb: 268, 348(3), 901. 352(2), 353(2), 354, 355(4), 402, 403(3), 409(2). Pošta — Delnice — inventar: 914. iVilko Gecan — Zagreb: 955. Povijesni muzej Hrvatske — Zagreb: 14, 78, 122, ^Sonja Jurković i Berislav Radimir — Zagreb: 264. 149, 170(4), 221, 246, 284, 291, 296, 299, 308, 339, 589, Učrešimir Kurečić — Zagreb: 6, 13, 125, 127, 176, 700, 748, 8(2), 10, 12(4), 313(4), 316, 329, 360, 515, 516(2), 522, 567. Prirodoslovni muzej — Rijeka: 915, 45(7), 46(7), -Renata Rucner — Zagreb: 451(2), 452. 47(10). -Miroslav Sukalić — Rijeka: 554—555. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture — Tomislav Sen '— Mrkopalj — Pazin: 4, 155(2), 182, Rijeka (Foto-služba — fotografi Vinko Malinarić, \>""278, 454, 482, 521(3), 580, 592(2), 714, 778, 814, 943, 962, 1005, 1006—1007. * U ovom i u svim narednim popisima slikovnih pri Cvjetko Štanfelj — Crni Lug — Rijeka: 397(2), 398(2), loga brojka tiskana običnim pismom označava stranice 399(2). crno-bijelog tiska knjige, kurzivom — stranicu u boja- ina, u zagradi broj slikovnih priloga ako ih je više iz (jS&vko Štefanac — Zagreb: 137, 418, 432, 494, 502, istog izvora na toj stranici. 554—555. I • 1009 Marinka Kamenarović, prof. biol., konzervator, Re Dr Ante Peršin, dipl. inž. fiz.. Institut »Ruđer Boško- publički zavod za zaštitut prirode — Zagreb vić« — Zagreb Dr Igor Karaman, prof. pov., redovni profesor, Filo Srećko Petranović, ekonomist, Drvnoindustrijsko po zofski fakultet — Zagreb duzeće — Delnice -1 Ratko Kevo, dipl. inž. Šum., Zagreb Viktor Pintar, službenik, Šumsko gospodarstvo — Dr Dušan Ktepac, dipl. inž. Šum., redovni profesor, Delnice Šumarski fakultet — Zagreb ^ Oskar PiŠkorić, dipl. inž. šum., Uredništvo »šumar Vladimir Klepac, dipl. inž. šum., šumsko gospodar skog lista« — Zagreb stvo — Delnice Mr Boiidar Pleše, dipl. inž. Šum., šumsko gospodar Ivo Knežević, dipl. inž. šum., viši predavač, Šumar stvo — Vrbovsko ski fakultet — Zagreb Josip Pleše, dr med., Dom narodnog zdravlja »Dr Jo Dr Vladimir KoŠćak, prof. pov., Zagreb sip Kajfeš« — Delnice Ivica Kovačević, novinar komentator Radiotelevizije Josip Pleše Cante, učitelj, društveni pravobranilac sa — Zagreb — Rijeka moupravljanja Skupštine opčine Delnice Mr Zorislav KovaČević, znanstveni asist., Odjel za ti pologiju šuma — Zagreb, šumarskog instituta — teljko Poljak, dr med., Klinički bolnički centar — Jastrebarsko Zagreb Dr Branko Kraljić, dipl. inž. šum., redovni profesor. Miroslav Prpić, dipl. inž. šum.. Šumsko gospodarstvo Šumarski fakultet — Zagreb — Delnice Mr Milan Kruhek, prof. arheol., viši kustos, Povije Albert Rački, društveno-politički radnik. Skupština sni muzej Hrvatske — Zagreb općine Vrbovsko Antun Kuntarić, prof. fiz., prosvjetni savjetnik, Zavod Zeljko Rendulić, prof. geogr.. Centar za odgoj i za prosvjetno-pedagošku službu SR Hrvatske — Za usmjereno obrazovanje — Ogulin greb Dragutin Rucner, ornitolog, viši znanstveni suradnik, Mr Josip Levar, dipl. veter., Veterinarska stanica — Zagreb Rijeka Mr Ivan Salopek, dipl. inž. agr.. Zavod za krumpir — Danijel Lončar, inž. zaštite na radu, Dopisništvo »No Stara Sušica, Instituta za oplemenjivanje i proizvod vog lista« — Rijeka — Delnice nju bilja Fakulteta poljoprivrednih znanosti — Za Andrija Longhino, dr med., redovni profesor, Medi greb cinski fakultet — Rijeka Marija Sedlar, ekonomist, Samoupravna interesna za Vladimir Mance, nastavnik, prosvjetni savjetnik, Za jednica za zapošljavanje — Delnice Stanislav Semeš, službenik, Drvnoindustrijsko po vod za unapređivanje osnovnog obrazovanja — Ri duzeće — Delnice jeka Berta Spudić, dipl. inž. šum., Šumsko gospodarstvo Dr Mirko Markavić, prof. geogr., Jugoslavenska aka demija znanosti i umjetnosti — Zagreb "— Delnice Dr Jakob Martinovič, dipl. inž. Šum., znanstveni sa Rudolf Starčević, dipl. inž. agr.. Zavod za urbanizam vjetnik, Odjel za tipologiju šuma — Zagreb, šumar i gradnju Rijeke skog instituta — Jastrebarsko Josip šafar, dipl. inž. Šum., sveuč. prof., znanstveni savjetnik, glavni urednik knjige »Gorski kotar« — Zvjezdica Mikulić, prof. biol., konzervator, Republi Delnice — Zagreb čki zavod za zaštitu prirode — Zagreb t Franjo Šragalj, ekonomist, Delnice Bogdan Mlakar, službenik, Prezid Cvjetko Stanfetj, dipl. inž. Šum., referent za zaštitu Ivan Muvrin, službenik, Delnice prirode, Regionalni zavod za zaštitu spomenika kul Ivo Navratil, dipl. inž. šum., Rijeka ture — Rijeka Ljubomir Nežić, dipl. inž. Šum., Rijeka Jvan Tomac AnČ'kin, šum. tehn., društveno-politički Miljenko Pand$ič, prof., viši arhivist, Arhiv Hrvat radnik. Izvršno vijeće Skupštine općine Delnice ske — Zagreb Ivan Tomac Kapelan, dipl. uprav, prav., glavni direk Josipa Paver, prof. povij., viši arhivist, Arhiv Hrvat tor Šumskog gospodarstva — Delnice, predsjednik ske — Zagreb Fonda knjige »Gorski kotar«. Uredničkog odbora i Momčilo Ostojić, dipl. inž. šum., Stanica za zaštitu Uredništva knjige »Gorski kotar« — Delnice bilja — Rijeka Kazimir Tomac, dipl. uprav, prav., Skupština općine Marijan Paver, elektroteh., inž. org. proizv., »Elektro- Delnice distribucija« — Skrad Slavko Tomac, nastavnik, Delnice Dr Radovan Pavić, prof. geogr., viši predavač, Fakul Mr Stanko Tomaševski, dipl. inž. Šum., dipl. ek., pred- tet političkih nauka — Zagreb 'sjednik Radne organizacije »Exportdryo« — Zagreb Beata Gotthardi-Pavlovsky, etnolog — u službi zaštite Josip Trohar, dipl. inž. šum., direktor Radne organi- spomenika kulture, Regionalni zavod za zaštitu spo [ zaci je za promet »Drvo« — Rijeka menika kulture — Rijeka Dr Fedor Wenzler, dipl. ini. arh., izvanredni profe Dr Zvonimir Pelcer, dipl. inž. šum., znanstveni sa sor, Građevinski institut Fakulteta građevinskih zna vjetnik. Odjel za tipologiju šuma —- Zagreb, Šumar nosti — Zagreb skog instituta — Jastrebarsko Ivan Žagar, prof. biol.. Skupština općine Čabar 1011 Dr Mirko Matez, Mineraloško-petrografski muzej — ^Vlado Ivankovič — Vrbovsko: 739(2), 776. Zagreb i Ardo Jurković — Begovo Razdolje: 343, 380, 382. Stavko Marić, ekonomist — fotograf — Pula ^Viktor Jurković — Brod Moravice — Rijeka: 152(2). Dr Radmila Matejčič, prof. pov. umj. i arheol., izvan Igor Karaman — Zagreb: 127, 129, 130, 131. redni profesor. Pedagoški fakultet — Rijeka ^Marija Kauzlarić — Mrkopalj: 377, 378, 393. JRerislav Klarić — Mrkopalj — Zemun: 14, 26. Josip Maiić, fotograf — Delnice Ivica Kovačević — Delnice — Rijeka: 105, 471, 472(2), Franjo Medar, fotograf, Foto-služba CK SO Hrvatske 474, 475. — Zagreb Milan Kruhek — Karlovac — Zagreb: 304, 383, 907. Drago Mohar, fotograf — Ribnica na Dolenjskem fNada Birko-Kustec — Mrkopalj — Zagreb: 469. Borislav Ostojić, likovni umjetnik fotograf — Ured čeljko Laloš — Delnice: 113, 114, 617, 619. ništvo »Novog lista« — Rijeka \M>an LovrenČić — Zagreb: 891, Milan Pavić, likovni umjetnik fotograf — Zagreb J/elibor MaČukatin — Zagreb: 823. krinka Magdić — Lokve: 213, 262(3), 471, 723, 737, Vladimir Pfeifer, ornitolog likovni umjetnik fotograf 798. — Zagreb \JCatica Majnarić — Delnice: 374(2), 427. Berislav Radimir, dipl. inž. arh., viši predavač. Arhi ^Bogdan Mamuta — Beograd: 120. tektonski fakultet — Zagreb JVladimir Mance — Skrad: 160. t Dragan Rendulić, likovni umjetnik fotograf, Agen Jfosip Marković — Delnice: 658. cija za fotodokumentaciju — Zagreb ^ĆuŠan Matić — Srpske Moravice — Zagreb: 884(2). Dr Renata Rucner, prof. biologije, viši znanstveni su Bogdan Mtakar — Prezid: 78, 366(2), 680, 681(3). radnik — Zagreb Ivan Muvrin — Delnice: 100, 103, 108, 109, 113, 117, Ante Roca, likovni umjetnik fotograf — Zagreb 472, 473. Osnovna škola »Srđan Uzelac« — Vrbovsko — Pod Gojko Sikimić, likovi umjetnik fotograf — Sarajevo ručna Škola — Senjsko — Školska spomenica: 156. Josip Slavik, službenik — Karlovac jžlga Oibot — Kočevje: 935. Zlatko Smerke, dipl. inž. stroj. — Cargovec — Va Nives Majnarić-Pandiić — Zagreb: 839. raždin Marijan Paver — Skrad: 179, 181. Branimir Sterle, reporter fotograf — Zagreb ^Radovan Pavić — Zagreb: 10, 19, 20. Miroslav Sukalić, dipl. inž. šum. — Rijeka Jmte Peršin — Zagreb: 843, 844. Slavko Štefanac, dipl. inž. geod., Zavod za katastar i Vladimir i Marija Petrović — Srpske Moravice: 375, ^76. geodetske poslove grada Zagreba JHiserka Pleše — Delnice: 945. Mladen Veselak, dipl. ini. šum., Biro za tehnologiju j$Mdi Polšak — Zagreb: 246. ploča i hidrodinamičku obradu drva — Zagreb, Cen Željko Poljak — Zagreb: 436. tra za razvoj drvne industrije — Slavonski Brod .Nikola Rački — Koljka — Delnice — Zagreb: 120, Nino Vranić, likovni umjetnik fotograf, Regionalni '739. zavod za zaštitu spomenika kulture — Zagreb Ivan Salopek — Stara Sušica: 776. Zlatko Zlatić, akad. slik. — Zagreb ^do Sinko — Mrkopalj: 89, 358, 964. ^tdravko Skender — Mrkopalj: 305. Danica Starčević — Mrkopalj: 790. PRINOSNICI FOTOGRAFIJA I DRUGIH Jžranjo Starčević —r Lič: 724. SLIKOVNIH PRILOGA Josip Šafar — Zagreb: 5(&, 775. jSj&iljka Štefančić — Mala Lešnica: 374. Mira Abramović — Crni Lug — Zagreb: 153, 429, 598, umgutin Tadijanović — Zagreb: 867, 871, 877, 882, ^797. Nevenko Acinger i Viktor IvanČić — Ravna Gora: m 153, 493. Kazimir Tomac — Delnice: 213. Neda Andrič — Fužine — Rijeka: 104, 219, 734(2), Josip Trohar — Rijeka: 184. ^36, 737. iMeksander Vernak: Opatija: 445. Alojz Crnić — Mrkopalj — Zagreb: 358. \J)uŠan Vilhar — Rijeka: 620. Emil Crnković — Brod Moravice — Rijeka: 157, 202, Jip-ica i Vjerko Vukonič — Lokve — Rijeka: 106, 207. 107, 597, 618(2). Stjepan Frančišković — Rijeka: 202, 497, 541. Slava Zaiihar — Delnice: 100. Aleksandar Freuđenreich — Zagreb: 268. ^Spžena Vilhar-Žirovnik — Rijeka: 813, 93. Alojzije Frković — Vrata — Rijeka: 414, 477, 495, Feđor Wenzler — Zagreb: 470. 551, 618, 623. \yivana Car-Gavrilović — Zagreb: 851, 861. PRIJEPISI Viiomir Grbac — Rijeka: 111. t_Mira Rauch-Grčevič — Brod na Kupi: 364, 374. Jadranka Tripalo — Zagreb Tomislav Heski — Vrbovsko: 247, 475, 501, 524, 533. Viktor Horvat — Delnice: 724(3), 727, 730(2). Štefica Ivanuš-Komazec — Zagreb Vlado Horvat — Vrbovsko: 381. Jasminka GrubiŠić-Šen — Mrkopalj — Pazin 1013 Opći pregled povijesnih zbivanja 45—121 Milan Kruhek: OD DOSELJENJA HRVATA DO PROPASTI ZRIN SKIH I FRANKOPANA (do 1670) 47—52 Prvi poznati događaji na području Gorskog kotara 47 U posjedu knezova Krčkih — Frankopana 48 U doba zrinsko-frankopanske urote i pobune 50
Miljenko Pandžić: DOBA TUĐINSKE UPRAVE I POJAČANOG GOS PODARSKOG IZRABLJIVANJA (1671—1860) 53—78 Nakon zapljene zrinsko-frankopanskih posjeda 53 Hrvatski sabor protiv mađarskih i austrijskih interesa .... 57 U vlasti novih feudalnih gospodara 58 Administrativne reforme Josipa II i reinkorporacija ..... 60 Obnova feudalizma i francuska okupacija .*•.-...... 73 Revolucionarna gibanja godine 1848 73 Bachov apsolutizam *SK • 77
Josipa Paver: OD PADA BACHOVOG APSOLUTIZMA DO SLOMA AUSTROUGARSKE MONARHIJE I NASTANKA DRŽAVE SRBA, HRVATA I SLOVENACA (1860—1918) 1? 79—89 Stvaranje političkih stranaka 79 Upravni razvitak od 1861. do 1918 79 Gospodarske prilike u drugoj polovini 19. stoljeća 80 Političke prilike do 1873 83 Za banovanja Ivana Mažuranića (1873—1880) 84 Uspjesi Stranke prava 85 Narodni pokret 1883 85 Za režima Khuen-Hćdervaryja 86 Narodni pokret 1903. i politika »novog kursa« 87 Uspjesi hrvatsko-srpske koalicije 87 Političke prilike 1908—1914 SS U prvom svjetskom ratu 88 Godine 1918. . ^ . . 89 Josipa Paver: OD POSTANKA KRALJEVINE SRBA, HRVATA I SLO VENACA DO KAPITULACIJE KRALJEVINE JUGOSLAVIJE (1918— —1941) NSfc*"?|a. • ppS • li; • • . • f - '•*& 90—101 Socijalne i gospodarske prilike u Kraljevini SHS 1919—1921. ... 90 Položaj naroda 90 Uspjesi revolucionarnog radničkog pokreta 1919—1921 91 Alijagićev atentat 21. srpnja 1921 94 Hrvatska republikanska seljačka stranka i parlamentarni izbori 1923. 95 Prva hrvatska konzumno-produktivna zadruga »Naprijed« ... 95 Značenje zemljišnih zajednica 96 Stranački odnosi 1924—1929 96 Atentat na Stjepana Radića 20. lipnja 1928 96 U doba diktature 97 Obnova radničkog pokreta 98 Skupštinski izbori 5. svibnja 1935 99 Općinski izbori 1936 100 Politički razvitak i djelovanje KPJ 1937—1939 100 Banovina Hrvatska 101 Ivan Cuculić: RADNIČKI POKRET I NARODNOOSLOBODILACKA BORBA (1891—1945) ... 7* 102—121 RADNIČKI POKRET ^ - - • 102—110 Do prvoga svjetskog rata 102 Između dva rata . '
Koautor — o šindri — Cvjetko Štanfelj. 1019 GOSPODARENJE SUMAMA 505-579 Josip Šafar: DRVEĆE NAŠIH SUMA 505—509 Glavne vrste drveća Jela. Bukva. Smreka. Jela — bukva — smreka. Uzgredne vrste drveća 5"° Unesene vrste drveća -509 Dražen Cestar, Vladimir Hren, Zorislav Kovačević, Jakob Martinovlć, Zvonimir Pelcer: EKOLOSKO-GOSPODARSKI TIPOVI SUMA 509—514 Tipovi i podtipovi „"'."," Klekovina bukve i bora krivulja. Pretplaninska Suma bukve. Pretplaninska Suma smreke. Suma bukve i jele. Suma jele s milavom. Gorska šuma smreke. Suma jele s rebračom. Gorska bukova Suma. Suma bukve s rebra- čom. Suma crnog graba s crnjušom. Primorska Suma bukve i i suma bukve s milavom. Ivo NavratU: PRINOSNE MOGUĆNOSTI SUMA 514—517 Dušan Klepac: UREĐIVANJE SUMA V, 517—519 Josip Šafar: UZGAJANJE SUMA 519—525 Trajna Šuma . 519 Sastav sastojina .... 520 Uzgojni postupci 522 Pošumljavanje 525 Željko Đukić: RASADNICI 525—527 Sjemenište u Kuželju 526 Rasadište u Mrkoplju 527 Momčilo Ostojić: ZAŠTITA ŠUMA 528—534 Postanak šteta 528 Štete od biotskih faktora 52R Štetnici jele. štetnici smreke. Štetnici listača. Štete od gljiva, štete od pti ca, glodavaca i divljači. Suzbijanje štetnika. Štete od abiotskih faktora 533 Stjepan FrančiŠković, Ljubomir Nežić, Josip Šafar, Josip Trohar: ISKORIŠTAVANJE SUMA 534—546 Povijesni osvrt 537 Do potkraj 18. stoljeća. Nakon francuske revolucije. Ručno iskorišćavanje 541 IskoriŠĆavanje mehanizacijom S&J 543 Obaranje i trupljenje stabala. Privlačenje drva. Izvoz drva. Stjepan FrančiŠković, Božidar Pleše, Ivan Tomac Kapelan! ORGANI ZACIJA I UPRAVA ŠUMSKOG GOSPODARENJA 547—556 U PROŠLOSTI 547—550 Razvitak organizacije 547 Pod utjecajem posjedovnih reformi. Počeci redovne uprave. Između" dva svjetska rata. U drugom svjetskom ratu. Novije doba — do godine 1941 549 U SUVREMENOSTI 551—557 Razdoblje 1945—196C 55I Razdoblje 1960—1975 553 Privatne šume 555 Viktor Pintar: RADNA SNAGA ... 556—557 Danijel Lončar: 2IVOT I RAD ŠUMSKIH RADNIKA 557—564 Obaviještenost radnika 561 Proizvodna natjecanja drvosječa . 561 1021 IZGLED, TEHNIČKA I RADNA ORGANIZACIJA MEHANIZIRANE GORANSKE PILANE KOMBINIRANOG SUSTAVA: jedna jarmača i dvije tračne pile, kapaciteta piljenja 50 tisuća m3 trupaca godišnje 610—611 PROJEKT BUDUĆEG POTPUNO MEHANIZIRANOG STOVARIŠTA TRUPACA na pilani u Lučicama DIP-a — Delnice 613 Alojz Crnić, Robert Crnić, Franjo Šragalj, Stanko Tomaševski: DRV NA INDUSTRIJA OPĆINE DELNICE 613—655 PILANSKA I FINALNA PRERADA DO GODINE 1945. %V 615—631 Lič i Lokve kolijevka našega pilanarstva i finalne prerade drva . 615 Prva parna pilana u Hrvatskoj za bukovinu i jelovinu u crnoluškoj Beloj Vodici godine 1850 * - - °lo U Gustom Lazu kod Broda na Kupi radi jedna od najstarijih naših pilana LJ* °^ Delničke pilane — samo u rukama domaćih industrijalaca *£ . . 617 U Skradu — prva goranska pilana na električni pogon .... 618 Gospodarski razvitak Mrkopaljskog kraja omogućile su parne pilane 619 Stoljetna tradicija namještaja u Vratima 620 PREGLED POSTOJEĆIH PILANA PO PODRUČJIMA DANAŠNJIH MJESNIH ZAJEDNICA: LOKVE, CRNI LUG, BROD NA KUPI, DEL NICE, KUPJAK, SKRAD, MRKOPAU, SUNGER 624—631 RAZVITAK DRVNE INDUSTRIJE GORSKOG KOTARA I OPĆINE DELNICE TE DRVNO INDUSTRIJSKOG PODUZEĆA — DELNICE, OD GODINE 1945. DO 1975. ., . . . ;^»»fw»f »» 632—647 Goransko-primorska industrija drva (GOPRID) — Delnice. Drvna indu strija »Risnjak« — Delnice. Poduzeće za iskorištavanje Šuma (PODIS) — Delnice. Š'umsko-industrijsko poduzeće »Stanko Majnarić« — Delnice. Sumsko-industrijsko poduzeće »Ivanka Trohar« — Vrata, šumsko-indu- strijsko poduzeće — Mrkopalj. sumsko-industrijsko poduzeće —• Gerovo. Sumsko-industrijsko poduzeće »Josip Puž» — Ravna Gora. Drvnoindustrijsko poduzeće — DIP — Delnice 633 Drvnoindustrijski kombinat — DIK — Ravna Gora 636 Tvornica pokućstva — Vrata. Drvnoindustrijsko poduzeće — DIP — čabar 637 Radionica skija i saonica Opće poljoprivredne zadruge u Brodu na Kupi. Tvornica građevinske stolarije u Brodu na Kupi DIP-a Delnice. Pogon šum skog transporta. Drvnoindustrijsko poduzeće, »Jela« *-? Delnice, pripojilo se DIP-u Delnice. Vlado Arbanas, Robert Crnić: DIP »JELA« — DELNICE 648—651 Od 1945. do 1955. . . ," V'^ 648 Postojanje i razvitak DIP-a »Jela« — Delnice, od 1955. do 1974. &-.J» 648 U sastavu DIP-a — Delnice 649 Dalji razvitak „ . . . 650 Proizvodnja skija u DIP-u »Jela« — Delnice, od 1958. do 1978. . . 650 PREGLED POSLOVANJA DRVNOINDUSTRIJSKOG PODUZEĆA — DELNICE, od osnutka do kraja godine 1975 652—653 Nevenko Adnger, Viktor Ivančić: RAVNOGORSKA DRVNA INDU STRIJA — Drvnoindustrijski kombinat »RADIN« — Ravna Gora 657—«5 Pilane potočare u Ravnoj Gori, Staroj Sušici i Leskovoi Drači 657 Od godine 1808. do 1864. s Značajne društvene i gospodarske promjene ... 658 Od prve parne pilane, godine 1864, do 1919. Pilanaii tvornicai zaprežnih vozila, drvene galanterije i namještaja 659 Mina Počivalnik, Ravnogorska banka i štedionica i braća Deutsch začeli su,.stavarah razvijali ravnogorsku drvnu industriju od 19R do 1941 kad su je uništili okupatoru J * * w *7*L* *au 1023 VI. MALA PRIVREDA * • • « 715—777 Poljoprivreda '[£_ 717—733 Viktor Horvat: OPĆI PREGLED 717—721 Sadašnji poljoprivredni kapaciteti 717 Ratarstvo . &^- • 719 JJvadarstvo i paŠnjarstvo Stočarstvo %\ f.'',. • i ™Q Dugoročni zadaci ?20 Josip Levar: STOČARSTVO - - * \ . . M 721—728 Od najstarije goranske prošlosti 721 Između dva svjetska rata • "M. • • 722 Nakon oslobođenja 723 Suvremena nastojanja i zamisli 725 Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta iz Zagreba — u Staroj Sušici s ekonomijama u Licu, Dedinu s Leskovom Dragom i Starom Sušicom. Poboljšavanje pasmina. Mogućno sti, uvjeti i izgledi. Rudolf Starčević: RATARSTVO 729—731 Unapređivanje proizvodnje 729 Uzgoj cvijeća i ukrasnog raslinja 731 Ivan Salopek: VOĆARSTVO ^ ...... 732—733 Sadašnje stanje 732 Kako voćarstvo unaprijediti? 732 Neda Kauzlarić-Andrić: TURIZAM 735—753 Osnovne privlačnosti 735 Prometna pristupačnost 736 Mogućnosti za smještaj i prehranu ,,"*1. . 737 TURISTIĆKO-UGOSTITELJSKI OBJEKTI I KAPACITETI: godine 1938 738 godine 1953 * ffl • • • 740 godine 1975 741 Komunalna infrastruktura 742 RAZVITAK TURIZMA PO RAZDOBLJIMA 744 Od prošlosti do prvoga svjetskog rata 744 Između dva svjetska rata 744 TURISTIČKI PROMET — posjetilaca i noćenja — od godine 1932. do 1939 JR 745 Mogućnosti budućeg turističkog razvitka 750 TURISTIČKI PROMET — posjetioci i noćenja — po mjestima ne kih godina od 1953. do 1976. . fl~ 751 Slavko Tomac: UZGREDNA DOMAĆA DJELATNOST . . . ^. 754—758 Ljekovito bilje . . 754 Jestive gljive 755 Goranski suveniri 756 Alojzije Frković: LOVSTVO 759—773 Iz prošlosti 759 Lovišta i lovačke organizacije . . . iA 763 Lovački psi 766 pregled lova i stanje divljači flŠ 768 Moguće i stvarno stanje divljači 769 Lovačke trofeje . 770
65 1025 Velikani naše povijesti i kulture 835—893 Vladimir Košćak: FRANJO RAĆKI — prvi predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu «.] 835 Povjesničar "* Političar -g 837 Prosvjetar *"' Stjepan Frančišković: JOSIP MAJNARIC — na braniku narodnih šuma 838 Uređivanje šuma *" Agrarna reforma 839 Načelo istine i pravde * 841 Oskar Piškorić: VATROSLAV RAČKI — naš prvi pobornik znanstve nog šumarenja 841 Antun Kuntarić, Ante Peršin: BRANIMIR MARKOVIĆ — utemeljitelj naše atomske i laserske fizike 842 Znanstvenik 842 Pedagog . £J 845 Alojz Crnić: IVAN GORAN KOVAČIĆ — život i djela 847—893 Daleki preci i skroman život 847 Prvi književni koraci 850 Jedina zbirka pjesama izišla za života 853 Traženje novog izraza i motiva 854 Knjiga novela »Dani gnjeva« — umjetničko otkriće Gorskog kotara 857 Književni kritičar i esejist 862 Kao publicist i novinar 862 Pionir filmske kritike 863 Pjesnik majstor prevodilac 863 Zbirka pjesama »Ognji i rože« na lukovdolskoj kajkavštini . . . 864 Dugotrajno lirsko usavršavanje 871 Crne slutnje i znaci mračnog doba 873 Slike stvarnosti fašističke okupacije 876 »Nikad u životu nisam bio sretniji!« 878 »Hrvatske pjesme partizanke« Gorana i Nazora 878 Duboki poticaji za nadahnuća i vizije 881 Nepoznata sudbina rukopisa »Jame« . . *^t 882 Poema »Jama« je besmrtno djelo 883 Već pred samim sadržajem ostajemo zadivljeni 885 »Jama« — ilustrativni izbor 886 U žarištu radnje i usijanju patnje .... . £, . . 888 Remek-djelo — za narod 888 I povjesnica, i legenda, i alegorija 890 Najdublja umjetnička osuda fašizma S . 891 Narodno biće umom protiv zločina 893 Alojz Crnić: GORSKI KOTAR U KNJIŽEVNOSTI P1 , j >*J . . . 895—961 Najstarija slavenska pismenost . 895 Prvi pisani spomenici 896 Frankopansko-zrinska baština 897 Ozaljski jezično-knj iževni krug 898 Književnik Petar Zrinski 898 Pjesnik Fran Krsto Frankopan $QQ Narodne pripovijetke u Gorskom kotaru 901 Narodne pripovijetke iz: sela Lokava, sela Delnica, trgovišta Vrbovskoga" trgovišta Mrkoplja, trgovišta Ravne Gore, Broda na Kupi. s Antun NemČić, »Putositnice« . v ; ] 908 Xj putopisima Augusta Senoe 910
1027 Mladen Veselak — Zagreb: 606, 607, 608—609, 613. Ivan Goran Kovačić, Ognji i rože, Zagreb 1945: 866, Fedor V/enzler — Zagreb: 259, 261. 868, 869(2). glatko Zlatić — Zagreb: 890. Kamov, 1, 8/9, 1980, Rijeka: 88. Ivan Goran Kovačić, Djela VII, Zagreb 1948: 879, 880, 881. IZ DRUGIH DJELA Ivan Goran Kovačić, Jama, Topusko 1944: 836. Dragutin Hire — Vaclav Anderle, Gorski kotar, Za Radoslav Lopašić, Oko Kupe i Korane, Zagreb 1895: greb 1898: 338, 340, 342, 372, 373(2), 382, 383, 391, 785. 392(2), 395, 404, 431, 496, 535, 588, 594, 596, 679, 702, Mirko Rupel, Valvasorjevo berilo — Iz Slave vojvodi 761, 905, 913, 921. ne Kranjske, Ljubljana 1969: 485, 497. Dragutin Hire, Der Hochlandbezirk — Die osterre- Mihael Sobolevski, Divizijske novine 13. primorsko- ichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild — -goranske udarne divizije — Izbor članaka. Rijeka Croatien und Slavonien, VII, Wien 1902: 384, 806, 903, 1978: 804. 911. Rudotf Strohal, Grad i selo Severin na Kupi u Gor Dom i svijet 17/1896: 375, 761. skom kotaru, Zagreb 1932: 784. Dragutin Hire, Hrvatsko primorje, Osijek 1892: 921. J. Šašet, B. Petru, F. Leben, R. MatejČić, M. Urleb, Ivan Nepomutc Jemeršič, Kopnom i morem na Plitvi Claustra Alpium Iuliarum, I. Fontes, Ljubljana 1971: čka jezera, Zagreb 1904: 687. 124.
Suradnici PISCI Marijan Dukić, dipl. inž. kem. tehnol., Šumsko gospo darstvo — Delnice Nevenko Acinger, dipl. kadrolog, Drvnoindustrijski Željko Đukić, dipl. inž. šum., Šumsko gospodarstvo kombinat »Radin« — Ravna Gora — Delnice t Vladimir Arbanas, službenik, Delnice Dr Vanda Ekl, prof. pov. umj., redovni profesor, Dr Neda Kauzlarić-Andrić, dipl. ek., redovni profesor, Fakultet graditeljskih znanosti — Rijeka Hotelijerski fakultet — Opatija, Sveučilišnog centra za ekonomske i organizacijske znanosti — Rijeka Dr Božiđar Finka, prof., znanstveni savjetnik, Zavod Dr Stjepan Bertović, dipl. inž. šum., redovni profesor, za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku — Za šumarski fakultet — Zagreb greb Dr Andrija Bognar, prof. geogr., znanstveni asistent N -+ Dr Stjepan Frančišković, dipl. inž. šum., Rijeka Geografskog zavoda Prirodoslovno-matematskog fa Atojzije Frković, dipl. inž. šum., Šumsko gospodar kulteta — Zagreb stvo — Delnice Ivan Bokulić, dipl. inž. šum., Radna organizacija za Ivan Gašparac, inž. grad., društveno-politički radnik. promet »Drvo« — Rijeka Općinski komitet Saveza komunista — Delnice Mr Srećko Božičevič, inž, geol., Geološki zavod — Za greb Mr Vida Barac-Grum, prof., znanstveni asistent. Za Ivica Bratić, prof. geogr., konzervator, Republički za vod za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku — vod za zaštitu prirode — Zagreb Zagreb Dr Dražen Cestar, dipl. inž. šum., znanstveni savjet- N Mr Tomislav Heski, dipl. inž. šum., Šumsko gospo ^ nik. Odjel za tipologiju Šuma — Zagreb, Šumarskog darstvo — Vrbovsko instituta — Jastrebarsko Viktor Horvat, agronom, Delnice Roman Chylak, dipl. inž. šum., šumsko gospodarstvo — Delnice Dr Vladimir Hren, dipl. inž. šum., znanstveni savjet nik. Odjel za tipologiju šuma — Zagreb, šumarskog Alojz Crnić, prof., odgovorni urednik knjige »Gorski instituta — Jastrebarsko kotar«, Fond knjige »Gorski kotar« — Delnice — Za greb Viktor Ivančić, službenik, Ravna Gora Robert Crnić, dipl. inž. stroj.. Industrija nafte i plina Jarko Janeš, dipl. ek., glavni direktor Drvne indu — Rafinerija — Rijeka strije »Goranprodukt« — Čabar Mr Emil Crnković, dipl. ek., »Jugobanka« — Rijeka Nikola Jugović, dipl. inž. šum., Šumsko gospodarstvo Ivan Cuculić, dipl. prav., Mrkopalj — Rijeka — Delnice Dr Iva Perčić-Čologović, prof. pov. umj., Opatija Filip Juras, dipl. inž. agr., Jugoslavenski leksikograf Rafael Dimnih, dr med., Rijeka ski zavod — Zagreb
1010 FOTOGRAFIJE SNIMILI Franjo Medar: 173. ^Mladen Merkaš: 94. Agencija za fotodokumentaciju — Zagreb (snimio Zvjezdica Mikulić 50, 51. * t Dragan Rendulić: 160, 202, 208, 215, 223, 233, 243, Drago Mohar: 727. 260(2), 299, 302, 303, 423, 696, 743, 744, 750(2), 752, % 769, 777, 7S0, 820, 919. [Borislav Ostojić: 161, 504, 635, 721, 833. Srećko Božičević: 34, 39, 42(4), 43(4), 44. Osnovna škola »Ivan Goran Kovačić« — Severin na Roman Chylak: 166(2), 167, 169, 175, 188, 507, &6(», Kupi — Foto-sekcija učenika: 158. Osnovna Škola »Rade Janjanin« — Ogulin — Likovna Alojz Crnić: 9, 215, 232, 234(3), 359, 381, 527, 532, 538, sekcija učenika: 235. 622, 623, 631, 644, 645(2), 648, 649, 651, 656(2), 659, 665, Milan Pavić: 21, 42, 164, 357, 378, 379, 380, 386, 412, 673, 676, 682, 687, 689, 705(2), 713(2), 719(2), 726(3), » 438, 439, 474, 475, 538, 716, 775, 783. 728, 731, 753, 757(2), 768, 775, 784, 793, 794, 795(2), Marijan Paver: 215, 220, 416, 475, 755. 801, 817, 823(2), 824(2), 825, 826(3), 827, 829, 831, 832, Vladimir Pfeifer: 163, 293(2), 394(2), 341, 368, 590(2), 834, 855, 891, 896, 933, 937, 947, 951, 959, 1, 7(2), 9, 15, 699(3), 756, 813, 817, 824, 888, 70(2), 11(2), 13(5), 15(6), 22, 25, 26, 32(2), 57, 58, 59, 73, 75, 81, 96. Vl9, 25, 26, 32, 33, 34(2), 38(2), 39(3), 40, 41(3), 45(3), Ivan Focht: 48(8), 49(8). 46(2), 47, 50(9), 51(8), 54(8), 55(4), 56(2), 59, 61(2), 62, Alojzije Frković: 18, 110, 146, 169, 179, 193, 228, 405, 67, 73, 76(2), 80, 81, 82, 83(5), 84(6), 85, 86(2), 87, 89, 426, 441(2), 451, 453, 518, 524, 526(3), 532, 536, 542(2), 95. 546, 558, 560, 561, 562(2), 565(2), 567(2), 568, 569, 570, gpželjko Poljak: 29. 725, 726, 731, 758, 763, 764, 765, 766, 767, 770, TT\; Ante Roca: 41, 173(2), 180, 232, 254, 341, 345, 379, 387, 927, 22, 560), 57(3), 58, 62, 63(3). Josip GeUnčir: 5(4), 8(3), 45, 46, 51, 55(3), 76, 80(2), "417, 424, 499, 506, 560, 788, 792, 807, 817, 894, 922. 88(2), 96(2). Josip Slavik: 539, 701. Zlatko Smerke: 22, 23, 40, 43, 233, 416, 434(5), 435(4), Stanko Gilić: 340, 436, 939, 941, 1008, 35(2), 38, 65(2) ^455, 470, 480, 481, 523, 4, 26, 46, 58. 78. Mira Rauch-Grčević: 112, 178, 179, 214, 743. Branimir Sterle: 75. Ivan i Boris Grgić: 159, 161, 162, 191, 204, 218, 247, Cvjetko Štanfelj: 174, 215, 223, 228, 347, 363(2), 382, 250, 251, 225, 235, 245, 252, 253, 334, 357, 367, 561, 385, 397(2), 398(2), 399(2), 400(6), 440(2), 447, 448(4), 591(3), 593(3), 604(4), 635(2), 641(3), -643, 644, 645, 449, 484, 508, 517, 529, 531, 532, 559, 765, 35(2), 39, 646(3), 648(2), 669, 687, 690(2), 691(2), 700, 713(2), 720, 45(7), 46(1), 47(10), 52, 54. 749, 810, 825, 2(2), 3(2), 4, 14(2), 17, 18(2), 19, 23, 24, Silvio Ulrich: 10. 28(2), 29(2), 30, 31, 33, 44(2), 59, 60, 66, 67, 75, 76, ^'Nino Vranić: 6. 77(3), 78, 79, 85, 86(2), 89, 90—91(5), 93(3), 94(2), 95. Fedor Wenzler: 17, 27(2), 60. Đuro Griesbach: 688(2), 692, 693, 3, 17, 18, 18—19, / 0 3- 20(3), 25, 28(2), 30(2), 31, 36(3), 37(4), 53, 56, 60(2), 61, 62, 65, 67, 74(3), 78, 82(2), 85(2), 96. AUTORI FOTOGRAFIJA I CRTEŽA* Zeljko Haberštok: 8(2), 24, 186, 193, 200, 202, 226, 345, Dr Ivan Focht, prof. psihol., Filozofski fakultet —- 365, 367, 369, 390, 420, 422, 425, 447, 456, 457, 459, 576, Zagreb 614, 687, 740, 749, 753, 785, 792, 917, 35, 45, 62, 73, 76, 78. t Aleksandar Freudenreich, dipl. inž. arh. — Zagreb Josip Gelenčir, stud. med. — Zagreb Tomislav Heskt: 34, 40. Stanko Gilić, prof. geogr., Pedagoški fakultet — Ri Vlado Horvat: 212, 240, 415, 441, 460, 537, 542, 543, jeka 569, 892(3), 34, 88. Mira Rauch-Grčević, učiteljica. Brod na Kupi Jifi Haleš: 54(2). Marinka Kamenarović: 47. Ivan i Boris Grgić, fotografi — Zagreb Đuro Griesbach, likovni umjetnik fotograf — Zagreb Kartografski laboratorij Geodetskog fakulteta — Za greb (snimio i obradio Stavko Štefanac) 64—<65, 74— Zeljko Haberštok, slobodni filmski radnik — Zagreb —75, 134—135, 140—141. Jifi Haleš —j Praha Beristav Ktarić: 332, 340, 470, 471, 472(2), 473(2), 573, Vlado Horvat, fotograf — Vrbovsko 752. Mr Šonja Jurković, dipl. inž. arh., znanstveni asistent, Vlado Kovačić: 212, 234, 310, 442, 474, 475(2), 545(2), Arhitektonski fakultet — Zagreb 549. Berislav Klarić, fotograf — Zemun Milan Kruhek: 282(2), 283, 786, 10, 12(4), 34, 36. Vlado Kovačić, službenik, Mrkopalj Mirko Matez: 46(4). Krešimir Kurečić, dipl. inž. geogr.. Osnovna škola
Slavko Marič; 17, 21(6)t 22, 24, 66, 74, 74—75, 79(2), »Hasan Kikić« — Zagreb 82. Radmila Matejčić: 124, 189, 782. * Ne navode se autori koji su i pisci, jer su podaci o njima već navedeni u pregledu pisaca, umjetničkih i Josip Mužić: 185(2), 297, 298(3), 299, 415, 788. originalnih crteža, niti slikari prikazani u knjtzt 1012 Pregledni sadržaj
I. ZEMLJOPISNO-POVIJESNTI PREGLED *—m Radovan Pavić: ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE 7—25 SMJEŠTAJ, PROSTIRANJE I GRAKSICE 7 Na sjeveru. Prema sjeverozapadu. Prema jugozapadu. Jugoistočna međa. ZNAČENJA ZEMLJOPISNOG POLOŽAJA f| •. . 9 vGranični i dodirni položaj. GeostrateŠko značenje. Značenje u Hrvatskom ikoridoru. Prometno značenje. Dijelne značajke. .GORANSKE MIKROREGIJE 12 S&DIŠNJI KRAJ 14 Pirodno-zemljopisna obilježja. GeoloŠko-petrografska osnova. Vodne zna čajke. Kretanje stanovništva. Pogoni drvne industrije. Poljoprivreda. Tu rističko privređivanje. SEVERINSKI KRAJ 17 GeoloŠko-petrografska osnova. Gospodarske mogućnosti. Kretanje stanov ništva. CABARSKI KRAJ 18 Zemljopisno-prometni položaj. Zemljopisno-gospodarske značajke. Pejzažne značajke. Gospodarski razvitak. KUPSKA DOLINA 21 Reljef. Klima. Opči zemljopisno-prometni položaj. Suvremeno gospodarsko značenje. DREŽNIČKI ili VELIKOKAPELSKI KRAJ 23 Zemljopisni položaj. Klimatske karakteristike. Gospodarske i pejzažne osobine. Stjepan Bertović, Jakob Martinović: BIOEKOLOŠKE ZNAČAJKE 27—43 RELJEF 27 KLIMA p* 28 TLO 33 KAMENA PODLOGA TLA .... ^ ^_...... 33 Vapnenci. Dolomiti. Pješčenjaci. Utjecaj organizama i klime na tlo. GLAVNI TIPOVI TALA 34 Crnica na vapnencu. Rendzina na dolomitu. Smeđa tla. Kisela smeđa tla, Ilimerizirana tla. Smeđa podzolasta tla i podzoli. Poljodjelska tla. BILJNI POKROV 36 ŠUMSKE ZAJEDNICE 37 BRDSKO PODRUČJE . ' , . . . ijgB 37 šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba. Šuma crnoga graba i mukinje sa šašikom. Šuma crnoga graba i crnjuše. Acidofilne šume kitnjaka. GORSKO PODRUČJE lk • • ••- • • • • 37 NIŽE GORSKO PODRUČJE . jj 37 Gorska Šuma bukve. Primorska šuma bukve. Šuma bukve s crnjušom. Suma bukve s rebračom. ..v VIŠE GORSKO PODRUČJE . ," ,-S 39 Šuma bukve i jele. šuma bukve s milavom. Suma jele s rebračom. Gorska šuma smreke. Šuma jele s milavom, PRETPLANINSKO PODRUČJE 40 NIŽE PRETPLANINSKO PODRUČJE 40 Pretplaninska šuma bukve. Šuma gorskog javora i jasena. Pretplaninska šuma smreke. Pretplaninska šuma bukve s crnjušom. Klekovina bukve, VIŠE PRETPLANINSKO PODRUČJE . . ;>'."• 41 Klekovina bora krivulja. Šikara velelisne vrbe. Livadne i ostale zajednice 41 Šumske i poljodjelske kulture 42 Gospodarsko značenje biljnih zajednica . 42
1014 NARODNOOSLOBODILAĆKA BORBA ii»—m Godina 1941 110 Godina 1942/43 112 Nakon kapitulacije Italije H* NARODNI HEROJI 120 Igor Karaman: PREGLED GOSPODARSKE POVIJESTI od XV do XX stoljeća . JT 123—145 U starom vijeku * v. • 123 Prvi gospodari knezovi Krčki — Frankopani 123 Gospodarska djelatnost knezova Zrinskih i Frankopana .... 125 Merkantilistički zahvati 127 Problemi trgovinskog prometa • 127 Postanak i razvitak Trgovinske gospoštije 129 Vlastelinstva Brod i Grobnik 132 Čabarski posjed 133 Manufakturni pothvati 137 Trgovinske veze 138 Stvaranje građansko-kapitalistićkih odnosa 142 Industrijski pothvati 144 Vladimir Mance: ŠKOLSTVO I PROSVJETA jjf". \ 147—163 Prve škole 147 Do sredine 19. stoljeća 148 Nakon ukinuća kmetstva 150 Počeci kulturno-prosvjetnih društava Između dva svjetska rata 2£ . 154 Kulturno-prosvjetni rad Nakon fašističke okupacije 154 U narodnooslobodilačkom ratu - • 155 Od oslobođenja i danas 158 Osnovne škole 158 U općini Delnice. U općini Vrbovsko. U općini Čabar. Srednje škole 161 Škole učenika u privredi 162 Narodna sveučilišta 162 Kulturno-prosvjetni život Roman Chvlak: PROMETNICE 165—175 Glavne tranzitne prometnice 167 Karolinška cesta (Karolina). Lujzinska cesta (Lujzijana). Rudolfova cesta (Rudolfina). Josipova cesta (Jozefina). Željeznička pruga. Splet novih lokalnih prometnica «-> . . 171 Od oslobođenja do danas 172 šumske prometnice 173 Perspektiva gradnje prometnica 174 Prometnice tranzitnog značenja. Naftovod Rijeka—Sisak—Botovo. Željez nička pruga Zagreb—Rijeka. Česte I i II reda. Cesta I reda Brod na Ku pi—Delnice. Lokalne ceste po općinama čabar, Delnice, Vrbovsko. Šumske ceste. Marijan Paver: ELEKTRIFIKACIJA 177—181 Počeci elektrifikacije — hidroelektrana »Zeleni vir« u Skradu . . 177 Tijekom narodno oslobodilačkog rata 178 Hidroelektrana »Nikola Tesla« u Triblju 180 Proširivanje električne mreže nakon oslobođenja 180
1016 Komunalna opskrbljenost 246 Život i rad do 1945 247 Gospodarska obnova i razvitak od 1945.. . £>:* 248 Poljodjelstvo i stočarstvo ...... *V. • 250- Mlinovi. Lončarstvo. Poljoprivreda u poslijeratnim uvjetima 251 Šumarstvo i drvna industrija 252 Obrt i zanatstvo 252 Trgovina i ugostiteljstvo 254 Mogućnosti za razvijanje turizma . . . _ t* . . . . 254 Feđor VVenzIer: MOGUĆNOSTI BUDUĆEG PROSTORNOG RAZVITKA 257—267 Utjecaj prostornog razvoja SR Hrvatske na Gorski kotar .... 257 Gorski kotar u Koordinacijskom regionalnom prostornom planu »Gor nji Jadran« . 258 Zaštita prirode ...... ijjj . 259 Koncepcija prostornog uređenja općine Delnice i njenog gravitacij skog područja . . 260 Načelni razmještaj funkcija u regiji. Naselja. Vrednovanje i zaštita prirod nih gospodarskih izvora. Prometno interregionalno i regionalno poveziva nje. Zone koncentracije i zone disperzije. Kontaktna područja međuopćin- skog interesa. Koncepcija prostornog uređenja općine Vrbovsko 265 Razmještaj gospodarskih funkcija. Naselja i stanovništva. Prometna i dru ga infrastruktura. Kontaktna područja i sistemi. Koncepcija prostornog uređenja općine čabar . 266 Razmještaj gospodarskih funkcija. Naselja i stanovništvo. Prometna infra struktura. Kontaktna područja i sistemi. Branko Kraljić: UPOREDNI STATISTIČKI PREGLED 269—277 Površine, naselja i stanovništvo 269 Domaćinstva. Živorođeni. Umrli. Umrlo dojenčadi. Poljoprivreda 270 Poljoprivredne površine godine 1970. Šumarstvo 272 Površina prema očuvanosti šuma (31. prosinca 1961). Drvna masa prema očuvanosti šuma (31. prosinca 1961). Godišnji drvni prirast prema očuva nosti šuma (31. prosinca 1961). Sječa šuma 1970. Broj stanova (31. ožujka 1971) 275 Trgovina, ugostiteljstvo i turizam 275 Radio-pretplatnici i televizijski pretplatnici 277
III. ČOVJEK I KRAJ ^ 331-411 Milan Kruhek: POSTANAK I RAZVITAK NASELJA X ŽIVOT NARO DA U PROŠLOSTI . . . J ., ** \: V *, *. \- 281—309 Od prvih kraljevskih darovnica do kraja XVII stoljeća .... 282 Obnavljanje starih i stvaranje novih naselja od XVII do sredine XIX stoljeća . , \ . . . . \- < -. . J£- 300 Andrija Bognar: STANOVNIŠTVO 311—329 Naseljenost u prošlosti ^.". . 311 Kretanje apsolutnog broja stanovnika 311 Prirodno kretanje stanovništva [^••\T-.:t . . 313 Migracije ...... , . 314 Gustoća naseljenosti ^ . 316 Dobna i spolna struktura 316 Profesionalna struktura £•&* 317 Nacionalna struktura 318 KRETANJE BROJA STANOVNIKA GORSKOG KOTARA PO NASE LJIMA I KATASTARSKIM OPĆINAMA OD GODINE 1857. DO 1971. 320 Općina Čabar 320 Općina Delnice 321 Općina Vrbovsko 326
1018 Dragutin Rucner: PTICE 450—454 Josip Safar: ZNAČENJE SUMA ••Bfci < 454—460 Sve važnija uloga šume •»; • • • 4:>4 Površina šuma će se povećavati 455 Osobitost područja goranskih šuma . 455 Geografska značajnost. Očuvanost. Snaga tradicije. Utjecaj gospodarenja. Opće namjensko značenje -. .... 458
šumskogospodarska namjena . . . . v ' . • • • • 458 Posredne koristi 458 Zaštita okoline Jk • 458 Suma i čovjek današnjice '^i . • 459 Alojzije Frković: DIVLJAČ JV 460—468 Dlakava divljač "m, . 460 Srna. Jelen obični. Jelen lopatar. Divokoza. Divlja svinja. Obični zec. Vje verica. Puh veliki. Medvjed mrki. Vuk. Lisica. Jazavac. Divlja mačka. Bos. Vidra. Kuna zlatica i kuna bjelica. Velika i mala lasica. Tvor. Ondatra. Pernata divljač 467 Tetrijeb gluhan. Lještarka. Grlica divlja i golub divlji. Gavran veliki. Orao suri. Sove. Škanjac mišar, jastreb kokošar, kobac ptičar. Ivica Kovačević: SPORTOVI * 468—476 Željko Poljak: PLANINARSTVO 476—481 Početno razdoblje 476 Organizirano planinarenje '-j. . . 477 Glavna planinarska područja 477 Klek. Bijele i Samarske stijene. Risnjak i Snježnik. Obruč i Pakleno. Planinarske organizacije 478 Bribir u Vinodolu. Brod na Kupi. Brod Moravice. Crikvenica, čabar. Del nice. Fužine. Gerovo. Hreljin. Kastav. Krasica. Lokve. Mrkopalj. Mrzla Vodica. Ogulin. Ravna Gora. Rijeka. Skrad. Srpske Moravice. Sunger. Tršće. Vrbovsko. Planinarske kuće '. 479 Tuk. Janjčarica. Klanska polica, čabarska polica. Petehovac. Vrata. Snje žnik. Gornje Jelenje. Bijele stijene. Mrzla Vodica. Lukovo. Delnice. Skrad. Platak. Smrekovac. Risnjak. Hahlići. Klek. Samarske stijene. Frbežari. Okrivje. Planinarski pisci o Gorskom kotaru 481
IV. ŠUME I ŠUMARSTVO 483-^579 Povijesni pregled 485—503 Stjepan Frančišković: ŠUMARSTVO U FEUDALIZMU I AGRARNA REFORMA * 483—497 D doba neograničenog feudalizma 485 Agrarna reforma I V 488 Likvidacija prikrata. Ukidanje veleposjeda. Josip Šafar: ZEMLJIŠNE ZAJEDNICE . . * 498—503 Postanak 499 Uređenje . .--•» 500 Glavna skupština. Upravni odbor. Pročelnik. Gospodarenje ^» 501 Popis zemljišnih zajednica 502 Krajiške imovne općine 503
1020 Nikola Jugović; PROBLEMATIKA I TEHNIKA UZGAJANJA . . «/• . . • • • • 30*—aoo Mogući pravci uzgoja sastojina . ji. 564 Postupci brzog učinka. Postupci sporijeg (kasnog) učinka. Uzgoj šuma i suvremeni tehnički napredak . .... 565 Intervencije u degradiranim sastojinama 565 Sječa kao rezultat načina gospodarenja . V . . . y . . 566 Njega — glavni postupak uzgajanja šuma td ' ' ^ Osnivanje novih sastojina 567 Vlastiti sjemenski objekti i" 4 -. . 568 Vladimir Klepac: PROIZVODNOST RAĐA 568—571 Sječa stabala i izrada drva 568 Proizvodnost na sječi i izradi 568 Proizvodnost na privlačenju drva 569 Proizvodnost kod utovara &..) . 570 Proizvodnost poslovođa uzgajanja i iskorišćavanja 570 Proizvodnost na niskogradnji 570 Proizvodnost u prijevozu drva 571 Održavanje voznog parka . ?$£ ! .* ? "•• • 571 Miroslav Prpić: PROIZVODI I TR2IŠTE 572—574 Predmet trgovine drvom 572 Prodajne cijene ^ . 573 Tržišne prilike 574 Ivo Knežević: NASTAVNO-POKUSNI ŠUMSKI OBJEKT 574—577 Gospodarska jedinica Belevina 575 Gospodarska jedinica Kupjački vrh . . . ^ 575 Gospodarska jedinica Sungerski lug 575 Terenska nastava za studente 576 Znanstveni rad 577 PREGLED POSLOVANJA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA — DELNICE, od osnutka do kraja godine 1977. . . m X'\ 578—579 PREGLED POSLOVANJA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA — VRBOV SKO, od godine 1972. do 1977 578—579
V. PILANARSTVO I DRVNA INDUSTRIJA -W 581-713 Alojz Crnić, Robert Crnić, Tomislav Heski: PREGLED RAZVITKA PILANARSTVA , 583—613 Piljenje ručno 583 Pilane vodenice *-..'•; . j-'S^t/*V^ 584 Rasprostranjenost i značenje f ran kopan skih i Zrinskih pilana. Najstarija organizacija i tehnika. Uz prve parne pilane — unapređivanje vodenica. Parne pilane 592 Prve naše parne pilane. Od 1850. do 1873. Od 1873. do početka XX stoljeća. Početkom XX stoljeća. Između dva svjetska rata. Nakon drugoga svjet skog rata. Suvremene mehanizirane goranske pilane 599 SUVREMENE MEHANIZIRANE I NEMEHANIZIRANE PILANE U OPĆINAMA ČABAR, DELNICE I VRBOVSKO, kapaciteta piljenja većega od 10 000 m3 oblovine godišnje — s pregledom tehničkih i rad nih pokazatelja — godine 1975 „ 602 603 KONSTRUKCIJSKO-RADNI PRINCIP DRVENE JARMACE, VENE- CIJANERA . 606—607 IZGLED, TEHNIČKA I RADNA ORGANIZACIJA GORANSKE PAR NE PILANE PRIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA, kapaciteta pilje nja približno 12—20 tisuća m3 trupaca godišnje 608—609
1022 PILANE ZA KOJE SE ZNA DA SU IZGRAĐENE I RADILE NA *«i__*« RAVNOGORSKOM PODRUČJU od godine 1808. do 1975 ©ov—©oi Poslijeratno gospodarsko oživljavanje i razvitak finalne prerade . . 662 Od stolarije i kolarnice Tome Renke i Antuna SveUčića, preko »Goprida« — Delnice, 1945, do Drvne industrije »Josip Puž« — Ravna Gora, 1947. Orijentacija na novu tehnologiju, nove proizvode i izvoz . ?^2$te3 ^ Od 1951. do 1955. ravnogorska drvna industriji se gradi i razvija u sastavu Drvnoindustrijskog poduzeća — Delnice Samostalan i skladan razvitak do prve velike rekonstrukcije . . V^ ^65 Od osamostaljenja 1955. Drvnoindustrijski kombinat je do 1960. uložio za j ^g svoj napredak 2538 000 st. dinara Napori, uspjesi i krize najvećeg izvoznika namještaja u Hrvatskoj 665 DIK — Ravna Gora, se najdinamičnije razvijao od 1960. do 1970, kad je stara tvornica potpuno nestala u požaru Nova tvornica namještaja posljednja riječ suvremene tehnike . . 669 Od 1970. do 1973. voljom i marom Ravnogoraca, solddarnošću i suradnjom cijele naše socijalističke zajednice izgrađena je u Ravnoj Gori tvornica vrijedna 145 milijuna dinara Društveni život Ravne Gore i RKUD »Josip Puž« 672 Od godine 1830. zna se za ravnogorsku limenu glazbu, koja djeluje i danas. PREGLED POSLOVANJA DRVNOINDUSTRIJSKOG KOMBINATA »RADIN« — RAVNA GORA, od osnutka do kraja godine 1975 677—695 Ivan Bokulić, Bogdan Mlakar: DRVNA INDUSTRIJA U CABARSKOJ OPĆINI — Dl »GORANPRODUKT« — Čabar . . *M . . ,£ 674—675 Pilane vodenice 677 U čabru. U Zamostu. U Mandlima. U Goračima. U Kozjem Vrhu. U TrŠću. Parne pilane — od 1851. do 1945. . jQ. . • •>.% ... 679 Prezidanske pilane. Pilana u Gerovu. Pilana na Milanovom vrhu. Pilana u Trsteniku. Pilana u Lividragi. Poslijeratna obnova pilana i ujedinjavanje drvne prerade . . 685 Pilana u TrŠću. Drvnoindustrijsko poduzeće — Čabar, od 1. siječnja 1959. . . . 686 Rekonstrukcije i investicije od 1959. do 1966 686 Razvitak po jedinstvenoj dugoročnoj koncepciji od 1967. do 1975. 688 Drvna industrija »Goranprodukt« — Čabar, od 1971 690 Radna snaga 692 Osobni i društveni standard ...... : ; . 693 Planirani razvitak od 1975. do 1980. . •' 693 PREGLED POSLOVANJA DRVNE INDUSTRIJE »GORANPRODUKT« ČABAR, od osnutka do kraja godine 1975. . . . thđ —a 691 695 Tomislav Heski; DRVNA INDUSTRIJA U VRBOVSKOJ OPĆINI — M — Vrbovsko •£> . . 9HP9l!$ {Sj . ^*r $97 7\\ Pilane vodenice 697 Vodenice na Dobri i njezinim pritocima. PILANE NA VODENI POGON 698—699 Parne pilane i počeci finalizacije drva jS -. . 701 Od sredine 19. stoljeća do drugoga svjetskog rata. Drvorezbarska tvornica i tvornica šibica 703 Finalna prerada od godine 1&73. do 1941. Holzmanufaktur Fabrik. Drvorez barska tvornica — Tvornica žigica, d. d. — Vrbovsko. Uništavanja i po- sljednice drugoga svjetskog rata. Prema suvremenoj pilanskoj preradi 704 Poslijeratna obnova, modernizacija i koncentracija. »Iverokal« — Srpske Moravice 705 Put do današnje Drvne industrije — Vrbovsko . .... 706 Napori i uspjesi povratka tradicionalnoj finalnoj preradi drva. Pregled osnovnih podataka o današnjim pilanama u vrbovskoj općini 706 PREGLED POSLOVANJA DRVNE INDUSTRIJE — VRBOVSKO do godine 1975 710-711 Marijan Dukić: TVORNICA DRVENJAČE Šumskog gospodarstva — Delnice, u Fužlnama . . %" . ;IBBP"WK. -«, 711
1024 Ivan Salopek: VODE I RIBE 774-777 Ribe: Mladica. Upijan. Potočna pastrva. Podust (skobalj). Vode: Kupa. čabranka. Kupica. Dobra. Kamačnik. Ribnik. Omladinsko jezero. Jezero Bajer. SuŠičko jezero.
VII. DUHOVNA DOSTIGNUĆA Iva Perfiić-Cologović: FORTIFIKACIJSKI I SAKRALNI SPOMENICI 781—803 Fortifikacije **? 781 Branič-kule i zvonici 787 Crkve i kapele 787 Kapelice i poklonci 779 Crkveni oltari i drugi inventar .... 799 Vanda Ekl: GORANSKE SLIKE I SLIKARI 805—819 Celestin Medović i Ivan Tišov 806 Mirko Rački «2. 806 Vilko Gecan *'• • 807 Ismet Mujezinović 808 Zvonko Glad 811 Šaša Forenbaher Sk 811 Božena Vilhar 812 Grga Marjanović 812 Tomislav šen 815 Marijan Arbanas -. . . 815 Veljko Sinko ^ .• • • 815 Slavko Tomac . 816 Joakim Polić* 816 Antun Vrus. Milovan Andrić. Tomislav Trohar. Ivka Sobočan Goranka 818 Stanko Novak 819 Mladen Merkaš 819 Ivica Glavović ,. 819 Vanda Ekl: SPOMENICI NARODNOOSLOBODILAČKE BORBE 821—833 Spomenik palim borcima u Partizanskoj Drežnici — Koste Angelija Radovanija .... -1-J • zr* J 822 Spomenik palim borcima i žrtvama narodnooslobodilačkog rata 1941—1945. u Gorskom kotaru u Srpskim Moravicama — Velibora Mačukatina , . . H . . . . . i % '* 823 Spomenik ustanku naroda Gorskog kotara 1941—1945. u Đelnicama — Belizara Bahorića '^J'fc> '.••'- > ^J'7.: 823 Spomenik palim borcima 1941—1945. u Jasenku — Zvonka Cara. . 823 Spomenik ustanku u Ljubošini — Zvonka Cara ...... 824 Spomenik palim borcima u NO-ratu 1941—1945. u Crnom Lugu —
Ljupka Antunovića . . . ' *~ . . -. v •...».. 825 Spomenik palim borcima u Skradu — Gabrijele Kolar . \ 825 Spomenik Ivanu Goranu Kovačiću u Lukovdolu — Vbjma Bakica 826 Spomenik palima za slobodu općine čabar u Malom Lugu — Mile Grga sa V . . »V* V 826 Aleja beroja u gradskom parku u Đelnicama — Dragutina Kiša, Ante Orlića, Stipe Sikirice i Marije Ujević 827 Grobnica palih boraca na groblju u Đelnicama — Jona Lapadata . . 828 Spomenik smrznutim partizanima na Matić poljani kraj Mrkoplja — Zdenke Sile . \$%; . .. „ .,..,.. 829 1026 Milan Šenoa, »Exodus« 913 Dragutin Hire, »Gorski kotar« 915 Putne sličice I. N. Jemeršića 916 Antun Gustav Matoš — na proputovanjima 917 U djelima Miroslava Krleže . "/.;' 919 Rudolf Strohal — kroničar Lujzinske ceste . . > >^ 921 Zamisli Ante Cividinija 923 Nestrpljivi poslijeratni život *•*****"*• . . 924 Đanko Anđelinović, »Posljednja želja« 925 NOB — NEISCRPLJENA KNJIŽEVNA TEMA 927 Veljko Kovačević, »Kapelski kresovi« . . v^ 928 Viktor Jurković, »Ne umiru šume« . . g^;.'•'•••*''" 930 »Zvonik« Ivana Brajdića 933 Mahmud Konjhodžić, »Od Kupe do mora« ....&$... 934 Anton Ožbolt, »Đežela Petra Klepca« ~« 935 Kronika biografija Viktora Kraševca 936 Jozo Vrkić, »Virovi i stijene« -$& . 937 Tragedija na Matić poljani — poticaj povjesničarima i književnicima 937 Ivan Cuculić, »Marš 2. brigade 13. primorsko-goranske udarne divizije NOVH (19—20. veljače 1944)«. Nedjeljko Fabrio, »Kronika o Bijeloj lasici«. Jovan Savičin Priča, »Do sunca kamenom«. Pokušaj pisanja povijesno-akcionog romana 941 Antun stefančić, »Demon goranskih Šuma«. SUVREMENI PJESNICI GORANI 941 Alojz Majetie* 941 Franjo Švob — Franina c . 948 Zlatko Pochobradsky 954 Anka Žagar „ 958 ZAKUUONtE NAPOMENE . . . . M ...... , 960
VIII. BIBLIOGRAFIJA * 965—1004 Filip Juras, Alojzije Frković; BIBLIOGRAFIJA GORSKOG KOTARA DO GODINE 1975. 1. Općenito (putopisi, školstvo, zdravstvo, socijalne prilike i si.) . . 966 2. Narječja i toponomastika •, 969 3. Politička i kulturna povijest, etnografija 970 4. Narodnooslobodilačka borba 973 5. Geologija, hidrologija, geomorfologija, pedologija, klimatologija i geografija 976 6. Speleologija ."., . . 979 7. Botanika, zoologija i zaštita prirode 979 8. Gospodarstvo (rudarstvo, industrija, bankarstvo, zadrugarstvo) 981 9. Elektrifikacija i hidroelektrane 983 10. Šumarstvo i drvna industrija 983 11. Poljoprivreda . ^^;; 988 12. Promet i prometnice 989 13. Planinarstvo, turizam, sport 990 14. Lov* /;.'.'.; "-'i 996 15. Ribolov 1003 Slikovni prilozi: iz znanstvenih i drugih ustanova; umjetnički i origi nalni crteži, karte i grafički prikazi; iz drugih djela 1009 Suradnici: pisci; fotografije; autori fotografija i crteža; prinosnici fotografija i drugih slikovnih priloga; prijepisi . . . \ ' ; . 1010 Pregledni sadržaj ...... \ 1014 Mirko Marković, Željko RenduUć, Slavko Štefanac: PANORAMSKA I PREGLEDNA KARTA GORSKOG KOTARA U BOJAMA — prilog knjizi * Autor 14. i 15. odjeljka A. Frković.
1028 Naklada 6500 primjeraka Opseg: 65 crno-bi jelih i 6 araka u bojama Tiskanje dovršeno studenoga 1981. Uvez Grafičkog zavoda Hrvatske — Zagreb Prema Mišljenju Sekretarijata za prosvjetu, 'kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske broj 4956/1-1976, na ovu knjigu ne plaća se porez na promet. karta
1 : 75 000 3 4 5km •Gorski kotar«, Delnice ipl. prav. Sva prava pridržana.
odrom ^^^* aerodrom duboko sidrište kaonica _ /jfe- skijaški tereni »dalima X~ skijaška vucara vodi i_4[A odmaralište \V\ prenoćište uštvo uštvo i turistički ured |_JJ benzinska pumpa planinarski dom 2Č restoran
znamenita građevina >g zida 13 razvaline rodnog graditeljstva šumarska ili lovačka kuća ač
a Seli Kum 77° VeJika Om Izgomijt <> rfY 391