Gorski Kotar
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
GORSKI KOTAR Ova je knjiga zamišljena, potaknuta i započeta u povodu: 30-godišnjice narodnog ustanka 25-godišnjice narodnog oslobođenja 10-godišnjice Šumskog gospodarstva - Delnice Radom na njoj i njezinim izdanjem obilježavamo i 500-godišnjicu najstarijih pisanih spomenika o goranskim naseljima - iz godine 1477. i 1481. Izdavač Fond knjige »Gorski kotar« — Delnice osnovan 28. prosinca 3973. Za Izdavača — Ivan Tomac Kapelan, predsjednik Samoupravni sporazum o međusobnim pravima i obvezama izdavača zaključile su s Fondom, omogućujući na taj način izradu i izdanje knjige »Gorski kotar«, društveno-političke zajednice općina: Čabar, Delnice i Vrbovsko te organizacije udruženog rada: Šumsko gospodarstvo — Delnice Šumsko gospodarstvo — Vrbovsko Drvnoindustrijsko poduzeće — Delnice Drvnoindustrijsko poduzeće »Goranprodukt« — Čabar Drvna industrija »Radin« — Ravna Gora Drvna industrija — Vrbovsko Radna organizacija za promet »Drvo« — Rijeka. Pripremne radove potpomogli su inicijalnim novčanim sredstvima: Fond za unapređivanje kulturnih djelatnosti SR Hrvatske — Zagreb i Skupština zajednice općina — Rijeka. Fond knjige »Gorski kotar« posebno izražava zahvalnost: Arhivu Hrvatske — Zagreb Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture — Rijeka i Grafičkom poduzeću »Tipograf« — Rijeka, koji su mnogo pridonijeli izradi i izdanju ove knjige. Urednički odbor i Uredništvo Ivan Tomac Kapelan, dipl. uprav. prav., predsjednik Josip Šafar, sveuč. prof., dipl. inž. šum., znanstv. savj., glavni urednik i redaktor Alojz Crnić, prof., odgovorni urednik, redaktor i lektor Alojzije Frković, dipl. inž. šum., tajnik Tomislav Heski, mr šum. Jerko Janeš, dipl. ek. Viktor Jurković, književnik Antun Grgurić, ekonomist — financijski suradnik Tehničko uredništvo Alojz Crnić — urednik slikovnih priloga i koordinator Ivo Marendić, sc. CSC — likovni i tehnički urednik Ivan Kuduz, akad. slik. — likovno rješenje ovitka i korica Tomislav Šen, slikar — grafike na ovitku i predlistovima poglavlja Štefanija Caratan, prof. — korektor Karl Striebl, graf. — meter Tisak Grafičkog poduzeća »Tipograf« — Rijeka Sadržaj i plan knjige zasnovan je godine 1971, a pretežan dio dovršen do kraja godine 1975, GORSKI KOTAR DELNICE, 1981. SADRŽAJ Stranice 5—181 I. ZEMLJOPISNO-POVIJESNI PREGLED -& 7—25 Zemljopisne značajke — Radovan Pavić . 27—43 Bioekološke značajke — Stjepan Bertovič, Jakob Martinović 45—121 Opći pregled povijesnih zbivanja * "''/,' 47—52 Od doseljenja Hrvata do propasti Zrinskih i Frankopana (do 1670) - Mtlan Kruhek . 53—78 Doba tuđinske uprave i pojačanog gospodarskog izrabljivanja fl670-1860) - Mtljenko Pandžtć Od pada Bachovog apsolutizma do sloma Austro-Ugarske Monarhije i nastanka Države Srba, 79—89 Hrvata i Slovenaca (1860—1918) — Josipa Paver • • „* Od proglašenja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca do kapitulacije Kraljevine Jugoslavije 90—101 (1918—1941) — Josipa Paver. V t SS _Radnički pokret i narodnooslobodilačka borba (1891—1945) — Ivan Cuculić 102—121 Pregled gospodarske povijesti — od XV do XX stoljeća — Igor Karaman 123—145 147_163 školstvo i prosvjeta — Vladimir Mance 165—175 Prometnice — Roman Chylak 177—181 Elektrifikacija — Marijan Paver II. SUVREMENI RAZVITAK U OPĆINAMA 183—277 Predsjednik Tito u Gorskom kotaru 184—185 Općina čabar — Ivan Žagar ....;* 187—203 Općina Delnice — Emil Crnković, Ivan Gašparac, Viktor Horvat, Ivan Muvrin, Josip Pleše, Josip Pleše Cante, Marija Sedlar, Ivan Tomac AnČ'kin, Kazimir Tomac ....... 205—237 Općina Vrbovsko — Albert Rački 239—255 Mogućnosti budućeg prostornog razvitka — Fedor Wenzler 257—267 Uporedni statistički pregled — Branko Kraljić 269—277 III. ČOVJEK I KRAJ 279—481 Postanak i razvitak naselja i Život naroda u prošlosti — Mtlan Kruhek . > 281—309 Stanovništvo — Andrija Bognar 311—329 Etnografski prostor i sadržaji — Beata Gotthardi-Pavlovsky 331—369 Prinosi za goransku etnografiju — Alojz Crnić 371—411 Zdravstvenost — Rafael Dimnik, Andrija Longhino 413—417 Govori i nazivlje — Vida Barac, Boiidar Vinka 418—431 Prirodne znamenitosti i zaštita prirode — Srećko Božičević, Ivica Bratić, Marinka Kamenaro- vić, Ratko Kevo, Zvjezdica Mikulić M * . , J.; 432—446 Nacionalni park Risnjak — Cvjetko štanfelj *":*i 446-449 Ptice — Dragutin Rucner 450—454 Značenje šuma — Josip Šafar 454—460 Divljač — Alojzije Frković 460—468 Sportovi — Ivica Kovačević 468—476 Planinarstvo — Željko Poljak 476—481 IV. SUME I ŠUMARSTVO 483—579 Povijesni pregled 483—503 Šumarstvo u feudalizmu i agrarna reforma — Stjepan Frančiškovic 483—498 Zemljišne zajednice — Josip šafar 498—503 Gospodarenje šumama 505—579 Drveće naših šuma — Josip Šafar 505—509 Ekološko-gospodarski tipovi Šuma — Dražen Cestar, Vladimir Hren, Zorislav Kovačević, Ja kob Martinović, Zvonimir Pelcer . pT<' ?-\ . 509—514 Prinosne mogućnosti šuma — Ivo Navratil * - , JT . 514—517 Uređivanje šuma — Dušan Klepac 517—519 Stranice Uzgajanje šuma — Josip Safar 519—525 Rasadnici — Zeljko Đukič 525—527 Zaštita šuma — Momčilo Ostojić v 's 528—534 Iskorišćavanje šuma — Stjepan Frančišković, Ljubomir NeŽić, Josip Safar, Josip Trohar 534—546 Organizacija i uprava Šumskog gospodarenja — Stjepan Frančišković, Boiidar Pleše, Ivan Tomac Kapelan 547—556 Radna snaga — Viktor Pintar 556—557 Život i rad šumskih radnika — Danijel Lončar 557—564 Problematika i tehnika uzgajanja — Nikola Jugovič 564—568 Proizvodnost rada — Vladimir Klepac 568—571 Proizvodi i tržište — Miroslav Prpić 572—574 Nastavno-pokusni šumski ©objekt — Ivo Knežević 574—577 V. PILANARSTVO I DRVNA INDUSTRIJA 581—713 Pregled razvitka pilanarstva — Alojz Crnić, Robert Crnič, Tomislav Beski 583—613 Drvna industrija općine Delnice — A. Crnić, R. Crnić, Franjo Šragatj, Stanko Tomaševski . 615—655 Pilanska i finalna prerada do godine 1945. 615—631 Razvitak drvne industrije Gorskog kotara i općine Delnice te DlP-a Delnice, od 1945, do 1975. 632—647 »Jela« — Delnice — Vlado Arbanas, Robert Crnić 648—651^ Drvna industrija u čabarskoj općini — ^— Dl »Goranprodukt« — čabar — Ivan Bokulić, Bogdan Mlakar 677—695 Drvna industrija u vrbovskoj općini — Dl — Vrbovsko — Tomislav Heski 697—711 Tvornica drvenjače Šumskog gospodarstva — Delnice, u Fužinama — Marijan Dukić . 712—713 VI. MALA PRIVREDA j& 715—777 Poljoprivreda 717—733 Opći pregled — Viktor Horvat 717—721 Stočarstvo — Josip Levar 721—728 Ratarstvo — Rttđolf Starčević 729—73J r Voćarstvo — Ivan Salopek -\' B 732—733 Turizam — Neda Andrić 'jfa ...... 735—753 Uzgredna domaća djelatnost — Slavko Tomac 754—758 Lovstvo — Atojzije Frković . fytf . 759—773 Vode i ribe — Ivan Salopek 774—777 VII. DUHOVNA DOSTIGNUĆA 779—961 Fortifikacijski i sakralni spomenici — Iva Perčić-Čologović 781—803 Goranske slike i slikari — Vanda Ekl 805—819 Spomenici narodnooslobodilačke borbe — Vanda Ekl 821—833 Velikani naše povijesti i kulture 835—845 Franjo Rački — Vladimir Košćak 835—838 Josip Majnarić — Stjepan Frančišković 838—841 Vatroslav Rački — Oskar Piškorić 841—842 Branimir Marković — Antun Kuntarić, Ante Peršin 842—845 Ivan Goran Kovačić — život i djela — Alojz Crnić 847—893 Gorski kotar u književnosti — Alojz Crnić 895—961 VIII. BIBLIOGRAFIJA — Filip Juras, Alojzije Frković 963—1004 Slikovni prilozi H? 1009—1010 Pisci, suradnici i prinosnici 1010—1013 Pregledni sadržaj 4014—1028 PANORAMSKA I PREGLEDNA KARTA GORSKOG KOTARA — Mirko Marković, Zeljko Ren- dulić, Slavko štefanac — prilog knjizi 1 Ova knjiga prikazuje prostorne, povijesne, gospodarske, društvene i kul turne sadržaje Gorskog kotara, to jest područja općina Čabar, Delnice i Vrbovsko, a gdjekad, usput, i susjedne krajeve. Namijenjena je Goranima gdje god žive, i svima drugima, da bolje upoznaju goranski kraj. Zbog kulturne praznine koju nakanismo popuniti — bili smo od početka svjesni težine pothvata. Usmjeravajući se prema obuhvatnom i po mogućno sti što točnijem prikazivanju — nastojati smo da knjiga bude privlačna, da ističe trajne vrijednosti, prateći i najnovije događaje, te da tako otvori per spektivu kulturnog unapređivanja goranskih sadržaja i njihovog ugrađivanja u našu narodnu kulturu. U tome smo se oslonili prvenstveno na intelek tualne snage Gorana i prijatelja Gorskog kotara te na kulturne i stručne institucije u Zagrebu i Rijeci, Plan knjige od sedamdesetak tema, možda presmion, ostvarivalo je više od stotine pisaca i drugih suradnika — od poznatih znanstvenika u Hrvat skoj do operativnih stručnjaka u Gorskom kotaru. Neki napisi i poglavlja izrasti su iz zrelih, već potvrđenih radova, kao sa žeci prethodno objavljenih djela, ili kao plod dugoga stručnog iskustva. Neke teme pak nisu dovoljno, a neke međusobno slične ni dosta ujednačeno obra đene, štošta je samo označeno, načeto, ili smo, u traganju, tek odškrinuti vrata — upućujući se i prema dosad zapostavljenim goranskim vrijednosti ma i nepoznatim stvarima. Uvjereni smo da ćemo bar pobuditi znatiželju stručnjaka da ih istražuju i ocjenjuju. Na tome bismo morali nastojati u traganju za novim obavijestima i mogućnostima u glavnim goranskim gospo darskim djelatnostima: Šumarstvu, drvnoj industriji, poljoprivredi, turizmu. Ovoj knjizi, upravo kao i gospodarskom i društvenom goranskom životu, nedostaje više zajedništva i jedinstva. Gorski kotar je jedinstveno područje — bez obzira na upravne podjele, promjene i razvezanost u tri i više općina i regija, pa bi trebalo da se tako i postupa u glavnim životnim sadržajima, koji su bitni za skupni napredak. Danas je trećina Gorana koji žive u Gorskom kotaru u općinama čabar, Delnice i Vrbovsko zaposlena u šumarstvu i drvnoj industriji. Na tome se već godinama uglavnom i ostaje i — zaostaje. Mogućnosti daljeg zapošljava