IZREKE ~ POSLOVICE ~ RICETE Nakladnici: Hit Radio D.O.O

RIČI ~ IZREKE ~ POSLOVICE ~ RICETE Nakladnici: Hit radio d.o.o. Grad Sinj Viteško alkarsko društvo Županija splitsko-dalmatinska

Priredio i uredio: Joško Kontić

Računalni slog i tisak: Dalmacija papir, Split

Naslovnica: Saša Alujević

Završni crtež: Vesna Bader

Naklada: 1000 primjeraka RIČI ~ IZREKE ~ POSLOVICE ~ RICETE

Sinj, 2015.

Riječ urednika

Još u travnju 2009. godine na Hit radiju smo pokrenuli emisiju Sinjanje na- mjeravajući osvježiti sjećanje na pomalo zaboravljene riječi kojima se u svom govoru stoljećima služio puk Sinja i Cetinske krajine. Sinjanje je nakon više od 5 godina emitiranja dobilo prestižno strukovno pri- znanje - Zlatni mikrofon, a 4 500 prikupljenih riječi, koncem prošle godine objavljeno je u knjizi Sinjanje – riči Sinja i Cetinske krajine. U ovogodišnjem radijskom Sinjanju naglasak smo stavili na izreke i poslovice, ali naši slušatelji neumorno su nastavili prikupljati i riječi. Tako smo zajedno prikupili još 2 500 riječi, spojili ih s prethodno objavljenima i ukupnu građu od 7 000 riječi objavili u prvom poglavlju ove knjige – Riči Sinja i Cetinske krajine. U drugom poglavlju – Izreke i poslovice, objavljujemo prigodnih 300 pučkih mudrosti koje su u pravilu vezane upravo za sinjski i cetinski kraj. Konačno, kako je Sinjska krajina poznata i po dobroj hrani, ovo Sinjanje zaklju- čujemo s poglavljem Sinjske ricete u kojemu objavljujemo 30 recepata jela i 10 recepata slastica koje se pripremaju u ovom kraju. Recepti su preuzeti iz knjige Sinjska kuharica koju je napisao poznati Sinjanin šjor Ante Hrste i prilagođene su Sinjanju uz dopuštenje njegove supruge Sonje i sina Hrvoja, kojima od srca zahvaljujem. Zahvaljujem i ekipi Hit radija - Anti, Ivani, Ivanu, Jakovu, Mariji, Miši, Petru i Tatjani, bez njihove pomoći ove knjige ne bi bilo. Drago mi je da su vrijednost Sinjanja prepoznali i sunakladnici knjige - Grad Sinj, Viteško alkarsko društvo i Županija splitsko-dalmatinska, kojima zahvaljujem na potpori. Zanimljivo je kako je naslovnicu za ovu fetivu sinjsku knjigu ilustrirao fetivi Splićanin – Saša Alujević. Hvala mu. Posebno hvala našoj sinjskoj umjetnici Vesni Bader, na stalnoj potpori i završ- nom crtežu koji nosi poruku kako ova knjiga nije samo plod ljubavi prema za- vičaju nego i velikog truda brojnih dobrih ljudi. Upravo njima dugujem najveću zahvalu, bez obzira jesu li u ovu knjigu ugradili jednu jedinu ili stotine riječi. Najmanje što mogu je objaviti njihova imena:

5 Mile Bulić, Dujo Barać Cigo, Vjeko Barać, Marija Bilandžić, Marija Bilić, Nikola Bilonić, Vesna Boban, Boška Boko, Vanja Bošković, Slobodna Bulj, Srđan Cvrlje Braco, Dijana Breko, Tonka Čović, Ivo Ćatipović, Josip Delaš Kudre, Andrijana Delija, Frano Delija, Vjerica Delija, Pjerinko Dinarina, Mate Doljanin, Ivanka Domazet, Senka Filipović Grčić, Petar Glaurdić, Josip Grčić, Ana Ivandić, Mate Ivandić, Dušan Ivandić, Boris Ivković – Bore Lee, Darko Jadrijević, Anđa Ja- gnjić, Nada Jagnjić, Vojna Jagnjić, Neda Jukić Bračulj, Frano Jošt, Slaven Kardoš, Mirjana Karajko, Mirjana Kocjančić, Željko Kekez, Marija Librenjak, Dora Ma- leš, Jadranka Maleš, Milan Mandac, Ante Mandić, Joko Mandić, Jozo Marunica, Ivana Mažurin, Anita Mihaljević, Nives Milun, Anđelka Moro, Ivan Mravak, Ivka Nikolić, Nediljko Nikolić, Tana Omrčen, Željko Pavić, Ivica Perković, An- kica Podrug, Nediljko Porobija Cibor, Mirjana Radović, Marinka Romac, Žare Romac, Ante Ivanović Samac, Željko Sesardić, Tonka Smoljo, Slavko Soldić, Vjeko Šandrić, Mate Vučemilo Maćun, Marina Vučić, Tonka Vujanović, Janko Vukman, Marija Zorica, Leon Živalj, Boško Župić, Tonći Župić… Na kraju, svima onima koji su sudjelovali u Sinjanju, a koje sam ovom prilikom zaboravio navesti, velika isprika i još veće – hvala. Joško Kontić

6 RIČI NAŠE RIČI STARE ŠTA NESTAJU BUDUĆEN SU NARAŠTAJU ZAFALJUJUĆ NAŠOJ BRIZI SLOŽENE U OVOJ KNJIZI RIČI STARE RIČI NAŠE IZ GOVORA ŠTA NESTAŠE IL ŠTA RITKO KAD SE ČUJU U OVOJ SE KNJIZI ŠTUJU ZATO MLADI NEKA ZNAJU NA PAMETI NEK IMAJU STARE RIČI NAŠEG KRAJA BOGASTVO SU ZAVIČAJA PO NJIMA SE POZNAJEMO KAD U SVITU SE SRITNEMO I ZATO JI TRIBA ZNATI ČEŠĆE S NJIMA BARATATI DA I DICA NAŠA ZNADU RIČI SVOJI PRADIDOVA MI ČUVAMO ČVRSTU NADU POMOĆE IN KNJIGA OVA PRIMITE SE KNJIGE OVE BAR PO URE SVAKOG DANA I ZNAĆETE PUNO VIŠE KADA BUDE PROČITANA Josip Mandić Joko

Riči Sinja i Cetinske krajine

A AKOŠ A a – molim; što je adutirat – forsirati igranje aduta abadžija – krojač ađutant – vojvodin pomoćnik u Alki; abaja – sukneni pokrivač za konja pobočnik abaško – posebno; odvojeno; samo za aerkonjak – konjak s jajima sebe afan – nesvijest abazogo – povik kojim balotar uzima afanat – onesvijestiti se pravo vraćanja bačene balote ukoliko afato – potpuno; totalno ona ne dodirne ni jednu drugu aferim – tako je; bravo; svaka čast abažur – sjenilo na svjetiljci afetat – zarazit aber – vijest; glas afitat – iznajmiti; unajmiti abinde – 1. batine, 2. kazna u austrij- afta – bolni bijeli mjehurić s crvenim skoj vojsci - vješanje sa osloncem teži- rubom u ustima ili na usni ne tijela na vrhove nožnih prstiju agica – sigurnosna igla; šogureca abit – habit; dugačka muška haljina do aj – 1. jao; uzvik bola, 2. hajde gležnja sa širokim rukavima; redovničko ajat – posebna štala za janjce odijelo ajde – 1. idi; odlazi; pođi; dođi, 2. mani; ablendat – signalizirati naizmjeničnim ostavi; pusti, 3. u čuđenju ili iznenađenju: paljenjem i gašenjem dugih svjetala na ma nemoj; što veliš; zar; nije moguće, vozilu 4. dobro; neka bude, 5. (udvojeno: ajde, abonat – odobriti ajde) ići će to nekako; nije ni tako loše; aborat – 1. mjesto gdje se obavlja nuž- može se podnijeti da; nužnik; zahod, 2. neugodan vonj; ajdučica – žena nasilnog ponašanja smrad ajdučija – hajdučija; odmetništvo abriktovat – utjerivati red; dovoditi u ajduk – hajduk; odmetnik od turske red vlasti i borac protiv nje za narodnu acalin – naprava za oštrenje noževa slobodu acid – ono što je kiselog okusa; kisela ajka – skitnja tekućina ajme – jao; kuku; teško adet – običaj; način života ili ponaša- ajmek – jauk; krik koji je posljedica nja koji se ustalio u nekoj zajednici, koji se poštuje i prenosi s naraštaja na fizičke ili duševne boli naraštaj ajmekat – zapomagati; kukati; jaukati adio – zbogom ajte – idite; odlazite adijo – v. adio akacija – bagrem adobo – ukras; nakit akanje – produženo uzvikivanje sa- adut – 1. najjača boja u kartaškim moglasnika a igrama, 2. jaka karta, 3. okolnost koja akonto – što se tiče koga ili čega nekome osigurava prednost akoš – ako hoćeš 11 AKS ANTREŠELJ aks – osovina na kotaču alka – željezni obruč kojeg se gađa u akšam – sumrak; predvečerje Alki akuža – 1. prijavak u igri trešeta (tri ili alkar – vitez kopljanik koji sudjeluje u četiri asa; tri ili četiri dvice; tri ili četiri alkarskom nadmetanju trice; as, dvica i trica iste boje), 2. prija- alpari – jednako ili približno jednako; vak u igri trijumfa (kralj i konj iste boje) ravnopravno ala – kanalizacija; smrad, altroke - kamoli ala – na način; kao alva – roba koja se traži i brzo prodaje ala-ala – uzvik tjeranja aljetak – crni muški sukneni ogrtač alaga se - uzvik kojim se tjeraju djeca aljkav – nemaran; neuredan; površan alajčauš – alkar koji zapovijeda alkar- aljtav – v. aljkav skom četom amanet – povjerenje; zavjet; zalog; ostav- alaj-balaj – radi što te volja ština alapača – ženska osoba koja se nepri- ambar – drveno spremište u kojemu stojno ponaša, viče i ogovara se čuva žito alapljiv – halapljiv amenovat – odobriti; pristati; potvr- alapljivo – halapljivo diti alaša – 1. mnoštvo konja, 2. mnoštvo ametice – hametice; sasvim; potpuno; loših ljudi, 3. naziv za utrku domaćih odreda konja amo – hajmo; hajdemo; idemo alat – konj riđe boje amo – ovamo alatura – pokretna i nepokretna imo- amon – v. amo vina koju žena od roditeljske kuće do- amoka – v. amo nosi u brak; miraz; dota ampre – način pripremanja jela, uz za- alavija – sve je otišlo; sve je propalo; pršku sve je izgubljeno anarhišt – anarhist; čovjek koji zago- alboret – 1. stabalce koje se koristi u vara potpuno bezvlašće lovu na ptice pjevice, 2. božićna jelka andać – svežanj drva ili slame koji se ili bor obuhvaća dvjema rukama alček – vragolan; nevaljalac; prefri- andžar – handžar; orijentalni dvosje- ganac; mangup; vižlasta osoba; osoba kli bojni nož koji se nosi za pojasom koju je teško nadmudriti i prevariti; angir – 1. jak i neobuzdan konj, 2. si- simpatičan lukavac lovit čovjek Alka – sinjska viteška igra u kojoj angriz – riža konjanik u galopu drvenim kopljem aniž – sjemenke koromača koje služe gađa željezni obruč koji se sastoji od kao začin dva koncentrična željezna kruga po- antik – 1. starinski, 2. zaostao vezana s tri željezna kraka, tako da je antrešelj – 1. mjesto na hrptu sedla ili razmak između krugova podijeljen na samara, 2. teret koji se nalazi na hrptu tri jednaka dijela sedla ili samara

12 ANTREŠENJ ATOR antrešenj – v. antrešelj arar – vreća od kozje dlake anulati – poništiti arbajt – rad; posao anjc – kartaška igra arbija – šipka kojom se nabija puška anjcoli – pogotovo kremenjača anjkoli – v. anjcoli arboret – v. alboret aparavat – tjerati ptice prema alboretu arcigđava – gori od đavla apanaža – renta; stalna novčana na- arč – trošak knada arčit – neumjereno trošiti apcigat – odbiti (od plaće ili nadnice); arenda – zakup zemljišta oduzeti; zakinuti argaš – dugi nož s oblikovanom drš- apertanje – vraćanje konja u suprot- kom koji se nosi u pripašnjači nom smjeru prilikom vršidbe žita na arija – 1. zrak, 2. izraz u igri japaneže gumnu kojim se označavaju prazne šake apobaško – v. abaško arivat – stići; doći; doputovati aport – zapovijed psu da donese ustri- arlauk – nesuvisla vika; pijano pjeva- jeljenu divljač nje aportiranje – radnja kojom pas lovcu arlaukanje – v. arlauk donosi ustrijeljenu divljač arlekanje – v. arlauk apropo – što se tiče nečega; u pogledu arlekin – neozbiljna ili nepouzdana nečega osoba; lakrdijaš apožito – osobito; naročito armadura – građevinarska skela; pri- aps – zatvor; bajbuk; buvara; ćuza; vremena građevinarska drveno-želje- katabuj; prdekana; pržun zna konstrukcija apsana – v. aps armerun – veliki ormar s dvoja vrata apsit – hapsiti armonika – harmonika aptak – spremno; pozorno aršin – mjera za dužinu sukna od oko aptovina – 1. divlja bazga čiji se plod 70 centimetara; lakat upotrebljava za bojenje vina, 2. loše arumast – sklon svađi; divlji vino arumest – v. arumast aračit – haračiti; činiti zlo i štetu; pu- astal – stol stošiti; pljačkati; otimati asti – izraz čuđenja arambaša – zapovjednik alkarskih aš – as u kartama momaka ašetat – precizno ugraditi arambaši – sinjsko tradicionalno jelo aškovat – ašikovati; ljubovati od sjeckanog mesa i kiselog kupusa ašlat – kopati arambašijada – natjecanje u pripre- ašpro – ljuto; kiselo manju sinjskih arambaša at – konj aran – oran; spreman; živahan atento – spremno; pozorno arancin – ušećerena narančina kora atljav – v. aljkav arap – konj crne boje; vranac ator – prijateljsko poštovanje

13 ATROKE AŽUR atroke – v. altroke averš – izraz u igri tercila avan – posuda s tučkom za usitnjava- avijon – avion; zrakoplov; reoplan nje začina ažur – ručno rađeni vezeni uzorak na aventur – stalni kupac tkanini

14 BABA BAKĆANJE B baba – 1. očeva ili majčina majka, 2. badžanac – muž ženine sestre ženina majka, 3. stara žena, 4. brbljava badžo – v. badžanac osoba sklona ogovaranju bafa – zalistak kose kod uha babac – veliki orah tanke ljuske bagaje – prtljaga babica – žena koja pomaže pri porodu bagandže – teška i gruba obuća; co- babine – dolazak u posjet rodilji s da- kule rovima bageljat – nezgrapno hodati babit – pomagati pri porodu bagatela – jeftinoća; povoljna kupnja; babit se – prenemagati se veliki popust bacat – 1. bacati što, 2. podsjećati na bagaža – 1. prtljaga, 2. ološ; bagra; rulja koga; nalikovati na koga bago – čovjek koji ima iskrivljenu bacigat – obraćati pozornost; mariti nogu i nezgrapno hoda bacikapa - igra u kojoj se hvata bačena bagulina – drveni štap koji služi za kapa oslanjanje pri hodanju bacikla - bicikl baguš – domaći duhan bacilat – v. bacigat baja – kukac baćo – naziv kojim se oslovljavaju muš- bajam – badem karci iz Hrvaca bajan – 1. tužan, 2. sjajan; divan bačit se – nasilno se ponašati; junačiti se bajat – teško hodati badalo – štap za nabadanje; štap kojim bajbuk – zatvor; aps; buvara; ćuza; se na pokret potiče krava ili magare katabuj; prdekana; pržun badanj – drvena ili plastična posuda bajbukana – v. bajbuk za gnječenje grožđa ili kiseljenje ku- bajen – v. bajan pusa bajer – rudnik gline badanje – 1. bockanje s nečim, 2. ver- bajlag – podmetak u krpanju guma balno dobacivanje ili provociranje od bicikla badat – 1. bosti s nečim, 2. verbalno bajta – drvena kućica; koliba dobacivati ili provocirati bak – 1. rasplodni bik, 2. nasilan muš- badava – besplatno; bez naknade; karac mukte; džabe baka – dio pluga badave – v. badava bakandže – v. bagandže badilj – lopata ravnog završetka bakaraus – kazneno batinanje badnit – 1. bocnuti s nečim; 2. verbal- bakateva – ostatak od nečega što je no dobaciti nešto provokativno odrezano ili otkinuto (može se odno- badrlj – iskrivljeno drvo siti na komad drveta ali i na ostatak badrljica – ispupčenje na koži ptica i ruke ili noge) peradi bakćanje – miješanje u tuđe stvari

15 BAKETAT BANZAT baketat – namještati igraće karte; žbake- balota – v. baleta tavat balotač – v. balotar baketina – grančica premazana ljepi- balotanje – igranje na balote lom koja se koristi u lovu ptica pjevica balotar – igrač balota bakeva – okrugla kvrga na vrhu štapa balotaš – v. balotar bakra – bakrena ili zemljana posuda u balote – 1. igra s balotama, 2. više ba- kojoj se kuha na otvorenoj vatri lota bakrač – kotao balučka – divlji nejestivi luk bakračlija – sjajni alkarski stremen baluket – otrovni prašak za omamlji- bakrar – izrađivač glinenog posuđa vanje riba bakšiš – napojnica balun – lopta bakula – mali kukac koji se skuplja na balunat – igrati nogomet vlažnim dijelovima starih kuća balunjer – nogometaš bakulja – obijesna i tvrdoglava žena baljezgat – govoriti gluposti; govoriti bala – 1. svežanj sijena ili duhana, 2. puno i bez veze svežanj uvijene i mekane tkanine, 3. baljuzgat – v. baljezgat slina koja se cijedi iz usta ba-ma – izraz koji znači previše slo- balalajka – vesela zabava bode balanca – kućna vaga bambauk – hrušt; vrsta kukca koji se balancana – patlidžan predvečer pojavljuje u vrtovima i na li- balancun – okovana drvena prečka na vadama drvenim zaprežnim kolima banak – 1. drveni stol na tržnici ili u balanje – plesanje trgovini, 2. duga klupa balarešto – čist pogodak u balotama bančit – lumpati; neumjereno i ra- kada bačena balota ostane na mjestu strošno piti banda – strana; bok pogođene bandat – bulazniti; nesuvislo govoriti balat - plesati banderija – 1. nekoliko povezanih balatura – terasa na vrhu vanjskog ka- sela; 2. upravna jedinica za vrijeme menog stubišta mletačke vlasti balavurdija – posprdan izraz za djecu bandjera – zastava; stijeg; barjak ili mlade ljude bandoglav – lakomislen; nepromi- balčak – držač sablje s rukohvatom i šljen štitnikom banica – stari austrijski kovani novac baleta – drvena, plastična ili metalna banit – banuti; doći iznenadno i neo- kugla za igru balota čekivano balin – olovna kuglica u sačmi bankina – kolnički rub balinjera – kuglični ležaj bankuc – kartaška igra; poklapa balit – 1. ispuštati slinu iz usta, 2. bankuca – v. bankuc puno i ružno govoriti bankus – v. bankuc balonac – kišni mantil banzat – v. bandat

16 BANZAVAT BATIT banzavat - prodavati po nižim cijenama barkat – gurkati ili dirkati s nekim banj – kupatilo predmetom banjanje – kupanje barufa – svađa; tučnjava banje – toplice basarmak – drveno gazište na stubištu bapka – mali nakovanj na kojemu se basast – nabijen i niska rasta čekićem klepcem izvlači kosa basat – lutati; hodati ne gledajući kamo bar – barem; makar se ide Bara – alkarsko natjecanje dva dana basatan – v. basast uoči Alke basta – dosta baratavat – mijenjati; zamjenjivati bastija – drvo na krovu kuće od ševara baraba – 1. grub, prost i nasilan čovjek; baš – izraz isticanja ološ; propalica, 2. veseo i srčan čovjek baškotat – peći dvopek sklon društvu, kartama i ženama baškotin – dvopek baraban – 1. običaj lupanja štapom o baškotinić – vrsta slastice od brašna, crkvene klupe na Veliki petak, 2. drve- jaja i badema ni štap s kojim se na Veliki petak lupalo bašta – lijepo uređen cvjetni vrt ili voć- o crkvene klupe, 3. velika buka, 4. igra njak u kojoj se protivnika udara torbom ili baštard – križana ptica pjevica nečim drugim baštardele – pomične daščice na grilji barakokula – marelica baštone – boja u talijanskim kartama baratat – rukovati čime; upotrebljava- baštun – 1. mjera zamiješanog vapna, ti što 2. kockica čokolade barba – 1. naziv i riječ za oslovljavanje baštune – v. baštone strica ili ujaka, 2. naziv i riječ za oslov- bat – 1. drveni mlat, 2. dno alkarskog ljavanje starije osobe koplja 3. pomagalo u ribolovu barbaroža – kućno cvijeće koje se uz- batadur – osoba koja bati u kartanju gaja u zemljanim posudama batakeva – v. bakateva barbašanje – pretraživanje i diranje batakljun – djetlić svega i svačega batast – malen i okruglast barbun – vrsta morske ribe; trlja batat – kloparati nogama o pod barenko – v. bar bate – v. baštone barićet – obilje; bogat prinos; dobar batić – dio čekala koji udara po mlinu urod batikore – naglo ili nepravilno lupanje bariket – grlo; gućak srca bariketa – v. bariket batimenat – sudska rasprava barilo – 1. manja vinska bačva, 2. batipan – pleteni udarač za otresanje mjera za tekućinu (oko 65 litara) prašine iz tepiha barit – zavoditi batit – 1. pljeskati rukama, 2. lupati barjaktar – stjegonoša u alkarskoj po- nogama po podu, 3. davati znak u igra- vorci nju trešeta i trijumfa

17 BATITAK BEZECIRAT batitak – obrub na hlačama od štofa belenčuk – v. belendžuk batuda – 1. boja karata u trešetu ili tri- belenguza – 1. ptica koja savija gni- jumfu na koju se bati, 2. način cvrkuta jezdo ispod kamena i blizu vode, 2. grdelina posprdan naziv za traljavu ženu baturica – drvena batina belmeketa – budaletina baul – drveni kovčeg; škrinja beljit se – plaziti jezik bauljanje – lutanje; posrtanje (najče- bena – 1. ptica duga tanka kljuna; šum- šće kod pijanaca) ska šljuka, 2. podrugljiv naziv za glupu bauštel – gradilište osobu bauštela – v. bauštel benda – crno platneno dugme ili crna bava – lagani vjetar; povjetarac traka na rukavu kojima se ističe žalost baverin – dječji okovratnik pri jelu zbog nečije smrti bavul – v. baul bendat – pridavati važnost; obazirati baza – 1. jedno nošenje u igri karata, se na; uzimati ozbiljno 2. dosjetka, vic bene – dobro; u redu bazana – koža na konjičkim hlačama bentat – sumnjati bazat – besposleno lutati i tumarati berekin – nestašan dječak; vragolan bečit se – gledati širom otvorenih očiju berekinada – vragolija bećar – veseljak sklon jelu, piću, vese- berićet – v. barićet lju i ženama beriket – v. bariket bedevija – 1. kobila arapske pasmine, beriketa – v. bariket 2. krupna i nezgrapna žena berlav – budalast; glupav befel – zapovijed berle – čovjek kratke pameti beg – bogat i moćan čovjek berleša – v. berle begenat – odobravati; potvrđivati besida – govor; priča beija – pristojba za prodaju na stoč- beslema – raznovrsna i bogata hrana nom pazaru ili tržnici besvist – stanje bez svijesti pred smrt beka – mlada ovca; janje beška – kolijevka bekafiga – vrsta ptice beštek – pribor za jelo bekanot – mala poljska šljuka beštija – 1. životinja, 2. loša i okrutna bekina – oderana ovčja ili kozja koža osoba beknit – pisnuti beštima – psovka bekoč – dizna na lampi karabituši beštimadur – osoba koja puno psuje bela – karta koja u trešetu ima vrijed- beteg – bolest; bol nost trećine poena betež – v. beteg belaj – 1. đavao, sotona 2. nevolja; zlo betežan – bolestan belegija – tvrdi brus od prirodnog ka- betlem – božićne jaslice mena bevanda – vino pomiješano s vodom belendžuk – željezni obruč za privezi- bezdanka – prirodna, duboka jama vanje stoke bezecirat – rezervirati

18 BEZGORICA BJONDA bezgorica – golet; područje bez vege- bilo – bijelo; bijele boje tacije bilouška – bjelouška; vrsta neotrovne bezime – prezime zmije bezmudac – slabić; kukavica biluška – v. biliška beznike – bez razloga; bez povoda bilužit – bilježiti, zapisivati biber – papar biljac – posteljni pokrivač od ovčje vune bicikla – v. bacikla biljeg – v. bilig bičve – čarape biljet – 1. ulaznica, 2. putna karta bićerin – čašica za rakiju; pićerin biljetarnica - mjesto gdje se kupuju bidan – jadan putne karte bidun – vinogradarska poljevača biljetin – listić; papirić biflat – govoriti napamet naučeno biljug – v. bilig biglisanje – pjevanje slavuja biljugav – bjelkast; bjeloput bigula – vrsta tjestenine biljuška – v. biliška bigulica – loptica; okruglica bimbin – dječji muški spolni organ bigunac – mali badanj za mašćenje bimbo – v. bimbin grožđa binjadžija – 1. dobar i uvježban jahač, bigunjac – v. bigunac 2. jahaći konj bika – žena svijetle kose i tena binjektaš – kameni znak na početku bikača – snažna žena alkarskog trkališta bikan – čovjek svijetle kose i tena binjiš – ogrtač bikar – mesar bira – piva bikarija – mesnica bircuz – gostionica; krčma bikarit – sječi meso birtija – v. bircuz biko – v. bikan biks – batine bis – bijes; gnjev; srdžba biksat – batinati; tući bisage – torba s dva otvora obješena bikulja – v. bikača preko ramena koja se koristi pri sija- bilać – grdelin koji na vrhu glave ima nju žita bijelo perje biza – stranica novčića na kojoj se na- bilance – bjelanjak iz jajeta lazi broj bilanjce – v. bilance bižanija – bježanje glavom bez obzira bilena – masni dio pancete; slanina bižat – 1. bježati od koga ili čega, 2. bilig – mjesto na alkarskom trkalištu s u trešetu i trijumfu odbacivati igraće kojega alkar na konju kreće u trku karte od veće prema manjoj ukazujući biliška – bilješka; kraći ili usputan zapis na nepoželjnu boju bilit – bojati u bijelu boju biži – zeleni grašak bilmez – glomazan čovjek velike sna- bjankarija – bijelo odjevno i posteljno ge i male pameti rublje bilo – dio brane za poravnavanje ze- bjanko – bijelo mlje nakon oranja bjonda – plavuša

19 BLAGO BRABONJAK blago – 1. stoka; živina, 2. bogatstvo bokerica - vrsta lovačke puške blanja – stolarski alat za postizanje boketa – mali prozor ravne površine drva bokulice – starinske naušnice blanjanje – obrađivanje drva blanjom bokun – 1. komadić, 2. bolji komad blanjotina – otpadak od blanjanja čega (najčešće mesa) blažujka – daska bola – bolest blebetat – govoriti bez veze bolan – izraz kojim se pojačava važ- blejanje – glasanje ovce nost onoga što se uz njega izgovara blejat – 1. glasati se kao ovca, 2. ružno bolon – v. bolan govoriti boljer – bojler; aparat za pripremu to- blekast – priglup; blesav ple vode blenit – stati i tupo gledati bombiz – v. bumbiz blentav – v. blekast bombizavanje – v. bumbiz blid – blijed; onaj koji u licu nema ru- bome – izraz kojim se nešto ističe menila bona – izraz koji se upotrebljava pri blidunjav – pomalo blijed obraćanju osobama ženskog spola blinker – leptir; umjetna varalica za ri- bonkulović – onaj koji voli dobre ko- bolov made mesa ili ribe blisak – 1. bljesak; kratkotrajno zaslje- bonegracija – držač zavjesa pljujuće svjetlo, 2. bljesak; sjaj; odsjaj bonogracija – v. bonegracija blištat – bliještati; sjajiti borami – bogami blitvar – primorac borati – bogati bliznac – blizanac bordura – vrpca kojom je opšiven ili bloket – betonska opeka izvezen rub tkanine bloketara – pogon za proizvodnju be- borer – svrdlo za električnu bušilicu tonskih opeka borerica – bušilica bljušt – zeljasta jestiva biljka borša – torba bljuvat – povraćati boršin – ženska torbica boca – staklena valjkasta posuda; sta- bot – trinaest sati; jedan sat poslije- klenka; flaša podne boca – manja boca bota – 1. jedan put, 2. grumen tvrdog bocun – boca koja sadrži najmanje jela (primjerice, pure) jednu litru botilja – opletena boca koja sadrži 2 bočina – udolina ispod brda na kojoj do 3 litre pase blago botun – dugme; puce boda – šilo za izradu opanaka botunada – zadirkivanje; nadmetanje bodul – čovjek s otoka riječima bogatun – bogataš bovan – poveći kamen koji se može bogetat – psovati boga uzeti u ruku i baciti bokal – stakleni vrč brabonjak – ovčji ili kozji izmet

20 BRAĆOLET BRONTULAT braćolet – ukrasna narukvica bricav – bez dlaka bradva – tesarska sjekira široke oštri- bricast – v. bricav ce; tesla brig – brijeg; uzvisina bradviljat – raditi s bradvom briktaš – novčanik; lisnica; takujin; braga – naprava od konopa ili lanca za portafoj; geltaš prekrcavanje tereta brilat – 1. sjati od sreće (odnosi se na brajo – brat ljude), 2. sjati od glancanja (odnosi se na brana – oruđe za poravnavanje uzora- predmeta) ne zemlje; drljača brile – naočale branat – ravnati zemlju nakon oranja briljat – v. brilat branik – drveni dio mlina brime – teret branka – vratnice nogometnog ili ru- brina – nasip kometnog gola brist – vrsta drveta; brijest brankar – vratar u nogometu ili ruko- bristovina – brijestovo drvo metu briškula – kartaška igra koja se igra brav – 1. jednogodišnji ovan, 2. glup talijanskim kartama muškarac britvela – okov na vratima; oćeta bravarica – zimska ptica pepeljastog britvica – mali nož napravljen od roga perja koja leti u velikim jatima ili kosti bravetina – ovčje meso britulin – džepni nožić na sklapanje brazda – zaorak na njivi britvulin – v. britulin brcnit – dotaknuti brizovača – metla od brezovine brecanje – tužno, polagano glasanje brizovina – brezovo drvo zvona brka – žena sa vidljivim naznakama br- brecnit se – 1. osorno povikati na kova koga, 2. trznuti se od straha ili od brkljača – drvo s puno zaperaka koje iznenađenja služi za miješanje smjese za uštipke brćulet – v. braćolet brlja – loša rakija breculja – velika muha koja glasno brljat – 1. prljati, 2. loše raditi, 3. be- zuji smisleno pričati breda – talijanski puškomitraljez brljezgat – govoriti bezobrazno i glu- bređa – tužna žena po brekalica - stroj za usitnjavanje žala brljica – nož za guljenje krumpira brekulja – v. breculja brocak – ruksak; rusak brenza – kočnica brojit – neprestano i uporno govoriti brenzat – zakočiti; zaustaviti brokva – 1. čavao; čava, 2. vrč za vodu brez – bez bronhita – bronhitis; upala sluznice brte – brate bronha bretela – naramenica brontulat – zanovijetati; prigovarati; brezobrazno – bezobrazno čangrizat; žugat

21 BRONZA BUMBIZAVANJE bronza – zvono koje se objesi oko vra- bućkuriš – loše piće bez okusa ta krave ili ovce budalekat – budaliti; izvoditi gluposti bronzat – 1. zvoniti bronzon, 2. upor- budzašto – nizašto; najjeftinije; po no govoriti najnižoj cijeni; u bescjenje bronzin – posuda za kuhanje od lije- bufet – ugostiteljski objekt; gostiona; vanog željeza krčma broštulanje – prženje kruha bugačica – upijač tinte brstit – 1. jesti lišće s grane (odnosi se buganac – ozeblina koja nastaje od zana stoku), 2. nesuvislo govoriti grijavanja na vatri nakon smrzavanja bršćan – bršljan; zimzelena biljka penja- bujel – gumena zračnica na kotaču čica bukalin – noćna posuda; vrčina brte – brate bukara – drvena posuda iz koje se pije brtulin – v. britulin vino brtvulin – v. britulin bukat – dizati buku brujet – jelo od kuhane morske ribe bukin – mali nerazvijeni hrast sa začinima buklija – piće (najčešće vino) koje u brus – kamen za oštrenje noževa, kosa buraći nosi stari svat i drugih alata buko – mali nabijeni čovjek bruškandula – jestiva biljka slična špa- bukvica – vojna knjižica rogi bukvić – jestivi plod bukve koji može brušket – postupak slučajnog odabira izazvati vrtoglavicu vađenjem slamki različitih duljina bul – poštanska marka bruškin – četka bula – muslimanska žena u dimijama bruštulin – metalna posuda za prže- bula – v. bule nje sirove kave bule – posebna manja balota kojoj bruža – igra s kovanicama igrači nastoje približiti svoje balote brzon – brzo; naglo; hitro buleta – 1. kazna, 2. poštanska marka bržola – komad mesa uz životinjsku buletin – ceduljica s porukom; potvr- kralježnicu; pečenica da bubac – udarac bulin – v. bule bubat – 1. učiti napamet, 2. lupati buljit – uporno i napadno gledati bubiko – ženska kratka frizura bumba – bomba bublica – malo okruglo krušno pecivo bumba – piće, u pravilu alkoholno bubnit – udariti bumbak – pamuk; vata bubrig – bubreg bumbardirat – bombardirati bubrižnjak – životinjski bubreg s lo- bumbat – jako se širiti jem ili salom bumbit – piti alkohol bucat – 1. snažno razgrtati, 2. miješati bumbiz – izbijanje balote balotom pojmove, 3. mrsiti kosu udarcem iz zraka bućarda – čekić za obradu kamena bumbizavanje – v. bumbiz

22 BUNJA BUŽAT bunja – 1. šupljina u zidu, kamenu ili bušt – dugme presvučeno tkaninom drvetu, 2. obrađeni kamen za oblaganje bušta – koverta za novac zidova, 3. rupa u zemlji u igri franja buština – 1. starinska ženska potko- bunjada – 1. grubo isklesani kamen, šulja, 2. starinski grudnjak 2. postupak grube obrade kamena bušula – komadić drveta s mekanom bunjika – zeljasti korov otrovna ploda jezgrom koji se koristi u lovu ptica buraća – kožna kesa koja drži oko tri pjevica i u koji se zabija baketina litre i u kojoj stari svat nosi vino butiga – trgovina; dućan bureća – v. buraća butlast – velikih debelih obraza buretalo – sprava za čišćenje žita buva – buha burgija – svrdlo buvač – crna baja, štetočina na kupusu burgijat – 1. bušiti svrdlom, 2. raditi buvara – zatvor; aps; bajbuk; ćuza; nepodopštine katabuj; prdekana; pržun burin – sjeveroistočni vjetar slabije buzdovandžija – jedan od dvojice al- snage karskih momaka koji nose buzdovane burljanje – 1. miješanje svega i svače- buzoran – muškarac koji voli muškarce ga, 2. kruljenje (primjerice, crijeva) buža – rupa na zidu kroz koju se vidi burmala – bačvica u kojoj stoji rakija bužara – termofor bus – žbun; grm bužat – bušiti busen – komad zemlje iskopan zajedno s travom busija – 1. zasjeda, 2. zemljani zaklon

23 CABLO CIK C cablo – stablo centropetica – dio goveđe tripe koji caka – staklo izgledom podsjeća na malu knjigu caka – dosjetka; vic centura – platneni opasač za odjevne caklar – staklar predmete (najčešće za kapute, balonce caklarija – stakleno posuđe i ogrtače) caklenina – stakleno posuđe cer – ten; put caklit se – sjajiti se poput stakla cerešpanja – tamnocrveni vosak za caklo – v. caka pečaćenje pisama cako – paran broj ceret – uteg koji se stavlja na bolno cakum-pakum – savršeno; potpuno, mjesto detaljno cerit se – smijati se podrugljivo; smi- cajkan – policajac jati se uz grimasu cajko – v. cajkan cerlik – smijeh cancarele – domaća tjestenina za juhu ciblanje – pjev mlade ptice od umućenih jaja i brašna cibok – vrsta bijelog grožđa velikog catara – saonica zrna catare – drveni umetak za proširenje cic – vrsta platna sličnog viskozi drvenih zaprežnih kola ciciban – vrsta ptice pjevice cavata – cipela; postola cicija – škrtac ceca – rub cici-mici – lizalica cecat – cimati; ljuljati cicindra – vrsta koštunjavog voća; ži- ceker – pletena torba s ručkom za no- žula šenje namirnica cicka – dio starog rudarskog vagona cekin – 1. novac, 2. simbol zdravlja cicvara – usoljeni skorup i mast rasto- cenat – centimetar pljeni u tavi uz dodatak kukuruznog cenca – v. ceca brašna cencat – v. cecat cidit – propuštati kroz cjediljku ili cendalj – pojas u narodnoj nošnji krpu zbog odvajanja tekućine od kru- cendrat – bezrazložno plakati; bezra- te tvari zložno cmizdriti cigalin – produžetak za pušenje ciga- cendrav – plačljiv; cmizdrav reta (najčešće od smokvina drveta) cendrava – plačljiva; cmizdrava ciganit – cjenkati se oko sitne svote cendravo – plačljivo; cmizdravo cigašpic – v. cigalin cenit se – grcati u smijehu ili plaču cigla – crijep; tanka ili utorena krovna centilena – svijeća opeka centrafor – centarfor; središnji napa- cijuknit – umrijeti dač u nogometu cik – tik; uz; pokraj; blizu

24 CIK-CAK COPANJ cik-cak – 1. vrsta boda u šivanju, 2. kre- cintarat – opširno, nesuvislo i dosad- tanje sa stalnim promjenama smjera no govoriti cikat – približiti do dodira (primjeri- cintare – usna harmonika ce, balotu bulinu) cipac – štap za mlaćenje žita cikilj – dražica; klitoris; sikilj cipadur – grub nogometaš ciknit – napući cipak – potkoljenična ljudska kost; ci- ciknit – v. cijuknit vanica cikorija – biljka čiji samljeveni prže- cipanica – komad drva za ogrjev ni korijen služi kao nadomjestak crne cipat – 1. cijepati; udarcima sjekire uz- kave; žućenica; vodopija dužno rastavljati drvo, 2. u nogometu cikvantin – stari domaći kukuruz ma- udarati protivnika kopačkom u potko- log klipa od čijeg se sitnog zrna prže ljenicu kokice; ćikvantin cipidlačit – gledati na sitnice cil – cio; potpun cipidlaka – sitničava osoba cilac – 1. tvrdi, cjeloviti, netaknuti ka- ciplja – komad drva za loženje men, 2. neugaženi snijeg cirkular – kružna pila cilcat – v. cil citka – cjediljka cilica – neobrađena zemlja citron – limun cima – stabljika s lišćem krumpira ili civanica – potkoljenična ljudska kost; nekog drugog povrća cipak cimat – 1. povlačiti pokrećući lijevo- civare – drvena naprava sa dva drvena kolca učvršćena s nekoliko poprječnih desno, 2. varati; zezati dasaka za prenošenje tereta u dvoje cimenat – cement civikat – stočni certifikat cimer – šupljikavi željezni dio pluga cmizdrit – plakati cimentat – betonirati cok – 1. odeblji okruglasti komad dr- cimentin – metalna bukara veta, 2. donji istaknuti dio kućnog zida cimigrina – lijepa, plačljiva, sitna cu- cokule – teške cipele (često potkovane rica čavlima) cina – cijena col – palac; mjera za duljinu (oko 2,5 cingul – privjesak cm) cinija – ukrasna biljka raznobojnih colat – šepati cvjetova colo – čovjek koji šepa; hrom čovjek cinije – jeftinije colj – minimalni novčani iznos cinkat – izdavati cona – figura koja se ruši u kuglanju; cinkat se – cjenkati se; pogađati se čunj oko cijene conera – kuglana cinkve – pet u igri mure conkulasto – nepravilno okruglo cinkuš – malo crkveno zvono copanj – drveni kolac koji se stavlja cinkvina – manji dobitak u tomboli na bok kara prilikom prijevoza slame (pet izvučenih brojeva iz istog reda) ili kukuruzovine

25 COPRNJICA CVRKNUT coprnjica – svadljiva žena; vještica cug – jedan ili više uzastopnih gutljaja cotat – v. colat iz boce coto – v. colo cukar – šećer crip – crijep; tanka ili utorena opeka; cukarijera – posuda za šećer cigla cukarin – 1. bombon, 2. vrsta cvijeća cripnja – glinena posuda ispod koje se cukarzorz – slatko od prženog šećera peče kruh; peka i badema cripulja – v. cripnja cuko – pas; ćuko crivo – crijevo cukrijaš – loše vino napravljeno s crkavica – 1. neznatna novčana plaća puno vode i šećera ili naknada, 2. naziv za smrtonosnu cukun – blesan stočnu bolest culja – ljuljačka crkovica – v. crkavica cunca – iscjedak iz nosa crkovna – crkvena (primjerice, zemlja cunjat – 1. lutati, 2. spavati ili pjesma) curak – tanak mlaz vode crknit – 1. pogrdno, umrijeti, 2. izne- curcin – domaća patuljasta kokoš moći, 3. prestati s radom; pokvariti se curik – unatrag crkvina – trava malog lista koja raste curit – lagano teći između stijena koja je nekada služila curovat – živjeti kao cura za pranje posuđa cursko – koje pripada curi; djevojačko crljen – crven; rumen cvanjcik – 1. sitniš; dvadesetica, 2. crljenak – vrsta vinove loze maloga simbol dobrog zdravlja grozda s velikim zrnima cveka – metalni klin na potplati cipela crljenica – crvena zemlja ili čizama crnina – crna odjeća kojom se iskazu- cvikat – 1. presijecati, 2. odavati; izdaje žalost vati, 3. bojati se crnostrig – zmija otrovnica (vrsta po- cvike – naočale skoka) cvikeri – v. cvike crtalo – željezna vodilica na plugu cvicange – kliješta za rezanje žice crtidela – igra skakutanja na jednoj cvićar – cvjećar; čovjek koji se bavi nozi po kredom ocrtanom betonu; cvjećarstvom zoga cvićara – cvjećarnica; mjesto na koje- crvenguza – vrsta ptice mu se prodaje cvijeće crvenkapa – starinska sinjska crvena cvikcange – v. cvicange kapa s resicama cvit – 1. cvijet, 2. rakija cuca – dječja duda cvitat – 1. cvjetati; cvasti; biti u stanju cucat – 1. sisati, 2. piti alkoholna pića izrastanja cvijeta 2. sjati od zadovolj- cucavo – kratko stva cucuga – žena koja se skriva kad puši ci- cvitnica – zadnja nedjelja pred uskrs garetu cvrcin – domaća patuljasta kokoš cuf – čuperak kose iznad čela cvrknut – lagano napit

26 ČABAR ČENGER Č

čabar – veliki drveni kotao za pečenje čapat – uhvatiti; ugrabiti rakije čapit – v. čapat čabrun – nosiva drvena krovna greda; čapkun – 1. vragolan, 2. konj brza hoda mertek čapljast – izdužene figure i tankih čačak – ručka na kosištu kose nogu čador – šator čaranje – 1. šaranje; pisanje ili crtanje čađara – mala kuća; potleušica bez smisla, 2. vračanje; proricanje bu- čagalj – smrznuta gruda zemlje dućnosti; čitanje sudbine; gatanje čakarast – napadno raznobojan; šaren čarica – dobra volja; zadovoljstvo čakija – džepni preklopni nož časkon – načas; začas; za tren čakmak – kresivo za vatru čatit – glasno govoriti čakšire – uske vunene muške hlače od čatrnja – bunar za kišnicu koljena do gležnja koje se uvlače u čizme čauš – zabavljač u svatovima čalabrcnit – pojesti na brzinu čava – čavao; brokva čalabrčak – sitan zalogaj čavakuća – ljekovita biljka koja raste čalanje – nadmetanje (najčešće oko na krovovima hrane) čavalduša – velika igla za debeli vu- čale – naočale neni konac čamit – 1. samovati u tjeskobi, 2. pro- čavka – brbljava ženska osoba siti čekrk – 1. dio ručnog mlinca za kavu, čampa-lampa – krađa 2. željezni kolut za crpljenje vode iz čampara – dio konjske orme bunara, 3. vitlo općenito čampare – 1. životinjske kandže, 2. čela – pčela veliki nokti u čovjeka čelenka – bijela perjanica na alkar- čampre – v. čampare skom kalpaku; penača čančorit – uporno i dosadno govo- čelinjak – pčelinjak rom iskazivati nezadovoljstvo čelo – čovjek bez kose; čovjek izrazito čandrat – šarati; škrabati; pisati ili cr- visoka i široka čela tati bez smisla čelonja – v. čelo čandrljat – v. čandrat čeljad – ljudi čarljat – v. čandrat čeljade – osoba čangrizalo – onaj koji stalno zanovije- čemer – siromaštvo; bijeda ta i prigovara; žugeljivac čemerika – otrovna biljka gorkog čangrizat – zanovijetati; prigovarati; okusa brontulat; žugat čemušat – trgati potezanjem; perušat čanjak – drvena zdjela iz koje ukućani čenger – metalni držač na koji se za zajedno jedu zadnje noge vješa zaklana svinja

27 ČEP ČUNA

čep – zatvarač otvora na bačvi ili ne- čičit – v. čičat koj drugoj posudi za tekućinu; tapun čifut – škrtac; lihvar; zelenaš čepanje – parenje peradi čikara – šalica; ćikara čepina – platneni čep za vučiju čika – opušak; ćika čeprkanje – prekapanje; prebiranje; čikolada – čokolada kopkanje čikolata – v. čikolada čeprljanje – grebanje noktima čilaš – šareni, pjegavi konj čeprljin – zanovijetalo; brbljavac čimavica – 1. stjenica, 2. dosadna čepušanje – 1. tuča pijevaca, 2. nagu- osoba ravanje ljudi čimovica – v. čimavica čerak – četvrtina zaklane životinje čipo – kratko; nedovoljno čerečenje – komadanje zaklane živo- čiviluk – brokva zabijena u zid koja tinje služi kao vješalica čeranj – tavan na kojem se suši meso; čmrčit – glasno disati kroz začepljen šufit nos čeren – v. čeranj Čoja – alkarsko natjecanje dan uoči čerin – v. čeranj Alke česla – krunica čojan – izrađen od čoje česma – izvor; fontana čoka – smrdljivi duhan češa – bolest češanja; šuga čokalj – kruškolika bočica za rakiju češagija – metalna četka za timarenje čokanj – v. čokalj konja čoketa – vrsta malih cvjetova ugodna češalj – pobjede u četiri uzastopna di- mirisa jeljenja briškule čokle – mlado govedo (između teleta češanj – dio glavice bijelog luka i juneta) četverica – igraća karta s brojem 4 u čolamina – velika duga kost talijanskim kartama čorape – starinske kratke izvezene ča- četvorica – v. četverica rape četvorka – v. četverica čovičak – čovječuljak; čovjek niska čevrtaljka – drvena naprava koja rasta okretanjem proizvodi zvuk čovik – čovjek čevuljica – grozdić otkinut s pravog čučavac – tip nužnika u kojem se nuž- grozda da obavlja čučeći čibuk – cijev lule; kamiš čudo – mnogo; puno čibućenje – pušenje čuj – poslušaj čičav – kovrčave kose; kudrav; ricast čuka – brdo; uzvisina čičat – cičati; glasati se piskavim gla- čukovac – zviždaljka od jasenova dr- som veta čičipola – 1. osoba koja čiči, 2. noćni čula – hrpa nečega; ćula zrikavac čuna – muški spolni organ; obišenjak

28 ČUNČARA ČVRLJAK

čunčara – pogrdan izraz za ženu ne- čut se – smrdjeti; davat prilična izgleda i ponašanja čuvaj – bježi; odmakni se čunjak – dio seljačkog tkalačkog stana čvačak – v. čačak čunjka – 1. dio glave čovjeka ili živo- čvilja – prišt tinje koji obuhvaća nos i usta; šunjka, čvoka – kvrga na glavi 2. poznata osoba; šunjka čvokat – udarati prstom po glavi čupanica – neobrađena vuna čvrčak – cvrčak čupat – 1. povlačiti za kosu ili za uši, čvrčanje – zvuk prženja 2. vaditi biljke iz zemlje čvrknit – ispeći izvana; ispeći po po- čupavac – starinska pletena marama vršini; malo ispeći čupica – broš čvrljak – 1. čvarak; žmara, 2. čvorak; čurak – okrugli bijeli kruh ukrašen ptica pjevica i selica pletenicama koji na sredini ima ispup- čenje

29 ĆAĆA ĆORAV Ć

ćaća – otac ćer – kći ćaknut – luckast ćerce – izraz obraćanja kćeri ćakan – v. ćako ćerdat – rasipno trošiti ćako – otac od milja ćeretuša – žena sklona ćakulama; ćaku- ćaknut – sulud; bez zdrave pameti lona ćakula – 1. brbljanje; govorkanje, 2. gla- ćesma – gornji dio čarape sina ćeser – mali mašklin ćale – naočale; oćale ćiba – krletka ćalin – naočale s jednim staklom; ćibun – velika ćiba u kojoj obitava više oćalin ptica ćapadur – vrsta dlijeta (najčešće za ćićav – kovrčave kose; ricast obradu kamena) ćićiti – 1. sporo rasti, 2. sporo gorjeti ćapadurka – v. ćapadur ćika – opušak; čika ćapat – 1. zgrabiti; uhvatiti, 2. ukrasti ćikara – porculanska šalica; čikara ćapit – v. ćapat ćiket – svitak dinamita ćaporak – pletenica ćikopelnica – pepeljara ćar – zarada od trgovine; korist; do- ćikvantin – stari domaći kukuruz ma- bitak log klipa od čijeg se sitnog zrna prže ćaran – dobra raspoloženja; vedra kokice; cikvantin duha; veseo ćimulica – mali kupus ćarica – dobro raspoloženje; vedrina Ćipa – Stipe; Stipan; Stjepan duha; veselost ćipat – štipati ćarlijat – lagano puhati ćipo – kratko; nedostatno ćarno – vedro (odnosi se na nebo) ćirak – rupica kroz koju se tajno gleda ćasa – zemljana ili bakrena zdjela iz ćiribake – stare žene koje ćire kroz koje se može jesti i piti prozore ćatit – glasno govoriti ćirit – tajno gledati kroz neku rupicu ćato – pisar ćirka – svijeća sa slabim osvjetljenjem ćeif – volja; želja ćišno – sitno; maleno ćela – gornji dio glave bez kose ćitaba – pisana isprava ćelenka – v. ćela ćiverica – glava ćelinka – v. ćela ćoka – prsti skupljeni na način da im ćemer – zidni luk; svod; volat se jagodice dodiruju ćemernica – glavna, nosiva stijena u ćokat – kljucati svodu ćoketat – razgovarati ćelar – kamena poljska kućica ćolda – velika igra za šivanje ćepenak – potkrovlje s prozorčićem ćorav – slabovidan

30 ĆORDA ĆUŽIT

ćorda – zakrivljena sablja ćumez – mala neuredna prostorija ćorica – 1. voštana svijeća slabog sja- ćurak – svatovski bijeli kruh s izboči- ja, 2. svijeća petrolejka slabog sjaja nama (sisama) ćorka – 1. zatvor, 2. slabovidna ženska ćurlijat – v. ćarlijat osoba ćurlik – glasanje ćuka ćoro – slabovidan čovjek ćurnit se – oporaviti se; ojačati; udeblja- ćoso – muškarac bez dlaka ti se ćoša – ćošak; kut ćuskija – metalna poluga ćoškar – pogrdan naziv za ljude iz va- ćuš – uzvik kojim se tjera magarac roša ćuška – šamar ćućevito – sitno; maleno ćutit – osjećati ćućit – čučati ćutuk – blesav čovjek; tudum ćućurin – vrsta ptice ćuv – dašak (u pravilu, vjetra) ćuka – oruđe za odlamanje kamena ćuza – zatvor; aps; bajbuk; buvara; ćuknut – 1. pijan, 2. šašav katabuj; prdekana; pržun ćuko – pas; cuko ćuža – magarac ćula – gomila nečega; čula ćuže – na leđima ćulit – 1. dugo stajati na jednom mje- ćužit – nositi na leđima stu, 2. namještati što na gomilu

31 DABI DEVERAT D dabi – barem dekat – tući; mlatiti dabogda – dao bog dekot – biljni sirup protiv prehlade dadijat – čuvati i zabavljati dijete delamit – v. dalamit dagara – posuda za žeravicu; lugara demeškinja – v. damaškinja dajder – 1. daj mi; dodaj, 2. hajde; domijana – opletena staklena boca s kreni ručkom dakuće – nego što; naravno da hoće demižana – v. demijana dalagan – kratak sukneni kaput bez po- demode – izvan mode; staromodno stave dentjera – zubna proteza dalamit – dinamit depeša – poruka damaškinja – alkarska sablja iskovana depožat – 1. spremište za vodu, 2. od čelika crna jama danguba – 1. beskorisno trošenje vre- derat – 1. nožem skidati kožu s ubi- mena, 2. besposličar jene životinje, 2. upotrebom trošiti danimice – svakodnevno odjeću ili obuću, 3. trgati; parati, 4. daragat – temeljito čistiti tući nečim u nešto dar-mar – metež; pomutnja; nered; derat se – vikati prodornim glasom; zbrka govoriti glasnije nego što je potrebno dasa – zgodan čovjek; ljudina derčina – jako, tvrdo i oporo vino dašta – nego što; dakako derle – nedorasla osoba; nezrela oso- dat – dati; predati ba; premlada osoba davat – smrdjeti; čut se dernek – pučko veselje debelina – debljina; ugojenost; goja- dernit – jako udariti znost dernjava – vika deboto – skoro; gotovo da; gotovo pa; despotuša – stroga gazdarica umalo; zamalo dešenj – uzorak kojim se služi krojač debul – slab; gladan pri krojenju odječe debuleca – opća slabost; izgladnjelost dešenjat – 1. preurediti, 2. odobriti dec – decilitar dešperan – razočaran; potišten; oča- deder – hajde; uzmi jan defakto – u stvari; stvarno; zapravo dešperancija – razočaranje; potište- degenek – veliki debeli štap nost; očaj degenčit – tući; batinati dešpet – inat; prkos dek – dekagram deštrigat – pospremiti; urediti; raspre- deka – 1. vuneni pokrivač, 2. beton- miti ska ploča koja pokriva kat kuće deverat – 1. razgovarati, 2. izdržavati; dekapoto – posve; skroz; potpuno trpjeti; trajati

32 DEVETAK DOBANZAT devetak – patrona sa 9 zrna krupne dinare – boja u talijanskim kartama sačme dinja – lubenica devetica – devet snopova žita postav- diple – narodni drveni puhački glaz- ljenih na njivi beni instrument devetnica – devetodnevna molitva diplit – 1. svirati diple, 2. uporno go- devorija – stranci; došljaci; ljudi iz voriti bez predaha udaljenih sela dirinčit – teško raditi devorijat – postojano podnositi teš- diš – kuda ideš; gdje ideš koće; trpjeti; durat diškorca – nesklad u pjevanju dežbjego – ukrivo; ukoso; nakrivo dišpar – neparan broj dežgracija – nezgoda; nesreća dišperancija – v. dešperancija di – gdje dišpet – v. dešpet dibidus – potpuno; skroz dite – dijete dićeš – gdje ideš; kamo ideš ditelina – djetelina dičinje – dječje ditinjast – djetinjast did – 1. očev ili majčin otac, 2. ženin ditinjstvo – djetinjstvo otac, 3. starac, 4. maškara s ovčjom ditrimenski – ljutito; bijesno mješinom na glavi divac – djevac; muškarac bez seksual- didak – perunika; iris noga iskustva didovina – 1. baština, 2. obiteljsko ima- divanit – razgovarati; govoriti nje koje se prenosi s koljena na koljeno divenica – kobasica od svinjske krvi i digdi – ponegdje kukuruznog brašna; kulenica digod – ponekad diver – djever; mužev brat digot – v. digod divertimenat – provod dihtung – mali gumeni, plastični ili diveruša – djeveruša; djevojka koja metalni obruč koji se postavlja na spo- prati mladu na vjenčanje ju cijevi za sprječavanje slučajnog istje- canje tekućine ili plina; brtva, brtvilo divica – djevica; nevina djevojka; dje- dika – ponos; osjećaj časti i dostojan- vojka bez seksualnog iskustva stva divka – zamjena za kavu; žitna kavo- dikoji – poneki vina dilbenik – suvlasnik; dionik divljaka – samonikla necijepljena dilber – dragan; ljepotan; ljubavnik; voćka osvajač dizgini – konjske uzde diljat – nožem rezati drvo; rezbariti dižva – drvena posuda za mlijeko diljenik – v. dilbenik dlito – dlijeto; rezbarsko oruđe; lito diljka – starinska duga puška koju dlitašce – posebno dlijeto za izradu opa- nose alkarski momci naka dim – domaćinstvo; kuća do – dva u igri mure dimiškinja – v. damaškinja dobanzat – slučajno doći; dolutati; do- dimit – bježati skitati

33 DOBASAT DOVIDOVA dobasat – lutajući doći nekamo; dolu- domećat – dodavati; nadopunjavati tati domijana – v. demijana dobasrljat – doći spotičući se domižana – v. demijana dobavit – 1. dohvatiti, 2. nabaviti domirit – dodati do mjere; dodati ko- doboga – vrlo; jako; silno liko je potrebno dobošica – vrsta torte donde – do nekog mjesta dočić – mala kraška udolina donit – donijeti doć – doći; stići donle – v. donde doćukat – potajno doznati donlen – v. donde dodijat – dosaditi donjak – donji mlinski kamen dodit – dotaknuti dopjet – dvostruki pucanj dodvorit se – dopasti se; ulizati se dopjun – debeli dio goveđe tripe doguz – kratki sukneni kaput (do is- doramak – uski ženski prsluk pod pasa) dorat – konj mrke boje doguzat se – lijeno se dovući dormit – dugo spavati dojedan – svi do jednoga dositit se – dosjetiti se dojni – donji dospit – 1. doći na neko mjesto, 2. na- dojučešnji – dojučerašnji praviti nešto u određenom roku doklen – dokle; do kada dostegnjače – ženske čarape do stega- dokon – zadovoljno besposlen na doktur – liječnik; likar dostrit se – domoći se; uhvatiti se dola – dolac; mala krška udolina doša – došao dolagan – v. dalagan dota – imovina koju žena u brak dono- dolama – duga kaput (do koljena) kosi mužu; miraz; prćija jega nose sinjski alkari dotarica – cura (u pravilu bez braće) s dolamica – kratka dolama (do pasa) velikom dotom koju nosi alkarski alajčauš doteć – biti dovoljno dolće-garbo – vrsta jela slatkasto ki- doti – do selkastog okusa koje se najčešće pri- dotle – dotud; do tog mjesta prema od janjeće jetrice dotlen – v. dotle doletit – brzo doći dotrat – dopremiti doli – dolje; ispod; niže dotrina – vjeronauk dolibit se – došuljati se dotupit – razuman; pametan dolika – v. doli dotur – v. doktur dolikare – v. doli dovabiti – domamiti; dozvati; privući dolivat – dolijevati; dodavati tekućinu; dovatit - 1. dohvatiti, 2. dodati, 3. još lijevati ondje gdje je već uliveno; li- udariti jevanjem dodavati koliko se još želi ili dovezat – dosađivati; gnjaviti koliko je potrebno dovi – duhovi domarac – domaća tradicionalna osoba dovidova - doviđenja

34 DOVLE DUBIT dovle – do ovog mjesta drinovača – 1. rakija od drena, 2. šiba dovlen – v. dovle od drena doža – određena količina neke tvari u drinovina – drenovo drvo kuhanju drišit – odvezivati čvor drača – bodljikavo raslinje; trnje drito – ravno; pravo; izravno draga – udolina drle – v. derle dragost – 1. milina; razdraganost, 2. drljača – oruđe za poravnavanje uzo- osobina onoga koji je drag; svojstvo rane zemlje; brana onoga što je drago drljanje – obrađivanje zemlje drljačom dragušica – bodljikava jestiva zeljasta drljat – 1. ravnati ili sitniti zemlju drlja- biljka mesnatih cvjetnih glavica; arti- čom, 2. nešto raditi nespretno i nekorisno čoka drlje – osoba kojoj oči gledaju u smje- draknut – koji odudara od pravila po- rovima koji se razilaze; razroka osoba našanja; sulud; luckast drmnit – 1. jako udariti, 2. ukrasti, 3. drap – vrsta boje; boja pijeska brzo popiti drčajina – nestašna djeca; dječurlija drndakanje – treskanje u vožnji drčina – v. drčajina drob – trbuh; krcija drćat – drhtati; tresti se od hladnoće drobčić – mali trbuh ili uzbuđenja drobina – veliki trbuh drćavica – drhtavica drop – ostatak nakon gnječenja i cije- drebang – tokarski stol đenja grožđa dreca – vrsta peciva u obliku pleteni- dropčić – v. drobčić ce; pletenica dropulja – rakija od dropa dreljit – glasati se jakim glasom; gala- drpanje – pipanje muškarca i žene miti; vikati drpit – ukrasti dresa – v. dreca drsati – tresti dricat – učiniti ravnim; izravnati; drtesina – dosadno dijete; dijete koje ispraviti u tom trenutku smeta drim – stanje između budnosti i spa- drug – suigrač u briškuli, trešetu, tri- vanja jumfu i koncini drimat – drijemati; spavati mekim druga – prijateljica snom drugdi – na nekom drugom mjestu drimež – v. drim drugizi – drugi; ostali drinjina – drenov plod; mala crvena drugovačije – drugačije bobica kiselkasto oporog okusa (od nje drvenica – drvena konstrukcija koja se pripravljaju sok, čaj i marmelada) spaja prednji i stražnji dio samara drin – drijen; dren; rod listopadnog sit- držalica – dio alata koji se drži u ruci nijeg drveća ili krupnijeg grmlja crve- dubač – alat za dubljenje drvenih žlica noga ploda od kojeg se prave sok, mar- dubit – 1. stajati uspravno, 2. udublji- melada i rakija vati upotrebom prikladnog oštrog alata

35 DUĆAN DVORNJAČA dućan – 1. prodavaonica; trgovina; duplo – dvostruko butiga, 2. prorez na hlačama durakanje – ritanje krave ili kobile dudlit – dudlati; sisati durat – 1. postojano podnositi teško- dudučit – obilno piti alkoholna pića će; trpjeti, devorijat, 2. izdržavati tro- duduk – glupan; budala šenje od uporabe; trajati duga – jedna od dasaka od kojih je sa- durećan – trajan stavljena bačva durmit – v. dormit dugovit – duga vijeka dušit – gušiti; daviti duja – karta s brojem dva u talijan- dutica – zakrpa skim kartama duv – duh dulagan – v. dalagan duvan – duhan dumat – razmišljati duzina – cjelina od dvanaest komada dunda – namještač alke nečega (najčešće jaja ili žaba) dunkel – ukopana prostorija s prosko- dvajspeta – trica i duja iste boje u tre- kom koja je služila kao ratno sklonište šetu duperat – 1. koristiti; upotrebljavati, dvi – dvije 2. brinuti se za nekoga; pomagati; slu- dvizica – dvogodišnja ovca ili koza žiti dvocivka – lovačka puška dupkon – potpuno; do vrha dvorit – posluživati duplac – krupan, razvijen, širok čo- dvornjača – vrsta korova vjek

36 DŽABALEBAROŠ DŽUMBUS DŽ džabalebaroš – lijenčina; gotovan džeparica – kratka puška koja se nosi džabaluk – jeftinoća za pasom džabana – streljivo dževerdan – v. džeferdar džabe – besplatno; badava; mukte džimice – hitro; živo džada – 1. bježanje, 2. cesta; put džigarica – džigerica; jetra džebe – metalne ploče na ječermama džukac – pas džeferdar – starinska duga puška kre- džumbus – nered menjača bogato ukrašenog kundaka

37 ĐAK ĐUVEGIJA Đ

đak – učenik điletin – v. đilet đakonija – poslastica đinđe – 1. naušnice, 2. svaki pretjeran đardin – park; gradski vrt i manje vrijedan nakit; bižuterija đava – sotona đinđuve – v. đinđe đavlica – vragolasta žena đipat – skakati đavlekat – stalno spominjati đavla đir – 1. dio zaprežnih kola, 2. kratka đelat – sladoled šetnja ili vožnja u krug đelož – ljubomoran đirat – hodati ili se voziti u krug đeložija – ljubomora đirandule – željezni predmet kojim se đem – metalna pregača na uzdi koja zatvaraju škure se stavlja konju u usta đisnit – naglo se trgnuti đenaštika – gimnastika đita – šetnja đendar – žandar đogara – krupna žena đenepar – balkonsko cvijeće crvene, đomeštar – geometar; mirač roze ili bijele boje koje se uzgaja u pi- đon – donji dio cipele tarima đotluk – gornji stražnji dio hlača od đentil – nježan; slab; žentil pasa do stražnjice; oguzina đeram – naprava za vađenje vode iz bu- đubar – 1. stajski gnoj, 2. ono što ništa nara ne vrijedi; smeće 3. loša, karakterno đerdan – ogrlica koja je dio narodne bezvrijedna osoba; ološ nošnje đuđan – čagalj đeš – gips đul – ruža đevrek – čvrsti krug od tkanine koji đulbek – ukrasna kugla na prsima al- su žene stavljale na glavu i na njemu karskog konja nosile teret; špara đumbus – nered đezva – metalna posuda za kuhanje đugum – bakreni vrč za vodu kave; kavara; koguma đurvidalo – čovjek koji stalno negdje đija – uzvik tjeranja konja hoda đikan – muškarac primitivnog pona- đusat – nespretno hodati šanja đuskat – plesati đilet – prsluk; dio odjeće bez rukava đuture – sve zajedno; sve skupa koji se nosi iznad košulje i ispod sakoa đuvegija – mladoženja

38 EBETE EVALA E ebete – priglup erenda – 1. nepristupačno zemljište, edek – trofejni konj u alkarskoj povorci 2. tavan; šufit eks – ispiti odjednom sadržaj čaše do erlav – kojemu oči gledaju u suprot- kraja; naiskap nim smjerovima; razrok ekspreks – brže-bolje erleša – čovjek kojemu oči gledaju u ekser – veliki ručno kovani čavao suprotnim smjerovima; razrok čovjek enga – kršna cura ili žena koja ide po erodrom – aerodrom dotu; diveruša eše – v. ešelebe engija – v. enga ešelebe – krivo; koso engir – dio uređaja za podizanje mlin- eto na – vidiš skog kamena eto ti – uzmi engirača – daska na podu mlinice evala – 1. uzvik pohvale; tako je; bravo; entre – jelo i piće uoči velike gozbe svaka čast, 2. pozdrav među vršnjaci- ered – 1. potomstvo; loza, 2. onaj koji ma i prijateljima koji se često viđaju baštini imovinu; nasljednik

39 FACA FERATA F faca – 1. lice, 2. važna osoba farbat – 1. bojati, 2. govoriti neistinu; faćkanje – udvaranje; šarmiranje; na- lagati bacivanje fasovat – 1. dobiti zasluženo; sljedovati faganel – ptica pjevica smeđih leđa i ono što koga pripada, 2. biti kažnjen bjelkastog trbuha fasung – sljedovanje; određena količi- fagoti – prtljaga na hrane ili nečeg drugog što se stalno fah – specijalnost; uža struka dobiva fajer – vatra fatala – hvatala; dječja igra hvatanja; fajercak – upaljač; vajercak vatala fajrunt – kraj radnog vremena u go- fataliber – vrsta dječje igra hvatanja stioni fatat – 1. uzimati rukama, 2. loviti, 3. fajtun – konjska dvokolica obuzimati fakin – onaj koji radi sitne nepodop- fatureta – dodatni posao uz redovito štine; mangup; berekin zaposlenje fala – hvala; vala faul – prekršaj pravila u sportu falda – nabor na haljini ili zavjesi; pje- fave – bobići; mali okruglasti slatkiši ta od prženih badema falinga – 1. pogreška, 2. mana fažanavanje – način pripreme jela od falit – 1. nedostajati, 2. pogriješiti; pro- divljači mašiti fažol – grah; gra falit – hvaliti fažolet – v. fažol falš – prijetvoran; neiskren falšo – 1. krivotvoreno, 2. prijetvorno; feca – vinski talog koji se skuplja na neiskreno dnu bačve; veca falšona – prijetvorna i neiskrena žena feder – opruga falšon – mesarska sjekira feder-šajba – elastična metalna pod- faljen – hvaljen loška fanat – igraća karta s brojem 11 u tali- fela – vrsta; vela janskim kartama felcada – pokrivač za krevet fanga – manja zidarska posuda s dr- feler – greška; mana venom ručkom felga – metalni dio automobilskog kola fangla – v. fanga feličan – s greškom fanta – v. fanat felš – efe; udarac kojim lopta dobiva ro- fanto – v. fanat taciju farabut – onaj koji je na simpatičan fen – električni aparat za sušenje kose način spreman na razne nevaljalštine ferata – 1. vlak koji je nekada vozio od faraonka - vrsta kokoši Sinja do Splita i natrag, 2. vlak; želje- farba – 1. boja, 2. neistina; laž znica, 3. lokomotiva

40 FERATJER FRAJBAT feratjer – željezničar fit – najam feratutma – zbrka; gužva; metež; strka fitilj-paver – krpeni dio ferala ferijada – željezna zaštita na prozorima fiskultura – 1. tjelesna vježba, 2. tjele- ferije – školski praznici sni odgoj u školi ferit – sinuti; doći; pasti na pamet fiškal – lukavac koji gleda samo svoj ferma – 1. stav u kojem pas opaža div- interes; mudrijaš ljač prije nego što je podigne, 2. po- fizički – v. fiskultura 2. zornost općenito fjaka – pospano stanje; usporenost; fermat – zaustaviti mlitavost; malaksalost; bezvoljnost fermativ – graničnik fjok – vrpca vezana u mašnu ferše – dječje kozice; varićele fjoketi – vrsta tjestenine fertik – dosta; gotovo fjombe – okomito; izravno fešta – proslava; svečanost; veselje flegma – ravnodušnost; hladnokrv- feta – kriška (primjerice, kruha) nost; mirnoća fetivi – koji je od starine; pravi; izvorni fleka – mrlja; maća fibra – visoka tjelesna temperatura floberka – zračna puška fidelini – vrsta tjestenine; gužvara flundra – ženska osoba koja se za no- figa – palac provučen između kažipr- vac upušta u spolne odnose s muškar- sta i srednjaka u znak poruge ili odbi- cima; prostitutka; bludnica janja; smokva; šipak fljuba – spona za kosu figurat – lijepo izgledati; ostavljati do- fljubica – v. fljuba jam; biti privlačan oku; biti skladan foji – novine figurin – časopis s modnim uzorcima; fol – tobože; kao modni žurnal for – spretna kretnja u nekoj igri; fijolica – ljubičica; ljubica ostvarena ili unaprijed dobivena pred- filanac – kontrolor; carinik; financij- nost u nekoj igri ski policajac fora – 1. dobra dosjetka; zgodna smi- filat – puniti nešto smjesom ili nekoga calica, 2. prednost informacijama foranje – dodatno takmičenje alkara finak – ptica slična grdelinu do konačne pobjede jednoga; opeto- finćukast – fin; pristojan; uglađen vanje; pripetavanje finesa – 1. lijepa gesta; lijep postupak, forca – 1. tjelesna snaga, 2. uzvik bo- 2. nijansa ili mala razlika u čemu drenja u navijanju finta – 1. spretna kretnja za zavarava- forkadela – velika spona za kosu nje protivnika u igri, 2. sitno lukav- forketa – viljuška; pinjur stvo; varka; trik, 3. balzamirana ptica fornimenat – servis za kavu pjevica kojom se u lovu namamljuju fort – stalno; neprekidno; neprestano druge ptice fortica – vojna utvrda firculja – raspuštenica; loša žena fraja – raskošna i rastrošna gozba firma – poduzeće; tvrtka frajbat – neumjereno trošiti

41 FRANCUZICA FUREŠT francuzica – 1. plitka francuska kapa frktanje – glasanje konja kroz nosni- koja se nosi blago nakošeno, 2. vrsta ce; rzanje vinove loze slabije kvalitete frnjok – udarac u glavu prstom sred- franka – slobodna karta u igri s tali- njakom zapetim o palac; žvrnjokula janskim kartama frontin – vrsta kape sa štitnikom; šil- franzete – ravne vlasi kose spuštene na terica čelo frtutma – v. feratutma franja – staklena kuglica kojom se frut – voće igraju djeca; špekula; kliker; pikula frutjera – zdjela za voće fratar – svećenik franjevac; vratar frzelin – ptica pjevica fratrići – sjemeništarci fuć-guć – dječja igra s loptom fratun – zidarski alat za poravnavanje fudra – postava žbuke fudrat se – 1. dobro se materijalno frcat – naglo iskakati iz čega; vrcati osigurati, 2. toplo se odjenuti frčka – kovrča kose fuga – cementna ispuna između ka- fregat – 1. ribati četkom, 2. verbalno menih ili keramičkih pločica grditi fugera – prenosivo ognjište za pripre- fregula – komadić čega manje hrane fren – prva (prednja) kočnica na bi- fukara – 1. siromašni svijet; sirotinja, ciklu 2. propalica; nitko i ništa freza – 1. poljoprivredni stroj za obra- fuksa – žena slobodnog ponašanja; du tla, 2. tokarski stroj žena koja prodaje tijelo frezanje – 1. obrađivanje zemlje, 2. toka- fufa – laka djevojka; djevojka koja renje nema vrijednosti osim vanjštine frfljat – 1. govoriti nerazgovijetno i fufica – v. fufa fulat – pogriješiti; promašiti nerazumljivom dikcijom, 2. govoriti fumada – iznenadni osjećaj vrućine glupo i neodgovorno; brbljati gluposti u tijelu i licu; naglo crvenjenje u licu; frig – zaprška nastup nervoze frigat – pržiti; vrigat fumanje – pušenje friškalina – miris svježeg mesa ili ribe fumar – dimnjak friško – 1. koje se ne priprema ku- funa – sitan adut u igri briškule hanjem; u prirodnom stanju; svježe; fundamenat – ono na čemu se dalje vriško 2. prohladno (primjerice, vri- gradi; ono na čemu sve počiva; temelj jeme); vriško fundeć – talog kave friškina – v. friškalina funtana – fontana; arhitektonski i ki- fritula – okruglica od tijesta sa suhim parski oblikovan objekt kojim protje- grožđicama, pržena u ulju če voda frižetan – osjetljiv; slaba zdravlja furbast – prepreden frižider – električni hladionik; hladnjak furešt – koji nije iz ovog kraja; strani; frkadela – v. forkadela stranjski

42 FURIJA FUZBAL furija – naglost; bijes fuštanj – vrsta tkanine; flanel furmat – pušiti fuzbal – 1. nogomet, 2. nogometna furnjat – v. furmat lopta

43 GABOR GARIFUL G gabor – ružna osoba gale – crni vol ili ovan gabula – 1. teška situacija; zamka, 2. galeša – v. gale situacija u kartaškoj igri kada igrač galetina – suhi keks koji je na redu gubi bez obzira koju galina – kokoš iz masovnog uzgoja kartu odigrao (koja nije domaća) gaćan – golub kojemu su noge obrasle galit se – 1. razvedravati se (nebo), 2. perjem rashlađivati se; ublaživati vrućinu gaćaš – v. gaćan galofak – 1. industrijska životinjska gaćeša – v. gaćan hrana, 2. općenito hrana koja nije do- gaće – hlače; dio odjeće koji od pasa maća pokriva noge galja – sijeno skupljeno na njivi uoči uto- gadalina – osoba koja izaziva gađenje; vara osoba koja zaslužuje prijezir; zla oso- gamaše – zaštitne dokoljenice od kož- ba; podlac; pokvarenjak ne ili tkanine gadaluk – nepodopština; svinjarija; gamela – metalna posuda slična voj- ružan ispad ničkoj porciji gadarija – v. gadaluk gamižat – kretati se sporo s naporom gadura – ružna, zla i opaka žena ganac – metalna kuka s navojima za gagrca – slaninar; kukac štetnik čije uvidavanje u drvo ili zid ličinke žive u slanini, suhom mesu, ganga – momačko skupno pjevanje vuni i krznu narodnih pjesama u kojem jedan pje- gagrica – v. gagrca vač pjeva melodiju, a ostali ga prate dr- gaj – šumica; šumarak žanim tonom gajba – plastični sanduk za odlaganje ganjc – potpuno; skroz boca; kištra ganjcig – v. ganjc gajtan – upredena ili pletena vrpca ganjcik – v. ganjc kojom se porubljuju ili ukrašavaju di- gara – crnokosa žena jelovi alkarske odore garaz – svađa gajten – v. gajtan garbituša – rudarska svjetiljka gakat – gakati; glasati se kao guska garbun – ugljen gala – crna ovca garda – mnoštvo galantar – putujući prodavač ukrasa i gareša – crnokos čovjek sitnih potrepština gargašanje – 1. raščešljavanje, 2. op- galeba – goveđi izmet; balega ćenje galebina – v. galeba gargaše – nazubljene daščice za izvla- galerija - povišeno dio gledališta u čenje ili češljanje vune kinu gariful – karanfil

44 GARIT GNJILARDINA garit – juriti glavar – izabrani seoski starješina garitule – uskršnje krušne pletenice s glavaš – vrsta glavatog kupusa jajem glavica – 1. zaobljeni brijeg, 2. plod garo – v. gareša kupusa, luka, češnjaka… garonja – crni vol glavić – prednji dio samara; oglav garov – crni pas glavina – velika ljudska glava gaste – novci glavinka – vrsta crvenog grožđa gastrabajter – gastarbajter; onaj koji je glavinja – oveća cjepanica za ogrjev na privremenom radu u stranoj zemlji glavinjat – teško hodati; bauljati; te- gaštapan – žohar turati gatanje – proricanje budućnosti; čita- glavnja – goruće drvo ili komad žera- nje sudbine; vračanje vice za potpirit vatru gatara – žena koja proriče sudbinu glazbar – osoba koja svira u limenoj gaun – gavun; sitna morska riba glazbi gavljat – gaziti; hodati gletat – ravnati zid gaz – riječni plićak koji se može prije- glib – 1. gusto, ljepljivo blato, 2. druš- ći gaženjem tveno dno gazat – 1. gnječiti i uništavati priti- glibe – mišići; žunte skom nogu, 2. prelaziti rijeku ili potok globa – novčana kazna hodom globit – novčano kažnjavati gažijanje – šivanje na šivaćem stroju glođat – 1. zubima skidati ostatke gegat se – hodati bez žurbe, klateći se mesa s kosti, 2. uporno dosađivati lijevo-desno poput patke glog – grmovito drvo iz porodice ruža gegelj – ugoda; dokolica gloginje – plodovi gloga gelipter – smušenjak; neznalica glotan – neuhranjen geltaš – novčanik; briktaš; portafoj; gluv – gluh takujin gluvardo – v. gluveša gevera – puška gluveša – pogrdan izraz za čovjeka gevint – narez na vijku koji je gluh gib – pokret tijelom gnjandule – krajnici; angine gibirat – sljedovati; pripadati gnjat – dio ljudske noge od koljena do gingat – ljuljati gležnja giz – lijevano željezo od kojeg se prave gnjeca – razgažena zemlja puna vode lonci gnječit – pritiskati nešto da bude giza – v. giz mekše ili da pusti sok glacnit – osvjetlati; urediti gnjida – 1. sitno bijelo jajašce koja gladuš – proždrljivo dijete ostavlja uš, 2. osoba lošeg karaktera i glanjcat – laštiti bez dostojanstva glava – kućni poglavar; osoba koja je gnjila – glina; ilovača glavna; osoba koja zapovijeda gnjilardina – trulo voće i povrće

45 GNJILO GRDIT gnjilo – trulo gornjak – čovjek iz Bosne gnjila – glina; očišćena ilovača gospocki – gospodski gnjizdo – gnijezdo; nastamba od pru- gospoja – gospođa ća koju savijaju ptice gotovan – čovjek koji dolazi do svega gnjoj – 1. gnoj; gusta izlučina upalje- bez vlastitog truda; onaj koji čeka da nog tkiva čovjeka ili životinje, 2. gnoj; drugi obave njegove poslove stajsko gnojivo govnara – cisterna za čišćenje crnih go – 1. go; gol; nag; bez odjeće, 2. go; jama gol; pogodak; zgoditak gozdenjak – postolarsko pomagalo goba – grba; deformacija kralježnice gožđe – željezo gobo – grbav čovjek gožđija – razni željezni predmeti gobelja – zakrivljeni dio kola na karu gra – grah; fažol gobeljav – kriv; zakrivljen grabit – 1. sakupljati grabljama, 2. godina – pripadnik iste generacije; naglo uzimati rukama, 3. brzo hodati vršnjak; vrsnik velikim koracima godimenat – uživanje; ugoda; stanje grabon – velikom brzinom zadovoljstva Grad – stara sinjska tvrđava goldun – prezervativ grad – stupanj; jedinica za mjerenje golacat – previše lagano se oblačiti s jakosti alkohola obzirom na temperaturu zraka; skinu- gradele – željezna rešetka za pečenje ti previše odjeće i izložiti se prehladi na otvorenoj žeravici golecat – v. golacat gradelavat – peći na gradelama; rošti- goliš – siromašan čovjek; čovjek bez ljati prihoda i materijalnih dobara gracki – gradski gologuz – jako siromašan grampat – 1. nespretno hodati, 2. golubit se – lagano se naoblačivati žurno hodati goluz – lakom na hranu; proždrljiv grandeca – veličina goljo – siromašak grančav – užegao goma – guma granica – male složene rukoveti po- gonalica – šipka za igru s kotačem košenog žita gonit – tjerati gransat – hodati stranputicom gonja – 1. svađa; smutnja, 2. vrsta igre grašina – grah s franjama gratakaža – ručna strugalica za sir, gonjanje – slobodnije ponašanje, zbli- voće i povrće; ribanj; ribež žavanje cure i momka uoči ženidbe gratanje – struganje gori – gore; iznad gratiježa – v. gratakaža gorika – v. gori grdan – ružan; gadan; grub gorikare – v. gori grdelin – ptica pjevica prekrasnog ra- gorit – biti upaljen (primjerice, radio, znobojnog perja; češljugar televizor, svjetlo…) grdit – 1. bosti, 2. koriti

46 GRDO GUNDEVALJ grdo – loše gropete – spojnice s kojima se spajaju greb – grob pomične daščice na griljama grebač – pomagalo za čišćenje zemlje grot – niska grmovita šuma s motike ili pluga grotulja – niska od oraha nanizanih greba – masni ostatak mlijeka na ze- na konop mljanoj posudi grudina – hrpa kamenja grebalina – v. greba grušalina – zgrušano kravlje mlijeko grebene – sprava za izvlačenje vune nakon teljenja slična gargašama gruvanje – tjeranje konja po žitu na- grez – 1. prost; sirov; neuglađen, 2. kon što se pokupila slama grub; hrapav; nedovršen gubica – 1. usne; njuška; šunjka, grgućanje – pročišćavanje grla tekući- 2. važna osoba koja ostavlja dojam; nom šunjka gricule – ježurci; trnci gubičarka – žena koja voli puno pri- grifanje – oblaganje konjskih kopita čati gumom zbog sprječavanja proklizava- gubičetina – velika gubica nja guc – gutljaj grij – grijeh gucat – 1. gutati hranu ili piće, 2. tr- grijota – šteta pjeti bez pogovora grilje – prozorska krila s pokretnim re- gucit – piti alkohol brima guća – ženski gornji odjevni predmet grintat – prigovarati; negodovati; za- pleten od crne vune novijetati gućak – grlo; grkljan; beriket grinteša – zanovijetalo guda – krmača; prasica grišpa – nabor na odjeći gudin – krmak; prasac grišpin – ponedjeljak gudit se – prasiti se grivna – 1. željezni obruč, 2. jarebica guduk – gudalo za gusle kamenjarka gujina – guja na koju se lovi riba griz – zagriz gulja – v. guljotina grizina – prožvakana životinjska hrana guljotina – kora od krumpira griža – nepravilna stijena koja se dije- guljovina – vuna sa zaklane ovce lom nalazi u zemlji gumaše – gumena obuća ručne izrade grkljan – gornji suženi dio boce gumat – proždrljivo i pohlepno jesti grko – gorko gumbanje – svađanje grlica – ptica iz porodice golubova gumenjar – zaprežna kola s gumenim grličanje – crkveni obred na blagdan točkovima sv. Blaža gumiđonke – cipele s gumenom pot- grljak – v. grkljan platom grokćanje – glasanje svinja gumirabika – vrsta ljepila grop – čvor gundevalj – niska i debela osoba

47 GUNGULA GOŽĐENKA gungula – opća strka; metež guzanje – sporost u radu gunjac – kratki seljački kaput guzat se – sporo hodati; vući se gurla – žlijeb za vodu; oluk guzica – stražnjica; prkno gusina – gusjenica guzičar – proždrljivac dobrog ukusa gusle – pučki glazbeni instrument od guziti se – namještati se drva i kože s jednom strunom i guda- gužnjak – završetak debelog crijeva lom kod životinja gustirna – mjesni, zajednički ili kućni gužva – obruč od usukanog drveta bunar za skupljanje kišnice kojim se pričvršćuje jaram pri upreza- guša – podbradak nju volova gušt – užitak gužvara – vrsta tjestenine; fidelini guštarica - gušter gvantjera – poslužavnik gušter – kvalitetna pozicija mesa, ko- gvardija – straža ljenični mišić gvero – razrok čovjek; čovjek kojemu su gušterica – v. guštarica oči usmjerene prema različitim smjero- guštra – v. guštarica vima guveljat – gužvati gvide – oznake od žbuke koje služe za guvno – gumno; mjesto za vršenje i izravnavanje zida sušenje žita gvint – v. gevint gožđenka – kovani novčić

48 HAHAR HOŠTAPLER H hahar – skitnica; grubijan; uličar hoštapler – hohštapler; prevarant koji hametice – potpuno, posve; sasvim; živi na visokoj nozi do kraja

49 IĆ INTAJAT I ić – hodati; kretati se inbotilja – v. imbotida iće – jelo; jiće incerada – cerada; nepromočivo de- id – ljutnja; bijes; srdžba; ogorčenost; belo, voskom natopljeno platno za jid prekrivanje vagona, automobila, za idit se – ljutiti se šatore, kišne kabanice i slično iđen – idem; polazim; odlazim incukat – smesti; zbuniti igdi – bilo gdje ingord – pohlepan; pretjerano sklon igra – izraz za boju u talijanskim kar- stjecanju materijalnih dobara i privi- tama; zog legija ija – uzvik kojim se tjera konja ingordeca – pohlepa ilika – gajtanom prošivena rupica za infetan – zaražen dugme na alkarskoj odori infišan – zaluđen iljada – hiljada; tisuća infišat – zaluditi se kim ili čim; pre- iljeda – v. iljada komjerno se zanijeti ljubavlju prema imbalavat – 1. skupljati bale sijena, 2. komu ili čemu obilno jesti i piti infrakt – infarkt; srčani udar; možda- imbazdat – privremeno zašiti iglom i ni udar koncem infrešak – zakuska imben – zavidan; ljubomoran imberlan – zaluđen; poludio inkanat – novčana propast; prisilna imbotida – debeli prošiveni pokrivač prodaja zbog podmirenja dugova s perjem; jorgan; poplun inkantan – iznenađen; zaprepašten; imbotilja – v. imbotida koji je ostao bez riječi imbrajat se – prevariti se u brojanju inkarat – žbuka; smjesa vapna, pi- imbrik – vrsta kukuruza jeska i vode kojom se oblažu zidovi i imbrojat se – v. imbrajat se povezuju opeke; malta imendat – koncem zašiti rupu inkas – utržak imentovat – imenovati inkašat – spojiti dva komada drveta impirat - zavezati (odnosi se na špige- pomoću utora i drvenih čepova te tj. vezice na cipelama) inkolat – zalijepiti impjegat - činovnik; mrčikarta inkomodirat – ometati čiju udobnost impoštat – poslati poštom inkoš – umetak; vrsta veza na poste- inad – inat; prkos; namjerno postupa- ljini nje protiv volje drugoga zbog ponosa, inpoštat – v. impoštat oholosti ili samoljublja inšempjat – 1. zaludjeti nekoga, 2. inbazdat – v. imbazdat prekomjerno se zanijeti do gluposti inben – v. imben inšijano – nakrivo zašiveno inbotida – v. imbotida intajat – izmiješati

50 INTAULAT ISPRIPROSTIT SE intaulat – upisati se u vlasništvo iskvitat – vratiti dug; izravnati dug intima – tkanina u koju se stavlja perje isparat – odvojiti kidanjem po šavo- intimela – jastučnica; navlaka za jastuk vima intrada – 1. ljetina; urod; prihod; za- ispatit – napatiti rada, 2. obrađeno zemljište; vinograd; ispeglat – ispeglati; izglačati njiva; posađeno ili posijano bilje ispendrekat – istući pendrekom intram – kokošje nožice i iznutrice od ispijukat – izvlačiti hranu povlače- kojih se radi juha njem zraka intrat – slučajno susresti; trefit isplazit – izvući i pokazati (u pravilu, intrig – spletka; nered jezik) inžinjat – smisliti neko rješenje ispleskat – ispljuskati; izudarati otvo- irud – zao i opasan čovjek renim dlanom; iscidak – iscjedak ispomuča – podmuklo; podlo iscidit – iscijediti; pritiskom ili uvrta- isponova – ponovno; od početka njem izvući tekućinu iz čega isponove – v. isponova isčeprljat – izgrebati noktima ili kan- isporavit – 1. učiniti ravnim ono što džama je krivo, 2. popraviti pogrešku ili po- isfregat – 1. verbalno izgrditi, 2. izri- grešno, 3. zauzeti uspravan položaj bati; oribati tijela isfrigat - ispržiti isporče – zadnje mlado koje prasica iskaišat – istući kaišem okoti pri jednom koćenju iskefat – izgrditi ispotaje – podlo; podmuklo; ispomuča iskeljit – napraviti ružnu grimasu ispovid – 1. ispovijed; vjerski čin pri- iskidat – očistiti (u pravilu, štalu) znavanja svojih grijeha svećeniku, 2. is- iskiljat – nožem izrezati komadić ne- povijed; otvoreno i iskreno priznavanja čega (najčešće mesa s kosti) čega, najčešće vlastitih pogrešaka isklepat se – narasti ispovidnica – ispovjedaonica; izdvo- iskobečit se – oštro i ljutito pogledati jeni crkveni prostor za ispovijedanje iskobeljat se – izvući se; spasiti se; isprdak – zadnje kezme, janje, ali i di- iskoprljat se jete iskobeljit se – iskriviti lice i izgledati isprećat – izvaditi što iz pepela sa strašno ognjišta iskolačit – izbuljiti ili širom otvoriti ispribijat – pretući; izbatinati (odnosi se na oči); izbečit ispribivat – v. isprobijat iskonsat – iskomadati; iskidati ispričit – ispriječiti; staviti poprijeko; iskopištit se – poludjeti od čekanja spriječiti prolaz iskoprljat se – izvući se; spasiti se; ispričit se – ispriječiti se; postaviti se iskobeljat se kao zapreka, teškoća, smetnja iskrpotit – iskomadati prstima (naj- ispriprostit se – osloboditi se koga ili češće kruh) čega

51 ISPRNDECAT SE IZDILJAT isprndecat se – skakanjem ili trčanjem išumitat – probušiti na više mjesta; iz- se izmoriti (najčešće se odnosi na živo- bužat tinje, ali može se odnositi i na ljude) išvogat se – iskaliti bijes isprobivat – v. ispribijat itac – hitac isprovat – 1. isprobati; iskušati, 2. itimice – hitno; žurno; bez odgađanja oblačenjem povjeriti pristajanje odjeće itnit – hitnuti; baciti što dalje ili do ili obuće određenog cilja isprva – iz prvog pokušaja itnja – žurba; priša isprve – v. isprva izać – 1. izići; napustiti prostoriju, 2. ispunta – v. isprva izići; istupiti iz organizacije ispuškarat se – ispustiti više vjetrova; izasobice – zaredom isprditi se izasovat – ispsovati; obasuti grdnjama ist – jesti; hraniti se izasrat – 1. onečistiti vršenjem velike istakat – 1. isključiti, 2. ispregnuti (pri- nužde, 2. verbalno izvrijeđati mjerice, konje iz kara) izba – 1. dio pojate u kojemu leži sto- istovarit – 1. skinuti teret s nekog prika; štala, 2. hladna prostorija u zemlji; jevoznog sredstva, 2. izvršiti opsežnu podrum; ujzba veliku nuždu izbečit – izbuljiti ili širom otvoriti istrat – istjerati; grubo prisiliti na izla- (odnosi se na oči); iskolačit zak izbeljit se – isplaziti jezik istrat se – obrisati se izbeštimat – ispsovati se istriskat – v. ispleskat izbiflat – brzo izgovoriti napamet na- iš – uzvik kojim se tjeraju domaće ži- učeno votinje izbiksat - dati biks; istući; pretući; iz- išaketat – izudarati šakama batinati iščeprkat – prstima izvaditi nešto iz ne- izbljuvat se – povratiti; izbaciti sadr- čega žaj želudca kroz usta; izrigat se iščeviljit – iskinuti nešto iz nečega izbrazdat – razorati iščikat – dugo, željno i nestrpljivo čekati izbrljat – isprljati; umrljati išempjat – v. inšempjat izbubat – izudarati iškarpijat – očistiti zidove od paučine izbucat – ispremiješati iškolat – završiti školu izbužano - probušeno na više mjesta; išton – istom; tek išumitano ištrašpat – 1. poprskati vodom, 2. izbužat – izbušiti; učiniti jednu ili više verbalno izvrijeđati rupa; išumitat ištetit – zavrnuti dio tijela (najčešće izdanit – izdahnuti; pustiti poslijednji nogu ili ruku); zašenit dah; umrijeti išufigat – ispirjati; užutit izdavit – izvaditi; izvući iz nečega išumitano – probušeno na više mje- izdegenčit – istući sta; izbužano izdiljat – izrezbariti nožem

52 IZDREČIT SE IŽMEKAT izdrečit se – 1. bezobrazno se zagle- izmest – odvojiti maslac od mlijeka dati, 2. agresivno se obratiti izminit – izmijeniti; promijeniti izdreljit se – obratiti se agresivnom izmrčit – išarati; iscrniti vikom izmuštrat – 1. izmoriti tjeranjem na izdrpat – ispipati posao, 2. gnjaviti; dosađivati izdurat – izdržati izneredit se – 1. zaprljati se; zapustiti izdušit – ispuhati se; ispustiti zrak; se, 2. izvršiti veliku nuždu u hlače ostati bez zraka izrepano – iskidano izere – imalo izrest – izrasti izgadit – izvrijeđati izrigat se – povratiti; izbacit sadržaj izgorit – izgorjeti želudca kroz usta; izbljuvat se izgratan – istrugan; nariban izubivan – pretučen; premlaćen izgulit – iščupati iz nečega (najčešće izumetnit – ušiti prije šivanja iz zemlje) izuvače – zakrpljene čarape izdiguzica – proždrljivac izvabit – izmamiti; dobiti što upor- iziguzica – v. izdiguzica nim nastojanjem izist – pojesti izvalit – 1. iščupati iz tla i srušiti, 2. izlajat se – otkriti neku tajnu, najčešće udobno leći, 3. kazati nešto nepromi- nehotice šljeno i glupo izlanit – nehotice reći što nije trebalo izvampit – smršaviti; osušiti se izlapit – 1. ishlapiti; ispariti; izvjetriti, izventat – izmisliti; lagati 2. izgubiti duševnu svježinu; postati izvitoperit se – pokvariti se; izmijeniti senilan se na gore izlemat – istući izvitrit – izvjetriti; ishlapiti izlitan – onečišćen izmetom izvod – dolazak mladine rodbine u izmačkarano – ružno i napadno obo- kuću mladoženje tjedan dana nakon jano vjenčanja izmaćan – onečišćen; prljav; prepun izvorcat – izdržati mrlja izvrgnit – pobaciti izmajerisat – istući ižgranfat – izgrebati izmećaj – maslac koji se izvadi iz jed- ižmekat – iscijediti opranu odjeću ili nog odvajanja mlijeka rublje

53 JABUKA JEČERMA J jabuka – 1. zaobljeni drveni dio po jengije – pratilje u svatovima sredini alkarskoga koplja koji štiti japaner – velika ručna kolica s dva ko- ruku od udarca alke, 2. kraj kundaka tača na kuburi, 3. ukrasna kugla na konj- japija – drveni materijal; drvena građa skim prsima; đulbek, 4. uzdignuti dio japno – smjesa zemlje crvenice i va- sedla; unkaš pna koja služi za vezivanje kamenja pri jacija – razdoblje mrkle noći, dva sata gradnji nakon zalaska sunca japuga – predio s puno rupa u kojima jacera – 1. iznimno hladna prostorija, ima divljih životinja 2. sanduk u kojemu se na komadima jar – bijes; ljutnja leda održava svježina hrane i hladi piće jara – pokrivena šumska zidina u koju jačat – 1. nadmetati se u snazi, 2. čini- se sklanja stoka (najčešće koze i ovce) ti jačim; postajati jačim jaram – 1. drveni okvir u koji se upre- jačica – dio košulje koji uokviruje že tegleća marva, 2. tlačenje; ropstvo; vrat; ovratnik; kolet ugnjetavanje jado – jadnik; loš i slab čovjek jardumit – teško raditi za lošu ili ni- kakvu nadnicu jadit – nanositi jad; nanositi patnju jarica – koza godišnjakinja koja se jagluk – vezeni rupčić koji djevojka prvi put kozi poklanja momku u znak ljubavi jarina – 1. velika vrućina; nepodnošlji- jagma – otimanje oko čega; nastojanje va žega, 2. vuna jednogodišnjeg janjeta da se do čega dođe prvi jarit – donositi na svijet mlado jare jagmurit se – kvariti se od stajanja jarit – poticati svađu; dražiti (uglavnom se odnosi na hranu) jasle – dugačko drveno korito ispunje- jajarica – žena koja kupuje jaja po se- no sijenom koje služi hranjenju konja i lima i preprodaje ih u gradu goveda jaketa – gornji dio odijela; jakna; sako jaspra – novac jalov – 1. neplodan, 2. nekoristan jašit – jahati jalovica – 1. žena nerotkinja, 2. koza, jašmak – marama udane žene ovca ili krava koja ne donosi mlade jatagan – veliki zakrivljeni nož kojeg jalovina – neplodna zemlja alkarski momci nose u pripašnjači japaneža – igra s novčićima jatarice – ptice koje žive u jatima japuga – gusto i duboko blato javljen – onaj koji rado i učestalo po- jamar – 1. pas terijer, 2. vrsta goluba zdravlja druge ljude koji obitava u jamama jazor – kanal za navodnjavanje vrta jamit – uzeti; ukrasti jaža – brana za skupljanje vode jamuža – tek pomuzeno mlijeko ječerma – prsluk od sukna ili čoje koji Jandre – muško ime Andrija nose alkarski momci; đilet

54 JEČIM JUŽINA ječim – ječam; karišik jist – jesti; ist ječimka – kava od ječma jogunluk – obijest; tvrdoglavost ječmak – gnojna izraslina na obrubu jo-jo – dječja igračka, loptica na gu- oka menom koncu jelda – je li tako jok – 1. ne; nisam; nisi, 2. nema jedinak – jedinac joli – ili; jali jedva – teškom mukom; s naporom; jopet – opet; ponovo; nanovo jedvice jošte – još jejina – duga i neuredna kosa jošterica - izraslina na kokošjem jeziku jelica – snop grančica lovora, masline jubav – ljubav i jele za blagoslov na cvjetnicu jučešnji – jučerašnji jematva – berba grožđa junac – muško goveče staro više od jenga – pratilja u svatovima jedne godine koje se još nije parilo jerbo – jer; budući da; zato što june – mlado goveče staro od tri mje- ješala – plitka limena posuda koju seca do godine dana najčešće koriste vojnici junica – žensko goveče staro više od jetrva – žena muževljeva brata jedne godine koje se još nije parilo ježa – filter za otakanje vina naprav- junetit – ponašati se obijesno poput ljen od bodljikavih grančica juneta ježur – žmarac; trnac; srh junka – mlada junica od milja ježurac – v. ježur jušno – tekuće, poput juhe ježurit se – dobivati trnce po tijelu jušto – baš; upravo; točno ji – njih juštuk – mjera za dužinu jid – jed; ljutnja; ogorčenost; bijes; id juva – juha jiće – jelo; iće južina – 1. vrijeme kada puše jugo, 2. jinčije – drugačije vrijeme kada popusti hladnoća

55 KA KALIT K ka – kao; ki dizanje i spuštanje mlinskog korita, 3. kaba – kabao; drvena posuda za vodu zamka kojom se nekome pokušava ar- i pranje s dvije ručke gumentirano napakostiti kaban – ogrtač od ovčje vune s kapulja- kaki – kakav čom za zaštitu od kiše, vjetra i hladnoće kal – bolno zadebljanje na stopalu; žulj kablić – 1. okrugla drvena posuda s kala – gradska ulica poklopcem za kiselo ili meteno mlije- kalabardin – mali borbeni pijevac ko, 2. dio mlina kalača – drvena posuda za vodu kaca – posuda za mast ili kiseli kupus kalada – lagana naoblaka; mutno nebo koja je gore uža, a dolje šira pri zalasku sunca kacaćoda – tanko šilo kojim se čavao kalajisat – kositrom obrađivati kotao zabija dublje u drvo za pečenje rakije kacanje – nasilno potapanje osobe pod kalamita – magnetizirana žica za gro- vodu mobrane kacavida – odvijač kalandron – ptica melodična pjeva kaciola – velika duboka žlica s dugom koja oponaša druge ptice drškom za vađenje juhe ili variva kalarin – v. kamarin kacijola – v. kaciola kalat – 1. spasti u težini ili jačini, 2. kadar – koji je spreman; koji može ne- igrati slabiju kartu; propustiti nošenje što učiniti; koji je sposoban za što; koji u kartama je u stanju kalauz – pomagalo za otvaranje brava; kadena – 1. ukrasni lanac, 2. prijeno- otpirač sni lanac na biciklu kalce – pletene čarapa do članaka kadifa – vrsta tkanine; baršun; samt; kalcete – v. kalce velur kaldaja – metalni dio štednjaka u ko- kadit – 1. kaditi; govoriti samo ono što jem se grije voda tko želi slušati; dodvoravati se; ulagiva- kaldeja – v. kaldaja ti se, laskati, 2. kaditi; paljenjem širiti kaldrma – pločnik od neobrađenog miris u obredne ili praktične svrhe oblog kamenja kafen – smeđ kaleštar – drvena prečka za poveziva- kafeterija – kavana; kafić nje kašuna kaiš – remen kaleta – uska, kamena, gradska ulica kaišat – tući remenom kalija – bakrena posuda za vino ili kajin – lavor vodu zapremine od 1 – 3 litre kajiš – v. kaiš kalit – 1. davati željezu veliku tvrdoću kajla – 1. predmet kojim se nešto po- zagrijavanjem na visoku temperaturu i dupire da bi se dobila potrebna visina; brzim hlađenjem, 2. postajati sposoban podupirač; potporanj, 2. dio mlina za za iskušenja

56 KALPAK KAPIĆ kalpak – visoka alkarska kapa kandelica – manja limena posuda kalup – tvorilo; predmet na koji se kandelir – svijećnjak za umetanje jed- nešto nabija da dobije njegov oblik; ne ili više svijeća voštanica predmet u koji se nešto ulijeva da do- kandulete – krpene cipele bije određeni oblik kad očvrsne kandžija – korbač potreban pri vođe- kalupan – pravilan; lijepo urađen; šesan nju konjske zaprege; bič; škurija kamara – soba kanela – 1. slavina na vinskoj bačvi, kamarijer – konobar 2. cimet kamarin – sobica bez prozora; špajza kaneta – drveni predmet u koji se za- kamarinić – v. kamarin dijevaju pletaće igle kambuša – kiselo mlijeko s ljekovitim kangar – čvrsta vunena tkanina za ka- svojstvima pute kamenica – 1. posuda isklesana od kanija – korice od noža ili sablje jednog komada kamena za držanje kanit – kapnuti; uliti samo malo vode ili ulja, 2. prirodno udubljenje u kanit – namjeravati kamenu u kojemu se skuplja voda od kanitan – slab; iznemogao kiše ili od otopljena snijega, 3. crkvena kanit se – ostaviti se krstionica kano – kao kamenica – pojedinačan komad ka- kanol – tanko izrezbareno drvo koje se mena koji može stati u šaku; kameno pri pletenju suknenih čarapa zadjene oružje u seoskim borbama za pas kamičak – 1. stari sinjski kameni sat, kanoćal – dalekozor; dvogled 2. utrka konja trogodaca kantadur – pjevač kamiš – drvena cijev kroz koju se kantar – vrsta ručne viseće vage uvlači dim iz lule kantat – pjevati kamišar – onaj koji se skriva po špilja- kantinela – duga drvena letva ma i živi hajdučkim životom kantolac – letva deblja od kantinele kamomela – v. kamomila kantun – 1. mjesto na kojemu se spa- kamomila – kamilica jaju dvije ulice, 2. kut sobe, 3. okrajak kampanel – crkveni zvonik kruha kampijun – prepredenjak; nepouzda- kantunal – noćni ormarić na osoba kanjeta – v. kaneta kampjun – v. kampijun kapac – moguće; možebitno kalalica – vrsta crijepa kapak – prozorsko krilo kanaf – proširena suknja kapara – svota novca primljena una- kanap – mjera za površinu prijed uime neke kupoprodaje; predu- kanavaca – kuhinjska krpa jam; akontacija; avans kandela – svijeća; voštanica; šterika kapelin – šešir kandelaber – ulični visoki rasvjetni kapeta – zaobljeni rub plahte stup kapić – poklopac kotla za pečenje rakije

57 KAPIJA KAŠUN kapija – velika dvorišna vrata karik – aš ili trica u briškuli kapo – onaj koji je na čelu; vođa; nadre- karikaš – v. veliki nož đeni kariola – v. karijola kapric – ćudljivi postupak; inaćenje; karišik – ječam; ječim tvrdoglavo suprostavljanje karitat – milostinja kapsel – mrtvački sanduk karlova – manja drvena posuda za kapsulača – vrsta kubure hranjenje svinja kapula – crveni luk karoca – kočija kapulica – sjemenski crveni lik karonja – nevaljalac; lijenčina kapunjera – kućica s jednom prosto- karota – mrkva rijom karta – papir kaput – 1. odjevni predmet, 2. 11 karta – ulaznica osvojenih punata u jednom dijeljenju karta-devera – brusni papir trešeta, 3. 130 osvojenih punata u jed- karta-kanta – crno na bijelo nom dijeljenju trijumfa, 4. 8 osvojenih kartela – igraća kartica s 15 bojeva u punata u jednom dijeljenju koncine tomboli; šestina karteluna u tombuli kar – drvena zaprežna kola koja vuče kartelun – tvrdi komad papira sa 90 jedan ili više konja brojeva, podijeljen na 6 kartica sa po karabit – karbid; sredstvo za rasvjetu 15 brojeva, za tombulu (spoj kalcija i ugljika) kartenka – papirnata novčanica karabituša – rudarska svjetiljka karticela – v. kartela karadindija – vrsta trstike kartina – papir za motanje cigareta karakondžula – jezersko čudovište kartolina – v. kartela karakus – konjska bolest (upala zglo- kartulina – dopisnica; razglednica ba) kartun – karton; debeli ambalažni papir karamel – rastopljeni šećer kartušina – istrošeni papir karampana – stari automobil kastaš – pastirska igra s malim zašilje- karapelj – zaseok; nekoliko izdvojenih nim drvetom i štapom kuća kašeta – drveni sanduk; kištra karat – upućivati prijekore; koriti; pri- kašetin – ladica; škafetin govarati; grditi kašika – žlica karat se – svađati se kaška – v. kašika karciola – v. kaciola kašljukat – lagano kašljati karcijola – v. kaciola kašnje – poslije; kasnije kargaš – veliki nož kaštiga – kazna; izrečena ili izvršena kargat – zbijati sankcija za propust, prijestup ili zločin karić – dječje drveno vozilo na balinje- kaštradina – sušeno ovčje ili kozje meso rama kašun – 1. drveni sanduk, 2. drvena karijola – ručna kolica s jednim toč- stranica od kara, 3. pomagalo pri di- kom za prijenos manjih tereta zanju betonskih zidova

58 KATABUJ KISELIŠ katabuj – zatvor; aps; bajbuk; buva- kićen – ukrašen ra; ćuza; prdekana; pržun kićenka – svilena kapa s kitama katanac – lokot kidat – čistiti (u pravilu, štalu) katriga – drvena stolica s naslonom kidisat – napadati; nasrtati kaucija – jamstvo za naknadu mogu- kidnit – pobjeći će štete koje se vraća ako sve bude u kifelit – odlaziti; izlaziti; bježati redu; jamčevina; polog kijamet - snježna mećava kauć – mali drveni klin koji postolari kijat – kihati koriste u šjolavanju kijavica – kihavica; prehlada kaul – cvjetača kika – 1. dio kose vezan ili spleten kava – kamenolom tako da pada ili strši, 2. duga i neu- kavalerija – konjica redna kosa kavalet – prijenosna drvena klupa u kikaš – 1. čovjek koji ima kiku, 2. čo- građevinarstvu vjek s dugom i neurednom kosom kavara – posuda u kojoj se kuha kava; kikice – vrsta ženske frizure s dvije đezva; koguma bočne kike kavat – vaditi kamen kil – kilogram kažela – na brzinu sklepana poljska ili kilav – trom; nespretan; slabo pokre- šumska kućica tan kažin – javna kuća; kupleraj kilovica – rudarski pijuk; mali maš- kecelja – radna ili školska uniforma klin kefa – četka kiljat – rezati tupim nožem keka – svraka kindarat – razbacivati keljit – raditi grimase kinđurit – pretjerano uređivati; neu- kenjkat – gunđati; prigovarati; žaliti; cendrati kusno uređivati kerav – nakrivljen kinta – novčić kerefeke – pretjerane i nesuvisle gesti- kip – spomenik kulacije kipit – 1. kipjeti; zagrijavanjem doći kerep – skela u stanje povećanja obujma i prelije- kerit – baciti vanja preko ruba posude; vriti (od- kernit – v. kerit nosi se na tekućinu) 2. kipjeti; biti kesa – 1. vrećica od papira, platna, uzrujan, uzbuđen, obuzet snažnim plastike ili kože, 2. koža oko testisa osjećajima (odnosi se na osobu) keserit se – napadno se smijati kirijaš – dostavljač ugljena kesit se – v. keserit se kirijat – 1. skitati, 2. prevoziti karom kezme – mlado prase za novac ki – kao; ka kiselina – kiselo mlijeko kibic – promatrač igre karata ili balota kiselit se – dugo i nepotrebno stajati kible – tralje iz kojih se s jedne strane na jednom mjestu može iskrenuti teret kiseliš – kisela tekućina

59 KIŠAT KOČINA kišat – ljutito razbacivati sve oko klipan – veliki, visoki dječak sebe kliza – utabani snijeg po kojemu se kištra – drveni ili plastični sanduk; kližu djeca; puza gajba; kašeta klobuk – šešir; kapa kištuk – dio kara kljajo – osakaćen čovjek; sakat čovjek kitarica – jabuka koja se na svadbi ključica – sadnica bez žile baca preko kuće kljuk – maslac koji se dobije mlaće- kitit – 1. bježati trkom, 2. ukrašavati, njem mlijeka 3. kupiti žito iza kosca kljuka – kuka; zakrivljeni komad že- klačardina – ostrugana boja od kla- ljeza ili drveta ka kljukac – metalni sapinjač na narod- kladnja – uredno naslagana velika noj nošnji količina drva kljukat – puniti zbijanjem klak – vapno; kreč kljuke – igra potezanja zakačenih pr- klamfa – željezna spojnica za grede stiju srednjaka klampa – v. klamfa kljun – 1. vrh kose, 2. prednji dio klanfa – v. klamfa opanka klapat – stvarati buku udaranjem u kljusat – teško hodati nešto kljuse – isluženi konj klapac – izrastao, velik i snažan dječak kmečat – dosadno plakati klapit – sanjati kmezat – plakati klapit – snažno zaklopiti kmezav – plačljiv klašnje – 1. smotak sukna, 2. starin- knap – taman ske čarape dokoljenke knjat – bolest pšenice klat se – žestoko se svađati ili tući knjatru - kvragu klempo – čovjek kojemu uši strše knjavat – izležavati se u polusnu klen – 1. vrsta drva, 2. vrsta slatko- ko – tko vodne ribe kobliže - ko bliže zidu; igra s kovani- klenovina – klenovo drvo cama klepac – čekić za oštrenje kose kocat – stalno prigovarati; žugat klepavanje – oštrenje kose kočak – svinjac klepka – mjedeno zvono na stoci kočit – parcelirati; dijeliti zemljišnu klepit – udariti; mlatnuti površinu na parcele klepnit – v. klepit kočka – kvočka klepo – v. klempo kočoperit se – praviti se važan; šepu- klin – trokutasti izduženi predmet od riti se drveta ili željeza koćeta – pročelje, čelo postelje klip – 1. plod kukuruza, 2. komad kočina – veliki kolac; oduži komad slanine, 3. narodna igra odmjeravanja drveta zašiljen s jedne strane radi za- snage badanja u zemlju

60 KODA KOMORA koda – kao da; kada kolombar – 1. krug; obruč; prsten, kodiga – koža suhog svinjskog mesa 2. igra u kojoj se novčići guraju u ze- kofidenca – opušteno ponašanje; pri- mljani krug podijeljen na četiri dijela, snost 3. podočnjak kogo – kuhar kolona – nosivi ili ukrasni stup koguma – lončić za kuhanje kave; kolonelo – talijanski vojni zapovjednik đezva; kavara kolonja – kolonjska vodica koka – kokoš kolovijačit – udvarati se kokoćanje – 1. kokodakanje; oglaša- kolovoz – poljski put vanje kokoši, 2. besmisleno brbljanje kolpat – udariti (odnosi se na možda- kokolavanje – očijukanje ni ili srčani udar) kokošar – 1. onaj koji uzgaja i proda- koltrine – zavjese je kokoši, 2. onaj koji krade kokoši, 3. kolura – boja sitni kradljivac općenito kolut – ukrasni srebrni obruč na al- kokošica – sitna kiša karskoj ječermi kokošit se – praviti se važan kolutat – okretati; zavrtati (najčešće kokuljica – kapuljača se odnosi na oči) kokuruz – kukuruz kolje – kolci kola – ljepilo kom – velika komoda kolac – drveni potporanj za sadnice komačar – majstor za izradu konjske kolač – okruglo suho pecivo od bije- opreme log brašna komaće – dio konjske orme kolajna – ogrlica; mrđelica komara – v. kamara kolan – kožni pas koji se veže konju komaštre – željezni lanac iznad ognji- pod trbuh i tako učvršćuje sedlo šta na koji se vješaju peka, bakra ili kolap – moždani ili srčani udar bronzin kolar – okovratnik kombaj – kombajn kolarina – kravata kombinet – svilena podsuknja kolbaša – predvodnik; prvak (primje- kombinirke – kliješta za više radnih rice, najbolji kosac) operacija; tinjele kolet – v. kolar komeštibile – trgovina osnovnim po- kolino – 1. koljeno, dio noge, 2. trepštinama srodstvo komicin – niski ormar; velika komoda kolišni – koliko malen komin – ognjište kolkoš – koliko god hoćeš; puno komita – oružani pobunjenik protiv kolo – 1. kotač, 2. vrsta narodnog vlasti plesa komo – niski ormar s ladicama kolomar – podočnjak komod – velika udobnost kolomast – mast za podmazivanje le- komoditet – preslobodno ponašanje žajeva vučnih kola komora – v. kamara

61 KOMŠIJA KORZO komšija – susjed kopčat – shvaćati; razumjeti komucin – v. komicin kopljanik – rjeđi naziv za alkara komušat – odvajati listove od klipa koplje – drška nekih poljoprivrednih komušina – suhi kukuruzni listovi oruđa (grablje, vile i sl.) konak – noćenje kopnit – tjelesno propadati konal – kanal; prokop koprčina – mladić koji skače oko cura konap – konopac; upredeno konoplji- koprifogo – talijanski policijski sat no vlakno; uže koprljat se – izvijati se; migoljiti konat – račun koprna – gusto sito za dobivanje finog koncina – vrsta igre s talijanskim kar- brašna tama koprva – kopriva; jestiva trava koja konča – dodatak jelu žari na dodir končanje – 1. začinjavanje jela, 2. kopun – uškopljeni pijetao obrada životinjskih koža kopunanje – parenje pijevca i kokoši konda – kao da kopunit – škopiti pijetla kondet – nužnik; zahod kopunit se – previti se važan; šepuriti se kondut – v. kondet kor – povišeni dio u crkvi na kojemu konfužjun – strka; zbrka se obično nalaze pjevači ili zbor konistra – košara pletena od vrbovih koracat – koračati; hodati mladica koju nosi udavača korda – štapin; vrpčasti sprovodnik konoba – prostorija u kojoj se drže vatre do eksploziva bačve s vinom i suho meso korešpodenca – 1. dopisivanje, 2. pi- konop – v. konap sana suglasnost konsat – čupati; trgati korijandule – raznobojne papirnate konšerva – koncentrat od rajčica kontarisat – spasiti se ili osloboditi se vrpce za dekoraciju plesnih dvorana nekoga ili nečega korito – drvena posuda za pojenje kontat – računati; brojiti stoke kontra – protiv kornet – izbočina na kruhu; sisa kontrafinestra – prozor produžen korniža – 1. žlijeb; gurla, 2. rubnik prema ulici; portafor ceste; bankina kontrapiz – kontra uteg; teret koji se korota – 1. žalost za pokojnikom, 2. stavlja zbog ravnoteže crna žalobna odjeća kontreštat se – posvađati se korovica – 1. vrsta kukca, 2. vrsta male kontrirat – suprotstavljati se; uzvraćati ribe konj – igraća karta s brojem 12 u tali- korpa – košara janskim kartama korpet – prsluk koji nose udane žene konjogriz – biljka čiji se suhi plod daje korta – šira rodbinska zajednica životinjama protiv dezinterije; štavolj korteđanat – udvarač kopanja – velika drvena posuda iz korteđavanje – udvaranje; očijukanje koje se napaja stoka korzo – šetalište

62 KOSA KRČIT kosa – ukrivljeni dugački nož na dr- kovačija – 1. kovačnica, 2. kovački venom držalu s kojim se, držeći ga sa posao obje ruke, kosi trava ili korov kovada – leglo ptica kosac – osoba koja kosi kovijada – neuredna kosa kosibaša – predvodnik kosaca kovilje – vrsta trave koja raste na kame- kosilo – drvena drška na koju se pri- njaru čvrsti sječivo kose kovrljit – savijati; kriviti kosir – oruđe savijenog sječiva za sje- kovrndalj – dio ženske narodne noš- čenje tanjih drva nje koji se nosi ispod marame kosirica – donja svinjska čeljust koza – 1. vrsta mopeda, 2. drveni sta- kosirit se – ljutito reagirati lak za pilanje drva, 3. glupa žena kosište – v. kosilo kozina – kozja koža s dlakom kosovica – vrsta ptice sivo-smeđe boje kozle – mlado od koze kosti – leđa kozlica – dugačka bačva u kojoj se na kostret – kozja dlaka karu prevozio mošt kostriš – divlje zelje; trnak kozlin – jarčić kostrušenje – kostriješenje; dizanje kožun – ogrtač od ovčje kože kose, dlaka ili perja od straha ili bijesa krabit – topiti; rastapati koš – 1. dio mlina u koji upada zrno, krač – nepokretan čovjek 2. spremište za žito kračat – 1. kratiti; skraćivati, 2. posta- košet – vanjski tvrdi dio goveđeg buta jati kraćim koštela – drvo sa sitnim tamnim bo- krajni – krajnji; rubni bičastim plodovima; sladun krakat – dugih ruku i nogu košteljak – mali orah krakun – zasun koštradina – v. kaštradina krakunjača – starinska puška koja je kota – kotao; veća posuda za kuhanje imala zatvarač u obliku krakuna na otvorenoj vatri kralj – igraća karta s brojem 13 u tali- kotac – potomak janskim kartama kotlarina – rakija dobivena kao na- kraljat – dijeljenjem karata prije po- knada za pečenje rakije četka igre određivati tko će s kim igrati kotlanica – pomična drvena prečka krastača – velika, ružna, smeđa žaba iznad komina na koji se vješaju ko- krbelina – staro i dotrajalo prijevozno maštre sredstvo kotlenica – v. kotlanica krcat – pun kotlekrpa - krpatelj limenog posuđa krcija – trbuh; utroba; drob kotlokrpa – v. kotlekrpa krčalo – dio brane kotonjada – slatki žele od dunja krčat – glasati; ispuštati zvukove kotul – jednodijelna platnena suknja krčevina – iskrčena zemlja koturača – podmetak za teret koji krčit – vaditi kamen ili tvrdi sloj s ne- žene nose na glavi; stelja kog zemljišta da bi ostalo obradivo tlo

63 KRAČ KUBIJA krač – smrtno bolesna osoba krke – leđa kraćušan – okraći krkec – v. krke krdža – duhan krmača – prasica krećat – dirati; dodirivati krmak – prasac kredenca – vitrina; ormar; veltrina krmelj – zgrušani iscjedak iz oka krek – panj od loze krmeljav – 1. koji ima krmelje u oči- kremenjača – starinska puška koja se ma, 2. pospan; nerazbuđen; neispavan puni s vrha cijevi krmetina – 1. svinjsko meso, 2. pogr- kren – hren dan izraz za osobu krena – najlonska nit koja se koristi u krmit – 1. hraniti balgo, 2. spavati ribolovu krnjatak – ostatak pokvarenog zuba krenit se – raspametiti se; poludjeti; krnje – lutka koja se spaljuje u maška- skrenit rama na pokladni utorak krepalina – 1. životinjska lešina, 2. li- krnjolac – grdelin s crvenim pjegama jena osoba iza vrata krepan – iscrpljen; izmoren; onemoćao krokanat – karamelizirani šećer s ba- kresnit – obljubiti demima krešit – poskupjeti krošnja – pletena košara u kojoj se kreveljit se – praviti ružne grimase; nosi sijeno za stoku ispuštati ružne zvukove kroštule – tradicionalna dalmatinska kričavo – šarenih boja koje bodu oči hrskava slastica od brašna, jaja, šećera kridimice – kradimice; kriomice; kri- i soli šom krožet – alkarski prsluk od čoje ili bi- krik – 1. kočnica na karu, 2. igra s ta- jeloga sukna lijanskim kartama krpaš – starinska lopta od ostataka krikat – kočiti platna kriket – ručka na prozoru krpatit – previše i nekorisno usit- krilo – mekani podrebreni dio gove- njavati; neuredno kidati (primjerice, dine ili junetine kruh) kripan – krepak; snažan; čvrst; jak krpenjaš – v. krpaš kripost – krepkost; snaga; čvrstina; krpotit – v. krpatit jakost krto – košara pletena od šiblja kriva – bijeli kruh u obliku polumje- krtol – v. krto seca; mezaluna krštula – krštenica; rodni list krivit se – jaukati; glasno plakati kruna – zid koji obrubljuje bunar krivošija – zakrivljena alkarska sablja; krunica – niska zrna za molitvu kriva krupa – tuča; grad križ – teret kruv – kruh krkalina – konjski izmet; obilan ljud- krža – poljska jarebica ski izmet kubija – osoba lošeg ponašanja

64 KUBURA KURBLA kubura – starinska kratka puška; sta- kulenica – kobasica nadjevena krvlju, rinski pištolj kukuruznim brašnom i svinjskim salom kuburit – životariti; izdržavati kulica – izdvojena kamena građevina kuburluk – kožna torbica u koju se u kojoj je samo kuhinja sprema kubura kuluk – dio puta koji vodi prema vla- kucanje – vrijeme kada se kučke tje- stitoj njivi raju; vrijeme parenja kučaka s psima kulunel – v. kolonelo kuco – šutjeti kuljat – navirati, nadirati u velikoj ko- kučina – raspleteni konop ličini kučit – savijati; kriviti kulje – manji odeblji čovjek kućarin – žličica; škujerin ključ – sadržaj bljuvanja kućerin – v. kućarin kumit – moliti kudilja – drvena naprava za predenje kumpanija – družina vune kumparan – muški sukneni ogrtač kudrav – kovrčav; ricast; čičav kumašin – kum kudrit – šuteći pozorno promatrati i kuntarisat se – riješiti se osluškivati kumpir – krumpir kudrov – pas duge dlake kunda – v. konda kugluf – vrsta kolača kunin – kunić kufer – kofer; valiža kuntarisat – v. kontarisat kufidenca – v. kofidenca kuntenat – zadovoljan kujat – bolovati; biti nemoćan kunjat – drijemati kukala – dječja igra skrivanja i traženja kunjica – alat kojim se buše rupe za kukavac – slab; mizeran stavljanje dinamita kukavan – bijedan; jadan kupa – crijep kukuljača – vrsta ptice; ševa kupe – boja u talijanskim kartama kukuljica – v. kokuljica kupina – 1. grmovita i trnovita biljka, kukumar – krastavac 2. sladak, taman bobičasti plod te bilj- kukurik – crveni poljski cvijet; mak ke kukurikavac – vrsta kašlja kupit – skupljati nešto s podloge; sku- kukuruzovina – suha kukuruzna sta- pljati karte s kartaškog stola bljika kupleraj – javna kuća; bordel; kažin kukuvija – noćna ptica iz reda sova kupljačina – 1. kupljenje žita, 2. oku- kukviža – slabije razvijena žena pljanje ljudi kulaš – konj pepeljasto sive boje kupovan – koji nije iz kućne izrade kulaze – drvena ručna kolica za preno- kuramela – lanac opšiven kožom koji šenje manjeg tereta koja se sastoje od spaja komać i timun na karu dvije ručke, nekoliko poprječnih letvi- kuraža – hrabrost; odvažnost ca i kotača kuražan – hrabar; odvažan kule – oblaci nad planinom koji na- kurbla – ručna poluga za paljenje trak- vješćuju buru tora

65 KURČEVIT KVRKNIT kurčevit – ponosito samodopadan i kutlača – velika drvena žlica narcisoidan kutrit – v. kudrit kurdela – platnena ili gumena uzica kuvalo – kuhalo; rešo kurelja – orunjeni kukuruzni klip kuvanje – kuhanje kurendek – cvijet od prorestene ka- kuvatanja – pretjerano kuhanje pule kuvat – 1. kuhati, 2. nešto potajno pri- kurijožija – znatiželja premati kurit – dobro se prodavati; dobro se kuver – v. kufer trošiti kuverta – omotnica za pismo; pokri- kurtelina – dugi oštri nož za rezanje vač za postelju pršuta kuvertur – pokrivač kuršlus – nesporazum; pogrešan do- kužina – kuhinja govor; zabuna u sporazumijevanju kvadar – umjetnička slika s okvirom kuruz – kukuruz kvarat – četvrtina kus – komad; zalogaj kvartir – vojarna kusac – poskok; ljutac kvasina – vinski ocat kusast – malen; kratak; neugledan kvatre – četiri u igri mure kusat – slatko jesti; pohlepno jesti kveštavat – zatvarati kusnit – probati neku hranu kvintal – mjera za težinu (100 kilo- kuso – 1. nizak čovjek, 2. ptica bez grama) repa kvinte – kulise na pozornicama kusur – ostatak novca kvintilja – kartaška igra slična trešetu kuš – kuda ćeš kvintulja – v. kvintilja kušin – jastuk kvit – bez duga; izjednačeno; sređeno kuškinja – kožni remen koji se stavlja kvito – v. kvit pod rep konja i drži sedlo kvrcat – vriti kuta – radno odijelo; kecelja kvrknit – kvrknuti; tiho se oglasiti

66 LABRNJA LATA L labrnja – usta; njuška; gubica lampat – hodati pokrećući cijelo tijelo laca – povodac na kojemu se vodi stoka lamsat – v. lampat lacnit se – okusiti se lanceta – oštar i uvredljiv govor laćat se – latiti se; početi što raditi; do- lancun – plahta hvatiti se; prihvatiti se; uhvatiti se landikat – hladiti se; odmarati se lad – hlad landrat – bezbrižno se skitati ladan – hladan lanetica – ukrasna marama; svečani ladovat – hladovati; odmarati u hla- rubac dovini; izležavati se; ljenčariti lanit – izlanuti; nepromišljeno reći što lađa – zgodan prijelaz preko vode; nije trebalo kerep lante – tanke unutarnje škure lagnje – lakše lantrat – v. landrat lagum – velika eksplozija lapat – pohlepno jesti lagumat – raznijeti eksplozijom; mi- lapeš – olovka nirati lapiš – v. lapeš lajat – glasno i uvredljivo govoriti laprdat – govoriti gluposti; dosađivati lajona – lajava osoba; osoba koja pre- govoreći beznačajne sitnice; gnjaviti nosi sve što čuje ispraznim govorom lakadina – fina betonska zidna navla- laptat – padati u velikim pahuljama ka; likadina (odnosi se na snijeg) lakat – mjera za dužinu sukna od oko larma – mješavina ljudskih glasova 70 centimetara; aršin koji glasno govore u isto vrijeme; gala- lakomica – drvena posuda s lijevkom ma; vika; dreka za otakanje vina lasan - lukavac lakoviran – naivan lasast – dopadljivo promišljen laksat – popustiti lastavica – dio kućnog pročelja koje laktaš – osoba koja cilj postiže laska- završava u obliku trokuta njem i dodvoravanjem lastve – zemljište na brijegu s više pod- laktašenje – postizanje cilja laskanjem zida i dodvoravanjem lašepašare – slobodan prolaz lakuperat se – riješiti se koga ili čega; lašnje – lakše osloboditi se koga ili čega; rekuperat se laštre – stakla i krila na prozorima lamarin – debeli zaštitni lim laštik – 1. gumena rastezljiva vrpca, 2. lambik – kotao za pečenje rakije ženska dječja igra, 3. praćka izrađena lamica – žilet od drveta, gume i kože lampadina – ručna svjetiljka laštrk – v. laštik lampanje – sijevanje u noći lata – tanki lim; mid

67 LATAR LIMUNCIN latar – metalni lonac za kiseljenje lešada – skuhana hrana (u pravilu mlijeka meso) lavabo – umivaonik lešat – skuhati lavandin – v. lavabo lešter – mala livada između kuća na lavel – sudoper selu koja služi kao prolaz, ispašu, laza – uski prolaz kroz vrt igru… lazanje – vrsta domaće tjestenine lešurat – teturati lazanjur – valjak za razvlačenje tijesta letera – akt; dopis lazar – nepokretan čovjek letičast – brzoplet; nepromišljen lazit – puzati lagano dodirujući pod- letimice – na brzinu logu letit – 1. letjeti; kretati se zrakom po- laznit – okusiti malu količinu čega moću krila; kretati se zrakom u nekom leandar – oleandar; sredozemni ze- zračnom prometalu, 2. kretati se veli- leni otrovni grm koji se kultivira kao kom brzinom; juriti; trčati, 3. prolaziti ukrasna biljka u vremenskom smislu, 4. biti izbačen sa lebarda – stropni ulaz na tavan; pro- službenog položaja ili radnog mjesta, 5. skok; portela nešto ishitreno raditi led – velika hladnoća letrika – elektrika; struja ledina – 1. livada; neobrađeno zemlji- leva-leva – izraz kojim se ukazuje šte, 2. izraz za poravnanje rezultata u da se nešto radi rastrošno, na veliko, igri mure odreda i ne birajući lekoprc – avion; zrakoplov; reoplan levandin – v. lavandin lektimacija - osobna iskaznica libar – knjiga lemat – tući; mlatiti libit se – 1. šuljati se; prikradati se, 2. lemeš – nož na plugu; ralo; raonik hodati polako; vući nogu za nogom lemiš – v. lemeš librić – molitvenik lemozina – crkveni milodar koji se lickat se – rediti se; dotjerivati se skuplja tijekom mise ličit se – liječiti se lemuzina – v. lemozina liferovat – isporučiti ili nabaviti robu leprljat – bezuspješno pokušavati po- ligambe – podvezice za ženske čarape letjeti liganje – odlazak na spavanje lepur – perut koja otpada s plodova lige – prečke na kojima leži perad kukuruza ligenzi – lezi lepurica – noćna leptirica lija – vrtna gredica lepušat – skidati listove s klipova ku- likar – liječnik; doktor kuruza; perušat likarija – lijek lepušina – list kojim je obložen klip li-la – otprilike isto; u jednakoj mjeri; kukuruza; perušina više-manje; tako-tako leska – komad kamena s kojim se pali limuncin – tvrdi bombon s okusom vatra limuna

68 LINČUGA LUMIN linčuga – ljenčina; neradnik livolver – revolver; pištolj linac – v. linčuga lizibaka – sitna slatkovodna riba lincura – ljekovita biljka liziguz – ulizica linčarit – ljenčariti loboda – jestivo divlje zelje linguza – lijena cura ili žena lodul – poljska ptica; ševa lip – lijep loga – ležaj; leglo lipak – lijepak logon – nepokretan lipilo – ljepilo loj – ovčja, kozja ili kravlja masnoća lipo – lijepo lokadur – čovjek koji puno pije lipotan – ljepotan lokat – neumjereno i bučno piti lipotica – ljepotica lomarin – v. lamarin lipon – riječ kojom se ističe daljina lombul – biftek lipsat – teško se umoriti; potpuno iz- londonjera – vrsta slastice gubiti snagu lonza – meso od trbušnog dijela lisa – drvena pregrada koja služi kao lopar – drveni predmet kojim se tije- ulaz sto stavlja na ognjište liska – 1. vrsta divlje patke, 2. lukavac; lotre – drvene stranice na zaprežnim dvoličnjak kolima liska – drvo lješnjaka lovorika – lovorovo granje s lišćem list – puzati; ići vrlo sporo loza – rakija lozovača lišati – igrati lišinu lozina – granje od loze lišina – slaba igraća karta bez vrijednosti luč – borovina koja služi za potpalu lišnjak – lješnjak vatre lišo – bez posljedica lude – blesav čovjek litavac – vrsta jestivog bilja ludosmijast – sklon smijanju, često i litavica – proljev bez razloga lito – ljeto ludovica – nenormalno i razuzdano lito – dlijeto; rezbarsko oruđe; dlito ponašanje litos – prošlog ljeta lug – pepeo litret – fotografija luganig – tanka duga kobasica koja se litretavat – fotografirati prži na tavi, a zatim kuha u kokošjoj livaja – ljevoruk čovjek juhi s rižom livak – v. livaja lugarin – sitna žućkasta ptica pjevica livak – lijevak; kuhinjsko pomagalo lugera – dio peći na drva za skupljanje kroz koje se nalijeva tekućina u posu- luga du s uskim grlom; pirija luk – češnjak livel – libela; naprava kojom se ispitu- lulav – ludast; munjen je ravnost neke površine lumbarda – starinski top livo – 1. neparni broj, 2. lijevo; na li- lumbrela – kišobran jevu stranu lumin – svijeća za pokojnike

69 LUMPAT LUŽINA lumpat – bučno se i raspojasano vese- lupež – 1. lopov, 2. nastavak sa više liti uz piće i pjesmu priključaka na električnoj utičnici lumperaj – bučno i raspojasano vese- lupežavat – potkradati lje uz piće i pjesmu luš – luksuz luna – mjesec lušat se – rediti se; uljepšavati se lupača – daska za pranje odjeće lušija – 1. voda u kojoj je prokuhan lupeške – sklopljene ruke na koje zbog lug (služi za pranje suđa i odjeće), 2. podizanja preko neke zapreke zakora- topla voda či druga osoba (uobičajeni puni naziv lušijanje – pranje u lušiji je lupeške skale ili lupeške skalice) luštrat – laštiti; glancati; čistiti; po- lumpat – bučno se veseliti i predavati spremati; sređivati (najčešće kuću) raspojasanom raspoloženju uz piće i lužara – v. lugera pjesmu lužera – v. lugera lužina – 1. nečistoća oko ognjišta, 2. predio obrastao šumom, 3. grmlje

70 LJILJAN LJUTIKA LJ ljiljan – vrsta cvijeća koje djeca nose u ljudikat – prijateljski razgovarati crkvu na blagdan sv. ante ljudina – 1. gorostasan čovjek, 2. do- ljosnit – iznenadno pasti; neočekiva- bar čovjek no pasti ljulj – pšenični korov sitnog ploda ljubica – ljubičica; mali proljetni cvi- ljulja – ljuljačka jet ljubičaste boje ljupina – ljuska ljubit – lijepo pristajati ljutac – 1. tvrdi kamen, 2. poskok; ku- ljubovat – biti u vezi; aškovat sac ljutika – crni luk; prorestača

71 MA MAMIT SE M ma – ali magacin – skladište; magazin mac – komplet igraćih karata maganjat se – 1. okilaviti; dobiti kilu, maca – čekić za kamenoklesarske i zi- 2. ozlijediti se darske radove magare – tovar; magarac macakan – 1. onaj koji hvata i odstra- magaretuša – visoka trava neugodnog njuje životinje; živoder, 2. lukav čo- mirisa vjek koji gleda samo svoju korist maita – srebrna filigranska kopča na macakanjo – v. macakan ovratniku alkarske košulje macalo – dugi drveni ribički štap maja – majica macat – vabiti; primamljivati maja-bambina – potkošulja; donja macmudan – dječak koji još nije izra- majica stao majden – 1. rudnik, 2. bogatstvo macnit – 1. ubiti, 2. ukrasti majita – v. maita macola – mjesto za ubijanje stoke; kla- majušan – v. maći onica makaruni – makaroni; vrsta tjesteni- mačak – željezna kočnica sa stražnje ne strane kara makinja – mašina; stroj mačka – v. mačak makinjeta – pisaći stroj mačkadur – drveni ormarić opleten makljat se – tući se tankom mrežom za zaštitu hrane od makljaža – tuča, fizički obračun muha maknit – 1. pomaknuti, 2. ukrasti mačkariol – v. mačkadur mala – djevojka mačkara – 1. maskirana osoba za vri- mala – 1. malena; sitna, 2. pojedinačna jeme karnevala, 2. neukusno odjevena osoba partija u igri karata ili balota, 3. slaba mačkarina – ojačanje na prednjem karta od igre u briškuli dijelu cipele malica – slaba karta u briškuli mačkula – mali top koji se oglašava za malicija – želja da se naškodi drugi- vrijeme alkarskih svečanosti; mužar; ma; pakost; zloba prangija malopri – maloprije; naloprin maća – 1. mrlja na odjeći, 2. neugo- maloprin – v. malopri dan podatak iz prošlosti neke osobe, maloprvo – v. malopri 3. tjelesna mana malovan – zidarski pomoćnik maćan – 1. zamrljan, 2. kompromiti- malta – žbuka; inkarat ran, 3. tjelesno obilježen maminjorgo – strašilo nalik na ma- maći – malen; sitan garca kojim plaše djecu madravida - sprava za izradu navoja na mamit – vabiti; primamljivati vijku mamit se – pomamno se ponašati

72 MAMLAZ MASTIT mamlaz – krupan i snažan čovjek manđat – slasno jesti u velikim količi- mamuza – ostruga nama mana – hrana manjerka – posuda iz koje se jede manča – napojnica manjkat – nedostajati manća – v. manča manjkamenat – nestašica; ono što ne- mandalica – drveni zapor koji osigu- dostaje rava vrata od nasilnog otvaranja maon – 1. odreda; većinom; svi; ma- mandalit – zatvarati vrata mandali- hom, 2. najčešće; obično; ponajviše com maovina – mahovina; zeleni biljni po- mandrilo – pogrdan naziv za ljude sa krivač koji raste na vlažnim mjestima splitskog obalnog područja marač – ožujak; ožuljak mandule – angine; krajnici; tonzile marangun – drvodjelac; stolar mandulet – mandulat; slastičarska maraština – bijelo grožđe sitna zrna poslastica od badema marenda – obrok između doručka i manđa – hrana ručka manđat – jesti marendin – marenda u prirodi (naj- manica – ručka na vratima češće na uskrsni ponedjeljak) maninjorgo – v. maminjorgo marijaš – starinski novac; ugarski no- manistra – tjestenina vac s likom bogorodice manit – mahnit; sulud; bijesan; lud; marka – stranica novčića na kojoj se pomaman nalazi grb (u igri vrtice) manit – 1. odmahnuti, 2. ukrasti marš – izraz u igri tercila manit se – ostaviti se marujele – hemoroidi manitat – ponašati se mahnito, sulu- marun – divlji kesten do, bijesno… marva – stoka mantaluk – vrtoglavica masan – 1. koji sadrži masti ili masno- mantat – zavaravati će; mastan 2. koji donosi veliku korist, mantel – 1. mantil; ogrtač, 2. vanjski 3. koji zamašćen izvana ili izgleda kao gumeni, plastični ili kožni zaštitni dio da je premazan mašću, 4. koji je neu- gumene zračnice na kolu od bicikla, kusan, vulgaran i prelazi granice pri- nogometnoj lopti… stojnosti mantija – svećenički habit maslat – uvijeno lagati; davati lažna manjadura – hranilica za ptice u kr- obećanja; palamudit letci maslo – maslac; mliječna masnoća manjamukte – bezobrazno jesti i piti dobivena metenjem na tuđi račun masnica – krvni podljev na tijelu na- manjaž – ograđen prostor za pripre- stao od udarca; modrica mu konja galopera mast – sok dobiven gnječenjem, gaže- manjaža – dobra i obilna hrana njem ili stiskanjem zrelog grožđa manje – minus u računskoj operaciji mastit – gnječiti, gaziti ili stiskati zre- oduzimanja lo grožđe zbog dobivanja masta

73 MAŠĆAT MERAk mašćat – praviti nareze na vijku mečit se – navikavati se na nešto mašćurika – ostaci masti nakon pri- meć – mekinje pomješane s vodom preme jela koje služe kao hrana za kokoši maše – kliješta za žar koja nosi aram- mećaja – drveno pomagalo za mete- baša u pripašnjači nje mlijeka; mašat se – uzeti nešto rukom mećat – stavljati; polagati mašit se – v. mašat se mećat se – praviti se važan; postavljati mašklin – željezno oruđe nasađeno na se s visoka držalo, šiljasto s jedne, plosnato s druge medikament – ljekoviti sastojak strane, služi pri kopanju i krčenju; pijuk; meduljica – pločica od kovine s re- budak; trnokop ljefnim prikazom; manja medalja maštelo – drvena, limena ili plastična međa – kamen koji označava granicu posuda koja služi za pranje odjeće ili za imovine; granica između dviju njiva; prelijevanje vina; vjedro mejaš maštilo – v. maštelo međuse – između sebe maštuluk – nagrada koju dobiva gla- mejaš – kamen koji označava granicu sonoša dobre vijesti imovine; granica između dviju njiva; matadur – jaka karta u briškuli i tre- međa šetu mejašnik – vlasnik susjedne njive odi- mate – majka; mati jeljene mejašem mater – v. mate mejdan – megdan; mjesto boja materice – predzadnja nedjelja pred meka – mamac u lovu riječnih rakova Božić mekan – igra s kamenim pločama matrak – drvena batina mekinje – ljuske samljevenog zrnja matrijal – materijal; građa žita koje se sijanjem odvajaju od brašna matrikula – pomorska putna isprava mekiš – rak koji je odbacio oklop matun – opeka; cigla mekunjak – v. mekiš matuzan – vrlo star čovjek mekuš – v. mekiš mauna – mahuna; mladi grah mela – imela; zimzelena biljka od čijih mauš – kartaška igra se plodova radi ljepilo za lov na ptice mavat – mahati; pozdravljati pokreti- meljat – prevrtati što po rukama ili po ma ruku ustima mazija – čelik menđule – sprava za pritiskanje; maža – jutena vreća škripac mažerijola – brnjica; mrežasta zaštita meneka – mene na psećoj njušci menika – meni mečarno – meko; blago; južno (odno- menon – mnom si se na vrijeme) menteljit – brinuti se o nekome mečanje – kozje glasanje meračit – polako uživati u jelu i piću mečenje – v. mečanje merak – želja za čim; užitak u čemu

74 MERE MISTO mere – može mići – v. maći meritat – zaslužiti; pripadati; tokat mid – komad tanke kovine; lim; lata merlo – čipkast i vezen ukras na žen- miden – limen; od lima skoj odjeći ili na posteljini midenica – stočno zvono od mida merlis – miris miđer – riječ kojom se nešto potvrđuje merlisat – mirisati migoljit – izvijanjem se izvlačiti mertek – tanje drvo za izradu krova migat – 1. micati, 2. davati znakove meruni – 1. izraz za krepanu životinju, zatvaranjem i otvaranjem očiju 2. zloban izraz za pokojnog čovjeka Mijovil – Mihovil meslema – izobilje (u pravilu, hrane) mijur – mjehur mesliđan – bosiljak; zeljasta biljka milo – osjećaj tuge; osjećaj žaljenja ugodna mirisa milušit – milovati mesojiđa – vrijeme mrsa od Tri kralja miljun – milijun do Poklada mina – mijena; promjena; izmjena mest – mećajom u stapu odvajati ma- mindža – ženski spolni organ slo od metenike minđuše – naušnice; rećine mest – mesti metlom minit – proći; prestati; isteći meškinjast - slabašan; osjetljiv mira – 1. mjera; standard za mjerenje meštar – majstor u nekom poslu; za- veličine ili količine, 2. mjera; dimenzi- načija ja dijela tijela pri izradi odjeće ili obu- meštrijat – znalački obavljati neki će; 3. mjera; granica do koje je nešto posao dopušteno, 4. mjera; primjena propisa meštrovica – 1. okretna i sposobna s određenom svrhom žena, 2. meštrova supruga mirač – geometar; đomeštar metenika – tek izmeteno mlijeko; mirakul – čudo mlaćanica mirbožat – stiskom ruke davati mir metenje – postupak pri kojemu se jedan drugome mlaćenjem mećajom po mlijeku u sta- mire – miran čovjek pu odvaja maslo mirina – poljski suhozid metiljav – slab; nemoćan, boležljiv misar – osoba koja ide na misu ili je metit – metnuti; staviti na misi meza – hrana; zakuska misec – 1. mjesec; nebesko tijelo, 2. mezaluna – bijeli kruh u obliku polu- mjesec; dvanaesti dio građanske go- mjeseca; kriva dine mezaluto – crno-sivo misečina – mjesečina; noćno osvjet- mezanin – 1. ovalni tanjur, 2. polukat ljenje mezo – pola; polu misto – 1. mjesto; ograničeni dio pro- mica – kapa ukrašena trakom stora na kojemu se što odvija, 2. mje- micina – gnojna oteklina na vratu sto; prostor gdje se što može smjestiti; miči – bježi; odlazi; briši položaj u redoslijedu; pozicija na po-

75 MISTO MIŠUR vršini, 3. mjesto; služba; posao; na- mliko – mlijeko mještenje, 4. mjesto; naselje mlikar – 1. mljekar; osoba koja proi- misto – umjesto; izraz koji ukazuje na zvodi mlijeko, 2. mljekar; osoba koja zamjenu čega čim raznosi mlijeko, 3. prostorija za pre- mistrija – zidarski alat kojim se pre- radu i čuvanje mlijeka, 4. posuda za vlači žbuka; manja metalna posuda s raznošenje mlijeka drvenom ručkom mlin – naprava koja melje misusovo – u ime Isusovo mlinca – mlinica; kuća na vodi s mli- mišadanca – mješavina nom; vodenica mišaja – drvena žlica za miješanje ku- mlivo – žito za mljevenje ili samljeveno kuruznog brašna žito mišakinja – vrsta korova mlun – dinja mišakinje – dlake koje rastu na licu i mobilja – namještaj; pokućstvo drugdje kod mlade osobe moca – u ime oca mišalica – mješalica za beton modar – plav mišanca – v. mišadanca modra – suknja od modrog platna mišancija – v. mišadanca modraperla – vrsta dugmeta mišat – miješati modrna – suknena haljina do pojasa mišavac – mišji izmet koju nose starije žene; modrina mišina – koža domaće životinje u ko- mokete – kliješta za razgrtanje žeravice joj se drži vino, voda ili sir; bekina mokrina – velika vlaga mitit – mimoići (nekoga ili nešto) molat – popustiti miza – stol momak – 1. neoženjeni mladić, 2. mižerija – sirotinja; siromaštvo pratitelj alkara mlaćanica – tek izmlaćeno mlijeko mona – osoba koja teže shvaća mlad – nedozreo monada – nestašluk; glupost; pizda- mlada – nevjesta; djevojka na dan rija vjenčanja montura – odjeća; nošnja mladac – mladi češljugar koji još nije more – v. mere dobio boju perja morlako – primitivac mladež – madež; taman biljeg na ti- moro – crn, garav čovjek jelu morša – sprava u koju se prilikom re- mladi – ženik; mladoženja; momak zanja pritegne pršut na dan vjenčanja moskat – mozgati; misliti mozgom mladovačina – mlijeko krave nakon mosur – viseći krovni led teljenja moš – možeš mlađarija – mladost; mladež; omla- moreš – v. moš dina mošli – možeš li mlatimudan – v. macmudan mošur – metalna ili drvena oveća po- mličika – vrsta trave suda

76 MOT MUKA mot – 1. znak suigraču u kartama, 2. mrmoljit – mrmljati; nerazgovijetno znak općenito, 3. sposobnost; talent; govoriti nadarenost mrnjaukat – mijaukat motat – 1. motati; namotavati nešto, mrs – masnoća; masno meso 2. motati; manipulirati s nekim mrsalina – v. mrs motika – metalno oruđe s drvenom mrsan – masan; debeo; pretil drškom za kopanje i prekopavanje mrsit – zapetljavati zemlje mrsit se – jesti masno motičit – kopati ili prekopavati moti- mrš – uzvik tjeranja; marš kom mršavan – slabašan; mršav mozgat – razmišljati; misliti mrtac – mrtvac moždane – mozak mrtouzice – način vezanja čvora tako moždani – v. moždane da ga je teško odriješiti možđane – v. moždane mrtvimice – opasno po život (izraz možđani – v. moždane kojim se opisuje snaga udarca) mrakat – podvikivanjem tjerati stoku mrtvine – podjela imovine pokojnika mraknit – 1. potjerati, 2. ubiti, 3. mrvu – malo; zeru ukrasti mucikara – mačka od milja mramornjača - franja od mramora mučalica – igra šutnje mraz – led mučaljiv – šutljiv mrcenjaš – veliki orao koji se hrani mučat – šutjeti krepanim životinjama muć – kamen razdrobljen čekićem mrcina – 1. lešina; strvina, 2. ljude- mućak – 1. pokvareno jaje koje se muć- skara ka, 2. bezvrijedna, pokvarena osoba mrčikarta – činovnik; impjegat mućat – ispirati protresanjem tekući- mrčit – 1. mazati crnom bojom; crni- ne ti, 2. ružno pisati, 3. spolno općiti muda – mošnje mrdat – micati se; pomicati dijelove muda – ženka češljugara tijela mudante – donje gaće mrđelica – ogrlica; kolajna mudlat – varati; driblati mrga – krupan i razvijen čovjek mudonja – 1. hrabar i odvažan čovjek mrižarica – torba za obavljanje spize 2. ovan s velikim testisima mrkan – neuškopljeni ovan; ovan za mujkalo – drveni sud za skupljanje parenje brašna ili vađenje vode iz lađe mrkanje – parenje između ovce i ovna mujs – uzvik kojim se doziva mačka mrkli – tamni; bez svjetla mujsa – 1. mačka, 2. ukrasni krzneni mrlis – v. merlis ovratnik; pelica, 3. stidnica mrluš – v. merlis mujsnit – ukrasti; munit; punit mrlisat – v. merlisat muka – 1. veliko naprezanje u radu, 2. mrlušit – v. merlisat fizička ili duhovna patnja, 3. imovina

77 MUKA MUŽGAVAC stečena velikim trudom, 4. osjećaj ga- murljat – provlačiti kroz vodu đenja; tegobe u želucu; mučnina murva – 1. stablo, dud, 2. dudov plod muka – sitno, bijelo brašno mus – ono što se mora; prisila mukajet – opća šutnja; grobna tišina musav – iskrivljenog, neveselog lica mukanje – glasanje goveda musit se – izrazom lica iskazivati ne- muktiš – čovjek koji nikad ništa ne plaća zadovoljstvo; durit se muktiševina – ono što je besplatno muša – općinski pašnjak u sinjskom mukte – besplatno; badava; džabe polju ustupljen alkarskom društvu na muktišina – v. muktiševina korištenje mulac – kopile; vanbračno muško di- mušarelo – magarac jete; mule mušć – miris za lice ili tijelo mulam – tanko masno meso koje pre- mušćanje – nanošenje mirisa na kožu kriva rebra u bokovima goveda, bliže muškarača – žena koja se ponaša kao prednjem dijelu muškarac i preko mjere se druži s muš- mularija – dječurlija karcima mule – kopile; vanbračno muško di- muškardin – dječak kod kojeg se pri- jete; mulac mjećuju dobre odlike budućeg muš- mulegin – unutarnji kućni pregradni zid karca mulek – mekani riječni rak koji za vri- muškobanja – žena koja nalikuje muš- jeme ljetnih mjesec mijenja oklop karcu mulika – mekani žućkasti lapor mušnica – kašeta ispred mlina u koju mulin – ovan bez rogova pada brašno muljat – 1. gnječiti ili tiještiti grožđe, muštra – uzorak tkanine 2. zaobilaziti istinu; mutiti; okoliša- muštrat – 1. tjerati u red; podvrgavati ti, 3. baviti se sumnjivim poslovima; disciplini; uvježbavati, 2. gnjaviti; do- izbjegavati zakone i propise sađivati muljika – v. mulika muštuluk – v. maštuluk munit – ukrasti; mujsnit; punit mutap – prekrivač od kozje dlake ili munita – sitan kovani novac; sitniš vune munjen – koji nije sasvim normalan; mutav – nijem opaljen; udaren; trknut mutvić – mlado stablo, najčešće hra- mur – pečat; žig; štambilj stovo mura – pučka igra u kojoj igrači isto- muto – 1. osoba koja ne može govori- vremeno pokazuju ispružene prste ti, 2. osoba koja rijetko govori jedne ruke pokušavajući pogoditi muva – muha zbroj prstiju muvenjak – muhin upljuvak; muhin murač – igrač mure izmet mural – glavni, potporni zid muzina – kasica murat – igrati na mure mužarjola – brnjica za psa murgaš – crno vino sumnjive kvalitete mužgavac – vrsta gljive

78 NA NADUT SE N na – uzmi; izvoli naćužit – nositi na leđima nabac – centaršut naćve – izdubljena drvena posuda u nabaca – 1. urok, 2. žbuka kojoj se mijesi kruh nabacat – 1. nabaciti što na hrpu, 2. nadarenje – starinski izraz za nagradu nabaciti kilograme; udebljati se nadarje – v. nadarenje nabadat – 1. teško hodati s noge na nadekat – namlatiti; istući nogu, 2. nabijati ili navlačiti što na ne- nadimit se – 1. nadisati se dima, 2. ti- što šiljasto jelom i odjećom poprimiti miris dima nabandu – nastranu nadit – 1. nadjenuti nekome ime ili na- nabasat – slučajno naići na što; slučaj- dimak, 2. nadjenuti nešto na nešto (pri- no sresti koga mjerice, mamac na udicu), 3. nadjenuti nabaška – posebice ili nešto s nečim (primjerice, svinjsko nabaško – v. nabaška crijevo s mesom) nabiflat – naučiti napamet; nabubat nadoć – 1. dignuti se u razini; nabuja- nabiguzica – proždrljiva osoba koja se ti, 2. povećati obujam dizanjem iznu- nameće radi besplatnog jela; muktaš tra ili vrenjem, 3. napredovati u raz- nabijača – starinska puška koja se puni mišljanju; približiti se nekom stavu s vrha cijevi (nose je alkarski momci) nadolivat – nadolijevati; dodavati te- nabrajat – 1. glasno naricati za pokojnikom, 2. uporno prigovarati kućinu nabrk – na dug; na povjerenje nadomećat – dometati; dodavati; pri- nabrusit se – upregnuti sve snage za dodavati nešto nadoštukat – nadodati nabreknit – nabreknuti; nateći; pove- nadovezat – uhvatiti se nekoga; dosa- ćati obujam đivati nekome nabubat – naučiti napamet; nabiflat nadožuntat – nadostaviti; dodati je- nabubat se – dobro i obilno se najesti dan dio tako da čini cjelinu i produ- nabubrit – v. nabreknit žuje nacickat se – lagano se opiti nadrljat – stradati; nadrapati nacvrcat se – v. nacickat se nadrobit – 1. namrviti komadiće kru- načandrat – loše i neuredno napisati ha u tekućinu (primjerice, mlijeko ili načandrljat – v. načandrat juhu), 2. napričati opširno i besmisleno načet – početi trošiti ili upotrebljavati nadronjat se – naspavati se (primjerice, pršut) nadrt se – obilno se najesti nać se – dogovoreno se sastati s nekim nadudučit se - jako se opiti naćulit – 1. postaviti što na određeno nadut se – 1. fizički se napuhnuti uzi- mjesto, 2. namjestiti uši da bi se bolje manjem hrane ili pića, 2. postati umi- čulo, 3. zauzeti određeni stav na nogama šljen ili nadmen

79 NADUVEN NAMIRIT SE naduven - 1. fizički napuhan, 2. umi- nakostrišit se – nakostriješiti se; 1. šljen; nadmen dignuti dlaku ili perje tako da strši naga – nagao; koji ima neobuzdanu (životinje), 2. zauzeti obrambeni stav; narav i lako se ražesti spremiti se za sukob; naoštriti se nagarit – natjerati na jurnjavu nakresan – pijan naget se – nakriviti se na jednu stranu nakurnjak – pletena vunena navlaka nagolubit – naoblačiti koja muški spolni organ štiti od hlad- nagovedat – žestoko isprebijati noće nagrajsat – naići na nešto neugodno nakusat se – obilno se najesti nagrcat se – nagutati se tekućine pro- naladit se – prehladiti se tiv svoje volje nakvi – v. naki nagrišpan – naboran nalandrat – brzo obuti ili brzo odjenuti nagrnit – nagrnuti; navaliti nalantrat – naići; susresti nagumat se – najesti se nalemat – namlatiti; istući naguzit – 1. prevariti, 2. izvršiti oblju- nalipit – nalijepiti bu s leđa nalit se – opiti se naguzit se – 1. isturiti stražnjicu, 2. nalivat – 1. nalijevati tekućinu, 2. sali- stajati nekome na putu vat; raditi betonsku ploču najat – uporno i agresivno zahtijevati; naloprin – maloprije; maloprin žurno raditi; navrat naljoskat se – posve se opiti naježuren – nakostriješenih dlačica naljudikat se – ugodno se narazgovarati (najčešće od straha ili hladnoće) namacat – 1. steći puno nečega, 2. na- najposlin – najposlije; na koncu; na mamiti; privući kraju namačkarat se – opremiti se kao mač- najprvo – najprije kara; prenapadno se našminkati i ruž- nakeker – ukrivo; nakrivo no se odjenuti nakerit – nakriviti namaknit – namaknuti; priskrbiti; nakesat se – dobro zaraditi naki – onakav steći materijalna dobra nakićen – veselo podnapit namaščat – namazati mašću nakijat – napadati (odnosi se na snijeg) namazat se – našminkati se nakinđureno – neukusno i pretjerano namečit se – naviknuti se na nešto od uređeno čega se teško odviknuti nakinit – udariti (najčešće nogom u namirat – usmjeravati što ili koga stražnjicu) kome nakljukat – 1. kljukajući nahraniti, 2. namirit – 1. nahraniti (blago ili sebe), na brzinu napuniti 2. ispuniti čija traženja u novcu; srediti nako – onako račune; isplatiti, 3. zadovoljiti određene nakontati – nabrojati potrebe nakopitit – namnožiti namirit se – namjeriti; naići na koga nakorič – napamet; bez čitanja ili što

80 NAMISTO NARIZAT namisto – umjesto naprašak – bezdimni prah za pušku namištaljka – namještaljka; podvala napravan – dobra zdravlja, izgleda i namlit – namljeti; samljeti željenu ko- držanja ličinu čega naprdit – udariti (primjerice, nogom namriškano – naborano; zgužvano u stražnjicu) namrlisat se – namirisati se naprdit se – nametnuti se namrlušit se – v. namrlisat se napripravit – osigurati u dovoljnoj namusit se – napraviti turobnu gri- mjeri masu lica; obendat se naprišu – brzopleto; žurno namušćan – namirisan naprlitat se – pretjerano se urediti na-na – izraz kojim se maloj djeci do- naprndečit – staviti nešto na pogreš- čarava spavanje nom mjestu nanit – nanijeti naprndekan – uvrijeđen; ljutit nanoge – pješice naprnduljen – v. naprndekan napenalit se – namjestiti se i biti na naprnđen – v. naprndekan smetnji naprobivat – natući; izbatinati naoposun – na pravu stranu naprsan – nagao; silan naorat – dosaditi preko mjere naprsit – v. naprsan napasan – 1. napastan; koji dovodi u naprstak – limeni zaštitnik za prst koji napast, 2. napastan; koji dosađuje kod ručnog šivanja služi za potiskiva- napasat – uklopiti nje igle napatinat – namazati patinom (odno- napršnjak – dio opreme na prsima si se na cipele) alkarskog konja; oprsina; prsina, prš- napisnik – zapisnik o održanoj alkarskoj njak trci naprtit – natovariti na leđa napiturat – našminkati napucat se – obilno se najesti naplet – gornji pleteni dio opanka napumpat – napuniti zrakom napo – napola; polovično napuntat – nagovoriti na nešto loše napoj – hrana za svinje naramak – količina nečega prenosiva napolica – mješavina ječma i pšenice obuhvatom ruku napolitana – aš, duja i trica od istog naravski – naravno zoga u igri trešeta narest – 1. narasti; postati viši rastom, naponase – jedan po jedan 2. odrasti; doseći konačnu visinu napor – ovčiji ili kozji gnoj narikača – žena koja se profesionalno naporuč – nadohvat bavi naricanjem, oplakivanjem pokoj- napose – posebno nika napoveljat – 1. spopasti, 2. dugo i če- nariktat – namjestiti; staviti na odre- sto govoriti đeno mjesto ili u određeni položaj napovid – najava udaje ili ženidbe s narikuša – v. narikača oltara narizat – narezati

81 NAROGUŠIT SE NEMERE narogušit se – izrazom lica pokazati nauznak – v. nauznač ljutitost i spremnost na sukob navik – uvijek; zauvijek; dovijeka naroljat se – silno se opiti naviljak – količina trave ili sijena koja nasadit – 1. staviti jaja pod kvočku, 2. se može zahvatiti vilama nabiti držalo na oruđe navisit – staviti posudu s hranom nad nase – na sebe vatru nasickat – nasjeckati navistit – najaviti vjenčanje naskroz – potpuno navr – navrh naspugat se – upiti puno vode navrat – uporno i agresivno zahtijeva- nasrid – na sredini ti; žurno raditi; najat nastovrljit – uporno stajati na nekom navrćat – navrtati ili cijepiti stablo ili mjestu trs nasupat – najesti se supajući; najesti navrnit – navratiti se namačući kruh navr-vrice – na samom vrhu našaketat – istući šakama navunjit – naoblačiti našunjit se – grimasom istaknuti nos i nazad – 1. prije (u vremenskom smi- usne slu), 2. natrag; iza naštimat – namjestiti; urediti; dovesti nazba – nazeb; prehlada do željenog položaja naziđat – nazidati; podignuti zida- natandrčit se – stati na pogrešno mje- njem sto nazuvci – vrsta vunene obuće; obojci natavljat – nabacati veliku količinu koji se navučeni na bičve nose ispod hrane u sebe opanaka; terluci natentat – nagovoriti na loš postupak nažderat se – obilno se najesti natrackat se – prekomjerno i neuku- nažimat se – dizati ili pomicati što sno se našminkati svom snagom natrat – natjerati; potaknuti na činje- nečist – prljav; šporak nje protiv svoje volje; prinuditi; prisi- nedilja – 1. nedjelja; dan u tjednu, 2. liti nedjelja; tjedan natrtit se – biti na smetnji; smetati nedokazan – tvrdoglav; nerazuman natuć se – dobro se najesti nedotupit – glup natuškat – nahuškati; huškanjem ne- negda – nekada koga dovesti u stanje mržnje ili želje za negdi – negdje sukobom nejač – mala djeca nauckat – navesti ljude na svađu nejak – slab; nerazvijen naučen – naviknut; priviknut nekcija – injekcija naudit – nanijeti štetu; naškoditi nekrst – nekršćanin; osoba koja nije nausove – na udare kršćanin nauzgor – uspravno neloš – umjereno dobar nauznač – na leđa; na leđima nemere – nemože

82 NEMILO NOSIT SE nemilo – neizmjerno; ogromno nezabiljen – 1. taman; crn, 2. nemilo- nemore – v. nemere srdan nemoš – ne možeš nigdi – nigdje; ni na kojem mjestu; ni nemrs – nemasno jelo na kakvom mjestu neobadavat – ne slušati; ne uzimati za nikaki – nikakav ozbiljno; ignorirati niki – 1. neki; jedan; ma koji; bilo koji, neotice – nehotice; nenamjerno 2. neki; koji; pokoji, 3. neki; nekakav neredan – neuredan; zapušten nikidan – nekidan; prije nekoliko neskoli – pogotovo dana neslan – bezvezan niko – 1. nitko; nijedna osoba; nitko nesmiran – 1. nemiran, 2. nerazmje- od ljudi, 2. nitko; ništavilo; bezvrije- ran; prevelik dan čovjek nesrća – 1. nesreća, 2. onaj koji ništa nikoliko – nekoliko ne valja; onaj koji sve upropaštava; loša nikolko – nimalo osoba nim – nijem; koji nema sposobnost go- nesrića – v. nesrća vora nesritnjak – osoba bez sreće; osoba nimije – nije mi koju je zadesila neka nesreća ninat – ljuljati nesrtnjak – v. nesritnjak ninčuša – vrsta loze nestiman – slabo cijenjen; neprihvaćen ništo – nešto (pojava, predmet, biće) nesvist – nesvijest nizanj – niz njega nesvrsebit – neuračunljiv; koji nije nizdol – prema dolje; nizbrdo; niz str- pri zdravoj pameti minu neš – nećeš nizere – nimalo netijak – nećak; sinovac; bratov ili se- noćarit – lutati noću; provoditi noći strin sin izvan kuće neterba – nevolja; neimaština nogara – manji metalni nosač koji slu- neudi – ne smeta; ne šteti žio za ravnotežu bicikla ili motora u mi- neumidan – neukusan; nikakav rovanju neutučen – neuškopljen nolko – onoliko; u onoj mjeri nevera – nevrijeme nono – broj 90 u tomboli nevira – nevjera nonomo – tamo neviran – nevjeran; sumnjičav noseća – trudna nevirnik – ateist nosit – 1. ostavljati jaja; nesti (životi- nevista – 1. nevjesta; ona koja se uda- nje), 2. davati plod; rađati (biljke), 3. je; mlada, 2. nevjesta; sinova ili brato- biti u drugom stanju; biti noseća; no- va žena; snaha siti dijete u utrobi (žene), 4. prenositi nevrime – nevrijeme što, 5. sukobljavati se s čim, 6. imati na nevišt – nevješt; nespretan u obavlja- sebi kao odjeću ili ukras nju kakvog posla nosit se – odijevati se

83 NOTAK NUNDE notak – nokat nožice – škare; makaze noteš – notes; bilježnica nu – vidi; pogledaj nove – devet u igri mure nude – uzmi; probaj novitada – novost nuder – v. nude nozdrvača – ular za vođenje nemir- nunde – 1. ondje; na onom mjestu, 2. nog alkarskog konja ondje; na nekoj točki

84 NJAMAT NJUNJAT NJ njamat – slatko i obilno jesti njizi – njih njanci – 1. niti; izraz kojim se poriče njoci – valjušci od krumpira i brašna postojanje, 2. niti; izraz kojim se iska- njokac – udarac u igri franja zuje pojačano odricanje njoki – v. njoci njapat – jesti njon – njom njava – đavao njorac – ronilac njidra – njedra; grudi; prsa njorit – roniti njiov – njihov njozi – njoj njijov – v. njiov njuferica – nevina djevojka njin – njim njunjat – ljuljati

85 OBABIT OBLOGUZAN O obabit – pomoći pri porođaju obigravat – salijetati koga; oblijetati obać – 1. obići; posjetiti; pohoditi, 2. oko koga obići; proći zalazeći na mnoga mjesta, obiknit – naviknuti; steći naviku 3. obići; zaobići; proći unaokolo izbje- obilit – oličiti zid u bijelu boju gavajući koga ili što obiručke – 1. objeručke; objema ruka- obadavat – poklanjati pozornost; dama, 2. objeručke; svim srcem; vrlo rado; vati važnost srdačno obagavit – ostati šepav obisan – obijesan; neobuzdan u pona- obaigrat – prijeći veliki prostor traga- šanju i zahtjevima jući za neki ili nečim obisit – 1. objesiti; pričvrstiti što dane obajatit – nabubriti; oteći dodiruje tlo, 2. objesiti; usmrtiti vje- obakovit – otvrdnuti od starosti šanjem obaline – ostaci jela iza nečijeg obroka obist – obijest; neobuzdanost u pona- obamest – pomesti oko čega šanju i zahtjevima obametnit – obrubiti obišenjak – muški spolni organ; čuna obamirit – omjeriti; izmjeriti objačat – ojačati; postati jači prehra- obamlit – samljeti manju količinu žita nom, uzimanjem lijekova ili isprav- da bi mlin bio čistiji nim životom obamrit – ne davati vidljive znakove ži- objanjica – ovca koja doji janje vota oblaguzan – proždrljiv; nezasitan obarine – voda u kojoj se iskuhavaju oblajat – oklevetati životinjske iznutrice obleguzan – v. oblaguzan obarit – kuhati kratko na slaboj vatri oblejat – dobro se opiti obastat – opstati; održati svoje posto- oblićat – oblijetati; salijetati koga; tr- janje; preživjeti usprkos komu ili čemu čati oko koga ulagujući se; motati se obašit – obrubiti; zašiti rub platna ili tka- oko koga radi postizanja nekog cilja nine obligan – zadužen obdan – po danu oblivanje – oblijevanje mlijeka radi obdanica – dan od izlaska do zalaska boljeg izdvajanja maslaca sunca; trajanje svijetlog dijela dana oblizak – malo hrane obdulja – 1. trka u natjecanju, 2. na- oblizivat – prelaziti jezikom preko usa- grada pobjedniku natjecanja na izražavajući zadovoljstvo prije ili po- obendat se – napraviti turobnu gri- slije jela masu lica; namusit se obliznit se – roditi dvojke obeselit – razveseliti; postati veseo; oblog – ravno brdsko zemljište koje se učiniti kome veselje ne obrađuje obigrat – žurno obići obloguzan – v. oblaguzan

86 OBLOKAT SE ODEKARE oblokat se – prekomjerno se opiti očepit – odčepiti; izvaditi čep obluk – drveno obruč ili luk očeprljat – ogrebati noktima ili kan- obnoć – noću; preko noći džama obojak – sukneni uložak koji se stavlja očepušat – 1. očistiti kokoš od per- u opanak ja, 2. nekoga materijalno iskoristiti ili obonavat – odobravati; slagati se; do- oštetiti puštati očerupat – v. očepušat obor – 1. područje oko obiteljske kuće, očevrljit – otkinuti 2. ograđen prostor za stoku očijo – v. oč oborit – strm oćale – naočale; ćale obrecnit se – grubo i osorno što reći; oćalin – naočale s jednim staklom; riječima se okomiti na koga monokl; cviker obredit – obaviti posao ili zadatak oćalinko – čovjek koji nosi naočale obrlatit – na brzinu i zbunjivanjem oće se – pravi se važan koga pridobiti za što oćelimo – hoćemo li obrzat se – porezati se čim oštrim oćeta – okov na vratima; britvela obrzdat – 1. staviti konju metalni dio oćorit – postati slabovidan; oslijepiti uzde u usta, 2. smiriti nekoga oćutit – osjetiti; predosjetiti; iskusiti obučena – karta u briškuli koja nosi od – hod poene odadirač – muškarac koji glasno pu- obuć se – postati svećenik šta vjetrove oburdat – prokuhati nešto što će jesti odadirat – glasno puštati vjetrove domaće životinje odaklen – odakle; od kuda obužarit – osiromašiti odalibat – krenuti kad prođe gužva obzinit – zapanjiti ili iznenaditi koga odanit – odmoriti; uzeti predah da ostane bez riječi odanlen – od tuda ocidine – nekvalitetno vino s dna bačve odalamit – udariti iz sve snage ocidit – mršav i ispijen u licu odalečit – 1. odmaći se; udaljiti se; ocidito – ocjedito; nešto s čega se lako otići, 2. postati dalek; otuđiti se cijedi voda (primjerice, strmo zemlji- odapet – umrijeti šte) odavle – 1. iz ovog mjesta, 2. sa ovog ocvilit – rasplakati batinama ili gru- mjesta bim riječima odavlen – v. odavle oč – izraz kojim se vola doziva k sebi odbote – odjednom očak – stariji mužjak grdelina odčeviljit – otkinuti nešto manje od očalini – kožne pločice na konjskom nečega većega oglavu koje usmjeravaju pogled konja ode – ovdje; tu samo naprijed odek – v. ode očemušat – očistiti od perja ili lišća odekarce – v. ode očenit – odlomiti odekare – v. ode

87 ODERAT OGUGLAT oderat – 1. oguliti; naplatiti neprimje- odrukača – balota ili franja koja od- reno visoku cijenu, 2. izvršiti tjelesnu govara ruci obljubu, 3. uvjerljivo pobijediti u igri odasprida – s prednje strane karata odsprida – v. odasprida odgegat – otići polako i bez žurbe, odsurljat – odlutati (najčešće u pija- klateći se lijevo-desno poput patke nom stanju i sumnjivom društvu) odiljat – nožem skinuti kožu s drveta odškuriti – 1. otvoriti škuru, 2. poma- odimit – pobjeći knuti koltrinu odiva – cura koja se udaje u drugo odumrit – odumrijeti; nestati; izgubi- selo ti se odjavit se – prekinuti kartašku igru odušivat – bezglasno ispuštati vjetro- proglašavajući svoju pobjedu ve odlake – odakle oduvik – oduvijek odlipit – odlijepiti odvidat – odviti vijak odlivat – odlijevati; preliti ili proliti odvrnit – odvijajući otvoriti dio tekućine ofendit se – naljutiti se; uvrijediti se odma – odmah; smjesta; ovog časa; ofrlje – nasumice; odoka; površno istog trenutka ogadit – izvrijeđati odma-nama – odmah, bez odgode ogarak – ostatak drveta koji je gorio, odminit – odmijeniti; zamijeniti ali nije izgorio odmrsit – raspetljati oglav – kožno remenje koje se stavlja odnaprid – s prednje strane oko glave konja odnit – 1. odnijeti; premjestiti na dru- oglavić – v. oglav go mjesto, 2. odnijeti; otuđiti; ukrasti oglavina – koža s životinjske glave odoka – otprilike; ovlaš; bez sredstva (najčešće svinjske) za mjerenje oglavnik – v. oglav odonlen – odande; s onoga mjesta; iz ognjica – vrsta korova onoga mjesta ogorina – v. ogorak odora – svečano alkarsko odijelo ograda – ograđena njiva, pašnjak ili odota – od tuda šuma odozdal – odozdo; s donje strane ogrćat – 1. ogrtati; nabacivati nešto odozgar – odozgo; s gornje strane preko sebe, 2. nabacivati zemlju na odrabatit – odbiti se od nečega prizemni dio biljke odrebatit – v. odrabatit ogrizine – ostaci hrane odrišit – odvezati; osloboditi od veza ogrnit – zagrnuti; nabaciti gornji dio odredit – odlučiti; donijeti odluku odjeće na ramena bez uvlačenja ruku odrenit – odmaknuti u rukave odrit – oderati oguglat – oguglati; postati ravnodušan odrna – metalna konstrukcija po kojoj i neosljetljiv na neugodnosti, nevolje i se penje vinova loza i stvara ljetni hlad teškoće

88 OGUZINA OMIRIT oguzina – zadnji dio hlača oko stra- okrenit se – 1. promijeniti položaj tijela žnjice okretanje oko osi, 2. potpuno promijeni- ojkavica – vrsta pučkog skupnog pjeti smjer kretanja, 3. potpuno promijeniti vanja način razmišljanja; potpuno promijeniti ojutra – jutros stavove okanit – odmoriti okresine – otkresane grančice okanit se – ostaviti se čega; napustiti okrićat – okretati što; prestati s čim okripa – okrijepa; hrana koja daje okarakusit se – 1. dobiti bolest karakus snagu (odnosi se na konje) 2. oronuti; oslabi- okripit – okrijepiti; vratiti snagu uzi- ti; prijevremeno ostarjeti (odnosi se na manjem hrane ljude) okrpit – 1. zakrpati, 2. udariti, 3. okašat – bijesno proturječiti obljubiti okićen – 1. ukrašen; uljepšan s više okruga – bijela marama koju nose ukrasnih predmeta, 2. pijan udane žene oklen – odakle; iz kojeg mjesta; iz ko- okruga – 1. okrugao; kuglast; loptast; jeg smjera obao (odnosi se na izgled) 2. okrugao; oklepit se – naljutiti se uz pognutu potpun; zaokružen (odnosi se na svotu glavu i spuštena ramena ili broj) okljun – tuga; razočaranje; ljutnja okuč – okuka okljunit se – naljutiti se uz tužnu gri- okupit – rastjerati masu lice okuražit – ohrabriti okokole – okolo; obilaznim putem okurdelat – porubiti prekrivač od ov- okoliš – rasuto mlinsko brašno čje vune platnenom vrpcom okomerat – popraviti; ozdraviti; oja- okušanje – starinski izraz za alkarsko čati pripetavanje; opetovanje; foranje okomotat – omotati; zamotati papi- oladit – 1. učiniti da što postane hlad- rom ili tkanino; uviti trakom, zavojem no, 2. smiriti se nakon ljutnje, 3. po- ili koncem; obaviti se oko čega stati ravnodušan prema komu ili čemu okomrljat – v. okomerat olajat – olajati; reći laž o kome; okle- okopertat – v. okomerat vetati okopnit – smršaviti; tjelesno oslabiti omanit – omanuti; podbaciti; iznevje- oškoprcan – samouvjereno žustar i riti očekivanja; zakazati spretan omara – sparina; vrućina oškoprčan – v. oškoprcan omarina – v. omara okosit se – ljutito se obratiti; izderati omečat – 1. omekšati (primjerice, se na koga; izgrditi koga vino), 2. zatopliti (primjerice, vrijeme) okotit se – dobiti mlade omejašit – omeđiti; razgraničiti okrenit – početi padati (odnosi se na omirat – procjenjivati gledanjem kišu ili snijeg) omirit – procijeniti pogledom

89 OMORINA OPUTAŠI omorina – v. omara opinit – skinuti pjenu s kipuće juhe, omrsit se – 1. pojesti nešto masno za prije stavljanja tjestenine vrijeme posta, 2. okoristiti se, 3. obaviti opit se – miješanjem se okrenuti su- snošaj protno ostalim kartama (odnosi se na omućat – isprati vodom (primjerice, kartu u špilu) neki sud, usta…) opiturat – obojiti; premazati bojom omudina – mošnje s okolnom kožom opivat – ispričati pjesmom; sastaviti i omuljine – nerazvijeni voćni plodovi uglazbiti stihove o kakvom događaju, onaka – onakva osobi ili pojavi onaki – onakav oplavit – udariti škurijom ondak – onda; u ono vrijeme oplaza – dio oranice koji se ne može ondan – onuda; onim putem; onim dobro obraditi plugom smjerom oplazit – izorati lošu brazdu onesvistit se – onesvijestiti se; pasti u oplećak – kratki i vezom ukrašeni dio nesvijest nošnje koji pokriva pleća onizi – onih oplićak – v. oplećak onolko – onoliko oplest – 1. isplesti što pletenjem, 2. opajdarit – udariti udariti koga šibom ili kandžijom opalac – drveni predmet kojim se uzi- oplauzit – udariti rukom ma brašno iz vreće; šešula opleušit – v. oplauzit opanci – starinska kožna obuća alkar- opleuzit – v. oplauzit oplivit – oplijeviti; očistiti od korova skih momaka; oputaši opol – ružičasto vino opandrčit – udariti opoštenit – čineći dobro popraviti oparit se – 1. opeći se; zadobiti ope- dojam kotinu, 2. opeći se; doživjeti neugodno oprat – vodom skinuti nečistoću iskustvo oprčit – obljubiti opaučit – udariti; mlatnuti oprdiš – metalna ženska ukosnica opelit – postići bar nešto; ostvariti bar koja drži kosu da ne padne na čelo nešto; dobiti bar nešto oprnjak – salo sa svinjskog trbuha opelješit – dobiti sve na kartama oprsina – dio opreme koji alkarskom opeljušit – v. opelješit konju stoji preko prsiju; pršnjak; na- opertat – oporaviti se pršnjak operušat – 1. strgati perje ili lišće, 2. op-trop – skočiti-pasti; jesi-nisi dobiti sve na kartama opuljat – dobiti novce na kartama; opet – uzvik kojim se konja pri oranju operušat vraća u isti red opust – udariti opetovanje – dodatno takmičenje al- oputa – vrpca od ovčje ili kozje kože kara do konačne pobjede jednoga; fo- od koje se prave opanci ranje; pripetavanje oputaši – starinska kožna obuća alkar- opičit – udariti; mlatnuti skih momaka; opanci

90 OPUTINA OTELKA oputina – privremeni put kojega naj- oša – 1. otišao negdje, 2. sišao s uma; češće utaba stoka poludio ora – povoljan trenutak ošalit – pobijediti s lakoćom ora – 1. orao, 2. orah; oraj; oras ošćinit – rukom otkinuti dio (primje- oraj – v. 2. ora rice, kruha) oran – pripravan; zdrav; čio; odmoran ošervat – opaziti; uočiti; ugledati oras – v. 2. ora ošesta – pravi; dobar orit – rušiti ošešinjat – uzeti nekome nešto nad- orlana – crkveni dom mladeži mudrivši ga orljat – bučno prolaziti uz tutnjavu ošinit – 1. udariti rukom, štapom ili orljava – buka; tutnjava bičem, 2. oštro pogledati orljavina – v. orljava oškopica – svadljiva osoba; zlopamti- orma – oprema za uprezanje konja ili lo magarca oškoprcan – okretan; spretan; snala- ormarun – mali ormar žljiv ortat – nešto naglo početi; iznenada ošli – hoćeš li se nečemu okrenuti ošpice – ospice; zarazna dječja bolest osamačke – pojedinačno; jedan na je- praćena osipom i visokom temperatu- dan rom oseknit – 1. izbaciti slinu iz nosa, 2. ošponde – od ograde; od mantinele; pobijediti u igri balota ili karata od bilijarskog obruba osimenit – osjemeniti; oploditi oštarija – gostiona; krčma; birtija osin – sjena; sjenovit predio oštija – hostija osin – izuzev oštrokondža – gruba i ljutita žena ositit – osjetiti; 1. dodirnuti, 2. iskusiti oslipit – oslijepiti oštroljit – strogo pogledati osoje – kraj koji nije okrenut suncu oštrulja – vrsta slatkovodne ribe osovčina – tekućina iz stajskog gnoja ošugavit – dobiti šugu osponjit – otkopčati; raskopčati ošuljak – 1. nagrizeni komad hrane, osrdalj – dio životinjske jetre 2. ostatak pri raščišćavanju žita ostan – dugi štap kojim se tjera stoka ošuljan – izgrizen u zaprezi ošurgat – kratko potopiti u vrelu vodu ostraguša – vrsta lovačke puške ošurit – v. ošurgat ostrić – ošišati otakač – plitko maštelo za otakanje osučijan – osušen od sučije vina osvistit se – 1. osvijestiti se; probuditi otalen – odatle; s tog mjesta se iz nesvijesti, 2. osvijestiti se; shvatiti otan – hotan; radišan; marljiv pogreške u svom ponašanju ili razmi- otangat – obojiti šljanju otegnit – 1. otegnuti; razvući, 2. ote- osvitlat – osvjetlati gnuti; umrijeti (pogrdno) oš – hoćeš otelka – krava s teletom

91 OTIK OŽULJAT otik – sprava za čišćenje zemlje s plu- vati u poslu ga ovdalen – v. odavle otimice – namjerno ovdan – ovuda; ovim putem; ovim smje- otkantat – otjerati koga; riješiti se rom koga kratkim postupkom ovdek – v. ode otkos – 1. ono što se ukusi jednim za- ovden – v. ode mahom kose, 2. količina vina koju tko ovdolen – v. odavle može popiti ovlen – v. odavle otkrabit se – otopiti se ovliko – ovoliko; u toj mjeri; tako otkrakunat – otvoriti vrata pomica- mnogo; volko njem zasuna ovlišni – ovolišni; ovoliko malen; vliš- otkrikat – otkočiti kar ni otkučit – odškrinuti; nepotpuno otvo- ovlišno – ovoliko; ovoliko maleno; riti (primjerice, vrata) vlišno otkveštat – otvoriti ovolko – v. ovliko otlen – v. otalen ovratnica – dio opreme koju alkarski oto – osam u igri mure konji nose oko vrata otočit – 1. odliti vino iz masta, 2. obil- ovrancat se – dobiti spolnu bolest no se pomokriti ovrlj – dio grane ili koca koji strši iz otolen – v. otalen zemlje ili vode otoman – počivaljka; ležaj bez naslo- ozada – odostraga; sa stražnje strane na ozdal – v. odozda otovina – drugi otkos trave ozdol – v. odozda otpartit – otići; otputovati ozgar – v. odozgar otpočinit – odmoriti se ozgor – v. odozgar otpunta – iz jednog puta; odjedanput oziđat – ozidati otpuva – otišao; nestao; izgubio se ozimica – vrsta pšenice otrat – 1. otjerati, 2. obrisati, 3. otići, ozovnit se – odazvati se 4. odvesti koga ili što vozilom oždribit – odždrijebiti; donijeti na otrgat – obrati (odnosi se na grožđe) svijet konjsko mladunče otribit – očistiti što od nepotrebnih sa- stojaka ožeć – 1. udariti, 2. opariti otriznit se – 1. otrijezniti se; doći sebi ožeg – metalna lopatica za premješta- nakon pijanstva, 2. uspostaviti nora- nje žeravice malno, racionalno razmišljanje oželanda – povoljno razdoblje za lov otuć – mlaćenjem odvojiti zrno od ptica pjevica klasa ožitit se – okusiti se žita; okusiti se ne- ovakizi – ovakvi čega općenito onakizi – onakvi ožuljak – ožujak; marač otvorat – otvarati ožuljat – pokositi do zemlje ovanjcirat – dobiti nagradu; napredo-

92 PACIJENCA PARAC P pacijenca – sposobnost podnošenja; palket – parket; drveni pod ustrajnost; mirnoća; strpljivost palj – 1. drvena lopatica za izbacivanje pacjenca – v. pacijenca vode iz lađe, 2. drveni tučak za zbijane pačat se – miješati se u tuđe stvari; di- kupusa u kaci rati se u koga palja – komadić drveta pačifik – miran; smiren; nezainteresi- paljevac – mentol bombon ran; nesklon žurbi pampanidela – paučina koja u prolje- pačit – slagati; gomilati (primjerice, će leti zrakom novac) pana – stari sinjski sladoled pačit – pokazivati prstom u koga ili u panceta – sušena slanina prošarana što mesom; sušena svinjska potrbušnica padišpanj – kolač od brašna, jaja i še- pandrle – lagane ljetne cipele ćera pandur – policajac padišpanja – v. padišpanj pandžerka – improvizirani prozorčić pagat – platiti pogrešku; stradati (pri- na starim kućama mjerice, dobiti batine) panibrod – juha s komadićima kruha pajlak – zakrpa za gumu panit – malo se ohladiti pajun – luđak; budala panin – manje krušno pecivo pajdaš – prijatelj; kompanjon pantagana – štakor pajdo – v. pajdaš pantivik – pamtivijek; davnina; iskon pak – platnena torba u kojoj se nose pantljiv – koji dobro pamti ćibe s grdelinima i pribor za lov ptica panjada – krepka juha pjevica panjok – vojnički kruh paketina – jastučna nosiljka za novo- pa-pa – pozdrav djetetu rođenče papagalo – papagaj pak-papir – čvrsti papir za omotava- papilova – naziv za igre na sreću nje, velikog formata plave ili oker boje paprčak – pečena janjeća potkoljenica palac – palača; vila paprčnjak – v. paprčak palac – 1. dio kola na karu, 2. topli papričak – v. paprčak proljetni vjetar papričnjak – v. paprčak palamudit – isprazno govoriti; gnjavi- papundek – vrsta izolacijskog materi- ti razgovorom; mudrovati jala paletkovanje – 1. slobodno ubiranje par – paran broj plodova nakon prave berbe (primjeri- par-dišpar – igra prstima; par-nepar ce, u vinogradu), 2. gošćenje ostacima para – dah; zadah jela i pića dan nakon fešte para – novac palke – drvene tribine na alkarskom parac – onaj koji dolazi u paru; pri- trkalištu bližno jednak

93 PARADIŽOT PAVER paradižot – slatko jelo od šećera, jaja, pašabrod – velika cjediljka mlijeka i keksa pašajica – željezni predmet koji pri- paranak – dizanje tereta namatanjem čvršćuje pomoćne drvene pregrade konopca na drvenoj osovini pri zidanju; vidun parandujo – sinonim za nakaradnu pašaman – rukohvat na stubištu osobu pašanac – muž ženine sestre; badža- parapet – pregrada; branik nac parat – rašivati; kidati pašaport - pasoš; putovnica parenje – spolni čin kod životinja pašče – 1. velik i oštar pas, 2. nepo- parica – koja dolazi u paru; približno kolebljiv, žestok, žilav i opasan čovjek jednaka paščetina – v. pašče parip – 1. konj, 2. stariji snažan muš- pašeđ – dječja hodalica karac paškula – državna livada za ispašu parit – izlagati što djelovanju pare ili pašoš – pasoš; putovnica vrućine pašta – 1. tjestenina; manistra 2. kre- parit se – izlagati se djelovanju topline masti kolač parjat se – 1. riješiti se koga ili čega; paštafažol – varivo od graha s tjeste- pustiti nekoga na miru, 2. ostaviti se ninom neke loše navike paštašuta – tjestenina prelivene uma- parlafinta – kao ozbiljno kom od mesa parlat – brzo govoriti pašticada – pikantno jelo od zapečene paron – gospodin; gospodar pa pirjane govedine nadjevene slani- parona – gospođa; gospodarica nom, češnjakom i mrkvom, u umaku particela – čestica zemljišta sa suhim šljivama partija – pojedinačna igra karata partit – ići; putovati; odlaziti pašticerija – slastičarnica pasat – 1. dobro stajati; pristajati; od- paštroč – sve i svašta izmiješano; buć- govarati, 2. goditi; biti po ukusu kuriš pasat – proći pata – ravni prijelaz na stubištu pas – 1. struk, 2. pojas; opasač patakun – sitni novac past – 1. pasti; izgubiti ravnotežu pa patimenat – mučenje; teško življenje vlastitom težinom biti povučen nado- patina – krema za cipele lje i udariti o tlo; 2. pasti; izgubiti go- patipari – slični; nalik jedan na dru- dinu u školi goga past – 1. pasti; biti na paši; hraniti se pato – neriješeno; bez pobjednika travom (odnosi se na stoku), 2. pasti; patrljica – etiketa pohlepno i obilno jesti (odnosi se na patrona – lovački naboj sa streljivom ljude) pauza – pazuh; unutrašnji dio rame- paš – pa ćeš nog članka između prsnog koša i gor- paša – 1. trava koju pase stoka, 2. ko- njeg dijela nadlaktice rist općenito paver – stijenj u svijeći petrolejci; tinj

94 PAVERUN PEŠKIR paverun – faferon pendranje – penjanje pavuza – v. pauza pendžer – prozor pazar – 1. mjesto pod otvorenim ne- penoč – v. penača bom gdje se obavlja trgovina; sajam 2. pentat – govoriti uz pomoć ruku utržak od prodane robe; inkas pentranje – v. pendranje pazarit – trgovati penula – mali drveni podupirač pazdrk – stari momak; neženja pepeljavanje – crkveni obred na Čistu pazdrkan – v. pazdrk srijedu pazuv – pazuh; unutrašnji udubljeni perača – daska za pranje dio ramenog članka perajica – spona na remenu; zaspo- pecibokun – manji dio komada njač pecigat – zadirkivati; podbadati; boc- perda – drveni zaklon za ognjište kati; štucigat perina – pokrivač ispunjen perjem pecigljiv – sklon zadirkivanju, izazi- perit – upraviti u pravcu čega (pušku, vanju i bockanju prst…) pecipala – krušno tijesto prženo na perjanica – v. perina masti ili ulju perla – biser; zrno bisera; probušena peča – rola smotane tkanine ili platna kuglica koja oblikom podsjeća na biser pečenica – dimljeni i sušeni svinjski i koja se niže u ogrlicu file perlonka – najlonska košulja pečet – žig; pečat pero – 1. dio brane, 2. zeleni dio kapule pečurka – gljiva peršon – mjera za širinu kreveta ili pedalat – nogama pokretati pedale plahte pedana – donji podvratak od suknje peršona – istaknuta osoba pegula – 1. nesreća; nevolja, 2. osoba peršun – v. peršon koju u svakodnevnim poslovima i pla- peruno – izraz kojim igrač tombole novima prati nesreća najavljuje da mu za pobjedu nedostaje peka – 1. zemljani predmet ispod ko- samo jedan broj jeg se na ognjištu peče hrana, 2. alkar- perušat – skidati listove ili perje; če- ski štit mušat peka – teleća žlijezda s vrata perušula – vrsta male ptice; sjenica pela – glava bez kose peška – uzimanje slijedeće karte sa pelica – krzneni okovratnik; mujsa vrha špila pelim – pelin; ljekovita biljka peškat – 1. uzeti gornju kartu sa špila, pelinka – mala ptica pjevica 2. razumjeti ili shvatiti nešto pelit – nekome nešto objašnjavati da peškarija – sinjska tržnica ne zaboravi peškaruša – prodavačica na sinjskoj penača – bijela perjanica na alkar- tržnici skom kalpaku; čelenka peškir – duga marama koju oko kape penal – kazneni udarac u nogometu omataju alkarski momci

95 PEŠT PIROVAT pešt – sitno nasjeckana slanina s češnja- pijat – tanjur kom pijet – v. pijat peta – igraća karta s brojem 5 u tali- pik – 1. želja za kim ili čim, 2. mjesto janskim kartama ili izraz spasa u dječjoj igri hvatanja petat – 1. rukom bacati neki predmet piket – dio sinjskog polja prema cilju, 2. prstima pružati rogove piketbar – vješalica za odjeću koja petica – pet snopova žita postavljenih stoji u hodniku na njivi pikolo – vrsta igre s talijanskim kar- petina – v. peta tama petrada – kamenolom pilina – mokraća od stoke petreika – kraći komad konopa pilit – napadno gledati u nekoga petroulje – petrolej; nafta pilotina – sitni drveno otpaci koji na- petrouljka – svijeća na petrolej staju piljenjem petrovac – sinjska česma kod Alkar- pilovina – v. pilotina skih dvora pilj – jedno nošenje u kartama petrovača – vrsta jabuke ili smokve piljak – sitni kamen petrusimen – peršin piljevina – v. pilotina petrusimul – v. petrisimen piljit – v. pilit petun – odvojena samonosiva prosto- pimet – vrsta mirisnog bibera rija pimperlan – koji drži do sebe picajzla – 1. stidna uš, 2. dosadan i pim-pim – igra s dječjim pištoljima sitničav čovjek pimpola – vrsta zemljanog kukca picanit se – lickati se; dotjerivati se pina – pjena picat – pobjeći (primjerice, sa školskog pinceta – metalna hvataljka s elastič- sata) nim krakovima picigamorto – grobar pinel – kist picikato – besprijekorno uređeno pinjata – manja kuhinjska posuda picukara – izrazito pobožna usidjeli- pinjatin – lonac za kuhanje odjeće ca koja svaki dan ide u crkvu pinjetin – v. pinjatin pičit – žurno ići pinjur – viljuška; forketa pičkarat – psovati pinka – 1. sitnica; malenkost, 2. na- pića – suho sijeno knada za upotrebu igraćih karata pićerin – čašica za rakiju; bićerin pipina – bjelkasta izraslina na vrhu piga – 1. pjega; mrlja smeđe ili žućkaste kokošjeg jezika boje na ljudskoj koži, 2. pjega; mjesto na piplavo – osjetljivo nekoj površini koje se od nje izdvaja po piplica – 1. mlada kokoš, 2. mlada dje- boji vojka pijaca – glavni sinjski gradski trg pir – svadba; vjenčanje pijeca – v. pijaca pirgaš – pjegavi čovjek ili životinja pijen – pijan pirovat – sudjelovati u svatovima

96 PIRGAST PLENKA pirgast – pjegav; šaren pizdekman – čovjek koji izvodi piz- pirija – lijevak; livak darije pirika – vrsta korova pizdun – bezveznjak pirmič – pirinač; riža piždrit – nametljivo i uporno gledati; pirula – pilula zuriti pirun – v. pinjur pižolet – san poslije ručka piska – 1. tanki, šuplji predmet za pi- pjano – pijano; klavir; glasovir jenje, 2. dio dipala koji proizvodi zvuk pjeta – nabor na odjeći koji omoguća- pisma – pjesma va širenje; falda pismar – 1. čovjek koji piše pjesme, 2. pjombe – okomito; vertikalno (izraz priručnik sa starim narodnim pjesma- koji se najčešće koristi za opis pada) ma pjumin – v. perina pišaka – mokraća plac – građevinsko zemljište za kuću pišice – pješice placarina – pristojba za korištenje tr- pištanja – kratka kragna na košulji žičnog prostora pištanjica – v. pištanja plačipizda – plačljivac; onaj koji često pištavac – zviždaljka i za svaku sitnicu plače pištet – dio njive na kojemu izvire plafon – 1. strop, 2. najviša točka; gor- voda nja granica; vrhunac pištol – pištolj plafonjera – stropna svjetiljka pištula – 1. propovijed; crkveno čita- plajvaz – tesarska olovka plamenac – uska trobojnica koja se nje, 2. bukvica; prijekor veže za koplje alkarskog slavodobitnika pišulinac – spolni organ kod dječaka plandovat – odmarati se u hladu; ljen- pitar – zemljana posuda za cvijeće ili čariti povrće planjcat – plamtjeti pitat – hraniti stavljajući hranu u usta plastit – stavljati suho sijeno u plast pitur – soboslikar; ličilac; onaj koji plašiv – plašljiv žbuka i boji zidove plašivac – pištolj igračka koja je vjer- pitura – boja za ličenje raznih pred- na kopija pravog pištolja meta i površina platica – zgodno otesan komad drve- pivac – pijevac; pijetao; mužjak kokoši ta (primjerice, za samar, za bačvu…) pivatanja – uporno pjevanje platit – iskusiti neugodne posljedice pivčić – mladi pijevac zbog čega počinjenog piz – 1. predmet koji svojom pozna- plaurita – upala pluća tom težinom omogućuje mjerenje na plavina – sorta crnog grožđa vagi; uteg, 2. težina; teret plazat – plaziti; polako se pomicati po- pizat – 1. težiti izraženo mjerom, 2. vršinom dotičući je cijelim tijelom težiti u smislu moralnih ili intelektu- plema – slaba, zadnja rakija iz kotla alnih vrijednosti plenit – sjesti bilo gdje pizdarija – nestašluk; glupost; monada plenka – navrtak na lozu

97 PLESKA PODUVATIT pleska – udarac unutarnjim dijelom podaprit – poduprijeti; podbočiti; pod- dlana s prstima po licu; triska metnuti neki predmet pod što da čvršće plet – ženski, zimski, vuneni ogrtač stoji pletenica – vrsta peciva u obliku ple- podase – pod sebe tenice; dreca podašit – podšiti; ušiti donji rub tka- plisirka – vrsta suknje s izraženim nabo- nine rima podcokat – podmetnuti cok plisnav – pljesniv; zapušten; prljav podgovorit – nagovoriti na nešto loše plitica – plitki drveni tanjur podguz – muškarac koji dođe na ženi- pliva – najsitniji dio slame no imanje; ugovornik plivit – plijeviti; odstranjivati mladice podila – podjela sa loze podilit se – podijeliti imovinu pločarica – kuća prekrivena pločama poditinit – podjetiniti; postati kao di- ploče – plosnati metalni ukrasi na al- jete karskoj ječermi podložit – ponovno naložiti pod peku pločice – metalni ukrasi na momač- podmest – izmesti, očistiti ispod krava koj pripašnjači podnapit – umjereno napit ploja – plosnati kamen podrep – v. podguz plovodina – posteljica koja prilikom podrepac – dio samara koji ide ma- teljenja iziđe iz krave zajedno s tele- garcu pod rep tom podrepalo – v. podrepac pljunut – isti; vrlo nalik podrepnjak – v. podrepac pljuvaka – pljuvačka; slina podrigivanje – izbacivanje zraka iz pobejarit – zaplijesniti želudca na usta uz prepoznatljiv zvuk poberlavit – skrenuti s pameti; poludjeti podriguša – jeftina salama pobić – pobjeći podruguša – podrugljiva osoba pobilit – pobijeliti podsitit – podsjetiti pobisnit – pobjesniti podsukan – zasukan s donje strane pobočnik – ađutant poduplat – udvostručiti; uduplat pobro – prijatelj poduckat – nagovoriti, nahuškati pocukrit - zašećeriti podufatit – uhvatiti ispod; uhvatiti s počalat se – potući se; sukobiti se donje strane; poduhvatiti počemušat se – potući se guranjem i podujtit – v. podufatit potezanjem podukrajan – dobro napunjen, ali ne počen – prije svega potpuno (primjerice, podukrajna ba- počepušat se – v. počemušat se čva) počinak – odmor u stajanju ili spavanju podušit – zbijanjem natopiti tekući- podapet – postaviti (najčešće nogu ili nom stopalo tako da onaj koji prolazi hoda- podušnice – dječja bolest; zaušnjaci jući ili trčeći padne) poduvatit – v. podufatit

98 PODVORNICA POMANITAT podvornica – njiva u blizini kuće pokunjit se – v. poklepit se podvrnit – podvrnuti; uvrnuti krajeve pokupit – 1. doći po nekoga i pove- nečega ili ispod čega sti ga sa sobom, 2. sakupiti, 3. uzeti; pofrigat – ispržiti na ulju ili masti; ukrasti pripremiti jelo prženjem pokusat – slasno pojesti pogača – okrugli, prijesni, tanki kruh pola – polovica krumpira pečenog u poganac – zatrovanje rane kod živo- kori tinja polašnje – polakše; polaganije poglavan – po glavama; svakome jed- polebedit – 1. poželjeti tuđe; poželjeti nako ono što ti ne pripada, 2. odustati od poglavon – v. poglavan obećanja zbog straha ili škrtosti pogonjat se – posvađati se poletit – 1. krenuti velikom brzinom, pohano – meso ili povrće uvaljano u 2. postupiti ishitreno i nepromišljeno brašno, umočeno u razmućena jaja, policjot – policajac posuto krušnim mrvicama i prženo u polivača – 1. posuda za zalijevanje ulju vrta, 2. kamion-cisterna za zalijevanje pohat – pržiti u ulju nešto što je pret- ulica hodno obloženo brašnom, jajemi po polivat – polijevati potrebi krušnim mrvicama poliverat – poravnati pojačat – dodati šećer (u pravilu, vin- polojilo – smrzlo skom moštu) polokat – popiti pojas – svileni dio svečane alkarske polovnjača – neudana djevojka koja odore koji služi za opasivanje je imala iskustva s muškarcima pojist – pojesti polpeta – mesna okruglica; faširana pojmit se – udebljati se; dobiti na ki- šnicla laži polša – zavrnuti kraj rukava ili noga- pojata – prostor u kojem se drži stoč- vice na hrana poltrona – stolica presvučena kožom pojeta – v. pojata polučak – drvena posuda, odnosno pojta – v. pojata mjera za žito (najčešće oko 5 kg) pokaldrmat – postaviti kamenu pod- polug – jaje koje se stalno drži na mje- logu prije betoniranja stu gdje kokoš nese jaja pokarat – kazniti poluvrime – poluvrijme pokarat se – posvađati se poljudikat – ugodno porazgovarati pokišat – razbacati na sve strane pljunuti – isti poklapa – igra kartama; bankuc poma – rajčica poklepit se – biti postiđen i iskazati to pomidora – v. poma izrazom lica i tjelesnim stavom pomalako – polako; bez žurbe poklepušit se – v. poklepit se pomamit – uznemiriti poko – oskudno; malo pomanitat – pomahnitati; poludjeti; pokrizija – prokletstvo upasti u stanje pomame i euforije

99 POMEST POSRKAT pomest – zasmetati; omesti; spriječiti populjat – pokupiti (primjerice, novac) koga da ostvari svoje namjere; one- popuštat – 1. popustiti; učiniti da što mogućiti da se što dogodi postane manje zategnuto, 2. popustiti; pomest se – zbuniti se prestati se protiviti; pomiriti se s čim pometija – 1. vremenska nepogoda, popuzat se – poklizati se; okliznuti se; 2. strka; zbrka izgubiti ravnotežu na glatkoj, klizavoj pometina – posteljica od krave, ovce, podlozi koze… porevenat – uravnotežiti; ujednačiti pomijurit – dobiti mjehure po koži (primjerice, trošak) pomlja – pomnja; pozornost; pažnja porta – portirnica; prostor za portira pomodrit – poplaviti (primjerice od na ulazu u tvornice, ustanove i sl. hladnoće ili od batina) portafoj – novčanik; lisnica; briktaš; pomoć se – ukrasti geltaš; takujim pomrav – 1. bolest na konjskom anu- portafor – prozor produžen prema su, 2. tvrd i sitan ljudski izmet, 3. vrsta ulici; kontrafinestra mušice portantine – nosila pomrlušit – pomirisati portapak – prtljažnik ponistra – prozor portela – 1. otvor na velikoj bačvi, 2. ponit – ponijeti otvor kroz koji se silazi u bunar, 3. zidni ponjava – vrsta sivog vunenog pokrivača prostor u kući; 4. prednja i zadnja daska popara – starinsko jelo od staroga na košu kara; 5. stropni ulaz na tavan; kuha, vode i masti proskok; lebarda popast – pojesti sve iz tanjura portik – ulazni trijem; predvorje, nat- popeglat – 1. ispeglati, 2. izravnati; kriveni ali otvoreno prostor ispred urediti popipat – opipati prstima glavnog ulaza u kuću popipat – detaljno očistiti prstima portun – potpuno natkriveni ulaz u (primjerice, kokoš od perja) kuću; veža; haustor popišmanit – promijeniti odluku; posa – posao; rad odustati od obećanja posaliđat - postaviti kameni pod; po- popizdit – žestoko se naljutiti pločati poplašit – prestrašiti; uzbuniti posan – postan; nemrsan; koji ne sa- poprda – osoba koja učestalo pušta vje- država masnoće trove posapnjak – kožni držač samara poprdljiv – sklon puštanju vjetrova posić – posjeći popriko – poprijeko posidit – posijediti poprug – kolan; steznik na samaru ili posijat – izgubiti sedlu poslin – poslije; po svršetku čega popružina – v. poprug pospugat – očistiti; obrisati popružit se – ispružiti se; leći punom posrkat – na brzinu pojesti nešto juš- dužinom tijela u vodoravan položaj no srčući

100 POSTELJA PRAĆE postelja – 1. krevet, 2. dio mlina; ka- potpet – v. podapet meno ležište u kojemu leži mlinski ka- potpregalo – v. poprug men poprpeganj – v. poprug posto – cipela; cavata potpunit – puhnuti ispod (primjerice, postola – v. posto vatre koju treba razgorjeti) postov – vrsta platna potrat – 1. potjerati s nekog mjesta, 2. posve – previše; jako protjerati; otvoriti stolicu posvećanica – v. posvećenica potrba – 1. potreba; ono što je potreb- posvećenica – uskrsni kruh; uskrsna no; želja; zahtjev, 2. tjelesna nužda, 3. pogača; sirnica šaljivi naziv za muški spolni organ pošada – nož za jelo potrevit – slučajno sresti ili pogoditi pošaketat se – potući se šakama potriba – v. potrba pošćer – poštar potrpat se – nabaciti na sebe pokrivač ili pošešat – prisvojiti nešto tuđe više pokrivača (najčešće zbog hladnoće ili pošivača – krovna letva bolesti) poškropit – poprskati potulit se – poguriti se poškurit – potamniti poturica – čovjek koji potpuno pro- pošprucan – pripit mijeni mišljenje, običaje i ponašanje poštetan – sklon činjenju štete potvrdit – udarcem po špilu karata poštetno – štetno odobriti početak dijeljenja poštjer – v. pošćer pouz – kaiš za vunu na kudilji poštrcat – politi tankim mlazom povalit – 1. baciti pod sebe; oboriti, 2. pot – 1. znoj, 2. lončić za piće obljubiti potakljat – poduprijeti takljom povaljiva – dječje hrvanje potarazat – sravniti sa zemljom povazdan – po cijeli dan potegnit – 1. potegnuti; povući, 2. po- povist – povijest tegnuti; udariti (primjerice, nogom u poviš – povrh, iznad stražnjicu), 3. ispeglati povodanj – velika kiša; poplava poteštat – načelnik ili gradonačelnik povrsalo – obruč za oblikovanje sira potkat – podmiriti površnica – vrsta crijepa potkoncat – u igri koncine baciti kar- povuz – v. pouz tu s ciljem da je digne suigrač poza – iza; poslije; nakon potkonćat – prilikom kuhanja dodat- pozida – zid kojim su odijeljene dvije no začiniti susjedne njive na različitoj visini potleušica – niska i neugledna kućica požmarit – posvijetliti od pranja ili potočina – suho potočno korito vremešnosti (odnosi se na odjevne potoćat – 1. umočiti kruh u umak, 2. predmete) staviti dio tijela u vodu (primjerice, praća – kožni dio praćke noge) praće – konopi na samaru kojima se potpača – potporanj veže teret

101 PRADID PREZAMAN pradid – pradjed prčit – spolno općiti prakaratur – čovjek koji u crkvi saku- prčuliš – mali dječak plja lemozinu prčvarnica – 1. prodavaonicom sa ne- prakljača – drvena naprava kojom kvalitetnom i jeftinom robom,2. loša i pralje pri pranju udaraju ono što peru neugledna gostiona prknječa – v. prkljača prćija – imovina koju žena u brak do- praljak – zašiljeno drvo koje služi kao nosi mužu; miraz; dota pomagalo pri izradi opanaka, kao ra- prdac – vjetar iz ljudske stražnjice žanj pri pečenju mesa, kao pomagalo prde – grah pri sadnji kupusa… prdekana – zatvor; aps; bajbuk; bu- prančiok – zaklonito mjesto okrenuto vara; katabuj; ćuza; pržun prema suncu prdekavac – mali motor koji se ugra- prančijok – v. prančiok đuje na bicikl prangija – mali top koji se oglašava za prdeknit – naglo umrijeti vrijeme alkarskih svečanosti; mužar; prdibaka – žuta bubamara mačkula prdit – puštati vjetrove glasno (odadi- praporac – malo zvonce koje se pri- rati) ili bezglasno (odušivati) čvršćuje na konjsku ormu prećat – pokrivat peku vrućim pepe- prasac – muška svinja lom i žarom prasast – debeo; gojazan prećizi – isti prase – svinja prećiži – v. prećizi prasetnjak – 1. svinjac; mjesto gdje se predat – bojati se; strahovati drže svinje, 2. prljava, neuredna kuća predemora – hitnost ili prostorija predika – razgovor; pričanje; propo- prasica – ženska svinja vijed; prijekoran govor praska – breskva predikatur – propovjednik praščevina – svinjsko meso pređa – predivo; ispredena vuna praška – sitno granje prednjak – učitelj vježbanja u bivšem prav – 1. uspravan; uspravnog drža- sokolskom društvu pregalj – mali crv u pršutu nja, 2. ispravan; nedužan pregatorij – čistilište; mjesto gdje se prcanje – naziv za spolni čin poslije tjelesne smrti duše čiste od la- prcat – 1. provocirati, 2. obljubljivati kih grijeha prije ulaska u raj prcipala – v. pecipala prejica – v. perajica prč – 1. rasplodni jarac, 2. žestok i na- prelja – ženska osoba koja prede vunu gao čovjek prenit – trgnuti se iz zamišljenosti ili prčevit – nagao; žestok sna prčetina – meso neuškopljena jarca pretelj – prijatelj prčevina – v. prčetina prešident – predsjednik prčipoljac - pogrdan naziv za malog prezaman – stara vremena; daleka prgavog čovjeka prošlost

102 PREZAT PRILAĐEN prezat – predati; strahovati prikasno – prekasno prezla – krušne mrvice prikinit – 1. prekinuti; zaustaviti po- prezumit – predvidjeti stupak, radnju ili događaj, 2. preki- preženca – lijepa pojava osobe; naoči- nuti; upasti u čiji govor, 3. prekinuti; ta osoba; osoba skladna izgleda fizički rastaviti što pribit – pretući; istući; izbatinati prikinit se – namučiti se; pretrgnuti se pribotunat – prigovoriti prikipit – izliti se kipeći pribrčak – mladica loze s jednim ili prikjučer – prekjučer dva pupa priklad – komad željeza na kominu pricvikat – presijeći kliještima koji služi za prislon debljih komada pričepit – 1. pritisnuti, 2. obljubiti drveta pri loženju prić – završiti školsku godinu bez po- priklani – preklani; prije dvije godine navljanja priklimeštar – navodni sveznalica pridaja – 1. isporuka robe na ruke, 2. priko – preko; iznad; više od odustajanje od daljnje borbe, 3. nepi- prikobacit – prebaciti sana povijest koja se prijenosi s koljena prikocat – prijeći godine, a ne oženiti se na koljeno prikodobar – predobar pridanit – predahnuti prikojučer – v. prikjučer pridanj – pred njega prikokurac – čovjek koji nešto radi pridika – v. predika preko volje pridlog – prijedlog prikomećat – prebacivati priduboko – preduboko prikosutra – preksutra pridug – predug prikoviše – previše; prekomjerno pridultima – predzadnja ili pretpo- prikratak – prekratak sljednja peška u briškuli; prizadnja prikrcat – pretovariti priduplat – poduplati; podvostručiti prikrojit – prekrojiti; od starog napra- pridvojstručit – v. priduplat viti novo priforca – prisila; prinuda prikrpit – udariti prifriganac – prefriganac; lukavac; prikrstit se – prekrižiti se prepredenjak priksutra – v. prikosutra prigledat – pregledati; prekontrolirati prikučit – pritvoriti; zatvoriti samo prigluvavat – praviti se da ne čuješ dijelom; malo zatvoriti prigoda – ukazani slučaj; zgoda; prilika prikunjat – kratko i lagano odspavati; prigorit – 1. preboljeti nešto ili neko- odrijemati ga, 2. prepeći se prikuvat – 1. previše dugo kuhati; prigrist – pregristi; prezalogajiti pretjerano skuhati 2. premijesiti kruh prijist se – prejesti se nakon kvasanja prika – prijatelj prilada – prehlada prikardašit – prekardašiti; pretjerati; priladit se – prehladiti se prijeći mjeru prilađen – prehlađen

103 PRILEMATIT PRISOLIT prilematit – ožbukati pripilat – prepilati prilet – vrijeme kasnog poslijepodnev- pripišaj – mala duljina nog preleta ptica pjevica pripišat – 1. prebaciti neku duljinu, 2. priletit – 1. preletjeti, zrakom prijeći prestići koga u čemu neko mjesto 2. preletjeti; na brzinu pre- pripizdina – dalek i zabit kraj; nepri- gledati očima stupačan kraj; vukojebina prilipak – osoba koja se ne odvaja od priplašen – preplašen; prestrašen druge osobe pripomistit – premjestiti; pomaknuti prilipit – prilijepiti priporučit – preporučiti prilipljen – prilijepljen pripovidač – pripovjedač prilivoda – čovjek koji često mijenja pripovidit – ispričati; prepričati stavove, mišljenja i odluke pripovist – pripovijetka; priča; pisana primaknit – primaknuti; približiti i usmena vrsta lijepe književnosti primaliće – proljeće pripovitka – v. pripovist primazan – premazan pripredat – presti s dvije žice ili konca primazat – premazati pripun – prepun; napunjen primećat – 1. pretraživati, 2. zaborav- priranit – prehraniti ljati; gubiti sjećanje priranjak – kupusna sjemenjača primetuja – nevrijeme prirest – prerasti; postati viši od koga primistit – premjestiti; staviti na dru- priričit – posvađati go mjesto pririzat – prerezati; razdvojiti rezom primodernat – modernizirati prisada – sadnica primučat – prešutjeti prisadit – presaditi; prenijeti s jednog i priobuka – preobuka; ono u što se tko posaditi na drugo mjesto preodijeva prisan – sirov; slabo pečen priorat – preorati prisić – 1. presjeći; razdvojiti nešto pripasat – staviti što za pojas oštrim predmetom, 2. presjeći; predi- pripast se – prepasti se; prestrašiti se gnuti snop karata prije početka igre, 3. pripaša – mlado blago okoćeno na presjeći; pobiti jačom kartom proljeće prisidnik – predsjednik pripašnjača – pojas u koji alkarski prisist – prisjesti; dosaditi; dozlogrditi momci zadijevaju oružje priskočit – 1. preskočiti preko čega, 2. pripeć – prepeći; prekomjerno ispeći pomoći u nevolji pripelica – prepelica; poljska ptica prislano – 1. presoljeno, 2. pretjerano pripelit – upozoriti; priprijetiti prismočit – jesti kruh s nečim pripetavanje – dodatno takmičenje prismrdit – 1. približiti se komu ili alkara do konačne pobjede jednoga; čemu; neznatno sudjelovati u čemu, 2. foranje; opetovanje u igri briškule odigrati slabu kartu od pripet – zavezati konja, magarca ili go- igre, 3. kazati nešto neugodno vedo na oduži konopac tako da može prisolit – 1. presoliti; staviti previše pasti, ali da ne može otići u štetu soli, 2. pretjerati

104 PRISPIT PRIZALOGAJIT prispit – prispjeti; doći; stići na vrijeme pritorak – mali tor prisrat – pretjerati u čemu pritrat – 1. prevesti, 2. pretjerati prisrist – presresti; namjerno dočeka- priteško – preteško ti koga na nekom mjestu pritit – prijetiti pristrašen – v. priplašen pritop – pretopljeni loj prisumitit – 1. presaviti; svinuti; pod- pritrest – 1. pretresti; pretražiti pipa- vostručiti stavljanjem jednog preko jući, 2. prebaciti iz jedne vreće u drugu drugoga, 2. zaboraviti pritumbat – izokrenuti stvari ili činje- prisvedit – požutjeti od sušenja iznad nice štednjaka na drva (odnosi se na rublje i prituta – pretječe; ima viška tkanine bijele boje) privaga – 1. žilavo meso uz tkivo, 2. prisvuć se – prestati nositi seosku i ono što daje veću vrijednost, snagu ili početi nositi građanku odjeću; svuć se prednost jednome u usporedbi s dru- priša – žurba; itnja gim prišaldat – previsoko ili predugo baciti privalit – 1. prevaliti; prijeći neku balotu udaljenost, 2. oboriti na jednu stranu prišaltat – promijeniti (najčešće brzi- ono što pada u cjelini nu u automobilu) privara – prevara; podvala prišaltat se – promijeniti vlastita poli- privatit – 1. prihvatiti; uzeti što od tička uvjerenja zbog koristi onoga koji nudi, 2. uhvatiti se za ne- prišandarit – grubo ošamariti što, 3. primiti se čega; početi što raditi prišapljat – prišapnuti; došapnuti privisoko – previsoko prišižento – onaj koji se pravi važan privit – previti; metnuti zavoj prišišat – prestići koga privodilac – prevoditelj prišit – žuriti prišit – 1. pričvrstiti ili spojiti šivanjem, privraćat – 1. prevrtati; pretraživati, 2. nadjenuti drugo ime ili nadimak, 3. 2. ponavljati neku radnju, 3. mijenjati pripisati nekome nešto neistinito mišljenje prišivak – osobina (najčešće loša) privraće – okućnica koja se veže uz neku osobu privratit – 1. podvrnuti rub tkanine, prišnije – važnije; prioritetnije 2. ponoviti neku radnju prišno – žurno privrnit – prevrnuti; baciti; srušiti prišpijat – odati nekome što privrtač – vrsta goluba prišpikurca – istančani osjećaj za nešto prizadnja – predzadnja ili pretpo- prišpjegat – reći u povjerenju sljednja peška u briškuli; pridultima pritakat – prelijevati iz jedne posude prizadnji – predzadnji; pretposljed- u drugu nji; koji je prije ili ispred posljednjeg pritakat – spojiti prizida – zid koji neko zemljište ili pritendit – pripaziti prostoriju dijeli na dva dijela pritisnit – 1. pritisnuti, 2. ispeglati, 3. prizalogajit – prezalogajiti; uzeti koji obljubiti zalogaj; lagano se okrijepiti

105 PRIŽDERAT SE PROSTRIT prižderat se – prejesti se progažijat – proštopati; prošiti priženit se – oženiti se i otići živjeti s progon – put ili oputina kojom se vodi ženinom obitelji stoka prižentat se – pridružiti se nekome progucat – 1. progutati; uzeti kroz unatoč nepoželjnosti grlo u želudac, 2. progutati; šutke otr- priživat – ponovno žvakati pojedenu pjeti nepravdu ili uvredu hranu (odnosi se na krave, ovce i koze, prokinit – snažno udariti a ponekad u prenesenom značenju i prokojasio se – obukao se u široke na ljude) gaće; bahato se ponaša prkeljat – iskrivljeno i besmisleno go- prokurit – proći; poslužiti u nedostat- voriti; trkeljat ku boljega prkno – zadnjica; guzica proliće – proljeće prluč – povik ovcama za razdvajanje prolitos – prošlog proljeća iz stada prolonga – odgoda prljača – ožeg proljudikat – ugodno porazgovarati prljuga – zemlja loše kvalitete promaja – propuh; propuv prljuša – v. prljuga prometača – dio curske narodne nošnje prndecanje – veselo poskakivanje do- prominit – promijeniti; dati čemu dru- maćih životinja gi sadržaj; zamijeniti jedno drugim prnibaka – v. prdibaka prominit se – 1. promijeniti se; posta- prnit – pustiti vjetar ti drugačiji, 2. preobući se; presvući se prnplat – hodati i prebirati po gnoju promurljat – v. proburljat (odnosi se na kokoši) pronosak – prvo sneseno jaje prnjatak – prst propanj – položaj konja uzdignutog probirak – jaje izabrano za polog na zadnje noge probit – 1. probušiti, 2. snažno udariti propovid – propovijed probrat – izdvojiti biranjem proprat – provući kroz vodu proburljat – lagano promiješati propuv – propuh, promaja probužan – probušen prorestača – vrsta kapule; ljutika probužat – probušiti proridit – prorijediti; učiniti rijetkim procak – ruksak; rusak prosat – prositi procešjun – procesija prosika – prosječe šumski prolaz procidit – procijediti proskok – 1. rupa u štali kroz koju se proć se – provesti se gura sijeno, 2. stropni ulaz na tavan; proćukat se – doznati se lebarda; portela prodrit – 1. prodrijeti; proći kroz ne- prostir – sijeno koje padne s kara na gr- što; 2. prodrijeti; ući u nešto ili negdje mlje prođa – dobra prodaja prostrit – 1. prostrijeti; namjestiti po- profrajbat – potrošiti; spiskati steljinu na krevet, 2. prostrijeti; staviti profum – parfem opranu posteljinu, rublje i odjeću na profundat – propasti dolje sušenje

106 PROSRAT PUNTAPET prosrat – započeti veliku nuždu pržun – zatvor; aps; bajbuk; buvara; prostrilit – prostrijeliti; probiti strije- ćuza; katabuj; prdekana lom ili zrnom iz vatrenog oružja pržunjera – metalna podloška proštopat – okrpiti uzduž i poprijeko psiha – sobna komoda s ogledalom protrajbat – uludo potrošiti puca – dugme; puce protrat – 1. provući nešto kroz nešto, pucak – ispucano zrno prženog kuku- 2. odjednom neodgodivo potaknuti ruza na vršenje velike nužde pucat – dio konjske opreme koji se prounda – provalija učvršćuje za prednji dio sedla i kolana prove – 1. alkarski trening na alkarskom puce – v. puca trkalištu, 2. pripreme pred nastup pudar – čuvar vinograda proventulat – prozračit puf – vrsta miša provićuran – promućuran; snalažljiv u pujs – uzvik kojim se tjera magare iznalaženju koristi i zarade pule – mlado magare provislo – ručka na kanti kojom se pulestar – mladi pjevčić grabi voda puletina – magareće meso provizorno – otprilike; improvizirano pulicija – policija provrit – 1. provrijeti; proključati; za- pulija – 1. uzorak na tkanini u obliku kuhati, 2. provrijeti; snažno poteći kruga, 2. mastan kolut na površini juhe, prozrit – predosjetiti nečiju nakanu 3. eksplozivno punjenje za dječje puške prožderat – pohlepno pojesti i pištolje proždrit – v. prožderat pulitika – politika prpa – 1. strah; panika, 2. prašina puljanje – 1. kupljenje gnjida i ušiju iz prpat – prebirati dodirom kose, 2. uzimanje sebi; dobivanje (pri- prstenjaci – veliki metalni koluti na arambašinoj odori mjerice, na kartama) pršepoko – malo; sitno; neznatno pumparice – 1. široke ženske donje prt – v. prtina gaće, 2. široke hlače kojima se nogavi- prtina – uska utabana staza ce kopčaju ispod koljena prtit – tovariti na leđa pumpjer – vatrogasac pruga – autobus punat – 1. bod u alki, kartama, balo- prvar – predvodnik; svatko tko je prvi tama ili muri, 2. ubod pri šivanju, 3. u nečemu odeblja i odulja daska prvat – sjati od sreće punit – 1. puhnuti, 2. ukrasti; muj- prvo – najprije; prije svega snit; munit prvošnji – prijašnji; nekadašnji; sta- pun-puncat – prepun; potpuno ispu- rinski njen prvotelka – junica koja se prvi put teli punpa – pumpa; crpka pržina – usitnjeni kamen; pijesak punta – 1. nagla upala pluća koja če- pržulin – zatvorena tava s ručnom sto završava smrću, 2. grafit u olovci mješalicom koja služi za prženje kave puntapet – ženski ukrasni broš

107 PUNTARIJOL PUZDRA puntarijol – dlijeto za obradu kamena puška – dio kara puntat – 1. prigovarati, 2. igrati punte pušnica – sušara u briškuli puštat – v. pušćat puntina – pribadača put – prigoda; prilika puntižela – deblja daska putalj – konj s bijelim biljezima iznad punjeta – sperma kopita punjetar – spolno nedozreo mladić putilo – konop kojim se stoci sputa- punjka – zapinjač za dugme vaju prednje noge kako ne bi pobjegla pupa – središnji dio kruha (bez kore) putit – 1. vezati konju prednje noge pupasta – okruglast; debelkast da ne može pobjeći, 2. bježati; brzo pupica – mlada jedra cura hodati ili trčati pura – jelo od kukuruznog brašna; puvaljika – drvena ili željezna cijev palenta; žganci koja služi za potpirivanje vatre purgamenat – sredstvo za čišćenje; puvaljka – v. puvaljika sredstvo za otvaranje stolice puvander – napuhanko; samodopad- purtela – v. portela ljivac pusat – v. pucat puvat – puhati pusto – mnogo; puno; naročito puvat se – praviti se važan pušavica – vjetrovito vrijeme puza – 1. smrznuti utabani snijeg na pušćat – pustiti; osloboditi, prestati kojem se kliže, 2. podvozje kara zadržavati puzdra – svinjsko spolovilo (služi za podmazivanje)

108 RABATIN RASKVASAN R rabatin – metalna zakovica za tkani- rana – hrana nu ili kožu ranpin – v. rampin raca – obiteljska loza raonjak – srcoliki dio rala koji para ze- račvara – žena sumnjiva morala mlju rada – rado; drage volje rapadžik – sitna sjemenska kapulica; rađa – rad; posao rapadžuk rađe – radije rapavo – hrapavo; grube površine rađipet – grudnjak rasad – kupusna sadnica rafioli – suhi kolači u obliku polukru- rasod – v. rasad ga punjeni bademima ili orasima rascicvarit – rastvoriti; raspasti rafijoli – v. rafioli rascipit – rascijepiti; cijepajući (naj- raft – konjski nakit češće sjekirom) razdvojiti na više di- raht – v. raft jelova rajtoze – jahače hlače rascipkano – rascjepkano; podijelje- rakan – ukrasni vez na ženskom ru- no na sitne dijelove blju rascvitat – rascvjetati rakar – lovac na riječne rakove rasćarat – razvedriti rakat – iskašljavati ispljuvak raskaišit – uništiti rakita – vrbova mladica raskarlovit – udebljati se ili raširiti u raknit – izbaciti iz usta ispljuvak ili iz- bedrima bljuvak raskiselit – razgaziti (odnosi se na rakotina – ispljuvak; izbljuvak opanke) ralo – starinski drveni alat za oranje rasklamat – rasklamati; rasklimati; ramada – sito za pržinu razdrmati ramandela – improvizirani ključ raskrpotit – nepravilno razlomiti; ramena – 1. rubno kamenje na svodu, razmrviti )primjerice, kruh) 2. dijelovi mlina koji sprječavaju rasi- raskokodakat – razbrbljati se panje brašna raskokošit – šepuriti se kao kokoš ramina – 1. bakrena kanta u kojoj se raskrabit – rastopiti drži petrolej, 2. limena kanta općeni- raskravit se – razdebljati se; deformi- to, 3. vrsta korova rati se rampin – 1. željezna kuka na kojoj raskrit – otkriti pokriveno visi meso, 2. željezna kuka na duljoj raskrivit – rasplakati drvenoj dršci 3. trozub ili četverozub raskusurat – 1. raščistiti; razjasniti, 2. na duljoj drvenoj dršci, 4. vrsta pot- međusobno podmiriti dugove kove koja se stavlja na prednje noge raskvasan – 1. razmekšan u vodi, 2. teglećih konja napadno debeo

109 RASO RAZMEJAŠIT raso – rasol; slana tekućina iz kiselog raštele – v. raštela povrća raštika – v. rašćika raspašoj – razuzdanost rašundrat – rasklimati raspištoljit se – ponašati se razuzda- ratilo – pribor za rad; alat no i agresivno raulje – željezne vile rasponjen – nezakopčan ravanela – rotkvica; vrtna biljka crven- raspop – koji je napustio svećenički kastog, zadebljala, jestivog korijena službu ravlje – v. raulje raspećat – očistiti komin od žeravice i razabrat – 1. raspoznati; razaznati (oči- pepela ma ili sluhom), 2. shvatiti; raspoznati; rasprtit – skinuti teret razlučiti (umom), 3. ravnomjerno ras- rast – hrast porediti (odnosi se na krušno tijesto) rastakat – ispregnuti konja iz kara razastrit – razastrijeti neko platno ili rastovarit – skinuti teret tkaninu (primjerice, posteljinu na su- rastovina – hrastovina; hrastovo drvo šenje ili stolnjak preko stola) rastrat – rastjerati razašit – raskrojiti; razdvojiti po šavo- raščeviljit – raščerečiti; razvratiti; ra- vima strgati na komade razbisnit – razbijesniti raščinjat – odjeljivati; odvajati razbucat – 1. razbacati, 2. rastjerati rašćarat – v. rasćarat razbumbat se – nabreknuti se; raširiti se rašćika – vrsta domaćeg crnog kupusa razdelija – vrsta žute ili crvene kisele šljive; zerdelija, serdelija rašeljka – vrsta drveta koje se upotre- razdrimat se – rasaniti se bljava u izradi lula razdrit – razderati; potrgati; iskidati rašešurat – raširiti na umjetan način razdrpat – razdrijeti; poderati (primjerice, brašno se rašešura u vreći) razgalit se – 1. razvedriti se, 2. osvje- rašeto – rešeto; pomagalo rupičaste ili žiti se mrežaste površine za prosijavanje žita ili razgorit – razgorjeti; iz tinjanja prijeći brašna u plamen; rasplamsati rašlja – 1. dio drveta na kojemu se de- razgrnit – razastrijeti (primjerice, ru- blo ili grane račvaju, 2. posebno obra- blje na sušenje) đeni drveni dio laštrka razguzit – uništiti rašpa – turpija za drvo razigravanje – dodatno igranje za ko- rašpat – obrađivati drvo rašpon načnog pobjednika u kartama rašpica – turpijica za nokte razjebat – uništiti; upropastiti rašpikaža – raspikuća; do krajnosti razladit – rashladiti; ohladiti rastrošna i u materijalnom smislu ne- razlučit – odvojiti tele od krave ili ja- odgovorna osoba nje od ovce raštelat – rasklimati; onesposobiti razmejašit – razmeđiti; odrediti gra- raštela – rešetkasta vrata na dvoriš- nicu između imanja (da se zna što je nim ulazima, tavanima i štalama čije)

110 RAZMINAT REŠTA razminat – raznijeti nešto minama rednje – dugački kožni remen kojim razmirak – manji dio nečega kočijaš upravlja s konjem razoputit – rastumačiti; razjasniti; ri- ređija – zgrada u kojoj se otkupljuje ješiti duhan razridit – razrijediti ređipet – v. rađipet razroljat se – nadebljati se; raširiti se refat – vratiti; uzvratiti razumit – razumjeti; shvatiti koga ili što reful – nalet (primjerice, vjetra) razvalit – razbiti do neupotrebljivosti refuža – roba koja se prodaje u rasu- razvezat se – dugo govoriti tom stanju (bez vreća i omota) razvicijan – razmažen regimenta – organizirano mnoštvo razvicijat – razmaziti ragistracija – registarska oznaka na razvratit – okrenuti naopako; preo- automobilu krenuti; prevrnuti regula – pravilo; obaveza koja odre- razvrnit – razvrgnuti; odijeliti đuje način rada i ponašanja ražentat – isprati vodom (primjerice, regulat – dovoditi u red rublje) rekuperat se – riješiti se koga ili čega; rđa – 1. prevlaka na željezu koja nasta- osloboditi se koga ili čega; lakuperat je djelovanjem kisika i vlage; 2. izrazi- se to loša osoba; nevaljalac; pokvarenjak relo – sat rđav – loš; zao; pokvaren reloj – v. relo rebac – vrabac; vrebac remeta – crkveni zvonar; vrabacijer rebambit – poludjeti; izgubiti razum remetarina – remetina plaća rebatin – v. rabatin remudica – dvospolac rebatinke – traperice remudina – iznošena ili dotrajala rebatit – odzvanjati; odjekivati odjeća receuda – pisana potvrda o poslanom rendes – ljubavni sastanak novcu reoplan – zrakoplov; avion; lekoprc recevuda – v. receuda repeticije – podučavanje rećina – naušnica repi – 1. stara otrcana odjeća, 2. niti redan – 1. uredan; koji drži do svoje vune koje vise pod ovčjim trbuhom vanjštine, 2. točan; savjestan rera – 1. vrsta pučkog pjevanja, 2. že- redat – 1. provoditi red, 2. motikom ljeznica koja je vozila između sinja i praviti redove (primjerice, za sadnju splita krumpira) rerat – pjevati reru redikul – čudak; osoba s kojom se svi resa – slobodni i viseći dio odjevnog izruguju predmeta redit – uređivati; dovoditi u uredno rest – rasti; postajati viši; razvijati se stanje rešpir – regulator topline na štednja- redit se – uređivati se; dotjerivati svo- ku na drva ju vanjštinu rešta – pletenica luka ili kapule

111 REŠTAT RŠUM reštat – u kartama ostati na onome što rkat – hrkati imaš roba – 1. odjeća, 2. predmet trgovine rešto – 1. uzvik kojim kartaš daje rodijak – krvno vezana osoba do znanja da neće više vući kartu, 2. rodno – plodno uzvik koji općenito znači dosta rodul – drveni kalem za namatanje retaj – otpadak konca revanš – uzvrat roga – rogata ovca revanje – 1. glasanje magarca, 2. ruž- roguša – dužina koja se može odmje- no pjevanje, 3. dječji plač riti palcem i kažiprstom revenat – ujednačiti; podijeliti na jed- roja – igra s kamenčićima nake dijelove rojit – zeleno voće zatrpavati u slamu reza – dio brave za zatvaranje vrata rokćanje – roktanje; glasanje svinje ribanj – ribež; naprava za ribanje kupusa roketa – valjčić za namatanje konca; riceta – recept; 1. liječnički zapis, 2. špula upute za kuhanje nekog jela roketa – raketa ricast – kovrčave kose; kudrav; čičav roklo – v. roketa ričit – rječit; koji dobro govori roknit – 1. ubiti; usmrtiti, 2. opaliti iz ridikul – v. redikul vatrenog oružja riđipet – v. rađipet rondat – bučno razbacivati i razbijati riga – 1. crta, pruga, 2. razdjeljak u kosi ronjat – gunđati; nervozno koriti rigeta – metalna traka od koje se izra- ronjalo - osoba koja često i uporno đuju obruči za bačve prigovara rigat – povraćati; bljuvati; izbacivati ronzat – v. ronjat kroz usta sadržaj želuca ropac – hropac; samrtno disanje rika – rijeka rošpija – rospija; zločesta žena; prosta- riknit – umrijeti kuša riktat – sređivati; namještati roštjera – limena posuda za pečenje u rikvadar - drveni okvir vrata; štok štednjaku rikvart – v. rikvadar rošule – koturaljke rintat – teško raditi rovanj – vododerina; žlijeb koji u ze- ripljat – teško kašljati proizvodeći mlji izdubi jak vodeni tok hrapav šum iz pluća rožarija – krunica rišćanin – pravoslavac rožada – slastica od mlijeka i jaja ritko – 1. rijetko; male gustoće, 2. rijet- rožata – v. rožada ko; u velikim vremenskim razmacima rpa – hrpa; nabacana količina nečega ritokat - podesiti vrata ili prozor da se rskav – hrskav; lako lomljiv; krhak otvaraju i zatvaraku bez zapreka rskavica – hrskavica; vezivno tkivo riz – rezak okus svojstven za nedozrelo oko kostiju vino ršum – 1. buka; vika; lom 2. veliko ne- rizat – rezati vrijeme

112 RUBAC RVAT SE rubac – maramica rustika – 1. starina, 2. grubo učetvr- rubač – osoba koju provodi ovrhu tan kamen rubenina – posteljno rublje rusulica – ružica rubinet – ventil rusvaj – veliki metež; buka; nered; ručica – dio alata, sprave, torbice, la- lom dice, koji se hvata rukom radi otvara- rušpija – dobro vino nja, podizanja, nošenja i sl. ruta – dio puta ruda – gusta vuna rutaš – tepih sastavljen od ostataka rugo – 1. ruglo; sramota; bruka, 2. raznih tkanina ruglo; osoba koja služi za porugu ili rutat – podrigivati; izbacivati na usta pogrdu zrak iz želuca rujovina – ljekoviti grm od čijih se rutavac – pokrivač napravljen od ruta plodova pravi lijek za reumu rute – stara odjeća rukodilo – rukotvorina; ručni rad ruvinjat – oštetiti; raniti; ozlijediti rukovet – količina nečega što se može ruzina – hrđa; prevlaka koja nastaje obuhvatiti rukom na željezu djelovanjem vlage rumenka – 1. crvenkasta krava, 2. ru- ruvina – rupa u ledini mena žena ružit – sramotiti; vrijeđati runtija – stari i neupotrebljivi pred- Rvacka – Hrvatska meti rvacki – hrvatski runja – dlaka po grudima, leđima, ru- rvaština – crveno vino od više vrsta kama, nogama, preponama grožđa rupa – mjesto na selu gdje se skuplja Rvat – Hrvat stajski gnoj Rvatica – Hrvatica rupa – vrsta igre s franjama Rvatić – Hrvatić rusak – ruksak; brocak rvat se – hrvati se; boriti se ruso – svijetlo crveno (primjerice, vino)

113 SADAČ SEDMINA S sadač – zašiljeno drvo za sadnju ku- samica – u briškuli jedina karta od pusa igre koju igrač ima u ruci sadak – 1. dugački odjevni predmet samlit – samljeti kojima žene pokrivaju leđa, 2. sada; u sampas – 1. bunilo, 2. osoba čudnog i ovom trenutku nekontroliranog ponašanja sadit – složiti na kar ili traktor voz su- sansir – čovjek koji vrši diobe imanja hog sijena i kuća; posrednik sadrit – oderati saparit se – opeći se sagrdum – velika šteta sapet – čvrsto zavezati sajla – gusto predena žica koj služi za saprat – temeljito oprati vuču ili dizanje tereta sara – okrugli dio alkarske čizme, od sakagija – plućna životinjska bolest gležnja do ispod koljena (najčešće kod konja konja) saransek – tvor; mala zvijer koji davi sakaratina – vucibatina, nevaljalac, ne- piliće i pije im krv radnik saranjsek – v. saransek sakramenat – sakrament; sveti znak sarčit – potrošiti sakramentat – izmlatiti sasnit – sisati salamaštrat – 1. zgnječiti, 2. istući, 3. sasrat – 1. onečistiti fekalijama, 2. op- brzo, obilno i temeljito pojesti ćenito, upropastiti salamun – mudar čovjek; pametan sašit – 1. izraditi šivanjem, 2. spojiti čovjek šivanjem, 3. udariti, 4. zabiti (primje- salamura – voda u kojoj je rastopljeno rice, gol u nogometu), 5. kazati neu- dosta soli godnost u lice salatijera – posuda za salatu satar – mesarska sjekira s kratkom salauk – veliko nevrijeme drškom za sječenje mesa udarcem na salićat – naprasno nagovarati koga; panju nametati se kome satarluk – teški, naporni posao salitat – izvršiti rijetku i obilnu veliku satrat se – jako se umoriti od teška nuždu posla sam – izraz u briškuli koji znači da u saziđati – sazidati; podići ili izgraditi ruci imaš samo jednu kartu od igre zidanjem samački – kartati jedan na jedan sburljat – skupa umiješati razne stvari samarača – 1. velika igla za izradu sa- sdebande – sa strane mara, 2. vrsta crijepa sedma – sedmica u talijanskim kartama sambirat – pripremati konje ili volove sedmina – v. sedma za oranje sedmina – sedam dana zajedničkog samest – izmesti s nečega moljenja za pokojnikom

114 SEKAGIJA SJATIT SE sekagija – v. sakagija simpirat – vezati; zauzdati selen – celer; povrtna začinska biljka sindak – općinski načelnik za vrijeme koja se najčešće dodaje u juhu austrijske uprave separe – posebna, odvojena prostorija sindžir – lanac sepere – v. separe singerica – općeniti naziv za šivaće stro- sepet – koš od šiblja koji se nosi na le- jeve đima sinica – granama natkriti prostor za serbez – na slobodan način; bez ogra- sklanjanje ovaca ničenja; bez zabrane; bez straha; neu- sinija – niski tronogi okrugli stol strašivo; slobodno sinjal – znak; oznaka serdar – glavar; starješina; zapovjed- sinjat – staviti znak; obilježiti nik sino – sijeno; pokošena trava osušena serdarija – upravno područje u vrije- za stočnu hranu me mletačke vlasti sinjadur – čelična bravarska olovka sere – čovjek koji govori gluposti i ne- koja služi za označavanje istine sipit – lagano padati sic – sjedalo u prijevoznom sredstvu sirak – travnata prehrambena biljka sicidba – sječa kukuruzovine za od koje se rade metle siča – sječa; sječenje sirina – 1. voda u kojoj se prala vuna, sić – posuda za vodu, gore šira dolje 2. smrad u vuni uža siromaj – 1. siromah; siromašan čo- sićat se – sjećati se; prisjetiti se vjek, 2. siromah; onaj koji izaziva ža- sidalica – 1. sjedalica; stolica, 2. daska ljenje na koju sjeda mlinar kada kupi brašno sirota – žensko siroče sigur – siguran; 1. koji nije izložen sisa – izbočina na kruhu; kornet opasnosti, 2. pouzdan, 3. čvrst; posto- sisač – grudnjak jan sisulja – žena s velikim grudima sigurat – 1. osigurati, 2. dovršiti neki sito – naprava za prosijavanje brašna i posao drugih sipkih tvari sikilj – dražica; klitoris; cikilj sivat – sijevati; više puta kratkotrajno sikira – sjekira; željezno oruđe za sje- i snažno zasvijetliti čenje i cijepanje drva sivatanja – sijevanje munja sikirat se – sekirati se; uzrujavati se sjagmurit se – pokvariti se od stajanja sikovica – sikavica; bodljikava trava (najčešće se odnosi na hranu) silen – ohol i bahat sjajna – ovca s janjetom u sebi silo – okupljanje kod djevojke zbog sjajnja – v. sjajna njezine prošnje sjardumljenje – čvrsto udruživanje simbirat – okovati lancima nevaljalih osoba sime – sjeme sjašit – sjahati; sići s konja ili magarca simijat – primijetiti; uočiti sjatit se – okupiti se

115 SJUŽIT SLATKORAN sjužit – zatopliti skrika – buka kojoj je izloženo uho skaka – skakanje kada netko skriči skalabućat – složiti igraće karte prili- skrlet – sjajna crvena čoja kom miješanja; žbaketat skonculat – očistiti kuću prije dolaska skalat – skinuti (primjerice, odjeću ili gostiju kilograme) skrlet – v. skerlet skale – 1. ljestva; drveno ili metalno skroz – potpuno; sasvim; do kraja pomagalo za penjanje ili silaženje koje skrpeljat – sastaviti od starih dijelova se sastoji od dva usporedna dugačka skucat – prikupiti malo po malo komada spojena prečkama na pravil- skučit – saviti nim razmacima 2. stubište; skalini skućan – onaj koji stalno nešto nosi skalini – stubište; skale kući skalupit – napraviti na brzinu; sklepati skućit se – izgraditi kuću i nabaviti skerlet – sjajna, grimizna čoja pokućstvo skevat se – udebljati se; raširiti se skukurit se – skupiti se skičit – glasati se poput svinje pri kla- skula – škola; obrazovanje nju skupinja – dugotrajna skupoća sklanjat – sastavljati pjesme skupusit – uraditi nešto bez reda sklepat – napraviti na brzinu bez do- skuta – tekućina koja se izdvaja iz mli- tjerivanja jeka poslije sirenja skondrljat se – skotrljati se; srušiti se skutrit se – skupiti se; zgrčiti se valjajući skuvat – skuhati skonsat – potamaniti; rastrgati; uni- skužat – oprostiti; prihvatiti ispriku štiti skvasit – smočiti; natopiti vodom; po- skontat – izračunati; zbrojiti liti vodom skontrljat se – v. skondrljat se slačak – vrsta korova s kojim se hrani skorit se – otvrdnuti tako da na povr- blago, najčešće svinje šini nastane kora sladit – davati na slatko skorup – mastan sloj koji se uhvati na slador – količina šećera u grožđu površini kuhanog mlijeka sladun – stablo malog, crnog, slatka- skovrčit – svinuti nešto; saviti nešto stog poda; koštela (primjerice, žicu), slamarica – platnena vreća u koji se skovrčit se – svinuti se; saviti se (pri- stavlja slama ili lepušina i na kojoj se mjerice, od bolesti, jada, patnje…) spava skrenit – raspametiti se; poludjeti; kre- slana – snježnobijeli talog koji se nanit se kuplja pred jutro za hladna i maglovi- skričat – 1. oglašavati se dugim i vi- ta vremena na zemlji i granama drve- sokim tonovima (primjerice, od boli i ća; sola tuge), 2. neugodno visokim tonovima slandrat – svući se na brzinu parati uši; vrištati; skvičati, skričit slatkoran – dobra teka

116 SLAVA SNIT slava – mlado vino smistit – smjestiti slavić – slavuj smišan – 1. duhovit, 2. lijep i zgodan, slavodobitnik – pobjednik alkarskog 3. neozbiljan natjecanja smišat – pomiješati slemo – trom i nespretan čovjek smlavit – 1. zdrobiti, 2. potući, 3. brzo slidit – slijediti pojesti slidovanje – sljedovanje; redovno pri- smočit – namakati u masnoću (najče- manje u hrani za obavljanje nekog posla šće kruh) slime – sljeme; brid kućnog krova u smokrit – skvasiti kojemu se sastaju i od kojeg se spušta- smotan – nespretan; nesnalažljiv ju strane smotuljati – neuredno smotati ili slinte – neuredan i neugledan čovjek umotati slipac – slijepac smrad – 1. izrazito neugodan miris, 2. slipat – hodati po mraku pomažući se pokvarena i loša osoba rukama smrde – osoba koja izdaje i izmišlja slipica – udubina u zidu starih kuća kako bi nekoga odala i osramotila koja služi kao polica smrdeljika – 1. stjenica; smrdljivi slipit – slijepiti; zalijepiti što s čim Martin, 2. vrsta niskog smrdljivog gr- sliz – sljez; ljekovita zeljasta biljka mlja sljubit – sastaviti; spojiti smrdit – smrdjeti; neugodno mirisati smaknit – 1. prodati, 2. skinuti na- smrika – smreka; vrsta crnogoričnog glom kretnjom, 3. pogubiti stabla smandrljat – učiniti nešto brzo i po- smrikovina – smrekovo drvo vršno smriškan – naboran; zgužvan smantat – ošamutiti; zbuniti; pomutiti smrsa – zamršenost; kompliciranost; svijest gužva smastit – oznojiti smuculja – 1. neotrovna i brza zmija smazat – obilno, brzo i temeljito pojesti mišarka, 2. laka žena smećar – smetlar; čistač ulica smućkat – napraviti nešto na brzinu smest se – zbuniti se; zableušit se i loše smetit – zaboraviti; smetnuti s uma smutljivac – svadljivac smetnit – v. smetit smutnja – svađa smežuran – naboran; namreškan smuždrat se – naborati se i smekšati smežurat se – naborati se; namreškati se snatat – maštati; sanjati smicat – rasprodavati; raskućivati snatrit – v. snatat smij – smijeh sneruke – izvan ruke; nije usput smiljat – sličiti; nalikovati sneverat se – naoblačiti se smiran – miran, skroman i samozatajan snig – snijeg smirit – udariti snimit – uočiti; zapamtiti smitljika – vrsta bolesti žita snit – snijeti (u pravilu jaje)

117 SNOĆAT SE STAĐUN snoćat se – smračiti se; prijeći iz dana sprcat – navaliti po svaku cijenu u noć; zanoćat se spričit – spriječiti; onemogućiti snogu – ostoječki sprida – sprijeda; s prednje strane so – sol spucat – slasno pojesti sobet – stariji naziv za svečanu alkar- spuga – spužva sku gozbu nakon natjecanja spulna – skotna (odnosi se na maga- sočit – puštati tekućinu; vlažiti ricu) soja – veliki i debeli štap spurit – pripremiti nešto za jelo, loše sola – snježnobijeli talog koji se naku- i na brzinu plja pred jutro za hladna i maglovita spušćat – spustiti vremena na zemlji i granama drveća; sputit – vezati; sputati slana spuž – puž soldat – vojnik spužići – vrsta kolača soljera – posudica za sol srbiguza – plod divlje ruža; plod div- somić – bočna strana kuće ljeg šipka; šepurika sopica – istesan četvrtasti kamen koji srdelija – vrsta žute ili crvene kisele stoji ispred kuće šljive; razdelija; zdrelija sopleć – bolesno stanje koje kravama srdobolja – opaka crijevna bolest; dizen- otežava kretanje terija sorbulat – kuhati jaje na meko sebrnjača – alkarsko puška ili kubura sorit – srušiti izvezena srebrnom žicom srića – sreća sorljat – v. sorit srićko – čovjek kojega prati sreća sotin – s time srida – 1. srijeda, dan u tjednu, 2. po- sotizin – v. sotin godak u središte alke sovat – psovati sridovičan – srednjovječan; srednjih go- spalamudit – nadmudriti; prevariti dina spanđat se – zbližiti se; udružiti se sriktat – urediti; dotjerati u red sparićat – skuhati na brzinu sritan – sretan spaš-marendin – piknik koji se odr- sritnik – sretan čovjek žava na Uskrsni ponedjeljak srkat – piti usko otvorenim usnama spičkat – potrošiti uzaludno i brzo; spi- uz popratni zvuk skati srljat – 1. bezglavo juriti; zalijetati se, spirin – aspirin; lijek 2. upuštati se u nešto bez pripreme i spirine – hrana za svinje nepromišljeno spiza – 1. hrana, 2. kupovina dnevnih srma – srebreni ili zlatni konac na al- potrepština karskoj odjeći spoža – mladenka; nevjesta srnova – krava crne dlake sprangat – uludo potrošiti srp – alatka sa savijenim tankim sječi- spranjgat – v. sprangat vom i drvenom ručkom spratit – utjerati blago u tor ili štalu stađun – godišnje doba

118 STAN STRUKA stan – tkalački stroj stopica – dio šivaćeg stroja u ko- stani-pani – u krajnjem slučaju; ako jemu se nalazi iglica i koji se kreće ne bude išlo drugačije gore dolje stanjada – 1. kotao za pranje rublja, 2. stoprek – prag oveća limena posuda za kuhanje stra – strah stanje – obiteljska imovina stražmeštar – zapovjednik straže stap – drvena posuda u kojoj se maslo striga – šišanje ovaca odvaja od mlijeka strnjina – ostaci pokošenog žita stapat – odvajati maslo od mlijeka stropon – upavo sad; ovaj čas starmali – dječak koji se ponaša kao strovalit se – urušiti se; pasti odrastao muškarac stožina – 1. drvo na sredini gumna starovičan – star; vremešan za vezanje konja kod vršidbe, 2. kolac stat – stanovati koji drži plast stat – stati; zaustaviti se stra – strah stavit se – potruditi se iz sve snage stramice – 1. drvene letve na samaru, steć – postati vlasnik čega; zaslužiti 2. bočne daske na karu što vlastitim radom; namaknuti strana – uzbrdica stegno – žulj od sedla stranjski – koji nije iz ovog kraja; stra- stejena – krava s teletom u sebi ni; furešti stelja – slamnati dio samara; slamnati strašiv – onaj koji se boji; strašljiv ležaj za stoku stravižat – strahovati stendard – motka na koju se vješa za- strefit – 1. pogoditi, 2. zadesiti stava strić – šišati; podrezivati stentan – promišljen strija – 1. nadstrešnica, 2. udubljenje stevena – v. stejena stidan – stidljiv u koži stijat se – slegnuti se strijač – šešir stimač – šteta koju krava napravi na strikan – stric od milja tuđem posjedu strišat – 1. okrznuti u prolazu, 2. po- stimadur – procjenitelj vlačenjem karte po stolu najaviti igra- stiman – ugledan; uvažen; poštovan nje istog zoga stimat – procijeniti striženje – šišanje stina – stijena; kamen strkimice – žurno stivat – složiti strnina – ostaci biljaka nad zemljom stođava – vragolasta i zločesta osoba nakon kosidbe žitarica (najčešće se odnosi na dijete) stronbulat – upasti; propasti stog – uzgrnuta zemlja kod kopanja strovalit se – pasti s velike visine loze strug – kresivo stoja – stotina struka – 1. grubi konac ispreden od stopanjica – žena koja je u kući zadu- više niti, 2. vrsta ogrtača od grubog žena za kuhanje prediva

119 STRUKAN SVIĆNJAK strukan – pojas alkarskog momka od mlijeka napravi sir; sirutka crvene vune susak – drvena posuda slična bukari strunja – dlaka od konjskog repa samo je uža na gornjem dijelu strunjar – osoba koja izrađuje četke susniga – susnježica od svinjskih dlaka susrist se – susresti se stu – izraz kojim se vola usmjerava od sutin – v. sotin sebe sutizin – v. sotin stukanje – tjeranje volova sutlijaš – riža na mlijeku stulit se – skupiti se u sebe; pogrbiti se suv – suh stup – dio kara suvarika – suho meso stupa – naprava u mlinici za valjanje suvarina – suho granje sukna suvez – udruženje svije osobe ili dvije stupčat – dugo stajati na jednom mje- obitelji radi lakšeg obavljanja poslova stu kao stup suvica – suho grožđe; grožđica stupčit – v. stupčat suvoparan – nemrsan stura – vrsta trave koja se stavlja iz- suvopleć – bolest na nogama stoke među duga na bačvama suvoust – suhih usta; žedan sučija – 1. tuberkuloza, 2. depresija suvozid – suhozid sud – posuda svagdi – svugdje; na svakom mjestu sud-svita – sudnji dan svak – svatko sudžuk – vrsta kobasice od svinjetine svak – setrin muž koja se nadijeva u tanko crijevo svakudan – svukud; na sve strane suk – kolac svarit – skuhati sukanac – vuneni posteljni pokrivač svati – svatovi sukljat – snažno izlaziti; izbijati; ku- svatit – 1. shvatiti; razumjeti, 2. uda- ljati riti suknen – vunen svastica – ženina sestra, svastika sukno – teška tkanina od grebene svečić – sličica ili figura nekog sveca vune svekar – mužev otac (punac) sumicat – skidati svekrva – muževa majka (punica) sumporača – naprava za sumporanje svi – svih; sviju sumporat – posipati sumporom ili svicki – svjetski paliti sumporne vrpce (primjerice, u svića – 1. svjetlost, 2. voštanica; šte- bačvama) rika sumpreš – glačalo; pegla svićica – 1. komad mesa uz životinj- sunoćat se – v. snoćat se sku kralježnicu; file, 2. svjećica; dio supat – umakati automobila koji služi za paljenje smje- sura – dio kara na koji ide krik se benzina surljat – noću se skitati, kartati, piti… svićat – svitati surutka – voda koja ostane kad se od svićnjak – svijećnjak

120 SVIDOČANSTVO SVUGDI svidočanstvo – svjedočanstvo svojta – rodbina svidok – svjedok svr – iznad; na vrhu sviknit – naviknuti svrćat – 1. skidati koru s drveta, 2. za- svirale – duhačko, dvocijevno, drveno ustavljati koga glazbalo s nejednakim brojem rupica svrnit – 1. zaustaviti koga, 2. svratiti; svist – svijest; sposobnost mišljenja i posjetiti rasuđivanja svrseban – sebičan svisvata – pri zdravoj pameti svrsebit – pri zdravoj pameti; svjestan svit – 1. svijet kao geografski pojam, 2. svrzimantija – 1. svećenik koji je ski- ljudi nuo mantiju; raspop, 2. osoba koja svit – savjet lako mijenja strane i mišljenja svitlo – svjetlost svuć se – 1. napustiti svećeničko zva- svitlo – svijetlo; svijetle boje nje; skinuti se, 2. prestati nositi seosku svitlaci – mrlje pred očima, od udarca i početi nositi građanku odjeću; pri- ili naglog pokreta svuć se svitnjak – krijes svugdi – v. svagdi svitovanje – savjetovanje

121 ŠACOVAT ŠAVOJARDA Š

šacovat – procjenjivati gledanjem šambezo – crvenkasti bezalkoholni šagum – kalup u obliku polovice valj- gazirani napitak ka koji se upotrebljava pri izradi ba- šamot – vrsta gline od koje se prave čava vatrostalne opeke za gradnju peći; pe- šajba – podložna pločica koja se stav- čena vatrostalna smjesa lja ispod matice ili vijka šandrkuša – blesava žena; glupača šajkan – igra s kovanim novcem šandale – sandale; vrsta otvorene šakat – šakama raspoređivati gnoj obuće šakavac – kamen koji odgovara veli- šanta – konj špadi u anjcu čini šake šantaral – zasun na drvenim vratima šaketat se – tući se šakama kod kojeg se pritiskom palca s vanj- šakreto – tajno; skriveno ske strane polugom podiže zatvarač s šakuferta – koverta; omotnica unutarnje strane vrata šalabazat – lutati šanja – v. šanta šalčina – šaljivđija; šaldžija šapljat – šaptati; govoriti tiho i povjer- šalda – bacanje balote izvisoka na na- ljivo da čuje samo onaj kome se govori čin da ostane na mjestu pada ili u ne- šapokuferta – v. šakuferta posrednoj blizini šarage – drvena rešetka na kolima ili šaldavanje – 1. šalda, 2. krpljenje li- u štali kroz koju blago čupka slamu menog posuđa šaldadur – 1. balotar koji dobro igra u šaraman – velika blanja; krupni sto- šaldu, 2. lemilica larski alat za obradu drva kojim se od- šalka – limenka; konzerva nosi suvišak materijala i postiže ravna šalovanje – postavljanje drvenih pre- površina grada pri zidanju šaren – 1. raznobojan, 2. nedosljedan šalpa – šal; šjalpa šarovit – v. šaren šalša – povrtni umak (najčešće od raj- šarovitat – izvlačiti se; izmotavati se; čica) izbjegavati ispunjenje obveze; mije- šalter – 1. radno mjesto s otvorenim njati mišljenje prozorom za komunikaciju sa stran- šarpelj – kožna torba kod državnih kama, 2. prekidač električne struje službenika šalturica – krojačica šarpelja – v. šarpelj šalvare – dugačke i vrlo široke hlače, šašika – trava koja raste kraj jaruga i nogavica skupljenih oko gležanja bara šamarica – glavica kupusa u nastaja- šaškorit – tiho pričati nju; kržljava glavica kupusa šatokuferta – v. šakuferta šamatorij – groblje šavojarda – keks od jaja, brašna i še- šamatorije – v. šamatorij ćera

122 ŠAŽA ŠINJORA

šaža – glavešina; osoba na položaju šest – ugodna, pravilna i ravnomjerna šarža – v. šaža raspoređenost dijelova cjeline; sklad; šćap – štap harmonija (primjerice, u odijevanju i šćeto – obično; priprosto; nekvalitet- vanjštini) no šesta – igraća karta s brojem 6 u tali- šćeto-dreto – izravno; u glavu janskim kartama šćućurit se – skupiti se; uvući se u sebe šestina – v. šesta šebav – nespretan šestrce – prazan želudac šegac – pila za drvo s rukohvatom za šešnest – šesnaest šaku šešula – drveni predmet kojim se uzi- šega-prtega - dječja igra s koncem ma brašno iz vreće; opalac među prstima šete – sedam u igri mure šegec – v. šegac šetebandjere – prevrtljivac šegun – duga pila za drvo kojom ru- šetemezo – kartaška igra; sedam i pol kuju dvije osobe ševar – visoka barska trava koja je slu- šekada – 1. smutnja; zavrzlama, 2. ne- žila za pokrivanje kuća ugodan posao ševo – čovjek s manom na nogama šekondo – drugi koji nespretno hoda šematorij – v. šamatorij ševojarda – v. šavojarda šematorije – v. šamatorij šibulja – starinska duga puška šemedekan – v. šemedikan šic-boden - kvalitetno drvo za oblaga- šemedikan – konoplja; biljka kojom nje podova, stropova i zidova se rado hrane ptice i koja služi za izra- šija – v. šijavica du tkanina i užadi šijat – 1. nepravilno hodati ili voziti, šemešljikav – mršav; žgoljav 2. igrati na šijavice, 3. okretati plovilo šemize – ormarić s ladicama pomoću vesala šempja – luda osoba; budalasta osoba šijavica – narodna igra prstima; mura šempre – uvijek šije – šest u igri na mure šenica – pšenica šijun – 1. kiša s jakim vjetrom, 2. šenit – skrenuti s pameti guma za povlačenje vina iz bačve šentada – drvena klupa šijunada – veliko nevrijeme s jakim šentat – tvrdoglavo utuviti u glavu vjetrom šepurika – plod divlje ruža; plod div- šiknut – udaren u glavu; glup ljeg šipka; srbiguza šihta – nadnica šera – stožasta limenka koja služi za šilježe – jednogodišnje janje skidanje svinjske strunje šimija – majmun šerbit – pažljivo i mirno gledati i slu- šine – tračnice šati šinik – drvena posuda za žito; mjera šesan – skladan; zgodan za žito šeset – šezdeset šinjora – gospođa

123 ŠINJORINA ŠKORPIJUN

šinjorina – gospođica škarpelin – majstor koji kleše i obra- šipadur – lanac na konjskoj zaprezi đuje kamen širajder – željezo za razgrtanje žera- škarpine – niske cipele vice u peći škart – otpad širit – fina tanka ukrasna vrpca na al- škartat – odbaciti karskoj odori škartavanje – odbacivanje karata u šiša – janjeće tripice trešetu i trijumfu kojim se ukazuje na šišadur – v. šipadur poželjan ili nepoželjan zog šišarda – otvor na utvrdama kroz koji škartoc – papirnata vrećica se pucalo škartocet – tuljak za sladoled šiška – 1. šišarka, 2. dio kola na karu škatula – kutija šiškat se – voditi ljubav škavetin – v. škafetin šištent – asistent; pomoćnik škerac – nagli pokret; vragolija šištit – pomagati škerebucada – aljkava izvedba nečega šištuk – nastavak koji se stavlja na gu- škica – nacrt meno crijevo za polijevanje škican – zgužvan; neopeglan šjalpa – šal škicepatat – pomagalo za gnječenje šjola – kožna zakrpa za cipelu krumpira šjolavat – krpiti cipele škiljit – žmiriti šjoleta – uložak za cipelu škiljo – naziv za razroka čovjeka ili šjor(a) – gospodin; gospođa čovjeka čije su oči različitih veličina škabelac – ladica za škare i konac koja škina – vrat se nalazi na šivaćim strojevima škinkat – loše udariti; loše pogoditi škadenca – dospijeće naplate duga škip – drveno koriti različitih namje- škafetin – ladica; kašetin na škafiškafnjak – izraz kojim se testira škito – maleno; oskudno pravilan izgovor škivat se – povući se škakavac – skakavac škobo – onaj koji je zadnji; onaj koji je škakljanje – golicanje najgore prošao škaldin – zemljana ili keramička po- škodit – štetiti; smetati suda u koju se stavlja žar i na koju se školat se – školovati se ljudi griju škomit – samovati škalja – sitno kamenje škomljenje – glasanje gladne svinje škancija – ručno izrađena drvena po- škopac – uškopljeni brav lica škopiguda – onaj koji škopi gude i škanj – mali drveni stolac prasad škapular – medaljica s likom sveca škorcan – odškrnjen; otučen škapulat se – spasiti se; izvući se škorce – ljuske; ostaci od čišćenja škaravača – neuredna žena sumnji- škornjača – vrsta žabe vog morala škorpijun – škorpion

124 ŠKOVACE ŠOTOGOLA

škovace – smeće šlafrk – kućni ogrtač škovacera – lopatica za smeće šlajfat – kombinacijom kočenja i ga- škovacin – čistač ulica siranja izlagati auto gume trošenju škrabica – drvena kutija u koju se naj- okretanjem na mjestu češće ubacuje metalni novac šlame – velike mesnate trešnje škrambež – plašilo za djecu šlang – vitak; elegantan škrgaljanje – grebuckanje; šuškanje šlus – izraz kojim se ukazuje da je škrilja – manji plosnati kamen neka stvar definitivno završena ili da škrinja – 1. jednostavni drveni san- o čemu više nema diskusije duk, 2. zamrzivač; ledenica šljakat – obavljati teški fizički posao škrip – otvor u kamenjaru šljaker – fizički radnik škripac – stezač; naprava za stezanje šljivit – uvažavati; poštivati predmeta koji se obrađuje šljuk – kost od pršuta škripovac – drvo na koje se objese ko- šmedljiv – izbirljiv u jelu; slabog ape- maštre tita; zloran škrofule – dječja bolest, otečenost šmignit – šmugnuti; brzo proći; naglo vratnih žlijezda pobjeći; zbrisati škropac – kiša krupnih kapi šmirglat – obrađivati brusnim papi- škropaljika – ručka sa sitastim dije- rom lom kojom škrope svećenici šmrcat – šmrkati škropit – 1. prskati kapima vode ili šmrkovac – vrsta gljive; smrčak neke druge tekućine, 2. obilno padati šnala – spona za kosu; ukosnica u sitnim kapima (odnosi se na kišu) šnjin – s njim škube – uzvik kojim se osigurava po- šnjon – s njom sljednji nastup u nekoj igri ili natjeca- šnjira – vezica na cipelama; špigeta nju; zaškube šnjura – v. šnjira škuda – zlatni ili srebrni novac koji na šocija – povezano društvo licu ili naličju ima grb šoder – tucanik; tucani kamen s kojim škudela – dublja posuda za vodu ili se nasipaju bijele ceste vino šofo – starinski krevet za jednu osobu škujerin – žličica; kućerin šogureca – sigurnosna igla; agica škur – taman šoldi – 1. metalni novac, 2. novac op- škura – prozorski kapak; rebrenica ćenito kojom se zatvara prozor šoneta – osmrtnica škuribanda – mjesto skriveno od po- šotana – ženska seoska podsuknja gleda znatiželjnika; šverbe šotimice – skrivećki; potajno škurija – bič za tjeranje konja šoto – ispod škvadar – drveni okvir za slike šotobraco – ispod ruke; ruku pod škvara – 1. pravi kut, 2. pomagalo za ruku određivanje pravog kuta šotogola – oglavina (u pravilu svinjska)

125 ŠOTOKUCA ŠPRCAT

šotokuca – podmukla osoba špežat – podstanar šotokucin – v. šotokuca špic – vrh; šiljak šotokuco – ispod muka; podmuklo špica – 1. košpica; sjemenka, 2. zaši- šototajo – u tajnosti ljena čelična alatka za razbijanje ka- šotovoće – ispod glasa mena špackamin – dimnjačar špicast – izduljeno oštar špade – boja u talijanskim kartama špicarice – ciple uskog vrha špag – konopac špicerice – v. špicarice špagarice - platnena ljetna obuća s špicoke – v. špicarice džonom od špaga špicoke – udaranje nogometne lopte špagerice – v. špagarice vrhom kopačke špajer – štednjak; kuhinjska peć špičit – imati trpak okus špajza – ostava špigeta – vezica na cipelama; šnjura špaker – v. špajer špiglo – ogledalo špale – leđa špijat – špijunirati špala – v. špaleta špijoda – pribadača špaleta – svinjska plećka špikat – nadijevati meso lukom, slani- špaline – naramenice na odjevnim nom, ružmarinom… predmetima špiknit – 1. ukrasti na brzinu, 2. brzo špalir – red pobjeći špancir – lagani hod radi razonode; špikovat – v. špikat šetnja špina – slavina; pipa španjulet – cigareta špinjača – špinat; jestiva biljka velikih špara – čvrsti krug od tkanine koji su zelenih listova žene stavljale na glavu i na njemu no- špirit – 1. vrsta alkohola 2. pogrdan sile teret; đevrek izraz za loše vino, 3. izraz za voljnost i šparat – štedjeti borbenost šparadur – čovjek koji prekomjerno špitit – gledati druge kako rade štedi; škrtac špiritjera – svijeća koja za gorenje ko- šparož – štedljiv risti špirit špartat – hodati; kretati se amo-tamo, špjegat – kazati u povjerenju gore-dolje šporak – prljav; nečist špatula – građevinska alatka za ravna- šporkačun – 1. prljav čovjek, 2. neka- nje zidova rakteran čovjek; loš čovjek; prost čo- špavarijol – veliki zidarski alat s ruč- vjek kom koji služi za poravnavanje žbuke šporkica – prljavština; nečistoća špedit – otpremiti šprajc – podupirač šperploča – drvena ploča dobivena lije- šprajcat – podupirati pljenjem listova furnira po jakim priti- šprajcovat – potisnuti drop u badnju skom šprcat – prskati; polijevati

126 ŠPRENTA ŠTRAMBAV

šprenta – osigurač štih – jedno nošenje u igri karata; pilj špruc – namaz koji se u građevinar- štijača – lopata stvu stavlja prije inkarta štikadent – čačkalica šprulja – 1. dugačak štap, 2. tanka i štikuča – lopata za rad u vrtu visoka osoba štimadur – seoski procjenitelj poljske špula – stožasti predmet na koji se na- štete mata konac; roketa; roklo štimat – namještati; pasati; odgovarati špurnjak – mrežasta zamka s ručkom štipe – željezna naprava kojom se va- koja služi za lov riječnih rakova dila žeravica iz peći na drva špužariola – uska blanje za utore štipljat – štipati; stiskati prstima čvr- špužarjola – v. spužariola sto i do boli štacija – mjesto okupljanja štipunica – štipaljka štaje – što je štir – vrsta planinskog jestivog zelja štanap – model; kalup štit – svinjska dlaka štancat – umnožavati; proizvoditi u štitonoša – alkarski momak koji nosi velikoj količini štit štap – tanki i okrugli komad drveta štrakul – dio mesa dug 3,22 metra koji služi za ravnanje štogot – štogod; bar nešto; nešto malo alke štok – vratnica, okvir na kojemu stoje štaš – što ćeš vrata ili prozor; rikvart štavolj – biljka čiji se suhi plod daje štokrla – drvena stolica bez naslona životinjama protiv dezinterije; konjo- štopat – 1. stopalom primiriti loptu griz uz tlo, 2. mjeriti vrijeme štopericom, šteka – 1. bilijarski štap, 2. pakiranje 3. usporavati ili blokirati nečije poslo- od deset kutija cigareta ve štekat – ugostiteljski prostor sa stolo- štopat – krpiti šivanjem vima i stolicama na otvorenom štorija – priča šteker – strujna utičnica štovarica – svečana suknja štelat – 1. podešavati, stavljati na odre- štraca – 1. prnja; krpa, 2. beskarakter- đeno mjesto ili u određeni položaj dio na osoba neke tehničke naprave, 2. namještati štracada – mali tepih nastao izreziva- određene prilike; stvarati veze njem od velikoga štelit – v. štelat štradiol – cestar; osoba koja održava štemat – 1. litom raditi utor u zidu, 2. ceste namještati što štrakul – dio goveđeg buta štenac – željezni pokretni dio brave štramac – madrac; elastični opružni štep-deka – nadmadrac uložak za krevet šterika – voštanica; svića štramban – čudnoga ponašanja; slo- štiga – sigurnosni klin na motiki ili bodnijeg ponašanja nekoj drugoj alatki štrambav – v. štramban

127 ŠTRAMBERA ŠUPALJICA

štrambera – žena slobodnog ponaša- štukavanje – pričvršćivanje stakla za nja drveni okvir prozora štrangulin – željezna poluga slična ću- štuket – drvena letvica u plafonu pre- skiji krivena žbukom štrapac – ono što umara neugodno- štuk – smjesa za pričvršćenje stakla uz šću; napor; muka; napor drveni okvir štrcat – prskati u velikim mlazovima štula – štaka; štap koji pripomaže pri štrcanje – bolno upalno sijevanje u hodanju tijelu štumik – stomak štrc-brc – izraz kojim se opisuje loše štur – ni biza ni marka obavljen posao štuva – peć za grijanje štrena štrcanje – bolno upalno sijeva- šub – prvi pokušaj nje u tijelu zgužvan svežanj konca ili šubijoti – vrsta tjestenine vune šuc – šut; udarac nogom štrepete štrcanje – bolno upalno sije- šudar – marama kojom žene pokriva- vanje u tijelu ukusna jela od drugora- ju glavu zrednih namirnica šudarić – maramica štrik – konopac za vješanje šuferice – trokutaste krpe koje su se štrika – 1. pruga; crta, 2. dio junećih nekada nosile umjesto čarapa ili telećih prsa pogodan za kuhanje šuferin – šibica; šuverin štrljikavica – proljev šufigat – pirjati; dinstati; žutit štrocat – odigrati jaču kartu iste boje šufišt – pedantnost štrokat – bezuspješno pokušavati šufištiko – pedantan čovjek štrokat – oštro gledati šufit – 1. tavan; potkrovlje, 2. mozak; štrokul-cokul – rubnik na zidu glava štroljat – gledati s jedne strane na šug – umak; toć drugu šugedegaricija – vrsta bombona štruca – duguljasti komad kruha šugoman – ručnik štrudel – štrudla šukćanje – zvuk prolaženja vjetra is- štruk – stega pod vrata i slično štrukat – cijediti šuknit – udariti štrument – instrument šumpraga – suhe drvne okresine za lo- štucigat – zadirkivati; podbadati; boc- ženje kati; pecigat šuntat – pasti na pamet štucigavat – v. štucigat šuntrat – v. šuntat štuf – loše raspoložen; pokunjen šunjit se – podizati usne i stiskati no- štufajica – čovjek koji se lako i često snice ljuti šunjka – 1. njuška kod životinja, 2. štufat se – pokunjiti se; izgubiti volju važna osoba štukanje – spajanje niti prediva šupaljica – čmar

128 ŠUPERAT ŠVRAKOPIS

šuperat – nadvisiti; prestići šušpet – potpuno nepovjerenje u koga šupirat – potjerati; otjerati; riješiti se ili što; nevjerica; dvojba; suzdržanost šupkare – drvena ručna kolica s točkom šušta – 1. ležaj na opruge, 2. opruga šupljača – 1. cjediljka za juhu, 2. žena šušter – 1. šuster; postolar, 2. izrađi- na lošem glasu vač šušta šuporat – zajam s kamatama šuština – kopča na ženskoj bluzi šur – pluteni čep šušur – buka; gužva šura – ženin brat švajcat – zavarivati električnim apara- šurgat – čistiti životinjski kožu polije- tom vajući je vrelom vodom šveler – željeznički prag šurnit – gurnuti nekome nešto na brzinu švera – kazaljka na satu šuster – postolar šverbe – mjesto skriveno od pogleda šuša – 1. beznačajna osoba, 2. koza znatiželjnika; škuribanda bez rogova švoj – tanko razvučeno tijesto šušak – sumnja švojata – vrsta torte šušanj – suho lišće švora – časna sestra šušara – sušara švragat – pretraživati; zavirivati šuškalica – dječja igračka; zvečka švraka – 1. svraka; ptica iz porodice šuškavac – kratka kišna kabanica vrana, 2. ružna žena šušljetat – zapinjati jezikom prilikom švrakopis – ružan rukopis izgovora (najčešće zbog nedostatka zubi)

129 TABAČIT TARA T tabačit – tući; tlačiti; vršiti nasilje nad taman – 1. upravo tako ili toliko, 2. kim izraz kojim se naglašava pobijanje ili tadan – tada; u to vrijeme; u taj čas opovrgavanje tajadele – vrsta domaće tjestenine; re- tambuć – posuda za mlijeko zanci tamburat - 1. svirati tamburu, 2. go- tajat – propuštati tekućinu (najčešće voriti bilo što se odnosi na bačvu) tamburin – 1. mala fotelja bez naslona tajenta – vrsta tesarskog ili zidarskog za naslanjanje nogu, 2. manji bubanj čekića tamo se – pomakni se tak – peta na cipeli tamoka – tamo; prema tom mjestu; na takat – uključivati; spajati tu stranu taki – takav tamokarce – v. tamoka takizi – v. taki tamokare – v. tamoka taklja – 1. drveni kolac koji se stavlja tampanje – debela daska na kojoj stoji kao potporanj vinovoj lozi, cvijeću ili mlin povrtnim kulturama, 2. veliki drveni tamperin – džepni nožić štap općenito temperin – v. tamperin taksa – pristojba; iznos koji se plaća tumperin – v. tamperin prema određenim propisima tanac – 1. način pjevanja, 2. ples takujin – novčanik; lisnica; briktaš; tancanje – plesanje s noge na nogu geltaš; portafoj tandare-mandare – nesuvislo (u pra- takum – konjska orma za obavljanje vilu se odnosi na govor) poljoprivrednih radova tandrkača – djevojka lošeg karaktera tandrkanje – kloparanje (primjerice, talambas – mali starinski bubanj kola ili bačava) talemenat – talent; nadarenost tanga – prašak za bojenje platna talijanke – talijanske igraće karte tangat – bojati talir – stari austrijski novčić tangar – osoba koja obavlja tanganje talog – kruti dio rastopljenog maslaca tangarija – radnja u kojoj se obavlja taloga – v. talog tanganje talja – 1. sumnja, 2. omča tankovijast – tanak i visok Taljan(ka) – Talijan(ka); državljanin tapet – prostirka za pod; tepih; sag ili državljanka Italije tapija – pisana potvrda; pisana isprava taljanke – v. talijanke tapina – panj taljanski – talijanski jezik tapun – čep za bačvu taljat – rezati tupim nožem tar – trag pile talješa – kovač koji tali tara – drvena naprava za tkanje

130 TARA TICA tara – uzvik kojim se magarac potiče telal – čovjek snažna glasa koji je ne- na parenje kada pozivao alkare na trku tarabasa – autobus na sinjskom po- telaruša – jeftina i gruba tkanina dručju teler – prozorski okvir na koji se po- tarabona – fasada stavlja staklo taraca – v. teraca teljig – dio volovske orme tarantela – vrsta guštera teljug – v. teljig tarapana – tuča, nered; metež; gužva teljužnjak – veliko svrdlo tariguz – toaletni apapir tenda – platneni krov za zaštitu od tarlament – pamet sunca i kiše; platnena nadstrešnica tarotina – ostaci drva ispod pile tendit – 1. razumjeti; znati, 2. njego- tasle-masle – igra u kojoj dvije osobe vati koga; brinuti se o kome uhvate dijete za ruke i noge te ga lju- tentat – nagovarati; dovoditi u napast ljaju lijevo desno teraca – 1. balkon; terasa, 2. betonska tašelat – izrezati dio iz lubenice zbog ploča probe teraja – porculanski servis za jelo tašna – kožna torba za spise tercil – vrlo zahtjevna igra s talijan- taul – 1. isprava o vlasništvu nad ze- skim kartama slična trešetu u kojoj mljištem, 2. stol sudjeluju tri igrača taula – v. taul 1. terina – porculanska ili staklena zdje- taulat – upisati se u zemljišne knjige la taulin – mali stol terkija – kožni remen za tjeranje ko- tavaja – stolnjak nja tavajol – ubrus terluci – vunene polučarape bez peta tavele – kuhinjske pločice ternita – ploča za natkrivanje kuće ili tavljat – pohlepno jesti; žderati kočaka tavaroda – igra s drvenim kolcem terpentina – razređivač koje se vrti oko štapa tesla – tesarska sjekira široke oštrice; tavul – v. taul 2. bradva teća – plitki lonac testamenat – oporuka, testament tefter – zapis tešelat – v. tašelat tefterit – zapisivati tetak – tetkin muž; muž očeve ili maj- teg – tek uzorana zemlja čine sestre tegare – zakrivljene potežnice na brani tetik – čelična opruga tegere – v. tegare tezga – 1. pult u trgovini, 2. stol na teka – bilježnica tržnici tekon – tek; čim; odmah potom; na- tezica – mala prostorija za drva kon što težak – pogrdan naziv za ljude sa sela tekut - uš u kosi tibet – vrsta platna od kojega su se ne- tela – v. telaruša kada šile školske kecelje telac – čovjek skromne pameti tica – ptica

131 TIČAR TOZLUCI tičar – lovac na ptice pjevice tiskat – stiskati tić – mlada ptica tisno – tijesno tijo – tiho; potiho; lagano tisto – tijesto tikva – 1. plod bundeve, 2. posuda za tišak – mirni dio riječnog toka vodu napravljena od ploda bundeve, tišma – gužva 3. pogrdan izraz za čovječju glavu; tišmut – v. tišma tintara tit – htjeti; imati volju; željeti; biti su- tikvan – glup čovjek; praznoglav čo- glasan da što bude vjek tizin – tim til – tanka rupičasta tkanina koja služi tocil – brus na okretanje koji služi za za izradu odjeće, dekoracija ili ukrasa oštrenje noževa tilo – tijelo tocilj – v. tocil tiltat – onesvijestiti udarcem u glavu toć – umak timbar – pečat; žig toćat – umakati kruh u umak time – tjeme toji – taj timbrat – ovjeriti pečatom; pečatirati tojizi – v. toji timun – 1. rudo na drvenim zaprežnim tojo – to kolima koja vuku konji, 2. upravljač toka – kuglasti metalni ukras na sve- na biciklu, 3. upravljač na saonicama, čanoj narodnoj nošnji 4. općenito upravljač na prijevoznim tokat – zaslužiti; pripadati; meritat sredstvima tokmak – vrsta čekića timunele – dvostruko rudo na drve- toknit – uliti vrlo malo tekućine; uliti nim zaprežnim kolima koja vuče je- nekoliko kapi dan konj tola – 1. stol, 2. ono što je na stolu, 3. timunjače – saonice s upravljačem donja, okrenuta i vidljiva karta u briš- timunjer – onaj koji upravlja vozilom kuli tinel – dnevni boravak tolišni – toliko malen tingul – specijalitet od dinstane pileti- tolitar – 1. mjera za tekućinu (100 li- ne; pileći paprikaš tara), 2. sud zapremnine 100 litara tintara – glava; tikva tolki – toliki tinj – stijenj u svijeći petrolejci; paver tombula – tombola; igra na sreću iz- tinjele – vrsta kliješta; kombinirke tir – određena udaljenost za gađanje u vlačenjem brojeva cilj ili igranje tondin – metalni cilindar s drškom tirabušon – vadičep koji služi za detoniranje tiradul – lančani dio konjske orme tor – ograđeni prostor za blago tirake – naramenice za držanje hlača; tornjak – vrsta velikog ovčarskog psa tregeri totilo – drveni krug na kojem se rade tiramol – pomični konop na kojemu bakre se suši rublje toverna – gostionica; krčma tirat – tjerati tozluci – dokoljenice

132 TRABUNJAT TRINA trabunjat – nesuvislo govoriti traveršun – pregača s prslukom traćit – tratiti travižat – pogledom tražiti nešto ko- tradimenski – nemilosrdno risno trafika – kiosk za prodaju cigareta i trbuj – trbuh novina trcnit – lagano dotaknuti trajangula – vrsta turpije za obradu tre – tri u igri mure metala treć – izraz u igri briškule koji podra- trajbat – prekomjerno trošiti zumijeva imanje tri karte iste boje trajina – 1. konop s kojim se veže plast trefit – slučajno susresti sijena 2. konop s kojim se mjere zemlji- tregeri – naramenice za držanje hlača; šte, 3. konop s kojim se pri zidanju odr- tirake žava pravac trejangula – trokutasta turpija trajna – ženska kovrčava frizura tremuntana – razum traka – srebrna vrpca koja služi kao trenit – 1. naglo zatresti, 2. nakratko ukras na alkarskim hlačama zaspati, 3. pasti traklina – dio kara trenškot – proljetni ili jesenski ogrtač traljav – nespretan, neokretan trentun – igra s talijanskim kartama tralje – drvena ili pletena naprava za trepćat – treptati prenošenje gnoja ili zemlje koju nose treso – koje je popriječno; u stranu dvije osobe trešet – vrsta igre s talijanskim karta- tralje – nespretan i neokretan čovjek ma tramak – neugodan posao, teškoća trešetat – igrati trešet tramakavat se – obavljati neugodan i trešnja – potres težak posao trefit – slučajno susresti trampuz – visoka, teška, nezgrapna i trevit – v. trefit nespretna osoba trepetljika – vrsta topole tramuntana – sjeverozapadni vjetar trgačina – branje grožđa umjerene jakosti trganje – v. trgačina trandat – gubiti vrijeme; dokoličariti tribit – odvajati ono što je nečisto ili trap – rupa u zemlji za čuvanje krumpira nekorisno trapula – žičana mišolovka trica – igraća karta s brojem 3 u tali- trat – dužina igrališta za igru balota ili janskim kartama franja triest – trideset tratimenat – gozba, gošćenje trijangula – v. trejangula tratat – imati posla s nekim, govoriti trijumf – vrsta igre s talijanskim kar- tratit – bespotrebno i uzaludno trošiti tama (primjerice, vrijeme) trike-trake – sandale sa tri trake tratorija – gostionica triko – fino rastezljivi odjevni pred- traverša – platneni ženski odjevni met za gimnastiku predmet, pregača trina – otpadak od sijena

133 TRIPA TUDUM tripa – životinjski želudac trovile – vrsta vila sa tri roga za sku- tripice – fileki; jelo od goveđeg ili ja- pljanje trave njećeg želuca trsljika – stabljika kukuruza bez klipa triska – trijeska; iver trta – strah triska – udarac otvorenim dlanom po trtak – 1. vrsta izrazito male ptice, 2. licu; pleska sitna i slabašna osoba trišnja – trešnja trtaroš – kukavica trizan – trijezan trtica – 1. zadak; zadnji kralježnjak, 2. trka – dio alkarskog natjecanja pečeni janjeći rep trkeljaš – neozbiljan, ali i dobroćudan trtora – ostatak od požnjevene kuku- čovjek ruzne stabljike trkeljat – iskrivljeno i besmisleno go- trtorina – v. trtora voriti; prkeljat trtosit – nerazgovijetno govoriti trklja – rašljasto drvo trtožina – v. trtora trkmar – trozubac za vađenje vjedra trubajika – truba iz bunara trud – parazit na deblima stabala koji trkomice – trkom; trčeći služi za pripaljivanje lule trlijavica – proljev trudi – teški poslovi trliš – radno odijelo trumbeta – ručna truba trluč – povik kojim se razlučuju ovce trumbetat – 1. svirati, 2. govoriti trlja – 1. igra kamenčićima koji se po trun – sitnica; mrvica pravilima pomiču po ravnoj iscrtanoj trunto – trom, debeo i spor čovjek površini, 2. morska riba; barbun tunjkalo – koji govori kroz nos trljan – nespretan čovjek trusit – 1. lagano sipati brašno u mlin, trljat – govoriti besmislice 2. ispijati alkoholna pića trnak – divlje zelje; kostriš trusnit – pasti trnit – gasiti (primjerice, svjetlo) trut – krupan, neokretan i lijen čovjek troduplo – trostruko trze – posljednje ojareno jare ili oja- trojangula – v. trejangula njeno janje u godini trombun – starinska puška sa širo- tub – 1. stakleni cilindar na petrolejki, kom cijevi na kraju 2. dio dimnjaka od štednjaka koji se tronoge – naprava od željeza na tri noge nalazi unutar kuće na koju se stavlja posuda u kojoj se nešto tubast – tup i širok kuha tuč – bižuterija tronožac – 1. stolić s tri noge, 2. ribič- tučar – čovjek koji se voli i zna tući ka sklopiva sjedalica tuć – tući; batinati tudan – tuda; tim putem troskot – vrsta opasnog i teško iskor- tude – v. tudan jenjivog korova tudum – 1. pogrdan izraz za čovje- trotoar – pločnik; pješački put ka oskudne inteligencije, 2. pogrdan trotul – zvrk izraz za loše vino

134 TUDUMIT TVRDIT tudumit – razumjeti; upamtiti turnjat – gnječiti i cijediti grožđe tuka(c) – 1. purica ili puran 2. pogr- turta – kruh od bijelog brašna pečen u dan naziv za glupu ženu ili glupa muš- gradskoj pekari karca turtoč-kvartoč – toćanje kruha u vino tuknit se – početi smrdjeti od kvare- tuškat – 1. huškati psa, 2. podgovarati nja ili nekupanja osobu tuknut – udaren u glavu; lud tušt – jestivo divlje zelje tulac – drvena zamka za ptice ili mi- tuta – sportska trenerka ševe tuta – dječja noćna posuda tulit se – povijati leđa tuta-forca – svom snagom tulja – kokoš koja treba uskoro uginu- tutat – točno odgovarati nečemu ti tute – tu tuljit se – v. tulit se tutek – v. tute tumbat – nekoga uvaliti pod vodu tutekarce – v. tute tumbin – 1. propust za vodu ispod ce- tutekare – v. tute ste, 2. zagušljiva i tijesna prostorija tuti – deset u igri mure tumina – težak zrak; zadah na trulež tutinjat – sporo goriti uz puno dima tunja – vrsta voća; dunja tutkalo – drvodjelsko ljepilo tunjkat – govoriti ili pjevati kroz nos tutle – nesposoban, nespretan ili sme- tura – 1. jedan dio puta, 2. runda pića ten čovjek skromne pameti turanj – sprava za gnječenje i cijeđe- tutleša – v. tutle nje grožđa tutnit – žurno ili potajice gurnuti turina – orunjeni kukuruzni klip kome što u ruku turko – slastičar tuvit – nekome nešto ponavljati da za- turnjaš – podrugljivi naziv za vino do- pamti biveno dodatnim cijeđenjem pomoću tvorilo – okrugla naprava za obliko- turnja vanje sira tvrdit – učvršćivati biljku pri sadnji

135 UAPSIT UJMIT U uapsit – uhapsiti; privesti; lišiti slobo- pogodak koji donosi dva punta de uđuture – sve skupa ubacit se – poprimiti osobine neke ufalšo – prijetvorno; neiskreno krvno vezane osobe; umetnit se; uvr- ufrulat se – pokvariti se i usmrditi (u gnit se pravilu se odnosi na meso) ubilit – ubijeliti; učiniti bijelim uganit – isčašiti ubit – 1. izbiti balotu balotom, 2. ubi- ugarin – svečana, krznom obrubljena ti; usmrtiti dolama alkarskog alajčauša ubit se – jako se udariti uglanjcat – usjajiti ublidit – problijediti ugledat – 1. uočiti, 2. uzeti nekoga za uboj – udareno mjesto uzor; ponašati se kao netko ubožno – kratko; tijesno ugodit – nekome uraditi nešto što mu ucidit – ucijediti; stišćući prstima istisnuti je ugodno ili drago sok ugorak – ostatak izgorjelog drveta ucilo – u cijelosti ugovorit se – priženiti se; oženiti se i ucrnit se – obući crninu u znak žalosti otići u ženinu kuću za preminulom osobom ugovornik – onaj koji se priženi, pod- ucvilit – rasplakati; rastužiti guz, podrep učaluš – djelovati u grupi bez reda ugrančat se – pokvariti se (najčešće se učarat – baciti urok ili čarku na neko- odnosi na suho meso ili brašno) ga; začarat ugraničit – snoplje žita postaviti klas udabenica – zaručena cura koja se do klasa sprema za udaju udalečit – 1. udaljiti; odmaći se, 2. ne ugrdit se – ubosti se na nešto oštro biti više prisan; postati dalek; otuđiti ugrnit – ogrnuti se ugur – uporno; na silu udil – udio ufrulat – pokvariti; usmrditi udiljat – nožem tanko obraditi ujac – majčin brat udit – škoditi; smetati ujagmit – dočepati se čega otimanjem udit – 1. udjenuti konac u iglu 2. za- ili uz poseban napor bosti iglu u nešto ujagmureno – pokvareno od stajanja udovezat se – dosađivati; gnjaviti ujam – dio brašna koji se ostavlja mli- udrobit – lomeći na komade staviti u naru kao plaća za mljevenje; ušur što tekuće (primjerice, kruh u mlije- ujedan – uzvik koji se u Alki označava ko) pogodak koji donosi jedan punat uduplat – udvostručiti ujitro – ujutro udušit – ugušiti; utopiti; udaviti ujmit – 1. uzeti dio žita kao naknadu, udva – uzvik koji se u Alki označava 2. općenito uzeti nešto

136 UJNA UNKAŠ ujna – ujakova žena briškule; zadnja 2. posljednji štih u ujst – ugristi igri trešeta ili trijumfa, 3. općenito ne- ujtit – uhvatiti što posljednje ili posljednji dio nečega ujzba – soba; izba umaklica – cura koja se udala bez ro- ukebat – strpljivo pazeći uloviti ili diteljskog blagoslova uhvatiti umaknit – odvesti djevojku protiv vo- ukeker – ukrivo lje njenih roditelja i oženiti je uketit se – umirit se umaknit se – otići s momkom i udati ukipit se – ukočiti se; postati nepo- se protiv volje roditelja kretan kao kip umastit – gnječenjem ili gaženjem ukiselit – ukiseliti; učiniti kiselim istjerati sok iz zrelih grozdova vinove uklištit – ukliještiti; ukočiti loze ukočenit se – ukočiti se umećat se – dizati neki teret na rame ukolničit – vezanjem glave za noge umeljak – sitno drvo za potpalu spriječiti konja ili kravu da odu daleko umest – oštetiti ili upropastiti nekoga ili od nekog mjesta sebe ukončat – pripremiti hranu za daljnju umetnit se – poprimiti osobine krvno obradu vezane osobe; ubacit se; uvrgnit se ukontat – uračunati; ubrojiti; uzeti u umido – kuhanje na mlako obzir umisto – umjesto ukop – pogreb umit – umjeti; znati ukopat – pokopati; sahraniti umitan – sposoban ukopićen – 1. učvršćen, 2. rasprostra- umitnik – umjetnik njen, 3. uobičajen umitno – umjetno; neprirodno ukošuljat se – obući samo košulju za umitnost – umjetnost hladnog vremena umrit – umrijeti ukroštulat – grubo se stvrdnuti umučat – prestati govoriti ukumit – 1. uporno nešto htjeti, 2. uncut – vragolan dobro zapamtiti uncutarija – vragolija ukuvat – ukuhati; kuhanjem dovesti unda – onda; tad; tada do toga da bude sastavni dio unde – ondje; na onom mjestu ulagum – u zrak uneredit se – 1. zapustiti se, 2. jako se ular – povodac za konja opiti, 3. izvršiti veliku nuždu u hlače ulat – besciljno hodati; tumarati ungarin – v. ugarin uleć – udubiti uništa – izraz kojim se ukazuje kako ulež – vrsta kukca je alkar pogodio alku, ali mu ona nije ulišće – pčelinja košnica ostala na koplju, pa za to ne dobiva ulište – v. ulišće punte ulomit – slomiti unkaš – prednji i zadnji uzdignuti dio ultima – 1. posljednja peška u igri sedla

137 UNJKAT UŠPIČIT SE unjkat – govoriti kroz nos uske – male nogometne branke; mali upačit – ispružiti prst prema komu ili nogometni golovi čemu uskomešat se – uzmeniriti se uparadit se – svečano se odjenuti uslast – dobar tek uparit se – oznojiti se od velike vru- uskikat se – fotografirati se ćine uskisnit – nadići; narasti (odnosi se upartat se – pridružiti se na tijesto) upelit – oštro i jasno upozoriti uskvasat – v. uskisnit upicanit se – urediti se usorbulat – skuhati na meko (odnosi upit se – priviknuti se na neko piće se na jaje) uplisnit – uplijesniti; postati plijesniv; usorbulu – način kuhanja jaja, na trunuti meko uplit se – natruniti se usprdecat se – pomamiti se; uznemi- upljuvak – jajašce zelene muhe riti se upljuvano – zaraženo upljuvkom usprsito – strmo upopriko – poprijeko uspuzat – popeti se pužući upotit se – oznojiti se usrat – nešto pokvariti ili upropastiti uprav – pravo; ravno usrat se – 1. učiniti veliku nuždu, 2. upravit – donijeti odluku o raspolaga- prepasti se nju s nečim usridu – uzvik kojim se u Alki ozna- upregnit – upregnuti čava pogodak u samo središte alke upris – prijesno; bez kvasa koji donosi tri punta uprit – 1. snažno pritisnuti, 2. poka- usro – osoba koja balotarima nosi zati prstom u koga ili što, 3. uporno vino nastojati ustopice – stalno uprtit – staviti teret na leđa ustra – britva koja se oštri o kaiš upuštat – upustiti ustrat – ustjerati, doći ili dovesti uz- ura – sat brdo ureć – baciti urok ustrtat se – uplašiti se uregulat – dovesti u red usukan – tanak; uvijen; mršav uriktat – v. uregulat uščuvan – dobro očuvan; u dobru sta- urlap – vojnički dopust nju urmet – briga ušćoketat se – uzgovoriti se urok – kletva ušestit – urediti; dotjerati uršum – nevrijeme ušićarit – ugrabiti; jeftino dobiti urtat – nasrnuti; navaliti uškurit se – obući tamu odjeću uručan – spretan u radu rukama uškvadrat – uokviriti use – u sebe uškvarit – staviti pod pravi kut useknit se – ispuhati nos ušpičit – ušiljiti; zaoštriti usidilica – usidjelica; stara cura ušpičit se – izrazito omšavjeti u licu

138 UŠTEKAT UŽUTIT uštekat – uključiti umetanjem uvrgnit se – naslijediti osobine nekog uštipak – jelo od prženog umućenog pretka; ubacit se; umetnit se brašna i vode uvrida – uvreda uštuknit – v. uklištit uza – čvor ušur – dio brašna koji se ostavlja mli- uzadnju – na kraju; na završetku naru kao plaća za mljevenje; ujam uzajmit – posuditi ušuškat se – dobro se pokriti prije spa- uzavrit – uzavrijeti; zakugati; proklju- vanja čati utakat – 1. upregnuti konje za vuču, 2. uzbrontulat se – prigovarajući nabra- ugurati, uklopiti ili uvući nešto u ne- jati što u što pristaje uzdrćat se – uzdrhtati se utaman – uništa uzengija – stremen utarmat – uobličiti; oblikovati uzest – uzeti utavrljat – ugurati uzet – privremeno zašiti uteć – pobjeći; pobić uzgor – prema gore; uzbrdo utija – pegla na žeravicu uzimljat – uzimati utijat – stišati; smiriti uzjašit – uzjahati utoćat – umočiti u tekućinu uzjogunit se – postati nemiran i na- utop – umetnuti izvezeni dio plahte brušen utrapit – uvaliti; podmetnuti; lukavo uznojit se – oznojiti se kome dati što; riješiti se nečega uzvirit se – nervozno gledati okolo; utrat – utjerati; uvući postati nemiran utrnit – ugasiti; isključiti uzvišćat se – uzljutiti se, pokvariti se utuć – uškopiti (odnosi se na hranu) uturit – uvući uzvr – do vrha; do ruba utuvit – upornim ponavljanjem i užanca – navika u ponašanju; narodni objašnjavanjem učiniti da nešto bude običaj zapamćeno užbatit – smućkati jaja sa šećerom uvaljat – valjanjem po zemlji dotjerati užeć – upaliti balotu blizu bule užeglo – užešćeno; pokvareno od sta- uvik – uvijek janja i vrućine uvištit – postati vješt u nečemu; nešto užgat – zapaliti; upaliti dobro savladati užimat se – skupljati ramena uvor – krijesta kod pijetla užicat – isprositi uvraćat – voditi krave na vodu užina – ručak uvrat – mjesto na vrhu njive na koje- užutit – ispirjati; izdinstati; išufigat mu se okreće plug pri oranju

139 VABIT VELA V vabit – mamiti dozivanjem vanta – v. vanat vaca – obrađen četvrtasti kamen za vanto – v. vanat gradnju kuća vapijat – vapiti; čeznuti; žarko željeti vagir – naprava na koju se uprežu ko- nešto nji u karu vapit – moliti vagun – željeznički vagon varakanje – varkanje; nadmudrivanje vaguncin – mali rudarski vagon varćak – drvena posuda za mjerenje vaik – uvijek žita od oko 10 kilograma vajda – korist varenika – kuhano mlijeko vajercak – upaljač; fajercak vareno – skuhano vaka – ovaka vareš – v. varoš vakat – prilika; pravo vrijeme varićele – dječje kozice; ferše vakav – ovakav varit – kuhati vaki – v. vakav varkliji – bolji; vrijedniji; na cijeni vako – ovako; na ovaj način varnjača – velika drvena žlica vakva – v. vaka varoš – grad; Sinj vala – hvala; fala varošani – ljudi iz grada; Sinjani valit – hvaliti; falit vas – sav; cijel valiža – velika torba; kofer; kufer vascil – v. vas valor – alat vata – pročešljani pamuk valja – igranje balota kotrljanjem po vatala – dječja igra hvatanja; fatala zemlji vatat – hvatati; fatat valjal – vrijedan vavik – v. vaik valjalo – mjesto obrade sukna vavoljit – žvakati punih usta valjanje – 1. postupak obrade kojim vazdan – cijeli dan se sukno pere i iz njega izbija vlas, 2. važ – 1. limena posuda u kojoj se čuva način bacanja balote alkarski kalpak, 2. limena posuda op- valjat – vrijediti ćenito valjat – 1. obrađivati sukno, 2. bacati veca – vinski talog koji se skuplja na balotu po zemlji dnu bačve; feca valjen – hvaljen večara – večera vamo – ovamo; u smjeru onoga koji vego – nego govori; ovdje vegon – v. vego vanat – igraća karta s brojem 11 u ta- vekerica – veliki kućni sat lijanskim kartama; fanat vel – veo; vrlo tanka, lagana i prozirna vanka – vani; izvan zatvorenog pro- tkanina koju žene nose preko lica ili pre- stora; na svježem zraku ko glave i niz pleća vanko – osim; osim kao vela – vrsta; fela

140 VELE VIŠĆUN vele – puno; dosta vijađ – putovanje veltrina – gornji dio kuhinjskog or- vijač – vjetar po kojemu je zgodno vijati mara žito velud – baršun; samt; kadifa vijača – lopata za vijanje žita velur – v. velud vijačica – naprava za čišćenje žita velju – kažem; govorim vijanje – postupak odjeljivanja žita od vena – pukotina u stijeni u koju se košuljice bacanjem lopatom uvis na udara prilikom razbijanja stijene laganom vjetru vengo – v. vego vijar – vihor; kovitlac ventula – lepeza vijola – svrdlo za drvo ventulat – hladiti vijor – v. vijar vera – jednostavni zaručnički prsten vik – vijek; stoljeće veranda – natkriveni balkon s kojega vilaš – vol ili ovan velikih vitkih ro- se ulazi u kuću gova verat se – penjati se vile – 1. drvena alatka za skupljanje veraš – ptičji pjev sijena, 2. željezna alatka za skupljanje verdun – vrsta oveće ptice pjevice gnoja verdura – svježe povrće vinčanica – 1. vjenčanica; haljina u verete – rupice za vezice na cipelama kojoj se udaje mlada, 2. vezivna greda verglat – govoriti na dugo i široko vinčanje – vjenčanje veriga – karika u lancu vinčuša – sorta crnog grožđa veršaduri – žućkasto perje ispod krila vinć – kolotur grdelina vindelj – slamnati dio narodne nošnje veršat – pjevati (odnosi se na ptice) koji udane žene nose na glavi ispod verzet – vrsta kupusa, kelj marame vešta – haljina vindjaka – vindjakna; vjetrovka veštit – odijelo vinđaka – v. vindjaka vicija – mušičavost; hirovitost vira – vjera; dana riječ vičan – navikao; naučen; iskusan virnik – vjernik vično – vječno visit – visjeti; 1. prostirati se svom vida – vijak; šaraf; zavrtanj masom nadolje pričvršćen o jednoj ili vidat – uvidavati; šarafiti o više čvrstih točaka, 2. stalno boraviti vidilica – 1. mjesto s dobrim pogle- na nekom mjestu dom; vidikovac 2. pogled, 3. vidjelica; vist – vijest osoba koja je nešto vidjela višalica – 1. vješalica za odjeću, 2. dva vidro – drvena posuda s ručkom za klipa kukuruza spojena lepušinom, 3. mužnju blaga grozd grožđa koji se objesi nakon ber- vidun – željezni predmet koji pričvr- be šćuje pomoćne drvene pregrade pri višće – ljepilo za lov ptica zidanju; pašajica višćun – v. vištac

141 VIŠE VRIDNOST više – plus u računskoj operaciji zbra- vodit se – tjerati se (najčešće se odnosi janja na krave) višno – ovoliko malo vodnit – razvodnjavati višt – vješt vođa – starinski naziv za alkarskog voj- vištac – vještac; čovjek nadnaravnih vodu sposobnosti voj – snop vištica – vještica; žena nadnaravnih voliko – ovoliko; u toj mjeri; tako sposobnosti mnogo višula – vrsta višnje volko – v. voliko vitar – vjetar vojvoda – glavni zapovjednik alkarske viti-viti – izraz kojim se golub prima- čete mljuje na hranu volan – nabor na haljini vitlat – udaljavati od istine, zavaravati volat – svod; arkada; zidni luk vitleri – uvijači za kosu voltavanje – okretanje na vrhu sinj- vitren – brzoplet, nepromišljen skog korza vitrit – 1. hlapiti, isparavati, 2. provje- volja – 1. podbradak, 2. želja; htijenje travati vonj – miris vižita – 1. posjeta, 2. pregled vonjat – mirisati vižitavat – 1. posjećivati; obilaziti, 2. voša – kanal pored puta pregledavati; provjeravati voz – kar napunjen sijenom vižle – brza i spretna osoba vrabacijer – pomagač svećenika; sa- vižljast – brz, spretan i okretan kupljač lemozine vlaca – bodljikava trava vratnjača – dio opreme koji se konju vlaj – pogrdan naziv za stanovnika stavlja iza vrata Dalmatinske zagore vrbanac – svinjska bolest vlak – mrežasta naprava za lov riječne vratar – svećenik; fratar ribe vrcat – razbacivati se na sve strane vlaš – usporen; slab vrcit – odletjeti; poskočiti vlišni – ovolišni; ovoliko malen; ovlišni vrcka – okretna cura vlišno – ovoliko; ovoliko maleno; vrckon – odmah i pravo bez zaustav- ovlišno ljanja vo – vol; govedo vrčina – noćna posuda; bukalin voć – izraz kojim se stoka poziva na vreba – obilan potok koji provrije za vodopoj vrijeme velikih kiša voćka – voće vrebac – vrabac vodiči – alkarski momci koji vode vrića – vunena vreća edeka vridan – 1. vrijedan; radišan; marljiv, vodir – posuda izdubljena u drvu u 2. vrijedan; velike vrijednosti kojoj kosac oko pasa nosi vodu za bru- vridnica – marljiva žena šenje kose vridnost – vrijednost

142 VRIGAT VUŠTENJ vrigat – pržiti; frigat vrtaljka - ringišpil vril – vreo; užaren vrteno – vreteno; drveni obao štapić, vrilo – izvor vode na krajevima šiljast, a u sredini deblji, vrime – 1. vrijeme; epoha, 2. vrijeme; na koji se pri predenju namota pređa trajanje, 3. vrijeme; atmosfersko stanje vrtenjača – vratni dio kralježnice vrisak – vrijesak; ljekovita, grmolika, vrtica – igra s metalnim novcem zimzelena biljka, pogodna za pašu pče- vrtirepka – žena nestabilnog karakte- la ra sklona lakim avanturama vriško – 1. koje se ne priprema kuha- vrž – ostatak ogranka unutar drveta ili njem; u prirodnom stanju; svježe; friš- daske ko 2. prohladno (primjerice, vrijeme); vučija – drvena posuda za vodu elip- friško sasta dna koja je dolje šira, a gore uža i vrizura – frizura ima zapreminu od 18 do 25 litara vrlja – krava bez jednog roga vučljivo – opasno; nesigurno vrljacat – bacati (najčešće, kamenje) vukljat – vući vrljat – raditi vukojebina – dalek i zabit kraj; nepri- vrnit se – vratiti se stupačan kraj; zapizdina vrsnik – vršnjak; pripadnik iste gene- vunjit se – naoblačivati se racije; godina vuštenj – vrsta tkanine od koje se vršaj – mjesto vršenja žita izrađuje grublje i toplije rublje vrta – vrt; ograđeno zemljište u blizini kuće u kojemu rastu trava, ukrasne i je- stive biljke

143 ZABAJATIT ZAFRKNIT Z zabajatit – izgubiti svježinu; uvenuti zabucat – pogriješiti zabalat – zaplesati zabundat – toplo se odjenuti zabalotat – zaigrati na balota zabunit – zbuniti; dovesti u zabunu; zabasat – zalutati pomutiti; smesti zabašurit – prikriti; skloniti s vida zabušavat – 1. izbjegavati rad ili oba- zabavit se – zadržati se; izgubiti vrijeme veze, 2. namjerno nešto obaviti površ- zabezeknit se – iznenaditi se no i loše zabežurit se – zaboraviti se; usmjeriti zacenit se – izgubiti dah od smijeha pažnju s bitnog na nebitno ili plaća zabiberit – 1. začiniti paprom, 2. za- zacimentat – zabetonirati činiti slobodnim izrazima, 3. prirediti zacopat se – zaljubiti se neugodnost; napakostiti zacukrit – zašećeriti zabiblijat – zavarati; odvratiti čiju po- zaculjat – zaljuljati zornost na drugu stranu zacurit se – zadjevojčiti se; postati dje- zabilužit – zabilježiti vojka zablenit – začuđeno gledati začarat – 1. baciti urok ili čarku; uča- zablesurit – napadno gledati rat, 2. išarati zableušit se – zbuniti se; smest se zać – skrenuti s puta; zabasati zablištit – 1. zasjati, 2. obnevidjeti od zada – iza; otpozadi jakoga svjetla zadanit – zadahnuti zaboj – dubina krčenja zemlje zadiljaj – započet, a nedovršen posao zabradat se – zamotati se maramom zadimit – 1. udariti, 2. zabančiti ispod brade zadit – zadjenuti; zabosti zabrazdit – 1. zaorati, 2. zastraniti; pre- zadnja – posljednja peška u briškuli; tjerati u tvrdnjama, namjerama ili po- ultima stupcima zadojit – 1. dati prvo mlijeko; podoji- zabreknit – 1. naduti se; napuhati se ti, 2. indoktrinirati (primjerice, vime u krave), 2. proširiti zadreljit se – napadno se zagledati se od vlage (primjerice, drvo na bačvi) zadrimat – zadrijemati; zaspati zabrenzat – zakočiti zadruga – seoski dućan zabrigon – za brigom zadunit – puhnuti u lice zabrljat – 1. zamrljati lice oko usta zadušit – zagušiti (primjerice, dijete jedući), 2. upropa- zaduva – zaduha; astma stiti; pokvariti; loše obaviti što zađešat – zagipsati zabrokvat – učvrstiti čavlima zafrkan – nezgodan zabrzdat se – 1. neuredno što činiti, 2. zafrkat – zeznuti; duhovito prevariti naglo i nerazgovijetno govoriti zafrknit – v. zafrkat

144 ZAGADUR ZALIVAT zagadur – vragolan; provokator zakosutra – dan poslije prekosutra zagangat – zapjevati gangu zakovrljit – preokrenuti (primjerice, zagarazit – posvaditi očima) zaglavak – klin koji se zabije kroz uši- zakovrnit – zavrnuti; okrećući zatvo- cu da motika ne spadne s držala riti ili pritegnuti zaglavon – pod obavezno zakrakunat – zatvoriti zasunom zagovnit – 1. zaprljati; zasrat, 2. upro- zakrikat – 1. zaustaviti kar krikom, 2. pastiti; zasrat općenito nešto zaustaviti ili zatvoriti zagrajsat – krenuti nasumice u nepo- zakujat – razboljeti se; onemoćati od znato bolesti zagrćat – zagrtati (primjerice, lozu ze- zakukat – početi kukati; početi zapo- mljom) magati zagumbat – izazvati ili potaknuti zakukuljeno – nejasno; uvijeno; samo svađu u naznakama; zamumuljeno zagundžija – ljubavnik; lovac na suknje zakunjat – zadrijemati (najčešće sje- zaguveljat – izgužvati deći) zaira – hrana koja se nosi u planinu zakusit se – prejesti se zaiškat – potjerati; otjerati zakuvat – 1. zakuhati (npr. kruh), 2. zaitit – baciti daleko (primjerice, ka- potaknuti što (npr. svađu) men) zakveštat – zaključiti; zatvoriti; obu- zaitnit – v. zaitit staviti zajapurit se – zacrvenjeti se od stida, zaladica – večernje smanjenje ljetne vrućine ili umora vrućine zajazit – uzeti više o što ti pripada; zaladit – zahladiti uzeti više od dozvoljenoga zalaufat se – zaletjeti se zajmit – posuditi zaleć – leći (primjerice, od umora ili zajunit – tvrdoglavo i nepopustljivo for- bolesti) sirati zaleprljat – uzaludno mahati krilima zakaparat – osigurati ili zauzeti nešto bez leta plaćajući kaparu zalešurat se – zateturati zakapijat – pozatvarati vrata; zatvoriti zaletavat – ranijim bacanjem prstiju se u kuću ili zvanjem zbunjivati protivnika u igri zaklest se – zakleti se; prisegnuti mure zaklonica – zavjetrina; mjesto zaklo- zaletit – 1. brzo trčati, 2. preuranjeno njeno od vjetra reagirati zakomit – čvrsto zaspati zaleušit – potjerati zakomotat – zamotati; uviti; obaviti; zaličit – zaliječiti zaviti; omotati zalinit se – zalijeniti se; postati lijen zakopitit se – učvrstiti se; proširiti se; zalipit – zalijepiti obilno rađati zalivat – zalijevati (primjerice, cvijeće)

145 ZALIZAN ZAPRIČIT zalizan – revno začešljane namočene zanuđat – upotno nuditi hranu (u kose pravilu djeci) zalopatit – udariti zaobadat – trkom bježati od obada zaloparit – v. zalopatit (najčešće se odnosi na goveda) zalužit – snažno udariti u nešto ili ne- zaoblica – pečeno janje ili jare na ra- koga žnju (najčešće se nosi u svatovima) zamandalit – zapriječiti vrata manda- zaorak – dio njive koji se ne može lom (drvenim zaporom) obraditi plugom pa se obrađuje ručno zamantat – zavrtjeti u glavi zaorljiv – svojeglav; na svoju ruku; tvr- zamarijat – iznenadno, odlučno i žu- doglav stro negdje krenuti zapara – velika vrućina; sparina; oma- zamećat – započinjati; poticati (pri- ra mjerice, svađu) zapasat – zauzeti; široko odmjeriti u zameračit – 1. osjetiti volju za čim; dužinu i širinu (primjerice, kod grad- poželjeti što, 2. upustiti se u oduže nje i ograđivanja kuće) opuštanje uz alkohol zapečetit – ovjeriti pečatom zametica – čvrsto građena osoba zapelit – oštro upozoriti zametit – 1. zagubiti, 2. potaknuti; za- zaperak – mladica na lozi početi (primjerice, kavgu) zapeštat – dodati jelu zapršku zamezit – pojesti nešto zapiketat – uočiti i poželjeti nešto za zamirit – 1. zamjeriti; prigovoriti, 2. sebe zaručiti djevojku zapiketit – staviti oznake prije počet- zamisit – 1. zamijesiti; miješanjem ka gradnje kuće načiniti tijesto, 2. zamijesiti; svjesno zapiljit se – zagledati se stvoriti neprilike zapit – potrošiti pijući alkoholna pića zamišat – zamiješati zapivat – zapjevati zamlatan – tupast momak zapleskača – velika feta nečega zamličit – jako udariti zaplužit – duboko zaorati zamomčit – od dječaka postati momak zapodinit – zapodjenuti; započeti; za- zamotat – nešto umotati u nešto metnuti zamotuljat – na brzinu i slabo zamotati zapovid – zapovijed zamrlisat – zamirisati zapovidit – zapovjediti zamrlušit – v. zamrlisat zapovrnit – ne slušati tuđe savjete; ra- zamumuljeno – nejasno; uvijeno; diti po svom samo u naznakama; zakukuljeno zaprasetat – iznerediti zanačija – zanatlija; majstor; meštar zaprdecat se – otići; napustiti društvo zanavik – zauvijek zaprećat – pokriti peku pepelom zanoćat se – prijeći iz dana u noć; sno- zaprdit – zabiti ćat se zapričit – zapriječiti; ne dopustiti da zanovitan – sklon zanovijetanju tko prođe

146 ZAPRIKA ZBABNA zaprika – zapreka; prepreka zaštrapat – poprskati zapunit – pustiti dah prema drugoj zaštuknit – zaboljeti u zglobovima; osobi ukočiti u zglobovima zapuntat – sapeti se konopcem ili lan- zašuškat – dobro se zamotati u odjeću cem (najčešće se događa kravi) ili posteljinu zapuvača – vrsta velike i ružne žabe zatakat – zabiti nešto u nešto zarad – radi; zbog zatakljat – postaviti taklje; zabosti zaraj – v. zarad drvene kolce u zemlju i uz njih pri- zaraklit – zacrvenjeti se u licu čvrstiti neku poljoprivrednu kulturu zarana – ranom zorom (primjerice, lozu, rajčicu) zarđat – zahrđati zataknit – 1. pričvrstiti nešto za odje- zasist – zasjesti ću, 2. uvući nešto za pas, 3. staviti nešto zaskičat – grleno se oglasiti poput u kosu praseta pred klanje zatapunat – začepiti zaskičit – v. zaskičat zatimberit – zapečatiti zaslipit – 1. zaslijepiti; jakim svjetlom zatopit – staviti u vodu ili napuniti vo- privremeno oduzeti ili umanjiti vid, 2. dom oduzeti moć rasuđivanja zatrat – 1. utjerati, 2. potjerati zasobice – zaredom zatribat – zatrebati zasponjit – zakopčati; pričvrstiti odje- zaujst – ukliještiti ću kopčom, dugmetom ili čim sličnim zava – muževa sestra zasrat – 1. zaprljati; zagovnit, 2. upro- zavajun – žbačeno jaje pastiti; zagovnit zavalit – 1. udobno sjesti punom teži- zastopak – stopa po širini nom nagnut na leđa, 2. zatrpati zastranjat – 1. zastraniti; poći stran- zavazdan – 1. zauvijek, 2. za cijeli dan puticom; otići ustranu, 2. zastraniti; zavidila – zavidjela; dok se vidi; dok je udaljiti se od teme razgovora dan zašenit – zavrnuti dio tijela (najčešće zavijarit – baciti daleko; zavilašit nogu ili ruku); ištetit zavijat – napadati u velikim količina- zašenjat – prešutjeti ma (odnosi se na snijeg) zaševrljat – zanijeti se u hodu zavik – zauvijek zašijat – 1. zaigrati na šijavice, 2. u zavilašit – baciti daleko; zavijarit hodu otići u krivo zavolit – zavoljeti zaškube – izraz kojim se zadržava zavonjat – zamirisati pravo posljednjeg natjecatelja; škube zavorljiv – v. zaorljiv zaškurit – zamračiti; učiniti da bude zavrnit – v. zapovrnit mrak; zastrti izvore svjetla zavrnut – nedokazan; tvdoglav zašparat – uštedjeti zavrzan – onaj koji zameće šale u kolu zašporkat – isprljati zbabina – trudna zaštopat – začepiti zbabna – v. zbabina

147 ZBANDE ZOVINA zbande – sa strane; bočno zgublja – željezo kojim se prave rupe zbaundat – smučiti; pričiniti muku u na kožnim predmetina želucu zguveljan – zgužvan; neispeglan zbičiti – pritiskanjem utjerati nešto u ziđat – zidati; izgrađivati; graditi nešto zijada – posebni završni pjev grdelina zblanit se – planuti; pobjesniti; burno zimogriz – osjetljiv na hladnoću reagirati zing – lim zboj – kat kuće zinga – oluk; gurla zboksat – lako i na brzinu obaviti neki zingan – limen posao zinit – zinuti; otvoriti usta zbrda-zdola – bez ikakvog reda zivat – zijevati; lagano otvarajući usta zbrecnit – viknuti; podviknuti duboko udahnuti, a zatim produženo zburljat – pripremiti na brzinu izdahnuti zdebande – sa strane zjaka – vika zdila – zdjela; drveni sud iz kojega se zjaknut(a) – grlata i priglupa osoba jede zjale – isprazne riječi zdimit – 1. udariti, 2. pobjeći zjanit – umrijeti zdipit – ukrasti na brzinu zjat – vikati; glasno govoriti zdrilo – v. zrilo zlaka – dlaka zdrvin – s drvima (izraz kojim se opi- zloran – izbirljiv u jelu; slabog apetita; suje način grijanja) šmedljiv zelenčina – zeleno voće; nedozrelo znak – zov trube koji se alkar poziva voće da započne trku zelenija – v. zelenčina zobat – jesti zrnje ili koštunjavo voće zekan – konj sive dlake zobnica – 1. suknena torba iz koje zekulja – zelenkasta krava jedu konji, 2. ukrasna suknena narod- zelenika – šimšir na torba zeman – vrijeme; davno doba zog – 1. izraz za boju u talijanskim zemlja – obradivo zemljište kartama; igra, 2. teren na kojemu se zera – v. zeru graju balote, 3. zvanje u igri mure zericu – v. zeru zoga – igra skakutanja na jednoj nozi zerko – v. zeru po kredom ocrtanom betonu; crtidela zeru – malo; komadić zogatula – drvena igračka zet – sestrin ili kćerkin muž zoka – beskvasni kruh od kukuru- zglajzat – propasti; nastradati; biti od- znog brašna bačen zor – opće dobro fizičko stanje zgoban – savijen; pognut prema ze- zort – strah mlji zova – bazga zgranpat – zgrabiti; čvrsto uhvatiti zovika – v. zova zgrišpat – naborati zovina – v. zova

148 ZRILO ZVRČIT zrilo – zrelo zuvari – vrijedi; korisno je zubača – vrsta klesarskog čekića zvat – škartavanjem karata, od manje zucnit – progovoriti prema većoj, ukazivati na poželjan zog zujalica – dječje igra udaranja rukom u trešetu i trijumfu po ruci i pogađanja udarača zvir – zvijer zulat – hodati bez cilja; bezglavo ho- zvirat – nervozno gledati oko sebe dati zvirkat – v. zvirat zulum – nasilje; bezakonje, tiranija zvizda – zvijezda zumba – šuplje šilo za pravljenje rupi- zvizdan – velika ljetna žega ca na opancima zviznit – udariti zunzit – piti alkohol zvižđat – zviždati; fućkati zurat – v. zulat zvonara – ovca sa zvonom zurlat – 1. zuriti, 2. tumarati zvrčit – proizvoditi zvukove grebući jedan predmet o drugi

149 ŽABAR ŽICA Ž

žabar – lovac na žabe žbir – špijun; doušnik žabarica – karabitska svjetiljka koja se žbjaka – prozirna krema za cipele koristi u lovu žaba žderat – pohlepno i obilno jesti žabica – dio haltera koji se zakači za žderat se – nervirati se; gristi se najlonke ždribe – ždrijebe; konjsko mladunče žacnit – naglo i jako zaboljeti u pre- ždrilo – grlo djelu leđa (najčešće pri nošenju teškog ždrljit – netremice gledati; pozorno tereta) promatrati žaga – ručna pila ždroknit – pojesti na brzinu žaglost – upaljenost; pokvarenost žđupit – zgrabiti (najčešće se odnosi na brašno ili ma- žeć – paliti slo) žeđa – žeđ Žajica – legendarni predvodnik sinj- žega – vrućina ske krnjevalske povorke žegaran – živahno pripravan ili spre- žal – građevinski šljunak man žalit – oplakivati mrtvu osobu; nari- želanda – jesenski prelet ptica sa sje- cati vera prema jugu žalovanje – izražavanje sućuti zbog želdac – želudac smrti člana obitelji želatina – hladetina; ohlađeni sok od žalovica – žena koja žali iskuhana mesa žara – glasačka kutija želja – mrlja koja se na tijelu nalazi od žardinjer – starinski naziv za čuvara rođenja sinjskih parkova; đardinjer željak – kokošji želudac žardinjera – velika vrtna posuda u žendar – žandar kojoj rastu biljke žentil – nježan; slab; đentil žbadanj – pomoćna mjera u građevinar- žentilan – v. žentil stvu žep – džep žbaketavat – namještati igraće karte; žera – žeravica; žar baketat; skalabućavat žestac – tvrdi kamen žbalat se – prepasti se žeželj – posni dan uoči blagdana Ve- žbale – grdelin koji je uhvaćen i pu- like Gospe šten pa ga je teško ponovno uhvatiti žeženj – v. žeželj žbaljadur – razmak između dva kašu- žglob – zglob na pri zidanju žgoljo – mršavko žbancat – zbuniti žgverav – razrok žbanj – mala vučija žica – nasljedni talent; nasljedna oso- žbatit – mućkati jaja bina

150 ŽICAT ŽVRNJOKULA

žicat – pitati nešto (najčešće novac) u žugat – zanovijetati; prigovarati; bron- više osoba tulat; čangrizat žicnit se – ukvasiti se žugeljat – v. žugat žigice – šibice žugeša – onaj koji uporno prigovara žila – korijen biljke ili stabla žuja – plavokosa žena žioke – letve za učvršćivanje krova žumance – žumanjak žiška – iskra od žeravice žunta – 1. mišićno tkivo, 2. loše meso žile – žilav čovjek koje mesari dodaju uz dobro žito – pšenica ili ječam žurnal – kratke filmske najave uoči živac – tvrd kamen prikazivanja glavnog filma u kinu živčen – živčan; koji je slabih živaca; žutac – vrsta platna koji se lako uzrujava žutenica – vrsta zelja živka – svinjski želudac žutina – vrsta bijelog vina život – tijelo žutit – dinstati; pirjati; šufigat žiža – nametnik u drvetu; drveni crv žutovat – biti žut u licu žižula – vrsta koštunjavog voća; ci- žutulja – rakija travarica cindra žvale – pukotine na rubovima usta žlepat – istući žvalje – v. žvale žlib – dio mlina kojim voda ide prema žvecija – čelična žica mlinskom kolu žvelt – okretan; žustar; čvrst; stabilan; žlizda – žlijezda uspravan žmakćat – glasno mljackati žvelto – brzo; hitro žmara – čvarak žveljarin – budilica žmarit – izblijediti; izgubiti boju žvenjkat – stalno se žaliti bez razloga žmežgra -– slastan dio teleće ili june- žvor – čvoruga će koljenice žvrčit – zvrčati; javljati se neugodnim žmir – postupak odabira izvlačenjem metalnim zvukom slamki različitih dužina žvrlja – vrtna vrata od pruća ili letava žmul – posuda za vino žvrnjalica – stroj za odvajanje kuku- žmurak – punoglavac ruznog zrnja od klipa žnjurka – dječja igra bacanja u zrak žvrnjalo – brbljavac šupljeg kamena kroz koji je provučen žvrnjat – 1. govoriti, 2. mljeti, 3. žva- konop kati žoržet – lagana, prozirna, svilena ili žvrnjokula – udarac prstom srednja- vunena tkanina kom zapetim o palac; frnjok

151

Izreke i poslovice

IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Izreke i poslovice

Aborat nije daleko, ako si poša na vrime. ~~~ Ajde il blagu il kvragu! ~~~ Ajme kući di kokoš kukuriče, a pivac kokodače. ~~~ Ajme kući di niko ne zalazi. ~~~ Ajme onon ko tuđe gaste broji i sa svojon ženon leži. ~~~ Ajme onon koga žale. ~~~ Ajme selu bez glavara i kući bez gospodara. ~~~ Ako dite ne plače, mater mu sise ne daje. ~~~ Ako je umra dužnik, nije dug. ~~~ Ako mi brane pivat, ne brane mi plakat. ~~~ Ako neš bit dobar, bićeš modar. ~~~ Ako neš milon, oš silon. ~~~ Ako san ostarila, nisan pamet izgubila. ~~~ Ako ti je muka, izij glavicu luka. ~~~ Amo dalje za iste pare! ~~~ Beri zelje iz svog vrtla.

155 SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Bog čuva dicu i pijance. ~~~ Bolja je istina šta škodi nego laž šta godi. ~~~ Bolje bit malo pametan nego puno lud. ~~~ Bolje da izgori selo neg da se izgube običaji. ~~~ Bolje imat mir nego pir. ~~~ Bolje ružno pivat nego lipo plakat. ~~~ Bolje se rodit bez nike stvari nego bez sriće. ~~~ Bolje umit nego imat. ~~~ Čini dobro, izij govno. ~~~ Čista srida čisti criva, nema mrsa do Uskrsa. ~~~ Čista zlata rđa se ne vata. ~~~ Čistoća je pola zdravlja, a šporkica cilo. ~~~ Čuvaj imena, dočekaćeš vrimena. ~~~ Čuvaj se dlakave žene i bricava muškarca. ~~~ Čuvaj se vedra juga, oblačne bure, bricava momka i runjave cure. ~~~ Da je prosjaku i uštipaka. ~~~ Dabogda ti se ukiselilo sve osin mlika i kupusa! ~~~ Daj Bože svakon, a ne zaboravi i mene. ~~~ Daj dite materi!

156 IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Di će grom neg u ševaretu kuću. ~~~ Di glava tu i rana. ~~~ Di ima blaga ima i štete. ~~~ Di je bilo biće, di je vrilo vriće. ~~~ Di je brokva bila zadivena, na zidu je rupa neskrivena. ~~~ Di je kruva ikakva, nije glada nikakva. ~~~ Di je liposti nema kriposti. ~~~ Di ko nika tu i obika. ~~~ Di ne osta, nije bilo dosta. ~~~ Di nisu čeljad bisna, nije kuća tisna. ~~~ Di stanu popi ne mogu fratri. ~~~ Diglo prnđe na vrnđe. ~~~ Dobar čovik, gotova budala. ~~~ Dobar i lud dva su brata. ~~~ Dobar ki kruv šta se jide. ~~~ Dobra cura i krava neće iz komšiluka. ~~~ Dok dur dur. ~~~ Dok je rada nema glada. ~~~ Dok je svita i vika biće sriće i nesriće.

157 SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Dok svak kaže evala, osta glava ćelava. ~~~ Doša na dim od sviće. ~~~ Drvo se kuči dok je mlado. ~~~ Dug nije dug ako nije dug. ~~~ Đava nit ore nit kopa. ~~~ Gaste vrte di burgija neće. ~~~ Gazeta i pameti nikad dosta. ~~~ Gore siče jezik nego sablja. ~~~ Gospa blagovist, blago u obist. ~~~ Gore infišat neg poludit. ~~~ Goren pasu bolja kost. ~~~ I crna krava bilo mliko daje. ~~~ I mrtac more prnit, ako mu staneš nogon na štumik. ~~~ Iđe ki po špagu. ~~~ Ili kuj ili ne mrči gaća. ~~~ Ima ji ki u Leše mačaka. ~~~ Ispruži se kolko se moš pokrit. ~~~ Isto je – kra il vriću drža. ~~~ Iz mire tri đavla vire.

158 IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Iz ve se kože u drugu ne može. ~~~ Izio vuk magare. ~~~ Izmamila bi dite materi. ~~~ Izvanka gladac, iznutra jadac. ~~~ Ja u kupe, ti u špade. ~~~ Jadan svit bez vire, jadna balanca bez mire. ~~~ Jaka bura, čista cura. ~~~ Jalovin kravan ne triba mazat rebra. ~~~ Jidi, pij, veseli se i navi život poseri se! ~~~ Junak u mraku, sritan u braku. ~~~ Kad daješ iz ruke, nemoj gledat ispod ruke. ~~~ Kad je đava odnio tele, nek nosi i kravu. ~~~ Kad nemaš za lemozinu i remeta te krivo gleda. ~~~ Kad se cura kudi i đava se čudi. ~~~ Kad se nema, rđavo se sprema. ~~~ Kad se pogospodi vlašće, gore je neg pašće. ~~~ Kad zlo navre na jedno korito, ne traži drugo. ~~~ Kako je derano, nije ni krvavo. ~~~ Kako se snoćalo, tako će i svanit.

159 SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Kako zajmiš, tako će ti se i vratit. ~~~ Kaki otac taki kotac. ~~~ Kasno je magaretu davat kad počne krepavat. ~~~ Kletva se napo dili. ~~~ Ko bi da šta guzica zja. ~~~ Ko bogatstvo stiče, duše se odriče. ~~~ Ko bolest krije, lika mu nije. ~~~ Ko ima neda, ko nema gleda. ~~~ Ko imade svak zanj znade, a ko nema loše mu se sprema. ~~~ Ko je lud, ne budi mu drug. ~~~ Ko kuću gradi, selo rani. ~~~ Ko liti laduje, zimi gladuje. ~~~ Ko masla ima, šnjin i muda maže. ~~~ Ko muči, dvi uči. ~~~ Ko na malo gleda, malo i vridi. ~~~ Ko na vitar pljuje, na obraz mu se vraća. ~~~ Ko ne plati kurvu, platiće likara. ~~~ Ko ne počne, neće ni dovršit. ~~~ Ko ne posije, neće ni požet.

160 IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Ko nema zeta, nema ni magareta. ~~~ Ko o zlu, taj po zlu. ~~~ Ko pije umriće, ko ne pije i prije će. ~~~ Ko priši, vrat lomi. ~~~ Ko rano rani ne budi mu drug, il’ je pekar il’ je lud. ~~~ Ko s dicon liže, posran se diže. ~~~ Ko se opeče i na ladno puše. ~~~ Ko se tuži, sam se ruži. ~~~ Ko se puno ljuti, krv mu se muti. ~~~ Ko srama nema i rugon se diči. ~~~ Ko te kruvon rani, ćaćon ga zovi. ~~~ Ko traži, taj nađe. ~~~ Ko tvrđe veže, lakše driši. ~~~ Ko u svačje zdravlje pije, svoje ubije. ~~~ Koga su zmije grizle i gušterice se boji. ~~~ Koja je suđena, nije kuđena. ~~~ Koja ovca bleji zalogaje gubi. ~~~ Koka jaja na kljun nosi. ~~~ Kolko sela, tolko običaja.

161 SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Kom obojci, kom opanci. ~~~ Kum donio, kum popio. ~~~ Kvragu i tava i jaja! ~~~ Laj kučko, nadugo si svezana. ~~~ Lako je tuđin k….. gloginje mlatit. ~~~ Laživ čovik ni ćaći ne viruje. ~~~ Lipa rič i gožđena vrata otvara. ~~~ Lipe cure vode kolo, a ružne kuću. ~~~ Lipše je gladan pivat neg sit plakat. ~~~ Luda te mater po svitu vodala. ~~~ Ludu obećaj, pametnu podaj, obojicu kuntentaj. ~~~ Lupež se obuva uvečer, a izuva ujitro. ~~~ Ljudi se vežu za rič, a voli za roge. ~~~ Mala muka velu leže. ~~~ Miron miri, cinon cini. ~~~ Mlad i zelen ka tučije govno. ~~~ Mlad ki rosa u podne. ~~~ Moš mi metit soli na rep! ~~~ Moš mi punit u guzicu!

162 IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Muči ki zaliven. ~~~ Mukte se ni ježi ne j….. ~~~ Na špinu pušta, na tapun čuva. ~~~ Nadoće ki Batkova pitura. ~~~ Naora si, nisi pobrana. ~~~ Napiši na mraz pa prikuči vatri. ~~~ Našla tikva čepinu. ~~~ Ne kudi konja kojeg nisi jašio. ~~~ Ne priti iz prazne. ~~~ Ne rokći, doniće ti se! ~~~ Ne špara se od petalja, vengo od rogalja. ~~~ Ne viruj litnjoj oblačini ni zimskoj vedračini. ~~~ Ne bi ni magare na most da nije štapa. ~~~ Neće gra u kašku. ~~~ Neće karta poštena igrača. ~~~ Nedilja, da se drvo ne dilja. ~~~ Nema džabe ni u stare babe. ~~~ Nema kruva bez motike. ~~~ Nema tete do ćaćine seke.

163 SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Nema vatre od sirove loze niti mlika od jalove koze. ~~~ Nema više volova vilaša, ni domaći k….. plosnaša. ~~~ Nemore se i stisnit i prnit. ~~~ Nemore se jednon guzicon sidit na dvi stolice. ~~~ Nemoš bit i j…. i pošten. ~~~ Nemoš se j…. da ti ne uđe. ~~~ Nemoš živ u zemlju. ~~~ Nevalja ni litnja nevista ni zimska mačka. ~~~ Nezvan doša, posran oša. ~~~ Ni bez debla panja, ni bez muke znanja. ~~~ Ni boga primolit, ni kumpir prignjojit. ~~~ Ni šušta, ni gušta. ~~~ Nije se rodio ko je svakon ugodio. ~~~ Niko se nije u laži udavio. ~~~ Nit je moja junica, nit me svrbi guzica. ~~~ Nit kusnio, nit lasnio. ~~~ Nit od matere učen, nit od ćaće tučen. ~~~ Nit se u blagu uzvisi, nit se u jadu ponizi. ~~~ Nije sritan ko puno ima nego kome malo triba.

164 IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Nije kiša ubila miša, neg dobra čeka i duga vreba. ~~~ Nije lovac ko ne laže, nit je ribič ko istinu kaže. ~~~ Nije oraj za svaki zub. ~~~ Nije se rodio ko je svitu ugodio. ~~~ Nismo se vidili ima vlaška godina. ~~~ Nisu vuci navukli nego zubi natukli. ~~~ Nit je za ubit, nit je za držat. ~~~ Nit joj staro ječi, nit nejako kmeči. ~~~ Nit nad materon milosti, nit nad suncen svitlosti. ~~~ Nit rđu ljubit, nit dat da te ljubi. ~~~ Nit stopanjica, nit čobanica. ~~~ Novi bunar kopaj, u stari ne pljuj. ~~~ Obrij najprije svoju bradu, pa onda tuđu. ~~~ Obuka se u široke gaće. ~~~ Oči plašive, ruke kradljive. ~~~ Od po velje krene zelje. ~~~ Od rakije kuća oplakuje. ~~~ Oko mene mile-lale, a kad oden crna gale. ~~~ Ori vole kad nemaš škole.

165 SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Ostavi kuću goruću, prifati ženu rođuću. ~~~ Pa ma kakva cura bila, za korizme nema sila. ~~~ Pa ma kakva cura bila, svaka bi se udat tila. ~~~ Palo slime na time. ~~~ Par para i u kolu nađe. ~~~ Piši kući, propalo! ~~~ Plači, plači, manje ćeš pišat. ~~~ Plati pa se rugaj. ~~~ Pliva ki ulje svr vode. ~~~ Po Grguru tice u gnjizduru. ~~~ Po lanjskoj strnjini klas ne kupi. ~~~ Podjekuše vas kruv izidoše. ~~~ Prasca rani, kupus sadi, pa se ne boj gladi. ~~~ Prazna vrića ne more stat nauzgor. ~~~ Prve muči, druge uči, treće laj, četvrte ne pristaj. ~~~ Prodalo mu muda za bubrige. ~~~ Puno zuji, malo ubada.

166 IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Radi koda ćeš uvik živit, moli koda ćeš sutra umrit. ~~~ Radi šta moš, al neš dok oš. ~~~ Rana čini pelivana, a odića gospočića. ~~~ Rana će zarest, a besida neće. ~~~ Rđavu k…. i dlaka smeta. ~~~ Reci ženi, reka si cilon svitu. ~~~ Roni ki čep, pliva ki ćuskija. ~~~ Sašlo mu srce u guzicu. ~~~ Silo ruglo pokraj puta pa se drugon ruga. ~~~ Sirotinjo i Bogu si teška. ~~~ Skini klašnje, magaretu lašnje. ~~~ Slava Bogu vičnomu i čoviku smirnomu. ~~~ Sprida luš, zada uš. ~~~ Stara koka, dobra juva. ~~~ Staro ljubi, dane gubi. ~~~ Sto babica, kilavo dite.

167 SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Sto ljudi, sto ćudi, tako kažu stari ljudi. ~~~ Svak zase travu pase. ~~~ Svaki prst jednako boli. ~~~ Svako vrime nosi svoje brime. ~~~ Sve se more prominit, samo ne Bog i budala. ~~~ Sve šta mater rodi, Ferata goni. ~~~ Svi pošteni, a jaketa fali meni. ~~~ Svoju brigu pod tuđu striju. ~~~ Svršila Mara zavit. ~~~ Svršili su pokladi, guzicon se okladi. ~~~ Svršio kurvin pir. ~~~ Šalji luda, za njin druga. ~~~ Šta je prislano ni mački nije drago. ~~~ Šta je suđeno nije kuđeno. ~~~ Šta ko dilja, pridanj pada. ~~~ Šta je za lužinu nije za družinu.

168 IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Šta maca koti, miša lovi. ~~~ Šta od majke donila, među druge ne iznila. ~~~ Šta pijan govori, trizan misli. ~~~ Šta težak luđi, kumpir veći. ~~~ Šta veći griji, ranija misa. ~~~ Štaš prije, toš poslin. ~~~ Teško onom koga tuđa ruka češlja. ~~~ Teško nogan pod maniton glavon. ~~~ Teži je škartoc boli, neg tri vriće sriće. ~~~ To mi je prva čast iza govna. ~~~ Tuđa ruka svrab ne češe. ~~~ Tuđin zubin kruv jide. ~~~ Tužan svat, govnu brat. ~~~ U kakvon si kolu taku pismu pivaš. ~~~ U tuđe krave uvik veće vime. ~~~ U tuđem selu ne pleši svoje kolo.

169 SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Udovica koja nema dice udaje se bolje od curice. ~~~ Udri ga tako da ti ne vrati lako. ~~~ Ukipila se ki drvena Marija. ~~~ Ukra bi ti iz očiju. ~~~ Upa u kašetu brokava. ~~~ Uprti pa do smrti. ~~~ Usko sukno, a široko prkno. ~~~ Uša use ki Šegino prase. ~~~ Uša use ki telaruša. ~~~ Ušli mu crvi u guzicu. ~~~ Uzmi lude dok te nude, nećeš sutra kad ne bude. ~~~ Vakat slamu prodaje. ~~~ Više more žena s mista nego đava izaleta. ~~~ Više vridi ranak nego cili danak. ~~~ Više vridi dobar glas nego svilen pas. ~~~ Više zakopa kaška neg motika.

170 IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Voda sve opere osin grija. ~~~ Vodokršće i pas dršće. ~~~ Vodu ne pij iza nikoga, vino iza nekoga, rakiju iz svakoga. ~~~ Voli je ki mater ludu ćer. ~~~ Za dobro prase nema loši mekinja. ~~~ Za luda nema suda. ~~~ Zapa me ki Dušan Tona. ~~~ Zdrav ki cvanjcik. ~~~ Zdravu je i voda slatka. ~~~ Zemlja tvrda, a nebo visoko. ~~~ Zinila mu guzica. ~~~ Zora svane i bez pivca. ~~~ Žedni konji mutnu vodu piju.

171

Sinjske ricete

SINJISKE RICETE SINJANJE

Spiza

Arambaši Kil friške govedine isickat na sitne komadiće. Napravit pešt od dvi kapule, četri- pet češanja luka, petnest deka slanine i po kitice petrusimena. Dodat biber, sol i oraščić. Naribat koru jednog limuna. Sve zamišat s meson i ostavit da leži uru vrimena. Onda zamotat u listove kisela kupusa. Na dnu bakre ili lonca metit komad goveđe kosti. Pokrit sitnin kiselin kupuson. Dobro je metit i koji sudžuk. Zalit vodon do visine arambaša i kuvat do dvi ure. Poslužit sa suvin meson. Vako skuvani arambaši, ako se čuvaju na ladnon mistu, ostaju zdravi i friški i do nedilju dana. Bakalar na bjanko Prije pripreme bakalar potopit u ladnu vodu dva-tri dana. Izvadit ga, ostrugat, odrzat mu peraje i narizat ga na komade. Stavit ga u posoljenu kipuću vodu i kuvat po ure. Skuvani bakalar izvadit u posebnu terinu, izmrvit ga i dodat dec ipo maslinova ulja, pe-šest češnjeva sitno narizana luka, posut bilin biberon i sitno nasickanin petrusimenon. Vodu od skuvanog bakalara sačuvat za nadolivanje. Posebno skuvat po kila bilog kumpira da se lako raspada, ogulit ga i dodat bakalaru. Kumpir zgnječit i sve dobro izmišat ili poklopljeno žbatit. Bakalar na bjanko prije posluživanja ostavit poklopljen uru vrimena. Po želji se more dodat i malo mlika. Bakalar na brujet Prije pripreme bakalar potopit u ladnu vodu dva-tri dana. Izvadit ga, ostrugat i odrzat mu peraje i narizat ga na komade. U teću za pripremanje bakalara ulit dec ipo maslinova ulja. Na zagrijano maslinovo ulje dodat dvi narizane kapule i malo ih požutit. Zatin dodat bakalar, dvi-tri zrile pomidore ili kašku konšerve, sol, desetak zrna bibera, četri-pet narizani češnjeva luka i malo nasickanog petrusimena. Po želji dodat dva-tri narizana kumpira. Nadolivat mlakon vodon i kuvat po ure. Kad se toć stisne, iće je gotovo. Bakalar na brujet najbolje je poslužit sa umeko skuvanon puron.

175 SINJANJE SINJSKE RICETE

Divlja patka Patku operušat, na plamenu joj spalit dlačice, dobro je oprat, ocidit i posušit. Nadit je lukon, slaninon, iglican ružmarina i posolit. U roštjeru stavit dva deca ulja, položit patku i peć je da bude napo gotova. Onda je izvadit i narizat na komade. U posebnu teću ulit toć od pečenja i dodat narizanu patku. Dolit dva deca bilog vina, dva deca maslinova ulja i dodat par zrna bibera. Kuvat oko dvi ure, a onda oladit. Poslužit uz vruću puru ili bili kruv. Goveđe tripice Kil dobro skuvani i već omekšani goveđi tripica narizat na rizance. Na masti zažutit jednu kapulu, dodat narizane tripice, kašku konšerve i posolit. Promišat i dolit mlake vode da pokrije tripice. Dodat dvi kaške pešta i kuvat uru ipo vrimena. Prije neg je iće gotovo, dodat jedan-dva narizana kumpira, nasickani petrusimen i zeru bibera. Po želji naribat pinku oraščića. Poslužit gusto i posut parmezanon. Goveđi gužnjak u kiselon kupusu Isprat goveđi gužnjak, ogulit s njega loj, okrenit ga i istrljat krupnon soli tako da s njega nestane sluzi, ponovo ga isprat i prokuvat uru vrimena u vriloj vodi. U posebnu teću metit dvi kaške masti i kiseli kupus ispran po svon guštu. Dodat dvi kaške pešta i kašku konšerve pa sve dobro promišat. Nadolit mlake vode, uvalit prokuvani gužnjak i dodat malo suve pancete ili sušene praseće oglavine. Posut nasickanin petrusimenon. Kuvat uru ipo do dvi ure vrimena. Posolit po svon guštu. Goveđi jezik u toću od kapara Goveđi jezik kuvat u provriloj vodi četri-pet uri. Izvadit ga i stavit pod špinu ladne vode, odma ga ogulit i narizat na fete debljine jedan centimetar. U posebnoj teći zažutit kašku brašna, kašku konšerve i dva-tri češnja luka. Sve izmišat, posolit i kuvat uru ipo vrimena. Na kraju dodat sol, biber, malo nasickanog petrusimena i pet deka batićen zgnječeni kiseli kapara. Poslužit s pire kumpiron ili manistron. Gradele, sinjske Bravlja jaja ogulit i narizat na polovice, posolit i metit da odleže u soli najmanje dvi ure. Zatin ji dobro isprat. Bravlje i kozje gužnjake obrnit, isprat i dobro istrljat krupnon soli da ji se očisti od sluzi. Onda ji opet oprat. Goveđi lombul narizat i pritisnit dlanon da se rašiti. Teleće srce narizat na kolutiće, a osrdalj bacit. Narizat teleću džigaricu. Narizat bravlje i praseće bržolice i stuć ji batićen.

176 SINJISKE RICETE SINJANJE

Teleću peku narizat na tanke fete. Sve posolit i zalit maslinovin uljen. Ostavit po ure da odleži kako bi se stopila sol. Peć na dobro zagrijanin gradelan. Kad je meso gotovo, pobiberit ga i dodat nasickani luk i petrusimen. Janjetina i biži Jednu-dvi kapule i kil janjetine žutit skupa sve dok kapula ne pane, a janjetina pušti sok. Dodat kašku konšerve i sve dobro promišat. Zalit mlakon vodon i stavit kašku pešta. Posolit i dodat dvajest deka pršuta ili pancete, po kila biža i malo nasickanog petrusimena. Lagano kuvat uru vrimena. Janjeća đžigarica dolće garbo Janjeću džigaricu narizat šta sitnije. Slezenu ostavit u komadu. U teću stavit dvi kaške masti i dvi narizane kapule. Kapule lagano žutit da ne prigore i najprije dodat narizana plućica. Kad plućica pušte pinu, dodat džigaricu i žutit dok bude napo gotovo. Dodat dobru kašku konšerve, kašku brašna, sol, biber i metit slezenu. Sve dolivat vrućon vodon. Kuvat oko uru vrimena. Izvadit slezenu, narizat je i ponovo vratit u teću. Slezena se ne meće odma kako ne bi puštala svoj crni sok i opiturala iće. Kad je džigarica gotova, dodat malo nasickanog petrusimena i kašku domaće kvasine. Poslužit s puron umeko. Janjeće tripice (šiša) Janjeći dropčić dobro očistit, oprat ga, a criva privrnit. Tripice najprvo obarit u vriloj vodi. Kuvat ji uru vrimena. Zatin narizat. Na masti žutit jednu-dvi kapule i dodat narizane tripice, kašku konšerve ili jednu-dvi oguljene zrile pomidore. Sve dobro mišat tako da se ne zapali. Nalit mlakon vodon da prikrije tripice, stavit dvi kaške pešta, malo nasickanog pršuta ili pancete, dvi rasičene ostrugane janjeće nogice i po kila biža. Posolit i kuvat oko uru vrimena. Na kraju dodat malo bibera i nasickanog petrusimena. Tripice poslužit gusto skuvane. Krže, grivne, bravarice i bene u toću od limuna Po dvi jarebice krže i grivne, dvi bravarice i dvi bene, operušat, očistit in drobove, spalit plamenon da in izgore sve dlake i dobro oprat. U roštjeru ulit 2 deca ulja i složit tice nadivene lukon i slaninon, posolit, stavit u špajer i peć na laganoj vatri uru vrimena. Kad su tice gotove, u teću procidit toć od pečenja, dodat dva deca maslinova ulja i jedan isciđeni limun, ako triba - zeru soli i koje zrno bibera. Sve kuvat kvarat od ure, a poklopljenu teću s tican svako malo protrest. Poslužit olađeno uz bili kruv ili puru.

177 SINJANJE SINJSKE RICETE

Kulenice Dobro i ravnomirno izmišat dožu od: kila prosijane pure, litre zgrušane praseće krvi, kila narizanog oprnjaka, dvajstipet-trijest deka sala od bubrižnjaka, pe- šest češnjeva nasickanog luka, dvi nasickane kapule, jedne nasickane kitice petrusimena, pet deka suvica, soli i bibera. Dobro oprana, ostrugana praseća criva propuvat kako bi se vidilo da nisu puknuta. U lonac za kuvanje stavit po kila kukuruza i kuvat ga dvi ure prije stavljanja kulenica. Criva nadit pripremljenon smison dopola, kako kod kuvanja ne bi pucala. Na krajevin ji svezat koncen. Za vrime kuvanja kulenice nekolko puta probost pletaćon iglon da se spriči pucanje. Kuvat dvi ure. Tako priređene kulenice mogu se frigat u tavi izrzane na fete debljine cenat ipo i peć ucilo u roštjeri u špajeru. Kunin, žućeni (paprikaš od kunina) Oderanog kunina dobro oprat i narizat na sridnje velike komade. U teću metit dvi kaške masti. Narizat jednu-dvi kapule i lagano ji zažutit. Dodat meso i nastavit žutit dok meso ne pušti sok. Stavit kašku konšerve, kašku brašna i kašku slatke paprike. Dobro izmišat i zalit s toplon vodon i dva deca bilog vina. Posolit i kuvat oko uru vrimena. Na kraju dodat nasickani petrusimen, pobiberit i nadosolit po svon guštu. Luganige Dobro očistit i oprat bravlja ili janjeća criva, propuvat ji i uvirit se da nisu puknuta. Napravit dožu od: dva kila mlivene friške praseće pancete, dva kila mlivenog janjećeg buta, pet deka soli, tri isciđena limuna i njiove naribane kore, četrdeset zrna mlivenog bibera – pimeta, po kesice crnog bibera i trijest usitnjeni korijandola. Dvi glavice tučenog luka (more bit i neoguljen) zamotat u krpu, potopit u mlaku vodu pa iscidit po smisi. Sve dobro promišat i puštat da odleži uru vrimena. Luganige nadit u pripremljena tanka ostrugana bravlja ili janjeća criva i splest u pletenice duljine oko dvajest centimetara. Luganige su najslađe kad se pofrigaju u tavi na masti i metu u kokošju juvu s rižin. Pastrva lešo Pastrvu dobro očistit, ostrugat i oprat. U teću ulit dec ipo mišanog ili čistog maslinovog ulja, dodat dva-tri otribljena i narizana kumpira, jednu narizanu kapulu, desetak zrna bibera, četri-pet češnjeva luka, malo soli i dvi fete limuna. Sve poklopit i kuvat po ure uz nadolivanje ladne vode. Onda dodat pastrvu i kuvat još dvajest-dvajstipet minuta na laganoj vatri. Skuvanu pastrvu izvadit na pijet, zalit je maslinovin uljen i limunovin sokon, i sve obložit lešo kumpirin.

178 SINJISKE RICETE SINJANJE

Juvu i ono šta je u njoj ostalo ispasirat i procidit, a dodat i malo konšerve po svon guštu. U juvu metit i desetak deka riža i prokuvat desetak minuta. Juvu poslužit odvojeno od pastrve. Pašticada po sinjski Dobro oprat kil goveđeg buta od vanjskog košeta, ocidit ga i prisić popola da dobijemo dva komada mesa. Meso po sridi probost nožen i nadit mrkvon, komadićin suve slanine i nekolko češnjeva luka. Vako pripremljeno meso, priko noći ostavit da odleži u kvasini. U roštjeru metit petnest deka masti i meso da se peče u komadin. Na meso stavit dvi popo prisičene kapule, dvi pomidore i dva-tri klinčića. Dodat komad selena i peć dok ne porumeni s obe strane. Kad je meso napo pečeno, izvadit ga i narizat na fete debljine jednog prsta. Toć od kapule, pomidora i selena dobro propasirat. Sve metit u teću i dodat malo brašna da se toć zgusne. Posolit, dodat četri-pet klinčića i tri deca bilog vina. Kuvat nadolivajuć goveđon juvon. Na kraju dodat zeru naribanog oraščića. Poslužit s njokin. Polpete Kil goveđeg ili telećeg vrata samlit na makinju dva puta. More se dodat i malo prasetine. Napravit dožu od samlivenog mesa, soli, jednog jaja i malo pešta. Zameljat polpete i dobro ji provaljat po brašnu. Na tavu metit mast ili ulje, dobro zagrijat i polpete pofrigat sa svi strana. U teću ulit masnoću od frigani polpeta, kućerin brašna, zeru konšerve i dva češnja sitno isickanog luka. Odma promišat da se luk ne zapali, a onda dodat mlake vode i soli. Uvalit polpete i puštat ji da se žute oko po ure. Poslužit uz pire kumpir, manistru ili anpre gra. Raci Kil živi raka dobro oprat pod tekućon vodon i u teći ji metit na dobro zagrijan špajer. Rake malo bolje posolit, dodat četri-pet češnjeva isickanog luka, sitno narizani petrusimen, biber, dec maslinova ulja, čašu bilog vina i odma poklopit. Kuvat dvajest-dvajstipet minuta. Dok se raci kuvaju ne smi se dizat poklopac s teće, tako da šta bolje pocrvene. Za vrime kuvanja ne smi ji se ni mišat kaškon, ali se zato par puta protrese teća. Važno: raci se moraju kuvat na jakoj vatri. Salata od povrća na sinjski način Izmišat deset nasickani utvrdo kuvani jaja, kil skuvani biža, kil ipo sitno narizani skuvani kumpira, kil skuvane i narizane mrkve, malo majoneze, malo senfa, dvajstipet deka sitno narizani kiseli kukumara, trijest deka nasickanog

179 SINJANJE SINJSKE RICETE pršuta i malo nasickanog petrusimena. Posolit po svon guštu. Sve dobro izmišat i rasporedit u posebne manje terine. Ukrasit liston petrusimena i oladit na ladnon mistu ili frižideru. Škartoceti ili španjolske tice na sinjski način Kil goveđeg i prasećeg buta narizat na šnicele. Napravit pešt od slanine, tri češnja luka i malo friškog petrusimena. Šnicele stuć baton i na nji metit tanku fetu pršuta i kućerin pešta. Smotat u role i probost štikadenton da doža ne ispane. U teću metit dobru kašku masti ili ulja. Sitno narizat dvi kapule i metit ji da se lagano žute. Važno je kapulu valja odma posolit da ne zagori. Dodat narizane šnicele i zajedno žutit dok sok i kapula ne panu. Onda dodat kašku konšerve i kašku brašna. Sve dobro izmišat i zalit goveđon juvon ili mlakon vodon. Kad su se škartoceti žutili uru vrimena, u toć ulit dva deca bilog vina i pustit da vrije od po ure do uru vrimena. Poslužit s pire kumpiron ili penetan, lazanjan ili makarunin na vreteno. Posut parmezanon. Teleća glava u škartocu Teleću glavu rasić tako da se skinu i bace nozdrve, čeljusti odvoje od lubanje, a onda sve dobro oprat. U roštjeri otopit mast ili ugrijat ulje. Glavu stavit u čisti škartoc iz dućana, koji triba zatvorit i zalit vrućon masnoćon. Metit u špajer i peć od uru do dvi ure vrimena. Poslužit s pečenin kumpirin i zelenon salaton. Teleći mozak, pohani Teleći mozak prokuvat po ure u slanoj vodi. Očistit ga od tanke opne, žilica i grumenčića podliva krvi i narizat na fete debele centimetar. Obložit ga brašnon i posoljenin žbaćenin jajen. Lagano frigat na ulju da porumeni na obe strane. Poslužit sa zelenon, mišanon ili salaton od gra. Teleće srce na kiselo Teleće srce narizat na komadiće. U teću metit masti ili ulja po svon guštu. Nasickat dvi kapule i lagano žutit pazeć da ne prigore. Dodat narizano srce i kašku konšerve. Sve izmišat i zajedno žutit dolivajuć goveđon juvon. Za otprilike uru vrimena, kad je srce gotovo, a toć postane gust, dodat sol, biber, petrusimen i kašku domaće kvasine. Poslužit bez priloga. Teleća džigarica u toću Teleću džigaricu narizat šta sitnije. Slezenu ostavit u komadu. U teću metit dva-tri kućerina masti i dvi narizane kapule. Žutit kapulu pazeć da ne prigori i dodat plućica. Kad plućica puštaju pinu, dodat džigaricu i sve žutit da džigarica bude napo gotova.

180 SINJISKE RICETE SINJANJE

Onda dodat dobru kašku konšerve, kašku brašna, sol, biber i metit slezenu. Kuvat uru vrimena, izvadit slezenu, narizat je i ponovo vratit u teću. Nadolivat vodon. Na kraju dodat malo narizanog petrusimena i poslužit s puron umeko. Napomena: Slezena se ne meće odma da ne pusti svoj crni sok i opitura iće. Teleći jezik s bižin i mrkvon Teleći jezik kuvat uru do dvi ure vrimena, a onda ga isprat pod ladnon vodon. Ogulit ga i izrzat na fete debljine jedan centimetar. Na ulju žutit jednu sitno narizanu i posoljenu kapulu. Dodat narizani jezik i kašku konšerve ili dvi-tri otribljene pomidore, po kaške brašna, po kila biža i narizanu mrkvu. Sve dobro promišat i nalit mlake vode da pokrije jiće. Na kraju dodat jedan narizani kumpir i kuvat uru vrimena. Po svon guštu metit bibera i sitno narizanog petrusimena. Teletina i biži Kil teleći mišića ili vrata oprat i narizat na komadiće. U teću stavit dvi-tri kaške masti ili dec ipo ulja. Sitno narizat dvi-tri kapule i žutit dok splasnu. Pazit da kapula ne zagori jer bi jiće onda bilo gorko. Dodat narizanu teletinu i po kila očišćeni i oprani biža, po mogućnosti cukarina. Kad meso pušta sok dodat kašku konšerve ili dvi-tri zrile pomidore. Mišat dok se pomidore ne raspanu i dodat mlake vode da pokrije sadržaj teće. Metit još deset deka sušene pancete i kuvat uru vrimena dok se ne zgusne. Na kraju posolit po guštu i dodat nasickani petrusimen. Tikvice, punjene Kil tikvica dobro oprat, odrizat jin vrhove, prisić popola, izbušit i napunit dožon. Doža: po kila mlivene govedine posolit, dodat joj kašku pešta, malo bibera i soli, sve dobro promišat i puštat da odleži. U teći na ulju žutit kašku brašna, kašku konšerve ili dvi-tri otribljene pomidore i zero petrusimena. Promišat, nadolit mlake vode, posložit napunjene tikvice i kuvat uru vrimena na laganoj vatri. Poslužit s pire kumpiron. Zec na sinjski Zeca oderat, bacit mu drob, oprat, našpikat lukon, slaninon ili masnijon panceton i iglican ružmarina. Potopit ga u litru razblažene domaće kvasine i ostavit da odleži priko noći. U roštjeru ulit dva deca običnog ulja, dodat ociđenog i osušenog zeca, posolit i metit u zagrijani špajer. Kad je zec napo gotov – rasić ga. Toć od pečenja iscidit u teću, dodat rasičenog zeca, do dva deca maslinova ulja, par zrna bibera i čašu bilog vina. Poklopit i kuvat još po ure. Poslužit s puron ili njokin.

181 SINJANJE SINJSKE RICETE

Žabe na brujet U teću ulit dec maslinova i dec običnog ulja. Pet sridnji pomidora ogulit u toploj vodi, iscidit jin špice, narizat ji, metit u teću i lagano žutit. Kad su pomidire napo gotove, poredat nanji duzinu žaba, dodat pet češnjeva sitno nasickanog luka, po kitice nasickanog petrusimena i soli i začina po svon guštu. Poklopit i kuvat po ure, a teću povrimeno lagano protrest. Poslužit s bilin kruvon ili puron.

Slatko Baškotini od bajama obitelji Trek 1 kil brašna; 15 deka cukra; 4 jaja; 10 deka otribljeni bajama; 2 deka amonijeva karbonata; mlika kolko zakuva. Zamišat dože i napravit štruce. Peć u špajeru na laganoj vatri. Kad je gotovo, narizat na kose fete. Fave 25 deka brašna; 2 jaja; 16 deka masla ili margarina; 16 deka cukra; 1 limun (kora); 1 prašak za pecivo; 10 deka mliveni oraja. Od umišanog tista napravit kuglice – fave. Fave zamišat u mlivene oraje. Peć na laganoj vatri kvarat od ure. Kotonjada šjora Marije Trek 1 ¼ čvrsti skuvani dunja (to je 3 kila svježi dunja); 1 kil cukra; ½ litre vode; 3 limuna (sok). Dunje otrat, očistit, otribit, pririzat i metnit kuvat u tolko vode da ji pokrije. Kad postanu meke , pasirat ji da se dobije kašica. Cukar kuvat u vodi, a kad vode skroz nestane dodat kašicu od dunja i kuvat po ure na jakoj vatri. Za vrime kuvanja dodavat sok od limuna. Toplu kotonjadu izlit u kalupe namazane uljen. Dobro oladit, istrest iz kalupa i servirat na gvantjeri. Krokantini familje Trek 25 deka bajama; 25 deka brašna; 75 deka cukra; 5-6 bilanjaka. Stavit brašno na dasku. Napravit rupu u koju se stave bilanjca, bajami, cukar, sve to najprvo izlupat pinjuron, a onda izmišat s brašnon. Roštjeru namazat s masti i posut brašnon. Tisto uvaljat ka štrucu debljine malog prsta, narizat krokantine, metit ji na roštjeru podalje jedne od drugi i peć u špajeru na sridnjoj vatri.

182 SINJISKE RICETE SINJANJE

Kroštule 1 cilo jaje; 3 žumanca; 1 kućerin cukra; 1 čaša vode s malo soli; 2-3 kaške običnog ulja; 1 vanilja; kora od limuna i naranče; brašna kolko upije. Tisto razvuć lazanjuron, narizat ga na rizance i savit u fjok. Frigat na tavi u ulju dok kroštule na porumene. Kad su gotove, kroštule izvadit iz ulja i posut sitnin cukron. Rafijoli familje Brainović Tisto: ¼ margarina ili masla; 25 deka cukra; 2 cila jaja; ćikarica mlika; 70 deka brašna; ¾ praška za pecivo; 1 limun (kora). Nadiv: ½ kila mliveni oraja ili bajama; 10 deka suvica; 15 deka cukra; bićerin ruma; malo limunovog soka; malo mlika prokuvanog s kakaon ili čokoladon. Tisto narizat na krugove, napunit nadivon, priklopit i primazat žumancon. Posut krupnin cukron ili mlivenin bajamin. Peć oko dvajest minuta, na sridnje jakoj vatri. Spužići 20 deka brašna; 10 deka cukra; 2 žumanca; malo kvasa; malo soli; 7 deka masla; 5 deka suvica, 3 deca mlika. Uritko zamišat malo brašna, kvasa, mlika i soli. Kad se digne dodat brašno, pa umisit i razvaljat tisto. Stuć maslo i cukar, primazat razvaljano tisto i posut suvican. Zamotat u role i narizat na fete. Metit u namazanu roštjeru da se digne, a onda peć dok spužići ne porumene. Kad je pečeno, polit s 2 deca ladnog mlika i posut kaškon cukra. Šavojardi obitelji Trek 6 žumanjaka; 6 bilanjaka; 20 deka cukra; 20 deka brašna. Žumanjke stuć s cukron pa dodat brašno i dobro izmišat. Onda nadodat snig od 6 bilanjaka i pomalo mišat. Izlit u kalupe i poredat ji na plitku roštjeru namazanu s masti i poprašenu brašnon. Peć u špajeru na sridnjoj varti. Uskršnje pogače – posvećenice 1 kil mekog brašna; 8 jaja (6 žumanaca i 2 cila); 20-25 deka cukra; 25 deka otopljene masti; 2 deca mlika; 2 vanilje; malo ruma; 1 naranča (sok i kora); 4 deka friškog kvasa. Kvas razmutit u mliku sa 20 deka brašna, malo cukra, malo soli i metit na toplo misto da se digne. Onda ga dobro umisit s ostatkon brašna i drugin dožan, pa od tista napravit pogače i metit da odleže u toplon dok ne uskisnu. Kad se

183 SINJANJE SINJSKE RICETE pogače dobro dignu, na vrhu ji namazat razmućenin žumancen, zarizat na tri strane i posut krupnin cukron po svon guštu. Peć na voštanoj karti namazanoj masnoćon, na sridnjoj vatri, do uru vrimena. Kad su pogače gotove, posut ji sitnin cukron. Uštipci 1 kil šeničnog brašna; 2 cila jaja; 2 kaške cukra; sol; bićerin domaće rakije loze; mlaka voda; ulje; maslo. Brašno prosijat i posolit, dodat jaja, cukar i mlake vode kolko triba. Sve dobro izmišat i izlupat kaškon. Tisto bi tribalo bit ritko, ki za palačinke. Ulit malo rakije da uštipci ne bi popili puno masnoće kod friganja. U tavu metit dosta ulja ili masla pa kad se dobro zagrije razvit po njemu duge i tanke uštipke. Poslužit s domaćin mladin kravljin siron.

184 NEMA KRUVA BEZ MOTIKE

185 186 SADRŽAJ

Riječ urednika ...... 5 Riči Sinja i Cetinske krajine ...... 9 A ...... 11 B ...... 15 C ...... 24 Č ...... 27 Ć ...... 30 D ...... 32 DŽ ...... 37 Đ ...... 38 E ...... 39 F ...... 40 G ...... 44 H ...... 49 I ...... 50 J ...... 54 K ...... 56 L ...... 67 LJ ...... 71 M ...... 72 N ...... 79 NJ ...... 85 O ...... 86 P ...... 93 R ...... 109 S ...... 114 Š ...... 122 T ...... 130 U ...... 136 V ...... 140 Z ...... 144 Ž ...... 150 Izreke i poslovice ...... 153 Sinjske ricete ...... 173

187 ______CIP - Katalogizacija u publikaciji S V E U Č I L I Š N A K N J I Ž N I C A U S P L I T U

UDK 811.163.42’282(497.5 Sinj) 641.568(497.5 Sinj)

KONTIĆ, Joško Sinjanje : riči, izreke, poslovice, ricete / Joško Kontić i slušatelji Hit radija. - Sinj : Hit radio : Grad Sinj : Viteško alkarsko društvo : Županija splitsko-dalmatinska, 2015.

ISBN 978-953-58357-2-1

I. Sinj -- Lokalni govor

151226082 ______

188