DOCSLIB.ORG

(”Narodne Novine”, Broj 76/07, 39/09, 55/11 I 90/11), Su

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
(”Narodne Novine”, Broj 76/07, 39/09, 55/11 I 90/11), Su Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (”Narodne novine”, broj 76/07, 39/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Klasa: 350-02/13- 04/4, Ur.broj: 531-05-13-05 i članka 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije (”Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 11/09, 7/10, 10/10 i 2/13), Županijska skupština na 4. sjednici, održanoj 22. listopada 2013.,donijela je ODLUKU o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije Članak 1. Članak 1. mijenja se i glasi : „Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije (”Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07) u tekstualnom i grafičkom dijelu.“ Članak 2. U članku 2. stavak 1. mijenja se i glasi : „Izmjene i dopune Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije” (u daljnjem tekstu PPSDŽ) i sastoji se od tekstualnog dijela, grafičkog dijela i obveznih priloga. Iza stavka 1. dodaje se „Sadržaj Prostornog plana“ Točka „A. Tekstualni dio“ mijenja se i glasi „I. Tekstualni dio“. Iza „I Tekstualni dio“ dodaje se „1.Odredbe za provođenje“. Točka „1.1.2.1.“ mijenja se i glasi „Zaštićene prirodne vrijednosti“. U točki „1.2.1.“ riječ „postupanje“ zamjenjuje se s riječi „gospodarenje“. U točki „1.2.2.“ riječ „postupanje“ zamjenjuje se s riječi „gospodarenje“ U točki „1.8.2.5“ riječ „hidro“ se zamjenjuje s riječi „podvodnih“. U točki „1.9.“ riječ “POSTUPANJE“ zamjenjuje se s riječi „GOSPODARENJE“. Točka 1.11.3.2. mijenja se i glasi „Prirodne vrijednosti“. Točka“ B“ mijenja se i postaje točka „ II. Grafički dio:“ U točki 2. riječ „I MREŽE“ se briše. Iza točke 2 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1:100.000 dodaju se : 2.1. CESTOVNI PROMET 2.2. ENERGETSKI SUSTAVI 2.3. VODNO-GOSPODARSTVENI SUSTAVI 2.4. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE Iza točke 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 1:100 000 dodaju se : 1 3.1. PRIRODNA I GRADITELJSKA BAŠTINA 3.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU 3.3. EKOLOŠKA MREŽA 3.4. KARTA PREDLOŽENIH NATURA 2000 PODRUČJA Iza točke 9 dodaje se: „III. Obvezni prilozi: 1. Obrazloženje Prostornog plana 2. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja 3. Izvješće o provedenom postupku ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja plana na okoliš 4. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi prostornog plana 5. Zahtjevi iz članka 79. i mišljenja/suglasnosti iz članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji 6. Izvješće o I. prethodnoj raspravi 7. Izvješće o II. prethodnoj raspravi 8. Izvješće o javnoj raspravi 9. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana 10. Sažeci za javnost“ U točci „1.2.15.“ riječi “Zaštita prirodne baštine“ zamjenjuju se riječima „Zaštita prirodnih vrijednosti“ U točki „1.2.17.“ riječi „postupanje“ zamjenjuju se s riječi „gospodarenje“. U točki „3.7.“ riječ „postupanje“ zamjenjuje se s riječi „gospodarenje“. U točki „3.9.1.5.“ riječ „postupanje“ zamjenjuje se s riječi „gospodarenje“. Točka „4.“ postaje točka „1.“. Točka „4.1.“ postaje „1.1.“. Točka „4.1.1.“ postaje točka „1.1.1.“ Članak 3. U članku 3. dodaju se stavci 1. i 2. koji glase : „Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (u daljnjem tekstu: PPSDŽ) razrađuje načela prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora Splitsko dalmatinske županije (u daljnjem tekstu: Županije) uvažavanjem prirodnih, kulturno- povijesnih i krajobraznih vrijednosti. Prostor županije podijeljen je u skladu s prirodno-geografskim, društveno-gospodarskim i funkcionalno-gravitacijskim obilježjima na fizički gotovo odvojene četiri geografske cjeline-mikroregije i prostorne cjeline.“ Tablica „4.1.“postaje tablica „1.1. Funkcionalne sredine“ 2 Dosadašnji stavak 1. postaje stavak 3. Članak 4. Točka „4.1.2.“ postaje „1.1.2.“ Članak 5. U članku 5. stavak 1. alineja 3. „zaštićene prirodne baštine“ mijenja se i glasi „zaštićenih prirodnih vrijednosti“. U stavku 3. alineja 2. riječi „zaštićenim dijelovima prirode“ zamjenjuju se riječima „ „dijelova prirode zaštićenim“. Ustavku 3. alineja 3. riječi „određivanjem bonitetnih klasa“ se brišu i zamjenjuju s riječi „vrednovanjem“. Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi : „1.1.2.1. Zaštićeno obalno područje mora.“ Obalno područje je krajobrazna cjelina sa statusom područja s posebnim ograničenjima u korištenju. Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (”Narodne novine”, broj 76/07, 39/09, 55/11, 90/11 i 50/12) određeno je obalno područje prema sljedećim kriterijima: Zaštićeno obalno područje mora (ZOP) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 metara od obalne crte, i pojas mora u širini od 300 metara od obalne crte. Obalna crta je crta plimnog vala na obali.“ Članak 6. Točka „4.1.2.1.“ mijenja se i postaje točka „1.1.2.2. Zaštićene prirodne vrijednosti“. Članak 7. U članku 6. stavak 1. alineja 1. riječi „bez oštećivanja i ugrožavanja njenih dijelova“ i „ravnoteže prirodnih faktora“ brišu se i dodaju se riječi: „postojećeg stanja i funkcionalne ravnoteže izvornih sastavnica prirode;“. U članku 6. stavku 1. alineja 4. riječi „prostornih planova,odnosno mjerama zaštite prirode“ brišu se i dodaju se riječi „mjere zaštite prirode kroz dokumente prostornog planiranja“. U članku 6. stavak 2. iza riječi „kategoriziraju se“ dodaju se riječi „prema Zakonu o zaštiti prirode“. U članku 6. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: „Područja ekološke mreže u Republici Hrvatskoj podijeljena su na područja od značaja za zajednicu (pSCI) i područja posebne zaštite (SPA).“ Članak 8. U članku 7. stavak 1. alineja 1. riječi „prirodnih vrijednosti“ se brišu i zamjenjuju riječima „područja prirode“ U članku 7. stavak 2. mijenja se i glasi : „Na području Županije nalaze se, sukladno Upisniku zaštićenih područja, kojeg vodi nadležno državno tijelo za poslove zaštite prirode slijedeća zaštićena područja“ 3 U članku 7. tablica „4.2. Zaštićene prirodne vrijednosti“ briše se i dodaje se nova tablica „1.2. Zaštićena područja prirode“ Red Naziv zaštićenog Godina Regist ni dijela prirode - Općina/ Grad Kategorija zaštite proglaš arski broj lokalitet enja broj Grad Makarska, Grad Vrgorac,Općina Šestanovac, Općina Zagvozd, Općina Brela, 1. Biokovo Park prirode Općina Baška Voda, 1981. 775 Općina Podgora, Općina Tučepi i Općina Zadvarje Posebni rezervat 2. Gornji tok rijeke Jadro Općina Klis, Grad Solin 1984. 793 (ihtiološki) Grad Imotski, Općina Izvorišni dio i obalni Posebni rezervat 3. Proložac, Općina 1971. 644 pojas rijeke Vrljike (ihtiološki) Podbablje Posebni rezervat 4. Pantan Grad Trogir (ihtiološko- 2000. 906 ornitološki) Poluotok Marjan sa 5. Grad Split Park šuma 1964. 192 Sustjepanom 6. Imotska jezera – Gaj Grad Imotski Značajni krajobraz 1971. 643 7. Ruda Općina Otok Značajni krajobraz 2000. 907 Kanjon Cetine od ušća 8. do iznad Radmanovih Grad Omiš Značajni krajobraz 1963. 102 mlinica 9. Sutina Grad Sinj, Općina Muć Značajni krajobraz 2000. 909 10. Otok Ravnik Grad Vis Značajni krajobraz 1967. 558 11. Otok Šćedro Općina Jelsa Značajni krajobraz 1972. 656 Otok Zečevo kod 12. Općina Jelsa Značajni krajobraz 1968. 657 Vrboske 13. Pakleni otoci Grad Hvar Značajni krajobraz 1968. 655 Plaže i park-šuma u 14. Općina Brela Značajni krajobraz 1964. 196 Brelima kod Makarske 15. Grab Grad Trilj Značajni krajobraz 2000. 905 16. Rumin Općina Hrvace Značajni krajobraz 2000. 908 Općina Lokvičići, 17. Prološko blato Općina Donji Proložac, Značajni krajobraz 1971. 642 Općina Podbablje Općina Bol, Općina Vidova gora na otoku 18. Nerežišća, Općina Značajni krajobraz 1973. 679 Braču Postira 19. Dolina Blaca Općina Nerežišća Značajni krajobraz 1986. 851 Borić (crni bor – Pinus Spomenik prirode nigricans Host.) na 20. Općina Nerežišća (rijetki primjerak 1969. 579 krovu crkvice Sv. Petra drveća) u Nerežišću Čempres (Cupressus Spomenik parkovne 21. sempervirens L.) u Grad Hvar arhitekture 1948. 37 Hvaru (pojedinačno stablo) Stablo močvarnog Spomenik prirode 22. čempresa (Taxodium Grad Solin (rijetki primjerak 1996. 924 distichum L.Rich.) drveća) Spomenik prirode Divlja kruška (Pirus 23. Općina Selca (rijetki primjerak 1954. 20 amygdaliformis Vill.) drveća) 4 Stablo hrasta duba Spomenik prirode 24. (Quercus virgiliana Grad Kaštela (rijetki primjerak 1996. 922 Ten.) u Kaštel Gomilici drveća) Stara maslina (Olea Spomenik prirode 25. europaea L.) u Kaštel Grad Kaštela (rijetki primjerak 1990. 822 Štafiliću drveća) Skupina stabala Spomenik parkovne čempresa (Cupressus 26. Općina Podgora arhitekture 1970. 605 sempervirens L.) (skupina stabala) kraj groblja u Živogošću Skupina stabala čempresa (Cupressus Spomenik parkovne 27. sempervirens L.) kraj Općina Podgora arhitekture 1970. 604 samostana Sv. Križa u (skupina stabala) Živogošću Spomenik prirode 28. Crveno jezero Grad Imotski 1964. 150 (geomorfološki) Medvidina pećina na Spomenik prirode 29. Grad Komiža 1967. 404 otoku Biševu (geomorfološki) Modra špilja na otoku Spomenik prirode 30. Grad Komiža 1951. 33 Biševu (geomorfološki) Spomenik prirode 31. Modro jezero Grad Imotski 1964 149 (geomorfološki) Špilja na otoku Spomenik prirode 32. Grad Vis 1967. 411 Ravniku (geomorfološki) Spomenik prirode 33. Vranjača (špilja) Općina Dugopolje 1963. 101 (geomorfološki) Uvala Stiniva na otoku Spomenik prirode 34. Grad Vis 1967. 410 Visu (geomorfološki) 35. Zlatni rat na Braču Općina Bol Značajni krajobraz 1965. 209 Spomenik prirode 36. Otočić Brusnik Grad Komiža 1951. 34 (geološki) Spomenik prirode 37. Otok Jabuka Grad Komiža 1958. 36 (geološki) Botanički vrt OŠ Spomenik parkovne
Load more

Recommended publications
  • Ovdje Riječ, Ipak Je to Po Svoj Prilici Bio Hrvač, Što Bi Se Moglo Zaključiti Na Temelju Snažnih Ramenih I Leđnih Mišića
    HRVATSKA UMJETNOST Povijest i spomenici Izdavač Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Za izdavača Milan Pelc Recenzenti Sanja Cvetnić Marina Vicelja Glavni urednik Milan Pelc Uredništvo Vladimir P. Goss Tonko Maroević Milan Pelc Petar Prelog Lektura Mirko Peti Likovno i grafičko oblikovanje Franjo Kiš, ArTresor naklada, Zagreb Tisak ISBN: 978-953-6106-79-0 CIP HRVATSKA UMJETNOST Povijest i spomenici Zagreb 2010. Predgovor va je knjiga nastala iz želje i potrebe da se na obuhvatan, pregledan i koliko je moguće iscrpan način prikaže bogatstvo i raznolikost hrvatske umjetničke baštine u prošlosti i suvremenosti. Zamišljena je Okao vodič kroz povijest hrvatske likovne umjetnosti, arhitekture, gradogradnje, vizualne kulture i di- zajna od antičkih vremena do suvremenoga doba s osvrtom na glavne odrednice umjetničkog stvaralaštva te na istaknute autore i spomenike koji su nastajali tijekom razdoblja od dva i pol tisućljeća u zemlji čiji se politički krajobraz tijekom povijesnih razdoblja znatno mijenjao. Premda su u tako zamišljenom povijesnom ciceroneu svoje mjesto našli i najvažniji umjetnici koji su djelovali izvan domovine, žarište je ovog pregleda na umjetničkoj baštini Hrvatske u njezinim suvremenim granicama. Katkad se pokazalo nužnim da se te granice preskoče, odnosno da se u pregled – uvažavajući zadanosti povijesnih određenja – uključe i neki spomenici koji su danas u susjednim državama. Ovaj podjednako sintezan i opsežan pregled djelo je skupine uvaženih stručnjaka – specijalista za pojedina razdoblja i problemska područja hrvatske
    [Show full text]
  • UPU Sv. Nedjelja Obrazloženje
    URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA SVETA NEDJELJA OBRAZLOŽENJE PLANA OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja u prostoru općine ili grada UVOD Gradsko vijeće Grada Hvara 19. veljače 2019. godine, donijelo je Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja Sveta Nedjelja (Službeni glasnik Grada Hvara broj 02/19). Izradi Urbanističkog plana uređenja Sveta Nedjelja (u daljnjem tekstu Plan ili UPU) se pristupa radi stvaranja prostorno-planskih pretpostavki za razvoj naselja i izgradnju unutar neuređenog dijela građevinskog područja kao i za dovršavanje, odnosno urbanu sanaciju izgrađenog prostora, a sve u skladu s načelima održivosti i zaštite prostornih vrijednosti i prirodnih resursa. Izradi UPU-a prethodila je izrada Krajobrazne studije koja je obradila problematiku očuvanja, zaštite i unaprjeđenja krajobraza(pejzaža) koja je poslužila kao krajobrazna osnova i podloga za izradu UPU-a . STANJE U OBUHVATU PLANA Odlukom o izradi definirana su bitna obilježja stanja u obuhvatu Plana. Područje obuhvata Plana je velikim dijelom izgrađeno. Vidljiva je različita morfologija starog i novo dijela naselja. Stari dio naselja je oblikovno vrijedna cjelina zbijenih kuća na strmim padinama u kojeg se ulijevaju poljoprivredne površine. Veliki dio kuća je u lošem stanju, jedan dio je prazan. Postojeći javni sadržaji uključuju područnu ispostavu škole i pošte, crkvu i župni dom, ružmarinsku zadrugu i groblje. Od gospodarskih sadržaja možemo spomenuti vinariju Plenković, kamenara, lokalnu trgovinu i malu galeriju. Novi dio naselja je skup razasutih samostojećih stambeno – apartmanskih hibridnih kuća razasutih u zelenilu, a često predimenzioniranih. Novi dio naselja izgrađen je velikim dijelom na neadekvatnoj prometnoj i komunalnoj infrastrukturi, uz minimalne javne sadržaje. Dio novih kuća izgrađen je na stoljetnim poljoprivrednim površinama, većinom vinogradima.
    [Show full text]
  • Ispravak Usklađenja Prostornog Plana Splitsko-Dalmatinske Županije S
    Na temelju čl. 45a. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), Nalaza urbanističke inspekcije - Uprave za inspekcijske poslove - Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: 362-02/06-07/0001 Urbroj: 531-07-06-7 od 21. veljače 2006., i Suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: 350-02/06- 04/65, Urbroj: 531-06-06-2 od 20.travnja 2006., izvršen je Ispravak usklađenja Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije br. 1/2003, 8/2004 i 5/2005) S Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora Članak 1. Članak 13. Usklađenja Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije mijenja se i glasi: U članku 64. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4. koji glase: „Za sadržaje ugostiteljsko turističke namjene odgovarajuće se primjenjuju i utvrđuju uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.“ Ovim Planom utvrđuju se izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko- turističke namjene: GRAD/OPĆINA NASELJE LOKACIJA POVRŠINA KAPACITET VRSTA IZGRAĐENOST MAX (ha) Izgrađena Djelomično Neizgrađena BAŠKA VODA ČOĆA 127,55 700 T1 X BAŠKA BAŠKA VODA POLJE 20,00 1500 T1 X VODA PROMAJNA DJEČJE SELO 7,00 800 T1 X PROMAJNA KAPETANSKO SELO 43,40 500 T1 X BAŠKA KRVAVICA KRVAVICA 5,30 350 T1 X VODA BOL BOL DRASIN 48,60 800 T1 X BOL MURVICA MURVICA 7,70 500 T2 X BRELA BRELA DUGI RAT 25,70 450 T1 X GRADAC DRVENIK SLATINE ČISTRA 9,70 700 T3 X BOROVA H.
    [Show full text]
  • Izvješće O Stanju U Prostoru Grada Hvara 2015.-2019
    REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA GRAD HVAR Jedinstveni upravni odjel Grada Hvara Služba za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU GRADA HVARA 2015.-2019. Ovo Izvješće razmatrano je na sjednici Gradskog vijeća Grada Hvara održanoj 18. lipnja 2019. d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, ZAGREB ELABORAT: IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU GRADA HVARA 2015.-2019. IZRAĐIVAČ: GRAD HVAR Jedinstveni upravni odjel - Služba za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Voditelj službe: Doro Abdulmar, dipl.ing.građ. IZRAĐIVAČ NACRTA IZVJEŠĆA: APE d.o.o. Zagreb, Ozaljska 61 Direktorica: Sandra Jakopec, dipl.ing.arh. KOORDINATOR IZRADE: IZVJEŠĆA ZA GRAD HVAR: Doro Abdulmar, dipl.ing.građ. KOORDINATOR IZRADE: NACRTA IZVJEŠĆA ZA APE d.o.o.: Nikša Božić, dipl.ing.arh. STRUČNI TIM : Sandra Jakopec, dipl.ing.arh. Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh. Marijana Zlodre, mag.ing.arch. GRAD HVAR Izvješće o stanju u prostoru 2015.-2019. SADRŽAJ: I. POLAZIŠTA 6 1.1. Ciljevi izrade izvješća 6 1.2. Zakonodavno – institucionalni okvir 6 1.3. Osnovna prostorna obilježja Grada Hvara 8 1.4. Grad Hvar u okviru prostornoga uređenja Splitsko-dalmatinske županije 15 II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA 18 2.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina Grada Hvara 18 2.2. Sustav naselja 29 2.3. Gospodarske djelatnosti 33 2.4. Opremljenost prostora infrastrukturom 41 2.5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja 55 2.6. Obvezni prostorni pokazatelji 66 III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATA 69 3.1. Izrada prostornih planova 69 3.2.
    [Show full text]
  • Przewodnik Turystyczny EGZEMPLARZ DARMOWY
    SPLIT MAKARSKA ZAGORA BRAČ HVAR VIS PRZEWODNIK TURYSTYCZNY EGZEMPLARZ DARMOWY Wstęp Wybrzeże i zielone wyspy, pla- że żwirowe u stóp okolicznych 4 gór z najbardziej przejrzystym RIVIÉRA SPLIT morzem w basenie Morza Śródziemnego, nad którymi Split 8 panują stuletnie sosny, zielone Trogir 14 „serce” w dolinach rzek Cetiny Kaštela 16 i Jadro, to tereny w środkowej Solin 17 części wybrzeża Adriatyku od Omiš 18 Mariny na północy do Gradacu Šolta 19 na południu, gdzie turystyka rozwija się już od ponad stu lat. Na tych niezwykłych i szcze- gólnych z wielu względów terenach swoje ślady pozosta- wiły najbardziej zdolne ręce mistrzów sztuki i kultury od 20 antyku, czasów romańskich RIVIÉRA MAKARSKA przez artystów starochor- Obsah wackich i budowniczych Makarska 24 ludowych, zapisując je w skały, Brela 26 mury i pałace miasteczek Baška Voda 27 i centrów miejskich, które Tučepi 28 2 oferują gościom jednocześnie Podgora 29 spokój i ciszę oraz wesołe Živogošće 30 noce w ciepłej atmosferze Drvenik 30 śródziemnomorskiego połu- Gradac 31 dnia. W wieku historii turystycznej tereny te odwiedziły liczne koronowane głowy, wielcy, szefowie państw i władcy, znane na świecie osoby, a dobroduszność i serdeczność ich gospodarzy zawsze były i pozostały takie same, stawia- jąc gości w centrum uwagi. Przebywając i wypoczywając w tym regionie swojemu ciału i duszy dasz przyjemność, poznasz zwyczaje i życie lokal- nych ludzi, odkryjesz ich przy- jemną naturę i z pewnością do nich ponownie wrócisz. Witamy w Środkowej Dalmacji – sercu chorwackiego Adriatyku! Wspólnota
    [Show full text]
  • Otoci Prijelom 2009.Indd
    Čiovo Drvenik Veliki Šolta Brač A Cultural and Historical Guide to the Islands of the Split-Dalmatia County and Historical Guide to the Islands of Split-Dalmatia A Cultural Hvar Vis Biševo Palagruža A Cultural and Historical Guide to the Islands of the Split-Dalmatia County COVER PHOTO: MARIO BRZIĆ The ISLANDS Joško Belamarić Čiovo Drvenik Veliki Šolta Brač Hvar Vis Biševo Palagruža The ISLANDS A Cultural and Historical Guide to the Islands of the Split-Dalmatia County 4 Otoci 10 Čiovo 16 Drvenik Veliki 20 Šolta 26 Brač 64 Hvar 94 Vis 110 Biševo 114 Palagruža Split The ISLANDS A Cultural and Historical Guide to the Islands of the Split-Dalmatia County Aft er the treatment of the cultural, historical and landscape heri- tage of the classic patriarchal hinterland of the thousands of ye- ars old cities of this county, of Trogir, Solin, Split, Omiš and Ma- karska, in this volume we give a glossary of the hundred essen- tial facts about the islands of the Split-Dalmatia County, essen- tial knowledge for every inhabitant and every visitor interested in the culture. Th is is a space that, probably even more than the coastal towns, has practically at all times manifested that striking and extremely original synthesis of the sustained strength of local cultural pa- tterns overlaid with Mediterranean infl uences that have taken hold of all the islands stretched out along the ancient Adriatic navigation routes. 4 Th is is a space which has a particular stren- gth and beauty of landscape, from the outer islands to the sea encased in bays outside any of the routes, from the terraces of the interior of Brač (itself a whole little continent) and the shady hills scrawled with thousands of stone cairns cleared over the slender fi elds of Šolta, Hvar and Vis, to islets that are as lonely as Pa- cifi c atolls.
    [Show full text]
  • Tourist Guide
    SPLIT MAKARSKA ZAGORA BRAČ HVAR VIS TOURIST GUIDE FREE COPY Foreword The coastal area and a chain of green islands, lovely pebble beaches that 4 are deeply indented under the skirts RIVIERA SPLIT of the surrounding mountains and the adjacent clear waters of the Split 8 Mediterranean, over which hang Trogir 14 hundred-year-old pine trees, the Kaštela 16 green “heart’’ in the valleys of the Solin 17 Cetina and Jadro rivers is the area of Omiš 18 the central part of the Adriatic coast, Šolta 19 from Marina in the north to Gradac in the south and it is here that tourism has had its home for more than a century. In this strange and in many ways special place, the most skilled hands of art and culture masters, from ancient times and Romanesque 20 eras, to old Croatian folk artists and RIVIERA MAKARSKA builders, all left their traces, inscribing them in rocks, walls and palaces of Contents Makarska 24 towns and urban centres that, at the Brela 26 same time, not only provide guests Baška Voda 27 with peace and solitude but also Tučepi 28 2 cheerful nights soaked in the warm Podgora 29 Mediterranean south. Živogošće 30 The history of this century-long Drvenik 30 tourist area notes the hosting of Gradac 31 many crowned heads, renowned dignitaries, statesmen and potentates, as well as world famous and easily- recognizable celebrities. But the warmth, compassion and openness of the hosts to people from all walks of life and their putting the customer in the centre of their attention have always been present here.
    [Show full text]
  • JOŠKO KOVAČIĆ: POPIS RADOVA 1982.-2019. G. JOŠKO KOVAČIĆ: BIBLIOGRAPHY 1982-2019
    Dejanira Burmas Domančić LADANJSKA ARHITEKTURA U HVARU U RAZDOBLJU IZMEĐU ... Joško Kovačić1 UDK: 012Kovačić, J. Državni arhiv u Splitu - Odjel - sabirni arhivski centar Hvar Hvar JOŠKO KOVAČIĆ: POPIS RADOVA 1982.-2019. g. JOŠKO KOVAČIĆ: BIBLIOGRAPHY 1982-2019 I. Klasificirani radovi: a. Izvorni znanstveni radovi: 1. Andrija Bruttapelle i njegova radionica. Prilozi povijesti umjetnosti u Dal- maciji 31, Split 1991, 347-354 (s 1 ilustracijom i sažetkom na talijanskom) 2. Dvije hvarske skulpture iz 15. stoljeća. Prilozi povijesti umjetnosti u Dal- maciji 32 (Prijateljev zbornik I.), Split 1992, 425-434 (s 4 ilustracije i sažet- kom na talijanskom) 3. Spomenici u Vrbanju na Hvaru. Služba Božja 3/XXXIII., Makarska 1993, 245-266 (s 4 ilustracije i sažetkom na talijanskom) 4. Župa Vrisnik na Hvaru. Služba Božja 2/XXXIV., Makarska 1994, 125-144 (sa 6 ilustracija i sažetkom na talijanskom) 5. Svirče na Hvaru - pučanstvo i spomenici. Služba Božja 3/XXXIV., Makar- ska 1994, 221-242 (sa 6 ilustracija i sažetkom na talijanskom) 6. Mjernik i graditelj Giovanni Battista Camozzini. Kulturna baština 24-25, Split 1994, 85-102 (sa 6 ilustracija i sažetkom na talijanskom) 7. Nekoliko podataka o starogradskim spomenicima. Prilozi povijesti umjetno- sti u Dalmaciji 34, Split 1994, 357-381 (s 3 ilustracije i sažetkom na talijan- skom) 8. Župa Bogomolje na Hvaru. Služba Božja 1/XXXV., Makarska 1995, 29-52 (s 11 ilustracija i sažetkom na engleskom) 1 Popis radova izradio je sam Joško Kovačić, te je zadržan u obliku u kojem ga je on zapisao. Nadodani su radovi publicirani nakon 2016. godine. 405 Prilozi povijesti otoka Hvara XIV / 2019.
    [Show full text]
  • Hvarski Kampanilizam – Stereotipi I Podrugljivi Etnici Otoka Hvara, 2011
    Stud. ethnol. Croat., vol. 23, str. 215-237, Zagreb, 2011. Ana Perinić Lewis: Hvarski kampanilizam – stereotipi i podrugljivi etnici otoka Hvara HVARSKI KAMPANILIZAM – STEREOTIPI I PODRUGLJIVI ETNICI OTOKA HVARA ANA PERINIĆ LEWIS UDK 316.647.8(210.7Hvar) Institut za antropologiju 398.25(210.7Hvar) 10000 Zagreb, Gajeva 32/2 Izvorni znanstveni rad Original scientific paper Prihvaćeno / Accepted: 31. 5. 2011. U ovom se radu nastojao definirati pojam kampanilizam. Hvarski je kampanilizam istražen kroz mikroteritorijalnu analizu i identifikacije na razini susjednih otočnih zajednica. Zamijećena su tri kruga kampanilističkih rivaliteta i odnosa na otoku Hvaru, a potvrđeno je da mjesto koje se doživljava kao susjedno ne prelazi udaljenost veću od 10 kilometara. Prikazani su složeni sustavi rivaliteta i animoziteta kroz stvaranje stereotipa, podrugljivih etnika te njihovo potvrđivanje anegdotama, vicevima i uzrečicama. Stereotipi i podrugljivi etnici za stanovnike pojedinih otočnih naselja podijeljeni su u nekoliko dominantnih tematskih skupina i podskupina. Oni dodatno potvrđuju kompleksnost i pluralnost identifikacijskih strategija stanovnika otoka Hvara. Ključne riječi: kampanilizam, otok Hvar, lokalne zajednice, skupni identitet, drugost, podrugljivi etnik UVOD Kampanilizam je uočen, definiran i istraživan u sredozemnim zajedni- cama te istaknut u snopu sociokulturnih osobina koje su izdvojili antropolozi Sredozemlja (Gilmore 1982a:178). Razlog tomu je povijesna i prostorna specifičnost mediteranskih sela koja se često opisuju kao ‘odvojena kraljev- stva’, ‘male republike’ ili ‘sela države’ (Tak 1990:90), a njihove su granice temelj kampanilizma čiji je preduvjet upravo odvojenost i otežana komuni- kacija s društvenim središtima. Otočne zajednice uz navedene su činjenice još podložnije kampanilističkim identifikacijama zbog specifičnosti otoka koji je i sam ekološka zasebnost i kulturološki izdvojena cjelina.
    [Show full text]
  • Through Fields and Lowlands Poljima I Prodoljima
    Neću sada govoriti o uljuđenom i pitomom Pajizu, o njego- vim kalama i pjacetama, o njegovim dvorima i vrtovima, Poljima i salonima i konobama, pa ni o neusporedivom Tvrdlju. Tre- bao bi mi dar pripovjedača, a raspolažem isključivo spo- prodoljima sobnošću svjedoka i voljom da fiksiram neka iskustva kao zalog duboke veze sa zavičajem svih mojih predaka. Osje- ćanje duga prema bliskoj mi (a nepotpuno vlastitoj) sredini HVARSKI MALI NOĆNI HODOPIS vodilo me da nastojim otok što više usvojiti. A to se moglo ponajprije hodanjem – jedino pješak može osvojiti teren i samo se ljudskim korakom može steći potpuniji dojam o svojstvima zemlje. Šetajući s kraja na kraj izdužene uvale, još kao dječak mogao Through Fields sam upoznati obrađene vinograde i lučice s brodovima, dijelom zanemarene maslinike i mjesta samotnih kupanja. Kad sam se uspeo na obližnju and Lowlands Glavicu uspio sam pogledom and gardens, salons and taverns, not even about the obuhvatiti iznimno široku incomparable Tvrdalj. I would need the gift of a storyteller, A LITTLE HVAR NIGHT WALKALOGUE panoramu, a kad sam od te and I only have the ability of a witness and the willingness ― ni stometarske ― Glavice to anchor some experiences as a pledge of a deep con- nastavio do obližnjih zaselaka nection with the homeland of all my ancestors. The feel- Rudine otvarala mi se vizura ing of being indebted to the close environment (that is not Vani, ispred kuće, iz na drugu stranu, na kanal što completely my own) led me to try to adopt the island as Povodom 2400. godine osnutka Farosa serije Wegzug, 1982., Hvar dijeli od Brača (a Brač much as I could.
    [Show full text]
  • Prostorni Plan Uređenja Grada Hvara Izmjene I Dopune
    GRAD HVAR PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA HVARA IZMJENE I DOPUNE GISplan, doo Split, kolovoz 2016. Naručitelj Grad Hvar Izvršitelj GISplan doo, Split Odgovorna osoba Ines Berlengi, dia Voditelj izrade plana Ines Berlengi, dia Janja Novaković, dia Radni tim Stipe Baučić, dipl.ing.geod. Ines Berlengi, dia Janja Novaković, dia Dijana Vrdoljak, dig Bogdan Matijaš, dig Goran Miloš, die Ivan Žižić, mag.ing.geod. i geoinf. Niveska Balić, dipl.oec. Stručni suradnici Bojan Berlengi, mag.iur. mr. sc. geog. Gojko Berlengi SADRŽAJ OPĆI DIO Izvadak iz sudskog registra Rješenje Ministarstva o suglasnosti za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja Imenovanje voditelja izrade Rješenja o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata OBVEZNA TABLICA PROVJERE GP NASELJA I GP IZDVOJENIH ZONA PROSTORNI PLAN I PRILOZI: I. TEKSTUALNI DIO Odredbe za provođenje –ODLUKA 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine 2. Uvjeti za uređenje prostora 2.1. Građevine od važnosti za Državu i županiju 2.2. Građevinska područja naselja 2.3. Izgrađene strukture van naselja 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 7. Postupanje s otpadom 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9. Mjere provedbe Plana 9.1. Obveza izrade prostornih planova 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera II. GRAFIČKI DIO kart. prikaz br. 1 Korištenje i namjena površina 1:25000 kart. prikaz br. 2. Infrastrukturni sustavi 1:25000 kart. prikaz br. 3.a Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (Zaštita kulturnih dobara) 1:25000 kart.
    [Show full text]
  • 20. BAM.Bi Dalmacija TOUR ● 25
    20. BAM.Bi Dalmacija TOUR ● 25. – 30. marec 2019 ● Kontaktni podatki : SPREMSTVO: Boris Brank +386 31 392 205 Matjaž Lauseger +386 40 590 511 Uroš Laussegar +386 41 643 692 Janez Kržič +386 41 672 806 Dare Šterbenk +386 31 870 430 Ivan BreznikSTIKI (avtobus) Z JAVNOSTJO: +386 41 399 204 2 r AlenkaFOTO Brun IN +386 VIDEO: 41 699 005 0 u . D o a T JanezVODJA Tomaž Anžel EKSPEDICIJE: +386 041 797 013 lmacija Aleš Kalan +386 41 777 906 HOTELI: Hotel Alkar Sinj, Vrlička ul. 50, 21230 Sinj, Hrvaška Hotel Zora Primošten, Raduca 11, 22202 Primošten, Hrvaška Hotel Amfora, Hvar, Biskupa Jurja Dubokovica 5, 21450, Hvar, Hrvaška Hotel Medora Auri Podgora, Ul. Tina Ujevića 7, 21327, Podgora, Hrvaška 20. BAM.Bi Dalmacija Tour - • nastanitev v hotelih (6x polpenzion) in večerne Letošnje BAM.Bijevo kolesarjenje po Dalmaciji bo animacije (Hotel Alkar Sinj, Hotel Zora Primo jubilejno, dvajseto. šten, Hotel Amfora Hvar in Hotel Medora Auri Start naše poti bo v dalmatinskem zaledju v mestu Podgora 2x) - Sinj, znanem po sloviti Sinjski alki. Tistim • trajekt Split-Hvar in Sučuraj-Drvenik, BAM.Bijem, ki so del dalmatinskih zgodb že od • BAM.Bi dalmatinske fešte (Hvar, Podgora, Ra začetka, pa so verjetno ostali v spominu predvsem donič) starti v Sinju, pospremljeni s snežinkami… - • zaključno kosilo, Upamo, da letos temu ne bo tako in da nas bo po • spominska majica, slikoviti pokrajini, do enega najlepših krajev Dal • zavarovanje (kolesarsko), macije, Primoštena, spremljalo lepo vreme. Etapa • zaključniNekaj piknik. osnovnih navodil: bo srednje zahtevna, brez daljših vzponov, dolga pa bo 121 kilometrov. Drugi dan nas čakata dve pol-etapi in sicer prvi • Odhod bo v ponedeljek, 25.
    [Show full text]