Novinarskog Druπtva I Sindikata Novinara Hrvatske Poπtarina Plaêena U Poπtanskom Uredu 51000 Rijeka Novinarfoto SINI©A SUNARA

broj 7/8/9/2010. glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske Poπtarina plaÊena u poπtanskom uredu 51000 Rijeka novinarfoto SINI©A SUNARA

speluj mejesu njeæno li novinaritko mazohisti to jede iz ruke

Ëilost i boljke stogodiπnjaka o dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good novinarstvo - javno dobro • journalism - publicU povodu good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good stote obljetnice HND-a SADRÆAJ

SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ U povodu stote obljetnice HND-a »ilost i boljke zrelog stogodiπnjaka Zdenko Duka str. 4. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ

broj 7/8/9/2010. broj 7/8/9/2010. broj

novinar novinar Javno financiranje medija Vaæno je imati kriterije Toni GabriÊ str. 6. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ Okrugli stol Manjine na medijskoj margini Milan Cimeπa str. 9. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SluËajevi Gorana MiliÊa i Æarka Domljana str.10. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ Struka na raskrπÊu Povratak korijenima Milivoj –ilas str. 11. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ Fingirano rivalstvo str. 13. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ Zanovijetanje starog novinara Poslenici enciklopedijskog neznanja Denis Kuljiπ str. 14. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ Trenutak istine Tko zabija Ëavle u lijes Tomislav Klauπki str. 18. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ Medijski zloËini Tko je jeo iz ruke str. 20. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ ©armantno prenoπenje bez provjere Osramotili se europski intelektualci... i hrvatski mediji Ozren Podnar str. 22. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ NaliËje profesije Ubi nas neprofesionalizam Gordana GrbiÊ str. 24. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ NaliËje profesije Afrovizija kao machovizija Miroslav FilipoviÊ str. 26. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ Popravljanje javne slike Mamini sinovi Miroslav FilipoviÊ str. 28. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ Suprotstavljanja Jesu li novinari mazohisti Hrvoje DeËak str. 30. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ Previranja na svjetskoj medijskoj sceni Zaπto se novinarstvo mora mijenjati Ante GavranoviÊ str. 32. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ Izgubljeni u prijevodu Ekskluzivno laæiranje Aboridæina Æarko ModriÊ str. 34. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ Recite im… Medicinari kao treπnja na torti Nives OpaËiÊ str. 36. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ Spomenik spomeniku Priroda u hrvatskim medijima Ron i ja i voda zelena Ivo LuËiÊ str. 37. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ VijeÊe Ëasti Kodeks Ëasti je Ëvrsta mjera str. 42. U povodu stote godiπnjice HND-a πibenski novinari darovali su ©ibensku katedralu SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ

Jednu od akcija vezanih uz 100 godina naπeg previπe koristi, s pera su preπli na djelo: pronaπli uklesano “100 godina HND-a” a s druge strane In memoriam str. 48. hrvatskog novinarskog druπtva, smislio je i realizirao sponzore i dali na kamenom bloku ugraditi “Novinari ©ibenika”. SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ Ogranak πibensko-kninske æupanije. A priËa ide ovako! bronËanu ploËu s reljefom i tekstom na engles- Premda u naπoj struci nije uputno hvaliti VeÊ deset godina πibenska katedrala sv. Jakova kom, francuskom i hrvatskom jeziku i oznakama sponzore, kako se radi o plemenitu djelu moramo 57. susret SCIJ-a Ushuaia - Argentina Fin del mundo Branka Malnar str. 50. na Unescovoj je listi svjetske zaπtiÊene baπtine. Unesco. Taj svojevrsni spomenik- spomeniku bio reÊi da je podizanje ovoga spomenika prije svih SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ Meutim, za razliku od drugih spomenika te kategorije je jedan od glavnih programa uz Dan grada financirala Javna ustanova Nacionalni park Krka, ona diljem svijeta, πibenska katedrala u tih deset godina, ©ibenika i blagdan sv Mihovila. Otkriven je uz sve koja gospodari jednim drugim vrhunskim Ovaj broj Novinara ilustriran je fotografijama Siniπe Sunare nebrigom sredine, nije dobila oznaku u neposrednoj poËasti i nazoËnost gradskih i crkvenih vlasti, spomenikom, prirode, rijekom Krkom, a zatim i blizini: kameni, bronËani ili u kakvu drugom materijalu gradonaËelnika Antu ÆupanoviÊa, æupana Gorana πibenske trvrke Zagrebmontaæa, Solaris, Rotary klub, izveden spomenik-informativnu tablu s osnovnim Pauka, biskupa Antu Ivasa a posebni gosti bili su Lyions klub, TuristiËka zajednica Grada ©ibenika i Prvi broj izaπao je 1946. godine Godina 64. IzdavaË: Hrvatsko novinarsko druπtvo i Sindikat novinara Hrvatske, Zagreb, PerkovËeva 2/I, tel. (01) 4828-333, fax (01) 4828- novinar 332 e-mail: [email protected] www: http://www.hnd.hr Za nakladnika: Zdenko Duka Æiro raËun: 2360000-1101234838 V.d. glavne urednice: Goga SimonoviÊ Redakcija: glasilo Hrvatskog podacima i tipskim oznakama za Unescovu baπtinu. Rut Carek naËelnica za UNESCO pri Ministarstvu ZuristiËka zajednica Æupanije πibensko-kninske novinarskog druπtva i Ivica GrËar, Jozo PetriËeviÊ Redaktor: Mirko MihaljeviÊ, e-mail: [email protected] 4500 primjeraka GrafiËki urednici: Danijel & Goran Den PopoviÊ/POP & ©ibenski novinari prvo su godinama pisali o tom kulture i glavni tajnik HND-a Vladimir LuliÊ. S Jordanka GrubaË Sindikata novinara POP, Novomarofska 27, Zagreb, tel. (01) 3023-334, fax (01) 3026-820, e-mail: [email protected] Tisak NOVI LIST Rijeka UreivaËki odbor: Abramov Sergej, Hrvatske Elizabeta Gojan, –ivo –uroviÊ, Toni HnojËik, Marinko JurasiÊ (predsjednik), Ranka KovaËeviÊ-JeliËiÊ, Dinko Radaljac, Vlado ©obota, Nevenka ©poljariÊ (potpredsjednica) i Vuk Teπija

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA problemu, no kad su vidjeli da od pisanja nema boËnih strana kamenog postolja s jedne je strane 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA Slika Nikπa StipaniËev novinarstvo - javno dobro • journalism - publicU povodu good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good •U novinarstvo povodu - javno dobro • journalism - public good stote obljetnice HND-a stote obljetnice HND-a

4 foto Siniπa Sunara Moæda nije nepretenciozno reÊi da je posljednjih a mnogi od njih zanemaruju profesionalne standarde. dvadesetak godina HND-a razdoblje njegovog Tehnoloπki razvoj donio je zaista dosad najsamostalnijeg djelovanja, sa samosvijeπÊu i nesluÊene moguÊnosti razvoja medija, posredno

broj 7/8/9/2010. broj pouzdanjem da se interesni komplot s vlastima u tako i razvoja novinarstva. Svima mogu lako i brzo 7/8/9/2010. broj

novinar novinar konaËnici nikako ne isplati. biti dostupne informacije i mobitelom. Ali samo onaj

100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA Na prvom sastanku najviπeg tijela HND-a u 100 GODINA HND 100 GODINA tko osmiπljava dostupne informacije, tko ih stavlja samostalnoj Hrvatskoj, Skupπtina HND-a je u pravi kontekst, tko ih analizira, rangira njihovo donijela odluku da se viπe nikad ne iskljuËuju znaËenje i vrijednost - jest novinar. A uloga naj- novinari iz Druπtva iz politiËkih razloga. Ostat znaËajnijeg dijela novinarstva i novinara je da Êe trajno zapamÊeno da je u Domovinskom ratu, konzumente Ëini u druπtvu aktivnima, da propitkuju radeÊi svoj posao, poginulo Ëak 14 novinara i druπtvo u kojem æive, da se odnose kritiËki i da ga snimatelja. mogu demokratizirati i mijenjati. Izravni i jasno vidljivi utjecaj politike na Ne moæe se naravno viπe nazad u nekakvo novinarstvo u Hrvatskoj smanjen je u posljednjem “staro”, “klasiËno” novinarstvo. Valja iskoristiti desetljeÊu. Nakon πto smo, sve do prije samoga kraja sve tehnoloπke prednosti i prednosti novih devedesetih godina imali neprirodnu podjelu na tzv. medija ali tako da ostane i da bude naglaπena dræavotvorne i neovisne medije, od 2000. su politiËki visoka novinarska kvaliteta koju je moguÊe utjecaji sofisticiraniji i interesno povezani s vlasniËkim postiÊi samo uz poπtivanje dobro poznatih i, preko oglaπivanja, s utjecajem kapitala. “klasiËnih” novinarskih standarda i dostignutih etiËkih principa. Pamtimo potjernice Ta se dva razdoblja razlikuju Ëak i po prirodi Moramo πtititi profesionalizam napada na novinare. Tadaπnji novinar Novog lista Hrvatsko novinarsko druπtvo mora prije Roman LatkoviÊ je 1995. godine - nakon πto mu svega πtititi novinarski profesionalizam, visoke je objavljen tekst o Franji Tumanu i poslije vrijednosti novinarske profesije kako bi zaπtitilo komentara-potjernice Hrvatske televizije na taj ugled novinara. I na kraju krajeva - sve je to njegov tekst, bio prisiljen smjesta s obitelji napustiti zbog javnosti koju dobrim dijelom oblikuju zemlju. Godinu kasnije bilo je sueno dvojici novinarstvo i novinari. »ilost i boljke zrelog stogodiπnjaka Piπe Zdenko Duka novinara Feral Tribunea takoer zbog teksta o Franji PoËetkom rujna, HND je Ministarstvu kulture Tumanu, ali ih je sudac oslobodio krivnje. Ali, Ivo predloæio izmjene i dopune Zakona o medijima PukaniÊ, vlasnik i glavni urednik Nacionala, i Niko koje bi osigurale veÊu stvarnu neovisnost FranjiÊ, direktor Nacionalovog marketinga, ubijeni novinara i urednika od vlasnika medija. Zbog su krajem 2008. bombom usred Zagreba a u lipnju specifiËnosti novinarskog posla i njegove iste godine brutalno je pretuËen Duπko Miljuπ, a druπtvene vaænosti, vlasnici medija (koji nerijetko policija joπ nije pronaπla napadaËa. vrlo malo znaju o novinarstvu) moraju se

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND Devedesetih bila je poznata tehnologija napada INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND savjetovati i dogovarati s novinarima o glavnom na novinare a profesionalno novinarsko udruæenje uredniku. To nitko od vlasnika ne Ëini a morao toËno je znalo gdje je fronta i tko je s druge strane. bi i po sadaπnjem zakonu, koji pak za to Zna se tko je zasluæan za komentar protiv LatkoviÊa neËinjenje nije propisao odgovornost. i zna se tko je donio zakon po kojem se 1996. Proπlih mjeseci HND je s njemaËkom Zakladom moglo suditi zbog vrijeanja predsjednika Konrad Adenauer pokrenuo osnutak VijeÊa za Republike. A naredbodavci pogibeljnih napada medije u kojem bi zajedno novinari, predstavnici 2008. vjerojatno su bili inspirirani svojim “Ëistim” nakladnika i predstavnici javnosti pokuπali dignuti kriminalnim interesima. novinarsku etiku na viπu razinu i zato smo dobili S Ëime Hrvatsko novinarsko druπtvo ulazi u naËelnu potporu nakladnika - a dalje Êemo vidjeti. sljedeÊih 100 godina? Koliko je stogodiπnjak zreo u neveselim Vjerodostojnost tiska, televizija, medija opÊenito okolnostima za profesiju - to treba pokazati i ugled novinara - s dosta razloga - nisu danas Osamnaestog prosinca Hrvatsko novinarsko poËelo se razvijati stotinjak godina prije, najprije u visoko na druπtvenoj ljestvici. Milan GrloviÊ i Valja iskoristiti sve tehnoloπke druπtvo bit Êe stogodiπnjak. Od 1900. novinari su zadarskom Kraljskom Dalmatinu kojega su od prednosti i prednosti novih bili u sekciji Druπtva hrvatskih knjiæevnika, a 1910. 1806. do 1810., na talijanskom i hrvatskom, tiskale I kriza pruæa πansu trideset kolega, godine Milan GrloviÊ i trideset kolega, meu kojima francuske vlasti nakon Napoleonovih osvajanja. List Iako Êe se do prosinca vjerojatno donijeti novi meu kojima je bila i medija ali tako da bude naglaπena je bila i jedina tadaπnja novinarka Marija JuriÊ je znaËajan i zato πto je dao prvog hrvatskog zakon o HRT-u, Hrvatska televizija je u dubokoj Zagorka, osnovali su HND i prvi novinarski Sud Ëasti novinara i urednika - don Domenika BudroviÊa iz krizi i gubi televizijski primat u informativnom jedina tadaπnja visoka novinarska kvaliteta koju koji se bavio profesionalnom novinarskom etikom. Starog Grada. programu. I neka ga gubi jer Nova TV sada ima novinarka Marija Pri osnutku, GrloviÊ je kao zadatke HND-a kvalitetniji srediπnji Dnevnik, ali to je jasan znak JuriÊ Zagorka, je moguÊe postiÊi samo uz naveo “politiËko osvjeπtenje i kulturno unapreenje Komplot s vlastima se ne isplati da HTV nije uspio postati javna televizija, da nije naroda”, a da πtampa “uzmogne vrπiti svoju Stogodiπnje postojanje profesionalnog udru- znao steÊi i zadræati neovisnost. Agencija Hina osnovali su 1910. poπtivanje dobro poznatih uzviπenu misiju u narodu ona mora biti neodvisna, æenja u razini je trajanja sliËnih profesionalnih ostala je bez znaËajnih korisnika a kakva je, onda, godine HND i prvi poπtena i ugledna”. Drugi zadatak bila je potreba organizacija u zapadnoeuropskim zemljama koje kvaliteta i utjecaj agencije koja malo kome treba? “klasiËnih” novinarskih da Druπtvo osigura dostojnu egzistenciju novinara imaju starije i kvalitetnije novinarstvo od naπeg. Treba li joπ kome i subvencionirani Vjesnik koji novinarski Sud Ëasti i pravednu nagradu za novinarski rad. Naravno, stoljeÊe je u nas bilo preburno i s razliËitim se promijenio posljednjih mjeseci, ali malo tko to koji se bavio standarda i dostignutih etiËkih Dakle, sve ono za Ëime i mi danaπnji novinari dræavnim tvorevinama, novinarstvo u teπkim i moæe primijetiti? teæimo ako za poπtenje, ugled i uzviπenu misiju izazovnim iskuπenjima a samo Druπtvo nerijetko Privatni tiskani mediji nadmeÊu se u komerci- profesionalnom

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA H 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA H

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA H

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD principa nije veÊ previπe kasno. Novinarstvo u Hrvatskoj pratilac trenutaËno vladajuÊe politike. 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA H 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA H jalizaciji kao jedinom izlazu za buduÊnost novinarstva novinarskom etikom novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Javno financiranje medija Javno financiranje medija

6 foto Siniπa Sunara Demokratske dræave, kako je rijeË o pukom podmiÊivanju krupnih novinskih izdavaËa od strane Sanaderove vlade. Koliki PDV ukoliko æele to ostati, Sve zemlje EU odranije imaju predvienu niæu, ili nultu stopu broj 7/8/9/2010. broj ©to je javni interes 7/8/9/2010. broj

novinar novinar vjerojatno neÊe U svijetlu globalnog medijskog sunovrata, poreza na dodanu vrijednost za novinska izdanja. PDV je najviπi

100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA 100 GODINA HND 100 GODINA europski parlamentarci, kao i vlade dræava EU-a i morati samo osigurati u Irskoj, gdje iznosi 13 posto, dok drugih zemalja koje hoÊe biti demokratske, morat u Velikoj Britaniji, Danskoj i novinskim Êe se suoËiti s kriterijima: jesu li novine i Ëasopisi Belgiji nakladnici uopÊe ne nakladnicima popuste svih profila, osim, recimo, onih koji eksplicitno sluæe plaÊaju PDV. Hrvatska je PDV na oglaπavanju, “vitalna komponenta zdrave demo- novine i Ëasopise smanjila u u okviru fiskalne kracije”, ili tu moæda ipak postoje neke gradacije? kolovozu 2007. godine s Je li npr. javni interes za novinama koje svako- tadaπnjih 22 na 10 posto, politike, nego Êe neke dnevno objavljuju iskljuËivo priloge iz vrhunskog meutim joπ je iznad EU prosjeka sporta, ili za “politiËkim dnevnikom” koji udarne koji iznosi 7 posto od nezavisnih novina stranice posveÊuje vijestima iz celebrityja i crne kronike, a politiËke vijesti estradizira do banalnosti, morati i financijski i to joπ po narudæbama koje stiæu s ove ili one

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD pomagati, pri Ëemu su adrese - jednak javnom interesu za novinama koje INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD sustavno istraæuju razliËite zloupotrebe vlasti, koji je inaËe neizdræivo uniformiran po diktatu nuæni jasni i javni dekonstruiraju retrogradne ideoloπke koncepte ili korporacija. objavljuju struËne analize vladinih politika? Nadalje: kriteriji mogu li bilo kakve beneficije pripadati nakladnicima Zarez, Vijenac, Hrvatsko slovo koji krπe minimum novinarskih sloboda propisan Ne radi se tu viπe samo o uobiËajenom Zakonom o medijima, Zakonom o elektroniËkim dræavnom financiranju neprofitnih medija poput, medijima i - last but nost least, Zakonom o radu? primjerice, Ëasopisa koji se struËno bave razliËitim segmentima kulture, a koje u nas sustavno Vaæno je imati kriterije Primjer Novosti financiraju Ministarstvo kulture i pojedine lokalne Demokratske dræave, ukoliko æele to ostati, samouprave; upravo suprotno, rijeË je o pomaganju vjerojatno neÊe morati samo osigurati novinskim novina i Ëasopisa koji se eksplicitno bave Piπe Toni GabriÊ, urednik portala H-alter nakladnicima popuste u okviru fiskalne politike, druπtvenim i politiËkim temama i promocijom U proljeÊe ove godine u Europskom parlamentu nego Êe neke od nezavisnih novina morati i odreenih ideoloπkih ili vrijednosnih koncepata. osnovan je meuodbor (Intergroup) za medije. Kako financijski pomagati. Tu dolazimo do koncepta Doduπe, upravo Ministarstvo kulture godinama je javio EU Reporter, meuodbor je osnovan zato neprofitnosti medija koji i kod nas polako oæivljuje. financira i kulturne Ëasopise koja se viπe bave πto (i) evropski parlamentarci sve viπe uoËavaju Najambiciozniji meu medijskim projektima koji su promocijom vrijednosti ili ideoloπkih obrazaca nego odsustvo nezavisnog izvjeπtavanja i zatvaranje posljednjih godina pokrenuti u Hrvatskoj, a koji “Ëistom kulturom”, i svojim ureivaËkim koncep-

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND brojnih nacionalnih i regionalnih novina i Ëasopisa, INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND koristi specifiËne oblike dræavne pomoÊi, zasigurno cijama fokusiraju aktualna druπtvenih zbivanja; to kao i sve uËestaliju politizaciju i uπutkivanje medija su Novosti, koje izdaje Srpsko narodno vijeÊe. Ta su prije svih Zarez, Vijenac i Hrvatsko slovo. Upravo u zemljama Europske Unije. »lanovi toga parla- udruga odluËila je velik dio svojih prihoda uloæiti u za ta tri tjednika Ministarstvo godiπnje odvaja oko mentarnog tijela sloæili su se s polaziπtem da su informativno-politiËki tjednik. SNV je u proπloj 30 posto od 6 milijuna kuna, koliko je u ovoj godini nezavisni mediji “vitalna komponenta zdrave godini po razliËitim stavkama uprihodio neπto viπe bilo namijenjeno za ukupno sedamdesetak demokracije”, i da je “goruÊa potreba” za veÊom od 8 milijuna kuna iz budæeta srediπnjih dræavnih kulturnih Ëasopisa. Dakle lavovski dobivaju ova tri, slobodom novinara. Novinarstvo se tako snaænije institucija, a od toga je viπe od 4 milijuna bilo pri Ëemu Ministarstvo kulture demonstrira tipiËno no ikad institucionalno iskazalo kao europski namijenjeno “informiranju” odnosno “izdavaπtvu”. hrvatsko razumijevanje politiËke korektnosti: politiËki problem. SNV je ulaganjem u Novosti omoguÊio rad 600.000 pripada “radikalno lijevom” Zarezu, U kojem Êe pravcu iÊi europska politika nekolicini uglednih novinara, od kojih neki prije toga 600.000 Hrvatskom slovu koje promovira agresivni oËuvanja “vitalne komponente demokracije”, joπ praktiËki nisu imali pristup hrvatskoj medijskoj nacionalizam sve do neoustaπtva, i 600.000

nije posve izraæeno. 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD sceni, i pridonio je pluralizmu medijskog prostora 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD Vijencu, MatiËinom “mainstreamu”. Najvaænije je pitanje kakve bi obaveze morali prihvatiti nakladnici da bi se smatralo kako njihovi proizvodi nisu “obiËna roba” nego da su posebno vaæni za opstanak i razvoj demokracije. U sluËaju Interkulturalni dijalog Hrvatske, smanjenje PDV-a odnosi se na sve U rujnu 2008. godine Europski parlament donio je Rezoluciju o evropskim novine i Ëasopise, osim na one “koji u cijelosti ili medijima u zajednici. Oni su, kako je navedeno u Rezoluciji, vaæni za jaËanje uglavnom sadræe oglase ili sluæe oglaπavanju”, kulturalne i lingvistiËke razliËitosti, socijalne inkluzije i lokalnih identiteta. kako stoji u Zakonu o PDV-u. S obzirom na Ti mediji definirani su kao: neprofitni i nezavisni od nacionalne i od lokalnih vlasti, angaæirani prije svega oko interesa javnosti i civilnog druπtva, u sluæbi dodatnu komercijalizaciju naπih novina koja je jasno odreenih ciljeva koji uvijek ukljuËuju druπtvenu korist, doprinose uslijedila nakon sniæavanja stope PDV-a, i s interkulturalnom dijalogu; odgovorni su prema zajednici kojoj nastoje sluæiti, obzirom na sustavno krπenje radnog prava informiraju Ëlanove zajednice o akcijama koje se unutar nje odvijaju i o novinara i drugih zaposlenih u novinsko odlukama koje se na nju odnose, procjenjuju te akcije i odluke. S druge strane, izdavaËkim kuÊama, koji trend se nastavlja mogu biti “kaænjeni ako se loπe ponaπaju”, πto znaËi da su “pod nadzorom najavom masovnog otpuπtanja u Novom listu i zajednice i njezinih interesa”; otvoreni su za sudjelovanje pripadnika Slobodnoj Dalmaciji - zakljuËujemo da sniæavanje zajednice u kreiranju sadræaja, a pripadnici zajednice mogu sudjelovati u PDV-a nije poluËilo nekim opÊim dobrom, veÊ svim aspektima izvedbe i upravljanja tim medijima. Za razvoj takvih medija samo profitom vlasnika medijskih kuÊa. Proizlazi Europski parlament preporuËuje sredstva fondova EU, uz napomenu da bi ih

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD da su u pravu bili oni koji su od poËetka tvrdili 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD u principu trebali financijski podræavati nacionalni i lokalni fondovi novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public goodOkrugli • novinarstvo stol: - javno dobro • journalism - public good Javno financiranje medija Manjine u ustavnim promjenama i mediji

8 foto Siniπa Sunara Prijedlog neprofitnih portala je 100.000 kuna, da bi kasnijih godina porastao nigdje ne spominju, a da paradoks bude veÊi, u Skupina nakladnika neprofitnih portala na 150.000. Do 2009. godine Zaklada je svojim Ëitavom tom propisu, koji regulira postupak (Kulturpunkt, Booksa, H-alter, Counterview, medijskim programom obuhvatila oko 25 nakla- dodjele sredstava, rijeË “kriterij” ne pojavljuje se Teatar.hr, Zamirzine) inicirala je u ljeto proπle godine dnika, od udruga specijaliziranih za medijsku niti na jednom mjestu.

broj 7/8/9/2010. broj 7/8/9/2010. broj

novinar novinar razgovor s Ministarstvom kulture oko uvrπtavanja djelatnost poput Cenzure Plus, Fade Ina ili UNMK- Pitanjima vrednovanja ne bavi se niti drugi propis, internetskih publikacija u sustav financijske a, do onih koje su se profilirale na nekim drugim Pravilnik o primjeni standarda u provoenju

100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA podrπke i predloæila je kriterije za njihovo podruËjima, a iskazale su interes i za medijski rad, programske suradnje u podruËju neprofitnih medija, financiranje. Ministarstvo je prihvatilo inicijativu i poput B.a.b.e, GONG-a CESI-ja, Domina itd. Za koji je Zaklada donijela krajem 2009. godine. gotovo sve kriterije, i uvrstilo ih u NatjeËaj za javne financiranje neprofitnih medijskih projekata potrebe u kulturi za 2011. godinu. Neprofitni Zaklada je u 2009. godini ukupno izdvojila neπto Donacije radi nadzora nakladnici predloæili su da portale od javnog viπe od dva milijuna kuna. Umjesto da odredi standarde koji proizlaze iz interesa u kulturi Ministarstvo potraæi meu onima logike medijske/novinarske profesije, ovaj se propis koji, u skladu s naËelima novinarske struke, Zagonetna procedura usredotoËio na legaliziranje Zakladinog nadzora promoviraju sadræaje i vrijednosti od interesa za Problem sa Zakladinim donacijama neprofitnim nad redakcijama doniranih medija i na usmje- Republiku Hrvatsku (pobrojani otprilike onako kako medijima od poËetka se sastojao u nejasnoÊama ravanje njihova rada, i to metodama koje ih odreuju Ustav i Zakon o elektroniËkim medijima, na osnovu Ëega je nekom nakladniku dodijeljen podsjeÊaju na diktature: predvidio je sudjelovanje πto ukljuËuje i politiËke vrijednosti demokracije, odreeni iznos donacije: premda su temelji Kriterija, predstavnika medija na koordinacijskim sastan- pravednosti, ljudskih prava, ekologije, mirotvorstva bili dobro postavljeni, Zaklada ih je trebala dodatno cima “radi usklaivanja i unapreenja aktivnosti i itd). Ulazak u krug portala koji dobivaju potporu, razraditi i ustanoviti procedure njihove primjene. vrednovanja uËinjenog u prethodnom razdoblju, te kao i visina same potpore, ovisit Êe o kriterijima Neki bitni kriteriji kojima se moæe egzaktno prikazati planiranja buduÊih aktivnosti”, koje bi sastanke kvalitete sadræaja, poput analitiËkog i kritiËkog realni utjecaj portala, poput njihove posjeÊenosti i sazivala Zaklada; ograniËavanje sredstava za pristupa; kompetentnosti autora, kreativnost u uËestalosti preuzimanja njihova sadræaja u drugim angaæiranje vanjskih suradnika na 15 do 35 posto redakcijskoj i vizualnoj opremi; kriterijima medijima, naknadno su, pod ne posve jasnim visine donacije, Ëime se medijima de facto relevantnosti, poput posjeÊenosti portala koja okolnostima, izbrisani iz tog dokumenta. Upravi- onemoguÊava angaæiranje suradnika; obvezivanje se dokazuje isprintima Google Analyticsa, teljica Nacionalne zaklade Cvjetana Plavπa MatiÊ nakladnika na “doprinos u zajedniËkom stvaranju prenoπenja/citiranja u drugim medijima, dobivenih u odgovoru na pitanje ovoga autora napisala je da i ureivanju sadræaja” portala Civilnodrustvo.hr, Ëiji nagrada i priznanja. Ti kriteriji dobar su temelj na su “iz teksta izdvojene preporuke koje je StruËna je nakladnik Zaklada. kojemu bi se u buduÊnosti moglo izgraditi koncept radna skupina uputila Nacionalnoj zakladi, jer se Nakon UNMK-ove intervencije Zaklada je Manjine na medijskoj margini financijskog pomaganja svim novinama i kroz primjenu ustanovilo da one zbunjuju povukla veÊinu spornih odredbi toga pravilnika Ëasopisima s obzirnom na njihovu vaænost za potencijalne suradniËke organizacije”. i vratila je posjeÊenost i preuzimanje sadræaja u demokratski proces. Godine 2009. Nacionalna zaklada proπirila je Kriterije o standardima kakvoÊe: meutim Piπe svoj program podrπke neprofitnim medijima, procedura po kojoj se odluËuje o dodjeli donacije Milan Cimeπa Zagovaranje opÊeg dobra predvidjevπi moguÊnost “programske suradnje” s nekom od nakladnika i dalje je nejasna, a Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga druπtva pojedinim nakladnicima. Za programsku suradnju Pravilnik o dodjeli sredstava i dalje ne spominje Prema popisu zapoËela je svoj program podrπke neprofitnim odabrani su Fade In, UNMK i Udruga za zaπtitu i bilo kakve kriterije, pa niti one o standardima stanovniπtva iz

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND medijima joπ 2005. godine, na inicijativu tadaπnjeg unapreenje Ëovjekovog okoliπa Franjo KoπËec iz INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND kakvoÊe za neprofitne medije. Ëlana njezina Upravnog odbora, Teodora Cela- Varaædina. Njima je omoguÊena donacija u iznosu A ako kriteriji i procedura financiranja ne 2001. godine koskog. Formirana je struËna radna skupina, “do 300.000 kuna”, za razdoblje “od 2 do 5 postoje, ili nisu razraeni i jasni, otvoren je prostor pripadnika sastavljena od dobrih poznavalaca novinarstva, koja godina”. Procedura izbora velikim je dijelom ostala da donator arbitrarno odluËuje o ulaganju javnih manjina bilo je poËetkom 2006. sastavila prijedlog opÊih kriterija zagonetna: Zakladin Pravilnik o uvjetima i postupku sredstava. Ili da postupi po telefonskom nalogu iz za vrednovanje neprofitnih medija, te posebne za dodjelu sredstava navodi samo da se od Banskih dvora, ili nekog drugog centra politiËke je 7,47 posto, kriterije za portale, tiskane medije, radio i ukupnog broja inicijalnih suradnji “utvruju moÊi, u sluËaju da neki od korisnika potpora uspije dok se 3,29 televizijske emisije, a upravni odbor Zaklade potom najkvalitetniji i najpotrebniji za daljnji razvoj nekome moÊniku malo jaËe stati na æulj. posto izjasnilo je usvojio taj dokument. Kriterijima je utvreno da civilnoga druπtva”. Nepoznato je ostalo koje Ovakav sustav podrπke neprofitnim medijima Zaklada podræava medije koji imaju produkciju Zakladino tijelo, na osnovu kojih struËnih izgraen je na naËin da financira pregrπt kao muslimani vlastitog sadræaja i kontinuitet u izlaæenju, te da su pokazatelja, utvruje koji su mediji “najkvalitetniji patuljastih i slabo vidljivih medija koji preæivljavaju ili Muslimani ili usredotoËeni na organizacije i vrednote civilnog i najpotrebniji”, odnosno na osnovu Ëega Zaklada na osnovu uravnilovke, umjesto da postanu Jugoslaveni i druπtva, dok πirenje sadræaja mora “biti okrenuto odreuje da neki nakladnik ima pravo na pun, “vitalna komponenta zdrave demokracije”. Ako πiroj javnosti”, “zagovarati javno dobro”, “πiriti odnosno smanjeni iznos potpore, i treba li potpora je cilj bio samo to da se uokolo moæe govoriti sliËno, πto je prostor javnoga dijaloga”. Maksimalni iznos nekom mediju trajati dvije ili pet godina. “Kriteriji kako Hrvatska u brizi za demokraciju financira 10,73 posto godiπnje donacije za medije 2006. godine iznosio o standardima kakvoÊe” u ovom se pravilniku nezavisne novine - zadaÊa je ispunjena onih koji nisu Hrvati - svi oni u programu HTV-a Mogu li bilo kakve Jesu li novine i Ëasopisi Sniæavanje PDV-a u RH nije zastupljeni su beneficije pripadati svih profila, osim, recimo, poluËilo nekim opÊim dobrom, sa 1,8 posto nakladnicima koji krπe onih koji eksplicitno sluæe veÊ samo profitom vlasnika vremena, a to je minimum novinarskih oglaπavanju, “vitalna medijskih kuÊa. Proizlazi da su u i viπe nego sloboda propisan Zakonom komponenta zdrave pravu bili oni koji su od poËetka nedovoljno o medijima, Zakonom o demokracije”, ili tu moæda tvrdili kako je rijeË o pukom elektroniËkim medijima i ipak postoje neke podmiÊivanju krupnih novinskih

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD Zakonom o radu gradacije? 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD izdavaËa novinarstvo - javno dobro • journalism - publicOkrugli good stol: • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Manjine u ustavnim promjenama i mediji Struka na raskrπÊu

11 10 foto Siniπa Sunara U organizaciji Zbora novinara medija nacionalnih i iz veÊinskih i iz manjinskih medija educiraju za u EU, a u NjemaËkoj je to Presserat. Uloga bi bila manjina pri Hrvatskom novinarskom druπtvu u manjinsku problematiku. Nakon nedavnih razgo- unapreenje etiËnosti u medijima i pomaganje u Novinarskom domu odræan je okrugli stol pod vora s vodstvom HRT-a, dodaje Tolnauer, poËelo je stvaranju kvalitetnijih medija. NaËelno je izraæena nazivom Manjine u ustavnim promjenama i mediji. emitiranje Manjinskog mozaika, πto pozdravljamo. volja za formiranje takvog tijela, a konkretizacija

broj 7/8/9/2010. broj 7/8/9/2010. broj

novinar novinar Uvodna izlaganja podnijeli su Milorad Pupovac, Mozaik je samo prelazna forma, proces je pokrenut se oËekuje jesenas. U naπem sluËaju u njemu bi saborski zastupnik SDSS-a i predsjednik Srpskog i neÊe stati. Zaboravlja se da je RH joπ 1997. bili zastupljeni mediji, novinari, izdavaËi, civilno

100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA narodnog vijeÊa i Aleksandar Tolnauer, predsjednik potpisala povelju o regionalnim jezicima u kojoj je 100 GODINA HND 100 GODINA druπtvo, puËki pravobranitelj, pravobraniteljica za Savjeta za nacionalne manjine RH. odreeno da se za πest jezika rade posebne emisije. djecu, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova... Savjet za nacionalne manjine, kazao je Zaboravlja se takoer da i manjine plaÊaju RTV Tolnauer, sudjeluje u financiranju 58 listova koje pretplatu pa izgovor sa novcem nije dobar. Uspjeli Trischler: Granice Prizme i izdaje 19 nacionalnih manjina. U Ustav su uπle smo i Novosti dovesti na kioske kako bi bile bliæe Manjinskog mozaika sve manjine u RH, πto je vrlo vaæno. Prema popisu cjelokupnoj hrvatskoj javnosti. Kakve god da jesu, - NjemaËka zajednica u Osijeku smatra da javni stanovniπtva iz 2001. godine pripadnika manjina bolje se prodaju nego Vjesnik. Ima i kritike tih novina elektroniËki mediji u RH nedovoljno prate rad svih bilo je 7,47 posto, dok se 3,29 posto izjasnilo unutar srpske zajednice, πto je izraz odreenog manjina pa tako i naπe projekte. Nemamo niπta kao muslimani ili Muslimani ili Jugoslaveni i pluralizma i πto je dobro, rekao je Tolnauer. protiv Prizme, emisije mozaiËkog tipa, koja je tu sliËno. To je 10,73 posto onih koji nisu Hrvati. da bi manjine predstavila veÊini, a svela se na to Ako se tome dodaju i povratnici, udio nehrvata u Duka: Joπ ima govora mrænje da je gledaju samo pripadnici manjina. Manjinski ukupnom stanovniπtvu joπ je veÊi. Svi oni u Zdenko Duka, predsjednik HND-a ustavne je mozaik dobra je stvar, ali je iskljuËivo reportaænog programu HTV-a zastupljeni su sa 1,8 posto promjene ocijenio pozitivnima, dodavπi da je po tipa pa onda ne moæe uÊi u dublje teme. To ne

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA vremena, a to je i viπe nego nedovoljno. INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA medijima bilo tekstova i interpretacija koje su to moæe ni Prizma, a to ne radi ni cijeli program HRT- htjele tumaËiti kao velike privilegije za manjine. Nije a, ni u kojem segmentu u kojem prati nacionalne Tolnauer: Obaveze se preπuÊuju rijeË o dvostrukom nego o dodatnom pravu glasa, manjine. Manjine bi morale biti zastupljenije u - VeÊinski i javni mediji trebali bi sveobuhvatno uz opÊe pravo glasa koje imaju svi graani RH. To informativnom dijelu programa. Naæalost, bivπih predstavljati manjine, πto im je uostalom i obaveza je pitanje demokracije, zrelosti druπtva i ljudi i manjinskih kronika nema a njima bismo, barem iz Ustavnog zakona o pravima manjina, Ëlan 18, manjinskih prava. Smatra da je bitno kako se prati za sada, mi bili zadovoljni - rekla je Renata Trischler kako bi ih drugi prihvatili kao ravnopravne subjekte. manjinska problematika u glavnim medijima, dok iz zajednice Nijemaca i Austrijanaca u RH i urednica Novinari i urednici veÊinskih medija trebali bi imati manjinske medije vidi kao niπe glavnih medija. HRT Deutsche Wort. objektivan i profesionalan pristup kada je rijeË o ima posebne obaveze prema manjinama ali vidimo manjinskoj tematici - kazao je Aleksandar Tolnauer. da ih ona nedovoljno prati. Pupovac: Manjinske hlaËice Cilj je da se manjine uvedu u javni i politiËki æivot, - Za 21 lokalni medij za manjinsku proble- Milorad Pupovac smatra da Êe ustavne i da doe do pune integracije manjina u hrvatsko matiku izdvojeno je 15,5 milijuna kuna, πto je velik promjene Ustavnog zakona doista otvoriti vrata druπtvo sa svojim identitetom, ali Êe to biti teπko novac od 3 posto koliko se za tu namjenu izdvaja za drugaËije gledanje na manjine i za drugaËiji ostvariti na dosadaπnji naËin. Nema ni æelje ni volje iz RTV pretplate, ali je oËito da mnogi mediji samo odnos prema manjinama u politiËkom i da se onaj politiËki dio o kome se govori u brojnim izvlaËe novac iz tog Fonda na raËun manjinske druπtvenom æivotu u RH. dokumentima prezentira na adekvatan naËin pa je tematike i ne troπe ga namjenski. Manjine boli - Ako mediji i dalje budu percipirali samo po onda jasno zaπto je percepcija manjina u javnosti govor mrænje kojeg i dalje ima, a Ëuli smo ga identitetskoj dimenziji a ne po politiËkoj, druπtvenoj loπa. Kao, manjine uvijek neπto traæe, uvijek se æale nedavno i u glavnom nedjeljnom Dnevniku na HTV- i drugim dimenzijama, to Êe znaËiti da nisu u

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND i to bez razloga, ali se javnosti ne kaæe koje to u. Govora mrænje ima svagdje, u komentarima na INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND dovoljnoj mjeri osvijeπteni o tome πto se dogaa s obaveze RH ima prema manjinama i koje je obaveze raznim portalima, πto bi trebalo sprijeËiti jer su manjinama i na koji se naËin otvorio put manjinama preuzela na putu u EU. U medijima je svojedobno vlasnici portala duæni i zakonski obavezni da takve u πire politiËko druπtvo. Ako ne bude viπe prostora postojala tendencija stvaranja dobrih i loπih manjina. tekstove uklanjaju - kazao je Zdenko Duka. u redovnim emisijama i programima za manjine, Znadete koje su jedne a koje druge, kaæe Tolnauer, to neÊe biti dobar znak u pogledu razumijevanja ali je takva tendencija bila prisutna i u dijelu LuliÊ: Unaprijediti etiËnost medija ovog trenda - istiËe Pupovac. manjinskih novina. Na inicijativu HND-a i njemaËke fondacije SDSS i naπ saborski klub organizirao je u zadnje Interes javnih medija uglavnom je bio na rubu Konrad Adenauer, nakon viπe godina obnovljena tri godine oko 15 press konferencija, dodaje nekog skandala, senzacije ili glasine, πto dovodi je ideja o formiranju VijeÊa za medije. Radi se o Pupovac, ali su samo dvije bile popraÊene na HTV- Povratak korijenima do stereotipa i predrasuda. Tako se u Otvorenom samoregulatornom i tripartitnom tijelu kojeg bi u, iako smo æeljeli prezentirati naπe stavove vezane stalno vrti 16 ljudi o bilo Ëemu da se govori pa o saËinjavali novinari, predstavnici izdavaËa i uz vaæne stvari i RH. Ali se zato obavjeπtavala Piπe Milivoj –ilas manjinama govore ljudi koji o njima nemaju pojma. nakladnika te predstavnici civilnog druπtva, rekao javnost da se na komemoraciji u Jadovnom pojavila

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD Zato Savjet za nacionalne manjine traæi da se ljudi 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD je tajnik HND-a Vladimir LuliÊ. Takva tijela postoje djevojka sa srpskom πajkaËom i grbom koji je odmah identificiran kao ËetniËka kokarda, iako mnogi ne znaju πto je kokarda ali je odmah Kamo je isparilo druπtveno SluËajevi Gorana MiliÊa i Æarka Domljana identificiraju s Ëetniπtvom, Ëija su obiljeæja - za one UoËljiva je neosjetljivosti na manjinsku problematiku i neosjetljivost na tipove govora koji koji ne znaju - crna zastava, mrtvaËka glava i dvije odgovorno novinarstvo, moæemo se javljaju u javnim medijima. Recimo, Goran MiliÊ je zadnji Ëovjek na svijetu koji nekoga prekriæene kosti preko glave moæe optuæivati je li ili nije napadao neku dræavu. Ono je on na TV uËinio samo zato πto nije - Plediram da se to promijeni, da javni mediji li odustati od kopiranja, dobio svoj bivπi stan u Beogradu u kojem nije æivio viπe desetaka godina. On koristi poziciju budu otvoreni, da manjinske teme imaju svoje prepisivanja samih sebe i krae urednika Dnevnika da bi se obraËunao sa stotinama i tisuÊama nesretnika koji su to mjesto u informativnom programu i da se Prizma iskoristili i dobili svoje stanove u RH, zasluæeno. Ta vrsta privatizacije medijskog prostora, a drugaËije organizira. To je kao da meni koji imam sadræaja, te umjesto koja je Ëesta, neπto je na πto bi morao reagirati novinarski ceh, a ne Darinka Janjanin, 55 godina svako jutro netko pored kreveta stavlja predsjednica VijeÊa srpske nacionalne manjine grada Rijeke. kratke hlaËice i kaæe mi da ih obuËem kao da imam infotainmenta poËeti vrednovati SliËan sluËaj bio je u emisiji Nedjeljom u 2, kada je gostovao prvi predsjednik hrvatskog 5 godina. Prizma je neπto πto smo veÊ odavno Sabora Æarko Domljan, u komunizmu zamjenik glavnog urednika Leksikografskog zavoda prerasli. To je krletka u kojoj je toliko ptica koliko ih autorstvo i inovativnost - busi- Miroslav Krleæa. Govorio je o likvidiranoj obitelji Zec i o Milanu ©koriÊu, πefu saborskog sada ima na politiËkom i druπtvenom manjinskom restorana. Domljanova slika i danas visi u hrvatskom Saboru, a on o obitelji Mihajla Zeca nebu i one u tu krletku ne stanu. Nakon ovih ness model na kojem odavno kaæe da su bili ubijeni s dobrim razlogom, indirektno, jer je Milan ©koriÊ od takvog ustavnih promjena vjerujem da je sljedeÊi korak poËivaju zapadne ekonomije naruËivao meso a “mi smo morali voditi raËuna koje meso jedu novinari i zastupnici, jer stvaranje drugaËije medijske kulture, institucija i

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD znamo koje je nacionalnosti bio taj ©koriÊ kao i Zec”. Tresnu Domljan i ostade æiv 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD otvorenosti - naglasio je Milorad Pupovac novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Struka na raskrπÊu Struka na raskrπÊu

12 Mikael Blomqvist, fikcionalni karakter kojeg je sadræaju. Art direktori im se izmjenjuju kao na traci, svjedoËili, i koji su se zbili u naπem toru. Samo su minijaturna, skoro nevidljiva niπa. Statistike su Fingirano rivalstvo

INA HN INA HN

INA HN

INA HN INA HN osmislio Stieg Larsson za svoju Millenium Trilogiju, a hvaljena i joπ ËeπÊe osporavana Ana Wintour sve INA HN INA HN se rijetki urednici uspjeli oduprijeti teroru pokazale da je poruke na Twiteru koje su slali Kraa informacija vodi nas ka drugoj omiljenoj temi u medijskom businessu - “krai” koji u magazinu Millenium piπe o ekonomskoj i je viπe poput dinosaura zalutalog u 21. stoljeÊe - istraæivanja træiπta i promjenama u ime globalnih britanski politiËari koji imaju profil na ovoj mreæi politiËkoj korupciji te svakovrsnoj zloporabi vlasti i dovoljno stroga i jaka da promovira mlade dizajnere trendova - dobar primjer je O.K.!, jedan od Ëitatelja/gledatelja, time i ka “krai” marketinπkih budæeta. (Moæda je kraa mogla biti broj 7/8/9/2010. broj vidjelo prosjeËno tek 614 Britanaca... Joπ neπto napisana i bez navodnika.) Baπ poput fingiranog rivalstva The New York Timesa i The Wall 7/8/9/2010. broj

novinar novinar ovlasti, diplomirao je novinarstvo i svoj profesionalni ili neki stil, ali i sve usamljenija u toj misiji, navodno najtiraænijih hrvatskih magazina (i naslova uopÊe), treba uzeti u obzir: televizija se u prosjeku gleda Street Journala, i naπa dva vodeÊa dnevnika vode fingiranu borbu oko svakoga Ëitatelja. I æivot posvetio reportaæama iz kojih se moæe mnogo - jer “æene viπe ne æele da im se docira”. Kako to namijenjen tinejdæerima i adolescentima, a koji

100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA 90 minuta dnevno, Ëitatelji novina potroπi oko pola 100 GODINA HND 100 GODINA svakog oglasa. Ali ovdje je rezultat skoro poguban: iste nazivi rubrika, isti redoslijed toga nauËiti o sumnjivim transakcijama. On je Ëuvar netko reËe, nekada su magazini bili poput haute uopÊe nema svoju internet stranicu, πto se protivi sata do 40 minuta na odabrani naslov (Ëak su i rubrika, skoro identiËan sadræaj rubrika, iste fotografije (Ëesto jednoga autora ili morala, nemoguÊ da ga se korumpira, koji se couture salona, a danas su poput trænice svakoj logici suvremenih istraæivanja træiπta. ©to naπa 24sata svojedobno imala rezultat po kojem agencije), identiËna prezentacija teksta i fotografija... Ima dana kad ni paæljiviji Ëitatelj ponosno suoËava i sukobljava sa sumnjivim preplavljene laænim brandovima. Sve je to model nas vodi ka ulozi novih medija... njihovi Ëitatelji provedu viπe od pola sata s dnevnih novina nije siguran koje novine dræi pred sobom. A nema tome davno kada su businessmanima i najcrnjim πpijunËinama. A koji je i u Hrvatskoj olako prihvaÊen - ona dva-tri novinama), dok za e-mail treba nekoliko sekundi - troje hrvatske dnevne novine preko cijelog covera objavile istu agencijsku fotografiju i njegov mjeseËnik Millenium predmet je oboæavanja modna magazina koja su pokrenuta zadnjih Govor postotaka ako ga prije toga ne deletamo neproËitanoga, baπ gotovo identiËan apel. Najnovije nagradne igre koje organiziraju nacionalni dnevnici ne i zavisti kolega iz branπe - inovativan u odabiru dvadeset godina bore se za svoj opstanak natjeËuÊi Druπtvene mreæe, e-mailovi, blogovi i SMS-ovi, kao πto veÊina pop-up reklama na internetu bude samo da su identiËno prezentirane, nego imaju skoro identiËnu nagradu. S tjednicima i tema, nepogreπivo pouzdan u prezentiranim se s poplavom shopping-vodiËa koji su sastavni ili jednostavnije, novi mediji, nova su mantra iskljuËena istoga trena kada se pojave. Kontra ovim ostalom periodikom stanje je joπ gore: iste teme koje se jednako prezentiraju u identiËnom informacijama, ugledan po stavu i stilu, a financijski dio ne samo magazina veÊ i gossip publikacija, te domaÊih politiËara, ljevice jednako kao desnice. podacima doπla je od marketinπkih agencija koje redoslijedu rubrika, isti suradnici - fotografi, stilisti, manekeni, ukljuËujuÊi identiËan stabilan i neovisan. raznim aukcionarskim prilozima u dnevnim Virtualna realnost mjesto je gdje se stranke i su sve sklonije “novim oblicima oglaπavanja u odabir odjeÊe u modnim rubrikama - πto pak upuÊuje na ciljanje na istih desetak brandova Ali, nije li to samo fikcija, rezultat osebujne novinama. Druπtveno odgovoran sadræaj, nekada pojedinci s politiËkim ambicijama bore za svoju novim medijima”, tvrdeÊi kako televizija i print od kojih se oËekuju oglasi. I kolumne su prezentirane na identiËan naËin, ali i identiËno novinarske maπte koja nema nikakvog uporiπta s sastavni dio popularnih publikacija namijenjenih koricu kruha, i traæe svoje mjesto pod suncem. No, spadaju u medije ostarjelih generacija (koji agencije nezanimljivo napisane, uglavnom bez ikakvog dodatnog sadræaja koji bi ih razlikovao od realnoπÊu? æenama, nepovratno je iπËezao iz njih. Ali æenski tijekom nedavnih suËeljavanja kandidata u u startu ne vole i uopÊe im ne posveÊuju paænju iËega, a kamoli donio neki novi, neustaljeni pogled na odreenu temu... Elektronski mediji ove su godine dosegli nove vrhunce svoje neinventivnosti: cijelu zimu glavna vijest u magazini ne rade niπta drugo doli πto slijede trend predizbornoj kampanji u Velikoj Britaniji detektiran smatrajuÊi ih neinteresantnim potroπaËima). Ali za Magazini kao trænice odustajanja od maksime “sadræaj je kralj”. Preko je sasvim drugi trend - Ëak 79 posto Britanaca udarnim terminima bila je kako je pao snijeg, ljeti su tema bile visoke temperature i turisti politiËare, oni su target - upravo su stariji i zreliji koji putuju, a jesen je obiljeæena izvjeπtajima kako je pala kiπa i kako su rijeke nabujale. ©to Luksuzne modne spredove snimljene na noÊi vaænima su postale æelje Ëitatelja i “Ëitatelja” nije pokazalo nikakve simpatije da ih se uznemiruje oni koji u neusporedivo veÊim postocima izlaze ne zanimljivim, ako ne i egzotiËnim destinacijama, u (jer i one koji nikada nisu kupili neko izdanje danas politiËkim porukama kandidata putem novih je ovome novo, πto se promijenilo od postanka svijeta do danas da bi ovo bile udarne izbore. Ostaje, dakle, da se vidi kako Êe izgledati vijesti? Informativni program samo je dio problema: na razliËitim televizijama sapunice su modnima su magazinima zamijenili praktiËni savjeti se pita πto bi u njemu izmijenili!) izraæene u medija, i stoga su se tradicionalni mediji pokazali predizborne kampanje na parlamentarnim izborima za shopping - packshoti s ultrakratkim opisima koji polustruËno provedenim istraæivanjima træiπta. Pa mnogo boljima za predstavljanje kandidata i u istim terminima, preklapaju se termini filmova, ali kvizova koji imaju iste natjecatelje i iduÊe godine u Hrvatskoj. gotovo identiËna pitanja... I sve je ponovo opravdano statistikama - gledanost i share su ne govore mnogo viπe od cijene proizvoda i gdje ako Ëitatelji kaæu da su tekstovi predugi, veÊ sutra programa. SuËeljavanja kandidata pokazala su i postali mantra koja se perverzno rauba, a treÊe, drugo ili prvo mjesto po gledanosti/ ga se moæe kupiti. Istodobno, layout magazina sve Êe se bez ikakvog kritiËkog propitivanja iÊi na da je televizija jedina sposobna istovremeno Medijske kreature Ëitanosti/shareu dekliniraju i direktori kompanija za koje nitko ne zna kojim se sadræajem je sliËniji stilu koji se koristi u katalozima trgovaËkih radikalno kraÊenje tekstova. Ako kaæu da ne æele pridonijeti do Ëak 37 posto stanovniπtva u prime- Nije novost - marketinπki budæeti sele se na oni i njihov(i) medij(i) uopÊe bave... Odsutnost razliËitosti toliko je velika da bi neupuÊeno centara graevinskom opremom. Uzmimo za aktualniji format, promijenit Êe se i format. Ako se time terminima, i da nema drugog medija koji moæe internet i nove medije (razlog je naveden u promatraË mogao zakljuËiti kako u svim medijima postoji samo jedan urednik, i kako sve primjer Ameriku. Vogue i Harper’s Bazaar danas za nekog autora/kolumnistu pokaæe da nije Ëitan, postiÊi ovako visoke postotke. No, ni tiskani mediji prethodnom poglavlju). Ali budæeti se ne sele na kompanije vodi jedan jedini direktor. (Valja biti poπten pa reÊi kako bi se isto moglo reÊi za se natjeËu s populistiËkim magazinima poput In tko viπe moæe jamËiti da on veÊ sutra neÊe biti nisu proπli loπe u istraæivanjima. Primjerice, prema stranice koje su ekstenzija print medija - oglaπivaËe veÊinu domaÊih tvrtki - sve su, veÊ prema sektoru u kojem djeluju, bez iznimke suoËene s Stylea i Luckyja, Ëiji su urednici u magazinsku degradiran na izvjeπtavanje o popucalim cijevima Sunu, kojeg svakodnevno Ëita 8 milijuna Britanaca, i marketinπke agencije zanimaju neki sasvim istom paletom problema, koji uglavnom nemaju veze s træiπtem, veÊ s ustrojem kompanija i

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD industriju unijeli sasvim drukËiji, “praktiËniji” pristup u Mrduπi Donjoj? Sve su to primjeri kojima smo 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD Twitter je - kako je to The Economist zakljuËio - drukËiji sadræaji. No, zaπto je onda svima stalo imati targetiranim konzumentima koje nikako da naciljaju.) foto Siniπa Sunara svoju stranicu na internetu, i zaπto je cijeli sadræaj besplatan ako nije pokriven marketinπkim kamoli da je plaÊena ikakva naknada autoru. nepoπtivanje tueg rada i uopÊe nemoguÊnost

INA HN INA HN

INA HN prihodima? Tema je to oko koje su i Arthur Autorstvo i intelektualno vlasniπtvo, ono na Ëemu INA HN INA HN miπljenja izvan okvira, veÊ sada je realnost koja

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND Sulzberger Jr., publisher i predsjednik upravnog INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND poËivaju suvremene zapadne ekonomije, postale nas izjeda. Sve znanje koje se studentima ulijeva odbora The New York Timesa, i Rupert Murdoch, su najnezaπtiÊenije kategorije u Hrvatskoj. Pa zar postaje potpuno neproduktivno onoga trenutka medijski mogul i vlasnik The Wall Street Journala, je onda Ëudo da marketinπki struËnjaci neÊe u blato kada se zaposle u realnom sektoru. Ili, kako je to beskonaËno mnogo lamentirali - bez zakljuËka, koje smo sami stvorili? Postoji i druga dimenzija, nedavno u Jutarnjem listu definirala jedna od naravno. Poznata maksima Stewarta Branda kako koja se tiËe samo æenskih naslova: dok su studentica koja je studij zavrπila u Velikoj Britaniji, “informacija æeli biti slobodna” povampirila se, i publikacije namijenjene æenama nekada bile moæda naπi fakulteti daju dobro obrazovanje, ali informacija je neoËekivano postala besplatna. Kao subverzivno progresivne, promovirajuÊi jednakost oni nas joπ ne znaju nauËiti πto s njime da uËinimo. da nitko nije Ëuo drugi dio njegovog toliko citiranog spolova i cijeli feministiËki pokret, danas su one I baπ kao πto komercijalne televizije nisu donijele izlaganja: ”Informacija æeli biti skupa. U informa- tek subverzivne - moæete biti Simona Gotovac ili nikakvu realnu vrijednost na domaÊi medijski cijskom dobu, niπta nema toliku vrijednost kao za medije ne postojite, moæete izloæiti gaÊe iz svoga prostor veÊ samo isprostituirale sadræaj podredivπi prava informacija u pravo vrijeme”. Ostaje, naravno, ormara ali ne moæete priËati o svom druπtvenom ga shareu i marketingu, tako ni privatne obrazovne pitanje definicije “prave informacije u pravo angaæmanu (osim ako niste Madonna ili Angelina institucije nisu donijele nikakav napredak u vrijeme”, ali sa sigurnoπÊu se moæe reÊi kako te dovukli tuce djece iz neke afriËke zabiti, mada obrazovanosti novinara, veÊ sasvim suprotno - brazilski model koji smo preuzeli - gdje je rastuÊa Êe i u njihovom sluËaju nova tetovaæa ili novi nekritiËki komercijalizirale sveuËiliπne diplome i srednja klasa zavapila da im se ponudi sadræaj koji ljubavnik priskrbiti veÊi coverage). TeleviziËnost novinare koji znaju manje od Ëitatelja. æele, uglavnom soËna ubojstva i guze πto vire iz printa, a potom njegova internetizacija, obje bikinija, πto je rapidno poveÊalo broj tabloida u ovoj umotane u infotainment, stvorila je dva sloja Pitanje za kraj dræavi - nikako nije model kvalitetnog informiranja, medijskih kreatura - one o kojima se piπe, i one U redu: ne moramo svi biti druπtveno odgovorni. a definitivno nije “prava informacija u pravo koji piπu, kojima je zajedniËko svako odsustvo I nismo, niti je nuæno da svi budemo. Novo vrijeme vrijeme”. Potpuno odsustvo druπtvene odgovornosti karaktera, da uopÊe ne ulazimo u podruËje donosi nove navike potroπaËa, a slobodnog medija - joπ jedan globalni trend - doveo je i do druπtvene relevantnosti ili odgovornosti. vremena koje bi se moglo posvetiti Ëitanju novina toga da za informaciju viπe nitko ne æeli platiti. ili konzumaciji bilo kojeg medijskog sadræaja sve Istodobno, model minijaturnih redakcija i light Mizerno znanje je manje. Ali, moæe li postojati barem niπa u kojoj izdanja (cijenom i koliËinom materijala) uniπtio je UnatoË zastoju na izradu programa Hrvatskog Êe biti njegovana minimalna razliËitost, u kojoj Êe svaku raspravu o vrijednosti autorstva - Hrvatska kvalifikacijskog okvira, koji je trebao sugerirati/ biti dozvoljena neusklaenost s dominantnim se danas valja u blatu pokradenih (i druπtveno definirati πto su nova zanimanja za koja je nuæno trendovima i odstupanje od vulgarnosti? Mogu li irelevantnih) informacija, πto je za tiskane medije obrazovati mlade naraπtaje, ukljuËujuÊi i podruËje se hrvatski mediji vratiti tradicionalnim vrijedno- postalo dominantan problem - ono πto je u 7,00 h medija, Hrvatska Êe se - πto prije to bolje! - morati stima i ulozi koja je medijima bila svojstvena od bila ekskluziva, u 8,00 h veÊ je rastranËirano na suoËiti s izvorom svojih problema. Nekvalificiranost, njihova nastanka? KonaËno, mogu li u Hrvatskoj

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD svim portalima, mahom i bez navoenja izvora, a neobrazovanost, neinventivnost, ukljuËujuÊi 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Zanovijetanje starog novinara Zanovijetanje starog novinara

15 14 foto Siniπa Sunara Kad sam prvi put nogom stupio u Vjesnikov srednja klasa - redakcije su se nezadræivo poËele puniti tipovima koji su izronili iz kloake, upali kroz dimnjak ili izaπli ispod kamena neboder - limeni socijalistiËki toranj sa zidovima obloæenim ivericom - susreo sam u liftu nekoliko

broj 7/8/9/2010. broj urednica Svijeta odjevenih u dugodlake nutrije. 7/8/9/2010. broj

novinar novinar Doimale su se kao krznaπice iz centra grada, zagrebaËke buræujke, iako su, zapravo, bile pripadnice ondaπnje srednje klase. List im se prodavao u gotovo 200 tisuÊa primjeraka, iako se joπ zahtijevalo da promovira “lijepo, a funkcionalno” odijevanje zaposlene æene, industrijske radnice. No, to nije znaËilo da ga moraju ureivati neke primitivke. Naslovnu stranicu Svijeta, pokrenutog pedesetih, dizajnirao je pak Aleksandar Srnec, pripadnik avangardne skupine Exat 51. Kad je osamdesetih uredniπtvo zadatak preoblikovanja povjerilo Goranu Trbuljaku, drugom avangardnom umjetniku, pripadniku skupine Penzioner Vladimir SimËiÊ, on je htio oæivjeti Srnecov rukom crtan logotip glave, ali mu to nisu dopustili, jer je dotle prevagnula ideja pomodnog “modernizma” imitativnoga tipa, πto se svodi na oponaπanje “svjetskih” predloæaka, radi kompleksa manje vrijednosti, nedostatka inovativne samosvijesti, ukratko, zbog provincijalnih hemunga koji se danas oËituju u robovanju novinskim licen- cijama. Nije bitno πto ta strategija “prekopiravanja” donosi u Hrvatskoj samo neuspjeh, pa primjerice ni jedna takva licencija za neki æenski list nije Piπe Denis Kuljiπ postigla trajan uspjeh, dok su izvrsno uspjeli domaÊi izumi poput Glorije ili Storyja. Story je najveÊi izvozni uspjeh hrvatskog novinarstva, podlicenciran u Poslenici enciklopedijskog neznanja devet zemalja svijeta! Iz svih sfera uklonjeni su profesionalci, poniæena je uklonjeni su profesionalci, Iz svih sfera Kako je poËeo potop Propast Svijeta nastupila je krajem osamdesetih. Potopila ga je plima narodnjaËkih, novokomponiranih listova za æene, koji su reflektirali duhovnu klimu populizma i nacionalizma. U starom Svijetu, umjesto populistiËkog treπa - komunizmu i siromaπtvu usprkos - bio je prisutan graanski duh. »asopis je, doduπe, ureivala jedna teta, izvorna Ëlanica AFÆ-a, AntifaπistiËkog fronta æena. U boljem druπtvu akronim je sluæio kao kolokvijalna oznaka za navalentni, retrogradni socijalistiËki feminizam. No, po tom graanskom duhu πto je opsjedao Svijet i mnoge magazine koji su se kreirali u tom limenom neboderu, izdanja kuÊe Vjesnik vidno su se razlikovala od svih ostalih novina u bivπoj Jugoslaviji. Jedino je joπ u beogradskoj Politici, u njihovom limenom neboderu u Make- donskoj ulici, vladao jedan graanski, dorÊolski

Novine i ostali mediji u kojima je zaposlena masovna radna snaga, zastarjeli su poput hrvatskih brodogradiliπta. Treba ih sve zatvoriti kako bi zapoËeo novi tehnoloπki ciklus novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Zanovijetanje starog novinara Zanovijetanje starog novinara

16 esprit koji se nije dao istjerati egzorcizmom na plenumima πto bi se s vremena organizirali, kad bi Crkavanje i oæivljavanje Svi najuspjeπniji masovni ilustrirani listovi koji su izlazili u se nabrijani partijski karijeristi, netom pristigli u Nije problem u novinarima, nego u novinama. Novine i ostali mediji u kojima je zaposlena metropolu, pokuπavali ekspresno dokazati masovna radna snaga, zastarjeli su poput hrvatskih brodogradiliπta. Treba ih sve zatvoriti bivπoj dræavi, ureivali su se u Zagrebu

broj 7/8/9/2010. broj 7/8/9/2010. broj

novinar novinar pisanjem partijskih “Bijelih knjiga”. kako bi zapoËeo novi tehnoloπki ciklus. Javni novac treba upotrijebiti za socijalne programe i poticanje poduzetniπtva. Lova koja se injektira u Vjesnik ili u Hinu nikad neÊe osigurati Izum πjor Ive novo zapoπljavanje. A tip koji pokrene svoj mali specijalizirani Ëasopis, sajt ili bilo kakvu Pijanci, niπtarije, propaliteti bez graanskog i gradskog zalea U kartuπi pored zaglavlja na naslovnoj stranici, sliËnu medijsku ujudurmu, ima barem teoretsku πansu da postane srednji, a jednom i veliki posvuda su prevladali osim u jednom ili dva nezavisna lista Politika je svakog dana objavljivala imena svojih poslodavac, pa bi mu trebalo dati poreske olakπice, dok ove mrtve dræavne tvrtke, ukljuËujuÊi HRT - to svi dobro znaju iako se prave naivni - ionako crkavaju pa nema tih osnivaËa, slovenske unitaritiËke dinastije Ribnikar. milijardi i tog dræavotvornog Ëuda koje bi od njih mogle napraviti profitabilni biznis. Osamdesetih, scena se podijelila na lokalni seljacizam povezan s usponom Srpski i jugoslavenski patrioti, oni su izginuli na NajveÊi je vic πto Êe nesmiljenu liberalnu politiku na odumrloj medijskoj sceni provoditi Kolubari, ili postali prvoborci NOB-a. Imena su SDP, umjesto da to provede neka “kapitalistiËka” stranka: bit Êe to cijena vlasti u sadaπnjem nacionalistiËkog populizma, te na alternativu, koja je uglavnom bila apolitiËna se tu zadræala dok ih nije uklonio zagrebaËki trenutku krize. Lopovska vlast bori se protiv korupcije, a komunjare Êe, dakle, uvoditi ilustrator Mirko IliÊ, kad je list redizajnirao liberalni kapitalizam. Hrvatska je doista zemlja paradoksa, zemlja Ëuda - tu ljudi hodaju po prilagodivπi ga duhu postmodernog urbanog vodi, djevica Marija javlja se osobno svaku veËer poslije TV-Dnevnika, a na ultrakatoliËkim Na raspolaganju su svi talenti potrebni za izdavanje i emitiranje Ëetniπtva za vladavine novokomponiranog sajtovima nudi se izljeËenje uz pomoÊ Kurana. Inπallah, Madona ravnogorskog ideologa dr. Voje Koπtunice. najsofisticiranijih medijskih formata. Zaπto se ti resursi ne koriste? No, svi najuspjeπniji masovni ilustrirani listovi koji su izlazili u bivπoj dræavi, ureivali su se, ipak, su mu nacionalizirali. U privatizaciji, poslije MihoviloviÊ se nije dao smesti pukim vlasniËkim Budimpeπti posljednji intervjuirao Imre Nagyja prije i oprezni Ëekali su da umre Tito (poslije Êe Ëekati Zanimljivo je da je u Zagrebu ona bila privræena u Zagrebu. Naπe graansko moderno novinstvo posljednjeg graanskog rata i kontrarevolucije, pali odnosima - za svojim stolom u Kazaliπnoj kavani, nego su ga Rusi objesili uz pomoÊ dizalice, da rikne Tuman, ili ode Sanader, i stvari se rijeπe reæimu, dok je u Beogradu ostala u opoziciji. izumio je Ive MihoviloviÊ. Njegove predratne Novosti su pak u njeæne ruËice krupnog zagrebaËkog uz pomoÊ nekolicine akolita pripremio je i stao pokrenuo je pak u Vjesniku televizijski tjednik Stu- neumitnom slijedom koji ne zavisi od ljudske volje). ZagrebaËki inteligent bio je tumanovac, a bile su prvi “journal de information”, prave novine poduzetnika, ImoÊanina tankoÊutne duπe, publicirati tjednik velikog formata, Vjesnik u srijedu, dio, πto se takoer prodavao u 300.000 primjeraka. beogradski antimiloπeviÊevac. Pritom je Tuman s fotografijama i velikim naslovima, a ne do tada profesora francuske knjiæevnosti Ante Æuæula, koji se ubrzo prodavao u 420.000 primjeraka. Prva urednica Svijeta bila je pak gospoa Pobjeda primitivizma zavrπio πest razreda osnovne πkole i vojni partijski uobiËajen stranaËki i knjiæevni bilten u stupcima s vlasnika ©kolske knjige. No, poduzeÊe Vjesnik dotle prikladnog prezimena - Mira Gumhalter. U to doba, Povratak u boljπeviËku diktaturu poËetkom kurs u trajanju od jedne godine, a Sloba MiloπeviÊe vinjetama, gutenbergovski zaostatak iz devet- se odselilo u moderni aluminijski neboder na Oni su davali ton u zagrebaËkim redakcijama bilo je, naime, puno sedamdesetih (poslije likvidacije Savke i Latinke bio je najbolji student beogradskog Pravnog naestog stoljeÊa. ©jor Ive pokrenuo je poslije rata Beogradskoj aveniji, koja je naposljetku, pred –ore ZelmanoviÊ, jedan normalni ovdaπnji Æidova, drugova koji su doπli iz πume, graanski te partijskih revizionista, “dubËekovaca” u Hrvatskoj fakulteta. No, naπ se doktor ukrasio titulom koju Vjesnik u srijedu za izdavaËku kuÊu koja se uselila dvadeset godina, postala Slavonskom, pa poliglotski æurnalist rodom iz Transilvanije, Sefard orijentiranih profesionalaca, naobraæenih u skladu i Srbiji) podudarao se vremenski s globalnom mu je priskrbio akademik BrozoviÊ, a akademik

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND u njegove vlastite prostore u Masarykovoj ulici koje 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND putokazima vodi do mjesta za koje nitko nije Ëuo. i autor knjige o bon-tonu koji je u pobunjenoj sa zasadama austrougarske viπe kulture, koja je πezdesetiosmaπkom kulturnom revolucijom, pa su Supek, instalirao ga je potom za besmrtnika u proæimala srednju klasu. Moglo bi se reÊi da su oni to bili porazni trenuci za graane ovog malenog Strossmayerovo zdanje na Zrinjevcu. U Zagrebu u velikoj mjeri davali ton druπtvenom æivotu i grada i za njihove staromodne graanske uvijek trijumfira malograanska forma, Ëak i kad foto Siniπa Sunara medijima, ne doduπe koliko u Budimpeπti, gdje se vrijednosti. Plesni vjenËiÊ kod gospoe KegleviÊ se izgubi graanska supstancija. to do danas zadræalo kao temelj liberalizma, ali ipak, na Zrinjevcu postao je out, istodobno kao reakcio- bila je to dragocjena sastavnica kulturnog æivota narna institucija buræoaskog lajfstajla, te kao Brodolomci u profesiji Zagreba, πto mu je pridavala srednjoeuropski ugoaj, demodirani oblik zagrebaËke subkulture. Usprkos prividnim razlikama, rezultat je u Ëak i poslije Holokausta i masovne emigracije Osamdesetih, scena se podijelila na lokalni Hrvatskoj i u Srbiji bio manje-viπe isti - druπtvo je

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO ostataka æidovstva u Izrael Ëetrdesetih godina. seljacizam povezan s usponom nacionalistiËkog INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO pretrpjelo destrukciju, iz svih sfera uklonjeni su Zbog te graanske klime, zagrebaËki su listovi populizma, te na alternativu, koja je uglavnom bila profesionalci, poniæena je srednja klasa. Kad je rijeË bili uspjeπni - jedino su politiËki dnevnici bili Ëista apolitiËna. Samo u Sloveniji imaπ punk koji ruπi o novinarstvu, redakcije su se nezadræivo poËele mizerija. Usprkos visokim æurnalistiËkim standar- komunizam, u Zagrebu Prljavo kazaliπte koje je puniti tipovima koji su izronili iz kloake, upali kroz dima nedostajala im je dimenzija slobode, odnosno isprva glumilo novi val, odmah okreÊe sliniti za dimnjak ili izaπli ispod kamena. Pijanci, niπtarije, politiËke hrabrosti. Pedesetih i πezdesetih oni koji “zadnjom ruæom hrvatskom”. Sva je alternativa propaliteti bez graanskog i gradskog zalea su vjerovali i stoga bili “na liniji” sa zanosom su se ovdje politiËki neangaæirana, ili lijevo kulturno posvuda su prevladali osim u jednom ili dva predavali zadacima “obnove i izgradnje”, a kod orijentirana, radije moderna nego demokratska. nezavisna lista, pa su nestala posljednja utoËiπta ostalih, koji su sedamdesetih i osamdesetih veÊi- Rezultat? Potpuna pobjeda groznog domaÊeg viπe ili niæe kulture, znanja i samosvijesti. Novinari nom prezirali socijalizam, prevladavao je konformi- primitivizma, narodnjaπtvo πto je zapoËelo kao koji dolaze s tim nacionalistiËkim pokretom, zam, hrvatski spleen, pa su se “olovne godine” ultrakomunizam, a zavrπilo kao ultranacionalizam. nepismeni su i neobrazovani...

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 smjenjivale s dekadama “hrvatske πutnje”, a mudri 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 Prva mu se priklonila - hrvatska inteligencija. To je globalni uvid, no precizno, mikropedijski, trebalo bi sad nabrojiti mnogobrojna Ëudoviπna i nepotrebna izdanja koja su u tom dugom razdoblju zagaivala kioske, dok se ovi nisu pretvorili u Okovani galioti sadaπnja stovariπta robe πiroke potroπnje, ciganske Osim opÊe naobrazbe, nemaju ni specijalistiËku, ne poznaju tipografske fontove, duÊane u montaænim kuÊicama koji podsjeÊaju na fotografiju, agencijski æurnalizam, investigacijske tehnike, produkciju difuzijskih i uliËni ugoaj Beograda na vrhuncu MiloπeviÊeva elektronskih medija, a zatim, ne znaju niπta o onome Ëime se bave i πto prate, ne razumiju reæima. Posade zlosretnih Ëasopisa i novina koji druπtveni kontekst, ustrojstvo stranaka, arhitekturu investiranih lobistiËkih interesa ni se tu nude brodolomci su koji su u novinarsku politiËki proces, ekonomiju i socijalnu stratifikaciju. Nemaju informatore, ne komuniciraju s ljudima na kljuËnim poloæajima. Nemaju πarma, niti uæivaju bilo kakvu reputaciju. Kako profesiju dospjeli umjesto da se posvete karijeri u se s gomilom takvih pizduna uopÊe mogu praviti novine ili televizijske emisije? Ne mogu, konobarstvu ili drugim poslovima za koje nije naravno. S njima upravljaju kao s okovanim veslaËima venecijanske galije - biË i bubanj, pa potrebna nikakva kvalifikacija. Svojstveno im je da laa postiæe brzinu od πest do sedam Ëvorova, s tim da svaki dan nekoliko iscrpljenih ne Ëitaju knjige, ne znaju napisati duæi tekst u galiota, bez obzira na sindikalni ugovor, moraπ baciti u more. gramatikalnoj formi bilo kojega hrvatskog idioma, Istodobno, postoji rezidualni kulturni potencijal druπtva, pa su na raspolaganju svi talenti ne govore i ne razumiju strane jezike, ne poznaju potrebni za izdavanje i emitiranje najsofisticiranijih medijskih formata. Zaπto se ti resursi nijemi film, baroknu operu, blues, sufizam, ne koriste? Da se to rastumaËi, bilo bi potrebno izvrπiti obrat temeljne marksistiËke hermeneutiku, kozmogoniju, Masadu i Hagadu, formule pa konstatirati - razvoj druπtva nadiπao je stupanj razvoja sredstava za nisu Ëuli za Bhagavadgitu ni za ameriËku pitu...

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD proizvodnju. Utoliko gore za postojeÊa sredstva za medijsku proizvodnju 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD Njihovo je neznanje enciklopedijsko novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Trenutak istine Trenutak istine

19 18 foto Siniπa Sunara Je li umrlo pravo novinarstvo? Naziv panela na nedavno odræanom Weekend Media Festivalu u Rovinju zvuËao je kao retoriËko pitanje. Kao provokacija. Skoro kao πala.

broj 7/8/9/2010. broj 7/8/9/2010. broj

novinar novinar NaroËito ako se ima na umu da je moderatorica rasprave bila Hloverka Novak SrziÊ. I da je jedan od sudionika bio Mladen Pleπe, glavni urednik Jutarnjeg lista. Kojeg je baπ Hloverka imala obraza pitati zaπto su njegove novine godinama branile Ivu Sanadera. Te da je u obranu Hloverke iz publike skoËio nitko drugi do - Denis Kuljiπ. Koji je upravo toj Hloverki potpisao bezbroj “smrtnih presuda”. Sve dok mu nije zaposlila suprugu. Eto, treba li nam viπe dokaza da je pravo novinarstvo umrlo? Kad o tome raspravu vode njegovi krvnici i pogrebnici. I to oni koji dræe kljuËne pozicije u najveÊim hrvatskim medijima, diktiraju standarde, kreiraju mjerila - i dijele lekcije. Zbog toga je moguÊe da ona koja je godinama πtitila Sanadera na Prisavlju, sada to predbacuje onome tko je to Ëinio u najmoÊnijoj medijskoj korporaciji. Zbog toga je moguÊe da ta korporacija koja je godinama πtitila lik i djelo bivπeg premijera, sada prednjaËi u njegovoj kritici, istodobno pazeÊi da se ne zamjere previπe njegovoj nasljednici. Zato je moguÊe da Davor ButkoviÊ joπ dijeli lekcije. Slijepi ili podmiÊeni To je mainstream novinarstvo koje je sebe promoviralo u “pravo novinarstvo”, jer je ono drugo o kojem se sada voli polemizirati (ali se ne voli prakticirati), uglavnom ugaπeno, zatrto, osakaÊeno ili rasprπeno po biltenima, portalima i blogovima, gdje sluæi za sprdnju i omalovaæavanje onima koji su ih tamo otjerali. Kamo sreÊe da je problem Hloverka Novak SrziÊ, ona koja je preæivjela i Tumana, i PaπaliÊa, i RaËana, i Budiπu, i Sanadera, a preæivjet Êe i Zorana MilanoviÊa. Ona nije iznimka koja potvruje pravilo. Ona je pravilo koje ne trpi iznimke. Mladen Pleπe godinama je u Slobodnoj Dalmaciji, a kasnije u Jutarnjem listu slijedio politiku EPH: kritiziraj ministre, πtedi Sanadera. Davor ButkoviÊ ostao je upamÊen po intimnom e-mailu upuÊenom (laænom) Ivi Sanaderu “Dragi Ivo, long time, no see”, a sada ima obraza pozivati na Sanaderovo uhiÊenje i zgraæati se nad otkriÊima o korupciji njegova HDZ-a. I pritom, da stvari budu joπ gore, otvoreno priznati da su godinama novinari

Na djelu je novinarstvo koje je Tko zabija Ëavle u lijes sebe promoviralo u “pravo novinarstvo”, jer je ono drugo o Piπe Tomislav Klauπki kojem se sada voli polemizirati (ali se ne voli prakticirati), Treba li nam viπe dokaza da je pravo novinarstvo umrlo, uglavnom ugaπeno, zatrto, osakaÊeno ili rasprπeno po kad o tome raspravu vode njegovi krvnici i pogrebnici, oni biltenima, portalima i koji dræe kljuËne pozicije u najveÊim hrvatskim medijima, blogovima, gdje sluæi za sprdnju diktiraju standarde, kreiraju mjerila - i dijele lekcije i omalovaæavanje onima koji su ih tamo otjerali novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Trenutak istine Medijski zloËini

21 20 foto Siniπa Sunara Svi znaju da novinarima danas PR otvara, a “pravo da posluπni novinari vlasniku donose korist, a oni oni bave zapravo bilo “pravo novinarstvo”: novinarstvo” zatvara vrata, da posluπni novinari vlasniku “neposluπni” samo probleme? Dojam je da izbora pismeno, profinjeno, duhovito, tiraæno, citirano, donose korist, a oni “neposluπni” samo probleme zapravo i nema. Ili ipak ima? publicirano, ukoriËeno i filmovano. Oni koji su broj 7/8/9/2010. broj Godinama su novinari, pa i oni koji se danas joπ prije deset godina potpisivali falsificirane 7/8/9/2010. broj

novinar novinar najviπe kunu u “pravo novinarstvo”, πutke prihvaÊali intervjue, joπ su godinama radili u korporaciji, EPH s terena javljali o tome kako Sanader πiri tu pronaπla dva milijuna kuna (Gordan MaliÊ) ili kad pravila igre u najveÊim medijima. Znalo se o Ëemu da bi se “osvijestili” tek kad bi iz nje otiπli. Ili bili svoju koruptivno-kriminalnu mreæu, ali urednici nisu iduÊeg dana na dnu stranice u malom okviru objavi se smije, a o Ëemu ne smije pisati. Na Hrvatskoj potjerani. na to obraÊali paænju, navodno zato πto su se bavili kako je taj novac zapravo pronaen u stanu televiziji novinari su shvatili koga je Hloverka Zanimljivo je kako su nedavno svi ponovno “visokom politikom”. Ili moæda zato πto im je Sanader BariπiÊeve kÊeri (Duπan Miljuπ)? cenzurirala i takvi ljudi ne gostuju u programu. U “otkrili” povezanost Kutle i PaviÊa, jer je Slobodna smanjio PDV. I (pro)dao Slobodnu Dalmaciju. Je li “pravo novinarstvo” kad Novi list u EPH nitko nije smio pisati protiv Sanadera i TodoriÊa Dalmacija odbila objaviti komentar Borisa Ali, kamo sreÊe da su Pleπe i ButkoviÊ, zajedno nepotpisanom Ëlanku prenese Sanaderovu izjavu (i Kutle i BajiÊa), pa su zato svi brusili pera i ugled DeæuloviÊa o (napokon!) osuenom tajkunu. A to sa svojim gazdom Ninom PaviÊem, jedini problemi. kako je “zaprepaπten” istragom oko BariπiÊa ili kad na Kerumu, MilinoviÊu, Sudcu, Thompsonu, na πto je bivπi glavni urednik dugopoljskog dnevnika Joπ dvije-tri iznimke koje potvruju pravilo. Naæalost, Jutarnji list sutradan to demantira, prenoseÊi ustaπama i partizanima. Rastezao se planinarski u svaki tekst o Sanaderu ubacivao ono “dr”, otvaranje priËe o Sanaderu, medijima, korupciji i tvrdnje “izvora bliskog Sanaderu” koji kaæe da bivπi dom Nadana VidoπeviÊa, ali ne i na dvorac Ivice nikoga nije previπe brinulo. Pameti dou samo kriminalu neminovno vodi do novinara i komentatora premijer baπ nije zaprepaπten? Tko tu prenosi TodoriÊa. Rugalo se Kirinu i ganjalo Glavaπa, a divilo kad ih se tresne po glavi. Ili po dæepu. koji Êe se na svakom Êoπku zakleti u “pravo istinu: novine jednog Sanaderova prijatelja ili novine (i to doslovno, na koljenima) Ivi Sanaderu. Kad EPH kao “carstvo zla” promovira svoje novinarstvo”, ali svejedno smatraju da im je isplativije drugog Sanaderova prijatelja? novinare, urednike, kolumniste i komentatore, iz busije vrebati priliku da ga tu i tamo provedu. Lako Êemo doÊi do novinarskih standarda, Protjerani pa osvijeπteni onda se nitko ne uzbuuje zbog povezanosti lektora, redaktora, pismenih i obrazovanih novinara... Autori i novinari u velikim redakcijama znali su njegova vlasnika s Kutlom, Sanaderom, BajiÊem, Gdje su istina i poπtenje Kad bismo najprije krenuli od istine i poπtenja. Od za πto i za koga rade, koliko su plaÊeni i koliko Karamarkom. Sve to postaje sporno u trenutku ©to je uopÊe danas “pravo novinarstvo”? Moæda nenamjernih pogreπaka, a ne od namjernih podvala. promovirani, pa im nije padalo na pamet sve to kad se “carstvo zla” okrene protiv tih svojih kad Jutarnji list na naslovnici razvali informaciju o No, kako do toga doÊi kad svi znaju da novinarima ruπiti samo kako bi se izborili za “pravo nekadaπnjih uzdanica i krene Ëiniti ono πto se

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 tome da je policija u stanu Mladena BariπiÊa 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND danas PR otvara, a “pravo novinarstvo” zatvara vrata, novinarstvo”. Kad je u njihovim oËima ono Ëime se od njega zapravo oËekuje. “Provoditi zlo”. Bajka ili noÊna mora Kako se u to uklapa Novi list? Njegovu vlasniku Robertu JeæiÊu dioniËari su prodali vlasniËki udio Tko je jeo iz ruke (i to za vrlo dobre novce), ne brinuÊi se previπe o tome da neovisne novine predaju u ruke naftnom tajkunu u prijateljskim odnosima s Ivom Sanaderovi novinari toliko su zatrovali medijski prostor da su svi oni koji mu “nisu Sanaderom. Glavni urednik postao je Ivica –ikiÊ, jeli iz ruke” morali pobjeÊi na blogove, na portale, u inozemstvo ili u drugu profesiju upravo onaj Feralov novinar koji je prvi objavio dokumente o Sanaderu i Kutli. U njegovu mandatu Mi novinari jeli smo Sanaderu iz ruke zbog Hristos se rodi i uklanjanja Sanaderovi medijski dæelati dobro su znali kome Êe povjeriti da mu iz Novog lista otiπli su Viktor IvanËiÊ i Marinko »uliÊ, ustaπkih spomenika... Nas novinare, zaveo je sa Hristos se rodi i “jede iz ruke”. I dobro su znali koga Êe ostaviti da “gladuju”. da bi se sada list naπao u intrigantnoj poziciji s spomenikom u Slunju, zagucali smo ga jer smo bili sretni πto netko na Ima oko PaviËiÊeva pokajniËkog priznanja joπ pitanja. Primjerice, obzirom na JeæiÊevu povezanost s Hypo bankom.

INA HND 100 GO

INA HND 100 GO Ëelu desnice kontrolira uliËarsku stihiju, thompsone, ËondiÊe i podruge.” INA HND 100 GO ako ga je Sanader “zaveo” s Hristos se rodi i uklanjanja ustaπkog I πto se nedavno dogodilo s “pravim novinars- Napisao je to Jurica PaviËiÊ u subotnjem Magazinu Jutarnjeg lista, spomenika Juri FrancetiÊu, zar je oËaranost bila toliko jaka da je tvom”? Osvanulo je u nepotpisanom tekstu o u kolumni pod naslovom “Sada treba poπteno reÊi istinu: Sanader je trajala iduÊih πest godina? Otada je Sanader napravio mnogo toga toboænjem Sanaderovom “zaprepaπtenju” zbog bio naπa æelja i odabir!” Pohvalno je da se ugledni novinar, knjiæevnik, πto je Hrvatsku odvelo u bezdan, poËevπi negdje od Bechtela, pa preko uhiÊenja Mladena BariπiÊa. filmski kritiËar i Ëlan Mense ispriËao zbog toga πto πest godina nije Brodosplita i kupovanja vijeÊnika na lokalnim izborima, do U Ëemu je onda problem? Hloverka kaæe u napisao ni jedan tekst protiv Ive Sanadera. Ali πto ga je nagnalo da ovovjekovnih gargantuovskih afera. Zar je PaviËiÊ doista bio slijep “æutilu”. Iako je ona nedavno sjela u ministrovo svoj osjeÊaj krivnje projicira baπ na sve novinare? Mislio je da Êe ga pored zdravih oËiju? Ili je posrijedi ipak bilo neπto drugo? krilo. Drugi kaæu u neobrazovanosti mladih zbog toga manje peÊi savjest ili je vjerovao kako Êe time umanjiti svoj novinara, iako upravo takvi novinari najbolje grijeh πto je od 2004. godine i Sanaderove Ëestitke Srbima za Bljutava ispovijest prolaze u kadrovskoj selekciji unutar redakcije. pravoslavni BoæiÊ postojano πutio o svemu onome πto se kasnije Bilo bi, naime, znaËajno ustanoviti kad to PaviËiÊ (zajedno s Neki smatraju da su problem lektori i redaktori, dogaalo? A dogaalo se stvarno svaπta. medijskim drugarima koji su ex-premijeru “jeli iz ruke”) nije æelio Jesu li “pravi novinari” kao da tipfeleri i obrnuta piramida mogu uljepπati Ako je PaviËiÊ sa svojim jednako uglednim kolegama iz pisati protiv Sanadera, a kad to viπe nije smio. Mnogi njegovi kolege u laæi i poluistine koje se serviraju. Kaæu da je problem u politici, premda (gotovo) Europapress holdinga veÊ “jeo Sanaderu iz ruke” zbog iznuene korporaciji nisu smjeli. Je li moguÊe da je on smio, ali nije htio? Sve mogli zaπtiti sebe i svi vlasnici i urednici s njom spremno komplo- Sanaderove koalicije sa Srbima (jer je ovaj na pritisak Bruxellesa u do 2010. godine, odnosno Ëak 15 mjeseci nakon Sanaderova odlaska? profesiju u koju se toliko tiraju ili nemoÊno pred njom “skidaju gaÊe”. Kaæu zadnji Ëas odustao od koalicije s pravaπima), onda bi trebao znati da Ili je pak znao da ne smije, pa stoga oportunistiËki nije htio? zaklinju? Moæda su i da je problem i u pritisku oglaπivaËa, iako se Ëini neki novinari nisu. I ne samo to, od njegove su ruke - odnosno ruke Zbog svega toga, ovakva PaviËiÊeva ispovijest je bljutava. Neukusna mogli, ali to bi onda da tu nema baπ nikakvih problema. Dakle, kako njegovih medijskih podrepaπa - mnogi strepili. je zbog kukaviËluka koji je priznao novinar koji se predstavlja kao je umrlo “pravo novinarstvo”? I kad je proglaπena opinion maker i koji bi kao intelektualac trebao biti glas razuma i ukljuËivalo riskiranje smrt: 1990, 2000, 2010. godine? Trovali su medijski prostor nadasve poπtenja. Gadna je i zbog licemjernog i perfidnog projiciranja radnog mjesta i eventualni Teπko je to ustanoviti. Pogotovo na panelu Trpjeli su cenzuru, i to najviπe u PaviËiÊevoj korporaciji, izbacivali vlastite krivnje na kompletnu novinarsku struku, koja se, istina, nije kojim dirigira Hloverka. I naroËito iz usta ljudi koji su im se tekstovi i zabranjivali komentari, prijetilo im se otkazom ili proslavila za Sanaderove vladavine, ali su neki njezini pripadnici ipak gubitak statusa, su godinama zabijali Ëavle u lijes. No, jesu li “pravi su im se otkazi na kraju i uruËivali. Sanaderovi novinari toliko su zadræali kredibilitet. solidarnost struke, novinari” mogli zaπtiti sebe i profesiju u koju se zatrovali medijski prostor da su svi oni koji mu “nisu jeli iz ruke” morali Stoga bi PaviËiÊu bilo bolje da je πutio. Kao πto je πutio sve ove godine. jednaka mjerila za sve, ne toliko zaklinju? Moæda su i mogli, ali to bi onda pobjeÊi na blogove, na portale, u inozemstvo ili u drugu profesiju. I kao πto πute svi ostali njegovi kolege koji su znali zaπto to Ëine. Bilo bi ukljuËivalo nekoliko stvari: riskiranje radnog A tko mu je “jeo iz ruke”? Jurica PaviËiÊ, Miljenko JergoviÊ, Davor bolje da je to svoje grizoduπje saËuvao za prijatelje iz splitske konobe, odstupanje od principa mjesta i eventualni gubitak statusa, solidarnost ButkoviÊ, urednici Hrvatske televizije, dobar dio kolumnista Slobodne gdje su se sloæno divili Sanaderu i “jeli mu iz ruke”. Ovime nije uËinio profesije Ëak i po cijenu struke, jednaka mjerila za sve, ne odstupanje od Dalmacije koji su se prvih godina trgali tko Êe prije napraviti intervju uslugu nikome: ni samome sebi, prikazujuÊi se kao konformist i principa profesije Ëak i po cijenu konstantnog sa Sanaderom, Ëitav Vjesnik - pa i Andrea LatinoviÊ koja ovih dana kukavica, ni drugim novinarima, optuæivπi ih za sudjelovanje u konstantnog rata s rata s urednicima... ZvuËi li ovo kao bajka ili kao piπe osvetniËke kolumne protiv prijatelja Darka –ureteka koji ju je medijskom zloËinu. Moæda PaviËiÊ nije to znao, ali u modi je urednicima... noÊna mora? O odgovoru na ovo pitanje ovisi

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD izgurao iz lukrativne fotelje glavne urednice - austrijska Styria... 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD individualizacija krivnje. »ak je i njegov Sanader o tome neπto govorio daljnja sudbina “pravog novinarstva” novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good ©armantno prenoπenje bez provjere ©armantno prenoπenje bez provjere

23 22 foto Siniπa Sunara Zbog Je li Ëetverostruko “rekla kazala” dokaz? Pravna tematika nije jaËa strana hrvatskih novinara. Primjerice, Sportske novosti su nepoznavanja krajem srpnja, pozivajuÊi se na izvore iz njemaËkog pravosua, ocrtale Dinamovog

broj 7/8/9/2010. broj 7/8/9/2010. broj

novinar novinar sportskog direktora Zorana MamiÊa kao jednog od glavnih aktera navodnog namjeπtanja pravnih termina, prve utakmice finala Kupa 2009. protiv Hajduka (3:0). Meutim, u prijevodu dokumentacije novinari su povezane s tom utakmicom, koji su SN objavile, ne uoËava se dokaz krivnje MamiÊa juniora. Piπe Ozren Podnar Vaπ autor nema pojma postoje li nepravilnosti u hrvatskom nogometu niti pod kakvim je uvjetima odigran spomenuti susret, no ni viπekratnim Ëitanjem priloga u SN nije naπao niπta proπirili zabunu osim slabaπne indicije u vidu jednog spomena Zorana MamiÊa i to doslovno iz Ëetvrte ruke. da je Predrag Mlaeg je MamiÊa, prema biljeπkama istraæitelja, u telefonskom razgovoru spomenuo jedan od osumnjiËenika koje su njemaËki agenti prisluπkivali; buduÊi da MamiÊ nije bio sudionik

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HN INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HN

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HN MatvejeviÊ 28. INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HN INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HN tog telefonskog razgovora, radilo se o iskazu iz druge ruke, o “rekla kazala”. Nadleæni je VeÊina je vodeÊih hrvatskih medija krajem srpnja agent na temelju presluπanih snimki sastavio biljeπke; te biljeπke o MamiÊu govore iz treÊe doslovno, praktiËno bez komentara, prenijela apel srpnja trebao ruke. Biljeπki su se domogle Sportske novosti, prevele ih i otisnule na svojim stranicama; koji su u svijet odaslali europski intelektualci. prevedene se biljeπke na MamiÊa odnose iz Ëetvrte ruke. Francuski je filozof i pisac Bernard-Henry Lévy u Osramotili se poËeti sluæiti Moæda Êe se naknadno pojaviti uvjerljiviji dokazni materijal, no ono πto je objavljeno u SN i ime desetak glasovitih umnika napisao Ëlanak, preneseno u svekolikom domaÊem tisku i mnogim stranim glasilima vaπem autoru ne objavljen izmeu ostalih u Le Mondeu i The zatvorsku kaznu dokazuje umijeπanost Dinamovog sportskog direktora u spomenutu aferu Huffington Postu, pozivajuÊi hrvatske vlasti da “ne upuÊuju na izdræavanje zatvorske kazne profesora europski OËito ni domaÊi novinari ni njihovi nadreeni imali profesionalnu obavezu hrvatski Vrhovni sud odbio zahtjev dræavnoga i knjiæevnika Predraga MatvejeviÊa.” strani intelektualci ne demantirati navode iz Ëlanka-apela. odvjetnika Mladena BajiÊa za poniπtenjem U dramatiËnom je apelu Lévy poruËio da SluËaj vuËe korijene od objave Ëlanka u pravomoÊne presude, potvrdivπi joj zakonitost. “Predrag MatvejeviÊ ne mora iÊi u zatvor”, na koji intelektualci... znaju da se uvjetna kazna Jutarnjem listu u studenom 2001. u kojemu se DORH je, oËito smatrajuÊi da MatvejeviÊ nije trebao ga je navodno osudilo hrvatsko pravosue “zbog ne izvrπava ni tijekom ni naπ filozof obruπava na Peπordu i druge regionalne biti osuen niti uvjetno, nastojao ishoditi niπtavnost delikta miπljenja”, odnosno, prema ovdaπnjoj po isteku roka kuπnje, osim knjiæevnike pripisujuÊi im krivnju za ratno huπkanje. presude, no Vrhovni je sud procijenio da je ona kvalifikaciji, klevete bosanskog pisca Mile Peπorde. Peπorda je podnio privatnu tuæbu za klevetu, po donesena na zakonit naËin. Na terenu, za i hrvatski mediji ako osuenik u tom osuenika se niπta nije promijenilo, jer joπ od Lévyjev Ëlanak-apel spominjao je Ëak i datum kojoj je MatvejeviÊ doista proglaπen krivim i osuen 28. srpnja, kad je 78-godiπnji MatvejeviÊ trebao razdoblju ne poËini novo na uvjetnu petomjeseËnu zatvorsku kaznu uz studenog 2007. nije postojala nikakva pravna poËeti s izdræavanjem kazne. kazneno djelo dvogodiπnji rok kuπnje, koji je minuo joπ u kasnu moguÊnost da zavrπi u zatvoru, barem ne zbog “Je li europski duh pao tako nisko da mi jesen 2007. “sluËaja Peπorda”. jednostavno prihvaÊamo taj predstojeÊi skandal, OËito ni domaÊi novinari ni strani intelektualci bez ikakve reakcije?”, pitao se Lévy (doduπe, naπi ne znaju da se uvjetna kazna ne izvrπava ni tijekom Neka me uhite, u hotelu sam su mediji umjesto “duh” napisali “genij” krivo Zar nitko od naπih ni po isteku roka kuπnje, osim ako osuenik u tom Ono malo upuÊenih Ëitatelja vjerojatno se shvativπi francusku rijeË génie, koja u ovom novinara nije pratio sluËaj razdoblju ne poËini novo kazneno djelo. »ak je i dijelom zgraæalo, dijelom zabavljalo zbog neznanja

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HN INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HN

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HN kontekstu znaËi duh). dok se odvijao od 2001. do inaËe dobro upuÊeni kolumnist Marinko »uliÊ s INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HN INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HN umijeπanih u skandalozni apel i njegovo prenoπenje Dok je Lévy u srediπnjem dijelu svog intrigant- www.htnet.hr propustio uoËiti poantu, napisavπi u tisku, no sumnjamo da je zabavno bilo nog Ëlanka korektno naveo da je MatvejeviÊ 2. 2005? Zar nitko ne zna da je MatvejeviÊ izbjegao zatvor “zbog pomalo MatvejeviÊu, kojega su novinari u nedjelju 25. studenog 2005. zbog klevete osuen na pet πto znaËe uvjetna osuda i zagonetne zastare”. srpnja alarmirali da bi 28. srpnja trebao noÊiti iza mjeseci zatvora, uz dvogodiπnji rok kuπnje, potpuno rok kuπnje? Inozemne genijalce poput Lévyja, Umberta Eca reπetaka. je pogreπno shvatio pravni uËinak te presude, i Salmana Rushdieja zbunilo je to πto je proπle “Ja sam im na raspolaganju i ako me æele uhititi, nalazim se u Hotelu KoloËep u blizini

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD zakljuËivπi da na njenom temelju hrvatski intelektu- 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD jeseni (a ne u svibnju 2010, kako piπe u apelu) alac mora poÊi na izdræavanje zatvorske kazne! Dubrovnika. (...) Imam 78 godina i ako dræava OËito je Lévy bio zanesen pruæanjem potpore Ergela smatra da me treba zatvoriti, neka dou na KoloËep kolegi intelektualcu pa je previdio znaËenje pojma Pitanje Dræavne ergele –akovo dalo je priliku novinarima (a i obiËnom Ëovjeku) za joπ i odvedu me u zatvor”, rekao je novinarima, moæda uvjetna osuda. No, koja je to strast sprijeËila jedno tragikomiËno nerazumijevanje pravno-administrativne terminologije. PoËetkom πokiran πto mu oni, a ne primjerice odvjetnik, ne hrvatske novinare da uvide pravnu i logiËku kolovoza u –akovu su odræane demonstracije zbog, kako su naπe novine napisale, priopÊava nepovoljnu novost. pogreπku na kojoj je Francuz temeljio svoj napis? najave “ukidanja” Ergele –akovo. RijeË ukidati ima viπe znaËenja i nijansi, od kojih je Kuriozno, predsjednik Ivo JosipoviÊ je dan Kladili bismo se da se strast ovdaπnjih medijskih ono najoËitije “prestanak postojanja”. Primjerice, ako se u Zagrebu ukine tramvajska nakon objave Lévyjeve “patke” imenovao Matveje- radnika zove “æudnja za Ëim bræim odlaskom s linija broj 5, ta linija prestaje postojati i nijedan tramvaj viπe neÊe voziti tom trasom. viÊa izaslanikom za frankofone zemlje. Nije posla kuÊi”. Naime, samo se krajnjim manjkom No, autori Ëlanaka o Ergeli –akovo propustili su pojasniti da u ovom sluËaju iskljuËeno da je stari profesor tek od Ureda pozornosti moæe objasniti da nitko u prva dva dana ukidanje ne znaËi iπËeznuÊe ergele, a pogotovo ne selidbu konja iz slavonskog grada predsjednika doznao da neÊe na izvrπavanje kazne. naπiroko poznatom po svojim lipicancima. Vlada je odluËila preustrojiti dvije ergele, nije u prilog o Lévyju ubacio napomenu da je taj Napokon, nekoliko dana kasnije Nacional je od lipiËku i akovsku, tako da ih u pravnom smislu objedini i od njih stvori jedinstvenu Æupanijskog suda pribavio tumaËenje da je apel neumjestan, jer da MatvejeviÊu zbog sluËaja ustanovu, Ëije Êe sjediπte (kontroverzno) biti u Lipiku. MatvejeviÊev sluËaj zakljuËen 2007. istekom roka klevetanja Peπorde (viπe) ne prijeti boravak iza OËito bi “Vlada ukida Ergelu –akovo kao pravni subjekt, ali konji ipak ostaju gdje reπetaka! Zar nitko nije pratio sluËaj dok se odvijao jesu” bio predugaËak naslov, no upotrijebljene formulacije bile su dovoljno nespretne kuπnje te da mu ne prijeti prisilan boravak u od 2001. do 2005? Zar nitko ne zna πto znaËe da zapale iskru narodnog nezadovoljstva. –akovljani su Ëak zaprijetili blokadom kaznionici. Iz suda su usput prigovorili novinarima uvjetna osuda i rok kuπnje? cijele Slavonije ne opozove li Vlada dotiËnu odluku, iako je smisao odluke bio πto ne rade dobro svoj posao i πire netoËne pogreπno shvaÊen. informacije. Lévy ne mora iÊi u zatvor! “Vlada ne ukida ergelu u –akovu. U javnosti se oko toga stvaraju nepotrebne Naæalost, unatoË priliËno brzo razotkrivanju Moæda je pretjerano prigovarati autorima i tenzije. Od dvije ustanove stvaramo jednu. Konji iz –akova ne idu nikamo, a posebno zablude, europskim se medijskim prostorom urednicima πto se nisu sjetili objaviti protuapel ne u Lipik”, pokuπao je ohladiti gnjev ministar poljoprivrede Petar »obankoviÊ, zacijelo proπirila izvorna verzija priËe, iz koje se francuskim vlastima pod naslovom “Bernard-Henry obeÊavajuÊi da Êe Vlada u akovski dio ergele uloæiti joπ novca. moæe zakljuËiti da primitivna dræavica baca u reπt Lévy ne mora iÊi u zatvor”, koji ovome ne prijeti Engleska kraljica, kojoj su se –akovljani naumili obratiti da ih zaπtiti, vjerojatno je Ëula proslavljenog intelektualca zbog verbalnog delikta,

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD baπ kao ni MatvejeviÊu. No, naπi su tekstopisci i samo prvu verziju priËe, kao i Europa u sluËaju izmiπljenog MatvejeviÊevog zatvaranja 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD kao u doba komunistiËke diktature novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good NaliËje profesije NaliËje profesije

24 Opasnost od niskotiraænog smeÊa mnogo je manja od smeÊa koje se pojavljuje u etabliranim, tiraænijim medijima Ubi nas Nestanak specijaliziranih novinara za neke teme - od pravosua do zdravstva - samo je jedna od posljedica opÊe komercijalizacije medija

broj 7/8/9/2010. broj 7/8/9/2010. broj

novinar novinar pravnom sustavu nema instituta pokajnika, pa Franje Tuman, prvog hrvatskog predsjednika. bilo je zastraπujuÊe oæivljavanje duha Marinka A sve su se greπke moglo izbjeÊi i bez velikog onda tako neπto njegovom branjeniku i nije Kao argument za takvo SvedroviÊevo postupanje BoæiÊa, rodonaËelnika æutog ili podzemnog znanja i napora, i samo pokojim telefonskim pozivom. neprofesionalizam moglo biti ponueno. Uz elementarno pravno izvuËena je i rodbinska veza njegove æene novinarstva, koji je u svom ST-u poËetkom 90-ih Nestanak specijaliziranih novinara za neke znanje - ili bar malu provjeru kod onih koji to Ljubinka s crnogorskim knjiæevnikom i politiËarom takoer SvedroviÊevu suprugu dovodio u vezu s teme - od pravosua do zdravstva - samo je jedna znaju - greπka, koje je dovele u pitanje Novakom Kilibardom. O koliko je velikom crnogorskim prezimenjakom. Greπka, namjerna od posljedica opÊe komercijalizacije medija. Piπe Gordana GrbiÊ vjerodostojnost cijelog teksta mogla se izbjeÊi. promaπaju rijeË najbolje pokazuje to πto je sam ili ne, ne bi bila napravljena da je tu informaciju Pravosua i pravnih tema u medijima gotovo i Ali provjera bi otvorila sumnju u istinitost vijesti novinar odmah objavio ispriku, πto je gotovo pisao novinar specijaliziran za pravosue, ne nema, a praÊenje takvih tema povezano je Povjerenje u medije topi se bræe od i pouzdanost neimenovanog izvora i senza- iznimka u novinarskoj praksi. nuæno pravnik po obrazovanju, ali netko tko je uglavnom sa skandalima i aferama. U situaciji kada cionalne vijesti onda ne bi ni bilo. kontinuirano pratio zbivanja u pravosuu. Takav svatko moæe pisati o svemu i svaËemu, i kada se ledenjaka, i to ne naravno zbog Ili primjer drugi. Objavljeno je da je sudac Nestanak specijaliziranih novinara bi novinar znao da su SvedroviÊ i Potrebica dva takozvani istraæivaËki novinari svedu na glasno- globalnog zatopljenja veÊ zbog naπeg Vrhovnog suda Marijan SvedroviÊ, zajedno s Nerado se objavljuju i ispravci i reagiranja, svijeta u poimanju sudstva i dijeljenju prave i da govornike svojih neimenovanih izvora, mnogo se dugim sucem Antom Potrebicom omoguÊio da premda je svakome jasno da ispravak ne moæe je gotovo nemoguÊe da budu saveznici u nekom viπe papira troπi na dezinformacije i manipulacije

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA H 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA H

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA H

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA H 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA H neprofesionalizma ode u zastaru sluËaj Nevenke Tuman, kÊeri popraviti jednom nanesenu πtetu. U toj vijesti pravosudnom bezobrazluku. 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA H 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA H nego li na profesionalno informiranje javnosti

foto Siniπa Sunara Pukne li vam vodovodna cijev potraæit Êete neprofesionalnog, senzacionalistiËkog i neodgo- vodoinstalatera, ako vas neπto zaboli bit Êete vornog pisanja, jer se sami nameÊu gotovo sretni doete li u ruke nekome sa πto viπe mr. svakodnevno. sci. ili dr. ispred ili iza imena, traæit Êemo nekog od struke i zanata i vjerojatno potrebnih vjeπtina Brzopleto o Mravku i SvedroviÊu i znanja. A πto ako nekom zatreba novinar? Ima Vijest da je “propjevao” Ivan Mravak, osum- πkola za novinare - i visokih - ali od kada one u njiËen za malverzacije u HEP-u, i da je prvi koji nas postoje bitnih promjena u struËnoj je optuæio bivπeg premijera Ivu Sanadera za osposobljenosti novinara nema. kumovanje takvim rabotama u zamjenu za sta- Novinar je i onaj koji potpiπe tekst da je nekoj tus pokajnika, demantirana je i prije no πto je domaÊoj zvjezdici pala bretela, ispala sisa iz novina s takvom naslovnicom stigla na kioske. grudnjaka ili da su joj se vidjele gaÊice. Ako Mravakov odvjetnik Branko ©eriÊ nije samo potpisnik takvog teksta joπ ima i govornu manu, osporio navode o tereÊenju Sanadera, veÊ je i Ne treba napraviti dubinsko istraæivanje da bi se naπli primjeri neprofesionalnog,

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 1 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 1

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 1 uskoro bi i glasom i stasom mogao na nekoj 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 1 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 1 odræao profesionalnu pravnu lekciju jer u naπem senzacionalistiËkog i neodgovornog pisanja, jer se sami nameÊu gotovo svakodnevno televiziji izvijestiti javnost koja se od domaÊih ili stranih “celebriti” upuπta u seks s Ëizmicama sa πtiklom na nogama. Umjesto svake druge Zgraæanje preporuke u odabiru novinara mogao bi presuditi profesionalni ugled i povjerenje koje neki novinar ne koristi uæiva u javnosti. A upravo se povjerenje u medije Neki nazovi ozbiljni mediji - umjesto topi bræe od ledenjaka, i to ne naravno zbog da profesiju brane upravo profesionalnoπÊu - kukaju nad globalnog otopljenja veÊ zbog neprofesionalizma. pojavom amaterskog, podzemnog novinarstva na nekim portalima i u Tko je krivac niskotiraænoj periodici i zgraæaju se Opravdanja za eroziju profesije niæu se od nad moguÊnoπÊu da se putem pritiska politike, koja bi Ëlanke po svom ukusu, televizije πiri njihov utjecaj u vlasnika koji bi πto viπe para, oglaπivaËa koji æele javnosti. Kao da prepisivaËina samo svoju uljepπanu sliku. Profesija je ærtva i skandaloznih otkriÊa nije opÊa bespoπtedne utrka s konkurencijom od koje treba pojava i praksa. Takve se „vruÊe“ biti bræi ekskluzivniji i tiraæniji, sve veÊe raπirenost teme razmile po drugim medijima u i dostupnost interneta na kojem vijest moæe sekundi, bez dodatne provjere, pa Ëak napisati baπ svatko, pa Ëak i netko iz hrvatskog i bez navoenja izvora. Treba novinarskog podzemlja. Krivi su maltene svi koji upozoravati na smeÊe na medijskoj su neπto napisali, Ëak i Ëitatelji kojima nije do sceni. Ali realno opasnost od ozbiljnih sadræaja, veÊ ih viπe zanima tko se s niskotiraænog smeÊa mnogo je manja kime i kada spetljao. od smeÊa koje se pojavljuje u Ispada da jedino nisu krivi novinari, urednici, etabliranim, tiraænijim medijima. I profesija. Jedino Ëime bi se novinarska profesija stvarni je problem πto su takvi mediji mogla obraniti od globalnog i totalnog informiranja, sve sliËniji onima koje kritiziraju koje se ne moæe zaustaviti, upravo je profe- zbog neprofesionalnosti. sionalnost, ozbiljnost u obradi tema i - vjero- Vjerodostojnost i ali i troπi. Novinarstvo je zanimljiva i dostojnost. SudeÊi prema broju demantija, koji stiæu dinamiËna profesija jer je svaki tekst i prije nego li se “osuπi boja na naslovnici” premijera, bez poπtivanja pravila vjerodostojnost se lako ærtvuje. Ne treba napraviti profesije mogli bi se utopiti u masi dubinsko istraæivanje da bi se naπli primjeri onih koji piπu novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good NaliËje profesije NaliËje profesije

26 Jel’ to vama netko πapÊe sa strane? - upitala je uæivo emitirao nogometno-zabavni πou zvan da je podrijetlom Sudanac, a HTV je po infantilnoj par bili su Mila Horvat i Robert Ferlin) izbacio je na ljepuπkasta voditeljica Lana Banely gledateljicu i Afrovizija. U afrovizijskom studiju iz veËeri u veËer πpranci morao imati svoga deæurnog crnca dok se povrπinu nevjerojatnu koliËinu jeftinih stereotipa i Nogometizacija svega ujedno natjecateljicu HTV-ovog nogometnog kviza defilirali su sadaπnji i bivπi nogometaπi, nogometni Svjetsko prvenstvo odigrava u Africi. Ne, doduπe, kroniËnog neznanja (Samo za primjer: po Bruni »emu ovo zanovijetanje - pitat Êe se neki - oko jedne, u prvom redu, leæerne emisije o Lopta je okrugla, nakon πto je ova toËno odgovorila treneri, sportski novinari, pjevaËi i zabavljaËi. u Antimonovom Sudanu veÊ u JuænoafriËkoj KovaËeviÊu sjevernokorejski diktator ne zove se najvaænijoj sporednoj stvari na svijetu? Upravo stoga πto bi HTV kao javni servis u

broj 7/8/9/2010. broj 7/8/9/2010. broj

novinar novinar na Ëetiri pitanja zaredom. Voditeljica se pritom Ambiciozno zamiπljena i pompozno najavljivana Republici, ali koga to briga! (Usput reËeno, bilo bi Kim Il Sung veÊ Kim Drugi Sung!) kakve bi vremenu posvemaπnje medijske trivijalizacije - gotovo da kaæem nogometizacije svega, zagledala u kameru pogledom mlade uËiteljice koja Afrovizija na koncu je ipak izgledala kao preπtrikana zanimljivo vidjeti i Ëuti ovdaπnje reakcije kada bi odgovorni ljudi na javnoj televiziji ipak morali bolje trebao imati i budno Ëuvati iste visoke kriterije bez obzira na to o kakvoj je vrsti programa tek uvjeæbava strogoÊu na uËenicima uhvaÊenima inaËica nedjeljnih poslijepodneva s prijenosima se sliËno prvenstvo odigravalo u Hrvatskoj, a da u nadzirati i filtrirati. rijeË. Ne treba zaboraviti da je Ëitavo praÊenje Svjetskog nogometnog prvenstva na HTV-u, sa πalabahterom ispod stola. S druge strane utakmica Hrvatske nogometne lige. Sve je ondje, nekoj dalekoj zemlji u nekoj sliËnoj emisiji ukljuËujuÊi i Afroviziju stajalo najmanje pedesetak milijuna kuna. HTV je u Juænu Afriku, na telefonske linije Ëuo se tek nelagodni muk, pa zapravo, bilo vrlo predvidljivo: od Pervana i njegovih angaæiraju nekog Srbina ili Slovenca u njihovim Tko to tamo πapÊe? mjesto dogaaja, poslao osamnaest ljudi (Ëak i radijske reportere!) da uæivo prate natjecanje ljepuπkastoj Lani nije preostalo drugo nego da sve nemaπtovitijih sinhronizacija, birtijaπkog narodnom noπnjama.) Po istom kljuËu u Afroviziji I dok su nogometaπi u Juænoj Africi u odmorima koje jest bilo najveÊi ovogodiπnji medijski spektakl, ali na kojem Hrvatska uopÊe nije olovkom nehajno precrta joπ jedno pitanje u svom humora Zuhre i Hrvoja KeËkeπa, Tarika FilipoviÊa se naπla i tamnoputa hostesa Ivona, takoer izmeu dvaju poluvremena hvatali dah ili srkali natjecateljski sudjelovala. Javne televizije zemalja poput Slovenije i Srbije, Ëije su tefteru i pree na sljedeÊe. koji je po tisuÊiti put imitirao ∆iru BlaæeviÊa, podrijetlom iz Sudana, zaduæena da se πutke jezikovu juhu od svojih izbornika, u studiju Afrovizije nezaobilaznog Matea Beusana - Oka sokolovog i smijeπi dok dræi glomaznu kreditnu karticu velikoduπni sponzori davali su priliku gledateljima reprezentacije za razliku od naπe ondje nastupale, potroπile su manje novaca na medijsko Infantilni stereotipi sveprisutne Ide Prester koja je baπ tih dana sponzora nagradne igre ne odveÊ maπtovito da na brzinu zarade nekoliko tisuÊa kuna u kvizu u praÊenje Mundiala. A kad se veÊ ulupalo podosta milijuna i u popratni zabavni program, Bilo je to negdje sredinom lipnja u studiju priznavala po novinama kako o nogometu nema nazvane Lopta je okrugla. Upravo taj telefonski kviz, kojem je trebalo pokazati znanje o povijesti svjetskih premda je bio kopijine kopije kopija, netko je trebao pravodobno upozoriti voditelje da barem Hrvatske televizije, odakle se za vrijeme odræavanja pojma niti je zanima. Pervanov potrËko Antimon kojeg je svake druge veËeri vodila veÊ spomenuta nogometnih prvenstava. Te veËeri kada je Lana ne omalovaæavaju gledatelje i ne snebivaju se toliko nad spoznajom da i æene mogu voljeti

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA Svjetskog nogometnog prvenstva u Juænoj Africi svoju je gaæu u tom cuπpajzu “zasluæio” Ëinjenicom Lana Banely u paru s Brunom KovaËeviÊem (drugi Banely prvi puta isljedniËki priupitala i prekorila 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA nogomet i znati tko je bio Paolo Rossi foto Siniπa Sunara gledateljicu/natjecateljicu jel’ joj to netko πapÊe, do konaËne erupcije isljedniËke sumnje izreËene prst sudbine ili nekog prisavskog urednika odredio jedinim pitanjem na koje te veËeri nije dobila Enciklopedijsko da se u kvizu suËele dvije “pripadnice ljepπeg odgovor: Jel’ to vama netko πapÊe sa strane? spola”. Format kviza bio je vrlo jednostavan. Dvoje znanje muπkaraca o natjecatelja/natjecateljki naizmjeniËno bi odgovarali Drske æenske na muπkom terenu na po pet pitanja, a kune bi odnosio/-la onaj ili ona Mlada voditeljica te je veËeri, a i onih kasnije nogometu i njihova s viπe toËnih odgovora. Shvativπi te veËeri da su s kada bi u isti kviz “zalutala” joπ poneka æena, spremnost da ga druge strane obiju telefonskih linija æene, Lana polusvjesno odaslala jasnu poruku - zna se gdje Banely jedva je susprezala nemalo iznenaenje tom je nama (æenama) mjesto! Ta je poruka joπ iskaæu oËito se meu Ëinjenicom, kao da se s druge strane linije javljala skandaloznija jer je odaslana s javne televizije na

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO sama Jadranka Kosor. Opa, imamo dvije æene! INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO kojoj bi se gledatelje i gledateljice ipak trebalo prisavljacima Kada bi veÊinu ostalih veËeri poredak stvari bio viπe uvaæavati, ako ni zbog Ëega drugog onda podrazumijeva samo neporemeÊen, pa se u kvizu nadmetala dvojica zbog toga πto plaÊaju ne baπ malu pristojbu. A muπkaraca, ni Lani niti Bruni, Mili ili Robertu nije umjesto uvaæavanja, gledateljice su dobile po sebi. No kad se padalo na pamet naglaπavati tu Ëinjenicu. omalovaæavanje i suptilnu verbalnu diskriminaciju. Taj mali maËistiËki igrokaz paradoksalan je i zbog æene nau u toj priËi... IπËuavanje bez kraja toga πto ga je spontano izvela upravo jedna Enciklopedijsko znanje muπkaraca o nogometu “pripadnica njeænijeg spola” koja je, doduπe, u e, tu onda i njihova spremnost da ga iskaæu oËito se meu jednom intervjuu izjavila da su joj noge “hladno mora biti prisavljacima podrazumijeva samo po sebi. No kad oruæje”. U tih nekoliko kviz-minuta uspjela je se æene nau u toj priËi... e, tu onda mora biti neka poniziti vlastiti rod gotovo kao HDZ-ova zastupnica neka kvaka ili zamka! Lana Banely to je (pred)osjetila i Ivana SuËec TrakoπËanec kada je onomad u reagirala prirodno “muπki”, raskrinkavajuÊi Saboru rekla kako æena vrijedi onoliko koliko djece kvaka strajkerice koje su utrËale na muπki teren. Da stvar ima. U ovdaπnjem ustaljenom druπtvenom poretku ili zamka! bude zanimljivija, a za Banelyjevu sumnjivija, obje stvari, pa tako i u nogometnom imaginariju s natjecateljice te su veËeri toËno odgovorile na sva pripadajuÊim sponzorsko-medijskim spektaklima, postavljena pitanja pa je odluka o pobjednici pala æena u pravilu biva tek paæljivo odabrani inventar: u pripetavanju. S voditeljiËinog lica mogao se, kao voditeljica ili hostesa Ëija je uloga odræavati s novinske naslovnice, jasno proËitati onaj osjeÊaj pozornost muπke publike dubokim dekolteom i zateËenosti - ovo ne moæe biti ovako - jer, zaboga, plitkim frazama. U tom smislu ne Ëudi πto je Ëak toËne odgovore na sva postavljena pitanja iz i “jedna od njih” bila zbunjena, moæda Ëak i povijesti nogometa neotuivo pripadaju iskljuËivo zgroæena kada su se neke “drznule” znati o muπkarcima. Otkud bi jedna æena mogla znati nogometu jednako, ako ne i viπe od muπkaraca. koliko je golova zabio Paolo Rossi na Mundijalu u Svojim nehajnim cinizmom artikuliranim u ©panjolskoj 1982. i za koju je reprezentaciju tih neumjesno pitanje Jel vam to netko πapÊe sa godina igrao Grzegorz Lato?! Njezino iπËuavanje strane? Lana Banely je zapravo zadræala poredak Piπe Miroslav FilipoviÊ zapoËelo je veÊ nakon πto su obje natjecateljice stvari na svome mjestu. Onaj u kojem se netoËan toËno odgovorile na prvo pitanje, a sa svakim muπki odgovor pripisuje njegovoj trenutnoj sljedeÊim toËnim odgovorom prolazilo je mijene dekoncentraciji, a toËan æenski odgovor

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD Afrovizija od preokretanja oËiju, teatralnog πirenja ruku pa 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD doπaptavanju sa strane U ovdaπnjem ustaljenom druπtvenom poretku stvari, pa tako i u nogometnom imaginariju s pripadajuÊim sponzorsko-medijskim spektaklima, æena u pravilu biva tek paæljivo odabrani inventar: kao machovizija voditeljica ili hostesa Ëija je uloga odræavati pozornost muπke publike dubokim dekolteom i plitkim frazama novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Popravljanje javne slike Popravljanje javne slike

29 28 foto Siniπa Sunara Sve je prisutniji trend medijske eksploatacije roditelja javnih osoba koje su iz nekih razloga podvrgnute sudskim istragama i(li) izvrgnute æestokoj kritici javnosti

broj 7/8/9/2010. broj 7/8/9/2010. broj

novinar

novinar No πto kad briæne majke postanu zajapurene glasnogovornice svojih najdraæih sinova ili kÊeri koji su zbog naravi svojih javnih poslova ili zbog zloporabe svojih poloæaja izloæeni najoπtrijem sudu javnosti?

Stariju gospou ekipa HTV-a snimala je u njezinom PetraËeva majka dospjela je u srediπte pozornosti rijeËi. Majka Anka doËekala je Boæidara s toplom dvoriπtu dok se hvatala za glavu i kroz suze naricala i prije dvije godine nakon πto je brutalno premlaÊen juhom, a fotografija objavljena uz tekst prikazivala Mamini sinovi o tome kako je njezin sin dobar, da nikome ne bi novinar Jutarnjeg Duπan Miljuπ, a zbog prijetnji koje je nasmijanog ministra, ponosnu majku, toplu juhu iπta loπe uËinio, da je Ëesto posjeÊuje i uvijek joj je prethodno uputila na njegovu adresu. Na koncu u tanjurima i oprane Ëarape, moæe biti njegove, pomaæe. Gospoa iz kratkog priloga u srediπnjem je novinarima, koji su je onomad salijetali kako bi koje se suπe na radijatoru iza njih. Piπe Miroslav FilipoviÊ Dnevniku HTV-a majka je Jakova SuraÊa, kapetana Ëuli πto ima reÊi u obranu svoga sina, poruËila da No, ne uzdiæe svaka majka svoga sina u nebesa Nogometnog kluba Zadar, proljetos pritvorenog (u se paze jer “vrijeme ide, vrijeme razgrauje, a tko pred novinarima. Eto, majka Josipa Radeljaka- meuvremenu veÊ i puπtenog, nap.a.) nakon πto zna πto vam se moæe dogoditi ako piπete neistine”. Dikana, 91-godiπnja Gjermina Jasna Radman lani Nije je protiv njega i joπ dvadesetak osoba Uskok je u intervjuu Areni otkrila svima da s njim ne novinarski pokrenuo istragu zbog sumnje da su namjeπtali Majke popravljaju imidæ razgovara veÊ petnaest godina. “Sram me je πto mi rezultate utakmice Hrvatske nogometne lige i na U vrijeme kada je gradonaËelnik Splita Æeljko je sin. U njega je uπao vrag. Pokvarenjak je kojem grijeh Ëuti i taj naËin sudruzima omoguÊavali velike dobitke na Kerum u emisiji TV Dalmacije uæivo objavio da se treba psihijatar”, kazala je Dikanova stara majka. tu, majËinsku kladionicama. rastaje od supruge, a buduÊnost planira s dotadaπnjom ljubavnicom Fani, novinari su se U slijepoj ulici stranu priËe, Sto posto nevini odmah ustrËali pa nakon Æeljkove sestre Nevenke, Svakoga, i javno poznatu i πiroj javnosti SuraÊevo ime bilo je jedno od zvuËnijih u pokucali i na vrata majke Kate u Ogorju. Zbunjena nepoznatu osobu, njegova majka najviπe voli. Oni ali je spomenutoj aferi nazvanoj Offside, a nakon objave æena koja je, kaæu, do juËer voljela snahu koliko i su njihova doæivotna Ëedâ, pa makar bili najveÊe novinarski informacije o uhiÊenju nogometaπa, HTV-ova ekipa sina na koncu je ipak stala uza Æeljka. Sin je ipak hulje i zlikovci. No πto kad briæne majke postanu bræe-bolje je potraæila njegovu majku da pred sin. Za Damira Bajsa koji je do imenovanja zajapurene glasnogovornice svojih najdraæih bludno kamerom kaæe πto misli o uhiÊenju. Majka k’o ministrom turizma πiroj javnosti bio slabo poznat sinova ili kÊeri koji su zbog naravi svojih javnih uspostaviti majka, plakala i uvjeravala svekoliku javnost u HSS-ov kadar iz Bjelovarsko-bilogorske æupanije, poslova ili zbog zloporabe svojih poloæaja izloæeni sinovljevu ispravnost. Na sliËan naËin proljetos se govorilo se da je pravi “mamin sin”. To je jednom najoπtrijem sudu javnosti? Jesu li majke tada takvu vrstu novinarima izjadala i majka bivπeg potpredsjednika Ëak i sam potvrdio lokalnom listu Bjelovarac kazavπi najobjektivnije i najsretnije odabrane sugovornice

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODIN

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODIN INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODIN Vlade Damira PolanËeca protiv kojeg je Uskok kako odbija oæeniti svoju zaruËnicu sve dok ne INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODIN INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODIN i mogu li svojim novinskim ispovijedima punima tekstova kao podnio nekoliko prijava. Tek πto je Ëuvar u nauËi kuhati kao njegova majka. Mama Bajs osjetila emotivnog naboja, ali i srdæbe u obrani Ëasti svoje poæeljni i Remetincu za PolanËecom zakljuËao Êeliju, novinari je pak potrebu kazati novinarima kako se “ne djece pridonijeti πto potpunijoj istini? Svaka osoba su pohitali u njegov rodni –elekovec kako bi doznali mijeπa u njegov privatni æivot, ali mu æeli ugoditi”. na javnom poloæaju ima svoj javni i privatni æivot, pouzdani πto majka Terezija misli o uhiÊenju svoga sina. Tih Tijekom kampanje za proπle predsjedniËke svoju javnu i privatnu osobnost. Ako se veÊ obrazac dana gotovo da i nije bilo dnevnih novina, tjednika izbore novinari nisu propustili priliku zaÊi do dogaa da one same briπu granicu izmeu svoje ili internetskog portala kojima mama PolanËec nije Pogane Vlake u Hercegovini gdje æivi majka dvije osobnosti, je li nuæno da im u tome pomaæu dala barem kratku izjavu, ako ne i Ëitav intervju Milana BandiÊa, Blagica. “Ma navikla sam na i novinari? Naime, navedeni primjeri govore o sve zduπno braneÊi sina. Novinar Globusa posjetio ju novinare, ali ima ih dosadnih, pogotovu u zadnje prisutnijem trendu medijske eksploatacije je na Uskrsni ponedjeljak, prvi u kojem Damira nije vrijeme. Ali πto Êemo, to mora tako biti. Ja bih roditelja javnih osoba koje su iz nekih razloga bilo za blagdanskim stolom. “Sto posto sam sigurna najviπe voljela da je Milan tu, uz mene, ali kad je podvrgnute sudskim istragama i(li) izvrgnute da je nevin. Nitko na svijetu, niti jedna vlada, me odluËio da ide u utrku za predsjednika, mi smo svi æestokoj kritici javnosti. Tada majke - oËevi mnogo neÊe uvjeriti da je Damir napravio neπto loπe. Znam uz njega”, uljudno je kazala mama BandiÊ joπ rjee - postaju njihovi najpouzdaniji medijski kakav je jer sam ga ja odgajala”, kazala je mama jednom “dosadnom” novinaru u nizu. odvjetnici, a novinari po oËito sve neizbjeænijem PolanËec dodavπi kako Damir nikada nije lagao, vlasniËko-uredniËkom diktatu potrebe za medij- niti “delal cirkuse”. I ne samo to. Za propast Rijetke iznimke skom robom natopljenom suzama (krvlju, njezinog “dobrog deËeca” otvoreno je optuæila Kada su potkraj proπle godine mediji pritisnuli spermom...) traæe pod majËinskim skutima premijerku Jadranku Kosor. ministra prometa Boæidara Kalmetu zbog niza pouzdano ekskluzivni izvor informacija. Svoju Majka joπ jednog Ëuvenog zatvorenika, Hrvoja nesreÊa, skandala i afera u njegovom resoru valjalo djecu one Êe, uz sasvim rijetke iznimke poput PetraËa, u vrijeme kada mu je bilo sueno za mu je malo ispeglati imidæ u javnosti, pa se novinar Dikanove, opisati najljepπim i najtoplijim rijeËima otmicu sina generala Vladimira Zagorca, nije Globusa uputio do Zadra. U razgovoru sa znanim i nasuprot - kako one vide - hladnom birokratizmu bjeæala od novinara. U svojim izjavama Zlata PetraË neznanim Zadranima, svi su Darija (tako Kalmetu dræavnih institucija i naroguπenoj javnosti. Nije nije samo govorila o Hrvojevoj nevinosti, veÊ i zovu sugraani) opisivali najljepπim rijeËima kao novinarski grijeh Ëuti i tu, majËinsku stranu priËe, zapjenjeno proklinjala one koji su ga - kako je rekla πto se onomad pisalo o Titu, svaËijem drugu i ali je novinarski bludno uspostaviti takvu vrstu - bezrazloæno stigmatizirali i kriminalizirali. “Prokleti prijatelju. Naravno, novinar je ugoπÊen i u domu tekstova kao poæeljni i pouzdani obrazac. A bili da Bog da”, poruËila je u novinarske diktafone, Kalmetine majke Anke koja za novine nije niπta njihova uËestalost govori da se baπ to i dogaa a zatim kazala kako bi svome sinu sama presudila kazala, ali je dirljivi opis toplog susreta majke i sina te potvruje da je novinarstvo zalutalo u neke

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD kada bi bilo istina ono zbog Ëega je osuen. govorio mnogo viπe nego πto bi se iπËitalo iz njezinih 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD slijepe ulice novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Suprotstavljanja Suprotstavljanja

31 30 foto Siniπa Sunara ikojeg drugog zanimanja Ëiji predstavnici s toliko bilo bolje. Istina, nisu sasvim u pravu ni jedni ni mazohizma udaraju po sebi samima. Naravno, nije drugi, ali treba pogledati istini u oËi i reÊi da je Jesu li naπi Ëasni sve to bez ikakva temelja, ima tu mnogo stvari koje nekad, u doba jednostranaËja i jednoumlja, bilo su toËne, barem u odreenom broju sluËajeva. K teæe, ali i lakπe biti novinar nego danas. Teæe, jer

broj 7/8/9/2010. broj 7/8/9/2010. broj

novinar novinar prethodnici - Ëast tome, rasprave unutar naπeg ceha trebaju sluæiti i nisi smio reÊi sve πto ti je na srcu (baπ sve ne tome da se o onome πto ne valja porazgovara smijeπ ni danas, da se razumijemo), ali lakπe jer

100 GODINA HND 100 GODIN 100 GODINA HND 100 GODIN

100 GODINA HND 100 GODIN

100 GODINA HND 100 GODIN 100 GODINA HND 100 GODIN

iznimkama - koji otvoreno, struËno, argumentirano ali i - si toËno znao u πto ne smijeπ dirati (Tito, danas iz dobronamjerno i konstruktivno! Jugoslavija, Partija, bratstvo-jedinstvo, socijalizam), a u sve ostalo si mogao. Pa ipak je veÊina Ëlanaka umirovljeniËke Ali mi i pomaæemo! uopÊeno govorila o “nekim drugovima”… leæaljke dijele Kako Êe nas, zaboga, cijeniti drugi, ako sami sebe bacamo u blato i u njemu valjamo puno duæe Starijima je bilo lakπe lekcije kako je nego πto bi (ponekad) trebalo? Svjedoci smo, na Danas je, meutim, mnogo teæe, jer se toboæe “sve prije bilo æalost, da drugi o novinarima - gotovo tradicionalno smije sve, ali zapravo… Pa ti sad zakljuËi u kakvom - govore s omalovaæavanjem. Slika o novinaru kao je trenutaËno odnosu tvoj izdavaË i vlasnik s nekom bolje” ikad nekome tko je tko zna kako dospio u redakciju, o politiËkom opcijom ili kompanijom! Osim toga, nesvrπenom studentu, o nekome tko je promijenio novinari danas rade mnoge iznimno teπke i sloæene radili neku tko zna koliko zanimanja pa se onda uhvatio istraæivaËke priËe, razotkrivaju najopasniji kriminal kompliciranu i piskaranja, i danas je jaka u mnogim glavama. i pritom su - kako god okreneπ - nezaπtiÊeni. Jesu Novinari se u niπta ne razumiju a o svemu govore li naπi Ëasni prethodnici - Ëast iznimkama - koji opasnu i piπu, potkupljeni su, preuveliËavaju i izmiπljaju, danas iz umirovljeniËke leæaljke dijele lekcije kako odrauju dugove politici i krupnom kapitalu, je “sve prije bilo bolje” ikad radili neku kompliciranu istraæivaËku uznemiravaju poπtene ljude i zarauju na njihovoj i opasnu istraæivaËku priËu, izvjeπtavali iz rata ili priËu, nesreÊi, podilaze najniæim ukusima… jednostavno crnËili za malo novca kod privatnog U redu, ima i toga! Ali, s druge strane, ima joπ vlasnika petkom i svetkom, dok im od buljenja u izvjeπtavali iz jedna istina, a to je ona da su novinari i dan-danas kompjutor ne ispadnu oËi, bez nade za stalno rata ili Ëesto jedini koji mogu pomoÊi da se isprave mnoge zaposlenje? Starije generacije, koje danas tako nepravde, da se ukaæe na teæak kriminal, da se olako πibaju danaπnje novinare, imale su stalno jednostavno pomogne obiËnom Ëovjeku koji redovnim putem, radno mjesto, otkaz praktiËki nisu mogli dobiti, kroz institucije, nije uspio niπta napraviti! Sigurno plaÊe su uglavnom bile redovite i veoma dobre, crnËili za malo ste i sami doæivjeli da vam neki dobronamjerni putovalo se po svijetu, jeftino ljetovalo u solidnim novca kod Ëinovnik potiho veli: “Dajte to u novine, to je jedini odmaraliπtima poduzeÊa, od njega dobivalo stan… naËin da neπto postignete!” Zna i zaπto to govori! I joπ su onda sin ili kÊi uz malo tihe preporuke lako privatnog Kad stvar dou u javnost - koliko smo se tisuÊa naslijedili tatu u redakciji. vlasnika petkom puta u to osvjedoËili - odjednom se sve rijeπi preko Novinarstvo danas, naravno, ima vrlina i mana.

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND noÊi! Najedanput je sve bila obiËna zabuna, a INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND Moæda je i odviπe skrenulo u æutilo. Ipak, mediji su i svetkom, odgovorna osoba izjavljuje da se taj vaπ Ëitatelj, samo odraz svog vremena i u njima se najbræe gledatelj ili sluπatelj trebao odmah obratiti njoj, pa ogledaju promjene koje se dogaaju u druπtvu, u dok im od bi to zaËas bilo rijeπeno! I joπ se obiËno obeÊava mentalitetu. Danas se æivi brzo, traæi se kratka Piπe Hrvoje DeËak buljenja da Êe se istraæiti tko je kriv i da Êe taj odgovarati! informacija, traæi se neπto πto je neobiËno. Koliko god je novinarstvo imalo zlatnih stranica u svim u kompjutor Mnogo smo lopovluka otkrili povijesnim razdobljima, sigurno ih ima i danas. ne ispadnu Da ne govorimo kolike su krupne stvari u Novinari moraju ukazivati na ono πto bi moglo biti Jesu li novinari mazohisti dræavi bile pod tepihom dok ih nisu otkrili i bolje, posebno na meusobnim sastancima, oËi, bez nade prezentirali javnosti novinari. Koliko je puta naπ skupovima i radionicama, ali ne trebaju biti dobri, poπteni i beskompromisni glavni dræavni mazohisti i natjecati se u tome tko Êe viπe javno Tako loπe kako sami o sebi govorimo, za stalno odvjetnik (i njegovi Ëasni prethodnici) promptno ocrniti svoju profesiju. I bez toga ima dosta onih teπko da itko izvan naπe branπe moæe reÊi! zaposlenje? reagirao Ëim je neki marifetluk dospio na koji nas neutemeljeno preziru kao “piskarala”, naslovnice. Naravno, ne zbog novinara, nego je “niπkoristi” ili “πtetoËine” “opseæna i dugogodiπnja istraga upravo ovih dana Zamislite da ste se naπli na nekom strukovnom pogreπka. A znate πto su poslije operacije rekli kaos, da ima puno Ëudnih pravosudnih odluka, na novinarskom fakultetu, kad ste u Otvorenom privedena kraju”, koje li koincidencije! Novinari su i dan- skupu lijeËnika i da govornik besjedi otprilike ovako: pacijentu? ‘Lijevi bubreg smo vam izvadili, sve je da suci rade malo, da mnogi vjerojatno primaju gledali kolege kako diskutiraju o stanju novinarske Nije uvijek stvar u konkretnom rjeπavanju “Stanje u naπoj profesiji nikad nije bilo gore! proπlo dobro, a za svaki sluËaj pogledali smo i desni mito, da strogo kaænjavaju sirotinju a πtede profesije danas ili Ëitali miπljenje o danaπnjim nekog problema. Koliko novinari svojim pisanjem danas Ëesto jedini Pala je na najniæe grane! Nevjerojatno je koliko ima i on je u redu!’ (RijeË je o istinitom dogaaju iz tajkune, da su pod utjecajem politike i kapitala, æurnalistima iz pera nekog novinarskog barda. Tako i govorenjem pomaæu da stvari budu nazvane koji mogu pomoÊi da neznanja, neobrazovanosti, lijenosti… Radi se jedne zagrebaËke bolnice, op.aut.) Kolege, mislim da su mnogi krajnje upitne struËnosti, da petkom loπe kako sami o sebi govorimo, teπko da itko izvan pravim imenom, da se upre prstom u one koji se isprave mnoge povrπno, ne provjerava se medicinska da se svaki lijeËnik mora posramiti kad Ëuje ovakve poslije 12 sati jedva joπ ikoga od njih moæete naÊi naπe branπe moæe reÊi! Novinari su, redovito sami uæivaju ugled i dobru plaÊu, a zapravo rade mnogo dokumentacija, ne provode se osnovne pretrage. stvari! Nije ni Ëudno da naπa profesija ima sve manji na poslu… Ili da su vieniji odvjetnici kriviËari tvrdimo, nedovoljno obrazovani, lijeni, ne provjeravaju toga loπeg ili pak “grijehom propusta” ne Ëine nepravde, da se ukaæe LijeËniËke su greπke svakodnevne. Evo, navest Êu ugled u druπtvu! A tek mito i korupcija! Veliki broj viπe consiglieri mafijaπa, nego poπteni advokati Ëinjenice, ne misle na etiku, pod utjecajem su politike ono πto bi trebali i dræe se one, njima Ëesto tako na teæak kriminal, da neke primjere koje imam ovdje: kirurg M. T. iz lijeËnika na platnom je popisu farmaceutskih od zanata, a da neki javni biljeænici ovjeravaju i oglaπivaËa, kopi-pejstaju, uzrokuju nebrojene tuæbe, korisne, “ne talasaj”! S druge strane, promovirali Vinogradske bolnice u Zagrebu (mislim da svi kompanija, a tu su i drugi, neizravni oblici laæne potpise. A tek gruntovnice… meusobno su posvaani, nisu solidarni s kolegama, smo i mnoge dobre stvari i zasluæne pojedince, se pomogne obiËnom znamo o kome je rijeË!) 25. srpnja ove godine podmiÊivanja. RijeËju, profesijom danas caruju ne poπtuju starije novinare i uzore u profesiji, ne πto osim nas nije mogao nitko drugi! Ëovjeku koji redovnim izvadio je slijepo crijevo pacijentu Darku ©., a da neznanje, πlampavost i sukob interesa!” Nemilosrdno udaramo po sebi uËe, bave se sumnjivim angaæmanima pored svojeg I dok mnogi jadikuju da je danaπnje stanje u putem, kroz uopÊe nije bilo razloga za to! Na Rebru je urolog P. Jeste li ikad Ëuli ili proËitali neπto ovakvo? Onda se vratite na novinarski teren i prisjetite redovnog posla, mnogi su potkupljeni i piπu po medijima jadno u usporedbi s onim nekad (obiËno ». krenuo operirati desni bubreg umjesto lijevoga Naravno da niste. Kao πto ni od pravnika niste se kako je to izgledalo kad ste zadnji put bili na narudæbi… Uf! Takve stvari redovito sluπamo kad se misli na doba prije demokracije), drugi s dosta institucije, nije uspio temelja tvrde da novinarstvo, naprotiv, nikad nije

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD i tek u pola operacije shvatio da je u pitanju Ëuli kako sami za sebe govore da je u pravosuu nekom skupu u novinarskom druπtvu, na simpoziju novinari govore o svojoj profesiji i teπko da ima 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD niπta napraviti novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Previranja na svjetskoj medijskoj sceni Previranja na svjetskoj medijskoj sceni

33 32 foto Siniπa Sunara “Nemam niπta protiv da piπem za online- stara je narodna izreka i mudrost. U medijskom izdanja. No, moramo naglasiti da se naπem okruæenju ta mudrost ne nalazi svoju primjenu Jeftina roba zanimanju pridaje viπe obveza nego πto je puko samo iz ego-marketinπkih razloga. Jer, ukoliko premjeπtanje u drukËiji redakcijski sustav. Onaj tko vjerujemo u sve ono πto smo ljudima nudili posljed-

NA HND 100 GODIN NA HND 100 GODIN

NA HND 100 GODIN

NA HND 100 GODIN NA HND 100 GODIN broj 7/8/9/2010. broj HoÊe li izumrijeti i novinarstvo? NeÊe! Ali, 7/8/9/2010. broj

novinar novinar je danas novinar - i kojem ne predstoji uskoro njih desetak godina, zaπto bi ljudi vjerovali anonim- pretvorit Êe se u jeftinu robu. Veliki

100 GODI 100 GODI

100 GODI

100 GODI umirovljenje - stoji pred najveÊim izazovima kojeg 100 GODI nim i stalno promjenjivima medijskim markama?” medijske koncerni svoju Êe ponudu prilagoavati takvom stanju dok ne dosegnu je naπe zanimanje ikad imalo” - tvrdnja je sve veÊeg razinu koja se na bilo koji naËin moæe broja novinara “stare πkole”. Novi putovi komuniciranja financirati oglaπavanjem. I onako je danas Poput uËitelja, koji sve teæe ovladavaju uËe- teπko pronaÊi financijere koje zanima Prije je bilo jednostavnije nicima zbog toga πto ne prate u dovoljnoj mjeri sadræaj. Te nove redakcije prihvaÊat Êe ono “Prije je bilo sve jednostavnije. Novinar je imao neka nova saznanja i spoznaje odnosno komu- πto im serviraju agencije vijesti i tako ih ograniËene kanone izvora iz kojih je crpio svoje nikoloπka kretanja, tako bi i novinari morali imati Zaπto se postirati da se uklope na ograniËenom informacije. »ak i ondje gdje nije imao kontakte, a drukËiji pristup stvarnosti: prikazati svijet kakav jest redakcijskom prostoru pored koji su bili zanimljivi izvori, bili su pregledni. Jednako i informirati ih πto se stvarno dogaa u tom svijetu. oglasa i spotova. tako bili su ograniËeni mjesto i vrijeme za No, da bi to mogli, morali bi Ëvrsto stajati na Pobjeuje objavljivanje novinarskih uradaka. Osim kad je bila nogama stvarnosti. Kod mnogih novinara to viπe novinarstvo uniformiranost. Za rijeË o najvaænijim vijestima postojao je svojevrsni nije sluËaj. naπe Ëitatelje, laissez-faire u pogledu aktualnosti. Mnoge se stvari Mnogi od nas se ustruËavaju Ëak i zaviriti u nove gledatelje i sluπatelje jednostavno ostavljalo za - sutra, a da se pritom putove komunikacije. Njih ne zanima Facebook, ovi Êe informacijski nije naruπavala redakcijska politika. To ne kaæemo MySpace ili Twitter, a kamoli da bi se, Ëak i pod servisi biti temelj u smislu kritike ili zle namjere. Jednostavno, joπ drugim imenom, ukljuËili u te medije. Jasno, mora njihove naËelne prije 15 godina zanimanje za Indiju i Kinu bilo je razmiπljanja mogu iÊi u pravcu da je rijeË o prolaznim obavijeπtenosti. A πto na samom rubu; BRIC je bila pogreπno napisana fenomenima. No, i tada pripada u novinarske je s ostatkom? Oni Êe engleska rijeË za opeku; anglicizme se trebalo u duænosti da se upozna s onim πto se dogaa na pokuπati dodatna saznanja dobiti od naËelu izbjegavati. πirokoj medijskoj pozornici odnosno, πto donosi novo mijenjati LogiËno je stoga da se mnogi novinari jedno- vrijeme. Zar svaka novinarska πkola ne tvrdi kako je malog broja struËnjaka, najveÊim stavno ne snalaze u novom dobu. Niπta viπe nije znatiæelja vrlina novinarskog zanimanja. kao πto je ranije bilo. ©toviπe, danas se ni vlastitom Jasno je da su on-line ponude mnogo viπe od Piπe Ante GavranoviÊ dijelom putem interneta. nakladniku-poslodavcu ne moæe vjerovati. Bra- vremenskog trenda. Moæda Êe Facebook&Co biti Takav razvoj hijalno, gotovo sirovo ponaπanje menadæmenta u za nekoliko godina svrgnuti i zamijenjeni novim dogaaja na novinskim/medijskim kuÊama prema redakcijama servisima. Ostaje, meutim, ozbiljan pomak u medijskoj nije viπe iznimka; to je postalo pravilo. komunikaciji, koji se ne da zaustaviti. Mladi ljudi pozornici Sigurno je da se naËin rada novinara mora danas zapoËinju karijere, pri Ëemu se prirodno svakako ne mijenjati. Svijet se osjetno promijenio, ali se novinari podrazumijeva koriπtenje druπtvenih mreæa, prizivamo niti nisu u dovoljnoj mjeri mijenjali s tim promjenama. blogova i servisa brzih vijesti. Kako da uspostavimo

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND smatramo Uzmimo primjer: da smo vlasnici auto-radionice i INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND veze s tim svijetom kad se velikim dijelom joπ uputnim suæavanje da doe novi model na provjeru, razmiπljali bismo kreÊemo u potpuno drukËijoj medijskoj galaksiji? medijske raznolikosti. πto uËiniti, jer taj novi model ne poznajemo. Praksa, meutim, Pokuπali bismo uËiti kako funkcionira, bez obzira Kako si olakπati posao pokazuje da je to na godine æivota. Tako se opstaje u poslu…” Pritom smo upuÊeni na njihovu pomoÊ. U brutalna realnost koja stalnom padu broja novinara u redakcijama Pad kvalitete novinarstva i medija u cjelini, pad razine profesionalizma i, ozbiljno prijeti Sve se personalizira trebamo prikazivati svijet koji postaje sve avaju na nuænost promjena Novinari su privikli publiku da im prikazuju kompleksniji. A treba to, usput, Ëiniti i sve bræe. Mi konaËno, pad vjerodostojnosti medija upozor zanimljive ljude, ili da ih u oËima gledatelja, novinari moramo prihvatiti Ëinjenicu da je svaki sluπatelja ili Ëitatelja uËine zanimljivima i da im Ëovjek struËnjak za neπto. Uspijemo li istraæivati vjeruju. Stara novinarska mudrost glasi: “Niπta viπe zajedno s tim ekspertom, naπ Êe posao biti olakπan. ne zanima ljude od samih ljudi.” No, u posljednjih No, da bismo u tome uspjeli, moramo koristiti desetak godina i tu se naziru ozbiljne pukotine. njihove putove komunikacije. I to je ona “kvaka” Pobijedila je personalizacija, bez obzira o kojem je koju moramo prihvatiti æelimo li opstati. podruËju rijeË. Tzv. zvijezde i starlete portretiraju Svjedoci smo Ëinjenice da se svakog dana πire se danas jednako kao politiËari, menadæeri ili πkare izmeu stvarnog svijeta i onog u kojem æivi sportaπi. Kad je zamijeÊeno da krug postaje opasno najveÊi dio ËovjeËanstva, ukljuËujuÊi i novinare. uzak, mediji su se okrenuli prema “normalnim” Novinarski pomladak - i to je spoznaja koja Alan Rusbridger, glavni urednik britanskog u kojoj se mjeri mora mijenjati novinarstvo kako bi marketinπki kanal za vlastite sadræaje. TreÊe, originalna. Usprkos tome, joπ nailazite na kolege ljudima. Tako su nastale priËe o uspjeπnim zaprepaπÊuje - takoer ne zatvara tu prazninu. Guardiana, nedavno je na Institutu za medijsku i ubuduÊe bilo relevantno; izvanredan filtar koji uπteuje ponekog savjetnika. koji tome pristupaju sa sumnjom i smatraju karijerama adolescenata, reality TV πou u kojem Upravo je kod mlaih kolega taj obrambeni politiku u Berlinu odræao zapaæeno predavanje na • Novinari moraju razumjeti da moraju hereticima one koji se usklauju s tim kretanjima ali baπ svatko moæe poæeljeti da preraste u pop- mehanizam prema novom naËinu rada posebno kojem je iznio neka svoja glediπta na poloæaj i prevladati stari model novinarstva: prije smo mislili Brutalna dijagnoza - kao da je rijeË o osobnom ukusu”. zvijezdu, model ili vrhunskog kuhara. Svaki TV prilog prisutan. NajveÊi dio njih æelio bi zadræati buduÊnost novinarstva sa stajaliπta proizvodnih da mi znamo sve. Danas moramo spoznati da naπi Jasno, ovako brutalan istup jednog od Na πto ukazuju ova razmiπljanja kompetentnih “puca” od humanog kapitala, veliki dio radio-po- predodæbu o nostalgiËnom novinarstvu s nadom odnosa. U tom svom izlaganju bio je Ëak brutalno Ëitatelji Ëesto znaju viπe od nas; najcjenjenijih novinara sadaπnjice i glavnog urednik novinara? Vrijeme je za ozbiljne promjene. Pad staja oslonjen je iskljuËivo na reprodukciju glazbe, da Êe jednog dana utrËati u tiskaru s nekom drastiËan, iznijevπi tezu “da se novinari moraju • Distribucijski model tiskanog novinarstva Êe lista koji gaji iluziju da pripada meu najutjecajnije kvalitete novinarstva i medija u cjelini, pad razine koje prekidaju samo uliËne ankete. senzacionalnom vijesti i sami zaustaviti strojeve. spustiti sa svoga pijedestala i da su novine kao odumrijeti, jer ga je nemoguÊe financirati, a listove uopÊe, πokirao je prisutne novinare. profesionalizma i, konaËno, pad vjerodostojnosti “U tom kovitlacu samo se jedan subjekt u No, æivot piπe druge scenarije… poslovni model srednjoroËno - mrtve”. oglaπivaËi ne æele podnijeti zajedniËki teret; No, razmiπljanja Rusbridgera nisu usamljena. medija upozoravaju na nuænost tih promjena. Bitna medijskom svijetu nije promijenio: sam novinar Mnogi novinari, bez obzira na njihovu starost, Svoju tezu pokuπao je objasniti s nekoliko pretpostavki: • Tri su razloga zaπto su twitteri genijalan alat Harald Staun je u nedjeljnom izdanju Frankfurter je spoznaja pritom da se ne mijenja sama suπtina ostaje najveÊim dijelom nepersonaliziran. To se ponaπaju se poput satelita: udaljavaju se od orbite; • Ukoliko ne uspijemo uznapredovati s online- za novinare. Prvo, to je povratni kanal koji Allgemeine Zeitunga napisao. “Spoznaja da je novinarstva, veÊ da se u skladu s tim moraju posebno odnosi na tiskano novinarstvo. “Skrom- svijet na njihovoj slici postaje sve manji, njihov sig-

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD nost je vrlina, ali napredak se postiæe bez nje” 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD nal slabiji - dok potpuno ne odumre

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 G 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 G

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 G mijenjati i novinari. 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 G 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 G

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 G 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 G

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 G

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 G 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 G poslovnim modelom, trebaju se novinari zamisliti omoguÊava da se koriste znanja Ëitatelja. Drugo, 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 G 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 G buduÊnost novinarstva u internetu nije posebno novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Izgubljeni u prijevodu Izgubljeni u prijevodu

35 34 foto Siniπa Sunara naziva zbor. Kada se krajem Ëetrdesetih novinska “tax free” u stvari duÊani u kojima je roba besplatna termin Western Indies nema veze s Indijom, veÊ agencija Tanjug preselila iz Zagreba u Beograd, (free shop). Danas je engleska kompjuterska rijeË se radi o zajedniËkom nazivu za oko 7000 veÊina vijesti se emitirala na srpskom jeziku. e-mail, skraÊenica za elektronsku poπtu, skraÊena karipskih otoka izmeu Sjeverne i Juæne Amerike, Dakako, u hrvatskim medijima su se Tanjugove u “mail”, πto naprosto znaËi poπta. Vjerojatno je priliËno daleko od Indije.

broj 7/8/9/2010. broj 7/8/9/2010. broj

novinar novinar Ekskluzivno vijesti “prevodile” na standardni hrvatski jezik. Na pravilnije govorio onaj zastupnik u Saboru kojeg Piπe Æarko ModriÊ Radio Zagrebu je urednik odluËio da termin su ismijavali kada je spominjao “emajl”, nego Od bilijuna do milijarde “diplomatski kor” “prevede” u hrvatski i tako se veÊina koja danas kaæe da je “poslala mail”. Ni matematika nije posve Ëista. »esto se brkaju poËelo govoriti “diplomatski zbor”. Urednik oËito veliki brojevi pa se engleska rijeË “billion” prevodi nije dobro poznavao srpski. Kor nije srpska rijeË. Foke i babuni kao “bilijun”. VeÊina ljudi rijetko koristi velike laæiranje Aboridæina Zbor se srpski kaæe hor, a kor je naprosto fonetski Za vrijeme svjetskog prvenstva u nogometu na brojeve, ali bi novinari, osobito oni koji se bave napisana francuska rijeË corpse, odnosno tijelo. televiziji su Ëesto pokazivali snimke majmuna koje gospodarstvom, morali znati da se u engleskom Tada je francuski bio jezik diplomacije, a strani su zvali “babuni”. Da su pogledali rjeËnik, vidjeli bi jeziku, posebno u SAD, Britaniji, Australiji, Kanadi i »itanje naπih diplomati u nekoj zemlji su se nazivali corpse diplo- da se ti primati na naπem jeziku zovu pavijani. Novom Zelandu koristi drugaËiji sistem pisanje matique - kratica joπ i danas krasi straænji dio SliËno se sve viπe koristi strana rijeËi delfin, iako velikih brojeva. Do milijuna sve je isto, ali kod

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

DINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA DINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

DINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA novina i praÊenje automobila diplomata - CD. Diplomati, dakako, ne hrvati “od stoljeÊa sedmog” koriste svoju rijeË dupin DINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA DINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA milijarde se poËinje razdvajati sistem. Joπ u 19- pjevaju, ali je termin zbor danas toliko uobiËajen u koju su naslijedili od starosjedilaca Balkana. »esto om stoljeÊu nastala su dva sustava imenovanja radija i televizije Hrvatskom jeziku da Êe i ostati. se govori o “fokama”, iako se hrvatski kaæe tuljan, velikih brojeva. Jedan je nazvan “kratki” (l’eschelles pokazuje da sve a na televiziji sam Ëuo Ëak i za postojanje courte) a drugi “dugi” (l’eschelles longue). U Aboriinali tajanstvene rijeËne ribe “pike”. Na ekranu se jasno “kratkom“ sustavu milijun milijuna, broj koji se piπe veÊi broj autora Jedan vrlo plodan i spretan zagrebaËki novinar vidjelo da se radi o - πtuki, a novinaru se naprosto sa 9 nula (u znanosti uobiËajen kao 109) se naziva boravio je poËetkom πezdesetih godina u Australiji, nije dalo pogledati u rjeËnik. billion, a u “dugom” je to tisuÊu milijuna odnosno ne poznaje strane tada nama posve nepoznatoj zemlji. Napisao je U potrazi za πto slikovitijim jezikom premijera/ milijarda. U “kratkom” sustavu trilijun (engleski tril- jezike, pa ni mnoπtvo odliËnih reportaæa, a kada je pisao o premijerku ili predsjednika novinari Ëesto nazivaju lion), broj sa 18 nula, je 1018 (milijun milijuna prastanovnicima Australije, koristio je englesku rijeË - suverenima. Suveren, (sovereign), meutim, milijuna), a u “dugom” je to 1012 (milijun milijuna). strane rijeËi koje Aborigine, koju je - dakako - kroatizirao u aboridæin. oznaËava nasljednog vladara, kralja ili cara, a ne SliËne se razlike nastavljaju, pa je kvadrilijun u Istina, u toj zemlji prastanovnike zaista i zovu Aus- demokratski izabranog predsjednika vlade ili “kratkom” u “dugom” sustavu trilijun, kvintilijun je su veÊ odavno tralian Aborigine, ali rijeË aborigine nije neπto republike. Neki kolege vole izmiπljati zvuËne kvadrilijun sve do centilijuna koji je takoer mnogo specifiËno za Australiju. To naprosto znaËi uroenik. komparacije. Kada se u Zagrebu, u jednoj bivπoj veÊi u “kratkom” nego u “dugom” sustavu. uπle u naπ jezik Pravilno bi bilo prastanovnike Australije zvati kasarni, poËeo ureivati prostor za nekoliko Hrvatska, kao i veÊina evropskih zemalja koristi uroenicima ili Australcima, ali danas je kod nas fakulteta, netko je to proglasio - hrvatskim “dugi” sustav, a “kratki” je u upotrebi u SAD, a od Vrijedna Nives OpaËiÊ objavila je ne jednu, nego veÊ postalo pravilo da ih se naziva Aboridæinima, Harvardom. Harvard je sveuËiliπte, a hrpa zgrada, 1994. godine i u Velikoj Britaniji, pa je za prevoenje dvije knjige, ali na stolovima naπih redakcija joπ ponekad Ëak i Aboriinalima. ma kako lijepo obojana bila, neÊe nekoliko fakulteta s engleskog jezika potrebno obratiti paænju na te nema tih izvrsnih priruËnika o jeziku koje bi morao uËiniti - Harvardom. razlike. Tek broj googol, broj sa stotinu nula, (po kraj sebe dræati svaki novinar. No ËitajuÊi novine i Ekskluzivno zaglupljivanje kojem je ime dobila najpopularnija internetska sluπajuÊi kolege na radiju i televiziji zakljuËio sam Da je ostalo na ovome, πteta ne bi bila velika. Jesmo li federacija traæilica) oba sustava priznaju jednako - ogromnih

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD da bi veÊini kolega trebao i dobri stari KlaiÊ - rjeËnik No gotovo svaki dan se strane rijeËi, uglavnom zbog Kada je Ministarstvo unutraπnjih poslova INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GO 10100 , ali niti jedan hrvatski rjeËnik taj broj uopÊe stranih rijeËi. Naime, Ëitanje naπih novina i praÊenje neznanja i lijenosti, u medijima krivo koriste. Na odluËilo da osnuje posebnu jedinicu za forenziËke ne biljeæi, a nema ga ni u enciklopedijama. radija i televizije, pokazuje da sve veÊi broj autora primjer rijeË ekskluzivno toliko je kompromitirana istrage, mediji su to proglasili “hrvatskim FBI-jem”. ne poznaje strane jezike, pa ni strane rijeËi koje su da viπe uopÊe nema svoje pravo znaËenje. Koristi Usporedba je opet potpuno pogreπna. FBI je kratica Speluj me njeæno veÊ odavno uπle u naπ jezik. se uglavnom samo zato da bi se nekom dogaaju za Federalni istraæni ured i ta je ustanova nadleæna Zbrka s velikim brojevima nije kraj engleskog edna od najzloupotrebljavanijih stranih rijeËi u dao atribut koji dobro zvuËi. Tako imamo za neka specifiËna kaznena djela. SAD su, dakako, utjecaja na novinare. Umjesto decimalnog zareza, nas je laæiranje. Tko zna zaπto, vjerojatno zato πto ekskluzivne koncerte na kojima sjedi tisuÊu ljudi, federacija, i u njoj svaka dræava ima svoje policijske koji je propisan naπim πkolskim programima, u podsjeÊa na laæ, laæiranje se koristi kao rijeË koja ekskluzivni πoping centar u kojem se πeÊu gomile nadleænosti, a svaki grad svoju policiju pa je FBI medijima se sve viπe koristi toËka. »ak se i govori oznaËava prevare, pljaËke, falsificiranje, prolaznika, ekskluzivne modele odjeÊe koja se potreban kada je rijeË o zloËinima koji su poËinjeni i piπe - decimalna toËka, πto zbunjuje uËenike koji krivotvorenje i sva moguÊa druga stanja u kojima prodaje u stotinama tisuÊa primjeraka i Ëak - na podruËju dvije ili viπe dræava. Hrvatska nije u πkoli koriste decimalni zarez. se izvrÊe istina. No pravo znaËenje te rijeËi je posve ekskluzivne konferencija za πtampu na kojima sjedi federacija, pa ni ne moæe imati FBI. Izgovori engleskih kratica poseban su problem. drugaËije. Ta je rijeË iz francuskog sportskog tko god je doπao, pa Ëak i ljudi koji nisu novinari. Sve se ËeπÊe Ëuje na radiju i televiziji englesko rjeËnika doπla u gotovo sve druge jezike i koristi Jedna televizijska mreæa dala je svoj obol Dvije afere spelovanje rijeËi BDP. Kaæu “Bi Di Pi”. “Spelovanje” se da oznaËi namjerno gubljenje natjecanja. Lacher zaglupljivanju gledalaca pa tu rijeË krivo piπe, πto Amerika je oËito izvor inspiracije za mnoge bi bilo u redu da se spominje engleska kratica GDP znaËi prepustiti, pustiti, okaniti se, pa su tom rijeËju moæda izgleda kao dobar πtos, ali mnogi gledaoci naπe kolege pa se sve viπe u jezik uvlaËe ameriËke (Gross National Product), ali BDP je hrvatska kratica poËetkom proπlog stoljeÊa poËeli oznaËavati toga nisu svjesni pa i sami tako piπu. fraze. Nemam niπta protiv Amerike ili engleskog i oznaËava bruto nacionalni dohodak pa se ne moæe boksaËe koji su namjerno izgubili meË, obiËno zbog jezika, ali Ëesto se to radi krivo. RijeË “afera” u “spelovati”. SliËno je i s naslijeem rata. Sve se oklada. No kod nas se uobiËajilo da se piπe da je Emajlirana poπiljka naπ je jezik doπla iz NjemaËkog i ima jedno ËeπÊe “speluje” PTSP kao “Pi Ti Es Pi”. To je, netko pobijedio laæirajuÊi meË. Laæiranjem se, RijeËi kao “originalno” i “replika” (kopija, ne znaËenje. U ameriËkom izriËaju se ta rijeË Ëesto meutim, hrvatska kratica za post traumatski naime, natjecanje namjerno gubi. No kako je krivo odgovor) nisu strane u hrvatskom jeziku. Koriste koristi za ljubavne veze, najËeπÊe skrivene. No u stresni poremeÊaj pa se kratica treba Ëitati Pe Te znaËenje rijeËi veÊ toliko “uπlo” u svakodnevni jezik se stoljeÊima i nevjerojatno je da ih novinar ne æutoj πtampi se kod nas zanemaruje pravo Es Pe. Engleska kratica je drugaËija: PTSD siguran sam da Êe i ostati. Autorima bih ipak poznaje. No nedavno se na televiziji javio zaista znaËenje naπe rijeËi i sve viπe prevladava (Posttraumatic Stress Disorder). savjetovao da tu rijeË upotrebljavaju πto manje. “originalni” jeziËni sklop “originalna replika”. ©to koriπtenje rijeËi afera za ljubavne veze ljudi koje »esto se u anketama navodi da golema veÊina bi to trebalo znaËiti prava je misterija, jer ako je tabloidi nazivaju “celebritima”. stanovnika navodno “govori engleski”. Kako ga Raspjevani diplomati neπto kopija, kako onda moæe biti original? Zemljopisni pojmovi takoer nisu posve jasni govore - vidi se iz gotovo svakodnevnih greπaka Istraæivanja pokazuju da mediji postupno uvode Strane rijeËi Ëesto se unose u jezik stihijski i mnogima. Popularna zagrebaËka radio stanica u medijima. Ako veÊ morate koristiti stranu rijeË, strane, poglavito nove, rijeËi u govorni jezik. A znaËenje im se mijenja. Sjetimo se samo “free koja tvrdi da “puπta” najbolju muziku nedavno englesku ili neku drugu, pogledajte rjeËnik. novinari su krivi kada svojim neznanjem stranih shopa”, rijeËi koja je dugo dominirala u jeziku jer je sluπaocima objavila da je poznati jamaikanski Najbolje bi bilo da uz odliËne knjige naπe Nives jezika koriste rijeËi kojima je znaËenje krivo. Moæda je veÊina govornika zanemarila onaj “tax” ispred glazbenik “rodom iz Zapadne Indije”. Takvi OpaËiÊ na stolu novinara i urednika stoji i rjeËnik

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD ne znate zaπto se kod nas skup stranih diplomata free shopa. Tako je ispalo da u bescarinski duÊani struËnjaci za muziku ipak bi morali znati da 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD stranih rijeËi novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Recite im… Priroda u hrvatskim medijima

37 36 foto Siniπa Sunara Ovaj jeziËni prilog napravit Êu u obliku svojevrsne vegetarijanske musake - kao neπto niskokaloriËno, lako probavljivo, jednostavno i obiËno. Sloæit Êu red “caka” (to je danas rijeË u svakoj kriæaljci, uz obilje kojekakvih gluposti - npr. da je legionar Ëlan Francuske legije Ëasti!!!) iz VeËernjeg lista, red iz konkurentskoga Jutarnjeg lista, a red iz sluπnih medija, ovaj put s Hrvatskoga radija. Najbolje je poËeti od puËkoπkolskih pogreπaka, koje

broj 7/8/9/2010. broj 7/8/9/2010. broj

novinar novinar - u broju u kojem se pojavljuju - daju pravo svim kupcima i Ëitateljima novina da zapitaju: “Zaboga, pa jesu li ti novinari zavrπili i osnovnu πkolu kad tako piπu?” Naravno, ako se ista pogreπka nae u tekstu priloga i u naslovu, znak je to da ni “oprema” (dakle redaktori, urednici) nisu niπta bolji ni pismeniji od (loπih) novinara. Tvorba etnika Evo prve pogreπke (Jutarnji list, 22. srpnja 2010. godine, str. 56). Piπe u nadnaslovu: Arap se predstavio kao Æidov. To je izvukao vrli urednik / redaktor iz teksta, u kojem takoer piπe: “Kada je djevojka doznala da je Arap, optuæila ga je za silovanje” (kurziv moj). Dakle, po ovome sve se svodi na onu narodnu - naπla krpa zakrpu. I to valjda svoju zaviËajnu. Jer oblik Arap dijalektni je oblik, proπiren u razgovornom jeziku, no odavno je poznato (svima, osim ovakvim novinarima i urednicima - vrijedi i za æenski rod) da je standardni oblik nominativa jednine Arapin, a nominativ mnoæine Arapi (kao πto je i RijeËanin, SpliÊanin, ZagrepËanin itd., a ne RijeËan, SpliÊan, ZagrepËan; mnoæina RijeËani, SpliÊani, ZagrepËani itd.). Tvorba etnika nije neka skrovita ni ilegalna djelatnost. Ona se moæe provjeriti u svakom pravopisu hrvatskoga jezika, u svakom rjeËniku hrvatskoga knjiæevnog jezika i u svakom jeziËnom savjetniku hrvatskoga jezika. No prenositelji ove kratke vijesti (iz Los Angelesa) oËito niti imaju te priruËnike niti s njima druguju, premda bi takve stvari trebali (veÊ) imati i u glavi.

eljima novina da zapitaju: eljima novina Lijeva noga, lijeva ruka Isti taj list (ne znam kako u njemu misle da Êe me takvim pisanjem privoljeti da se na list pretplatim, πto su mi u viπe navrata nudili) uporno pokazuje sramotnu razinu pismenosti, oko Ëega si po svoj prilici ni u upravi ni u redakciji nitko ne tare glavu. Tako smo 18. srpnja 2010. godine, na 50. stranici, mogli proËitati u sportskoj rubrici Kratko i vaæno da nam u (kilavi - dodatak moj) NK Dinamo stiæe mladi ofenzivni vezni igraË - ali kakav? Lijevonogi! U tekstu, koji ni autor oËito nije ni proËitao prije predaje u tisak, ne piπe Ëak ni tako nego lijevoni veznjak. No dobro, tipfeleri se oËito viπe i ne ubrajaju u pogreπke (premda ih je u ono “mraËno doba” πpalti i triju provjera marnih korektora bilo neusporedivo manje). Vratimo se mi lijevonogom nogometaπu (svejedno kako se zove, jer mene on kao igraË uopÊe ne zanima; zanima me samo njegova lijeva noga i izvedenica od nje). Kad od dvaju pojmova stvaramo jedan, taj proces prate neke jeziËne zakonitosti kojih nam se valja dræati - ako nam je iole stalo do jeziËnoga bontona, tj. do pristojnosti da u Hrvatskoj piπemo hrvatskim standardnim jezikom u javnoj upotrebi. Elementi od kojih tvorimo novi pojam jesu lijeva i noga. Pridjev treba glasiti ljevonog (neodreeni oblik), odnosno ljevonogi (odreeni oblik). On se ponaπa kao i izvedenica iz gornjega ekstremiteta - ruke. Za ljude koji se spretnije oπkolskih pogreπaka, koje - u broju u kojem se u kojem - u broju koje pogreπaka, oπkolskih i bolje sluæe lijevom rukom nego desnom kaæemo da su ljevoruki. Zaπto dolazi do skraÊivanja poËetnoga sloga -ije (lijevi)? Zato πto je u kompozitu naglasak iza toga sloga u kojem je dugi refleks staroga glasa jata (eˇ ), a po osnovnom pravilu o naglascima u standardnom hrvatskom jeziku danas viπe nema prednaglasnih duæina. Dakle, svaki dugi slog (a slog sa -ije to jest) koji bi se naπao ispred naglaska mora se skratiti (najËeπÊe u -je). Ron i ja i voda zelena

kao predvodnicima Ova mala ljetna πkola (ljetna zato πto Ëlanak piπem ljeti) neÊe biti dovoljna u poglavlju o duæenju ili kraÊenju staroga jata, stoga preporuËujem malo duæi repetitorij. No repetitorij (ponavljanje) moæe biti uspjeπan kao podsjetnik samo ako se prije veÊ neπto nauËilo. S godinama i iskustvom koje imam sve viπe u to sumnjam. RijeË Piπe Ivo LuËiÊ je o elementarnom neznanju i nepoznavanju gramatike vlastita standardnog jezika - hrvatskoga, naravno. Kad kao treπnja na torti kao treπnja nema solidna temelja, slabo Êe pomoÊi kojekakvi brzopotezni πalabahteri.

vrhunac neobavijeπtenosti, zapravo novinarskoga sljepila novinarskoga zapravo vrhunac neobavijeπtenosti, Pisanje o oneËiπÊenju Predstavljanje primjera najbolje svjetske prakse te vodi seminar o kontroverznim genetiËkim ri Senegalski rituali u praÊenju okoliπa i usporedbe s nekom domaÊom temama. Seely je autor jednog poglavlja u VodiËu Sada u musaku dolazi red namirnica iz VeËernjeg lista. Zgodan je taj list. U njemu piπu, piπu, pa onda situacijom, koju smo planirali za ovaj nastavak, za znanstvene pisce Nacionalnog udruæenje objaπnjavaju zaπto su πto pogreπno napisali, ali nikad ni slova o tome zaπto nisu prije toga provjerili ono o Ëemu vode: dobar primjer neoËekivano su u priËu uvukli i potpisnika ovih znanstvenih pisaca. Ove je godine u oæujku piπu i kako piπu. To je, dakle, list povremene naknadne pameti. Kaæem povremene, jer se na pogreπke - na koje redova. Tek nakon πto sam se dobro upoznao s nagraen prestiænom nagradom AmeriËkog ih nitko ne upozori - neÊe ni osvrnuti. A evo πto su nam u vrelini ljeta servirali 29. srpnja 2010. godine (str. 14), a ameriËke prakse i izvrsnim primjerom pisanja o okoliπu Ëiji je autor kemijskog druπtva za popularizaciju kemije u medicinarima da nitko nije ni okom trepnuo na napisanu glupost: “‘Kraljevi Afrike’ na europskoj su turneji, a nastup temelje na ameriËki novinar Ron Seely, uvidio sam Ëudnu javnosti, a ranije je dva puta nagraen za pisanja starom senegalskom ritualu Simb koji su nekoÊ provodili medicinari” (dik/VLM) - kurziv je, dakako, opet moj. I sudbina sliËna vremensku i tematsku sliËnost s jednim mojim o oneËiπÊenju vode. Ovdje Êemo predstavit njegovo ovaj put preskoËit Êu pogreπke u interpunkciji (kojih ima u gotovo svakoj reËenici) i upitat Êu (sebe ili se) o smislu sluËajem. To je veÊ usporedbe Ëinilo mjerljivijima, praÊenje oneËiπÊenja vode 2005. u Madisonu, koje

Najbolje je poËeti od puËk pojavljuju - daju pravo svim kupcima i Ëitat - daju pravo pojavljuju “Zaboga, pa jesu li ti novinari zavrπili i osnovnu πkolu kad tako piπu?” kad tako πkolu i osnovnu zavrπili pa jesu li ti novinari “Zaboga, te reËenice (jer se oËito nitko u VeËernjem listu to nije zapitao). Vijest je pisala osoba koja pojma nema o primjera u hrvatskim a kad se tome doda olakπanje da domaÊi primjer moæe biti pouËno za sve nas. Podatke crpimo iz uroeniËkim obiËajima - svejedno gdje, u Africi ili bilo gdje drugdje. Jer da ima blage dume, dunsta ili soli u glavi, dobro poznajem, morao sam uÊi u rizik odreenja tromjeseËnog Biltena Druπtva okoliπnih novinara znala bi da obrede u tim druπtvima vode glavari zajednice, a to nisu nikakvi medicinari (!!!) nego plemenski medijima - Ron Seely prave mjere izmeu vlastite skromnosti i samo- (SEJ) iz SAD-a (proljeÊe 2007.), u kojem je Ron poglavice, πto su obiËno vraËevi. Odakle su onda medicinari upali u ovu kratku vijest? Osoba A (autor / autorica promocije. Kakav je rezultat usporedbe nije teπko opisao sve πto se zbivalo. teksta te kratke vijesti) vjerojatno je pokupila neki prospekt o toj afriËkoj trupi, pa je sa “znanjem” engleskoga je nagraen i zakljuËiti, ali ipak, neka iz metodoloπkih razloga PoËelo je u proljeÊe 2005: graanima iz pipa (kakvo je veÊ viπe-manje posloviËno u hrvatskom novinarstvu) “prevela” engleski termin medicine man kao ostane za kraj. poËela je teÊi prljava i crna voda, a vodoopskrba je

Medicina medicinar! Nije znala da je to (avaj!) vraË (u druπtvima πto ih naπa eurocentriËna civilizacija sveudilj zove proslavljen, njegov uporno tvrdila da je sve u redu. Nakon nekoliko primitivnima). No ni tu nije kraj (mojim) pitanjima. Tko je, uostalom, medicinar? To je student medicine (engl. American way tjedana njuπkanja Ron se sreo se s Ëinjenicama medical student)! Zaπto bi i Ëime zadobili takvu Ëast u nekom afriËkom plemenu golobradi brucoπi ili vjeËni hrvatski kolega Ron Seely (54) istaknuti je ameriËki novinar koje su bile u suprotnostima sa, kako kaæe, studenti? Naravno, nisu je dobili, ali smo zato mi, Ëitatelji VeËernjeg lista (uredno kupljenoga i plaÊenoga), dobili koji prati znanost i okoliπ u dnevniku Wisconsin zasluæenom slikom Madisona kao idealna mjesta joπ jednu besmislicu. O kojoj, naravno, nije bilo ni rijeËi u Ispravcima i objaπnjenjima, jer takve stvari ondje nitko i morao je zbog pisanja State Journal (WSJ) iz Madisona, drugom po veliËini za æivot. Potom je pripremio seriju od Ëetiri Ëlanka Za mene je vijest o afriËkih plemenskih obreda ne primjeÊuje. OËito ni samom autoru teksta nije bilo niπta Ëudno, jer niti zna tko ima pravo sudjelovati u dnevniku u toj saveznoj dræavi. Izgleda kao ragbijaπ, pod nazivom Nevolje s vodom. Imao je obilje plemenskom obredu, niti zna tko su medicinari. Takve i sliËne primjere, npr. u Vijestima I. programa Hrvatskoga o arsenu u vodi za ali je jako posveÊen “peru”. Zaduæen je za posebna podataka za spomenuti niz, ali je nastavio radija u 15 sati (10. travnja 2010. godine) zovu treπnja na torti, pod utjecajem zna se kojega jezika. No mi izvjeπÊa o znanosti i pokriva tekuÊa pitanja iz istraæivanje kako bi uz izvjeπtaje na web stranicama odvajkada za vrhunac Ëega kaæemo πlag na torti. Moæe to biti glavni dio nekoga programa, vrhunac neke okoliπa. Na SveuËiliπtu Wisconsin predaje Uvod u objavio interaktivne mape i skice koje jednostavno Nives OpaËiÊ piÊe potraæiti zaπtitu priredbe, veËeri i sl. Za mene je vijest o medicinarima kao predvodnicima afriËkih plemenskih obreda vrhunac znanstvenu komunikaciju, nastojeÊi studente predoËavaju Ëitateljima sve ono πto se zbiva u od

Piπe

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND neobavijeπtenosti, zapravo novinarskoga sljepila. Da Ëovjeka “trefi πlag” na sudu poduËiti kako jednostavno i jasno pisati o znanosti, 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND bunara do pipe. novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Priroda u hrvatskim medijima Iz rada HND

39 38 IstraæivaËko novinarstvo kvartovske sastanke i traæiti viπe informacija o svemu, tako loπ, da su stariji ljudi od njega æivahniji. Vjesnik Proveo je dosta vremena u vodoopskrbnoj tvrtki, kao i sudjelovanje javnosti u odluËivanju o svim je objavio kontra Ëlanak, garnirajuÊi ga izjavom Novoprimljeni u Ëlanstvo HND (13. travnja 2010.) razgovarao s inæenjerima i prouËavao karte. pitanjima, od bunara do testiranja vode. Postali su neukih seljaka i toksikologa Franje PlavπiÊa da to Ime, prezime i godina roenja Obr. Duænost Redakcija Djeluje od Nadleæni inæenjer odbio je razloæiti mu sve o neusporedivo svjesniji svih pitanja i problema s nije baπ takav problem. OpÊenito, dræavni i sliËni Redovni Ëlanovi broj 7/8/9/2010. broj gradskom sustavu crpki i 24 bunara, smatrajuÊi vodom, osobito inzistirajuÊi na tome za vrijeme mediji (npr. tada VeËernji list) minirali su ili Zineta AlibegiÊ (1966.) SSS novinarka HTV Informativni program 1994. 7/8/9/2010. broj

novinar

DINA HND 100 GODINA DINA HND 100 GODINA

DINA HND 100 GODINA

DINA HND 100 GODINA DINA HND 100 GODINA da je to prekomplicirano za javnost. Ron je inzistirao izbora. Gradski duænosnici, od gradonaËelnika na DINA HND 100 GODINA DINA HND 100 GODINA minorizirali temu, komercijalni su od prvog napisa Marina BarukËiÊ (1985.) SSS novinarka Tportal.hr 2006. Kristina BokaniÊ (1981.) VSS novinarka Nova TV 2006.

100 GODINA HND 100 GODINA

100 GO

100 GO i odræao tri duga sastanka s tim inæenjerom, na dolje, znaju da Êe stanovnici Madisona - i State jour- 100 GO napravi top temu, TV Nova i RTL dali vaæno mjesto kojima je temeljito ispitao sve pojedinosti. Ponovo nal - posvetiti mnogo veÊu paænju temi kako se o u glavnim informativnim emisijama, a Jutarnji list Milena DragiπiÊ (1962.) VSS nov./ured. Sportplus 1995. je proveo sate istraæujuÊi, ovaj put sa struËnjakom tom najdragocjenijem prirodnom resursu brinu, veÊi dio naslovne i cijelu treÊu stranicu. Neki su Tena Erceg (1975.) VSS novinarka Novosti 2003. Ivica GrudiËek (1982.) VSS nov./ured. HTV-Varaædin 2005. iz Dræavnog odjela za prirodne resurse, koji mu je zakljuËuje priËu Ron Seely. mediji imali potom i priloge svojih autora, ali se Mladen IliËkoviÊ (1970.) VSS nov./ured. HTV redakcija za manjine 1998. otvorio “kompjuter pun podataka”. To ga je uvjerilo koliËina Ëinjenica nije uveÊavala. Izuzetak je Glas Tatjana JuriÊ (1982.) SSS aps. novinarka RTL televizija 2003. da treba joπ viπe istraæivati, pa je prerovao baze Hrvatski put u pakao koncila, koji se adekvatno suoËio s temom. Tomislav Kalousek (1980.) VSS novinar HTV ZagrebaËka panorama 2006. podatke o praÊenju kvalitete voda za pet zagaivala Hrvatski primjer dogodio se takoer u proljeÊe Jasminka KovaËeviÊ (1962.) VSS urednica She.hr 1988. u prethodnih pet godina za sva 24 gradska bunara, 2005. Negdje u veljaËi, ja, potpisnik ovoga Ëlanka Zaborav i mobbing Nikolina KovaËeviÊ (1984.) VSS nov./ured. HR Zagreb - radio Sljeme 2006. sve æalbe graana u posljednje tri godine, te jednu (pri zdravoj pameti) sam nabo’ temu o arsenu u Poslije dva-tri dana (Glas koncila je pisao Draæen KuzmaniÊ (1972.) SSS novinar Sportplus 2000. konzultantsku studiju koja je vodoopskrbnoj tvrtki slavonskim vodovodima. Pronaπao sam ju na web krajem mjeseca), svi su zaboravili sluËaj. Nadleæne Helena LonËar (1986.) VSS novinarka HTV 2006. nalagala razne radove i popravke, koje ova nikad bazi znanstvenih Ëasopisa Elseviera. OsjeËka institucije su se pravile lude, s izuzetkom Zavoda Nika MarjanoviÊ-Zulim (1985.) mr. novinarka HTV informativni program 2004. Mladen MiletiÊ (1980.) VSS nov./ured. VeËernji list 2002. nije poduzela. Sve u svemu, proveo je gotovo pet toksikologinja æupanijskog Zavoda za zaπtitu za zaπtitu zdravlja Vinkovci. Gospoa ∆avar se naπla Zoran OljaËa (1972.) SSS novinar Radio Giardini 1994. mjeseci u intenzivnom prikupljanju i sortiranju zdravlja, Suzana ∆avar, radila je istraæivanja za u vrtlogu medija, koji joj je prisjeo. Osim nama, Kreπimir Prπa (1986.) V©S novinar Motori 2006. podataka, napravio mnoπtvo intervjua s raznim doktorsku disertaciju, te izloæila zapanjujuÊe nije davala izjave. Politika joj je prijetila oduzi- Pod Ante RaiÊ (1980.) VSS novinar HTV ZagrebaËka panorama 2000. izvorima, tumarao po gradu i okolici s posadom rezultate ne samo o prekomjernoj koliËini arsena manjem studija i istraæivanja. U redakciji Hine Ivo RavliÊ (1971.) SSS fotoreporter Cropix 2004. struËnjaka za ispravnost voda, uËio o vodovodu, u lokalnim vodovodima istoËne Slavonije, nego i situacija je po mene veÊ duæe bila loπa iz drugih i lupom Vedrana Sunko (1980.) VSS novinarka Nova TV 2005. bunarima i upravljanju vodama... Pratio vodu u potvrdila da se koriπtenjem vode taj otrov nataloæio sliËnih razloga, pa sam krajem toga mjeseca Martina ValidæiÊ (1976.) SSS aps. nov./ured. HTV 1999. detalje od podzemnog vodonosnika do rubineta… u organizmima seljaka. pokrenuo postupak zaπtite dostojanstva, koji je dræavnog odvjetniπtva Pripravni Ëlanovi Iva Bodiπ (1984.) VSS novinarka HTV novi mediji 2008. krajem svibnja zavrπio kao tuæba za mobbing na Hrvatsko novinarsko druπtvo bilo je 5. sijeËnja 2010. OpÊinskom sudu u Zagrebu. Tako, Ëetvrti nastavak Andrej DimitrijeviÊ VSS novinar HTV informativni program 2007. Objavljivanje Podaci prijavljeno OpÊinskom dræavnom odvjetniπtvu u Dora Juras (1988.) SSS novinarka RTL televizija 2007. Prvi Ëlanak, objavljen u prosincu 2005. o Koncentracija arsena u lokalnim vodovodima, nisam ni uradio. Zagrebu od kojega je zatraæeno da se ispita poslovanje Dajana ©oπiÊ (1984.) VSS novinarka HTV unutarnja politika 2007. poveÊanoj koliËini mangana u vodi, podigao je osobito u Andrijaπevcima i Rokovcima, iznosila je O arsenu su i dalje svi πutjeli. Godine 2007. naπe udruge, kao i ugovori sa zakupcima lokala u javnost, ali Vodoopskrba nije reagirala. »ak je do 612 mikrograma po litri vode, a dopuπteno je objavljeno je da su Andrijaπevci spojeni na Novinarskom domu. U dopisu πto ga je ODO-u poslao ljudima koji su se æalili opet reËeno da je sve O.K. 10 (unatoË prihvaÊanju te europske norme, vlast regionalni vodovod. Godinu kasnije dr. sc. S. ∆avar neimenovani poπiljatelj, predstavivπi se samo kao Ëlan Novoprimljeni u Ëlanstvo HND (14. srpnja 2010.) Nakon toga je krenula lavina æalbi graana. Stotine je nastavila tolerirati staru mjeru od 50 µg). je s kolegicama iz Zavoda na Elsevieru objavila HND-a, neistinito je stajalo da je rijeË o zakljuËcima Ime, prezime i godina roenja Obr. Duænost Redakcija Djeluje od ih se æalilo Ronu, od roditelja s bebom koji su se Koncentracija arsena u uzorcima kose ispitanika novi Ëlanak o povezanosti pojave izloæenosti arsenu posljednje Skupπtine HND-a. Redovni Ëlanovi potpuno preorijentirali na vodu iz boca, do starije koji æive u istraæivanom podruËju dosezala je do i kardiovaskularnim bolestima. U 2009. u OpÊinsko dræavno odvjetniπtvo u Zagrebu u sluËaju Andro BernardiÊ (1980.) VSS nov./ured. VeËernji list 2006. Filip Bubalo (1978.) VSS novinar Slobodna Dalmacija 2006. æene koja mu je pokazala policu s rubljem 4,31 mikrograma po gramu kose, πto je viπe od Andrijaπevcima je osnovana udruga oboljelih od anonimnih sumnji u poslovanje HND-a, a nakon pocrnjelim od oneËiπÊene vode i rekla: Da mi je Ëetiri puta premaπilo dopuπtenu granicu (od 1 µg kardiovaskularnih bolesti. Ivona ∆irak (1978.) SSS novinarka Makarsko primorje 2002. provedenih izvida, 29. srpnja 2010. poslalo je HND-u Lana Gaπparac (1982.) VSS novinarka HTV ZagrebaËka panorama 2006. volja nositi tamno rublje, kupila bih ga! KoristeÊi / g kose). Stalna upotreba vode s nedopuπtenom Arsen je dobro poznat okoliπni otrov. Istraæivanja dopis u kojemu stoji da nije utvreno postojanje osnova Ivica IvaniπeviÊ (1964.) VSS izvrπ. ured. Slobodna Dalmacija 1991. bazu podataka i ukljuËujuÊi svjeæe, grafiËki urednik razinom arsena izloæila je ozbiljnim prijetnjama su pokazala da ljudi koji æive u podruËjima s vodom za daljnje postupanje ODO-a u navedenoj stvari. Nada LonËarica (1979.) mr. novinarka Parolibero.it, Rim, Italija 2003.

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND je napravio interaktivnu kartu koja je omoguÊila zdravlju oko 3% hrvatskog stanovniπtva! INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND zagaenom arsenom imaju veÊu stopu obolijevanja Predstavnici Odjela gospodarskog kriminaliteta MUP- Matija Lovrec (1967.) V©S urednik Kapital Network 1993. Ëitateljima da jednim klikom u dodatnom okviru od raka i drugih, primjerice u Slavoniji kardio- a su prije ovoga dopisa ODO-a pregledali cjelokupnu Katarina MariÊ Banje (1972.) SSS novinarka Slobodna Dalmacija 1994. vide otkud se opskrbljuju vodom i proËitaju razine Istraæivanje vaskularnih bolesti. U najnovije vrijeme istraæivaËi poslovnu dokumentaciju HND-a, ugovore sa zakupcima, Dino MigiÊ (1974.) SSS nov./ured. Objektiv 1998. odabranih sastojaka u njihovu bunaru. Upotpunosti je obavljeno bez fiziËkog kontakta su otkrili novi onkogeni signalni put kojim arsen iz te zapisnike sjednica tijela HND-a unazad nekoliko godina. Dinko Nesrsta (1975.) SSS urednik Portal Auto sport 2003. s podruËjem zbivanja. Pored konzultiranja litera- okoliπa moæe dovesti do πtetnih posljedice za Policija je obavila i razgovore s viπe odgovornih Ëlanova Gordana PopoviÊ (1965.) VSS urednica Corpse Diplomatique Croatia 1995. Marijan Suπenj (1972.) VSS foto. i nov. Pixsell 2001. ©to je naπao? ture, obavio sam telefonske razgovore s velikim zdravlje, ukljuËujuÊi i rak krvi, pa je time uzroËnik u tijelima HND-a. Iako su kontaminanti rijetko prelazili zdrav- brojem ljudi. Najprije s doktorandicom ∆avar, koja oboljenje izravno dokazan. Tanja ©kopac (1978.) VSS novinarka La voce del popolo 2004. Jelena ValentiÊ (1980.) SSS urednica Jutarnji list 1999. stveno dopuπtene standarde, u vodonosniku su je nevoljko pristala na suradnju, ali je ipak dala Vesna VujeviÊ (1982.) VSS novinarka HTV Informativni program 2006. zabiljeæena brojna zagaivala, od kojih su mnogi sve potrebne podatke i objaπnjenja. Potom sam Rezultat - nikom niπta! Pripravni Ëlanovi karcinogeni. U Ëetiri bunara, mangan je prelazio razgovarao sa æupanijskim inspektorima, doma- ZakljuËak nije ni potreban: u Madisonu je sve Ivana Debeljak (1985.) VSS novinarka HTV red. Dobro jutro Hrvatska 2008. standarde, a u jednom, kojim se sluæi srednja πkola, Êicama iz Andrijaπevaca, naËelnikom opÊine, okrenuto na glavu zato πto je u nekoliko navrata Maja Posavec (1984.) VSS novinarka VeËernji list 2008. razina industrijskog karcinogena, ugljik tetraklorida, naËelnikom susjedne opÊine Gradiπte koja je rijeπila razina nekih podataka jedva preπla granicu. Ali, prelazila je u 2000. dopuπtene granice. Zabiljeæio taj problem vlastitim angaæmanom, direktorom one bi MOGLE dovesti do zdravstvenih problema! je i pojavu virusa u zdencu. regionalnog vodovoda i voditeljima pojedinih sluæbi, U istoËnoj Slavoniji je proπla 61 put i nikomu Zahtijevamo punu zaπtitu redakcije i novinara Novosti Stare cijevi, od koje su neke ugraene joπ u direktorom i sluæbenicom æupanijskog Zavoda za niπta. Osnovana je udruga æivahnih muπkaraca 19. stoljeÊu, dijelom su krivac za pojavu mangana zaπtitu zdravlja, direktorom Toksikoloπkog zavoda koja je, dijeleÊi kolaËe po ulicama, na bez- Hrvatsko novinarsko druπtvo zahtijeva od vlasti i od policije da pruæi punu zaπtitu i sigurnost redakciji Novosti, tjednika u vodi. Iako je u konzultantskom izvijeπÊu tvrtka Hrvatske, pomoÊnikom ministra zdravstva, i joπ greπnjaËki naËin pokuπala svratiti pozornost na kojeg izdaje Srpsko narodno vijeÊe, i njezinom glavnom uredniku, jer su jutros u redakciju pristizale smrtne prijetnje elektronskom poπtom i telefonom. Prijetnje redakciji Novosti izravna su posljedica juËer stvorene atmosfere oko naslovne upozorena da ih promijeni, ogluπila se. Prema tome nekima, a s nekima i po nekoliko puta. svoju sudbinu. Ron Seely je posvetio pola godine stranice posljednjeg broja Novosti na kojoj je ilustracija dva pala miga-21, uz tekst “Oba su pala”. U naËelu, svatko ima pravo savjetu, za zamjenu opreme trebala je potroπiti 2,5 istraæivanju i obradi podataka, te bio onaj subjekt kritizirati medije ali je loπe i opasno kada to Ëine najviπe vojne institucije. Ministar obrane Branko VukeliÊ i naËelnik Glavnog milijuna dolara, a potroπila je 200 tisuÊa, a za Objavljivanje i javna sudbina tekstova koji je toliko zaorao da je po prvi put sagledao ICEJ stoæera RH Josip LuciÊ juËer su koordinirano a kroz dva priopÊenja, gotovo istim tekstom, okvalificirali naslovnicu Novosti promjenu cijevi potroπila je 2,8 umjesto blizu 6,5 Objavio sam u Hini seriju od tri Ëlanka (9, 10. i cjelinu sustava, problema i perspektivu. Ja sam Drugi se odgovor OpÊinskog dræavnog odvjetniπtva uvredljivom za pripadnike Oruæanih snaga, za sve branitelje i sve dobronamjerne graane. Iz toga proizlazi da vojne institucije milijuna dolara. Ron je potvrdio da su duænosnici 12. travnja 2005) i namjeravao ju nastaviti, ali Ëeprkao nekoliko dana. Ron Seely je nagraen i u Zagrebu odnosi na podnesak HND-a od 15. prosinca daju sebi za pravo javno prosuivati koji hrvatski graani jesu a koji nisu dobronamjerni, odnosno koji su neprijatelji. To nije poduzeÊa zanemarivali prituæbe graana na nisam imao podrπku u redakciji. U prvom Ëlanku proslavljen, njegov hrvatski kolega morao je 2009. godine, kojim je, temeljem zakljuËaka proπle primjereno u druπtvima europskih demokracija a Hrvatska proklamacijama, vjerujemo i stvarno, æeli biti takvo druπtvo. kvalitetu vode, svaali se s Odjelom za prirodne sam dao znanstveni aspekt problema, u drugom potraæiti zaπtitu na sudu. U SAD-u su novinari Skupπtine HND-a, izraæena sumnja u nesavjesno poslo- UËinak smo vidjeli veÊ danas ujutro. Koordinirana vojna priopÊenja mogu se smatrati prijetnjom slobodi medija, resurse i prikrivali loπe podatke o ispravnosti vode. stanje na terenu, a u treÊem ËaËkao moguÊa svjesniji svoje javne misije, a Ëitatelji ne- vanje dr. Stjepana MaloviÊa, bivπeg direktora ICEJ-a. Novostima i novinarima koji u Novostima rade. Sigurno da naslovnicu s ilustracijom dva pala miga i tekstom “Oba su pala” netko moæe doæivjeti kao uvredu. Ali, æelimo podsjetiti da je doslovce isti telop “Oba su pala” imao i srediπnji Dnevnik Hrvatske rjeπenja. Susreo sam se s kafkijanskom situacijom: usporedivo osjetljiviji na vlastite potrebe. U sluËaju ICEJ-a, ODO nas dopisom od 19. televizije onoga dana kada su pala dva hrvatska miga. To, izgleda, nikome nije tada zasmetalo, pa zaπto onda sada smeta, u Ëemu Nakon serije vodovod u Andrijaπevcima bio je sluæbeno zatvoren Usporedba je otprilike vjerna odnosu veliËine srpnja 2010. godine obavjeπtava da nije utvreno je razlika? Mogle su iritirati pojedine sinoÊnje izjave glavnog urednika Rade DragojeviÊa. Ali, radi li se o ureivaËkom Tri tjedna nakon serije, gradonaËelnik Madisona veÊ dvije godine (ali ga i dalje koriste) - zbog sasvim dræavnih teritorija naπih prijateljskih zemalja nezakonito raspolaganje sredstvima u ime ICEJ-a, promaπaju o tome bi trebali prije svih procijeniti redakcija Novosti i njihov izdavaË a ne vojne institucije, jer sloboda David Cieslewicz objavio je plan u deset toËaka za drugih zagaivala. Za arsen nije nitko bio nadleæan, (200 puta). Traæio sam od Rona neku sugestiju odnosno da bi direktor istog, sebi ili drugome pribavio medija mora biti neupitna u slobodnim druπtvima. zaπtitu gradske pitke vode. Vodoopskrba je najavila niti ga je namjeravao sankcionirati!? Lokalni πerif ili izraz podrπke za jednu radionicu na kojoj sam protupravnu imovinsku korist, slijedom Ëega nema ©to se tiËe nekih drugih reakcija koje se tiËu dræavnog financiranja tjednika Novosti, HND æeli istaknuti da financijer zatvaranje dva bunara koja su imala problematiËne nas je optuæio da ga cimamo pred izbore. Prema to prezentirao, ali se nije javio. Nisam mu æelio osnovanosti sumnje na uËin kaznenog djela ne smije odreivati sadræaj novina i medija jer u tom sluËaju nema niπta od slobodnog novinarstva

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD podatke. Potom su stanovnici poËeli organizirati 24 sata, koji su se ukljuËili, izjavo je da arsen nije 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD traæiti autogram zlouporabe poloæaja i ovlasti Za HND Zdenko Duka, predsjednik novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Iz rada HND Iz rada HND

40 Dodatna objaπnjenja NatjeËaj za sportsku fotografiju IZVR©ENJE PRORA»UNA HND-a I - VI/2010. GOD. IZVR©ENJE PRORA»UNA HND-a I - VI/2010. GOD. Uz Izvjeπtaj o izvrπenju proraËuna I - VI/2010. U svrhu promicanja sporta i sportske PRIHODI broj 7/8/9/2010. broj fotografije Zajednica sportova Primorsko- B) Profitna djelatnost 7/8/9/2010. broj

novinar novinar 2010. I - VI/2010. 2010. I - VI/2010. PRIHODI goranske æupanije raspisuje natjeËaj za PLAN OSTVARENO INDEKS 2. Najam poslovnog prostora fotografiju na temu: PLAN OSTVARENO INDEKS 1. Uredski materijal 25.000,00 15.120,00 60,48 Prihod je manji od planiranog zbog toga jer je 1. »lanarina (60%) 466.000,00 265.855,00 57,05 2. Utroπena energija (struja, plin) 44.000,00 32.314,00 73,44 novi zakupac Press cluba poËeo s radom u Sport u drugoj polovini svibnja, a ne u sijeËnju, kako se 2. Najam poslovnog prostora 1.645.000,00 647.721,00 39,38 3. Troπkovi poπtarine, telefona 50.000,00 19.982,00 39,96 Primorsko-goranskoj oËekivalo. Kaπnjenje je uzrokovala zamrπena 3. Najam dvorana 630.000,00 364.383,00 57,84 4. Nabava, odræav. inventara, amort. 40.000,00 15.773,00 39,43 æupaniji zakonska procedura preuzimanja prostora 4. Ostali prihodi 10.000,00 20.399,00 203,99 5. »iπÊenje, garderoba i deæurstvo 45.000,00 24.614,00 54,70 2010 kojega bivπi najmoprimac nije htio svojevoljno 5. Od stanara 30.000,00 13.659,00 45,53 6. Student servis 10.000,00 4.499,00 44,99 napustiti, iako je u njemu odavno prestao 6. Od oglasa u Novinaru 10.000,00 0,00 7. Odvjetnik i sudski troπkovi 15.000,00 18.786,00 125,24 Pravila natjeËaja: U K U P N O 2.791.000,00 1.312.017,00 47,01 obavljati djelatnost, prestao plaÊati i na koncu • Pravo sudjelovanja na natjeËaju imaju 8. Odræav. mreæe, weba, raËunala, servera 20.000,00 8.034,00 40,17 dobio otkaz. Zakon, naime, πtiti zakupca od amaterski i profesionalni fotografi. 9. Zaπtita Sokol MariÊ 4.500,00 2.880,00 64,00 samovolje i bahatosti vlasnika, ali nije • Fotografije moraju biti snimljene u 2010. g. na 10. Komunalne usluge 15.000,00 9.185,00 61,23 predvidio obrnutu situaciju. sportskim boriliπtima Primorko-goranske RASHODI 11. Ostali servisi 10.000,00 3.856,00 38,56 æupanije ili na drugom mjestu ako se radi o 12. PlaÊe i naknade 702.000,00 338.720,00 48,25 A) NEPROFITNA DJELATNOST sportaπima koji su Ëlanovi sportskih udruga A) Neprofitna djelatnost 13. Reprezentacija 2.000,00 217,00 10,85 (vezano uz osnovnu djelatnost registriranih u Primorsko-goranskoj æupaniji. 2010. I - VI/2010. 14. Premije osiguranja 14.000,00 5.581,00 39,86 udruge) • Sudionici mogu dostaviti najviπe 9 fotografija PLAN OSTVARENO INDEKS 15. Odræavanje zgrade 20.000,00 3.258,00 16,29 1. Izrada iskaznica (najviπe 3 fotografije iz istog sporta) 1. Izrada iskaznica 12.000,00 12.549,00 104,58 • Fotografije se dostavljaju u digitalnom obliku 16. Sindikatu 90.000,00 0,00 Kupljeno 100 kom meunarodnih iskaznica za na CD-u ili USB mediju i moraju biti u JPG 2. Uredski materijal 35.000,00 12.108,00 34,59 17. Knjigovodstvo 25.000,00 15.450,00 61,80 10.944 kn. Za HR iskaznice kupljeno 1.800 formatu, najmanje rezolucije 300 dpi. 3. Utroπena energija (struja, plin) 33.000,00 16.518,00 50,05 18. StruËna literatura i usavrπavanje 2.500,00 857,00 34,28 kom sigurnosnih PVC folija i 500 kom etuija. 4. Troπkovi poπtarine, telefona, intern. 70.000,00 35.648,00 50,93 • Uz fotografije treba priloæiti i ispunjenu 19. Platni promet i bankarski troπkovi 3.000,00 1.359,00 45,30 16. Dnevnice i putni troπkovi prijavnicu (preuzima se na web stranicama 5. Troπkovi prijevoza 15.000,00 6.823,00 45,49 20. Konferenc. tehniËar i ostalo dvorane 30.000,00 17.887,00 59,62 U prvom djelu godine bilo je puno sjednica Zajednice: www.sport-pgz.hr ili u prostorijama 6. Nabava, odræav. inventara, amort. 18.000,00 5.922,00 32,90 21. Ostalo - neplanirano 8.000,00 1.658,00 20,73 tijela HND-a. U drugom dijelu godine troπkovi Zajednice sportova PGÆ). 7. Autorski honorar 40.000,00 16.146,00 40,37 22. ZajedniËka priËuva 190.000,00 91.816,00 48,32 bi trebali biti manji jer je polugodiπte kraÊe • Rok za primanje radova je 5.11.2010 8. Novinarske nagrade 90.000,00 86.702,00 96,34 • Pristigle radove ocjenjuje povjerenstvo U K U P N O 1.365.000,00 631.846,00 46,29 zbog ljetnih mjeseci. sastavljeno od predstavnika Zajednice sportova 9. Rad po ugovoru 15.000,00 0,00 PGÆ, Primorsko-goranske æupanije, Foto kluba 10. Usluge ËiπÊenja 20.000,00 9.860,00 49,30 C) NOVINAR 200.000,00 96.497,00 48,25 17. Reprezentacija Rijeka, Foto Kurtija i sponzora. 11. Odræav. mreæe, weba, raËunala, servera 18.000,00 9.906,00 55,03 Viπe sjednica, okruglih stolova i konferencija za • Autori triju najboljih fotografija po sudu komisije 12. Student servis 33.000,00 13.550,00 41,06 novinare, pa tako i viπe kava, mlijeka, πeÊera, biti Êe novËano nagraeni i to bruto iznosom od: 13. Komunalne usluge 28.000,00 17.542,00 62,65 mineralnih voda, Cedevite. 1. nagrada - 4.000,00 kn FOND SOLIDARNOSTI 14. Ostali servisi 20.000,00 6.818,00 34,09 21. Knjigovodstvo 2. nagrada - 3.000,00 kn 15. PlaÊe, naknade i naknada predsjedniku 415.000,00 203.027,00 48,92 3. nagrada - 2.000,00 kn A. PRIHODI Neπto veÊi troπkovi jer sada plaÊamo i • Zajednica sportova PGÆ nema obvezu vraÊanja 16. Dnevnice i putni troπkovi 60.000,00 46.080,00 76,80 knjigovodstvo za ICEJ. materijala i zadræava pravo njihove objave u 17. Reprezentacija 10.000,00 6.704,00 67,04 PLAN 2010. I - VI/2010. INDEKS ediciji vezanoj za temu natjeËaja, te u svrhu 18. Premije osiguranja 3.600,00 614,00 17,06 23. Tisak, literatura, usavrπavanje A Redovna Ëlanarina (40%) 310.000,00 177.237,00 57,17 Da bismo imali manje troπkove ove godine propagandnih aktivnosti vezanih uz natjeËaj i 19. Platni promet i bankarski troπkovi 4.000,00 1.508,00 37,70 B »lanarina umirovljenika 85.000,00 71.357,00 83,95 ediciju (npr. izloæba radova) kao i objavu 20. »lanarine IFJ 31.000,00 0,00 smo se pretplatili na Jutarnji i VeËernji list pa fotografija u Sportskom godiπnjaku i na web C Ostali 5.000,00 720,00 14,40 cijela godiπnja pretplata tereti, za sada, samo 21. Knjigovodstvo 30.000,00 19.169,00 63,90 U K U P N O: 400.000,00 249.314,00 62,33 stranicama Zajednice. 22. Ograncima i zborovima 50.000,00 0,00 prvih 6 mjeseci. Do kraja godine Êe se to • Autori jamËe da je fotografija predloæena za “ispeglati”. natjeËaj originalna, da je njihovo autorsko djelo. 23. Tisak, literatura, usavrπavanje 6.500,00 3.989,00 61,37 RASHODI • Fotografija ne smije biti optereÊena zahtjevima 24. Ostalo - neplanirano 15.000,00 1.143,00 7,62 PLAN 2010. I - VI/2010. INDEKS B) PROFITNA DJELATNOST treÊih osoba, te prava ne smiju biti prenesena 25. Skupπtina HND 140.000,00 0,00 A PomoÊ Ëlanovima 100.000,00 43.000,00 43,00 (vezano uz iznajmljivanje niti u cijelosti niti djelomiËno na treÊe osobe. U K U P N O 1.212.100,00 532.326,00 43,92 B Posmrtnine 200.000,00 91.000,00 45,50 poslovnih prostora, zgradu i • Zajednica sportova PGÆ ne snosi nikakvu C Naknada za nezgodu 10.000,00 10.500,00 105,00 stanare) odgovornost u sluËaju zloupotrebe fotografija od 1. Uredski materijal strane sudionika natjeËaja, a poslanih na natjeËaj D PomoÊ na mirovinu 40.000,00 12.604,00 31,51 Potroπeno oko 10% viπe od plana ali u kao autorske fotografije. Ispravak U tekstu o Vjesniku, “Kronologija jednoga umiranja”, objavljenom u E Otpis 30.000,00 2.874,00 9,58 • Sudjelovanjem na natjeËaju sudionici pristaju Novinaru broj 4/5/6 2010. potkrala mi se pogreπka, na koju me je FTroπkovi fonda 5.000,00 0,00 neprofitnoj djelatnosti oko 15% manje od plana. na uvjete natjeËaja πto potvruju potpisom na upozorila jedna kolegica. Pri dnu 10. stranice, odmah ispod podnaslova U K U P N O: 385.000,00 159.978,00 41,55 2. Utroπena energija (struja i plin) prijavnici za NatjeËaj. »istke i protjerivanja, reËenica poËinje s “Prva velika ‘Ëistka’ uslijedila je Energenti su poskupjeli. • Zajednica sportova PGÆ organizirati Êe izloæbu veÊ u listopadu 1990…”. Pogreπka je u godini - prva velika Ëistka dogodila B. PRIHODI najuspjeπnijih radova. se zapravo u listopadu 1991. ProvjeravajuÊi, ustanovila sam da sam krivu PLAN 2010. I - VI/2010. INDEKS 7. Odvjetnik i sudski troπkovi • Rezultati natjeËaja te lokacija i datum otvaranja godinu napisala zato πto je u jednom dokumentu kojim sam se sluæila - A Donacije (bal) Neplanirani troπkovi od 7700 kn oko iseljenja izloæbe objaviti Êe se do 19. studenog 2010. g. Odluka o utvrivanju tehnoloπkog viπka radnika - zaista naveden datum bivπeg najmoprimca Press cluba. OdvjetniËke na web stranici www.sport-pgz.hr. U K U P N O: 16. listopada 1990. kao dan kad je tu odluku usvojio Upravni odbor radnje vezane uz ugovor s novim PoduzeÊa Vjesnik - PolitiËki dnevnik. U svim drugim dokumentima koji su najmoprimcem Press cluba - 4500 kn. Materijali se πalju poπtom ili osobnom dostavom RASHODI joj slijedili (razni programi osiguranja prava radnicima za Ëijim je radom Opomene neurednim najmoprimcima 1500 kn. na adresu: PLAN 2010. I - VI/2010. INDEKS prestala potreba), kao datum odluka piπe, meutim, 16. listopada 1991. Pravna pomoÊ u radu druπtva 5000 kn. Zajednica sportova PGÆ A Mirovinskom fondu Jadranski trg 4/III Zbog toga netoËnoga podatka ispriËavam se Ëitateljima Novinara i svim 51000 Rijeka kolegicama i kolegama koji su se tada naπli na popisu radnika koji su BTroπkovi fonda 9. Zaπtita Sokol MariÊ S naznakom: Foto-natjeËaj 2010 proglaπeni tehnoloπkim viπkom. U K U P N O: Neplanirana obnova dojavne centrale alarma u Marika Toth Press clubu. novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Iz rada HND VijeÊe Ëasti

43 42 foto Siniπa Sunara Novinarsko vijeÊe Ëasti HND-a odræalo je svoju 23. sjednicu 26. smjeni iz Uprave Radija 101 i o njezinoj odgovornosti za dug od 17 opunomoÊenog odvjetnika, a da su i “mrzitelji” takoer sami svoja Davora Æica zbog teksta “Ministrica jeftinog pansiona” objavlje- oæujka 2010. milijuna kuna. Tvrdi kako je glavna urednica i Ëlanica Uprave Radija imena objavili javno na facebooku. noga u Novom listu od 27. veljaËe 2010. godine. Isti zahtjev Na poËetku dogovoreno je da Êe sve prijave, πto ih poπalje 101 bila u razdoblju od 1995. do 1998. a od tada do danas nije bila VijeÊe smatra da, unatoË Ëinjenici da je majka sama inzistirala stigao je i od Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Hrvatsko druπtvo za zaπtitu i promicanje ljudskih prava najprije ni glavna urednica niti Ëlanica Uprave, kako to navodi Kuljiπ, pa prema na objavi identiteta svojega maltretiranoga djeteta, kao i Ëinjenici U raspravi i odluËivanju nije sudjelovala Ana RaiÊ KneæeviÊ razmatrati VijeÊe Ëasti, a da Êe se tek nakon toga, bude li potrebno, tome nije imala nikakav utjecaj na poslovanje Radija nego je, istiËe, da su “mrzitelji” sami objavili svoja imena na facebooku, Bjelovarac jer radi u Novom listu. broj 7/8/9/2010. broj zatraæiti oËitovanje prijavljenih. OdluËeno je to zato πto je broj i sama bila ærtva loπega menedæmenta. nije trebao objaviti njihova imena u svojem tekstu, veÊ da je trebao ZakljuËak: Davoru Æicu izriËe se opomena. 7/8/9/2010. broj

novinar novinar prijava iz HDZZPLJP neuobiËajeno velik, πto se one mahom zaπtititi njihov identitet, posebno jer se radi o maloj sredini. Iako je Obrazloæenje: Novinar vrlo seksistiËki i vulgarno piπe o Bianci odnose na autorske tekstove kojima se, po ocjeni VijeÊa, u pravilu Pristrana oprema priËa od velikoga javnog interesa, identitet djece to nije, a nisu ga MatkoviÊ tvrdeÊi kako je na raËun toga πto je Ëlanica Vlade dobila

100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA ne krπi Kodeks Ëasti hrvatskih novinara, te zato πto su za HND Zahtjev Urπe Raukar za pokretanje postupka protiv Velibora traæila niti dræavna tijela. Tekst objavljen u Bjelovarcu postigao bi 100 GODINA HND 100 GODINA jeftin boravak u skupom hotelu, ne samo za sebe nego i za Ëlanove troπkovi traæenja oËitovanja vrlo visoki. PaniÊa zbog teksta “I oni su gradili na crno…”, objavljenoga u jednako dobar i jak efekt i bez tih imena. svoje obitelji. Pritom je usporeuje s autostopericom koja zadiæe suknju ToËke dnevnoga reda sa sluËajevima u kojima je prijavljen Jutarnjem listu 15. veljaËe 2010. i iza koje, nakon πto se zaustavi neki automobil, iz grmlja izlijeÊe Jutarnji list vodila je Davorka BlaæeviÊ, potpredsjednica VijeÊa. U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Drago Hedl, jer radi Skandalozno, pa ispravak mnogobrojno druπtvo. VijeÊe ocjenjuje da je pristup seksistiËki, da Na toj su sjednici rijeπeni ovi sluËajevi: u Jutarnjem listu. Zahtjev Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za novinar ne bi tako pisao o nekoj ruænoj æeni ili ministru, da se novinar Zahtjev Zlatke SaËer protiv Gordane SimonoviÊ zbog ZakljuËak: Autor teksta nije prekrπio Kodeks jer je tekst oËitovanje u povodu tekstova objavljenih u 24sata pri spustio ispod svih granica vulgarnosti, da je pisao ne provjeravajuÊi njezinoga priloga “Goli Radio 101” za Deutsche Welle napisan korektno, uz citiranje obiju strana u sukobu graani- izvjeπtavanju o stradalom djetetu. Ëinjenice, da je priznao samo Ëinjenicu da Bianca MatkoviÊ “navodno” ZakljuËak: U tekstu “Goli Radio 101” nisu povrijeene HorvatinËiÊ oko gradnje u Varπavskoj. VijeÊe, meutim, poziva ZakljuËak: Uredniπtvu se ne izriËe nikakva mjera, jer se nema sestru, pri Ëemu se njoj nije ispriËao za takvo svoje pisanje. odredbe Kodeksa Ëasti hrvatskih novinara. VijeÊe poziva Ëlanove na oËitovanje urednika koji je na naslovnicu i tekst stavio vrlo ispriËalo odmah Ëim je uoËilo svoju pogreπku, no VijeÊe upozorava HND-a da njeguju kolegijalne odnose, radi vlastitog dostojanstva pristranu opremu. da se takve stvari nikako ne bi smjele dogaati. Zastupnik nije u pravu i dostojanstva profesije, ali i zbog boljitka medija - u ovom sluËaju Obrazloæenje: Tekst je napisan korektno, prema pravilima Obrazloæenje: U 24sata objavljena je uistinu skandalozna Zahtjev Gorana MariÊa (po odvjetniku Krunoslavu Radija 101 u nevoljama - i novinarstva u cijelosti. profesije, no opremom na naslovnici i nad tekstom oËito se æeli vijest da je jedna djevojËica umrla, a ona je zapravo bila na ©tenglu) protiv Gojka DrljaËe zbog teksta “Je li MariÊ sluËajno ZakljuËak je prihvaÊen uz jedan suzdræani glas - Trpimir dezavuirati jednu od strana, i to zato πto je na strani protivnika lijeËenju. Uz to objavljena je slika i puni identitet djeteta. nagazio guvernerovo kurje oko”, objavljenoga u VeËernjem MatasoviÊ radi na Radiju 101. gradnje. Time se loptica u sukobu æeli prebaciti na drugu stranu, Pravobraniteljica smatra da je prekrπen Ëlanak 15. Kodeksa. No listu 6. oæujka 2010. godine. Obrazloæenje: Zlatka SaËer smatra da se Gordana SimonoviÊ bez obzira na to πto nova priËa, istinita ili neistinita, nema veze s VijeÊe smatra da nema mjesta za kaznu, jer je i prije nego πto je ZakljuËak: Gojko DrljaËa nije prekrπio odredbe Kodeksa Ëasti ogrijeπila o profesionalnu etiku, napominjuÊi kako se ne radi samo o gradnjom u Varπavskoj. Pravobraniteljica podnijela æalbu, samo dan nakon objave sporne hrvatskih novinara, jer je u komentaru iznosio svoje stavove o bivπoj novinarki nego i jednoj od 78 suvlasnika Radija 101. Smatra Zahtjev Damira Jukice za pokretanje postupka protiv vijesti, uredniπtvo 24sata objavilo demanti i to na istome mjestu odnosima unutar financijskih vlasti, u kojima je Hrvatski sabor, pa da je ta Ëinjenica utjecala na objektivnost Gordane SimonoviÊ, a Miljenka JergoviÊa zbog teksta od 16. veljaËe 2010. “Protiv u listu, a u naslovu i u prvoj reËenici teksta javno se ispriËalo i one koji u njemu tumaËe financijsku politiku, oznaËio sporednim zamjera joj i to πto u tekstu nije spomenula taj detalj iz svoje biografije. ©imiÊa, ali za Glavaπa”, objavljenoga u Jutarnjem listu. obitelji. I odvjetnik obitelji smatra da zbog objavljene isprike nema i nevaænim. Gordana SimonoviÊ odgovara kako je nastojala dati cjelovitu U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Dragutin Hedl, jer osnove za sudsku tuæbu. Obrazloæenje: Saborski zastupnik Goran MariÊ æali se da je sliku problema, da je navela izjave stare i nove uprave te radi u Jutarnjem listu. Zahtjev Glasa Istre za pokretanje postupka protiv Silvane DrljaËa uvredljivo i omalovaæavajuÊe napisao za njega da je “po komentare iz medija, kao i da svoje zasluge nije dovodila u vezu ZakljuËak: Miljenko JergoviÊ nije prekrπio Kodeks Ëasti Fable zbog teksta “Bojao se da Êe zbog HPB-a opet u zatvor”, obiËaju malo glupavo blatio HNB po Saboru”, da je “jedan potpuno s velikom razlikom u ugledu i sluπanosti radija od prije deset hrvatskih novinara. RijeË je o autorskom tekstu u kojem novinar objavljenog u Jutarnjem listu 12. veljaËe 2010., i urednika irelevantan saborski pijunËiÊ” i sliËno, πto je, po njemu, protivno godina, kad je u njemu radila, i danas. Ne krije da je suvlasnik iznosi svoje vrijednosne sudove s kojima je moguÊe polemizirati, web portala www.jutarnji.hr Vladimira JankoviÊa, s obzorom odredbama 6. i 18. Kodeksa Ëasti hrvatskih novinara. Radija 101 ali istiËe kako se ne radi o stvarnoj moÊi da utjeËe na ali ako su nekome neprihvatljivi, ne znaËi da su povreda Kodeksa. na to da u impressumu nije naveden urednik rubrike vijesti. DrljaËa u oËitovanju “ostaje kod svake rijeËi” koju je napisao politiku Radija 101, te da nije bilo sukoba interesa, jer se njezini Obrazloæenje: U ime Odbora HDZPLJP-a za medije, U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Dragutin Hedl jer i smatra da bi uloga HND-a trebala biti upravo u tome da ga suvlasniËki interesi (prema njima, trebala bi stvarati ljepπu i za dopredsjednik Druπtva Damir Jukica traæi od VijeÊa Ëasti HND-a radi u Jutarnjem listu. zaπtiti “od pritisaka kakve poËinje primjenjivati gospodin MariÊ”. oglaπivaËe primamljiviju sliku o Radiju 101) nisu nametnuli da utvrdi je li JergoviÊ u spornom tekstu povrijedio Kodeks Ëasti ZakljuËak: Novinarki Jutarnjeg lista i uredniku web portala Radi se o komentaru o napetim odnosima unutar financijskog novinarskim interesima. Uz to, ona je suvlasnik Radija 101 samo HND-a. Prema njegovu uvjerenju, JergoviÊ nije iznio istinitu, jutarnji.hr izriËe se opomena. sektora u Hrvatskoj. U njemu DrljaËa izraæava miπljenje da ih u visini od 29 tisuÊa kuna. uravnoteæenu i provjerenu, veÊ laænu informaciju o dr. Ognjenu Obrazloæenje: Draæen Dobrila, glavni urednik Glasa Istre, presudno odreuju dvije “taπtine”: ministar ©uker u ime izvrπne U Ëlanku nije moguÊe pronaÊi argumente da je Gordana ©imiÊu koji je, prema JergoviÊevu pisanju (tvrdi Jukica), puno prijavio je VijeÊu Ëasti HND-a novinarku Jutarnjeg lista Silvanu vlasti, i guverner Rohatinski koji predstavlja monetarnu vlast. SimonoviÊ radila protiv interesa novinarstva, a u korist svojih prije presude, kao doπljak, Bosanac, od kojega da se oËekivalo Fable zbog, kako navodi, gruboga krπenja Kodeksa Ëasti Sabor, odnosno MariÊa koji u njemu tumaËi dræavne financije, suvlasniËkih interesa, a Ëinjenica da je nekad radila na Radiju viπe poniznosti nego od domaÊih ljudi, bio ærtva medija i sredine. hrvatskih novinara. »lanak problematizira samoubojstvo DrljaËa smatra nevaænim, odnosno “pijunËiÊem” izvrπne vlasti 101 ne moæe znaËiti da nikad viπe ne smije pisati o njemu. JergoviÊa optuæuje da graane RH, koji ne potjeËu iz BiH, prikazuje potpredsjednika Uprave Glasa Istre, –anija Baæona, pri Ëemu koji se tradicionalno jednom godiπnje osvrne na stanje javnih U sluËaju se nazire druga dimenzija - meusobni animoziteti ksenofobiËnima i πovinistiËki raspoloæenima prema doπljacima se ne navodi nijedan dokaz, dokument ili oËitovanje mjerodavnih financija, uglavnom ponavljajuÊi isto iz godine u godinu. koji se mogu dijelom povezati s Radijem 101. To je osobito vidljivo u iz BiH i da time nanosi neizmjernu πtetu hrvatskom druπtvu. ustanova, πto bi potkrijepilo tvrdnje iz teksta. Sve teze poËivaju Kompoziciju teksta DrljaËa postavlja kao neku vrstu zabavne zavrπnom dijelu odgovora Gordane SimonoviÊ, stoga se problem na “navodno”, “priËa se” i “govori se”, dakle na nagaanjima, rekapitulacije odnosa i, suprotno oËekivanjima, smatra da je MariÊ nalazi, zapravo, u Ëuvanju ugleda, dostojanstva i integriteta profesije Kodeks Ëasti Pogreπno informirana javnost uliËnim priËama na raËun mrtve osobe koja se viπe ne moæe ovaj put moæda kao “Êorava koka”, “nakljucao metak koji bi mogao te njegovanju kolegijalnih odnosa i profesionalne solidarnosti. Zahtjev Zrinke Vrabec Mojzeπ za pokretanje postupka protiv braniti. Dobrila to ocjenjuje krajnje neetiËnim, neprofesionalnim pogoditi Rohatinskoga”.

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND Ivanke Tome zbog teksta “Predsjednikovanje poËelo skandalima i ispod svakoga novinarskog i ljudskog dostojanstva. Uzgred, INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND Ne samo da nema razloga DrljaËi izricati neku od mjera nego Neobjavljena prijetnja vezanim uz najbliæe suradnike”, objavljenoga u VeËernjem listu Dobrila napominje da se protiv kolege Baæona nije vodio nijedan je neobiËno za saborskoga zastupnika, koji ima moÊ i kojega πtiti Pismo - komentar Ive ©perande oko napisa Æeljka Æutelije 19. veljaËe 2010. postupak, da nije bio ni pod kakvom istragom niti osumnjiËen imunitet, a koji ponekad radi u atmosferi niπta blaæih verbalnih “Graditelji na meti razgraditelja grada”, objavljenoga 23. Priloæen je zapisnik sa sjednice Skupπtine Radija 101 od u nekom predmetu. sukoba meu kolegama zastupnicima, zahtijevati da se za sijeËnja, i Nade MirkoviÊ “Nakon projekta Cvjetni Zagreb Êe je Ëvrsta 16. srpnja 1998, u kojemu je odluka o neopozivoj ostavci Zrinke U svome oËitovanju VijeÊu Silvana Fable poziva se na izvore napisanu javnu kritiku sankcioniraju novinari kojima je posao pisati biti kao Milano”, objavljenoga 24. sijeËnja u Jutarnjem listu. Vrabec Mojzeπ kao Ëlana Uprave. koje ne æeli otkriti, a iz kojih je doznala za Baæonovu vezu s HPB- tako. Utoliko nije nerazumljivo da DrljaËa prituæbu zastupnika Od rasprave i odluËivanja suzdræao se Drago Hedl, jer radi ZakljuËak: Kako je nesporno da je Zrinka Vrabec Mojzeπ od om i njegovim uhiÊenim Ëelnicima. A da je bila u pravu kada je MariÊa osjeÊa kao pritiske na svoj rad. u Jutarnjem listu. 1998. izvan upravljaËke strukture Radija 101, jasno je da je Ivanka dovela u vezu njega, Glas Istre i HPB dokazali su, kaæe, dokumenti ZakljuËak: Ocijenjeno je da Kodeks Ëasti nije povrijeen, jer se Toma pogreπno informirala javnost pa joj VijeÊe izriËe opomenu. i ugovori objavljeni nakon njegove smrti. Dobrilinu prijavu VijeÊu ne Tekst je profesionalan radi o autorskim tekstovima, a autori imaju pravo na svoj stav, makar ZakljuËak je prihvaÊen uz jedan suzdræani glas. smatra ozbiljnom veÊ i zbog naËina na koji se javno obruπio na Pismo Marka Bitange zbog vrijeanja i kletve Dragana je u ovome sluËaju oËito navijanje u korist krupnoga kapitala, a ne u mjera Obrazloæenje: Zrinka Vrabec Mojzeπ tvrdi kako je Ivanka Jutarnji list i na nju osobno pogrdnim etiketama. Miljuπa ispred sudnice. korist javnoga interesa. Toma objavila niz neistina, tvrdeÊi, prije svega, kako je Zrinka VijeÊe Ëasti HND-a smatra da se u spornom tekstu doista radi o ZakljuËak: VijeÊe nije nadleæno za taj sluËaj i nije raspravljalo Pismo Hrvoja MaruπiÊa oko prijetnji smrÊu koje mu je Vrabec Mojzeπ bila u vodstvu Radija 101 zadnjih deset godina, povredi Kodeksa Ëasti hrvatskih novinara (Ëlanci 5., 15. i 16.) jer o njemu. Æeljko RogoπiÊ uputio na sudskom roËiπtu. kada se nagomilalo 19 milijuna kuna duga i kad je izgubljena navode autorice Ëlanka nitko ne potvruje pa se sve njezine teze Obrazloæenje: Radi se o upuÊivanju nelijepih rijeËi ispred ZakljuËak: To nije predmet za Novinarsko vijeÊe Ëasti jer sluπanost radija. A istina je, kaæe Zrinka Vrabec Mojzeπ, da je svode na nagaanja. Kako je k tome rijeË o Ëovjeku koji se viπe ne sudnice. One nigdje nisu objavljene pa ih VijeÊe ne moæe komentirati, prijetnja nije nigdje napisana i objavljena. Ipak, kodeks zahtijeva Sve prijave, πto ih poπalje tada, kada je ona bila glavna urednica i Ëlanica Uprave (od moæe braniti, problem je teæi, to viπe πto Kodeks upuÊuje na posebnu a tuæitelj zbog njih moæe poËinitelja tuæiti sudu. od novinara da se ponaπaju pristojno i etiËki. 1995. do 1998), sluπanost Radija 101 bila viπe od 40 posto te obazrivost u izvjeπtavanju o samoubojstvima. A πto se “obraËuna” Zahtjev Zlatka Pinjuha za pokretanje postupka protiv Zahtjev HSP-a dr. Ante StarËeviÊ za pokretanje postupka Hrvatsko druπtvo za da je to bio najjaËi nezavisni elektroniËki medij u Hrvatskoj. Na Draæena Dobrile s Jutarnjim listom tiËe, VijeÊe nije zaprimilo prijavu i novinara Æeljka Garmaza i fotoreportera Davora JavoroviÊa protiv Velinke i Senke KneæeviÊ zbog neprimjerenog teksta sve je funkcije ona podnijela ostavku 1998, πto je doku- to zasad nije predmet njegova postupanja. zbog pribavljanja izjava laænim predstavljanjem za tekst na portalu VeËernjeg lista, objavljenog 28. sijeËnja 2010. zaπtitu i promicanje mentirano priloæenim zapisnikom sa Skupπtine Radija, odræane “NeÊu doÊi jer Antun nema πanse”, objavljen u 24sata od 6. godine oko smrti Stipe ∆oriÊa. u lipnju 1998. Zrinka Vrabec Mojzeπ tvrdi kako su te neistine u Nije prekrπen Kodeks oæujka 2010. godine, te protiv Renata Ivanuπa, glavnog ZakljuËak: Tekst je objavljen kao dio dopisivanja i mnogih ljudskih prava najprije Êe funkciji blaÊenja nje kao tada potencijalne savjetnice Zahtjev Hrvatskog druπtva za zaπtitu i promicanje urednika 24sata, zbog kraÊenja ispravka i izmjene njegova komentara na portalu VeËernjeg lista te nije predmet o kojemu predsjednika Ive JosipoviÊa. ljudskih prava za pokretanje postupka protiv Borisa PaveliÊa sadræaja bez suglasnosti, te neobjavljivanja ispravka. treba raspravljati Novinarsko vijeÊe Ëasti. zbog teksta “Hajka na pravednost”, objavljenoga u Novom ZakljuËak: VijeÊe je ocijenilo da novinar i fotoreporter, kao i razmatrati VijeÊe Ëasti, jer Krivi novinari i urednici listu od 25. veljaËe 2010. glavni urednik 24sata nisu povrijedili Kodeks jer je tekst novinarski Opomena zbog netoËnih tvrdnji 24. sjednica Novinarskog vijeÊa Ëasti odræana je 30. travnja U raspravi i odluËivanju nije sudjelovala Ana RaiÊ KneæeviÊ konzistentan i profesionalan. VijeÊe ne moæe ulaziti u to je li se Zahtjev Zrinke Vrabec Mojzeπ za pokretanje postupka je broj prijava iz 2010., a na njoj su rijeπeni ovi sluËajevi: jer radi u Novom listu. novinar laæno predstavljao ili nije. protiv Denisa Kuljiπa zbog teksta “Trojica najmoÊnijih na Zahtjev Pravobraniteljice za djecu za oËitovanje u povodu ZakljuËak: VijeÊe je jednoglasno zakljuËilo da nije prekrπen Obrazloæenje: Zlatko Pinjuh najprije se æali na to πto je PantovËaku: Paro, GareljiÊ i PerkoviÊ”, objavljenog u HDZZPLJP neuobiËajeno teksta “Nasilje u πkoli s Unicefovim certifikatom o nenasilju”, Kodeks Ëasti hrvatskih novinara. njegov demanti na tekst objavljen tek Ëetiri dana nakon teksta, a Jutarnjem listu 19. veljaËe 2010. objavljenoga 21. sijeËnja 2010. godine u Bjelovarcu. Obrazloæenje: U ime HDZZIPLJP Damir Jukica zamjera zatim (tri dana nakon objave demantija) da joπ nije objavljen U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Drago Hedl jer radi u velik i uglavnom se odnose ZakljuËak: Novinarima i urednicima lista Bjelovarac izriËe autoru da odbacuje sve kritike na raËun nekih savjetnika ispravak demantija, s obzirom na to da je, kako kaæe, demanti Jutarnjem listu. se opomena. Predsjednika Republike, da vrijea VeËernji list te da kraÊen, objavljen s neodgovarajuÊom opremom i s izmjenama u ZakljuËak: Denisu Kuljiπu izriËe se opomena jer iznosi Obrazloæenje: Pravobraniteljica za djecu Mila JelaviÊ smatra neprofesionalno brani Saπu PerkoviÊa. VijeÊe ocjenjuje, meutim, sadræaju koje idu na njegovu πtetu. Uz to, tvrdi da su se novinar netoËne tvrdnje. U tekstu se tvrdi kako je Zrinka Vrabec Mojzeπ na autorske tekstove da je Ëlanak u Bjelovarcu napisan izrazito senzacionalistiËki te da da novinar nije prekrπio Kodeks, tim viπe πto se radi o autorskom i fotoreporter, prikupljajuÊi podatke, predstavljali kao djelatnici dovela Radio 101 u krizu, ostavivπi dug od 17 milijuna kuna, te su u njemu, protivno Kodeksu Ëasti hrvatskih novinara, objavljena tekstu s pravom na osobne stavove s kojima se Ëitatelj moæe, ali Ministarstva zdravstva koji provode anketu o uslugama Doma kako je kriva za pronevjeru, a Ëinjenica je da je dug nastao bitno kojima se u pravilu ne krπi imena i prezimena djece udruæene u tzv. klub mrzitelja Ivana B., i ne mora sloæiti. zdravlja Æupanja. kasnije od vremena kad je ona bila u Upravi Radija 101. Od kao i identitet majke i maltretiranoga djeËaka. S druge strane, U svojem oËitovanju novinar i fotoreporter tvrde kako se nisu prihvaÊenoga zakljuËka suzdræao se Stipe JoliÊ. Kodeks Ëasti uredniπtvo Bjelovarca u oËitovanju navodi kako je tek nakon njihova SeksistiËki i vulgarno laæno predstavljali. ©toviπe, nosili su upadljive naranËaste jakne Obrazloæenje: Zrinka Vrabec Mojzeπ tvrdi kako je u tekstu zbog Ëlanka taj sluËaj dobio kakav takav epilog te da je za objavu Zahtjev Biance MatkoviÊ (po OdvjetniËkom druπtvu s logom 24sata pa je i po tome bilo jasno da su novinari. VijeÊe

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD kojega se obratila Novinarskom vijeÊu Ëasti, objavljen niz laæi o njezinoj djeËakova identiteta dobiveno odobrenje njegove majke i ©eparoviÊ, ©pehar i GavraniÊ) za pokretanje postupka protiv 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD smatra kako ne moæe utvrivati izvannovinarske Ëinjenice koje novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good Iz rada HND VijeÊe Ëasti

45 44 foto Siniπa Sunara bi mogle biti elementi kaznenoga djela (laæno predstavljanje), jer Zahtjev Damira Jukice za oËitovanje u povodu izjava Drage doæivio prijetnje, a njegovi roditelji obratili su se za zaπtitu nizu hrvatsku javnost kao da ne postoji” te da je “Ëovjek je to djelatnost drugih institucija. Pilsela u emisiji HTV-a Hrvatska uæivo od 19. oæujka 2010. godine. institucija, ukljuËujuÊi πkolu, policiju i Pravobraniteljicu za djecu. skromnih intelektualnih moguÊnosti, podosta sirov”. Ar- U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Stipe Alfier, jer radi na HTV-u. ZahvaljujuÊi roditeljima koji su na vrijeme potaknuli sve institucije, gument Jukice da Luka BebiÊ traje kao duænosnik ove KraÊenje bez suglasnosti autorice ZakljuËak: VijeÊe poziva prijavitelja da svoju prijavu nadopuni i Ëinjenici da se sve to dogaalo u okviru πkole gdje nadleæna dræave i uvaæeni hrvatski politiËar joπ od Franje Tumana Zahtjev Elizabete Gojan za oËitovanje u povodu kraÊenja snimkom priloga konkretne emisije. tijela mogu ostvariti svoju ulogu, onemoguÊen je negativan razvoj i Ive Sanadera, koji ga je ustoliËio u πefa Sabora, ne govori broj 7/8/9/2010. broj njezina priloga iz BeËa, za HTV-ov srediπnji TV Dnevnik 15. Obrazloæenje: Novinarsko vijeÊe Ëasti smatra da se ne moæe dogaaja. RTL je zaπtitio identitet uËenika, ali ne sasvim u skladu o kvaliteti politiËara. 7/8/9/2010. broj

novinar novinar oæujka 2010. godine, od strane urednika Stipe Alfiera, Sanje oËitovati o izjavama Drage Pilsela iz emisije Hrvatska uæivo na s Kodeksom. Tako je ipak bila moguÊa identifikacija uËenika, πto BebiÊ se oglasio nakon nedavnoga putovanja po Kini GvozdanoviÊ i TonËice »eljuske, a bez njezine suglasnosti. temelju teksta u VeËernjem listu u kojemu su te izjave prenesene. je RTL priznao. Meutim, unatoË Ëinjenici da je negativni poticaj i Indiji i ustvrdio da mediji nisu dali odgovarajuÊu

100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Stipe Alfier, jer je VijeÊe stoga poziva prijavitelja da svoju prijavu nadopuni snimkom 100 GODINA HND 100 GODINA doπao s RTL-a, za eventualni negativan razvoj dogaaja, zbog pozornost tim putovanjima. Nije, meutim, naπao za zaposlen na HTV-u, a i jedan je od sudionika u sporu. emisije, kako bi se eventualno sporne izjave Drage Pilsela moglo kompleksnosti sluËaja, odgovornost ne bi bila samo na RTL-u, shodno da na eventualnoj konferenciji za novinare ZakljuËak: VijeÊe ocjenjuje da nema povrede odredbi Ëlanka razmotriti u njihovu izvornom, a ne u prenesenom kontekstu. nego bi se u odreenoj mjeri mogla podijeliti sa πkolom, podastre javnosti cilj, rezultat i dobit za Hrvatsku od tih 27. Kodeksa Ëasti hrvatskih novinara. uËenicima, njihovim roditeljima i drugim druπtvenim akterima. putovanja. Da bi se na neki naËin zaπtitio od medija i dao Obrazloæenje: Uvidom u sinopsise izvorne i skraÊene inaËice KritiËka analiza Druga razina problema, koja Ëini njegov πiri okvir, jest sebi viπe prostora u njima, instalirao je ideju o mjestu priloga Elizabete Gojan razvidno je da kraÊenjima nije bitno Zahtjev Damira Jukice za oËitovanje u povodu teksta neprikladan pristup RTL-a jednoj kulturoloπkoj manifestaciji, tj. glasnogovornika Sabora, unatoË zabrani zapoπljavanja, izmijenjen smisao priloga. Marijana Lipovca “SDP nema ni program ni vodstvo”, tumaËenje dogaaja izvan konteksta njegovih kulturnih znaËenja, recesiji i tome πto Sabor ima svoju sluæbu za informiranje. Zahtjev Marka MelËiÊa za pokretanje postupka zbog objavljenoga u Vjesniku 20. i 21. oæujka 2010. godine. Ëime se otvara moguÊnost za mnogo nesporazuma. Izjava uËenika Na prozivku Damira Jukice moæe se odgovoriti da Luku medijskog reketa u Jutarnjem listu. ZakljuËak: Novinar Marijan Lipovac nije prekrπio Kodeks skrivenog identiteta “Bilo je prestraπno, mislim, crnca jadnog tuku, BebiÊa javnost doæivljava onakvim kakvim se on sam toj U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Dragutin Hedl jer Ëasti hrvatskih novinara. njih je bilo sigurno jedno dvadesetorica, a samo jedan crnac”, javnosti predstavlja. radi u Jutarnjem listu. Obrazloæenje: Mr. sc. Damir Jukica smatra kako je Marijan nema nigdje svoj nastavak u potvrdi (policija, πkola, prijatelji, hitna ZakljuËak: Velibor PaniÊ nije povrijedio odredbe Kodeksa Lipovac “u oËigledno propagandnom tekstu (napisanom ispod pomoÊ...) da se doista radi o nasilju kao glavnom problemu, pa Kaænjive objede Ëasti hrvatskih novinara. svojedobne razine Glasnika HDZ-a) neargumentirano ustvrdio nije jasno je li ono simboliËno ili stvarno. U skladu s tim, iz priloga 26. sjednica Novinarskog vijeÊa Ëasti odræana je 5. srpnja Obrazloæenje: Direktor zagrebaËke »istoÊe Marko MelËiÊ kako vodeÊa oporbena politiËka stranka ‘nema ni program ni se ne moæe razumjeti gleda li maskenbal na rasizam ironiËno ili 2010., a na njoj su rijeπeni ovi sluËajevi: optuæuje Jutarnji list da preko svojega novinara Velibora PaniÊa vodstvo’, te kako je njezin predsjednik gospodin Zoran MilanoviÊ ga podupire. Glavnina problema usmjerava se prema pitanju zaπto Zahtjev Hrvatske stranke umirovljenika za pokretanje vodi kontinuiranu kampanju protiv njega cijelom serijom ‘neozbiljan’, pa ‘javnost od njega viπe ni ne oËekuje da Êe iznijeti su dopuπtene rasistiËke maske i je li u tome sudjelovao i nastavnik. postupka protiv Ane DragiËeviÊ zbog teksta “Hrelja i SesartiÊ tekstova koji su mu, kako kaæe, natovarili na vrat kriminalnu neku suvislu politiËku platformu’”. Stoga NV» poziva RTL da kritiËki preispita svoj tretman takvih okoristili su se stranaËkim novcem”, objavljenoga u Slo- skupinu koja je, sreÊom, razotkrivena i liπena slobode. Sve je, Tekst novinara Marijana Lipovca, smatra mr. sc. Damir Jukica, dogaaja, osobito kad su u pitanju maloljetnici. bodnoj Dalmaciji 6. oæujka 2010. godine. tvrdi, poËelo nakon πto je smijenio jednoga korumpiranog pisan je s ciljem “javne diskreditacije gospodina MilanoviÊa”. U raspravi, neki Ëlanovi VijeÊa smatrali su da je RTL odgovoran U raspravi i odluËivanju nije sudjelovala Davorka BlaæeviÊ pomoÊnika u »istoÊi. VijeÊe pak smatra kako je spomenuti tekst zapravo kritiËka jer nije do kraja sakrio identitet maloljetnika, te da ga ne opravdava jer radi u Slobodnoj Dalmaciji. Na temelju samoga MelËiÊeva zahtjeva nije razvidno o analiza djelovanja SDP-a, analiza u kojoj je iznesen niz autorskih to πto, sreÊom, nije bilo πtetnih posljedica, zahvaljujuÊi uglavnom ZakljuËak: VijeÊe je ocijenilo da je novinarka prekrπila Kodeks kakvom je medijskom reketu rijeË. Istina je da se spominju stavova novinara. S iznesenim stavovima netko se moæe ili ne roditeljima. S druge strane, RTL je djelomiËno sakrio i trudio se Ëasti hrvatskih novinara te joj izriËe opomenu. neimenovani izvori, visokopozicionirane osobe koje su æeljele ostati mora slagati, no ti stavovi ni na koji naËin nisu uvredljivi za stranku sakriti identitet svjedoka, a uz to obavio je i posao koji je trebala Obrazloæenje: Novinarka iznosi objede na raËun dvojice anonimne i sliËno, ali uvijek se traæilo i oËitovanje „druge strane”. ili pojedince u njoj. S njima se moæe polemizirati, pa je mr. sc. obaviti javna televizija, a propustila je to uËiniti. duænosnika Stranke umirovljenika, a da se nije potrudila dobiti i Kako se MelËiÊ ne æali na interpretaciju njegovih izjava, u kojima Damir Jukica, u tom smislu, mogao uputiti pismo redakciji njihovu izjavu, odnosno dati i drugu stranu priËe. Ona je, naime, dosta povrπno i neuvjerljivo opovrgava sporne navode, proizlazi dnevnika koji je objavio tekst. Iznoπenje autorskoga stava, bez Uvredljivi anonimni komentari kako tvrdi HSU, iznijela tvrdnje Ëovjeka protiv kojega je policija da novinar Velibor PaniÊ nije povrijedio Kodeks Ëasti HND-a. obzira koliko ono bilo kritiËki intonirano, nije krπenje Kodeksa Zahtjev Glasa Istre za pokretanje postupka protiv Tatjane podnijela kaznenu prijavu, tereteÊi ga za kazneno djelo zloporabe vijeÊa Ëasti hrvatskih novinara. UvodiÊ Iveπa, glavne urednice web portala Ipress.hr zbog ovlasti i poloæaja. Time je omoguÊila osobi protiv koje se vodi StankoviÊ nije blatio premijerku toga πto je dopustila objavljivanje anonimnih komentara kazneni postupak da bez ikakvih dokaza i indicija blati svoje Zahtjev Jadranke Kosor (po odvjetnici Ivani ©pehar) za Vrijednosni sudovi Ëitatelja, Ëime je uËinila πtetu djelatnicima Glasa Istre. donedavne kolege. Pritom nije traæila miπljenje ni druge strane pokretanje postupka protiv Aleksandra StankoviÊa zbog Zahtjev Damira Jukice za oËitovanje u povodu teksta ZakljuËak: Tatjani UvodiÊ Iveπa, glavnoj urednici web portala niti policije. klevete u emisiji HTV-a Nedjeljom u 2, emitiranoj 21. oæujka Ivice –ikiÊa “Obmana i posljednji dani”, objavljenoga u iPress.hr izriËe se opomena jer je dopustila objavljivanje 2010. godine. Novom listu 20. oæujka 2010. godine. anonimnih komentara Ëitatelja koji vrijeaju dostojanstvo glavnog Otkrili identitet maloljetnika U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Stipe Alfier, jer radi U raspravi i odluËivanju nije sudjelovala Ana RaiÊ KneæeviÊ urednika Glasa Istre Draæena Dobrile. Zahtjev Pravobraniteljice za djecu za pokretanje na HTV-u jer radi u Novom listu. Obrazloæenje: Glavni urednik Glasa Istre Draæen Dobrila æali se postupka protiv novinara zbog otkrivanja identiteta 15- ZakljuËak: VijeÊe Ëasti utvruje da Aleksandar StankoviÊ ZakljuËak: VijeÊe ocjenjuje da novinar –ikiÊ svojim tekstom da se anonimnim, vulgarnim i neistinitim komentarima na iPress.hr godiπnjega djeteta: nije niËim povrijedio Kodeks Ëasti hrvatskih novinara. nije povrijedio Kodeksa Ëasti hrvatskih novinara. vrijea dostojanstvo, ugled i Ëast djelatnika Glasa Istre. Ne precizira a) Mile Batinice, Klare Roæman i Tine ©tambuk Premec - Obrazloæenje: U prijavi se tvrdi kako su u emisiji izneseni Obrazloæenje: Jukica tvrdi kako je –ikiÊ u svom tekstu bez na koje je komentare i kvalifikacije mislio, navodi samo primjer æene Jutarnji list, 10. oæujka 2010, tekst “©okantna priËa 15-godiπnje “neistiniti, ranije viπekratno argumentirano demantirani, krajnje ijednog argumenta, πtoviπe uvredljivo, etiketirao dr. Ognjena ©imiÊa za koju tvrdi da se imenom Lorene ©verko laæno predstavila. kÊeri HTV-ova urednika …..” Stigla oËitovanja Mile Batinice, Klare

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND zlonamjerni navodi, koji su izraz dosad nezabiljeæenoga kao “razmaæenog i primitivnog lijeËniËkog sina”, nazvao ga egocen- INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND Pregledom priloæenoga materijala mogu se pronaÊi komentari Roæman i Tine ©tambuk Premec neprofesionalizma”. Tvrdi se joπ da je “dakle, smisao cjelokupne triËnim, bezobzirnim, bahatim itd. te ustvrdio da je u Rijeku doπao koji vrijeaju dostojanstvo glavnog urednika Glasa Istre (aludira Izvjestitelj Ognjen AlujeviÊ. emisije bilo blaÊenje gospoe Jadranke Kosor” i da “gospou zato πto ga je taπtina vodila onamo gdje neÊe imati ozbiljnu struËnu se na njegove govorne mane, naziva ga se posluπnikom i b) Hajdi Karakaπ-Jakubin i Ante Podruga - Slobodna Kosor nitko prije emisije nije kontaktirao niti traæio komentar na konkurenciju, gdje Êe biti mali bog kojem se svi dive i sl. moralnom nulom, pita se “s kakvim to ljudima moramo disati Dalmacija, 10. oæujka 2010, tekst “KuniÊevu kÊer oteli i opljaËkali temu koja se pripremala”. “Ovakvim postupanjem ruπi se ugled, VijeÊe podsjeÊa da je tekst Ivice –ikiÊa objavljen pod egidom zrak”, njegov poloæaj prema nadleænima oslikava se uvredljivim pred sjediπtem SOA-e”. dostojanstvo i integritet novinarske profesije i nanosi neizmjerna “Pogled” te da on doista i jest autorski pogled na lik i djelo dr. seksualnim radnjama itd). U svom oËitovanju glavna urednica Stiglo je oËitovanja Hajdi Karakaπ-Jakubin, za Podruga je πteta gospoi Kosor”, stoji dalje u prijavi. Ognjena ©imiÊa, rijeËkoga kardiokirurga, uhvaÊenog i osuenoga portala iPress.hr Tatjana UvodiÊ Iveπa kaæe kako ne moæe znati preuzet zahtjev za oËitovanje u redakciji 15. 3. 2010. U svojem oËitovanju StankoviÊ tvrdi kako u emisiji nije zbog primanja mita (a πto Jukica svakako æeli minimizirati ili Ëak radi li se doista o osobi koja se potpisala kao Lorena ©verko ili Izvjestitelj Ognjen AlujeviÊ. iznesen ni jedan neistinit navod, kako nigdje nije spomenuta teza ignorirati). U tekstu –ikiÊ iznosi svoje vrijednosne sudove, polazeÊi ne, dok se ona ne javi i to ospori. Takoer, kaæe da uvijek na c) Danka Radaljca i Siniπe PaviÊa - Glas Istre, 10. oæujka da je obitelj Drobac izbaËena iz stana kako bi se u nj uselila od Ëinjenica, a to nije u suprotnosti s Kodeksom. portalu briπu komentare kad se netko potuæi da ga oni vrijeaju. 2010. “Oteli i ozlijedili kÊer urednika HTV-a”, i Glas gospoa Kosor, kako novinar StankoviÊ nije rekao da je gospoa VijeÊe, meutim, smatra da to nije dovoljno opravdanje. Iako Slavonije “Oteta i ozlijeena kÊi πefa Informativnog Kosor svoj stan stekla nezakonito, kako gospou Kosor nije zvao Opomena Mladenu Pleπeu opÊenito postoji problem komentara na web-portalima, jer se oni, programa”, Danka Radaljca. prije emisije jer je emitirao njezinu trominutnu izjavu iz 2004. Na 25. sjednici Novinarskog vijeÊa Ëasti, odræanoj 28. svibnja zbog anonimnosti autora, upisuju sa znatno manje odgovornosti, Zatraæeno je oËitovanje novinara, rok je bio 22. oæujka 2010. gdje je argumentacija u vezi sa stanom potpuno ista kao danaπnja, 2010, rijeπeni su ovi sluËajevi: uredniπtvo portala obavezno je zaπtititi javni moral i uklanjati Povratnice potpisane u redakciji 15. 3. 2010. te, konaËno, da ne vidi πto je sporno u tome πto je sa svojim Zahtjev Urπe Raukar za pokretanje postupka protiv uvrjedljive komentare bez obzira je li se netko æalio na njih ili nije. Izvjestiteljica Davorka BlaæeviÊ. gostom, Dragom Pilselom, vodio fiktivan razgovor u kojemu je Velibora PaniÊa zbog teksta “I oni su gradili na crno…”, Na znanje, pismo ObrtniËke πkole Sisak oko traæenja d) Darka OdorËiÊa, glavnog urednika Hine, zbog teksta Drago Pilsel “glumio” gospou Kosor. objavljenoga u Jutarnjem listu 15. veljaËe 2010. ispravka zbog netoËnih i uvredljivih navoda u tekstu Miljenka “Maloljetnica nije bila oteta, kako je to tvrdila u policiji”, od 12. VijeÊe ocjenjuje da Kodeks Ëasti nije prekrπen, jer u emisiji U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Dragutin Hedl, jer JergoviÊa “©najder Mato i 40 razbojnika”, objavljenome u oæujka 2010. nisu izreËeni neistiniti navodi za koje prijaviteljica tvrdi da su radi u Jutarnjem listu. Jutarnjem listu 9. oæujka 2010. godine. Raspravu je vodila potpredsjednica VijeÊa Davorka BlaæeviÊ, izneseni. Uz to, iznesena su i njezina stajaliπta o povezanosti ZakljuËak: Glavnom uredniku Mladenu Pleπeu izriËe se ZakljuËak: Jednoglasno je zakljuËeno da Miljenko JergoviÊ a u njoj nisu sudjelovali: Stipe Alfier, jer radi na HTV-u, u toËki njezinoga stana i sudbine obitelji Drobac. opomena. nije prekrπio Kodeks. pod a) Dragutin Hedl jer radi u Jutarnjem listu, u toËki pod b) Ivo Obrazloæenje: VijeÊe je uz svoju odluku sa 23. sjednice da Obrazloæenje: JergoviÊu je sluËaj, u kojemu je verbalno, LuËiÊ, a u toËki pod c) Ognjen AlujeviÊ, jer surauju s listovima Nema uvreda novinar nije prekrπio Kodeks, ocijenilo da glavni urednik jest, kao homoseksualac, ali i fiziËki, napadnut mladiÊ koji jedini uËi na koje se odnosi prijava. Zahtjev Damira Jukice za oËitovanje u povodu teksta opremom koju je stavio na njegov tekst. za tzv. æensko zanimanje, za krojaËa, posluæio da ukaæe na stanje ZakljuËak: Svim novinarima i glavnom uredniku Hine izriËe Gorana MilakoviÊa “Udruga traæi zabranu”, objavljenoga 15. u πkolama i pozove na odluËniji obraËun s takvim se opomena jer su povrijedili Kodeks Ëasti hrvatskih novinara oæujka 2010. u Jutarnjem listu, te glavnog urednika Mladena Neoprezni RTL diskriminacijama. Makar je ostao na povrπini Ëinjenica, ukazao koji zabranjuje otkrivanje identiteta maloljetnika, bilo neposredno, Pleπea zbog opreme Ëlanka. Zahtjev Pravobraniteljice za djecu za pokretanje postupka je na πiri druπtveni problem i pozvao da se s huliganizmom u bilo posredno. U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Dragutin Hedl koji protiv RTL televizije zbog neprimjerenog izvjeπtavanja u πkolama obraËuna odluËnije. Obrazloæenje: Otkrivanjem identiteta oca djevojËice koja radi u Jutarnjem listu. prilogu “RasistiËke πkolske maπKKKare” od 17. veljaËe 2010, je pobjegla od kuÊe, otkriven je i identitet djevojËice. »injenica ZakljuËak: VijeÊe Ëasti HND-a smatra da novinar Goran kad uËeniku nije bio dovoljno skriven identitet. Nije uvredljivo da je identitet djevojËice otkrila policija, da je o sluËaju pisano MilakoviÊ nije povrijedio Kodeks Ëasti. ZakljuËak: VijeÊe je sa 4 glasa prihvatilo zakljuËak da se RTL- Zahtjev Damira Jukice za oËitovanje u povodu nekoliko dana nakon πto se zbio, da je sve objavljeno najprije Obrazloæenje: Kao dopredsjednik Hrvatskog druπtva za televiziji uputi poziv na bolje poπtivanje novinarske etike, da u sliËnim teksta Jelene LovriÊ “©egrti Sanaderova spina”, na jednom portalu te da se radi o poznatom ocu, ne zaπtitu i promicanje ljudskih prava Damir Jukica obraÊa se VijeÊu sluËajevima bude obazrivija i da maloljetniku sakrije identitet do objavljenoga u Jutarnjem listu 20. oæujka 2010. godine. predstavljaju olakotne okolnosti, jer Kodeks izriËito kaæe da zbog teksta “Udruga traæi zabranu, GrliÊ zahvalan: Za reklamu su kraja, u skladu s Kodeksom. Dva Ëlana VijeÊa izjasnila su se za ZakljuËak: UnatoË tome πto Jelena LovriÊ nije je interes djeteta ispred javnoga interesa, a u ovom sluËaju mi baπ nedostajala dva popa”, jer da je u Ëlanku iznesen niz opomenu RTL-u jer nije do kraja sakrio identitet maloljetnika koji je odgovorila na poziv da se oËituje, VijeÊe ocjenjuje da zapravo i nije bilo javnoga interesa da se sluËaj objavi. ©toviπe, diskvalifikacija i teπkih uvreda na raËun Druπtva, a da su istaknuti govorio kao svjedok, pa je on meu njegovim vrπnjacima ipak otkriven. novinarka nije prekrπila Kodeks novinara, jer zadatak da se ne radi o poznatom ocu, vjerojatno se o njemu uopÊe Ëlanovi Druπtva, Nada Balen i Branko ©eriÊ, i osobno poniæeni i Obrazloæenje: RTL je s nekoliko dana zakaπnjenja objavio kolumnista i kolumni upravo i jest u tome da se slobodno ne bi Ëulo. Uz to, ne bi se smjela postojati razlika izmeu uvrijeeni. Smeta ga πto se Druπtvo naziva “fantomskim”, “opsku- izvjeπtaj o maskenbal-zabavi ElektrotehniËke prometne πkole u iznesu vlastita vienja neke situacije. djeteta poznatog i nepoznatoga roditelja. Medije ne opravdava rnim” i “gotovo nepoznatim”, iako ono djeluje joπ od 1989. VijeÊe Osijeku, u kojemu se nalaze i izjave uËenika s nedovoljno Obrazloæenje: Damir Jukica smatra uvredljivim niti to πto su “svi znali” o kome se radi, makar je oËito da su

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD ne misli da je tekstom povrijeen Kodeks Ëasti. zaπtiÊenim identitetom. Nakon emitiranja priloga maloljetnik je 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD tvrdnje novinarke Jelene LovriÊ da Luka BebiÊ “za æeljeli napraviti πto manju πtetu. novinarstvo - javno dobro • journalism - publicSusreti good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvoSusreti - javno dobro • journalism - public good Vlado BojkiÊ Vlado BojkiÊ

46 Danas su najslobodniji mediji svakako Nisam bacio pero u trnje internetski portali, iako ne uvijek i najseriozniji

broj 7/8/9/2010. broj 7/8/9/2010. broj

novinar

novinar Razgovaro Milan Cimeπa Ne sjeÊam se kada sam zadnji puta proËitao neku reportaæu, Bio je novinar, dopisnik, urednik, glavni æivotnu i istinitu. Tu ne ubrajam reportaæe s prestiænih turistiËkih urednik, reporter, dopisnik iz inozemstva. Sada destinacija, koje su ionako viπe ili manje prikrivena reklama prebire po sjeÊanjima i neπto od tih sjeÊanja i Radio tada bili u sastavu iste novinsko- hrvatskom jeziku a poËeo je izlaziti 1861. Od tada zapisuje. Naπ sugovornik Vlado BojkiÊ smatra informativne ustanove. Tiraæa novina kretala se Karlovac je uvijek imao svoje novine, ponekad i Joπ tri knjige da je novinarstvo danas moæda djelomiËno izmeu πest i 14 tisuÊa primjeraka. »etiri godine dva-tri tjedna lista istovremeno. Do prije Ëetiri godine bio sam novinarski za redom Tjednik je bio proglaπavan najboljim aktivan i pratio dogaaje u »eπkoj i neovisno od politike, ali ne i od - kapitala lokalnim listom u Hrvatskoj, dok je ©vegar nagraen Ni sponzora, ni novinara SlovaËkoj za Vjesnik. Nakon novinarstva tri puta, a ja dva puta - od Ëega je jedna bila prva - Golema je razlika izmeu novinarstva danas i prebacio sam se na publicistiku. Piπem, nagrada lokalnih sredstava informiranja. Bili smo prije dvadeset godina. Novinska je tehnologija gotovo svakodnevno, u dnevniËkoj formi Nije baπ uobiËajeno da novinari, aktivni ili oni u sportom i VeËernjim vjesnikom (1958-1960), Kroniku Druπtva KarlovËana, od osnutka

INA H INA H

INA H dobra ekipa i ujedno i dobra klapa pa zato ni INA H INA H napredovala velikim koracima, od pisaÊe maπine mirovini, dobivaju znaËajna priznanja sluæbenih Arenom, Startom, Svijetom, bio je honorarni rezultati nisu izostajali - istiËe BojkiÊ. do kompjutora i moguÊnosti koje on pruæa, kaæe 1999. do sada viπe od tisuÊu kartica, a isto vlasti i institucija. No Vladimir BojkiÊ, umirovljenik dopisnik beogradske Politike i Ekspres politike. U U Tjedniku je bilo mnogo zafrkancije, dodaje BojkiÊ. - Kada sam poËeo pedesetih godina, tako i svoja sjeÊanja na zanimljive ljude i Vjesnika i jedan od prvih novinara u redakcijama Arenu odlazi 1970. gdje je novinar, reporter, urednik BojkiÊ, a mnoge od tih “bisera” opisao je u svojoj novinski se slog slagao u olovu, a naslove ruËno - dogaaje iz karlovaËkih dana. Proπle godine KarlovaËkog tjednika i Radio Karlovca, ove je godine raznih rubrika pa i v.d. glavnog urednika. Potom knjizi Galerija karlovaËkih likova, u priËama Darko, slovo po slovo. Danas je to neshvatljivo kompju- iziπla mi je knjiga Galerija karlovaËkih dobio Plaketu grada Karlovca. BojkiÊ je to zasluæio prelazi u Vjesnik kao novinar i urednik inozemnog Medeni, Pozdrav od Kese i ostalima. Tjednik je u torskoj generaciji. Zato je i novinarski posao bio likova u kojoj sam zapisao svoja sjeÊanja i kao osnivaË i u viπe navrata predsjednik Druπtva izdanja. Od 1982-1987. rukovodi Vjesnikovom to vrijeme imao i viπe ljudi koji su dobrovoljno smireniji, opuπteniji, usporeniji nego danas, na mnoge novinare - Borisa Koæara, Darka KarlovËana u Zagrebu. Koautor je KarlovaËkog inozemnom redakcijom u Frankfurtu/aM i dopisnik pomagali redakciji u svakom smislu, ne samo posebno u tjednim i lokalnim listovima kakav je i GrubaËeviÊa, Branka KljuËariÊa, Peru leksikona, u dijelu koji govori o karlovaËkim je Vjesnika iz NjemaËke. Po povratku je urednik Kesoviju, Kreπu Dæebu, Peru Zlatara, novinarskom. U to vrijeme kao da je bila Ëast biti Tjednik bio. novinarima, koji - da BojkiÊa i njegova autoriteta vanjskopolitiËke rubrike Vjesnika, ureuje i pojedine Zdravka ©vegara, Juru Orlovca, Boru –oreviÊa, prijatelj redakcije. - KarlovËani su vrlo dobro informirani o nije bilo - uopÊe ne bi bili spomenuti u leksikonu. druge rubrike i piπe o dogaajima u »eπkoj i Milorada Medenicu itd. Ove godine iziπla mi - Ne znam je li prije lokalno novinarstvo bilo dogaajima u gradu i æupaniji, jer Karlovac nikada Vlado BojkiÊ izuzetno je tolerantan, poπten i SlovaËkoj. je monografija Druπtva KarlovËana i bolje, ali znam da je Tjednik bio vrh lokalnog nije imao toliko raznih medija - TV program, tri kolegijalan novinar. prijatelja Karlovca pod naslovom Naπih novinarstva u Hrvatskoj. To dokazuju brojne radija, barem dva lokalna lista, tu uraËunavam uz - Sretan sam Ëovjek jer sam cijeli æivot radio Najbolji lokalni list deset godina - Zaπto volim Karlovac, a u nagrade koje smo dobili, Ëetiri smo godine bili Tjednik i karlovaËko izdanje VeËernjaka a ono πto volim. Oprobao sam se u svim elementima Kada se zaposlio u KarlovaËkom jedniku, BojkiÊ kompjutoru imam praktiËki gotove joπ tri najbolji lokalni list u Hrvatskoj a mnogi novinari donedavno je tu bio i KarlovaËki list i Novi list, kao novinarske profesije, bio sam novinar, dopisnik, je bio jedini novinar. Prije toga redakcija se gotovo knjige, koje moram malo dotjerati i naÊi Tjednika kasnije su postigli zapaæene karijere, Stevo i dva internetska portala, KA-portal i KA-urban. Tu urednik, glavni urednik, reporter, dopisnik iz raspala. Glavni urednik Pero Tepavac poginuo je u izdavaËa. Uglavnom, nisam bacio pero u

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 Maoduπ, Ratomir PetkoviÊ, Zdravko ©vegar, Nikola se, kao i na drugim internetskim stranicama moæe INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 inozemstva. A, sada u mirovini, pomalo prebirem prometnoj nesreÊi, Ivo Braco ButkoviÊ, MiÊo Mazele trnje - napominje BojkiÊ PeriÊ, Ivan FuduriÊ, Slavko MarkoviÊ, Pero Mrkalj i naÊi vrlo mnogo informacija, ali je pitanje moæe li po sjeÊanjima i neπto od tih sjeÊanja zapisujem s i Josip Joca VukoviÊ otiπli su u Zagreb. Novinarska drugi, a mislim da tu spadam i ja, pa se bio uvrijeæio tako πarolika medijska scena dati zadovoljavajuÊu velikim zadovoljstvom - kaæe Vlado BojkiÊ. ekipa formira se 1958. dolaskom za glavnog ali ne i VeËernjak ili Novi list a od radija i TV 4 i pojam Tjednikova novinarska πkola. Karlovac ima kvalitetu. Za tolike programe i listove treba mnogo Roeni je Ogulinac (1935) a u Karlovcu æivi od urednika Branka KljuËariÊa. On kao ZagrepËanin rijeke pratim putem interneta samo ono πto naem 170 godina dugu tradiciju novinarstva, od Der sponzora i kvalitetnih novinara, ali nisam siguran 1941. godine. Tu se πkolovao i maturirao u gimnaziji nije dobro poznavao Karlovac, iako je do tada na njihovim portalima, a to je mali dio informativnog Pilgera koji je od 1841. izlazio na njemaËkom, tu da ih Karlovac danas ima. Ne mogu dati precizniju (1954). Tada poËinje suraivati u KarlovaËkom ureivao tvorniËki list PamuËne industrije Duga programa. A kada je rijeË o Tjedniku kojeg redovito

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD je i LukπiÊev Glasonoπa, koji je bio prvi list na 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD ocjenu jer redovito pratim samo KarlovaËki tjednik, kulturnog vjesniku (1952) i u KarlovaËkom tjedniku Resa, na BojkiÊev se prijedlog primaju Zdravko pratim, nisam zadovoljan ni grafiËkim izgledom ni od prvog broja (1953). Za stalno se kao novinar u ©vegar, Nikola PeriÊ, Stevo Maoduπ, Stjepan sadræajem jer Karlovac treba i moæe bolje - Tjedniku zapoπljava 1957, kao novinar i urednik. PavletiÊ, Ratomir PetkoviÊ, dok je KljuËariÊa kao ocjenjuje Vlado BojkiÊ. Radio Karlovac osnovan je 1962, a BojkiÊ je direktora i glavnog urednika zamijenio Milan Rakas Banalno i trivijalno pripremio i prvu emisiju za Radio, razgovarajuÊi s 1962. godine. Nelagoda Markom PoloviÊem, Zlatkom Pintarom i Josipom - Nas πestorica tada smo punili 16 stranica Iskreno govoreÊi teπko se snalazim i Ëesto se, prateÊi medije, pitam da li bih, da sam kojim O tome πto Êe biti s Vjesnikom i kako Êe se Boljkovcem koji su evocirali uspomene na ulazak Tjednika, πto je oko stotinjak novinarskih kartica, i sluËajem aktivan, znao i htio raditi taj posao. Crna kronika zauzela je udarna mjesta u mediji dalje razvijati BojkiÊ kaæe: medijima. Na prvim stranicama su vijesti o tome da je neki tatin sin snaænim autom - Na to pitanje vjerojatno ne mogu odgovoriti

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD partizana u Karlovac. BojkiÊ surauje s Narodnim 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD informativni program Radio Karlovca jer su i Tjednik pregazio neku uËenicu, tu su silovanja, ubojstva, razbojstva... Nekada je od crne kronike na ni ljudi iz Vjesnika. Taj je list, kao stoæerni list prvu stranicu mogla doÊi vijest da je negdje bio snaæan potres, velika nesreÊa u rudniku, Vjesnikove kuÊe, koja je 80-ih bila najveÊa na PoËetak KarlovaËkog tjednika æeljezniËka ili avionska nesreÊa u kojima je stradalo mnogo ljudi. I to smatram opravdanim, Balkanu po tiraæama svih izdanja i financijskim a sve ostalo zavrπavalo je u crnoj kronici pri kraju lista. Naæalost, danas se mediji, a pokazateljima, bio institucija i bio sam vrlo ponosan ojkiÊ je istraæio i povijest “partizanskog” KarlovaËkog tjednika Ëiji je prvi broj iziπao posebno novine, bore za tiraæe raznim banalnostima pa nije Ëudno πto su “zvijezde”, istina B kada sam mogao reÊi da sam novinar Vjesnika. krajem veljaËe 1944. godine u selu AdleπiËi, u Sloveniji, s lijeve strane rijeke Kupe, u primitivne, ali ipak “zvijezde”, postale raznovrsne Simone, Vlatke, Dikani, MamiÊi i njima kuÊi Janka AdleπiËa, no kojeg datuma? Prvi broj glasila NarodnooslobodilaËkog odbora sliËni, ali i emisije tipa reality showa sa svojim “junacima”, koji svakodnevno pune novine i Naæalost, danas s dosta nelagode kaæem da sam kotara Karlovac nije saËuvan jer ga naπ sugovornik nije naπao niti u jednom arhivu. No, TV emisije, pa onda nema mjesta za Radmane, –ikiÊe i druge ugledne znanstvenike. »esto se bio novinar Vjesnika. Novo doba donosi i novi bio je saËuvan broj 2. koji je nosio datum 5. oæujka 1944. Od toga je datuma odbio volimo hvaliti kako imamo slobodno i neovisno novinarstvo. No, je li novinarstvo zaista medijski prostor. ©tampa Êe se sve teæe nositi s sedam dana i zakljuËio da je prvi broj iziπao 25. veljaËe. Kasnije je, meutim, shvatio da neovisno i slobodno? Moæda jest djelomiËno od politike, ali ne i od - kapitala. A danas su elektroniËkom konkurencijom. VeÊ danas mlade je 1944. bila prestupna godina, da je veljaËa imala 29 dana te je na proslavi 30. najslobodniji mediji svakako internetski portali, iako ne uvijek i najseriozniji. Osim toga, generacije, djeca kompjutorske ere, informacije godiπnjice izlaska prvog broja, 1974. u AdleπiËima naveo da je prvi broj Tjednika ipak neke su novinarske forme potpuno zaboravljene. Ne sjeÊam se kada sam zadnji puta nalaze na internetu - bilo praÊenjem e-izdanja iziπao 26. a ne 25. veljaËe 1944. Novi se podatak potom pojavio i u zaglavlju novina. proËitao neku reportaæu, æivotnu i istinitu. Tu ne ubrajam reportaæe s prestiænih turistiËkih novina, radio stanica ili TV stanica, ali dok joπ æive BojkiÊ je i koautor KarlovaËkog leksikona. Pripremio je biografije karlovaËkih destinacija, koje su ionako viπe ili manje prikrivena reklama. Stariji kolege joπ se vjerojatno starije generacije koje su informatiËki nepismene novinara, ali i politiËara koji su djelovali od 1945. do 1990. S obzirom na to da ima sjeÊaju æivotnih reportaæa koje su pisali Ivo Braut, Frane JuriÊ, Miljenko Smoje, Frane ili polupismene novine Êe imati svoje Ëitatelje, ali najduæi staæ meu karlovaËkim novinarima, smatrao je svojom duænoπÊu da pripremi Barbieri, Pero Zlatar, Ratko Zvrko, Zlatan JukiÊ, Jovan Hovan... ©teta πto za takve reportaæe kada oni izumru bojim se da ni πtampa neÊe imati biografije novinara i politiËara viπe nema mjesta u novinama

48 SabljariÊ je oduvijek u sebi nosio dræavnoj razini. Bio je tipiËno netipiËni lakoÊa s kojom je ulazio u razgovor o Kao dugogodiπnja novinarka HTV djecu koji je pokrenula talijanska pjesnik, ispjevao je mnoge lijepe rodnom mu Zagrebu i okolici. Kolege slike seoskog dvoriπta i ljudi koji rade novinar. Bio je sam svoj format - novi- najrazliËitijim temama, neponovljivo Centra Osijek Mirela SrπiÊ KovaË se u zajednica u Rijeci, isprva kao dvotje- pjesme od kojih je dio objavljen u s HRT-a pamtit Êe ga po mirnoÊi, u polju, a to je biljeæio i fotoaparatom. nar koji biljeπke zapisuje u najmanji su obiljeæili program Radio ©ibenika. 18-godiπnjem radu istaknula izvjeπ- dnik a 1951. je postao mjeseËnik kao zbirkama Prepravljeni æivot, Osrebreni iskustvu i nepogreπivom osjeÊaju za

HND 100 GOD HND 100 GOD

HND 100 GOD HND 100 GOD HND 100 GOD Motivi njegovih snimaka bile su i stare ikad vieni blokiÊ. Bio je kolega koji S cijelom ratnom redakcijom dane tavanjem s podruËja obuhvaÊenih Ëasopis talijanskih pionira Istre i oblak i Osrebreni oblutak. Kao novinar vijest - piπe na stranicama Hrvatske

broj 7/8/9/2010. broj seoske kuÊe, dvoriπta te ljudi. nikad nije rekao ne znam, neÊu ili ne rujanskog rata u ©ibeniku proveo je mirnom reintegracijom. Od 2000. do Rijeke. »asopis je poveznica s talijan- pisao je kolumne u Zadarskom listu, a radio televizije (n) 7/8/9/2010. broj

novinar novinar Izlagao je na brojnim izloæbama. U mogu. na radiju, kao i brojna noÊna deæurstva 2006. bila je glavna urednica HRT ovog skim osnovnim πkolama, vaæno dida- godinama je bio televizijski reporter u

100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GOD djeËjem domu Vladimir Nazor Stjepan 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GOD Roen je u ©ibeniku, 3. sijeËnja tijekom Domovinskog rata (n) centra u Osijeku, a nakon toga radila ktiËko pomagalo i izvor uËenja talijan- zadarskom dopisniatvu HRT-a. Bio je

100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA SabljariÊ izlagao je prije gotovo 30 1961. godine i veÊ za vrijeme πkolo- je za sve emisije Informativnog pro- 100 GODINA HND 100 GODINA skog jezika, napose u razdoblju u dugogodiπnji televizijski novinar i godina. Tada izloæene fotografije vanja u πibenskoj gimnaziji poËinje grama televizije. kojemu su talijanske πkole osku- kolumnist Narodnog lista.

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD SabljariÊ je darovao Druπtvu prijatelja suradnju, a nakon poloæene mature 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD Najviπe se posvetila temama iz dijevale udæbenicima. Na tom je poslu Dragutin Herenda, pjesnik, novinar, Novigrad na Dobri Frankopan. stalno je angaæiran kao novinar Ra- poljoprivrede za TV dnevnik i Plodovi odgovorne urednice bila do 1981. recenzent, lektor, ali iznad svega UpamÊen je i po tome πto se uz dio ©ibenika. Cijeli svoj radni vijek, zemlje. Kolege Êe je pamtiti kao osobu godine, dakle viπe od 30 godina. Ëovjek koji je uvijek za drugoga novinarski i snimateljski rada bavio 30 godina, proveo je na poslovima koja je sve svoje radne zadatke Fedora MartinËiÊ roena je 10. vremena imao. Bio je ikona jednog Stjepan SabljariÊ sakupljanjem etno grae i antikvarnih novinara Radio ©ibenika, prateÊi obavljala na visokoj profesionalnoj travnja 1929. godine u Rijeci. »lan HND vremena, i takav Êe uvijek æivjeti . (1928-2010) predmeta. uglavnom gradske i politiËke teme. razini, te kao kolegicu koja je uvijek postala je 1. rujna 1948, nakon samo Ron 4. listopada 1948. godine u Ugledni novinar, TV snimatelj, foto- Svi oni πto su ga poznavali za njega Svojim radom i kolegijalnoπÊu, po- zraËila vedrinom i optimizmom te po dvije godine rada u djeËjim novinama. Zagrebu, Herenda je cijeli svoj æivot reporter i dragovoljac Domovinskog rata kaæu da je bio vrhunski profesionalac stavio je teπko dostiæne standarde, a rijeËima “ne mogu zamisliti da se u Fedora je prevela viπe djeËjih i πkolskih proveo u Zadru, gdje je zavrπio Stjepan SabljariÊ preminuo je nakon i poπten Ëovjek. I rado vien u svim svojim originalnim pristupom gos- æivotu bavim niËim drugim osim knjiga. Bila je i sindikalni rukovodilac, osnovnu πkolu, gimnaziju i pohaao kraÊe i teπke bolesti 26. rujna u 83. sredinama karlovaËke regije tima i temama, pronalazio je put do novinarstvom” a bila je aktivna i u Zajednici Talijana. studij na Filozofskom fakultetu. Joπ godini, a pokopan je 29. rujna na grad- sluπatelja, koji su ga odliËno pri- Za svoju aktivnost dobila je viπe kao srednjoπkolac poËeo je objavljivati Mire Hirπl skom groblju Sv. Doroteje u Karlovcu. hvatili. Ni jedna radijska forma nije odlikovanja i plaketa (n) zapaæene stihove u mnogim listovima (1921-2010) Roen je 10. srpnja 1928. u karlova- Mirko SekuliÊ mu bila strana, no najviπe dosege Mirela SrπiÊ KovaË i Ëasopisima (Male novine, Radost, Napustila nas je joπ jedna novinarska Ëkom prigradskom naselju Mostanju. (1960-2010) postizao je u æivom, kontakt pro- (1970 -2010) Modra lasta, Smib, Vidik, Telegram, veliËina - Mira Hirπl, novinarka iz garde Od 1962. do 1984. godine radio je kao Nakon duge i teπke bolesti, u gramu, kao i u britkim komentarima. U Belom Manastiru ubijena je Vjekoslav Malekin Republika, Narodni list, Zadarska Æivka Vnuka, Melite Singer, Drage dopisnik TV Zagreb, a usput je suraivao pedesetoj godini ugasio se dobri duh Preuzevπi emisiju Privatno oko novinarka Hrvatske radiotelevizije 40- (1931 -2010) revija, ZoraniÊ, Oko, Zadarski list...) Ungaro, Dragutina Grgeca i –ora i u KarlovaËkom tjedniku, Areni, VeËer- Æupanijskog radija ©ibenik koji je viπe Mirko joj je dao novi identitet svojim godiπnja Mirela SrπiÊ KovaË, a poko- U 79. godini oËi je zauvijek zaklopio ZelmanoviÊa. Roena je 17. veljaËe njem listu, Studiju, Vjesniku, Privre- od tri desetljeÊa bdio nad njim, i zraËio osebujnim naËinom komunikacije sa pana je 28. rujna na groblju u Bizovcu. Vjekoslav Malekin iz PeruπiÊa, umiro- 1921. godine a poËela je raditi joπ za dnom vjesniku i drugim listovima. toplinom svoje jednostavnosti, duho- sluπateljima. On je sluπateljima, zaista, Kolegica Mirela roena je 20. vljeni uËitelj, istaknuti sportski i vrijeme rata kao novinar u odjeljenju za TV kamerom sustavno je biljeæio vitosti i iskriËave inteligencije. Æivio je onako dobro upuÊen u sve, nerijetko, svibnja 1970. godine u Osijeku. Puna kulturni radnik, i naπ kolega novinar πtampu predsjedniπtva vlade Hrvatske. zbivanja i æivot na podruËju grada i u eteru od gimnazijskih dana, urastao kao iz rukava, u istom trenutku pruæao dva desetljeÊa bila je novinarka koji je s velikom ljubavlju i straπÊu »lan HND je postala prvog srpnja kotara Karlovac. Uz kameru je uvijek u ©ibenik i ©ibenËane i onda kada nije kvalitetan odgovor. Od tada je Mirko Hrvatske radiotelevizije odnosno TV posljednja dva desetljeÊa bio suradnik 1945. godine. Novinarska karijera Mire nosio svoj fotoaparat kojim je snimao bio pred mikrofonom. Njegovi su sugo- SekuliÊ postao jedan od sinonima Ra- centra Osijek. Majku dvoje maloljetne mnogih novinski kuÊa: pisao je za Novi Hirπl bogata je i plodna. Radila je prvo svijet oko sebe. Tako je nastalo viπe od vornici bili i svi koji bi zakoraËili u ©i- dio ©ibenika, a njegov glas, brze djece ubio je suprug. Razlozi tog list, Vilu Velebita, Vjesnik, Sportske u listu Naprijed od 1944, pa u Narod- Tomislav Vujasin novosti, a bio je dugogodiπnji suradnik nom listu, bila je vanjskopolitiËki

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 20.000 fotografija i tisuÊe metara filma. 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND benik, a znaËili su ili znaËe i na reakcije u eteru, smisao za humor i 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND nezapamÊenog zloËina nisu poznati. (1928-2010) Radio OtoËca, gdje se Ëesto javljao u novinar, a onda je bila u Radu, Tanjugu, Desetog srpnja napustio nas je program i izvjeπtavao o sportskim i VeËernjem listu i Vjesniku. Sluæila se foto Siniπa Sunara iskusni novinar Tomislav Vujasin. drugim temama iz svoga PeruπiÊa. francuskim, njemaËkim, engleskim i Roen je u Preku na Ugljanu 15. Jedan je novinski tekst malo se da talijanskim jezikom, pa je za vrijeme svibnja 1928. godine, a novinarstvom saæme æivot i rad Vjekoslava Malekina rata neko vrijeme radila i kao prevo- se poËeo baviti od listopada 1949. koga Êe se mnoge generacije Peru- Hrvoje KelËec diteljica (n) godine, prvo kao urednik politiËke πiÊana sjeÊati kao strogog i pravednog (1964-2010) rubrike u listu Srednjoπkolac, a potom uËitelja, koji je desetljeÊima djecu Nakon kratke bolesti, 10. srpnja u

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND

INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND kao novinar u Horizontu od 1953. »lan INA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND izvodio na pravi put. Volio je æivot i 47. godini preminuo je u Zagrebu je HND od 1. sijeËnja 1953. godine. ljude do posljednjih dana svoga æivota. dugogodiπnji novinar i urednik HRT-a Kasnije je radio u redakcijama listova Jedan je od osnivaËa bivπeg KUD-a Hrvoje KelËec. Bio je divan Ëovjek, Novine mladih, LiËke novine a zavrπio Juka Kolak, bio je u mladosti vrstan suradnik i novinar, rekli su kolege je u Privrednom vjesniku na mjestu golman, a potom nogometni sudac i Hrvoja KelËeca koji su radili s njim u zamjenika glavnog urednika redakcije delegat. ZagrebaËkoj panorami. Televizijski Meunarodni sajmovi. Roen je u Travniku, a Ëitav æivot je voditelj, novinar i urednik Hrvoje Nemirnog duha i silne energije, preveo u PeruπiÊu. Nakon odlaska u KelËec preminuo je nakon kratke Tomislav Vujasin bio je svestrano mirovinu posvetio se novinarskom bolesti. aktivan - od Crvenog kriæa, Ferijalnog poslu, koji je kao i uËiteljski radio s Svoju karijeru na HRT-u zapoËeo je saveza, Savjeta za narodno zdravlje do mnogo strasti. SvjedoËe to i brojni u ZagrebaËkoj panorami, a u ratu se potpredsjednika Koπarkaπkog kluba naslovi objavljeni u novinama i izvje- bavio ratnim novinarstvom. Poput Metalac i zamjenika sekretara SD πÊa na radiju. Novinari iz ogranka HND mnogih hrabrih ratnih novinara, Vanja SmiljaniÊ Metalac (n) liËko-senjske æupanije uvijek Êe se izvjeπtavao je s hrvatskih bojiπnica. (1983-2010) rado sjeÊati dragog kolege i trajno Nakon toga radio je u emisiji Dobro Nakon teπke bolesti, u 27. godini, u nositi uspomenu na njega (n) jutro, Hrvatska, da bi preπao u Infor- subotu 27. kolovoza zagrebaËkoj mativni program te ureivao emisiju bolnici Jordanovac preminula je Vanja Hrvatska danas. Bio je i jedan od SmiljaniÊ, novinarka 24sata iz Siska. urednika vijesti i Dnevnika te πef Roena je 10. sijeËnja u Sisku, gdje je dopisniπtva HRT-a. zavrπila medicinsku πkolu, a u Zagrebu Roen je 29. lipnja 1964. godine u upisala Fakultet politiËkih znanosti. Zagrebu i zavrπio Srednju πkolu za Vanja SmiljaniÊ novinarsku karijeru upravu i pravosue. Novinarstvom se zapoËela je 2005. godine u sisaËkom poËeo rano baviti, suraivao je u dopisniπtvu VeËernjeg lista u kojem je Studentskom listu od 1986. godine. jedno vrijeme bila i zamjenica ured- KelËec je na HRT doπao 1990. godine, nika regionalnog izdanja, a potom a novinarski put zapoËeo je u Zagreba- nastavila s radom u 24sata. Pratila je Fedora MartinËiÊ Ëkoj panorami radeÊi priËe iz zagre- sva gradska i æupanijska dogaanja, (1929-2010) baËke svakodnevice. ZagrebaËka najËeπÊe se u svom pisanju doticala Fedora MartinËiÊ, kolegica koja je Dragutin Herenda panorama bila je i njegova posljednja ekologije, politike i zabave, a za svoj zauvijek napustila naπe redove, 1947. (1948-2010) redakcija u kojoj je bio urednik rad 2007. godine bila je kandidirana godine u Rijeci je pokrenula djeËji list Poznati zadarski pjesnik, novinar i posljednjih nekoliko godina. Tijekom za novinara godine. Pamtit Êe se po za talijansku nacionalnu manjinu Il boem, Dragutin Herenda (62) umro je bogate novinarske karijere znao je iznimnoj angaæiranosti, volji za rad, Pioniere, koji i danas izlazi kao djeËji 28. rujna u zadarskoj bolnici nakon zaviriti i u vode dokumentarnog filma, pravovremenosti, toËnosti i isti-

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD list Arcobaleno. Bio je to Ëasopis za 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD duge i teπke bolesti. Bio je strastveni ali i slikovitih putopisnih reportaæa o nitosti (n) novinarstvo - javno dobro • journalism - public57. susret good SCIJ-a• novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good57. • susret novinarstvo SCIJ-a - javno dobro • journalism - public good Ushuaia - Argentina Ushuaia - Argentina

50 SCIJ CROATIA

broj 7/8/9/2010. broj Fin del mundo 7/8/9/2010. broj

novinar novinar Zabiljeæila i snimila patkica Branka Malnar Na 57. susrtetu SCIJ-a hrvatske predstavnice osvojile su tri medalje: Brabara ©trbac (Nova TV) u konkurenciji juniorki broncu u veleslalomu, a Branka Malnar (HRT Radio Rijeka) u superseniorkama srebro u Veleslalomu i broncu u kombinaciji. Natjecalo se 90 novinara skijaπa iz 30 zemalja

Kada je Cecilia Ceci Nicolini, kolegica iz argen- Ushuaia je smjeπtena uz kanal Beagle, koji je svjetskog kupa - priËa mi Gaston Begue, izvrπni tinskog kluba novinara skijaπa najavila sljedeÊi ljetni ime dobio po engleskom istraæivakom brodu na direktor skijaliπta. I sam je za reprezntaciju Argen- susret SCIJa u Ushuai, glavnom gradu argentinskog kojem je plovio i Charles Darwin. Kanal koji pove- tine nastupao na dvjema olimpijadama i Svjetskim dijela Ognjene zemlje nastalo je opÊe oduπevljenje. zuje Atlantik i Pacifik, izlet brodom do najuænijeg prvenstvima. To je vjerojatno i razlog πto su Jer u svijetu ima prekrasnih skijaliπta, no skijati usred argentinskog svjetionika El faro de Les Eclaireurs natjacatelji dobro doπli. U vrijeme naπeg boravka

A HND 100 GODINA HND A HND 100 GODINA HND

A HND 100 GODINA HND

A HND 100 GODINA HND A HND 100 GODINA HND “naπeg” ljetra tek tisuÊu kilometara od Juænog pola ne smijete propustiti. Iskrcaj na otoËiÊ gdje su A HND 100 GODINA HND A HND 100 GODINA HND tehniËke discipline trenirali su Talijani, ©vicarci, mora biti jedinstven doæivljaj. Dodatni poticaj za Yamani, domorodaËko indijansko pleme u rupama Francuzi, ©panjolci i Hrvati. Ana JeluaiÊ dolazi tu odlazak bijahu i priËe kolega koji su prije tri godine Ëuvalo vatru te prolazak kraj otoka Los Lobos i veÊ petu godinu i osuπevljena je uvjetima, kao i bili na prvom “argentinskom” SCIJ susretu. slikanje kolonija morskih lavova i kormorana. Natko ZrniÊ Dim i Tin ©iroki kojima je to prvi dolazak. Malo je Ëudno pakirati skijaπku opremu pri 30° Drugi nezaobilazan izlet je u Nacionalni park Tierra Uz skijaliπte veliki parking, restorani, trgovine i Celzija, u Rimu bijaπe Ëak 35°. Nakon 14 sati leta del Fuego i voænja vlakom koji vodi do “kraja iznajmnljivanje opreme smjeπtaj pak u Ushuai. U u noÊnim satima slijeÊemo u Buenos Aires, svijeta” po pruzi kojom su se nakad u otvorenim skijaliπte dræava je uloæila 7 milijuna dolara, a

INA HND 100 GODINA HND 100 GODIN INA HND 100 GODINA HND 100 GODIN

INA HND 100 GODINA HND 100 GODIN

INA HND 100 GODINA HND 100 GODIN INA HND 100 GODINA HND 100 GODIN ogroman grad, viπe od 20 minuta letimo nad njim vagonima vozili zatvorenici danas vozi starinski INA HND 100 GODINA HND 100 GODIN INA HND 100 GODINA HND 100 GODIN koncesionar joπ Ëetiri. Hm i Platak je udaljen 26 do slijetanja. Transfer do centra, hotel “Pan ali udobniji vlak. Turisti sluaπjuÊi naratora uz, kilometra od mora! Americano”, nadomak legendarnog obelisku. vangelisovu glazbu izlaze na krajnjoj stanici pod No osim alpskog skijanja i snowboarda, ovaj NavËer nas domaÊini vode u jedan od centara dojmom surovih uvjeta u kojima su kaænjenici kraj nudi niz zimskih atrakcija, od voænje pseÊim tanga, no prije predstave kratki teËaj tog æivjeli. TuristiËka atrakcija ali i zadræano zapregama, motornim sanjkama do paraski i najpoznatijeg argentinskog plesa. Predstava i dostojanstvo - asociralo me na ono πto smo i mi naravno skijaπkog trËanja. veËera uz obavezni T-bone steËak. mogli uËiniti s Golim otokom. Vrijeme je proletjelo, odlazak na aerodrom u IduÊeg dana let u 3100 kilometara udaljenu No mi smo ipak doπli skijati. Cestom iz ushuaie 19, let u 20 sati, snjeæna vijavica koja bi negdje u Ushuaiu najuæniji grad na svijetu prepoznatljiv po stiæemo do 26 kilometara udaljenog skijaliπta Cerro Europi zatvorila zranËu luku, no tu je to uobiËajeno. sloganu “Fin del mundo”, na kraju svijeta. Nekad Castor ili u prijevodu planina dabrova. Ti mali Ali uobiËajeno je i Ëekanje, kvar zrakoplova, pa su tu slali zatvornike, a danas je to grad s 80 tisuÊa “graditelji” nisu autohtoni stanovnici, no1946. ukrcaj pa opet iskrcaj. Uglavnom poletjeli smo u 1 stanovnika. Ubrzano rasteÊi zbog poticaja godine æeleÊi profitirati od njihovog krzna vlasti su u noÊi. Na displeju cijelo vrijeme piπe en hora (na argentinskih vlasti, mladima se nude stanovi, naselili u okolici 40 parova. Kako je projekt propao, vrijeme). Tako to tu funkcionira, vrijeme je relativno posao, jeftinija je struja i benzin mnogo mladih a dabrovi tu nemaju prirodnog neprijatelja - “Patagonicamente hablando”. parova i djece sreÊete na svakom koraku. Hotela i razmnoæili su se i danas ih je tu 200-tinjak tisuÊa U Buenos Airesu za dio ekipe SCIJ-a koja je restorana ne manjka. Od ribljih specijaliteta tu je ËineÊi znatnu πtetu drveÊu koje iaonako iznimno ostala organizirana je biciklistiËka tura gradom. centolla (vrsta raka sliËnog rakovici) i merluza sporo raste u toj klimi. Mnogi su mi pomorci rekli da je to za njih najljepπi (osliÊ), sjajan lubin, ali i losos. No najtipiËnije jelo Cerro Castor najmlae je argentinsko skijaliπte grad na svijetu. Zaiste je prekrasan. je “Cordero Fueguino”, jelo od janjetine koja se koje je lani proslavilo 10. obljetnicu. Skijaliπte I toËka na i zadnje veËeri. Naπ dragi argentinski iskljuËivo uzgajaju u ovom dijlu Ognjene zamlje. zauzima povrπinu od 600 hektara, ima 29 pista odmaÊin Adrian vodi nas u El Obrero, kultnu PeËe se vertikalno postavljeno oko vatre. Kaæu da ukupne duæine 29 kilometara, a visinska razlika je “oπtariju” u ozloglaπenoj Ëetvrti Boca. Izvrsna je to najbolja janjetina (ako izuzmemo naπu otoËku), 800 metara. Tu su 4 sjedeænice, 3 ski-lifta te dva domaÊa kuhinja, na zidovima fotografije poznatih a i Branko, naπ “mesni” specijalist za to potvruje. “tepiha” kapaciteta 9500 skijaπa na sat. Visinska osoba koje je posjetili. Pravi doæivljaj. Naravno uz sjano argentinsko vino malbec. razlika je 800 metara, no najviπi vrh je na 1057 Zadnji dan odluËismo dodati joπ jedan peËt na U Ushuaiji (Argentinci izgovaraju Usuaia) je i po- metara. Snjeæne su prilike, buduÊi da je rijeË o 55- putovnicu, brzim trajektom za sat vremena stiæemo veÊa hrvatska kolonija, u Muzeju grada na popisu osni- oj paraleli izvrsne, no uz najstrmije staze u Urugavaj, u Coloniu. U povratku prometni kaos, uz vaËa su familije, BronzoviÊ, IvandiÊ, Sapunar, Bulinbacic, postavljeno je i 12 snjeænih topova. Cerro Castor malo sreÊe dokopasmo se taksija, gmizanje do Preost, a domaÊini Êe vas odvesti i u “hrvatsku kuÊu” omiljena je destinacija najboljim svjetskim hotela i na aerodrom. U Ushuai 0°, sunËni Buenos SCIJ CROATIA etnografski muzej koji je gradu darovala obitelj Beban skijaËima za poËetak snjeænih priprema uoËi Aires ponudio nam je 18°, a Rim 32°. nadimaka zlarinske familije Jakovicin.

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD

100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD sezone. Lani je tu treniralo 27 reprezentacija 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GODINA HND 100 GOD TVO sekcija h πa RU© n vi kijaon D ASSOCIATION th d nara s ecti KO ISTS' e J urnalists’ skiing s S NAL kijaπkog SCIJ AR UR dnog s kluba novinara - N J naro SCIJ VI AN u nternational J lub - O TI me f the i ournalists’ Ski C N A n er o HRVATSKO RO la mb OTVARANJE C » Me SEZONE SESON scij CRO OPENING prvenstvo novinara skijaπa i njihovih gostiju week on the snow for journalists and friends *** hotel BARANCE Masarè sul lago, Alleghe dolomiti

*** hotel SAVOIA Masarè sul lago, Alleghe 8. - 12. 12. 2010. booking: [email protected] *** hotel BARANCE Masarè sul lago, Alleghe

IBAN IT98 X081 4061 0000 0000 5024 612 booking: [email protected] BIC/SWIFT CCRTIT2T38A Cassa Rurale Val di Fassa e Agordino • Via Marmolada 32023 Caprile di Alleghe (BL)

4 polupansiona ... za novinare (iskaznica) 4 half board ... for journalist with press-card € + ski-pass 200 (4 dana) 2.-9. 1. 2011.

4 polupansiona ... za goste 4 half board ... for their guests € + ski-pass 278 (4 dana) doplata za jednokrevetnu sobu additional payment for single room: 60€ AKONTACIJA/ADVANCE 100€ po osobi na hotelski bankovni raËun/for 1 person to hotel bank account

SKI Svota osiguranja po osobi: 23.000,00 € Premija po osobi: 14 kn/dan CiVETTA Ukupno: 112 kn po osobi