REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZA[TITE OKOLI[A, PROSTORNOG URE\ENJA I GRADITELJSTVA KAKVO]A MORA ZA KUPANJE NA PODRU^JU REPUBLIKE HRVATSKE U 2006. GODINI MORE KRISTALNO BISTRO, KONTROLIRANO ^ISTO

UVOD

Sredozemno more i obalna podru~ja izlo`eni su velikim pritiscima izazvanim ljudskim aktivnostima na kopnu i moru, koje dovode do kontinuiranog one~i{}enja morskog okoli{a. Luke, brodogradili{ta, termoelektrane, cementare i drugi izvori one~i{}enja, svojim nekontroliranim unosima u more ugro`avaju morske ekosustave i prostor u cjelini, te umanjuju gospodarsku vrijednost odre|enog podru~ja. Jadransko je more u {irem kontekstu Sredozemlja jo{ uvijek vrlo ~isto. Hrvatski dio Jadrana (more, obalno podru~je i otoci) od izuzetne je va`nosti za Republiku Hrvatsku zbog svoje izrazite geografske i biolo{ke raznolikosti. Obala Republike Hrvatske u du`ini od 5.835 km izrazito je razvedena, ima 1 185 otoka, oto~i}a i hridi, od ~ega na kopneni dio otpada 1777 km. U obalnom prostoru hrvatskog Jadrana, u 7 `upanija `ivi 1.427.008 stanovnika. Brzi rast stanovni{tva, uzajamna povezanost prostornih, biolo{kih, dru{tvenih, kulturnih, ekonomskih i ostalih procesa u obalno- oto~nom podru~ju pokrenuli su proces koordiniranog pra}enja stanja (monitoring) i utvr|ivanja izvora one~i{}enja Jadranskog mora.

PROGRAM PRA]ENJA KAKVO]E MORA NA PLA@AMA

Jedan od programa pra}enja stanja mora je i Program pra}enja kakvo}e mora za kupanje na pla`ama u Republici Hrvatskoj. Zapo~eo je 1989. godine, me|u prvima na Sredozemlju. Temeljem Zakona o za{titi okoli{a (Narodne novine 82/94, 128/99) i Uredbe o standardima kakvo}e mora na morskim pla`ama (Narodne novine br.33/96) definirani su kriteriji za uzorkovanje, metode ispitivanja i ocjenjivanje kakvo}e mora na pla`ama. Uredba je temeljena na Direktivi EU o vodi za kupanje (Council Directive of EEC concerning the Quality of bathing waters 76/160/EEC, Official Journal of EEC No L281/47-52), smjernicama za kakvo}u mora za kupanje u Sredozemlju Mediteranskog akcijskog plana programa Ujedinjenih naroda za okoli{ (UNEP/MAP) i kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Nova EU Direktiva o vodi za kupanje (2006/7/EU) obvezuje Republiku Hrvatsku prilagoditi nacionalne propise novim kriterijima Direktive. Program ispitivanja kakvo}e mora na morskim pla`ama hrvatskog Jadrana financira se iz `upanijskih prora~una. Uredbu provode ovla{teni laboratoriji na podru~ju jadranskih `upanija uzorkovanjem i analiziranjem mora namijenjenog za kupanje i rekreaciju, te informiranjem javnosti. Za koordinaciju, ovog Programa, objedinjavanje, valorizaciju podataka, te informiranje javnosti zadu`eno je Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva. Odre|ivanje mikrobiolo{kih parametara u laboratoriju CILJEVI:

• Za{tita zdravlja kupa~a i zdravstveno prosvje}ivanje javnosti; • Gospodarenje pla`ama, s ciljem o~uvanja njihovih prirodnih datosti za odr`ivo kori{tenje; • Utvr|ivanje izvora one~i{}enja, funkcioniranje postoje}eg zbrinjavanja otpadnih voda, te pra}enje izgradnje kanalizacijskih sustava; • Informiranje javnosti kroz doma}e i inozemne medije, informativna glasila, web stranice `upanijskih zavoda i Ministarstva;

Prema vrsti, morske se pla`e dijele na ure|ene i prirodne. Ure|ena pla`a je s morem neposredno povezani, ure|eni kopneni prostor koji je opremljen sanitarnim ure|ajima, tu{evima i kabinama, ogra|en s morske strane, te pristupa~an svima pod jednakim uvjetima. Prirodna pla`a je neure|eni i s morem neposredno povezani kopneni prostor koji je pristupa~an svima. Godi{nje se ispituje 850-870 pla`a. Prema Uredbi o standardima kakvo}e mora na morskim pla`ama pra}enje kakvo}e mora na pla`ama provodi se od 1. svibnja do kraja sezone kupanja {to za ove prostore zna~i do kraja rujna. Uzorci mora uzimaju se na pla`ama svakih 15 dana, 10 puta u sezoni kupanja (12 puta za pla`e koje su uklju~ene ili se planiraju uklju~iti u projekt Plava zastava). Prilikom uzorkovanja opa`aju se osnovni meteorolo{ki uvjeti, kao i vizualni pregled mora: boja, prozirnost, vidljive plivaju}e otpadne tvari, te vidljive otpadne suspendirane tvari. Na mjestu uzorkovanja odre|uje se temperatura mora i pH vrijednost, a u laboratoriju se odre|uju mikrobiolo{ki pokazatelji (ukupne koliformne bakterije-TC, fekalne koliformne bakterije-FC, fekalni streptokoki-FS) Ocjena se provodi prema grani~nim vrijednostima za mikrobiolo{ke pokazatelje iz Uredbe i opisuje kao “odgovara- ne odgovara”. More na morskoj pla`i udovoljava propisanom standardu ako vrijednosti bakteriolo{kih pokazatelja ne prelaze grani~ne vrijednosti propisane Uredbom, dok more na morskoj pla`i ne odgovara propisanom standardu ako vi{e od 20% analiziranih uzoraka prelazi grani~ne vrijednosti navedene u Tablici I.

Bakteriolo{ki pokazatelji br/100 ml

ukupni koliformi TC 500 (u 80% uzoraka)

1000 (u 20%uzoraka)

fekalni koliformi FC 100 (u 80% uzoraka)

200 (u 20%uzoraka)

fekalni streptokoki FS 100 (u 80%uzoraka)

200 (u 20%uzoraka)

Tablica I. Grani~ne vrijednosti iz Uredbe za bakteriolo{ke parametre Postoje i interni kriteriji za ocjenu mora (Tablica II) temeljeni na vi{egodi{njem iskustvu ispitivanja zdravstvene kakvo}e mora na pla`ama, prema kojima se more svrstava u jednu od ~etiri vrste, koje se ozna~avaju s ~etiri boje; more visoke kakvo}e (plava boja), more podobno za kupanje (zelena boja), umjereno one~i{}eno more (`uta boja) i ja~e one~i{}eno more (crvena boja). Treba naglasiti, da prema internom kriteriju more visoke kakvo}e i more podobno za kupanje ispunjava preporu~ene kriterije za ukupne koliforme iz EU Direktive (76/160/EEC), koji su 20 puta stro`i od obveznih kriterija iste EU Direktive.

KRITERIJI SANITARNE TC FC FS KAKVO]E MORA (br./100mL) (br./100mL) (br./100mL) ≤ 10 11-100 101-200 201-500 501-1000 >1000 Tablica II. Interni kriteriji za sanitarnu kakvo}u mora

KAKVO]A MORA NA HRVATSKIM PLA@AMA U 2006. GODINI

U Hrvatskoj su u 2006. godini ispitivane 863 to~ke/pla`e: u Istarskoj `upaniji 203 pla`e, Primorsko-goranskoj `upaniji 232 pla`e, Li~ko-senjskoj `upaniji 45 pla`a, Zadarskoj `upaniji 85 pla`a, [ibensko-kninskoj `upaniji 71 pla`a, Splitsko-dalmatinskoj `upaniji 139 pla`a i u Dubrova~ko- neretvanskoj `upaniji 88 pla`a. Prisutan je trend porasta broja to~aka ispitivanja na pla`ama hrvatskog Jadrana. Dio uzoraka koji prelaze grani~ne vrijednosti propisane Uredbom u 2006. godini (Graf I) je 1,06 % {to je za 8 uzoraka, odnosno 7,77% manje u odnosu na pro{lu godinu. Od uzoraka koji su odgovarali standardima Uredbe 72,97% uzoraka bilo je ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, 25,39% kao more podobno za kupanje i 1,33% kao umjereno one~i{}eno more. Gledaju}i kona~ne ocjene pla`a mo`e se re}i da je od ukupno 863 to~aka ispitivanja, njih 215 ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, 630 to~aka kao more podobno za kupanje, 16 to~aka kao umjereno one~i{}eno more i 2 to~ke kao ja~e one~i{}eno more. U Istarskoj `upaniji je od ukupno 203 to~ke ispitivanja, njih 4 ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, 198 kao more podobno za kupanje i 1 kao umjereno one~i{}eno more. Uzimaju}i u obzir pojedina~ne ocjene uzoraka tijekom sezone ispitivanja samo je 0,78% uzoraka prelazilo grani~ne vrijednosti propisane Uredbom. Od uzoraka koji su udovoljavali, 68,82% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e, 30,44% kao more podobno za kupanje i 0,74% kao umjereno one~i{}eno more. U Primorsko-goranskoj `upanijiispitivane su 232 to~ke, od kojih je 106 to~aka ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, 118 kao more podobno za kupanje, 7 kao umjereno one~i{}eno more i 1 kao ja~e one~i{}eno more. Gledaju}i pojedina~ne ocjene uzoraka, 0,42% uzoraka prelazilo je grani~ne vrijednosti propisane Uredbom. Od uzoraka koji su udovoljavali, 83,75% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e, 13,79% kao more podobno za kupanje i 1,64% kao umjereno one~i{}eno more. U Li~ko-senjskoj `upaniji ispitivano je 45 to~aka. Na 41 to~ki ispitivanja more je ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, a na 4 to~ke kao more podobno za kupanje. Niti jedan uzorak tijekom sezone ispitivanja nije prelazio grani~ne vrijednosti propisane Uredbom. Uzimaju}i u obzir pojedina~ne ocjene uzoraka koji su udovoljavali standardima, 87,05% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e i 12,95% kao more podobno za kupanje. U Zadarskoj `upaniji ispitivano je na 85 to~aka od kojih su 44 ocjenjene kao more visoke kakvo}e, 39 kao more podobno za kupanje i 2 kao umjereno one~i{}eno more. Samo 0,34% uzoraka prelazilo grani~ne vrijednosti propisane Uredbom. S obzirom na pojedina~no ocjenjene uzorke koji su udovoljavali, 85,76% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e i 13,88% kao more podobno za kupanje. U [ibensko-kninskoj `upaniji ispitivanja su vr{ena na 71 to~ki od kojih su 4 ocjenjene kao more visoke kakvo}e i 67 kao more podobno za kupanje. Tijekom sezone ispitivanja 2,23% uzoraka prelazilo je grani~ne vrijednosti propisane Uredbom. Uzimaju}i u obzir pojedina~ne ocjene uzoraka koji su udovoljavali standardima, 65,49% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e, 32,25% kao more podobno za kupanje i 2,25% kao umjereno one~i{}eno more. UKUPAN BROJ UZORAKA S PRIKAZOM BROJA UZORAKA KOJI PRELAZE GRANI^NE VRIJEDNOSTI PROPISANE UREDBOM U 2006. g. 3 0 0 0 35

UKUPNO UZORAKA 2006. 30 25 0 0 BROJ UZORAKA KOJI PRELAZE GRANI^NE VRIJEDNOSTI 25 20 0 0

20 15 0 0 15

10 0 0 10 GRANI^NE VRIJEDNOSTI GRANI^NE UKUPAN BROJ UZORAKA BROJ UKUPAN 50 0 5 BROJ UZORAKA KOJI PRELAZE UZORAKA KOJI BROJ

0 0 KNINSKA ISTARSKA SPLITSKO- [IBENSKO- ZADARSKA GORANSKA PRIMORSKO- @UPANIJE DALMATINSKA NERETVANSKA LI^KO-SENJSKA DUBROVA^KO- Graf I. Ukupan broj uzoraka u jadranskim `upanijama u 2006. godini s prikazom broja uzoraka koji prelaze grani~ne vrijednosti propisane Uredbom U Splitsko-dalmatinskoj `upaniji uzorkovano je na 139 to~aka od kojih je 134 ocjenjeno kao more podobno za kupanje i 5 kao umjereno one~i{}eno more. Tijekom sezone 2,29% uzoraka prelazilo je grani~ne vrijednosti propisane Uredbom. Uva`avaju}i pojedina~no ocjenjene uzorke koji su udovoljavali, 50,72% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e, 46,98% kao more podobno za kupanje i 2,01% kao umjereno one~i{}eno more. U Dubrova~ko-neretvanskoj `upaniji ispitivano je 88 to~aka od kojih je 16 ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, 70 kao more podobno za kupanje, 1 kao umjereno one~i{}eno i 1 kao ja~e one~i{}eno more. Uzimaju}i u obzir pojedina~ne ocjene uzoraka samo je 1,8% uzoraka prelazilo grani~ne vrijednosti propisane Uredbom. Od uzoraka koji su udovoljavali mo`e se re}i da je 70,31% uzoraka ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, 27,87% kao more podobno za kupanje i 1,14% kao umjereno one~i{}eno more. Najve}i udio pla`a s morem visoke kakvo}e ima Li~ko-senjska `upanija, zbog specifi~nih geomorfolo{kih osobina ovog podru~ja i nedostatka ve}ih urbanih sredi{ta. U svim ostalim `upanijama najve}i je udio pla`a s morem pogodnim za kupanje, {to s obzirom na vrlo stroge nacionalne kriterije ukazuje da je more za kupanje na hrvatskom dijelu Jadrana vrlo visoke kakvo}e. Samo je na 1,85% to~aka ispitivanja more za kupanje ocjenjeno kao umjereno one~i{}eno, te na 0,23% to~aka kao ja~e one~i{}eno more. U sezoni 2006. plo~a zabrane kupanja postavljena je na pla`i Ht. Park u Primorsko-goranskoj `upaniji i na Novoj gradskoj pla`i u Plo~ama u Dubrova~ko- neretvanskoj `upaniji.

Broj to~aka OCJENE PREMA INTERNIM KRITERIJIMA @UPANIJA ispitivanja u 2006.g. I % II % III % IV %

ISTARSKA 203 4 1,97% 198 97,54% 1 0,49% 0 0,00%

PRIMORSKO- 232 106 45,69% 118 50,86% 7 3,02% 1 0,43% GORANSKA

LI^KO-SENJSKA 45 41 91,11% 4 8,89% 0 0,00% 0 0,00%

ZADARSKA 85 44 51,76% 39 45,88% 2 2,35% 0 0,00%

[IBENSKO- 71 4 5,63% 67 94,37% 0 0,00% 0 0,00% KNINSKA

SPLITSKO- 139 0 0,00% 134 96,40% 5 3,60% 0 0,00% DALMATINSKA

DUBROVA^KO- 88 16 18,18% 70 79,55% 1 1,14% 1 1,14% NERETVANSKA

UKUPNO 863 215 24,91% 630 73,00% 16 1,85% 2 0,23%

Tablica III Kona~ne ocjene to~aka ispitivanja na pla`ama hrvatskog Jadrana za 2006. godinu prema internim kriterijima. ANALIZA PRITISAKA NA OBALNU LINIJU U 2006. GODINI

Uzimaju}i u obzir pritisak u obalnom podru~ju (ukupan broj no}enja u vrijeme turisti~ke sezone / duljine obale) i osnovni pokazatelj one~i{}enja mora na pla`ama-mikrobiolo{ko optere}enje, mo`e se zaklju~iti, da se bez obzira na pove}anje ukupnog pritiska tijekom sezone kupanja broj uzoraka koji prelazi grani~ne vrijednosti u proteklom periodu smanjuje (Tablica IV.). To je rezultat sustavne izgradnje kanalizacijskih sustava i sustava za pro~i{}avanje otpadnih voda na Jadranskoj obali u okviru Projekta za{tite od one~i{}enja voda na priobalnom podru~ju.

2002 2003 2004 2005 2006

broj broj broj broj broj uzoraka uzoraka uzoraka uzoraka uzoraka ukupan ukupan ukupan ukupan ukupan @UPANIJA koji koji koji koji koji broj broj broj broj broj prelaze prelaze prelaze prelaze prelaze uzoraka uzoraka uzoraka uzoraka uzoraka grani~ne grani~ne grani~ne grani~ne grani~ne vrijednosti vrijednosti vrijednosti vrijednosti vrijednosti

ISTARSKA 1857 0 2100 53 2157 19 2162 0 2169 17

PRIMORSKO- 2202 156 2269 51 2311 72 2421 36 2382 10 GORANSKA

LI^KO-SENJSKA 424 0 460 0 464 0 464 0 474 0

ZADARSKA 610 8 728 0 740 0 818 4 881 3

[IBENSKO- 680 13 779 11 774 31 738 15 717 16 KNINSKA

SPLITSKO- 1150 31 1290 14 1342 39 1372 24 1443 33 DALMATINSKA

DUBROVA^KO- 818 31 843 44 866 22 870 24 890 16 NERETVANSKA

UKUPNO 7741 239 8469 173 8654 183 8845 103 8956 95

Tablica IV. Pregled broja uzoraka i uzoraka koji prelaze grani~ne vrijednosti propisane Uredbom za petogodi{nje razdoblje Broj to~aka ispitivanja u pojedinim `upanijama (i broj uzoraka), kao i ukupan broj to~aka na cijeloj obali Republike Hrvatske ukazuju na kontinuirani trend rasta. Najve}i broj to~aka ispitivanja s obzirom na duljinu obale (gusto}a to~aka ispitivanja) prisutan je u Istarskoj, a najmanji u Zadarskoj `upaniji. Najve}i pritisak (ukupan broj no}enja / duljine obale) je u Splitsko- dalmatinskoj `upaniji i u Istarskoj, a najmanji u Dubrova~ko-neretvanskoj i Zadarskoj `upaniji. Najve}a gusto}a to~aka ispitivanja na otocima je u Primorsko-goranskoj, a najmanja u Zadarskoj `upaniji, {to se mo`e opravdati ~injenicom da je obala Zadarske `upanije najrazvedenija, odnosno na nenaseljenim otocima i nenaseljenim dijelovima otoka nema to~aka ispitivanja (Graf II). Obzirom na optere}enje mora za kupanje fekalnim one~i{}enjem, mo`e se re}i, da je znatno primjetnije optere}enje na pla`ama kopnenog dijela u odnosu na pla`e otoka (Tablica V), {to se mo`e protuma~iti ve}om urbanizacijom. U obzir su uzeti samo naseljeni otoci na kojima se provodi program pra}enja kakvo}e mora za kupanje. Na nenaseljenim podru~jima otoka, ne provodi se pra}enje kakvo}e mora za kupanje i smatra se da je more ~isto.

BROJ TO^AKA BROJ STANOVNIKA BROJ TO^AKA @UPANIJA DULJINA OBALE/km KOJE PRELAZE GR. (prema popisu iz 2001.) ISPITIVANJA U 2006. VRIJEDNOSTI

OTOCI KOPNO KOPNO OTOCI KOPNO OTOCI KOPNO OTOCI /naseljeni

ISTARSKA 539 0 206.343 1 203 0 17 0

PRIMORSKO- 356,8 708,2 266.365 39.140 106 126 10 0 GORANSKA

LI^KO-SENJSKA 65,4 134,6 45.279 8.398 25 20 0 0

ZADARSKA 641,1 658,9 147.878 14.167 59 26 3 0

[IBENSKO-KNINSKA 619,1 186,9 107.044 5.847 57 14 13 3

SPLITSKO- 255,1 645,9 428.750 34.926 91 48 27 6 DALMATINSKA

DUBROVA^KO- 636,5 387,5 103.743 19.127 61 27 16 0 NERETVANSKA

UKUPNO 3113,0 2722,0 1.305.402 121.606 602 261 86 9

Tablica V. Pregled geografskih karakteristika `upanija s prikazom broja uzoraka i uzoraka koji prelaze grani~ne vrijednosti iz Uredbe u 2006. GUSTO]A TO^ AKA ISPITIVANJA izra`ena na 100 km obalne linije

40

/ 35 E 30 25

ISPITIVANJA 20 OBALNE LINIJ OBALNE 15 A 10 A DULJIN K S 5 A BROJ TO^AKA BROJ AR A A

0 NJSK A SE A - A O m K A ZADARSK k obalne LI^ 100 e km a e n linij PRIMORSKO-GORANSK 100 linij MA I [IBENSKO-KNINSK na C obalne OTO OBALI SPLITSKO-DALMATINSKA NA GUSTO]A UZORKOVANJ GUSTO]A

NA @UPANIJA GUSTO]A UZORKOVANJ GUSTO]A DUBROVA^KO-NERETVANSK

INSPEKCIJA ZA[TITE OKOLI[A

Za provedbu Uredbe o standardima kakvo}e mora na morskim pla`ama (NN br. 33/96) nadle`na je Uprava za inspekcijske poslove Ministarstva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva. U protekloj je godini inspekcija za{tite okoli{a na temelju dobivenih rezultata kakvo}e na morskim pla`ama intervenirala na podru~ju Rijeke, Plo~a, Pore~a i Ka{tela. Naime, temeljem Uredbe na pla`ama na kojima kakvo}a mora ne udovoljava uvjetima koje propisuje ista, inspektor za{tite okoli{a nare|uje zabranu kupanja, ako dva ili vi{e uzastopnih uzoraka prelaze propisane grani~ne vrijednosti za vi{e od 100%. Inspektor postavlja plo~u zabrane kupanja i nare|uje sanaciju izvora one~i{}enja. PLAVA ZASTAVA

Plava zastava za pla`e i marine je me|unarodni ekolo{ki program za{tite okoli{a mora i priobalja, ~iji je cilj odr`ivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom. Plava se zastava dodjeljuje pla`ama i marinama kao priznanje, simbol kvalitete i standarda u za{titi okoli{a, te ona ~esto predstavlja poticaj turistima pri odabiru odre|ene destinacije ili pla`e. Me|unarodna Plava zastava je program za{tite okoli{a, mora i priobalja koji je pokrenula i provodi Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoli{ ( Fundation for Environmental Education- FEE), utemeljena 1981. godine pri Vije}u Europe. Plava zastava dodjeljuje se u Europi od 1988. U program je trenutno uklju~eno 30-ak europskih i 10-ak vaneuropskih dr`ava kojima je turizam jedan od strate{kih ciljeva. Do sada je podignuto preko 3000 Plavih zastava, od toga preko 2500 na pla`ama i preko 600 u marinama. Plava zastava je priznanje koje se dodjeljuje samo za jednu sezonu, te se zahtjev svake godine mora obnavljati. Nacionalni koordinator i voditelj programa u Republici Hrvatskoj je Pokret prijatelja prirode „Lijepa na{a“. Hrvatska je u program uklju~ena od 1998.godine, a prva i jedina Plava zastava te godine dodijeljena je Marini Punat na Krku. Da bi pla`a ili marina dobile Plavu zastavu moraju zadovoljavati ~itav niz uvjeta koji se dijele u ~etiri grupe: kakvo}a mora, odgoj i obrazovanje za okoli{ i informiranje javnosti, gospodarenje okoli{em te sigurnost i usluge. Me|unarodni ocjenjiva~ki sud za 2006. godinu nagradio je Republiku Hrvatsku s 115 plavih zastava na hrvatskom Jadranu. Morske pla`e nagra|ene me|unarodnom Plavom zastavom za 2006. godinu su:

UMAG Pla`a “Donji [padi}i” Pla`a autokampa “Ve{tar”, Rovinj Pla`a «Skiper» Pla`a “Gradsko kupali{te” Pore~ Pla`a “Bival” Pla`a “Kanegra” Pla`a ˝Valeta˝ AC Lanterna Pla`a “Savudrija” Pla`a “Crnika” Lanterna PULA Pla`a “Polynesia” Pla`a ˝Galeb˝ AC Solaris Pla`a “Ambrela” Pla`a “Katoro” Pla`a ˝Borik˝ Pla`a “Brioni” Pla`a hotela “Aurora” Pla`a ˝Oliva˝ Pla`a “Histria” Pla`a “Laguna – Stella maris” Pla`a “Brulo” Pla`a ˝Punta˝ Pla`a autokampa Istra, Vrsar LABIN Pla`a “Kanova” - Funtana Pla`a ˝Maslinica˝ Pla`a ˝Vala˝ Vrsar NOVIGRAD RABAC Pla`a autokampa ˝Mareda˝ ROVINJ Pla`a “Lanterna” Pla`a autokampa “Sirena” Pla`a autokampa “Valkanela”, Pla`a “St. Andrea” Pla`a hotela “Maestral” Vrsar Pla`a “Girandella” Pla`a turisti~kog naselja PORE^ “Belvedere”, Vrsar OPATIJA Pla`a naturisti~kog centra “Ulika” Pla`a autokampa “Porto Sole”, Pla`a ˝I~i}i˝ Pla`a hotela “Laguna Materada” Vrsar Pla`a hotelskog naselja Bellevue Pla`a naturisti~kog centra OMI[ALJ Pla`a hotela “Galijot” “Koversada”, Vrsar Pla`a ˝Pesja˝ Omi{alj Pla`a hotela “Parentium” Pla`a Sv. Andrija ˝Crveni otok˝, Pla`a “Jadran Njivice” Pla`a hotela PC-a “Lotosi” Rovinj Pla`a hotela “Delfin” Pla`a “Zabavni centar” T.N. “Villas MALINSKA Pla`a autokampa “Zelena laguna” Rubin”, Rovinj Pla`a ˝Rupa˝ Pla`a autokampa “Bijela uvala” Pla`a autokampa ˝Polari˝, Rovinj Pla`a “Donji [padi}i - Materada” Pla`a TN ˝Amarin˝, Rovinj SELCE [IBENIK Pla`a “Porporela - Je`evac”, Krk Pla`a «Rokan» Selce ˝Bijela pla`a˝ Pla`a “Dra`ica”, Krk Pla`a “Poli mora” Selce Pla`a «Dunat» SPLIT Pla`a “Camping Je`evac”, Krk NOVI VINODOLSKI Pla`a apartmana Medena Pla`a autokampa FKK “Politin”, Glavna gradska pla`a “Li{anj” Pla`a “Ba~vice” Split Krk Novi Vinodolski Pla`a hotela “Split”

BA[KA NOVALJA BRELA “Vela pla`a” Ba{ka Pla`a ˝Trin~el˝ Pla`a ˝Stomarica˝ Pla`a autokampa ˝Stra{ko˝ Pla`a “Punta Rata” Brela Pla`a “Zr}e” Pla`a ˝Berulia˝ Pla`a kampa ˝Kova~ine˝ Pla`a «Mala Mandra» BA[KA VODA MALI LO[INJ . «Ju`na pla`a» Pla`a “Veli `al – Sun~ana uvala”, Pla`a A/C «[imuni» Mali Lo{inj Pla`a ˝Prosika˝, Pag MAKARSKA Pla`a “Punta”, Veli Lo{inj Pla`a «Donja luka» POVLJANA Pla`a «Dubrovnik» TU^EPI Pla`a “Rajska pla`a - ^rnika”, Pla`a «Slatina» Lopar Pla`a “Suha Punta - Karolina”, Rab Pla`a turisti~kog naselja. “Zaton” SLANO Pla`a “Borik” Zadar Pla`a hotela “Osmine” CRIKVENICA Pla`a “Omorika” Dramalj PREKO DUBROVNIK Pla`a “Gradsko kupali{te” Pla`a «Jaz» Pla`a hotela “Dubrovnik - Crikvenica President” Pla`a “Balustrada” Crikvenica BIOGRAD NA MORU Pla`a hotela “Neptun” Pla`a hotela “Vara`din” Selce Pla`a ˝Dra`ica˝ CAVTAT Vi{e informacija o projektu Plava zastava na: www.lijepa-nasa.hr Pla`a hotela - sjever

BARE - PRIJEDLOG ZA EVALUACIJU I UPRAVLJANJE PLA@AMA U HRVATSKOJ

Metodologijom BARE (eng. Bathing Area Registration and Evaluation), predla`e se novi sustav evaluacije pla`a, kojom se svaka pla`a svrstava u jednu od pet mogu}ih kategorija: remote (tzv. “divlje”, te`e dostupne pla`e), rural (pla`e izvan naselja), village (u manjih naseljima), urban (u gradskim naseljima) i resort (pla`e u sklopu turisti~kih kompleksa). Svaka pla`a evaluira se prema pet osnovnih kriterija: sigurnost, kakvo}a mora, rekreacijski i sanitarni sadr`aji na pla`i, ljepota krajolika te ~isto}a pla`e. Svi evaluacijski kriteriji ne primjenjuju se na sve tipove pla`a; to~nije, rural i remote pla`e evaluiraju se na temelju kakvo}e mora za kupanje, ljepote krajolika te ~isto}e pla`e, dok se za ostale tipove pla`a primjenjuju svi kriteriji. Uzimaju}i u obzir tip pla`e i navedene kriterije, pla`a se ocjenjuje na skali od jedne do pet zvjezdica. BARE je relativno nova metodologija koja se od 2001. godine sve vi{e primjenjuje na {irem euro- mediteranskom podru~ju. U 2003. godini, Udruga za prirodu, okoli{ i odr`ivi razvoj Sunce (Split) provela je prvo pilot istra`ivanje pla`a kori{tenjem metodologije BARE u Hrvatskoj. Centar za regionalne aktivnosti programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) u Splitu, u sklopu svog programa integralnog upravljanja obalom, tijekom 2004 godine proveo je istra`ivanje pla`a kori{tenjem metodologije BARE u nekoliko mediteranskih zemalja, izme|u ostalih, u Hrvatskoj, na Malti, Tunisu, Turskoj i [panjolskoj. U sklopu hrvatskog istra`ivanja, evaluirale su se pla`e Splitsko-dalmatinske i Dubrova~ko-neretvanske `upanije, u suradnji s Udrugom Sunce. PAP/RAC upravo zapo~inje s izradom Smjernica za primjenu BARE sustava vrednovanja, koji bi se primjenjivao u cijelom Sredozemlju. Udruga Sunce (Split), financijski potpomognuta sredstvima Europske (program CARDS 2003), tijekom 2005 i 2006 godine napravila je prvu sustavnu evaluaciju pla`a u Hrvatskoj, kori{tenjem integralnog pristupa analiziranja i ocjenjivanja pla`a. Ukupno je ocijenjeno 240 pla`a du` cijele hrvatske obale. Osnovni cilj ovakvog projekta je upoznavanje korisnika i upravitelja pla`a u Hrvatskoj s metodologijom klasifikacije i evaluacije kupali{ta i pla`a, kojom }e se omogu}iti njihovo odr`ivo kori{tenje i upravljanje.

ZAKLJU^AK

• Rezultati ispitivanja kakvo}e mora na pla`ama tijekom 2006. godine pokazuju da je more namijenjeno za kupanje u Republici Hrvatskoj visoke kakvo}e, jer 98,94% uzoraka ispunjavaju stroge kriterije koje propisuje Uredba o standardima kakvo}e mora na morskim pla`ama. • Ispitivanja zdravstvene kakvo}e mora za kupanje i objavljivanje rezultata prvenstveno slu`e za{titi zdravlja kupa~a te zdravstvenom prosvje}ivanju javnosti omogu}iv{i joj pravo izbora mjesta za kupanje i rekreaciju. • More kopnenog dijela znatno je vi{e optere}eno fekalnim otpadnim vodama nego obalno more otoka. Na otocima su ispitivanja obuhvatila samo more urbaniziranih podru~ja, na kojima se o~ekuje utjecaj otpadnih voda, ostali dio obale otoka nije ispitivan i smatra se ~istim. • Rezultati ispitivanja koriste se u turisti~koj promid`bi; • Najve}i pritisak u obalnom podru~ju, uzimaju}i u obzir broj stanovnika na priobalnom prostoru, ukupan broj turista tijekom sezone i duljinu obale zabilje`en je u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj, a najmanji u Dubrova~ko-neretvanskoj `upaniji. • Sukladno novoj EU Direktive o vodi za kupanje (2006/7/EU) Republika Hrvatska }e donijeti novi propis o kakvo}i mora na morskim pla`ama u cilju uskla|ivanja kriterija.

LITERATURA

1. Uredba o standardima kakvo}e mora na morskim pla`ama (Narodne novine 33/96) 2. Pravilnik o vrstama morskih pla`a i uvjetima koje moraju zadovoljavati (Narodne novine 50/95) 3. Plan intervencija kod iznenadnog one~i{}enja mora u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 8/97) 4. Direktiva EU o vodi za kupanje ( Council Directive of EEC concerning the Quality of bathing waters 76/160/ EEC, Official Journal of EEC No L281/47-52) 5. Direktiva EU o vodi za kupanje ( Directive of the European Parlament and of the Council concerning the management of bathing water quality 2006/7/EC) 6. WHU/UNEP: Guidelines for Health Related Monitoring of Coastal Water Quality-WHO Regional Office for Europe, Copenhagen, 1979. 7. Statisti~ki ljetopis 2005. Statistical Yearbook. 8. Izvje{}a o kakvo}i mora na pla`ama `upanija 2006 godine-Zavodi za javno zdravstvo Istarske, Primorsko- goranske, Li~ko-senjske, Zadarske, [ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrova~ko-neretvanske `upanije. 9. Priru~nik za Plavu zastavu za pla`e i marine u Republici Hrvatskoj, Pokret prijatelja prirode “Lijepa na{a”, Zagreb, prosinac 2001. 10. Projekt „Podizanje javnog mnijenja za odr`ivo upravljanje pla`ama u Hrvatskoj / Raising public awerness for implementing sustainable management of bathing areas in Croatia“ Udruga za prirodu, okoli{ i odr`ivi razvoj „Sunce“ 2006. DRAGONJA Umag

Buje

Buzet Buje Gro`njan Oprtalj Lani{}e

Lupoglav Novigrad Vi`inada Motovun

Ka{telir Karojba Vi{njan Cerovlje Pore~ Pazin

Tinjan Gra~i{}e Pi}an Sveti Lovre~ Pazenati~ki Vrsar u [umi Kr{an

@minj Brestova Kanfanar Nede{~ina Plomin Rovinj Sv. Katarina Svetvin~enat Labin Rabac RA[A Ra{a Barban Bale

Koroma~no

Vodnjan Fa`ana Mar~ana

BRIJUNI

Pula

Medulin Li`njan More visoke kakvo}e More podobno za kupanje ISTARSKA @UPANIJA Umjereno one~i{}eno more Ja~e one~i{}eno more Delnice Jelenje Vi{kovo Matulji Kastav ^avle Ravna Gora Lokve RJE^INA Rijeka Bakar Mrkopalj Fu`ine Lovran Kostrena PRIMORSKO-GORANSKA Medveja Kraljevica @UPANIJA More visoke kakvo}e Jadranovo More podobno za kupanje Omi{alj Umjereno one~i{}eno more DUBRA^INA Ja~e one~i{}eno more Crikvenica Brestova Njivice Klimno Bribir

Plomin Dobrinj Novi Vinodolski Malinska Rabac KRK Vrbnik

Krk

Punat Brinje Ba{ka Senj Cres

PRVI] Jurjevo

SV. GRGUR CRES Lukovo Martin{}ica Lopar

ZE^A RAB

Rab

Jablanac Osor Zavratnica UNIJE Nerezine DOLIN

Stara O K LO[INJ Novalja V. SRAKANE Novalja Mali Lo{inj Karlobag

SUSAK

M [imuni Pag R O PAG Punat

Brinje Ba{ka Senj LI^KO-SENJSKA PRVI] Jurjevo @UPANIJA More visoke kakvo}e More podobno za kupanje SV. GRGUR Umjereno one~i{}eno more Ja~e one~i{}eno more

Lukovo Lopar GOLI OTOK

RAB

Rab

Jablanac Zavratnica

DOLIN

Stara Novalja

Novalja Karlobag

[imuni

MAUN Pag PAG Dev~i} Draga Bari} Draga Povljane

VIR IST Starigrad Ra`anac Privlaka Nin Novalja Mali Lo{inj Karlobag

[imuni Pag ILOVIK MAUN PAG Dev~i} Draga SILBA OLIB Bari} Draga Povljane

VIR IST Starigrad [KARDA Vir Ra`anac Gra~ac MOLAT Privlaka Nin Jasenice Zaton Posedarje Brgulje ZRMANJA Poli~nik Petr~ane Novigrad Bo`ava Diklo Zadar Zemunik Donji

Preko [kabrnja Kali Galovac I@ Bibinje Suko{an Kukljica Benkovac Pola~a ZADARSKA @UPANIJA PA[MAN Nevi|ane More visoke kakvo}e Sveti Filip i Jakov Pa{man More podobno za kupanje Sali Biograd na moru Umjereno one~i{}eno more Ja~e one~i{}eno more Tkon Pako{tane Stankovci

@UT Pako{tane

@UT Vrgada

Betina Pirovac Tisno MURTER KRKA Jezera Vodice Tribunj [ibenik PRVI] Zabla}e Solaris Brodarica OBONJAN @abori} @IRJE Greba{tica

Primo{ten ŠIBENSKO-KNINSKA @UPANIJA

More visoke kakvo}e More podobno za kupanje Umjereno one~i{}eno more Rogoznica Ja~e one~i{}eno more Brodarica

@abori} Donji Mu} Sinj Otok Greba{tica

Primorski Dolac Le}evica Kraj Primo{ten Prgomet Trilj

Dugopolje Rogoznica Ka{tel Su}urac Klis Solin Seget Donji Trogir Marina Split Okrug Gornji Cista Provo Podstrana Lovre} ^IOVO CETINA Donji Prolo`ac Dugi Rat [estanovac Lokvi~i} Omi{ Zagvozd Zadvarje Grohote Zmijavci [OLTA Sutivan Supetar Drum Zagvozd Postira Brela Runovi}

Milna Ba{ka Voda Nere`i{}a Pu~i{}a BRA^ Makarska SPLITSKO-DALMATINSKA Selca

@UPANIJA Bol Tu~epi

More visoke kakvo}e Podgora More podobno za kupanje Umjereno one~i{}eno more Dra{nice Ja~e one~i{}eno more Vrgorac Stari Grad PAKLENSKI OTOCI HVAR Jelsa Su}uraj

Gradac []EDRO Vis Komi`a

Lovi{te Trpanj Proizd BI[EVO Viganj Ra~i{}e Orebi} R D Vela Luka Sreser Cavtat Srebreno Dubrovnik Zaton LOKRUM KOLO^EP Slano AN P Bani}i [I Ston Mlini{te Metkovi} Sobra Opuzen A V Vlaka NERET @uljana Otri}-Seoci Plo~e Sreser rgorac V Pola~e rstenik T Gradac rpanj Pomena T Orebi} Su}uraj Lumbarda Dra{nice iganj Podgora V Kor~ula Lovi{te Ra~i{}e Smokvica KOR^ULA LASTOVO []EDRO Blato More visoke kakvo}e visoke More podobno za kupanje More one~i{}eno more Umjereno Ja~e one~i{}eno more Jelsa ela Luka V

DUBROVA^KO-NERETVANSKA @UPANIJA DUBROVA^KO-NERETVANSKA E AR

V R Stari Grad H Proizd O

M Nakladnik: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA UPRAVA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA Odjel za za{titu mora i priobalja www.mzopu.hr