DOCSLIB.ORG

Kakvoća Mora Za Kupanje Na Području Republike Hrvatske U 2006. Godini

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Kakvoća Mora Za Kupanje Na Području Republike Hrvatske U 2006. Godini REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZA[TITE OKOLI[A, PROSTORNOG URE\ENJA I GRADITELJSTVA KAKVO]A MORA ZA KUPANJE NA PODRU^JU REPUBLIKE HRVATSKE U 2006. GODINI MORE KRISTALNO BISTRO, KONTROLIRANO ^ISTO UVOD Sredozemno more i obalna podru~ja izlo`eni su velikim pritiscima izazvanim ljudskim aktivnostima na kopnu i moru, koje dovode do kontinuiranog one~i{}enja morskog okoli{a. Luke, brodogradili{ta, termoelektrane, cementare i drugi izvori one~i{}enja, svojim nekontroliranim unosima u more ugro`avaju morske ekosustave i prostor u cjelini, te umanjuju gospodarsku vrijednost odre|enog podru~ja. Jadransko je more u {irem kontekstu Sredozemlja jo{ uvijek vrlo ~isto. Hrvatski dio Jadrana (more, obalno podru~je i otoci) od izuzetne je va`nosti za Republiku Hrvatsku zbog svoje izrazite geografske i biolo{ke raznolikosti. Obala Republike Hrvatske u du`ini od 5.835 km izrazito je razvedena, ima 1 185 otoka, oto~i}a i hridi, od ~ega na kopneni dio otpada 1777 km. U obalnom prostoru hrvatskog Jadrana, u 7 `upanija `ivi 1.427.008 stanovnika. Brzi rast stanovni{tva, uzajamna povezanost prostornih, biolo{kih, dru{tvenih, kulturnih, ekonomskih i ostalih procesa u obalno- oto~nom podru~ju pokrenuli su proces koordiniranog pra}enja stanja (monitoring) i utvr|ivanja izvora one~i{}enja Jadranskog mora. PROGRAM PRA]ENJA KAKVO]E MORA NA PLA@AMA Jedan od programa pra}enja stanja mora je i Program pra}enja kakvo}e mora za kupanje na pla`ama u Republici Hrvatskoj. Zapo~eo je 1989. godine, me|u prvima na Sredozemlju. Temeljem Zakona o za{titi okoli{a (Narodne novine 82/94, 128/99) i Uredbe o standardima kakvo}e mora na morskim pla`ama (Narodne novine br.33/96) definirani su kriteriji za uzorkovanje, metode ispitivanja i ocjenjivanje kakvo}e mora na pla`ama. Uredba je temeljena na Direktivi EU o vodi za kupanje (Council Directive of EEC concerning the Quality of bathing waters 76/160/EEC, Official Journal of EEC No L281/47-52), smjernicama za kakvo}u mora za kupanje u Sredozemlju Mediteranskog akcijskog plana programa Ujedinjenih naroda za okoli{ (UNEP/MAP) i kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Nova EU Direktiva o vodi za kupanje (2006/7/EU) obvezuje Republiku Hrvatsku prilagoditi nacionalne propise novim kriterijima Direktive. Program ispitivanja kakvo}e mora na morskim pla`ama hrvatskog Jadrana financira se iz `upanijskih prora~una. Uredbu provode ovla{teni laboratoriji na podru~ju jadranskih `upanija uzorkovanjem i analiziranjem mora namijenjenog za kupanje i rekreaciju, te informiranjem javnosti. Za koordinaciju, ovog Programa, objedinjavanje, valorizaciju podataka, te informiranje javnosti zadu`eno je Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva. Odre|ivanje mikrobiolo{kih parametara u laboratoriju CILJEVI: • Za{tita zdravlja kupa~a i zdravstveno prosvje}ivanje javnosti; • Gospodarenje pla`ama, s ciljem o~uvanja njihovih prirodnih datosti za odr`ivo kori{tenje; • Utvr|ivanje izvora one~i{}enja, funkcioniranje postoje}eg zbrinjavanja otpadnih voda, te pra}enje izgradnje kanalizacijskih sustava; • Informiranje javnosti kroz doma}e i inozemne medije, informativna glasila, web stranice `upanijskih zavoda i Ministarstva; Prema vrsti, morske se pla`e dijele na ure|ene i prirodne. Ure|ena pla`a je s morem neposredno povezani, ure|eni kopneni prostor koji je opremljen sanitarnim ure|ajima, tu{evima i kabinama, ogra|en s morske strane, te pristupa~an svima pod jednakim uvjetima. Prirodna pla`a je neure|eni i s morem neposredno povezani kopneni prostor koji je pristupa~an svima. Godi{nje se ispituje 850-870 pla`a. Prema Uredbi o standardima kakvo}e mora na morskim pla`ama pra}enje kakvo}e mora na pla`ama provodi se od 1. svibnja do kraja sezone kupanja {to za ove prostore zna~i do kraja rujna. Uzorci mora uzimaju se na pla`ama svakih 15 dana, 10 puta u sezoni kupanja (12 puta za pla`e koje su uklju~ene ili se planiraju uklju~iti u projekt Plava zastava). Prilikom uzorkovanja opa`aju se osnovni meteorolo{ki uvjeti, kao i vizualni pregled mora: boja, prozirnost, vidljive plivaju}e otpadne tvari, te vidljive otpadne suspendirane tvari. Na mjestu uzorkovanja odre|uje se temperatura mora i pH vrijednost, a u laboratoriju se odre|uju mikrobiolo{ki pokazatelji (ukupne koliformne bakterije-TC, fekalne koliformne bakterije-FC, fekalni streptokoki-FS) Ocjena se provodi prema grani~nim vrijednostima za mikrobiolo{ke pokazatelje iz Uredbe i opisuje kao “odgovara- ne odgovara”. More na morskoj pla`i udovoljava propisanom standardu ako vrijednosti bakteriolo{kih pokazatelja ne prelaze grani~ne vrijednosti propisane Uredbom, dok more na morskoj pla`i ne odgovara propisanom standardu ako vi{e od 20% analiziranih uzoraka prelazi grani~ne vrijednosti navedene u Tablici I. Bakteriolo{ki pokazatelji br/100 ml ukupni koliformi TC 500 (u 80% uzoraka) 1000 (u 20%uzoraka) fekalni koliformi FC 100 (u 80% uzoraka) 200 (u 20%uzoraka) fekalni streptokoki FS 100 (u 80%uzoraka) 200 (u 20%uzoraka) Tablica I. Grani~ne vrijednosti iz Uredbe za bakteriolo{ke parametre Postoje i interni kriteriji za ocjenu mora (Tablica II) temeljeni na vi{egodi{njem iskustvu ispitivanja zdravstvene kakvo}e mora na pla`ama, prema kojima se more svrstava u jednu od ~etiri vrste, koje se ozna~avaju s ~etiri boje; more visoke kakvo}e (plava boja), more podobno za kupanje (zelena boja), umjereno one~i{}eno more (`uta boja) i ja~e one~i{}eno more (crvena boja). Treba naglasiti, da prema internom kriteriju more visoke kakvo}e i more podobno za kupanje ispunjava preporu~ene kriterije za ukupne koliforme iz EU Direktive (76/160/EEC), koji su 20 puta stro`i od obveznih kriterija iste EU Direktive. KRITERIJI SANITARNE TC FC FS KAKVO]E MORA (br./100mL) (br./100mL) (br./100mL) ≤ 10 11-100 101-200 201-500 501-1000 >1000 Tablica II. Interni kriteriji za sanitarnu kakvo}u mora KAKVO]A MORA NA HRVATSKIM PLA@AMA U 2006. GODINI U Hrvatskoj su u 2006. godini ispitivane 863 to~ke/pla`e: u Istarskoj `upaniji 203 pla`e, Primorsko-goranskoj `upaniji 232 pla`e, Li~ko-senjskoj `upaniji 45 pla`a, Zadarskoj `upaniji 85 pla`a, [ibensko-kninskoj `upaniji 71 pla`a, Splitsko-dalmatinskoj `upaniji 139 pla`a i u Dubrova~ko- neretvanskoj `upaniji 88 pla`a. Prisutan je trend porasta broja to~aka ispitivanja na pla`ama hrvatskog Jadrana. Dio uzoraka koji prelaze grani~ne vrijednosti propisane Uredbom u 2006. godini (Graf I) je 1,06 % {to je za 8 uzoraka, odnosno 7,77% manje u odnosu na pro{lu godinu. Od uzoraka koji su odgovarali standardima Uredbe 72,97% uzoraka bilo je ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, 25,39% kao more podobno za kupanje i 1,33% kao umjereno one~i{}eno more. Gledaju}i kona~ne ocjene pla`a mo`e se re}i da je od ukupno 863 to~aka ispitivanja, njih 215 ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, 630 to~aka kao more podobno za kupanje, 16 to~aka kao umjereno one~i{}eno more i 2 to~ke kao ja~e one~i{}eno more. U Istarskoj `upaniji je od ukupno 203 to~ke ispitivanja, njih 4 ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, 198 kao more podobno za kupanje i 1 kao umjereno one~i{}eno more. Uzimaju}i u obzir pojedina~ne ocjene uzoraka tijekom sezone ispitivanja samo je 0,78% uzoraka prelazilo grani~ne vrijednosti propisane Uredbom. Od uzoraka koji su udovoljavali, 68,82% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e, 30,44% kao more podobno za kupanje i 0,74% kao umjereno one~i{}eno more. U Primorsko-goranskoj `upanijiispitivane su 232 to~ke, od kojih je 106 to~aka ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, 118 kao more podobno za kupanje, 7 kao umjereno one~i{}eno more i 1 kao ja~e one~i{}eno more. Gledaju}i pojedina~ne ocjene uzoraka, 0,42% uzoraka prelazilo je grani~ne vrijednosti propisane Uredbom. Od uzoraka koji su udovoljavali, 83,75% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e, 13,79% kao more podobno za kupanje i 1,64% kao umjereno one~i{}eno more. U Li~ko-senjskoj `upaniji ispitivano je 45 to~aka. Na 41 to~ki ispitivanja more je ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, a na 4 to~ke kao more podobno za kupanje. Niti jedan uzorak tijekom sezone ispitivanja nije prelazio grani~ne vrijednosti propisane Uredbom. Uzimaju}i u obzir pojedina~ne ocjene uzoraka koji su udovoljavali standardima, 87,05% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e i 12,95% kao more podobno za kupanje. U Zadarskoj `upaniji ispitivano je na 85 to~aka od kojih su 44 ocjenjene kao more visoke kakvo}e, 39 kao more podobno za kupanje i 2 kao umjereno one~i{}eno more. Samo 0,34% uzoraka prelazilo grani~ne vrijednosti propisane Uredbom. S obzirom na pojedina~no ocjenjene uzorke koji su udovoljavali, 85,76% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e i 13,88% kao more podobno za kupanje. U [ibensko-kninskoj `upaniji ispitivanja su vr{ena na 71 to~ki od kojih su 4 ocjenjene kao more visoke kakvo}e i 67 kao more podobno za kupanje. Tijekom sezone ispitivanja 2,23% uzoraka prelazilo je grani~ne vrijednosti propisane Uredbom. Uzimaju}i u obzir pojedina~ne ocjene uzoraka koji su udovoljavali standardima, 65,49% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e, 32,25% kao more podobno za kupanje i 2,25% kao umjereno one~i{}eno more. UKUPAN BROJ UZORAKA S PRIKAZOM BROJA UZORAKA KOJI PRELAZE GRANI^NE VRIJEDNOSTI PROPISANE UREDBOM U 2006. g. 3000 35 UKUPNO UZORAKA 2006. 30 25 0 0 BROJ UZORAKA KOJI PRELAZE GRANI^NE VRIJEDNOSTI 25 20 0 0 20 15 0 0 15 10 0 0 10 GRANI^NE VRIJEDNOSTI GRANI^NE UKUPAN BROJ UZORAKA BROJ UKUPAN 50 0 5 BROJ UZORAKA KOJI PRELAZE UZORAKA KOJI BROJ 0 0 KNINSKA ISTARSKA SPLITSKO- [IBENSKO- ZADARSKA GORANSKA PRIMORSKO- @UPANIJE DALMATINSKA NERETVANSKA LI^KO-SENJSKA DUBROVA^KO- Graf I.
Load more

Recommended publications
  • Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi
    Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi Sika od Mondefusta, Palagruţa Mjerenja obale istoĉnog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odliĉni i dosad još uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istraţivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i površine hrvatskih otoka i otoĉića većih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opseţna nova graĊa, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifiĉnom administrativnom korištenju, a ne »statistici«. Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje otoĉiće i hridi, iako ulaze u konaĉne brojke.4 Brojka 1244, koja je sada najĉešće u optjecaju, uopće nije dokumentirana.5 Osnovni izvor za naš popis je, dakle, [2007], i u graniĉnim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljedećem koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazloţenjima ispod crte. U trećem koraku ukljuĉeno je još nekoliko dodatnih podataka s obrazloţenjem.6 1 Ante Irić, Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplanĉić Leder, T. Ujević, M. Ĉala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25.000. Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Drţavni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, 30.8.2007.; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva.
    [Show full text]
  • Proforma Faktura 5
    Razvrstavanje otoka u skupine (Članak 2. Zakona o otocima /Narodne novine N 34/99, 149/99, 32/02, 33/06/) „Otoci se glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstavaju u dvije skupine. U prvoj skupini su sljedeći otoci i otočići: – nedovoljno razvijeni i nerazvijeni: Unije, Susak, Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvić (šibensko otočje), Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Vis, Biševo, Lastovo, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep i Lokrum; – mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni: otočići pred Porečom: Frižital, Perila, Reverol, Sv. Nikola, Veliki Školj; otočići pred Vrsarom: Cavata, Figarolica, Galiner, Galopun, Gusti Školj, Kuvrsada, Lakal, Lunga, Salamun, Sv. Juraj, Školjić, Tovarjež, Tuf; otočići pred Rovinjem: Banjol, Figarola, Figarolica, Gustinja, Kolona, Mala Sestrica, Maškin, Pisulj, Pulari, Sturag, Sv. Katarina, Sv. Andrija, Sv. Ivan, Vela Sestrica, Veštar; brijunski otočići: Galija, Gaz, Grunj, Kotež, Krasnica, Mali Brijun, Pusti, Obljak, Supin, Sv. Jerolim, Sv. Marko, Veli Brijun, Vrsar; otočići pred Pulom: Andrija, Fenoliga, Frašker, Fraškerić, Katarina, Uljanik, Veruda; otočići u medulinskom zaljevu: Bodulaš, Ceja, Fenera, Levan, Levanić, Pomerski školjić, Premanturski školjić, Šekovac, Trumbuja; okolni otočići otoka Cresa: Kormati, Mali Ćutin, Mali Plavnik, Veli Ćutin, Visoki, Zeča; okolni otočići otoka Krka: Galun, Košljun, Plavnik, Prvić, Sv. Marko, Školjić, Zečevo; okolni otočići otoka Lošinja: Karbarus, Koludarc, Kozjak, Male Orjule, Mali Osir, Mišnjak, Murtar, Oruda, Palacol, Samuncel, Sv. Petar, Trasorka, Vele Srakane, Male Srakane, Vele Orjule, Veli Osir, Zabodaski; otočići u Vinodolskom i Velebitskom kanalu te Novigradskom i Karinskom moru: Lisac, Mali Ražanac, Mišjak, Sv. Anton, Sv.
    [Show full text]
  • List of Islands
    - List of islands CI Name on the map 1:25000 Name on nautic map Location Latitude Longitude IOTA Note 1 Aba D. Aba V. nr. Kornat 43° 51' 55,6'' N 15° 12' 48,9'' E EU-170 2 Arkanđel Arkanđel nr. Drvenik Mali 43° 28' 20,5'' N 16° 01' 41,0'' E EU-016 3 Arta M. Arta M. nr. Murter 43° 51' 12,2'' N 15° 33' 41,2'' E EU-170 4 Arta V. Arta V. nr. Murter 43° 51' 21,0'' N 15° 32' 40,1'' E EU-170 5 Babac Babac nr. Pašman 43° 57' 21,6'' N 15° 24' 11,6'' E EU-170 6 Badija Badija nr. Korčula 42° 57' 14,3'' N 17° 09' 39,4'' E EU-016 7 Biševo Biševo nr. Vis 42° 58' 44,0'' N 16° 01' 00,0'' E EU-016 8 Bodulaš Bodulaš Medulin gulf 44° 47' 28,1'' N 13° 56' 53,8'' E Not 9 Borovnik Borovnik nr. Kornat 43° 48' 39,7'' N 15° 15' 12,8'' E EU-170 10 O. Brač Brač 43° 20' 00,0'' N 16° 40' 00,0'' E EU-016 11 Ceja Ceja Medulin gulf 44° 47' 05,6'' N 13° 56' 00,0'' E Not 12 O. Cres Cres 44° 51' 21,4'' N 14° 24' 29,6'' E EU-136 13 O. Čiovo Čiovo nr. Split 43° 30' 00,0'' N 16° 18' 00,0'' E Not 14 Dolfin Dolfin nr. Pag 44° 41' 29,6'' N 14° 41' 28,1'' E EU-170 15 Dolin Dolin nr.
    [Show full text]
  • The Krk Diocese
    THE KRK DIOCESE THE ISLES SHALL WAIT FOR HIS TEACHINGS O I R E T S I IN M T I E N IO ORAT FOREWORD The centuries-long presence of Christianity on the islands of the Krk Diocese is deeply rooted in the life and culture of its population, which has been subject to a succession of various social orders during the course of history. Until the year 1828, there were three dioceses within this territory: Krk, Osor and Rab. The presence of a bishop and his relationship with the people had a strong impact upon spiritual formation and identity. The pas- tors of the small dioceses of the Kvarner Islands demonstrated magna- nimity and openness of spirit toward the beautiful and modern, while at the same time listening to the “pulse” of the people, incorporating their language in worship. The beauty of handwritten and illuminated Glagolitic missals, psalters and antiphonals greatly enriched the corpus of liturgical literature traditionally written in Latin. Christian culture, both spiritual and material, is reflected here in the arts of painting, architecture, literature, poetry and music. This is a Church distinguished by its priests and religious, especially the Benedictines and Franciscans, including those with the reputation of saintliness, who have played exceptional historical roles in the raising and fostering of national consciousness, enhancement of the quality of life, education in moral principles, and the creation and safeguarding of the cultural heritage. These values provided a firm foundation for assuring the survival of this nation under changing conditions, not infrequently im- posed by fire and sword.
    [Show full text]
  • Evaluation Methods in the Protection of Built Heritage
    DOI: 10.14256/JCE.940.2013 Građevinar 2/2014 Primljen / Received: 12.9.2013. Ispravljen / Corrected: 27.12.2013. Evaluation methods in the Prihvaćen / Accepted: 17.1.2014. Dostupno online / Available online: 10.3.2014. protection of built heritage Author: Subject review Iva Mrak Evaluation methods in the protection of built heritage The growth of built heritage, and an increasing public interest for its conservation, combined with depletion of public resources, has lead to the development of the field of heritage management. This field includes cultural and economic understanding of Iva Mrak, PhD. Arch. heritage, valorisation of heritage, integral approach to spatial planning, participation of University of Rijeka public in the decision-making process, and development of rational and transparent Faculty of Civil Engineering decision-making mechanisms. Decision-aid tools have a specific and highly significant [email protected] role in this process. The development of evaluation methods is described, and possible uses of various evaluation models in the field of heritage are analysed in the paper. Key words: evaluation methods, cultural built heritage, multicriteria analysis Pregledni rad Iva Mrak Metode procjene u funkciji očuvanja graditeljske baštine Povećanjem baštine i jačanjem interesa javnosti za očuvanjem baštine te smanjenjem javnih resursa, pojavljuje se potreba za razvojem polja upravljanja baštinom. Ovo polje uključuje kulturološko i ekonomsko shvaćanje baštine, valorizaciju baštine, integralni pristup prostornom planiranju, sudjelovanje javnosti u procesima odlučivanja i razvoj racionalnog i transparentnog odlučivanja. U tom procesu, posebno su važni alati pomoći pri odlučivanju (eng. decision-aid tools). U članku se opisuje razvoj metoda procjena i analizira mogućnost primjene različitih modela procjena u području baštine.
    [Show full text]
  • Coastline Lengths and Areas of Islands in the Croatian Part of the Adriatic Sea Determined from the Topographic Maps at the Scale of 1 : 25 000
    Geoadria Vol. 9 No. 1 5-32 Zadar, 2004. COASTLINE LENGTHS AND AREAS OF ISLANDS IN THE CROATIAN PART OF THE ADRIATIC SEA DETERMINED FROM THE TOPOGRAPHIC MAPS AT THE SCALE OF 1 : 25 000 TEA DUPLANČIĆ LEDER1 UDC: 911.3:32](497.5)(210.7) TIN UJEVIĆ2 Original scientific paper MENDI ČALA1 Izvorni znanstveni članak 1Hydrographic Institute of the Republic of Croatia Hrvatski hidrografski institut 2InfoKARTA, Mažuranićevo šetalište 14, Split Primljeno: 2004-05-09 Received: In this paper, modern definition of island established by the IHO has been accepted, and classification of islands, islets, rocks and rocks awash has been proposed according to their areas. The coastline of the Croatian part of the Adriatic Sea was digitized from topographic maps produced at the scale of 1 : 25 000 (TM 25). Topographic maps used for digitization are more precise than the maps that were used in earlier works and consequently the data on the number of islands and their coastline lengths and areas are more precise. Polygons of islands were closed in GIS package AutoCAD Map 2000, and each was given its name. From the obtained database and classification of islands, islets and rocks, in the coastal sea area of the Republic of Croatia 79 islands, 525 islets, and 642 rocks and rocks awash, or a total of 1246 have been recorded. Furthermore, it has been established that on TM 25 the island of Cres has the largest area (405.70 km2), although in literature so far (including atlases) the island of Krk was most often cited as the largest island in the Adriatic Sea.
    [Show full text]
  • 8130 Perinic Lewis.Vp
    Coll. Antropol. 32 (2008) 3: 945–958 Original scientific paper Ethnohistorical Processes and Demographic Structure of the Island of Rab, Croatia Ana Perini} Lewis Institute for Anthropological Research, Zagreb, Croatia ABSTRACT The present paper aims at describing the most relevant background data on geomorphological, economic, ethno- historic and demographic features of the island of Rab. They show the most important population movements to the is- land that affected its population structure. This work, as a part of the holistic anthropological research of morphological, physiological, genetic and socio-cultural variables which have been carried out on the island of Rab, seeks to identify both internal and external impulses of change and/or continuity of the island population structure within a wider socio- -cultural and historical context. Key words: island of Rab, population history, demography, migration Introduction The autochthonous population of the Adriatic islands tions has now been extended to the investigation of the is considered to be one of the most suitable models for in- population structure of the island of Rab. This study is a vestigating the process of human microevolution due to part of the holistic anthropological investigations of mor- its geographical and reproductive isolation. Holistic an- phological, physiological, genetic and socio-cultural vari- thropological research on the Eastern Adriatic islands ables which have been carried out in this northern Adri- has been conducted since 1971. During the past 37 years,
    [Show full text]
  • Zakon O Otocima, Koji Je Donio Zastupnički Dom Hrvatskoga Državnog Sabora Na Sjednici 26
    NN 34/99 ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O OTOCIMA Proglašavam Zakon o otocima, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 26. ožujka 1999. Broj: 081-99-692/1 Zagreb, 1. travnja 1999. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON O OTOCIMA I. TEMELJNE ODREDBE Interes Republike Hrvatske za osobitom zaštitom otoka Članak 1. (1) Otoci kao hrvatsko prirodno bogatstvo, te nekretnine na otocima osobitoga nacionalnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. (2) Ovaj Zakon temelji se na načelima Nacionalnog programa razvitka otoka (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) i njime se uređuje upravljanje otočnim razvitkom na državnoj i županijskoj razini te na razini gradova, odnosno općina. (3) Na odnose uređene ovim Zakonom primjenjuju se opći propisi, u svim pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom. Razvrstavanje otoka u skupine Članak 2. (1) Otoci se glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstavaju u dvije skupine. (2) U prvoj skupini su sljedeći nastanjeni ili povremeno nastanjeni otoci: Unije, Susak, Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Maun, Prvić (kvarnersko otočje), Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvić (šibensko otočje), Zlarin, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Šćedro, Vis, Biševo, Sv. Andrija, Lastovo, Sušac,
    [Show full text]
  • Marine Fauna of Mljet National Park (Adriatic Sea, Croatia) 2
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE ISSN: 0001-5113 ACTA ADRIAT., UDC: 593.9:591.9 (262.35)”1995/2002) AADRAY 44 (2): 101-157, 2003 original scientific paper Marine fauna of Mljet National Park (Adriatic Sea, Croatia) 2. Echinodermata Duπan ZAVODNIK Center for Marine Research, Ruer BoπkoviÊ Institute, Obala G. Paliaga 5, 52210 Rovinj, Croatia and Thais Society for Exploration and Conservation of Nature, Primorska 23,10000 Zagreb, Croatia E-mail: [email protected] Echinoderms of Mljet National Park from all kinds of environments were reviewed. Research was carried out during the summers from 1995 to 2002 at 63 sites by SCUBA and skin divers to a maximum depth of 58 m. At 21 stations, deeper specimens were collected by a Van VEEN grab. At 6 sites, echinoderms were obtained from commercial trammel bottom sets or lobster pots. Earlier published records were reviewed and old collections were examined. In total, 53 species and one ecophenotype were recorded. General distribution, depth range, habitat and ecological notes are listed for each species. The morphology, behaviour and distributional patterns are discussed for a number of species. Specimens of Holothuria sp. cf. mammata, Arbaciella elegans, and Brissopsis aff. mediterranea are described in detail and illustrated. Echinofauna of Mljet National Park is less diverse than in some other Adriatic Sea areas. Key words: Echinodermata, national park, Mljet Island, Adriatic Sea, zoogeography INTRODUCTION 1995). The present paper deals with echinoderms collected in Mljet National Park. The Mljet National Park was established in Few areas in the eastern part of the central 1960 with the aim of protecting the luxurious and southern Adriatic Sea have been the sub- Aleppo pine (Pinus halepensis) forests that jects of echinological studies.
    [Show full text]
  • Croatia's Islands
    •# #_ e# 0 Kopački R1it00 km Croatia’s Islands 0 N5a0tumreil ePsark #÷ Golfo di Trieste SLOVENIA KRK K VIS up BRAČ •# a Point •# •# Karlovac •# Umaški •# Whether you’re after a family Come to Vis for pretty swimming Active travellers will love Brač for its Umag camping holiday or a luxurious hotel coves, a pair of historic towns, sea •# ISTRIA Opatija Lon beaches, hiking tracks and the jsko Polje •# •# •# •# Rijeka stay,KVA KrkRNE hasR you covered. Plus kayaking, divingNa andture traditionalPark diversity of watersports on offer. The Riječki there’s a historic walled town to Dalmatian food. •# island also has a great range of Poreč •# •# Pazin Bay •# V explore and a good selection of accommodation, ranging from e le b watersports on offer. i hostels to boutique hotels. ts Labin •# k •# Krk i C Rovinj Krk •# h a n •# Senj Cres n •# e Brijuni l Islands Prvić Plitvice Lakes •# Cres Pula Kvarnerić Goli Otočac •# National Park Otok Rab •# Banja Zeča •#Rab Town Luka Cape Kamenjak BOSNIA & •# Dolin HERZEGOVINA Unije Lun P a šk Novalja i Mali C Lošinj •# h •# a Lošinj n HVAR Susak n Škrda el •# Hvar offers a little of something for Ilovik Pag Town CRES Silba Olib Maun Paklenica everyone, catering equally well to Pag National Sparsely populated Cres has a Premuda Virsko Park luxury travellers and backpackers, Sea historic walled town, remote villages Vir history buffs and beach bums, party Molat freaks and nature kids. and lots of nature to lose yourself in. Sestrunj Zadar It’s a great location for a camping •# Ugljan DALMATIA holiday. •# Knin Dugi Iž Otok Pašman SARAJEVO •# Vransko Krka Sali Lake National #_ Žut Park Tijat Prvić Levrnaka Kornat Murter Šibenik Kornati Kaprije •# •# Sinj National Kakan Ancona Park Zlarin KORČULA BOSNIA & •# Zirje •# Kaštela HERZEGOVINA Zmajan Primošten Trogir •# Aside from the charms of walled •# •#Split Omiš Korčula Town, the island is blessed Drvenik Veli •# with beaches, wineries, family-run Bra čki C •# hann Biokovo campsites and a terrific set of village Šolta Supetar el Nature Park Drvenik Brač eateries.
    [Show full text]
  • Commission Implementing Decision
    15.2.2021 EN Offi cial Jour nal of the European Union L 51/187 COMMISSION IMPLEMENTING DECISION (EU) 2021/159 of 21 January 2021 adopting the fourteenth update of the list of sites of Community importance for the Mediterranean biogeographical region (notified under document C(2021) 19) THE EUROPEAN COMMISSION, Having regard to the Treaty on the Functioning of the European Union, Having regard to Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora (1), and in particular the third subparagraph of Article 4(2) thereof, Whereas: (1) The Mediterranean biogeographical region referred to in Article 1(c)(iii) of Directive 92/43/EEC comprises the Union territories of Greece, Cyprus, in accordance with Article 1 of Protocol No 10 of the 2003 Act of Accession, and Malta, parts of the Union territories of Spain, France, Italy, Portugal and Croatia, and, in accordance with Article 355(3) of the Treaty, the territory of Gibraltar, for which the United Kingdom is responsible for external relations, as specified in the biogeographical map approved on 20 April 2005 by the committee set up by Article 20 of that Directive (the ‘Habitats Committee’). (2) The initial list of sites of Community importance for the Mediterranean biogeographical region, within the meaning of Directive 92/43/EEC, was adopted by Commission Decision 2006/613/EC (2). That list was last updated by Commission Implementing Decision (EU) 2020/96 (3). (3) The sites included in the lists of Community importance for the Mediterranean biogeographical region form part of the Natura 2000 network which is an essential element of the protection of biodiversity in the Union.
    [Show full text]
  • DK Eyewitness Travel Guide Is Checked Regularly
    EYEWITNESS TRAVEL croatia EYEWITNESS TRAVEL CROATIA PRODUCED BY Fabio Ratti Editoria Srl, Milan, Italy PROJECT EDITOR Donatella Ceriani ART EDITOR Oriana Bianchetti EDITORS Sara Cattel, Emanuela Damiani, Alessandra Lombardi Giovanna Morselli, Federica Romagnoli MAIN CONTRIBUTORS Leandro Zoppé, Gian Enrico Venturini PHOTOGRAPHER Lucio Rossi CARTOGRAPHERS Grafema Cartografia Srl, Novara LS International Cartography snc, Milano ILLUSTRATORS Modi Artistici ENGLISH TRANSLATION Susan Andrews Dorling Kindersley Limited EDITORS Hugh Thompson, Fiona Wild CONSULTANT Jane Foster SENIOR DTP DESIGNER Jason Little A lovely bay on the island of Mljet PRODUCTION Melanie Dowland Reproduced by Fabio Ratti Editoria Srl, Milan and in Singapore by Colourscan Printed and bound in China by Leo Paper Products Ltd CONTENTS First American Edition 2003 11 12 13 14 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 HOW TO USE Published in the United States by DK Publishing, THIS GUIDE 6 375 Hudson Street, New York, New York 10014 Reprinted with revisions 2005, 2007, 2009, 2011 INTRODUCING Copyright © 2003, 2011 Dorling Kindersley Limited, London ALL RIGHTS RESERVED. WITHOUT LIMITING THE RIGHTS UNDER COPYRIGHT CROATIA RESERVED ABOVE, NO PART OF THIS PUBLICATION MAY BE REPRODUCED, STORED IN OR INTRODUCED INTO A RETRIEVAL SYSTEM, OR TRANSMITTED, IN ANY FORM, OR BY ANY MEANS (ELECTRONIC, MECHANICAL, PHOTOCOPYING, RECORDING, OR DISCOVERING OTHERWISE), WITHOUT THE PRIOR WRITTEN PERMISSION OF BOTH THE COPYRIGHT CROATIA 10 OWNER AND THE ABOVE PUBLISHER OF THIS BOOK. Published in Great Britain by Dorling Kindersley Limited PUTTING CROATIA A catalog record for this book is available from the Library of Congress. ISSN 1542-1554 ON THE MAP 12 ISBN 978-0-7566-7021-4 FLOORS ARE REFERRED TO THROUGHOUT IN ACCORDANCE WITH EUROPEAN A PORTRAIT USAGE; IE THE “FIRST FLOOR” IS THE FLOOR ABOVE GROUND LEVEL.
    [Show full text]