SLUŽBENI VJESNIK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Broj 9. God. XIV Vinkovci, petak, 7. srpnja 2006. Izlazi prema potrebi

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

17/01. i 6/04), Skupština Vukovarsko-srijemske županije Temeljem osnivačkih prava nad ustanovama osnovnog na 13. sjednici održanoj 06. srpnja 2006. godine donosi obrazovanja, članka 12. Zakona o ustanovama («Narodne novine Republike Hrvatske broj: 76/93.), članka 17. i 46. Odluku o podjeli Osnovne škole Zrinskih, Nuštar Statuta Vukovarsko-srijemske županije («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 3/06.), te Članak 1. članka 64. Poslovnika Skupštine («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj:17/01. i 6/04.), Ovom Odlukom dijeli se Osnovna škola Zrinskih sa Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 13. sjednici sjedištem u Nuštru, Ulica Nikole Šubića Zrinskog 13, sa održanoj 06. srpnja 2006. godine, donosi područnim školama u Ceriću, Marincima, Tordincima i Antunu na dvije ustanove: Odluku 1. Osnovnu školu Zrinskih sa sjedištem u I. Nuštru, Ulica Nikole Šubića Zrinskog 13 sa područnim školama u Ceriću i Marincima i Stavlja se izvan snage Odluka o osnivanju Osnovne 2. Osnovnu školu Tordinci, sa sjedištem u škole Tordinci u Tordincima (Klasa: 602-02/05-01/03, Tordincima, Ulica Školska b.b. sa Urbroj:2196/1-03-05-1) koju je dana 06. travnja 2005. područnom školom u Antinu. godine donijela Skupština Vukovarsko-srijemske županije. Članak 2. II. Ustanove iz članka 1. točke 1. i 2. ove odluke (u Stavljanjem izvan snage ove Odluke, prestaju važiti i daljnjem tekstu: novonastale ustanove) mogu početi s svi drugi akti vezani za istu. radom nakon što im Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izda rješenje o odobrenju početka rada. III. Novonastale ustanove pravni su slijednici Osnovne Ova Odluka stupa na snagu danom objave u škole Zrinskih, Nuštar. «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije. Članak 3. Klasa: 602-02/06-01/27 Urbroj: 2196/1-03-06-3 Djelatnost novonastalih ustanova je odgoj i obvezno Vinkovci¸ 06. srpnja 2006. godine školovanje učenika i drugi oblici školovanja djece i omladine. Predsjednik Skupštine Mato Stojanović Članak 4. ______Prava i dužnosti osnivača nad novonastalim ustanovama obavlja Vukovarsko-srijemska županija.

Temeljem članka 7., 12., 13. i 69. Zakona o Članak 5. ustanovama («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 76/93., 29/97., 47/99.), članka 17. i 46. Statuta Nastavni plan i program novonastalih ustanova izvodit Vukovarsko-srijemske županije («Službeni vjesnik» će se sukladno nastavnom planu i programu koji donosi Vukovarsko-srijemske županije broj: 3/06) te članka 64. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Poslovnika Skupštine Vukovarsko-srijemske županije («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj:

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 2

Članak 6. Članak 13.

Sredstva za rad i obavljanje djelatnosti novonastale Stručna tijela novonastalih ustanova su učiteljsko ustanove stječu iz sredstva državnog proračuna, proračuna vijeće i razredno vijeće. Vukovarsko-srijemske županije, donacija i drugih izvora u skladu s propisima. Sastav, djelokrug, način rada i odlučivanja stručnih tijela određuje se statutom ustanove. Ako u obavljanju svoje djelatnosti novonastale ustanove ostvare dobit dužne su je upotrijebiti isključivo za Članak 14. obavljanje i razvoj djelatnosti u skladu sa zakonom i odlukama osnivača. Novonastale ustanove imaju statut kojim se uređuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela te Članak 7. druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanje ustanova. Prostor i oprema te sredstva za rad i izvođenje nastavnog programa novonastalim ustanovama osigurava Statut novonastalih ustanova donosi školski odbor uz se iz imovine Osnovne škole Zrinskih, Nuštar. prethodnu suglasnost osnivača.

Diobena bilanca izradit će se 31. kolovoza 2006. godine. Članak 15.

Diobenom bilancom utvrdit će se podjela nekretnina, Postupak izbora ravnatelja novonastalih ustanova pokretnina, financijskih sredstava te prava i obveza pokrenut će se nakon donošenja statuta ustanova i dosadašnje Osnovne škole Zrinski, Nuštar. konstituiranja školskih odbora.

Popis djelatnika koji se preuzimaju u svaku Do izbora školskih odbora i ravnatelja ustanova novonastalu ustanovu sastavni je dio Diobene bilance. imenuju se privremeni ravnatelji ustanova.

Članak 8. Članak 16.

Pedagošku i drugu dokumentaciju i evidenciju Za privremenog ravnatelja Osnovne škole Zrinskih, Osnovne škole Zrinskih, Nuštar, preuzimaju novonastale Nuštar imenuje se Dobrila Ereš, prof. iz Vinkovaca. ustanove prema opsegu preuzete djelatnosti. Za privremenog ravnatelja Osnovne škole Tordinci Diobenom bilancom iz članka 7. ove odluke utvrdit će imenuje se Antun Maletić, prof. iz Tordinaca. se i način preuzimanja i čuvanja pedagoške dokumentacije dosadašnje Osnovne škole Zrinskih, Nuštar. Članak 17.

Članak 9. Privremeni ravnatelji novonastalih ustanova donose privremene statute uz suglasnost Županijskog poglavarstva Novonastale ustanove upisuju se u sudski registar Vukovarsko-srijemske županije te obavljaju i druge trgovačkog suda i time stječu svojstvo pravne osobe. poslove vezane uz početak rada novonastalih ustanova te podnose prijavu za upis u sudski registar ustanova. Članak 10. Članak 18. Novonastale ustanove odgovaraju za obveze cijelom svojom imovinom. Privremeni ravnatelji novonastalih ustanova donijet će privremene statute u roku od 30 dana od dana imenovanja. Osnivač solidarno i neograničeno odgovara za njihove obveze. Statuti iz stavka 1. ovog članka primjenjivati će se dok školski odbori ne donesu odluke o njihovom preuzimanju Članak 11. ili dok se ne donesu novi statuti u skladu sa zakonom.

Novonastale ustanove ne mogu bez suglasnosti Članak 19. osnivača steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu i drugu imovinu čija je pojedinačna vrijednost veća od 100.000,00 Na međusobna prava i obveze osnivača i novonastalih kuna. ustanova koja nisu utvrđena ovom odlukom, primjenjuju se odredbe Zakona o osnovnom školstvu i Zakona o Članak 12. ustanovama.

Novonastalim ustanovama upravljaju školski odbori i Članak 20. ravnatelji prema zakonu, ovoj Odluci i Statutu ustanove. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave Djelokrug i način odlučivanja školskog odbora i u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije. ravnatelja utvrđuje se statutom ustanove u skladu sa Zakonom. Klasa: 602-02/06-01/27 Ur. broj: 2196/1-03-06-4 Vinkovci, 06. srpnja 2006. godine Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 3

- daje podatke o štetama županu poradi proglašenja Predsjednik Skupštine elementarne nepogode, Mato Stojanović, ing - potvrđuje štete za područje Županije kojoj pomoć ______određuje lokalna samouprava, - predlaže državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima odobrenje žurne financijske i druge pomoći, - izrađuje svodne preglede šteta za Županiju i prema Na temelju članka 25., 26. i 27. Zakona o zaštiti od redovitu postupku dostavlja ih Državnom elementarnih nepogoda ("Narodne novine Republike povjerenstvu i nadležnim ministarstvima, Hrvatske broj: 73/97), članka 16., 17. i 46. Statuta - izrađuje izvješća o svom radu i utrošku sredstava Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” pomoći na području Županije prema korisnicima tih Vukovarsko-srijemske županije broj: 3/06.) i članka 64. sredstava, Poslovnika Skupštine Vukovarsko-srijemske županije - prethodno potvrđuje vrijednost štete s područja gradova (“Službeni vjesnik” Vukovarsko-srijemske županije broj: i općina, 17/01. i 6/04.), Skupština Vukovarsko-srijemske županije - ustrojava Županijska potpovjerenstva i stručna na 13. sjednici održanoj 06. srpnja 2006. god., donosi povjerenstva općina i gradova za procjenu šteta i usklađuje njihov rad, - daje prijedloge za odobravanje pomoći iz Proračuna Odluku o osnivanju i imenovanju Županije, Povjerenstva za procjenu šteta - priprema prethodno izvješće za Vladu Republike od elementarnih nepogoda Hrvatske, Ministarstvo financija te nadležno Vukovarsko-srijemske županije ministarstvo o nastanku nepogoda, - daje prijedloge Državnom povjerenstvu i Vladi I. Republike Hrvatske sa podacima neophodnima za proglašenje elementarne nepogode na razini države, Županijska Skupština osniva Povjerenstvo za procjenu - obavlja i druge poslove određene ovom Odlukom, te šteta od elementarnih nepogoda na području Vukovarsko- poslove koje mu prenese Državno povjerenstvo ili mu srijemske županije. povjere gradska i općinska povjerenstva.

II. IV.

U Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih Članovi Povjerenstva imenuju se na četiri godine. nepogoda imenuju se: V. Za predsjednika: Andrija Matić, dipl.ing.agr., pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i šumarstvo Članovi Povjerenstva imaju pravo naknade za rad u Povjerenstvu na teret Županijskog proračuna. Za zamjenika predsjednika: Nenad Jerković, dipl.oec., pročelnik Upravnog odjela za VI. gospodarstvo, obnovu i razvoj Stručne i administrativne poslove za Povjerenstvo Za tajnika: obavljaju nadležna upravna tijela Županije. Josip Grubišić, ing., stručni suradnik za obranu i civilnu zaštitu u Uredu župana VII.

Za članove: Ova Odluka stupa na snagu danom objave u 1. Pero Ćorić, član Županijskoga poglavarstva, “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije. 2. Krešimir Šlafhauzer, dipl.ing.građ., član Gradskoga poglavarstva Grada Vukovara, VIII. 3. Ivan Klasnović, ing.građ., Viši referent za stambeno-komunalne poslove Jedinstvenog Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti upravnog odjela Grada Iloka, Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za procjenu 4. Vlatko Štimac, dipl.ing.arh., voditelj Odsjeka u šteta od elementarnih nepogoda koju je donijela Skupština Upravnom odjelu za gospodarstvo, obnovu i Vukovarsko-srijemske županije, Klasa: 320-12/04-01/64, razvoj, Ur.broj: 2196/1-03-04-2 od 30. rujna 2004. god. 5. Dubravka Vlahović, dipl.ekolog, inspektor za zaštitu okoliša, Klasa: 320-12/06-01/01 6. Mato Žulj, dipl.ing. kem., inspektor zaštite od Urbroj: 2196/1-03-06-2 požara. Vinkovci, 06. srpnja 2006. godine

III. Predsjednik Skupštine Mato Stojanović, ing. Zadaća Povjerenstva je da: ______

- organizira i usklađuje procjenu šteta u općinama i gradovima, - utvrđuje štete za cijelo područje Županije, Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 4

Temeljem članka 29. Zakona o lovu («Narodne Članovi Komisije imaju pravo naknade za rad u novine» Republike Hrvatske broj: 140/05:), članka 17. i 46. Komisiji na teret Županijskog proračuna. Statuta Vukovarsko-srijemske županije («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 3/06.) i članka 64. Poslovnika Skupštine («Službeni vjesnik» V. Vukovarsko-srijemske županije broj: 17/01. i 6/04.) Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 13. sjednici Ova Odluka stupa na snagu danom objave u održanoj 06. srpnja 2006. godine, donosi “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.

Odluku o osnivanju i imenovanju Komisije za Klasa: 323-01/06-01/10 provedbu javnoga natječaja Ur. broj: 2196/1-03-06-3 za davanje u zakup zajedničkih lovišta na Vinkovci, 06. srpnja 2006. godine području Vukovarsko-srijemske županije Predsjednik Skupštine I. Mato Stojanović, ing. ______Imenuje se Komisija za provedbu javnoga natječaja za davanje u zakup zajedničkih lovišta na području Vukovarsko-srijemske u sastavu:

1. Stanko Penavić, potpredsjednik Županijske Na temelju članka 18. stavka 2. Zakona o lovstvu skupštine - predsjednik («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 140/05), članka 35. stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj 2. Marinko Beljo, predstojnik Ureda župana (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine» Republike - član Hrvatske broj: 33/01 i 129/05), članka 16., 17. i 46. Statuta Vukovarsko-srijemske županije («Službeni vjesnik» 3. Mirko Bošnjak, Lovački savez Vuk.-srijemske Vukovarsko-srijemske županije broj: 3/06.),, te čl. 64. županije - član Poslovnika Skupštine («Službeni vjesnik» Vukovarsko- srijemske županije broj: 17/01. i 6/04.) Skupština 4. Mato Landekić, vijećnik Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije u postupku ustanovljenja - član zajedničkih lovišta na prijedlog Županijskog povjerenstva za određivanje granica lovišta, uz prethodnu suglasnost 5. Albin Lozar, Lovački savez Vuk.-srijemske Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga županije - član gospodarstva (Klasa:323-01/06-01/43, Urbroj:525-13-06- 2-GG od 16. lipnja 2006. i Klasa:323-01/06-01/43, 6. Nikolina Lukac, str. suradnik za šumarstvo i Urbroj:525-13-06-3-GG od 3. srpnja 2006.), na 13. sjednici lovstvo VSŽ - član održanoj 06. srpnja 2006. godine donosi

7. Srećko Papac, član Županijskog poglavarstva Odluku o ustanovljenju zajedničkih lovišta na - član području Vukovarsko-srijemske županije

II. I. UVODNA ODREDBA

Zadatak Komisije je: Članak 1.

• Priprema i prijedlog dokumentacije za Ovom Odlukom ustanovljuju se zajednička lovišta na javni natječaj za davanje u zakup lovišta području Vukovarsko-srijemske županije kao otvorena na području Vukovarsko-srijemske lovišta nizinskog tipa. županije. • Raspisivanje javnoga natječaja za II. ZAJEDNIČKA LOVIŠTA davanje u zakup lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije. Članak 2. • Predlaganje Skupštini Vukovarsko- srijemske županije Odluke o izboru Na području Vukovarsko-srijemske županije najpovoljnije ponude za zakup lovišta. ustanovljuju se 53 zajednička lovišta.

III. Članak 3.

Sve administrativne i tajničke poslove u svezi rada Ustanovljuju se slijedeća zajednička lovišta: Komisije za provedbu javnoga natječaja za davanje u zakup zajedničkih lovišta na području Vukovarsko- 1. Zajedničko otvoreno lovište XVI/ 101 srijemske županije obavljat će Upravni odjel za «BREZOVICE» poljoprivredu i šumarstvo. 1. Opis granice IV. Granica polazi od čuvarnice Dubočica na Savi te se nastavlja sjeverozapadno granicom županije do županijske table na autocesti Zagreb-Lipovac. Dalje ide sjeverno Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 5

županijskom granicom do ceste Babina Greda-Gundinci, - vrana gačac prelazi istu i nastavlja se sjevernom granicom županije do - svraka odjela 37 šume Merolino. Sjeveroistočno, rubom šume - čavka zlogodnjača dolazi do Kladavačkoga betonskoga mosta. Od navedenog - šojka kreštalica mosta polazi na istok potokom Bitulja između šumskih - divlja patka gluhara predjela Orljak i Šiškovka te dolazi do točke na potoku - divlja patka kržulja Bitulji, gdje izlazi šumska prosjeka između odjela 6 i - liska crna odjela 7 šumskog predjela Orljak. Od te točke granica ide - golub divlji na jug šumskom prosjekom na kojoj je između odjela 13 i - šljuka 14, 20 i 21, 26 i 27 izgrađena šumska šljunčana cesta i - prepelica izlazi na regionalnu asfaltnu cestu Cerna-Babina Greda. - divlja guska glogovnjača Nastavlja asfaltnom cestom u pravcu Babine Grede do - divlja guska lisasta potoka Berava te dalje jugoistočno granicom državnog U prolazu boravi jelen obični. lovišta Banov dol do autoceste Zagreb-Lipovac i dalje c) ostale životinjske vrste koje od južno granicom k.o. Babina Greda-Štitar do rijeke Save. prirode obitavaju u lovištu, a njima Nastavlja uzvodno rijekom Savom – državnom granicom se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. proteže se do početne točke Dubočica. - veliki (sivi) puh -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - bjeloprsni jež obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - kobac prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - škanjac -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - jastreb kokošar uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - vjetruša klikavka (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - siva čaplja klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - grlica panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - zelena žuna metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverozapadno od U lovištu se prema mogućnostima staništa može Županje, te sjeverno i južno od Babine Grede, na području okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave (proljetnom) fondu: površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na - srna obična - 26 grla pojedinim mjestima. - divlja svinja - 12 grla - zec obični - 214 grla 2. Površina lovišta - fazan – gnjetlovi - 270 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 7.141 ha. - trčka - 50 kljunova Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u osnovom. obrascu LGO-1. 2. Zajedničko otvoreno lovište XVI/102 «DRENOVA» 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; 1. Opis granice moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za Granica polazi od čuvarnice Topola na Savi te se korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nastavlja do ceste Bošnjaci-Posavski Podgajci, dalje se nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te nastavlja cestom-granicom lovišta Spačva, do odjela 33 i pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava dalje ide istočno, rubom šume do odjela 17 Sočne te se prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i nastavlja južno granicom državnog lovišta Trizlovi- sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na Rastovo do ceste Drenovci-Posavski Podgajci te njome do kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen Posavskih Podgajaca dalje cestom južno do granice s k.o. lov. Rajevo Selo te se nastavlja tom granicom do ruba šume Ovakvih površina nema u lovištu. Južno Desićevo i dalje do rijeke Save te Savom-državnom granicom do početne točke čuvarnice Topola. 4. U lovištu od prirode obitavaju -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se a) glavne vrste divljači obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - srna obična prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - divlja svinja -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - zec obični uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - fazan – gnjetlovi (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - trčka klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u b) ostale vrste divljači – sve druge vrste panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 divljači koje od prirode stalno metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno i zapadno ili povremeno obitavaju ili prelaze preko lovišta. od Posavskih Podgajaca, na području Vukovarsko- - kuna zlatica srijemske županije. Karakteristika čitave površine je - jazavac ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim - tvor mjestima. - lasica mala 2. Površina lovišta - divlja mačka Ukupna površina lovišta iznosi 2.440 ha. - lisica Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - čagalj između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - vrana siva Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 6

kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu obrascu LGO-1. uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; 3. Zajedničko otvoreno lovište XVI/103 «ERVENICA» moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim 1. Opis granice nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te Sjeverna granica počinje na rijeci Bosut kod prijelaza pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava željezničke pruge Vinkovci-Privlaka, nastavlja rijekom prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i Bosut na jugoistok sve do ušća kanala Ervenica u rijeku sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na Bosut, gdje i završava sjeverna granica. kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen Istočna granica ide kanalom Ervenica na jug sve lov. do asfaltne ceste Privlaka-Otok, prelazi cestu i ide dalje na Ovakvih površina nema u lovištu. jug do željezničke pruge Privlaka-Otok, prelazi prugu i uz zapadni rub šume Lovakovica na jug sve granicom k.o. 4. U lovištu od prirode obitavaju Privlaka-Otok preko rudine Vranjevo dolazi do šume a) glavne vrste divljači Čunjevci, gdje i završava istočna granica. - srna obična Južna granica nastavlja rubom šume Čunjevci na - zec obični sjeverozapad sve do puta Privlaka-Gradište, gdje završava - fazan – gnjetlovi južna granica. - trčka Zapadna granica ide na sjever putem Gradište-Privlaka b) ostale vrste divljači – sve druge vrste do željezničke pruge Vinkovci-Otok, kreće prugom na divljači koje od prirode stalno ili sjeverozapad, ostavlja prugu i rubom rudine Gajić izlazi na povremeno obitavaju ili prelaze rijeku Bosut. Bosutom, uz sjeverozapadni rub šume preko lovišta. Zvirinac dolazi do pruge Vinkovci-Privlaka, odnosno do - kuna zlatica početne točke. - jazavac - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava - tvor se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - lasica mala prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - divlja mačka - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - lisica uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - čagalj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - vrana siva klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - vrana gačac panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - svraka metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, jugoistočno od - čavka zlogodnjača Vinkovaca, odnosno istočno od Privlake, na području - šojka kreštalica Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave - divlja patka gluhara površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na - divlja patka kržulja pojedinim mjestima. - liska crna - golub divlji 2. Površina lovišta - šljuka Ukupna površina lovišta iznosi 2.229 ha. - prepelica Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - divlja guska glogovnjača između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - divlja guska lisasta kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u U prolazu boravi divlja svinja. obrascu LGO-1. c) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim se ne gospodari po Zakonu o dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; lovstvu. moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - veliki (sivi) puh korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - bjeloprsni jež nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - kobac pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - škanjac prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - jastreb kokošar sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - vjetruša klikavka kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - siva čaplja lov. - grlica Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne - zelena žuna naprave.

U lovištu se prema mogućnostima staništa može 4. U lovištu od prirode obitavaju okvirno uzgajati sljedeći broj a) glavne vrste divljači divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična - srna obična 40 grla - zec obični - zec obični 60 grla - fazan – gnjetlovi - fazan – gnjetlovi 100 kljunova - trčka - trčka 100 kljunova b) ostale vrste divljači – sve druge vrste divljači koje od prirode stalno ili Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 7

povremeno obitavaju ili prelaze - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava preko lovišta. se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - kuna zlatica prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - jazavac - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - tvor uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - lasica mala (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - divlja mačka klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - lisica panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - čagalj metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverno i južno od - vrana siva Županje, na području Vukovarsko-srijemske županije. - vrana gačac Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo - svraka blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica 2. Površina lovišta - divlja patka gluhara Ukupna površina lovišta iznosi 4.221 ha. - divlja patka kržulja Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - liska crna između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - golub divlji kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - šljuka obrascu LGO-1. - prepelica - divlja guska glogovnjača 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - divlja guska lisasta dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; U prolazu boravi divlja svinja. moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za c) ostale životinjske vrste koje od korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim prirode obitavaju u lovištu, a njima nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te se ne gospodari po Zakonu o pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava lovstvu. prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - veliki (sivi) puh sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - bjeloprsni jež kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - kobac lov. - škanjac Ovakvih površina nema u lovištu. - jastreb kokošar - vjetruša klikavka 4. U lovištu od prirode obitavaju - siva čaplja a) glavne vrste divljači - grlica - srna obična - zelena žuna - zec obični U lovištu se prema mogućnostima staništa može - fazan – gnjetlovi okvirno uzgajati sljedeći broj - trčka divljači u matičnom (proljetnom) fondu: b) ostale vrste divljači – sve druge vrste - srna obična 20 grla divljači koje od prirode stalno ili - zec obični 60 grla povremeno obitavaju ili prelaze - fazan – gnjetlovi 150 kljunova preko lovišta. - trčka 80 kljunova - kuna zlatica Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu - jazavac uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom - tvor osnovom. - lasica mala - divlja mačka - lisica 4. Zajedničko otvoreno lovište XVI/104 «GAJ» - čagalj - vrana siva 1. Opis granice - vrana gačac Zapadna granica lovišta polazi od rijeke Save kod - svraka vodotoka Bosut te se nastavlja sjevereno vodotokom - čavka zlogodnjača Bosuta do autoceste Zagreb-Lipovac, nastavlja se - šojka kreštalica autocestom do pruge Vinkovci- Županja te sjeverno - divlja patka gluhara prugom do katastarske granice s općinom Gradište i rubom - divlja patka kržulja šume Zapadna Kusara do sredine odjela 27 i sjeverno - liska crna lenijom na rubu odjela 23 i dalje do ceste koja presjeca - golub divlji odjel 24 i ide dalje istočno prosjekom do ruba šume odjela - šljuka 32 te nastavlja cestom do šume Istočna Kusara odjel 40, te - prepelica njegovim rubom sjeveroistočno do odjela 36, zatim južno - divlja guska glogovnjača prosjekom između odjela 40/38, 40/41, 43/44, 47/48, do - divlja guska lisasta ruba šume, zatim jugozapadno rubom šume uz odjele 47 i U prolazu boravi divlja svinja. 46 do autoceste Zagreb-Lipovac. Ide dalje preko autoceste c) ostale životinjske vrste koje od južno uz rub šume i katastarskom granicom do ceste prirode obitavaju u lovištu, a njima Županja-Bošnjaci i dalje južno katastarskom granicom do se ne gospodari po Zakonu o rijeke Save odakle ide uzvodno rijekom Savom-državnom lovstvu. granicom, dolazi do početne točke. - veliki (sivi) puh Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 8

- bjeloprsni jež čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim - kobac uzvisinama na pojedinim mjestima. - škanjac - jastreb kokošar 2. Površina lovišta - vjetruša klikavka Ukupna površina lovišta iznosi 4.175 ha. - siva čaplja Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - grlica između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - zelena žuna kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim (proljetnom) fondu: dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - srna obična 50 grla moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - zec obični 150 grla korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - fazan – gnjetlovi 180 kljunova nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - trčka 100 kljunova pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na osnovom. kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. 5. Zajedničko otvoreno lovište XVI/105 «JELJE» Ovakvih površina nema u lovištu.

1. Opis granice 4. U lovištu od prirode obitavaju Sjeverna granica počinje ispred križanja željezničke a) glavne vrste divljači pruge Županja-Vinkovci i asfaltne ceste Gradište-Cerna te - srna obična ide općinskom granicom do ruba šume Jelje (odjel 21) oko - zec obični 250 metara sjeverno od Buzerovog stana. Dalje prati - fazan – gnjetlovi sjeverni rub šume Jelje do asfaltne ceste Županja- - trčka Vinkovci, cestom prema jugu kroz odjel 24 šume Jelje do b) ostale vrste divljači – sve druge vrste njegovog južnog ruba, preko ceste na sjeveroistok rubom divljači koje od prirode stalno ili šume Jelje, zatim općinskom granicom do sredine odjela povremeno obitavaju ili prelaze 69 šume Topola, gdje završava sjeverna granica. preko lovišta. Istočna granica ide dalje rubom šume Topola (odjel 69) - kuna zlatica prelazi put Gradište-Privlaka i nastavlja rubom šume - jazavac Čunjevci do šumske magistrale (Gušterov stan), prelazi - tvor magistralu lenijom prema Kokanovoj enklavi do kanala - lasica mala Bistra, zatim spomenutim kanalom jugoistočno do jarka u - divlja mačka odjelu 26 šumskog predjela Jošava te s njim južno kroz - lisica odjel 26 i odjel 28 do Brzavskog kanala u odjelu 28 te s - čagalj njim istočno do žičane ograde između odjela 28 i 29, zatim - vrana siva južno spomenutom prosjekom između odjela 28/29, 31/32 - vrana gačac šumskog predjela Jošava do puta Gradište-Otok, prelazi - svraka put, te rubom odjela 37 i 40 šume Vrčano dolazi do - čavka zlogodnjača Medničkog puta gdje i završava istočna granica. - šojka kreštalica Južna granica nastavlja rubom šume Crne Grede (odjeli - divlja patka gluhara 35, 36 i 40) te dolazi na šljunčanu cestu. Tom cestom - divlja patka kržulja nastavlja na zapad do vrha odjela 32 šume Zapadna - liska crna Kusara, rubom šume do prosjeke između odjela 26 i 31, - golub divlji nastavlja prosjekom na zapad do Konjarevićeva stana, - šljuka zatim cestom do jugozapadnog ruba odjela 23 te lenijom na - prepelica jug do sredine odjela 27 šume Zapadna Kusara, prati rub - divlja guska glogovnjača šume, prelazi asfaltnu cestu Vinkovci-Županja i izbija na - divlja guska lisasta željezničku prugu Gradište–Županja, gdje i završava južna U prolazu boravi divlja svinja. granica. c) ostale životinjske vrste koje od Zapadna granica ide željezničkom prugom na sjever prirode obitavaju u lovištu, a njima sve do križanja sa asfaltnom cestom Cerna-Gradište se ne gospodari po Zakonu o odnosno do početne točke. lovstvu. - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava - veliki (sivi) puh se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - bjeloprsni jež prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - kobac - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - škanjac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - jastreb kokošar (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - vjetruša klikavka klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - siva čaplja panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - grlica metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Gradišta, - zelena žuna na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 9

U lovištu se prema mogućnostima staništa može korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te (proljetnom) fondu: pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - srna obična 60 grla prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - zec obični 200 grla sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - fazan – gnjetlovi 180 kljunova kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - trčka 30 kljunova lov. Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom naprave. osnovom. 4. U lovištu od prirode obitavaju 6. Zajedničko otvoreno lovište XVI/106 a) glavne vrste divljači «LOVAKOVICA» - srna obična - divlja svinja 1. Opis granice - zec obični Sjeverna granica lovišta Lovakovica počinje na - fazan – gnjetlovi ušću kanala Ervenica u rijeku Bosut. Nastavlja Bosutom na - trčka istok sve do puta Slakovci-Otok, gdje i završava sjeverna b) ostale vrste divljači – sve druge vrste granica lovišta. divljači koje od prirode stalno ili Istočna granica nastavlja putem Slakovci-Otok na jug povremeno obitavaju ili prelaze do ruba odjela 27 te istočnim rubom do jarka u odjelu 27, s preko lovišta. njime do tzv. Zečevog puta i s njim dalje južno do odjela - kuna zlatica 29, zatim zapadno prosjekom između odjela 26/29 i 26/28 - jazavac do izlaska iz šume Ripače te zapadnim rubom odjela 28 i - tvor 29 do granice k.o. Komletinci. Nastavlja na jug rubom - lasica mala rudine Skorotinci do asfaltne ceste Komletinci-Otok, - divlja mačka prelazi ju i nastavlja na jug preko rudine Livade te dolazi - lisica do šume Zapadna Gradina do stare prosjeke u odjelu 33 te - čagalj s njom južno do odjela 36. - vrana siva Južna granica ide dalje zapadno prosjekom između - vrana gačac odjela 33/36 i 32/35 do ceste Otok-Vrbanja, prelazi cestu i - svraka zatim rubom šume Jelac dolazi do željezničke pruge - čavka zlogodnjača Vinkovci-Brčko, prelazi prugu i rubom šume dalje do - šojka kreštalica rijeke Spačva, nastavlja rubom šume do puta Otok- - divlja patka gluhara Bošnjaci, prelazi put i dalje rubom šume g.j Slavir do - divlja patka kržulja odjela 4, kroz odjel 4 i odjel 3 do šumske magistrale, zatim - liska crna sjeverno magistralom do prosjeke između odjela 15 i 16 g.j - golub divlji Otočke šume. - šljuka Zapadna granica nastavlja dalje na sjever prosjekom - prepelica između odjela 15/16, 12/13 do ruba šume, zatim istočno uz - divlja guska glogovnjača rub odjela 13 do početka k.o. Otok, zatim granicom k.o. - divlja guska lisasta sjeverno prema šumi Lovakovica, a granicom k.o. Otok- U prolazu boravi jelen obični. Privlaka, zapadnim rubom šume Lovakovica izlazi na c) ostale životinjske vrste koje od željezničku prugu Privlaka-Otok, te skreće na sjever prirode obitavaju u lovištu, a njima kanalom Ervenica do rijeke Bosut odnosno početne točke. se ne gospodari po Zakonu o - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava lovstvu. se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - veliki (sivi) puh prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - bjeloprsni jež - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - kobac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - škanjac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - jastreb kokošar klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - vjetruša klikavka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - siva čaplja metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, oko mjesta Otok, na - grlica području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika - zelena žuna čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom 2. Površina lovišta (proljetnom) fondu: Ukupna površina lovišta iznosi 4.667 ha. - srna obična 20 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - divlja svinja 8 grla između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - zec obični 100 grla kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - fazan – gnjetlovi 300 kljunova obrascu LGO-1. - trčka 120 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; osnovom. moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 10

b) ostale vrste divljači – sve druge vrste 7. Zajedničko otvoreno lovište XVI/107 divljači koje od prirode stalno ili «LJESKOVAC» povremeno obitavaju ili prelaze preko lovišta. 1. Opis granice - kuna zlatica Sjeverna granica počinje na asfaltnoj cesti Vinkovci- - jazavac Jarmina, ide na istok ispod ograde plantaže Borinci do - tvor ratne pruge, nastavlja ratnom prugom na istok sve do - lasica mala asfaltne ceste Nuštar-Vinkovci, prelazi ju i nastavlja na - divlja mačka istok šljunčanim putem za Cerić sve do kanala Ervenica, - lisica gdje i završava sjeverna granica. - čagalj Istočna granica nastavlja kanalom Ervenica na - vrana siva jugozapad sve do željezničke pruge Vinkovci-Tovarnik, - vrana gačac prelazi ju i dalje ide kanalom Ervenica do željezničke - svraka pruge Vinkovci-Brčko, prugom na jug sve do željezničke - čavka zlogodnjača postaje Vrapčana, napušta prugu i kanalom, koji ide - šojka kreštalica paralelno uz prugu, nastavlja sve do njegovog ulaza u - divlja patka gluhara rijeku Bosut, prelazi Bosut na jugoistočnom rubu rasadnika - divlja patka kržulja Zalužje, gdje i završava istočna granica. - liska crna Južna granica nastavlja rubom rasadnika Zalužje sve do - golub divlji asfaltirane ceste Vinkovci-Županja, prelazi ju te rubom - šljuka šume Kunjevci ide na sjeverozapad do asfaltirane ceste - prepelica Vinkovci-Rokovci, prelazi ju i ide dalje na zapad - divlja guska glogovnjača Sopotskim putem izlazi na rijeku Bosut. Bosutom dalje ide - divlja guska lisasta na zapad do kanala Dren, gdje i završava južna granica. U prolazu boravi divlja svinja. Zapadna granica ide na sjever kanalom Dren sve do c) ostale životinjske vrste koje od asfaltne ceste Vinkovci-Jarmina i njome dalje na sjever do prirode obitavaju u lovištu, a njima početne točke. se ne gospodari po Zakonu o -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se lovstvu. obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - veliki (sivi) puh prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - bjeloprsni jež -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - kobac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - škanjac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - jastreb kokošar klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - vjetruša klikavka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - siva čaplja metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, oko Vinkovaca, na - grlica području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika - zelena žuna čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim U lovištu se prema mogućnostima staništa može uzvisinama na pojedinim mjestima. okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: 2. Površina lovišta - srna obična 20 grla Ukupna površina lovišta iznosi 4.717 ha. - zec obični 30 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - fazan – gnjetlovi 100 kljunova između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - trčka 30 kljunova kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu obrascu LGO-1. uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; 8. Zajedničko otvoreno lovište XVI/108 «MAŠANJ» moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim 1. Opis granice nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te Granica polazi na rijeci Savi između k.o. Rajevo Selo i pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava Gunja i ide sjeverno katastarskom granicom do odjela 13 prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i državnog lovišta Trizlovi-Rastovo te istočno granicom sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na istog lovišta do ceste Gunja-Drenovci, prelazi cestu i dalje kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen granicom zajedničkog lovišta XVI/153 Lipice do odjela 40 lov. Velebit i dalje ide jugoistočno katastarskom granicom k.o. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne Gunja-Đurići do granice državnog lovišta Stari Rađenovci i naprave. južno prosjekom između odjela 22/23 šume Jaranovača do rijeke Save te dalje uzvodno rijekom Savom-državnom 4. U lovištu od prirode obitavaju granicom do početne točke. a) glavne vrste divljači - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava - srna obična se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - zec obični prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - fazan – gnjetlovi - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - trčka uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 11

klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - grlica panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - zelena žuna metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Gunje, na južnom području Vukovarsko-srijemske županije. U lovištu se prema mogućnostima staništa može Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo okvirno uzgajati sljedeći broj blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 40 grla 2. Površina lovišta - zec obični 80 grla Ukupna površina lovišta iznosi 3.045 ha. - fazan – gnjetlovi 120 kljunova Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u osnovom. obrascu LGO-1.

3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim 9. Zajedničko otvoreno lovište XVI/109 «PAOVO» dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za 1. Opis granice korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim Zapadna granica počinje na cesti Vrbanja-Soljani, na nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te kanalu Bistra i dalje ide sjeverno katastarskom granicom pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava između k.o. Vrbanja-Soljani do šume Svenovo, odnosno prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i državnog lovišta Spačva te rubom šume, odnosno sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na vanjskom ogradom ide do prosjeke između odjela 14/18 te kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen se nastavlja do prosjeke, odnosno ograde sjever-jug, lov. između odjela 18/19, 22/23, 37/38 te rubom šume kraj Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne odjela 51 i dalje prosjekom istok-zapad kraj odjela 52 i 53 naprave. do kanala Drenovača te južno katastarskom garnicom s k.o. Strošinci do ceste Soljani-Strošinci te dalje cestom 4. U lovištu od prirode obitavaju Strošinci-Soljani, nastavlja cestom Soljani-Vrbanja do a) glavne vrste divljači početne točke, a istovremeno i granicom državnog lovišta - srna obična Stari Rađenovci. - zec obični - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava - fazan – gnjetlovi se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim b) ostale vrste divljači – sve druge vrste prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. divljači koje od prirode stalno ili - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema povremeno obitavaju ili prelaze uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj preko lovišta. (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - kuna zlatica klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - jazavac panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - tvor metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverno od - lasica mala Soljana, na jugoistočnom području Vukovarsko-srijemske - divlja mačka županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren - lisica sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. - čagalj - vrana siva 2. Površina lovišta - vrana gačac Ukupna površina lovišta iznosi 2.427 ha. - svraka Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - čavka zlogodnjača između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - šojka kreštalica kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - divlja patka gluhara obrascu LGO-1. - divlja patka kržulja - liska crna 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - golub divlji dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - šljuka moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - prepelica korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - divlja guska glogovnjača nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - divlja guska lisasta pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava U prolazu boravi divlja svinja. prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i c) ostale životinjske vrste koje od sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na prirode obitavaju u lovištu, a njima kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen se ne gospodari po Zakonu o lov. lovstvu. Ovakvih površina nema u lovištu. - veliki (sivi) puh - bjeloprsni jež 4. U lovištu od prirode obitavaju - kobac a) glavne vrste divljači - škanjac - srna obična - jastreb kokošar - zec obični - vjetruša klikavka - fazan – gnjetlovi - siva čaplja - trčka Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 12

b) ostale vrste divljači – sve druge vrste klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u divljači koje od prirode stalno ili panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 povremeno obitavaju ili prelaze metara, smješteno u istočnoj Slavoniji istočno od Rajeva preko lovišta. Sela uz rijeku Bosut, na južnom području Vukovarsko- - kuna zlatica srijemske županije. Karakteristika čitave površine je - jazavac ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim - tvor mjestima. - lasica mala - divlja mačka 2. Površina lovišta - lisica Ukupna površina lovišta iznosi 2.530 ha. - čagalj Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - vrana siva između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - vrana gačac kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - svraka obrascu LGO-1. - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - divlja patka gluhara dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - divlja patka kržulja moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - liska crna korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - golub divlji nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - šljuka pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - prepelica prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - divlja guska glogovnjača sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - divlja guska lisasta kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen U prolazu boravi divlja svinja. lov. c) ostale životinjske vrste koje od Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne prirode obitavaju u lovištu, a njima naprave. se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. 4. U lovištu od prirode obitavaju - veliki (sivi) puh a) glavne vrste divljači - bjeloprsni jež - srna obična - kobac - zec obični - škanjac - fazan – gnjetlovi - jastreb kokošar - trčka - vjetruša klikavka b) ostale vrste divljači – sve druge vrste - siva čaplja divljači koje od prirode stalno ili - grlica povremeno obitavaju ili prelaze - zelena žuna preko lovišta. - kuna zlatica U lovištu se prema mogućnostima staništa može - jazavac okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom - tvor (proljetnom) fondu: - lasica mala - srna obična 20 grla - divlja mačka - zec obični 60 grla - lisica - fazan – gnjetlovi 180 kljunova - čagalj - trčka 30 kljunova - vrana siva Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu - vrana gačac uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom - svraka osnovom. - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica 10. Zajedničko otvoreno lovište XVI/110 «POLOJ» - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja 1. Opis granice - liska crna Sjeverna granica polazi na rijeci Savi na granici k.o. - golub divlji Posavski Podgajci-Rajevo Selo, kod odjela 47 te se - šljuka nastavlja rubom šume do ceste Rajevo Selo-Posavski - prepelica Podgajci te cestom do ceste Posavski Podgajci- Drenovci i - divlja guska glogovnjača dalje se nastavlja cestom do državnog lovišta Trizlovi- - divlja guska lisasta Rastovo te južno rubom šume do odjela 13 i dalje U prolazu boravi divlja svinja. katastarskom granicom s k.o. Gunja do rijeke Save i odjela c) ostale životinjske vrste koje od 5 šume Brčke bare, dalje se uzvodno nastavlja rijekom prirode obitavaju u lovištu, a njima Savom-državnom granicom do početne točke. se ne gospodari po Zakonu o -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava lovstvu. se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - veliki (sivi) puh prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - bjeloprsni jež -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - kobac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - škanjac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - jastreb kokošar Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 13

- vjetruša klikavka - kuna zlatica - siva čaplja - jazavac - grlica - tvor - zelena žuna - lasica mala - divlja mačka U lovištu se prema mogućnostima staništa može - lisica okvirno uzgajati sljedeći broj - čagalj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - vrana siva - srna obična 20 grla - vrana gačac - zec obični 60 grla - svraka - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - čavka zlogodnjača - trčka 80 kljunova - šojka kreštalica Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu - divlja patka gluhara uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom - divlja patka kržulja osnovom. - liska crna - golub divlji 11. Zajedničko otvoreno lovište XVI/111 «RASTOVIĆ» - šljuka - prepelica 1. Opis granice - divlja guska glogovnjača Polazna točka je od Save (Kesića stana) te se dalje - divlja guska lisasta nastavlja granicom k.o. Štitar-Babina Greda sjeverno do U prolazu boravi divlja svinja. križa na cesti Babina Greda-Štitar i dalje sjeverno do d) ostale životinjske vrste koje od autoceste Zagreb-Lipovac, odakle se nastavlja autocestom prirode obitavaju u lovištu, a njima u pravcu Županje do vodotoka Bosut te južno vodotokom se ne gospodari po Zakonu o Bosut do Save, odakle se uzvodno državnom granicom lovstvu. proteže do početne točke. - veliki (sivi) puh - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava - bjeloprsni jež se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - kobac prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - škanjac - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - jastreb kokošar uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - vjetruša klikavka (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - siva čaplja klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - grlica panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - zelena žuna metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, južno od Štitara kod Županje, na području Vukovarsko-srijemske županije. U lovištu se prema mogućnostima staništa može Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. (proljetnom) fondu: - srna obična 11 grla 2. Površina lovišta - zec obični 84 grla Ukupna površina lovišta iznosi 2.563 ha. - fazan – gnjetlovi 220 kljunova Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - trčka 50 kljunova između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom obrascu LGO-1. osnovom.

3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; 12. Zajedničko otvoreno lovište XVI/112 «RASTOVO» moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim 1. Opis granice nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te Sjeverna granica lovišta počinje kod odjela 40 šume pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava Rastovote ide dalje sjeveroistočno granicom zajedničkog prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i lovišta XVI/153 Lipice te do državnoga lovišta Stari sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na Rađenovci, odakle se južno granicom državnoga lovišta kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen Stari Rađenovci spušta do katastarske granice između lov. Gunje i Đurića te dalje sjeverozapadno katastarskom Ovakvih površina nema u lovištu. granicom do početne točke, odnosno ceste Velebit-Đurići. - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava 4. U lovištu od prirode obitavaju se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim a) glavne vrste divljači prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - srna obična - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - zec obični uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - fazan – gnjetlovi (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - trčka klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u b) ostale vrste divljači – sve druge panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 vrste divljači koje od prirode stalno metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, oko mjesta Đurići, ili povremeno obitavaju ili prelaze na južnom području Vukovarsko-srijemske županije. preko lovišta. Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 14

Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo U lovištu se prema mogućnostima staništa može blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: 2. Površina lovišta - srna obična 20 grla Ukupna površina lovišta iznosi 1.002 ha. - zec obični 30 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - fazan – gnjetlovi 100 kljunova između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom obrascu LGO-1. osnovom.

3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim 13. Zajedničko otvoreno lovište XVI/113 «RIPAČA» dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za 1. Opis granice korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim Sjeverna granica počinje na rijeci Bosut, na mjestu gdje nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te rijeka prelazi put Otok-Slakovci, nastavlja rijekom Bosut pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava na istok sve do granice k.o. Komletinci i općine Nijemci, prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i gdje i završava sjeverna granica. sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na Istočna granica nastavlja na jug preko rudine Čukovci kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen granicom k.o. Komletinci-Nijemci do asfaltne ceste lov. Komletinci-Nijemci, prelazi ju i ide dalje na jug preko Ovakvih površina nema u lovištu. rudine Duge njive, pa sve granicom k.o. Komletinci-Donje Novo Selo do šume Istočna Gradina. 4. U lovištu od prirode obitavaju Južna granica ide na zapad rubom šume do prosjeke a) glavne vrste divljači između odjela 34/37 i dijelom 33/36 šume Istočna Gradina. - srna obična Zapadna granica nastavlja starom prosjekom kroz odjel - zec obični 33 do ruba šume i dalje prema sjeveru granicom k.o. Otok- - fazan – gnjetlovi Komletinci preko rudine Livade izlazi na asfaltnu cestu b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Otok-Komletinci, prelazi cestu i dalje na sjever granicom divljači koje od prirode stalno ili k.o. Otok-Komletinci preko rudine Skorotinci do šume povremeno obitavaju ili prelaze Ripača. Zapadnim rubom odjela 29, 28 do odjela 26, zatim preko lovišta. prosjekom između odjela 26/28, 26/29 do tzv. Zečevog - kuna zlatica puta te s njim na sjever do jarka u odjelu 27 te s njim na - jazavac sjever do ruba šume i dalje istočnim rubom šume odjela 27 - tvor izlazi na put Otok-Slakovci. Nastavlja putem dalje na - lasica mala sjever između odjela 25 i 26 izlazi na rijeku Bosut odnosno - divlja mačka dolazi na početnu točku. - lisica - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava - čagalj se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - vrana siva prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - vrana gačac - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - svraka uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - čavka zlogodnjača (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - šojka kreštalica klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - divlja patka gluhara panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - divlja patka kržulja metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, jugoistočno od - liska crna Vinkovaca, odnosno oko mjesta Komletinci, na području - golub divlji Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave - šljuka površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na - prepelica pojedinim mjestima. - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta 2. Površina lovišta U prolazu boravi divlja svinja. Ukupna površina lovišta iznosi 3.232 ha. c) ostale životinjske vrste koje od Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te prirode obitavaju u lovištu, a njima između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se se ne gospodari po Zakonu o kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u lovstvu. obrascu LGO-1. - veliki (sivi) puh - bjeloprsni jež 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - kobac dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - škanjac moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - jastreb kokošar korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - vjetruša klikavka nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - siva čaplja pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - grlica prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - zelena žuna sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 15

Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne do ruba šume i dalje južno rubom šume žičanom ogradom naprave. do odjela 147, te ide na istok prosjekom između odjela 147/148 s jedne strane i odjela 150 odnosno 24.-tom 4. U lovištu od prirode obitavaju prosjekom istok-zapad do katastarske granice k.o. Soljani, a) glavne vrste divljači te dalje prati katastarsku granicu do ceste Vrbanja–Soljani i - srna obična kanala Bistra, te dalje ide južno sa granicom državnog - zec obični lovišta Stari Rađenovci, te granicom zajedničkog lovišta - fazan – gnjetlovi br. XVI/153 Lipice do ceste Vrbanja-Drenovci i dalje - trčka granicom državnog lovišta Trizlovi-Rastovo do pruge b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Gunja-Spačva, te prugom do početne točke-željezničke divljači koje od prirode stalno ili stanice Vrbanja. povremeno obitavaju ili prelaze - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava preko lovišta. se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - kuna zlatica prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - jazavac - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - tvor uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - lasica mala (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - divlja mačka klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - lisica panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - čagalj metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, oko mjesta Vrbanja, - vrana siva na jugoistočnom području Vukovarsko-srijemske županije. - vrana gačac Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo - svraka blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica 2. Površina lovišta - divlja patka gluhara Ukupna površina lovišta iznosi 4.365 ha. - divlja patka kržulja Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - liska crna između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - golub divlji kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - šljuka obrascu LGO-1. - prepelica - divlja guska glogovnjača 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - divlja guska lisasta dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; U prolazu boravi divlja svinja. moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za c) ostale životinjske vrste koje od korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim prirode obitavaju u lovištu, a njima nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te se ne gospodari po Zakonu o pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava lovstvu. prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - veliki (sivi) puh sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - bjeloprsni jež kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - kobac lov. - škanjac Ovakvih površina nema u lovištu. - jastreb kokošar - vjetruša klikavka 4. U lovištu od prirode obitavaju - siva čaplja a) glavne vrste divljači - grlica - srna obična - zelena žuna - zec obični - fazan – gnjetlovi U lovištu se prema mogućnostima staništa može - trčka okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom b) ostale vrste divljači – sve druge vrste (proljetnom) fondu: divljači koje od prirode stalno ili - srna obična 20 grla povremeno obitavaju ili prelaze - zec obični 40 grla preko lovišta. - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - kuna zlatica - trčka 50 kljunova - jazavac Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu - tvor uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom - lasica mala osnovom. - divlja mačka - lisica 14. Zajedničko otvoreno lovište XVI/114 «SELIŠTE» - čagalj - vrana siva 1. Opis granice - vrana gačac Zapadna granica lovišta polazi od željezničke stanice - svraka Vrbanja, te se nastavlja sjeverno željezničkom prugom do - čavka zlogodnjača naselja Spačva zatim jugoistočno cestom Spačva-Vrbanja - šojka kreštalica do odjela 120, zatim istočno prosjekom između odjela - divlja patka gluhara 108/120, 109/120, 110/121 do odjela 122, zatim južno - divlja patka kržulja između odjela 121/122, zatim južno ogradom uz odjel 122 - liska crna Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 16

- golub divlji kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - šljuka obrascu LGO-1. - prepelica - divlja guska glogovnjača 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - divlja guska lisasta dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; U prolazu boravi divlja svinja. moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za c) ostale životinjske vrste koje od korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim prirode obitavaju u lovištu, a njima nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te se ne gospodari po Zakonu o pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava lovstvu. prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - veliki (sivi) puh sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - bjeloprsni jež kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - kobac lov. - škanjac Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne - jastreb kokošar naprave. - vjetruša klikavka - siva čaplja 4. U lovištu od prirode obitavaju - grlica a) glavne vrste divljači - zelena žuna - srna obična - zec obični U lovištu se prema mogućnostima staništa može - fazan – gnjetlovi okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom - trčka (proljetnom) fondu: b) ostale vrste divljači – sve druge vrste - srna obična 80 grla divljači koje od prirode stalno ili - zec obični 60 grla povremeno obitavaju ili prelaze - fazan – gnjetlovi 220 kljunova preko lovišta. - trčka 30 kljunova - kuna zlatica Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu - jazavac uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom - tvor osnovom. - lasica mala - divlja mačka - lisica 15. Zajedničko otvoreno lovište XVI/115 - čagalj «SITNATOVO» - vrana siva - vrana gačac 1. Opis granice - svraka Zapadna granica počinje na cesti Strošinci-Soljani na - čavka zlogodnjača katastarskoj razmeđi i dalje zapadno katastarskom - šojka kreštalica granicom do ruba šume, te kanala Drenovača do prosjeke - divlja patka gluhara istok-zapad između odjela 53/64, te prosjeke sjever-jug - divlja patka kržulja između odjela 64/65, 76/77, te se dalje nastavlja prosjekom - liska crna istok-zapad između odjela 77/87, 78/89, 79/89, zatim južno - golub divlji između odjela 89/90, te istočno između odjela 90/98, - šljuka 91/99, 92/100, 93/101 do državne granice Republike - prepelica Hrvatske i Republike Srbije (Filipov put), te se južno - divlja guska glogovnjača državnom granicom spušta do kanala Lipac i dalje južno - divlja guska lisasta međudržavnom granicom kanala Lipac do Šumarovog U prolazu boravi divlja svinja. stana i nastavlja se prema sjeveru putem do ceste Strošinci- c) ostale životinjske vrste koje od Soljani, a istovremeno i granicom državnog lovišta Stari prirode obitavaju u lovištu, a njima Rađenovci do početne točke. se ne gospodari po Zakonu o - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava lovstvu. se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - veliki (sivi) puh prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - bjeloprsni jež - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - kobac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - škanjac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - jastreb kokošar klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - vjetruša klikavka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - siva čaplja metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, oko mjesta - grlica Strošinci, na krajnjem jugoistoku Vukovarsko-srijemske - zelena žuna županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom 2. Površina lovišta (proljetnom) fondu: Ukupna površina lovišta iznosi 1.782 ha. - srna obična 40 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - zec obični 30 grla između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - fazan – gnjetlovi 100 kljunova - trčka 30 kljunova Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 17

Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom 4. U lovištu od prirode obitavaju osnovom. a) glavne vrste divljači - srna obična - zec obični 16. Zajedničko otvoreno lovište XVI/116 «STARA - fazan – gnjetlovi SELA» - trčka b) ostale vrste divljači – sve druge vrste 1. Opis granice divljači koje od prirode stalno ili Sjeverna granica počinje na potoku Bitulji, na mjestu povremeno obitavaju ili prelaze gdje prosjeka u šumi Orljak između odjela 6 i 7 izlazi na preko lovišta. navedeni potok. Nadalje, istočno Bituljom izlazi u polje - kuna zlatica između k.o. Cerna i k.o. Šiškovci, ide sjeveroistočno do - jazavac ušća u potok Biđ te nastavlja Biđom do najbliže točke na - tvor asfaltnoj cesti Cerna-Šiškovci. Granica dalje ide cestom u - lasica mala pravcu Cerne do mjesta gdje se Bosut ulijeva u Biđ. - divlja mačka Nastavlja dalje u smjeru istoka rijekom Bosut do kanala - lisica Bazjaš, gdje završava sjeverna granica lovišta. - čagalj Istočna granica ide rubom šume Mačva pa Topola - vrana siva (odjeli 60, 63 i 66), dolazi do asfaltne ceste Vinkovci- - vrana gačac Županja, prelazi preko ceste i ide nadalje rubom odjela 67 - svraka do sredine odjela 69 šume Topola, općinskom granicom te - čavka zlogodnjača rubom odjela 24 šume Jelje do ceste Vinkovci-Županja, - šojka kreštalica zatim cestom prema Vinkovcima kroz odjel 24 do - divlja patka gluhara njezinoga sjevernoga ruba. - divlja patka kržulja Južna granica ide od asfaltne ceste Vinkovci-Županja - liska crna sjevernim rubom šume Jelje do 250 m iznad Buzerovoga - golub divlji stana i dalje na zapad granicom općina Gradište – Cerna do - šljuka asfaltne ceste Cerna-Gradište. U smjeru Vinkovaca ide do - prepelica državnog lovišta Banov dol, u pravcu Babine Grede dolazi - divlja guska glogovnjača do početka šumske ceste između odjela 26 i 27 šume - divlja guska lisasta Orljak. Tu završava južna i počinje zapadna granica. U prolazu borave jelen obični i divlja svinja. Zapadna granica ide pravcem šumske ceste između c) ostale životinjske vrste koje od odjela 26 i 27, 20 i 21, 13 i 14 na sjever kroz šumu Orljak, prirode obitavaju u lovištu, a njima nastavlja prosjekom između odjela 6 i 7 te dolazi na potok se ne gospodari po Zakonu o Bitulju, odnosno na početnu točku lovišta. lovstvu. - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava - veliki (sivi) puh se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - bjeloprsni jež prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - kobac - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - škanjac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - jastreb kokošar (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - vjetruša klikavka klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - siva čaplja panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - grlica metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, između Vinkovaca i - zelena žuna Županje, zapadno i istočno od Cerne, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave U lovištu se prema mogućnostima staništa može površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom pojedinim mjestima. (proljetnom) fondu: - srna obična 20 grla 2. Površina lovišta - zec obični 38 grla Ukupna površina lovišta iznosi 2.289 ha. - fazan – gnjetlovi 126 kljunova Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - trčka 44 kljunova između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom obrascu LGO-1. osnovom.

3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; 17. Zajedničko otvoreno lovište XVI/117 «VJEROVI» moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim 1. Opis granice nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te Zapadna granica lovišta polazi od rijeke Save na pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava granici između k.o. Županja i Bošnjaci, nastavlja se tom prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i granicom do ceste Županja-Bošnjaci i dalje katastarskom sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na granicom do ruba šume Gaj odjel 50 i 51, te se nastavlja kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen rubom šume do auto-ceste Zagreb-Lipovac i dalje lov. granicom državnog lovišta Spačva do ceste Bošnjaci-Otok, Ovakvih površina nema u lovištu. zatim preko ceste uz rub šume g.j. Kragujna odjel 1 do Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 18

prosjeke između odjela 5/6, zatim južno prosjekom između - divlja guska glogovnjača tih odjela, te odjela 10/11, dalje žicom kroz odjel 10, 17, 23 - divlja guska lisasta do auto-ceste Zagreb-Lipovac, te se dalje nastavlja U prolazu boravi jelen obični i divlja svinja. granicom državnog lovišta Tromeđa do ceste Bošnjaci- c) ostale životinjske vrste koje od Posavski Podgajci, prelazi istu i dalje ide do rijeke Save prirode obitavaju u lovištu, a njima odakle uzvodno rijekom Savom-državnom granicom dolazi se ne gospodari po Zakonu o do početne točke. lovstvu. -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - veliki (sivi) puh obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - bjeloprsni jež prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - kobac -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - škanjac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - jastreb kokošar (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - vjetruša klikavka klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - siva čaplja panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - grlica metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Županje, - zelena žuna oko mjesta Bošnjaci, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren U lovištu se prema mogućnostima staništa može sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: 2. Površina lovišta - srna obična 80 grla Ukupna površina lovišta iznosi 6.441 ha. - zec obični 200 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - fazan – gnjetlovi 220 kljunova između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - trčka 100 kljunova kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu obrascu LGO-1. uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za 18. Zajedničko otvoreno lovište XVI/118 korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim "TOPOLOVAC-MARIKOVO" nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava 1. Opis granice prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i Zapadna granica lovišta počinje na Vrbanjskom putu, sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na ide na sjeveroistok do kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen 17. prosjeke (šljunčane ceste). Navedenom prosjekom lov. proteže se na zapad do žičane ograde koju su postavile Ovakvih površina nema u lovištu. «Hrvatske šume» d.o.o., tj. do XXVIII prosjeke sjever-jug, koju lokalno stanovništvo naziva Ervatska prosjeka. Tom 4. U lovištu od prirode obitavaju prosjekom ide direktno na sjever, a između odjela 19 i 20, a) glavne vrste divljači 12 i 13 te kroz odjel 6 do autoputa, prelazi autoput te - srna obična istočnim rubom šume odjela 6 izlazi na rijeku Spačva, na - zec obični mjesto zvano Klek. Nastavlja nizvodno rijekom Spačvom - fazan – gnjetlovi do ušća u rijeku Bosut. - trčka Sjeverna granica se proteže nizvodno sredinom rijeke b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Bosut i prati njen tok do državne granice sa Republikom divljači koje od prirode stalno ili Srbijom. povremeno obitavaju ili prelaze Istočna granica se proteže državnom granicom, prelazi preko lovišta. autoput te nastavlja autoputem pa sve državnom granicom - divlja svinja do šume i žičane ograde-lokacija zvana Jarčev stan. - kuna zlatica Južna granica se proteže žičanom ogradom od granice - jazavac sa Republikom Srbijom na zapad 20-tom prosjekom uz - tvor južni rub odjela 44 do odjela 43. Zatim prosjekom i - lasica mala ogradom na sjever, prosjekom XXXIII do ruba šume. - divlja mačka Nadalje rubom šume zvana Betin pašnjak do šljunčane - lisica ceste (ulaz u Neprečavu). Nadalje rubom šume do 18.-te - čagalj prosjeke, tj. između odjela 27 i 34. Tom prosjekom na - vrana siva zapad, ujedno i žičanom ogradom izlazi na polje. Nastavlja - vrana gačac rubom šume odjela 32, te rubom poljoprivredne ograđene - svraka enklave i dolazi na početnu točku na Vrbanjskom putu. - čavka zlogodnjača -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - šojka kreštalica obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - divlja patka gluhara prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - divlja patka kržulja -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - liska crna uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - golub divlji (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - šljuka klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - prepelica panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 19

metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, južno od Lipovca, - grlica na istoku Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika - zelena žuna čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. U lovištu se prema mogućnostima staništa može 2. Površina lovišta okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom Ukupna površina lovišta iznosi 2.349 ha. (proljetnom) fondu: Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - srna obična 34 grla između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - divlja svinja 8 grla kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - zec obični 50 komada obrascu LGO-1. - fazan – gnjetlovi 100 kljunova - trčka 38 kljunova 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za osnovom. korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava 19. Zajedničko otvoreno lovište XVI/119 prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i "DUBOVICA" sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen 1. Opis granice lov. Zapadna granica lovišta počinje na rijeci Bosut, pod Na području lovišta nalazi se dio (90 ha) značajnog šumom Narače na mjestu zvanom Cripara, ide rijekom krajobraza Spačva, s tim da lov nije zabranjen, a dio Bosut do rudine Buštine i dalje preko rijeke Bosut na površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. sjever, potom na istok do asfaltne ceste i vage šećerne repe na cesti Podgrađe - Nijemci te nastavlja njome prema 4. U lovištu od prirode obitavaju sjeveru do Belajeve livade. a) glavne vrste divljači Sjeverna granica ide od Belajeve livade na istok - srna obična kanalom do lenije koja ide prema sjeveroistoku, vraća se - divlja svinja prema sjeveroistoku u dužini oko 1000 m do prvoga - zec obični kanala, gdje skreće desno prema istoku na rijeku Bosut, - fazan – gnjetlovi nastavlja Bosutom prema jugoistoku do kanala Vodenica, - trčka prelazi Bosut te nastavlja prema istoku do granice Srbije i b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Crne Gore i šume Jasinje (odjel 21a). divljači koje od prirode stalno ili Istočna granica nastavlja granicom sa Republikom povremeno obitavaju ili prelaze Srbijom prema istoku do kanala Đeram te kanalom do ruba preko lovišta. šume Jasinje istočnom stranom prema jugu i jugozapadu te - kuna zlatica izlazi na cestu Podgrađe - Apševci. - jazavac Južna granica polazi od ceste Podgrađe – Apševci, kod - tvor vage ide rubom šume Dubovica na zapad i granicom k.o. - lasica mala Apševci - Podgrađe, izlazi na rijeku Bosut - na početnu - divlja mačka točku. - lisica -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - čagalj obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - vrana siva prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - vrana gačac -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - svraka uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - čavka zlogodnjača (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - šojka kreštalica klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - divlja patka gluhara panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - divlja patka kržulja metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverno od - liska crna Lipovca, oko mjesta Podgrađe, na području Vukovarsko- - golub divlji srijemske županije. Karakteristika čitave površine je - šljuka ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim - prepelica mjestima. - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta 2. Površina lovišta c) ostale životinjske vrste koje od Ukupna površina lovišta iznosi 2.314 ha. prirode obitavaju u lovištu, a njima Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te se ne gospodari po Zakonu o između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se lovstvu. kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - veliki (sivi) puh obrascu LGO-1. - bjeloprsni jež - kobac 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - škanjac dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - jastreb kokošar moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - vjetruša klikavka korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - siva čaplja nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 20

pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava Istočna granica počinje od mjesnog groblja i ide prema prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i jugu granicom k.o. Nijemci i k.o. D.N.Selo do šume sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na (mjesta zvanog Pencov ribnjak) novoizgrađenim tvrdim kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen putem do stare šume Narač u odjelu 3, odnosno do žičane lov. ograde, gdje počinje južna granica lovišta. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne Južna granica od opisane točke ide prema zapadu naprave. žičanom ogradom u pravcu kanala Mašanj. Zapadna granica polazi od kanala Mašanj sjeverno 4. U lovištu od prirode obitavaju rubom šume g.j. Narač do odjela 51 g.j. Slavir, zatim a) glavne vrste divljači prosjekom između odjela 51/54, sjeverno 50/51, zapadno - srna obična 41/50, 40/49 do odjela 39, odnosno rubom šume i dalje - divlja svinja sjeverno po katastarskoj granici do ceste Komletinci – - zec obični Nijemci gdje završava zapadna, a počinje sjeverna granica - fazan . - trčka Sjeverna granica ide cestom Komletinci - Nijemci do b) ostale vrste divljači – sve druge vrste rudine Majur u smjeru istoka. Kod rudine Majur ide opet divljači koje od prirode stalno ili granicom između k.o. Nijemci i k.o. D.N.Selo do mjesnog povremeno obitavaju ili prelaze groblja, tj. do početne točke. preko lovišta. - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava - kuna zlatica se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - jazavac prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - tvor -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - lasica mala uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - divlja mačka (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - lisica klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - čagalj panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - vrana siva metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverozapadno od - vrana gačac Lipovca, oko Donjeg Novog Sela, na istočnom području - svraka Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave - čavka zlogodnjača površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na - šojka kreštalica pojedinim mjestima. - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja 2. Površina lovišta - liska crna Ukupna površina lovišta iznosi 1.428 ha. - golub divlji Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - šljuka između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - prepelica kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - divlja guska glogovnjača obrascu LGO-1. - divlja guska lisasta c) ostale životinjske vrste koje od 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim prirode obitavaju u lovištu, a njima dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; se ne gospodari po Zakonu o moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za lovstvu. korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - veliki (sivi) puh nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - bjeloprsni jež pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - kobac prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - škanjac sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - jastreb kokošar kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - vjetruša klikavka lov. - siva čaplja Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne - grlica naprave. - zelena žuna 4. U lovištu od prirode obitavaju U lovištu se prema mogućnostima staništa može a) glavne vrste divljači okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom - srna obična (proljetnom) fondu: - zec obični - srna obična 24 grla - fazan – gnjetlovi - divlja svinja 16 grla - trčka - zec obični 44 grla b) ostale vrste divljači – sve druge vrste - fazan – gnjetlovi 150 kljunova divljači koje od prirode stalno ili - trčka 70 kljunova povremeno obitavaju ili prelaze Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu preko lovišta. uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom - kuna zlatica osnovom. - jazavac - tvor 20. Zajedničko otvoreno lovište XVI/120 «GRADINA» - lasica mala - divlja mačka 1. Opis granice - lisica Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 21

- čagalj Ilača do dubokog kanala tj. do granice sa L.D. Ilinci (do - vrana siva granice sa Srbijom i Crnom Gorom). - vrana gačac Istočna granica nastavlja tim kanalom tj. granicom na - svraka jug sve do šljunčane ceste Nijemci - Ilinci, prelazi istu i - čavka zlogodnjača nastavlja dalje do kanala Vodenica, tj. do mjesta gdje se taj - šojka kreštalica kanal ulijeva u Bosut. - divlja patka gluhara Južna granica ide Bosutom na zapad prema selu - divlja patka kržulja Nijemci u rudinu Guštu gdje izlazi u Belajevu leniju. - liska crna Navedenom lenijom ide do asfaltirane ceste Nijemci- - golub divlji Podgrađe, te dalje nastavlja asfaltom prema Podgrađu do - šljuka teretne vage, obilazi je, te lenijom za Pabreže ide do prvog - prepelica reda šljiva sa lijeve strane Rusinog stana. Linija lovišta se - divlja guska glogovnjača potom spušta sa njive na Bosut odakle ide Bosutom do 9. - divlja guska lisasta prosjeke, te s njom zapadno između odjela 4/8, 4/7 i 3/6 U prolazu boravi divlja svinja. šume Narač do početne točke između odjela 2/5. c) ostale životinjske vrste koje od -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se prirode obitavaju u lovištu, a njima obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim se ne gospodari po Zakonu o prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. lovstvu. -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - veliki (sivi) puh uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - bjeloprsni jež (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - kobac klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - škanjac panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - jastreb kokošar metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, oko mjesta Nijemci, - vjetruša klikavka sjeverno od Lipovca, na području Vukovarsko-srijemske - siva čaplja županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren - grlica sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. - zelena žuna

U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom 2. Površina lovišta (proljetnom) fondu: Ukupna površina lovišta iznosi 3.755 ha. - srna obična 14 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - zec obični 50 grla između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - fazan – gnjetlovi 60 kljunova kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - trčka 40 kljunova obrascu LGO-1. Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim osnovom. dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim 21. Zajedničko otvoreno lovište XVI/121 «DUBRAVA» nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava 1. Opis granice prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i Zapadna granica počinje na 9. prosjeci istok-zapad u sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na šumi Narač između odjela 2/5, zatim sjeveroistočno kroz kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen odjel 3 granicom k.o. Donje Novo Selo i k.o. Nijemci, lov. cestom kroz hrastik pored Pencovog ribnjaka, te dalje Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne slijedi granicu k.o. Donje Novo Selo i k.o. Nijemci izlazi naprave. iza groblja od D.N.Sela prema Nijemcima, na asfaltnu cestu D.N.Selo-Nijemci. Prelazi cestu, ide kanalom prema 4. U lovištu od prirode obitavaju zapadu tj. ponovo granicom k.o. D.N Selo i k.o. Nijemci, a) glavne vrste divljači izlazi na asfaltnu cestu Nijemci-Komletinci (kod njive S. - srna obična Kelčića). Granica cestom nastavlja prema Komletincima - zec obični sve do kraja PIK-ovog zemljišta desno prema Bosutu i - fazan – gnjetlovi razdvaja Komletince i Nijemce. Produžava kanalom do - trčka šljunčane ceste u Bojarama, prelazi istu te ide dalje prema b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Bosutu. divljači koje od prirode stalno ili Sjeverna granica vraća se Bosutom nazad te razdvaja povremeno obitavaju ili prelaze k.o. Đeletovci i k.o. Nijemci, sve do asfaltne ceste Nijemci preko lovišta. - Đeletovci. Granica lovišta prelazi navedenu cestu, te - kuna zlatica nastavlja kanalom ispod Banovačke šumice, dalje kanalom - jazavac ispod Hmeljarnika i dolazi do unke, tj. do puta Nijemci - - tvor Šidski Banovci. Nadalje slijedi kanal između posjeda PIK- - lasica mala a Nijemci i PIK-a Tovarnik, tj. ide starom međom ispod - divlja mačka Podzidanog salaša, pa onda ispred Dizdarovog stana do - lisica Ivanačkog groblja (do šljunčane ceste Nijemci - Tovarnik). - čagalj Prelazi cestu i ide dalje prema istoku granicom sa L.D. - vrana siva Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 22

- vrana gačac Bradarica te južnim rubom šume i Bosutom dolazi do - svraka polazne točke. - čavka zlogodnjača -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - šojka kreštalica obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - divlja patka gluhara prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - divlja patka kržulja -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - liska crna uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - golub divlji (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - šljuka klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - prepelica panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - divlja guska glogovnjača metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od - divlja guska lisasta Vinkovaca, odnosno južno i zapadno od Đeletovaca, na U prolazu boravi divlja svinja. području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika c) ostale životinjske vrste koje od čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim prirode obitavaju u lovištu, a njima uzvisinama na pojedinim mjestima. se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. 2. Površina lovišta - veliki (sivi) puh Ukupna površina lovišta iznosi 2.566 ha. - bjeloprsni jež Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - kobac između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - škanjac kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - jastreb kokošar obrascu LGO-1. - vjetruša klikavka - siva čaplja 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - grlica dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - zelena žuna moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim U lovištu se prema mogućnostima staništa može nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava (proljetnom) fondu: prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - srna obična 34 grla sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - zec obični 106 grla kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - fazan – gnjetlovi 150 kljunova lov. - trčka 70 kljunova Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu naprave. uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 4. U lovištu od prirode obitavaju a) glavne vrste divljači - srna obična 22. Zajedničko otvoreno lovište XVI/122 - zec obični "BRADARICA" - fazan – gnjetlovi - trčka 1. Opis granice b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Zapadna granica počinje na rijeci Bosut, ide na sjever divljači koje od prirode stalno ili zapadnim rubom šume Bradarica te granicom katastarske povremeno obitavaju ili prelaze općine na sjever i dolazi do šume Aljmaš. Južnim rubom preko lovišta. šume Aljmaš dolazi do asfaltne ceste Orolik-Đeletovci. - kuna zlatica Cestom ide na sjever, a rubom šume dolazi do pruge - jazavac Vinkovci-Tovarnik, prelazi prugu i nastavlja dalje na - tvor sjever asfaltnom cestom do raskršća asfaltne ceste puta - lasica mala Vinkovci-Tovarnik, gdje završava zapadna, a počinje - divlja mačka sjeverna granica lovišta. - lisica Sjeverna granica od raskršća navedenih cesta proteže se - čagalj rubom šume Žirište u smjeru jugoistoka asfaltnom cestom - vrana siva do kraja odjela 46. Tu naglo skreće rubom šume na sjever - vrana gačac do kraja odjela 41. Granica napušta šumu Žirište i jednim - svraka dijelom ide smjerom sjevera, kada naglo lomi prema - čavka zlogodnjača istoku, a granicom k.o. Šidski Banovci dolazi do Ćirine - šojka kreštalica pruge, gdje završava sjeverna granica, a počinje istočna - divlja patka gluhara granica. - divlja patka kržulja Istočna granica spušta se na jug Ćirinom prugom, - liska crna presjeca asfaltnu cestu Vinkovci-Tovarnik i produžuje - golub divlji dalje na jug u izlomljenoj crti te dolazi do tromeđe k.o. - šljuka Banovci, Ilača i Kunjevci. Tu završava istočna granica. - prepelica Južna granica od navedene tromeđe sjeverozapadnom - divlja guska glogovnjača granicom s k.o. Nijemci dolazi do asfaltne ceste Nijemci- - divlja guska lisasta Đeletovci, prelazi cestu te se jugozapadno spušta na rijeku U prolazu boravi divlja svinja. Bosut. Rijekom Bosut nastavlja se granica do šume Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 23

c) ostale životinjske vrste koje od nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te prirode obitavaju u lovištu, a njima pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava se ne gospodari po Zakonu o prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i lovstvu. sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - veliki (sivi) puh kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - bjeloprsni jež lov. - kobac Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne - škanjac naprave. - jastreb kokošar - vjetruša klikavka 4. U lovištu od prirode obitavaju - siva čaplja a) glavne vrste divljači - grlica - srna obična - zelena žuna - zec obični - fazan – gnjetlovi U lovištu se prema mogućnostima staništa može - trčka okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom b) ostale vrste divljači – sve druge vrste (proljetnom) fondu: divljači koje od prirode stalno ili - srna obična 20 grla povremeno obitavaju ili prelaze - zec obični 70 grla preko lovišta. - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - kuna zlatica - trčka 52 kljuna - jazavac Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu - tvor uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom - lasica mala osnovom. - divlja mačka - lisica - čagalj 23. Zajedničko otvoreno lovište XVI/123 "GLAZDOL" - vrana siva - vrana gačac 1. Opis granice - svraka Zapadna granica polazi od asfaltne ceste Vinkovci - - čavka zlogodnjača Tovarnik i ruba šume te nastavlja sjeverno, prelazi prugu - šojka kreštalica Vinkovci - Tovarnik i rubom šume dolazi do puta za Cerić. - divlja patka gluhara Sjeverna granica kreće se rubom šume Dubrave do - divlja patka kržulja asfaltne ceste Jankovci - Petrovci, nastavlja dalje granicom - liska crna između k.o. Petrovci i k.o. Stari Jankovci te dolazi do točke - golub divlji gdje se spaja s k.o. Svinjarevci. - šljuka Istočna granica nastavlja granicom k.o. Stari Jankovci i - prepelica k.o. Svinjarevci te dolazi na jug do granice k.o. Srijemske - divlja guska glogovnjača Laze. - divlja guska lisasta Južna granica nastavlja granicom između k.o. Stari U prolazu boravi divlja svinja. Jankovci i Srijemske Laze, dolazi do asfaltne ceste c) ostale životinjske vrste koje od Vinkovci - Tovarnik i nastavlja dalje prema zapadu do prirode obitavaju u lovištu, a njima polazne točke. se ne gospodari po Zakonu o -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se lovstvu. obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - veliki (sivi) puh prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - bjeloprsni jež -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - kobac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - škanjac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - jastreb kokošar klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - vjetruša klikavka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 106 - siva čaplja metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od - grlica Vinkovaca, odnosno oko Starih Jankovaca, na području - zelena žuna Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na U lovištu se prema mogućnostima staništa može pojedinim mjestima. okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: 2. Površina lovišta - srna obična 36 grla Ukupna površina lovišta iznosi 1.326 ha. - zec obični 35 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - fazan – gnjetlovi 72 kljunova između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - trčka 50 kljunova kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu obrascu LGO-1. uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 24

24. Zajedničko otvoreno lovište XVI/124 "ŽIRIŠTE b) ostale vrste divljači – sve druge vrste - BILILO" divljači koje od prirode stalno ili povremeno obitavaju ili prelaze 1. Opis granice preko lovišta. Zapadna granica počinje asfaltnom cestom Vinkovci- - kuna zlatica Tovarnik te ide sjeverno rubom šume Žirište do vrha odjela - jazavac 35 i nastavlja dalje na sjeverozapad javnim zemljanim - tvor putem sve do potoka Savak. Nadalje ide u smjeru - lasica mala sjeveroistoka tokom potoka Savak te nadalje sredinom rita - divlja mačka do Ćirine pruge, odnosno nekadašnje željezničke postaje - lisica Grabovo, gdje završava zapadna granica. - čagalj Sjeverna granica počinje od željezničke postaje - vrana siva Grabovo pa nastavlja asfaltnom cestom do starog - vrana gačac Grabovačkog groblja te nadalje ide u smjeru jugoistoka do - svraka Acina salaša i dalje ritom do asfaltne ceste Sotin-Tovarnik, - čavka zlogodnjača gdje završava sjeverna granica. - šojka kreštalica Istočna granica ide asfaltnom cestom u pravcu - divlja patka gluhara Tovarnika do početka šume Jelaš (državno lovište) te - divlja patka kržulja nastavlja zapadnim rubom šume do vrha odjela 26, gdje i - liska crna završava. - golub divlji Južna granica počinje od vrha odjela 26 šume Jelaš te - šljuka ide u smjeru zapada lenijom, tj. Bokšičkim putem u visini - prepelica šume Bokšić, (odjel 51), gdje skreće lijevo na jug oko 300 - divlja guska glogovnjača m i nadalje u istom smjeru do Ćirine pruge. Granica dalje - divlja guska lisasta nastavlja jednim kraćim dijelom južnom granicom općine U prolazu boravi divlja svinja. Tompojevci, gdje skreće južno uz rub šume Žirište, c) ostale životinjske vrste koje od odnosno ide istočnim rubom odjela 41 i 46 do asfaltne prirode obitavaju u lovištu, a njima ceste Vinkovci-Tovarnik, zatim cestom u pravcu se ne gospodari po Zakonu o Vinkovaca na zapad do početne točke. lovstvu. -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - veliki (sivi) puh obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - bjeloprsni jež prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - kobac -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - škanjac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - jastreb kokošar (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - vjetruša klikavka klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - siva čaplja panonsko lovište nadmorske visine od 100 do 106 metara, - grlica smješteno u istočnoj Slavoniji, jugoistočno od Vukovara na - zelena žuna zapadnim počecima obronaka Fruške Gore, oko mjesta U lovištu se prema mogućnostima staništa može Berak, Čakovci, Bokšić, Tompojevci i Mikluševci, na okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika (proljetnom) fondu: čitave površine je brežuljkasti teren. - srna obična 33 grla - zec obični 136 grla 2. Površina lovišta - fazan – gnjetlovi 240 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 5.720 ha. - trčka 200 kljunova Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u osnovom. obrascu LGO-1. 25. Zajedničko otvoreno lovište XVI/125 "PRIMA" 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; 1. Opis granice moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za Zapadna granica započinje od ceste Vinkovci- korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim Tovarnik, ide prema sjeveru nekadašnjom prugom Ilača- nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te Vukovar, pokraj rudine Vikiljevac do naselja Bokšić, gdje pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava počinje sjeverna granica lovišta. prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i Sjeverna granica ide istočno zemljanim putem od sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na nekadašnje pruge Ilača-Vukovar, ispod naselja Bokšić, tj. kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen ispod vrtova koji su od središta naselja udaljeni oko 400 m lov. te dolazi do ruba šume Bokšić, nastavlja lijevo prema Ovakvih površina nema u lovištu. sjeveru i izbija na zemljani put (nekadašnji drvored oraha) te dalje na istok sve do puta Ilača-Tompojevci, kojim se 4. U lovištu od prirode obitavaju spušta na jug do granice k.o. Tompojevci, nastavlja na a) glavne vrste divljači istok lenijom što dijeli k.o. Ilača od k.o. Tompojevci, - srna obična dolazi do ruba šume Jelaš te rubom šume do granice s k.o. - zec obični Tovarnik. - fazan – gnjetlovi Istočna granica od šume Jelaš ide lenijom na jug do - trčka ceste Tovarnik-Vinkovci, zatim navedenom cestom u Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 25

pravcu Tovarnika, oko 300 m do kanala Granični (Rudina- - kuna zlatica Kreket). Kanalom Granični prelazi preko pruge Zagreb- - jazavac Tovarnik do kanala Boris, kanalom Boris u smjeru istoka - tvor oko 500 m ide do kanala Rubetinci 4, gdje se proteže uz - lasica mala navedeni kanal do ceste Tovarnik-Ivanci (ime bivšeg - divlja mačka naselja u daljnjem tekstu). Navedenom cestom proteže se u - lisica smjeru istoka do 150 m do kanala Putni Anta 2, njime - čagalj južno prema državnoj granici sa Srbijom i Crnom Gorom - vrana siva (rudina Cunjevo). - vrana gačac Južna granica započinje kanalom Anta 7, vraća se - svraka smjerom zapada sve do ceste Ilača-Nijemci. Kod - čavka zlogodnjača nekadašnjeg groblja Ivanci kreće se južno od navedenog - šojka kreštalica groblja u pravcu kanala Granični-Ivanci, i dalje kanalom - divlja patka gluhara sve do kanala Ivanci 4. Kanalom Ivanci 4 u smjeru sjevera - divlja patka kržulja proteže se do Ilačkoga kanala, gdje se uza nj proteže u - liska crna smjeru zapada (oko 300 metara po k.o.). Od navedene - golub divlji točke ide u smjeru kanala Jezerac 2, i po njemu do kanala - šljuka Boris i njime do presjecanja šljunčanom cestom Šidski - prepelica Banovci-Nijemci. Od navedenog mjesta granica lovišta - divlja guska glogovnjača proteže se do željezničke pruge Zagreb-Tovarnik (150 - divlja guska lisasta metara od željezničke postaje Šidski Banovci u pravcu U prolazu boravi divlja svinja. Ilače) i istim smjerom sve do mjesta gdje se presjeca cesta c) ostale životinjske vrste koje od Tovarnik-Vinkovci s nekadašnjom prugom Ilača-Vukovar prirode obitavaju u lovištu, a njima neposredno uz nogometno igralište u Šidskim Banovcima, se ne gospodari po Zakonu o gdje dolazimo na polaznu točku. lovstvu. -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - veliki (sivi) puh obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - bjeloprsni jež prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - kobac -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - škanjac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - jastreb kokošar (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - vjetruša klikavka klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - siva čaplja panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - grlica metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od - zelena žuna Vinkovaca i sjeverno od Lipovca, oko mjesta Ilača, na istoku Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika U lovištu se prema mogućnostima staništa može čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom uzvisinama na pojedinim mjestima. (proljetnom) fondu: - srna obična 22 grla 2. Površina lovišta - zec obični 50 grla Ukupna površina lovišta iznosi 2.667 ha. - fazan – gnjetlovi 108 kljunova Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - trčka 60 kljunova između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom obrascu LGO-1. osnovom.

3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; 26. Zajedničko otvoreno lovište XVI/126 "BAJIN moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za DOL" korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te 1. Opis granice pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava Istočna i južna granica lovišta graniči cijelom svojom prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i dužinom s državnom granicom Republike Srbije. Na sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na istočnom dijelu presjeca magistralni put Tovarnik-Šid iza kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen tovarničkoga pravoslavnoga groblja te nastavlja prijelazom lov. preko željezničke pruge Tovarnik-Šid. Daljnji nastavak Ovakvih površina nema u lovištu. granice omeđen je prirodnim kanalom Boris i dijelom kanala Cunjevo, koji je i prije dijelio taj dio bivših općina. 4. U lovištu od prirode obitavaju Najveći dio sjeverne granice proteže se uz rub šume a) glavne vrste divljači Jelaš, počevši s katastarskim dijelom puta od međe Ilače - srna obična prema magistralnom putu Tovarnik-Vukovar. Od ruba - zec obični šume, lovište se povlači prema jugu i Tovarniku u dužini - fazan – gnjetlovi 1250 metara te dalje nastavlja u smjeru istoka zemljanim - trčka putem u dužini 770 metara i spaja se s državnom granicom. b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Zapadna granica proteže se od ruba šume Jelaš prema divljači koje od prirode stalno ili jugu do magistralnoga puta Tovarnik-Ilača, a potom povremeno obitavaju ili prelaze šljunčanim putem preko parcele Kundrovac. Dalje preko lovišta. nastavlja magistralnim putem prema istoku u dužini oko Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 26

300 m do prirodnoga kanala, koji je i prije dijelio U prolazu boravi divlja svinja. katastarske parcele dvaju sela te tim kanalom prema jugu c) ostale životinjske vrste koje od presijeca željezničku prugu Tovarnik-Ilača do kanala prirode obitavaju u lovištu, a njima Boris. Uz sam kanal Boris ide prema istoku u dužini oko se ne gospodari po Zakonu o 300 m te ponovno nastavlja prema jugu, gdje se spaja s lovstvu. kanalom Cunjevo i državnom granicom Srbije i Crne Gore. - veliki (sivi) puh -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - bjeloprsni jež obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - kobac prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - škanjac -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - jastreb kokošar uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - vjetruša klikavka (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - siva čaplja klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - grlica panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - zelena žuna metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, na krajnjem istoku Vukovarsko-srijemske županije, oko mjesta Tovarnik. U lovištu se prema mogućnostima staništa može Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. (proljetnom) fondu: - srna obična 26 grla 2. Površina lovišta - zec obični 70 grla Ukupna površina lovišta iznosi 3.652 ha. - fazan – gnjetlovi 120 kljunova Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - trčka 100 kljunova između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom obrascu LGO-1. osnovom.

3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim 27. Zajedničko otvoreno lovište XVI/127 dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; "BADNJARA" moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim 1. Opis granice nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te Istočnim dijelom graniči s atarom Bapska, pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava jugoistočnim dijelom proteže se dijelom državne granice sa prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i Republikom Srbijom, južnim dijelom graniči sa sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na zajedničkim lovištem br. XVI/126 Bajin dol. Regionalna kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen cesta Tovarnik-Vukovar zapadnom stranom dijeli lovište lov. od državnog lovišta Jelaš. Put kroz ekonomiju i vrh Ovakvih površina nema u lovištu. vinograda Vupik-a do salaša Mate Šimundvara i prolaz zvani Manduša do Dunava na zapadu graniči s zajedničkim 4. U lovištu od prirode obitavaju lovištem br. XVI/129 Vučedol. Dunavom do mohovskog a) glavne vrste divljači rita graniči sa Republikom Srbijom. - srna obična Sjevernim dijelom preko Mićinog salaša i gornjim -zec obični dijelom (rubom) Badnjare graniči s Mohovom. -fazan – gnjetlovi Sjeveroistočnim dijelom i starom lenijom graniči s -trčka Bapskom. b) ostale vrste divljači – sve druge vrste -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se divljači koje od prirode stalno ili obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim povremeno obitavaju ili prelaze prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. preko lovišta. -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - kuna zlatica uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - jazavac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - tvor klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - lasica mala panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - divlja mačka metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, zapadno od Iloka, - lisica oko mjesta Opatovac i Lovas, na području Vukovarsko- - čagalj srijemske županije. Karakteristika čitave površine je - vrana siva brežuljkasti teren. - vrana gačac - svraka 2. Površina lovišta - čavka zlogodnjača Ukupna površina lovišta iznosi 3.931 ha. - šojka kreštalica Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - divlja patka gluhara između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - divlja patka kržulja kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - liska crna obrascu LGO-1. - golub divlji - šljuka 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - prepelica dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - divlja guska glogovnjača moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - divlja guska lisasta korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 27

nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te 28. Zajedničko otvoreno lovište XVI/128 "VUKOVO- pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava KORDOŠ" prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na 1. Opis granice kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen Zapadna granica počinje na tromeđi k.o. Bapska, Lovas lov. i Šid, ide na sjever, te sjeverozapad, pa ponovno na sjever Ovakvih površina nema u lovištu. do državne granice na rijeci Dunav, odnosno zapadna granica lovišta poklapa se s istočnom granicom općine 4. U lovištu od prirode obitavaju Lovas. a) glavne vrste divljači Sjeverna granica ide državnom granicom po rijeci - srna obična Dunav na istok do krajnje točke Republike Hrvatske na - zec obični rijeci. - fazan – gnjetlovi Istočna granica proteže se od Dunava na jugoistok - trčka državnom granicom do šume Čukala u visini sela Vizić (koje se nalazi u Vojvodini). b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Južna granica nastavlja se dalje državnom granicom na divljači koje od prirode stalno ili zapad obuhvaćajući šumske predjele Maćer i Brizu, obilazi povremeno obitavaju ili prelaze uzgajalište divljači Dugo Cerje - Česta - Voćin te dalje preko lovišta. nastavlja državnom granicom na početnu točku, gdje - kuna zlatica završava južna, a počinje zapadna granica lovišta. - jazavac -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - tvor obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - lasica mala prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - divlja mačka -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - lisica uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - čagalj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - vrana siva klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - vrana gačac panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 95 do 125 - svraka metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, zapadno od Iloka, - čavka zlogodnjača oko mjesta Bapska, Ilok, Mohovo i Šarengrad, na području - šojka kreštalica Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave - divlja patka gluhara površine je brežuljkasti teren. - divlja patka kržulja - liska crna 2. Površina lovišta - golub divlji Ukupna površina lovišta iznosi 12.174 ha. - šljuka Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - prepelica između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - divlja guska glogovnjača kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - divlja guska lisasta obrascu LGO-1. U prolazu borave jelen obični i divlja svinja. c) ostale životinjske vrste koje od 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim prirode obitavaju u lovištu, a njima dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; se ne gospodari po Zakonu o moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za lovstvu. korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - veliki (sivi) puh nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - bjeloprsni jež pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - kobac prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - škanjac sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - jastreb kokošar kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - vjetruša klikavka lov. - siva čaplja Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne - grlica naprave. - zelena žuna 4. U lovištu od prirode obitavaju U lovištu se prema mogućnostima staništa može a) glavne vrste divljači okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom - srna obična (proljetnom) fondu: - divlja svinja - srna obična 34 grla - zec obični - zec obični 84 grla - fazan – gnjetlovi - fazan – gnjetlovi 132 kljuna - trčka - trčka 90 kljunova b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu divljači koje od prirode stalno ili uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom povremeno obitavaju ili prelaze osnovom. preko lovišta. - kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 28

- divlja mačka Od navedene tromeđe ide cik-cak linijom do ceste Vukovar - lisica - Stari Jankovci, koju presjeca na 500 m od bare zvane - čagalj Trešnja, ide sjevernim dijelom do gradskoga smetlišta - vrana siva (Petrovačke dole). Od kraja Petrovačke dole ravnom - vrana gačac linijom ide na sjever do ruba šume Đergaj, zatim južnim - svraka dijelom šume te njezinim zapadnim rubom do ceste - čavka zlogodnjača Vukovar - Vinkovci, presijeca cestu i željezničku prugu - šojka kreštalica Vinkovci - Vukovar, ide do Bobotskoga kanala, a - divlja patka gluhara Bobotskim kanalom na sjeverozapad. Napušta Bobotski - divlja patka kržulja kanal nakon 1500 m i ide izlomljenom linijom prema rubu - liska crna šume Lipovača gdje je i polazna točka. - golub divlji -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - šljuka obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - prepelica prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - divlja guska glogovnjača -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - divlja guska lisasta uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj U prolazu boravi jelen obični. (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, c) ostale životinjske vrste koje od klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u prirode obitavaju u lovištu, a njima panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 se ne gospodari po Zakonu o metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, jugozapadno i lovstvu. jugoistočno od Vukovara, oko mjesta Vukovar, Sotin i - veliki (sivi) puh Lipovača, na području Vukovarsko-srijemske županije. - bjeloprsni jež Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo - kobac blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. - škanjac - jastreb kokošar 2. Površina lovišta - vjetruša klikavka Ukupna površina lovišta iznosi 10.934 ha. - siva čaplja Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - grlica između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - zelena žuna kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim (proljetnom) fondu: dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - srna obična 90 grla moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - divlja svinja 24 grla korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - zec obični 226 grla nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - fazan – gnjetlovi 445 kljunova pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - trčka 196 kljunova prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen osnovom. lov. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne 29. Zajedničko otvoreno lovište XVI/129 "VUČEDOL" naprave.

1. Opis granice 4. U lovištu od prirode obitavaju Zapadna granica počinje na 26. odjelu šume Lipovača i a) glavne vrste divljači ide prema sjeveroistoku rubom šume, od ruba šume prema - srna obična sjeveroistoku do Bobotskog kanala, Bobotskim kanalom do - divlja svinja ceste zvane Lipovački put, gdje granica skreće prema - zec obični sjeveru do ceste Vukovar - Trpinja, prelazi cestu i ide do - fazan – gnjetlovi tromeđe k.o. Trpinja, k.o. Borovo i grada Vukovara, potom - trčka prema istoku u cik-cak liniji, dolazi do ulaza u Borovo b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Selo, prelazi željezničku prugu Vinkovci - Dalj i produžuje divljači koje od prirode stalno ili do Dunava. povremeno obitavaju ili prelaze Sjeverna granica produžuje rijekom Dunav iza sela preko lovišta. Sotin (do tzv. Manduše). - kuna zlatica Istočna granica ide cestom Vukovar -Ilok, presjeca - jazavac cestu i ide dalje prema jugozapadu asfaltnom cestom sve - tvor do ceste Vukovar - Tovarnik. - lasica mala Južna granica nastavlja od te točke 2,5 km sjevernim - divlja mačka dijelom ceste Vukovar - Tovarnik, presjeca cestu i ide u - lisica cik-cak liniji do bare kod Grabova, nastavlja sjevernim - čagalj dijelom bare prema jugozapadu do tromeđe k.o. Sotin, k.o. - vrana siva Negoslavci i k.o. Čakovci, nastavlja prema sjeveru do - vrana gačac ulaza u Ovčaru te nastavlja cik-cak linijom do ceste - svraka Vukovar - Negoslavci, presjeca ju i ide prema zapadu do - čavka zlogodnjača tromeđa k.o. Negoslavci, k.o. Petrovci i grada Vukovara. - šojka kreštalica Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 29

- divlja patka gluhara srijemske županije. Karakteristika čitave površine je - divlja patka kržulja ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim - liska crna mjestima. - golub divlji - šljuka 2. Površina lovišta - prepelica Ukupna površina lovišta iznosi 1.687 ha. - divlja guska glogovnjača Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - divlja guska lisasta između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se U prolazu boravi jelen obični. kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u c) ostale životinjske vrste koje od obrascu LGO-1. prirode obitavaju u lovištu, a njima se ne gospodari po Zakonu o 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim lovstvu. dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - veliki (sivi) puh moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - bjeloprsni jež korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - kobac nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - škanjac pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - jastreb kokošar prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - vjetruša klikavka sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - siva čaplja kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - grlica lov. - zelena žuna Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom 4. U lovištu od prirode obitavaju (proljetnom) fondu: a) glavne vrste divljači - srna obična 50 grla - srna obična - divlja svinja 16 grla - zec obični - zec obični 150 grla - fazan – gnjetlovi - fazan – gnjetlovi 400 kljunova - trčka - trčka 180 kljunova b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu divljači koje od prirode stalno ili uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom povremeno obitavaju ili prelaze osnovom. preko lovišta. - kuna zlatica 30. Zajedničko otvoreno lovište XVI/130 "CREPOV - jazavac DOL" - tvor - lasica mala 1. Opis granice - divlja mačka Zapadna granica počinje na mostu preko potoka što - lisica dolazi iz smjera Petrovaca i u svom daljnjem toku - čagalj predstavlja granicu sa susjednim zajedničkim lovištem br. - vrana siva XVI/135 Grabik, do ušća u rijeku Vuku, što znači da je - vrana gačac kompletna granica između zajedničkog lovišta br. XVI/130 - svraka Crepov dol sa susjednim lovištem Grabik omeđena - čavka zlogodnjača navedenim potokom. - šojka kreštalica Sjeverna granica lovišta nastavlja rijekom Vukom od - divlja patka gluhara ušća potoka, koji označava granicu prema lovištu Grabik, - divlja patka kržulja pa sve do završetka k.o. Bogdanovci prema Vukovaru. - liska crna Sjeverni susjedi s druge strane Vuke su zajednička lovišta - golub divlji br. XVI/137 Jordan i br. XVI/ 129 Vučedol. - šljuka Istočna granica počinje na rijeci Vuki i ide granicom - prepelica k.o. Bogdanovci i Vukovar, te završava na tromeđi - divlja guska glogovnjača zajedničkih lovišta br. XVI/135 Crepov dol, br. XVI/129 - divlja guska lisasta Vučedol te zajedničkog lovišta br. XVI/141 Brestovo. U prolazu boravi divlja svinja. Južna granica lovišta cijela je omeđena katastarskim c) ostale životinjske vrste koje od granicama k.o. Bogdanovci i k.o. Petrovci te je južni susjed prirode obitavaju u lovištu, a njima zajedničko lovište Brestovo. se ne gospodari po Zakonu o -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se lovstvu. obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - veliki (sivi) puh prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - bjeloprsni jež -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - kobac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - škanjac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - jastreb kokošar klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - vjetruša klikavka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - siva čaplja metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, južno od Vukovara, - grlica oko mjesta Bogdanovci, na području Vukovarsko- - zelena žuna Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 30

Na području lovišta nalazi se dio (20 ha) značajnog U lovištu se prema mogućnostima staništa može krajobraza Vuka, s tim da lov nije zabranjen, a dio okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. (proljetnom) fondu: - srna obična 16 grla 4. U lovištu od prirode obitavaju - zec obični 60 grla a) glavne vrste divljači - fazan – gnjetlovi 120 kljunova - srna obična - trčka 50 kljunova - zec obični Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu - fazan – gnjetlovi uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom - trčka osnovom. b) ostale vrste divljači – sve druge vrste 31. Zajedničko otvoreno lovište XVI/131 divljači koje od prirode stalno ili "ZVERINJAK" povremeno obitavaju ili prelaze preko lovišta. 1. Opis granice - kuna zlatica Zapadna granica počinje ispred ekonomije Žankovac, - jazavac ide ravno sjeverno do asfaltne ceste Nuštar - Ostrovo, - tvor prelazi cestu lenijom ravno na sjever, potom ide - lasica mala sjeveroistočno i ponovo sjeverno kroz k.o. Ostrovo, izbija - divlja mačka na rijeku Vuku, gdje završava zapadna granica. - lisica Sjeverna granica počinje od navedene točke rijekom - čagalj Vukom do Bobotskoga kanala, ide kanalom sjeverno do - vrana siva šljunčane ceste Tordinci - Pačetin, šljunčanom cestom - vrana gačac istočno do asfaltne ceste Pačetin - Vukovar, asfaltnom - svraka cestom u smjeru jugoistoka do pruge Vinkovci - Vukovar, - čavka zlogodnjača prelazi prugu i dalje nastavlja asfaltnom cestom te izbija na - šojka kreštalica magistralnu cestu Vinkovci – Vukovar - Osijek. U smjeru - divlja patka gluhara jugoistoka, nastavlja kanalom do rijeke Vuke, gdje - divlja patka kržulja završava sjeverna, a počinje istočna granica. - liska crna Istočna granica ide od navedene točke na jug granicom - golub divlji k.o. Nuštar i k.o. Marinci do tromeđe k.o. Nuštar, Marinci i - šljuka Cerić. - prepelica Južna granica ide u smjeru jugozapada do kanala - divlja guska glogovnjača Ervenica, zatim šljunčanom cestom prelazi željezničku - divlja guska lisasta prugu te izbija na početnu točku ispred ekonomije U prolazu boravi divlja svinja. Žankovac. c) ostale životinjske vrste koje od -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se prirode obitavaju u lovištu, a njima obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim se ne gospodari po Zakonu o prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. lovstvu. -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - veliki (sivi) puh uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - bjeloprsni jež (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - kobac klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - škanjac panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - jastreb kokošar metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverno od - vjetruša klikavka Vinkovaca, oko mjesta Nuštar, na području Vukovarsko- - siva čaplja srijemske županije. Karakteristika čitave površine je - grlica ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim - zelena žuna mjestima. U lovištu se prema mogućnostima staništa može 2. Površina lovišta okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom Ukupna površina lovišta iznosi 2.093 ha. (proljetnom) fondu: Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - srna obična 20 grla između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - zec obični 70 grla kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - fazan – gnjetlovi 90 kljunova obrascu LGO-1. - trčka 50 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; osnovom. moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim 32. Zajedničko otvoreno lovište XVI/132 "ŠOMOĐ" nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava 1. Opis granice prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i Zapadna granica počinje od ruba šume Šomođ (druga sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na brkljača), nastavlja tokom Vuke zapadno prema Mlaki do kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lenije, zatim nastavlja na sjever do ceste Antin-Tordinci te lov. velikom lenijom kroz Agrar sjeverno prema Korođu do ceste Korođ-Tordinci. Nastavlja na sjeveroistok opisanom Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 31

jugoistočnom granicom zajedničkog lovišta br. XVI/136 - čavka zlogodnjača Dombok kanalom do granice s k.o. Ludvinci, zatim na - šojka kreštalica sjever uz istočni rub šume Gunja, te nadalje granicom - divlja patka gluhara Vukovarsko-srijemske županije na sjever do Ćelija. - divlja patka kržulja Sjeverna granica nastavlja granicom s Osječko- - liska crna baranjskom županijom (Bobotski kanal). - golub divlji Istočna granica nastavlja od Bobotskoga kanala - šljuka istočnim dijelom do ušća kanala u rijeku Vuku. - prepelica Južna granica nastavlja tokom rijeke Vuke do drugoga - divlja guska glogovnjača bunara, prelazi rijeku Vuku, produžuje kanalom do ceste - divlja guska lisasta Ostrovo-Tordinci, zatim od ceste Ostrovo-Tordinci do U prolazu boravi divlja svinja. Vuke dalje tokom Vuke do početne točke (druge brkljače). c) ostale životinjske vrste koje od -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se prirode obitavaju u lovištu, a njima obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim se ne gospodari po Zakonu o prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. lovstvu. -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - veliki (sivi) puh uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - bjeloprsni jež (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - kobac klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - škanjac panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - jastreb kokošar metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverozapadno od - vjetruša klikavka Vinkovaca, sjeverno od Tordinaca i južno od Ćelija, na - siva čaplja jugoistočnoj granici Osječko-baranjske županije, na - grlica području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika - zelena žuna čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom 2. Površina lovišta (proljetnom) fondu: Ukupna površina lovišta iznosi 2.996 ha. - srna obična 20 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - zec obični 70 grla između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - fazan – gnjetlovi 150 kljunova kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - trčka 70 kljunova obrascu LGO-1. Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim osnovom. dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim 33. Zajedničko otvoreno lovište XVI/133 "ASAĐ" nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava 1. Opis granice prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i Istočna granica lovišta počinje na rijeci Vuki i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na istočnom dijelu šume Budžak, ide sjeverno rijekom Vukom kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen između šuma Budžak i Šomođ do kraja šume Šomođ, lov. nadalje na sjever granicom k.o. Tordinci do asfaltne ceste Na području lovišta nalazi se dio (275 ha) značajnog Tordinci - Antin, prelazi ju te nastavlja poljskim putem krajobraza Vuka, s tim da lov nije zabranjen, a dio sjeverozapadno tzv. "agrarnom lenijom" do tromeđe k.o. površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. Antin, Korođ i Tordinci. Sjeverna granica polazi od navedene tromeđe, nastavlja 4. U lovištu od prirode obitavaju kanalom koji se ulijeva u Antinski prokop i prokopom sve a) glavne vrste divljači do željezničke pruge Osijek - Vinkovci. - srna obična Zapadna granica nastavlja rijekom Vukom do sela - zec obični Gaboš. - fazan – gnjetlovi Južna granica nastavlja rijekom Vukom ispod južnoga - trčka dijela šume Asađ te nastavlja tokom rijeke Vuke do b) ostale vrste divljači – sve druge vrste početne točke. divljači koje od prirode stalno ili -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se povremeno obitavaju ili prelaze obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim preko lovišta. prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - kuna zlatica -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - jazavac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - tvor (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - lasica mala klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - divlja mačka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - lisica metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverozapadno od - čagalj Vinkovaca, oko mjesta Antin, na području Vukovarsko- - vrana siva srijemske županije. Karakteristika čitave površine je - vrana gačac ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim - svraka mjestima. Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 32

U lovištu se prema mogućnostima staništa može 2. Površina lovišta okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom Ukupna površina lovišta iznosi 1.430 ha. (proljetnom) fondu: Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - srna obična 10 grla između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - zec obični 42 grla kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - fazan – gnjetlovi 90 kljunova obrascu LGO-1. - trčka 44 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; osnovom. moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim 34. Zajedničko otvoreno lovište XVI/134 "CERIĆ" nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava 1. Opis granice prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i Zapadna granica počinje kanalom Ervenica od pruge sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na Vinkovci-Beograd te nastavlja kanalom preko ceste Cerić- kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen Vinkovci i dalje do k.o. Nuštar. lov. Sjeverna granica počinje od granice k.o. Nuštar i k.o. Na području lovišta nalazi se dio (268 ha) značajnog Cerić, ide na istok granicom k.o. do tromeđe k.o. Nuštar, krajobraza Vuka, s tim da lov nije zabranjen, a dio k.o. Marinci i k.o. Cerić, do mjesta zvanoga Stara ribara. površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. Istočna granica ide od Stare ribare na jug potokom Cerićke bare ispod rudine Plandište sve do tromeđe k.o. 4. U lovištu od prirode obitavaju Cerić, k.o. Marinci i k.o. Petrovci, kod šume Otolinac, na a) glavne vrste divljači mjestu zvanom Mali izvor. Granica nastavlja rubom šume - srna obična na jug sve do šume Vidočevac te dalje do šljunčanoga puta - zec obični Cerić - Stari Jankovci, prelazi put i granicom šume - fazan – gnjetlovi Dubrave na jug do lenije ispod Brizne do granice područja - trčka grada Vinkovaca. b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Južna granica proteže se u smjeru sjeverozapada divljači koje od prirode stalno ili rubnim područjem grada Vinkovaca, ne lomi prema povremeno obitavaju ili prelaze sjeveru, nego nastavlja istim pravcem u naselje Mala preko lovišta. Bosna te cestom prema Vinkovcima do pruge Vinkovci- - kuna zlatica Beograd te prugom u smjeru sjeverozapada do kanala - jazavac Ervenica. - tvor -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - lasica mala obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - divlja mačka prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - lisica -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - čagalj uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - vrana siva (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - vrana gačac klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - svraka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - čavka zlogodnjača metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeveroistočno od - šojka kreštalica Vinkovaca te istočno i jugoistočno od Cerića, na području - divlja patka gluhara Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave - divlja patka kržulja površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na - liska crna pojedinim mjestima. - golub divlji - šljuka 2. Površina lovišta - prepelica Ukupna površina lovišta iznosi 1.663 ha. - divlja guska glogovnjača Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - divlja guska lisasta između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se U prolazu boravi divlja svinja. kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u c) ostale životinjske vrste koje od obrascu LGO-1. prirode obitavaju u lovištu, a njima se ne gospodari po Zakonu o 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim lovstvu. dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - veliki (sivi) puh moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - bjeloprsni jež korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - kobac nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - škanjac pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - jastreb kokošar prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - vjetruša klikavka sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - siva čaplja kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - grlica lov. - zelena žuna Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave.

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 33

4. U lovištu od prirode obitavaju Južna granica polazi od međe Marinci-Petrovci. Od a) glavne vrste divljači ruba šume do vrha šume zvanoga Petrovačko mrcilište - srna obična proteže se dalje do prve lenije koja istočno udara točno na - zec obični tromeđu k.o. Marinci, Petrovci i Bogdanovci, gdje - fazan – gnjetlovi završava južna granica. - trčka Istočna granica počinje na tromeđi Marinci, Petrovci i b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Bogdanovci i depresijom Brođanka povlači se sjeverno divljači koje od prirode stalno ili barama, kroz koji teče Bogdanovački potok Savak. Granica povremeno obitavaju ili prelaze ide potokom ispočetka sjeverno prema selu, a kasnije ide preko lovišta. uz potok sjeveroistočno prema Seoskim livadama i - kuna zlatica Kervešu. Tu granica ide prema istoku i dolazi do rijeke - jazavac Vuke gdje se potok ulijeva i završava istočna granica, - tvor točno na tromeđi Marinci, Bogdanovci i Bršadin. - lasica mala Sjeverna granica lovišta počinje na tromeđi k.o. - divlja mačka Marinci, Bogdanovci i Bršadin, ide rijekom Vukom na - lisica sjeverozapad. Daljnji tok rijeke skreće jugozapadno, a tako - čagalj i granica i povlači se rijekom do tromeđe k.o. Marinci, - vrana siva Nuštar i Bršadin, gdje prirodni potok iz ribara utječe u - vrana gačac Vuku. Tu se sastavljaju sjeverna i zapadna granica lovišta. - svraka Granice zajedničkog lovišta br. XVI/135 s tri strane, tj. s - čavka zlogodnjača istočne, zapadne i sjeverne opasuju vodeni tokovi, a južno - šojka kreštalica međa k.o. Marinci i Petrovci. - divlja patka gluhara -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - divlja patka kržulja obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - liska crna prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - golub divlji -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - šljuka uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - prepelica (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - divlja guska glogovnjača klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - divlja guska lisasta panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 U prolazu boravi divlja svinja. metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeveroistočno od c) ostale životinjske vrste koje od Vinkovaca prema Vukovaru te južno od Marinaca, na prirode obitavaju u lovištu, a njima području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika se ne gospodari po Zakonu o čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim lovstvu. uzvisinama na pojedinim mjestima. - veliki (sivi) puh - bjeloprsni jež 2. Površina lovišta - kobac Ukupna površina lovišta iznosi 1.217 ha. - škanjac Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - jastreb kokošar između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - vjetruša klikavka kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - siva čaplja obrascu LGO-1. - grlica - zelena žuna 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; U lovištu se prema mogućnostima staništa može moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim (proljetnom) fondu: nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - srna obična 20 grla pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - zec obični 52 grla prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - fazan – gnjetlovi 150 kljunova sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - trčka 70 kljunova kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu lov. uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne osnovom. naprave.

35. Zajedničko otvoreno lovište XVI/135 "GRABIK" 4. U lovištu od prirode obitavaju a) glavne vrste divljači 1. Opis granice - srna obična Zapadna granica lovišta počinje na tromeđi k.o. Nuštar, - zec obični Marinci i Bršadin. Spušta se prema jugu rudinom - fazan – gnjetlovi Henrikovci poljoprivrednoga dobra, onda Prvom, Drugom - trčka i Trećom ribarom nastavlja dalje na jug barama kojima teče b) ostale vrste divljači – sve druge vrste izvorna voda. Dolaskom do šume Otolinac ide rubom divljači koje od prirode stalno ili šume, obilazi ju i ide dalje na istok i jug te dolazi do međe povremeno obitavaju ili prelaze k.o. Marinci-Petrovci, gdje završava zapadna granica i preko lovišta. počinje južna. - kuna zlatica - jazavac Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 34

- tvor -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - lasica mala obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - divlja mačka prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - lisica -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - čagalj uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - vrana siva (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - vrana gačac klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - svraka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - čavka zlogodnjača metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverno od - šojka kreštalica Vinkovaca, oko Korođa, na granici sa Osječko-baranjskom - divlja patka gluhara županijom, na području Vukovarsko-srijemske županije. - divlja patka kržulja Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo - liska crna blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. - golub divlji - šljuka 2. Površina lovišta - prepelica Ukupna površina lovišta iznosi 1.389 ha. - divlja guska glogovnjača Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - divlja guska lisasta između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se U prolazu boravi divlja svinja. kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u c) ostale životinjske vrste koje od obrascu LGO-1. prirode obitavaju u lovištu, a njima se ne gospodari po Zakonu o 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim lovstvu. dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - veliki (sivi) puh moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - bjeloprsni jež korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - kobac nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - škanjac pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - jastreb kokošar prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - vjetruša klikavka sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - siva čaplja kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - grlica lov. - zelena žuna Ovakvih površina nema u lovištu.

U lovištu se prema mogućnostima staništa može 4. U lovištu od prirode obitavaju okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom a) glavne vrste divljači (proljetnom) fondu: - srna obična - srna obična 16 grla - zec obični - zec obični 106 grla - fazan – gnjetlovi - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka - trčka 70 kljunova b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu divljači koje od prirode stalno ili uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom povremeno obitavaju ili prelaze osnovom. preko lovišta. - kuna zlatica 36. Zajedničko otvoreno lovište XVI/136 "DOMBOK" - jazavac - tvor 1. Opis granice - lasica mala Zapadna granica lovišta počinje na rijeci Vuki, tj. - divlja mačka tromeđi k.o. Antin, Korođ i Markušica te njome ide prema - lisica sjeverozapadu na krajnji zapadni dio lovišta, tromeđu k.o. - čagalj Markušica, Korođ i Ada, gdje i završava zapadna granica. - vrana siva Sjeverna granica polazi od ove točke i ide na istok, - vrana gačac odnosno sjeveroistok granicom k.o. Korođ i Laslovo, tj. - svraka granicom Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske - čavka zlogodnjača županije, rubom bivšega posjeda PIK-a iz Vinkovaca i - šojka kreštalica rudinom Benefilo, potom se spušta na jug, pa na istok, a - divlja patka gluhara sve granicom k.o. Laslovo i Korođ. Nastavlja kroz šumu - divlja patka kržulja Gunja u k.o. Ludvinci, granicom Osječko-baranjske i - liska crna Vukovarsko-srijemske županije, a ujedno i oko rudine - golub divlji Sinor te stiže na krajnju istočnu točku lovišta na tromeđi - šljuka k.o. Tordinci, Ludvinci, Korođ, gdje završava sjeverna i - prepelica započinje jugoistočna granica. - divlja guska glogovnjača Jugoistočna granica produžuje od ove točke na - divlja guska lisasta jugozapad ispod rudine Dombok, prema zapadu do kanala U prolazu boravi divlja svinja. Antinski prokop te njime na zapad do pruge Vinkovci- c) ostale životinjske vrste koje od Osijek. Presjeca prugu i stiže na početnu granicu, tj. prirode obitavaju u lovištu, a njima tromeđu Antina, Korođa i Markušice. se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 35

- veliki (sivi) puh 2. Površina lovišta - bjeloprsni jež Ukupna površina lovišta iznosi 11.151 ha. - kobac Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - škanjac između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - jastreb kokošar kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - vjetruša klikavka obrascu LGO-1. - siva čaplja - grlica 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - zelena žuna dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za U lovištu se prema mogućnostima staništa može korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te (proljetnom) fondu: pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - srna obična 20 grla prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - zec obični 62 grla sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - fazan – gnjetlovi 150 kljunova kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - trčka 70 kljunova lov. Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom naprave. osnovom. 4. U lovištu od prirode obitavaju 37. Zajedničko otvoreno lovište XVI/137 "JORDAN" a) glavne vrste divljači - srna obična 1. Opis granice - zec obični Zapadna granica počinje na šljunčanoj cesti što vodi za - fazan – gnjetlovi Tordince izlomljenom linijom prema sjeverozapadu, - trčka odnosno kanalom, koji je ujedno i istočna granica b) ostale vrste divljači – sve druge vrste zajedničkog lovišta br. XVI/132 Šomođ do Bobotskog divljači koje od prirode stalno ili kanala. povremeno obitavaju ili prelaze Sjeverna granica počinje na Bobotskom kanalu, ide na preko lovišta. sjeveroistok granicom Vukovarsko-srijemske i Osječko- - kuna zlatica baranjske županije, dolazi do asfaltne ceste Trpinja-Osijek, - jazavac prelazi ju, pa nastavlja dalje županijskom granicom na - tvor sjeveroistok, a iznad sela Vera na jugoistoku izbija na - lasica mala željezničku prugu Vukovar-Dalj, gdje završava sjeverna - divlja mačka granica. - lisica Istočna granica ide od navedene točke na željezničkoj - čagalj pruzi u smjeru jugozapada granicom općine Trpinja, izbija - vrana siva na kanal uz voćnjak te u cik-cak liniji ide kanalom na jug i - vrana gačac dalje granicom općine Trpinja do asfaltne ceste Vukovar- - svraka Osijek, prelazi cestu, zatim ide granicom gradskoga - čavka zlogodnjača područja Vukovar, obuhvativši mjesto Lipovaču, dolazi - šojka kreštalica ponovo na Bobotski kanal, spušta se na jug prelazeći - divlja patka gluhara željezničku prugu i asfaltnu cestu Vinkovci-Vukovar i - divlja patka kržulja dolazi na zapadni rub šume Đergaj. Rubom šume dolazi do - liska crna rijeke Vuke, gdje završava istočna granica lovišta. - golub divlji Južna granica ide rijekom Vukom na zapad do tromeđe - šljuka k.o. Nuštar, Marinci i Bršadin. Tu napušta rijeku Vuku, u - prepelica smjeru sjeverozapada prelazi glavnu cestu Vinkovci- - divlja guska glogovnjača Vukovar. Od toga mjesta nastavlja asfaltnim odvojkom za - divlja guska lisasta Pačetin do pruge Vinkovci-Vukovar, prelazi prugu, dolazi U prolazu borave jelen obični i divlja svinja. do šljunčane ceste koja vodi za Tordince. Idući zapadno c) ostale životinjske vrste koje od tom cestom dolazi se na početnu točku lovišta. prirode obitavaju u lovištu, a njima -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se se ne gospodari po Zakonu o obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim lovstvu. prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - veliki (sivi) puh -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - bjeloprsni jež uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - kobac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - škanjac klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - jastreb kokošar panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - vjetruša klikavka metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, zapadno od - siva čaplja Vukovara, oko mjesta Vera, Bobota, Bršadin, Pačetin i - grlica Trpinja, na južnoj granici Osječko-baranjske županije, na - zelena žuna području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim U lovištu se prema mogućnostima staništa može uzvisinama na pojedinim mjestima. okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 36

- srna obična 84 grla - srna obična - zec obični 410 grla - zec obični - fazan – gnjetlovi 490 kljunova - fazan – gnjetlovi - trčka 220 kljunova - trčka Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu b) ostale vrste divljači – sve druge vrste uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom divljači koje od prirode stalno ili osnovom. povremeno obitavaju ili prelaze preko lovišta. 38. Zajedničko otvoreno lovište XVI/138 "BORINCI" - kuna zlatica - jazavac 1. Opis granice - tvor Zapadna granica lovišta počinje na cesti Jarmina- - lasica mala Karadžićevo, na tromeđi k.o. Jarmina, Karadžićevo i - divlja mačka Ivankovo, ide na sjever, potom na istok, pa ponovo na - lisica sjever granicom k.o. Karadžićevo, Jarmina i Gaboš, gdje i - čagalj završava. - vrana siva Sjeverna granica prolazi kroz rudinu Jakovci i spušta se - vrana gačac južnije rubom rudine Jakovci, odnosno nekadašnjih PIK- - svraka ovih tabli granicom k.o. Gaboš i k.o. Jarmina. Dolazi do - čavka zlogodnjača asfaltne ceste Vinkovci-Osijek, njome se penje na sjever do - šojka kreštalica prve lenije te nastavlja na istok, pa po završetku te lenije - divlja patka gluhara produžuje ponovno direkno na sjever do granice k.o. - divlja patka kržulja Gaboš i k.o. Jarmina. - liska crna Istočna granica ide od ove točke ispod pruge i spušta se - golub divlji na jug, odnosno jugozapad pa na jugoistok do ruba - šljuka voćnjaka Borinci i rubom voćnjaka do pruge Vinkovci- - prepelica Osijek te prugom ide na jugoistok do Ratne pruge, gdje - divlja guska glogovnjača završava. - divlja guska lisasta Južna granica ide na zapad ratnom prugom do ceste U prolazu boravi divlja svinja. Vinkovci-Osijek i cestom prema sjeveru do naselja c) ostale životinjske vrste koje od Jarmina zatim granicom državnog lovišta Durgutovica 1 prirode obitavaju u lovištu, a njima do tromeđe k.o. Ivankovo, Karadžićevo i Jarmina. se ne gospodari po Zakonu o -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se lovstvu. obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - veliki (sivi) puh prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - bjeloprsni jež -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - kobac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - škanjac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - jastreb kokošar klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - vjetruša klikavka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - siva čaplja metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, zapadno od - grlica Vinkovaca, oko Jarmine, na području Vukovarsko- - zelena žuna srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa blagim uzvisinama na pojedinim U lovištu se prema mogućnostima staništa može mjestima. okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: 2. Površina lovišta - srna obična 14 grla Ukupna površina lovišta iznosi 1.431 ha. - zec obični 48 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - fazan – gnjetlovi 150 kljunova između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - trčka 70 kljunova kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu obrascu LGO-1. uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; 39. Zajedničko otvoreno lovište XVI/139 "RAVNA" moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim 1. Opis granice nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te Zapadna granica počinje na tromeđi Karadžićeva, pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava Šodolovaca i Markušice, ide prema sjeveru do šume Tomin prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i hrast, nastavlja rubom šume, odnosno putem Mrzović- sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na Markušica prema sjeveroistoku do kraja šume (odjela 41), kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen zatim nastavlja istim putem (putem za Markušicu) i lov. južnom stranom rudine Livadski lug. Od te točke, tj. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne nekadašnjega pogona Čeretinci ide izlomljenom linijom naprave. prema sjeveru, a što je ujedno i granica državnog lovišta Tomin hrast do najsjevernije točke odjela 21, gdje je 4. U lovištu od prirode obitavaju ujedno i granica Vukovarsko-srijemske i Osječko- a) glavne vrste divljači baranjske županije. Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 37

Sjeverna granica počinje od navedene točke, ide b) ostale vrste divljači – sve druge vrste granicom k.o. Ada i k.o. Markušica prema sjeveroistoku, divljači koje od prirode stalno ili prelazi cestu Markušica-Osijek te nastavlja na sjeveroistok povremeno obitavaju ili prelaze rubom rudine Velike njive i Mađarsko polovlje te izbija na preko lovišta. rijeku Vuku, gdje i završava sjeverna i počinje istočna - kuna zlatica granica. - jazavac Istočna granica ide rijekom Vukom, odnosno granicom - tvor k.o. Antin i Markušica pa sve zavijajući rijekom Vukom - lasica mala obilazi naselje Markušica i stiže na tromeđu k.o. Antin, - divlja mačka Markušica i Gaboš, gdje i završava istočna granica i - lisica počinje južna granica. Od ove tromeđe ide na jugozapad - čagalj kanalom presijecajući put Vinkovci-Osijek i rudinu Skela i - vrana siva Gaboško polje po sjevernom rubu rudine Miljac ide na - vrana gačac zapad sve do kanala Vučica, kojim ide do tromeđe k.o. - svraka Markušica, Gaboš i Karadžićevo. Granica dalje ide - čavka zlogodnjača istočnom stranom od Vučice granicom k.o. Gaboš i - šojka kreštalica Karadžićevo uz rudinu Miljac i Pašnjak i tako stiže - divlja patka gluhara granicom do tromeđe k.o. Karadžićevo, Gaboš i Jarmina, - divlja patka kržulja produžavajući dalje na jugoistok granicom k.o. - liska crna Karadžićevo i Jarmina, stiže na krajnji istočni dio lovišta, - golub divlji gdje i završava istočna granica. - šljuka Južna granica ide na zapad granicom k.o. Jarmina i - prepelica Karadžićevo, spušta se južno, potom istočno putem - divlja guska glogovnjača Karadžićevo-Jarmina, produžuje dalje na zapad granicom - divlja guska lisasta k.o. Karadžićevo i Ivankovo i dalje rubom šume do U prolazu borave jelen obični i divlja svinja. početne točke. c) ostale životinjske vrste koje od -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se prirode obitavaju u lovištu, a njima obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim se ne gospodari po Zakonu o prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. lovstvu. -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - veliki (sivi) puh uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - bjeloprsni jež (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - kobac klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - škanjac panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - jastreb kokošar metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverozapadno od - vjetruša klikavka Vinkovaca, oko mjesta Markušica, Podrinje i Karadžićevo - siva čaplja na granici sa Osječko-baranjskom županijom, na području - grlica Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave - zelena žuna površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom 2. Površina lovišta (proljetnom) fondu: Ukupna površina lovišta iznosi 3.679 ha. - srna obična 36 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - zec obični 116 grla između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - fazan – gnjetlovi 300 kljunova kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - trčka 140 kljunova obrascu LGO-1. Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim osnovom. dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za 40. Zajedničko otvoreno lovište XVI/140 korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim "TRAVNJAK" nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava 1. Opis granice prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i Zapadna granica počinje u visini naselja Mala Bosna, sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na prelazi prugu Zagreb-Tovarnik, odakle kreće na jug i izlazi kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen na cestu Vinkovci-Mirkovci, a zatim prugom za Brčko lov. dolazi do željezničke postaje Vrapčana. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne Južna granica počinje od željezničke postaje Vrapčana i naprave. kamenom cestom nastavlja prema istoku, dolazi do naselja Bare pa prema jugoistoku rubom šume do puta Mirkovci- 4. U lovištu od prirode obitavaju Privlaka. Granica se nastavlja dalje putem za Privlaku sve a) glavne vrste divljači do početka šume Vrapčana B, a zatim istočno rubom šume - srna obična i atara Rudina-Malet i izlazi na kanal Vidor i nastavlja - zec obični njime na istok sve do granice k.o. Mirkovci i k.o. Jankovci. - fazan – gnjetlovi Istočna granica počinje granicom k.o. Mirkovci i k.o. - trčka Jankovci, nastavlja na sjever cijelom dužinom njive PZ Jankovci do lenije, što skreće na sjeverozapad i obuhvaća Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 38

cijelu površinu njive PZ Jankovci i tako dolazi do crkve - šljuka Vodice. Granica zatim kreće lenijom prema sjeveru i izlazi - prepelica na asfaltnu cestu Mirkovci-Jankovci te nastavlja sjeverno - divlja guska glogovnjača rubom šume Dubrava i atara, prelazi prugu Zagreb- - divlja guska lisasta Tovarnik i ponovno nastavlja prema sjeveru rubom šume U prolazu boravi divlja svinja. sve do granice sa zajedničkim lovištem XVI/134 Cerić. c) ostale životinjske vrste koje od Sjeverna granica ide na zapad rubom gradskog prirode obitavaju u lovištu, a njima područja u visini naselja Mala Bosna do početne točke. se ne gospodari po Zakonu o -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se lovstvu. obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - veliki (sivi) puh prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - bjeloprsni jež -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - kobac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - škanjac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - jastreb kokošar klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - vjetruša klikavka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - siva čaplja metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od - grlica Vinkovaca, oko Mirkovaca, na području Vukovarsko- - zelena žuna srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim U lovištu se prema mogućnostima staništa može mjestima. okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: 2. Površina lovišta - srna obična 14 grla Ukupna površina lovišta iznosi 1.328 ha. - zec obični 70 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - fazan – gnjetlovi 126 kljunova između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - trčka 52 kljuna kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu obrascu LGO-1. uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; 41. Zajedničko otvoreno lovište XVI/141 moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za "BRESTOVO" korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te 1. Opis granice pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava Lovište počinje od glavne ceste Petrovci-Jankovci. prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i Južna strana lovišta graniči s k.o. Svinjarevci zaključno s sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na k.č. 1364. Istočno se proteže poljskim putem s k.o. kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen Negoslavci od k.č. 1364 zaključno s k.č. 931 (na rudini lov. Brestovo). Sjeverno s k.o. Vukovar ima prirodnu granicu Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne kanal Savak. Sjeverozapadno graniči s k.o. Bogdanovci, naprave. rudinom Poljica te preko Brođanke zapadno s k.o. Marinci sve do starog mrcilišta. Zatim se proteže do petrovačke 4. U lovištu od prirode obitavaju šume Dubrava te rudinom Negar do sela Petrovci. a) glavne vrste divljači Cijeli prostor lovišta "Brestovo" prostire se prirodnim - srna obična poljskim putevima, kanalom Savak te petrovačkom šumom - zec obični Dubrava. - fazan – gnjetlovi -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - trčka obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim b) ostale vrste divljači – sve druge vrste prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. divljači koje od prirode stalno ili -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema povremeno obitavaju ili prelaze uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj preko lovišta. (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - kuna zlatica klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - jazavac panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - tvor metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od - lasica mala Vinkovaca i južno od Vukovara, oko Petrovaca, na - divlja mačka području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika - lisica čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim - čagalj uzvisinama na pojedinim mjestima. - vrana siva - vrana gačac 2. Površina lovišta - svraka Ukupna površina lovišta iznosi 1.800 ha. - čavka zlogodnjača Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - šojka kreštalica između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - divlja patka gluhara kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - divlja patka kržulja obrascu LGO-1. - liska crna - golub divlji Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 39

3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; 42. Zajedničko otvoreno lovište XVI/142 "PASJAK" moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim 1. Opis granice nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te Zapadna granica počinje na tromeđi k.o. Svinjarevci, pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava Petrovci i Negoslavci, ide kanalom ravno na sjever te prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i skreće poljskim putem na istok, a potom na sjever. sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na Sjeverna i istočna granica produžuju se granicom kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen grada Vukovara do tromeđe k.o. Berak, Negoslavci i lov. Svinjarevci. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne Južna granica počinje od navedene točke i proteže se naprave. prirodnom granicom (rit koji razdvaja lovišta u Berku i Negoslavcima). Ostali dio južne granice predstavlja 4. U lovištu od prirode obitavaju granica k.o. Svinjarevci i k.o. Negoslavci do početne točke. a) glavne vrste divljači -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - srna obična obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - zec obični prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - fazan – gnjetlovi -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - trčka uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj b) ostale vrste divljači – sve druge vrste (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, divljači koje od prirode stalno ili klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u povremeno obitavaju ili prelaze panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 preko lovišta. metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od - kuna zlatica Vinkovaca i južno od Vukovara, oko Negoslavaca, na - jazavac području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika - tvor čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim - lasica mala uzvisinama na pojedinim mjestima. - divlja mačka - lisica 2. Površina lovišta - čagalj Ukupna površina lovišta iznosi 2.119 ha. - vrana siva Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - vrana gačac između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - svraka kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - čavka zlogodnjača obrascu LGO-1. - šojka kreštalica - divlja patka gluhara 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - divlja patka kržulja dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - liska crna moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - golub divlji korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - šljuka nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - prepelica pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - divlja guska glogovnjača prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - divlja guska lisasta sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na U prolazu boravi divlja svinja. kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen c) ostale životinjske vrste koje od lov. prirode obitavaju u lovištu, a njima Ovakvih površina nema u lovištu. se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. 4. U lovištu od prirode obitavaju - veliki (sivi) puh a) glavne vrste divljači - bjeloprsni jež - srna obična - kobac - zec obični - škanjac - fazan – gnjetlovi - jastreb kokošar - trčka - vjetruša klikavka b) ostale vrste divljači – sve druge vrste - siva čaplja divljači koje od prirode stalno ili - grlica povremeno obitavaju ili prelaze - zelena žuna preko lovišta. - kuna zlatica U lovištu se prema mogućnostima staništa može - jazavac okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom - tvor (proljetnom) fondu: - lasica mala - srna obična 12 grla - divlja mačka - zec obični 50 grla - lisica - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - čagalj - trčka 70 kljunova - vrana siva Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu - vrana gačac uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom - svraka osnovom. - čavka zlogodnjača Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 40

- šojka kreštalica 2. Površina lovišta - divlja patka gluhara Ukupna površina lovišta iznosi 3.009 ha. - divlja patka kržulja Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - liska crna između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - golub divlji kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - šljuka obrascu LGO-1. - prepelica - divlja guska glogovnjača 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - divlja guska lisasta dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; U prolazu boravi divlja svinja. moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za c) ostale životinjske vrste koje od korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim prirode obitavaju u lovištu, a njima nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te se ne gospodari po Zakonu o pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava lovstvu. prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - veliki (sivi) puh sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - bjeloprsni jež kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - kobac lov. - škanjac Ovakvih površina nema u lovištu. - jastreb kokošar - vjetruša klikavka 4. U lovištu od prirode obitavaju - siva čaplja a) glavne vrste divljači - grlica - srna obična - zelena žuna - zec obični - fazan – gnjetlovi U lovištu se prema mogućnostima staništa može - trčka okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom b) ostale vrste divljači – sve druge vrste (proljetnom) fondu: divljači koje od prirode stalno ili - srna obična 12 grla povremeno obitavaju ili prelaze preko - zec obični 72 grla lovišta. - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - kuna zlatica - trčka 70 kljunova - jazavac Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu - tvor uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom - lasica mala osnovom. - divlja mačka - lisica - čagalj 43. Zajedničko otvoreno lovište XVI/143 "GRADAC" - vrana siva - vrana gačac 1. Opis granice - svraka Zapadna granica počinje na tromeđi k.o. Borovo, k.o. - čavka zlogodnjača Trpinja i područja grada Vukovara, ide kanalom na sjever - šojka kreštalica u cik-cak liniji te sjeveroistok do granice k.o. Borovo i k.o. - divlja patka gluhara Trpinja, produžuje na sjeveroistok kanalom do željezničke - divlja patka kržulja pruge Borovo-Dalj. - liska crna Sjeverna granica produžuje istim kanalom na istok do - golub divlji asfaltne ceste Borovo-Dalj, nadalje na jugoistok, pa - šljuka sjeveroistok na rijeku Dunav. Sjeverna granica lovišta je - prepelica ujedno i granica Županije. - divlja guska glogovnjača Istočna granica nastavlja rijekom Dunav, koja je ujedno - divlja guska lisasta i državna granica, do granice između k.o. Borovo i granice U prolazu boravi divlja svinja. grada Vukovara. Tu završava istočna granica. c) ostale životinjske vrste koje od Južna granica ide od navedene točke ravno na zapad prirode obitavaju u lovištu, a njima se ne pored naselja Crepulja, pa zemljanim putem u cik-cak liniji gospodari po Zakonu o lovstvu. prema sjeverozapadu dolazi na početnu točku. - veliki (sivi) puh -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - bjeloprsni jež obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - kobac prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - škanjac -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - jastreb kokošar uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - vjetruša klikavka (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - siva čaplja klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - grlica panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - zelena žuna metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverno od Vukovara, kod Borova, na području Vukovarsko-srijemske U lovištu se prema mogućnostima staništa može županije, na granici sa Osječko-baranjskom županijom. okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo (proljetnom) fondu: blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. - srna obična 24 grla - zec obični 58 grla Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 41

- fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka - trčka 70 kljunova b) ostale vrste divljači – sve druge vrste Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu divljači koje od prirode stalno ili uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom povremeno obitavaju ili prelaze osnovom. preko lovišta. - kuna zlatica 44. Zajedničko otvoreno lovište XVI/144 "MEĐE" - jazavac - tvor 1. Opis granice - lasica mala Zapadna granica počinje na tromeđi k.o. Srijemske - divlja mačka Laze, Slakovci i Svinjarevci, spušta se u slomljenoj liniji - lisica na jugozapad granicom k.o. Srijemske Laze i Slakovci na - čagalj cestu Vinkovci-Tovarnik. Prelazi cestu, u slomljenoj liniji - vrana siva prelazi željezničku prugu Zagreb-Tovarnik, pa se spušta na - vrana gačac jug granicom k.o. Slakovci i Srijemske Laze do ruba šume - svraka Dionica. - čavka zlogodnjača Južna granica ide od ove tromeđe na rubu šume - šojka kreštalica Dionica na jugoistok rubom šume Dionica do tromeđe k.o. - divlja patka gluhara Slakovci, Orolik i Dionica. - divlja patka kržulja Istočna granica od ove tromeđe ide u slomljenoj liniji - liska crna prema sjeveru između rudina Velike livade i Zrnac - golub divlji granicom k.o. Slakovci i Orolik, izlazi na željezničku - šljuka prugu Zagreb-Tovarnik, prelazi ju, a zatim preko ceste - prepelica Vinkovci-Tovarnik na sjeveru izlazi na tromeđu k.o. - divlja guska glogovnjača Slakovci, Orolik i Svinjarevci, gdje završava. - divlja guska lisasta Sjeverna granica od ove tromeđe ide rubom k.o. U prolazu boravi divlja svinja. Svinjarevci i Slakovci prema sjeverozapadu sve do c) ostale životinjske vrste koje od tromeđe k.o. Slakovci, Srijemske Laze i Svinjarevci, prirode obitavaju u lovištu, a njima odnosno do početne točke zapadne granice. se ne gospodari po Zakonu o -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se lovstvu. obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - veliki (sivi) puh prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - bjeloprsni jež -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - kobac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - škanjac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - jastreb kokošar klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - vjetruša klikavka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - siva čaplja metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od - grlica Vinkovaca, oko Slakovaca, na području Vukovarsko- - zelena žuna srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim U lovištu se prema mogućnostima staništa može mjestima. okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: 2. Površina lovišta - srna obična 14 grla Ukupna površina lovišta iznosi 1.438 ha. - zec obični 60 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - fazan – gnjetlovi 150 kljunova između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - trčka 70 kljunova kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu obrascu LGO-1. uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; 45. Zajedničko otvoreno lovište XVI/145 "PANJIK" moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim 1. Opis granice nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te Zapadna granica graniči sa zajedničkim lovištem br. pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava XVI/140 Travnjak, a proteže se po granici općine Stari prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i Jankovci, tj. po poljskom putu koji vodi od ceste Vinkovci- sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na Tovarnik kod pravoslavnog svetišta Vodica, južno od kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen kanala Vidor, tj. granice s državnim lovištem Vrapčana. lov. Sjeverna granica lovišta je cesta Vinkovci-Tovarnik, Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne koja dijeli lovište od zajedničkog lovišta br. XVI/123 naprave. Glazdol. Istočna granica je granica sa zajedničkim lovištem br. 4. U lovištu od prirode obitavaju XVI/146 Revenica, a proteže se 500 m istočno od bivše a) glavne vrste divljači granice lovišta po poljskom putu do kanala Vidor i južno - srna obična od Vidora, također 500 m istočno od bivše granice, - zec obični poljskim putem (kanalom) zapadnog dijela predjela Vrtlog - fazan – gnjetlovi Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 42

do nasutog puta (ceste) od Srijemskih Laza prema Privlaci - liska crna do ceste između odsjeka 4 i 5 šume Dionica. - golub divlji Južna granica nastavlja zapadno cestom između odjela - šljuka 4 i 5 te dalje do mosta na rijeci Bosut. Rijekom Bosut - prepelica (uzvodno) sjeverozapadno se proteže do mosta na rijeci - divlja guska glogovnjača Bosut. Dolazi do ceste Mirkovci-Privlaka i nastavlja - divlja guska lisasta cestom do ceste Stari Jankovci-Privlaka. Istom cestom U prolazu boravi divlja svinja. sjeveroistočno nastavlja do ruba odjela 28 šume Vrapčana c) ostale životinjske vrste koje od te vanjskim rubom odjela 28, 26 i 27 šume Vrapčana dolazi prirode obitavaju u lovištu, a njima na početnu točku opisa granice. se ne gospodari po Zakonu o -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se lovstvu. obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - veliki (sivi) puh prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - bjeloprsni jež -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - kobac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - škanjac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - jastreb kokošar klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - vjetruša klikavka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - siva čaplja metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od - grlica Vinkovaca, oko Novih Jankovaca, na području - zelena žuna Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na U lovištu se prema mogućnostima staništa može pojedinim mjestima. okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: 2. Površina lovišta - srna obična 16 grla Ukupna površina lovišta iznosi 1.345 ha. - zec obični 42 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - fazan – gnjetlovi 150 kljunova između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - trčka 70 kljunova kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu obrascu LGO-1. uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; 46. Zajedničko otvoreno lovište XVI/146 moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za "REVENICA" korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te 1. Opis granice pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava Lovište Revenica prostire se u granicama k.o. prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i Srijemske Laze, umanjeno za dio površina koje se nalaze u sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na državnom lovištu Dionica i umanjeno za 120 ha kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u zajedničkom lov. lovištu br. XVI/ 145 Panjik, a što ujedno predstavlja Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne vidljivu i zaokruženu cjelinu. naprave. -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim 4. U lovištu od prirode obitavaju prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. a) glavne vrste divljači -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - srna obična uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - zec obični (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - fazan – gnjetlovi klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - trčka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 b) ostale vrste divljači – sve druge vrste metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od divljači koje od prirode stalno ili Vinkovaca, oko Srijemskih Laza, na području Vukovarsko- povremeno obitavaju ili prelaze srijemske županije. Karakteristika čitave površine je preko lovišta. ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim - kuna zlatica mjestima. - jazavac - tvor 2. Površina lovišta - lasica mala Ukupna površina lovišta iznosi 1.596 ha. - divlja mačka Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - lisica između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - čagalj kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - vrana siva obrascu LGO-1. - vrana gačac - svraka 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - čavka zlogodnjača dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - šojka kreštalica moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - divlja patka gluhara korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - divlja patka kržulja nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 43

pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava sjeveru u slomljenoj liniji između rudina Crnac i Velike prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i livade, prelazi željezničku prugu Zagreb-Tovarnik, pa sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na granicom k.o. Orolik-Slakovci prelazi cestu Vinkovci- kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen Tovarnik i ide do tromeđe k.o. Slakovci, Svinjarevci i lov. Orolik. Ovakvih površina nema u lovištu. Sjeverna granica polazi od tromeđe k.o. Slakovci, Svinjarevci i Orolik ide sjeveroistočno, presjeca put 4. U lovištu od prirode obitavaju Orolik-Negoslavci te se spušta u rit, prelazi potok Savak a) glavne vrste divljači uspinje se ritom i ide granicom k.o. Berak (zemljanim - srna obična putem) do uvale šume Žirište. - zec obični Istočna granica kreće od uvale šume Žirište i ide prema - fazan – gnjetlovi jugu rubom šume do ceste Vinkovci-Tovarnik, prema - trčka istoku prati cestu do ceste Đeletovci-Nijemci, prema jugu b) ostale vrste divljači – sve druge vrste prati cestu Đeletovci-Nijemci do kraja šume Aljmaš, divljači koje od prirode stalno ili rubom šume Aljmaš ide prema zapadu do potoka Savak, povremeno obitavaju ili prelaze potom njime na jug sve do ruba šume Bradarica, zatim preko lovišta. njezinim rubom kreće na zapad do kraja šume, te se prema - kuna zlatica jugu rubom šume Bradarica spušta do rijeke Bosut. - jazavac Južna granica lovišta je određena Bosutom od k.o. - tvor Đeletovci do k.o. Slakovci. - lasica mala -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - divlja mačka obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - lisica prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - čagalj -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - vrana siva uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - vrana gačac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - svraka klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - čavka zlogodnjača panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - šojka kreštalica metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od - divlja patka gluhara Vinkovaca i zapadno od Tovarnika, oko Orolika, na - divlja patka kržulja području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika - liska crna čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim - golub divlji uzvisinama na pojedinim mjestima. - šljuka - prepelica 2. Površina lovišta - divlja guska glogovnjača Ukupna površina lovišta iznosi 1.666 ha. - divlja guska lisasta Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te U prolazu boravi divlja svinja. između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se c) ostale životinjske vrste koje od kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u prirode obitavaju u lovištu, a njima obrascu LGO-1. se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - veliki (sivi) puh dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - bjeloprsni jež moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - kobac korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - škanjac nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - jastreb kokošar pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - vjetruša klikavka prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - siva čaplja sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - grlica kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - zelena žuna lov. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne U lovištu se prema mogućnostima staništa može naprave. okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: 4. U lovištu od prirode obitavaju - srna obična 14 grla a) glavne vrste divljači - zec obični 36 grla - srna obična - fazan – gnjetlovi 93 kljunova - zec obični - trčka 34 kljunova - fazan – gnjetlovi Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu - trčka uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom b) ostale vrste divljači – sve druge vrste osnovom. divljači koje od prirode stalno ili povremeno obitavaju ili prelaze 47. Zajedničko otvoreno lovište XVI/147 "ALJMAŠ" preko lovišta. - kuna zlatica 1. Opis granice - jazavac Zapadna granica polazi od rijeke Bosut rubom šume - tvor Dionica k.o. Slakovci, Komletinci i Orolik, ide prema - lasica mala Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 44

- divlja mačka produžuje na rijeku Vuku, gdje završava istočna, a počinje - lisica sjeverna granica. - čagalj Sjeverna granica ide rijekom Vukom obuhvaćajući - vrana siva šumu Budžak, nastavlja rijekom Vukom do pruge - vrana gačac Vinkovci-Osijek, iznad sela Gaboš te dalje Vukom na - svraka tromeđu k.o. Gaboš, Markušica i Antin i dalje na - čavka zlogodnjača jugozapad preko rudine Skela kanalom na početnu točku. - šojka kreštalica -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se - divlja patka gluhara obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - divlja patka kržulja prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - liska crna -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - golub divlji uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - šljuka (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - prepelica klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - divlja guska glogovnjača panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - divlja guska lisasta metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverozapadno od U prolazu boravi divlja svinja. Vinkovaca, kod Gaboša, na području Vukovarsko- c) ostale životinjske vrste koje od srijemske županije. Karakteristika čitave površine je prirode obitavaju u lovištu, a njima ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim se ne gospodari po Zakonu o mjestima. lovstvu. - veliki (sivi) puh 2. Površina lovišta - bjeloprsni jež Ukupna površina lovišta iznosi 1.499 ha. - kobac Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - škanjac između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - jastreb kokošar kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - vjetruša klikavka obrascu LGO-1. - siva čaplja - grlica 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - zelena žuna dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za U lovištu se prema mogućnostima staništa može korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim okvirno uzgajati sljedeći broj nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te divljači u matičnom (proljetnom) fondu: pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - srna obična 18 grla prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - zec obični 58 grla sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - fazan – gnjetlovi 150 kljunova kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - trčka 70 kljunova lov. Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu Na području lovišta nalazi se dio (130 ha) značajnog uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom krajobraza Vuka, s tim da lov nije zabranjen, a dio osnovom. površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave.

48. Zajedničko otvoreno lovište XVI/148 "MILJAC" 4. U lovištu od prirode obitavaju a) glavne vrste divljači 1. Opis granice - srna obična Zapadna granica lovišta počinje na tromeđi k.o. - zec obični Markušica, Karadžićevo i Gaboš, na kanalu Vučica, spušta - fazan – gnjetlovi se rubom rudine Miljac na jugoistok granicom k.o. - trčka Karadžićevo i Gaboš, stiže do tromeđe k.o. Karadžićevo, b) ostale vrste divljači – sve druge Jarmina i Gaboš, gdje i završava zapadna, a počinje južna vrste divljači koje od prirode stalno granica. ili povremeno obitavaju ili prelaze Južna granica polazi kroz rudinu Jakovci spušta se preko lovišta. južnije i rubom rudine Jakovci, odnosno nekadašnjih PIK- - kuna zlatica ovih tabli granicom k.o. Gaboš i k.o. Jarmina dolazi do - jazavac asfaltne ceste Vinkovci-Osijek. Njome se penje na sjever - tvor do prve lenije i nastavlja na istok, pa po završetku te lenije - lasica mala produžuje ponovo direktno na sjever do granice k.o. Gaboš - divlja mačka i k.o. Jarmina. Na taj način, zemljišna parcela (41 ha) koja - lisica pripada k.o. Gaboš ulazi u zajedničko lovište XVI/138 - čagalj Borinci. Granica lovišta produžuje granicom k.o. Gaboš i - vrana siva k.o. Jarmina na istok, sve do tromeđe k.o. Jarmina, k.o. - vrana gačac Gaboš i k.o. Ostrovo, gdje završava južna, a počinje - svraka istočna granica. - čavka zlogodnjača Istočna granica polazi od tromeđe k.o. Jarmina, Gaboš i - šojka kreštalica Ostrovo, ide u smjeru sjevera kroz rudinu Vidraš, presjeca - divlja patka gluhara prugu Vinkovci-Osijek i stiže do kanala Savak, kanalom - divlja patka kržulja jugoistočno, pa sjeverno, presjeca put Ostrovo-Gaboš i - liska crna - golub divlji Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 45

- šljuka korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim - prepelica nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te - divlja guska glogovnjača pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava - divlja guska lisasta prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i U prolazu boravi divlja svinja. sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na c) ostale životinjske vrste koje od kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen prirode obitavaju u lovištu, a njima se ne lov. gospodari po Zakonu o lovstvu. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne - veliki (sivi) puh naprave. - bjeloprsni jež - kobac 4. U lovištu od prirode obitavaju - škanjac a) glavne vrste divljači - jastreb kokošar - srna obična - vjetruša klikavka - zec obični - siva čaplja - fazan – gnjetlovi - grlica - trčka - zelena žuna b) ostale vrste divljači – sve druge vrste divljači koje od prirode stalno ili U lovištu se prema mogućnostima staništa može povremeno obitavaju ili prelaze okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom preko lovišta. (proljetnom) fondu: - kuna zlatica - srna obična 14 grla - jazavac - zec obični 44 grla - tvor - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - lasica mala - trčka 70 kljunova - divlja mačka Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu - lisica uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom - čagalj osnovom. - vrana siva - vrana gačac 49. Zajedničko otvoreno lovište XVI/149 "SVETINJE" - svraka - čavka zlogodnjača 1. Opis granice - šojka kreštalica Zapadna granica počinje na tromeđi k.o. Slakovci, - divlja patka gluhara Srijemske Laze i Svinjarevci, nastavlja prema sjeveru - divlja patka kržulja kanalom Španski dol te lenijom koja predstavlja granicu - liska crna između k.o. Stari Jankovci i k.o. Srijemske Laze. - golub divlji Sjeverna granica nastavlja granicom s k.o. Petrovci i - šljuka k.o. Negoslavci do tromeđe k.o. Negoslavci, k.o. Berak i - prepelica k.o. Svinjarevci do potoka Savak. - divlja guska glogovnjača Istočna granica nastavlja potokom Savak do tromeđe - divlja guska lisasta k.o. Berak, k.o. Orolik i k.o. Svinjarevci. U prolazu boravi divlja svinja. Južna granica nastavlja od navedene tromeđe lenijom c) ostale životinjske vrste koje od prema zapadu (granica s k.o. Orolik i k.o. Slakovci) te prirode obitavaju u lovištu, a njima dolazi do početne točke. se ne gospodari po Zakonu o -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se lovstvu. obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - veliki (sivi) puh prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - bjeloprsni jež -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - kobac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - škanjac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - jastreb kokošar klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - vjetruša klikavka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - siva čaplja metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od - grlica Vinkovaca i južno od Vukovara, oko Svinjarevaca, na - zelena žuna području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim U lovištu se prema mogućnostima staništa može uzvisinama na pojedinim mjestima. okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: 2. Površina lovišta - srna obična 16 grla Ukupna površina lovišta iznosi 1.282 ha. - zec obični 72 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - fazan – gnjetlovi 183 kljunova između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - trčka 80 kljunova kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu obrascu LGO-1. uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 46

50. Zajedničko otvoreno lovište XVI/150 "VIDRAŠ" - jazavac - tvor 1. Opis granice - lasica mala Zapadna granica ide od sjevernoga dijela voćnjaka - divlja mačka Borinci izlomljenom linijom na sjever, prelazi željezničku - lisica prugu Vinkovci-Osijek, zatim asfaltnom cestom Nuštar- - čagalj Osijek, a sve granicom k.o. Ostrovo i dolazi na rijeku - vrana siva Vuku, gdje završava zapadna granica. - vrana gačac Sjeverna granica ide rijekom Vukom na istok do - svraka prvoga kanala koji se ulijeva u Vuku, zatim se strogo - čavka zlogodnjača odvaja kanalom u pravcu jugoistoka prelazeći cestu - šojka kreštalica Ostrovo-Tordinci i izbija ponovo na Vuku. Od mjesta gdje - divlja patka gluhara kanal ulazi u rijeku Vuku prema istoku do zadnje lenije - divlja patka kržulja prije nuštarskog Zverinjaka završava sjeverna granica - liska crna lovišta. - golub divlji Istočna granica zajedničkog lovišta Vidraš poklapa se - šljuka sa zapadnom granicom zajedničkog lovišta br. XVI/131 - prepelica Zverinjak te u izlomljenoj liniji prema jugu dolazi na - divlja guska glogovnjača asfaltnu cestu Nuštar-Ostrovo. Od mjesta gdje je nekad - divlja guska lisasta bilo uzletište poljoprivrednog zrakoplovstva, strogo ide na U prolazu boravi divlja svinja. jug u pravcu upravne zgrade ekonomije Žankovac. c) ostale životinjske vrste koje od Južna granica ide na zapad šljunčanim putem do pruge, prirode obitavaju u lovištu, a njima pa ispred voćnjaka Borinci dolazi na početnu točku. se ne gospodari po Zakonu o -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se lovstvu. obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - veliki (sivi) puh prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - bjeloprsni jež -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - kobac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - škanjac (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - jastreb kokošar klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - vjetruša klikavka panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - siva čaplja metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverno od - grlica Vinkovaca, oko Ostrova, na području Vukovarsko- - zelena žuna srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim U lovištu se prema mogućnostima staništa može mjestima. okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: 2. Površina lovišta - srna obična 12 grla Ukupna površina lovišta iznosi 1.473 ha. - zec obični 32 grla Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - fazan – gnjetlovi 62 kljunova između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - trčka 30 kljunova kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu obrascu LGO-1. uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; 51. Zajedničko otvoreno lovište XVI/151 «ŠIŠKOVKA» moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim 1. Opis granice nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te Zapadna granica počinje na potoku Bitulja uz južni rub pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava šume Šiškovka (odjel 33), nastavlja rubom šume na sjever prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i pa sjeverozapad i dolazi do odjela 24 kod ceste Prkovci- sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na naselje Kladavac. kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen Sjeverna granica polazi od ruba šume G. j. Krivsko lov. ostrvo (odjel 16/24), cestom u smjeru istok ide do Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne Prkovaca, zatim potokom Biđ do granice k. o. Šiškovci i naprave. tom granicom sjeveroistočno do poljskog puta Retkovci- Cerna. 4. U lovištu od prirode obitavaju Istočna granica ide poljskim putem prema Cerni, izlazi a) glavne vrste divljači na asfaltnu cestu te njome na zapad do potoka Biđ gdje - srna obična završava istočna i počinje južna granica. - zec obični Južna granica ide Biđom do ušća Bitulje, nastavlja - fazan – gnjetlovi potokom Bitulja u smjeru jugozapada do šume Šiškovka, - trčka tj. južnoga dijela odjela 33, što predstavlja i početnu točku b) ostale vrste divljači – sve druge vrste granice lovišta. divljači koje od prirode stalno ili -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se povremeno obitavaju ili prelaze obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim preko lovišta. prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - kuna zlatica Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 47

-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - škanjac uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - jastreb kokošar (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - vjetruša klikavka klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - siva čaplja panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - grlica metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, jugozapadno od - zelena žuna Vinkovaca, oko Šiškovaca, na području Vukovarsko- srijemske županije. Karakteristika čitave površine je U lovištu se prema mogućnostima staništa može ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom mjestima. (proljetnom) fondu: - srna obična 10 grla 2. Površina lovišta - zec obični 25 grla Ukupna površina lovišta iznosi 1.256 ha. - fazan – gnjetlovi 40 kljunova Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - trčka 24 kljuna između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom obrascu LGO-1. osnovom.

3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim 52. Zajedničko otvoreno lovište XVI/152 «UGLJARA» dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za 1. Opis granice korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim Zapadna granica počinje od ušća Spačve u rijeku nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te Bosut, pa nazad prema zapadu uzvodno rijekom Bosut do pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava šume Dubovice, mjesto zvano Cripara, rubom šume prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i Dubovice idući na sjever, pa u oštrom luku na istok do sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na asfaltne ceste Lipovac-Apševci. kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen Sjeverna granica proteže se od asfaltne ceste rubom lov. šume Jasinje do kanala Đeram te s njim do državne granice Ovakvih površina nema u lovištu. sa Republikom Srbijom. Istočna granica se proteže državnom granicom na 4. U lovištu od prirode obitavaju jugoistok do šume Ugljara, nadalje lovište ide kroz šumu a) glavne vrste divljači Ugljara i graniči sa k.o. Vašica u Republici Srbiji i izbija - srna obična na rijeku Bosut. - zec obični Južna granica se proteže uzvodno sredinom rijeke - fazan – gnjetlovi Bosut do početne točke. - trčka -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se b) ostale vrste divljači – sve druge vrste obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim divljači koje od prirode stalno ili prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. povremeno obitavaju ili prelaze -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema preko lovišta. uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - kuna zlatica (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - jazavac klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - tvor panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - lasica mala metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, jugoistočno od - divlja mačka Vinkovaca, sjeverno od Lipovca, oko Apševaca, na - lisica području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika - čagalj čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim - vrana siva uzvisinama na pojedinim mjestima. - vrana gačac - svraka 2. Površina lovišta - čavka zlogodnjača Ukupna površina lovišta iznosi 1.001 ha. - šojka kreštalica Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - divlja patka gluhara između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - divlja patka kržulja kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - liska crna obrascu LGO-1. - golub divlji - šljuka 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - prepelica dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; - divlja guska glogovnjača moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za - divlja guska lisasta korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim U prolazu boravi divlja svinja. nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te c) ostale životinjske vrste koje od pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirode obitavaju u lovištu, a njima prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i se ne gospodari po Zakonu o sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na lovstvu. kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - veliki (sivi) puh lov. - bjeloprsni jež Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne - kobac naprave. Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 48

kanalom Obošnica u smjeru zapada do kanala Grbavi Jelas 4. U lovištu od prirode obitavaju 1 te njime do Klarinog kanala i s njime zapadno do kanala a) glavne vrste divljači Grbavi Jelas 2 te njime prema cesti Drenovci-Đurići, - srna obična prelazi ju i nastavlja kanalom Jelas do ruba šume Rastovo, - zec obični a dalje se nastavlja rubom šume G.j. Trizlovi-Rastovo u - fazan – gnjetlovi smjeru zapada do ceste Gunja-Drenovci (odjel 32/36). - trčka Prometnicom Gunja – Drenovci dolazi u centar Drenovaca b) ostale vrste divljači – sve druge vrste i nastavlja dalje u pravcu sjevera prometnicom Drenovci- divljači koje od prirode stalno ili Vrbanja do početne točke opisa granice lovišta. povremeno obitavaju ili prelaze -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se preko lovišta. obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim - kuna zlatica prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - jazavac -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema - tvor uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj - lasica mala (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, - divlja mačka klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u - lisica panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 - čagalj metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, jugoistočno od - vrana siva Županje na jugu Vukovarsko-srijemske županije, oko - vrana gačac Drenovaca. Karakteristika čitave površine je ravničarski - svraka teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica 2. Površina lovišta - divlja patka gluhara Ukupna površina lovišta iznosi 2.866 ha. - divlja patka kržulja Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te - liska crna između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se - golub divlji kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u - šljuka obrascu LGO-1. - prepelica - divlja guska glogovnjača 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim - divlja guska lisasta dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; U prolazu boravi divlja svinja. moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za c) ostale životinjske vrste koje od korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim prirode obitavaju u lovištu, a njima nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te se ne gospodari po Zakonu o pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava lovstvu. prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i - veliki (sivi) puh sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na - bjeloprsni jež kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen - kobac lov. - škanjac Ovakvih površina nema u lovištu. - jastreb kokošar - vjetruša klikavka 4. U lovištu od prirode obitavaju - siva čaplja a) glavne vrste divljači - grlica - srna obična - zelena žuna - zec obični - fazan – gnjetlovi U lovištu se prema mogućnostima staništa može - trčka okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom b) ostale vrste divljači – sve druge vrste (proljetnom) fondu: divljači koje od prirode stalno ili - srna obična 18 grla povremeno obitavaju ili prelaze - zec obični 30 grla preko lovišta. - fazan – gnjetlovi 50 kljunova - kuna zlatica - trčka ¸ 26 kljunova - jazavac Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu - tvor uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom - lasica mala osnovom. - divlja mačka - lisica 53. Zajedničko otvoreno lovište XVI/153 «LIPICE» - čagalj - vrana siva 1. Opis granice - vrana gačac Početak opisa granice lovišta je točka na sjeveru - svraka prometnice Vrbanja – Drenovci, koja je ujedno i sjeverna - čavka zlogodnjača granica općine Drenovci. Dalje nastavlja kanalom Pričica u - šojka kreštalica smjeru istoka, ide i dalje kanalom Pričica u smjeru juga do - divlja patka gluhara ceste Drenovci- Soljani, prelazi ju i nastavlja do kanala - divlja patka kržulja Božula, kojim u smjeru istoka ide do kanala Drenovača i - liska crna njime se nastavlja u smjeru istoka do Spojnog kanala, - golub divlji kojim u smjeru juga ide do kanala Obošnica. Nastavlja se - šljuka Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 49

- prepelica Članak 6. - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta Lovnogospodarske osnove za lovišta koja su U prolazu boravi jelen obični i divlja svinja. ustanovljena u zaštićenim područjima lovoovlaštenik c) ostale životinjske vrste koje od donosi na odobrenje uz prethodnu suglasnost tijela državne prirode obitavaju u lovištu, a njima uprave nadležnog za zaštitu prirode. se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. Članak 7. - veliki (sivi) puh - bjeloprsni jež Sastavni dio ove Odluke su karte lovišta u mjerilu 1: 25 - kobac 000 za pojedino lovište. - škanjac - jastreb kokošar Članak 8. - vjetruša klikavka - siva čaplja Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti - grlica Odluka o ustanovljenju zajedničkih lovišta od 30. 1. 1997. - zelena žuna godine (Klasa: 323-02/97-01/01; Urbroj: 2188/1-03-97-1); Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ustanovljenju U lovištu se prema mogućnostima staništa može zajedničkog lovišta broj 1 – Brezovice od 14. 12. 2000. okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom godine (Klasa: 323-01/00-01/03, Urbroj: 2188/1-03-00-1); (proljetnom) fondu: Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ustanovljenju - srna obična 20 grla zajedničkog lovišta broj 16 – Stara Sela od 14. 12. 2000. - zec obični 20 grla godine (Klasa: 323-01/00-01/04, Urbroj: 2188/1-03-00-1); - fazan – gnjetlovi 40 kljunova Odluka o ustanovljenju zajedničkih lovišta na - trčka 10 kljunova reintegriranom području Vukovarsko-srijemske županije Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu od 21. 12. 1999. godine (Klasa: 323-01/99-01/02, Urbroj: uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom 2188/1-03-99-1); Odluka o ustanovljenju zajedničkog osnovom. lovišta broj 51 – Šiškovka od 08. 02. 2001. godine (Klasa: 323-01/01-01/01, Urbroj: 2188/1-03-01-1); Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ustanovljenju zajedničkih III. MJERE ZA SPRJEČAVANJE ŠTETA OD lovišta na reintegriranom području Vukovarsko-srijemske DIVLJAČI županije od 08. 07. 2004. godine (Klasa: 323-02/04-01/05, Urbroj: 2196/1-03-04-1); Odluka o izmjenama i dopunama Članak 4. Odluke o ustanovljenju zajedničkih lovišta na reintegriranom području Vukovarsko-srijemske županije Mjere za sprječavanje šteta od divljači : od 18. 07. 2005. godine (Klasa: 323-02/05-01/04, Urbroj: • donošenje godišnjeg plana za poduzimanje 2196/1-03-05-3), te Odluka o ustanovljenju zajedničkog određenih mjera za sprječavanje štete lovišta broj 52 – Ugljara od 18. 07. 2005. godine (Klasa: (sezonski, po vrstama divljači i vrstama šteta 323-02/05-01/05, Urbroj: 2196/1-03-05-3). od divljači, kulturama i sl.); • nabavljanje zaštitnih sredstava za izvršenje Članak 9. godišnjeg plana (mehaničkih ili kemijskih repelenata); Ova Odluka stupa na snagu danom objave u • pravovremena i besplatna raspodjela "Službenom vjesniku" odgovarajućih zaštitnih sredstava Vukovarsko-srijemske županije. korisnicima zemljišta, na njihov zahtjev, uz prethodnu javnu obavijest i davanja uputa za Klasa: 323-02/06-01/05 njihovu upotrebu; Ur. broj: 2196/1-03-06-1 • održavanje brojnog stanja divljači u Vinkovci, 06. srpnja 2006. godine granicama dozvoljenog kapaciteta divljači propisanog lovnogospodarskom osnovom, Predsjednik Skupštine provođenje mjera prehrane i prihrane, Mato Stojanović, ing očuvanje i poboljšanje staništa propisanih ______lovnogospodarskom osnovom te ostale uobičajene mjere zaštite značajne za ovo područje i vrste divljači koje obitavaju u lovištu. Temeljem članka 183. Zakona o zdravstvenoj zaštiti Članak 5. («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 121/03) i članka 4. stavka 1. Pravilnika o načinu pregleda umrlih te o Tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode utvrđivanju vremena i uzroka smrti («Narodne novine» izdaje mjere i uvjete zaštite prirode na zahtjev Republike Hrvatske broj: 121/99., 133/99. i 112/00.), lovoovlaštenika, a isti se moraju ugraditi u članka 17. i 46. Statuta Vukovarsko-srijemske Županije lovnogospodarsku osnovu. («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 3/06.), te članka 64. Poslovnika Skupštine Vukovarsko- srijemske županije («Službeni vjesnik» Vukovarsko- srijemske županije broj: 17/01. i 6/04.), Skupština Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 50

Vukovarsko-srijemske županije na 13. sjednici održanoj 01/05-01/09, URBROJ: 2196/1-03-05-4, od 18. srpnja 06. srpnja 2006. godine, d o n o s i 2005. godine.

Rješenje VI. o imenovanju i razrješenju doktora medicine - mrtvozornika Ovo Rješenje stupa na snagu danom objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije. I. Klasa: 541-01/06-01/11 Imenuju se doktori medicine – mrtvozornici i njihovi Ur. broj: 2196/1-03-06-2 zamjenici za područje Grada Vinkovaca, kako slijedi: Vinkovci, 06. srpnja 2006. godine

1. GRAD VINKOVCI: Predsjednik Skupštine Mato Stojanović dr. Adam Ilić za mrtvozornika ______

dr. Renato Novaković za mrtvozornika

dr. Iva Mardešić za mrtvozornika Temeljem članka 183. Zakona o zdravstvenoj zaštiti dr. Nataša Glodić za mrtvozornika («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 121/03.), članka 4. stavka 1. Pravilnika o načinu pregleda umrlih te o dr. Mira Opačak za zamjenika utvrđivanju vremena i uzroka smrti («Narodne novine» mrtvozornika Republike Hrvatske broj: 121/99., 133/99. i 112/00.), dr. Mislav Šimunić za zamjenika članka 17. i 46. Statuta Vukovarsko-srijemske županije mrtvozornika («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: dr. Zdravko Balen za zamjenika 3/06.), te članka 64. Poslovnika Skupštine Vukovarsko- mrtvozornika srijemske županije («Službeni vjesnik» Vukovarsko- dr. Mehmed Bajramović za zamjenika srijemske županije broj: 17/01. i 6/04.), Skupština mrtvozornika Vukovarsko-srijemske županije na 13. sjednici održanoj dr. Ela Marković za zamjenika 06. srpnja 2006. godine, d o n o s i mrtvozornika dr. Vesna Dejanović za zamjenika Rješenje mrtvozornika o imenovanju i razrješenju doktora medicine - dr. Zvonimir Stipanović za zamjenika mrtvozornika mrtvozornika dr. Blanka Huber za zamjenika I. mrtvozornika Imenuju se doktori medicine – mrtvozornici i njihovi zamjenici za područje općine Otok, naselje Otok i II. Komletinci, kako slijedi:

Dužnost imenovanih je da obavljaju pregled građana umrlih izvan zdravstvene ustanove, utvrđuju 2. OPĆINA OTOK: nastup, vrijeme i uzrok njihove smrti, te izdaju u svezi s - OTOK tim propisanu dokumentaciju. dr. Marija Sotinac za mrtvozornika III. dr. Nada Marković za zamjenika Imenovani ne mogu obaviti pregled umrle osobe koju mrtvozornika su liječili neposredno prije njezine smrti, odnosno kojoj su dr. Iris Ostojić za zamjenika bili zadnji izabrani doktor medicine, te će u takvom slučaju mrtvozornika pregled obaviti drugi mrtvozornik ili zamjenik. dr. Mario Malnar za zamjenika mrtvozornika IV. dr. Miroslav Toman za zamjenika mrtvozornika Naknada za obavljanje dužnosti doktora medicine – dr. Katica Hrstić za zamjenika mrtvozornika utvrđena je posebnom Odlukom Županijske mrtvozornika skupštine (KLASA: 541-01/00-01/02 URBROJ: 2188/1-1- 03-00-1, od 14. rujna 2000. godine.) u iznosu od 150,00 kuna. - KOMLETINCI

V. dr. Ana Tunjić-Ćaleta za mrtvozornika

Stupanjem na snagu ovog Rješenja prestaje dužnost dr. Mehmed Bajramović za mrtvozornika dosadašnjim dr. medicine – mrtvozornicima i njihovim zamjenicima imenovanim Rješenjem broj KLASA: 541- dr. Nada Marković za zamjenika mrtvozornika Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 51

dr. Iris Ostojić za zamjenika mrtvozornika U Upravno vijeće Doma za starije i nemoćne osobe dr. Zdravko Balen za zamjenika mrtvozornika Vukovar imenuju se; dr. Katica Hrstić za zamjenika mrtvozornika 1. Irena Krešić iz Vukovara, predstavnik osnivača II. 2. Ana Matoš iz Vukovara, predstavnik osnivača 3. Željko Fekete iz Vukovara, predstavnik osnivača Dužnost imenovanih je da obavljaju pregled građana 4. Marija Ignjatović, soc.radnik, predstavnik Stručnog umrlih izvan zdravstvene ustanove, utvrđuju nastup, vijeća Doma vrijeme i uzrok njihove smrti, te izdaju u svezi s tim 5. Mira Sekulić, korisnik, predstavnik korisnika Doma propisanu dokumentaciju. II. III. Stupanjem na snagu ovog Rješenja prestaje mandat Imenovani ne mogu obaviti pregled umrle osobe koju članova Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe su liječili neposredno prije njezine smrti, odnosno kojoj su Vukovar imenovanih Rješenjem Klasa: 550-01/02-01/12, bili zadnji izabrani doktor medicine, te će u takvom slučaju Urbroj: 2188/1-03-02-3, od 11. srpnja 2002. godine. pregled obaviti drugi mrtvozornik ili zamjenik. III. IV. Ovo Rješenje stupa na snagu danom objave u Naknada za obavljanje dužnosti doktora medicine – «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije. mrtvozornika utvrđena je posebnom Odlukom Županijske skupštine (KLASA: 541-01/00-01/02 URBROJ: 2188/1-1- Klasa: 550-01/06-01/05 03-00-1, od 14. rujna 2000. godine.) u iznosu od 150,00 Ur. broj: 2196/1-01-06-3 kuna. Vinkovci, 06. srpnja 2006. godine

V. Predsjednik Skupštine Mato Stojanović Stupanjem na snagu ovog Rješenja prestaje dužnost ______dosadašnjim dr. medicine – mrtvozornicima i njihovim zamjenicima imenovanim Rješenjem broj KLASA: 541- 01/05-01/13, URBROJ: 2196/1-03-05-4, od 14. rujna 2005. godine. Temeljem članka 60. Zakona o javnim cestama («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 180/04.), VI. članka 21., 22. i 23. Odluke o osnivanju Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije-pročišćeni tekst («Službeni Ovo Rješenje stupa na snagu danom objave u vjesnik» Vukovarsko-srijesmke županije broj: 5/06.), «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije. članka 16., 17. i 46. Statuta Vukovarsko-srijemske županije («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: Klasa: 541-01/06-01/11 3/06.), te članka 64. Poslovnika Skupštine Vukovarsko- Ur. broj: 2196/1-03-06-3 srijemske županije («Službeni vjesnik» Vukovarsko- Vinkovci, 06. srpnja 2006. godine srijemske županije broj: 17/01. i 6/04.) Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 13. sjednici održanoj Predsjednik Skupštine 06. srpnja 2006. god. donosi Mato Stojanović ______Rješenje o imenovanju ravnatelja Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije

Temeljem članka 35. Zakona o ustanovama («Narodne I. novine» Republike Hrvatske broj: 76/93), članka 99. Zakona o socijalnoj skrbi («Narodne novine» Republike Senko Bošnjak, dipl. oec. iz Vinkovaca imenuje se na Hrvatske broj: 73/97, 27/01, 59/01, 82/01 i 103/03), članka dužnost ravnatelja Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske 17. i 46. Statuta Vukovarsko-srijemske županije («Službeni županije. vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 3/06.), te članka 64. Poslovnika Skupštine («Službeni vjesnik» II. Vukovarsko-srijemske županije broj: 17/01. i 6/04.), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 13. sjednici Ovo Rješenje stupa na snagu danom objave u održanoj 06. srpnja 2006. godine, d o n o s i «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije.

Rješenje Klasa:119-01/06-01/02 o imenovanju članova Upravnog vijeća Doma za Urbroj: 2196/1-03-06-1 starije i nemoćne osobe Vukovar Vinkovci, 06. srpnja 2006. godine

I. Predsjednik Skupštine Mato Stojanović ______Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 52

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANIJSKOG POGLAVARSTVA

Odluku Temeljem točke III. Odluke o rasporedu sredstava za o izmjeni rasporeda sredstava za decentralizirane decentralizirane funkcije između zdravstvenih ustanova u funkcije unutar vlasništvu Vukovarsko-srijemske županije u 2006. godini popisa prioriteta za 2006. godinu KLASA:402-08/06-01/04 URBROJ:2196/1-02-06-1, od 22. veljače 2006., članka 35. i 47. Statuta Vukovarsko- I. srijemske županije (“Službeni vjesnik” Vukovarsko- srijemske županije broj: 3/06), te članka 43. Poslovnika o Popis prioriteta za raspored sredstava za radu Županijskog poglavarstva (“Službeni vjesnik” decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2006. Vukovarsko-srijemske županije broj: 17/01 i 6/04), godini utvrđen Odlukom KLASA:402-08/05-01/64 Poglavarstvo Vukovarsko-srijemske županije na 28. URBROJ:2196/1-02-05-2, od 21. prosinca 2005. godine sjednici održanoj 04. srpnja 2006. godine, donosi mijenja se i glasi:

OPĆA BOLNICA VINKOVCI

I. INVESTICIJSKO I TEKUĆE ODRŽAVANJE

MEDICINSKA I NEMEDICINSKA OPREMA održavanje medicinske, dijagnostičke i laboratorijske opreme 661.319,63 kn održavanje uređaja, opreme i sustava u bolničkoj trafostanici i diesel-agregatskom 150.000,00 kn postrojenju, kotlovnici sa spalionicom, praonici i dizala redovni godišnji pregledi i nadzori nad opremom za anesteziologiju, 260.000,00 kn reanimatologiju i intenzivno liječenje redovni godišnji pregledi i nadzori nad radiološkim uređajima 366.000,00 kn redovni godišnji pregledi i nadzori nad klimatizacijskim uređajima i 60.000,00 kn ventilacijskim sustavima redovni godišnji pregledi i nadzori nad vatrodojavnim sustavom i sustavom i 40.000,00 kn sustavom centralnog nadzora sigurnost i zaštita na radu (redovan god.pregled i nadzor nad opremom) 35.000,00 kn

II. INVESTICIJSKO ULAGANJE

PROSTOR krovište građevine “skelet” – dodatni radovi 54.298,01 kn izrada nadstrešnice sa građevinskom sanacijom stubišta-psihijatrija 80.000,00 kn supstitucija lakog ulja plinom sa izvedbom plinske kotlovnice i centralnim 370.000,00 kn razvodom tople vode-psihijatrija građevinski i završni radovi u građevinarstvu vezani za plinofikaciju-psihijat. 90.000,00 kn ugradba vanjskih roletni- psihijatrija i poliklinika 120.000,00 kn građevinski radovi u svezi adaptacije dijela podruma bolnice za potrebe 155.000,00 kn internističkih i neuroloških ambulanata pripadajuće dijagnostike instalaterski radovi (elektro slabe i jake struje, vodovoda te informatiz.) u dijelu 65.000,00 kn podruma bolničke građevine za potrebe internističkih i neuroloških ambulanata i pripadajuće dijagnostike zamjena unutarnje stolarije (psihijatrija, infektologija i hemodijaliza) 220.000,00 kn soboslikarski i ličilački radovi- pedijatrija, infektologija, poliklinika 70.000,00 kn keramičarski radovi kao sanacija-popravci na bolničkim odjelima (zidna 80.000,00 kn i podna opločenja) građevinska izvedba nosivih stubova glavnog ulaza građevine psihijatrije 25.000,00 kn projektantski i stručni nadzor nad izvođenjem radova na građevini SKELET i 40.000,00 kn praonice rublja stručni nadzor nad izvođenjem radova na plinofikaciji građevine psihijatrije 15.000,00 kn izrada glavnog i izvedbenog projekta plinofikacije i razvoda sanitarne tople vode 23.180,00 kn građevine psihijatrije preprojektiranje i revizija postojećeg glavnog i izvedbenog projekta praonice 85.000,00 kn rublja

MEDICINSKA I NEMEDICINSKA OPREMA mobilijar opći za potrebe ambulanata u PKZ i stacionarnom dijelu bolnice, te za 70.000,00 kn Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 53

upravu bolnice uređaji za hemodijalizu, 4 kom 350.000,00 kn mikroskop laboratorijski, 1 kom 70.000,00 kn uređaj anesteziološki sa pripadajućim monitoringom za potrebe urološke 524.339,99 kn operacije, 1 komplet hemodinamski monitor ANE/RE, 1 kom 79.246,17 kn infuzomat (perfuzor), pedijatrija, 2 kom 40.000,00 kn aspirator pokretni, pedijatrija, 1 kom 6.397,31 kn fototerapijska svijetiljka, neonatologija, 1 kom 39.838,09 kn UZV uređaj, color dopler sa multifrekvencijskom linearnom sondom te 243.878,00 kn pisačem (crno-bijeli), 1 kom UZV uređaj, color dopler sa abdominalnom konveksnom i linearnom sondom, te 243.987,80 kn pisačima (crno bijeli i kolor), urologija, 1 komplet analizator za određivanje acidobaznog statusa, biokemijski laboratorij, 1 kom 115.000,00 kn kirurški generator, ORL, 1 kom 40.000,00 kn pribor za endoskopiju, kao nadogradnja postojećeg kompleta, ORL, 4 kom 30.000,00 kn laser terapijski, fiz. Medicina i rehabil., 1 kom 40.000,00 kn vodena kupelj, bolnička ljekarna, 1 kom 12.000,00 kn vaga za djecu do 15 kg, pedijatrija, 1 kom 5.000,00 kn vaga za djecu do 10 kg, neonatologija, 1 kom 5.000,00 kn vaga digitalna sa visinomjerom, pedijatrija, interna, biokem.lab., 3 kom 25.000,00 kn

INFORMATIZACIJA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

INVESTICIJSKO I TEKUĆE ODRŽAVANJE proširenje postojeće informatičke mreže bolnice 35.000,00 kn rezervni djelovi za postojeću opremu (PC računala, UPS uređaje, poslužitelje 45.000,00 kn

izvedba informatičke mreže 25.000,00 kn redovan servis i nadzor postojeće informatičke opreme i aplikacijskih 87.840,00 kn programa

INVESTICIJSKO ULAGANJE

PC računala i monitori, 30 kom 180.000,00 kn laserski pisači, 30 kom 50.000,00 kn izrada programa, projektiranje i konzalting informatičkih mreža i opreme 71.675,00 kn

Ukupno - investicijsko i tekuće održavanje: 1.765.159,63 kn Ukupno - investicijsko ulaganje: 3.733.840,37 kn UKUPNO OPĆA BOLNICA VINKOVCI: 5.499.000,00 kn

OPĆA BOLNICA VUKOVAR

I. INVESTICIJSKO I TEKUĆE ODRŽAVANJE

PROSTOR materijal i dijelovi za održavanje-elektromaterijal,soboslikarski materijal, 80.000,00 kn materijal za vodovod i kanalizaciju, podovi i sl. održavanje vodovodne i kanalizacijske instalacije, instalacije grijanja i sl. 90.000,00 kn

MEDICINSKA I NEMEDICINSKA OPREMA popravak medicinskih uređaja, mjesečno održavanje med. i nemed opreme prema 390.000,00 kn ugovorima (dizala, anesteziološka oprema, tel.centrala i dr. oprema) sigurnost na radu-razina ispitivanja sukladno Zakonu o protupožarnoj zaštiti 80.000,00 kn

PRIJEVOZNA SREDSTVA održavanje prijevoznih sredstava 30.000,00 kn

INVESTICIJSKO ULAGANJE

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 54

PROSTOR izrada projekta opremanja poliklinike med. opremom 21.500,00 kn izrada projekta opremanja poliklinike nemed.opremom 21.500,00 kn keramičarski radovi u fiz.terap.-postavljanje podnih pločica 22.000,00 kn

MEDICINSKA I NEMEDICINSKA OPREMA nemedicinska oprema za polikliniku 1.034.073,54 kn operacijski stol za opću kirurgiju i ginekol.,3 kom 899.000,00 kn ginekološki stol za preglede, 3 kom 178.834,92 kn krevet za porođaje sa pripadajućim reflektorima, 3 kom 241.804,00 kn endoskopski stup, 1 kom 307.716,66 kn stol za hitni prijem sa pripadajućim instrumentima, 1 kom 240.340,00 kn magnet, 1 kom 32.940,00 kn interferentne struje s vakumom, 2 kom 20.325,20 kn galvanizator sa stimulatorom, 2 kom 10.620,10 kn multi aparat, 4 kom 58.560,00 kn laser aparat, 1 kom 12.000,00 kn UZV uređajza fizikalnu terapiju, 2 kom 19.605,40 kn solux lampe, 4 kom 15.860,00 kn tens uređaj stabilni, 2 kom 29.888,68 kn parafinski kotao, 1 kom 11.437,50 kn stol i instrumenti za gipsanje, 1 kom 236.314,00 kn respirator za A/RE i JIL, 1 kom 223.000,00 kn operacijska lampa za ginekologiju, 1 kom 114.000,00 kn uređaj šervere za ortopediju, 1 kom 98.000,00 kn uređaj za plinske analize, 1 kom 244.000,00 kn mikroskop za labor., 1 kom 37.000,00 kn inkubator 1 kom 18.000,00 kn suhi sterilizator, 1 kom 18.500,00 kn mikroskop za patologiju, 1 kom 40.000,00 kn rashladna vitrina, 1 kom 7.500,00 kn tiha komora za audiometriju, 1 kom 140.000,00 kn oprema za audiometriju, 1 kom 39.000,00 kn strecher za prijevoz pacijenata, 1 kom 20.000,00 kn

III. INFORMATIZACIJA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

INVESTICIJSKO ULAGANJE

PC računala i moniori, 25 kom 150.000,00 kn laserski pisači, 25 kom 30.000,00 kn nabava programa za fakturiranje usluga prema HZZO sa 50 radilišta 236.680,00 kn

Ukupno - investicijsko i tekuće održavanje: 670.000,00 kn Ukupno - investicijsko ulaganje: 4.830.000,00 kn UKUPNO OPĆA BOLNICA VUKOVAR: 5.500.000,00 kn

DOM ZDRAVLJA VINKOVCI

I. INVESTICIJSKO I TEKUĆE ODRŽAVANJE

PRIJEVOZNA SREDSTVA održavanje prijevoznih sredstava 200.000,00 kn

II. INVESTICIJSKO ULAGANJE

PROSTOR izgradnja nove građevine DZ vinkovci-I faza, projektna dokumentacija, zemljani 300.000,00 kn radovi plinofikacija ambulanti 200.000,00 kn projektna dokumentacija za plinofikaciju 100.000,00 kn

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 55

MEDICINSKA I NEMEDICINSKA OPREMA stolice za pregled za opću medicinu, 4 kom 2.800,00 kn stol sa ladicama, 2 kom 2.700,00 kn stolice za čekaonicu, 20 kom 6.000,00 kn radni stol, 2 kom 5.600,00 kn namještaj za stomatološku ordinaciju 24.000,00 kn kartotečni ormari, 6 kom 24.000,00 kn negatoskop, 15 kom 30.000,00 kn inhalator za opću medicinu, 1 kom 2.000,00 kn stomatološka stolica, 2 kom 240.000,00 kn uređaj za kisik za opću medicinu,4 kom 24.000,00 kn aspirator za pedijatriju, 2 kom 8.000,00 kn uređaj za davanje kisika (prijenosni respirator za pedijatr.),1 kom 10.000,00 kn prijenosni respirator za HMP, 1 kom 30.000,00 kn ginekološki stol, 1 kom 29.000,00 kn stolni zglobni reflector za opću medicinu, 14 kom 28.000,00 kn stalak za infuziju za opću medicinu, 6 kom 6.000,00 kn klima uređaji – 10 kom 22.000,00 kn liječničke torbe za opću medicinu, 15 kom 26.500,00 kn vaga s visinomjerom, 7 kom 29.120,00 kn precizna vaga za ljekarnu, 1 kom 12.000,00 kn

PRIJEVOZNA SREDSTVA vozilo za HMP, 2 kom 500.000,00 kn vozilo za patronažu, 2 kom 160.000,00 kn

III. INFORMATIZACIJA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

INVESTICIJSKO ULAGANJE

PC računala i pisači, 2 kom 12.000,00 kn

Ukupno - investicijsko i tekuće održavanje: 200.000,00 kn Ukupno - investicijsko ulaganje: 1.833.720,00 kn UKUPNO DOM ZDRAVLJA VINKOVCI: 2.033.720,00 kn

DOM ZDRAVLJA VUKOVAR

I. INVESTICIJSKO I TEKUĆE ODRŽAVANJE

MEDICINSKA I NEMEDICINSKA OPREMA materijal i dijelovi za održavanje: turbina za stomatološke jedinice,6 kom 24.644,98 kn S-blok za zubnu jedinicu, 1 kom 8.270,99 kn

PRIJEVOZNA SREDSTVA održavanje prijevoznih sredstava – zamjena guma 30.000,00 kn

II. INVESTICIJSKO ULAGANJE

PROSTOR Dovršetak izgradnje ambulante Šarengrad 549.209,05 kn adaptacija dimnjaka u Borovu Naselju 30.000,00 kn uređenje parkinga i prilaza za potrebe HMP 39.113,98 kn plinofikacija ambulante Bapska 58.832,62 kn plinofikacija zgrade u Vukovaru 192.000,00 kn plinofikacija zgrade u Iloku 183.478,88 kn

MEDICINSKA I NEMEDICINSKA OPREMA nemedicinska oprema za ambulantu Šarengrad (radni stolovi, stolice, 25.000,00 kn vješalice, kante za otpad, zavjese i sl.) radni stol za laboratorij 3.000,00 kn medicinska oprema za medicinu rada (ortorete 1 kom, audiometer 1 kom, 59.749,50 kn Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 56

niktometar 1 kom) medicinska oprema za ambulantu Šarengrad (vaga, dužinomjer za dojenčad, 34.747,00 kn stetoskopi, tlakomjeri, reflektor i sl.) mikromotor za zubnu tehniku, 2 kom 14.200,00 kn kompresor za zubnu tehniku, 1 kom 25.000,00 kn klima uređaji sa ugradnjom, 10 kom 30.000,00 kn vatrogasni aparat, 2 kom 2.000,00 kn pumpa za prebacivanje otpadnih voda 20.000,00 kn cirkulacijska pumpa za grijanje 5.000,00 kn stolica za vađenje krvi za labor., 1 kom 13.000,00 kn

PRIJEVOZNA SREDSTVA kombi za dijalizirane pacijente, 1 kom 230.000,00 kn vozilo za sanitetski prijevoz, 1 kom 260.000,00 kn

III. INFORMATIZACIJA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

INVESTICIJSKO ULAGANJE server, 1 kom 19.000,00 kn računala, 11 kom 56.000,00 kn printeri, 11 kom 7.500,00 kn UPS uređaji, 4 kom 40.000,00 kn

Ukupno - investicijsko i tekuće održavanje: 62.915,97 kn Ukupno - investicijsko ulaganje: 1.896.831,03 kn UKUPNO DOM ZDRAVLJA VUKOVAR: 1.959.747,00 kn

DOM ZDRAVLJA ŽUPANJA

I. INVESTICIJSKO ULAGANJE

PROSTOR izgradnja ambulante Babina Greda (tehnička dokimentacija, parcelacija) 69.869,00 kn izgradnja građevine Poliklinike-I faza 1.729.821,00 kn

Ukupno – investicijsko i tekuće održavanje: 0,00 kn Ukupno - investicijsko ulaganje: 1.799.690,00 kn UKUPNO DOM ZDRAVLJA ŽUPANJA: 1.799.690,00 kn

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

I. INVESTICIJSKO I TEKUĆE ODRŽAVANJE

PROSTOR usluge investicijskog održavanje građevinskih objekata (elektroinstalaterske, 39.570,77 kn vodoinstalaterske id r. usluge)

MEDICINSKA I NEMEDICINSKA OPREMA održavanje medicinske i laboratorijske opreme, održavanje nemedicinske opreme, 5.105,55 kn komunikacijske opreme, fotokopirni uređaji i dr.

PRIJEVOZNA SREDSTVA održavanje prijevoznih sredstava 17.185,12 kn

II. INVESTICIJSKO ULAGANJE

PROSTOR izrada projektne dokumentacije i komunalni doprinos za 120.901,45 kn izgradnju, nadogradnju i rekonstrukciju zgade Zavoda

MEDICINSKA I NEMEDICINSKA OPREMA kartotečni ormari i ostali namještaj 10.577,40 kn telefoni, mobiteli 13.254,96 kn Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 57

uređaj za hemokulturu, 1 kom 89.670,00 kn mikroskop, 2 kom 79.945,43 kn hladnjak za HE službu, 1 kom 13.500,00 kn

III. INFORMATIZACIJA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

INVESTICIJSKO ULAGANJE server i stolno računalo, 1 kom i potrebna mrežna oprema (paneli, optički 99.785,24 kn kablovi, mrežne kartice, prespojnici ostala potrebna oprema) laserski pisači, 4 kom 7.498,12 kn

Ukupno - investicijsko i tekuće održavanje: 62.467,40 kn Ukupno - investicijsko ulaganje: 437.532,60 kn UKUPNO ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO: 500.000,00 kn

SVEUKUPNO VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA 17.292.157,00 kn - investicijsko i tekuće održavanje 2.760.543,00 kn - investicijsko ulaganje 14.531.614,00 kn

II.

Izmjena popisa prioriteta iz točke I ove Odluke na Temeljem čl. 8. Zakona o lukama unutarnjih voda zahtjev Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi tabelarno je («Narodne novine Republike Hrvatske broj: 142/98 i prikazan i razrađen po predviđenim kontima na obrascima 65/02), članaka 35. i 47. Statuta Vukovarsko-srijemske za dostavljanje izvješća o korištenju sredstava doznačenih županije («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske za financiranje decentraliziranih funkcija.Tabelarni prikaz županije broj: 3/06) i čl. 43. Poslovnika o radu popisa prioriteta sastavni je dio ove Odluke. Županijskog poglavarstva («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 17/01 i 6/04), III. Poglavarstvo Vukovarsko-srijemske županije na 28. sjednici održanoj 04. srpnja 2006. godine, donosi Sukladno točki V Odluke o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene Odluku ustanove u 2006. godini (“Narodne novine” RH br. 144/05), Odluka o izmjeni rasporeda I. sredstava za decentralizirane funkcije unutar popisa prioriteta za 2006. godinu dostavit će se Ministarstvu Županijsko poglavarstvo donosi, na prijedlog Lučke zdravstva i socijalne skrbi radi davanja suglasnosti na isto. uprave Vukovar pozitivnu odluku za određiavnje lučkog područja na dijelu kčbr. 7068/1 rijeka Dunav sa 3091019 IV. m2 upisano u zkbr. 9365 ko Vukovar u vlasništvu RH – javno vodno dobro od r.k.m. 1333+000 do r.k.m. Ova Odluka stupa na snagu po dobivenoj suglasnosti 1332+650, sukladno Geodetskom elaboratu putničkog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. pristaništa i sidrišta u Vukovaru uz prethodno pozitivno Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti popis mišljenje grada Vukovara Klasa:342-23/06-01/01, Ur.broj: prioriteta utvrđen Odlukom KLASA:402-08/05-01/64 2196/01-02-06-2 od 20. lipnja 2006. godine URBROJ:2196/1-02-05-2, od 21. prosinca 2005. godine .

V. II.

Ova Odluka objaviti će se u “Službenom vijesniku” Ova Odluka biti će objavljena u «Službenom Vukovarsko-srijemske županije. vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije.

Klasa. 402-08/06-01/51 Klasa: 342-21/06-01/01 Ur. Broj: 2196/1-02-06-2 Ur. broj: 2196/1-02-06-1 Vukovar, 04. srpnja 2006. godine Vukovar, 04. srpnja 2006. godine

Župan Župan Božo Galić, dipl.ing. Božo Galić, dipl. ing. ______

OPĆINA NEGOSLAVCI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

Na osnovu članka 14. stavak 4. i 32. stavak 2 Zakona o proračunu («Narodne novine» Republike IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA Hrvatske broj: 96/03) te članka 18. Statuta općine OPĆINE NEGOSLAVCI ZA 2006. GODINU Negoslavci („Službeni vjesnik» Vukovarsko- srijemske županije broj: 12/01, 4/04, 8/04 i 2/06), Članak 1. Općinsko vijeće općine Negoslavci na svojoj sjednici održanoj dana 30.06.2006. godine donosi Proračun općine Negoslavci za 2006. godinu objavljen u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko- srijemske županije broj: 1/06 mijenja se i glasi:

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA PROMJENA PLANIRANO IZNOS % NOVI IZNOS Prihodi poslovanja 1.693.000,00 -407.000,00 -24,0 1.286.000,00 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 0 0 0 0 Ukupno prihodi 1.693.000,00 -407.000,00 -24,0 1.286.000,00 Rashodi poslovanja 1.205.000,00 247.930,07 20,1 1.452.930,07 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 488.000,00 -408.000,00 -80,6 80.000,00 Ukupno rashodi 1.693.000,00 -160.069,93 -9,5 1.532.930,07 RAZLIKA –VIŠAK/MANJAK 0 0 0 246.930,07

B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA Neto zaduživanje/financiranje 0 0 0 0 VIŠAK/MANJAK+NETO 0 0 0 0 ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJA

RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA Vlastiti izvori 0 246.930,07 0 246.930,07

IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA OPĆINE NEGOSLAVCI ZA 2006. GODINU

OPĆI DIO

Račun PROMJENA prihodi/ Naziv računa PLANIRANO IZNOS % NOVI primici IZNOS 6 PRIHODI 1.693.000,00 -407.000,00 -24,00 1.286.000,00 61 Prihodi od poreza 905.000,00 -370.000,00 -40,9 535.000,00 611 Porez i prirez na dohodak 870.000,00 -370.000,00 -42,5 500.000,00 6111 Porez i prirez na dohodak od 870.000,00 -370.000,00 -42,5 500.000,00 nesamostalnog rada 61111 Por.i prir. na doh. od nesam. rada i dr. 870.000,00 -370.000,00 -42,5 500.000,00 sam. djelat. 612 Porez na dobit 5.000,00 0 0 5.000,00 Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 59

6121 Porez na dobit od poduzetnika 5.000,00 0 5.000,00 61211 Porez na dobit 5.000,00 0 0 5.000,00 613 Porez na imovinu 10.000,00 0 0 10.000,00 6134 Povremeni porezi na imovinu 10.000,00 0 0 10.000,00 61341 Porez na promet nekretnina 10.000,00 0 0 10.000,00 614 Porez na robu i usluge 20.000,00 0 0 20.000,00 6142 Porez na promet 10.000,00 0 0 10.000,00 61424 Porez na potrošnju alkohol. i bezalkoh. 10.000,00 0 0 10.000,00 pića 6145 Porez na korištenje dobara i izvođenja 10.000,00 0 0 10.000,00 aktivnosti 61453 Porez na tvrtku odnosno naziv tvrtke 10.000,00 0 0 10.000,00 63 Potpore 542.000,00 -39.000,00 -7,2 503.000,00 633 Potpore iz proračuna 348.000,00 0 0 348.000,00 6331 Tekuće potpore iz proračuna 348.000,00 0 0 348.000,00 63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna 248.000,00 0 0 248.000,00 63312 Tekuće potpore iz županijskog proračuna 100.000,00 0 0 100.000,00 634 Ostale potpore unutar opće Države 194.000,00 -39.000,00 -20,1 155.000,00 6341 Ostale tekuće potpore unutar opće Države 5.000,00 0 0 5.000,00 63411 Ostale tekuće potpore iz tijela državne 5.000,00 0 0 5.000,00 vlasti 6342 Ostale kapitalne potpore unutar opće 189.000,00 -39.000,00 -20,6 150.000,00 Države 63422 Kapitalne pomoći od ostalih proračunskih 189.000,00 -39.000,00 -20,6 150.000,00 korisnika 64 Prihodi od imovine 93.000,00 1.000,00 1,1 94.000,00 641 Prihodi od kamata za dane zajmove 1.000,00 1.000,00 100,0 2.000,00 6413 Kamate na depozite po viđenju 1.000,00 1.000,00 100,0 2.000,00 64132 Kamate na depozite po viđenju 1.000,00 1.000,00 100,0 2.000,00 642 Prihodi od nefinancijske imovine 92.000,00 0 0 92.000,00 6421 Naknade za koncesije 10.000,00 0 0 10.000,00 642191 Naknada za dimnjačarsku koncesiju 5.000,00 0 0 5.000,00 642192 Naknada za koncesiju obavljanja 5.000,00 0 0 5.000,00 komunalne djelat.-odvoz smeća 6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja 82.000,00 0 0 82.000,00 imovine 64222 Prihodi od zakupa poljoprivrednog 72.000,00 0 0 72.000,00 zemljišta u državnom vlasništvu 64229 Ostali prihodi od iznajmljivanja i zakupa 10.000,00 0 0 10.000,00 imovine 65 Prihodi od prodaje roba i usluga 153.000,00 1.000,00 0,7 154.000,00 651 Administrativne pristojbe 31.000,00 1.000,00 3,2 32.000,00 6512 Županijske, gradske i općinske pristojbe i 30.000,00 1.000,00 3,3 31.000,00 naknade 65129 Ostale naknade utvrđene općinskom 30.000,00 1.000,00 3,3 31.000,00 odlukom

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 60

651291 Nakn. utvrđene općin. odlukom – 25.000,00 0 0 25.000,00 predškolski odgoj 651292 Nakn. utvrđene općin. odlukom – grobne 5.000,00 1.000,00 20,0 6.000,00 naknade 6513 Ostale upravne pristojbe 1.000,00 0 0 1.000,00 65139 Prihodi od prodaje državnih biljega 1.000,00 0 0 1.000,00 652 Prihodi po posebnim propisima 122.000,00 0 0 122.000,00 6523 Komunalni doprinosi i drug. naknade 119.000,00 0 0 119.000,00 utvrđ. posebnim zakonom 65231 Komunalni doprinosi 5.000,00 0 0 5.000,00 65232 Komunalne naknade 114.000,00 0 0 114.000,00 6526 Ostali nespomenuti prihodi 3.000,00 0 0 3.000,00 65269 Ostali nespomen. prihodi po poseb. 3.000,00 0 0 3.000,00 propis. Općine 9 VLASTITI IZVORI 0 246.930,07 0 246.930,07 92 Rezultat poslovanja 0 246.930,07 0 246.930,07 922 Višak prihoda 0 246.930,07 0 246.930,07 9221 Višak prihoda 0 246.930,07 0 246.930,07 92211 Višak prihoda poslovanja iz prethodne 0 246.930,07 0 246.930,07 godine UKUPNO PRIHODI: 1.693.000,00 -160.069,93 -9,5 1.532.930,07

Račun PROMJENA rashodi/izdaci Naziv računa PLANIRANO IZNOS % NOVI IZNOS 3 RASHODI 1.205.000,00 247.930,07 20,1 1.452.930,07 31 Rashodi za zaposlene 384.000,00 0 0 384.000,00 311 Plaće 318.000,00 0 0 318.000,00 3111 Plaće za redovan rad 318.000,00 0 0 318.000,00 31111 Plaće za zaposlene 318.000,00 0 0 318.000,00 312 Ostali rashodi za zaposlene 10.000,00 0 0 10.000,00 3121 Ostali rashodi za zaposlene 10.000,00 0 0 10.000,00 31219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 10.000,00 0 0 10.000,00 313 Doprinosi na plaće 56.000,00 0 0 56.000,00 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 50.000,00 0 0 50.000,00 31321 Doprinos za zdravstveno osiguranje 48.000,00 0 0 48.000,00 31322 Dodatni doprinos za zdravstveno 2.000,00 0 0 2.000,00 osiguranje 3133 Doprinosi za zapošljavanje 6.000,00 0 0 6.000,00 31331 Doprinos za zapošljavanje 6.000,00 0 0 6.000,00 32 Materijalni rashodi 540.000,00 243.000,00 45,0 783.000,00 321 Naknade troškova zaposlenima 9.000,00 0 0 9.000,00 3211 Službena putovanja 6.000,00 0 0 6.000,00 32111 Dnevnice za službeni put u zemlji 2.000,00 0 0 2.000,00 32113 Naknada za smještaj na službenom putu u 2.000,00 0 0 2.000,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 61

zemlji 32119 Ostali rashodi za službena putovanja 2.000,00 0 0 2.000,00 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i 3.000,00 0 0 3.000,00 odvojeni život 32121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 3.000,00 0 0 3.000,00 322 Rashodi za materijal i energiju 180.000,00 7.000,00 3,9 187.000,00 3221 Uredski materijal i ostali materijalni 22.000,00 0 0 22.000,00 rashodi 32211 Uredski materijal 10.000,00 0 0 10.000,00 32212 Literatura 8.000,00 0 0 8.000,00 32214 Materijal i sredstva za čišćenje i 1.000,00 0 0 1.000,00 održavanje 32215 Službeno, radno i zaštitno odijelo i obuća 2.000,00 0 0 2.000,00 32219 Ostali materijal 1.000,00 0 0 1.000,00 3223 Energija 83.000,00 1.000,00 1,2 84.000,00 32231 Električna energija 67.000,00 3.000,00 4,5 70.000,00 322311 Električna energija – Općina 12.000,00 0 0 12.000,00 322312 Električna energija – Javna rasvjeta 55.000,00 3.000,00 5,5 58.000,00 32234 Motorni benzin i dizel gorivo 16.000,00 -2.000,00 -12,5 14.000,00 322341 Motorni benzin i dizel gorivo – službeno 9.000,00 3.000,00 33,3 12.000,00 vozilo 322342 Motor. benzin i dizel gorivo – za 7.000,00 -5.000,00 -71,4 2.000,00 održ.javnih površ. 3224 Materijal i dijel.za tek. i invest. 70.000,00 7.000,00 10,0 77.000,00 održavanje 32241 Materijal i dijelovi za tek. i invest. 25.000,00 0 0 25.000,00 održavanje građ. objekata 322411 Zgrada Općine 10.000,00 0 0 10.000,00 322412 Zgrada Željezničke stanice 15.000,00 0 0 15.000,00 322413 Zgrada u Vukovarskoj ulici 0 0 0 0 322414 Zgrada Vodovoda 0 0 0 0 322415 Školsko sportsko igralište 0 0 0 0 32242 Mat.i dijel.za tek. i invest. održ. postr.i 5.000,00 0 0 5.000,00 opreme 32243 Mat. i dijel. za tek. i investic. održav. sl. 5.000,00 4.000,00 80,0 9.000,00 vozila 32244 Mat. i dijel.za tek. i invest. održav. za 35.000,00 3.000,00 8,6 38.000,00 ostalo 322441 Parking ispred ambulante 10.000,00 -10.000,00 -100,0 0 322442 Održavanje javne rasvjete 15.000,00 0 0 15.000,00 322443 Produžetak pješačkih staza 5.000,00 -5.000,00 -100,0 0 322444 Ćuprije 0 10.000,00 0 10.000,00 322445 Održavanje cesta 0 8.000,00 0 8.000,00 322446 Stubovi za obilježavanje lenija 5.000,00 0 0 5.000,00 3225 Sitan inventar i auto gume 5.000,00 -1.000,00 -20,0 4.000,00 32251 Sitan inventar 2.000,00 0 0 2.000,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 62

32252 Auto gume 3.000,00 -1.000,00 -33,3 2.000,00 323 Rashodi za usluge 176.000,00 260.000,00 152,9 436.000,00 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 16.000,00 2.000,00 12,5 18.000,00 32311 Usluge telefona i telefaxa 11.000,00 0 0 11.000,00 32312 Usluge interneta 2.000,00 0 0 2.000,00 32313 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 2.000,00 0 0 2.000,00 32319 Ostale usluge za komunalije i prijevoz 1.000,00 2.000,00 200,0 3.000,00 3232 Usluge tekućeg i investicijskog 43.000,00 174.000,00 404,0 217.000,00 održavanja 32321 Usluge tek. i invest. održ. građevinskih 10.000,00 0 0 10.000,00 objekata 323211 Zgrada Općine 5.000,00 0 0 5.000,00 323212 Zgrada Željezničke stanice 5.000,00 0 0 5.000,00 323213 Zgrada u Vukovarskoj ulici 0 0 0 0 323214 Zgrada Vodovoda 0 0 0 0 323215 Školsko sportsko igralište 0 0 0 0 32322 Usluge tek. i invest. održ. postrojenja i 1.000,00 0 0 1.000,00 opreme 32323 Usluge tek. i investicijskog održavanja sl. 1.000,00 0 0 1.000,00 vozila 32329 Usluge tek. i investicijskog održavanja za 31.000,00 174.000,00 561,3 205.000,00 ostalo 323291 Parking prostor 5.000,00 -5.000,00 -100,0 0 323292 Javna rasvjeta 5.000,00 0 0 5.000,00 323293 Produžetak pješačkih staza 1.000,00 -1.000,00 100,0 0 323294 Ćuprije 0 0 0 0 323295 Vodovodna mreža 0 0 0 0 323296 Uređenje kanalskih mreža u Općini 20.000,00 180.000,00 900,0 200.000,00 3234 Komunalne usluge 11.000,00 2.000,00 18,2 13.000,00 32342 Usluge iznošenja i odnošenja smeća 4.000,00 0 0 4.000,00 32343 Deratizacija i dezinsekcija 5.000,00 0 0 5.000,00 32349 Ostale komunalne usluge 2.000,00 2.000,00 100,0 4.000,00 3237 Intelektualne i osobne usluge 92.000,00 80.000,00 87,0 172.000,00 32373 Usluge odvj. i pravnog savjetovanja – 2.000,00 0 0 2.000,00 plinifikacija 32375 Geodetske i katastarske usluge 70.000,00 0 0 70.000,00 323751 Prostorni plan 50.000,00 0 0 50.000,00 323752 Premjeravanje lenija 20.000,00 0 0 20.000,00 32379 Ostale intelektualne usluge – projektne 20.000,00 80.000,00 400,0 100.000,00 dokumentacije 3238 Računalne usluge 2.000,00 0 0 2.000,00 32389 Usluge ažuriranja računalnih baza 2.000,00 0 0 2.000,00 3239 Ostale usluge 12.000,00 2.000,00 16,7 14.000,00 32391 Grafičke i tiskarske usluge – objave 6.000,00 0 0 6.000,00 natječaja 32394 Usluge pri registraciji službenog vozila 1.000,00 0 0 1.000,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 63

32399 Ostale nespomenute usluge – ravnanje 5.000,00 2.000,00 40,0 7.000,00 lenija 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 175.000,00 -25.000,00 -14,3 150.000,00 3291 Naknade za rad predst. i izvršnih tijela, 138.000,00 -30.000,00 -21,7 108.000,00 povjer. i sl. 32911 Naknade članovima predstavničkih i 118.000,00 -30.000,00 -25,4 88.000,00 izvršnih tijela 329111 Naknade članovima Općinskog vijeća 56.000,00 0 0 56.000,00 329112 Naknada predsjedniku Općinskog vijeća 23.000,00 -3.000,00 -13,0 20.000,00 329113 Naknade članovima Poglavarstva 39.000,00 -27.000,00 69,2 12.000,00 32912 Naknade članovima povjerenstava 20.000,00 0 0 20.000,00 329121 Naknade članovima ostalih povjerenstava 10.000,00 0 0 10.000,00 329122 Naknade članovima povjerenstva za 10.000,00 0 0 10.000,00 elementarnu nepogodu 3292 Premija osiguranja 6.000,00 0 0 6.000,00 32921 Premija osiguranja prijevoznih sredstava 4.000,00 0 0 4.000,00 32922 Premija osiguranja ostale imovine 2.000,00 0 0 2.000,00 3293 Reprezentacija 10.000,00 5.000,00 50,0 15.000,00 32931 Reprezentacija 10.000,00 5.000,00 50,0 15.000,00 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 21.000,00 0 0 21.000,00 32999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 21.000,00 0 0 21.000,00 34 Financijski rashodi 21.000,00 930,07 4,4 21.930,07 343 Ostali financijski rashodi 21.000,00 930,07 4,4 21.930,07 3431 Bankarske usluge i usluge platnog 6.000,00 0 0 6.000,00 prometa 34312 Usluge platnog prometa 6.000,00 0 0 6.000,00 3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 15.000,00 930,07 6,2 15.930,07 34349 Ostali nespomenuti financijski rashodi 15.000,00 930,07 6,2 15.930,07 37 Naknada građanima i kućan. iz 25.000,00 5.000,00 20,0 30.000,00 proračuna 372 Ostale naknade građan. i kućan. iz 25.000,00 5.000,00 20,0 30.000,00 proračuna 3721 Naknada građanima i kućanstvima u 25.000,00 5.000,00 20,0 30.000,00 novcu 37212 Pomoći obiteljima i kućanstvima 25.000,00 5.000,00 20,0 30.000,00 38 Donacije i ostali rashodi 235.000,00 -1.000,00 -0,4 234.000,00 381 Tekuće donacije 215.000,00 -1.000,00 -0,5 214.000,00 3811 Tekuće donacije u novcu 215.000,00 -1.000,00 -0,5 214.000,00 38112 Tekuće donacije vjerskim zajednicama 5.000,00 0 0 5.000,00 38113 Tekuće donacije nacionalnim manjinama 10.000,00 0 0 10.000,00 38114 Tekuće donacije udrug. građana i polit. 51.000,00 0 0 51.000,00 strankama 381141 Tekuće donacije političkim strankama 10.000,00 0 0 10.000,00 381142 Tekuće donacije udrugama umirovljenika 5.000,00 0 0 5.000,00 381143 Tekuće donacije Klubu mladih 14.000,00 0 0 14.000,00 381144 Tekuće donacije SKD «Prosvjeta» - KUD 10.000,00 0 0 10.000,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 64

«Bekrija» 381145 Tekuće donacije Zajedničkom vijeću 10.000,00 0 0 10.000,00 općina 381146 Tekuće donacije ostalim nenavedenim 2.000,00 0 0 2.000,00 udrugama 38115 Tekuće donacije športskim društvima 59.000,00 0 59.000,00 381151 Tekuće donacije NK «Negoslavci» 40.000,00 0 0 40.000,00 381152 Tekuće donacije ŠK «Negoslavci» 6.000,00 0 0 6.000,00 381153 Tekuće donacije ŠRU «Dobra voda» 6.000,00 0 0 6.000,00 381154 Tekuće donacije LD «Fazan» 5.000,00 0 0 5.000,00 381155 Tekuće donacije KDU Negoslavci 2.000,00 0 0 2.000,00 38119 Ostale tekuće donacije 90.000,00 -1.000,00 -1,1 89.000,00 381191 Ost. tek. donac .škola predškolskog 55.000,00 0 0 55.000,00 uzrasta 381192 Ost. tek. donacije – protupožarna zaštita 30.000,00 0 0 30.000,00 5% 381193 Ost. tek. donacije Hrvatskom crvenom 5.000,00 -1.000,00 -20,0 4.000,00 križu 0,7% 382 Kapitalne donacije 20.000,00 0 0 20.000,00 3822 Kapitalne donacije neprofitnim 20.000,00 0 0 20.000,00 organizacijama 38222 Kapitalne donacije vjerskoj zajednici 20.000,00 0 0 20.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinacijske 488.000,00 -408.000,00 -83,6 80.000,00 imovine 42 Rashodi za nabavu proizv.dugotraj. 488.000,00 -408.000,00 -83,6 80.000,00 imovine 421 Građevinski objekti 438.000,00 -378.000,00 -86,3 60.000,00 4213 Ceste, ,željezn. i sl. građevinski objekti 318.000,00 -318.000,00 -100,0 0 42131 Modernizacija cesta – II faza 318.000,00 -318.000,00 -100,0 0 4214 Ostali građevinski objekti 120.000,00 -60.000,00 50,0 60.000,00 42144 Energetski i komunikacijski vodovi – 60.000,00 0 0 60.000,00 kandelabri 42145 Školsko športsko igralište – tribine 60.000,00 -60.000,00 100,0 0 422 Postrojenja i oprema 50.000,00 -30.000,00 -60,0 20.000,00 4221 Uredska oprema i namještaj 20.000,00 -8.000,00 -40,0 12.000,00 42211 Računala i računalna oprema 10.000,00 -5.000,00 -50,0 5.000,00 42212 Uredski namještaj 10.000,00 -3.000,00 -30,0 7.000,00 4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale 30.000,00 -22.000,00 -73,3 8.000,00 namjene 42272 Strojevi 20.000,00 -20.000,00 -100,0 0 42273 Oprema 10.000,00 -2.000,00 -20,0 8.000,00 UKUPNO RASHODI: 1.693.000,00 -160.069,93 -9,5 1.532.930,07

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 65

IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA OPĆINE NEGOSLAVCI ZA 2006. GODINU POSEBNI DIO

BROJ KONTA PROMJENA VRSTA IZDATAKA PLANIRANO NOVI IZNOS IZNOS % UKUPNO IZDACI: 1.693.000,00 -160.069,93 -9,5 1.532.930,07 RAZDJEL 01 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 1.693.000,00 160.069,93 -9,5 1.532.930,07 PROGRAM: UPRAVLJANJE JAVNIM FINANCIJAMA 668.000,00 96.930,07 14,5 764.930,07 Aktivnost: Administrativ.teh.i stručno osoblje 668.000,00 96.930,07 14,5 764.930,07 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA: 01 OPĆE JAVNE USLUGE 668.000,00 96.930,07 14,5 764.930,07 3111 Plaće za redovan rad 318.000,00 0 0 318.000,00 3121 Ostali rashodi za zaposlene 10.000,00 0 0 10.000,00 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 50.000,00 0 0 50.000,00 3133 Doprinosi za zapošljavanje 6.000,00 0 0 6.000,00 3211 Službena putovanja 6.000,00 0 0 6.000,00 3212 Naknade za prijevoz na posao i s posla 3.000,00 0 0 3.000,00 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 22.000,00 0 0 22.000,00 3223 Energija 21.000,00 3.000,00 14,3 24.000,00 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicij. 30.000,00 5.000,00 16,7 35.000,00 održavanje 3225 Sitan inventar 5.000,00 -1.000,00 -20,0 4.000,00 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 16.000,00 2.000,00 12,5 18.000,00 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 11.000,00 0 0 11.000,00 3234 Komunalne usluge 11.000,00 2.000,00 18,2 13.000,00 3237 Intelektualne i osobne usluge 92.000,00 80.000,00 87,0 172.000,00 3238 Računalne usluge 2.000,00 0 0 2.000,00 3239 Ostale usluge 7.000,00 0 0 7.000,00 3292 Premije osiguranja 6.000,00 0 0 6.000,00 3293 Reprezentacija 10.000,00 5.000,00 50,0 15.000,00 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 21.000,00 0 0 21.000,00 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 6.000,00 0 0 6.000,00 3434 Ostali nespomenuti financijski izdaci 15.000,00 930,07 6,2 15.930,07 PROGRAM: GOSPODARSTVO I KOMUNALNA 139.000,00 177.000,00 127,3 316.000,00 DJELAT. Aktivnost: Javna rasvjeta 75.000,00 3.000,00 4,0 78.000,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA: 06 USL UNAP.STAN.I 75.000,00 3.000,00 4,0 78.000,00 ZAJ. 3223 El. energija za javnu rasvjetu 55.000,00 3.000,00 5,5 58.000,00 3224 Materijal i dijelovi za tekuće održ. 15.000,00 0 0 15.000,00 javne rasvjete 3232 Usluge za tekuće održ. postroj. javne 5.000,00 0 0 5.000,00 rasvjete

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 66

Aktivnost: Održavanje komunalne infrastrukture 64.000,00 174.000,00 271,9 238.000,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA: 06 USL UNAP.STAN.I 64.000,00 174.000,00 271,9 238.000,00 ZAJ. 3223 Održavanje javnih površina - gorivo 7.000,00 -5.000,00 -71,4 2.000,00 3224 Materijal za tekuće održavanje 5.000,00 0 0 5.000,00 kosačice za jav.povr. 3224 Materijal za tek.i invest.održavanje – 10.000,00 -10.000,00 -100,0 0 parking 3224 Materijal za održavanje pješačkih 6.000,00 -6.000,00 -100,0 0 staza 3224 Materijal za tek. i invest.održavanje 5.000,00 0 0 5.000,00 lenija 3224 Materijal za tek.i invest.održavanje 0 10.000,00 0 10.000,00 ćuprija 3224 Materijal za tek. i invest. održavanje 0 8.000,00 0 8.000,00 cesta 3232 Usluge za održavanje kosačice 1.000,00 0 0 1.000,00 3232 Usluge održavanja kanala za 20.000,00 180.000,00 900,0 200.000,00 oborinske vode 3232 Usluge za tek. i inv.održavanje 5.000,00 -5.000,00 -100,0 0 parkinga 3239 Održavanje lenije do deponije 5.000,00 2.000,00 40,0 7.000,00 PROGRAM: PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA 138.000,00 -30.000,00 -21,7 108.000,00 Aktivnost: Predstavnička i izvršna tijela 138.000,00 -30.000,00 -21,7 108.000,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA: 01 OPĆE JAVNE USLUGE 138.000,00 -30.000,00 -21,7 108.000,00 3291 Naknade članovima predstavničkih i 118.000,00 -30.000,00 15,4 88.000,00 izvršnih tijela 3291 Naknade članovima povjerenstava 20.000,00 0 0 20.000,00 PROGRAM: DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI 25.000,00 5.000,00 20,0 30.000,00 Aktivnost: Pomoć građanima i kućanstvima 25.000,00 5.000,00 20,0 30.000,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA: 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 25.000,00 5.000,00 20,0 30.000,00 3721 Pomoć obiteljima i kućanstvima 25.000,00 5.000,00 20,0 30.000,00 PROGRAM: JAVNE POTR. U KULT.,SPORT.I DR.DJEL. 200.000,00 0 0 200.000,00 Aktivnost: Donacije za društvene djelatnosti 180.000,00 0 0 180.000,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA: 08 KULTURA, SPORT I 180.000,00 0 0 180.000,00 RELIGIJA 3811 Tekuće donacije vjerskim zajednicama 5.000,00 0 0 5.000,00 3811 Tekuće donacije Vijeću nacionalne 10.000,00 0 0 10.000,00 manjine 3811 Tekuće donacije udrugama i 51.000,00 0 0 51.000,00 političkim strankama 3811 Tekuće donacije sportskim udrugama 59.000,00 0 0 59.000,00 3811 Tekuće donacije školi predškolskog 55.000,00 0 0 55.000,00 uzrasta Aktivnost: Kapitalne donacije za društvene djelatnosti 20.000,00 0 0 20.000,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 67

FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA: 08 KULTURA, SPORT I 20.000,00 0 0 20.000,00 RELIGIJA 3822 Kapitalne donacije za gradnju 20.000,00 0 0 20.000,00 Parohijskog doma PROGRAM: ZAŠTITA OD POŽARA I DJEL.CRV.KRIŽA 35.000,00 -1.000,00 -2,9 34.000,00 Aktivnost: Osnovna djelatnost JVP-a i Hrvatskog crven. 35.000,00 -1.000,00 -2,9 34.000,00 križa FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA: 03 JAVNI RED I SUGURN. 35.000,00 -1.000,00 -2,9 34.000,00 3811 Ostale tekuće donacije – protupožarna 30.000,00 0 0 30.000,00 zaštita 3811 Ostale tekuće donacije – Hrvatski 5.000,00 -1.000,00 -20,0 4.000,00 crveni križ PROGRAM: NABAVA NEFINACIJSKE IMOVINE 488.000,00 -408.000,00 -83,6 80.000,00 Aktivnost: Izgradnja komunalne infrastrukture 438.000,00 -378.000,00 -86,3 60.000,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA: 06 USL. UNAP.STAN.I 438.000,00 -378.000,00 -86,3 60.000,00 ZAJ. 4213 Modernizacija cesta 318.000,00 -318.000,00 -100,0 0 4214 Energ. vodovi – javna rasvjeta 60.000,00 0 0 60.000,00 4214 Školsko športsko igralište – tribina 60.000,00 -60.000,00 -100,0 0 Aktivnost: Nabavka uredske opreme 50.000,00 -30.000,00 -60,0 20.000,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA: 01 OPĆE JAVNE 50.000,00 -30.000,00 -60,0 20.000,00 USLUGE 4221 Računala i računalna oprema 10.000,00 -5.000,00 -50,0 5.000,00 4221 Uredski namještaj 10.000,00 -3.000,00 -30,0 7.000,00 4227 Strojevi – ralica i traktorska kosačica 20.000,00 -20.000,00 -100,0 0 4227 Oprema – fotokopirni aparat 10.000,00 -2.000,00 -20,0 8.000,00

Članak 2. Članak 1.

Ove izmjene i dopune stupaju na snagu danom Ovom Odlukom mijenja se i dopunjuje Odluka o donošenja a objavit će se u „Službenom vjesniku“ dimnjačarskoj službi na području Općine Negoslavci Vukovarsko-srijemske županije. objavljene u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko- srijemske županije broj 9/99 i 5/01. Klasa: 400-08/06-01/02 Ur. broj: 2196/06-03-06 Članak 2. Negoslavci, 30.06.2006. godine U članku 2. iza riječi „požara“ dodaje se tekst: Predsjednik Općinskog vijeća: „i trovanja produktom plina kao i racionalna potrošnja Đorđe Vlaškalić produkta izgaranja“

______Članak 3.

U članku 7. iza točke 4. dodaju se nove odredbe: „5. dimnjaci na koja su priključena plinska ložišta – četiri puta godišnje se čiste i kontroliraju, 6. fasadna Na temelju članka 18. točke 2. Statuta općine plinska trošila – dva puta godišnje“. Negoslavci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko- srijemske županije broj: 12/01, 4/04, 8/04 i 2/06), Članak 4. Općinsko vijeće općine Negoslavci na svojoj sjednici održanoj dana 30.06.2006. godine donosi U članku 12. iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase: „Čađ koja izgara u čišćenju ne smije se Odluku o izmjenama i dopunama ostaviti u ložištu i dimovodnim kanalima a čađ koja Odluke o dimnjačarskoj službi pada na dimovodni priključak ložišta ako nema sabirna vratašca mora se ukloniti.

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 68

8. (čl. 15. i 16. Odluke), Dimnjačar je dužan čađ odnijeti u kantu za smeće 9. ne vodi ili neuredno vodi kontrolu knjiga za ili neko drugo mjesto a korisnik dimovodnog objekta dimnjačarsku službu odn. Kartoteku (čl. 19. i dužan je postaviti kod dimovodnog objekta posudu za 20. Odluke)“. odlaganje čađi.“ Članak 8. Članak 5. Članak 22. mijenja se i glasi: U članku 13. dodaje se novi stavak dva koji glasi: „Globa u iznosu od 100,00 do 200,00 kn „Ako dimnjačar utvrdi nedostatak na dimovodnom izreći će se fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u objektu na koje je priključeno ložište na plin dužan je pravnoj osobi odn. vl. obrta od 200,00 do 500,00 kn odmah o nedostacima obavijestiti distributera plina za prekršaj u slijedećim slučajevima: koji je dužan prekinuti isporuku plina dok se 1. ometa ili brani dimnjačaru kontrolu i dimovodni objekt ne dovede u ispravno stanje.“ čišćenje dimnjaka u propisanim rokovima (članak 7., 8. i 9. Odluke), Članak 6. 2. spriječi nesmetan prilaz objektima za koje je predviđeno obvezno kontroliranje i čišćenje Iza članka 14. dodaje se novi članak 14a) koji (čl. 11.), glasi: „Prvi stručni pregled dimovodnih objekata ima 3. ako se ne pridržava odredbe članka 13 ove se obaviti u tijeku gradnje odmah pri dovršenju Odluke, prizemlja. 4. distributer plina izvrši priključak plinskog trošila na dimovodnim objektima bez nalaza Drugi stručni pregled dimovodnih objekata ima se dimnjačara (čl. 13.), izvršiti nakon što je zgrada podignuta izvan krova i 5. ako izvođač građevinskih radova ne traži nakon što su dimnjaci izvedeni izvan krova i dovršeni, izvršenje pregleda dimovodnih objekata (čl. ali dok još zidovi nisu ožbukani i peći priključene na 14.) i 14.a), dimnjake. 6. ako ne izvrši plaćanje dimnjačarske usluge (čl. 15.) Treći stručni pregled ima se izvršiti nakon ugrađivanja vratašaca za čišćenje, izgradnja i Članak 9. priključenja peći na dimnjake i nakon što su ožbukani zidovi, prije nego što se izvrše soboslikarski i ličilački Ova Odluka stupa na snagu danom radovi. donošenja, a javno će se objaviti u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije. Izvođač gradnje, nadogradnje i adaptacije zgrade dužan je pravovremeno zatražiti od nadležnog Klasa: 363-02/06-01/ trgovačkog društva za dimnjačarske usluge ili Ur. broj: 2196/06-03-06 dimnjačarski obrt da izvrši stručni pregled iz Negoslavci, 30.06.2006. godine prethodnog stava.“ Predsjednik Općinskog vijeća: Članak 7. Đorđe Vlaškalić ______Ispred članka 21. naziv glave VI „KAZNENE

ODREDBE“ MIJENJA SE I GLASI „PREKRŠAJNE SANKCIJE“ a članak 21. mijenja se i glasi: „Globa u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kn izreći će se za prekršaj pravnoj osobi odn. Obrtničkoj dimnjačarskoj radnji za povrede odredaba ove Odluke i to ako: 1. ne pridržava se odredbe članka 4. ove Odluke, 2. nemarno ili nepravovremeno čisti dimovodne objekte (članak 7.), 3. ako se za vrijeme duže od 30 dana udalji bez traženog odobrenja sa svog područja, 4. kod čišćenja ne postupi sa čađom na propisani način (čl. 12.), 5. ne zabrani i onemogući upotrebu plina u slučaju iz članka 13. ove Odluke, 6. ne izvrši pregled dimovodnih objekata prema članku 14. i 14.a) ove Odluke, 7. za izvršene dimnjačarske usluge naplatiti više od odobrenog cjenika ili ne izda račun za obavljenu uslugu

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 69

OPĆINA NIJEMCI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

Temeljem čl. 18. i čl. 49. Statuta općine Nijemci IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA OPĆINE («Službeni vjesnik» Vukovarsko- srijemske županije broj: NIJEMCI ZA 2006. GODINU 1/06), i članka 32. Zakona o proračunu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 96/03), Općinsko vijeće općine Članak 1. Nijemci na svojoj 9. sjednici, održanoj 03. srpnja 2006. godine donosi: Proračun općine Nijemci za 2006. godinu, (u daljnjem tekstu Proračun) sastoji se od :

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA PLAN ZA 2006. NOVI PLAN ZA UMANJENJE/UVEĆA 2006. NJE

PRIHODI POSLOVANJA 8.996.560,00 10.384.037,00 1.387.477,00 PRIHODI OD PRODAJE NEFIN. IMOVINE 370.000,00 370.000,00 0,00 RASHODI POSLOVANJA 7.419.594,00 8.231.293,00 811.699,00 RASHODI ZA NABAVU NEFIN. IMOVINE 1.496.966,00 2.540.240,00 593.274,00 RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK 0,00 -17.496,00 -17.496,00

RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ OSTVARENO B. PRETHODNE GODINE 2005.

VIŠAK IZ 2005.G. 0,00 17.496,00 17.496,00

OSTVARENO C. RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA PLAN ZA 2006. 2006. I PRIMICI OD FINANC. IMOVINE I ZADUŽIVANJA 0,00 0,00 0,00 IZDACI ZA FINANC. IM. I OTPLATE ZAJMA 0,00 0,00 0,00 NETO FINANCIRANJE 0,00 0,00 0,00

VIŠAK/ MANJAK + NETO FINANCIRANJE 0,00 0,00 0,00

Članak 2.

Prihodi i rashodi po ekonomskoj klasifikaciji utvrđuju se u Računu prihoda i rashoda kako slijedi:

OPĆI DIO

BROJ VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA PLANIRANO NOVI PLAN UMANJENJE/ KONTA UVEĆANJE 61 Prihodi od poreza 2.741.890,00 2.755.770,00 13.880,00 611 Porez i prirez na dohodak 2.259.373,00 2.259.373,00 0,00 6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 1.973.612,00 1.973.612,00 0,00 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada i drugih 61111 samostalnih djelatnosti 1.973.612,00 1.973.612,00 0,00 6112 Porez i prirez na dohodak od samostalnih djelatnosti 195.659,00 195.659,00 0,00 61121 Porez i prirez na dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih 141.622,00 141.622,00 0,00 djelatnosti, na dohodak od slobodnih zanimanja Porez i prirez na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti 61123 koje se povremeno obavljaju 54.037,00 54.037,00 0,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 70

Porez i prirez na dohodak od imovine i imovinskih 6113 prava 31.679,00 31.679,00 0,00 61131 Porez i prirez na dohodak od imovine i imovinskih prava 31.679,00 31.679,00 0,00 6114 Porez i prirez na dohodak od kapitala 18.193,00 18.193,00 0,00 61141 Porez i prirez na dohodak od dividendi i udjela u dobiti 1.003,00 1.003,00 0,00 61143 Porez i prirez po odbitku na dohodak od kamata 17.190,00 17.190,00 0,00 6115 Porez i prirez na dohodak po godišnjoj prijavi 40.230,00 40.230,00 0,00 61151 Porez i prirez na dohodak po godišnjoj prijavi 40.230,00 40.230,00 0,00 612 Porez na dobit 424.630,00 424.630,00 0,00 6121 Porez na dobit od poduzetnika 424.630,00 424.630,00 0,00 61211 Porez na dobit 424.630,00 424.630,00 0,00 613 Porezi na imovinu 23.345,00 23.345,00 0,00 6134 Povremeni porezi na imovinu 23.345,00 23.345,00 0,00 61341 Porez na promet nekretnina 23.345,00 23.345,00 0,00 614 Porezi na robu i usluge 34.542,00 48.422,00 13.880,00 6142 Porez na promet 25.407,00 25.407,00 0,00 61424 Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića 25.407,00 25.407,00 0,00 6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 9.135,00 23.015,00 13.880,00 61453 Porez na tvrtku odnosno naziv tvrtke 8.120,00 22.000,00 13.880,00 61454 Porez na reklame 1.015,00 1.015,00 0,00 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar 63 opće države 2.233.806,00 2.965.657,00 731.851,00 633 Pomoći iz proračuna 2.233.806,00 2.965.657,00 731.851,00 6331 Tekuće pomoći iz proračuna 2.233.806,00 2.565.657,00 331.851,00 633110 Tekuće pomoći iz državnog proračuna 495.717,00 495.717,00 0,00 633111 Tekuće pomoći iz državnog proračuna- ministarstvo 448.799,00 456.600,00 7.801,00 branitelja, obitelji i međ. generaacijske solidarnosti Tekuće pomoći iz državnog proračuna- fond za zaštitu 633112 okoliša i energetsku učinkovitost 1.059.290,00 1.383.340,00 324.050,00 63312 Tekuće pomoći iz županijskog proračuna 230.000,00 230.000,00 0,00 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna 0,00 400.000,00 400.000,00 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna- ministarstvo 633210 mora, turizma, prometa i razvitka 0,00 100.000,00 100.000,00 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna- regionalni fond za 633211 razvoj 0,00 300.000,00 300.000,00 64 Prihodi od imovine 2.569.469,00 3.182.782,00 613.313,00 641 Prihodi od financijske imovine 2.484,00 2.484,00 0,00 6413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 2.484,00 2.484,00 0,00 64132 Kamate na depozite po viđenju 2.484,00 2.484,00 0,00 642 Prihodi od nefinancijske imovine 2.566.985,00 3.180.298,00 613.313,00 6421 Naknade za koncesije 36.050,00 36.050,00 0,00 64219 Naknade za ostale koncesije 36.050,00 36.050,00 0,00 6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 688.642,00 1.025.660,00 337.018,00 64222 Prihodi od zakupa poljoprivrednog zemljišta 688.642,00 1.025.660,00 337.018,00 6423 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 1.842.293,00 2.118.588,00 276.295,00 64231 Naknada za korištenje naftne luke, naftovoda i eksploataciju 1.831.650,00 2.100.000,00 268.350,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 71

mineralnih sirovina 64236 Prihodi od spomeničke rente 2.588,00 2.588,00 0,00 64239 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 8.055,00 16.000,00 7.945,00 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim 65 propisima 1.451.395,00 1.479.828,00 28.433,00 651 Administrativne (upravne) pristojbe 5.824,00 10.524,00 4.700,00 6512 Županijske, gradske i općinske pristojbe i naknade 5.515,00 5.515,00 0,00 65129 Ostale naknade utvrđene gradskom/općinskom odlukom 5.515,00 5.515,00 0,00 6514 Ostale pristojbe 309,00 5.009,00 4.700,00 65141 Boravišne pristojbe 0,00 4.700,00 4.700,00 65149 Ostale nespomenute naknade i pristojbe 309,00 309,00 0,00 652 Prihodi po posebnim propisima 1.445.571,00 1.469.304,00 23.733,00 Komunalni doprinosi i druge naknade utvrđene 6523 posebnim zakonom 351.027,00 374.760,00 23.733,00 65231 Komunalni doprinosi 42.972,00 42.972,00 0,00 65232 Komunalne naknade 308.055,00 331.788,00 23.733,00 6524 Doprinosi za šume 1.094.544,00 1.094.544,00 0,00 65241 Doprinosi za šume 1.094.544,00 1.094.544,00 0,00 71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 370.000,00 370.000,00 0,00 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih 711 bogatstava 370.000,00 370.000,00 0,00 7111 Zemljište 370.000,00 370.000,00 0,00 71111 Poljoprivredno zemljište 320.000,00 320.000,00 0,00 71112 Građevinsko zemljište 50.000,00 50.000,00 0,00 31 Rashodi za zaposlene 1.804.147,00 1.669.304,00 -134.843,00 311 Plaće 1.121.982,00 1.121.982,00 0,00 3111 Plaće za redovan rad 1.121.982,00 1.121.982,00 0,00 31111 Plaće za zaposlene 626.769,00 626.769,00 0,00 311111 Plaće za zaposlene- regres 32.023,00 32.023,00 0,00 311112 Plaće za zaposlene- božićnica 20.899,00 20.899,00 0,00 31112 Plaće za povremeno zaposlene- djelatnici pomoć u kući 442.291,00 442.291,00 0,00 312 Ostali rashodi za zaposlene 25.600,00 25.600,00 0,00 3121 Ostali rashodi za zaposlene 25.600,00 25.600,00 0,00 31213 Darovi 3.600,00 3.600,00 0,00 31215 Naknade za bolest, invalidnost i smrtni slučaj 6.000,00 6.000,00 0,00 31219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 16.000,00 16.000,00 0,00 313 Doprinosi na plaće 656.565,00 521.722,00 -134.843,00 3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 357.549,00 280.496,00 -77.053,00 31311 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 280.910,00 218.580,00 -62.330,00 31312 Doprinosi za mirovinsko osiguranje II stup 76.639,00 61.916,00 -14.723,00 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 275.174,00 217.384,00 -57.790,00 31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 275.174,00 217.384,00 -57.790,00 3133 Doprinosi za zapošljavanje 23.842,00 23.842,00 0,00 31331 Doprinosi za zapošljavanje 23.842,00 23.842,00 0,00 32 Materijalni rashodi 3.865.132,00 4.627.174,00 762.042,00 321 Naknade troškova zaposlenima 126.118,00 126.118,00 0,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 72

3211 Službena putovanja 36.502,00 36.502,00 0,00 32111 Dnevnice za službeni put u zemlji 7.310,00 7.310,00 0,00 32112 Dnevnice za službeni put u inozemstvu 5.000,00 5.000,00 0,00 32113 Naknade za smještaj na službenom putu u zemlji 2.000,00 2.000,00 0,00 32114 Naknade za smještaj na službenom putu u inozemstvu 5.000,00 5.000,00 0,00 32115 Naknade za prijevoz na službenom putu u zemlji 8.245,00 8.245,00 0,00 32116 Naknade za prijevoz na službenom putu u inozemstvu 5.000,00 5.000,00 0,00 32119 Ostali rashodi za službena putovanja 3.947,00 3.947,00 0,00 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 83.703,00 83.703,00 0,00 32121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 36.373,00 36.373,00 0,00 Naknade za prijevoz na posao i s posla- djelatnici pomoć u 321211 kući 47.330,00 47.330,00 0,00 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 5.913,00 5.913,00 0,00 32131 Seminari, savjetovanja i simpoziji 5.913,00 5.913,00 0,00 322 Rashodi za materijal i energiju 551.270,00 559.770,00 8.500,00 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 91.164,00 94.664,00 3.500,00 32211 Uredski materijal 50.000,00 48.000,00 -2.000,00 322111 Uredski materijal- program pomoć u kući 3.000,00 3.000,00 0,00 32212 Literatura (publikacije, časopisi, glasila, knjige i ostalo) 15.000,00 15.000,00 0,00 32213 Arhivski materijal 2.179,00 2.179,00 0,00 32214 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 11.496,00 11.496,00 0,00 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje- program 322141 pomoć u kući 1.989,00 1.989,00 0,00 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća- program pomoć u 322151 kući 1.500,00 1.500,00 0,00 32216 Materijal za higijenske potrebe i njegu 1.000,00 10.000,00 9.000,00 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja- medicinski 32219 materijal i ostale potrepštine 5.000,00 1.500,00 -3.500,00 3223 Energija 444.106,00 444.106,00 0,00 32231 Električna energija 26.900,00 26.900,00 0,00 322311 Električna energija- javna rasvjeta 339.364,00 339.364,00 0,00 32233 Plin 23.671,00 23.671,00 0,00 32234 Motorni benzin i dizel gorivo 39.171,00 39.171,00 0,00 322342 Motorni benzin i dizel gorivo- pomoć u kući 15.000,00 15.000,00 0,00 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 8.000,00 10.000,00 2.000,00 Materijal i dijelovi za tekuće i inveticijsko održavanje 32241 građevinskih objekata 2.000,00 2.000,00 0,00 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 32242 postrojenja i opreme 2.000,00 4.000,00 2.000,00 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 32243 transportnih sredstava 1.000,00 1.000,00 0,00 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 322431 transportnih sredstava- pomoć u kući 3.000,00 3.000,00 0,00 3225 Sitni inventar i auto gume 8.000,00 11.000,00 3.000,00 32251 Sitni inventar 2.000,00 5.000,00 3.000,00 32252 Auto gume 6.000,00 6.000,00 0,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 73

323 Rashodi za usluge 2.591.879,00 3.211.895,00 620.016,00 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 56.500,00 58.000,00 1.500,00 32311 Usluge telefona, telefaksa 50.000,00 50.000,00 0,00 32312 Usluge interneta 2.500,00 2.500,00 0,00 32313 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 4.000,00 5.500,00 1.500,00 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 372.614,00 377.000,00 4.386,00 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja građevinskih 32321 objekata 10.000,00 10.000,00 0,00 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i 32322 opreme 20.000,00 20.000,00 0,00 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja prijevoznih 32323 sredstava 18.200,00 23.000,00 4.800,00 Ostale usluge tekućeg i investicijskog održavanja - javna 32329 rasvjeta 24.414,00 24.000,00 -414,00 Ostale usluge tekućeg i investicijskog održavanja - poljski 323291 putevi i kanalska mreža 300.000,00 300.000,00 0,00 3233 Usluge promidžbe i informiranja 70.080,00 70.080,00 0,00 32331 Elektronski mediji 50.000,00 50.000,00 0,00 32332 Tisak 5.328,00 5.328,00 0,00 32339 Ostale usluge promidžbe i informiranja 14.752,00 14.752,00 0,00 3234 Komunalne usluge 1.880.512,00 1.471.642,00 -408.870,00 32341 Opskrba vodom 8.000,00 8.000,00 0,00 32342 Iznošenje i odvoz smeća 42.512,00 42.512,00 0,00 32343 Deratizacija i dezinsekcija 70.000,00 106.000,00 36.000,00 32344 Ekološke usluge - sanacija deponija 1.600.000,00 1.155.130,00 -444.870,00 32349 Ostale komunalne usluge - održavanje javnih površina 160.000,00 160.000,00 0,00 3237 Intelektualne i osobne usluge 175.173,00 195.173,00 20.000,00 32372 Ugovori o djelu 10.000,00 10.000,00 0,00 32373 Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 60.000,00 80.000,00 20.000,00 32375 Geodetsko-katastarske usluge 50.000,00 50.000,00 0,00 32376 Usluge vještačenja 30.000,00 30.000,00 0,00 32379 Ostale intelektualne usluge 25.173,00 25.173,00 0,00 3238 Računalne usluge 20.000,00 23.000,00 3.000,00 32389 Ostale računalne usluge 20.000,00 23.000,00 3.000,00 3239 Ostale usluge 17.000,00 1.017.000,00 1.000.000,00 Grafičke i tiskarske usluge, usluge kopiranja i uvezivanja i 32391 slično 7.000,00 7.000,00 0,00 32392 Film i izrada fotografija 5.000,00 5.000,00 0,00 32394 Usluge pri registraciji prijevoznih sredstava 4.000,00 4.000,00 0,00 323941 Usluge pri registraciji prijevoznih sredstava- pomoć u kući 1.000,00 1.000,00 0,00 32399 Ostale nespomenute usluge- deminiranje 0,00 1.000.000,00 1.000.000,00 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 595.865,00 729.391,00 133.526,00 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, 3291 povjerenstava i slično 308.548,00 443.391,00 134.843,00 32911 Naknade članovima predstavničkih i izvršnih tijela 263.520,00 378.810,00 115.290,00 32912 Naknade članovima povjerenstava 22.628,00 32.381,00 9.753,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 74

32919 Ostale slične naknade za rad - mjesni odbori 22.400,00 32.200,00 9.800,00 3292 Premije osiguranja 22.317,00 21.000,00 -1.317,00 32921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 8.317,00 9.500,00 1.183,00 329211 Premije osiguranja prijevoznih sredstava- pomoć u kući 9.000,00 9.000,00 0,00 329231 Premije osiguranja zaposlenih - djelatnici pomoć u kući 5.000,00 2.500,00 -2.500,00 3293 Reprezentacija 80.000,00 80.000,00 0,00 32931 Reprezentacija 80.000,00 80.000,00 0,00 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 185.000,00 185.000,00 0,00 32999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 20.000,00 20.000,00 0,00 339991 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja- troškovi za vijence 15.000,00 15.000,00 0,00 339992 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja- troškovi za izbore 150.000,00 150.000,00 0,00 34 Financijski rashodi 20.315,00 20.315,00 0,00 343 Ostali financijski rashodi 20.315,00 20.315,00 0,00 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 20.315,00 20.315,00 0,00 34312 Usluge platnog prometa 20.315,00 20.315,00 0,00 Naknade građanima i kućanstvima na temelju 37 osiguranja i druge naknade 510.000,00 639.000,00 129.000,00 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 510.000,00 639.000,00 129.000,00 3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 210.000,00 284.000,00 74.000,00 37212 Pomoć obiteljima i kućanstvima 130.000,00 130.000,00 0,00 37215 Stipendije i školarine 80.000,00 154.000,00 74.000,00 3722 Naknade građanima i kućanstvima u naravi 300.000,00 355.000,00 55.000,00 37221 Sufinanciranje cijene prijevoza 300.000,00 300.000,00 0,00 37229 Ostale naknade iz proračuna u naravi 0,00 55.000,00 55.000,00 38 Ostali rashodi 1.220.000,00 1.275.500,00 55.500,00 381 Tekuće donacije 1.120.000,00 1.175.500,00 55.500,00 3811 Tekuće donacije u novcu 1.120.000,00 1.175.500,00 55.500,00 38112 Tekuće donacije vjerskim zajednicama 100.000,00 100.000,00 0,00 38114 Tekuće donacije udrugama građana 140.000,00 142.500,00 2.500,00 381140 Tekuće donacije udrugama građana- političke stranke 90.000,00 90.000,00 0,00 38115 Tekuće donacije sportskim društvima 390.000,00 390.000,00 0,00 38119 Tekuće donacije za kulturne manifestacije - dan općine 100.000,00 100.000,00 0,00 381190 Tekuće donacije - turistička zajednica 60.000,00 60.000,00 0,00 381191 Tekuće donacije - vatrogasci 80.000,00 133.000,00 53.000,00 381192 Tekuće donacije školstvu 50.000,00 50.000,00 0,00 381193 Tekuće donacije - crveni križ 50.000,00 50.000,00 0,00 381194 Tekuće donacije uredu za međunarodnu suradnju 60.000,00 60.000,00 0,00 382 Kapitalne donacije 100.000,00 100.000,00 0,00 3822 Kapitalne donacije građanima i kućanstvima 100.000,00 100.000,00 0,00 38222 Kapitalne donacije - vjerskim organizacijama 100.000,00 100.000,00 0,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 70.000,00 42.000,00 -28.000,00 411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 70.000,00 42.000,00 -28.000,00 4111 Zemljište 70.000,00 42.000,00 -28.000,00 41119 Ostala zemljišta 70.000,00 42.000,00 -28.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.076.966,00 1.698.240,00 621.274,00 421 Građevinski objekti 800.000,00 1.056.840,00 256.840,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 75

4213 Ceste, željeznice i slični građevinski objekti 300.000,00 519.100,00 219.100,00 42131 Ceste 300.000,00 519.100,00 219.100,00 4214 Ostali građevinski objekti 500.000,00 537.740,00 37.740,00 42141 Plinovod, vodovod, kanalizacija 0,00 34.000,00 34.000,00 421491 Ostali nespomenuti građevinski objekti- autobusna stajališta 200.000,00 203.740,00 3.740,00 421492 Ostali nespomenuti građevinski objekti- nogostupi 300.000,00 300.000,00 0,00 422 Postrojenja i oprema 85.000,00 102.000,00 17.000,00 4221 Uredska oprema i namještaj 85.000,00 100.000,00 15.000,00 42211 Računala i računalna oprema 15.000,00 15.000,00 0,00 42212 Uredski namještaj 70.000,00 70.000,00 0,00 42219 Ostala uredska oprema 0,00 15.000,00 15.000,00 4222 Komunaikacijska oprema 0,00 2.000,00 2.000,00 42222 Telefoni i ostali komunikacijski uređaji 0,00 2.000,00 2.000,00 426 Nematerijalna proizvedena imovina 191.966,00 539.400,00 347.434,00 4262 Ulaganja u računalne programe 18.000,00 25.000,00 7.000,00 42621 Ulaganja u računalne programe 18.000,00 25.000,00 7.000,00 4263 Umjetnička, literarna i znanstvena djela 173.966,00 514.400,00 340.434,00 42636 Projektna dokumentacija 173.966,00 514.400,00 340.434,00 45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 800.000,00 800.000,00 0,00 451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 800.000,00 800.000,00 0,00 4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 800.000,00 800.000,00 0,00 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima- domovi 451111 kulture 800.000,00 800.000,00 0,00

POSEBNI DIO

BROJ VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO NOVI PLAN UMANJENJE/ KONTA UVEĆANJE 3 Rashodi poslovanja 2.548.419,00 2.618.902,00 70.483,00 31 Rashodi za zaposlene 1.021.347,00 1.021.347,00 0,00 311 Plaće 679.691,00 679.691,00 0,00 3111 Plaće za redovan rad 679.691,00 679.691,00 0,00 31111 Plaće za zaposlene 626.769,00 626.769,00 0,00 311111 Plaće za zaposlene- regres 32.023,00 32.023,00 0,00 311112 Plaće za zaposlene- božićnica 20.899,00 20.899,00 0,00 312 Ostali rashodi za zaposlene 25.600,00 25.600,00 0,00 3121 Ostali rashodi za zaposlene 25.600,00 25.600,00 0,00 31213 Darovi 3.600,00 3.600,00 0,00 31215 Naknade za bolest, invalidnost i smrtni slučaj 6.000,00 6.000,00 0,00 31219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 16.000,00 16.000,00 0,00 313 Doprinosi na plaće 316.056,00 316.056,00 0,00 3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 169.923,00 169.923,00 0,00 31311 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 127.442,00 127.442,00 0,00 31312 Doprinosi za mirovinsko osiguranje II stup 42.481,00 42.481,00 0,00 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 131.690,00 131.690,00 0,00 31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 131.690,00 131.690,00 0,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 76

3133 Doprinosi za zapošljavanje 14.443,00 14.443,00 0,00 31331 Doprinosi za zapošljavanje 14.443,00 14.443,00 0,00 32 Materijalni rashodi 966.757,00 984.240,00 17.483,00 321 Naknade troškova zaposlenima 75.558,00 75.558,00 0,00 3211 Službena putovanja 33.272,00 33.272,00 0,00 32111 Dnevnice za službeni put u zemlji 2.040,00 2.040,00 0,00 32111 Dnevnice za službeni put u zemlji 2.040,00 2.040,00 0,00 32112 Dnevnice za službeni put u inozemstvu 5.000,00 5.000,00 0,00 32113 Naknade za smještaj na službenom putu u zemlji 2.000,00 2.000,00 0,00 32114 Naknade za smještaj na službenom putu u inozemstvu 5.000,00 5.000,00 0,00 32115 Naknade za prijevoz na službenom putu u zemlji 8.245,00 8.245,00 0,00 32116 Naknade za prijevoz na službenom putu u inozemstvu 5.000,00 5.000,00 0,00 32119 Ostali rashodi za službena putovanja 3.947,00 3.947,00 0,00 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 36.373,00 36.373,00 0,00 32121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 36.373,00 36.373,00 0,00 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 5.913,00 5.913,00 0,00 32131 Seminari, savjetovanja i simpoziji 5.913,00 5.913,00 0,00 322 Rashodi za materijal i energiju 181.417,00 184.417,00 3.000,00 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 78.675,00 76.675,00 -2.000,00 32211 Uredski materijal 50.000,00 48.000,00 -2.000,00 32212 Literatura (publikacije, časopisi, glasila, knjige i ostalo) 15.000,00 15.000,00 0,00 32213 Arhivski materijal 2.179,00 2.179,00 0,00 32214 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 11.496,00 11.496,00 0,00 3223 Energija 89.742,00 89.742,00 0,00 32231 Električna energija 26.900,00 26.900,00 0,00 32233 Plin 23.671,00 23.671,00 0,00 32234 Motorni benzin i dizel gorivo 39.171,00 39.171,00 0,00 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 5.000,00 7.000,00 2.000,00 32241 Materijal i dijelovi za tekuće i inveticijsko održavanje 2.000,00 2.000,00 0,00 građevinskih objekata 32242 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 2.000,00 4.000,00 2.000,00 postrojenja i opreme 32243 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 1.000,00 1.000,00 0,00 transportnih sredstava 3225 Sitni inventar i auto gume 8.000,00 11.000,00 3.000,00 32251 Sitni inventar 2.000,00 5.000,00 3.000,00 32252 Auto gume 6.000,00 6.000,00 0,00 323 Rashodi za usluge 436.465,00 449.765,00 13.300,00 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 56.500,00 47.000,00 -9.500,00 32311 Usluge telefona, telefaksa 50.000,00 39.000,00 -11.000,00 32312 Usluge interneta 2.500,00 2.500,00 0,00 32313 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 4.000,00 5.500,00 1.500,00 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 48.200,00 48.000,00 -200,00 32321 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja građevinskih 10.000,00 10.000,00 0,00 objekata 32322 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i 20.000,00 20.000,00 0,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 77

opreme 32323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja prijevoznih 18.200,00 18.000,00 -200,00 sredstava 3233 Usluge promidžbe i informiranja 70.080,00 70.080,00 0,00 32331 Elektronski mediji 50.000,00 50.000,00 0,00 32332 Tisak 5.328,00 5.328,00 0,00 32339 Ostale usluge promidžbe i informiranja 14.752,00 14.752,00 0,00 3234 Komunalne usluge 50.512,00 50.512,00 0,00 32341 Opskrba vodom 8.000,00 8.000,00 0,00 32342 Iznošenje i odvoz smeća 42.512,00 42.512,00 0,00 3237 Intelektualne i osobne usluge 175.173,00 195.173,00 20.000,00 32372 Ugovori o djelu 10.000,00 10.000,00 0,00 32373 Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 60.000,00 80.000,00 20.000,00 32375 Geodetsko-katastarske usluge 50.000,00 50.000,00 0,00 32376 Usluge vještačenja 30.000,00 30.000,00 0,00 32379 Ostale intelektualne usluge 25.173,00 25.173,00 0,00 3238 Računalne usluge 20.000,00 23.000,00 3.000,00 32389 Ostale računalne usluge 20.000,00 23.000,00 3.000,00 3239 Ostale usluge 16.000,00 16.000,00 0,00 32391 Grafičke i tiskarske usluge, usluge kopiranja i uvezivanja i 7.000,00 7.000,00 0,00 slično 32392 Film i izrada fotografija 5.000,00 5.000,00 0,00 32394 Usluge pri registraciji prijevoznih sredstava 4.000,00 4.000,00 0,00 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 273.317,00 274.500,00 1.183,00 3292 Premije osiguranja 8.317,00 9.500,00 1.183,00 32921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 8.317,00 9.500,00 1.183,00 3293 Reprezentacija 80.000,00 80.000,00 0,00 32931 Reprezentacija 80.000,00 80.000,00 0,00 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 185.000,00 185.000,00 0,00 329990 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 20.000,00 20.000,00 0,00 329991 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja-vijenci i cvijeće 15.000,00 15.000,00 0,00 329992 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja- troškovi za izbore 150.000,00 150.000,00 0,00 34 Financijski rashodi 20.315,00 20.315,00 0,00 343 Ostali financijski rashodi 20.315,00 20.315,00 0,00 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 20.315,00 20.315,00 0,00 34312 Usluge platnog prometa 20.315,00 20.315,00 0,00 38 Ostali rashodi 540.000,00 593.000,00 53.000,00 381 Tekuće donacije 440.000,00 493.000,00 53.000,00 3811 Tekuće donacije u novcu 440.000,00 493.000,00 53.000,00 38112 Tekuće donacije vjerskim zajednicama 100.000,00 100.000,00 0,00 381140 Tekuće donacije udrugama građana- poitičke stranke 90.000,00 90.000,00 0,00 381190 Tekuće donacije - turistička zajednica 60.000,00 60.000,00 0,00 381191 Tekuće donacije - vatrogasci 80.000,00 133.000,00 53.000,00 381193 Tekuće donacije - crveni križ 50.000,00 50.000,00 0,00 381194 Tekuće donacije uredu za međunarodnu suradnju 60.000,00 60.000,00 0,00 382 Kapitalne donacije 100.000,00 100.000,00 0,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 78

3822 Kapitalne donacije građanima i kućanstvima 100.000,00 100.000,00 0,00 38222 Kapitalne donacije - vjerskim organizacijama 100.000,00 100.000,00 0,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 103.000,00 161.000,00 58.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 103.000,00 161.000,00 58.000,00 421 Građevinski objekti 0,00 34.000,00 34.000,00 4214 Ostali građevinski objekti 0,00 34.000,00 34.000,00 42141 Plinovod, vodovod, kanalizacija 0,00 34.000,00 34.000,00 422 Postrojenja i oprema 85.000,00 102.000,00 17.000,00 4221 Uredska oprema i namještaj 85.000,00 100.000,00 15.000,00 42211 Računala i računalna oprema 15.000,00 15.000,00 0,00 42212 Uredski namještaj 70.000,00 70.000,00 0,00 42219 Ostala uredska oprema 0,00 15.000,00 15.000,00 4222 Komunaikacijska oprema 0,00 2.000,00 2.000,00 42222 Telefoni i ostali komunikacijski uređaji 0,00 2.000,00 2.000,00 426 Nematerijalna proizvedena imovina 18.000,00 25.000,00 7.000,00 4262 Ulaganja u računalne programe 18.000,00 25.000,00 7.000,00 42621 Ulaganja u računalne programe 18.000,00 25.000,00 7.000,00 3 Rashodi poslovanja 225.440,00 225.440,00 0,00 31 Rashodi za zaposlene 68.250,00 0,00 -68.250,00 313 Doprinosi na plaće 68.250,00 0,00 -68.250,00 3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 39.000,00 0,00 -39.000,00 31311 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 31.110,00 0,00 -31.110,00 31312 Doprinosi za mirovinsko osiguranje II stup 7.890,00 0,00 -7.890,00 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 29.250,00 0,00 -29.250,00 31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 29.250,00 0,00 -29.250,00 32 Materijalni rashodi 157.190,00 225.440,00 68.250,00 321 Naknade troškova zaposlenima 1.190,00 1.190,00 0,00 3211 Službena putovanja 1.190,00 1.190,00 0,00 32111 Dnevnice za službeni put u zemlji 1.190,00 1.190,00 0,00 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 156.000,00 224.250,00 68.250,00 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, 156.000,00 224.250,00 68.250,00 povjerenstava i slično 32911 Naknade članovima predstavničkih i izvršnih tijela 156.000,00 224.250,00 68.250,00 3 Rashodi poslovanja 156.600,00 156.600,00 0,00 31 Rashodi za zaposlene 47.040,00 0,00 -47.040,00 313 Doprinosi na plaće 47.040,00 0,00 -47.040,00 3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 26.880,00 0,00 -26.880,00 31311 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 21.840,00 0,00 -21.840,00 31312 Doprinosi za mirovinsko osiguranje II stup 5.040,00 0,00 -5.040,00 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 20.160,00 0,00 -20.160,00 31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 20.160,00 0,00 -20.160,00 32 Materijalni rashodi 109.560,00 156.600,00 47.040,00 321 Naknade troškova zaposlenima 2.040,00 2.040,00 0,00 3211 Službena putovanja 2.040,00 2.040,00 0,00 32111 Dnevnice za službeni put u zemlji 2.040,00 2.040,00 0,00 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 107.520,00 154.560,00 47.040,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 79

3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, 107.520,00 154.560,00 47.040,00 povjerenstava i slično 32911 Naknade članovima predstavničkih i izvršnih tijela 107.520,00 154.560,00 47.040,00 3 Rashodi poslovanja 32.200,00 32.200,00 0,00 31 Rashodi za zaposlene 9.800,00 0,00 -9.800,00 313 Doprinosi na plaće 9.800,00 0,00 -9.800,00 3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 5.600,00 0,00 -5.600,00 31311 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 5.200,00 0,00 -5.200,00 31312 Doprinosi za mirovinsko osiguranje II stup 400,00 0,00 -400,00 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 4.200,00 0,00 -4.200,00 31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 4.200,00 0,00 -4.200,00 32 Materijalni rashodi 22.400,00 32.200,00 9.800,00 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 22.400,00 32.200,00 9.800,00 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, 22.400,00 32.200,00 9.800,00 povjerenstava i slično 32919 Ostale slične naknade za rad - mjesni odbori 22.400,00 32.200,00 9.800,00 3 Rashodi poslovanja 32.381,00 32.381,00 0,00 31 Rashodi za zaposlene 9.753,00 0,00 -9.753,00 313 Doprinosi na plaće 9.753,00 0,00 -9.753,00 3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 5.573,00 0,00 -5.573,00 31311 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 4.180,00 0,00 -4.180,00 31312 Doprinosi za mirovinsko osiguranje II stup 1.393,00 0,00 -1.393,00 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 4.180,00 0,00 -4.180,00 31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 4.180,00 0,00 -4.180,00 32 Materijalni rashodi 22.628,00 32.381,00 9.753,00 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 22.628,00 32.381,00 9.753,00 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, 22.628,00 32.381,00 9.753,00 povjerenstava i slično 32912 Naknade članovima povjerenstava 22.628,00 32.381,00 9.753,00 3 Rashodi poslovanja 510.000,00 639.000,00 129.000,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju 510.000,00 639.000,00 129.000,00 osiguranja i druge naknade 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 510.000,00 639.000,00 129.000,00 3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 210.000,00 284.000,00 74.000,00 37212 Pomoć obiteljima i kućanstvima 130.000,00 130.000,00 0,00 37215 Stipendije i školarine 80.000,00 154.000,00 74.000,00 3722 Naknade građanima i kućanstvima u naravi 300.000,00 355.000,00 55.000,00 37221 Sufinanciranje cijene prijevoza 300.000,00 300.000,00 0,00 37229 Ostale naknade iz proračuna u naravi 0,00 55.000,00 55.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.003.966,00 1.579.240,00 575.274,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 70.000,00 42.000,00 -28.000,00 411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 70.000,00 42.000,00 -28.000,00 4111 Zemljište 70.000,00 42.000,00 -28.000,00 41119 Ostala zemljišta 70.000,00 42.000,00 -28.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 933.966,00 1.537.240,00 603.274,00 421 Građevinski objekti 800.000,00 1.022.840,00 222.840,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 80

4213 Ceste, željeznice i slični građevinski objekti 300.000,00 519.100,00 219.100,00 42131 Ceste 300.000,00 519.100,00 219.100,00 4214 Ostali građevinski objekti 500.000,00 503.740,00 3.740,00 421491 Ostali nespomenuti građevinski objekti- autobusna stajališta 200.000,00 203.740,00 3.740,00 421492 Ostali nespomenuti građevinski objekti- nogostupi 300.000,00 300.000,00 0,00 426 Nematerijalna proizvedena imovina 133.966,00 514.400,00 380.434,00 4263 Umjetnička, literarna i znanstvena djela 133.966,00 514.400,00 380.434,00 42636 Projektna dokumentacija 133.966,00 514.400,00 380.434,00 3 Rashodi poslovanja 2.493.778,00 3.084.494,00 590.716,00 32 Materijalni rashodi 2.493.778,00 3.084.494,00 590.716,00 322 Rashodi za materijal i energiju 339.364,00 339.364,00 0,00 3223 Energija 339.364,00 339.364,00 0,00 32231 Električna energija 339.364,00 339.364,00 0,00 323 Rashodi za usluge 2.154.414,00 2.745.130,00 590.716,00 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 324.414,00 324.000,00 -414,00 32329 Ostale usluge tekućeg i investicijskog održavanja - javna 24.414,00 24.000,00 -414,00 rasvjeta 323291 Ostale usluge tekućeg i investicijskog održavanja - poljski 300.000,00 300.000,00 0,00 putevi 3234 Komunalne usluge 1.830.000,00 1.421.130,00 -408.870,00 32343 Deratizacija i dezinsekcija 70.000,00 106.000,00 36.000,00 32344 Ekološke usluge - sanacija deponija 1.600.000,00 1.155.130,00 -444.870,00 32349 Ostale komunalne usluge - održavanje javnih površina 160.000,00 160.000,00 0,00 3239 Ostale nespomenute usluge 0,00 1.000.000,00 1.000.000,00 32399 Ostale nespomenute usluge- deminiranje 0,00 1.000.000,00 1.000.000,00 3 Rashodi poslovanja 390.000,00 390.000,00 0,00 38 Ostali rashodi 390.000,00 390.000,00 0,00 381 Tekuće donacije 390.000,00 390.000,00 0,00 3811 Tekuće donacije u novcu 390.000,00 390.000,00 0,00 38115 Tekuće donacije sportskim društvima 390.000,00 390.000,00 0,00 3 Rashodi poslovanja 240.000,00 242.500,00 2.500,00 38 Ostali rashodi 240.000,00 242.500,00 2.500,00 381 Tekuće donacije 240.000,00 242.500,00 2.500,00 3811 Tekuće donacije u novcu 240.000,00 242.500,00 2.500,00 38114 Tekuće donacije udrugama građana 140.000,00 142.500,00 2.500,00 38119 Tekuće donacije za kulturne manifestacije - dan općine 100.000,00 100.000,00 0,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 840.000,00 800.000,00 -40.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 40.000,00 0,00 -40.000,00 426 Nematerijalna proizvedena imovina 40.000,00 0,00 -40.000,00 4263 Umjetnička, literarna i znanstvena djela 40.000,00 0,00 -40.000,00 42636 Projektna dokumentacija 40.000,00 0,00 -40.000,00 45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 800.000,00 800.000,00 0,00 451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 800.000,00 800.000,00 0,00 4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 800.000,00 800.000,00 0,00 451111 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima- domovi 800.000,00 800.000,00 0,00 kulture

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 81

3 Rashodi poslovanja 50.000,00 50.000,00 0,00 38 Ostali rashodi 50.000,00 50.000,00 0,00 381 Tekuće donacije 50.000,00 50.000,00 0,00 3811 Tekuće donacije u novcu 50.000,00 50.000,00 0,00 381192 Tekuće donacije školstvu 50.000,00 50.000,00 0,00 3 Rashodi poslovanja 740.776,00 748.776,00 8.000,00 31 Rashodi za zaposlene 647.957,00 647.957,00 0,00 311 Plaće 442.291,00 442.291,00 0,00 3111 Plaće za redovan rad 442.291,00 442.291,00 0,00 31112 Plaće za povremeno zaposlene- djelatnici pomoć u kući 442.291,00 442.291,00 0,00 313 Doprinosi na plaće 205.666,00 205.666,00 0,00 3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 110.573,00 110.573,00 0,00 31311 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 91.138,00 91.138,00 0,00 31312 Doprinosi za mirovinsko osiguranje II stup 19.435,00 19.435,00 0,00 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 85.694,00 85.694,00 0,00 31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 85.694,00 85.694,00 0,00 3133 Doprinosi za zapošljavanje 9.399,00 9.399,00 0,00 31331 Doprinosi za zapošljavanje 9.399,00 9.399,00 0,00 32 Materijalni rashodi 92.819,00 100.819,00 8.000,00 321 Naknade troškova zaposlenima 47.330,00 47.330,00 0,00 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 47.330,00 47.330,00 0,00 32121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 47.330,00 47.330,00 0,00 322 Rashodi za materijal i energiju 30.489,00 35.989,00 5.500,00 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 12.489,00 17.989,00 5.500,00 32211 Uredski materijal 3.000,00 3.000,00 0,00 322141 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 1.989,00 1.989,00 0,00 32215 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća 1.500,00 1.500,00 0,00 32216 Materijal za higijenske potrebe i njegu- program pomoć u 1.000,00 10.000,00 9.000,00 kući 32219 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja program 5.000,00 1.500,00 -3.500,00 pomoć u kući 3223 Energija 15.000,00 15.000,00 0,00 322342 Motorni benzin i dizel gorivo 15.000,00 15.000,00 0,00 3231 Rashodi za usluge 0,00 11.000,00 11.000,00 32311 Usluge telefona, telefaksa 0,00 11.000,00 11.000,00 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 3.000,00 3.000,00 0,00 322431 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 3.000,00 3.000,00 0,00 transportnih sredstava- program pomoć u kući 323 Rashodi za usluge 1.000,00 6.000,00 5.000,00 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja prijevoznih 0,00 5.000,00 5.000,00 sredstava 32323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja prijevoznih 0,00 5.000,00 5.000,00 sredstava 3239 Ostale usluge 1.000,00 1.000,00 0,00 323941 Usluge pri registraciji prijevoznih sredstava- pomoć u kući 1.000,00 1.000,00 0,00 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 14.000,00 11.500,00 -2.500,00

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 82

3292 Premije osiguranja 14.000,00 11.500,00 -2.500,00 329211 Premije osiguranja prijevoznih sredstava- pomoć u kući 9.000,00 9.000,00 0,00 329231 Premije osiguranja zaposlenih - djelatnici pomoć u kući 5.000,00 2.500,00 -2.500,00

Odluku

o određivanju službenika za informiranje ZAVRŠNE I ZAKLJUČNE ODREDBE:

I. Članak 3.

Sandra Božanović, dipl.iur., određuje se za službenika Ove izmjene i dopune Proračuna stupaju na snagu za informiranje, sukladno Zakonu o pravu na pristup danom donošenja i objavit će se u «Službenom informacijama. vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije. II.

Službenik za informiranje obavlja poslove navedene u članku 22. stavku 3. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, i to: Klasa: 400-08/06-01/137 Ur. br. 2188/06-01-06-2 1. Rješava pojedinačne zahtjeve za pristup Nijemci, 03. srpnja 2006. godine informacijama i redovito objavljuje informacije, sukladno svom unutarnjem Predsjednik Općinskog vijeća ustroju, Krunoslav Marijanović 2. Unapređuje način obrade, klasificiranja, ______čuvanja i objavljivanja informacija koje su sadržane u službenim dokumentima koji se odnose na rad općine Nijemci. 3. Osigurava neophodnu pomoć podnositeljima Općinsko vijeće općine Nijemci na svojoj 9. sjednici, zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava na održanoj dana 03. srpnja 2006. godine donosi: pristup informacijama. 4. Poduzima sve radnje i mjere potrebne radi urednog vođenja kataloga informacija koje Odluku posjeduje općina Nijemci. o imenovanju tajnika Vijeća općine Nijemci III. Članak 1. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit Sandra Božanović,dipl.iur., iz Nijemaca, B. Radića 24, će se u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela u općini Nijemci, županije. određuje se za tajnika Vijeća općine Nijemci. Klasa: 080-01/06-01/ Članak 2. Ur.broj: 2188/06-01-06- Nijemci, 03. srpnja 2006. godine Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u «Službenom vijesniku Vukovarsko- Predsjednik vijeća srijemske županije» . Krunoslav Marijanović ______Klasa:080-03/06-01/ Ur. br.: 2188/06-01-06-1 Nijemci, 03.srpnja 2006. godine

Predsjednik Vijeća Sukladno članku 27. Zakona o popisima birača Krunoslav Marijanović («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 19/92) , te ______članku 18. Statuta općine Nijemci, Općinsko vijeće općine Nijemci, na svojoj 9. sjednici održanoj dana 03. srpnja 2006. god. donosi

Rješenje Na temelju članka 18. Statuta općine Nijemci o imenovanju Komisije za popis birača («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 01/06) i članka 22. stavka 1. Zakona o pravu na pristup I. informacijama ( «Narodne novine» Republike Hrvatske broj. 172/03 ), Općinsko vijeće općine Nijemci na svojoj 9. 1. Sandra Božanović, dipl. iur. - za predsjednika sjednici održanoj dana 03. srpnja 2006. godine, donosi: 2. Dragutin Kremer - za člana 3. Vladimir Majsinger - za člana

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 83

Odluku o isključenju iz opće uporabe putova 1. Stanko Balić - za zamjenika predsjednika 2. Stjepan Stojak - za zamjenika člana I. 3. Nikolina Vujaković - za zamjenika člana Isključuju se iz opće uporabe putovi slijedećih II. katastarskih čestica, i to: U k.o. Lipovac Ovo rješenje objavit će se u «Službenom vjesniku» - dio k.č. br. 1311, površine 4474 m2, put, upisana u Vukovarsko-srijemske županije. zk.ul. 1 i PL 476, pod novom oznakom 1311/2, u površini 433 m2. Klasa: 220-05/06-01/ Ur. broj: 2188/06-01-06- II. Nijemci, 03. srpnja 2006. godine Isključenje se vrši radi izgradnje mosta preko Predsjednik Vijeća rijeke Spačve s prilaznim cestovnim rampama na državnoj Krunoslav Marijanović cesti D-57 u Lipovcu, u k.o. Lipovac i k.o. Nijemci. ______III.

Ova Odluka objaviti će se u «Službenom vijesniku» Vukovarsko-srijemske županije. Na temelju članka 18. Statuta općine Nijemci («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: Klasa: 340-03/06-01/132 01/06), Općinsko vijeće općine Nijemci, na svojoj 9. Ur. broj: 2188/06-06-01-06-3 sjednici održanoj dana 03. srpnja 2006. godine donosi: Nijemci, 03. srpnja 2006. godine

Odluku o Predsjednik Vijeća Izmjenama Odluke o uvjetima i načinu provođenja Krunoslav Marijanović Programa socijalne skrbi ______

Članak 1.

Članak 18. stavak 4.briše se. Temeljem odredbi Zakona o arhivskom gradivu («narodne novine» Republike Hravstke broj: 105/1997. i 64 /2000.) te Članak 2. čl. 18 – Statuta općine Nijemci, na sjednici održanoj dana 03. srpnja 2006.godine Općinsko vijeće općine Nijemci Članak 18. stavak 5. postaje stavak 4. te se mijenja i donijela glasi: «Općinsko poglavarstvo, na prijedlog socijalnog vijeća, P R A V I L N I K a ovisno o socijalnom statusu obitelji, može donijeti odluku o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva o financiranju punog iznosa prijevoznih troškova srednjoškolaca – putnika.» I. OPĆE ODREDBE

Članak 3. Članak 1.

Ova odluka objaviti će se u «Službenom vjesniku « Ovim se Pravilnikom uređuje prikupljanje, Vukovarsko-srijemske županije. odlaganje, način i uvjeti čuvanja, obrada, odabiranje i izlučivanje, zaštita i korištenje arhivskog i registraturnog Klasa: 550-01/06-01/ gradiva koje je nastalo, zaprimljeno ili se koristi u Ur.broj: 2188/6-3-06-2 poslovanju općine Nijemci i njenih prednika, kao i predaje Nijemci, 29. svibnja 2006. gradiva nadležnom arhivu.

Predsjednik Vijeća Sastavni dio ovog Pravilnika predstavlja u privitku Krunoslav Marijanović Poseban popis arhivskog i registraturnoga gradiva općine ______Nijemci s rokovima čuvanja, koji obuhvaća cjelokupno arhivsko i registraturno gradivo koje nastaje u poslovanju općine Nijemci.

Članak 2. Temeljem čl. 26. Zakona o javnim cestama, te čl. 18. Statuta općine Nijemci, a na prijedlog Poglavarstva općine Cjelokupno arhivsko i registraturno gradivo Nijemci, Vijeće općine Nijemci donosi: općine Nijemci od interesa je za Republiku Hrvatsku i njezinu osobitu zaštitu bez obzira je li registrirano ili evidentirano.

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 84

Članak 4. Za cjelokupno arhivsko i registraturno gradivo općine Nijemci odgovoran je Načelnik općine Nijemci. Arhivsko i registraturno gradivo nastalo tijekom rada i poslovanja općine Nijemci predstavlja jednu cjelinu i u Nadzor na zaštitom cjelokupnog arhivskog i pravilu se ne može dijeliti. registraturnoga gradiva općine Nijemci obavlja nadležni arhiv, te se u tom smislu obvezuju na suradnju sve osobe II. OBVEZE STVARATELJA I IMATELJA odgovorne i zadužene za gradivo. JAVNOGA ARHIVSKOG I REGISTRATURNOGA GRADIVA Članak 3. Članak 5. Definicija pojmova za potrebe ovog Pravilnika: Općina Nijemci kao stvaratelj i imatelj javnoga Arhivska jedinica gradiva jest najmanja logičko- arhivskog i registraturnoga gradiva dužan je temeljem sadržajna jedinica organizacije gradiva (predmet, dosje, Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnoga spis, periodički definiran upisnik, zapisnik,...). gradiva izvan arhiva (NN 63/04):

Arhivska knjiga je evidencija ulaska gradiva u - savjesno ga čuvati u sređenom stanju i osiguravati pismohranu, prema vrstama i količinama. od oštećenja do predaje nadležnom arhivu,

Arhivskim (registraturnim) gradiva smatra se - dostavljati na zahtjev nadležnog arhiva popis cjelokupna dokumentacija nastala radom ili u posjedu gradiva i javljati sve promjene u vezi s njim općine Nijemci, bez obzira je li ili nije evidentirana kroz službene evidencije (pr. dokumentacija nastala u - pribavljati mišljenje nadležnog arhiva prije uredskome poslovanju, službenome poslovanju, preuzimanja mjera koje se odnose na gradivo, evidencije,...). - redovito odabirati arhivsko gradivo iz Izlučivanje je postupak kojim se iz neke cjeline gradiva registraturnoga gradiva, izdvajaju jedinice čiji je utvrđeni rok čuvanja istekao. - redovito periodički izlučivati gradivo kojemu su Konvencionalno gradivo je gradivo čije isčitavanje nisu istekli rokovi čuvanja, potrebni posebni uređaji. - omogućiti ovlaštenim djelatnicima nadležnog Nekonvencionalno gradivo je ono za čije su isčitavanje arhiva obavljanje strućnog nadzora nad čuvanjem gradiva, potrebni posebni uređaji. Ono može biti na optičko- magnetskim medijima, na mikrofilmu ili na CD-u. Općina Nijemci je također dužna izvijestiti nadležni arhiv o svakoj svojoj promjeni Odabiranje arhivskog gradiva je postupak kojim se iz statuta i ustrojstva radi davanja mišljenja o postupanju s registraturnoga gradiva temeljem utvrđenih propisa gradivom. odabire arhivsko gradivo za stalno čuvanje. III. PRIKUPLJANJE, OBRADA I ČUVANJE Odgovorna osoba za pismohranu je voditelj GRADIVA ustrojstvene jedinice u čijem je sastavu organizirana pismohrana, odnosno osoba na koju takove ovlasti prenese Članak 6. Načelniku. Konvencionalno i nekonvencionalno gradivo općine Poseban popis gradiva s rokovima čuvanja je popis Nijemci prikuplja se, zaprima, obrađuje, evidentira, jedinica gradiva organiziran prema sadržajnim cjelinama odabire i izlučuje, te osigurava od oštećenja, uništenja i (poslovnim područjima) općine Nijemci, s označenim zagubljenja u pismohrani. rokovima čuvanja za svaku jedinicu popisa i postupkom s gradivom nakon isteka roka čuvanja. Obređene cjeline gradiva mogu se čuvati i obrađivati u drugoj ustrojstvenoj jedinici osim pismohrane ako je to Tehnička jedinica gradiva je jedinica fizičke potrebno radi poslovanja i ako je tako utvrđeno ovim organizacije gradiva (svežanj, kutija, knjiga, fascikl, mapa, Pravilnikom ili posebnom odlukom. mikrofilmska traka, CD,...) Ustrojstvena jedinica koja čuva ili obrađuje neku Zadužena osoba za pismohranu je osoba koja cjelinu gradiva izvan pismohrane dužna je to gradivo neposredno obavlja poslove pismohrane. evidentirati te pismohrani redovito dostavljati podatke o jedinicama gradiva koje posjeduje, radi upisa u Zbirnu Zbirna evidencija gradiva je popis jedinica evidenciju iz članka 7. ovog Pravilnika i provođenja cjelokupnoga gradiva u posjedu općine Nijemci, bez obzira postupka odabiranja i izlučivanja. na mjesto čuvanja, organiziran prema sadržajnim (dokumentacijskim) cjelinama. Računovodstvena dokumentacija čuva se u uredu knjigovođe-obračunavaoca plaće.

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 85

Dokumentacija sa sjednica Općinskog Vijeća i Primopredajni zapisnik supotpisuju ovlašteni Poglavarstva čuva se u uredu Pročelnika jedinstvenog zaposlenici koji predaju gradivo i odgovorna osoba za rad upravnog odjela. pismohrane, odnosno zaposlenik u pismohrani.

Članak 7. Primopredajni zapisnik izrađuje se u dva primjerka, od kojih jedan čuva ustrojstvena jedinica koja predaje gradivo, U okviru uredovanja pismohrane vode se. a drugi odgovorna osoba za rad pismohrane, odnosno a)Arhivska knjiga kao knjiga evidencije ulaska zaposlenik u pismohrani. arhivskog i registratuturnoga gradiva u pismohranu (obrazac 12 NN/Ulazna knjiga s Odgovorna osoba za rad pismohrane, odnosno podatcima...) zaposlenik u pismohrani, dužan je pregledati sve preuzeto b)Zbirna evidencija o gradivu, organizirana kao gradivo i provjeriti točnost upisanih podataka. popis arhivskih jedinica gradiva unutar sadržajnih cjelina, kao opći inventarni pregled cjelokupnoga Članak 11. arhivskog i registraturnoga gradiva koje je po bilo kakvoj osnovi u posjedu općine Nijemci. Zbirna Po prijemu i obradi arhivskog i registraturnoga gradiva evidencija sadržava sljedeće podatke: redni broj, na načina propisan u odredbama ovog Pravilnika, gradivo oznaka, naziv, sadržaj, vrijeme nastanka, količina, se raspoređuje na police, odnosno ormare, u odgovarajućim nosač, rok čuvanja, napomena. prostorijama pismohrane.

Članak 8. Arhivsko i registraturno gradivo u pismohrani razvrstava se prema sadržajnim cjelinama, vremenu Zbirne evidencije gradiva iz prethodnog članka, nastanka, vrstama gradiva i rokovima čuvanja. Nakon dostavljaju se nadležnom arhivu redovito jednom godišnje. smještanja gradiva jednoga godišta na police i u ormare, obavlja se numeriranje arhivskih jedinica. III/1 Konvencionalno gradivo III/2 Nekonvencionalno gradivo Članak 9. Članak 12. Riješeni predmet i dovršeni spisi sastavljaju se u za to određene omote, fascikle, registratore, arhivske kutije, Dokumenti nastali ili zaprimljeni u elektroničkom svežnjeve, uveze ili arhivske mape( fascikle s obliku, bez podataka, elektroničke kopije dokumenata i preklopom),... i sl. tehničke jedinice. U ustrojstvenoj drugi elektronički zapisi nastali u poslovanju čuvaju se na jedinici u kojoj je gradivo nastalo ono se čuva najviše način koji ih osigurava od neovlaštenog pristupa, brisanja, dvije godine od završetka predmeta. Nakon toga roka mijenjanja ili gubitka podataka, sukladno važećim gradivo se obavezno predaje u pismohranu, osim u standardima te dobroj praksi upravljanja i zaštite slučajevima iz članka 6. stavka 3. ovog Pravilnika, u informacijskih sustava. sređenom stanju, tehnički opremljeno, te popisano. Za svaki računalni sustav, odnosno aplikaciju koja se Rukovoditelj svake ustrojstvene jedinice odgovoran je koristi za pohranu ili rad s elektroničkim dokumentima i za arhivsko i registraturno gradivo koje nastaje u drugim elektroničkim zapisima, obvezno je odrediti osobu njegovom poslovnom području, od trenutka zaprimanja i koja je odgovorna za zaštitu podataka, redovitu izradu obrade do predaje na daljnje čuvanje. sigurnosnih kopija i arhiviranja podataka, te u pisanom obliku utvrditi postupak i učestalost izrade sigurnosnih Svaki zaposlenik odgovoran je za gradivo za koje je kopija, te postupak obnove podataka u slučaju greške ili zadužen u pogledu sadržaja podataka, pravodobne obrade, gubitka podataka. te ukupnog stanja svakog predmeta kojim raspolaže. Postupci izrade sigurnosnih kopija i obnove podataka Svaki zaposlenik koji je zadužen za gradivo do predaje trebaju biti takvi da omoguće sigurnu i cjelovitu obnovu u pismohranu, dužan ga je tijekom godine odlagati po podataka u kratkom roku. utvrđenom planu koji odgovara naravi posla, te ga svrstavati u odgovarajuće arhivske jedinice. Na svaku Članak 13. arhivsku jedinicu, ispisuju se sljedeći podatci: naziv institucije, ustrojstvena jedinica, godina nastanka Kod uvođenja ili izmjena aplikacija, bez podataka ili gradiva, naziv i vrsta gradiva, raspon brojeva predmeta u format zapisa, obvezno je u pisanom obliku opisati: svrhu, arhivskoj jedinici, rok čuvanja gradiva. opseg i način korištenja aplikacije; minimalne hardverske i softverske zahtjeve; mjere zaštite zapisa od neovlaštenog Članak 10. pristupa, mijenjanjem i gubitka podataka; format i strukturu zapisa; predviđeni način trajne pohrane zapisa Arhivsko i registraturno gradivo predaje se u (npr. čuvanje u izvornom formatu, konverziju u drugi pismohranu u sređenom stanju, u tehnički oblikovanim i format, kopiranje na drugi medij i dr.); načina na kojem će označenim arhivskim jedinicama, te uz popis jedinica se osigurat pristup podatcima ako je predviđeno čuvanje gradiva obuhvaćenog primopredajnim zapisnikom. izvan izvornog hardverskog i softverskog okruženja; način predaje gradiva arhivu(format zapisa i medij, aplikacija/tehnologija za pristup podatcima koja treba omogućiti iskoristivost podataka nakon predaje,

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 86

dokumentacije o aplikaciji i strukturi zapisa, dokumentaciji pismohrane, odnosno zaposlenik u pismohrani, a treći o postupak pripreme za predaju.). primjerak dobiva zaposlenik, odnosno korisnik gradiva. Poslije korištenja gradivo se obavezno vraća na mjesto Članak 14. odakle je i uzeto, a revers se poništava.

Elektronički dokumenti i drugi elektronički zapisi Članak 17. arhiviraju se i čuvaju u najmanje dva primjerka. Barem jedan primjerak treba biti takav da je iz njega moguće Izdavanje arhivskog i registreturnoga gradiva za obnoviti podatke i mogućnost njihova pregledavanja i vanjske korisnike, koji temeljem zakona i propisa imaju korištenja u slučaju gubitka ili oštećenja podataka u pravo uvida informacije sadržane u gradivu, obavlja se računalnom sustavu u kojem se obavlja pohrana i obrada temeljem pismene zamolbe tražitelja. zapisa. Korištenje gradiva može se uskratiti u slučajevima koje Pri izradi arhivske kopije obvezno se u pisanom obliku propisuju čl. 8 Zakona o pravu na pristup informacijama utvrđuje predmet arhiviranja, format i struktura zapisa, (NN 172/03). vrijeme i odgovornost za izradu kopije, te da li se zapisi i dalje čuvaju u izvorišnom informacijskom sustavu ili brišu Članak 18. iz njega. Krajem svake godine, odnosno prije godišnjeg ulaganja Prije predaje arhivskih kopija na mjesto čuvanja novog gradiva i pismohranu, vrši se provjera je li tijekom obvezno se provjerava njihova cjelovitost, čitljivost i godine posuđeno gradivo vraćeno u pismohranu. Nadzor ispravnost. obavlja odgovorna osoba za rad pismohrane, odnosno zaposlenik u pismohrani. Arhivske se kopije predaju na mjesto čuvanja s programima, odnosno aplikacijama koje su potrebne za Utvrdi li se da posuđeno gradivo nije vraćeno, njihovo pregledavanje i korištenje, ili s podrobnim odgovorna osoba za rad pismohrane, odnosno zaposlenik u uputama o hardverskim i softverskim zahtjevima za prikaz pismohrani, traže povrat gradiva. i korištenje i navodom o informacijskom sustavu koji trenutno to omogućuje. Korisnik gradiva pismeno potvrđuje, uz supotpis odgovorne osobe ustrojstvene jedinice, ukoliko mu Cjelovitost, čitljivost i ispravnost arhivskih kopija zaduženo gradivo treba i u slijedećoj godini. elektroničkih zapisa redovito se provjerava najmanje jedanput godišnje. Presnimavanje na novi medij vrši se najmanje svake pete godine, a obvezno ako su prilikom V. POSTUPAK ODABIRANJA I IZLUČIVANJA provjere uočene pogreške ili ako je primjerak arhivske GRADIVA kopije nečitljiv, oštećen ili izgubljen. Članak 19.

IV. KORIŠTENJE GRADIVA Redovito, a najkasnije 5 godina od posljednjega provedenog postupka, obavlja se odabiranje arhivskog i Članak 15. izlučivanje onog dijela registreaturnoga gradiva kojemu je prema utvrđenim popisima prošao rok čuvanja, kako bi se Korištenje gradiva odobrava osoba odgovorna za rad u pismohrani pravovremeno oslobodio prostor za prirast pismohrane, odnosno zaposlenik u pismohrani Arhivsko i novog gradiva. registraturno gradivo može se koristiti u prostorijama pismohrane samo i jedino uz nazočnost odgovorne osobe Odabiranje arhivskog i izlučivanje registraturnoga za rad pismohrane, odnosno zaposlenika zaduženog za gradiva općine Nijemci obavlja se samo ukoliko je gradivo pismohranu. sređeno i popisano sukladno članku 7. st. 2., te članicama 11. i 14. ovog Pravilnika. Korištenje se ostvaruje neposrednim uvidom u traženo gradivo, izdavanjem preslika ili izdavanje orginala. Odabiranje arhivskog i izlučivanje registreturnoga gradiva obavlja se temeljem Pravilnika o vrednovanju te Orginalno arhivsko i registreturno gradivo može se postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva izdati na privremeno korištenje jedino putem odgovarajuće (NN 90/20002.) kao i Posebnog popisa iz čl. 1. st.2. ovog potvrde (reversa) i obveznog upisa u Knjigu posudbe, dok Pravilnika, na kojega suglasnost daje nadležni arhiv. je za uvid i izdavanje kopije potreban samo upis u evidenciju. Članak 20.

Članak 16. Rokovi čuvanja navedeni u popisu iz čl. 1. st.2. ovog Pravilnika počinju teći: Osoba koja je preuzela gradivo na korištenje, dušna je • kod uredskih knjiga i evidencije - od kraja isto vratiti u roku naznačenom u reversu. godine posljednjega upisa, • kod uvođenja postupaka – od kraja godine Revers se izdaje u tri primjerka. jedan primjerak u kojoj je postupak dovršen, potvrde(reversa) ostavlja se na mjestu gdje je gradivo • kod rješenja, dozvola, odobrenja, potvrda izdvojeno, drugi primjerak uzima odgovorna osoba za rad sa ograničenim trajanjem – od kraja

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 87

godine u kojoj su rješenja, dozvole ili VI. PREDAJA GRADIVA NADLEŽNOM ARHIVU odobrenja prestali vrijediti ili su se prestali primjenivati, Članak 27. • kod računovodstvene i knjigovodstvene dokumentacije – od dana prihvaćanja Arhivsko gradivo općine Nijemci predaje se završnog računa za godinu na koju se ta nadležnom arhivu temeljem Zakona o arhivskom dokumentacija odnosi, gradivu i arhivima (NN 105/1997.), i Pravilnika o • kod ostalog gradiva – od kraja godine u predaji arhivskog gradiva arhivima (NN 90/2002.). kojoj je gradivo nastalo. Javno arhivsko gradivo predaje se nadležnom arhivu u Članak 21. roku koji u pravilu ne može biti dulji od 30 godina od njegova nastanka. Gradivo se može predati i prije isteka Postupak za izlučivanje registraturnoga gradiva pokrće toga roka, ako se o tome sporazume imatelj i nadležni odgovorna osoba općine Nijemci. arhiv, ili ako je to nužno radi zaštite gradiva.

Popis gradiva za izlučivanje treba sadržavati naziv Arhivsko gradivo općine Nijemci predaje se tek nakon stvaratelja gradiva, ustrojstvenu jedinicu u kojoj je gradivo provedenog odabiranja i izlučivanja, u izvorniku, sređeno i nastalo, jasan i točan naziv vrste gradiva koje će se tehnički opremljeno, označeno, popisano i cjelovito za izlućivati, starost gradiva (vrijeme nastanka) i količini određeno vremensko razdoblje. izraženu brojem svežanja, registatora, knjiga i sl.. O primopredaji arhivskog gradiva nadležni državni Za svaku vrstu gradiva ukratko se obrazlože zašto se arhiv sastavlja Zapisnik čiji je predlaže za izlučivanje i uništenje(npr. istekao rok čuvanja sastavni dio popis predanog gradiva. sukladno popisu iz čl. 1. st.2. nepotrebno za daljnje poslovanje, statistički obrađeno i sl.) VII. ZAPOSLENICI VEZANI UZ RAD PISMOHRANE Članak 22. Članak 28. Prema potrebi, u pripremi izlučivanja može sudjelovati i stručni djelatnik nadležnog arhiva. Općina Nijemci je dužna imati odgovornu osobu za rad pismohrane, te zaduženog Članak 23. zaposlenika s punim ili djelomičnim radnim vremenom u pismohrani. Popis gradiva predloženog za izlučivanje, te potpisan od odgovorne osobe u Općini Nijemci dostavlja se Članak 29. nadležnom arhivu. Zaposlenik u pismohrani mora imati najmanje srednju Nadležni arhiv izdaje rješenje kojim može predloženo stručnu spremu, kao i položen stručni ispit za djelatnika u gradivo za izlučivanje u cijelosti odobriti ili u cijelosti pismohrani, sukladno Pravilniku o stručnom usavršavanju i odbiti. provjeri stručne osposobljenosti djelatnika u pismohrani 8NN93/2004.). Članak 24. Ukoliko zaposlenik iz st. 1. ovog članka nema Po primitku rješenja o odobrenju izlučivanja iz položen stručni ispit, dužan ga je položiti u roku 1 godine prethodnog članka, odgovorna osoba donosi odluku o od dana stupanja na ovaj posao. izlučivanju kojem se utvrđuje način uništavanja dotičkoga gradiva. Članak 30. O postupku uništavanja izlučenoga gradiva sastavlja se zapisnik, kojega se jedan primjerak dostavlja nadležnom Zaposlenik u pismohrani obavlja sljedeće poslove: arhivu. - sređivanje i popisivanje gradiva, - osiguranje materijalno-fizičke zaštite Članak 25. gradiva, - odabiranje arhivskog gradiva, Ukoliko gradivo sadrži povjerljive podatke, - izlučivanje registraturnog gradiva kojem uništavanje se obvezno provodi na način da podatci ne su prošli rokovi čuvanja, budu dostupni osobama koje nemaju pravo uvida u njih. - priprema predaje arhivskog gradiva nadležnom arhivu, Članak 26. - izdavanje gradiva na korištenje, te vođenje evidencije o tome. Izlučivanje registraturnoga gradiva bilježi se u Arhivskoj knjizi, odnosno u Zbirnoj evidenciji gradiva u Članak 31. pismohrani, a naznakom broja i datuma rješenja nadležnog arhiva o odobrenju izlučivajna. Zaposlenik u pismohrani dužan je svome radu pridržavati se etičkog kodeksa arhivista, a posebice:

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 88

• čuvati integritet gradiva i na taj način pružiti Članak 35. jamstvo da ono predstavlja trajno i pouzdano svjedočanstvo prošlosti, Prostorije pismohrane moraju imati odgovarajući • dokumentirati svoje postupke pri obradi gradiva i inventar kao što su police, ormari, ljestve, stol, dobro opravdavati ih, osvjetljenje i dr. prostorije moraju biti osigurane valjanim • poštovati slobodu pristupa informacijama i popise uređajima za sigurno zatvaranje vrata, te opremljene u svezi s povjerljivošću podataka i zaštitom odgovarajućim brojem protupožarnih aparata na prah. privatnosti, i postupati unutar granica zakonskih propisa koji su na snazi, Članak 36. • osobito povjerenje koje mu je povjereno koristiti na dobro sviju i ne služi se svojim položajem za Pristup u pismohrani dozvoljen je samo odgovornoj vlastitu ili bilo čiju neopravdanu korist, osobi za rad pismohrane, odnosno zaposlenik u • nastojati postići najbolju stručnu razinu sustavno i pismohrani. stalno obavljajući svoje znanje s područja arhivistike i dijeliti s drugim rezultate svojih Brigu o uvođenju pismohrane, te nadzor nad radom u istraživanja i iskustava. pismohrani provodi odgovorna osoba ustrojstvene jedinice u kojoj se nalazi pismohrana. Članak 32.

Prilikom raspoređivanja na druge poslove ili raskida IX. ZAVRŠNE ODBREDBE radnog odnosa odgovorna osoba za rad pismohrane, odnosno zaposlenik u pismohrani, dužni su izvršiti Članak 37. primopredaju arhivskog i registraturnoga gradiva s osobom koja preuzima pismohranu. Odgovorne osobe za cjelokupno arhivsko i registraturno gradivo nastalo tijekom poslovanja općine VIII. PROSTOR PISMOHRANE Nijemci i njegova prednika obvezne su postupati u skladu s odredbama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, te Članak 33. odredbama ovog pravilnika.

Općina Nijemci je dužna osigurati primjeren prostor i Članak 38. opremu za smještaj i zaštitu arhivskog i registraturnoga gradiva. Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način i po postupku utvrđenim za njegovo donošenje. Materijalna (fizičko-tehnička) zaštita arhivskog i registraturnoga gradiva obuhvaća fizičko tehničku zaštitu Članak 39. od oštećenja, uništenja ili nestanka. Za sva pitanja koja nisu navedena ovim Materijalna zaštita osigurava se: pravilnikom primjenjuje se Zakon o arhivskom gradivu i • obveznim zaključivanjem prostorija pismohrane, arhivima, njegovi podzakonski akti, kao i drugi zakonski zatvaranjem prozora i propisi kojima se pobliže utvrđuje rukovanje i rokovi isključivanjem strujnoga toka kada se u čuvanja arhivskog i registraturnoga gradiva. spremištu ne radi; • redovitim čišćenjem i otprašivanjem spremišta i Članak 40. odloženog gradiva, te • prozračivanjem prostorija; Poseban popis arhivskog i registaturnoga gradiva • održavanjem odgovarajuće temperature (12- općine Nijemci primjenjuje se po pribavljenoj suglasnosti 18*C) i vlažnosti (50-70%) ; nadležnog arhiva.

• redovitim otklanjanje nedostataka koji bi mogli Članak 41. dovesti do oštećenog gradiva.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja. Članak 34.

Članak 42. Odgovarajućim prostorom za pohranu arhivskog i

registraturnoga gradiva općine Nijemci smatraju se Ovaj Pravilnik objavljuje se u "Službenom vjesniku" prostorije koje su suhe, prozračne, osigurane od požara i Vukovarsko-srijemske županije krađe, udaljene od mjesta otvorenog plamena, od prostorija

u kojim se čuvaju lako zapaljive tvari, bez vodovodnih, Predsjednik Vijeća : kanalizacijskih, plinskih i električnih instalacija te Krunoslav Marijanović razvodnih vodova i uređaja centralnoga grijanja bez ______odgovarajuće zaštite, uključujući i zaštitu od nedolaska

nadzemnih i podzemnih voda.Sve instalacije moraju uvijek

biti ispravne i pod nadzorom.

U prostorijama pismohrane strogo je zabranjeno

pušenje.

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 89

2. Kopija potvrda s ograničenom važnošću do GRAĐEVINSKA I POLJOPRIVREDNA ZEMLJIŠTA 1 godine 3 Obavijesti općeg karaktera f) po isteku najmanje 2 godine izlučuje se sljedeća a) trajno se čuva sljedeća dokumentacija: dokumentacija:

Redni Vrsta gradiva: Redni Vrsta gradiva: broj: broj: 1. Nekretnine u vlasništvu općine - 1. Otpremnice, dostavnice, povratnice očevidci 2. Izvještaji i doznake o bolovanju 2. Obavijesti, dopisi, potvrde i dr. o 3. Uplatnice, isplatnice (blagajnički blokovi) nekretninama 4. Narudžbenice (blokovi) 3. Promjena režima vlasništva 5. Čekovni taloni o isplaćenoj gotovini 4. Građevinsko zemljište - očevidci 6. Izvještaji o izdanom potrošenom materijalu 5. Poljoprivredno zemljište - očevidci 7. Razni privremeni obračuni i pomoćne 6. Poljoprivredno zemljište – imovinsko- evidencije pravni poslovi 8. Obavijesti o izvodu otvorenih stavaka 7. Građevinska i druga tehnička dokumentacija ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZAŠTITA

b) po isteku najmanje 20 godina izlučuje se sljedeća dokumentacija: a) trajno se čuva sljedeća dokumentacija:

Redni Vrsta gradiva: Redni Vrsta gradiva: broj: broj: 1. Građevinsko zemljište – zakup od 6 do 1. Mjere zdravstvene zaštite - propisi 10 godina 2. Program javnih potreba u socijalnoj zaštiti

c) po isteku najmanje 10 godina izlučuje se b)po isteku najmanje 10 godina izlučuju se sljedeće sljedeća dokumentacija: vrste gradiva:

Redni Vrsta gradiva: Redni Vrste gradiva: broj: broj: 1. Zdravstvena zaštita i socijalno osiguranje - 1. Građevinsko zemljište – zakup do 5 općenito godina 2. Socijalna zaštita 3. Stipendije d) po isteku najmanje 5 godina izlučuje se sljedeća dokumentacija: KULTURA, POVIJEST I ŠPORT

Redni Vrsta gradiva: broj: a) trajno se čuva sljedeća dokumentacija: 1. Javne površine – ugovori o najmu do 1 godine Redni Vrsta gradiva: 2. Građevinsko zemljište – zakup do 1 broj: godine 1. Kultura i povijest - općenito 3. Potvrda o poljoprivrednom zemljištu 2. Pedagoški odgoj 3. Osnivanje pedagoških ustanova 4. Program javnim potrebama u kulturi OSTALO 5. Osnivanje muzejsko-galerijskih djelatnosti 6. Kulturne manifestacije 7. Tehnička kultura - općenito a) po isteku najmanje 5 godina izlučuje se sljedeća 8. Program javnih potreba u tehničkoj kulturi dokumentacija: 9. Šport - općenito 10. Program javnih potreba u športu Redni Vrsta gradiva: broj: c) po isteku najmanje 6 godina izlučuje se sljedeća 1. Statistika – općenito dokumentacija:

b)po isteku najmanje 3 godine izlučuje se sljedeća Redni Vrsta gradiva: dokumentacija: broj: 1. Analitičke kartice Redni Vrsta gradiva: 2. Bankovni izvodi broj: 3. Blagajna 1. Razna uvjerenja 4. Blagajnički dnevnik

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 90

5. Blagajnički izvještaji 8. Poslovni prostori - općenito 6. Knjige (evidencije) ulaznih i izlaznih računa 9. Natječaj za dodjelu poslovnog prostora 7. Knjige blagajne o dnevnom prometu gotovinom 8. Knjiga evidencije izdanih bariranih i FINANCIJE gotovinskih čekova 9. Nalozi za knjiženje, temeljnica za knjiženje 10. Naredbe za prijenos sredstava a) trajno se čuva sljedeća dokumentacija: 11. Ulazni i izlazni računi Redni Vrsta gradiva: 12. Nalozi blagajni za isplatu i nalozi na naplatu broj: 13. Obračuni plaćenih poreza i doprinosa 1. Financijsko-planski dokumenti(godišnji) 2. Financijski planovi 3. Završni račun proračuna d) po isteku najmanje 5 godina izlučuje se sljedeća 4. Investicije dokumentacija 5. Osnovna sredstva - očevidnici 6 Primopredaja imovine – zapisnici Redni Vrsta gradiva: 7. Kartice OD-a ili isplatne liste broj: 8. M-4, M-8, R-1 1. Dokumentacija o osiguranju imovine 2. Analitička evidencija ostalih sredstava 3. Inventurne liste, zapisnici i otpisi s b) po isteku najmanje 10 godina izlučuje se sljedeća odlukama dokumentacija: 4. Kontrolnih poštarine Redni Vrste gradiva: 5. Obračuni-predračuni amortizacije broj: 6. Odluke o rashodovanju opreme, materijalna 1. Proračun općine i inventura 2. Izmjena Proračuna 7. Otplate potrošačkih kredita 3. Sufinanciranje 8. Putni računi za službena putovanja 4. Spisi o porezima i doprinosima 9. Knjiga putnih naloga za motorno vozilo 5. Sitni inventar - očevidnici 10. Sudske i administrativne zabrane 6. Glava knjiga Proračuna 11. Ugovori o udjelu za izvršenje manjih radova 7. Glava knjiga iz oblasti financija 12. Dječji doplatak

e) po isteku najmanje 3 godine izlučuje se sljedeća GOSPODARSTVO dokumentacija: a) trajno se čuva sljedeća dokumentacija: Redni Vrste gradiva: Redni Vrsta gradiva: broj: broj: 1. Poštanske knjige i druge dostavne knjige 1. Gospodarski razvoj – godišnje izvješće 2. Kalkulacije 2. Gospodarska suradnja 3. Periodički obračuni 3. Projekti gospodarskog razvoja 4. Obračunski listovi osobnih dohodaka 4. Poljoprivreda - općenito 5. Isplatni listići 5. Spisi o razvoju poljoprivrede 6. Periodički izvještaji 6. Vodoprivreda - općenito 7. Računovodstvena prepiska 7. Planovi vodoopskrbe i odvodnje na 8. Najam, zakup poslovnog prostora do 5 području općine godina 8. Ugostiteljstvo - općenito 9. Poslovni prostor -adaptacija 9. Promet i veze - općenito 10. Općenito o objektima pod posebnom 10. Spisi o izgradnji i održavanju cesta i zaštitom cestovne infrastrukture 11. Prostorno planiranje - općenito d) po isteku najmanje 5 godina izlučuje se sljedeća 12. Prostorni poslovi dokumentacija: 13. Zaštita čovjekove okoline - općenito 14. Mjere zaštite čovjekove okoline - općenito Redni Vrste gradiva: 15. Građevinske dozvole s projektnom broj: dokumentacijom kad je investitor 1. Mišljenje i suglasnost iz oblasti Općina gospodarstva 16. Objekti oštećeni ratom - očevidnici 2. Natječaj s ponudama i zapisnici - razno 17. Komunalne djelatnosti - općenito 3. Suglasnost iz oblasti ugostiteljstva 18. Utvrđenje poslova komunalne djelatnosti 4. Suglasnost i potvrde o prostornim 19. Stanovi u vlasništvu općine - očevidnici planovima 20. Dosje poslovnog prostora 5. Ostali spisi o planiranju prostora 21. Poslovni prostor - izgradnja 6. Provedbeni planovi na kalendarsku godinu 22. Poslovni prostor - očevidnici 7. Suglasnost i potvrde iz stambenog 23. Objekti pod posebnom zaštitom gospodarstva - restauriranje

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 91

24. Rješenje o dodjeli stanova na trajno f) po isteku najmanje 2 godine izlučuje se sljedeća korištenje dokumentacija:

b) po isteku najmanje 20 godina izlučuje se sljedeća Redni Vrsta gradiva: dokumentacija: broj: 1. Izvještaji i doznake za bolovanje Redni Vrsta gradiva: 2. Multiplikati personalnih rješenja o broj: zaposlenicima (izvornik u dosjeu) 1. Najam, zakup prostora na duže vrijeme 3. Rasporedi i rješenja o godišnjem odmoru

c) po isteku najmanje 10 godina izručuje se sljedeće dokumentacija: g) po isteku najmanje 1 godine izlučuje se sljedeća dokumentacija: Redni Vrsta gradiva: broj: Redni Vrsta gradiva: 1. Gospodarsko planiranje broj: 2. Gospodarska kretanja 1. Raspored dežurstava 3. Objekti oštećeni ratom – ugovori o izgradnji 2. Knjiga evidencije stranaka 4. Komunalna naknada 5. Spisi u svezi sa stanarskim pravom c) po isteku najmanje 5 godina izlučuje se sljedeća 6. Iseljenje iz stana i poslovnog prostora - dokumentacija: rješenja 7. Ugovori o najmu stana do 5 godina Redni Vrsta gradiva: 8. Privremena dodjela stana do 5 godina - broj: rješenje 1. Referendumi, investicije i odluke o raspisivanju b) po isteku najmanje 50 godina izlučuje se sljedeća 2. Komisija za provođenje referenduma - dokumentacija: osnivanje 3. Prijedlog odluke o uporabi grba i zastave Redni Vrsta gradiva: općine broj: 4. Nagrada i priznanje - prijedlozi 1. Zasnivanje i prestanak radnog donosa 5. Obilježavanje obljetnica i dodjele sredstava 2. Personalni dosjeci 6. Donošenje propisa - prijedlog 3. Stručno obrazovanje i stručni ispit 7. Nacrt propisa - prijedlog 8. Davanje suglasnosti, mišljenje i prijedlog na c) po isteku najmanje 10 godina izlučuje se sljedeća nacrt dokumentacija: 9. Suglasnost na Statut 10. Pozivi na sjednicu materijalom Redni Vrsta gradiva: 11. Periodična izvješća Općinskog vijeća i broj: Poglavarstva 1. Raspored djelatnika na radno mjesto 12. Upravno poslovanje, organizacija, metode i 2. Nagrade za rad, novčane pomoći i tehnike rada otpremnine 13. Izdavanje uvjerenja, potvrda i javnih 3. Zaštita od požara i eksploziva suglasnosti 14. Natpisne i objavne ploče d) po isteku najmanje 5 godina izlučuje se sljedeća 15. Tiskanje i umnožavanje materijala dokumentacija: 16. Uredsko poslovanje – tumačenje, primjena upute Redni Vrsta gradiva: 17. Predstavke i pritužbe - općenito broj: 18. Molbe i prijedlozi 1. Natječaji, prijave za natječaj i izbori kandidata d) po isteku najmanje 3 godine izlučuje se sljedeća 2. Spisi u svezi s plaćom djelatnika dokumentacija: 3. Radni sporovi, disciplinska odgovornost 4. Učenici na praksi Redni Vrsta gradiva: 5. Ugovor o djelu broj: 6 . Razne potvrde iz radnog odnosa za porezne 1. Poštanske i druge dostavne knjige olakšice 2. Tipizirani podnesci, zamolnice, pozivi, 7. Vojna obveza - općenito obavijesti, informacije općeg karaktera e) po isteku najmanje 3 godine izlučuje se sljedeća 3. Potvrde i uvjerenja ograničene važnosti i dokumentacija: molbe za njihovo izdavanje Redni Vrsta gradiva: 4. Unutarnje dopisivanje broj: 1. Evidencija o prisutnosti na radu e) po isteku najmanje 1 godine izlučuje se sljedeća dokumentacija:

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 92

14. Spisi odbora, komisija i tijela imenovanih Redni Vrsta gradiva: od Općinskog vijeća broj: 15. Zapisnici i prijedlozi sa sjednicama 1. Glasački listići Poglavarstva 16. Godišnja izvješća Općinskog vijeća i RAD I RADNI ODNOS Poglavarstva 17. Spisi komisije i odbora imenovanih od a) trajno se čuva sljedeća dokumentacija: Poglavarstva 18. Spisi o ustroju lokalnih tijela uprave i o Redni Vrsta gradiva: unutarnjem ustroju broj: 19. Spisi o ustroju mjesnih odbora 1. Matične knjige djelatnika 20. Općeniti spisi iz nadležnosti mjesnih odbora 21. Očevidnici o dužnosnicima POSEBAN POPIS GRADIVA S ROKOVIMA 22. Očevidnici o kadrovima ČUVANJA ZA OPĆINE 23. Urudžbeni zapisnik, očevidnik upisa 24. Upravni postupak, očevidnik upisa DRŽAVNO UREĐENJE I UPRAVA: 25. Kazalo urudžbenog zapisnika i upravnog postupka a) trajno se čuva sljedeća dokumentacija: 26. Pečati, žigovi, štambilji - očevidnik 27. Upravni nadzor - zapisnik Redni Vrsta gradiva: 28. Zapisnici o nadzoru nadležnog arhiva, broj: izlučivanja, arhivske evidencije 1. Političko-teritorijalne podjele 29. Vjerska pitanja - općenito 2. Teritorijalna razgraničenja i imenovanja 30. Dokumentacija o samodoprinosima i ulica investicija bivših Mjesnih zajednica 3. Referendum – objavljivanje rezultata 4. Birački spiskovi 5. Odluka o uporabi grba i zastave općine b) po isteku najmanje 10 godina izlučuje se sljedeća 6. Nagrade i priznanja dokumentacija: 7. Suradnja s inozemstvom Redni Vrsta gradiva: 8. Službeni glasnik općine broj: 9. Donošenje i objavljivanje propisa 1. Domaća suradnja 10. Statut općine 2. Pokroviteljstvo - općenito 11. Poslovnik o radu Općinskog vijeća i 3. Prednacrti spisa koji nisu sastavni dio Poglavarstva zapisnika na sjednice 12. Popis vijeća Općinskog vijeća 4. Civilna zaštita koordinacija i rad 13. Zapisnici i prilozi sa sjednica Općinskog 5. Ostali spisi o službenicima i namještenicima vijeća

OPĆINA NIJEMCI AKTI OPĆINSKOG POGLAVARSTVA

Članak 2. Poglavarstvo općine Nijemci na svojoj 32. sjednici, održanoj dana 29. svibnja 2006. godine. donosi: Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u «Službenom vjesniku» Vukovarsko- Odluku o imenovanju srijemske županije . tajnika Poglavarstva općine Nijemci Klasa:080-03/06-01/ Članak 1. Ur. br.: 2188/06-03-06-1 Nijemci, 06.lipnja 2006. godine Sandra Božanović,dipl.iur. iz Nijemaca, B. Radića 24, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela, određuje se za Predsjednik Poglavarstva tajnika Poglavarstva općine Nijemci. Ivica Klem ______

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 93

OPĆINA PRIVLAKA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

II. Općinsko vijeće općine Privlaka na 9. sjednici 3. saziva održanoj dana 12. svibnja 2006. g. temeljem članka 12. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit Statuta općine Privlaka donosi će se u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije. Odluku o usvajanju Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Privlaka Klasa: 021-05/06-01/05 Ur. broj: 2188/09-06-1 I. Privlaka, 15. svibnja 2006. godine

Ovom Odlukom se usvaja Program mjera za Predsjednik Vijeća unapređenje stanja u prostoru općine Privlaka, temeljem Darko Galić Izvješća o stanju u prostoru općine Privlaka. ______

OPĆINA PRIVLAKA AKTI OPĆINSKOG POGLAVARSTVA

Općinsko Poglavarstvo općine Privlaka na 52. sjednici Prijedlog Prostornog plana uređenja općine Privlaka, održanoj 23. lipnja 2006. godine, a temeljem članka 40. sukladno načinu te vremenskim rokom propisanim u Statuta općine Privlaka donosi: točkama 3., 4. i 5. iz objave javne rasprave o Prijedlogu Prostornog plana uređenja općine Privlaka. Odluku o utvrđivanju konačnog Prijedloga Prostornog III. plana uređenja općine Privlaka Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije. I. Klasa: 022-01/06-01/08 Ovom Odlukom se Prijedlog Prostornog plana uređenja Ur. broj: 2188/09-06-1 općine Privlaka utvrđuje konačnim. U Privlaci, 23. lipnja 2006. godine

II. Predsjednik Poglavarstva Antun Grčević Ovom Odlukom se također iskazuje suglasnost općine ______Privlaka za uvažavanjem prijedloga i primjedbi na

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 94

OPĆINA TORDINCI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

Na temelju članka 46. Zakona o lokalnoj i područnoj Članak 2. (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine» Republike Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a bit će Hrvatske broj: 33/01) i članka 14. Zakona o izmjenama i objavljena u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) županije. samoupravi («Narodne novine» Republike Hrvatske broj:

129/05), Općinsko vijeće općine Tordinci, na sjednici Klasa: 022-01/06-01/126 održanoj 21. veljače 2006. godine donosi: Ur.broj: 2188/13-06-01

Tordinci, 21. veljače 2006. godine Odluku o izboru članova Općinskog poglavarstva .

Predsjednik Općinskog vijeća Članak 1. općine Tordinci

Ivica Malenica Za članove Općinskog poglavarstva općine Tordinci ______izabrani su:

- Josip Kel

- Dragutin Flinčec

- Davor Adžić - Fabijan Đerđ

OPĆINA TORDINCI AKTI OPĆINSKOG POGLAVARSTVA

Članak 3. Na temelju članka 3. stavak 1. točka 2. Zakona o zaštiti od požara («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: Jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine dužne se 58/93), članka 11. i članka 13. Zakona o poljoprivrednom provoditi mjere za održavanje i uređenje poljskih putova zemljištu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: tako da budu vidljivo označeni, očišćeni od korova i 66/01), članka 32. stavak 2. Zakona o prekršajima višegodišnjeg raslinja i prohodni za kretanje vatrogasnih («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 24/02 i vozila kod gašenja požara na poljoprivrednom zemljištu. 122/02) i članka 18. Statuta općine Tordinci («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 12/01), Članak 4. Općinsko poglavarstvo općine Tordinci, na svojoj sjednici održanoj 25. travnja 2006. godine donosi: Vatrogasne zajednice, dobrovoljna vatrogasna društva i javne vatrogasne postrojbe dužne su prije žetve i vršidbe obaviti pripreme u svojim postrojbama u svrhu provjere Odluku o mjerama zaštite od požara za vrijeme ispravnosti sredstava i opreme za gašenje požara, opreme zriobe, žetve i vršidbe za uzbunjivanje vatrogasaca i osposobljenosti za gašenje požara na otvorenom prostoru.

OPĆE ODREDBE II. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA Članak 1. Članak 5. Ovom Odlukom utvrđuju se mjere zaštite od požara na području općine Tordinci koje provode pravne i fizičke Za vrijeme žetve i vršidbe poduzimaju se mjere zaštite osobe, vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta za od požara usjeva, prostirke, kombajna i transportnih sredstava s ciljem da se spriječi nastajanje i širenje požara i vrijeme zriobe, žetve i vršidbe strnih žitarica i uljane repice osigura gašenje požara na žetvenoj površini. i sakupljanja prostirke. Kombajni, traktori, kombi vozila i teretna vozila koja Članak 2. sudjeluju u obavljanju žetve moraju posjedovati sredstva i opremu za početno gašenje požara: Pravne i fizičke osobe, vlasnici žitnih kombajna za kombi vozila registrirana za više od 5 osoba obavljanje žetvenih radova dužni su na iste postaviti prah - ABC – 2kg 1 komad sredstva i opremu za početno gašenje požara propisane traktori i kamioni nosivosti do 2,5 tone, ovom Odlukom i Pravilnikom o održavanju i izboru prah - ABC – 3 kg 1 komad vatrogasnih aparata (NN br. 35/94, 56/54 i 103/96). kombajni i kamioni preko 2,5 tone nosivosti, prah – ABC – 6kg 1 komad kamioni s prikolicom i tegljači,

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 95

prah – ABC – 6 kg 1 komad vodova električne mreže mora biti najmanje 12 metara, bez obzira na nazivni napon. kombajni moraju dodatno biti opremljeni lopatom, metlom, kantom za vodu i lancem za odvođenje statičkog Članak 12. elektriciteta i na vidnom mjestu istaknuto upozorenje zabrane pušenja i upotrebe otvorenog plamena. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, pravne osobe, poljoprivredna poduzeća i zadruge dužne su Članak 6. izgraditi Plan operativne provedbe posebnih mjera zaštite od požara za vrijeme žetve i vršidbe koji sadrži pregledne Pravne i fizičke osobe koje obavljaju poslove žetve i karte s ucrtanim žetvenim površinama, poljskim putovima i vršidbe većeg obima s više od dva kombajna na žetvenoj crpilištima vode i ustroj vatrogasnog dežurstva i površini dužne su osigurati vatrogasno dežurstvo, te traktor motrilačko-dojavne službe i podatke odgovorne osobe za i plug na žetvenoj površini. provođenje Plana.

Na pristupu žetvenoj površini potrebno je postaviti upozorenje o zabrani pušenja i upotrebu otvorenog III. ORGANIZACIJA DEŽURSTVA plamena. Članak 13. Članak 7. Vatrogasno dežurstvo u vatrogasnim postrojbama Kombajner i osobe na održavanju istih dužni se organizira i ustrojava gradsko ili općinsko poglavarstvo, a svakodnevno prije izlaska na žetvenu površinu obaviti dežurstvo traje od početka zriobe, pa do završetka žetve i čišćenje kombajna i pranje motora kombajna. vršidbe.

Članak 8. Članak 14.

Zabranjeno je od početka sazrijevanja strnih žitarica i Zapovjednici vatrogasnih zajednica dobrovoljnih uljarica pa do završetka žetve i vršidbe, spaljivanje strništa, vatrogasnih društava i javnih vatrogasnih postrojbi suhe trave i raslinja po vodotocima i uz rub prometnica, osiguravaju ispravnost sredstava i opreme za gašenje kao i loženje vatre u bilo kojem obliku. požara i stručnu osposobljenost vatrogasaca za gašenje požara. U opravdanim slučajevima može se odobriti spaljivanje strništa, slame i biljnih otpadaka, a odobrenje izdaje Članak 15. Policijska uprava Vukovarsko-srijemska (u daljnjem tekstu Policijska uprava) temeljem pismeno obrazloženog Stručni nadzor nad vatrogasnim dežurstvom u zahtjeva. vatrogasnim postrojbama obavlja vatrogasni zapovjednik.

Članak 9. Članak 16.

Zahtjev za odobrenje mora sadržavati: Inspekcijski nadzor nad provedbom svih mjera zaštite - podatke o mjestu i vremenu spaljivanja od požere utvrđenih ovom Odlukom obavlja Inspekcija za - naziv i veličinu površine paljenja zaštitu od požara i vatrogastvo Policijske uprave. - opis tvari koje će se spaljivati i razloge spaljivanja Članak 17. - broj osoba koje će obaviti spaljivanje i kontrolu izgaranja Globom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna kaznit će - mjere zaštite od požara i opremu za gašenje se za prekršaj pravna osoba: požara - ako ne poduzme mjere iz zaštite od požara - podatke o odgovornoj osobi koja će obaviti sukladno članku 5. i 6. ove Odluke, spaljivanje. - ako obavlja spaljivanje strništa, suhe trave i loženje vatre u bilo kojem obliku (članak 8. Članak 10. stavak 1. ove Odluke), - ako slaže stogove i gamare prostirke i sijena Nakon ishođenja odobrenja za spaljivanje, a prije suprotno odredbi stavka 11. Odluke, početka gašenja, pravne ili fizičke osobe dužne su - ako ne izradi plan mjera s preglednom obavijestiti nadležnu javnu vatrogasnu postrojbu ili kartom i uspostavi dežurstva motrenja i dobrovoljno vatrogasno društvo. obavješćivanja (članak 12. Odluke),

Članak 11. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se globom u iznosu od 50,00 do 200,00 kuna odgovorna Stogove i gamare prostirke, sijena i druge kabaste osoba u pravnoj osobi. stočne hrane moraju se slagati na udaljenosti najmanje 10 metara od zgrada javnih prometnica i regulacijske linije Članak 18. uličnog niza, najmanje 5 metara od vodova električne nadzemne mreže, a sigurnosna visina od stoga i gamara do Globom u iznosu od 50,00 do 200,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 96

1. ako ne poduzme mjere iz zaštite od požara iz članka 5. i 6. ove Odluke, 2. ako obavlja spaljivanje strništa, suhe trave i loženje vatre u bilo kojem obliku utvrđene člankom 8. stavak 1. Odluke, 3. ako slaže stogove i gamare prostirke i sijena suprotno odredbi članka 11. Odluke.

V. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije.

Klasa: 214-02/06-01/110 Ur broj: 2188/13-06-01 Tordinci, 25. travnja 2006.

Općinski načelnik Josip Maletić ______

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 97

Kazalo

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Akti Županijske skupštine

Odluka 1 Odluka o podjeli Osnovne škole Zrinskih, Nuštar 1 Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda 3 Vukovarsko-srijemske županije Odluka o osnivanju i imenovanju Komisije za provedbu javnoga natječaja za davanje u zakup 4 zajedničkih lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije Odluka o ustanovljenju zajedničkih lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije 4 Rješenje o imenovanju i razrješenju doktora medicine - mrtvozornika 50 Rješenje o imenovanju i razrješenju doktora medicine - mrtvozornika 50 Rješenje o imenovanju članova Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Vukovar 51

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Akti Županijskog poglavarstva

Odluka o izmjeni rasporeda sredstava za decentralizirane funkcije unutar popisa prioriteta za 2006. 52 godinu Odluka 57

OPĆINA NEGOSLAVCI Akti Općinskog vijeća

Izmjene i dopune proračuna općine Negoslavci za 2006. godinu 58 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o dimnjačarskoj službi 67

OPĆINA NIJEMCI Akti Općinskog vijeća

Izmjene i dopune Proračuna općine Nijemci za 2006. godinu 69 Odluka o imenovanju tajnika Vijeća općine Nijemci 82 Odluka o određivanju službenika za informiranje 82 Rješenje o imenovanju Komisije za popis birača 82 Odluka Izmjenama Odluke o uvjetima i načinu provođenja Programa socijalne skrbi 83 Pravilnik o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva 83

OPĆINA NIJEMCI Akti Općinskog poglavarstva

Odluka o imenovanju tajnika Poglavarstva općine Nijemci 92

OPĆINA PRIVLAKA Akti Općinskog vijeća

Odluka o usvajanju Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Privlaka 93

OPĆINA PRIVLAKA Akti Općinskog poglavarstva

Odluku o utvrđivanju konačnog Prijedloga Prostornog plana uređenja općine Privlaka 93

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 98

OPĆINA TORDINCI Akti Općinskog vijeća

Odluku o izboru članova Općinskog poglavarstva 94

OPĆINA TORDINCI Akti Općinskog poglavarstva

Odluku o mjerama zaštite od požara za vrijeme zriobe, žetve i vršidbe 94

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 99

«Službeni vjesnik» - Službeno glasilo Vukovarsko-srijemske županije Izdaje: Vukovarsko-srijemska županija Glavna i odgovorna urednica: Jadranka Golubić, dipl. iur., Urednica: Katarina Radman Uredništvo: Vinkovci, Glagoljaška 27/I www.vukovarsko-srijemska-zupanija.hr/sl-vjesnik.htm e-mail: [email protected] Tisak: Bianco-graf, telefon: 032 /843-129

Broj 9. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 100