Slovenci U Hrvatskom Sportu Slovenci V Hrvaškem Športu
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Slovenci u hrvatskom sportu Slovenci v hrvaškem športu Zagreb, travanj / april 2014. Eduard Hemar Uvodna riječ autora Knjiga Slovenci u hrvatskom sportu treća je u ediciji knjiga o zaslužnim Slovencima i pojedincima sloven- skoga podrijetla u Hrvatskoj, koji su dali svoj doprinos u raznim društvenim djelatnostima. Ediciju je pokrenuo Slovenski dom u Zagrebu sa željom da hrvatskoj i slovenskoj javnosti predstavi mnoge istaknute pojedince koji su bili i ostali most između hrvatskog i slovenskog naroda kroz povijest pa sve do danas kada se oba naroda nalaze u zajednici europskih država – Europskoj uniji. Nakon knjiga o dramskim i likovnim umjetnicima, u ovoj su knjizi predstavljeni sportaši slovenskoga podrijetla. Jedno od područja u kojem su Slovenci ostavili najveći trag u Hrvatskoj svakako je – sport. Cilj je ove knjige predstaviti zaslužne sportaše, trenere i sportske djelatnike koji su u rasponu od gotovo 150 godina djelovali u hrvat- skom sportu. To nije bio nimalo lak zadatak jer to razdoblje obuhvaća nekoliko država i ratova; od Austro-Ugarske Monarhije i Prvog svjetskog rata, Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske u vrijeme Drugog svjetskog rata te potom poslijeratne Jugoslavije, sve do Domovinskog rata i samostalne Republike Hrvatske. U tom razdoblju, uza sve promjene i izmjene društvenih i političkih okolnosti, sport je s vre- menom postao jedna od najrasprostranjenijih društvenih aktivnosti. Kriterij za odabir osoba čije biografije sadrži knjiga Slovenci u hrvatskom sportu, prije svega se temelji na doprinosu pojedinca hrvatskom sportu. Pritom su bili važni sportski rezultati pa su za uvrštavanje u knjigu došli u obzir pojedinci koji su kao članovi hrvatskih klubova bili državni reprezentativci, državni prvaci, višestruki osvajači medalja na važnim domaćim i međunarodnim prvenstvima, kao i treneri uspješni prema istim kriterijima te zaslužni sportski djelatnici koji su dali svoj doprinos razvoju nekog sporta, sportskoga saveza ili sportskoga udruženja na području Hrvatske. Knjiga sadrži 140 biografija zaslužnih pojedinaca uvrštenih kronološkim redoslijedom prema godini rođenja i obuhvaća vremenski raspon od 145 godina. Najstariji je dr. Josip Fon, rođen 1846. godine u Studenicama kraj Rogaške Slatine, a najmlađa je Franka Anić rođena 1991. u Splitu. Životopisi u knjizi su bogato ilustrirani s 340 fotografija od kojih mnoge nikad do sada nisu bile objavljene. U 140 životopisa ukupno su predstavljene sportske karijere 26 žena i 114 muškaraca. Prema mjestu rođenja 91 je osoba rođena na teritoriju Slovenije, 45 osoba rođeno je na teritoriju Hrvatske, a 4 osobe rođene su u trećim zemlja- ma. Treba naglasiti da se pod teritorijem Slovenije i Hrvatske podrazumijevaju današnje državne granice bez obzira kojoj su državi pojedina područja u prošlosti pripadala. Prema nacionalnom kriteriju u knjizi se nalaze biografije sportaša rođenih u Sloveniji, ali i u Hrvatskoj ako su im jedan ili oba roditelja bili Slovenci. U nekoliko slučajeva riječ je o osobama rođenima u trećim zemljama, ali su im ro- ditelji također bili Slovenci. Jedina iznimka od navedenog kriterija je odbojkaš i odbojkaški trener Bojan Stranić, rođen u hrvatskoj obitelji koja je 1920. godine, nakon što je Istra pripala Italiji, prije njegova rođenja prebjegla na današnji teritorij Slovenije, a uvršten je u knjigu zato što se sportski formirao u Sloveniji i imao je velike zasluge u povezivanju hrvatskoga i slovenskoga sporta. Posebno treba naglasiti da je u knjizi obuhvaćena samo prva generacija koja je rođena u Hrvatskoj u obiteljima slovenskih roditelja. Zbog sličnosti jezika i svjetonazora što je, uz ostale razloge, u prošlosti bilo vrlo značajno za doseljavanje mnogih Slovenaca, već su se njihova djeca većinom izjašnjavala kao Hrvati, pa bi ubrajanje druge ili treće generacije zadiralo u vrlo osjetljivo područje, jer mnogi više nemaju osjećaj pripadnosti naciji svojih predaka ili ne žele posebno isticati svoje slovenske korijene. Kako bi se izbjegle sve eventualne nedoumice oko izjašnjavanja i osjećaja nacionalne pripadnosti prve gene- racije rođene u Hrvatskoj, pri pripremi knjige ostvaren je kontakt sa svim živućim i dostupnim sportašima, kao i sa članovima obitelji umrlih, te je svima postavljeno pitanje žele li biti predstavljeni u knjizi sa slovenskim naci- onalnim predznakom a na osnovi svojega podrijetla. Na taj su način riješene sve eventualne dvojbe oko uvrštenja pojedinih osoba u ovu knjigu. Slovenci su u hrvatskom sportu, stjecajem povijesnih okolnosti, djelovali kroz nekoliko država različitih po- litičkih i društvenih uređenja. Za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije bili su s Hrvatima i ostalim narodima pod upravom Austrijanaca i Mađara. Za vrijeme prve i druge Jugoslavije bili su u sličnom položaju kao Hrvati, uz 4 Avtorjeva uvodna beseda Knjiga Slovenci v hrvaškem športu je tretja knjižna izdaja o zaslužnih Slovencih in posameznikih slovenskega rodu na Hrvaškem, ki so prispevali k različnim družbenim dejavnostim. Pobudnik knjižnih izdaj je Slovenski dom v Zagrebu, ki želi hrvaški in slovenski javnosti predstaviti številne pomembne posameznike, ki so bili in ostali most med hrvaškim in slovenskim narodom skozi zgodovino in vse do danes, ko sta oba naroda v skupnosti evropskih držav – Evropski uniji. Po knjigah o dramskih in likovnih umetnikih je ta knjiga posvečena predstavitvi športnikov slovenskega rodu. Eno od področij, na katerem so Slovenci pustili največjo sled na Hrvaškem, je vsekakor šport. Cilj te knjige je predstaviti zaslužne športnike, trenerje in športne delavce, ki so skoraj 150 let delovali v hrvaškem športu. To ni bila niti najmanj lahka naloga, saj to obdobje zajema nekaj držav in vojn: od Avstro-Ogrske in prve svetovne vojne, Kraljevine Srbov, Hrvatov in Slovencev, Kraljevine Jugoslavije, Neodvisne države Hrvaške med drugo svetovno vojno in povojne Jugoslavije vse do domovinske vojne in samostojne Republike Hrvaške. V tem obdobju je ob vseh spremembah in zasukih v družbenopolitičnih okoliščinah šport sčasoma postal ena od najbolj razširjenih družbenih dejavnosti. Prvo merilo za uvrstitev biografije v knjigoSlovenci v hrvaškem športu je prispevek posameznika k hrvaškemu športu. Pri tem so bili pomembni športni rezultati; za uvrstitev v knjigo so prišli v poštev posamezniki, ki so bili kot člani hrvaških klubov reprezentanti, državni prvaki in večkratni dobitniki medalj na pomembnih domačih in mednarodnih tekmovanjih, pa tudi trenerji, uspešni po istih merilih, ter zaslužni športni delavci, ki so prispevali k razvoju nekega športa, športne zveze ali športnega društva na območju Hrvaške. Knjiga obsega 140 biografij zaslužnih posameznikov, razvrščenih po kronološkem vrstnem redu glede na leto rojstva, in zajema obdobje 145 let. Najstarejši je dr. Josip Fon, rojen leta 1846 v Studenicah pri Rogaški Slatini, najmlajša pa Franka Anić, rojena leta 1991 v Splitu. Življenjepisi v knjigi so bogato opremljeni s 340 fotografijami, med njimi so tudi številne doslej neobjavljene. V 140 življenjepisih so predstavljene športne kariere 26 žensk in 114 moških. 91 jih je rojenih v Sloveniji, 45 na Hr- vaškem, 4 pa v drugih državah. Treba je poudariti, da se s Slovenijo in Hrvaško misli na ozemlje znotraj današnjih državnih meja, ne glede na to, kateri državi so posamezna območja pripadala v preteklosti. Po narodnostnem merilu so v knjigo uvrščene biografije športnikov, rojenih v Sloveniji, a tudi na Hrvaškem, če so bili starši ali eden od njih Slovenci. V nekaj primerih gre za osebe, rojene v drugih državah, vendar so bili njihovi starši prav tako Slovenci. Edina izjema je odbojkar in odbojkarski trener Bojan Stranić, rojen v hrvaški družini, ki je leta 1920, potem ko je Istra pripadla Italiji, a pred njegovim rojstvom, pobegnila na današnje ozemlje Slovenije. V knjigo je uvrščen zato, ker se je športno oblikoval v Sloveniji in je imel velike zasluge za povezovanje hrvaškega in slovenskega športa. Posebej je treba poudariti, da knjiga zajema samo športnike iz prve generacije, rojene slovenskim staršem na Hrvaškem. Zaradi podobnosti jezika in svetovnega nazora, kar je bilo med drugim v preteklosti zelo pomembno za priseljevanje številnih Slovencev, so se že njihovi otroci po večini izrekali za Hrvate. Zato bi z uvrščanjem druge ali tretje generacije posegali na zelo občutljivo področje, saj številni nimajo več občutka pripadnosti narodu svojih prednikov ali pa ne želijo posebej poudarjati svojih slovenskih korenin. Da bi se izognili morebitnim dvomom glede izrekanja in občutenja narodne pripadnosti prve generacije rojenih na Hrvaškem, smo med pripravljanjem knjige navezali stik z vsemi živečimi in dostopnimi športniki ter s člani družin umrlih. Vsem je bilo postavljeno vprašanje, ali želijo biti predstavljeni v knjigi s slovenskim naro- dnim predznakom in na osnovi svojega rodu. Tako so bili rešeni morebitni dvomi glede uvrstitve posameznikov v to knjigo. Slovenci so v hrvaškem športu po spletu zgodovinskih okoliščin delovali v nekaj državah različnih političnih in družbenih ureditev. V obdobju Avstro-Ogrske so bili s Hrvati in drugimi narodi pod upravo Avstrijcev in Madža- rov. Med prvo in drugo Jugoslavijo so bili v enakem položaju kot Hrvati, z opredeljeno enakopravnostjo z ostalimi konstitutivnimi narodi. Med drugo svetovno vojno v Neodvisni državi Hrvaški niso bili enakopravni s Hrvati. V današnji Republiki Hrvaški imajo status narodne manjšine. 5 deklariranu ravnopravnost s ostalim konstitutivnim narodima. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Nezavisnoj Dr- žavi Hrvatskoj nisu imali status naroda