U Grožnjanu Održan Tradicionalni Tečaj Mediji I Zdravlje ISSN 1333-2775 IMPRESUM KAZALO LIJEČNIČKE NOVINE Glasilo Hrvatske Liječničke Komore RIJEČ PREDSJEDNIKA

u ovom broju: INTERVJU S PREDSJEDNIKOM MR. SC. TRPIMIROM GOLUŽOM

IZABRANI DRUGI DOPREDSJEDNIK TE ČLANOVI I PREDSJEDNICI TIJELA Liječničke KOMORE GODINA XIV BR. 141 MINISTARSTVO POVUKLO 15.ViI.2015 IZ PROCEDURE IZMJENE ZDRAVSTVENIH ZAKONA novine HUBOL TRAŽI DOSTOJANSTVENE glasilo hrvatske liječniČke komore UVJETE ZA RAD

U Grožnjanu održan tradicionalni tečaj Mediji i zdravlje ISSN 1333-2775 IMPRESUM KAZALO LIJEČNIČKE NOVINE Glasilo Hrvatske liječničke komore RIJEČ PREDSJEDNIKA ...... 5 ADRESA UREDNIŠTVA Neovisna liječnička samouprava jedini je jamac zaštite interesa i prava liječnika 10000 Zagreb, Tuškanova 37, Hrvatska IZ KOMORE ...... 6 GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Prof. dr. Željko Poljak Konstituirajuća sjednica Vijeća Vlaška 12, 10000 Zagreb Konstituirajuća sjednica Izvršnog odbora e-mail:[email protected] TAJNIK REDAKCIJE Sastav novih Povjerenstava Komore Doc. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med. Radionica sa stručnim službama Komore Naklada 20.000 primjeraka Razgovor s predsjednikom Komore dr. Golužom MEDICAL NEWS Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja FOUNDER AND PUBLISHER TEČAJ „MEDIJI I ZDRAVLJE“ U GROŽNJANU ...... 15 The Medical Chamber of Croatia ADDRESS Reforma zdravstvenog sustava mora biti imperativ 10000 Zagreb, Tuškanova 37, Croatia IZMJENE ZDRAVSTVENIH ZAKONA ...... 20 Editor-in-chief Professor Željko Poljak, M.D. Published in 20.000 copies MZ odustao od izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti po hitnom postupku Zaposlenici domova zdravlja nezadovoljni odlukom Ministarstva REDAKCIJA Novinarka: Andreja Šantek, dipl. novinar „Mi liječnici“ o diskriminaciji domskih liječnika 01/ 45 00 848, e-mail: [email protected] IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA ...... 22 LIJEČNIČKA KOMORA NA INTERNETU HUBOLOV apel na zdravstvene vlasti * Zaštita dijabetičara * Hrvatski epidemiološki kongres www.hlk.hr • e-mail:[email protected] i novo vodstvo Hrv. epidemiološkog društva * Udruga Klaster termi IZDAVAČKI SAVJET Još 4 koncesije za ordinacije * Dan sive vrpce * Pharma Valley Nikolina Budić, dipl. iur. Dr. Miran Cvitković ZAGREBAČKO ZDRAVSTVO ...... 30 Mr. sc. Trpimir Goluža Vodeći uzroci smrti Dr. sc. Miro Hanževački Dr. Eva Jendriš Škrljak NOVOSTI SA STRUČNIH SKUPOVA ...... 33 Dr. Ivan Lerotić Dr. sc. Krešimir Luetić Onkološki kolokvij HAZU-a * Simpozij o neželjenoj trudnoći * Skup o smanjenju pušenja Prim. dr. Hrvoje Minigo Pelveoperineologija * Distocija fetalnih ramena i pareza brahijalnog pleksusa Dr. Darija Moguš Vončina Dr. sc. Jadranka Pavičić Šarić MIPS o inkontinenciji Dr. sc. Iva Pejnović Franelić ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ...... 37 Dr. Ivan Raguž Dr. Dragan Soldo Dječja i adolescentska psihijatrija u djece Doc. dr. sc. Davor Vagić Dojenje – javnozdravstveni diskurs Prof. dr. sc. Lada Zibar NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE ...... 41 UREDNIČKI ODBOR ZDRAVSTVO U SVIJETU ...... 50 Dražen Borčić • Tomislav Božek Nikolina Budić • Egidio Ćepulić Budućnost tuberkuloze u 21. stoljeću Stella Fatović Ferenčić KLINIČKE SMJERNICE ...... 52 Franjo Husinec • Josip Jelić Željko Krznarić • Slavko Lovasić Izrada i provedba kliničkih smjernica Adrian Lukenda • Vjekoslav Mahovlić COCHRANE ZANIMLJIVOSTI ...... 54 Ingrid Márton • Hrvoje Minigo Matija Prka • Dražen Pulanić Sprečavanje tjelesne težine u trudnoći Livija Puljak • Katarina Sekelj Kauzlarić TEHNOLOGIJA U MEDICINI ...... 56 Andreja Šantek • Ivica Vučak Telementalno zdravlje UPUTE SURADNICIMA Mobilna aplikacija za praćenje nuspojava na antipsihotike Rukopisi se šalju na adresu: “Liječničke novine HLK“, 10000 Zagreb, Tuškanova 37, FARMAKOVIGILANCIJA ...... 60 e-mail: [email protected] ili izravno uredniku. Nuspojave u 2014. godini, preporuke, obavijesti Članci ne podliježu recenziji i uredništvo se ne mora slagati s mišljenjem autora. IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE ...... 62 Članci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora. Mali oglasnik je za članove Komore besplatan. Prvi medicinski muzej u Hrvatskoj

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od Prof. dr. Đuro Deželić 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj: 534- Pola stoljeća hrvatske medicinske informatike 04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene u ovom broju “Liječničkih novina”, cjelokupni odobreni sažetak Hrvatski muzej medicine i farmacija HAZU-a svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputa sukladni su člancima 16. i 22. Pravilnika o načinu oglašavanja i obavje- HRVATSKI LIJEČNICI SPORTAŠI ...... 74 šćivanja o lijekovima, homeopatskim i medicinskim proizvo- Dr. Dragutin i dr. Zora Dubravčić dima (NN br. 62/05). “Liječničke novine“ su glasilo Hrvatske liječničke komore za STALEŠKA PITANJA ...... 77 staleška i društvena pitanja. Članovi ih dobivaju besplatno. Agresivni pacijenti u Domu zdravlja Mostar Godišnja pretplata: 400,00 kn. Pojedinačni broj 50,00 kn. KALENDAR STRUČNOG USAVRŠAVANJA ...... 79 Pretplatnička služba HLK-a Tel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465 Fotografija na naslovnici: Grožnjan, slikala Ajla Hrelja Bralić, časopis Medix Prijelom A. Boman Višić ORGANIZACIJA I MARKETING • ”BONAMARK”, AMRUŠEVA 10, ZAGREB Tisak “Mediaprint - Tiskara Hrastić d.o.o.” tel 01 4818 600 • tel/fax 01 4922 952 • e-mail: [email protected]

4 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 UVODNA RIJEČ

MR. SC. TRPIMIR GOLUŽA Predsjednik Hrvatske liječničke komore NEOVISNA LIJEČNIČKA SAMOUPRAVA JEDINI JE JAMAC ZAŠTITE INTERESA I PRAVA LIJEČNIKA

rage kolegice i kolege, velik je izazov preuze- nom sustavu. Posebno zabrinjava pokušaj Ministarstva zdravlja da dokine neovisnost i ti odgovornost za vođenje organizacije koja samostalnost komora u zdravstvu te da ogra- okuplja visokoobrazovane i vrijedne ljude. niči slobodu javnog istupanja liječnika. DCilj nam je, u vremenu svekolike društvene krize, Vodstvo Hrvatske liječničke komore neće dopustiti ugrožavanje prava liječnika, niti će- izboriti se za društvenu klimu u kojoj će se, premašuje zakonom maksimalno dopuštenu mo pristati na zakonska rješenja koja su da- kroz vrednovanje znanja i poštivanje rada, satnicu prekovremenog rada. Cijena usluge leko ispod demokratskih standarda zemalja uvažiti značaj i specifičnost našeg zvanja. koju pružamo financijski je podcijenjena, Europske Unije. To je jedini način stvaranja poticajnog profe- prvenstveno kroz neadekvatno vrednovanje Zagovaranjem utjecaja medicinske struke sionalnog okružja u kojem će liječnik moći rada liječnika. na donošenje odluka u zdravstvenom susta- ostvariti svoje profesionalne ambicije, pružiti Opravdano smo nezadovoljni svojim sta- vu, inzistirat ćemo na prihvaćanju liječnika optimalnu zdravstvenu skrb, ali i zadovoljiti tusom u društvu. Broj kolega koji su iskazali kao ravnopravnih partnera u kreiranju zdrav- svoje životne potrebe. interes za odlazak na rad u inozemstvo, kao stvene politike. Liječnici su neosporna vrijednost svakog i broj onih koji su taj interes već i realizirali, Drage kolegice i kolege, postavili smo ci- društva pa tako i hrvatskog. Važnost liječ- ukazuju na ozbiljnost situacije. Za dvije godi- ljeve koje namjeravamo ostvariti! Samo cje- nika u našem društvu još je naglašenija, jer ne članstva u Europskoj Uniji, Hrvatska liječ- lovitim rješavanjem staleških, strukovnih je opstanak javnoga zdravstvenog sustava nička komora izdala je preko tisuću potvrda pitanja, dugoročno možemo unaprijediti i ponajviše uvjetovana entuzijazmom i odri- za odlazak na rad u inozemstvo. Hrvatsku je pojedinačnu, osobnu profesionalnu sudbinu canjem zdravstvenih djelatnika. Radimo u napustio i otišao raditi u inozemstvo gotovo svakoga od nas. Homogena, neovisna i samo- kadrovski deficitarnom sustavu, u radnim svaki treći kolega kojem je izdana takva po- stalna Hrvatska liječnička komora, koja će bi- uvjetima u kojima ne možemo uvijek u pot- tvrda. Ako se, čim prije, ne iznađu učinkovite ti isključivo u službi interesa liječnika, jedini punosti iskoristiti sve svoje znanje i sve svoje poticajne mjere za zadržavanje zdravstvenih je jamac zaštite naših prava i unaprjeđenja vještine kako bismo pružili najbolju moguću djelatnika u sustavu, ugrozit će se perspekti- našeg položaja. zdravstvenu skrb. va funkcioniranja sustava. Samo zajedno možemo učiniti Komoru Naša radna prava s Vladom Republike Hr- Vlada Republike Hrvatske i poslodavci jakom i utjecajnom organizacijom, ne samo vatske dogovaraju predstavnici „neliječnič- planiraju Prijedlogom Uredbe o izmjenama i zbog dobrobiti nas liječnika, već zbog dobra kih“ sindikata. Oni ne poznaju specifičnost dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta svih građana Republike Hrvatske. Snaga i našeg poziva, a kako ne dijele našu profesio- i koeficijentima složenosti poslova u javnim utjecaj Komore ovisit će o našem angažma- nalnu sudbinu nisu niti motivirani izboriti se službama novu sistematizaciju radnih mjesta nu, ne dopustimo da se o našim sudbinama za prava koja bi nas zadovoljila i koja objektiv- kojom će dodatno smanjiti materijalna pra- odlučuje bez nas! no zaslužujemo. Naša radna satnica uvelike va liječnika zaposlenih u javnom zdravstve-

PREDSJEDNIK NAGLAŠAVA:

Hrvatska liječnička komora ima dobro ekipiranu pravnu službu, koja postoji prvenstveno radi nas – članova Komore. Služba na području medicinskog, radnog i medijskog prava surađuje s uglednim odvjetničkim uredima. U slučaju potrebe za prav- nim savjetom ili pravnom zaštitom, vezanom isključivo uz profesionalnu djelatnost liječnika, slobodno se obratite središnjem uredu Komore. Naša je želja pomoći Vam! U okviru Hrvatske liječničke komore ustanovljeno je Povjerenstvo za dodjelu novčane pomoći njezinim članovima. Ono postoji isključivo zbog nas – članova Komore. Novčana pomoć dodjeljuje se prema Pravilniku o dodjeli novčane pomoći koji je dostupan na službenoj mrežnoj stranici Komore: www.hlk.hr, u rubrici Pravilnici i poslovnici HLK-a. Ako ste u životnoj situaciji koja zadovoljava kriterije za dodjelu pomoći, obavezno se javite u središnji ured Komore. Naša je obaveza pomoći Vam!

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 5 IZ KOMORE

Održana konstituirajuća sjednica Vijeća KOMORE Doc. dr. sc. Krešimir Dolić novi je predsjednik Vijeća Komore, a za njegovu je zamjenicu izabrana dr. sc. Sanja Kovačić Tekst i slika Andreja Šantek

ništa nego nas se svakim danom izlaže odre- dr. Igor Filipčić, doc. dr. Rudolf Milanović, ajnim glasanjem na konstituirajućoj đenom mobingu. A samo zahvaljujući našem prof. dr. Srđan Novak i dr. sc. Mladen Pre- sjednici Vijeća koja je 11. srpnja odr- entuzijazmu opstaje zdravstveni sustav koji drijevec. Nakon konzultacija s predsjednici- Tžana u Mariji Bistrici, za predsjedni- se nalazi u jednom općem kaosu. Vjerujem da ma sudova, pojasnio je predsjednik Komore ka Vijeća je s 18 od 22 glasa izabran doc. dr. ćemo liječnicima vratiti ugled koji zaslužuju mr. sc. Trpimir Goluža, za članove suda sc. Krešimir Dolić (KBC Split), predsjednik u društvu jer ne kažemo zaludu da liječnička dominantno su birani liječnici iz Zagreba s Povjerenstva za Splitsko-dalmatinsku žu- struka nije samo obična struka nego poziv. ciljem da se troškovi rada suda svedu na naj- paniju, dok je njegov protukandidat doc. dr. Priroda našeg poziva zahtijeva veliku odgo- manju moguću mjeru. Ninoslav Leko, predsjednik Povjerenstva vornost i žrtvu i mislim da je vrijeme da se Odlukom Vijeća, za članove Povjerenstva za Brdodsko-posavsku županiju, dobio četiri to u društvu i na pravedan način vrednuje“, za dodjelu novčane pomoći članovima Komo- glasa. Za zamjenicu predsjednika Vijeća s 22 rekao je novoizabrani predsjednik Vijeća dr. re imenovani su prvi dopredsjednik Komore glasa izabrana je dr. sc. Sanja Kovačić (OB Dolić. dr. sc. Krešimir Luetić i članica Izvršnog od- Zabok), predsjednica Povjerenstva za Kra- Odlukom članova Vijeća, za članove Ča- bora dr. Jadranka Pavičić Šarić, dok je treći pinsko-zagorsku županiju, koja je bila jedina snog suda javnim su glasanjem izabrani prof. član po funkciji rizničar Komore tj. dr. Darija kandidatkinja za to mjesto. dr. Branimir Anić, prof. dr. Ivo Banić, prof. Moguš Vončina. „Obećajem u ime svih nas da ćemo pre- dr. Darko Chudy, prof. dr. Ninoslav Mimica Predsjednik Vijeća na dnevni je red stavio dano i odgovorno obavljati svoje dužnosti, i prof. dr. Snježana Škrablin, a za zamjenike i pitanje sankcioniranja liječnika od strane kako u našim lokalnim sredinama tako i u članova izabrani su liječnici prof. dr. Željko ravnatelja zbog javnih istupa o čemu je na- radu Vijeća kako bismo naše članove uvjerili Kaštelan, prof. dr. Ilija Kuzman, doc. dr. putak izdao i ministar zdravlja. da u Komori imaju vjernog partnera koji štiti Igor Nikolić, dr. Ranka Serventi-Seiwer- „Ograničavanje bilo kojih ustavnih prava je njihove interese i bori se za njihov adekvatan th i doc. dr. Vinko Viđak. Za članove Visokog neprihvatljivo, a ograničavanje intelektualne položaj u društvu, a samim time i za unapre- časnog suda izabrani su prof. dr. sc. Damir Ba- slobode intelektualcima je opasno. O svemu đenje samog zdravstvenog sustava. Živimo i bić, prof. dr. sc. Diana Delić Brkljačić, dr. sc. sam razgovarao s ministrom Vargom i jasno radimo u vrlo neizvjesnim vremenima, gdje Franjo Lovasić, prof. dr. Slavko Orešković i sam mu dao do znanja da ćemo, u slučaju da se zakoni mijenjanju gotovo na dnevnoj bazi, prof. dr. Marko Radoš, a za zamjenike člano- neki naš kolega - ravnatelj kazni našeg člana a da se nas, izvršitelje tih zakona, ne pita za va izabrani su doc. dr. sc. Joško Bulum, doc. samo zato što je izrekao svoje mišljenje, a pri

6 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 iz komore tom nije govorio o poslovanju svoje ustanove, „No, iskoristit ću svoje pravo i delegirat lju- mjeseca, dr. Dolić rekao je da će se sjednice sankcionirati kolegu ravnatelja. Komora će de koji se bave određenom problematikom da održavati prema potrebi tj. ovisno o situaciji žestoko braniti sva prava i sve interese svojih o njoj govore u ime Komore. na terenu. članova i pri tom se nećemo libiti sankcionira- Smatrat ću da sam uspješan predsjednik Na sjednici su sudjelovali i predsjednik Hr- ti kolege koji si uzimaju za pravo da uskraćuju ako u ovom mandatu stvorimo pet, šest ljudi vatskog liječničkog zbora prof. dr. sc. Željko elementarna ljudska prava našim članovima. koji će suvereno istupati u javnosti i na pravi Krznarić i predsjednik Hrvatskog liječnič- Dakle, onaj ravnatelj koji će sankcionirat način braniti interese liječnika po svim pita- kog sindikata mr. sc. Ivica Babić koji su no- istup kolege u javnosti bit će prijavljen nad- njima i iz svih djelokruga rada svakog pojedi- vom vodstvu Komore zaželjeli uspješan rad ležnim tijelima HLK-a. A onda će, ovisno o nog povjerenstva“, rekao je dr. Goluža. i izrazili nadu u suradnju i zajedničke aktiv- njihovoj odluci, biti i sanckioniran“, poručio Vijeće je usvojilo i izmjene i dopune Pra- nosti na dobrobit svih liječnika. l je dr. Goluža. Što se tiče zastupanja Komore u vilnika o pravima i obvezama članova tijela javnosti, dodao je dr. Goluža, to je statutarno HLK-a. Iako Poslovnik o radu Vijeća predvi- pravo predsjednika. đa održavanje sjednice Vijeća jednom u tri

Održana konstituirajuća sjednica Izvršnog odbora Komore Izabran drugi dopredsjednik Komore, savjetnici predsjednika i predsjednici časnih sudova Komore Tekst Andreja Šantek

galo (ravnatelj Specijalne bolnice Srebrnjak) standard kojem trebaju težiti sve organizacije a konstituirajućoj sjednici Izvršnog za europske fondove. Za predsjednika Časnog i komore i to ne samo u zdravstvenom susta- odbora koja je 10. srpnja održana u suda Komore izabran je sudac Ivica Veselić, vu“, rekao je dr. Goluža. NMariji Bistrici za drugog dopredsjed- a za njegovog zamjenika sudac Dražen Jako- Dr. Goluža izvjestio je članove Izvršnog nik Komore jednoglasno je izabran dr. Miro vina. Za predsjednika Visokog časnog suda odbora da je od 2013. godine na snazi pravil- Hanževački, specijalist obiteljske medicine i Komore izabran je sudac Ivan Turudić, a za nik prema kojem su članovi svih tijela, duž- ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Zapad. njegovu je zamjenicu sutkinja Ivana Bujas. nosnici i zaposlenici dužni potpisati izjavu o „S obzirom na izborni rezultat koji smo Imenovani su i članovi stalnih povjerenstava čuvanju poslovne tajne. ostvarili dobili smo priliku da iz redova Izvršnog odbora Komore. „Onaj tko ne potpiše izjavu neće moći su- HUBOL-a izaberemo i drugog dopredsjedni- „Očekujemo da će povjerenstva ozbiljno djelovati u radu tijela HLK-a dok se ne izmjeni ka. No, mi to nećemo iskoristiti jer u vođenju raditi svoj posao. Ozbiljan rad podrazumijeva pravilnik i ne ukine ta odredba“, rekao je dr. Komore moramo zastupati sve liječnike u dolazak na sastanke povjerenstva i na sjedni- Goluža. Hrvatskoj pa smo odlučili na dužnost drugog ce Izvršnog odbora. A ako neke kolege neće Izvršni odbor usvojio je odluku o radnom dopredsjednika izabrati kolegu iz primarne imati volje, želje, snage ili motiva raditi onda vremenu središnjeg ureda Komore u Zagrebu zdravstvene zaštite“, rekao je predsjednik nećemo puno dvojiti, dat ćemo priliku dru- te je propisano novo radno vrijeme za članove Komore mr. sc. Trpimir Goluža. Dodao je gim ljudima. Najveći uspjeh koji smo postigli svaki radni dan od 8 do 20 sati, što je bilo i jed- kako je interes za to mjesto bio velik te da su na ovim izborima jest da smo uspjeli probudi- no od prvih obećanja HUBOL-a u kampanji mnoge kolege pokazivali želju za tom dužno- ti kolege širom Hrvatske, da su ljudi zaintere- za izbore u Komori, podsjetio je dr. Goluža. šću, međutim odluka užeg vodstva Komore sirani, da žele raditi i da od nas puno očekuju. Radno vrijeme za stranke je ostalo od 9 do 12 bila je, a prije toga i HUBOL-a, da će se ta duž- Ono što se nikako ne smije dogoditi jest da i od 13 do 15 sati svaki radni dan. nost povjeriti kolegi Hanževačkom. razočaramo kolege i da ne ispunimo njihova U svrhu osiguranja kvalitetnijih uvjeta Savjetnicima predsjednika Komore imeno- očekivanja.“ rekao je dr. Goluža. Prema tome, rada županijskih povjerenstava Komore, Iz- vani su dr. Ante Zvonimir Golem (kirurg, dodao je, apeliram na sve vas u užem vodstvu vršni odbor usvojio je i odluku o zanavljanju KBC Zagreb) za odnose s Ministarstvom Komore, a rad će biti bitno drukčiji jer ćete svi tehničke opreme u županijskim povjeren- zdravlja i HZZO-om, doc. dr. Ante Čizmić imati puno više slobode i bit ćete puno više stvima. Svi predsjednici županijskih povje- (dječji kirurg, Klinika za dječje bolesti Za- aktivniji, da sve to shvatimo jako ozbiljno. renstava trebaju do 1. kolovoza dostaviti Služ- greb) za bolnički sustav, prof. dr. Biserka „Ovo što radimo premašuje značaj zdrav- bi financijsko-ekonomskih poslova Komore Bergman Marković (predstojnica Katedre stvenog sustava, to je jedan odgovoran druš- popis tehničke opreme koju je potrebno za- za obiteljsku medicinu MEF Zagreb) za pri- tveni rad i od Komore trebamo napraviti orga- noviti odnosno popis opreme koju je potreb- marnu zdravstvenu zaštitu i dr. sc. Boro No- nizaciju koja će biti primjer svima u društvu i no osigurati za rad županijskih povjerenstava

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 7 iz komore

(mobilni i fiksni telefoni, prijenosna računa- sudionika. Komora će ujedno i bodovati ovaj Projekt informatizacije u Komori vodit će dr. la, fax uređaji). skup temeljem Pravilnika o medicinskoj izo- sc. Krešmir Luetić, stručnu radnu skupinu Izvršni odbor prihvatio je i pokroviteljstvo brazbi liječnika HLK-a. u koju su imenovani prof. dr. Lada Zibar i dr. nad konferencijom „Hospital Days 2015“ ko- Članovi Izvršnog odbora informirani su Vedran Ostojić vodit će dr. Davor Plavec, ja će se 1. i 2. listopada ove godine održati u i o problemima u procesu informatizacije dok će pravnu radnu grupu voditi dr. Miran Zagrebu te je, između ostaloga, rečeno da će Komore koju provodi tvrtka Perpetuum Cvitković, a uključit će se i pravnica iz Ko- se predstavnici Komore svojim predavanji- mobile te o daljnjim postupcima vezano uz more Tatjana Babić, dipl. iur., te odvjetnički ma aktivno uključiti u konferenciju. Riječ je ovaj projekt. Dr. Goluža je najavio osnivanje uredi s kojima surađuje Komora. Dr. Goluža o najvećoj regionalnoj poslovno-tehnološkoj radne grupe, koja će u roku od tri mjeseca spomenuo je i mogućnost raskida ugovora sa konferenciji koja okuplja vodeće stručnjake ponuditi najbrže i najefikasnije rješenje za spomenutom tvrtkom u koliko se ne nađe s područja zdravstva, IT-ja, farmacije i zdrav- potpunu primjenu web aplikacija kao što su rješenje koje će jamčiti brzu i efikasnu infor- stvenog osiguranja, a očekuje se više od 1000 imenik liječnika i raspored stručnih skupova. matizaciju poslovnih procesa u Komori. l Sastav novih Povjerenstava Izvršnog odbora

Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju 3. Ivica Dadić, dr. med. spec. ginekologije, Knin 1. Prof. prim. dr. sc. Lada Zibar, specijalistica interne medicine, Osijek, 4. Valentina Lolić Irgo, dr. med., liječnik opće medicine, Zagreb predsjednica 5. Mr. Dubravka Pezelj Duliba, dr. med. liječnik opće medicine, Zagreb 2. Prof. dr. sc. Ernest Bilić, dr. med. spec. pedijatrije Zagreb, dopredsjednik 6. Dino Štrlek, dr. med. spec. opće kirurgije, Varaždin 3. Prof. dr. sc. Mirjana Sabljar-Matovinović, dr. med. spec. interne 7. Dr. sc. Lana Videc Penavić, dr. med. spec. anestez. reanimat. i intenz. medicine, Zagreb liječ., Zagreb 4. Prof. dr. sc. Miroslav Bekavac-Bešlin, dr. med. spec. kirurgije, Zagreb 8. Ivan Vukoja, dr. med. spec. interne medicine, Požega 5. Tomislav Franić, dr. med. spec. psihijatrije, Split 9. Tatjana Pandak, dr. med. spec. hitne medicine, Gospić 6. Mr. Dragutin Petković, dr. med. spec. ORL, Dubrovnik Tajnik Povjerenstva: Maja Lacković, dipl. iur. 7. Mr. sc. Tea Štimac, dr. med. spec. ginekologije, Rijeka 8. Franjo Turalija, dr. med. spec. obiteljske medicine, Zagreb Povjerenstvo za bolničku djelatnost 9. Mr. sc. Ivica Vučak, dr. med. spec. pulmologije, Zagreb 1. Doc. dr. sc. Davor Vagić, dr. med. spec. ORL, Zagreb, predsjednik Tajnik Povjerenstva: Radmila Rumek-Črne, dipl. iur. 2. Dr. sc. Ružica Palić Kramarić, dr. med., spec. neurologije, dopredsjednica, Osijek Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor 3. Dr. sc. Miro Bakula, dr. med. spec. interne medicine, Zagreb 1. Dr. sc. Jadranka Pavičić Šarić, dr. med., specijalistica anesteziologije, 4. Prim. mr. sc. Neven Čače, dr. med. spec.pedijatrije, Rijeka reanimatologije i intenzivnog liječenja, Zagreb, predsjednica 5. Izv. prof. prim. dr. sc. Ivo Jurić, dr. med. spec. dječje kirurgije, Split 2. Prof. dr. sc. Ervina Bilić, dr. med. spec. neurologije, dopredsjednica, 6. Doc. dr. sc. Slobodan Mihaljević, dr. med. spec. anestez. reanimat. Zagreb i intenz. liječ., Zagreb 3. Prim. dr. Mario Malović, dr. med. spec. kirurgije, Zagreb 7. Dr. sc. Ivan Milas, dr. med. spec.kirurgije, Zagreb 4. Dr. sc. Držislav Kalafatić, dr. med. spec. ginekologije, Zagreb 8. Ivan Bekavac, dr. med. spec. anestez. reanimat. i intenz. liječ., Zagreb 5. Izv. prof. prim. dr. sc. Klementina Ružić, dr. med. spec. psihijatrije, 9. Nediljko Jović, dr. med. spec. kirurgije, Zadar Rijeka Tajnik Povjerenstva: Maja Lacković, dipl. iur. 6. Prim. dr. Branislav Kocman, dr. med. spec. kirurgije, Zagreb 7. Doc. dr. sc. Joško Markić, dr. med. spec. pedijatrije, Split Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu 8. Prof. dr. sc. Sven Seiwerth, dr. med. spec. patologije, Zagreb 1. Dragan Soldo, dr. med., spec. obiteljske medicine, Zagreb, predsjednik 9. Prof. dr. sc. Boris Labar, dr. med. spec. interne medicine, Zagreb 2. Meri Margreitner, dr. med. spec. obiteljske medicine, dopredsjednica, Tajnik Povjerenstva: Radmila Rumek-Črne, dipl. iur. Zagreb 3. Valerija Bralić Lang, dr. med. spec. obiteljske medicine, Zagreb Povjerenstvo za privatnu praksu i ugovornu 4. Sanda Pribić, dr. med. spec. obiteljske medicine, Osijek specijalističku izvanbolničku djelatnost 5. Karmela Bonassin, dr. med. liječnik opće medicine, Žminj 1. Eva Jendriš-Škrljak, dr. med., spec. ginekologje, Zagreb, predsjednica 6. Jasna Vučak, dr. med. spec. obiteljske medicine, Zadar 2. Ante Barišić, dr. med. spec. oftalmologije, Zagreb, dopredsjednik, 7. Prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, dr. med. spec. pedijatrije, Zagreb 3. Josip Glavić, dr. med. spec. neurologije, Dubrovnik 8. Petar Lozo, dr. med. spec. ginekologije, Zadar 4. Doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, dr. med. spec. urologije, Rijeka 9. Josipa Rodić, dr. med. spec. obiteljske medicine, Zagreb 5. Prim. dr. sc. Vladimir Šparac, dr. med. spec. ginekologije, Split Tajnik Povjerenstva: Mijo Karaula, dipl. iur. 6. Prof. dr. sc. Santa Večerina-Volić, dr. med. spec. ORL, Zagreb 7. Prof. dr. sc. Nikola Čičak, dr.med. spec. ortopedije, Krapinske Toplice Povjerenstvo za javnozdravstvenu djelatnost 8. Jasenka Kalajdžić-Čandrlić, dr. med. spec. anestez. reanimat. i intenz. 1. Dr. sc. Iva Pejnović Franelić, dr. med. spec. školske medicine, Zagreb, liječ., Osijek predsjednica 9. Prof. dr. sc. Ivan Mikula, dr. med. spec. neurologije, Zagreb 2. Izv. prof. dr. sc. Davor Plavec, dr. med. spec. medicine rada i športa, Tajnik Povjerenstva: Mijo Karaula, dipl. iur. dopredsjednik, Zagreb 3. Dr. sc. Vera Musil, dr. med. spec. školske medicine, Zagreb Povjerenstvo za ostale liječničke djelatnosti 4. Doc. dr. sc. Danijela Štimac, dr. med. spec. javnog zdravstva, Zagreb 1. Miran Cvitković, dr. med., spec. pedijatar, Zagreb, predsjednik 5. Melita Jelavić, dr. med. spec. epidemiologije, Zagreb 2. dr. sc. Damir Erceg, dr. med., spec. klinič. farmak. s toksikol., 6. Alba Dalbello, dr. med. spec. epidemiologije, Velika Gorica dopredsjednik, Zagreb 7. Mr. sc. Ivana Bočina, dr. med. spec. javnog zdravstva, Split

8 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 iz komore

8. Ksenija Kretonić, dr. med. spec. epidemiologije, Osijek Tajnik Povjerenstva: mr. sc. Tatjana Babić, dipl. iur. 9. Nataša Dragaš-Zubalj, dr. med. spec. školske medicine, Rijeka Tajnik Povjerenstva: Maja Lacković,dipl.iur. Povjerenstvo za međunarodnu suradnju 1. Ivan Raguž, dr. med. spec. ORL, Zagreb, predsjednik Povjerenstvo za medicinsku izobrazbu liječnika 2. Izv. prof. dr. sc. Lidija Beketić Orešković, dr. med. spec. radioterap. i 1. Ivan Lerotić, dr. med., spec. interne medicine, Zagreb, predsjednik onkolog dopredsjednica, Zagreb 2. Prim. dr. Boris Ujević, dr. med. spec. ginekologije, dopredsjednik, Zagreb 3. Ada Barić, dr. med., spec. anestez. reanimat. i intenz. liječ., Zagreb 3. Doc. dr. sc. Ivica Bilić, dr. med. spec. neurologije, Split 4. Linda Roissini Gajšak, dr. med. spec. psihijatrije, Popovača 4. Doc. dr. sc. Alen Protić, dr. med. spec. anestez. reanimat. i intenz. liječ., 5. Marija Perić, dr. med. spec. citologije, Osijek Rijeka 6. Marlena Ljubičić, dr. med. spec. radiologije, Sisak 5. Željko Blažinkov, dr. med. spec. ginekologije, Slavonski Brod 7. Tajana Pavić, dr. med. spec. interne medicine, Zagreb 6. Danko Relić, dr. med. spec. obiteljske medicine, Zagreb 8. Mirta Mikulić, dr. med. spec. interne medicine, Zagreb 7. Boris Lovrić, dr. med. spec. ginekologije, Nova Gradiška 9. Sanda Stojanović, dr. med. spec. anestez. reanimat. i intenz. liječ., Split 8. Vedran Tomašić, dr. med. spec. interne medicine, Zagreb Tajnik Povjerenstva: Maja Lacković, dipl. iur. 9. Branimir Lodeta, dr. med. spec. urologije, Varaždin

PREGLED AKTIVNOSTI 26. - 28. lipnja 3. srpnja HLK (od 20. lipnja do 10. - mr. sc. T. Goluža, dr. sc. K. Luetić, doc. D. - održana konstituirajuća sjednica Nadzor- srpnja 2015.) Vagić, i N. Budić, dipl. iur., u Grožnjanu su- nog odbora Hrvatske liječničke komore djelovali u radu 22. motovunske ljetne škole 6. srpnja 20. lipnja unapređenja zdravlja - prim. K. Sekelj-Kauzlarić u Ministarstvu - održane 6. redovna godišnja te konstitui- 29. lipnja-3. srpnja zdravlja nazočila sjednici Nacionalnog po- rajuća sjednica Skupštine Hrvatske liječničke - održane konstituirajuće sjednice župa- vjerenstva za specijalističko usavršavanje komore nijskih povjerenstava Hrvatske liječničke doktora medicine 25. lipnja komore te povjerenstava HZZO-a i MORH-a 9. srpnja - mr. sc. T. Goluža prigodom Dana državno- 1. - 4. srpnja - prim. K. Sekelj-Kauzlarić održala sasta- sti nazočio svečanom prijemu predsjednice - u Motovunu održan tečaj „Zdravstveni nak s tajnikom Medicinskog fakulteta u Za- Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitaro- sustavi i zdravstvena politika“ grebu D. Bošnjakom, dipl. iur. l vić Radionica sa stručnim službama Komore u Mariji Bistrici Komora je tu da štiti sve svoje članove i to će ubuduće i činiti na svim razinama Tekst i slika Andreja Šantek

pravnike. Oni će nam u sinergiji s novim spe- da će se mediji puno opreznije i s puno više ovi članovi Izvršnog odbora i Vijeća cijaliziranim odvjetničkim uredima moći poštovanja odnositi prema nama. Komore te njihovi zamjenici sudjelo- pružiti kvalitetnu pravnu zaštitu. To članovi Dr. I. Strenja-Linić: Kada govorimo o mo- Nvali su 11. srpnja na radionici u Mariji Komore trebaju znati, kako bi u slučaju potre- bingu, spada li u to i sprečavanje u stručnom Bistrici. Na sastanku su ih voditelji stručnih be to mogli i iskoristiti. Pa i kada su u pitanju i znanstvenom napredovanju? Toga ima jako službi Komore upoznali s djelokrugom svoga novinski članci. Krešo Luetić i ja smo na teča- puno i to je svakodnevica. Možemo li prijaviti rada i poslovima kojima se Komora bavi kao ju Mediji i zdravlje u Grožnjanu razgovarali s kolegu i je li do sada bilo takvih slučajeva? i djelokrugom rada svakog pojedinog povje- vodstvom Hrvatskom novinarskog društva i T. Babić, dipl. iur.: Kolegu možete prijaviti renstva Izvršnog odbora. Donosimo neka od jasno smo im dali do znanja da nećemo trpi- temeljem odredbe koja se odnosi na povredu pitanja o kojima se razgovaralo. ti da u bilo kojem mediju novinari liječnike kodeksa ili točke koja govori o neetičnom Dr. K. Dolić: Kada se i može li se kolega neopravdano dezavuiraju, da nas prikazuju postupanju prema kolegi. Do sada nismo ni- obratiti Komori za pomoć ako je u pitanju, moralnim nakazama, nestručno prosuđuju koga procesuirali zbog toga što ne znači da se recimo, mobing? i osuđuju naš rad i slično. Svakog novinara to ubuduće neće dogoditi. Dr. T. Goluža: Uvijek kada su ugrožena nji- koji se bude drznuo neargumentirano objav- Dr. T. Goluža: Komora će štiti svoje člano- hova prava. Stručne službe su naš servis, to su ljivati naša imena i prezimena, fotografije i ve. Vidjeli ste sastav Časnog suda Komore. To ljudi koje mi plaćamo da bi vodstvu Komore slično, odmah ćemo prijaviti njihovom disci- su sve uvaženi profesori koji imaju utjecaja i pomagali u radu, ali i svim ostalim liječnici- plinskom tijelu, tražiti demanti, a po potrebi na Medicinskom fakultetu i njihova riječ ima ma članovima Komore. Komora ima vrsne pokrenut i sudsku tužbu. Garantiram vam težinu. Dakle, oni koji su objektivno uvjereni

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 9 iz komore da im je neopravdano zapriječeno napredova- cionalan u zdravstvenoj administraciji vrlo je da se napravi vremensko-kadrovski norma- nje neka to prijave Komori pa ćemo vidjeti što rado će prepustiti te poslove Komori jer će ih tiv za 20 najčešćih zahvata i postupaka koji će odlučiti Sud Komore. to s jedne strane rasteretiti, a s druge strane se provode u bolnicama. Na osnovu toga će T. Babić, dipl. iur.: Na web stranici Komore Komora će pronaći bolja i optimalnija rješenja Udruga poslodavaca u zdravstvu izračunati možete pronaći obrazac za pokretanje dis- nego što to može birokracija u sustavu zdrav- adekvatnu cijenu usluge koju ćemo onda us- ciplinskog postupka s podacima kojima je stvene uprave. porediti s postojećom i vidjeti koliko je naš potrebno ispuniti kako bi se pokrenuo po- Dr. E. Bilić: S obzirom da će Komora orga- rad obezvrijeđen. Ovaj posao treba biti gotov stupak. nizirati tečajeve, prijedlog je da jedan od pr- do 1. rujna. Nakon toga ćemo razgovarati s Dr. D. Plavec: Mislim da nam je suradnja vih bude vođenje medicinske dokumentacije. predstavnicima HZZO-a i MIZ-a, a ako ne- s novinarima potrebna i da je bolje da nam Naime, iz iskustva sudskog vještaka znam da će biti sluha onda ćemo preko javnosti vršiti se novinari obraćaju kad se radi o takvim je ponekad nemoguće braniti nevinog kolegu pritisak. stvarima za određeno tumačenje. Možda bi na temelju manjkave ili nikakve dokumenta- Dr. D. Vagić: Ovo je izuzetno bitno da mo- trebalo organizirat radionice za novinare ko- cije. I mislim da je ljudima danas to potrebno. žemo bolje pregovarati. Prema mojim sazna- ji pišu o zdravstvu jer velika većina njih nije Dr. Goluža: Vi i kolega Lerotić napravite njima, Komora do sada nije bila uključena u specijalizirana i nemaju dovoljno znanja za prijedlog tečaja kojeg ćemo onda ponuditi taj proces i to treba promijeniti. procjenu tih stanja i naravno da pišu svašta. na regionalnoj razini (Zagreb, Rijeka, Osijek Dr. E. Bilić: Važno je raditi i na tome da se Mislim da je suradnja bolja od konfrontacije i i Split). Neka bude u vidu stručnog sastanka amortizacija opreme vrati u cijenu. da imamo otvoreni kanal i da Komora može na kojem će izlagati dvoje ili troje ljudi, na ko- Dr. T. Goluža: Tu ćemo naići na probleme dati komentar kada se nešto dogodi. jem će sudionici dobiti pisane materijale i biti jer ćemo zadirati u interese onih koji od toga Dr. Goluža: Slažem se što se tiče organi- oslobođeni plaćanja kotizacije. dobro žive. Ali naša je prednost da možemo ziranja radionica, to smo načelno dogovarali Dr. V. Zubčić: Postoji li mogućnost struč- ići s pozicije poštenja, istine i koristi ne samo i s predstavnicima Zbora novinara koji prate nog nadzora nad provođenjem specijalizacija za zdravstveni sustav nego za cijelo društvo. zdravstvo i medicinu. Međutim, ne slažem se kako bi se razgovaralo s mentorima i speci- Dr. T. Goluža: Određivanje minimalne da ne treba ići u konfrontaciju jer je nužna za- jalizantima, kao što to postoji u drugim dr- cijene zdravstvene usluge u privatnoj praksi štita od nedobronamjenih ne samo novinara žavama? je u nadležnosti Komore. Što se događa kad nego i ljudi. To su tendeciozni tekstovi koji Dr. K. Sekelj Kauzlarić: Ministarstvo koje netko od kolega ide s nižim cijenama? Što Ko- su plasirani s određenom namjerom i protiv je nadležno za specijalizacije je osnovalo po- mora može napraviti da zaštiti ostale kolege toga se moramo žestoko boriti. Što, naravno, sebno povjerenstvo koje ima nadzor nad kva- od toga? ne znači da nećemo surađivati i pružiti ruku litetom provedbe specijalističkih programa M. Karaula, dipl. iur.: To je veliki problem. objektivnim, dobronamjernim novinarima i Nacionalno povjerenstvo za specijalizacije Ministarstvo zdravlja je u najavama oko iz- koji se žele usavršiti i steći znanja iz medi- trenutno priprema pravilnik prema kojem će mjena Zakona o liječništvu najavilo ukidanje cine i zdravstva da bi njihovi tekstovi bili se obavljati taj nadzor. ovlasi komorama da određuju minimalne kvalitetniji. U tom smislu angažirat ćemo i Dr. T. Goluža: Dr. Sekelj Kauzlarić će pred- cijene tj. da će ubuduće moći dati samo pre- PR agenciju koja će nam pomagati i otvarati staviti taj pravilnik na prvoj sjednici Povje- poruke. Trenutno imamo zakonsku ovlast i medijski prostor na kvalitetan način gdje će- renstva za medicinsku izobrazbu liječnika i upozoravali smo liječnike na tu nezakonitu mo na primjerenom prostoru i na kvalitetan članovi će dati svoje primjedbe. Važno je da praksu te smo upozorenja prosljeđivali i Mini- način moći iznositi stavove HLK-a. aktivno sudjelujemo u procesu donošenja starstvu zdravlja. Također smo tražili i zakon- Dr. Goluža: Radna grupa na čelu s dr. Le- pravilnika i da ga na neki način kreiramo i da sku izmjenu jer u prekršajnim odredbama ne rotićem treba započet pregovore s Ministar- bude što je bolji za specijalizante. postoji sankcija za nepridržavanje te odredbe. stvom zdravlja o potpunoj reorganizaciji pro- Dr. T. Goluža: Na prvoj sjednici Povjeren- Dr. T. Goluža: Dok god imamo tu ovlast grama specijalizacija i užih specijaliazcija na stva za bolničku djelatnost moramo započeti to ćemo kontrolirati. S obzirom da ne postoji način da proces bude transparentniji i jasniji i s izradom vremensko-kadrovskih normati- mogućnost zakonske sankcije, ovakve ćemo da kolege koji obavljaju specijalistički staž ne va i dijagnostičko-terapijskih smjernica. To slučajeve rješavati pred Časnim sudom Ko- dođu u robovlasnički odnos prema ustanovi. su preduvjeti da bi realno procijenili cijenu more tj. procesuirat ćemo kolege. I upozorit Drugo što je potrebno jest vidjeti mogućnosti zdravstvene usluge koja se pruža u ustano- ćemo Ministarstvo na pridržavanje zakon- iskorištavanja sredstava iz europskih fondova vama, zatim ih treba usporediti s trenutnim skih odredbi. l za stručnu edukaciju. Također, moramo or- cijenama i s onima koje vrijede u Europi. Ideja ganizirati i stručne skupove na najvišoj nacionalnoj i međunarodnoj razini koja neće predstavljati dodatan trošak za naše člano- ve, a omogućit će nam skupljanje bodova za obnavljanje licence. Moramo ostvariti dvo- smjernu komunikaciju s članstvom i vidjeti koje su njihove želje i potrebe i prema tome prilagođavati skupove koje ćemo organizirati. Očekujem aktivan pristup i kroz to ćemo vidjeti koliko će se Komora uspjet nametnut zdravstvenoj administraciji. Onaj tko je ra-

10 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 iz komore

Novi predsjednik Komore MR. SC. Trpimir Goluža o položaju i zadacima Komore* HLK treba biti ključan akter u kreiranju zdravstvene politike *Razgovor s novinarkom gđom. Ljerkom Bratonja Martinović objavljen u riječkom „Novom listu“ od 26. lipnja

nije uspjela uvjeriti vlast da svojim djelova- instituciju. r. sc. Trpimir Goluža, javnosti poznat njem može unaprijediti zdravstveni sustav i Dužnost predsjednika Komore podrazu- kao predsjednik Hrvatske udruge na taj joj način biti od koristi. mijeva rad za dobrobit sveukupnog hrvatskog Mbolničkih liječnika (HUBOL), u idu- Vodstvo Komore često se više brinulo o liječništva bez obzira na političku, vjersku ili ćem će mandatu voditi Hrvatsku liječničku tome da se ne zamjeri političkoj opciji koja nacionalnu pripadnost liječnika pojedinca. komoru (HLK). je na vlasti, nego da zaštiti interese i prava Godinama već nisam član niti jedne stran- Kao jedan od prvih koraka najavio je da će svoga članstva. To je posebno ke, a prije toga sam kratko liječničku strukovnu udrugu učiniti neovi- došlo do izražaja za vrijeme REFORMIRAT vrijeme bio angažiran u HSP- snom o političkoj volji moćnika i bilo kojoj legalnog i legitimnog štrajka ĆEMO ULOGU u s uvjerenjem da mogu dati političkoj opciji. S njim razgovaramo o pro- bolničkih liječnika, kad je Ko- I MJESTO doprinos pozitivnim promje- mjenama koje namjerava pokrenuti, i proble- mora, na posredan način, čak kOMORE nama u društvu. mima liječnika u Hrvatskoj. sudjelovala u uskraćivanju U DRUŠTVU Očito je da u HSP-u to nisam elementarnih ustavnih prava mogao. Tijekom obnašanja Čiji je to politički alat liječnička komo- svojih članova. Naime, radi se o slučaju name- dužnosti predsjednika HLK-a ne namjeravam ra dosad bila? tanja „radne obveze“ bolničkim liječnicima. se stranački politički angažirati, no to ne zna- Komora je dobrim dijelom bila “suputnica“ či da neću pratiti politiku. Što više, planiram politike. Nije joj se u dovoljnoj mjeri uspjela Vi ste, međutim, svojedobno također je intenzivnije pratiti. nametnuti kao važan i konstruktivan par- bili politički angažirani u HSP-u. Jesu li tner u kreiranju formalnih i neformalnih Vaše političke ambicije gotove? Što ćete konkretno mijenjati da bi Ko- pretpostavki za primjereno pozicioniranje Predsjednik HLK ma tko god to bio ima ob- mora bila od veće koristi liječnicima? liječnika i liječništva u društvu. Jednostavno, vezu apolitično voditi ovu krovnu liječničku Rad Komore prilagodit ćemo potrebama i

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 11 iz komore

željama liječnika. Otvorit ćemo je članovima, bili konstruktivni korektiv, koji je uočavao politička volja koja se treba očitovati surad- na način da ih što više uključimo u njezin rad. anomalije u sustavu, jasno ih artikulirao u njom državne i lokalne vlasti. Osuvremenit ćemo poslovne procese, bit će- javnosti i predlagao održiva rješenja za una- Mislim da bi prvi pravi korak za promje- mo efikasniji, odlučniji i konkretniji. Imat će- prjeđenje sustava. Dok su drugi kalkulirali nu na bolje bilo priznavanje specifičnosti li- mo jasan stav o svim pro- i skrivali se od javnosti, ječničkog poziva na način da se liječnicima blemima koji opterećuju OSIGURANJE HUBOL je uočavao, upozo- omogući strukovno kolektivno ugovaranje ne samo profesionalni već LIJEČNIKA OD ravao i nudio rješenja. Isto radnih prava. i opći društveni položaj li- tako, ono što smo ocijenili Na taj način vlast bi pokazala da uvažava i ječnika. Nudit ćemo kon- PROFESIONALNE pozitivnim i korisnim za poštuje liječnike, a to je nama itekako važno. struktivna rješenja. ODGOVORNOSTI sustav javno smo pohva- Konkretne ideje poboljšanja stanja podrazu- Komora će biti istin- OBAVEZA lili. mijevaju bolju organizaciju rada, sustavno ska podrška liječnicima JE KOJU JE Tu principijelnost i od- omogućavanje stručnog usavršavanja, pra- u profesionalnom radu i HRVATSKA govornost prepoznale su vednije napredovanje u struci, poboljšanje stručnom usavršavanju, PREUZELA kolege, zato smo na izbo- radnih uvjeta, povećanje broja izvršitelja u jamac naše profesionalne PRISTUPANJEM rima za Komoru dobili sustavu, uvažavanje europskih kriterija vre- i društvene sigurnosti i EUROPSKOJ njihovu plebiscitarnu po- mensko-kadrovskih normativa u pružanju aktivni kreator ukupne UNIJI dršku. I u Komori ćemo zdravstvenih usluga, porezne olakšice za pozicioniranosti liječnika nastaviti s vjerodostojnim, rad u za život manje atraktivnim sredinama, u društvu. Intenzivnije ćemo surađivati s principijelnim i odgovornim radom u zaštiti stambeno zbrinjavanje, mogućnost dopun- Hrvatskim liječničkim zborom i Sindikatom. interesa liječnika i zdravstvenog sustava u skog rada kod poslodavca iz iste djelatnosti... Reformirat ćemo ulogu i mjesto HLK-a u cjelini. Vjerojatno će to zahtijevati i poneku društvu, s ciljem da ona postane ključni akter kritiku. Argumentiranu i dobronamjernu, a Liječnici u Hrvatskoj još uvijek nisu u kreiranju zdravstvene politike. Zagovarat sve radi poboljšanja kvalitete dobrog uprav- osigurani od profesionalne odgovornosti. ćemo utjecaj medicinske struke na donošenje ljanja. To su temelji demokratskih vrijedno- Koliko je to po vama važno riješiti? odluka u zdravstvenom sustavu. Od takve sti koje treba usaditi, uspostaviti, njegovati Liječnički poziv iznimno je zahtjevan i Komore korist će imati cjelokupno društvo, i razvijati kako bi institucije što uspješnije odgovoran. Da bismo ga obavljali na najbolji a ne samo liječnici. djelovale na korist svih građana Republike mogući način potrebno je osigurati stabilno Hrvatske. okruženje koje pruža mir i sigurnost kako Spremni ste na konflikt s ministrom bi nam se omogućila mak- Vargom oko upravnog nadzora nad radom Što su po vama najveći simalna predanost našim komora. Zašto smatrate da je to opasno? problemi liječničke stru- SPECIFIČNOST pacijentima. Zašto se Varga odlučio ugraditi to u za- ke danas? LIJEČNIČKOG Zato je osiguranje od pro- kon? Najveći problemi za liječ- POZIVA TRAŽI fesionalne odgovornosti Upravni nadzor na radom Komore već po- nike proizlaze iz kadrov- MOGUĆNOST iznimno važno. Nažalost, ia- stoji. On je poželjan i dobrodošao. Ministru skog deficita u sustavu i STRUKOVNOG ko je to jedna od obveza ko- osporavamo pokušaj uspostave samovolje, neuravnoteženog financij- KOLEKTIVNOG ju smo preuzeli pri ulasku u kakve nema niti jedan ministar u 26 europskog okvira u zdravstvu. UGOVARANJA EU, ono još uvijek nije riješe- skih zemalja, a kojom bi mogao potezom pera Oni rezultiraju iznimno vi- no na razini cijele Hrvatske. smjenjivati demokratskim putem izabrana sokom radnom satnicom liječnika, neprimje- Osiguranje od profesionalne odgovorno- tijela HLK-a i poništavati njihove odluke. renim radnim uvjetima, neodgovarajućim sti obveza je poslodavaca, no i u tom pogledu Takvo je rješenje protivno svim europskim primanjima, nemogućnošću ostvarivanja spremni smo surađivati sa zdravstvenom ad- načelima demokratskog ponašanja. Nije pri- profesionalnih ambicija i stručnog napredo- ministracijom. Ovo je također jedno u nizu mjereno vremenu i prostoru u kojem živimo. vanja. važnih pitanja koje treba čim prije riješiti na Predstavlja pokušaj nametanja političke pa- Neprihvatljivo nam je da naša radna prava transparentan i odgovoran način. l ske nad radom institucija koje nužno trebaju s Vladom RH dogovaraju ljudi koji ne dijele biti politički neovisne jer samo na taj način našu profesionalnu sudbinu i odgovornost. mogu djelovati kao korektivni faktor koji će Ipak, najviše nas frustrira spoznaja da svoje štititi interese struke i staleža, unaprjeđiva- pacijente ne možemo uvijek liječiti primje- ti svoju djelatnost i jamčiti njeno pravilno njujući sva svoja znanja i vještine. Zbog svega obavljanje na korist zdravstvenog sustava u navedenog puno je liječnika napustilo Hrvat- cjelini. sku i otišlo raditi u inozemstvo!

Osnivajući HUBOL nastupili ste kao Što ćete poduzeti da se takvo stanje svojevrsna opozicija zdravstvenoj admi- promijeni? Imate li neku konkretnu ide- nistraciji, i to vrlo kritički nastrojena. ju? Hoćete li tako nastaviti u Komori? Unaprjeđenje pozicije liječnika u društvu Ne bih se složio da smo bili opozicija zdrav- nadilazi ingerencije Ministarstva zdravlja. Da stvenoj administraciji. Prije bih rekao da smo bi se stanje promijenilo nužna je prije svega

12 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 iz komore

Predsjednik saborskog odbora za zdravstvo doc. dr. Željko Jovanović, dr. Chaba Dohoczky iz IFI-ja, ministar zdravlja prim. Siniša Varga i prpf. dr. Ranko Stevanović iz HZJZ-a

Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja Jedan od ciljeva mora biti i osnaživanje zdravstvenih profesija Tekst i slike Andreja Šantek nih djelatnika nužno izraditi Strateški plan ničke smjernice, algoritmi i protokoli ključan okviru Motovunske ljetne škole razvoja ljudskih resursa’. Planom bi se, dodao su instrument u unapređenju i ujednačavanju unapređenja zdravlja ove je godine je, detaljno procijenilo stanje raspoloživog kvalitete zdravstvene zaštite te da u nadzoru Uodržano deseto, jubilarno izdanje kadra, postojeća sistematizacija radnih mje- standarda kvalitete trebaju sudjelovati i stru- modula „Zdravstveni sustavi i zdravstve- sta i potreba za ljudskim resursima, predložili kovne komore i povjerenstva. na politika“ na kojem se od 1. do 3. srpnja u mehanizmi i alati za bolje praćenje i ocjenu „Edukacija članstva iznimno je važna, svi Motovunu okupilo više od 120 stručnjaka ljudskih resursa, predložili mehanizmi i alati se moramo oboružati znanjem i vještina- iz područja zdravstva. Tijekom tri dana na za adekvatno privlačenje, zadržavanje, trajnu ma. Komora će nam u tome na pravi način programu su bile brojne teme i radionice iz izobrazbu i profesionalni razvoj zdravstvenih pomoći i to preuzimanjem trajne izobrazbe, područja javnog zdravstva, informatičkih djelatnika, predložili načini i konkretni prav- ali i specijalističkog usavršavanja. Također, sustava u zdravstvu, održivosti zdravstvenog ci prihvatljivog razmještaja postojećih ljud- jedan od ciljeva našeg programa je i donoše- sustava, a razgovaralo se i o ulozi komora, sta- skih resursa s ciljem povećanja djelotvornosti nje vremensko-kadrovskih normativa koje nju i perspektivama zdravstvenih profesija u i dostupnosti zdravstvene zaštite te predlo- predlaže struka“, rekao je dr. Goluža i dodao Hrvatskoj, sudjelovanju javnosti u provedbi žio ekonomski održiv sustav nagrađivanja da Komoru vidi kao organizaciju u čijem sre- promjena, donošenju propisa i slično. Održan i poticanja rada zdravstvenih djelatnika. dištu je liječnik zbog kojeg, na koncu, ta or- je i okrugli stol o financiranju u zdravstvu na Osnaživanju profesije svakako bi pridonjela ganizacija i postoji. Komora mora biti servis i temu ‘Košarica u zdravstvu ili zdravstvo u i zaštita zdravstvenih djelatnika tj. uvođenje podrška profesionalnom radu i stručnom usa- koš(aricu)?’. osiguranja od liječničke odgovornosti što je vršavanju liječnika, dodao je, a uz to treba biti Govoreći o ulozi Hrvatske liječničke ko- nužan uvjet kvalitetnog rada u medicinskoj aktivan kreator statusa liječnika u društvu. more u osnaživanju zdravstvenih profesija djelatnosti. Zaštiti bi pridonijelo i sustavno Na modulu su, među ostalima, aktivno predsjednik Komore mr. sc. Trpimir Golu- prikupljanje podataka o svim oblicima na- sudjelovale Maja Lacković, dipl. iur, vodite- ža podsjetio je kako se u Nacionalnoj strate- pada na zdravstvene djelatnike, rekao je dr. ljica Službe općih pravnih poslova u Komo- giji razvoja zdravstva 2012.- 2020. kao jedan Goluža, u čemu bi važnu ulogu trebale imati ri, i prim. dr. Katarina Sekelj Kauzlarić, od prioriteta ističe ‘jačanje i bolje korištenje komore. Poticanje kvalitete u zdravstvenoj voditeljica Službe stručno-medicinskih po- ljudskih resursa u zdravstvu te da je s obzi- zaštiti treba biti jedan od prioriteta strateškog slova i dr. Žarka Rogić, stručna suradnica rom na alarmantni nedostatak zdravstve- djelovanja, a prema riječima dr. Goluže, kli- u Komori, koje su govorile o tome kako se

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 13 IZ KOMORE

u ovoj godini kao što su eUsluge, eNovorođen- če, ePomagala i druge. Na raspravi na Modul „Zdravstveni sustavi i zdravstvena okruglom stolu politika“ zajednički organiziraju Hrvatsko sudjelovale su društvo za javno zdravstvo HLZ-a i njegov Dagmar Radin, Maja Vehovec predsjednik doc. dr. Aleksandar Džaku- (Ekonomski institut) la, Hrvatska liječnička komora, Županija i Dubravka Pezelj Istarska, Zavod za javno zdravstvo Istarske Duliba (HZZO), županije, Istarski Domovi zdravlja, Medicin- a raspravu je ski fakultet u Rijeci, Dom za odrasle osobe moderirala prim. Katarina Sekelj Brkač, Motovunska ljetna škola unapređenja Kauzlarić zdravlja i PIN za zdravlje u suradnji s Mini- starstvom zdravlja, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, Hrvatskim zavodom donose propisi u razvijenim demokracijama ohrabrujući s obzirom da bolnice više i učin- za javno zdravstvo i Hrvatskim zavodom za te o promjenama u broju i strukturi liječnika kovitije rade i nisu stvorile nove gubitke, a hitnu medicinu.l u Hrvatskoj. Zaključile su kako institucije u istovremeno se otplaćuju i dugovi iz prošlih Hrvatskoj bilježe kretanje broja doktora me- razdoblja. Trenutačno, nailazimo na otpore u Ravnateljica dicine koristeći različite pristupe podacima, a javnosti oko reformi s obzirom da prijelazi sa HZZO-a baze podataka podređuju svojim potrebama, starog na novo nikada nisu lagani“, rekla je T. Tatjana Prenđa kao ni da nema definiranih standarda niti za- Prenđa Trupec. Dodala je i kako je prije dvije Trupec jedničkih kriterija pojedinih varijabli. Podaci godine velika većina javnosti bila protiv refor- iz baze podataka često su nedostatni za veće i me primarne zdravstvene zaštite, a danas su šire analize kretanja broja doktora medicine, svi zadovoljni provedenim modelom. dok su podaci koje doktori medicine, zbog T. Prenđa Trupec je najavila i veće financi- ažuriranja, trebaju sami javiti institucijama ranje iz EU fondova u sljedećem razdoblju s u pravilu uzrokom netočnosti baze podataka. obzirom da nam je na raspolaganju oko 300 Također ne postoji niti obaveza suradnje na milijuna eura, od čega 190 milijuna za pro- redovitoj razmjeni podataka između insti- grame konkurentnosti i kohezije, te po 50 tucija. milijuna za ljudske potencijale i energetsku Govoreći o izazovima održivosti zdrav- učinkovitost. Najavila je i projekte koji se rade stvenog sustava ministar zdravlja prim. Siniša Varga, dr. dent. med., rekao je kako je u Hrvatskoj sve veći broj pacijenata s kro- Dječje filmsko i videostvaralaštvo ničnim bolestima kojima je potrebno dugo- trajno liječenje, te da se u sljedećih 25 godina očekuje porast smrtnih slučajeva od takvih u funkciji javnoga zdravstva bolesti za više od 20 posto. Rješenje je, rekao ko prepoznaju prave javnozdravstvene je ministar Varga, u planiranju i ulaganju u sklopu modula ‘Zdravstveni teme i progovaraju o njima filmskim preventivu. sustavi i zdravstvena politika’ jezikom koji je jasan i prihvatljiv, što „Već sada znamo da ćemo 2035. godine Uodržan je i deveti susret Dječje dokazuju i činjenice o korištenju nekih imati više od 35 posto starijih od 65 godina filmsko i videostvaralaštvo u funkciji od ovih filmova u fakultetskoj nastavi, pa smo u posljednje dvije godine pojačali pre- javnoga zdravstva. Prikazano je sedam na raznim predavanjima i tribinama te ventivne programe i preglede. Pritom nam je animiranih, igranih i dokumentarnih u javnozdravstvenim akcijama. ideja vodilja bila načelo našeg velikana dr. An- filmova i TV-reportaža koje su snimili Ministar Varga i predsjednik sabor- drije Štampara koji je prije gotovo 100-njak učenici osnovnih škola ili članovi filmskog Odbora za zdravstvo dr. Željko godina naglasio da se u pitanju narodnog skih klubova. Projekt Dječje filmsko i Jovanović rekli su kako ovu inicijativu zdravlja ne smije činiti razlika između eko- videostvaralaštvo pokrenut je 2007. valja podržati i omogućiti joj širenje na nomski jakih i slabih“, rekao je ministar Varga godine na inicijativu i prema zamisli veći broj osnovnih i srednjih škola jer te dodao kako izdvajanja za preventivu trenu- novinara Duška Popovića, a u orga- istodobno pridonosi svim općim cilje- tačno iznose 1,4 posto državnog proračuna, a nizaciji Hrvatskog filmskog saveza i vima nacionalne javnozdravstvene cilj je povećati ih na 2,5 posto. Hrvatske mreže zdravih gradova te uz politike, ali i širenju medijske, poseb- Ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa potporu Upravnog odjela za zdravstvo no filmske kulture među mladima te Trupec, mag. ing. el., rekla je kako je od po- i socijalnu skrb Istarske županije i Fon- njihovom odvraćanju od raznih oblika četka godine u bolnički sustav uveden novi da Zdravi grad Poreč. Iako ponekad nisu socijalno neprihvatljivih ponašanja ko- model plaćanja prema izvršenju i istovreme- niti svjesni njihove ozbiljnosti i slože- jima su svakodnevno izloženi. l no se njime upravlja na drukčiji način. nosti, učenici od 10 do 14 godina iteka- „Poslovni rezultati u prvih pola godine su

14 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 MEDIJI I ZDRAVLJE

Ravnatelj KBC-a i član IO HLZ-a prof. Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata dr. Ivica Babić, ministar zdravlja prim. Siniša Varga, izvršni direktor Inovativne farmaceutske inicijative mag. pharm. Sani Pogorilić i predstavnik ORAH-a dr. Galibedin Galijašević

U Grožnjanu održan tradicionalni tečaj Mediji i zdravlje Reforma zdravstvenog sustava SVIMA mora biti imperativ Tekst i slike Andreja Šantek standard koji se održava jer je postao dio tra- dokumentima koje izrađuju stručnjaci iz sklopu 22. Motovunske ljetne škole dicije“, rekao je dr. Džakula. Posljedice takvog pojedinih područja, a političari onda biraju unapređenja zdravlja od 26. do 28. načina rada u primjeni izrada zakona i pravil- između ponuđenih stručnih sadržaja, ovisno Ulipnja u Grožnjanu je održan tečaj nika, dodao je, u prvoj fazi izaziva površnost o tome koji su prihvatljiviji njihovim nazori- „Mediji i zdravlje“ čija je središnja tema bila u uvođenju promjena. ma ili političkoj opciji“, rekao je dr. Džakula. zdravstvena politika, tj. što dionici sustava „A ta je površnost pogubna zato što se ne Dodao je kako postoje dva paradoksa kada očekuju od političkih stranaka. Na tečaju može pripremiti, a poslije niti provesti bilo govorimo o pravilnicima i zakonima. koji su organizirali udruga Difrakcija i Zbor koja ozbiljna promjena. Sve to izaziva visoku „S jedne strane, kada nemamo ideju kaže- novinara koji prate zdravstvo i medicinu, su- razinu napetosti i frustracije, što nerijetko mo da ćemo to riješiti pravilnikom, koji se na djelovali su ravnatelji zdravstvenih ustanova, prerasta u sukob. I zapravo uvijek svjedoči- kraju nikada ne donese. S druge strane, silimo predstavnici farmaceutskog sektora, zdrav- mo velikom broju sukoba iza kojih zapravo ne promjene zakona za koje uopće ne znamo što stvene administracije, sindikata, nevladinih stoje nikakva bitna strukturalna pitanja, što bi trebale donijeti. Nema tu velike filozofije, udruga, političkih stranaka i novinari. se vidi iz toga da ustvari nismo imali neka- pa bi u uređenom sustavu redoslijed izrade S obzirom na netom završenu javnu ra- kve dramatične reforme, a imali smo gomilu nekog dokumenta bio prvo izrada sadržaja na spravu o izmjenama i dopunama Zakona o sukoba, vrijeđanja i svega drugoga, a bez ika- razini pravilnika. To bi bio tzv. ‘white papper’ zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obaveznom kvog razloga“, rekao je dr. Džakula. Dodao je u kojem bismo jasno definirali što želimo pro- zdravstvenom osiguranju, govorilo se i o nači- kako u konačnici pacijenti od toga imaju vrlo mjenom postići, odnosno definirali stručni nu kako se procedura izmjena i donošenja za- malo koristi iako ponekad imaju dojam da i sadržaj i operativnu formu. Taj dokument kona posljednjih godina provodi u Hrvatskoj. oni sudjeluju u toj priči, da se netko bori za onda treba biti stručno raspravljen. I tek kad Doc. dr. Aleksandar Džakula s Medicinskog njih ili protiv njih. Ali u osnovi, rekao je, je- to preživi, a to je razina pravilnika, gledamo fakulteta u Zagrebu rekao je da se promjene u dino što pacijenti iz toga mogu dobiti jest da treba li raditi zakonske promjene da bismo zdravstvenom sustavu događaju sporadično, se pokušaju sačuvati njihova stečena prava ili primijenili tu našu želju. Ako je prihvatljiv, nesustavno i bez potrebnih analiza. eventualno neka nova. onda gledamo koje sve zakonske promjene „I s obzirom da sve administracije ponav- „Kada se govori o zakonskim propisima, u treba napraviti i na koji način. Dakle, upravo ljaju istu grešku, takva procedura nam je uređenim sustavima postoji jasna definicija suprotno od načina na koji mi to radimo: mi postala uobičajena pa onda mislimo da je to što su to stručni sadržaji koji se tada stavlja- panično promijenimo zakon ne znajući što normalno, a nije. No, to je postao hrvatski ju u kontekst ‘policy-a’. Riječ je o sadržaju i želimo postići, pa očekujemo da nam pravil-

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 15 MEDIJI I ZDRAVLJE nik za koji ne znamo kako bi trebao izgledati u kojima je Troika preuzela upravljanje finan- riješi problem. I na kraju, imamo nedorečene cijama, dodao je ministar Varga, provode se i loše zakone bez dovršenih pravilnika, tj. mjere kao što su 30 posto manje zaposlenih, neprovedive“, rekao je dr. Džakula. Dodao je 30 posto smanjenje plaća preostalim zapo- kako je nužno dugoročno sagledavanje zdrav- slenima i 30 posto povećanja sudjelovanja stvene politike te da se zdravstvena politika osiguranika u troškovima. ne bi trebala mijenjati s promjenom političke Govoreći o financijskoj održivosti mini- opcije. star Varga je rekao da će se to, među ostalim, Na skupu je sudjelovao i ministar zdravlja postići i namjenskim trošenjem sredstava prim. Siniša Varga, dr. dent. med., koji je izvan državne riznice, plaćanjem bolnica po govorio o dosadašnjem radu Ministarstva te učinku, korištenjem sredstava EU fondova te predstavio SDP-ove planove za sljedećih ne- uključivanjem privatnog sektora putem jav- koliko godina, čiji je konačni cilj da se za pet no-privatnih partnerstva. Razvojni strateš- godina životni vijek u Hrvatskoj produlji za ki ciljevi uključuju eZdravstvo, razdvojenu dvije godine, tj. sa 76 na 78 godina, i to kva- funkciju menadžera bolnice od liječnika, rad litetnog života. na pravima pacijenata, edukaciju liječnika i „Trenutno radimo na nizu ključnih proje- suradnju na smanjivanju listi čekanja. kata koji će u sljedećim godinama poboljšati Projekcija Ministarstva o prihodima izvan efikasnost zdravstvenog sustava. Temeljni ugovora s HZZO-om pokazuje mogućnost od iskorak za taj cilj bio je izlazak HZZO-a iz ukupno 510 milijuna eura prihoda godišnje, riznice na početku godine što, nam je dalo tj. povećanje BDP-a od 1,1 posto. Tu se računa vjetar u leđa za niz reformskih poteza kao na prihod od kliničkih ispitivanja u javnim Doc. dr. Aleksandar Džakula s što su novi model upravljanja bolnicama i bolnicama (110 milijuna eura), EU fondova za Medicinskog fakulteta u Zagrebu ugovaranja HZZO-a s bolnicama te brojni projekte i opremanje (110 milijuna eura), od „Kada smo pripremali program za reformu projekti poput Programa plus za smanjenje zdravstvenog turizma u javnim bolnicama Komore, za što smo dobili i povjerenje kole- lista čekanja ili programa 72 sata za liječenje (110 milijuna eura) te od zdravstvenog tu- ga, ideja je bila da Komora bude samostalna, pacijenata s malignimbolestima“, rekao je rizma u privatnim klinikama (180 milijuna neovisna i autonomna od bilo koje političke ministar Varga. Dodao je kako će se sljedećih eura). opcije. nekoliko mjeseci intenzivno raditi na osam „Želimo zdravstvo u kojem će svakome Ne želimo da Komora bude na političkim reformskih mjera koje su prihvatili MMF, biti dostupne kvalitetne zdravstvene uslu- jaslama i da ovisi o volji nekog političkog Svjetska banka i Europska komisija, a to su ge, bez povećanja participacije i cijene police moćnika već da bude respektabilna organi- poboljšanje kontrole rashoda bolničkog su- dopunskog zdravstvenog osiguranja, a za pet zacija koja će svojim djelovanjem pridonositi stava, novi model ugovaranja i plaćanja za godina živjet ćemo dvije godine duže“, rekao društvu u cjelini“, rekao je predsjednik Ko- bolnice, implementacija Nacionalnog plana je ministar Varga. more mr. sc. Trpimir Goluža. Dodao je da razvoja bolnica, novi model upravljanja bolnicama, e-zdravstvo, zajednička javna nabava, jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite te upravljanje ljudskim resursima. Ministar Varga je rekao i kako je jedan od fokusa ulaganje u programe prevencije kroničnih neza- raznih bolesti, što je rezultiralo time da se u svega tri godine broj preventivnih pregleda kod liječnika u primarnoj zaštiti povećao za više od 40 puta, s oko 18.000 pregleda u 2012. godini na 770.000 krajem 2014. godine. „Nastavljamo s ovim trendom i u 2015. i- majući na umu da će nam se svaka kuna ulo- žena u prevenciju višestruko vratiti budućim uštedama u smanjenju potreba liječenja gra- đana“, rekao je ministar Varga. Osam mjera za smanjenje rizika fiskalnog deficita su detaljno prezentirane prema me- đunarodnim institucijama i potpredsjednik Vlade Grčić je naglasio da je zdravstvo bio onaj jezičac na vagi, rekao je ministar Varga, da Hrvatska ne uđe u režim prekomjernog deficita koji mjeri Troika. Naime, u zemljama Na tečaju su sudjelovali i predsjednik Povjerenstva za bolničku djelatnost Komore koje su ušle u režim prekomjernog deficita i doc. dr. Davor Vagić i prvi dopredsjednik dr. sc. Krešimir Luetić

16 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 MEDIJI I ZDRAVLJE su se sudionici skupa složili oko triiju stvari: guranja, ali niti EU direktiva o organizaciji da je raditi zdravstvenu reformu u trenucima radnog vremena. Pravno nasilje predstavlja gospodarske krize iznimno teško, da je potre- donošenje zakona kojima se liječnike kao ban širok društveni konsenzus da bi se refor- društvenu skupinu onemogućuje u kon- ma iznjedrila i, ono najvažnije, da je reforma zumiranju prava koja im pripadaju. Tu prije zdravstvenog sustava imperativ. Dodao je svega mislim na Zakon o reprezentativnosti kako njegovo nezadovoljstvo leži u činjenici koji je uklonio liječnike iz socijalnog dijaloga. da nitko ne govori o liječnicima, tj. o onima o Neprimjereni uvjeti rada u kojima radimo do- kojima ovisi zdravstveni sustav i koji su nosi- datno otežavaju situaciju u sustavu“, rekao je telji djelatnosti. dr. Goluža. Dodao je kako liječnike posebno „Komora je most između države i liječnika, vrijeđa diskriminacija u vrednovanju rada. ona s jedne strane jamči državi da će se liječ- Primjerice, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ničko zvanje obavljati sukladno stručnim postoji i dodatan problem razlike u vrednovanju liječnika u koncesiji i onih koji su zaposlenici doma zdravlja, a poglavito u odnosu na liječnike koji rade u bolničkom sustavu. „Neadekvatna primanja su zasigurno jedan Ugledni PR stručnjak Krešimir od razloga zašto kolege napuštaju sustav, ali Macan vodio je radionicu o kriznom ne i jedini. Osnovne plaće su daleko ispod ra- komuniciranju u zdravstvu zine EU-a, bilo je problema s naknadama za uzusima, a s druge strane bi nama liječnicima godišnji odmor, a trenutno je problem s jubi- trebala osigurati adekvatnu poziciju u druš- larnim naknadama. Sve to generira nezado- tvu. Trenutna situacija je takva da je velik voljstvo kod liječnika. No, najviše nas frustri- broj naših kolega otišao raditi u inozemstvo. ra da ne možemo svoja znanja i vještine pri- Prema podacima MIZ-a, od početka svibnja mijeniti na najbolji mogući način u liječenju otišlo je oko 250 kolega, a prema podacima svojih pacijenata. Smeta nas i nemogućnost HUBOL-a ta brojka premašuje 300“, rekao je ostvarenja vlastitih ambicija i napredovanje dr. Goluža. Izazovi koji se nalaze pred zdrav- u struci. To su stvari koje se trebaju, mogu i stvenom administracijom, ali i pred svima moraju popraviti“, rekao je dr. Goluža. Dodao nama, dodao je, jest pravno i protupravno je da će Komora ubuduće raditi na poboljšanju nasilje koje se vrši nad liječnicima jer se ne uvjeta rada liječnika, kolektivnom ugovoru primjenjuju zakoni i jer se radi na štetu jedne za liječnike, stručnom usavršavanju, utvrđi- društvene skupine. vanju jasnih kriterija napredovanja, i to sve u Asist. Arijana Turčin sa Sveučilišne psihija- „Kada govorimo o liječnicima, na nas se ne funkciji zadržavanja liječnika u sustavu. trijske klinike u Ljubljani održala je preda- primjenjuje Zakon o radu, Kolektivni ugovor „Sustav počiva na entuzijazmu zdravstve- vanje „Medicina temeljena na dokazima vs. medicina na forumima“ za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osi- nih radnika, ali i entuzijazam ima vijek tra-

Okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici svih dionika u sustavu zdravstva – komore, sindikata, administracije, udruga, industrije i političkih stranaka

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 17 MEDIJI I ZDRAVLJE janja. Liječnici su vrijednost ovog društva, rati u budućnosti jer to nije 2,4 milijarde kuna nositelji sustava i tražimo da nas uvažavaju. koliko se sada iz državnog proračuna uplaćuje Velika većina svoj posao radi iznimno pošte- HZZO-u već 4,6 milijardi kuna, što znači da no i odgovorno. Rješenje koje je iznimno važ- državni proračun duguje HZZO-u oko 2,2 no je strukovno kolektivno ugovaranje. Ne milijarde kuna. postoji niti jedna zemlja u EU-u u kojoj pred- „I to je pitanje na koje predstavnici strana- stavnici sindikata koji ne dijele našu profesio- ka trebaju odgovoriti: hoće li od svog mini- nalnu sudbinu i odgovornost dogovaraju naša stra financija tražiti da se poštuju zakonske radna prava. To jedino postoji u Hrvatskoj i financijske odrednice ili će mijenjati zakon“, to temeljem Zakona o reprezentativnosti“, rekao je dr. Jurković. Dodao je i kako je važno rekao je dr. Goluža. Dodao je i da liječnicima imati konsenzus prilikom mijenjanja zakona, treba dozvoliti dodatan rad, ali pod strogom i to ne samo političkih opcija nego i sindika- kontroliranim uvjetima te da treba raditi na ta, udruga, Komore i Zbora. Treće je ključno uvođenju odgovornosti od profesionalne od- pitanje, dodao je, odnos privatnog i javnog govornosti. Ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu zdravstva. Na pitanje što Hrvatski liječnički zbor oče- dr. Dražen Jurković „Da bi oni koji vode sustav mogli kvalitet- kuje od predizbornih programa, prof. dr. sc. neće utjecati na rezultate izbora. U drugom no odgovoriti izazovima moramo se odrediti Davor Štimac, član Izvršnog odbora HLZ-a, istraživanju pokazalo se da one skupine koji- prema privatnom i javnom zdravstvu, tj. rekao je kako su dva moguća odgovora. ma je zdravstveni element ključan prilikom može li, kada i pod kojim uvjetima državno „Ili se zdravstvo neće gotovo niti spominja- odlučivanja o važno su (nejasno) uglavnom osiguranje ugovarati usluge s privatnicima“, ti ili će stav o zdravstvu odlučiti pobjednika žene i osobe nižeg socioekonomskog statu- rekao je dr. Jurković. izbora. Primjerice, ove je godine u Velikoj sa“, rekao je dr. Štimac. Dodao je da od zdrav- Izvršni Britaniji zdravstveni sustav bio jedan od ele- stvenih struktura očekuju da imaju sluha za direktor menata koji je trebao odlučivati o pobjedniku pacijente, ali i za liječničku profesiju. Inovativne izbora, tj. ankete su govorile da glasači sma- „Očekujemo da zdravstvo bude segment u farmaceutske traju da je zdravstveni sustav zapravo najvaž- kojem će se povećavati ulaganja, u kojem će inicijative nije pitanje“, rekao je prof. Štimac. Dodao je usluga biti bolja i brža te poboljšana i u pro- mag. pharm. Sani Pogorilić kako politika može ponuditi ili jednaka prava duljena kvaliteta života. Odnos HLZ-a prema svima ili prava u razmjeru s uloženim finan- politici treba biti suradnički, savjetodavan, cijama pojedinaca. neutralan i kritički. A od politike očekujemo „I to je ono što je dovelo do promjene u da odnos bude uvažavajući, partnerski i sti- američkom zdravstvenom sustavu u kojem mulativan“, rekao je dr. Štimac. je broj neosiguranih osoba rastao iz godine u Predsjednik Udruge poslodavaca u zdrav- godinu. Obamin plan je na kraju išao u smjeru stvu, dr. Dražen Jurković, rekao je kako povećanja prava osiguranika, tj. u povećanju uspjeh treba mjeriti konačnim ciljem, a to je broja osiguranika“, rekao je prof. Štimac. Po- produljenje života. Dodao je kako je trenutno gledamo li situaciju u Hrvatskoj, dodao je, udio zdravstvene potrošnje u BDP-u oko se- vrlo je malo literature koja govori o stranka- dam posto, što je slično kao u drugim zemljama, javnoj politici u Hrvatskoj i zdravstvu, ili ma EU-a, no problem je što imamo manje uče- programima stranaka. šće radno aktivnog stanovništva nego druge Pacijenti, ali i svi građani Hrvatske, treba- „Prilikom glasanja 2007. godine dvije su zemlje. Naime, u Hrvatskoj je to 34 posto dok ju biti u središtu zdravstvenog sustava, rekao stranke pokazale koncept zdravstvene po- je europski prosjek 41 posto. je izvršni direktor Inovativne farmaceutske litike, ali nisu bili jasni i smatralo se da to „S obzirom na trend rasta zdravstvene industrije mag. pharm. Sani Pogorilić, do- potrošnje i manjak izdvajanja za zdravstvo, dajući kako su nam imperativi i osiguranje Predsjednik znači da imamo financijsku rupu koju neka- funkcionalnog zdravstvenog sustava te odr- Hrvatskog ko moramo zatvoriti“, rekao je dr. Jurković živi sustav financiranja. Smatra i kako de- liječničkog te procijenio da taj manjak trenutačno izno- mografija treba biti dio svih politika, te kako sindikata dr. si oko dvije miijarde kuna, odnosno da je za starije osobe također pridonose zajednici Ivica Babić i supruga optimalno funkcioniranje sustava potrebno trošeći svoje mirovine ili čuvajući unuke te Katarina oko 24 milijarde kuna godišnje. I tu je ključno na taj način pridonose i BDP-u svojih zema- pitanje, dodao je, hoće li HZZO i dalje ostati lja. Podržao je namjere ministra Varge koji izvan riznice što je hvalevrijedan potez, ili će je govorio o produljenju očekivanog trajanja ga vratiti u riznicu pa da se zdravstveni do- života, dodajući kako je ključ u produljenju prinos nenamjenski troši. A drugo je pitanje, kvalitetnog života. dodao je, hoće li država za sve one zaštićene „Važno je i da uvodimo inovativne terapije skupine koje se temeljem zakona trebaju fi- i postupnike liječenja, da pratimo i poveća- nancirati iz državnog proračuna, to i uplatiti mo efikasnost ulaganja i, naravno, da uspo- zdravstvu. No, pitanje je kako će se to reguli- stavimo transparentan odnos između svih

18 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 MEDIJI I ZDRAVLJE dionika u sustavu, posebno između javnog i ka rada (HDZ se nije odazvao pozivu), te privatnog sektora. I na koncu, važno je postići strukovnih društava i interesnih zajednica. politički konsenzus“, rekao je mr. Pogorilić. Sudionici su se složili da je izuzetno važno Industrija od politike očekuje stvaranje pro- postići politički konsenzus, ali i konsenzus vedivog, predvidivog i transparentnog okru- između dionika u zdravstvu, dok su strukov- ženja kada su u pitanju određivanja cijena line udruge pozvale na razumijevanje potreba jekova i doplate, pravovremenu dostupnost pacijenata i liječničke profesije. ORAH i IDS inovativnih lijekova budući da novi lijekovi su naglasili kako se zalažu za solidaran i de- trenutno u Hrvatsku kasne u prosjeku od dvi- centraliziran zdravstveni sustav te kako se u je do šest godina u odnosu na zemlje EU-a, te izmjenama temeljnih zdravstvenih zakona, osiguranje povrata investicije kroz praćenje što je u tijeku, ne može vidjeti privatizacija ishode liječenja. zdravstvenog sustava. Laburistička stranka „Iako su se zdravstveni ishodi poboljšali naglasila je kako će se zalagati za odvajanje u cijeloj Europi u zadnjih 60 godina, postoji javnog od privatnog zdravstva. razlika od 11 posto, što odgovara 8,5 godina u Govorilo se i o nedostatku liječnika i me- očekivanom trajanju života između zemlje s dicinskih sestara, koji se još povećao nakon najduljim i one s najkraćim očekivanim tra- ulaska Hrvatske u EU. janjem života. Između Hrvatske i Španjolske „Zalažemo se za liberalizaciju imigracije jer ta razlika iznosi šest posto, što odgovara 4,6 nam nedostaje nekih stručnjaka kao što su, godina u očekivanom trajanju života“, rekao primjerice, anesteziolozi. U ovom trenutku je mr. Pogorilić. Od 2000. do 2009. godine postoji interes liječnika iz susjednih zemalja Predstavnik ORAH-a zabilježeno je poboljšanje prosječnog očeki- koji bi došli raditi u Hrvatsku“, rekao je rav- dr. Galibedin Galijašević vanog trajanja života pri rođenju ponderira- natelj KBC-a Rijeka prof. dr. Damir Štimac. godine kada je velik broj zemalja pristupio nog prema populaciji od 1,74 godine u svih 30 Što se tiče KBC-a Rijeka, dodao je, posebno EU-u i u kojima je također došlo do odljeva zemalja OECD-a. kada su u pitanju ljetni mjeseci, otvorili smo liječnika, i to od četiri do sedam posto, a bilo „Procjenjuje se da su inovativni lijekovi vrata za sve one iz ostalih dijelova Hrvatske je čak i primjera da je iz Poljske otišao svaki pridonijeli tom poboljšanju za 73 posto na- koji žele doći kod nas raditi i tako omogućiti drugi anesteziolog. kon uzimanja u obzir drugih faktora poput našim liječnicima da odu na godišnji odmor. „No, nakon dvije godine dosta ih se vratilo prihoda, obrazovanja, imunizacije, smanje- „Proveli smo i razmjenu s OB Pula i okol- u vlastite zemlje jer se sustav poboljšao kao i nja čimbenika rizika, pristup zdravstvenoj nim bolnicama. Naime, čini mi se da smo sustav njihovih plaća“, rekao je ministar Var- zaštiti“, rekao je mr. Pogorilić, dodajući kako previše zatvoreni i sada pokušavamo to pro- ga. Ako te podatke usporedimo s hrvatskim je investicijom u nove inovativne lijekove mijeniti. Na neki način smo i liberalniji prema podacima o odlasku liječnika na razini 0,7 moguće ostvariti značajne uštede za sustav, odlasku naših liječnika na način da smo im posto, dodao je, nismo na razini ostalih iako prvenstveno zbog smanjenja troškova hospi- omogućili odlazak na dva, tri mjeseca bez je odlazak i samo jednog liječnika ili sestre talizacije. raskidanja ugovora. Naime, mislimo da smo previše. Premda radimo sve na tome da osta- Na tečaju je održan i okrugli stol na kojem time ostavili mogućnost da će se vratiti u Hr- nu, dodao je, ono što ne možemo jest ukidati su sudjelovali ministar Varga, predstavnici vatsku jer situacija ni u inozemstvu nije baš europske slobode, a kao država članica EU-a ORAH-a, IDS-a i Hrvatski laburisti – stran- blistava“, kazao je prof. Štimac. Dr. Goluža je ne smijemo sprečavati slobodu kretanja ljudi. rekao da je vrlo važno provoditi kontrolu onih „Kada se govori o sestrinskom kadru, ima- koji ulaze u hrvatski zdravstveni sustav. mo značajan broj sestara na burzi i bili bismo „Naša edukacija je vrlo dobra, naši liječnici sretni da imamo novaca da ih zaposlimo jer su prepoznati u Europi, a s druge strane ne znamo da ih nedostaje i po pacijentu, i po kre- smijemo dopustiti da u naš sustav prije pro- vetu, i u određenim djelatnostima. No, danas vjere uđu liječnici koji su završili fakultete u za to još uvijek nemamo financijske moguć- zemljama gdje je hiperinflacija liječnika jer nosti. Ali prvo povećanje novca u sustavu bi to utjecalo na sigurnost naših pacijenata. zdravstva iskoristit će se za razvoj ljudskih Nemamo ništa protiv dolaska liječnika, ali sa- potencijala, za poboljšanje njihovih mate- mo uz strogo kontrolirane uvjete kako bismo rijalnih prava i uvjeta rada u zdravstvenim izbjegli moguće probleme“, rekao je dr. Go- ustanovama“, rekao je ministar Varga. Do- luža. Predsjednik Hrvatskog liječničkog sin- dao je kako su sada usredotočeni na očuvanje dikata mr. sc. Ivica Babić podsjetio je da su zdravstvenog standarda za pacijente, a žrtve pitanja dolaska liječnika unutar EU-a zakon- toga su bili zdravstveni i nezdravstveni rad- ski regulirana, pa prema tome i u Hrvatskoj, nici. te kako nema potrebe izmišljati toplu vodu. „No, sada su na red došli zaposlenici, i to s Na pitanje kako će se rješavati nedostatak poboljšanjem zdravstvenog sustava“, rekao je liječničkog i medicinskog kadra te postoje ministar Varga. l Predsjednik Hrvatskog novinarskog li neke konkretne metode, ministar Varga društva Saša Leković rekao je da su uspoređivali podatke iz 2004.

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 19 izmjene zdravstvenih zakona

Ministarstvo zdravlja odustalo od izmjena zakona po hitnoj proceduri uspješnoj primjeni reformskih mjera, što je javnošću, priopćili su iz Ministarstva. akon završene javne rasprave o dva omogućilo produljenje vremena za izmjene Zakonske izmjene preduvjet su za daljnju zdravstvena zakona, iz Ministar- dvaju ključnih zakona u zdravstvu. provedbu sveobuhvatne reforme zdravstva, Nstva zdravlja su početkom srpnja Također, interes javnosti za izmjene koja će unaprijediti kvalitetu i dostupnost izvijestili kako su se odlučili za donošenje zakona bio je velik pa su tijekom javne ra- zdravstvene usluge bez povećanja parti- novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti umje- sprave pristigli brojni kvalitetni prijedlozi cipacije te osigurati dugoročnu održivost sto izmjena i dopuna postojećeg, što će se, dodatnih izmjena postojećih zakona koji će javnog zdravstva. zajedno s izmjenama i dopunama Zakona o onda moći biti prihvaćeni u novom zako- Rezultati reformskih mjera nakon svega obveznom zdravstvenom osiguranju reali- nu. Sukladno tomu, u drugoj polovici srpnja pola godine iznimno su ohrabrujući pa tako zirati po redovnoj, umjesto hitnoj procedu- planira se početak nove javne rasprave te se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ri. Razlog tomu su iznimni organizacijski i nadamo nastavku kvalitetne i transparen- na dan 30. lipnja bilježi smanjenje dospje- financijski rezultati HZZO-a i bolnica u pro- tne diskusije sa svim dionicima zdravstve- lih obveza u odnosu na 31. prosinca 2014. teklih šest mjeseci, ostvareni zahvaljujući nog sustava kao i ostalom zainteresiranom godine za više od 260 milijuna kuna, to jest

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine Zaposlenici domova zdravlja nezadovoljni odlukom Ministarstva i racionalne raspodijele dobivenih novčanih aposlenici domova zdravlja, članovi Dr. Ines Balint, sredstava HZZO-a (ulaganja u opremu, edu- predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske me- kaciju prema afinitetima, uvođenje admi- KoHOM-a Zdicine (KoHOM) nisu zadovoljni naj- nistrativnog radnika u PZZ, druge sestre, novijom odlukom o povlačenju izmjena i do- liječnika i slično) dovest će do još jačeg ne- puna Zakona o zdravstvenoj zaštiti jer sma- zadovoljstva zaposlenika domova zdravlja, a traju da se time odugovlači rješavanje pro- time i slabljenja motivacije konkurentnosti blema liječnika obiteljske medicine koji rade u odnosu na kolege koncesionare. Razlozi u domovima zdravlja te odgađa mogućnost slabije motiviranosti zaposlenika domova odlaska u koncesiju svim zainteresiranim zdravlja leže i u činjenici da mi zaposlenici, liječnicima primarne zdravstvene zaštite. a većinom smo specijalisti obiteljske medi- Nadamo se da će se svakom zaposleniku do- cine, nismo stimulirani za svoj rad. Imamo ma zdravlja novim Zakonom o zdravstvenoj stvenoj zaštiti. Preopterećeni smo svakod- kompetencije za obavljanje najsloženijih zaštiti, za koji vjerujemo da nećemo dugo če- nevnim radom u ordinacijama, uz trostruko medicinskih postupaka iz domene obitelj- kati, pružiti mogućnost odabira rada u konce- veći broj pacijenata od standarda i ogromne ske medicine, ginekologije i pedijatrije jer siji ili ostanka u domu zdravlja. U protivnom, pritiske administrativnim poslovima, kako smo prošli jednu od težih specijalizacija. može se očekivati velik egzodus liječnika od strane zdravstvene administracije tako i Činjenica je da imamo i niže plaće (koefi- specijalista obiteljske medicine koji su goto- osiguranika, koje obavljamo uz nadljudske cijent rada 1,94) u odnosu na koeficijent vo svakodnevno “bombardirani” ponudama napore. Suludo je očekivati da ćemo kao zapo- bolničkog specijalista (2.04) pa smo već i za posao u inozemstvu, i to ne samo u skan- slenici domova zdravlja bez ikakve naknade u startu zakinuti. Ne postoji sistem nagra- dinavskim zemljama već su to ponude za rad (stimulacije na naše plaće, plaćene edukacije, đivanja onih koji odlično rade. Naprotiv, u u Velikoj Britaniji, Švicarskoj, Njemačkoj i osiguravanja zamjena za vrijeme naših go- većini slučajeva, a pogotovo tijekom ljetnih Austriji za koje je dovoljno samo poznavanje dišnjih odmora i slično), željeti obavljati sve godišnjih odmora „odrađujemo“ dvostru- jezika jer je naša specijalizacija obiteljske me- one nametnute nam poslove od strane svih ki broj pacijenata jer mijenjamo i kolege iz dicine usklađena s europskim zahtjevima. dionika u sustavu. Želja nam je da boljom or- suprotne smijene. Za to do sada nismo bili Odgovorno tvrdimo da su zaposlenici do- ganizacijom rada i stimulacijom poboljšamo dodatno plaćeni. Prema izjavama socijalnih mova zdravlja, u sadašnjem trenutku, manje uvjete svoga rada kako ne bismo bili diskri- partnera koji su sudjelovali u javnoj raspra- motivirani za obavljanje predviđenih 80 po- minirani u odnosu na kolege koncesionare. vi, a koji su jasno dali do znanja da ne žele sto zdravstvenih usluga u primarnoj zdrav- Produljenje agonije za sve zaposlenike do- proširivanje koncesije iako su pokazatelji stvenoj zaštiti, što je uvjetovano odlukom o mova zdravlja koji su htjeli otići u koncesiju uspješnosti i ishodi kvalitete koncesionara povlačenju izmjena i dopuna Zakona o zdrav- kako bi im se pružila mogućnost odlučivanja dokazano veći od onih u domovima zdrav-

20 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 izmjene zdravstvenih zakona

s 980 na 716 milijuna kuna. Bolnice također Zakonskim izmjenama omogućit će se bilježe smanjenje dospjelih obveza, smanje- jačanje uloge domova zdravlja kao koordi- nje rokova plaćanja dobavljačima i značajno natora zdravlja u zajednici, a specijalisti se povećanje broja obavljenih postupaka. U raz- dovode bliže domovima pacijenata. doblju od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine Bolnicama se omogućuje bolja organiza- bolnice nisu stvorile novi gubitak, što je prvi cija rada, povećavaju se i štite prava pacije- put od početka krize u Hrvatskoj, a posljedi- nata, posebno u segmentu psihijatrijskog ca je to, između ostalog, izlaska HZZO-a iz liječenja, pacijenata na hemodijalizi, prava državne riznice i novog modela ugovaranja na bolovanja, zaštite od povećanja cijena bolnica. usluga, a uz to se ujednačava postupanje Istovremeno, dugovi bolnica iz proteklih pri određivanju prava na putne naloge te razdoblja, koji su 31. prosinca 2014. iznosili omogućuje ugovaranje usluga prema stvar- 1,7 milijardi kuna, tijekom prvih šest mjeseci nim potrebama pacijenata, uz suglasnost ove godine bilježe smanjenje. Isto tako, od si- ministra zdravlja, štiteći javni interes. l ječnja do lipnja bolnice su iz mjeseca u mjesec ostvarivale bolje pokazatelje učinkovitosti i Ministar zdravlja prim. Siniša Varga kvalitete te smanjivale liste čekanja, što je i ravnateljica HZZO-a veliki pomak za naše pacijente. Tatjana Prenđa Trupec lja, dovodi se u pitanje naš daljnji ostanak aktivno doprinesemo uspješnosti zdravstve- sve zaposlenike domova zdravlja koji ovim u sustavu primarne zdravstvene zaštite. nog sustava primarne zdravstvene zaštite. putem još jednom upozoravaju na probleme Naša želja je da iz prihoda koje ostvarimo od- Odluka Ministarstva zdravlja da se donese koje je moguće riješiti u Hrvatskoj te tako laskomu u koncesiju ulažemo u dodatnu edu- novi zakon o zdravstvenoj zaštiti umjesto spriječiti već ionako zabrinjavajući egzodus kaciju i opremu u koju do sada nisu ulagale donošenja izmjena i dopuna dosadašnjeg hrvatskih liječnika. pojedine lokalne zajednice te da na taj način Zakona o zdravstvenoj zaštiti, razočarala je Zaposlenici domova zdravlja Udruga ‘Mi liječnici’ Na djelu je diskriminacija domskih liječnika dobili mandat na izborima, bez vrludanja u okvirima domova zdravlja. Mi liječnici”, hrvatska udruga liječnika pokušaju da se svide svima i da odgovore na „Smatramo da se u trenutnom zakonskom zaposlenika domova zdravlja, duboko svaki zvižduk sa strane. okruženju u kojem radimo, nalazimo u dis- “smo razočarani stanjem zdravstvene „Konkretnije, izmjene zdravstvenih zako- kriminiranom položaju. Stoga smo spremni organizacije, razinom društvene svijesti te na su prevažna stvar u životu ovog društva i argumentirano pokazati političkim struktu- nedostatnom kulturom društvene polemike nikako ih se ne bi smjelo pokušati mijenjati rama da su potrebne žurne promjene zdrav- rečeno je na konferenciji za novinare koju je puštanjem “probnih balona”, niti podilaže- stvenih zakona, koje će ispraviti ovu diskri- 9. srpnja organizirala ova udruga zbog odgode njem nekoj društvenoj grupaciji, niti u tzv. minaciju. Naime, dio liječnika koji u odnosu donošenja dvaju zdravstvenih zakona. socijalnom dijalogu kada je taj neargumen- prema svojim kolegama imaju isto obrazo- Nezadovoljni smo mlakim i popustljivim tiran, što smo imali prilike gledati zadnjih vanje, rade isti posao, ali u lošijim uvjetima i načinom, upravljanja promjenama u zdrav- mjeseci. Udruga “Mi liječnici” smatra da za dvostruko manju plaću. Pravom liječnika stvu te se obraćamo hrvatskoj javnosti sa za- javnu raspravu o zakonskim prijedlozima ne zaposlenih u domovima zdravlja na slobo- htjevom za žurnim društvenim i političkim smijemo banalizirati i činiti od nje igrokaz, dan izbor koncesijskog ugovornog modela aktivnostima koje će voditi društvenom kon- već se mora naći način za argumentirani javni svi bismo bili na dobitku: imali bismo bolje senzusu o viziji razvitka hrvatskog zdravstva dijalog stručnih ljudi i institucija s konkret- opremljene ordinacije, bolju edukaciju, bolju te budućeg upravljanja zdravstvenim susta- nim prijedlozima i kontraprijedlozima“, re- skrb za pacijente i, u konačnici, zadovoljnije vom“, rekao je dr. Galibedin Galijašević. Do- kao je dr. Galijašević. Dodao je kako liječnici liječnike“, rekao je dr. Galijašević. O konkret- dao je kako od ministra zdravlja prije svega zaposleni u domovima zdravlja traže pravo nim prijedlozima kako da se spriječi daljnja traže da konačno zauzme čvrst stav i prikaže na izbor profesionalnog puta, pravo na izbor diskriminacija prema njima, udruga je izvi- viziju razvitka hrvatskog zdravstva kojem će radnog i poslovnog okruženja u koncesijskom jestila ministra zdravlja i pučku pravobrani- u središtu interesa konačno biti čovjek, i to ugovornom modelu ili radnog okruženja u teljicu Lori Vidović. AŠ čovjek kao pacijent u zdravstvenoj potrebi te čovjek kao zdravstveni profesionalac i pruža- Dr. Zvonimir Bendeković i dr. Galibedin Galijašević iz telj zdravstvene skrbi. Očekujemo da članovi udruge ‘Mi liječnici’ i dr. Josipa Vlade, dodao je dr. Galijašević, obavljaju svo- Rodić, predsjednica Hrvatske je poslove na državničkoj razini, sa stavom i udruge koncesionara primarne kreacijom, s punom odgovornošću, za koju su zdravstvene zaštite

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 21 IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA

Dopredsjednica HUBOL-a dr. Ivana Šmit, prof. Stjepan Šterc s PMF-a, dopredsjednik HHO-a dr. Igor Peternel i dopredsjednica HUBOL-a dr. Ada Barić

Dopredsjednica HUBOL-a dr. Ada Barić HUBOL apelira na zdravstvene vlasti Osigurajte nam dostojanstvene uvjete za rad i zadržite liječnike u Hrvatskoj Tekst i slike Andreja Šantek “Unatoč uvriježenom mišljenju, glavni ra- rekla je da se broj odlazaka u odnosu na raz- Hrvatskoj udruzi bolničkih liječni- zlog njihovog odlaska nije financijske priro- doblje od prije godinu dana statistički pove- ka (HUBOL) vjeruju da nije kasno de nego veliko nezadovoljstvo uvjetima rada ćao za 140 do 150 posto. Prema anketi koju je Uza sprečavanje egzodusa hrvatskih koji nisu definirani strukovnim kolektivnim HUBOL proveo prošle godine, najviše odlaze liječnika jedino i isključivo ako zdravstvena ugovorom, zatim uvelike premašen broj pre- anesteziolozi, internisti i ginekolozi. Velik administracija konačno odluči reagirati na kovremenih sati godišnje, praksa da jedan gubitak za zdravstveni sustav predstavlja gorući problem loših uvjeta rada hrvatskih liječnik obavlja posao za trojicu, umor, iscr- odlazak specijalista, kažu u HUBOL-u, čije liječnika i u dogovoru s legitimnim pred- pljenost te nedostatak stručnog mogućnosti obrazovanje traje 13 godina i koje je najteže stavnicima liječnika i krovnih liječničkih za usavršavanje i profesionalno napredova- zamijeniti, a otišao je i značajan broj profeso- udruga osigura dostojanstvene uvjete za rad nje”, rekla je dr. Barić. No, dodala je, HUBOL i ra, docenata, primariusa te doktora znanosti. i ostanak svakog pojedinog liječnika u našoj dalje vjeruje da nije kasno za sprečavanje eg- Rekla je da za Hrvatsku ne bi bilo dobro da joj domovini. Apel je to koji je odaslan s HUBOL- zodusa hrvatskih liječnika, pod uvjetom da se dogodi sindrom Poljske u kojoj je na 20 ove konferencije za novinare održane 1. srp- zdravstvena administracija reagira na gorući milijuna stanovnika ostalo 50 radiologa, 70 nja u Hrvatskom liječničkom domu nazvanoj problem njihovih loših uvjeta rada, a jedini kardiologa i svega 620 liječnika u jedinicama «Pet do deset - simbolična dva sada to (neja- način za to jest konsenzus s predstavnicima intenzivne njege. sno) podneva». liječnika i njihovim krovnim udrugama ka- „Čelno mjesto zdravstvene administracije „Prije godinu dana Hrvatsku je napustio 91 ko bi se liječnicima osigurali dostojanstveni treba preuzeti struka, a politika treba osta- liječnik, no taj broj danas je znatno veći jer uvjeti za rad i ostanak u Hrvatskoj, tj. prihva- ti po strani jer je potrebno zaustaviti trend je iz zemlje otišlo 220 liječnika, dok je doku- titi liječnike kao ravnopravne sugovornike. donošenja ‹ad hoc› zakona kojima se struku mentaciju za rad u inozemstvu zatražilo više Dopredsjednica HUBOL-a dr. Ivana Šmit želi kontrolirati i napraviti je marionetom u od 900 liječnika. Kada spomenete nekome da je Hrvatsku napustilo 220 liječnika možda se to ne čini puno, no Hrvatskoj u ovom času HUBOL je nedopustivim ocijenio dopis Ministarstva zdravlja upućen bolnicama nedostaje 2000 do 3000 liječnika, pa svaki kojim se, kako je rečeno, ograničava javno istupanja liječnicima ispred ustanova u ko- odlazak liječnika predstavlja nenadokna- jima rade. Dr. Barić prokomentirala je ovu situaciju riječima: «Je li na pomolu verbalni div gubitak», rekla je dr. Ada Barić, dopred- delikt i je li u 2015. doista došlo do toga da se krše ustavna prava liječnika?». sjednica HUBOL-a. Zabrinjavajuće je i što se Riječ je o dopisu koji je upravama zdravstvenih ustanova uputio ministar zdravlja promijenila životna dob pa odlaze sve mlađi prim. Siniša Varga, dr. dent. med., a u kojem se navodi da ‘svako neovlašteno istupanje liječnici i to u najproduktivnijoj dobi od 35 do liječnika i ostalih bolničkih zaposlenika u javnosti predstavlja povredu radnog odnosa 45 godina, zajedno sa svojim obiteljima i s na- i bolničkih statuta’. Pri tome se neovlaštenim istupanjem smatra davanje izjava novi- mjerom da se ne vrate u Hrvatsku. Hrvatski narima bez prethodnog dopuštenja sanacijskih upravitelja. liječnici najviše odlaze u Njemačku, Austriju, „Smatramo da se na taj način krše osnovna ustavna prava slobode govora. Nadamo Irsku, Veliku Britaniju, Švedsku, Ujedinjene se da će zabrana i kažnjavanja liječnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu biti sve Arapske Emirate i Sjedinjenje Američke Dr- manje, a dijaloga i pomaka prema boljoj budućnosti sve više“, rekla je dr. Barić. žave.

22 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA rukama politike“, rekla je dr. Šmit. je ta nejednakost u Hrvatskoj i sada prevelika. valu iseljavanja iz Hrvatske koji je u tijeku i Na HUBOL-ovoj konferenciji za novinare „Odlazak se može spriječiti ‘nepolitizira- u sklopu kojega odlaze i liječnici, Hrvatsku govorili su i profesor demogeografije na za- njem’ i kvalitetno pripremljenim mjerama moglo napustiti 450.000 ljudi. Dodatan grebačkom Prirodoslovno-matematičkom poticanja njihovog ostanka, primjerice, po- problem u odnosu na iseljavanja u prošlom fakultetu Stjepan Šterc i dopredsjednik Hr- voljnim kreditima za rješavanje stambenog stoljeću, dodao je, predstavlja to što zemlju vatskog helsinškog odbora Igor Peternel koji pitanja liječnika“, rekao je I. Peternel. napušta najobrazovanija emigracijska popu- je rekao kako je odlazak liječnik iz Hrvatske Govoreći o demografskim posljedicama lacija dosad. l povezan i s pitanjem ljudskih prava na jedna- odlaska iz Hrvatske, prof. Šterc je rekao da bi, ku dostupnost zdravstvene usluge, pri čemu prema procjenama demografa, u posljednjem

IZDANE POTVRDE ZA RAZDOBLJE OD SRPNJA 2014. DO LIPNJA 2015. UKUPAN BROJ LIJEČNIKA 460 R.br. SPOL br % 24 Radioterapija 1 Muškarci 214 46 i onkologija 2 0,7 2 Žene 246 54 25 Javno zdravstvo 1 0,3 Prosječna dob 38 26 Klinička farmakologija i tokikologija 1 0,3 R.br. RAZLOG ODLASKA br % 1 Rad 447 97 R.br. DRŽAVA ODLASKA broj % 2 Edukacija 13 3 1 UK 92 20 2 Njemačka 89 19,3 R.br. br % 3 Irska 58 12,6 1 Liječnici opće 4 Nema podataka 57 12,3 medicine 190 41 5 Austrija 41 8,9 2 Liječnici specijalisti 270 59 6 Švedska 28 6 7 BiH 18 3,9 R.br. SPECIJALIZACIJE br % 8 Norveška 16 3,4 1 Anesteziologija, 9 Slovenija 10 2,1 reanimatologija i.??. 47 17,4 10 Danska 9 1,9 2 Radiologija 32 11,8 11 Švicarska 9 1,9 3 Interna medicina 20 7,4 12 Italija 7 1,5 4 Psihijatrija 17 6,2 13 UAE 7 1,5 5 Oftalmologija 16 5,9 14 Belgija 4 0,8 6 Opća kirurgija 16 5,9 15 Australija 3 0,6 7 Ginekologija 16 Estonija 3 0,6 i opstetricija 13 4,8 17 Španjolska 2 0,4 8 Neurologija 12 4,4 18 Finska 1 0,2 9 Otorinolaringologija 11 4 19 Francuska 1 0,2 10 Pedijatrija 11 4 20 Grčka 1 0,2 11 Urologija 11 4 21 Kanada 1 0,2 12 Obiteljska medicina 8 2,9 22 Kosovo 1 0,2 13 Kardiologija 7 2,5 23 Panama 1 0,2 14 Ortopedija 7 2,5 24 Rusija 1 0,2 15 Dermatologija i venerologija 6 2,2 R.br. br % 16 Fizikalna medicina 1 Nezaposleni 122 27 i rehabilitacija 6 2,2 2 Zaposleni 338 73 17 Patologija 6 2,2 18 Infektologija 4 1,4 R.br. USTANOVE br. % 19 Klinička citologija 4 1,4 1 Bolnice 230 68,4 20 Hitna medicina 3 1,1 2 ZZHM 41 12 21 Mikrobiolog. 3 Privatna praksa 30 8,8 s parazitologijom 3 1,1 4 Dom zdravlja 21 6,2 22 Neurokirurgija 4 0,7 5 Medicinski fakulteti 7 2 23 Nuklearna 7 Trgovačko društvo 6 1,7 medicina 2 0,7 8 ZZJZ 3 0,8

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 23 IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA

Saborski odbor za zdravstvo Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba 3. Hrvatski epidemiološki kongres sa šećernom bolesti 2015.- s međunarodnim sudjelovanjem 2020. Od prve karantene do moderne epidemiologije

su bile zastupljene teme epidemioloških od visokim pokroviteljstvom Pred- istraživanja uzroka bolesti, rizičnih čim- sjednice Republike Hrvatske i pod benika, procjene učinka preventivnih i Ppokroviteljstvom Ministarstva terapijskih mjera te postupaka smanjenja Na tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravlja u Šibeniku je od 7. do 9. svibnja pobola, smrtnosti i onesposobljenosti u zdravstvo predstavljen je novi Nacionalni pro- održan 3. Hrvatski epidemiološki kon- području kroničnih bolesti. Naša okolina, gram zdravstvene zaštite osoba s dijabetesom gres s međunarodnim sudjelovanjem pod i okruženje u kojem živimo izvor su našeg 2015-2020., koji je Vlada donijela u lipnju. nazivom „Od prve karantene do moderne blagostanja, ali i mnogih čimbenika rizi- Prema podacima CroDiab registra osoba sa epidemiologije“. ka po zdravlje, za čiji su nadzor zaduženi šećernom bolešću u Hrvatskoj je 2014. godi- Na tradiciji prve karantene u svijetu, epidemiolozi. Kongres je okupio, osim epi- ne bilo 254.296 odraslih osoba sa šećernom koja je uspostavljena zbog velike pošasti demiologa, i stručnjake srodnih profesija, bolešću. Dodatno opterećenje predstavljaju smrtonosne kuge, epidemiologija se danas članove akademske zajednice, kao i surad- i činjenice da gotovo 50 posto bolesnika ni- nosi s dvostrukim izazovima: novim bole- nike iz drugih područja. je otkriveno tako da se ukupan broj obolje- stima i bolestima koje se ponovno javlja- Kroz tri dana Kongresa raspravljalo se o lih procjenjuje na preko 400.000. Bolesnici ju. Nikada nije bilo lakše širenje zaraznih protuepidemijskim intervencijama u kri- kojima je bolest dijagnosticirana najčešće ne bolesti zahvaljujući globalizaciji prometa znim situacijama, o epidemiološkim istra- dosižu ciljeve liječenja, što predstavlja veliki roba i putnika te brzini putovanja. Danas živanjima i utjecaju okoliša na zdravlje, rizik za daljnji razvoj kroničnih komplikacija nam prijete bolesti poput ebole, nove co- cijepljenju i izazovima novih bolesti, kao bolesti. Šećerna bolest nalazi se na 8. mjestu ronavirusne respiratorne bolesti Srednjeg i o prevenciji bolesti i unaprjeđenju zdrav- ljestvice vodećih uzroka smrti u 2013.godi- istoka ili ptičja gripa, a u našoj su se zemlji lja. Održansi su WHO Satelitski simpozij ni, s 2,47 posto udjela u ukupnoj smrtnosti po prvi puta pojavile autohtona Dengue i o socijalnim determinantama zdravlja i i s prisutnim trendom porasta posljednjih West Nile groznica. tri sponzorirana simpozija o cjepivima. desetljeća, sa standardiziranim i kumulativ- Epidemiologija kroničnih bolesti me- Poster sekcija je bila izuzetno bogata, s nim stopama mortaliteta za sve dobne sku- todama ranog otkrivanja i Nacionalnim ukupno stotinjak radova, koji su pokrili pine višim od onih u Europskoj regiji i EU-u. programima usmjerena je na najopasnije brojna područja. Povjerenstvo na čelu sa Nacionalni program za šećernu bolest prvi masovne kronične bolesti. Na Kongresu prof. Puntarićem izabralo je kao najbolje puta je u Hrvatskoj usvojen 2007. godine s posebnim ciljem prevencije bolesti. Pro- gram je inicijalno donesen na razdoblje od godišnja kontrola HbA1c u svih osoba sa šećer- ne, magistre farmacije i magistre medicinske pet godina, a i nakon isteka definiranog raz- nom bolešću kao i redovit nadzor lipida, tlaka biokemije u 2015. godini nakon provedenoga doblja, 2012. godine, i dalje se kontinuirano i tjelesne težine), a sve predstojeće aktivno- javnog natječaja. provode aktivnosti definirane programom. sti u okviru devet glavnih aktivnosti s jasno Izabrani kandidati staž mogu obaviti u Organizacijske promjene u skrbi osoba sa definiranim rokovima provedbe, izvršitelji- bolničkim zdravstvenim ustanovama, po- šećernom bolešću, osobito potenciranje lima, sudionicima i indikatorima provedbe. liklinikama i ljekarničkim zdravstvenim ječenja bolesti predominantno na primarnoj Nacionalni program zdravstvene zaštite o- ustanovama čiji su osnivači županije i Grad razini kao i dosadašnji rezultati provedbe soba sa šećernom bolesti 2015.-2020. u skla- Zagreb, ustanovama hitne medicinske po- koji su ukazali na nezadovoljavajuće dosi- du je s Nacionalnom strategijom zdravstva moći, domovima zdravlja i zavodima za javno zanje ciljeva u dijelu planiranih aktivnosti Republike Hrvatske 2012.-2020., Strateškim zdravstvo, te kod drugih ugovornih subjekata potencirali su potrebu revizije postoje- planom Ministarstva zdravlja 2014.-2016. i HZZO-a, kao što su poliklinike i ljekarničke ćeg programa uz redefiniranje prioriteta i Strateškim planom razvoja javnog zdravstva zdravstvene ustanove čiji su osnivači druge plana aktivnosti u navedenom području. 2013.-2015. te Rezolucijom o šećernoj bolesti. pravne i fizičke osobe i kod privatnih zdrav- Ciljevi programa definirani su kao opći (rano stvenih radnika. otkrivanje, sprečavanje komplikacija, nadzor Upravno vijeće HZZO-a U 2014. godini HZZO je pripravnički staž nad šećernom bolesti u trudnoći) i specifični Financiranje financirao za 992 pripravnika. ciljevi (usvajanje smjernica za organizaciju pripravničkog staža, HZZO će plaćati specijalizacije iz obitelj- zdravstvene zaštite uz definiranje razina uvedeni novi lijekovi ske medicine nakon provedenog Natječaja skrbi i ovlasti uz poticanje „diabetes friendly“ za specijalističko usavršavanje zdravstvenih obiteljskih liječnika, unapređenje interopera- HZZO će financirati pripravnički staž za radnika iz obiteljske medicine za akademsku bilnosti uz prihvat svih podataka panela, te doktore medicine, doktore dentalne medici- 2015/2016. godinu.

24 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA

postere „Kardioepidemiologija u tropskoj je unaprjeđivati i prilagođavati modernim Epidemiolog mora biti uključen u razvoj medicini“ autora dr. Vjekoslava Duančića tehnologijama. novih načina evidencija i analiza podataka „“Prevalencija i rizični čimbenici koloni- te imati jednu od vodećih uloga u razvoju zacije cervixa Ureaplasma urealyticum u Kronične masovne bolesti integralnih zdravstvenih informatičkih trudnica s područja Osječko-baranjske žu- Epidemiologija kao znanost i struka ra- sustava. Unaprjeđenje komunikacije i su- panije“ grupe autora Ružman N., Miškulin dit će na identifikaciji najznačajnijih zdrav- radnje među svim sudionicima u procesu M., Ružman T., te „Epidemiološke karakte- stvenih problema i rizika populacije te biti stvaranja podataka osnova je za unaprje- ristike invazivne meningokokne bolesti u temelj za javnozdravstvenih aktivnosti đenje kvalitete zdravstvenih pokazatelja Splitsko-dalmatinskoj županiji u razdoblju u području vodećih kroničnih masovnih koji su temelj za procjenu zdravstvenog od 1995. do 2014. godine“ grupe autora bolesti i ozljeda. Socijalne determinante stanja populacije i izradu potrebnih mjera Barač Juretić K., Klišmanić Z., Tripković I., zdravlja (fizičkog i mentalnog) trebaju biti intervencije. Pletikosa Pavić M., Barišić V., Nonković D., prioriteti u epidemiološkim istraživanjima, Lukšić B. planiranju, provođenju i evaluaciji progra- Epidemiološka istraživanja Tijekom Kongresa održano je i predstav- ma prevencije. Rezultati relevantnih epidemioloških ljanje udžbenika „Javno zdravstvo“ autora istraživanja najbolji su odgovor spekulaci- Dinka Puntarića, Darka Ropca, Anamarije Okoliš i zdravlje jama koje se pojavljuju u javnosti. Potrebno Jurčev Savičević i suradnika u izdanju „Me- Istraživanja sastavnica okoliša (hrana, je osnažiti područje analitičkih epidemio- dicinske naklade“, koji bi trebao poslužiti voda, zrak, otpad…) dio su javnozdravstve- loških istraživanja i usvajati nove metode i studentima i specijalizantima tijekom nih preventivnih aktivnosti s ciljem očuva- područja istraživanja (razvoj novih validira- školovanja, ali i gotovim specijalistima iz nja zdravlja populacije i predstavljaju sva- nih instrumenata, cost-benefit studije itd.). sustava javnog zdravstva tijekom svakod- kodnevnu zakonom propisanu djelatnost nevnog rada. Na Kongresu je doneseno ne- svih ZZJZ-a. Briga za zdravlje ljudi preko Razvoj epidemiologije koliko zaključaka. praćenja stanja okoliša obaveza je države i Epidemiološka struka radit će na dalj- trebala bi, kada je u pitanju opći javnozdrav- njem razvoju multidisciplinarnog i mul- Zarazne bolesti stveni interes, biti financirana iz budžeta, tisektorskog pristupa s ciljem kreiranja Ponovno epidemijsko pojavljivanje za- što će zdravstvenim profesionalcima omo- zdravstvenih politika na lokalnoj, regional- raznih bolesti koje smo cijepljenjem sveli gućiti neovisnost u radu. noj i nacionalnoj razini. Ovaj razvoj temeljit na sporadične slučajeve, epidemije tradici- će se na postojećim primjerima dobre prak- onalnih zaraznih bolesti, te pojava novih Zdravstveni pokazatelji se, kontinuiranom preispitivanju i unapre- bolesti ukazuju na potrebu nastavka kon- Potrebno je unaprijediti sustave eviden- đivanju epidemiološke struke i znanosti. tinuiranog razvoja nadzora nad zaraznim cija zdravstvenih pokazatelja i osuvreme- Prim. mr. sc. Miroslav Venus, predsjednik HED-a bolestima i programom cijepljenja. Komu- niti načine prikupljanja podataka statistič- nikaciju s medijima (javnošću) potrebno kih istraživanja u zdravstvenom sustavu.

Ponude mogu podnijeti ugovorni privatni se pacijentima omogućilo da što prije obave liječenja te za lijek everolimus koji se može zdravstveni radnici koji provode primarnu potrebne postupke. primjenjivati i za liječenje neuroendokrinih zdravstvenu zaštitu u djelatnosti opće/obi- HZZO nastavlja s politikom uvrštavanja tumora s primarnim sijelom u gušterači. teljske medicine. novih lijekova na liste kako bi svojim osi- Na Dopunsku listu stavljena su također če- Kako bi se smanjile liste čekanja na po- guranim osobama omogućio bolje liječenje tiri nova lijeka (za liječenje arterijske hiper- dručju Grada Zagreba, HZZO je ugovorio pro- i terapiju na teret obveznog zdravstvenog tenzije, mioma, KOPB-a i infekcija oka) te 20 vođenje dodatnih 840 postupaka magnetske osiguranja. oblika generičkih paralela i dodatnih oblika rezonance u razdoblju od 1. srpnja do 31. kolo- Na liste lijekova HZZO-a stavljeno je uku- postojećih lijekova na listi, a proširena je indi- voza 2015. godine. pno 77 novih pakiranja lijekova, a riječ je o kacija za budesonid koji se može primjenjivati Radi smanjenja listi čekanja nakon prove- novim lijekovima, kliničkim paralelama, i za liječenje mikroskopskog kolitisa. denog natječaja prihvaćene su i ponude za po- generičkim paralelama i dodatnim oblicima Uz Opću bolnicu Zabok i Bolnicu hrvatskih stupak pomognute oplodnje u poliklinikama postojećih lijekova na listi. veterana u Zaboku, preventivni pregledi za Škvorc u Samoboru i BetaPlus u Zagrebu, za Na Osnovnu listu stavljena su četiri nova hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i postupak hiperbarične okisgenoterapije u lijeka (za liječenje nasljednog angioedema, članove njihovih obitelji na teret HZZO-a poliklinikama Oxy u Zagrebu, Crikvenici, metastatskog adenokarcinoma gušterače, obavljat će se i u Općoj i veteranskoj bolnici Puli i Dubrovniku, Turjak u Osijeku i Marija Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa i gigan- ‘Hrvatski ponos’ u Kninu, te u OŽB-u Vuko- u Zagrebu, te za postupak polisomnografije u tocelularnog tumora kosti kod adolescenata) var. HZZO će bolnicama od 1. srpnja do 31. poliklinici Apnea u Zagrebu. te 48 oblika generičkih paralela i dodatnih prosinca 2015. plaćati preventivne preglede Natječaj za sklapanje ugovora o provođenju oblika postojećih lijekova na listi. Prošire- i programe, za što su osigurana sredstva u vi- dijagnostičko/terapijskih postupaka prove- na je indikacija za sunitinib, koji se može sini do 500 tisuća kuna mjesečno. l den je po uputi Ministarstva zdravlja kako bi primjenjivati i za liječenje GIST-a u 2. liniji

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 25 IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA

Nova udruga Osnovan Klaster termi Hrvatske Novo vodstvo Hrvatskog Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja je početkom srpnja osnovana udruga epidemiološkog društva Klaster termi Hrvatske koji će voditi Damir 2015. godini pogađa epidemiološku stru- Mihalić, ravnatelj Specijalne bolnice za me- ijekom Kongresa u Šibeniku ku upravo sa stručno medicinske strane, dicinsku rehabilitaciju Varaždinske toplice. održana je i izvanredna izborna uz dodatan negativni financijski efekt na Osnivačku sjednicu vodio je pomoćnik Tskupština Hrvatskog epidemio- poslovanje zavoda za javno zdravstvo. ministra zdravlja za zdravstvene usluge u loškog društva, a tajnim je glasanjem za „Navedenom se odlukom dvije zdrav- turizmu doc. dr. Miljenko Bura koji je rekao predsjednika Društva izabran prim. mr. stvene preventivne usluge koje provodi da je interesno udruživanje toplica i poprat- sc. Miroslav Venus, spec. epidemiolog iz epidemiološka struka, a to su zdravstveni ne industrije povezane s turizmom jedan od Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ pregledi na kliconoštvo osoba koje su pod imperativa Zavoda za zdravstvene usluge u Virovitičko-podravske županije, a za prvu zdravstvenim nadzorom i zdravstveno turizmu. Inicijativu je pokrenulo Ministar- dopredsjednicu dr. Višnja Smilović, spec. prosvjećivanje, odnosno edukacija o hi- stvo zdravlja, rekao je dr. Bura, ali je želja da epidemiologije iz Zavoda za javno zdrav- gijeni istih tih osoba koje su u neposred- Klaster zaživi kao neovisno tijelo koje će sa- stvo Međimurske županije. nom kontaktu s hranom, proglašavaju mostalno odrediti svoj razvojni smjer. Prim. Venus prezentirao je svoju viziju parafiskalnim nametom! Svrstavaju se u Zajednički nastup, rečeno je, jedini omo- razvoja HED-a koje ove godine obilježa- istu kategoriju s, primjerice, članarinama gućuje brže rješavanje strukturnih problema va 40. godinu, a prvi korak je pokretanje za Hrvatsku gospodarsku i Hrvatsku obrt- koji opterećuju cijele grane djelatnosti, poput web stranica HED-a. Plan je i ‘otvoriti’ ničku komoru, prihodom od spomeničke nerealno visokih troškova, teškog dobivanja Društvo prema drugim strukama već na rente, odnosno naknadom za ambalažu sredstava za EU projekte, nemogućnosti pla- sljedećem sastanku, tj. na tzv. ‘zimskoj i ambalažni otpad. Napominjem da smo smana proizvoda na strana tržišta i nedovolj- sekciji’ na kojoj se planira okrugli stol na turistička zemlja koja se u tom smislu že- nih ulaganja u inovacije i razvoj, složili su se neku od aktualnih tema. S obzirom na li dalje razvijati i svojim gostima pružiti osnivači Klastera. vrlo aktualnu situaciju oko javne rasprave sigurnost u svakom pogledu, pa tako i u Sudionici su se složili kako Hrvatska ima na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i higijensko-epidemiološkom. Uz to, pred- dugu tradiciju liječenja u termalnim kupa- dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, viđeno smanjenje za sva ostala neporezna lištima, a Klaster će se aktivno zauzeti i za HED smatra da sastav epidemiološkog ti- davanja kreće se u rasponu od sedam do 25 uvrštavanje termi u projekt Hrvatska 365 ma mora ostati nepromijenjen, tj. mora se posto dok je za navedene dvije medicinske Hrvatske turističke zajednice sastojati od specijalista epidemiologa, sani- usluge predviđeno smanjenje od čak po 50 Industrija zdravstvenog turizma kao kom- tarnog inženjera/prvostupnika sanitarnog za svaku. Koliko je predlagatelju odluke plementarna djelatnost, koja objedinjuje inženjerstva i sanitarnog tehničara. Svako stalo do sustava javnog zdravstva govori cjelokupno nacionalno gospodarstvo, uk- smanjivanje tima, rekao je prim. Venus, i podatak da je istom odlukom osnova- ljučuje mnoge dionike, primjerice, privatne ugrozilo bi provedbu mjera i postupaka na no Povjerenstvo za praćenje provedbe zdravstvene ustanove, specijalne bolnice prevenciji i suzbijanju zaraznih bolesti, ali smanjenja parafiskalnih nameta s ciljem za rehabilitaciju (toplice), hotelske tvrtke, i preventivnih postupaka kod nastanka osiguranja njegove učinkovite provedbe, konzultantske tvrtke u zdravstvu i turiz- kroničnih masovnih bolesti. Dapače, HED u kojemu nema jedino predstavnika Mi- mu, marketinške tvrtke turističke agen- je stava da se treba omogućiti uključivanje nistarstva zdravlja. Svi ostali, predstavni- cije, građevinare, arhitekte, osiguravajuća diplomiranih sanitarnih inženjera/magi- ci - ministarstava financija, regionalnog društva, farmaceutske tvrtke, distributere stara sanitarnog inženjerstva u postojeći razvoja, gospodarstva, poduzetništva, medicinske opreme, obrazovne ustanove, sastav tima zbog većih kompetencija i turizma, poljoprivrede, zaštite okoliša i proizvođače i distributere hrane te mnoge osposobljenosti za samostalno obavljanje prirode, pomorstva, prometa i infrastruk- druge uslužne djelatnosti i grane industrije određenih poslova. Specijalisti epidemio- ture, rada i mirovinskog sustava i kulture koje bi posredno i neposredno imale koristi lozi provode kontinuirano epidemiološko – članovi su Povjerenstva, samo nije bilo od povećanja ukupne potrošnje. praćenje, sprječavanje i suzbijanje kako potrebe imenovati predstavnika Mini- Sljedeći korak nakon osnivanja Klastera zaraznih bolesti sudjelovanjem neprekid- starstva zdravlja iako se najveći postotak termi Hrvatske jest pokretanje procesa regi- no 24 sata dnevno kroz svih sedam dana uzima upravo navedenim zdravstvenim stracije udruge. AŠ u tjednu u sustavu pripravnosti te ranog uslugama“, rekao je prim. Venus. Dodao je uzbunjivanja i odgovora, tako i kroničnih kako se u odluci navodi da je temeljni cilj Javna zdravstvena služba u masovnih bolesti uključujući alkoholi- rasteretiti poslovanje poduzetnika kako Međimurskoj županiji zam, pušenje, ovisnost o drogi i druge ovi- bi se intenzivirala investicijska aktivnost Četiri nove koncesije za snosti te ozljede, koordinirano od strane i poboljšalo poslovno okruženje, a isto- ordinacije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. vremeno se ne bi utjecalo na izvršavanje Prim. Venus upozorio je i da odluka Vla- temeljnih funkcija onih koji se financiraju Tamara Sokač, dr. med., Miroslav Stan- de o smanjenju parafiskalnih nameta u iz tih nameta. čec, dr. dent. med., Nino Makovec, dr. dent.

26 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA

med. i Tatjana Čavka, dr. dent. med., mladi su međimurski liječnici koji će minimalno narednih 10 godina svoju praksu obavljati na samom sjeveru zemlje. Za to se pobrinula Međimurska županija koja je s njima krajem lipnja potpisala Ugovor o koncesiji za obavljanje javne zdravstvene službe na području Županije. Predsjednik Hrvatskog Tako će gradovi Mursko Središće, Prelog epidemiološkog i Čakovec dobiti nove ordinacije dentalne društva dr. zdravstvene zaštite, a u Pribislavcu obitelj- Miroslav Venus ske (opće) medicine. Koncesionarima je dana mogućnost da preko koncesije sklope prvi ugovor s HZZO-om koji pokriva trošak za osi- gurane osobe i izvršitelje zdravstvene ustanove. Koncesije je u ovom postupku proveo župan Međimurske županije Matija Posavec, „To, nažalost, nije istinito iz jednostav- u kojoj sudjeluju prvostupnice sestrinstva, temeljem odluke Stručnog povjerenstva za nog razloga što je epidemiološka struka u a koja se nalazi u sastavu domova zdravlja. koncesije, a uz suglasnost ministra zdravlja ugovaranju s HZZO-om redovno do sada Ako iskreno želimo da patronažna služba prim. Siniše Varge, dr. dent. med.. bila ‘podugovorena’ jer se znalo da se ra- potpuno ispunjava svoje zadaće, trebalo Upravo je Međimurska županija prva 2010. zlika potrebnih sredstava za potpunu pro- bi je premjestiti u zavode za javno zdrav- godine krenula s ovakvim djelovanjem te u vedbu preventivnih mjera i postupaka pro- stvo gdje bi nam bila dragocjena pomoć pet godina dodijelila ukupno 138 koncesija. pisanih Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i pri provedbi Nacionalnih programa ranog „Zdravstvenu zaštitu svog stanovništva Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih otkrivanja karcinoma dojke, debelog crije- provodimo na načelima kontinuiranosti, do- bolesti ‘namaknula’ upravo iz prihoda od va i vrata maternice, dakle tri najučestalija stupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj navedenih usluga. Moram naglasiti da se sijela malignih bolesti od kojih, uz kardio- zdravstvenoj zaštiti, a to je vidljivo i ovim već jednom sa sličnim obrazloženjem o vaskularne bolesti, najviše umiremo. Ova- primjerom. ‘intenziviranju investicijskih aktivnosti’ ko se navedena služba pomalo pretvorila u Upravo je kvalitetnija i dostupnija zdrav- pokušalo sa smanjenjem doprinosa za kućnu pomoć i njegu, što u konačnici nije stvena zaštita jedan od ključnih faktora u zdravstvo s 15 na 13 posto, da bi se nakon njena zadaća“, kaže dr. Venus, dodajući da, zadržavanju stanovnika u ruralnim sredi- dvije godine iznos vratio na staro jer je u nažalost, u najavljenim izmjenama zako- nama, a kako Hrvatskoj nedostaje liječnika, sustavu zdravstva taj novac nedostajao, a na takav prijedlog Ministarstva zdravlja ne ovakvim ugovorima zadržavamo sposobne, nije se, kako je bilo planirano, nadoknadio postoji. Kaže i kako su pomalo razočarani mlade i obrazovane kadrove u Međimurskoj većim brojem zaposlenih“, rekao je prim. zbog neprepoznavanja potrebe za većim županiji, koja im osigurava uvjete rada na Venus. Dodao je kako je HED svjestan ulaganjem u prevenciju koja je glavna od- razini europskog standarda“, rekao je župan određene potrebe smanjenja broja osoba lika epidemiološkog rada. Naime, u Naci- Posavec. koje su obuhvaćene navedenim usluga- onalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012. Naš je cilj, rekla je dr. Sokač, stvoriti zdra- ma, odnosno potrebe za modernizacijom – 2020. navodi se da se za prevenciju 2010. vije i skladnije stanovništvo, a to bez sumnje zdravstvene edukacije istih, ali je isto tako godine odvajalo svega 0,68 posto od uku- možemo zajedničkim snagama, pa me vese- spremno predložiti i određena rješenja u pnih izdataka za zdravstvo. Za usporedbu, li suradnja s Međimurskom županijom, ali u smislu poboljšanja koja su u skladu s pro- u zemljama EU-a taj udjel je iznosio 2,68 mom slučaju i Općinom Pribislavec koja mi je mjenama u pojavnosti zaraznih bolesti. posto, a u Sloveniji 3,58 posto. pomogla u adaptiranju ordinacije. Naime, spomenutim uslugama trebalo „Dakle, ‘drastičnim’ povećanjem ulaga- „Ovime se dokazuje koliko je važna si- bi obuhvatiti osobe koje po prirodi svoga nja za prevenciju od 100 posto dosadašnjeg nergija s lokalnom samoupravom, zajedno posla mogu prenijeti neke zarazne bolesti iznosa, došli bismo do ‘velikih’ 1,36 posto, ćemo ići i u preventivno djelovanje, a u ime koje se prenose putem zaražene krvi, od- što je još uvijek daleko ispod potreba. svih mladih liječnika pozivam ujedno građa- nosno nesterilnim instrumentima, kao Umjesto toga, stalno se raspravlja o gubi- ne kojima će naša usluga biti dostupna da je što su frizeri, osobe koje rade tetovaže ili cima bolničkih ustanova i njihovim sa- iskoriste, kako bi ova inicijativa bila uspješ- pirsinge i slično. nacijama jer se previše troši, jer su velike na“, rekla je dr. Sokač. „Usredotočeni smo na provedbu pre- liste čekanja, jer su pretrage skupe i slično. Osim obiteljske liječnice u Pribislavcu, u tri ventivnih mjera za koje smatramo da bi Umjesto toga, treba se poraditi na promo- grada od sada rade novi stomatolozi: dr. Mi- se mogle kvalitetnije provoditi ukoliko ciji zdravlja, agresivno krenuti u edukaciju roslav Stančec u Prelogu, dr. Nino Makovac bi uslijedile određene promjene koje bi se stanovništva od najranije životne dobi i na u Čakovcu i dr. Tatjana Čavka u Murskom sada mogle provesti uslijed najavljenih iz- najjednostavniji način smanjiti pritisak na Središću. Temeljem Zakona o zdravstvenoj mjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Od- sekundarnu i tercijarnu razinu zdravstva“, zaštiti, Međimurska županija ostvaruje svo- nose se, primjerice, na patronažnu službu zaključuje prim. Venus. AŠ ja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području primarne zdravstvene zaštite tako da između

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 27 IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA ostalog osigurava popunjavanje mreže javne KBC Sestre milosrdnice zdravstvene službe na svom području pravo- HZZO nabavio 32 umjetne vremenim provođenjem postupaka davanja pužnice koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe. Ministar zdravlja prim. Siniša Varga, dr. Županija samostalno zatim odlučuje o dent. med., uručio je 15. srpnja ravnatelju broju koncesionara, dakako sukladno mreži KBC-a Sestre milosrdnice prof. dr. sc. Dan- javne zdravstvene službe, koji je potreban ka- ku Vrdoljaku 20 umjetnih pužnica za djecu Mladi međimurski liječnici dobili su ko bi građanima na svom području ponudili i 12 umjetnih pužnica za odrasle za što je HZ- koncesiju za idućih deset godina zdravstvenu zaštitu na najvišoj razini. AŠ ZO izdvojio oko 2,93 milijuna kuna. KBC Sestre milosrdnice kao središnje tijelo za zajedničku nabavu proveo je nabavu ugradbenog materijala, umjetnih pužnica za 2015. i 2016. godinu, te je bolnica sklopila Okvirni sporazum s tvrtkom Media d.o.o. za dvogodišnje razdoblje. Prema tom okvirnom sporazumu za cijelu Hrvatsku nabavljeno je 40 kompletnih uređaja umjetnih pužnica za djecu i 24 kom- pletna uređaja umjetnih pužnica za odrasle. Polovica ugovorenog materijala isporučena je u srpnju, dok će druga polovica biti isporuče- na sljedeće godine. Nabavljene pužnice dodjeljuju se djeci i odraslima temeljem ocjene Povjerenstva za davanje stručnog mišljenja o potrebi ugradnje Obilježen Dan sive vrpce umjetne pužnice. u podizanju standarda liječenja u Hrvatskoj, Kandidati se boduju prema utvrđenim kri- ako se u svijetu obilježava već nekoliko prvenstveno se tu misli na uvođenje multi- terijima te se formira lista osiguranih osoba godina, ove se godine po prvi put i u Hr- disciplinarnog pristupa liječenju, kako bi obo- temeljem koje se dodjeljuju pužnice, s time Ivatskoj upozorilo na probleme s kojima ljelima, ali i njihovim obiteljima bio dostupan da djeca imaju prioritet. se susreću oboljeli od tumora mozga. U čak i psiholog, što je u svijetu uobičajena praksa. Prva umjetna pužnica u Hrvatskoj je ugra- četiri hrvatska grada - Zagrebu, Varaždinu, Glia okuplja oboljele, članove njihovih obi- đena 1996. godine u Klinici za otorinolarin- Puli i Čakovcu, građani su mogli simboličnom telji, ali i velik broj zdravstvenih djelatnika. gologiju KBC Sestre Milosrdnice, a potom su donacijom za buketiće lavande i sive vrpce Organizira mjesečne sastanke za svoje čla- uslijedile ugradnje i u drugim centrima, KBC poduprijeti rad Udruge Glia, prve hrvatske nove, na kojima osim stručnih predavanja, Rebro, KBC Split i KBC Rijeka. udruge za oboljele od tumora mozga. članovi mogu razmjenjivati svoja iskustva. Hrvatska je danas 12. u svijetu po ugradnji Kod nas više od 400 ljudi godišnje oboli od Prvim javnim obilježavanjem Dana sive kohlearnih implanta (pužnica), ispred Nje- ove zloćudne bolesti, a kao najveće proble- vrpce, građani su, svojim odazivom, pokaza- mačke, Velike Britanije, Finske i Italije. me s kojima se bolesnici susreću, predsjed- li humanost i volju da se pomogne sugrađa- Do danas je u Hrvatskoj ugrađeno 650 puž- nica udruge, Valerija Korent, prvostupnica nima koji su se našli usred ove teške borbe. nica, a od toga 445 u KBC Sestre Milosrdnice, sestrinstva, navela je nedostatak psihoso- Uspjehu akcije, uz ostale donatore, uvelike su zbog čega je upravo taj KBC i odabran za ovu cijalne pomoći za oboljele i njihove obitelji, pridonijeli i uzgajivači lavande s otoka Hvara primopredaju. nepostojanje informativnog materijala, kao koji su pošiljkom lavande na štandove privu- U KBC Sestre Milosrdnice danas djeluje i nedostupnost nekih lijekova. Glia se obraća kli i slučajne prolaznike. Referentni centar za kohlearnu implanta- i nadležnim institucijama koje mogu pomoći Dijana Čalopek, tajnica Udruge GLIA ciju, kirurgiju nagluhosti i gluhoće s timom vrhunskih stručnjaka. HZZO ima svoje povjerenstvo za kohlearnu implantaciju koje se od samog početka posvećuje svakom pojedinom slučaju. Od 2002. godine sredstva za pužnice pri- kupljala su se putem humanitarnih akcija, a od 2007. godine do danas umjetne pužnice financira HZZO. AŠ

28 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA

OB Varaždin stava u obnovu. Samo lani je za centralnu i namještaj za Odjel produženog liječenja. U Ulaganje u opremu i službu u Varaždinu nabavljen vrijedan stup bolnicu Klenovnik, osim građevinskih rado- prostore za endoskopske operacije, obnovljeni su in- va, uložena su dva milijuna kuna za nabavku ternističko-pedijatrijski paviljon, ljekarna i medicinske opreme, od čega valja istaknuti Na Odjelu za radiologiju OB Varaždin sre- laboratorij, a značajna su ulaganja bila i u Služ- sustav za funkcionalnu plućnu dijagnostiku dinom srpnja u rad je pušten digitalni mamo- bi Novi Marof gdje je u tijeku izgradnja Spoj- – spirometrija, pletizmografija i difuzija. l graf najnovije tehnologije koji predstavlja ve- nog objekta između dva odjela, obnovljen je liki napredak u dijagnostici jer daje precizniju interni odjel, nabavljena medicinska oprema sliku i kvalitetniji prikaz promjena na tkivu, uz puno nižu dozu zračenja. Investicija je vrijedna 1,9 milijuna kuna, a OTVOREN NOVI FARMACEUTSKI proizvodnje na kontinuiranu proizvod- uz mamograf je nabavljena dodatna oprema KOMPLEKS JGL-a nju. poput dodatne dijagnostičke radne stanice, Pharma Valley izgradile Linije za pakiranje proizvoda bit će monitora te printera visoke rezolucije za kva- hrvatske tvrtke prilagođene zahtjevima tržišta, a nakon litetan ispis slike koja će zdravstvenim djelat- pakiranja svaka će kutija biti primljena nicima omogućiti jednostavniji rad. Završetak prve faze najveće investicije od strane robota, paletizirana i poslana „Od raka dojke godišnje u Hrvatskoj oboli riječke farmaceutske tvrtke JGL d.d. sve- automatski u skladište», objašnjava Mate oko 2500 žena, a u posljednje vrijeme sve če- čano je obilježen u petak 10. srpnja otvo- Poropat, voditelj projekta Pharma Valley i šće obolijevaju mlađe žene“, rekao je ministar renjem kompleksa Pharma Valley. izvršni direktor Farmaceutsko-tehničkih zdravlja prim. Siniša Varga, dr. dent. med., Novim se pogonom ova riječka farma- operacija u JGL-u. te dodao kako su preventiva i rano otkriva- ceutska tvrtka svrstava među vodeće pro- U protekle dvije godine zaposleno je nje bolesti dokazano najuspješnije metode u izvođače sterilnih farmaceutskih oblika oko 200 novih ljudi, a u skladu s uvođe- borbi protiv malignih bolesti. – kapi, sprejeva i aerosola – u Europskoj njem novog kompleksa u kompletnu Ministar Varga je također rekao da je cilj uniji. Ukupna vrijednost investicije na funkcionalnost, očekuje se otvaranje 100 ove Vlade, ali i njegov cilj, da svi stanovnici u Svilnom, u zaleđu Rijeke, je 361 milijun novih radnih mjesta. Hrvatskoj u okviru javnog zdravstva ostva- kuna. U odabiru izvođača, od projektiranja do ruju što više besplatnih dostupnih zdravstve- «Projekt je podijeljen u četiri faze, prva izbora svih sudionika u gradnji, kriteriji nih usluga i to što bliže svom domu. je finalizirana. U njoj, jedna od inovacija su bili vrlo rigorozni. Sanacijski upravitelj bolnice dr. Mladen svakako je potpuno automatizirano, ro- U konačnici, usprkos iznimnoj slože- Smoljanec rekao je da je uređaj u cijelosti fi- botizirano skladište bez prisutnosti ljudi nosti građevina i ugrađenih tehnologija, nanciran iz decentraliziranih sredstava, a na- s preko 5 000 paletnih mjesta. uz iznimku specifičnih strojeva i opre- bavkom ovog uređaja poboljšava se kvaliteta Koncipirano je tako da nema klasičnih me, svi izgrađeni objekti rezultat su rada usluge mamografije, kako za više od 16.000 koridora za prolazak viličara ili dizalica hrvatskih tvrtki i domaćeg znanja, što je tisuća žena koje su obavile mamografiju pre- već je cijeli prostor ispunjen paletnim svakako imalo dodatan pozitivan utjecaj ma Nacionalnom programu Ministarstva mjestima. Palete se pomiču uz pomoć sa- na hrvatsko gospodarstvo. Više od 80 zdravlja u trećem ciklusu, tako i za oko 5000 telita, a svima upravlja softver skladišta posto investicije JGL je time vratio u kr- žena u redovnom programu na godišnjoj ra- koji je povezan sa softverom u proizvod- votok domaćeg gospodarstva. zini. nji. Novitet je zatim i prelazak sa serijske Vanja Pletikosa „Nažalost, odaziv žena je svega 66 posto, pa i ovim putem apeliram na žene da se svakako odazovu pozivu i da naprave ovu vrlo bitnu dijagnostiku prema rasporedu“, zaključio je Smoljanec. U Varaždinskoj županiji u tijeku je 4. ciklus pozivanja žena na mamografske preventivne preglede koji je počeo 12. svibnja 2014. i obu- hvaća žene rođene 1965. i 1964. godine. Kroz dosadašnja tri ciklusa provedbe Na- cionalnog preventivnog programa obavljeno je više od 38.000 mamografskih pregleda pri čemu je otkriveno 146 karcinoma dojke. U siječnju prošle godine Varaždinskoj su bolnici, odlukom Vlade RH, pripojene Speci- jalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof i Specijalna bolnica za plućne bolesti i TBC Klenovnik. U posljednje je tri godine ova bolnica ulo- žila oko 43 milijuna decentraliziranih sred-

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 29 ZAGREBAČKO ZDRAVSTVO Vodeći uzroci smrti U GRADU ZAGREBU U 2013. GODINI

Mr. sc. Marina Polić-Vižintin, dr. med. Matea Markoci, bacc. med. techn. stopom od 196,07 umrlih na 100.000 stanov- udjelom od 4,39% u ukupnom broju umrlih) ijekom 2013. godine u Gradu Zagrebu nika) i cerebrovaskularne bolesti (937 umr- te zloćudne novotvorine dojke (180 umrlih s umrlo je 8.360 osoba (Tablica 1, Slika lih osoba s udjelom u ukupnoj smrtnosti od udjelom od 2,15% u ukupnom broju umrlih). T1). Među njima bilo je 47,61% muška- 11,21%, stopom od 118,61 umrlih na 100.000 Od ostalih skupina bolesti, kao uzroka raca i 52,39% žena. Stopa smrtnosti iznosila stanovnika), a što je vidljivo prema podacima smrti, na trećem su mjestu bolesti dišnog je 1.058,21 umrlih na 100.000 stanovnika. navedenim u Tablici 2. Na drugome mjestu sustava, od kojih su umrle 394 osobe, što Vodeće skupine uzroka smrti u 2013. go- nalazi se skupina novotvorina od kojih je u ukupnoj smrtnosti predstavlja udio od dini bile su cirkulacijske bolesti, a te bolesti umrlo 2.475 osoba, što je u ukupnoj smrt- 4,71%, zatim ozljede i trovanja (377 umrlih uzrok su smrti skoro polovice stanovnika nosti udio od 29,61%. Najčešće novotvorine i udio od 4,51%) te bolesti probavnog sustava Grada Zagreba (3.810 umrlih ili 45,57%) (Ta- unutar ove skupine su zloćudne novotvorine (332 umrla i udio od 3,97%). Gotovo 60% svih blica 1). Unutar ove skupine najbrojnije su bile traheje, bronha i pluća (509 umrlih s udjelom uzroka smrti odnosi se na deset dijagnostič- ishemijske bolesti srca (1.549 umrlih osoba od 6,09% u ukupnom broju umrlih), zloćud- kih entiteta prikazanih u Tablici 2. s udjelom u ukupnoj smrtnosti od 18,53%, ne novotvorine debelog crijeva (367 umrlih s Kao uzrok smrti muškaraca na prvom su

Tablica 1 – Umrli s prebivalištem u Gradu Zagrebu po skupinama bolesti te udio i stope na 100.000 stanovnika u 2013. godini Skupina Bolesti Broj Stopa na 100.000 stanovnika Udio (%) I Zarazne i parazitarne bolesti 98 12,40 1,17 II Novotvorine 2.475 313,28 29,61 III Bolesti krvi i krvotvornog sustava 6 0,76 0,07 IV Endokrine bolesti 227 28,73 2,72 V Duševni poremećaji 168 21,27 2,01 VI Bolesti živčanog sustava 178 22,53 2,13 VII Bolesti oka i očnih adneksa 0 0,00 0,00 VIII Bolesti uha i mastoidnog nastavka 0 0,00 0,00 IX Bolesti cirkulacijskog sustava 3.810 482,27 45,57 X Bolesti dišnog sustava 394 49,87 4,71 XI Bolesti probavnog sustava 332 42,02 3,97 XII Bolesti kože i potkožnog tkiva 2 0,25 0,02 XIII Bolesti mišićno-koštanog sustava 14 1,77 0,17 XIV Bolesti mokraćnih i spolnih organa 158 20,00 1,89 XV Trudnoća, porođaj i babinje 0 0,00 0,00 XVI Određena stanja nastala u perinatalnom razdoblju 21 2,66 0,25 XVII Kongenitalne malformacije 16 2,03 0,19 XVIII Simptomi, znakovi i abnormalni nalazi 84 10,63 1,00 XIX Ozljede i otrovanja 377 47,72 4,51 Ukupno 8.360 1.058,21 100,00 Izvor: Državni zavod za statistiku i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel mza bolničku zdravstvenu zaštitu

Tablica 2 – Deset vodećih uzroka smrti u 2013. godini: redoslijed, udio i stope na 100.000 stanovnika Red. br. MKB – X. rev. Dijagnoza Broj Udio (%) Stopa 1. I20 – I25 Ishemijske bolesti srca 1.549 18,53 196,07 2. I60 – I69 Cerebrovaskularne bolesti 937 11,21 118,61 3. C33 – C34 Zloćudna novotvorina traheje, bronha i pluća 509 6,09 64,43 4. I10 – I13 Hipertenzivne bolesti 422 5,05 53,42 5. C18 – C21 Zloćudna novotvorina debelog crijeva 367 4,39 46,45 6. I70 Ateroskleroza 253 3,03 32,02 7. I50 Insuficijencija srca 247 2,95 31,27 8. J44 Kronična opstruktivna plućna bolest 245 2,93 31,01 9. E10 – E14 Dijabetes melitus 222 2,66 28,10 10. C50 Zloćudna novotvorina dojke 180 2,15 22,78 Prvih 10 uzroka 4.931 58,98 624,16 Ukupno 8.360 100,00 1.058,21 Izvor: Državni zavod za statistiku i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel za bolničku zdravstvenu zaštitu

30 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 ZAGREBAČKO ZDRAVSTVO mjestu ishemijske bolesti srca sa 719 umrlih, i 19 ženske. U dojenačkoj dobi (< 1 god.) umr- strukih ozljeda. udjelom od 18,07% u ukupnom broju umrlih lo je 28 djece (12 muškog i 16 ženskog spola). U dobi od 30 do 44 godine umrle su 154 muškaraca i stopom od 194,67 umrlih na Najviše muške dojenčadi umrlo je zbog kom- osobe (93 muškog i 61 osoba ženskog spola). 100.000 muškaraca (Tablica 3). Slijede cere- plikacija trudnoće majke (4), respiracijskog Najviše muškaraca je umrlo zbog višestrukih brovaskularne bolesti s 389 umrlih, udjelom distresa (2) te po jednodojenče od prirođenih nespecificiranih ozljeda (10), asfiksije (10) te od 9,77% u ukupnom broju umrlih muškaraca malformacija aortalnih i mitralnih valvula, otrovanja narkoticima i psihodislepticima i stopom od 105,32 umrlih na 100.000 muš- ostalih prirođenih malformacija, kongeni- (10), zatim slijede fibroza i ciroza jetre (4) te karaca. Slijede zloćudna novotvorina traheje, talne pneumonije, bakterijske sepse, drugih učinci drugih vanjskih uzroka (3). bronha i pluća, zloćudna novotvorina debelog infekcija i hemolitične bolesti. Od zloćudne novotvorine dojke umrlo je crijeva i hipertenzivne bolesti. Prema tome, Najviše ženske dojenčadi umrlo je zbog pet žena, na drugome su mjestu nespecifici- među prvih pet uzroka smrti kod muškaraca komplikacija trudnoće majke (7), sindroma rane višestruke ozljede (4), zatim slijede su- nalaze se isključivo bolesti iz skupina cirku- iznenadne smrti (2) te po jedno dojenče od barahnoidalno krvarenje (3) i asfiksija (2) te lacijskih bolesti i novotvorina. prirođenih malformacija srčanih septuma, intracerebralno krvarenje (2) (Slika 2). Kod žena su na prvome mjestu uzroka smr- prirođenih malformacija mišićno-koštanog U dobi od 45 do 59 godina ukupno su umr- ti, isto kao i kod muškaraca, ishemijske bole- sustava, ostalih prirođenih malformacija sr- le 732 osobe (471 muškarac i 261 žena). Kod sti srca s 830 umrlih žena, udjelom od 18,95% ca, drugih stanja kože specifičnih za fetus i muškaraca je vodeći uzrok smrti zloćudna u ukupnom broju umrlih žena i stopom od novorođenče i poremećaja koji se odnose na novotvorina dušnica i pluća (64), slijede akut- 197,30 umrlih na 100.000 žena (Tablica 4). kratko trajanje gestacije i nisku porođajnu ni infarkt miokarda (45), kronična ishemij- Slijede cerebrovaskularne bolesti s 548 umr- težinu. ska bolest srca (22), asfiksija (18) i alkoholna lih žena, udjelom od 12,51% u ukupnom bro- U dobi od 1 do 14 godina umrlo je petero bolest jetre (18). Zbog zloćudnih novotvorina ju umrlih žena i stopom od 130,27 umrlih na muške djece, dvoje od mijeloične leukemije umrla je 101 žena, i to zbog zloćudnih novo- 100.000 žena. Nadalje slijede hipertenzivne a ostali zloćudne novotvorine jetre i intra- tvorina dušnica i pluća (44), dojke (27), de- bolesti, ateroskleroza i zloćudne novotvorine hepatičnih žučnih vodova, zloćudne novo- belog crijeva (16), jajnika (14) te 11 žena zbog dojke. Prema tome, među prvih pet uzroka tvorine mozga te od prirođene malformacije akutnog infarkta miokarda (Slika 3). smrti kod žena nalaze se, kao i kod muškara- aortalnih i mitralnih valvula. U dobi od 1 do U dobi 60 do 74 godine umrlo je 2.185 osoba ca, isključivo bolesti iz skupina cirkulacijskih 14 godina umrle su tri djevojčice, jedna od (1.366 muškaraca i 819 žena). Vodeći uzroci bolesti i novotvorina. non-Hodgkinova limfoma, druga od prirođe- smrti kod muškaraca su zloćudna novotvo- nih malformacija mišićno-koštanog sustava i rina dušnica i pluća (171), akutni infarkt mi- Vodeći uzroci smrti po dobi treća odostalih prirođenih malformacija. okarda (115), kronična ishemijska bolest srca U dobi od 15 do 29 godina umrlo je 48 o- (104), zloćudna novotvorina debelog crijeva U Gradu Zagrebu je u 2013. godini u dobi soba, od kojih 35 muškog i 13 ženskog spola. (57) te inzult, neoznačen kao krvarenje ili od 0 do 14 godina umrlo 36 djece, 17 muške Najčešće su umrli zbog nespecificiranih više- infarkt (42). Kod žena ove dobi također je vo-

Slika 1 – Umrli po dobi i spolu u Gradu Zagrebu u 2013. godini Izvor: Državni zavod za statistiku i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel za bolničku zdravstvenu zaštitu

Slika 2 – Vodeći uzroci smrti u dobi od 30 do 44 godine u Gradu Zagrebu u 2013. godini Izvor: Državni zavod za statistiku i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel za bolničku zdravstvenu zaštitu

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 31 ZAGREBAČKO ZDRAVSTVO

Slika 3 – Vodeći uzroci smrti u dobi od 45 do 59 godina u Gradu Zagrebu u 2013. godini

Izvor: Državni zavod za statistiku i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel za bolničku zdravstvenu zaštitu

Slika 4 – Vodeći uzroci smrti u dobi od 60 do 74 godina u Gradu Zagrebu u 2013. godini Izvor: Državni zavod za statistiku i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel za bolničku zdravstvenu zaštitu

Slika 5 – Smrtno stradali u prometnim nesrećama po dobi u Gradu Zagrebu u 2013. godini Izvor: Državni zavod za statistiku i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel za bolničku zdravstvenu zaštitu

Slika 6 – Smrtno stradali u prometnim nesrećama u Gradu Zagrebu u 2012. i 2013. godini Izvor: Državni zavod za statistiku i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel za bolničku zdravstvenu zaštitu deći uzrok smrti zloćudna novotvorina duš- uzroci smrti su kronična ishemijska bolest neoznačen kao krvarenje ili infarkt (166) te nica i pluća (60), slijede kronična ishemijska srca (270), akutni infarkt miokarda (130), insuficijencija srca (150). bolest srca (58), zloćudna novotvorina dojke zloćudna novotvorina dušnica i pluća (105), (56), akutni infarkt miokarda (51) te zloćud- druge kronične opstruktivne plućne bolest Prometne nesreće na novotvorina gušterače (31) (Slika 4). (102) te hipertenzivna bolest srca (97). Kod Broj smrtno stradalih u prometnim nesre- U dobi od 75 i više godina u 2013. godini žena ove dobi vodeći uzroci su kronična is- ćama u Gradu Zagrebu u 2013. godini bilježi ukupno je umrlo 5.205 osoba (1.998 muš- hemijska bolest srca (543), hipertenzivna pad u odnosu na 2012. godinu (Slika 5 i Slika karaca i 3.207 žena). Kod muškaraca vodeći bolest srca (246), ateroskleroza (174), inzult, 6). l

32 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 novosti sa STRUČNIh SKUPOVa

2. onkološki kolokvij Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Hrvatska je prepoznata kao jedno od globalnih središta za istraživanje lipidne peroksidacije svojeg nastanka već i na udaljenim mjestima, imunoterapija tumora ulazi kao standardni rvatska akademija znanosti i um- čak i s vremenskom odgodom. Stoga jednom terapijski modalitet u arsenal onkološkog li- jetnosti organizirala je u utorak 16. nastali oksidacijski stres može pogodovati ječenja. Postignuti rezultati odnose se na pri- Hlipnja svoj 2. Onkološki kolokvij, na nastanku novog stresa i bez štetnih utje- mjenu monoklonskih antitijela koja blokiraju kojem se razgovaralo o nekima od osnovnih caja okoline, a taj se mehanizam doživljava aktivaciju inhibitornih signala u T-limfocita pitanja hrvatske onkologije, kao i o novim ključnim u patofiziologiji starenja i nastanku („inhibicija inhibicije“), zatim na uporabu iskoracima u dijagnostici i liječenju tumora. zloćudnih tumora. Naizgled je stoga paradok- kimeričnih receptora protiv antigena koji Dr. sc. Neven Žarković, znanstveni sa- salno da se i niz onkoloških terapija temelji na se eksprimiraju i u malignih stanica (CARs, vjetnik i voditelj Laboratorija za oksidacijski indukciji oksidacijskog stresa, pa tako i HNE- prema engl. chimeric antigen receptors) te stres Instituta Ruđer Bošković, održao je pre- a. Međutim, treba naglasiti da HNE nije samo na uporabu autolognih tumor-infiltrirajućih davanje Oksidacijski stres i rak u kojem je ista- štetan već da ima i niz važnih regulacijskih limfocita uzgojenih i selekcioniranih in vitro knuo da pod utjecajem različitih čimbenika učinaka, pogotovo u nadzoru rasta stanica, protiv autolognih tumora. okoliša organizam nastoji održati ravnotežu pri čemu može dovesti i do odumiranja tu- Novi broj Akademijinog časopisa Rad, u zdravlja obrambenim mehanizmima i prila- morskih stanica. „Stoga se posljednjih godi- sklopu kojeg je objavljen Zbornik radova s godbom učincima stresora, uslijed čega dola- na, radi boljeg razumijevanja specifičnosti 1.Simpozija – Tumori probavnoga sustava: zi do promjena u metabolizmu kisika. Zbog oksidacijskog stresa, u zloćudnim bolestima rak debeloga crijeva, predstavio je akademik toga tijekom dinamičnih procesa oksidacij- uvode novi analitički postupci za detekciju Marko Pećina, tajnik Razreda za medicinske skog stresa u prekomjernoj količini nastaju HNE-a i srodnih aldehida te inovativni po- znanosti HAZU. U Radu su objavljeni radovi reaktivne kisikove tvari, a među njima su stupci indukcije HNE-a kao protutumorskog hrvatskih stručnjaka o raku debeloga crijeva posebno važni slobodni radikali. Oni zbog sredstva. U ovim suvremenim biomedicin- i dan je sveobuhvatan pregled od epidemio- nesparenih elektrona agresivno reagiraju sa skim pravcima hrvatski znanstvenici među logije, molekulske patogeneze i prehrane, životno važnim molekulama poput nukle- vodećima su u svijetu, pa je tako i Republika novih dijagnostičkih postupaka i algoritama, inskih kiselina, bjelančevina i masti i tako Hrvatska prepoznata kao jedno od globalnih farmakogenomike i genetike do svih oblika nastala oštećenja kumuliraju se i uzrokuju središta istraživanja lipidne peroksidacije“, suvremenih terapijskih mogućnosti i njiho- degenerativne poremećaje te mogu dovesti i rekao je dr. Žarković. vih nuspojava. Tako širok multidisciplinski do maligne transformacije stanica i nastanka Prema riječima prof. dr. Antonija Juretića, prikaz navedene problematike pokazao je još tumora. Kako je kazao dr. Žarković, iznimno redovitog profesora MEF-a u Zagrebu, nedav- jednom da je nužna suradnja svih potrebnih je važna pojava lipidne peroksidacije koja do- ni rezultati kliničkih studija s novijim origi- medicinskih struka u zbrinjavanju onkološ- vodi do nastanka reaktivnih aldehida, po- nalnim pristupima imunoterapiji u onkološ- kih bolesnika. Najnoviji broj Rada Razreda najprije 4-hidroksi-2-nonenala (HNE). Taj je kih bolesnika te činjenica da su regulacijske za medicinske znanosti HAZU objavljen je aldehid poznat pod nazivom drugi glasnik agencije vrlo brzo odobrile navedene metode na engleskom, na kojem izlazi od 2007. Rad slobodnih radikala zato što može uzrokova- i reagencije u liječenju bolesnika s pojedinim je inače najstariji Akademijin znanstveni ča- ti oksidacijski stres, i to ne samo na mjestu tipovima tumora, upućuju na zaključak da sopis koji izlazi od 1867. godine. Marijan Lipovac

Prvi međunarodni simpozij „Izbjegavanje neželjene trudnoće“ U Hrvatskoj pada broj namjernih prekida trudnoće zličitih aspekata uključeni u ovu problema- statističkih pokazatelja o neželjenoj trudnoći Zagrebu je u hotelu „Dubrovnik“ od tiku, iznijeli vrijedna predavanja, sudjelovali i prekidu neželjene trudnoće u Hrvatskoj, te 29-30. svibnja održan Prvi međuna- u raspravama, donosili zaključke i predlagali u ostalim članicama Europske unije i u Rusiji. Urodni simpozij iz serije „Znanjem u smjernice za daljnje akcije glede savjetovanja Domaćim sudionicima je bilo osobito život”pod naslovom „Avoiding unwanted i edukacije o odgovornom spolnom ponaša- zanimljivo čuti kako je u Hrvatskoj broj na- pregnancies” (izbjegavanje neželjene trud- nju. Iza uvodnog govora predsjednice Sim- mjernih prekida neželjene trudnoće u padu noće). pozija i gostiju iz Glavnog odbora Europskog u odnosu na prethodne godine. Međutim, Simpozij je bio doprinos razmatranju global- društva za kontracepciju i reprodukcijsko istovremeno se postavilo pitanje je li to doista nog javnozdravstvenog problema neželjenih zdravlje, ESC, počeo je znanstveni dio pro- tako ili se radi o nepotpunom prikupljanju po- trudnoća, na kojem su stručnjaci, koji su s ra- grama iznošenjem brojeva – epidemioloških i dataka (možda netočno DTS-iranje) ili žene

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 33 novosti sa STRUČNIh SKUPOVa zahvat obave u privatnom aranžmanu i/ili u zahtjev žene. Također su istaknuli superior- hvaćen od ESC-a, koji je na svojim stranicama drugoj državi (najčešće Sloveniji). nost zakona o pravu na odlučivanje o svom ti- i u svojim tiskanim materijalima promovira- Također je iznesena zanimljiva opservacija jelu, pa tako i o namjernom prekidu neželjene lo Simpozij i stoga je njegov službeni naslov o stanju u Gradu Zagrebu temeljena na priku- trudnoće u odnosu na zakonska prava glede ostao na engleskom jeziku: http://www.es- pljenim podacima (izvor: Nastavni zavod za priziva savjesti ginekologa. Među pozvanim crh.eu/events/non-esc-events/seminar-avo- javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u Za- predavačima bilo je 11 domaćih i 10 inoze- iding-unwanted-pregnancies. grebu) – žene odlaze u KB Merkur na pobačaj mnih stručnjaka. Ukupno je bilo nazočno U emisijama HRT-a korišten je uz naslov na (to je zagrebačka bolnica s najviše namjernih oko 70 sudionika, što je respektabilna brojka engleskom i hrvatski prijevod „Izbjegavanje pobačaja), a u druge zagrebačke bolnice idu za prvi simpozij kada treba “probiti led”. neželjene trudnoće“: http://www.hrt.hr/enz/ rađati (KB Merkur među uspoređivanim ro- U zaključku je istaknuta važnost savje- drustvena-mreza/286041/ dilištima ima najmanji broj poroda godišnje). tovanja i edukacije o odgovornom spolnom Prihvaćanje projekta i novčana pomoć Gošće iz Slovenije i Rusije prikazale su ponašanju kao optimalnom djelovanju u ESC-a čast je i obaveza da se sa sličnim doga- svoja pozitivna iskustva s medicinskim po- smislu smanjenja broja neželjenih trudnoća đanjima nastavi. Planira se sljedeći skup iz se- bačajem (pobačaj koji se obavlja lijekovima, i namjernih prekida neželjenih trudnoća i po- rije „Znanjem u život“, u organizaciji Sekcije mifepristonom i mizoprostolom) i koji se u većanja broja korisnika kontracepcije, zatim za praćenje utjecaja hormonoterapije na doj- Sloveniji obavlja na taj način već više godi- potreba rasprave o instituciji priziva savjesti ku HSD-HLZ-a, koja je u međuvremenu osno- na (u ginekološkim klinikama u Ljubljani i ginekologa u kontekstu prekida trudnoća na vana na poticaj organizatorice Simpozija. Na Mariboru na medicinski pobačaj dolazi i zna- zahtjev žene i potreba za mijenjanjem zako- tim bi se skupovima raspravljalo o temama čajan broj žena iz Hrvatske). U Hrvatskoj se nodavstva koje regulira ovu problematiku. koje se mogu svrstati pod zajednički nazivnik medicinski pobačaj službeno obavlja u Rijeci Ideju Simpozija prihvatilo je Europsko „odgovorno spolno ponašanje”. od proljeća 2015., pa se podaci tek prikupljaju. društvo za kontracepciju i reprodukcijsko Za kraj možemo reći da će sudionicima Gosti iz Slovenije, Velike Britanije, Mad- zdravlje (European Society of Contraception Simpozij sigurno ostati u lijepom sjećanju. žarske i Turske prikazali su zakonodavstva and Reproductive Health, ESC), koje je idej- Podržalo ga je više domaćih i inozemnih o namjernom prekidu neželjene trudnoće u noj začetnici projekta 2014. dodijelilo bes- subjekata na različite načine, kojima se za- zemljama članicama Europske Unije. Pri tom povratna novčana sredstva za organiziranje hvaljujemo. Sve informacije o Simpoziju do- su istaknuli kako priziv savjesti ginekologa Simpozija u Hrvatskoj: http://www.escrh.eu/ stupne su na web-stranici Simpozija: http:// postoji svugdje, ali nigdje to nije bitan čim- education/grants/courses/granted-courses escrh-cro-2015.bizztravel.biz/ benik u kreiranju pristupa prema pobačaju na Projekt je pisan na engleskom, takav je pri- Dr. sc. Vesna Stepanić, predsjednica Simpozija

Javnozdravstvene intervencije - smanjenje prevalencije pušenja Za bolesti povezane s pušenjem godišnje trošimo 1,5 milijardi kuna čimbenika, od kojih zasigurno najviše razvoj Kako bi se riješio ovaj gorući javnozdrav- organizaciji Nastavnog zavoda za duhanske industrije. Brojne su zdravstvene stveni problem, SZO je pozvala zemlje da pot- javno zdravstvo Splitsko-dalmatin- posljedice uporabe duhana. Od znanstvenih puno implementiraju „The WHO Framework Uske županije, a u okviru Nacional- dokaza o povezanosti pušenja i raka pluća Convention on Tobacco Control“. Konvenciju nog programa stručnih skupova posvećenih 50-ih godina 20. stoljeća, neprestano se po- je ratificirala i Hrvatska 2004. godine. Imple- prevenciji Dani preventive 2015. povodom tvrđuje uzročna povezanost pušenja s raznim mentacija učinkovitih politika neizmjerno Svjetskog dana nepušenja, održan je u Splitu drugim bolestima. Tako su nedavna istraži- je potrebna Hrvatskoj. U Hrvatskoj trenutno 1. lipnja stručni skup „Javnozdravstvene in- vanja potvrdila povezanost pušenja s rakom puši svaka treća odrasla osoba. Procjenjuje se tervencije – smanjenje prevalencije pušenja“. jetara i debelog crijeva, a i s reumatoidnim da od bolesti vezanih uz pušenje u Hrvatskoj Na njemu je dr. sc. Ivana Marasović Šušnja- artritisom, šećernom bolesti, tuberkulozom godišnje umire više od 9.000 ljudi ili svaka ra, specijalist javnog zdravstva, prikazala itd. Najnovija istraživanja potvrđuju i poveza- peta do šesta osoba. Uz to, prema podatcima najnovija saznanja o štetnim zdravstvenim nost pasivnog pušenja s moždanim udarom. Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, učincima izloženosti duhanskom dimu i Danas se smatra da je najučinkovitija po- u Hrvatskoj se godišnje za bolesti povezane s javnozdravstvenim intervencijama koje su jedinačna mjera smanjenja uporabe duhana pušenjem iz zdravstvenog proračuna izdvoji se pokazale učinkovite u smanjenju preva- povećanje njegove cijene. Cijene i porezne više od 1,5 milijarde kuna. lencije pušenja. mjere ekonomičan su način da se smanji po- Ipak, učinkovite javnozdravstvene inter- Prema podatcima Svjetske zdravstvene trošnja duhana, no trebaju biti nadopunjene i vencije koje su prevalenciju pušenja u nekim organizacije epidemija duhana u 20. stoljeću drugim mjerama. Primjeri zemalja (Novi Ze- zemljama svele gotovo na nulu, dokaz su da odgovorna je za smrt 100 milijuna ljudi di- land, Irska, Australija, SAD...) koje su uspješ- je moguće riješiti ovaj važni javnozdravstveni ljem svijeta, a ako izostanu urgentne mjere no smanjile prevalenciju pušenja pokazuju da problem. taj broj mogao bi u 21. stoljeću biti i milijarda. samo integrirani pristup može biti potpuno Ivana Marasović Šušnjara Razvoju ove epidemije pogodovalo je više učinkovit.

34 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 novosti sa STRUČNIh SKUPOVa

Pelveoperineologija – suvremeni pristup Nedovoljno smo osviješteni o važnosti manualne perinealne protekcije i snižavanju broja epiziotomija učestalost epiziotomija“ (Erika Spirić, kako zbrinjavanje istih spada u domenu prelijepom baroknom gradu bacc. med. tech, primalja), „Porođaj, može- kirurškog opstetričkog zahvata. Varaždinu održan je 15. svibnja mo li bez škara (dr. sc. Aleksandra Špolja- Isto tako, u inozemstvu postoji registar Uskup u organizaciji OB Varaždin, rić). Nakon predavanja, slijedile su vježbe opstetričkih ozljeda analnog sfinktera, Sveučilišta Sjever, KB „Sv. Duh“, HLZ iz manualne perinealne protekcije na fan- kako bi se pratili svi parametri rađaonskog podružnice Varaždin i Hrvatske komore tomima koje su se izvodile u dvije grupe. rada. Angažman i trud dr. sc. Špoljarić i do- primalja, a na temu pelveoperineologije, U Hrvatskoj ne postoji dovoljna osvije- ajenke primaljstva Erike Spirić ne ogleda multidisciplinarnog područja kojim se štenost o važnosti manualne perinealne se samo u organizaciji ovoga sjajnog i do- bave opstetričari, primalje, urogineolozi, protekcije i snižavanju broja epiziotomija. bro posjećenog skupa, već i u sjajnom peri- kirurzi, urolozi, neurolozi, fizijatri i fizio- Nažalost, rodilje, pogotovo prvorodilje, natalnom izvješću varaždinskog rodilišta. terapeuti. Skup je u odličnoj organizaciji rutinski se u većini rodilišta u našoj zemlji Dr. sc. Ingrid Márton, dr. med. dr. sc. Aleksandre Špoljarić, pročelnice podvrgavaju tzv. „rutinskoj epiziotomiji“ Službe za ginekologiju i opstetriciju OB iako za to, prema svim vodećim smjerni- Varaždin, održan u novouređenim i mo- cama, meta-analizama i brojnim mrežnim dernim prostorijama Sveučilišta Sjever pretraživanjima nema razloga. koje svojim infrastrukturnim uređenjem Zadnjih tridesetak godina u svijetu se su- pruža optimalne uvjete mladim ljudima gerira izvođenje tzv. „restriktivne epizioto- za edukaciju. Skup je bio namijenjen pri- mije“, dakle isključivo na indikaciju, kako maljama, specijalizantima i specijalistima bi se integritet međice što bolje sačuvao, ginekologije i porodništva, a predavači su u čemu je ključna uloga primalje, njezino održali zanimljiva i edukativna predava- znanje i vještina. nja koja su potakla na raspravu: „Manual- Postoje brojne spoznaje o trudnoći kao na perinealna protekcija - povijesni osvrt uzroku „per se“ urinarne inkontinenci- i nove spoznaje“ (prof. dr. Dubravko Ha- je, a danas su jasno identificirani i uzroci bek), „Epiziotomija - možemo li bolje“ (dr. analne inkontinencije post partum, a to Matija Prka), „Dijagnostika i zbrinjavanje su opstetričke ozljede analnog sfinktera, opstetričkih ozljeda analnog sfinktera“ koje počesto nije nimalo jednostavno dija- (dr. sc. Ingrid Márton), „Kako smanjiti gnosticirati i zbrinuti, ali treba apostrofirati Vježba na fantomu u Varaždinu Multidisciplinarni pristup distociji fetalnih ramena i parezi pleksusa brahijalisa Iza stručnog naziva simpozija obrađivala simpozij na temu distocije ramena u svom ikend 6. i 7. lipnja ostat će u lijepom se problematika zastoja ramena pri porodu, gradu, uz potporu kolega iz drugih gradova. sjećanju ginekolozima, pedijatri- koja se češće javlja kod makrosomne novo- Osim kolega iz Hrvatske, simpoziju su pri- Vma, fizijatrima i primaljama koji su rođenčadi, takozvane „velike djece“. U dosa- sustvovali ginekolozi i primalje iz Slovenije posjetili grad Šibenik kako bi sudjelovali na dašnjim praćenjima šibenska novorođenčad i BiH. simpoziju „Multidisciplinarni pristup disto- je poznata po tome što ima najveću porodnu Predavači koji su prenijeli svoja iskustva i ciji fetalnih ramena i parezi pleksusa brahi- težinu i duljinu - ne samo u našoj državi nego iznijeli predavanja bili su prof. dr. Dubravko jalisa“ u organizaciji Hrvatskog liječničkog i u svjetskim razmjerima! Habek, dr. Nikica Živković, dr. Mislav Her- zbora – podružnice Šibenik, Klinike za gine- Učestalost makrosomne novorođenčadi u man, doc. dr. Radenka Kuzmanić Šamija, kologiju i porodništvo KB „Sv Duh“, Klinike Šibeniku, te moguće komplikacije po majku i dr. Branka Birkić Plavčić i dr. Ivan Zmija- za ženske bolesti i porode KBC Zagreb, Odjela dijete prilikom poroda u takvim situacijama, nović s odjela za ginekologiju i porodništvo za ginekologiju i porodništvo OB Šibenik i bio je motiv koji je potakao liječnike s odjela OB Šibenik. Usporedo s predavanjima odr- Akademije medicinskih znanosti hrvatske – za ginekologiju i porodništvo Opće bolnice žavala se radionica za oslobađanje fetalnih podružnica Split. Šibensko kninske županije da organiziraju ramena na fantomu pod vodstvom dr. sc.

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 35 novosti sa STRUČNIh SKUPOVa

Ingrid Marton i dr. Matije Prke iz Klinike mediteranskom Vrtu sv. za ginekologiju i porodništvo KB Sv. Duh. Lovre. Šibenik je izma- Dvodnevni program simpozija je bio orga- mio sve uzdahe već od niziran u staroj gradskoj jezgri Šibenika, što je prvog trenutka, kada su bila njegova dodatna posebnost. Predavanja prije početka simpozija i radionice su bile organizirane u Gradskoj i u pauzama prikazivani knjižnici „Juraj Šižgorić“, u čijoj su neposred- kadrovi Šibenika pa sve noj blizini, ‘na par koraka’, bili smješteni pre- do trenutka rastanka u davači u odabranim apartmanima. mediteranskom Vrtu sv. Gosti su uživali u bogatom dvodnevnom Lovre. programu koji je za njih pripremila „Manife- Ovaj inovativan „van- sta“, agencija za marketing i turizam, i turi- hotelski“ angažman, iako stička agencija „Šibenik Plus“. U slobodnom zahtjevniji za organizaci- dijelu programa gosti su uživali u tematskom ju, pružio je sudionicima razgledu grada „Šibenik photo tour“, posje- simpozija autentičan do- tu novootvorenom Muzeju sv. Frane i veče- življaj i zaokružio cijelu ri na trijemu Gradske vijećnice, uz odličan priču na poseban način. glazbeni program. U nedjelju ujutro, drugog Dr. Ivan Zmijanović dana simpozija, gosti su posjetili hrvatsku kulturnu atrakciju godine, tvrđavu sv. Miho- vila, a potom u opuštenom ugođaju uživali u doručku pripremljenom u srednjovjekovnom Sudionici Simpozija u Šibeniku 1. MIPS-ov edukacijski tečaj održan u Splitu

Predsjednici tečaja prof. dr. Deni Karelo- i robotsku sakrokolpopeksiju, komplikacije IPS (Mediterranean Incontinenen- vić i dr. sc. Ingrid Márton uložili su puno „sling“ operacija. Možda je najzanimljivija ce and Pelvic Floor Society) među- truda i organizacijskog napora da na jednom tema skupa bilo odlično predavanje dr. Vla- Mnarodno je udruženje koje okuplja mjestu okupe, osim eminentnih domaćih dimira Kojovića iz Beograda, nasljednika ginekologe, uroginekologe, urologe, neuro- stručnjaka, i neka od vodećih svjetskih ime- glasovitog prof. Perovića, o rekonstrukcij- loge, fizijatre i fizioterapeute s ciljem interna iz područja poremećaja dna male zdjelice skim zahvatima promjene spola, a svakako disciplinarnog pristupa dijagnostici i liječenja (dr. sc. Mia Blaganje, prof. dr. Mauro Cer- je izazvalo i najviše kontroverze. Novost sku- ne samo inkontinencije već i poremećaja dna vigni, dr. Carlos Errando, doc. dr. Vladimir pa je izlaganje na temu neinvazivnih metoda male zdjelice. Našoj je domovini ukazana čast Kalis, prof. dr. Adolf Lukanovič, prof. dr. liječenja, što je osim farmakološkog i fiziote- da organizira 1. Edukacijski tečaj ovog druš- Diaa Rizk). rapijskog pristupa uključivalo i raščlanjivanje tva, pa je taj i održan u Splitu od 23. do 25. Posebitost skupa je sveobuhvatan pristup indikacija za tretiranje novim tehnologijama: travnja u predivnom okruženju hotela Lav, poremećajima dna male zdjelice, počev- radiofrekvencijom i laserom. le Meridien. ši od poremećaja uzrokovanih porodom, Invazivne metode liječenja urinarne in- analizirajući potrebu za kontinencije vrvjele su novitetima poput: epiziotomijom, analiza umjetni sfinkter za muškarce, sakralna ne- komplikacija i posljedica uromodulacija, botulin toksin i dr. radikalnih operacijskih Za polaznike su organizirane i vježbe, na zahvata na dno male kojima su usvajali i znanja iz ultrazvučne di- zdjelice, prikaz različitih jagnostike, eletrofrekvencije i lasera. rekonstruktivnih opera- Skup je bio odlično organiziran i dobro po- cijskih zahvata s nagla- sjećen, a pokazao je da se i u našoj domovini skom na laparoskopsku mogu i moraju organizirati skupovi ovako visoke edukacijske razine, kako bi mladi ljudi stjecali potrebna znanja i vještine, i još po- trebnija poznanstva za cijeli život, s obzirom na iznimnu susretljivost vrhunskih stranih predavača. Dr. Matija Prka Vodstvo skupa u Splitu: doc. Fistonić, prof. Rizk, dr. Marton i prof. Karelović

36 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Ekonomska analiza zdravstvenih potreba i kadrova u dječjoj adoles- centnoj psihijatriji Umjesto 20 posto, svega je pet posto djece do 19. godina koja se liječe ili prate Doc. dr. sc. Ivan Begovac, Klinika za psihološku medicinu, Specijalistički zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju, Medicinski fakultet, Sveušilište u Zagrebu, KBC Zagreb, Predsjednik HD za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju HLZ-a

čenja samo oko 10%, a ostalih 90% čine drugi čenju prosječno oko 200 djece s psihičkim Uvod sistemi (troškovi pravosudnog sustava, troš- poteškoćama godišnje. Dakle, trenutno svaki Od godine 2011. postoji u Hrvatskoj speci- kovi edukacije, socijalne skrbi (Hsia & Belfer, dječji psihijatar uštedi po jednom djetetu oko jalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije, 2008), tako da je teško izračunati zapravo 3200 US dolara (4000 US dolara minus 800 koja je odvojena od odrasle psihijatrije, radi ukupne troškove liječenja. uloženih dolara); dakle ukupno je to 640 000 svojih specifičnosti. US dolara (3200 Us dolara X 200 pacijenta) Dječja i adolescentna psihijatrija je u Hr- Procjena potreba i kadrova dobitka za Hrvatsko društvo (ali umanjeno vatskoj deficitarna struka (Begovac, Liječnič- u Hrvatskoj za njegovu bruto plaću koja je 240 000 bruto ke Novine, 2012). Postoji 896605 djece u dobi do 19 godina kuna= 37 000 US dolara), dakle ukupno 603 Smatra se da oko 20% djece ima ozbiljnih u Hrvatskoj (Državni zavod za statistiku, 000 US dolara godišnje. psihičkih problema u svijetu, ali i u Hrvat- 2011); liječe se ili su u praćenju samo do 5% Ako se mladom specijalistu odbije trajanje skoj, a dobiva intervenciju samo oko 5% (Na- (kalkulirano prema američkim statistika- specijalizacije, onda je to od ukupno 640 tional institute of mental health, 2000); ma), a možda i u manjem postotku, umjesto 000 US dolara minus 90 000 US dolara što Smatra se da oko 70% problema u dječjoj njih 20%. Dakle, pretpostavljamo da se liječe iznosi 550 000 US dolara dobiti. Od toga dalje dobi se može povoljno lječiti ranom inter- ili da su u praćenju trenutno oko 45 000 djece treba odbiti njegovu plaću koja je 240 000 vencijom i terapijom (http://www.pcmh.ca/ s psihičkim smetnjama. Realni cilj u sljede- bruto kuna= 37 000 US dolara, što iznosi uku- FactSheets). Istraživanja cost- offset studija, ćih pet godina bi bio da se zbrine 10% djece, pno 513 000 Us dolara dobitka u prvoj godini cost- effectivness studija, cost- utility, kao i to su djeca sa izrazitim psihičkim smetnjama. mladog specijaliste za Hrvatsko društvo. cost- benefit studija daju trend koji podupiru Prema ovoj kalkulaciji je stoga neliječeno ili U sljedećim godinama rada mladi specija- smjer prema financijskoj korisnosti interven- neobrađeno dodatno oko 45000 djece s psi- list dječji psihijatar dakle uštedi Hrvatskom cija (Romeo, Byford & Knapp, 2005). Npr. u hičkim smetnjama u Hrvatskoj! društvu oko 640 000 US dolara, umanjeno cost- offset studiji kod djece s autizmom rana Liječenje jednog djeteta košta oko 2500 za njegovu plaću (37 000 US dolara), što onda intenzivna bihevioralna terapija je uštedjela US dolara po djetetu; to bi bilo u u Hrvatskoj posljedično iznosi 603 000 US dolara godiš- oko 187 000 do 203 000 US dolara u dobi iz- oko 800 US dolara godišnje, (kalkulirano u nje dobitka za Hrvatsko društvo odnosno oko među 3-22 godine po djetetu (Jacobson, Mu- odnosu na tri puta manji BDP u Hrvatskoj, 21 105 000 dolara (oko 21 milijuna dolara) za lick & Green, 1998). nego u Usa i Kanadi). Neliječena djeca s psi- radni vijek od 35 godina kao specijalist. Smatra se da se na svaki dolar uložen u ranu hičkim smetnjama koštaju oko 5 puta više Trenutno ima u Hrvatskoj oko 50 dječjih intervenciju i liječenje vrati natrag oko 7 do- (u literaturi se navodi od tri do sedam puta, psihijatara. Iz gore navednoga također i sli- lara (http://www.pcmh.ca/FactSheets; The ovdje je uzeta srednja vrijednost od 5) jedno jedi da za ovih 45000 neliječene djece, treba National Council for community behavioral društvo odnosno svako pojedino neliječeno barem dodatnih 50 dječjih psihijatara u Hr- healthcare (2007). The Uninsured: the Im- dijete košta ukupno oko 4000 US dolara. 45 vatskoj, što je sukladno i zahtjevu stručnog pact of Covering mental Illness and addicti- 000 djece x 800 x 5 = 180 000 000 US dolara društva i preporukama Europske unije. ons Disorders. www.thenationalCouncil.org/ (180 milijuna dolara) gubi Hrvatsko društvo galleries/policy-file/CoveringtheUninsured. godišnje, zato jer se ne liječe dovoljno mental- Prednosti izračuna: pdf) Neliječene bolesti u djetinjstvu dovode ni poremećaji djece. Cijene na osnovu kojih je napravljen gore do mentalnih bolestu u odrasloj dobi; smatra Dakle, Hrvatska je trenutno na gubitku navedeni izračun su tri puta manje za Hr- se da oko 50% mentalnih bolesti odraslih po- godišnje oko 180 milijuna US dolara! Ulaga- vatsku (iznos BPD-a u Hrvatskoj korišten u činje u djetinjstvu. njem u liječenje djece ovih dodatnih 45 000 izračunu trećina je vrijednosti BPD-a u USA i Neliječene bolesti: U apsolutnim brojkama djece bi koštalo po djetetu oko 800 US dolara Kanadi, dakle tri puta manji). u državi Ontario (ima oko 13 miliona stanov- (45 000 djece X 800 US dolara= 36 milijuna Uzeta je obzir bruto plaća specijalizanta ili nika); iznose troškovi na neliječene mentalne US dolara); što znači da je izravna dobit za Hr- specijaliste, što smo onda uključili i režijske bolesti oko 22 milijardi dolara http://www. vatsko društvo oko 144 milijuna US dolara troškove bolnice. pcmh.ca/FactSheets); godišnje. Kod nekih dijagnoza npr. kod poremećaja Pretpostavljamo da trenutno jedan dječji Limitacije izračuna: ponašanja je ukupan medicinski trošak lije- psihijatar u Hrvatskoj ima u praćenju ili lije- Ne može se sve mjeriti ekonomski pokaza-

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 37 ZDRAVSTVENA ZAŠTITA teljima, kako govori literatura, tu se misli na u odrasloj dobi. na cijelo društvo, i točno je prije određen. patnju pojedinih obitelji i neposredne okoline - Dakle, Hrvatska je trenutno na gubitku Dakle, edukacija specijalizanata iz dječje i (National institute of mental health, 2000). godišnje oko 180 milijuna US dolara, radi adolescentne psihijatrije je svakako finan- Temeljni princip zdrastvene zaštite djece ne nedostatnog liječenja psihičkih bolesti u dje- cijski opravdana. bi smio biti isključivo financijska opravdanost tinjstvu. - Potrebno je dalje razvijati ambulantne već pružanje zaštite najosjetljivijim skupina- - Hrvatskoj je potrebno što hitnije 50 dječ- službe dječje psihijatrije u Hrvatskoj (uklju- ma pučanstva. jih psihijatara, da bi se poboljšao rad s djecom čujući i dnevne bolnice), kao i nedostatne sta- i obitelji, ali i umanjio finacijski gubitak koji cionarne kapacitete, te dati snažnu podršku Zaključci sada Hrvatska ima. novim organizacijskim jedinicima iz dječje i - Potrebna je orjentacija na što raniju di- - Financijski trošak edukacije specijaliza- adolescentne psihijatrije (otvaranje Klinika jagnostiku i ranu terapiju, jer se prevenira nata iz dječje psihijatrije je zanemariv u od- za dječju i adolescentnu psihijatriju u Hrvat- kronifikacija i pojava psihičkih poremećaja nosu na financijsku dobrobit koji oni imaju skoj). l

Dojenje - javnozdravstveni diskurs Vladin Program za zaštitu i promicanje dojenja Prof. dr. Josip Grgurić i cilja na novu dimenziju u promicanju doje- U okviru Hrvatske akademija medicinskih lada Republike Hrvatske na svojoj nja, o čemu će biti riječi poslije. znanosti, a na Školi narodnog zdravlja „An- sjednici od 7. svibnja ove godine Da se ipak na trenutak vratimo još malo u drija Štampar“, organiziran je 12. svibnja vrlo Vusvojila Program zaštite i promica- prošlost. Godine1991. Svjetska zdravstvena intrigantan skup te predstavljanje publikacije nja dojenja. Svi smo to ocijenili kao značajan organizacija UNICEF definira novu inicijati- „Javni diskurs - Izazovi suvremenog zdrav- napredak, što i jeste, ali više kao rezultat sa- vu za promicanje dojenja, a već dvije godine stva“ (urednik: Silvije Vuletić ). U svom radu dašnjih naših mogućnosti, ne samo materi- poslije, tijekom Domovinskog rata, zahva- urednik ističe: „Javni diskurs je generalna jalnih već i idejnih. ljujući UNICEF-u započinje se u Hrvatskoj jezično strukturirana ideja prema različitim Program je slika današnjih prilika ili, bolje provoditi program promicanja dojenja. To je obrascima ljudskog izjašnjavanja, u različitim rečeno, platforma za novi uzlet, ako ćemo ga važno imati na umu, jer se donošenjem ovog domenama društvenog života…Javnozdrav- iskoristiti. Možda će neke iznenaditi ovih programa može steći dojam da su te aktivno- stveni diskurs možemo opisati kao raspravu, nekoliko uvodnih rečenica, koje umjesto sti vođene do sada stihijski, bez programa. debatu, raščlanjivanje izvjesnog javnozdrav- oduševljenja i panegirika upozoravaju na re- Upravo obratno -program promicanja doje- stvenog problema, koji se ostvaruje dijalo- alnost u društvu koje deklarativno jako podr- nja pod nazivom „Rodilišta - prijatelji djece“ gom s najčešće različitim tumačenjima i in- žava dojenje, a u praksi je na svakom koraku naučio nas na sasvim nov pristup planiranja i teresima. Naime analizom diskursa uočavaju suprotno. provođenja aktivnosti. se u pravilu dvije razine promatranja - jedna Motiviralo me je da se ne pridružim ushiće- Program razrađen u „10 koraka do uspješ- je razina percepcija realnih neposrednih nju je prije svega više od 20 godina iskustva, nog dojenja“ traži prije svega planiranost ak- zdravstvenih problema, dok je druga razina mnogih Scila i Haribda. Ove mitske prepre- tivnosti, edukaciju i konkretnu evaluaciju, i introspekcijska. - Na introspekcijskoj razini ke u Hrvatskoj, čitaj „Sretnih beba“, samo predstavljao je novost u nas. Osobno mogu realnost zdravstvenih problema dobiva opis su jedna od drastičnih činjenica, kad se tim svjedočiti da je imao odraza i ekstenziju na riječima i pojmovima. Možemo reći da je jav- aktom praktički zaustavilo jedan humani definiranje metodologije i kod drugih naših ni diskurs interpretacija realnog problema.“ projekt i da se nešto učinilo tek na opetovana prepoznatljivih programa: „Za osmjeh djete- Upravo rasprava o dojenju u našim uvje- upozorenja UN-ovog Odbora za prava djeteta ta u bolnici“ i akcije „Gradovi/općine – prija- tima ima sve značajke javnozdravstvenog Hrvatskoj. telji djece“. diskursa. Današnji naš program u konačnici Ne mislim sada pisati o toj prošlosti, bit Od 1991. godine, kad je UNICEF kao prva je uobličio dojenje kao javno zdravstveni dis- će bolje, i teže, ako priložim ovom tekstu međunarodna organizacija otvorio svoje sje- kurs s naznakom za iskorak dalje širenjem moj uvodnik časopisu Paediatria Croatica dište u Hrvatskoj, uspostavljene su progra- na druga područja izvan sustava zdravstva, (1994;38:1-5), dakle prije 20 godina, pod mirane aktivnosti između Vlade RH i UNI- prema jednom društvenom diskursu. naslovom: “Poticaj za izradu nacionalne CEF-a u pomoći djeci za vrijeme rata i nakon Kroz 20-godišnje razdoblje stalno su bile strategije za promicanje dojenja u Hrvat- ratnih vremena. U tom pogledu posebno su prisutne rasprave i dileme kako definirati skoj“ Kad sam ga ovih dana ponovno pro- definirani programi promicanja dojenja kroz taj diskurs – dojenje. Nakon početnih inter- čitao, vidim da nije izgubio na aktualnosti. četverogodišnja razdoblja, pa je nastavak tih ventnih i uspješnih programskih aktivnosti Možda neskromno zvuči, ali mislim da bi ga aktivnosti suradnje definiran i za 2015-2016. „Rodilišta - prijatelji djece“, koje naglašavaju trebali pročitati pogotovo oni koji djeluju na godinu dominantnu ulogu zdravstvenog sustava, sve tom području. I sada jedna digresija kako bih objasnio na- se više razvijala ideja kako dojenju treba dati Mogu reći da on nadmašuje sadašnje stanje slov i zaključak ovoga mog teksta. širi društveni koncept.

38 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

U tom pogledu sazrijevala je ideja da se to dodatno učvrstiti i transponirati kao kvalite- općeg obrazovanja. Zajednica koja podržava područje i zakonski regulira, pa se nekoli- tu standarda u zdravstvenom sustavu. U tom i promiče dojenje. U usvojenom programu ko godina intenzivno radilo na definiranju pogledu važno je da je Ministarstvo zdravlja naznačuje se važnost lokalnih i regionalnih širega zakonskog okvira, koji je rezultirao i 2014. godine dalo preporuke Agenciji za kva- zajednica u promicanju dojenja. Osnivanjem definiran u izrađenom „Nacrtu zakona o za- litetu i akreditacije u zdravstvu da u sustav koordinacijskih odbora na razini županija i štiti i promicanje dojenja u RH“ koji je već bio akreditacije ugradi i elemente iz metodolo- gradova, otvaraju se mogućnosti stvaranja ušao u početni saborski postupak. Nažalost, gije „Rodilišta - prijatelji djece“. društvene klime s podrško kulturi dojenja s uvođenjem projekta „Sretna beba“ gase se Nakon što je u usvojenom programu za pro- Usvojeni Program za zaštitu i promicanje i te aktivnosti. One se ponovno naznačuju u micanje dojenja, velika je važnost dana nizu dojenja definiran je za razdoblje 2015. i 2016. Nacionalnom planu aktivnosti za prava i in- konkretnih postupaka koji su sastavnica godine, dakle za nepune dvije godine. Raz- terese djece 2006.-2012. godine. Programa mjera zdravstvene zaštite stanov- mjerno kratko vrijeme, koje valja shvatiti kao I konačno, dočekali smo da 2015. godine ništva. Ovdje prije svega treba imati u vidu tranzicijsko razdoblje, koje bi trebalo iskori- imamo usvojeni vladin Program za zaštitu i prenatalne i postnatalne mjere koje bi trebalo stiti za definiranje dugoročnog programa. promicanje dojenja. I pored svega prethodno uskladiti kroz sustav financiranja Hrvatskog I na kraju, i ne manje važno, Hrvatska bi rečenog ovaj događaj dobiva značajnu di- zavoda za zdravstveno osiguranje trebala donijeti Pravilnik o primjeni među- menziju i pretpostavke za daljnje iskorake. U sljedećem bi razdoblju trebalo, pored narodnog kodeksa o načinu reklamiranja Prije svega, prvi puta u našoj državi imamo sustava zdravstva, aktivnosti usmjeriti i na nadomjestaka za majčino mlijeko. Njegovo Vladin program za zaštitu i promicanje doje- sustav obrazovanja, prije svega u nadopunu donošenje nije samo konkretan doprinos u nja. Program je prije svega orijentiran prema kurikuluma u sustavu obrazovanja zdrav- prilog dojenja, već i visok moralni čin jedne sustavu zdravstva kao javnozdravstveni dis- stvenih djelatnika, u srednje medicinske zajednice. l kurs, što je u ovom trenutku dobro, a treba ga škole, veleučilišta i fakultete, ali i kroz sustav Velik interes za hrvatsku gerontologiju u Bratislavi Dr. sc. Nada Tomasović Mrčela, dr. med., i Manuela Maltarić, mag. nutri., Centar za zdravstvenu gerontologiju NZJZo “Dr. Andrija Štampar”

friendly Environments in Europe (Bratislava, ozračju razmjene iskustava, znanja i rezul- Bratislavi je od 9-10. srpnja održan 2015) pokazali su izuzetan interes za projekt tata rada sudionika u zaštiti zdravlja starijih Workshop and Consultation Age- GeroS (podsustav CEZIH-a za praćenje i eva- osoba i promicanju strateškog cilja br.1 SZO-a Ufriendly Environments in Europe luaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne - aktivnog zdravog starenja. Znakovito je da (AFEE) u organizaciji SZO-a na kojem su su- sposobnosti geronto- djelovale države Hrvatska, Češka, Slovačka loških osiguranika i i Slovenija. gerijatrijskih bolesni- Prezentacija na temu „Centers of Geron- ka) koji povezuje sve tology-Institute of Public Health and Ge- sudionike u pružanju rontology Centers in Croatia“, iz Centra za zdravstvene i socijal- zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavo- ne skrbi za starije o- da za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“- sobe te za gerontološ- Referentnog centra Ministarstva zdravlja RH ko-javnozdravstvene za zaštitu zdravlja starijih osoba, izazvala je pokazatelje o provo- veliko zanimanje sudionika. đenju izvaninstitucij- Dr. sc. Nada Tomasović Mrčela, dr. med. i ske skrbi (Gerontološ- Manuela Maltarić, mag. nutri. iz Centra za ki centri, 2004-2015) zdravstvenu gerontologiju prezentirale su re- u Hrvatskoj. zultate uspješnog hrvatskog modela izvanin- Sudionici savjetova- stitucijske skrbi za starije osobe -gerontološki nja u Bratislavi poka- centri te Centri za zdravstvenu gerontologiju zali su zanimanje za Zavoda za javno zdravstvo i projekt GeroS, hrvatsku gerontologiju i za model ispunjavanja se npr. u Slovačkoj već primjenjuje organizi- koji je značajan za praćenje i evaluaciju zdrav- semantičkog diferencijala o stavovima prema rana medicinska specijalizacija iz gerijatrije stvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starenju i starosti (Izvor: Referentni centar MZ po UEMS-u, čiju primjenu uskoro očekujemo starijih osoba u svrsi unaprjeđenja i primjena RH za zaštitu zdravlja starijih osoba, Centar za i u Hrvatskoj. l zdravog aktivnog starenja u zaštiti zdravlja zdravstvenu gerontologiju NZJZ „Dr. Andri- starijih osoba. ja Štampar“). Gerontološko savjetovanje u Sudionici Workshop and Consultation Age- Bratislavi u organizaciji SZO-a proteklo je u

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 39 SA STRUČNIH SKUPOVA

NOVOSTIIZ MEDICINSKE LITERATURE

■ Sedacija prije anestezije možda nije potrebna ■ Kolorektalni karcinom: manje kirurgije uz poboljšano preživljenje ■ Novi prognostički alat za predviđanje rizika recidiva raka jetre nakon transplantacije jetre ■ Rizik za masnu jetru raste s konzumacijom zaslađenih pića ■ Čimbenici rizika za relaps upalne bolesti crijeva nakon prekida anti-TNF terapije ■ MR-enterografija osjetljiv pokazatelj odgovora na terapiju kod Crohnove bolesti ■ Odgađanje ERCP-a povezano s organskim zatajenjem kod akutnog kolangitisa ■ Pembrolizumab vs. ipilimumab u liječenju uznapredovalog melanoma ■ Kombinacijska terapija nivolumabom i ipilimumabom ili monoterapija u neliječenih melanoma ■ Probir za karcinom vrata maternice kod žena s prosječnim rizikom ■ Povezanost dijabetesa u trudnoći s autizmom kod potomstva ■ Radovi hrvatskih liječnika objavljeni u inozemnim časopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE

tivnog liječenja anksioznosti. Moguće je da tjeskoba koja proizlazi Sedacija prije anestezije iz dolaska u operacijsku dvoranu ne utječe na ukupno zadovoljstvo možda nije potrebna pacijenata. Rad je podržao French Institutional Clinical Hospital Research Pro- Možda je vrijeme da se ponovno promisli o raširenoj praksi ru- gram Ministarstva zdravstva. tinskog davanja sedativa prije anestezije pacijentima podvrgnutim (JAMA. 2015;313:916-925.) elektivnim operacijama, sugeriraju rezultati randomizirane multi- Dr. sc. Goran Augustin, dr. med. centrične PremedX studije. Rezultati pokazuju da u usporedbi bez premedikacije i s placebom, Kolorektalni karcinom: manje kirurgije premedikacija lorazepamom nije poboljšala sveukupno zadovoljstvo perioperativnog iskustva pacijenata a nije utjecala niti na dulji opo- uz poboljšano preživljenje ravak. Oba parametra bili su primarni ishodi studije. Rezultati sugeriraju Pacijenti s kolorektalnim karcinomom (CRC) stadija IV rjeđe se nedostatak koristi kod rutinske uporabe lorazepama kao sedativa za podvrgavaju resekcijama primarnog tumora (PTR) nego što je prije premedikaciju bolesnika podvrgnutih općoj anesteziji za elektivne činjeno, a stopa preživljenja se poboljšava od 2001. godine, kada su operacije, naglašavaju autori. uvedeni novi kemoterapijski i biološki agensi. Oko 20% pacijenata s dijagnozom CRC-a su u stadiju IV bolesti, gdje je bolest već metasta- Zbog manjine bolesnika koji imaju visoke stupnjeve tjeskobe, malo zirala, često u jetru ili pluća. je opravdanje za rutinsko davanje preoperativnog anksiolitika svim U ovom stadiju bolesti postoji kontroverza o najboljem pristupu kirurškim bolesnicima. Maurice-Szamburski i sur. (the Service liječenju, jer podvrgavanje operaciji za uklanjanje primarnog tumora d’Anesthésie Réanimation, Hôpital de la Timone Adulte, Marseille, može odgoditi početak drugih tretmana, kao što je kemoterapija, koji France) uključili su 1062 bolesnika mlađih od 70 godina za elektivne mogu produžiti preživljenje. Još je uvijek mnogo kontroverzi o ulozi bolničke operacije (isključujući neurokirurške, kardiokirurške i poro- PTR-a u bolesnika sa stadijem IV raka debelog crijeva. de) u općoj anesteziji na pet francuskih sveučilišnih bolnica. Neki još uvijek vjeruju u dulje preživljenje s PTR-om, dok druge bri- Randomizirali su pacijente koji su dobili premedikaciju 2,5 mg lo- ne davanje kemoterapije pacijentima, navode Chang i sur. (University razepama, one bez premedikacije, odnosno one s placebom. Glavni of Texas M.D. Anderson Cancer Center, Houston, Texas, USA). Kažu rezultati pokazuju da se zadovoljstvo pacijenta vezano za periopera- da je to dobar posao jer se ne obavljaju možda nepotrebne operacije. tivno iskustvo, koje se ocjenjivalo dan nakon operacije s upitnikom To sugerira da većina tih bolesnika čak i ne treba resekciju tumora, Evaluation du Vécu de l›Anesthésie Generale, nije značajno razli- iako se na temelju ove analize ne može reći da operacija izravno ne kovalo po skupinama. Rezultati globalnog indeksa od 100 točaka u koristi. Iz baze Surveillance, Epidemiology and End Results (SEER) u prosjeku su iznosili: za lorazepam 72 (95% interval pouzdanosti [CI], retrospektivnu studiju identificirano je 64157 bolesnika s histološki 70-73), bez premedikacije 73 (95% CI, 71-74) i s placebom 71 (95% CI, potvrđenim stadijem IV CRC u razdoblju 1988.-2010. 70-73 ). Više ocjene ukazivale su na veće zadovoljstvo. Slični rezultati Od ukupnog broja bolesnika u stadiju IV, 67,4% je podvrgnuto P- dobiveni su kada je analiza ograničena na četvrtinu pacijenata koji su TR-u. Međutim, analiza tijekom vremena pokazuje da se operacija preoperativno imali visoku razinu tjeskobe. rjeđe izvodila kako je vrijeme prolazilo. PTR stope kod tih bolesnika Nasuprot tome, vrijeme do ekstubacije bilo je duže u skupini koja je smanjivale su se sa 74,5% u 1988. na 57,4% u 2010. godini (p<0.001). primala lorazepam (17 minuta; 95% CI, 14-20 minuta) nego u skupini Nasuprot tome, srednja relativna stopa preživljenja povećala se s 8,6% bez lorazepama (12 minuta, 95% CI, 11-13 minuta) i placebo skupini (13 u 1988. na 17,8% u 2009. godini (p<0.001). min; 95% CI, 12-14 minuta). Godišnja stopa smanjenja udjela pacijenata podvrgnutih PTR-u Osim toga, udio bolesnika s ranim kognitivnim oporavkom, koji iznosila je 0,41% od 1998. do 2001. godine, a pad je povećan na godiš- se ocjenjuje 40 minuta nakon završetka anestezije s Postoperative njoj stopi od 2,49%, 2001-2010 (p<0.001). To sugerira da bi ubrzano Quality of Recovery Scale bio je manji u lorazepamskoj skupini (51%, smanjenje PTR-a nakon 2001. moglo odražavati širu upotrebu sistem- 95% CI, 45% - 56%) nego bez takve premedikacije (71%; 95% Cl, 66% skih terapija nakon njihova uvođenja, što smanjuje potrebu za PTR- - 76%) i placeba (64%; 95% Cl, 59% - 69%). om. Godišnja promjena medijana relativnog preživljenja iznosila je Kao dodatni nalazi, bolesnici u lorazepamskoj skupini imali su u 2,18% 1988-2001 i 5,43% 1996.-2009. (P <.001). Ovi se rezultati podu- usporedbi s placebo skupinom nižu razinu anksioznosti pri dolasku daraju s napretkom kemoterapijskih agenasa koji je započeo u 2000. s u operacijsku salu i nižu razinu boli na odlasku iz operacijske dvorane. uvođenjem irinotekana; oksaliplatina slijedi u 2002. godini, bevacizu- Amnezija tijekom perioperativnog razdoblja bila je izraženija u lora- mab i cetuximab u 2004., kapecitabin u 2005. i panitumumab u 2006. zepamskoj skupini (24% bolesnika) nego u skupini bez lorazepama Autori navode da da im nakana nije bila poboljšanje preživljenja kao (6%) ili u placebo skupini (6%). rezultata manje operacija niti je manje operacija rezultiralo poboljša- Lorazepamska grupa imala je manje poboljšanje kvalitete sna iz- nim preživljenjem. Umjesto toga, rezultati ukazuju na to da određen među početne vrijednosti i postoperativnog „dana 1“ u usporedbi s broj bolesnika u stadiju IV CRC vjerojatno nikad neće trebati resekciju drugim dvjema skupinama. Nije bilo značajne razlike u odnosu na primarnog tumora. To ne znači da nitko ne bi trebao biti podvrgnut stopu hipotenzije nakon indukcije anestezije ili stope mučnine, po- PTR-u. PTR je indiciran za neke pacijente, osobito za one koji imaju vraćanja, hipotermije, drhtanja ili grlobolja koje su se procjenjivale u simptome ili koji krvare iz tumora. jedinici postanestezijske njege. Međutim, PTR je potencijalno nepotreban, pa čak i štetan jer ako Bez obzira na to što je lorazepam smanjio anksioznost bolesnika bolesnici razviju postoperativne komplikacije, ne bi mogli dobiti ke- po dolasku u operacijsku salu, ne postoji ukupna korist od preopera- moterapiju. A upravo je kemoterapija ta koja će produžiti život, a ne

42 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE operacija primarnog tumora koja ostavlja svu metastatsku bolest kod panj diferencijacije, mikro i makrovaskularnu invaziju, ne-inciden- pacijenta. talni tumor, prijetransplantacijski neutrofil-limfocitni omjer, razinu Prema Stephenu Sentovichu (kolorektalni kirurg, City of Hope alfafetoproteina i ukupnu razinu kolesterola. Cancer Research Hospital, Los Angeles, California, USA), trendovi Ovi su prediktori upotrijebljeni za izradu nomograma koji uključu- relativnog preživljenja jasno idu u pravom smjeru. Međutim, točni je serumske biomarkere, radiološku veličinu tumora i njegove pato- razlozi za to ne mogu biti utvđeni jer ne znamo sve detalje. Sentovich loške značajke. Analiza pokazuje da nomogram značajno poboljšava smatra da zasad odluka o korištenju PTR-a treba biti individualizirana predvidljivost povratka tumora (c-statistika, 0,85; 95% interval po- za bolesnike sa stadijem IV CRC. S modernim slikovnim dijagnostič- uzdanosti [CI], 0,82-0,89). U stvari, znatno bolje od American Joint kim metodama možemo donijeti točnije odluke o tome tko bi mogao Committee on Cancer patološkog TNM sustava (c-statistika, 0,80; biti bolji kandidat za operaciju, a tko ne bi. A tu su i mnoge druge meto- 95% CI, 0,75-0,83, p=0,006). de kojima možemo zbrinjavati metastatske lezije jetre kao posljedice Pacijenti koji nisu izvorno ispunjavali Milanske kriterije, ali kojima CRC-a, i to bez operacije ili kemoterapije. je uspješno prethodno smanjen tumor (downstage), imali su otprilike Mogućnost multidisciplinarnog pristupa tim pacijentima stvar- isto preživljenje bez recidiva nakon 1, 3 i 5 godina, kao i pacijenti koji no je put napretka, jer je stadij IV bolesti kod svakog bolesnika malo su inicijalno ispunjavali Milanske kriterije. Ti su bolesnici također drugačiji. U tijeku je randomizirana studija (faza 3) za procjenu ima imali značajno bolje preživljenje od bolesnika koji nisu zadovoljili Mi- li od PTR-a koristi, osim kontrole simptoma u okruženju modernih lanske kriterije i kojima nije prethodnom terapijom smanjen tumor kemoterapijskih agenasa. (p <0.001). (JAMA Surgery. 2015;150:402-9.) Ove razlike u preživljenju ističu važnost uspješnog ‘downstaging’- Dr. sc. Goran Augustin, dr. med. a i potrebu za prilagodbom kriterija odabira, tako da se potencijalno kurativno liječeni bolesnici ne odbijaju na temelju veličine samog tu- Novi prognostički alat za predviđanje mora, navode znanstvenici. Budući da se nomogram koristio samo u jednom centru, morat će biti provjeren i u drugima (multicentrično). rizika recidiva raka jetre nakon Provjera će značajno ojačati generalizacije o nomogramu. Ako rezul- transplantacije jetre tate potvrde i drugi centri diljem zemlje, tada će biti vjerojatnije da će dobiti široku primjenu. Alat koji bolje predviđa rizik recidiv raka jetre nakon transplantacije Glavna je prednost nomograma da dosta točno predviđa tko bi mo- jetre razvili su istraživači na Sveučilištu u Kaliforniji, u Los Angelesu gao razviti recidiv raka jetre nakon transplantacije. (UCLA). Ovo je prvo izvješće o novom prognostičkom alatu (ili no- (J Am Coll Surg. 2015;220:416-27.) mogramu) i najveće izvješće jednog centra za transplantaciju jetre Dr. sc. Goran Augustin, dr. med. zbog raka jetre, navode znanstvenici. Ovaj nomogram ima izvrsnu sposobnost predviđanja ponovne pojave bolesti, a može koristiti i za Rizik za masnu jetru raste usmjeravanje adjuvantne terapije i učestalost nadzora nakon transplantacije, navode Agopian i sur. (David Geffen School of Medicine, s konzumacijom zaslađenih pića UCLA, Los Angeles, California, USA). Izbor pacijenata oboljelih od raka jetre za transplantaciju poboljšan Nealkoholna masna bolest jetre (skr. NAMBJ) zahvaća 30% odrasle je ugradnjom osnovnih laboratorijskih biomarkera uz radiološke kri- populacije u Sjedinjenim Američkim Državama, a uloga zaslađenih terije. Novi nomogram uključuje prijetransplantacijsku radiologiju i pića i dijetalnih, niskokaloričnih gaziranih napitaka u ovoj bolesti još laboratorijske biomarkere kao i patološke značajke oboljele jetre ko- nije istražena. Jiantao Ma sa suradnicima iz SAD-a (USDA Human je mogu biti poznate tek nakon transplantacije. Selekcija pacijenata Nutrition Research Center on Aging at Tufts University in Boston, važna je u odlučivanju tko će imati koristi od transplantacije jetre. Massachusetts) istražio je povezanost konzumacije zaslađenih pića Milanski kriteriji, koi su uvedeni 1996. za procjenu kandidata, bili ili dijetalnih gaziranih pića i NAMBJ-a koje je proveo na ispitanicima su velik korak prema poboljšanju ishoda raka jetre i uspostavili su iz Framinhamske studije i treće generacije kohorte. transplantaciju jetre kao zlatni standard za one pacijente koji zado- Masna bolest jetre dijagnosticirana je kompjutoriziranom tomo- voljavaju kriterije. grafijom na n=2634 ispitanika. Koncentracija jetrenog enzima alanin U 2002. su Model for End-Stage Liver Disease (MELD) kriteriji transaminaze izmjerena je kod n=5908 ispitanika. Unos zašećernih razvijeni na University of California, San Francisco i oni su nakon i dijetalnih gaziranih pića određen je upotrebom upitnika. Ispitanici uvođenja rezultirali udvostručenjem stope transplantacije jetre u su podijeljeni na nekonzumente i konzumente navedenih napitaka. bolesnika s rakom jetre. Međutim, povratak karcinoma nakon tran- Konzumenti su podijeljeni na 1) manje od jednog zaslađenog i dije- splantacije i dalje ostaje problem. talno gaziranog pića tjedno; 2) manje od jednog pića dnevno, a više Sve više se misli da su Milanski i MELD kriteriji previše konzer- od jednog pića tjedno; 3) više od jednog pića dnevno). vativni. Oba se oslanjaju samo na radiološku veličinu tumora, a ne Od ukupnog broja ispitanika 34% su bili nekonzumenti ovih na- uzimaju u obzir i druge prognostičke čimbenike, poput agresivnosti pitaka, dok ih je 12% konzumiralo zaslađena pića svakodnevno. Od tumora i serumskih biomarkera. Za razvoj nomograma autori su anali- zaslađenih pića najviše se konzumirala bezkofeinska Coca-Cola zirali podatke o 865 pacijenata koji su podvrgnuti transplantaciji jetre (40%), potom Coca-Cola s kofeinom (10%), voćni sokovi (29%) te 21% zbog raka jetre od 1984. do 2013. godine. Njihova je prosječna dob bila preostala zaslađena pića. 60 godina, a 73% pacijenata bili su muškarci. Većina ih je praćena 30 Ukupna prevalencija masne jetre verificirane CT-om u ovoj kohorti mjeseci. Bolest se vratila u 117 bolesnika s medijanom od 15 mjeseci. bila je 17%. Nakon statističke analize i usklađivanja podataka poput Istraživači uključuju među prediktore recidiva gradus tumora i stu- dobi, spola, pušačkog statusa, unosa energije, alkohola, prehrambenih

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 43 NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE vlakana, postotka masti i proteina u prehrani i indeksa tjelesne mase, Čimbenici povezani s većim rizikom relapsa su mlađa životna dob, rezultati su bili slijedeći: stopa rizika za nekonzumente navedenih pušenje, duže trajanje bolesti i fistulirajuća perianalna Crohnova bo- zaslađenih i gaziranih pića je bila 1, za prvu podskupinu 1.16 (0.88, lest. Laboratorijski biljezi, poput niske serumske razine hemoglobina, 1.54), za drugu 1.32 (0.93, 1.86), a za treću podskupinu 1.61 (1.04, 2.49). visoke vrijednosti CRP-a i fekalnog kalprotektina, povećavale su rizik Dakle, ako se pilo manje od jednog pića tjedno, ali više od jednog za relaps. S druge strane, niska serumska razina anti-TNF lijeka bila je mjesečno rizik za NAMBJ je rastao za 16%, ako se pak konzumiralo povezana s nižim rizikom za relaps. više od jednog pića tjedno rizik je rastao 32%, a pijenje više od jednog Mukozno cijeljenje smanjuje rizik relapsa nakon ukidanja anti-TNF zaslađenog pića dnevno rizik je iznosio 61%. terapije, iako ovaj zaključak nisu potvrdili autori svih istraživanja (ri- Konzumacija zaslađenih pića bila je u proporcionalnom odnosu zik za relaps iznosi 26% kod prisutnog mukoznog cijeljenja, a 42% sa serumskom razinom alanin transaminaze. Autori istraživanja bez njega). Kod ispitanika koji su primali anti-TNF terapiju u svrhu zaključuju kako je konzumacija zaslađenih pića povezana sa poveća- prevencije postoperativnog povrata bolesti, rizik relapsa nakon ukida- nim rizikom za razvoj masne nealkoholne bolesti jetre, posebno kod nja terapije bio je visok, iznad 75%. Ponovna primjena lijeka u slučaju pretilih pojedinaca te onih s prekomjernom tjelesnom težinom, dok relapsa bolesti sigurna je i učinkovita. unos dijetalnih gaziranih pića nije bio povezan s promjenama masne Autori ovoga preglednog članka naglašavaju velik postotak bole- bolesti jetre. snika s relapsom kod upalnih bolesti crijeva nakon ukidanja biološke Odrasle osobe koje konzumiraju više od jednog zaslađenog pića terapije. Dosadašnji podaci nisu dostatni za čvrste preporuke glede dnevno imaju 55% veću šansu za razvoj NAMBJ-a od nekonzume- ukidanja anti-TNF terapije i odluke se donose prema individualnoj nata tih pića. procjeni. (J Hepatol. 2015 May 29. [Epub ahead of print]) (Aliment Pharmacol Ther. 2015 Jun 15. [Epub ahead of print]) Ivana Rosenzweig Jukić, dr. med. Ivana Rosenzweig Jukić, dr. med.

Čimbenici rizika za relaps upalne bolesti MR-enterografija osjetljiv pokazatelj crijeva nakon prekida anti-TNF terapije odgovora na terapiju kod Crohnove bolesti

Uvođenje biološke terapije u kliničku praksu značajan je napredak Mukozno cijeljenje je najvažniji terapijski cilj terapije upalnih bo- u liječenju kroničnih upalnih bolesti crijeva, prije svega zbog njiho- lesti crijeva (engl.skr.IBD). Mukozno cijeljenje nije dokaz potpune ve dokazane djelotvornosti te činjenice da su to prvi lijekovi kojima kontrole upale, prije svega u slučaju transmuralne upale kakva je se uspjelo promijeniti prirodni tijek tih bolesti. Aktivnost bolesti se prisutna kod Crohnove bolesti, gdje sluznica čini samo 15 % debljine obilježava kao remisija, blaga bolest, umjerena bolest i teška bolest, crijevne stjenke. a procjenjuje se prema kliničkim kriterijima i procjeni endoskopske Stoga moramo definiciju duboke remisije nadopuniti verifkacijom aktivnosti. histološkog cijeljenja i novim endoskopskim metodama, poput kon- Remisija bolesti se definira kao kompletan nestanak simptoma i en- fokalne laserske endomikroskopije, te dobiti uvid u zbivanja u svim doskopsko mukozno cijeljenje, a relaps se odnosi na na pojave simpto- slojevima crijevne stjenke pomoću biomarkera i slikovnih metoda ma u remisiji. Trenutno postojeća literatura ne daje odgovor na pitanje (MR-enterografija, ultrazvuk).MR-enterografija mjeri motilitet tan- kada prekinuti anti-TNF terapiju. Preduvjet za prekid terapije je posti- kog crijeva, a redukcija samog motiliteta odražava upalno stanje kod zanje stabilne remisije bolesti bez kortikosteroida, što podrazumijeva Crohnove bolesti. Međutim, do sada se ne znapoboljšava li se motilitet postizanje “duboke” remisije, odnosno kliničke, laboratorijske i en- s uspjehom terapije. doskopske remisije. Već je naglašeno da bi definiciju duboke remisije Plumb AA sa suradnicima iz velike Britanije (Centre for Medical trebalo proširiti na histološku remisiju kao i na verifikaciju cijeljenja Imaging, University College London, London, UK) imao je za cilj odre- upale u dubljim slojevima crijevne stjenke. diti kako promjene motiliteta tankog crijeva odražavaju odgovor na Kliničke su studije pokazale da nakon postizanja duboke remisije anti-TNF terapiju nakon indukcijskog razdoblja i duže. U istraživanje po sadašnjoj definiciji prekid anti-TNF terapije dovodi u značajnom je uključeno n=46 ispitanika (19 ženskog spola, prosječna životna broju bolesnika do relativno brzog relapsa bolesti, gdje srećom po- dob 29 godina), kojima je učinjena MRE prije anti-TNF terapije. Za novnim uvođenjem lijeka dobivamo najčešće brz odgovor. Anti-TNF procjenu terapijskog odgovora korišteni su Harvey-Bradshaw Index, terapija može se prekinuti najranije godinu dana nakon postizanja serumska razina CRP-a i MaRIA score. verificirane duboke remisije bez znakova upale tijekom terapije za Dva nezavisna radiologa procjenjivala su motilitet crijeva koristeći održavanje remisije, prema hrvatskom konsenzusu. MRE algoritme. Rezultati istraživanja su pokazali kako ispitanici koji Gisbert JP sa suradnicima iz Šanjolske publicirao je pregledni čla- su odgovorili na biološku terapiju imaju značajno veće poboljšanje mo- nak na temu čimbenika rizika povezanih s relapsom za upalne bolesti tiliteta (73.4 porast od početne vrijednosti) nego li skupina bolesnika crijeva nakon ukidanja anti-TNF terapije. bez odgovora na terapiju (25% redukcija, P < 0.001). Pretražili su elektronske baze podataka (PubMed/Embase) do si- Poboljšanje motiliteta mjerenog MR-om je bilo 93.1 senzitivno i ječnja 2015. Inkluzijske kriterije zadovoljilo je n=27 studija, a rezultati 76.5% specifično za bolesnike koji su pozitivno odgovorili na anti-TN- su pokazali kako je ukupan rizik relapsa nakon ukidanja anti-TNF Falfa terapiju. Pacijenti s normalizacijom CRP-a (<5 mg/L) imali su terapije bio 44%-tan za Crohnovu bolest (praćenje od 6-125 mjeseci) signifikantno veće poboljšanje motiliteta (medijan = 73.4% porast) od i 38%-tan za ulcerozni kolitis (praćenje od 6-24 mjeseca). Nekoliko onih s trajno povišenim CRP-om (median = 5.1%, P = 0.035). Ispitanici čimbenika je istraživano kako bi se identificirali pacijenti koji su sklo- sa postterapijskim MaRIA scores <11 imali su značajnije poboljšanje niji postizanju dugotrajne remisije nakon ukidanja biološke terapije. motiliteta tankog crijeva od onih s MaRIA score >11 (medijan 15.2%

46 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE porast, P = 0.017). Autori studije zaključuju kako je poboljšanje moti- i sveukupno preživljenje (OS). liteta mjerenog MR-enterografijom siguran pokazatelj odgovora na Procijenjene stope šestomjesečnog preživljenja bez bolesti izno- anti-TNFα terapiju kod Crohnove bolesti, čak i 12 tjedana od liječenja. sile su 47,3% u skupini na terapiji pembrolizumabom svaka dva tjed- (Aliment Pharmacol Ther. 2015 Jun 8. [Epub ahead of print] na, 46,4% u skupini na pembrolizumabu svaka tri tjedna te 26,5% Ivana Rosenzweig Jukić, dr. med. u skupini na terapiji ipilimumabom. Procijenjene 12-mjesečne stope preživljenja iznosile su 74,1% u skupini na dvotjednom pembrolizu- Odgađanje ERCP-a povezano s organskim mabu, 68,4% u skupini na trotjednom pembrolizumabu te 58,2% na ipilimumabu. zatajenjem kod akutnog kolangitisa Stopa odgovora porasla je s 11,9% na ipilimumabu do 32,9% na trotjednom pembrolizumabu i 33,7% na dvotjednom pembrolizumabu. Prediktori organskog zatajenja i utjecaj rane endoskopske retro- Nakon medijana praćenja od 7,9 mjeseci odgovori su iznosili 89,4% na gradne kolangiopankreatografije (ERCP) na ishod kod pacijenata s dvotjednom pembrolizumabu, 96,7% na trotjednom pembrolizuma- akutnim kolangitisom nije jasan. bu te 87,9% na ipilimumabu. Učinkovitost se pokazala sličnom u obje Lee F. sa suradnicima iz SAD-a (Division of Gastroenterology, Loma skupine na pembrolizumabu. Stope uz terapiju vezanih neželjenih Linda University Medical Center, Loma Linda, CA) u svome istraživa- učinaka gradusa 3 do 5 bile su niže u skupinama na pembrolizumabu nju imao je za cilj identificirati čimbenike povezane s perzistentnim (13,3% i 10,1%), nego u skupini na ipilimumabu. organskim zatajenjem kod hospitaliziranih bolesnika s akutnim ko- U zaključku, anti-PD-1 protutijelo pembrolizumab produžuje PFS i langitisom te utjecaj vremena intervencije ERCP-om na ishod bolesti. OS te izaziva manje toksičnosti visokoga gradusa, nego ipilimumab, U retrospektivno ispitivanje su uključeni svi uzastopni bolesnici s u liječenju bolesnika s uznapredovalim melanomom. kolangitisom od travnja 2005. do ožujka 2013. godine. (N Engl J Med. 2015;372:2521–2532.) Odgođeni ERCP se definirao kada je učinjen 48 sati i više od hos- Ana Tečić Vuger, dr. med. pitalizacije. Parametri organskog zatajenja bili su porast serumske razine kreatinina to ≥1.5 mg/dL ili potreba za dijalizom, mehanička Kombinacijska terapija ventilacija i/ili hipotenzija koja je zahtijevala terapiju vazopresorima. Uključena su n=203 ispitanika prosječne životne dobi od 59 ± 19 godi- nivolumabom i ipilimumabom ili na kojima je učinjen ERCP radi kolangitisa. monoterapija u neliječenih melanoma Od ukupnog broja ispitanika n=115 je imalo koledokolitijazu, n=40 maligne strikture, n=48 benignu opstrukciju. 22% ispitanika imalo je trajno organsko zatajenja dulje od 48 sati, a 11 bolesnika (5%) završilo Nivolumab (inhibitor kontrolne točke programirane smrti 1, PD-1) je letalno. Analiza podataka je pokazala da su Charlson Comorbidity i ipilimumab (inhibitor kontrolne točke citotoksičnom limfocitu T Index >2, SIRS (sindrom sistemskog upalnog odgovora), hipoalbumi- asociranog antigena 4, CTLA-4) pokazali su komplementarnu aktiv- nemija, bakterijemija te odgođeni ERCP povezani s perzistentnim nost u terapiji metastatskog melanoma. organskim zatajenjem. U randomiziranoj, dvostruko slijepoj studiji faze 3 Jamesa Larkina Svaki dan odgađanja ERCP-a bio je povezan sa 17%-tnim relativnim i suradnika, nivolumab sam ili kombinacija nivolumaba i ipilimumaba rizikom i porastom organskog zatajenja. Zaključno autori studije na- uspoređeni su sa samim ipilumamabom, u liječenju bolesnika s me- glašavaju kako je odgađanje ERCP-a nakon 48 sati od hospitalizacije tastatskim melanomom. povezano s trajnim organskim zatajenjem kod hospitaliziranih bole- U omjeru 1:1:1 raspoređeno je 945 prethodno neliječenih bolesnika snika s akutnim kolangitisom. s neresektabilnim stadijem III ili IV melanoma u skupine za terapiju Drugi važni čimbenici su komorbiditet, bakterijemija, hipoalbumi- nivolumabom samim, nivolumabom i ipilimumabom, ili samim ipili- nemija i SIRS. Rani ERCP unutar 48 sati od prezentacije poboljšava mumabom. Kao primarni ciljevi studije definirani su preživljenje bez ishod bolesti. progresije bolesti (PFS) i sveukupno preživljenje (OS). (Aliment Pharmacol Ther. 2015 May 22. [Epub ahead of print]) Ovdje su prikazani rezultati vezani uz preživljenje bez povrata bo- Ivana Rosenzweig Jukić, dr. med. lesti (PFS). Medijan PFS iznosio je 11,5 mjeseci u skupini na terapiji nivolumabom i ipilimumabom, u usporedbi s 2,9 mjeseci na samom Pembrolizumab vs. ipilimumab ipilimumabu i 6,9 mjeseci na samom nivolumabu. U bolesnika s tumorom pozitivnim na PD-1 ligand (PD-L-1) medijan u liječenju uznapredovalog melanoma PFS-a iznosio je 14 mjeseci u skupini na terapiji nivolumab – ipilimumab kao i u skupini na samom nivolumabu, ali u bolesnika s tumori- Inhibitor kontrolne točke citotoksičnom limfocitu T asociranog ma negativnim na PD-L-1 bio je PFS duži u skupini na kombinacijskoj antigena 4 (CTLA-4) u imunosnom sustavu, ipilimumab, standard je terapiji, nego na samom nivolumabu (11,2 mjeseca vs. 5,3 mjeseca). u liječenju bolesnika s uznapredovalim melanomom. Pembrolizumab Neželjeni učinci terapije gradusa 3 ili 4 pojavili su se u 16,3% bole- inhibira kontrolnu točku programirane stanične smrti (PD-1) i ima snika u skupini na nivolumabu, u 55% bolesnika u skupini na kombi- antitumorsku aktivnost u bolesnika s uznapredovalim melanomom. nacijskoj terapiji te u 27,3% njih na ipilimumabu. U randomiziranoj kontroliranoj studiji faze 3 834 bolesnika s uz- Dakle, među prethodno neliječenim bolesnicima s metastatskim napredovalim melanomom raspoređena su u omjeru 1:1:1 u skupine melanomom, terapija nivolumabom samim ili u kombinaciji s ipilimu- kako bi primili pembrolizumab (u dozi 10mg/kg tjelesne mase) svaka mabom rezultirala je značajno dužim PFS-om, nego terapija sa samim dva tjedna, ili svaka tri tjedna, ili 4 doze ipilimumaba (3mg/kg) svaka ipilimumabom. 3 tjedna. Primarni ciljevi studije bili su preživljenje bez bolesti (PFS) U bolesnika s PD-L-1 negativnim tumorom kombinacija PD-1 i C-

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 47 NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE

TLA-4 blokade bila je uspješnija, nego pojedinačna terapija. (N Engl J Med. 2015;373:23–34.) Povezanost dijabetesa u trudnoći Ana Tečić Vuger, dr. med. s autizmom kod potomstva

Probir za karcinom vrata maternice Informacije o povezanosti dijabetesa u trudnoći i autističnog spek- tra poremećaja (autism spectrum disorders - ASDs) ograničene su bez kod žena s prosječnim rizikom izvještaja o važnosti trenutka izloženosti tijekom trudnoće. Kako bi procijenili rizik za ASD povezan s intrauterinom izlože- George F. Sawaya i suradnici definirali su pred odborom za klinič- nošću preegzistirajućem dijabetesu tipa 2 i gestacijskom dijabetesu ke smjernica ACP (American College of Physicians) najbolje praktič- (GDM) prema gestacijskoj dobi u trenutku dijagnoze, Anny H. Xiang ne savjete za probir karcinoma vrata maternice u asimptomatskih, i suradnici iz Department of Research and Evaluation, Kaiser Perma- prosječno rizičnih žena starih 21 godinu ili više. Dokazi pregledani u nente Southern California (KPSC), Pasadena, California, SAD, proveli ovom radu predstavljaju sintezu relevantnih publikacija (uključujući su retrospektivnu longitudinalnu kohortnu studiju koja je uključila sistematske pregledne radove), koje su korištene za potvrdu postoje- 322 323 djeteta rođenih iz jednoplodnih trudnoća u bolnicama KPSC ćih kliničkih smjernica. Najbolji praktični savjeti su ovi: u petnaestogodišnjem razdoblju (1995.-2009.). Djeca su praćena od Savjet br. 1: Kliničari ne trebaju činiti probir za karcinom vrata ma- rođenja do jednog od sljedećih momenata: datuma kliničke dijagno- ternice kod prosječno rizičnih žena mlađih od 21 godine. ze ASD-a, zadnjeg datuma kontinuiranog članstva u zdravstvenom Savjet br. 2: Kliničari trebaju započeti probir za karcinom vrata ma- planu KPSC-a, smrti bilo kojeg uzroka, ili dosegnutog datuma 31. ternice kod prosječno rizičnih žena u dobi od 21 godine, i to citološki prosinca 2012. (bez HPV testiranja) jednom svake 3 godine. Maternalna izloženost u studiji bila je sljedeća: preegzistirajući di- Savjet br. 3: Kliničari ne trebaju činiti citološki probir za karcinom jabetes tipa 2 (n=6496), GDM dijagnosticiran u 26. tjednu gestacije ili vrata maternice kod prosječno rizičnih žena češće od jednom svake ranije (n=7456), GDM nakon 26. tjedna gestacije (n=17579), ili odsut- 3 godine. nost dijabetesa (n=290792) tijekom trudnoće. Savjet br. 4: Kliničari mogu koristiti kombinaciju citologije i HPV Tijekom razdoblja praćenja dijagnosticiran je u 3388 djece ASD (115 testiranja jednom svakih 5 godina kod prosječno rizičnih žena sta- izloženih preegzistirajućem dijabetesu tipa 2, 130 izloženih GDM-u s rih 30 godina ili više, a koje daju prednost probiru za karcinom vrata ≤26 tjedana, 180 izloženih GDM-u s >26 tjedana, te 2963 neizložena maternice rjeđe nego jednom svake 3 godine. dijabetesu u trudnoći). Savjet br. 5: Kliničari ne trebaju provoditi HPV testiranje kod pro- Godišnja incidencija ASD-a među djecom u navedenim skupinama sječno rizičnih žena mlađih od 30 godina. majki bila je redom 3.26, 3.02, 1.77, te 1.77 na 1000. Omjeri rizika (HR) Savjet br. 6: Kliničari trebaju prestati činiti probir za karcinom vrata za ASD bili su 1.59 (95% CI, 1.29-1.95) za preegzistirajući dijabetes tipa maternice kod prosječno rizičnih žena starijih od 65 godina ako one 2, 1.63 (95% CI, 1.35-1.97) za GDM s ≤26 tjedana, te 0.98 (95% CI, 0.84- imaju tri uzastopna negativna citološka rezultata ili da uzastopna ne- 1.15) za GDM s >26 tjedana, u odnosu na neizloženost dijabetesu u gativna rezultata citologije i HPV testiranja u proteklih 10 godina, s trudnoći. Nakon usklađivanja s dobi majke, paritetom, obrazovanjem, tim da je zadnji probir učinjen u posljednjih 5 godina. prihodom kućanstva, rasom, komorbiditetom i spolom djeteta, pre- Savjet br. 7: Kliničari ne trebaju činiti probir za karcinom vrata ma- egzistirajući dijabetes tipa 2 nije bio značajno povezan s rizikom za ternice kod prosječno rizičnih žena bilo koje dobi ako su imale histe- ASD kod potomstva (HR 1.21; 95% CI, 0.97-1.52), za razliku od GDM-a rektomiju koja je uključivala vrat maternice. dijagnosticiranog u 26. tjednu ili ranije (HR 1.42; 95% CI, 1.15-1.74). (Ann Intern Med 2015 Apr 30. doi: 10.7326/M14-2426. [Epub ahead of Izloženost liječenju antidijabeticima nije bila neovisno povezana s print]) rizikom za ASD. Matija Prka, dr. med. U zaključku se ističe kako je maternalna izloženost GDM-u dija- gnosticiranom do 26. tjedna trudnoće bila povezana s rizikom za ASD kod potomstva. (JAMA. 2015;313(14):1425-34.) Matija Prka, dr. med. Prim. Mladen Brajša: Pag otok

48 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE

Radovi hrvatskih liječnika objavljeni u inozemnim časopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI

U suradnji s časopisom Croatian Medical Journal donosimo popis recentnih publikacija hrvatskih autora objavljenih u uglednim inozemnim znanstvenim i stručnim medicinskim časopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI.

Poropat G, Giljaca V, Hauser G, Štimac D. Enteral nutrition formulations for acute pancreatitis. Cochrane Database Syst Rev. 2015;3:CD010605. Department of Gastroenterology, Clinical Hospital Centre Rijeka, Kresimirova 42, Rijeka, Croatia.

Mihanović M1, Restek-Petrović B1, Bogović A2, Ivezić E2, Bodor D2, Požgain I3.Quality of life of patients with schizophre- nia treated in foster home care and in outpatient treatment. Neuropsychiatr Dis Treat. 2015;11:585-95. 1Psychiatric Hospital “Sveti Ivan”, Zagreb, Croatia ; Faculty of Medicine Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek; 2Psychiatric Hospital “Sveti Ivan”, Zagreb; 3Department of Psychiatry, University Hospital Center Osijek, Croatia.

Abdovic S1, Pavic AM1, Milosevic M2, Persic M3, Senecic-Cala I4, Kolacek S1. Short Health Scale: A Valid, Reliable, and Responsive Measure of Health-related Quality of Life in Children with Inflammatory Bowel Disease. Inflamm Bowel Dis. 2015;21(4):818-23. 1Referral Center for Pediatric Gastroenterology and Nutrition, University Children’s Hospital Zagreb, Zagreb Medical School; 2Depar- tment of Environmental and Occupational Health, “Andrija Stampar” School of Public Health, University of Zagreb School of Medicine; 3Department for Pediatric Gastroenterology, University Hospital Center Rijeka; 4Department for Pediatric Gastroenterology, Hepatology and Nutrition, University Hospital Center Zagreb, Croatia.

De Backer G, Besseling J, Chapman J, Hovingh GK, Kastelein JJ, Kotseva K, Ray K, Reiner Ž*, Wood D, De Bacquer D; EUROASPIRE Investigators. Prevalence and management of familial hypercholesterolaemia in coronary patients: An analysis of EUROASPIRE IV, a study of the European Society of Cardiology. Atherosclerosis. 2015;241(1):169-175. *Department of Internal Medicine, University of Zagreb School of Medicine and University Hospital Centre Zagreb, Croatia.

Sartelli M, Moore FA, Ansaloni L, Di Saverio S, Coccolini F, Griffiths EA, Coimbra R, Agresta F, Sakakushev B, Ordoñez CA, Abu-Zidan FM, Karamarkovic A, Augustin G*, et al. A proposal for a CT driven classification of left colon acute di- verticulitis. World J Emerg Surg. 2015;10:3. *Department of Surgery, University Hospital Center, Zagreb, Croatia.

Hoffmann VS, Baccarani M, Hasford J, Lindoerfer D, Burgstaller S, Sertić D*, Costeas P, Mayer J, Indrak K, Everaus H, Koskenvesa P, Guilhot J, Schubert-Fritschle G, Castagnetti F, Di Raimondo F, Lejniece S, Griskevicius L, Thielen N, Sacha T, Hellmann A, Turkina AG, Zaritskey A, Bogdanovic A, Sninska Z, Zupan I, Steegmann JL, Simonsson B, Clark RE, Covelli A, Guidi G, Hehlmann R. The EUTOS population-based registry: incidence and clinical characteristics of 2904 CML patients in 20 European Countries. Leukemia. 2015;29(6):1336-43. *Division of Hematology, Department of Internal Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Croatia.

Kruljac I1, Rinčić G2, Pećina HI3. Hyperosmolar coma in a patient with hypothalamic Langerhans cell histiocytosis. Endocrine. 2015 Jul 7. [Epub ahead of print] 1Department of Endocrinology, Diabetes and Metabolic Diseases ‘‘Mladen Sekso’’, University Hospital Center ‘‘Sestre Milosrdnice’’, University of Zagreb Medical School, Zagreb, Croatia; 2Department of Hematology, University Hospital Center ‘‘Sestre Milosrdnice’’, Zagreb, Croatia; 3Department of Radiology, University Hospital Center ‘‘Sestre Milosrdnice’’, Zagreb, Croatia.

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 49 ZDRAVSTVO U SVIJETU

Oprezna najava eradikacije tuberkuloze do 2035. godine. Predstavnice Nacionalnog referentnog laboratorija za tuberkulozu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prim. dr. Vera Katalinić Janković, dr. med. i dr. sc. Ljiljana Žmak, dr. med. s članovima ECDC mreže ERLTB-Net i predstavnicima ECDC-a, Vilnius, svibanj 2015. Budućnost M. tuberculosis i netuberkuloznih mikobakterija u 21. stoljeću

Vera Katalinić-Janković, Ljiljana Žmak

stići te indikatore značilo bi postići godišnji rentni laboratorij za dijagnostiku tuberkulo- uberkuloza, poznata kao „stara da- pad incidencije tuberkuloze u svijetu za 17%. ze u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. I ma“, još je uvijek vodeći uzrok smrt- Pesimisti bi ovaj zadatak nazvali nemogućom nedavno, na godišnjem sastanku ERLTB-Net Tnosti od bakterijske bolesti u svijetu. misijom, realisti malo vjerojatno ostvarivim održanom u svibnju 2015. u Vilniusu, dogo- Usprkos brzoj i kvalitetnoj dijagnostici te ciljem, dok s druge strane optimisti požuru- vorena su tri glavna cilja i program rada labo- djelotvornim lijekovima, ova izlječiva bolest ju aktivniji pristup, primjenu novih dijagno- ratorija: harmonizacija metoda unutar EU/ odgovorna je za 1,5 milijuna smrti na godinu. stičkih platformi i novih lijekova. Kojim god EEA, nastavak provođenja vanjske kontrole To bi značilo kako u svijetu tijekom tri godi- pristupom krenuli, istina je da danas zaista kvalitete rada (EQA) i osiguranje treninga za ne od samo jedne bolesti nestane populacija moramo i možemo više u kontroli širenja tu- mlade stručnjake. veličine stanovništva Hrvatske. S obzirom berkuloze. Budući da su dijagnostičke tehnike znat- na ovakve brojke postavlja se logično pitanje Rješenje problema nalazi se u multidiscipli- no napredovale, u sklopu ove mreže prate se možemo li, moramo li učiniti više? narnom pristupu koji bi uključivao podizanje promjene i primjene tehnoloških novina u Na Međunarodnom kongresu o tuberku- svijesti kliničara o prisutnosti tuberkuloze u području dijagnostike tuberkuloze. Osobit lozi održanom u Washingtonu u rujnu 1908. današnjem svijetu i odgovornosti liječnika za napredak uočljiv je u području molekularne godine, Robert Koch je najavio eliminaciju opasnost razvitka sojeva rezistentnih na po- dijagnostike. Danas možemo molekularnim bolesti u idućih 25 godina. Ovaj cilj naravno stojeće antituberkulotike, aktivnijem pristu- testovima direktno iz uzorka bolesnika u ro- nije do danas ostvaren premda su brojni jav- pu epidemiologa u analizi i kontroli prijenosa ku od nekoliko sati i mi u Hrvatskoj otkriti nozdravstveni programi provođeni tijekom M. tuberculosis te brzu i točnu laboratorijsku M. tuberculosis te ujedno dokazati prisutnost godina u svrhu kontrole širenja i eradikacije dijagnostiku. genetskih mutacija odgovornih za rezistenci- tuberkuloze. Nažalost, nije ispunjen ni jedan Sa strane laboratorija, u posljednjih 15 go- ju na antituberkulotike. Upotrebom tekućih od do sada praćenih indikatora koji bi ukazi- dina došlo je do znatnog napretka u samim podloga za kultivaciju mikobakterija, nije sa- vali na eliminaciju bolesti. Najnovija strate- laboratorijskim tehnikama, ali i u organizaciji mo ubrzano otkrivanje M. tuberculosis, nego gija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) laboratorija, kako na lokalnoj, tako i na inter- je povećana i osjetljivost detekcije netuber- „Post-2015 Strategy“ sadrži viziju svijeta bez nacionalnoj razini. U 2007. godini Europski kuloznih mikobakterija. Koliko je otkrivanje tuberkuloze te prognozira kraj epidemijske centar za kontrolu zaraznih bolesti (ECDC) i praćenje netuberkuloznih bakterija važno, pojavnosti tuberkuloze do 2035. godine. Za okupio je postojeću mrežu nacionalnih refe- govori i posljednji slučaj invazivnih intrahos- ostvarenje ove vizije potrebno će biti global- rentnih laboratorija za dijagnostiku tuberku- pitalnih infekcija radi kontaminacije uređaja no smanjiti smrtnost od tuberkuloze za 95% i loze (NRL) u mrežu laboratorija na razini EU za izvantjelesni krvotok prilikom otvorenih incidenciju bolesti za 90% (incidencija manja (ERLTB-Net). Punopravni član te mreže u Hr- operacija prsnoga koša u nekoliko europskih od 10/100000) u odnosu na 2015. godinu. Do- vatskoj je Supranacionalni i nacionalni refe- centara. Kod ovih zahtjevnih bolesnika došlo

50 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 ZDRAVSTVO U SVIJETU

Testiraju se i novi, obećavajući režimi za li- ječenje osjetljive i rezistentne tuberkuloze, što će ubrzati dovođenje novih antituberku- lotika na tržište. Brza dostupnost dokazano djelotvornih lijekova je prioritet SZO-a. To je i sadržano u dokumentu Policy Implementa- tion Package (PIP) gdje SZO potiče zemlje ka implementaciji novih režima liječenja i novih lijekova. Ukoliko je cilj neke javnozdravstvene strategije eradikacija određene bolesti, jasno je da veliku ulogu u postizanju takvog cilja predstavlja učinkovito cjepivo. Premda cjepivo protiv tuberkuloze postoji, njegova učinko- vitost u sprječavanju plućne tuberkuloze u odraslih osoba nije zadovoljavajuća. Brojne su razvijene zemlje s niskom incidencijom tuberkuloze (manjom od 10/100000) ukinu- le obvezatno BCG cijepljenje za cjelokupnu populaciju te u tim državama cijepe samo pripadnike rizičnih skupina. U Hrvatskoj se godišnje otkrije oko 500 novooboljelih od tuberkuloze. S prijavljenom incidencijom od 12/100000 stanovnika u 2013. godini možda Najava eradikacije tuberkuloze do 1933. godine je vrijeme da se i u Hrvatskoj preispita mjesto Izvor: Dr. Lucica Ditiu, Stop TB Partnership, Eastern Partnership Ministerial Conference on Tuberculosis and Its Multi-Drug Resistance , March 2015 BCG cijepljenja na nacionalnoj razini (broj djece oboljele od tuberkuloznog meningitisa, je do razvoja po život opasne mikobakterioze (MDR i XDR TB) tuberkuloze. I tu su nasta- troškovi cjepiva BCG-a i cijepljenja, učesta- uzrokovane s M. chimaera. le dramatične promjene u posljednjih deset lost nuspojava i komplikacija i troškovi njiho- Stoga je važno imati na umu kako se miko- godina. Novootkriveni lijekovi, kao i lijekovi va liječenja). Tek će budućnost pokazati hoće bakterije mogu izolirati iz uzoraka bolesnika, kojima se promijenila namjena, odobreni su li jedno od 28 cjepiva kandidata na kojima ra- a u slučaju netuberkuloznih mikobakterija i u 2013. godini od regulatornih agencija po br- de brojni istraživački timovi u svijetu zadovo- iz bolesnikova okoliša. Velik broj novootkri- zom postupku (bedaquiline i delamanid), ali ljiti želje za boljim, sigurnijim i učinkovitijim venih mikobakterija moguće je dokazati je- samo je još 6 novih kemijskih entiteta i dvije cjepivom protiv tuberkuloze. l dino sekvenciranjem dijela ili cijelog genoma kombinacije u fazi kasnih kliničkih pokusa. patogena. Tehnikom sekvenciranja moguće je ne samo otkriti vrstu mikobakterije, već otkriti i mutacije odgovorne za rezistenci- ju na lijekove, genotipizirati izolirani soj te pratiti filogenetski razvoj patogena. Ova teh- nika je već sada dio rutinskoga rada u bolje opremljenim laboratorijima za dijagnostiku tuberkuloze. Premda je napredak u dijagnostici itekako vidljiv te se danas dijagnostika tuberkuloze pomiče u smjeru sekvenciranja genoma i novih generacija sekvenciranja, idealan test koji bi značajno utjecao na strategiju eradikacije

tuberkuloze još ne postoji. U skoroj buduć- otok Pag Brajša: Mladen Prim. nosti najviše se očekuje od testova POC (od engl. point of care) koji bi se trebali koristiti kod prvog susreta bolesnika s liječnikom. U centru zanimanja su metode otkrivanja vo- latilnih markera izdisajnim testom te dokaza specifičnih antigena u urinu. Novi antituberkulotski lijekovi željno se očekuju, a to se posebno odnosi na lijekove za liječenje multi i ekstenzivno rezistentne

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 51 KLINIČKE SMJERNICE

Sudionici i predavači Sedmog hrvatskog Cochrane simpozija ispred MEF-a u Splitu

7. Cochrane simpozij u Splitu Sustavan pristup prosuđivanju može pomoći u sprečavanju pogreški Dalibora Behmen i Livia Puljak Tugwellu, različite organizacije primjenjuju s relevantnim tijelima (NHS England ili De- rvatski Cochrane organizirao je 11. različite sustave za ocjenjivanje dokaza i pre- partment of Health). Taske je opisala kako su svibnja na Medicinskom fakultetu poruka, što je zbunjujuće i otežava učinko- sve NICE smjernice razvijene u skladu s ovim Hu Splitu sedmi Hrvatski Cochrane vitu komunikaciju. SZO i više od 50 drugih ključnim načelima: temelje se na najboljim simpozij na temu izrade i provedbe kliničkih organizacija usvojilo je GRADE (engl. Grading raspoloživim dokazima istovremeno uzima- smjernica. Pred zainteresiranom publikom iz of Recommendations Assessment, Development jući u obzir društvene vrijednosti i jednakost; svih dijelova Hrvatske i svih područja zdrav- and Evaluation) sustav kojim bi se danas tre- primijenjene metode i postupci otvoreni su i stva predstavljene su aktualne spoznaje o balo univerzalno ocjenjivati kvalitetu dokaza transparentni; preporuke priprema neovisan metodologiji izrade smjernica i nadzoru nji- i preporuka. savjetodavni odbor uz doprinos stručnjaka, hove provedbe. Nakon pozdravnog govora Dr. sc. Nichole Taske, viša tehnička savjet- pacijenata i skrbnika, te sve smjernice pod- prof. dr. Dragana Ljutića, dekana MEF-a u nica u Centru za kliničku praksu Nacionalno- liježu savjetovanju s interesnim skupinama Splitu, prisutnima je dobrodošlicu zaželjela ga instituta za izvrsnost zdravstvene zaštite prije objavljivanja. NICE kliničke smjernice i suvoditeljica Hrvatskog Cochranea dr. sc. (engl. National Institute for Health and Care su ključni izvor za razvoj NICE standarda Irena Zakarija-Grković. Excellence – NICE), govorila je o razvoju klinič- kvalitete i analiziranje kliničke prakse koju Prof. Peter Tugwell iz Kanadskog Cochra- kih smjernica iz britanske perspektive. NICE pružaju zdravstveni djelatnici u svakodnev- nea, naš vjerni predavač koji je i pomogao u smjernice donose preporuke utemeljene na noj praksi, javnom zdravstvu i socijalnoj uspostavi Hrvatskog Cochranea, govorio dokazima za širok raspon tema, od sprječava- skrbi. Taske je naglasila da je do danas NICE je o ocjeni kvalitete u kliničkim smjernica- nja i upravljanja određenim uvjetima, pobolj- proizveo gotovo 200 kliničkih smjernica te ma. Naglasio je da oni koji se služe kliničkim šanja zdravlja i upravljanja lijekovima u razli- se osvrnula na izazove vezane za održavanje smjernicama izvlače zaključke o snazi pre- čitim okolnostima, pa do pružanja socijalne i ažuriranje knjižnice smjernica. poruka, bilo implicitno ili eksplicitno. Susta- skrbi za odrasle i djecu te za planiranje šireg Dr. Joerg Meerpohl iz Njemačkog Cochra- van i eksplicitan pristup prosuđivanju može raspona usluga i intervencija za poboljšanje nea govorio je o usvajanju, prilagodbi i razvoju pomoći u sprječavanju pogreški, olakšati zdravlja zajednica. Njihov je cilj promicanje smjernica te o mogućnostima za Hrvatsku. kritičko procjenjivanja prosudbi i poboljšati integrirane skrbi kada je to prikladno, primje- Naglasio je kako u mnogim zdravstvenim prenošenje ovakvih informacija. Od 1970-ih rice pokrivajući prijelaze između zdravstva i područjima postoje dobro sačinjene smjer- godina sve više organizacija upošljava razli- socijalne skrbi. Nove smjernice koje izrađuje nice za kliničku praksu, ali one nisu uvijek čite sustave za ocjenjivanje kvalitete (razine) NICE obično se izabiru iz knjižnice tema za ažurirane i/ili izravno primjenjive na druge dokaza i snage preporuka. Nažalost, prema standarde kvalitete, nakon čega se usuglase zemlje. Sukladno tome, donositelji odluka

52 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 KLINIČKE SMJERNICE

Suvoditeljica hrvatskog Cochranea dr. sc. Irena Zakarija Grković, dekan MEF-a u Splitu prof. dr. Dragan Ljutić i prof. dr. Peter Tugwell iz Kanadskog Cochranea

Prof. dr. Livia Puljak, prof. dr. Peter Tugwell i dr. sc. Antonia Jeličić Kadić na poster prezentaciji Sedmog hrvatskog Cochrane simpozija Prof. Marušić je na koncu preporučila naci- nih istraživanja, posebice otvorenog pristupa onalnim profesionalnim udruženjima liječ- podatcima kliničkih ispitivanja. Promicatelji- nika da razviju sustavan i rigorozan pristup ca je razvoja etičkih i srodnih standarda koji moraju razmotriti je li prikladno usvajanje, razvoju smjernica, pri čemu treba pravovre- mogu pridonijeti postizanju tih ciljeva i jedna prilagodba ili de novo razvoj smjernica. Osla- meno uključiti odgovarajuće dokaze, korisni- je od suosnivačica i voditeljica Ottawa grupe i njajući se na iskustva iz velikog projekta pod ke smjernica i pacijente. njezine inicijative IMPACT. U svojem je pre- vodstvom prof. Holgera Schünemanna s Mc- Dr. sc. Vanja Giljača iz KBC-a Rijeka, davanju objasnila da IMPACT opservatorij Master Sveučilišta iz Hamiltona, Meerpohl je jedan od prvih znanstvenika u Hrvatskoj ima za cilj praćenje suvremenih promjena predstavio koncept usvajanja, prilagodbi i ra- koji su doktorirali na Cochrane sustavnom kliničkih istraživanja vezanih za razmjenu zvoja smjernica s naglaskom na prednostima pregledu, predstavio je izradu smjernica za podataka, uključujući i analizu mogućnosti i nedostatcima. Na predavanju je naglašeno dijagnostiku koledokolitijaze utemeljenih i prepreka. Opservatorij je dio IMPACT inici- kako bi Hrvatska mogla zauzeti sličan pristup na dokazima. Pojasnio je što su dijagnostički jative koja ima svoje korijene u Ottawa izjavi usvajanja smjernica umjesto razvoja novih, algoritmi/smjernice, kako se izrađuju, o registraciji kliničkih pokusa. Njegovo je za što je potrebno odgovarajuće metodološko što je dijagnostički algoritam temeljen na postavljanje započeto u listopadu 2014. na znanje o analizi dokaza iz literature. dokazima, za koga se izrađuju i trebaju li pa- Katedri za istraživanja u biomedicini i zdrav- Prof. dr. Ana Marušić s MEF-a u Splitu opi- cijenti znati za testove dijagnostičke točno- stvu MEF-a u Splitu i usko je povezan s Hr- sala je uporabu AGREE II alata za procjenu sti. Opisao je Cochrane sustavne preglede o vatskim Cochraneom. Klinička ispitivanja su metodološke snage i transparentnosti hrvat- testovima dijagnostičke točnosti, predstavio međunarodni pothvat i u njemu sudjeluje niz skih kliničkih smjernica u neurologiji. S dvje- trenutni dijagnostički algoritam/smjerni- aktera koji utječu na njihovo funkcioniranje, ma suradnicama analizirala je kliničke smjer- ce za koledokolitijazu te predstavio detalje što stvara specifičan izazov za ovaj opservato- nice u neurologiji javno dostupne u 2012. Cochrane sustavnih pregleda dijagnostičke rij. Dr. Krleža-Jerić je objasnila da opservatorij godini: 6 smjernica koje su razvili hrvatski točnosti za koledokolitijazu. obično proučava učinak jedne intervencije, autori i jednu prilagođenu prema smjernica- Prof. dr. Livia Puljak iz Hrvatskog Cochra- a ovaj opservatorij treba proučiti utjecaj in- ma Europskog društva neurologa. Kvalitetu nea predstavila je hrvatski portal Dokazi tervencija nekoliko ključnih igrača i njihovih su procijenila dva autora neovisno uz pomoć u medicini koji je utemeljen 2014. godine interakcija. AGREE II načina ocjenjivanja. Pretražena je s ciljem zaštite građana od neutemeljenih Nakon predavanja organizirani su okrugli i Cochrane knjižnica da bi se našle eventual- tvrdnji o različitim alternativnim i komple- stolovi o izradi i primjeni kliničkih smjernica ne promjene u preporukama uključenima u mentarnim terapijama i proizvodima koji se u Hrvatskoj te o prevođenju Cochrane doka- pripremu smjernica. Predstavljeno je koji su nalaze na tržištu, a koji se reklamiraju s medi- za. Sudionici su mogli pogledati poster pre- dijelovi smjernica dobili najbolje ocjene, a koji cinskim tvrdnjama. Opisan je razvoj portala i zentacije koje su prvi put pripremljene otka- su bili najlošije pripremljeni. Prof. Marušić je metodologija kojom se pretražuje znanstve- ko se organizira Hrvatski Cochrane simpozij. istaknula da su tri skupine smjernica koje su na literatura da bi se odgovorilo na pitanja Na kraju su organizirane paralelne radionice temeljene na Cochrane sustavnim pregledi- građana o takvim terapijama i proizvodima. za početne i iskusne autore Cochrane sustav- ma potvrđene u obnovljenim sustavnim pre- Dr. sc. Karmela Krleža-Jerić predstavila nih pregleda. gledima, a jedan obnovljeni sustavni pregled je postavljanje opservatorija o razmjeni po- Sedmi hrvatski Cochrane simpozij bio je dao je nove informacije o djelotvornosti dru- dataka i kliničkim ispitivanjima, odnosno još jedna prilika za usvajanje novih znanja o gog antidepresiva. Dva Cochrane sustavna IMPACT opservatorij (IMPACT je akronim medicini utemeljenoj na dokazima i umre- pregleda citirana u smjernicama povučena za Poboljšanje pristupa podatcima kliničkih žavanje zainteresiranih koji žele usvajati, su i razdvojena u nove sustavne preglede te ispitivanja). Autorica je osvjedočena zagovor- promicati i izrađivati dokaze iz Cochrane se njihovi zaključci smatraju zastarjelima. nica javne dostupnosti podataka znanstve- sustavnih pregleda. l

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 53 COCHRANE ZANIMLJIVOSTI DIJETA, TJELOVJEŽBA ILI OBOJE ZA SPRJEČAVANJE PREKOMJERNE TJELESNE TEŽINE U TRUDNOĆI PROF. DR. SC. LIVIA PULJAK, MEDICINSKI FAKULTET U SPLITU • [email protected]

Sažetak 4 kg (makrosomija), iako se ne može isklju- Smjernice za nakupljanje Velik broj žena nakupi u trudnoći više kilo- čiti mali učinak na smanjenje broja carskih kilograma u trudnoći grama nego je preporučeno. Pretjerano pove- rezova (5%-tno smanjenje) ili rođenje djeteta Američki medicinski institut je 2009. ćanje tjelesne težine u trudnoći povezano je s s makrosomijom (7%-tno smanjenje), osobito obnovio svoje smjernice o nakupljanju kilo- komplikacijama kao što su dijabetes, povišen u žena kod kojih je kombinirana dijeta i pri- grama u trudnoći. Predloženi su preporučeni krvni tlak, carski rez i rađanje velike djece. manje savjeta o vježbanju. rasponi za dobitak na težini kod žena s razli- Ovaj Cochrane sustavni pregled analizirao Također je utvrđeno da tjelovježba pod čitim težinama prije trudnoće. Prema tim je mogu li dijeta, tjelovježba ili njihova kom- nadzorom smanjuje broj makrosomija. Hi- preporukama, žene indeksa tjelesne mase binacija spriječiti prekomjerno nakupljanje pertenzija majke također je bila rjeđa u skupi- manjeg od 18,5 kg trebale bi u trudnoći dobi- kilograma u trudnoći te da li su sigurni. nama žena koje su podvrgnute analiziranim ti 12,5-18 kg, žene normalne tjelesne težine intervencijama. (indeks tjelesne mase od 18,5 do 24,9) treba- Kako je napravljen Nije pronađena jasna razlika između istra- le bi u trudnoći dobiti između 11,5-16 kg. Za sustavni pregled živanih skupina s obzirom na većinu kompli- pretile žene (indeks tjelesne mase 25 do 29,9) Ovo je obnovljeni sustavni pregled koji je kacija kod djeteta, osim što su žene s visokim očekuje se dobitak na težini od 7 do 11,5 kg prvi put objavljen 2012. godine i sadrži dokaze rizikom u intervencijskim skupinama rjeđe dok se za žene indeksa tjelesne mase iznad objavljene do studenoga 2014. Uključene su rađale djecu s dišnim poteškoćama (sindrom 30 preporučuje dobitak od 5-9 kg u trudno- randomizirane kontrolirane studije koje su respiratornog distresa) nego žene u kontrol- ći. Ranije smjernice istoga instituta, koje su grupirane prema vrsti intervencije i prema noj skupini. Ti su dokazi uglavnom bili umje- bile objavljene 1990. godine, bile su naveliko vrsti ispitanica, primjerice žene sa zdravom rene kvalitete. korištene, ali ne i univerzalno prihvaćene. tjelesnom težinom (skupina niskog rizika), Studije su se razlikovale prema vrsti inter- Međutim, analiza relevantnih informacija sve trudnice (skupina miješanog rizika) i prevencije, vrsti ispitanica (primjerice, prema je potvrdila da su preporuke Instituta za na- tile žene ili žene pod rizikom od razvoja ge- indeksu tjelesne mase), broju prethodnih kupljanje kilograma u trudnoći povezane s stacijskog dijabetesa (skupina visokog rizika). trudnoća i dobi, načinu na koji je provedena najboljim ishodima i za majku i dijete te da intervencija (je li intervencija uklopljena u to preporučeno nakupljanje kilograma nije Rezultati prenatalne posjete liječniku ili ju je odvojeno štetno ni za majke ni za njihovu djecu. Uključeno je 65 randomiziranih kontro- pružao dijetetičar), vremenu mjerenja, vre- U Velikoj Britaniji ne postoje preporuke ni- liranih studija, a u statističke analize uklju- menu kad je intervencija započela (u prvom, ti kliničke smjernice o nakupljanju kilogra- čeno je 49 studija s ukupno 11.444 žena. drugom ili trećem tromjesečju trudnoće), ma u trudnoći. Međutim, izvješće britanskog Dvadeset studija imalo je umjeren do visoki intenzitetu intervencija te načinu na koji su Centra za pitanja majke i djece polaže više rizik od pristranosti. Dijetni režimi koji su se intervencije nadzirale. Većina uključenih pozornosti nakupljanju kilograma kod žena istraženi bili su prehrana s niskom razinom studija provedena je u razvijenim zemljama s prekomjernom tjelesnom težinom prije šećera, dijabetička prehrana, niskokalorična i nije jasno jesu li rezultati primjenjivi u siro- trudnoće te predlaže vaganje žena u trećem prehrana, prehrana s niskim udjelom masti s mašnijim zemljama. tromjesečju te opet kad se primaju u bolnicu dnevnikom prehrane i redovitim vaganjem ili zbog porođaja. bez toga. Intervencije tjelovježbe uglavnom Zaključci Smjernice drugih zemalja također preporu- su bile umjerenog intenziteta i uključivale Pronađeni su dokazi visoke kvalitete da čuju praćenje tjelesne težine tijekom trudno- su redovito hodanje, ples ili aerobne vježbe. dijeta ili tjelovježba, ili njihova kombinaci- će. U Švedskoj se preporučuje optimalno ge- Usporedna ili kontrolna skupina uglavnom ja, mogu smanjiti prekomjerno nakupljanje stacijsko nakupljanje kilograma od 4 kg do 10 je dobivala uobičajenu skrb. Uglavnom, in- kilograma u trudnoći. Također takve inter- kg za žene s indeksom tjelesne mase manjim tervencije za kontroliranje tjelesne težine vencije mogu smanjiti broj carskih rezova i od 20, zatim nakupljanje kilograma od 2-10 dovele su do smanjenja broja žena koje su se povoljno djelovati na krvni tlak, osobito ako kg za indeks tjelesne mase prije trudnoće od tijekom trudnoće prekomjerno udebljale za se kombinira dijeta s tjelovježbom. Osim to- 20-24.9. Preporučuje se nakupljanje manje petinu (od 13% do 27% u različitim studija- ga, te intervencije smanjuju vjerojatnost ra- od 9 kg za žene indeksa tjelesne mase od 25- ma). Radi se o dokazima visoke kvalitete. đanja djeteta težeg od 4 kg i djeteta s dišnim 29.9 te manje od 6 kg za žene indeksa tjelesne Utvrđeno je da nema jasnih blagotvornih poteškoćama, osobito u pretilih žena. Tjelo- mase većeg od 30. Preporuke o odgovaraju- učinaka bilo koje vrste prehrane ili tjelovjež- vježba umjerenog intenziteta vrlo je važna za ćem nakupljanju kilograma u trudnoći koje be, ili njihove kombinacije, na druge ishode, kontroliranje težine u trudnoći. Međutim, se temelje na podatcima iz razvijenih zemalja uključujući pre-eklampsiju, carski rez, prije- potrebno je više istraživanja o sigurnosti tih ne moraju biti primjenjive na žene u Aziji kod vremeno rođenje ili rođenje djeteta težeg od intervencija u trudnoći. kojih se viđa manje nakupljanje kilograma u

54 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 COCHRANE ZANIMLJIVOSTI trudnoći u usporedbi sa ženama u Sjevernoj razvoja komorbiditeta tijekom trudnoće, oso- žavanju tjelesne težine jer održavanje zdrave Americi i Europi. bito hipertenzije i gestacijskog dijabetesa te težine tijekom trudnoće postaje sve važnije. imaju veći rizik za indukciju porođaja i carski Prethodna verzija ovog sustavnog pregleda Trendovi vezani za nakupljanje rez, kao i veću vjerojatnost od postpartalnog pronašla je slabe dokaze da dijeta i tjelovjež- kilograma u trudnoći krvarenja te njihova djeca imaju veći rizik od ba sprječavaju prekomjerni dobitak težine u Iako se smjernice Američkog medicin- mrtvorođenosti, neonatalne smrti, prevelike trudnoći, ali su dokazi bili nedosljedni i inter- skog instituta iz 1990. promoviraju već više težine za gestacijsku dob te veću vjerojatnost vencije vrlo različite. Cilj ovog obnovljenog od 20 godina, procjenjuje se da je u tom vre- da će biti primljena u bolnicu i da će im trebati sustavnog pregleda bio je ponoviti pretraži- menskom razdoblju svega 20-40% trudnica posebna skrb. vanje literature, pronaći nove pokuse koji u SAD-u imalo u trudnoći dobitak na težini Niz studija je pokazao da prekomjerni ge- su objavljeni u međuvremenu te ih ugraditi koji odgovara tim preporukama. Češće se vi- stacijski dobitak na težini povećava zadrža- u postojeće dokaze kako bi se dobile jasne đa nakupljanje većeg broja kilograma od pre- vanje prekomjerne težine nakon trudnoće smjernice o djelotvornosti dijete i tjelovjež- poručenog raspona nego nakupljanje manjeg te da je povezan s dvostruko ili trostruko be za sprječavanje prekomjernog nakupljanja broja kilograma. Nekoliko studija provedenih većim rizikom od pretilosti nakon porođaja. kilograma u trudnoći. u SAD-u i Europi pokazuje da 20-40% žena Nadalje, žene koje su se više udebljale tijekom nakuplja višak kilograma u trudnoći u odno- trudnoće imaju djecu s većim rizikom od pre- Zaključak za praksu su na preporuke i da se povećava prevalen- tilosti u ranom djetinjstvu. Pronađeni su dokazi visoke kvalitete koji cija prekomjernog nakupljanja kilograma u pokazuju da dijeta, tjelovježba ili oboje mo- trudnoći. Retrospektivna kohortna studija Opis intervencija gu tijekom trudnoće smanjiti rizik od pre- provedena u Sjevernoj Karolini u rasponu od Trudnoća bi mogla biti optimalno vrijeme komjernog povećanja tjelesne težine. Druge 16 godina, u kojoj je analizirano gotovo mili- za informiranje žena o promjeni prehrambe- koristi mogu uključiti manji rizik od carskog jun i pol žena, pokazala je da se postotak žena nih navika i potrebi za provođenjem tjelesne reza, makrosomije i respiratornih neonatal- s prekomjernim nakupljanjem kilograma u aktivnosti, i posljedično sprječavanjem naku- nih bolesti, osobito u žena s visokim rizikom trudnoći (više od 18 kg) povećao od 15,5% u pljanja prekomjernih kilograma u trudnoći. kod kojih se kombinira dijeta i tjelovježba. 1988. godini na 19,5 u 2003. godini. Izvješće Kontrola prehrane, tjelovježba i promjena Stoga se zaključuje da je tjelovježba umjere- Američkog instituta za medicinu zaključuje ponašanja glavni su elementi kontroliranja nog intenziteta važan dio kontrole tjelesne da problem nije samo prekomjeran dobitak težine. Prehrambene intervencije uključuju težine u trudnoći. Međutim, dokazi o utje- težine u trudnoći nego da danas širom svijeta različite dijete s niskim glikemijskim indek- caju na prijevremeni porođaj su ograničeni i žene sve češće već i ulaze u trudnoću s preko- som, ograničenjem unosa kalorija, dijabetič- potrebno je više istraživanja kako bi se utvr- mjernom tjelesnom težinom. ku prehranu, zdraviju prehranu, prehranu s dile smjernice o sigurnosti tih intervencija. Nakupljanje kilograma tijekom trudnoće manjim udjelom ugljikohidrata i druge vrste općenito je obrnuto proporcionalno katego- dijeta. Redovita tjelovježba važan je dio zdra- Zaključak za provedbu novih riji tjelesne težine prije trudnoće. vog životnog stila i većina smjernica prepo- istraživanja ručuje tjelovježbu umjerenog intenziteta Djelotvornost dijeta, tjelovježbe ili njihove Težina u trudnoći: tijekom trudnoće. kombinacije u siromašnim zemljama nije do- utjecaj na ishode majke i djeteta voljno istražena. Nadalje, potrebna su daljnja Dobro je poznato iz brojnih studija pro- Kako bi intervencija istraživanja u trudnica visokoga rizika, oso- vedenih u nizu zemalja da je prekomjerno mogla djelovati bito kako bi se vidjelo koje vrste dijeta ili koje nakupljanje kilograma u trudnoći povezano Dijeta i tjelovježba preporučene su kompo- dodatne intervencije (primjerice probiotici s nizom komplikacija kod majke i djeteta. nente programa za kontrolu tjelesne težine ili metformin) mogu pomoći u smanjenju Gestacijska težina majke iznad granica koje u općoj populaciji. Prehrambene intervenci- prekomjernog nakupljanja kilograma tije- preporučuje Američki medicinski institut je djeluju na smanjenje unosa energije, dok kom trudnoće. Dokazi o utjecaju tjelovježbe povezano je s nižim brojem bodova na Apgar tjelovježba povećava potrošnju energije. prije trudnoće na povećanje tjelesne težine u testu nakon 5 minuta, pojavom konvulzija, Ako osoba troši više energije nego što unosi, trudnoći još uvijek su nepotpuni te bi tu te- hipoglikemijom, policitemijom, aspiraci- stvara deficit energije, a što zauzvrat potiče mu trebalo dodatno istražiti. Studije o inter- jom mekonija i prevelikom težinom djeteta potrošnju pohranjene energije. vencijama koje koriste mobilne tehnologije za gestacijsku dob. Kod pretilih žena manje mogle bi također dati nove odgovore vezane nakupljanje kilograma tijekom trudnoće Zašto je važan ovaj Cochrane za kontroliranje težine u trudnoći te se oče- povezano je sa smanjenim rizikom od pre- sustavni pregled? kuju daljnji razvoji u tom području. Također eklampsije, carskog reza i instrumentalnog Trudnoća izaziva niz dramatičnih fizio- su potrebna istraživanja koja će utvrditi na porođaja, dok je prekomjerno debljanje u loških promjena, među kojima je normalno koji način je najbolje pristupiti promjenama trudnoći povezano s povećanim rizikom od nakupljanje dodatnih kilograma. Međutim, prehrane i tjelovježbi u rutinskoj antenatal- carskog reza u trudnica svih skupina prema ta normalna promjena i očekivanje o dobitku noj skrbi. l indeksu tjelesne mase. kilograma tijekom trudnoće kod žena oteža- Rezultati nacionalnog istraživanja prove- va održavanje zdrave težine koja je u okviru Cochrane sustavni pregled Muktabhant B, Lawrie TA, Lumbiganon P, Laopai- denog u Velikoj Britaniji pokazuju da u uspo- preporučenih granica. Često se kaže da žena boon M. Diet or exercise, or both, for preventing redbi s trudnicama općenito, trudnice pre- u trudnoći treba jesti za dvoje, ali to nije tako. excessive weight gain inpregnancy. Cochrane Data- komjerne tjelesne mase imaju veći rizik od Trudnicama trebaju jasne preporuke o odr- base of Systematic Reviews 2015;6:CD007145.

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 55 TEHNOLOGIJA U MEDICINI TELEMENTALNO ZDRAVSTVO*

u terapiji depresivnih simptoma, socijalne ci nakon prvog testiranja. Prva uspješna pri- ovo područje liječenja, nazvano „te- fobije, paničnog poremećaja, specifičnih mjena VRET-a u liječenju PTSP-a provedena lementalno zdravstvo“ (Telemental fobija (arahnofobije), seksualne disfunkcije je na veteranima Vijetnamskog rata, pri čemu Nhealth), pokriva nove tehnologije i nezadovoljstva vlastitim tijelom. Interne- je kod pacijenata zabilježeno značajno sma- kojima se realiziraju i novi oblici psihotera- tom posredovan KBT (putem video-poziva) i njenje tjeskobe i pojave izbjegavajućeg pona- pije. Razlikuju se s obzirom na tehnološku tradicionalni KBT pokazali su slične rezultate šanja, a postoji i efikasnost primjene VRET-a i platformu koja se koristi, razinu uključenosti (smanjenje simptoma depresije, anksioznosti u terapiji civilnog PTSP-a (teroristički napadi, terapeuta te vrstu terapije. Ono koristi osob- i stresa) u osoba s poremećajima raspoloženja zlostavljanje, prometne nesreće). na računala, internet programe, telekonfe- i anksioznim poremećajima. iCBT putem vi- Liječenje ovisnika često podrazumijeva ja- rencije i mobilne aplikacije u svrhu daljinske deopoziva pokazuje iznimno dobre rezultate čanje njihove sposobnosti opiranja uzimanju dostave usluga (dijagnostike, procjene, pra- u osoba s OCD-om u skupini djece u dobi od supstance u situacijama i okruženjima koja ćenja simptoma i terapije). Svakodnevno se 7 do 16 godina kao i u terapiji anksioznih po- se za njih pokazuju rizičnim i potencijalno razvija, tako da je trenutno približno 6% svih remećaja. provocirajućim. Studija provedena na hero- mobilnih aplikacija namijenjenih zdravlju Nekoliko studija proučilo je učinak iCBT-a inskim ovisnicima pokazala je objektivne posvećeno upravo mentalnom zdravlju. No, na prevenciju psihičkih bolesti, u vidu sma- (aktivacija autonomnog živčanog sustava) i unatoč optimizmu potaknutom recentnim njenja depresivnih simptoma i poboljšanje subjektivne (porast razine anksioznosti) zna- istraživanjima, telementalna medicina osta- poznavanja depresije i njenih simptoma na- kove reakcije ispitanika na virtualno izlaga- je ipak kontroverzna tema za diskusiju. Na- kon iCBT-a. U studiji koja je proučavala pre- nje potencijalno rizičnim situacijama (42). ime, nedostatak dostatne potpore, dubljeg venciju relapsa depresije u pacijenata koji razumijevanja i uvida u stanje pacijenta, kao su bili u djelomičnoj remisiji bolesti, tradici- 4. Mobilna terapija (mTherapy) i nužnost posjedovanja određene razine in- onalna terapija depresije pokazala se kao bolja Rapidan porast popularnosti „pametnih“ formatičkih i telekomunikacijskih vještina, opcija od neasistiranog iCBT-a, dok je druga uređaja (smartphones), a samim tim i broj- dovode u pitanje značajnu korist tehnoloških studija koja je proučavala uporabu asisitira- nih mobilnih aplikacija u službi promicanja platformi u terapijske svrhe. nog iCBT-a pokazala manje relapsa u grupi i unaprjeđenja mentalnog zdravlja, doveo Autori članka “Telemental health” fokusi- asistiranog iCBT-a od grupe na standardnim je mobilnu terapiju u favorizirani položaj u raju se na četiri glavna područja. kontrolama. odnosu na ostale „telementalne“ terapijske 1. Računalna i internetom posredovana opcije. Trenutno postoji više od 3000 dostu- kognitivno bihevioralna terapija (cCBT, 3. Terapija izlaganjem u virtualnoj stvar- pnih aplikacija vezanih za mentalno zdravlje computerized CBT, računalni KBT) nosti (VRET, virtual reality exposure the- na Apple-ovom App Store-u te Google-ovom cCBT je standardizirana i automatizirana rapy) Google Play-u, koje omogućuju bržu dija- psihoterapija putem osobnih računala, CD-a Prvi eksperimentalni pokušaji korištenja gnostiku, samoevaluaciju, te praćenje i do- i računalnih programa ili putem telefonskih VRET-a počeli su 1992. godine, ali tek je ne- kumentiranje pojavnosti, karaktera i inten- sustava. Na taj je način osobama olakšano od- davni tehnološki zamah omogućio primjenu ziteta simptoma. Također, neke od aplikacija vijanje terapije, samodijagnostika, određiva- ove potencijalno efikasne terapijske metode. služe kao korisni interaktivni alati na relaciji nje ciljeva terapije i uporaba terapijskih alata, Digitalna revolucija rezultirala je razvojem pacijent-terapeut, za bilježenje i podsjećanje u čemu im može i ne mora pomagati terapeut sofisticiranih uređaja i računalnih programa na zakazane terapijske termine i na izvršava- (ovisno o programu koji odaberu). kojima je u današnje vrijeme, po znatno pri- nje „domaćih zadaća“ što ih je ordinirao tera- hvatljivijoj cijeni nego prije dva desetljeća, peut. Uporaba određenih mobilnih aplikacija 2. Internetom posredovana KBT (iCBT, moguće simulirati okruženja i situacije iz sa funkcijom praćenja raspoloženja, razine internet-mediated CBT) doživjela je procvat stvarnog života do te mjere da se nameće kao stresa i dnevnih aktivnosti dovodi do odre- zajedno s porastom uporabe interneta. Može potencijalna alternativa konvencionalnoj in đenog povećanja emocionalne samosvijesti biti asistirana (kontakt s terapeutom putem vivo terapiji izlaganjem. te smanjenja depresivnih simptoma. e-maila, poruka te audio i video poziva) te ne- Višestruke studije idu u prilog primjeni Osim mobilnih aplikacija, vrlo korisnim, asistirana (bez kontakta s terapeutom). VRET-a u liječenju socijalne fobije i anksio- brzim i jednostavnim terapijskim alatom Rezultati nekoliko meta-analiza poka- znosti vezane za javne nastupe, specifičnih pokazale su se i obične SMS poruke. Naime, zali su poboljšanje depresivnih simptoma u fobija poput agorafobije, klaustrofobije, avi- istraživanje provedeno na 54 ispitanika obo- osoba koje su koristile cCBT, no pozitivno ofobije i akrofobije, zatim posttraumatskog ljelih od depresije s komorbiditetom alkoho- djelovanje trajalo je ipak kraće od djelova- stresnog poremećaja, opsesivno kompulziv- lizma pokazalo je značajan utjecaj suportiv- nja tradicionalnog KBT-a, jer su osobe češće nog poremećaja, te u liječenju bolesti ovisno- nih SMS poruka koje su ispitanici dobivali odustajale od terapije. U 12 randomiziranih sti; terapijski učinak se kod fobija zadržao i dva puta tjedno, za razliku od ispitanika koji kontroliranih studija iCBT-a i tradicionalni godinu dana nakon prvog testiranja, a kod su dobivali SMS poruku sadržaja „Hvala ti“ KBT pokazali su približno jednake rezultate PTSP-a je poboljšanje persistiralo i šest mjese- jednom u dva tjedna.

*Članak su za Liječničke novine pripremili, pod vodstvom prim. mr. sc. Elvire Koić, specijalizanti Odjela psihijatrije u Općoj bolnici Bjelovar Ivana Picek, Matko Pavlović i Dunja Drobac na temelju članka “Telemental health: a status update”. Objavili su ga E. Aboujaoude, W. Salame, L. Naim u World Psychiatry 2015;14:223–230.

56 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 TEHNOLOGIJA U MEDICINI

Recentna istraživanja upućuju na to da će Takvo stanje u velikoj mjeri onemogućuje voljno velikih i reprezentativnih studija, ka- do 2020. godine čak 50% svih zdravstvenih čvrste preporuke, naročito kada se postavlja ko bi se jasno definirali efikasnost, sigurnost usluga biti vođeno elektroničkim putem. Me- pitanje alternative konvencionalnoj zdrav- i indikacije za terapijsku primjenu telemedi- đutim, znanstvena istraživanja ipak ne uspi- stvenoj zaštiti. cinskih metoda i sredstava u svrhu unaprje- jevaju pratiti taj eksplozivni ritam ekspanzije U svakom slučaju, zdravstvenoj zajednici đenja mentalnog zdravlja. l telemedicine, a tako ni područja telemental- je otvoreno još jedno novo, veliko područje nog zdravlja kao njene sastavne komponente. istraživanja, jer je još uvijek premali broj do-

Odjel psihijatrije u OB Bjelovar

PsyLOG: mobilna aplikacija za praćenje nuspojava na antipsihotike Doc. dr. Martina Rojnić Kuzman, psihijatar, dr. med., MEF u Zagrebu, Klinika za psihijatriju KBC-a Zagreb Iva Rakoš, psihijatar, dr. med., Klinika za psihijatriju, KB-a Dubrava

linički bolnički centar Zagreb je zajedno s partnerima uspješno proveo Kprojekt mPIVAS (mHealth psychoedu- cational intervention versus antipsychotic-in- duced side effects), odnosno mZdravlje: psihoe- dukacijom protiv nuspojava antipsihotika. koji financira Agencija za mobilnost i programe EU-a. Partneri su Hrvatsko psihijatrijsko društvo, European Psychiatric Association, EPA (Francuska), Westfälische-Wilhelms- Universität Münster (Wwu) (Njamačka), University Of Zürich - Division Of Psychia- try Research and Psychogeriatric Medicine (Švicarska), Department Of Psychiatry, First Faculty Of Medicine, Charles University In Prague (Češka), Klinički centar Srbije, Klinič- ki centar Medicinskog fakulteta u Beogradu (Srbija), European Federation of Associati- ons of Families of People with mental illness (EUFAMI) (Belgija) i German Association for Psychiatry, Psychotherapy, Psychosomatics and Nervous Disease, DGPPN, Njemačka. Sastanak PIVAS-tima u Dubrovniku 2013. Osim organizacije niza internacionalnih i

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 57 TEHNOLOGIJA U MEDICINI

Pacijent procjenjuje ozbiljnost i jačinu nu- PsyLOG grupa je također detektirala nus- spojave na odgovarajućem izborniku te prati pojave koje se obično ne uočavaju i brže ih je pojavnost nuspojave kroz vrijeme. Terapeut detektirala. Stoga, naši prvi rezultati upućuju može provjeriti podatke na svom osobnom da je PsyLOG aplikacija vrijedno pomagalo u webu i koristiti ih u liječenju. Aplikacija je liječenju bolesnika koji koriste antipsihotike i dostupna na šest jezika. druge psihijatrijske lijekove. PsyLOG je jedna Više o samoj aplikaciji i projektu možete od prvih takvih aplikacija u našem zdravstvu, pronaći na www.psylog.eu. besplatna je i dostupna svim našim bolesnici- Prema prvim rezultatima provedenim ma, te ima potencijal za korištenje praćenja među 70 bolesnika, grupa koja je koristila nuspojava na različite psihijatrijske i neuro- PsyLOG detektirala je značajno više nuspo- loške lijekove. java na lijekove u usporedbi s grupom koja Ukoliko ste zainteresirani za korištenje nije koristila PsyLOG i kod koje je razvoj nu- aplikacije u svakodnevnom radu i liječenju, spojava praćen standardiziranim upitnici- kontaktirate nas na [email protected]! l ma na redovitim ambulantnim pregledima.

mPIVAS tim: Iva Rakoš, Florian Riese, Olivier Andlauer, Kai Burnmaister, Boris Dvoracek, Dominika Korn, Rebekka Lencer, Katja Koelkebeck, Alexander Nawka, Maja Pantović i Nadja Marić PsyLOG mobilna aplikacija nacionalnih tečajeva o liječenju shizofrenije, glavni je proizvod projekta PsyLOG mobilna aplikacija za praćenje nuspojava antipsihotika, razvijena u suradnji s tvrtkom Infinum d.o.o. PsyLOG je aplikacija za mobilne telefone s Android smartphone tehnologijom, te radi kao sustav za praćenje nuspojava. Također sadrži i sekciju koja pomaže pacijentu da prati svoje navike i stil života te mu pomaže da postigne i održi zdrav i poželjan životni stil. Princip je jednostavan: jednom kada liječnik unese lijekove koje pacijent koristi, aplikacija je spremna za rad. Kada pacijent posumnja na nuspojavu, može je odabrati s postojeće liste ili dodati novu. Prim. Mladen Brajša: Pag otok

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 59 FARMAKOVIGILANCIJA Novosti iz HALMED-a Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) donosi nove informacije o sigurnosti primjene lijekova i pregled ostalih novosti iz područja farmakovigilancije.

Dr. sc. Viola Macolić Šarinić, dr. med., spec. kliničke farmakologije i toksikologije

Objavljeno Izvješće iznosi 23%, dok je u 2013. bio 29%. o nuspojavama u 2014. godini Broj prijava pacijenata u 2014. godini je 187, što čini udio od čak 6% svih prijava, jednako HALMED je u svibnju na svojim internet- kao u 2013. Ovaj podatak govori u prilog to- skim stranicama objavio Izvješće o nuspojava- me da je javna edukativna kampanja koju je ma u 2014. godini koje je dostupno u rubrici HALMED proveo među pacijentima i korisni- Farmakovigilancija/Izvješća o nuspojavama. cima lijekova u 2013. godini u svrhu promica- Izrađeno je sukladno Zakonu o lijekovima nja važnosti prijavljivanja nuspojava postigla (NN br. 76/13., 90/14.) i pripadajućem Pra- trajniji utjecaj na njihovo prijavljivanje. vilniku o farmakovigilanciji (NN br. 83/13.) Broj prijava iz bolničkih ustanova u 2014. daju bez recepta u Europskoj Uniji. Preporu- temeljem kojih HALMED prati nuspojave za- iznosio je 425, a udio u ukupnom broju prija- ke za ibuprofen se također odnose i na dek- bilježene u Republici Hrvatskoj. Zdravstveni va iznosio je 14%. Iako je udio prijava iz bol- sibuprofen, enantiomer ibuprofena. Visoka radnici i nositelji odobrenja za stavljanje lijeka ničkih ustanova porastao (11 naprama 14%), doza deksibuprofena je doza od 1200 mg ili u promet obvezni su prijavljivati sumnje na HALMED smatra da je i dalje prenizak. Kao više dnevno. nuspojave, a HALMED također zaprima prija- rješenje nameće se potreba za integracijom ve sumnji na nuspojave izravno od pacijenata. sustava za prijavu nuspojava u bolničke infor- Informacije za Broj prijava sumnji na nuspojave je indi- matičke sustave, kao i za dodatnom edukaci- zdravstvene radnike kator kvalitete samog sustava prijavljivanja jom o potrebi prijavljivanja. nuspojava te svaka dodatna prijava znači do- Prvi koraci za rješenje preniskog udjela Podaci iz meta-analiza i epidemioloških datnu informaciju o lijeku za korisnike lijeka prijava učinjeni su u 2014. osnaživanjem ispitivanja ukazuju na povećan rizik kardi- i zdravstvene radnike. Zahvaljujući zajednič- suradnje s HZZO-om, a potpunu integraciju ovaskularnih događaja (kao što su infarkt kim naporima HALMED-a i svih zdravstve- sustava prijavljivanja iz programskih rješenja miokarda ili moždani udar) povezan s pri- nih radnika, pacijenata i nositelja odobrenja za ordinacije PZZ-a, ljekarne, bolničke infor- mjenom visokih doza ibuprofena (2400 mg za lijekove koji redovito prijavljuju sumnje macijske sustave (BIS) i programska rješenja ili više dnevno). na nuspojave, Hrvatska se, po kvaliteti i za bolnice koje nemaju BIS (BSN) očekujemo Rizik uz primjenu visokih doza ibuprofena broju prijava nuspojava, izraženo na milijun kroz sljedećih nekoliko godina. usporediv je s rizikom uočenim uz primjenu stanovnika, trenutno nalazi na visokom 16. nekih drugih nesteroidnih protuupalnih lije- mjestu od 115 zemalja svijeta koje sudjeluju u Usvojene preporuke kova, uključujući COX-2 inhibitore i diklofe- Programu praćenja sigurnosti lijekova SZO-a. za primjenu visokih nak. Za diklofenak, procijenjeni rizik iznosio Tijekom 2014. HALMED je zaprimio uku- doza ibuprofena je oko 3 dodatna značajna vaskularna događa- pno 3112 prijava sumnji na nuspojave, od čega ja na 1000 ispitanika po godini dana. su 2658 spontano prijavili zdravstveni radnici Koordinacijska grupa za postupak među- Visoke doze ibuprofena potrebno je izbje- i pacijenti izravno HALMED-u, putem nosi- sobnog priznavanja i decentralizirani postu- gavati u bolesnika s kardiovaskularnim telja odobrenja za stavljanje lijeka u promet te pak za humane lijekove (CMDh) konsenzu- stanjima, kao što su nekontrolirana hiper- Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Ukupan som je na sjednici održanoj u svibnju 2015. tenzija, kongestivno zatajenje srca (stupnja broj prijava sumnji na nuspojave 25% je veći usvojila preporuke o primjeni visokih doza II-III prema NYHA klasifikaciji), utvrđena nego 2013. godine, kada je zaprimljena 2491 ibuprofena koje je donijelo Povjerenstvo za ishemijska bolest srca, periferna arterijska prijava. ocjenu rizika na području farmakovigilancije bolest i cerebrovaskularna bolest. Ukupno 53,5% svih prijava sumnji na nus- (PRAC) Europske agencije za lijekove (EMA). Bolesnike s čimbenicima rizika za kardio- pojave u 2014. dostavili su liječnici. U ovoj je PRAC je potvrdio malo povećanje kardi- vaskularne događaje (npr. hipertenzija, hiper- skupini zabilježen blag pad relativnog broja ovaskularnog rizika, uključujući rizik od lipidemija, dijabetes melitus i pušenje) smije prijava u usporedbi s 2013. godinom, kada srčanog i moždanog udara, u bolesnika koji se liječiti visokim dozama ibuprofena samo je su55% prijava dostavili liječnici. S druge uzimaju visoke doze ibuprofena (2400 mg ili nakon pomne procjene. Učinak trajanja lije- strane, nastavlja se rast broj prijava koje do- više dnevno). čenja ibuprofenom na kardiovaskularni rizik stavljaju ljekarnici i 2014. godini je veći za U sklopu ove ocjene nije uočen povišen nije sa sigurnošću utvrđen. 37%, što je najveći udio prijava zabilježen do kardiovaskularni rizik uz primjenu ibupro- Iako nisu dostupni specifični podaci o kar- sada. Među pošiljateljima prijava HALMED-u fena u dozama do 1200 mg dnevno, što je diovaskularnom riziku uz primjenu deksi- nastavljen je trend pada udjela nositelja odo- najviša doza koja se uobičajeno koristi kod buprofena, očekuje se kardiovaskularni rizik brenja za stavljanje lijeka u promet: u 2014. lijekova koji se uzimaju na usta, a koji se iz- usporediv s onim uz primjenu visokih doza

60 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 FARMAKOVIGILANCIJA

Gdje biste željeli raditi? Paragona je jedan od vodećih europskih međunarodnih posrednika u zapošljavanju liječnika specijalista. Mogućnosti Nudimo: - sveobuhvatni trening prilagođavanja zapošljavanja: po dolasku u Skandinaviju - PSIHIJATRI - stalno zaposlenje u javnim bolnicama (afektivni poremećaji, psihoze, ovisnosti) i centrima javnog zdravstva - OBITELJSKI LIJEČNIICI - mjesečnu plaću od 8.000 do 10.000 EUR - OFTALMOLOZI - dodatnu plaću kao bonus dobrodošlice za psihijatre - RADIOLOZI - Intenzivne tečajeve jezika – besplatno i liječnici drugih specijalnosti u Švedskoj i Norveškoj - smještaj za vrijeme tečaja - stipendiju za vrijeme tečaja - intenzivne tečajeve jezika za supružnike Razgovori - pomoć u pronalaženju stana u Skandinaviji za posao u - pomoć kod priznavanja vaše specijalizacije listopadu! - pomoć pri preseljenju u Skandinaviju - pomoć u nalaženju škola i vrtića za djecu

Želite li saznati više o našim uslugama? Molimo da mailom pošaljete svoj životopis na engleskom jeziku na: [email protected] ili nazovite ++48 600 477 986 www.paragona.com

ibuprofena kad se deksibuprofen primjenju- spoznaja, potrebno revidirati upute za zdrav- značajnih aritmija kad se lijek Harvoni je u ekvipotentnim dozama (1200 mg ili više stvene radnike i bolesnike vezano uz rizik od (sofosbuvir+ledipasvir) ili kombinacija li- dnevno). progresivne multifokalne leukoencefalopa- jekova Daklinza (daklatazvir) i Sovaldi Eksperimentalni podaci ukazuju na to tije (PML). (sofosbuvir) primjenjuju istodobno s amioda- da dugoročna primjena ibuprofena/deksi- O navedenom sigurnosnom pitanju u trav- ronom. Mehanizam u pozadini ovih nalaza buprofena može umanjiti kardioprotektivni nju 2015. godine upućeno je pismo zdravstve- nije ustanovljen i dodatne se slučajeve (uk- učinak niskih doza acetilsalicilatne kiseline nim radnicima, o čemu više možete pročitati ljučujući kombiniranu primjenu sofosbuvira (uobičajeno 75 mg dnevno). Razlog tome je na internetskim stranicama HALMED-a. s drugim antivirusnim lijekovima s izravnim što ibuprofen može kompetitivno inhibirati djelovanjem (DAA) osim daklatasvira ili ledi- učinak niskih doza acetilsalicilatne kiseline Inhalacijski kortikosteroidi pasvira ili slučajeve bez amiodarona) trenutna agregaciju trombocita prilikom istodobno dalje istražuje. ne primjene. Ne očekuje se klinički značajan PRAC je u svibnju 2015. također započeo Lijekovi Harvoni (sofosbuvir/ledipasvir), učinak prilikom povremene primjene ibupro- ocjenu inhalacijskih kortikosteroida koje se Daklinza (daclatasvir) i Sovaldi (sofosbuvir) fena. Navedene preporuke vezane uz kardio- primjenjuje u liječenju kronične opstruktiv- odobreni su u EU centraliziranim postupkom vaskularni rizik visokih doza ibuprofena bit ne plućne bolesti (KOPB). Cilj je navedene te mogu biti stavljeni u promet u RH. Dosad će, kao i informacija o interakciji ibuprofena i ocjene procijeniti od ranije poznati rizik od je u promet u RH stavljen lijek Harvoni, dok acetilsalicilatne kiseline, uvrštene u informa- pneumonije kada se ovi lijekovi primjenjuju lijekovi Daklinza i Sovaldi nisu dostupni na cije o lijeku za lijekove koji sadrže ibuprofen. u liječenju KOPB-a. U sklopu ovog postupka hrvatskom tržištu. Nijedan od navedenih li- ocijenit će se svi dostupni podaci o navede- jekova trenutno nije uvršten u liste lijekova Natalizumab (Tysabri) nom riziku, kao i potreba za zanavljanjem HZZO-a. informacija o lijeku novim podacima. Više o novim informacijama o sigurnosti PRAC je na sjednici održanoj u svibnju primjene navedenih lijekova možete proči- 2015. godine započeo ocjenu lijeka Tysa- Amiodaron tati na internetskim stranicama HALMED- bri (natalizumab), koji se koristi u liječenju a (www.halmed.hr) i EMA-e (www.ema. multiple skleroze. Cilj navedene ocjene je HALMED je u svibnju uputio pismo zdrav- europa.eu). l procijeniti je li, u svjetlu novih znanstvenih stvenim radnicima o riziku od klinički

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 61 IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE PRVI MEDICINSKI MUZEJ U HRVATSKOJ Tužaljka u riječi i slici, s nadom u sretan kraj

Prof. dr. Željko Poljak opisao zgradu naše prve ORL klinike u po- pravo bogatstvo eksponata. Katalogizirao ih edavno je odlukom Ministarstva sebnom broju „Liječničkog vjesnika“ nami- je i signirao tako da se zbirka otada s pravom kulture RH službeno instituciona- jenjenog njenoj petoj obljetnici (1). Zbirka, može nazivati muzejom. Osim konzervi- Nliziran Hrvatski muzej medicine i ili muzej kako ju je nazvao Šercer, nalazila ranih patoloških preparata tu su smješteni farmacije u okrilju Hrvatske akademije zna- se u jednoj sobi na južnoj strani Klinike, na arhaični ORL instrumenti i aparati za inha- nosti i umjetnosti, za koji se članica našeg drugom katu, a sadržavala je među ostalim laciju aerosola, prvi primjerci audiometara, uredništva prof. dr. Stella Fatović-Ferenčić i konzervirane sve larinkse koji su na Klinici dokumenti i raritetne knjige, među njima i godinama zalagala. Zamolili smo je da taj bili ekstirpirani zbog karcinoma. Članku je, Schelhammerova knjiga „De auditu“ iz 1684. važan događaj u povijesti hrvatske medici- čak što više, bila priložena velika tablica s po- godine. Posebno se ističe velika zbirka pre- ne obilježi člankom u našem časopisu, što je dacima o svim tim bolesnicima, njih ukupno pariranih lubanja različitih životinja koje su ona i učinila (str. 70). To je ujedno prigoda da 40. U zbirci je završio i larinks književnika Šerceru služile za komparativno embriološko podsjetimo na prvi medicinski muzej u Hr- A. G. Matoša (1873-1914) kojega je Mašek istraživanje nastanka paranazalnih sinusa i vatskoj koji je osnovan davne 1922. godine, operirao 1914. u Bolnici sestara milosrdnica uzroka otoskleroze. Spomenimo usput da je a posve je zaboravljen makar i danas postoji. (dijagnoza: karcinom + tuberkuloza larinksa). uzrok te bolesti po jednoj teoriji angulacija lu- Riječ je o zapravo zbirci predmeta koje je Na Klinici je 1928. umro bl. Ivan Merz (1896- banjske osnovice koja u čovjeka nastaje zbog započeo sakupljati prof. dr. Dragutin Mašek 1928) od rinogene endokranijske komplikaci- razvitka temporalnog režnja, a po Šerceru (1866-1956), jedan od triumvira koji su 1919. je nakon operacije etmoidalnog sinusa; škola i „zbog uspravljanja na dvije noge“. Nakon započeli nastavu na prvom medicinskom fa- danas nosi ime toga katoličkog intelektualca Šercerovog odlaska s Klinike 1945. njegovi kultetu Hrvatskoj. Mašek je 1921. godine za a pred ulazom se nalazi i njegova brončana bi- nasljednici nisu mnogo marili za Muzej, čak osnivanje ORL klinike u Zagrebu dobio na sta. niti akademik prof. Branimir Gušić (1901- raspolaganje zgradu dvokatne pučke škole u Nakon preseljenja Klinike 1935. godine u 1971) koji je, za razliku od Šercera, širinom Draškovićevoj ulici, iza današnjeg Ministar- zgradu Šalata broj 4, Šercer se pobrinuo i za interesa bio enciklopedist, ali je, začudo, na stva kulture RH na Trgu hrvatskih velikana. zbirku te joj našao prikladan smještaj. Smje- svojim putovanjima po Dinaridima marljivo Sada je u rečenoj zgradi opet osnovna škola, stio ju je ispod klupa u amfiteatru predavao- skupljao eksponate za Etnografski muzej u ali joj je ulaz iz Ulice Račkoga, na kućnom nice Dječje klinike, u „suvišnom“ prostoru, Zagrebu (njegova supruga Marijana bila je di- broju 4. Mašekov vrijedni nasljednik, prof. koji nikome nije trebao. Dao je izraditi vi- rektorica tog Muzeja). Samo je nekolicina na- dr. Ante Šercer (1896-1968), iscrpno je 1926. trine po mjeri i s vremenom u njih smjestio stavnika uvrstila u studentski ORL seminar

Prof. dr. Dragutin Mašek

Bista bl. dr. Ivana Merza pred školom u Ul. Račkoga 4

Prof. dr. Ante Šercer Kožarićev kip A. G. Matoša na Strossmayerovom šetalištu

62 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE

Soba u školi u Ulici Račkoga 4 u kojoj je 1924. bio Muzej

Lokacija Muzeja u drugom katu (LV 1926, 10, prilog iza str. 640) Šercerov opis Muzeja (LV 1926,10, 649)

razgledavanje ORL muzeja, osobito rastavlji- tako završio i dio knjižnice koja je služila na vih gipsanih modela temporalne kosti, nosa, ponos Klinici kao najbogatija ORL knjižnica paranazalnih sinusa, toraksa i abdomena te na Jugoistoku Europe („Kome danas treba- se brinula o sigurnosti muzeja. ju stručne knjige starije od deset godina?“). Neki Šercerovi nasljednici nisu pokazali Ta bogata knjižnica nastala je početkom 20. puno smisla za povijesne vrijednosti. Tako je, stoljeća donacijom prvoga hrvatskog otori- primjerice, jedan od njih odredio da se stariji nolaringologa, dr. Gjure Cattija (1849-1923) dio arhive, s povijestima bolesti još od osnut- iz Rijeke, a obogatio ju je Šercer između dva ka Klinike, pošalje u ložionicu centralnog svjetska rata te poslije njega akademik Gu- grijanja („Taj stari papir samo skuplja praši- šić koji je bio predstojnik Klinike rekordno nu!“). Među njima bila je i povijest bolesti bl. dugo – od 1945. do 1971. Kad već govorimo o dr. Ivana Merza, ali su je u zadnji čas kriomice „prljavom vešu“ Klinike, spomenimo i to da spasile časne sestre zaposlene na Klinici! Iste prostrana, reprezentativna i moderna zgrada godine kad i Merz (1928.), ja sam bio operi- nekadašnjeg Audiološkog centra, sagrađena ran na Klinici (tonzilektomija), ali je moja 1976. iza glavne zgrade, nakon selidbe Klini- povijest bolesti ipak izgorjela u peći. Isto je ke na Rebro danas zjapi prazna, zapuštena i

Konzervirani larinks A. G. Matoša

obrasla korovom: klinička bolnica „Blato“ u malom! Kada su 2007. godine ORL i Pedijatrijska klinika preseljene sa Šalate na Rebro, tamo nije bilo mjesta za Muzej pa je ostao do danas na starome mjestu. Trudom i marom prof. dr. Ranka Mladine i dr. Katarine Vuković-Đurić, a zahvaljujući podršci predstojnika ORL klinike prof. dr. Drage Prgometa, na Rebru je oformljena nova ORL zbirka, sada smještena u prostoru Seminarske dvorane. Prof. Mladi- na je u njoj smjestio neke izloške iz Muzeja na Šalati, restaurirao ih i za svaki od njih dao otisnuti tumač na hrvatskom i engleskom jeziku. Stari Mašek-Šercerov muzej ostao je u zgradi na Šalati i srećom je danas zaboravljen. Srećom utoliko što je u njemu velik broj vrijednih eksponata koje bi rado imala svaka značajnija ORL klinika u svijetu, na primjer Nekadašnji Audiološki centar razni stadiji luesa i tuberkuloze larinksa, obrastao korovom skleroma, endokranijskih otogenih apscesa

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 63 IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE

Prof. dr. Ranko Mladina

Dio Muzeja danas itd. Velika i značajna zbirka izvrsno prepari- ranih lubanja raznih životinja, od gmazova i ptica do velikih i malih sisavaca, vjerojatno bi dobro došla nekom prirodoslovnom muzeju. Za taj se Muzej na Šalati danas volonterski brine, koliko može, prof. Mladina, a novi na- raštaj otorinolaringologa na Rebru niti ne zna za tu vrijednost ni za bogatu povijest ORL klinike na kojoj radi. Danas su vrata Muzeja na Šalati zatvorena i on više nikoga ne zanima. Možda bi upravo novoosnovani HAZU-ov Hrvatski muzej medicine i farmacije mogao udomiti njegove najbolje izloške. Budući da HAZU-ov muzej raspolaže pretežno farmaceutskim eksponatima, evo, na njegov vapaj „Nadamo se do- nacijama“ prigode: popuniti ga medicinskim eksponatima sa Šalate. Dekan Medicinskog fakulteta i pročelnik ORL klinike pokazali su za to dobru volju, a prof. Mladina spremnost da sudjeluje u tom Zbirka stranih tijela zadatku. No, previše je među nama ljudi koji izvađenih iz nosa misle: „Povijest počinje od mene“, i tko zna hoće li sretno završiti ova donekle turobna priča stara gotovo jedno stoljeće. l

Literatura 1. Šercer A. Uredjaj i organizacija oto-rino-larin- gološke klinike u Zagrebu“, 1926., broj 10, str. 561- 820, s 10 slika i planom u prilogu 2. Lakić J. i Poljak Ž. Organizacija rada u klinici. U Zborniku radova „Građa za povijest otorinolarin- gologije u Hrvatskoj“, ORL klinika Zagreb, 1981., urednik Ž. Poljak, str. 93-108. Ponovno, malo skraćen, tiskan u zborniku radova „Otorinolarin- gologija u Hrvatskoj“, ORL klinika Zagreb, 2001., Izložak br. 5043 urednici Z. Krajina i Ž. Poljak, str. 112-126.

64 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE Prof. dr. ĐURO DEŽELIĆ - „OTAC MEDICINSKE INFORMATIKE“ U HRVATSKOJ

Prof. dr. Željko Poljak medicinskog informatičara, kao i drugih hr- edicina je danas toliko srasla s in- vatskih medicinskih informatičara, prepo- formatikom da je nezamisliva bez znato je i na međunarodnoj sceni. Tako je u Mnje, ali taj proces sraštanja nije bio knjizi „Contributions to the History of Medical lak ni jednostavan. Neka kao uvodna ilustra- Informatics” (2014., AVICENA, Sarajevo, Edi- cija posluži sjednica radničkog savjeta KBC-a tor Izet Masic, Co-Editor George Mihalas), koja Zagreb 1970. godine, u doba kad je činovnički sadrži 18 poglavlja iz pera vodećih svjetskih aparat u ravnateljstvu KBC-a na Šalati toli- medicinskih informatičara, jedno poglavlje ko nabujao da se za nove činovnike moglo posvećeno povijesti hrvatske medicinske naći radnog mjesta samo još na prozorskim informatike pod naslovom „Medical Informa- daskama. tics in Croatia – A Historical Survey” (Authors: Kad sam predložio da se to riješi uvođe- Gjuro Dezelic, Josipa Kern, Mladen. Petrovecki, njem informatičke obrade podataka, pri- Vesna Ilakovac, Mira Hercigonja-Szekeres). jedlog je nakon žustre rasprave prihvaćen i U istoj toj knjizi, u poglavlju „The Most In- imenovan sam predsjednikom Komisije za fluential Scientists in Development of Medical reorganizaciju administracije i upućen na u Zagrebu (1971.- 1974.), što mu je donijelo Informatics”, uz 38 imena učenjaka koji se tehničku službu KBC-a radi provedbe. državnu nagradu za znanstveni rad „Ruđer smatraju pionirima u razvoju medicinske Dao sam joj zadatak da za sljedeću sjednicu Bošković“ (1975.). informatike u svijetu, od kojih je preko polo- priredi prijedlog provedbe uvođenja informa- Poslije se posvetio istraživanjima u područ- vine (22) iz SAD-a, među devetoro Europljana tičke obrade podataka. I doista, na toj sjedni- ju medicinske informatike, što je opisao u navedeno je ime „Gjuro Dezelic”. ci ona je slavodobitno predložila plan prema ovom broju LN. Bio Nadalje, krajem kojem je radi provedbe trebalo – zaposliti još je godinama (od “Među pionirima svibnja 2015. objav- tridesetak činovnika (!). 1973. do 1990.) ak- ljen je opsežan „Bi- Danas, četrdeset godina poslije, zamolili tivan u hrvatskim i medicinske informatike ographical Lexicon smo „oca medicinske informatike“ u Hrvat- jugoslavenskim ko- u svijetu, kemičar, of Medical Informa- skoj, prof. dr. Đuru Deželića, da nakon zani- misijama za sistem tics” (Author Izet mljivog predavanja koje je kao redoviti član znanstvenih infor- veliki meštar Družbe Mašić, AVICENA, Akademije medicinskih znanosti Hrvatske macija i suradnju s “Braća hrvatskog Sarajevo), a u nje- održao u Senatu Akademije 13. svibnja pod UNESCO-m, pred- mu se nalaze živo- naslovom „Što je medicinska informatika sjedajući im u više zmaja”, hrvatski topisi svih pet gore pridonijela hrvatskoj medicini i zdravstvu“, mandata i sudjelu- veleposlanik, navedenih hrvat- za naše čitatelje dade pregled razvoja medi- jući na nekoliko ge- član-utemeljitelj skih medicinskih cinske informatike u Hrvatskoj onako kako neralnih zasjedanja informatičara, ali ga je izložio u svojem predavanju. te međunarodne Diplomatskog kluba, još i troje također Prof. Deželić (Zagreb, 1935.) zanimljiva organizacije. član Medicinske istaknutih naših je ličnost. Redoviti je profesor Medicinskog Od 1993. do 2000. znanstvenika u fakulteta u Zagrebu, a nije medicinar nego bio je hrvatski vele- akademije tom području – Ja- kemičar. Pripadnik je obitelji Deželić koja još poslanik u Danskoj itd.” dranke Božikov, od 19. stoljeća obilježava svojom djelatnošću (akreditiran i u Nor- Višnje Lovrek i Mi- hrvatsku znanost i kulturu. Naš Deželić bio veškoj i Islandu) te u roslava Mađarića, je, među ostalim, pisac brojnih znanstvenih Slovačkoj. Osim angažiranosti na osnivanju što ukupno čini 8 naših imena. radova i udžbenika. udruga u području medicinske informatike, Među ukupno preko 400 imena medicin- U prvom dijelu svoje znanstvene karijere sudjelovao je 2001. u osnivanju Hrvatskog di- skih informatičara iz cijeloga svijeta, koliko bavio se istraživanjima u području fizikalne plomatskog kluba u kojem je sada predsjed- navedeni leksikon sadrži, to bez sumnje uka- biokemije, bio prvi nastavnik u Hrvatskoj nik Nadzornog odbora, kao i u obnovi Družbe zuje na velik potencijal hrvatske medicinske iz fizičke kemije makromolekula te suosni- „Braća hrvatskoga Zmaja“ 1990. kojoj je bio informatike koji je stvoren tijekom polusto- vatelj i prvi voditelj Postdiplomskog studija na čelu kao njen veliki meštar (1992.- 1993.). ljetnoga njenoga razvoja. l makromolekularnih znanosti na Sveučilištu Njegovo višedecenijsko djelovanje kao

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 65 IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE POLA STOLJEĆA HRVATSKE MEDICINSKE INFORMATIKE Dr. Đuro Deželić, redoviti profesor u trajnom zvanju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

oš od uvođenja zdravstveno-statistič- kog sustava u bivšoj državi (1950.), koji Jje trebao pridonijeti razvoju zdravstva te unapređenju znanosti o liječenju, zaštiti od bolesti i čuvanju zdravlja, količina podataka u zdravstvu neprestano je rasla, te je trebao primjenjivati adekvatne metode za njihovu obradu. Ta je obrada bila potrebna kako tijelima koja su vodila zdravstveni sustav, tako i pojedinim zdravstvenim ustanovama za njihov svakodnevni rad. Tehnologije koje su tada bile na raspolaganju (kao npr. rubno bušene kartice i tzv. mehanografska obrada) ubrzo su se pokazale nemoćnima da svladaju te sve veće količine podataka. Tako je, dakako, bilo i u razvijenim zemljama svijeta, i to je dovodilo do tzv. „informacijske krize”. Rješenja su se nazirala u automatizaciji obrade podataka, a nju je omogućavala primjena tehnologije digitalnih elektroničkih računa- Prva hrvatska medicinsko-informatičke Prvi hrvatski sveučilišni udžbenik la. Ta se nova tehnologija u to doba već toliko knjige, Zagreb 1971. iz MI, autor Đ. Deželić, 1976. razvila i počela primjenjivati u najrazličitijim jem dijelu koji je posvećen medicini naziva Bloomingtonu za potrebe svojih znanstvenih područjima, da se počelo govoriti o početku medicinska informatika (MI). Prepoznavši istraživanja, kao prvi nastavnik sa zagrebač- tzv. „kompjutorske ere“. Razvoj tehnologije važnost toga novoga područja za razvoj hr- kog MEF-a, imao prilike raditi na nekom ve- elektroničkih računala u razvijenim zemlja- vatske medicine i zdravstva, u proljeće 1966. likom suvremenom elektroničkom računa- ma svijeta bio je vrlo brz pa je uskoro doveo do prof. dr. Branko Kesić, direktor Škole narod- lu. Premda je prof. Kesić nastavio podupirati stanja koje su u ono doba često nazivali „kom- nog zdravlja „Andrija Štampar” Medicinskog moja istraživanja u bazičnoj znanosti, on je pjutorska groznica” (engl. „computer fever”). fakulteta Sveučilišta (MEF) u Zagrebu, dao vizionarski prepoznao da će moja nova zna- Ta je „bolest” u razvijenom dijelu svijeta da- mi je zadatak da započnem s pripremama za nja biti od koristi za razvoj kompjutorizacije kako zahvatila i medicinu i zdravstvo, a nije uvođenje nastave iz informatike za studente našega zdravstva. Tada je već postalo jasno mimoišla ni Hrvatsku sredinom šezdesetih medicine, kako one na dodiplomskom stu- da će za rješavanje medicinskih problema uz godina 20. stoljeća. diju, tako i za liječnike i druge zdravstvene pomoć informatičke tehnologije biti potreb- Tehnologija elektroničkih računala posta- stručnjake na postdiplomskim studijima. Bio no da liječnici budu adekvatno educirani u la je podloga danas posvuda raširene struke sam se upravo vratio s postdoktorskog borav- području informatike, kako bi mogli aktiv- nazvane Informatika, koja se u onome svo- ka u SAD-u, gdje sam na Indiana University u no sudjelovati u razvoju novih medicinskih

Okrugli stol o razvoju edukacije iz MI na EFMI MIE 1979. u Berlinu; sdesna: Đ. Deželić (Hrvatska, SFRJ), J. Möhr (SR Njemačka), C. J. Dickinson (V. Britanija, ne sjedi za stolom), K. Adlassnig (Austrija), F. Roger France (Belgija) i J. Anderson (V. Britanija)

66 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE metoda i spoznaja vezanih uz nove informa- tičke tehnologije koje ih omogućuju. Koliko je takvo razmišljanje bilo napredno, svjedoči činjenica da je nedugo poslije toga, već 1968., u Velikoj Britaniji Kraljevska komisija za medicinsku edukaciju, radeći pod vodstvom nobelovca Lorda Todda, nakon višegodišnjeg rada objavila da će „elektronička računala sa svim implikacijama glede opreme, postupaka i načina mišljenja u budućnosti imati i suviše velik udio u radu doktora, da bi se to moglo potpuno prepustiti ekspertima” (mislilo se na neliječnike). Zbog toga „svaki doktor mora naučiti da barem razumije njihove temeljne principe i mogućnosti”. Kako bi se što prije krenulo s nastavom u području MI, prof. Ke- sić je u svoj predmet na postdiplomskim studijima „Uvod u znanstveni rad“ privremeno uključio moja predavanja s MI sadržajima, ali uskoro sam ih počeo predavati u okviru samostalnog predmeta koji je upisivan pod Sveučilišni udžbenici medicinske informatike iz 1987. i 1997. mojim imenom. Istodobno s uvođenjem nastave iz nastavom iz MI na njegovim postdiplomskim zdravlja 27. lipnja 1973. otvorena terminalna MI na MEF-u u Zagrebu u to doba počelo se i s studijima. Nakon što je elaborat prihvaćen, stanica SRCA, koja je imala značajnu ulogu u prvim primjenama informatičke tehnologije MEF u Zagrebu uveo je 1970. obvezni kolegij nastavi i znanstvenom radu na području hr- u hrvatskome zdravstvu Tako je u Sekreta- „Osnove informatike” za studente medicine vatske medicine i u hrvatskome zdravstvu, rijatu za zdravstvo grada Zagreba započet na III. godištu studija. bio je to i glavni događaj kojim je obilježena projekt obrade podataka zdravstveno neosi- Takav razvoj doveo je i do pojave naših 15. obljetnica smrti prof. dr. Andrije Štampa- guranih osoba (B. Defilipis i suradnici, 1968.), prvih publikacija u području MI. Tako je u ra (1. IX. 1888.- 26. VI. 1958), osnivača Škole i u Varaždinu se započelo s obradom podataka okviru Prvog kongresa zdravstvenih rad- jedne od najznačajnijih osoba u povijesti jav- u području bolničke zaštite i medicine rada nih organizacija Jugoslavije koji je održan u noga zdravstva u svijetu. Da je to otvorenje (J. Kuzminski, 1968.), Republički registar za travnju 1971. u Zagrebu bilo moguće orga- bila svojevrsna senzacija u tadašnjoj javno- rak u Zagrebu počinje obrađivati podatke uz nizirati i I. simpozij o primjeni kompjutora sti, svjedoče izvješća u tadašnjim medijima. pomoć elektroničkih računala (Ž. Kulčar i u zdravstvu, na kojem su većina predavača Tako je zagrebački „Vjesnik“ u broju od 28. sur. 1969.), a započeo je i projekt obrade po- bili hrvatski stručnjaci, o čemu svjedoči i lipnja 1973. vijest o tome objavio u svojoj ru- dataka za izvanbolničke ustanove u Domu simpozijski zbornik radova. Autori uvod- brici posvećenoj „događajima dana u zemlji“, zdravlja Remetinec u Zagrebu (D. Bartolović nog referata toga simpozija pod nazivom „O a komemoriranju lika i djela dr. Štampara i i sur., 1970.). Treba istaknuti kako je značaj- primjeni elektroničkih sistema za obradu svečanom otvorenju terminalne stanice bili nu potporu primjeni informatičkih metoda podataka u zdravstvu bili su Gj. Deželić, B. su nazočni brojni gosti, među kojima i vode- u zdravstvu u Hrvatskoj davao u ono doba dr. Pirc i B. Skupnjak. Iste godine 1971. izdana je ći dužnosnici u području zdravstva tadašnje Berislav Skupnjak, tada republički podsekre- u Zagrebu u redakciji prof. dr. Bojana Pirca, a vlasti, te „brojni studenti, nastavnici i drugi tar za zdravstvo. on je bio međunarodno afirmiran stručnjak zdravstveni radnici“. Usporedno s navedenim prvim projektima za zdravstvenu statistiku i profesor toga pred- I u hrvatskoj kliničkoj medicini rano je aktivirala se i tadašnja Zajednica zdravstve- meta na zagrebačkom MEF-u, knjiga većeg shvaćeno značenje medicinsko-informatič- nih ustanova SRH, te je osnovala petočlanu broja autora (opet većinom iz Hrvatske) pod kih dostignuća za razvoj pojedinih specijal- komisiju (u kojoj sam sudjelovao u ime MEF-a naslovom „Primjena elektroničkih računala nosti, te se na mnogim područjima nastojalo u Zagrebu) u svrhe izrade „Prijedloga izobraz- u zdravstvu“. pratiti razvoj svjetske medicinske znanosti u be kadrova za rad na sistemima automatske Kad je 1972. u Zagrebu otvoren Sveučilišni tom području. Treba istaknuti da je već vrlo obrade podataka”, a rezultat je bio elaborat računski centara (SRCE), tada tehnološki naj- rano (1975.) u Zagrebu instaliran prvi radio- (prihvaćen 1969.) u kojem je predloženo suvremenija ustanova te kategorije u bivšoj loški CT uređaj (nazivan je „EMI-skener“), MEF-u u Zagrebu i ostalim zdravstvenim uči- državi, zagrebački MEF bio je jedna od važ- tek četiri godine nakon prvog skeniranja lištima u Hrvatskoj da se organizira obvezna nih sveučilišnih članica koja je sudjelovala u glave i dvije godine nakon njegove pojave na nastava iz MI na dodiplomskim i postdiplom- ostvarenju toga značajnog pothvata, a ja sam, tržištu. Nadalje, Centar za tipizaciju tkiva skim studijima za potrebe zdravstvenih rad- kao predstavnik MEF-a koji je tada već imao Urološke klinike na Rebru, razvio je svoje in- nika (kako studenata i učenika, tako i liječni- uvedenu nastavu iz MI na dodiplomskom i formatičke metode koristeći terminal SRCA. ka, kliničkih biokemičara i dr.). Taj se elaborat postdiplomskom studiju, sudjelovao u izradi U kardiologiji se započinje s kompjutorskom zasnivao na već pozitivnom iskustvu MEF-a Idejnog projekta SRCA te me ubrajaju među analizom elektrokardiograma, a započinje se u Zagrebu, budući da se tamo već započelo s osnivače SRCA. Kad je na Školi narodnog i s razvojem medicinske dokumentacije pri-

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 67 IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE lagođene kompjutorskoj obradi u psihijatriji, toga projekta u proljeće 2015., sada se planira dijabetologiji, otorinolaringologiji, maksi- ponovno pokretanje navedenog studija, a lofacijalnoj kirurgiji, ginekologiji i drugim zajedno će ga organizirati i voditi Fakultet kliničkim disciplinama. Rad u kliničko-ke- organizacije i informatike u Varaždinu i ŠNZ mijskim laboratorijima i u jedinicama inten- “Andrija Štampar” (obje institucije su članice zivne njege počinje se temeljiti na primjeni Sveučilišta u Zagrebu). Projekt podupiru Hr- informatičkih metoda. vatska gospodarska komora, Hrvatsko druš- Krajem sedamdesetih i početkom osamde- tvo za medicinsku informatiku i industrija setih godina prošloga stoljeća započinje u Hr- Ericsson Nikola Tesla. vatskoj projektiranje integriranih zdravstve- Kako se MI u Hrvatskoj razvijala, tako je nih informacijskih sustava. Prvi od takvih rastao broj hrvatskih medicinskih informati- projekata bio je Zajednički informacijski čara, i oni su se počeli strukovno udruživati. sustav zdravstvenog osiguranja i zdravstva U tome im je potporu dao Hrvatski liječnički Zagreb (ZIS). Bio sam voditelj skupine struč- zbor (tada se zvao Zbor liječnika Hrvatske) njaka, predstavnika pet institucija (ŠNZ “An- osnivanjem svoje Sekcije za medicinsku in- drija Štampar” MEF-a u Zagrebu, Zavod za formatiku 1983. Predsjednica joj je bila prof. zaštitu zdravlja grada Zagreba, Republički dr. Marija Strnad. Sekcija je okupila prak- zavod za zaštitu zdravlja, Centar za automat- tično sve stručnjake u tom području, kako sku obradu podataka grada Zagreba, SRCE) liječnike različitih specijalnosti, tako i druge koja je izradila elaborat prihvaćen 1984. od Novi sveučilišni udžbenik fakultetski obrazovane ljude. Već od počet- iz medicinske informatike, 2009. strane tadašnjeg naručitelja (USIZ-a zdrav- ka svojega djelovanja ta se Sekcija nastojala stvenog osiguranja i zdravstva Zagreb). čan naslov “Medicinska informatika”. pretvoriti u samostalno društvo, kako bi ono Kasnije je Škola radila na idejnim projek- Značajan događaj za izobrazbu iz medicin- moglo postati članicom međunarodnih fe- tima Informacijskog sustava domova zdrav- ske informatike bilo je uvođenje postdiplom- deracija EFMI i IMIA (International Medical lja u Istri (ISIDOZ, voditelj prof. dr. Silvije skog studija “Zdravstveni informacijski siste- Informatics Association). To se konačno i dogo- Vuletić), a započelo je i projektiranje Zdrav- mi” na MEF-u u Zagrebu. Studij je osnovan dilo 1989. kad je osnovano današnje Hrvatsko stvenog informacijskog sustava Hrvatske upravo zbog potrebe da se stvaraju stručnjaci društvo za medicinsku informatiku (HDMI), (ZISH). Iako je rad na uspostavi zdravstve- za rad na informatičkim poslovima u zdrav- kojemu sam bio prvi predsjednik, a kojega nih informacijskih sustava bio pionirski, ne stvu. Prvi prijedlog za poslijediplomski stu- sam danas počasni predsjednik. samo u Hrvatskoj, već i na području bivše Ju- dij iz zdravstvene informatike oblikovan je Hrvatski medicinski informatičari imali goslavije, a slijedio je i medicinsko-informa- 1978., a sam je studij otvoren 1984. na MEF-u su važnu ulogu i u Domovinskom ratu. Kad tički razvoj u svijetu, projekti su predviđali u Zagrebu, uz institucijsku suradnju Fakul- je 1991. rat započeo, oni su osiguravali infor- etapni pristup njihovoj izgradnji, ona je zbog teta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, macijsko funkcioniranje zdravstva u ratnim nedostataka sredstava tekla sporije od plano- Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u zonama. ŠNZ „Andrija Štampar“ izdala je va, a kad je došlo do opće krize u bivšoj državi Zagrebu i SRCA. Studij su upisivali liječnici, priručnik za liječnike i zdravstvene radnike i njenoga kasnijeg raspada, taj je rad prekinut. stomatolozi i farmaceuti, kao i polaznici dru- s naslovom „Javno zdravstvo u ratnim uvjeti- Sav taj razvoj omogućio je i rano uključe- gih kvalifikacija (ekonomisti, inženjeri i dr.) s ma”, a njeni su medicinski informatičari (Đ. nje hrvatskih stručnjaka u glavne razvojne radnim iskustvom u zdravstvu. Kao utemelji- Deželić, J. Kern, J. Božikov i N. Henigsberg) pravce MI u svijetu; tako su oni sudjelovali telj studija bio sam i njegov prvi voditelj, a od napisali jedno od poglavlja pod naslovom na prvom kongresu Europske federacije za MI 1993. vodstvo studija preuzela je prof. dr. Jo- „Upravljanje zdravstvenim informacijama u u Cambridgeu, Velika Britanija (EFMI MIE sipa Kern. Studij je upisalo oko stotinu i dva- ratnim uvjetima“. 1978), a već na sljedećem drugom kongresu deset postdiplomskih studenata, među koji- Nakon svršetka rata u Hrvatskoj, u deve- EFMI MIE 1979. u Berlinu bilo je moguće ma i više studenata iz drugih republika bivše desetim godinama prošlog stoljeća pojavili da kao hrvatski predstavnik sudjelujem u Jugoslavije, a u okviru toga studija obranjena su se novi MI projekti koji su se temeljili na raspravi na okruglom stolu o razvoju eduka- su dvadeset i dva magistarska rada. Reorga- novim informatičkim i komunikacijskim cije iz MI, pri čemu sam prikazao dotadašnja nizacijom postdiplomske nastave na MEF-u tehnologijama. Pojavile su se lokalne raču- iskustva od gotovo jednog desetljeća nastave u Zagrebu taj je studij 1997. prestao djelovati. nalne mreže, nove generacije osobnih raču- na MEF-u u Zagrebu, a mogao sam se pozivati Sada se priprema pokretanje novoga pos- nala, a osobito se proširio Internet. Počele su i na svoj prvi sveučilišni udžbenik iz MI koji tdiplomskog specijalističkog studija u po- se razvijati MI aplikacije za potrebe pojedinih je izdao MEF u Zagrebu 1976. pod tadašnjim dručju MI na Sveučilištu u Zagrebu, a uvodni vrsta naših medicinskih radilišta, kao što su prvim imenom predmeta „Osnove informa- projekt, nazvan „MEDINFO - Razvoj kuriku- npr. ambulante liječnika obiteljske medicine tike“. luma za Interdisciplinarni poslijediplomski i poliklinike. Započela su istraživanja u po- Tijekom godina predmet MI uveli su i dru- specijalistički studij medicinske informati- dručju obrade slika i biomedicinskih signala, gi medicinski fakulteti u Hrvatskoj, a i sam ke“, koji je financiran sredstvima Europske kao i modeliranja uz pomoć elektroničkih predmet je mijenjao naziv. O tome svjedoče Unije. Projekt je započeo u kolovozu 2013., računala. Razvijene su aplikacije u ortope- naslovi dvaju mojih kasnijih udžbenika: godi- nositelj projekta je Fakultet organizacije i diji, elektroencefalografiji, stomatologiji i ne 1987. predmet dobiva naslov “Zdravstvena informatike u Varaždinu, a njegova je vodi- drugim područjima. Prvi projekti u područ- informatika”, da bi konačno 1997. dobio kona- teljica prof. dr. Diana Šimić. Nakon završetka ju telemedicine započeli su u telepatologiji,

68 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE alergologiji i teleradiologiji. Za hrvatsku me- pno 39 autora, a uredio ga je prof. dr. Branimir dicinu i zdravstvo, budući da naše Jadransko Richter. more obiluje otocima, posebno su zanimljivi U Akademijinom glasilu Acta Medica Cro- projekti otočke telemedicine. atica objavljuju se godinama radovi iz tog U prvom deceniju 21. stoljeća u Hrvatskoj područja, a zahvaljujući glavnoj urednici ponovo se posvećuje velika pažnja razvoju dr. Nastji Kučišec-Tepeš, neki od njih imaju zdravstvenih informacijskih sustava. Mi- karakter uvodnika (npr. „Internet u medici- nistarstvo zdravlja RH (tada se još nazivalo ni – dosadašnji razvoj i perspektive”, 2002; Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi) „Medicinska informatika – danas i sutra”, odlučilo je razvijati integrirani zdravstveni 2007, autor Đ. Deželić). Dva broja toga časo- informacijski sustav na nacionalnoj razini, pisa treba posebno istaknuti. Prvi od njih bio službeno nazivan CEZIH – Centralni zdrav- je posebni broj iz 2005., koji je pod naslovom stveni informacijski sustav Republike Hrvat- „Informatizacija hrvatskog zdravstva” i s go- ske. Danas je svima dobro poznata aplikacija šćama-urednicama Josipom Kern i Marijom CEZIH sustava zvana elektronički recept (eRe- Strnad objavio 18 radova iz pera vodećih hr- cept), koja je puštena u rad sredinom 2010. vatskih medicinskih informatičara. Drugi je Njegovi tvorci navode da je to „prva prava na- bio također poseban broj iz 2014. koji je bio cionalna implementacija elektroničkog pro- posvećen sestrinskoj informatici (engl. nur- pisivanja i izdavanja lijekova u svijetu koja je sing informatics), a uredila ga je gošća-ured- doživjela nepodijeljene pohvale svih dionika Zbornik radova znanstvenog skupa nica Josipa Kern. Njen uvodnik je naslovljen „Telemedicina u Hrvatskoj“ održanog sustava: pacijenata, ljekarnika, liječnika, HZ- „Informacijske i komunikacijske tehnologije u Zagrebu 13. studenoga 1998. ZO-a“. Gotovo istovremeno je uveden sustav u sestrinstvu“, a broj sadrži 11 radova iz pera eUputnice u biokemijski laboratorij primarne Đuro Deželić) i Hrvatskog društva za medi- vodećih hrvatskih sestara i stručnjaka koji se zdravstvene zaštite. cinsko i biološko inženjerstvo (predsjednik bave tom posebnom granom MI. Daljnji razvoj CEZIH-a dogodio se počet- Stanko Tonković) pokrenuto je 2001. a ostva- Osobito je značajan doprinos Akademija kom 2011. uvođenjem elektroničke uputnice reno 2002. članstvo u međunarodnoj organi- dala 2011. objavljivanjem „Deklaracije o e- u izvanbolničku specijalističko konzilijarnu zaciji za normizaciju u medicinskoj informa- zdravlju”. Izrađena je u okviru Odbora za e- zdravstvenu zaštitu (SKZZ), a početkom tici HL7 u SAD-u osnivanjem Podružnice HL7 zdravlje, koji djeluje kao tijelo akademijinog 2015. krenulo se s elektroničkim upućiva- Hrvatska, kojoj sam bio prvi predsjednik, a Kolegija javnoga zdravstva. Predsjednica mu njem u bolnice (uključujući otpusno pismo kojoj sam od 2008. počasni predsjednik. je Josipa Kern, a članovi su mu, osim medi- ili nalaz). Želi se uvesti središnji elektronički Važno je napomenuti da je 2009. objav- cinskih informatičara članova Akademije, i zdravstveni zapis, pružiti potpora nacional- ljen suvremeni sveučilišni udžbenik MI koji neki od istaknutih hrvatskih MI stručnjaka. nim preventivnim programima i sl. Tako su su uredili dr. sc. Josipa Kern, profesor MI na Tom deklaracijom želi se senzibilizirati sve se početkom ožujka 2015., temeljem najava MEF-u u Zagrebu, i dr. sc. Mladen Petrovečki, dionike (pacijenti, zdravstveni djelatnici, iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigura- profesor MI na MEF-u u Rijeci, a djelo je 42 ustanove, tijela državne uprave, dobavljači) nje da će do kraja iste godine komuniciranje autora, naših istaknutih stručnjaka za MI. za korištenje velikih potencijala informacij- između primarnog zdravstva i bolnica biti Sadrži 20 poglavlja, Pojmovnik i Kazalo, a sko-komunikacijske tehnologije i rješenja za potpuno informatizirano, u hrvatskim ti- opsega je 390 stranica (na slici). Namijenjen unapređenje zdravstvene zaštite u Republici skovnim medijima mogli čitati optimistički je prvenstveno studentima diplomskih i Hrvatskoj. Deklaracija skreće pozornost na naslovi: „Sve preko računala - konačno zbo- stručnih studija medicinskog usmjerenja te infrastrukturna područja, kao što su: obrazo- gom hrpi papira - Liječnički nalazi, uputni- svim stručnjacima u zdravstvu koji se u sva- vanje, regulativa i normizacija, profesional- ce i otpusna pisma do kraja godine odlaze u kodnevnom radu susreću s informacijskim i nost medicinske i zdravstvene informatike povijest“. komunikacijskim tehnologijama. Hrvatska kao struke, obveza ustanova, tijela državne Razvoj MI u Hrvatskoj do kraja 20. stoljeća sveučilišta sa svojim fakultetima, te visoke uprave i dobavljača. Osim odgovora na pita- omogućio je da se početkom sljedećeg stolje- škole na kojima se predaju medicinsko-me- nje “što?”, Deklaracija odgovara i na najvaž- ća počinje razmišljati i o normizaciji (standar- dicinski sadržaji prihvaćaju ga kao propisani nije pitanje - “kako?”. Umjesto postojeće dizaciji) u toj novoj medicinskoj struci. Ne- nastavni tekst. “atomiziranosti” i nepovezanosti projekata kako u isto vrijeme u Hrvatskoj su osnovana Značajan doprinos razvoju MI u Hrvatskoj i rješenja, Deklaracijom se predlaže ostvare- dva nacionalna tijela u području normizacije daje već tradicionalno Akademija medicin- nje zajedničkog koncepta informatizacije u medicinske informatike: skih znanosti Hrvatske. Posebno treba ista- zdravstvu i za zdravlje putem uspostavljanja - u okviru Hrvatskog zavoda za norme knuti da je Akademija 13. studenoga 1998, središnjeg tijela na državnoj razini (agencija, ustanovljen je Tehnički odbor za normizaciju organizirala velik znanstveni skup pod naslo- ured, zavod) u kojem će biti koncentrirani u medicinskoj informatici TO 215, a ostvare- vom „Telemedicina u Hrvatskoj”, u suradnji ekspertiza, odlučivanje i financiranje zdrav- no je to nastojanjem Josipe Kern, koja je vo- s Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske, stveno-informatičkih projekata na državnoj ditelj odbora od 2001. te njegova predsjednica Fakultetom elektrotehnike i računarstva razini. Tu je deklaraciju prihvatilo Ministar- od 2005.; Sveučilišta u Zagrebu, te Hrvatskom aka- stvo zdravlja RH i ugrađena je u Nacionalnu - na inicijativu i u suradnji Hrvatskog druš- demskom i istraživačkom mrežom CARnet. strategiju razvoja zdravstva 2012.-2020. l tva za medicinsku informatiku (predsjednik Zbornik s toga skupa sadrži 17 radova od uku-

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 69 IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE

Članovi Muzejskog odbora s Predsjednikom HAZU slijeva nadesno: prof. dr. Nikola Kujundžić, akademik Vjeko Jerolimov, prof. dr. Stella Fatović -Ferenčić, akademik Marko Pećina, akademik Zvonko Kusić, akademik Slobodan Vukičević, Marina Štancl, dipl. iur., tajnik HAZU, Silvija Brkić-Midžić, prof., upraviteljica Muzeja OD ZBIRKE DO HRVATSKOG MUZEJA MEDICINE I FARMACIJE Povijest nastojanja vezanih uz realizaciju ideje muzeja

Piše: prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić farmaceutski materijal, posebice rukopisnu službu od 15. siječnja 1955. u suglasnosti sa deje vezane uz prikupljanje predmeta koji građu i ljekaruše, a dokumentacija o dijelu tih Savjetom za prosvjetu, nauku i kulturu NRH. svjedoče o razvoju medicine i farmacije sabiračkih nastojanja i danas se čuva u sklopu Na osnivanju Instituta uz Hrvoja Tartalju ra- Ite osnivanje muzeja oblikuju se već kra- dosjea Vrgoč u Odsjeku za povijest medicin- dilo je i novoosnovano Farmaceutsko druš- jem 19. stoljeća, u vrijeme kada je svijest o skih znanosti HAZU. tvo Hrvatske. Institut je organizirao zbirku, narodnom i nacionalnom blagu već snažno U prvim desetljećima 20. stoljeća, za ra- preuzimanjem predmeta koji su se nalazili u zaživjela na našim prostorima. Posebna po- zliku od medicine, na području farmacije Farmaceutskom društvu Hrvatske, Muzeju zornost posvećuje se ljekarušama, zbirkama postoje dva društva i dva stručna časopisa za umjetnost i obrt te otkupljivanjem pred- naputaka za liječenje ljudi i životinja, njiho- koji zastupaju različite staleške interese, no meta iz raznih ljekarni. Dio te zbirke danas vom prikupljanju, transkripciji i objavljivanju jedno im je zajedničko – inicijativa za priku- se nalazi u Odsjeku za povijest medicinskih u Zbornicima za narodni život i običaje, ali i pljanje podataka, građe i predmeta vezanih znanosti HAZU. u drugim publikacijama. Potreba prikuplja- uz povijest struke. Snažniji zamah vezan uz Slične ideje razvijaju se i u liječničkim kru- nja materijalne baštine, njezinog čuvanja i realizaciju muzeja farmacije odvija se u sklo- govima. Među istaknutijim kolekcionarima pohranjivanja razvija se paralelno s porastom pu aktivnosti Hrvatskog ljekarničkog društva nalaze se primjerice i Fran Gundrum Ori- interesa za povijest i razvoj medicinskih u razdoblju 1937. – 1940. godine. Društvo ovčanin, Vladimir Ćepulić, Stanko Sielski. struka, posebice farmacije, medicine i vete- postaje nositeljem inicijative za osnutak Važnu ulogu odigrao je i Lujo Thaller, borac rine. muzeja koji se trebao smjestiti u prostorija- za uvođenje Povijesti medicine kao akadem- Na području farmacije ovaj je interes za- ma Hrvatskoga ljekarničkog doma, u zgradi ske discipline u kurikulum Medicinskog bilježen već na prijelazu 19. u 20. stoljeće. u kojoj se danas nalaze prostorije Hrvatskog fakulteta u Zagrebu, što se 1927. godine i Posebno se ističu pojedinci, primjerice lje- farmaceutskog društva, u Masarykovoj uli- ostvarilo. Unatoč Thallerovim zalaganjima karnik Vladoje Jugović, koji upućuje apel ci 2. Zgradu je 1902. godine farmaceutskom i entuzijazmu, predmet Povijest medicine na za prikupljanje povijesne građe i predmeta staležu darovao ljekarnik i vlasnik ljekarne Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagre- farmaceutskom čitateljstvu već u prvom far- K’angjelu Antun Kögl. Ratne okolnosti prido- bu 1939. godine je ukinut, no zaljubljenici u maceutskom glasilu Aesculap koje je izlazilo nijele su, međutim, zastoju u realizaciji ovog povijest struke osnovali su 1936. Sekciju za samo tijekom 1897. godine, potom Stanislav projekta. Nakon Drugog svjetskog rata ideja povijest medicine Zbora liječnika čiji je prvi Ilakovac, koji je u svojoj ljekarni imao bogatu ne zamire, već se razvija, posebice zahvaljuju- predsjednik bio Vladimir Katičić. U sekciji knjižnicu i zbirku većine farmakopeja svijeta, ći nastojanjima Hrvoja Tartalje, koji se bavio aktivno rade na istraživanju hrvatske medi- Artur Krajanski, kolekcionar Hinko Brodjo- poviješću farmacije. Njegovim zalaganjem cinske baštine Vladimir Bazala, Juraj Körbler, vin i Julije Domac. Antun Vrgoč, sveučilišni osnovan je Institut za povijest farmacije rje- Lavoslav Glesinger i drugi. Utjecaj ove prve profesor farmakognozije i prvi dekan samo- šenjem savjeta za Narodno zdravlje i socijalnu grupe hrvatskih medikohistorika proširio stalnog Farmaceutskog fakulteta, prikuplja politiku NRH, Uprave za opću zdravstvenu se i na ostale liječnike, a posebice je pao na

70 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić (lijevo) dodjeljuje zahvalnicu prvom darovatelju Muzeja akademiku Slobodanu Vukičeviću u nazočnosti akademika Marka Pećine, tajnika Razreda za medicinske znanosti HAZU (desno)

Oficina iz 19. stoljeća sa stojnicama plodno tlo u vrijeme kada je na čelu Zbora liječnika Hrvatske bio Vladimir Ćepulić. Za vrijeme njegovog predsjedničkog mandata Zbor liječnika, napokon, dobiva svoju zgradu – Hrvatski liječnički dom – pa se akcije vezane uz oživotvorenje Muzeja za povijest medicine, koje ovaj liječnik snažno zagova- ra, intenziviraju. Ideja je napokon realizirana 1944. godine, a Muzej je smješten u Liječ- ničkom domu gdje je privremeno dobio dvije prostorije, dok se na Medicinskom fakultetu ne osnuje Zavod za povijest medicine u sklopu kojeg je kao njegova logična sastavnica trebao biti i muzej. Najaktivniji u poslovima osnutka Muzeja bili su Vladimir Ćepulić, tadašnji predsjednik Zbora, i Stanko Siel- ski, ravnatelj novoustanovljenog Zavoda za suzbijanje endemijskog sifilisa u Banja Luci, poznati stručnjak i osobiti poznavatelj povijesti medicine te istaknuti kolekcionar. Upravni odbor Zbora na svojoj sjednici 10. kolovoza 1942. izabrao je Stanka Sielskoga kustosom Zborova muzeja za povijest zdravstva. Novoosnovani Muzej za povijest zdrav- Osnutak i otvaranje Muzeja za povijest zdravstva. Članak je objavljen u listu stva u Hrvatskoj smješten je u svega dvije Nova Hrvatska 1944. godine. prostorije u prizemlju Liječničkoga doma, a otvoren je 1944. godine prigodnom izlož- nosti, i postao sastavnicom tadašnje JAZU, sponate koji prezentiraju povijesni razvoj bom. Već sljedeće godine Upravni je odbor s pripadajućim fondom obiju zbirki. Zbirka medicine i farmacije na tlu Hrvatske. Građa Zbora povjerio dužnost upravitelja Muzeja se otada čuvala i nadopunjavala u Odsjeku je prikupljana entuzijazmom predstavnika Luji Thalleru i tako je po želji Medicinskog za povijest medicinskih znanosti JAZU (ka- medicinskih i farmaceutskih struka, ali i o- fakulteta Muzej mogao služiti i potrebama snije HAZU) sve do danas. Do sada je priku- soba s drugih područja. nastave iz povijesti medicine na ovom fa- pljena vrijedna kolekcija od nekoliko tisuća Nažalost, sredstava za stručnu obra- kultetu, koja je ponovno uvedena 1948. kao eksponata – fundus koji je ostao nepoznat du, adekvatnu pohranu i prezentiranje stal- obavezni kolegij V. semestra. Zavod za po- široj zajednici, a zasigurno može pridonijeti nog postava oduvijek je nedostajalo. Zbirka vijest medicine pri Medicinskom fakultetu boljem poznavanju i realnijem vrjednovanju je zajedno s Odsjekom preseljavana tri puta: Sveučilišta u Zagrebu nikada nije ustrojen, hrvatske medicine i znanosti u nacionalnom, iz Opatičke 18 u Demetrovu 18, a danas se no on je zaživio šezdesetih godina prošlog europskom i svjetskom kontekstu. Zbirka nalazi u Gundulićevoj 24. Zbirka sadrži oko stoljeća, po osnutku Instituta za povijest za povijest medicine i farmacije po svojoj je 2000 izložaka, oko 6000 knjiga, 50 kutija prirodnih, matematičkih i medicinskih zna- građi jedinstvena u Hrvatskoj, a sadrži ek- fotografija i mnoge ostavštine (primjerice,

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 71 IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE ostavština Farmaceutskoga društva Hrvatske alne nade koju nam ona danas pruža uključuje zbirke mag. pharm. H. Brodjovina, - pokazati važnost međusobnog povjerenja prof. dr. J. Domca, obitelji Eugena Viktora i odgovornog ponašanja znanstvenika, liječ- Fellera, itd.; medicinske ostavštine uklju- nika, ljekarnika i pacijenata. čuju donacije obitelji Dürrigl, Durst, Dogan, Tranzicijske zemlje moraju pokazati ori- Špišić, Florschütz, itd.) Najstariji muzejski jentaciju na kulturu. Ona ima snagu koja eksponati potječu iz 16. stoljeća. je razvojno upotrebljiva jer posjeduje nata- Osim svoje neupitne kulturološke i po- loženu mudrost u kojoj će svaki istraživač vijesne vrijednosti te potencijalne uloge u lako pronaći davne argumente za strategiju edukaciji studenata medicine i farmacije, održivog razvoja. Naš muzeolog Tomislav cjelokupna muzejska, knjižnična i arhivska Šola primjerice često navodi činjenicu da se građa u posjedu Odsjeka za povijest medi- novac uložen u kulturu višestruko vraća, isti- cinskih znanosti HAZU svjedoči ne samo o čući kako su primjeri nekad zapuštenih gra- povijesnim dosezima liječničke i ljekarničke dova poput Glasgowa, Bilbaoa, Liverpoola ili struke, nego sa svog specifičnog aspekta i o Manchestera doživjeli svoj preporod upravo razini znanosti, kulturne razvijenosti i zdrav- zahvaljujući kulturi i baštini. stvene prosvijećenosti Hrvatske u pojedinim povijesnim razdobljima. Do sada su predmeti Osnutak Hrvatskog muzeja ove zbirke poslužili u ostvarenju niza izlož- medicine i farmacije 2014. godine bi koje su priređivali uglavnom povjesničari Inicijativu upraviteljice Odsjeka za povi- medicine i farmacije. Potreba za osnutkom jest medicinskih znanosti HAZU prof. dr. sc. jedinstvene ustanove koja bi na adekvatan Stelle Fatović-Ferenčić i Razreda za medicin- način prezentirala razvoj medicinskih struka ske znanosti HAZU o osnutku Muzeja podr- sve je više izlazila na vidjelo. žalo je i Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na svojoj sjednici u lip- Zašto je potreban muzej Porculanska figurica liječnika malteškog nju 2006. godine, te je donijelo odluku da se viteza, dar prof. E. Rozenzweiga medicine i farmacije? utemelji Nacionalni muzej za povijest medicine Idejna su polazišta suvremenih muzeja ne (uporabnih predmeta iz medicinskih zna- i farmacije. Taj je prijedlog više puta potvrđi- zasnovana na poštivanju ljudskih prava, na nosti i prakse, dokumenata i artefakata koji van, a 16. svibnja 2011. u Razredu za medi- idejama demokracije, provodeći u praksi stav svjedoče o povijesnim događajima, osobama cinske znanosti pod vodstvom akademika da svi ljudi imaju pravo pristupa baštini čovje- i institucijama) zorno i objektivno pokazati Marka Pećine – aktualnog tajnika Razreda čanstva kako bi unaprijedili osobnu kulturu i razvitak medicine i farmacije u Hrvatskoj – održan je i sastanak Inicijalnoga odbora, na kvalitetu življenja. Kao specijalizirani muzej - pomoću medijskih i scenografskih poma- kojem je donesena definitivna odluka o po- za medicinu i farmaciju s nacionalnim pred- gala pružiti široj javnosti ogledalo prošlosti i kretanju projekta. Tom je prigodom otisnut i znakom, kojemu je osnivač Hrvatska akade- viziju budućnosti medicine i farmacije promotivni materijal. Tijekom 2012. godine mija znanosti i umjetnosti, Hrvatski muzej - koristeći raznovrsne mogućnosti Muze- zahtjev za osnutak i registraciju Hrvatskog medicine i farmacije ima obvezu promicati ja, u predodžbi posjetitelja graditi most preko muzeja medicine i farmacije upućen je Mini- opća načela medicine i medicinskih znanosti. predrasuda i strahova vezanih za život i smrt, starstvu kulture Republike Hrvatske. Rješe- Osnovni su ciljevi Muzeja: zdravlje, bolest i liječenje do spoznaje moguć- njem Ministarstva kulture RH o postojanju - prezentiranjem izvorne materijalne bašti- nosti suvremene medicine i učvršćivanja re- svih zakonskih uvjeta za osnivanje Hrvat-

Lice djeteta s kongenitalnim sifilisom (mulaž koji je Injekcijska šprica; kraj 19. stoljeća pribavio za Zbirku Stanko Sielski)

72 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE skog muzeja medicine i farmacije HAZU, ko- nog projekta odazvati i drugi darovatelji, tim je je uslijedilo 7. srpnja 2014., osnovan je na- više što slične ustanove postoje u susjednim pokon i formalno Hrvatski muzej medicine zemljama, a Hrvatska po svojoj baštini koju i farmacije. U ožujku 2015. zaposlena je viša može prezentirati nimalo ne zaostaje. l kustosica Silvija Brkić Midžić na radno mjesto upraviteljice Hrvatskoga muzeja medicine i farmacije HAZU, a za voditelja Muzeja imenovan je akademik Marko Pećina, tajnik Ra- zreda za medicinske znanosti HAZU. Prema KONTAKT ZA MUZEJ : Zakonu o muzejima iste godine je imenovan Hrvatski muzej medicine i farmacije i Muzejski odbor u sastavu: Hrvatska akademija znanosti i • akademik Marko Pećina, voditelj Muzeja umjetnosti i predsjednik Muzejskog odbora prof. dr. Nikola Kujundžić, prof. dr. Stella Gundulićeva 24, 10000 Zagreb, Croatia • akademik Vjekoslav Jerolimov Fatović-Ferenčić, Marina Štancl, dipl. iur., Tel.: +385 1 4825 413 • akademik Slobodan Vukičević i Silvija Brkić Midžić, prof. Prije prve točke E-mail: [email protected] • prof. dr. Nikola Kujundžić dnevnog reda, u nazočnosti Muzejskog odbo- URL:http://www.hazu.hr/ • prof. dr. Stella Fatović-Ferenčić, upravi- ra, predsjednik Akademije akademik Zvonko teljica Odsjeka za povijest medicinskih zna- Kusić i tajnik Razreda za medicinske znano- nosti HAZU sti akademik Marko Pećina predali su akade- • Marina Štancl, dipl. iur., tajnik HAZU miku Slobodanu Vukičeviću, predsjedniku • Silvija Brkić Midžić, prof., upraviteljica Hrvatskog društva za kalcificirana tkiva, za- Muzeja. hvalnicu za prvu i stoga povijesnu donaciju za ovaj muzej. Uz ovu navedenu pristigle su Prve donacije i donacije od: Na poziv voditelja Muzeja i tajnika Razre- • Hrvatskog liječničkog zbora da akademika Marka Pećine održan je 17. • Medicinskog fakulteta Sveučilišta lipnja 2015. u prostorijama Razreda za me- u Zagrebu dicinske znanosti Hrvatske akademije zna- • Hrvatske liječničke komore nosti i umjetnosti, Zrinski trg 11, sastanak • Agencije za lijekove i medicinske Muzejskog odbora kojemu su nazočili: aka- proizvode. demik Marko Pećina, akademik Vjekoslav Vjerujemo i nadamo se da će se svojim do- Jerolimov, akademik Slobodan Vukičević, nacijama za ostvarenje ovog za medicinu važ-

Promidžbeni letak s temeljnim informacijama o Muzeju

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 73 HRVATSKI LIJEČNICI SPORTAŠI

Odbojkaška ekipa VI. Ženske gimnazije u Zagrebu šk. gpd. 1948/49. Gore desno Zora Lipošćak

Odbojkaška ekipa „Mladosti“ (stoje, s lijeva): S Mudrinjak, B. Mujdrica, Ž. Baždar, N. Subotičanec, Z. Lipošćak, M. Mravinac, A. Barbot i Đ. Marošević Prim. dr. Dragutin Dubravčić i dr. Zora Dubravčić Bračni par uspješnih liječnika i sportaša

Eduard Hemar

rubrici hrvatski liječnici sportaši po prvi puta predstavljamo jedan bračni Upar. Riječ je o Dragutinu i Zori Du- bravčić. Dragutin Dubravčić rođen je 6. VI. 1927. u Zagrebu. Njegov otac Dragutin bio je rodom iz Sinca u Lici a po zanimanju je bio tr- govac, dok je majka Marica, rođ. Haberle, bila rodom iz Samoboru a po zanimanju domaći- ca. Dragutin je odrastao u Zagrebu, u Boško- vićevoj ulici. Završio je IV. Mušku gimnaziju. Na MEF-u je diplomirao 1955. U mladosti se uspješno bavio nogometom kao član zagrebačkih klubova. Počeo je igrati u Hrvatskom športskom klubu „Ličanin“ Dr. Zora Lipošćak-Dubravčić prije Drugog svjetskog rata. Od 1945. bio je član NK-a „Metalac“. Potom je od 1949. igrao Prim. dr. Dragutin Dubravčić ner, Vladimir Lončarić, Ivica Reiss, Zvonimir za NK „Milicioner“ i nakon promjene naziva Cimermančić, Ratko Kacian, Vinko Golub, kluba od 1950. do 1952. za NK „Borac“. U ve- kojem su nastupale reprezentacije republika, Zvonimir Reberski i Željko Čajkovski. Teh- ljači 1952. ekipa „Borca“ se fuzionirala s Nogo- pokrajine Vojvodine te Jugoslavenske armije nički rukovoditelj Hrvatske bio je legendarni metnim klubom „Zagreb“. Kao član „Zagre- po kup sistemu. Nastupio je za Hrvatsku koja trener „Građanskog“ i „Dinama“ Mađar Már- ba“ nastupao je do 1955. kada je s 28 godina je osvojila treće mjesto iza JA i Srbije a ispred ton Bukovi. Hrvatska bi na tome prvenstvu prekinuo sportsku karijeru nakon završetka Vojvodine. U tom sastavu Hrvatske bio je vjerojatno bila prva da su za nju nastupali studija. Igrao je na poziciji lijevog braniča. najmlađi igrač i igrao je uz velika nogometna svi najbolji igrači. Naime gotovo cijela ekipa Već kao mladić od 18 godina igrao je na imena kao što su bili: Franjo Šoštarić, Ivica Jugoslavenske armije bila je sastavljena od prvom Prvenstvu FNR Jugoslavije 1945., na Kolaković, Srećko Šimunović, Gustav Lech- hrvatskih igrača. Za JA su igrali: Franjo Gla-

74 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 HRVATSKI LIJEČNICI SPORTAŠI

Studentica medicine Zora Dubravčić ser, Ljubomir Kokeza, Miroslav Brozović, da prvoligaškoj ekipi bude kapetan. Treneri Zlatko Čajkovski, Ivan – Oskar Jazbinšek, NK-a „Zagreb“ tih su godina bili Ivan – Oskar Branko Pleše, Stjepan Bobek, Frane Matošić Jazbinšek, Bruno Knežević i Ljubo Benčić. te tri-četiri igrača iz drugih republika. Za po- Kao kvalitetni obrambeni igrač Dragutin bjedničku reprezentaciju Srbije branio je bivši Dubravčić je 8 puta nastupio za tada vrlo vratar „Hajduka“ Srđan Mrkušić. jaku gradsku reprezentaciju Zagreba. Debi- nekoliko je godina živjela u Srbiji. Za vrijeme Potom je 1946. kao član „Metalca“ bio tre- tirao je 1947. na utakmici protiv Beograda boravka u Gornjem Milanovcu dogodila se ći na Prvenstvu Zagreba i šesti na Prvenstvu 1:1 a posljednju utakmicu odigrao je 1954. obiteljska tragedija. Zora je imala 11 mjeseci Hrvatske. U toj prvoj poslijeratnoj generaciji protiv reprezentacije Basela 6:3. Uz to je kao mlađeg brata Dragutina. Kada je dječaku bilo najbolji igrači u klubu bili su uz njega Šimu- gostujući igrač nastupao za „Crvenu zvezdu“ dvije godine i sedam mjeseci, ispred kuće u nić, Jazbinšek, Petrović, Gruškovnjak, braća i „Partizan“ iz Beograda na nekim turnejama. kojoj su živjeli igrala se skupina djece. Među Pilko i Duh. S ekipom „Metalca“ plasirao se Nakon završetka sportske karijere i Me- njima su bili Zora i Dragutin. Prišao im je sta- u sezoni 1947/48. u 2. Saveznu ligu. U Kupu dicinskog fakulteta dr. Dubravčić je stažirao riji dječak od deset godina, sin lokalnog suca. Jugoslavije „Metalac“ je 1948. došao do če- u Domu zdravlja Sisak. Potom je otišao kao Ocu je kod kuće ukrao pištolj i počeo je ciljati tvrt-finala i izgubio od „Dinama“ 1:5. U toj liječnik raditi u Drvar. U bolnici u Drvaru bio na djecu. Svi malo stariji su se makli a naj- ekipi „Metalca“ igrao je poslije poznati igrač je asistent kirurga dr. Kelovića. Zbog toga se mlađi Dragutin nije razumio o čemu se radi i Bruno Belin. Nakon toga je igrao u generaciji zainteresirao za kirurgiju i nakon povratka u taj ga je dječak ubio. Nitko za to ubojstvo nije „Milicionera“ koji je bio policijski klub ali su Zagreb 1959. krenuo je sa specijalizacijom u odgovarao. Zbog tog događaja obitelj je nakon u ekipi bila svega dva-tri policajca, a ostali su Općoj bolnici „Dr. Josip Kajfeš“ (danas Sveti nekog vremena napustila grad jer je otac tra- bili zagrebački igrači među kojima su najpo- Duh). Po završetku specijalizacije radio je na žio premještaj. Na kolodvoru su ih prilikom znatiji: Branko Kralj – King, Branko Zebec, Odjelu kirurgije u toj bolnici do umirovljenja. odlaska ispratili mnogi Gornjeg Milanovca i Vilim Medved, Vlado Klaić, Vlado Maček itd. Stekao je zvanje primariusa. Bavio se općom bez obzira na tragični događaj ljudi iz grada Trener te ekipe bio je predratni igrač „Hajdu- kirurgijom. Zanimljivo je da je za vrijeme su im ostali u lijepom sjećanju. Potom su ži- ka“ Ljubo Benčić. Ekipa „Borca“ je 1950. po- boravka u Drvaru upoznao svoju buduću su- vjeli u Karlovcu jer je otac dobio premještaj u bijedila u 2. saveznoj ligi i 1951. nastupala u prugu Zoru. Tušilović. Nakon toga su se preselili u Ogulin 1. saveznoj ligi Jugoslavije. Nakon fuzije NK Zora Lipošćak rođena je 22. XI. 1930. u Gor- i 1939. u Zagreb, gdje se stalno nastanjuju. „Zagreb“ je nastavio nastupati u 1. ligi još na njem Milanovcu, danas u Republici Srbiji. Kr- Zora je u Zagrebu odrasla u Rendićevoj ulici dva prvenstva a zatim ispao. Potom je osvojio štena je u Rimokatoličkoj crkvi u Kragujevcu. i završila 6. žensku gimnaziju. Na MEF-u je 2. saveznu ligu u sezoni 1953/54. te se ekspre- Njezin roditelji, otac Ivan i majka Dragica, diplomirala 1957. sno vratili u 1. ligu. Osim navedenih igrača rođ. Brozović, bili su rodom iz Tounja u današ- Zora je u mladosti bila svestrana osoba. ranijeg „Milicionera“ i „Borca“, Kralja, Med- njoj Karlovačkoj županiji. Otac je bio poštar Počela se baviti klizanjem, učila je balet dvije veda, Klaića i Mačeka, za „Zagreb“ su igrali i i majka domaćica. Zbog očeve službe za vri- i pol godine, kratko vrijeme je plesala u An- poznati igrači Slavko Arneri, Branko Rezar, jeme Kraljevine Jugoslavije, kada su državni samblu „Lado“ i bila jedna od prvih žena u Ante Vidošević, Ivan Šantek, Božidar Senčar službenici morali po dekretu odlaziti raditi Zagrebu koja je vozila motorkotač Vespu. U itd. Dragutin se izborio da u toj odličnoj i ta- daleko od mjesta življenja, obitelj Lipošćak gimnaziji je počela igrati odbojku i vrlo brzo

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 75 HRVATSKI LIJEČNICI SPORTAŠI

u braku od prosinca 1962. Njihova kći Sanda Dubravčić rodila se 24. kolovoza 1964. u Za- grebu. Roditelji su je kao dijete usmjerili u sport i Sanda je postala najuspješnija umjet- nička klizačica svih vremena na našem prostoru. Proglašavana je za najbolju sportašicu Hrvatske i Jugoslavije. Sanda je jedina hrvatska sportašica koja je imala čast upaliti olim- pijski plamen na Olimpijskim igrama 1984. u Sarajevu. Danas je dr. sc. Sandra Dubravčić – Šimunjak ugledna hrvatska liječnica i sportska djelatnica. Svoje roditelje je naslijedila i u sportu i medicini. Njezina sportska i liječnič- ka karijera zaslužuje u budućnosti poseban prilog u ovoj rubrici. Primarius Dragutin Dubravčić preminuo je 21. IV. 2011. u Zagrebu i pokopan je na Grad- skom groblju Mirogoju. Dr. Zora Dubravčić danas je najstarija zagrebačka odbojkašica. Vrlo je vitalna i još je društveno aktivna. Odbojkaška utakmica na igralištu „Lokomotive“ (u tamnim dresovima, s lijeva): M. Mravinac, Z. Lipošćak i S. Mudrinjak Bila je službena liječnica „Zlatne piruete“ u Zagrebu a danas je kao umirovljena liječnica puknuća slijepog crijeva. Kao jedna od najbo- vanjski suradnik Podružnice zagrebačkog ljih igračica u svojoj generaciji, sudjelovala je Holdinga ‘’Vladimir Nazor’’. S učenicima 4. s ekipom „Mladosti“ u svim klupskim uspje- razreda osnovnih škola ide na ljetovanja i zi- sima. Odbojkašice „Mladosti“ bile su prvaki- movanja te u školu u prirodi. Poželimo gospo- nje Hrvatske 1952., pobjednice Savezne lige đi Dubravčić još puno izleta s djecom i drugih – Zapad 1954. i treće u jedinstvenoj Saveznoj aktivnosti. l ligi Jugoslavije 1955., 1956. i 1957. Glavne konkurentice bile su im igračice „Partizana“ i „Crvene zvezde“ iz Beograda te „Branika“ Izv.: Arhiva Zore Dubravčić iz Zagreba; arhiva iz Maribora. autora. U toj generaciji „Mladosti“ su tijekom Zo- Lit.: Dinamo 1945 – 1985, Zagreb, 1985; Bojan rine karijere igrale: Slavica Mudrinjak, kape- Stranić, Priča o odbojkašima : Akademski odboj- tanica ekipe, Blanka Kenji, Mira Mravinac, kaški klub Mladost Monter 1945 – 1985, Zagreb, Višnja Novak, Nevenka Prašnički, Marija 1986; Branko Kralj, Da bi reč rekel : Sjećanja i raz- Senčar, Miroslava Stjepanović, Katica Hodak, mišljanja, Zagreb, 2004. Aleksandra Barbot, Đurđa Marošević, Zden- ka Baždar, Dana Burić, Zdenka Burić, Nena Subotičanec, Mihaela Glojnarić, Biserka Muj- drica i Silvija Solarić. Od navedenih igračica za državnu reprezentaciju su nastupale: Mudri- njak, Stjepanović, Baždar, D. Burić i Subotiča- nec. Dugogodišnji trener ženske odbojkaške ekipe „Mladosti“ bio je Branko Haramija. Zora je sportsku karijeru završila s 28 godina a poslije toga se rekreativno bavila skijanjem. Igračice „Mladosti“ (s lijeva): Aleksanda Nakon završenog MEF-a stažirala je u Bol- Barbot, Zora Lipošćak i Silvija Solarić nici u Vinogradskoj i od 1958. do 1960. radila napredovala. Postala je članicom Fiskultur- je u bolnici u Drvaru. Po povratku u Zagreb nog društva „Akademičar“ koje se u prosin- zaposlila se u službi Hitne pomoći 1962. Poče- cu 1946. fuzioniralo sa OFD-om „Mladost“ la je raditi u Martićevoj i poslije u Đorđićevoj i tako je nastalo Akademsko sportsko druš- ulici. Specijalizirala je urgentnu medicinu tvo „Mladost“. U „Mladosti“ je odbojka bila 1977. U službi Hitne pomoći 12 godina je radi- jedan od glavnih sportova. Ubrzo je postala la na terenu i 10 godina u stacionaru a potom članicom prve ekipe a igrala je na poziciji prje postala voditeljica službe HP-a u Zagrebu. vog pucača. Bila je pozvana u reprezentaciju Otišla je u mirovinu u ožujku 1993. Jugoslavije 1952. ali je morala otkazati zbog Dragutin Dubravčić i Zora Lipošćak bili su Prim. Dubravčić s kćerkom Sandom

76 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 STALEŠKA PITANJA

25 godina radnog staža. Liječnika je 32,9%. Koliko je čest agresivni pacijent Podjednak broj djelatnika radi samo u prvoj i prvoj/drugoj smjeni. Detaljnije su rezultati u Domu zdravlja Mostar prikazani u tablici 1. Od ukupnog broja ispitanika 57 (78,1%) ih Prim. doc. Amra Zalihić, spec. obiteljske medicine, Dom zdravlja Mostar je reklo da je doživjelo neki oblik agresivnog Mirela Mabić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru ponašanja pacijenata, a 47,4% njih je to isku- pad na zdravstvenog djelatnika tretirat će se silo prosječno jedanput mjesečno. U skupini vakodnevno čitamo u novinskim kao kazneno djelo s većim reperkusijama po liječnika njih 87,5% i u skupini srednjeg me- člancima o napadima agresivnih pa- “napadača“. U Bosni i Hercegovini stanje je dicinskog kadra njih 73,5% potvrdilo je da su Scijenata na zdravstvene djelatnike, kao i prije deset ili dvadeset godina, ili čak i bili izloženi agresiji. Oni koji rade u obje smje- od kojih su neki i tragično završili, nažalost. gore. Znajući da neće nikakvih reperkusija, ne češće su bili izloženi napadima nego oni A to što se objavi malo je u odnosu na stvaran pacijenti svakodnevno galame, lupaju vra- koji rade samo u prvoj smjeni (85,3%:71,4%). broj napada koji dožive zdravstveni djelatnici tima i bacaju kojekakve predmete na zdrav- Da je nasilje sve češće u našim ambulantama prilikom obavljanja svog posla. Zanimljivo je stvene djelatnike kao znak ljutnje na svoje smatra 58,9% ispitanika, da je jednako kao i da liječnici i medicinske sestre doživljavaju neispunjene zahtjeve. Govore se svega i sva- ranijih godine smatra 32,9% ispitanika, dok napade od ljudi koji su došli tražiti pomoć čega te odu, a ti, bilo da si liječnik ili medicin- svega 8,2% misli da agresivnost pacijenata u upravo od njih. ska sestra, moraš nastaviti dalje i s osmjehom opada. Činjenica je da se sve više govori o nasil- primiti novog pacijenta koji dolazi sa svojim Što se tiče vrsta agresivnog ponašanja, nim, agresivnim pacijentima ali i da sve ve- zahtjevima i svojim viđenjem rješenja. ispitanici tvrde da su najčešće svađe s paci- zano za tu temu završi na priči. Koliko se ta- U Mostaru smo na razini Doma zdravlja jentima (63,0%), i to svaki dan u 33,3% sluča- kvih napada prijavi? Koliko takvih pacijenata Mostar istražili učestalost, vrstu i moguće jeva. Vrijeđanje je doživjelo 54,8% ispitanika snosi posljedice svoga brutalnog ponašanja? uzroke nasilnog ponašanja pacijenata. Po- (23,7% svaki dan), neopravdano tužakanje Ispričaju li se zdravstvenom djelatniku? Odu dijeljeno je 80 upitnika liječnicima i medi- 58,9% (29,3% svaki dan), prijetnje 38,4% li drugom liječniku ili medicinskoj sestri? cinskim sestrama/tehničarima na Odjelu (21,4% svaki dan), bacanje, oštećivanje ili oti- Osjećaju li da im je ponašanje sramotbo? NE! obiteljske medicine, a za analizu su bila va- manje predmeta zabilježilo je 11% ispitanika, Kolege u Hrvatskoj su se pomakli s mrtve ljana 73. dok ih je fizičko nasilje potvrdilo 2,7%. točke. Sabor je potvrdio izmjene i dopune Ka- Većina djelatnika je ženskog spola. Naj- Kao mogući povod nasilju, ispitanici su znenog zakona, koji izlaskom u Narodnim brojniji su uposlenici u dobi od 25 – 30 i 50- naveli kao najčešći razlog čekanje na red, novinama RH stupa na snagu. Ubuduće, na- 55 godina. Najviše je onih koji imaju više od čak u 80,7% slučajeva. Nije jasno zašto je to tako ako se uzme u obzir da se u većini naših Spol Muški 9 12,3% ambulanti pacijenti zakazuju. Ostali mogući Ženski 64 87,7% Godine starosti 25-30 16 21,9% uzroci agresivnom ponašanju prikazani su u 31-35 7 9,6% grafikonu 1. 36-40 8 11,0% Kao ishod nasilnog ponašanja pacijenta 41-45 10 13,7% 93,0% ispitanika je navelo da ga je smirilo, 46-50 5 6,8% 73,7% pacijenata ispričalo zdravstvenom dje- 51-55 16 21,9% 56-60 6 8,2% latniku, a u 68,4% slučajeva pacijent je otišao 61-65 5 6,8% nezadovoljan iz ambulante. Godine radnog iskustva <5 god 17 23,3% Slična istraživanja u Bosni i Hercegovini, 5-10 god 14 19,2% ali i u regionu, pokazala su slične rezultate. 11-15 god 6 8,2% Svakako moramo slijediti kolege iz RH, vršiti 16-20 10 13,7% 21-25 god 6 8,2% pritisak na sva moguća tijela i institucije koje >25 god 20 27,4% sudjeluju u donošenju zakonskih regula da bi Bračno stanje Neudata/neoženjen 18 24,7% „napadač“ osjetio posljedice svoga neprimje- Udata/oženjen 49 67,1% renog ponašanja. Vanbračna zajednica 0 ,0% ([email protected]) Rastavljen/a 2 2,7% Udovac/ica 4 5,5% Stručni stupanj Liječnik bez specijalizacije 9 12,5% Liječnik na specijalizaciji 1 1,4% Liječnik specijalist 8 11,1% Primarius 5 6,9% Medicinska sestra 41 56,9% Tablica 1. Demografski podaci o ispitanicima Diplomirana med. sestra 8 11,1% Radno mjesto Gradska ambulanta 52 71,2% Prigradska ambulanta (do 10km od bolnice) 15 20,5% Ruralna ambulanta (više od 10 km od bolnice) 2 2,7% Terenski (u kućnim uvjetima) 4 5,5% Grafikon 1. Mogući uzroci agresivnosti pacijenata

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 77 KALENDAR prijava Kongresa, STRUČNOG USAVRŠAVANJA simpozija i predavanja Molimo organizatore da stručne skupove prijavljuju putem on-line obrasca za prijavu skupa koji je dostupan na web stranici Hrvatske liječničke komore (www.hlk.hr – rubrika „Prijava stručnog skupa“). • kratice Za sva pitanja vezana uz ispunjavanje on-line obrasca i pristup informatič- AMZH Akademija medicinskih znanosti koj aplikaciji stručnog usavršavanja, možete se obratiti u Komoru, gđi Fulvii HAZU Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Akrap, na broj telefona: 01/4500 843, u uredovno vrijeme ponedjeljkom, utor- HD, genitiv HD-a Hrvatsko društvo kom, četvrtkom i petkom od 8,00 – 16,00 sati, a srijedom od 10,30 – 18,30 sati, ili na e-mail: [email protected] HLK, genitiv HLK-a Hrvatska liječnička komora Za objavu obavijesti o održavanju stručnih skupova u Kalendaru stručnog HLZ, gen. HLZ-a Hrvatski liječnički zbor usavršavanja „Liječničkih novina“, molimo organizatore da nam dostave slje- HZIZ Hrvatski zavod za javno zdravstvo deće podatke: naziv skupa, naziv organizatora, mjesto, datum održavanja sku- KB Klinička bolnica pa, ime i prezime kontakt osobe, kontakt telefon, fax, e-mail i iznos kotizacije. Navedeni podaci dostavljaju se na e-mail: [email protected]. Uredništvo ne KBC Klinički bolnički centar odgovara za podatke u ovom Kalendaru jer su tiskani onako kako su ih orga- MEF, genitiv MEF-a Medicinski fakultet nizatori dostavili. MZ Ministarstvo zdravlja RH Organizatori koji žele više prostora ili žele priložiti program kao umetak OB Opća bolnica „Liječničkih novina“, pogotovo s logotipom i ilustracijama, trebaju to dogo- voriti s poduzećem za marketing „Bonamark“ (Zagreb, Amruševa 10, tel/fax: PZZ Primarna zdravstvena zaštita 01/4922-952, tel. 01/4818-600, mail: [email protected]), po postoje- SB Specijalna bolnica ćem cjeniku za oglašavanje u „Liječničkim novinama“.

Tečajevi kardiopulmonalne reanimacije Europskog vijeća za Primjena harmoničnog rezača u kirurgiji reanimatologiju za odrasle i djecu u organizaciji Hrvatskog KBC Split, Klinika za kirurgiju Križine društva za reanimatologiju HLZ-a Jandra Rafanelli, tel.: 021/557-481 Trodnevni tečajevi naprednog održavanja života za odrasle (ALS- 1.200,00kn Advanced Life Support) i djecu (EPLS-European Paediatric Life Support) Europskog vijeća za reanimatologiju HLZ-a Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvuka Trodnevni tečaj zbrinjavanja ozlijeđenog bolesnika – Europski Klinika za traumatologiju, RTG odjel trauma tečaj (ETC – European Truma Course) Zagreb, tijekom cijele godine Jednodnevni tečajevi osnovnih postupaka održavanja života odraslih Dr. Dina Miklić, mob.: 098/235-713, Vera Rakić-Eršek, uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (KPR/AVD) i tečaj mob.: 098/235-718, e-mail: [email protected] neposrednog održavanja života (ILS – Immediate life support) 3.500,00kn Tijekom cijele godine u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Slavonskom Brodu, Dubrovniku, Koprivnici, Zadru, Požegi i Šibeniku EPI Centar seminari «Epilepsija i neuroznanost» Sve detaljne informacije nalaze se na www.crorc.org KB «Sestre milosrdnice», Klinika za neurologiju Zagreb, svaki zadnji četvrtak u mjesecu Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) - 5 modularnih Dr.sc. Hrvoje Hećimović, tel.: 01/3787-731, tečajeva tijekom 2015.god. e-mail: [email protected] BLS (Basic life support – Osnovno održavanje života), kotizacija 300,00kn Tjedno ažurirani Kompjutersko navođenje u kirurgiji koljena Opskrba dišnog puta u CPR-u, kotizacija 400,00kn raspored trajne Klinika za ortopediju Lovran Venski put i lijekovi u CPR-u, kotizacija 300,00kn medicinske Lovran, tijekom cijele godine Defibrilacija i monitoring, kotizacija 400,00kn naobrazbe nalazi se na Nataša Možetić, tel.: 051/710-212 Katedra za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno www.hlk.hr 200,00kn liječenje, MEF Sveučilišta u Rijeci Rijeka, Kabinet vještina, tijekom 2015. godine Edukacija iz elektroencefalografije i epileptologije Diana Javor, tel. 051/407-400, fax./tel.: 051/218-407, HLZ, HD za EEG i kliničku neurofiziologiju e-mail: [email protected] Kontinuirana individualna edukacija tijekom cijele godine u trajanju Hrvatsko psihijatrijsko društvo – Prepoznavanje i liječenje depresije i anksioznih poremećaja – uloga liječnika PZZ - 140 radionica od 30 radnih dana Dr. Patricija Delimar, tel.: 01/2481-234 Prof.dr.sc. Sanja Hajnšek, tel.: 01/2388-310 9000,00kn Edukacija iz neurofiziološke tehnike – Evocirani potencijali KBC Zagreb, Rebro – Klinika za neurologiju Gerontološke tribine za liječnike PZZ Kontinuirana individualna edukacija Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske županije Pap Željka, tel.: 01/2388-352 Helena Glibotić Kresina, dr.med., tel.: 051/358-728 200kn po danu edukacije Tijekom 2014. god.

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 79 KALENDAR STRUČNOG USAVRŠAVANJA

Javnozdravstveni stručni sastanci u HZJZ-u Smjernice u liječenju akutnih i kroničnih rana HZJZ Zagreb HLZ, HD za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju Mjesečno, tijekom 2015. god. Zagreb, 01.01.-31.12.2015. Dr. Ivan Pristaš, tel.: 01/4863-243, Franjo Franjić, mob.: 098/9829-360 e-mail: [email protected], www.hzjz.hr Kontinuirani tečaj 2015. – Nove smjernice u liječenju akutnih Unapređenje zdravlja ljudi treće životne dobi (gerontološke i kroničnih rana radionice) HLZ, HD za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Zagreb, 01.01.-31.12.2015. Grad Cres, tijekom 2015.god. Franjo Franjić, mob.: 098/9829-360 Helena Glibotić Kresina, dr.med., tel.: 051/334-728

Trajna pedijatrijska edukacija – Pedijatrijska sekcija Značaj liječenja osteoporoze KBC Rijeka, Klinika za dječje bolesti Dedal komunikacije d.o.o. Rijeka, jednom mjesečno On-line www.e-medikus.com Mr.sc. Neven Čače, dr.med., tel.: 051/659-111 Kata Križić, mob.: 099/3866-905

Izobrazba kandidata za stalne sudske vještake Ultrazvuk kukova u otkrivanju RPK – razvojnog poremećaja HLK kuka Zagreb, tijekom 2015.god. Dr. Gordana Miličić Tajana Koštan, Tatjana Babić, tel.: 01/4500-830 Individualna edukacija, svaka 3 tjedna 10.500,00kn Dr. Gordana Miličić, mob.: 091/4600-108, e-mail: gmilicic55@gmail. com Farmakoepidemiološka tribina “Lijekovi i …” 5000,00kn Referentni centar za farmakoepidemiologiju MZ RH, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” Kirurško liječenje hemoroidalne bolesti Tijekom 2015., druga srijeda u mjesecu KB Merkur Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013 Zagreb, 01.12.2014. – 01.12.2015. e-mail: [email protected] Dr. Kocman Ivica, mob.: 099/4888-271 Tečaj trajne edukacije iz ehokardiografije Kontinuirano usavršavanje liječnika u izvanbolničkoj hitnoj KB „Sestre milosrdnice“, Kl. za internu medicinu – Zavod za kardiovaskularne bolesti službi Zagreb, tijekom 2015. – trajna edukacija Zavod za hitnu medicinu Istarske županije Doc.dr.sc. Dijana Delić-Brkljačić, dr.med., tel.: 01/3787-111 Istarska županija, 01.01. – 31.12.2015. 12.000,00kn Gordana Antić Šego, mob.: 098/9396-877

Tečaj iz osnova medicinske akupunkture Taktička vježba masovne nesreće HD za akupunkturu (HLZ) Zavod za hitnu medicinu Istarske županije Zagreb, 10 mjeseci (+1), jedna subota i nedjelja mjesečno (18 sati) Istra, 15.01.-18.12.2015. Dr. Maja Mustač, e-mail: [email protected], Manuela Pokrajac Hajdarević, mob.: 098/9396-877 mob.: 091/4748-492 www.akupunktura.hr Osnovni tečaj za liječnike za rad u izvanbolničkoj hitnoj službi 15.000,00kn Zavod za hitnu medicinu Istarske županije Istra, 15.01.-18.12.2015. Endokrinološki bolesnik u ordinaciji obiteljske medicine Manuela Pokrajac Hajdarević, mob.: 098/9396-877 KBC Zagreb, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za endokrinologiju, MEF Sveučilišta u Zagrebu Edukacija liječnika obiteljske medicine o dijagnostici i Zagreb, tijekom cijele godine liječenju spolno prenosivih bolesti u rizičnim populacijama Dr.sc. Tina Dušek, mob.: 091/5434-014, HLZ, HD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije www.endokrinologija.com.hr 250,00kn Zagreb, 12.01. – 01.11.2015. Dr. Šime Zekan, tel.: 01/2826-310, mob.: 091/4012-658 Kardiopulmonalna reanimacija uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora Kontinuirani tečaj 2015. – Nove smjernice u liječenju HLZ, HD za reanimatologiju kroničnih rana – dekubitus Zageb, 01.01.-31.12.2015. HLZ, HLD za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju Tatjana Pandak, mob.: 091/5618-814 Zagreb, 01.01.-31.12.2015. 500,00kn Franjo Franjić, mob.: 098/9829-360

80 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 KALENDAR STRUČNOG USAVRŠAVANJA

Zbrinjavanje akutnih i kroničnih rana Akademix – Izazovi u liječenju atrijske fibrilacije KB „Merkur“ KOHOM Zagreb, 01.01.-31.12.2015. on-line, 06.07. – 01.09.2015. Franjo Franjić, mob.: 098/9829-360 http://ecme.bayer.hr/hr/edukacijski-kutak/meta/kontakt.html Zbrinjavanje akutnih i kroničnih rana http://ecme.bayer.hr/hr/edukacijski-kutak KB „Sveti Duh“ Zagreb, 01.01.-31.12.2015. SRPANJ Franjo Franjić, mob.: 098/9829-360 EAU smjernice za medokamentozno liječenje LUTS-a Astellas d.o.o. Online tečaj za autore Cochrane sustavnih preglednih Zagreb, 22.07.2015. članaka I dio Lasta Čala, mob.: 098/471-936 MEF Sveučilišta u Splitu Split, 02.02. – 31.12.2015. KOLOVOZ Dalibora Behmen, tel.: 021/557-923 Motorički profil dojenčeta Online tečaj za autore Cochrane sustavnih preglednih Akademija za razvojnu rehabilitaciju članaka II dio Vela Luka, 26.08.2015. Silvija Philipps Reichherzer, mob.: 091/6677-643 MEF Sveučilišta u Splitu 2000,00kn Split, 02.02. – 31.12.2015. Dalibora Behmen, tel.: 021/557-923 SCPE (Surveillance of Cerebral Palsy Europe) klasifikacija cerebralne paralize Farmakoterapija depresivnih poremećaja Akademija za razvojnu rehabilitaciju Dedal komunikacije d.o.o. Vela Luka, 24.-25.08.2015. www.e-medikus.com Silvija Philipps Reichherzer, mob.: 091/6677-643 on-line, 15.04.-31.12.2015. Zoran Milas, tel.: 01/3866-907 Procjena grubih motoričkih funkcija (GMFM) i klasifikacijski sustav (GMFCS) Akademija za razvojnu rehabilitaciju Prevencija i racionalna farmakoterapija bolesti probavnog Vela Luka, 26.-28.08.2015. sustava Silvija Philipps Reichherzer, mob.: 091/6677-643 C.T. Poslovne informacije – Časopis Medix 1500,00kn test u časopisu Medix br. 116 - lipanj, srpanj, kolovoz 2015. Dragan Bralić, tel.: 01/4612-083, mob.: 098/289-819, www.medix. Ultrazvučno vođena regionalna anestezija ekstremiteta com.hr MEF Sveučilišta u Splitu Split, 28.-30.08.2015. Rad u savjetovalištu za HIV/spolno zdravlje – radionica za Dr.sc. Ivan Agnić, tel.: 021/556-180 liječnike 1000,00kn Hrvatski zavod za javno zdravstvo Zagreb, 01.05. – 31.12.2015. Dijagnostički i terapijski postupci u strabologiji i dječjoj oftalmologiji Tatjana Nemeth Blažić, tel.: 01/4683-345 OB Zadar Zadar, 31.08.-04.09.2015. Liječnička samouprava u Europi – 20. obljetnica obnovljenog Marija Škara Kolega, mob.: 098/603-358 rada Hrvatske liječničke komore 2000,00kn Dedal komunikacije d.o.o. on-line, 01.06.-01.12.2015. Ultrazvuk kukova u otkrivanju RPK – razvojnog poremećaja www.e-medikus.com kuka Zoran Milas, tel.: 01/3866-907 Kuća zdravlja Zagreb, 31.08.-05.09.2015. Andol – podsjetnik na klasik Gordana Miličić, mob.: 091/4600-108 PLIVA Hrvatska d.o.o. 5000,00kn on-line, 01.07.-02.11.2015. Dr. Ivana Klinar, mob.: 098/499-925 RUJAN Hrvatska – zdravstveni i lječilišni turizam Izabrana poglavlja iz urologije HLZ PLIVA Hrvatska d.o.o. Veli Lošinj, 04.-05.09.2015. on-line, 15.07.-01.11.2015. Prim. Goran Ivanišević, tel.: 01/4872-414 Dr. Ivana Klinar, mob.: 098/499-925 700,00kn

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 81 KALENDAR STRUČNOG USAVRŠAVANJA

Nove mogućnosti u liječenju PAMM-a (prekomjerno Medical Information Conference Croatia aktivnog mokraćnog mjehura) – Što se krije iza recenzije? Astellas d.o.o. MEF Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, 05.09.2015. Zagreb, 18.06.2015. Marijan Šember, tel.: 01/4566-745, 4566-743, Lasta Čala, mob.: 098/471-936 e-mail: [email protected]

Lijekovi i … Placebo i nocebo – mitovi i činjenice Razvoj i poremećaji identiteta u adolescenciji ZJZ „Dr. Andrija Štampar“ Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež Kukuljevićeva 11 Zagreb, 09.09.2015. Zagreb, 18.09.2015. Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166 Ana Mihajlović, tel.: 01/4862-501 400,00kn Suicidalno ponašanje u djece i mladih: dati pažnju, shvatiti ozbiljno, spasiti život Vrijednost CT i MR angiografije u dijagnostici bolesti Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež Kukuljevićeva 11 cerebralnih i krvnih žila vrata Zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Split Zagreb, 10.09.2015. Split, 21.09.2015. Ana Mihajlović, tel.: 01/4862-501 Prof.dr.sc. Ante Buča, tel.: 021/556-243

2. kongres Hrvatskog društva za poboljšanje kvalitete 25. znanstveni sastanak – Bolesti dojke zdravstvene zaštite s međ.sud. HAZU – Razred za medicinske znanosti, Odbor za tumore HLZ, HD za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Zagreb, 23.09.2015. Zagreb, 10.-11.09.2015. Vesna Očak-Sekulić, tel.: 01/4895-171, Jelena Krmić, tel.: 01/4862-600, 4862-607 e-mail: [email protected] 100,00 – 1500,00kn 300,00kn Minimalno invazivne metode u liječenju degenerativnih X hrvatski kongres o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj bolesti slabinske kralješnice – Postupnik dijagnostike i reprodukciji i menopauzi s međ.sud. liječenja HD za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju HLZ-a HD za spinalnu kirurgiju, BC „Sestre milosrdnice“ Brijuni, 10.-13.09.2015. Zagreb, 24.-25.09.2015. Congres projekti d.o.o., Maja Orsag, tel.: 01/4821-193, Ivan Koprek, mob.: 091/6059-669 e-mail: [email protected], www.hdhr.org 700,00/1000,00kn Rana kot., do 15.06. – 1200,00kn; Kasna kot. nakon 15.06. – 1400,00kn Suvremene spoznaje iz korektivne dermatologije Akademija medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH) Zagreb, 25.09.2015. Cijepljenje – obavezna i neobavezna cijepljenja Carmen Ciberlin, tel.: 01/4828-662, e-mail:[email protected] ZJZ županije Istarske Pula, 11.09.2015. Multidisciplinarni pristup prijevremenoj ejakuaciji: Hrvatske Lorena Lazarić Stefanović, tel.: 052/529-000 smjernice za dijagnostiku i liječenje prijevremene ejakuacije HD za seksualnu terapiju Ultrazvuk kukova u otkrivanju RPK – razvojnog poremećaja Opatija, 25.-26.09.2015. kuka Josipa Rožman, mob.: 095/8019-871 Kuća zdravlja 550,00 i 450,00kn Zagreb, 14.-19.09.2015. Advanced Paediatric Life support Gordana Miličić, mob.: 091/4600-108 Sekcija za pedijatrijsku i neonatalnu intenzivnu i urgentnu medicinu 5000,00kn Hrvatskog pedijatrijskog društva, HLZ- i MEF Sveučilišta u Splitu Split, 25.-27.09.2015. Adriatic Neurology Forum Prof.dr.sc. Julije Meštrović, mob.: 098/432-590, Neuronet – Udruga za istraživanje neuroloških bolesti i pomoći e-mail: [email protected] neurološkim bolesnicima 2.200,00kn Opatija, 16.-20.09.2015. Prof.dr. Silvio Bašić, mob.: 099/2715-787 XVI Simpozij „Ortopedska pomagala 2015.“ 1825,00kn Kl. Zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala KBC Zagreb i Društvo za protetiku i ortotiku – ISPO Croatia Zadar, 25.-27.09.2015. Ultrazvuk štitnjače i površinskih struktura glave i vrata Biserka Tominić, tel.: 01/2367-901, HLZ, Hrvatsko senološko društvo e-mail: [email protected] Zagreb, 17.09.-21.11.2015. 1150,00kn do 31.07.2015. (članovi ISPO i specijalizanti 1050,00kn, Ingrid Begić, mob.: 091/7613-677 pratnja 850,00kn, jednodnevna kotizacija za stručni skup 500,00kn) 6500,00kn Od 01.07.2015. kotizacija za sve sudionike i pratnju iznosi 1250,00kn

82 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 KALENDAR STRUČNOG USAVRŠAVANJA

Hands-on Training: Musculoskeletal Ultrasound 7. hrvatski endokrinološki kongres HLZ, HD za ultrazvuk u medicini i biologiji HLZ, Hrvatsko endokrinološko društvo Zagreb, 25.-27.09.2015. Lovran, 01.-04.10.2015. Sanja Ivančević, tel.: 01/4550-334 Prof.dr.sc. Željka Crnčević Orlić, mob.: 098/368-983 3750,00kn 1. hrvatski kongres putničke, tropske migracijske medicine i 2. stručni sastanak SB Sveta Katarina HIV infekcije s međ.sud. Spec.bolnica za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i HD za putničku, tropsku i migracijsku medicinu HLZ-a rehabilitaciju „Sveta Katarina“ Dubrovnik, 01.-04.10.2015. Zabok, 26.09.2015. BIZZ putovanja d.o.o., e-mail: [email protected]; Jasminka Blaha, Mutak Sanja, bacc.med.sr., tel.: 01/2445-542 e-mail: [email protected];[email protected] Redovni sudionik (do 01.09.2015.) 250EUR; Redovni sudionik (od Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvuka 02.09.2015.) 300EUR; Specijalizant 150EUR, Medicinska sestra Klinika za traumatologiju, RTG odjel 150EUR; Dnevna ulaznica 100EUR; Osoba u pratnji 100EUR Zagreb, 28.09.-02.10.2015. Dr. Dina Miklić, mob.: 098/235-713, Vera Rakić-Eršek, XV. Kongres Hrvatskog društva obiteljskih doktora mob.: 098/235-718, e-mail: [email protected] HD obiteljskih doktora HLZ-a 3.500,00kn Vodice, 02.-04.10.2015. Nina Dumančić – Perfect Meetings, tel.: 01/4827-279, fax.: 01/4832- Imunosni mehanizmi na majčino-fetalnom spoju tijekom rane 330, e-mail: [email protected], www.hdod.net trudnoće 1200,00kn (1000,00kn za članove HDOD-a; 500,00kn za AMZH specijalizante) Zagreb, 29.09.2015. Carmen Ciberlin, tel.: 01/4828-662, www.amzh.hr Održavanje dišnog puta i mehanička ventilacija u hitnoj medicini 2nd International Congress in Plastic Surgery „Fellows in Hrvatski zavod za hitnu medicinu, HLZ, HD za hitnu medicinu i science“ i X Hrvatski kongres plastične, rekonstrukcijske i Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine estetske kirurgije Krapinske Toplice, 02.-04.10.2015. HDPREK, Klinika za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju KB Ana Bokulić, tel.: 01/4677-362; Dubrava Zagreb, Odjel opće i plastične kirurgije OB Dubrovnik e-mail: [email protected]; www.hdhm.com.hr/edukacija Dubrovnik, 30.09.-04.10.2015. Članovi HLZ HDHM 1500,00kn, ostali 1800,00kn Prof.dr.sc. Marko Margaritoni, dr.med., tel.: 020/431-857, 020/431- 605 Kongres Hrvatskog društva za endokrinologiju i Prof.dr.sc. Rado Žic, dr.med., tel.: 01/2902-569 dijabetologiju 2500,00kn specijalisti, 1500,00kn specijalizanti, med.sestre HLZ, Hrvatsko endokrinološko društvo 750,00kn Baška, otok Krk, 02.-04.10.2015. Dr. Tina Dušek, mob.: 091/5434-014 6. hrvatski kongres medicine rada s međ.sud. Nečlanovi Društva 1500,00kn – Bitno za zdravlje radnika – Essentials for workers health HD za medicinu rada HLZ-a 7. hrvatski kongres dječje kirurgije s međunarodnim Šibenik, 30.09.-04.10.2015. sudjelovanjem VMD putnička agencija, Laura Popovac, HLZ, HD za dječju kirurgiju, Filidatravel d.o.o. e-mail: [email protected] Osijek, 07-11.10.2015. Članovi HDMlLR 2300,00kn; Ostali sudionici 2700,00kn; Sudionici dr. Fran Štampalija, e-mail: [email protected]; iz zemalja iz regije 1900,00kn; Studenti, specijalizanti, umirovljenici i http://hddk.org/kongres-osijek/; osobe u pratnji 1150,00kn; Jednodnevna registracija – samo radni dio [email protected]; www.filidatravel.hr Kongresa 750,00kn Do 15.08.2015. – 1540,00kn, specijalizanti 1155,00kn; Studenti i umirovljenici – besplatno LISTOPAD 13. kongres HLZ – Hrvatskog društva medicinskih vještaka 24th Congress of the European Association of Tissue Banks, zdravstvenog osiguranja EATB 2015 HLZ, HD medicinskih vještaka zdravstvenog osiguranja European Association of Tissue Banks Sv. Martin na Muri, 08.-10.10.2015. Split, 01.-03.10.2015. Srebrenka Mesić, dr.med., univ.mag.med., mob.: 099/8070-359, Doc.dr.sc. Branka Golubić-Ćepulić, e-mail: srebranka.mesichzzo.hr e-mail: [email protected]; „Penta“ d.o.o., Vlasta Zajic Stojanović, dr.med., mob.: 099/8070-303, e-mail: [email protected] e-mail: [email protected] 400-700EUR 750,00kn

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 83 KALENDAR STRUČNOG USAVRŠAVANJA

Zaštita okoliša od otpadnih voda XXXIII Saltykow Memorial meeting ZJZ županije Istarske MEF Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za patologiju Pula, 09.10.2015. Šibenik, 17.10.2015. Lorena Lazarić Stefanović, tel.: 052/529-000 Luka Brčić, mob.: 091/3693-693

37. skup preventivne i socijalne pedijatrije Pedijatrijski ultrazvuk 2015 – hands-on tečaj HD za preventivnu i socijalnu pedijatriju HLZ-a Klinika za dječje bolesti Zagreb Varaždin, 09.-11.10.2015. Zagreb, 18.-21.11.2015. Ivana Jergan, mob.: 091/1487-729 Andrea Cvitković Roić, mob.: 091/5319-808 4000,00/5000,00kn Praktične vještine za pisanje stručnih publikacija Pučko Otvoreno Učilište Centar, POUC – Zagreb „Shear Wave“ elastografija muskuloskeletnog sustava Zagreb, 10.10.2015. Zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Split Mladen Kerstner, prof., mob.: 099/4683-964 Split, 19.10.2015. 750,00kn Prof.dr.sc. Ante Buča, tel.: 021/556-243

Atlanto-aksijalna regija – bolesti i ozljede Budućnost zdravstvene industrije Penta d.o.o. Večernji list d.o.o. – Poslovni dnevnik Zagreb, 13.10.2015. Zagreb, 20.10.2015. Veronika Jurić, mob.: 09172015-939, Ksenija Horvat, mob.: 091/6500-491, e-mail: [email protected] e-mail: [email protected] 250,00kn 800,00kn

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera (kraći Laboratorijska dijagnostika i liječenje bolesti uzrokovanih naziv: DDD trajna edukacija) plijesnima i njihovim metabolitima Korunić d.o.o. Zagreb HLZ, HD za kliničku mikrobiologiju Zagreb, 13.10.-19.11.2015. Zagreb, 20.-21.10.2015. Javorka Korunić, tel.: 01/2308-341 Dr.sc. Mario Sviben, dr.med., tel.: 01/4863-269, 700,00kn e-mail: [email protected] 800,00kn Lijekovi i … Šećerna bolest – javnozdravstveni izazov ZJZ „Dr. Andrija Štampar“ Hrvatska udruga za rane Zagreb, 14.10.2015. Kronične rane – zbrinjavanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166 Terme Tuhelj, 22.-23.10.2015. Dunja Hudoletnjak, mob.: 095/3777-175 Mehanička respiracijska potpora 1000,00-1100,00kn HLZ, HD za anesteziologiju i intenzivno liječenje Dubrovnik, 16.-19.10.2015. XXIX Perinatalni dani „Ante Dražančić“ Jadranka Radnić Salijevski, mob.: 091/5097-154 HLZ, HD za perinatalnu medicinu i HD ginekologa i opstetričara, JM 1200,00kn Perfecta Group LTD – Podružnica u RH Split, 22.-24.10.2015. Sindrom iritabilnog crijeva: Od proljeva do opstipacije – Dajana Šamija, mob.: 091/2660-018 dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i liječenje 900,00kn MEF Sveučilišta u Zagrebu, KB „Sveti Duh“ Zagreb, 17.10.2015. S.I.S. European Congress on Breath Diseases and 6-th Saša Gulić, dr.med., mob.: 091/3713-366, Congress of the Croatian Senologic Society e-mail: [email protected]; Karolina Majstorović, dr.med., HLZ, Hrvatsko senološko društvo mob.: 091/3713-425; e-mail: [email protected] Opatija, 22.-25.10.2015. 450,00kn Javor Vučić, mob.: 091/5075-134, e-mail: [email protected]; www.novacon.hr/senology2015 Postizometrička relaksacija (PIR) – radionica 170,00-350,00EUR Hrvatski zbor fizioterapeuta Zagreb, 17.10.2015. Pneumonia Old Man’s Friend Tonći Šitić, bacc.physioth., mob.: 095/8300-766, ZJZ županije Istarske e-mail: [email protected]., Pula, 23.10.2015. web: www.fizioterapeut.net Nevenka Jakopović, mob.: 099/3740-158 800,00kn 500,00

84 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 KALENDAR STRUČNOG USAVRŠAVANJA

Novi izazovi u prevenciji bolesti dječje dobi Šesti hrvatski kongres humane genetike HLZ, Hrvatsko pedijatrijsko društvo HD za humanu genetiku HLZ-a Šibenik, 23.-25.10.2015. Split, 05.-07.11.2015. Conventus Credo d.o.o., tel.: 01/4854-696, fax.: 01/4854-580 Dr.sc. Ljubica Boban, dr.med., mob.: 098/803-836, e-mail: [email protected] e-mail: [email protected] Rana kot. do 15.09. – 1200,00kn; kasna kot. od 15.09. 1500,00kn; www.humana-genetika.org/ liječnici mlađi od 28 god. 750,00kn; umirovljenici ne plaćaju kotizaciju 3. Međunarodni kongres nutricionista Hrvatski Zbor Nutricionista Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvuka Zagreb, 06.-08.11.2015. Klinika za traumatologiju, RTG odjel Bojan Stojnić, mob.: 098/9093-022 Zagreb, 26.-30.10.2015. 420,00kn Dr. Dina Miklić, mob.: 098/235-713, Vera Rakić-Eršek, mob.: 098/235-718, e-mail: [email protected] 3.500,00kn Praktične vještine za pisanje stručnih publikacija Pučko Otvoreno Učilište Centar, POUC – Zagreb Matične krvotvorne stanice – terapijske mogućnosti Zagreb, 07.11.2015. AMZH Mladen Kerstner, prof., mob.: 099/4683-964 Zagreb, 27.10.2015. 750,00kn Carmen Ciberlin, tel.: 01/4828-662, www.amzh.hr Lijekovi i … Sadašnja i buduća problematika u palijativnoj 2. Hrvatski simpozij o transporterima (SOT-2) skrbi – Perspektive hospicija HAZU ZJZ „Dr. Andrija Štampar“ Zagreb, 27.10.2015. Zagreb, 11.11.2015. Vesna Očak-Sekulić, tel.: 01/4895-171, e-mail: [email protected] Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166

European School of Pathology – Zagreb Edition 2015 – Karbapenemaze gram negativnih bakterija – značaj i Update in the Gastrointestinal Pathology dijagnostika MEF Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za patologiju ZJZ županije Istarske Zagreb, 29.-31.10.2015. Pula, 13.11.2015. Luka BNrčić, mob.: 091/3693-693 Lorena Lazarić Stefanović, tel.: 052/529-000 180EUR/1000,00kn

Ultrazvuk dojke Škola hitne medicine – Modul 2: politrauma HLZ, Hrvatsko senološko društvo HLZ, HD za hitnu medicinu Zagreb, 29.10.2015.-12.01.2016. Zagreb, 13.-14.11.2015. Ingrid Begić, mob.: 091/7613-677 Višnja Nesek Adam,tel.: 01/3712-359 9500,00kn 500,00kn specijalizanti, 700,00kn specijalisti Neoperacijsko liječenje skolioza i kifoza STUDENI HD za dječju ortopediju i Kuća zdravlja Zagreb, 14.11.2015. 23. godišnja konferencija hrvatskih psihologa Conventus Credo, tel.: 01/4854-696/697, Hrvatsko psihološko društvo fax.: 01/4854-580, e-mail: [email protected] Šibenik, 04.-07.11.2015. Rana kot. (do 30.08.2015.) 700,00kn, kasna kot. (nakon Josip Lopižić, tel.: 01/2312-733, mob.: 091/2312-733 30.08.2015.) 850,00kn Rana kot. (do 31.08.2015.) 1.200,00kn Zašto „Core“ biopsija dojke Kineziološka dijagnostika dojenčadi po Vojti Zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Split Akademija za razvojnu rehabilitaciju Split, 16.11.2015. Zagreb, 04.-08.11.2015. Silvija Philipps Reichherzer, mob.: 091/6677-643 Prof.dr.sc. Ante Buča, tel.: 021/556-243 5000,00kn Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvuka II. savjetovanje – Sigurnost u zdravstvenim ustanovama Klinika za traumatologiju, RTG odjel Poslovno učilište integralna sigurnost i razvoj Zagreb, 16.-20.11.2015. Tuheljske Toplice, 05.-06.11.2015. Dr. Dina Miklić, mob.: 098/235-713, Vera Rakić-Eršek, Anja Hatić, mob.: 091/2300-280, e-mail: [email protected] mob.: 098/235-718, e-mail: [email protected] 850,00; 970,00; 1250,00kn 3.500,00kn

LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15 85 KALENDAR STRUČNOG USAVRŠAVANJA

Onkoplastični pristup kirurškog liječenja raka dojke Lijekovi i … Liječenje limfoma AMZH ZJZ „Dr. Andrija Štampar“ Zagreb, 24.11.2015. Zagreb, 09.12.2015. Carmen Ciberlin, tel.: 01/4828-662, www.amzh.hr Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166

9. hrvatski kongres hitne medicine s međ.sud. Intervencije na venama Nastavni zavod za hitnu medicinu grada Zagreba Zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Split Zagreb, 19.-20.11.2015. Split, 21.12.2015. Dubravka Nemet, tel.: 01/6302-911, [email protected]; Prof.dr.sc. Ante Buča, tel.: 021/556-243 www.hitna2015.org Kotizacija do 31.08.2015. - liječnici 1540,00kn, medicinske sestre/ 2016. VELJAČA medicinski tehničari, studenti, stažisti i umirovljenici - 1150,00kn Kotizacija od 01.09.2015. - liječnici 1700,00kn, medicinske sestre/ Manualna fizioterapija gornji extremiteti - radionica medicinski tehničari, studenti, stažisti i umirovljenici - 1380,00kn Hrvatski zbor fizioterapeuta Zagreb, 20.02.2016. 3. znanstveni sastanak: Tumori prostate Tonći Šitić, bacc.physioth., mob.: 095/8300-766, Zaklada Onkologija e-mail: [email protected]., Zagreb, 27.11.2015. web: www.fizioterapeut.net Sandra Šutić, mob.: 099/2572-470 1000,00kn PROSINAC OŽUJAK

Akupunktura u liječenju boli Triger točke - radionica HD za liječenje boli HLZ-a Hrvatski zbor fizioterapeuta Osijek, 04.-06.12.2015. Zagreb, 19.03.2016. Andrea Mršo, tel.: 031/511-502; 031/511-532, Tonći Šitić, bacc.physioth., mob.: 095/8300-766, e-mail: [email protected] e-mail: [email protected]., www.hdlb.org web: www.fizioterapeut.net 3500,00kn 1000,00kn 6th Congress of South East European Society of Perinatal Medicine (SEESPM) TRAVANJ Penta d.o.o. Zagreb, 04.-06.12.2015. VI. kongres fizikalne i rehabilitacijske medicine Ines Rosandić, tel.: 01/4553-290 HD za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu HLZ-a 220EUR od 01.06.; 250EUR od 01.09. Šibenik, 14.-17.04.2016. Conventus Credo d.o.o., tel.: 01/4854-696, Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvuka fax.: 01/4854-580, e-mail: [email protected] Klinika za traumatologiju, RTG odjel Rana kotizacija, do 15.01.2016. - sudionici – 1300,00kn; Kasna Zagreb, 07.-11.12.2015. kotizacija, od 15.01.2016. - sudionici – 1450,00kn; Dr. Dina Miklić, mob.: 098/235-713, Vera Rakić-Eršek, Rana kotizacija, do 15.01.2016. - specijalizanti – 650,00kn; Kasna mob.: 098/235-718, e-mail: [email protected] kotizacija, od 15.01.2016. - specijalizanti –725,00kn; 3.500,00kn Umirovljenici su oslobođeni plaćanja kotizacije

Poruka čitateljima U mjesecu kolovozu, kao i obično, „Liječničke novine“ ne izlaze. Sljedeći broj izlazi 15. rujna Ugodno ljeto svim suradnicima i čitateljima! Uredništvo

86 LIJEČNIČKE NOVINE 141 07/15