a

k

je

i

R

0

0

510

Bruno KonjeviÊ Bruno

u

d

e r

foto foto u

broj 1-3 / 2014.

m

o

k

s

n

a

t

π

o

p

u

a

n

e

Ê

a

l

p

a

n

i

r

a

t

π

o P

glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske

MJERILA ZA POSLU©NE I NEPOSLU©NE MEDIJE I Dossier: NOVINARE ƒ FREELANCERI - KATEGORIJA KOJA RASTE Financiranje ƒ MEDIJSKI REKETARI BEZ SANKCIJA ƒ BUDUΔNOST medija iz NEWS PORTALA UZ TISKANE MEDIJE ƒ KVALITETNO proraËuna NOVINARSTVO STVARA DODANU VRIJEDNOST ƒ 50 GODINA DRUGOG KAKO SE PROGRAMA HR-a - PROGRAM UZ KOJI SU SE SLU©ATELJI MOGLI OPUSTITI DIJELI ƒ ITALIJA - NOVINAR POSTAJE ZANATLIJA BEZ RADNOG ODNOSA KOLA» NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 2 sadræaj 3

glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske Prvi broj izaπao je 1946. godine IzdavaË: Hrvatsko novinarsko druπtvo i Sindikat novinara Hrvatske, Zagreb, PerkovËeva 2/I tel. (01) 4828-333, fax (01) 4828-332 e-mail: [email protected] www: http://www.hnd.hr Za nakladnika: Zdenko Duka UVODNIK Ivica Buljan str. 4. Rent-a-car novine Æiro raËun: U SREDI©TU Za posluπne i neposluπne Ivica GrËar str. 10. 2360000-1101234838 Glavni urednik: DOSSIER Tko dobiva koji dio kolaËa Melisa Skender str. 12. Ivica Buljan e-mail: UmijeÊe diplomatiquea Toni GabriÊ str. 23. [email protected] Za pluralizam i demokraciju Milan Cimeπa str. 28. Redakcija: Jozo PetriËeviÊ ANALIZA Tko je pljaËkao i opljaËkao Hrvatsku Æivko Gruden str. 31. Melisa Skender Goran BorkoviÊ MEDIJSKA SCENA Novine Frana Supila - hoÊe li preæivjeti? Josip JagiÊ str. 33. Damir PetranoviÊ Redaktorica: BuduÊnost news portala uz tiskane medije Ante PaviÊ str. 36. Ankica TomiÊ Medijski reketari bez sankcija Branimir ZekiÊ str. 38. 3500 primjeraka Tko je vlasnik vlasnika Margareta Zouhar Zec str. 41. GrafiËki urednici: Danijel & Kvalitetno novinarstvo stvara dodanu vrijednost Ante GavranoviÊ str. 43. Goran-Den PopoviÊ POP & POP, Freelanceri - kategorija koja raste Gabrijela GaliÊ str. 45. Novomarofska 27, Zagreb, tel. (01) 3023-334, IZ RADA HND-a I SNH-a str. 46. fax (01) 3026-820, e-mail: MEDIJI U SVIJETU Novinar postaje zanatlija bez radnog odnosa Silvije TomaπeviÊ str. 49. [email protected] Tisak NOVI LIST Rijeka MEDIJI U SVIJETU HoÊe li bivπi urednici News of the Worlda Ozren Podnar str. 51. UreivaËki odbor: zavrπiti u zatvoru Viviana Ban Anton FiliÊ (predsjednik) OBLJETNICA Program uz koji su se sluπatelji mogli opustiti Vojo ©iljak str. 54. Toni HnojËik Andrej MatijaπeviÊ RECITE IM… Nogomet i futsal Nives OpaËiÊ str. 57. Æarko ModriÊ (potpredsjednik) Æeljko PeratoviÊ INTERVJU: FREDI KRAMER Novinari su nekad bili nepotkupljivi Jozo PetriËeviÊ str. 58. Vlado VuruπiÊ Branimir ZekiÊ NOVE KNJIGE str. 64. Hrvoje Zovko IN MEMORIAM str. 66.

Ovaj broj ilustriran je fotografijama Brune KonjeviÊa NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 4 uvodnikPiπe Ivica Buljan foto brojaFoto Bruno KonjeviÊ 5

Pozivamo sve zainteresirane kolege fotoreportere da poπalju svoje radove za rubriku Foto broja na mail: [email protected] Rent-a-car novine Proπle su joπ jedne Zimske olimpijske zimske, a kada Ëitateljske navike stjeËe upravo na praÊenju takvih velikih stari prokuπani recepti uvijek pale, a ovo rent-a-car muljanja. Pobijedi onaj koji je bræe odskijao, dao viπe netko u buduÊnosti bude listao ili pretraæivao novinske sportskih manifestacija. Lijepo je napisao jedan kolega novinarstvo, iznajmljivanje novinskih stranica za golova, uπao prvi kroz cilj... I o tim ljudima ipak u osnovi arhive po hrvatskim tiskovinama, neÊe pronaÊi obilje za Jakova Faka da je postao vrhunski sportaπ politiËka prepucavanja i zamagljivanje naπe stvarnosti volimo Ëitati, ma koliko nas netko uvjeravao da su podataka i izvjeπtaja s ovogodiπnjih Igara u SoËiju. zahvaljujuÊi praÊenju Eurosporta i sjajnih utrka Olea (umjesto da se analitiËki razmatra i ukazuje na stvarne najËitaniji tekstovi o starletama, lopovima, varalicama i Naæalost, naπe, prije svega dnevne novine, u svojim Einara Bjoerndalena, norveπkog biatlonca olimpijca probleme) i jadne svakodnevice Ëitatelji su veÊ odavno prevarantima... Dakako da ih se Ëita, ali nitko me ne moæe sportskim rubrikama drugi najveÊi sportski dogaaj ove i rekordera po broju osvojenih medalja na svim prozreli. Tko moæe viπe progutati udicu o nekakvim uvjeriti da su to tekstovi koji su od presude vaænosti za godine (prvi je naravno SP u Brazilu) pratile su skoro dosadaπnjim zimskim igrama. Mnogi su djeËaci veleizdajniËkim potezima nekih novinara, dok isti s dostizanje uspjeπnih tiraæa i, πto je joπ vaænije, uspjeπnih pa da se moæe reÊi na marginama. Moæda urednici, tako ove zime visili pred televizorom ili na kojima su se druæili i bili optuæivani za takve rabotu sada novina. Naprosto to stvarnost i brojke demantiraju, jer izdavaËi ili tko sve veÊ odreuje u naπim medijima internetu, a neki bi da je bilo viπe informacija o sjede u Vladi i to u resoru od presudne vaænosti za sigurnost tiraæe su se srozale do krajnje moguÊe granice koje ureivaËku politiku nisu neki sportski fanovi, ali bi trebali olimpijskom turniru kupovali i novine. Meutim, osim u dræave. Ili, pak, kome se Ëita o veleuspjeπnim poduzetni- doslovce ugroæavaju opstanak novina. A naπi “medijski voditi raËuna o svojim ionako sve manjim tiraæama. No, Sportskim novostima, specijaliziranom sportskom cima od kojih dio uskoro zavrπi u steËaju, predsteËaju ili struËnjaci” i nadalje pile o sisama i guzicama, kao u vodstvima novina niπta se nije promijenilo unatrag dnevniku, ne bi puno saznali o olimpijskim dogaajima Remetincu. Kazat Êe jedan Ëitatelj: “Pa, ovi u novinama jedinom uspjeπnom receptu za tiraæne i uspjeπne novine. dvadeset i kusur godina i joπ se misli da “sise i guzice” da su kupili bilo koje naπe dnevne novine. Sportske novine stalno ponavljaju da smo mi ovce, ali ovca viπe ne kupuje I na kraju, u novinama nam treba ne samo viπe sporta, prodaju novine. Stvarnost je tu veleumnu dosjetku veÊ joπ se donekle dræe starih novinarskih postavki i regula te njihove novine pa neka propadnu. Bit Êe bolje bez njih.” nego dakako i glazbe, osobito rock and rolla, jer teme kao odavno demantirala. Olimpijske igre su dogaaj koji ljudi uspijevaju opstati unatoË svemu, a vjerojatno su stekli neke I πto bi rekao Ante KosteliÊ na Olimpijadi ili nekom πto su Bare, OliÊ i ∆iro, a moæe i Seve - nepoderive su. pozorno prate, a osobito mlaa publika, koja svoje nove Ëitatelje i tijekom trajanja ovih OI. Uvjeren sam da drugom sportskom natjecanju, u veÊini disciplina nema Sport i glazba, to je recept za uspjeπne i tiraæne novine
NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 6 infopress infopress 7 godine koliËina papira koju koriste tjednici i regionalni roËiπta na TrgovaËkom sudu koji Êe predsteËajnu nagodbu zadarskog podruËja. Zadarski list zadnjih se mjeseci listovi nadmaπila je koliËinu papira koja se upotrebljava ocijeniti pravomoÊnom i tako omoguÊiti upis novih uhvatio u koπtac sa spornim predsteËajnim nagodbama transferi za tiskanje dnevnih novina pa i to svjedoËi o veliËini i vlasnika. EPH je u svojem izdanju Jutarnji list veÊ najavio u kojima su sudjelovali neki od glavnih protagonista vaænosti tih medija. Lokalni nakladnici jednako su zanimanje koje su za udjele pokazali odvjetnik Marijan zadarske javne i poslovne scene, poput Rena SinovËiÊa i “Balkanski CNN” pogoeni krizom kao i izdavaËi dnevnih novina, a i inaËe HanæekoviÊ, toËnije jedna od njegovih tvrtki te ameriËki njegove televizijske kuËe VOX. “Iznenaen sam naËinom popunjava redove teæe dolaze do oglaπivaËa nego mediji koji pokrivaju veÊe investicijski fond u vlasniπtvu Gavina Susmana, jednog od na koji je sa mnom raskinuta suradnja, zapravo niπta “Balkanski CNN”, kako kolokvijalno nazivaju novu podruËje. U cijeloj Europskoj uniji regionalnim medijima osnivaËa tvrtke Adriatic Media odnosno portala net.hr, koji konkretno nije reËeno. Vrijeme i nova uredniËka politika regionalnu televizijsku mreæu N1, polako popunjava priznaje se bitna uloga u informiranju graana, dok je je svoju redakciju u Koransku preselio joπ proπli mjesec. pokazat Êe jesu li razlog tome bile i teme koje smo otvarali ekipu koja bi, prema najavama, veÊ u travnju trebala kod nas ovaj dio izdavaπtva stavljen u neravnopravan i Preostalih 10 posto vlasniπtva EPH zadræat Êe dosadaπnji na nov i drukËiji naËin. O nakladi ne mogu govoriti, jer mi startati s programom. Nakon Zorana ©prajca i Dunje podreen poloæaj, upozoravaju u Grupaciji. suvlasnici, njemaËka kompanija WAZ i Ninoslav PaviÊ koji Uprava nije ustupala te podatke”, rekao nam je ©prljan. Drvar Mazocco, u redove N1 s HTV-a prelazi i Anka BiliÊ- je oËuvanje medijskih brendova i ljudi koji ih proizvode Zadarski je list prije godinu dana od Tankerske plovidbe KeseroviÊ koja je zatraæila od glavnog ravnatelja HRT-a nazvao kljuËnim ciljem nagodbe. (ms) preuzeo vlasnik Novog lista Alberto Faggian, a za novog Gorana Radmana sporazumni raskid radnog odnosa. glavnog urednika imenovan je dugogodiπnji novinar lista Nagaanja o iduÊim pojaËanjima su brojna, a najËeπÊe Damir MariËiÊ. “©prljan je angaæiran izvana kako bi u se spominju Æeljko MatiÊ s Radija 101 i Josip ©ariÊ s HRT- 24sata tv odreenom vremenu napravio napredak u kvaliteti a, kao i Ivana DragiËeviÊ VeliËkoviÊ, Maπenka VukadinoviÊ Styria odustaje novina. Bilo mi je iznimno drago suraivati s njim kao i Iva RepaË, te Tihomir LadiπiÊ sa 24sata TV-a, Mislav zadarski list kolegom i prijateljem, ali s obzirom na ekonomska Bago s Nove TV i Hrvoje KreπiÊ s RTL-a. Direktor od projekta 24sata TV kretanja, odluËili smo naÊi rjeπenje unutar vlastitog programa za Hrvatsku Dubravko MerliÊ najavio je da Êe Strateπki zaokret prema poveÊanju videosadræaja na MariËiÊ umjesto ©prljana sustava”, izjavio je MariËiÊ za lokalni portal 057.info. N1 biti ambiciozan i sloæen projekt koji æeli postaviti web portalima, kao i koriπtenje web portala kao Nakon manje od godinu dana Edvard ©prljan smijenjen U jedinom zadarskom dnevnom listu zaposleno je 18 visoke profesionalne standarde kao temeljno polaziπte primarnog kanala distribucije 24sata TV, najavila je je s pozicije glavnog urednika Zadarskog lista. Formalno, novinara, urednika i fotoreportera, uz joπ desetak u kreiranju programa. “Stoga je cilj angaæirati Uprava Styrije preostalim zaposlenicima news televizije zapelo je na nakladi, iako je ©prljan u uredniËkom honoraraca kojima bi se uprava nakon ©prljana takoer profesionalce koji Êe toËnim, brzim i atraktivnim vijestima koja je prije tri godine pokrenuta na IPTV platformi. mandatu otvorio niz nacionalno relevantnih tema sa mogla zahvaliti na suradnji. (bz) privuÊi gledatelje da gledaju i vjeruju naπem kanalu. Na Gubici koje taj projekt od svojeg nastajanja neprekidno konkurentnom hrvatskom TV træiπtu to je ambiciozan, proizvodi sada su poveÊani i za nuæno obnavljanje ali izvediv cilj”, rekao je MerliÊ. televizijske opreme, a za loπe poslovne rezultate N1 je partner Turner Broadcasting System Europe “prozvan” je odjel mozaiËnog programa. Stoga su te Limitedu,,, kao matiËnoj kompaniji CNN Internationala. emisije od 17. veljaËe skinute s programa, a odjel je Emitirat Êe program iz tri velika informativna produkcijska ugaπen. Tako je, doslovno preko noÊi, bez posla ostalo centra u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu. barem 19 stalnih suradnika televizije. Posao je ostalima zasad siguran, uvjerava Uprava, jer Êe 24sata TV nastaviti emitirati informativni program, ali na web platformi. Procjena je Uprave da Êe televizijski format bolje prolaziti na web stranicama gdje Styria veÊ ima vodeÊu poziciju i zamjetno poveÊanje prihoda od videooglaπavanja uz pdv videosadræaje. Lokalni tjednici Program 24sata TV mogao bi tako, prema nekim procjenama, veÊ prije ljeta ove godine nestati s IPTV traæe PDV od 5 posto platforme i malih ekrana. (ms) IzdavaËi lokalnih i regionalnih tjednika zatraæili su da PDV plaÊaju po stopi od 5 posto, jednako kao i dnevne novine. Traæe ujedno da im se troπak distribucije izjednaËi s troπkom koji plaÊaju izdavaËi dnevnih listova. Regionalni i lokalni informativni tjednici prate sve politiËke, gospodarske, kulturne dogaaje, zapoπljavaju ljude, eph obavljaju vaænu druπtvenu funkciju i zato nije u redu da Novi vlasnici EPH morat Êe priËekati PDV plaÊaju po stopi od 13 posto, umjesto 5 posto koliko imaju dnevne novine, smatra Mirko JuriË, predsjednik pravomoÊnu sudsku odluku Grupacije lokalnih i regionalnih izdavaËa informativnih Rekordnom podrπkom vjerovnika pohvalio se Jutarnji tjednika, koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. list javljajuÊi o prihvaÊenom planu restrukturiranja EPH, JuriË kaæe da lokalni izdavaËi æele da im distribucija ne uz naglasak da sestrinske firme s upisanim iznosom uzima 46 posto prihoda, nego najviπe 32 posto, koliko potraæivanja nisu sudjelovale u glasanju. Temeljem se uzima dnevnim listovima. Grupacija ima 32 Ëlana, koji potraæivanja steËen udio od 90 posto Hypo Grupa Êe, zapoπljavaju viπe od 350 novinara i urednika od »akovca meutim, moÊi upisati tek kad predsteËajna nagodba do Dubrovnika i od Pule do Osijeka. Zahtjeve su poslali postane i pravomoÊna. Ministarstvu kulture i Ministarstvu financija, a u njima “Do toga je joπ dug put”, objaπnjava predsteËajna podsjeÊaju i na rjeπenje Ustavnog suda o ukidanju odluke upraviteljica Davorka Huljev koja Êe i dalje nadzirati o 25.000 rijeËi kao mjerilu za drukËiji porezni tretman. poslovanje EPH i Ëija Êe suglasnost biti potrebna na Prema tom rjeπenju, svaka neopravdana razlika u svako plaÊanje. postupanju prema novinama izravno utjeËe na slobodu Najprije se, naime, moraju rijeπiti sve na predsteËajnu tiska, istiËu u Grupaciji. Prema podacima HGK, joπ 2011. nagodbu pristigle æalbe i tek tada se moæe traæiti sazivanje NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 8 infopress infopress 9 Bilo je nekih istraæivanja, ali usudio bih se reÊi kako je formatima, od dopisa koji stiæu poπtom do zakljuËanih ovo prvo sustavno istraæivanje problema medija u regiji pdf-ova koje nije moguÊe strojno pretraæivati. vijeÊe za medije stanje medija gdje Êe svi prikupljeni podaci biti obraeni jasnom Standardizacija i lakπa dostupnost podataka koja bi javnosti znanstvenom metodologijom. Krajem godine izaÊi Êe omoguÊila da prati, ali i nadzire poslovanje dræave, Hrvatsko vijeÊe za medije nastavlja s radom Do kraja godine izvjeπtaj o stanju izvjeπtaji iz svih pet zemalja. Na portalu projekta oËekivanja su od Srediπnjeg dræavnog portala koji bi se, Hrvatsko vijeÊe za medije (HVM), samoregulatorno tijelo koje su osnovali HND i nakladnici u hrvatskim i medijima regije mediaobservatory.net u meuvremenu se mogu Ëitati prema najavama iz Ministarstva uprave, trebao otvoriti vodeÊih tiskanih i elektroniËkih medija radi praÊenja i sankcioniranja krπenja novinarske etike, Ukupno 23 aplikacije, od toga Ëetiri iz Hrvatske, stigle tekstovi na teme koje su u kolovozu proπle godine najkasnije do ljeta. Portal bi trebao objediniti 44 domene odræalo je danas Skupπtinu na kojoj je jednoglasno odluËeno da se nastavi s radom, unatoË predlagali novinarski timovi iz ovih pet zemalja, a Ëije razliËitih tijela dræavne uprave. Redizajnirana stranica Vlade organizacijskim i financijskim problemima. Na Ëelnim duænostima udruge i njezina etiËkog su na poziv South East European Media Observatoryja civilnim udrugama da predloæe svoje programe za je istraæivanje financirano iz projekta”, kaæe LekoviÊ. najavljuje poËetak projekta, a prema rijeËima Tomislava povjerenstva izmjenjuju se predstavnici nakladnika i novinara, a danaπnjom odlukom je za Medijski institut u Ljubljani glavni je partner projekta VranËiÊa, jednog od naËelnika u Upravi za e-Hrvatsku, predsjednicu udruge HVM imenovana Ana RaiÊ KneæeviÊ, potpredsjednica HND-a i novinarka slobodne, nezavisne i raznovrsne medije te pomognu njihovoj boljoj vidljivosti u javnosti. “Ideja je da se za provoenje kojeg je sredstva iz IPA fonda dobio portal je gotov i sada se Ëeka na institucije koje bi ga Novog lista, dok je njezin zamjenik, ispred HUP-Udruge novinskih izdavaËa, postao Zdravko organizacije civilnog druπtva fokusiraju na one teme konzorcij sedam nevladinih organizacija iz sedam trebale napuniti sadræajem. Dio podataka neka su vem MilinoviÊ, izvrπni urednik VeËernjeg lista. Istom logikom, predsjednik etiËkog povjerenstva bit Êe koje su za medije u njihovoj zemlji najvaænije. Pored zemalja. Pored Slovenije u projekt je ukljuËena i ministarstva veÊ i objavila, pa je tako na stranicama Milijun kuna MilinoviÊ, a njegova zamjenica RaiÊ KneæeviÊ. Na dosadaπnjem angaæmanu i uloæenom trudu Hrvatske, u akciju su ukljuËene joπ Ëetiri zemlje regije; Maarska kao druga zemlja Ëlanica EU dok je to Ministarstva financija moguÊe pronaÊi ostvarenje za neprofitne zahvaljeno je Sanji MikleuπeviÊ PaviÊ, urednici na HRT-u, koja je ispred HND-a bila predsjednica Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Albanija”, Hrvatska postala tek lani, nakon πto je projekt SEE Media proraËuna za sve æupanije, grad Zagreb i dræavni proraËun etiËkog povjerenstva HVM-a, te Borisu TrupËeviÊu, direktoru Styirije za Hrvatsku, koji je bio objaπnjava Saπa LekoviÊ, predsjednik Centra za Observatoryja veÊ krenuo, i tako se naπla meu pet s arhivom od 1998. godine. No, veÊ kad se za primjer elektroniËke predsjednik udruge. ZakljuËeno je da Êe novo vodstvo, do izvanredne Skupπtine krajem lipnja, istraæivaËko novinarstvo u Hrvatskoj, organizacije koja, zemalja u kojima se projekt provodi. Ovo je ujedno i uzme Hrvatski zavod za statistiku, jasno je koliko smo izraditi izmjene Statuta kako bi se operacionalizirao rad jednog ovako ambicioznog i kompliciranog, posljednji IPA fond koji Hrvatska koristi jer namijenjeni daleko odmakli s digitalizacijom javnih podataka. medije uz joπ πest nevladinih organizacija iz sedam zemalja, VijeÊe za elektroniËke samoregulatornog mehanizma. Smisao HVM, tijela kakvo postoji i u veÊini drugih europskih provodi ovaj projekt. NajveÊi problemi s kojima se su zemljama koje se spremaju uÊi u Ëlanstvo EU. Istovremeno, i Srediπnji dræavni portal zasad ima tek 68 zemalja, jest snaæno implementiranje etiËkih naËela u rad medija, koja Êe njih i njihove novinare “Projekt Êe trajati dvije godine, no nakon toga svi su baza podataka dok ih, primjerice, nedavno puπten medije objavilo je 5. susreÊe novinarstvo kao profesija, uostalom, u ovih su oæujka u Narodnim πtiti od svih vrsta pritisaka, ali i publiku od neodgovornosti medija. Dogovoreno je da Êe se do pet zemalja priliËno sliËni. Od prekarnog rada, preko izgledi da Êe biti produljen za joπ dvije, kada Êe u njega francuski takav portal ima oko 9 tisuÊa. Ovakva neaæurnost Skupπtine razraditi pitanje Ëlanarine potrebne za normalno funkcioniranje udruge, plan aktivnosti vjerojatno biti ukljuËene i organizacija iz Turske, koja i dræavne uprave teπko je objaπnjiva ako se zna kako bi novinama javni natjeËaj nejasne strukture vlasniπtva nad medijima, zbog Ëega za raspodjelu sredstava za sljedeÊe razdoblje, kako bi se moglo aplicirati za sredstva fondova, te poraditi na promociji su oni podloæni interesima, kako politiËkih tako i sada ima status promatraËa, te organizacije iz Crne Gore otvaranjem baza podataka i sami imali manje posla u udruge. HVM-u se graani mogu javiti sa svojim æalbama na adresu [email protected], a upute i Kosova”, najavljuje LekoviÊ tumaËeÊi kako je svih korespondenciji s graanima. Novinarima bi, pored toga, Fonda za pluralizam financijskih moÊnika, te sve prisutnije autocenzure neprofitnim se nalaze na sluæbenoj stranici VijeÊa, na adresi www.hvzm.hr. OsnivaËi Hrvatskog vijeÊa za meu novinarima koji strahuju od gubitka posla na sedam u konzorcij ukljuËenih nevladinih organizacija otvoren pristup podacima bitno skratio vrijeme koje medije su, uz HND i HUP-UNI, Hrvatska udruga radija i novina (HURIN), Nacionalna udruga zapravo dio South East European Network for odvajaju za njihovo prikupljanje. Pametna administracija elektroniËkim medijima. træiπtu koje im ne otvara nove moguÊnosti zapo- NatjeËajem koji je televizija (NUT), HRT, Nova TV, RTL televizija i IAB Croatia (Udruga internetskih portala). πljavanja. “Ovo je najveÊi projekt takve vrste u regiji. Professionalization of the Media (SEENPM), je, pored toga, i podruËje u koje se namjerava uloæiti organizacije koja je osnovana prije 10 godina i u kojoj najveÊi dio Europskog socijalnog fonda iz kojeg Hrvatska otvoren do 4. travnja djeluje sada veÊ 19 nevladinih organizacija iz 15 zemalja do 2020. moæe povuÊi 400 milijuna eura. (ms) ove godine raspodijelit istoËne i jugoistoËne Europe. (ms) Êe se ukupno 972 tisuÊe kuna, odnosno 3% sredstava Fonda izdvojenih u 2013. godini. Odreeni su i novi dnevnik najveÊi moguÊi iznosi panel Od travnja novi pa je tako za Digitalizacijom do elektroniËke publikacije zagrebaËki list na kioscima ili internetske stranice otvorenosti informacija Usred krize koja veÊ πestu godinu trese Hrvatsku, predvien maksimum Meunarodni dan otvorenih podataka bio je povod posebno njenu medijsku scenu, nisu Ëesti pokuπaji od 100 tisuÊa kuna, za za panel-diskusiju “Viπe od otvorenosti” koju su osnivanja novih dnevnih novina. UnatoË neizvjesnosti i proizvodnju i organizirali Gong i kolektiv za kreativne komunikacije iznimno teπkoj situaciji na træiπtu, nekoliko novinara prikazivanje Rational International, u cilju otvaranja podataka koji bi odluËilo je pokrenuti projekt zagrebaËkog dnevnog lista audiovizualnog svakom graaninu, temeljem Zakona o pravu na pristup koji bi trebao poËeti izlaziti poËetkom travnja. Bit Êe programa najveÊi informacijama, trebali biti dostupni i razumljivi. Ove dvije orijentiran iskljuËivo na Ëitatelje u Zagrebu i u ZagrebaËkoj pojedinaËni iznos moæe organizacije najavile su i skoro pokretanje aplikacije æupaniji gdje Êe se moÊi kupiti. Bavit Êe se lokalnim biti 150 tisuÊa kuna, a pitaj.to, hrvatske verzije digitaliziranog zahtjeva za pristup temama vezanima za navedeno podruËje. Jedan od za radijsku produkciju i informacijama kakvu je veÊ razvila britanska organizacija inicijatora pokretanja novina Branko Karapandæa kaæe da program ne smije civilnog druπtva My Society. Ovo digitalno rjeπenje, koje su se odluËili na taj korak shvativπi da u drugim dnevnim prelaziti 120 tisuÊa automatizira upite dræavnim tijelima i njihove odgovore, izdanjima sadræaj vezan uz Zagreb nije dovoljno kuna. (ms) ujedno bi sluæilo kao koristan alat ne samo graanima zastupljen. Osim njega, u realizaciji projekta sudjeluju i koji bi konaËno dobili jednu adresu za sve svoje upite, drugi iskusni profesionalci koji su prije radili (ili joπ rade) u veÊ i povjerenicima za pravo na pristup informacijama vodeÊim medijskim kuÊama. Glavna urednica bit Êe bivπa Ëijem uredu nisu osigurana dovoljna sredstva za, novinarka Vjesnika Iva Markulin. Karapandæa, koji je bio primjerice, inspektore koji bi nadzirali kako se Zakon o glavni urednik Zagreb.hr-a, naglaπava da su otvoreni za pravu na pristup informacija provodi. Kako se pak suradnju sa svim novinarima. »itateljima æele ponuditi provodi, iz osobnog je iskustva svjedoËio Miroslav kvalitetan sadræaj bez “æutih tema”. IstiËe da Êe javnosti Schlossberg, voditelj struËne grupe Open Zagreb, koji uskoro objaviti i ime vlasnika projekta, buduÊi da - za razliku se bavio otvorenoπÊu proraËuna, a u svojem istraæivanju od nekih drugih medija - æele da sve bude transparentno. Ëesto nailazio na prepreke, od toga da je do podataka Novi dnevnik tiskat Êe se u Tiskari Zagreb, imat Êe format bilo teπko doÊi, do toga da su uglavnom bili u razliËitim Poslovnog dnevnika, a koπtat Êe pet kuna. (gb) NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 10 u srediπtuPiπe Ivica GrËar u srediπtu 11 Kad se analizira Êu nakon isteka tog roka pokrenuti upravni spor (zbog Fiktivni dug πto su javni besmislenosti pokretanja takva sudskog spora Ëinjenica je da za doprinose oπteÊeni u predsteËajnim postupcima praktiËno nemaju pravo mediji objavljivali U tekstu u Jutarnjem nakon usvajanja na sudsku zaπtitu). listu pod naslovom “LiniÊ: 70.000 ljudi ne Zakona o Porezne prevare mora nam nikad vratiti financijskom Tu nije kraj prevarama Porezne uprave u predsteËajnim 1,5 milijardi kuna. Sve poslovanju i nagodbama. Studenoga 2013. potpisanom RPO-ovcu Porezna opraπtamo”, pojaπnjava uprava blokira raËune u ZagrebaËkoj banci, jer u prvih πest se da kad je rijeË o predsteËajnoj mjeseci 2013. nije platio 13 tisuÊa kuna predujma poreza dugovima prema dræavi, nagodbi, uoËljiv (valja naglasiti predujma, a ne poreza). Potpisani slobodni uglavnom je rijeË o je rast broja novinar, meutim, u prvih πest mjeseci 2013. na raËunu nije bivπim obrtnicima koji uopÊe imao prometa. Postavila su se stoga dva pitanja, Ëime su zatvorili obrte, a objavljenih ostao im je dug za novinarskih platiti predujam i predujam Ëega ako nema oporezivih doprinose. “BuduÊi da prihoda. Spomenuti treba da je i prethodne godine bilo sliËno, su im obrti zatvoreni, priloga u kojima ali je ovrπni postupak Porezna uprava obustavila nakon πto je teπko je oËekivati da Êe se suprotno konstatirala da kad nema oporezivih prihoda, nema ni poreza. vratiti dug”, u Novinaru U oËekivanju “utvrenja da nema oporezivih prihoda”, broj 8 ‡ 10 iz 2013., na ostvarenim poreznici opravdavaju apsurdnu ovrhu (sliËno kao i Ëuvari 46 strani objavljen je rezultatima koncentracijskih logora) time da “postupaju prema zakonu”. napis o tome kako prekomjerno Pa, moæda i jest prema zakonu da se mora platiti predujam poreznici obmanjuju da hvali ministra na porez kojeg sigurno neÊe biti, jer u poreznom razdoblju novinari (i obrtnici) nije ostvaren oporezivi prihod. moraju plaÊati LiniÊa i njegov doprinose i nakon Isti poreznici, meutim, ne sjedaju ovrhama na raËune bankrota (u razdoblju u tim, osobito novinarima koji o ministru LiniÊu piπu lijepo. Primjerice, kojemu nisu ostvarili pomoÊnika Za posluπne kolegi Davoru ButkoviÊu, donedavno zamjeniku glavnog prihode) jer su imali Branka ©egona. urednika Jutarnjeg lista, u kojemu se o ministru LiniÊu piπe prava toboæe na tako lijepo, nije na vrijeme blokiran raËun zbog neplaÊenog zdravstvenu zaπtitu i Pojednostavljeno, predujma tako da je na popisu duænika Ministarstvo mirovinski staæ. Prema dio novinara, financija samo objavilo da kolega ButkoviÊ duguje 1,6 Ëlanku 24. Zakona o milijuna kuna dospjelih neplaÊenih poreza i doprinosa mirovinskom nastojeÊi saËuvati i neposluπne osiguranju, meutim, (korumpiranim poreznicima ni na kraj pameti nije da svoja radna objave zbog Ëega i kolegi ButkoviÊu nisu na vrijeme prisilno ako se ne plati doprinos mjesta u za mirovinsko, ne Ti bi zbog jednog teksta o ministru LiniÊu, sada kad je Branku ©egonu kao jednom od najuspjeπnijih poduzetnika naplatama doprinosa i osobama bez prihoda itd. Prije poËetka naplatili sve predujmove za tih 1,6 milijuna kuna dospjelih ostvaruje se ni pravo iz bankrotiranim Ministarstvo financija pokrenulo postupak predsteËajne meu “vladajuÊim SDP-ovcima”. Nakon πto su postupci predsteËajne nagodbe, u Lideru, o Zakonu o financijskom neplaÊenih poreza i doprinosa). I ne samo to, nego su tog osiguranja. Ili javnim medijima, nagodbe, riskirao egzistenciju 30-ak kolegica i kolega”, ljutito predsteËajnih nagodbi u medijima poodmakli, pod egidom: poslovanju i predsteËajnoj nagodbi potpisani novinar objavio poreznici u meuvremenu odobrili kolegi ButkoviÊu i tzv. razumljivije, LiniÊ je rekao glavni urednik. Nedugo nakon toga novinari su bili “BoæiÊni dar ministra financija” objavljen je tekst kolege Nikole je viπe analitiËkih Ëlanaka, sve iskljuËivo prije usvajanja tog reprogram poreznog duga prema kojemu je i sada kolega opraπta dug koji nikad veliËa ministra u obliænjem kafiÊu na “oproπtajnom piÊu” s neopreznim JeliÊa u Jutarnjem listu pod naslovom: “LiniÊ: 70.000 ljudi ne propisa. U tim je Ëlancima objavljeno kako su “pisci” prve ButkoviÊ duænik, a da mu raËun nije blokiran kao nije ni postojao jer LiniÊa (jedini kolegom koji je napisao tekst o ministru LiniÊu. Raspravljalo mora nam nikad vratiti 1,5 milijardi kuna. Sve opraπtamo”. I verzije prednacrta tog zakonskog teksta naruËili recenziju potpisanom slobodnom novinaru ili kolegi Renatu BaretiÊu i doprinosi se ne mogu ministar koji se, naravno, je li urednik imao pravo s obzirom na to da se joπ se “praπina uzvitlana aferom ©egon” nije ni slegla, a u od profesora Mihajla Dike (autora SteËajnog i Ovrπnog ostalima koji ne piπu lijepo o ministru LiniÊu. OËito poreznici naplaÊivati i kad ipak brinuo za cijelu redakciju. Rasprava je polako prestala VeËernjem listu, 19. veljaËe 2014., smijenjenog se LiniÊeva zakona) i, razoËarani negativnom kritikom, ignorirali prema novinarima imaju dvostruka mjerila, jedna prema obveznik doprinosa ne neπto radi) ostvaruje oporezive nakon πto je odlazeÊi novinar rekao da urednik moæda ima pomoÊnika “rehabilitira” redakcijskim novinskim Ëlankom primjedbe i ustrajali u usvajanju tog danas najspornijeg onima iz medija koji piπu lijepo o ministru LiniÊu i
pravo ako je u pitanju oËuvanje 30-ak radnih mjesta, ali da (potpisanim: Deutsche Welle), prema kojemu stanovnici Vela propisa. Potpisani slobodni novinar neoprezno je za sijeËanj predsteËajnim nagodbama, a drukËija prema onima iz medija prihode to sigurno nije novinarstvo. Luke na otoku KorËuli ne sumnjaju da je rijeË o “mutnim 2014. izdao fakturu tjedniku Lider kad je veÊ Porezna uprava u kojima se usude ministra LiniÊa kritizirati. A da poreznici Kad se analizira πto su javni mediji objavljivali nakon poslovima” i kreditima koje je bivπi pomoÊnik ministra financija blokirala raËun tog tjednika. Nastavio je potpisani slobodni niæeg platnog razreda ne diskriminiraju nepoÊudne novinare usvajanja Zakona o financijskom poslovanju i predsteËajnoj dobio zahvaljujuÊi svojim vezama, ali su svi suglasni da je ©egon novinar suraivati u tom tjedniku joπ oko dva mjeseca, ali sami, “na vlastitu ruku”, najbolje pokazuje dopis kojim nagodbi, uoËljiv je rast broja objavljenih novinarskih priloga puno uËinio za njihovo mjesto. Zakonom o financijskom zbog poreznika viπe nije ispostavljao fakture za objavljene ministar LiniÊ od Gorana Radmana, ravnatelja HRT-a, u u kojima se suprotno ostvarenim rezultatima prekomjerno poslovanju i predsteËajnoj nagodbi ovlasti s kompromitiranog tekstove. Na neoprezno ispostavljenu fakturu za tekstove vrijeme pregovora o fiktivnom reprogramu poreznog duga u hvali ministra LiniÊa i njegov tim, osobito pomoÊnika Branka sudstva prenesene su na kompromitiranu Poreznu upravu objavljene u sijeËnju 2014. potpisani slobodni novinar morao iznosu 222,6 milijuna kuna traæi da se potpisnika ovog napisa ©egona (donedavno πefa predsteËajnih nagodbi). Pojedno- Ministarstva financija. Time je ukinuta jedina kakva-takva je platiti PDV i porez na dobit iako mu faktura nije plaÊena. kao slobodnog novinara viπe ne poziva u TV emisije HTV-a stavljeno, dio novinara, nastojeÊi saËuvati svoja radna mjesta kontrola zakonitosti postupanja dræavne uprave. Ministarstvo U postupku predsteËajne nagodbe odredit Êe se da se svim (faksimil dopisa objavljujemo u prilogu). Nakon tog dopisa, u bankrotiranim javnim medijima, veliËa ministra LiniÊa financija i formalno je ovlaπteno da medije i novinare koji, slobodnim novinarima (tzv. RPO-ovcima) koji potraæuju meutim, potpisanog novinara kolegice i kolege s HTV-a (jedini ministar koji neπto radi). Primjerice, usporedo s u EPH prema LiniÊevim mjerilima, nisu “kooperativni” LiniÊ i neplaÊene honorare prizna, primjerice, 40 posto od pozivaju u svoje emisije kao nikad dotad. Potpisani novinar i zapoËetim postupcima predsteËajnih nagodbi, 11. veljaËe 2013., poreznici podvrgavaju poreznim blokadama poslovnih raËuna, fakturiranog iznosa s rokom plaÊanja do recimo prosinca ovim zahvaljuje kolegicama i kolegama s HTV-a koji su ga u Jutarnjem listu objavljen je veliki napis Vanje NeziroviÊ o ovrhama, fiktivnim reprogramima poreznih dugova, prisilnim 2016. godine. I ako tzv. RPO-ovci budu nezadovoljni, moÊi pozivali unatoË intervenciji ministra LiniÊa
NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 12 Kako se financiraju mediji izdossier proraËuna dossierPiπe Melisa Skender 13 na javnoj raspravi. Na stranici Ministarstva objavljene su i Zagreb, dobilo od Fonda za pluralizam i raznolikost medija, recenzije povjerenstva uz oËekivanja za uloæeni novac. dolazi se do ukupnog iznosa od 4,5 milijuna kuna u godini. Fond je ovoj radijskoj mreæi u 2012. sufinancirao Koliko emisija za koliko para proizvodnju ukupno 66 radijskih emisija na deset radija iznosom Novac iz Fonda za pluralizam dodjeljuje sedmeroËlano od 586 tisuÊa kuna. Ukupno je u 2012. iz Fonda podijeljeno 36 VijeÊe za elektroniËke medije (VEM) Ëije se Ëlanstvo bira milijuna kuna za proizvodnju 1446 programa od kojih je nadzor, veÊinom u Saboru na prijedlog Vlade i uz miπljenje Saborskog prema izvjeπtaju predanom Saboru, obavljen tek za 191 Tko odbora za medije. Ovaj se Fond puni iznosom od 3% subvencioniranu televizijsku emisiju. Pored Fonda za naplaÊene HRT pristojbe, πto godiπnje u prosjeku bude 30 do pluralizam, najveÊi iznos potpora za medije u 2012. dijelio je 40 milijuna kuna. Novac iz Fonda dodjeljuje se emisijama Grad Zagreb. Ukupno preko 16 milijuna kuna. koje, prema Pravilniku o kojem se takoer vodi javna rasprava, ocjenjuju Ëlanovi VEM-a. Popis subvencioniranih Pred lokalne izbore medija objavljuje se u tablici gdje je, osim medija i iznosa NajveÊi dio, 12 milijuna kuna, podijeljen je natjeËajem koji mu je dodijeljen, naveden i popis emisija, dinamika raspisanim 21. oæujka 2012. godine, a koji je isplatu odobrenih njihovog emitiranja i broj koji treba proizvesti. Grad Zagreb sredstava predviao u 2013., godini lokalnih izbora u dobiva istiËe se kao jedina lokalna samouprava koja Hrvatskoj. Milijune su tako dobile tri lokalne zagrebaËke uopÊe provodi sustav javnog natjeËaja za televizije i pet radijskih postaja na podruËju Zagreba i regije. GradonaËelnik subvencije medijskog sadræaja. Ipak, NajveÊi pojedinaËni iznos, 2,9 milijuna kuna, dobila je Z1, Zagreba je, recimo, povjerenstvo koje ocjenjuje sadræaj ne lokalna zagrebaËka televizija za tri svoje emisije: “Slika objavljuje svoje ocijene javno, a nepoznata Zagreba”, “Izvidnica” i “Zagreb u 7 dana”. Odobrena sredstva Grad Zagreb 2012. najveÊi je i dinamika emitiranja subvencioniranih trebala su, prema propozicijama, pokrivati najviπe 50 posto istiËe se kao pojedinaËni iznos emisija. Nepoznat je, konaËno, i broj ukupnih troπkova proizvodnje emisija pa je tako Z1 u njih jedina lokalna odluËio dati televiziji emisija koje treba proizvesti zahvaljujuÊi trebala uloæiti joπ toliko i to u naredne dvije godine jer su samouprava Z1 koja je do 5. koji subvenciji. Subvencije medijima iz sredstva uplaÊena s projekcijom za 2013. i 2014. Ipak, ni jedna dræavnog proraËuna godinu za godinom od tri emisije viπe ne postoji na programu Z1 televizije. koja uopÊe sijeËnja 2012. bila u se, zbog recesije, smanjuju. Usprkos “Izvidnica” i “Slika Zagreba”, urednika i voditelja Branka provodi sustav 100-postotnom tome. barem 92 milijuna kuna uloæeno Kuzele, s programa su skinute veÊ iste godine. EkonomiËnost javnog vlasniπtvu BandiÊeva je 2012. godine πto u oglase, πto u sadræaj i dugoroËnost usluga, jedan od Ëetiri kriterija prema kojima hrvatskih medija. VeÊi dio tog iznosa, oko su ocjenjivani programi, tako je oËigledno iznevjeren. Sumnjiv natjeËaja za bliskog suradnika 50 milijuna kuna, moguÊe je pratiti u je i kriterij po kojem se ocjenjivala originalnosti i inovativnost subvencije Slobodana LjubiËiÊa smislu da znamo koji je medij dobio sadræaja. I “Slika Zagreba” i “Izvidnica” bile su, naime, medijskog dio koliko novca i za πto. Ipak, kad je o studijske emisije u kojima urednik i voditelj razgovara s sadræaja programskim sadræajima rijeË, a radi se o gostima, dakle tip emisije koji i inaËe Ëini glavninu vlastite ulaganju od 40 milijuna kuna, nitko ne zna ni produkcije gotovo svih lokalnih televizija u Hrvatskoj. Tu je jesu li sve plaÊene emisije uopÊe emitirane, a bio i kriterij znaËaja emisije za informiranje graana o kamoli da je napravljena bilo kakva analiza koliko gradskim zbivanjima te procjena sposobnosti nakladnika da uloæen novac uistinu doprinosi boljoj informiranosti realizira predloæenu proizvodnju. Programe je prema ovim graana. Ono πto se pak moæe primijetiti jesu velike razlike kriterijima ocjenjivalo peteroËlano povjerenstvo koje je u iznosu subvencija pojedinim medijima gdje najbolje zagrebaËki gradonaËelnik Milan BandiÊ imenovao dan uoËi kolaËa prolaze oni sa sjediπtem u bogatijim lokalnim otvaranja ponuda. »lana tog povjerenstva, proËelnika u Uredu Grad Zagreb ovih je dana raspisao novi natjeËaj za samoupravama, te oni koji su umreæeni pa sredstva izvlaËe gradonaËelnika Miru Lacu, pitali smo za kriterij ekono- subvencioniranje programa lokalnih radijskih i TV postaja, iz viπe razliËitih lokalnih proraËuna. Tako je gotovo 4 miËnosti i dugoroËnosti, odnosno ako je subvencija raspisivanje natjeËaja za dodjelu sredstava Fonda za milijuna kuna uplaÊeno tijekom 2012. godine medijima u podrazumijevala odreeni broj emisija, dinamiku i razdoblje pluralizam medija oËekuje se uskoro, a do ljeta trebao bi se vlasniπtvu tvrtki koje stoluju na istoj zagrebaËkoj adresi, u emitiranja. Kako se moglo dogoditi da emisije sufinancirane raspisati i novi natjeËaj za neprofitne medije. Nekoliko Aveniji VeÊeslava Holjevca 29. Zgradu u kojoj su smjeπtene iz proraËuna u najveÊem pojedinaËnom iznosu uopÊe milijuna kuna bit Êe tako iz proraËuna ponovno raspo- dvije radijske mreæe, jedan nacionalni radio i popularna dodijeljenom nekom lokalnom hrvatskom mediju nestanu s dijeljeno medijima u interesu boljeg informiranja graana, Antena Zagreb podigao je tamo 2004. Juraj HrvaËiÊ. programa Z1 televizije za manje od godinu dana? Pored toga, no ako pitate o kriterijima prema kojima se sredstva Spomenutih 4 milijuna kuna uplaÊeno je za 11 lokalnih ni ZagrebaËki radio Plavi 9 ne emitira viπe ni jednu od sedam dodjeljuju, neÊete naiÊi na standardizirani odgovor. radija, agenciju vijesti Media servis i tvrtku Multimedijski emisija za proizvodnju kojih su na istom natjeËaju dobili neπto Ministarstvo kulture prvi je natjeËaj za neprofitne medije centar grupa, osnovanu 2012. godine, nakon prvog viπe od milijun kuna. Odgovor koji je stigao potpuno je raspisalo lani kada je 3 milijuna kuna Hrvatske lutrije neuspjeπnog pokuπaja preuzimanja tvrtki od lani naglo zanemario pitanje i podsjetio tek na opÊa mjesta. Subvencije razdijeljeno na 14 medija. Ponude je ocjenjivalo sedmeroËlano umirovljenog HrvaËiÊa. Pribrojimo li tome preko pola se tako dijele temeljem odluke gradske Skupπtine, a na povjerenstvo prema kriterijima o kojima se prije toga diskutiralo milijuna kuna koje je ovih 10 postaja, s izuzetkom Antene prijedlog povjerenstva gradonaËelnik donosi zakljuËak o NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 14 dossier dossier 15 utvrivanju liste programskih sadræaja za dodjelu i informiranje imali su za sluæbene objave u Narodnim agencije u zagrebaËkom uredu javne nabave ne smatraju financija u 2012. Nezavisna moslavaËka televizija NET Najviπe je iz subvencija. ZakljuËkom je tako gradonaËelnik 2012. najveÊi novinama. Nula kuna je u oglaπavanje u medijima tijekom ulaganjem u medije. primala je iste godine sredstva iz proraËuna pet razliËitih proraËuna pojedinaËni iznos odluËio dati televiziji Z1 koja je do 5. 2012. uloæilo i Ministarstvo zdravlja koje je u proraËunu lokalnih jedinica, emitirala oglase Ëetiriju ministarstava i dviju medijima isplatio sijeËnja 2012. bila u 100-postotnom vlasniπtvu BandiÊeva raspolagalo s viπe od 6 milijuna kuna za promidæbu i Samo Zagreb dijelio prema dræavnih tvrtki, no s ukupno prikupljenih 2,6 milijuna kuna bliskog suradnika Slobodana LjubiËiÊa. Samo dva, tri informiranje u sklopu programa prevencije malignih bolesti. programskom kriteriju ipak je zauzela tek peto mjesto. Na Ëetvrtom je joπ jedna Grad Zagreb, mjeseca prije raspisivanja tog natjeËaja LjubiËiÊ je Stavka promidæba i informiranje inaËe je, osim za medije, Ako se ulaganjem u medije smatraju samo iznosi zagrebaËka televizija, OTV ili Jabuka. slijedi Karlovac osnivaËka prava prenio na Anu KriviÊ. Ova televizija inaËe rezervirana i za druge programe, poput manifestacija, tiskanja podijeljeni temeljem javnog natjeËaja u kojem je prevlada- je od 2010. do danas πest puta mijenjala vlasnike. promidæbenih letaka i materijala, oglaπavanje u Narodnim koji vajuÊi kriterij kvaliteta sadræaja, onda je 16 gradova i 15 BandiÊ rekorder subvencijama iz novinama… Iz dræavnog proraËuna na tu je stavku, prema æupanija tijekom 2012. u medije uloæilo 13,9 milijuna kuna. Zapravo, zahvaljujuÊi iznosu od 12 milijuna kuna na Istraæivanje o financiranju medija Izvjeπtaju o izvrπenju za 2012., potroπeno neπto viπe od 70 Samo Zagreb je, naime, novac dijelio prema programskom raspisanom natjeËaju, Milan BandiÊ je na top 10 listu lansirao proraËuna Istraæivanje o financiranju medija iz proraËuna, u milijuna kuna. Prema onome πto se moæe iπËitati iz VEM-ova kriteriju. Premda su programski kriteriji naËelno u svakoj Ëak sedam medija Ëiji je sadræaj odluËio financijski podræati. podmiruje suradnji s Balkanskom istraæivaËkom mreæom u Beogradu, izvjeπtaja, neπto viπe od 16 milijuna kuna iz dræavnog lokalnoj samoupravi isti, pa se podupire i financira ZahvaljujuÊi njegovoj potpori, na πestom je mjestu joπ jedna obaveze medija u Hrvatskoj je obuhvatilo 16 gradova i 15 æupanija, od kojih proraËuna uloæeno je u oglaπavanje u medijima. Viπe od dvije informiranje stanovnika o zbivanjima na podruËju samou- radijska mreæa. VeÊina postaja Soundset mreæe u veÊinskom su, meutim, traæeni podaci samo za lokalne radijske i TV treÊine tog iznosa, ili preko 11 milijuna, uloæeno je u prave, planovima, akcijama i projektima tijela lokalnih vlasti je vlasniπtvu tvrtke Cratis Retis, Ëiji je osnivaË Josip Majher. kojima je vlasnik, postaje i portale. Zbrojeno, samo iz lokalnih proraËuna u nacionalne medije. Do podataka o oglaπavanju u nacionalnim i tvrtki u njihovu sustavu, sve ostale lokalne jedinice Svojevrsna baza mreæe Soundset je zagrebaËki radio Plavi 9 te Grad Osijek medije je 2012. uloæeno viπe od 40 milijuna kuna. NajveÊi medijima iz dræavnog proraËuna moæe se doÊi samo slanjem obuhvaÊene istraæivanjem ova su pitanja rjeπavale ugovorom koji je na istom natjeËaju Grada Zagreba za sedam svojih koji je, osim dio u programske sadræaje. Dio podataka o oglaπavanju tijela posebnog upita na 161 adresu tijela i tvrtki po zakonu duænih o poslovnoj suradnji ili, u nekim sluËajevima, javnom emisija dobio potporu malo veÊu od milijun kuna. Zagreb je, Glasu Slavonije, dræavne vlasti i tvrtki u veÊinskom vlasniπtvu dræave moæe se o troπkovima svojeg oglaπavanja obavjeπtavati VEM. Neke nabavom, birajuÊi prema kriteriju najniæe ponude. Takav konaËno, na raspisivanje natjeËaja bio primoran zbog visokog pronaÊi u izvjeπtaju VEM-a za 2012. Tamo gdje bi podatke o meu njima, poput Hrvatske poπtanske banke, i odbit Êe model financiranja Ëini veÊi dio ukupnog iznosa, dok je iznosa subvencija koje je Agencija za zaπtitu træiπnog viπe od pola iznosu uloæenom u oglaπavanje iz dræavnog proraËuna, uz zahtjev za pristup toj informaciji pozivajuÊi se na poslovnu manji dio uplaÊivan po narudæbenicama za odreenu uslugu, natjecanja odobrila pod odreenim uvjetima. Ostali su gradovi milijuna kuna specifikaciju iznosa uplaÊenog pojedinaËnom lokalnom tajnu. Zbrka oko toga πto se sve smatra ulaganjem u medije uglavnom oglaπavanje. Visok je i udio subvencija, najviπe u i æupanije uglavnom dijelili potpore male vrijednosti, dakle mediju, trebalo objaviti 161 dræavno tijelo i tvrtke, izvjeπÊa dogodila se i kod komunikacije s Gradom Zagrebom. Prepiska temeljem javne Karlovcu koji iz proraËuna financira KarlovaËki tjednik kojem manje od 1,5 milijuna kuna za razdoblje od tri fiskalne nabave platio i nije dostavilo njih 26, no Ministarstvo unutarnjih poslova je trajala mjesecima, primitke odgovora moralo se svaki put je Grad i jedini vlasnik, te Hrvatski radio Karlovac u kojem godine. Izuzetak od ovog pravila su ranije sklopljeni ugovori i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova dostavili su nam potpisati poπti kod preuzimanja, stiglo ih je sigurno viπe od ima 25% udjela. GledajuÊi ukupne godiπnje prihode tog radija o poslovnoj suradnji na koje se sustav dræavnih potpora ne za usluge podatke na upit. Ministarstvo financija, pak, sudeÊi prema pet, a manje od deset dok nismo rijeπili dilemu. Ugovore koji pokriva πire podruËje grada Karlovca, i usporeujuÊi ih odnosi. ZahvaljujuÊi tome, Grad Rijeka i lani je, temeljem Televizije izvjeπtaju koji je VEM predao Saboru, nije imalo nikakvih potpisane s medijima temeljem javne nabave ili pak za sa sredstvima koja su dobili iz razliËitih proraËuna, javne ugovora o suradnji, televiziji Kanal RI isplatila 1,1 milijun Slavonije i izdataka za oglaπavanje. NajveÊe troπkove po stavki promidæba oglaπavanje u medijima posredstvom kakve marketinπke financije Ëine Ëak tri Ëetvrtine ukupnih prihoda Hrvatskog kuna. Ugovorom o usluzi objava u dnevnom tisku regionalni radija Karlovac. dnevni list Glas Slavonije dobio je 172 tisuÊe kuna od OsjeËko- Baranje Neπto bolje stoji Kanal RI, regionalna televizija s podruËja baranjske æupanije. NajveÊi dio javnih prihoda u 2012. tom Svoje medije Primorsko-goranske æupanije koja je iz æupanijskog je tiskanom mediju i njegovoj postaji Slavonski radio, isplaÊen najviπe plaÊaju proraËuna u 2012. dobila subvenciju od 1,7 milijuna kuna temeljem javne nabave iz gradskog proraËuna Osijeka i graani za pokrivanje gubitaka iz prethodnih godina i nabavku dijela komunalne gradske tvrtke Vodovod Osijek. VeÊinski vlasnik sa Dubrovnika koji opreme. Televizija koju neprekidno restrukturiraju, a u kojoj 75% dionica Glasa Slavonije menadæerska je kompanija najveÊi pojedinaËni udio od 29,65 posto ima Primorsko- OsjeËki list, jedna od dvije osnovane u okviru programa su u 2012. godini goranska æupanija, zauzela je drugo mjesto ljestvice najveÊih radniËkog dioniËarstva, 15% vlasniπtvo je Hypo Alpe-Adria- odvojili 61 kunu proraËunskih korisnika meu lokalnim medijima zbog Banka, a 10% u vlasniπtvu je malih dioniËara. Tako je po glavi, a iznosa od 1,6 milijuna kuna, koliko joj je temeljem ugovora vlasniËku strukturu opisala Uprava Glasa Slavonije, o poslovnoj suradnji uplaÊeno iz proraËuna Grada Rijeke. demantirajuÊi na T-portalu kako je na bilo koji naËin najmanje oni u Tim je novcem sponzorirana emisija “RijeËka ura”, povezana s interesima politiËke stranke HDSSB, πto joj se inaËe Krapinsko- zakupljeno vrijeme u emisiji Planet RI, plaÊena obaveza Ëesto predbacuje. Ipak, iz gradskog proraËuna Osijeka i -zagorskoj Kanala RI da jednom mjeseËno izravno prenosi sjednice proraËuna OsjeËko-baranjske æupanije, gdje je HDSSB na æupaniji koja u Gradskog vijeÊa i napravi reportaæne prikaze sjednica pod vlasti, Glas Slavonije dobio je najveÊi dio ukupnog iznosa od nazivom “Na Korzu”. Uz oglase Ëetiriju ministarstava Kanal 1,8 milijuna kuna javnih sredstava. medije ne ulaæe RI skupio je 3,5 milijuna kuna iz proraËuna, dok su ukupni Osmo mjesto liste zanimljivo je najprije zato πto se uopÊe ni jednu jedinu prihodi televizije u 2012. iznosili 7,599 milijuna kuna. ne radi o mediju. Iz proraËuna Grada Zagreba i u 2012. je, kunu Na treÊem je mjestu ove ljestvice veÊ spomenuta temeljem javnog natjeËaja, posao izdavanja sluæbenog zagrebaËka Z1 televizija koja je oko 100 tisuÊa kuna dobila glasnika Zagreb.hr naruËen i plaÊen Medijskoj mreæi u iznosu iz proraËuna Grada Velike Gorice, a uz 2,9 milijuna kuna sa iznad 1,5 milijuna kuna. Ta je agencija za marketing i PR zagrebaËkog natjeËaja i dva naruËitelja oglasa iz dræavnog osnovana u oæujku 2008. da bi u kolovozu popisu svojih proraËuna ujedno je i medij s najmanjim brojem razliËitih djelatnosti dodala i izdavaπtvo. SluËajno, baπ na dan kada je izvora javnih financija koji se na ljestvici plasirao tako visoko. ZagrebaËki Holding putem javne nabave oglasio kako traæi Mreæa lokalnih radija koja je na prvom mjestu sredstva crpi usluge novinske agencije koja bi, za 10,2 milijuna kuna, iz barem 20 razliËitih proraËuna, Ëak i Kanal RI obilno preuzela na godinu dana izradu, tisak i distribuciju novog subvencioniran od Primorsko-goranske æupanije i Grada zagrebaËkog dvotjednika. Naime, pored Sluæbenog glasnika Rijeke imao je barem 6 razliËitih izvora prihoda javnih u kojem se objavljuju odluke i akti gradskih tijela, gradska NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 16 dossier dossier 17 Skupπtina odluËila je 2008. podræati osnivanje posebnog temeljem javne nabave platio i za usluge Televizije Slavonije rasipanje namjenskog, proraËunskog novca na druge Financijski izvjeπtaji koji se u pravdanju sredstava Fonda dvotjednika koji bi se kao sluæbeno glasilo distribuirao i Baranje. Na Ëetvrtom mjestu je Grad Dubrovnik koji je troπkove, poput reæija, dugovanja za poreze, doprinose i sliËno. moraju predati na kontrolu VEM-u i njegovoj Agenciji takoer besplatno na kuÊne adrese graana. Posao traganja za medijima u 2012. isplatio 2,6 milijuna kuna ako raËunamo i Da se takve stvari dogaaju, potvrdila je poËetkom proπle su tek brojke na papiru, a prema svjedoËenju Ivane LekπiÊ i najpovoljnijom ponudom i troπkovi izdavanja glasila oglase DubrovaËke zraËne luke. godine zviædaËica Ivana LekπiÊ, nakon πto je na Hrvatskom drugih njezinih kolega koji su izabrali ostati anonimni, prepuπteni su komunalnom poduzeÊu ZagrebaËki Holding radiju »azma odbila laæirati emisije kako bi pravdala sredstva honorare koje vlasnici medija prikazuju kao troπkove Ëijim je financijama upravljala Skupπtina u kojoj je Oglaπavanje kroz tisak Fonda koja su oËito bila uloæena u neke druge troπkove. Ako proizvodnje emisija, ljudi koji su na njima radili nikad nisu gradonaËelnik Milan BandiÊ bio jedini Ëlan. Prve dvije godine Na petom je mjestu Grad Rijeka koji je, osim Kanala RI iz VEM, kao regulatorno tijelo koje na raspolaganju ima i vidjeli na svojem raËunu. Niπta se ne ulaæe ni u produkciju do 2010. ZagrebaËki Holding isplatio je Medijskoj mreæi viπe svojeg proraËuna, πto temeljem ugovora, πto javnim natjeËajem, struËnu sluæbu u vidu Agencije za elektroniËke medije, nije emisija, zbog Ëega novinari malo kada uopÊe odlaze na teren, od 19 milijuna kuna za usluge izdavanja Zagreb.hr-a koji se veÊa ulaganja imao u dnevne novine Novi list. Dio ulaganja u u stanju nadzirati sve programe koje sufinancira javnim a o nekim podrobnijim istraæivanjima nema ni govora. tada tiskao u tiraæi od 400 tisuÊa primjeraka i graanima nacionalne medije vidljiv je u elektronskoj javnoj nabavi pa je novcem, teπko je oËekivati da Êe to Ëiniti peteroËlano UobiËajena je praksa da se subvencijama krpaju rupe i besplatno dostavljao na kuÊnu adresu. Taj iznos je drastiËno tako u oglaπavanje kroz tiskana izdanja EPH, πto izravno, a πto povjerenstvo imenovano kako bi otvorilo ponude pristigle na dugovanja navodno komercijalnih medija Ëiji opstanak ovisi rezan 2010. kada je Skupπtina ZagrebaËkog Holdinga dobila preko marketinπke agencije Europapress Holdinga 4Media, u natjeËaj ili pak gradonaËelnik, odnosno æupan osobno. o proraËunskim sredstvima. U prilog tome govori i podatak 11 novih Ëlanova, a financiranje dvotjednika Zagreb.hr 2012. uloæeno 2,2 milijuna kuna. Joπ jedno jako izdavaËko TehniËki je najjednostavnije taj zadatak povjeriti Ministarstvu kako je veÊina komercijalnih nakladnika na koncu odluËila prebaËeno je s proraËuna gradskog komunalnog poduzeÊa poduzeÊe, Styria, u svoja dva dnevna izdanja, VeËernji list i 24 financija koje po sluæbenoj duænosti nadzire knjigovodstvo i pristati na to da se za neprofitne medije u Fondu rezervira 6 na Ured gradonaËelnika. sata, objavilo je oglasa u vrijednosti od 1,1 milijun proraËunskih neprofitnih druπtava koje zakon obavezuje da dobit ulaæu u posto umjesto 3 posto koliko su isprva predlagali. Tu su kuna, koliko se moglo pronaÊi u registrima javne nabave. Novi temeljnu djelatnost, a ograniËava i osobna primanja πirokogrudnost objasnili nuædom da se natjeËaj za subvencio- SluËajno ili ne list uspio je izvuÊi tek neπto viπe od pola milijuna kuna zaposlenih u takvim organizacijama. niranje programa Ëim prije raspiπe
Od tada do danas i svake sljedeÊe do 2017. godine u proraËunskih sredstava, najviπe od Grada Rijeke. Podaci o Prve dvije zagrebaËkom je proraËunu za Medijsku mreæu predvieno proraËunski financiranim oglasima na dvije komercijalne barem 1,5 milijuna kuna godiπnje, iako je Zagreb.hr u televizije s nacionalnom koncesijom zanemarivi su u odnosu godine, do 2010., meuvremenu postao mjeseËnik koji se distribuira samo na Ëinjenicu da najveÊi dio ukupnog ulaganja oglaπivaËa odlazi ZagrebaËki javnim ustanovama. upravo televizijskom mediju. Prema podacima o javnoj nabavi, Holding isplatio Zanimljivo je kako se viπe od 10 milijuna kuna i ideja o RTL je tako 2012. primio oko 790 tisuÊa kuna, a Nova TV 557 je Medijskoj pokretanju novog dvotjednika pojavila baπ uoËi lokalnih izbora tisuÊa. Dio novca nacionalnim medijima iz proraËuna dolazi i 2009. na kojima se gradonaËelnik prvi put birao izravno posredstvom marketinπkih agencija, a koliko je iz registara javne mreæi viπe od 19 glasovima biraËa. Posljednji milijunski iznos kojim je iz gradskog nabave vidljivo, za 2012. godinu preko agencija je naruËeno milijuna kuna za proraËuna intervenirano na zagrebaËkoj medijskoj sceni doπao medijskih usluga ukupne vrijednosti 5,2 milijuna kuna. usluge izdavanja je takoer uoËi lokalnih izbora na proljeÊe 2013. godine. Naravno, Poslovanje s medijima posredstvom marketinπkih agencija moæda se radi tek o sluËajnim podudarnostima iz kojih je najprisutnije je u Zadru. Zagreb.hr-a koji nezahvalno izvlaËiti bilo kakve zakljuËke. Ipak, u proπloj je godini Zbrojimo li sve prikupljene iznose, uz 40 milijuna lokalnih se tada tiskao u gradonaËelnikov ured, temeljem javnog natjeËaja, podijelio samouprava, 16 milijuna iz dræavnog proraËuna i 36 milijuna tiraæi od 400 znatno manji iznos, tek malo viπe od 2,5 milijuna kuna. Izmeu iz Fonda za elektroniËke medije, graani Hrvatske u svoje su tisuÊa primjeraka ostalog, razdijeljen je veÊem broju medija pa su se tako pojavili i medije 2012. uloæili barem 92 milijuna kuna. To je tek malo novi korisnici, meu kojima i hvaljen neprofitni portal h-alter.org viπe od ukupnog iznosa oglaπavanja na internet medijima koji i graanima koji je iz gradskog proraËuna lani primio ukupno 48 tisuÊa kuna. su i 2012. bili na uvjerljivo zadnjem mjestu meu medijima besplatno Portal dnevno.hr, Ëiju je huπkaËku ureivaËku politiku javno kojima oglaπivaËi plaÊaju oglase. Ipak, to je i trideset puta dostavljao na osudilo i Hrvatsko novinarsko druπtvo, dobio je, meutim, iz viπe od onih 3 milijuna kuna koliko je Ministarstvo kulture kuÊnu adresu zagrebaËkog proraËuna, temeljem programskog natjeËaja, 258 lani razdijelilo na 14 neprofitnih medija s najveÊom tisuÊa kuna. Kako isti portal djeluje u Bosni i Hercegovini i Srbiji, pojedinaËnom uplatom od 400 tisuÊa kuna. tako i πira regija ima priliku plastiËno se uvjeriti o kriterijima Posljednje izmjene Zakona o elektroniËkim medijima koje kojima se rukovode zagrebaËki gradonaËelnik i njegovo su predvidjele da se dio sredstava Fonda za pluralizam takoer povjerenstvo prilikom ocjene kvalitete sadræaja i iznosa kojim Êe rezervira na neprofitne medije izazvala je buru reakcija. ga podupirati iz javne blagajne za koju svi odvajamo dio novca. Najglasnije su bile dvije najjaËe udruge komercijalnih Kad brojeve promatramo iz tog kuta, odnosno prora- elektroniËkih medija, lokalnih radija okupljenih u HURIN- Ëunske iznose za medije podijelimo s brojem stanovnika u, na Ëijem je Ëelu i danas Juraj HrvaËiÊ koji okuplja lokalne pojedine lokalne samouprave, ispada kako svoje medije televizije na Ëelu s predsjednikom Denisom MikoliÊem, najviπe plaÊaju graani Dubrovnika koji su u 2012. godini glavnim urednikom pulske TV Nove. svaki odvojili 61 kunu, a najmanje oni u Krapinsko - zagorskoj æupaniji koja po glavi stanovnika u medije ne ulaæe U iπËekivanju medijske strategije ni kunu. Ne treba, meutim, zaboraviti kako se podaci po Medijska strategija na kojoj radi Odjel za medije æupanijama odnose samo na lokalne elektroniËke medije. Ministarstva kulture, krπeÊi pritom sve rokove, u nekim je Trendovi su jasni. Najviπe je iz proraËuna medijima isplatio istupima ljudi iz Ministarstva dobila jasne naznake kako Êe Grad Zagreb, slijedi Karlovac koji subvencijama iz proraËuna dio proraËunskih sredstava za medije ubuduÊe biti rezerviran podmiruje obaveze medija kojima je vlasnik, te Grad Osijek za one koji su registrirani kao neprofitne organizacije. koji je, osim Glasu Slavonije, viπe od pola milijuna kuna Ministarstvo se oËigledno nada kako Êe na taj naËin sprijeËiti NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 18 dossier dossier 19 TOP 5 LOKALNIH SAMOUPRAVA S NAJVE∆IM IZDVAJANJEM ZA MEDIJE IZ PRORA»UNA LOKALNA SAMOUPRAVA MODEL IZNOS MEDIJ BROJ EMISIJA/PRILOGA AGENCIJA OSIJEK javna nabava “800,000” TV SLAVONIJE I BARANJE/STV usluge informiranja javna nabava 863254 GLAS SLAVONIJE usluge informiranja i oglasi LOKALNA SAMOUPRAVA MODEL IZNOS MEDIJ BROJ EMISIJA/PRILOGA AGENCIJA narudæbenica 41476 “GRADSKI RADIO 99,1” usluge informiranja i troπkovi organiziranja priredbi narudæbenica 43436 JANUS/RADIO PLUS usluge informiranja ZAGREB natjeËaj 205000 INDEX gradske vijesti ugovor 71887 CLARITAS natjeËaj 195000 ZAGREBANCIJA gradske vijesti narudæbenica 84043 YPSILON natjeËaj 190000 POLITIKA PLUS gradske vijesti ugovor 5000 HINA manifestacija Zlatni cvijet Europe natjeËaj 160000 TJEDNO.HR gradske vijesti narudæbenica 18672 HRT usluge informiranja natjeËaj 145000 DALJE gradske vijesti VODOVOD OSIJEK javna nabava 787500 GLAS SLAVONIJE natjeËaj 100000 JAVNO gradske vijesti UKUPNO 2715268 BROJ STANOVNIKA 108048 natjeËaj 95000 NOVI-ZAGREB.HR gradske vijesti CIJENA PO STANOVNIKU 25 kn natjeËaj 90000 MOJZAGREB.INFO gradske vijesti natjeËaj 90000 URBANCULT.HR gradske vijesti DUBROVNIK ugovor 685480 DUBROVA»KA TV usluge informiranja i snimanja i prijenosa sjednica natjeËaj 30000 TJEDNO.HR gradske vijesti ugovor 208280 RADIO RAGUSA natjeËaj 30000 POLITIKA PLUS gradske vijesti ugovor 89780 PRO RADIO/RADIO LAUS natjeËaj 27000 MOJZAGREB.INFO gradske vijesti javna nabava/ugovor 423369 DUBROVA»KI VJESNIK usluge oglaπavanja natjeËaj 27000 NOVI-ZAGREB.HR gradske vijesti ugovor 57500 DU LIST natjeËaj 45000 INDEX gradske vijesti javna nabava/ugovor 230120 TELE 5/GLAS GRADA usluge oglaπavanja i informiranja natjeËaj 45000 DALJE gradske vijesti ugovor 243277 FOTON natjeËaj 225000 OTV 3 emisije ugovor 30000 KENOVA natjeËaj 155000 NET 3 emisije narudæbenica 31565 SLOBODNA DALMACIJA natjeËaj 100000 RADIO 101 2 emisije DU ZRA»NA LUKA javna nabava 190906 TELE 5/GLAS GRADA natjeËaj 2010000 OTV 6 emisija javna nabava 150000 TELE 5/GLAS GRADA natjeËaj 2910000 Z1 3 emisije javna nabava 291250 DUBROVA»KI VJESNIK natjeËaj 1410000 NET 1 emisija UKUPNO 2631527 BROJ STANOVNIKA 42615 natjeËaj 1290000 ANTENA ZAGREB 2 emisije CIJENA PO STANOVNIKU 61 kn natjeËaj 1140000 PLAVI 9 7 emisija natjeËaj 1080000 TOTALNI FM 2 emisije RIJEKA javna nabava 420972 NOVI LIST oglasi natjeËaj 1050000 HIT FM 3 emisije ugovor 120000 NOVI LIST prilog natjeËaj 1110000 RADIO KAJ 6 emisija ugovor 1637105 KANAL RI 4 emisije i prijenosi javna nabava 1574800 ZAGREB.HR sluæbeni glasnik MEDIJSKA MREÆA UKUPNO 2178077 BROJ STANOVNIKA 128624 javna nabava 467267 oglasi QUANTUM MEDIA CIJENA PO STANOVNIKU 16 kn ZG HOLDING javna nabava 398125 VE»ERNJI LIST oglasi javna nabava 323000 24 SATA oglasi NAPOMENA: Iznosi su navedeni bez decimala, neke lokalne samouprave dale su nam iznose s PDV-om, neke bez. UKUPNO 16717192 BROJ STANOVNIKA 790017 CIJENA PO STANOVNIKU 18 kn KARLOVAC ugovor 96145 KA VISION/ TV 4 RIJEKE prijenosi sjednica i oglasi ugovor 100284 VE»ERNJI LIST oglasi ugovor 19625 RADIO 047/TREND RADIO oglasi ugovor 10106 RADIO MREÆNICA 1emisija i oglasi ugovor 4750 KA-PORTAL oglasi subvencija 1220000 HR RADIO KARLOVAC subvencija ugovor 156187 HR RADIO KARLOVAC “1 emisija, prijenosi sjednica” subvencija 1305000 KARLOVA»KI TJEDNIK subvencija ugovor 188023 KARLOVA»KI TJEDNIK oglasi UKUPNO 3100120 BROJ STANOVNIKA 55705 CIJENA PO STANOVNIKU 55 kn NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 20 dossier dossier 21 PRORA»UN MODEL IZNOS FOND/BROJ EMISIJA UKUPNI PRIHODI 2012. TOP 10 MEDIJA PREMA IZNOSU SREDSTAVA IZ PRORA»UNA MUP 209421 UKUPNO 209421 16977110 1. RADIJSKE MREÆE TOTALNI FM I EXPRES RADIO SVEUKUPNO PRORA»UN 3871948 586428 kn/66 66374008 PRORA»UN MODEL IZNOS FOND/BROJ EMISIJA UKUPNI PRIHODI 2012. TOTALNI FM 2. KANAL RI RADIO SISAK RIJEKA ugovor 1637105 598748 kn/10 SISAK javna nabava 149928 107418 kn/10 PRIMORSKO-GORANSKA subvencija “1,702,215” 237341 kn/6 SISA»KO-MOSLAVA»KA ugovor 60000 narudæbenica 80000 DRÆAVNI ARHIV 1187 MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 27000 HR LUTRIJA 3150 MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 9000 MINISTARSTVO OBRANE 1168 MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 45756 BOROVO 4550 MUP 30000 CRO OSIGURANJE 24200 UKUPNO 3531077 UKUPNO 244183 1251169 SVEUKUPNO PRORA»UN 3531077 836089 kn/16 7599634 RADIO VELIKA GORICA 3. Z1 VELIKA GORICA ugovor 50062 59428 kn/7 VELIKA GORICA ugovor 74250 330379 kn/5 ZAGREBA»KA ugovor 231248 ugovor 28075 249218 kn/5 MINISTARSTVO OBRANE 2376 ZAGREB natjeËaj 2910000 UKUPNO 283686 1196304 JANAF 145680 TOTALNI FM MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 30000 ZAGREB natjeËaj 1080000 UKUPNO 3188005 CRO OSIGURANJE 36818 SVEUKUPNO PRORA»UN 3188005 579597 kn/10 10357729 UKUPNO 1116818 5041731 4. OTV VANGA/TOTALNI FM PULA ZAGREB natjeËaj 225000 606331 kn/8 PULA javna nabava 59760 14508 kn/2 natjeËaj 2010000 646937 kn/10 UKUPNO 59760 956312 SISAK javna nabava 211500 MORSKI ZVUK/TOTALNI FM SPLIT 63892 kn/10 2183171 HRVATSKA PO©TA 29836 NOVI RADIO/TOTALNI FM –AKOVO JANAF 45000 CRO OSIGURANJE 1248 41851 kn/6 MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 90000 UKUPNO 1248 975377 MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 63000 PRIMORSKI RADIO/TOTALNI FM RIJEKA I PRIMORJE CRO OSIGURANJE 3750 MNISTARSTVO OBRANE 2396 43264 kn/6 MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 68305 UKUPNO 2396 1907050 MUP 24125 MEA MEDIA/RADIO AKTIV 48547 kn/6 1324385 UKUPNO 2770516 EXPRES RADIO SVEUKUPNO PRORA»UN 2770516 1253268 kn/18 17125186 NOVI RADIO ZADAR 5. NET NEZAVISNA TELEVIZIJA MOSLAVINA HR L.UTRIJA 28533 146200 kn/10 ZAGREB natjeËaj 155000 905455 kn/11 NP PLITVI»KA JEZERA 2568 natjeËaj 1410000 607289 kn/10 MUP 10000 BJELOVAR ugovor 227827 PETROKEMIJA 13260 BJELOVARSKO-BILOGORSKA javna nabava 143750 UKUPNO 54361 2544729 KRAPINSKO-ZAGORSKA narudæbenica 32250 OTO»NI RADIO KORNATI SISA»KO-MOSLAVA»KA ugovor 325204 NP KORNATI 12250 47152 kn/7 MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 60000 UKUPNO 12250 344021 MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 40000 JANUS PETROKEMIJA 104000 OSIJEK narudæbenica 43436 57432 kn/6 CRO OSIGURANJE 58500 OSJE»KO-BARANJSKA narudæbenica 5865 MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 61346 CRO OSIGURANJE 15000 MUP 25000 UKUPNO 64301 1027442 UKUPNO 2642877 OBITELJSKI RADIO/ANTENA ZAGREB SVEUKUPNO PRORA»UN 2642877 1512744 kn/21 10732677 ZAGREB natjeËaj 1290000 6. SOUNDSET MREÆA/CRATIS RETIS HR LUTRIJA 79536 CRATIS RETIS MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 69903 RADIO BROD STE»AJ, OTVORENA NOVA FIRMA MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 46642 SLAVONSKI BROD javna nabava 201045 104349 kn/10 UKUPNO 1486081 24730274 BRODSKO-POSAVSKA narudæbenica 3894 MEDIA SERVIS CRO. OSIGURANJE 3847 MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 337443 HR. LUTRIJA 2450 UKUPNO 337443 5914933 PETROKEMIJA 7200 MULTIMEDIJSKI CENTAR GRUPA UKUPNO 218436 951168 NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 22 dossier dossierPiπe Toni GabriÊ 23 PRORA»UN MODEL IZNOS FOND/BROJ EMISIJA UKUPNI PRIHODI 2012. RADIO BROD INFORMIRANJE I MARKETING PORTO RE/RADIO POSTAJA GRADA KRALJEVICE 15066 kn/2 RADIO TRSAT LUKA RIJEKA 20875 37108 kn/4 AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 17220 MUP 4125 UKUPNO 42220 713045 PLAVI 9 ZAGREB natjeËaj 1140000 42967 kn/4 HR LUTRIJA 25000 JANAF 110071 UKUPNO 1275071 1973157 SOUNDSET POÆEGA/MIROSLAV KRALJEVI∆ ORLJAVA 1875 178443 kn/9 UKUPNO 1875 1063669 SOUNDSET/CRATIS RETIS HRVATSKA PO©TA 491611 MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 110208 UKUPNO 601819 10948517 SVEUKUPNO PRORA»UN 2139421 377933 kn/29 15649556 7. GLAS SLAVONIJE SLAVONSKI BROD javni nabava 42983 141675 kn/7 OSJE»KO-BARANJSKA ugovor 172150 31806 kn/2 OSIJEK javna nabava 863254 VODOVOD OSIJEK javna nabava 787500 DRÆAVNI ARHIV OSIJEK 2539 HR LUTRIJA 17060 UKUPNO 1885486 SVEUKUPNO PRORA»UN 1885486 173481 kn/9 37454000 UmijeÊe 8. MEDIJSKA MREÆA/ZAGREB.HR ZAGREB javna nabava 1574800 UKUPNO 1574800 SVEUKUPNO PRORA»UN 1574800 3323899 9. RADIO KAJ ZAGREB natjeËaj 1110000 117300 kn/7 KRAPINSKO-ZAGORSKA narudæbenica 25000 diplomatiquea VARAÆDINSKA ugovor 30000 CRO OSIGURANJE 24150 HR LUTRIJA 91070 Uzgaja li Ministarstvo kulture RH poseban odnos prema natjeËaj za Ëasopise koji su javna potreba u kulturi, a koji je JANAF 12152 zadruzi Kop Medija i njezinim Ëlanovima i Ëlanicama, i zaπto bio raspisan u ljeto 2012. godine. Istina jest da, prema MINISTARSTVO OBRANE 6920 bi to uopÊe javnosti bilo zanimljivo? Pravilniku o utvrivanju programa javnih potreba u kulturi, MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 33062 Kop Medija nakladnik je hrvatske franπize mjeseËnika Le koji je ministrica donijela neposredno prije njegova MUP 16337 Monde diplomatique koji u njezinu izdanju izlazi od poËetka raspisivanja, u lipnju 2012. godine, ministrici pripada ovlast UKUPNO 1348691 2013. godine. PoËetkom lipnja 2012. osnovalo ju je desetak konaËnog odluËivanja o potporama; meutim, nekakva se SVEUKUPNO PRORA»UN 1348691 117300 kn/7 4953185 10. VARAÆDINSKA TELEVIZIJA/VTV novinara i civilnodruπtvenih aktivista, nakon Ëega je, u srpnju procedura tu ipak mora poπtovati. A procedura koju odreuje VARAÆDIN ugovor 225090 896682 kn/10 iste godine, upisana u registar zagrebaËkog TrgovaËkog suda taj pravilnik jest da kulturna vijeÊa i povjerenstva prethodno ME–IMURSKA ÆUPANIJA ugovor 37884 608773 kn/10 kao druπtvo s ograniËenom odgovornoπÊu. podnesu ministrici prijedlog odluke o financiranju s CRO OSIGIRANJE 62500 Sredinom 2012. delegacija Kop Medije posjetila je ministricu prijedlogom visine potpora, i to nakon “struËnog vrednov- HEP 6300 Andreu Zlatar VioliÊ. Rezultat sastanka bilo je pismo koje je anja”. StruËno pak vrednovanje mora biti provedeno uz MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 175739 ministrica 15. lipnja uputila u Pariz, u srediπnjicu Le Monde primjenu jedanaest kriterija koji su taksativno pobrojani u MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 35750 diplomatiquea. Sadræaj toga pisma dobili smo legalnim putem tom pravilniku. Prethodnim pismenim obvezivanjem MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 30000 od Ministarstva. Objavljujemo ga u cijelosti, u originalu, pod pariπkom Le Monde diplomatiqueu i njegovoj hrvatskoj MUP 25000 naslovom “Foreign Policy Topics”. ispostavi, ministrica je prekoraËila proceduru koju je sama UKUPNO 598263 Otvoreno je pitanje je li ministrica ovakvom susretljivoπÊu propisala i dovela je struËne vrednovatelje iz kulturnog vijeÊa SVEUKUPNO PRORA»UN 598263 1505455 kn/20 4880630 prema osnivaËima nove inicijative doπla do ruba dopuπtenog pred gotov Ëin. A kao πto smo veÊ viπe puta pisali (1), javnosti NAPOMENA: Iznosi su navedeni bez decimala, neke lokalne samouprave dale su nam iznose s PDV-om, neke bez. ili ga je prekoraËila. Nekoliko stvari tu je sporno. su nedostupni zapisnici kulturnih vijeÊa, a struËni elaborati “The soon to be open call for proposals for granting uf a najËeπÊe ne postoje (koliko god propisi nalaæu kulturnim three-year financial suppport (2013-2015)” odnosi se na vijeÊima da ih izrauju). NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 24 Primjer iz prakse dossier dossier 25 Sporna je i tvrdnja iz ministriËina pisma da bitni pro- “udovoljava u potpunosti” svrsi natjeËaja za javne potrebe Na sluæbenim stranicama Ministarstva kulture bili su Prvo, upravo je nevjerojatno da Upute za prijavitelje, Foreign gram subjekta na koji se ono odnosi, a radi se o vanjskoj u kulturi, veÊ da je u njega pomalo na silu uguran. No, ipak, objavljeni jedinstveni osnovni kriteriji i propozicije za oba dijela objavljene u sklopu poziva na natjeËaj, na sluæbenim politici (“interes in the foreign policy topics”) potpuno Ëasopis je na tom natjeËaju osvojio jednu od glavnih premija natjeËaja. Nametnulo se sljedeÊe pitanje: Moæe li zadruga koja stranicama Ministarstva kulture, u Ministarstvu smatraju Policy Topics udovoljava (“fully complies”) natjeËaju za javne potrebe u (5) u iznosu od 300.000 kuna, gotovo pet puta viπe od nije zavedena u Registar neprofitnih organizacija pri nesluæbenim dokumentom, k tome - dokumentom s Letter of Intent. Dear Ms kulturi. Naime, pravilnik iz lipnja 2012. ovako definira taj prosjeËne donacije, koja je iznosila 61.186 kuna. Ministarstvu financija, kao πto Kop Medija nije zavedena, “tvorniËkom greπkom”. Robert, I support the plan natjeËaj: “Pravo podnoπenja programa na Poziv imaju Ministrica je u intervjuu HTV-u, 7. svibnja 2013., izjavila sudjelovati u natjeËaju kao nakladnik neprofitnog medija? Drugo, Zakon o elektroniËkim medijima nije moguÊe to start the Croatian samostalni umjetnici, umjetniËke organizacije, ustanove u da je potpisala joπ desetak sliËnih pisama namjere s drugim “BuduÊi da se ne mogu sve neprofitne organizacije upisati primijeniti na Le Monde diplomatique jer radi se primarno o edition of the Le Monde kulturi, graani i udruge, pravne i fiziËke osobe koje obavljaju subjektima za potrebe inozemne suradnje; ta druga pisma u RNO, potvrdu o upisu u Registar neprofitnih organizacija tisku, a ne o elektroniËkom mediju. diplomatique, which I was TreÊe, ako bi se u LMD-ovu sluËaju Ëak i moglo primijeniti recently introduced to by djelatnost u kulturi, te jedinice lokalne i podruËne / dosad nismo uspjeli dobiti iz Ministarstva, mada smo ih traæili. ne prilaæu svi. U Uputama za prijavitelje navedeno je da se the initiators of regionalne/ samouprave.” Potpisala ili ne potpisala - bitno je da ni Zakon o kulturnim na natjeËaj prijaviti mogu neprofitni proizvoaËi medijskog ZEM, valjalo bi precizno citirati njegove odredbe. U Ëlanku 48. MediaCoop co-operative Iz ukupnog sadræaja Pravilnika i natjeËajne dokumen- vijeÊima ni Pravilnik o javnim potrebama u kulturi ne sadræaja koji predoËe izvadak o upisu u odgovarajuÊi registar toga zakona, na koji se poziva glasnogovornica Ministarstva, Andrea Milat, Stipe tacije (2) proizlazi da se radi o kulturi primarno u smislu predvia moguÊnost takve ministriËine intervencije u (Upute za prijavitelje (2.2.1.; 3.1.). Kada se radi konkretno o navedene su, uz “obrazovne i manjinske ustanove, studentske Curkovic and Rade umjetnosti i kulturne politike, a ne o vanjskoj politici - πto natjeËajnu proceduru, pa tako ni uvjete ili kriterije pod kojima neprofitnoj zadruzi, ista, da bi se prijavila na predmetni udruge, πkolske udruge te udruge graana i druge nevladine Dragojevic. The plan fully se moæe utvrditi i iz analize dodijeljenih potpora od bi ona bila moguÊa i dopustiva. natjeËaj, mora biti upisana u Registar neprofitnih organi- udruge s pravnom osobnoπÊu”, eksplicitno i - “neprofitne complies with the criteria pokretanja toga natjeËaja do danas. Bitan dio obrazloæenja Kop Medija javlja se kao sporan subjekt joπ jednog zacija”, glasio je odgovor nadleæne sluæbenice Ministarstva zadruge”! A glasnogovornica ih, citirajuÊi tu odredbu, propuπta of the soon to be open (3) Kulturnog vijeÊa za knjigu i nakladniπtvo, kojim nastoji natjeËaja, onog za financiranje neprofitnih medija i kulture koji smo e-mailom dobili 22. srpnja, nakon πto smo spomenuti, mada upravo o njima priËa govori. Dakle, ZEM u call for proposals for izloæiti svoje kriterije vrednovanja pristiglih ponuda u novinarskih radova u neprofitnim medijima (6) koji je na sluæenu adresu otvorenu za potrebe natjeËaja uputili Ëlanku 48. podrazumijeva da npr. Fakultet politiËkih znanosti, granting uf a three-year natjeËaju za Ëasopise za 2013. godinu, glasio je: “Prijedlozi Ministarstvo kulture raspisalo (nakon neobjaπnjenog navedeno pitanje. kao obrazovna ustanova, bude nakladnik neprofitnog Radija financial suppport (2013- Student, ali da bi zdruga bila nakladnik neprofitnog medija, 2015) by the Ministry of programa razmatraju se i prihvaÊaju na temelju detaljno viπemjeseËnog otezanja) u srpnju 2013. godine. Taj natjeËaj Situaciju koja je nastala mogli bismo nazvati u Culture, as well as with obrazloæenog prijedloga i pripadajuÊe struËne sastojao se od dva dijela. Prvi dio, za bespovratne potpore najmanju ruku intrigantnom: Kop Medija nije se prijavila morala bi biti ne bilo kakva, veÊ - “neprofitna zadruga”. Drugim our political priorities. dokumentacije. Potpora je usmjerena na Ëasopise i neprofitnim medijima, bio je okonËan u rujnu, tako da su na prvi dio natjeËaja, onaj za bespovratne potpore rijeËima, morala bi kao takva biti zavedena u Registru Unfortunately, the elektroniËke publikacije visoke kreativno-umjetniËke odabrani neprofitni mediji veÊ u listopadu poËeli koristiti neprofitnim medijima (Ëiji je rok za prijavu trajao do 29. neprofitnih organizacija. Croatian dominantly vrijednosti te visoke jeziËne i estetske razine, sadræajno dodijeljena im sredstva - ukupno neπto manje od tri milijuna srpnja odnosno 4. rujna), ali se javila na njegov drugi dio, »etvrto, glasnogovornica, citirajuÊi ZEM, zakljuËuje da private newspaper profilirane, aktualne i recentne te one koji imaju kuna. Drugi dio natjeËaja, za novinarske radove u za novinarske radove u neprofitnim medijima (Ëiji je rok neprofitni nakladnici “dobit smiju koristiti samo za publishing has for a long opÊepriznato znaËenje. Prednost u uvrπtavanju u program neprofitnim medijima, koji je ukljuËivao i javno licitiranje za prijavu trajao do 1. listopada). Ministarstvo je ocijenilo unapreenje i razvoj vlastite djelatnosti”, πto znaËi da sav time lost its interes in the sufinanciranja javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske novinarskim temama (tzv. public commissioning) da zadruga zadovoljava formalne kriterije i uputilo eventualni viπak prihoda u odnosu na rashode mora biti foreign policy topics, imaju, dakle, Ëasopisi/elektroniËke publikacije koje se bave protegnuo se do duboko u prosinac, tako da su novinari prijavljeni novinarski rad u public commissioning, utroπen za “zadovoljavanje informativnih, obrazovnih, which makes LMD a podruËjem kulture i umjetnosti.” (4) Dakle, moæemo reÊi kojima su odobrena sredstva - ukupno oko 250.000 kuna - meutim on na kraju nije prikupio dovoljno glasova znanstvenih, struËnih, umjetniËkih i kulturnih komuni- significant contribution to the pluralism of the da Le Monde diplomatique u najmanju ruku ne zapoËeli svoje radnje pisati iza Nove godine. graana za ostvarivanje tromjeseËne potpore. kacijskih potreba javnosti”. Pravila zadruge usvojena na media content. Having in Je li se moæda u meuvremenu, izmeu deadlinea prvog skupπtini Kop Medije od 22. srpnja 3013. doista navode, u mind that diversity of i drugog dijela natjeËaja, Kop Medija upisala u Registar Ëlanku 94. i 95., ono πto tvrdi glasnogovornica Ministarstva political oppinions in the neprofitnih organizacija? Nije. kulture, to jest da “eventualni viπak prihoda zadruga mora media too often hinges Izvjeπtaj o πestomjeseËnom radu “Na naπ zahtjev, zadruga Kop Medija nam je dostavila koristiti za unapreenje i razvoj vlastitog rada”. Ali ipak, on the activist enthusiasm niz lokalnih medija u kojima jedinica samouprave ima manji ili veÊi Igor LasiÊ: “Priprema upitnika za novinare koja je podrazumijevala izvadak iz Pravila zadruge u kojima se ta zadruga odreuje glasnogovornica je propustila citirati nastavak Ëlanka 95. of precarious publishing vlasniËki udio.” prikupljanje razliËitih sliËnih studija provedenih u Europi, ali i svijetu. kao neprofitna”, odgovorila je 25. studenog na naπe pitanje Pravila zadruge Kop Medija, u kojem je zapisano: “Nakon projects, it is of great Jedan od takvih je i studija Worlds of Journalism studies.” Milat: “Priprema upitnika obuhvaÊa izradu agregatora financijskih glasnogovornica Ministarstva kulture Nataπa Petrinjak, izdvajanja iz prethodnog stavka…” (tj. za unapreenje i importance to ensure a Andrea Milat: “Priprema upitnika za novinare koja je pokazatelja o poslovanju medija.” stable public support for podrazumijevala prikupljanje razliËitih sliËnih studija provedenih u LasiÊ: “Priprema upitnika obuhvaÊa i izradu agregatora citirajuÊi taj izvadak: “Viπak prihoda utvren godiπnjim razvoj vlastitog rada, op. a.) “…Skupπtina moæe odluËiti da obraËunom nakon pokriÊa manjkova prenesenih iz prijaπnjih se preostali dio viπka prihoda moæe koristiti za upis dodatnih the long-term publication Europi, ali i svijetu. Jedan od takvih je i studija Worlds of Journalism financijskih pokazatelja o poslovanju medija.” of LMD’s Croatian edition. studies. Pri pripremi upitnika konzultirali smo se s veÊim brojem Milat: “Priprema Izvjeπtaja obuhvaÊa i pripremu upitnika za razdoblja, zadruga prenosi u sljedeÊu godinu. Eventualni uloga Ëlanova zadruge (…), za isplatu Ëlanovima zadruge i Finally, the co-operative hrvatskih novinara i mediologa, no istovremeno smo i suraivali s strukturirane intervjue s medijskim djelatnicima.” viπak prihoda zadruga mora koristiti za unapreenje i razvoj radnicima zadruge ili za druge namjene utvrene odlukom initiative is especially programerom koji radi na izradi upitnika. Takoer sam sudjelovala u LasiÊ: “Priprema Izvjeπtaja sastoji se takoer i od pripreme vlastitog rada.” Skupπtine.” Dakle, Kop Medija svojim Pravilima zadruge ne welcome in terms of prikupljanju adresa πto veÊeg broja novinara koji Êe sudjelovati u upitnika za strukturirane intervjue s medijskim djelatnicima.” Ministarstvo kulture preuzelo je, dakle, na sebe ingerencije predvia da se “dobit smije koristiti samo za unapreenje i razvoj fostering the pluralism of ispunjavanju upitnika. Za pripremu izvjeπtaja radila sam i na Milat: “Uz navedene aktivnosti, sudjelovala sam na nizu Ministarstva financija i krenulo samostalno odluËivati o tome vlastite djelatnosti, πto znaËi da sav eventualni viπak prihoda media owenship. sastanaka s drugim suradnicima na Izvjeπtaju i sastancima skupine prikupljanju podataka o broju i sastavu, ali i strukturi razliËitih koja organizacija jest, a koja nije neprofitna. Od Ministarstva mora biti utroπen za zadovoljavanje (…) komunikacijskih I am looking forward to za izradu Izvjeπtaja koji su se odræavali svakog ponedjeljka, srijede i medijskih redakcija.” financija dobili smo, naime, 6. prosinca nedvosmislen potreba javnosti”, kako u Ministarstvu kulture tumaËe kategoriju the first edition and whish LasiÊ: “Priprema upitnika podrazumijevala je konzultacije s veÊim petka od 15 do 18 sati.” pismeni odgovor: “Ako zadruga nije upisana u Registar neprofitnosti; Kop Medija, vidimo, moæe manji dio viπka prihoda you and Media Coop brojem hrvatskih mediologa i mediologinja, novinarki i novinara, ali i LasiÊ: “Uz navedene aktivnosti, sudjelovao sam na nizu sastanaka many readers and a long- savjetovanje s programerom koji upitnik izrauje. Priprema upitnika vezanih za rad na Izvjeπtaju zajedno sa suradnicima Milanom F. neprofitnih organizacija, ne moæe voditi raËunovodstvo i uloæiti u unapreenje rada, a ostalo u druge namjene, na sreÊu sastavljati financijske izvjeπtaje sukladno odredbama Uredbe i veselje zadrugara i ostalih radnika. lived publishing of the takoer je podrazumijevala prikupljanje podataka o medijima u ÆivkoviÊem, Borisom Postnikovim i Andreom Milat koji su se Croatian language edition Hrvatskoj, njihovim redakcijama, te izradu istih na naËin koji najbolje odræavali svakog ponedjeljka, srijede i petka od 15 do 18 sati.” o raËunovodstvu neprofitnih organizacija (7). Upis u Registar Peto, Kop Medija je, sudeÊi prema Pravilima zadruge of the Le Monde odgovara potrebama naπeg izvjeπtaja.” http://h-alter.org/vijesti/kultura/bureaucracy-in-the-mk1. provodi Ministarstvo financija.” usvojenim 2. lipnja 2012. godine, registrirana, uz nakladniËke, diplomatique. Minister of Milat: “Samostalno sam prikupljala podataka potrebne za dio http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=79002. Glasnogovornica Petrinjak potrudila nam se opπirno i za razliËite druge djelatnosti: “Istraæivanje træiπta i ispitivanje Culture, Andrea Zlatar izvjeπtaja koji se tiËe komercijalnih i nezavisnih medija, odnosno http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=85283. obrazloæiti promijenjeni stav Ministarstva, a dijelove toga javnog mnijenja, promidæba (reklama i propaganda), VioliÊ”
takozvanog treÊeg sektora.” http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=85284. obrazloæenja citiramo u okviru pod naslovom “Registar nije savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem, kupnja i LasiÊ: “Dio rada na izvjeπtaju koji samostalno obavljam tiËe se http://www.min-kulture.hr/default.aspx?ID=91475. vaæan”. No, Ministarstvu kulture bolje bi bilo da se nije petljalo prodaja robe, obavljanje trgovaËkog posredovanja na http://www.mfin.hr/hr/neprofitno-racunovodstvo6. onog dijela izvjeπtaja koji se bavi javnim medijima, odnosno HRT-om u ingerencije LiniÊeva ministarstva jer taj je posao obavilo loπe. domaÊem i inozemnom træiπtu, djelatnost javnog cestovnog i Hinom te nedavno ugaπenim Vjesnikom. Javni mediji obuhvaÊaju i 7. Ovaj tekst je pisan prije objavljivanja njezina nacrta, op. a
NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 26 dossier dossier 27 prijevoza putnika i tereta u domaÊem i meunarodnom nesigurnosti, pri Ëemu nadleæno tijelo vlasti jedne te iste regule Registar nije vaæan prometu” (Ël. 3. Pravila zadruge). Pravila su na iduÊoj tumaËi od prilike do prilike, kako nekom odgovara, i to Glasnogovornica Nataπa Perinjak: “(Iz regula natjeËaja), pretpostavljamo, jasno proizlazi da se u ovom skupπtini, 22. srpnja 2013. reducirana, pa su izbrisane pojedine neovlaπteno. A pravna nesigurnost definitivno nije okoliπ u Programu, kao i u komplementarnom Programu dodjele bespovratnih sredstava neprofitnim medijima djelatnosti, ali su ostale “promidæba (reklama i propaganda), kojem mogu cvasti graanske, pa ni novinarske slobode. - uz pravne osobe koje u taj registar nisu upisane, poput neprofitne zadruge Kop Medija, osnivaËa kupnja i prodaja robe” i “obavljanje trgovaËkog posredovanja No dobro, πto je sve moglo dovesti do promjene stava novina Le Monde diplomatique ili Fakulteta politiËkih znanosti, osnivaËa Radija Student, na Ëiju se na domaÊem i inozemnom træiπtu”. Proizlazi da, Ëak i kad bi Ministarstva kulture od 22. srpnja, kada je tvrdilo kako inicijativu i odustalo od ranije intencije da se neprofitnost medija definira upisom u Registar neprofitnih skupπtina te zadruge odluËila sav viπak prihoda uloæiti u zadruga, da bi se prijavila na natjeËaj za neprofitne medije, organizacija (ispriËavamo se πto tu proπirenu definiciju nismo proveli i u - iako nesluæbenom - na unapreenje rada - to joπ uvijek ne bi nuæno znaËilo da se (sav) mora biti upisana u RNO, do 25. studenog, kada je okrenulo stranicama Ministarstva kulture objavljenom eksplanatornom dokumentu o ciljevima, pravilima i viπak prihoda ulaæe u “komunikacijske potrebe javnosti”, kako ploËu i poËelo tvrditi da to nije nuæan uvjet? Ministarstvo kriterijima programa koji potpisnik citira). Uæa definicija neprofitnih medija putem upisa u RNO, iako bi htjeli u Ministarstvu kulture, nego bi se, recimo, moglo kulture je 1. sijeËnja 2013. angaæiralo dvoje osnivaËa Kop dovoljno jednostavna da bi omoguÊila efikasnu primjenu, imala bi za nedostatak suæavanje kruga ulagati u “reklamu i propagandu” ili “kupnju i prodaju robe”. Medije za izradu istraæivanja, tzv. nacionalnog izvjeπtaja o moguÊih prijavitelja. Zato je primijenjena definicija neprofitnih medija koja se oslanja na Zakon o elektroniËkim medijima.) Tamo se (…) u Ëlanku 48. neprofitni mediji odreuju bez oslonca na Registar ©esto, prema Zakonu o elektroniËkim medijima, na koji medijima, koje je viπe puta sluæbeno spomenuto kao bitna neprofitnih organizacija. (…) U Zakonu o elektroniËkim medijima odreeno je da neprofitni mediji se pozivaju u Ministarstvu kulture, tijelo vlasti zaduæeno za pretpostavka za izradu dugo oËekivane medijske strategije. mogu biti ‘obrazovne i manjinske ustanove, studentske udruge, πkolske udruge te udruge graana i provoenje toga zakona je Agencija za elektroniËke medije. Zaπto je angaæiralo baπ njih? druge nevladine udruge s pravnom osobnoπÊu’ (…), a ‘dobit smiju koristiti samo za unapreenje i ©to u njoj kaæu o utvrivanju neprofitnosti zadruga - “U radu na izvjeπtaju angaæirani su i vanjski suradnici razvoj vlastite djelatnosti’, πto znaËi da sav eventualni viπak prihoda u odnosu na rashode mora biti medijskih nakladnika? “Odredbama ZEM-a kao ni Pravilnika Igor LasiÊ i Andrea Milat s kojima je odnos reguliran utroπen za ‘zadovoljavanje informativnih, obrazovnih, znanstvenih, struËnih, umjetniËkih i kulturnih’ u upisniku pruæatelja medijskih usluga, elektroniËkih ugovorima o autorskom djelu, a koje moæete dobiti na uvid komunikacijskih potreba javnosti.”
publikacija i neprofitnih proizvoaËa audiovizualnog i/ili (…). UredniËki odabir vanjskih suradnika proizlazi iz potrebe radijskog programa (…) nije kao uvjet odreeno da da u izradi izvjeπtaja sudjeluju i medijski radnici - novinari - Daleko vaænije od pitanja tko je od koga prepisao taj veza na relaciji donatori javnih sredstava - medijski neprofitne zadruge kao neprofitni pruæatelji medijskih usluga koji, uz poznavanje medijske problematike i medioloπke polugodiπnji izvjeπtaj, za naπu temu jest Ëinjenica da je ovo nakladnici. moraju biti upisane u Registar neprofitnih organizacija. refleksije, posjeduju i neposredno iskustvo u medijskoj dvoje vanjskih suradnika angaæirano bez ikakva natjeËaja, Drugo, vidljiva je ideoloπka bliskost pripadnika Kop Medije Meutim, kako i sami navodite da je upis u navedeni registar proizvodnji”, stoji u dopisu koji nam je 28. studenoga uputila da Milat pritom nema gotovo nikakvog novinarskog iskustva, i pojedinih djelatnika Odjela za medije Ministarstva kulture. uvjet da bi neprofitna zadruga mogla voditi odgovarajuÊe glasnogovornica Ministarstva kulture. Na naπe naknadno a LasiÊ nema formalno obrazovanje koje bi ukljuËivalo Doista se radi o lijevim politiËkim stremljenjima, Ëiji je vaæan neprofitno raËunovodstvo, podrazumijeva se da Êe subjekt pitanje upuÊeno 4. prosinca, kako to da se Ministarstvo, meu znanje iz metodologije znanstveno-istraæivaËkog rada. »ak i element, najgrublje reËeno, zalaganje za daleko aktivniju koji se naziva neprofitnom zadrugom biti upisan u Registar stotinama novinara koji zadovoljavaju navedene kriterije ako ne postoje formalne obaveze raspisivanja natjeËaja za ulogu dræave na planu zaπtite javnog dobra, pa tako i neprofitnih organizacija”, stoji u dopisu koji nam je 28. odluËilo upravo za ovo dvoje - odgovoreno nam je 6. veljaËe obavljanje ovoga posla, Ministarstvo ga je, zbog osjetljivosti (“odgovornog”) novinarstva i medija. Uporaba dræavnih sijeËnja 2014. uputio ravnatelj Agencije na odlasku Zdenko ove godine, da Zakon o javnoj nabavi u ovakvom sluËaju ne teme i odgovornosti prema novinarima koje je istodobno bilo mehanizama radi pribavljanja koristi, pa makar i s ciljem Ljevak. Ni s tog aspekta, dakle ne dræi vodu stav Ministarstva propisuje raspisivanje javnog natjeËaja. pozvalo da se ukljuËe u radne grupe za kreiranje medijske realizacije projekta koji bi imao javno opravdanje, moæe na da ono moæe/smije, letimiËnim uvidom u temeljni dokument Dobili smo ipak, legalnim putem, izvjeπtaj o radu koji su politike, moralo raspisati. Iz izvjeπtaja se Ëita da je bilo devet dulji rok izazvati odij javnosti prema dræavnoj regulaciji. Ona nekog subjekta, utvrditi je li on neprofitan ili nije. LasiÊ i Milat uputili Ministarstvu poËetkom lipnja, nakon πest sati tjednog sastanËenja s odgovornima iz Odjela za medije pokazuje joπ neπto - zabludu da kapilarna korupcija pripada Premda Kop Medija na kraju nije dobila novac, πteta koja mjeseci rada. Citiramo ga u cijelosti, u okviru pod naslovom kroz Ëitavo polugodiπnje razdoblje, a nemamo informaciju samo diluvijalnom dijelu hrvatskoga puka. Od nje nisu je napravljena sastoji se u proizvoenju stanja pravne “Izvjeπtaj o πestomjeseËnom radu”. o tome jesu li se razmatranja medijskih politika produljila cijepljeni ni pripadnici njegova “progresivnog”, paËe lijevog istim intenzitetom i na drugo polugodiπte - u svakom sluËaju, dijela, πto se ne moæe opravdavati iskljuËivo “objektivnim bilo je vremena za razgovor o svemu. razlozima”, poput strukturnih karakteristika perifernog Vratimo se opet na uvodno pitanje: Uzgaja li Ministarstvo kapitalizma. kulture RH poseban odnos prema zadruzi Kop Medija i TreÊe, taj odij veÊ je poËetkom proπle godine doπao do njezinim Ëlanovima? Odgovor glasi: da, posebnom odnosu izraæaja, u dijelu novinara koje je Ministarstvo okupilo u radne ime je privilegiranje. grupe radi raspravljanja mjera medijske politike. Kad se vidjelo Prijeimo sada na drugo uvodno pitanje: Zaπto bi to uopÊe da Ministarstvo neke od njih privilegira, izbila je svaa, grupe bila stvar od javnog interesa? su se raspale i nastala je dosta velika πteta. ©to znaËi 300.000 kuna donacije nekom mediju, Ëiju »etvrto, radi se o kredibilnosti novinara. Javno financiranje kvalitetu uopÊe ne æelimo ovdje propitivati, u zemlji u kojoj medija moguÊe je pod uvjetom javnog deklariranja nezavisno- deseci milijuna kuna propadaju u crnu rupu korupcije u sferi sti i prava na iznoπenje kritiËkog stava novinara i redakcija od graevinarstva, energetike, eksport-importa i financija? ©to strane nosilaca vlasti, ali i odbacivanja konformizma i prihvaÊa- znaËi seciranje podzakonskih akata u zemlji u kojoj, u nja neËasnih ponuda od strane novinara i redakcija. Novinari stvarima koje se predstavljaju kao teme od prvorazrednog glasila dotiranih javnim sredstvima, da bi uopÊe mogli opstati nacionalnog interesa, dva suda u tri dana donose dijame- kao novinari, ne smiju se prema svojim donatorima odnositi tralno suprotne presude? Nudimo nekoliko razloga zaπto analogno naËinu na koji vlasnici medijskih korporacija od smatramo da privilegiranje Kop Medije ipak jest “tema”. djelatnika s njihovih platnih lista traæe da se ponaπaju prema Prvo, kako veÊ dvije godine sluπamo iz sluæbenih ili svojim omiljenim tajkunima. Neprozirnost natjeËaja, polusluæbenih kanala, jedno od bitnih polaziπta strategije nepoπtivanje procedura, nejasni propisi, mutni odnosi izmeu medijske politike (8) bit Êe da se javni interes u medijima vlasti i nakladnika - garantiraju da od novinara koji su u to financira javnim sredstvima. Nije potrebno posebno upetljani, u Kop Mediji ili bilo gdje drugdje, neÊemo tako skoro dokazivati da Êe to biti zaista moguÊe samo pod uvjetom moÊi proËitati kritiËki tekst o vladajuÊoj garnituri koja ih strogog nadzora svakog oblika zloporabe neformalnih privilegira, osim moæda poneki laænjak
NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 28 Piπe Milan Cimeπa dossier dossier 29 Savjet za za svoje potrebe dobiti 20 posto manje sredstava. Od svih medija tri su na “træiπtu” i mogu se naÊi na kioscima, ne da se zaradi, nacionalne veÊ da se izie iz svojevrsnog geta, da se kaæe: eto, i mi izlazimo i dostupni smo svima. To su Panorama, La Voce del Popolo i manjine RH Novosti. Tolnauer istiËe kvalitetu tih novina jer svrha nije da financira ukupno sami piπemo o sebi i da sami o sebi Ëitamo u svojim novinama. Novosti su tjednik Srpskog narodnog vijeÊa iz Zagreba i ove Êe 54 manjinska godine, 17. prosinca, obiljeæiti 15 godina od izlaska prvog broja (17. prosinca 1999.). Zadnjeg dana veljaËe iziπao je 741. broj. tiskana medija “MoguÊe je da sam subjektivan, ali mislim da su Novosti razne dinamike danas jedan od najrespektabilnijih kritiËkih listova u Hrvatskoj, pa i πire. PolitiËki smo, ali i manjinski list, koji izlaæenja, od sustavno otvara prostor za neke sasvim drukËije poglede na naπu druπtvenu stvarnost, uz naglasak na manjinskoj dnevnika do problematici. No, cilj nam je stalno podizati kvalitetu novina u svakom smislu. Planiramo i pokretanje portala koji bi trebao tromjeseËnika ili biti neπto drukËiji u odnosu na postojeÊe news-portale”, rekao polugodiπnjaka, je Ivica –ikiÊ, glavni urednik Novosti. Vukovarski Radio Dunav osnovan je 1991. godine. Prati koje izdaje 17 aktivnosti i problematiku nacionalnih manjina, iako nije registriran kao manjinski medij, nastojeÊi ukazati na njihov manjina. Od toga znaËaj u zajednici i pomoÊi u nadilaæenju problematike pa i izlazi 12 djeËjih moguÊih konfliktnih situacija, s obzirom na to da je rijeË o sredini koja je bila zahvaÊena ratom i koja je po joπ novina koje mnogoËemu specifiËna, pa tako i po poimanju nacionalnih izdaje osam manjina i njihovih prava i obaveza. Manjinsko informiranje i manjinski mediji u RH “U 22 godine kontinuirano realiziramo emisije posveÊene nacionalnih nacionalnim manjinama koje su imale potporu brojnih meunarodnih, dræavnih i gradskih organizacija, nevladinih manjina. U 2013. udruæenja, manjinskih vijeÊa i institucija, matiËnih dræava pojedinih nacionalnih manjina kao i Fonda za pluralizam koji godini 47 posto djeluje pri Agenciji za elektroniËke medije. Emitiramo program svih sredstava na srpskom jeziku, a pripadnici manjinskih zajednica imaju Za pluralizam moguÊnost putem razliËitih emisija promovirati svoj rad i Savjeta, oko 38 djelovanje. Lokalni mediji kontinuirano prate rad manjinskih institucija, organizacija i udruæenja i pojedinaca i njihovu milijuna kuna, integraciju u druπtvo, suradnju s matiËnim zemljama te otiπlo je na problematiku s kojom se suoËavaju u ostvarivanju svojih ljudskih i manjinskih prava. Upravo takvi, otvoreni lokalni financiranje tih mediji postaju s vremenom javni servis nacionalnim i demokraciju manjinama, a Ëesto njihova dobra suradnja rezultira i novina partnerstvom na pojedinim projektima zaπtite manjinskih prava. Takve Ëinjenice idu svakako u prilog vaænosti postojanja Kaæe se da se demokracija temelji na trodiobi vlasti, na medija. Uglavnom tiskanih jer nacionalne manjine u Hrvatskoj manjina. U 2013. godini 47 posto svih sredstava Savjeta, oko 38 manjinskih medija, osobito elektronskih. Bez njih bi manjine zakonodavnu, izvrπnu i sudsku, ali se istovremeno tvrdi da uglavnom nemaju vlastitih elektronskih medija. Tu bi funkciju milijuna kuna, otiπlo je na financiranje tih novina. Mi u nerijetko i dalje bile tretirane kao remetilaËki faktor u druπtvu, su Ëetvrti stup demokracije informiranje odnosno mediji, kao trebali, po teoriji, preuzeti javni mediji od razine dræave do potpunosti nismo zadovoljni onim πto izlazi, ali se ipak nismo bez naglaska na njihova Ustavom i zakonima zajamËena svojevrsni korektivni faktor. U tom smislu, a posebno u opÊine, ali ni tu stvari ne πtimaju jer javni mediji uglavnom ne mijeπali u ureivaËku politiku. Funkcija tih medija moralo bi prava”, istiËe Senka NedeljkoviÊ, glavna i odgovorna urednica viπenacionalnim zajednicama i dræavama, jer gotovo da i ispunjavaju svoju zakonsku obavezu, na primjer HTV, ali im se biti informiranje pripadnika manjina unutar sebe kao i vukovarskog Radio Dunava. nema nacionalno homogenih dræava, na znaËaju dobivaju zbog toga svejedno niπta ne dogaa. Kakvo je, dakle, stanje na informiranje veÊine o dogaajima u odreenoj nacionalnoj mediji nacionalnih i narodnih manjina. Hrvatska u tome hrvatskoj manjinskoj medijskoj sceni? manjini. Ne smije se raditi o svojevrsnoj propagandi, Ëega je do Koliko se razumijemo? nije izuzetak i svoju je zakonsku regulativu uredila, kako sada dosta bilo, pa Êe Savjet organizirati razgovor sa svim “Velika je vaænost i tiskanih i elektroniËkih medija. U Ustavom tako i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih Prije svega - informiranje urednicima tih novina. U apsolutnom iznosu sve novine su tiskanim se vidi pismo, kako se piπu pojedine rijeËi, a u manjina i ostalim prateÊim zakonima. Meutim i naæalost, “Savjet za nacionalne manjine RH financira ukupno 54 financirane s nepunih 18 milijuna kuna”, rekao je Aleksandar elektroniËkim medijima kako se stvarno govori. Ovo posebno kod nas su teorija i praksa u kontinuiranom raskoraku, a kako manjinska tiskana medija razne dinamike izlaæenja, od dnevnika Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH. vrijedi za nacionalne manjine joπ iz Jugoslavije, npr. Maare, je dræava veÊ πest-sedam godina u dubokoj ekonomskoj krizi, do tromjeseËnika ili polugodiπnjaka koje izdaje 17 manjina. Od Zbog krize ove Êe godine na raspolaganju biti oko 35 Talijane, Nijemce, »ehe, Slovake, Ukrajince... dok su se kao veliki problem nametnulo se financiranje manjinskih toga izlazi 12 djeËjih novina koje izdaje osam nacionalnih milijuna kuna, dakle, desetak posto manje, dok Êe sam Savjet NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 30 dossier analiza Piπe Æivko Gruden 31 “Jezik i pismo juænoslavenski narodi u to vrijeme jako dobro razumjeli. U “Manjinski su mediji vaæni jer su oni jedan od vaænih Pod naslovom osnovni su posljednje vrijeme tiskani su mediji osobito vaæni zbog pisma, indikatora svakog demokratskog pluralistiËkog druπtva. “JosipoviÊ: u Hrvatskoj gotovo proskribirane Êirilice, za Srbe, Makedonce, Moramo propitivati i analizirati sadræajnu stranu, publiku do elementi Bugare, Ruse..., ali nije nikako dobro ni svekoliko inzistiranje kojih ti magazini stiæu, te moguÊnosti da i pripadnicima Nadamo se da identiteta svake i uveliËavanje razlika izmeu govornog i pisanog hrvatskog, veÊinskog naroda ti mediji budu bliæi. Hrvatska je dostigla ime Titova trga manjinske srpskog, crnogorskog i boπnjaËko-bosanskog jezika. To je kao vrlo visoke standarde upravo u omoguÊavanju pripadnicima nikad neÊe biti da se inzistira na razlikama engleskog jezika koji se govori i svih nacionalnih manjina da na svojim jezicima i na svom izmijenjeno”, zajednice i ako piπe u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u, Kanadi, Australiji, pismu piπu o razliËitim temama koje smatraju relevantnima. oni ne dostaju, Novom Zelandu i joπ nekim dræavama u svijetu. Svi oni koji Bilo bi dobro da se s njima upozna i veÊinsko stanovniπtvo, rijeËki Novi list 19. tada je osjeÊaj govore engleski vrlo se dobro razumiju i ne trebaju odnosno da veÊina zna da ti problemi joπ uvijek postoje i da sijeËnja, u vrhu pripadnosti kroz prevoditelja ni titlanje filmova, kao πto se i mi jako dobro nisu rijeπeni, poput pitanja povratka, vlasniπtva, obnove kuÊa treÊe stranice, na razumijemo, kada ne glumatamo.” i sliËno”, kaæe Gordana ViloviÊ, profesorica novinarstva na svijest o “Jezik i pismo osnovni su elementi identiteta svake zagrebaËkom Fakultetu politiËkih znanosti. Ëetiri stupca, uz identitetu manjinske zajednice i ako oni ne dostaju, tada je osjeÊaj “Problem vidim u Ëinjenici”, dodaje prof. ViloviÊ, “da se poveÊu ugroæen, πto pripadnosti kroz svijest o identitetu ugroæen, πto neumitno odabirom tema u veÊem dijelu novina za manjine piπe u fotografiju, donosi neumitno vodi vodi do asimilacije nacionalnih manjina. Poticanjem i ´revijalnom tonu´, a da se ne otvaraju prava æivotna pitanja informaciju o odræavanjem kulturne autonomije nacionalnih manjina graana. ProblematiËno je i kada u okviru iste manjine postoji do asimilacije kroz informiranje na jeziku i pismu manjinske zajednice, viπe udruæenja koje izdaju viπe novina, pa se onda to Ëesto obiljeæavanju 70. nacionalnih Ëuva se raznolikost i bogatstvo prostora i sredine u kojoj, koristi za meusobne obraËune i promicanje partikularnih godiπnjice manjina. zajedno s veÊinskim narodom, æive pripadnici nacionalnih interesa”, zakljuËuje prof. ViloviÊ. Tko je pljaËkao osnivanja Desetog manjina”, kaæe Renata Trischler, izvrπna direktorica Prof. dr. sci. Stjepan MaloviÊ smatra da mediji nacionalnih korpusa Poticanjem i NjemaËko-narodnosne zajednice, Zemaljskog udruæenja manjina imaju veliku vaænost i ulogu i to u oËuvanju baπtine i odræavanjem Podunavskih ©vaba u Hrvatskoj iz Osijeka. kulturnog identiteta manjina kao i u njihovu informiranju. “zagrebaËkog”. kulturne Ona dodaje da je njemaËko-austrijska manjinska “»uvanje baπtine, jezika pa i pisma, kao πto je sluËaj s listom Prisutnost autonomije zajednica u RH u specifiËnom poloæaju u odnosu na druge Novosti, koji se djelomice tiska i na Êirilici, jest ona bolja i opljaËkao predsjednika manjine jer njena manjinska udruæenja nisu ni postojala komponenta medija nacionalnih manjina. Ti mediji manje- JosipoviÊa na ovoj nacionalnih do prije dvadesetak godina, a njemaËki jezik viπe nije viπe uspjeπno podsjeÊaju na obiËaje, noπnju i kulturnu manjina kroz materinji za oko 3000 pripadnika njemaËko-austrijske specifiËnost koja odlikuje tu manjinu. Vrlo Ëesto se evociraju sveËanosti informiranje na manjine u RH, i to zbog povijesnih razloga i dogaaja nakon uspomene na znaËajne dogaaje i osobe koje su utjecale na novinari su 1945.godine. Zato je informiranje njemaËko-austrijske æivot i obiËaje manjine. To omoguÊuje kontinuitet, mladi imaju Hrvatsku iskoristili da mu jeziku i pismu manjinske zajednice u RH specifiËan projekt πto ga provodi moguÊnost nauËiti neπto o svom identitetu”, kaæe MaloviÊ. manjinske njemaËka zajednica kroz izdavanje glasila Nijemaca i “No, informativna uloga medija za manjine znatno je postave pitanja o od naslovom “JosipoviÊ: Nadamo se da ime Titova trga osnivanja Desetog korpusa “zagrebaËkog”. Kaæemo, na prvi Austrijanaca “NjemaËka rijeË - Deutsches Wort”. loπija”, dodaje prof. MaloviÊ. Ne zbog kvalitete novinara, jer P nekoliko tada zajednice, Ëuva nikad neÊe biti izmijenjeno”, rijeËki Novi list 19. sijeËnja, u pogled, jer je VeËernji list, 19. sijeËnja, u informaciji pod je bilo vrlo dobrih novinara koji su djelovali u medijima za se raznolikost i vrhu treÊe stranice, na Ëetiri stupca, uz poveÊu fotografiju, naslovom “Predsjednik o operaciji: Iskoristio sam svoje pravo aktualnih Nema mjesta optimizmu manjine, veÊ zbog toga πto manjinski vlastodrπci æele samo donosi informaciju o obiljeæavanju 70. godiπnjice osnivanja da odaberem lijeËnika kojeg poznajem”, napisao da je politiËkih i(li) bogatstvo “Glasilo je dvojeziËno, na njemaËkom i hrvatskom jeziku, pozitivne informacije o svojoj djelatnosti, koja se ipak najËeπÊe Desetog korpusa “zagrebaËkog”. Uz nekoliko podataka o predsjednik JosipoviÊ odgovore na novinarska pitanja o prostora i upravo zato πto pripadnici ne govore viπe njemaËkim kao svodi na protokol ili izvjeπtavanje o redovnim i posve, za medijskih tema, Desetom korpusu - da je prilikom osnivanja, 19. sijeËnja 1944. izruËenju PerkoviÊa i svojoj operaciji dao “nakon juËeraπnje materinjim jezikom. Izdavanje takve revije vrlo je skupo zbog javnost, nevaænim sjednicama raznih tijela manjinske meu ostalim i o sredine u kojoj, u Zagrebu, u njemu bilo oko 7500 boraca, na kraju rata viπe sveËane akademije odræane u Zagrebu u povodu obiljeæavanja potrebe struËnog prevoenja tekstova koji se objavljuju, a zajednice, smatra MaloviÊ. zajedno s od 17.000, da je broj poginulih i ranjenih bio veÊi od 7000, 70. obljetnice osnutka Desetog zagrebaËkog korpusa NOVH- sluËaju njegove sredstava iz dræavnog proraËuna, osigurana putem Savjeta “Kritika je gotovo nezamisliva, osim ako nije u pitanju Novi list daje nekoliko izvoda iz govora koji je na sveËanosti a”. ©toviπe, VeËernji je u toj informaciji o JosipoviÊevim operacije oËnog veÊinskim za nacionalne manjine RH, iz godine u godinu sve su manja, neki obraËun u redovima manjinskih djelatnika. A to nije odræao hrvatski predsjednik Ivo JosipoviÊ, meu njima i onaj odgovorima na novinarska pitanja, dao i fotografiju, doduπe narodom, æive πto oteæava ionako nepovoljan poloæaj udruæenja nacionalnih novinarstvo. Onog dana kada mediji manjina budu kritiËki kapka, koja je da u Zagrebu postoji trg Ëovjeka koji je vodio antifaπistiËku vrlo malu, s mjesta na kojem su odgovori dati - snimku manjina u RH. Naæalost, za optimizam nema puno prostora pisalo o Ëelnim ljudima i politiËkim ili druπtvenim dospjela na pripadnici borbu i da se on nada da to ime nikada neÊe biti promijenjeno, predsjednika JosipoviÊa i drugih visokih gostiju u prvome redu jer svako smanjivanje sredstava nuæno za sobom povlaËi i organizacijama neke manjine, moÊi Êemo reÊi da su to mediji nacionalnih za πto je, kako istiËe list, dobio veliki aplauz. Prisutnost na sveËanosti sjeÊanja na Deseti korpus “zagrebaËki”. A Povjerenstvo za smanjenje ukupnih prava nacionalnih manjina, πto si RH u pravom smislu rijeËi. Do tada, to su mediji koji promoviraju, predsjednika JosipoviÊa na ovoj sveËanosti novinari su iskoristili Jutarnji? Kako 19. sijeËnja u opremi tekstova nigdje nije bilo sprjeËavanje manjina”, kaæe kao Ëlanica EU nikako ne bi smjela dopustiti upravo zbog u informativnom smislu, samo stavove vladajuÊe strukture da mu postave pitanja o nekoliko tada aktualnih politiËkih Desetog korpusa, dali smo se u potragu za informacijom u visokih standarda koje si je kroz zakonodavni okvir postavila neke manjine”, smatra MaloviÊ. sukoba interesa, Renata Trischler i(li) medijskih tema, meu ostalim i o sluËaju njegove operacije vezi s JosipoviÊevom operacijom. Vrlo smo je lako naπli, pod prije desetak-dvadesetak godina”, zakljuËuje Trischler. Iz svega bismo mogli zakljuËiti da su manjinski mediji pa JosipoviÊevi oËnog kapka, koji je dospio na Povjerenstvo za sprjeËavanje naslovom: “JosipoviÊ o operaciji oka: Iskoristio sam pravo kao Usvajanjem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih nuæni za oËuvanje tradicije i informiranje manjina kako sukoba interesa, pa JosipoviÊevi odgovori na ta pitanja Ëine pacijent i uzeo lijeËnika kojem vjerujem”. Ali, nasuprot odgovori na ta manjina, javni mediji na svim su razinama preuzeli obvezu unutar sebe, tako i informiranja veÊine o dogaajima u pribliæno polovinu informacije Novog lista s te sveËanosti. VeËernjaku, u informaciji o izjavi predsjednika JosipoviÊa u pitanja Ëine informiranja pripadnika nacionalnih manjina, zapravo - dano pojedinoj manjini. Kada je kvaliteta u pitanju, moæe se povodu njegove operacije - istovjetnoj onoj koja je toga dana je pravo pripadnicima manjina da na javnim medijima sami zakljuËiti da su manjinski mediji zapravo slika i prilika pribliæno polovinu Ni rijeËi, ni slova bila objavljena u Novom i VeËernjem, u Jutarnjem listu nema pripremaju i ureuju emisije kao i da objavljuju “svoje” tekstove opÊeg stanja u hrvatskom novinarstvu i medijskom prostoru, informacije Novog Dva velika hrvatska dnevna lista, koji izlaze u Zagrebu, a napomene o tome gdje je, odnosno kojom prilikom, ta izjava u javnim tiskanim medijima. To se osobito odnosi na lokalne gdje se unatrag Ëetvrt stoljeÊa radi po principu: veæi konja nakladom znatno nadmaπuju rijeËki Novi list, na prvi pogled dana. Drugim rijeËima, u Jutarnjem o Desetom korpusu, Ëak lista s te javne medije. Naæalost, u tom je smislu malo toga uËinjeno. gdje ti gazda kaæe
uopÊe nisu imali informaciju o obiljeæavanju 70. obljetnice ni en passant, ni slova. »ovjek bi rekao da bi za dnevne listove sveËanosti NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 32 analiza medijskaPiπe Josip JagiÊ scena 33 Potkraj sijeËnja koji izlaze u Zagrebu i u njemu se nemalim dijelom naklade izvjeπÊe ministra unutraπnjih poslova i πefa tajne policije u skupina izvrπen u Drugom svjetskom ratu ili, pak, genocid prodaju, morala biti zanimljiva informacija o okrugloj SFRJ Aleksandra RankoviÊa iznesenog na Skupπtini u uopÊe. Kad se rijeË HOLOKAUST koristi u znaËenju kakvo ima svi su hrvatski obljetnici antifaπistiËke borbene formacije koja nosi ime Beogradu 1. veljaËe 1951.: ‘Kroz naπe zatvore izmeu 1945. i u Hrvatskom enciklopedijskom rjeËniku, a i u onom kakvo Od 110 zaposlenih mediji prenijeli Zagreba, a joπ i viπe informacija o tome da je obiljeæavanju 1951. proπlo je 3.777.776 uhapπenika, a likvidirano je ima u Hrvatskoj enciklopediji - tj. u znaËenju posve odreenog u vrijeme drugog tvrdnju te obljetnice prisustvovao πef dræave i pritom odræao govor u 568.000’.” Dakle, ako kolumnist uglednog medija bez imalo povijesnog dogaaja ili dogaanja - tada bi se, valjda, trebala kruga tuæbi, Glas predsjednika kojem se glasno i jasno zaloæio za nemijenjanje naziva rezervi i sumnji, kao posve vjerodostojnu, prenosi, reklo bi se, pisati velikim poËetnim slovom, kao πto se velikim poËetnim Istre tuæilo je 53 zagrebaËkog Trga marπala Tita, πto je u danaπnjim naπim svakome oËitu izmiπljotinu da je Jugoslavija u razdoblju slovom piπu Drugi svjetski rat, Oktobarska revolucija... Ako HDZ-a Tomislava (ne)prilikama izjava koja ima itekakvu politiËku teæinu. poraÊa, izmeu 1945. i 1951., ubijala sto tisuÊa ljudi godiπnje, se, pak, piπe malim poËetnim slovom, tada je HOLOKAUST, u zaposlenih, od Karamarka, Uzgred, u listovima u kojima je Deseti korpus bio spominjan, πtoviπe, da se time na najviπem nivou i u sav glas hvalila, onda, stvari, sinonim za genocid, za genocid uopÊe. HOLOKAUST i kojih s krajem izreËenu u njegov je naziv bio dosljedno pogreπan, tj. Deseti zagrebaËki doista, ni nad kakvim medijskim budalaπtinama ne treba genocid, meutim, kako ih shvaÊa i ona najπira i ona struËna proπle godine u govoru u korpus, πto bi znaËilo da je postojalo (bar) deset “zagrebaËkih odmahivati rukom. javnost, nisu sinonimi. Da jesu, i o srebreniËkom bi se Glasu Istre nije korpusa”; meutim od tada ukupno postojeÊih devetnaest masakru, na primjer, govorilo i pisalo kao o HOLOKAUSTU Valpovu, da je partizanskih korpusa, samo je jedan, onaj Ëije su postrojbe Holokaust u Srebrenici? u Srebrenici, a ne iskljuËivo kao o “genocidu u Srebrenici”. bilo zaposleno “SDP nasljednik bile dobrim dijelom sastavljene od zagrebaËkih deËkih i Piπe li se HOLOKAUST velikim ili malim poËetnim slovom? desetero ljudi, Saveza operirale u okolini Zagreba, nosio naziv “zagrebaËki”. Bio ListajuÊi naπe novine, zakljuËit Êemo - malim. ListajuÊi pak Tajna uniπtenja Haludova tako da su tamo je to Deseti korpus “zagrebaËki”. literaturu, ozbiljnu, znanstvenu, kako naπu, hrvatsku, tako i Na dan 10. veljaËe preko cijele jedne stranice Novog lista komunista prevedenu, ostat Êemo u dilemi: u nekima od tih knjiga krupni naslov: “Iz Rusije muk: Ni vlasniku ni prokuristu zaposlena joπ 43 Hrvatske koji u Kako je Hrvatska bila opljaËkana HOLOKAUST se piπe iskljuËivo malim poËetnim slovom, u Haludova ni traga”. U posljednjih dvadesetak godina takvih tuæitelja 45 godina bivπeg Potkraj sijeËnja svi su hrvatski mediji prenijeli tvrdnju drugima - iskljuËivo velikim poËetnim slovom. Ima li pritom je naslova - kad je rijeË o Haludovu, nekoÊ jednom od najveÊih sustava nije predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, izreËenu u govoru razlike u znaËenju rijeËi HOLOKAUST ovisno o tome piπe li se i najvrednijih dragulja hrvatskog turizma - u Novom listu, a u Valpovu, da je “SDP nasljednik Saveza komunista Hrvatske malim ili velikim slovom? I ima i nema: u knjigama u kojima i u drugim naπim dnevnim i tjednim listovima, bilo u izobilju, samo pljaËkao i koji u 45 godina bivπeg sustava nije samo pljaËkao i uniπtavao se HOLOKAUST piπe velikim slovom, njegovo je znaËenje, moæda i koja stotina. Haludovo je, prema podacima koji su uniπtavao hrvatski narod, nego je i ubijao ljude”. ZaËudo, novinskih gotovo uvijek, iskljuËivo nacistiËki genocid nad Æidovima u nam pri ruci, privatizirano 1993., a u ruke armenskog hrvatski narod, osvrta na tu Karamarkovu tvrdnju gotovo da i nije bilo. Da li godinama Drugog svjetskog rata, dok u knjigama u kojima (ruskog) tajkuna Are Abramyana dospjelo je 2002. godine. nego je i ubijao po onoj pouci da se na sve i sva πto se od naπih politiËara iz se HOLOKAUST piπe poËetnim slovom, iz konteksta, s viπe ili Ono πto su u tih dvadesetak godina Ëitatelji naπih novina iz dana u dan moæe Ëuti, zaista ne vrijedi osvrtati? Moæda, ali iz manje sigurnosti, zakljuËujemo da je rijeË ili o nacistiËkom tekstova o Haludovu mogli saznati jest da taj turistiËki kompleks, ljude”. ZaËudo, dana u dan nam u medijima stiæu i poruke i pouke da bi se, genocidu nad Æidovima u Drugom svjetskom ratu, ili o nekoÊ ponos Krka, iz dana u dan propada, da je veÊ gotovo novinskih osvrta istine radi, nerijetko i na notorne izmiπljotine i gluposti genocidu nad Æidovima i pripadnicima drugih etniËkih posve uniπten, pretvoren u ruπevinu, ali da, eto, s vremena na na tu trebalo reagirati. U povodu Karamarkove tvrdnje da je hrvatski skupina u Drugom svjetskom ratu ili pak i o drugim vrijeme, ima naznaka da Êe uskoro zapoËeti investicije u Novine Frana Supila narod od 1945. do 1990. bio pljaËkan, moglo se, primjerice, genocidima koji su se dogodili u povijesti, dakle, da je njegovu revitalizaciju i da Êe Haludovo jednoga lijepog dana Karamarkovu posegnuti za knjiæicom akademika Vladimira StipetiÊa HOLOKAUST sinonim za genocid. Bacimo li oko u naπe iz ruπevine ponovno postati turistiËki dragulj. Ono, pak, πto tvrdnju gotovo “Hrvatsko gospodarstvo - okruæenje, naslijee i moguÊnosti”, pravopisne priruËnike, zakljuËit Êemo da su novinski urednici Ëitateljima naπih novina do danas nije ponueno - Ëak nije da i nije bilo koju je nedavno, proπle godine, objavila Hrvatska akademija i lektori u pravu kada HOLOKAUST piπu iskljuËivo malim bilo ni takvih pokuπaja - jest kako se i zaπto dogaalo da znanosti i umjetnosti, pa ponuditi javnosti nekoliko podataka poËetnim slovom. Tako se, naime, HOLOKAUST piπe i prema Haludovo, od prvih dana nakon privatizacije, pa sve do danas, HoÊe li iz u njoj sadræanih tablica i grafikona. Na primjer, da je Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz dana u dan propada. Tko je sve imao, ako ne interes za Hrvatska, u razdoblju od 1950. do 1973. imala godiπnju stopu iz 2013., a i prema Hrvatskom pravopisu Matice hrvatske iz uniπtavanje Haludova (kakav interes, oËito, veÊ cijelo desetljeÊe rasta 5,40 posto, sliËno NjemaËkoj (5,68), Italiji (5,64), 2007. godine. Doduπe, pravopisni rjeËnici ne daju definicije ima sadaπnji preteæni vlasnik Ara Abramyan), a onda Austriji (5,35) i Francuskoj (5,05), kojim povodom su rijeËi, pa ne znamo kakvo je znaËenje HOLOKAUSTA u posvemaπnju nezainteresiranost za ponovno ukljuËivanje “teoretiËari gospodarskog razvoja govorili o europskom spomenutim pravopisima - je li to genocid nad Æidovima u Haludova u hrvatski turizam? Po kakvoj je cijeni i pod kojim preæivjeti? gospodarskom ‘Ëudu’, jer tako visoke stope rasta nigdje dotad Drugom svjetskom ratu, genocid uopÊe ili neπto treÊe. ostalim uvjetima Haludovo privatizirano? Tko je bio prvi nisu bile zabiljeæene”. Doduπe, od 1973. do 1989. ta je stopa Posegnimo zato za enciklopedijama i leksikonima. Prema (veÊinski) vlasnik? Po kakvoj je cijeni, kada i pod kakvim bila prepolovljena - spala je na 2,56 posto - meutim, StipetiÊ Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav ostalim uvjetima prvi privatni vlasnik prodao Haludovo Nakon gotovo tri mjeseca pregovora, sastanaka sindikata, napominje da “prepolavljanje stope rasta u tom razdoblju Krleæa, mreæno izdanje, 2013., pojam HOLOKAUST “u sljedeÊem gazdi? ©to se u prvom desetljeÊu privatnog Haludova uprave i vlasnika pulskog Glasa Istre, Alberta Faggiana, i dalje imaju gotovo sve zapadnoeuropske zemlje”. A kako je to bilo moderno doba oznaËava sustavno uniπtenje Æidova i drugih dogaalo? Kako se i pod kojim uvjetima Haludova doËepao nije izvjesno hoÊe li u tim istarskim dnevnim novinama doÊi sljedeÊih godina, nakon πto je prekinuta “komunistiËka nearijevskih naroda u razdoblju nacizma (1933-45)” i piπe Abramyan? Zaπto je njemu, oËito, najprofitabilnija solucija da do novog vala otkaza i smanjivanja plaÊa, a nije izvjesna ni pljaËka Hrvatske”? Prema StipetiÊevoj knjizi, od 1989. do se malim poËetnim slovom. A prema Hrvatskom enciklo- Haludovo pretvara u ruπevinu? Zar hrvatska vlast nema baπ buduÊnost njihovih kolega u rijeËkom Novom listu, joπ jednim 2012. godiπnja stopa rasta BDP-a Hrvatske bila je 0,12 posto. pedijskom rjeËniku, Novi Liber, 2003., HOLOKAUST je “genocid nikakvih moguÊnosti sprijeËiti takvo πtetoËinstvo na svoj raËun? novinama koje je Faggian kupio kreditom. ©to Êe reÊi dvadesetak - odnosno, pedesetak - puta manja nad Æidovima u nacistiËkoj NjemaËkoj i u zemljama pod Svojedobno, prije nekoliko godina, Ëak su se i mogla Ëuti PoËetkom prosinca proπle godine, sindikatu novinara nego u razdobljima kada je Hrvatska, prema Karamarku, njezinom okupacijom i utjecajem za vrijeme 2. svjetskog rata upozorenja da Êe se protiv takvog ponaπanja Abramyana zaposlenih u Glasu Istre uprava je uputila dopis kojim ih doæivljavala pljaËku. A da na netoËnosti, neistine, izmiπljotine (kada je ubijeno gotovo 6.000.000 ljudi, preteæno u poduzeti neke “pravne mjere”, ali ni pravnih ni bilo kakvih obavjeπtava o svojoj odluci da iz novina otpusti joπ 35 treba reagirati i u sluËajevima kada izgleda da su tako koncentracionim logorima)” i piπe se velikim poËetnim drugih mjera, pa Ëak ni pokuπaja poduzimanja nekih mjera zaposlenih od oko stotinu. Kako se zaposlenici s time nisu prozirne da nitko æiv neÊe u njih povjerovati, svjedoËi, na slovom. SudeÊi po svakodnevnim novinskim kontekstima u kojima bi se zaustavilo uniπtavanje Haludova, nikada nije bilo. sloæili, umjesto programa otpuπtanja zaposlenici su sami primjer, i kolumna s portala Index, objavljena potkraj kojima se pojavljuje rijeË HOLOKAUST, njezino je znaËenje ili Zaπto? Pitanja su to koja sigurno zanimaju javnost, ali oni koji ponudili joπ jedno smanjenje plaÊa, sve kako bi zadræali radna sijeËnja, prema kojoj je govoriti o Jugoslaviji “kao manjem genocid nad Æidovima izvrπen u Drugom svjetskom ratu ili su trebali potraæiti, istraæiti i objaviti odgovore na njih, do sada mjesta. Direktor Slaven Æmak uputio je protuprijedlog kojim zlu od zla Lagera” “u najmanju ruku ciniËno, znajuÊi genocid nad Æidovima i pripadnicima nekih drugih etniËkih se, po svemu sudeÊi, uopÊe nisu potrudili to uËiniti
je zaposlenicima ponueno da otkaza ne bude ako svi NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 34 medijska scena medijska scena 35 Kako su se zaposlenici pristanu na manje plaÊe, uz postotak o kojem se tek 60 dana, dobavljaËi skratili na 15 dana, æalio se tako Faggian, a Faggiana i njegovih suradnika, i jedne od firmi koja je trebala nekretninama Puljanke, iako se Zaba veÊ osigurala i Æmak o trebalo pregovarati, da zaposlenici mahom odustanu od tuæbi kupci oglasa u Glasu Istre rokove plaÊanja produæili i na duæe omoguÊiti i opstanak njegovih medijskih poslova. No, zbog dionicama Novog lista. Tako ispada da bi, u sluËaju zaposlenici odbili koje su protiv Glasa Istre podigli zbog ranijeg jednostranog od πest mjeseci. pada maloprodaje, velikih dugova i oπtre konkurencije Faggianove propasti, Zaba postala vlasnicom i Novog lista i rezultatima odreÊi svojih veÊ smanjenja plaÊa, kao i da tvrtki vrate novac koji su veÊ dobili Priznao je i kako je sve veÊi pritisak Novog lista na Glas maloprodajnih lanaca u Istri, Puljanka je u predsteËajnoj Glasa Istre, ali i mogla bi se naplatiti i iz nekretnina Novog zaraenih, temeljem pravomoÊnih presuda u prvim tuæbama zbog Istre da plati troπkove tiska, a rijeË je o nemalom iznosu od nagodbi od kolovoza proπle godine. Kada je predsjednik lista i Puljanke te Brionke, joπ jedne Faggianove tvrtke u prodaje smanjenja plaÊa. Od 110 zaposlenih u vrijeme drugog kruga pet milijuna kuna. Samo zahvaljujuÊi Ëinjenici da su Faggian uprave Puljanke Zoran Vencl predao dokumentaciju za predsteËajnoj nagodbi. A nedugo nakon preuzimanja Novog dnevnih utuæenih i sudski tuæbi, Glas Istre tuæilo je 53 zaposlenih, od kojih s krajem proπle i Æmak Ëlanovi Nadzornog odbora Novog lista, taj dug nije nagodbu, ukupan dug Puljanke iznosio je 180,707 milijuna lista, u prvoj polovici 2012. godine digao je Faggian joπ jedan dobivenih plaÊa, godine u Glasu Istre nije bilo zaposleno desetero ljudi, tako da naplaÊen, tvrdio je. Sindikalni povjerenik Novog lista Marinko kuna, ali polugodiπnje izvjeπÊe o poslovanju u 2013. pokazalo kredit, od 670 tisuÊa eura, za pokrivanje minusa kod RBA. Ni novina u sindikatu su su tamo zaposlena joπ 43 tuæitelja. Na sastanku s predstavnicima Glavan potvrdio je Faggianove rijeËi, ali ih tumaËi znatno da dugovi tvrtke doseæu preko 340 milijuna kuna, od kojih ta banka se nije propustila osigurati, upisom zaloænog prava radnika, predstavnici uprave izjavili su kako Êe na sudu sigurno drukËije. Kako kaæe, oËito je da uprava Novog lista ne Ëini dugoroËne obveze 116,2 milijuna kuna, a kratkoroËne na zgradu Novog lista. Prema godiπnjem izvjeπÊu za 2012., Na jednom od predloæili izgubiti, πto znaËi da bi Glas Istre trebao isplatiti joπ oko Ëetiri niπta da bi zaπtitila interese tvrtke u odnosu na vlasnika astronomskih 227,38 milijuna kuna. Preko 101 milijuna nekretnine i oprema Novog lista procijenjeni su bili na ukupno sastanaka uprave i Faggianu da milijuna kuna duga svojim novinarima, grafiËarima i ostalim Faggiana, odnosno da naplati taj dug. Za njega su najveÊi kuna odnosio se samo na obveze prema dobavljaËima, viπe 131,65 milijuna kuna. Na kraju 2012., kreditna zaduæenja predstavnika zaposlenicima. Radnici bi, prema prijedlogu uprave, trebali problem Novog lista upravo dugovanja Faggianovih povezanih od 32 milijuna kuna na kredite bankama, a 71,6 milijuna Novog lista iznosila su nepunih osam milijuna kuna, ali su zaposlenika, direktor dogovori neki Glasa Istre Slaven Æmak prolongirani rok vratiti glavnicu i kamate, a uprava bi im “izaπla u susret” time tvrtki, Glasa Istre i Zadarskog lista, prema rijeËkim novinama kuna na obveze prema vrijednosnim papirima. zato nenaplativa potraæivanja prema povezanim druπtvima, iznio je podatke o πto bi sa svakim pojedinaËno, prema njegovim moguÊnostima, i njihovoj tiskari. Kad bi oni plaÊali svoje dugove Novom listu, koja Novi list ima zahvaliti JeæiÊu, prijatelju Ive Sanadera i rezultatima prodaje otplate za dogovorili dinamiku otplate duga. situacija ne bi bila toliko teπka i neizvjesna. Glavan ocjenjuje Dokapitalizacija Slavka LiniÊa, iznosila gotovo 30 milijuna kuna. Deset dnevnih novina u razdoblje od kako situacija u Novom listu trenutaËno nije alarmantna U novom, izmijenjenom planu predsteËajne nagodbe, kao milijuna kuna prema Novoj reviji te 19,83 milijuna kuna Hrvatskoj, prema Troπak proizvodnje koliko u Glasu Istre, ali podsjeÊa da je u protekle tri godine iz “spasitelj” Puljanke pojavljuje se zagrebaËka tvrtka CCS prema Diokiju. No, noviji podaci iz druge polovice proπle kojima su najveÊi pad nekoliko godina, Faggian je na sastanku odræanom sredinom sijeËnja Novog lista otiπlo stotinjak zaposlenika i nekoliko desetaka ulaganja koja bi tvrtku dokapitalizirala s 34 milijuna kuna. godine pokazali su da su sve nekretnine Novog lista u Rijeci prodaje od studenog no ovaj je to izjavio kako 90 posto troπkova Glasa Istre otpada na troπak suradnika, honoraraca i novinara u RPO odnosu. Na kraju RijeË je o firmi starog Faggianova poslovnog partnera zaloæene za 21 milijun kuna kredita podignutog ponovno u 2012. do studenog 2013. odbio, izjavivπi novinske proizvodnje, odnosno na plaÊe zaposlenika, tisak i 2012. u Novom listu bilo je zaposleno tristotinjak ljudi. A Predraga –oreviÊa, s kojim je najavljivao propalo ulaganje Zabi. Za Novi list 13 milijuna kuna, za vraÊanje starih kredita godine zabiljeæila marketing, i ne otpuste li tridesetak ljudi, Glas Istre bi se mogao Faggianov dolazak u posjed Novog lista novinari su, unatoË u trgovaËko-poslovni centar u Puli, u iznosu od Ëak sto i otpremnine, dok je osam milijuna kuna namijenjeno bilo Styrijina 24sata (pad od kako tih Ëetiri 16 posto), a s padom od ugasiti. Iz sindikata su predloæili da svi zaposlenici budu priËama o njemu, potkraj 2011. i doËekali s odreenim milijuna eura. Prema podacima koji su u drugoj polovici tvrtkama Glasa Istre, Novinama i Trgovini. Baπ su Glas Istre 15 posto slijedi VeËernji milijuna kuna stavljeni na listu za otkaze, da mogu otiÊi oni koji to æele, no olakπanjem zbog Ëinjenice da su glavni konkurent za sijeËnja objavljeni na stranicama Srediπnjeg depozitarno novine i Trgovina bili jamci za dio kredita koji je Faggianova list. Dvanaest posto u nema danas, a iz Faggian je to odbio. Odbio je i prijedloge da se smanji broj preuzimanje novina bili tzv. rijeËki deËki, skupina bliska klirinπkog druπtva, CCS je dao ponudu za preuzimanje 51,05 tvrtka Andre podigla za preuzimanje Novog lista. Zauzvrat, istom je periodu, popratnog osoblja, poput tajnica, da outsourcingom rijeπe ministru financija Slavku LiniÊu i njegovu prijatelju i posto dionica Puljanke i to po cijeni od 50 lipa po komadu, Novi list je svojom imovinom jamac za kredite Glasa Istre. prema Æmaku, pala poslovanja Glasa raËunovodstvo i troπkove ËiπÊenja, a sve kako se ne bi smanjivao poslovnom partneru s kojim ide u posjete dræavnim tvrtkama, pa ispada da bi –oreviÊ trebao postati veÊinski vlasnik Novi list je 2012. godinu zavrπio s dva i pol milijuna kuna prodaja Jutarnjeg lista, Istre neÊe ih broj novinara i lokalnih dopisnika Glasa Istre, jer bez novinara Jozi Kalemu. Da su Kalem i rijeËki gospodarstvenici doπli do Puljanke za cijenu od samo neπto manje od 270 tisuÊa kuna, dobiti, uz pad prihoda od 14 posto na 104,6 milijuna kuna u devet posto Slobodne moÊi zaraditi ni u nema ni novina. Kako su se zaposlenici odbili odreÊi svojih veÊ novina, svi novinari koji su kritiËki pisali o Kalemu, LiniÊu i dok cijela Puljanka vrijedi tek neπto viπe od pola milijuna odnosu na 2011. Danas, potraæivanja su prebaËena i na Dalmacije, osam posto zaraenih i utuæenih i sudski dobivenih plaÊa, u sindikatu su prijateljima, misle kolege iz Novog lista, ostali bi bez posla. kuna. Prema planu restrukturiranja, dug Puljanke trebao bi Puljanku. Zaposlenici Novog lista su, zbog brige oko svih Novog lista, a sedam sljedeÊe Ëetiri predloæili Faggianu da dogovori neki prolongirani rok otplate biti smanjen za 34 milijuna kuna glavnice i πest milijuna zaloga na nekretnine novina, traæili i sastanak s posto Glasa Istre (autor godine kroz period od nekoliko godina, no ovaj je to odbio, izjavivπi kuna kamata, uz dokapitalizaciju od 34 milijuna kuna, a predstavnicima Zabe kako bi saznali πto banka namjerava prenosi detalje iz Na minimalcu zapisnika sastanka u kako tih Ëetiri milijuna kuna nema danas, a iz poslovanja Glasa Novinari i ostali zaposlenici, kaæe Glavan, aktivno traæe novi veÊinski vlasnik postao bi Faggianov kompanjon – uËiniti s njima i nekretninama, ali, kako kaæe Glavan, od Glasu Istre i ne jamËi za Istre neÊe ih moÊi zaraditi ni u sljedeÊe Ëetiri godine. Glas Istre nove poslove, a za ærtvu opstanku firme veÊ su se ranije odrekli oreviÊ. Od vjerovnika se oËekuje da se odreknu 30 posto bankara ni traga ni glasa. toËnost brojki)
trgovina, koja je pokrivala dio troπkova Glas Istre novina, stoji pedeset posto vrijednosti boda za plaÊu. Tako danas primaju glavnice uz otplatu preostalog duga u tri rate do kraja rujna loπe, priznao je Faggian, i ne moæe iz svojeg poslovanja pokrivati minimalac i polovicu bodova, pa ispada da imaju tridesetak 2016., dok bi se Ministarstvo financija trebalo odreÊi tek deset Blokirani raËuni novine. Kupci su produæili rokove plaÊanja Trgovini na viπe od posto niæe plaÊe nego ranije. Usto, njihove se tekstove prenosi posto potraæivanja, stoji u prijedlogu nagodbe. Od oko 172 Poslovni raËuni Andrea, Faggianove tvrtke preko koje u Glasu Istre i Zadarskom listu, a Glavan kaæe kako novinari milijuna kuna prijavljenih traæbina, uz potraæivanja banaka, kontrolira udjele u Novom listu, Glasu Istre, Puljanki, Brionki od toga nemaju nikakve koristi. Na to je upozoravao i najveÊa su ona tvrtaka Enty trade i Infoart, u visini gotovo i ostalim svojim poslovima, u blokadi su od polovice sijeËnja sindikalni povjerenik Glasa Istre Paulo GregoroviÊ, koji je 64 milijuna kuna. Vlasnica Enty tradea je Faggianova ove godine. Faggiana i pitao hoÊe li se Glas pretvoriti u podlistak Novog Brionka, dok se za Infoart Borivoja Sirovice iz javno dostupnih A osim πto im prijeti gaπenjem Glasa Istre, nije poznato lista. Glavan kaæe i kako uprava svakog mjeseca krπi kolektivni izvora ne moæe utvrditi je li na koji naËin povezan s πto Faggian planira sa svim medijima koje dræi pod svojom ugovor i kasni s isplatama plaÊe, i svjesni su kako Êe kod njih Faggianom i je li njegovo potraæivanje prema Puljanki realno kontrolom. Jer, osim Novog lista i Glasa Istre te Zadarskog lista, doÊi do promjena, ali joπ nemaju pojma kakvih. SreÊom, kaæe, ili je napuhano kako bi Faggian u postupku predsteËajne Faggian je krajem proπle godine imao udjele u Glasu Slavonije u Novom listu joπ ne prijete otkazima, ali se boje kako bi se nagodbe lakπe preglasao druge vjerovnike, kao u sluËaju te TV Istri. Ne treba sumnjati da mu je motiv da nastavi Novi list, nakon 114 godina izlaæenja, obzirom kolikim je mnogih drugih predsteËajnih nagodbi. opsluæivati svoje politiËke partnere i sponzore iz Istarske kreditima optereÊen, mogao uskoro i ugasiti. Zato su u demokratske stranke, s kojima je sudbinski povezan. No, kako kontaktu s kolegama u Glasu Istre i ne iskljuËuju moguÊnost ZagrebaËka banka kaæu poznavatelji politiËke i medijske scene u Istri, Faggian zajedniËkih sindikalnih akcija. A Faggianov poslovni model, NajveÊi pojedinaËni vjerovnik Puljanke je, kako stoji u æeli biti u dobrim odnosima sa svakim relevantnim politiËkim u kojem je svoj ekonomski i politiËki utjecaj u Istri i na dokumentaciji, ZagrebaËka banka s preko 160 milijuna kuna faktorom na poluotoku. Kvarneru planirao odræavati i kroz kontrolu najutjecajnijih potraæivanja prema Faggianovoj tvrtki. Faggian je kreditom Teπko je reÊi hoÊe li uopÊe Faggian biti ikakav faktor, nakon regionalnih medija, mogao bi skoro doÊi svojem kraju. Iako, od Ëak 86 milijuna kuna Novi listi i preuzeo u kasnu jesen πto se od imovine tvrtki koje je zaduæio kako bi preuzeo Novi ne bez borbe, jer se Ëini kako Faggian ne odustaje tako lako 2011. godine, za kojeg se vrlo brzo ustvrdilo da ga ne list i Glas Istre i odræao poslovanje svojih drugih tvrtki, naplate od Puljanke i Brionke, svojih trgovinskih i prehrambenih otplaÊuje. Zbog zakonske obveze Ëuvanja bankarske tajne, u njegovi najveÊi vjerovnici. No, lako za Faggiana, veÊe je i poduzeÊa zbog kojih ga se naziva i istarskim TodoriÊem. Zabi su veÊ ranije odbili komentirati poslovne odnose s vaænije pitanje hoÊe li Faggianove akrobacije preæivjeti Novi Naime, na stranicama Financijske agencije u ponedjeljak, 24. Faggianom, dok je Faggian opet bio nedostupan, pa se moæe list i Glas Istre, ili Êe dnevne novine koje su osnovali Frano veljaËe, pojavio se izmijenjeni plan financijskog pretpostaviti kako su potraæivanja Zabe prema Puljanki Supilo i istarski antifaπistiËki borci pasti ærtvom njegove restrukturiranja Puljanke, najveÊe tvrtke pod kontrolom zapravo posljedica osiguranja kredita za Novi list pohlepe i bankarskih zaduænica
NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 36 Piπe Ante PaviÊ medijska scena 37 BuduÊnost news portala uz tiskane medije

Propast medija i Pokazalo se da na æivotu mogu ostati samo oni news portali promjene vijesti tako da se i eventualni autorski tekstovi Ljudi koji rade na koji su vezani za velike medijske kuÊe i svoja tiskana zadræavaju jednako dugo na naslovnici kao oni prevedeni ili njihova mrtva izdanja. Doduπe, T-portal je dio velike multinacionalne zalijepljeni s nekog drugog izvora. Kvalitativno razlikovanje portalima utrka prema dnu telekomunikacijske korporacije, ali ga ni to (moæda i baπ gotovo da ne postoji, a radno vrijeme sve je dulje i novinari uglavnom su nije niπta novo i zbog toga) nije spasilo od menadæerskog zbrajanja i cijeli dan stoje prikovani za svoje monitore. Greπke su stoga vojska iznenaujuÊe u oduzimanja u Excel tablici koja je na kraju kolone pokazala ËeπÊe, ali ih je i mnogo jednostavnije ispraviti nego u tiskanim minus. U HT-u je doπlo do promjene na vrhu kojemu oËito izdanjima. Novinari koji rade iskljuËivo na portalima tako su honoraraca koji Hrvatskoj, ali je ne pada na pamet odvajati suviπan novac za ono πto mnogo manje motivirani: plaÊa im je mala, a smisao zanata su veÊinom umiranje news novinari rade na tom portalu. To znaËi da Êe ubuduÊe sve veÊa nepoznanica. plaÊeni manje od portala novi morati raditi mnogo viπe nego dosad. Ulogu dublje obrade teme i istraæivaËkog novinarstva danas svojih kolega u su preuzeli sve brojniji neprofitni mediji. RijeË je o medijima moment u zemlji Tepanja o buduÊnosti koje silom prilika osnivaju iskusni novinari koji su zadnjih tiskanim u kojoj su sve Upravo je to jedan od najveÊih problema danaπnjih uvjeta nekoliko godina iz razliËitih razloga ostali bez posla. Ti portali medijima koji brojniji analitiËari rada na portalima, neovisno o tome jesu li vezani za neku uglavnom se financiraju iz proraËuna Ministarstva kulture te Ëesto s njima medijsku kuÊu ili nisu. Usprkos tepanju kako su upravo oni sudjelovanjem u brojnim novinarskim projektima koje nudi rade stol do bili hrabri u buduÊnost novinarstva, menadæmenti medijskih kuÊa, Europska unija, Ministarstvo ili nevladine organizacije. Ni posljednje njihova glavna uredniπtva i oglaπivaËi i dalje ih ne njihova egzistencije, meutim, nije sigurna i jednako se tako stola. Takvi vrijeme otvoreno doæivljavaju ozbiljnijim medijem koji ima jednaku tuku na priliËno zahtjevnom træiπtu, ali ne samo u borbi za novinari ne izjaviti kako je financijsku moÊ i utjecaj. Zbog toga je i rad na portalima Ëitatelje, nego i borbi za dobivanje projekata. doæivljavaju se danas drukËiji nego u tisku. Ljudi koji rade na portalima Jedan od najveÊih problema je πto do sada nitko nije otkrio tiskano uglavnom su vojska honoraraca koji su veÊinom plaÊeni model zarade portala i tajnu njihove profitabilnosti, unatoË ozbiljno pa je novinarstvo manje od svojih kolega u tiskanim medijima koji Ëesto s mnogo manjim troπkovima nego za tiskana izdanja. postalo nekako mrtvo i kako je njima rade stol do stola. Takvi novinari ne doæivljavaju se OglaπivaËi, financijeri medija koji uz plaÊanje oglasa æele i normalno da ozbiljno pa je postalo nekako normalno da nemaju jednaka utjecaj na ureivaËku politiku, radije Êe platiti nekoj nemaju jednaka buduÊnost u prava i plaÊe. televizijskoj kuÊi ili tiskanom mediju, nego portalu jer je oËito tekuÊem kristalu, Solidarnost novinara nikad nije bila jaËa strana, a to je da ih ne smatraju dovoljno utjecajnima, πto πtoπta otkriva i o prava i plaÊe a ne u osobito vidljivo analizira li se odnos novinara u tiskanim naËinu rada samih portala, ali i navikama Ëitatelja. »ak i da medijima prema kolegama web izdanja. Unutar novinarstva plate oglas, on Êe najËeπÊe biti povezan s oglaπivaËkim preraenom raa se joπ jedna klasa novinara koja Êe postojano sjesti na paketima neke medijske kuÊe i bit Êe mnogo jeftiniji. Stoga drvu stepenicu niæe na druπtvenoj ljestvici medijskih kuÊa. portali djeluju kao dodatna pogodnost za oglaπivaËe i dio su Rijetko koji novinar s portala uspjet Êe se izboriti iskljuËivo πire marketinπke akcije. U svijetu je bilo pokuπaja da se sadræaj Jedan od najËitanijih i najveÊi medijski news portal iza kojeg odvjetniπtva zavrπiti u steËajnom postupku. Kad je rijeË o za autorske tekstove. portala zakljuËa i da se otvoreni pristup dopusti samo ne stoji ni jedna od veÊih medijskih kuÊa, T-portal, takoer Indexu i T-portalu, oni su prema servisu Gemius, koji Sve je to uvjetovano veÊ postavljenim mehaniËkim i pretplatnicima, ali i taj se model pokazao neuspjeπnim. Danas se nije uspio othrvati zovu klasiËne reorganizacije rada u oglaπivaËima sluæi kao putokaz, smjeπteni na Ëetvrto odnosno automatskim naËinom rada koji je poËesto sliËniji doslovno portali uglavnom zakljuËavaju samo sadræaj koji prenose iz Hrvatskoj: rezanjima radnih mjesta. T-portal je dvama peto mjestu po Ëitanosti u Hrvatskoj. Index ima 992.336, a T- danonoÊnim radu na industrijskoj traci, nego novinarstvu tiskanih izdanja. zaposlenicima ponudio drugo radno mjesto u call centru, a portal 881.459 jedinstvenih posjetitelja. T-portal je do sada kakvim ga doæivljava veÊina ljudi izvan struke. RijeË je o Pad Ëitanosti tiskanih medija u posljednjih nekoliko nastavit Êe i s otpuπtanjem pojedinih stalno zaposlenih, bio najorganiziraniji samostalni news portal u Hrvatskoj koji pomalo besmislenoj utrci u kojoj je najbitnije tko Êe prvi godina nije iskljuËivo vezan uz pad standarda Ëitatelja, nego rjeπavanjem honoraraca i nekih komentatora te vanjskih se mogao pohvaliti i najveÊim brojem autorskih tekstova u prenijeti tekst inozemnog ili domaÊeg portala, odnosno i uz sve povrπniju obradu tema, fokusiranje na trivijalnosti i suradnika. Time je nastavljeno uruπavanje nezavisnih news odnosu na konkurenciju. Reorganizacijom, odnosno izvjeπtaje agencije uz πto bljeπtaviji naslov. ukidanje sektorskog praÊenja uslijed uvrnute ekonomske portala, zapoËeto velikim padom i serijom otkaza na Net.hr- smanjenjem radnih mjesta, postavilo se pitanje u kolikoj Êe logike da se s mnogo manje ljudi moæe napraviti kvalitetniji u te najavom steËaja portala Index.hr. mjeri uspjeti zadræati tu laskavu titulu. Nekvalitetno novinarstvo uruπava tiraæu proizvod. Uza sve to, medijske korporacije u Hrvatskoj polako Propast medija i njihova mrtva utrka prema dnu nije niπta Na takvu su povrπnost sve manje imuni i tiskani mediji, odustaju od opÊih, news portala i okreÊu se specijaliziranim Mrtva utrka prema dnu novo i iznenaujuÊe u Hrvatskoj, ali je umiranje news portala pa kako onda ne bi bili portali. Novinari na portalima vrlo portalima, poput brojnih kuharskih, automobilskih ili Europapress Holding, kojemu je nedavno odobrena novi moment u zemlji u kojoj su sve brojniji analitiËari bili rijetko ili nikada ne piπu autorske tekstove jer najËeπÊe nemaju informatiËkih, koji se obraÊaju usko ciljanoj skupini. Stoga predsteËajna nagodba, preuzeo je Net.hr iako Êe sve strane u hrabri u posljednje vrijeme otvoreno izjaviti kako je tiskano ni vremena, radeÊi po naËelu “bræe i viπe”. Rad je postao bi se predvianja futurologa novinarstva i njihovo mantranje toj transakciji ustvrditi da je rijeË samo o “partnerskom novinarstvo mrtvo i kako je buduÊnost u tekuÊem kristalu, a sliËniji prebacivanju lopatom s jedne hrpe na drugu, nego o brojnim modernim “platformama” moglo shvatiti kao povezivanju”. Index.hr, kojemu nedavno nije odobrena ne u preraenom drvu. Ako se to doista i pokaæe toËnim, onda promiπljanju o (pre)pisanom tekstu. Na portalima nema najava vrlo upitne tranzicije prema buduÊnosti koja iz ove predsteËajna nagodba, po svoj Êe prilici na prijedlog Dræavnog svi ovi primjeri govore da se novinarima piπe crnje nego dosad. vremena za Ëekanje jer gladna publika oËekuje stalne perspektive izgleda kao pogled iza ramena
NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 38 medijska scena Piπe Branimir ZekiÊ 39 ”Ne Ëude me SinovËiÊeve klevete jer na isti ili sliËan naËin kroz svoje medije godinama reketari ne samo novinare, nego i politiËare, pripadnike sigurnosnih sluæbi i sve druge koji stanu na put njegovim poslovnim interesima. Na meti je sada i proËelnica zadarske porezne uprave Stoja MuËaji, nakon πto Medijski reketari bez sankcija se usprotivila predsteËajnoj nagodbi televizije Vox i otpisu poreznih dugova. SinovËiÊ je etiketira psihiËki bolesnom U veÊini tranzicijskih zemalja JugoistoËne Europe medijski osobom, a njegovi mediji to uredno prenose. HND redovito vlasnici su graevinari, trgovci nekretninama, vlasnici osuuje takve istupe, ali u tome viπe ne vidim smisao, jer se niπta ne mijenja. Od stresa sam dobila herpes, kÊi i ja imamo lokalnih nogometnih klubova, kladionica ili neËeg sliËnog. problema s nesanicom. Nema sluha ni od zadarskog Mediji su tek sredstvo za realizaciju drugih biznisa. pravosua, jer suenja za klevetu traju Ëetiri, pet godina. Meu Najstraπnija je Ëinjenica da su novinari postali taoci takvih ljudima koje SinovËiÊ reketari zavladala je apatija, osjeÊamo vlasnika i svjesni su svog poloæaja, kaæe Gordana ViloviÊ s se bespomoÊno jer mu institucije dopuπtaju da se tako ponaπa”, upozorava BandiÊ. Kako moæe potpisati tekst s naslovom “Kroz Lijeka za Fakulteta politiËkih znanosti stan Suzane BandiÊ proe viπe policajaca nego na kolodvoru, a kaæu da je prljavo unutra”, pitamo i glavnu urednicu Zadarskog klevetnike zasad regionala Valentinu Fuzul. U telefonskom razgovoru prvo traæi nema. Sudski “jedan dan da promisli πto Êe odgovoriti”, a potom se javlja e- postupci traju mailom. Suzana BandiÊ, navodi Fuzul, objavila je niz klevetniËkih Ëlanaka kojima je naruπavala ugled direktora godinama, a medijske kuÊe Vox Rena SinovËiÊa. “Smatrala sam da je njegovo opskurni pravo da joj odgovori na isti naËin, iako osobno mislim da je reketarski mediji bolje izbjegavati takav stil. Taj Ëlanak je iznimka u naπim opomene medijima, a do njega je, naæalost, doπlo kao odgovor na neprimjeren i neprofesionalan naËin pisanja kojemu je SinovËiÊ strukovnog dulje izloæen”, kaæe Fuzul i tvrdi da na nju “kao urednicu i druπtva autoricu Ëlanka nikad nije bilo pritisaka da ga objavi”. ignoriraju Sudski postupci Da ipak nije rijeË o iznimci, na najgori se naËin uvjerio i dugogodiπnji zadarski dopisnik Slobodne Dalmacije Ivica NeveπÊanin. U vrijeme pisanja o SinovËiÊevoj bespravnoj gradnji zbog kojega mu je zatvoreno gradiliπte, te o neregularnostima na arhitektonskom natjeËaju za jedan od najveÊih zadarskih poslovno-turistiËkih projekata, NeveπÊanin postaje meta SinovËiÊevih novina, portala i televizije. U huπkaËkim tekstovima nazivaju ga “alkoholiËarom, korumpiranim novinarom, kriminalcem i vikend-narkomanom”. ”Te tekstove po nalogu su potpisivali neuki lokalni novinari. Pokrenuo sam nekoliko sudskih postupaka i oni koji su zavrπeni uglavnom su iπli meni u korist. Odvjetnici kojima sam se obraÊao za zastupanje redom su me odbijali, znajuÊi da Êe biti izvrgnuti istim metodama javnog linËa kao i ja”, prisjeÊa se NeveπÊanin hajke koja je krenula 2009. godine. Danas, buduÊi da sa SinovËiÊem joπ vode sudske sporove, Udar na privatni æivot, klevetanje i huπkanje, na mala se nagodbe njegovih tvrtki. Zadnja ærtva je novinarka Zadarskog nije htio sjediti za njenim stolom ni koristiti kompjutor i izbjegava pisati o njegovim poslovima. Iako se s NeveπÊaninom vrata vraÊaju u hrvatsko novinarstvo, godinama nakon lista Suzana BandiÊ. SinovËiÊev tjednik Zadarski regional ostalu opremu koju je ona koristila. Njene kolegice su govorile solidariziralo niz kolega, a HND zbog klevete izrekao opomenu gaπenja “perjanica” ove novinarske forme, Slobodnog objavio je bez ikakve zadrπke osobni obraËun gazde s da je prljavo, da se boje zaraze, pa sam bio prisiljen sve baciti novinarima SinovËiÊevih medija, njegov sluËaj uglavnom je tjednika i Imperijala. Moæda najznakovitiji primjeri novinarkom, u kojemu je ovaj bivπi nogometni sudac u smeÊe”, govori SinovËiÊ u intervjuu koji potpisuje glavna ostao u lokalnim okvirima. Suzana BandiÊ imala je sreÊu da medijskog sunovrata u septiËku jamu posljednjih mjeseci nezapamÊeno cipelari i omalovaæava. urednica tjednika Valentina Fuzul. je HTV u svom Dnevniku, kroz priloge Tomislava Kalouseka i dogaaju se u Zadru, gdje kontroverzni poduzetnik Reno ”Jedan muπkarac koji je bio kod nje, priËao je da joj je rekao: Draæena MajiÊa, najπiru javnost upozorio na zadarski medijski SinovËiÊ preko svojih medijskih projekata - televizije Vox i Suzi, da moja mater ovo vidi, zbog πporkice mi ne bi dala da KlevetniËki tekstovi reket. Profesorica novinarske etike sa zagrebaËkog Fakulteta tjednika Zadarski regional - najvulgarnije nasrÊe na novinare te æenim. Vjerujem da je tako, jer kad je otiπla iz tvrtke Vox, u Napadnuta Suzana BandiÊ navodi da ovakvi ekscesi mogu politiËkih znanosti Gordana ViloviÊ napise o novinarki i druge javne osobe koje propituju sumnjive predsteËajne kojoj je dobila priliku da od ËistaËice postane novinarka, nitko iznenaditi samo nekoga tko slabo poznaje zadarsku novinarsku scenu. Zadarskog lista naziva - patologijom. NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 40 medijska scena Piπe Margareta Zouhar Zec 41 Vox i tjednik Sramotno i neprofesionalno o osobnom stavu autora, pri punoj svijesti, ne znaËi da Rajko Naprta Zadarski regional ”To je straπno. Uvreda za novinarsku profesiju, a posebno redakcija to treba objavljivati. To je Ëista iracionalna mrænja navodi da za ljude koji to kupuju i Ëitaju. Mogu samo zamisliti kako se kojoj nema mjesta u javnom mediju. Trebalo bi pitati izmjene Zakona - najvulgarnije osjeÊa novinarka BandiÊ, Zadar je mali grad. U Hrvatskoj redakciju zaπto promovira takve stavove i autore, jesu li nasrÊu na imamo VijeÊe za medije, pa se nadam da Êe javno reagirati spremni snositi konsekvence za takav izriËaj? To je definitivno o medijima nisu novinare i druge ili je veÊ reagiralo na ovaj uæas!? Objavljivanje ovakvih javno poticanje na mrænju prema odreenim skupinama u dotaknule vrlo javne osobe koje tekstova punih uvreda Ëista je patologija, pretpostavljam da druπtvu. U suprotnosti je sa zakonima, ali i pravilima, bitan dio zakona, i sami novinari koji rade u tim medijima osjeÊaju sram zbog preporukama i kodeksima ponaπanja urednika i novinara, a to je naËin propituju takvih napisa. Naæalost, nije to nikakva novost da vlasnici neovisno pripada li kategoriji tradicionalnih ili novih medija”, sumnjive medija u nas ne mare za istinske medijske slobode kao i za istiËe Gordana ViloviÊ. evidencije predsteËajne potrebu da se javnost uravnoteæeno informira o najvaænijim tiskovina. nagodbe dogaajima. Njima je najvaænije braniti druge biznise kojima PolitiËari i ljubavnice Metodologije se bave i na kojima zarauju. I nije to hrvatska karakteristika: Prava pomutnja vlada i na terenu medija koji se dijelom kojima se prate SinovËiÊevih u veÊini tranzicijskih zemalja JugoistoËne Europe medijski financiraju proraËunskim novcem, a mahom objavljuju tvrtki. Zadnja vlasnici su graevinari, trgovci nekretninama, vlasnici najprizemnije traËeve. Tako opskurni portal Tjedno.hr, kretanja u ærtva je lokalnih nogometnih klubova, kladionica ili neËeg sliËnog. kojemu je Grad Zagreb na javnom natjeËaju u lipnju 2013. tiskanim Mediji su tek sredstvo za realizaciju drugih biznisa. dodijelio 106 tisuÊa kuna bespovratne potpore, tjednima piπe medijima nisu novinarka Najstraπnija je Ëinjenica da su novinari postali taoci takvih o navodnoj ljubavnici premijera Zorana MilanoviÊa koja je, Zadarskog lista vlasnika i svjesni su svog poloæaja. Ostaju u redakcijama opet navodno, u tajnosti rodila u rijeËkoj bolnici. Na popisu precizno Suzana BandiÊ. samo da bi preæivjeli, oni i njihove obitelji. To mora da je portala Ëije traË rubrike financiraju graani Zagreba nije se razraene u SinovËiÊev frustrirajuÊe za novinare koji su u profesiju uπli s plemenitim naπao Dnevno.hr, koji u svojoj tiskanoj verziji, zadnjem Zakonu. Vrijeme ciljevima”, kaæe ViloviÊ. A da nam medijski prostor postaje broju tjednika 7Dnevno, zato objavljuje veliku temu o je pokazalo da tjednik Zadarski sve toksiËniji, vidimo i kad se maknemo s Kalelarge. Sve brojnim ljubavnicama gradonaËelnika Milana BandiÊa. regional objavio Ëitaniji portal Dnevno.hr, koji je na listama posjeÊenosti Neimenovani izvori, kuloarska πuπkanja i kopanje po intimi postoji potreba je bez ikakve drastiËno skoËio na valu propagiranja referenduma o - svi tabloidni sastojci udrobljeni su u ovaj cuπpajz od teksta. za podacima iz zadrπke osobni braku, kontinuirano objavljuje tekstove pune govora Na djelu je, kaæe profesorica ViloviÊ, povratak u devedesete. kojih bi se moglo mrænje, neprovjerenih informacija i bulevarskih traËeva. “Neki medijski proizvodi koji su se pojavili zadnjih mjeseci izravno oËitati obraËun gazde s Kad baπ posve pretjeraju, u strahu od kaznenog progona, podsjeÊaju na novine tipa ST Ekskluziv i Imperijal. Neπto novinarkom, u tekstove povlaËe s portala, kao u sluËaju antisemitskog sliËno onome πto je povijest novinarstva u Hrvatskoj oznaËila koliko je kojemu je ovaj pamfleta “Æidovi upravljaju ovim svijetom, sada znamo instrumentima u sukobu pripadnika razliËitih πpijunskih novinara bivπi nogometni i zaπto! Najuæasnije demonske provale skrivaju se u skupina, gdje su se iz tjedna u tjedan plasirale tzv. æestoke zaposleno u njihovoj svetoj knjizi Talmud”. priËe, u koje su onda upetljavali ljude iz politiËkih elita. Tko redakcijama, kroz sudac Moæete to Ëitati samo jednom, makar i cijena bila nezapamÊeno Na udaru - Æidovi pristupaËna, ali na duge staze - to je Ëisti gubitak vremena. koje podatke bi “Postoje zapisi koji govore kako su u Hitlerovoj sjeni Ipak, za same aktere koji se nenamjerno nau kao se registrirao i cipelari i stajali upravo Æidovi, postoje i tvrdnje kako su oni osmislili kolateralne ærtve u tim tjednicima, to je uæasno, iznimno omalovaæava broj novinara komunizam te da su iza svakog totalitarnog sustava u svijetu poniæavajuÊe iskustvo. Preostaje im jedino sudska tuæba ako je koji su ostali bez bili oni. Oni na ovom planetu uæivaju bogatstvo, moÊ i imaju novca, jer ono πto se objavi u novinama ili posebno u kontrolu. Nama krπÊanima to treba biti jasno jer smo mi takvim novinama, ostaje zapamÊeno i nikakav demanti ne posla, zatim itekako svjesni tko je knez ovoga svijeta te kome Æidovi sluæe”, pomaæe”, kaæe ViloviÊ. odreeni statusi stoji u tekstu na Dnevno.hr, koji kao da je prepisan iz Lijeka za klevetnike zasad nema. Sudski postupci traju novinara u nacistiËke Ëitanke. Mrænja se cijedi i iz pera priuËenih godinama, a opskurni reketarski mediji opomene strukovnog vlasnik vlasnika redakcijama kolumnista portala Dnevno. hr. U jakoj konkurenciji ipak druπtva ignoriraju. Istovremeno, lokalni medijski mogul prednjaËi glumac Boæidar AliÊ koji u zadnjem zapisu od 5. SinovËiÊ godinama ubire novac od VijeÊa za medije, pa Ëak u oæujka predsjednika JosipoviÊa naziva “petokrakim ljigavim sklopu predsteËajne nagodbe Voxa planira u naredne tri godine Ministarstvo kulture je potkraj kolovoza 2013. æeljelo saznati voditelj Odjela za papir, tisak i medije HGK, stoga je proveo lignjunom”, “mozgom zla i kriminalcem koji se okruæio dobiti osamsto tisuÊa kuna. Ærtvama njegova medijskog reketa, koliko tiskovina upisanih u Upisnik o izdavanju i distribuciji anketu. Nakladnicima su upuÊena tri pitanja: 1. Imaju li ËetniËkim i udbaπkim istomiπljenicima”. U jednom od ranijih koji na programu TV Voxa prate SinovËiÊeve monologe, s tiska, koji se vodi u Hrvatskoj gospodarskoj komori, ima statut redakcije statut medija? 2. Kad je statut stupio na snagu? 3. zapisa, AliÊ saborskog zastupnika SDP-a Nenada StaziÊa voditeljima koji u studiju sluæe samo kao dekoracija, to je medija. Ova anketa potaknuta je izmjenama Zakona o porezu Ako ga nemaju, kada oËekuju da bi mogao biti donesen? imenuje “jednim od dvojice neuspjelih abortusa blizanaca posebno frustrirajuÊe. “Ja to doæivljavam kao blaÊenje uz na dodanu vrijednost, gdje je za podruËje tiskanih medija Anketa je bila provedena tijekom godiπnjih odmora, od 21. do StaziÊ”, a primjera joπ vulgarnijih uvreda na raËun niza poticaj i peËat dræave”, rezignirano Êe Suzana BandiÊ. bilo odreeno da poreznu stopu od 5% imaju dnevne tiskovine 28. kolovoza 2013. Pitanja su poslana, kako je rekao Rajko novinara, toliko je da ih je na ovome mjestu uputnije ne Pad novinarskih standarda i bujanje mrænje, ironiËno, ide koje imaju statut medija i viπe od 25.000 tisuÊa rijeËi, da Naprta, na 865 adresa koje su prijavljene u Upisnik Hrvatske spominjati. “Nisam mogla vjerovati da tako moæe pisati zdrav ukorak s odlukom nekih medija da ukinu anonimne 10% poreza imaju Ëasopisi za kulturu i umjetnost koji imaju gospodarske komore. Do zakljuËenja ankete stiglo je 276 Ëovjek, no joπ viπe me iznenauje moguÊnost da uredniπtvo komentare pod tekstovima. Njihovu ulogu preuzeli su statut medija, a ostali trebaju obraËunavati PDV od 25%. Zato odgovora od nakladnika za 563 prijavljene tiskovine. Pedeset portala nema potrebu reagirati na takve tekstove. To nije ostraπÊeni kolumnisti i dio novinara koji za mjeseËnu plaÊu i je Ministarstvo financija zatraæilo od Ministarstva kulture da πest nakladnika koji izdaju 187 tiskovina odgovorili su da nikakva sloboda izraæavanja u kolumnama. »ak i ako je rijeË bez pogovora - veæu konja tamo gdje im gazda kaæe
sagleda situaciju sa statutima medija! Dipl.oec. Rajko Naprta, imaju statut medija, a 24 nakladnika koji izdaju 70 tiskovina NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 42 medijska scena Piπe Ante GavranoviÊ 43 U 2013. rekli su da su u procesu donoπenja statuta. Anketa je pokazala Rajko Naprta navodi da izmjene Zakona o medijima nisu da i nakon devet godina neki nakladnici u redakcijama dotaknule vrlo bitan dio zakona, a to je naËin evidencije prestale izlaziti razmiπljaju o veliËini svoje redakcije pa kaæu: “Mi smo mali tiskovina. Metodologije kojima se prate kretanja u tiskanim 73 tiskovine - zar trebamo imati statut?!” Pitali su i trebaju li udruge imati medijima nisu precizno razraene u Zakonu. Vrijeme je statut medija? A nakladnici koji nisu obveznici PDV-a? Iz pokazalo da postoji potreba za podacima iz kojih bi se moglo Prema evidenciji Hrvatske gospodarske MORH-a su pitali trebaju li i oni imati statut jer su njihovi izravno oËitati koliko je novinara zaposleno u redakcijama, kroz komore, a ti se podaci odnosi rijeπeni posebnim zakonima, a to je opet jedno od koje podatke bi se registriralo i broj novinara koji su ostali bez nalaze na stranici pitanja koje nije razraeno Zakonom o medijima. Nekoliko posla, zatim odreeni statusi novinara u redakcijama, dakle www.hgk.hr, u ovih nakladnika pitalo je kako se izraËunava ostvarena prosjeËna sva ona pitanja koja su se u zadnje vrijeme iskristalizirala. Tako devet i pol godina prodana naklada. Iz Odjela za tisak sugerirano im je da bi kroz podatke nije evidentno koji se proces odvijaju u izdana je 1861 potvrda logiËno bilo da se ukupan broj prodanih primjeraka u jednoj redakcijama. Metodologija je odreena Zakonom o medijima o upisu u Upisnik HGK. godini podijeli ukupnim brojem izdanja. Odgovor na to koji je usvojio Hrvatski sabor. »lanak 12. Zakona o medijima Stanje je sada takvo da pitanje u Zakonu o medijima nije izriËito naveden. nije se mijenjao sve ove godine. Sve do sada voene rasprave, su nakladnicima izdane Ministarstvo kulture je odgovorilo da svi koji su se upisali u ukljuËujuÊi i izmjene i dopune Zakona o medijima, koje su se 844 potvrde za Upisnik HGK sukladno Zakonu o medijima moraju poπtivati vodile oko evidencije vlasniËke strukture nakladnika tiskanih izdavanje tiskovina. Od toga 201 upisana sve odredbe Zakona, ukljuËivo i odredbu o statutu medija, medija, nisu dale odgovor na pitanje koje je najerotiËnije u cijeloj tiskovina nije 2013. bez obzira na broj zaposlenih novinara, broj izdanja, priËi, tko je vlasnik vlasnika. To se iz postojeÊe evidencije ne dostavila podatke o postojanje autorskih ugovora i sliËno. Potvreno je da se moæe saznati. A to bi bili toËni podaci o vlasniπtvu. Voditelj odjela vlasniËkoj strukturi, 25 ostvarena prosjeËna prodana naklada izraËunava na za papir, tisak i medije primjeÊuje da Ëitav niz, Ëak oko 95% tiskovina, prema prethodno navedeni naËin. Anketa se pokazala uspjeπnom malih nakladnika, ima jednu, dvije ili tri osobe koji su vlasnici. izjavama nakladnika, veÊ time πto je bio visoki odaziv anketiranih. Obveza prijave Ne treba zaboraviti da najviπe tih malih nakladnika istovremeno “neÊe izlaziti” u 2013. tiska, prema kojoj novinski nakladnik ima obvezu izdavanje mora, da bi opstali na træiπtu, podizati kredite, komunicirati i godini, ali joπ nisu tiska registrirati u Upisnik u Hrvatskoj gospodarskoj komori, kooperirati s oglaπivaËima. Tu se krije pitanje tko je vlasnik donesene odluke o propisan je u Ëlanku 12. Zakona o medijima. Upisnik vlasnika, odnosno je li vlasnik uspio saËuvati svoju neovisnost prestanku izlaæenja, 112 tiskovina se vodi od 1. lipnja 2004. godine, a prije toga Upisnik ili je ipak svoj novinski posao uËinio prekomercijalnim, preko redakcija tiskovina ne odgovara dulje vrijeme je vodilo Ministarstvo kulture. Prema podacima Dræavnog prihvatljive mjere. Ako nije, po nekim medijskim normama, na dopise, a 11 potvrda zavoda za statistiku u razdoblju I-IX. 2013. godine, u odnosu taj i takav novinski i novinarski posao sve se viπe pretvara u je za distribuciju tiska. na isto razdoblje proπle godine za tisak dnevnih novina, tj. kataloge plaÊenih oglasa, a ne u toËno informiranje Ëitatelja, »ak 499 tiskovina novina koje prema statistiËkoj definiciji izlaze najmanje Ëetiri πto bi trebao biti zadatak profesije. Po sadaπnjoj metodologiji, brisano je iz evidencije puta tjedno (4,5,6,7 puta), potroπeno je 7,9% manje papira, kada se, primjerice, netko interesira za vlasniËku strukturu HGK jer su prestale a da su naklade 5,3% manje. To znaËi da se sve manje novina poznatih tiskanih medija, recimo 24sata ili VeËernjeg lista, lako Kvalitetno izlaziti odlukom tiska. Kod Ëasopisa naklade su manje za 14,1%, a papira za doe do informacije da su oni u 100-postotnom vlasniπtvu Styrije nakladnika. Od tog tisak je potroπeno 5,6% manje. Taj ËinjeniËni podatak, da se ili da je vlasnik Jutarnjeg lista, odnosno Globusa 100% EPH, πto broja 46 tiskovina manje novina tiska, te da se troπi manje papira za tisak, znaËi je toËno, ali πto i nije neki osobito revolucionaran podatak koji prestalo je izlaziti u i da je i manje prostora za novinarske priloge. vodi do novih saznanja
novinarstvo 2011., 115 tiskovina u 2012., a 73 u 2013. godini. Zatim, 15 distributera je “povuklo »lanak 26. definira statut medija svoje prijave” sukladno stvara dodanu vrijednost miπljenju Ministarstva »lankom 26. Zakona o medijima, NN 59/4, 84/11, 81/13, propisano je da se odnosi izmeu nakladnika, kulture RH. Naime, glavnog urednika i novinara te njihova meusobna prava i obveze utvruju statutom medija. Statut medija distribucija tiskovina je samoregulativni akt kojim se utvruje naËin sudjelovanja novinara u postupku imenovanja i razrjeπenja Sve uËestalije pitanje u πiroj javnosti, a posebice meu SliËno misli i glavna urednica Le Mondea Nathalie Nova medijska poπtom od nakladnika glavnog urednika, sloboda rada i odgovornost novinara te uvjeti i postupak po kojem glavni urednik, ali i medijskim djelatnicima jest kako izgleda buduÊnost Nougayrede: “Kvalitetno novinarstvo je dodana vrijednost. Ono kakofonija u eri pretplatniku ne smatra ostali urednici, ima “pravo na ostavku uz praviËnu otpremninu”. Statut medija donose nakladnik i novinarstva. ApokaliptiËke prognoze da Êe tiskani mediji ima svoju cijenu. Moramo ljude u to uvjeriti!“ U prilog tim se distribucijom tiska u predstavnik novinara uz prethodnu suglasnost veÊine novinara medija. Novinari svoga predstavnika biraju propasti ili da Êe uz pomoÊ Wikipedije armija amatera stavovima izneseni su i konkretni primjeri. Le Monde je u Twittera pokazuje smislu Zakona te se ne veÊinom glasova. Predvieno je da ako nakladnik i predstavnik novinara statut medija ne donesu u roku od jednostavno uniπtiti novinarstvo kao profesiju, pokazali su travnju proπle godine uveo odreena ograniËenja u koriπtenju kako upisuje u Upisnik HGK. πest mjeseci od poËetka rada medija, statut bi, na zahtjev predstavnika novinara, u roku od tri mjeseca od se (ipak) preuranjenima. Nova medijska kakofonija u eri on line izdanja, tzv. Freemium model. OpÊe pristupaËne profesionalno Dva distributera odjavila dana primitka zahtjeva, trebala donijeti arbitraæa sastavljena od jednakog broja predstavnika udruga Twittera pokazala je svu vaænost profesionalnog novinarstva, informacije su besplatne, dok se za interaktivne grafike ili su svoje aktivnosti, 209 nakladnika i novinarskih udruga. U stavku petom stoji da je nakladnik duæan sa svakom osobom od koje istraæivanja i provjere Ëinjenica. Moæda viπe nego ikada. background priËe mora platiti. Digitalna pretplata mjeseËno novinarstvo, tiskovina promijenilo je naruËuje novinarski prilog prethodno zakljuËiti ugovor u skladu s propisima i statutom medija. Ugovorom Novinarstvo zasnovano na izvanrednosti kamen je temeljac je 15 eura. New York Times je ograniËenja uveo joπ u oæujku istraæivanje i nakladnika, 130 se ureuju i autorska prava vezana za novinarski prilog - piπe u spomenutom Ëlanku. Dalje piπe da se na kojem se sve drugo gradi“. 2011. i pritom koristi Metered model. Na temelju tog modela provjera nakladnika promijenilo novinarskim prilogom smatraju objavljeni pisani, izgovoreni, slikovni ili on line: izvjeπtaj, vijest, komentar je adresu, a u 39 moguÊ je pristup i koriπtenje odreenom broju objavljenih (biljeπka ili osvrt, druπtvena kronika, Ëlanak, recenzija), kritika, karikatura, esej, intervju, reportaæa (putopis, Ëinjenica postaju tiskovina promijenili su OgraniËenja u koriπtenju on line Ëlanka. Rezultat nakon dvije godine: 700.000 digitalnih vaæniji no ikada naziv
crtica, feature) te naslovi i najave. Novinarskim prilogom smatraju se i specijalistiËki poslovi i æanrovi, kao RijeËi su to Marka Thompsona, direktora New York pretplata, 1,2 milijuna tiskanih primjeraka. U 2012. prvi put πto su redaktura, fotografija, foto-vijest, foto-reportaæa, fotomontaæa i foto-karikatura. U posljednjem stavku Timesa, na nedavnom skupu u Oxfordu u organizaciji je prihod od pretplate nadmaπio prihode od oglaπavanja. Ipak, Ëlanka 26. piπe da je nakladnik duæan voditi posebnu evidenciju o ugovorima iz stavka petog ovog Ëlanka
Reutersa, koji se bavio upravo temom buduÊnosti novinarstva. i dalje postoje dileme. Thompson ih je saæeo u zanimljivu NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 44 medijska scena Piπe Gabrijela GaliÊ 45 Le Monde je u paradigmu: “Umjesto analognih dolara sad imamo digitalne najveÊeg broja anketa. Relevantnost sadræaja u tim anketama travnju proπle penije.” Izrazio je sumnju hoÊe li prihodi digitalnog nije na prvome mjestu, a vrlo Ëesto su upravo one odluËujuÊi oglaπavanja ikada biti dovoljno veliki da osiguraju kvalitetno Ëimbenik u kreiranju sadræaja bilo kojeg medija. I to dovodi godine uveo novinarstvo koje ima svoju cijenu. “Moramo paziti da novinari do raskoraka stvarnih æelja i potreba korisnika, a vrlo odreena imaju vremena i za promiπljanje i na taj naËin ograniËiti (Ëesto nepovoljno utjeËe na kvalitetno novinarstvo. “Kvaliteta ograniËenja u poguban) utjecaj i ulogu Wikipedije i Twittera“. novinarstva je viπeslojna tvorevina i, samo po sebi, izaziva dosta rasprava unutar same branπe, gotovo podjednako kao rezultati Freelanceri koriπtenju on line Nedostaje inovacijski menadæment veÊ spomenutih anketa. S jedne strane kvaliteta dnevnih izdanja, tzv. Tu dolazi do suËeljavanja i Ëesto sukoba interesa. IzdavaËi novina se atestira, pa i hvali, a s druge doæivljava mnogo Freemium æele rezultate uz πto manje troπkove. S druge strane, kvalitetno kritiËkih tonova. Zaπto i otkud taj raskorak? Zbog Ëinjenica model. OpÊe novinarstvo vezano je uz viπe vremena i poveÊane troπkove, da bilo koji proizvod, okrenut masovnoj potroπnji, ne moæe ukljuËivo istraæivaËke radnje i provjeru Ëinjenica. Komun- uvijek zadovoljiti potrebe svakog pojedinca. Kvaliteta ovisi, pristupaËne ikacijski struËnjaci iz Austrije (Matthias Karmasin, Andy meu ostalim, i o izvorima - nije moguÊe svaku novinarsku informacije su Kaltenbrunner i Daniela Kraus) nedavno su prikazali izvjeπÊe priËu ispriËati opuπteno, ne postoji uvijek moguÊnost besplatne, dok o inovacijama u medijima. IstiËu kako postoji “mnogo dobrih personifikacije, ne moæe se uvijek pojednostaviti tema, πto bi se za interaktivne ideja“, ali “sve manje strpljenja da se one realiziraju“. To je, bilo pribliæavanje idealu infotainmenta, dominantnom jasno, vezano uz pomanjkanje sredstava u medijima, osobito pristupu koji se danas traæi od medija”, smatra prof. Überall. grafike ili back- u tiskanima. Autori izvjeπÊa naglaπavaju kako mnogima joπ Jasno je da se Ëlanci u dnevnim novinama danas ne mogu ground priËe nisu jasne velike promjene u proizvodnim procesima unutar pisati kao prije 40 godina. Suvremeni naËin prikazivanja mora platiti. redakcija i u samoj distribuciji medija. Poruka je da se tematike (storytelling) traæi diferencirani stav, jasno novinarstvo mora proizvoditi jeftinije i u suglasju s strukturiranje Ëlanka, ali istodobno - i odreeno komentiranje Digitalna prihodima. Meutim, takav pristup ograniËava ono πto materije. Suvremene novine æive od toga da osvjetljavaju pretplata nazivamo kvalitetnim novinarstvom, koje opet Ëini bitnu pozadinu odreene vijesti ili dogaaja i utemeljeno ih mjeseËno je 15 razliku. Poslovni modeli u stvaranju prihoda bitno se analiziraju. “Kad kaæem da novine od toga æive, istodobno Kategorija eura. New York razlikuju od analognog doba. Danas, u digitalnoj eri, javlja æelim reÊi da to objaπnjava zaπto mnoge novine odumiru ili se potreba da korisnici medija participiraju u stvaranju jednostavno nestaju”, tvrdi prof. Überall. Times je kvalitetnog novinarstva. KljuËno pitanje je u kojoj mjeri ograniËenja uveo izdavaËi omoguÊuju da korisnici sudjeluju u dijalogu s Nezaustavljiv on line trend koja raste joπ u oæujku novinarima i medijima i da se poistovjete s medijem. To znaËi da su potrebne novine koje pronalaze put prema 2011. i pritom Istodobno bi izdavaËi morali suradnike viπe ukljuËivati u suvremenim tendencijama i dosljedno ga se pridræavaju. S inovacijske projekte i procese. obzirom na pojaËani on line trend i njegov nesumnjivi utjecaj Koliko ima aktivnih novinara? Koliko ih je u stalnom populaciji predstavljaju udio od oko 27 posto. Iza tog skupnog Hrvatska, koristi Metered “Upravo to oslobaa znanje i kreativnost, a ujedno stvara na πire informiranje, treba voditi raËuna da se taj trend na radnom odnosu, a koliko ih za æivot zarauje u atipiËnim postotka, meutim, kriju se goleme razlike - od 20 posto model. Na novi potencijal - know-how“. Ukratko, poruka spomenutog najbolji naËin uklopi u pojam kvalitetnog novinarstva. Pritom oblicima rada? Odnosno, koliko ih honorarËi, kako se to slobodnjaka u zemljama poput Bugarske ili Maarske do viπe zapravo, ne zna temelju tog izvjeπÊa jest da je glavna zadaÊa upravljaËkih struktura u treba poÊi od Ëinjenice da internet i druge druπtvene mreæe nekada nazivalo. S protokom vremena, zakonodavnim od 60 posto novinara koji nisu vezani uz jednu redakciju u koliko ima modela moguÊ medijima - iritiranje, i to kao sustavni naËin komunikacije. zamjenjuju danas ono πto su nekad Ëinili bulevarski listovi, koji izmjenama nekadaπnji honorarni rad pretvorio se u zvuËnije Francuskoj ili NjemaËkoj. Osim klasiËnih slobodnjaka tu su i aktivnih novinara Jedino se stalnim podbadanjima stvara potrebna kritiËna su u izuzetnim situacijama ili dogaajima izlazili s posebnim “slobodnjaπtvo”. No, osnovna karakteristika slobodnog novinari angaæirani temeljem privremenih ugovora ili drugih i koliko je njih u je pristup i masa koja se onda, takoer sustavno, pretvara u kvalitetu. brojevima. Internet treba shvatiti kao danaπnju uliËnu prodaju novinarstva nije se promijenila. RijeË je o nesigurnom radu atipiËnih oblika rada koji predstavljaju oko 10 posto koriπtenje novina. I na tome graditi Ëvrstu poveznicu s tiskanim izdanjima, koji postaje sve nesigurniji. novinarske populacije. U protekle tri-Ëetiri godine, od kada formalnim, neπto odreenom Od novinara stvarati brand pri Ëemu se ne bi smjela zapostavljati kvaliteta sadræaja. Korisnici Hrvatska, zapravo, ne zna koliko ima aktivnih novinara datira ta okvirna slika novinarskog træiπta u Europi, situacija sigurnijim, Poloæaj novinara u tako labavim okvirima postaje sve teæi. medija oËekuju od novina i odreenu korist. To moæda zvuËi i koliko je tih novinara u formalnim, neπto sigurnijim, se vjerojatno razvijala u smjeru daljnjeg smanjenja oblicima rada. Pa broju objavljenih “Nalazimo se u fazi vlastitoga proËiπÊavanja, u drama- profano, ali to je put izgradnji vjerodostojnih novinskih oblicima rada. Pa se tako ne zna ni koliko novinara danas tradicionalnih oblika zapoπljavanja i rasta atipiËnih Ëlanka tskim promjenama branπe koja (ipak) nije samo jedna brandova. U brandove, meutim, treba ulagati. Kako je redakcija kruh zarauje nudeÊi svoje tekstove ili priloge na træiπtu. I angaæmana. No, novijih cjelovitih podatka nema. A ono πto se tako ne zna ni branπa ili samo jedna od privrednih djelatnosti. Ili barem ne srce svakog medija, ulaganja moraju biti usmjerena u novinare/ nije to neka specifiËnost Hrvatske. Problem pobrojavanja su pokazala istraæivanja raena kada je medijski sektor veÊ koliko novinara bi trebala to biti”, istiËe prof. dr. Frank Überall s Visoke πkole novinarke. Od njih treba stvarati prepoznatljive brandove/ novinarske populacije blizak je svim zemljama Europske snaæno bio oπinut krizom koja je promijenila izgled redakcija, danas kruh za medije, komunikacije i privredu (Köln/Berlin). Odmah zaπtitne marke, jer upravo oni svojom osobnoπÊu predstavljaju unije. Zadnja istraæivanja tako kazuju kako se ukupan broj kazuje i kako su muπkarci ËeπÊe od æena vlasnici stalnih zarauje nudeÊi postavlja i pitanje πto te promjene znaËe za Ëitatelje i druge vrijednosti koja Ëini zbroj ukupnih vrijednosti nekih novina. aktivnih novinara na razini Unije moæe procijeniti izmeu ugovora o radu te da su netipiËni oblici zapoπljavanja sve korisnike medija? Dobar posao traæi viπe novca. To je svugdje Vjerodostojnost, hrabrost, kvaliteta - to su vrijednosti koje Ëine 220 i 300 tisuÊa. Preciznije procjene teπko je donijeti i to, prisutniji u tiskanim i on line medijima nego na televizijama. svoje tekstove ili tako, pa ni novinarstvo nije izuzeto od toga. “NaËelo Cut the potrebnu razliku i stvaraju potrebnu dodanu vrijednost. “Da bi kako se u jednom od zadnjih istraæivanja raenih na razini Reorganizacije redakcija, posebno u tiskanim medijima, priloge na træiπtu cost danas je, naæalost, dominantna poslovna filozofija u novinari mogli prerasti u svojevrsni brand (ljudi s EU navodi, zbog razlika u definicijama koje se koriste u zapoËele su joπ 2008. godine. To je proces koji traje. I koji daje medijima. No, na dulje staze to ne moæe funkcionirati. prepoznatljivim imenom u πiroj javnosti), potrebna im je europskim zemljama, ali i nedostatka pouzdanih izvora. generalni sliku - rezovi u redakcijama u veÊini sluËajeva Osobito ako se uzme u obzir demokratsko-teoretska, druπtvena odreena sloboda u kretanjima. Prvo, moraju biti korektno popraÊeni su poveÊanim koriπtenjem usluga slobodnih i ustavna misija i uloga novinarstva. RazliËite ankete plaÊeni za svoj posao. Drugo, ne smije ih se degradirati u robote Slobodnjaci, privremenjaci novinara. Drugim rijeËima, zamjetan je rast takozvanog pokuπavaju dati odgovor na Ëitanost, sluπanost ili gledanost sadræaja, nego im ostavljati prostor za razmiπljanje, istraæivanje, StatistiËkih podataka je malo, posebno kada je rijeË o ustupljenog radna u redakcijama. Promjene u strukturi pojedinih medija. Prof. Überall upozorava na zamke i odmjeravanje, diskutiranje. Za sve su to potrebna sredstva, ali - slobodnjacima, odnosno freelancerima. No, generale redakcija, procesima rada, uvoenju novih platformi, odnosno opasnosti koje nosi sa sobom nekritiËko preuzimanje rezultata isplati se!”, zakljuËuje prof. Überall
procjene kazuju kako slobodnjaci u ukupnoj novinarskoj novih izvora distribucije informacija javnosti, neminovno su NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 46 iz rada HND-a i SNH-a 47 Generalne utjecale i na ulogu novinara, ali i njihove zadatke. HZSN: Nagrada Romani Eibl Sindikat novinara Hrvatske koje nije tako teπko postiÊi. Svima æelim reÊi da su promjene HND: Tradicionalne podjele novinara na temelju vrste medija za o kojima se u knjizi govori moguÊe i potrebne. Znao sam da procjene kazuju Romana Eibl proglaπena je novinarom godine, a Zvonimir koje rade sve su manje i manje bitne, a za sve veÊi broj odræao skupove solidarnosti Êe sve skupa imati smisla samo ako budem iskren ‘do boli’ i Naite VukeliÊ i Dragutin Keræe dobitnici su nagrada za æivotno djelo. kako slobodnjaci novinara normalno postaje raditi za razliËite vrste medija. OpÊem πtrajku solidarnosti, koji su organizirale nadam se da ovo nije kraj veÊ tek poËetak”, poruËio je. Nagrade su im uruËene na tradicionalnoj sveËanosti Hrvatskog napadaËa na u ukupnoj Pritom ne iznenauje da viπe od 50 posto slobodnih novinara sindikalne srediπnjice, Sindikat novinara Hrvatske pridruæio Osim o svojem preobraæaju, Pilsel u knjizi govori i o zbora sportskih novinara (HZSN). Dugogodiπnja novinarka “πara” od medija do medija, odnosno istovremeno radi za se skupovima solidarnosti koji su odræani u podruænicama suoËavanju s odlaskom oca koji je napustio obitelj kada je Drago Antu TomiÊa novinarskoj Vjesnika, 24sata i Jutarnjeg lista Romana Eibl dobila je razliËite medijske platforme. No, i znaËajan broj stalno izmeu 12.00 i 12.30 sati. Za te skupove iskoriπteno je pravo imao 10 godina. SljedeÊi su se put vidjeli tek 25 godina kasnije. nagradu Novinar godine zbog beskompromisnog pisanja i Hrvatsko novinarsko populaciji zaposlenih novinara nalazi se u sliËnoj situaciji. na polusatnu stanku iz Zakona o radu (Ëlanak 52.). Na Godine 1991. u Domovinskom je ratu izgubio brata, o Ëemu Ëvrstog stava, po Ëemu je prepoznatljiva i jedinstvena u druπtvo najoπtrije predstavljaju skupovima solidarnosti u podruænicama okupljenima su se takoer svjedoËi u knjizi. Meu brojne epizode iz Pilselova æivota hrvatskom novinarstvu, a nagradu joj je uruËio predsjednik osuuje napad na Antu Viπe posla, manje novca obratili sindikalni povjerenici i objasnili zbog Ëega πtrajkaju sadræane u “Argentinskom romanu” uvrπten je i fikcionalni udio od oko 27 Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateπa. TomiÊa, kolumnista Fragmentacija træiπta, logiËno je popraÊena intenzivi- sindikalne srediπnjice i koje su najspornije odredbe intervju s Vladom Gotovcem napisan na 13. obljetnicu njegove posto. Iza tog “U ovim teπkim vremenima za novinarstvo pozivam kolege Jutarnjeg lista. Dok je u ranjem prosjeËnog optereÊenja novinara. No, taj rast predloæenih izmjena. »lanovi SNH pozvani su takoer da se smrti, te “razgovor” s Isusom iz Nazareta
(Hina) na solidarnost jer je to naπa najveÊa obrana protiv sve veÊih nedjelju sjedio s skupnog optereÊenja rijetko rezultira odgovarajuÊim poveÊanjem odazovu srediπnjem prosvjednom sindikalnom skupu, 26. anomalija i nepravdi”, kazala je Eibl, koja je nedavno ostala prijateljem na splitskoj postotka, naknade za obavljeni rad. Tako se pokazalo da samo u treÊini veljaËe 2014. godine u Zagrebu. Kako se radi o zakonu koji bez stalnog radnog odnosa. Novinar VeËernjeg lista Zvonimir HND osuuje Pjaci, nepoznati sluËajeva znaËajno poveÊanje obima posla nosi i rast zarade. je od opÊeg interesa za sve hrvatske radnike, Sindikat novinara meutim, kriju VukeliÊ dobio je nagradu za æivotno djelo kao dugogodiπnji muπkarac ga je zalio Stoga ne Ëudi da je poruka - viπe posla, manje novca - Hrvatske poziva sindikalne srediπnjice da u kreiranju sljedeÊih se goleme razlike kroniËar zbivanja u nogometu, rukometu i hokeju na ledu, a blaÊenje novinara MaliÊa fekalijama, navodno pratiteljica veÊine novinarske populacije u Europi. Tako akcija ukljuËe i autonomne sindikate kako bi hrvatski HZSN je nagradu dodijelio i osjeËkom novinaru Dragutinu Hrvatsko novinarsko druπtvo osuuje javno blaÊenje rekavπi: “Evo ti sad, pa - od 20 posto gotovo dvije treÊine novinarske populacije u Europi smatra radniËki pokret ostao jedinstven. Jer samo takav moæe inicirati Keræeu, koji je osim vrsne novinarske karijere, aktivan i kao slobodnog novinara Gordana MaliÊa objavom navodnih ponovno piπi o meni!” slobodnjaka u da su im radni uvjeti pogorπani. Negativne promjene neπto promjene koje Êe dovesti do poboljπanja nezavidnog poloæaja izdavaË i sportski djelatnik u viπe udruga i klubova. Priznanje podataka iz tajnih dosjea o njegovoj povezanosti sa stranim HND traæi od istraænih su izraæenije kada je rijeË o æenama, slobodnjacima, ali i radnika u Hrvatskoj, stoji u priopÊenju koje potpisuje zemljama poput za lokalno novinarstvo HZSN-a pripalo je Viktoriji, sportskom tajnim sluæbama. Tvrdnje da je Gordan MaliÊ suradnik stranih organa da pronau novinarima s dugogodiπnjim novinarskim staæom. predsjednik SNH Anton FiliÊ
(no) Bugarske ili podlistku Novog lista, priznanje za najbolje organiziranu obavjeπtajnih sluæbi, koje su imale za cilj diskvalificirati njegov napadaËa te da on U novinarstvo se ne ulazi radi zarade, znakovita je novinarski istraæivaËki rad, prvi put su plasirane u javnost u sudski odgovara zbog Maarske do viπe reËenica kojom se mlade ljude koje interesira novinarstvo u press-sluæbu u protekloj godini dobio je HNK Hajduk iz Splita, a priznanje za publicistiku pripalo je novinaru iz Solina Jurici mandatu vlade premijera Ive Sanadera, u istom kontekstu u ovog muËkog, od 60 posto Velikoj Britaniji, u jednom od priruËnika, upoznaje s tim “Argentinski roman” Drage Pilsela kojem je zbog navodne suradnje s britanskom obavjeπtajnom sramotnog napada na poslom. Tek toliko da znaju na Ëemu su i prije no πto proËitaju GizdiÊu za knjigu “Hrvatska i olimpijska odliËja”. Novinar novinara koji osjeËkog Gradskog radija Mario MihiÊ dobitnik je priznanja U Novinarskom domu proπli je mjesec predstavljena knjiga sluæbom prozivan i bivπi ravnatelj policije u RaËanovoj vladi novinara. U informacije o moguÊnostima zaposlenja, oblicima rada, “Argentinski roman” kolege novinara Drage Pilsela. Kako je Ranko OstojiÊ. U toj iskonstruiranoj i politiËki dirigiranoj demokratskoj zemlji nisu vezani uz moguÊnostima napredovanja. Navodi se, meu ostalim, da za radijsko novinarstvo, dok je Branko StipkoviÊ iz Sportskih novosti nagraen za kolumnu “Metak u petak”. “Hrvatski navedeno, taj roman predstavlja obraËun s vlastitom hajci na oporbu i cijeli niz kritiËkih novinara sudjelovale su i novinari moraju biti jednu redakciju u je volontiranje prihvaÊen naËin za stjecanje radnog iskustva, desniËarskom i antisemitskom proπloπÊu te je svojevrsna sigurnosno- obavjeπtajne sluæbe RH. Danas se, meutim, maksimalno zaπtiÊeni, ali i da buduÊi novinar treba biti svjestan kako Êe se naraditi sportski novinari obavljaju izuzetno teæak posao u ovim Francuskoj ili psihoanaliza njegova æivotnog puta koji ga je doveo do hajka ponavlja. Njezina meta ponovo je novinar Gordan prije svega, od bilo u takozvanom nesocijalnom radnom vremenu, odnosno noÊu turbulentnim vremenima opÊe komercijalizacije sporta, a u danaπnjih ljeviËarskih i antifaπistiËkih uvjerenja. Kako u svom MaliÊ, a ulogu progonitelja preuzima SDP u Ëijoj je vladi, da kakvih fiziËkih nasrtaja NjemaËkoj ili vikendima dok ne stekne dovoljno iskustva. No, reËenica svojim tiskovinama i eteru nalaze prostora, ne samo za izvjeπtaju navodi Hina, roman, objavljen u izdanju nakladnika paradoks bude veÊi, i Ranko OstojiÊ sadaπnji ministar zbog svojih novinarskih koja novinarstvo ne povezuje sa zaradom, stvarnost je od koje vrhunski sport, nego i studentski, πkolski i rekreativni sport”, kazao je, pozdravljajuÊi dobitnike, predsjednik HOO-a Profil Knjige, svojevrsno je Pilselovo “osloboenje”, unutarnjih poslova i potpredsjednik vlade. Neshvatljivo je i priloga ili nekih drugih se ne moæe pobjeÊi i koja se odnosi na veÊinu novinara u krajnje opasno da dræavne institucije, pa i sam dræavni vrh, osobnih animoziteta klasiËnim radnim odnosima, a pogotovo na sve one u Mateπa
(Hina) rekonstrukcija bremena naslijeenih uvjerenja o Anti PaveliÊu, ustaπama i NDH, koja su na njega prenijeli otac Adolf Zvonimir ponovo potiËu curenje tajnih dokumenata u kojima se barata koji su u vezi s atipiËnim oblicima rada, slobodnjake kojima nad glavom i podacima iz privatnih æivota hrvatskih novinara i Ëlanova novinarskim poslom. stalno visi nesigurnost. Ta je nesigurnost, primjerice, prije Pilsel, koji je u Argentini bio PaveliÊev tjelohranitelj, te djedovi njihovih obitelji. Joπ je neshvatljivije da to Ëini vlast koja je Svaki napad na nekoliko godina pokrenula prosvjede talijanskih slobodnjaka. Krivi Krnjo - gestapovac Jakov Pilsel i ustaπki vojnik Erih Pavlinec. Urednik obeÊavala da Êe u svemu biti drukËija od prethodne, kao i to novinara ima posebnu Nakratko ih je ujedinila tragiËna sudbina Pierpaola Faggiana, Hrvatsko novinarsko druπtvo zaprepaπteno je knjige, knjiæevnik Miljenko JergoviÊ, istaknuo je kako tu nije da novinar Gordan MaliÊ ponovo prolazi pritiske kojima je teæinu i o njoj organi slobodnog novinara, kojeg su na samoubojstvo natjerali monstruoznom idejom da omiπka karnevalska povorka spali rijeË o klasiËnoj biografiji ili memoarima u pravom smislu. bio izloæen u mandatu HDZ-ovih vlada. Ovo priopÊenje progona, ali i cijelo nesigurni uvjeti rada. DesetljeÊima je bio suradnik lokalnih Krnju, lutku koja predstavlja Vinka VukoviÊa, novinara “Ona je autorefleksija i to je ono πto je za hrvatsko druπtvo Slobodne Dalmacije koji je otkrivao afere omiπke lokalne i kulturu dragocjeno jer je izuzetno usamljeno i stoji protiv Srediπnjeg odbora HND-a podupire nekolicina kolegica i druπtvo moraju novina i po tekstu zaraivao od 4 do 20 eura. Za njegovo posebno voditi raËuna. samoubojstvo mnogi su novinari optuæivali nepravedno vlasti, ponajviπe afere bivπeg gradonaËelnika Ivice ©kariËiÊa, onoga πto je masovno raspoloæenje i ‘duh nacije’, koji je kolega koji nisu naπi Ëlanovi, na toj im podrπci zahvaljujemo, kojeg zbog sumnje u nesavjesno troπenje gradskog novca predugo i preËesto bio taj da se odsustvo tolerancije i stoji u priopÊenju HND-a koje potpisuje predsjednik Srediπnjeg medijsko okruæenje u kojem se πtiti samo mali broj stalno
zaposlenih dok se ostale prisiljava da æive s oskudnim istraæuje i USKOK. Povorku su organizirali “omiπki gusari”, razumijevanja za druge smatra jedinim obrascem hrvatskog odbora HND-a Luko Brailo primanjima. No, poloæaj slobodnjaka u Italiji nije doæivio bliski bivπem gradonaËelniku. Nije poznato da se ikad dosad patriotizma”, rekao je JergoviÊ. znaËajan napredak. Kao i u mnogim drugim zemljama, dogodilo da Karneval kojeg se spaljuje bude novinar - u ovom Drago Pilsel, odgajan kao Carlos Zvonimir Pilsel i u skladu slobodni novinari “obijaju” vrata redakcija ili su nerijetko sluËaju onaj koji je otkrivao korupcijske afere. Neπto jednako s uvjerenjima ekstremne hrvatske emigracije u Argentini, u Umirovljeni novinari za lokalitete samo prividno slobodni jer im kakav-takav prihod moæe bizarno i zastraπujuÊe dogodilo se u Selcu gdje su najavili mladosti je bio desniËar, faπist i antisemit. Od djeteta i mladiÊa jamËiti samo vjernost odreenom mediju. U veÊini europskih paljenje lutke djeteta zaËetog oplodnjom in vitro, odnosno odraslog na glorificiranju ustaπke ideologije i mrænji prema pod zaπtitom UNESCO-a zemalja slobodnjaci nisu pokriveni kolektivnim ugovorima. kako su napisali “gay djeteta iz epruvete”. InaËe u tradiciji Srbima i Æidovima, Ëija je baka imala papigu koja je znala TreÊi Meunarodni svibanjski susreti novinara, pisaca, Odnose s poslodavcem sami reguliraju. Tek u rijetkim naπih karnevala nije bio obiËaj spaljivati lutke osoba, Ëak i reÊi “Æivio Ante PaveliÊ”, postao je angaæirani antifaπist i danas diplomata i pridruæenih Ëlanova odræat Êe se u Starom Gradu sluËajevima djelomiËno im je regulirano socijalno osiguranje onih najomraæenijih, nego je Krnje uglavnom alegorijski lik jedan od najæeπÊih boraca za ljudska prava u Hrvatskoj. Sam na Hvaru od 3. do 7. svibnja, na temu “Mediji i baπtina”, pod tako da ga plaÊa poslodavac. No, u pravilu je to obaveza koju koji simbolizira ono πto je loπe - korupciju, loπu politiku, rat Pilsel je napomenuo kako je napisao tu knjigu na temelju visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, sami snose. S druge strane, u razvijenim EU zemljama i tome sliËno. Sada pale lutke novinara i djece, sutra bi mogli istinitih dogaaja, bez preuveliËavanja i izmiπljanja, dobro prof. dr. Ive JosipoviÊa. To je izjavila na konferenciji za regulirano je pitanje autorski prava, kako za stalno zaposlene linËovati koga æivoga, stoji u priopÊenju HND-a, koje promislivπi, i to tek nakon viπe od Ëetiri godine psihoterapije. novinare u Bijeloj dvorani Hrvatskog novinarskog druπtva tako i za slobodne novinare
potpisuje predsjednik Zdenko Duka
(no) “Pred vama je pokuπaj da piπem o sebi, ali i poziv na jedinstvo predsjednica Udruge umirovljenika Hrvatske radiotelevizije NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 48 iz rada HND-a medijiPiπe Silvije TomaπeviÊu svijetu 49 prof. Branka StarËeviÊ, a na konferenciji su govorili i prof. pogodnostima koje daju osiguravajuÊe kuÊe ( Croatia Novinarstvo je, dr. Iva Dekaris, Gordana Ambruπ, Snjeæana SuËiÊ, Filip zdravstveno osiguranje, Basler osiguranje)
(j.p.) zapravo, strast Gelo i Andrija KarafilipoviÊ. ReËeno je takoer da se na (pasija), kako je to Hvaru oËekuju predstavnici Ministarstva kulture koje Êe u Starom Gradu postaviti izloæbu lokaliteta pod zaπtitom Osnovan Zbor satiriËnih novinara kazao i papa Ivan UNESCO-a na podruËju Hrvatske te domaÊini u Starome Na srediπnjoj sjednici ogranaka HND-a, jednoglasno je Pavao II. kada se u Gradu, uz organizacijski odbor. Bit Êe predstavljen i projekt prihvaÊen prijedlog za osnivanjem Zbora satiriËkih novinara, udruæenju stranih povoljnijih zdravstvenih usluga. Na konferenciji u Zagrebu Ëime je HND i sluæbeno otvorio put afirmaciji satiriËkog novinara (Stampa direktorica Klinike “Svjetlost”, prof. dr. sc. Iva Dekaris i novinarstva kao legitimnog oblika novinarskog izvjeπtavanja. Estera) koncem predsjednica Udruge umirovljenika HRT-a prof. Branka Prijedlog za osnivanjem Zbora podnijeli su novinari i urednici osamdesetih susreo StarËeviÊ potpisale su ugovor o suradnji. Tim ugovorom satiriËkog portala News-Bar.hr, koji su u HND primljeni proπlog Klinika i Udruga utvruju suradnju kada je rijeË o pruæanju tjedna, nakon πto je srediπnji odbor HND-a prihvatio s nama, stranim oftalmoloπkih usluga Ëlanovima Udruge, uz popust na argumente da se i satiriËko novinarstvo treba smatrati granom dopisnicima. Strast, vaæeÊe cijene usluga. Klinika “Svjetlost” Êe, u skladu s novinarstva. Osim novinara i urednika portala News Bar, poziv, a ne samo prihvaÊenom ponudom, pruæati oftalmoloπke usluge za Ëlanovima Zbora satiriËkih novinara postali su i karikaturist sluæbovanje u Ëlanove Udruge umirovljenika HRT-a koje obavlja u sklopu Nikola PleËko (Nik Titanik), novinar 24sata Boris Raπeta, redakciji. Nekada je dviju djelatnosti (opÊi oftalmoloπki pregled, kontrolni glavni urednik portala autograf.hr Drago Pilsel i Vladimir ta strast u Italiji bila pregled, OCT, kontrolno mjerenje oËnog tlaka, ultrazvuk LuliÊ iz novinske agencije Loula, koji su se takoer okuπali u oka, orbita i biometrija, operacija mreænice...) uz popust satiriËkom novinarstvu na portalu News-Bar.hr. Zbor i dobro plaÊena. od 20 posto na objavljene cijene. satiriËkih novinara djelovat Êe s ciljem zaπtite profesionalnih Kada sam 1984. »lanovi Udruge umirovljenika HRT-a mogu popust interesa i slobode govora. Zbor Êe posebno inzistirati na godine postao ostvarivati na temelju i uz predoËenje vaæeÊe Ëlanske uklanjanju kaznenog djela sramoÊenja iz kaznenog dopisnik Vjesnika i iskaznice za tekuÊu godinu i osobne iskaznice. Klinika zakonodavstva te na vraÊanju odredbe o iskljuËenju “Svjetlost” Êe, u sklopu suradnje iz ovoga ugovora, za VeËernjeg lista iz protupravnosti za umjetniËka djela i satiru u Glavi XV. Novinar Italije i Vatikana, Ëlanove Udruge i u dogovoru s njom, nastojati odræavati Kaznenog zakona RH. »lanovi/osnivaËi Zbora satiriËkih povremena predavanja ili prezentaciju u sklopu novinara: Vlado LuciÊ, Borna Sor, Domagoj Zovak, Anton talijanski dopisnici oftalmoloπkih djelatnosti i usluga te obavjeπtavati Udrugu RadaËiÊ, Marijan Vrdoljak, Vladimir LuliÊ, Ozren Podnar, Boris glavnih listova u umirovljenika HRT-a o drugim moguÊnostima i Raπeta, Nikola PleËko, Drago Pilsel
postaje svijetu primali su goleme plaÊe uz sve plaÊeno, od zanatlija stana, telefona, putovanja... Kada su moga sina u πkoli pitali πto mu radi bez radnog odnosa otac i kada je odgovorio novinar- dopisnik iz Rima, zakljuËak nastavnika i uËenika je bio: “ZnaËi, vi ste bogati.” Ispitivanje U Italiji ima viπe od 60 posto novinara slobodnjaka koji rade (Stampa Estera) koncem osamdesetih susreo s nama, stranim koje je 2010. godine u medijima, a samo 30 posto ih ima radni odnos, dok je dopisnicima. Strast, poziv, a ne samo sluæbovanje u redakciji. provelo talijansko 2000. godine bilo viπe stalno zaposlenih, odnosno 65 posto, Nekada je ta strast u Italiji bila i dobro plaÊena. Kada sam druπtvo novinara a samo 35 posto slobodnjaka. To istodobno znaËi kako mediji 1984. godine postao dopisnik Vjesnika i VeËernjeg lista iz Italije (Ordine dei novinarske radove manje plaÊaju, odnosno novinari zarauju i Vatikana, talijanski dopisnici glavnih listova u svijetu primali manje za obimniji posao. Ipak, broj novinara raste iako su goleme plaÊe uz sve plaÊeno, od stana, telefona, putovanja... giornalisti) pokazalo nemaju viπe gotovo nikakvu moguÊnost dobivanja stalnog Kada su moga sina u πkoli pitali πto mu radi otac i kada je je kako mediji radnog mjesta. odgovorio novinar-dopisnik iz Rima, zakljuËak nastavnika i plaÊaju sve manje, uËenika je bio: “ZnaËi, vi ste bogati.” Evo, to je bilo ne samo a neki uopÊe ne “ZnaËi, vi ste bogati” miπljenje o novinarskom poslu, veÊ i stvarnost. Dovoljno je Novinarstvo je, zapravo, strast (pasija), kako je to kazao kazati kako sam za prvi tekst koji sam 1985. godine napisao plaÊaju novinarske i papa Ivan Pavao II. kada se u udruæenju stranih novinara za jedan talijanski list dobio tadaπnjih 300 tisuÊa lira, πto je tekstove NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 50 mediji u svijetu Piπe Ozren Podnar 51 Dnevni listovi Il 150 eura s teËajem kada se prelazilo na jedinstvenu monetu, (termin za one koji rade novinarski, snimateljski i montaæerski slobodnjake u novinarskom sindikatu, kaæe kako se treba ali πto je za ono vrijeme bilo mnogo, mnogo viπe od tog posao) Robertu Barcella (navrπila je 40 godina) koja je za RAI boriti da budu pravedno plaÊeni, ali... Bivπi glavni tajnik Messaggero, La sadaπnjeg iznosa. Od 1990. godine i ja sam slobodnjak. Otiπao naËinila dva priloga u trajanju po 15-20 minuta na kojima je novinarskog sindikata, Paolo Serventi Longhi, kaæe kako Repubblica, Il sam iz Vjesnika, koji je prema svim logikama træiπta, kakvo radila dva mjeseca i za πto je dobila neto 900 eura. treba zaπtititi prava i uvjete rada slobodnjacima koji su na Tempo ili glavna je bilo u træiπnim zemljama, pa prema tome i u Italiji, a koje Prema podacima talijanskog statistiËkog zavoda (ISTAT), margini redakcija. je trebalo stiÊi i u nas, trebao propasti. Preπao sam Slobodnu prosjeËna plaÊa talijanskih zaposlenika iznosila je 2011. Zapravo, novinarski sindikat je, kao uostalom svi novinska Dalmaciju, jer je bila tada viπe nego profitabilna, te s godine 25.000 eura godiπnje, a novinara u stalnom radnom sindikati, zastario. Bavio se zaπtitom zaposlenih i zaboravio agencija ANSA tadaπnjim glavnim urednikom Joπkom KuluπiÊem potpisao odnosu 54.000 eura. A, samo 19 posto od ukupnog broja na nezaposlene, na slobodnjake. U meuvremenu je broj HoÊe li bivπi plaÊaju u ugovor, ali ne stalni radni odnos. Sa Slobodnom Dalmacijom novinara u Italiji je u stalnom radnom odnosu. ProsjeËna zaposlenih novinara pao, a slobodnjaka porastao. Sindikati se dogaala “majka svih pretvorbi” tako da sam se prilagodio godiπnja bruto plaÊa slobodnjaka iznosila je oko 12.000 eura. kao da su æivjeli izvan, ali i iznad, druπtva. prosjeku od 2 situaciji slobodnjaka. Pisao sam za talijanske medije, javljao Prema podacima za 2012. godinu, prosjeËna bruto godiπnja A, za 30-ak godina Êe se pojaviti joπ jedan problem, (slovima: dva) se za BBC, DW itd. Oprostite mi taj mali izlet u moje radno plaÊa stalno zaposlenih novinara iznosila je 62.459 eura, a odnosno iznos mirovine sadaπnjih slobodnjaka. Njihova urednici iskustvo, ali potrebno kako se ne bi, na temelju onoga πto Êu ako se pribroje i plaÊe slobodnjaka, onda je prosjeËna godiπnja mirovina bit Êe “zastraπujuÊe niska”, iznio je u izvjeπÊu eura do 20 eura pisati o talijanskoj novinskoj pozornici, pomislilo kako plaÊa iznosila 33.557 eura. Stalno zaposleni novinar dobiva predstavnik novinarskog mirovinskog fonda, Ignazio Ingrao. po tekstu bez govorim s poloæaja novinara sa sigurnim radnim mjestom. 5,5 puta veÊu plaÊu od slobodnjaka. Slobodni novinari u Italiji No, rekli smo kako neki vrhunski novinari imaju visoke plaÊe. obzira na Tim viπe πto mislim kako Êe ne samo u novinskoj djelatnosti su plaÊeni manje nego u drugim europskim zemljama. U Primjerice, Enrico Mentana, sadaπnji urednik informativnog News of biti sve manje stalno zaposlenih, veÊ je to sudbina koja Ëeka ©panjolskoj, na primjer, ima 65,1 posto slobodnjaka kojima programa televizije La7, πto je poslije RAI-ja i privatnih postaja njegovu duæinu sve na svim poljima. su prosjeËna mjeseËna primanja iznad 1.000 eura. ProsjeËna Mediaset, joπ jedna nacionalna postaja, prima godiπnje bruto A, i tekstovi su plaÊani sve manje. Ispitivanje koje je 2010. plaÊa francuskih novinara je 44.473 eura godiπnje. U Italiji 500.000 eura. Mentana je zapoËeo na RAI-ju, a zatim je pozvan na godine provelo talijansko druπtvo novinara (Ordine dei ima novinara, posebno na nekim tv-postajama, koji godiπnje Mediaset Silvija Berlusconija da na tv-postaji Canale 5 uvede the Worlda giornalisti) pokazalo je kako mediji plaÊaju sve manje, a neki zarauju i viπe milijuna eura. Vjerojatno svi oni koji se æele dnevnik. Od prije par godina Mentana je na La7. Ali, πto znaËi biti uopÊe ne plaÊaju novinarske tekstove. Dnevni listovi Il baciti u novinarstvo vjeruju kako bi mogli doÊi i do urednik informativnog programa? Kao i na Canale 5, tako i sada Messaggero, La Repubblica, Il Tempo ili glavna novinska visokoplaÊenih mjesta, jer Italija je, ipak, puna novinara. na La7, Mentana vodi veËernji dnevnik svaki dan. Tek je prije par agencija ANSA plaÊaju u prosjeku od 2 (slovima: dva) eura Prema podacima sa konca 2012. godine bilo je 526 novinara mjeseci prestao voditi i onaj subotom i nedjeljom. No, vodi, kada se zavrπiti do 20 eura po tekstu bez obzira na njegovu duæinu. U nekim po glavi stanovnika, a istodobno u Francuskoj ima 1778 za njih pokaæe potreba na temelju dogaaja, i gotovo cjelodnevne sluËajevima, spominje se list Il Manifesto, novinari ne bivaju novinara po glavi stanovnika ili u SAD-u 5333 novinara po informativne emisije vezane, na primjer, uz krize vlade itd. Drugim ni plaÊeni za objavljeni tekst (Manifesto mi je poËetkom stanovniku. Naravno, u Italiji nisu svi novinari upisani u rijeËima, radi gotovo bez prestanka, bez tjednog odmora. devedesetih plaÊao 100 dolara po tekstu). Televizijske postaje druπtvo novinara stvarno aktivni. Meu upisanima ima i u zatvoru nisu bolje, posebno one lokalne, regionalne. Za prilog, πto znaËi mnogo, na primjer, politiËara koji su bili urednicima Novinska naklada istodobno napisati tekst, snimiti, snimiti ton, montirati itd., plaÊa stranaËkih glasila itd., odnosno od ukupno 112.046 upisanih Nekada su, na primjer, kljuËni novinari-komentatori ili U londonskom Srediπnjem kaznenom sudu bivπim Ëelnicima se 12 eura. Nije mnogo bolje ni na dræavnoj televiziji RAI. U toj njih manje od polovicu, odnosno 48.000 su i radili kao dopisnici iz svijeta, radili dva do tri teksta tjedno. Sada imaju News of the Worlda i veÊoj skupini suradnika sudi se pod analizi talijanskog novinskog druπtva citira se video-novinarku novinari, a πto se vidi po tome jesu li uplaÊivali u mirovinski najmanje jedan tekst dnevno. Danas novinari rade tri puta viπe optuæbama za prisluπkivanje telefona i podmiÊivanje fond na osnovi novinarskog rada. za plaÊu koja je niæa od one koju su dobivali osamdesetih duænosnika radi pribavljanja ekskluziva za 168 godina star godina. Upraænjena se mjesta ne popunjavaju A, evo i u kakvoj su situaciji mediji, odnosno kakvo je U proteklih 13 godina, odnosno od 2000. do danas, slika talijansko træiπte novina. Tablica najtiraænijih dnevnih listova u 2013. novinarstva u Italiji se potpuno izmijenila. Dok je na poËetku U 2012. godini u prosijeku je dnevno prodano 3.990.573 Rebekah Brooks i ovog stoljeÊa samo jedan na svaka tri novinara bio slobodnjak, komada dnevnih listova, a πto je 6,6 posto manje nego u 2011. sada πest slobodnjaka dolazi na deset novinara. Novinara u godini. Spomenimo da je osamdesetih godina dnevna Andy Coulson, dnevnici tiskano prodano digitalno ukupno stalnom radnom odnosu ima (podaci s konca 2012.) samo naklada listova bila oko πest milijuna primjeraka. bivπi urednici Corriere della Sera 472.883 368.981 95.447 464.428 18,8 posto Ëlanova novinskog druπtva. Svake godine je sve Digitalno je dnevno bilo prodano 245.000 novina. La Repubblica 455.672 323.525 58.709 382.234 manje stalno zaposlenih, 2011. godine bilo je 19,1 posto stalno RaËuna se da dnevnike u prosjeku dnevno proËita ugaπenog tjednika Il Sole 24 ORE 257.305 200.155 115.366 315.521 zaposlenih novinara. Od 2000. godine sve je viπe padao broj 22.502.000 Talijana, πto je 42,7 posto ukupnog stanovniπtva. News of the Gazzetta dello Sport 297.867 203.516 21.042 224.558 stalno zaposlenih novinara u odnosu na slobodnjake, a u 2008. U 2012. prikupljeno je 6,9 milijardi eura za oglase u World, naπli su se je broj slobodnjaka postao veÊi (20.257 prema 20.087). Svake medijima, a πto je 14 posto manje nego 2011. La Stampa 299.049 214.461 7.198 221.659 godine se smanjuje broj stalno zaposlenih novinara. Zapravo, Dnevni listovi su proπloj godini od oglasa dobili 1,02 na optuæeniËkoj Il Messaggero 190.624 137.678 4.510 142.188 smanjuje se odlascima u mirovinu (pa i otkazima) na Ëija milijarde eura, πto je 17,5 posto manje nego 2011. klupi gotovo dvije Il Resto del Carlino 161.236 122.513 1.234 123.747 mjesta ne bivaju viπe zapoπljavani drugi novinari. Televizijske postaje prikupe 56 posto od ukupnog træiπta i pol godine Corriere dello Sport 238.327 121.128 1.272 122.400 Svaki treÊi novinar ima viπe od 50 godina, dok je 2000. oglasa, a dnevni listovi samo 16 posto. nakon izbijanja Il Giornale 185.530 103.658 2.115 105.773 godine bilo samo 20 posto starijih on 50 godina. Kada i ti U Italiji ima 134 tiskara s rotacijama, πto je 18 posto novinari za desetak godina budu otiπli u mirovinu, ostat Êe jako manje u odnosu na 2011. godine, i koji imaju ukupni skandala s Avvenire 142.976 103.985 1.578 105.563 malo stalno zaposlenih. Zapravo samo su Ëasopisi zapoπljavali proizvodni kapacitet od 4.195.000 okretaja na sat. prisluπkivanjem u QN - La Nazione 132.331 98.812 1.094 99.906 novinare i u 2012. bilo je 1,8 posto viπe zaposlenih nego GrafiËara u tiskarama ima ukupno 5065, odnosno za Tuttosport 172.033 94.970 818 95.788 prethodne godine. Najviπe se smanjio broj zaposlenih u dnevnim 424 manje nego na koncu 2011. godine. srcu carstva Libero 135.512 75.301 886 76.187 listovima, odnosno u razdoblju od 2008. do 2012. bilo je 838 Postoji ukupno 155 dnevnih listova koje izdaju 116 Ruperta Murdocha Italia Oggi 98.366 54.166 18.157 72.323 zaposlenih manje ili 10,5 posto manje. Samo u 2012. bilo je 2,8 izdavaËkih kuÊa, koje imaju 77 tiskara. U Italiji ima i 147 posto manje zaposlenih nego u 2011. U novinskim agencijama novinskih agencija. Il Gazzettino 85.349 66.163 4.276 70.439 u posljednje Ëetiri godine broj zaposlenih pao je za 6,6 posto, a na I dok mnogi predviaju daljnji pad naklade, broj novinara Il Fatto Quotidiano 109.698 50.763 13.621 64.384 dræavnoj televiziji RAI 2,4 posto. Maurizio Bekar, odgovoran za ipak raste, ali raste i broj digitalno prodanih listova
NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 52 mediji u svijetu 53 tabloid koji se prije gaπenja prodavao u 2,6 milijuna Milly Dowler dok se joπ nije znalo da je ubijena. BuduÊi da su i imena, ukljuËujuÊi model Elle Macpherson, bivπa Spice Girl istragu i utvrdio da nije moguÊe locirati nijedan lik iz primjeraka. Brooksova i Coulson bili su dvoje od najveÊih roditelji nesretne djevojËice takoer presluπavali poruke, Geri Halliwell i kralj popa Michael Jackson. Svjedok je dodao Glassovih reportaæa. Nakon poËetnog nijekanja, Glass je moÊnika britanskih medija - visoko rangirani menadæeri na primijetili su da su neke poruke u meuvremenu izbrisane. Bili i da je 2005. Coulsonu pustio snimku poruke koju je na naposljetku priznao prijevaru: od 41 reportaæa, 27 ih je bilo plaÊi kod Murdocha, usko povezani s premijerom Davidom su uvjereni da ih je izbrisala sama Milly te da je stoga æiva. sekretarici za glumca Daniela Craiga ostavila Sienna Miller, potpuno ili dijelom izmiπljeno. Glass se izvukao samo s Cameronom. Andy je bio mozak Cameronove medijske Kakvo su razoËaranje doæivjeli doznavπi da je netko hakirao tadaπnja djevojka Judea Lawa. Novine su ubrzo objavile priËu otkazom i gubitkom novinarskog ugleda, ali je potom neπto strategije prije parlamentarnih izbora, ali je sam vjeπto njenu sekretaricu! o aferi glumice i buduÊeg Agenta 007. Evans tvrdi da mu je, zaradio autobiografijom “The Fabulist” (PripovjedaË). O izbjegavao reportere i objektive kamera. Bijes koji je zahvatio britansku javnost naveo je Murdocha nakon πto je Ëuo snimku, Coulson poruËio da prikrije tragove njegovoj je karijeri 2003. snimljen igrani film “Shattered da ugasi News of the World, ali je i potaknuo opseænu policijsku tako πto Êe napraviti kopiju, staviti je u vreÊicu i ostaviti na Glass” (Smrskano staklo). Dolijale velike zvjerke istragu koja se u meuvremenu proπirila i na takoer porti novinske redakcije. Æelio je da stvar izgleda kao Rebekah je upeËatljiva, ekstravagantna riokosa æena koja Murdochov The Sun. anonimna dojava. Po vlastitom priznanju, dok je radio za Rak - dobra inspiracija je izmjenjivala SMS-ove s prijateljem i susjedom Cameronom, News of the World, Evans je pristupio pretincima govorne Glassov skandal nije obeshrabrio druge “pripovjedaËe”, usporedo s ureivanjem glasila iz sastava Murdochova News Kakve im kazne prijete poπte slavnih viπe od 1000 puta. Na kraju je uhvaÊen kada je pa je nakon njega nagraivana novinarka Boston Globea, Corporationa. Brooksova i Coulson optuæeni su za planiranje i KljuËna su pitanja koliko su Brooksova i Coulson znali o nepromiπljeno koristio svoj poslovni telefon, umjesto Patrizia Smith, takoer dobila otkaz zbog krivotvorenja likova nalaganje prisluπkivanja telefona i podmiÊivanje javnih poËinjenim zloËinima i koja su djela poËinjena dok su oni jednokratnog mobitela na bonove. Najstroæa kazna za i citata. Spotaknula se na reportaæi o toboænjoj ærtvi raka, duænosnika, kao πto su policajci i zatvorski straæari. Tuæitelj je ureivali novine - Brooksova od 2000. do 2003., a Coulson od prisluπkivanje ili nareivanje prisluπkivanja u UK je Claire, koja se prijavila za eksperimentalnu terapiju testiranu sliËnim optuæbama teretio i druge novinare News of the Worlda. 2003. do 2007. Oboje bivπih urednika tvrdi da nije znalo za dvogodiπnji zatvor, dok optuæbe za korupciju nose poten- samo na miπevima. DramatiËne izjave koje je reporterka Rebekah Brooks i njen muæ Charles s joπ nekolicinom kolega prisluπkivanja, pa bismo trebali povjerovati da su novinari cijalno i doæivotnu robiju. No, pravni struËnjaci upozoravaju pripisala “Claire” potakle su uredniπtvo da od nje zatraæe optuæeni su i za ometanje pravde tako πto su uklonili arhivsku sami smislili i organizirali masovno prisluπkivanje, da optuæenici za takva djela dobivaju mnogo kraÊe kazne. kontakte πest zadnjih sugovornika. Pod pritiskom, priznala je grau i sakrili raËunala i dokumente od policije. Optuæbe izviru angaæiravπi privatne detektive da im pomognu. No, Coulsona Koje Êe biti posljedice skandala? Mnogi politiËari i dio javnosti da ih je Ëetvero izmislila. Godinu potom, kandidat za iz skandala koji je izbio 2011. kad je otkriveno da su novinari tereti njegov bivπi novinar Dan Evans, svjedok-pokajnik koji smatraju da su se mediji razularili, no urednici i novinari Pullitzerovu nagradu Jack Kelley uhvaÊen je u laæi dok je News of the Worlda prisluπkivali glasovne poruke doslovno je priznao krivnju za prisluπkivanje. Na sudu je izjavio da je strahuju da bi mjere kontrole znaËile i cenzuru. Nakladnici izvjeπtavao iz Moskve. Izmislio je da ga ganjaju ËeËenski tisuÊa estradnih zvijezda, sportaπa, politiËara, ærtava zloËina i na razgovoru za posao krajem 2004. Coulsonu povjerio da Êe se, pak, teπko oduprijeti pritisku, tako da bi vladajuÊi u mafijaπi te je traæio od urednice USA Todaya da nazove drugih javnih osoba, ukljuËujuÊi kraljevsku obitelj. NajveÊe je “uz pomoÊ telefona moæe napraviti svaπta” pa ga je ovaj ubrzo konaËnici mogli biti zadovoljni raspletom: strogo kontro- ameriËku ambasadu i zamoli osiguranje da ga puste unutra. ogorËenje zavladalo kad se proËulo da su novinari ili njihovi angaæirao u News of the Worldu. Dobio je i listu slavnih osoba liranim medijima! Trebao je to biti scenarij za joπ jednu spektakularnu Kelleyjevu plaÊenici prisluπkivali telefonsku sekretaricu nestale 13-godiπnje koje je trebao prisluπkivati. Na popisu su bili deseci slavnih reportaæu, ali je netko u redakciji posumnjao u detalj s Glassove senzacije iz bajke ËeËenskim atentatorima i inicirao istragu. Pokazalo se da su I druga glasila, pa i ona s veÊim ugledom od News of the barem dva tuceta njegovih reportaæa bila plod maπte. Jonah Worlda, pala su kao ærtve nevaljalosti svojih novinara ili Lehrer, novinar New Yorkera, dao je otkaz u srpnju 2012. kad urednika. Tako je ameriËki politiËki magazin The New Republic je otkriveno da je izmislio nekoliko citata Boba Dylana u svojoj krajem 20. stoljeÊa, nakon 80 godina mirnog postojanja, imao knjizi “Imagine: How Creativity Works”. nesreÊu zaposliti reportera Stephena Glassa. Tada 25-godiπnji Nakon istrage, priznao je da je neke citate potpuno izmislio, Glass imao je velik talent, ali ne za izvjeπtavanje, nego za fikciju. dok je druge sklepao iz djeliÊa ranijih Dylanovih citata. Samo πto njegovi urednici nisu bili toga svjesni. Godinama su bili sretni πto objavljuju njegove Ëlanke o izuzetno πkakljivim Sanaderov dvojnik temama i s osebujnim sugovornicima. Jedna od CNN-ov i Timeov novinar Fareed Zakaria doæivio je svoj najuzbudljivijih Glassovih priËa bila je Hack Heaven (Hakerski trenutak sramote kad su blogeri otkrili da njegova kolumna o raj), objavljena u svibnju 1998. Bila je to “ekskluziva” o kontroli oruæja u Timeu od 20. kolovoza 2012. sadræi maloljetnim raËunalnim genijima koji su iz zafrkancije ulazili neovlaπteno preuzete odlomke iz Ëlanka povjesniËarke Jill u sustave informatiËkih divova. Glavni lik reportaæe bio je “15- Lepore, koji su Ëetiri mjeseca ranije objavljeni u New Yorkeru. godiπnji raËunalni virtuoz Ian Restil”, koji je na sluæbenu Zakaria se brzo ispriËao za “straπnu pogreπku”, a Time i CNN stranicu “velike informatiËke kompanije Jukt” postavio slike suspendirali su ga dok se praπina ne stiπa. ©est dana kasnije, golih æena i podatke o plaÊama svih zaposlenih. oba su uredniπtva objavila da Zakarijina pogreπka ne Da bi ga odobrovoljili, Juktovi su direktori Restilu opravdava daljnju suspenziju, pa su ga vratili na njegove sjajno ponudili radno mjesto, a ovaj je kao plaÊu traæio putovanje plaÊene zadatke. U najËuvenijem hrvatskom medijskom u Disney World, kolekciju stripova, pretplatu na Playboy i skandalu sudjelovali su kolumnist Jutarnjeg lista Davor Penthouse i puno gotovine. Naæalost po Glassa, priËa o ButkoviÊ, gay aktivist Viktor Zahtila i - iako toga nije bio mladim hakerima bila je toliko zanimljiva da su se za nju svjestan - tadaπnji premijer Ivo Sanader. U veljaËi 2008. zakvaËili i drugi mediji. Tako su reporteri Forbesa poæeljeli ButkoviÊ je primio Zahtilin SMS, ali je iz nekog razloga razgovarati s dotiËnim programerima i s njihovim pomislio da je poπiljatelj Sanader. Predloæio mu je intervju “ærtvama” iz hakiranih kompanija, no nisu mogli pronaÊi putem e-maila, na πto je duhoviti Zahtila pristao, pa je nikoga. NajËudnije im je bilo πto nisu uspjeli uÊi u trag ni odglumio Sanadera odgovarajuÊi na niz ozbiljnih pitanja navodno velikoj kalifornijskoj kompaniji Jukt. Uzaludna vezanih za hrvatski ulazak u NATO i prijetnje srpskih radikala. je potraga navela Forbesova novinara Adama Penenberga Obmana je otkrivena tek kad je intervju objavljen, a Zahtila da posumnja u istinitost Glassove priËe i da nazove urednika se ispriËao rekavπi da nije ni slutio da Êe njegova πala doÊi do New Republica, Charlesa Lanea. Alarmirani je Lane zapoËeo novinskih stranica
NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 54 Piπe Vojo ©iljak obljetnica obljetnica 55 psi, maËke, pa Ëak i ostavljeni ili zaboravljeni ogrjev, konji, kao zasebna cjelina. Svaka je emisija imala voditelja. Bili su zapreæna kola i dr. to spikeri, poneki glumac i novinar. Podsjetit Êemo se samo Spomenuti Z. Furtinger dodijeljen je radiostanici u na neke emisije i neke urednike i novinare koji su ostvarivali svojstvu tehniËara, ali tada su svi obavljali sve poslove, pa je Drugi program: “Plavi pingvin” (Kruno SaboliÊ), “Vikend u Furtinger postao i novinar i pisac tekstova. Od zapaæenijih 8” (Zvonko BlaæeviÊ), “Radio ring” (Branko VondraËek), emisija bile su to glazbena emisije poput “»ari zvuka”, u “SunËan sat” (Zvonko –urin), “Sportski mikrofon” (Ivan kojoj su emitirane pjesme uglavnom uæivo jer nije bilo JuriπiÊ), “Meridijan 16” (Dalija Grin), “Eppur si muove” snimljenog materijala. Objavljivale su se vijesti, novosti iz (Marijan Selman). “Pod starim i novim krovovima”, “Ulice i frontovskih organizacija i kojekakve pustolovne serije kao trgovi”, urednika Drage BritviÊa (sjajni pjesnik, tekstopisac πto je “Klub kapetana”, s licima - Robinson Crusoe, zabavnih pjesama) bile su briljantne dokumentarne reportaæe. moreplovac Sinbad i kapetan Nemo. Naiπao sam na podatak “Zeleni megaherc” je bila petosatna emisija Drugog programa da je Zagreb 2 vodio Ivo Sabol, a njega je zamijenila Vijeka Radio Beograda i Drugog programa Radio Zagreba. Emitirana MaruπiÊ. Zagreb 2, ne znam iz kojih razloga, rasformiran je je subotom od 7 do 12 sati. Emisija je nastala na inicijativu 1947. godine. No, 1953. osnovan je Drugi program Radio novinara Radio Beograda Nikole NeπkoviÊa Neleta i Voje ©iljka, Zagreba. To je bio komercijalni program s lakπim temama i novinara Radio Zagreba. U Beogradu je NeπkoviÊ bio prvi s puno glazbe. Uveden je veÊ onda koncert po æeljama. voditelj i urednik, a u Zagrebu prvi je voditelj bio Vojo ©iljak, Narudæbe su se naplaÊivale. Z. Furtinger je bio prvi voditelj a urednik je bio Pjer VukeliÊ. “Zeleni megaherc”, ili od milja (πef?) tog programa. Drugi program je dobio svoje ime, “Zegi ‡ megi”, poËeo je s emitiranjem 1972. godine. U poËetku najprije Val na valu, a onda Radio Sljeme. Tada je Radio je zamiπljena kao lagana emisija, u kojoj bi se na jednostavan Zagreb veÊ bio u JuriπiÊevoj ulici broj 4. Radio Sljeme je naËin upoznavali sluπatelji u Hrvatskoj s dogaanjima u Srbiji zakupilo i pravo razglasa na ZagrebaËkom velesajmu. Bio je i obrnuto. Kasnije se emisija potpuno politizirala, prateÊi to zabavno-komercijalni program: davale su se kratke nesuglasice dviju Republika. obavijesti, ubacivali reklamni slogani u prijenose utakmica, U Zagrebu su emisiju vodili i ureivali: Vojo ©iljak, Branko izvoeni su reklamni skeËevi i tako dalje. VondraËek, Mario MihaljeviÊ, Marijan Selman, Domagoj VerπiÊ, Sonja ©aruniÊ… Kokoπ ili jaje? Najavnu πpicu emisije pisali su: rijeËi Ljubivoje RπumoviÊ, Napravljena je, izmeu ostalog, i adaptacija Orsona Wellesa glazbu Alfi Kabiljo. Odjavna πpica: rijeËi Drago BritviÊ, glazba “Rat svjetova” koja je bila usmjerena na domaÊe prilike. SudeÊi Kornelije KovaË, pjeva Korni grupa s Dadom TopiÊem. Na Drugom po telefonskim pozivima, emisija je izazvala uzbuenje meu programu je objavljivana i humoristiËna emisija “Porodica sluπateljima. Godine 1964. zapoËeo je s emitiranjem Drugi VeseliÊ”, koju su ureivali Ivan GavriloviÊ i Ljubiπa PaviÊ. program, ali i TreÊi program Radio Zagreba na istom drugom Emisije za mlade - “Crvena jabuka” i “25. sat”, urednika 50 godina kanalu, jer se Prvi program, naravno, emitirao na prvom. Drugi Pjera VukeliÊa, bile su izuzetno popularne, a obiljeæile su kraj program je emitiran od 7.00 do 19.30 kada bi, na istoj sedamdesetih i poËetak osamdesetih godina. Drugog Program uz koji su se frekvenciji, kretao TreÊi program. 15. svibnja 1989. godine Emisija “»etvrtkom zajedno”, urednika Marka Sapunara, poËelo je cjelodnevno emitiranje Drugog programa, a TreÊi je objedinjavala je sve RTV centre u Hrvatskoj (Pula, Rijeka, programa program dobio svoju mreæu. Zadar, Split, Dubrovnik i Osijek). HR-a Dræim da je ovo trebalo jednostavno i razloæno objasniti Emisija “SunËani sat”, prvenstveno turistiËki orijentirana sluπatelji mogli opustiti kako u buduÊe ne bi dolazilo do nesporazuma πto je bilo prije (urednici Zvonko BlaæeviÊ, potom Vjeko SalmiÊ, stalni “kokoπ ili jaje”, to jest Radio Sljeme ili Drugi program. suradnik Karlo ©tetka), emitirana je s terena svakoga petka u Slobodan sam savjetovati sadaπnjem rukovodstvu HRT-a, popodnevnim satima; kasnije ju je ureivao Tomislav RadiÊ, Isprva se spiker Svake obljetniËke godine Drugog programa Hrvatskoga za najπiru publiku, riskirajuÊi time zaborav knjiæevne kritike posebno Drugog programa, da saËuvaju ove podatke za sebe i a i danas je na programu. radija raspravlja se o datumu poËetka emitiranja tog i akademske teorije. Autor brojnih novela i koautor (sa buduÊe generacije. Moæda Êe im trebati kao gole Ëinjenice. Prvi Bile su tu joπ emisije “U posjet radnom kolektivu”, koju javljao samo programa: zna se da je to bila godina 1964. i mjesec travanj, Stankom RadovanoviÊem i Mladenom BjaæiÊem) glavni urednik Drugog programa bio je Mijo VlaoviÊ, a potom su realizirali Kruno SaboliÊ, Smiljana ©unde, Tanja DevËiÊ, kada je imao ali se ne zna koji je bio dan niti toËan datum. I mnogima nekih od najbitnijih hrvatskih SF romana. Z. Furtniger je uz Filip SvetiÊ. “Lice s fotografije”, autora Drage BritviÊa, jedna Domagoj VerπiÊ i dr. nije jasno kako to da je Drugi program poËeo s emitiranjem novinare Roberta TomoviÊa, Filipa SvetiÊa i Ive Ostoje je od prvih emisija toga novog Drugog programa. U tom Emitirane su dokumentarne reportaæe Astre BoæikoviÊ, Ede obavijest, a poslije Radio Sljemena jer neki su uvjereni da je Sljeme podræavao da se sedamdesetih godina unaprijedi hrvatska, a razdoblju se istiËe emisija “PorodiËni semafor” i “Izlet u Rebeca, Ljiljane RadmiloviÊ i drugih novinara stalno ostalo je bila nastalo od Drugog programa. Æivih svjedoka gotovo da i time i jugoslavenska radiofonija, o Ëemu Êu malo kasnije obiËno” urednika Ante UvodiÊa. Godine 1969. glavni urednik zaposlenih, ali i vanjskih suradnika, a emisije iz kulturnog nema, a mlai djelatnici ne znaju kome bi se obratili za te pisati. Narodna fronta je poslije osloboenja osnovala malu Drugog programa bio je Ivo Ostoja. Nesluæbeno se smatra da æivota Hrvatske (jer Drugi program bio je republiËki hrvatski tiπina, no brzo se podatke. Evo kako je to bilo. Moje se informacije temelje na radiostanicu koja je bila smjeπtena na Trgu Republike broj je poËetak hrvatske modernije radiofonije zapoËeo 1969. s program) uglavnom je obraivala i ureivala Astra BoæikoviÊ. shvatilo da svjedoËenju Ive VuljeviÊa i Zvonimira Furtingera. 15, drugi kat desno. Snaga te radiostanice bila je 50 watta, a emisijom “Taksi za Babilon” Voje ©iljka, Zvonka Zmazeka i Emisiju “Tragom vaπih pitanja” realizirali su Marina pokrivala je tadaπnje cijelo gradsko podruËje i okolicu. NoÊu Dobroslava SilobrËiÊa. U toj se emisije prvi put izravno telefonski MarinoviÊ i Branimir BiliÊ. Takoer su bile sluπane emisije sluπatelji ne Urednici za pamÊenje je domet bio ograniËeniji jer su je pokrivale druge inozemne komuniciralo sa sluπateljima i suradnicima, to je prva zabavna “VE-VO-SCRIM” (Pjer VukeliÊ); vrlo zanimljiva bila je emisija deæuraju uz Ivo VuljeviÊ (1919.-1987.) bio je glavni glazbeni urednik, radiostanice. Postojao je Radio Zagreb, koji je, kao πto je emisija, emitirana subotom uæivo od 17 do 20 sati, i to u stereo “Radio kriæaljka”, koju su ureivali Zvonko Furtinger i πef Odjela za izvedbu programa i pomoÊnik direktora za pro- poznato, poËeo s prvim emitiranjem 15. svibnja 1926. godine, tehnici (1974. godine), s jinglovima, efektima, koje su novinari Marijan Selman; nedjeljom popodne emitirana je “Fijaker prijemnik i da ih gram Radio Zagreba od 1949. do 1958. (Ovdje ne navodim pa je ova druga radiostanica logiËno nazvana i javljala se kao i tehniËari sami kreirali. (Danas, npr., postoje stotine CD-ova s formula 1” koju je vodio i ureivao Zvonko –urin. ostale poslove i funkcije gospodina VuljeviÊa, kao πto su Zagreb 2. Slobodno se moæe reÊi da je ta radiostanica isprva tisuÊama gotovih raznoraznih efekata.) “Zvjezdanu praπinu”, glazbeno-dokumentarnu emisiju iz nekako treba direktor Lada, prvi direktor Koncertne dvorane Lisinski i dr.) bila razglasna stanica koja je objavljivala razne obavijesti. svijeta jazza, vjeËnih melodija i glazbenih zvijezda, s privuÊi; zbog Zvonimir Furtinger (1912.-1986.) pionir je hrvatske Meutim, s vremenom se uvidjelo da sluπatelji ne sluπaju stalno MozaiËne emisije tematskim glazbenim blokovima, autorski je i voditeljski znanstvene fantastike i popularne knjiæevnosti uopÊe. radiostanicu (pojasnit Êu: spiker se javljao samo kada je imao Mogli bismo reÊi da je to bilo zlatno doba Drugog potpisivao Dubravko MajnariÊ. Ova je emisija proπle godine toga je, pored Cijenjeni radijski novinar i urednik, autor scenarija za obavijest, a ostalo je bila tiπina), veÊ ih treba privuÊi da budu programa koji je bio popularan i prepoznatljiv u radijskom obiljeæila tisuÊito emitiranje i joπ je na programu. Na Drugom obavijesti, u stripove Julija RadiloviÊa Julesa i Æarka Bekera, uz prijemnik. Zbog toga je, pored obavijesti, u program eteru. Prijepodnevni program se zvao Radio Jadran, a programu emitirana je i radiokomedija “Panoptikum” sve koscenarist najranijih hrvatskih televizijskih serija, uvrπtena i glazba. popodnevni Studio A. To su bile emisije mozaiËnog tipa, a do njenog ovogodiπnjeg gaπenja iz meni nepoznatih razloga. program popularizator znanosti, istraæivaË svijeta preko ruba znanosti, U programu Zagreba 2 davale su se razne, danas se to svaka je trajala pet sati. Obraivane su raznolike teme, a Kada je TreÊi program dobio svoju mreæu, Drugi se proπirio uvrπtena i glazba Furtinger se od samih poËetaka svoga stvaralaπtva opredijelio naziva, servisne informacije: traæila su se djeca, izgubljeni zabavna glazba je ilustrirala govorne teme ili se emitirala do 24 sata, pa se od 19.30 do 24.00 svakoga dana emitirao NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 56 obljetnica recite im…Piπe Nives OpaËiÊ 57 program “Na drugom super”. Ja sam bio urednik i pokretaË, “U mreæi radija” Duπka KneæeviÊa, “Pilana” i “1001 priËa” a svoje su emisije imali Æeljka Ogresta, Dubravko MerliÊ, Marija MihaljeviÊa, “Æivjeti svoj æivot” Dubravke Druæinec Dubravka Druæinec, Maksim JurjeviÊ, Pjer VukeliÊ, Duπko i Voje ©iljka, “Z kao Zemlja”, “Zvijezde tamnog sjaja”, RadiÊ, Branka HusedæinoviÊ, Lidija Tocilj (uveli smo “Brazde”, “Ljudi XX. stoljeÊa”, “©uπkalica”, “Abeceda horoskope u radijski prostor), emitiran je i noÊni cabaret, zdravlja”, “Baπtina”, “Kairosov Ëuperak”, “Imendan”, autori su bili i kvalitetni vanjski suradnici, i tako dalje i tako “Zlatne ploËe”, “Vi i vaπe zdravlje”, “TreÊa dob”, “U dalje. Posebnu je ulogu Drugi program imao (u sklopu prolazu”, “Petkom s Petkom”, “Dolce vita”, “Povratak u Hrvatskoga radija) za vrijeme Domovinskog rata, ali to je buduÊnost”, “Avantura promjene”, “Svi smo mi potroπaËi”, posebna tema. Navodim samo neke znaËajnije emisije “Vrijeme vinila” i niz drugih. Drugog programa u vremenu od 1990. godine do danas: Drugi program u posljednjih petnaestak godina redovno “Konvoj” Dubravke Druæinec, “Andromeda” Tanje DevËiÊ, prenosi sva sportska dogaanja, a obavezno je prenosio i novogodiπnji koncert iz BeËa. Prema mojim informacijama (jer sada sam u mirovini RadiopraktiËar pa nisam u svakodnevnom kontaktu s kolegama), u Drugom programu u odjelima zabava, glazba, sport sada su: Mirjana I sada neπto intimno jer sam se formirao i afirmirao (od vanjskog suradnika Æugec PaviËiÊ, Branka HusedæinoviÊ, Sabina Jaganjac, Zlatan do urednika programa) kao novinar upravo na Drugom programu Radio Skalicki, Monika Lelas, Dubravka Druæinec Ricijaπ, Nataπa Zagreba, odnosno Hrvatskoga radija. Mikac, Andro TomoviÊ, Zrinka ©timac, Neven »ikara, Mirna Farkaπ, Ljudevit GrguriÊ, Silvio Novosel, Zlatko Turkalj i Sluπam radio Branka Muvrin, Kreπimir Gotlin, a tu su i voditelji: Mirko Fodor, Emisije dosadne i sive. Karmela Vukov ColiÊ, Aleksandar Kostadinov. - izmet i metak. Jasno je da su smetovi snijega nabacani na Mnogi su u pravu: U vrijeme kad su k nama dolazili sportovi razni, prva faza U njem mali ljudi æive. toga prijenosa obiljeæena je nastojanjem hrvatske strane da hrpu, a da je izmet neπto πto se izbacuje iz organizma kao Velika radijska imena iskoriπteno i preraeno. Metak se lijepo uklapa u znaËenje I za televiziju ista tvrdnja stoji. Glavni urednici Drugog programa bili su: veÊ spomenuti te nazive prevede i tako prilagodi hrvatskom jeziku, ËineÊi ih Samo su u boji. Mijo VlaoviÊ, Filip SvetiÊ, Ivo Ostoja, potom Dobroslav πto razumljivijima hrvatskim govornicima. Odnosilo se to glagola metati (stavljati rukom) - tane se umeÊe u cijev i SilobrËiÊ, Zoran ZokoviÊ, Vojo ©iljak, Marko Sapunar, Vjeko prije svega na timske igre. Neki su nam sportovi stigli i bez onda baca, ispaljuje. Ja nisam radioteoretiËar, ja sam radiopraktiËar. Ne znam biti ni mentor, ne SalmiÊ, Mladen RutiÊ, Duπko RadiÊ, onda je doπlo dvovlaπÊe, posrednika iz zemlje podrijetla (tako poËetke igranja A futsal? Futsal je primjer kako danas, primajuÊi nove znam to teoretski objasniti, ali oni koji rade sa mnom to mogu vidjeti. Radio dva urednika: DevËiÊ-Mesar, Muvrin-Druæinec Ricijaπ, a sada nogometa biljeæimo u Æupanji joπ 1880. dolaskom engleskih sportove i njihove izraze, viπe uopÊe i ne pokuπavamo te izraze je rijeË, radio je zvuk. je urednica Jadranka RiloviÊ. Nabrajao sam imena, jer ljudi, tvorniËara, koji donose i prvu nogometnu loptu u Hrvatsku, prevesti. ©to je uopÊe futsal? To je momËadska igra loptom, Radio je informator, zabavljaË. Radio se moæe pratiti, a da pritom nisi novinari, glazbeni urednici, tonski realizatori stvaraju emisije a 1881. ondje se igra i tenis), nazivi nekih preko jezika kratica od portug. futebol de salao, odnosno πp. futbol de vezan za njega, kao πto moraπ biti privezan za televiziju. (naravno, u suradnji sa sluπateljima). Oni su radio. (Ujedno posrednika, no ipak se u hrvatskom nije uvrijeæio ni fudbal sala, πto znaËi dvoranski nogomet. Kako vidimo, dvoranski Mogu se raditi i neki drugi poslovi, i sluπati radio, dok se to uz TV, a niti uz nogomet razumijemo, a futsal ne. Postoji i mali nogomet, raËunalo ne moæe. Uz njih se jedino moæe jesti. se ispriËavam onima koje nisam spomenuo.) Drugi program (donekle prema engleskom), ni fuzbal (sliËnije jeziku Radio moæe po potrebi biti u prvom planu, a moæe biti samo zvuËna kulisa. i Dokumentarno-zabavni program Hrvatskoga radija Ëesto se posredniku, njemaËkom), nego nogomet, pa tako onda najprije sam pomislila da je futsal to, no protivljenje tom Za to i postoji ona: radio, ne radio, uvijek ti svira radio. poistovjeÊuju jer dokumentarni i zabavni program ostvaruju prema njem. Handball imamo rukomet itd. Vidimo da se i razumljivom prijevodu, premda razlike uopÊe nisu velike (4 Na radiju mogu Ëitati tekst, a na televiziji se pravim kao da ne Ëitam, a najviπe sati na Drugom programu, odnosno drugoj mreæi. u tom prevoenju naziva postupalo razliËito. Negdje je bilo igraËa + vratar prema 5 + vratar u malom nogometu, uz imam tzv. blesimetar. Meutim, na Drugom programu emisije realiziraju i drugi vaænije izreÊi bit novoga sporta (koπarka pokazuje oko Ëega minimalne razlike u pravilima), uvjerilo me da taj otpor izvire “Sluπam, dakle jesam”, rekao bi moj prijatelj Sead MuhamedagiÊ, pisac i programi. Drugi program je u moje doba imao veliku se vodi igra, oko koπa), negdje neπto i o naËinu igre (nogomet, prije svega iz naπega veÊ posloviËnog priklanjanja svemu πto prevoditelj, germanist. Ovo “sluπam, dakle jesam” dobiva na znaËenju jer je sluπanost u Hrvatskoj, ali i u susjednim republikama, rukomet), no premda je i koπarka nastala od Basketballa, je strano. To πto je FIFA prihvatila futsal kao sluæbeni izraz Sead slijepa osoba. Ne bih se sloæio s nekim teoretiËarima koji tvrde da Êe radio sastavnicama tadaπnje dræave: u Srbiji te u Bosni i Hercegovini, taj Ball nije u ovom sluËaju preveden nikako, dok u razumijem. Manje razumijem Hrvatski nogometni savez, koji biti samo lijepa uspomena na 20. stoljeÊe. On Êe se vjerojatno mijenjati po a neπto manje u Sloveniji. Mogli bismo reÊi da je Drugi pro- primjerima nogometa i rukometa jest. Zanimljivo je da u je takoer pristao uz futsal, dvoranskom nogometu usprkos. izgledu. Nemamo viπe starih aparata Kosmaj, Triglav, Sava... Radioprijemnici su gram bio uËitelj radiostanicama koje su nastajale. Naime, u tom jeziËnom posuivanju nismo tada (kraj 19. stoljeÊa i Primjera prenoπenja rijeËi iz stranih jezika u hrvatski uz npr. u mobitelima. to vrijeme bilo je stotine divljih malih radiostanica u Hrvatskoj, poËetak 20.) pribjegli kalku, doslovnoj prevedenici cijeloga nekakvu prilagodbu ili bez ikakve prilagodbe ima bezbroj: HoÊe li internet pojesti radio, isto je pitanje kao i hoÊe li internet pojesti koje nisu ni imale dopuπtenje za emitiranje i koje su s knjigu. Meni se Ëini da barem joπ dva desetljeÊa neÊe. Za dalje ne znam. izraza ili njegovih sastavnih dijelova, jer da jesmo, trebalo je skvoπ je npr. zadræao svoje ime, proπao je samo grafijsku vremenom prestale s radom. O fenomenu tih radiostanica, a adaptaciju, prema engl. squash, no ni nju uvijek, pa tako Radio je intimniji i iskreniji medij od televizije. On mora zadræati nivo i, u povodu pedesete godiπnjice radija u svijetu 1973. godine, onaj Ball prevesti kao lopta, a ne met. ©to uopÊe znaËi taj imamo u istom Ëlanku i skvoπ, u opisu pravila igre, i squash rekao bih, uhvatiti se za umjetnost kao slamku spasa. Tako Êe pobjeÊi od Miran KuËiπ, Maksim JurjeviÊ i Zvonimir BajsiÊ ostvarili su met? Jesmo li pogrijeπili? Ne, nismo. Met dolazi od glagola televizijskih trivijalnosti kao πto su glupave reklame, reality show i sl. dokumentarni feature “Ad libitum” za koji su dobili prvu met-ti, πto je dalo mesti, ali najprije u znaËenju mete snijeg, u potpisima pod slike (loptica za squash, dvorana za squash). Televizija koketira, zavodi... Radio treba animirati svoju publiku πto nagradu Prix Italia. U to vrijeme nije bilo drugih radiostanica da ne spominjem kultni zameo ih vjetar, πto je joπ od O pribliæavanja curlinga hrvatskim govornicima nije se viπe kvalitetnijim sadræajima i zvukom doËarati ono πto se hoÊe reÊi. ObiËno u Hrvatskoj. Omladinski radio, kasnije popularna Stojedinica, praslavenskoga u svim slavenskim jezicima suæeno na uopÊe ni razmiπljalo, pa kod njega nije provedena ni grafijska kaæem da ni jedna televizija ne moæe pokazati sliku ljepπom od one koju ja osnovan je 1984. godine, a tek poslije poËeli su s emitiranjem znaËenje Ëistiti kuÊu, ulicu, dvoriπte i sl., no prvotno znaËi prilagodba, a sva ja prilika da i neÊe, jer je 2001. godine mogu zamisliti. bacati. To se znaËenje u hrvatskom izgubilo, u suvremenom osnovan i Hrvatski curling savez, igra se stonerom (bar Televizija je æenskoga, a Radio muπkog roda. Otvoreni radio, Obiteljski radio (nastao na neki naËin iz radiostanice Velika Gorica), Plavi radio, Hrvatski katoliËki slovenskom joπ je vrlo æivo (meti - bacanja: kugle, diska, kamenja imamo!), granitom od 20 kg, pa Êe tako najvjero- Kada je Bog stvarao svijet, onda je pogledao Adama i rekao: jatnije i ostati. Joπ samo da mi je znati kako Êe izvorni hrvatski • Zadovoljan sam! radio, Radio Marija i mnogi drugi. Novinari Drugog koplja, kladiva), a kod nas se saËuvalo u sloæenicama. Taj Onda je pogledao Evu i rekao: programa dobili su stotine i stotine nagrada. Od veÊih stari met u znaËenju bacanja, izbacivanja vrlo je produktivan, nepoznavaoci engleskoga Ëitati ime toga hrvatskog saveza - • Ti Êeπ se morati πminkati! nagrada, to su dva Ondasa (prestiæna meunarodna nagrada pa je i novostvoreni nogomet brzo stekao pravo graanstva, kada Êe im i hoÊe li im (kako? po Ëemu?) “sviËnuti” da to Siguran sam da ste shvatili aluziju. »estitam Drugom programu 50. koja se dodjeljuje u Barceloni). Prvi Ondas dobio je Ivo primivπi lako u svoje druπtvo i rukomet, pa i glavomet, ali i treba Ëitati karling, a ne curling?! Dobrom starom pokuπaju obljetnicu sa æeljom da se ne izgubi u sliËnosti s drugima, da saËuva svoj Ostoja 1969. godine, a Vojo ©iljak i Duπko RadiÊ za emisiju puπkomet, domet, vatromet, promet, zamet, smet pribliæavanja novih sportova i njihovih naziva hrvatskom

identitet i svoju prepoznatljivost
“ZviæduÊa priËa” 1997. godine (snijega), dapaËe i neπto πto se na prvi pogled Ëini nespojivim Nogomet i futsal puËanstvu vidimo da je odzvonilo za sva vremena NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 58 Razgovarao Jozo PetriËeviÊintervju fredi kramer 59 Jedan od najvienijih sportskih novinara i sportskih radnika - Najzasluæniji. Mene je primio na posao i na tome sam Kada bi se danas radila Zagreba i Hrvatske, “stoljetni maksimirski kroniËar i mu iznimno zahvalan. On je bio urednik Sportske redakcije rang-lista najdraæih, najpoznatiji dinamolog”, danas je gost naπeg cehovskog Radio Zagreba. A nju su, osim njega, Ëinili Ivan TomiÊ, odnosno najboljih glasila, Novinara. Razgovarali smo pribliæno dva sata u Marijan RogiÊ i ja. Nas Ëetvorica. Svi su me oni nagovarali da sportaπa, kako bi vaπa HND-u i obnovili sjecanja na davne dane. budem spiker. Imao sam glas koji se prepoznavao, koji je nosio izgledala? Na primjer : Kada danas gledate retrospektivno, moæete li reÊi da ste i imao snagu. Govorio sam zagrebaËki - onda se jako pazilo sretan Ëovjek? Jesu li se ostvarili vaπi mladenaËki snovi? na jezik, a ne kao danas. Najbolji - Jesam li sretan - jesam. Ostvarili su se svi moji snovi. Treba li za novinarski poziv talent ili se sve moæe nauciti koπarkaπ Hrvatske? ZahvaljujucÊi sportu proπao sam ono πto ni jedan od mojih na fakultetu? Draæen PetroviÊ kolega s faksa nije uspio. U svakom sluËaju, zadovoljan sam, - Potreban je talent, kao i za svaki drugi posao. Tu nema Najbolji atletiËar? proputovao sam cËitav svijet, Wimbledon sam radio 33 puta, zbora. No, nitko se ne raa s genijalnoπÊu. Lucano Suπanj poËevπi od 1966. Kad se dogodio vaπ prvi prijenos? Najbolja atletiËarka? Kako ste se odluËili za novinarstvo, gdje ste uËili zanat? - Mladen DeliÊ odredio me da zajedno s njim na Prvom Sanja PerkoviÊ - Nisam namjeravao biti novinar. Studirao sam pravo i programu Radio Zagreba prenosim Davis Cup susret iz Splita Najbolji tenisaË? bio sam jedan od 20 najboljih na fakultetu. Sa mnom su 1961. godine. Igrali su Jugoslavija - ©panjolska. Bio je to moj PunËec Franjo studirali i neki tada vrhunski i svestrani sportaπi, a i ja sam prvi radijski prijenos. I tako sam uletio u tenis, o kojem sam Najbolja tenisaËica? se bavio sportom: tenisom, nogometom, a dobro sam i plivao. znao gotovo sve pa sam kasnije prenosio skoro sve najvaænije Iva Majoli U svakom sluËaju, ja sam sport volio, igrao sam tenis, na meËeve. Nogometne tekme uglavnom je komentirao Najbolji nogometaπ? ©alati sam bio svakodnevno, nakon πkole i kasnije fakulteta. neponovljivi Ivo TomiÊ. Bio je poseban u svakom pogledu. Franjo Wolfl Stanovao sam u DraπkoviÊevoj ulici, i nije mi bilo daleko Takvi se radaju jednom u sto godina. Najbolji skijaπ? popeti se Schlosserovim stubama na ©alatu. Nekada se s mladima itekako puno radilo. Legendarni Ivica KosteliÊ Dakle, æelio sam zavrπiti pravo i posvetiti se advokaturi. sportski radnik i novinar Hrvoje MacanoviÊ mladima je na Meutim, kako sam se upoznao s dosta prijatelja, medu Radio Zagrebu zduπno pomagao. Najbolja skijaπica? kojima i nekoliko novinara, pomalo sam 1956 i 1957. poËeo - UpamÊen je kao novinar, urednik, publicist i sportski Janica KosteliÊ pisati u Ëasopisu Nogomet, πto ga je izdavao ZagrebaËki radnik, koji je suradnju s Radio Zagrebom poËeo daleke 1929. Najbolji hokejaπ? nogometni podsavez. Glavni urednik mu je bio Josip »erne, godine, direktno prenoseÊi veslaËko prvenstvo na Savi u Fredi David a kasnije Berislav Nikpalj. Ureivala ga je jedna dosta dobra Zagrebu, a kasnije i nemali broj sportskih zbivanja, Najbolji stolnotenisaËi ekipa. Bio sam kasnije i u Upravnom odboru ZagrebaËkog ukljuËujuÊi Olimpijske igre. Prenosio je i komentirao brojna Dragutin ©urbek i nogometnog podsaveza. natjecanja i za Televiziju Zagreb. Bio je urednik TV poπte i Æarko Dolinar Kolega Nikpalj me forsirao i ubrzo sam dogurao do drugih emisija te osnivaË i predavaË interne novinarske πkole Najbolji urednika meunarodne nogometne rubrike. Kako sam RTZ-a. Pomagao je mnogim mladim kolegicama i kolegama. nogometni trener? znao njemaËki, prevodio sam najzanimljivije nogometne MacanoviÊ je, kako su ga kolege zvale Macan, bio svjedok Martin BukoviÊ tekstove iz njemaËkih Ëasopisa i objavljivao zanimljive hrvatske sportske povijesti. On je sve pratio, imao je Najbolji sportski i Ëlanke o austrijskom i njemaËkom nogometu te njihovim prepoznatljiv radiofonijski glas, ljudi su se navikli na njega. fotoreporter? najboljim nogometnim momËadima. Bilo je posla na Ja sam njegove prijenose sluπao satima dok sam glancao Radiπa MladenoviÊ pretek. A suraivao sam i u nekim drugim medijima. parkete. No, ja sam imao drugog uËitelja, Mladena DeliÊa, i Najbolji spikeri? Naravno, imao sam sve manje vremena za polaganje od njega sam najviπe nauËio. Jozo VukeliÊ, zadnjih ispita na Pravnom fakultetu, πto se nimalo nije Piπete i danas. Joπ niste bacili pero u trnje? Zvonimir –uretiÊ, svialo mojim roditeljima. - I neÊu dok, πto se kaæe, god budem mogao pisati i Ljubo JelËiÊ, Potom ste se obreli u VUS-u? razmiπljati. Dok me glava sluæi. Æeljko Tomac i - Da, susreo sam se, sredinom pedesetih godina, s glavnim ©to biste iz dugogodiπnjeg bavljenja novinarstvom voljeli Ivan KojundæiÊ urednikom Vjesnika u srijedu Franom Barbierijem i poËeo s ponoviti ? Najbolja spikerica? Novinari su VUS-om suraivati. K njemu me doveo Tomislav CrnkoviÊ, - Bilo je jako puno lijepih dogaaj. Volio bih ponoviti sve Nada Agbaba tada jedan od najboljih nogometaπa u zemlji. On je bio ono πto je bilo lijepo. Najbolji reæiser? urednik sportske redakcije VUS-a. A πto zaboraviti? Ivan Hetrich ZahvaljujuÊi Ici Kerhinu, Ëuvenom atletiËaru, tada - Zaboraviti ono πto se dogodilo stadionu Dinama u Najbolji radijski urednik? uredniku sportske rubrike zagrebacËkog Narodnog lista, Maksimiru 13. svibnja 1990., na utakmici Crvena zvezda - Mladen DeliÊ nekad bili poËeo sam pisati i o atletici i drugim sportovima u tom listu, Dinamo. Nevieni i nesportski dogaaj. Juæna tribina je u Najbolji radijski πto je izlazio svakodnevno oko podneva. U VUS-u sam pisao jednom trenutku doslovce provalila na stadion, doπlo je do nogometni reporter? reportaæe. List je imao golemu nakladu i pisati za taj tjednik obraËuna i milicija je agresivno intervenirala. Istina: ona je Ivan TomiÊ bila je izuzetna Ëast. A uz pomoÊ mog prijatelja, sportskog pokuπala zaustaviti nalet koji su izazvali navijaci Crvene Najbolji komentator? novinara Vilka Luncera, pojavljivao sam se i na stranicama zvezde. Kaæu da se meu njima nalazio i Arkan; ja ga nisam Zvonko Letica
sportskog lista Narodni sport, kasnije Sportske novosti. vidio, ali kaæu da je on bio meu njima glavni Ëovjek. Uslijedila nepotkupljivi Kolega Mladen DeliÊ zasluæan je πto ste postali je neviena guæva, doπlo je do tuËnjave itd. Boban je skoËio profesionalac? nogama na jednog milicionera, ovaj je izvadio piπtolj i moglo NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 60 intervju fredi kramer 61 se dogoditi svaπta. Dakle, to je neπto πto bih u svakom sluËaju Milan AntolkoviÊ i drugi su mi to potvrdili. A taj deËko je Tuman. Tiskana je u ono vrijeme kada Beograd nije imao htio zaboraviti. Ne ponovilo se. strijeljan na DotrπËini. ©toviπe, odigrao je dvije utakmice za –okoviÊa. Mi smo desetljeÊima vladali domaÊm teniskim Isto tako volio bih zaboraviti onaj dan kada je izvrπen reprezentaciju NDH. Nitko ga nije mogao spasiti, Ëak ni terenima. Beogradski igraËi nisu nam Ëesto bili ni do ramena. napad na Æidovski paviljon u Münchenu na Olimpijskim intervencija jednog Bogdana Cuvaja i Bernarda Hugla. Sada je drukËije. ZahvaljujuÊi –okoviÊu, Srbija visoko kotira igrama. Ja sam imao na uπima sluπalice, cijeli dan sam Oduπevljavali su vas mnogi sportaπ. Kojih se posebno u svjetskom tenisu. A u ono doba mi smo bili stvarno carevi. govorio, prenosio dogaaje za Radio Zagreb. S nama sjeÊate ? Imali smo Franju PunËeca, Dragutina MitiÊa, Josipa Paladu, novinarima glasoviti ©pic je proveo noÊ, jer su i njemu - Najviπe ©urbeka, Franje PunËeca, Franje Wolfla i Æarka Boru JovanoviÊa, Nikolu PiliÊa, Æeljka FranuloviÊa, Gorana prijetili. A on je osvojio 7 zlatnih medalja. Njega su jako Dolinara. Oni su naπe najveÊe zvijezde. Gdje god su nastupali, IvaniπeviÊa itd. Ëuvali, kao najveÊu zvijezdu Olimpijade. svuda su oduπevljavali. To je moje najbolje djelo. InaËe, nikada nisam zadovoljan Jesu li novinari danas odgovorni? Treba li se suzdræavati od neodmjerenog ni jednim djelom potpuno, no u ovo sam uloæio puno truda. - Mislim da smo mi osjeÊali veÊu odgovornost. Na neki senzacionalistiËkog prikazivanja nasilja i brutalnosti? Imate li svoje pisce u novinama ili reportere, naËin πtitili smo dignitet i vlastiti ceh. Bili smo nepotkupljivi, - Sigurno. To se zlo mora iskorijeniti. Ne valja o tome komentatore koje ne propuπtate? uopÊe se nije moglo dogoditi da nam netko kaæe kako previπe raspravljati, a niπta ne raditi. - Volim sluπati i gledati nogometne utakmice πto ih moramo “delati”. Ako je i bilo pokuπaja, to bismo rijeπili na Koja je danas televizijska redakcija u vrhu hrvatskog prenosi i komentira Drago ∆osiÊ. On je ozbiljan, dobar sastanku u redakciji . Ukratko, teæili smo istinskom æurnalizma? komentator, ima razgovijetan glas, ne guta rijeËi. ©to se tiËe Na sastanku u Haulikovoj istraæivaËkom novinarstvu. Netko viπe, netko manje - ne bih - Nova TV i RTL. Ljudi vole Ëuti istinu. A manje televizije novinara-pisaca, rijetko preskoËim Milana IvkoπiÊa, Jasminu ulici u Zagrebu 1960. se hvalio, ali bio sam jedan od tih. Na koncu konca, vide se i se viπe trude biti bliæe gledateljima. PopoviÊ, Antu TomicÊa, Tihomira DujmoviÊa i druge. vidjeli. Dakle, travu je grizao i bio je najbolji. Publika je godine: Gordan IroviÊ, obojicu oboæavala i nagraivala dugotrajnim i snaænim Tomislav CrnkoviÊ i Fredi rezultati. Sportska televizija, Mateπina, je li nam ona potrebna? Novinarski uzori su vam...? Kramer Æestoko sam se usprotivio onima πto su predlagali da se - Rijetko je pratim. Ideja o njenom pokretanju nije bila - Mladen DeliÊ na prvome mjestu, zatim Zvone Mornar, pljeskom. Gledatelji viπe nisu onakvi kakve smo nekoÊ ukinu pojedini nogometni klubovi, na primjer HA©K loπa. DapaËe. Frane Barbieri, Ive MihoviloviÊ i Boris JankoviÊ. Iznimno imali. Smatram da moramo djelovati pozitivno i s jedne i Graanski i Concordia. Rekao sam da je to æalosno. I mogu Jeste li Ëlan koje politiËke stranke? cijenim Vilka Luncera, on je u ono vrijeme bio s druge strane pa Êemo onda imati i publiku. Kad Êe se to vam reÊi, vodio sam borbu sa svim moguÊim i nemoguÊim - Nisam. Kad me u HDZ pokuπao uËlaniti Hrvoje ©ariniÊ, najobrazovaniji i najplodniji pisac. I rado je pomagao dogoditi - Bog zna. pojedincima i tijelima; odræavao sastanke za povratak imena rekao sam mu da mene moæe uËlaniti samo Franjo Tuman. mlaim kolegicama i kolegama. Pisao je leprπavo, vrlo Danas je viπe publike na hokeju nego na nogometnim Graanski. Jer, Graanski je bio klub, u njemu su igrali i I je li vas uËlanio? precizno i nadasve zanimljivo. Atletika nije imala u nas predstavama... komunisti i Srbi, meu kojima i Lala –anic, jedan od - Nije. Dakle, nisam Ëlan, ali simpatiziram HDZ. bolje pero. - Eto, i to smo doæivjeli. No, to je æalosno. Splitska publika najboljih i najtalentiranijih nogometaπa πto smo ih dosad Bili ste veoma bliski s dr. Tumanom. Kad ste se Koje je vaπe prijenose publika smatrala najboljima? ipak nije takva. Ona ne kaænjava. ZagrebaËka kaænjava. A imali. Nitko mu nije mogao oduzeti loptu. August Leπnik, upoznali? - Kada bi Dinamo pobjeivao. Zagreb je ipak kolijevka hrvatskoga nogometa, imao je i ima - »im je doπao u Zagreb iz Beograda πezdesetih godina. A najloπijima? tradiciju, ima danas dobro ureeni klub, ali o tom-potom. Postavljen je za direktora Instituta za historiju radniËkog pokreta - Kada bi Dinamo gubio. Jesu li naπi mediji podloæni utjecajima sa strane? ÆIVOTOPIS naroda Hrvatske sa sjediπtem u Opatickoj 10. No, susretao sam Za koga navijate? - Da, jesu. Itekako. se s njim i prije toga u Beogradu jer je igrao tenis na jednom - Uvijek za hrvatske klubove. Kako protjecu umirovljeniËki dani? Fredi Kramer, novinar, urednik i publicist (9. srpnja 1931. Zagreb). - Nikada ne dangubim. Uvijek sam zaposlen. Piπem, Apsolvirao na Pravnom fakultetu ZagrebaËkog sveuËiliπta. veteranskom turniru. Ali kad je 1961. preπao na rad u grad podno ZnaËi za Dinamo i Hajduk ? Novinarstvom se poËeo baviti 1956., najprije kao vanjski suradnik Sljemena, nastavili smo se intenzivnije druæiti i igrati. - Moæe se tako reÊi. I za reprezentaciju RH. analiziram, istraæujem. Moæe li Fredi Kramer æivjeti od mirovine? listova i Ëasopisa Nogomet, VeËernji list, Globus, Vjesnik u srijedu, Gdje ste sve igrali? Danas ste vrlo bliski s Hajdukovim zvijezdama? Narodni spor, Sportske novosti, a od 1961. stalni je Ëlan sportske - Na ©alati i na Mladosti na Savi. - Godinama sam vrlo lijepo prijateljevaosa starom - Moæe, moæe , ali skromno. redakcije Radio Zagreba. ©to imate od minuloga rada ? U kakvom ste ga sjeÊanju zadræali? Specijalnost u novinarstvu mu je atletika, tenis, stolni tenis, nogomet i gardom dinamovaca te snajboljim naπim golmanom svih - Veoma lijepom. I mogu reÊi da je bio idealist. Bio je vremena Vladimirom Bearom i Bernardom Vukasom. Vukas - Skromnu mirovinu. No, kad Ëitam kolike su penzije zimski sportovi. mnogih naπih kolegica i kolega, radnika, moram biti kuπ. I Izvjestitelj s po 8 ljetnih i zimskih olimpijskih igara, s 2 prvenstva Europe razoËaran ponaπanjem nekih pojedinaca, ali i iznimno sretan je grizao travu kad je igrao protiv Dinama. Zaπto? Jer je bio u atletici, s po 7 prvenstava svijeta i Europe u stolnom tenisu. πto je doπao u Zagreb. Bili smo zbilja nerazdruæivi prijatelji. uvrijeen πto njegov bogomdani talent slijepci u Zagrebu nisu pitam se kako ti ljudi prolaze. Kako uopÊe æive? Prosjek od Kaænjen 1972. zbog suradnje u emisiji “Hrvatski sati” na Radio Torontu. Mogao sam ga posjetiti uvijek, u svako doba dana, ili u uredu 2200 kuna je poraæavajuÊi, a joπ je straπnije koliko ljudi prima Obavljao je mnoge duænosti u ZagrebaËkom nogometnom podsavezu, ili kod kuÊe. 1600 kuna. Pa se pitam, kao πto je nekoÊ govorio Mladen Delic, Teniskom savezu Hrvatske, Hrvatskom nogometnom savezu i NK Dinamo. Kakav je bio kao tenisaË? ljudi moji je li to moguÊe?! Da, moguÊe je. Urednik je revije Dinamo od 1958., pomoÊnik glavnog ravnatelja HRT-a od Na Brijunima, ©to zamjerate sadaπnjoj generaciji naπih sportskih - Vrlo borben. Nikad ga nisam pobijedio. TrËao je viπe od dr. Franjo Tuman i Fredi Kramer 1998. do 2000. novinara? Objavio je 15 sportskih monografija i knjiga o Dinamu iz Zagreba, mene. Njegov veliki oboæavatelj bio je dinamovac Æeljko Hrvatskom nogometnom savezu u povodu 80 godina njegova postojanja, »ajkovski - danas 89-godiπnjak. Æeljko je silno æelio da - Moraju imati viπe sportskog poπtenja i æelje da se ne o tenisu, zatim o proslavljenom nogometaπu Stjepanu Bobeku ©tefu... zaigraju, ali do toga nije doπlo. boje znanja. Scenarist filmskog projekta “StoljeÊe hrvatskog nogometa” iz 2002. ©to kao nogometni ekspert oËekujete od spektakla πto Êe Vrlo Ëesto pratim radijske i TV prijenose, poglavito nogometne. Ti naπi komentatori uglavnom ne razlikuju Ë i Ê. godine, urednik “Nogometnog leksikona”, 2004., u izdanju Hrvatskog se ovoga ljeta odræati u Brazilu? leksikografskog zavoda Miroslava Krleæe. Glavni urednik “Sportskog - Naæalost, u pravu ste. To im je uπlo u krv i to je teπko, vrlo almanaha” Saveza za fiziËku kulturu Zagreba 1963.-1978. - Posebno mi je drago da Êe Hrvatska otvoriti SP, da Êe je dobro pripremiti izbornik Niko KovaË. I vjerujem da Êe naπa teπko popraviti. Dobitnik brojnih priznanja, nagrada i odlikovanja, medu kojima i * Pomogli ste mnogim mladim novinarima i to izdaπno. Trofeja Hrvatskog sportskog saveza 1992., Nagrade Grada Zagreba 1994., reprezentacija provesti u Brazilu kao ona 1998. u Francuskoj. Kojima se diËite, a koji su vas razoËarali? Nagrade za æivotno djelo Hrvatskog zbora sportskih novinara 2005., Opus vam je raznovrstan i dojmljiv. Koja biste svoja djela Godiπnje nagrade dr. Franjo BuËar 2009., Nagrade za æivotno djelo dr. posebno izdvojili? - O onima πto su me razoËarali, neÊu govoriti. Ali hoÊu Franjo BuËar 2013. i drugih. - Knjiga “DesetljeÊe naπega tenisa”, moja je prva teniska reÊi da sam zadovoljan Ognjenom NagliÊem koji je po mom Predsjednik RH dr. Franjo Tuman odlikovao ga je Redom Danice knjiga, izaπla je 1973. godine, a naslov za dao je dr. Franjo sudu vrlo dobar novinar, komentator i urednik. A od ovih πto hrvatske s likom Franje BuËara 1995
sada nastupaju najveÊu pohvalu zasluæuje Lovorko MagdiÊ, NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 62 intervju fredi kramer 63

Branko Kralj, Fredi Kramer i Vladimir Beara 2011. godine u posjetu Branku Kralju Godine 1990. u dobrom raspoloæenju: Mladen DeliÊ, Fredi Kramer i Vlatko Stjepan Bobek i Fredi Kramer u Plavom salonu MokroviÊ

Janica KosteliÊ u “Dinamu”: Ivan Enjengi, Janica KosteliÊ i Fredi inaËe fin, kulturan deËko. Vodi zanimljive razgovore na Kako se matiËne kuÊe odnose prema vama Moæe li se vaπ spisateljski opus izraziti u brojkama, - Da. Naæalost ima i toga. Za mene je uvijek bilo najvaænije: Druæili ste se i s Kramar Kramar Hrvatskom radiju. umirovljenicima, pozivaju li vas kad obiljeæavaju kakvu minutama, satima? ako nemam πto lijepo reÊi, neÊu reÊi niπta. mnogim uglednim ©to vas ljudi u sportskom novinarstvu danas? godiπnjicu? Ne - to je vrlo teπko, gotovo nemoguÊe. Ogroman je to Neki naπe kolege u sportske bitke pozivaju kao u vojne, osobama minule - Smatram da bi se mnogi morali bolje pripremiti kada - Pozivaju uvijek 15. svibnja, kad se slavi dan HRT-a. uËinak. Pisao sam o viπe sportova, svakodnevno i rano i kasno, protivnici se doæivljavaju kao neprijatelji (sportski ogledi s epohe, pa tako i s prenose i komentiraju pojedine sportske dogaaje i piπu osvrte. Naæalost, mnogi ne dolaze, a mnogi su otiπli na svoje vjeËno i praznikom i blagdanom iz zemlje i inozemstva. reprezentacijom ili klubovima iz Srbije). Kako to komentirate? Miroslavom Krleæom. Znate i Neki od njih ne navode izvor. A to je vrlo vaæno. Zapravo poËivaliπte. Takvih je podosta. ©to kod svojih prijatelja i kolega najviπe cijenite? - To je nesportski. Na naπim terenima mora opet zavladati najvaænije. - Iskrenost. sportski duh. Razumije se, to nije lako napraviti, nakon jednog neke pojedinosti Postoji li neki tekst ili radijski prijenos, moæda knjiga koje koje slavni pisac nije Na πto ste posebno osjetljivi kad je rijecË o sportu? biste se danas htjeli odreÊi iz svojeg 60-godiπnjeg Radi li se danas puno ili malo radi s mladim novinarima izuzetno teπkog rata, razaranja - ali tome moramo teæiti. kada dou u redakciju? nikome iznio, niti - Ne bismo se smjeli bojati znanja. bavljenja novinarstvom? Takvo pumpanje atmosfere dovelo je i dovodi i do napisao? Jesu li ostvarene sve vaπe profesionalne æelje? - Ne postoji. Nikada nisam nikoga uvrijedio, nikada nije - Jako malo. znaËajne materijalne πtete? -»esto, dosta Ëesto - Jesu. Zbog toga sam sretan i presretan. nikakav prigovor upuÊen na moju adresu. Uvijek sam govorio * Nema viπe onih slavnih mentora uz koje su mladi - Zbog toga i imamo veliku materijalnu πtetu na sam se nalazio u istinu i nikad nitko nije intervenirao. A imao sam dosta oπtre uËili? stadionima. Tu mora dræava naÊi rjeπenje. Nema druge nego druπtvu s Miroslavom sluπatelje. - Nema. Puste te u vodu i plivaj. A to je nedopustivo. kazniti. Rigorozno, ali objektivno. Krleæom, Mikom Biste li danas potpisali sve ono πto ste u sportskom Zaπto danas redakcije ne koriste, da tako, kaæem Koje je najveÊe zlo sporta ? Tripalom i Savkom novinarstvu napravili? isluæene novinare da rade s mladim ljudima? - Doping, menadæeri. DabËeviÊ KuËar, S vlaπÊu ste imali nepriliku, no preæivjeli ste? - Apsolutno sve. Ne sramim se nijednog svog teksta, ni - Velika je to πteta. NekoÊ je mladima koji su dolazili na A najveÊe zlo sportskog novinarstva? Perom Pirkerom i - Bolje reÊi - s mojim pretpostavljenima, i to samo u dva radioprijenosa. ©toviπe, silno sam ponosan. Radio Zagreb izdaπno pomagao slavni - legendarni Hrvoje - Neobjektivnost sasvim sigurno. drugima. Jedne veËeri navrata. Nas, Ëlanove sportske redakcije Radio Zagreba, nakon Jeste li ikada u æivotu pisali, komentirali po narudæbi MacanoviÊ i joπ neki veterani hrvatskog novinarstva. On je, Prevelika je bliskost novinara i onih o kojima se piπe. u domu dr. Franje deæurstva nedjeljom naveËer, zvao bi nas kolega s Radio S neËasnim namjerama - nikada. To je u suprotnosti s premda je bio u mirovini, dolazio na Radio Zagreb, Novinar mora imati distancu jer svaka veËera jednom Tumana poveo se Toronta, inaËe reporter emisije “Hrvatski sati” i molio da mu mojim odgojem i naËelima. razgovarao s novinarima i ukazivao na stanovite greπke. dode na naplatu? razgovor o sportu. Krleæa je znao πto damo rezultate najvaænijih sportskih zbivanja. Mi bismo mu Jesu li naπi kolege krivi za degradaciju profesije? UoËene greπke su se tako ispravljale - nisu se viπe ponavljale. - Tako je. Onog trenutka ako si na bilo koji nacin podlegao Vaπ odnos s Ivanom ©iblom... - ne samo veËeri - ti si zarobljenik. radim i Ëime se bavim izdiktirali rezultate nogometne, rukometne i joπ nekih sportova. - Bez daljnjega. te je u jednom Sasvim Ëista sportska situacija. Netko je po tome poËeo ËaËkati Jeste li ikada kao πef stali iza svojih podËinjenih ili ste - Nije mogao biti bolji. ©ibl je za mene najbolji generalni Bili ste izvjestitelj s mnogih najveÊih europskih i svjetskih direktor πto ga je Radio Zagreb, odnosno HRT imala u svojoj trenutku rekao: “Pa i ja i optuæio nas da πurujemo s emigracijom. Bio sam iznenaen. pak Ëuvali sebe? natjecanja: πto je najljepπe πto ste doæivjeli? sam sportaπ.” Nastade No, stvar je sredio urednik Radio Zagreba Filip Svetic. - Uvijek sam πtitio kolegu, uvijek sam s njime nalazio dugoj povijesti. »esto je navraÊao k nama u Sportsku - Najljepπi doæivljaj kad naπi predstavnici stoje na tajac. Nevjerica. “Vi ste I joπ sam imao jednu nezgodu prigodom teniskog susreta zajedniËki jezik i uvijek se ono πto se moglo ispravilo. redakciju, igrao je s nama πah i diskutirao o nevoljama u poËasnom postolju, primaju kolajne i kad se svira Lijepa naπa. bili prvak Zagreba u sportu ili pak o uspjehu pojedinaca. Ponekad sam ga znao i Jugoslavije i Rumunjske u Zagrebu. Greπkom tehniËara ©to je najvaænije za uspjeh u novinarstvu? Oni su proslavivπi sebe, proslavili i nas koji smo bili uz njih - plivanju 1910. godine. - OpÊa kultura. Znanje. Brzina. Pa i odricanje. Moraπ oponaπati u njegovoj prisutnosti. Bio je najbolji dirigent koji ali i naπu domovinu. Natjecanje je odræano zamijenjene su kasete s himnama. Na kasetama su se nalazile nije znao svirati instrumente, ali je vladao orkestrom. himne Rumunjske, FNRJ i Hrvatske. PreskoËeno je sviranje uvijek, u svako doba dana i noÊi, biti spreman izvrπiti Da se ponovo rodite, πto biste bili? na Maksimirskom Nagrada HRT s punim pravom nosi njegovo ime. Bio - Arhitekt. jezeru”, rekao sam. I nacionalne himne - odsvirana je samo rumunjska himna i postavljeni zadatak. »ime ste se vi dosad najviπe proslavili? gospodin u pravom smislu te rijeËi - genij. Ja sam ga Pratite li naπ staleπki list Novinar? Svia li vam se ili ga, dodao: “Iza vas su “Lijepa naπa”. No, izvukla nas je jedna dama, supruga Mate oboæavao, kao i toliki drugi. Ëim ga dobijete, bacite u koπ? plivali labudovi…” MikiÊa, koja je radila u naπoj kuÊi. I izbjegao sam posljedice. - Pa, izmedu ostalog, vjerojatno i po glasu - jer me ljudi prepoznaju i danas. Vele to je onaj πto je prenosio Sportska pera bije glas da su dvoliËna - najprije - Ne, ne. Uvijek ga najprije prelistam, a potom ga temeljito Druπtvo je puklo od Objasnio sam direktoru Ivici KrizmaniÊu kako je doπlo do utakmicu Dinamo - Hajduk, Partizan - Dinamo - Dinamo pojedine igraËe i trenere diæu u nebesa, a poslije prvoga proËitam od prve do zadnje stranice. Naæalost, posljednje smijeha, i sam se
Krleæa iznenadio
greπke i tako nisam kaænjen - Crvena zvezda... kiksa æestoko ih blate, smjenjuju ih? stranice sve su deblje
NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 64 nove knjige nove knjige 65 Gerasimom, mitropolitom Jovanom, Bobijem Marotijem, Nikolom hannesburgu. Osim kompletnih statistika svih utakmica, Radio Dubrovnik PleÊaπem, Svetozarom Livadom, Bogdanom DeniÊem, Nenadom Strahimir Primorac zanimljivosti s natjecanja i izuzetno velikog broja atraktivnih i Puhovskim, Duπanom MatiÊem, Tvrtkom Jakovinom, Josipom superkvalitetnih fotografija, knjiga sadræi i dragocjeni dodatak: Najbolji promicatelj Grada ManoliÊem i drugim uglednim osobama javnog, znanstvenog i LINIJA RAZDVAJANJA analizu svih nastupa hrvatske reprezentacije ne svjetskim “Radio Dubrovnik 70 godina, dokument jednog kulturnog æivota. Hrvatska proza o ratu i njegovim posljedicama 1990-2010, prvenstvima. Autori knjige ne kriju da je posrijedi bio teæak posao, vremena, jednog grada i jednog radija”, urednica “Ovim djelom Nino KopaË je zaduæio dio naπe povijesti, opisujuÊi izdavaË Naklada Ljevak, d.o.o., Zagreb 2012., strana 270) i to iz barem dva razloga
Adriana TomaπiÊ, nakladnik Hrvatski radio, graansku stranu rata kao najgoreg meu ratovima u kojima ni groblja Jozo PetriËeviÊ Radiopostaja Dubrovnik 2012., 278 stranica nisu poπteena kao strateπki neprijatelj. Podario nam je koristan rad u Nakon knjige kritika o suvremenoj hrvatskoj prozi “Prozor u prozu”, spoznaji istine”, istiËe ugledni prof. dr Svetozar Livada. 2005. godine, Strahimir Primorac (1945.) objelodanio je novo djelo Jedna od naπih iznimno uspjeπnih i uglednih radiostanica, Radio Najnovije djelo Ninoslava KopaËa ocijenjeno je kao vrlo vrijedan pod naslovom “Linija razdvajanja - Hrvatska proza o ratu i njegovim Dubrovnik, obiljeæila je proπle, 2012. godine, znaËajan jubilej, uz ostalo dokumenat. Autor predgovora - kolega po struci - urednik izdanja Igor posljedicama 1990. - 2010. godine.” i objavljivanjem sjajne monografije “Radio Dubrovnik 70 godina” - Palija podvlaËi da je ovo knjiga o histeriji i propadanju. O dobrom, Po zavrπetku studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kolega dokument jednog vremena, jednog grada i jednog radija. starom, potroπenom i krvavom Balkanu koji je nadrealistiËan onoliko Primorac svoj radni vijek proveo je u “VeËernjem listu” kao lektor- Tijekom 70 godina postojanja na jugu Hrvatske, Radio Dubrovnik koliko je i stvaran, a kontradiktoran koliko i smislen. Knjiga intervjua redaktor. Knjiæevne kritike i eseje objavljuje od kraja 60-ih godina Branka Primorac postao je dio tradicijskog traga, svakodnevna potreba i navika vjernih Ninoslava KopaËa s brojnim akterima i promatraËima formativnih, ali proπlog stoljeÊa u novinama, Ëasopisima i radiju. Uredio je knjige sluπatelja, uvijek vjerodostojan i jednako rado sluπan izvor informacija. i destruktivnih godina raspada Jugoslavije i stvaranja novih dræava, nekolicine suvremenih hrvatskih prozaika, a nekima od njih napisao Nagrada “Gardaπ” za najbolji Nakon Radio Zagreba, Radio Dubrovnik najstarija je radijska stanica objedinjuje sve navedeno, pokuπavajuÊi dati smisao ljudskom je predgovore odnosno pogovore. na ovim prostorima koja je od svog osnutka, daleke 1942. godine, postojanju u vremenima histerije i autodestrukcije. Njegovo najnovije djelo, “Linija razdvajanja”, predstavljeno je u roman za djecu postala neodvojivim dijelom javnog æivota grada podno Sra, a i πire. Ninoslav KopaË je umijeÊem razgovora, kroz poziciju kvalificiranog Druπtvu hrvatskih knjiæevnika u Zagrebu 13. oæujka, a o njenom Tijekom godina, tehnoloπki se unapreujuÊi, kadrovski i programski svjedoka, napravio Ëitav niz intervjua najËeπÊe objavljenih u Ëasopisima znaËaju veoma su iscrpno i izuzetno pozitivno govorili akademik Pavao Izmeu 26 knjiga pristiglih na natjeËaj za knjiæevnu nagradu “Anto rastuÊi, Radio Dubrovnik pokrivao je svojim programom sva podruËja Identitet i Novosti. Kroz te je intervjue, prije svega, pokuπao pronaÊi svrhu PavliËiÊ i prof. dr. sc. Vinko BreπiÊ. Gardaπ”, koja se godiπnje dodjeljuje za najbolji roman ili knjigu javnog æivota, poglavito njegujuÊi tradiciju i kulturnu baπtinu Grada, svog novinarskog postojanja, usprkos svim poteπkoÊama i izazovima s “Linija razdvajanja” sadræi kritike, prikaze i esejistiËke tekstove o pripovijedaka za djecu i mladeæ, prosudbeno povjerenstvo, u sastavu njegov duhovni trag, identitet i posebnost. kojima se suoËio kao “persona non grata” hrvatske kvazi-demokracije romanima, zbirkama priËa, autobiografskoj, dokumentarnoj i prof. dr. sc. Dubravka Teæak, predsjednica, Tito BilopavloviÊ i Stjepan Ne prestajuÊi emitirati ni u najteæim trenucima neprijateljske 90-ih godina proπlog stoljeÊa, a onda i potraæiti odgovore na brojna diskurzivnoj prozi hrvatskih (i neπto stranih) autora kojima je u srediπtu Tomaπ, Ëlanovi, za najbolji roman izabralo je knjigu “Zvonka Zmaj i opsade Dubrovnika u Domovinskom ratu, Radio Dubrovnik bio je pitanja koja su mainstrem mediji izbjegavali najËeπÊe zbog svoje politiËke bila tema rata u Hrvatskoj i BiH 1991.-1995. Tri kavalira” (Alfa, 2012.) naπe ugledne kolegice, veËernjakovke jednako sa svojim sluπateljima u skloniπtima i s braniteljima Grada kontroliranosti, nedostatka novinarske hrabrosti i autocenzure, tabloizacije, Na temu upuÊuje i naslovna sintagma koja inaËe pripada ratnoj Branke Primorac. na prvoj crti bojiπnice. Glas Hrvatskoga radija, Radiopostaje senzacionalizma i æutila javnog medijskog prostora kod nas i u regiji, te terminologiji, a istodobno se ta sintagma moæe razumjeti i u RijeË je o nagradi koju dodjeljuju Druπtvo knjiæevnika Hrvatske i Dubrovnik nije bio samo prva i najËeπÊe jedina informacija o ratnim opÊe devalvacije profesionalnih standarda i etiËkih vrijednosti. aksioloπkom smislu, kao literarno vrednovanje razmatranih izdanja, njegov Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak, uz financijsku pomoÊ zbivanjima na podruËju Dubrovnika, bio je to glas prkosa i nade, Autor je razgovarao s podobnima i nepodobnima, s poznatima i tj. kao razdvajanje æita od kukolja. Grada Osijeka, a uruËuje se na Gardaπev roendan 21. svibnja (ili uoËi glas slobode. onima manje poznatima, s velikima i malima, ne praveÊi razliku meu Autor je u knjigu uvrstio 53 teksta objavljivana u dnevnim novinama njega) u Osijeku. PrateÊi potrebe i razvitak sredine u kojoj djeluje Radio Dubrovnik sugovornicima, veÊ uporno pokuπavajuÊi dokumentirati i svjedoËiti o i Ëasopisima: “VeËernjem listu”, “Erasmusu”, “Republici”, “Mostu/ Na sveËanosti u osjeËkoj knjiæari Nova reËeno je da je Branka prvi je u naπem medijskom prostoru uveo posebne emisije o turizmu vremenima politiËke tranzicije i nesigurnosti, moralnim previranjima i The Bridgeu”, “Vijencu” i drugdje - i to u razdoblju koje zapoËinje Primorac, cijenjena novinarka i uspjeπna autorica za djecu i i pomorstvu. PraktiËki od svojih poËetaka 1942. godine postao je opÊoj histeriji u kojima su istine sakrivene, a laæi ustoliËene kao mitovi. neπto prije samog rata i traje od prilike do 2010. godine. mladeæ, Ëije se pisanje odlikuje djeci privlaËnim motivima, vjeπtim stjeciπtem svih dogaaja u kulturnom i javnom æivotu Grada i u æupaniji. Moæda je najveÊa vrijednost ove knjige upravo u Ëinjenici da razbija Prema miπljenju autora, tema nije shvaÊena usko, ne odnosi fabularnim zapletima, dramskim voenjem radnje te skladnom Cjelinom svog vlastitog informativnog programa, Radio Dubrovnik i mitove te vjerodostojno, s puno kredibiliteta, govori dogaajima, se samo na vrijeme borbenih djelovanja, nego ukljuËuje i knjige kompozicijom djela, sve to potvrdila i u najnovijem romanu. U danas sustavno prati gospodarski, turistiËki, politiËki, kulturni, vjerski procesima i pojavama u naπem druπtvu. Ova knjiga predstavlja ljude i koje govore o Ëovjeku u ratu (i na bojiπtu i u “pozadini”), ali i “Zvonki Zmaju”, rekla je prof. Teæak, spisateljica je na samom i javni æivot na podruËju Dubrovnika i DubrovaËko-neretvanske objaπnjava dogaaje. Daje sasvim novi pogled na neke, za naπe knjige o posljedicama πto ih je rat ostavio na ljude i danaπnje poËetku dala dobre portrete likova, kako glavnih tako i sporednih, æupanije. podruËje kultno ustoliËene “konaËne istine” s kojima autor uporno hrvatsko druπtvo. a koloritu djela pridonose kulturoloπki i jeziËni elementi Dalekog Za uspjeπno promicanje Grada Hrvatski radio, Radiopostaja polemizira iz kuta novinara osjetljivog na pitanja ljudskih prava, Okosnicu knjige Ëine kritike beletristiËke produkcije - romana i istoka, uneseni s mjerom. Djelo prikazuje kako se nositi s Dubrovnik dobitnik je “Nagrade Dubrovnika”. graanskih sloboda, pravednosti i pravde za svakog Ëovjeka. novela. No, Primorac je uvrstio i prikaze nekih znaËajnih publicistiËkih vrπnjaËkim nasiljem, naglaπava snagu prijateljstva i poærtvovnosti Usto, gradonaËelnik Dubrovnika Andro VlahuπiÊ posebno ukazuje U knjizi su prisutna oba osnovna tipa intervjua - postupni i izravni. knjiga, dnevnika, autobiografske proze, intervjua i studija struËnjaka te ruπi rodne stereotipe. Tako djeËak –uro, kojem je pogoena da je Radio Dubrovnik veÊ sedam desetljeÊa temelj vrlo uspjeπne U nekim intervjuima razgovor teËe postupno kao tekuÊina koju lijevamo razliËitih profila koji su iz svog kuta pisali o ratu i njegovim taπtina jer mu lekcije iz borilaËkog sporta dræi vrπnjakinja, brzo informiranosti graana. ZahvaljujuÊi profesionalnom odnosu njegovih kroz lijevak - lagano, neprestano, sigurno, bez prolijevanja. posljedicama. shvaÊa njezinu vrijednost i onda je s mnogo uvjerenja prozove djelatnika, Radio Dubrovniku uvijek se vjerovalo. U njega su se Kako se dobar intervju ne moæe napraviti bez temeljite pripreme, Objavljivanjem ovog djela Primorac se dokazao i potvrdio kao jedan Zvonka Zmaj. DubrovËani uvijek mogli pouzdati, a upravo to je nevjerojatan doseg Ninoslav KopaË se pokazuje kao vrstan znalac za ovu sloæenu novinsku od naπih najvienijih knjiæevnih kritiËara, Ëime se svrstao u prvu ligu Dodjeli je, kao i svake godine, prisustvovala Marija Gardaπ, supruga profesionalnog i struËnog novinarstva koje se ondje gaji veÊ vrstu, jer intervjuima pristupa studiozno, uz kvalitetnu pripremu, te na majstora pera u naπoj zemlji
(jp) pisca po kojem nagrada nosi ime
desetljeÊima. Radio Dubrovnik moæe biti ponosan na svoj rad kao i taj naËin izraæava poπtovanje prema sugovorniku i Ëitateljima, ali i J. PetriËeviÊ na rad svojih prethodnika. novinarskoj profesiji. “Tijekom sedam desetljeÊa stvarali ste instituciju koja je od On intervjue donosi profesionalno ispravo, jer ih koristi za ispitivanje dragocjene vrijednosti za Grad. Pred vama su novi izazovi i nova vremena. reakcija i interpretacija, a ne za prikupljanje Ëinjenica. Dobar novinar Siguran sam da Êe i u njima ostati vjeran partner svakoj Dubrovkinji i istraæuje i prikuplja Ëinjenice prije intervjua. Novinarsko i æivotno DubrovËaninu”, istiËe uz ostalo gradonaËelnik VlahuπiÊ
(p) iskustvo autora, profesionalizam, osjeÊaj druπtvene odgovornosti i Ivica Buljan i Vlado VuruπiÊ dobra priprema, Ëine razgovore Ninoslava KopaËa vrlo kvalitetnim novinarskim proizvodom koji je zbog svoje druπtvene angaæiranosti i NOGOMET - POVIJEST SVJETSKIH propitivanja “vjeËnih istina” demokratski neophodno πtivo u opÊoj degradaciji æurnalizma kod nas. PRVENSTAVA Knjiga koja razbija mitove UmijeÊe razgovora Ninoslava KopaËa, objedinjeno kao æivotno djelo Dopunjeno izdanje sveobuhvatnog priruËnika, izdavaË “Svjedok histerije”, Ninoslav KopaË, Srpski u knjizi “Svjedok histerije”, provodi nas kroz vrijeme koje je proroËki ©kolska knjiga, Zagreb 2013., strana 658) demokratski forum, SDF biblioteka, Zagreb, 2012., najavio Johnny ©tuliÊ joπ ranih osamdesetih godina proπlog stoljeÊa: 424 stranice “...vrijeme oËaja, vrijeme nade, jedni ruπe, a drugi grade, prolaze ratovi, Novo, dopunjeno izdanje priruËnika za sve ljubitelje najvaænije padaju vlade...“ sporedne stvari na svijetu, pod nazivom “Nogomet - povijest svjetskih Jedan od naπih najvienijih novinara i spisatelja, Ëije smo ime susretali “To vrijeme oËaja, novih balkanskih ratova, destrukcije i kolektivne prvenstava”, obogaÊeno je uzbudljivim zbivanjima na 20. svjetskom na valovima Radio Zagreba, politiËkom tjedniku Danas, VeËernjim histerije Ninoslav KopaË je zacementirao u ovoj knjizi zbog svih nas. nogometnom prvenstvu, odræano prije tri godine u JuænoafriËkoj novostima, Glasu javnosti, Novostima, Identitetu, dugogodiπnji Ëlan Onih koji su bili, onih koji jesu i onih koji Êe biti. Da se ne ponovi! Republici, kada se ©panjolska okitila najuglednijim trofejem. HND-a, Ëovjek s bogatim iskustvom i znanjem Ninoslav KopaË ukoriËio Nikada i nikome... Ovo je knjiga uËenja, knjiga iskustava i knjiga Opseæna tvrdoukoriËena knjiga Ivice Buljana i Vlade VuruπiÊa, je desetine intervjua πto ih je objavljivao u naπim medijima, u knjigu prosvjetljenja. Na nama je samo da je proËitamo i barem neπto u izdanju ©kolske knjige, zanimljivo je publicistiËko πtivo za pod naslovom “Svjedok histerije”. upamtimo”, kaæe Igor Palija. svakog poklonika “buba mare”, od poletaraca do veterana. U Meu ostalim, u knjizi su publicirani intervjui s Ivom JosipoviÊem, Predstavljanju prvijenca Ninoslava KopaËa u Novinarskom domu njemu su autori okupili relevantne podatke o svim utakmicama Stipom MesiÊem, dr. Ivom Periπinom, Latinkom PeroviÊ, Borivojem 13. veljaËe prisustvovali su predsjednik Republike Ivo JosipoviÊ i druge odræanima od l. svjetskog nogometnog prvenstva u Urugvaju DovnikoviÊem, Darom JanekoviÊ, Matom MeπtroviÊem, Zlatkom osobe iz javnog i znanstvenog æivota, a o djelu su govorili prof. Ivan 1930. godine do trijumfalne pobjede ©panjolske nad Nizo- DizdareviÊem, Raifom DizdareviÊem, Oskarom Danonom, vladikom ©iber, Marko OrπoliÊ, Adana TihiÊ, Rade DragojeviÊ i autor
(p) zemskom nakon produæetaka, 11. srpnja 1910. u Jo- NOVINAR NOVINAR BROJ 1-3/2014. BROJ 1-3/2014. 66 in memoriam 67 Poput mnogih kolegica i kolega, i on je postao ærtva zamjenik glavnog urednika Kviza, 1977.-1982. Opremio privatizacijskih makinacija. Ostao je bez posla 1992. je i nemali broj knjiga i publikacija. godine i otada se snalazi kao freelancer. Osnovao je Bio je veoma aktivan u druπtveno-politiËkom svoju tvrtku koja je u meuvremenu mijenjala nazive, æivotu kuÊe Vjesnik, kao predsjednik RadniËkog ali se uvijek bavila jednakom izdavaËkom djelatnoπÊu. savjeta, Upravnog odbora i Zbora radnih ljudi, a Viπe godina izdavao je i ureivao Jasport Magazin i zapaæena je njegova aktivnost u sindikalnoj i Petar-Pero bio sve do kraja prisutan u medijima, poglavito u partijskoj organizaciji. U mirovinu je otiπao 1. GabriÊ Sportskim novostima
(jp) sijeËnja 1982. godine
(jp) (1932.-2013.)

Otiπao je na poËinak, u tiπinu mira joπ jedan Ëlan HND- a. Sredinom prosinca umro je u Zagrebu nakon duæe bolesti istaknuti novinar, urednik i redaktor Petar-Pero GabriÊ. Roen je 31. listopada 1932. godine u MetkoviÊu. Gimnaziju je zavrπio u Splitu 1950., a potom je pribliæno osam godina proveo u trgovaËkom poduzeÊu Razvitak Boris Duπanka u MetkoviÊu, istodobno piπuÊi za sarajevsko Berlan Haluæan Osloboenje. Od 1962. honorarno surauje u Vjesniku (1927.-2013.) (1967.-2014.) da bi 1. travnja 1966. bio primljen u stalni radni odnos. Radio je najprije u gradskoj i unutraπnjopolitiËkoj Dugogodiπnji Ëlan Vjesnika i drugih medija, Boris Berlan Iznenada, u 47. godini æivota, preminula je 8. sijeËnja rubrici, a zatim piπe o turizmu, ugostiteljstvu i vinarstvu, preminuo je 22. studenoga 2013. u 87. godini, a ispraÊen Ëlanica HND-a Duπanka Haluæan, a posljednji ispraÊaj ne samo u Vjesniku, nego i u mnogim izdanjima NI©PRO- je 27. studenoga 2013. u krematoriju na Mirogoju. obavljen je 16. sijeËnja na groblju u Kraljevu Vrhu. a Vjesnik. Bio je urednik gradske rubrike tog dnevnika. Roen je 10. srpnja 1927. u Zagrebu gdje ja zavrπio Roena je 16. srpnja 1967. godine u Zagrebu, gdje Od 1973. je redaktor u sportskoj rubrici, πto Êe reÊi realnu gimnaziju 1946. godine. Studirao je na se i πkolovala. U svojstvu novinara djelovala je da je poslije od 1972. do 1990. imao zabranu javnog Ekonomskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu. »lan je profesionalno od 15. kolovoza 1994. godine radeÊi kao istupanja, to jest nije smio pisati pod vlastitim imenom DNH od 21. sijeËnja 1963. redaktor - superrevizor u Areni. A bila je, kako je to i prezimenom, nego pod pseudonimom. Prije dolaska u Vjesnik bio je komercijalist i πef zapisano u radnoj knjiæici, struËni radnik za TV i film. Novinar Petar, odnosno Pero, upamÊen je kao raËunovodstva u viπe radnih organizacija. Izmeu Posao redaktora obavljala je veoma struËno i na vrhunski profesionalac oπtrog pera i kao jedan od ostalog, radio je u NIP-u Narodna πtampa 1948.-1952., najviπoj profesionalnoj razini. Bila vrlo dobar redaktor: najaktivnijih novinara u svojoj cehovskoj organizaciji Narodnom listu, Epohi, Privredi Zagreb (kasnije opremila je stotine i stotine tekstova, Ëlanaka, DNH. Nekoliko godina obavljao je duænost ZagrebaËka Panorama) i dr. komentara i intervjua, a na njene intervencije nikada predsjednika Zbora turistiËkih novinara Hrvatske. U kuÊi Vjesnik poËinje kao suradnik u Plavom nije bilo prigovora. Usmjeravala je mlae kolegice i Za novinarski rad dobio je mnoge nagrade, meu vjesniku, 1. oæujka 1968., ureuje roto-romane i kolege da im tekstovi budu koncizni- i da nikada ne kojim najviπe priznanja turistiËkih druπtava i stripove, a zatim postaje redaktor, tehniËki urednik i smiju zaboraviti navesti izvor
(jp) organizacija diljem zemlje
(jp)

Zvonimir ZmaiÊ (1951.-2013.)

Novinarske redove napustio je 5. prosinca 2013. godine joπ jedan svestrano obdareni kolega - dugogodiπnji novinar, urednik, tehniËki i grafiËki urednik uglednog tvorniËkog lista Industromontaæa Zvonimir ZmaiÊ. Roen je 6. svibnja 1951. u Zagrebu. Po zavrπetku PolitehniËke πkole Rade KonËara zaposlio se u poduzeÊu Industromontaæa gdje isprva radi u informativnom listu toga kolektiva. Najprije obavlja tehniËko ureenje, a potom, od 15. lipnja 1971., piπe Ëlanke, reportaæe i komentare i na kraju postaje urednik lista. Pisao je o svemu onome πto se zbivalo u tom renomiranom kolektivu: produkciji, izvozu, usvajanju novih proizvoda itd. Uz matiËni list, piπe vrlo Ëesto reportaæe i komentare za inozemno izdanje Vjesnika, Arenu, Privredni vjesnik, KonËarevac i druge medije. UpamÊen je i kao sportski novinar, ali i svestrano nadareni sportaπ (koπarka, πah, nogomet), o Ëemu je takoer objavljivao tekstove. Isticao se u radu druπtveno-politiËkih i sportskih organizacija u svom poduzeÊu: bio je predsjednik SSO, predsjednik ©ahovske sekcije i Ëlan RadniËkog savjeta Industromontaæe.

P o π t a r in a

p l a Ê e n a

u

p o π t a n s k o m

u re d u

510 0 0

R ij e k a broj 1-3 / 2014. broj / 1-3 KAKO SE KAKO DIJELI KOLA» Dossier: financiranje medija iz proraËuna STITI DNOST FREELANCERI - FREELANCERI NEPOTKUPLJIVI FREDI KRAMER: FREDI ƒ

ƒ UZ TISKANE MEDIJE TISKANE UZ NEPOSLU©NE MEDIJE I MEDIJE NEPOSLU©NE MJERILA ZA POSLU©NE I POSLU©NE ZA MJERILA ZANATLIJA BEZ RADNOG ZANATLIJA PROGRAM UZ KOJI SU SE SU KOJI UZ PROGRAM KATEGORIJA KOJA RASTE KOJA KATEGORIJA glasilo Hrvatskog i Sindikata novinarskog druπtva Hrvatske novinara NOVINARISU NEKAD BILI ƒ

ODNOSA ODNOSA NOVINARE ITALIJA - NOVINAR POSTAJE ITALIJA SLU©ATELJI MOGLI OPU MOGLI SLU©ATELJI KVALITETNO NOVINARSTVO KVALITETNO ƒ BUDUΔNOST NEWS PORTALA ƒ 50 GODINA DRUGOG PROGRAMA GODINA 50 MEDIJSKI REKETARI BEZ SANKCIJA BEZ REKETARI MEDIJSKI STVARA DODANU VRIJE DODANU STVARA

ƒ

ƒ HR-a ƒ Bruno KonjeviÊ Bruno foto foto

HRVATSKO NOVINARSKO DRU©TVO sekcija novinara skijaπa

Na Svjetskom prvenstvuCHAMPERY novinara skijaπa sedam predstavnika hrvatskih medija

SKIKLUBƒSCIJCRO

NOVINARCRNI LUG

tom dubravec ana rajiÊ kneæeviÊ branka malnar barbara πtrbac petar fabijan danijel popoviÊ

SRETNO!SRETNO! sran vranËiÊ MAESTRAL SOBE OPG POP VIΔ ZÜRICH SKI CRNI LUG FRANKIE ADRIA P.A.

NOVI LIST