Hrvatski Filmski Savez

Hrvatski filmski 50 kn, 12

u ovom broju: filmski Hrvatski

preporod izdava{tva? markovi}, gili}, te`ak, {aki}, radi}, grozdani}, kragi} o novim filmskim knjigama

festivali: krelja o 36. reviji sever o one take festivalu nenadi} o festivalu dokumentarnog filma u amsterdamu Zagreb 41/2005

kulturna politika: 41/2004 LJETOPIS sari} o me|unarodnom kongresu snimatelja

tuma~enja: gili} o asocijativnom izlaganju leni} o islandskom filmu

studije i istra`ivanja: {krabalo o {imatovi}u turkovi} o filmu pedesetih rogo{i} o viscontiju dobrilovi} o hrvatskom filmu devedesetih

u slijede}em broju: filmske zvijezde semiotika filma antiratni film dokufest dani hrvatskog filma

CODEN.H1LJ1V UDK 761.43/45 Hrvat.film.ljeto. god. 11. (2005.) br. 41 str.1-186 ISSN 1330-7665 41/2005. CODEN HFLJFV Sadr`aj / Contents

PREPOROD IZDAVA[TVA? THE RENAISSANCE OF PUBLISHING? UVOD 3 INTRODUCTION 3 Dario Markovi}: ALKEMIJA, ARTIZAM, ANIMACIJA (J. Maru{i}: Dario Markovi}: ALCHEMY, AESTETICHISM, ANIMATION (J. Maru{i}: Alkemija animiranog filma) 4 Alchemy of animation) 4 Nikica Gili}: ZAPISI MARLJIVA KRONIÂRA (T. Kurelec: Filmska Nikica Gili}: NOTES OF A DILIGENT CHRONICLER (T. Kurelec: Film kronika) 6 chronicle) 6 Stjepko Teàk: PRIVLAÂN I POUZDAN UD@BENIK MEDIJSKE Stjepko Teàk: ATTRACTIVE AND RELIABLE TEXTBOOK OF MEDIA KULTURE (K. Miki}: Medijska kultura, 5-8) 8 CULTURE (K. Miki}: Media Culture, 5-8) 8 Tomislav [aki}: OBLJETNI^KA, ALI KRITI^KA SVA[TARA (Akademija Tomislav [aki}: ANNIVERSARY, BUT CRITICAL, GENERAL BOOK dramske umjetnosti: 1950-2000.) 11 (Acadamey of Dramatic Arts: 1950-2000) 11 Damir Radi}: SINTEZA S PREDRASUDAMA (D. J. Goulding: Damir Radi}: SYNTHESIS WITH PREJUDICES (D. J. Goulding: Liberated Jugoslavensko filmsko iskustvo, 1945-2001) 14 cinema) 14 Nikica Gili}: NOVI LEKSIKON (1001 FILM koji svakako trebate Nikica Gili}: NEW LEXICON (1001 FILM you must see before you pogledati) 20 die) 20 Josip Grozdani}: PROFILOVA BIBLIOTEKA (E. Cheshire i J. Ashbrook: Josip Grozdani}: PROFILS LIBRARY (E. Cheshire and J. Ashbrook: Joel i Joel i Ethan Coen; J. Clarke: Steven Spielberg; P. Donnelley: Marilyn Ethan Coen; J. Clarke: Steven Spielberg; P. Donnelley: Marilyn Monroe; Monroe; M. Fitzgerald: Woody Allen) 24 M. Fitzgerald: Woody Allen) 24 Bruno Kragi}: KAD SMO SE VRA]ALI (A. Robbe-Grillet: Pro{le godine Bruno Kragi}: WHEN WE WERE RETURNING (A. Robbe-Grillet: Last u Marienbadu) 28 year in Marienbad) 28

FESTIVALI FESTIVALS Petar Krelja: O@IVJELA URANIA (36. Revija hrvatskog filmskog Petar Krelja: URANIA COMES TO LIFE (36th Revue of Croatian film and i videostvarala{tva) 31 video) 31 FILMOGRAFIJA I NAGRADE 36. REVIJE 37 FILMOGRAPHY AND AWARDS OF THE 36. REVUE 37 Vladimir C. Sever: NETREMI^NE NEDOUMICE (2. One take film Vladimir Sever: EVERLASTING DOUBTS (Second One Take Film festival) 41 Festival) 41 FILMOGRAFIJA I NAGRADE ONE TAKE FILM FESTIVALA 44 FILMOGRAPHY AND AWARDS OF ONE TAKE FESTIVAL 44 Diana Nenadi}: DOKUMENT O DOKUMANIJI (17. me|unarodni festival Diana Nenadi}: DOCUMENT ABOUT DOCU-MANIA (17th international dokumentarnog filma IDFA 2004) 46 festival of documentary film IDFA 2004. Amsterdam) 46

KULTURNA POLITIKA CULTURAL POLICY @eljko Sari}: ZA PRAVA I DOSTOJANSTVO DIREKTORA @eljko Sari}: FOR THE RIGHTS AND DIGNITY OF THE DIRECTOR FOTOGRAFIJE (Skup{tina IMAGO-a i I. me|unarodni kongres OF PHOTOGRAPHY 51 snimatelja o autorskim pravima Huelva) 51 INTERPRETATIONS TUMA^ENJA Nikica Gili}: ASSOCIATIVE PRESENTATION 57 Nikica Gili}: ASOCIJATIVNO IZLAGANJE 57 Elvis Leni}: EMOTIONS IN THE LAND OF SNOW AD ICE 60 Elvis Leni}: EMOCIJE U ZEMLJI SNIJEGA I LEDA 60 REPERTOIRE REPERTOAR MOVIE THEATERS 63 KINOREPERTOAR 63 VIDEO AND DVD 103 VIDEOIZBOR 103 STUDIES AND RESEARCH STUDIJE I ISTRA@IVANJA Ivo [krabalo: [IME [IMATOVI] DOYEN OF CROATIAN CINEMA Ivo [krabalo: [IME [IMATOVI] DOAJEN HRVATSKE 111 KINEMATOGRAFIJE 111 Hrvoje Turkovi}: FIFTIES IN CINEMA 122 Hrvoje Turkovi}: FILMSKE PEDESETE 122 Slaven Rogo{i}: THE EARTH TREMBLES AND OBSESSION 132 Slaven Rogo{i}: ZEMLJA DRHTI I OPSESIJA 132 Luciano Dobrilovi}: CROATIAN CINEMA OF THE 1990s Luciano Dobrilovi}: HRVATSKI FILM DEVEDESETIH (1. DIO) 142 (PART ONE) 142

LJETOPISOV LJETOPIS CHRONICLES CHRONICLE Marcella Jeli}: KRONIKA 161 Marcella Jeli}: CHRONICLE 161 BIBLIOGRAFIJA 167 BIBLIOGRAPHY 167 LEKSIKON PREMINULIH (M. Pejakovi}) 172 LEXICON OF THE DECEASED (M. Pejakovi}) 172

SA@ECI 173 SUMMARIES 173

O SURADNICIMA 181 ON CONTRIBUTORS 181 41/2005.

HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS THE CROATIAN CINEMA CHRONICLE ISSN 1330-7665 ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 UDC 791.43/.45 Hrvat.film.ljeto., god. 11. (2005), br. 41 Hrvat.film.ljeto., Vol 11 (2005), No 41 Zagreb, oùjak 2005. Zagreb, March 2005 Copyright 1995: Croatian Film Clubs Association Nakladnik: Publisher: Hrvatski filmski savez Croatian Film Clubs Association Utemeljitelji: Founders: Hrvatsko dru{tvo filmskih kriti~ara, Croatian Society of Film Critics, Hrvatski dràvni arhiv Hrvatska kinoteka, Croatian State Archive Croatian Cinematheque, Filmoteka 16 Filmoteka 16 Za nakladnika: Publishing Manager: Vera Robi}-[karica Vera Robi}-[karica Uredni{tvo: Editorial Board: Nikica Gili} (glavni urednik), Bruno Kragi} (pomo}nik glavnog Nikica Gili} (editor-in-chief), Bruno Kragi} (associate editor), urednika), Ivo [krabalo, Hrvoje Turkovi}, Ivo [krabalo, Hrvoje Turkovi}, Katarina Mari} (kino i video repertoar) Katarina Mari} (repertoire) Likovni urednik: Design: Luka Gusi} Luka Gusi} Lektorica: Croatian language advisor: Sa{a Vagner-Peri} Sa{a Vagner-Peri} Prijevod saètaka: Translation of summaries: Mirela [karica Mirela [karica Priprema: Prepress: Kolumna d.o.o., Zagreb Kolumna d.o.o., Zagreb Tisak: Printed by: Tiskara CB Print, Samobor Tiskara CB Print, Samobor Hrvatski filmski ljetopis izlazi tromjese~no u nakladi od 1000 CCC is published quarterly, with circulation of 1000 copies primjeraka. Price of each copy: 18 =C Cijena ovom broju 50 kn Godi{nja pretplata: 150.00 kn Subscription abroad: 60 US Dollars, 60 =C @iro ra~un: Zagreba~ka banka, Account Number: br. ra~una: 2360000-1101556872 2100058638/070 S.W.I.F.T. ZABA HR 2X Za inozemstvo: 60.00 USD, 60.00 =C Adresa uredni{tva: Editors Adress: 10000 Zagreb, Dalmatinska 12 Hrvatski filmski ljetopis / Croatian Cinema Chronicle tel: 385 01/48 48 771, 385 01/48 48 764 Hrvatski filmski savez / Croatian Film Clubs Association fax: 385 01/48 48 764 Dalmatinska 12 E-mail: [email protected] 10000 Zagreb, Croatia [email protected] tel: 385 1/48 48 771 [email protected] fax: 385 1/48 48 764 Web stranica: www.hfs.hr E-mail: [email protected] [email protected] Hrvatski filmski ljetopis evidentiran je u International Index to [email protected] Film/TV Periodicals, Rue Defacqz 1, 1000 Bruxelles, Belgium. Web site: www.hfs.hr Cijena oglasnog prostora: 1/4 str. 5.000,00 kn Hrvatski filmski ljetopis (The Croatian Cinema Chronicle) is 1/2 str. 10.000,00 kn indexed in the International Index to Film/TV Periodicals, 1 str. 20.000,00 kn Rue Defacqz 1, 1000 Bruxelles, Belgium Hrvatski filmski ljetopis izlazi uz potporu Ministarstva kulture CCC is subsidized by the Ministry of Culture, Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu, Zagreb Republic of Croatia and Zagreb City Office for Culture Naslovnica: O. Welles, reklamna fotografija za Front Page: O. Welles in publicity shot for Citizen Kane Gra|anina Kanea (O. Welles, 1941) (O. Welles, 1941) PREPOROD IZDAVA[TVA? Uvod

U ovom broju Hrvatskoga filmskog ljetopisa objavljujemo Sve to navodi na zaklju~ak o va`nosti i odgovornosti kultur- neuobi~ajeno velik broj tekstova o novim knjigama koji, menih djelatnika koji svojom individualnom inovativno{}u |utim, ni izdaleka ne iscrpljuju raznolikost na{ega filmskoga mogu otvoriti nove prostore filmskoj kulturi; ako je rije~ o izdava{tva. Stoga nam se u~inilo korisnim posebnim tema- procvatu on nije nastao zbog nekih sistemskih promjena u tom tekstova o knjigama skrenuti pozornost na sve ve}i broj kulturi eventualno mu je uzrok u {irim dru{tvenim pro- novih izdanja o temama o kojima su se, jo{ unatrag par go- mjenama koje pogoduju izdava{tvu u cjelini. dina, iznimno rijetko objavljivale knjige. Jesu li, me|utim, postojala i razdoblja karakterizirana ve}om Kao {to se, nadalje, iz ~lanaka na{ih urednika i suradnika sustavno{}u ili razdoblja u kojima je sli~nih individualnih moè naslutiti, objavljene knjige zasluùju da se o njima {to inicijativa u na{oj kulturi bilo jo{ vi{e? Je li postojalo vrije- vi{e govori ne samo brojem nego i raznovrsno{}u, poticajno- me u kojem su dobre autorske knjige o filmu bile brojnije, a {}u i kvalitetom. Vrijeme }e, dakako, pokazati ho}e li vi{e prijevodi temeljniji, va`niji? Ta pitanja ostavljamo za neku odjeka u stru~noj ili/i {irokoj javnosti imati zbirka tekstova drugu prigodu. Temat »Preporod izdava{tva?« èli prenijeti koja nagla{ava dugogodi{nji vrijedni rad jednoga hrvatskog zadovoljstvo {to se na maloj kinematografskopublicisti~koj kriti~ara, knjiga o animiranom filmu iz pera jednog od na{ih sceni javlja zdrava konkurencija. Treba se samo nadati da }e vode}ih animatora i profesora animiranoga filma, prevede- se filmsko izdava{tvo othrvati okrutnim pravilima suvremena studija stranoga stru~njaka za film ovih prostora, pionir- ne medijske proizvodnje uspje{nica (i klasika u nastajanju), ski {kolski ud`benici medijske kulture ili neko drugo izda- bolje nego {to je to uspjelo knjigama iz nekih drugih podru~- nje. ja kulture. Uz Hrvatski filmski savez, jedinoga izdava~a koji se u nas filmskom literaturom ve} dulje vrijeme sustavno bavi (pa N. G. priprema i knjigu Davida Bordwella, jednog od vode- }ih svjetskih filmologa), tu su izdava~i koji se na{im podru~jem bave tek povremeno (Meandar, Stanek, [kolska knjiga, Globus...) te izdava~i koji knjige izdaju tek povremeno (zagreba~ka ADU). U Hrvatskoj su se, me|utim, u posljednje vrijeme pojavili i novi sustavni izdava~i. Jedan je, primjerice Hrvatsko dru{- tvo filmskih kriti~ara, koje godi{nje objavljuje po jednu knjigu svojih ~lanova (prva je bila knjiga Irene Paulus Bra- instorming, druga je Kurel~e- va Filmska kronika), drugi je takav izdava~ V. B. Z., koji je pokreno veoma ambicioznu filmsku biblioteku Tridvaje- dan, a ne treba zaboraviti ni Profil, unato~ ne{to manjoj ambiciji njihovih izdanja. 3 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. PREPOROD IZDAVA[TVA?

UDK: 791.228 (049.3) Dario Markovi} Alkemija, artizam, animacija Jo{ko Maru{i} i suradnici, 2004, Alkemija animiranog filma, Zagreb: Meandar

koji, uistinu, zahtijeva specifi~na znanja: i ona tehnike animacije, ali i klasi~nih tehnika likovne umjetnosti, a, dakako, i poznavanje ra~unalnih programa, koji su postali sastavnim dijelom suvremene animacije.

Temeljitost Najzanimljiviji su dijelovi knjige oni koji obja{njavaju i poja{njavaju proces nastajanja animiranog filma: od onoga {to Maru{i} naziva softwareom animiranog filma pa sve do tehnologije i najobi~nijih, ali filmskim kriti~arima potpuno nepoznatih tajni zanata: od {tiftova do celova, ekstrema, faza, pune i reducirane animacije. Maru{i}eva knjiga i, dakako, njegovih suradnika dobrodo{la je kao priru~nik i ud`benik. No, ono {to joj daje {iru vrijednost jest ~injenica da se niz stvari moè primijeniti i na ostale filmske rodove. Zada}e producenta, organizatora, redatelja, izvr{nog producenta, snimatelja, montaèra, skladatelja jednostavno su iste i u Jo{ko Maru{i} u jednom ima pravo: Hrvatska je zemlja na animiranom i u igranom i u dokumentarnom filmu. granici kriti~ne mase intelektualnoga promi{ljanja. Tu re~e- nicu moète prona}i na dvanaestoj stranici knjige Alkemija Isto se odnosi i na scenarij i na financijsku konstrukciju fil- animiranog filma, koju su uz Jo{ka Maru{i}a potpisali i njema, ali i na produkciju serija, pa ~ak i onih igranih, televizij- govi suradnici Darko Kre~, Neven Petri~i}, Pavao [talter, Ja- skih. sminka Marinovi} i Goce Vaskov. To, ujedno, zna~i da je No, ono {to je mo`da najzanimljivije jest ono {to pozorniji knjiga podijeljena u {est velikih cjelina. Onoj prvoj i najop- ~itatelj moè zaklju~ivati iz Maru{i}evih stranica. Rije~ je, ja- se`nijoj autor je Jo{ko Maru{i}. Za ocjenu knjige klju~an je sno, o njegovu vi|enju povijesti Zagreb filma i zagreba~ke zapravo kratki Maru{i}ev uvod: jer, knjiga je doista hibrid. {kole animacije. Naime, uvijek je u Zagreb filmu bio prisu- Ali, doista, u nas ne postoji prevedena ili napisana povijest tan problem: kako odràti producentsku ku}u koja obiluje animacije, odnosno filmskoga roda koji svi gledamo, svi smo izrazitim autorskim osobnostima. Odnosno, pitanje se moè mu svjedoci, ali se gotovo nitko njime u dana{njoj Hrvatskoj preformulirati: kako financijski za{tititi ku}u od autora. sustavno ne bavi na razini kritike, povijesti ili teorije. Poma- Drugim rije~ima: kako prona}i projekt koji }e stvaraju}i filo ~udno, jer institucija Svjetskog festivala animiranog filma nancijski background osigurati njezino preìvljavanje i u vre- svake dvije godine pruà goleme mogu}nosti za pra}enje art- menima kada se stvari po~nu mijenjati: kada nestane izrazi- animacije, a svojim retrospektivama omogu}uje vrlo to~no tih autorskih osobnosti, kada presahnu ideje ili kada se pri- upu}ivanje u povijest pojedinih animacijskih vrsta, ali i poje|e u ponavljanje, ili pak kada se promijene povijesni uvje- jedinih nacionalnih te`nji, no i animacijskih tehnika. Zapra- ti u kojima je ku}a poetike uspje{no autorski i financijski vo je ~udno da od tolikih ra~unalnih ovisnika ni jedan nije sustavno prionuo pra}enju i pisanju o animiranim filmovima. O njima pi{u oni isti koji pi{u i o igranom i dokumentarnom ili eksperimentalnom filmu. Stoga Jo{ko Maru{i} ne treba opravdavati ili upozoravati na hibridnost svoje knjige: ona je logi~na i prirodna posljedica hibridne situacije u pisanju o filmu op}enito. Nadamo se da }e novoosnovani studij animiranoga filma, mo`da u suradnji s odsjekom za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu, iznjedriti ljude koji bi se sustavno, stru~no i ozbiljno bavili tim filmskim rodom, Fantazija 4 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 4 do 5 Markovi}, D.: Alkemija, artizam, animacija

}a to~nom odabiru dostojnih primatelja«. îni se da je ve} sam prvi dio definicije diskutabilan. Jer, definirati umjetnost kao duhovno-artisti~ki pojam tautologija je, dakle poku{aj obja{njavanja jednog pojma njime samim. Druga napomena vi{e je àljenje, manje prigovor. Naime, povijesni dio nastoji biti {to objektivniji, {to povjesniji, dakle, {to znanstveniji. Prvo, knjiga je opsegom premala da bi na neki nacin obuhvatila povijesni pregled najva`nijih doga- |aja u povijesti animacije. Upravo stoga bilo bi mnogo zani- mljivije da je Maru{i} krenuo u analize pojedinih paradi- gmatskih naslova, klju~nih za razvoj animacije. U jednom trenutku kaè da bi mogao napisati knjigu o Disneyjevoj Fantazija Fantaziji. Odli~no, to me raduje, ali joj je u ovoj knjizi mogao posvetiti barem dvije kartice. Ako je Disney jedan od funkcionirala. Naime, a to Maru{i} vrlo jasno i razgovijetno najva`nijih i najve}ih umjetnika na{e epohe ili, mo`da, svih kaè, Zagreb film i njegova {kola animiranog filma bili su vremena, onda, ~ini mi se, nije dovoljno to samo ustvrditi, iznimno cijenjeni u jednom razdoblju europske i svjetske po- potrebno je barem malo i argumentirati. vijesti, politi~ke konstelacije. To je bila scenaristi~ka, idejna S druge strane, Maru{i} neke stvari jednostavno doti~e zato spretnost zagreba~kih autora. Ona formalna bila je raznovr- {to misli da ih treba dotaknuti. Primjerice, kada je rije~ o na- snost, ali i pretvaranje vlastitih slabosti u prednosti. To }e silju ili, jo{ bolje, pornografiji, jednostavno konstatira da »u re}i: nedostatak industrije, velikih animacijskih pogona, snazi izri~aja, nikakav, crtani film, pa ma kako u punoj ani- proizveo je priklanjanje specifi~noj reduciranoj animaciji, maciji bio realiziran, ne moè konkurirati jednoj obi~noj du- prepoznatoj u svijetu kao ne{to novo. Toj redukciji odgova- plerici u novinama, a kamoli profesionalno produciranom rale su i ideje: najop}enitije, ideja maloga ~ovjeka unutar ve- porni}u«. Mo`da je to uistinu tako, ali me zanima za{to. likih politi~kih igara svjetskih velesila. Sukob takva pojedin- Mo`da zato, ako je to istina, {to ni jedna klasi~na bajka, ma ca u neprestanu srazu s dru{tvom postao je idejnim za{titnim kako bila dobro producirana u igranom filmu, nije ravna bo- znakom zagreba~ke {kole. Tako smo dobili i Idu dani i Tup gatstvu diznijevske pune animacije jedne Snjeguljice ili Pi- tup i ôvjeka koji je morao pjevati i Putnika drugog razreda. nocchija. Mo`da, ali za{to? Drugim rije~ima, mislim da ~ita- No, problem je bio nastavljanje i proizvo|enje ne~ega kao teljima osobito kada je rije~ o, kako to Maru{i} kaè »to~- {to je Profesor Baltazar, animirani serijal koji je odli~no ko- nom odabiru dostojnih primatelja« treba ne samo konstata- tirao u zemljama Skandinavije, gdje su onodobne norme za cija nego i analiza fenomena koji mogu pomo}i u razumije- izbjegavanje prikazivanja nasilja bile uistinu visoke. Baltazar vanju naravi animiranog filma, ali i naravi onoga fotograf- je s neobi~nim, za~udnim scenarijima bio pravi put za o~vr- skog. snu}e poduze}a, koje je moglo funkcionirati i bez klju~ne Naposljetku, Maru{i}u se sigurno ne moè zanijekati stil koji pomo}i dràve. Zapravo, kako to Maru{i} i sugerira, relativ- intrigira ~itatelja i koji ga prisiljava na napredovanje knji- no dobar i udoban ìvot zagreba~kih autora umrtvio je brigom. Isto se odnosi i na njegove suradnike. gu za budu}nost ku}e. Neki su to vjerojatno naslu}ivali, tra- ìli promjene, ali u tome nisu uspjeli. I, zapravo, tek se tada pojavljuje va`nost onoga {to se nedavno po~elo raditi i na Akademiji dramske umjetnosti: studiranje ne~ega {to se naziva produkcijom, dakle osposobljavanje i stvaranje fakultet- ski obrazovanih ljudi specifi~na profila za filmski posao. Vjerojatno }e se neki odlu~iti i za animaciju, mo`da onu koja vodi u komercijalne vode, ali i onu koja se naziva autorskom. Film je vrlo zamr{ena i skupa stvar, zahtijeva uspjeh, priznanja, pa ~ak i ona sa zaka{njenjem.

O umjetnosti Ipak, uza sve pohvale Maru{i}u i suradnicima na knjizi kao cjelini, njezina su boljka nepotrebna razglabanja. Na primjer, nije mi jasno za{to se autor upu{ta u definiranje umjetnosti, i to kao »svjesni duhovno-artisti~ki eksperiment koji se obra-

5 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. PREPOROD IZDAVA[TVA?

UDK: 791(497.5)(091)(049.3) +791.32.072.3(497.5) Nikica Gili} Zapisi marljiva kroni~ara Tomislav Kurelec, 2004, Filmska kronika, zapisi o hrvatskom filmu, Zagreb: AGM, Hrvatsko dru{tvo filmskih kriti~ara

Druga kriti~arska knjiga Hrvatskoga dru{tva filmskih kriti- ~ara (ovaj put objavljena u suradnji s AGM-om), sastoji se od kritika, ogleda, pregleda i komentara filmskoga kriti~ara To- mislava Kurelca (Karlovac, 1942), kojega poznajemo kao suradnika i urednika niza ~asopisa i kao djelatnika HRT-a. Premda radi na najmo}nijem mediju, ovaj stru~njak neupit- na ugleda u u`oj filmskoj javnosti kriti~ar je, kako bi to pje- snici rekli, tihoga obrta kvalitetom rada u samu vrhu, ali nesklon politi~kim i ostalim provokacijama te guranju u medije, tr~anju pod svjetlo televizijske rasvjete. Premda su neke pohvale danas tako rijetke da im ~itatelji mo`da ne}e ni po- vjerovati, za Kurelca }emo ipak re}i da je jednostavno rije~ o jednom od sve rje|ih zagovornika dobra ukusa u hrvatskoj kulturi. Tu vrijednost promi~e on i sadr`ajem i stilom tekstova, kao {to se lijepo mogu uvjeriti ~itatelji Filmske kronike.

Problemski tekstovi Knjiga se sastoji se od tekstova o hrvatskom filmu objavljenih u Vijencu, Kolu, Variety International Film Guideu, Da- nasu i drugim ~asopisima i publikacijama, a njezin prvi dio sadrì predgovore Darija Markovi}a i sama autora. Drugi Nadalje, ~etvrta se cjelina Filmske kronike zove Pula film fe- dio, Izazovi po~etaka govori o igranome filmu u SR Hrvat- stival i, dakako, donosi sintetske i problemske tekstove o skoj i o debijima u na{oj kinematografiji, a tre}i dio, naslovna{em (jo{ uvijek) sredi{njem nacionalnom festivalu, u epo- ljen Variety, okuplja tekstove objavljene u Variety Interna- hi u kojoj su u Puli pozitivnu ili negativnu pozornost privla- tional Film Guideu. Ta me|unarodno utjecajna publikacija, ~ili filmovi kao {to su Tre}a èna, Pu{ka za uspavljivanje, Ne dakako, implicira i pripadnost ànru kojem je Kurelec o~ito dao Bog ve}eg zla, Sje}anje na Georgiju, Fine mrtve djevoj- dorastao rije~ je naime o saètim, ali preciznim opisima ke, 24 sata, ili Svjedoci. Peta je cjelina ove knjige jasno i gla- glavnih tendencija pojedine kinematografije, pa moèmo sno naslovljena sa Kritike od Grli}eva âruge, @mega- re}i da Kurelec dokazuje da ne postoje veliki ili mali teksto- ~evih Zlatnih godina i Berkovi}eve Kontese Dore do Schmid- vi (mjeriti treba autore). tove Kraljice no}i i Svili~i}eva (televizijskog) Ante se vra}a ku}i, Kurelec jo{ jednom iskazuje sposobnost analize filmske Ne zna~i to, dakako, da se sa svakim Kurel~evim sudom nu`- forme i zna~enjskih struktura, dovode}i svoj sud (i filmove no slaèmo konsenzus doista nije bit kritike no u nje- o kojima pi{e) u filmski i {iri dru{tveni kontekst primjeri- govu se radu o~ituju jasni kriteriji i {iroka kultura, ali i razu- ce obja{njavaju}i mogu}i utjecaj stavova kritike i {ire javno- man (autokriti~an) odnos prema vlastitim tekstovima. Kriti- sti prema nekim ànrovima na poeti~ke izbore pojedinih au- ~ari Kurel~eva tipa ~esto su skloni suprotstaviti se op}im tora. predrasudama i kli{ejima samozvanih filmskih znalaca, a predrasude s kojima Kurelec u novije vrijeme doista ~esto ra- [esta cjelina knjige naslovljena Komentari vra}a se tuje upravo su predrasude o hrvatskom filmu. Pritom ponaj- nekim temeljnim temama hrvatskoga filma, u svim njegovim prije mislimo na nerazumno uvjerenje da hrvatski film niko- dru{tvenim funkcijama. Primjerice, u tekstu izvorno objav- mu ne treba i da ni{ta ne valja. Takve predrasude, vidi se i iz ljenu u ~asopisu Kinoteka autor govori o staroj dilemi izme- Kurel~evih kontraargumenata, ne zagovaraju samo arbitri |u autorske i producentske kinematografije, u sljede}em masovnoga ukusa nego i mnogi kulturnjaci, istodobno ~esto tekstu (iz Vijenca u drugoj polovici devedesetih) govori o spremni zakleti se u vrijednost hrvatske knjièvnosti, slikar- tome koliko je hrvatski film ikomu potreban (naslov: Sha- stva ili kazali{ta. kespeare ili kobasice). Taj blok potom donosi i analizu veze 6 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 6 do 7 Gili}, N.: Zapisi marljiva kroni~ara izme|u izostanka kulturne politike i lo{ega odnosa publike konkurencija u Puli bila mr{ava, a godi{nji pobjednik festi- prema na{em filmu, recenziju drugoga izdanja [krabalove vala neuvjerljiv. Dakle, Filmska kronika jo{ je jedan dokaz povijesti hrvatske kinematografije, potom tekstove o Moto- da iskrena sklonost vlastitom poslu i predmetu pisanja nije vun film festivalu, o sustavu financiranja hrvatskoga filma, zapreka kriti~arskom radu, nego je, dapa~e, uvjet takva odnosu medija prema hrvatskom filmu, opusu Fadila Hadì- rada. Kriti~ar, naime, nije ograni~en kriti~kim stajali{tem; }a i o brojnim drugim temama. Posljednja cjelina Kurel~eve kriti~arsko stajali{te ne{to je mnogo {ire, {to uklju~uje i knjige (Dani hrvatskog filma) iskazuje autorov interes za iskreno zanimanje za vlastiti posao i svijest o razlozima zbog takozvane marginalne vrste i forme, odnosno za kratkome- kojih je potrebno odvajati lo{e filmove od dobrih (da ne ka- tra`ni i dokumentarni film, pri ~emu je {teta {to taj blok nije èmo kukolj od ìta). opse`niji kako bi se jasnije zahvatila ànrovska raznovrsnost Napokon, zadovoljstvo pojavom ove knjige ohrabrilo nas je Dana hrvatskoga filma. Filmska kronika donosi veoma kori- i na malu digresiju, upozorenje na prazninu u hrvatskom stan popis nagrada Pule i Dana hrvatskoga filma, kao i in- medijskom prostoru kojim èlimo dopuniti sud o Filmskoj deks filmova spomenutih u knjizi. kronici. Naime, mediji kao da ~esto zaboravljaju da je u stal- Ovom }emo izdanju te{ko prona}i prigovore koje ne bismo nim potresima i neredima takozvane javne televizije Tomi- mogli uputiti manje-vi{e svakoj knjizi koja sakuplja tekstove slav Kurelec proveo jako mnogo vremena kao najodgovor- prethodno objavljivane u razli~itim prigodama. No, svojim nija osoba ili kao jedan od odgovornih urednika Filmske re- usmjerenjem i rasponom interesa Kurelec je omogu}io da dakcije, vode}i znalce poput @ivorada Tomi}a i Joè Steine- knjiga pod ovim naslovom ima temeljni smisao i strukturu. ra u donkihotskoj borbi za afirmaciju filma kao svjetske Dakle, za razliku od kriti~ara koje hrvatski film uop}e ne za- umjetnosti na malim ekranima, trpe}i pritom nevjerojatne nima, ali i za razliku od kriti~ara koji o hrvatskom filmu pi{u koli~ine organizacijskih i ljudskih pritisaka. Privatne sklono- kao da su im ciljana publika filmski redatelji, Kurelec pi{u}i sti mo}nika, medijska industrija i tzv. narodni (ili prosje~ni) o toj temi promi~e na~elo dobra ukusa {to smo ga spomenu- ukus, naime, poku{avaju poni{titi va`nost svih obrazovnih i li pri po~etku ovoga teksta. Nije stoga ni ~udno da Marko- kulturnih ustanova, pa tako stalno umanjuju i va`nost obra- vi}ev predgovor nosi naslov Kako pomo}i hrvatskom fil- zovno-kulturne zada}e HRT-a. Za razliku od urednika i no- mu: ova knjiga jo{ jednom dokazuje da je pravi kriti~ar ide- vinara u kulturi koji se takozvanu visoku kulturu trude u~i- alan saveznik hrvatskoga filma kao segmenta kulturnoga ì- niti zanimljivom ljudima koje zanimaju samo skandali (pri vota jednog dru{tva ~ak i kada pi{e o problemima finan- ~emu stradavaju oni koje zanima kultura), Kurelec je uistinu ciranja, zarade ili distribucije. radio na tome da televizija bude javnom. Tom je cilju svakako posvetio mnogo vremena koje je mogao utro{iti na pisa- Kriti~ar na djelu nje tekstova koji bi Filmsku kroniku u~inili barem dvaput Te{ko je dakle re}i jesu li dragocjeniji tekstovi o problemima debljom. No, oba su aspekta autorova rada podjednako va`- kinematografije, sinteze nekih razdoblja i godi{nje produkci- na i dru{tveno korisna pa nam se, eto, ova knjiga ~ini do- je ili kritike pojedinih filmova. Pi{u}i tako o temeljnim tren- brim povodom da zahvalimo Kurelcu na cjelini njegova jav- dovima i nevoljama hrvatske kinematografije u doba socija- nog anga`mana. Uredni~ki rad s jedne je strane ometao Ku- lizma Kurelec àli zbog male produkcije koja je mnogim da- relca kao kriti~ara ali je, s druge strane, komplementaran rovitim autorima oteàla ostvarivanje potencijala, a bave}i njegovoj kritici, odaje isti ~vrst sustav pozitivnih kulturnih se problemima i uspjesima filmskih debitanata Kurelec dola- vrijednosti. zi do zaklju~ka da ta omiljena tema filmskih kriti~ara i novinara mo`da i nije najbolji ogledni primjer za uo~avanje glavnih osobina neke kinematografije. Kurelec nadalje pi{e i o posljedicama Domovinskoga rata i o tome koliko hrvatsku publiku uop}e zanima hrvatski film u raznim razdobljima i sezonama. Zanimaju ga potom umjetni~ki i trì{ni uspjeh hrvatskih filmskih komedija i drama i brojne druge teme. Pri- tom iskazuje jasno}u misli: bez velikih metodolo{kih cizeli- ranja jasno (stilski dobro uobli~eno) lu~i estetske od dru{tvenih problema u hrvatskoj kinematografiji, pokazuju}i kako se u (preteìto) kratkim tekstovima moè zahvatiti i najslo- èniji problem. Unato~ o~itoj sklonosti hrvatskome filmu, Kurelec }e otvoreno re}i kako poneki od filmova o kojima pi{e, prema njegovu mi{ljenju, pripada me|u najgora ostvarenja hrvatske kinematografije, ili }e otvoreno re}i da je u nekoj godini Alma Prica i Ena Begovi} (Tre}a èna, Z. Tadi}, 1997)

7 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. PREPOROD IZDAVA[TVA?

UDK: 372.831.677.(075)(049.3) +372.879 (075)(049.3) Stjepko Te`ak Privla~an i pouzdan ud`benik medijske kulture Kre{imir Miki}, 2004, Medijska kultura 5; Medijska kultura 6; Medijska kultura 7; Medijska kultura 8, Zagreb: [kolska knjiga

U nakladi je [kolske knjige Kre{imir Miki} objavio ~etiri nom didakti~ki korisnom slikovnom gra|om, ud`benici nisu ud`benika medijske kulture za vi{e razrede osnovne {kole: preopse`ni. Medijska kultura 5, 6, 7 i 8. Ud`benik prati metodi~ki pri- Autoru je uspjelo da saèto, ali zanimljivo i dovoljno jasno ru~nik (suautorica A. Mesi}) i DVD (suautor M. Kuhta). priop}i u~enicima bitno o prirodi, ulozi, izrazu i osebujno- Svi su ti ud`benici izra|eni prema programskim odrednica- stima svakoga pojedinoga medija. U Medijskoj kulturi 5 nama medijske kulture izloènima u nastavnom programu za kon informati~koga uvoda pod naslovom Ljudi {alju poru- hrvatski jezik 1999, ali s autorovim modifikacijama koje bi ke, prenose ih, primaju i sporazumijevaju se niù se jedini- valjalo uzimati u obzir i pri izradi novoga programa medij- ce: slika u pokretu, po~eci filma, film i druge umjetnosti, ske kulture za osnovnu {kolu. To zna~i da su osim filma, koji filmski rodovi i vrste, televizija i radio, strip, kazali{te, novije teì{nica i spomenutoga programa i ud`benika, obuhva}e- ne, knjiga. Ud`beni~kim se jedinicama daje poticajan i pri- ni: strip, televizija, kazali{te, radio, novine, knjiga, ra~unalo. vla~an naslov: Ti{ina! snima se!, Volite li strip, Idemo u Iako razmjerno bogati sadràjem i obilno opskrbljeni broj- kazali{te, îtajmo novine, U knjizi i na knjizi.

Kum, F. F. Coppola, 1972 8 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 8 do10 Te`ak, S.: Privla~an i pouzdan ud`benik medijske kulture

Tako je oprimjeren i dokumentarni film Petra Krelje Vrijeme igre. Medijska kultura 7 usredoto~ena je na vrijeme i zvuk kao filmska izra`ajna sredstva, scenografiju, kostimografiju i ma- sku, na po~etke filma u svijetu i u Hrvatskoj, televizijske vrste, jezik stripa i knjige kao izvor znanja. Interpretacijskim pristupom obuhva}eni su igrani filmovi Tko pjeva zlo ne misli Kre{e Golika i Billy Elliot Stephena Daldryja.

Kompozicijska sloènost Uz jednostavnije zadatke u ovom se razredu u~enici poti~u i na sloènije zada}e. Tako nakon obra|ene teme o televizijskim vrstama, posebice serijama, Miki} predlaè usmenu raspravu Medijski uzori na osnovi devet ponu|enih pitanja, a potom i temu za doma}u zada}u Obitelj kao televizijski stereotip. Njegovih {esnaest pitanja koje nudi kao potku za u~eni~ki pismeni sastavak preporu~io bih u~iteljima kao uzorak i za druge problemski intonirane teme u nastavi hrvatskoga jezika, kada se traè op{irniji i zahtjevniji {kolski pismeni uraci. U Medijskoj kulturi 8 obra|uju se filmske teme: montaà, gluma, plan stvaranja filma (od ideje do knjige snimanja) te knjièvno djelo i film. Ostali mediji obra|eni su temama: kratka povijest razvoja kazali{ta u Hrvatskoj, razvoj stripa u svijetu i u Hrvatskoj; mladi i mediji, razlike izme|u filmske i elektroni~ke slike, mediji i vi, nastava i u~enje u knji`nici. Na kraju je mali kviz znanja pod naslovom Komuniciraj- Tema o odnosu filma i knjièvnoga djela po kojem je film mo, namijenjen osvjeìvanju bitnih spoznaja o komunikaci- snimljen popra}ena je svojevrsnom saètom shemom inter- ji i medijima. pretacije Kolarove i Babajine Breze, koju u~enici, poticani i vo|eni ud`beni~kim pitanjima, sami provode nakon ~itanja Teme o rodovima i vrstama oprimjerene su uzorcima inter- pripovijetke i poslije gledanja filma. Sli~an interpretacijski pretacijskih shema odabranih filmova: Grad ptica u gradu plan, samo bez povezivanja s knjièvnim djelom, ponu|en je ljudi Zlatka Sudovi}a za dokumentarni, Dru`ba Pere Kvrìce za [krabalov dokumentarac Slamarke divojke, a uz temu Vladimira Tadeja za igrani i Znatièlja Borivoja Dovnikovi- Mediji i vi na takav se razgovorni na~in u~enik navodi na }a za animirani film. razmi{ljanje ili raspravu o Weirovu filmu Trumanov show. Svaka je jedinica obi~no ovako strukturirana: Svi ud`benici imaju na kraju kazalo pojmova i kazalo imena. 1. Razrada programske jedinice Tekstove o knji`nicama napisala je Dunja Merkler, koja je i 2. Za one koji èle znati ne{to vi{e uredila sva ~etiri ud`benika. 3. Mali pojmovnik (rje~nik iskori{tenih nepoznatih naziva) Iz mno{tva osnovno{kolskih ud`benika za hrvatski jezik Mi- 4. Zadaci i vje`be ki}evi se izdvajaju ne samo sadràjem nego i koncepcijom i 5. Ono {to valja zapamtiti (saètak glavnih spoznaja) stilom. Navodim samo nekoliko manje uobi~ajenih karakte- Na rubnicama se grafi~ki isti~u bitni pojmovi ili se donose ristika. zanimljivi podaci koje u~enici ne moraju pamtiti, ali je kori- Ve} prigodom povr{na listanja knjiga osvaja grafi~kim i li- sno da ih pro~itaju. kovnim svojim sastavnicama. Kompozicijska sloènost s Medijska kultura 6 koncipirana je prema shemi prethodnog bogatstvom vi{ebojnih grafi~kih prikaza, didakti~kih crteà, ud`benika, a obuhva}a ove teme: filmski jezik (kadar, plan, prizora iz filmova koji uz crte privla~ivosti imaju i obavije- rakurs), filmska kamera, filmski trikovi, filmska ekipa i sni- snu funkciju ne umanjuje ni op}i sklad ni namjensku u~i- manje filma, sadràji i komunikacijske zna~ajke televizije, ra- novitost ud`benika. dija i novina, jezik stripa i njegov odnos prema jeziku filma, Mjesto ~esto uobi~ajena pokroviteljskoga i poprili~no od- uloga ra~unala i interneta u suvremenom svijetu, kazali{na maknuta osobnog odnosa Miki}eve ud`benike proìma bli- gluma, u potrazi za knjigom (o knji`nicama: funkcija, ustroj- ski, izravni i prijateljski pristup. U svakom ud`beniku autor stvo, vrste). se na po~etku predstavlja u~enicima srda~nim pozdravom, Pod naslovom Razgovaramo o filmskom serijalu ponu|ene intimnim oslovljavanjem (»Dragi ~itatelji i ~itateljice«, »Dra- su sheme za obradu filmova iz serije Ratovi zvijezda Geor- gi medijski prijatelji«, »Dragi moji mladi prijatelji«) i jedno- gea Lucasa. stavnom obavije{}u o sadràju i svrsi ud`benika. Na kraju se 9 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 8 do10 Teàk, S.: Privla~an i pouzdan ud`benik medijske kulture

jednako srda~no opra{ta od ~itatelja s uvjerenjem da su njo{kolaca na primjeru Mato{eva Cvijeta sa raskr{}a pokaza- mnogo radili, ali i mnogo nau~ili, te s nagovje{tajem sadrà- le kako se {kolska lektira moè pribliìti u~enicima u obliku ja idu}ega ud`benika. stripa. Osim toga zbog me|upovezanosti medija (knjige, kazali{ta, televizije, radija, stripa) i ostalih {kolskih predmeta No tu se name}e i jedan problem. Pitanja i zadaci upu}eni pa i u~eni~kih slobodnih djelatnosti (osobito jezici, knji- izravno u~eniku, {to je i normalno, niti mu sugeriraju niti u èvnost, informatika, likovne umjetnosti, glazba) i zbog ud`beni~kom tekstu daju mogu}i odgovor. U dobroj je mje- funkcionalnog otkrivanja suodnosa svih navedenih medija s ri primijenjen problemski didakti~ki pristup. U~enici se po- filmom, ti drugi mediji i nisu bitno zakinuti, pogotovo ne ti~u na razmi{ljanje, logi~no zaklju~ivanje, suprotstavljanje glede odgovaraju}ih odrednica sada{njega nastavnog pro- odre|enim tezama, traganje za pravilnim ili najboljim rje{e- grama. A u vezi s mogu}im prigovorom da ti ud`benici na- njima, na istraìvanje i stvarala~ko ma{tanje. Ali ho}e li oni dilaze zahtjeve postoje}ega programa pripominjem da even- samostalnim radom uop}e odgovoriti tim zahtjevima i ho}e tualni vi{ak podataka ne obvezuje ni u~itelja ni u~enika, ali li njihova rje{enja biti to~na, ostajemo u nedoumici. O~ito, je vrlo koristan za osobne interese ve}ega dijela u~enika, pa opet ostaje na u~itelju da u nastavi iskoristi ud`benik i po- i za njihove izvan{kolske jezi~ne, informati~ke, filmske, li- mogne u~enicima gdje treba. A kako je nastavnim planom kovne i druge aktivnosti. ograni~eno vrijeme za ostvarivanje programa medijske kulture, pitanje je koliko }e se od ponu|enoga ud`beni~koga Zasnovani na suvremenim spoznajama i na~elima filmologi- gradiva uspje{no obraditi. Ipak, to ne smatram nerje{ivom je, komunikologije i pedagogije ti }e ud`benici, sadràjem, te{ko}om jer smatram da }e inventivni nastavnik umjeti po- stilom i likovno-grafi~kom privla~no{}u, sigurno privu}i taknuti barem zainteresiranije u~enike da nedoumice i pro- mladu publiku i mimo zadanih dobnih odnosno razrednih bleme na koje nai|u u individualnom radu iznesu u zajedni~- me|a. koj raspravi na {kolskom satu.

[irenje okvira Ud`benici Kre{imira Miki}a pionirsko su djelo na podru~ju medijskoga ud`beni{tva, vjerujem, ne samo na hrvatskom prostoru, te mogu biti dobar smjerokaz za valjano i uspje{- no uvo|enje toga nastavnoga podru~ja u op}eobrazovne {kole. Didakti~ki nenametljivo, u granicama koje omogu}u- je ud`benik ove vrste, autor je pripomogao ostvarivanju nastavnim programom postavljenih ciljeva medijske nastave: »razvijanje kulture ~itanja knjièvnih i neknjièvnih tekstova, kulture gledanja scenskih i filmskih ostvaraja, kulture gledanja i slu{anja; upoznavanje, ~uvanje i razvijanje vlastitoga nacionalnog i kulturnog identiteta na djelima hrvatske knji- èvnosti, kazali{ta, filma i drugih priop}ajnih sredstava; upoznavanje hrvatske ba{tine radi shva}anja i prihva}anja materijalnih i duhovnih vrijednosti, kao i prihva}anje op}eljud- skih }udorednih na~ela.« Uzaludno bi i nerealno bilo o~ekivati da }e prou~iv{i ove ud`benike u~enici prestati biti nekriti~nim potro{a~ima mi- nornih, estetski i eti~ki nevrijednih knjièvnih, kazali{nih, filmskih, televizijskih, stripovnih i inih djela na razini {unda i ki~a. Ni najbolja {kola u sretnijim okolnostima ne moè to posti- }i, ali moè u~enike usmjeriti i pripraviti za znanstveno pri- hvatljiv odnos prema kulturnim vrijednostima. A tako su usmjereni i Miki}evi ud`benici. Stru~njaci za pojedine medije mogu im prigovoriti zbog slabije zastupljenosti nefilmskih medija. I sam bih volio da je ud`benik dopunjen interpretacijskim prilozima, primjerice, za razgovor o kazali{noj (Do- len~i}evoj) izvedbi Breze, o kojem uspje{nom televizijskom i radijskom djelu, o izabranoj sekvenci klasi~noga ili moder- noga stripa. No mislim da je barem dio u~itelja osposobljen da to u~ini prema mogu}nostima svojima, svoje {kole i svoga okru`ja. Imam pritom u vidu uspjele poku{aje profesorica pokreta~ica stripovne radionice u Bjelovarskoj Na- rodnoj knji`nici Petar Preradovi}, koje su s desetero sred- Pustolovine Robina Hooda, M. Curtiz i W. Keighley, 1938. 10 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. PREPOROD IZDAVA[TVA?

UDK: 378.679.2(497.5 Zagreb)"1950/2000"(049.3) Tomislav [aki} Obljetni~ka, ali kriti~ka sva{tara Sveu~ili{te u Zagrebu Akademija dramske umjetnosti: 1950-2000, 2004, glavni urednici: Nikola Batu{i}, Nenad Puhovski i Vjeran Zuppa, Zagreb: Akademija dramske umjetnosti, Centar za dramsku umjetnost, Izdanja Antibarbarus.

êtiri godine nakon pedesete obljetnice utemeljenja dana{- nje Akademije dramske umjetnosti stiè nam pove}a, kako joj u Uvodnoj rije~i tepa njezin dekan Vjeran Zuppa, Knji- ga. Posrijedi je poprili~no glomazna i za uporabu nespretna monografija velikoga formata od 496 stranica. ôvjek bi pomislio kako monografije ionako nisu za uporabu, nego za police (i tko uostalom zna kolika je uop}e cijena ovakve knjigetine), no ova pozama{na knjiga, prevelika fonta i bez nasu{no joj potrebna tvrdog uveza, ima druk~ije ambicije. Ve} u Uvodnoj rije~i Zuppa isti~e neka proturje~ja ove sva- {tarske knjige, daju}i joj unekoliko i alibi, kako njezinu ~e- tverogodi{njem ka{njenju za obljetnicom, tako i povla{tenu, naj~e{}e kontroverznu mjestu {to ga na{a kazali{na i filmska akademija nezasluèno ili zasluèno zauzima u svakodnevnim kuloarima hrvatske kulturne scene. Obljetnica koja Zuppinim rije~ima »obvezuje, zahtijeva i zasluùje« knjigu koja }e podvu}i crtu pod prvih pola stolje}a djelovanja te ustanove, postala je povod za proturje~no i nipo{to sve~ano izno{enje ~injenica o Akademiji, i Zuppi valja priznati hra- brost da samosvjesno potpi{e ipak jednu, kako je i sam naziva, vi{e kriti~ku negoli slavljeni~ku knjigu. Staviv{i na stranu njegovu pretencioznost u usporedbi otvorene strukture ove knjige o Akademiji, oblikovane nizom tekstova, znanstve- nih priloga, eseja, razgovora, prisje}anja i popisa, s Borgeso- vom Knjigom od pijeska, jasno je da monografija zapravo nema neku uredni~ku koncepciju ni jasnu strukturu, i da se tijekom ~etiriju godina nastajanja o~ito, kako bi to htio Zup- pa, postmodernisti~ki rasula i fragmentirala u vi{e smjerova izlaganja, koji pak nisu okupljeni u manje podcjeline, nego su nasumi~ni te se sagledavaju tek iz cjeline knjige. godine. Slijedi ga teatrolo{ki prilog koji bi se u nedostatku Razne teme prikladnijega izraza mogao nazvati glosama, iz radionice Prva i vjerojatno najzanimljivija, ali ànru monografije ipak Gavellina nasljednika Vjerana Zuppe, u kojima on platonov- najneprikladnija cjelina jest ona tajnovito nazvana Teme, skom mudro{}u, pod sveukupnim naslovom Teatar kao kao da sam naslov sugerira da se tu uguralo sve {to se mo- scol), iznosi svoje decidirane, koncizne i dijalekti~ke fra- glo, a {to ne pripada pod druge cjeline koje pobrajaju razne gmente koji bi nedovr{eno{}u valjda trebali izraziti otvore- statistike. Prvi je tekst Nikole Batu{i}a, Na{i korijeni, o~ito nost suvremene kazali{ne teorije, u skladu sa u Uvodnoj ri- ostatak prvobitne koncepcije obljetni~arske monografije, u je~i iznesenim borhesovskim konceptom, a koji naj~e{}e op- kojemu Batu{i} historiografski prekapa po arhivima i pripo- stoje kao citati i nasumi~ni komentari uz margine drugih te- vijeda ono {to bi se nazvalo objektivnom povije{}u nastan- orija i knjiga. ka i djelovanja Akademije. Odmah za njime slijedi Otac Ute- O ovom Zuppinu prilogu iz bilje{ke saznajemo nesretan po- meljitelj i najzazivanije ime u ovoj monografiji, Branko Ga- datak kako su posrijedi zabilje{ke za njegova predavanja iz vella, koji otvara antologi~arsku liniju monografije, odnosno dramatologije; ukupno je tih valerijevskih fragmenata, {to pretiske teorijski aktiviranijih tekstova. Ovdje je posrijedi imaju ambiciju izno{enja sveukupnog nazora na kazali{te, 73 tekst Nekoliko misli o teoriji umjetni~ke nastave iz 1953. i iznose razne spoznaje i dosjetke, poput one da »(T)eatar u 11 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 11 do 13 [aki}, T.: Obljetni~ka, ali kriti~ka sva{tara

dvadesetom stolje}u jest teatar starog koje se povremeno ino- iznesene pune istine, op{irno na}i duga pri~a jer »prosla- vira i pozornica novog koje se privremeno situira.« va jubileja nije najbolji trenutak« za obra~une. Polemi~ku liniju izlaganja otvara Vladan [vacov u tekstu Pohvala i pokuda Akademije dramske umjetnosti, koji je Kriti~ki dijalozi polemika sa stalnom pedagogijskom krizom vjerojatno druga rije~, uz Gavella, koju bi konkordancija izbacila kao Niz kriti~kih intervjua otvara onaj u kojem Boìdar Violi}, u najupotrebljavaniju u ovoj knjizi u kojoj se ADU nalazi, i razgovoru s Marinom Blaèvi}em, tako|er daje memoarske odgovor na niz prigovora {to joj se stalno upu}uju. No ~ini komentare uz povijest Akademije, me|u ostalim negativno se kako na njih [vacov ne moè dobro ili objektivno odgo- se osvr}u}i na ukidanje uvjeta da se razredbenom postupku voriti, nego samo tautolo{ki osporavati poznatom metodom moè pristupiti samo sa ve} ste~enom diplomom drugoga fa- napada kao najbolje obrane. Tako primjerice [vacov iznosi kulteta ({to je i danas najve}i nedostatak Akademijina susta- prigovor kako »Akademija gu{i talent«, i na nj odgovara pro- va). Tim kriti~kim tonovima Violi} dodaje i teoretska tuma- tupitanjima »kako se mjeri talent«, »{to je to uop}e talent«, ~enja nekih klju~nih mjesta Gavelline kazali{ne teorije i te, osim u to~noj gr~koj mjeri teìne talenta u kilogramima, prakse. Sli~nu kriti~ku liniju slijedi i intervju sa @eljkom Vu- spas pronalazi u verbalnoj dosjeci o »`rtvama ove {kole«, kmiricom, koji tuma~i svoje (po)odavno razilaènje s Akade- »svim tim [ovagovi}ima, Bobanima, Buzan~i}ima, Drachi- mijom, no razgovor se vrlo brzo seli na poloàj {to ga taj ma, Ba{i}ima, Lonzama, [erbedìjama, Nadarevi}ima, Des- umjetnik zauzima na na{oj kazali{noj sceni i zapravo manje potima, Suboti}kama, Ro{i}kama, Furlanicama, Pricama, govori o Akademiji, a vi{e u demokratskom duhu u povla- [ovagovi}kama«, koji, eto, imaju posao. ([to ipak ne govori {teni prostor akademijske monografije pripu{ta portret jed- o njihovu talentu, rekao bih, a i popis mla|ih glumaca koji nog outsidera iz prisile. slijede to pokazuje.) Sli~an je i intervju s Brankom Brezovcem, posljednjih godi- Sli~nu metodu napada kao obrane, no ovaj put na neimeno- na najeksponiranijim redateljem hrvatskoga kazali{ta, koji se vane, ali autoru o~ito dobro poznate adresate, primjenjuje i tako|er prisje}a svojih obrazovnih puteva, koji usput uklju- Vlatko Pavleti} u tekstu ~iji naslov sve najavljuje, Kako sam, ~uju i ADU, iznose}i pritom svoje teatarske poglede i poko- i za{to, zapo~eo profesorsku karijeru na Kazali{noj akademiju anegdotu iz studentskih dana. Kratkim intervjuom tu liniji godine 1960., proèta autoreferencijama na vlastita, a ne- ju memoarskih razgovora zatvara Goran Vi{nji}, koji se pri- objavljena Prisje}anja, u kojima }e se, osim ovdje ukratko godni~arski prisje}a studentskih dana, gluma~kih po~etaka i

Ante Babaja na snimanju filma Mirisi, zlato i tamjan (1971) 12 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 11 do 13 [aki}, T.: Obljetni~ka, ali kriti~ka sva{tara daje poneko ameri~ko iskustvo iz prve ruke, skidaju}i mit o Druga je cjelina Anketa, koja donosi pet (!) izjava o Akade- poslu vani s pijedestala. miji te je kao takva besmislena, jer uz ve} objavljen ko- Filmski dio Tema ~ine prilozi sli~nih tematskih pravaca mentar Zrinka Ogreste (u monografiji Golik) te Edvina Li- izlaganja. Ante Babaja u rijetkom se intervjuu u kojemu pri- veri}a, Mire Gavrana, Dalibora Matani}a i Martine Ani~i} staje pri~ati o ADU prisje}a nastanka filmskoga studija, ali i, ne polaè nikakvo pravo na relevantnost kad nije anketi- slijede}i staroga suradnika Violi}a, daje pesimisti~ne i pole- ran (ili se anketi nije odazvao) niz drugih glumaca, redatelja, mi~ke tonove obljetni~kom povodu, otkrivaju}i da je razlog dramaturga, snimatelja, montaèra... ~ija se imena navode u njegove {utnje o Akademiji »razo~aranje u ljude i kolege«, a sveobuhvatnim popisima na kraju knjige, a mnogi su od njih najvi{e u studente zbog njihove neambicioznosti; tu se on ostvarili prepoznatljive karijere. Tre}a je cjelina Odsjeci, i mo`da doti~e uzroka problema koje mnogi imaju s tom in- ona na tridesetak stranica prepisuje temeljne odrednice i stitucijom. Slijedi ga antologi~arski prilog iz arhiva, tekst Ni- strukturu studija {to se svake godine tiska u vodi~u za prija- kole Tanhofera Filmski kiklop iliti sintetski ~ovjek u koje- mne ispite, no i to je u ovakvoj knjizi vjerojatno potrebno jer mu on raspravlja o filmu kao kolektivnom umjetni~kom dje- pruà uvid u strukturu i organizaciju sveu~ili{ne nastave. lu i udjelima redatelja, odnosno snimatelja u sveukupnom Knjigu zatvaraju Dodaci/Popisi, koji donose nadasve po- ostvaraju. trebne statistike, no one tek nose neobi~ne koncepcijske ne- Od doajena tu je jo{ Ante Peterli}, koji se u tekstu Po~eci suglasice. Tako uz popis dekana (iz kojeg saznajemo pikan- studija filma na ADU prisje}a upravo toga o ~emu naslov tan podatak da je Vlatko Pavleti} bio dekan manje negoli govori, kao i mnogih svojih kolega, a u sjetnu i nje`nu kra- Predsjednik, to~no 31 dan), stalnih nastavnika i svih vanj- ju dostojno zaziva sje}anje na svoje studente poginule u Do- skih suradnika tijekom Akademijinih pedeset godina, popis movinskom ratu. Kad je ve} Peterli} bio u takvu tonu, Hr- demokratski pripu{ta u monografiju i sve pomo}no osoblje voje Turkovi} poduhvatio se historiografskog i popisiva~kog od portira do ~ista~ice, no u popisu studenata pobraja sve pregleda povijesti studija filma na ADU i organizacijskim i studente koji su ikada i uop}e upisali Akademiju. Istina, tako koncepcijskim problemima koji su ga pratili, u tekstu Te{ko dobivamo generacijske klase, ali ostajemo bez spoznaje koli- ste~eni status, a u tome mu se pridruìo Nenad Puhovski ko je upisanih studenata Akademiju zavr{ilo, to jest koliko je tekstom Sve na{e reforme u kojem analizira sve krize kroz bilo ili ima osoba s diplomom te institucije. Sli~an se pro- koje film na Akademiji, ~ini se, stalno prolazi. Enes Midì} blem produbljuje i u zavr{nom poglavlju knjige, komplet- u tekstu Profesija: snimatelj, poznatu otprije iz Hrvatskoga nom i nadasve potrebnom repertoaru Akademije. Nakon filmskog ljetopisa, daje sli~ni povijesni, konceptualni i teo- popisa svih predstava {to su ih priredili Akademijini studen- retski pregled, ali na podru~ju filmskoga snimanja, dodav{i ti od 1951. do 2000, s datumima premijere i imenima reda- na kraj svoga teksta biografije snimatelja poginulih u Domo- telja, iz kojega ipak ne saznajemo podatke o diplomskim vinskom ratu. predstavama, slijedi zanimljiv i manje poznat niz diplomskih radiodramskih emisija iz kojih saznajemo zanimljiv podatak Dodaci da je velik broj kazali{nih redatelja diplomirao radiodra- mom (npr. Branko Brezovec, Kre{imir Dolen~i} ili Mario Uz ove kriti~ki, historiografski ili teoretski nastrojene tek- Kova~, ali i Darko Rundek i Dejan [orak). stove, Teme krasi i niz memoarskih, kurtoaznih i monografiji prikladnih tekstova, poput onih Mladena [kiljana, Tomi- No tada dolazi do najve}ega kratkog spoja: u kompletnoj i slava Durbe{i}a, Georgija Para, Matka Sr{ena, zapisci Neve pozama{noj filmografiji (popis filmova, video i TV-radova Ro{i} i Ivice Boban (datiraju u 1986), koji su u isti mah me- snimljenih 1968-2001) dobivamo sve osim podatka tko je moarski, ali i poput Zuppinih s programatskom ambi- diplomirao kojim filmom (osim anegdotalne fusnote da je cijom na sveobuhvatnost (teatarskog) svjetonazora te, na Ivandina Gravitacija ili fantasti~na mladost ~inovnika Bori- samu kraju Tema, (~ini se) pjesme Asje Srnec Todorovi}. sa Horvata iz 1968. prvi diplomski film).1 Uzev{i sve u ob- Neobvezatnijim su se memoarskim tekstovima iz filmske za- zir, dodav{i pohvalu mno{tvu fotografija, manje iz Akademi- jednice priklju~ili jo{ Branko Ivanda, Zoran Tadi} (u svome jinih, a vi{e iz privatih arhiva, i ne traè}i suvi{ne prigovore sad ve} znanu nostalgi~nom tonu) i Zrinko Ogresta te pred- uredni~koj koncepciji Tema, veliki nedostaci popisiva~ko- stavnica jo{ neostvarenih mla|ih snaga Jelena Paljan. ga i filmografskog dijela najve}a su slabost monografije.

Bilje{ke

1 Premda je film prema svim dostupnim podacima (pa tako i prema Ivandinom prilogu u ovoj knjizi) iz 1968, u ovoj se fimografiji navodi da je Ivanda Gravitacijom diplomirao 1970. 13 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. PREPOROD IZDAVA[TVA?

UDK: 791.221/.228(497.1)(091)(049.3) Damir Radi} Sinteza s predrasudama Daniel J. Goulding, 2004, Jugoslavensko filmsko iskustvo, 1945-2001. oslobo|eni film, Zagreb: V. B. Z. (preveo Luka Bekavac)

Proteklih godinu-dvije hrvatski izdava~i gotovo da su se na- nije imala skrupulozna urednika. Naime, jedna od najista- tjecali u objavljivanju knjiga filmske tematike, u rasponu od knutijih izdava~kih ku}a u Hrvatskoj, zagreba~ki V.B.Z., po- nagla{eno stru~nih leksikona do posve nekonvencionalnih krenuo je u okviru biblioteke Tridvajedan filmski niz za ~i- enciklopedija, od popularnih monografija slavnih glumaca jeg je urednika angaìran ugledni filmski kriti~ar Jurica Pa- vi~i}. Kao prvu knjigu u nizu, Pavi~i} je odabrao Gouldingo- do ozbiljnih povijesnih sinteza. Istini za volju, u prethodnoj vu filmskopovijesnu sintezu posve}enu produkciji socijali- re~enici namjesto plurala uglavnom bi trebao stajati singular sti~ke Jugoslavije, ~ije je prvo izdanje objavljeno 1985, a (jer rije~ je o jednom leksikonu i jednoj enciklopediji, a i o drugo, pro{ireno na razdoblje od 1985. do 2001. (pa prema jednoj povijesnoj sintezi), ali stilska sloboda uzela je danak, tome zahva}a i prvo poslijejugoslavensko desetlje}e dràva {to }e uvijek dobrodo{li skrupulozni ~itatelji nadam se uva- sljednica), 2002. Izbor je tematski gledano nedvojbeno vi{e ìti. A skrupulozni ~itatelji doista su potrebni knjizi Jugosla- nego dobar, ali naàlost sam autor i njegovo djelo nisu pre- vensko filmsko iskustvo, 1945-2001. ameri~koga filmologa blizu toj ocjeni, jednako kao ni uredni~ki prinos. Daniela J. Gouldinga (s Oberlin Collegea u Indiani), kad ve} Jugoslavenska sinteza Gouldingovu knjigu zgodno je, premda neprecizno, opisati kao jugoslavensku varijantu [krabalove sinteze hrvatskoga filma i kinematografije. Gouldingova knjiga, kao i [krabalo- va, nema u izdvojenom sredi{tu estetske prosudbe o filmskim dometima, nego su te prosudbe jedan od slojeva djela koje ponajprije èli pruìti sveobuhvatan pogled na fenomen kinematografije unutar specifi~noga politi~kog-ideolo{kog, odnosno kulturnog modela socijalisti~ke Jugoslavije (poslije- jugoslavenskom razdoblju posve}eno je posljednje i najve}e poglavlje, odnosno otprilike, petina knjige). Uostalom, i sami naslovi poglavlja dovoljno govore: Utemeljenje i evolucija nacionalne kinematografije, 1945-1950.; Decentrali- zacija i razbijanje kalupa, 1951-1960.; Novi film i uspon republika, 1961-1972.; Prilagodba i preporod, Novi jugoslavenski film, 1973-1990. Dok se [krabalo bavio hrvatskom kinematografijom u specifi~nom jugoslavenskom socijalisti~kom kontekstu, pre~esto zaboravljaju}i, vo|en vlastitim svjetonazorskim i ideolo{kim stavovima, da ona nije postojala mimo intenzivne interakcije s ostalim jugoslavenskim segmentima, tako i Goulding, vo|en iznimno afirmativnim poimanjem socijalisti~ke Jugo- slavije, zaboravlja da njezina kinematografija nije posve sa- monikla (od filmskih pionira s jugoslavenskih prostora, odnosno prethodnika socijalisti~ke kinematografije udostojao se spomenuti samo makedonsku bra}u Manaki, i to u bilje{- ci, a ne osnovnom tekstu, dok recimo o Oktavijanu Mileti- }u ili Hrvatskom slikopisu kao va`noj ljudskoj i materijalnoj bazi ne samo kinematografije socijalisti~ke Hrvatske nema ni rije~i), kao {to ~esto nema sluha za ~injenicu da je jugoslavenska kinematografija ipak, i formalno, bila sastavljena od republi~kih kinematografija. 14 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 14 do 19 Radi}, D.: Sinteza s predrasudama

S. @igon, R. Ba{i} i M. Dravi} u filmu Rondo (Z. Berkovi}, 1966)

Goulding i [krabalo dijele jo{ jedno va`no obilje`je, tzv. evo- Op}enito govore}i, Goulding daje korektan i zanimljiv pre- lucionisti~ko poimanje jugoslavenskog odnosno hrvatskog gled politi~ko-ideologijsko-kinematografskog iskustva soci- filma, u kojem je modernisti~ki film {ezdesetih (novi film, jalisti~ke Jugoslavije, jednako kao {to je korektan u deskrip- autorski film, crni val), kako u predgovoru kaè urednik cijsko-valorizacijskom tretmanu samih filmova; tu i tamo za- Pavi~i}, vrhunska i najva`nija etapa, a sve ono prije toga tek desi ga neka iskra lucidnosti, npr. u interpretaciji ôveka iz priprema i postupna evolucija. No za razliku od [krabala, hrastove {ume Mi}e Popovi}a, tu i tamo dogode mu se pokoji dosljedno sveobuhvatnoj koncepciji svoje knjige velik sve proma{eni zaklju~ci poput onog o [ijanovu Ko to tamo prostor posve}uje partizanskom filmu i napose ikonskom peva, za kojeg je ustvrdio da je »minijaturni filmski portret ostvarenju socijalisti~ke Jugoslavije, Bulaji}evoj Bitki na Na- predratne Jugoslavije oblikovan (...) u duhu tolerancije i hu- retvi, Goulding, pomalo paradoksalno s obzirom na koncep- manisti~kog prihva}anja svih {arolikih likova koji zajedni~ki ciju knjige, taj film, kao i ~itav ànr partizanskog spektakla, provode ovu posljednju sudbonosnu vo`nju«, iako je prili~no jedva spominje. Druga va`na razlika izme|u Gouldinga i jasno da [ijan zapravo secira tzv. kapilarni fa{izam odnosno [krabala jest [krabalovo jezgrovito i funkcionalno opisiva- potencijalno fa{istoidan provincijski mentalitet, koji se radi- nje filmova koje obra|uje, za razliku od Gouldinga, koji voli kalno manifestira u odnosu spram dvojice Cigana, jedinih op{irno prepri~avati fabule svih filmova kojima se iole oz- ~istih likova filma. biljnije bavi, pri ~emu takvo prepri~avanje dosta puta jest funkcionalno, osobito imaju}i na umu ~injenicu da je njego- Iz srpskoga kuta? va knjiga ponajprije pisana za ameri~koga ~itatelja, odnosno potencijalno zainteresirane s ~itavog engleskog govornog Me|utim, Gouldingov je pogled na jugoslavensku kinema- podru~ja, kojima su jugoslavenski filmovi uglavnom velika tografiju srbocentri~an: znatna ve}ina podrobnije obra|enih nepoznanica. Odnosno, oslanjanje na detaljno prepri~anu filmova srbijanske su proizvodnje, a u izabranoj filmografiji fabulu zna Gouldingu posluìti kao oslonac za zanimljive cjelove~ernjih filmova na kraju knjige, ra~unaju}i samo jugo- miniinterpretacije i zaklju~ke, ali nerijetko i nije, odnosno slavensko razdoblje, dakle do 1991, vi{e je srbijanskih filmo- nije uvijek jasna svrha takva prepri~avanja mimo spomenu- va nego svih ostalih federalnih (pod)jedinica zajedno (osam- tog upoznavanja neupu}ena ~itatelja s temama i ugo|ajima deset srbijanskih, bez Kosova, prema 75 iz ostatka Jugosla- neznanih im filmova. vije, ra~unaju}i u oba slu~aja i me|urepubli~ke koprodukci- 15 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 14 do 19 Radi}, D.: Sinteza s predrasudama

mnaest tre}ekategornika. Od filmskih ljudi iz ostalih republika/dr`ava nema ni jednog u prve dvije kategorije, a u tre- }oj je jedanaest njih iz Hrvatske (Hrvoje Turkovi}, Ante Pe- terli}, Mato Kukuljica, Rajko Grli}, Lordan Zafranovi}, Va- troslav Mimica, Krsto Papi}, Hrvoje Hribar, Nenad Puhov- ski, Vinko Bre{an i Boris Mati}), {estero iz Makedonije (me|u inim Stole Popov i Labina Mitevska) i, koliko se da razabrati (jer Goulding ne pravi izri~ite nacionalne razlike), ~etvero iz Slovenije i dvojica iz Bosne i Hercegovine (Mirsad Purivatra i Bata ^engi}). Mo`da }e netko ovakvo prebrojavanje tuma~iti kao nepo- trebno sitni~arenje, no ~ini mi se da samo naivni mogu vjerovati da u kreiranju Gouldingove knjige republi~ko-nacionalna matematika nije bila va`na. Naime spomenuta srbocentri~nost, koju matematika ~ini bliskom objektivnoj ~injenici, a ne tek pristranom posljedicom individualne impresi- je, rezultirala je ne samo premalom zastupljeno{}u nesrpskih filmova nego i nekim nevjerojatnim posljedicama. Kako, naime, druk~ije objasniti ni najmanji spomen Golikova filma Tko pjeva zlo ne misli, ~ak ni u izabranoj filmografiji, ako ve} ne u osnovnom tekstu? Iako mi se osobno ne svi|a stalno favoriziranje toga najpopularnijeg Golikova ostvarenja u kriti~arskim anketama najboljih hrvatskih filmova svih vremena, ne ~ini mi se mudrim ignorirati film koji nacionalna kritika posljednjih petnaestak godina uporno isti~e kao kreativni vrhunac svoje kinematografije. Mo`da je nategnuta usporedba, ali bi li ozbiljan filmski povjesni~ar napisao povijest svjetskoga filma bez i najmanjeg spomena Gra|anina Kanea, koliko god smatrao taj film precijenjenim?

Nepreciznosti i gre{ke Bi li, nadalje, ozbiljan povjesni~ar filma sveobuhvatnog Naslovnica izvornika usmjerenja, kad bi se prihvatio pisanja povijesti ameri~kog filma, posve ignorirao Zameo ih vjetar ili Casablancu? Ako je), {to je bez obzira na kreativnu potentnost srbijanske ki- se zaviri u Gouldingov popis izabrane bibliografije, vidjet }e nematografije pretjerivanje koje moè biti samo plod pri- se u njemu naslovi poput @enskog erosa i civilizacije smrti stranosti. Uostalom, u Zahvalama na po~etku knjige Goul- Vjerana Katunari}a ili Smrtnih grijeha feminizma Slavenke ding me|u onima koji su ostavili zna~ajan trag na njegovom Drakuli}-Ili}, {to je logi~no za autora {irih interesa koji èli »vlastitom razmi{ljanju i radu« (moèmo ih nazvati prvoka- dobiti {to plasti~niji uvid u jugoslavensku socijalisti~ku tegornicima po pitanju utjecaja na autora) navodi osamnaest stvarnost, ali nije logi~no da u izabranoj literaturi nema osoba, od kojih je samo troje jugoslavenskoga backgrounda primjerice Kreljine monografije o Goliku, ni Peterli}eve i Vlada Petri}, Marko @ivkovi} te Jasmina Boji}, i svi tro- Majcenove o Oktavijanu Mileti}u, kao ni monografije o Ba- je su Srbi(janci), dok me|u onima kojima su mu iznimno po- ueru koju je uredio Nenad Polimac. I Crnogorci imaju razlo- mogli u pripremi izvornog izdanja knjige (drugokategorni- ci) spominje isklju~ivo beogradske filmske djelatnike iz Ju- goslovenske kinoteke, Jugoslavija filma, Instituta za film i Fakulteta dramskih umetnosti, ukupno njih sedam, me|u kojima su najpoznatija imena Mom~ila Ili}a, Dejana Kosa- novi}a i Du{ana Stojanovi}a. Dalje slijedi tre}a kategorija onih koji su »posebno mnogo pomogli«, a me|u njima je osamnaest osoba iz Srbije, me|u kojima su najpoznatija imena Radoslav Zelenovi}, Ljubi{a Samardì}, Du{an Makavejev, Aleksandar Petrovi}, @ivojin Pavlovi}, Slobodan [ijan, Boro Dra{kovi}, Sr|an Karanovi}, Sr|an Dragojevi}, @elimir @ilnik i Dinko Tucakovi}. Mate- mati~ki gledaju}i, Goulding je u formiranju svojih stavova imao oslonac u 28 filmskih djelatnika iz Srbije, od kojih su troje prvokategornici, sedam je drugokategornika, a osa- D. Bjelogrli} u filmu Lepa sela lepo gore (S. Dragojevi}, 1996) 16 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 14 do 19 Radi}, D.: Sinteza s predrasudama ga za nezadovoljstvo, jer njihov najistaknutiji sineast, kon- troverzni @ivko Nikoli} koji je osamdesetih postao nezaobi- lazna osobnost jugoslavenskog filma, nije spomenut ni jednom, osim {to se u izabranoj filmografiji spominje njegov posljednji film nastao u socijalisti~koj Jugoslaviji, U ime naroda. Kad se sve zbroji i oduzme, doista nije nategnut zaklju- ~ak da je Gouldingov primarni interes srbijanski film, a ostali sastojci nekada{nje jugoslavenske kinematografije tretiraju se kao dobrodo{la i draga nadopuna, ali ipak samo nadopuna. Goulding i njegova knjiga imaju jo{ jedan vaàn problem pregr{t nepreciznosti i faktografskih pogre{aka. Skrenut }u pozornost na njih nekoliko. Na str. 2 navode se kao ~injenice odavno demantirani podaci o 1,6 milijuna jugoslavenskih gubitaka u ljudstvu tijekom Drugoga svjetskog rata, od ~ega se, navodi Goulding, »1,1 milijun izravno pripisuje ratu i po- koljima« (izvor je knjiga Bogdana Denitcha The Legitimati- on of a Revolution: The Yugoslav Case iz arheolo{ke 1976. godine); no kao {to je ovda{njoj javnosti dobro poznato, jo{ sredinom odnosno potkraj osamdesetih, nezavisno jedan od drugog, statisti~ari Bogoljub Ko~ovi} i Vladimir @erjavi} utvrdili su da su ukupni jugoslavenski gubici u stanovni{tvu iznosili ne{to vi{e od milijun ljudi, {to zna~i da je broj onih koji su izravno stradali od posljedica rata bio znatno ispod milijuna (po navodnim njema~kim procjenama nije iznosio vi{e 550 tisu}a); 1,6 odnosno 1,7 milijuna napuhana je brojka ukupnih `rtava kako bi jugoslavenska vlast od Njema~ke mogla traìti ve}u reparaciju. Dalje, Goulding na stranici 93 ustvr|uje da je film Aleksan- M. Dravi} u filmu W. R. Misterije organizma (D. Makavejev, 1971) dra Petrovi}a Tri »bio jedan od pet finalista u natjecanju za najbolji inozemni film na dodjeli Oscara 1967«; naravno, Tr i {to mu ne treba zamjeriti jer isto ~ini ve}ina hrvatskih novije bio nominiran godinu prije, 1966, a 1967. nominiran je nara. sljede}i Petrovi}ev film Skuplja~i perja, {to Goulding uop}e Osim navedenih faktografskih gre{aka i propusta, ~este su ne spominje. Na stranici 97 pak za \or|evi}evo Jutro ustvr- gre{ke i nepreciznosti u prepri~avanju sadràja filmova; npr. |uje da je »osvojilo prve nagrade na me|unarodnom film- na 53. stranici, gdje se prepri~ava radnja Baureova Ne okre- skom festivalu u Veneciji«, iako je nagra|en samo Ljubi{a Sa- }i se sine, stoji da se protagonist filma, pobjegav{i iz vlaka, mardì} za najbolju mu{ku ulogu, da bi na str. 141 napisao vratio u svoj stan u Zagrebu »da bi shvatio da mu je supru- za Majstora i Margaritu »Petrovi}ev je film osvojio glavne naga pod nadzorom njema~kog ~asnika« (nije rije~ o supruzi grade na filmskom festivalu u Veneciji 1972. godine«, prem- nego biv{oj ljubavnoj partnerici, koja nije pod nadzorom da se te godine na venecijanskoj Mostri nagrade uop}e nisu nego u erotskoj vezi s njema~kim ~asnikom), a na istoj stra- dodjeljivale! Zanimljivo je pritom da Goulding navodi ne- nici nalazi se fotografija s filmskim prizorom potpisana ovim postoje}e nagrade, a pre{u}uje one stvarne nigdje nema rije~ima: »Prije uhi}enja u zagreba~kom stanu« (dakako, ju- ni rije~i o berlinskom Srebrnom medvjedu za najbolju reìju nak Bauerova filma nije uhi}en u stanu, nego je uspio pobje- @ivojinu Pavlovi}u u povodu Bu|enja pacova, kao ni o Zlat- }i). Prepri~avaju}i pak sadràj \or|evi}eva Jutra (str. 96), nom medvjedu za @elimira @ilnika i njegove Rane radove. Goulding kaè kako se »nepopravljivi ~etnik (se) hvali time Na stranici 156 Goulding govori o pet naroda Jugoslavije, kako je osobno ubio sedamdeset ljudi«. No ~etnik, za kojega iako ih je bilo {est (trebalo bi odgonetnuti je li Crnogorce prema ikonografiji uop}e nije izvjesno da je ~etnik (pogoto- svrstao u Srbe, ili nije shvatio da su Muslimani imali status vo ne u kontekstu filma koji prikazuje partizane i kao be- naroda), ve} na sljede}oj, 157. stranici izmi{lja nepostoje}e skrupulozne manipulatore te lakonske likvidatore) time se naslove Zafranovi}evih filmova, Nedjelja 11 (zapravo Ne- ne hvali, nego je prisiljen mehani~ki izgovarati nau~eni tekst djelja) i Dalmatinska kronika (zapravo Kronika jednog zlo~i- po nalogu partizana koji ga svezana vode po gradu. na), na 162. stranici Grli}ev That Summer of White Roses Dalje, na str. 104, Pjero iz Mimi~ina Kaja, ubit }u te! dobio naziva The Summer of White Roses, a na 218. ustvr|uje da je novo ime Pile (!?), na 106. stranici idealisti~ki mladi junak dana{nja Hrvatska ima manje od ~etiri milijuna stanovnika Pavlovi}eve Zasede dobio je najboljeg prijatelja Zeku (a siro- (po popisu iz 2001. ima ne{to manje od ~etiri i pol miliju- vi no iskreni Zeka tek mu je vi{e-manje slu~ajni kolega), na). Napokon, na 221. stranici Akademiju dramske umjet- dok se na 169. stranici, prilikom prepri~avanja Kusturi~ina nosti u Zagrebu pretvara u Akademiju dramskih umjetnosti, Oca na slu`benom putu, kaè: »Nada se skriva u radio-prije- 17 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 14 do 19 Radi}, D.: Sinteza s predrasudama

nosu slavne nogometne utakmice sa Sovjetima, gdje je Jugo- ubaci zagradu, kao opasku urednika, u kojoj pi{e »odnosno slavija odnijela pobjedu s 3:1 u kona~nom krugu kvalifikaci- srpski«, jednako kao {to pored Mirka Kova~a, kojeg Goul- ja u Tampereu u Finskoj; dogodilo se to u utorak, 22. srpnja ding na 157. stranici zove srpskim piscem, u zagradi stavlja 1952. godine.« Goulding, vidimo, koristi sintagmu kona~ni »odnosno hrvatskim«. No za{to nema uredni~ke intervenci- krug kvalifikacija, koja ba{ nije uobi~ajena u terminologiji je kad, npr., Goulding odre|uje Veljka Bulaji}a hrvatskim re- sportskih igara (bilo bi jasnije da pi{e zadnje kolo kvalifika- dateljem ne navode}i njegovo crnogorsko porijeklo, dok za cija, no to ide i na du{u prevoditelja, koji o~ito nije sportski Du{ana Vukoti}a to ~ini? Ne bi li urednik u tom slu~aju, po- verziran) te navodi, pomalo dramati~no, sam datum odigra- gotovo urednik koji, kako smo vidjeli, teì {to preciznijem vanja ~uvene utakmice, a uz to precizno odre|uje i mjesto nacionalnom odre|enju i ne libi se ispraviti autora kad uo~i zbivanja. Me|utim od drve}a on ne vidi {umu, pa mu nedo- njegove nepreciznosti, trebao za ra~un dosljednosti navesti i staje ono zaista bitno natjecanje na kojem se zbila ta uta- Bulaji}evo porijeklo? Tako|er, za{to urednik nije zapazio da kmica, a bez ~ije va`nosti ~itav dramati~no precizan opis je autor na 230. stranici napisao da me|unarodna gluma~ka biva potro{en uzalud utakmica je odigrana na nogomet- ekipa Tanovi}eve Ni~ije zemlje »uklju~uje glumce iz Bosne, nom turniru XV. olimpijskih igara u Helsinkiju, na kojima je Srbije i Slovenije«, ne navode}i glumce iz Hrvatske, premda nogometna reprezentacija Jugoslavije naposljetku osvojila su ~ak trojica njih igrali va`ne uloge, a jedan i (drugu) glav- srebrnu medalju, izgubiv{i finalnu utakmicu od legendarne nu? Zar takav previd nije zasluìo uredni~ku opasku? ma|arske lake konjice s 2:0. Mo`da }e se u~initi kao sitni~arenje, ali za{to urednik, koji Ure|iva~ki pristup se posljednjih godina voli predstavljati kao stru~njak za no- îtatelj ovog teksta mo`da }e postaviti pitanje za{to urednik gomet, nije uo~io da u prije navedenu primjeru davne nogo- hrvatskog izdanja Gouldingove knjige nije posredovanjem metne utakmice Jugoslavije i SSSR-a ne{to bitno nedostaje? napomena upozorio na evidentne autorske pogre{ke. Mo`- Ne}u upitati za{to urednik nije napomenom ispravio, gore da zato {to nije najkompetentniji za ure|enje knjige o jugo- tako|er navedeno, autorovo izma{tavanje nepostoje}ih me- slavenskom filmu? Ne treba odmah biti o{tar i iznositi dale- |unarodnih nagrada za filmove Jutro i Majstor i Margarita, kose`ne pretpostavke, jer o~ito je, ako ni{ta drugo, da se Ju- jer pretpostavljam da znam odgovor i da on leì u uredniko- rica Pavi~i} na uredni~koj poziciji trudio. Naime, on jest voj solidarnosti s autorom: nedavno je, naime, Jurica Pavi~i} uredni~ki intervenirao napomenama, ali nekakvim neuhvat- u Jutarnjem listu izma{tao da je Scorsesejev Rt straha dobio ljivim redom. Na primjer, kad Goulding na 46. stranici na- »venecijanskog Zlatnog medvjeda«; na stranu {to je Zlatni pi{e da je Simo Matavulj hrvatski pisac, Pavi~i} s pravom medvjed nagrada berlinskog, a ne venecijanskog festivala,

Z. Lepeti} i D. Bata Stojkovi} u filmu Balkanski {pijun (B. Nikoli} i D. Kova~evi}, 1984) 18 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 14 do 19 Radi}, D.: Sinteza s predrasudama poenta je u tome da Rt straha nikad nije dobio ni Zlatnog autor Jurica Pavi~i}! [to je Pavi~i}a nagnalo da nedènt- medvjeda ni Zlatnog lava, a bogme ni Zlatnu palmu. Nakon lmenski uskrati svoje dru{tvo dvjema damama zainteresirani svega, postavlja se pitanje za{to pisci poput Gouldinga i Pa- ~itatelji saznat }e ako se upute u NSB, Vjesnikov arhiv ili vi~i}a tako nesputano ma{taju tamo gdje je potrebna suha neko sli~no odredi{te, gdje }e sami do}i do zaklju~ka da li je racionalnost i za{to su tako stra{no nemarni prema ~injeni- ugledni kriti~ar imao razloga pokazati manjak dobrih mani- cama? Valjda zato {to je to za njih neka nià, nedostojnija ra- ra. zina stvarnosti... Da s uredni~kim tretmanom knjige ne{to ne}e biti u redu, Podsjetnik za po~etnike sugerirao je ve} urednikov predgovor. Govore}i o Gouldin- Moglo bi se pone{to progovoriti i o prevoditeljskim te lek- govu evolucionisti~kom pogledu na jugoslavenski film, Pavi- torskim slabostima knjige kojih ima podosta, no predvi|eni ~i} je ustvrdio da takvo gledanje nije neupitno i da su »upra- prostor ve} opasno izmi~e, stoga je vrijeme da se ovaj tekst vo u Hrvatskoj mladi filmolozi posljednjih godina stavili ta- privede kraju. Daniel J. Goulding ina~e i autor knjige Oc- kvu razvojnu krivulju na ku{nju, i na novi na~in afirmirali cupation in 26 Pictures (Wiltshire, England: Flicks Books, klasike hrvatskog zrelog narativnog stila 50-ih, poput Baue- 1998) te urednik knjiga Post New Wave Cinema in the Sovi- ra, Tanhofera, Hadì}a ili Belana«. Prethodna je tvrdnja u et Union and Eastern Europe (Bloomington: Indiana Unive- najmanju ruku stra{no neprecizna: mladi su hrvatski filmo- rity Press, 1989) i Five Filmmakers: Tarkovsky, Forman, Po- lozi (koji uglavnom i nisu osobito mladi), me|u kojima i sam lanski, Szabo, Makavejev (Bloomington: Indiana Univerity Pavi~i}, posljednjih godina otkrili Fadila Hadì}a, ali Bauer, Press, 1994), {to urednik nije smatrao va`nim istaknuti u Belan i Tanhofer otkriveni su prije vi{e od dvadeset godina i predgovoru odnosno na stra`njim koricama knjige napi- otkrila ih je generacija okupljena oko ~asopisa Film. Ovakva sao je, u cjelini gledaju}i, (donekle) korektnu sintezu kine- nepreciznost te nemar prema ~injenicama nisu iznena|enje matografije socijalisti~ke Jugoslavije (uklju~uju}i pripadaju- za ikoga tko pozornije prati Pavi~i}ev rad posljednjih godi- }e poslijejugoslavensko poglavlje), prepunu me|utim fakto- na, no novost je neshvatljiv (ili ipak shvatljiv?) potez pri grafskih pogre{aka i nepreciznosti, s pone{to solidnih i po- samome kraju knjige. ne{to proma{enih, a ponajvi{e korektnih uvida. Ova je sin- Napokon, na stranici 254 Pavi~i} je, sam ili u suradnji s na- teza o~ito plod entuzijazma i iskrene ljubavi za zemlju koja durednikom Nenadom Rizvanovi}em (glavni urednik edici- vi{e ne postoji, stoga joj se mo`da moè progledati kroz pr- je Tridvajedan), odlu~io (ne) intervenirati (kako mi je nedo- ste vi{e nego {to bi to bio red u nekom drugom slu~aju, postupno izvorno ameri~ko izdanje, ne znam da li je u pitanju gotovo imaju}i u vidu da je ipak, kako je ranije u ovom tek- grijeh djela ili grijeh propusta) u Gouldingovu bilje{ku stu konstatirano, rije~ o radu primarno namijenjenom slabo broj 211.1 Ta se (ne)intervencija odnosi na dulju bilje{ku ve- upu}enim ili neupu}enim ameri~kim interesentima odnosno zanu uz Lordana Zafranovi}a, na ~ijem kraju Goulding na- op}enito filmofilima engleskoga govornog podru~ja. vodi primjere napada na Zafranovi}a i njegove filmove. Pri- Rekao bih da Gouldingova knjiga moè biti poprili~no kori- mjeri su redom, kako ih navodi Goulding i kako su grafi~ki sna i mla|im ljubiteljima filma u Hrvatskoj, pogotovo oni- rije{eni u knjizi: »Filmski no` u le|a«, Slobodna Dalmacija ma slabo upu}enima u srpsku, slovensku i ostale kinemato- 28. studenoga 1991; Branka Sömen, »Manipulacijske igre«, grafije biv{e Jugoslavije, no izvjesno je da }e dobrim pozna- Vjesnik, 27. studenoga 1991; te Alemka Lisinski, »Prognati vateljima jugoslavenske filmske povijesti, a to su u prvom Zafranovi}: Osjetljivost jedne projekcije«, Slobodna Dalma- redu pripadnici srednjeg i starijeg nara{taja s ovih prostora, 2 cija, 12. studenoga 1991. Jugoslavensko filmsko iskustvo, 1945-2001. oslobo|eni Dakle, ispada da su dva teksta u svojim izvornim novinskim film, ponuditi malo toga, iako zasigurno ne treba podcijeni- izdanjima bila potpisana, a jedan, onaj prvi, nije. Me|utim, ti uporabljivost Gouldingove knjige kao zgodna priru~nika i istina stoji malo druk~ije. Prvi tekst sugestivna naslova podsjetnika. Naposljetku, ipak je to »knjiga koja sve ima na Filmski no` u le|a izvorno je tako|er potpisan, a njegov je jednom mjestu«.

Bilje{ke

1 Zapravo je rije~ o bilje{ci 212, no urednici i korektorica Ivana Zima lje{ku, u kona~nici zavr{ava s brojkom 220. Usput re~eno, u svih 211 Galar nisu zapazili da je kod bilje{ke 202 do{lo do gre{ke: i bilje{ka bilje`aka ne postoji slovo `, nego se umjesto njega pojavljuje kvadra- 203 ozna~ena je brojem 202, pa se do kraja knjige, do bilje{ke 221, ti}, {to tako|er govori s kojom se ozbiljno{}u tretirala ova knjiga. brojke u osnovnom tekstu koje upu}uje na bilje{ke ne poklapaju sa 2 Ni u ameri~kom izvorniku nije naveden autor teksta iz Slobodne Dal- stvarnim stanjem, tako da cjelokupni tekst koji stvarno ima 221 bi- macije. Op. ur.

19 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. PREPOROD IZDAVA[TVA?

UDK: 791.221/.228(100)(031)(049.3) Nikica Gili} Novi leksikon 1001 FILM koji svakako trebate pogledati, 2004, ur. engl. izdanja Steven Jay Schneider, Va- ra`din: Stanek d.o.o. Preveli Goran Marini}, Marko Fan~ovi}, Milena Benini. Urednica Dia- na Grebli~ki-Miculini}. (Izvornik iz 2003, Quintet Publishing)

U leksikon filmova 1001 film, zanimljivoj pojavi u na{em I visoko i nisko sve ìvahnijem filmskom izdava{tvu, glavni urednik Schnei- Temeljno je dakle pitanje u kojoj je mjeri 1001 film ispunio der (ina~e stru~njak za filmove strave) okupio je uistinu doj- najavu s omotnice o korisnosti »studentima kinematografije« mljivu skupinu suradnika. Me|u njima su i neki od najpo- i »ljubiteljima filma istan~ana ukusa«? U na{em jeziku, do- znatijih filmskih novinara, kriti~ara, znanstvenika ili / i produ{e, sintagma studenti kinematografije zvu~i nezgrapno, fesora, dodu{e, preteìto s engleskoga govornog podru~ja, no zapravo ono {to nazivamo studiranjem filma ~esto i jest primjerice glasoviti stru~njak za nijemi i klasi~ni zvu~ni film sastavljeno od studiranja svega {to sa~injava kinematografi- Tom Gunning, povjesni~ar Edward Buscombe, svestrani fil- ju, na isti na~in na koji siroti studenti lijepe knjièvnosti ~e- molog Colin McCabe koji ina~e djeluje i u znanosti o sto u~e o socijalnim utjecajima na moduse izdava{tva i ~ita- knjièvnosti, a suradnik je i kriti~ar i povjesni~ar David Ro- nja, odnosno o ekonomskim ili politi~kim odnosima. U tom binson. Tu su potom i Geoff Andrew, Jean-Michel Frodon, smislu ni ova najava s omotnice nije proma{ena u zna~enju Richard Peña (kojega su ~itatelji Hrvatskog filmskog ljetopi- (ako ve} jest terminolo{ki). Konvencija je, naime, filmske sa upoznali ve} u devedesetima) i brojna druga imena, su- leksikografije i enciklopedistike (mo`da nesretna, ali ipak radnici i urednici vode}ih izdava~kih ku}a, tiskanih i digital- konvencija) da se pozornost ne posve}uje samo najvrednijim nih ~asopisa. Doista je stoga zanimljivo vidjeti kako tako djelima i djelima najva`nijim za povijest filmske umjetnosti, odabrana ekipa interpretira neke poznate filmove, trude}i se nego i onoj mutnoj zoni poznatih i popularnih filmova. No, pritom pomiriti zanimljivost i stru~nost. popularnost kao tema i metodologija ipak je zavladala knjigom u prevelikoj mjeri da bi se mogla preporu~iti i studentima i ljubiteljima istan~ana ukusa. U Schneiderovu se predgovoru, primjerice, moè prona}i izjava kakvu si nijedan ozbiljan filmski publicist ve} barem pola stolje}a ne bi trebao dopustiti. Taj je predgovor doista pisan za najniì nazivnik potencijalne publike, a populisti~- ku dimenziju leksikonskoga ànra dovodi do pretjeranih ekstrema kada kaè da se adaptacije Shakespearea i povijesna epska djela po definiciji smatraju visokom umjetno{}u, dok su slapstick komedije (dakle, djela Sennetta, Mabel Nor- mand, Chaplina i Keatona?!) i gangsterski filmovi iz tridesetih (Hawksovo Lice s oìljkom!? Mo`da Duvivierov Pépé Le Moko!?) tzv. niì ànrovi. Ne, nije {ala, Schneider je doista u 21. stolje}u potpisao takav tekst (vidi devetu stranicu knjige), pa smo u ~itanje njegova leksikona krenuli s laganom zebnjom. No, ve} prvo nas je listanje ipak smirilo: izbor obra|enih djela ~ak se doima manje amerocentri~nim i populisti~kim no {to smo to navikli o~ekivati od leksikona i enciklopedija koje prire|uju stru~njaci iz SAD. 1001 film nudi posve pri- hvatljivu i kulturolo{ki relevantnu sliku filmskoga svijeta, kojoj bi zbilja besmisleno bilo prigovarati obiljeènost dru{- tvima koja su je formirala. Uostalom, suradnici dolaze iz vi{e sredina, pa su mo`da i zato dobro zastupljene neke strane kinematografije. U anglofonu je suradni~ku orbitu ove knjige, uostalom, uklju~ena i Australija, {to je svakako pripomo- glo boljem poznavanju azijske situacije. Hrvatska, dakako, u 20 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 20 do 23 Gili}, N.: Novi leksikon

R. Bitorajac i B. \uri} u filmu Ni~ija zemlja (D. Tanovi}, 2001) ovoj postavi, nije dobro pro{la (zapravo, nije uop}e pro{la), Raznolikost i prosvjeta premda moèmo vidjeti likove nekih hrvatskih glumaca na Dakako, sukladno listi suradnika koja je generacijski, obra- ilustracijama uz tekstove o Tanovi}evoj Ni~ijoj zemlji (Rene zovno i na druge na~ine ipak raznovrsna, te sukladno razli- Bitorajac) i o Makavejevljevu W. R. Misterije organizma (Ivi- ~itosti kriterija po kojima se filmovi obi~no uvr{tavaju u ca Vidovi}). ovakve knjige i pristup je pojedinim ostvarenjima razli~it. No, kroza sve to nazire se temeljna urednikova koncepcija, svakako dostojanstvenija no {to se to moè zaklju~iti iz ba- Uz dominaciju cjelove~ernjih igranih filmova, obra|ena su nalna predgovora. Naime, sve u svemu, 1001 film ipak je za- ovdje i neka reprezentativna djela manje komercijalnih ro- nimljiva, informativna i ìvahno pisana knjiga publicisti~ke dova i vrsta, pa ~itatelj zainteresiran za {irenje vidika izvan {kole kojom u nas jo{ suvereno vlada Ivo [krabalo. Informi- komercijalne matrice moè u ovoj knjizi na}i, primjerice, rati i zainteresirati, ~ini se, Schneiderov je moto, pa se i zato ~lanke o filmovima kao {to su Andaluzijski pas, ôvjek s uglavnom izbjegava teorijska obrada filmskih djela, odnosno filmskom kamerom, No} i magla, Kronika jednog ljeta, Uz- zato se neke spoznaje teorijski utemeljenih analiza poku{a- dizanje {korpiona, Woodstock, Shoah ili Roger i ja, a obra|e- vaju prezentirati {to jednostavnijim rje~nikom. Knjiga k ni su i (dodu{e, preteìto cjelove~ernji) crtani filmovi pri- tome obiluje dinami~no prepri~anim fabulama, strastvenim mjerice Disneyjeva Snjeguljica i sedam patuljaka, Lalouxov pohvalama (koje ~ak i u pretjerivanju odaju istinsku ljubav Divlji planet, Miyazakijev Sen i tajnoviti nestanak Chihiro (u za film) i odrje{itim analizama, ~esto obiljeènim novinar- narodu od milja nazvan i Spirited Away). Dakle, moèmo skim àrgonom. re}i da 1001 film, ~ak i kada se s pomo}u prijevoda plasira A koja je u ovoj knjizi funkcija informacija poput one da je u hrvatsku sredinu, u ovom smislu zadovoljava populisti~ku Attenborough dvadeset godina htio snimiti film o Gandhiju prosvjetno-informativnu nakanu za koju je {irina zahvata u (pa se mu~io i znojio dok nije uspio), one da je Irving Thal- filmsku umjetnost od velike va`nosti. Pritom nema potrebe berg gnjevno prikazivao svojim suradnicima Langov M kao za posebnim obrazlaganjem ~injenice da mi ne bismo u pot- uzor ili one da se Ejzen{tejn vratio s turneje na kojoj je pro- punosti potpisali izbor filmova Schneidera i njegove ekipe u movirao Oklopnja~u Potemkin kao kulturna superzvijezda? kojem su, recimo, obra|ena samo dva Chabrolova djela na- Pa, ovakve pri~e i kvalifikacije mogu, dakako, pribliìti film- spram deset Kubrickovih (a, kad smo ve} na~eli temu, Ku- sku umjetnost {iroj publici i olak{ati motiviranje ~itatelja za brick u ovoj knjizi ima vi{e filmova od Kurosawe!). pristup mnogim (pogotovu nepristupa~nijim) djelima: ovo 21 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 20 do 23 Gili}, N.: Novi leksikon

prijevodu) kaè da film ima »mnogo seksa i nasilja«, da se u dvoranama pokazao »kao katastrofa koja je zamalo uni{tila studio«. No, u nastavku se, nakon {to su pri~om o seksu, nasilju i uni{tenju (valjda) privu~eni mladi ~itatelji, o Langovu filmu u tom ~lanku {to{ta uistinu zanimljiva moè doznati. No, brojni su drugi ~lanci iste autorice, poput onih o Hitc- hcockovoj Ucjeni, Langovu M i Gilliamovu Brazilu uzorni primjeri dobre analize i solidno strukturirana informativnog ~lanka. Primjerice, ~lanak o Whaleovu Frankensteinu napisan je za nijansu odve} emocionalno, ali svejedno vrlo dobro. Dok su neki Frodonovi ~lanci pomalo zbrkani (ili su to barem u hrvatskom prijevodu), neki njegovi tekstovi, primjerice onaj o Chabrolovu Mesaru, ne{to su posve drugo; ~ista poezija, mo`da malko ànrovski proma{ena, ali proè- ta dubokim afinitetom i razumijevanjem filmskoga djela.

Prona{li smo u 1001 filmu jo{ mnogo ambicioznih i dobro organiziranih ~lanaka, koji svejedno ne gube prosvjetiteljsku dimenziju, pa je i pisanje ove kritike bilo zadovoljstvo. Iz- dvojiti mo`emo, primjerice, neke ~lanke Davida Robinsona (primjerice o Buñuelovu Zlatnom dobu), Raula Hamida (o Bressonovu D`eparu), Philipa Kempa (o Wilderovu Izgublje- nom vikendu) i Edwarda Buscomba (o Hitchcockovoj Mar- nie). Podjednako su zanimljivi i neki tekstovi Toma Gunnin- ga (primjerice pjesni~ka analiza Tourneurova Iz pro{losti), Dane Dume (o Viscontijevu Gepardu), Angele Erigo (o Red- fordovim Obi~nim ljudima), Geoffa Andrewa (o Allenovu Hannah i njezine sestre) i drugih autora. Me|u slabijim smo ~lancima zbog prosvjetiteljsko-propagandnog aspekta ipak skloni opravdati mistificiranje (s dojmljivim ilustracijama) buntovni~kih ili/i anarhi~nih filmova kao {to su Buntovnik bez razloga (pi{e G. Andrew) i Goli u sedlu (pi{e E. Buscom- be), pa ~ak i Rocky Horror Picture Show (taj je ~lanak pak osobito slab), jer se posredovanjem njihovih katarzi~nih fabula ili ikonografije, odnosno buntovni~kih junaka, mladi ljudi i danas mogu lak{e zakva~iti na udicu filmske umjetnosti.

Dobro, kako to valjda uvijek biva u ovakvim projektima, Psiho, A. Hitchcock (1960) neki su ~lanci potpuno podbacili. Joanna Berry nam se, primjerice, ~ini uvjerljivo najslabijom karikom kada je o novi- jem filmu rije~, a njezino sustavno nekriti~no odu{evljenje je ipak populisti~ka knjiga. Dobro, Attenboroughov Gandhi blijedim spektaklima ili potpunim grozotama (Povratak u za na{ je ukus i ovako malko previ{e pristupa~an, no rije~ je budu}nost, Rocky Horror Picture Show, Gospodar prstenova, o onom tipu nenadahnuta filma (kao {to su, primjerice, i Umjetna inteligencija, Chicago) u velikoj mjeri potkopava @alac, Rocky, Crveni, Amélie, Bande New Yorka, Pri~aj s vrline 1001 filma kada je rije~ o novijim ostvarenjima: ova njom...) koji ambiciozno{}u vjerojatno pridonose najtemelj- knjiga puno bolje (premda opsegom saètije) pokriva klasi~- nijoj razini filmske kulture, pa imaju svoje mjesto u i ovakvu na razdoblja. Dodu{e, kako se Joanna Berry, ~ini se, odu{ev- leksikonskom kontekstu. ljava ne samo svime {to je {areno nego i svime {to je novo, Stanovitu neujedna~enost ~lanaka moèmo, dakako, pripisa- uz navedene osrednje i lo{e tekstove o osrednjim i lo{im fil- ti ve} spomenutu velikom broju suradnika; bilo ih je vi{e od movima napisala je i manji broj utemeljenijih panegirika pedeset, a ovo je ipak i autorski leksikon, u kojem su ~lanci (Moulin Rouge! i Mulholland Drive). Drugi autori grije{e u potpisani. U tom smislu valja razumjeti ~ak i ambiciju kriti- mjeri koja se u popularnom filmskom izdanju moè podni- ~ara Adriana Martina da Godardov Do posljednjega daha jeti. Primjerice, Joshua Klein preuveli~ava Griffithov izumi- pribliì adolescentima, no konzervativnim bismo filmofilima teljski zna~aj u Ro|enju jedne nacije, {to se moè opravdati ipak preporu~ili da ~lanak o ovome filmu za svaki slu~aj svrhom promicanja genijeva rada, premda se te{ko dosjetiti ipak presko~e, pogotovo ukoliko nisu dobra zdravlja. Sli~- smislena razloga zbog kojega ga tako {okira i uznemiruje lju- nom (radikalno populisti~kom) retorikom zapo~inje i tekst bavna pri~a usred rasnoga sukoba u tome filmu. No, neki su o Metropolisu u kojem Kim Newman (barem u hrvatskom Kleinovi ~lanci vrlo dobri pa ~ak i izvrsni, posve primjereni 22 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 20 do 23 Gili}, N.: Novi leksikon

ànrovskim odrednicama knjige (Duboki san, Raspoloèni provjerio kako se na hrvatski jezik prevode strana akadem- za ljubav, Tigar i zmaj...). ska zvanja. U|emo li potom u ~lanke (zbog kojih je, uostalom, knjiga i nastala), re}i }emo primjerice da engleska rije~ Uredni~ki posao part moè zna~iti i ulogu, pa se u tim slu~ajevima ne prevo- Kada je, nadalje, rije~ o knjigama koje se bave filmom, ~esto di kao dio i da rije~ kinematograf u hrvatskom jeziku se pokre}e pitanje ilustracija: kada je tema knjige, recimo, ozna~ava dvoranu u kojoj se filmovi prikazuju, a ne snima- scenografija, tada tekst bez fotografija ~esto nema smisla, telja ili direktora fotografije. Ima ovdje potom i raznih ne- dok je, primjerice, u filmskoj naratologiji fotografija obi~no spretnosti, u kojima se zrcali engleska sintaksa; navest }emo manje bitna. S obzirom na kulturno-prosvjetnu dimenziju jednu od nezgodnijih re~enica kako bismo samo upozorili na popularnog izdanja, dobro je, dakako, {to 1001 film obiluje {to treba paziti u eventualnom drugom izdanju knjige: slikama, ~esto senzacionalno lijepim. Nabavljanje fotografi- »Adaptacija Josepha Stefana, jezovitog, ali zaboravljivog roja uvijek je problem, no uza sve bismo razumijevanje ipak mana Roberta Blocha koji je zasnovao lik Normana na ubo- izrazili àljenje {to nije prihva}eno na~elo da crno-bijele fil- jici iz stvarnoga ìvota, Edu Geinu iz Wisconsina, Psiho pri- move i filmove u boji treba ilustrirati adekvatnim fotografi- ~a o Marion Crane (...)«. Postavimo li stvari ovako, jo{ }e is- jama. Naime, rasko{ne boje filmova kao {to su Krici i {apu- pasti da je Bloch napisao roman Joseph Stefan (djelo jezovi- tanja, Pjevajmo na ki{i i Ameri~ki grafiti ilustrirane su u to, ali... zaboravljivo?), a zapravo je rije~ o Stefanovoj adap- 1001 filmu crno-bijelim fotografijama, dok se uz ~lanke o taciji Blochova romana. nekim crno-bijelim filmovima (Neki to vole vru}e, Mrtav ~o- Takvih sitnih gre{aka ima dosta, premda ne u mjeri u kojoj vjek) glumci {epure u lijepom koloru. bi knjigu ~inile ne~itkom. Uz lo{ prijevod, moèmo prona}i No, sve su to zamjerke s kojima se korisnik leksikona lako i odustajanje od prijevoda, pa je tako lovina Nanooka sa sje- moè pomiriti; navodimo ih vi{e radi preciznije informacije vera walrus. I voice-over moè se prevesti kao glas komen- (da se ~itatelj ne iznenadi ili ne do|e u zabludu). Sveukupna tara, no, fraze kao {to su widescreen kadar, umjetni~ko bi ocjena knjige, barem prema dosad iznesenom, vjerojatno vodstvo (ta sintagma, ~ini se, zamjenjuje scenografiju), po- mogla biti veoma pozitivnom. 1001 film k tome je dobro tom radodajna Velma i Wisemanovo filma{tvo nepreci- izabran za prevo|enje od strane izdava~a, koji dosad nije zno{}u ili/i nezgrapno{}u nadilaze opreku prijevodnih gre{a- imao filmski program. I u hrvatskoj kulturi i na hrvatskom ka i gre{aka neprevo|enja. Optimisti~ki se nadamo da nika- trì{tu ima prostora za ovakve knjige uz malo iole kom- da ne}e zaìvjeti jer, ako filmska terminologija u nas mo`da petentna marketinga naklada Stanek moè ra~unati na do- i nije ba{ idealno sre|ena, za imenicom filma{tvo, koja se bru prodaju no problemati~nima se ~ine neke gre{ke, o~i- javlja u nekoliko ~lanaka (postoji, primjerice, i feministi~ko to nastale u pripremi hrvatskoga izdanja. filma{tvo), doista ne vidimo potrebu. Po~nimo od korica: ako je Schneider »urednik engleskog iz- Kao kompendij podataka i uglavnom lak{ih, stilski ~esto pri- danja«, a ne jednostavno urednik, tada je urednica hrvatsko- vla~nih interpretacija, 1001 film ima dakle nedvojbenu vri- ga izdanja Grebli~ki-Miculini} morala imati izrazito autorski jednost, premda je velika {teta {to je u nekim ~lancima (oso- udio u pripremi knjige. No, nismo uo~ili da je, primjerice, bito onima o novijim filmovima) zavladao prevelik populi- posebna (ili ikakva) pozornost posve}ena hrvatskom filmu, zam. Nadalje, {teta je i to {to u prire|ivanju hrvatskoga pri- niti je u predgovoru navedeno po ~emu se hrvatsko izdanje jevoda nije sudjelovao neki upu}eniji kriti~ar ili znanstvenik razlikuje od engleskoga, pa bi ovdje moglo biti na djelu sla- koji bi ga u~inio prihvatljivim, primjerice, i za izborno kori- bije poznavanje konvencija: urednik knjige ostaje urednik ci- {tenje u sklopu nastave filma za dje~ji i adolescentski uzrast. jele knjige ako se ona samo prevede na neki drugi jezik. No, iz ove knjige svejedno zra~i ljubav prema filmskoj Ukoliko je pak u prijevodu do{lo do ve}ih promjena, bilo bi umjetnosti, a i dobrih ~lanaka ima u izobilju, pa nam se ~ini lijepo da se negdje u knjizi to navede, a idealno bi bilo kada da }e biti dobra, opu{tena pratnja gledala~kim zahvatima u bi ~itatelj mogao doznati i o kakvim je promjenama to~no ri- riznicu filmske povijesti. Ukoliko bude i novijih izdanja u je~. kojima }e neke od navedenih gre{aka biti ispravljene, knjizi [to se pak popisa suradnika ti~e, i tu ima previ{e o~itih gre- }emo mo`da donekle oprostiti ~ak i teze da je slapstick niski {aka. U hrvatskom jeziku jo{ valjda nije zabiljeèno da je net- ànr, da su glazbene to~ke u Chicagu »zapanjuju}e«, a da je ko pisao eseje o »filmu noir«, dok su neki suradnici navede- Jacksonova Prstenova druìna film »tako stvaran da osje}ate ni kao »asistent profesora«, »asistentica profesora« i »pridru- kako biste mogli posegnuti za platnom i dodirnuti ku}u na èna profesorica« najvjerojatnije samo zato {to nitko nije vrhu brijega u Bag Endu (...)«.

23 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. PREPOROD IZDAVA[TVA?

UDK: 791.63(100)(049.3) Josip Grozdani} Profilova biblioteka Bibliografija & filmografija Ellen Cheshire i John Ashbrook, 2004, Joel i Ethan Coen, Zagreb: Profil (preveo Ton~i Valenti}); James Clarke, 2004, Steven Spielberg, Zagreb: Profil (preveo Vedran Puljko); Paul Donnelley, 2004, Marilyn Monroe, Zagreb: Profil (prevela Antonija Primorac); Martin Fitzge- rald, 2004, Woody Allen, Zagreb: Profil (preveo Marko Majerovi})

U okviru novopokrenute edicije Bibliografija & filmografi- Podsmijeh i smrt ja agilna je zagreba~ka izdava~ka i knjiàrska ku}a Profil Redateljske postupke i filmski senzibilitet Coenovih autori pro{loga prolje}a objavila ~etiri, za ovda{nje prilike vrlo va`- Cheshire i Ashbrook obja{njavaju filmskim trendovima i du- na, knjièvna naslova namijenjena ponajprije filmofilima, ali hom vremena u kojem su filmovi nastajali, ali nerijetko i de- i ne samo njima. Rije~ je o va`nu i hvalevrijednu izdava~kom taljima iz biografija samih redatelja. Tako, primjerice, anali- pothvatu, osobito ima li se na umu da su izdanja filmske te- ziraju}i komediju Arizona Junior iz 1986, zaklju~uju da se is- matike na pauperiziranom doma}em knjièvnom trì{tu go- pod humorne oblande i leèrna tona cjeline krije o{tra kriti- tovo endemske pojave. Stoga ne treba ~uditi {to se izbor ka reganizma i nametnutih obiteljskih vrijednosti. Druga po- imena velikana sedme umjetnosti predstavljenih u prvom lovica 80-ih bila je vrijeme holivudskoga baby booma, u ko- kolu nove biblioteke doima poput igre na sigurno. Uz naslo- jem su filmovi poput Tri mu{karca i beba, Parenthood i Gle ve posve}ene uglednim, popularnim i vrlo produktivnim re- tko to govori davali jasnu sliku dru{tva u kojem je bjela~ka dateljima Stevenu Spielbergu, Woodyju Allenu i bra}i Coen, japijevska srednja klasa, uz privla~ne supruge, rasko{ne ~etvrta knjiìca obra|uje ìvot i djelo legendarne Marilyn ku}e i luksuzne automobile, jo{ mogla poèljeti samo sina Monroe, jedne od najve}ih pop-kulturnih ikona i seks-sim- koji bi ponio njihovo prezime. Materijalizam, kompromiser- bola 20. stolje}a. stvo i dru{tvena prilagodljivost generacijske su odlike koje su Coenovi bespo{tedno izvrgnuli podsmijehu. Istovremeno, Iako su prijevodna dèpna izdanja ameri~kog izdava~a Poc- Arizona Junior zacijelo je najhumaniji i najtopliji film Coe- ket Essentials razmjerno skromno dizajnirane knjiìce neve- novih, za {to razloge autori pronalaze u ponovnim ènidba- lika obujma, kratke biografije i uglavnom iscrpne filmogra- ma obojice upravo sredinom 80-ih. fije filmskih umjetnika pisane su pitkim i leèrnim stilom, a donose i ponekad iznena|uju}e detaljne i slojevite analize Osobitu pozornost Cheshire i Ashbrook posve}uju filmskim pojedinih filmova, karaktera njihovih protagonista, kao i scenarijima Joela i Ethana, koje drè {kolskim primjerima ja- prizora klju~nih za razumijevanje odre|enog djela i autorske sno}e i ekonomi~nosti {to se mogu ~itati poput romana. Pre- poetike pojedinog redatelja. To se ponajprije odnosi na knji- cizni su i pomno razra|eni, te se ~ini da Coenovi filmove ìcu o bra}i Coen, koju zajedni~ki potpisuju Ellen Cheshire, montiraju ve} na papiru. U tom kontekstu zasebno mjesto novinarka i publicistica specijalizirana za teme iz podru~ja pripada njihovu scenariju za krimikomediju Crimewave, sla- filma i medija, te scenarist, publicist i predava~ John Ashbro- bo poznato ostvarenje Sama Raimija iz 1985. godine. Iako je ok, urednik zbornika The Crime-Time Filmbook. Njihove rije~ o proma{enu djelcu punu kli{eja, neuvjerljivih stripov- duhovite i razmjerno minuciozne analize filmove slo`ne bra- skih efekata i neuspjelih filmofilskih referencija, ono je va`- }e sagledavaju s vi{e motri{ta, poku{avaju}i odgovoriti na pi- no zbog toga {to se u njemu kriju zameci brojnih tema i stil- tanje jesu li Coenovi uistinu izvorni umjetnici s jedinstvenim skih koncepata kojima }e se Coenovi baviti u slijede}im fil- i ma{tovitim vizijama, ili tek kvazifilozofi i vje{ti profesio- movima. Zaplet, tako, po~inje u dràvnoj kaznionici nalik nalci koji su shvatili kako zadràti kreativnu kontrolu nad onoj u Arizona Junioru, par monstruoznih ubojica identi~an procesom stvaranja filma. Zanemarimo li njihovo recentno je tako|er onima iz Arizona Juniora, ali i Farga, a zaplet o kreativno posrnu}e neuspjelom preradom Gangsterske pe- poslovnom ~ovjeku koji unajmljuje profesionalne ubojice da torke, kultne krimikomedije redatelja Alexandera Macken- mu likvidiraju ènu sukladan je zapletima filmova Krvavo dricka iz 1955. i posljednjega velikog filma glasovitoga bri- jednostavno i Fargo. Poslovi~na produktivnost Coenovih, tanskog studija Ealing, filmovi bra}e Coen redovito su koja se u njihovim dvama posljednjim filmovima (Razvedi uspjele, ànrovski raznolike, ironi~ne, zabavne, inteligentne me, zavedi me i spomenuta Gangsterska petorka) odraàva i i na neobi~an na~in humane crnohumorne posvete klasi~nim na pad kvalitete, razlogom je {to u knjigu nisu uvr{teni osvr- filmskim naslovima iz zlatnoga doba Hollywooda. Bez obzi- ti upravo na dva spomenuta filma. Vrlo solidan prijevod ra na obra|ivani ànr, u rukama darovitih redatelja ànrov- knjiìce o bra}i Coen potpisuje Ton~i Valenti}. ski kanoni redovito bivaju u~inkovito ironizirani i nadogra- Likom i djelom Woodyja Allena pozabavio se filmski kriti~ar |eni bizarnim, nadrealnim humorom. i publicist Martin Fitzgerald, pisac knjiìca o Stanleyju Ku- 24 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 24 do 27 Grozdani}, J.: Profilova biblioteka Bibliografija & filmografija

bricku, Alfredu Hitchcocku i Orsonu Wellesu, koje nas, na- draì redatelj. No za razliku od Bergmanova glavnog junaka dajmo se, u Profilovoj biblioteci tek o~ekuju. U dobi od tri koji u Sedmom pe~atu sa smr}u igra {ah, Allen kaè da u od- godine Njujor~anin Alan Stewart Konigsberg pogledao je nosima sa smr}u preferira manje intelektualno i neusporedi- prvi film, legendarni dugometra`ni Disneyjev crti} Snjegulji- vo zabavnije kockanje. ca i sedam patuljaka, a ime Woody Allen prvi je put upora- »Neuroti~ni i brbljavi @idov kojem je potrebna pomo} psihi- bio kad je kao petnaestogodi{njak poslao svoje viceve novi- jatra, kojem je New York sredi{te svijeta i koji ima problema nama. To su samo neke ~injenice o iznimno produktivnu re- sa ènama« svojim najboljim filmom drì Purpurnu ruù Ka- datelju (nerijetko prema{uje prosjek od jednoga filma godi{- ira, smatraju}i da je zavr{na verzija tog filma izgledala ba{ nje), uz Orsona Wellesa jedinom filma{u koji je istodobno onako kako ga je i on zami{ljao dok je pisao. Pri~e svih svo- bio nominiran za Oscara u tri razli~ite kategorije (redatelj, jih filmova Allen je smjestio u rodni New York, opisuju}i ga suscenarist i glumac u Annie Hall), i koji je kreirao vi{e va`- kao lokaciju koja, osim {to u svojim zakucima i pukotinama nih ènskih uloga nego ve}ina njegovih ameri~kih kolega za- moè skriti svaku vrstu ljudske egzistencije, bukom i ozra~- jedno. Kao i u drugim knjiìcama, sli~ni zanimljivi biograf- jem savr{eno do~arava bit urbanoga ìvota oli~enu u verbal- ski i filmofilski podaci nalaze se s unutra{nje strane korica. noj komunikaciji. »Svaki ~ovjek koji ima vi{e od 35 godina, a kojemu smrt nije Na pitanje da li je Allen dosadan i neuroti~an brbljavac, ne- glavna preokupacija, budala je«, Allenove su rije~i koje Fit- darovit glumac i pogrbljen star~i} osebujna karaktera, ili pak zgerald koristi kao svojevrstan prolog knjige. Uistinu, uz pri- jedan od najoriginalnijih Njujor~ana s fantasti~nim smislom kaz egzistencijalnoga bezna|a i nemogu}nosti ostvarivanja za dijalog, umjetnik oskarovskoga potencijala i strastveni sre}e, te pronalaènja i gubljenja ljubavi, naj~e{}a je tema Al- ljubitelj jazza, Fitzgerald ne nudi jednozna~an odgovor. lenovih filmova upravo smrt. [tovi{e, on je gotovo opsjed- Nedvojbeno Allenov oboàvatelj i veliki poklonik njegovih nut smr}u, a osobito voli Dostojevskog, Bergmana, Kurosa- ranijih ostvarenja (od Uzmi novac i bjeì i Banana, preko wu i ostale velike umjetnike 20. stolje}a koji u svojim djeli- Annie Hall i Manhattana, do Zeliga, Purpurne ruè Kaira i ma na iznimno sugestivan na~in progovaraju o smrti. Budu- Hannah i njezine sestre), Fitzgerald je neumoljivo kriti~an }i da je tijekom 1950-ih, u svojim formativnim godinama, kad je rije~ o Woodyjevim novijim filmovima (Svi kaù vo- odrastao uz Bergmanove filmove Ljeto s Monikom, Ve~er ko- lim te, Superstar, Sitni lopovi) za koje drì da su uglavnom medija{a, Divlje jagode i Sedmi pe~at, nije te{ko razumjeti reciklaà starog materijala i da je razvidno da je Allen prili~- za{to mu je glasoviti [ve|anin ubrzo postao doìvotno naj- no umoran. 25 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 24 do 27 Grozdani}, J.: Profilova biblioteka Bibliografija & filmografija

predikata PG-13, {to se danas doima gotovo smije{nim. Pi- sac Spielberga naziva velikim majstorom bijega i drì filma- {em kojega se tek nakon epske ratne drame Spa{avanje vojnika Ryana po~elo smatrati umjetnikom. Isti~u}i film temeljen na stvarnoj pri~i i nagra|en s pet Oscara, u kojem Spi- elberg gotovo polusatnom uvodnom sekvencom iskrcavanja na plaù Omaha u Normandiji, kao i zavr{nim prizorima bitke za most, impresivno do~arava krvava ratna zbivanja (no dojam o cjelini dobrano kvari suvi{nom patetikom), Clark zaboravlja na pet godina stariju ratnu dramu Schindle- rova lista, koja je osvojila sedam pozla}enih Akademijinih kipi}a. Autor nekriti~ki veli~a Spielbergovu umjetni~ku viziju i redateljsku vje{tinu, isti~u}i da je rije~ o filma{u koji je, zajedno s Georgeom Lucasom, tijekom druge polovice 1970-ih obnovio ànrove pustolovnog i znanstvenofanta- sti~nog filma, udahnuv{i im nov ìvot i vrativ{i izgubljen ugled, te time prakti~ki spasio Hollywood. Opet, me|utim, zaboravlja napomenuti da su upravo Spielberg i Lucas najzaslu`niji za infantilizaciju holivudskoga mainstreama, {to je danas degeneriralo do neslu}enih razmjera.

U djelima redatelja koji, ~ini se, jo{ pati od kompleksa nevo- ljena djeteta i osje}aja da mora stalno potvr|ivati svoju umjetni~ku veli~inu, Clark pronalazi mnoge tematske pove- znice, iz kojih bi neki dokoni psihijatar mogao i{~itati i odre- |ena obilje`ja Spielbergova karaktera. Protagonisti su njegovih filmova, tako, ~lanovi disfunkcionalnih obitelji, ljudi koji èle ostvariti svoje snove, neuroti~ni mu{karci koje mu~i osje}aj nepripadanja i koji teè za ispunjenjem, emotivci koji nastoje prevladati racionalno u sebi, nerijetko odrasli koji se Knjiìca o Woodyju Allenu, koju je prili~no solidno preveo jo{ pona{aju poput djece, i gotovo uvijek hi~kokovski obi~- Marko Majerovi}, djelo je iskrena filmofila, duhovito i zani ljudi u neobi~nim situacijama, svladavanje kojih iziskuje bavno {tivo s nerijetko lucidnim zapaànjima i opaskama. iznimne sposobnosti, ali i neizbje`no osloba|anje naivna, Fitzgerald Allena najkra}e opisuje rije~ima neuroti~an, prostodu{na i infantilna u sebi. Teme Spielbergovih djela od- @idov, smije{an, nesposoban, gubitnik. Mo`da mu je uistinu nosi su roditelja s djecom i stvaranje obitelji (E. T., Kuka, vrijeme za mirovinu. Umjetna inteligencija), ~vrsto mu{ko prijateljstvo (Ralje), razvijanje vjere u sama sebe i u nadnaravne sile (Bliski susreti Filmografiju vje~na djeteta Stevena Spielberga autor James tre}e vrste, Uvijek), te suo~avanje s kompleksom Petra Pana Clark uvjetno dijeli na nekoliko cjelina: na filmove o ~udo- (ne samo u Kuki), a u ve}ini njegovih filmova, ispod povr- vi{tima (prvenac Dvoboj, Ralje, Jurski park i Izgubljeni svi- {inskoga sloja zabave i vrhunske produkcije, krije se pone- jet), na pustolovne filmove (trilogija o arheologu Indiani Jo- kad te{ko izreciva sjeta i tjeskoba. Primjerice, temu stvaranja nesu), na djela koja bi se uvjetno mogla nazvati filmovima o obitelji mogu}e je prona}i i u akcijskoj pustolovini Indiana letenju (E. T., Uvijek, Kuka) te na ostale naslove, me|u Jones i hram sudbine, u kojoj, nakon mno{tva vratolomnih koje pripadaju ratni (komedija 1941-Luda invazija na Kali- doga|aja, zavr{ni kadrovi jasno sugeriraju nastanak nove forniju, Carstvo sunca, Schindlerova lista i Spa{avanje vojni- multietni~ke obitelji koju ~ine doktor Jones, klupska pjeva- ka Ryana), povijesni filmovi Boja purpura i Amistad, SF-dra- ~ica Willie Scott i kineski dje~ak Short Round. Iako odli~na me Bliski susreti tre}e vrste i A. I.-Umjetna inteligencija te triler-drama Uhvati me ako moè{ u knjizi nije obra|ena, komedija Texas Express. Budu}i da su obra|eni filmovi do lako je zapaziti da i njezin protagonist, vje{t prevarant, no 2002, knjiìca ne sadrì osvrte na humorne drame Uhvati nesiguran i nesretan mladi} Frank Abegnale Jr., tako|er tije- me ako moè{ i Terminal, kao ni na akcijski SF Specijalni iz- kom godina u svom progonitelju, upornom FBI-ovu agentu vje{taj. Carlu Henrattyju, pronalazi svojevrsna zamjenskog oca.

Sklonost nezrelima U prvom kolu Profilove biblioteke Bibliografija & filmogra- Iz gotovo svakoga teksta knjige razvidna je Clarkova naklo- fija knjiìca o Stevenu Spielbergu mo`da je najslabija. Filmo- nost samoukom redatelju koji je stvarao filmske trendove vi su analizirani razmjerno skromno, s naglaskom na done- {to su obiljeìli proteklih tridesetak godina sedme umjetno- kle suhoparnu faktografiju i gdjekad povr{nu zna~enjsku i sti, i ~iji je pustolovni film Indiana Jones i hram sudbine iz fenomenolo{ku ra{~lambu. Vrijedi, me|utim, istaknuti odli- 1984. godine zbog pretjerana nasilja zasluàn za uvo|enje ~an prijevod Vedrana Puljka. 26 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 24 do 27 Grozdani}, J.: Profilova biblioteka Bibliografija & filmografija

Knjiìcu posve}enu nezaboravnoj plavu{i Marilyn Monroe Zanimljivijim dijelovima knjige potpisnik ovog teksta drì potpisuje Paul Donnelly. @ele}i odgovoriti na pitanja da li je posljednja dva poglavlja u kojima, u kratkim prikazima naj- Norma Jean Mortenson uistinu bila neosporni seks-simbol i va`nijih ljudi iz njezina ìvota i {esnaest redatelja s kojima je jedna od najdarovitijih glumica pro{loga stolje}a, ili pak tra- Marilyn voljela raditi (naàlost, ne uvijek i oni s njom), sa- gi~na osoba koju su mu{karci ~itav ìvot iskori{tavali i zlo- znajemo i neke pikantne detalje iz zlatnog razdoblja holivud- stavljali, Donnelly nam uspijeva putem kratke uvodne bio- ske tvornice snova (hirovitost, seksizam i grubost producen- grafije i iscrpna pregleda filmografije razmjerno uspje{no ta Darryla F. Zanucka, sloèn odnos redatelja Georgea Cu- pribliìti kompleksan karakter glumice, kojoj je za snimanje kora i Clarka Gablea, zbog kojeg je, me|u ostalim, David O. dviju scena u klasi~noj Wilderovoj komediji Neki to vole Selznick autoru Plinskog svjetla oduzeo redateljsku palicu vru}e bilo potrebno ~ak 106 repeticija. Njezine filmove au- kultnog filma Zameo ih vjetar...). Knjigu je prili~no korektor, prema tipovima uloga kakve je tuma~ila, dijeli u pet sku- tno prevela Antonija Primorac. pina. Dok u zgodne glupa~e ubraja, me|u ostalim, Merlin- Norma Jean Mortenson bila je senzibilna djevojka koja je, kine nastupe u Hustonovoj Dùngli na asfaltu i Sve o Evi Jo- postav{i Marilyn Monroe, htjela biti glumica s integritetom. sepha L. Mankiewicza, tipi~ni predstavnik seksi uloge nje- Nije joj bilo stalo do novca, nego se samo èljela svima svi- zina je rola u glasovitoj screwball-komediji Howarda Haw- djeti. A 42 godine nakon njezina samoubojstva moèmo za- ksa Majmunska posla. Zabavna je bila u svojim najboljim i klju~iti da je u tome potpuno uspjela. najva`nijim filmovima, od Niagare Henryja Hathawaya, preko Hawksove komedije Mu{karci vi{e vole plavu{e i Rijeke Iako, dakle, prve ~etiri knjige biblioteke Bibliografija & fil- bez povratka Otta Premingera, do Wilderovih Sedam godina mografija ne sadrè poticajne teorijske analize ili osobito vjernosti. A najva`niju ulogu ranjive cure ostvarila je u ve} britka i lucidna kriti~ka zapaànja, u cjelini rije~ je o vrijed- spomenutoj komediji Neki to vole vru}e. nim djelima ~ija je osnovna namjena popunjavanje praznine u doma}oj filmskoj publicistici. Valja se nadati da trenutna Predsjednikova prijateljica Profilova uredni~ka postava ne}e stati samo na prvom kolu Bez obzira na tipove uloga kakve je tuma~ila u odre|enu nove edicije. (manje ili vi{e) uspjelu filmu, Marilyn je naizgled strogo zadane okvire imidà praznoglave plavokose seks-bombe naj- ~e{}e uspijevala nenametljivo i u~inkovito {iriti uslojavanjem i oboga}ivanjem karaktera svojih likova, ~ine}i ih uvjerljivi- jima, bogatijima i ìvotnijima. Stje~e se dojam da je, sli~no likovima kakve je utjelovljavala, i u stvarnom ìvotu svjesno njegovala stereotipe o plitkoumnoj pin-up-djevojci stvorenoj jedino za tjelesne uìtke, poku{avaju}i tako ostvariti te`nju da je, makar i po cijenu velikih kompromisa, okolina naposljetku prihvati. Me|u navedenim filmovima najbolji dokaz za to nudi Hawksova komedija paradigmatskog naslova Mu{karci vi{e vole plavu{e. Iako naizgled klasi~an predstavnik stereotipa o povr{noj i praznoglavoj plavu{i, kojoj je kona~ni ìvotni cilj udaja za nekog bogata{a, njezin lik Lorelei Lee razmjerno je intrigantan karakter koji svjesno pristaje na glumljenje dru{tvenim zakonitostima zadane uloge, shva}a- ju}i da drugog izbora zapravo i nema. Sli~no se moè re}i i za njezinu ulogu Djevojke u Wilderovih Sedam godina vjernosti, gdje u zanimljivu monologu racionalno razdvaja svoju istinsku osobnost od potrebe za udovoljavanjem javnim predrasudama. Marilyn Monroe na odre|eni je na~in slika ameri~koga po- slijeratnog sna. Kao najrje~itiji simbol nadanja i obe}anja poslijeratne Amerike, platinasta diva ìvot je okon~ala no}u 4. kolovoza 1962. progutav{i (navodno) vi{e od ~etrdeset ta- bleta Nambutala, najaviv{i tako, godinu prije atentata na svog ljubavnika i najpopularnijeg ameri~kog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja, gotovo neizbje`no gubljenje iluzija i kraj razdoblja svojevrsne nevinosti ameri~koga dru{- tva.

27 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. PREPOROD IZDAVA[TVA?

UDK: 791-21(44)"196"(049.3) Bruno Kragi} Kad smo se vra}ali Alain Robbe-Grillet, 2004, Pro{le godine u Marienbadu, kinoroman, Zagreb: Ceres (s francuskoga prevela Gordana V. Popovi})

Kako pi{e Ante Peterli} u svojoj, ve} klasi~noj, studiji o fil- ka tog djela, da tu prvi put u sferi filma koji na neki na~in mu Pro{le godine u Marienbadu redatelja Alaina Resnaisa, pretendira da bude fabularni pri~a predstavlja tek jedno od objavljenoj prvotno u ilustriranoj reviji za kulturu i umjet- izraàjnih sredstava), potom }e ra{~laniti problem pripovije- nost 15 dana, a sada pretiskanoj i u ovoj knjizi (kao pogo- danja u filmu, a s tim u svezi i atribuiranje Marienbada kao vor), kada je godine 1961. spomenuti film dobio Zlatnog filma koji se o~evidno bavi poniranjima u vremensko, koji je lava na festivalu u Veneciji, u komentiranjima nisu prevlada- introspektivan, odnosno tzv. unutra{nji film, i naposlijetku, vale spekulacije o (ne)zasluènosti nagrade, koliko one o ra{~lanit }e temu ljubavi u Resnaisovu ostvarenju, za koju }e obilje`jima tog nedvojbeno izvornog filma. Nastavljaju}i, Pe- primjetiti da je mo`da i njegov sredi{nji sadràj. terli} }e u svom tekstu detaljno i suvereno ra{~laniti tri elementa filma koji su naj~e{}e bili povodom i nedoumicom tu- Klasik modernizma ma~enja problem pri~e (ima li je film, a Peterli} utvr|uje Ovo ne{to op{irnije prepri~avanje Peterli}eva eseja kao uvod da je ipak ima, ali, a {to je svojevrsna revolucionarna zna~aj- prikazu knjige Alaina Robbe-Grilleta Pro{le godine u Mari- enbadu, zapravo scenarija, odnosno prilago|ene knjige snimanja bez pojedinih tehni~kih termina (sam Robbe-Grilet u svom uvodu rabi upravo termin knjiga snimanja), a koju je pro{le godine objavila nakladni~ka ku}a Ceres, ina~e posve- }ena francuskim autorima, nije suvi{no jer taj esej, ne zane- maruju}i ni onaj »~isto knjièvni« aspekt scenarija, eventualne veze s francuskim novim romanom ~iji je Robbe-Grillet bio paradigmatski autor (Peterli} spominje i kuriozitet da do 1958. Resnais nije pro~itao nijedno djelo iz opusa te knjièv- ne tendencije), a posve}uju}i se (s vi{e od tre}ine analiti~kog sadràja) pri~i i pripovijedanju jednako pa`ljivo ra{~lanjuje reìjski, mizanscenski aspekt filma. U tom smislu objavljivanje filmskih scenarija (ili knjiga snimanja) u obliku knjiga uvijek imaju ponajprije kulturno-informacijski zna~aj jer omogu}uje uvid u jedan vaàn aspekt filmskog djela, ali aspekt koji nikako i nikada ne moè funkcionirati samostalno. Naime, filmski scenarij, ma kolike njegove eventualne literarne kvalitete, nije samostalan i zapravo ne postoji izvan filmskog djela kakvog ga vidimo na ekranu, a isto, dapa~e jo{ i vi{e, vrijedi i za knjigu snimanja iako ona temeljno predstavlja sam verbalizirani opis filma. A, upravo film Pro{le godine u Marienbadu spada me|u ona djela sedme umjetnosti koja izrazito svjedo~e o »specifi~no filmskim« ~injenicama. Zato ga je André S. Labarthe i mogao u svom osvrtu u ~asopisu Cahiers du Cinéma proglasiti posljednjim velikim neorealisti~kim filmom, {tovi{e nazivaju}i ga (uvjetno) specifi~nim dokumentarnim filmom, takvim u kojem je gledatelju ostavljeno da slike preoblikuje u fikciju. Zato je film bio podatan za formalisti~ke analize, poput one Tomislava Brleka u Filmskom leksikonu. Zato taj film moè otvarati, vi{e od nekih drugih, pitanja o suodno- su filmskog scenarija i filmskog djela (i zato {to je, ~injenica koju takako|er nije naodmet spomenuti, film vrlo precizna 28 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 28 do 29 Kragi}, B.: Kad smo se vra}ali

Pro{le godine u Marienbadu adaptacija scenarija) i zato je objavljivanje ove knjige, pra}e- mog kona~nog filmskog djela, tako i sloènost i analiti~ku ne danas anakroni~nom, ali {armiraju}om (i zna~enjski plu- otvorenost filma Pro{le godine u Marienbadu (shva}anog i ralnom) odrednicom kinoroman, i ilustrirane s 48 fotografi- kao eksperimenta pa stoga i dovo|enog na granicu igranog ja kadrova iz filma, koje, usprkos kvalitativno ne ba{ savr{e- i eksperimentalnog filma, a zahva}anog i iz povijesnih per- nim reprodukcijama, ipak naslu}uju vizualni duh djela, do- spektiva, kako u pra}enju filmskog modernizma, tako i u ga|aj koji treba pozdraviti. Uz Peterli}ev pogovor knjiga sa- kontekstu nekih trajnih preokupacija francuskog filma po- dràva (kao i u francuskom izvorniku iz 1961. u slavnoj na- put motiva pravila dru{tvene igre, naposlijetku i u kompara- kladi Éditions de Minuit) i, ve} spomenuti, Robbe-Grilletov tivnosesteti~kom smislu, u odnosu na djela Marcela Prousta uvod sa zanimljivim informacijama o nastanku samog filma, i, ve} spominjane, tendencije novog romana). Stoga je vri- pi{~evim refleksijama o prirodi filmskog scenarija i suradnji jednost ove knjige i u podsje}anju na djelo koje }e, da po- scenarista i redatelja, a i poetolo{kim iskazima (uklju~uju}i i novno citiramo Peterli}a »neovisno o svim budu}im valori- opravdanje filma kao umjetnosti jer u njemu »stvarnost na- zacijama imati iznimno mjesto u povijesti filma«, a u tom staje pomo}u oblika«, a »njegov stvarni sadràj valja traìti u smislu, njezina je vrijednost i u mogu}em poticanju na prvo njegovoj formi«). Na taj na~in pi{~ev Uvod potvr|uje kako ili novo gledanje Marienbada, {to je uvijek nu`no a da nas ne sloènost problema odnosa scenarija, knjige snimanja i sa- bi zahvatila sclerosis holivudiana.

29 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. FESTIVALI

30 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. FESTIVALI

UDK: 791.65.079(497.5 Osijek):791.077(497.5)"2004"(049.3) Petar Krelja O`ivjela Urania Mörder unter uns 36. Revija hrvatskog filmskog i videostvarala{tva, Osijek, 26-28. studenoga, 2004.

U dva jo{ postoje}a osje~ka kina zna se dogoditi da se na re- obliku leèrne retrospektive, pokazao {to se to u njihovu dovitim predstavama repertoarnih filmova okupi tek {a~ica gradu snima, a izda{no nagra|uje na neprofesijskim revija- filmofila i pokoji zalutali gra|anin. Kad{to ni toliko, a u slu- ma, ali i profesionalnim Danima hrvatskog filma. ~aju predstavljanja novijih djela hrvatskih filmskih autora S druge strane, jesu li Osje~ani svjesni da u njihovu gradu nerijetko posve prazne dvorane tek su nijemi svjedoci stanja ìvi i jedan Ivan Faktor, umjetnik od formata, na kojega bi stvari u gradu na rijeci Dravi... jo{ itekako bile ponosne i neke filmske metropole? Svako No, od 26. do 28. studenoga 2004, u ljupkom i vrlo funkci- gledanje, pa i ono premijerno osje~ko, njegova fascinantna onalno preure|enu kinu Urania, nije bilo tako; 36. revija hr- videa Mörder unter uns, uvijek nas iznova daruje pregr{tima vatskoga filmskog i videostvarala{tva koja se, u spomenutu sugestivnih prizora. Ne zna se {to je u tom djelu izazovnije; terminu, nakratko bila skrasila u Osijeku podarila je zlata je li to njegova naoko jednostavna struktura uùrbana, a vrijednoj dvorani radost publike, svetkovinu projekcija, uì- vazda nestvarna vlaka koji, u nepopustljivu ritmu, hita zago- tak susreta i razgovora... Paradoksalno, simpati~no popunje- netnu, a nedosezivu cilju; ili su to prijete}i svjetlosni efekti nu dvoranu Uranije oìvi vi{e desetaka autora pristiglih iz prozora kompozicije koji strelovito promi~u, fle{evi {to iska- svih dijelova Hrvatske, dok su Osje~ane zastupali tek auto- ~u iz dodira tra~nica i kota~a i neka lutaju}a svjetla nepre- ri iz Videokluba Mursa na ~elu s njegovim predsjednikom stance gonjena i premje{tana tenzijama dinami~na ekrana; a Brankom Hrpkom, poneki radoznalac i nekolicina novinara mo`da su to ipak ~udesno impostirani mnogobrojni zvu~ni koji rutinski pokupi{e pregr{t izjava sudionika manifestacije. fenomeni koji, na podlozi prepoznatljivih, a stiliziranih uda- Da, Reviju je tek nakratko, da bi i sam sudjelovao u ~inu po- raca o pragove, name}u sugestivnu djelu ubita~an ritam. A djele nagrada, posjetio i osje~ki gradona~elnik Zlatko Kra- {to tek re}i o zvu~noj pisti iz Langova filma M, koja se, za mari}. trajanja uznemiruju}eg filma, iskidanim rije~ima i replikama opominju}e javlja ili pak o tom M koji se nepopustljivo Zapravo, gra|ani ~etvrtoga hrvatskog grada po veli~ini uporno name}e fluidnu ekranu kao njegov vrhunaravni tim ignoriranjem Revije jo{ jednom propusti{e prigodu princip... Mörder unter uns plijeni stra{nom zavodljivo{}u da shvate kako u Osijeku praksa neprofesijskoga filma nije prijete}ih prizora koji svjedo~e o neobuzdanoj igri probu|e- od ju~er. Bila se za~ela ve} u njedrima Fotokluba Osijek, pot- noga M... kraj {ezdesetih, a artikulirala u autonomnu kinoamatersku disciplinu 25. studenog 1973, kada je grupa filmskih entuzi- La cantina di ferro jasta (Ladislav Keler, Vinko Milinkovi}, Branko Jankovi}, Marijan Grkokovi}, Stjepan Hunjadi, Marijan Paji}, Drago ûdi li nekoga {to je u zavr{ne natjecateljske programe 36. Aramba{i}, Milo{ Devetak), osnovala Kinoklub Mursa. revije u{lo ponajvi{e radova s eksperimentalnim {tihom? Okupiv{i impresivno velik broj ~lanova i odigrav{i bitnu âk 21 ostvarenje. U prirodi takvih pa i te festivalske svet- ulogu u promicanju i popularizaciji kinoamaterske prakse u kovine i jest temeljna te`nja da odudaraju od prevladavaju- regiji, klub je omogu}io afirmaciju i nekolicine darovitijih }e u{togljenosti festivala profesionalnoga dijela kinemato- filma{a (Branko Schmidt, Danijel Dozet, Ivan Faktor, Marin grafije da prizivaju zahtjevnije izri~aje, da isku{avaju po- Topi}, Marin @ulj...). Elektroni~ki duh vremena, koji je u stupke, da se drsko poigravaju za~udnim, da doseù izazov- devedesetima osobito u siroma{nim sredinama po~eo nu dra` lirskih sublimata... potiskivati filmsku vrpcu, bio je klubu nametnuo novi pro- Je li na 36. reviji bilo takvih tvorevina? mijenjenu duhu vremena primjereniji naziv Videoklub Mursa. Stara na~ela preru{ena u novo ruho tako|er podari- U te netipi~ne svakako pripada daleko najintrigantniji film {e nekoliko pamtivih imena: Zoran Be{li}, êjen êrni}, manifestacije La cantina di ferro scenarista, redatelja i sni- Mihaela Rikert, Damir Tomi}, Aleksandar Muharemovi}... matelja Matije Debeljuha (kameru supotpisuje Vlado Zrni}), a u proizvodnji splitskog UMAS-a i Neutrona iz Vodnjana. Da su se Osje~ani bili potrudili do}i makar na otvaranje Re- U prvi mah ~udi {to film nije deklariran kao igrani, jer nam vije shvatili bi da u njihovu gradu postoje ljudi koji ponese- njegova igranofilmska konstrukcija s troje glumaca (Helena no rade vi{e nego dopadljive filmove, o ~emu je uvjerljivo Janju{evi}, [andor Slacki, Iva Debeljuh Stojni}) svakako su- posvjedo~io prvi nenatjecataljski program filmova koji je, u gerira takvu mogu}nost. Kao da je, svrstav{i ga u kategoriju 31 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 31 do 36 Krelja, P.: Oìvjela Urania Mörder unter uns

no dokida njezine sanjarije, a mi ipak ne znamo {to tim za- povjednim tonom èli da djevoj~ica prestane s prenema- ganjem i ustane ili da se ostavi bolesnih ma{tarija! A ima u filmu u skladu s njegovom strategijom prikriva- nja i nekih drugih detalja koji se mogu tuma~iti i ovako i onako. Okrutni otac brani djevoj~ici da si|e u podrum, a ona svejedno tamo odlazi sile}i nas da se pitamo {to li je to u cantini/podrumu djetetu tako privla~no ili {to li se to tamo neko}, mo`da, zbivalo. No, kao da djevoja~ki obijesno ko- ketiranje ispred psihe ipak sugerira tek njezinu radost {to se nalazi me|u tajnovitim njoj privla~nim obiteljskim predmetima, a otac joj i taj mrvi~ak ma{tanja i slobode uskra}uje?! Lijepo je ako se odre|ene scene ovog filma mogu interpretirati i ovako i onako, ali nije dobro ako interpret stane sum- njati nije li se tu potkralo i zrnce mistifikacije; primjerice, meni je i nakon opetovana gledanja ostala nejasnom scena potkraj filma kada otac, iz ~ista mira, uzime iz ladice pi{tolj, iza|e u mrklu no} i dok pas u dvori{tu bjesomu~no laje ispali nekoliko metaka... Okvirni dio radnje filma, bez obzira na to jesmo li djelu ne- Mörder unter uns (I. Faktor) {to dodali ili oduzeli, potkrepljuje pretpostavku da se unutar ~etiri zida uravnoteène gra|anske obitelji koja uredno odlazi u crkvu, na misu, zapravo doga|a sustavno nasilje nad eksperimentalnog, autor ipak unaprijed htio sugerirati da najnje`nijim i najbespomo}nijim ~lanom obitelji. Ovakvo ili mu je dojmljiva uporaba pomno osmi{ljenih stilizacija kudi- onakvo... kamo va`nija od razgovijetnosti anegdotsko-narativnih ek- Posljednji je kadar filma tako|er dojmljiv: iz izravna pogle- splikacija. Upravo je ta ~injenica dvojicu ~lanova ìrija, uva- da djevoj~ice, ~ije se zagonetno nasmije{eno lice blago ra- ène Ivana Faktora i Simona Bogojevi}a Naratha, nadahnu- strojilo u zrcalu, naslu}ujemo dvosmislenu poruku... la da ustvrde kako se u slu~aju Debeljuhova filma ponajprije moè govoriti o fascinantnosti postupaka koji debelo na- Zapamtimo ime Matije Debeljuha! drastaju odre|enu maglovitost pri~e filma. Tre}i ~lan pro- @iri se na pitanju ànr-ostvarenja Orfej (Seoba du{e u tri sudbenoga povjerenstva, Zoran Tadi}, tako|er se poklonio ~ina) Damira Juri~i}a tako|er djelomice razi{ao; svi su bili sigurnoj ruci mlada autora, ali je dao na znanje da ga je, mal- skloni tvrditi da su mu nemogu}e pretenciozni podnaslovi ~ice, oneraspoloìla scena u kojoj se naslu}uju stanovite pe- te{ko na{tetili, ali za neke ne i u tolikoj mjeri da se ne dofilske naznake u odnosima izme|u nje`ne i ìvota èljne bi mogle uo~iti i njegove neprijeporne ugo|ajne i slikovne k}eri i stroga oca (koji }e se pokazati ve}im padrem padro- vrijednosti. I doista, zahvaljuju}i sugestivnu snimateljskom neom od onog u Tavijanijevih). Zapravo, mo`da se klju~ za- radu Vedrana [uvara i funkcionalnom izboru zvu~nih efeka- gonetna filma (u kojemu se ve}im dijelom govori talijanski, ta (Damir Juri~i}, Sr|an Biì}), metafizi~ke pretenzije Orfe- a tek pri kraju hrvatski), krije upravo u toj, naoko usputnoj, jeve uspijevaju transcendirati odre|ene materijalne datosti sceni koja je autora Ritma zlo~ina tako zbunila; djevoj~ica je, podariv{i nam pregr{t meditativnih prizora donijetih na na- ba~ena na pod kuhinje, u ma{ti zamislila nemogu}u situaci- ~in unutra{njih otisaka. ju nje`na grljenja s grubim i vazda nepristupa~nim ocem; dakako, sve bi bilo u redu da se u taj samorazumljivi stereotip Meditativnost prizora i zavodljiva neponovljivost uhva}ena nije nezgodno uplela prenagla{ena njihova prisnost i razigra- trenutka svojstveni su za radove Osje~anina Aleksandra Mu- nost koja asocira na zabranjene stvari. No, dobro! Bit }e da haremovi}a; u stati~nu videu Kroz no}, s mjesecom koji pu- je, odmah se utje~emo liniji manjeg otpora, ovdje rije~ o sit- tuje po dijagonali ekrana, autor kontrastira to nebesko tije- noj nespretnosti mlada autora koji je nehotice dopustio da lo uhva}eno pramenovima oblaka s pomno izdiferenciranim mu se na lirsku scenu nakalemi ono na {to suvremena kriti- obrascima zemaljskih zvu~nih fenomena (promet, àmor, ka raskola~enih o~iju i na}uljenih u{iju uporno vreba. kreket). Stati~ni prizor pak u Ranom jutru svjedo~i o sanji- Ma da ne bi! Tomu se tako {to zaista ne moè dogoditi! Sva- vu oku koje, u osvit dana, vidi neo{tre sme}kaste oblike kr- kako ne uz toliku stilizacijsku pedanteriju i neprijepornu letke, nemirne ptice i ma~ka koji vreba svoju priliku... Doj- mo} kontroliranja kako cjeline tako i detalja prepredena fil- mljivo pretakanje poetike haikua u nadahnuti filmski izri~aj ma. Da, ta scena bljeskovito sugerira i incest, i pedofiliju. A po Faktoru. opet... Stanovitu pozornost svakako zavre|uju i dva samoborska Spomenuta scena zami{ljanja ide dok se otac u kupaonici mlada autora; u mini}u Lascaux Frana Sokoli}a naziru se (narcisoidno) ure|uje, a djevoj~ica rezignirano leì na ku- suptilni oblici ènskog tijela i nje`ni otisci dlanova; autor s hinjskom podu; padre padrone vi~e na nju »Basta!« i trenut- najvi{e filmova u konkurenciji (3), Kristijan Jenko, u 3 32 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 31 do 36 Krelja, P.: Oìvjela Urania Mörder unter uns

CCD-u koloristi~ko-svjetlosne efekte potencira dojmljivim Teza ili, u prijevodu, staja koju u Leni}a nastanjuju volovi i glasovima, a u Memorijskoj satisfakciji, slijedu sugestivnih krave svakako je zahvalno popri{te fotogeni~nih prizora, nagla{eno erotiziranih prizora, name}e nepopustljiv ritam ~ega je jo{ itekako bio svjestan i snimatelj Leni}. No, taj au- ra~unala. tor, ve} otprije poznat sa sjajnih dokumentraca (Cuke, Pra- Memory box Mladena Buri}a staru pri~u zasnovanu na obi- {}ina) ne bi bio to {to jest bistri promatra~ neposredne teljskim fotoalbumima inovira freneti~nom montaòm koja, zbilje kada bi se zadovoljio tek pukom ulogom lovca na popra}ena nostalgi~nim tonovima s glazbene kutije, prije~i za~udne prizore. Leni} znatan dio pozornosti usmjerava na razgovjetnu percepciju prizora na fotografijama. one koji se izravno bave stokom u staji; kada se, primjerice, oteli krava, njezino }e mlado, na gledao~evo zaprepa{tenje, A film Stari grad Krune Heidlera u apsolutnoj je opreci s dopasti ruku ~ovjeka koji }e s tim bo`jim stvorom postupa- ostvarenjima koja prisno op}e sa sofisticiranim ra~unalnim ti kao da je posve neva`na stvar ili mrtvoro|en~e. No, mla- programima; slijed fotografija na~injenih u razli~ita godi{nja do }e u maj~inu okrilju ipak zaìvjeti, a kako }e mu i ljudska doba autor oprema Galovi}evim stihovima ispisanim pri ruka podariti trenutak neo~ekivane nje`nosti, ta }e scenica, dnu ekrana i folklornim napjevom. uz prikladan autorov glazbeno-lirski komentar, nakratko za- Neki pak filmovi ne uspijevaju zanimljive dosjetke ma{tovi- dobiti poetske valere. Da, nakratko, jer ve} nas idu}a scena, tije razviti ili uzdi}i efektnom poentom, obratom. U Vlako- ona obezlju|ena muènja s pomo}u ure|aja prikop~anih na vima Vedran [uvar na pro~elje novourbane limenke u kravlja vimena ispunja nelagodom; a ne tako davno plijeni- njezinim prozorima ili vertikalama i horizontalama doj- {e nekom toplom prisno{}u filmu tako dragi prizori ljudskih mljivo imaginira svu vrst uùrbanih vlakova; pokraj slikov- ruku koje su iz nabreklih vimena znala~ki muzle hranjivo no efektno umreènih prizora, uvodi i zvu~nu kakofoniju mlijeko (pa nas na to i Leni} podsje}a kratkim prizorom). S koju dojmljivo kontrastira iznenadnom ti{inom. Poslije tu druge strane, poku{aj (karikaturalno nespretna) hranjenja igru, s kudikamo manje uspjeha, poku{ava upisati i u prozo- teleta iz plasti~ne boce dodatno pothranjuje dojam mu~enja. re stare prizemnice. Napokon, u Tezi je demonstrirana i vrlo mu~iteljska meto- @eljko Balog pak u videu Zoom in Seol postiè za~udan bri- da ~i{}enja i dotjerivanja kravljih papaka; muke i golem {u}i slijed urbanih prizora snimljenih iz jure}ih kola; zvuk strah uboga stvora gotovo su opipljivi... motora mije{a se s njema~kim neke radiopostaje... Dakako, Leni} je, oslikavaju}i svakodnevni ritual rada u jed- @anr filmu svakako je lo{ saveznik pretencioznost, a toga noj od istarskih staja, zapravo mnogo toga rekao o sredini i je bilo i na 36. reviji. Primjerice, Argonaut Marija Papi}a, au- ljudima. Promatra~ki suzdràno i autorski resko. tora koji nam je ranije bio podario zanimljiva ostvarenja ili Na bogatoj mapi te{ke ìvotne margine, upozorava nas do- You can call me anything you want Azre Svedruì} i Helene kumentarac Ni kn autorskoga terceta (Maja Mi{kovi}, Sano- Schultheis dviju autorica koje umiju efektno ritmi~ki kon- ra Lovrinovi}, Ivana Mlikota), ve} se stigao upisati i Zvoni- trapunktirati slikovno s glazbenim. mirov grad Knin. Na brzinu zasko~eni mladi ljudi, metoda kru{kom pod nju{ku, grubi rezovi, dnevni~ki pojedno- Prije ki{e stavnjena fotografija i prizori praznih ulica snimljenih iz ju- No, kvalitetnu kolekciju dokumentaraca 36. revije predvodi re}ih kola eto formule iz koje se iznjedrio Ni kn, koji svje- film Prije ki{e druk~ijega Marija Papi}a; u nadahnutu govo- do~i o zdvojnosti, malodu{nosti i uhva}enosti mladih ljudi ru, pred cjelokupnim auditorijem Revije, ~lan ìrija Zoran {to su neko} izbjegli~ki stigli u taj grad, a sada bi da ga na- Tadi} ustvrdio je da to djelce uvaàva jedno od temeljnih na- puste, ali ne znaju kako... ~ela klasi~noga dokumentarca, na~elo suzdràna promatra- A na margini metropole Zagreb margina nad marginama! nja ìvota {to se neopazice primaknuo posljednjoj postaji. U odmjerenu dokumentarcu Ja sada ìvim ovdje Zorana Pi- Zapravo, ovaj Papi}, za razliku od onog filmski glasoviti- sa~i}a jedna zgrada u Dubravi, ona za mentalno i tjelesno re- jeg, svoje dokumentaristi~ko svjedo~anstvo o nekoliko tardiranu djecu, zastra{uje {okira. Kamera Milana Bukov- ostarjelih ljudi zaokupljenih, prije ki{e, malim svakodnev- ca sustavno nam postupkom neosporiva dokaznog mate- nim poslovima, predo~ava retori~ki sugestibilnim postup- rijala otkriva svu zapu{tenost, ru{evnost i u svakom smi- kom; njegova kamera izdvaja isklju~ivo detalje ostarjelih slu neprikladnost ustanove za one koji bi, zbog visoka stup- ruku, umornih nogu, impresivna lica, koje montaèr Fran nja svoje hendikepiranosti, trebali posebnu njegu, nadasve Sokoli}, sinegdohalno, sklapa u novu cjelinu, {to nam, u ci- udoban okoli{. glih 8 minuta i 30 sekundi mini DV-a dramati~no do~arava svu posustalost jednog ìvota. Papi} i kao snimatelj zasluù- Pisa~i} je, ne poseù}i za ja~im retori~kim argumentima, je pohvalu; osobito se uspje{no ponio s kontinuirano dugim artikulirao pri~u koja se temelji na pomirljivim, nepateti~- kadrom stari~ina sugestivno naborana lica i o~iju neugasla nim iskazima {ti}enika i na onom sramotnom ruglu od zgra- ìvota, koji bi mogao funkcionirati i kao autonomna cjelina. de koja vri{ti do neba. ^lan ìrija Simon Bogojevi} Narath imao je tek jedan prigovor: pogre{an izbor glazbe. A drugi nadahnuti ~lan ìrija, Nikica Gili}, bio je, na primjeru filma Teza Elvisa Leni}a, inicirao analiti~ki pristup koji, u Najdulji film Revije, 25-minutni [kver blues Gorana â~e naoko mirnu promatranju ìvota pred kamerom, otkriva i koprodukcijski proizvod splitskog UMASA-a i HRT-a nazo~nost vje{to prikrivene teze dokumentarca (o nasilju mogao je dosegnuti visoku razinu da ga sam autor neodmje- nad doma}im ìvotinjama) koja ba{ nipo{to nije i tezi~na. reno{}u monta`nih zahvata, osobito u njegovu zavr{nu dije- 33 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 31 do 36 Krelja, P.: Oìvjela Urania Mörder unter uns

lu, nije degradirao. Ulazak u utrobu goleme brodurine split- bolnija. Grle je, tje{e je, smiruju je; djevoj~ica ima svoje ja skog brodogradili{ta tamo gdje mala vojska ljudi obavlja kada, na njihov poku{aj da je uvjere kako je bol prestala, pr- brojne vrlo zahtjevne poslove u te{kim kad{to nemogu}im i gavo odgovara da i dalje boli... I publici se u dvorani malo za zdravlje opasnim uvjetima urodila je bila pregr{tima nasilje nad djevoj~icom u~inilo zgodnim, zbavnim; no, mali efektnih kadrova; pe}i u kojima se tale kovine, vrtnje ma{i- je debatni klub Revije oli~en u ~lanovima prosudbenoga pona, iskrenja, zaglu{ni ritam strojeva, a onda ljudska lica, lica vjerenstva, u duhu nove osjetljivosti, poku{ao razmotriti i i lica ne{to je s ~im se znao ponijeti snimatelj [kver blue- napomenu nije li taj (za curicu mo`da upamtivi traumatski) sa Vlado Klasni}. Njegova je kamera posvjedo~ila, doku- ~in tek uvod u ciklus boli koje }e nad njom biti po~injene i mentaristi~ki dojmljivo, i o neizmjernu umoru ljudi koji su, ne samo u ime obi~ajnih ili modnih imperativa! Teoretik Gi- nakon iscrpljuju}eg rada, odloìli umorna tijela tamo gdje li} upozorio je da je uo~io znakovite (ne ba{ pohvalne) ritu- se na{ao bokun slobodna prostora. Rekli bismo da se i iz- alne detalje u pona{anju odraslih za ~ina bu{enja nje`nih re- bor glazbe, decentan i podupiru}i, posre}io... sica dostojne minucioznih filmolo{kih razmatranja. Je li ono besmisleno navla~enje filma nakon nekoliko nje- Minimalisti~ko-maksimalisti~i predloàk koji je, ~ini se, po- govih efetnih zavr{etaka na~injeno pod prisilom, da se kupio ne{to ~emu se nije nadao ni Zekanovi}. Ili se varam? udovolji minutaì TV-dokumentarca? Ovako ili onako, film Uostalom, jo{ nam je u sje}anju njegov kratki igrani film Le- bi tek o{trom monta`nom revizijom postao pravi doku- opold, koji je svjedo~io o osvije{tenu autoru. mentarac. Ugodno je, na nepopularnu temu, iznenadio dokumentarac Po ne~emu }emo pamtiti jo{ nekoliko dokumentaraca. To Tigrica Karlov~anke Sanje Zanki. Rije~ je o pri~i mlade ène su: Ribanje Irene [kori} (osobito po sceni va|enja ulovljenih koja je, s po~etka rata u Hrvatskoj, bila odlu~ila da se pri- riba); Svakida{nji otkucaji Andreja Hanèka i Sini{e [koki}a klju~i postrojbama poznatim pod imenom Tigrovi; no, tamo (za~udno funkcioniranje satnoga mehanizma stara tristo go- su je bili dopali kancelarijski poslovi, na kojima je ostala i dina); Semel scriptum, decies lectum @eljka Javorine (duho- nakon rata. Toliko godina poslije, bez i trun~ice patetike i vita demonstracija u~eni~kih prepisiva~kih metoda); Crno karakteristi~nih frazetina, razborito rekapitulira doga|aje bijelo Nevena Duàneca (efektni kadrovi otisaka na snijegu); koji su joj promijenili ìvot, ali ne i njezina temeljna uvjere- Pro~ista~ Krune Heidlera (kadrovi vodenih virova i brzaca); nja da se od tih doga|aja ne moè dovijeka ìvjeti, da je do- Melo Vedrana Maslovara (francuski òngleri u~e osje~ku bro {to je odva`no okrenula novi list... djecu trikovima i òngliranju). Tigrica je znala~ki ilustrirana probranom arhivskom gra- Bit }e da je video Part 1, part 2 Zorana Bobana, blizak ek- |om, ali nije ba{ sasvim jasno zbog ~ega se Zankijeva odre- sperimentalnom i igranom (triler), gre{kom zalutao me|u kla glazbe! dokumentarce. Ovako ili onako, zasluùje rije~-dvije. Uboji- ca s noèm u ruci prati uùrbanu djevojku; crno-bijeli prikaz Jednominutni dokumentarni Poseban dan samostalnog auto- uho|enja interpoliran je uboji~inim subjektivnim kadrovima ra Zorana Zekanovi}a iz Züricha zaista je poseban slu~aj. u boji bljeskovito usmjerenim na odre|ene dijelove tijela po- Izuzetno sla|ahnoj djevoj~ici okupljena obitelj ritualno pra- tencijalne `rtve; Boban }e u drugom dijelu videa odustati od vi rupice na u{ima; svima je to normalno i zabavno, osim zanimljiva stilizacijskog pristupa posvetiv{i se tek uboji~inim djevoj~ici koja }e, na ubod igle u njezinu u{nu resicu, spon- domi{ljanjima kako da dokraj~i djevojku u praznoj ku}i. tano vrisnuti i ljuto zaplakati. Dakako, odrasli je zdu{no tje- {e i prijevarno brzo uspijevaju pripremiti za novi zahvat na drugom uhu; djetetova je reakcija jo{ neposrednija, o~ito Mojsije; Vrata Vidjesmo malo animiranih filmova tek pet ali imamo dosta razloga za zadovoljstvo! [to li, pitamo se, povezuje Michelangela, Rafaela, Giorgio- nea i Rembrandta s na{im Jadrankom Lopati}em? Prorok i zakonodavac Mojsije! Tamo impresivna platna i freske velikih majstora s likom proroka, a ovdje jednominutni crti} na- {eg autora iz Zapre{i}a koji si je dopustio s visoka baciti pogled na onu uùrbanu mrvicu od Mojsija i komad crve- no obojena papira {to }e se, uz karakteristi~no rezak zvuk, poderati po sredini kako bi se proroku i njegovim sljedbeni- cima otvorio put preko Crvenoga mora... To bi duhovito poigravanje s biblijskom li~no{}u moglo djelovati blasfemi~- no samo onima koji ne razumiju narav animiranoga filma ono njegovo legitimno pravo da i u najnedodirljivosti odre- |enih li~nosti vidi tek objekt za kalambure i gegisti~ku paradu. Lijepo je bilo vidjeti da redukcionisti~ki duh zagreba~ke {ko- Proroci (T. Gotovac) le animacije ima nadahnute sljedbenike. 34 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 31 do 36 Krelja, P.: Oìvjela Urania Mörder unter uns

I Lopati}ev drugi animirani film proizveden u 3D-tehnici, a {ljene i nenadahnute za~udne igre prije~e razgovjetniju pre- u trajanju od 5 min i 22 sek, poseè za velikom (futuristi~- zentaciju sredi{nje zamisli uratka da je u gradu pokraj kom) temom Zemljana koji su neko} svoj ekolo{ki destrui- Drave mladim ljudima ìvot poprili~no zagu{ljiv. U sje}anju ran planet morali napustiti da bi mu se, mnogo kasnije, vra- ostaje tek prizor skupine mladi}a i djevojaka koji se, ispu{ta- tili s istraìva~kih pobuda. Sloènu animacijsku zada}u ju}i prodorne krikove na nekoj pustopoljini, nesuvislo vrte i prezentacije Zemlje svedene tek na svemirski otpadak, ali i glavinjaju oko sebe. dolazak broda iz nepoznatih svemirskih daljina Lopati} zna- Zauzvrat, video Mali oglasi usamljena srca \ovane Mi}u- la~ki rje{ava. No, glavne vrline njegova neprijeporna dara novi}, Vedrana Maslovare, Draèna Ali}a i Sandre [ar~evi} rafinirane gegisti~ke zafrkancije o~ituju se u fazi {kripa- pregledno i razgovijetno predo~ava one koji preko oglasa va prizemljenja efektna broda, u njegovu otvaranju popra- traè partnere, ali je pone{to deficitaran u temeljnom usmje- }enu zvukom hr|avih i nenauljenih vrata i u izlasku dvojice renju duhovita i {armantna prezentiranja samih ogla{iva~a do{ljaka koji razgovaraju u prepoznatljivu bosanskom idio- i njihovih glasnih anonsi. Od sli~nih boljki (manjak gega, mu (naàlost slabe zvu~ne razgovijetnosti). Kona~no, efek- poente) pati i najdulji film Revije, preko dvadeset minuta tna je, u finalu, i pojava karikaturalno minijaturnog dinosa- dug Epopeja o bureku Luke Hrgovi}a i Marina Bu{i}a; paro- urusa, koji }e smazati otpadak {to su ga ostavili uùrbani disti~ko tuma~enje glasovitih sekvenci iz velikih svjetskih kozmonauti. filmskih hitova u balkanskom klju~u, s pomo}u bureka, tek U Joggingu, pak koji traje 25 sekundi toj maloj stilskoj povremeno zabavlja. vje`bi iz animacije Lopati} razgranatu stablu udahnjuje Disciplina jedne minute brojnih kandidata za poè{ki festi- smije{ne krakate pokrete. val osigurala je deficitarnu igrano-filmskom ànru i poneko Lopati}evo odustajanje od ozbiljna tematiziranja biti ~ovje- korektno ostvarenje. Sasvim obi~an dan u dvori{tu FKVK-a kova kratkovje~na ìvota u prilog humornog i gegisti~kog Zapre{i} Davora Biru{a nudi nadrealisti~ku poentu; Daj mi prikaza ne manje zahtjevnih aspekata njegove egzistencije {e}era Irene [kori} portretira gotovane; Im lovin it Mari- slijedi i daroviti mladi autor iz Karlovca, sada student ALU: je Ratkovi}, na tragu dugometra`nog antimekdonaldsovski Vjekoslav @ivkovi}. Umjesto svojedobne crta~ki i animacij- uperena pamfleta Super Size Me, svjetski rasprostranjenu ski izvrsne Anomije tek pritisnute bremenom pretencio- prehrambenom lancu suprotstavlja ljubav; u videu Ho- znosti sada imamo 6-minutna Vrata na~injena u igrala~- moplastic le Velimira Kova~i}a ~ovjek nalik zarobljenoj gu- ki kudikamo opu{tenijem registru. Dodu{e, ~lan ìrija Fak- sjenici uspijeva se, na krovu zgrade, osloboditi sputavaju}e tor ima donekle pravo kada tvrdi da je prvi dio @ivkovi}eva plastike. filma, onaj borbe srednjovjekovnih vitezova u {umi, anima- Iz te skupine najbolji je duhovito provokativan Bojan Frana cijski mogao biti ne{to razra|eniji, bogatiji; zato drugi dio, Sokoli}a. Autor je, s pomo}u poznate popularne himne, onaj kada je nespretni vitez izgubiv{i prije okr{aja oklop koja je znala vjernike tolikih turisti~kih odredi{ta bacati u posve nag dospio u ruke silno marljivih robota, nudi plesa~ki trans, i uz angaìranu asistenciju jednoga pu{a~a pravu malu paradu nadahnutih geg-dosjetki. ìvahno zaigrana izme|u dvije oralne zada}e ponudio @ivkovi} se s tim svojim izazovnim vratima imaginacije, {to dodatno oboga}enje sve popularnijih seksualnih paket- s lako}om povezuju stolje}a, umije itekao nositi; zahvaljuju- aran`mana. }i rasko{nu talentu, mladi bi autor, ako bude imao strpljenja u temeljitoj elaboraciji scenaristi~kih predloàka, mogao Videospot?! otvoriti i tolika druga ma{tovita vrata sukladna njegovim Od onih {esnaest sati prijavljenih neprofesijskih filmova na znatnim mogu}nostima. videospotove je otpalo, za~udo, ponajmanje! A u natjecateljske programe probi{e se tek dva. Zna li se da mnogi mladi Jednominutna Lutka Davora Klari}a dopadljivo varira vje~- ljudi redovito snimaju ba{ tu vrst filmova, neki radi{niji ~ak nu temu o brodolomcu zato~enu na pustom otoku; u ovom tako u~estalo da su ve} stigli zaboraviti kako su neko} i sami slu~aju izbavit }e ga plasti~na lutka na napuhavanje posu|e- ma{tali o dugometra`nom igranom filmu, onda zaista ~udi na iz Vukoti}eva Surogata. (ili ne?) i to njihovo leèrno ispu{tanje Revije. Bojan Odre|enu pozornost zavre|uje Sepal, directors cut Daria Lonjaka iz Kinokluba Karlovac. Crno-bijeli prizori svirke za- Trideset i {esta revija gotovo da se u potpunosti rastala od igrana benda dio su sugestivna tvorni~kog prostora krcata igranoga filma. Jedan ~lan ìrija s pravom je ustvrdio da pre- monta`no uporabljivom i interpolacijski prikladnom dina- drasude (eksperimentalni treba ozbiljno i ambiciozno pri- mikom te{kih strojeva. premati, a s igranim lako }emo) dodatno destruiraju goleme potencijale filmskog i videofikcionalizma. Iz mno{tva Veliki Tom bljedunjavih, zbrkanih ili pretencioznih kakvu-takvu pozor- Posve skladan ìri bio se, nakratko, uzdrmao na pitanju tri- nost privla~i tek desetak tvorevina. ju filmova Tomislava Gotovca. Zar i djela Velikoga Toma, Mu~iteljska umotvorina Lobotomija Draèna Ali}a, Maje zajedno s tolikim mladcima pa i apsolutnim po~etnicima, Mihajlovi}, Vedrana Maslovare, Sandre [ar~evi} i Marka hladnokrvno prepustiti valorizacijskom ure|aju koji se te- Todorovi}a teì tvorbi autonomnih prizora zasnovanih na melji na sustavu crvenog i zelenog svojstvenim za uredno nekoj vrsti {okantnih simboli~kih sublimata. No, neosmi- funkcioniranje gradskoga prometa uznemireno se pitao 35 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 31 do 36 Krelja, P.: Oìvjela Urania Mörder unter uns

drugi velikan Zoran Tadi}. Da! ustvrdio je teoretik Ni- menom promoviranih u za~udne znakove) i neprestance kica Gili} upozoriv{i da bi Tomov eksperimentalni film Pro- podlo`nih misti~nim mijenama. roci, koji se svima bio iznimno svidio, zasigurno pobijedio. Svjedo~imo razodijevanju prostora i protoku vremena uhva- Naposljetku, ve}ina se priklonila Tadi}u, a diplomu na kojoj }ena na djelu. Vidljivu pretakanju materijalnog u nemateri- je ra~unalno bilo uredno ispisano: »Velikom Tomu, njegovi jalno... odani u~enici«, s velikom su rado{}u ispotpisivali svi sudionici 36. revije. Ganuti Tom u Faktorovu je atelijeru izjavio No, pokreta~ka na~ela repetitivnosti i sustav slu~ajnosti tek da }e dokument dati uokviriti. su dio Tomove globalne strategije, koja, vo|ena intuicijom, i ne ba{ slu~ajno, nepogre{ivo zna gdje }e se ta njegova son- Samo nekoliko dana poslije jedan je ~lan ìrija u filmskoj da spustiti i zaigrati. emisiji Hrvatskoga radija pompozno bio izjavio da Tomova stvarala~ka mladost tek stiè! I Proroci su plod njegove pomno pripremljene realizacijske nakane: ritmom La Cucarache, slika i àrko obojenih crve- Zapravo, kada se pravo razmisli, Gotov~eva stvarala~ka nih ploha upravlja preciznost kronometra. A u strastvenoj i mladost niti je dolazila, a niti odlazila; ona je, ~ini se, bila i sarkasti~noj pri~i o prorocima i njihovim (ne)djelima po- ostala njegovo trajno stanje, po~ev od daleka prvog filma hranio je, kao u kakvoj zagonentnoj {krinjici, toliko {ifrira- Smrt (1962) pa do Proroka (2004). A upravo se ta dva filma, nih poruka da bi nam o njima, ako bi nam se posre}ilo da se me|usobno udaljena vi{e od ~etiri desetlje}a i ne ba{ sa- s njime slu~ajno na|emo u odjeljku nekoga vlaka, mogao ci- svim slu~ajno me|usobno doti~u: tamo fotografije sni- jelu no} bugariti... mljene na ton-negativu, ovdje portreti i plakati velikana revolucije i prizori brda le{eva. I ove godine potpisao je dva ready madea, Osje}aj 8 i Osje- }aj 9, nastala prema glasovitim djelima klasi~nog ameri~kog Izme|u? Svakako svjetonazorno i stilski najkoherentniji filma. Dakako, najlak{e bi bilo ustvrditi da tim segmentom opus hrvatskoga filma! Mahom sva njegova djela nisu ni{ta svoga stvarala{tva Tom odaje po~ast autorima i djelima koji- drugo do uporne varijacije odre|enih njemu duboko ima- ma se divio i koje uvijek i uvijek iznova gleda. Istina je da su nentnih postupaka dokumentaristi~ki izravno zagledanih u to i zaista njegovi filmovi, da ih je posvojio vo|en na~eli- neposredno, u stvarnosno i u neselekcionirani totalitet slu- ma svoje filmske poetike; snube}i nas da ih vi{ekratno gle- ~ajnosti koje }e njegova osobito ugo|ena kamera zate}i u damo kroz njegov sitnozor, zacijelo }emo u kakvoj beza- toj stvarnosti (o ~emu je Hrvoje Turkovi} nadahnuto u vi{e zlenoj sceni razaznati prikrivenu nazo~nost intrigantnih po- navrata pisao). stupaka ili rje{enja koji su nam se, za gledanja cjeline filma, Tomova kamera! Variraju}i je u {iroku rasponu od stati~no ~inili tek standardnim izlaga~kim elementima djela. Ta bi zakucane, preko drndave iz ruke pa do panoramski sveo- nam pomna pretraga, dakako, jama~no, otkrila nazo~nost i buhvatne, kad{to (kao u slu~aju monumentalnog Glenna brojnih slu~ajnosti o kojima nismo ni sanjali... Millera 2000) podsje}a na istraìva~ku sondu pristiglu tko zna otkuda koja gotovo ritualno strogo kruì ome|enim Zaklju~ak prostorom prikupljaju}i svu silu banalnih slu~ajnosti (s vre- Revija je zakon!!!

36 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. FESTIVALI Nagrade 36. revije hrvatskoga filmskog i videostvarala{tva, Osijek, 26-28. studenoga 2004.

U nedjelju, 28. studenoga, tradicionalnim javnim ìriranjem ~lanovi ocje- Diplomom njiva~koga suda Simon Bogojevi} Narath, Ivan Faktor, Nikica Gili}, Petar STARI GRAD, Kruno Heidler (FKK Drava, \ur|evac) Krelja (predsjednik) i Zoran Tadi} analizirali su osamnaest radova izabra- LASCAUX, Fran Sokoli} (FAGEP, Samobor) nih u uì krug za revijske nagrade. Nagra|eni su: MEMORY BOX, Mladen Buri} (KK Zagreb) Prvom nagradom NI KN, Maja Mi{kovi}, Sanora Lovrinovi} i Ivana Mlikota MOJSIJE, Jadranko Lopati} (FKVK Zapre{i}) MEMORIJSKA SATISFAKCIJA, Kristijan Jenko (FAGEP, Samobor) PRIJE KI[E, Mario Papi} (FAGEP Samobor) RIBANJE, Irena [kori} (KK Zagreb) KROZ NO], Aleksanadar Muharemovi} (VK Mursa, Osijek) Drugom nagradom ORFEJ (SEOBA DU[E U TRI ÎNA), Damir Juri~i} (KK Zagreb) VRATA, Vjekoslav @ivkovi} (KK Karlovac i HFS, Zagreb) TEZA, Elvis Leni} ([ikuti machine, Svetvin~enat) Odlukom Izvr{nog odbora Hrvatskoga filmskoga saveza, godi{nje nagrade HFS-a dobili su: JA SADA @IVIM OVDJE, Zoran Pisa~i} (Autorski studio FFV, Zagreb) FAG Enthusia Planck iz Samobora, za organizacijske i autorske doprino- Tre}om nagradom se razvoju filmskog i videostvarala{tva TIGRICA, Sanja Zanki (KK Karlovac) Autorski studio FFV iz Zagreba, za organizacijske i autorske doprino- POSEBAN DAN, Zoran Zekanovi} (samostalni autor, Zürich) se razvoju filmskog i videostvarala{tva LA CANTINA DI FERRO, Matija Debeljuh (UMAS, Split i Neutron, Videoklub Mursa iz Osijeka, za stvaranje uvjeta za razvoj filmskoga i vide- Vodnjan) ostvarala{tva RANO JUTRO, Aleksandar Muharemovi} (VK Mursa, Osijek) Plaketa UNICA-e dodjeljena je Autorskom studiju FFV za dugogodi{- POVRATAK, Jadranko Lopati} (FKVK Zapre{i}) nji doprinos klupskoj aktivnosti na podru~ju filmskoga i videostvara- Posebnom nagradom ocjenjiva~koga suda i publike la{tva TOMISLAV GOTOVAC za radove OSJE]AJ OSAM, OSJE]AJ DEVET i PROROCI (KK Zagreb SF i HFS Zagreb)

Filmografija 36. revije hrvatskog filmskog i videostvarala{tva Prijavljeni, prikazani i nagra|eni radovi 36. Revije

? TKO JE / FAGEP, Samobor: 2004. r., sc., k., gl., m. i t.: Kristijan Jen- Samobor: 2004. autor: Mario Papi} sc. i k.: Mario Papi} m.: ko g.: Heli 44 sec., Mini DV, ànr Fran Sokoli} t.: Martin Semen~i} gl.: Filip Fabek g.: Tomislav *3 CCD / FAGEP, Samobor: 2004. autor: Kristijan Jenko 59 sec., Jazvi} 6 min. 3 sec., Mini DV, ànr Mini DV, ànr BEZ IDEJE / Autorski studio FFV, Zagreb autor: Tomica Horvat 41,5 CENTIMETARA / VK Mursa, Osijek: 2004. r., sc., t. i m.: Alek- sc.: Tomica Horvat k. i m.: Milan Bukovac g.: Tomica Horvat, sandar Muharemovi} k.: Bo{ko Prostran i Nata{a Dori} 12 min. Milan Bukovac, Zoran Pisa~i} i Marin Bu{i} 1 min., Mini DV, igra- 52 sec., Mini DV, dokumentarni ni *ADRENALIN / Autorski studio FFV, Zagreb: 2004. autorica: Ma- BODY / Autorski studio FFV, Zagreb: 2004. autorica: Marcela Mi- rina Zlatari} sc. i k.: Marina Zlatari} m.: Mladen Magdaleni} ljevi} sc.: Marcela Miljevi} m.: Luka Stama} i Zoran Pisa~i} 2 min. 59 sec., Mini DV, ànr trajanje: 1 min., Mini DV, ànr ALBATROS / Autorski studio FFV, Zagreb: 2004. autorica: Mari- *BOJAN / FAGEP, Samobor: 2004. autor: Fran Sokoli} 1 min., na Zlatari} sc., k. i t.: Marina Zlatari} m.: Mladen Magdaleni} Mini DV, igrani 4 min. 57 sec., Mini DV, dokumentarni *ARGONAUT / FAGEP,

Kratice: a. = animacija; g. = glumci; gl. = glazba; k. = kamera; m. = monta`a; sc. = scenarij; t. = ton 55 radova ozna~enih zvjezdicom odlukom Ocjenjiva~kog suda odabrani su za prikazivanje. 37 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 37 do 40 Filmografija 36. revije hrvatskoga filmskog i videostvarala{tva

*COSMONAUT / Blank, Zagreb: 2004. autor: Blank 56 sec., Mini FRI@IDERO / Blank, Zagreb: 2004. autorice: Mateja Hrva~i} i Andre- DV, ànr a Jovanovska sc. i k.: Mateja Hrva~i} i Andrea Jovanovska m.: *CRNO BIJELO / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autor: Neven Duànec Blank g.: Monika Bjel~i} 1min. 37 sec.,Mini DV, igrani 7 min. 25 sec., Mini DV, dokumentarni FUZZY LOGIC METAFIZIKA UMA / samostalni autor, Samobor: CSARDAS PAPRIKA[ / Foto-kinoklub Baranja-film, Beli Manastir: 2003. 2004. autor: Hrvoj Horvat sc., k i g.: Hrvoj Horvat m.: Alan autor: Deè Ku~era k.: Deè Ku~era m.: Aleksandar Muha- Prikratki 14 min. 25 sec., BETACAM SP, ànr removi} i asistent Dubravko Franjin 3 min., VHS, dokumentarni GURAJ, GURAJ! / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autorica: Irena [kori} *DAJ MI [E]ERA! / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autorica: Irena [ko- sc. i k.: Irena [kori} m. i t.: Vinko Kova~i} 1 min., Mini DV, ri} sc.: Irena [kori} i Vinko Kova~i} k.: Irena [kori} m. i t.: dokumentarni Vinko Kova~i} g.: Jakov Krstulovi}, Vinko Kova~i} i Jasminka *HOMOPLASTIC LE / Autorski studio FFV, Zagreb: 2003. autor: Audi Tomas 1 min., Mini DV, igrani Velimir Kova~i} sc. i k.: Velimir Kova~i} m.: Luka Rocco / Sven DEPRESIJA U ORMARU EUNUHA / I. gimnazija, Osijek: 2004. au- 1 min., Mini DV, igrani tori: Vedran Maslovara, Sandra [ar~evi}, Marko Todorovi} i Maja HRAM / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autor: Mladen Buri} sc.: Mla- Mihajlovi} sc.,k., m. i t.: Vedran Maslovara g.: Sandra [ar- den Buri} k.: Mladen Buri} i Krsto Jaram m.: Marko Bo{ko ~evi}, Marko Todorovi} i Maja Mihajlovi} 7 min. 31 sec., Mini 12 min. 16 sec., BETACAM SP, dokumentarni DV, igrani *IM LOVIN IT / Kinoklub Karlovac, Karlovac: 2003. autorica: Ma- DO POSLJEDNJEG DAHA WALL STREET VERSION / samostalni rija Ratkovi} sc. i m.: Marija Ratkovi} k.: Vinko Plazibat t.: autor, Zagreb: 2004.autor: Slaven @imbrek sc., t., gl.,g. i m.: Sla- Sanja Zanki i Ivan~ica Furak g.: Ana Fura~ i Petra Bijeli} 1 min., ven @imbrek k.: Jack Chiueh 5 min.33 sec., Mini DV, igrani Mini DV, dokumentarni DOBRA VEÊR, MATI JEDINA / GFR film-video, Poèga: 2004. autor: Josip Mati} sc., k. i m.: Josip Mati} gl.: Tomislav Jakobo- IZ MORSKIH DUBINA / KK Zagrreb, Zagreb: 2004. autorica: Irena vi} 3 min. 40 sec., Mini DV, videospot [kori} sc.: Irena [kori} i Vinko Kova~i} k. i m.: Vinko Kova~i} trajanje: 1 min., Mini DV, ànr DRUGI UGAO / FKK \akovo, \akovo: 2004. autor: Damir Tomi} sc.,k. i m.: Damir Tomi} g.: Iva Voloder, Ana Voloder i Bernard Ju- IZBOR / Astra pictures, [ibenik: 2003. autor: Augustin Derado sc., ki} 3 min. 13 sec., Mini DV, igrani k., t. i m.: Augustin Derado g.: Stipe Renje, Zoran Erak, Kata Aras, DR@AVA / FAGEP, Samobor: 2004. autor: Mario Papi} sc., k. i t.: Vinko Sutlovi} i Davor Mato{in a.: Stipe Renje 4 min. 50 sec, Mario Papi} m: Fran Sokoli} g.: T. Jazvi}, M. Semen~i}, K. Jen- Mini DV, igrani ko, V. [er i M. Kogelman 4 min. 10 sec., Mini DV, igrani IZVOLITE, MOLIM / GFR film-video, Poèga: 2004. autori: @eljko DR@AVNA CESTA BR. 225 / FKVK Zapre{i}, Zapre{i}: 2004. auto- Balog, Zvonimir Karakati} i Tomislav Vuji} sc.: @eljko Balog, Zvo- rice: Ana Blaì}, Marijana Brekalo, Ines Samarìja i Ana Trkulja 7 nimir Karakati} i Tomislav Vuji} k.: @eljko Balog m.: Zvonimir min. 36 sec., Mini DV, dokumentarni Karakati}, Tomislav Vuji} i @eljko Balog t: Zvonimir Karakati} i i ENOFAZNI [TEVEC / samostalni autori, Kostrena: 2003. autori: Da- Tomislav Vuji} g.: Sanja Mraovi}, Damir Brus i Klaudio Perutka nijel Noìni} i Mirna Lin~i} sc.,k., t. i g:: Danijel Noìni} m.: 2 min. 40 sec., Mini DV, igrani Boris Rakamari} 5 min. 57 sec., VHS, igrani *JA SADA @IVIM OVDJE / Autorski studio FFV, Zagreb: 2003/2004. EPISODE 3: INALCO / Autorski studio FFV, Zagreb: 2004. autor: autor: Zoran Pisa~i} sc., t. i m.: Zoran Pisa~i} k.: Milan Bu- Sini{a [koki} 4 min. 1 sec., Mini DV, dokumentarni kovac 7 min. 20 sec., Mini DV, dokumentarni *EPOPEJA O BUREKU / Autorski studio FFV, Zagreb: 2004. auto- *JOGGING / FKVK Zapre{i}, Zapre{i}: 2004. autor: Jadranko Lopa- ri: Luka Hrgovi} i Marin Bu{i} 21 min. 23 sec., Mini DV, igrani ti} 25 sec., Mini DV, animirani *ERMAN / FKK \akovo, \akovo: 2004. autor: Vedran Grgas sc., JOIE DE VIVRE / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autor: Neven Duànec k. i m.: Vedran Grgas g.:Erman 1 min. 48 sec., Mini DV, ànr 5 min. 40 sec., Mini DV, igrani EVIL EYE ILITI LUTALICA SMRTI / Dom mladih, Rijeka: 2004. au- *JO[ JEDNA RAZGLEDNICA IZ DIOKLECIJANOVOG GRADA / Ki- tori: Sa{a Stani} i Boris Ruì} sc.: Sa{a Stani} k.: Sa{a Stani}, noklub Split, Split: 2004. autor: Ivan Peri} sc. i m.: Ivan Peri} Boris Ruì}, Jan Hyrat i Ana Jur~i} m.: Boris Ruì} i Sa{a Stani} k.: Igor Lu{i} 1 min., mini DV, dokumentarni t.: Sa{a Stani} i Boris Ruì} g.: Jan Hyrat, Sa{a Stani}, Stella De- *KADA PODIGNE[ ZID / FKK \akovo, \akovo: 2004. autor: Da- franzza, Boris Ruì}, Martina Ble~i} i Ana Jur~i} 11 min., VHS, mir Tomi} 4 min. 43 sec., Mini DV, videospot igrani KAKO FUNKCIONIRAJU STVARI / I gimnazija, Osijek: 2003. auto- EVOLUCIJA II POVRATAK EVOLUCIJE / FKVK Zapre{i}, Zapre{i}: ri: Vedran Maslovara, Marko Todorovi}, Marijan Mal~i}, Sandra [ar- 2004. autori: Nikola Dubovi}, Mirko [koc i Kristian @einski ~evi}, Maja Mihajlovi} i \ovana Mi}unovi} sc.: Maja, Cana, Ma- trajanje: 1 min. 48 sec., Mini DV, animirani slovara, Todor, Mrkva i \ovana k. i m.: Vedran Maslovara g.: FAKAT / FAGEP, Samobor: 2004. autor: Kristijan Jenko 2 min. 34 Todor i Mrkva 3 min. 1 sec., Mini DV, igrani sec., Mini DV, ànr KAKTUSI / Blank, Zagreb: 2004. autori: Draèn Brki} i Sla|ana Pa- FANCY BUT STILL UNDERGROUND / Kinoklub Split, Split: 2004. vlovi} sc.: Sla|ana Pavlovi} k. i m.: Draèn Brki} 10 min. 33 autori: Marcella Zanki, Tina [ari}, Vishna Mami} 14 min. 31 sec., sec., Mini DV, dokumentarni mini DV, dokumentarni KAO SPU@VA.../ VK Mursa, Osijek: 2004. autor: Aleksandar Muha- FIKCIJE / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autor: Marko Majerski sc.: removi} 1 min., Mini DV, ànr Marko Majerski i Seid Ruì} k.: Krsto Jaram m.: Marko Majer- ski i Krsto Jaram gl.: Neven Duànec g.: Csilla Barath Bastai}, KOVA^ / FKK Drava, \ur|evac: 2004. autor: Kruno Heidler k.: Vedran Strasser, Frano Ma{kovi} i Dalibor Vidovi} 38 min., Mini Zlatko Ljubi} sc.: Edita Jankovi} Hapavel gl.: Andrija Ma- DV, igrani roni~ m. i t.: Kruno Heidler 13 min. 28 sec, VHS, dokumen- FILM HRVOJA HORVATA / FKVK Zapre{i}, Zapre{i}: 2004. autor: tarni Tomislav Kri{tofi} 8 min. 57 sec., Mini DV, igrani (K)RAJ DANA / VK Mursa, Osijek: 2004. autor: Aleksandar Muhare- *FILMSKA LEKCIJA / samostalni autor, Zagreb: 2004. autor: Slaven movi} 2 min. 34 sec., Mini DV, ànr @imbrek sc., t., i m.: Slaven @imbrek k.: Jack Chiueh g.: *KROZ NO] / VK Mursa, Osijek: 2004. autor: Aleksandar Muhare- Mandeep Pannu, Mitchel Pham, Kai Lintumaa, Jai Mitchell, Rohini movi} 4 min. 57 sec., Mini DV, ànr Kapil Mitchell, Slaven @imbrek 3 min.10 sec., Mini DV, igrani *LA CANTINA DI FERRO / UMAS, Split i Neutron, Vodnjan: FOUNDATION RAP SHOW / ASTRA pictures, [ibenik: 2003. autor: 2003/2004. autor: Matija Debeljuh sc. i m.: Matija Debeljuh Augustin Derado sc., k. i m.: Augustin Derado a.: Stipe Renje k.: Vlado Zrni} i Matija Debeljuh g.: Helena Janju{evi}, [andor 16 min., Mini DV, dokumentarni Slacki, Iva Debeljuh Stojni} 12 min. 3 sec., DVD, ànr 38 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 37 do 40 Filmografija 36. revije hrvatskoga filmskog i videostvarala{tva

*LASCAUX / FAGEP, Samobor: 2004. autor: Fran Sokoli} sc., m. i talija Me{trovi} Jela~i} i Darko Ze~evi} 9 min. 38 sec., Mini k.: Fran Sokoli} t. i gl.: Martin Semen~i} 1 min. 57 sec., Mini DV, ànr DV, ànr *NI KN / Blank, Zagreb: 2004. autorice: Maja Mi{kovi}, Sanora Lo- LAST MINUTES / FKK \akovo, \akovo: 2004. autor: Damir Tomi} vrinovi} i Ivana Mlikota k.: Ivica Jerkovi} m.: Blank 7 min. sc.: Damir Tomi} i Ante Nerov~i} k. i m.: Damir Tomi} g.: 18 sec., Mini DV, dokumentarni Marijan Mikolin 1 min., Mini DV, igrani NO]NI ÛVAR / KK Split, Split: 2004. autori: grupa autora Filmske LICITAR / FKK Drava, \ur|evac: 2004. autor: Kruno Heidler sc.: {kole 2004. k.: Petar Pe~ur m.: Ivo Veleti} t.: Andrija Mar- Edita Jankovi}-Hapavel k.: Marijan Jakupec m. i t.: Kruno He- de{i} g.: Zdeslav Mi{urac sudjeluju: Niko Letilovi}, Josip idler 6 min. 24 sec., VHS, dokumentac @aper, Marija Ba{kovi}, Dajna Mi{urac, Franko Ba~i}, Aljo{a Paìn, *LOBOTOMIJA / I. gimnazija, Osijek: 2003/2004. autori: Draèn Hrvoje Mandi} i drugi 5 min.34 sec., Mini DV, dokumentarni Ali}, Maja Mihajlovi}, Vedran Maslovara, Sandra [ar~evi} i Marko *ORFEJ (SEOBA DU[E U TRI ÎNA) / KK Zagreb, Zagreb: 2004. au- Todorovi} sc.: svi autori k.: Vedran Maslovara i Marko Todo- tor: Damir Juri~i} sc., m., gl.: Damir Juri~i} k.: Vedran [uvar rovi} t. i m.:Vedran Maslovara g.: Sandra [ar~evi}, Vedran Ma- t.: Damir Juri~i} i Sr|an Biì} 8 min. 35 sec., Mini DV, ànr slovara, Draèn Ali} i Marko Todorovi} 20 min. 38 sec., Mini DV, ORGAN OF SENSE / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autor: Vedran [uvar igrani 5 min. 47 sec., Mini DV, ànr *LUTKA / FKVK Zapre{i}, Zapre{i}: 2004. autor: Davor Klari} 1 *OSJE]AJ DEVET / KK Zagreb SF i HFS, Zagreb: 2004. autor: min., Mini DV, animirani Tomislav Gotovac 1 min. 7 sec., BETA, ànr *MALI OGLASI USAMLJENA SRCA / I. gimnazija, Osijek: 2004. *OSJE]AJ OSAM / KK Zagreb SF i HFS, Zagreb: 2004. autor: To- autori: \ovana Mi}unovi}, Vedran Maslovara, Draèn Ali} i Sandra mislav Gotovac 3 min. 56 sec., BETA, ànr [ar~evi} sc.: Cana, \ovana i Maslovara k. i m.: Vedran Maslo- PARABOLA (11,11) / I. gimnazija, Osijek: 2004. autor: Vedran Ma- vara t.: Ante Pu{i} i Katarina Or{oli} g.: Kristina [kondro, An- slovara sc., k., t. i m.: Vedran Maslovara g.: Nastasja-Fata Sai- drej Bojani}, Katarina Krivi}, Draèn Ali} i Bojan Sudarevi} 5 min. lovi} i \ovana Mi}unovi} 5 min. 58 sec., Mini DV, igrani 56 sec., Mini DV, igrani PARANOJA / FKVK Zapre{i}, Zapre{i}: 2004. autori: Kristina Kaji- MANDIN KRI@ / Vrsi film KUD Sv. Lovre, Vrsi: 2004. autor: Ivi- ni}, Marijana Orlovi} i Kristian @upan g.: Kristian @upan, Kristi- ca Boì} sc.: Sabina ]o{i} i Gabrijel Boì} k.: Ivica Boì} m.: na Kajini} i Ivan Mar~ec 1 min., Mini DV, igrani Josip Perica g.: Milka Nemari}, Ante Utkovi}, Pavica Vuki}, G. Bo- *PART 1, PART 2 / Kinoklub Split, Split: 2004. autor: Zoran Boban ì} i F. Predovan 1 sat 57 min., DVD, igrani 2 min. 40 sec., Mini DV, dokumentarni *MÉLO / I. gimnazija, Osijek: 2004. autor: Vedran Maslovara k.: PASTORALA / Blank, Zagreb: 2004. autor: Dario Juri~an 2 min. \ovana Mi}unovi} i Vedran Maslovara m.: Vedran Maslovara 29 sec., Mini DV, dokumentarni t.: Sandra [ar~evi} 7 min. 43 sec., Mini DV, dokumentarni PIJESAK IMA OKUS @IVOTA / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autorica: *MEMORIJSKA SATISFAKCIJA / FAGEP, Samobor: 2003. autor: Kri- Irena [kori} sc.: Irena [kori} k.: Vinko Kova~i} i Irena [kori} stijan Jenko / 3 min. 32 sec., Mini DV, ànr m. i t.: Vinko Kova~i} 1 min., Mini DV, ànr *MEMORY BOX / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autor: Mladen Buri} *POSEBAN DAN / samostalni autor, Zürich: 2004. autor: Zoran Ze- sc.: Mladen Buri} k.: Mladen Buri} i Antun Buri} m.: Marko kanovi} sc., k., t. i m.: Zoran Zekanovi} g.: Patricia Joza i Fran Bo{ko 1 min., BETACAM SP, ànr Joza 1 min., VHS, dokumentarni MINUTA DO 12 / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autorica: Irena [kori} POSTOLAR / FKK Drava, \ur|evac: 2004. autor: Kruno Heidler sc.: Irena [kori} k. i t.: Zoran Erceg i Vinko Kova~i} m.: Zo- 9 min. 30 sec., VHS, dokumentarni ran Erceg 1 min., Mini DV, ànr POVIJEST U KAMENU / KK Zagreb SF, Zagreb: 2004. autor: Dra- MOHA^KE BU[E / Foto-kinoklub Baranja-film, Beli Manastir: 2003. gutin Hu{man 14 min 40 sec., DVD, dokumentarni autor: Deè Ku~era k.: Deè Ku~era m.: Aleksandar Muhare- *POVRATAK / FKVK Zapre{i}, Zapre{i}: 2004. autor: Jadranko Lo- movi} i asistent Dubravko Franjin 2 min. 25 sec., VHS, ànr pati} a.: Jadranko Lopati} t.: Miroslav Klari} g.: Dubravko MOJ NAJLJEP[I GRAD / Kinoklub Karlovac, Karlovac: 2004. auto- Orlovi} i An|elko Krajinovi} 5 min. 22 sec., Mini DV, animirani rica: Ivana Stavljeni} sc.: Svjetlana Vi{ni} i Ksenija Sankovi} k.: *PRIJE KI[E / FAGEP, Samobor: 2004. autor: Mario Papi} sc., k. i Antonija Capan i Emilio Zinaja t.: Jelena Mati~i} m.: Ivana t.: Mario Papi} m.: Fran Sokoli} 8 min. 30 sec., Mini DV, do- Stavljeni} 3 min. 45 sec., Mini DV, videospot kumentarni *MOJSIJE / FKVK Zapre{i}, Zapre{i}: 2004. autor: Jadranko Lopati} *PROÎSTA^ / FKK, Drava, \ur|evac: 2004. autor: Kruno Heidler 1 min., Mini DV, animirani 5 min., VHS, dokumentarni MOST / Blank, Zagreb: 2004. autori: Draèn Brki} i Sla|ana Pavlovi} PROJECT No 1 NEW YORK STYLE / Autorski studio FFV, Za- sc..: Draèn Brki} i Sla|ana Pavlovi} k. i m.: Draèn Brki} 7 greb: 2004. autor: Renato \o{i} sc. i k.: Renato \o{i} m. i min. 11 sec., Mini DV, dokumentarni t.: Zoran Pisa~i} g.: Slatkica 4 min., Mini DV, ànr *MOTOVUN NO RED CARPET / Kinoklub Split, Split: 2004. auto- *PROROCI / KK Zagreb SF i HFS: 2004. autor: Tomislav Goto- rice: Marcella Zanki, Vishna Mami} 9 min 11 sec., Mini DV, dovac sc.: Tomislav Gotovac m: @eljko Radivoj 2 min 48 sec., kumentarni BETA, ànr *NA EKRANU... / KK Zagreb SF i HFS: 2004. autor: @eljko Radi- *RANO JUTRO / VK Mursa, Osijek: 2004. autor: Aleksandar Muha- voj 1 min., Mini DV, ànr removi} 55 sec., Mini DV, ànr *NA OBALI JEZERA / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autor: Vedran [u- *RIBANJE / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autorica: Irena [kori} sc.: var sc. i m.: Vedran [uvar k.: Vedran [uvar i Damir Juri~i} Irena [kori} k., m. i t.: Vinko Kova~i} sudjeluju: Jakov Krstu- g.: Ivana Jovanovi} 1 min. 53 sec., Mini DV, ànr lovi}, Kuzma Kova~i}, Mate Grga Tomas, Ana Doman~i}, Barbara NEGDJE OKO NIÊGA / FKVK Zapre{i}, Zapre{i}: 2004. autori: Kova~i}, Vlado Krstulovi}, Jasminka Audi Tomas 15 min., Mini Darko Beji}, Marko Beji} i Goran Petrekovi} m.: Darko Beji} i DV, dokumentarni Marko Beji} g.:Goran Petrekovi} 2 min. 40 sec., Mini DV, ànr RO@ICA / Autorski studio FFV, Zagreb: 2004. autor: Du{an Vugri- NEMORALNA PONUDA / GFR film-video, Poèga: 2004. autorica: nec sc. i k.: Du{an Vugrinec m.: Milan Bukovac 1 min., Mini Danijela Prpi} sc.: Danijela Prpi} k.: Leon Pohilj t.: Marko DV, ànr 2004. Brkan m.: DS g.: Danijela Prpi} i Emanuel Matijevi} 1 min. SA SNIMANJA FILMA NO]NI ÛVAR / Kinoklub Split, Split: 2004. 40 sec., Mini DV, igrani autor: Ivan Peri} k.: Igor Lu{i} sc., m.: Ivan Peri} sudjelova- NEPOSTOJE]E MINUTE / FKK \akovo, \akovo: 2004. autorica: li: Niko Letilovi}, Ivo Veleti}, Rudolf Vu~emilovi}, Sun~ica Fradeli} i Ana Valentin sc. i k.: Ana Valentin m.: Vedran Grgas g.: Na- Igor Lu{i} 4 min. 40 sec., mini DV, dokumentarni 39 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 37 do 40 Filmografija 36. revije hrvatskoga filmskog i videostvarala{tva

SAM / FKK \akovo, \akovo: 2004. autor: Vedran Grgas sc., k. i i Vedrana Mihali} gl.: Goran Katu{in i Goran Glava~ 13 min. m.: Vedran Grgas g.: Tomislav Uàrevi}, Velimir Lon~ar i Vedran 19 sec., Mini DV, dokumentarni Prepuni} 5 min. 45 sec., Mini DV, igrani TKO TO TAMO PIJE / GFR film-video, Poèga: 2004. autori: Marko SAMO JEDNA KARIKA U LANCU / Kinoklub Karlovac, Karlovac: Vukovi} i Mario Peri} k.: Marko Vukovi} t.: Marko Brkan i Jo- 2004. autorica: Marija Ratkovi} sc. i m.: Marija Ratkovi} k.: sip Petri} m.: Marko Brkan 13 min. 35 sec., Mini DV, doku- Vinko Plazibat t.: Sanja Zanki 24 min. 23 sec., Mini DV, dokumentarni mentarni TOP [OP / Astra pictures, [ibenik: 2004. autor: Augustin Derado SAN / Autorski studio FFV, Zagreb: 2004. autor: Luka Stama} k. i m.: Augustin Derado g.: Stipe Renje, Ivan Mihaljevi}, Vinko m.: Marin Bu{i} 1 min., Mini DV, ànr Sutlovi}, Zoran Erak, Kata Aras i Davor Mato{in a.: Stipe Renje *SASVIM OBIÂN DAN U DVORI[TU FKVK-A ZAPRE[I] / FKVK 16 min. 10 sec., Mini DV, igrani Zapre{i}, Zapre{i}: 2004. autor: Davor Biru{ g.: Damir Kosir, U SLAST / Blank, Zagreb: 2004. autorica: Sofija Kranj~ec sc.: So- Miroslav Klari} i Jadranko Lopati} a.: Davor Biru{ 1 min., Mini fija Kranj~ec k.: Matea Jerki} i Mihovil Vida~ek m.: Jelena Kr- DV, igrani pan g.: Jelena Krpan, Matija [e{ek i Petra Marijanovi} 2 min. SEDAMNAEST MI JE GODINA TEK.../ I. gimnazija, Osijek: 2004. 9 sec., Mini DV, igrani autori: Maja Mihajlovi} i Vedran Maslovara k. i m.: Vedran Ma- *UNDO / FAGEP, Samobor: 2004. autori: Kristijan Jenko sc., k., slovara 12 min., Mini DV, dokumentarni gl., m. i t.: Kristijan Jenko g.: Ivan Dugan|i} i Tigran Toma{kovi} *SEMEL SCRIPTUM, DECIES LECTUM / Video skupina Doma u~eni- 1 min. 25 sec., Mini DV, ànr ka srednjih {kola Bjelovar, Bjelovar: 2004. autor: @eljko Javorina U@AR / FKK Drava, \ur|evac: 2004. autor: Kruno Heidler sc.: sc.: @eljko Javorina k.: @eljko Javorina i Tomislav Kolar m.: Edita Jankovi} Hapavel k.: Zlatko Ljubi} m. i t.: Kruno He- Draèn Ple{ko i @eljko Javorina 12 min. 45 sec., SVHS, dokumen- idler 6 min. 13 sec., VHS, dokumentarni tarni VATRA, VODA, BRA[NO / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autorica: Ire- *SEPAL, DIRECTORS CUT / Kinoklub Karlovac, Karlovac: 2004. au- na [kori} sc.: Irena [kori} k., m. i t.: Vinko Kova~i} sudje- tor: Dario Lonjak sc. i m.: Dario Lonjak k.: Vinko Plazibat i Ve- luju: Barbara Kova~i}, Jakov Krstulovi}, Kuzma Kova~i}, Luka Rado- dran Rapo t.: Dina Zja~a i Ana Brajdi} gl.: Josip Vu~er 4 ni}, Mate Grga Tomas, Erika Radoni} 15 min. 26 sec., Mini DV, min. 2 sec., Mini DV, videospot dokumentarni SLUTNJA (SAN) / I. gimnazija, Osijek: 2004. autor: Vedran Maslova- *VLAKOVI / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autor: Vedran [uvar sc. i ra sc., k., m. a. i t.: Vedran Maslovara g.: Nastasja Sailovi} t.: Vedran [uvar k. i m.: Dario Juri~i} i Vedran [uvar 5 min. 29 4 min. 10 sec., Mini DV, ànr sec., MiniDV, ànr SRE]A / KK Zagreb, Zagreb: 2004. autorica: Irena [kori} sc. i g.: Ire- *VRATA / Kinoklub Karlovac, Karlovac i HFS, Zagreb: 2004. autor: na [kori} k.,m. i t.: Vinko Kova~i} 19 min. 46 sec., Mini DV, Vjekoslav @ivkovi} sc.: Vjekoslav @ivkovi} t.: Vedran Rapo igrani gl.: Maro Market m.: Vjekoslav @ivkovi} i Draèn Horvati} 6 *STARI GRAD / FKK Drava, \ur|evac: 2004. autor: Kruno Heidler min. 8 sec., Mini DV, animirani 2 min. 47 sec., VHS, ànr WELCOME TO THE JUNGLE / Kinoklub Karlovac, Karlovac: 2004. STRIPPED / Kinoklub Karlovac, Karlovac: 2004. autor: Igor Jurilj autorice: Emina Kubura i Jelena Mati~i} 1 min. 30 sec., Mini DV, 1 min. 48 sec., Mini DV, animirani animirani SUTRA / I. gimnazija, Osijek: 2004. autor: Vedran Maslovara sc. i WHEN LIFE GIVES YOU LEMONS... / KK Zagreb, Zagreb: 2004. m.: Vedran Maslovara t.: Sandra âlaji} i Vedran Maslovara g.: autorica: Irena [kori} sc. i k.: Irena [kori} m. i t.: Vinko Kova- Sandra âlaji} 2 min. 17 sec., Mini DV, ànr ~i} 4 min. 39 sec., Mini DV, ànr *SVAKIDA[NJI OTKUCAJI / Autorski studio FFV, Zagreb: 2004. autori: Andrej Hanèk i Sini{a [koki} sc..Igor [ehi} k.: Andrej WIRES / ALU Zagreb, Zagreb: 2004. autorica: Maja Ro`man 1 Hanèk i Luka Stama} m.: Sini{a [koki} i Andrej Hanèk t.: An- min. 53 sec., Mini DV, animirani drej Hanèk i Matija Ivekovi} 12 min. 45 sec., Mini DV, dokumen- *YOU CAN CALL ME ANYTHING YOU WANT / samostalne autorice, tarni Zagreb: 2004. autorice: Azra Svedruì} i Helena Schultheis / sc.: *[I[ANJE / Kinoklub Karlovac, Karlovac: 2004. autorica: Zrinka Vra- Azra Svedruì} i Helena Schultheis / k. i m.: Helena Schultheis / gl. i ne sc. i m.: Zrinka Vrane t.: Vedran Rapo k.: Draèn Hor- t.: @an Jakopa~ 6 min. 20 sec., DVD, ànr vati} 59 sec., Mini DV, dokumentarni Z TEI STORONI GANDBOLU (S DRUGE STRANE RUKOMETA) / Ki- *[KVER BLUES / UMAS, Split: 2004. autor: Goran â~e sc. i m.: noklub Karlovac, Karlovac: 2004. autorice: Tatjana Kubinska i Goran â~e k.: Vlado Klasni} t.: Josip La}a 25 min., Marija Ratkovi} sc. i k.: Tatjana Kubinska m.: Tatjana Kubinska DVCAM, dokumentarni i Marija Ratkovi} t.: Natalija Kubinska 3 min. 21 sec., Mini DV, TAMA VELEGRADA / Autorski studio FFV, Zagreb: 2004. autor: dokumentarni. Zoran Pisa~i} 4 min. 29 sec., Mini DV, ànr *ZOOM IN SEOL / GFR film-video, Poèga: 2004. autor: @eljko Ba- TEEN SPIRIT / FKK \akovo, \akovo: 2004. autor: Vedran Grgas log 5 min. 15 sec., Mini DV, ànr sc. i m.: Vedran Grgas k.: Vedran Grgas i Dario Batalije 9 min. ZOV VISINA / Autorski studio FFV, Zagreb: 2004. autorica: Ma- 15 sec., Mini DV, ànr rina Zlatari} sc., k. i t.: Marina Zlatari} m.: Mladen Magdale- TE[KI TERET / samostalni autor, Zagreb: 2004. autor: Slaven @im- ni} 8 min. 2 sec., Mini DV, dokumentarni brek sc., t. i m.: Slaven @imbrek k.: Jack Chiueh g.: Jai Mit- ZRCALO / I. gimnazija, Osijek: 2004. autor: Vedran Maslovara sc., k. chell i Slaven @imbrek 4 min. 43 sec., Mini DV, igrani i m.: Vedran Maslovara t.: Ana Werkmann i Sandra [ar~evi} g.: *TEZA / [ikuti machine, Svetvin~enat: 2004. autor: Elvis Leni} sc., Draèn Ali} 5 min. 2 sec., Mini DV, igrani k. i t.: Elvis Leni} m.: Mladen Lu~i} g.: Darko Pekica i Sre}ko @...A...@ / FKK \akovo, \akovo: 2004. autor: Vedran Grgas 1 Pekica 10 min., BETACAM SP, dokumentarni min., Mini DV, ànr *TIGRICA / Kinoklub Karlovac, Karlovac: 2003. autorica: Sanja Za- @IVOT / Autorski studio FFV, Zagreb: 2004. autor: Luka Stama} nki sc.i m.: Sanja Zanki k.: Vinko Plazibat t.: Vedran Rapo sc. i k.: Luka Stama} m.: Milan Bukovac 1 min., Mini DV, ànr

40 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. FESTIVALI

UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb): 791.21(100)"2004"(049.3) Vladimir C. Sever Netremi~ne nedoumice Drugi One Take Film Festival, Zagreb, 19-21. studenoga 2004.

Usredoto~ivanjem na filmove snimljene bez monta`nih re- pretvorilo ga u ekskluzivniju domenu filmofila. Mjereno ta- zova, i pridodavanjem popratnog programa aktualnih naslo- kvim, latentno stroìm parametrima, je li One Take uspio va koji slijede held take estetiku, One Take Film Festival pr- prebroditi tu tako ~esto prijelomnu drugu godi{njicu s do- vim je svojim izdanjem 2003. zna~io dobrodo{lu prinovu u voljno vjetra u jedrima za zaista trajno etabliranje? hrvatskoj festivalskoj ponudi, nabujaloj preko svih o~ekivanih razmjera u prvim godinama ovoga desetlje}a, obiljeèna Prva {ibica postupnom deetatizacijom Hrvatske. Nakon {to je Motovun Barem s pojavne strane, drugi One Take doimao se doista pokazao da se moè raditi i druk~ije od dotad odve} institu- dopadljivo elegantni dizajn studija Petrak-@aja zasnivao cionalizirane i oko{tale Pule, One Take bio je prvi bitni slje- se na zamisli direktora Vedrana [amanovi}a o dvjema {ibica- de}i festival koji je oti{ao korak dalje. Na njemu nije vi{e ma za drugi festival, a i za drànje o~iju netremice otvoreni- bilo bitno samo prkositi agresivnoj komercijalizaciji na{e ma tijekom trajanja neprekinutih kadrova filmova iz konku- prikaziva~ke ponude, te uspostaviti novi lifestyle u kojemu rencije. (Festival je trebao imati i suvenir prave kutije sa }e nose}e odrednice liberalne svijesti nove Europe zamijeni- po dvije {ibice ali ispostavilo se da ih nitko u Hrvatskoj ti izolacionisti~ki svjetonazor Hrvatske iz devedesetih: pre- nije kadar izraditi.) {utno ih prihvativ{i, One Take uzeo je jedan estetski parametar za svoju specifi~nost. Odnosno, tek smo njime do{li u Pri raspravi o prikazanim djelima valja imati na umu da je stanje razmjerne zrelosti, situaciju u kojoj se barem donekle [amanovi} po struci snimatelj, jer te{ko da bi montaèru bili moè smatrati kako je aktivizam izvojevao prve pobjede, te zanimljivi radovi koji dokidaju potrebu za njegovom vje{ti- se na njihovim zasadama moè pristupiti umjetni~ki opu{tenom. Neprekinuti kadar bio je jedini parametar na kojemu nijim izazovima. se zasnivala konkurencija: to je dovelo do iznimne, ~esto zbunjuju}e raznorodnosti radova prikazanih u tri uzastopne Prvi One Take predstavio je dotad veoma izoliranoj zagre- ve~eri glavnoga programa. ba~koj publici niz slabo ili nikako poznatih autora koji pred- S jedne strane, tu su bili potomci uvodnoga kadra iz Welle- stavljaju ono najzanimljivije {to se danas u svijetu uop}e sni- sova Zrna zla: ~isti narativni radovi, nu`no elipti~ni i stilizi- ma: u popratni su program bila uvr{tena djela Tsaija Ming- rani s obzirom na taj formalni parametar, ali odlu~ni u na- Lianga, Abbasa Kiarostamija, Takeshija Kitana te Alek- kani da uspostave pripovjeda~ki i emocionalni kontakt s gle- sandra Sokurova, ~ija je Ruska arka ~inila sjajnu dugome- dateljem. Tako je Deserted Daniela Jacobsa2 u jednom virtu- tra`nu sponu izme|u repetitorija kurentne art-ponude i te oznom kadru obuhvatio istu pri~u kroz vi{e razli~itih gledi- spomenute estetske posebnosti festivala. {ta, uspijevaju}i vje{to uvrstiti flashback u repertoar pripo- U drugom izdanju, odrànu od 19. do 21. studenoga 2004. vjednih tehnika koje je mogu}e ostvariti bez i jednoga jedina novim, razmje{tajem pogodnijim lokacijama Kina Jadran nog monta`nog reza. Viko Nikçi u filmu Take It Back ogra- (gotovo ru{evna, zahvaljuju}i ma}ehinskom odnosu Kine- ni~enju jednoga kadra pridodaje estetski zahtjev obrnutoga matografa prema svojoj navodno osnovnoj poslovnoj djelat- kronolo{kog slijeda, usidriv{i razlog za takav postupak u dramati~no razmatranje problema nepovratnosti postupaka nosti)1 i kina Tu{kanac (ne osobito udobnijeg, ali juna~kog u nepatvorenoj predanosti kinote~nom radu), One Take nije poniklih iz afekta. Iz obaju se radova moè prepoznati istin- imao prilike zakititi se tako rasko{nom perjanicom. To mu ska darovitost, nesklona prihva}anju estetske forme kao svr- je, s jedne strane, smanjilo vidljivost u javnosti, a s druge he po sebi, i sklonost eksperimentiranju unutar datosti jednoga kadra kao izolirane i veristi~ke kronolo{ke cjeline. Eksperimentiranje je pritom klju~na rije~. Jasno, svaki film snimljen u jednom kadru na neki je na~in eksperimentalan: samo estetsko ograni~enje tjera autora da sublimira problematiku na najbitniji element, {to je najve}i izazov kad je rije~ o pripovjednoj formi. Troje autora Pansu Kim u filmu Sleep Tight, My Baby, Gerardo Ruíz Minán u filmu E-mail to Mom te Ted Chung u filmu Artifacts problematiziraju 41 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 41 do 43 Sever, V. C.: Netremi~ne nedoumice

nekakvu kameru i dvoznamenkast broj kanala na televiziji, i kad vizualizacije rave-koncerata i mp3 snimki izgledaju poput apstrakcija koje smo nekada gledali na festivalima? Moè li nas koncentrat vrsnih radova te netremi~ne prove- nijencije nagnati da gledanju iznova pristupimo kao ne~emu svjeèm, kad su nam o~i odavno izgubile nevinost? U tom smislu, odluka da se selekcija poveè estetskim krite- Nobody Knows, H. Kore-eda rijem jednoga kadra te uklju~i i narativni i nenarativni i posve apstraktni film (ali apstrahirani od ~ega?) mo`da je djelovala kontraproduktivno. Mo`da u na{e vrijeme doista vi{e trenutke nepovrata sli~ne onima koji zanimaju Nikçija, pri nije dovoljno re}i da se va{ film, kao jedan od spomenutih, ~emu pravocrtni vremenski tijek ne umanjuje dojam zgusnu- bavi »istraìvanjem prostora izme|u pokretnog i stati~nog te emocije. Lilja Ingolfsdottir filmom Standing Still, Mila- prizora, te odnosa zvuka i slike«. gros Mumenthaler filmom Cape Cod, te Lars Kreyssig filmom Nothing to Say tako|er pri~aju pri~e o trenucima Druga {ibica ali stati~nim, ve} preìvljenim, ali jo{ ne i proìvljenim, u kojima odlu~uju portretirati svoje protagoniste. Naposljetku, Pronalaènje radova koji }e mo}i ostaviti dojam, a ostajati bilo je neizbje`no da barem jedan naslov bude pravocrtno vjerni estetici jednoga kadra, vjerojatno }e organizatorima narativan u najop}enitijem smislu Master, Youre Wonder- biti iz godine u godinu sve teè, i sva je prilika da }e radova ful Hessama Kholousija, u kojemu se izravna adaptacija Sa- koji prije pripadaju u galerijske instalacije nego na festivale lingerova proznog predlo{ka nadovezuje na neelipti~nost (poput Oo Riccarda Iaconoa, ili Defining Moments (Twin imanentnu postupku, te (vjerojatno bez redateljeve èlje) ot- Towers) Paula Matosica) biti sve vi{e. Druk~ije stvari stoje s kriva i {to{ta o iranskom, oboàvateljskom odnosu u~enika popratnim programom: ako se prvi One Take etablirao kao prema u~iteljima. izvrstan prozor u uskra}eni nam svijet dugometra`ne produkcije, onda je drugi festival taj dojam samo u~vrstio. Prijelazna spona izme|u tih glagolja{kih pri~a s radnjama, zbivanjima i stanjima i ostatka ponude iz konkurencije (ime- Uz retrospektivu hrvatskog filma istine, na kojoj smo imali ni~ne, zamjeni~ne, ali ~e{}e pridjevske i prilo{ke) bio je do- rijetku priliku vidjeti djela Babaje, Golika, Krelje, Tadi}a i bitnik glavne nagrade Festivala, Ascension Bena Ferrisa. To Papi}a koja su udarila zasade dana{njega hrvatskog autohto- obja{njenje ujedno je i naj~vr{}i razlog za takav izbor koji nog kratkometra`nog ànra zvanog eksperimentalni film, mogu prona}i bez izravnih konzultacija s ~lanovima ìrija: imali smo prilike vidjeti i dobar izbor iz danas pomalo zabo- Ferrisov film studija je prostora silaska u podzemnu èlje- ravljena britanskog pokreta free cinema te ameri~koga po- znicu, situacijske/emocionalne izgubljenosti te ponovnog kreta direct cinema vremenski i estetski tako sukladnih uzlaska ali ni po medijskome umije}u, ni po opaànju filmu istine. Kao sinkronijsko prikazivanje djela koja su bit- klju~ne to~ke, nije bio izvrsniji od narativnih konkurenata. no utjecala na avangardu druge polovice dvadesetog stolje- }a, ovakav kinote~ni uspjeh ve} bi sam po sebi imao snagu Ti drugi posve}eni gledanju, izravnom ili prizmati~nom, filmofilmskoga doga|aja sezone: ali organizatori festivala na te opisivanju i karakteriziranju, {to me potaknulo na grama- njemu su utemeljili dva iznimna programa aktualnog autor- ti~ku poredbu iz prethodnog ulomka kro~e stazama ek- skog filma. sperimentalnoga filma, mi{ljena u onom ustaljenom, u nas institucionaliziranu smislu. Odnosno: dokle god uspijevaju Prvi je, posve opravdano, bio nazvan The Art of the Hand ostaviti dojam vje{tinom (Morning News & a Singing Bird Held Take pri ~emu nisam siguran {to tu radi Hand, jer Rainbowa Chuna ili Abolition of an Apple Vlaste @ani}), do- nije se radilo o klubu mrzitelja stativa i Steadicama. Rije~ju, kumentarizmom (Dimitri Moby Longinotto, Mr. Camera- autori poput bra}e Dardenne (veli~anstveni The Son) ili Cla- man Paula Wiersbinskog, Finlandia Jaaka Kilmija te Gay Je- ire Denis (sporogore}e potresni Friday Night) pripadaju u ana-Gabriela Periota), humorom (kontrapunktalni The Nest vrh dana{njih pobornika beskompromisnoga filmskog gle- Marcusa Williamsa, Ratta Tooi Alexandre Rothert koji bi danja. Samira Makhmalbaf, predstavljena svojim angaìra- bio prilo{ki film kad ne bi bio posve}en konzumaciji samo nim filmom Blackboards, mo`da nije u toj kategoriji, ali otac glavnoga jela Serious Talking Sasche Dornhöfera ili Wel- joj jest; ali kad spregnete njezin film sa zavr{nim naslovom come Tanje Dabo), odnosno ~istom tvrdoglavo{}u u snima- festivala, fimom Five Abbasa Kiarostamija (koji jest ina~e nju situacije koja nu`no, s minutaòm, prelazi u impresiv- majstor, ali ovdje eksperimentira s ubijanjem gledatelja u po- nost (Up Heiko Daxl te Surface and Time #4 Heike Liss) dotle }e, kaèm, takvi naslovi imati legitimitet eksperimentalnoga filma. Ali je li uistinu mogu}e razgovarati o eksperimentalnom filmu 2004. uz posezanje za kriti~kim aparatom na kojem se on razvio, danas starim i vi{e od pola stolje}a? Ne èlim time re}i da je teorija nu`no lo{a, nego da se promijenio na{ odnos prema vizualnom. Ima li pokretna, neprekinuta slika jednaku snagu u ovo vrijeme, kad svatko posjeduje barem Ukidanje jabuke, V. @ani} 42 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 41 do 43 Sever, V. C.: Netremi~ne nedoumice jam), mo`da }e vam sinuti jo{ neki neizravni zaklju~ci o estetici, na~inu i pristupu snimanju filmova u tako oboàvanoj iranskoj kinematografiji. Takvi usponi i padovi nisu obiljeìli mo`da najugodnije iznena|enje festivala, vrlo cjelovitu retrospektivu japanskoga redatelja Hirokazua Kore-ede, miljenika svjetskih festivala i u nas prakti~ki nepoznata do ovoga drugog One Takea. Od meditacije o neprolaznosti ljubavi Maborosi (1995), preko iznimno dirljiva suo~avanja s nepoznatim i nespoznatljivim u filmu Distance (2001), do izravno metafori~ka filma o odlasku s ovoga svijeta, zvana After Life (1998) i svojega recen- tnog uspjeha s veristi~kim Nobody Knows (2004), Kore-eda Ascension (B. Ferris) je autor kojemu promatranje redovito sadrì promi{ljenost, teìnu i kontemplaciju sumjerljive tematici koju izabire. Sup- kratkih) formi da bi svaka godina mogla uroditi dovoljnim tilan, profinjen, sklon davanju prostora i filmskoga vremena brojem dobrih naslova za sastavljanje ~vrste i raznorodne zbivanjima, ali nikad bez jasna opravdanja, Kore-eda dubo- konkurencije: rije~ je, naposljetku, samo o jo{ jednom poko je human redatelj, koji zasade jedne filmske estetike koja stupku iz dana{njega visokosofisticiranog vizualnog vokabu- se ~esto doìvljava hladnom primjenjuje za tanko}utno iska- lara, podlo`nu zloporabama u gotovo jednakoj mjeri kao {to zivanje vrlo osjetljivih, egzistencijalnih stanja. je to i ekstremna ovisnost o monta`nom rezu. One Take, svjestan toga problema, zasad prihva}a radove iz prethodnih Kresanje nekoliko godina, ali neizbje`no je da }e ponuda s vremenom Nisam obradio sve programe koji su stali u program ovoga bivati sve manja. Ne sumnjam da }e nas popratni, dugome- One Takea dva programa nenarativnoga filma te jo{ jedan tra`ni program iz godine u godinu i dalje odu{evljavati; ali s radovima snimljenim gotovo u jednom kadru. Zgusnutost bojim se da bi konkurencija mogla prerasti u reviju nekomu- projekcija, premda prostorno bliskih, ovdje je ve}a negoli na nikativnih radova mi{ljenih za multimedijske instalacije, bilo kojem konkurentskom novonastalom hrvatskom film- koje pogledate i onda ih ostavite na neko vrijeme, a ne za skom festivalu {to mu, ~ak i bez (zbog lifestyle aspekta pozorno promatranje u kinodvorani, gdje ste htjeli-ne htjeli neizbje`na) DJ-a daje dinamiku i prokrvljenost pravoga fe- vezani uz sjedalo. Ovisnost o estetskom parametru koji ga stivala. Pa {to ako sam morao biti selektivan pri gledanju, ili ~ini specifi~no druk~ijim mogla bi, tako, biti glavna prijetnja ~ak propustiti jedan film iz konkurencije (Once upon a Time opstojnosti festivala. a King) jer se Kore-eda malo protegnuo? To su slatke festi- Ali ovogodi{nje retrospektive mo`da pruàju elegantan valske muke. izlaz. Mo`da grije{im, ali ne}e li, i to bez osobita rogobore- Dugoro~no, festival bi se mogao na}i u problemima. Nepre- nja ogor~enih i iznevjerenih masa, One Take s vremenom kinuti kadar nije ba{ takva svetinja me|u autorima (naj~e{}e ipak prerasti u (Hand) Held Take Festival?

Bilje{ke

1 Zaista, katkad mi se ~ini Kinematografi d. d. nisu vi{e od tvrtke za ra- mogu lako prona}i na duhovito dizajniranoj web-stranici OTFF-a: sprodaju nekretnina. http://www.onetakefilmfestival.com/program.html. Usput, kako je fe- 2 Nacionalnost redatelja ~esto nije izravno vezana uz zemlju nastanka stival nazvan na engleskom, i to mu je bio slu`beni jezik komunikaci- filma: kako ne bih opteretio tekst, izostavljam te podatke, koji se je, zadr`avam sve naslove u tekstu u engleskom obliku. Hrvatski se mogu prona}i na istoj adresi.

43 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. FESTIVALI Filmografija i nagrade 2. One take film festivala, Zagreb 2004.

Grand Prix 2. One Take Film Festivala STANDING STILL / NEPOMI^NO STANJE Velika Britanija: 2001. super 16mm, c/b, 9 min. 30 sek., Lilja Ingolfsdottir, United Kin- Ocjenjiva~ki sud Festivala u sastavu Jan Cvitkovi~, Stanko gdom, 2001, eksperimentalni Herceg i Fabrizio Prada, dodijelio je Grand Prix One SURFACE AND TIME #4 / POVR[INA I VRIJEME #4 Sjedinjene Take Film Festivala filmu ASCENSION / UZDI]I SE, Ameri~ke Dràve, Meksiko: 2004. autorica: Heike Liss miniDV, australskoga redatelja Bena Ferrisa. boja, 7 min. 47 sek., eksperimentalni TAKE IT BACK! / VRATI TO! Irska: 2004. autor: Viko Nikçi DVcam, boja, 10 min., igrnai GLAVNI PROGRAM UKIDANJE JABUKE Hrvatska: 2004. autorica: Vlasta @ani} mi- ALLES IS GESAGT / BEZ RIJEÎ Njema~ka: 2002. autor: Lars niDV, boja, 2 min. 20 sek., eksperimentalni. Kreyssig betacam, c/b, 3 min. igrani POPRATNI PROGRAM ARTIFACTS / ARTEFAKTI Sjedinjene Ameri~ke Dràve: 2004. autor: Ted Chung DVcam, c/b, 4 min. 30 sek., igrani Almost One BEST ACTRESS / NAJBOLJA GLUMICA SAD: 2004. autor: Car- ASCENSION / UZDI]I SE Australija: 2004. autor: Ben Ferris lo Caccavale video, boja, 19 min. 11 sek., igrani super 16mm, boja, 7 min., eksperimentalni EMILYS MOVIE / EMILYN FILM SAD: 2004. autor: Paul Lloyd CAPE COD Argentina: 2003. autor: Milagros Mumenthaler 16 Sargent Hi8, boja, 12 min., eksperimentalni mm, boja, 1 min., igrani Argentina, 2003 ONE SHOT WONDER / ÛDO U JEDNOM KADRU Australija: CERA UNA VOLTA UN RE / BIO JEDNOM DAVNO JEDAN KRALJ 2002. autori: Colin i Cameron Cairnes DVcam, c/b, 6 min. 10 Italija: 2003. autor.: Massimiliano Mauceri 35mm, boja, 10 sek., igrani min., igrani SILENT MEDITATIONS / TIHE MEDITACIJE Kanada: 2003. au- DEFINING MOMENTS (TWIN TOWERS) / ODLUÛJU]I TRENUCI tor: Stefan Chiarantano 16mm, boja, 3 min. eksperimentalni (TORNJEVI BLIZANCI) Velika Britanija: 2004. autor Paul THEY SHOOT HOSTAGES DONT THEY? / UBIJAJU TAOCE, ZAR Matosic digital video, boja, 10 min., eksperimentalni NE? Australija: 2002. autori: Colin i Cameron Cairnes DIMITRI Velika Britanija autor: Moby Longinotto DVcam, DVcam, boja c/b, 6 min. 57 sek., igrani boja, 7 min. 30 sek., dokumentarni WATERFRONT / DOKOVI Argentina: 2004. autor: Ruben Plata- DOBRODO[LI Hrvatska: 2004. DVcam, boja, 8 min. 53 sek. neo DV, boja, 4 min.. eksperimentalni eksperimentalni Cinéma vérité, direct cinema, free cinema E-MAIL TO MOM / E-MAIL ZA MAMU Peru: 2004. autor: Ge- Cinema vérité, rardo Ruiz Minán super 16mm, boja, 2 min. 30 sek., igrani CHRONIQUE DUN ÉTÉ / KRONIKA JEDNOG LJETA Francuska: EMPOR / GORE Njema~ka: 2004. autor: Neiko Daxl DV, boja, 1961. r. Jean Rouch, Edgar Morin 16mm, c/b, 85 min., doku- 8 min., dokumentarni mentarni ERNSTES WÖRTCHEN / OZBILJAN GOVOR Njema~ka: 2003. Free Cinema autorica: Sascha Dornhöfer miniDV, boja, 4 min. 5 sek., igrani GALA DAY / SVEÂN DAN Velika Britanija: 1963. r.: John Irvin FINLANDIA Estonija: 2003. autor: Jaak Kilmi betacamSP, boja, 16mm, c/b, 25 min., dokumentarni0 3 min. 20 sek., dokumentarni MOMMA DONT ALLOW / MAMA NE DOPU[TA Velika Britanija: GAY? Francuska: 2001. autor: Jean-Gabriel Periot DV, boja, 2 1955. r.: Karel Reisz, Tony Richardson 16mm, c/b, 21 min., do- min., igrani kumentarni HERR KAMERAMANN / G. SNIMATELJ Njema~ka: 2004. autor: NICE TIME / LIJEPA VREMENA Velika Britanija: 1957. r.: Clau- Paul Wiersbinski miniDV, boja, 10 min. 40 sek., dokumentarni de Goretta, Alain Tanner 16mm, c/b, 17 min., dokumentarni MASTER! YOURE WONDERFUL! / GOSPODARU! DIVNI STE! O DREAMLAND / ZEMLJA SNOVA Velika Britanija: 1953. r.: Iran: 2004. autor: Hessam Kholousi DVcam, boja, 19 min., Lindsay Anderson 16mm, c/b, 12 min., dokumentarni igrani ONE POTATO, TWO POTATO / JEDAN KRUMPIR, DVA KRUMPIRA Velika Britanija: 1957. r.: Leslie Daiken 16mm, c/b, 22 min., MORNING NEWS & A SINGING BIRD / JUTARNJE VIJESTI I RA- dokumentarni SPJEVANA PTICA Velika Britanija: 2004. autorica: Rainbow TOGETHER / ZAJEDNO Velika Britanija: 1956. r.: Lorenza Maz- Chun DVcam, boja, 3 min. 42 sek., eksperimentalni zetti 16mm, c/b, 52 min., dokumentarni NAUFRAGOS / NAPU[TENI Meksiko: 2004. autor: Daniel Jacobs TOMORROWS SATURDAY / SUTRA JE SUBOTA Velika Britanija: super 16mm, boja, 8 min., igrani 1962. r.: Michael Grigsby 16mm, c/b, 17 min., dokumentarni THE NEST / GNIJEZDO Novi Zeland: 2004. autor: Marcus Wil- THE VANISHING STREET / ULICA KOJA NESTAJE Velika Britani- liams miniDV, boja 7 min. 50 sek., eksperimentalni ja: 1962. r.: Robert Vas 16mm, c/b, 20 min., dokumentarni Oo Italija, Velika Britanija: 2004. autor: Riccardo Iacono mi- Direct cinema niDV, boja, 4 min. 46 sek., eksperimentalni RATTA-TOOI Nje- DONT LOOK BACK / NE OSVR]I SE SAD: 1967. r.: D. A. Pen- ma~ka: 2003. autorica: Alexandra Rothert miniDV, boja, 55 nebaker 16mm, c/b, 95 min., dokumentarni sek., eksperimentalni HAPPY MOTHERS DAY / SRETAN MAJÎN DAN SAD: 1963. SLEEP TIGHT, MY BABY / SLATKO SPAVAJ, DU[O Velika Britanija: r.: Richard Leacock, Joyce Chopra 16mm, boja, 26 min., doku- 2001. autor: Pansu Kim betacamSP, c/b, 11 min. 30 sek., igra- mentarni ni 44 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 44 do 45 Filmografija i nagrade 2. One take film festivala

HIGH SCHOOL / SREDNJA [KOLA SAD: 1968. r.: Frederick Wi- Loading... Hirokazu Kore-eda seman 16 mm, 75 min., c/b, dokumentarni MABOROSI NO HIKARI / MABAROSI Japan: 1995 35mm, boja, A MARRIED COUPLE / BRA^NI PAR Kanada: 1969. r.: Allan 110 min., igrani King 16mm, boja, 97 min., dokumentarni WANDAFURU RAIFU / @IVOT POSLIJE SMRTI Japan: 1998. 35 PRIMARY / PREDIZBOR SAD: 1960. r.: Robert Drew 16mm, mm, boja, 118 min., igrani c/b, 60 min., dokumentarni DISTANCE / DALJINA Japan: 2001. 35mm, boja, 132 min., igra- SALESMAN / TRGOVA^KI PUTNIK SAD: 1969. r.: Albert May- ni sles, David Maysles, Charlotte Zwerin 16mm, c/b, 90 min., doku- DAREMO SHIRANAI / NITKO NE ZNA Japan: 2004. 35 mm, mentarni boja, 141 min., igrani Film istine Around Narrative program umjetni~kih filmova TIJELO Hrvatska: 1965. r.: Ante Babaja 35mm, c/b, 11 min., ACUTE / O[TRO Velika Britanija: 2003. r.: Aaron Williamson, dokumentarni Philip Ryder video, 7 min. 30 sek. OD 3 DO 22 Hrvatska: 1966. r.: Kre{o Golik 35mm, c/b, 14 min., dokumentarni CLASSROOM PORTRAIT / PORTRET RAZRED SAD: 2002. r.: Heike Leiss video, 20 min. HALO, MÜNCHEN Hrvatska: 1968. r.: Krsto Papi} 35mm, c/b, 12 min., dokumentarni DRVENA PETLJA SAD, Hrvatska: 2003. r.: Vlatka Horvat video, 3 min. PONUDE POD BROJ Hrvatska: 1969. r.: Petar Krelja, 35mm, c/b, 13 min., dokumentarni GREY AREA / SIVO PODRU^JE Njema~ka: 2001. video, 9 min. AMERIKANKA Hrvatska: 1970. r.: Zoran Tadi} 35mm, c/b, 12 KENT BEESON IS A CLASSIC AND AN ABSOLUTELY NEW THING min., dokumentarni / KENT BEESON JE KLASIK I POTPUNO NOVA STVAR Velika Britanija: 2001. r.: Tim Etchells video, 12min. O kadru iz ruke LADDER / LJESTVE Velika Britanija: 2000. r.: Matt Calderwood CINÉMA VÉRITÉ: DEFINING THE MOMENT / CINÉMA VÉRITÉ: video, 6 min. 53 sek. DEFINIRANJE TRENUTKA Kanada: 1999. r.: Peter Winto- nick 35 mm, c/b boja, 103 min., dokumentarni MY PARENTS READ DREAMS IVE HAD ABOUT THEM / MOJI RO- DITELJI TUMAÊ SNOVE KOJE SAM SANJAO O NJIMA SAD: SEEING IS BELIEVING: HANDICAMS, HUMAN RIGHTS AND THE 1998. r.:Niel Goldberg video, 8 min. 30 sek. NEWS / VIDJETI ZNAÎ VJEROVATI Kanada: 2002. r.: Ka- terina Cizek, Peter Wintonick video/betaSP, boja, 60 min., doku- NO MOTIVE / BEZ MOTIVA SAD: 1998. r.: Neil Goldberg vi- mentarni deo, 8 min. 30 sek. ONCE / JEDNOM SAD: 1995. r.: Doron Alaeff video, 5 min. Umije}e kadra iz ruke 4 sek. TAKHTÉ SIAH / [KOLSKE PLOÊ Iran: 2001. r.: Samira Mak- hmalbaf 35mm, boja, 85 min., igrani PARKEN / PARKIRALI[TE Njema~ka: 2001. r.: Asta Gröting video, 4 min. 38 sek. LE FIS / SIN Belgija: 2002. r.: Jean Pierre i Luc Dardenne 35mm, boja, 103 min, igrani POLE / STUP Velika Britanija: 2000. r.: Matt Calderwood vide- o, 1 min. 30 sek. VENDREDI SOIR / PETAK NAVEÊR Francuska: 2002. r.: Clai- re Denis 35mm, boja, 90 min., igrani THE RUNS / TRÂNJE Njema~ka: 2002. r.: Sean Reynard vi- 9 SONGS / DEVET PJESAMA Velika Britanija: 2004. r.: Michael deo, 2 min. 40 sek. Winterbottom 35 mm, boja, 71 min., igrani Last Take DAREMO SHIRANAI / NITKO NE ZNA Japan: 2004. r.: Hiroka- FIVE / PET Iran, Japan, Francuska: 2004. r.: Abbas Kiarostami zu Kore-eda 35 mm, boja, 141 min., igrani DV digi BETA, boja, 74 min., dokumentarni

45 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. FESTIVALI

UDK: 791.65.079(492Amsterdam): 791.229.2(100)"2004"(049.3) Diana Nenadi} Dokument o dokumaniji 17. me|unarodni festival dokumentarnog filma IDFA 2004, Amsterdam, 18-28. studenoga 2004.

Tek kada je bu~ni Michael Moore zavri{tao s oskarovske novoga milenija izroditi dokumanija, me|u prvima su, ~ini pozornice primaju}i kipi}a za Lude za oru`jem i kude}i Ge- se, naslutili pokreta~i IDFA-e, me|unarodnoga festivala do- orgea Busha mla|eg, ve}i dio planetarnog auditorija, iako kumentaranog filma u Amsterdamu. svakodnevno izloèn svakojakim srodnim slikama s malih Utemeljen prije sedamnaest godina, festival se, pored stari- ekrana, postao je svjestan potencijala i privla~nosti doku- jih i uglednijih priredbi svoje vrste, postupno razvijao prema mentarnoga filma. Kada je nedugo nakon toga Mooreov bi- najopse`nijem i najraznovrsnijem izlogu dokumentaristike, jes (u Fahrenheitu 9/11) dobio jo{ jednu potvrdu na festiva- iznimno promotivno i trì{no va`nom onima koji se odlu- lu u Cannesu, njegovu filmu, pa tako i dokumentarcu op}e- ~e baviti tim oblikom filmskoga stvarala{tva. Brojem filmo- nito, bio je zajam~en put u repertoarna kina. Zanimljivo je va i posjetitelja (gledatelja, producenata, filma{a i distribute- da je u to nedavno doba malotko, osim specijaliziranih kri- ra), IDFA svake godine potu~e vlastite rekorde. Takva je bila ti~ara, znao ili spominjao film Roger i ja, hvaljeno, a mo`da i pro{la 2004. godina, prema rije~ima direktorice festivala i ponajbolje Mooreovo djelo iz 1989. godine, kao ni mnoge Ally Derks i godina dokumentarca. druge vrijedne naslove svjetskih dokumentarista. No, to je i Posljednja IDFA prikazala je u deset festivalskih dana vi{e od lako obja{njivo: novi globalni val dokumentarizma, koji je dvjesto filmova u petnaestak dvorana, prodala rekordnih sto politikantski marketing Bushova doba pretvorio u kinema- i dvadeset tisu}a ulaznica, ugostila vi{e od dvije tisu}e pro- tografski tsunami, u doba nastanka Mooreova prvenca po- fesionalaca. U takvoj poplavi kreativaca i kreativnih zapisa ~eo se tek nazirati. A da }e se iz novih gibanja na po~etku o svijetu u kojem ìvimo, ~ak i zvijezde ve}ih gabarita od Mooreovih (poput ugo{}enih prvaka ameri~koga direct cinema ili argentinskoga veterana Fernanda Solanasa) pro|u bez posebne buke. Filmovi i zbilja o kojoj govore izmjenjuju se kao na traci, a cijene ih vi{e od njihovih autora/zvijezda. Mnogi dokumentaristi, posve}eni tek skromnu cilju da na tom nepreglednom sajmu pokaù neko svjetsko otkri}e ili svoje vi|enje svijeta, onamo i stiù kao potpuni anonimci. Ni Mooreova/Bushova Amerika, iz kojega je god kuta pro- matrali, nije top-tema festivala ~iji komplementarni fondovi/forumi (Jan Vrijman Fond) uvelike poti~u i financiraju nezavisne autore u nerazvijenim zemljama. Istodobno, mo}niji producenti s razvijenoga Zapada, samostalno ili udruèno, {alju svoje ekipe diljem Tre}ega svijeta ili pomaù tu|e autore, kako bi posvjedo~ile o onima koje suvremeni kulturolozi rado nazivaju Drugima. Bilo da je rije~ o antropolo{- koj/etnografskoj radoznalosti, politi~koj motivaciji ili o istraìvanju s humanisti~kim porivima, ti Zapadu daleki Drugi danas su prva dokumentarna tema, ma gdje se nalazili: na rubovima (postkomunisti~ke) Europe, na Bliskom i Srednjem istoku, u Africi, Aziji ili Latinskoj Americi. Katka- da i sami okre}u kameru prema sebi, prema vlastitoj povijesti ili zbilji, prema obi~nim, druk~ijim ili anomali~nim po- javama u vlastitoj sredini, ali se zapaà da su po~esto egzoti- ~an plijen pristojno potkoènih kulturnih postkolonijali- sta. Ma kako bilo, svjetska dokumentaristika i IDFA kao njezin najve}i izlog takvim filmovima sudjeluju u ja~anju paradok- sa novijega datuma: dok se ambiciozniji autori igranih filmova {irom svijeta trude da im filmovi izgledaju {to reali- 46 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 46 do 50 Nenadi}, D.: Dokument o dokumaniji sti~nije, ucijepljeno u aktualni trenutak ili zbilju, ili da jednostavno nalikuju na dokumentarce, mnoge autenti~ne do- kupri~e ~ine se nevjerojatnima, uzbudljivima i zavodljivima poput naj~istije i najuvjerljivije fikcije. Zato je u Amsterda- mu vjerojatno samo organizatorima (koji èle promovirati apsolutno nove filmove, a time i festival) te autorima (koji prièljkuju nagrade), va`no kojoj kategoriji pripada koji film natjecateljskim (Joris Ivens, First Appeareance / Prvo pojavljivanje ili Silver Wolf/Srebrni medvjed) ili nekom od mnogih popratnih ili posebnih programa (Jan Vrijman ili Reflecting Images). Primjerice, Tri sobe melankolije (Melan- cholian 3 hounetta) Finkinje Pirjo Honkasalo, jedan od ponajboljih dokumetnaraca 17. IDFA-e, stvorio je prili~ne re- dove za ulaznice, iako je film bio prikazan u posebnome programu i u {umi drugih ostvarenja, ba{ kao i retrospekti- Jeèvo prokletstvo, D. Budrala, 2004 va dokumentaraca filmske akademije iz Lodza, razgrabljena ve} prvih dana. torima obilje inspirativnih motiva. U tom kontekstu, dva hr- Budu}i da je IDFA otvorena svim dokumentarnim vrstama, vatska filma, La strada Damira û~i}a (meditativni prikaz metodama i duljinama, od namjenskih ili tematskih minija- glavne ulice multikulturalnoga Vodnjana) i Sve pet!! Dane tura {to se prikazuju kao predigra duljim filmovima (primje- Budisavljevi} (portret biv{e pornoglumice po povratku u rice, ameri~ka serija Cell Stories Edwarda Lachmana, reali- njezin netolerantni zavi~aj), oba financijski potpomognuta iz zirana tehni~kim mogu}nostima mobitela, ili nizozemska nizozemskog Jan Vrijman Fonda i prikazana u razli~itim se- 26.000 lica, svojevrstan poziv za pomo} nizozemskim imi- lekcijama, ne odaju sliku posebice problemati~na dru{tva. grantima koje ~eka deportacija u njihove zemlje) do cjelove- Barem ne u usporedbi s filmovima iz nekih drugih postko- ~ernjih naslova, festivalsko àri{te obi~no stvara neka aktu- munisti~kih zemalja koji iznose na vidjelo slaba mjesta, mr- alna svjetska tema koja privla~i ve}i broj dokumentarista. U tve to~ke ili skrivene grijehe tranzicijskih dru{tava. novije vrijeme to su bliskoisto~ni sukobi, etni~ki i dràvni neredi u Africi, izbjegli~ke krize i sli~no, kojima se usputno Poljaci imaju mo`da najzahvalniju podlogu za novi okr{aj s rasvjetljavaju i drugi problemi (primjerice, raznih identiteta) novom zbiljom: bogatu tradiciju socijalnoga dokumentarca u fokusiranim zemaljama ili dru{tvima. No, sred nepregled- koju ponajbolje oprimjeruje upravo {kola iz Lodza. U novina i raznovrsna korpusa svjedo~anstava sa svih strana mogu joj produkciji na tu tradiciju podsje}a i film Born Dead Jace- se zapaziti i drugi, mo`da i trajniji dokumentarni trendovi. ka Blawuta, dojmljiva pri~a o mladi}u koji zatvorsku radnu kaznu sluì u domu za mentalno hendikepiranu djecu. Pro- Ove je godine, primjerice, dijagnosticiran polet dokumenta- matra~ka verité-metoda, kombinirana s intervjuima, prati ristike na istoku Europe, koji kao tematsko rasadi{te ne za- svakodnevne aktivnosti mladoga prijestupnika, koji se poka- ostaje ni za najproblemati~nijim zonama planeta. Duga de- zuje bri`nim skrbnikom i istinskim prijateljem {ti}enika, {to setlje}a komunizma, novija povijest etni~kih sukoba, ali i ne nailazi na razumijevanje socijalnih slu`bi. Sraz humanosti tranzicijski postkomunizam ostavili su tamo{njim narodima i hladne birokracije izaziva sna`nu emotivnu reakciju i po- duhovne i materijalne posljedice, pojedincima traume, a au- tvr|uje poljsku vje{tinu angaìrana dokumentiranja. U novijoj ponudi s istoka staroga kontinenta najvi{e su se ipak nametnuli rumunjski filmovi ili rumunjske teme, u sve tri natjecateljske kategorije, a Ileana Stanculescu, redateljica Mosta (Podul peste tisa, 2004), bila je laureatkinja me|u fe- stivalskim debitantima. Dok mlada autorica u dugom me- tru plete pri~u o nestanku i ponovnom nastanku mosta preko grani~ne rijeke izme|u Rumunjske i dana{nje Ukrajine, kojemu je zbog nezgodne geostrate{ke pozicije na razme|i svjetova su|eno razdvajati, a ne spajati susjede, Djeca dekre- ta (Das Experiment 770: Gebähren auf Befehl) njema~ke produkcije, prikazana u programu kratkog i srednjeg metra Silver Wolf, efektno pokazuju kako zavr{ava svaka arogan- tna politi~ka sila. Spojem probrana arhivskog materijala i intervjua, film rumunjskog autora Florina Iepana evocira godine Ceausescuove vladavine i pronatalitetne politike, koja ga je, implicira dokumentarac, na kraju ko{tala glave. Forsi- raju}i prekomjerno ra|anje djece strogom zabranom kontra- cepcije i poba~aja, diktator je od 1966. represivnim mjera- Children of the decree, F. lepan, 2004 ma poticao ra|anje novoga rumunjskog ~ovjeka. Slike i 47 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 46 do 50 Nenadi}, D.: Dokument o dokumaniji

entuzijasti~ni je voditelj dislocirane i zapu{tene institucije koja se jedva odràva na ìvotu, pa on smi{lja razne na~ine kako bi je izvukao iz financijskih nevolja, animirao pacijen- te i unaprijedio terapiju. Film evocira njegove uzastopne poku{aje da unutar institucije pokrene neki biznis u kojem }e mo}i sudjelovati i {ti}enici: skupljanje poljskih puèva, uzgoj nutrija, dudova svilca, nojeva i sl. Rekonstruiraju}i cijelu pri- ~u razgovorima s osobljem, portretima pacijenata i materijalnim ostacima propale male privrede, Paounov humorno podgrijava bizarnost i apsurdnost neobi~ne Georgijeve misije, koja zavr{ava na lutrijskim igrama. U kona~nici, konstru- ira dokumentarac u kojem se epizode o propalim farmama, za razliku od lica ubogih pacijenata i uposlenika, doimaju nevjerojatnim, gotovo izmi{ljenim. I rusko-~e~enski rat ostavlja debele tragove na celuloidnoj vrpci, no postoji vi{e razloga zbog kojih }e se s ovogodi{nje IDFA-e najdulje pamtiti upravo Tri sobe malankolije. Prije svega zato {to je, za razliku od drugih filmova sa sli~nom te- Georgij i leptiri, A. Paounov, 2004 mom (primjerice, rusko-{vicarski film Miran ìvot o tjeskobi ~e~enskih izbjeglica u Rusiji, redatelja Antoina Cattina i Pa- svjedoci dokumentiraju kako je njegov dekret, osim milijun- vela Kostomarova) usredoto~en na djecu s obiju strana suko- skoga potomstva koje je trebalo ostvariti ideal tjelesno zdra- ba, i to na siro~ad kojoj }e mra~na povijesna epizoda odre- ve i poslu{ne nacije, zemljom sijao bolest, smrt i kriminal. diti sudbinu i identitet. [tovi{e, izda{no produciran doku- Osim {to iznosi na vidjelo manje poznatu sastavnicu reìma, mentarac, koji je Pirjo Honkasalo sama i snimila i promi{lje- koji se zajedno sa svojim vo|om raspadao u izravnu televi- no strukturirala kao trodijelni film, simetrijom triptiha ru- zijskom prijenosu (mo`da je to bio i prvi pravi politi~ki rea- sko-~e~enske odnose vidi kao za~arani krug. Zastra{uju}u lity show), Iepanov film privla~no artikulira rekonstruiranu ratnu zbilju grada Groznog, sli~nu onoj vukovarskoj i predo- demografsku dramu te podgrijava crnu ironiju ~udovi{na to- ~enoj akromatskom slikom, ome|uju dvije pozadinske epi- talitarnog pothvata: oca Ceausescua ubila su vlastita dje- zode punoga kolora. U prvoj svjedo~imo strogoj obuci ru- ca. skih kadeta u elitnom vojnom u~ili{tu nedaleko od St. Peter- Na marginama Rumunjske, izvan trenda koji se optimisti~no burga, upoznaju}i dje~ake koje su socijalne slu`be skupljale zove ~ekaonicom za Europu, ìve prokleto ubogi Romi, a po ulicama ruskih gradova. Impliciranu srazu dje~a~ke nje`- njihovo skitala~ko ìvotarenje dokumentira Jeèvo proklet- nosti i militarizma koji se njihovom obukom perpetuira od- stvo (The Curse of the Hedgehog, 2004). Cjelove~ernji doku- govara druga rubna slika obrednoga uvo|enja malih ~e~en- mentarac Dumitrua Budrale prikazan je u programu Joris skih izbjeglica u svijet islama. Tri sobe zato nisu samo melan- Ivens, ostvaren je opservacijskom metodom direktnoga fil- koli~na, nego i fatalisti~kog ozra~ja, a na~inom pristupa i ap- ma, a spaja socijalne i etnografske sastavnice ìvota lokalne strahiranja podjednako odaju rafiniranost i refleksivni po- romske zajednice. U snje`noj brdskoj zabiti Budrala biljeì tencijal Finkinjine dokumentaristike. kretanje omanje skupine mu{karaca i èna, Roma koji poku- {avaju preìvjeti izradom i prodajom (trampom) rukotvori- na od pru}a. Oni obilaze brdska naselja, cjenkaju se sa seljacima za kilogram krumpira ili graha, a potom se natovareni trampljenim plijenom vra}aju u obitelji. Lutala~ku mono- toniju produkcijski skromna filma naru{avaju prizori romske svadbe, a potom i duga povi{ena epizoda naricanja na zate~enu zgari{tu ku}e u kojoj je netom izgorjelo dvoje djece. Gledaju}i rumunjske Rome u kontekstu europskih inte- gracija, Budralin je film i dokument o budu}im isto~nim rubovima ujedinjene Europe, koji }e po svemu sude}i ostati vje~no prokleti i dezintegrirani. Uz Rumunje, u ~ijoj se kinematografiji o~ito doga|aju veliki pomaci, na IDFA-i mogli su slaviti i bugarski filma{i, barem ekipa filma Georgi i leptiri (Georgi i peperudite), predvo|e- na Andrejem Paounovim. O psihijatrijskim institucijama i tretmanu njihovih {ti}enika obi~no se snimaju depresivni i dru{tvenokriti~ki filmovi (poznat je dokumentarni primjer Ludosti iz Titticuta Fredericka Wisemana). Bugarski se redatelj ipak osmjelio na dru~iji postupak. Naslovni lik Georgi Tri sobe melankolije, P. Honkasalo, 2004 48 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 46 do 50 Nenadi}, D.: Dokument o dokumaniji

Veliki rasadnik zanimljivih motiva uvijek je mogu}e prona}i {piljskoga na~ina ìvota staroga pustinjaka u brazilskim br- na Bliskom istoku ili u njegovu sjevernom i isto~nom susjed- dima. stvu. Politi~ki neredi, izbjegli~ke krize, siroma{tvo i terori- S iznimkom Ju`noafri~ke Republike, koju je na amsterdam- zam nisu jedina zbilja tih dijelova svijeta, jer ratovi se vode i skom maratonu predstavljalo nekoliko naslova usredoto~e- u potisnutim privatnim sferama. U tom su smislu na IDFA-i nih na razne aspekte ju`noafri~koga ìvota nakon sloma bili prili~no zastupljeni filmovi fokusirani na poloàj i prava apartheida, snimljenih samostalno ili u koprodukciji s dru- èna u patrijarhalnim ili anarhi~nim orijentalnim dru{tvima. gim zemljama, afri~ki je kontinent jo{ uglavnom predmet Izdvajamo samo neke od njih. [okantna je primjerice spo- dokumentarista iz razvijenoga svijeta, naj~e{}e anatropolo{- znaja da je u Izraelu mogu}e sklopiti samo vjerski brak, ali kog usmjerenja. Veliku pozornost privukao je jedan takav ne i gra|anski. Mogu}e ga je razvrgnuti samo onda kada na film danske proizvodnje, The Swenkas Jeppea Rondea, pred- to pristane mu{ka strana, a dotle ène nemaju prava na osni- stavljen u programu Joris Ivens. Film prikazuje neobi~ne ri- vanje nove zajednice ni izvanbra~ni ìvot. O tome govori iz- tuale skupine mu{karaca iz plemena Zulu, koji se svake su- vrstan izraelski dokumentarac Osu|ene na brak (Mekudes- bote okupljaju na nekom urbanom lokalitetu i natje~u u ele- het, Anat Zuria), biljeè}i napore dviju mladih intelektualki ganciji, odjeveni u cifrasta i skupa zapadnja~ka odijela. I sam da se zakonskim putem oslobode bra~nih okova. Ni{ta bolji film, koji uvodi komentatora te ~esto uìva u bizarnoj revi- poloàj ne uìvaju izraelske lezbijke, osobito ako su jo{ i ji/performansu afri~kih seljaka, djeluje cifrasto i prereìra- udane i religiozne, o ~emu svjedo~i Keep Not Silent Ilil Ale- no, ne nude}i obja{njenja o zna~enju toga rituala. Takve pri- xander (Et sheava nafshi), ali ni ène u Kirgistanu, koje su govore iznosila je i publika u prigodnim razgovorima s au- u~estala meta nasilnih otmica budu}ih muèva (Otimanje torom, protestiraju}i na taj na~in i protiv odve} konstrui- nevjesta u Kirgistanu, Petr Lom). Posebno je tjeskobna pri~a ranih (prire|enih) dokumentaraca. Iranke u europskom egzilu, Nahid Persson, Prostitucija pod velom, o dvjema samohranim majkama koje se dvostruko Vrhunac razmetne antropologije dosegnuo je u istom festi- ogre{uju o ekstremno stroge iranske zakone: prostitucijom i valskom programu autorski dvojac filma Mana Beyond ovisno{}u. Redateljica se o~igledno dulje vrijeme bavila pri- Beleif, Peter Friedman i Roger Manley, koji su obi{li cijelu jestupnicama, koje su, iz nu`de, bile prisiljene sklopiti i zemaljsku kuglu u potrazi za predmetima kojima ljudi u ra- kratkotrajne ugovorene brakove, pa je osim razgovora s znim krajevima svijeta pripisuju mo}, a u Polineziji ih nazi- njima uspjela zabiljeìti i niz otu`nih prizora njihova maj~in- vaju mana. Tematiziraju}i me|u ostalim sukob prirode i ci- stva. vlizacije, film realiziran high definition-tehnologijom mehani~ki dokumentira niz (turisti~kih) atrakcija u stilu National Gay-subjekti, ène, manjine, prognani iz svojih zemalja i Geographica, a ponegdje uspijeva prepoznati apsurdnu di- svojevoljno odmetnuti iz civilizacije u svojim zemljama, obe- menziju ljudske obuzetosti bizarnim svetostima (od Rem- spravljeni i potla~eni javljaju se, dakako, u razli~itim doku- brantovih slika preko Budinih kipova do japanskih ceremo- mentarnim oblicima u svim krajevima svijeta, a njihovim nija u po~ast stablu tre{nje), iz koje nisu isklju~eni ni autori pri~ama posredno se tematiziraju posljedice ratova, nepopu- ovoga rasko{nog filma. larnih reìma, tranzicije, ekonomskog iskori{tavanja i globa- Ezoterija je svakako legitimna sastavnica dokumentaristike, lizacije. U tom su pogledu osim isto~noeuropskih i azijskih bilo da se otvaraju skrivene ladice kulturne pro{losti ili ot- osobito povla{teni ju`noameri~ki dokumentaristi, suo~eni s krivaju sumanuti i nedoku~ivi pothvati suvremenika. Prvoj propalom ekonomijom, nekontroliranim utjecajem stranoga vrsti svakako pripada i francuska, rasko{no producirana kapitala, korupcijom i pravnom anarhijom u svojim zemlja- igrano-dokumantarna pri~a o pravoj i dugo skrivanoj auto- ma. Desetlje}a argentinske mafiokracije, koja je neko} bo- rici glasovite erotske Pri~e o O, u (samo)dopadnoj reìji Pole gatu zemlju dovela do bankrota i dru{tvenoga genocida, Rapaport (Joris Ivens konkurencija). U drugoj, posebno mje- iznimno angaìrano prikazao je argentinski veteran Fernan- sto zauzima ~udak njema~koga filma Werner Herzog i nje- do Solanas u cjelove~ernjem filmu Dru{tveni genocid (Me- gov Bijeli dijamant. Herzog je ovaj put u Gvajani s izumite- moria del Saqueo), predstavljenu u popratnom programu ljem letjelice sli~ne cepelinu, kojom kani preletjeti amazon- (Reflecting images). Solanasov film-optu`ba mogao se doì- sku pra{umu, a film odraàva lu|a~ku ambicioznost njego- vjeti kao tematska uvertira drugim argentinskim dokumen- vih igranofilmskih junaka da ukrote prirodu i zakone fizike tima, poput primjerice Novca iz ku}ne radinosti (Dinero he- (Aguirre, gnjev bo`ji, Fitzcarraldo). Iako je prikazan u poseb- cho en casa, Alejo Noijman), filma o masovnom na~inu tr- nom programu, izvan konkurencije, Herzog je privukao do- govanja bonovima i trampom proizvoda iz ku}ne radinosti sta pozornosti. me|u osiroma{enim i nezaposlenim Argentincima. Ogla{a- vaju se na IDFA-i i drugi filma{i sa zelenoga kontinenta, oso- Ovaj je prikaz festivalskog programa nu`no i svjesno {etao bito îleanci i Brazilci. Raspon je tema {irok, od prokaziva- rubovima i takozvanim Tre}im svijetom, {to zbog ograni~e- nja imperijalisti~kih projekata, preko prikaza individualnih ne prisutnosti recenzentice na festivalu, {to zbog privla~no- otpora ekonomskoj ekspanziji (primjerice u ~ileanskom fil- sti kultura i zemalja koje se bitno razlikuju od zapadne civi- mu Bertin veo / El velo de Berta Estebana Larraina) do egzo- lizacije. Zato je fokus ovoga krnjeg prikaza uglavnom bio na ti~no-kontemplativnih portreta osobenjaka i izop}enika marginama njezina dohvata ili utjecaja, a neke velike i mo}- kakav je primjerice brazilski cjelove~ernji film Du{a kosti (A ne kinematografije, primjerice, sjevernoameri~ka, australska alma do osso, Cao Guimaraes), svojevrstan naturalisti~ki i zapadnoeuropska, ostale su prikra}ene. I doma}ini Nizo- esej o samo}i s nadrealisti~kim digresijama {to se od~itava iz zemci zacijelo zasluùju ve}i prostor, ne samo kao uzorni i 49 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 46 do 50 Nenadi}, D.: Dokument o dokumaniji

osvije{teni organizatori, ustrajni promotori i financija{i do- kom. Zajedno s agilnim oganizatorima festivala i strastve- kumentarnoga filma, nego i kao kinematografija s bogatom nim dokumentaristima diljem svijeta, koji ipak ostaju u sjeni i raznovrsnom dokumentarnom produkcijom, predstavlje- svoga razmetnog ameri~kog impresarija Moorea, IDFA nom i u posebnom programu IDFA-e (Hihglights of Low- vra}a dokumentarcu mjesto koje mu kao kinematografskom lands). Napokon, i s dokumentaristi~ki educiranom publi- po~elu neupitno pripada.

The Swenkas, J. Ronde, 2004 50 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. KULTURNA POLITIKA

UDK: 778.53:061.2(100) +778.53:347.78 @eljko Sari} (tajnik H.F.S.-a) Za prava i dostojanstvo direktora fotografije* Skup{tina IMAGO-a i I. me|unarodni kongres snimatelja o autorskim pravima Huelva, [panjolska, 12-14. studenoga 2004.

Uvod îni se da nije slu~ajno ba{ {panjolski grad Huelva, na obali Atlantskoga oceana, ugostio predstavnike snimateljske profesije okupljene u IMAGO-u, Europskoj federaciji direktora fotografije. Upravo je naime iz te luke Kolumbo isplovio na zapad s te`njom da otkrije novi, mo`da kra}i put do dalekih bogatstva istoka. Na tom putu otkrio je novi kontinent, koji je probudio nadu u ostvarenje boljeg i pravednijeg svijeta za koji su, simboli~no gledaju}i, predstavnici dvadeset snimateljskih udruènja do sada u~inili svega nekoliko va`nijih koraka. No i za takve korake predstavnicima profesije koja u Europi broji oko 1300 ~lanova trebao je tijekom proteklih dvanaest godina velik napor. Posljednjih godina i Hrvatska 12. godi{nja skup{tina IMAGO-a udruga filmskih snimatelja (H.F.S.) sudjeluje u radu IMA- GO-a, {to se ove godine pokazalo osobito opravdanim, jer ment). Naime, u jesen 2002. direktor fotografije Conrad smo na I. me|unarodnom kongresu snimatelja o autorskom Hall (ASC) objavio je ovu deklaraciju svojim kolegama: pravu predstavili hrvatski zakon, koji je za mnoge vode}e europske zemlje vrijednost i dugoro~ni cilj. Kao direktori fotografije, imamo odgovornost prema vizualnom izgledu filma, ali isto tako na{a odgovornost leì i Skup{tina IMAGO-a, 12. studenoga 2004. u brizi za ~itavu filmsku ekipu. Teìmo istraìvanju jezika Nakon niza te{kih i problemima optere}enih godi{njih skup- snimateljskog izraàja, usavr{avamo umjetnost pri~anja {tina, ovogodi{nja je skup{tina IMAGO-a odràna u atmos- pri~e. Sve ra{irenija praksa nametanja sve duljih i duljih feri konstruktivne tolerancije bez povi{enih tonova i ultima- trajanja termina snimanja ugroàva kvalitetu posla koji tuma. Predstavnici dvadeset europskih zemalja te gosti i obavljamo, ali isto tako uzima danak u zdravlju i sigurno- izvanredni ~lanovi iz indijske i argentinske asocijacije odra- sti svih zaposlenih na filmu. Iskreno smatram da mi je ob- dili su dnevni red od ~etrnaest to~aka u razumnih deset sati, veza, kao i svakog drugog direktora fotografije, da se koji su uz ugodne stanke protekli relativno brzo. U dnevnom usprotivim na~inu rada koji dovodi u pitanje na{e kreativ- je redu osobito zanimljiv bio ekspoze Kommera Kleijna ne slobode i mogu}nosti, na~inu rada koji nije u skladu s (SBC, Belgija), jedinoga predstavnika snimateljske profesije o~uvanjem zdravlja i sigurnosti svih ~lanova filmske u nedavno osnovanoj europskoj komisiji za utvr|ivanje teh- ekipe. ni~kih standarda budu}ega kinoprikazivanja. S obzirom da u Za vrijeme odràvanja Cameraimagea 2002. velik broj sni- svijetu postoji oko 140 000 kinodvorana, taj prijelaz s kla- matelja potpisao je i podupro tu osobnu deklaraciju, a neko- si~nog projektora na digitalni sigurno ne}e biti brz ni lako liko tjedana nakon toga Conrad Hall je preminuo. Kako od dostupan. Digitalni projektor sutra{njice imao bi brzinu od takva na~ina rada nije imuna ni doma}a kinematografska 48 ili ~ak 60 kv/sek i rezoluciju od 2000 x 4000 piksela, {to praksa, ovdje je navedeno nekoliko svjedo~anstava direkto- bi trebalo rezultirati kvalitetom koja nadma{uje dana{nju tri- ra fotografije o tom problemu: desetpeticu. Prisutnost IMAGO-a u tako va`nu forumu nu`- na je kako bi se mogla iznijeti mi{ljenja i pogledi struke u John Lindley: vezi s postavljanjem standardizacije koje je u tijeku. [estoga. oùjka 1997, nakon {to je na snimanju filma Ple- Skup{tina je tako|er detaljno razmotrila problem neprirod- asantville radio devetnaest sati, drugi asistent kamere no duga radnog vremena tijekom snimanja koji je obra|en u Brent Herschman zaspao je za volanom automobila kojim poznatoj Deklaraciji Conrada Halla (The Conrad Hall State- se vra}ao ku}i i poginuo.

* Tekst je prerada Sari}eva izvje{taja o sudjelovanja na navedenim skupovima. S engleskoga jezika citate je prevodio Emil Mi{kovi}. 51 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 51 do 56 Sari}, @.: Za prava i dostojanstvo direktora fotografije

Naravno, umor je jedan od najizraènijih ograni~avaju}ih ~imbenika koji postavljaju granice na razinu iskoristivosti kreativnog potencijala svake osobe, ali ono {to bi trebalo biti na prvom mjestu kada se razmi{lja o dobrobiti filmske ekipe jest njihovo zdravlje i njihova sigurnost. Tije- kom godina ostao sam relativno zadovoljan u pogledu su- sretanja s ekstremno dugim terminima snimanja, a u samo nekoliko slu~ajeva ti su ekstremi do{li do izraàja. No, valja imati na umu va`nu ~injenicu, u na{em se poslu radni dan koji traje od 12 do 14 sati smatra potpuno normalnim, pa tako duljine termina snimanja od 16 do 18, ili ~ak od 20 do 22 sata trajanja neprekidna snimanja i ne ~ine vi{e tako ekstremnima. To treba uzeti u obzir jer se postavlja pitanje {to se u tom slu~aju uistinu smatra ekstremnom duljinom neprekidna rada? Navest }u pri- Karpo Godina, predsjednik i Zoran Hochstätter, tajnik Z.F.S mjer: po~etak termina snimanja u ponedjeljak je u 06.00, tjedan zavr{ava no}nim snimanjem koje po~inje u petak, K. Ramachandra Babu: a zavr{ava u subotu u 06.00. Novi radni tjedan po~inje u U Indijskoj filmskoj industriji obi~aj je raditi 16-18 sati ponedjeljak u 06.00. Zar velika ve}ina ljudi ne bi smatra- dnevno, sedam dana u tjednu i tako neprekidno po 40-50 la da je tu rije~ o ekstremno dugu radnom tjednu? Valja dana za redom. napomenuti da se to ~esto doga|a u kontinuitetu i po nekoliko tjedana za redom. Haskell Wexler: Snimatelj je u iznimno nezavidnu poloàju. On snosi punu odgovornost za odràvanje plana snimanja neovi- Svjedoci smo fenomenu da je odve} dug radni dan filmske sno o problemima i pote{ko}ama koje se pojavljuju u pro- ekipe, unato~ tomu {to je skandalozan, postao trajni izvo- dukciji filma, istodobno mora se brinuti o tome da se odr- zni proizvod ameri~ke kinematografije. Taj je fenomen ì visoka razina posla za koji je unajmljen i na koji je on, postao pravilo gdje god u svijetu rade ameri~ke filmske {to nije posve neva`no, sigurno ponosan. Istovremeno, on kompanije. je na ~elu snimateljske ekipe, i to je ~injenica koja je si- Vittorio Storaro: gurno iznimno va`na u me|uljudskim odnosima, a na koju je on nedvojbeno najvi{e ponosan. Na{a odgovornost kao direktora fotografije leì u vizual- nosti obavljenog posla, ali na prvom mjestu na{a odgo- Imaju}i sve to u vidu, ~lanovi skup{tine postavili su priori- vornost leì u brizi za ~itavu filmsku ekipu. Nastojimo tetni zahtjev Upravnom odboru IMAGO-a da u najkra}em propitati i istraìti jezik filmskog izraàvanja, proniknuti roku predloì putove za rje{avanje toga goru}eg problema. u tajne filmske pri~e. Sve ra{irenija praksa odve} duga tra- Skup{tina je potom razmotrila zamolbu snimateljske udruge janja termina snimanja dovodi, me|utim, u pitanje samu iz Latvije i prihvatila je kao 24. redovnu ~lanicu, dok prijed- kvalitetu na{ega posla i standarde sigurnosti i razine log o pove}anju ~lanarine s 10 na 15 eura po ~lanu mati~- zdravstvene za{tite ~itave ekipe. Mi{ljenja sam da je moja nog udruènja nakon dulje rasprave nije stavljen na glasanje osobna obveza, ali isto tako i obveza snimatelja {irom svi- zbog nepripremljenosti. Sljede}a je skup{tina zakazana za jeta, suprotstaviti se takvoj praksi jer ona dovodi u pita- velja~u 2006. u Kopenhagenu, jer je zaklju~eno da je taj ter- nje kvalitetne aspekte na{eg posla. min pogodniji od onoga u studenom zbog zavr{etka teku}e fiskalne godine, o kojoj }e onda i izvje{taj u velja~i biti cje- Roger Deakins: lovit. Mnogim je snimateljima neugodno u trenu kada bi se trebali poàliti na uvjete rada i duljinu trajanja termina koje bi trebali provesti neprekidno rade}i. To je u potpunosti razumljivo. Siguran sam da dijelimo zajedni~ki osje- }aj povla{tenosti jer smo u mogu}nosti raditi u profesiji koju volimo i u skladu s tim velika ve}ina nas ne èli u~i- niti ili re}i ne{to {to bi to dovelo u pitanje. Pokretan takvom vrstom strasti ja sam tako|er nebrojeno puta bio krivac za duge termine snimanja jer sam tjerao ekipu da radi kako bih mogao u potpunosti iskoristiti odre|enu koli~inu prirodnoga svjetla, ili kada sam pred sobom imao iznimno teàk kadar koji se morao snimiti do kraja. No svjestan sam potrebe uravnoteènja koje mora postojati izme|u zahtjeva produkcije i sigurnosti i zdravlja ~itave filmske ekipe. Sudionici kongresa u pauzi 52 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 51 do 56 Sari}, @.: Za prava i dostojanstvo direktora fotografije

I. me|unarodni kongres snimatelja o autorskim pravima, 13-14. studenoga 2004. Dan nakon skup{tine odràn je i Prvi svjetski kongres snimatelja posve}en problematici autorskog prava u odnosu na poziciju direktora fotografije u stvaranju filmskoga djela. Mnogobrojni pravni elaborati izre~eni su na kongresu koji su temeljito obrazlagali utjecaj direktora fotografije kao su- kreatora filma, uz povremene polemi~ne tonove koji su do- lazili od strane Jordija Graua, {panjolskog filmskog redatelja i ~lana Europske federacije filmskih redatelja FERA. U Europi snimatelji sa statusom priznata koautora filmskog djela uglavnom su u zemljama biv{eg isto~nog bloka. No, odnedavno i njema~ki zakon o autorskim pravima priznaje snimatelja kao koautora filma, zahvaljuju}i ponajprije elabo- ratu Josta Vacana (BVK) i vodstva Njema~ke asocijacije snimatelja, koji su nakon vi{e godina zajedno sa stru~nom pot- porom skupine pravnika uspjeli taj dio zakona provesti u Bundestagu u ìvot. ^lanci hrvatskoga Zakona o autorskom pravu, koji se odnose na audio-vizualno djelo bili su prevedeni na engleski jezik i predstavljeni Kongresu kao na{ prinos raspravi ovoga problema i predstavljanju vaè}ih zakonskih rje{enja u Europi. Bilo je ugodno sudjelovati na kongresu koji na europskoj razini poku{ava do}i do onih standarda koje smo mi ve} usvo- jili. A kakva su razmi{ljanja o toj temi izvan Europe, u SAD, Andreas Fischer-Hansen D.F.F., predsjednik IMAGO-a najbolje pokazuje ~lanak nedavno objavljen u cijenjenom ~a- sopisu American Cinematographer. Glavni urednik ~asopisa Richard P. Crudo (ASC) pi{e: èru daje mogu}nost da zadrè kontrolu nad zajedni~- kim djelom. Implikacije te zamisli podjednako su nam uzbudljive ko- Proteklih godina svjedoci smo da se za snimateljski rad u liko i o~igledne, ali moramo priznati i da su iznimno slo- cijelosti moè re}i da je istan~an do te mjere da sva pro{- ène. Tamna je mrlja na ~itavoj stvari to da se takva ide- la razdoblja blijede u usporedbi s tim radom. Ali, komu ja jo{ dugo ne}e smjeti ni spominjati u Sjedinjenim Drà- taj napor uistinu pripada, tko je vlasnik onoga kada se vama, a svima nam je jasno i za{to. Ono {to dodatno ote- umjetni~ka primjena rasvjete, kompozicije i pokreta ka- àva ~itavu stvar jest i ~injenica da se istovremeno mora- mere izdigne iznad obi~no lo{e razine cijeloga filma? Po mo nositi sa jo{ bezbroj goru}ih problema, pa se problem odredbama zakona o za{titi autorskih prava SAD ~itav taj autorstva gura sve niè na ljestvici va`nosti (...) napor vlasni{tvo je onoga tko potpisuje produkciju. Moralni zakon dovest }e vas do druk~ijeg zaklju~ka. Vit- Danski uzor torio Storaro (ASC, AIC) snimatelje ~esto oslovljava kao Danska je, primjerice, uspostavila visoke standarde autorske autore fotografije, a lako je razumjeti i za{to: snimate- za{tite svojih ~lanova koji uspijevaju ostvariti naplatu za ko- ljev prinos filmu neposredan je i jasno vidljiv na platnu. ri{tenje svojih autorskih prava, pa se korisnim ~ini podrob- Svjetlost koja je zapisana na negativu pripada isklju~ivo nije iznijeti njihova rje{enja tih problema. Copy-Dan danska nama, bez obzira da li je rije~ samo o tome da je ta svje- je agencija za za{titu i naplatu autorskih prava koju su ute- tlost zabiljeèna na negativu u svojoj najjednostavnijoj meljili autori, izvo|a~i, izdava~i i producenti na osnovi dan- formi ili ~ini kakav sofisticirani efekt. Bilo kako bilo, kada skih zakona. Ta se organizacija bavi vo|enjem poslova za{ti- mi donosimo odluke, doga|a se duboko intiman akt. Ta te i naplate autorskih prava (copyright) za vlasnike prava u nas ~injenica ne samo izdvaja od ostalih, ona istovreme- Danskoj, ali i za one koji dolaze izvan te dràve. Oni napla- no potvr|uje jedinstvenu ~injenicu: nepostojanje svjetla }uju naknade na kori{tenje za{ti}enih radova, a to ~ine na zna~i nepostojanje filma uop}e. âk i kada nekakav na- osnovi danskog Zakona o autorskim pravima; Dansko dru{- metljivac korigira po vizualnom dojmu u postprodukciji, tvo filmskih djelatnika (DFF) od 1992. ~lan je agencije za za- nezamislivo je da bi itko mogao ustvrditi da izvorna ideja {titu i naplatu autorskih prava Copy-Dan. ne pripada samo nama. [to se ti~e autorskih prava filmskih djelatnika, copyright je Odnedavno su u nekoliko europskih zemalja po~eli podu- podijeljen na tri podru~ja. Prvo je podru~je sekundarne dis- zimati korake kako bi se donijele zakonodavne mjere koje tribucije, kabelske TV-distribucije Copy-Dan Cable TV bi, prvi put u povijesti, jam~ile snimateljima vlasni{tvo prikuplja iznose od vlasnika vi{e od 6500 antenskih postaja u nad autorskim pravima. Zna~enje toga jest da se glavnim Danskoj. Takve zajedni~ke postaje primaju televizijske signa- stvaraocima djela piscu, redatelju, snimatelju i monta- le putem zajedni~ke antene, satelitskoga prijemnika ili putem 53 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 51 do 56 Sari}, @.: Za prava i dostojanstvo direktora fotografije

od prvog emitiranja to donosi jo{ 50 % iznosa, a ponovno emitiranje nakon vremenskog roka od 30 dana donosi isplatu 100 % iznosa. Koliku koli~inu sredstava taj sustav daje ~lanovima? Ta brojka varira, ali okvirno u posljednjih nekoliko godina ti su iznosi bili u ovim veli~inama; igrani je film donosio 600-800 eura (zavisno od duljine trajanja), TV-serija i kratki igrani 130-200 eura, TV-serija s vi{e kamera i dokumentarni film 70-200 eura, i tako dalje. Vlasnici autorskih prava primaju tantijeme od svih produkcija iz prija{njih godina, iako je DFF tek 1992. postao ~lan Copy-Dana. Zakon o autorskim pravima jam~i vlasni{tvo nad pravima na rok od 50 godina, a obitelj preminuloga vlasnika prava naslje|uje vlasni{tvo tih prava. Nadalje, DFF je ~lan neprofitne organizacije Consultative Intellectual Tajnik H.F.S. @eljko Sari} i tajnik I.S.C. (Indija) Joseph Sunny Property Rights Bureau. Ta organizacija sluì kao forum na kojem se o problemima otvoreno raspravlja s drugim vlasni- sustava kabelske televizije. Drugo je podru~je Zakon prazne cima autorskih prava, organizacija osigurava ~lanovima trake Copy-Dan Blank Tapes prikuplja i upla}uje naknade otvoreni dijalog s politi~arima i temom zakonodavnog as- koje se odnose na prazne medije, tj. prazne medije za snima- pekta autorskih prava. Ta je organizacija u posljednje vrije- nje slike i/ili zvuka. Napokon, tre}e je podru~je audio-vizual- me uistinu aktivna iz razloga primjene i prilagodbe zakono- nih kopija u edukaciji ({kolstvu) Copy-Dan AV Copies for davstva Europske unije na nacionalnoj razini. Nadalje, nad- Education sklapa ugovore sa {kolama i ostalim ustanovama ziru se pravila za{tite autorskih prava u ugovorima s produ- za edukaciju. Ugovori se odnose na prava radijskih i televizij- centima. Biro igra aktivnu ulogu u svim aspektima vezanim skih programa koji se rabe u nastavne svrhe, a prihod se ras- uz za{titu autorskih prava, ponekad i u sukobu s ostalim vla- pore|uje organizacijama vlasnika autorskih prava. snicima autorskih prava, no u ve}ini slu~ajeva u njihovu in- teresu jer postoji mnogo zajedni~kih interesa. Za DFF je u smislu prihoda od autorskih prava svakako najva`niji prvi segment, tzv. Cable-TV. Isplata tih sredstava na Suradnjom u promjene individualnoj je osnovi, izravno vlasnicima autorskih prava! Isplate provodi odbor DFF-a. Tantijemi se ispla}uju isklju~i- Na prvom kongresu snimatelja posve}enu autorskim pravi- vo filmskim djelatnicima koji imaju status slobodnjaka, a u ma kriti~ki je sugerirano da skupovi koji trebaju poduprijeti tu su kategoriju uklju~eni i filmski djelatnici koji nisu ~lano- promicanje autorskog statusa nekog segmenta unutar kine- vi DFF-a. Filmski djelatnici koji nisu ~lanovi DFF-a primaju matografije treba organizirati s predstavnicima svih segme- prihode preko Sindikata filmskih i TV djelatnika Danske nata kinematografije. Time bi {ira rasprava, a zatim i podpo- (FAF) te putem jo{ dva sindikata u kojima su organizirani ra kolegama snimateljima imala druk~iju teìnu. Rasprava slobodni filmski djelatnici (snimatelji). na ovome kongresu uglavnom se bavila polemikom oko smjerova koji bi naju~inkovitije potpomogli provo|enje u Odre|eni postotak od tog iznosa, otprilike oko 0,5 % cjelo- djelo zahtjeva za promjenom osobito nadopunom posto- kupnog iznosa DFF uzima jednom godi{nje na ime tro{kova je}ih domicilnih zakona europskih zemalja koje ne priznaju distribucije, {to zna~i da producenti i vlasnici autorskih pra- snimatelja kao koautora filma. Isto tako zaklju~eno je da je va uzimaju daleko najve}i dio cjelokupnog iznosa. To godi{- djelovanje u svakoj europskoj zemlji posebno vjerojatno nje iznosi od oko 60.000 do 67.000 eura. Kako bi se distri- u~inkovitije od puta preko sredi{njih institucija koje bi cijeli buirao taj iznos pojedinim filmskim djelatnicima, jedna pri- problem poku{ale rije{iti na razini Europske Unije. Nakon vatna kompanija zaduèna je da DFF-u dostavi informacije nekoliko nadopuna i promjena u tekstu pro~itana je i plje- vezane uz svu TV-distribuciju, navode}i poimence vlasnike skom prihva}ena huelv{ka deklaracija kojom je ujedno zavr- autorskih prava. DFF je razradio klju~ za distribuciju razli- {io I. me|unarodni kongres snimatelja o autorskim pravima. ~itih iznosa isplata. U tom su klju~u uzeti u obzir opseg i zahtjevnost produkcije projekta i samim tim postotak zastupljenosti uloène kreativnosti svakoga filmskog djelatnika. Deklaracija I. me|unarodnog kongresa Uspostavljen je sustav bodovanja; igrani film donosi 200 bo- direktora fotografije dova, TV-serija (s jednom kamerom) i kratki igrani film 150 Radovi na polju kinematografije i audio-vizualnih umjetno- bodova, TV-serija s vi{e kamera i dokumentarni film 100 sti uìvaju me|unarodno priznanje kojim im se potvr|uje bodova, reportaè donose 50 bodova, televizijski show s vi{e status umjetni~kog djela. Time im je automatski zajam~ena kamera i sportski susret donose 10 bodova. Svaki se bod ra- za{tita zakona o intelektualnom vlasni{tvu na osnovi me|u- ~una oko 0,30 DKK ili 0,04 eura (7,5 DKK = 1 euro). narodno priznatih zakonskih konvencija. Radovi na polju kinematografije i audio-vizualnih umjetnosti gotovo su bez U postupku isplata tantijema u obzir se tako|er uzima i du- iznimke zbroj rada vi{e autora. ljina produkcije kao i nov~ana svota koja stoji na raspolaganju Copy-Danu te godine. U obzir se nadalje uzimaju i ree- Prinos umjetni~kog anga`mana direktora fotografije pri na- mitiranja filma ili TV-programa unutar roka od 30 dana stajanju pokretnih slika jedan je od temeljnih uvjeta nastan- 54 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 51 do 56 Sari}, @.: Za prava i dostojanstvo direktora fotografije ka i uop}e postojanja kinematografskog i/ili audio-vizualnog prava i kojima bi nam se omogu}ilo u~inkovito sudjelovanje umjetni~kog djela. Direktor fotografije uvijek je i u svakom u podjeli vrijednosti ste~enih tim radom. slu~aju koautor kinematografskog ili audio-vizualnog umjetni~kog djela. Sve organizacije direktora fotografije, zastupljene putem Mi, direktori fotografije okupljeni na Prvom me|unarod- svojih predstavnika sudionika na kongresu, bez rezerve se nom kongresu direktora fotografije u Huelvi traìmo pri- slaù da treba poduzeti sve potrebne akcije, kako na nacio- znanje tih uvjeta u kojima nas se navodi u statusu punoprav- nalnim tako i na internacionalnoj razini, a putem Europske nih koautora kinematografskih i audio-vizualnih umjetni~- federacije direktora fotografije IMAGO-a, u svrhu potpuna kih djela te od organa javne vlasti zahtijevamo uspostavlja- priznanja pozicije direktora fotografije kao koautora kine- nje i provo|enje odredbi kojima bi nam se jam~ila za{tita matografskog i audio-vizualnog umjetni~kog djela.

H.F.S.

Hrvatska udruga filmskih snimatelja (HFS) osnovana je ranjem formalnih i zakonskih uvjeta za stjecanje pravnoga 1996. da bi se samostalno izborila za prostor dru{tvenog statusa udruge. Naàlost, nekoliko dana prije primanja utjecaja direktora fotografije kako bi zaustavila, a potom i HFS u redovno ~lanstvo IMAGO-a, u poljskom Torunu u obrnula silazni trend koji je naru{io profesionalne standar- studenom 1998. profesor Tanhofer je preminuo, a dopred- de hrvatske kinematografije, te kako bi svojim autoritetom sjednik Tomislav Pinter na godi{njoj skup{tini izabran je za i utjecajem sprije~ila dalju degradaciju pozicije direktora predsjednika udruge. HFS danas broji 35 ~lanova, od ko- fotografije kao odgovornog koautora filmskog djela. jih sedam ìvi i radi u inozemstvu, a svake se godine taj Premda nastala na na~elima ve} priznatih uzora kao {to su broj pove}ava pozivom zapaènim mla|im snimateljima na Ameri~ka asocijacija snimatelja (ASC) ili Britansko dru{tvo u~lanjivanje. snimatelja (BSC), udruga je nastala i zbog te`nje za o~uva- Upravni odbor HFS, koji odlu~uje o svim bitnim pitanjima njem i promicanjem vrijednosti i kvaliteta koje su izraz ra- i odlukama u radu udruge, uz predsjednika Pintera ~ine i finirane tradicije u hrvatskom filmskom stvarala{tvu. dopredsjednik Vjekoslav Vrdoljak te ~lanovi Enes Midì}, HFS okuplja ~lanove koji su prepoznatljivim i kvalitetnim Goran Me}ava i Slobodan Trnini}, a u radu im pomaè taj- radom, uglavnom na igranom filmu, zasluìli poziv uprav- nik @eljko Sari}. Tijekom proteklih godina ~lanovi HFS noga odbora. Prvi predsjednik bio je profesor Nikola Tan- redovno su sudjelovali u radu godi{njih skup{tina europ- hofer, mentor vi{e generacija filmskih snimatelja, koji se ske federacije snimatelja IMAGO. Na{i su predstavnici bili prihvatio te du`nosti unato~ naru{enu zdravlju, sudjeluju- @ivko Zalar (2000), Vanja êrnjul (2001), Goran Trbuljak }i u svim va`nim koracima u oìvotvorenju te zamisli stva- (2003) i @eljko Sari} (2002. i 2004).

IMAGO

IMAGO, federacija nacionalnih snimateljskih udruga, lja izvan Europe; argentinska ADF prva je takva ~lanica. osnovana je 13. prosinca 1992. u Rimu, a osniva~em se Biv{i predsjednik FSF-a [vedske Gustaf Mandal 1998. po- smatra Luciano Tovoli, predsjednik Udruènja snimatelja staje predsjednikom IMAGO-a, a u Torunu, na festivalu Italije (AIC) i prvi predsjednik IMAGO-a s mandatom od The Cameraimage International Film Festival of the Art of dvije godine. êtiri osniva~ke ~lanice (AIC, BVK iz Nje- Cinematography punopravne ~lanice postaju Portugal, Hr- ma~ke, BSC iz Velike Britanije i AFC iz Francuske) uskoro vatska i Bugarska. Druga pridruèna, neeuropska ~lanica su dobile dru{tvo iz [panjolske i Danske, a potom i iz Au- postaje ISC iz Indije. Ma|arski snimatelj Tibor Vagyoczky strije, Belgije, Finske, Nizozemske, Norve{ke i [vedske. (HSC) 2001. postaje predsjednik; ruski ceh snimatelja Dvije godine poslije, Harvey Harrison (BSC) naslijedio je RGC 23. ~lan je federacije. ABC iz Brazila i ACF iz Kube Tovolija, a pridruène ~lanice postale su ê{ka, Ma|arska, novi su pridruèni ~lanovi; IMAGO danas broji 24 aktiv- Poljska, Slova~ka i [vicarska. Od 1996. IMAGO-om pred- ne ~lanice, a pet neeuropskih udruga ima status pridruè- sjeda [panjolac Tote Trenas (AEC), koji inicira postavljanje noga ~lana. IMAGO-ove web-stranice (postavljena 1997). U Budimpe{ti 2003. kulminirali su problemi dugova nasta- U travnju iste godine donesena je Bavarska rezolucija lih oko tiskanja knjige Making Pictures Century Of Eu- Upravnog odbora, prema kojoj sve ~lanice IMAGO-a s po- ropean Cinematography, koji su rezultirali smjenom glav- dru~ja Europe imaju pravo punopravna ~lanstva u organi- nog tajnika IMAGO-a Frederica G. Kaczeka, ostavkom zaciji bez obzira na to jesu li ili nisu ~lanice Europske Uni- predsjednika Vagoczkya i istupom iz ~lanstva Njema~ke, je. U sljede}ih nekoliko godina IMAGO dobiva na zna~e- najbrojnije europske asocijacije. IMAGO je na novom sa- nju, a pravo na pridruèno ~lanstvo dobivaju udruge zema- stanku u Parizu izabrao Andreasa Fischera Hansena (DKK)

55 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 51 do 56 Sari}, @.: Za prava i dostojanstvo direktora fotografije

iz Danske za svoga novog predsjednika; pod njegovim je (Makedonija), Cameraimage u Torunu i Lodzu (Poljska) te vodstvom izdana i sporna knjiga, ~iji je tro{ak iznosio oko na Madrimagen festivalu u Madridu. Jedan od prvih ozbilj- 240 000 eura. Biblioteka HFS ima tri primjerka te vrijednih poduhvata IMAGO-a spomenuta je knjiga, referentno ne publikacije u kojoj su zastupljeni filmovi i snimatelji iz izdanje koje pokriva bogato naslje|e europskog filmskog Hrvatske Tomislav Pinter i Goran Trbuljak. snimanja putem detaljno i vjerno prenesenih iskustava kla- IMAGO teì za{titi i potpori najvi{eg mogu}eg standarda u si~nih i suvremenih direktora fotografije. IMAGO radi i s snimateljskoj profesiji. Od osnutka odrào je niz sastanaka politi~arima i vladama na zakonskom reguliranju prava po ~itavoj Europi, redovito prisustvuju}i na festivalima sni- koja pripadaju direktorima fotografije, dugoro~no teè}i mateljskog profila poput Festivala bra}e Manaki u Bitoli uskla|ivanju nacionalnih akcija na razini Europske Unije.

Dio Zakona o autorskom pravu koji se odnosi na tretman audio-vizualnog djela i njegovih autora:

^lanak 114. (2) Ako ugovorom o audio-vizualnoj produkciji izme|u filmskog produ- Audio-vizualna djela, po ovom zakonu, jesu kinematografski, televizijski, centa i autora doprinosa nije druk~ije odre|eno, smatra se da filmski pro- dokumentarni, crtani, reklamni ili drugi filmovi te druga audio-vizualna ducent stje~e sva imovinska prava autora doprinosa u opsegu potrebnom djela izraèna slikama koje u slijedu daju dojam pokreta, sa zvukom ili za ispunjenje svrhe ugovora. bez zvuka, bez obzira na vrstu podloge na koju su fiksirana. (3) Ako ugovorom iz stavka 1. ovoga ~lanka koautori svoje pravo iznaj- Audio-vizualna prilagodba mljivanja prepuste filmskom producentu, zadràvaju pravo na primjere- ^lanak 115. nu naknadu za iznajmljivanje audio-vizualnog djela. (1) Ugovorom o audio-vizualnoj prilagodbi autor daje drugoj osobi odo- (4) Bez obzira na odredbe iz stavka 2. ovoga ~lanka, autori doprinosa za- brenje za prilagodbu autorskog djela u audio-vizualno djelo (pravo audi- dràvaju pravo da se svojim doprinosima audio-vizualnom djelu samo- o-vizualne prilagodbe). Ako ugovorom nije druk~ije odre|eno, smatra se stalno koriste, ako se time ne nanosi povreda pravima filmskog produ- da je ste~eno isklju~ivo pravo audio-vizualne prilagodbe. centa toga djela. (2) Ako je pravo prilagodbe autorskog djela ste~eno kao isklju~ivo pravo, (5) Koautori audiovizualnog djela ne mogu se odreci prava iz stavka 3, a autor prera|enog djela zadràva: 1. isklju~ivo pravo nove audio-vizualne autori doprinosa iz stavka 4. ovoga ~lanka. prilagodbe prera|enog djela koje moè ostvarivati nakon isteka dvadeset godina od sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga ~lanka, 2. isklju~ivo pra- (6) Odredbe iz ~lanka 17, ~lanka 47. stavka 1. i ~lanka 48. ovoga zakona vo daljnje prerade audiovizualnog djela u bilo kojem drugom umjetni~- ne primjenjuju se na audio-vizualna djela. kom obliku, 3. pravo na primjerenu naknadu za svako iznajmljivanje vi- deograma koji sadrì prera|eno djelo. Izvje{}e o autorskoj naknadi za prava na audio-vizualnom djelu ^lanak 119. (3) Autor se ne moè odre}i prava iz stavka 2. ovoga ~lanka. Filmski producent audio-vizualnog djela duàn je najmanje jedanput go- Koautori audio-vizualnog djela di{nje dostaviti koautorima izvje{}e o prihodu ostvarenom svakim poje- ^lanak 116. dinim na~inom kori{tenja toga djela. (1) Koautorima audio-vizualnog djela smatraju se: 1. glavni redatelj, 2. Zavr{eno audio-vizualno djelo autor scenarija, 3. autor dijaloga, 4. glavni snimatelj, 5. skladatelj glazbe posebno skladane za kori{tenje u tom djelu. ^lanak 120. (1) Audio-vizualno djelo smatra se zavr{enim kada je, u skladu sa spora- (2) Ako je crte` odnosno animacija bitni element audio-vizualnog djela, zumom izme|u glavnog redatelja i filmskog producenta, zavr{ena prva koautorom takvog djela smatra se i glavni crta~, odnosno glavni anima- standardna kopija djela koje je predmet ugovora o produkciji. tor. (2) Zabranjeno je uni{tavanje matrice prve standardne kopije audio-vizu- (3) Ako neka druga fizi~ka osoba dokaè da je njezina originalna intelek- alnog djela. tualna tvorevina bitni element audio-vizualnog djela te da bi mogla biti, prema op}im pravilima, koautor tog djela, bit }e priznata kao koautor tog (3) Ako koji od koautora ili autora doprinosa odbije nastavak suradnje na audio-vizualnog djela. stvaranju audio-vizualnog djela, ili ako zbog vi{e sile nije u mogu}nosti nastaviti tu suradnju, ne moè se protiviti da se doprinos koji je ve} dao Autori doprinosa audio-vizualnom djelu koristi za dovr{enje toga djela. Takav autor ima odgovaraju}a autorska ^lanak 117. prava na ve} dani doprinos audio-vizualnom djelu. Skladatelj glazbe, glavni crta~ ili glavni animator koji se ne smatra koautorom audio-vizualnog djela po odredbi iz ~lanka 116. ovoga zakona, Raskid ugovora scenograf, kostimograf, slikar maski, montaèr i drugi autori koji sudje- ^lanak 121. luju u stvaranju audio-vizualnog djela imaju autorska prava na svojim in- (1) Ako filmski producent audio-vizualnog djela ne zavr{i djelo u roku od dividualnim doprinosima (autori doprinosa). pet godina od dana sklapanja ugovora o audio-vizualnoj produkciji toga Ugovor o audio-vizualnoj produkciji djela, ili ako zavr{eno audio-vizualno djelo ne distribuira u roku od dvije godine od dana zavr{etka toga djela, koautori mogu zahtijevati raskid ^lanak 118. ugovora, ako nije ugovoren koji drugi rok. (1) Ugovorom o audio-vizualnoj produkciji, ureduju se odnosi izme|u filmskog producenta, koautora audio-vizualnog djela i autora doprinosa (2) U slu~aju iz stavka 1. ovoga ~lanka koautori djela i autori doprinosa te me|usobni odnosi autora audio-vizualnog djela. zadràvaju pravo na isplatu naknade. 56 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. TUMAÊNJA

UDK: 791.32+791.21.038.6 Nikica Gili} Asocijativno izlaganje ili o prorocima dokumentarnog i eksperimentalnog filma

Asocijativnim filmskim izlaganjem teorija filma (npr. Peter- li}, 2000) naziva izlaganje u kojem se motivi (u kadrovima ili unutar jednoga kadra) niù prema asocijativnim na~elima sli~nosti i razlike, metafore i metonimije ili, primjerice, veza zasnovanih na izvanfilmskom (recimo, predgledateljskom) znanju. Najupadljivije primjere toga tipa izlaganja nalazimo u eksperimentalnom filmu, no podjednako su asocijativno izloèni i dokumentarni filmovi poput, primjerice, Male seoske priredbe (1971) Krste Papi}a u kojoj je izbor za najboljega pjeva~a i naljep{u djevojku uokviren ritualno ponavlja- ju}im djelatnostima seoskog ogla{avanja i seoskog ìvota op- }enito, a amaterske pop-izvedbe ispresijecane su virtuoznom folklornom izvedbom. Dakako, kada se zbog za~udnosti asocijativne organizacije gubi dojam referencije dokumentarnoga filma na stvarni svijet, primjerice u filmovima Miri- la (1997) Vlade Zrni}a ili Prije ki{e (2004) Marija Papi}a, moè se re}i da je rije~ o izrazito modernisti~kom dokumentarnom filmu, udaljenijem od prototipskoga dokumentar- Proroci, T. Gotovac, 2004 nog filma u smjeru grani~noga podru~ja dokumentarnoga i eksperimentalnog filma. koji spava, kao i neki filmovi Tomislava Gotovca, primjerice Glenn Miller I / Srednjo{kolsko dvori{te (1977), u kojem ka- U asocijativnom su tipu izlaganja, dakle, prisutni {okovi spo- mera kruì oko (uglavnom praznog) {kolskog igrali{ta, dok ja nespojivih ili kontrasnih kadrova, primjerice u Mehani~- je zvuk preuzet iz klasi~noga (narativno izloènog) vesterna kom baletu (Ballet mécanique, F. Léger, 1924), a podjedna- Moja draga Klementina Johna Forda iz 1946. Primjer su tako su ~este i nespojive scene i sekvence. Primjerice u izrazi- kve asocijativne strukture, dakako i Gotov~ev Pravac (Ste- to asocijativno izloènom (organiziranom) filmu Dead Man vens-Duke) iz 1964, s vo`njom prema naprijed, umetnutim Walking (2002) Tomislava Gotovca kombiniraju se scene iz natpisima i zvukom jazz-glazbe, kao i Glenn Miller 2000 iz razli~itih vrsta filmova Gotov~eva konceptualisti~kog 2000, svojevrstan remake filma Glenn Miller I. porni}a, politi~kog art-filma Plasti~ni Isus Lazara Stojanovi- }a (1971; prikazan 1990, u kojem se pak rabe i brojni arhiv- I izvanfilmsko znanje kao temelj asocijativnog izlaganja za- ski snimci), potom iz klasi~nog ameri~kog i sovjetskog igra- sluùje obrazloènje. Naime, izvanfilmsko znanje i iskustvo nog filma i tako dalje. U Ludome Pierrotu (Pierrot le fou, jedan je od temelja razumijevanja svih filmova, no ovdje je 1965) Jean-Luca Godarda izmjenjuju se pak ànrovski izra- rije~ o tuma~enju veze me|u izloènim prizorima kao sastav- zito razli~ite sekvence (sekvence kriminalisti~koga filma, nogi temeljnog dijela strukture umjetni~kog djela, a ne o te- mjuzikla...), a takva je asocijativna organizacija kombinirana meljnim obilje`jima percepcije i kognitivne obrade filmskog s narativnom strukturom, pri~om o mu{karcu koji je odlu~i- medija. Kada je u pitanju Dead Man Walking, moè se re}i o napustiti gra|anski ìvot i o pustolovinama u koje ga je tada je temelj strukture toga filma nizanje filmske i ostale do- kav ìvotni izbor odveo (uklju~uju}i i neda}e sa suprotnim kumentacije Gotov~eve multimedijske karijere redatelja, spolom tipi~ne za francuski film raznih ànrova). glumca i konceptualnog umjetnika (uklju~uju}i i umetanje inserata filmova koji su Gotovca zadivili), uz zavr{nu scenu Gotov~eva asocijativnost autorova sugestivnog odlaska u mrak. Ukoliko gledatelj ne No, asocijativno izlaganje ~esto podrazumijeva ponavljanje posjeduje znanje o Gotov~evu opusu ste~eno prije gledanja sli~nih ili istih prizora (kadrova, scena...), odnosno kontinu- filma Dead Man Walking, te{ko }e shvatiti ovakvu filmsku irano prikazivanje nepromijenjena ili gotovo nepromijenje- strukturu. na prizora. Primjer je takva asocijativnog izlaganja Spavanje Sastavni dio stjecanja toga znanja mogu biti, primjerice, ~i- (Sleep, 1963) Andyja Warhola, film koji prikazuje mladi}a tanje ~lanaka i studija o Gotovcu, gledanje televizijskih pri- 57 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 57 do 59 Gili}, N.: Asocijativno izlaganje

grafiji meksi~ke slikarice Fride Kahlo, a ne treba zaboraviti da su svi pobrojeni motivi izrazito komplementarni motivi- ma Gotov~eva multimedijskog stvarala{tva. U filmu Proroci, uostalom, vidimo {aku koja po svoj prilici pripada Gotovcu, autoru koji svoje tijelo redovito upotrebljava (izme|u ostalog) kao medij stvaranja, ali i kao sredstvo prekodiranja (ozna~avanja elementima Gotov~eve poetike) svakoga konteksta u kojem se to tijelo pojavi bilo da je rije~ o dokumentarnom ili igranom filmu, izlo`bi ili performansu.

Ejzen{tejn raspravlja~ Asocijativni se tip filmskoga izlaganja, ponovimo, ~esto povezuje s narativnim izlaganjem, pa je nekada te{ko (ili nemogu}e) re}i da li je neki film dominantno ispripovijedan ili je dominantno izloèn asocijativnom metodom. Ve} smo spo- menuli slu~aj Godardova Ludog Pierrota, a Bordwell, pi{u}i o Ejzen{tejnovu prinosu teoriji filma i teoriji naracije (primjerice u Bordwell, 1986: 13-14), obja{njava kako je, shva- }aju}i film kao produljenje kazali{ta taj velikan klasi~ne teorije filma i velikan (nijemo)filmskog modernizma zapravo uglavnom imao na umu montaù atrakcija i djelovanje za- ~udno spojenih motiva na gledatelja, u tom smislu nagla{a- vaju}i pitanja stila. Nije stoga neobi~no da Ejzen{tejn malo- {to ima re}i o konstrukciji fabule; ~ak se stje~e dojam da tradicionalne koncepcije pri~e ograni~avaju njegove agitacijske ciljeve (Bordwell, 1986: 14), pri ~emu Bordwell spominje i poznate Ejzen{tejnove ideje o mogu}nostima filmske ekranizacije Marxova Kapitala i Joyceova Uliksa. Oklopnja~a Potemkin, S. M. Ejzen{tejn, 1925 Osobito se pou~nim ~ini plan za ekranizaciju Kapitala; Ej- zen{tejn je, prema vlastitim bilje{kama, iz filma u film razvi- loga o njegovu radu, potom ~itanje Gotov~evih (paranoi~- jao svoje dijalekti~ko izlaganje.2 [trajk je bio znanstveno- nih) novinskih i ~asopisnih ~lanaka, prisustvovanje njegovim tehni~ki film o metodama i proizvodnim procesima klasne performansima te, dakako, gledanje njegovih filmova i fil- ilegalne borbe«, Oklopnja~a Potemkin s pomo}u patetike ide mova o njemu (primjerice dokumentarni film Rubikon @elj- od izraàjnosti ìvota prema uop}uju}oj izvanìvotnoj likov- ka Radivoja iz 2002). Gledatelj koji je Gotov~ev film Tomi- nosti, dok je Oktobar zbornik ogleda s temom revolucije slav Gotovac (1996), jednominutni kola` fotografija koje koji ve} nagovije{ta novu fazu filmskoga stvarala{tva. Ta je dokumentiraju autorovu karijeru vidio bit }e skloniji vidjeti faza Ejzen{tejnovim vlastitim rije~ima, »Kapital po libretu Dead Man Walking kao sastavni dio jednog (multimedijskog) Karla Marxa. Filmski traktat« (Ejzen{tejn, 1984: 77-8). autobiografskog i retrospektivnog koncepta. Dakako, pro- Dakle, Ejzen{tejn podre|uje pitanje narativnog ili asocijativ- matrano iz stroè teorijskoga kuta gledanja, nije potrebno nog izlaganja pitanju idejnog i ideolo{kog djelovanja, s ide- govoriti o radnjama zbiljskog gledatelja, nego o informacija- alom filmskoga traktata koji naàlost nikada nije realiziran. ma kojima bi trebao raspolagati idealni ili implicitni gle- U tom smislu moè se govoriti o raspravlja~kom filmskom datelj filma Dead Man Walking. izlaganju kao posebnom tipu asocijativnoga izlaganja koje Jo{ je jedan primjer iz Gotov~eva opusa film Proroci (2004), (analogno knjièvnoj esejistici i znanosti) sustavno izlaè u kojem gledatelj za iole kompetentno razumijevanje treba neke ideje, bilo propagandno (bez kontraargumenata, ne- vladati {irokim rasponom informacija iz raznih podru~ja problemski), bilo da ih postavlja kao probleme koji se mogu ljudskoga djelovanja potrebno je poznavati politi~ku po- razrije{iti na razli~ite na~ine. Dakako, kao {to se lijepo moè vijest (s naglaskom na povijest komunizma) barem toliko da vidjeti u zabavnim ali idejno-raspravlja~ki prili~no plitkim (a se moè prepoznati slikarski portret Lava Trockog, potom je filmski nenadahnuto povezanim) cjelove~ernjim dokumen- va`no i poznavanje specifi~nosti meksi~ke kulture, odnosno tarnim filmovima Michaela Moorea, autor ne treba biti ge- slike meksi~ke kulture u civilizaciji Zapada (mit smrti, spe- nij Ejzen{tejnova kalibra da bi uspio stvoriti raspravlja~ku cifi~na preferencija prema revolucijama i ljevici, meksi~ko asocijativnu strukturu. To je tek podtip asocijativne struktu- slikarstvo, meksi~ka glazba). Nadalje, film Proroci moè se re koji, ba{ kao ni sama asocijativna struktura, ne jam~i ni tuma~iti i kao implicitna kritika popularnoga prikaza toga umjetni~ki ni propagandni uspjeh filma (o trì{nom i festi- kulturnog kompleksa u filmu Frida (J. Taymor, 2002),1 bio- valskom uspjehu da ne govorimo).3

58 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 57 do 59 Gili}, N.: Asocijativno izlaganje

Bilje{ke

1 Zapravo, mo`da nije rije~ o kritici nego o posveti, no kako su Proro- 3 Moore je najbolje rezultate ostvario u festivalskoj i trì{noj domeni ci ostvarenje izrazito superiorno Fridi, logi~no je da smo stekli takav globalnoga dru{tva, dok je u podru~ju propagande i umjetnosti nje- dojam. gov u~inak upitan. Zanimljivo je mo`da napomenuti da su neki novi- 2 Dakako, ne treba apsolutno vjerovati iskazima umjetnika o vlastitu nari sugerirali da Mooreov obra~un s Bushom u ve}ini èle gledati radu, pogotovo ako ti umjetnici djeluju u reìmu u kojem i privatne oni koji znaju da }e glasati protiv Busha. Oni pak koji ne znaju za bilje{ke mogu biti predmet politi~kih procesa i povod za represiju. koga bi glasali, nenavikli na takvu polemi~ku èstinu pokretnih slika, No, u ovom se kontekstu Ejzen{tejnovo stajali{te ~ini zanimljivim. na Mooreov film mogu reagirati suprotno èljenu u~inku.

Literatura

Bordwell, David, 1986, Narration in the Fiction Film, London: Methuen Peterli}, Ante, 2000, Osnove teorije filma, Zagreb: Hrvatska sveu~ili{na (prvo izdanje 1985) naklada (tre}e izdanje; prvo izdanje iz 1977, drugo iz 1982) Ejzen{tejn, Sergej, 1984, »Kapital«, u Avangardni film 1895-1939, prir. B. Vu~i}evi}, Beograd: radionica SIC (Studentski izdava~ki centar UK SSO Beograda), str. 77-92.

59 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. TUMA^ENJA

UDK: 791.211/.228(491.1)"199/200" Elvis Leni} Emocije u zemlji snijega i leda

Za ve}i dio javnosti Island je daleka oto~na zemlja poznata ameri~ki film) s tradicionalnim vrijednostima i islandskim po ledenim prostranstvima i gejzirima, ~iji je najva`niji kul- kulturnim naslje|em. To je ponajprije uo~ljivo u nostalgi~- turni proizvod u svjetskim razmjerima iznimno poznata i noj drami Filmski dani (Bíódagar, 1994), koja prati odrasta- osebujna glazbenica Björk. [to se islandske filmske umjetno- nje dje~aka tijekom pedesetih. Op~injenost ameri~kim fil- sti ti~e, situacija je prili~no nepoznata. Island nema filmske movima neposredno se odraàva na njegove svakodnevne ì- tradicije poput ve}ine europskih zemalja, islandske redatelje votne probleme u slikovitu ozra~ju provincijskoga Islanda. U i filmove ne}emo prona}i u filmskim enciklopedijama i lek- fascinantnoj Ledenoj groznici (A köldum klaka, 1995) Japa- sikonima, ali to ne zna~i da se u njih ne razvija iznimno ìva nac dolazi na Island odati po~ast preminulim roditeljima. kinematografska djelatnost. Sude}i prema broju islandskih Njegova pustolovina zapo~inje kupnjom rabljenoga automo- filmova koji se posljednjih godina pojavljuju na me|unarod- bila, a nakon kvara nastavlja konjskom zapregom prema le- nim filmskim festivalima i nagradama koje tamo osvajaju, ri- denjaku, na kojem po~ivaju ostaci njegovih najbliìh. Puto- je~ je o kinematografiji s ~ijim dostignu}ima ubudu}e treba vanje glavnoga lika upu}uje na ànrovsku pripadnost filmu ozbiljno ra~unati. ceste, dok motiv Japanca izgubljena u prostoru asocira na pojedine situacije u filmovima Jima Jarmuscha (primjerice, Spoj popularne kulture i tradicije omnibus Tajanstveni vlak). No, oslanjanje na tradiciju ame- Vode}a pojava islandske kinematografije, pedesetogodi{nji ri~koga filma u tijesnoj je narativnoj sprezi s idealima huma- redatelj, scenarist i producent Fridrik Thór Fridriksson, nizma, prijateljstva i odanosti, po{tovanjem lokalnoga kul- kratke amaterske filmove po~eo je snimati jo{ u srednjoj turnoga naslje|a i razvijene ekolo{ke svijesti. {koli. Poslije je djelovao kao voditelj filmskoga kluba te glav- U tragi~no usmjerenim An|elima svemira (Englar alheim- ni urednik i kriti~ar prvoga islandskoga filmskog ~asopisa. sins, 2000), ~iji se naslov odnosi na skupinu klijenata island- Nakon preteìto dokumentaristi~koga djelovanja tijekom ske umobolnice, Fridriksson obra|uje prepoznatljive motive osamdesetih, me|unarodnu slavu i priznanje zasluùje po- Leta iznad kukavi~jega gnijezda. Sudbina glavnoga lika odre- ~etkom devedesetih, kad njegova izvrsna drama Djeca priro- |ena je stalnim krizama, konzumacijama narkotika i nepre- de (Börn náttúrunnar, 1991) biva nominirana za Oscara. S stanim seljenjima na relaciji vlastiti dom umobolnica. obzirom na sveukupnost bavljenja filmom (stvarala~ko, teo- Iako u psihijatrijskoj bolnici stje~e nove prijatelje jedan rijsko, organizacijsko) i egzoti~nost podneblja u kojem se ve- misli da je skladao sve pjesme legendarnih Beatlesa i zatim }ina njegovih pri~a odvija, Fridrikssonovo djelovanje uspo- ih telepatski poslao ~lanovima grupe, drugi je obrazovan i redivo je s aktivno{}u znamenite finske bra}e Kaurismäki. profinjenih manira, ali ponekad zna biti iznimno neugodan, Fridrikssonov kreativni pristup, barem je to vidljivo u njego- a tre}i smatra da je doktorirao s tezom o Schilleru na kine- vim najuspjelijim djelima, odlikuje se rafiniranim osje}ajem skom sveu~ili{tu svoju ìvotnu pri~u na kraju tragi~no za- za spajanje utjecaja popularne kulture (napose rock-glazba i klju~uje skokom s krova nebodera. Fridrikssona ne zanima Formanova metafora o sukobu bespomo}na pojedinca i to- talitarnoga sustava, ali dramatur{ki dosljedno razra|uje njegov put prema kona~noj propasti u kontekstu specifi~nih okolnosti i ìvotnoga podneblja. Tako|er, poput Formana povremeno uvodi humoristi~ke detalje u strukturu pri~e i uspostavlja odre|enu ravnoteù s tragi~nom orijentacijom cjeline. Kada pakleni svijet njegovih junaka postane neizdr- ìv, otvara se ispu{ni ventil u obliku crnoga humora koji pru- à mogu}nost barem kratkotrajna bijega.

Prirodne katastrofe i utjecaji vi{ih sila Budu}i da je Island podneblje odre|eno djelovanjem izrazi- to mo}ne i okrutne prirode, razumljivo je da je ona ~est mo- Nói albinói tiv u filmovima islandskih redatelja. Dramatur{ki je napose 60 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 60 do 62 Leni}, E.: Emocije u zemlji snijega i leda

V. Abril u filmu 101 Reykjavik u~inkovita snje`na lavina, ponajprije zbog nepredvidljivosti obradio sli~nu problematiku, iako njegovi likovi nisu nepo- i destruktivnosti u odnosu na ljudsku egzistenciju. U filmu sredne `rtve snje`nih katastrofa, nego djelovanja drugih ne- Nói Albinói (2003), debitantskom cjelove~ernjem ostvarenju doku~ivih prirodnih sila. Fridrikssonov mladi junak poku{a- mladoga redatelja Dagura Kárija, istoimeni tinejdèr s ba- va svoju djevojku izlije~iti od te{ke depresije i odlazi kod pukom i ocem ìvi u fjordu na sjeveru Islanda. Iako iznimno stinjaka koji ìvi na otpadu, èle}i od njega saznati mudrost nadaren, Nói se koristi svakom prigodom da izbjegne {kolu o smislu ìvota, ali poslije otkriva da nesretnika izrazito i sanjari o tome kako }e s djevojkom odletjeti na Havaje, ali mu~i gri`nja savjesti (uzrokovao je prometnu nesre}u u ko- njegov idili~an ìvot iznenada prekida obiteljska tragedija joj mu je poginula cijela obitelj). Iako se bavi te{kim i turob- uzrokovana snje`nom lavinom. Sofisticiranim pripovijeda- nim temama, Niceland ostavlja pone{to optimisti~niji op}i njem Kári povezuje uobi~ajene tinejdèrske probleme (odra- dojam, ponajprije zbog mladena~ke dobi junaka i dijma koji stanje, prve ljubavi, sukobi s autoritetima) s okrutnim ìvot- stvara egzoti~no islandsko svjetlo zarobljeno u kadrovima nim iskustvom, stvaraju}i dopadljivu pri~u protkanu finim nevjerojatnih boja. humorom i zavr{nim optimizmom. Hladno svjetlo (Kal- daljós, 2004), redatelja Hilmara Oddssona, obra|uje utjecaj Pogled na svijet kroz humoristi~ku optiku prirodne katastrofe na ljude narativno enigmati~nijim pri- No islandski redatelji ne obra|uju samo tragi~na ìvotna stupom. Oddssonov junak povu~en je i emocionalno zatvo- iskustva, a dokaz je debitant Baltasar Kormákur, ina~e cije- ren ~etrdesetogodi{njak koji nastoji osmisliti vlastiti ìvot, njeni islandski glumac i kazali{ni redatelj. U filmskom pr- paralelno sa sada{njim ìvotom pratimo retrospektivne pri- vencu 101 Reykjavik (2000) prati mladog islandskog bespo- zore iz junakova djetinjstva, a tek pred kraj filma otkrivamo sli~ara bez ambicija koji s majkom ìvotari u skromnu stan- da je razlog njegovoj nesre}i obiteljska tragedija (tako|er ~i}u. Drasti~ne promjene u njegovu ìvotu uzrokuje dolazak uzrokovana lavinom) koju je proìvio u djetinjstvu. zavodljive i vatrene u~iteljice plesa iz [panjolske (Victoria Zahvaljuju}i redateljevoj vje{tini u predo~avanju ljudskih Abril), u koju se nakon spolnoga odnosa zaljubljuje, ali ubr- stanja i uspostavljanju dojmljivih odnosa izme|u ljudi i tu- zo otkriva da je zapravo maj~ina ljubavnica i da zajedno na- robne islandske divljine, trenutak u kojem njegov junak pro- mjeravaju podizati usvojeno dijete. Kormákur je redatelj s nalazi smisao ìvota oslobo|en je patetike i motivacijski razra|enim stilom i osje}ajem za rafinirano gra|enje pri~e, opravdan u kontekstu odvijanja pri~e. âk je i Fridrik Thór iznimno vje{t u poigravanju spolnim predrasudama i naru{a- Fridriksson u posljednjem filmu Niceland (2004) narativno vanju kli{eiziranih ànrovskih rje{enja. [ablonu socijalne 61 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 60 do 62 Leni}, E.: Emocije u zemlji snijega i leda

drame, kojoj pri~a uglavnom teì zbog ìvotnih uvjeta pro- grafiju obiljeàvaju fantasti~ne boje postignute sjevernja~kim tagonista, naru{ava nekonvencionalnom ljubavnom situaci- svjetlom. U islandskih redatelja osobito zadivljuje uspostav- jom, a narativne kli{eje romanti~arskih drama komentira ljanje sklada izme|u vizualnoga dizajna krajolika i karakter- ironijski natopljenim zavr{nim prizorom (nesretno zalju- nih osobina likova. Gledatelj dobiva dojam kao da se hlad- bljen junak namjerava okon~ati ìvot tako {to }e zaspati u no}a surovih bijelih krajolika naprosto otapa u ìvotnom snijegu, ali ne uspijeva u svojoj namjeri jer po~inje ki{a koja humanizmu i emocionalnoj toplini filmskih likova. Islandski otapa snijeg). Zahvaljuju}i {panjolskom podrijetlu i island- filmovi, unato~ u~estalim ìvotnim tragedijama, zavr{no skom ìvotnom iskustvu, Kormákur uspijeva posti}i dojmljiv ugo|aj u spajanju sjevernja~ke hladno}e i ju`nja~koga tem- pruàju optimisti~ki naglasak; Fridrikssonov Japanac (Lede- peramenta. na groznica) uspijeva savladati sve zapreke i sti}i na grob roditelja, Nói Albinói ~ak i nakon {to mu pogine cijela rodbi- Stil uvjetovan podnebljem na uspijeva smo}i snage da krene dalje, a Oddssonov junak (Hladno svjetlo) tako|er se uspje{no obra~unava s demoni- Iako islandski redatelji pripadaju razli~itim generacijama i ma pro{losti. No, zanimljivo je da te pozitivne te`nje nisu ìvotnim svjetonazorima, u njihovim djelima nalazimo odre- |ene sli~nosti. Budu}i da se njihove pri~e zbivaju u zemlji uklopljene u narativnu strukturu preuzetnim ni pateti~nim neobi~ne ljepote i posebna ozra~ja, tako je i likovna strana postupcima. Islandski filma{i znaju estetski rafinirano zao- filmskoga izraza odre|ena vizualnim karakteristikama pod- kruìti pretencioznim nastojanjima skromne, ali emocional- neblja. Kadrovima dominiraju snijeg i led, radnju i likove nim i humanisti~kim nabojem iznimno bogate ìvotne pri~e. uokviruje nepregledna bjelina, a ukoliko se radnja odvija u O~ito je njihovo zrelo umjetni~ko djelovanje odraz autenti~- ljetnim mjesecima (An|eli svemira, Niceland) filmsku foto- nih iskustava i po{tovanja spram podneblja u kojemu ìve.

62 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. REPERTOAR STUDENI-PROSINAC 2004. / SIJE^ANJ 2005. Kinorepertoar Uredila: Katarina Mari}

1. Aleksandar Veliki (B) 73 2. Besmrtnik (C) 93 3. Bez izlaza (B) 76 4. Bez pomaka (B) 80 5. Blade: Trojstvo (D) 102 6. Bliski odnosi (B) 72 7. Bra}a Dalton (C) 97 8. Bridget Jones: Na rubu pameti (B) 90 9. Cellular (B) 87 10. Clementov opus (B) 84 11. ûdnovati vrtovi (B) 85 12. Dina (C) 92 13. Dozvola za Fockere (C) 99 14. Dru`ba Isusova (B) 82 15. Ellin ~arobni svijet (D) 101 16. Elvis (ni)je tu (C) 94 17. Glava u oblacima (C) 99 Bliski odnosi 18. Gospodar neba i svijet sutra{njice (C) 93 19. Honey (D) 100 20. Istjeriva~ |avola: Po~etak (D) 102 27. Molim za ples (D) 100 21. Izbavitelji (A) 70 28. Nacionalno blago (C) 98 22. Kad narastem bit }u Kengur (C) 96 29. Nakon sumraka (C) 98 23. Kako presko~iti Boì} (D) 101 29. Oceanovih 12 (B) 86 24. Krvava romansa (C) 92 30. Opro{taj (B) 89 25. Mandùrijski kandidat (B) 78 31. Polarni ekspres (C) 91 26. Marija milosti puna (A) 68 32. Ponovno princeza (D) 101 33. Pravila privla~nosti (D) 100 34. Pupendo (B) 77 35. Resident Evil 2: Apokalipsa (D) 102 36. Riba ribi grize rep (C) 91 37. Sajam ta{tine (B) 83 38. Seks, pi}e i krvoproli}e (B) 88 39. Sirena za uzbunu (C) 95 40. Slu~ajna suputnica (C) 96 41. [pijunska veza (C) 95 42. Thunderbirds (C) 97 43. Tim Amerika: Svjetska policija (B) 79 44. Vera Drake (A) 64 45. Vje~ni sjaj nepobjedivog uma (A) 66 46. Vrata prema dolje (B) 81 47. Wimbledon (C) 94 48. Zaselak (B) 75 50. Zlo~esti Djed Mraz (B) 74 Zlo~esti Djed Mraz 63 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar VERA DRAKE

Velika Britanija, Francuska, Novi Zeland, 2004 Pumpica, cjev~ica, komad gruba sapu- smrti. Drugi, a oni su ipak u ve}ini, pr. Film Council, Ingenious Media, Studio Canal, The na, strugalica za sir i {to se na|e na licu opjevali su na~in ulaènja u eti~ko-psi- Inside Track, Thin Man Films, Simon Channing-Wil- mjesta kakav stari ru~nik, zahr|ali holo{ke kontroverze poba~aja kao do- liams; izvr.pr. Gail Egan, Robert Jones, Duncan lavor ili kuhinjska krpa... Od primitiv- sljedni nastavak socijalno i humanisti- Reid, Alain Sarde sc. Mike Leigh; r. MIKE LEIGH; ne opreme kojom naslovna junakinja ~ki angaìrana opusa britanskoga reda- d.f. Dick Pope; mt. Jim Clark gl. Andrew Dic- Leighova posljednjeg filma, bez nov~a- telja. I jednom i drugom stajali{tu ra- kson; sgf. Eve Stewart; kgf. Jacqueline Durran ne naknade, izvodi svoje zabranjene zlozi su isti, a to je prije svega Leighov ul. Imelda Staunton, Richard Graham, Eddie Mar- operacije, groznijim se ~ini jedino sloèn pristup problemu i dobrohotan san, Anna Keaveney, Alex Kelly, Daniel Mays, Phil sâm njezin ~in. Nema u takvoj procjeni odnos prema problemati~noj prota- Davis, Lesley Manville 125 min distr. Disco- nikakva moraliziranja: i onima koji na- gonistici kakav se na|e tek u rijetkih very padaju poba~aje kao smrtni grijeh i majstora psiholo{ke drame izgra|ene onima koji ih odobravaju kao nu`no na socijalnim temeljima. Leigh ovaj put zlo, jasno je da to ène ne ~ine jer im ima i dodatni argument povijesnoga Sredovje~na Vera Drake sretno je udana razdoblja. London 1950-ih jo{ ìvi majka dvoje odrasle djece u poratnom se prohtjelo, nego manje-vi{e iz o~aja. Vera Drake samo ide korak dalje: ona skromno, u sjeni strogo racioniranih radni~kom Londonu. Svakodnevno po- potreba i rascvale crne burze, makar sprema stanove, obilazi bolesnu majku, to ~ini drugima, dobre volje. Iako sve Leigh funkcionalno pokazuje da porat- skrbi o nemo}nim susjedima i obitelji, a obavlja u strogoj tajnosti, izme|u dva na ekonomija i zakonodavno puritan- usput pomaè mladim ènama da se oslo- skrbna posjeta, vjeruje da ne ~ini ni{ta stvo koje ne dopu{ta abortus ne dodi- bode neèljene trudno}e. Spoznaja da se lo{e, nego naprotiv, da takvim ènama ruju jednako sve slojeve. Verini svakod- njihova dobro}udna majka i supruga bavi pomaè. Ne znamo pouzdano, ali ne- nevni obilasci ljudi o kojima se brine, nezakonitim i moralno upitnim poslom, kako naslu}ujemo da je razlog tomu unosi nespokoj u ina~e mirnu obitelj, koja stanova koje ~isti i èna kojima na svoj njezino vlastito iskustvo. na~in pomaè, supostavljaju razne so- se zajedno s Verom mora suo~iti s neugod- Ma {to bilo posrijedi, glasnogovornici nim posljedicama njezina tajnog hobija. cijalne slojeve, pronalaze protuteù konzervativnih opcija osudili su Leig- njezinu prijestupu, a ina~e suzdrànu hov provokativan film, nazivaju}i nje- Leighu omogu}uju da neizravno posta- govu posrnulu samaritanku an|elom vi sva ona pitanja koja debata o pravu

64 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar A na abortus podrazumijeva. Me|u ostalima, pobo~ne epizode s k}erkom gospo|e kojoj je Vera sprema~ica, postavlja pitanje je li on zabranjen i silovanim ènama, a dopu{ten onima koje ga mogu priu{titi u zakonskim okvirima ako dobro plate ili la`no deklariraju nasljednu shizofreniju u obitelji? Ipak, Vera Drake nije primarno kontekstuali- zirana pro choice debatom, premda se i za nju mogu na}i prikladni argumenti, nego Verinom ambivalencijom te proturje~nom percepcijom njezine osobe i grijeha kako u obitelji Drake, tako i u samu gledali{tu. Osim prijestupni~kog utega, povijesnog okvira, dojmljive retro-scenografije i rekvizitarija, u Leighovoj mikro- sociologiji i redateljskom postupku zapravo nema ni~eg napose nepoznatog i to ~inilo nemogu}im. Na isti na~in po- suta i osamljena susjedstva. No, kona~- novog. Ispunjena patiniranim, zagasi- ku{ava razrije{iti dvojbeni slu~aj Vere no i prije svega, ona je glasnogovorni- tim koloritom, {arenim zidnim tapeta- Drake, jo{ i teì zbog devijantnosti i ca sretna i èljena roditeljstva, premda ma, starinskim {alicama za ~aj i drape- dru{tvenih implikacija njezina neslavna (primjereno redateljevoj za{titnoj poe- rijom, Vera Drake uvelike zrcali sli~ne zvanja. tici apsurda) u sjeni neslavne misije ko- situacije iz prethodnih obiteljskih me- Verinu vedru narav, radi{nost, dobro- jom osuje}uje neplanirana maj~instva, lodrama, od Velikih nada i @ivot je sla- }udnost i beskrajni altruizam Leighov ali i o~ajni~ki zavr{ava ulogu dobre dak do Tajna i laì i Sve i ni{ta. Raniji redateljski impuls i nevjerojatni reper- vile, ulogu koja pojavi Imelde Staun- su likovi mo`da bili suo~eni s manje toar gluma~kih mikropreobrazbi reali- ton bez ostataka pristaje. kontroverznim zanimacijama i izbori- sti~ki dojmljive Imelde Staunton (ovje- Dakako, Leigh je precizno priredio ma, ali su njihove prilike i odluke po- kovje~en sugestivnim krupnim plano- ambijent u kojem }e zaìvjeti sve sa- djednako stresne. Leigh im uvijek pri- vima), suglasno postavljaju kao neupit- stavnice Verina lika, dru{tvene sredine stupa na sli~an na~in. Bilo da im pone vrijednosti, s kojima je, na ekranu i i oslikana vremena. Ekonomi~nim, ali stavlja satiri~nu zamku nerazumnih hti- izvan njega, mogu}e samo simpatizira- sugestivnim portretima ~lanova uè i jenja (dru{tvenih, statusnih, emotivnih) ti. Ali i kao olakotne okolnosti kada {ire obitelji (lojalna muà, sina i stidlji- ili psiholo{ku prepreku vlastitih inerci- do|e vrijeme su|enja, i pred zako- ve k}eri), on motivira proturje~ne re- ja i nemo}i (sjetimo se samo Leighova nom i u obitelji. Vera je u Leighovoj akcije i unutarnje razmirice {to }e ih miljenika Timothyja Spalla), on se svo- zbijenoj, ali dubokoj i vi{eslojnoj ku}- izazvati {okantno otkrivanje velike taj- jim neobi~no obi~nim ljudima poku- noj mizansceni, optimisti~no sredi{te i ne i Verino uhi}enje sred sve~ana obi- {ava maksimalno pribliìti. Nastoji ih vezivno tkivo nesavr{ena (obiteljskog) teljskog okupljanja. No, Leighov svijet razumjeti i urazumiti, smiriti i izmiri- svemira; izvan ku}e, ona je njegovate- malih ljudi uvijek je toliko (katkada ti s najbliòm sredinom, ma koliko se ljica zapu{tenih osoba i dobar duh ra- groteskno) za~udan i nepredvidljiv da gnjevne povike, prezir i nerazumijevanje, kada se to najmanje o~ekuje, nad- glasa posve suprotan glas tolerancije, prihva}anja i topline. Zahvala za najljep{i dan u ìvotu, {to je nesu|eni Ve- rin zet (dijete bez obitelji) pred {okira- nim uku}anima upu}uje zabezeknutoj i osramo}enoj prijestupnici, dostojna je Leighova djelotvornog apsurdisti~kog relativiziranja i refleksivnog skretanja individualnih problema (ili prijestupa) na neki drugi (dru{tveni) kolosijek. Onaj koji je vedru Veru Drake doveo do zabranjene ginekolo{ke pumpice i depresivne zatvorske }elije, a Leigha nadahnuo na jo{ jedan mo}an film i re- ljefno oblikovan portret.

Diana Nenadi} 65 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar VJE^NI SJAJ NEPOBJEDIVOG UMA Eternal Sunshine of the Spotless Mind

SAD, 2004 pr. Blue Ruin, Anonymous Content, Focus Features, This Is That Productions, Anthony Bregman, Steve Golin; izvr.pr. Georges Bermann, David Bushell, Charlie Kaufman, Glenn Williamson sc. Charlie Kaufman; r. MICHEL GONDRY; d.f. Ellen Kuras; mt. Valdís Oskarsdóttir gl. Jon Bri- on; sgf. Dan Leigh; kgf. Melissa Toth ul. Jim Carrey, Kate Winslet, Gerry Robert Byrne, Elijah Wood, Mark Ruffalo, Kirsten Dunst, Tom Wilkinson, Ryan Whitney 108 min distr. Discovery

Joel Barrish povu~en je i nezadovoljan mladi} koji jednog dana u vlaku upoznaje simpati~nu Clementine Kruczynski. Na prvi pogled ekscentri~na osoba, Clementi- ne je draga djevojka u kojoj Joel ubrzo otkriva srodnu du{u. No Joel ne zna da su njih dvoje nedavno bili u vezi koja se ras- pala nakon {to su jedno drugom po~eli pronalaziti brojne nedostatke. Clementine se za pomo} obratila doktoru Mierzwiaku, èle}i da joj odstrani uspomene na Joela. Nedugo zatim i Joel odlu~uje u~initi isto te se podvrgava sloènu postupku brisanja sje}anja. Otkriva, me|utim, da su njegovi osje}aji prema Clementine toliko sna`ni da ih gotovo ne moè, ali i ne èli izbrisati.

Predlo{cima za nagra|ivane filmove ~lanku o {vercerima rijetkim biljkama Biti John Malkovich i Adaptacija, daro- Kaufman prvotno trebao napisati sce- viti Charlie Kaufman predstavio se kao narij) gurnuo u drugi plan, ponajprije scenarist iznimno vje{t u postmoderni- se usredoto~iv{i na tematiziranje vlasti- sti~kom ànrovskom kolaìranju, stva- te stvarala~ke i egzistencijalne krize. ranju sloènih dramatur{kih i narativ- Temeljna obilje`ja njegove autorske nih struktura, ali i kao egoisti~na i nar- osobnosti prisutna su i u humornoj fu- cisoidna osoba ~ija je mizantropija lako turisti~koj romanti~noj drami Vje~ni uo~ljiva u gotovo svakom kadru prvih sjaj nepobjedivog uma, no u znatno dvaju filmova snimljenih prema njego- manjoj mjeri. I ovdje pronalazimo po- vim scenarijima. To je najjasnije upravo maknute karaktere, isko{eni pogled na u Adaptaciji, hermeti~nom djelu u ~ijoj zbilju, prostorno i vremenski skokovitu je pri~i zaplet o istraìva~kom radu no- naraciju, kao i ~este promjene perspek- vinarke Susan Orlean (prema ~ijem je tive. Rije~ je, ipak, o Kaufmanovu naj- 66 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar A emotivnijem, najsloènijem, a zacijelo i Dok u procesu svojevrsna sazrijevanja ovoga teksta nominirana za Oscara u najzrelijem radu, slojevitu, ganutljivu i Joel mora pro}i ne samo sve faze njiho- kategorijama najbolje ènske glavne prili~no uznemiruju}em pogledu na ì- ve veze nego se i suo~iti s vlastitim tra- uloge i najboljeg izvornog scenarija) vot i ljubav. Nakon nezapaèna i done- umama iz djetinjstva (a posredno i gluma~ki su nastupi Jima Carreyja i kle podcijenjena filma Ljudska priroda, osloboditi maj~ine sjene), Clementine Kate Winslet. Iznena|uju}e smireni Vje~ni sjaj nepobjedivog uma druga je se bezuspje{no udvara mladi i nezreli (mjestimice gotovo katatoni~ni) Carrey Kaufmanova suradnja s redateljem Mi- Patrick, {eprtljavi pomo}nik doktora u liku introvertiranoga Joela ostvaruje chelom Gondryjem, francuskim filma- Mierzwiaka. Vjeruju}i da igra na sigur- zasigurno najbolju ulogu dosada{nje {em koji je zanat pekao i ugled stjecao no, Patrick u potpunosti ponavlja rije~i karijere, uvjerljivo dokazuju}i da je ne- u Velikoj Britaniji, reìranjem glazbe- i postupke kojima je Joel osvojio Chri- usporedivo zanimljiviji u ozbiljnim no nih spotova za Massive Attack, Chemi- stine. Ona, me|utim, prema njemu u komi~nim ulogama. Odli~no mu pa- cal Brothers i Björk. ostaje hladna, ~ime Kaufman odve} rira raspoloèna Kate Winslet, koja su- O ~emu govorimo kad govorimo o lju- doslovno sugerira da se prava ljubav i gestivno do~arava kompleksnu osob- bavi naslov je kratke pri~e iz istoimene iskreni osje}aji prepoznaju ponajprije u nost otka~ene, no emotivne Clementi- zbirke Raymonda Carvera, u kojoj ne- srcu. ne. Da je potkraj velja~e dvoranu Cen- koliko parova tijekom jedne ve~eri ra- Kaufmanovu recentnom djelu mogu tra Kodak napustila s pozla}enim oska- zglaba o va`nim stvarima i naoko ne- se, ipak, uputiti i neki ozbiljni prigovo- rovskim kipi}em u ruci, bilo bi to po- va`nim sitnicama koje ~ine ljubav i za- ri. Rije~ je ponajprije o povr{noj i ste- sve zasluèno. jedni~ki ìvot. U djelu naslovljenu pre- reotipnoj karakterizaciji mahom neza- Josip Grozdani} ma pjesmi Alexandera Popea istu pro- nimljivih i dobrano karikaturalnih spo- blematiku analizira i Kaufman. rednih likova, zbog ~ega nazna~ena ro- »Ne vra}aj se starim ljubavima, ne ku- manca doktora Mierzwiaka (primjere- caj na ista vrata...«, pjeva tihi obrtnik no suzdràni Tom Wilkinson) i njegove Arsen Dedi}, na pitanje »[to tu|inca iz pomo}nice Mary (solidan nastup sve svog mraka stalno tjera u taj kraj?« od- traènije Kirsten Dunst), u osnovi sli~- govaraju}i da je rije~ o zamci stare lju- na ljubavnoj pri~i Joela i Clementine, bavi, na ~ijem je zgari{tu besmisleno i ostaje tek skicirana. Problemati~na je i zapravo kontraproduktivno traìti spas pomalo ishitrena zavr{nica, u kojoj po- i utjehu. No {to napraviti ako je povra- vrije|ena Mary impulzivno i nepromi- tak jedino {to nam preostaje? Ako su {ljeno donosi odluku o upropa{tavanju sje}anja i uspomene toliko sna`ne, a Mierzwiakova rada slanjem omotnica s osamljenost i tjeskoba toliko veliki, da dokaznim materijalom na adrese nje- smo za bijeg od o~aja i komadi} sre}e govih pacijenata. Iako je opet odve} voljni prije}i preko svih me|usobnih doslovna poruka jasna (protiv osje}aja neslaganja i sva|a, ako smo spremni i nemogu}e je i uzaludno boriti se), na najve}e kompromise. kompaktnost cjeline donekle je naru{e- Na samu po~etku filma, u jutro nakon na. no}i tijekom koje mu je izbrisano sje}a- Zasebna su vrijednost Kaufmanova i nje na vezu s Clementine, Joel se osje- Gondryjeva filma (u trenutku pisanja }a praznim i izgubljenim, gotovo bole- snim. Ponovnim susretom sa sada ne- poznatom djevojkom, makar i nesvjesno osje}a da{ak ìvota, {to je doslovno prikazano njegovim crno-bijelim crte- òm unutra{njosti vagona kojim putuje, a na kojem je jedino Clementinina jakna obojena àrkocrvenom bojom. Intenzivni kolorit obilje`je je njezina lika tijekom ~itavog filma, od spomenute crvene jakne ~iji kontrast s bije- lom bojom pijeska dina na plaì Mon- tauka privla~i Joelovu pozornost na samu po~etku njihove veze, preko {arenih odjevnih predmeta, do mijenjanja boje kose, ~ime su jasno nazna~ene faze i intenzitet njezina odnosa s Joe- lom (vatrenocrvena postupno postaje hladnoplava). 67 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar MARIJA MILOSTI PUNA Maria Full of Grace

SAD, Kolumbija, 2004 pr. Alter-Ciné, HBO kao kompletnom autoru filma smatra Films, Journeyman Pictures, Santa Fe Productions, zastarjelom, ne moèmo nikako film Tucán Producciones Cinematográficas Ltda., Paul S. proglasiti (samo) ameri~kim. Jedino Mezey sc. Joshua Marston; r. JOSHUA MAR- rje{enje jest kompromisni naziv ame- STON; d.f. Jim Denault; mt. Anne McCabe, Lee ri~ko-kolumbijski film (ili kolumbij- Percy gl. Leonardo Heiblum, Jacobo Lieber- sko-ameri~ki, kako vam drago). man; sgf. Debbie DeVilla ul. Catalina Sandino Marstonov film hvaljen je zbog izni- Moreno, Yenny Paola Vega, Virgina Ariza, Johanna mne dokumentaristi~ko-naturalisti~ke Andrea Mora, Wilson Guerrero, Jhon Alex Toro, Gu- teksture. Doista, najve}i dio privla~no- ilied Lopez, Patricia Rae 101 min distr. Dis- sti filma proizlazi iz onoga {to se na covery platnu prikazuje, a ne na~ina na koji se to prikazuje. Prvi dio filma, u kojem Marija, siroma{na stanovnica gradi}a kraj Marston opisuje ìvotnu svakodnevicu Bogote, nezadovoljna je svojim poslom i stanovnika kolumbijskoga gradi}a, vezom s Juanom. Zbog toga napusti posa- izgleda kao da ga je stvorio neki staro- o i odbije udati se za Juana, iako je trud- sjedilac s dubokim uvidom u sve dru{- na. Njezina obitelj napadne je zbog neod- tvene i ljudske realitete svoga zavi~aja. govornosti, a ona u potrazi za novim po- Da bi postigao taj dojam, Marston je slom nabasa na Franklina koji joj ponudi oti{ao u Kolumbiju i dane provodio u da postane mula, odnosno, prenosi drogu iz Kolumbije u SAD u èlucu. Marija provincijskim gradi}ima razgovaraju}i pristane i na|e se u avionu sa jo{ tri Uz mnogobrojne europske koproduk- s mje{tanima i promatraju}i ih dok mule. Nakon {to jedna od mula, Lucy, cije, u kojima ~esto ni me|u ~lanovima rade ili se zabavljaju. Zahvaljuju}i umre u New Yorku, gdje je dileri izreù da autorske ekipe nema ve}inske nacije, tomu uspio je uvjerljivo do~arati ne bi uzeli drogu iz njezine utrobe, Marija, ne povremeno se javljaju i neeuropski fil- samo svakodnevicu kolumbijskog gra- èle}i ~ekati da dozna {to }e dileri uraditi movi kojima je vrlo te{ko odrediti di}a nego i patrijarhalni mentalitet nje- s njom, potakne prijateljicu i kolegicu izvornu naciju i kulturu kojoj pripa- govih stanovnika, tipi~an za sva ju`noameri~ka dru{tva. mulu Blancu da pobjegnu s drogom. daju. Takav je slu~aj s filmom Marija Njih dvije uto~i{te na|u kod Lucyne sestre milosti puna. Na prvi pogled odre|e- Nakon opisa sredine Marston se u fil- u ~etvrti zvanom Mala Kolumbija u Qu- nje zemlje njegova podrijetla ~ini se mu baca na iznimno uvjerljivo doku- eensu. jednostavnim. Film je ve}inski snimljen mentiranje procesa ilegalna preno{enja ameri~kim novcem (njegov glavni pro- droge preko granice. Redatelj taj producent je HBO, tvrtka koja uglavnom ces prikazuje u duhu naturalizma u proizvodi televizijske filmove), a reda- cjelokupnosti, postupno i s mno{tvom telj je i scenarist filma Amerikanac Jos- detalja. Pritom nam nudi potpuno hua Marston. Dakle, i produkcijski i druk~iji uvid u svijet droge od uvida autorski film, ~ini se, pripada Sjedinje- koji su nam pruàli dosada{nji filmovi. nim Dràvama. No, Marija milosti puna opisuje kolumbijsku kulturu i svakodnevicu, svi su likovi Kolumbijci, kao i velik dio ekipe filma te se, jasno, u filmu govori {panjolski. Ako slijedi- mo europski na~in gledanja, koji ne priznaje financijsku osnovicu kao krite- rij za odre|ivanje nacionalne pripad- nosti filma, a ~uvenu teoriju o redatelju 68 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar A

Naime, Marstonovi dileri i narko{efovi Marston nam ve} od po~etka filma dis- nisu nikakvi ekscentri~ni kriminalci, kretno sugerira da }e veliku pozornost kakve redovito vidimo u filmovima o posvetiti i Marijinu unutarnjem svijetu drogera{koj sceni, nego vrlo prosje~ni punom emocionalnih borbi, koji }e po- ljudi koji se po vanj{tini i pona{anju ni slije biti jedan od pokreta~a fabule. Na- po ~emu ne razlikuju od okoline. Pri- ime, na po~etku filma u prizoru ljuba- zor razgovora Marije i {efa trgovine kanja Marije i Juana Marija pokazuje drogom izgleda kao bilo koji drugi in- dosadu i, dok je Juan ljubi po vratu, tervju za posao u kojem kandidatkinja upu}uje pogled prema nebu, nakon dokazuje {efu svoju motiviranost, osje- ~ega slijedi subjektivni kadar neba iz }aj odgovornosti i zdravstvenu sposob- Marijine perspektive. Taj kadar jedan prema njezinoj emancipaciji, a New nost za obavljanje posla. Ni sam posao je od dva Marijina subjektivna kadra u York sa svojim nebrojenim mogu}nona prvi se pogled ne doima neobi~no. cijelom filmu, no dovoljan je da nam stima idealno mjesto za ostvarenje tog Postupak gutanja vre}ica s heroinom nazna~i da }e se Marston, unato~ doj- koraka. Zbog toga je pobjegla i sa so- izgleda vi{e kao regularni medicinski mu objektivnog dokumentarizma, u fil- bom (lukavo, ali i nesmotreno) ponije- postupak koji se obavlja prema svim mu usredoto~iti na Marijino vi|enje la drogu kao mogu}e sredstvo za ostva- bolni~kim pravilima, nego kao podze- zbivanja. renje tog cilja. mna djelatnost kakvu smo navikli gle- Nakon {to uperi pogled u nebo, Mari- Nakon {to je vratila drogu bez posljedi- dati u spomenutim filmovima. Takvi ja predloì de~ku da ovaj put, umjesto ca i rekla Lucynoj sestri istinu, Marija prizori gledatelju se ~ine vrlo za~udni, konvencionalna seksualnog odnosa u se kona~no na{la nadomak cilja bila jer ne odgovaraju njegovom filmskom Juanovoj sobi, vode ljubav na vrhu ne- je u New Yorku, oslobo|ena dilera i iskustvu, utemeljenom ili na kli{ejima dovr{ene ku}e. Ona se zaista i popne ve} je imala veze koje su joj mogle osi- kriminalisti~kih filmova s odgovaraju- na vrh ku}e, no zbunjeni Juan odbije je gurati po{ten posao. No, Lucyna sestra }om ikonografijom svijeta narkotrgovi- slijediti. Taj prizor simbolizira osobni ispri~a joj koliko je te{ko zapo~eti ìvot ne i njihovih opasnih tipova ili na kli- konflikt koji }e Mariju mu~iti tijekom u tu|ini, bez obitelji, prijatelja i krova {ejima socijalnih drama s blijedim ma- nijakalno-depresivnim ovisnicima. filma i pokretati cijelu fabulu da li nad glavom. Nakon toga Marijina po- Umjesto toga gledatelj je suo~en sa, na ostati u svojoj rodnoj sredini i ìvjeti sljednja prepreka prema slobodnom, filmu dosad nevi|enim, realisti~nim prema njezinim pravilima i konvencija- samostalnom ìvotu postaje ona sama, prikazom procesa trgovine drogom. ma ili se vinuti u nebo u potrazi za njezin strah od novog i nepoznatog. boljim, slobodnijim i raznovrsnijim ì- Voze}i se taksijem prema zra~noj luci iz Prvi dio filma, dakle, dosljedan je natu- votom. Svi Marijini postupci tijekom koje polije}e avion koji je vodi natrag u ralisti~ki proizvod koji vi{e sli~i auten- filma, iako na prvi pogled ne izgledaju Kolumbiju, Marija gleda nalaze gine- ti~nom dokumentarcu o ìvotnoj sud- tako, obiljeèni su upravo njezinom è- kolo{kih pretraga koje je obavila kod bini mule nego fabularnom filmu. ljom da se oslobodi okova monotona lije~nika iz ~etvrti Mala Kolumbija i No, nakon {to se Marija ukrca u avion, provincijskog ìvota. Zbog toga }e dati pogled joj padne na narud`bu za novi zaplet i emocionalna drama dobiju na otkaz na poslu i napustiti konvencio- pregled sljede}ega mjeseca (drugi Ma- snazi. Marija i Blanca pobjegnu s ukra- nalnog, uskogrudnog de~ka. Nadalje, denom drogom i smjeste se u stanu ko- rijin subjektivni kadar u filmu). O~ito, uplest }e se u nezakonit, ali unosan po- dok gleda tu narud`bu, ona se pita da legi~ine sestre kojoj ne kaù da je njezi- sao, koji joj nije bitan kao izvor novca na sestra bila mula i da je preminula. li ostati ili ne. U tom trenutku filma za preìvljavanje, nego, naàlost, u za- Marston dovr{ava tihi proces postupna Osim tih (vanjskih) problema, Marija ostaloj sredini poput kolumbijske pred- se suo~ava i s intimnom dvojbom premje{tanja radnje iz vanjskog svijeta stavlja jedinu {ansu za materijalno i ostanka ili povratka u Kolumbiju. Tihi (dokumentaristi~ko pra}enje provincij- osobno emancipiranje od obitelji i prijelaz iz dokumentaristi~ke u fabular- skog ìvota i trgovine drogom) u unu- dru{tvene sredine. Tako|er, jo{ jedna no-intimisti~ku strukturu ({to se, uz- tra{nji Marijin svijet (njezine intimne privla~na strana tog posla jest mogu}- gred, ne moè ba{ nazvati iznevjerava- drame i dvojbe), koji je zapo~eo prvim njem naturalizma, jer u praksi natura- nost odlaska u SAD, zemlju u kojoj Marijinim subjektivnim kadrom s po- lizmu nisu strane ni fabule ni emocije) Marija vidi {ansu za dugo èljenu slo- ~etka filma, a zavr{io drugim, spome- ostvaren je zahvaljuju}i sjajno isprofili- bodu i financijsku samostalnost na neki nutim. ranom i odglumljenom liku Marije. drugi na~in osim nezakonitoga. Njezin nesmotreni bijeg s drogom ponajprije Da je film Marija milosti puna samo Njezin lik, naime, funkcionira na obje- naturalisti~ki dokument, on bi bio vri- ma razinama, prvoj dokumentaristi~- je rezultat njezine èlje za emancipaci- jedno, ali ograni~eno ostvarenje. No, ko-naturalisti~koj i drugoj fabularno- jom, a ne, kako se na prvi pogled ~ini, zahvaljuju}i zanimljivu spoju hladnog intimisti~koj. Savr{eno suzdràna glu- straha od toga {to }e dileri s njom i ma Cataline Sandine Morene odi{e pri- Blancom u~initi nakon Lucyne smrti. dokumenta i emocionalne drame te rodno{}u i autenti~no{}u svojstvenom Kako se pokazalo, bilo je sigurnije da sloènom glavnom liku Marije film je dokumentarnom realizmu, a karakteri- su ona i Blanca ostale u hotelskoj sobi, vrhunsko ostvarenje koje zasluùje biti zacija lika Marije rezultat je psiholo{- no Marija nije razmi{ljala o negativnim predmet raznolikih i{~itavanja. posljedicama bijega, jer je shvatila da je ko-biolo{ko-dru{tvene analize dostojne Juraj Kuko~ pera najve}ih pisaca naturalizma. No, bijeg od ìvota mule nu`ni dalji korak 69 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar IZBAVITELJI The Incredibles

SAD, 2004 ANIMIRANI pr. Walt Disney Pic- Filmovi o superjunacima u proteklih tures, Pixar Animation Studios, John Walker; izvr. su nekoliko godina postali redoviti na pr. John Lasseter sc. Brad Bird; r. BRAD BIRD; repertoaru. S prozai~ne strane gledano, d.f. Andrew Jimenez, Patrick Lin, Janet Lucroy; mt. ve}ina njih snimljena je samo zato {to Stephen Schaffer gl. Michael Giacchino; sgf. Lou je studio Marvel nakon vi{e desetlje}a skih osobnosti kakva je drugdje uga- Romano glasovi: Craig T. Nelson, Holly Hunter, uspio razrije{iti situaciju s pravima na snula s krajem staroga Hollywooda. S Samuel L. Jackson, Jason Lee, Dominique Louis, ekraniziranje svojih likova: u nastaloj vremenske distance jasno je da Pri~a o Teddy Newton, Jean Sincere, Eli Fucile 121 min poplavi jedino je ôvjek-pauk uspio igra~kama nije bila va`na tek kao prvi distr. Continental ostvariti puni populisti~ki potencijal, i ra~unalno animirani film u povijesti to zahvaljuju}i sinergijskoj sprezi kor- Pixar, i njegov {ef John Lasseter, tim su Obitelj superjunaka pozvana je jo{ jed- porativne mo}i Sonyja i redateljskog naslovom okrenuli novu stranicu cijenom, iz mirnoga gradskog ìvota, u akciju nadahnu}a Sama Raimija. U ve}ini loga medija, kojim su do sredine deve- spa{avanja svijeta. ostalih slu~ajeva, Marvelovi superjuna- desetih dominirali Disneyjevi tradicio- ci umnoèni likovima iz drugih stu- nalno crtani mjuzikli. U tom je trendu dija, poput Hellboya ili @ene-ma~ke, Pixar do danas ostao ime koje ostali ostali su zanimljivi tek uskom krugu ra- opona{aju ponajprije studio Dream- nijih, ekranizacijom ~esto razo~aranih Works, skloniji agresivnije komercijal- oboàvatelja. Pri~i o jo{ jednom preza- nim obradama Pixarovih motiva. Tako si}enom holivudskom trendu ve} bi se, je Pixar uzimao za motiv bube, ~udovi- tako, nazirao kraj da joj obol nije {ta i ribe, a DreamWorks ga je slijedio, dao studio Pixar. s komercijalno sumjerljivim, ali kreativno redovito skromnijim uspjehom. Ponikao iz Lucasfilmova odsjeka za ra- Ali, kad je Pixar predstavio svoj peti ~unalnu animaciju, Pixar se u osamna- dugometra`ni film, Izbavitelje, situaci- est godina od osamostaljenja etablirao ja kao da se obrnula umjesto da svo- kao industrijski predvodnik na dva po- jim imitatorima zacrta novo motivsko lja koja se veoma rijetko susre}u pod igrali{te, studio kao da je zauzeo ono istim okriljem: u tehnologiji softvera za Marvelovo. digitalnu animaciju i simulaciju te u na- rativnome umije}u. Njegovi su filmovi Izbavitelji su ipak vrlo specifi~an, tradi- istinske kolaboracije, u kojima je pri~a cionalno piksarovski pogled na gra|u kralj, kako kaè krilatica studija te koja se u proteklih pola stolje}a etabli- po~ivaju na sinergiji pojedinih autor- rala kao nova populisti~ka mitologija. To~no, nikad jo{ Pixar nije bio u ovoli- koj mjeri ovisan o gledateljevu prethodnom iskustvu sa sli~nim sièima: uz dobro poznavanje datosti superjuna~- kih pri~a, prilikom gledanja Izbavitelja na umu valja imati i ikonografiju filmova o superagentima, ponajprije Jamesu Bondu. I iako ovom kombinacijom Pi- xar prilazi bliè no ikad izravnu citira- nju kakvim ina~e obiluju Dreamwor- ksovi radovi, tri ih elementa objedinju- ju u ne{to dosta druk~ije. Mislim na nostalgiju, negativce i ~vrstu privrè- nost karakterizaciji obitelji. 70 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar A

svaki Izbavitelj pojedina~no pristupa svojim supermo}ima, krije ih i zatim ostvaruje. Stoga, dok se moè ustvrditi kako je prvi dio filma dru{tveno angaìraniji i dramatur{ki originalniji, cijela sredi{- nja sekvenca obra~una s negativcem na tropskom otoku tom stalnom tropu Bondovih filmova ima snagu emocionalne katarze, posve ushi}ena osloba- |anja dugo susprezana libida. Pritom je otac taj kojega valja spa{avati; njegova je snaga najizravnija, tjelesna i ekspli- Izvan okvira ove recenzije mo`da pri- entiteta pretpostavi ìvim ljudima o citno moralna. Majka, pak, elasti~no- pada promi{ljanje o na~inima na koje kojima se ondje odlu~uje. {}u utjelovljuje silnu fleksibilnost koju dana{nji filmovi gledaju unatrag od zahtijeva njezin poloàj u obiteljskoj Pixar, kao samostalna kompanija, recikliranja zapleta i tematike do retro- cjelini. K}i, u najranjivijim adolescent- moè za okvirnoga negativca uzeti kor- estetike koja je sama sebi svrha. Pixar skim godinama, posjeduje dvije opre~- poraciju; onaj djelatni zlikovac u filmu, se, barem, nikad nije stidio svojeg rene sposobnosti koje vrsno karakterizi- s kojim se obitelj Izbavitelja moè s trousmjerenja ali samo u jednom raju njezine vr{njakinje sposobnost nemalom katarzom obra~unati fizi~- pogledu, onom dizajnerskom: svi nji- da bude nezapaèna, prirodan izdanak ki, jest razo~arani oboàvatelj superju- hovi filmovi nalaze vizualno nadahnu- njezine stidljivosti, te mo} prizivanja naka, utjelovljenje spomenute medio- }e u stilovima pedesetih. S obzirom da neslu}eno sna`ne obrambene energije, kritetske frustracije. Kao i u Pri~i o je upravo rije~ o vremenu koje je izro- vjerojatno iste one iz koje potje~e ~uve- igra~kama 2, Pixar takvim izborom dilo superjuna~ki stripovski bum i knji- na ènska magija i sklonost tinejdèr- udara na one koji su mu ionako ciljana èvne temelje Bonda, Izbavitelji su Pi- ki vje{ti~arenju. Pandan maloj darkeri- publika: na oboàvatelje, slijepo odu- xaru o~ito bili su|eni. Redatelj Brad ci izrazito je socijaliziran mla|i brat, {evljene oblicima popkulturne gra|e, Bird je, pak, jedinim dugometra`nim èljan dokazivanju putem sporta, jer ~ije djetinjasto odu{evljavanje postaje crti}em Iron Giant, snimljenim u ma}e- moè izrazito brzo tr~ati; dinami~nu pogibeljno upravo zato {to mu nedo- cjelinu zaokruùje tre}e dijete, jo{ do- hinskom okru`ju Warnerove kratko- staje moralna potka zrele li~nosti. Ta- jen~e, koje u filmu ne}e prohodati, ali vje~ne dvodimenzionalne animacije, kvim izborom antagonista Pixar daje }e otkriti vlastite neslu}ene mo}i. iskazao jak senzibilitet za upravo to prinos dekonstruiranju te tako ~este razdoblje, za prikaz hladnoga rata i pa- sklonosti gledanju unatrag. Takva karakterizacija superjunaka ne ranoje supersila. Sada, u Izbaviteljima, samo da omogu}uje da svaki njihov on problematizira na~in na koji se Trend prema pripovijedanju o obitelji podvig bude ujedno i dramski vaàn Amerika odnosi prema svojim junaci- sve je prisutniji u Pixarovim filmovima. korak u razvoju njihovih osobnosti, ma tako bitnima za psihu nacije u Tako su igra~ke tvorile surogatne obi- nego i rje{ava problematiku dramatur- apstraktnom smislu, i tako neprihvat- teljske zajednice u svojim dvama pri~a- gije pri~a o ve}em broju superjunaka ljivima teroru mediokritetstva koji obi- ma; ~udovi{ta su postala skrbnici male bolje od ijednoga prinosa ànru do ljeàva ameri~ku svakodnevicu. U sjaj- djevoj~ice kad je ona pro{la kroz or- sada ~ak i od dvaju nastavaka X- noj sprezi podsje}anja na mekartijevski mar; samohrani otac dao se u potragu Mena, uspje{na Marvelova serijala koji teror, koji je dao uvod u pedesete, te za Nemom. Izbavitelji su, pak, prva ima najvi{e sli~nosti s Izbaviteljima. onoga {to je Salman Rushdie nazvao cjelovita obiteljska cjelina koja pretho- Utoliko Pixar jo{ jedanput, ~ak i kad »najbitnijim ljudskim pravom dana{nji- di po~etku filma; iako posjeduje ele- nominalno opona{a tu|a djela, utire ce, pravom da se bude uvrije|en«, Bird mente rastavljanja i ponovnoga sastav- nove pripovjedne staze. dovodi junake u poziciju da se kriju od ljanja roditelja i djece, njihova pri~a javnosti i izigravaju obi~ne ljude. Kro- pripovijeda ponajprije o na~inu na koji Vladimir C. Sever nolo{ki, to smje{ta njihovu mladost upravo u pedesete, {to bi u igranom filmu bio veliki previd u kontinuitetu. Crtani film to si, o~ito, moè dopustiti, ne bi li parabola bila sna`nija. U isti mah, on pravdoljubivome glavnom ju- naku daje posao slu`benika u osiguravaju}em dru{tvu, gdje on radi u fizi~ki (ali i psihi~ki) tijesnom »cubicleu« (pre- gradi u korporativnom uredu), prisiljen da interes neljudskoga poslovnog 71 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar BLISKI ODNOSI Closer

SAD, 2004 pr. Icarus Productions, John Calley maciju i me|u kriti~arima, i me|u pu- jeli film, ba{ kao i na Marberovoj Productions, Avenue Pictures Productions, Cary Bro- blikom, i me|u strukovnim ocjenjiva~- izvornoj drami. Da izbor interpreta kaw, John Calley, Mike Nichols, Scott Rudin; izvr.pr. kim sudovima. nije bio tako precizan, film bi se raspli- Celia D. Costas, Robert Fox sc. Patrick Marber; r. Nichols je naoko imao dobitnu kombi- nuo o o{tre dijaloge kojima nitko ne bi MIKE NICHOLS; d.f. Stephen Goldblatt; mt. John naciju. Tim vi{e {to je Marber pristao znao udahnuti ljudskost i uvjerljivost. Bloom, Antonia Van Drimmelen gl. Steven Pa- napisati scenarij prema vlastitoj drami. Samo ~etiri lika doista nije lako voditi trick Morrissey; sgf. Tim Hatley; kgf. Ann Roth Kad je pak objavljeno da }e sredi{nje li- cijelim filmom, a da se ne osjeti zamor ul. Natalie Portman, Jude Law, Julia Roberts, Clive kove u filmu odglumiti Jude Law, Na- reduciranom mizanscenom. Zato je Owen, Nick Hobbs, Colin Stinton, Steve Benham, talie Portman, Julia Roberts i Clive gluma~ka razigranost pravi spiritus Jaclynn Tiffany Brown 104 min distr. Conti- Owen, malo je tko sumnjao u novi movens rada. U tome je najrazigranija nental umjetni~ki podvig cijenjenoga Nichol- maestralna Natalie Portman, ~ije su sa. No, nakon premijere ocjene su bile preobrazbe emotivne, karakterne i Sastavlja~ osmrtnica u londonskim novi- poprili~no razli~ite. Jedni su tvrdili da tjelesne me|u najboljim izvedbama nama i budu}i romanopisac Dan nakon su Bliski odnosi u samu vrhu redatelje- u ameri~koj kinematografiji posljednjih lak{e prometne nesre}e upozna mladu ve karijere, dok je drugima film djelo- nekoliko godina. Njezina je Alice u Amerikanku Alice i njih dvoje zapo~nu vao kao isprazno prepri~avanje znatno Marberovoj pri~i klju~na. S njezinim vezu. No, veoma brzo Dan se zaljubi u fo- koherentnijega kazali{nog predlo{ka. isticanjem u gomili ljudi na ulici film tografkinju Annu, koja ne ostaje hladna Iako je u filmu te{ko previdjeti povre- po~inje i zavr{ava, a sve je ono izme|u na njegova udvaranja, ali se ipak odlu~i za menu pretencioznost i pone{to drveno uzrok i(li) posljedica njezine interakci- brak s dermatologom Larryjem. Godinu ozra~je, Bliski odnosi veoma su dobra je s ostalo troje likova. Pankerica, ro- poslije Anna ne skriva izvanbra~ni izlet s filmska pri~a s iznimnom gluma~kom manti~arka, striptizeta i napokon zrela Danom, dok se shrvani Alice i Larry jed- podjelom i dijalozima koji nisu ni{ta iz- èna, Alice, odnosno Jane kada se pri- no s drugim upuste u jednono}nu avantu- gubili na svojoj svjeìni i preciznosti. ~a rasplete, odgonetka je bliskih odno- ru. sa preostalih karaktera, koji tako|er Film pritom nagla{ava svoje kazali{no imaju vrsne interpretacije. Ameri~ki redatelj Mike Nichols, kao podrijetlo, ali ne na na~in da poku{ava preslikati ritam zbivanja na pozornici, Jude Law u ulozi Dana podjednako se malotko u Hollywoodu, s lako}om sni- dobro preobraàva iz jednog emotiv- ma prilagodbe poznatih romana i kaza- nego ustrajavaju}i na ugo|aju ograni- ~enoga prostora. Ograni~ena i {to se nog agregatnog stanja u drugo, dok je li{nih komada. Uostalom, Nichols je Clive Owen kao Larry upravo sjajan zapo~eo redateljsku karijeru 1966. sjaj- ti~e likova i {to se ti~e postupaka koji im stoje na raspolaganju. U tom su smi- kao mu{ki {ovinist u jednom, a slomlje- nom ekranizacijom drame Edwarda Al- ni mu` u drugom trenutku. Stoga je beeja Tko se boji Virginije Woolf?, a slu Bliski odnosi teatar pametno prenesen u filmski kadar, koji silinom emoci- prava {teta da Julia Roberts, iako bolja me|u njegovim filmovima i televizij- nego u ve}ini filmova, nije na razini skim projektima najbolji redovito ima- ja, preokretima i izazovno{}u re~enoga bez ikakvih problema odràva pozor- ostalih kolega. Lik je Anne u njezinoj ju podrijetlo u knjièvnosti i teatru. Di- izvedbi odve} eteri~an i neuhvatljiv, plomac je nastao prema romanu Char- nost gledatelja, iako se ovdje dinamika primarno ne ostvaruje u zapletu i slici, posebice jer je Annina i Danova veza lesa Webba, Predsjedni~ke boje prema najva`niji odnos u mreì bliskih odno- bestseleru Joea Kleina, dok su hvaljeni nego u onom {to se ~uje i naslu}uje iz sloènih odnosa protagonista. Marber sa u filmu. Sre}om, ostatak je filma po- An|eli u Americi TV-adaptacija drame mno osmi{ljen i realiziran, pa njegova Tonyja Kushnera. Ni posljednji Nichol- je, treba istaknuti, znala~ki prilagodio najslabija karika nije (pre)velik pro- sov film nije iznimka. Romanti~na je tekst zakonitostima filmskog izraàva- blem za ocjenjivanje vi|enog. Nichols drama Bliski odnosi prilagodba kazali{- nja, dok je Nicholsova pedantna reìja je odve} iskusan filma{ da slabost ne bi ne predstave Patricka Marbera, britan- sve to uprizorila s mnogo osje}aja za pretvorio u prednost. Barem marketin- skoga dramati~ara ~iji je komad o ro- vizualno i kontekstualno. {ku. manti~nom umreàvanju ~etvero ljudi Ipak, vode}a su odlika filma gluma~ki u drugoj polovici 1990-ih doìvio akla- nastupi. Na njima, zapravo, po~iva ci- Bo{ko Picula 72 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar B ALEKSANDAR VELIKI Alexander

SAD, Velika Britanija, Njema~ka, Nizozemska, 2004 pr. Warner Bros., Intermedia Films, Pacifica Film, Egmond Film & Television, IMF Internationa- le Medien und Film GmbH & Co. 3. Produktions KG, Moritz Borman, Jon Kilik, Thomas Schühly, Iain Smith, Oliver Stone; izvr.pr. Matthias Deyle, Pierre Grunstein, Paul Rassam sc. Oliver Stone, Chri- jevaju znatnu stvarala~ku disciplinu u beno kao primitivnog barbarina i auto- stopher Kyle, Laeta Kalogridis; r. OLIVER STONE; usugla{avanju svih sastojaka filmskoga ritativnu majku s izraènim animozite- d.f. Rodrigo Prieto; mt. Yann Hervé, Gladys Joujou, tkiva, prije svega scenaristi~kog pred- tom spram oca. Ozna~nicom je njego- Alex Marquez, Thomas J. Nordberg gl. Vange- lo{ka. Uvjetovanost je gledateljeve per- va pohoda megalomanija bez prave us- lis; sgf. Jan Roelfs; kgf. Jenny Beavan ul. Colin cepcije druk~ija i potrebno joj je nena- postave odnosa ne samo s protivnikom Farrell, Anthony Hopkins, Angelina Jolie, Val Kil- metljivo stvarala~ko vodstvo, ~ak i nego i s ve}inom naizgled bliskih liko- mer, Rosario Dawson, Christopher Plummer, Jared nadzor u izmjenama ritma, upravo da u va. Sve sna`nija izolacija postaje iska- Leto, Raz Degan 175 min distr. Blitz prijemu nazna~ene gra|e ne bi popusti- zom njegova posvema{njeg gubitni{tva, la i njegova pozornost. Pripovijedanje u kojem zamalo nitko od sudjelatnika u Egipatski vladar Ptolomej u poodmaklim je u Aleksandru Velikom neprimjereno osvaja~kom pohodu ne}e zazirati od godinama prisje}a se ìvota Aleksandra takvim zahtjevima. Nema u njemu nu`- spletki ili ~ak izdaje. Velikog. Pripovijedanje zapo~inje prika- no potrebne sre|enosti, odnosa nagla- zom mladena~koga razdoblja znamenitog U i{~itavanju povijesnog uo~avamo {enih i nenagla{enih dijelova da bi gle- izrazito slobodnu interpretaciju, ~ak i osvaja~a, a nastavlja pohodom kroz Perzij- datelj bez pote{ko}a mogao pratiti zbi- sko Kraljevstvo, pa sve preko rijeke Ind. prenagla{enu, s nerazmjernim o~itova- vanja. Mjestimice je i nelogi~no, pa da- njem povijesnih podataka. Nazna~eni kle i nesvrhovito prelamanje vremen- su ratni{tvo i neutaìva è| za {to da- Razgla{enost je posljednjega filma Oli- skih razina na{tetilo razgovijetnosti ljim osvajanjima, a zanemareni u~inci vera Stonea bila razvidna jo{ i znatno prikazanog. znatno kulturolo{kih odrednica. Povi- prije no {to se pojavio u kinodistribuci- No, navedene je nedostatke barem dje- jesno {tivo nije za Stonea temelj nad- ji. Naime, znameniti se redatelj prihva- gradnje, nego prepreka u oblikovanju tio uprizorenja ìvotopisa zacijelo naj- lomice mogla prikriti svrhovita karakterizacija koja bi osnaìla gledateljevu vlastite interpretacije, pa ga zanemaru- ve}eg osvaja~a razdoblja staroga vijeka, je gdje god je to mogu}e, ne bi li iska- a proturje~nosti koje su dijelom opusa razinu uìvljenosti. Pristup je, me|u- tim, uvjetovan ponajprije zamisli o do- zao ideju {to je èli nametnuti gleda- filmskog autora, ali i ìvota povijesne teljstvu. li~nosti morale su izazvati pozornost. sezanju grandioznosti, pa likovi ostaju Tako je, u skladu s namjerama, Alek- ograni~eni u oblikovanju. Ni scenari- U Aleksandru Velikom ravnoteà cjeli- sandar Veliki ànrovski odre|en povijesti~ki predloàk ni redateljska izvedba ne nije dosegnuta, jer zasebni dijelovi snim spektaklom, s poku{ajem doseza- ne dopu{taju sredi{njim likovima nad- filmske gra|e odraàvaju prevelik ne- nja epske grandioznosti i u pristupu gradnju u karakternom smislu, pa razmjer. Nediscipliniranosti predlo{ka temi, kao i u trajanju filma. I u povr{- izbjegavaju mogu}nost njihova prera- i pretencioznoj provedbi redateljskih nu razmatranju moèmo bez pote{ko}a stanja u istinske junake, kao i mogu}- postupaka nisu pomogli ni mjestimice ustanoviti da je posrijedi nezgrapna nost njihova gotovo mitskog dosezanja prenametljiva fotografija, ni ponegdje filmska cjelina, cjelina proturje~ne po- ravnoteè osobnosti i djelovanja. Pre- neu~inkovita montaà. Tako ni izvedbe vijesne interpretacije. tencioznost je ozna~nicom njihova di- razgla{enih gluma~kih osobnosti ne jalo{kog iskaza, a la`na grandioznost mogu nadrasti zadani predtekst, pa to Po~etna je pote{ko}a svakako obliko- djelovanja. Sredi{nji je lik optere}en ostvarenje ostaje tek neuspjelim poku- vanje filmskoga pripovijedanja. Povi- izravno nagovije{tenom biseksualno- {ajem stvaranja filmskog epa. jest je medija pokazala da ostvarenja {}u, ali i podvojen u odnosu na oca ma- duljega trajanja od uobi~ajenoga zahti- kedonskoga kralja, prikazanog nedvoj- Tomislav êgir 73 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar ZLOÊSTI DJED MRAZ Bad Santa

Harveyja Pekara, goff razornim humorom i ironijom in- slikovitog prota- teligentno i u~inkovito razobli~ava gonista Ameri~kog konzumeristi~ki pristup Boì}u. Nje- sna, jednog od gov Djed Mraz nije sjedokosi dobri~ina najboljih filmova koji djeci donosi darove, nego alkoho- pro{le godine), te lu sklon plja~ka{ i varalica kojem, na- igrani prvenac kon dva razvoda, ranjavanja, zatvorske Svijet duhova (od- kazne i mno{tva primljenih batina, ulo- li~na i razmjerno ga staroga dobri~ine najteè pada. subverzivna adap- Umjesto nasmijana lica i o~ekivana tacija istoimenog uzvika »Ho-ho-ho!«, najmla|i se od be- underground-stri- sprizorna djedice i ènskara koji pod pa), Zwigoffa su crvenim kaputom krije bocu èstice predstavili kao mogu nadati tek nacerenoj grimasi, al- originalna i do- koholnom zadahu i so~noj psovci. sljedna umjetnika Mo`da bi drugi Zwigoffov film najlak- koji ne pristaje na {e bilo opisati rije~ima bra}a Coen su- SAD, Njema~ka, 2003 pr. Blixa Zweite Film Pro- kompromise. Razvidno je to i iz Zlo~e- sre}u bra}u Farrelly. Jer, ispod naslaga duktion GmbH & Co. KG, Dimension Films, Triptych stog Djeda Mraza, njegova prvog holi- ironije, cinizma i politi~ke nekorektno- Pictures, Sarah Aubrey, John Cameron, Bob Wein- vudskog projekta, subverzivnog djela sti (me|u ostalim, ismijavaju se Afroa- stein; izvr.pr. Ethan Coen, Joel Coen sc. Glenn koje je sve samo ne srednjostruja{ka merikanci, ljudi patuljasta rasta, preti- Ficarra, John Requa; r. TERRY ZWIGOFF; d.f. Jami- holivudska blagdanska obiteljska zaba- li...) krije se topla i dirljiva, tek mjesti- e Anderson; mt. Robert Hoffman gl. David Ki- va na kakve nas je tvornica snova tije- mice odve} pateti~na boì}na pri~a na tay; sgf. Sharon Seymour; kgf. Wendy Chuck ul. kom 90-ih navikla. Rije~ je o filmu koji scenariju koje su navodno sura|ivala i Billy Bob Thornton, Tony Cox, Brett Kelly, Lauren je, u doba kad je Boì} postao sinoni- bra}a Coen. Ako tome i nije tako, u Graham, Lauren Tom, Bernie Mac, John Ritter, Ajay mom za {oping-groznicu, konzumeri- Zwigoffovu autorskom rukopisu lako Naidu 98 min distr. UCD zam i ki~, itekako dobrodo{lo osvjeè- je uo~iti koenovski senzibilitet. nje. Dok se u na{im kinima prikazivala Jedina zamjerka koja se filmu moè te{ko gledljiva komedija Kako presko~i- Willie T. Stoke depresivni je biv{i robija{, uputiti ti~e se suvi{na i ne osobito ti Boì} Joea Rotha (tipi~ni holivudski alkoholi~ar koji svakoga Boì}a nevje{to uvjerljiva sretnog zavr{etka. Idili~ni glumi Djeda Mraza, i s ortakom, patulja- mediokritetski proizvod u kojem se is- prizori nove obitelji, koja ~eka povra- stim vilenjakom Marcusom, uspje{no pod navodnog propitkivanja smisla i tak oca sa slu`benog puta, donekle se plja~ka robne ku}e. Ove bi im godine, me- duha Boì}a krije potpuna afirmacija |utim, planove mogli pokvariti jedan ne- doimaju prisilno nakalemljenim i, pret- americane i navodno poèljnih, no do- postavljivo, neizbje`nim kompromi- sigurni osamljeni dje~ak i simpati~na pri- brano degeneriranih obiteljskih vrijed- vla~na konobarica. som na koji je Zwigoff morao pristati. nosti), Zwigoff nam je pokazao da No to je uistinu minimalan ustupak, blagdan koji cinici ve} ~estitaju rije~i- koji gotovo nimalo ne kvari dojmove o Izvrsna crnohumorna drama Zlo~esti ma »Merry Kitchmass«, i ~iji je najpre- cjelini. Djed Mraz drugo je igranofilmsko poznatljiviji simbol {areni Coca-Colin ostvarenje cijenjenoga dokumentarista vlak ukra{en nasmijanim likom Djeda A ako vam sljede}e godine zazvoni i okorjeloga nezavisnjaka Terryja Zwi- Mraza, zapravo uop}e ne treba preska- zvonce na boì}nom drvcu, to ne mora zna~iti da je jo{ jedan an|eo dobio kri- goffa. Dugometra`ni dokumentarac kati. Prona{av{i savr{ena suradnika u la. Mo`da se tek jo{ jedan pokvarenjak Crumb posve}en kultnom majstoru un- uobi~ajeno dojmljivu Billyju Bobu uspio iskupiti za sva nedjela koja je po- derground-stripa Robertu Crumbu (au- Thorntonu (mo`da najboljem suvre- ~inio i prona}i obitelj. toru glasovitog Ma~ka Fritza i prijatelju menom holivudskom glumcu), Zwi- 74 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar B

Josip Grozdani} ZASELAK The Village

tih je naslova, me|utim, jasno bio preminula djeteta, jasno je da naizgled vidljiv i nezanemariv Shyamalanov beskonfliktna seoska zajednica po~iva autorski problem. Scenariji njego- na nezdravim temeljima. Doìvjev{i vih djela, naime, jednostavne su, osobne tragedije, skupina emotivnih ne osobito uvjerljive i razmjerno brodolomaca prije nekoliko se desetlje- prekonstruirane pri~e visokog }a dragovoljno izdvojila od civilizacije, koncepta, storije koje mladi Indi- neuspje{no poku{avaju}i zalije~iti dav- jac majstorski redateljski i stilski ne rane i u strahu od izmi{ljenih ~udo- oblikuje, uglavnom ih efektno zavi{ta odgajaju}i potomstvo. Slika nesi- klju~uju}i proizvoljnim zavr{nim gurnih ljudi koji, uvjereni da im ~ine obratima, kojima je puko iznena- najbolje, vlastitu djecu strahom terori- |enje naj~e{}e jedina svrha. Takav ziraju, odvajaju od civilizacije i prisilno SAD, 2004 pr. Touchstone Pictures, Blinding je slu~aj i sa Zaseokom, filmom vezuju uza se, dok ih ta ista, emotivno Edge Pictures, Scott Rudin Productions, Covington koji pokazuje da se komercijalno, a zrelija i neoptere}ena djeca, podu~ava- Woods Pictures Inc., Sam Mercer, M. Night Shyama- uglavnom i kriti~arski, dobitna formu- ju kako prevladati sram i pri}i voljenoj lan sc. M. Night Shyamalan; r. M. NIGHT SHYA- la ve} donekle potro{ila. Rije~ je o izvr- osobi, nikako ne moè biti idili~na. Za- MALAN; d.f. Roger Deakins; mt. Christopher Tellef- sno reìranu djelu dojmljiva tjeskobnog vr{ni preokret baca novo svjetlo i na sen gl. James Newton Howard; sgf. Tom Foden; ugo|aja i precizno uvodnu sekvencu, jer kgf. Ann Roth ul. Bryce Dallas Howard, Joaquin gradirane napetosti, postaje jasno da je stari- Phoenix, Adrien Brody, William Hurt, Sigourney koje }e vas povreme- ja generacija, u èlji da Weaver, Brendan Gleeson, Celia Weston, Michael no uistinu dovesti do sa~uva samoizabranu Pitt 107 min distr. Continental ruba stolca. Vrline autisti~nu sliku svijeta, su filma i odli~na fo- spremna i na `rtvovanje Iza naizgled idili~na ìvota stanovnika izo- tografija cijenjenoga vlastitih potomaka. Tek liranog ameri~kog zaseoka potkraj 19. sto- Rogera Deakinsa, kad bude ugroèna bu- lje}a krije se pre{utni dogovor mje{tana sa stalna suradnika bradu}nost i sre}a njegove zastra{uju}im mitskim bi}ima koja nasta- }e Coen, kao i pri- (indikativno slijepe) njuju okolnu {umu. Mje{tani ne smiju no- mjereno suzdràni k}eri, seoski }e poglavar siti odje}u àrkih boja, ali ni za}i u {umu, gluma~ki nastupi, (tako|er znakovito, po jer ih ~eka odmazda ~udovi{ta, kojima po- kako Joaquina Phoe- zanimanju u~itelj) odo- nekad prinose i `rtve. Nepodno{ljiv ìvot nixa i mlade Bryce briti ulazak u {umu i od- u neprestanu strahu povu~ena }e, no od- Dallas Howard, tako lazak po lijekove, a u va`na Luciusa Hunta, mladi}a zaljubljena i veterana Williama navodno opasnu misiju u slijepu djevojku Ivy, natjerati na neopre- Hurta i Sigourney Weaver. No dojam o opet }e poslati k}er. Tako }e naposljet- zan ulazak u {umu, ~ime }e pokrenuti do- filmu dobrano kvari prili~no predvid- ku jedino ona koja uistinu ne vidi ga|aje koji bi mogli zavr{iti tragi~no. ljiv obrat u samoj zavr{nici, bez kojega uspjeti spoznati pravu istinu. Zanimlji- bi se cjelina doimala smislenijom. Nai- va je i ~injenica da su jedine emotivno Intrigantni i uznemiruju}i parapsiho- me, nategnuta obja{njenja o vi{edeset- zrele osobe u selu upravo tjelesno hen- lo{ki horor-trileri [esto ~ulo, Neslo- ljetnom zakupljivanju nacionalnog par- dikepirana Ivy i donekle mucavi Luci- mljivi i Misteriozni znakovi darovita su ka i mijenjanju ruta zra~nih linija ne us, mladi ljudi ~ija }e sna`na ljubav indijskog filma{a s holivudskom putov- zvu~e nimalo uvjerljivo. probiti ograde (samo)zavaravanja i nicom M. Nighta Shyamalana predsta- Drìm da recentni Shyamalanov ura- svojevrsna totalitarizma kojima su stavili kao zrela i promi{ljena filma{a, riji okruìli selo. iznimno vje{ta u izazivanju jeze, stvara- dak ipak nije neskrivena oda konzerva- nju vrlo sugestivna tjeskobnog ozra~ja, tivizmu. Ve} od uvodnoga prizora po- Josip Grozdani} kao i u radu s glumcima. Iz spomenu- greba, valjda zbog nedostatka lijekova 75 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar BEZ IZLAZA Les Égarés

ve} eksplicitne. Ba- bukoli~ne pejzaè okupane ljetnim zra- rem ne onako kako kama sunca promatra ~udesna kamera su ih prikazivali Agnès Godard. Bruce LaBruce, Dakako, trokut je nanovo tu. Téchiné John Grayston, Au- naprosto oboàva likove sirovih i po- gusti Villaronga ili malo divljih momaka, koji zalu|uju Curt McDowell, njegove junakinje (ali i junake). U Mje- koji mu u tom postu zlo~ina, bio je to odbjegli zatvore- glavlju prave dru{- nik Wadeck Stanckzak, koji izlu|uje tvo. Téchinéov ho- Catherine Deneuve. U drami Jembras- moeros je diskre- se pas bio je to Emanuel Blanc u ulozi tan, gotovo nepri- mu{ke prostitutke, koja pristaje na po- mjetan, mahom pomalo neobi~ne uvjete producenta Phi- vezan s adolescen- lippea Noireta. U Divljim trskama bio tnim nemirima. A je to sirovi Stephane Rideau u kojeg se Francuska, Velika Britanija, 2003 pr. Canal+, ponekad je toliko pritajen, mahom zaljubljuje Gael Morel. A u Bez izlaza, Centre National de la Cinématographie (CNC), Con- skriven iza maske ljubomore, uznemi- to je nepismeni sedamnaestogodi{nji seil Régional Midi-Pyrénées, FIT Productions, Fran- ruju}ih ti{ina i zabranjenih pogleda, da delikvent Yvan alias Gaspard Ulliel, u ce 2 Cinéma, Gimages 6, Great British Films, Le Stu- se o njemu moè tek naga|ati, pa~e i isti mah robustan i njeàn, s kojim }e se dio Canal+, Spice Factory Ltd., Jean-Pierre Ram- polemizirati. No, ako je ne{to zajedni~- senzualna Odile (Beart) upustiti u krat- say-Levi; izvr.pr. Adam Betteridge, David Rogers ko ve}ini Téchinéovih filmova, onda je ku ali strastvenu pustolovinu, nakon sc. Gilles Taurand, André Téchiné prema roma- to njihova fascinacija tijelima u pokre- {to prona|u uto~i{te u napu{tenoj nu Gillesa Perraulta; r. ANDRÉ TÉCHINÉ; d.f. Agnès tu. Ponekad ona prelaze duè etape, re- {umskoj vili ìdovskoga skladatelja. Godard; mt. Martine Giordano gl. Philippe Sar- cimo, od Francuske do Maroka ({ifra: Yvan ovdje preuzima ulogu katalizato- de; sgf. Zé Branco; kgf. Christian Gasc ul. Em- Loin). A ponekad ne moraju odlaziti ra, ali i surogata, kad dolazi do inverzi- manuelle Béart, Gaspard Ulliel, Grégoire Leprince- toliko loin, kao {to je to u filmu Bez je spolnih uloga. Odile je ta u kojoj }e Ringuet, Clémence Meyer, Jean Fornerod, Samuel izlaza. Istodobno, Téchiné preferira se probuditi animalni instinkti, dok Labarthe, Eric Kreikenmayer, Nicholas Mead 95 sna`ne prologe. Zato maestralna uvod- Yvan kao njezin objekt kobne privla~- min distr. UCD na sekvenca vjen~anja iz Divljih trski nosti prihva}a novu dimenziju majke / na neki na~in korespondira s energi~- ènine u~iteljice. A mali Philippe ra- Udovica s dvoje djece poku{ava izbje}i na- nom uvodnom sekvencom napada {tu- zotkriva u Yvanu nadomjestak za oca, cisti~ku okupaciju Pariza te, vo|ena zago- ka na kolonu u zbjegu, u kojoj se zate- pri ~emu se dje~akove reakcije manife- netnim mladi}em, nailazi na skrovi{te u kla Emmanuelle Beart sa sinom i k}eri. stiraju u rasponu izme|u divljenja (tu {umskoj vili. Poput Divljih trski, ~iji prolog ima po- Philippeov lik donekle priziva Françoi- liti~ku pozadinu (Alìrski rat), tako je i se iz Divljih trski) i ljubomore. No, naj- Premda je talijanski kriti~ar Pier Mari- prolog Bez izlaza determiniran jo{ jed- dirljiviji odnos ipak ostaje onaj izme|u a Bocchi, autor kratka, ali inteligentna nom mu~nom epizodom iz novije fran- majke i sina, kad Odile shvati da je po- i sveobuhvatna dosjea o gay filmu Quei cuske povijesti (ulazak nacisti~kih tru- vrh svega ipak samo majka. Tko bi re- bravi ragazzi, koji broji sedamdesetak pa u Pariz). Téchinéov Bez izlaza otva- kao da je njihova avantura trajala samo stranica, uvrstio velikog Andréa Téchi- ra se i zatvara preciznim povijesnim ~etiri dana. A kada se kazaljke na satu néa u poglavlje Autorske vizije, mo`- opisima, koji su dokumentirani arhiv- pokrenu, to je znak da su nanovo poda i zato jer Téchiné nikad nije skriva- skim materijalom, da bi izme|u prolo- stali dijelom krvave povijesti. o svoje homoseksualne sklonosti, njega i epiloga, Téchiné ugurao protago- gove homoerotske vizije ne igraju na niste u jedan posve druk~iji bajkoviti Dragan Rube{a retoriku skandala i nikad nisu bile od- svijet, neku vrstu za~arane {ume, ~ije 76 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar B PUPENDO

ê{ka, 2003 pr. Total HelpArt T.H.A.; izvr.pr. Mi- vatska publika upoznala zahvaljuju}i èlje i ne pomisli. Ako se pomisao na lan Kuchynka sc. Petr Jarchovsky prema knjizi vrlo dobru filmu Moramo se pomagati, seks me|u odraslima javi, odmah po- Petra Sabacha; r. JAN HREBEJK; d.f. Jan Malír; mt. prikazanu u na{im kinima. Pupendo stane predmet poruge, na {to ukazuje i Vladimír Barák gl. Oskar Petr; sgf. Milan Bycek posjeduje jednake sastojke kao filmovi naslovni motiv Pupenda Marina ul. Boleslav Polívka, Eva Holubová, Jaroslav njegovih prethodnika Menzela i For- {tosa koji po~ne kao golicava erotska Dusek, Vilma Cibulková, Jirí Pecha, Lukás Baborsky, mana te je svojevrsna kompilacija dosa- igrica, a zavr{i kao pubertetska psina. Vojtech Svoboda, Nikola Pesková 120 min da{njih iskustava dru{tvenokriti~ke Dakle, svi potencijalni erotski podraà- distr. Discovery ~e{ke komedije. U njemu su i humor i ji me|u odraslima umjesto seksom za- blaga satira i seks i egzistencijalna tje- vr{e ravnodu{nim ignoriranjem seksa Dva ~e{ka bra~na para na razli~ite na~ine skoba. Dakle, ni{ta nova. Osim toga, ili ~ak sprdanjem sa seksualnom ùd- preìvljavaju u komunizmu. Mara je kipar mnogi Pupendo uspore|uju s Amarcor- njom. koji se odbija prilagoditi reìmu, zbog ~ega dom, jer poput Fellinija stvara za~udni Hrebejkov film èli nam re}i da je ko- ìvi na dru{tvenoj margini i rubu egzisten- spoj satire i intimne pri~e o odrastanju. munisti~ka ideologija svojim dru{tve- cije, a njegova èna Alena naprosto ga Fellinijevu filmu Pupendo sli~i i ustraja- no-politi~kim djelovanjem uspjela za- smatra lijen~inom. Magda i njezin mu` vanjem na motivu seksualne ùdnje. Mila, pak, ìve udobno, jer su se oportuni- gaditi ~ak i najintimniju sferu ljudskog sti~ki prilagodili reìmu koji tako|er ne U tom pogledu Hrebejkov film donosi bivstva, seks, izvojevav{i tako jo{ jednu podnose. Magda, povjesni~arka umjetno- novost koja taj film uzdiè iznad razine pobjedu kolektivnoga nad privatnim. sti, odlu~uje pomo}i Mari, svojem biv{em korektne kompilacije ve} vi|enih moti- @elja za seksom uspjela se odràti samo ljubavniku. Unato~ njegovu po~etnom va. Naime, dok u Amarcordu seksualna u svijetu najnevinijih, dru{tvenim ob- protivljenju, ugovori mu posao izrade kipa ùdnja ne poznaje dobne granice, u Pu- vezama jo{ neoptere}enih pripadnika ~e{kog partijskog ratnog heroja. pendu je ona rezervirana samo za mla- dru{tva djece. Dakle, za razliku od de. Poput Fellinijevih mladaca, Hrebej- filmova Fellinija, Menzela, Formana i Komunisti~ki reìm i njegova kritika kovi de~ki i cure bez ko~nica se prepu- Chytilove, u Hrebejkovu filmu seks vjerojatno su naju~estaliji motiv ~e{ke {taju erotskim i romanti~nim zanosi- nije sna`na opreka kolektivnoj ideolo- kinematografije. Za trajanja toga zlo- ma. No, odrasli likovi Pupenda odve} giji, nego njezina posljednja `rtva. Za- glasnog reìma ~e{ki su redatelji kritiku su zauzeti svakodnevnim dru{tveno- hvaljuju}i inteligentnom i duhovitom komunizmu upu}ivali posredno kroz politi~kom i materijalnim problemima, pogledu na odnos dràve i seksa, Pu- humor i blagu satiru. Bunt su tako|er zbog ~ega na seks i ne pomi{ljaju. U pendo nadilazi razinu solidne komedi- iskazivali opisuju}i dekadentne proi- braku seksualna ùdnja me|u likovima jice o danima komunizma. zvode liberalnog Zapada, koji su indi- uop}e ne postoji, a ~ak se ne pojavljuje vidualisti~kom komponentnom oponi- ni u odnosu Mare i njego- Juraj Kuko~ rali ideologiji kolektivnoga, poput sek- ve biv{e ljubavnice Magde, sa, hedonizma op}enito te psiholo{ko- iako je Magda lijepa èna egzistencijalnih problema. Nakon slo- zanosnih oblina s kojom je ma komunizma biv{i reìm mogao se Mara imao burnu, nikad mnogo slobodnije kritizirati i filmska dovr{enu vezu. Jedna od se {pina dokraja otvorila. Za~udo, dok klju~nih scena pritom je je interes za takve teme u ostalim isto~- ona u kojoj Magda, bijesna noeuropskim kinematografijama prili~- zbog toga {to Mara ne èli no iscrpljen u 90-ima, ~e{ka se kinema- prihvatiti ponu|eni posao tografija jo{ i danas neumorno bavi ko- izrade kipa partijskoga he- munizmom i socijalisti~kom svakodne- roja, izlazi gola golcata iz vicom. kupaonice i prepire se s Toj skupini filmova pripada i Pupendo Marom, a da nitko od njih redatelja Jana Hrebejka, kojega je hr- dvoje na èlju za seksom 77 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar MAND@URIJSKI KANDIDAT The Manchurian Candidate

Hollywoodu ~esto treba mnogo manje mence, ali i dovoljno apstraktna da nje- razloga (i vremena) da snimi remake. zina op}enitost nikoga osobito ne po- Kad je Kandidat do{ao na red, reìja je ga|a. Realno gledano a film èli biti povjerena na prvi pogled idealnom realan korporativni kapital danas kandidatu Jonathanu Demmeu, koji nema potrebe za krticom koja bi sub- se jo{ od iznimnog uspjeha filma Kad verzivno djelovala protiv svoje volje jaganjci utihnu nije oku{ao u ànru tri- od Enrona do na~ina na koji se vodi lera, ali je snimio niz politi~ki angaìra- cjelokupna ameri~ka fiskalna i vanjska nih dokumentaraca. politika, te{ko je uo~iti moment koji Demmeova strategija pri dovo|enju ve} nije sro~en posve u skladu s njego- SAD, 2004 pr. Paramount Pictures, Clinica Este- vim interesima. Demmeova poenta tico Ltd., Ilona Herzberg, Scott Rudin, Tina Sinatra; Kandidata u novi milenij slijedi smjer- nice aktivizma, iako nikada otvoreno tako je donekle preslaba i zaka{njela. izvr.pr. Scott Aversano sc. Daniel Pyne, Dean Ge- ne polemizira sa stanjem ameri~ke po- Ali mo`da bi i kao takva imala sna`ni- orgaris prema romanu Richarda Condona; r. JO- litike. Primjerice, umjesto da radi za jeg odjeka, kad bi film bio ~vr{}a cjeli- NATHAN DEMME; d.f. Tak Fujimoto; mt. Carol Lit- prijetvorne Kineze, Raymond Shaw na. tleton, Craig McKay gl. Wyclef Jean, Rachel Por- (Schreiber) sada }e biti uba~eni agent U te`nji da film u~ini aktualnim, Dem- tman; sgf. Kristi Zea; kgf. Albert Wolsky ul. Den- korporacije po imenu Manchurian. me je najfascinantniju Frankenheime- zel Washington, Liev Schreiber, Meryl Streep, Jon Opasnost po demokraciju, kao da tvrdi rovu sekvencu psihijatrijsko ispira- Voight, Kimberly Elise, Paul Lazar, Charles Napier, nje mozga pretvorio u razmjerno Simon McBurney 129 min distr. Blitz banalno programiranje ~ipom. Lik satnika Marca (Washington) ovdje je ta- Bojnik ameri~ke vojske Bennett Marco ko|er programiran ({to je u Franken- osje}a da ne{to nije u radu s pri~om o za- heimera bilo samo sugerirano) te je sjedi u koju je njegov vod uletio u kuvajt- njegov PTSP samo jo{ jedan u nizu ele- skoj pustinji i herojstvu odlikovana nared- menata zapleta koji zaguljenost nika Raymonda Shawa, uskoro i predsjed- pretpostavlja ~vrstoj karakterizaciji, a ni~kog kandidata. kako usput ~esto pravi ozbiljne gre{ke u koracima, ne uspijeva dosegnuti ele- Prva ekranizacija romana Richarda Demme, vi{e ne dopire izvana kru- gantnu fascinantnost prvoga filma. I lik Condona Mandùrijski kandidat pni kapital èli ste}i kontrolu nad poli- Eleanor Shaw, koji je Angela Lansbury snimljena 1962. u reìji Johna Fran- ti~kim sustavom i njime iznutra mani- portretirala kao jedva pojmljiv primjer kenheimera {kolska je definicija kul- pulirati. Ali film nigdje ne stavlja znak razularena maj~instva, gubi ve}inu tnog filma: iako je nakon premijere po- jednakosti izme|u svoje radnje i sabra- podsvjesnih konotacija u ekstravagan- brao panegirike, film je ubrzo povu~en nih nedjela trenuta~ne vlasti Sjedinje- tnom nastupu Meryl Streep. iz optjecaja (zbog nelagodnih sli~nosti s nih Dràva; ma koliko prijetvoran bio, Kao {to tehnologija ne moè nadomje- atentatom na JFK-a, ili zbog financij- Shaw djeluje kao uvjerljiv kandidat stiti psihologiju, tako ni ovo novo gle- skih prepirki). Punih ~etvrt desetlje}a ratni heroj i uzoran mladi ~ovjek te danje ne moè djelovati kao vi{e od nitko ga nije vidio: oko filma isprela se manipuliranje strahom, klju~na sporna kvantitativne preinake, koja je usput fama, za koju se nakon ponovljene pre- osobina ranijega filma, a i dana{nje ponegdje izgubila du{u. Napor cijelog au- mijere 1988. ispostavilo da je itekako litike, nijednoga trenutka ne postaje torskog tima nije prijeporan, ali ~ak i to~na. Vjerojatno nijedan film u povi- ~vrsto problematizirana. Demmeov je bez usporedbe s prvom ekranizacijom, jesti nije isprepleo politi~ku intrigu, film tako u jednu ruku varijacija na film ne uspijeva postati bitan politi~ki kulturnu angaìranost, zagonetke liko- motive Condona i Frankenheimera, a u triler na{ega vremena a kamoli kla- va i ~isto umije}e pripovijedanja u tako drugu tek zaobilazna polemika s okru`- sik. ~vrstu cjelinu. Frankenheimerov je film jem u kojemu je nastao dovoljno klasik koji je ve}ini ostao nepoznat. promi{ljena da ne proziva nikoga poi- Vladimir C. Sever 78 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar B TIM AMERIKA: SVJETSKA POLICIJA Team America: World Police

SAD, 2004 ANIMIRANI pr. Paramount Pic- Ukratko, rije~ je o pravoj èstici me|u unedogled. Nema ~ega nema. No, naj- tures, Scott Rudin Productions, Pam Brady, Trey Par- aktualnim holivudskim bezalkoholnim gore su pro{li ameri~ki liberali me|u ker, Matt Stone; izvr.pr. Scott Aversano, Anne Gare- pi}ima. Jer ne samo da se jezi~avi glumcima poput Aleca Baldwina, Sea- fino sc. Trey Parker, Matt Stone, Pam Brady; r. tandem obra~unao s novom vanjsko- na Penna, Susan Sarandon i Tima Rob- TREY PARKER; d.f. Bill Pope; mt. Tom Vogt gl. politi~kom doktrinom Bijele ku}e (bla- binsa, okupljenih u imaginarni ceh Harry Gregson-Williams; sgf. Jim Dultz; kgf. Karen è) i njezinim metama me|u bjelosvjet- F.A.G., koje su Parker i Stone ocrtali Patch glasovi: Trey Parker, Matt Stone, Kristen skim teroristima (è{}e) nego je rije~ o kao najgore pozere, kojima ni suradnja Miller, Daran Norris, Phil Hendrie, Maurice LaMar- pravom pokolju ta{tina niza ameri~kih sa sjevernokorejskim vlastodr{cem koji che, Chelsea Magritte, Jeremy Shada 98 min gluma~kih i redateljskih zvijezda. Ono planira 11. rujna puta 2356, nije pre- distr. Blitz {to po~ne kao referiranje na intervenci- preka za samoreklamerstvo. Ipak, pra- onizam sada{njeg ameri~kog predsjed- vi su maskar doìvjeli lik i djelo redate- Antiteroristi~ka postrojba Tim Amerika nika s Parizom i piramidama u ru{evi- lja Michaela Moorea, koji je u filmu prava je no}na mora za teroriste koji ne- nama, zavr{i kao silovito obezglavljiva- nepodno{ljivi tamanitelj fast fooda prestance juri{aju na SAD i njihove save- nje holivudskog establi{menta, ogor~e- spreman raznijeti se me|u ameri~kim znike. No, u posljednjoj akciji u Parizu na takvom politikom Georgea W. Bus- vojnicima u pohodu na teroriste. ekipa ostane bez jednoga ~lana, i to ba{ u ha. Parker i Stone o~ito nikoga ne Parker i Stone èstoki desni~ari? Ne trenutku kada sjevernokorejski diktator shva}aju relevantnim u unutarameri~- ba{. Njih dvojica jednostavno ne {tede Kim Jong planira teroristi~ke udare diljem kim prijeporima oko strategije u ratu nikoga, pa ni one koje holivudska kre- svijeta. Stoga ameri~ka tajna slu`ba anga- protiv terorizma, pa je Tim Amerika: ìra brodvejskog glumca Garyja da se prima smatra svojim produhovljenim gla- Svjetska policija film nakon kojega sve snogovornicima. Uostalom, ni drugoj druì timu kako bi se infiltrirao me|u te- opisane strane mogu osjetiti litre plju- roriste i tako osujetio njihov stra{ni plan. strani u filmu ne ide glatko. Obavje{taj- va~ke na svojim licima. Hollywood ci su tako tupoglavci puni frustracija, najvi{e. »Ljudi se dijele na ku..e, pi..e i {u..e. dok se ime Amerike naj~e{}e spominje Izrugivanje Parker i Stone izvode veo- Ku..i stalno j..u pi..e, a povremeno i uz rije~ na j, u originalu na f. Pritom ma zabavno. Barem na radost gledate- su osobito nemilosrdne izvorne pje- {u..e. Da ku..i to ne rade, {u..i bi izas...i lja kojima takav tip humora nije odbo- sme, od kojih je ona o spektaklu Pearl cijeli svijet!« Tako zavr{no obra}anje jan. [ale su im dosljedne, upu}enost u Harbor pravo remek-djelce. Tu su i svima u filmu i u kinodvoranama, vanjskopoliti~ka pitanja na visini, a iza- zgodna podsje}anja na Lucasove Zvjez- zapo~ne glavni lik animirane politi~ke brana tehnika jedna od najoriginalnijih dane ratove i Spielbergova Indianu Jo- satire Tim Amerika: Svjetska policija. u posljednje vrijeme. Parker i Stone su nesa, dok je sam film nastao kao rein- Njegovo je ime Gary Johnston, po za- se, naime, odlu~ili za minijaturne lutke terpretacija televizijske serije za djecu nimanju je kazali{ni glumac na privre- i makete. Drvenim su lutkicama, to~ni- iz 1960-ih Thunderbirds. Tim Amerika: menom radu u antiteroristi~koj poje marionetama, u kadru ostavljeni Svjetska policija pak nije nimalo za dje- strojbi, a osmislili su ga daleko najve}i konci na kojima vise, pa je otpo~etka cu, a prema koli~ini prostota, vulgar- anarhisti me|u ameri~kim televizijskim jasno {to su autori èljeli poru~iti s pri- nosti, povra}anja i odsje~enih udova ni i filmskim autorima danas. To su, daka- ~om o ameri~koj elitnoj protuterori- za dobar dio odrasle publike. Ni{ta ko, Trey Parker i Matt Stone, tvorci sti~koj postrojbi. zato. Momci su se posve dobro sna{li u popularne humoristi~ne serije South svijetu lutaka, terorista i antiteroristi~- Park. I dok je dvojac u filmu, ba{ kao u Te{ko je i nabrojati {to se sve na{lo na kih juri{nika ~iji spoj ve}im dijelom ne svom TV-hitu, ravnopravno podijelio njihovu udaru. Nabujali ameri~ki patri- pati od prazna hoda ili manjka ideja. posudbu glasova likovima, Tim Ameri- otizam, simbolika 11. rujna, Broadway Film doista nije za svakoga, ali ni Trey ka: Svjetska Policija redateljsko je djelo i Hollywood, islamski militanti od ê- Parker i Matt Stone nisu ba{ bilo tko. sama Parkera, pri ~emu scenarij zajed- ~enije do Egipta, {upljikavost obavje- Je.. ga! Rekli bi Gary i dru{tvo. no potpisuju Stone, Parker i Pam {tajnih slu`bi, OUN i Hans Blix, homo- Brady. seksualci, oboljeli od AIDS-a i tako Bo{ko Picula 79 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar BEZ POMAKA Non ti muovere

}i se njokima i {pagetima, kao gastro- nomskoj alternativi za njihovo nenapi- sano ljubavno pismo. Samo {to kod Castellitta uìci ra|aju grizodu{je, koji }e junaka proganjati {esnaest godina. Ljubav Italije i Timotea znojna je, nasilna, nje`na i nesretna. Ali jo{ nedovoljno nasilna i sna`na da bi zaustavila vrijeme. To je nepomi~na ljubav koja se konzumira uz prazne ~a{e votke i smr- znutu hranu. Ljubav kojom se ru{e sve Italija, [panjolska, Velika Britanija, 2004 pr. tavale pasolinijevsku periferiju, koje }e dru{tvene konvencije, spremna na sve, Cattleya, Alquimia Cinema S.A., The Producers otu`no sivilo razbiti tek jedna crvena pa ~ak i na postizanje nekrofilske ek- Films, Marco Chimenz, Giovanni Stabilini, Riccardo cipela. No, koliko se god njezino neo- staze. No, dok hrvatski prijevod filma Tozzi sc. Sergio Castellitto, Margaret Mazzanti- bi~no ime naizgled moè promatrati u zvu~i hladno i trivijalno, kao da je rije~ ni; r. SERGIO CASTELLITTO; d.f. Gianfilippo Corti- alegorijskom kontekstu, ~ini mi se da o nekakvoj policijskoj istrazi ili lovu na celli; mt. Patrizio Marone gl. Lucio Godoy; sgf. bi nas aluzije Castellittove Italije na serijskog ubojicu, njegov izvorni naslov Francesco Frigeri; kgf. Isabella Rizza ul. Pené- onu Berlusconijevu odvele u pogre{nu (Non ti muovere) u isti mah ima zna~e- lope Cruz, Sergio Castellitto, Claudia Gerini, Lina smjeru. Jer, Castellittu o~ito nije odve} nje molitve, unutarnjega glasa i mu~- Bernardi, Pietro De Silva, Angela Finocchiaro, Mar- stalo do ideologije. nog jecaja. Film se, dakle, moè pro- co Giallini, Renato Marchetti 125 min distr. [to je pa~e natjeralo njegova ugledna matrati kao mra~na simfonijska poema VTI lije~nika Timotea da se upusti u avan- o erotizmu rigor mortisa. Nepomi~na turu s tom neotesanom i priprostom leì lije~nikova k}i na kirur{kom stolu, Neugledna i priprosta djevojka ulazi u ne- djevojkom? Za{to je on toliko voli i ~e- dok autor tretira njezin kirur{ki zahvat obi~nu vezu s lije~nikom. zne za njom? Kad bismo poku{ali razri- poput najve}ega glamura, {to je ve} poje{iti te dileme, bilo bi to gotovo isto stao pravi filmski trend, premda Timo- Postoji neka tajna veza izme|u Charli- kao da se pitamo {to je natjeralo ugled- teo ne èli u njemu sudjelovati, nego ze Theron i Penélope Cruz. Kada su zanu pijanisticu Isabelle Huppert da u ka- ~eka u hodniku na ishod operacije. No, jedno na velikom platnu u lezbijskom bini za testiranje pornokaseta prekopa- skalpeli ne uranjaju samo u tkivo k}eri, zanosu, onda su jako glamurozne ({i- va po papirnatim rup~i}ima natoplje- nego i u o~evu du{u. To je ona spozna- fra: Glava u oblacima). A kada se nji- nim spermom. Ili da poku{amo odgo- ja boli koju secira Castellittova suu~e- hova tijela razdvoje i krenu u razli~itim voriti za{to su se Ferrerijevi burùjski snica i za{titnica dr. Mazzattini, slijede- smjerovima, onda izvla~e najsna`nije supru`nici iìvljavali nad trudnom Or- }i literalne tragove Gadde i Buzzatija. adute u fizi~koj transformaciji i sna`noj nellom Muti ({ifra: Il futuro e donna). Da nije bilo sladunjavoga Tota Cotu- ekspresivnosti. Theron je to u~inila u Jer, Castellittova vizualna pornografija gna, grozni~avih ekscesa u mizansceni, ûdovi{tu. A Cruz u impresivnom dru- slijedi utrte tragove Marca Ferrerija. nagla{ene religijske simbolike i pateti- gom filmu Sergia Castellitta Bez poma- Tada postaje o~ito da erotski intenzitet ke dvaju trudno}a koje povezuje motiv ka, adaptaciji istoimenoga bestselera njihova odnosa ne po~iva na Timoteo- o~instva (Timoteo u isti mah èli biti njegove ène Margaret Mazzantini, vu pani~nom bijegu od sterilnih obitelj- dobar otac Angeli, ali i strahuje da }e koji je 2002. bio ovjen~an ~uvenom na- skih rituala, koje personificira njegova ocem nanovo postati) bila bi to velika gradom Strega. Cruz (odli~na!) portre- burùjski neprobojna èna, nego u melodrama. Zato je Castellitto jo{ bolji tira Italiju, neuglednu curu s dru{tve- tome da je u Italiji napokon razotkrio ispred kamere nego iza nje, dok ~eka, noga dna, osu|enu na preranu smrt i svoj mra~ni predmet ~e`nje. Italia i Ti- razmi{lja i hvata uspomene. Tada nas je odba~enu od dru{tva, dakle, jednu moteo tako|er sudjeluju u fererijev- barem natjerao da mu vjerujemo. onih tu`nih kreatura koje su neko} obi- skom ritualu velikog `deranja, hrane- Dragan Rube{a 80 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar B VRATA PREMA DOLJE The Door in the Floor

SAD, 2004 pr. Focus Features, This Is That Pro- U jednoj sceni filma Vrata prema dolje vu. Redatelj jasno ve} tada daje do zna- ductions, Revere Pictures, Good Machine, Anne Ca- knjièvnik Ted i mladi Eddie voze se nja da je Ted angaìrao mladi}a zbog rey, Michael Corrente, Ted Hope; izvr.pr. Amy Kauf- automobilom raspravljaju}i o pri~i depresivne i shrvane Marion, a ne zbog man, Roger Marino sc. Tod Williams prema ro- koju je Eddie napisao. Ted smatra da sebe. No, gledatelj ipak strpljivo do manu Johna Irvinga; r. TOD WILLIAMS; d.f. Terry Eddijevoj pri~i, iako govori o stvarnom kraja ~eka trenutak kada Ted to obzna- Stacey; mt. Affonso Gonçalves gl. Marcelo Za- ìvotu, nedostaje zanimljivosti. Daje njuje Eddiju. rvos; sgf. Thérèse DePrez; kgf. Eric Daman ul. mu savjet o ~emu pri pisanju treba vo- S druge strane predoslovan je i detalj Jeff Bridges, Kim Basinger, Jon Foster, Elle Fanning, diti ra~una. Govori mu kako kvaliteta Marionina gledanja sinove fotografije Mimi Rogers, John Rothman, Harvey Loomis, Bijou pri~anja ovisi o malim stvarima i trenutak prije nego {to }e ostvariti prvi Phillips 111 min distr. Discovery kako, s pomo}u njih, svaka dobra pri~a seksualni odnos s Eddijem. Gledaju}i ~itatelju treba davati naznake. Tako|er fotografiju ona se pita kakav je bio lju- Ted Cole, poznati autor dje~jih knjiga, i se s pomo}u malih stvari treba dati bavni ìvot njezinih sinova. Potom upi- njegova supruga Marion Cole ìve u ne- naslutiti i kraj pri~e, ali u toj mjeri da ta Eddija da li je ikada u ìvotu vodio sretnom braku nakon pogibije dvojice sion ipak bude neo~ekivan. Male stvari ljubav. Nakon njegova nije~nog odgo- nova. Marion je godinama shrvana depre- o kojima ovdje pri~a Ted u biti su lite- vora, odlazi s njim u postelju. U ovome sijom, zbog ~ega zapostavlja ~etverogodi{- rarni detalji. slu~aju redatelj previ{e nju k}er. Jednoga dana u njihov ìvot ulazi srednjo{kolac Eddie, kojega Ted poziva Scenarist i redatelj tim je toga poja{njava gledate- da mu asistira s obzirom da mladi} èli kratkim izlaganjem o lju. postati pisac. No, Eddie ubrzo ostvaruje umije}u pisanja u glav- Iako je rije~ o zanimljivoj seksualnu i ljubavnu vezu s Marion. nom liku Teda skicirao preradi romana Johna Ir- rad na vlastitom scenariju vinga A Widow for One filma Vrata prema dolje. Year (u nas roman nije Iako je Williams svjestan preveden) u kojoj se êhovljeve kvalitete da obra|uje ozbiljna obitelj- se u detaljima, naznaka- ska problematika smrt ma i sugestijama krije djece, bra~na kriza, zapo- kvalitetno ispri~ana pri- stavljanje djeteta, varanje ~a, te{ko se ne oteti doj- partnera, odnos maloljet- mu kako redatelj neke nika i starije ène s ince- stvar ipak odve} doslov- stuoznim naznakama no nazna~uje i prerano redatelj Williams te{ko je razotkriva. Posebno se to odnosi na na- pomirio, s jedne strane, èlju da napra- znake motiva Tedova angaìranja mla- vi europski art-film i, s druge strane, dog asistenta Eddija kao i naznake Ma- svjesno ili nesvjesno, podilaènje holi- rionina motiva da u|e u seksualnu vudskom konformizmu. Film ima dovezu s Eddijem. Cijeli stan Coleovih is- brih trenutaka poput fino iznijansirana punjen je crno-bijelim fotografijama si- spoja ozbiljnosti i humora, zanimljivih nova povje{anih po zidovima soba. U karaktera poput samodopadnoga Teda jednoj sceni, u prvoj tre}ini filma, Ed- Colea kojega je odli~no utjelovio Jeff die na zidu gleda fotografiju sina Cole- Bridges, ali ono ~ega se Hollywood ovih u tr~e}em stavu. Ta je fotografija najvi{e boji po pitanju takvih drama, a identi~na Eddijevoj fotografiji koju je {to je u ovoj itekako vidljivo, utjecaj je Ted gledao prije nego {to ga je angaì- europske ili azijatske art-ezoterije. rao kao asistenta. âk je i Eddijev izgled na toj fotografiji identi~an sino- Goran Kova~ 81 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar DRU@BA ISUSOVA

uloge »izrazito vjerodostojne«, pa se ~ini da mi ponekad imamo unaprijed stvorena mi{ljenja o glumcima (a i ostalim filma{ima) koje dobro znamo, ali i da takva mi{ljenja ne moraju uvijek biti to~na. Usto, Petranovi}u se znalo pred- bacivati (i opet po mom mi{ljenju pretjerano) da se u njegovu filmu previ{e Hrvatska, 2004 pr. Hrvatska Radiotelevizija }inu nagrada dodijelio Vrdoljakovoj govori i da se klju~ne stvari rje{avaju (HRT), Maydi Petranovi}, Silvije Petranovi} sc. Dugoj mra~noj no}i snimanoj s doista dijalogom, a ne filmskim postupkom Silvije Petranovi}; r. SILVIJE PETRANOVI]; d.f. Mi{o mnogo novca, a kriti~ari (s razlogom) (iako je i dijalog jedan od elemenata Orepi}; mt. Vanja Sirucek, Andrija Zafranovi} gl. preferirali niskobudètne filmove filmskog izri~aja). Djivan Gasparian; sgf. Ivo Husnjak; kgf. Ante Ton~i Ostoji}evu Tu divnu splitsku no} i Svi- Drìm ipak da dva elementa mogu ba- Vladislavi} ul. Milan Ple{tina, Leona Paramin- li~i}ev Oprosti za kung fu. Tako je Pe- rem dio gledatelja pone{to zasmetati. ski, Ivica Vidovi}, Livio Badurina, Kresimir Mikic, tranovi}evo ostvarenje sa znatno vi{e Ve}inu njih ba{ }e zahvaljuju}i redate- Mustafa Nadarevic, Galliano Pahor, Matija Prskalo uspjeha prikazano u slu`benim konku- ljevu stilu ponajvi{e zainteresirati nere- 95 min distr. Continental rencijama jednog od malobrojnih svjet- alizirana ljubavna pri~a izme|u Marije skih festivala najvi{e A-kategorije u i Hada, {to nije u skladu s autorovom Isusovci poku{avaju do}i do imanja udo- [angaju te u Sarajevu, Sao Paulu i Kal- te`njom da napravi ponajprije politi~ki vice grofice Marije preko pobo`nog oca kuti, ~ime je Dru`ba Isusova nedvojbe- film o jezuitima, te to povremeno do- Hada. no pripomogla rastu}em ugledu hrvat- vodi do naru{avanja cjelovitosti filma. skoga filma, koji u posljednje vrijeme Drugi je pak problem da Petranovi} Silvije Petranovi} (1959), koji je jo{ osvaja vrijedna priznanja na me|una- nije ni{ta èlio mijenjati u scenariju koji 1985. diplomirao na zagreba~koj aka- rodnim smotrama, ali isto tako i dojmu je napisao prije petnaestak godina (i demiji TV-filmom Nitko se ne}e smija- o uspje{noj sezoni doma}ega filma koji se svidio autoru romana), dok su ti po Milanu Kunderi (za koji je dobio 2003/4. se u me|uvremenu promijenile i dru{- i tada uglednu nagradu Sedam sekreta- To ujedno ukazuje i na razlike kojima tvene okolnosti, pa i mentalitet publi- ra SKOJ-a), prili~no je kasno debitirao se hrvatski filmovi primaju kod ku}e i ke. [otola je naime roman napisao u kao autor cjelove~ernjega filma Dru`- izvan na{ih granica, ali i ponekad pre- doba komunisti~koga reìma, kada su bom Isusovom, vrlo osobnom i zani- o{tre zamjerke na{ih kriti~ara doma}oj mnogi umjetnici stvarali djela o do- mljivom adaptacijom romana jo{ jed- produkciji. Tako su mnogi kriti~ari gmati~nosti crkve, koja su tako lako noga poznatog ~e{kog pisca Jirija [oto- opravdano nagla{avali uspje{ne epizo- mimoilazila cenzuru, iako je ve}ina pule (1924-1989). Iako Petranovi} (koji de (posebice Ivice Vidovi}a), ali nega- blike znala da pritom zapravo misle na je i producent za Maydi film i kopro- tivno ocjenjivali izbor Leone Paramin- pritisak jednopartijskoga sustava (u ducent HRT) zasigurno nije raspolaga- ski i njezinu uvjerljivost u glavnoj ulozi okviru te tendencije vjerojatno najpo- o velikim novcem, njegova kostimirana mlade i lijepe udovice grofice Marije, a znatiji film je Majka Ivana An|eoska drama doima se kao bogata produkcija ponekad i Milana Ple{tine, tuma~a Poljaka Jerzyja Kawalerowicza). No ta kakve u hrvatskoj kinematografije nisu glavne mu{ke uloge oca Hada, kojega su vremena pro{la, pa i Dru`ba Isusova ~este. Vizualna ljepota (za koju je zaslu- joj kao privatnog ispovjednika {alju je- time pone{to gubi na provokativnosti i àn i snimatelj Mi{o Orepi}), uvjerljiva zuiti s namjerom da se preko njega do- intrigantnosti. No Petranovi}ev film rekonstrukcija 17. stolje}a u kojem se mognu njezina imanja. Nasuprot tomu, ipak ima dovoljno ostalih vrijednosti radnja zbiva te zanimljivi likovi ipak vrlo ugledan svjetski kriti~ar Ron da bi zasluìo pozornost gledatelja. nisu bili dovoljni da film izbije u prvi Holloway, koji dulje od tri desetlje}a plan na ovogodi{njeem nacionalnom sustavno prati filmska zbivanja na ovim Tomislav Kurelec festivalu u Puli, gdje je slu`beni ìri ve- prostorima, pi{e kako su ba{ njihove 82 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar B SAJAM TA[TINE Vanity Fair

Velika Britanija, SAD, 2004 pr. Focus Features, zajedni~ko to {to klasi~ne pri~e Granada Film Productions, Tempesta Films, Lydia sele u suvremenost. No, posto- Dean Pilcher, Donna Gigliotti; izvr.pr. Howard Co- je i one ekranizacije klasika hen, Pippa Cross, Jonathan Lynn sc. Julian Fel- koje se doslovno drè predlo{- lowes, Matthew Faulk, Mark Skeet prema romanu ka, ali koje redateljevim isku- Williama Makepeace Thackeraya; r. MIRA NAIR; stvom (filmskim i ìvotnim) i d.f. Declan Quinn; mt. Allyson C. Johnson gl. reìjskim umije}em dobivaju Mychael Danna; sgf. Maria Djurkovic; kgf. Beatrix na osobnosti odmi~u}i se na taj Aruna Pasztor ul. Reese Witherspoon, Gabriel na~in od izvornika. Upravo je Byrne, Rhys Ifans, Jonathan Rhys-Meyers, Bob Ho- to slu~aj s filmom Sajam ta{ti- skins, Roger Lloyd-Pack, Ruth Sheen, Lillette Dubey ne nastalim prema djelu W. M. 137 min distr. Discovery Thackeraya, romanu koji slovi za jedan od najva`nijih proznih Backy i Amelia najbolje su prijateljice iz uradaka viktorijanske Engle- vim filmom, a koji je bio vi{e nego po- mladena~kih dana. Vragolasta i prora~u- ske. treban Sajmu ta{tine zbog kriti~koga nata Becky oduvijek je teìla uzdi}i se Izbor indijske redateljice Mire Nair da stajali{ta kakvo je i sam Thackeray ga- iznad siroma{tva i kretati se u bogata{kim reìra Sajam ta{tine stoga je mnogo jio prema onda{njoj aristokraciji. krugovima. Plaha i povu~ena Amelia pozi- obe}avao. Mamac za producente bilo No, iako spoj redatelji~inih iskustava te va prijateljicu u svoj bogati obiteljski dom je ponajprije njezino filmsko i ìvotno i od tada Becky vi{e ni{ta ne stoji na putu zajedni~ka suradnja iskusnih filma{a u visoko dru{tvo. iskustvo, u kojem spaja dva, na prvi djeluju primamljivo, u kona~nici rezul- pogled, gotovo nespojiva svijeta tat je osrednji. Ponajprije spoj Zapada i Jedan od {kakljivijih proizvoda u film- isto~nja~ki (mati~na indijska kinemato- Istoka u filmu je neuspio. Isto~nja~ki skoj praksi zasigurno je ekranizacija grafija) i zapadnja~ki (redatelji~ino elementi, kojima je Nairova htjela po- nekoga knjièvnog djela. Ukoliko je k iskustvo u ameri~koj kinematografiji). najvi{e ostvariti pe~at autorstva, djelu- tome jo{ i rije~ o knjièvnom klasiku Spoj tih dvaju svjetonazora redateljica ju odve} nametljivo da bi kvalitetno ~ija kvaliteta tijekom desetlje}â dobiva nazna~uje i u svom filmu Monsunsko funkcionirali s ostalim dijelovima fil- na vrijednosti, stvar je za autore filma vjen~anje (2001), pa i, ali ovaj put ma. Autorima je, osim toga, problem dvostruko opasnija, jer ono {to se u ta- mnogo izraènije, u Sajmu ta{tine. Ri- stvarao i velik broj likova, koje jedno- kvim slu~ajevima neizbje`no doga|a je~ je o spoju lepr{ava indijskog hedo- stavno nisu uspjeli dovesti u red kako jesu usporedbe filmske ina~ice i izvor- nizma i zapadnja~koga konzervativiz- bi gledatelj s manje muke pohvatao tko noga pisanog djela, koje uvijek zavr{e u ma i hipokrizije. s kim ili tko je komu tko. Iako prvi dio korist izvornika. No, iako to ve}inom S druge strane, kao scenarist filma an- filma odli~no funkcionira zbog pogo- poga|a ekranizacije koje se doslovno gaìran je Englez, glumac Julian Fello- |ena ritma i zaigranosti glumaca, od drè literarnog sadràja, danas je vrlo wes. Redateljica Nair i scenarist Fello- trenutka kada se Becky udaje za Geor- ~esta pojava da se filma{i ~esto utje~u wes nedvojbeno imaju zajedni~kih crta ga, likovi kao da gube karakteristike, a slobodnim i radikalnim preradama kla- iskustvo u seciranju dru{tvenih ra- osje}aj scenaristova i redatelji~ina be- sika, {to ve} u samu startu autoru osi- zlika i obiteljskih odnosa, kao i isku- zvoljna prepisivanja scena iz romana gurava originalnost, opu{tenost izved- stvo u baratanju velikim brojem likova. dominira do sama kraja. be, prilagodljivost knjièvnoga djela Redateljica Nair pokazala je to spome- S obzirom na predloàk i reference au- filmskom izri~aju i, dakako, za{titu od nutim Monsunskim vjen~anjem a Fello- tora postojala je odli~na {ansa za kvali- pretjeranih usporedbi. Tako stoje stva- wes radom na vlastitoj pri~i i Oscarom tetnu ekranizaciju sa zanimljivim odri s, primjerice, filmovima Romeo i Ju- nagra|enu scenariju za Altmanov Gos- makom, no, naàlost, sve je ostalo lija (1996) Baza Luhrmanna ili Okrut- fordski park (2001). Tu je svakako bi- samo na lijepu poku{aju. ne namjere (1999) nastale prema de tan i Fellowesov odli~an osje}aj za iro- Laclosovim Opasnim vezama. Njima je nijski odmak, {to je dokazao Altmano- Goran Kova~ 83 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar CLEMENTOV OPUS Les Choristes

Francuska, [vicarska, Njema~ka, 2004 pr. Ga- latée Films, Novo Arturo Films, Vega Film AG, CP Medien AG, France 2 Cinéma, Pathé Renn Producti- ons, Arthur Cohn, Nicolas Mauvernay, Jacques Per- rin sc. Christophe Barratier, Philippe Lopes-Cur- val; r. CHRISTOPHE BARRATIER; d.f. Dominique Gentil, Carlo Varini; mt. Yves Deschamps gl. Bruno Coulais; sgf. François Chauvaud ul. Gé- rard Jugnot, Jean-Baptiste Maunier, Maxence Per- rin, Marie Bunel, Jacques Perrin, Didier Flamand, tnijeg impulsa, koji se kvalitativnom ima isto ime i prezime, zbog odre|enih François Berléand, Kad Merad 95 min distr. razinom ne izdiè iznad korektnosti, promjena u karakterizaciji i fabuli na- Blitz po kojoj je dakle logici takav film, a ri- vodi se da je Clementov opus tek naje~ je o Clementovu opusu, dobio pre- dahnut prethodnikom), pokazati tako Slavni dirigent Pierre Morhange dobiva vi- gr{t nominacija za Césara, nominaciju uspje{nim upravo ustrajavanjem na sta- jest da je umro njegov u~itelj pjevanja Cle- za Europsku filmsku nagradu u katego- romodnosti koja se doima kao da je ment Mathieu. Odlazi na u~iteljev spro- riji najboljega filma i glumca, nomina- izravno preuzeta iz davnog originala? vod, gdje se prvi put nakon djetinjstva su- cije za Zlatni globus i Oscara u katego- Recimo ipak, istine radi, da je Clemen- sre}e s nekada{njim {kolskim prijateljem riji najboljega filma na stranom jeziku, Pépinotom. On mu uru~i dnevnik koji je tov opus film razmjerno ~vrste fabule, te jo{ naramak manjih odnosno manje pristojno profiliranih likova (odnosi se Clement vodio dok im je bio u~itelj u za- znanih nagrada i nominacija? Mo`da vodu za delikventnu djecu i mlade`. Rad- vi{e na odrasle nego na dje~a~ke karak- nije iznena|uju}e da takav mali i to- tere), tzv. pouzdane reìje i ugodne vi- nja filma vra}a se u daleku pro{lost, u pao starinski film skupi u mati~noj 1949. godinu. Sredovje~ni neafirmirani zualnosti (i glazbenosti dakako), ali i Francuskoj vi{e od sedam milijuna po- kompozitor Clement dobiva posao u za- zamjerimo mu podosta sterilne odno- vodu za mlade delikvente. Blagi Clement sjetitelja te da u Americi zaradi vi{e od sno nedovoljno iskori{tene i u krajnjoj ubrzo stekne naklonost dje~aka i okuplja dva milijuna dolara, no da se oni koji liniji nategnute poku{aje dramatizacije ih u pjeva~ki zbor. Najnadareniji, ali i naj- odlu~uju o najpopularnijim, a na neki osnovne radnje (prvo se odnosi ponaj- neukrotiviji me|u dje~acima samosvjesni na~in i najuglednijim nagradama po- prije na Clementovu uzaludnu zalju- je Pierre, dok je najnje`niji i najdobrona- mame za ovakvim filmi}em doista je bljenost u Pierrovu samohranu majku, mjerniji mali Pépinot. Zbor sve vi{e napre- te{ko shvatljivo. potonje na motiv psihopatolo{koga duje, no rigidni ga ravnatelj zavoda zabra- Francuska kinematografija jo{ je po~et- mladog nasilnika), te pone{to ipak pre- njuje. Clement i dje~aci otad vje`baju po- kom devedesetih ostvarila iznena|uju- tjeranu bajkovitost u obliku delikven- tajno. }e dobar gledateljski odaziv podjedna- tnog zbora ~ije pjeva~ko umije}e i mi- ko staromodnom i sentimentalnom du- lozvu~nost staje uz bok najpresti`nijih Neke je stvari u svijetu filma doista ologijom Slava mog oca i Dvorac moje svjetskih dje~a~kih zborova. Osobno, te{ko shvatiti. Od nevjerojatne i goto- majke Yvesa Roberta (prema romani- najve}im nedostatkom smatram napu- vo jednoglasne kriti~arske precijenje- ma Marcela Pagnola), ali ti filmovi ~iti film erotiziranim dje~acima, a onda nosti pojedinih filmova (moji su omi- nisu, premda mo`da za koju nijansu zane dopustiti ni najmanji proplamsaj ljeni noviji primjeri Singerov Privedite nimljiviji od Clementova opusa, napa- erotske interakcije, bilo u smjeru odga- osumnji~ene i Jacksonov Povratak kra- li presti`ne nacionalne i me|unarodne jatelji dje~aci, bilo izme|u samih lja) do podjednako nevjerojatnih pro- nagrade. Tko bi uostalom o~ekivao da dje~aka. Erotizirani dje~aci u puberte- cjena raznih ìrija i inih tijela za dodje- }e se remake zaboravljena filma Kavez tu, a li{eni svake seksualnosti, to je zalu uglednih filmskih nagrada. Po kojoj za slavuje Jeana Drévillea iz 1945, svo- ista bajka, ve}a od njihova nevjerojatna je logici beskrajno staromodan film jedobno nominirana za Oscara u danas pjeva~kog umije}a. mnogo puta vi|ene pri~e, u kojem je nepostoje}oj kategoriji najbolje pri~e propu{ten ubrizgaj bilo kakva intrigan- (iako je tema istovjetna, a i glavni lik Damir Radi} 84 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar B ÛDNOVATI VRTOVI Effroyables jardins

Francuska, 2003 pr. Canal+, Centre Européen pora, kako bi privukli Louisinu pozor- ma, koja prenosi sna`nu poruku o hu- Cinématographique Rhône-Alpes, Centre National nost njih }e se dvojica, nakon {to na ra- manosti i pomo}i u najteìm okolnosti- de la Cinématographie (CNC), France 2 Cinéma, diju ~uju poziv na otpor okupatoru, ma. Premda je rije~ o filmu koji je te- France 3 Cinéma, ICE3, Rhône-Alpes Cinéma, Sofi- nepromi{ljeno i brzopleto odlu~iti na matski i stilski bliì vremenu radnje ca Sofinergie 5, UGC Images, Louis Becker sc. akciju minirat }e skretni~arsku ku}i- (kraj pedesetih godina) no vremenu na- Jean Becker, Jean Cosmos, Guillaume Laurant, pre- cu. Poput klinaca oni su nesvjesni po- stanka, njema~ki vojnici u njemu nisu ma romanu Michela Quinta; r. JEAN BECKER; d.f. sljedice svoga ~ina sve dok ih ne stigne prikazani kao amorfna masa zlih, ve} Jean-Marie Dreujou; mt. Jacques Witta gl. Zbi- kazna. Kao taoci, zajedno sa jo{ dvoji- autor i me|u njima prikazuje ljude ko- gniew Preisner; sgf. Bruno Margery, Thérèse Ripa- com sumje{tana, odvedeni su i bit }e jima je bilo dosta rata i koji su sumnja- ud; kgf. Sylvie de Segonzac ul. Jacques Villeret, streljani ako se ne jave pravi krivci. li u ispravnost odluka svoga vodstva. André Dussollier, Thierry Lhermitte, Benoît Magi- Topao i vedar ton pri~e i intenzivne Kvartet glavnih glumaca predvodi ko- mel, Suzanne Flon, Isabelle Candelier, Bernie Col- boje kadra u tom }e se trenutku promi- mi~ar Jacques Pouzay, a u njemu su jo{ lins, Damien Jouillerot 95 min distr. Blitz jeniti. Duboka rupa u kojoj ~ekaju od- dva redateljeva prijatelja, {armantni luku o smaknu}u sive je boje ba{ kao i André Designy i Thierry Plaisance, kao Obu~en u klaunovsko odijelo Jacques na- mutna voda na njezinu dnu. U njihovu i Benoît Magimel, zvijezda francuskoga smijava sve osim vlastitoga sina, tinejdè- o~aju jedina je svijetla to~ka jedan od filma u usponu. Isabelle Candelier dora Luciena. Jednog dana Jacquesov najbo- njihovih njema~kih ~uvara, Nijemac padljiva je kao Louise, no najdojmljivi- lji prijatelj André otkriva Lucienu razlog Bernd, koji je prije rata kao klaun ne- ju epizodu ostvarila je veteranka Su- zbog kojeg je Jacques odlu~io postati kla- koliko mjeseci proveo u pari{kom cir- zanne Flon kao èna koja te{ko prihva- un, a koji datira iz Drugoga svjetskog rata. kusu. }a `rtvu svoga muà za spas talaca. ûdnovati vrtovi snimljeni su prema Njezina gluma~ka gesta minimalisti~ka Tijekom protekle godine u hrvatskim knjizi Michela Quinta posve}enoj Ber- je, no na njezinu licu ~ita se svaka, pa i smo kinima mogli vidjeti ~ak tri fran- nhardu Wickiju, komi~aru koji je kao ona najfinija emocija. cuska filma smje{tena u razdoblje Dru- njema~ki vojnik ~uvao Quintova oca, ûdnovati vrtovi dirnut }e senzibilnije goga svjetskog rata. Uz ûdnovate vr- donosio njemu i ostalim zarobljenicima gledatelje i potaknuti ih da potraè ono tove to su Hotel Splendid Jean-Paula hranu i zabavljao ih. Za potrebe filma oku nevidljivo, skriveno u nama sami- Rappeneaua i Bez izlaza Andréa Té- radnja romana pone{to je pro{irena, ma i ljudima oko nas, {to u dana{njem chinéa. Uspore|uju}i ih, moèmo re}i no zadràn je, ~ak i u najdepresivnijim vremenu ~esto ostaje zanemareno. da su ûdnovati vrtovi bliì Te- situacijama, osnovni humorni ton. chinéovu intimisti~kom djelu (jer opi- Upravo zbog prisutnosti humora una- Goran Ivani{ suju isje~ak ratne svakodnevice nekoli- to~ depresivnu cine likova na uskom zemljopisnom okru`ju ûdnova- podru~ju) no Hotelu Splendid, koji je ti vrtovi podsjetit nastojao epski (pre){iroko zahvatiti }e mnoge na zbivanja. @ivot je lijep Ro- Nakon uvodnih kadrova, kojima domi- berta Benignija. nira zbunjeno lice klauna Jacquesa, Premda je @ivot je radnja se, zajedno s Andréovom pri- lijep bolje reìran ~om, vra}a u pro{lost. Godina je 1944. i Begnini je u nje- Dvojica sredovje~nih prijatelja hedoni- mu vje{tije iskori- sta, u~itelj Jacques i tvorni~ar André, stio svoj komi~ar- zaljubljeni su u istu ènu gostioni- ski i gluma~ki ta- ~arku Louise, koja je blagonaklona pre- lent, ûdnovati ma obojici. Premda nikad nisu ni pomi- vrtovi dirljiva su {ljali na to da se pridruè pokretu ot- humoristi~na dra- 85 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar OCEANOVIH 12 Oceans Twelve

tvrdio ~etiri, uklju~uju}i i onu za najboljega redatelja. A onda je Soderbergh okupio zvu~nu gluma~ku postavu i snimio Oceanovih 11, osuvremenjeni prepravak popularnoga djelca Lewisa Mi- lestonea iz 1960. godine. I napravio odli~an posao, potpisav{i leèran, duhovit, dinami~an i nepretenciozan filmi} superioran izvorniku. Potaknut komercijalnim i kriti~arskim uspjehom SAD, Australija, 2004 pr. Warner Bros., Village Odmahuju}i rukom na laskave epitete i pustolovina simpati~nih lopova, Soder- Roadshow Pictures, Jerry Weintraub Productions, hvalospjeve kriti~ara, Soderbergh je bergh je spremno pristao i na reìju na- Section Eight Ltd., Celebrity Public Relations; izvr.pr. uspjeh iskoristio da dvije godine po- stavka, suradnju uvjetuju}i potpunom Bruce Berman, George Clooney, Susan Ekins, John tom realizira davno ù|eni projekt, tek autorskom slobodom i relativno ni- Hardy, Steven Soderbergh sc. George Nolfi pre- prosje~nu dramu Kafka, koju je kritika, skim prora~unom. Zvjezdanim gluma likovima Georgea Claytona Johnsona i Jacka dobrim dijelom i nezasluèno, sasjekla. ma~kim imenima pridodao je sve traè- Goldena Russella; r. STEVEN SODERBERGH; d.f. Razo~aran neuspjesima odli~ne, no niju Catherine Zeta-Jones i cijenjena Chris Connier, Steven Soderbergh; mt. Stephen Mir- vrlo podcijenjene drame Kralj ulice, i francuskog glumca Vincenta Cassela, a simpati~nu cameo-ulogu dodijelio i rione gl. David Holmes; sgf. Philip Messina; kgf. neonoarovskoga trilera Ispod povr{ine, Bruceu Willisu. Milena Canonero ul. Brad Pitt, Catherine Zeta- Soderbergh se odlu~uje na neko vrije- Jones, George Clooney, Julia Roberts, Andy Garcia, me povu}i iz Hollywooda. Vra}a se u Rezultat svega toga bravurozno je reì- Bernie Mac, Don Cheadle, Matt Damon 125 min velikom stilu 1998. humornim trile- ran i odli~no glumljen film nejasne pri- distr. Intercom-Issa rom Daleko od o~iju, uspjelom ekrani- ~e, metafilmsko djelce ponajprije nami- zacijom romana Elmora Leonarda i fil- jenjeno filmofilima. Zanemarite li ne- Tri godine nakon {to su Danny Ocean i mom koji je Georgea Clooneyja i Jen- preglednu fabulu, moète uìvati u du- njegovih jedanaest ortaka oplja~kali kasi- nifer Lopez preko no}i pretvorio u zvi- hovitim detaljima poput onoga u ko- no mo}noga Terryja Benedicta, vje{ti jezde. Tim se ostvarenjem Soderbergh jem neugledna Julia Roberts glumi momci dobivaju ponudu koju nije mogu- predstavio kao inteligentan, siguran i trudnu samu sebe, u bizarnoj sekvenci }e odbiti. Benedict ih prisiljava da mu, u zreo redatelj, filma{ sklon vje{toj nara- elegantna provla~enja me|u laserskim zamjenu za oplja~kani novac, obave neko- tivnoj kombinatorici, eksperimentira- zrakama i kra|e Fabergéova jaja, ili u liko zahtjevnih zada}a. Me|u ostalim, nju i duhovitim improvizacijama. Za- zabavnoj posveti Millerovu raskri`ju moraju provaliti u amsterdamsku vilu po- nemarimo li neuspjelu preradu glasovi- bra}e Coen i mikroulozi Alberta Fin- znatog ekscentrika i kolekcionara umjetni- tog Solarisa Andreja Tarkovskog, takav neyja, koji se, na po~etku spomenut na, ali i ukrasti jedno od znamenitih Fa- je ostao do danas. Produktivan autor, kao protagonist spomenutoga filma, u bergeovih jaja iz rimskog muzeja. A u Soderbergh je tijekom proteklih sedam zavr{nici pojavljuje u liku oca agentice obavljanju sloènih akcija Danny }e ovaj godina snimio niz vi{e nego solidnih koju glumi Catherine Zeta-Jones. put morati ra~unati i na pomo} supruge filmova. Nakon opet podcijenjena ni- Iako je rije~ o djelu kojem nedostaje Tess. skobudètnog krimi}a The Limey, usli- istinskih uzbu|enja i koje }e Soderber- jedila je srednjostruja{ka, ali razmjerno ghove {tovatelje ostaviti uglavnom Nakon {to je izvrsnim prvencem Seks, intrigantna drama Erin Brockovich, za hladnima, Oceanovih 12 nudi dva sata laì i videovrpce 1989. pobijedio na fe- glavnu ulogu u kojoj je Julia Roberts inteligentne i {armantne zabave. Vi{e stivalu u Cannesu, tada 26-godi{nji osvojila Oscara. Nastup u Trafficu, su- od toga mo`da ne bi bilo ni pristojno Steven Soderbergh smjesta je progla{en gestivnoj triler-drami iz narkomanske traìti. novim Orsonom Wellesom i preporo- sredine, Oscara je donio i Beniciju Del diteljem ameri~koga nezavisnog filma. Toru, a film je od pet nominacija po- Josip Grozdani} 86 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar B CELLULAR

SAD, 2004 pr. Electric Entertainment, New Line neodgovoran mladi mu{karac koji slu- konske ovlasti i po~inili vi{e no prije- Cinema, Dean Devlin, Lauren Lloyd; izvr.pr. Dou- ~ajnim telefonskim pozivom postaje stup. Kao takvi okvirom su djelovanja glas Curtis, Keith Goldberg sc. Chris Morgan, La- neraskidivim dijelom zapleta te policij- sredi{njih likova i dosezanja pune u~in- rry Cohen; r. DAVID R. ELLIS; d.f. Gary Capo; mt. ski istraìtelj nadomak mirovine tri su kovitosti. Eric A. Sears gl. John Ottman; sgf. Jaymes Hin- strukturalne to~ke na kojima scenarist i Ni scenarist Morgan ni redatelj Ellis kle; kgf. Christopher Lawrence ul. Kim Basinger, redatelj nadogra|uju temeljnu premi- nemaju pote{ko}a u oblikovanju ritma William H. Macy, Jessica Biel, Jason Statham, Noah su. Njihova je me|usobna povezanost filmskoga pripovijedanja. Izmjena sta- Emmerich, Richard Burgi, Matt McColm, Adam Tay- nalik iscrtavanju geometrijskoga lika ti~nog i kineti~kog, pasivnog i akcij- lor Gordon 94 min distr. Intercom-Issa trokuta. Ugroèni ènski lik isprva u skog, kao i razmjerno {irok raspon pasivnoj zato~enosti uklju~uje u zaplet ugo|aja za njih su vi{e no puko zanat- mladog mu{karca u neprestanu kreta- Ku}anicu, pripadnicu vi{ega stale{kog sta- sko obna{anje du`nosti, a i montaà nju i njihova je povratna sprega naj- tusa, prijestupnici zato~e u njezinoj ku}i, Garyja Capa te snimateljski rad Erica sna`nija. Nadalje, taj mladi mu{karac u prijete oteti joj sina te èle dospjeti do su- A. Searsa, odràli su strukturalnu i vi- ovla{nu poku{aju zatraìt }e pomo} pruga. U o~ajni~kim poku{ajima, razbije- zualnu cjelovitost filmske gra|e. Suzdr- nim telefonom ona stupi u vezu s mladim policajca koji tijekom filma, sve svje- àna, ali dojmljiva gluma~ka izvedba mu{karcem koji joj nastoji pomo}i, nakon sniji sloènosti situacije, poseè i za sa- ne vi{e toliko glasovite Kim Basinger, {to postane svjestan ozbiljnosti situacije. mostalnim djelovanjem, razotkriva po- akcijska tjelesnost Chrisa Evansa, kao i Tek povr{no upleten policijski istraìtelj zadinu otmice u prijetvornosti nekih iz zacijelo najaktivnija uloga u opusu Wil- naposljetku postaje bitnim u razrje{enju policije, ~ak i njemu vrlo bliskih. U liama H. Macyja djelotvornom su nad- situacije. samu razrije{enju njegovo se djelovanje gradnjom pri tuma~enju sredi{njih li- preklapa s onim mladoga mu{karca, a kova. Naposljetku, Cellular je film koji Gledatelj filma Cellular bez pote{ko}a u~inak mu je dobrobit za primarno zasigurno nije nikakva inovacija u àn- }e zaklju~iti da nije posrijedi visoko- ugroènu ku}anicu i njezinu obitelj. ru trilera izraèno akcijskog predzna- prora~unsko ostvarenje znatnih ambi- Svaki od ta tri lika mora se tijekom fil- ka, ali zbog nepretencioznosti i promi- cija, nego da je rije~ o naslovu koji bima promijeniti, pri ~emu zaista doseè {ljenosti djelatnika stvarala~kog posta- smo nekada{njim ozna~nicama mogli i razinu junakova pro~i{}enja. Sredi{nji va moè postati i dostojnim predtek- svrstati u B-produkciju. Zaplet je doi- }e ènski lik u primarno mitskom po- stom i{~itavanja njegovih odrednica i sta trivijalan i u povr{nu razmatranju ku{aju za{tite djeteta postati aktivnim u mogu}nosti. vi{e moè nalikovati promid`benom sukobu s otmi~arima, mladi mu{karac materijalu mogu}nosti mobilnih telefo- mora preuzeti punu odgovornost za Tomislav êgir na no smislenoj okosnici filmske cjeli- svoje djelovanje jer o njemu ovisi tu|a ne. No, scenarist Chris Morgan (uz opstojnost, dok po~etna rezigniranost potpisnika izvorne pri~e Larry Cohe- policajca, zahvaljuju}i promi{ljenu dje- na) i redatelj David R. Ellis pokazuju se lovanju, postaje iskazom mudrosti u sposobnima takav tanak zaplet u~initi povezivanju raspletenih konaca situaci- vi{eslojnim. je. Ne iskazuju oni nikakva zazora u jasnu Ne mora nam se zbog toga ~initi za- i razgovijetnu prikazivanju pri~e {to za- ~udnim da su antagonisti okarakterizi- htijeva djelovanje triju sredi{njih liko- rani tek u ovla{nim crtama. Njihova va, dostatno arhetipskih da bi se uklo- opasnost po obitelj, otvoreni iskaz te- pili u odrednice filmske gra|e, ali i do- meljne dru{tvene zajednice, pa i samu voljno svrhovite karakterizacije da bi ispravnost djelovanja dru{tvenih i za- gledatelj ipak postigao vi{u razinu uìv- konskih institucija, predo~ena je u nji- ljenosti. Ku}anica iz boljega dru{tva hovoj dvojakosti, jer ne samo da su ~ija je opstojnost i obitelj iz njoj nera- otmi~ari, nego su i pripadnici policij- zja{njivih razloga ugroèna, naizgled skih postrojbi koji su prekora~ili za- 87 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar SEKS, PI]E I KRVOPROLI]E

Hrvatska, 2004 pr. Propeler Film, Boris T. Mati} roditelja i djece, a susret s nekoliko na- cjelini pokazao umije}e u gra|enju na- sc. Zvonimir Juri}, Boris T. Mati}, Antonio Nui}; silnih bad blue boysa, iako bolan za petosti i ~vrstom vo|enju pri~e te po- r. ZVONIMIR JURI], BORIS T. MATI], ANTONIO oca, ukazat }e im na trivijalnost njiho- kazao da se (ukoliko zadrì ovakvu NUI]; d.f. Vjeran Hrpka; mt. Marin Jurani} gl. vih nesporazuma u usporedbi s dubo- koncentraciju i u dugom filmu, a toga Sa{a Lo{i} ul. Franjo Dijak, Bogdan Dikli}, Da- kom me|usobnom povezano{}u. Boris mu je u prethodnom nedostajalo) na ria Lorenci, Leon Lu~ev, Ksenija Marinkovi}, Kre{i- T. Mati} u ovoj epizodi postiè dojmlji- njega moè ra~unati kao na jo{ jednoga mir Miki}, Bojan Navojec, Draèn [ivak 90 min vu uvjerljivost svakodnevnih situacija, zanimljiva novoga hrvatskog filma{a. distr. Discovery a posebnu vrijednost ima prikaz nacio- Redatelj posljednje, u ve}ine kriti~ara nalnoga mentaliteta oca u sjajnoj inter- najhvaljenije epizode, i najmla|i me|u Ispreple}u se tri pri~e koje se bave seksom, pretaciji Admira Glamo~aka, koji sjaj- pi}em i nasiljem. trojicom autora, Antonio Nui} bavi se no kombinira humor i emocije oslanja- ~etvoricom prijatelja, navija~a Dinama ju}i se na najbolje tradicije filma BiH. Iako pripada gotovo izumrloj vrsti koji premla}uju osamljenoga pripadni- To nadokna|uje i povremene padove ka suparni~ke skupine, no onda bjeè omnibusa, kojih vi{e nema vjerojatno ritma i zna~enjsku pojednostavnjenost zato {to ne odgovaraju mentalitetu da- pred brojnijim hajdukovcima i dobiva- te dokazuje autora poznata po uteme- ju batine, da bi u najve}em dijelu epi- na{nje publike, Seks, pi}e i krvoproli}e ljenju i vo|enju najprije Motovunskog, zode u stanu jednog od njih me|usob- nailazi na simpatije gledatelja, posebice a potom i Zagreba~kog filmskog festi- no iskaljivali svoje frustracije. Nui} po- mla|ih, kojih je i najvi{e. Poticaj za to vala kao jednog od rijetkih na{ih pro- kazuje virtuoznost reìranja u sku~enu jest i okvir koji povezuje sve tri pri~e ducenata koji poznaju film i koji bi prostoru, koja mu omogu}uje da una- fanatizam i nasilnost navija~a u uspjehe mo`da mogao posti}i i kao re- to~ tome {to se sve zasniva na dijalogu doba odigravanja derbija izme|u Dina- datelj, ako se odlu~i na sustavnije bav- izbjegne svaku sli~nost s kazali{tem. ma i Hajduka pro{le godine, slikovno ljenje tim poslom. Iako bi se scenariju moglo zamjeriti po- potkrijepljen dokumentarnim snimci- navljanje nekih situacija i poneki zastoj ma. Film se ipak ne bavi tim fenome- Drugu pri~u u kojoj neobvezna zafr- kancija u stresnoj situaciji koju u u kretanju prema razrje{enju èstoke nom, njegovim korijenima i razlozima, reakcije likova, za na{ film iznimno vi- ali on ima bitnu ulogu okolici stadiona proizvodi o~ekivanje soka razina ìvotnosti replika (u kojima u odnosima protago- se i mnogobrojne psovke i prostote do- nista, njihovim suko- nereda vodi do tragedije, reìrao je ìvljavaju kao potpuno opravdano i bima, dramama i tra- nu`no sredstvo) tvore od te sekvence gedijama, {to posred- najpoznatiji me|u trojicom autora pravi klimaks filma koji u cjelini ba{ na no ukazuje i na poseb- takvu dijalogu i snazi likova omogu}u- nost situacija koje kre- Zvonimir Juri}, iznimno hvaljen a mo`- je ostvarenje desetak sjajnih i dojmlji- iraju navija~ke skupi.- vih uloga. Njihovi su tuma~i (od kojih ne. da i prehvaljen do- kumentarist posljed- su neki tek u ovom omnibusu dobili U sredi{tu je prve pri- njih godina, ali i je- pravu priliku da pokaù sve svoje sposobnosti) uglavnom mla|i glumci, koji ~e odnos izme|u ~etr- dan od (tako|er odve}) vrlo negativno sugestivno iskazuju i neke probleme desetogodi{njega Bosanca koji ìvi u ocijenjenih autora cjelove~ernjih filmo- svoje generacije. Njihova dobna bli- Zagrebu, a slu~ajno i ne posebno sna`- va posljednjih godina, nakon prvenca skost s ve}inom gledatelja tako|er po- no navija za Hajduk, i njegova malo- Onaj koji je ostao neprimije}en (2003). maè uspjehu ovog, i pored nekih sla- ljetnoga sina, navija~a Dinama. No, Unato~ ponekoj isforsiranoj replici i bosti, vrlo zanimljiva filma. nije razlika u klupskim simpatijama nedovoljnoj uvjerljivosti svakog od uzrok njihova nerazumijevanja, nego mnogobrojnih obrata u epizodi prepu- Tomislav Kurelec su to gotovo tipi~ni problemi izme|u noj neo~ekivanih doga|anja, Juri} je u 88 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar B OPRO[TAJ Heimkehr

Njema~ka, 2004 pr. Gambit Film GmbH, Zwei- Njema~koj ìve, jer su i Luka~evi} i nje- ~e`njom za domovinom ili nerazumije- tes Deutsches Fernsehen, Christian Hünemörder gov koscenarist Edin Hinrichs-Hadì- vanjem druge sredine, za Luka~evi}a to sc. Edin H. Hadìmahovi}, Damir Luka~evi}; r. DA- mahovi} (emigrant iz Bosne i Hercego- je osje}ajno neutralna i objektivno za- MIR LUKAÊVI]; d.f. David Schultz sgf. Anne vine) zavr{ili filmske studije u Njema~- dana situacija u kojoj }e svaki lik traì- Schlaich; kgf. Carmen Lozano ul. Mustafa Na- koj i na dobru su putu afirmacije u toj ti svoje ìvotne odrednice na vlastiti darevi}, Vlasta Knezovi}, Rade Radovi}, Carlo Lju- zemlji, a i dvojica mladih protagonista na~in i iz kojega }e proiza}i snaàn su- bek, Yangzom Brauen, Marina Maru{i}, Relja Ba{i}, tako|er gluma~ki djeluju u njema~kom kob generacija u kojem }e svaki lik Krunoslav [ari} 90 min kazali{tu i filmu. Tuma~ stari- jega sina Nikole Rade Ra- Jedna tipi~na hrvatska gastarbajterska obi- dovi}, diplomirao je dodu{e telj nakon 35 godina provedenih u Nje- u Sarajevu i prve uloge ostva- ma~koj namjerava se vratiti u Dalmaciju. rio u biv{oj dràvi, ali je od 1992. i anga`mana u {tut- Zahvaljuju}i nedostatku reklame, a i gartskom teatru gradio kari- pozornosti filmske kritike, njema~ko- jeru u Njema~koj, a mla|ega hrvatska koprodukcija, cjelove~ernji sina Jozu glumi Carlo Lju- prvenac Opro{taj redatelja i koscenari- bek, sin hrvatskih doseljenika sta (u nas nepoznata) Damira Luka~e- koji ima njema~ku putovnicu vi}a pojavila se gotovo nezapaèno na i tamo je i studirao glumu, zagreba~kom kinorepertoaru. Nagrada dok su tek tuma~i jednako zahtjevnih imati vrlo uvjerljivu motivaciju postu- za scenarij u @enevi uz financijsku pot- uloga njihova oca i majke ~uveni ov- paka. Upravo su vrlo zanimljivi i kom- poru projektu bila je poticaj realizaciji da{nji glumci Mustafa Nadarevi} i Vla- pleksni likovi (~emu bitno pridonose i koju su potpomogli njema~ki fondovi sta Knezovi}. uvjerljive gluma~ke interpretacije) te nekoliko njema~kih producenata, a s Na prvi se pogled ~ini da to druk~ije glavna vrijednost Opro{taja, koji poka- hrvatske strane tek Maxima Film polazi{e i ne dovodi do bitnih razlika. zuje i znatne scenaristi~ke i redateljske d.o.o., koji se ba{ i nije potrudio glede Otac obitelji i ovdje je tipi~ni ekonom- vrijednosti, ponajprije usmjerene upra- reklame, tako da se stje~e dojam kako ski emigrant, koji se unato~ desetlje}i- vo na protagoniste koji se uglavnom je rije~ o stranom filmu kojemu su tek ma naporna ìvota i rada u inozemstvu kre}u u interijerima, kao izoliranima pruène usluge. nije adaptirao na tu sredinu, nego je i od mjesta u kojem se radnja zbiva. âk i ako je tome tako, Opro{taj je te- dalje doìvljava kao privremeno bora- Iako i to moè biti opravdana redatelj- matski i problemski, pa i jezikom kojim vi{te koje mu omogu}uje da egzistenci- ska odluka podcrtavanje izdvojeno- se u njemu ve}im dijelom govori, vi{e jalno osigura obitelj i prikupi novac sti protagonista od sredine u kojoj ìve hrvatski no njema~ki, jer uprizoruje kojim }e na kraju ugodno ìvjeti u do- (iako bi neki elementi odnosa mlade sudbinu hrvatske gastarbajterske obite- movini. Majka nastoji po{tovati tradi- generacije prema okolini mogli ukazi- lji u Njema~koj. Tom su se tematikom cionalni patrijarhalni okvir i pruìti vati i na mogu}e druk~ije stajali{te), hrvatski filma{i povremeno bavili, ~e- muù potporu, ali i razumjeti (a pone- kona~an dojam mogao bi biti da je po- {}e u dokumentarnom nego u igrano- kad i idealizirati) sinove koje je druk~i- najprije rije~ o TV-filmu koji unato~ me filmu, no uvijek iz vizure onih koji ja sredina bitno promijenila i koji ne tomu ipak zasluùje zanimljivo{}u ìve u Hrvatskoj i imaju vi{e ili manje dijele o~evo uvjerenje kako }e te{ko za- teme i protagonista, vi{e gledatelja no razumijevanja za svoje sunarodnjake sluèn novac biti rje{enje za sva ìvotna {to }e ih ovako slabo zapaèn uspjeti koji u inozemstvu ìve i rade. Opro{taj pitanja. No, dok su autori iz Hrvatske privu}i u na{a kina. je me|utim posebice zanimljiv jer stva- tu okvirnu situaciju na{ega ~ovjeka naj- ri pokazuje iz perspektive onih koji u ~e{}e nagla{eno emocionalno obojili Tomislav Kurelec 89 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar BRIDGET JONES: NA RUBU PAMETI Bridget Jones: The Edge of Reason

objavljivanja literarnog konzervativnim vrijednostima sklone Dnevnika Bridget Jones i ~etvorke), njihovi se problemi doimaju gotovo ~etiri godine nakon neusporedivo ìvotnijima i intrigantni- njegove ekranizacije razlo- jima od onih koji mu~e nevoljnu Brid- zi iznimne popularnosti get. uglavnom nezanimljivih Megapopularna knjiga (koja je i na ov- pustolovina nespretne lon- da{njem trì{tu zabiljeìla zavidne na- donske reporterke jo{ nisu klade) ubrzo je, jasno, dobila i nasta- obja{njivi. Bridget Jones vak, a ni na njezinu filmsku adaptaciju plod je ma{te Helen Fiel- nije trebalo dugo ~ekati. Dok je celulo- ding, novinarke i spisatelji- idni Dnevnik Bridget Jones bio razmjer- ce koja je svoju (anti)juna- no {armantan, no uglavnom neduho- kinju prvobitno predstavi- vit, prili~no zamoran, a mjestimice i la u seriji rado ~itanih no- iritantan primjer neuspjela spoja bajko- vinskih kolumni, da bi nje- vitosti i realizma, u njegovu se nastav- zine dogodov{tine nakon ku bilo kakvoj realisti~nosti gubi svaki Velika Britanija, Francuska, Njema~ka, Irska, SAD, nekog vremena osvanule i trag. Uz nekoliko uspjelih duhovitih 2004 pr. Working Title Films, Universal Pictures, na knjiàrskim policama. U dobro}ud- prizora redateljica Beeban Kidron (pot- Miramax Films, Atlantic Television Inc., Little Bird noj, zbunjenoj i nespretnoj Bridget, ne- pisnica provokativne serije Naran~e Ltd., Studio Canal, Tim Bevan, Jonathan Cavendish, obrazovanoj djevojci zlatna srca kojoj nisu jedino vo}e, ~ije je emitiranje na Eric Fellner; izvr.pr. Liza Chasin, Debra Hayward je jezik redovito brì od pameti, puna{- HTV-u svojedobno iznenada prekinu- sc. Andrew Davies, Helen Fielding, Richard Cur- ne djevojke na pragu srednjih godina to) nudi tek eskapisti~ku saharinsku sli- tis, Adam Brooks prema romanu Helen Fielding; r. prona{le su navodno knjièvnu junaki- ku emotivnih dvojbi naivne Bridget, BEEBAN KIDRON; d.f. Adrian Biddle; mt. Greg nju idealnu za identifikaciju. Osamlje- recikliranje zapleta i neinventivno po- Hayden gl. Harry Gregson-Williams; sgf. Gem- ne i nesigurne singlice koje jo{ nisu navljanje prepoznatljivih situacija iz pr- ma Jackson; kgf. Jany Temime ul. Renée Zel- uspjele prona}i svoga kraljevi}a na bi- voga dijela. Uz povr{nu, {abloniziranu lweger, Colin Firth, Hugh Grant, Gemma Jones, Jim jelom konju u rastresenoj su gospo|ici i karikaturalnu karakterizaciju vode}e Broadbent, Jacinda Barrett, Sally Phillips, James Jones otkrile srodnu du{u, curu koja trojke, vrsni sporedni glumci (Jim Bro- Callis 108 min distr. Blitz ìvi u stvarnom svijetu i koju mu~e adbent, Gemma Jones) ostaju potpuno svakodnevni problemi. Mo`da su ne- neiskori{tenima. Sre}om, film odlikuje Iako je s uko~enim, no pouzdanim Mar- dostatak samopouzdanja, vje~na potra- autoironi~ni odmak, za koji je zacijelo kom Darcyjem u vezi tek {est tjedana, doga za idealnim de~kom i neprestano najzaslu`niji iskusni Richard Curtis, brodu{na 32-godi{nja londonska TV-re- brojanje popu{enih cigareta i pojede- potpisnik scenarija za kultne TV-serije porterka Bridget Jones ve} se pita nije li nih kalorija uistinu obilje`ja svakodne- Crna guja i Mr. Bean, za filmske uspje{- onaj pravi ipak prevrtljivi {armer Daniel vice suvremene djevojke, no {to su nice êtiri vjen~anja i sprovod i Ja u Cleaver. Posumnjav{i u Markovu nevjeru, onda inteligentne, obrazovane, samo- ljubav vjerujem, te redatelj zabavne ro- Bridget }e prihvatiti poslovnu ponudu i s svjesne i emancipirane protagonistice manti~ne komedije Zapravo ljubav. Danielom otputovati na Tajland. Planira- televizijskog serijala Seks i grad? Prem- Valja se nadati da komercijalni uspjeh ni vikend zabave i flerta ubrzo }e se, meda i Kerry, Samantha, Miranda i Char- adaptacije nevolja gospo|ice Beshit Jo- |utim, pretvoriti u razo~aranje, a gospo|i- lotte stalno traè (a naposlijetku uglav- nes (kako je zovu nevjerojatno simpa- ca Jones }e pod optu`bom za {verc dro- nom i pronalaze) nesavr{ene, no pri- ti~ne i su}utne tajlandske zatvorenice) gom zavr{iti u zloglasnu ènskom zatvoru. hvatljive ènike ({to, dakle, samohranu ne}e rezultirati i tre}im nastavkom se- majku Murphy Brown ~ini znatno su- rijala. Potpisnik ovih redaka unaprijed pri- vremenijom i osvje{tenijom junaki- znaje da mu ni nakon osam godina od njom od navedene, u kona~nici ipak Josip Grozdani} 90 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar C POLARNI EKSPRES RIBA RIBI GRIZE REP The Polar Express Shark Tale SAD, 2004 ANIMIRANI pr. Castle Rock Entertainment, Playtone, Image- SAD, 2004 ANIMIRANI pr. DreamWorks Animation, DreamWorks SKG, Movers, Golden Mean, Shangri-La Entertainment, Universal CGI, Warner Bros., Pacific Data Images (PDI), Bill Damaschke, Janet Healy, Allison Lyon Segan; Gary Goetzman, Steve Starkey, William Teitler, Robert Zemeckis; izvr.pr. Tom izvr.pr. Jeffrey Katzenberg sc. Michael J. Wilson, Rob Letterman; r. BIBO Hanks, Jack Rapke, Chris Van Allsburg sc. Robert Zemeckis, William Broyles BERGERON, VICKY JENSON, ROB LETTERMAN; mt. Nick Fletcher, Peter Lonsda- Jr. prema knjizi Chrisa Van Allsburga; r. ROBERT ZEMECKIS; d.f. Don Burgess, le, John Venzon gl. Hans Zimmer; sgf. Dan St. Pierre glasovi: Will Smith, Robert Presley; mt. R. Orlando Duenas, Jeremiah ODriscoll gl. Glen Bal- Robert De Niro, Renée Zellweger, Jack Black, Angelina Jolie, Martin Scorsese, lard, Alan Silvestri; sgf. Rick Carter, Doug Chiang; kgf. Joanna Johnston gla- Ziggy Marley, Doug E. Doug 90 min distr. Blitz sovi: Tom Hanks, Leslie Harter Zemeckis, Eddie Deezen, Nona Gaye, Peter Sco- lari, Michael Jeter, Chris Coppola, Julene Renee 94 min distr. Intercom- Morski pas Frankie, sin poznatoga morskog mafija{a Don Lina, Issa pogine nesretnim slu~ajem, a ribica Oscar laè da ga je ubio upravo on samo zato da bi postao slavan u morskom svijetu. Sumnji~avi dje~ak dobije priliku ~arobnim vlakom odvesti se do Djeda Mraza i uvjeriti se da li on uistinu postoji. U posljednjih nekoliko godina Disney i DreamWorks stvo- rili su nekoliko vrlo dobrih, umjetni~ki ambicioznih animiranih filmova (Shrek 1 i 2, Izbavitelji), {to je kulminacija procesa zapo~eta sredinom 90-ih ambicioznijim crti}ima Pri- ~a o igra~kama, Mravi i Princ od Egipta. U usporedbi s tim animiranim filmovima najnoviji crti} DreamWorksa Riba ribi grize rep korak je unatrag, jer rije~ je o ostvarenju koje nema ve}ih ambicija od zabavljanja i podu~avanja klinaca. Zato nije ~udo da je film nai{ao na niz osrednjih i lo{ih re- cenzija, a mnogi kriti~ari pokazivali su prili~no razo~aranje. No, njihovo razo~aranje nije opravdano, jer je posve jasno i razumljivo da }e Amerikanci, uz ambicioznije, i dalje raditi umjetni~ki manje ambiciozne crti}e za djecu. Ako tako po- Koliko god Zemeckisova ekstravagantna boì}na ~arolija stavimo stvari, Riba ribi grize rep solidan je primjer druge bila besprijekorna u tehnolo{kom smislu, ostaje pitanje ima skupine crti}a, koji se na inteligentan na~in prilago|ava djeli smisla koristiti se tako kompleksnom tehnologijom kao ci. Njegova je fabula jednostavna i privla~na, likovi simpati~- {to je to performance capture, da bi se snimio tako jednosta- ni, a poruka, kojom se propagiraju vrijednosti poput skro- van film. Tu leì i njegov najve}i paradoks, premda je atmos- mnosti i ljubavi nasuprot bogatstvu i slavi, ne vrije|a inteli- fera istoimene Van Allsburgove slikovnice vjerno prenesena. genciju ni djece ni odraslih. Crte` je bogat detaljima i dina- No, staviti ga uz bok s ârobnjakom iz Oza, kao {to je to mi~no reìran, {to je pristup koji producenti favoriziraju da u~inio precijenjeni i pre~esto citirani Roger Ebert, ipak je bi se nametnuli glavnom konkurentu na trì{tu dje~je zaba- malo pretjerano. To je celuloidna uspavanka o velikoj boì}- ve ra~unalnim igricama. Naime, karakteristike suvreme- noj pustolovini djece u pidàmama, koju je Zemeckis nami- nih ra~unalnih igrica tako|er su dinami~nost (bolje re}i, br- jenio djeci u pidàmama, kako bi im poku{ao olak{ati san, zina) i vizualno bogatstvo. jer idu}ega jutra moraju biti svjeì za otvaranje {arenih pake- No, da bi se uvjerili da ni odraslima ne}e biti dosadno, luka- ta ispod boì}nog drvca. Takve bi otprilike izgledale haluci- vi holivudski producenti i autori uvijek u siè crti}a umetnu nacije Huntera S. Thompsona, da je umjesto peyotla progu- i malo materijala namijenjena odraslima. Tako su u taj crti} tao {e}ernu vatu impregniranu extasyjem i umjesto u Las Ve- ubacili usporedbe izme|u animiranog i stvarnog svijeta, du- gasu zavr{io u lunaparku Sjevernog pola, s losovima na pe- hovite i djeci i starijima (npr. u morskom gradu postoji au- ronima, patuljcima koji otvaraju darove i zale|enim jezerom topraonica za kitove te pi}e Coral-Cola, a meduze su ljubi- ~ija kora puca pod naletom magi~noga vlaka. Zemeckisov telji reggaea i imaju dreadove umjesto pipaka). Tako|er, ek- glumac feti{ Tom Hanks voli sudjelovati u autorovim hi- skluzivno za odrasle ubacili su, za holivudske crti}e ve} ka- tech-eksperimentima. U Forrestu Gumpu opona{ao je Zeli- rakteristi~ne, parodijske refe- ga. A sada je gotovo nadma{io Petera Sellersa u broju glu- rencije na poznate filmove i lima~kih transformacija, samo {to je ovdje njegovu glumu za- kove (na tapeti je ovaj put Cop- davilo ra~unalo. Pojedini kadrovi doimlju se poput oìvjelih polin Kum). illustracija iz Kule straàra Jehovinih svjedoka, u kojima su Sve te sastojke autori filma so- svi dje~ji izrazi lica jednako prazni i tupi. Moral bajke svodi lidno su izmije{ali te napravili se, dakle, na uporne poku{aje da se zamrznu nevini pogledi dinami~an, zabavan i pou~an crna{ih sinova i unuka. Jer, Polarni Express samo nas poku{a- ti}, koji se kvalitetom ne moè mjeriti sa Shrekom ili Izba- va podsjetiti da Boì} ostaje Boì}. viteljima, ali zasigurno nije za bacanje.

Dragan Rube{a Juraj Kuko~ 91 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. C Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar DINA KRVAVA ROMANSA Jag är Dina Haute tension [vedska, Norve{ka, Danska, Njema~ka, Francuska, 2004 pr. ApolloMedia, Francuska, 2003 pr. Alexandre Films, Europa Corp., Alexandre Arcady, Ro- Felicia Film, Gemini Film GmbH & Co. KG, Mandarin Films, Nordisk Film, Nor- bert Benmussa sc. Alexandre Aja, Grégory Levasseur; r. ALEXANDRE AJA; thern Lights A/S, Per Holst Filmproduktion, TF1 International, Paulo Branco, d.f. Maxime Alexandre; mt. Baxter gl. François Eudes; sgf. Tony Egry ul. Axel Helgeland, Per Holst; izvr.pr. Eric Altmeyer, Nicolas Altmeyer, Erik Crone, Cécile De France, Maïwenn Le Besco, Philippe Nahon, Franck Khalfoun, Andre- Frank Hübner, Klaus Rettig, Gerhard Schmidt sc. Ole Bornedal, Jonas Cor- i Finti, Oana Pellea, Marco Claudiu Pascu, Jean-Claude de Goros 91 min nell prema romanu Herbjorga Wassmo; r. OLE BORNEDAL; d.f. Dan Laustsen; distr. UCD mt. Thomas Krag, Molly Marlene Stensgård gl. Marco Beltrami; sgf. Steffen Aarfing, Marieí Dali; kgf. Dominique Borg ul. Maria Bonnevie, Gérard De- Marie i Alex najbolje su prijateljice. Jednoga se dana upute na od- pardieu, Christopher Eccleston, Pernilla August, Bjorn Floberg, Jorgen Langhel- mor na selo Alexinim roditeljima, no njihov je dolazak pokrenu- le, Mads Mikkelsen, Soren Sætter-Lassen 125 min distr. UCD o val krvavih ubojstava mjesnoga lu|aka, koji ne bira sredstva smaknu}a sljede}e `rtve. U drugoj polovici 19. solje}a u norve{koj provinciji djevoj~ica Dina, k}i dobrostoje}ega trgovca, skrivi stravi~nu smrt majke. U poplavi priglupih francuskih komercijalnih filmova koji- Kada je bolom shrvan otac emocionalno odbaci, ona se preobra- ma je namjera dobro zabaviti publiku, pravo je osvjeènje zi u neukrotivu i svojeglavu divljaku{u te izraste u inteligentnu, kada se u kinematografiji s doista lo{im poimanjem zabave u svojeglavu, nekonvencionalnu i kobnu djevojku. posljednjih desetak godina pojavi larpulartisti~ki horor nastao na ~vrstim temeljima ameri~kih horor-klasika sedamde- Nakon svjetskoga pro- setih i osamdesetih godina Tobea Hoopera, Wesa Crave- bitka trilerom No}ni na i Johna Carpentera. Osvjeènje je ve} i ~injenica {to je ~uvar (1994) danski je film, vidljivo, nastao u prvom redu iz filmofilskih pobuda, a redatelj Ole Bornedal tek onda iz komercijalnih. dobio pozivnicu u Dvadesetsedmogodi{nji redatelj Alexandre Aja veliki je za- Hollywood, gdje je ljubljenik i poznavatelj ànra horora i svojih ameri~kih uzo- amerikanizirao svoj ra slasher-poetike, {to svaki pozorniji gledatelj vrlo brzo mali hit. I, kako se kaè moè i{~itati tijekom gledanja Krvave romanse. Od svakoga »uneredio motku«. uzora on preuzima ono najbolje od Cravena i Hoopera Do sljede}ega kinofilma ma{tovitost na~ina na koje uboji~ine `rtve ostaju ili bez gla- trebalo mu je pet godina, no na velika se platna vratio se u ve ili bez udova, okupane u litrama krvi, dok karpenterov- razmjerno velikom stilu. Dina nije, dodu{e, postigla osobit ski slikom i minimalisti~kom glazbom vje{to gradi uspjeh na blagajnama, ali je s cijenom od 144 milijuna nor- atmosferu kobnih predosje}aja. No, Aja ima èlju nadvlada- ve{kih kruna (oko 21 milijun dolara) bila dotad najskuplji ti utjecaje uzora i slasher-horor uzdi}i na novu razinu, zadi- norve{ki film (iako snimljen u koprodukciji), osvojila je poru}i tako u ve} tipiziranu dramatur{ku razradu filmova u dene{to nagrada u domovini i svijetu te zainteresiranim filmo- vedesetima. Dramaturgija se devedesetih u velikom broju ljupcima vratila povjerenje u redateljevu nadarenost. slu~ajeva temelji na velikom obratu u radnji, u kona~nici fil- Utemeljen na romanu Norveàna Herbjorga Wassma, melo- ma, nakon kojega cijeli film dobiva potpuno novu dimenzi- dramski sadràj najve}im dijelom usmjeren na Dinine ju i drugi kut gledanja, kao {to je primjerice slu~aj s horori- bra~no-ljubavne uspone i padove mogao bi se opisati sama [esto ~ulo, Uljezi ili Identitet. Iako obrat u Krvavoj ro- punastim, no darovito{}u potkrijepljena redateljska ambici- mansi vrlo lako moè zasmetati nefunkcionalno{}u zbog ne- oznost uzdiè film na mnogo zanimljiviju razinu. Ponajprije logi~nosti s obzirom na neke dotada{nje doga|aje u filmu, zainteresiran za stvaranje ugo|aja te preno{enje stanja i osje- takvo {to mu ne treba zamjeriti, barem iz razloga {to film ni }aja, Bornedal izbjegava konvencije i usredoto~uje se na ek- u jednom trenutku ne zadire u psiholo{ka obja{njavanja po- spresionisti~ko oblikovanje pojedina~nih prizora koji {to stupaka svojih likova. Upravo kako i pristaje slasher-horori- je danas uistinu rijetkost katkad nagla{eno podsje}aju na ma. najbolje kvalitete nijemoga filma, a pritom se ne doimaju ne- Goran Kova~ primjereno zastarjelim. Dobro pogo|en ton i jasna stvarala~- ka vizija osigurali su sastavljanje mozai~nih komadi}a u dovoljno skladnu cjelinu, a kao vrline valja istaknuti dobro odabrana lica (glavna je glumica Maria Bonnevie izvrsna) i dojmljivo iskori{tenu pozadinu hladne skandinavske prirode. Osobito ne smeta ~ak ni ina~e prili~no iritantan postupak u kojem likovi u filmu govore engleskim jezikom, a najve}im se nedostatkom ~ini {to je sama pri~a na po~etku i oko sredine morbidnija, bizarnija, neugodnija, neizvjesnija i intrigantnija nego u zavr{nici, koja prevelikom nedore~eno- {}u donosi stanovito razo~aranje.

Janko Heidl 92 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar C GOSPODAR NEBA I BESMRTNIK SVIJET SUTRA[NJICE Immortel (ad vitam) Francuska, Italija, Velika Britanija, 2004 pr. TF1 Films Productions, CiBy Sky Captain and the World of 2000, RF2K Productions, Force Majeure Productions, Medusa Film S.p.a., Tomorrow Téléma, Charles Gassot; izvr.pr. Dominique Brunner sc. Enki Bilal, Serge Le- hman prema stripu Enkija Bilala; r. ENKI BILAL; d.f. Pascal Gennesseaux; mt. SAD, Velika Britanija, Italija, 2004 pr. Brooklyn Films, Natural Nylon Enter- Véronique Parnet gl. Goran Vejvoda; sgf. Jean-Pierre Fouillet; kgf. Mimi tainment, Blue Flower Productions, Brooklyn Films II, Filmauro S.r.l., Riffraff Lempicka ul. Linda Hardy, Thomas Kretschmann, Charlotte Rampling, Films, Rorschach-Blue Flower, Jon Avnet, Sadie Frost, Jude Law, Marsha Frédéric Pierrot, Thomas M. Pollard, Yann Collette, Derrick Brenner, Olivier izvr.pr. Aurelio De Laurentiis, Raffaella De Laurentiis, Bill Haber Oglesby; Achard 102 min distr. UCD sc. Kerry Conran; r. KERRY CONRAN; d.f. Eric Adkins; mt. Sabrina Plisco gl. Edward Shearmur; sgf. Kevin Conran; kgf. Kevin Conran, Stella McCartney ul. Gwyneth Paltrow, Jude Law, Giovanni Ribisi, Michael Gambon, Angelina Jo- New York 2095. hladan je i sivi megalopolis ~iji veliki dio stanovnika ~ine mutanti i genetski usavr{eni ljudi. Vode}a uloga u ge- lie, Trevor Baxter, Bai Ling, Omid Djalili 106 min distr. VTI netskom inènjeringu pripada tvrtki Eugenica, protiv koje stanovni{tvo sve ~e{}e prosvjeduje. Dok se u velikoj piramidi nad Probita~na novinarka i neustra{ivi pi- gradom iz vjekovnoga sna budi egipatsko boànstvo Horus, a pla- lot istraùju nestanak znanstvenika di- vokosa djevojka Jill poku{ava izlije~iti amneziju i shvatiti tko je, ljem svijeta. iz Eugenikina zatvora slu~ajno biva oslobo|en nekada{nji pobu- njenik Nikopol. Gospodar neba i svijet sutra{njice za~udna je mje{avina svega i sva~e- Fantasti~na akcijska drama Besmrtnik tre}i je film Enkija Bi- ga. Pozorniji gledatelji prona}i }e lala, ro|ena Beogra|anina i jednog od najcjenjenijih suvre- ovdje elemenata znanstvene fanta- menih europskih i svjetskih strip autora. Rije~ je o ekraniza- stike, film noira, stripova i klasi~nih ciji njegovih stripova Sajam besmrtnika i @ena klopka, prvih ostvarenja posve}enih superheroji- dviju epizoda tzv. trilogije o Nikopolu. Nakon nedavne pu- ma. Ekscentri~nu smjesu pripravio stolovne retrofantazije Gospodar neba i svijet sutra{njice, je debitant Kerry Concran, koji evidentno vrlo dobro pozna- Besmrtnik je jo{ jedan film u potpunosti realiziran inovativ- je ànrove ~ije okosnice koristi. On se tako|er svojski potru- nom blue screen tehnologijom, tehnikom snimanja pred pla- dio film fantasti~no uvjerljivo i oku ugodno uprizoriti, po- vom pozadinom, bez ikakve scenografije. Vizualno uzbudlji- sebnu pozornost posve}uju}i i najsitnijim kostimografsko vo i likovno razmjerno dojmljivo ostvarenje neuspio je pri- scenografskim detaljima. Rezultiralo je to ostvarenjem stri- mjer doslovna transponiranja Bilalove stripovske poetike na povske ugo|ajnosti i veli~anstvene likovnosti. Valja pripo- film. Njegovi su stripovi filozofska i metafizi~na djela u ko- menuti kako je filma{u na ruku i{la i ~injenica da su mu na jima autor ~esto tematizira dehumanizirani svijet budu}nosti raspolaganju doista bile glamurozne gluma~ke zvijezde na koji nastanjuju tjelesno i emotivno hendikepirani ljudi. Pro- ~elu sa Angelinom Jolie i Jude Lawom. Naàlost, ~ini se blem je, me|utim, u tome {to se spomenuta filozofi~nost i kako je Concran svu energiju utro{io na kreiranju vizualno- metafizi~nost na filmu doimaju pretencioznim i prili~no za- sti svojeg nastupnog djela, pa je dobiveno ostvarenje dojmlji- mornim larpurlartizmom. Obilje`ja Bilalova djela nejasna su va stila, ali slaba{na sadràja, djelo u kojem je o~ita uporaba pri~a, zbrkana naracija, kao i fluidni karakteri mahom neza- tehnologije, koja pre~esto postaje samoj sebi svrhom. nimljivih protagonista, kojima ìvotnost i uvjerljivost ne uspijevaju udahnuti ni solidni glumci (me|u inima, tu je i Dakako, o~ekivati filozofsku raspravu od filma koji nema Charlotte Rampling). Zbog svega toga gledatelj ubrzo nei- ve}ih pretenzija bilo bi posve pogre{no. Ipak, Gospodar zbje`no gubi zanimanje za likove i njihove sudbine, a sve {to neba i svijet sutra{njice nikako ne uspijeva emocionalno mu preostaje uìvanje je u lijepim slikama. uplesti gledatelja u pri~u i sudbine glavnih junaka. Upravo se ta emocionalna distanca pokazuje najve}im Concranovim Josip Grozdani} redateljskim propustom. Ravnodu{nost gledatelja tako postaje boljkom Conranova djela, minusom koji on nastoji na- doknaditi poja~anim dozama suvremene filmske tehnologije, zahvaljuju}i kojima i pokojni Sir Laurence Olivier uspijeva ponovno oìvjeti na filmskom platnu. Sva je sre}a da nije rije~ o ozbiljnu filmu, {to redatelj nastoji u svakoj prigodi naglasiti, opu{taju}i napete trenutke komikom. Stoga je Gospodar neba i svijet sutra{njice film u kojem }e zasigurrno uìvati mla|e generacije, ionako navikle na projekte koji se mogu pohvaliti iznimnom likovnom elegancijom, ispod koje nije preporu~ljivo zagrebati ako se è- limo po{tedjeti razo~aranja.

Mario Sabli} 93 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. C Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar WIMBLEDON ELVIS (NI)JE TU Velika Britanija, Francuska, 2004 pr. Inside Track Productions LLP, Studio Ca- nal, Working Title Films, Liza Chasin, Eric Fellner, Mary Richards; izvr.pr. Tim Be- Elvis Has Left the Building van, Debra Hayward, David Livingston sc. Adam Brooks, Jennifer Flackett, SAD, 2004 pr. Capitol Films, Equity Pictures Medienfonds GmbH & Co. KG, Mark Levin; r. RICHARD LONCRAINE; d.f. Darius Khondji; mt. Humphrey Dixon Tova Laiter; izvr.pr. Andreas Thiesmeyer sc. Mitchell Ganem, Adam-Micha- gl. Edward Shearmur; sgf. Brian Morris; kgf. Louise Stjernsward ul. Kir- el Garber; r. JOEL ZWICK; d.f. Paul Elliott sgf. Guy Barnes; kgf. Rotem Noy- sten Dunst, Paul Bettany, Bernard Hill, Sam Neill, James McAvoy, Eleanor Bron, feld ul. Kim Basinger, John Corbett, Angie Dickinson, Tom Hanks, Denise Ri- Robert Lindsay, Nikolaj Coster-Waldau 98 min distr. Blitz chards, Sean Astin, Shani Glance, Gil McKinney 90 min distr. VTI

Tenis-igra~ razmi{lja o povla~enju iz profesije, no kad u njegov ì- Privla~na sredovje~na putuju}a prodava~ica ènske {minke Har- vot u|e mlada i ambiciozna igra~ica, put prema vrhu postaje mu mony Jones slu~ajno uzrokuje smrt vi{e opona{atelja Elvisa Pre- neizbjeàn. sleyja. Kako je kralj rocka neko} bio FBI-ev tajni agent, FBI istra- ùje neobi~ne smrti, a osamljena Harmony u toj zavrzlami nai- Wimbledon je jedan od rijetkih sportskih filmova koji op}e- |e na ~ovjeka svoga ìvota. poznate obrasce vezane uz tu filmsku vrstu pretvara u svoju prednost. Naime, redatelj Richard Loncraine zadanim Dotad anoniman redateljski ve- obrascem koristi se kao ~vrstim fabulativnim okvirom cjeli- teran malih ekrana Joel Zwick ne, dok vi{e pozornosti posve}uje slojevitoj karakterizaciji pozornost je privukao kada je glavnog junaka i uslo`njavanju odnosa izme|u njega i osta- njegov mali film Moje gr~ko lih protagonista, pri ~emu se poprili~no ozbiljno bavi ljubav- vjen~anje postao veliki hit. Ko- nim podzapletom, izbjegavaju}i bilo kakav ironijski odmak. rektno-nenametljiva reìja savr- Uz to Loncraine zanimljivo obra|uje milje teniskih profesi- {eno je odgovarala odli~nu sce- onalaca, sa posebnim naglaskom na atraktivno i sugestivno nariju, kojem uistinu nije trebalo uprizoravanje same teniske igre. mnogo vi{e od nepretenciozna biljeènja na filmsku vrpcu. Na Zasigurno je Loncraineovo filmovanje tenisa ponajbolji dio mogu}e pitanje o Zwickowim filma, jer dopu{ta gledatelju da spozna i osjeti bit natjecanja stvarala~kim osobinama u spoju ~iji je ishod poloèn isklju~ivo na ple}a osamljena protago- s lo{ijim scenarijem odgovor je nista. U tom smislu filma{ odli~na suradnika nalazi u raspo- stigao u obliku njegova sljede- }eg, opravdano posve nezapaèna filma Elvis (ni)je tu. Ro- manti~na komedija kao podlogom za nasmijavanje koristi se samima po sebi smije{nim predstavnicima soja koji za kruh svagda{nji zara|uje (prete`no lo{im) opona{anjem Elvisa Presleya i to uglavnom iz posljednjega, (pomalo) karika- turalnog razdoblja njegove karijere redom prikazanima kao grozni tipovi, no amaterski nerazra|en scenarij dvojice debitanata urodio je katastrofalnim rezultatima. Osim svojevrsne uvredljivosti ~injenice da se tako ne{to poku{ava prodati kao dovr{eno djelo, naljutiti moè i to {to pisci nisu dobro obavili doma}u zada}u naime, ve} 1958. Elvisovi su- gra|ani kao njegov poznati hit pjevu{e Always On My Mind, premda ga je Kralj snimio tek 1972. godine. Neupadljivom i nema{tovitom reìjom Zwick je uspio samo naglasiti postoje}e nedostatke. Me|u zanimljivostima nevezanima uz kakvo}u Elvisa jedna je navedena na najavnici, a kaè da su se 1977, u doba Pre- sleyeve smrti, samo tri ~ovjeka bavila njegovim opona{a- loènom Paulu Bettanyju, koji djeluje vrlo uvjerljivo u ulozi njem. Danas to ~ini pedeset tisu}a ljudi, a nastavi li se taj teniskog veterana, ~ija filmska sudbina sli~i Ivani{evi}evu us- rast, u godini 2025. svaki }e ~etvrti Zemljanin biti Elvisov ponu na Wimbledonski pijedestal. opona{atelj. Wimbledon je ugodno djelce namijenjeno ponajvi{e manje Druga je ona da je u godini nastanka filma u automobilskoj zahtjevnoj publici u potrazi za satom opu{tanja. nesre}i poginuo 81-godi{nji Al Dvorin, ~ovjek koji je prosla- vio re~enicu »Ladies and gentlemen, Elvis has left the building / Dame gospodo, Elvis je napustio zgradu« iz izvornoga naslova. Njegova smrt nema nikakve veze s Harmony Jones.

Mario Sabli} Janko Heidl 94 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar C [PIJUNSKA VEZA SIRENA ZA UZBUNU Agents secrets Ladder 49 Francuska, Italija, [panjolska, 2004 pr. La Chauve Souris, Carcharodon, Éric SAD, 2004 pr. Touchstone Pictures, Beacon Pictures, Casey Silver Productions, Névé; izvr.pr. Catherine Lapoujade, Jean-Louis Porchet sc. Yann Brion, Jean Fantail Films Inc., Beacon Communications LLC; izvr.pr. Armyan Bernstein, Cosmos, Olivier Douyère, Frédéric Schoendoerffer, Ludovic Schoendoerffer; r. Marty P. Ewing sc. Lewis Colick; r. JAY RUSSELL; d.f. James L. Carter; mt. FREDERIC SCHOENDOERFFER; d.f. Jean-Pierre Sauvaire; mt. Irene Blecua Bud S. Smith, M. Scott Smith gl. William Ross; sgf. Tony Burrough; kgf. Re- gl. Bruno Coulais; sgf. Jean-Baptiste Poirot; kgf. Nicole Ferrari, Virginie Montel nee Ehrlich Kalfus ul. Joaquin Phoenix, John Travolta, Jacinda Barrett, Ro- ul. Vincent Cassel, Monica Bellucci, André Dussollier, Charles Berling, Bruno bert Patrick, Morris Chestnut, Billy Burke, Balthazar Getty, Tim Guinee 105 Todeschini, Sergio Peris-Mencheta, Ludovic Schoendoerffer, Eric Savin 109 min distr. Continental min distr. Blitz Pratimo pri~u o profesionalnom i intimnom ìvotu mladog va- Agent Glavnog direktorata za vanjsku sigurnost Francuske nosi trogasca Jacka Morrisona. kompjutorski ~ip koji sadrì podatke o operaciji krijum~arenja oru`ja i dijamanata, skrivaju}i ga u srebrnoj progutanoj kapsuli. Premda ispunjen stereotipnim karakterima, film Jaya Rus- sela posjeduje dovoljno {arma i napetosti za preporuku. Na- ime, redatelj se u fabuli trudi izma}i formulai~nim rje{enjima neprestano prekidaju}i glavnu pri~u s fle{bekovima preko kojih glavni junak preispituje svoj ìvot. Nedvojbeno }e takvo rje{enje smetati dijelu gledatelja kojima je ponajprije stalo do koncizne fabule i ~iste akcije, ali je tako Russell ponudio pone{to vi{e od ~istoga filmskog ma~izma, koji izvire iz svih karaktera. Kvaliteta Sirene za uzbunu velikim dijelom po~iva na karizmi dvojice protagonista, Joaquina Phoenixa i Johna Travol- te, uz opasku kako upravo prvonavedeni nosi cjelinu, ali mu Travolta izvrsno sekundira. U svakom slu~aju rije~ je o solidnu ostvarenju koje vje{to spaja akciju s karakternom studijom, {to zasigurno moè zaintrigirati zahtjevnije gledatelje.

Mario Sabli}

Francuski su filmovi rijetki gosti na ovda{njem filmskom repertoaru. [tovi{e, osim Bessonovih redateljsko-producent- skih pothvata i povremenih zalutalih filmova, koji su prije dolaska u hrvatska kina obvezno pokupili kakvu nagradu na nekom art-festivalu, gotovo da nemamo uvid u jednu od produktivnijih europskih kinematografija. [pijunska veza u tom je smislu osvje`enje, jer je rije~ o punokrvnom {pijun- skom filmu u kojem glavne uloge tuma~e proslavljeni Vin- cent Cassell i Monica Bellucci. Dakako, rije~ je o akcijskom filmu po europskoj recepturi. Drugim rije~ima, u prvoj polovici filma gotovo da i nema akcije, {to }e zasigurno razo~arati poklonike ovovrsnih uradaka na ameri~ki na~in. Osim toga, ostvarenje Frederica Schoendoerffera vi{e je okrenuto realizmu te se filma{ trudi zaobi}i glorifociranje svojih junaka, {to je ponajvi{e vidljivo preko melankoli~ne Monice Bellucci. Mo`da upravo zbog toga [pijunska veza s lako}om uspostavlja komunikaciju s gledateljem i djeluje poput osvje`enja nasuprot poplavi sli~- no koncipiranih, ali nema{tovito osmi{ljenih projekata.

Mario Sabli} 95 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. C Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar KAD NARASTEM BIT ]U SLUÂJNA SUPUTNICA KENGUR Hrvatska, 2004 pr. Interfilm, Ivan Malo~a sc. Sre}ko Jurdana, Draènka Kad porastem bi}u Kengur Polovi}; r. SRE]KO JURDANA; d.f. Silvijo Jasenkovi}; mt. Vesna Laèta gl. Srbija, 2004 pr. Zoran Cvijanovi}, Milko Josifov sc. Miroslav Mom~ilovi}; Petar Obradovi}; sgf. Mario Ivezi}; kgf. @eljka Franulovi} ul. Dora Fi{ter, r. RADIVOJE ANDRI]; d.f. Du{an Joksimovi}; mt. Marko Glu{ac, Dejan Uro{evi} Zlatko O`bolt, Cintija A{perger, Ante Prka~in, Nenad Cvetko, Boìdar Ore{kovi}, ul. Sergej Trifunovi}, Marija Karan, Neboj{a Glogovac, Boris Milivojevi}, Ni- Milan [trlji}, Boìdarka Frait 73 min kola Vujovi}, Lazar Strugar, Nikola \uri~ko, Zoran Cvijanovi} 90 min distr. Discovery Dvadesetogodi{nja Vanja ìvi i radi u te{kim socijalnim uvjetima te se jednoga dana jednostavno odlu~uje s ruksakom na le|ima Momci iz beogradske ~etvrti Vo`dovac ponosni su na susjeda autostopirati za Zagreb. Tako zapo~inje niz pustolovina. Kengura, darovita nogometa{a koji je postao vratar engleskog kluba Eastwich. Na dan odràvanja derbija Eastwicha i Manche- Izme|u pikarskoga romana {panjolskog 16. stolje}a i suvre- ster Uniteda u kvartovskom se kafi}u okuplja skupina slikovitih menog izri~aja kretanja u filmovima ceste, postojala je i svo- gubitnika èljna navijanja i kla|enja. Istodobno, dok ~eka spoj s jevrsna tranzicijska prostorna romaneskna proza u kojoj sre- atraktivnom manekenkom Bebom, nesigurnoga mladi}a Bracu di{nji lik, mobilan u raznorodnim prostorima, postaje auto- mu~i besparica. rov glasnogovornik op}e socijalne karakterizacije. To prostorno na~elo u svrhu (putovanju sinkronoga) presjeka dru{- Kad narastem bit }u Kengur novi je komercijalni, ali naà- tva, njegovih dru{tvenokriti~kih konotaci- lost ne i kreativni uspjeh razmjerno mlada (ro|en 1967) be- ja, u svom prvom du- ogradskog redatelja Radivoja Andri}a, potpisnika gledanih gometra`nom reda- crnohumornih komedija Tri palme za dvije bitange i ribicu i teljskom uratku pri- Munje! Andri} je redatelj stilski i tematski blizak Kevinu mjenjuje i novinar i Smithu (Trgov- politi~ki kolumnist ci, Natjeruju}i Sre}ko Jurdana. Nje- Amy), s kojim gov svijet svijet je hr- osim tematskih vatske svakodnevnice, preokupacija no prikazan na vrlo dijeli i recentni dobrohotan, neopte- trend kreativ- re}en i nadasve simpati~an na~in. Svijet je to koji nastavaju noga posrnu}a. (dodu{e karikaturalno prepoznatljivi) malverzatorski sport- Pri~e Andri}e- ski funkcionari, pohotni akademici, moderni sve}enici, vih filmova umi{ljeni snobovi bez pokri}a (izvrsna Cintija A{perger; za- smje{tene su u bavan cameo Sa{e Zalepugina) i op}enito, po na~elu sodo- ma-gomora, suvremeni svijet èljan novca, seksa i mo}i. Nji- suvremenu ur- me, neprestano u kontaktu s navedenom (prototipnom) ga- banu beograd- lerijom likova, prolazi mlada oportunistkinja, buntovnica (s sku sredinu koja se doima prili~no autenti~no, a govore o razlogom), no njezino putovanje u potrazi za boljim ìvotom svojevrsnoj izgubljenoj generaciji, uglavnom nezrelim mla- radije ostaje na razini èlje za mijenom mjesta boravka nego- dim ljudima koji neuspje{no poku{avaju nadi}i vlastita ogra- li iskrena potreba za unutarnjom promjenom. Tako junaki- ni~enja, ali i ograni~enja (malo)gra|anske sredine i poslije- nja s novim iskustvima i poznanstvima ne postaje znatno iz- ratnoga tranzicijskog dru{tva kojima pripadaju. Njihovi sno- mijenjena; ne dolazi do sebe-otkri}a, odnosno otvaranja vla- vi o boljoj i sretnijoj budu}nosti redovito se raspr{uju poput stitom duhovnome centru. To sredi{te, naime, glavnoj juna- mjehura od sapunice, za {to su uvijek ponajvi{e sami krivi. kinji dijelom zbog zadanosti scenarija, dijelom zbog po- Takav je slu~aj i s protagonistima njegova najnovijeg ostva- malo odsutne izvedbe Dore Fi{ter, ostaje nedostupno i final- renja, razmjerno {armantne i zabavne, no neujedna~ene hu- na katarzi~na inicijacija neizbje`no izostaje ({to je vidljivo i morne drame, koja je na ovogodi{njem festivalu u Motovu- u zgodnom, ali ne odve} izvornom zavr{etku). Pomalo djeti- nu nezasluèno progla{ena najboljim filmom regije. Rije~ je njasta i naivna, Slu~ajna suputnica tako umjesto da predsta- o predugoj, ne osobito duhovitoj, i tek donekle zanimljivoj vi nekog novog Lazarilla de Tormesa, ili ~ak Eneju, Odiseja, pri~i optere}enoj stereotipima. Nedostaci su filma i nedora- Gulivera odnosno pravoga pikara Jacka Kerouaca (ili ne-daj-boè krene u recentnome smjeru politi~kih didaktiza- |ena rastresita dramaturgija te mjestimice odve} karikatural- ma, na {to je upu}ivala {pica), ostaje ultralagan i nimalo na- na karakterizacija. Unato~ uloènu trudu, Kengur kvalitativ- poran crowd-pleaser, mali film i ugodno iznena|enje, u tra- no ipak ne uspijeva odsko~iti od prosjeka. janju od na pravu mjeru svedenih (i neisforsiranih) sedamdesetak minuta.

Josip Grozdani} Katarina Mari} 96 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar C BRA]A DALTON THUNDERBIRDS SAD, Velika Britanija, 2004 pr. Studio Canal, Tracy Films Ltd., Working Title Les Daltons Films, Tim Bevan, Eric Fellner, Mark Huffam; izvr.pr. Liza Chasin, Debra Hay- Francuska, Njema~ka, [panjolska, 2004 pr. UGC Images, Integral Film ward sc. Peter Hewitt, William Osborne, Michael McCullers; r. JONATHAN GmbH, Castelao Producciones S.A., TF1 Films Productions, 4 Mecs en Baskets, FRAKES; d.f. Brendan Galvin; mt. Martin Walsh gl. Ramin Djawadi, Hans Saïd Ben Saïd, Yves Marmion sc. Ramzy Bedia, Michel Hazanavicius, Eric Ju- Zimmer; sgf. John Beard; kgf. Marit Allen ul. Bill Paxton, Ben Kingsley, An- dor prema likovima Morrisa; r. PHILIPPE HAIM; d.f. David Carretero; mt. Ri- thony Edwards, Brady Corbet, Debora Weston, Soren Fulton, Lou Hirsch, Domi- chard Marizy sgf. Olivier Raoux; kgf. Charlotte David ul. Eric Judor, nic Colenso 95 min distr. Blitz Ramzy Bedia, Til Schweiger, Marthe Villalonga, Saïd Serrari, Romain Berger, Sylvie Joly, Ginette Garcin 86 min distr. UCD Jeff Tracy i njegovi sinovi pod imenom Thunderbirds vode agen- ciju Me|unarodni spas koja pomaè unesre}enima diljem svijeta. êtvorica bra}e Dalton nimalo ne sluè na ~ast majci razbojnici, Kada Jeffu i agenciji zaprijeti stari neprijatelj, u akciju }e krenuti pa nakon bijega iz zatvora odlu~e izvesti niz spektakularnih plja~- njegov najmla|i sin Alan. ki s pomo}u ~arobnoga sombrera. No, u potragu za njima krene kauboj Lucky Luke. Znao je Robert Rodriguez {to radi. Draèsna djeca + furio- zna akcija + otkva~eni humor = uspjeh u kinima. I ~ak tri Nezahvalno je uspore|ivati tradiciju europskog i ameri~kog veoma gledana nastavka serijala Spy Kids. Rodriguezovi pak stripa. Kao malogdje ovdje se o ukusima ne raspravlja. No, imitatori nikako ne uspijevaju ponoviti isto. Najbolja je po- Asterix i Obelix Renéa Goscinnyja i Alberta Uderza te Mor- tvrda tomu visokobudètna filmska prilagodba popularne risovi Lucky Luke i bra}a Dalton primjeri su kako idealno britanske TV-serije Thunderbirds. Snimana izme|u 1964. i spojiti umjetnost, duhovitost i komercijalnost. Kako je de- 1966, serija je bila zabavna, uzbudljiva i vizualno atraktivna, setlje}e nakon svjetskog uspjeha pri ~emu je odluka autora da glavni junaci budu lutke bila Batmana u Hollywoodu dovelo klju~na. Istoimeni film od toga nije ponovio ni{ta. Umjesto do pravoga stampeda ekranizaci- zabave razvu~enost. Umjesto uzbu|enja dociranje. Umjesto ja raznoraznih stripova, ni filma{i vrckavih lutaka drveni glumci. Stoga nikoga nije iznenadilo s druge strane Atlantika nisu htje- kada je bu~no najavljivan spektakl propao u ameri~kim i li zanemariti zanimanje publike svjetskim kinima. Kada u kinodvorani od djece u susjednim za preno{enje fizionomija stri- redovima ~ujete kako im je dosadno, spasa nema. Film je povskih junaka na veliko platno. proma{io i cilj i publiku. Francuski spektakli o Asterixu i No, nije trebalo biti tako. Barem ne prema nekim segmenti- Obelixu u~inili su to umjetni~ki jadno, ali komercijalno sjaj- ma rada na njemu. Reìje se, uostalom, prihvatio Jonathan no. Prilagodba pak pustolovina Morrisovih junaka jo{ je à- Frakes, koji ima iskustva i s filmovima i sa serijama. I to s losnije sjeckanje ingenizonoga stripa o Divljem zapadu. obje strane kamere. Iako je ostao najpoznatiji kao prvi ~a- Po odgledanu filmu Bra}a Dalton francuskoga redatelja Phi- snik Enterprisea u filmskom i televizijskom serijalu Zvjezda- lippea Haïma doista se upitate ~emu toliko razbacivanje ne staze, sljede}a generacija, Frakes je reìrao neke od njiho- novcem. Toboè komedija, Haïmov je uradak tragi~ni nedo- vih najboljih epizoda. Ni ve}i dio gluma~ke ekipe nije lo{ iz- statak elementarna humora i suvisla zapleta, a da se i ne go- bor. Sedamnaestogodi{nji Brady Corbet kao Alan Tracy so- vori o grotesknu nerazumijevanju suptilnosti crteà i teksta lidno nosi glavninu radnje, a jo{ su bolji njegovi partneri So- izvornoga stripa. Genijalni je belgijski strip-majstor Morris, ren Fulton u ulozi Fermat i Vanessa Anne Hudgens kao Tin- pravim imenom Maurice de Bévère, godinama prije pojave Tin. Veoma dobar trojac za identifikaciju gledatelja tinej- {pageti-vesterna osmislio inteligentno reinterpretiranje ka- dèrske dobi. No, scenarij je odve} plo{an i bez pravih obra- nona o kaubojima, razbojnicima i zakonu ja~ega. Dakako, uz ta za ovakav tip produkcije. Jo{ je problemati~niji izbor humoristi~an kontekst, pa je njegov Lucky Luke i dan-danas oskarovca Bena Kingsleyja za lik glavnoga zlikovca. ôvjek prototip kauboj~ine dobra srca. On je u Haïmovu filmu tek koji je maestralno beskrvan {minker i epizodist u interpretaciji posve neiskori- odglumio Gan- {tena Tila Schweigera, dok su likovi ~etvorice bra}e Dalton dhija, te{ko se potpuni proma{aj. Ni traga ni glasa od ironije, razigranosti i nosi s likom sulu- nadmudravanja, koje su zamijenili nerazumljivo ubacivanje da osvetnika tele- fantasti~ne potke o svemogu}em sombreru i (pre)skupi spe- patskih mo}i. cijalni efekti koji ne sluè ni~emu. Ipak, najve}a je Mo`da }e netko re}i da je ovo rad za djecu. Pogre{no. Da- slabost izostanak nas djeca imaju odve} rafiniran ukus glede filmova da bi humoristi~noga omalavaàvanje njihove pameti donijelo bilo kakvu korist. prizvuka, pa je Film Bra}a Dalton ni{ta ne moè spasiti od ocjene da je ono {to je u biti astronomski prora~un bilo bolje utro{iti za osnivanje filmske ~ista igrarija u rukama producenata postalo malone najoz- {kole ~iji je prvi u~enik trebao biti redatelj Philippe Haïm. biljnijom stvari na svijetu.

Bo{ko Picula Bo{ko Picula 97 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. C Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar NAKON SUMRAKA NACIONALNO BLAGO After the Sunset National Treasure SAD, 2004 pr. New Line Cinema, Firm Films, Rat Entertainment, Beau Flynn, SAD, 2004 pr. Walt Disney Pictures, Jerry Bruckheimer Films, Junction En- Jay Stern; izvr.pr. Kent Alterman, Keith Goldberg, Patrick J. Palmer, Tripp Vin- tertainment, Saturn Films, Jon Turteltaub; izvr.pr. Oren Aviv, Chad Oman, Char- son sc. Paul Zbyszewski, Craig Rosenberg; r. BRETT RATNER; d.f. Dante Spi- les Segars, Christina Steinberg, Mike Stenson, Barry H. Waldman sc. Jim notti; mt. Mark Helfrich gl. Lalo Schifrin; sgf. Geoffrey Kirkland; kgf. Rita Kouf, Cormac Wibberley, Marianne Wibberley; r. JON TURTELTAUB; d.f. Caleb Ryack ul. Pierce Brosnan, Salma Hayek, Woody Harrelson, Don Cheadle, Deschanel; mt. William Goldenberg gl. Trevor Rabin; sgf. Norris Spencer; Naomie Harris, Chris Penn, Mykelti Williamson, Shaquille ONeal 97 min kgf. Judianna Makovsky ul. Nicolas Cage, Diane Kruger, Justin Bartha, Sean distr. Intercom-Issa Bean, Jon Voight, Harvey Keitel, Christopher Plummer, David Dayan Fisher 131 min distr. Continental Max i Lola ljubavni su par, ujedno i uhodan tim kradljivaca. Na- kon {to obave posao kojim }e si osigurati bezbriàn i hedonisti~- Jo{ od dje~a{tva Ben Gates nastoji otkriti neprocjenjivo blago ~iju ki ìvot na karipskom oto~ju, Max se odlu~uje na jo{ jednu veli- tajnu skriva pole|ina ameri~ke Deklaracije nezavisnosti. I ba{ ku plja~ku. kad se na|e na pragu velika otkri}a, bogati ga partner prevari te se Ben udruì s arheologinjom Abigale.

Akcijski spektakl Nacionalno blago posvema{nja je razbibri- ga. I to iznena|uju}e suvisla. Iznena|uju}e, jer kada se na {pici pro~ita ime producenta Jerryja Bruckheimera, malo je mjesta za bilo {to {to iska~e iz zacrtane ekonomske ra~unice povrata uloènoga. Suvisla, jer je recikliranje mnogo puta vi- |enih i pro~itanih zapleta i situacija o lovu na zakopano blago izvedeno pomno i uglavnom u korist gledatelja. Malo In- diane Jonesa, malo Otoka s blagom, malo Da Vincijeva koda i dosta milijuna dolara koji sve to spajaju u vrhunsku produkciju, recept je koji je Bruckheimer propisao redatelju Jonu Turteltaubu, a ovaj ga spravio ne kao nezainteresirani rutiner, nego kao vje{t profesionalac. Stoga ne ~udi da je film izvrsno prihvatila publika. ûdi {to je nova Bruckhei- merova kalkulacija dobra filmska zabava. Zasluge za to ponajprije pripadaju Turteltaubovoj spretnosti, koji se nakon emocijama zasi}enih filmova, poput Feno- Hm... i {to se dogodilo nakon {to su se obogatili? êsto je mena i Odrastanja, ovaj put odlu~io za akcijom zasi}en ura- pitanje nas gledatelja nakon gledanja krimi}a koji zavr{ava dak. Zasi}enje je izvedeno farmaceutski to~no, pa nema ni uspjelom plja~kom, a za odgovor ostajemo gotovo uvijek prenemaganja specijalnim efektima, ni naporna nizanja jur- uskra}eni. Otok, plaà, sunce, kokteli, cure, ludi provod... njava, detonacija i pirotehnike. Iako se na realizaciji nije {te- prve su i, u biti, gotovo jedine asocijacije koje nam u tom djelo, vizualna je strana filma uskla|ena s pri~om. Zapletom trenutku padaju na pamet. Ni{ta originalno, ali glavi ugod- vrlo jednostavnom, no zato bogatom detaljima kao {to su, no. Film Nakon sumraka upravo govori o tome {to se doga- uostalom, detaljima bogati zemljovidi izgubljena blaga. Ono |a s protagonistima nakon {to napune dèpove. Odgovor je u filmu ucrtano na pole|ini ameri~ke Deklaracije nezavi- koji dobivamo je, vidi vraga, onaj koji nam je ve} stotinama snosti, pa Turteltaubovu radu ne nedostaje domoljubnih kri- puta opsjedao ma{tu. Kako dosjetljivo i originalno! latica o slobodi, hrabrosti i suprotstavljanju tiraniji. Nacio- Nakon ambiciozne i ne ba{ uspje{ne ekranizacije Crvenog nalno blago svojevrstan je reklami letak ba{tine ameri~kih zmaja Thomasa Harrisa, redatelj Brett Ratner odlu~io se o~eva nacije predvo|enih Georgeom Washingtonom, ali je prihvatiti reìje nezahtjevna filmi}a s parom lijepih glumaca, to o~ito bio zalog sada{njem idejnopoliti~kom trenutku u oku ugodnih eksterijera, u~estalih dramskih rukavaca, stere- Americi. Va`nije je da je film odmjeren u ve}ini segmenata, otipnih emocionalnih odnosa protagonista te nekolicinom dok nategnuta potka o templarima, masonima i utemeljite- ve} isku{anih {tosova, {to, mora se priznati, mnogo vi{e pri- ljima Sjedinjenih Dràva ionako ne smeta enigmatskom tra- staje redatelju takva kalibra. ènju naslovnoga blaga. Iako ve} iz same najave filma moèmo procijeniti da je rije~ Gluma~ki je film tako- o simpati~noj razbibrizi uz koju idealno idu kokice i kola, te |er nenametljiv, pa o~e- nakon koje nam svijet ne}e biti ni ru`niji ni ljep{i, gledaju}i kujemo da }e Nicolas film ne moèmo se oteti dojmu kako holivudska ma{inerija Cage i Diane Kruger po- nemilice gazi gledatelje sigurnim i nepogre{ivim, oku ugod- novno u lov. Na blago i nim, potro{a{tvom. dolare.

Goran Kova~ Bo{ko Picula 98 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar C GLAVA U OBLACIMA DOZVOLA ZA FOCKERE Head in the Clouds Meet the Fockers SAD, Velika Britanija, [panjolska, Kanada, 2004 pr. Remstar Corporation SAD, 2004 pr. Universal Pictures, DreamWorks SKG, Tribeca Productions, Inc., Dakota Films, Spice Factory Ltd., Arclight Films, Movision, Tusk Productions, Everyman Pictures, Robert De Niro, Jay Roach, Jane Rosenthal; izvr.pr. Amy Michael Cowan, Bertil Ohlsson, Jonathan Olsberg, Jason Piette, André Rouleau, Sayres, Nancy Tenenbaum sc. James Herzfeld, John Hamburg prema pri~i Maxime Rémillard; izvr.pr. Julia Palau, Matthew Payne sc. John Duigan; r. Marca Hymana i likovima Grega Glienna i Mary Ruth Clarke; r. JAY ROACH; d.f. JOHN DUIGAN; d.f. Paul Sarossy; mt. Dominique Fortin gl. Terry Frewer; John Schwartzman; mt. Alan Baumgarten, Jon Poll gl. Randy Newman; sgf. sgf. Jonathan Lee; kgf. Mario Davignon ul. Charlize Theron, Penélope Cruz, Rusty Smith; kgf. Carol Ramsey ul. Robert De Niro, Ben Stiller, Dustin Hof- Stuart Townsend, Thomas Kretschmann, Steven Berkoff, David La Haye, Karine fman, Barbra Streisand, Blythe Danner, Teri Polo, Owen Wilson, Spencer Pickren Vanasse, Gabriel Hogan 132 min distr. UCD 115 min distr. Blitz

Potkraj tridesetih godina pro{log stolje}a, za vrijeme studija na Ba{ kad je pomislio da je Jacka, oca ljubavi svoga ìvota, uvjerio Cambridgeu, Gilda, mlada i neobuzdana bogata{ica, zaljubljuje u svoje dobre strane, pred Gregom Fockerom nova je no}na se u Guya, mladi}a puna ideala. Ona odlazi u Pariz kako bi mora. Jack sa suprugom kre}e upoznati Gregove roditelje, koji su ostvarila umjetni~ku karijeru i tamo upoznaje drugu ljubav svog mu tek prava suprotnost. ìvota, [panjolku Miju. U vrtlogu [panjolskog gra|anskog rata i nacisti~ke okupacije odnos triju sudbina stavljen je na ku{nju. Producenti obiteljske komedije Dozvola za Fockere Velike strasti i ljubavi uvijek su ispri~ane na pole|ini sna`- doista mogu biti zahvalni nih dru{tveno-politi~kih previranja. Neke s vi{e, a neke s redatelju Peteru Jacksonu manje uspjeha. Slu~aj redatelja i scenarista Johna Duigana {to ~etvrtu godinu zare- ide u skupinu manje uspje{no ispri~anih ljubavnih pri~a. U dom nije predstavio novo Duigana nije problem u samoj ideji i pri~i filma, koja, dapa- filmsko vi|enje Me|uzemlja i njegovih stanovnika. Navikli ~e, moè biti vrlo poticajna za punokrvnu i kvalitetnu, rada ih uo~i Boì}a preplavi fantastika Tolkienova svijeta u tom obojenu, ljubavnu dramu. Problem leì u slaboj realiza- Jacksonovoj intepretaciji, gledatelji su zaklju~ili da barem je- ciji pri~e, u reìjskoj neinventivnosti. dan film na kinorepertoaru zasluùje njihovo povjerenje. Tako su se odlu~ili za nastavak hita Dozvola za brak iz 2000, Redatelju pokoji je uistinu pravi fenomen. Premda je i prvi dio bio veo- najprije nedo- ma gledan, drugi je dio ~ista senzacija. Osobito zna li se da staje osje}aja za je i zapletom i humorom slabiji od izvornika, ~iji je spoj ci- reìjsko reduci- nizma i burleske funkcionirao prili~no dobro. ranje pri izlaga- Nastavak je znatno prizemljeniji i mnogo bliì filmovima nju. Potom ga koji se ciljano prikazuju potkraj kalendarske godine. To zna- mu~i nepotreb- ~i da se obra}aju naj{iroj obiteljskoj publici i da je svaka {ala na repetitiv- i situacija u njima pa`ljivo promi{ljena kalkulacija vezana uz nost i nagla{a- prijam publike. No, to ne zna~i da je Dozvola za Fockere vanje situacija isprazan film. Ne. Samo je odve} ispeglana za istinsku zaba- koje su gledate- vu i iznena|enja. Tipi~an feel good movie s rijetko vi|enom lju odavno jasne. Tako primjerice nakon scene eksplozije zvjezdanom ekipom glumaca. Uz Bena Stillera, koji ponov- bolni~kih kola u kojima Mia pogiba slijedi scena u kojoj Gil- no glumi Grega Fockera, tako izmu~ena provjerama budu- da dobiva pismo od Guya u kojem ~ita kako je Mia poginu- }ega punca, i Roberta De Nira u ulozi tog istog sumnji~av- la. Inventivniji redatelj nikada ne bi uporabio ~itanje pisma ca, u filmu nastupaju i Dustin Hoffman i Barbra Streisand. o doga|aju koji smo trenutak prije vidjeli. Ili, primjerice, na- Njih su dvoje naslovni Fockeri, ~iji sraz s De Nirovim Jac- kon {to smo ve} vrlo dobro shvatili kako Gilda hoda s naci- kom uvelike generira komi~ne situacije. A one se ovaj put sti~kim ~asnikom na kojega je Guy vidljivo ljubomoran, sce- svode na naganjanja ma~ke i psa, lupkanja po stra`njici, gu- na u kojoj se Gilda i Guy susre}u u njezinu stanu i strastve- `vama u WC-u i savjetima tipa kako pobolj{ati seksualni ì- no vode ljubav zavr{ava vo`njom kamere unatrag (sve je to vot u kasnijim godinama ìvota. Simpati~no? Da. Inovativ- popra}eno nagla{enom glazbenom temom), koja nam u dru- no? Ne. O~ito nije ni va`no, jer je uspjeh filma u kinima goj sobi otkriva, obje{enu preko stolca, nacisti~ku oficirsku opravdao sve nedore~enosti i {upljikavosti scenarija. Stoga uniformu. Naàlost, efekt iznena|enja izostaje, jer smo s ci- treba odati priznanje redatelju Jayu Roachu, koji i sa serija- jelom situacijom ve} upoznati. Duigan, na kraju, robuje i kli- lom o Fockerima i sa serijalom o Austinu Powersu zna kako {ejima najpreciznije vidljivima u scenama strastvenih zagrlja- slabosti pretvoriti u vrline. ja ljubavnika popra}enih ~arobnim klavirskim temama ili Za koju godinu slijedi nova Roachova me|uobiteljska zavr- pak u scenama u kojima likovi izgovaraju misli ve}e od ì- zlama. Pitanje je samo ho}e li tada jo{ sniziti kriterije ili ih vota. ipak mo`da pove}ati. Te{ko je biti optimist...

Goran Kova~ Bo{ko Picula 99 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. D Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar PRAVILA MOLIM ZA PLES HONEY PRIVLA^NOSTI Shall We Dance SAD, 2004 pr. Miramax Films, Simon Fields; SAD, 2004 pr. Universal Pictures, Marc Platt Laws of Attraction izvr.pr. Julie Goldstein, Bob Osher, Mari Snyder Joh- Productions, NuAmerica Entertainment, Andre Har- Irska, Velika Britanija, 2004 pr. Deep River Pro- nson, Bob Weinstein, Harvey Weinstein sc. Au- rell; izvr.pr. Billy Higgins sc. Alonzo Brown, Kim ductions, Irish DreamTime, Initial Entertainment drey Wells; r. PETER CHELSOM; d.f. John de Bor- Watson; r. BILLIE WOODRUFF; d.f. John R. Leonet- Group (IEG), Fern Valley Limited, Intermedia Pro- man; mt. Charles Ireland gl. John Altman, Ga- ti; mt. Mark Helfrich, Emma E. Hickox gl. ductions, MHF Zweite Academy Film, Mobius Pictu- briel Yared; sgf. Caroline Hanania; kgf. Sophie de Mervyn Warren; sgf. Jasna Stefanovic; kgf. Susan res, Stratus Film Co., Julie Durk, David T. Friendly, Rakoff Carbonell ul. Richard Gere, Jennifer Lo- Matheson ul. Jessica Alba, Lil Romeo, Mekhi Beau St. Clair, Marc Turtletaub; izvr.pr. Moritz Bor- pez, Susan Sarandon, Lisa Ann Walter, Stanley Tuc- Phifer, David Moscow, Zachary Isaiah Williams, Joy man, Pierce Brosnan, Mark Gill, Mark Gordon, Oli- ci, Anita Gillette, Bobby Cannavale, Omar Benson Bryant, Missy Elliott, Scott Neil 94 min distr. ver Hengst, Basil Iwanyk, Arthur Lappin, Bob Yari Miller 106 min distr. Continental Discovery sc. Aline Brosh McKenna, Robert Harling; r. PE- TER HOWITT; d.f. Adrian Biddle; mt. Tony Lawson Odvjetnik-radoholi~ar odlu~uje promije- Honey je mlada plesna koreografkinja gl. Ed Shearmur; sgf. Charles Wood; kgf. Joan niti monotonost svog ìvota te se bez zna- koja àrko èli uspjeti u glazbenoj indu- Bergin ul. Pierce Brosnan, Julianne Moore, Mi- nja supruge upisuje na satove plesa. striji. No uskoro }e na ku{nju do}i njen chael Sheen, Parker Posey, Frances Fisher, Nora moral. Dunn, Heather Ann Nurnberg, Johnny Myers 90 Remake hvaljenoga japanskog filma, min distr. Blitz redatelja Masayuki Sua iz 1997, djelo D ugome- je do kojega }e dràti odrasliji gledate- tra`ni reda- Dvoje njujor{kih odvjetnika za razvode lji. Njih }e nedvojbeno zaintrigirati pri- teljski debi zaljubljuju se, no i stalno se bore jedno ~a u kojoj su protagonisti osobe zrelije redatelja protiv drugog. dobi i smje{tanje radnje u pomalo eg- glazbenih zoti~no okru`je. Pravila privla~- spotova nosti romanti~na No, dok je japanski film bio li{en pate- Billieja Woo- je komedija koja tike i melodramatike i proèt gorka- druffa (Toni nastoji podsjetiti stim okusom, djelo Petera Chelsoma Braxton, Ce- na klasike u koji- po~iva upravo na spomenutim ugo|aji- line Dion), takozvani hip-hop Flas- ma su glumili ma. Nedvojbeno }e to emocionalno za- hdance, Honey se radije doima poput Spencer Tracy i intrigirati senzibilniju publiku, ali Mo- kakva produèna video-broja negoli Katherine Hep- lim za ples ne nudi ni{ta originalno, punokrvna glazbena drama ili ~ak mju- burn, pogotovu na Cukorovo Adamo- nego rado rabi standardizirane {ablo- zikl, kakav bi urbana crna~ka glazba u ne, pa se vrlo brzo pokaè zamornim i vo rebro, od kojeg mnogo toga posu|u- krajnjoj liniji i zasluìla. Ipak, benevo- predvidljivim. je. No, filmu Petera Howitta rijetko, ili lentnost i posvema{nja nepretencio- je bolje re}i gotovo nikada, ne polazi za Pridodamo li tomu ~injenicu kako sce- znost odnosno melodramatika kojom rukom podsjetiti na uzore iz zlatnoga nama plesa nedostaje naboja te su naj- obiluje ~ine ga vrlo lako probavljivim i doba Hollywooda. Problem njegova ~e{}e na granici dosade, postaje jasno gledljivim na na~in na koji to samo ostvarenja nisu samo isprazni dijalozi, kako Chelsomov film zapravo nema glazbom pr{te}i filmovi znaju biti, do- nego i shematiziran odnos me|u glav- mnogo toga ponuditi, izuzev mo`da pu{taju}i da se u njegovu radnju ukli- nim junacima. Naime, Pierce Brosnan vrlo raspoloèna nastupa Richarda Ge- zne i iz nje isklizne neozlije|en. Naime, nikako da shvati kako svim ulogama rea. Naàlost, drvena Jennifer Lopez kao zbir formula iskori{tenih u bezbroj nije mogu}e pro}i samo na osnovi svo- potpuno je pogre{an izbor za glavnu filmova prije njega, Honey je, namije- jega {arma i smije{ka, dok se Julianne ènsku ulogu te se njezino nesnalaènje njen mahom ciljanoj tinejdèrskoj pu- Moore, ina~e izvrsna glumica, te{ko u scenama s Gereom pokazuje najslabi- blici, ipak djelo u kojem takva publika snalazi s povr{no napisanim likom koji jom karikom Chelsomova ostvarenja. reference na pred{asnike najvjerojatni- tuma~i. Kako izme|u njih nikada ne Mario Sabli} je niti ne}e registrirati, promatraju}i ga uspijeva biti uspostavljeno romanti~no radije uvijek novim i svjeìm, nevinim suzvu~je, Pravila privla~nosti nikako ne o~ima te na taj na~in film funkcionira funkcioniraju na toj razini. posve dobro. Takvome stavu pridonosi Pridodamo li i ~injenicu kako je rije~ o kako dopadljivost glavnih glumaca nesmije{nu filmu, postaje jasno kako su (Jessica Alba, Mekhi Phifer) tako i ca- Pravila privla~nosti tek slaba{an pod- meo-gostovanja brojnih zvijezda i sjetnik na vremena kada su se snimale zvjezdica ameri~ke hip-hop scene britke komedije o odnosima me|u spo- od Jadakiss, preko Tweet do energizi- lovima. raju}e, ekstravagantne Missy Eliott.

Mario Sabli} Katarina Mari} 100 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar D ELLIN ÂROBNI PONOVNO KAKO PRESKO- SVIJET PRINCEZA ÎTI BO@I] Ella Enchanted The Princess Diaries 2: Christmas with the SAD, Irska, Velika Britanija, 2004 pr. Blessin- Royal Engagement gton Film Productions, Jane Startz Productions, Mi- Kranks ramax Films, Momentum Films; izvr.pr. Su Arm- SAD, 2004 pr. BrownHouse Productions, Walt SAD, 2004 pr. Skipping Christmas, 1492 Pictu- strong, Julie Goldstein, Harvey Weinstein sc. La- Disney Pictures, Debra Martin Chase, Whitney Hou- res, Revolution Studios, Michael Barnathan, Chris urie Craig, Karen McCullah Lutz, Kirsten Smith, Jen- ston, Mario Iscovich; izvr.pr. Ellen H. Schwartz Columbus, Mark Radcliffe; izvr.pr. Bruce A. Block, nifer Heath, Michele J. Wolff prema romanu Gail sc. Shonda Rhimes prema likovima Meg Cabot; r. Charles Newirth sc. Chris Columbus prema ro- Carson Levine; r. TOMMY OHAVER; d.f. John de GARRY MARSHALL; d.f. Charles Minsky; mt. Bruce manu Johna Grishama; r. JOE ROTH; d.f. Don Bur- Borman; mt. Masahiro Hirakubo gl. Nick Glen- Green gl. John Debney; sgf. Albert Brenner gess; mt. Nick Moore gl. John Debney; sgf. Gar- nie-Smith; sgf. Norman Garwood ul. Anne Hat- ul. Anne Hathaway, Julie Andrews, Hector Elizondo, reth Stover; kgf. Susie DeSanto ul. Tim Allen, John Rhys-Davies, Heather Matarazzo, Chris Pine, haway, Hugh Dancy, Cary Elwes, Minnie Driver, Eric Jamie Lee Curtis, Dan Aykroyd, M. Emmet Walsh, Callum Blue, Kathleen Marshall 115 min Idle, Steve Coogan, Vivica A. Fox, Patrick Bergin Elizabeth Franz, Erik Per Sullivan, Austin Pendle- distr. Continental 96 min distr. UCD ton, Tom Poston 98 min distr. Continental Mlada se Amerikanka Mia, novope~ena Djevojka Ella ìvi u bajkovitu kraljevstvu, Bra~nom je paru Nori i Lutheru Kranku prestolonasljednica europske kneèvine a od ro|enja je za~arana kao najposlu{ni- dozlogrdilo uobi~ajeno slavljenje Boì}a, Genovije, na bakin nagovor ozbiljno po~- ja osoba na svijetu. No, zbog ljubavi Ella te se odlu~e na posve druk~iji provod. No, ne spremati na vjen~anje. }e to poku{ati promijeniti. ne}e mo}i pobje}i od sudbine. Filmovi poput romanti~ne komedije Gail Carson Levine nije J. K. Rowling, a Ponovno princeza imaju brojnu i ve- Tko zna gdje je gre{ka u proma{enom Ellin ~arobni svijet nije Harry Potter i za- oma zahvalnu publiku me|u mla|im humoru blagdanske komedije Kako to~enik Azkabana. No, to ne zna~i da je presko~iti Boì}... Je li problem u knji- jedna fantazija slabija od druge. Napro- tinejdèricama od kojih je svaka barem jednom ma{tala da je u opravici posu- èvnom predlo{ku Johna Grishama, tiv. Pri~a o djevojci Elli koja je tako|er neusporedivo suvislijeg kada su u pita- dospjela na filmsko platno, ne doima se toj zla}anim prahom, a da je ispred ko- ~ije ~eka kraljevi} iz bajke. Zato ne nju pravni~ki trileri? Nije li scenarist ni{ta manje zabavno ni domi{ljato od Chris Columbus nakon brojnih filmova dogodov{tina maloga ~arobnjaka iz ~udi uspjeh literarnoga serijala autorice za najmla|e izgubio orijentir za puno- Hogwartsa. Razlika je u tome {to je film- Meg Cabot o srednjo{kolki Miji iz San ski projekt o njemu ve}i tri put zaredom Francisca koja dozna da je plave krvi, ljetnu publiku? Ili je ipak rije~ o zaple- svjetski blockbuster, dok je Ella gurnuta ~iji eritrociti sazrijevaju u patuljastoj tu koji mo`da funkcionira kao kratkome|u komercijalne podba~aje. Nezaslu- kneèvini negdje u Europi. Mijina je metra`ni film, ali je sve iznad pola sata èno. Snimljen prema nagra|ivanom ro- preobrazba osvanula 2001. u filmu natezanje i potezanje? Zapravo nije manu Gail Carson Levine, film redatelja Odjednom princeza redatelja Garyja va`no. Film u reìji Joea Rotha, redate- Tommyja OHavera ma{tovito je realizi- Marshalla, koji jako dobro zna kako se lja podjednako ishitrene Ljubimice ran spoj klasi~ne bajke i novovjekovnih od sirotica skromna podrijetla prave Amerike, jedan je od onih naslova koji- teza o emancipaciji u dru{tvu. Tako je zgodne ène. Pardon, djevojke. Tri go- ma je boì}na tematika (i vrijeme pri- glavna junakinja od najranijega djetinj- dine poslije Marshall je snimio nasta- kazivanja u kinima) tek kalkulantska stva za~arana beskrajnom poslu{no{}u vak filma, koji je jo{ usmjereniji na ci- odluka da se {to vi{e zaradi i {to manje prema drugima, pa je cijeli film zapravo ljanu publiku. Ostali }e se uz nastavak odradi. Nizanje gegova u stilu slap- parabola o mukotrpnu putu stjecanja in- pri~e o Mijinim (ne)zgodama glede stick-komedija niti je slapstick, niti je ustavne obveze udaje i obiteljskim (a dividualnosti. Da bi sve to bilo razumlji- komi~no. Jo{ je gore da je zanimljiva vo i djeci, autorica se knjige, ba{ kao i re- kakvim drugo?) podmetanjima na putu do trona juna~ki nazijevati. Humor je premisa o odlu~nu odbijanju da se, po datelj, posluìla referencijama na Pepe- tko zna koji put u nizu, robuje blagdan- ljugu, a nije se ustru~avala reinterpretira- ovdje veli~ine predmetne kneèvine, a slatkasti zaplet doista nije za osjetljive skim kanonima, pretvorena u mrcvare- ti ni Shakespearea. Ipak, film je najdo- nje jeftinim {alama u kojima snjegovi}i sljedniji ondje gdje treba biti: u razigra- na prekomjerne doze {e}era. Hollywo- nu produkcijskom dizajnu i specijalnim od je pritom namjerno zasladio jezi~no padaju s krova, a ma~ke se lede ispred efektima koji svjedo~e da je rije~ o urat- i stilski razigranu prozu Meg Cabot, pa ku}e. Roth i Columbus o~ito nisu htje- ku na koji se ra~unalo. Svaki je nov~i} je Mia u interpretaciji Anne Hathaway li eksperimentirati s crnim humorom i utro{en s razlogom, pa ~arobni prizori znatno krhkiji lik od literarnog izvorni- diverzijom boì}nog ozra~ja poput svijeta bajki u kojem se Ella u izvedbi ka. Jedini je plus dominantan nastup Zlo~estog Djeda Mraza, te je kona~ni ljupke Anne Hathaway od ponizne slu{- Julie Andrews u ulozi Mijine bake Cla- rezultat satira bez satire i burleska bez kinjice pretvara u samosvjesnu kraljevnu risse koja kao glumica i pjeva~ica i dan- burleske. Gluma~ka imena poput Ja- zasluùju pozornost {ire obiteljske publi- danas moè ponijeti cijeli film. Stoga mie Lee Curtis i Tima Allena posluìla ke. Barem u ku}nom kinu, kad su ve} àlimo {to izvrsna zabavlja~ica poput su kao alibi projektu, ali ve}i je uspjeh ona prava ostala prazna. nje ovdje nije ni imala film. u kinima, sre}om, izostao. Bo{ko Picula Bo{ko Picula Bo{ko Picula 101 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. D Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 63 do 102 Kinorepertoar ISTJERIVA^ RESIDENT EVIL BLADE: \AVOLA: 2: APOKALIPSA TROJSTVO POÊTAK Resident Evil: Apocalypse Blade: Trinity Njema~ka, Francuska, Velika Britanija, Kanada, SAD, 2004 pr. New Line Cinema, Shawn Daniel- Exorcist: The Beginning 2004 pr. Constantin Film Produktion GmbH, le Productions Ltd., Marvel Enterprises, Imaginary SAD, 2004 pr. Dominion Productions, Morgan Davis-Films, Impact Pictures, Paul W.S. Anderson, Forces, Lynn Harris, Wesley Snipes; izvr.pr. Avi Arad, Creek Productions, Will Raee, James G. Robinson; Jeremy Bolt, Don Carmody; izvr.pr. Bernd Eichin- Toby Emmerich, Stan Lee sc. David S. Goyer pre- izvr.pr. Aaron Dem, Guy McElwaine, David C. Ro- ger, Samuel Hadida, Victor Hadida, Robert Kulzer ma likovima Marv Wolfmana i Gene Colana; r. DA- binson sc. Alexi Hawley prema pri~i Williama sc. Paul W.S. Anderson; r. ALEXANDER WITT; VID S. GOYER; d.f. Gabriel Beristain; mt. Conrad Petera Blattyja; r. RENNY HARLIN; d.f. Vittorio Sto- d.f. Derek Rogers, Christian Sebaldt; mt. Eddie Ha- Smart, Howard E. Smith gl. Ramin Djawadi, raro; mt. Mark Goldblatt, Todd E. Miller gl. Tre- milton gl. Jeff Danna; sgf. Paul Denham Auster- RZA; sgf. Chris Gorak; kgf. Laura Jean Shannon vor Rabin; sgf. Stefano Maria Ortolani; kgf. Luke berry; kgf. Mary McLeod ul. Milla Jovovich, Si- ul. Wesley Snipes, Kris Kristofferson, Dominic Pur- Reichle, Marco Scotti ul. Stellan Skarsgård, Iza- enna Guillory, Oded Fehr, Thomas Kretschmann, cell, Jessica Biel, Ryan Reynolds, Parker Posey, Mark bella Scorupco, James DArcy, Remy Sweeney, Juli- Sophie Vavasseur, Razaaq Adoti, Jared Harris, Mike Berry, John Michael Higgins 120 min distr. an Wadham, Andrew French, Ralph Brown, Alan Epps 94 min distr. Blitz Intercom-Issa Ford 114 min distr. Intercom-Issa Ubojstvom ~ovjeka za kojeg je gre{kom Nakon {to se suo~ila s jezivom tajnom vjerovao da je vampir vje{ti lovac na vam- Otac Merrin kao razo~arani sve}enik stiè korporacije Umbrella, neustra{iva se Alice pire Blade dospijeva na FBI-ovu tjeralicu. u Afriku kako bi prou~io zagonetne iskopi- ponovno suprotstavlja ~udovi{nim bi}ima Od mladog Hannibala Kinga i atraktivne ne. No, stravi~ni doga|aji koji zaredaju nastalima pod okriljem tvrtke. Abigail ubrzo doznaje da je `rtva spletke, i uvjere ga da se suprotstavi zlu. Unato~ svim nedore~enostima pri~e i da je pred njima zasigurno najve}i izazov Kad god se sastavljaju popisi najboljih uz posvema{nju dobrohotnost kada je u karijeri sukob s krvolo~nim Draku- i najstra{nijih horora u povijesti ki- rije~ o elementarnoj logici, akcijski ho- lom, kraljem svih vampira. nematografije Istjeriva~ |avola iz ror Resident Evil iz 2002. korektno je Karijera nekad popularna Wesleyja 1973. Williama Friedkina redovito za- proìmanje filma i videoigre. Jasno, za Snipesa dobrano je za{la u slijepu ulicu. sjedne na jedno od prvih mjesta. Naj~e- onoga tko to voli. Nastavak je filma Nakon niza mahom nezanimljivih ak- snimljen kako bi se krug ljubitelja takva {}e na sam vrh. êmu onda filmovi po- cijskih trilera ponovo ga, nadajmo se i put uratka Istjeriva~ |avola: Po~etak? proìmanja {to vi{e pro{irio, ali bez ikakvih filantropskih namjera. Posve posljednji put, gledamo u ulozi nemilo- O~ito, rije~ je o lovu u mutnom prema srdna lovca na vampire. Dok je izvorni dobro poznatu receptu: iscijedi dobru suprotno. Uzmi novac i bjeì! Drugi je dio promijenio redatelja, pa je Alexan- Blade redatelja Stephena Norringtona ideju koliko god moè{. Posebice ako si iz 1998. bio stilizirana, prili~no uzbud- sâm bez ikakvih zamisli. Kao svojevr- der Witt zamijenio Paula W. S. Ander- sona, koji je ipak napisao scenarij. Ako ljiva i done- stan prolog pri~e film jedva nazna~uje kle zanimlji- sve ono {to je proslavilo Friedkina kao se ne{to takvo ovdje uop}e i{~itava. Jer film nema pri~u, nego razine igre, te va ekraniza- majstora uàsa. Slaba{an scenarij, ne- cija popular- dostatak atmosfere, za~udno povr{na su glavna junakinja i njezini krvavi obra~uni s ~udovi{tima jednako slojevi- na Marvelo- produkcija i neuvjerljiva redateljska ti kao bljeskovi na zaslonu ra~unala. va stripa, na- rje{enja, nisu koncept koji jam~i makar No, tamo barem igra~ upravlja onim stavak Guil- djelomi~an uspjeh. Kada se hororom {to vidi, dok mu u kinodvorani jedino lerma Del razlijevaju prizori jeftine strave i me- preostaje prepustiti se onomu {to vidi. Torra ukazao je na laku potro{nost sarskog nasilja, a od tinjaju}e jeze ni koncepta serijala ~iji svaki novi dio ima da{ka, onda je jasno da je negdje kob- A vidi se zbrka visceralnoga nasilja, iìvljavanja s ra~unalnom grafikom i sve manje i manje smisla. Reìju ovaj na gre{ka. Recimo, u redatelju. Jer put potpisuje David S. Goyer, scenarist film je de facto dva puta snimljen. Prvo tobo`nje kritike svemo}nih korporacija svih triju Bladeovih pustolovina. On s Paulom Schraderom, a zatim s Renn- koje, eto, radi dobiti radije stvaraju ~u- prili~no dinami~no uprizoruje vratolo- yjem Harlinom, koji je doslovce sve dovi{ta negoli pomaù ~ovje~anstvu. mne akcijske sekvence, ustrajavaju}i na preradio i reìrao ne{to sasvim drugo. Milla Jovovich u reprizi uloge iz prvo- mitskim sastavnicama Bladeova lika i Producenti su bili nezadovoljni Schra- ga dijela i dalje djeluje onako kako tre- djela, nimalo se ne trude}i prikriti ne- derom, ali je prava enigma ~ime su to ba. Malo ènstveno, malo ubojito, pa uvjerljivosti i nelogi~nosti pri~e. Dojam zadovoljni u Harlinovu slu~aju. Da u opet malo ènstveno, te na kraju jako ubojito. Me|utim, njezin je lik zapravo o cjelini donekle popravljaju znatan ulozi oca Merrina ne nastupa Stellan sporedan, jer kao i svaka videoigra, Skarsgård, ozbiljan izbor kada je rije~ o (nerijetko i crnohumorni) autoironi~an tako i drugi Resident Evil treba nekoga odmak, kao i ne posve nezanimljiv di- glumcu koji je trebao utjeloviti mla|u s kim }e se igra~i poistovjetiti. Problem ina~icu Maxa von Sydowa iz slavnog zajn filma. No ulogama u ovakvim je jedino {to se na Millu ne moè utje- (ne)djelima Snipes zasigurno ne}e rea- izvornika, film bi bio posvema{nji de- cati. bakl. Ovako je djelomi~an. nimirati zamrlu karijeru. Bo{ko Picula Bo{ko Picula Josip Grozdani} 102 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. REPERTOAR STUDENI-PROSINAC 2004. / SIJEÂNJ 2005. Videoizbor Uredila: Katarina Mari}

1. Cesta broj 60 (C) 110 2. Gerry (B) 108 3. May (C) 109 4. Nasilnik (B) 105 5. Nije me strah (B) 104 6. Prije no}i (C) 109 7. Ripleyeva igra (B) 107 8. Vilenjak (C) 110 9. Zlo (B) 106

Gerry

Ripleyeva igra

Nije me strah

103 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 103 do 110 Videoizbor NIJE ME STRAH Io non ho paura

Italija, [panjolska, Velika Britanija, 2003 pr. Co- Iako je njegov peti film Mediterraneo No, kada glavni junak, desetogodi{nji lorado Film Production, Medusa Produzione, Alqui- (1991) bio jedan od vrhunaca talijan- Michele (kojega sjajno tuma~i Giusep- mia Cinema S.A., The Producers Films, Cattleya, ske kinematografije na po~etku pro{lope Cristiano), u zakamufliranoj rupi Marco Chimenz, Giovanni Stabilini, Maurizio Totti, ga desetlje}a, sljede}ih {est ostvarenja pokraj spomenute napu{tene ku}e pro- Riccardo Tozzi sc. Niccolò Ammaniti, Francesca (premda je me|u njima bilo i dobrih) nalazi zato~ena vr{njaka Filippa (Mat- Marciano prema romanu Niccolò Ammanitija; r. ipak nije potvrdilo Gabriela Salvatore- tia Di Pierro), vrlo postupno u film GABRIELE SALVATORES; d.f. Italo Petriccione; mt. sa (1950) kao velika redatelja, te se ~i- ulaze i elementi trilera. Kako je Filippo Massimo Fiocchi gl. Ezio Bosso, Pepo Scherman; nilo da je to bila posebno sretna iznim- zaklonjen pokriva~em, Michele nije si- sgf. Giancarlo Basili; kgf. Patrizia Chericoni, Floren- ka u njegovu opusu. Takve uobi~ajene prosudbe mogao bi dovesti u pitanje guran o kakvu je bi}u rije~, te prvi ka- ce Emir ul. Giuseppe Cristiano, Mattia Di Pierro, drovi njihova susreta mogu upu}ivati Adriana Conserva, Fabio Tetta, Giulia Matturo, Ste- vrlo uspjeli Nije me strah, slojevito djelo u kojem se mnogi na prvi pogled go- na po~etak horora. Ipak, Michele tu fano Biase, Fabio Antonacci, Aitana Sánchez-Gijón prvi put pobje|uje strah i spu{ta se u 108 min distr. UCD tovo nespojivi elementi uklapaju u ~vrstu, vrlo dojmljivu cjelinu. rupu, a Filippo, koji je uvjeren da je umro, doìvljava ga kao an|ela spasite- Desetogodi{nji Michele vozi se biciklom lja. Michele si pak ne postavlja pitanja po livadama ju`ne Italije 1978, uìvaju}i Ukazuje na to ve} sam po~etak. Nakon za{to je drugi dje~ak vezan lancem za na selu, no uskoro u jednoj rupi pronalazi {pice u koju je naslov filma ugreben u zato~enog izgladnjelog svoga vr{njaka. tamni zid gledatelja zabljesne sun~ana nogu niti tko je to u~inio, nego mu po- panorama talijanskoga juga, gdje se u ~inje donositi vodu i hranu, tretiraju}i vrelini ljeta prije ~etvrt stolje}a zbiva tu situaciju kao svoju tajnu u bajkovitu radnja filma. Skupina djece u svijetu djetinjstva. igri pronalazi napu{tenu ku}u, Postupno se izme|u dvojice dje~aka rano njihova je igra prili~no zvija prijateljstvo, a Michele iz uloma- okrutna. Pokazat }e se me|utim ka razgovora izme|u odraslih i vijesti s da je ona povezana i s okrutnim uvjetima ìvota u njihovu siro- televizije shva}a da je Filippo otet da bi ma{nom selu, ali i zapravo be- se od njegove bogate obitelji iznudila zazlena u usporedbi s okrutno- visoka otkupnina. Tu po~inje prava na- {}u svijeta odraslih. Nije me petost, jer je i Michele ugroèn i dove- strah po~inje kao film o odra- den do te{ke odluke da li }e se brinuti stanju gra|en na oprekama iz- za svoju sigurnost ili za sudbinu novo- me|u vizualne ljepote sun~e- ga prijatelja. Iako pojavljivanje djece u vim svjetlom blistavo osvijetlje- trilerima nije posve neuobi~ajeno, ona na divna krajolika i mra~nih su naj~e{}e `rtve ili likovi koji ovise o poriva odraslih, u kojih se iza razvitku radnje, dok Salvatores bira gotovo idili~nih obiteljskih od- prili~no rijetku opciju, u kojoj }e dje- nosa pokazuje zvjerska odlu~- ~ak biti vrlo uvjerljiv protagonist i po- nost u borbi za preìvljavanje i kreta~ radnje. Zato je njegov film, zna- izlazak iz bijede. Taj se kontrast ~enjski vrlo slojevit triler o nu`nosti smanjuje vrlo nijansiranim pri- prevladavanja straha kao preduvjeta za kazivanjem motiva svake vrlo ostvarenje humanih vrijednosti, jedan jasno profilirane osobnosti, od najuspjelijih ne samo talijanskih tako da pri~a o odrastanju po~i- nego i europskih filmova u posljednje nje dobivati i naznake drame vrijeme. obitelji, mentaliteta i dru{tvenih okolnosti. Tomislav Kurelec 104 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 103 do 110 Videoizbor B NASILNIK Bully

SAD, Francuska, 2001 pr. Blacklist Films, Gravity Filmovi kontroverznoga redatelja i ci- Entertainment, Le Studio Canal+, Lions Gate Films jenjenoga fotografa Larryja Clarka naj- Inc., Muse Productions, Chris Hanley, Don Murphy, ~e{}e se opisuju pridjevima {okantan, Fernando Sulichin; izvr.pr. Manuel Chiche, Arnaud provokativan i uznemiruju}. Od prven- Duteil, Jordan Gertner, Vincent Maraval, Mark Mo- ca Klinci iz 1995. godine, pseudodoku- wer sc. Zachary Long, Roger Pullis prema knjizi mentarnoga pogleda na ìvot skupine Jima Schutzea; r. LARRY CLARK; d.f. Steve Gainer; djece s Manhattana, kojima se svakod- mt. Andrew Hafitz gl. Fatboy Slim; sgf. Linda nevica svodi na neprestano drogiranje i Burton; kgf. Carleen Ileana Rosado ul. Nick seks bez za{tite, preko narkomanske Stahl, Brad Renfro, Michael Pitt, Rachel Miner, Bijo- krimidrame Jo{ jedan dan u raju (u ko- u Phillips, Kelli Garner, Leo Fitzpatrick, Daniel joj su odli~ne uloge ostarjelih krimina- Franzese 113 min distr. Blitz laca i narkomana ostvarili James Wo- na ~uveni fakultet, klju~eve luksuznog ods i Melanie Griffith), do ovdje obra- automobila i pun nov~anik, dok o nji- |ivana Nasilnika i novijega Kena Parka, hovim istinskim problemima nimalo ne Iako naizgled nerazdvojni prijatelji, tinej- mare. Roditeljsku spoznaju prave nara- dèri Marty i Bobby me|usobno se prili~- jasne su Clarkove tematske preokupacije. Njegovi filmovi uvijek nude intri- vi njihove djece najplasti~nije (i zacije- no razlikuju. Dok je Marty neambiciozni lo namjerno pomalo komi~no) oslika- surfer koji je prekinuo {kolovanje, Bobby gantne i vrlo sugestivne prikaze ispra- vaju zavr{ni kadrovi iznena|enih, zbu- je dijete iz imu}ne obitelji, uspje{an u~e- znih ìvota nezrelih i obijesnih pojedi- njenih i izbezumljenih lica odraslih, nik koji uskoro namjerava upisati fakultet. naca kojima je svagdan ispunjen uìva- koji netremice promatraju odjeljak za No ispod njegove uredne vanj{tine krije se njem alkohola i droge te povr{nim sek- optuène. A iz pona{anja i postupaka mra~no nali~je. Marty je sadist i nasilnik som i naj~e{}e bezrazlo`nim nasiljem. optuènih jasno je da oni ni nakon sve- koji druge stalno psihi~ki i fizi~ki maltreti- Takav je slu~aj i s njegovim tre}im fil- ra, a djevojke naj~e{}e siluje. Nakon {to mom, uspjelom ekranizacijom knjige ga ne shva}aju {to im se i za{to doga|a. od njega jednoga dana dobije batine, Nasilnik: Istinita pri~a o osveti sred- Osnovna obilje`ja filmova Larryja Clar- Bobby i njegova trudna djevojka Lisa od- njo{kolaca, u kojoj je knjièvnik Jim ka svjesna su i namjerna pretjerivanja i lu~uju ubiti Martyja. Na zajedni~ku }e ak- Schutze obradio navodno stvarne do- karikiranja. Valja se nadati da toliko po- ciju lako nagovoriti i nekoliko svojih prija- ga|aje. Od tri dosad vi|ena filma, Na- reme}eni i nasilju skloni tinejdèri u telja. silnik je mo`da najzrelije i najzaokruè- zbiljskom ìvotu ne postoje, barem ne nije, a svakako najangaìranije Clarko- na slobodi. @ele}i biti {to provokativni- vo ostvarenje. ji i {okantniji, kao i dodatno podcrtati Protagonisti njegova djela emotivno se posljedice nedostatka komunikacije nezreli psihoti~ni tinejdèri, skupina zlatne floridske mladeì s njihovim ro- neobuzdanih mladi}a i djevojaka koji- diteljima, prijateljima i dru{tvom u cje- ma je savjest potpuno nepoznat pojam, lini, Clark neprestano prenagla{ava sve i ~iji je odgoj njihovim roditeljima bio sastavnice ìvota protagonista, kreiraju- posljednja rupa na svirali. Oni ne razu- }i dojmljivu sliku ispraznosti i bezna|a miju svijet oko sebe, vlastite osje}aje ni njihovih egzistencija. Pritom odli~ne pravu narav nasilja, a kad se suo~e s suradnike pronalazi i u raspoloènim posljedicama svoga nepromi{ljena i za- mladim glumcima, osobito u Bradu stra{uju}eg ~ina, donekle ih je te{ko Renfrou (Klijent, Savr{eni u~enik) i osu|ivati, ali i suosje}ati s njihovim ne- Nicku Stahlu (U zamci, Terminator 3). voljama. Osu|ivati ponajprije treba nji- U cjelini, dakle, Nasilnik je djelo koje hove roditelje, hladne i distancirane nije za sva~iji ukus i èludac, no koje kreature koje su od otu|ene djece zasigurno nikoga ne}e ostaviti ravno- odavno digli ruke, i ~ija se skrb o njima du{nim. svodi tek na deklarativnu i financijsku razinu. Potomcima èle osigurati upis Josip Grozdani} 105 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 103 do 110 Videoizbor ZLO Honogurai mizu no soko kara

Japan, 2004 pr. Takashige Ichise sc. Kôji Su- Nakon serijala Vrisak Wesa Cravena i uvla~i u uznemiruju}i svijet protagoni- zuki; r. HIDEO NAKATA; d.f. Junichirô Hayashi; mt. njegovih brojnih, mahom neuspjelih, stica, ~iji je strah u podjednakoj mjeri Nobuyuki Takahashi gl. Kenji Kawai, Shikao epigona, ~inilo se da je horor nepovrat- posljedica realnog i nadrealnog. [tovi- Suga; sgf. Katsumi Nakazawa ul. Hitomi Kuro- no zaglibio na terenu autoreferencijal- {e, pri~u filma mogu}e je od~itati u po- ki, Rio Kanno, Mirei Oguchi, Asami Mizukawa, Fu- noga, metafilmskog i autoironi~nog sve realisti~kom klju~u. Kao èna koja miyo Kohinata, Yu Tokui, Isao Yatsu, Shigemitsu Ogi poigravanja ànrovskim obrascima i je nedavno bila na psihijatrijskom lije- 101 min distr. VTI kanonima. A onda se u drugoj polovici ~enju, Yoshimi je nesigurna i donekle 90-ih godina pojavila skupina (tada) shizofrena osoba lako podlo`na utjeca- Dok s biv{im muèm vodi spor o skrbi nad razmjerno mladih japanskih redatelja, jima, a strahovanje da }e izgubiti skrb njihovom {estogodi{njom k}eri Ikuko, te ànru horora u~inila nu`ni face-lif- nad Ikuko, kao i potpuna nezainteresi- mlada Yoshimi Matsubara s djevoj~icom ting i vratila dostojanstvo. Jedan od ranost i otu|enost okoline u kojoj ìve, se useljava u naizgled solidan stan u tro{- najuspje{nijih predstavnika nove gene- dodatna su optere}enja koja ne moè noj zgradi. Yoshimi je samohrana majka, racije japanskih filma{a upravo je Hi- podnijeti. Njezinu psihozu i postupno lektorica kojoj je nekada{nja obrada nasil- deo Nakata, 43-godi{nji scenarist i re- skretanje u ludilo dodatno potencira i nih stripova nedavno uzrokovala psihi~ke datelj ~iji se drugi film Krug 1998. pro- saznanje da je prije nekoliko godina iz poreme}aje. Ne zna, me|utim, da joj je metnuo u veliki hit u azijskim kinima, stana iznad njihova nestala djevoj~ica, stanodavac pre{utio da u stanu vlaì, a Ikukina vr{njakinja, a kao reakcija na kad na stropu napokon primjeti vla`nu rastu}e pritiske javljaju joj se vizije ne- mrlju, bezuspje{no se za pomo} obra}a stale djevoj~ice. No, nakon {to o{te}e- starom domaru. Dok se mrlja na stropu nja u stanu i vla`na mrlja na plafonu sve vi{e {iri, Yoshimi po~inje zapaàti ~ud- budu sanirane, Yoshimi shva}a da pra- no pona{anje svoje k}eri, ali i nepoznatu va prijetnja Ikuko nije tajanstvena dje- djevoj~icu koju ponekad vidi na hodniku. voj~ica kojoj do sama kraja znakovito No problem je u tome {to se curici ~iju je ne vidimo lice, nego upravo ona sama. {kolsku torbu Ikuko prona{la na krovu Yoshimi je posesivna majka koja Ikuko, zgrade prije dvije godine izgubio svaki èle}i je zauvijek vezati uza se, u jed- trag. da bi ~etiri godine poslije uslijedio i nom trenutku poku{a i utopiti u kadi. njegov ameri~ki prepravak. Djelo do- No po`rtvovnost i ljubav prema k}eri tad nezanimljiva redatelja Gorea Ver- ipak uspijevaju prevladati, pa se Yoshi- binskog (Meksikanac) bilo je u nekim mi naposljetku odlu~uje na samouboj- segmentima mo`da i superiornije stvo, u nestaloj (mo`da utopljenoj, no izvorniku, te je ubrzo poharalo svjetska to uistinu ne znamo) djevoj~ici prona- kina i zaradom od gotovo 230 milijuna {av{i k}er koju joj nitko nikad ne}e dolara Nakati osiguralo zelenu kartu za mo}i oduzeti. Hollywood. Hideo Nakata trenutno je traèno re- Horor Zlo njegov je pretposljednji film dateljsko ime, filma{ koji }e uskoro re- realiziran u Japanu. Rije~ je o iznimno ìrati holivudski remake vlastitoga ja- tjeskobnu i atmosferi~nom ostvarenju, panskog nastavka Kruga, a trebao bi se koje je, poput Kruga, s kojim dijeli prihvatiti i adaptacije hvaljena romana neke zajedni~ke motive, tako|er uspje- Out Japanke Natsuo Kirino. Tako|er, la ekranizacija romana Kujija Suzukija. uz prepravak njegova Chaosa, o~ekuje Minimalisti~kim redateljskim i stilskim nas i skora premijera remakea Zla, u postupkom, kao i dojmljivim kontrasti- reìji Brazilca Waltera Sallesa i s oska- ranjem stvarnog i nestvarnog, Nakata rovkom Jennifer Connelly u glavnoj postiè maksimalan u~inak. Nenamet- ulozi. ljivom reìjom u~inkovito gledatelja Josip Grozdani} 106 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 103 do 110 Videoizbor B RIPLEYEVA IGRA Ripleys Game

Italija, Velika Britanija, SAD, 2002 pr. Baby dateljica Cavani ne bjeì od Films, Cattleya, Mr. Mudd, Simon Bosanquet, Ileen elegantnih interijera, opojne Maisel, Riccardo Tozzi; izvr.pr. Marco Chimenz, Ca- klasike i ozra~ja bezvremeno- mela Galano, Rolf Mittweg, Mark Ordesky, Russell sti. No, njezina je slika znatno Smith sc. Liliana Cavani, Charles McKeown pre- jednostavnija, ba{ kao {to je ma romanu Patricije Highsmith; r. LILIANA CAVA- njezin glavni lik znatno shvat- NI; d.f. Alfio Contini; mt. Jon Harris gl. Ennio ljiviji. Ono u ~emu njezin film Morricone; sgf. Francesco Frigeri; kgf. Fotini Dimo- Idu li i vrhunski prevaranti i okorjeli nije nimalo inferioran, ~ak naprotiv, u, Raffaella Fantasia ul. John Malkovich, Dou- ubojice u mirovinu? Sude}i prema tri- jest nastup Johna Malkovicha kao Ri- gray Scott, Ray Winstone, Evelina Meghnagi, Chiara leru Ripleyjeva igra, njihovi su umirov- pleyja u poznijim godinama. Neuspo- Caselli, Lena Headey, Uwe Mansshardt, Hanns Zisc- ljeni~ki dani i dalje prepuni aktivnosti. redivo karizmati~niji od Minghellina hler 110 min distr. Issa U tome smislu nova ekranizacija dogo- Matta Damona, Malkovich je pravi iz- dov{tina Toma Ripleyja iz literarne ba- bor, i interpretacijom i fizionomijom, {tine knjièvnice Patricije Highsmith Nakon burne mladosti, ubojica Tom Ri- za lik sociopata, kojemu ìvotni smiraj umnogome iznena|uje. Prvo, autori~in pley ìvi u luksuzu s ~embalisticom Lui- otkriva i poneku dobru stranu. antijunak koji s jednakom lako}om som. Kada mu stari znanac predloì Da je sve to skupa reìrano iole sr~ani- umorstvo svoga progonitelja, Ripley se sje- ubija svoje `rtve i ~avrlja o umjetnosti ovdje nije nikakav siroma{ni mladac s je, Ripleyjeva igra bila bi mnogo vi{e od ti Jonathana, kojemu o~ajni~ki treba no- solidna poigravanja s rukopisom jedne vac nakon dijagnosticirane leukemije. obiju strana zakona i obiju strana seksualnosti. On je u filmu i vi{e nego do- beskompromisne knjièvnice i s poja- bro situiran pripadnik gornje klase, ~ija vom jednog beskompromisnoga glum- se veza s mla|om glazbenicom ne doi- ca. ma nimalo provokativno. Drugo, s ob- Bo{ko Picula zirom na ime talijanske redateljice Lili- ane Cavani, ~iji su filmovi Koà i No}- ni portir sve samo ne konvencionalni, nove su Ripleyjeve (ne)zgode posve jednostavan komad filmskoga {tofa ~ije boje, uzorci i materijal vje{to skrivaju nerv jedne od najkontroverznijih europskih filma{ica. Je li stoga Ripleyjeva igra Liliane Cavani dosadan i predvid- ljiv naslov? Za~udo nije. Rije~ je o staromodnu, ali korektno i{~itanu tekstu Patricije Highsmith, filmu koji se ipak ne moè uspore|ivati s radovima Alfreda Hitchcocka, Renéa Clémenta i Wima Wender- sa. Mo`da je paralele najbolje povu}i s tri godine starijim filmom Talentirani gospodin Ripley An- thonyja Minghelle. Minghella je o~ito imao ve}e ambicije, pa je njegov film pr{tao scenskim manirizmom, ali i izazovnijom profilaci- jom sredi{njeg antijunaka. Ni re- 107 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 103 do 110 Videoizbor GERRY

Jedan od razloga mogla bi biti svojevrsna intelektualna obijest u suradnji s dje~a~ki anarhoidnim iskazivanjem nepo{tovanja prema sustavu, uz primjenu iskustava odrasloga ~ovjeka koji si moè priu{titi takvu psinu i pritom izazvati zanimanje. K tome, poslije se moè intimno rugati i uz veselu zlobu uìvati u tome kako se tom nesta{luku pridaje pa`nja ve}a no {to je zasluùje, da se na nj tro{i vrijeme i prostor, kao i da se ulaè napor u poku{aje razumi- SAD, 2002 pr. My Cactus, Dany Wolf sc. Gus Suìvjeti se s likovima nemogu}e je, jer jevanja i analize njegove velike {ale. Van Sant, Casey Affleck, Matt Damon; r. GUS VAN niti je jasno tko su i {to su, ni za{to su Ba{ kao ovom prigodom. SANT; d.f. Harris Savides; mt. Casey Affleck, Matt tamo, ni {to im je cilj. Kako su se na Ne{to ozbiljniji razlog mogao bi biti Damon, Gus Van Sant gl. Arvo Pärt ul. Ca- {etnju pustinjom zaputili bez ikakve namjera da se napravi svojevrstan ek- sey Affleck, Matt Damon 103 min distr. Blitz opreme, mogu}i egzistencijalni proble- sperimentalni esej usmjeren na razmi- mi ili dokumentaristi~ki opis radnji {ljanje o va`nosti autorstva (a i to je, Dvojica mladi}a lutaju pustinjom. koje bi mogli obavljati tako|er nisu od zapravo, povezano sa ve} spomenutom nekog zna~enja, jer o~ito je da je sve namjerom). Jer, s obzirom na sveop}i Je li dugometra`ni igrani film o tome skupa zami{ljeno kao ne{to (pomalo) minimalizam Gerryja, neusporedivo metafori~ko i nestvarno. Kad nakon kako dva ~ovjeka idu pustinjom i pu- va`nijim od njegove kvalitete postaje nekoga vremena Gerryji oèdne, njiho- starom mogu}e snimiti tako da zaoku- ~injenica tko ga je reìrao. Da ga je na- plja i bude zanimljiv za gledanje? vu potragu za vodom ne doìvljavamo kao potragu èdna za pi}em, nego kao pravio neki debitant anonimac, film bi U tome bi mo`da uspjeli Werner Her- jo{ jedan prizor koji se u filmu nalazi hladnokrvno bio otpisan kao nezrela i zog, Roman Polanski, Ridley Scott, Mi- nema{tovita bezvezarija nedarovita fil- chelangelo Antonioni ili pak Béla Tarr, zato {to je redatelj tako odlu~io, jednako uzbudljiv kao i prizor u kojem {e- ma{a koji ni sam ne zna za{to se bavi kojemu Gus Van Sant, redatelj filma o tim poslom. Jer, sam po sebi Gerry ni u dvojici u pustinji, zahvaljuje u odjavni- taju tek onako. formalnom ni u sadràjnom smislu ne ci. No, i tim bi majstorima, kada bi se Odre|eno gledateljsko zadovoljstvo donosi ni{ta vrijedno pozornosti. Da- odvaìli na takav nezahvalan pothvat, mogu izazvati tek oku i kameri ugodni zacijelo bilo jako te{ko izbje}i zamor i pustinjski krajolici, ako ba{ èlimo pa~e, rije~ je o slabu ostvarenju s toliko dosadu. Dobro, i Gus Van Sant je maj- mo`da nam drugo i ne preostaje malo ideja da se opet u kontekstu ~i- stor, ali ipak ne takva kalibra, a kada moèmo ih protuma~iti kao metafori~- njenice da ga je reìrao sposoban reda- bismo za opis njegova neobi~na i iza- ni opis mu~ne i besciljne ìvotne egzi- telj ~ini da je namjerno napravljen zovna eksperimenta Gerry morali iza- stencije, a najizazovniji Gerryjev poti- tako da bude lo{. brati jednu rije~, ta bi bila gnjavaà. caj nukanje je na razmi{ljanje o tome A mo`da je, pak, dijelom i rije~ o ko- O ~emu je rije~? Sadràjno, tako reku}, za{to je uop}e snimljen. Tj. za{to je ta- mentaru na Brodolom ìvota Roberta ni o ~emu. Dvojica mla|ahnih prijate- kav film snimio ugledan redatelj koji si Zemeckisa, koji je unato~ sli~nu stup- lja koji se mo`da zovu Gerry, a mo`da bez osobite muke moè priu{titi ranju nema{tovitosti, ali zahvaljuju}i valj- i ne jer rije~ju gerry u svom se slan- sko{nije, prihvatljivije, ozbiljnije i smi- da bitno ve}em stupnju kli{ejiziranosti, gu sluè kao imenicom i glagolom slenije projekte i koji je dokazao da zna postao cijenjen i velik holivudski hit. dovezu se do neke pustare u Americi i snimiti dobre i punokrvne filmove, onda njome lutaju, da bi se nakon na- kako one uredno holivudskoga tipa, zoviizletni~koga {etanja izgubili. tako i one svojeglava duha? Janko Heidl 108 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 103 do 110 Videoizbor C PRIJE NO]I MAY Before Night Falls SAD, 2000 pr. El Mar Pictures, Grandview Pictures, Jon Kilik; izvr.pr. Olatz SAD, 2002 pr. 2 Loop Films, A Loopy Production LLC, Marius Balchunas, Lopez Garmendia, Julian Schnabel sc. Cunningham OKeefe, Lázaro Gómez Scott Sturgeon; izvr.pr. Eric Koskin, John Veague sc. Lucky McKee; r.LUCKY Carriles, Julian Schnabel prema memoarima Reynalda Arenasa; r. JULIAN MCKEE; d.f. Steve Yedlin; mt. Debra Goldfield, Rian Johnson, Chris Sivertson SCHNABEL; d.f. Xavier Pérez Grobet, Guillermo Rosas; mt. Michael Berenbaum gl. Jaye Barnes-Luckett; sgf. Leslie Keel; kgf. Mariano Díaz, Marcelo Pequeño gl. Carter Burwell; sgf. Salvador Parra; kgf. María Estela Fernández ul. ul. Angela Bettis, Jeremy Sisto, Anna Faris, James Duval, Nichole Hiltz, Ke- Javier Bardem, Olivier Martinez, Johnny Depp, Michael Wincott, Diego Luna, vin Gage, Merle Kennedy, Chandler Riley Hecht 93 min Sean Penn, Andrea Di Stefano, Olatz Lopez Garmendia 133 min distr. VTI Osamljena May Canady cijeloga ìvota ùdi za srodnom du{om, pate}i zbog traumati~nih doga|aja iz djetinjstva. I dok joj jedino Poetski ugo|ena biografija kubanskoga knjièvnika Reinalda Are- dru{tvo pravi oboàvana lutka, May se dosjeti kako do}i do ide- nasa. alna partnera, ali na vrlo jeziv na~in. Drugi film njujor{kog umjetnika Juliana Schnabela, ~ije se slike prodaju za {esteroznamenkaste dolarske svote, u nas Premda se neki filmovi ~ine reci- dolazi sa tri i pol godine zaka{njenja i s povelikim ugledom klaàma dobro znanih naslova, na- na Venecijanskom festivalu nagra|en je ~etirima nagrada- ~ini na koji njihovi autori spajaju ma, a glavni glumac Javier Bardem nominiran je za Oscara i ve} vi|eno dodaju}i pritom nov, za Zlatni globus. Prije no}i uvelike nalikuje Schnabelovu ne- izvoran za~in, izdvajaju ih iz skupi- konvencionalnu prvencu Basquiatu (1996), tako|er biograf- ne epigona. Upravo je takav May iz skoj pri~i o stvarnom umjetniku predo~enoj u stilu filmske 2002, debitantski kinofilm redate- slikarije, no presudna je razlika {to se impresionisti~ki opis lja i scenarista Luckeyja McKeeja. doga|aja ovom zgodom doima neusporedivo zrelijim, suvi- McKee, naime, i ne skriva da su ga slijim i dojmljivijim. nadahnuli brojni horori i psiholo{ki Iako doga|aje niè kronolo{ki, Schnabel se u hvatanju ìvo- trileri, ali otpo~etka razvija vlastiti ta kubanskog knjièvnika Reinalda Arenasa i nezavidnih stil pisanja, reìranja i vizualizacije, okolnosti u kojima je kao homoseksualac i umjetnik stenjao pa je zapravo rije~ o darovitu u~eniku koji }e kad-tad nad- pod Castrovim komunisti~kim reìmom kloni klasi~ne nara- ma{iti makar jednog od svojih filmskih u~itelja. A oni su, cije i oslanja na kola`no nizanje asocijativnih slika i zvuko- prije svih, Brian De Palma sa svojom Carrie, David Lynch s va, kojima vi{e teì do~arati protagonistova emocionalna Plavim bar{unom te Jonathan Demme i njegov hit Kad ja- stanja nego zbivanja, ~esto zalaze}i u blago pomaknute halu- ganjci utihnu. Od prvoga je McKee preuzeo slikovitu juna- cinantno-fantazmagori~ne prizore koji gledatelja tjeraju da kinju razorna intrapsiholo{kog ìvota, od drugoga prepleta- naga|a {to se doista zbiva, a {to je plod junakove ma{te, nje bizarnosti i seksualnosti, a od tre}ega postojano razvija- ~emu, primjerice, uvelike pridonosi i poticajno zbunjuju}a nje ozra~ja strave koje ne generira suptilna ili manje suptil- dvostruka uloga Johnnyja Deppa. na fantastika, nego brutalni naturalizam. Najve}a je slabost filma {to Kubanci na Kubi ~e{}e govore No, redateljev bi prvenac, nagra|en na nekoliko me|una- engleski s naglaskom nego {panjolski, a Schnabelovo je najve}e postignu}e da je unato~ nagla{eno skicoznu umjetni~- rodnih festivala, bio nedore~en da u glavnoj ulozi nije nastu- ko-intelektualnom redateljskom pristupu kakav, unato~ kva- pila glumica koja moè uvjerljivo utjeloviti lik koji je podjed- liteti kona~noga djela, u ve}ini slu~ajeva ostavlja dojam od- nako velika `rtva i veliko ~udovi{te. I to kako se uzme. Pri- maka i hladno}e, uspio stvoriti iznimno sugestivno, ganutlji- tom usporedbe s De Palminom Carrie, odnosno romanom vo i osje}ajima nabijeno ostvarenje. Stephena Kinga, nisu nimalo slu~ajne. Ne samo jer je glumica Angela Bettis iste godine nastupila i u televizijskoj ina~ici Janko Heidl Kingova romana, nego i zbog veoma sli~ne, ali nikako prepisiva~ke, profilacije sredi{nje antijunakinje. Angela Bettis doista je izvrsna u interpretaciji osobe kojoj traume iz djetinjstva presudno odre|uju pona{anje u mladena~koj dobi, a ~iji su postupci s jedne strane izrazi posvema{njega ljudskog o~aja, a s druge odiozni poku{aji da se na psihosocijalnu pa- tologiju uzvrati jednakom mjerom. Uz Angelu Bettis, film se isti~e i veoma dobrim glumcima u ulogama Mayinih kanalizatora opisane patologije. To su Je- remy Sisto kao Adam i gotovo neprepoznatljiva Anna Faris, kojoj, sre}om, mnogo bolje leè mra~ne epizode u opskur- nim naslovima negoli uloge u pravim Mrak filmovima.

Bo{ko Picula 109 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. C Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 103 do 110 Videoizbor CESTA BROJ 60 VILENJAK Interstate 60 Elf Kanada, SAD, 2002 pr. Fireworks Entertainment, Redeemable Features, Se- SAD, 2003 pr. Shawn Danielle Productions Ltd., Gold/Miller Productions, ven Arts Pictures, Peter Bray, Neil Canton, Ira Deutchman, Bob Gale; izvr.pr. Jay Guy Walks into a Bar Productions, Mosaic Media Group, Jon Berg, Todd Komar- Firestone, Peter Hoffman sc. Bob Gale; r.BOB GALE; d.f. Denis Maloney; mt. nicki, Shauna Robertson; izvr.pr. Kent Alterman, Cale Boyter, Toby Emmerich, Michael Fallavollita gl. Christophe Beck; sgf. Rocco Matteo; kgf. Anne Dixon Jimmy Miller, Julie Wixson Darmody sc. David Berenbaum; r. JON FAVREA- ul. James Marsden, Gary Oldman, Wayne Robson, Michael J. Fox, Amy Ste- U; d.f. Greg Gardiner; mt. Dan Lebental gl. John Debney; sgf. Rusty Smith; wart, Christopher Lloyd, Matthew Edison, Paul Brogren 116 min distr. kgf. Laura Jean Shannon ul. Will Ferrell, James Caan, Bob Newhart, Edward Blitz Asner, Mary Steenburgen, Zooey Deschanel, Daniel Tay, Jon Favreau 95 min distr. Issa Mladi Neal sebe vidi kao umjetnika, ali ga otac neprestance usmjerava prema znatno konvencionalnijoj i isplativijoj kari- Stanovnik Sjevernog pola Buddy dozna da ne pripada vilenjaci- jeri. Kada mladi} sretne neobi~na ~ovjeka koji mu èli ispuniti è- ma kao njegova okolina, nego da je podrijetlom ~ovjek ~iji otac lju, Neal }e krenuti na fantasti~an put svog ìvota. ìvi u velikom gradu. Odlu~iv{i upoznati obitelj, Buddy se zapu- ti u civilizaciju, ali mu ne krene nimalo dobro. Mladac pun duha, mo}ni automobil, ekscentrik koji krije tajnu te fantasti~an put kojim ne ide svatko. Prva asocijaci- Gotovo svake godine neki film o Boì}u, oko Boì}a ili u ja? Dakako, Povratak u budu}nost. I to sva tri nastavka. Pri- povodu Boì}a, zgrne toliko novca da Djed Boì}njak moè ~a o srednjo{kolcu koji je usko~io u vremeplov alias sportski mirno isplanirati prora~un za sljede}ih dvanaest mjeseci. U auto i u pro{losti / budu}nosti slu~aju fantasti~ne komedije Vilenjak ta je zarada po{ten ra- iskovao vlastitu sre}u i sre}u ~un. Jedan od najgledanijih filmova u ameri~kim kinima svojih bli`njih, istinski je vr- 2003, Vilenjak je u Hrvatsku stigao s godinu dana zaka{nje- hunac ànra znanstvenofanta- nja kao videopremijera. Dakako, uo~i Boì}a. No, isplatilo sti~nih komedija, za {to zaslu- se pri~ekati, jer je uradak redatelja Jona Favreaua, mnogo ge uz Roberta Zemeckisa sva- poznatijega po epizodnim ulogama u nizu filmova, svje` i kako pripadaju i koscenaristu duhovit prinos ànru koji se kao ni jedan drugi ne mora bri- Bobu Galeu. Gale i Zemeckis nuti zbog slabljenja zanimanja publike. Barem ne jednom za izvorni su tekst zasluèno dobili niz pohvala i priznanja, godi{nje. me|u ostalima i nominaciju za Oscara, pa se o~ekivalo da }e Tajna je uspjeha filma u Gale i samostalno prokr~iti put do jo{ neke uspje{nice. No, uravnoteènu scenariju Da- Zemeckis je ostavio kolegu miljama daleko, a ni Galeov svo- vida Berenbauma, koji ned- jevrstan hommage uspjehu svoje karijere nije promijenio si- vojbeno zna kako se pi{u za- tuaciju. Dapa~e. Samo ju je zacementirao. pleti za cijelu obitelj. Nima- Fantasti~na humorna drama Cesta broj 60 tako|er ima mla- lo podcjenjiva~ki prema dje- di}a puna duha, tako|er automobil koji vodi u nepoznato i ci. I nimalo precjenjiva~ki tako|er mladi}eva pratitelja koji }e mu na nesvakida{nji na- prema odraslima. Uostalom, glavni je junak starmali vile- ~in preokrenuti ìvot. No, sve je to ovdje izvedeno bez pra- njak, koji je istodobno i veliko dijete, i djetinjasti trideseto- vog omjera duhovitosti, preokreta i fantastike, te je Galeov godi{njak s kojim se ve}ina publike u svojim ma{tarijama redateljski i scenaristi~ki one-man-show tek blijeda kopija lako moè poistovjetiti. Podjednako je dobra i odluka da se poente iz slavne trilogije. Dodu{e, film nije ni zami{ljen kao zaplet odvija na osnovi nekoliko odnosa: stvarnost fanta- akcijska ekstravagancija freneti~na ritma i lucidne komike. zija, roditelji djeca i lukavost naivnost. Pritom je, dakako, nadre|en odnos istinskih boì}nih vrednota i jeftina Ali, ne funkcionira ni kao tanko}utno propitivanje ulaska u blagdanskoga konzumerizma, pa je Vilenjak neobi~na, ali zrelije ìvotno doba. Glavni junak Neal, koji naslovnom ce- uspjela kombinacija filmova Franka Capre i Roberta Zemec- stom putuje prema zami{ljenu odredi{tu u kojem }e mu za- kisa. Ba{tina prvog pridaje mu suptilnost, a nadahnu}e dru- gonetni neznanac ispuniti ìvotnu èlju karakterno djeluje gim razigranost. Dopadljiv spoj {arenila Sjevernoga pola, odve} krhko za teze o istodobnosti du{evne i tjelesne odise- hladno}e poslovnih tornjeva i eskapizma velikih robnih ku}a je. Njegov je tuma~ James Marsden, intrigantniji kao to samo nagla{ava. Nije lo{e. Osobito jer komi~ar Will Far- Cyclops iz serijala X-Men i epizodist u Ally McBeal, negoli rell, proslavljen nastupima u kultnoj emisiji Saturday Night kao postmodernisti~ka verzija Michaela J. Foxa, koji se ov- Live, tako|er spaja {arm slavnih prethodnika, me|u njima i dje usputno pojavljuje kao jo{ jedna poveznica s Galeovim Bustera Keatona i njegove ozbiljne komike. trajnim nadahnu}em. Uz gluma~ku potporu Jamesa Caana, Mary Steenburgen i Marsdenovi poznatiji kolege Gary Oldman, Kurt Russell i sama redatelja u manjoj ulozi, Farrell se upravo ovim filmom Chris Cooper podaruju filmu gluma~ki dignitet, ali je sve to nametnuo kao zvijezda, pa bi za nekoliko godina, barem iz uzalud kada Galea jo{ mu~i osobni povratak u pro{lost. zahvalnosti, trebao snimiti nastavak.

Bo{ko Picula Bo{ko Picula 110 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. STUDIJE I ISTRA@IVANJA

UDK: 791.633-051 [imatovi}, [. +791(497.5)"194/196" Ivo [krabalo [ime [imatovi} doajen hrvatske kinematografije

Kad je po~etkom studenoga 2004. u krugu hrvatskih filmskih redatelja pripremana intimna proslava 85. ro|endana filmskoga veterana [ime, kr{tenim imenom Ivana, [imatovi- }a (ro|ena u Peru{i}u 27. listopada 1919), ispostavilo se da se njegova cjelokupna filmografija sastoji od svega 34 naslova. Me|u njima tek su tri igrana filma koje je reìrao, ali i dvije filmske uloge u igranim filmovima svojih sada ve} po- kojnih kolega (Golika i Hanèkovi}a), a sve ostalo kratkometra`ni su dokumentarni filmovi, iako se me|u njih uvukao i jedan scenarij za crtani film iz slavnoga razdoblja zagreba~ke {kole (realizirali su ga, tako|er pokojni, Marks i Jutri{a). Broj~ano gledano, to doista nije preobilan opus za filma{a koji je po~eo raditi od prvih dana na{e kinematografije. Ipak, zna~enje i uloga [ime [imatovi}a u nastanku i razvitku hrvatske kinematografije kao sustavne i kontinuirane proizvodno-kreativne djelatnosti ne smije se vrednovati samo broj~anom metodom. On je tijekom godina osobno pridoni- o osnivanju nekoliko filmskih i kulturnih institucija u Hrvat- skoj, ali bio je i ostao atipi~an kadar, jo{ iz vremena kad je sudjelovanje u NOB-u (narodno-oslobodila~koj borbi, da kraticu objasnimo novim nara{tajima) bilo bitan preduvjet za zauzimanje va`nih i utjecajnih poloàja u javnom ìvotu. Stoga bi se moglo uvjetno re}i da je biografija [ime [imatovi}a u stanovitom smislu zanimljivija od njegovih filmova.

Topusko 1944: miran kutak u Europi Za karijeru [ime [imatovi}a vjerojatno je odsudnu va`nost imao njegov boravak u partizanima, a posebno to {to se kao 25-godi{nji glumac u prolje}e i ljeto 1944. zatekao u Topu- skom, tada{njoj metropoli narodno-oslobodila~kog pokreta [ime [imatovi} Hrvatske (kratica NOP). Ondje su bila smje{tena sva najva`- nija politi~ka i vojna tijela: Glavni {tab Hrvatske pod vod- derativne Jugoslavije«, a to je zna~ilo da je preuzeo ulogu stvom generala Ivana Rukavine, Centralni komitet Komuni- pravoga dràvnog sabora Hrvatske. Taj se ~in smatra uteme- sti~ke partije Hrvatske (KPH) sa sekretarom Andrijom He- ljenjem hrvatske federalne jedinice u novoj jugoslavenskoj brangom (ocem), Zemaljsko antifa{isti~ko vije}e narodnog federaciji i obnavljanjem kontinuiteta hrvatske dràvnosti oslobo|enja Hrvatske (ZAVNOH) i njegovo Predsjedni{tvo (do ~ijeg je nesretnog prekida do{lo potkraj 1918. bez for- na ~elu s pjesnikom Vladimirom Nazorom. Tu su se nalazile malne odluke hrvatskoga Sabora), pa je stoga s dobrim ra- i najva`nije savezni~ke vojne misije, a nedaleko njih, dakako, zlogom dobio svoje mjesto 1990. i u Izvori{nim osnovama i partizanski obavje{tajci. Boì}nog ustava Republike Hrvatske. U no}i od 8. na 9. svibnja 1944. dakle, to~no godinu pri- Bila je tre}a ratna godina, pa nije lako do~arati atmosferu à- je kona~noga sloma i kapitulacije nacisti~ke Njema~ke ri{ta antifa{isti~kog otpora prije vi{e od pola stolje}a u gla- odràno je u Topuskom povijesno III. zasjedanje ZAVNOH-a, sovitom toplicama, s reputacijom termalnoga lje~ili{ta du- koji se proglasio »nosiocem suvereniteta naroda i dràve Hr- ljom od dva stolje}a, smje{tenim na rijeci Glini, izme|u Pe- vatske kao ravnopravne federalne jedinice Demokratske Fe- trove i Zrinske gore, svega {ezdesetak kilometara ju`no od 111 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 111 do 121 [krabalo, I.: [ime [imatovi} doajen hrvatske kinematografije

Zagreba, glavnoga grada usta{ke NDH i va`nog sredi{ta nje- partijskom zadatku, usred rata naumili raspredati o kulturi. ma~kih operativnih snaga. Premda je Topusko bilo za{ti}eno Takvo je ozra~je o~ito imalo pozitivan u~inak na dojmove jakim partizanskim jedinicama razmje{tenim uokolo, ipak je Randolpha Churchilla. po danu zasipano neprijateljskom topni~kom paljbom. No, Ali ne samo na njega! Lako je zamisliti da je i mladi voditelj u njemu je pulsirao gotovo pozadinski kulturni ìvot. Parti- i ~lan Centralne kazali{ne druìne ZAVNOH-a [ime u takvu zanske kazali{ne druìne izvodile su ske~eve i igrokaze, ra- elitnom okruènju nalazio dodatno opravdanje za svoju od- zne kulturno-prosvjetne grupe davale su priredbe s baletom, luku da ode u {umu, kako se to onda govorilo u zagreba~- zborskim pjevanjem i simfonijskom glazbom, a ìvopisnosti kom àrgonu. Dodu{e, mogao je uo~iti ve} tada i tamo da u maloga mjesta od jedva dvije tisu}e stanovnika (uve}anim prividnom pluralizmu dirigiraju komunisti, a da se iza fasa- partizanskim jedinicama iz raznih krajeva Hrvatske) prido- de bratstva-jedinstva pomaljaju i jugocentralisti~ke tenden- nosio je i ìdovski zbjeg od nekoliko stotina izbjeglica i oslo- cije. [u{kalo se, na primjer, da je Mo{a Pijade iz Vrhovnoga bo|enih logora{a. U tom {arolikom dru{tvu bilo je posve {taba do{ao u Topusko da bi ispitao sumnje u vodstvo KPH normalno vidjeti i ~asnike u ameri~kim i britanskim odora- i Hebranga kao opasnih hrvatskih nacionalista. ma. O takvoj ~arobnoj slici Topuskog svjedo~i i Randolph Churchill, {ef britanske vojne misije, koji je tamo boravio oko mjesec dana i sprijateljio se sa [imom. U jednom izvje- Svi putovi vode iz Like {taju ocu, legendarnom ratnom premijeru, napisao je s en- A zapravo, [ime se [imatovi} na{ao me|u partizanima zbog gleskim smislom za paradoks: »Ako èli{ prona}i miran ku- svoga tvrdog li~kog hrvatstva. tak u Europi, do|i u Topusko.« Iako u vrijeme {kolovanja i na po~etku gluma~ke karijere ni- Nedugo nakon zasjedanja ZAVNOH-a odràn je veliki ma- kada nije bio ljevi~ar, te{ko je prihvatio da je poglavnik Ante nifestacijski, ali i radni skup intelektualne elite, odnosno Paveli}, koji je svojatao zasluge za stvaranje hrvatske dràve, dvjestotinjak antifa{isti~ki opredijeljenih umjetnika i znan- ve} nakon mjesec dana tzv. Rimskim ugovorima predao i stvenika pod zvu~nim imenom Kongres kulturnih radnika prodao Dalmaciju vjekovnom osvaja~u, Mussolinijevoj fa{i- Hrvatske. Zapam}en je ponajvi{e po tomu {to je tom prili- sti~koj Italiji. Uostalom, i [imin je otac do{ao u sukob s kom mladi 29-godi{nji znanstvenik Ivan Supek u svom refe- usta{kim reìmom iz istoga razloga, iako je jo{ 1932. poma- ratu vjerojatno prvi u svijetu upozorio na prijete}u opasnost gao, preko kasnijeg usta{kog krilnika Juce Rukavine, kratko- od budu}eg nuklearnoga oru`ja, koje do tada ne samo da trajan i brzo ugu{en tzv. li~ki ustanak tada{njih usta{a, od- nije bilo uporabljeno, nego je bilo tek u fazi stvaranja u su- metnutih nakon uvo|enja tzv. {estojanuarske diktature, pa je pertajnim pogonima obiju zara}enih velesila. O tome je on u novostvorenoj NDH degradiran i po kratku postupku imao nekih slutnji i logi~nih pretpostavki na temelju sazna- umirovljen. nja o teku}im izu~avanjima razbijanja atoma, jer je uo~i rata Najstariji sin nekada{njeg austro-ugarskog satnika i ugledno- u njima sudjelovao kao suradnik vode}ih njema~kih i svjet- ga gradskog ~inovnika Tome [imatovi}a (iz grane Zlatara, skih autoriteta fizike. Bilo je to mnogo prije prve pokusne brojna i razgranata li~kog plemena poteklog iz Modru{a) i bombe u Los Alamosu ili onih dviju kobnih, ba~enih u kolo- Franciske, ro|ene [imatovi}, nije slijedio porodi~nu tradici- vozu 1945. na japanske gradove Hiro{ima i Nagasaki. Stoga ju da se barem jedan mu{ki potomak odlu~i za vojni~ko-~a- se tada i tamo jo{ nije moglo prepoznati proro~ko zna~enje sni~ku profesiju. Nakon mature 1938. [ime je upisao povi- toga ukazivanja na katastrofi~nost novog oru`ja, a Supek je jest umjetnosti na zagreba~kom Filozofskom fakultetu, ali se bio tek jedan od desetak govornika koji su se bavili poseb- ubrzo prijavio i na audiciju u Hrvatskom narodnom kazali- nim podru~jima kreativnih djelatnosti, me|u njima Vanja {tu te ju je pred strogim Brankom Gavellom od prve pro{a- Radau{ o likovnoj umjetnosti, Kazimir Ostrogovi} o arhitek- o. Ve} nakon jedne godine studija u Gluma~koj {koli dobio turi, a Petar Lasta o knjièvnosti. je anga`man u splitskom kazali{tu, gdje je direktor drame Sve~ani dio otvaranja Kongresa kulturnih radnika otpo~eo je bio Marko Fotez, a u Zagreb se vratio kad su Split i njego- izvedbom Lijepe na{e, a tek na kraju intonirana je jugoslavo kazali{te zaposjeli Talijani. venska himna Hej Slaveni!. U drugom dijelu sudionici su Svjestan da je ugroèn, kad je zagreba~ka usta{ka policija pratili umjetni~ki program sastavljen od nekoliko recitacija, uhvatila jednog Li~anina u svojim redovima, koji je preko jedne baletne to~ke i dva igrokaza. Tom prigodom dogodio [ime dostavljao krugu partizanskih simpatizera informacije se mali zata{kani incident, jer su srpski vije}nici ZAVNOH- o predstoje}im uhi}enjima, [ime se uspio prebaciti u @um- a napustili izvedbu prvoga ~ina Rodoljubaca srpskoga klasi~- berak, a odatle je po~ela njegova partizanska anabaza, koja nog komediografa Jovana Sterije Popovi}a, smatraju}i da se ga je vodila od 13. proleterske brigade, gdje su osnovali ka- glumci izruguju Srbima na nacionalnoj osnovi. Valjalo je zali{nu grupu, pa preko Topuskog sve do [ibenika i Splita, obja{njavati da se Sterija rugao la`nom rodoljublju u Ugar- gdje je po~etkom 1945. stolovala prva vlada Federalne Hr- skoj sredinom prethodnoga stolje}a, ali to samo pokazuje da vatske. Tamo je [ime doìvio i svoj prvi ozbiljni politi~ki su ve} u Topuskom ispod povr{ine vibrirale me|unacional- nesporazum, jer je iz Beograda stigao nekada{nji zagreba~ki ne napetosti! glumac Joà Ruti}, koji je rat proveo poglavito u Bosni uz U to doba partizanski pokret u Hrvatskoj nastojao je pruà- Tita i Vrhovni {tab. Kao izaslanik saveznih vlasti on je preu- ti sliku o pluralizmu, jer se radilo na privla~enju HSS-a u ak- zeo vodstvo i po~eo diktirati repertoar Centralne kazali{ne tivan otpor, pa stoga ni komunisti~ki Agitprop nije mogao druìne. Nametnuo je Najezdu, socrealisti~ki komad sovjet- nametati stavove {arolikom skupu intelektualaca koji su, po skog autora Leonida Leonova da se s njim druìna predsta- 112 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 111 do 121 [krabalo, I.: [ime [imatovi} doajen hrvatske kinematografije vi publici u oslobo|enom Zagrebu. U znak prosvjeda [ime dvama za ono vrijeme izvrsnim filmovima (Brak u sjeni i je spalio jedini primjerak teksta svoje drame u pet slika, na- Ubojice su me|u nama). Dakako, mladi je filmski entuzijast pisane u partizanima, Pobjeda nije mramor, koju su prethod- {irom otvorio o~i i u{i i nastojao nau~iti sve {to se moglo o no s uspjehom igrali u [ibeniku i Splitu. filmskome zanatu i stvaranju kinematografije iz pepela, a s Holjevcem je razgovarao i ma{tao o budu}em filmskom gra- Ponovno u Zagrebu, [ime dobiva priliku da se bavi filmom, du u Zagrebu. svojom starom opsesijom; sje}a se da je prvi film koji je gledao bio Plavi an|eo iz 1930. Josefa von Sternberga s Emi- Prekid studija u Pragu i povratak u Zagreb odvijali su se u lom Janningsom i Marlene Dietrich, a kao gimnazijalac go- dramati~nim okolnostima. Kad je potkraj lipnja 1948. tovo svakoga dana gledao je barem po jedan film (posebno objavljena rezolucija Informbiroa kojom je Staljin kanio po- zato {to je preko o~evih kolega u Gradskom tro{arinskom koriti Titovu Jugoslaviju, [imi su u pra{kom partijskom ko- uredu dobio stalnu besplatnu ulaznicu za kino na Tre{njev- mitetu ponudili mjesto asistenta na FAMU, reìju igranoga ci). Ubrzo je odlukom svemo}nog Vladimira Bakari}a poslan filma i povrh toga mjesec odmora u Karlovim Várima pod u tek stvoreni Jadran film za umjetni~kog direktora. Tamo je uvjetom da se izjasni protiv Tita. Obe}av{i da }e razmisliti, zatekao kako je sam rekao sjajnu mom~ad iz NDH na [ime je na brzinu uzeo samo torbu s dokumentima i istoga ~elu s Brankom Marjanovi}em koji su bili kao u~itelji novo- popodneva pobjegao iz Praga vlakom preko Budimpe{te (jer pe~enim filma{ima koji su do{li iz {ume. On po{teno shva- taj smjer nisu kontrolirali kao onaj preko Be~a), a svu garde- }a da nema dovoljno znanja za posao usmjeravanja umjet- robu i vrijedne stvari zauvijek je ostavio u stanu. ni~ke politike filmskoga poduze}a, pa se javlja da ide neka- Ponovno u Jadran filmu, neraspore|en, nije u njemu dugo mo studirati film. ostao. To obja{njava tako da je s Oktavijanom Mileti}em i Dakako, u drugoj polovici 1946. ambiciju da studira u ino- Kre{om Golikom pripremao scenarij za ekranizaciju Mata- zemstvu mogao je ostvariti samo zahvaljuju}i pedigreu par- vuljeva romana Bakonja fra Brne uz najavu da }e ga i reìra- tizana i sudionika zbivanja u Topuskom 1944, no ipak nije ti, no poslije mu je direktor Mirko Ba{i} priop}io da je CK se uspio ubaciti u skupinu koja je i{la u Pariz, pa se odlu~io (Centralni komitet) dobio dopis od Fedora Hanèkovi}a za Prag. êhoslova~ka tada jo{ (do velja~e 1948) nije bila kako taj scenarij nije u redu, jer se previ{e drì knjièvnoga pod dominacijom komunista, jer je predratni predsjednik djela na ra~un idejne poruke, pa je odlu~eno da film zajed- Bene{, vrativ{i se iz emigracije, formirao vlast demokratske no reìraju Fedor (kompetencije za scenarij) i [ime (rad s koalicije. glumcima). Bilo je to previ{e za li~ki ponos, pa je [ime od- bio nalog i napustio Jadran film. Na{ao se bez stalnog posla, Stipendije za studij tzv. umjetni~kih disciplina (reìja, scena- tako re}i na cesti, pa se ~ak vratio glumi, i to filmskoj. Iako rij) mogle su se dobiti samo za SSSR ili neku od zemalja na- mu je oduzeta najavljena reìja, odigrao je malu ulogu â- rodne demokracije, u koje êhoslova~ka jo{ nije spadala, a gljine ba{ u Fedorovu Bakonji, a zatim i Ivu, humanoga par- u Prag se moglo i}i samo a studij tzv. tehni~kih disciplina tijskog sekretara u brodogradili{tu, u Golikovu Plavi 9. No (kamera, montaà). Ipak, [ime je oti{ao na vlastiti tro{ak, jer u nesigurnu slobodnom statusu nije ostao zadugo, jer je je bio privu~en atmosferom i bogatstvom kulturnoga ìvota imao dovoljno politi~kih kredita da bude imenovan za ~lana tada{njega Praga, no naknadno je ipak uspio dobiti stipendi- Komisije za kinematografiju, u kojoj je ostao punih osam goju. [armom i partizanskim ugledom ubrzo osvaja simpatije dina, od toga ~etiri kao njezin predsjednik. dekana FAMU Brousila i mo}na {efa filmskih studija u Bar- randovu Reichla, ~ime je izazvao zavist tridesetak stipendi- Kameni horizonti (1953) sta tehni~kih disciplina iz Beograda, koji su se pobunili i tra- Prvi film koji je [ime [imatovi} potpisao kao redatelj bio je ìli da ode u Moskvu ili drugamo gdje su komunisti na vla- Dan pobjede u Zagrebu (1946), dokumentarna reportaà o sti. Iako u prvom naletu sa svojim prosvjedom nisu uspjeli trijumfalisti~koj vojnoj paradi i sve~anosti na prvu obljetni- kod kulturnoga ata{ea (i [imina partizanskog druga) Zden- cu ni po ~emu sve~ana ulaska postrojbi Jugoslavenske armi- ka [tambuka, slutio je da oni ne}e odustati, pa su li~ki inje u Zagreb 8. svibnja 1945, snimljena prema politi~koj na- stinkt i partizanska iskustva potaknuli [imu da potraì u rud`bi u proizvodnji kratkotrajne Filmske direkcije za Hr- Berlinu prijatelja i ratnoga druga iz IV. korpusa Ve}eslava vatsku. Takve su politi~ki determinirane reportaè bile za- Holjevca, koji je tamo bio {ef jugoslavenske vojne misije i da metak budu}ega mjese~nog Filmskog pregleda u proizvodnji se skloni na neko vrijeme. Jadran filma, koji je bio svojevrsno vje`bali{te za ~itavu prvu Za tri mjeseca, koliko je bio u gostima kod Holjevca, [ime poslijeratnu generaciju hrvatskih filmskih redatelja. je stekao niz novih iskustava, te korisnih i zanimljivih po- Oboga}en iskustvima i znanjima napabir~enima u Pragu i znanstava. Me|u njima je bio i Ante Topi} Mimara, koji je Berlinu, [ime o~ito nije imao strpljenja za takvo naukovanje, tada krstario poraènom i poru{enom Njema~kom u potra- nego se usmjerio igranom filmu koji se tada slu`beno nazi za otetim umjetninama, {to je vodilo do stvaranja njegove zivao umjetni~kim a do reìje se dolazilo tek nakon vi{e glasovite zbirke, poslije darovane hrvatskomu narodu, o ko- kratkometra`nih filmova ({to je on presko~io). Ideju za svoj joj je [ime nakon donatorove smrti snimio dokumentarni prvenac Kameni horizonti [imatovi} je dobio od Vjekoslava film. Preko Vece Holjevca do{ao je i do Hansa Klehringa, di- Kaleba, rasna pripovjeda~a koji se u novelama i romanima rektora filmskoga grada Babelsberga u isto~nom sektoru ad- najvi{e bavio mentalitetom i psihologijom ljudi na kamenja- ministrativno, ali jo{ ne i fizi~ki, podijeljene metropole, gdje ru Dalmatinske zagore. Tako je nastao prvi i jedini hrvatski je DEFA otpo~injala novu njema~ku filmsku proizvodnju film onoga doba koji se bavio klasnim sukobima u predrat- 113 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 111 do 121 [krabalo, I.: [ime [imatovi} doajen hrvatske kinematografije

nom razdoblju, a u njemu se mogu prepoznati refleksi talijanskoga neorealizma iz prvih poratnih godina. Pri~a filma smje{tena je u 1940. i zasniva se na suprotstavljanju gotovo gladne seoske sirotinje i lokalnih (relativnih) bogata{a na zloslutnu kamenjaru, a govori o sudbini dobre i naivne seoske djevojke Male, koju otac Jakov odvodi za slu{- kinju i nudi gazdama u obli`njem sredozemnom gradu, jer samo s njezinom zaradom moè otplatiti dug u koji je upao da bi prehranio obitelj. Napokon ona, ogor~ena negativnim iskustvima i socijalno osvije{tena, napu{ta slu`bu, dok o~a- jan otac izlaz nalazi u tome da se zaposli kao {trajkolomac, no pod teretom savjesti baca se u more i utopi. U drugom planu sumorne pri~e o sudbinama koje kao da su odre|ene kamenim obzorima gruba krajolika diskretno je proveden sentimentalni motiv simpatije izme|u buntovni~ki nastroje- na mladi}a Baneta i Male koja ga je, ne shva}aju}i opasnost, nehotice odala àndarima, no iz toga se ne razvije konkretan ljubavni odnos, nego se Mala na kraju odlu~i za socijalnu ak- Irena Kolesar u Kamenim horizontima (1953) ciju protiv izrabljiva~a koju predvodi njezin nao~iti susjed Bane. pravo morao proizvesti kontraproduktivan u~inak po vjero- Kameni horizonti snimani su u Trogiru i njegovu zale|u. Isti- dostojnost doìvljaja. Ipak, za razvoj hrvatskoga filma i nje- ~e se nekoliko masovnih scena, sajmenog dana i karnevalske gove veze s estetskim gibanjima u svjetskom filmu to je dje- povorke u gradi}u, u kojima se moè prepoznati gotovo do- lo zanimljivo ponajprije po tome {to se u njemu osje}aju kumentaristi~ka znatièlja kamere u pokretu, a prizor bala u odjeci samozatajne estetske {krtosti iz prvih filmova talijan- pala~i Cippicco ostvaren je u dinami~noj me|uigri kadrova skih socijalno angaìranih neorealista (koje je reprezentirao kao ambijent za susret naivne glavne junakinje i profesional- tandem Zavattini De Sica). Po tome je [ime bio prvi koji nog varalice (Antun Nalis), koji joj izlaè svoju filozofiju se otvorio prema aktualnim utjecajima iz svijeta, no dugo je bezdu{nih dru{tvenih odnosa u kojima valja biti vuk u obli~- ostao osamljen, jer su, na primjer, neorealisti~ki motivi pre- ju janjeta. Prizor plesa kao zabave bogatih ~esto se i u kasni- poznati u Bulaji}a u Vlaku bez voznog reda (1959) do{li jim hrvatskim filmovima rabio kao sredstvo zorna uprizore- znatno kasnije, a bili su debelo isprepleteni utjecajima ame- nja klasnih razlika. ri~kog klasi~nog epskoga vesterna iz doba osvajanja nove Dakako, u filmu se izda{no rabe stereotipi o iskvarenim gra- granice. |anima i bezdu{nim poslodavcima i njihovim zlo~estim è- Po podjeli uloga u ovom filmu, kao i u njegova ostala dva, nama. To je bilo u skladu s inercijom u shva}anju da bi moè se zaklju~iti da se [ime potrudio okupljati sebi bliske umjetni~ko djelo trebalo biti ostvareno prema podrazumije- osobe u koje je imao povjerenja ili im je èlio u~initi odno- vanim, ali nikad do kraja razja{njenim na~elima propisanima sno uzvratiti uslugu. Tako se moè objasniti da je glavnu ulo- i od sovjetskog sustava preuzeta socijalisti~kog realizma, gu oca Jakova dodijelio Marku Solja~i}u, koji dodu{e nije premda je nakon Krleìna ljubljanskog referata 1952. zavla- bio glumac, ali je ~itav svoj radni vijek proveo u kazali{tu. dao mnogo liberalniji odnos u zahtjevima prema umjetni~- Svojedobno direktor drame, a neko vrijeme u NDH i vr{itelj kom izraàvanju. Tom inercijom moè se objasniti prili~no du`nosti intendanta Hrvatskog narodnog kazali{ta u Zagre- sirov karikaturalni pristup negativcima u filmu, a on je za- bu, u tom je svojstvu ~inio usluge mladomu glumcu [imatovi}u. U dru{tvu omiljen, ali politi~ki negativno obiljeèn, s boemskim sklonostima, Solja~i} je nakon rata ìvotario kao lektor u HNK, pa mu je [imina filmska uloga svakako dobro do{la ne samo kao dopunski prihod nego i kao osobno ohrabrenje. Buntovnog i klasno svjesna Baneta igrao je nao- ~iti Boris Te{ija, ina~e montaèr filma koji je, iako profesio- nalni majstor montaè, o~ito imao i gluma~kih ambicija. Glavnu ènsku ulogu Male glumila je Irena Kolesar, zvijezda Afri}eve Slavice, prvoga filma u novoj Jugoslaviji, proizvedena u Beogradu, ali snimljena u Dalmaciji, ujedno i [imatovi}eva (prva) supruga, iz partizanskoga braka registrirana potkraj 1944. u Glini. Ljupka i draga osoba, glumom se po- ~ela baviti u partizanskoj kazali{noj druìni, no nakon prvoga velikog filmskog uspjeha snimila je jo{ svega {est filmova (posljednji 1961), a karijeru je nastavila kao kazali{na glumi- Marko Solja~i} u Kamenim horizontima (1953) ca. Odazvala se pozivu da u|e u elitni ansambl Jugoslaven- 114 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 111 do 121 [krabalo, I.: [ime [imatovi} doajen hrvatske kinematografije skoga dramskog pozori{ta u Beogradu, koji je dekretom sa- ~iti i druge ljude i ustanove, potrebne za uspjeh nekog pot- stavljen od asova iz svih gluma~kih sredina u Jugoslaviji, jer hvata. je zami{ljen kao vrhunsko kvalitetno kazali{te saveznoga Kad su po~etkom pedesetih godina filmski radnici pokrenu- tipa. Odlazak u Beograd oko 1950. dokraj~io je njezin brak li inicijativu da se osnuje filmsko poduze}e koje bi bilo kon- sa [imom, koji joj je ipak povjerio glavnu ulogu u svom film- kurentno svemo}nom Jadran filmu, [ime je preuzeo poloàj skom prvencu. Nakon umirovljenja vratila se u Zagreb, gdje prvoga direktora novostvorenog Zagreb filma, no nije se je tiho provela svoje dane do kraja ìvota. [ime se u me|u- htio na njemu dugo zadràti. Privukao je neke sposobne lju- vremenu jo{ dvaput ènio, uvijek s istaknutim umjetnicama, de, me|u njima prodorna i menedèrski orijentirana Ivu [o- ali ne vi{e iz filmskoga ambijenta. S primabalerinom Sonjom tena (poslije odselio u Izrael) i budu}ega vi{egodi{njeg direk- Kastl, karijerno upu}enom na brojna gostovanja i anga`ma- tora iz najslavnijeg razdoblja poduze}a Juricu Peruzovi}a, pa ne po svijetu, brak se dosta te{ko odràvao, ali se zato nje- se s punom odgovorno{}u i s optimizmom za budu}nost po- gov tre}i brak sa znatno mla|om umjetnicom glasovira Mi- duze}a mogao povu}i. Nakon toga [ime je neko vrijeme bio rom Flies, sklopljen kad mu je bilo 55 godina, pokazao kao umjetni~ki direktor Croatia filma te je uspio nagovoriti di- pun pogodak i trajno rje{enje, obdareno k}eri Katarinom. rektora Josipa @itnika da ta distributerska ku}a unaprijed kupi i plati svjetska prava za crtane filmove koje }e proizvo- [armantan kulturtreger diti novoustanovljeni Studio za crtani film Zagreb filma, a u Moè se dojmiti neobi~nim i neprikladnim u portretu film- tome se krije financijska tajna nastanka one prve slavne seri- skog autora baviti se njegovim brakovima, prijateljima i je na{ih crti}a koji su izazvali pozitivni {ok u Cannesu 1958. dru{tvenim vezama, ali ako se ho}e opisati i objasniti djelo i i po kojima je zagreba~ka {kola crtanoga filma dobila ime i lik [ime [imatovi}a, to mi se ~ini nu`nim. Da parafraziram svjetsku reputaciju! izborni slogan jedne novije politi~arke kojoj su »ljudi ispred Du`nost predsjednika Dru{tva filmskih radnika Hrvatske politike«, u [ime su ljudi i udoban ìvot doista uvijek bili [ime [imatovi} obavljao je pet puta (s prekidima) i nije za- ispred i karijere i politike! Susretljiv, neposredan, {arman- pam}en ni po kakvu lo{em postupku prema svojim kolega- tan, profinjenih manira, umjereni hedonist, pomalo snobov- ma ili po bilo ~emu arogantnom s pozicije vlasti. Naprotiv, ski (u dobrom smislu tog kontroverznog pojma) posve}en on je u svome mandatu od prostorija na Britanskom trgu br. kulturi u naj{irem smislu rije~i, nikada dogmatski rigidan, 12 koje su pod njegovim prethodnikom Berkovi}em mo- ~vrsto hrvatski usmjeren, ali otvoren prema svima bez obzi- derno preure|ene prema zamislima arhitekta Mutnjakovi}a ra na razlike, [ime je u ìvotu lako stjecao, a te{ko gubio pri- stvorio ugodan klupski ambijent koji je vodio slavni ba- jatelje. letni majstor i sjajan majstor kuhinje Oskar Harmo{. Naime, Siguran u sebe, bez pote{ko}a se kretao u krugovima elite, [ime je svojedobno kumovao njegovu vjen~anju s balerinom bila ona knjièvna, kazali{na, slikarska, baletna, glazbena, Anom Roje, a sada je nastojao pomo}i umirovljenom umjet- filmska, doktorska ili politi~ka. Preduga bi bila lista imena niku koga su sna{le neda}e, jer mu je u poàru stana, osim va`nih osoba iz svih slojeva dru{tvene kreme s kojima je svega vrijednog, stradala i skupocjena filatelisti~ka zbirka. U [ime ostvario dobre, pa i prisne odnose (toliko duga da bi klub se rado zalazilo na ukusnu porciju Harmo{eva graha, a mogla posluìti kao svojevrstan predloàk za jedan hrvatski i atmosfera za {ankom i oko njega bila je doli~na sastajali{tu Who is who druge polovice dvadesetog stolje}a). Tu pred- ljudi iz kulture. nost svoga karaktera ponajmanje je iskori{tavao za vlastito dobro. Za sebe je uvijek znao pribaviti dovoljno sredstava i Na{i se putovi razilaze (1957) ìvotne udobnosti da bude neovisan, materijalno i moralno. Izme|u raznih dru{tvenih anga`mana [imatovi} je ipak sni- Unato~ brakovima dugo je ~uvao svoju garsonijeru u pozna- mao i filmove. Oni dodu{e nisu bili neke posebne inovacije toj zgradi Assicurazioni generali ponad onda{njeg zagreba~- ili provokacije spram dominantnih estetskih ili ideolo{kih kog Trga Republike, odakle su sve bitne kulturne i dru{tve- strujanja onoga vremena, ali su uvijek odraàvali neke tene institucije (uklju~uju}i najbolje kavane i Klub knjièvnika) meljne autorove preokupacije i otkrivale vezu s intelektual- bile nadohvat noge, a zbivanja i susrete na trgu uvijek je mo- nim okruènjem u kojem je ìvio. gao odozgo dràti na oku. Ako su svi [imini ìvotni putovi vodili iz njegove rodne Sagledavaju}i razne anga`mane [ime [imatovi}a pri stvara- Like, onda je logi~no da su ga vodili i u nju, jer se on u svoj nju nekih va`nih institucija u filmu, ali i kulturi u {irem smi- rodni kraj vra}ao kad god mu je to intimno zatrebalo, odno- slu, moè se zaklju~iti da je on smisao svoga djelovanja (ne- sno kada je smatrao da bi za njega ne{to mogao u~initi. Sto- rijetko izvan reflektora javnosti, diskretno i bez ve}eg publi- ga je i njegov prvi dokumentarac nakon igranoga filma do- citeta) nalazio u tome da bude poticatelj kulture i kulturnih ~arao iznimne ljepote li~koga dragulja Plitvi~ka jezera standarda. Na njega bi se mogao primijeniti pomalo zastar- (1956), ~ime je dao poticaja tada{njim politi~arima (me|u jeli termin kulturtreger (od njema~kog der Kulturträger = kojima je jedan od najutjecajnijih bio Li~anin Jakov Blaèvi}) nosa~, nositelj kulture), ali bez pejorativna prizvuka koji se da pokrenu gradnju prvoga hotela, bitna za turisti~ku bu- podrazumijevao dok ta rije~ iz partijskoga vokabulara nije du}nost nacionalnog parka. Da bi slikom mogao izraziti neopazice i{~ezla iz svakodnevnog govora. Da je tako, do- punu ljepotu prirode, [imatovi} je snimao u dva navrata, lje- voljno je spomenuti tek neke od njegovih aktivnosti u tom ti i zimi, pa zale|eni slapovi nisu zaustavljali samo silinu vo- smislu, jer nitko nema uvida ba{ u sve [imine anga`mane ti- dene stihije nego i dah gledalaca u silovitu vizualnom doìv- jekom vi{e desetlje}a, za koje je znao zagrijati i u njih uklju- ljaju. Za film je popratni komentar napisao êdo Prica, ta- 115 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 111 do 121 [krabalo, I.: [ime [imatovi} doajen hrvatske kinematografije

tno i konzistentno ekraniziranoj pri~i s predvidivim isho- dom igrali neprofesionalni glumci i publici posve nepoznati Boris Hr`i} i Bratislav Grbi} (ina~e novinari) zajedno s radijskom spikericom (prvakinjom Studentskog kazali{ta Ivan Goran Kova~i}) Sa{om Novak.

Elitne teme iz {aha, sporta i umjetnosti Tek nakon svoga drugog igranog filma [ime se vi{e bavio re- ìranjem kratkomera`nih filmova. Tijekom 1958. godine u stanovitu smislu prekretni~kog ljubljanskog VII. kongresa Partije, koja je ve} na prethodnom kogresu u Zagrebu promijenila svoje ime u Savez komunista potpisao je ~ak pet dokumentarno-propagandnih filmova (iz postoje}eg, ùr- nalski snimljena, tzv. arhivskog materijala) o raznim aspektima uspjeha u izgradnji socijalizma. Taj gotovo rutinski posao Tedy Soto{ek i Sa{a Novak u filmu Na{i se putevi razilaze (1957) odradio je u okviru programa propagandnih priprema za partijski kongres, da bi poslije mogao birati teme svojih izravno snimanih dokumentaraca za Zagreb film, poduze}e ko|er li~ki domorodac (koji tada jo{ nije svojemu prezime- u stvaranju kojega je imao aktivnu ulogu. nu dodao Plitvi~ki), a kamerom je majstorski upravljao Fra- no Vodopivec, postiù}i za~udne efekte lelujanja vode preko No, usporedo s tim poslovima, koji i nisu traìli puni anga- pantomimskih prizora kojima su ilustrirane lokalne legende `man, on je aktivirao svoje pra{ke veze i poznanstva, pa je o nastanku imena pojedinih jezera. Na festivalu u Berlinu posredovao u sklapanju koprodukcije studija Barrandov i cr- 1957. taj je film dobio Srebrnog medvjeda, jednu od prvih nogorskoga Lov}en filma te je bio i nazo~an snimanju ve- me|unarodnih nagrada nekom jugoslavenskom (dakle i hr- droga glazbenog filma Zvijezda putuje na jug (1959) koji je vatskom) kratkometra`nom filmu, a nagra|en je jo{ i u Bru- reìrao Oldûich Lipsky, [imin kolega i dobar prijatelj. Bilo je xellesu 1958. na festivalu prigodom svjetske izlo`be. to razdoblje pobolj{anih odnosa sa SSSR-om i njegovim sa- telitima, a svojim sadràjem o turneji ~e{koga popularnog Razumljivo je da je temu drugoga igranog filma Na{i se pu- orkestra, na koju je zakasnila glavna pjeva~ica, i izborom tovi razilaze potraìo u djelovanju antifa{isti~kih ilegalaca u atraktivnih lokacija du` jadranske obale film je imao i svoje- Zagrebu, me|u kojima se svojedobno i sâm kretao, pa je re- vrsnu turisti~ku komponentu, privla~nu za ~ehoslova~ko alizirao jedan od prvih na{ih filmova koji se bave gradskom gledateljstvo, pa ga je publika vrlo dobro prihvatila u obje- ilegalom. Scenarij je napisao Ivan [ibl, njegov ratni drug, nema zemljama. kada{nji ilegalac i diverzant, zatim politi~ki komesar 10. zagreba~kog korpusa i general JNA, a poslije vi{egodi{nji ge- Po izboru tema nekoliko sljede}ih [imatovi}evih dokumen- neralni direktor Radio-televizije Zagreb. tarnih filmova moè se zaklju~iti da ga je zanimala elita u raznim podu~jima ìvota, bilo to u {ahu, sportu ili umjetnosti. Iako je [ibl imao literarnih ambicija (po njegovu Ratnom Tako su njegova dva filma Turnir kandidata 1 i 2 (1959) za- dnevniku desetak godina poslije Antun Vrdoljak snimio je biljeìla atmosferu i likove na povijesno va`nom ~etvero- dva filma s vjerodostojnim, a ne pukim propagandnim pri- kru`nom me~-turniru osam najboljih {ahista svijeta, a po- kazom partizanskoga ratovanja), taj njegov prvi uradak za bjedniku je bila namijenjena uloga izaziva~a tada{njeg nepri- film, u kojem je bilo i autobiografskih elemenata, pruìo je jepornog svjetskog {ahovskog prvaka Mihaila Botvinika. [ah tek pomalo shematsku pri~u o Vjeri, lijepoj èni razapetoj iz- kao stati~no zbivanje obi~no nije atraktivan za dinamiku me|u dva mu{karca, od kojih je jedan ilegalni aktivist, a dru- filmskoga izri~aja, pa su stoga ta dva dokumentarca gotovo gi policijski dou{nik koji ga izdaje. Osim elemenata psiho- jedinstveni dokumenti o eliti najve}ih velemajstora te speci- lo{ke drame u filmu ima stanovite napetosti i akcijskih pri- fi~ne igre sudara umovanja {to je uvjetno uvr{tena u sport zora, me|u njima i evokacija poznatoga diverzantskog napa- (trojica od njih postali su poslije svjetski prvaci, barem nada ru~nom bombom na vojni~ku postrojbu blizu Botani~kog kratko!). [ahovski maraton odvijao se na tri lokaliteta na vrta. [ime se drào u ono vrijeme prete`noga dramatur{kog Bledu, u Zagrebu i Beogradu pa je kamera biljeìla nape- postupka da radnja igranoga filma te~e uz glas nevidljivog i ta lica u igri ìvaca tako razli~itih osobnosti kakvi su bili po- sveznaju}eg naratora, samo {to je on u tom filmu naraciju bjednik Mihail Talj, njegov armenski kolega i prijatelj Tigran po~eo od kraja, tako da je cijeli film svojevrstan flashback s Petrosjan, estonski vitez tu`na lika i vje~ni drugi Paul Keres, elementima napetosti u gledateljevu odgonetavanju puta do zaljubljenik u glasovir i jedini Rus u sovjetskoj dominantnoj raspleta (dakako uz primjereno prikrivanje nekih elemenata skupini Vasja Smislov, vi{estruki jugoslavenski prvak Sveto- pri~e). zar Gligori}, Amerikanac ma|arskoga porijekla Pál Benkö, Iako su vidljive ambicije da se realizira snaàn film iz ilega- diskretni plavokosi viking s Islanda Fridrik Olafsson i, najin- le, to je ipak ostao samo poku{aj otvaranja ove tematike i trigantniji me|u osmoricom, tada{nje ~udo od djeteta i ame- promicanja ànra tzv. komornog akcijskog filma. Na{i se pu- ri~ka nada u {ahovskom hladnom ratu, {esnaestogodi{nji tovi razilaze nai{ao je na podosta ravnodu{an prihvat publi- Bobby Fisher. Film djelomi~no zalazi i u zakulisna turnirska ke i kritike, mo`da i stoga {to su glavne uloge u ovoj korek- zbivanja, otkrivaju}i neke detalje psiholo{koga rata me|u 116 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 111 do 121 [krabalo, I.: [ime [imatovi} doajen hrvatske kinematografije suparnicima, te stoga ima vrijednost iznimna dokumenta o Pustolov pred vratima (1961) vrhunskim predstavnicima drevne igre koja u 20. stolje}u Tre}i i posljednji [imatovi}ev igrani film Pustolov pred vra- nije izmakla politizaciji, ali je zato stekla popularnost kao ri- tima (1961) snimljen je u produkcijski najbogatijoj godini jetko kada. onda{nje jugoslavenske kinematografije, kada su u svim re- Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu, odràno u Zagrebu, publikama zajedno proizvedena 32 filma, a u Hrvatskoj re- predmet je [imina dokumentarca Ping-pong (1960), u kojem kordnih osam. Takva je hiperprodukcija ugrozila financijsku govori o povijesti i o eliti ovoga sporta koji zahtijeva munje- snagu Saveznog fonda, iz kojeg su davane dotacije za snima- vite reflekse. Nakon toga sportom se bavio jo{ samo kao pi- nje filmova, pa je ve} sljede}e 1962. godine fond decentra- sac senarija za jubilarni film o na{em elitnom klubu Pola sto- liziran po republikama, u smislu da su se za produkciju mo- lje}a Hajduka (1962), koji je reìrao zagreba~ki purger gli dijeliti porezni prihodi od prikazivanja samo iz vlastite Branko Majer. A kad se prihvatio filmova o umjetnicima, [i- republike. To je imalo za posljedicu smanjivanje proizvodnje min se interes usmjerio prema onima na vrhu. Prvo je snimio filmova, ali je zapravo dovelo do stabilizacije i do sve vidlji- filmski vodi~ drevnom i jo{ ìvom Dioklecijanovom pala~om vijeg osamostaljivanja republi~kih kinematografija, iako je i (1960) u Splitu, a za snimatelja je angaìrao vrhunskog maj- dalje njihovo nacionalno ozna~avanje bilo zazorno. stora kamere Oktavijana Mileti}a, koji mu je snimio i sljede- Ekranizacija fantazmagori~ne drame Milana Begovi}a, prai- }a dva filma o vode}im hrvatskim likovnim umjetnicima. zvedene u zagreba~kom HNK 1926. u reìji Branka Gavel- Augustin~i} (1960) daje portret Titova dvorskog kipara, le, nedvojbeno je bio najambiciozniji [imatovi}ev filmski sudionika NOB-a, ~ije su monumentalne skulpture podignu- projekt, njegov svojevrstan odgovor na uporno Krleìno do- te na mnogim lokalitetima, od prednjeg dvori{ta ku}e Bro- bro poznato odbijanje dopu{tenja da se ekranizira bilo koje zovih u Kumrovcu do stra`njeg okoli{a nebodera UN u New njegovo djelo ([ime je napisao scenarij po romanu Na rubu Yorku. Nije trebalo dugo da do|e na red i Augustin~i}ev u~i- pameti, dakako uzalud). U èlji da mu se film temelji na hr- telj Ivan Me{trovi} (1962), no iz njegova golema opusa na{ vatskoj literarnoj i civilizacijskoj ba{tini, odabrao je salonski se autor ograni~io samo na majstorovu splitsku fazu, poseb- kazali{ni komad, jednog od me|unarodno najafirmiranijih no na reljefe u drvetu iz Ka{teleta, ~ime je stavio naglasak na hrvatskih pisaca, kojem je Pustolov pred vratima preveden ono po ~emu je kiparski velikan autenti~no povezan sa svo- na desetak jezika i postavljen na gotovo dvadeset pozornica jim zavi~ajem i podnebljem, a zanemario je njegova monu- vode}ih kazali{nih ku}a u Europi i Ju`noj Americi (od Osla, mentalnija djela iz tu|e nacionalne mitologije. Be~a i Rima do Rio de Janeira i Montevidea). Takav izbor

Pustolov pred vratima (1961) 117 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 111 do 121 [krabalo, I.: [ime [imatovi} doajen hrvatske kinematografije

bio je posve neobi~an u ono vrijeme kad se o~ekivalo od fil- ku dijalozi po mnogo~emu zvu~e stilizirano u konstruiranoj, mova da svoje teme, ako nisu iz suvremenog ìvota, potraè irealnoj situaciji. ili u NOB-u ili eventualno u buròaskoj pro{losti, ali vi|enoj Poznavatelju dana{njih financijskih i materijalnih prilika kroz nao~ale klasne borbe. Begovi}eva literatura govori o na{e filmske proizvodnje moraju djelovati za~udno i gotovo pomalo bole}ivim karakterima, ponajvi{e ènskim, i nikako nevjerojatno iznimne produkcijske kvalitete toga bogato i nije pripadala duhovnim obzorjima tada{nje socijalisti~ke ki- rafinirano dizajnirana filma. Na{ vode}i scenograf Vladimir nematografije, odnosno da navedemo jednu kompeten- Tadej o~ito nije imao strogo limitirani tro{kovnik, jer je u tnu i ideolo{ki pouzdanu ocjenu taj [imin film bio je halama Zagreba~koga velesajma mogao izgraditi ne samo »izvan svih tada vaè}ih konotacija«, kako je napisala Vjesni- rasko{ne interijere stilskih gra|anskih salona, nego je ~ak kova stalna filmska kriti~arka Mira Bogli}. gradio i objekt sanatorija u eksterijeru vrtova s fontanama Filmska pri~a iz sanatorija o predsmrtnom snovi|enju mla- ({to se redovito iznajmljuje u realnim objektima). Takvim su de i zanosne gospo|e Agneze, bolesnice od tuberkuloze, u ambijentima dakako bili prilago|eni i superiorno kreirani kojem ona intenzivno doìvljava svoj izmi{ljeni ljubavni ì- kostimi Jagode Bui}, koja }e tek desetak godina poslije svo- vot koji nije dospjela proìvjeti, sadrì i stanovitu metafizi~- jim vrhunskim tapiserijama ste}i svjetsku slavu, a, naàlost, ku komponentu, na kojoj [ime nije ustrajavao (osim u efek- filmskom se kostimografijom bavila samo tijekom nekoliko tnom finalnom prizoru), ali je nije mogao ni zanemariti. Da- godina u nekoliko filmova. Uo~ljivim vizualnim kvalitetama kako, vje{t kazali{ni ~ovjek Begovi} dramski je naboj efektno filma svakako valja pribrojiti i izvanserijski snimateljski rad postizao pojavom devet razli~itih lica koje je igrao isti glu- Branka Blaìne, koji je oblikovao filmsku sliku tako da na mac (Ivo Rai} u praizvedbi) kao otjelovljenje donosioca po- gledatelje prenese odre|enu tjeskobu nadrealne fantastike. ruke smrti s onoga svijeta, dok je [ime reducirao broj tih li- Prinos tomu dala je i glazba Borisa Papandopula sa sazvu~ji- kova na tri-~etiri i povjerio ih raznim glumcima, ~ime je poma tonova iz me|uratnih vremena, dok su za plesnu glazbu ne{to dobio na realisti~nosti, ali otupio mogu}u nadrealnu bili angaìrani Vili âklec i Stjepan Mihaljinec. o{tricu. Tako je ekspresionisti~ka komponenta pri~e umanje- na i pomalo banalizirana: nepotpisana pisma {to ih Agneza Prije i poslije Dalmacija filma dobiva od neznana oboàvatelja izazovu fatalan dvoboj nje- [ezdesetih godina [imatovi} je reìrao za Zagreb film neko- zina muà i beskrupuloznog ro|aka, jer je taj iskoristio nes- liko dokumentarnih filmova. Osim spomenutih portreta porazum za prolazni ljubavni ~in sa ènom koja mu se pre- dvojice na{ih likovnih velikana, jedan je posve}en sudbina- dala misle}i da je on taj koji joj je u pismima ki}enim rije~i- ma starih ljudi (Jesen, 1966), a uz to realizirao je i dva krat- ma iznosio svoju ~e`nju za njom. Dakako, kad shvati nespo- ka igrano-dokumentarna filma, u kojima je nastojao kriti~ki razum i svoju zabludu, duboko povrije|ena, ona sve prizna ìgosati neke aktualne dru{tvene pojave (Poziv na putovanje, muù i tragi~ni je ishod neizbjeàn, jer u dvoboju obojica 1966. i Ferije, 1968). S njima se vjerojatno poku{ao uklju~i- ginu. Zanimljivo je podsjetiti da se Begovi}evim motivom ti u trend kratkih satiri~no-kriti~kih filmova koji je uspje{no anonimnih ljubavnih pisama mnogo godina poslije posluìo zapo~eo Babaja, a nastavili su ih s ve}im ili manjim rezulta- i Zvonimir Berkovi} u svojim Ljubavnim pismima s predu- tom Berkovi} i Majer. mi{ljajem (1986), no u njega je onostrani fatalizam ustupio U povodu dvadesete obljetnice dvaju va`nih doga|aja iz mjesto ovozemaljskom cinizmu. NOB-a snimio je dva prigodna, memoarski intonirana fil- U izboru glumaca redatelj je pokazao sklonost za ènsku lje- ma. Film Zagreb 8. maja 1945. (1965) evocira datum koji potu, kao i smisao za plasiranje talenata koji }e se tek razvi- se godinama slavio kao Dan oslobo|enja Zagreba, a kojem ti i potvrditi. Glavnu ènsku ulogu Agneze (koju je svojedob- je bio posve}en i prvi [imin filmski uradak o paradi na prvu no u kazali{noj praizvedbi otjelovila velika Vika Podgorska) obljetnicu toga doga|aja. Komentator je bio sam redatelj, dobila je mlada i lijepa Ana Kari}, tada na po~etku karijere, {to filmu daje osobnu memoarsku intonaciju, a uvr{teni je tijekom koje }e se afirmirati kao neprijeporna dama hrvat- dotad nepoznat amaterski snimljen materijal o dolasku par- skoga glumi{ta. Njezinu prijateljicu Kristinu igrala je pjeva- tizana u koloni po jedan na pusti Jela~i}ev trg kojim je do- ~ica i glumica Dunja Rajter, jedna od prvih na{ih ljepotica minirao banov spomenik, {to su ga dvije godine poslije na- koja je svoju slavu potraìla u inozemstvu, pa je karijeru u rodne vlasti demontirale. Takvi se prizori nisu pokazivali u filmu i na estradi ostvarila uglavnom u Njema~koj. S druge tim godinama, a [ime je prikazao i slavodobitni ulazak nje- strane, [ime je pred svoju kameru doveo niz svojih zagreba~- ma~kih jedinica uz bubnjeve, no tome je kontrastirao slike kih kolega, najvrsnijih kazali{nih glumaca onih vremena njema~ko-usta{kog povla~enja i ru{enja uz hrpe odba~enih (Emil Kutijaro, Boèna Kraljeva, Ervina Dragman, August uniformi. Cili}, Tito Strozzi, Jurica Dijakovi}, Borivoj [embera, Du- Potkraj {ezdesetih godina [ime se opet upustio u jednu od bravka Gall), a uz njih i neka nova lica iz nadolaze}e mlade svojih dalekose`nih inicijativa, pa je u Splitu utemeljio proi- generacije (Boris Buzan~i}, Vanja Drach). Potrebom da film zvodno poduze}e Dalmacija film. Ideja o Splitu i Dalmaciji bude atraktivan i publici u cijeloj Jugoslaviji moè se protu- kao nekoj vrsti doma}e Kalifornije koja obiljem sun~anih ma~iti anga`man vrsnih beogradskih glumaca Zorana Rista- dana upravo zaziva na stvaranje nekakvog nacionalnog novi}a, Janeza Vrhovca i tamo{nje ljepotice Jelene Jovano- Hollywooda stara je koliko i nastojanja da se uspostavi kon- vi} @igon. Mo`da je tako okupljeni ansambl kazali{nih veli- tinuirana filmska proizvodnja u nas. Jo{ su prvi poduzetnici kana pridonio dojmu da su filmski dijalozi zvu~ali vi{e kao u hrvatskoj kinematografiji odmah nakon Prvoga svjetskog scenski, a ne ìvotni govor, premda i u Begovi}evu izvorni- rata taj naum poku{ali realizirati, pa je onda{nji zagreba~ki 118 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 111 do 121 [krabalo, I.: [ime [imatovi} doajen hrvatske kinematografije

Jugoslavija film imao stalni ured u Splitu, koji je nekoliko va svojevrstan optimizam sje}anja kad godine lete strelovito godina vodio Stanislav Noworyta, jedan od prvih pionira unatrag (pa mu je i zgrada kongresa onda izgledala ozbiljni- kamere u povijesti hrvatskoga filma. Uz potporu splitskih ja i mnogo ve}a), a ratni skup intelektualaca doìvljava idi- socijalisti~kih bankara i direktora nastalo je poduze}e s poli~no jer nema nijedne vojske na svijetu koja bi pridala toli- prili~nim ambicijama. Kako je u ono doba Orson Welles neku va`nost kulturi te zaklju~uje da pobjeda nije pobjeda ako {to snimao po dalmatinskim otocima (naime, neki od svojih umjetnost i ljepota ostaju poraèni. Dakako, iz dana{nje vi- nikad dovr{enih filmova), pa je s ekipom boravio u Splitu, zure takav se odnos autora prema ratnom Topuskom moè [ime ga je zainteresirao za ideju da se uz pomo} nekih svjet- tuma~iti kao njegovo puko ispunjavanje propagandne na- skih kompanija izgradi svojevrstan filmski grad na Marjanu, rud`be, ali stavljaju}i ga u kontekst [imine osobne i kreativ- u ~emu bi doma}i partner bio Dalmacija film. U me|uvre- ne biografije, treba ga shvatiti kao iskren iskaz i bitni orijen- menu [ime se vratio tematici kamenjara te je snimio doku- tir u njegovoj trajnoj i ìvotnoj vezanosti za kulturu u svim mentarni film u kombinaciji crno-bijele i fotografije u boji mijenama politike i drugih okolnosti. Dugi sumraci (1969) o monotonom ìvotu mlade u~iteljice U [imatovi}evoj doma}oj filmografiji postoji praznina duga u selu ispod masiva Dinare. Osim toga, te prve godine Dal- punih osam godina, jer nakon 1969. pa sve do 1977. nije za- macija film proizveo je i svojevrsnu filmsku slikovnicu pri- biljeèn ni jedan naslov nekoga filma koji je reìrao ili u nje- rodnih ljepota i kulturno-povijesnih znamenitosti Jadran mu imao ikakvu kreativnu ulogu. O tom razdoblju ìvota on (1969) u reìji Mate Bogdanovi}a. nerado govori, ali spominje da je ~esto odlazio u (Zapadnu) Ne ~ekaju}i ostvarenje dalekose`nih planova o nastanku ate- Njema~ku i tamo znao boraviti po vi{e mjeseci, {to bi zna~i- lijera i svih pogona budu}ega filmskog grada, [ime je u svoj- lo da je reìrao kao filmski gastarbajter reklamne i industrij- stvu producenta realizirao prvi igrani film Dalmacija filma ske filmove po narud`bi. Sredstva za ìvot osigurala mu je, Bablje ljeto (1970) prema scenariju splitskoga knjièvnika osim toga, i pove}a svota deviza {to ju je dobio od prodaje @ivka Jeli~i}a s Nikolom Tanhoferom kao redateljem i glav- scenarija za igrani film No} odluke o ìdovskom zbjegu u To- nim snimateljem, a s Borisom Dvornikom i beogradskom puskom 1943/44, kad se nakon kapitulacije Italije tamo ljepoticom Miljom Vujanovi} u glavnim ulogama. Za kopro- okupilo nekoliko stotina oslobo|enih logora{a sa Hvara i dukciju filma koji je zbog svojih erotskih elemenata ra~una- otoka Grgura i drugih prebjega na partizanski teritorij. Sce- o na dobar trì{ni plasman (a taj je ipak izostao) [ime je za- narij o toj {armantnoj skupini progonjenih, koji su sa~uvali interesirao zagreba~ke Kinematografe, a za tehni~ke je uslu- bodrost duha i smisao za humor i u najteìm okolnostima, a ge bio uklju~en Koliba film iz Bratislave, iako to nije bila me- mnogi me|u njima poslije su oti{li u jedinice, otkupila je nje- |unarodna koprodukcija u uobi~ajenom smislu. ma~ka producentska ku}a da bi ga zatim preprodala u Ame- riku, ali film po njemu naàlost nikada nije snimljen. Za taj Nakon dobra i uspje{na po~etka Dalmacija filma, [ime nije otkup i dobru cijenu pobrinuo se kao posrednik predratni ostao dugo na ~elu poduze}a koje je osnovao, razo~aran i zagreba~ki vlasnik kina Luxor i kinoamater Gustav Schwarz povrije|en zbog nekih zakulisnih igara u krugovima split- (1906-1976; uo~i rata promijenio je prezime u Gavrin), koji skih privrednika. Nakon njegova odlaska poduze}e je neko je prvih godina nakon rata, zasluàn kao ~lan Filmske sekci- vrijeme ìvotarilo, ali nije vi{e proizvodilo filmove, dok se je pri Vrhovnom {tabu JA, reìrao u Beogradu tri igrana fil- projekt o filmskom gradu na jadranskoj obali nikada nije ma s temom NOB-a (@ivot je na{, Crveni cvet, Bila sam ostvario. Tek poslije jednog i pol desetlje}a pojavio se jedan ja~a), a zatim je karijeru nastavio u njema~koj kinematogra- igrani film (Od petka do petka, 1985, redatelja Antuna Vr- fiji kao menedèr za koprodukcije. doljaka), kojemu je kao producent naveden Dalmacija film, ali uz prefiks FRZ ({to zna~i filmska radna zajednica, tada{- Vje~na je {teta {to taj scenarij o ìdovskom zbjegu u Topu- nji oblik vlastite produkcije neke filmske ekipe), te se te{ko skom nije reliziran, ali isto je tako poàliti {to [ime nikada moè smatrati nastavkom poduze}a koje je [imatovi} osno- nije na{ao poticaja ili vremena da smisli i kad-tad realizira vao kao konkretni poticaj za vizionarski razvoj filmske pro- doma}i igrani film koji bi se zbivao upravo u Topuskom u to izvodnje na sun~anom jugu Hrvatske. doba. Naime, njegova trajna zaokupljenost ovom epizodom iz vlastite biografije, povezana s objektivno zanimljivim ~i- Povratak u Topusko njenicama o ìvopisnim osobama koje su se u tom razdoblju Mo`da je najosobniji film [imatovi} realizirao kada se s ka- rata tamo na{le, pouzdani su elementi za film koji je reci- merom i filmskom ekipom prvi puta nakon dva desetlje}a mo mogao dati specifi~no hrvatsko vi|enje antifa{izma (u vratio u Topusko da bi snimio dokumentarac o svojim sje}a- trokutu izme|u usta{a, Nijemaca i partizana) kao jedinog njima na Kongres kulturnih radnika Hrvatske, odràn tije- humano opravdana uvjerenja u tom historijskom ~asu, ali i kom tri dana i tri no}i potkraj lipnja tre}e ratne godine upra- njegove mnogostruke zlouporabe u danom odnosu snaga. vo u tom glasovitom termalnom lje~ili{tu na obroncima Pe- Do{la je i ~etrdeseta obljetnica povijesnih zbivanja u Topu- trove gore, na kojem je i sam sudjelovao u svojstvu voditelja skom. Ovaj put [ime se nije vra}ao s kamerom, ali je pokre- Centralne kazali{ne grupe ZAVNOH-a. I u dokumentarcu nuo inicijativu da se ustanovi Klub kulturnih radnika »Topu- Topusko 1944 (1964) redatelj je primijenio za ono vrijeme i sko 44« (o ~emu je na~elna odluka donijeta jo{ na Kongresu za onda{nje esteti~ke modele posve atipi~an pristup: komen- kulturnih radnika prije ~etiri desetlje}a) te za tu ideju zagri- tar u prvome licu govori on sâm, isti~u}i da dvadeset godi- jao je Stipu [uvara, tada{njega partijskog ideologa i mo}ni- na nije bio u Topuskom, snima drvored u ~ijim su se sjena- ka, i dobio njegovu potporu. [ime se, dakako, ne bi pomiri- ma nekad odmarali i uop}e u svom osobnom iskazu izraà- o s nekakvim smje{tajnim provizorijem koji bi podsje}ao na 119 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 111 do 121 [krabalo, I.: [ime [imatovi} doajen hrvatske kinematografije

partizanske improvizacije, jer je naumio okupljati kultur- turtreger po vokaciji, on nije èlio dopustiti da posljednja nja~ku elitu u doli~no ure|enu prostoru na presti`noj adre- kulturna institucija {to ju je ustanovio potone u valovima si. Stoga je bacio oko na suterenske prostore u Muzeju za tranzicije. Klub je nastavio djelovati pod na brzinu promije- umjetnost i obrt na Trgu mar{ala Tita, preko puta Talijina njenim imenom Hrvatski kulturni klub, a upravni je odbor hrama (kako se neko} tepalo secesijskoj zgradi HNK). Ne- izmijenio sastav, jer je predsjednik na{ao na~ina da u njega volja je bila samo u tome {to ti podrumi nisu ure|ivani vje- uklju~i ugledne osobe iz znanosti, umjetnosti i kulture, ali rojatno od vremena utemeljitelja muzeja Ise Kr{njavoga pot- vode}i ra~una o politi~kom pluralizmu, tako da su se i u kraj 19. stolje}a. doba naj~vr{}e Tu|manove vladavine susretali na istom poslu uglednici bliski vlasti s onima sklonima oporbi (ali ni slu- [uvaru, ambicioznu ministru kulture (pod nazivom sekreta- ~ajno oni u kojih bi se mogla naslutiti jugonostalgija). Klub ra ili poslije predsjednika Sekretarijata, zatim Komiteta za je postao ugodno mjesto za likovne izlo`be, predstavljanja prosvjetu, kulturu, fizi~ku i tehni~ku kulturu) svaki je para- knjiga i predavanja, te za male komorne koncerte prvora- lelizam s legendarnim prethodnikom zna~io izazov, pa nije zrednih umjetnika u gotovo doma}em ambijentu, koji pod- ~udno {to se djelatno zauzeo, uz suradnju agilna direktora sje}a na muziciranje iz davnih vremena kad su glazbenici bili muzeja Vladimira Malekovi}a, da ta zahtjevna adaptacija rado vi|eni gosti po velika{kim ku}ama. bude realizirana. Trebale su tri godine da taj sloèn i skup gra|evinski zahvat bude obavljen, a dovr{en je 1987, u go- Na inicijativu svojega predsjednika i zahvaljuju}i njegovu dini zagreba~ke Univerzijade, i Klub je napokon zaìvio. Ka- {armu i umije}u da za svoje ideje pridobije bogate i kulturi vanski i restoranski dio preuzeo je jedan od vrhunskih ugo- sklone sponzore, Hrvatski kulturni klub 1994. pokrenuo je stitelja Drago Vuku{i}, a u upravnom odboru kluba, dakako i ve} deset godina za redom odrào kontinuitet u dodjeljiva- sa [imom [imatovi}em kao predsjednikom, na{li su se tako- nju Godi{nje nagrade INE za promicanje hrvatske kulture u |er vrhunski (ali i podobni) umjetnici onoga razdoblja. svijetu (za prethodnu godinu). Nagrada je nov~ana (u res- Bile su to godine nakon Titove smrti kada se ve} moglo osje- pektabilnom iznosu), ~in njezine sve~ane dodjele potkraj titi da ~ak i u monolitnoj partiji rastu nacionalne kontrover- svibnja uvijek se tretira kao istaknut kulturni doga|aj, o sva- ze koje su posve razlabavile onu federaciju koja se ~inila traj- kom se dobitniku izdaje luksuzna i, ako je nagra|eni stranac, nim jamstvom odràvanja socijalisti~ke Jugoslavije. [ime je i dvojezi~na monografska publikacija, a lista dosada{njih lau- dalje povremeno stvarao dokumentarne filmove. Njegov do- reata svjedo~i o visokim kriterijima izbora s o~iglednim na- bar njuh za vjetrove promjena prepoznaje se i u izboru tema, stojanjem da se obuhvate promicatelji hrvatske kulture ne posve}enih dosljedno hrvatskoj ulozi u NOB. Ve} postoje- samo u velikim jezi~nim sredinama (engleskoj, francuskoj, }em protivljenju odre|ivanja po~etka antifa{isti~kog ustanka njema~koj) nego i u nama bliskim zemljama s kojima nas u Hrvatskoj po danu prve pu{ke ispaljene u Srbu [ime je veù dugogodi{nje kulturne spone (ê{ka, Ma|arska, Slo- dao audio-vizualne argumente u dokumentarcima Sisak 22. va~ka). lipanj 1941. (1980) i Prvi partizanski odred (1985), a u srednjometra`nom Zagreb za slobodu (1987) kompilirao je ar- U filmskim su se ekipama znale prepri~avati anegdote o [i- hivsku gra|u radi isticanja hrvatske uloge u pobjedi nad fa- matovi}evu stilu rada, koje bi se obi~no svodile na konstata- {izmom. Bio je to neizravan na~in uklju~ivanja u politi~ke ciju da je uvijek bio leèran u radu i opu{ten u odnosu pre- rasprave koje se uglavnom nisu vodile javno i jasno, takva su ma suradnicima, a ìvot u njegovim ekipama odlikovao se to bila vremena. dobrim raspoloènjem, zahvaljuju}i brizi da smje{taj bude udoban i radni uvjeti olak{ani dodatnim komforom. Zato se Tijekom prijelomne 1990. [ime je radio na dokumentarnom i u vrijeme drugova isticalo kao vrlina [imino umije}e da po- filmu Mimara (1991), svojevrsnoj apologiji velikom kolekci- sao obavlja gospodski i njegova bri`ljivost da stvori opu{te- onaru i patriotski nadahnutu donatoru zbirke umjetnina nu radnu atmosferu. Leèrnost i lagodnost u poslu karakte- (koga je upoznao jo{ davno, prvih poratnih godina u razru- riziraju ìvotni stil [ime [imatovi}a u svim sferama njegova {enom i okupiranom Berlinu). Pri~u o ìvotnom putu selja~- kreativnog i op}ekulturnog djelovanja, pa je po tomu bio i koga djeteta s kamenjara, koji se kao ne{kolovani samouk ostao su{ta suprotnost onim kolegama koji su izgarali u na- probio u svijet likovne umjetnosti i postao uvaèni restaura- stojanju da iskoriste svaku priliku za svoje nove projekte i tor i stru~njak do ~ijih su procjena dràli u najuglednijim pritom ~esto nisu imali obzira prema suradnicima ili skrupu- muzejima i galerijama, dovr{io je tek nakon smrti glavnoga la spram vlastite savjesti. Ve} je u uvodu re~eno da je u vri- junaka, pa su iz filma izostale njegove ìve rije~i i eventual- jeme komunisti~ke podobnosti bio atipi~an kadar (uostalom ni odgovori na razna osporavanja. Ipak, u filmu su prikaza- dva ili tri puta bio je izba~en iz Partije u vrijeme kad to nije na brojna fascinantno lijepa djela iz te vrijedne zbirke koju bilo nimalo bezazleno), a ipak je bio dosljedan u svojim inje Mimara darovao hrvatskom narodu, a njezin prihvat, una- teresima i u svojoj temeljnoj odlu~nosti za ìvot u ozra~ju to~ toj za onda{nje prilike politi~ki nepodobnoj formulaciji kulture, ~emu je stavio na raspolaganje svoju zavidnu vital- (na kojoj je nepopustljivi donator tvrdoglavo inzistirao), nost. proveden je uz veliki trud Ante Sori}a i pod politi~kim po- kroviteljstvom Stipe [uvara. Stoga se za [imu [imatovi}a moè re}i da je bio i ostao doi- Osamostaljenje Hrvatske kao suverene dràve za [imatovi- sta atipi~an u mnogim aspektima svoje li~nosti, jer se iz nje- }evo tvrdo li~ko hrvatstvo do{lo je prili~no kasno, kad je ve} gova ìvotopisa vidi da po mnogo~emu izmi~e stereotipovi- ispisao velik dio svoje biografije. Ali ne i prekasno. Kao kul- ma u koje bi mogao biti svrstavan. 120 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 111 do 121 [krabalo, I.: [ime [imatovi} doajen hrvatske kinematografije [ime [imatovi} Filmografija (sastavio: Daniel Rafaeli})

REDATELJ I/ILI PISAC SCENARIJA: Ivan Me{trovi}, p: Zora film, sc: @eljko Grijem, [ime [imatovi}, r: [ime 1947. [imatovi}, k: Oktavijan Mileti}, gl: An|elko Klobu~ar, mt: Katja Ma- Dan pobjede u Zagrebu, sc i r, [ime [imatovi}, 1947, p: Filmsko poduze- jer, 330 m, dokumentarni, propagandni, 1962. }e FNRJ, Direkcija za NR Hrvatsku, k: Sergije Tagatz, Branko Blaì- 1964. na, mt: Manja Sajdel, dokumentarni, reportaà, 317 m Topusko, p: Zagreb film, sc i r: [ime [imatovi}, k: Mihailo Ostrovidov, 1953. gl: Davor Kajfe{, mt: katja Majer, 271 m, dokumentarni, 1964. KAMENI HORIZONTI, p: Jadran film, 1953, dugometra`ni igrani, s. 1965. (prema ideji Vjekoslava Kaleba), k: Branko Blaìna, m: Ivo Kirigin, Zagreb 8. Maja 1945, p: Zagreb film, sc i r: [ime [imatovi}, k: Okta- sgf: Uro{ Jurkovi}, Ivo Lovren~i}, mt: Boris Te{ija, gl: Irena Kolesar, vijan Mileti}, gl: Davor Kajfe{, mt: Katja Majer, 280 m, dokumentar- Marko Solja~i}, Boris Te{ija, Jozo Lauren~i}, Antun Nalis, 2442 m, ni, 1965. 1956. Moderna basna, p: Zagreb film, sc: [ime [imatovi}, r: Aleksandar Marks, Vladimir Jutri{a, g. crt.: Aleksandar Marks, gl. anim.: Vladimir Jutri- Plitvi~ka jezera, p: Jadran film, 1956, sc: Zlatko Tomi~i}, êdo Prica, r: {a, k: Zlatko Sa}er, gl: Miljenko Prohaska, sgf.: Sr|an Mati}, muz. [ime [imatovi}, k: Frano Vodopivec, m: Dragutin Savin, mt: Boris vod.: Lidija Joji}, 275 m, kolor, animirani, 1965. Te{ija, Blaènka Jen~ik, 310 m, dokumentarni, propagandni, 1966. 1957. Jesen, p: zagreb film, sc i r: [ime [imatovi}, k: Branko Blaìna, gl: Vladi- NA[I SE PUTOVI RAZILAZE, p: Jadran film 1957, sc: Ivan [ibl, r: [ime mir Kraus-Rajteri}, mt: Katja majer, 280 m, dokumentarni, 1966. [imatovi}, k: Frano Vodopivec, m: Vladimir Kraus-Rajteri}, sgf: Poziv na putovanje, p: Zagreb film, sc i r: [ime [imatovi}, k: Branko Bla- Zdravko Gmajner, mt: Boris Te{ija, gl: Boris Hrì}, Mira Nikoli}, Ru- ìna, gl: Davor Kajfe{, mt: Katja Majer, ul: Ivan Molnar, Vladimir Ba- dolf Kuki}, Sa{a Novak, Milan Milo{evi}, Joà Gregorin, Adam Ve- ~i}, 318 m, kratki igrani, 1966. dernjak, Milo{ Jekni}, Bratislav Grbi}, 2568 m 1968. 1958. Ferije, p: Zagreb film, sc i r: [ime [imatovi}, k: Branko Blaìna, Marijan Mali gra|ani, p: Zagreb film, sc i r: [ime [imatovi}, mt: Blaènka Jen~ik, Sli~uri}, gl: Vili âklec, mt: Katja Majer, ul: Gianni Pavin, kratki igra- 298 m, dokumentarni, propagandni, 1958. ni, 371 m, 1968. Na{e ruke, p: Zagreb film, sc i r: [ime [imatovi}, mt: Blaènka Jen~ik, 210 m, dokumentarni, propagandni, 1958. 1969. Dugi sumraci, p: Dalmacija film, Split, sc: Zoran Ignjatovi}, r: [ime [i- Posjeti prijatelja, Zagreb film, sc i r: [ime [imatovi}, mt: Blaènka Jen- matovi}, k: Antun Marki}, mt: Josip Remenar, 328 m, kolor, doku- ~ik, 300 m, dokumentarni, propagandni, 1958. mentarni, 1969. Sport, Zagreb film, sc i r: [ime [imatovi}, mt: Blaènka Jen~ik, 300 m, dokumentarni, propagandni, 1958. 1977. Jo{ jedna godina, p: Zagreb film, sc i r: [ime [imatovi}, mt: Blaènka Jen- Stari kraj, p: Jadran film, sc i r: [ime [imatovi}, k: Mihail Ostrovidov, ~ik, 280 m, dokumentarni, propagandni, 1958. mt: Lidija Joji}, 280 m, dokumentarni, kolor, 1977. 1980. 1959. Turnir kandidata, p: Zagreb film, sc i r: [ime [imatovi}, k: Jure Ruljan- Sisak 22. lipanj 1941, p: Adria film, sc i r: [ime [imatovi}, k: Mihail Ostrovidov, Viktor Farago, Marijan Tro{elj, gl: Igor Kuljeri}, mt: Ma- ~i}, mt: Blaènka Jen~ik, 300 m, dokumentarni, reportaà, 1959. rija Fuks, 207 m, dokumentarni, kolor, 1980. Turnir kandidata za {ahovsko prvenstvo svijeta, p: Zagreb film, sc i r: [ime [imatovi}, k: Jure Ruljan~i}, mt: Blaènka Jen~ik, 325 m, doku- 1985. mentarni, reportaà, 1959. Prvi partizanski odred, p: Jadran film, sc i r: [ime [imatovi}, k: Mihail Ostrovidov, Viktor Farago, gl: Todor Dedi}, mt: @ivka Toplak, 230 1960. m, dokumentarni, kolor, 1985. Ping-pong, p: Zagreb film, sc i r: [ime [imatovi}, k: Mihailo Ostrovidov, Jure Ruljan~i}, mt: Katja Majer, 324 m, dokumentarni, 1960. 1987. Dioklecijanova pala~a, p: Zora film, ps&r: [ime [imatovi}, k: Oktavijan Kina u Zagrebu, p: Jadran film, sc i r: [ime [imatovi}, 175 m, kolor, do- Mileti}, gl: Aleksandar Bobanovi}, mt: Katja Majer, 325 m, doku- kumentarni, 1987. mentarni, 1960. Zagreb za slobodu, p: Adria film, sc i r: [ime [imatovi}, 2214 m, dokumentarni, kolor, 1987. Augustin~i}, p: Zagreb film, sc i r: [ime [imatovi}, k: Oktavijan Mileti}, gl: An|elko Klobu~ar, mt: Katja Majer, 338 m, dokumentarni film o 1988. umjetnosti, 1960. Razgovor u atelieru, p: Jadran film, r: [ime [imatovi}, 310 m, kolor, dokumentarni, 1988. 1961. PUSTOLOV PRED VRATIMA, p: Jadran film, sc i r: [ime [imatovi} (pre- 1991. ma istoimenoj drami Milana Begovi}a), k: Branko Blaìna, gl: Boris Mimara, p: Jadran film, sc: [ime [imatovi}, Vesna Kusin, r: [ime [imato- Papandopulo, sgf: Vladimir Tadej, mt: Blaènka Jen~ik, gl: Janez Vr- vi}, k: Ranko Karabelj, Sr|an Segari}, Oto Zake, mt: Karmen Ran- hovec, Dunja Rajter, Ana kari}, Boris Buzan~i}, Jelena Jovanovi}- di}, dokumentarni, 329 m, 1991. @igon, Zoran Ristanovi}, Emil Kutijaro, dugometra`ni igrani, 2221 1992. m, 1961. Zvonici Like, p: Jadran film, HRT, sc i r: [ime [imatovi}, k: Boris Turko- 1962. vi}, Goran Me}ava, gl: Todor Dedi}, dokumentarni, 186 m, 1992. Pola stolje}a Hajduka, p: Zagreb film, sc: [ime [imatovi}, r: Branko Ma- GLUMAC: jer, k: Tomislav Pinter, mt: Katja Majer, 350 m, dokumentarni, pro- PLAVI 9, Jadran film, 1950, re`. Kre{o Golik i BAKONJA FRA BRNE, Ja- pagandni, 1962. dran film, 1953, re`. Fedor Hanèkovi} 121 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. STUDIJE I ISTRA@IVANJA

UDK: 791.622(497.5)"195" Hrvoje Turkovi} Filmske pedesete*

S time u vezi, to je bilo i zlatno razdoblje razvoja ubrzana sazrijevanja klasi~nog stila, ali i artikulacija individualnih autorskih stilova, ~e{}ih negoli je to dotad bilo uo~ljivo. Ali, bilo je to i razdoblje javljanja modernisti~kog stila u drugoj polovici pedesetih, pobo~noga zametka klju~nog stilskog prijeloma, koji }e u sljede}em desetlje}u, u {ezdesetim godinama, gotovo poni{titi dostignu}a i poneke predstavnike klasi~noga stila i preuzeti stilsku dominaciju.

Kinematografska industrijalizacija Film se pojavio na na{im prostorima vrlo rano godinu dana po pari{koj premijeri Lumièreovih filmova. Nakon prvih lutaju}ih predstava uslijedio je postojan, spontan, tj. tr- ì{no motiviran, prikaziva~ki rast poentiran utemeljivanjem stalnih kina (od 1905. nadalje), ustaljene distribucije filmova, postojane novinarske pratnje te hekti~ke, ali ipak nekako odràvane proizvodnje filmova (usp. Majcen, 1998; [krabalo, 1998; Turkovi}, 2003a). No to posljednje bilo je i najdvojbenije. Osim kontinuiteta u prikaziva~ko-distributerskom odvojku, proizvodno krilo kinematografije u Hrvatskoj jedva se odràvalo, hvataju}i tek parcijalne kontinuitete uglavnom u nekim subvencijskim ili dru{tvenim zabranima (npr. edukacijsko-propagandna proizvodnja [kole narodnog zdravlja te filmski amaterizam; usp. Turkovi}, 2003a). Proizvodna strana kinematografije, osobi- to proizvodnja kinopopularnog igranog filma, odvijala se preteìto u trzajima, kratkoro~nim poduzetni~kim pustolovinama koje su redovito zavr{avane bankrotom.1 Zavr{etak Prvog svjetskog rata i preina~enje kraljevske Jugo- Branko Bauer slavije, odnosno kratkotrajne Nezavisne Dràve Hrvatske u novu, federativnu i socijalisti~ku dràvu (FNRJ Federa- tivna Narodna Republika Jugoslavija), ~ijom je federalnom Pedesete godine 20. stolje}a bile su vi{estruko klju~ne godi- ~lanicom bila i onda{nja Narodna Republika Hrvatska, doi- ne u Hrvatskoj. Naime, to je bilo razdoblje definitivne razra- sta je u mnogo~emu bio prijeloman za tip povijesnoga hoda de i standardizacije kinematografskog sustava u Hrvatskoj u filma na ovim ju`noslavenskim podru~jima. sklopu nove dràvne tvorevine socijalisti~ke Jugoslavije. To je, ujedno, bilo razdoblje ubrzana konstituiranja masov- Mit o socijalisti~kome razdoblju (od kraja ~etrdesetih godine urbane kulture u Hrvatskoj (i onda{njoj Jugoslaviji), a na i nadalje) kao o povijesnom razdoblju filma za razliku od film je bio jedan od njezina ~etiri klju~na imaginativno-kon- prethodnoga pretpovijesnog razdoblja kinematografije (ono- stitutivna ~imbenika (uz novinstvo, radio i arhitekturu). me do 1946-7) nije posve bez osnove. Uz kratkovjeki poku-

* Skra}ena verzija teksta objavljena je u katalogu/knjizi: Zvonko Makovi}, Iva Radmila Jankovi}, ur., 2004, Pedesete godine u hrvatskoj umjetnosti, Za- greb: Hrvatsko dru{tvo likovnih umjetnika. Katalog prati istoimenu izlo`bu u Domu hrvatskih likovnih umjetnosti (Trg `rtava fa{izma bb, Zagreb, 24. listopada 7. prosinca 2004). Izvorna je, verzija teksta pro{irena i prepravljena za ovo objavljivanje te se ova verzija mo`e dr`ati novim tekstom. 122 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 122 do 131 Turkovi}, H.: Filmske pedesete

{aj dràvno vo|ena razvoja kinematografije za vrijeme Neza- Ve} polazno nazna~eni proizvodno-specijalizacijski trendovi visne Dràve Hrvatske (1941-1945), socijalisti~ko je ure|e- i dalje su se iskazivali, pa se, recimo, proizvodnja kratkih fil- nje bilo ono koje je uzelo u zada}u sustavno razviti kinema- mova odijelila od proizvodnje dugih filmova (za duge se spe- tografiju u razgrananu i razra|enu kulturnu industriju (kako cijalizirao Jadran film, u kojem se dotad snimalo i kratke i bi se to reklo suvremenim rje~nikom) i tek je ono u tome duge filmove, a osnovan je Zagreb film kao specijalizirano uspjelo. poduze}e kratkog filma, 1953). Proizvodnja nastavnih krat- Naime, film se u novoj dràvi isprva, politi~ki doktrinarno, kih filmova odvojila se od proizvodnje umjetni~kih (Na- drào povla{tenim sredstvom masovne propagande i op}eg stavni film, pa njegov nasljednik Zora film, poslije preba~e- prosvje}ivanja u socijalisti~kome duhu, jasno. Osim toga na u Jadran film; usp. Bogli}, 1988). tradicionalno se ~inio najistaknutijim za{titnim znakom in- Tako|er je poticana i razdvojena amaterska proizvodnja od dustrijske kulture. Zato je kinematografija bila obuhva}ena profesionalne. Naime, u skladu s prosvjetiteljskom idejom {i- prvim industrijskim Petogodi{njim planom, koji je donijet renja tehni~ke kulture (tehnika narodu) ve} 1945. osnova- zakonom iz 1947. na je Narodna tehnika (republi~ka Narodna tehnika Hrvat- Jo{ se i prije prvoga Petogodi{njeg plana krenulo opremati ske, 1946), a u njezinu su se sklopu osnivali kinoklubovi proizvodni pogon od postoje}e tehnike (u Zagrebu, a potom (prvi Kinoklub Split 1952. te obnova Kinokluba Zagreb i u Beogradu). Po uzoru na sve dràvnopropagandne kine- 1953), dok su u sklopu zagreba~koga Pionirskog grada, a matografije (one ratne osobito) koje u redovitim filmskim potom i u sklopu osnovnih {kola osnivani i {kolski (dje~- ùrnalima vide jako informativno-indoktrinacijsko sredstvo, ji) kinoklubovi. Od 1963. djeluje asocijacija filmskih klubo- pokrenut je odmah u Zagrebu redovit Filmski pregled va Kinosavez Hrvatske (od 1990. Hrvatski filmski savez) (1945-46), ~ija je proizvodnja potom (od 1946) pre{la u Be- koja polazno preuzima organiziranje revija amaterskog ograd (pod naslovom Filmske novosti), kao sredi{nje (fede- filma i arhiviranja filmova te se time u hrvatskoj kanalizira ralno) dràvno izdanje. Pokrenuta je, tako|er, proizvodnja (stavlja pod i politi~ki nadzor, ali i poticaj) tradicijski jaka dokumentarnih filmova, {to posve}enih proteklim ratnim amaterska proizvodnja, ali se i otvaraju mogu}nosti za jav- zbivanjima (kao njihova retrospektivna interpretacija), {to ljanje novih amatera druk~ijega dru{tvenog i imovnog statu- suvremenim zbivanjima preteìto mobilizacijska prezen- sa od tradicijskog (npr. |aka, studenata; usp. Turkovi}, tacija poèljnih dostignu}a, trendova, raznih oblika rada na 2003b). ekonomskim i dru{tveno-razvojnim zada}ama. Tako|er, Kako se arhiviranje filmova pokazalo va`nim, utemeljena je 1946. utemeljeno je nekoliko poduze}a: svedràvna Zastava savezna Jugoslovenska kinoteka, koja je preuzela nacionalne film u Beogradu, a od republi~kih poduze}a Jadran-film u arhive gdje ih je bilo (iz Hrvatske, primjerice, arhivski fond Zagrebu, Triglav film u Ljubljani i Avala film u Beogradu. Hrvatskog slikopisa), i poduzetnim radom postala s vreme- U Zagrebu je iste godine osnovano specijalizirano distribu- nom jedna od najve}ih svjetskih kinoteka, iznimno bogata cijsko Poduze}e za raspodjelu filmova (1954. preimenovano filmskoga fonda, sa stalno oboga}ivanom bibliotekom film- u Croatia film), a za proizvodnju obrazovnoga filma osno- skih publikacija, izdava~kom djelatno{}u, a potom va`no van je 1947. Nastavni film (od 1952. Zora film). Tako je se- sustavnim prikazivanjem filmova iz arhive u specijalizira- rijom osnivanja aktiviran stvaran proizvodni i distribucijski nim dvoranama kinoteke. razvoj s trendom specijalizacijskog grananja i umnoàvanja. Prikazivanje filmova nije se odvijalo samo u kinima, nego je Sli~nim je dinamizmom pokrenuto i {irenje kina, tako da se postojala jaka prosvjetiteljska mreà nenapla}ivana prikazi- od zate~enih sto ~etrdesetak kina u Hrvatskoj, njihov broj na vanja filmova, {to u brojno osnivanim narodnim sveu~ili{ti- kraju razdoblja Petogodi{njeg plana (1951) popeo na 270 ma, {to putuju}im projekcijama po {kolama, u prigodnim (Usp. [krabalo, 1998; Turkovi}, 2003a). dvoranama u manjim mjestima koja nisu imala kina te po Usprkos naizgled posvema{njoj politi~koj kontroli i najsitni- domovima Armije (koji su u mnogim mjestima postajali sre- jih detalja funkcioniranja kinematografije (usp. Bogli}, di{tima kulturnog ìvota). Tako|er, posjet filmskim predsta- 1988) razdoblje pedesetih bilo je obiljeèno izrazitom ra- vama nije ostavljen samo spontanom odazivu, nego su uz to zvojnom otvoreno{}u kulturne i ekonomske politike u po- organizirani skupni posjeti kinu {kolske djece, posjeti radni- dru~ju kinematografije. Nije se pokretalo i podupiralo samo ka i zadru`nih seljaka filmskim projekcijama u organizaciji ono {to je planom predvi|eno, nego su se provodile i zami- sindikata i mjesnih organizacija, organizirani posjeti film- sli {to su se javljale u hodu samo ako su se mogle prika- skim projekcijama vojnika na odsluènju vojnog roka i sl. zati kao korisno unapre|enje ionako va`ne i potrebne kine- Postupno su uvedeni festivali, koji su ubrzo i specijalizirani matografije, odnosno nekog od ideala socijalizma ({to i nije npr. festival jugoslavenskih filmova svih vrsta u Puli (ute- bilo tako te{ko, osobito ako se pritom prethodno osigurala meljen 1954), a od 1960. specijalizirao se u festival cjelove- potpora utjecajnijega politi~ara ili politi~kog tijela). ~ernjega igranog filma, dok je iste godine u Beogradu ute- Primjerice, kad se javila ideja o mogu}nosti proizvodnje cr- meljen svejugoslavenski festival kratkog filma. Od 1957. po- tanog filma (oko 1950. u Fadila Hadì}a), ona je i prihva}e- ~inju i revije amaterskog filma, republi~ke i savezne, koje su na te je u nekoliko navrata pokrenut specijaliziran proizvod- se naizmjence godi{nje odràvale. ni pogon (prvo u sklopu Kerempuha, potom nakratko s Zbog politi~ke va`nosti pridavane kinematografiji, film se Duga filmom, 1951-52, a onda Studija crtanog filma u sklo- odmah po~elo savjesno publicisti~ki pratiti po dnevnim no- pu Zagreb filma, 1956). vinama, a popularizacijski po tjednicima i revijama, a usko- 123 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 122 do 131 Turkovi}, H.: Filmske pedesete

u~injen slobodnim umjetnicima, tj. ljudima koji po ugovo- ru ulaze u pojedine projekte, a socijalno i zdravstveno osiguranje dobivaju preko svojih dru{tava (Dru{tvo filmskih radnika Hrvatske). To je utjecalo na osobit zavisno-neovisan status filma{a, odnosno na osobitu kombinaciju potreb- nog konformizma i autonoma{kog nekonformizma koji su iskazivali, {to nehotice {to hotimice. Iako je filmsko obrazovanje bilo problemom pri takvu naglu {irenju kinematografskih djelatnosti, osobito proizvodnje, njega se rje{avalo u hodu {egrtskim priu~avanjem i uz povremene ograni~ene te~ajeve ili jednokratne {kole (najva`nija je {kola bila Kinotehnikum, koji je radio od 1948- 1953; usp. Majcen, 1997), kao i publiciranjem prijevoda stru~nih knjiga o razli~itim vidovima filmske proizvodnje i stvarala{tva.2 U razmjerno kratku vremenu u pedesetim godinama kinematografija u Hrvatskoj razvila se u izdiferenciran i vrlo slo- `en sustav {to je odgovarao kinematografskim sustavima u europskom okru`ju.

Kombinirani kriteriji socijalisti~ke ideologije i estetike Vode}i, izri~ito iskazivani razlozi za jako dràvno ure|ivanje ukupnosti kinematografije bili su socijalisti~ko-ideolo{ki, izrazito politi~ko aktivacijski (nakratko pod sintagmom socijalisti~kog realizma socrealizma). Primjerice, vaàn ideolog (izme|u ostalog i) filma Eli Finci dao je potkraj ~etrdesetih (1949) u beogradskom ~asopisu Film sljede}u uputu filmskoj kritici (onda se to zvalo direk- tiva, kad su je davali autoriteti komunisti~ke partije) {to da zahtijeva od filma, od filmske umjetnosti: ...filmska umetnost da vaspitava kod na{ih ljudi samo one misli i ona ose}anja koji odgovaraju socijalisti~kim te- `njama na{eg ìvota, da ih u~i, sugestivnom snagom umetni~kog jezika, da primaju sve pozitivno kao svoje sopstveno, da se na njemu nadahnjuju i uzdiù, i da se ne- Bert Sotlar i Zlatko Lukman u filmu Ne okre}i se sine (1956) pomirljivo odnose prema svemu nakaradnom i la`nom, {to se jo{, kao preìveli ostatak, odràva iz starih, u nepo- ro su se, sa sli~nim dinamizmom javljanja i nestajanja kao i vrat i{~ezlih vremena. (navedeno u Polimac, 1978: 96). izme|u dva svjetska rata, po~ela javljati specijalizirana popu- larizacijska periodika (npr. Filmska revija, 1950-1952), ali i I doista, filmska je kritika preteìto pristupala filmu s takvim ~asopisi sa studioznijim teorijskim i savjetodavnim pristu- ideolo{ko doktrinarnim kriterijima. pom (najdulje se odràla Filmska kultura, koja je po~ela izla- ziti 1957. u Zagrebu). Recimo, film scenarista, onda ugledna komunisti~kog inte- lektualca, Joè Horvata i redatelja Branka Marjanovi}a Ci- guli Miguli, dovr{en 1952, ostao je bez cenzorskog odobre- Cijela ta razra|ena filmsko-kulturna djelatnost podrazumije- nja i, dosljedno, bunkeriran, tj. nije pu{ten u distribuciju vala je anga`man mnogih ljudi i njihovu radnu specijalizaci- niti je ikomu prikazivan (sve do kasnih sedamdesetih godi- ju i profesionalizaciju, tako da je kinematografija postala na, kad je prikazan). Indikativne kriti~arske ocjene filma bile dru{tveno-profesionalno razgranano i razra|eno podru~je, su izrazito ideolo{ko-politi~ke, kao primjerice ova koju je issa spontano-radnom diferencijacijom. Ali je uskoro slijedila pisao tada mladi komunisti~ki aktivist Milutin Balti} (u Vje- i formalna, zakonska regulacija stru~nih uloga, odnosno za- sniku, 22. Lipnja, 1952): konski ovjerovljena kategorizacija profesionalnih zanimanja u podru~ju kinematografije i uspostava hijerarhijskih odno- Film Ciguli Miguli ne pokazuje samo malogra|ansku sa u poduze}ima i u ekipama. Va`na je i prijelomna bila smu{enost i idejnu bijedu njegovih autora. On je izraz 1951. godina, kada je dio filmskih zanimanja (ponajprije re- onih reakcionarnih malogra|anskih purgerskih krugova datelji, ali potom i snimatelji, montaèri, scenografi i dr.) is- koji se vuku na repu propale buròazije, nastoje}i u ovom klju~en iz stalnoga radnog odnosa u filmskim poduze}ima i sukobu sa kontrarevolucijom iz SSSR-a u{i}ariti ne{to za 124 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 122 do 131 Turkovi}, H.: Filmske pedesete

svoje ra~une. Njima treba na{a sloboda i demokracija da umjetnici la`ni umjetnici. Upravo onako kao {to je laàn potkopaju njene temelje tako te{ko stvorene. Kroz pi{~evo film Ciguli Miguli.«). pero i filmsku kameru probila je kao bujica malogra|an- [tovi{e, kad je neki film izazivao ideolo{ku nelagodu i neo- ska dreka kojom se traì slobodna dru{tva (slobodna od dobravanje, ali pri ~emu ba{ nije bilo lako prona}i uvjerljive socijalizma), svoje stare pjesme (purgersko-ma~ekovske i ideolo{ke razloge protiv njega, film bi se napalo kao lo{e ili frankova~ke), slobodnu umjetnost bez politike i veze sa krnje umjetni~ko djelo kako je i u~injeno u slu~aju Kon- na{im dru{tvom. Ali takvi su umjetnici la`ni umjetnici. certa (1954) Branka Belana (usp. Turkovi}, 1995). Upravo onako kao {to je laàn film Ciguli Miguli. (Nave- deno u Polimac, 1983: 205-206) Zapravo, brojna kriti~arska nezadovoljstva, osobito igranim filmovima proizvedenim tijekom pedesetih godina 20. sto- Sli~nome tipu politi~kih procjena bili su podvrgnuti i strani lje}a, bila su motivirana primjenom visokih recepcijskih filmovi. Primjerice, film Johna Hustona Dùngla na asfaltu (umjetni~kih, estetskih) standarda koje je kultivirana pu- (The Asphalt Jungle, 1950) skinut je s repertoara hrvatskih blika imala na temelju visokih svjetskih filmskih dostignu}a kina odlukom ministra-predsjednika Savjeta za nauku u kul- {to su se bila prikazivala do kraja rata, ali i obilno potkraj turu Vlade Narodne Republike Hrvatske, 13. studenog 40-ih (kad su se izvukli filmovi iz savezni~kih zemalja {to su 1951, a poslije sna`ne novinsko-kriti~arske kampanje protiv bili zabranjeni pod NDH, odnosno pod njema~kom i talijan- ne-odgojnosti tog filma (kampanje koju su pokrenuli Slav- skom okupacijom Hrvatske). Iskazivanje nezadovoljstva ko Gold{tajn u Vjesniku, a Zora Dirnbach u Narodnom li- umjetni~kim dometima doma}e proizvodnje bilo je to ka- stu; usp. Raspor, 1988: 134-140): tegori~nije jer je bilo poduprto ideolo{kim zahtjevima za U svakom slu~aju jedno je sigurno: bilo je neoprezno ku- najvi{im umjetni~kim dostignu}ima. Postojanje i takva vr- povati takav film, makar on bio i djelo slavnog Hustona hunskog estetskog zahtjeva iskazivalo se u mnogim refera- i zaboraviti pri tom da }e ga gledati i na{a omladina, na tima ideologa na razli~itim kongresima, a nezadovoljavaju- koju on moè samo negativno djelovati. (Zora Dirnbach }a estetska razina preteìte proizvodnje prvih igranih filmo- u Narodnom listu; navedeno u Raspor, 1988: 135) va percipirala se kao izrazito politi~ki problem (usp. Ras- porove referate objavljene u Raspor, 1988). Aspekt je ideo- Presudnijim se, dodu{e, ~inio prevencijski filtar kroz koji je lo{koga du{ebri`ni{tva bilo i postuliranje imanentno estet- morao pro}i svaki filmski projekt. Naime, od polazne zami- skog pristupa filmu, kako to ilustrira ova proklamacija Vic- sli do trenutka distribucije filma u kina, svaki je projekt bio ka Raspora, dana u polemici sa zabranom prikazivanja Asfal- podvrgavan nizu ideolo{kih ~itanja, po~ev{i od prvih dogo- tne dùngle: vora s producentom, preko umjetni~kih savjeta koji su po- ~etkom pedesetih organizirani u sklopu, recimo, Jadran fil- ...kad je rije~ o konkretnom umjetni~kom djelu, onda trema (Bogli}, 1988: 17), odobravanja saveznoga Komiteta za ba analizirati to djelo, a ne nametati mu unaprijed stvo- kinematografiju u Beogradu (s Aleksandrom Vu~om na rene kalupe i odricati mu vrijednost, koju on u stvari ima ~elu), pa do pregledavanja kona~ne verzije filma od skupine u tolikoj mjeri da ona ne moè ni da stane u (obi~no pri- nadasve politi~kih ljudi. Svaka je takva komisijska i savje- mitivno) unaprijed pripremljene kriti~arske kalupe. U todavna instancija mogla utjecati na izgled scenarija, kona~- ime kakvih moralno-estetskih dogmi moè taj film da se ni monta`ni izgled filma, ili na to ho}e li film uop}e biti pu- proglasi u odgojnom smislu {tetnijim od Travena, ili re- {ten u promet ili ne. Ako je film sve to pro{ao i dospio do cimo Dostojevskog ili Balzaca? (Raspor, 1988: 137- dovr{enja, onda je bio izloèn javnoj kritici bilo u govo- 138). rima politi~ara bilo u kritikama tada{njih filmskih kriti~ara (usp. Bogli}, 1988; [krabalo, 1998). Iako je film bio o~ito pod jakom ideolo{ko-politi~kom i estetskom paskom, to nikako nije zna~ilo da ni{ta slobod- Film se, gledano prema tim vrlo realnim podacima, ~inio nog nije bilo mogu}e. Naime, i ideolo{ke i estetske procje- izrazito podloàn rigoroznom politi~ko-ideolo{kom nadzo- ne bile su uglavnom posve varijabilne, podlo`ne visokoj ne- ru i kriterijima. sigurnosti zbog nu`ne sloènosti i kreativnog posla i doìv- No, iako su filmovi i kinematografija koja podupire pro- ljaja. Rijetko je postizan potpun sporazum i u pogledu izvodnju i prikazivanje filmova shva}eni kao ideolo{ki umjetni~ke vrijednosti nekog filma (obi~no ga je bilo u po- projekt, bilo je to zato {to su dràni utjecajnom (populisti~- gledu vrlo lo{ih filmova) i u pogledu ideolo{ke njihove vri- kom, ali i visoko kulturnom) umjetnosti. Istodobno s ideo- jednosti. I politi~ke i kriti~ke ocjene znale su se u mnogim lo{kim kriterijima, i integrirano u njih, postulirani su i estet- slu~ajevima prili~no razlikovati, ne samo od osobe do osobe ski (umjetni~ki) kriteriji. nego i od sredine do sredine. Koje }e mi{ljenje imati nekih odre|enijih posljedica (osim javno raspravlja~kih) za film Ideolo{ki postulat bio je da film mora biti i umjetno{}u. (pa da bude povu~en, filma{ politi~ki obiljeèn i stavljen Kako se iz polaznoga zahtjeva Elija Fincija razabire, o filmu na led) ovisilo je ~esto o tome ima li film nekog partijski se obvezatno govori kao o filmskoj umjetnosti i od filma se jakog protivnika ili takva pobornika pa da onda njegova o~ekuje da djeluje sugestivnom snagom umjetni~kog jezika. I ocjena pretegne. politi~ki su napadi na film morali nekako uzeti u obzir i umjetni~ku stranu te se i Milutin Balti}, obra~unavaju}i se U takvoj kriterijskoj nesigurnosti bilo je sva{ta mogu}e, a u s politi~kom porukom filma Ciguli Miguli, osje}a obvezat- izvedbenom pogledu redatelji i ekipe bile su, zapravo, prisi- nim otpisati i umjetni~ku vrijednost toga filma (»Ali, takvi su ljene samostalno tragati za najprikladnijim rje{enjima prema 125 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 122 do 131 Turkovi}, H.: Filmske pedesete

posve prigodnim estetskim (i tematskim) kriterijima, jer munisti~ke revolucije ljudi koji su radili film bili su izra- uglavnom nisu imali neki ideolo{ki etablirani doma}i pred- zito potaknuti na stvarala~ke inovacije i njima su se preda- lo`ak koji bi ih obvezivao. vali.

Samouka klasi~nost Uostalom, na visoku mjeru inovacije ne samo da su bili potaknuti nego i prisiljeni. Kako, osobito u igranofilmskoj pro- Usprkos toj kriterijskoj nesigurnosti temeljnog ideolo{ko- izvodnji, nije postojala nikakva zanatska uhodanost, nisu estetskog programa, postojali su ipak neki jasni parametri postojale radne sredine s uhodanim operativnim ni stvara- koji su bili izrazito poticajni za polazne stilsko-tematske ar- la~kim rutinama na koje se moglo osloniti (osim one koju tikulacije nadarenijih redatelja, odnosno za posljedi~ni brzi se moglo na}i u ekipi za rata snimljena igranog filma Vatro- stilski razvoj posebno u sklopu narativnog filma. slav Lisinski Oktavijana Mileti}a, 1944, a ~lanovi su te eki- Prvo, film je bio pod pritiskom populisti~nosti: cijela je ki- pe bili klju~ni u daljem obrazovanju novaka), mladi filma- nematografija bila potaknuta zato jer se film percipiralo kao {i koji su bili novaci u novopokrenutoj kinematografiji i masovnu umjetnost, umjetnost sposobnu obuhvatiti {irok koji su zavladali proizvodnjom pedesetih godina, stvaraoci raspon stanovni{tva, od nepismenih do najobrazovanijih, te poput Branka Bauera, Branka Belana, Kre{e Golika, Fadila sposobna da predod`benom konkretno{}u djeluje doìvljaj- Hadì}a, Veljka Bulaji}a, odnosno mladi snimatelji (poput no intenzivno na takvu svoju publiku. Nikole Tanhofera, Hrvoja Sari}a, Frana Vodopivca) i mon- taèri (poput Blaènke Jen~ik, Lide Brani{, Radojke Ivan~e- Zapravo, i socrealisti~ka doktrina koju su isprva slijedili vi}/Tanhofer, Katje Majer), na mnogim stranama u proi- jugoslavenski komunisti i kulturni ideolozi javila se u So- zvodnji filma bili su prisiljeni izumiteljski rekonstruirati po- vjetskom Savezu s programom populizma nasuprot impli- stupke kojima }e dobiti efekte onoga standarda kakav se sre- citnom elitizmu revolucionaristi~koga formalizma iz dva- tao u najdojmljivijim filmovima klasi~nog, populisti~kog fil- desetih godina. Kako je najja~i predloàk populizma tada ma (i onog sa Zapada i onog s Istoka, tj. Sovjetskog Save- davala zapadnja~ka (holivudsko-europska) populisti~ka ki- za). nematografija ra|ena u naknadno ustanovljenu klasi~- nom narativnom stilu, to je i doktrina socrealizma propisi- Rezultat toga bilo je u ponekih istaknutih redatelja i u po- vala klju~ne vrednote toga svjetski poznata klasi~noga nara- nekim filmovima vrlo ubrzano postizanje visokih narativ- tivnog stila. Film je trebao biti (a) orijentiran na fabulu, a (b) nih i dizajnerskih standarda {to su se mogli nositi u mno- predo~ene fabule trebale su biti uvjerljive, odnosno pove- gim aspektima, a ponekad i po ukupnosti ostvarenja, s oni- zive s aspektima svakodnevna ìvotnog iskustava publike (tj. ma zapadnja~kih kinematografija (npr. u filmovima Koncert trebale su biti realisti~ne; a to se osobito odnosilo na glumu, Branka Belana i Ne okre}i se sine Branka Bauera). postavu konkretnih ìvotnih situacija u pojedinim scenama, ali i po globalno predo~enu ìvotnu tijeku). Fabula se obve- Disciplinarna grananja zno trebala (c) temeljiti na dramati~nim temama kao onima koje izazivaju najvi{e naj{ireg interesa, ali i na (d) protagoni- Dokumentarni film. Iako je igrani film bio u sredi{tu pa`nje stima-individualcima kao nositeljima dramske radnje (tj. kao uostalom u cijelome svijetu prosvjetiteljski pro- morali su biti individualno-psiholo{ki utemeljen), odnosno gram socijalisti~ke konstrukcije kinematografije veliku je po- kao jakim objektima za poistovje}ivanje, ugledanje. zornost posve}ivao i dokumentarnom, odnosno obrazov- nom filmu. S druge strane, socrealisti~ka doktrina jasno je propisivala da se ne smije slijediti kapitalisti~ke, zapadnja~ke teme i Tu je, pak, situacija bila ne{to druk~ija od one s igranim fil- konkretne fabule (zato je uz realizam bila istaknuta i mom. S jedne strane u dokumentarizmu i u izradi obrazov- odrednica socijalisti~ki). Na~elno se postuliralo (sre}om nog filma postojala je stvarala~ka, retori~ka tradicija s neza- dostatno rasplinuto) da filmovi moraju pronalaziti vlastite nemarljivim (paradigmatskim) dostignu}ima, i onima iz raz- (socijalisti~ke), tj. nove, inovativne teme. doblja izme|u dvaju svjetskih ratova, i onima koji su se u ~e- Taj dvojni zahtjev nije stvarao nikakva proturje~ja. Dapa~e, tiri godine NDH, za vrijeme Drugog svjetskog rata, izda{no poticao je i na ugledanje i na samostalnost. S jedne strane odnjegovali. Za to je podru~je bilo mnogo vi{e osposoblje- dopu{tao je (i navodio) da se autori (scenaristi, redatelji i nih filma{a, uigranih obrazaca, nego za podru~je igranog fil- ostali sustvaratelji filma) ugledaju na provjerene narativne ma. strategije tada prevladavaju}ega narativnog filma (njegove Tako|er, ta je proizvodnja imala izgra|enu pragmati~nost. najuspje{nije primjerke) i na klju~na gluma~ka, snimateljska, Naime, dokumentarni i obrazovni film tradicijski je njego- monta`na, glazbena rje{enja koja su bila dijelom uspjeha vao diskurzivni pristup onaj kojim se ne{to tuma~ilo, tada dominantna klasi~nog stila. obja{njavalo, demonstriralo. Ujedno, tradicija dokumentar- A s druge strane, tjeralo ih se na tematsku inovativnost te na nih i nastavnih filmova prije socijalisti~ke rekonstrukcije ki- retori~ku inventivnost u primjeni narativnih postupaka na nematografije bila je prili~no obiljeèna propagandno{}u, njih. Ta je inovativnost barem u tom prvom razdoblju ra- bilo propagiranjem zdravstveno-civilizacijskih na~ela u [ko- zvoja filmskog stvarala{tva k tome bila dodatno stimuli- li narodnog zdravlja, bilo strana~ko-politi~kih ideala u pri- rana u ponekih redatelja op}om poletnom atmosferom stva- godnim dokumentarcima, bilo nacionalno-politi~kih tema u ranja kinematografije iznova na krilima idealisti~ko-ko- sklopu ratnog Slikopisa (za vrijeme NDH). 126 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 122 do 131 Turkovi}, H.: Filmske pedesete

Tako je ovo podru~je bilo spremno uklju~iti u sebe i ideolo{- Maksimilijan Paspa imali su uo~avano osoban pristup (Mile- ki diskurz iskaz socijalizma. Jer taj je, jasno, bio izraziti} parodijsko-naracijski, Paspa dokumentacijski), koji danas to diskurzivan, tj. raspravlja~ki, demonstrativan, proklama- moèmo tuma~iti kao autorski. A vjerojatno bi pa`ljivije cijski pojmovan. Svaki je dokumentarni film, naime, bio izgledavanje ve}ih dokumentaristi~kih opusa ponekih dru- popra}en govornim komentarom, koji je ~esto bivao na film gih (osobito onih koji su kontinuirano radili u sklopu [kole prenesen politi~ki (ili podru~no ideolo{ko doktrinarni) narodnog zdravlja), mogao izdvojiti jo{ ponekog autorski iskaz, i on je bio sredi{njim organizatorom filma, a vizualna prepoznatljiva filma{a. Nedostatak ikakva proizvodnog kon- se strana uzimala tek kao ilustracija govornog iskaza. tinuiteta u igranom filmu uz nesa~uvanost filmova spre~ava da se u igranom filmu razabere i~ija mogu}a stilska No, ma koliko se danas doìvljava anakronom ta ideolo{ko- individualnost. verbalna strana (izgovarana ~esto nevje{to-poletnom intona- cijom), vizualno-monta`na konstrukcija ve} onih vrlo ranih No, ~im se otvorila mogu}nost individualnoga proizvodnog filmova odaje visoke izlaga~ke i vizualizacijske standarde, kontinuiteta u pedesetima u igranom, ali osobito u krat- opet na razini najvi{ih tadanjih dostignu}a u svijetu. Recimo kom filmu potencijalni, stilski prepoznatljivi autori po- Belanova Elektrifikacija (1948), njegovi Tunolovci (1948); stali su zbiljskom mogu}no{}u. Iako sam klasi~ni stil, koji Kati}evi Iz tame u svjetlost (1947), a potom i mnogi obra- stavlja naglasak na op}eprihvatljivo (na fabulisti~kome i na zovni filmovi {to su nastajali u obrazovnoj proizvodnji Zora izlaga~kome planu) ne daje ba{ pogodan kontekst za prepo- filma i koji su ostali posve povijesno-interpretativno zane- znavanje autora, u zanatskim se krugovima uvijek prepo- mareni (~ak i usprkos Majcenovim istraìvanjima, usp. Maj- znavalo posebne vje{tine i sklonosti (a i ograni~enja) cen, 2001), bili su razvijali iznimno sloène i suptilne izla- dakle radni stil pojedinog uglednijeg izvedbenog sustva- ga~ko-demonstrativne strukture. ratelja (glumca, redatelja, snimatelja, kostimografa, sceno- grafa, montaèra, skladatelja filmske glazbe...). Zato {to je vizualizacijska tradicija ovdje bila zrela, a govor- no-komentatorska ~esto primitivno shemati~na, u mnogim U igranom se filmu tako moè izdvojiti jasno retrospek- se filmovima osje}a jak kontrast izme|u zrelosti prvog i ide- tivno, ali prepoznato i u onome dobu Branko Bauer, kao olo{ke nadobudnosti drugog. Komentatorski se stil znao osoba koja je spontano razvila osobit narativan pristup (usp. percipirati kao disparatan i u doba suvremenoga prikaziva- Polimac, ur., 1985), te Fedor Hanèkovi} svojom litera- nja, a danas se doìvljava kao napadno anakron, dok se vi- riziranom klasi~no{}u. Oba su bila i u pedesetima izrazito zualizacijsko dostignu}e i danas moè ~esto dràti uzornim za tradiciju klasi~noga stila. Klasi~ni crtani film. Kao i igrani film, iniciranje proizvodnje crtanog filma u Kerempuhu (1950-1951), potom u kratkovje~noj Dugi (1951-1952), pa u Studiju za crtani film Za- greb filma (1956. i nadalje) tako|er je isprva bilo obiljeèno autonomnom rekonstrukcijom narativnih, crte`nih i animacijskih rje{enja klasi~nog crtanog filma, onoga kojemu je vrhunski uzor davala Disneyjeva proizvodnja (usp. Ajanovi}, 2004; Sudovi}, Muniti}, ur., 1978; Turkovi}, 1985a). I tu su, osobito Walter Neugebauer i Borivoj Dovnikovi}, odmah uspostavili visoke crte`no-animacijske standarde, posve u duhu diznijevskoga klasi~nog filma.

Stilska individualizacija Uspostavljanje, barem retrospektivno, prepoznatljiva skupnog stila u razli~itim disciplinama tj. klasi~nog stila u hrvatskom filmu pedesetih bilo je pra}eno povremeno jasno uo~ljivom pojavom individualnih stilova. Nije da u predratnom i ratnom razdoblju nije bilo uo~ljivih individualaca, ali vrlo malo: op}a neredovitost igranofilmske, a i druge proizvodnje, te nedostatak uvjeta za nadove- zaniji filmski rad prema osobnim projektima ~inio je i mogu}nost razvijanja osobnoga stila vrlo malom. Osobni stilovi u razdoblju do kraja Drugoga svjetskog rata donekle su se izlu~ili (i bivali uo~eni) ponajvi{e u filmskom amaterizmu, koji je tada imao samosvjesniji i povi{eniji status nego na po~etku pedesetih (bavili su se njime ugledniji i bogatiji gra|ani, s jasnim uvjerenjem da rade ne{to od posebne kulturne i nacionalne va`nosti). I Oktavijan Mileti} i Marija Kohn u filmu Svoga tela gospodar (F. Han`ekovi}, 1957) 127 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 122 do 131 Turkovi}, H.: Filmske pedesete

prepoznatljivi, jer su uspijevali uspostaviti tada rijedak proi- koji je na~elno svima raspoloìv za spoznaju, a postoji neo- zvodni kontinuitet (Bauer je snimio ~etiri filma u pedeseti- visno o bilo kojem promatra~u) i da mu je sredi{nja zada}a ma, a Hanèkovi} tri, oba su u tom razdoblju snimila svoje predo~avanje/otkrivanje tog svijeta, njegovih vidova. Film je anatologijske filmove; Bauer Ne okre}i se sine, 1956; Han- tvrdilo se i na Zapadu i na socijalisti~kom Istoku odraz èkovi} Svoga tela gospodar, 1957). objektivnoga svijeta. Podrazumijevalo se da je svijet ve} itekako strukturiran, tj. da nudi teme, pri~e, te da se ove tre- Kako prakti~ki nema sustavna prou~avanja kratkog filma ba samo otkriti i potom primijeniti prikaziva~ke strategije pedesetih s autorskog stajali{ta, teè je uputiti na nagla{e- kojima se najprikladnije predo~ava to {to se otkrilo. nije autorske stilove u tome razdoblju. Ovdje dodatno ote- àva percepciju osobnoga stila ~injenica da su u kratkome Implicitni se objektivizam uglavnom iskazivao isticanjem filmu tipska disciplinarna obilje`ja izrazito nagla{ena i sma- realisti~nosti kao stilskog regulatora klasi~nog filma. Tj. stil- trana prvorazredno va`nom, pa je recepcijska osjetljivost za skim je izborima i teme i postupaka rukovodila te`nja da se osobne stilove gotovo posve izostala. Ali, hvaljenje pojedi- stvari prikaù onakvim kakve (objektivno) jesu. Realizam nih filmova kao posebno vrijednih uvijek su bila popra}ena je bio, u razvoju klasi~noga stila, normativnim regulatorom izdvajanjem njihovih redatelja kao izdvojena stvaratelja, tj. i stila glume (otklona od teatralnosti ka prirodnosti), i vrijednog autora. Tako su, primjerice, i u pedesetima uo~eni kompozicije filmske slike (slika je nastojala kompozicijski kao istaknuti autori, tj. redatelji, filmski umjetnici (posli- olak{avati prepoznavanje prizora i izlu~ivanje sredi{ta poje percipirani kao klasici dokumentarizma): Milan Kati} (Iz zornosti) i monta`no-izlaga~kog ustroja filma (monta`nim tame u svjetlost, 1947), Branko Belan (Tunolovci, 1948), sklopom nastojalo se omogu}iti postupno razotkrivanje pri- Rudolf Sremec (Crne vode, 1956), Branko Marjanovi} (Svet- rode prizora i prizornih zbivanja; a uz to slijediti tipi~ne psi- kovina kamena, 1957). holo{ke mehanizme kojima se u svakodnevici perceptivno No i u tom su vremenu osobito uo~avani oni redatelji koji snalazimo u ìvotnim prizorima) (usp. Turkovi}, 1988). su unosili neku novinu u klasi~nostilski kontekst, koji su i u Dodu{e, i na tom terenu realizma i objektivizma bilo je u ono vrijeme uzimani kao najava novog umjetni~kog stila, pedesetim godinama inovativnosti ~ak i u igranome filmu. ili novih umjetni~kih dosega, ili su to uzimani retrospektiv- Javila su se, naime, dva redatelja ~iji su prvenci izazvali ko- no, iz vizure {ezdesetih. Ta se novina isprva pripisivala is- me{anje javnosti, jedan uglavnom negativno Koncert klju~ivo njima prvo je bila uo~ena kao individualno dosti- (1954) Branka Belana, a drugi izrazito pozitivno Vlak bez gnu}e ba{ tog autora; a tek potom (a ponekad tek retrospek- voznog reda (1959) Veljka Bulaji}a. Prvi svojom epizodskom tivno) kao najava novoga skupnog stila modernisti~kog. konstrukcijom i preletnim prikazom prodornih povijesnih mijena (izrazitom najavom modernisti~kog pristupa naraci- Modernisti~ka revizija s margine ji), a drugi svojim, vrlo prihvatljivim, neorealisti~kim pristu- Naime, iako je shva}anje filma kao umjetnosti bilo uklju~e- pom, novim u nas (a programatski inovativnim i u svjetskim no u ideolo{ki normativizam, a socijalisti~ki realizam na- razmjerima). Oba su filma dràna nagla{eno individualnim stojao je filmsku umjetnost usmjeriti populisti~kim, klasi~- otklonima od dominantne matrice fabulisti~kog filma, a nostilskim strategijama, ono {to je dodatno kvalificiralo samo je drugi smatran najavom druk~ije kinematografije. klasi~ni narativni stil kao socrealisti~ki poèljan bio je njegov podrazumijevan (i stoga neizri~it) objektivisti~ki (fi- Me|utim, objektivisti~ko shva}anje uloge filma (i umjetno- lozofsko-realisti~ki) svjetonazor. sti uop}e), koje je sustavno favoriziralo na~elo realizma, pratilo je konkurentno, odnosno korektivno shva}anje umjet- Naime, klasi~ni je stil bio posebno motiviran shva}anjem da nosti kao ekspresije, kao iskaza osobnih nazora i osjetljivo- je film nadasve snimka zate~ena, objektivna svijeta (onoga sti samoga, individualnoga, umjetnika. Bila je rije~ o na~elu koji je romantizam toliko sna`no ugradio u zapadnja~ku tradiciju umjetnosti da je ono opstalo uz bok i na~elno sebi ne- prijateljskog objektivisti~kog pristupa. Kako je cijeli revolu- cionarizam komunisti~kog pokreta bio izrazito romanti~arski nadahnut, pa je tako bila i marksisti~ka estetika, to se ovaj ekspresivni personalizam i nadpersonalni realizam nastojao pomiriti sintagmom subjektivnog odraza objektivne realnosti. Ali, s nedvosmislenim naglaskom na potonjemu, uz sna`nu restriktivnu ideolo{ku kontrolu nad onim prvim (subjektivno{}u umjetnika). Kako su, me|utim, ideali umjetnosti kao osobnog iskaza bili jaki, kako se cjelokupna politika u socijalisti~koj Jugosla- viji u valovima liberalizirala, postupno otvarala informacijama sa zapada, nagovje{tajima modernisti~kih (romanti~arski nadahnutih) pokreta, tako se mimo igranoga filma, na podru~jima koja su bila ili nova ili su se dràla marginalnim, taj Samac, V. Mimica, 1958 ekspresivni model po~eo postupno isku{avati. 128 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 122 do 131 Turkovi}, H.: Filmske pedesete

Najizrazitije se to doga|alo na podru~ju crtanoga filma, koji je upravo pokrenut u pedesetima. Naime, krilo animatora koje je polazno svladavalo animaciju prema klasi~nocrtanim predlo{cima u Neugebauerovoj radionici (ali i u animacij- skim sekvencama obrazovnih filmova Zora filma), osje}aju- }i produkcijske zahtjeve klasi~ne animacije prevelikim za na{e prilike, ubrzano je po~elo primjenjivati modernisti~ka grafi~ka, a s njima i redukcijsko animacijska rje{enja (usp. Sudovi}, Muniti}, 1978; Turkovi}, 1985a). Ta je primjena bila polazno i stvarala~ki izrazito individualisti~ka, a i tako je percipirana (autori filmova bili su u prvome planu pratilo se njihovo stvarala{tvo). Iako individualno nagla{eno promoviran jakim i samosvje- snim (a i politi~ki utjecajnim, od statusa) li~nostima Du{ana Vukoti}a i Vatroslava Mimice, taj novoprona|en grafi~ki i animacijski stil izrazite modernosti (plo{ni grafizam crteà i likova i scenografije, kretanje po dvodimenzionalnoj plohi umjesto po na~elima trodimenzionalne perspektivnosti kretanja, reducirana animacija) postao je ~ak i poeti~ki normi- ran u Studiju za crtani film Zagreb filma u drugoj polovici 1950-ih godina, a takva je proizvodnja (D. Vukoti} kao glavni poeti~ar i paradigmatski stvaratelj, njegov bliski kolega N. Kostelac, potom autonomni V. Mimica, sekundarni V. Tadej i dr.) odmah je prepoznata kao svojevrstan umjetni~ki pokret na svjetskim festivalima i potkraj pedesetih dobila naziv zagreba~ka {kola crtanog filma. Sli~nu su ulogu imali i poneki poetski dokumentarci i alego- rijski igrani filmovi {to su nastajali u krilu ina~e ideolo{ki i namjenski izrazito doktrinarne produkcije, ali produkcije Du{an Vukoti} koje je tijekom pedesetih postupno gubila na koli~ini i na (ideolo{koj) va`nosti. U tim je godinama Ante Babaja proi- vanjima, obiljeènim stanjima duha, ili su u filmu nalazili zveo niz svojih alegorijskih, izrazito stiliziranih filmova, koji poezijsko-alegorijske potencijale. Meditativni filmovi Miho- su doìvljavani kao izrazito moderni (Ogledalo, 1955; Nes- vila Pansinija (npr. Brodovi ne pristaju, 1955, Siesta, 1958. i porazum, 1958. i dr.; usp. Peterli}, Pu{ek, ur., 2002). Me|u dr.), Tomislava Kobije ([take i ~e`nja, 1958; Autoriteti i ki~- dokumentarcima pojavile su se slaba{ne, ali uo~ljive najave me, 1959) i posebno Ivana Martinca (snimani u Beogradu: poetskih dokumentaraca (npr. spomenute Crne vode, 1956, triptih Suncokreti, snimljeni 1960). Taj se pokret (a i njego- Rudolfa Sremeca; te Plitvi~ka jezera, 1956, [ime [imatovi- vi protagonisti) pokazao kao priprema za artikuliran avan- }a), koji percipirani kao nagla{eni umjetni~ki dokumentarci gardisti~ki pokret eksperimentalnoga filma (antifilma) po- (za razliku od prevladavaju}e pragmati~nih, odnosno na- ~etkom 1960-ih (usp. Martinac, 2001; Turkovi}, 2003b). mjenskih: obrazovnih, propagandnih, turisti~kih, reporta`- Politi~ki status tih protomodernisti~kih, poetsko-umjetni~- nih...) u kontekstu klasi~nog dokumentarizma. Ali, kako je kih te`nji bio je prili~no dvosmislen i dvojben. Svi su perio- upravo ta poetska ekspresivnost postala idealom budu}ega di~no napadani kao provoditelji nepo}udna formalizma, modernizma, to se i takve filmove drì njegovim najavama. ali i lo{eg odnosno odve} samoisticajnoga individu- Mnogo manje zapaèn, ali jednako samosvjestan pokret kao alizma, {to su sve bile etikete (tj. nepovoljne karakterizaci- i u animiranom filmu, bile su najave modernizma u kino- je) u javnom partijskom rje~niku komunista kojim su se ver- klupskoj, amaterskoj sredini. U drugoj polovici pedesetih u balno otpisivale pojave u kulturi. Kinoklubu Zagreb po~inju djelovati ambiciozni studenti {to Tako, iako su animirani filmovi imali svjetski prihvat, on je su bili pod jakim utjecajem upravo romanti~arskih pogleda bio tek dobrodo{ao argument za ublaàvanje kriti~kih ubo- na umjetnost kao personalnu ekspresiju, pa su i film dràli da koje su doma}i ideolozi nalazili potrebnim uputiti for- podru~jem na kojem bi osobna ekspresija trebala biti jedna- malizmu i apstraktnom humanizmu filmova. Babajine ko njegovana kao i u klasi~nim umjetnostima, odnosno kao igranofilmske satire nailazile su na politi~ke napade, iako i u umjetni~kim pokretima Zapada. To im je i bilo mogu}e su me|u kriti~arima uglavnom dobro prihva}ane. Iako, u ve- jer u toj sredini ideolo{ki nadzor bio slab, a izrada filma naj- }ini slu~ajeva, nije bilo korjenitih posljedica za autore (odno- ~e{}e stvar vrlo osobnoga, samoinicijativnog nastojanja po- sno nije bilo mogu}ih zabrana ni blokiranja njihova rada), a jedinaca i njegovih povjerljivih prijatelja. Tako su se u tim nije ih bilo uglavnom zbog te`nje jugoslavenskog socijalizma godinama po~eli javljati uvjereno umjetni~ki filmovi u ko- pedesetih da se i u zemlji i u svijetu prikaè kao nedogmat- jima su se autori zaokupljali egzistencijalisti~kim samoispiti- ski i nerepresivan (usp. Kole{nik, 2004). 129 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 122 do 131 Turkovi}, H.: Filmske pedesete

Na drugoj strani, meditativni amaterski filmovi ostajali su ma, od redatelja do redatelja, bez ikakva nastojanja za kriti~- uglavnom netaknuti politi~kim ocjenama, jer i nisu imali kim korekcijama, prilagodbama, inventivnom razradom, od- nekog osobitog, osim vrlo ezoterijskoga klupskog odjeka. nosno dosezanjem vi{ih i druk~ijih standarda. Njihova va`nost postala je uo~ljivom tek retrospektivno, sa Mnogome se, zato, filmskorecepcijski kultiviranijem suvre- stajali{ta prevlasti modernisti~kog, autoristi~kog filma u {ez- meniku izloènu u ono vrijeme brojnim visokostandardnim desetim godinama, onoga koji se okrutno obra~unao s kla- primjercima klasi~noga svjetskog filma najve}i dio vlastite si~nim stilom (koji je povezivao s dogmatskim socijaliz- kinematografije ~inio izrazito diletantskim u brojnim aspek- mom) ujedno povremeno isti~u}i kao svoje pred{asnike tima, ili pak krivo (primitivno) rutiniziranima, pa je takav upravo te izri~ito esteti~ke, protomodernisti~ke, struje s dru- i bio osnovni ton kriti~ke procjene onda{njeg filmskog stva- ge polovice pedesetih. rala{tva kao preteìto mediokritetskoga, nesposobna, zablu- djela, natopljena ograni~avaju}im i krivim inercijama (usp. Prevladavaju}e po~etni{tvo razdoblja Bogli}, 1988; Raspor, 1988; [krabalo, 1998). Sve {to je prethodno re~eno temeljilo se na vrlo suènu usredoto~ivanju na, ipak, vrhnje proizvodnje na neka indi- Modernizam {ezdesetih (tzv. autorski film) javio se, dije- vidualna stvarala~ka dostignu}a. Ali ona su ~inila tek vrh pi- lom, i kao programatski poku{aj da se drasti~nije diskrediti- ramide kojoj je {iroka osnovica bila umnogome izrazito po- raju te diletantske rutine preteìte proizvodnje, da se cijelu ~etni~ka odnosno niskostandardna kinematografija. kinematografiju sve filmske stvaratelje i sustvaratelje obaveè na najvi{e stvarala~ke standarde, a ne da se takvi To po~etni~ka treba shvatiti doslovno i pojedina~no. Nai- standardi veù samo uz njezine izdvojene i umjetni~ki uva- me, ve}ina je filmskih ekipa, ne samo redatelja, nego i svih àvane stvaratelje, dok se oni od drugih i ne o~ekuju. ostalih slu`bi, uklju~uju}i tu i glumce (od kazali{nih glumaca do natur{~ika) bila sastavljena od ljudi koji su tek u{li Naime, iako je diletantizam ~esto ìgosan na partijskim sa- u kinematografiju, nemaju}i prethodna filmskooperativnoga stancima i u kriti~arskim recenzijama i pregledima stanja, on iskustva, niti su bili izloèni nekoj osobitoj poduci. Pone{to je operativno bio itekako toleriran, odnosno automatski se u~ilo od onih koji su u prethodnome razdoblju snimali i podupiran kako bi se osigurala ona proizvodnja koja se dr- stekli neka iskustva, razvili neke operativne rutine i vje{tine àla prosvjetiteljski i ideolo{ki obaveznom, tj. koja ne}e iza- (posebno onih iz ratnoga dràvnog poduze}a Hrvatskog sli- zivati dileme, a zadovoljavat }e ideolo{ke zadatke s kojima kopisa koji su sura|ivali s partizanima i sa~uvali tehniku za je i pokrenuta cijela kinematografizacija socijalisti~ke Jugo- novo doba), ali mnogo su toga morali svladavati sami, {to je slavije. ponaj~e{}e bilo kolebljiva pa i slaba uspjeha. Upravo shva}anje kako je diletantizam ideolo{ki potreban Neobrazovanost, a opet nu`da da se ipak stalno radi u pro- nu`no zlo socijalisti~kog projekta postalo je jakom fesijski uhodanim uvjetima, rezultirala je stvaranjem nisko- metom protuideolo{ke reakcije autorskog filma iz {ezdese- zahtjevnih rutinskih rje{enja, operativnih formula za pristu- tih, njezina nastojanja da se razvede osobna ideologi~nost pe stereotipnim temama koje su se slu`beno dràle va`nim, autora od kolektivno propisane ideologi~nosti socijalisti~- formulama koje bi se rutinizirano ponavljale od filma do fil- kog sustava (usp. Turkovi}, 1978).3

Bilje{ke

1 Gotovo su svi igrani filmovi napravljeni prije tridesetih godina izgu- du (npr. knjige Bele Balásza, Aleksandra Dovènka, Sergeja Jutkevi~a, bljeni {to je velikim dijelom vezano uz umiranje poduze}a koja su Vsevoloda Pudovkina, Sergeja Ejzen{tejna i dr.), a i u po~etku pede- se mogla brinuti za njih, odnosno njihove o~ite distribucijske setih nastavilo se s izdavanjem obrazovno korisnih knjiga u zagreba~- zapu{tenosti. koj Zori (V. Pudovkina o glumi, P. Bechlina o ekonomskoj historiji ki- 2 Osobito je plodno bilo izdava{tvo Komisije za kinematografiju Vlade nematografije, zbornika o Griffithu), Tehni~koj knjizi (R. Godlera o NR Hrvatske, Zagreb, izme|u 1947-1949. Tada su u sklopu te komi- kinematografskoj projekciji) itd. sije izdane ove knjige: André Berthomieu, 1947, Eseji o filmu. Film- 3 Da se ne shvati krivo: ve}ina poeti~ara, zastupnika kasnijih autorskih ska gramatika; Baldo-Viazzi Glauco Bandini, 1948, O filmskoj sceno- filmova modernisti~koga pokreta {ezdesetih (osim zaista rijetkih oso- grafiji; Gordon E. Barber, 1948, Kompozicija slike; P. Ata{eva i [. ba, poput @ivojina Pavlovi}a u Srbiji) nije ni pomi{ljala odbacivati so- Ahu{kov, ur., 1948, Charles Spencer Chaplin. ^lanci, rasprave i doku- cijalisti~ki projekt u cjelini, nego tek korektivno odbacivati one nje- menti; Jan Ku~era, 1948, Knjiga o filmu; Lev Kule{ov, 1948, Osnovi gove aspekte koji su se ~inili kulturalno (odnosno liberalno libe- filmske reìje.; Lev Kule{ov, 1948, Osnovi filmske reìje. Scenarij; Re- ralisti~ki kako su to komunisti~ki napadi karakterizirali) op}eprizna- nato May, 1948, Filmski jezik; Paul Rotha, 1948, Film do danas. Te- to neprihvatljivih posljedica. Diskreditirali su, dakle, lo{u pragmati~- orija; I. Vano; L. Cramer, J. Regnijer, 1948, Crtani film; Le film Yu- nu stranu ideolo{ke, odnosno, realpoliti~ke prakse, koja je bila u o~i- goslave. The Yugoslav Film. Il film Jugoslavo. Der Jugoslawische Film; tu protuslovlju s ideolo{ko-esteti~kim idealima postavljenim u teme- M. êremuhin, 1949, Muzika ton filma; Iz sovjetske kinematografije. lje socijalisti~ke kinematografizacije. Eseji, ~lanci, kritike. U to isto vrijeme izdavane su i knjige u Beogra-

130 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 122 do 131 Turkovi}, H.: Filmske pedesete

Bibliografija

Ajanovi}, Midhat, 2004, Animacija i realizam, Zagreb: Hrvatski filmski [aki}, Tomislav, 2004, Hrvatski film klasi~nog razdoblja ideologizira- savez ni filmski diskurz i modeli otklona, Hrvatski filmski ljetopis Bogli}, Mira, 1988, Film kao sudbina. Kronika, Zagreb: Nakladni zavod 38/2004, Zagreb: Hrvatski filmski savez Matice hrvatske [krabalo, Ivo, 1998, 101 godina filma u Hrvatskoj 1896-1997., Zagreb: Kole{nik, Ljiljana, 2004, Geometric abstraction in Croatian art of the Nakladni zavod Globus 1950s«, u Lj. Kole{nik, ur., 2004, Art & Ideology. The Nineteen-Fif- Turkovi}, Hrvoje, 1976, Mala rekapitulacija razvitka crtanog filma u Za- ties in a divided Europe, Zagreb: Dru{tvo povjesni~ara umjetnosti, grebu, Film, 5-7/1976, ponovno objavljeno u Turkovi}, 1985. Hrvatska Turkovi}, Hrvoje, 1978, Nastup autorskog filma, Studentski list, br. Majcen, Vjekoslav, 1998, Hrvatski filmski tisak do 1945. godine, Zagreb: 3/1978; ponovno objavljeno u Turkovi}, 1985. Hrvatski dr`avni arhiv Hrvatska kinoteka Turkovi}, Hrvoje, 1982, Populisti~ka i elitisti~ka usmjerenja u razvoju ju- Majcen, Vjekoslav, 2001, Obrazovni film. Pregled povijesti hrvatskog goslavenskog igranog filma, Radio Zagreb; objavljeno u Turkovi}, obrazovnog filma, Zagreb: Hrvatski dr`avni arhiv Hrvatska kino- 1985 teka Turkovi}, Hrvoje, 1985, Filmska opredjeljenja, Zagreb: CEKADE Martinac, Ivan, 2001, Martinac. 41. Godina filmskog stvarala{tva, 1960- Turkovi}, Hrvoje, 1988, Narativni stilovi u filmu: primitivni, klasi~ni i 2001, Split: OPUS, HFS modernisti~ki, u: H. Turkovi}, 1988, Razumijevanje filma, Zagreb: GZH Peterli}, A. i T. Pu{ek, ur., 2002, Ante Babaja, Zagreb: Nakladni zavod Globus Turkovi}, Hrvoje, 1995, Vrednovateljski obrat: recepcija Koncerta, nekad i danas, Hrvatski filmski ljetopis, 1-2/1995, Zagreb: Filmoteka 16 Polimac, Nenad, 1978, Film o Filmu, Film, 14-15/1978, str. 93-122 Turkovi}, Hrvoje, 2002, Karijera na prijelomu stilskih razdoblja, Hrvat- Polimac, Nenad, ur., 1985, Branko Bauer, monografija, Zagreb: CEKA- ski filmski ljetopis, 30/2002, Zagreb: Hrvatski filmski savez DE Turkovi}, Hrvoje, 2003a, Hrvatska kinematografija: Povijesne zna~ajke, Raspor, Vicko, 1988, Rije~ o filmu, Beograd: Institut za film u H. Turkovi} i V. Majcen, 2003, Hrvatska kinematografija, Zagreb: Polimac, Nenad, 1983, Slu~aj Ciguli miguli, Gordogan 13-14/1983; Za- Ministarstvo kulture, Hrvatski filmski savez greb: Centar za kulturnu djelatnost Turkovi}, Hrvoje, 2003b, Kinoklub Zagreb: filmsko sadi{te i rasadi{te u Sudovi}, Zlatko, Ranko Muniti}, ur., 1978, Zagreba~ki krug crtanog fil- Du{ko Popovi}, ur., 2003, Kinoklub Zagreb. Filmovi snimljeni od ma 1, Zagreb: Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb film 1928. Do 2003., Zagreb: Hrvatski filmski savez, Kinoklub Zagreb

131 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. STUDIJE I ISTRA@IVANJA

UDK: 791.233(450)"194/195" +791.633-051 Visconti, L.: 821.131.1 Slaven Rogo{i} Zemlja drhti i Opsesija Problem adaptacije knji`evnih djela u neorealisti~kim filmovima Luchina Viscontija

Knjièvnost je amblematsko obilje`je svih Viscontijevih filmova. Iako se tijekom ~etrdesetak godina autorskoga vijeka Viscontijev stil u mnogo~emu mijenjao, svim njegovim filmovima zajedni~ko je da su nastali po nekom knjièvnom predlo{ku. Iz knjièvnosti je crpao intonaciju, atmosferu i ideologiju svojih filmova, od prvoga do posljednjeg. Po~ev- {i od Verge, Dostojevskog, Thomasa Manna, preko Maupas- santa, di Lampeduse, DAnnunzia, sve do Alberta Camusa ili Jamesa M. Caina. Knjièvnost je proìmala sve faze nastajanja Viscontijevih filmova od po~etne ideje filma sve do posljednjega dana montaè. Njegovi suradnici, scenaristi Suso Cechi D Amico, Pasquale Festa Campanile i Enrico Medioli, tvrde da bi ve} i najkra}i sinopsisi Viscontijevih filmova bili plod njegove lektire. Na pisanje scenarija odlu~io bi se tek nakon {to bi pa`ljivo odredio koje }e knjièvne utjecaje u filmu slijediti. Bilo je tako ~ak i onda kada se radio Luchino Visconti originalan scenarij. I u tom slu~aju scenaristima bi nalagao da se nadahnu pojedinim romanom ili autorom, kriàju}i ponekad i vi{e pisaca i knjièvnih stilova u isto vrijeme. U Naizgled, neorealizam i knjièvnost proturje~e si. Veliko raz- film bi se u{tirkala atmosfera nekoga klasi~nog knjièvnog doblje neorealisti~koga filma, 1945-1949 (s iznimkom Vis- djela, neki snaàn i prepoznatijiv knjièvni sukob ili tipi~an contijevih filmova) karakterizirano je izvornim scenarijima lik. Iz takva na~ina rada proizlazili su i originalni scenariji, koji za referentne to~ke uzimaju neposrednu zbilju, a ne ali uvijek kao amalgam prepoznatljivih motiva, likova i ide- knjièvnost. Rim, otvoreni grad, Kradljivci bicikla, Sciuscia, ja klasi~ne knjièvnosti, ukr{teni u svim smjerovima, od Do- Njema~ka nulte godine, Tragi~ni lov sve su to filmovi koji stojevskog do Camusa. Kako bismo uo~ili osnovne modali- ne nastaju po knjièvnom predlo{ku, ve} kao izraz autorske tete odnosa knjièvnosti i filma u Viscontija, u razmatranje te`nje prema neposrednosti svakodnevice. }emo uzeti njegovu prvu autorsku fazu neorealisti~ke fil- Za velike autore prve faze neorealizma literatura je mnogo move Opsesija i Zemlja drhti. Opsesija je snimljena 1942, u slabiji i bezli~niji stvarateljski impuls. Stvarnosti oni pristu- jeku Drugog svjetskog rata, kao talijanska verzija ameri~kog paju izravno, pa je knjièvnost podre|ena doga|ajima koji hard boiled romana Jamesa Caina Po{tar uvijek zvoni dva- se oko njih zbivaju svakoga trenutka na ulici, na tr`nici ili put, a Zemlja drhti (1948) manifesno je ostvarenje neorea- u crnoj kronici. Za{to se utjecati literaturi kada je ve} sama lizma, nastalo prema Verginom romanu Obitelj Malavoglia. stvarnost prepuna pri~a razmi{ljali su Rosselini i De Sica. Nijedan od ta dva filma nije doslovna adaptacija knjièvno- Za razliku od njih, Visconti zbilju vidi posredovanjem knjiga romana. Zemlja drhti nije izravna traspozicija Vergina ro- èvnosti, uspijeva pomiriti neorealizam i knjièvnost i, na- mana Obitelj Malavoglia, nego se slobodno nadahnjuje Ver- posljetku, stvara uzorno neorealisti~ko djelo, film koji }e po- ginim narativnim modelom i nesputano preuzima likove i staviti kriterije neorealisti~koga stila, glume, strukturiranja mjesta zbivanja. Zemlja drhti predlaè idealiziranu verziju pri~e, naracije... Veza izme|u filma i literature za njega je Verge, vi|enu prije svega kao suprotnost DAnnunziju, Sve- duboka i postojana, odre|ena jednom, jedinstvenom kon- vu, ili ~ak i Pirandellu.1 Ni u Opsesiji Visconti ne slijedi bu- cepcijom umjetnosti i zato su Zemlja drhti i Opsesija, unato~ kvalno roman J. M. Caina, nego neoptere}eno uzima osnov- knjièvnom podrijetlu, postali idealni filmovi neorealisti~kih ne narativne pretpostavke, slobodno ih razra|uje i po~esto kanona. Dakle, zanimljivo je vidjeti na koji se na~in neorea- mijenja. Ipak, odnosi izme|u romana i filma u tim su filmo- lizam podudara s knjièvno{}u verizma devetnaestog stolje- vima dovoljno bogati, sloèni i zanimljivi da bi ih se analizi- }a ili ameri~kim hard boiled romanom. Ali, ne samo to. Ta- ralo i poku{alo shvatiti na~in na koji u Viscontijevu opusu kav na~in prevo|enja romana u film mogao bi pristati i u koegzistiraju knjièvnost i film. neki {iri teorijski kontekst, koji bi se pozabavio problemom 132 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 132 do 141 Rogo{i}, S.: Zemlja drhti i Opsesija kreativne osmoze literature i filma. Na primjeru prvih Vis- nostavnjuje i odri~e velikih, pompoznih referentnih mjesta contijevih filmova otvarit }e se niz adaptatorskih, narativnih fa{isti~ke pro{losti. Dakle, determiniraju}a ~injenica u ra|a- i ideolo{kih problema u odnosu knjièvnosti i filma. Na koji nju neorealizma jest otpor staromu, otpor fa{isti~koj pro{- na~in knjièvnost utje~e na film, ali i film na knjièvnost; losti otpor koji filmski povratak primitivnom pretvara u kako je privodi svojoj epohi, vitalizira i oja~ava u novom sasvim novu kulturnu struju. Takva orijentacija naglo dovo- kontekstu? di do sna`na preobrata: junaci novih romana i filmova nisu vi{e intelektualci i njihovi cerebralisti~ki problemi, nego Neorealisti~ki kontekst nastanka sada dolaze iz svih dru{tvenih slojeva (seljaci, radnici, neza- Odnos Viscontijevih neorealisti~kih filmova i literature po posleni...) s prtljagom svakodnevnih problema. Slu`beni ì- kojoj su nastali ne moè se izuzeti iz tada{njega povijesno- vot zemlje, vo|en po rigidnim doktrinama nametnutim svi- kulturnog konteksta. Da bismo stigli do osnovnog pitanja soka, sada je zamijenjen mnogo spontanijim na~inom ìvlje- ovog cijelog izlaganja, valja krenuti od samih motiva nastan- nja u kojem se esencijalne umjetni~ke teme vi{e ne potisku- ka neorealisti~kog pokreta i ukratko objasniti kakve su kul- ju cenzurom. Povijest se ne odvija, kao za vrijeme reìma, u turnopovijesne okolnosti uvjetovale ra|anje neorealizma. ministarstvima i uredima, nego na trgovima, ulicama, u seli- Moglo bi se re}i da za nastanak neorealizma postoje tri glav- ma, tamo gdje ljudi ìve i umiru svakoga dana. âk se i je- na motiva. Prvi je povijesnoga karaktera: Italija je 1945. zik mijenja. Talijanski jezik u filmovima i knjièvnosti nije hrpa ru{evina, narod je gladan, ali ba{ na tim ru{evinama i vi{e onaj pompozni, kvazistarorimski jezik iz Mussolinije- gladi stvara se op}i fenomen preporoda intelektualci su vih govora ili pak umjetna tvorevina, danuncijevski (korpo- suo~eni s novom stvarno{}u, pa takve prilike obvezuju misli- zna) stila novi je jezik mnogo fragmentiraniji i instin- la~ku elitu na sna`nije sudjelovanje u ìvotu mase. Nakon ktivniji, proiza{ao iz dijalekta. Neorealizam hrabro razotkri- dvadesetogodi{nje letargije izlaze iz izolacije i brzo se uple- va sve osobine vremena i ~ini ih svojima. Otkriva se dimen- }u u nadolaze}a dru{tvena zbivanja. To je vrijeme karakteri- zija svakodnevnog; gotovo zaboravljena sfera javnoga pro- zirano nezaustavljivim impulsima za znanjem i spoznava- stora, gdje se odvijaju drame koje su prepoznatljive svima. njem novoga, nezadrìvim zanosom da se Italija Talijanima Otkriva se postojanje likova i glumaca (~esto) natur{~ika, otkrije onakva kakva zaista jest putem umjetnosti, bez koji se u scenskom prostoru ne kre}u usiljeno, nego s najve- dru{tvenih inhibicija, la`nih maski, licemjerja i tabua. Ne }om opu{teno{}u, tako da su posve prirodan dio svijeta koji postoji vi{e, kao za fa{izma, samo jedan, povla{ten pogled na ih okruùje. svijet, unaprijed ustrojena interpretacija stvarnosti. Izme|u No, ba{ u takvim razdobljima duboke krize èli se zaklju~iti dvaju razdoblja u talijanskoj povijesti kraja fa{izma, ere s iskustvima iz pro{losti. U isto vrijeme ~ini se da budu}nost okrutne politike, planirane tako da bi se zauzdala svaka film- i nije tako sigurna, jer kao da se, u lavini snova i od silne è- ska aktivnost u sustavu èljezne kontrole i cenzure i raz- lje za boljim ìvotom, lako moè uru{iti. îni se da je kultu- doblja u kojem nastaje novi demokratski poslijeratni pore- ra, u ovom slu~aju film, jedino sigurno sredstvo u procesu dak (makar samo na papiru uistinu demokratski), otvara se brze dru{tvene transformacije. Umjetnost se shva}a kao po- nedugo razdoblje od pet, {est godina iznimne slobode izra- vla{teno sredstvo kojim bi se uvidio i spoznao svijet koji àvanja u kojem se nastoji svakomu dati slobodu i priliku da malo-pomalo izvire iz ru{evina. Tako dolazimo i do drugo- afirmira vlastitu osobnost i ideje. ga razloga, presudna za nastanak neorealizma. Taj je motiv Razdoblje neorealizma podudara se, prije svega, s prijela- ~isto ideolo{ke naravi i ti~e se kulturalne politike komuni- znim dru{tvenim razdobljem poslijeratne Italije. Stoga je i sti~ke partije tih godina. U ~asopisu Rinascita, glasilu komu- shvatljivo da tada{nji film iskazuje dru{tvenu potrebu za du- nisti~ke partije, programatski je zapisano: bokom reformom moralnoga ìvota, èlju za otkrivanjem Teìmo isklju~ivo novim kulturnim istraìvanjima...Pod svega onoga {to je tijekom fa{izma bilo zabranjeno i nedo- tim podrazumijevamo potragu za jednim, odre|enim sa- stupno. Neorealisti~ki filmovi posljedica su {iroka kulturnog dràjem u odnosu na drugi, mogu}i, a piscima ne èlimo zamaha koji ru{i mitove nastale tijekom fa{isti~kog doba. nametati ni{ta; problem leì na njihovoj vlastitoj savjesti Zasi}eni reìmskom filmskom propagandom, autori neorea- i ozbiljnosti kojom }e se prihvatiti zada}e. lizma zaziru od bilo kakvih poku{aja krivotvorenja stvarnosti avanturisti~kim epopejama (npr. Scipion Afri~ki) ili ro- U takvim okolnostima, u tom razdoblju, komunisti~ka par- manti~no eskapisti~kim filmovima bijelih telefona. Neore- tija zaista nastoji blagosloviti, pa ~ak i stimulirati filmove i alizam je zbog toga filmski pravac koji }e u u kontekstu cje- autore poput Viscontija, De Sike ili Rossellinija, afirmiraju}i lokupne povijesti filma najbolje predstavljati princip razli~i- njihova djela kao dru{tveno poèljan kulturni model. Ba{ tosti i autonomnosti jedne filmske struje u odnosu na ono zbog toga }e se i dobar broj intelektualaca neorealizma pri- {to joj prethodi. Temeljna je potreba neorealista, ponajprije bliìti komunizmu u nadanju da }e tako prona}i idealnu u samim po~ecima pokreta, da se iskreno svjedo~i o nepo- ravnoteù izme|u dru{tvene odgovornosti, koju kao pisci srednoj stvarnosti. Kao da se autori neorealizma nastoje vra- preuzimaju na sebe, i blaènog stanja slobode i ideolo{ke titi na same po~etke filma, esenciju filma, ono prvobitno, ru- neuvjetovanosti. Strast za politi~kim djelovanjem sjedinila dimentarno i primitivno. Uzdaju se u improvizaciju, u slu- se s voljom da se dotada{nje izraàjne granice filmske tradi- ~aj, u scenarije izrasle iz svakodnevne stvarnosti, neprofesi- cije pomaknu znatno unaprijed. Tako je i Viscontijev film onalnu glumu, nedotjerane kadrove i grubu montaù. Zemlja drhti nastao nakon {to autor nije uspio realizirati Medijski jezik kojim operira neorealizam smi{ljeno se pojed- partijski dokumentarac o ìvotu i bijedi sicilijanskih ribara. 133 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 132 do 141 Rogo{i}, S.: Zemlja drhti i Opsesija

Zemlja drhti

Trebao je to biti propagandni film de commande, narud`ba smo rekli da karakterizira neorealisti~ko razdoblje talijan- komunisti~ke partije Italije, namijenjen izbornoj kampanji skoga dru{tva i filma. U romanu Obitelj Malavoglia mogla 1948. se izraziti kulturna i ideolo{ka potrebe za novim, demistifi- cirati filmske mitove fa{izma; u junake prometnuti male lju- Iskustva sabrana u pripremi tog dokumentarca Visconti je de, ribare, teàke, shvatiti njihovu borbu u bijedi i golom uporabio u stvaranju Zemlja drhti, pa je i ideolo{ka baza fil- preìvljavanju i otkriti dimenziju svakodnevnoga u jezi- ma kojim }emo se pozabaviti u skladu s idejama komunisti~- ku dijalektu, glumi, naraciji, itd... Zemlja drhti freskovit ke partije tih godina. Tre}i, ali ne i posljednji, motiv nastan- je prikaz borbe ribarske obitelji protiv mjesnih mo}nika i ka neorealizma knjièvnoga je karaktera. To je pitanje za ovo izrabljiva~a. Ta ih borba vodi do kona~nog poraza i raspada razmatranje vjerojatno i najva`nije. Neorealisti~ki film od obitelji, a potom i do zaklju~ka o proma{enosti individualne po~etaka je isprepleten s knjièvnom tradicijom realizma, od pobune malih ribara protiv mo}nih i bogatih. Postoje}a situ- Manzonija, preko Nieva, pa sve do Verge. Iako autori poput acija moè se promijeniti jedino slo`nim, kolektivnim djelo- De Sike i Rosselinija ne snimaju po knjièvnim predlo{cima, vanjem. Ba{ kao i Opsesija, snimljena nekoliko godina prije, u kulturnim krugovima vlada mi{ljenje kako je poèljno da Zemlja drhti istinsko je filmsko otkrivanje neorealisti~ke Ita- novi autori rade po knjièvnom modelu naturalizma i veriz- lije mra~ne, pesimisti~ne i prepune gor~ine. U takvu od- ma. Pripovjeda~i neorealizma, filmski i knjièvni autori, za nosu prema stvarnosti krije se jedan od glavnih motiva zbog svoj idealni model postavili su romane Giovannija Verge, a koji neorealizam privilegira Vergu. neki neorealisti tvrde ~ak da cijelo knjièvno stvaranje nakon Verge treba biti zaboravljeno ili jednostavno ostavljeno Odabrav{i filmu knjièvno polazi{te, i to ba{ roman Obitelj sa strane. Zbog ~ega se neorealizam na{ao u suzvu~ju s Ver- Malavoglia, Visconti obavlja jednu od najprimjernijih i naj- gom? îni se da je roman pri~a o obitelji iz Acitrezza, mje- posebnijih operacija prevo|enja knjièvnosti u film. Knjièv- sta{ca na Siciliji, u potpunoj analogiji s neorealisti~kom po- nom tekstu vjeran je utoliko {to su mjesta zbivanja, krajolici etikom, zbog toga {to se lako mogao svesti na neorealisti~ki i velik broj likova isti oni opisani u Verginu romanu. Ali, tip pri~e onaj tip pri~e koji izraàva nadanja, tlapnje i op- iako film uvelike prianja narativnom modelu romana, to sjene, ali i sna`ne sukobe i netrpeljivosti onda{njega talijan- Viscontija ne spre~ava u ostvarenju vlastitog, autonomnog skog dru{tva. Visconti je u Vergi prona{ao sve ono za {to ~itanja predlo{ka. Zbivanja su iz romana aktualizirana, obi- 134 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 132 do 141 Rogo{i}, S.: Zemlja drhti i Opsesija telj Malavoglia preimenovana je u obitelj Valastro, a roman Mara Valastro Mena Malavoglia Lucia Valastro Lia Ma- je pro~itan u politi~kom klju~u socijalnih sukoba i postoje- lavoglia Alfio Valastro / Vanni Valastro / Lia Valastro }ih proturje~ja tada{nje Italije. Zemlja drhti, osim narativnih Alessi Malavoglia Nicola (zidar) Alfio Mosca (ko~ija{) vrijednosti, donosi i rigoroznu studiju proletarijata na jugu Don Salvatore Don Michele Janu Rocco Spatu Nedda Italije. Dakle, Viscontijeva adaptacija romana neka je vrsta Barbara Raimondo/ Nino/ Conte/ Pandolla/Lorenzo bar- re-kreacije, odnosno ponovnoga pisanja Vergina teksta. ba Crocifisso/ Kapula (me{tar)/. Filippo/ Kuma Grazia No, odredimo najprije osnovne zna~ajke filma i na~ina na Patku{a (Piedipappera) koji je roman preveden u film. Shema po kojoj se slaù Viscontijevi i Vergini likovi veoma Zemlja drhti je iscrpna, a podudarnosti su o~ite ve} u samoj podjeli imena. Onim likovima koji karakterno podsje}aju na Vergine Susret Viscontija i Verge nije usputan, ni vezan isklju~ivo uz Visconti se potrudio zadràti knjièvno ime. S druge strane, film Zemlja drhti. Egzistencijalna vizija sicilijanskoga pisca ako bi ne~ije karakterne osobine bile izmijenjene u odnosu pronalazi u Viscontiju idealna filmskog autora. Kada bismo na roman, promijenilo bi se i samo ime lika. Tako, npr., sta- sve njegove filmove sveli pod zajedni~ko ime, bio bi to nari djed Padron Ntoni, postaje Padron Giovanni, jer se film- slov Vergina ciklusa romana Poraèni. Kao i Vergini juna- ski lik funkcionalno i karakterno razlikuje u odnosu na onaj ci, Viscontijevi su likovi uvijek poraèni: pobije|eni od po- knjièvni. Liku pokojnoga voljenog oca obitelji Visconti vijesti, dru{tva, ìvota koji ne dopu{ta slobodan izbor vlasti- daje ime Sebastiano, ba{ kao {to se u romanu zove otac te sudbine, uvijek u lancima dru{tvene vrste kojoj pripadaju. Ntonija Malavoglie, suprug Mare la Longa, koji u tre}em Serija poraza i poraènih u Viscontijevu opusu zapo~eta je poglavlju romana stradava u brodolomu. Majka obitelji Va- filmom Zemlja drhti, a protagonist Ntoni samo je jedan od lastro u filmu progovara tek nekoliko re~enica njezina je, mnogih Viscontijevih poraènih i poniènih individualista. gotovo nijema, prisutnost va`na simboli~ki, ali je znatno Ntoni se dugo bori ne bi li razbio strukturu lokalnih mo}- druk~ija u odnosu na knjigu. Zbog toga je Visconti promije- nika, posjednika brodova o kojima ovisi ribarska zajednica nio maj~ino ime i dodijelio ga likovima sestara. Likovi djece Acitrezza. Na kraju nema izbora predaje se i pokunjeno Alfia, Vanni, Lia i dijete koje je uvijek u maj~inu naru~ju, spu{ta glavu: zajedno s mla|om bra}om odlazi mjesnim a ~ije ime ne poznajemo u knjizi ne postoje, pripadaju is- mo}nicima izmoliti posao. Ako to ne u~ini, ne}e mo}i pre- klju~ivo Viscontijevu filmu. Zato su likovi Don Salvatorea i hraniti obitelj. Ipak, iako je poraèn, Ntoni se jo{ nada pra- Don Michelea u romanu i u filmu gotovo istovjetni. vednom rje{enju sukoba; mo`da }e jednog dana ribari ipak zajedni~ki nadvladati klasne nepravde. Ve} i iz tako povr{na Lik Rocca Spatua trebao bi odgovarati liku ~ije je ime u ro- opisa situacije jasno je da je Visconti, u odnosu na Vergu, manu Jano, ali ipak, ne moè se uspore|ivati s Janom. U ro- druk~ije osovio sredi{nji problem pri~e. Naime, u Verginu manu je ta figura mnogo kompleksnija i va`nija nego {to je romanu mladi protagonist Ntoni iz obitelji Malavoglia do- u strukturi filma bitan Nicolin prijatelj, fizi~ki radnik Jano, lazi u kontakt s gradskom sredinom, gubi korijene i prolazi itd. Nabrajati takve primjere moglo bi se nadugo, ali ve} je dugu parabolu, koja ga vodi do izop}enja u mjestu, i kona~- sada jasno da Vergini likovi, kada ih preuzme Visconti, biva- noga, nepovratnog odlaska sa Sicilije. Za Vergina junaka je- ju nanovo izmi{ljeni. Ve}ina ih u procesu filmske adaptacije dino je rje{enje bijeg, dok je sudbina Viscontijeva Ntonija biva pojednostavnjena, a njihove narativne funkcije, u odno- pone{to druk~ija nije prognan od vlastite zajednice, ali, su na roman, uglavnom su sintetizirane. Takvo je dramatur- svejedno, u svojem mjestu biva ponièn i ismijan. No, iako {ko na~elo provedeno i izme|u likova poput Viscontijeve je poraèn, Viscontijev protagonist prevalio je put od po~et- Nedde i Vergine Barbare u scenaristi~koj transpoziciji noga buntovni{tva do kona~ne svijesti o stvarnim prilikama Barbare u Neddu lik biva pojednostavnjen isklju~ivo u funk- male ribarske zajednice. U tome je osnovna razlika izme|u ciji ljubavnog odnosa s Ntonijem. Likovi mjesnih bogata{a Verge i Viscontija. Kraj filma nije bijeg, nego probu|ena svi- u romanu i filmu karakterno nisu odve} sli~ni, tek su nara- jest o proma{enosti individualne inicijative ukoliko je ne po- tivno funkcionalni na sli~an na~in. Naime, i u romanu i u fil- dupre kolektiv. U odnosu na takav, grintozan zavr{etak filmu lokalni su mo}nici uz obitelj protagonista vezani isklju- ma, kraj Vergina romana ~ini se indolentan i impotentan, jer ~ivo ekonomski u knjizi preko svojeg du}ana lupina kao da sugerira povla~enje i bijeg iz postoje}e konfliktne (biljka jestiva ploda), u filmu tako {to obitelj protagonista stvarnosti. Verginu Ntoniju zbilja je prete{ka i nepromjenji- Valastro radi za one koji posjeduju brodove. I u filmu boga- va i on nepovratno bjeì. Dakle, ve} je sada jasno da Viscon- te su obitelji jedan od glavnih povoda osiroma{ivanju obite- ti ne slijedi u potpunosti Vergin narativni model, nego ga ak- lji protagonista, ali njihova narativna funkcija nije mnogo tualizira, nadogra|uje, a ponekad i zanemaruje, ovisno o nova`nija u odnosu na roman. Stoga svaka vrst usporedbe te vom sklopu zna~enja koja èli stvoriti. Kako bismo tu tvrd- skupine likova i ne vodi posebno zanimljivim zaklju~cima.2 nju potkrijepili, valja predstaviti i shemu koja pokazuje kako No, ipak je va`no zapaziti kako u romanu Ujak Crocifisso i Viscontijevi likovi funkcioniraju u odnosu na Vergine: ostali Vergini bogatuni tvore samo jedan ogranak mo}na Film / Roman: mehanizma bankarskih i industrijskih dru{tava, koji u to doba naru{avaju ravnoteù arhai~nog ruralnog svijeta Acci- Djed (Padron Giovanni) / Djed (Padron Ntoni) Majka trezzina. S druge strane, u Viscontijevu filmu, Raimondo i Mara la Longa (Sebastiano Valastro) (Se)Bastiano Mala- ostali izrabljiva~i predstavljaju Acitrezzinsku dimenziju vlasti voglia Ntoni Valastro / Cola Valastro Ntoni Malavoglia i mo}i, jer je borba ribara protiv bogatuna borba izme|u 135 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 132 do 141 Rogo{i}, S.: Zemlja drhti i Opsesija

klasa. U Verginu romanu mjesni bogata{i predstavljaju samu mu povijest je shva}ena kao konkretna implikacija stvarnih sudbinu, odnosno neku vi{u silu koja se okomi na sirotu si- situacija, u objektivnim i dokumentiranim okolnostima. Sre- cilijansku obitelj. Bogata{i su manifestacija vi{eg i neshvatlji- di{nji konflikt u romanu jest sukob izme|u industrijskog vog prirodnog reda stvari, utjelovljenje kobi koja zadesi obi- dru{tva i arhai~ne, ruralne sredine, dok je u Viscontija kon- telj Malavoglia. Visconti likovima mjesnih bogatuna pridaje flikt ideolo{ki, izazvan podjelom dru{tva u klase. druk~ije socijalne konotacije. Seoski mo}nici iz Accitrezzina No, stvarne povijesne okolnosti u Viscontija su odsutnije ne- nisu vi{e predstavnici nekoga metafizi~kog i nedoku~ivog goli u romanu. U Verginu romanu naveliko se pri~a o teku- sudbinskog poretka oni su lokalni zastupnici klasne ne- }im povijesnim doga|ajima porezu na sol i bitki kod Lis- pravde ili bolje re~eno konkretnog dru{tvenog meha- se, koleri u Italiji tih godina i antiklerikalnim raspravama nizma koji onemogu}uje blagostanje obitelji Valastro. Nesre- koje se u to doba vode, itd.; tako da samo iz takvih podata- }e koje su zadesile obitelj nisu pro~itane u sudbinskom klju- ka moèmo vremenski locirati sva zbivanja u romanu. U Vis- ~u, kao {to to biva u romanu, nego prenesene u jasan i de- contija, povijesne su konotacije rijetke. Osim ponekog mu- finiran socijalno povijesni kontekst. Drugim rije~ima, u Ver- solinijevskoga natpisa na zidu ili srpa i ~eki}a na pro~eljima ginu romanu Accitrezzina je zajednica u kojoj, jedni pokraj ku}a, ne postoje konkretnije povijesne indikacije koje bi drugih, ìve bogati i siroma{ni, prijatelji i neprijatelji, ~esto skrenule pozornost na razdoblje u kojem se pri~a odvija. pod istim krovom, u istoj obitelji, ovisno o svojem dijelu u prirodnoj podjeli socijalnih uloga. Konflikti me|u likovima U narativnoj logici filmske adaptacije romana zanimljivo je stoga se ~ine posljedicom samorazumljive prirodne selekci- zapaziti nekoliko stvari. U filmu Zemlja drhti postoje tri lju- je, a ono {to ih dijeli jedne od drugih jest priroda/sudbina, bavne pri~e Mara i Nicola, Ntoni i Nedda i Don Salva- koja im je u borbi za preìvljavanje namijenila razli~ite tore i Lucia. Odnosi izme|u ta tri para u filmu smjenjuju se dru{tvene uloge. ovisno o ekonomskom razvoju pri~e o obitelji Valastro, odnosno o materijalnom stanju obitelji. Stoga financijski status Sredi{nji je konflikt romana sukob interesa obitelji i lokalnih obitelji uvelike odre|uje narativnu ekonomiju pri~e. Naime, bogata{a koji u arhai~nu dru{tvenu zajednicu poput Sicilije sve tri ljubavne pri~e smje{tene su u tri razli~ita dijela filma unose interese banaka i kapitalisti~kih dru{tava, modernog i, ako ga poku{amo podijeliti u tri razli~ita dijela, oni }e od- industrijalizma koji nadolazi potkraj devetnaestog stolje}a. govarati trima razli~itim materijalnim statusima obitelji pro- U Viscontijevu filmu, u skladu s ideologijom dijalekti~kog tagonista na po~etku status quo, u sredini dugo prièljki- 3 materijalizma, Accitrezzina je zajednica podijeljena u klase, vana autonomija, a na kraju siroma{tvo. Tako }emo i uvidje- gdje postoji suìvot (od po~etka filma jasno konfliktualan) ti da tri razli~ite ljubavne pri~e u strukturi filma ovise o tri izrabljenih i izrabljiva~a, radnika i poslodavaca, onih koji razli~ite obiteljske ekonomske situacije. Ba{ se u tim ljubav- rade da bi preìvjeli i onih koji ìve od tu|ega rada. Stoga je nim situacijama jasno zapaàju sli~nosti i razlike izme|u Vis- razumljivo da u strukturi filma Visconti najprije objasni kon- contijeva teksta i Vergina romana. Razvoji triju pri~a veoma fliktnu situaciju, pokaè tko su izrabljiva~i, a tko izrabljiva- su sli~ni, a Visconti u ljubavnim zapletima povremeno preu- ni, pa tek potom ocrta eksploziju konflikta i, napokon, opi- zima i velike dijelove romana, gotovo ~itave ulomke Vergi- {e Ntonijevu klasnu pobunu i poku{aj da se domogne sred- nih dijalo{kih situacija. Mjestimi~no, Visconti se romanom stava proizvodnje, ~ije posjedovanje jam~i kontrolu nad nad- koristi posve doslovno: nicama i cijenu prodaje ribe. Za Viscontija su poku{aji da se obiteljski posao ostvari autonomnim u odnosu na mo}nike Roman: pozitivna djelovanja, ~iji je jedini nedostatak da su povijesno Onaj koji }e pojesti ove srdele, po~injala je rodica nezrela i politi~ki neosmi{ljena. Visconti u potpunosti drì Anna mora da je sin pravoga kralja, lijep kao dan, ja- stranu svojem Ntoniju, opravdava njegove postupke, {to se hat }e jednu godinu, jedan mjesec i jedan dan, na svome za Vergu ne moè re}i sa sigurno{}u. Naime, Vergin Ntoni bijelcu, dok ne do|e do za~arane ~esme iz koje te~e med i buni se protiv dru{tvenoga poretka stvari, a u arhai~noj za- mlijeko; tu }e, odjahav{i da se napije, na}i naprstak moje jednici poput ove poredak je nepromjenjiv jer je odre|en k}eri Mare, koji su tamo odnijele vile, nakon {to ga je prirodom. Pobuna je ne{to gotovo nepravedno, mo`da i po- Mara ispustila u ~esmu kad je punila kr~ag. A kraljev sin, gre{no, jer u Verginu fatalisti~kom svjetonazoru sudbinu tre- napiv{i se iz Marina naprstka, zaljubit }e se u nju; i puto- ba prihvatiti, pa makar pomirljivo i skru{eno. Tako je to vat }e jo{ jednu godinu, jedan mjesec i jedan dan, dok ne htjela priroda. îni se da Verga sugerira kako je svako Nto- stigne u Trezzu, a bijelac }e ga dovesti pred perilo, gdje }e nijevo djelovanje protiv postoje}ega poretka gotovo nepra- moja k}i Mara prostirati rublje; i kraljev sin uzet }e je za vedno, jer je prirodni redoslijed stvari takav kakav jest i ne ènu i prstenovati; a onda }e je posaditi bijelcu na sapi i moè se izmijeniti. Za razliku od Verge, pobuna je Visconti- odnijeti je u svoje kraljevstvo. Alessi je slu{ao otvorenih jeva junaka, unato~ nedostacima, vrednovana kao pravedna usta, upravo kao da vidi kraljeva sina na bijelcu kako nosi i potrebna inicijativa. u sedlu Maru rodice Anne A kamo }e je odnijeti? za- Na vidjelo tako izlazi jedna od osnovnih razlika izme|u Ver- pita zatim Lia. Daleko, daleko, u svoju zemlju preko gina i Viscontijeva djela premje{tanje glavne osi romana mora, odakle se vi{e ne vra}a. Obitelj Malavoglia s povijesne antropologije na ideolo{ku Film: antropologiju Viscontijeva filma. Teì{te mita o sicilijanskoj obitelji Malavoglia u filmu se prenosi sa svoje (vergijanske) Lucia: ...Taj je sin pravog kralja, lijep kao sunce, i hodat geopovijesne osi na ideolo{ku os. Naime, u Viscontijevu fil- }e jednu godinu, jedan mjesec i jedan dan, na svome bije- 136 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 132 do 141 Rogo{i}, S.: Zemlja drhti i Opsesija

lom konju, dok na kraju ne stigne do za~arane ~esme, pre- Zbog takvih razlika izme|u filma i romana zanimljivo je za- pune mlijeka i meda. Si}i }e s konja da bi se napio i {to }e paziti jednu stvar. Na naslovnoj {pici filma Visconti ne pot- prona}i? Moj naprstak! Tamo su ga odnijele vile. I kada pisuje Vergu, ne navode}i ni ime romana po kojem je film ga vidi, kraljev sin }e se zaljubiti u mene. Hodat }e, hoda- nastao.4 U slu`benim podacima filma autor knjièvnoga tek- ti i napokon sti}i u Trizzu i vidjet }e me i zaljubiti se u sta nije naveden. Najvjerojatnije Visconti to ne ~ini slu~ajno, mene i posaditi me na bijelog konja i odnijeti daleko, da- gre{kom, ili da bi, mo`da, prikrio tragove svojega stvarnog leko u svoje kraljevstvo. knjièvnog uzora. îni se da ta Viscontijeva odluka, da Ver- gu ne potpi{e na {pici filma, apostrofira razli~itosti izme|u Sve ove (i jo{ mnoge druge) korelacije filma i romana, koje romana i filma. Naime, Viscontijevo promi{ljanje Vergina smo naveli, daju nam do znanja da se Visconti romanom ko- teksta dovoljno je radikalno da se ne moè govoriti o jedno- risti poput svojevrsna agregata narativne gra|e; roman je stavnoj adaptaciji romana, pa Visconti odlu~uje s naslovne polazi{na to~ka koja se po potrebi mijenja, kontekstualizira {pice izbrisati Vergino ime. No, unato~ tomu, odmah po ili de-kontekstualizira. Katkada se originalni smisao knjièv- dolasku filma u dvorane, publika je zapazila podudarnosti noga predlo{ka preuzima u potpunosti, a katkada i sasvim izme|u filmskog i knjièvnog teksta. Ve} za prvih sezona pri- izokre}e. Zemlja drhti izniman je, ali i primjeran slu~aj kazivanja u~estale su usporedbe Viscontijeva filma i Vergina skladna odnosa filma i literature ne predstavljanja posto- romana, a Obitelj Malavoglia ve} je u to doba recipirana kao je}eg teksta, ve} istinske re-kreacije knjièvnog teksta. To bi interpretativni klju~ filma Zemlja drhti. Iako film nije izrav- zna~ilo da referentni knjièvni tekst nije pretekst koji biva na adaptacija knjièvnoga djela, posve je jasno da Visconti u kori{ten da bi ozna~io likove i odredio dijegeti~ke razvoje, Verginu djelu pronalazi oslonac i trajnu stvarala~ku indika- ili da bi opisao psihologije likova i ocrtao sukobe me|u nji- ciju. ma nego, kao stvarnost koja je autoru sve to sugerirala. Vergin roman posluìo je Viscontiju kako bi stvarnost ribar- Roman se u odnosu na film pona{a kao sugestija, a ne kao ske Acitrezzine u poslijera}u dvadesetog stolje}a rekonstrui- zadanost. Viscontijevo kriti~ko ~itanje klasi~noga knjièvnog rao i interpretirao, polaze}i ponajprije od izgleda i dru{tve- djela vi{e nastoji reinterpretirati trenutak inspiracije i ideje nih prilika devetnaestoga stolje}a tog malomje{tanskog rea- koji stoji iza predlo{ka i koji je doveo Vergu do pisanja ro- liteta. Visconti je umio prona}i stvarne povijesne, psiholo{- mana, nego samu kona~nu literarnu formu romana. Drugim ke i socijalne korelate izme|u bijede devetnaestog stolje}a i rije~ima, film Zemlja drhti vi{e interpretira narativni epicen- aktualnog socijalnog stanja nakon Drugog svjetskog rata. tar romana, polazi{te knjièvnog predlo{ka, negoli samu pi- Zbog toga (i mnogo~ega drugog) film je savr{en primjer {~evu dolaznu to~ku. I iako im je polazi{te zajedni~ko, u skladna odnosa knjièvnosti i filma. Naime, Zemlja drhti po- narativnom smislu dva se djela od po~etka ra~vaju i tek pokazuje kako se jedan filmski tekst moè koristiti knjièv- vremeno ukr{taju. Visconti je slobodno preuzeo knjièvni nim ne samo kao pukim nacrtom koji treba slijediti, ili materijal romana Obitelj Malavoglia, ali u onim okvirima kao plotom koji se modificira ovisno o prilici, nego kao koje su stvorile tematske odrednice sama romana. Dakle, pravom pravcatom stvarno{}u, koju i{~itava, interpretira i kao glavna tematska polazi{ta koja je Visconti izmijenio ve- rekonstruira. Film Zemlja drhti u odnosu na roman Obitelj likim su dijelom posluìli ovi tematski dijelovi: Malavoglia pona{a se kao ravnopravan prirodan, antropo- Odlazak u vojsku: U romanu Ntoni u vojsku odlazi na lo{ki ili socijalni fenomen, koji biva autorski pro~itan, inter- po~etku. Nakon tragi~na razvoja Lissina dijela pri~e u pretiran i rekonstruiran. Visconti uspijeva prona}i kulturni vojsku odlazi Luca Malavoglia. U filmu se ta dva odlaska kontinuitet izme|u knjièvnoga verizma i moderne misli ne- u vojsku stapaju u jedan i zbivaju prije po~etka filma. U orealizma. To je dosljednost koja o~itom postaje iz Visconti- pretpovijesti zbivanja, koja je prethodila filmu, Ntoni odlazi u vojsku. Djedova smrt: U romanu, nakon oluje i nakon {to je pre- ìvio te{ku nesre}u, Padron Ntoni najve}i dio vremena provodi u krevetu, potpuno onemo}ao, sve dok ga Alfio Mosca ne odvede u bolnicu u gradu, gdje umre od staro- sti. U filmu djed se razboli od srca odmah nakon Colina bijega i biva odveden u bolnicu u Cataniji, najvjerojatnije da bi umro. Oluja: U romanu, oluje su dvije: ona u kojoj umire Basti- anazzo i u kojoj propada obiteljski du}an. Druga je ona u kojoj zamalo umire Padron Ntoni. Visconti je u filmu za- drào samo jednu oluju, a njegov Bastianazzo (Sebastiano Valastro) mrtav je ve} na po~etku filma. Bijeg: U romanu se na bijeg u bolji ìvot odlu~uje Ntoni. Bjeì tamo »gdje se svaki dan jede meso i tjestenina«. U filmu onaj tko bjeì iz obiteljskih razloga je Cola. Zemlja drhti 137 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 132 do 141 Rogo{i}, S.: Zemlja drhti i Opsesija

jeva postupka rekreacije Vergina teksta. Vergin roman kao krije da je trudna, dvoje se ponovno odlu~e na bijeg, ali strada je iznova napisan, a pridodani su mu politi~ki i dru{tveni davaju u automobilskoj nesre}i. Giovanna umire, a Gino, motivi koji ga dovode u vezu s talijanskom zbiljom tih godi- iako nije kriv za nesre}u, bit }e osu|en ba{ zbog njezine smr- na. Sagledajmo na trenutak cjelokupni Viscontijev opus i od- ti. nos filma i knjièvnosti u kasnijim Viscontijevim filmovima U redu izlaganja doga|aja lako se zapaàju strukturalne i na- zapazit }emo da je ovakav postupak slobodne adaptaci- rativne analogije filma i romana, pa su, barem do osmoga je romana Obitelj Malavoglia kudikamo srodniji na~inu na poglavlja romana, podudarnosti brojne i ne mogu se zane- koji }e Visconti poslije adaptirati djela pisaca poput Boita mariti ili svesti na jednostavne sli~nosti u zapletu: vidi se (Senso) ili Testorija (Rocco i njegova bra}a), negoli djelima Frankov i Ginov dolazak na imanje; analognim prizorom 5 poput Smrti u Veneciji, Geparda, Bijelih no}i, itd. Naime, djeluje scena ru~ka, kada Frank/Gino pro`dire jelo; identi~- Visconti }e knjièvnim djelima pristupiti na posve druk~iji no je narativno rje{enje i prizor Frankova/ Ginova zapo{lja- na~in kada bude radio na Gepardu Tomasa di Lampeduse, vanja; sli~an je u~inak prvog susreta Franka i Core, odno- Strancu A. Camusa ili Smrti u Veneciji Thomasa Manna. U sno Gina i Giovanne; prizor zavo|enja dok je mu` odsutan tim slu~ajevima vjernost knjièvnom tekstu mnogo je tipi~- s imanja ima jednaku dinamiku doga|anja; prizor u kojem nija narativna struktura filma u mnogo se ve}oj mjeri Cora/Giovanna, skitnici Franku/Ginu, s gnu{anjem pri~a o oslanja na knjièvne odrednice. U takvu odnosu izme|u braku sa starim i ru`nim Braganom / Nickom gotovo je do- knjièvnog predlo{ka i filma redatelj postaje autor drugoga slovce prepisan iz romana; ljubavnici u filmu i romanu, na teksta u odnosu na knjièvni original. Redatelj je autor sli~an na~in planiraju bijeg; mehanizam po kojem se zlo~in filmskoga teksta, koji u je u osnovi druk~ije narativne kom- odvija u Viscontijevu filmu veoma nalikuje Cainovu roma- pozicije, a film je prilika i sredstvo da se u punoj kreativnoj nu; a identi~nu funkciju ima prizor posljednje ljubavni~ke slobodi i autonomnosti stvori jo{ jedan univerzum, druk~iji idile, prije nego {to }e biti uhva}eni (s razlikom da se u Vis- od pi{~eva. Visconti je filmu udijelio dignitet i razlog posto- contija taj prizor odvija uz rijeku, a u Caina na plaì). janja jednak prvobitnom, knjièvnom djelu, bez pod~injeno- sti romanu i bez strahopo{tovanja, tako da film postaje kom- Tim i jo{ mnogim drugim podudarnostima izme|u romana i plementaran romanu. filma pribrojimo i one generalne karakteristike fabule (pre- ljubni{tvo, poku{aj bijega, ponovni povratak Gino/ Frank, zlo~in, osiguranje...). Dakakako, moèmo navesti i prizore Opsesija koji nisu istovjetni, ali ipak neodoljivo podsje}aju jedni na Analize odnosa Opsesije s romanom Po{tar uvijek zvoni dva- druge Nick susre}e Franka u Glendaleu i ponovno ga od- put ~esto su nepravedno veoma jednostrane i ograni~ene. vodi ku}i; Giovanna i Bragana susre}u Gina u Anconi; mo- Na prvi pogled, ne zapaà se dublji intertekstualni odnos tih gu}a je Frankova alternativa nakon zlo~ina plavu{a Magda djela, pa su ~esto ovla{ izre~ene tvrdnje o prosje~nosti Cai- Allen, ba{ poput Anite, koja nakon zlo~ina postaje mogu}a nova hard-boiled romana, iz kojega je Visconti boànskim alternativa Ginu; razdoblje od {est mjeseci poslije zlo~ina ti- nadahnu}em stvorio epohalan film. Naizgled, tako i jest, jekom kojih Frank èli otputovati, a Cora èli nastaviti vodi- kao da Visconti od romana Po{tar uvijek zvoni dvaput preu- ti imanje, veoma je sli~an onomu u filmu, kada nakon uboj- zima samo labavi narativni okvir, odnosno rudimentarne stva Giovanna èli nastaviti dràti trgovinu otvorenu, a Gino crte zapleta. No, odnos izme|u Viscontijeva filma i Cainova èli oti}i. romana mnogo je sloèniji i zanimljiviji, a pozajmice iz knji- No osim takvih preklapanja filma i romana, mogu}e je pro- èvnoga teksta mnogo su bitnije od pukog preuzimanja fa- na}i i cijele dijalo{ke dijelove Viscontijeva filma, koji su pre- bule. Nukleus pri~e identi~an je romanu djevojka, uda- sudno odre|eni psiholo{kim identitetom Cainovih likova: ta za ru`na i zlo~esta starca, zaljubljuje se u skitnicu i zajedno ubijaju njezina muà. Doga|aji se niù redoslijedom veo- Roman: ma sli~nim Cainovu romanu. Skitnica Gino Costa zaustavlja Cora: Potom, cijele dvije godine nepoznati ljudi su me {ti- se pokraj osamljene ku}ice na rijeci Po, gdje stari Bragana i pali za bedra; za to bi mi ostavili pokoji nov~i} kao na- njegova mlada èna Giovanna drè prodavaonicu. Giovanna pojnicu, pitali bi me èlim li nave~er iza}i s njima. Neko- se zaljubljuje u skitnicu i ubrzo postaju ljubavnici. Stari mu` liko puta bih i iza{la s njima, Frank. uop}e ne sumnja u èninu vjernost i ponudi Ginu posao i Frank: I potom? smje{taj u du}anu. No, Gino ne podnosi starog i vulgarnog Cora: Ti zna{ {to zna~i iza}i s nekim, nave~er? Zar ne? Braganu i poziva Giovannu da mu se pridruì u bijegu. Gio- (...) vanna odbija i Gino odlazi, ali ne dospije daleko, zaustaviv- Cora: Potom je do{ao on. Vezala sam se uz njega zato da {i se u Anconi. Na putu se sprijatelji s trgova~kim putnikom me poku{a spasiti, vjerovala sam da }u se malo srediti. kojega zovu [panjolac. Nakon nekog vremena ponovno su- Ali, sada, ne mogu vi{e. Ne mogu vi{e ìvjeti s njim. Boè, sre}e Giovannu i njezina muà, koji poziva Gina da se vrati zar ti se na ~ini da sam poput nekakve pti~ice, nekakve go- na njihovo imanje. Gino i Giovanna odlu~e ubiti muà i na- lubice? mjeste la`nu automobilsku nesre}u. Plan uspije, ali policija Frank: Za mene si vi{e poput neke ma~ke. je sumnji~ava, a odnosi se izme|u ljubavnika kvare. Dvoje Cora: I onda, postoji jo{ jedna stvar, kada sam s tobom. ljubavnika dospije do Ferrare, gdje Giovanna unov~i novac Tebi ne moram neprestano lagati. îst si. I nisi debeo. od osiguranja za smrt muà. Gino se smatra iskori{tenim i Shva}a{ li, Frank? Nisi debeo. napu{ta Giovannu zbog plesa~ice Anite. Kada Giovanna ot- Frank: îni mi se da te razumijem. 138 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 132 do 141 Rogo{i}, S.: Zemlja drhti i Opsesija

Cora: Nemogu}e. Mu{karac ne moè razumjeti {to ovo Film: zna~i za ènu. Imati uza sebe debeloga gada, koji, kada te Giovanna (Ginu): Ima{ ramena poput pastuha. dira, okre}e ti se èludac. Ne nisam kao ma~ka, Frank. Ne mogu vi{e izdràti s njim, eto. Roman: Film: Cora (Franku): Ne, nemogu}e je. Provest }emo jednu no} u hotelu i onda odmah moramo prona}i posao. Giovanna: Ostala sam bez posla i onda bih izlazila na ve- ~eru s ljudima koje nisam znala, s ljudima u prolazu...- Film: Kada bi samo znao {to to zna~i ostati bez ijedne pare, na- Giovanna Ginu): Nemogu}e je. Provest }emo no} u hote- sred ulice, a ne zna{ kamo bi. lu i sutra moramo po~eti traìti posao. Gino: I onda? Giovanna: Ti zna{ {to to zna~i kada te nepoznati mu{kar- Roman: ci pozovu na ve~eru? Cora: Treba u~initi sve da novac samo kruì. (...) Giovanna: Vjerovala sam da }u se spasiti ako po|em s Film: njim. Ali, onda sam shvatila da }e biti jo{ gore nego prije. [panjolac: Vidi{, Gino, novac ima noge i mora {etati, kru- Nemogu}e je, shva}a{ li. [to }u ja od njegovih novaca, ìti. ako cijeli dan moram raditi u kuhinji? Sli~im li ti ja mo`- Roman: da na neku kuharicu? Gino: Ti si zasluìla biti gospo|a. Cora (Franku): Mnogo sam mislila o tome {to zna~i ima- Giovanna: Ti me razumije{? Zar ne? Kad sam s tobom, ti dijete. Za mene i za nas. Ukrali smo jedan ìvot, za ne? nemam potrebe lagati Ti si mlad...Zna{ li {to je stari mu{- Sada ga moramo vratiti. karac? Film: Gino: Ne, ali mogu pretpostaviti. Giovanna: Ne, ne moè{ pretpostaviti. Ne moè{ znati {to Giovanna (Ginu): Mnogo sam mislila na nas dvoje...na za mladu ènu zna~i ìvjeti sa starcem. Svaki put, kada dijete...zato {to smo nas dvoje ukrali jedan ìvot, moèmo me dira onim debelim ru~etinama, htjela bih zaurlati. Ne stvoriti drugi. mogu vi{e ovako. U usporedbi dvaju djela ne smije se zaboraviti ni prizor Co- Ovaj uzorak cijeloga dijalo{kog ulomka ~ini se doslovce istr- rine smrti, veoma sli~an Giovanninoj smrti u Opsesiji. âk gnutim iz romana Po{tar uvijek zvoni dvaput. Nije to jedino je i finale Viscontijeva filma sli~no zavr{etku romana; Frank 6 mjesto u Viscontijevu filmu na kojem se dijalo{ke dionice biva osu|en na smrt iako nije kriv za Corinu smrt. gotovo u potpunosti podudaraju. Na istom se mjestu u sce- No, izme|u filma i romana postoje i velike razlike, koje ~ine nariju paralelan tijek pra}enja filma i romana nastavlja protuteù navedenim sli~nostima. Na prvi pogled te distink- na~in na koji Frank/Gino prvi put predlaè Cori/Giovanni cije nisu toliko transparentne, ili se ti~u samo nu`nih zahva- bijeg, na~in na koji Cora/Giovanna odbija zamisao, kao i ta u mehanizmu naracije, potrebnih kako bi se razvoju pri~e prva insinuacija na ubojstvo koje }e ljubavnici po~initi. pridala logi~nost i dosljednost, ovakve razlike ukazuju na Roman: esencijalne svjetonazorne razli~itosti dvaju autora. Visconti je bitno nadgradio strukturu romana, nastoje}i prema{iti si- Cora: Voli{ li me, Frank? rovu i pomalo stereotipnu noir poetiku J. M. Caina. Nai- Frank: Da. me, u Cainovu romanu ìvotno osiguranje Corina supruga i Cora: Toliko, da te nije briga ni za {to drugo? osiguravaju}a tvrtka koja ispla}uje novac imaju mnogo va`- Frank: Da. niju ulogu; roman nakon osmoga poglavlja preuzima policij- Cora: Onda mora postojati neki na~in za nas... sko-sudski pravac (s iznimkom poglavlja dvanaest, trinaest, petnaest). Nadalje, u Viscontijevu filmu izmi{ljen je potpuno Film: nov i klju~an lik [panjolac. U filmu ubojstvo urotnicima Giovanna: Reci mi... Bi li me mogao voljeti zauvijek? polazi od ruke ve} iz prvog poku{aja u odnosu na roman, Gino: Vjerujem da bih. nestao je prvi poku{aj ubojstva. Dijaboli~ni sudac Sackett i Giovanna: Toliko, da ni{ta vi{e ne zaèli{? odvjetnik Katz, klju~ni likovi u sudsko-istraìteljskom dijelu Gino: Da. romana, nestaju u potpunosti u scenariju Viscontijeva filma, Giovanna: Onda se ne{to za nas mora desiti. Ali, mora{ itd. me voljeti, Gino. Kakvo je zna~enje takvih preinaka? Ali, veoma ~esto, Viscontijeve pozajmice iz Cainova teksta U Cainovu romanu, odnos je izme|u glavnih junaka i svije- posve su doslovne. Navedimo samo nekoliko primjera: ta koji ih okruùje homologan. Ne postoji znatnija razlika izme|u moralnih vrijednosti koje zastupaju ljubavnici-ubojice Roman: i vrijednosnoga sustava dru{tvenog poretka koji ih okruùje. Cora (Franku): ...Mo}i osjetiti tvoja ramena, mo}i osjeti- Izme|u njih i dru{tva postoji jasna homologija dvoje glav- ti kako su tvoja ramena jaka i tvrda. nih likova nisu po ideolo{kim, moralnim karakteristikama u 139 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 132 do 141 Rogo{i}, S.: Zemlja drhti i Opsesija

sti, nego egzistencijalni bijeg iz jednoga tipa stvarnosti u kojoj se likovi sami vi{e ne uspijevaju sna}i. Stoga je i logi~no da u filmu ne postoje likovi agenata osiguravaju}eg dru{tva instinktivnom animalizmu ljubavnika Visconti ne suprotstavlja racionalnost jednog agenta osiguravaju}eg dru{- tva poput Sacketta ili Katza, nego cijeli obzor neprijateljske i strane egzistencije, ~ija razlo`nost gu{i svaku autenti~nu vi- talnost. S druge strane, ako bismo Cainov roman poku{ali interpretirati u pone{to slobodnijoj i ma{tovitijoj maniri, u njemu bismo uvidjeli jo{ jedan gorki mozaik ameri~kog sna dru{- tvo u kojem su vi{e-manje, svi spremni na ubojstvo, a crta razgrani~enja izme|u onih koji zlo~in po~ine i onih koji bra- ne poredak leì samo u njihovim dru{tvenim ulogama. I jedni i drugi potencijalni su zlo~inci, a dijeli ih slu~aj i pripadnost razli~itim dru{tvenim kategorijama i situacijama. U slu~aju Viscontijeva filma, prvi put se u talijanskom filmu javljaju likovi outsidera, teme poput bijesa, srd`be, smrti i samo}e, ali i poùde. Iako Opsesija nije film o seksualnoj strasti i njezinim kobnim posljedicama, seksualna strast dvoje protagonista glavni je motor dramatske dinamike filma. Prava drama Opsesije ne nalazi se u tjelesnoj opsjednutosti, nego ba{ u nemogu}nosti ljubavnika da ostvare èljenu slobodu. Drama se krije u neostvarivosti èlje, nemogu}nosti M. Girotti (Opsesija) da se ìvi uz propisane norme i nesposobnosti da se pobje- gne.7 U Cainovu romanu zlo~in proizlazi uglavnom iz strasti i utoliko je Viscontijev film, slojevitije i metafori~ki obuhvat- suprotnosti sa svijetom. Tu istovjetnost ljubavnici naru{ava- nije djelo. Dakle, Opsesija je film koji je podosta ovisan o ju kriminalom. Njihov zlo~in proizlazi iz vrhunca seksualne svojem knjièvnom predlo{ku. No, s druge strane, odnos iz- strasti, a ne iz razli~itosti u odnosu na sredinu u kojoj se name|u filma i romana ne smije se precijeniti, kazav{i da je ro- laze. Ono {to ih naposljetku suprotstavi dru{tvu nisu njiho- man presudan za razumijevanje Viscontijeva djela. vi svjetonazori, nego ih s druge strane zakona smje{ta sek- Upravo to kaè i Visconti u jednom intervjuu iz 1965, nasto- sualna strast koja kulminira ubojstvom, i potom spletom ne- je}i objasniti za{to je predloàk Jamesa Caina vaàn, ali ne i predvi|enih okolnosti, jer u tom zlo~inu veliku ulogu odi- determinantan: graju i slu~ajnosti i nenadane okolnosti. Ne moè se re}i da se ovakvi junaci po svojim karakternim i »Nije postojao toliko neposredan odnos s ameri~kom pro- sociolo{kim odlikama bitno razlikuju od sredine u kojoj dje- zom«, objasnio je jednom prilikom Visconti, »osim roma- luju. U sustavu Cainova romana paru Frank Cora suprotna J. Caina. Ali, bilo kakav roman bi svejedno posluìo. stavlja se jedino par istraìtelja Sackett Katz. No, njihova Mi smo èljeli po~eti s Vergom. No, budu}i da smo bili prisutnost nije dovoljna da se ukaè na to da su ljubavnici na prisiljeni odbaciti Vergu, mogli smo krenuti od nekakva jednoj strani, a dru{tvo na drugoj zlo~inu iz strasti, koji narativnog preteksta: mo`da bi nam posluìo i neki poda- ujedinjuje dvoje ljubavnika, suprotstavlja se isklju~ivo inte- tak iz crne kronike, npr., da su ga prenijele novine. Stvar res osiguravaju}ega dru{tva, zbog kojeg im istraìtelji spre- je bila u na~inu na koji se taj doga|aj prenosio u film. Sje- maju zamku. U tome je cijeli sukob i ne postoji dublje nesla- }am se dugih rasprava koje smo vodili prije filma: bio je ganje Cainovih junaka sa svijetom u kojem ìve. to portret Italije kakav smo èljeli napraviti.« S druge strane, zaplet Viscontijeva filma razvijen je u posve Uvu~eni u mrtva~ki ples Erosa i Thanatosa, likovi Opsesije druga~ijem smjeru. Viscontijevi ljubavnici u potpunoj su zatvoreni su u krugu bez izlaza. Osu|eni su na bivanje bez opoziciji u odnosu na dru{tvo koje ih okruùje. Nesposobni zbivanja, uhva}eni u mreù slijepih predodre|enosti. Njihov su ìvjeti unutar postoje}ih ìvotnih normi, ne uspijevaju se je ljubavni odnos recipro~an, ali na kraju se svodi na jedno- sna}i i ~ini se da su ba{ zbog te razli~itosti i osamljenosti stavan ulazak u tu|i ìvot i ni{ta vi{e. îni se da sve njihove unutar dru{tvenoga poretka ve} u startu osu|eni na propast. odnose vode mehanizmi sudbine, a da su im ìvoti nastali Drugim rije~ima, svi Cainovi likovi pripadaju istom moral- tek da bi ispunili ono {to im je su|eno. Toj mra~noj sudbin- nom poretku jedni ga poremete, dok ga drugi nanovo us- skoj slici nema alternative, ili su alternative mo`da samo pri- postavljaju. Viscontijevi likovi, Giovanna i Gino dvoje su vidne. U takvim dramskim odnosima, epicentar je lik Gio- stranaca u odnosu na dru{tvo u kojem ìve. Poredak koji ih vanne Bragana, jedan od najzanimljivijih Viscontijevih èn- okruùje name}e pravila igre, a poku{aj je bijega o~ajni~ki skih likova uop}e. Giovanna prolazi od seksualnosti do maj- ~in nasilja. Nasilje nije samo rezultat neobuzdane seksualno- ~instva, od bijesa na po~etku filma do nje`nosti na kraju, od 140 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 132 do 141 Rogo{i}, S.: Zemlja drhti i Opsesija grozni~ava ìvota do spokojne smrti, gotovo mitskom sili- videntnije u najkriti~nijim trenucima njihova odnosa dva nom, demonskim intenzitetom. No, Giovanna je jedini lik u poku{aja osloba|anja, susret sa [panjolcem i susret s Anitom filmu koji tek na trenutke uspijeva savladavati atavisti~ki odnos koji Gino uspostavlja s Anitom ponovno je u od- bijes, ru{ila~ki nagon koji obuzima sve likove Opsesije, pa u nosu na Giovannu na~in da je zamijeni, kontrastira dru- trenucima kada treba razmisliti o budu}nosti i perspektiva- gom ènom, pa ~ak i odbaci u potpunosti. Sve u svemu, Vis- ma odluke donosi upravo ona. U susretu s Ginom u Anconi, conti i njegovi suradnici èljeli su pokazati istinsku Italiju, kada ga nagovara na ubojstvo, ~ini to lucidno i promi{ljeno, zemlju druk~iju od one u dotada{njim, kloroformiziranim i svjesna besperspektivnosti svoje budu}nosti ukoliko s mu- isprazno pjenu{avim filmovima bijelih telefona. Jedan od èm ostane na imanju. Gino i Bragana predstavljaju tek an- koscenarista, A. Pietrangeli, kaè kako autore Opsesije ne titezu njezinu liku suprotne polove njezina ìvota: mla- zanima tematika poput dost i starost, privla~enje i fizi~ko odbijanje, materijalnu ne- sigurnost i sigurnost. Ta dva lika postoje isklju~ivo u odno- pitome bogata{ke djevojke ili emotivnog ìvot jednog misu na Giovannu. To se odnosi ponajvi{e na Braganu, debela lijuna{a. Nas zanimaju ljudi, kada su ogoljeni do kosti, i stara muà, kojega u filmu vidimo samo u svjetlu odbojnih pohlepni, senzualni i strastveni, od svakodnevne borbe za i jadnih bra~nih odnosa s Giovannom. Svaka njegova gesta, preìvljavanje do zadovoljenja nezatomljivih instinkta; svaka njegova rije~, svaki njegov postupak, ~ak i oni koji se ljudi koji odsko~e u svojim djelovanjima, ali potom i pone ~ine vezani uz brak (glasno, pijano pjevanje u javnosti, srnu, situacije u kojima ne postoje kontrolni mehanizmi pucanje na ma~ke...), uvijek su aluzije na njegov bra~ni od- svijesti. Zanima nas ta naprasitost ljudi, kada se ne{to èli nos s Giovannom. U svakom Braganinu postupku opipljiva i potom uzme, s one strane dobrog i lo{eg. Tako djeluje seksualna nezatomljivost, nametljivost u odnosu na Gio- ju ti protagonisti, djeluju onim dalekim i nekontroliranim vannu, pa je stoga motivirana i Giovannina netrpeljivost kutovima svijesti. Djeluju tako da se, u odnosu na tu ne- prema njemu. Ali, ~ak i drugi mu{ki glavni lik Gino obja{njivu strast izdaje i zlo~ina, ~ine ~isti u srcu, nevini, postoji gotovo isklju~ivo u relaciji s Giovannom. To je naje- `rtve.

Bilje{ke

1 Prije nego {to je snimio Zemlja drhti Visconti je planirao cijelu trilo- 4 Kako }emo i poslije dokazati, tehniku filmske prilagodbe sli~nu Ter ra giju po djelima Giovannija Verge. Nikada je nije realizirao i, ono {to trema Zemlja drhti, Visconti je primijenio u radu na romanu Po- je trebala biti prva, morska, epizoda trilogije postao je film Zemlja {tar uvijek zvoni dvaput. drhti. Visconti je poku{ao realizirati i Vergin roman lAmante di Gra- 5 I na naslovnoj {pici Opsesije Visconti namjerno izostavlja ime Jamesa migna, kao svoj filmski debut, ali projekt je odbijen od fa{isti~ke cen- Caina i romana Po{tar uvijek zvoni dvaput. zure. Jo{ jedan knjièvni projekt koji je oduvijek planirao snimiti, ali nikada nije uspio, bio je ciklus U potrazi za izgubljenim vremenom 6 U prvobitnoj verziji scenarija Visconti je predvidio da se Gina, zbog Marcela Prousta. Corine smrti, osudi na trideset godina zatvora. Naposljetku, kraj je ipak izmijenjen i u~injen sli~nijim romanu. 2 Mo`da tek scena u kojoj se prepiru Lorenzo i Ntoni Valastro podsje- }a na prepirku izme|u Ntonija Malavoglie i kume Patku{e u knjizi. 7 Takav svjetonazor u potpunosti odgovara djelima poetskog realizma, koja se navode kao Viscontijev filmski uzor u to vrijeme. Zanimljivo 3 Podsje}am jo{ jednom na Viscontijeva jasna tada{nja ideolo{ka uvje- je da je Visconti roman prvi put na ~itanje dobio ba{ od J. Renoira, renja i ~injenicu da je Zemlja drhti trebala nastati kao partijski doku- koji mu je djelo preporu~io kao snaàn materijal za mogu}i film. mentarac o ìvotu na Siciliji.

141 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. STUDIJE I ISTRA@IVANJA

UDK: 791.622(497.5)"199" 791-21(497.5)"1990/1992" Luciano Dobrilovi} Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)*

Uvod robnjakova {e{ira (1989) i do sada posljednji dugometra`- Prou~avanje hrvatske kinematografije 1990-ih dovodi do su- ni animirani film koji je zagreba~ki Croatia-film proizveo. o~avanja sa stvarno{}u koja se u mnogo~emu razlikuje od osobne stvarnosti, obiljeène razli~itom osjetljivo{}u na koju 1990. nailazimo kako u obliku na~inu na koji film predstavlja Godine 1990. odràn je 37. filmski festival u Puli, posljednji tako i u stvarala~kim sadràjima. put pod imenom Jugoslavenski filmski festival, na kojemu su Susret kriti~ara iz ostalih europskih zemalja, me|u kojima i sudjelovali filmovi iz raznih republika Federacije. Glavnu je onih iz Italije, s hrvatskim filmom ~esto dovodi do nespora- nagradu osvojio Gluvi barut, bosanski film redatelja Bate zuma: filmovima se obi~no prigovara da su pretrpani doga- êngi}a, za kojega je glazbu napisao Goran Bregovi}. Dru- |anjima, da im nedostaje linearnosti i narativne koherenci- gu je nagradu, Srebrnu arenu, dobio hrvatski film, Ljeto za je, odnosno da njihova dijegeza nema dovoljno kredibiliteta. sje}anje, koji je 1990. reìrao Bruno Gamulin. Na festivalu Ponekad i neki hrvatski kriti~ari, koji o~ito dijele teorijske su sudjelovala jo{ tri hrvatska dugometra`na filma: Orao, pretpostavke ostalih europskih kolega, na isti na~in, jedna- Stela i Karneval, an|eo i prah, svi snimljeni 1990. ko strogo, sude o filmovima vlastitog naroda. A zapravo bi Ljeto za sje}anje,1 ~iji je scenarij slobodna varijacija jedne trebali voditi ra~una o ~injenici da se hrvatski film ra|a u Mato{eve novele, zapo~inje prikazom protagonista, Gusta- druk~ijem senzibilitetu te da pripada izraàjnom svijetu va, zrela, iìvljena ~ovjeka, koji prolazi gotovo potpuno koji je ukorijenjen u kulturolo{koj stvarnosti koja se potpu- mra~nim hodnikom ku}e natopljene sje}anjima (kao unutar- no razlikuje od kulturolo{ke stvarnosti drugih zemalja, ali joj nji zvuk ~ujemo glasove djevoj~ica koje recitiraju neku igru zato ne nedostaje kvaliteta, identitet i vlastita autonomija. rije~ima, a koje izlaze iz protagonistove podsvijesti). Prota- Rije~ je, primjerice, o nedostatku organskih narativnih gonist ide prema osvijetljenu izlazu, koji se nalazi u sredini struktura, nizanju doga|aja koji su na narativnom planu po- slike, u dnu hodnika. Otvara vrata i izlazi, okre}u}i se pre- nekad gotovo nekoherentni te o nedostatku dosljednosti u ma objektivu da bi zatim za sobom zatvorio vrata: slika je dijegetskom kredibilitetu (iz ~ega bi se moglo zaklju~iti da mra~na. U tom trenutku pojavljuju se naslovi: film je od postoji vrlo mekan sustav istine na kulturnim temeljima) koji sada nadalje sastavljen od neprekidne mije{ane analepse; pose mogu dovesti u vezu s dugom knjièvnom tradicijom laze}i od njegove moma~ke dobi, film pri~a Gustavov ìvot ovog naroda (ali ne samo s njom: na sli~na obilje`ja nailazi- te ga, nakon elipse, vra}a u vrijeme u kojemu pri~a i po~inje mo i u srpskoj i ruskoj knjièvnosti), koja je posebno ìva u (prolazak hodnikom), da bi zavr{io s protagonistom koji po- prethodnim povijesnim razdobljima, obiljeènima epskim novno posje}uje mjesta svoje adolescencije i grob djevojke spjevovima, a posebice zapisima koje je vi{e autora desetlje- koju je bio volio. }ima, ~esto u vi{e navrata, biljeìlo; rije~ je o djelima u koji- Nizanje zapleta prikladno je kao potpora posebnoj naravi ma tri aristotelovske jedinstvenosti i narativna koherencija filma, koji se predstavlja kao ganutljivi zaron u magi~nu di- gube na va`nosti u odnosu na detalje; rije~ je dakle o ulom- menziju adolescentskih sje}anja, u kojoj emocije, bojazni i cima s detaljnim opisima, doga|ajima i sekundarnim epizo- iskustvo prve ljubavi ìve u idili~nu krajoliku ~iji panteisti~- dama. ki duh obavija doga|anja i ljude sve dok ih gotovo u potpu- U ovom }emo se radu baviti hrvatskim dugometra`nim fil- nosti ne apsorbira. Stil reìje, koji pridaje samostalnu vrijed- movima koji su nastali tijekom jedanaest godina, od 1990. nost pokretima kamere i posebnu brigu vodi o fotografiji, ne do 2000, te nekim srednjometra`nim filmovima iz istoga izbjegavaju}i vjerujemo, svjesno izvje{ta~enost, u gle- razdoblja, s tim da }emo iz obiju kategorija isklju~iti doku- datelja pobu|uje primarnu identifikaciju s kamerom, a po- mentarne filmove. Razmotrit }emo i ûdnovate zgode [egr- sljedi~no i s krajolikom, koji kamera uzdiè na oltar oboà- ta Hlapi}a (1997), jedini dugometra`ni animirani film stvo- vanja. Postoji mogu}nost utjecaja na psihu gledatelja ~ija je ren tih godina te tre}i nakon ûdesne {ume (1986) i â- podsvijest sprema aktivirati arhetip Majke, povezan s ustra-

* Ova je studija nastala prilagodbom i prijevodom autorova diplomskog (magistarskog) rada. Zbog objavljivanja u nastavcima nismo primijenili stan- dardni model citiranja. 142 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio) javanjem i {armom pastoralnih elemenata u uskoj vezi sa ze- politi~kih problema, daleke 1988. (kada Gustav odlazi na mljom (polja, drve}e, {umarci i ìvotinje), koji tvore tipi~ne selo), mladi protagonist, na poticaj starih seljana, pristupa oblike tog arhetipa, prisutna i u svom mra~nom obliku, upri- pokretima i neredima koji su u tom razdoblju previrali gra- zoren smr}u ona djevojka, koju je volio, i poku{aj samo- dom i ve} u prvoj sekvenci analeze vidimo kako neki ru{e ubojstva zbog ljubavi prema Zefiru, slikaru-lutalici i sim- grb austro-ugarskog carstva na ulazu neke javne ustanove. boli~nom prisutno{}u djevoj~ina groba, koji protagonist po- Ovo se na selu ~ini dalekom stvarno{}u koja te{ko da }e sje}uje na kraju filma; ne nedostaje ni mra~nih osobina maj- uspjeti uznemiriti tu pastoralu: likovi, naime, ìve uronjeni ~inskog arhetipa: neizbje`nost (osim smrti, nenadana bolest u magi~nu smirenost sela. Vjerojatno se savjest, uznemirena djevojke koju smje{taju u bolnicu i time je definitivno odva- erupcijom kolektivne zabrinutosti, radije prepu{ta za{titni~- jaju od Gustava) i strah koji obuzima protagonista, ostavlje- koj mo}i Majke, koja pokazuje i svoje tamne strane, a liko- na bez voljene osobe, koji no}u luta {umarcima, vo|en be- vi ih proìvljavaju projekcijom u vlastitu zbilju. îni nam se, zna|em sve dok, u zaboravu sama sebe, ne legne na vla`no dakle, da autor ne nije~e vlastitu zabrinutost ni zabrinutost tlo i dobije te{ku upalu plu}a, i sam riskiraju}i smrt; gotovo svoga naroda, nego ih proìvljava i prenosi u tragedije smje- je fatalna privla~nost2 kojom grofica, zasljepljuju}om ljepo- {tene u pastoralnom, bukoli~kom svijetu: nije rije~ o opera- tom i pomalo podvojenom li~no{}u, privla~i Zefira, koji joj ciji bez vrijednosti jer savjesti nudi mogu}nost za{tite vlasti- se uzaludno udvara na svaki mogu}i na~in, pa je ~ak i slika tog integriteta, a osobama odràvanje odre|ene ravnoteè na zidovima crkve, ne drè}i se naloga ùpnika i uni{tavaju- koja se, pa i po cijenu djelomi~na udaljavanja od goru}ih }i, me|u ostalim, i svoj dobar glas. Iz odnosa dvoje ljudi problema neposredne kolektivne stvarnosti, mora pretpo- izranja pirandelovski problem nemogu}nosti komuniciranja: staviti potpunom napu{tanju i podlo`nosti savjesti iracional- usprkos privla~nosti koja ih povezuje, Zefir i grofica ne us- nom. pijevaju se razumjeti, a ona, zatvorenica same sebe i narciso- idne estetike, objekt èlje projicira na mramornu skulpturu Karneval, an|eo i prah, redatelja Antuna Vrdoljaka, struktu- koja prikazuje gotovo naga mladi}a, i u kontaktu s njom po- riran je u tri epizode, kojima je nit vodilja pisac koji proma- tajno zadovoljava vlastiti libido, {ire}i tako problem otvara- tra likove iz svoga gradi}a i iz njih izvla~i poticaj za svoje tri nja prema ljudskom odnosu na odnos sa stvarnim umjetni- pri~e, koje se poklapaju s epizodama filma: pisac je zapravo kom koji joj udvara. intradijegetski narator, koji nas razmi{ljanjima ~ujemo ih kao unutarnji glas uvodi u pri~u i komentira je, a da se Ve} tijekom putovanja koje Gustava vodi iz grada na selo, nikada izravno u nju ne uklju~uje. Premda je on, dakle, od- kamo su ga roditelji poslali na praznike, kao protagonist na vojeni promatra~, koji ne dopu{ta da ga sama pri~a emotiv- scenu stupa krajolik, putem vrlo duga i stati~na ravni~arskog no zaokupi, u njegovoj je naraciji jasan osje}aj iskrena suo- pa{njaka, na kojemu se nalazi tek gdjekoje stablo, a jedini je sje}anja: poznaje i pokazuje nam intimne motive i tajne na- dinami~ni profilmski element Gustavovo vozilo, koje ulazi u mjere djelovanja likova, ne ~ude}i se kraju pri~e, bilo da je polje zdesna i odmah izlazi slijeva: taj dinami~ni element on dramati~an ili sretan. îni se gotovo sveznaju}im pripov- ipak ne ometa stati~nost filmskoga, budu}i da je objektiv ka- jeda~em, ~ije se znanje pribliàva znanju onoga o ~emu go- mere dominantno usmjeren na kontemplativno promatranje vori: ~injenica da je prisutan kao dijegetski lik na po~etku krajolika. Sljede}i je kadar obiljeèn znala~kom uporabom svake epizode gledatelju omogu}ava da se s njim poistovjeti pokreta kamere: na dugu polju, uz veliko raspelo na rubu i da podijeli njegov odnos prema likovima, kao i da odrì ceste, koje, kada se na|e blizu objektiva, zauzima velik ko- osje}aj simpatije i su}uti i nakon njegova izlaska sa scene. mad desnoga dijela kadra, vidimo kako se pribliàva vozilo, a to je mogu}e jer se utje~e dubini polja; pri pribliàvanju U Karnevalu, prvom dijelu, gradona~elnik gradi}a organizi- vozila utje~e se elegantnom pokretu desno-lijevo i vodorav- ra sjajnu povorku u povodu karnevala, bez ikakvih ispada, nom panoramskom snimku lijevo-desno: ovako vozilo moè »bez maski vraga i ìvotinja«, u kojoj Nane ima ulogu »prin- pro}i ispred objektiva, gotovo u potpunosti u prvom planu ca karnevala«, za {to mu je ponu|ena nagrada od pedeset di- unutar polja (a da iz njega jo{ nije izi{lo), vodoravno, slijeva nara i ve~era. Vo|a politi~ke oporbe, pak, organizira drugu nadesno, sve dok ne iza|e iz kadra: na polju ostaje raspelo, povorku, veseliju i ìvahniju od gradona~elnikove, nude}i sada gotovo u sredini kadra. îtavi su priori tijekom filma ~ak tisu}u dinara Vi{ku, kojega su obje strane htjele pridobi- posve}eni igrama Gustava i voljene djevojke, koji jure {u- ti, kako bi preuzeo ulogu vo|e te povorke. Dvije povorke marcima ili se odmaraju u sjeni stabala te istovjetnim ljubav- prolaze gradskim ulicama dok se ne na|u jedna nasuprot nim potjerama Zefira za groficom, dok oboje na konjima drugoj: kada vo|a oporbe u protivni~koj povorci opazi veli- ja{u po {umarcima. ku lutku koja predstavlja njegovu ènu, nare|uje svojima da napadnu protivni~ku povorku, uz povik »Sve ih pobijte!«. Zavr{avaju}i svoju, djelomi~no kriti~ku recenziju filma, Slijedi nevjerojatna tu~njava me|u ~lanovima dviju povorki, Mate ]uri} zapaà kako }emo se, nakon postavljanja prvih koju prekida intervencija policije. Vi{ko podiè Nanea, pri- balvana u Kninu, od 18. kolovoza nadalje, »morati sje}ati jatelja, na ramena i nosi ga ku}i: jedu i piju zajedno, a Vi{ko 3 potpuno razli~itih no}i i ljetnih dana«. Predosje}aj onoga predbacuje prijatelju da ga je udario tijekom tu~njave: »Bio {to bi se uskoro moglo dogoditi mo`da nije po{tedio redate- si me mogao ubiti!«. lja pri ostvarivanju filma stvorio je, vjerujemo, efektivnu zbilju svake osobe, barem na razini nesvjesnoga, tijekom te Ba{ tijekom karnevala na povr{inu isplivavaju latentne nape- godine koju karakteriziraju tako o~ite politi~ke napetosti tosti u biti mirna gradi}a i dovode do tu~njave bez teìh po- toliko da i u djelu koje je u svojoj biti daleko od etni~kih i sljedica, dapa~e, do katarze osoba koje sudjeluju u povorka- 143 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)

ma dviju suprotstavljenih politi~kih struja i koje su tijekom skuplja. No, pismo voljene }e ga ponovno dovesti u ìvot: ~itave godine vezane prijateljstvom. Sve zavr{ava na najbolji pi{e mu da ima sina s geometrom i moli ga da bude kum na mogu}i na~in, s dva stara prijatelja, princa dviju suprotstav- kr{tenju, koje }e vjerojatno biti tajno, budu}i da je geometar ljenih karnevalskih strana, koji zajedno jedu i piju. Pri~a ja komunist. Ako se do tada Du{a ~inila izgubljenom, u tom je sublimirana metafora sukoba koji {tete ljudskosti, sposobna trenutku Tonku ponudila mogu}nost integracije mladog i iznijeti njihove najapsurdnije dinamike, ostvarena svjesno, punog mjeseca, mo`da najra{irenijeg iskaza arhetipa, putem mudrom ironijom, koja gledatelju onomu koji ju je spre- preuzimanja mu{ke uloge u boànstvenom paru koji pred- man prihvatiti nudi poruku koja se moè prikazati spaso- stavljaju dva kuma na kr{tenju.7 Tonko nije posve svjestan nosnom i koja je 1990. bila iznimno potrebna i aktualna. mogu}nosti koja mu se pruà te, premda tek djelomi~no, Na{ lik pisac nam implicitno daje ìvi primjer kako se sva- podlijeè utjecaju vlastite Sjene:8 dolazi do ku}e supru`nika ki ~ovjek mudro{}u i samosvije{}u moè suprotstaviti ~esto s darom koji nam se, subjektivnom uporabom Tonkova mo- zamr{enim doga|ajima kolektivna postojanja, a da ne dopu- tri{ta i bukom koja }e se pokazati kao unutarnji zvuk, zapra- sti da bude u njih uvu~en kako bi postao nesvjesna loptica vo tek halucinacija protagonista, prikazuje kao bomba ko- prepu{tena na milost i nemilost oluje. jom budu}i kum èli u zrak di}i sebe, roditelje i novoro|en- U drugom dijelu, An|elu, predstavljen je klesar koji vlastitu ~e. U gostinjskoj sobi, rastrgan dramom vlastita delirija, egzistenciju proìvljava rastrgan izme|u arhetipa posesivne Lord Jenkin izabire samoubojstvo: s darom stisnutim na prsa, vje{a se o prozor uzicom vezanom za drà~ zastora; po- Majke za{titnice4 i Du{e,5 koja su oba vjerojatno u svezi s maj~inskim kompleksom. ôvjek projicira Majku na vlasti- ku{aj }e se, sre}om, pokazati kao djetinja scenografija, mo`- tu ènu, a du{u na svoj rad i umjetni~ka htijenja: za u~enika da kao osveta staroj ljubavi i geometru, koji, upozoreni lo- bi èlio pridobiti Lojza, siro~e, tim vi{e jer nema svoje djece, mom i bukom nakon {to Tonko, zajedno s drà~em zavjesa, no èna ga upu}uje na oprez i savjetuje mu da pri~eka da padne na pod, privrèno pristiù u pomo}: umjesto bombe, dje~ak naraste kako bi vidio kakav je. Nakon ènine smrti, kutija s darom, koja se otvorila pri padu, sadrì pisma koja osim Lojza, koji je ve} postao njegov u~enik, klesar u ku}u je protagonist primio od ène nakon njezina bijega. uzima Fridu, lijepu i mladu guvernantu, u koju se zaljublju- Obje nam epizode prikazuju kako se, pod uznemiruju}om je: Du{a mu, me|utim, jo{ klizi iz ruku, {to je u njegovim povr{inom boli i ludosti, objavljuju univerzalne harmonizi- razmi{ljanjima jo{ nagla{enije. U~itelj te{ko oboli, a Majka raju}e snage ìvota: motiv bolesti, koji se pojavljuje u ~itavoj mu ne da mira ni na samrtnoj postelji, javljaju}i se u liku po- modernoj kulturi, izraàva se kao prirodni tijek, premda ek- kojne ène, koja ga podsje}a da ga je oduvijek upozoravala streman, a zato i simptomati~an za kolektivnu stvarnost, kona dje~akovu narav. Jedne no}i ustaje sa samrtne postelje joj ne nedostaje napetosti, osobe prema vlastitom prepozna- kako bi oti{ao u atelijer i u jednoj sobi vidi sjedinjene Fridu vanju: klesar u trenutku kada napu{ta ìvot integrira vlasti- i Lojza; ulazi u atelijer i tamo pronalazi kip an|ela koji je te sumnje, zahvaljuju}i intervenciji Sebe,9 na koje nas podsje- oduvijek èlio za vlastiti grob, a koji je mladi u~enik gotovo }a an|eo, ~ijem se zagrljaju prepu{ta. I Lord Jenkin }e, me|u potpuno dovr{io, uklesav{i datum ro|enja i u~iteljevo ime: nevoljama individualne i kolektivne, vrlo ~esto olujne egzi- »Albert Knez klesarski majstor umjetnik, ro|en 14. stencije (rat; partizanski otpor i dolazak na vlast radni~ke VII. 1872. umro...«. Klesar dovr{ava kratki epitaf kle{u}i klase s posljedi~nim propadanjem plemstva), vjerojatno dana{nji datum i »prepu{ta se zagrljaju svog an|ela«, kako uspjeti integrirati odvojenost Du{e, a ta mu mogu}nost, komentira na{ pisac, koji, sniman s le|a, tako zavr{ava svo- zbog njegova rigidna egocentrizma, mo`da ne bi uop}e bila ju pri~u. pruèna da ga èna nije bila napustila. Pisac unutar uzburka- U posljednjem dijelu, Prahu, protagonist je posljednji izdane dijegetske stvarnosti ima osobine karakteristi~ne za ~ovje- nak hrvatske plemenita{ke obitelji, kojega, osim njegovim ka koji svjesno traì vlastitu ukupnost i iz promatranja doga- vlastitim imenom, Tonko, zovu i Lord Jenkin. Ve} jedana- |aja izvla~i motiv kreativne refleksije: za gledatelja je to do- est godina ìvi kao osamljeni ekscentrik jer mu je lijepa èna brodo{ao primjer unutarnje ravnoteè. On se, u odnosu na pobjegla s mladim geometrom me|u partizane. Tonko ne ispri~anu pri~u, mo`da moè pribliìti, pa i zbog implicitno zna za rivala koji mu je ukrao voljenu i vjeruje da je ona oti{- vi{e razine poznavanja ìvotnih zakona, motivu arhetipa la zbog njegove strasti za skupljanjem starih klju~eva. Figura Zna~enja:10 u pozadini okrutne igre bogova ljudskom sudbi- kolekcionara paradigmatska je za krizu modernog doba i nom nalazi se tajni projekt sklada i potpunosti osje}aja, za prisutna je u knjièvnosti europskoga dekadentizma. Lord koji mu se ~ini da ga poznaje. Pisac je pomalo utjelovljenje Jenkin u na{em slu~aju projicira Du{u, velikim dijelom izgu- poruke koju tri pri~e èle prenijeti, pri~e o potpunosti skri- bljenu u neuroti~noj egzistenciji, na voljenu osobu, koja je venoj iza olujnih i bolnih doga|aja u kojima likovi sudjelu- daleko; za njegovu je unutarnju krizu simptomati~na strast ju. za sakupljanjem klju~eva, koja je postojala ve} i prije bijega voljene: simbol klju~a ima va`nu ulogu u Goetheovu Faustu, ... Tehni~ki standardi produkcije su europski. ... Vrdo- u kojemu junak od Mefistofelesa dobije magi~ni klju~ koji ljakov se film, koji se sastoji od tri pri~e, nastale prema mu omogu}ava da u|e u kraljevstvo Majki, odnosno da predlo{ku triju istoimenih pri~a Ranka Marinkovi}a, pristupi kreativnoj energiji nesvjesnoga, zahvaljuju}i kojoj }e predstavlja kao organsko djelo koje, premda je jedina veza Faust uspjeti ispuniti stvarnu zada}u svog ìvota.6 îni se da izme|u tri pri~e uloga pisca naratora..., izraàva onu Lord Jenkin nema snage iza}i iz impassea, tako da, umjesto posebnu osjetljivost za subliminalne aspekte ljudskog poda klju~eve zapravo uporabi, on ih, poput bijega u strah, stojanja koja karakterizira Marinkovi}evu viziju svijeta i 144 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)

poetiku. Posebno treba cijeniti osje}aj za mjeru koji Vrdo- ~itim prizorima tuma~i svaki od ~etiri lika od svakoga od ljak posjeduje pri stvaranju scene.11 njih ~ujemo, poput unutarnjega zvuka, te{ka razmi{ljanja, prijedloge budu}eg djelovanja i osobno tuma~enje ~injenica Kako zapaà Sr|a Orbani} u ovoj recenziji, film zadovoljava gledatelju oteàva sekundarnu identifikaciju; vjerojatnija estetske potrebe ostalih europskih zemalja. Prema na{em mije mogu}nost primarne identifikacije s ukupno{}u predstav- {ljenju, do integracije nacionalnih i europskih elemenata u ljene stvarnosti, ali ne moè se isklju~iti, u slu~aju svjesnije- Vrdoljakovu filmu dolazi na vrlo visokoj razini: pozornost ga gledatelja, mogu}nost da film sna`nije potakne svijest i usmjerena na lokalno i gotovo sitni~ava briga o slici, potpo- dovede do odre|ene de-identifikacije dijegeze, poti~u}i isto- mognuta dobrom fotografijom, te utjecanje predstavljanju u dobno neprestano eti~ko razmi{ljanje temeljeno na dijalek- epizodama, zajedno s nacionalnom tematikom, poput politi~kom odnosu s filmom. ti~kih napetosti u jednom gradi}u te, poslije, pojave socija- Elementi krimi}a ve}inom tvore jednostavnu potku14 za dje- lizma i definitivna propadanja plemstva, skladno koegzisti- lo koje prikazuje Tadi}evu izrazito osobnu poetiku, koja se raju s potrebom organske naracije i dijegetske vjerojatnosti temelji na nekim karakteristi~nim aspektima hrvatske kine- te s osnovnim problemima europskog dekadentizma, poput matografije: u stilu pronalazimo naklonjenost ambijentu kao bolesti, umjetni~ke i osobne krize, pri ~emu je posljednja dodatnoj ilustraciji unutarnjega ìvota likova te epizodnoj izraèna u liku neuroti~noga sakuplja~a. Film ostvaruje, da- naraciji (mikroepizode u slu~aju Orla); u sadràju, pak, po- kle, sintezu u kojoj se nacionalna i europska kultura me|u- zornost se obra}a prou~avanju dru{tvene problematike psi- sobno oìvljavaju u djelu zape~a}enu regeneriranom izvor- hologije likova, izraènu posebice u istraìvanju opskurnih no{}u. Ne razo~aravaju}i u pitanjima neposredne vlastite aspekata psihe.15 kolektivne stvarnosti, nego svjesno im se suprotstavljaju}i, film gledatelju 1990. nudi primjer kako je mogu}e pred naj- Orao istraùje odnos osobe i sjene te lucidno ilustrira poslje- dramati~nijim doga|ajima sa~uvati samosvijest koja obasja- dice koje ona ima u ljudskom djelovanju kada je ja-osob- va i vodi djelovanje prema konstruktivnome, izbjegavaju}i nost nesposobna biti je svjesna te joj dopu{ta da bezuvjetno da osobe, ve} iscrpljene te{kom izvanjskom zbiljom, budu utje~e na nju.16 U op}oj neugodi, potaknutoj pogor{anjem pasivno podlo`ne snagama koje proizlaze iz kolektivne pod- politi~ke situacije, u~inci Sjene na svijest osoba mogli bi po- svijesti: posljedice bi se pada u neracionalno, primjerice, stati dramati~nijima. Premda protagonisti filma proìvljava- mogle pokazati u prizorima mase suprotstavljenih frakcija, u ju vlastitu neugodu u situaciji dru{tvene degradacije, bez te- okviru svake od kojih razina svijesti i morala brzo pada;12 ìh kolektivnih implikacija, taj problem i primjeri koje nam proces tu~njave dvaju suprotstavljenih snaga tijekom karne- nudi ~uvaju svoju vrijednost u svim kontekstima. vala gdje se nekada{nji prijatelji tuku, spustiv{i se na razi- Prizori mije{anih radnji pomije{ane s dijalozima koji sadrè nu nesvjesnoga koja podupire tek cinizam interesa dvaju po- odre|eni psiholo{ki i emotivni naboj te s prizorima koji litikanata koji su utvrdili na~ela tvori dosta dobro pogo- otvaraju gotovo dokumentarne prizore neudobne stvarnosti |enu metaforu. i dru{tvenog otu|enja17 tvore Stelu, film Petra Krelje, u kojemu se sna`no isti~e lik mlade protagonistice, Stele, uvelike Orao redatelja Zorana Tadi}a vodi nas sivom egzistencijal- zahvaljuju}i i energi~nu izraàju Anje [ovagovi} Despot.18 nom zbiljom skupine prijatelja srednje dobi: jedan od njih, Stil je reìje temeljit, narativni ritam i ritam montaè zadrà- kojega zovu Orao, ubio se skokom s terase, a ~etiri prijate- vaju laganu sporost, a dijegetski svijet koji nam je predstavlja nastoje doku~iti razloge koji su ga nagnali da oduzme sebi ljen ozna~en je odre|enom zamu}eno{}u i sivilom, vjerojat- ìvot: njihova èlja za osvetom i s njom u svezi opsesivno no namjerno, koji su sa~uvani bez obzira na izraèni emotiv- traganje za krivnjom i krivcem, povezana je s njihovom vla- ni naboj doga|aja i njihovu tragi~nost. U toj zamu}enosti do stitom bijednom egzistencijom, s nesposobno{}u da se suo~e izraàja dolazi govor, ~esto teatralan, sporednih glumaca te s vlastitim bezna|em i da sami sebi oproste vlastite slabosti i snaàn izri~aj mlade protagonistice. Na to je djelo kritika re- bijedu kako bi zapo~eli uistinu ìvjeti. Ne uspijevaju}i se po- agirala vrlo razli~ito: od entuzijazmom nabijena odobrava- gledati u zrcalo, djeluju pod teìnom i utjecajem vlastite nja Sr|e Orbani}a (»Ovaj film uistinu vrijedi pogledati. Na- Osobne sjene,13 koju ne mogu obuhvatiti. @ivot }e ih suo~i- pokon emocijama nabijena pri~a, znala~ki ispri~ana.«19) ti s tom negiranom i djelomi~no potisnutom stvarno{}u: na- preko pomalo rezervirana osvrta Darija Markovi}a (»Napo- kon {to o{tete automobile i inu imovinu onih koji su prido- sljetku, mora se re}i da je autor ovog filma sna`niji i ìvot- nijeli uni{tavanju Orlova ìvota i ubiju osobu za koju smatra- niji u prizorima nasilja nego u melodramatskim prizorima. ju da je posljednja vidjela pokojnika te divlja~ki prebiju li- Sve konfliktne situacije su dobro razrije{ene kako na glu- hvara kod kojega se ovaj bio zaduìo, otkriju da je ba{ jedan ma~kom, tako i na redateljskom planu.«20) do lagana, od njih, osim {to je ljubavnik prijateljeve supruge, bio s po- premda ne potpuna, razo~aranja Mate ]uri}a: »Sve se odvi- kojnikom na terasi u vrijeme samoubojstva. îni nam se va`- ja usporeno, hladno... Od teme asocijalnih osoba prelazi se nim napomenuti kako je to bolno unutra{nje stanje likova na politi~ko sme}e u biografiji Druga i na kraju se ne prona- povezano, a dijelom i poticano, vrlo bijednim i gorkim dru{- lazi na~in postizanja ni melodrame, ni politi~kog trilera. tvenim poloàjem, u filmu dosta dobro prikazanim, pa i na Krelja je, kakogod, dobro odradio posao, a Stela (zvijezda stilisti~kom polju: slike najsivljih mjesta predgra|a, zajedno Anja) }e na}i mjesto na nebu kinematografije.«21 U Steli ne s osjetljivom sporo{}u montaè i ritma naracije, mogu u gle- bi trebalo traìti rezultat koherentnog i sinteti~kog stvarala{- datelja potaknuti stanovit osje}aj teìne i neugode. Nepre- tva, nego bi bilo pogodnije uspjeti uhvatiti i procijeniti stano izmjenjivanje intradijegetskog naratora, kojega u razli- izvornost pojedinih tematskih i formalnih elemenata koji su 145 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)

me|usobno povezani te eventualnu prisutnost izvje{}a, pri- hu. îni nam se da pozornost koja se obra}a otu|enim oso- mjerice o analogiji ili kontrastu, me|u tim razli~itim dijelo- bama i dru{tvenoj problematici o~ita u Steli te, premda u vima. îni nam se da u tom smislu u cjelokupnom djelu mo- kontekstu izraènije individualne poetike autora i uz sloè- èmo prona}i iskrenu ìvotnost. Problem otu|enja jednako nije tematske rasplete, prisutna i u Orlu izraàva odre|e- je aktualan kao i problem bespo{tedna politi~ara koji zlora- ni kontinuitet s jednim od najzdravijih izraza stare jugosla- bi svoju mo}. Dramatski patos najnasilnijih prizora nadvla- venske civilizacije. dava, koliko god da je stvaran i istinit smisao kolektivne ne- Materijal koji proizlazi iz nesvjesnoga i na~in na koji mu svi- ugode koji nam prenose sporost prizora smje{tenih u po- jest odgovara, onako kako to moèmo promatrati u tim pr- pravnim domovima i sivilo dijegeze. vim filmovima, daju nam, pred sloènim politi~kim scenari- Pri~a govori o jednoj djevojci, Steli, koju stric oduzima ocu jem, ideju o odràvanju relativne psihi~ke stabilnosti i inte- i smje{ta je u popravni dom. Nakon propala poku{aja bije- griteta: ~ini nam se da uravnoteènost nesvjesnoga i svijesti ga, a kako otac ne bi mogao do}i do nje, premje{taju je iz nije te{ko naru{ena. Dok je Karneval, an|eo i prah uzdràn Zagreba na Cres. Kada, prekr{iv{i pravila, uspijeva vidjeti od ~vrste svjesnosti, inkarnirane u osobi pisca, aktiviranju oca, on joj otkriva kako nije on ubio njezinu majku, kako su arhetipa Majke pod ~ijim za{titni~kim utjecajem osobe mogu je vjerojatno uvjerili, nego je ona po~inila svojevoljno samo- ìvjeti, premda na razini koja je pomalo odvojena od zbilje, ubojstvo; kao dokaz, pokazuje k}eri opro{tajno pismo koje vjerujemo da njezine napetosti, bez suvi{na utjecaja na osob- je èna napisala prije nego si je oduzela ìvot. Otac i k}i se nost, tvore dominantnu crtu Ljeta za sje}anje. Istraìvanje grle, no uskoro dolazi stric s policijom, odlu~an da djevojku odnosa osobe i Sjene u Orlu jasno iskazuje robusnost koju ponovno odvoji od oca: dolazi do pucnjave u kojemu otac tuma~imo kao znak jasnosti i solidnosti autorovih namjera. ubija brata, koji, padaju}i, gre{kom puca u Stelu i smrtno je Vjerujemo, naposljetku, da svjesnost i izvornost namjera ranjava. Oca ubiju policajci. moèmo prona}i u Steli.

Prema Dariju Markovi}u, »gledatelju je potrebna katarza 1991. koja se uvijek najbolje iskazuje ka`njavanjem zla. U filmu Pe- tra Krelje, kolikogod to bilo istinito, zlo nije ka`njeno ... Na 38. festivalu filma u Puli ove su godine, potkraj srpnja i Mora se re}i da je Petar Krelja istinski, uvjereni pesimist jer po~etkom kolovoza, trebali biti prikazani i filmovi iz raznih gledatelj umjesto katarze dobiva jo{ jedan jadni lik.«22 Prem- republika Federacije premda je Ivo [krabalo, ravnatelj da ne nedostaje filmova posebice, ali ne i isklju~ivo, u programa, u projektu naglasio kako je to »kulturna mani- ameri~koj kinematografiji, koju Markovi} spominje u istom festacija od temeljnog interesa za Republiku Hrvatsku«, ~ije ~lanku u kojima svi zli bivaju ka`njeni, a dobri nagra- su ga institucije u potpunosti financirale, a sam je savjet ~i- |eni, nije re~eno da prava tragedija mora tako zavr{iti: ni u nilo sedam ~lanova koje je imenovalo Ministarstvo prosvje- samim gr~kim tragedijama ne samo da nije bilo tako o~ite te i kulture Republike Hrvatske23 no to je, tek nekoliko podjele na nagra|ene i ka`njene, na dobro i zlo, nego su i sati prije sve~anog otvaranja, poni{tio predsjednik festival- podrijetlo i dijelovi individualne krivnje bili nejasni; pa ipak skog savjeta Antun Vrdoljak,24 vjerojatno kao znak protesta je katarza bila mogu}a. protiv ratne agresije na Hrvatsku. Takva je odluka izazvala polemike, a osobito su nezadovoljni bili Puljani.25 Me|u fil- Iako Stela ne zadovoljava u potpunosti i odmah sve moral- movima u natjecateljskom dijelu programa bila su ~etiri hr- ne potrebe gledatelja, vjerujemo da mu ipak, preko tragi~- vatska filma snimljena tijekom godine: âruga; \uka Bego- nog raspleta radnje, nudi mogu}nost katarze. Sukobi koje vi}; Krhotine kronika jednog nestajanja i Vrijeme ratnika. film ne razrje{ava odmah i potrebe koje ne zadovoljava u Osim tih, 1991. su u Hrvatskoj snimljena jo{ dva dugome- potpunosti tijekom sazrijevanja mogu mo`da navesti svijest tra`na filma: Pri~a iz Hrvatske i [koljka {umi; od srednjome- gledatelja na dublje promi{ljanje kojim bi mogao dosegnuti, tra`nih spomenuti }emo Hrvatske katedrale, snimljen na 16 intuitivno i posredovanjem Sebe, {iru viziju svijeta i razumi- mm kao TV-film u trajanju od 75 minuta. jevanje oslobo|eno dualizama. Kako Pri~a iz Hrvatske ve} proslavljena redatelja Krste Papi- Elementi najbliì hrvatskoj kulturnoj stvarnosti, u ova se ~e- }a, tako i Krhotine, prvi dugometra`ni film mladoga Zrinka tiri filma mogu susresti u preferiranju predstavljanja krajoli- Ogreste, prikazuju sloène egzistencijalne zbilje u {iroku poka koji gotovo apsorbira ìvotnost pojedinih likova, kao vijesnom i politi~kom kontekstu isto tako bolnih kolektivnih {to se to doga|a u Ljetu za sje}anje, te ambijenta koji sna`- doìvljaja. no iskazuje uvelike podijeljeno stanje svijesti, u dijegezi, na Pri~a iz Hrvatske sastoji se od tri dijela, od kojih je svaki kolektivnoj razini (Orao) te, {to se ti~e stila reìje, u prili~no smje{ten u razdoblje koje dolazi nakon prethodnoga od- rafiniranoj i pa`ljivoj uporabi kamere i fotografije, u kontek- vojeni su {irokom elipsom i nosi po~etni podnaslov koji stu u kojemu dragocjenost i elegancija dobivaju gotovo sa- nazna~uje datum u kojemu se radnja odvija: 1971, tijekom mostalnu vrijednost (Ljeto za sje}anje i Karneval, an|eo i hrvatskoga prolje}a i represije jugoslavenskog reìma; 1980, prah). Osje}aj za emocije koje teè dosegnuti vrh te za tragi- kada umire Tito, i 1990, u ideolo{koj i kulturnoj klimi du- ku koja, premda nije isklju~ivo vlasni{tvo hrvatskog naroda, bokih promjena. karakterizira jedan vid njegova kulturnog identiteta, posebice su izraèni u Steli te, uz panteisti~ki krajolik te superior- Ilija Bari}, nakon gu{enja hrvatskog prolje}a, odlazi u ino- nu i implicitnu svijest o dubokom skladu koji proìma ljud- zemstvo kako bi izbjegao politi~ke progone, a isto }e u~initi ske sudbine, u Ljetu za sje}anje i u Karnevalu, an|elu i pra- i otac Luka, nakon {to zbog ideolo{kih razloga izgubi posao. 146 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)

K. [ari} i J. Genda (Vrijeme ratnika, D. [orak, 1991)

Ivan, mla| Ilijin brat, zaljubljuje se u vr{njakinju, ~iji otac, Lukin lik vjerojatno je mnogim hrvatskim gledateljima dao agent tajne policije, vjeran reìmu, ne èli da ona ima veze s priliku za sekundarnu identifikaciju, sukladno modelu katar- obitelji disidenata. Tajna policija u me|uvremenu pronalazi ze; ~ini nam se da je izbjegnut rizik sugestije, osim u slu~aju Iliju i ubija ga: majka umire od sr~anog napadaja na samu neuspjela samoubojstva, pa i samilo{}u sinova krvnika, ~ija pogrebu. Dolazi 1990, ru{i se komunizam i Tu|man postaje intervencija spa{ava Luku; me|utim, kraj filma, s dvoje sret- predsjednikom Hrvatske: dvoje zaljubljenih, sada ve} dvade- nih mladenaca i s pomirenim obiteljima, osobito otkriva ap- setogodi{njaci, odràvaju vezu bez obzira na protivljenje ro- surdnost èlje za osvetom, koja prelazi u poku{aj samouni- ditelja; sada je Luka taj koji se protivi njihovoj ljubavi jer {tenja te pomaè gledatelju da se oslobodi teìne vlastita bi- smatra djevoj~ina oca odgovornim za smrt sina. Biv{i agent jesa. Udbe, pak, koji je ve} promijenio stranu i radi za novu de- mokratsku vlast, pristaje na to da mu se k}i uda za Ivana u crkvi. Luka na vjen~anju u njega uperi pi{tolj kako bi osve- Ponovno predstavljen 1992. na pulskom filmskom festivalu, tio sina, no na kraju puca u sama sebe: smrt je izbjegnuta in- koji se ovaj put normalno odvijao, film je osvojio nagradu za tervencijom mladenkina oca, koji ne oklijeva odmah pozva- najbolju reìju i nagradu za najbolju sporednu ènsku ulogu, ti pomo}. Kada Luka ozdravi, dvije se obitelji, zajedno s izazvav{i ìve polemike me|u kriti~arima, koji su ga ipak mladencima, u miru nalaze za istim stolom. odobravali, poglavito Sr|a Orbani}: 147 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)

Krhotine, Z. Ogresta, 1991

Smjestiv{i ljubavnu pri~u u samo sredi{te, Papi} moè je sposoban usmjeriti ga prema {irem i dubljem kraju no {to stvoriti trenutke velike osje}ajnosti, daju}i onim zajedni~- bi to bio manirizam zatvoren u sama sebe. îni nam se da kim mjestima, koja su ve} dobrim dijelom pod utjecajem pozornost usmjerena na formalnu eleganciju u ovom filmu stalnog mu~enja od strane masovnih medija, novi emotiv- koegzistira s isto tako suptilnom i solidnom svjesno{}u: liko- ni naboj. A to je velika zasluga u vremenima u kojima su vi prolaze pred gledateljem proìvljavaju}i vlastitu dramu i emocije popustile pred sna`nim emocijama.26 odre|uju}i, a da su toga manje ili vi{e nesvjesni, vlastite sudbine, a da sam autor na to nikada ne utje~e svojom prosud- Orbani} pod »op}im mjestima« podrazumijeva »aktualnu bom, da nikada ne hvali ili kudi ljudska bi}a koja nastanjuju hrvatsku kulturnu klimu«, koja nije izbjegnuta ni u na{em dijegezu; na individualnoj i kolektivnoj razini vidimo kako filmu: »emigracija zbog politi~kih razloga, maltretiranje od se doga|aju mnoge velike i male tragedije koje gledatelju strane policije, ubojstvo politi~kih protivnika u inozemstvu, nude isto toliko mnogo prilika za katarzu. Istom stilisti~kom 27 nacionalna pomirba...« Dragan Jurak, pak, na kraju svoje i formalnom diskrecijom autor tijekom cijele pri~e prati ma- recenzije razmi{lja ovako: nifestacije ljubavi koje prirodno razrje{ava, nakon nekoliko Radilo se o smje{tanju staroga u novo ruho, o retrograd- razli~itih drama koje zavr{avaju tako da se ~ini kako su go- nome ili o prisutnosti socrealizma, ostaje utisak metasta- tovo besmislene, u situacijama koje bi nam se ina~e ~inile jo{ ziranog akademizma koji podrazumijeva gotovo ~itav manje razrje{ivima, a putem ispunjenja vlastitog ~uda: ~ini korpus hrvatske kinematografije. U svakom slu~aju, Papi- se da Lukin netolerantni bijes predstavlja {iri bijes generaci- }ev na~in nije rezultat ideolo{kog naslije|a (kao {to bi ja èdnih pravde i mnogih osoba ~ija je egzistencija nepra- mogao sugerirati izraz socrealizam), nego estetskog na- vedno ugroèna, dok sam Luka riskira podlegnuti vlastitom slije|a, zacementiranog akademskim manirizmom.28 bijesu i ponoviti istu dramu tolikih prije njega; od samouni- {tenja spa{ava ga krvnik njegova sina; autor ni ovdje ne in- Ako je formalni manirizam velikim dijelom prisutan u hrvat- tervenira eventualnim vlastitim mi{ljenjem, nego nam omo- skoj kinematografiji, mogao bi biti prepoznat kao njezino gu}ava da sudjelujemo u pomirbi dviju obitelji zahvaljuju}i karakteristi~no obilje`je, kao poseban vid kulturnog identi- intervenciji dvoje mladih, sjedinjenih u ljubavi. Redatelj ne teta u na~inu izraàvanja te u tom smislu moè tvoriti pred- forsira takvu situaciju i ne dolazi do sretna zavr{etka koji u nost, posebice ako takav stil podupire autorova svjesnost da potpunosti zadovoljava sve na{e potrebe: gledatelju na kra- 148 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio) ju ostaje osje}aj ne~ega {to nije u potpunosti razja{njeno i {to Ivan Livaja opsesivno nastavlja otkrivati tajne pro{losti, je on sam pozvan razrije{iti, zadràvaju}i pritom istu onu no, kako se to doga|a sa svakom opsesijom, problem se svjesnost koja je vodila autora pri stvaranju svijeta dijegeze, uvijek pove}ava. Kada prona|e tek fragmente traènih omogu}avaju}i s dubokim po{tovanjem razvoj takva ìvota. podataka, {to s njima ~ini? Objavljuje knjigu, preuzima- îni nam se da iz filma proizlazi poetika sa~injena od ravno- ju}i ulogu pronositelja Istine ... s velikim po~etnim teè i pokorne ljepote, ~ija izvornost moè ponuditi kreativ- slovom o ubrzo se miri s istinom, ovaj put s malim pone predlo{ke svima koji su spremni cijeniti je. ~etnim slovom, za koju nitko nije pretjerano zainteresiran, a da to ni{ta ne mijenja.30 Krhotine, za razliku od Pri~e iz Hrvatske, prikazuju red u ne- linearnom zapletu. I ovdje je pri~a podijeljena u tri dijela, od Ilin~i} dalje kaè: kojih se svaki odvija u razli~ito vrijeme: godine Drugog Koja je Livajina sudbina? Dolazi li protagonista iz osu|e- svjetskog rata, kada Tomu jedne no}i odvodi vojska te on nog i prokletog, je li to nesretnik koji prikuplja fragmen- nestaje; dvadeset godina poslije, kada pratimo Lovru, Tomi- te, ili je to, pak, ~ovjek koji se zaustavlja uz put vlastitog na sina; i dana{njica, u kojoj se odvija egzistencijalna drama sazrijevanja? Na ovo pitanje ne moèmo odgovoriti fil- Ivana, Tomina unuka kojega je podigla baka, koja mu je skri- mom jer se ~ini da su autori dozvolili da nacrt postane la povijest njegovih predaka i vlastitog supruga kako bi on ja~i od njihovih prijedloga, podastiru}i istodobno Sudbi- izbjegao jednako okrutnu sudbinu. Tominoj je nesre}i posve- nu politici i @ivot sudbini ... Livajina smrt je nedovr{e- }eno tek nekoliko prizora, dok je ostatak filma, {to se ti~e ni doga|aj bez katarze, suosje}anja ili cilja jer su svi trajanja pri~e, u potpunosti posve}en Lovri i osobito Ivanu. oprali ruke u svezi s junakom, kao da se radi o bezizgled- Tijekom posljednjeg dijela pri~e ~este su i prili~no duge nom slu~aju.31 izvanjske analepse, koje nas vra}aju u Lovrino vrijeme. Ivan, mladi intelektualac, opsjednut je potragom za istinom îni se da je film svjesno sloèn od nerije{enih pitanja koja o kraju svojih predaka koja mu oduzima ìvotnu energiju i gledatelja ostavljaju u emotivnom suspensu, a da mu ne nude unutarnji mir, dovode}i ga do toga da zanemari obitelj: krajnju katarzu; dapa~e, Ivanovu smrt dovode do krajnosti objavit }e knjigu o precima, no ni to mu ne}e biti dovoljno vlastiti apsurdni karakter i {ire prividni nedostatak zna~enja da izi|e iz egzistencijalnog impassea: na vijest o tome da mu prikazanih bolnih doga|aja. Djelo prema gledatelju stvara je supruga izi{la iz kome, automobilom juri u bolnicu i umi- gotovo pirandelovsku moralnu napetost jer ga nastoji prisi- re u prometnoj nesre}i. Analepse o Lovri izlaù nam jo{ ap- liti da bude svjestan onoga {to se doga|a pred njegovim o~i- surdniju situaciju: budu}i da je njegov otac nestao pod nera- ma te ga poziva na ne neznatno eti~ko promi{ljanje o doga- zja{njenim okolnostima, jugoslavenska policija èli u Tomi |ajima kolektivne stvarnosti koju ne treba individualno za- vidjeti usta{u premda ne posjeduje ni jedan siguran dokaz; nijekati, ali ni nesvjesno proìvljavati. to je, me|utim, dovoljno da Lovro ne prona|e zaposlenje. Vrijeme ratnika, peti film Dejana [orka, ima mnoge karakte- Tijekom Boì}a presre}u ga pla}eni ubojice i ubijaju ga bez ristike ameri~kog akcijskog filma32 koje su, prema mi{ljenju jasna razloga. Darija Markovi}a, tek dio konteksta u kojemu koegzistiraju Ogresta uspijeva oìvjeti tako strukturalno sloènu pri~u elementi razli~itog podrijetla, poput komedije, {pijunskoga djelo je na pulskom filmskom festivalu 92. osvojilo nagradu filma, krimi}a i trilera, no emotivni je naboj, jedan od za najbolji scenarij, kojega je napisao sam redatelj zajedno s osnovnih elemenata trilera, neutraliziran stati~no{}u dvaju Ladom Ka{telan mudro rabe}i montaù i narativni ritam, erotskih priora, nekoherentno uba~enih u film.33 29 oslobo|en zamki, sposoban zadovoljiti publiku i kritiku. îni nam se da se privrènost jednom jedinom ànru ne osje- Ogresta maestralno izraàva onu naklonost prema izvornoj }a kao potreba, u duhu formalnog eksperimentiranja i odre- slobodi narativne strukture za koju nam se ~ini da je jedan |enog mije{anja rodova, a to je mo`da najizvornija i najì- od najvitalnijih vidova hrvatske kinematografije i u tom sti- vahnija komponenta hrvatske kinematografije i umjetnosti. listi~kom kontekstu obra|uje duboke teme europskog mo- Dodajmo da sli~na tendencija stolje}ima postoji u anglosak- derniteta poput egzistencijalne krize osobe koja je obuze- sonskom kazali{tu, posebice u Engleskoj, ali i u samim Sje- ta traènjem identiteta u pro{losti jer ga ne nalazi u sada{- dinjenim Dràvama koje se tako ~esto uzdiù kao primjer njosti no u kontekstu nacionalnog identiteta, optere}ena i model odre|enosti kinematografskih rodova, posebice bolnim politi~kim traumama, osoba u potrazi za identite- tamo gdje se ne zapaà koliko su bogati vlastiti kreativni potom, umjesto da uroni u pro{lost vlastite nutrine koja je isto tencijali, koji tako dolaze u opasnost da budu uklonjene la- tako bogata zamkama, nalazi potrebu za slaganjem doga|a- tentnim i bezosje}ajnim kompleksima i predrasudama u sve- ja koje su njezini vlastiti preci otklonili i za sukobljavanjem zi s vlastitim kulturnim identitetom a to je dovelo do re- sa zamkama povijesti. Rizik je, u oba slu~aja, udaljavanje od zultata ~iju vrijednost prepoznaje svaki povjesni~ar kazali{ta. neposredne stvarnosti vlastite egzistencije te nesvjesno pod- [to se ti~e epizodi~nog i autonomnog karaktera u narativ- lijeganje vlastitoj Sjeni, ili pretjerivanje u kolektivnoj podsvi- nom kontekstu dvaju erotskih prizora, vjerujemo da je rije~ jesti. îni nam se da se Ivanov poraz moè tuma~iti kao pro- o iskazivanju ìvotnog aspekta, koji je nadasve temeljen na gresivno povla~enje svijesti pred Sjenom koja utje~e na dje- vjekovnoj tradiciji hrvatske kulture o ~emu je ve} bilo rije~i. lovanje protagonista, a da on ne uspijeva postati svjestan si- Senzibilitetu hrvatske kinematografije blizak je i redateljev tuacije. îni se da se s ovim tuma~enjem slaù razmatranja izbor ambijenta: filmska se pri~a odvija u za~udnom i pre- Draèna Ilin~i}a: krasnom rije~nom krajoliku, koji geografski nije udaljen od 149 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)

Zagreba. Te tipi~ne osobine nacionalnog senzibiliteta izraà- posla s dobro fizi~ki i psihi~ki izu~enim osobama, sposobni- vaju se evidentnim poznavanjem filmskih jezi~nih instrume- ma za savr{eno pretvaranje (elegantni ubojica s karabinom nata koji se mogu susresti u sposobnim redateljskim zahva- odigrao je ulogu obi~na gra|anina koji ide u lov tako dobro tima, u majstorstvu koje vlada izborom polja, povezivanja, da je Fabijan povjerovao kako je pogrije{io te ga je pustio da pokreta kamere, montaè koja zadràva raspu{teni, ra- ode), koji, mogu}e je, dolaze iz inozemstva i dobro govore zvezani ritam iskazom lumaca i pisanjem dijaloga34 te, ne nekoliko jezika (to pretpostavlja Dakar). Sumnja koja obavi- kao posljednje, brigom za zvuk i potragom za primjerenom ja svaku situaciju, poput nedostatka jasnih uzro~nih veza, di- glazbenom kulisom obje su nagra|ene na festivalu 1992. jegetski svijet smje{ta u gotovo kafkijansku atmosferu. Cije- Arenom za zvuk (Mladen Pervan i Ruben Albahari) te onom lu bismo pri~u simboli~ki mogli interpretirati kao borbu za glazbenu kulisu (Davor Rocco). koju na{a dva Junaka (upotrebljavamo veliko po~etno slovo Film po~inje podnaslovom Jesen 1990. Dvojica prijatelja kako bismo naglasili arhetip za koji se ~ini da ga dvojica utje- srednje dobi, Fabijan, negda{nji ratnik-idealist, i Dakar, biv- lovljuju) poduzimaju protiv Sjene, ~iji elementi prodiru iz {i pla}enik Legije stranaca, odlaze u ribolov, kao i svake ne- podsvijesnoga ba{ u vrijeme kada, nakon hrabre pobjede u djelje. Uspijevaju se spasiti od nenadana napada nekog ne- borbama mladosti, oba protagonista uspijevaju stvoriti obi- znanca. Fabijan i Dakar nastoje razumjeti kome je od njih telj i napraviti odlu~an korak na svom putu. S motri{ta dva dvojice napad bio upu}en, no ne uspijevaju se ni o ~emu lika, ~ini se da su atentatori kosturi koji se pojavljuju iz or- uvjeriti. Nakon {to su u obrani ubili jo{ dvojicu ubojica, opa- mara pa tako Sjena zadobiva osobnu dimenziju. S motri{ta snost je obojici ve} o~ita pa odlu~uju po}i u lov na napada- povijesne zbilje i, {ire gledano, jugoslavenske stvarnosti, ~ini ~e i u potragu za razlozima napada prije no {to napada~i us- se da ti opskurni atentatori predstavljaju duhove i mra~nu piju ostvariti svoje namjere. Darko i Fabijan uspjet }e se stranu duboke kolektivne zbilje, zasi}ene napetostima: film osloboditi svih ubojica i vratiti obiteljima. bi u tom smislu mogao biti shva}en kao glasnik tragi~ne ratne situacije naroda biv{e Federacije, premda je rat velikim Evo {to Dario Markovi} kaè o filmu: dijelom ve} bio zapo~eo. Mo`da je ovo obilje`je trilera politi~ka sastavnica Deja- Kako svaki kolektiv ~ini zbroj njegovih ~lanova, moèmo zana [orka dovelo do teme akcijskog filma koji se javlja paziti kako obilje`ja i pro{lost dvaju protagonista predstav- uo~i rata u Hrvatskoj. Dana{njem gledatelju je nemogu- ljaju individualnu tipologiju i egzistencijalni izbor koji su }e odvojiti se od ovakvih konotacija, koje prelaze autoro- prisutni u konzistentnom dijelu hrvatske, i ne samo hrvat- vu namjeru. Gledatelj najprije, a ~ini se i protagonisti, ske, kolektivne stvarnosti, u njezinu povijesnom razvoju: lik ne}e znati tko su oni koji ~ine zlo~in, a film se na taj na- ratnika koji se bori za ideale desetlje}ima je bio sastavnim di- ~in osloba|a katarze, ali i (u ve} navedenoj konkretnoj jelom imaginarija koji je podupirao i jugoslavenski reìm na politi~koj situaciji u Hrvatskoj) jasnog i definiranog rje{e- osnovi ìvotnog izbora mnogih tijekom partizanske borbe; nja, te postoje dva mogu}a tuma~enja identiteta krimina- {to se, pak, ti~e lika Dakara, mnogi su Hrvati tijekom jugo- laca. âk i kada konkretni politi~ki kontekst ne bi posto- slavenskoga reìma bili prisiljeni emigrirati zbog ideolo{kih jao, gledatelj svakako mora znati identitet napada~a jer razloga, u potrazi za poslom, a nije nedostajalo ni onih koji napadnute osobe imaju potpuno razli~itu pro{lost, {to su pristupali Legiji stranaca: i oni su, pretpostavljamo u pri- implicira zaklju~ak kako moraju imati i razli~ite neprija- li~no manjem broju, no svejedno, pridonijeli razvoju kolek- telje. tivnog imaginarija bogata takvim likovima. O ~emu [orak uistinu govori u ovom filmu: o slu~aju dvojice ostarjelih boraca koji spa{avaju svoje ìvote budu- [to se ti~e psihologije dvaju likova, mogli bismo zapaziti }i da su prisiljeni srediti ra~une s nevidljivim neprijate- kako se ~ini da su dva ratnika, kao ve} zreli ljudi, svjesni ar- ljem, (ostaje sumnja o tome tko ih od njih dvojice treba hetipa Junaka koji je utjecao i uvjetovao njihove ìvote: ~ini srediti) ili, mo`da, s kolegama, ili, pak, govori o idelizmu nam se da ta svjesnost izvire iz njihovih dijaloga tijekom ko- suprotstavljenom profesionalizmu rezultat je u oba jih u vi{e navrata doti~u svoju egzistencijalnu situaciju, odr- slu~aja isti: oruàna borba. àvaju}i znatnu emotivnu kontrolu, ba{ kao {to se javlja i îni se, naàlost, da }e i ovaj tematski dualizam ostati ne- svjesnost o impasseu koji proìvljavaju; sami sebima i ne kri- razja{njen kao i premda je to neprihvatljivo nije ot- ju da u ormarima drè nekoliko kostura, to jest, svjesni su krivena niti temeljna tajna samog filma.35 vlastite Sjene. Mogu}e je da Fabijan ~uva vi{e iluzija, vjerojatno zato jer je manje svjestan arhetipa: njegov se idelizam Da je ovaj film razrije{io sve sumnje, smirio svaku napetost ne ~ini od pomo}i u situaciji u kojoj se nalazi, odnosno, ta je i uspostavio savr{enu ravnoteù koju je upad nepoznatoga pomo} ograni~ena na obranu vlastite savjesti od destabilizi- na neki na~in poremetio, bio bi to film u kojemu se moè u raju}ih prodora osje}aja krivnje. îni se da je Dakar, napro- potpunosti uìvati, koji je sposoban zadovoljiti najneposred- tiv, imun na takvu opasnost i, premda nam se na prvi pogled nije potrebe gledatelja, film koji ulazi u okvire standarda na ~ini okrutnijim, ne vjerujemo da bismo ga mogli definirati koji smo navikli. Vjerujemo, ipak, da se pred nama nalazi zlim. On u dva navrata spa{ava ìvot idelista Fabijana, prem- sloènije djelo. îni se jasnim da pravi identitet napada~a ne da ne oklijeva prerezati prst trupla ~ovjeka koji ga je namje- poznaje ni jedan protagonista, ba{ kao {to nerije{enom osta- ravao ubiti kako bi se domogao prstena, a ne odbacuje ni je i dvojba jesu li napadi usmjereni na jednoga od njih dvo- erotski poziv djevojke. îni se da Dakar nema iluzija i da je jice. îni se jasnim da nije rije~ o lokalno organiziranim po- svjestan iskonskoga nagona koji ga tjera na borbu; sposoban bunjenim Srbima jer su oba protagonista svjesna da imaju svjesno i spremno premostiti najrazli~itije okolnosti, poka- 150 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio) zuje da posjeduje i odre|enu mudrost: prijatelju, kojemu je nosu na ostale; primjerice, u prizoru oruànog sukoba izme- spasio ìvot, a koji ga napada no{en vlastitim idelizmom, |u odmetnika koje vodi protagonist i àndara, a u kojemu ironi~no, bez imalo neugode kaè: »Ubija{ ljude kao mu{ice, pogiba ârugina druìca, nakon prvoga plana ~ovjeka s br- a neugodno ti je zbog simpati~ne ènske«. îni nam se da kovima koji se krsti slijedi ameri~ki plan u kojem kamera film sugerira razmi{ljanje o relativnosti dobra i zla te o ne- snima subjekt odozdo prema gore, s protagonistom koji drì stalnosti bilo kojeg ideala, tjeraju}i nas da potraìmo njego- za ruku smrtno ranjenu druìcu. vu bit. Ovo djelo, koje zavr{ava ostavljaju}i gledatelja u emotivnoj nedore~enosti, s njegovim nerazrije{enim sumnja- Pri~a o legendarnom Jovi Stanisavljevi}u ârugi, onako ma, u sloènoj tami i, u neku ruku, apsurdu, osim {to se kako nam je predstavljena, do krajnosti je napeta. Godine otvara dubokim temama individualnog i kolektivnog dose- 1918, po povratku s ruskog boji{ta u Slavoniju, âruga iza- ga, u gledatelja stvara potrebu za dubokim razmi{ljanjem, bire ìvot odmetnika: ubija lokalnog veleposjednika i zemlju koja ostaje i nakon zavr{etka te ga moè uputiti na {ire shva- dijeli narodu. Kada intelektualci iz skupine socijalista kojoj }anje stvarnosti. se priklju~io osu|uju njegovo pona{anje, koje ne pridonosi idealima revolucije, ne oklijeva u tome da ih ubije i poslije I âruga Rajka Grli}a i \uka Begovi} Branka Schmidta vra- mirno, s drugovima koji su mu ostali vjerni, ode u bordel. }aju nas u mitsku pro{lost hrvatskoga naroda, u prvom slu- Napustiv{i ideale, âruga je vo|a skupine plja~ka{a. Nakon ~aju slavonskog Robina Hooda, odnosno, u \uki Begovi}u, {to preìvi iznimno krvav sukob sa àndarima, u kojemu po- u poljodjelsku i patrijarhalnu civilizaciju, uhva}enu u trenut- giba i druìca koja ga je slijedila u ìvotu u {umi, âruga pre- ku zalaska. uzima identitet bogata trgovca povratnika iz Amerike, kako bi u najrazvratnijoj rasko{i potro{io novac koji je saku- âruga, koji je u kinima postigao uspjeh,36 bez obzira na sla- pio razbojni{tvom. Nakon {to ga prona|u i uhite, narod u bu kritiku, uz iznimku odre|ene simpatije koju je izrazio Ivo sudnici, koji u ârugi vidi svog junaka, kli~e od veselja. Osu- [krabalo,37 temelji se na baroknom ukusu, izraènom sjajnim |en na smrt vje{anjem, umrijet }e smiju}i se. kostimima i bogatom scenografijom na pulskom filmskom festivalu 1992. osvojio je nagrade za najbolju sceno- Protagonist gledatelju nudi mogu}nost sekundarne identifi- grafiju i kostimografiju na pretjerivanju i na predstavlja- kacije prema modelu oboàvanja, uz mogu}nost projekcije nju povijesti natopljene paradokslanim doga|ajima, i emo- podsvjesnih èlja onoga dijela osobnosti koji tvori Sjena: tivnom juna~kom naboju nekih prizora, koji zadobivaju tako, putem mehanizama identifikacije i projekcije, gledatelj odre|enu samostalnu vrijednost radi sna`nijeg patosa u od- dijelom moè izraziti ono du{evno raspoloènje koje ne pro-

I. Gregurevi} i E. Begovi} (^aruga, R. Grli}, 1991) 151 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)

ìvljava zbog ~injenice da je nespojivo sa svjesno odabranim gov je pogled uronjen u kontemplaciju. Slijedi nekoliko ìvotom, dok apsurdni i nekoherentni elementi koje pred- kratkih kadrova koji nam pokazuju trenutak njegova djetinj- stavlja egzistencija protagonista, primjerice paradoksalni ra- stva. Vra}amo se ponovno \uki u prvom planu, uronjenu u zvoj djelovanja, sve do tragikomi~noga kraja njegova ìvota, sje}anja. Nakon elipse, u prvom planu vidimo kravlje vime: mogu navesti gledatelja na razmi{ljanje i na svjesno promi- prije odvajanja, vidimo lice na{ega lika koji, pribliìv{i se, {ljanje nekih aspekata Sjene. si{e mlijeko. U jo{ jednoj kratkoj elipsi slijedi prizor \uke koji ulazi u ku}u nakon trinaest godina provedenih u zatvo- Djelo bi, s kolektivnog motri{ta, moglo odigrati u osnovi te- ru zbog ubojstva oca i pozdravlja staru majku, za~u|enu i ga- rapeutsku ulogu i pomo}i o~uvanju integriteta svijesti: u po- nutu, i Smilju, k}er u adolescentskoj dobi. Protagonist tije- vijesnoj situaciji punoj te{kih napetosti film nudi priliku pri- kom dijaloga tvrdi da ne vjeruje u Boga, a èna ga upozora- vremenog izbjegavanja te{ke zbilje i posljedi~nog psihi~kog va: »Ubio si. Samo ti Bog moè pomo}i.« \uka provodi dane opu{tanja; i u tom, {irem kontekstu komponenta apsurda posje}uju}i polja. U dugom planu, uz lagani panoramski pre- moè izbje}i posljedice bijega i potpunog gubitka svijesti o gled zdesna nalijevo, vidimo za~udni nizinski krajolik sa ze- kolektivnim problemima jer ta komponenta navodi, manje lenkastom, niskom travom; pri kraju u izmaglici se naziru ili vi{e implicitno, na promi{ljanje: evazivna funkcija, dakle, gusti vrhovi drve}a neke {ume; u po~etku u sredi{tu kadra, koegzistira s prizivanjem na ~injeni~nu zbilju, u ravnoteì gotovo u prvom planu, nalaze se \ukina kola koja ulijevo koja izbjegava ekstremne posljedice. vu~e bijeli konj. Postoji jo{ jedna, ovaj put dulja vanjska ana- Ako u ârugi zapaàmo baroknost, koja se o~ituje i u kosti- lepsa: u nekoliko srednjih planova osobe odjevene u lokal- mima i u scenografiji i u ukusu, u pogledu pri~e, legendar- nu narodnu no{nju ple{u na proslavi, u vrijeme protagoni- noga i paradoksalnoga, \uka Begovi} zadràva, u rekon- stova djetinjstva. strukciji ambijenta i kostima, premda jednako tako bogatih, U drugom srednjem planu mu{karci iz brojne i po{tovane znatnu vjernost povijesnoj zbilji razdoblja koje se predstav- \ukine obitelji, ~iji je on posljednji potomak, raspore|eni uz lja dugim vanjskim analepsama, oìvljenima sje}anjima pro- stol, krste se i mole na nogama prije no {to zapo~nu jesti. tagonista, a ta je stvarnost seoska i patrijarhalna civilizacija Glava obitelji na nekom pogrebu ide kle~e}i na okrvavljenim u trenutku njezina drasti~nog propadanja. Pri~a, dakle, koljenima kako bi Bog spasio njegovu obitelj od propasti, nema âruginu linearnost, nego je odre|ena neprestanim ~iji se prvi znakovi ve} zapaàju, poput ekonomske krize, utjecanjem dugim flashbackovima koji, iako ilustriraju uzro- prouzro~ene nastupanjem kapitalisti~koga gospodarstva i ke sada{njeg egizstencijalnog poloàja protagonista, na sta- posljedi~nim slomom poljoprivrednih dobara u obiteljskom novit na~in tvore samostalne epizode, odnosno kolektivnu vlasni{tvu, te podjele me|u ~lanovima obitelji, od kojih bi povijesnu zbilju koju \uka doìvljava kao bijeg iz vlastite neki èljeli oti}i drugamo potraìti posao. Mali \uka zadra- te{ke stvarnosti, a da ih ne uspijeva integrirati u vlastitu svi- àva u sebi tu krizu i, rastrgan du{evnom napeto{}u, pali sje- jest i uspostaviti skladan odnos sa sada{njo{}u, odnosno, ne nik. Vra}amo se u glavni dijegetski plan, s protagonistom moè izbje}i vlastiti drasti~ni egzistencijalni poraz. Unutarnji koji promatra le{inu neke ìvotinje. Vrativ{i se ku}i, daruje raspori junaka, koji se ve} na po~etku ~ini pobije|enim, po- Smilji opravu. Jo{ jedan flashback: vrativ{i se s boji{nice na- novno se sastavljaju na kraju, u gotovo transcedentalnoj di- kon kraja Prvoga svjetskog rata, \uka sjedi za stolom zajed- menziji, kada se, nakon {to je u vlastitoj egzistenciji sve izgu- no s na~elnikom mjesta{ca u Slavoniji i s nekim srpskim voj- bio, konvertira i otkriva vjeru. nicima: svi su likovi u srednjem planu, kojemu prethodi ras- Paradoksi pri~e filma mo`da su jo{ bolniji i ekstremniji od pelo na zidu, prikazano u prvom planu. Na~elnik nazdravlja onih u pro{lom djelu, napose {to se ti~e groteskne ironije ljubavi i suìvotu svih ju`nih Slavena. Povratak u glavno vri- koja je pratila ìvot nitkova âruge, te su usmjereni gotovo jeme; neka vra~ara staroj majci prori~e sretnu budu}nost: jedino na {irenje tragi~ne sloènosti. U \uki Begovi}u se, sti- \uka }e se oèniti i imati djece. Zatim jo{ jedna vanjska ana- listi~ki, i to o~itije, pojavljuju elementi bliì osje}ajnosti hr- lepsa: na{ junak èni Jagodu, no vrlo brzo popustit }e pred vatskoga filma premda nam se ~ista baroknost i pretjeri- insinuacijama oca mra~njaka, prema kojemu dijete koje vanje âruge ~ine vi{e vezani uz izraàjnu nacionalnu ìvot- ona nosi nije \ukino, nego njezina prethodnog zaru~nika; te nost: osim posebnosti narativne strukture, u \uki nalazimo njegove opsesije toliko izmu~e ènu da se, baciv{i se na ze- naklonost prirodnom krajoliku, kompoziciji i fotografiji, te mlju, prepusti smrti, dok je kamera snima odozgo, u dugom sadràjnu privrènost tragi~nome i neo~ekivanim transfor- planu, sugeriraju}i nam, mo`da, teìnu boli kojom je Jagoda macijama, do kojih dolazi gotovo ~udesnom intervencijom pritisnuta. i neobja{njivom transcedentno{}u; premda ne pripadaju isklju~ivo hrvatskoj kulturi navedimo tek uzvi{ene primje- K}i Smilja nastavlja ìvjeti, a protagonistov otac prema njoj re Dostojevskog i Manzonija one mo`da ~ine jednu od pokazuje svoju indignaciju: sin ga ubije u sva|i. I opet po- njezinih karakteristi~nih osobina. vratak u glavno vrijeme: stara \ukina majka umire i on prodaje imanje. Potpuno poraèn i sam, ide u procesiji puze}i Me|u po~etnim kadrovima zapaàmo pokret slijeva nade- na koljenima i sje}a se idili~nih trenutaka djetinjstva prove- sno, s kamerom koja se pomi~e unutar vagona vlaka u po- denih s djedom oni su nam prikazani u kratkim flashbac- kretu: protagonist \uka snimljen je s le|a u prvom planu, kovima sve dok sam, u dubokoj no}i, ne do|e do groblja dok se, zajedno s nama, divi seoskom, nizinskom krajoliku na kojemu stotine svije}a svijetli u mraku. Tu ga stari svira~ nje`nih zelenih i ùtih nijansi. Slijedi protagonist u prvom flaute koji se ~ini inkarnacijom Starog Mudraca, poveza- planu, snimljen objektivom postavljenim ispred njega: nje- nom uz arhhetip Zna~enja38 prihva}a u naru~je i tje{i. 152 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)

Kritika \uku Begovi}a nije prihvatila: ide se od prigovora na Uz katarzu, film bi gledatelju, koji je za to spreman, mogao »nevjerojatnost osnovnih motiva doga|aja«,39 koje iznosi prenijeti i poruku koja bi u nekim aspektima mogla biti pro- Damir Radi}, do izri~ita neodobravanja karaktera, u osob- svjetljuju}a. Ako razmotrimo ~injenicu da su duboke nape- nom i moralnom smislu, Sr|e Orbani}a: tosti koje proizlaze iz filma iste one koje se javljaju u suvre- menijoj kolektivnoj zbilji (stalne nagle i tragi~ne promjene Ne znam za{to, no meni se ove pri~e o seljacima koji raz- koje prate slom poljodjelske i patrijarhalne civilizacije po~et- mi{ljaju sjekirom i drugima obja{njavaju udarcima nisu kom stolje}a i zdravica ljubavi i suìvotu me|u Ju`nim Sla- svidjele. Bit }e da je to zato jer ne razumijem motivacijski venima 1918. upu}uju na drasti~nu krizu kolektivne zbilje supstrat na kojemu se razvija pri~a, budu}i da sam ja je- proìvljene 1991), moèmo pretpostaviti da takva poruka dan drugi tip seljaka; bit }e zato jer ne uspijevam prihva- nade ima vrijednost koja nadilazi osobnu sferu. Eti~ka Orba- titi naturalizam kojim su ti krvavi prizori prikazani u na- ni}eva napomena, dakako, zadràva punu vrijednost: film {im filmovima. Uvijek sam se nelagodno osje}ao pred svjedo~i o dosta te{koj kolektivnoj situaciji, u kojoj vlada be- ovakvom tanatologijom u kojoj se pred smrti i njezinim zosje}ajnost prema ìvotu i smrti, ~ija se vrijednost ~ini go- tragi~nim zna~enjem gubi svaka diskrecija, budu}i da je tovo odba~enom, te{ka je i zabrinjavaju}a. suprotna mom osje}aju stida.40 Hrvatske katedrale, zapo~et prije rata,41 prvi je srednjome- Ne ~ini nam se da bismo filmu mogli imputirati, kao nega- tra`ni film mladog Hrvoja Hribara, a prema Ivi [krabalu taj tivni element, a slijedom onoga {to smo ve} argumentirali, »film, uz nagla{enu ironiju i mnogobrojne asocijacije, moè odre|eni dijegetski nedostatak, odnosno »nevjerojatnost se definirati kao intelektualna akcijska komedija, u kojoj se, osnovnih motiva doga|aja«, koja, ~ini se, izvire iz pri~e, a jo{ naravno, osje}a dobar duh disidentske ~e{ke knjièvnosti manje u djelu koje, ~ini nam se svjesno, posvaja i ostale, isto (Havel) i filma (Menzel).«42 tako tipi~ne aspekte nacionalnog stilisti~kog senzibiliteta, Vanja, mladi povjesni~ar umjetnosti, ìvi pi{u}i eseje po na- poput pozornosti koja se pridaje kompoziciji kadrova, izbo- rud`bi: kako je rok za predaju monografije o katedralama u ru planova i uporabi fotografije. Hrvatskoj istekao, a kako bi izbjegao predbacivanja neuro- îni nam se da na{ junak, poput ostalih seljaka u dijegezi, ti~nog izdava~a Vladimira, traì uto~i{te u prijatelji~inoj proìvljava vlastite unutarnje sukobe u ~itavoj njihovoj sna- ku}i. Neki se lopov~i} uvu~e u ku}u kako bi ukrao psa koji zi, u vanjskoj zbilji i uz sna`nu ekstrovertiranost. Mo`da su, èli darovati svojoj djevojci, no gre{kom ukrade i rukopis: u dru{tvenoj i povijesnoj stvarnosti poput one pro{le poljo- kada ga djevojka izbaci na ulicu, tekst sre}om pokupi ~asna djelske civilizacije, gdje je sposobnost djelovanja osobe u sestra. Sve}enik, kojemu ~asna sestra preda monografiju, po- vanjskom svijetu ohrabrena vi{e no {to je to introvertiranost, ziva Vanju da tekst pro~ita i komentira skupu ~asnih sestara: osobe predodre|ene da izvana proìvljavaju svoju nutrinu, me|utim, tamo dolazi Vladimir, koji bez previ{e obzira do|e zajedno sa svojim dramama: ~ini se da je i trenutak promi- do ~itaonice i uzima tekst. {ljanja proìvljen u kontekstu rituala u kojemu je unutarnja Film otvara raspor o ìvahnu svijetu mladih hrvatskih inte- napetost izraèna izvana, kao sudjelovanje u procesiji na ko- lektualaca, s njihovim malim i velikim problemima, rije{enih ljenima, sve do krvi. Ono {to nas zanima jest utjecaj koju vi- sna`nom ironijom koja bri{e sukobe: od istraìvanja eko- zija takve zbilje moè imati na dana{njeg gledatelja, precizni- nomske emancipacije do sukoba s izdava~ima, od implicit- je na hrvatskog gledatelja 1991. Protagonist gledatelju moè nog podsje}anja na bra~ne te{ko}e do sukoba, ~esto prepu- ponuditi mogu}nost sekundarne identifikacije prema mode- na nerazumijevanja, s intelektualno slabijim osobama. Djelo lu katarze. Gledatelj na junaka moè projicirati elemente nagla{ava i teme povezane s istraìvanjem potvrde nacional- vlastite Sjene, koja se u aktualnom dru{tvenom kontekstu ne nog identiteta: Vanja smatra da }e njegov tekst imati temelj- izraàva niti ìvi ili barem ne ìvi na isti na~in. îni nam se nu va`nost za nacionalnu kulturu te da }e utvrditi njezin da se rizik sugestivnog u~inka moè izbje}i, ako ne zbog dru- identitet pa zato provalnik tijekom razgovora pita pisca vje- goga, onda zato jer se posljedice sli~nog na~ina reagiranja, ruje li u Boga. Bez obzira na to {to mu ovaj odgovara da vi{e onako kako su nam prikazane preko tu`ne sudbine protago- ne vjeruje, lopov kaè: »Nije bitno, ako si pravi Hrvat.« nista, ~ine sve drugo, samo ne ne{to {to bismo sami sebi mogli poèljeti. îni se da su likovi prilago|eni identifikaciji koja se ve}inom temelji na simpatetskom modelu, no isto tako i onoj koja \uka tragi~no i dramati~no proìvljava susret sa Sjenom na- osloba|a trenutaka katarze, zahvaljuju}i komi~nom razvoju kon {to je iskusio te{ke posljedice njezina utjecaja, a nakon konfliktnih situacija. U naj{irem kolektivnom kontekstu trinaest godina zatvora, to jest nakon trinaest godina urona 1991. djelo moè pridonijeti smanjivanju psihi~kih napeto- i zatvorenosti u podsvijest, proìvljava jo{ jedan te{ki susret sti te moè tvoriti zdravi primjer, pokazuju}i kako se ironi~- sa samim ìvotom, dakle s Du{om. Kada se ~ini da je sve deno stajali{te ~esto pokazuje spasonosnim u situacijama koje finitivno propalo majka je mrtva, imanje, taj posljednji se na prvi pogled ne mogu razrije{iti. element za{titni~ke i dobrohotne pro{losti vlastitog djetinjstva, maj~inska pro{lost kojoj se utjecao u trenucima najve- Redatelj u jednom intervjuu kaè: }e neutje{enosti, prodano je i svaka potpora i{~ezava u ni- {tavilu, evo kako, do{av{i na groblje, mjesto na kojemu i ti- Mislim da je uistinu bitno film upotrijebiti u svrhu naci- jelo mora umrijeti, susre}e starog svira~a flaute, odnosno be- onalne i gra|anske pomirbe u Hrvatskoj; film mora biti smrtno Zna~enje koje prosvjetljuje. taj kojim }e Hrvatska, koja ne razumije samu sebe, napo- 153 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)

kon prona}i na~ina da se razumije, i zato nam je film po- {umi), preko naklonosti krajoliku kao ambijentu (Vrijeme trebniji no ikada prije.43 ratnika i \uka Begovi}) do uporabe sloènih narativnih struktura: Krhotine, \uka Begovi} i, premda u odràvanju li- [koljka {umi Miroslava Me|imorca, bez obzira na to {to je nearnosti zapleta, Pri~a iz Hrvatske. Ukus nagla{ene ekspre- 1992. na pulskom festivalu osvojio nagradu za najboljega sionisti~ke ki}enosti, koji nije stran hrvatskoj kinematografi- glavnog glumca, dodijeljenu Svenu Lasti, ostao je gotovo ne- ji, o~it je u filmu âruga. Kako u formalnom, tako i u sadr- zapaèn u o~ima kritike, uz iznimku kratka komentara Ive àjnom aspektu, ~esto se ponovno prora|uju strukture i [krabala, za kojega je film »pomalo monoton«, osim u slu- teme koje su karakteristi~ne za kinematografiju i umjetnost ~aju glavnog lika, kojega je »Sven Lasta odglumio impresio- drugih naroda: od anglosaksonskih u filmovima Vrijeme rat- 44 niraju}im talentom«. nika i âruga (lik Robina Hooda), preko ~e{ke u filmu Hr- Magistar farmacije vodi, s otoka u Dalmaciji do poznate psi- vatske katedrale do tendencija tek op}enito povezanih s eu- hijatrijske bolnice u Vrap~u pokraj Zagreba, na kontrolu bo- ropskim modernizmom u filmovima Krhotine i [koljka lesnika koji boluje od paranoidne shizofrenije. Tijekom pu- {umi. Tragi~na napetost, posebna karakteristika hrvatske ki- tovanja vlakom bolesnik mu ukrade dokumente i pri~ini se nematografije ali i srpske i ruske posebice, a op}enitije i da ih je, zajedno sa svojima, bacio. Farmaceut se po~inje ìv- svih drugih civilizacija moè se susresti napose u filmu cirati, a situacija postaje grotesknijom po dolasku u glavni \uka Begovi}. grad, kada se bolesnik, zamijeniv{i uloge, svima predstavlja titulom magistra, odnose}i se prema pravom magistru kao Godine 1991, kada u Hrvatskoj bjesni rat, u kinematografi- prema pacijentu na kojega mora paziti. Nakon {to mu pravi ju prodiru sadràji vezani uz Sjenu, koja uzmnemirava po- bolesnik vrati dokumente, farmaceut se po~inje àliti kako stojanje Ivana Krhotinama i dovodi do te{ka sukoba Luku (Pri~a iz Hrvatske), dvoje protagonista u Vremenu ratnika i mu je zbog bolesnika propao dan: »Ja sam poslovni ~ovjek!« 46 No bolesnikova luda mudrost smiruje farmaceutovu mani- lik \uke Begovi}a, te se ~ini da se javlja u liku nitkova â- ju na civilizirani na~in, mudrim rije~ima: »Dakle vi nemate ruge. îni se da taj prodor ne remeti svjesnost autora, ~ija se ni dana, ni no}i, ve} samo datume, a izgubili ste jedan da- stabilnost iskazuje pobjedom ljubavi, koja miri sukobe {to se tum. Recite mi, koliko stoji?«; i ve} je izvadio nov~anik. Na- na prvi pogled ~ine nerje{ivima (Pri~a iz Hrvatske), \ukinim kon {to dobije svoje dokumente, farmaceut odlazi, ostavlja- Kona~nim ostvarenjem, sastavnicom apsurda ili groteske ju}i bolesnika u prijateljevu domu. Njih dvojica idu jesti koja gledatelja poziva na svjesnost (Krhotine, âruga i Vrije- {koljke, a bolesnik nave~er dragovoljno odlazi u bolnicu. me ratnika) te, premda mo`da slabije prikazuje simptome stvarnosti sukoba, (auto)ironijom u Hrvatskim katedralama U filmu kojim dominiraju dijalozi, ambijenti odjeljci u i [koljka {umi; ne treba zaboraviti u vi{e slu~ajeva: âru- vlaku, zagreba~ke ulice i stan drugog bolesnika ~ine poga, \uka Begovi}, Hrvatske katedrale, [koljka {umi, pa i Vri- zadinu u smislu semanti~ke vrijednosti, premda su odabrani jeme ratnika istodobnu evazivnu ulogu koja je namijenje- uz odre|enu pa`nju: prizori smje{teni na Trgu kralja Tomi- na smanjivanju du{evnih napetosti, inteligentno izraènu i slava, pri izlasku dvojice sa èljezni~kog kolodvora, nisu bez popra}enu implicitnim podsje}anjima na stvarnost. Tu bi- elegancije, ba{ kao ni oni u lijepoj kavani glavnog grada. smo svjesnost mogli protuma~iti kao izraz ravnoteè koju je Temi ne nedostaje aktualnosti i dubine: nestalni identitet ci- hrvatska civilizacija uspjela odràti, na visokoj razini, pred viliziranoga ~ovjeka, koji riskira identifikaciju jedino s vlastite{kom kolektivnom zbiljom. tom osobom,45 otklanjaju}i sadràje i ideje ve}eg zna~enja za skladan ìvot; na{a oslabljena sposobnost obra}anja pa`nje 1992. onomu kojega smo ozna~ili kao razli~itoga, a koji bi nam, da imamo samo malo strpljenja, mogao ~ak i pomo}i da nadi- Te se godine pulski filmski festival odrào redovito, premda |emo na{e sljepilo i da razumijemo njegove pote{ko}e pri su na njemu sudjelovali samo hrvatski filmovi; od osam fil- integraciji u dru{tvo. mova u natjecateljskom dijelu, publika ih je ve} bila vidjela sedam, a ve}im su dijelom bili snimljeni prethodne godine. Prikazani prizori imaju pirandelovski okus, a gledatelj je, ba{ Jedina premijera bio je film Kamenita vrata, snimljen kao i u Pirandellovim dramama, mo`da ohrabreniji svjesno- 1992, do danas posljednji jednog od najve}ih hrvatskih re- {}u i razmi{ljanjem nego trajnom identifikacijom s ovim ili datelja. Me|u filmovima koji su sudjelovali, a snimljeni su onim likom: tim vi{e {to u filmu treba paziti kako bi se ra- 1992, bili su i Luka Tomislava Radi}a, koji je osvojio nagra- zumjeli paradoksalni preokreti situacija te pozorno slijediti du za najbolju ènsku glavnu ulogu (Mirta Ze~evi}) i za naj- pri~u. Za razliku od Pirandella, situacije ovdje nikada ne do- bolju sporednu mu{ku ulogu (Damir Lon~ar). Bez obzira na seù dramati~ni ishod, no ~ini se da temeljna ironija, koja se to {to je Ivo Gregurevi}, ~ija popularnost raste ~itavo deset- manifestira komikom koja olak{ava napetost i rje{ava suko- lje}e, odigrao glavnu ulogu u ~ak tri filma u natjecateljskom be, vlada pri~om i namiguje, kao implicitna poruka, gledate- dijelu (u Luci, u ârugi, gdje je tuma~io lik slavnoga nitko- lju, s prijedlogom uravnoteèna pogleda na svijet temeljena va, i u Pri~i iz Hrvatske), a sporednu je ulogu imao u Krho- na ironiji. tinama, nije osvojio ni jednu nagradu, jer je ona za najbolju U navedenih sedam filmova mogu se prona}i razli~ita tipi~- mu{ku glavnu ulogu pripala Svenu Lasti ([koljka {umi). Na na obilje`ja formalnog i stilisti~kog hrvatskog senzibiliteta: tom festivalu, u skladu s odlukom koja je donesena na samu od pa`nje koja se pridaje reìji i konstrukciji slike (posebice po~etku, nije dodijeljena nagrada za najbolji film, dok je na- izraènoj u filmovima Pri~a iz Hrvatske, Vrijeme ratnika, â- grada za najbolju reìju dodijeljena, kao {to ve} znamo, Kr- ruga i \uka Begovi} te, u nekim prizorima, u filmu [koljka sti Papi}u za Pri~u iz Hrvatske. 154 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)

Jedini dugometra`ni filmovi snimljeni 1992. bili su Luka i man u jesen 1991, na Cresu, u najgoroj fazi Domovinskog Kamenita vrata. Od ovogodi{njih srednjometra`nih filmova rata«.51 razmotrit }emo tri; svi su snimljeni na 16 mm i traju oko sat Ako je autor, u za cijeli narod bolnu trenutku, umjesto da vremena: Dok nitko ne gleda Lukasa Nole, Mor Snjeàne izravno razmatra neposrednu zbilju, radije u problemati~- Tribuson i Baka bijela Stijepe Mijovi}a-Ko~ana. nom klju~u ponovno proìvio pro{lo razdoblje, ~ije napeto- Luka, koju Sr|a Orbani} ne oklijeva definirati kao »film ese- sti jo{ nisu dokraja razrije{ene, to ne zna~i da je manje zaslu- jisti~ke kinematografije, u najboljem zna~enju te rije~i«,47 àn. Kada bi ljudi nijekali ili uklanjali neugodne aspekte vla- prikazom egzistencijalnih zgoda i impassea inènjera Slobo- stite povijesti, teè bi stvarali sada{njost jer bi ti elementi na dana Despota, tmurne kolektivne zbilje 70-ih godina, obilje- nju djelovali na manje jasan i podmukliji na~in. Predloìti ènih umi{ljeno{}u i pokvareno{}u dijela jugoslavenske po- kolektivnoj pozornosti ju~era{nje nerazrije{ene napetosti, u liti~ke klase. Djelo je nadahnuto istoimenim romanom veli- trenutku u kojemu se gr~evito stvara sada{njost i budu}nost kog pjesnika Antuna [oljana, hrabro objavljenim 1974. svih, favorizira pomirbu s dijelom nas samih i promi~e svje- Na plaì dalmatinskoga mjesta{ca Murvice prona|ena je snije oblike djelovanja. nafta, a neki politikanti, na ~elu kojih se nalazi drug Cota, Poduprt pokornom i jednostavnom formalnom elegancijom, odlu~e, bez dodatnih geolo{kih istraìvanja, tu sagraditi luku i srednjometra`ni film Baka Bijela govori o dru{tvenim, za ukrcaj nafte kako bi sebi osigurali slobodan pristup jav- ujedno univerzalnim i ganutljivim temama, uronjenima u nom novcu; ambiciozna Cotina ljubavnica uvla~i supruga u kolektivnu zbilju u kojoj ne nedostaje tragi~nih naznaka zavjeru: tako inènjer Despot dospijeva na zahtjevnu du`- rata: razmatrani je problem problem staraca, posljednjih nost glavnog direktora gradili{ta i za to prima neobi~no ve- predstavnika ruralne civilizacije i nositelja stoljetne mudro- liku pla}u, a da ni{ta ne zna o mra~noj pozadini pri~e. Kako sti, koji su ipak postali `rtvama brza razvoja vremena i dru{- je prepu{ten na milost i nemilost politi~kih ucjena i èninih tva, temeljena na maksimalizaciji gospodarske proizvodnje. pritisaka, njegova vjera u vrijednost ~asti i nedvojbeni moral iz nekih pro{lih vremena ne koriste mu kako bi pobolj{ao si- Film zapo~inje podnaslovom kojim se obja{njava da su ku}e tuaciju ili spasio barem dio svoga dostojanstva. Neiskvarena u kojima je sniman poslije razru{ene u srpskoj agresiji, zajed- du{a i Despotova osobnost u me|uvremenu su privukle mla- no sa selom Vitaljinom, te da je snimano u Zagrebu i Kona- du studenticu Vikicu, koja je vrlo lijepa i u krizi, a u njemu vlima u svibnju 1991. vjerojatno pronalazi obilje`ja Animusa;48 ona postaje njego- Jedna starica sa sela, koji unuk zove baka Bijela radi njezina vom ljubavnicom jer i Slobodan u nje prepoznaje osobine karakteristi~noga pokrivala za glavu, budu}i da se vi{e ne Du{e. Radovi bivaju usporeni nenadanim nesre}ama; drug moè posve sama brinuti o sebi, premda je jo{ lucidna i ener- Cota, kako bi spasio obraz, nalazi `rtveno janje u inènjeru, gi~na, prisiljena je preseliti se u grad, sinu, nevjesti i malom, kojega je lako optuìti jer se opire ru{enju prema prethodno koji su odlu~ni u tome da je ne}e smjestiti u stara~ki dom utvr|enu planu. Poniènu kao ~ovjeku, profesionalno uni- kako ne bi bila traumatizirana. Baka u susretu s gradskom {tenu i stigmatiziranu od strane stanovnika rodnog grada, stvarno{}u nailazi na razo~arenje i nerazumijevanje. Slobodanu ipak ostaje Viki~ina ljubav. Mladi supru`nici jednog dana ìvahno raspravljaju i mu` la- Problematika nacionalne pro{losti koegzistira s tipi~nim li- gano udari jedan automobil, o{tetiv{i svoju registarsku plo- kovima europskog moderniteta, poput bezvoljnosti i nespo- ~icu sa crvenom zvijezdom, koja pada na asfalt. Tko zna koja sobnosti ti se likovi nalaze i u djelima mnogih talijanskih sva|a me|u supru`nicima zavr{ava odlukom mlade ène o autora: Itala Sveva, Federica Tozzija, Giuseppea Antonia odlasku: uzev{i dijete, odlazi majci. Bijela Baka, po prirodi Borgesea i Alberta Moravije u kontekstu formalnog po- diskretna, vidjev{i da nije pripravna prihvatiti tu novu zbilju, strojenja sposobna zadovoljiti estetske standarde ostalih eu- vra}a se u svoje selo, ostaviv{i prethodno sve svoje ogrlice ropskih zemalja, uz posebnu pozornost koja se pridaje reìji kako bi ih mogli prodati za unuka. Vrativ{i se me|u neka- i pedantnoj, bri`ljivoj konstrukciji scena i prizora,49 koja je da{nje suseljane, otkriva da su oni napustili njezina psa, ko- tako draga kulturi hrvatskog filma. jega im je bila povjerila, pa ga ~ak i kamenuju ako se usudi Slobodan izlazi kao pobjednik iz sukoba sa Sjenom, ~iji ga je pribliìti selu. Potaknuta osje}ajem krivnje, susjeda po k}eri utjecaj uvukao u dosta mra~ne zgode: nakon {to se izbavi iz {alje starici zdjelu s hranom: legav{i na krevet, na{a }e baka njih, i usprkos ~injenici da se na povr{inskoj razini javljaju jelo ponuditi psu koji je dotr~ao k njoj i prepustiti se smrti. znakovi egzistencijalnog poraza, biva spa{ena unutarnja ~i- Baka Bijela gledatelju nudi mogu}nost sekundarne identifi- sto}a, oslobo|ena tereta odve} rigidnih moralizma i idealiz- kacije prema simpatetskom modelu u likovima sina i nevje- ma. Nadi{av{i taj sukob, on ponovno pronalazi Du{u, utje- ste, a istodobno ga neporecivo navodi na razmatranje svije- lovljenu u voljenoj djevojci: zapo~et }e tako druga faza nje- sti, jer se taj sin i ta nevjesta, kao i svijet koji predstavljaju, gova puta, faza odnosa s Du{om, koja zavr{ava integracijom nisu pokazali sposobnima primiti baku i razumjeti njezin svi- i novim koracima u postupku prepoznavanja.50 jet, arhai~niji, ali i bogatiji od njihova: sva njihova gradska Promi{ljaju}i o tome da li je film nositelj hrabre kriti~ke po- zatvorenost i intelektualna kratkovidnost okre}u se prema ruke, kao {to je to, u odnosu na kolektivnu zbilju 70-ih go- njoj. îni se da baka, koja je netaknutim sa~uvala svoje do- dina, bio [oljanov roman, Ivo [krabalo kaè da je »film sti- stojanstvo, premda se doima smije{na u tom za nju novom gao sa zaka{njenjem jer je do publike stigao kada su takve svijetu, u karizmi njezina pona{anja, simboli~ki uzdignuta politi~ke investicije ve} postale stvar pro{losti (film je sni- vrijednim dragim kamenjem i vrijednim pokrivalom za gla- 155 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)

vu koje nosi, izraàva mudrost i dobrohotnu za{titu i tole- ìvotnoga kulturnog identiteta koji se potvr|uje u srcu jed- ranciju arhetipa Majke:52 nasuprot bijeloj baki i njezinom noga naroda. magi~nom autoritetu, histerija i egoisti~na ravnodu{nost Mra~na sentimentalna pri~a, s protagonistom koji zavr{ava mladih supru`nika gledatelju pokazuju svu njihovu bijedu i tako {to u djelovanju postaje podloàn Sjeni, nalazi se u te- problemati~nost. U kolektivnoj nacionalnoj stvarnosti koju meljima filma Dok nitko ne gleda, trilera u kojemu je poseb- karakteriziraju brze i bolne promjene, film poziva na kon- na pozornost posve}ena fotografiji i reìji,54 sa spojevima i struktivno razmi{ljanje, aktualno i za ostatak Zapada. montaòm koja odmjereno sporim ritmom maestralno zadr- U Moru pronalazimo opskurna svojstva arhetipa Majke:53 àva pe~at sna`ne li~nosti redatelja Lukasa Nole u njego- mra~no, okultno, tjeskobno, otrovno, neizbje`nost i smrt, u vu prvom srednjometra`nom filmu sjajno mu pomaè direk- tmurnoj i magi~noj atmosferi {ume, krajoliku koji je podloga tor fotografije Darko [uvak. likovima, ali je i sam lik. Postoji kratki po~etni prizor, koji Na po~etku pratimo kako policijski inspektor, protagonist obiljeùje odnos {irenja me|u trajanjem povijesti i pri~e filma, upada u stan, gdje uhi}uje sadista koji supruzi prijeti pri ~emu je pri~a superiornija od povijesti zbog prisutno- noèm. Pokazat }e se da je branitelj javnog reda jo{ morbid- sti opisnih slika krajolika: kroz nekoliko planova promi~e niji od toga manijaka: kako ga privla~e i èna i ljubavnica, vuk koji tr~i {ipra`jem. Isti tip prizora zaklju~uje film: uz {pijunira i prati jednu, a skriva dokaze zbog kojih bi druga vuka, tu je i razru{eni dvorac u kojemu se odvijala cijela pri- mogla postati sumnji~ava te ne oklijeva napasti one koji bi ~a predstavljena izme|u ta dva prizora; shva}amo da se nala- mu, zbog njegove ljubomore, mogli postati suparnicima. zimo u na{oj sada{njosti: ekstradijegetski narator obavje{tava Kada supruga otkriva nevjeru, i ona popu{ta ljubomori: na- nas da vuk i danas osamljeno luta {umama, neutje{an, i{~eku- oruàna pi{toljem, penje se u stan suparnice, no ona se bra- ju}i svoju ljubljenu, tek se prisje}aju}i da je neko} bio ~ovjek. ni i zabija joj {karice u srce: u prvom planu vidimo protago- Nakon prvoga prizora, a u odnosu na njega, ~itava se pri~a nista, a slijedi prizor ljubavnice umrljane krvlju supruge: lju- odvija ka izvanjska analepsa, koja je i sama prekinuta drugim bavnica se hvata za policu s koje padaju knjige; nakon neko- kratkim izvanjskim analepsama, koje, pak, odgovaraju sje}a- liko kratkih kadrova, krupnom planu supruga prethodi njima likova. Srednjometra`ni film ne uklapa se u neki odre- krupni plan ljubavnice, pa opet supruga, koji pi{toljem cilja |eni, definirani ànr: rezultat kreativne kontaminacije fanta- gotovo sredi{te objektiva; slijedi krupni plan ljubavnice pa stike, povijesnog i dramati~no-sentimentalnog filma ~ini se krupni plan inspektora koji cilja; u prvom planu vidimo in- izvornim; osim pri~e kao takve, sama kontaminacija {iri gro- spektorovo lice i pi{tolj, snimane odozdo; slijedi pogled s teskan okus, koji je tako te{ko izolirati u pojedine okvire ili vanjske strane stana, s prozorom u prvom planu; srednji elemente nekog roda, i stoga je jo{ zavodljiviji. plan s gradskom ulicom i pro~eljem jedne zgrade: u offu ~u- [u, k}i jedinica hrvatskoga plemi}a, vra}a se s ljetovanja na jemo pucanj. Nakon elipse od nekoliko sati slijedi detalj vre- svoj posjed u {umama zajedno s mladim, osiroma{enim ple- }e u kojoj se nalazi le{ i koja biva na brzinu zatvorena: u mi}em, Arnom, s kojim se zaru~ila i tako izazvala ljubomo- istom kadru vidimo panoramski prikaz od gore prema dolje ru Mora, sina upravitelja njezina oca, s kojim je provela dje- koji nas vodi prema licu mrtve ljubavnice, s klonulom gla- tinjstvo i s kojim je vezana nje`nom ljubavlju. Kratki flas- vom, u prvom planu; nakon srednjega plana ubojice koji sje- hback vra}a nas u doba dok su oboje bili adolescenti, kada di izme|u policajaca i prezaposlenih mrtvozornika, dok [u Mora, koji, brinu}i se o p~elama u njezinoj prisutnosti, ubojica traì da se otvori prozor (vjerojatno zbog smrada), kaè da ih voli, pita voli li i nju. slijedi odjavna {pica. Gledatelj moè na protagonista projicirati impulse vlastite U no}ima punog mjeseca jedan se vuk, u kojega se Mor vje- mra~ne strane, a beznadni karakter djelovanja, zajedno s od- rojatno privremeno transformirao, pribliàva prozoru mlade vajanjem od prikazanih doga|aja estetskog karaktera, koji djevojke koja, ~uv{i zvuk, ali ne vidjev{i ìvotinju, glasno po- tvori autorov sna`ni stilisti~ki pe~at, vjerojatno isklju~uje su- zove Mora, pitaju}i ~ini li on tu buku, no ne dobiva odgo- gestivni u~inak i poziva gledatelja na razmatranje Sjene. vora. Silvio Forza pita se: Dok Arno no}u priprema urotu protiv svekra, izvana za~uje ~udne zvukove: pronalazi ~uvareva psa mrtva, iskrvavljena. Je li mogu}e da u hrvatskom filmu protagonistima mogu Vukodlak, na nogama, {apom otvori vrata sobe [u, koja u postati samo psihi~ki bolesne, otu|ene, pobunjene osobe? njemu prepoznaje Mora. Kada se razboli, lije~nik joj dija- Ako je odgovor pozitivan, onda se ne radi o problemu fil- gnosticira te{ku du{evnu traumu s fiziolo{kim posljedicama: ma. Radi se o poruci vladi.55 djevojku ko~ijom odvoze u bolnicu. Slijedi zaklju~ni prizor filma. Film postavlja problem dominacije Sjene nad osobama, a elementi Sjene koji tako sna`no prodiru na scenu ~ine nam Tragi~na kolektivna zbilja 1992. nije izravno prikazana se gotovo odsjajem napetosti i opskurnosti koje su, na dubo- premda dominacija opskurnih aspekata maj~inskog arhetipa koj razini, povezane s kolektivnom zbiljom 1992, iznad moè stvoriti refleks dubokih napetosti u domovini, a film same politi~ke klase: osim {to ima vrijednost svjedo~anstva, svakako navodi osobe koje tvore kolektiv na dobrohotno film poziva ljude da postanu svjesni takvih elemenata kako razmatranje savjesti pa ipak je ta supstancijalna samostal- bi se izbjegli {tetni u~inci, posebice opasni u kolektivnom ì- nost umjetni~kog djela koje prikazuje najbolniju i najburniju votu, do kojih moè do}i u djelovanju ljudi koji potiskuju zbilju u njezinim najneposrednijim aspektima, znak ~vrsta i doga|aje i kojima nedostaje savjest. 156 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)

Kamenita vrata, ~iji je scenarist i redatelj Ante Babaja, naj- tom, zar ne? Pretpostavljam da je bolje istraìvati, na}i u draì je autorov film,56 a smatra se oporukom njegove poeti- nekom djelu to~ke neke cjeline i ne gledati na to kao na ke57 te je priznat kao prvi dugometra`ni film koji se u Hrvat- uvijek isti posao.63 58 skoj bavi eshatologijom kao osnovnom temom. Reìja i fo- Kamenita vrata daju gledatelju priliku za prili~no zahtjevnu tografija Gorana Trbuljaka zadobivaju temeljnu ulogu u du- usporedbu, predlaù}i mu model iskrena dijalekti~kog od- boko meditativnom nadahnu}u filma i lirici ~ija uzvi{enost nosa izme|u svijesti i podsvijesti, ne daju}i mu laganu i ne- doti~e transcendentalnost. Tema ìvota poslije smrti, zajed- posrednu nagradu. Simbolizam je sloèn: ~ini nam se da pas, ni~ka svim narodima i civilizacijama, potkraj tisu}lje}a na koji se nalazi prije tunela koji vodi ka svjetlosti, na primjeru Zapadu pokazuje naznake masovnoga kulturnog fenomena: Fausta, zaziva po~etak procesa transformacije k prepoznava- 59 sjetimo se samo popularnosti knjiga Raymonda Moodya, nju i podsvjesnim sadràjima koje je potrebno integrirati,64 koje je redatelj sigurno imao pred sobom prije no {to je na- dok se ~ini da Ana aludira na Danteovu Beatrice, najuzvi{e- pravio film. U filmu se svjesno poziva na Idiota Dostojev- nijeg vodi~a, koji ~ovjeka vodi na usponu prema najvi{im skog, Ovidijeve Metamorfoze i Goetheov Faust, kako to sferama i manifestaciji Sebe. îni nam se da duboki kolek- 60 svjedo~i Babaja u jednom intervjuu. To sloèno remek-dje- tivni problem svjedo~i o ~injenici da protagonist gubi takva lo nije ni prikazano u kinodvoranama, kao {to to zapaà Ivo vodi~a tijekom procesa prepoznavanja zbog sna`ne erupcije 61 [krabalo. podsvjesnih sadràja: Branko odlazi lije~iti srce, koje bismo Protagonist Branko Boras, izvrsni hrvatski kardiolog, pi{e mogli protuma~iti i kao ukupnost svjesne i nesvjesne osob- knjigu o vlastitom shva}anju smrti, razra|enu na temelju si- nosti, na more, odnosno, otvaraju}i se podsvjesnome: no tuacija prije smrti koje je susreo u pacijenata; knjiga je pri- èna-an|eo, glas i posrednica Sebe, podlijeè psu, energiji mljena sa skepsom i nerazumijevanjem kolega. Jednog jutra kojom se podsvijest hrani. zaboli ga srce i on pada na koljena: ukazuje mu se tunel sa Godine 1992. film individualnu i kolektivnu pozornost svjetlom na kraju, no prije njega stoji veliki pas. Na Kame- usmjerava na vaàn problem: rizik prevlasti podsvijesti tije- nitim vratima (mjestu u povijesnoj jezgri Zagreba, gradskom kom procesa prepoznavanja, sazrijevanja ili odrastanja u {i- sveti{tu) susre}e Anu, utjelovljenje ène-an|ela, posljednje rem smislu, i nudi model ~asna dijalekti~kog sukoba, jedna- ljubavi njegova ìvota. U njezinoj prisutnosti tim svetim mje- kim oru`jem, izme|u svijesti i podsvijesti, kao mogu}i put stom prolazi pas iz vizije, kojega ovaj put prati vlasnik. do potrebna i ja~eg uspostavljanja ravnoteè kolektivne zbi- Dok se nalazi na moru, na odmoru zbog srca, potrese ga san lje, u dosezanju koje je pozvan sudjelovati svaki pojedinac. i on se odmah vra}a u glavni grad: Anu je u snu ubio pas iz Formalna profinjenost u ovogodi{njim se filmovima (Dok vizije i s Kamenitih vrata. Ponovno pada tijekom jogginga, nitko ne gleda i Kamenita vrata) nastavlja prikazivati kao sru{en infarktom: pro}i }e tunelom sve dok ne do|e na obilje`je svojstveno hrvatskoj kinematografiji, koje podupire puno, neodre|eno svjetlo. Film zavr{ava Borasovim poluli- znatna svjesnost; ona ima duboku funkcionalnu ulogu: tvo- kom, snimljenim s le|a, koji leì na zemlji, mrtav, dok ga nari, naime, u fenomenolo{kom ìvotu, propusnu membranu tapa ki{a. izme|u svijesti i podsvijesti, tako da se sukob izme|u tih dviju strana ostvaruje jednakim oru`jem, a da jedna ne podlije- Damir Radi} raspoznaje situacije u kojima je najizraènija è nasilnoj provali ili potiskivanju druge; rije~ je o ulozi u opozicija izme|u misti~ne uzdignutosti i svakodnevne kon- korist gledatelja, kako bi primili poruku va`nu za svjesnije kretnosti: tijekom susreta Branka i Ane Kamenitim vratima djelovanje u stvarnosti, osobnoj i kolektivnoj. Ne bi se, uo- prolazi nastavnik koji kao poznavatelj opisuje to sveto mje- stalom, moglo zanijekati da problemi, predstavljeni u svih sto; antiteza izme|u Borasa, s njegovim unutarnjim bogat- pet filmova, ~ine svjedo~anstvo kolektivne zbilje nabijene stvom, koji ìvi u jednostavnom stanu, i moderne ku}e Ani- manje ili vi{e latentnim napetostima i sukobima, obiljeène na supruga, s materijalnim bogatstvom; kontrast izme|u Bo- transformacijama koje predstavljaju nasilni i brutalni aspekt rasa i mlade ène njegova pacijenta, koji, nakon smrti koju rata: histerija mladih supru`nika i njihova nepripremljenost je izbjegao zahvaljuju}i lije~niku, mo`da posjeduje vi{u razi- da prime Majku i njezin blagotvorni utjecaj te ispadanje crnu svijesti, no odmi~e se od zbilje: èna, puna senzualne ì- vene zvijezde tijekom jedne njihove sva|e (Baka Bijela) ~ine votnosti, koju mu` o~ito ne moè seksualno zadovoljiti, be- se simptomati~nima za tu zbilju, ba{ kao {to je to i Borasova zuspje{no poku{ava erotski se zbliìti s kardiologom, koji je, nesre}a, uz gubitak, u neo~ekivanu uronu podsvjesnih sadr- 62 mo`da, pomalo umoran od ìvota. àja, tradicionalne i nebeske posrednice Sebe, u Kamenitim Ne ~ini nam se da su te opozicije, za koje vjerujemo da su vratima; opskurna svojstva maj~inskog arhetipa i Sjena lome svjesne, posljedica pomalo umorne vjere ili sterilna skepti- ~ovjeka, koji se pokazuje nesvjesnim pijunom, u Moru i Dok cizma. To su, radije bismo rekli, plod ìve napetosti u auto- nitko ne gleda, dok protagonist u Luci uspijeva, naprotiv, rovu istraìvanju, gdje se trenutak sumnje, koji ponekad sli- svladati, u vlastitoj transformaciji, osnovnu ravnoteù du- jedi transcendentalno iskustvo, proìvljava kao kreativni su- {evnih energija. kob koji zavr{ava dosezanjem {ireg razumijevanja i punije U svim slu~ajevima na posebice jasan na~in napose u Baki vjere. Autor je 1987. rekao: bijeloj i Kamenitim vratima gledatelj biva pozvan na za- htjevno promi{ljanje kako bi mogli sazrijeti razumijevanje i Ja nisam od onih redatelja koji kako se to danas kaè svjesnost, na dobrobit njega sama i svih ostalih. snime jedan film za cijeli ìvot... Budu}i da svi traìmo istinu, jedino nam se ona u svakom trenutku ~ini razli~i- S talijanskoga preveo Goran Rukavina 157 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)

Bilje{ke

1 Elis Geromella, Unestate da ricordare di Bruno Gamulin. Ritratto di ne psovkama koje se, onako prirodno izgovorene, prihva}aju kao neka- paesaggio, Fiume (Rijeka), La Voce del Popolo, 2. srpnja 1990, str. 3: kva normalna stvar ... Ona ne recitira, rekao bi Robert Mitchum, »Film je inspiriran prozom A. G. Mato{a, a u njemu se po{tuje pi{~e- nego reagira, i kada te pogleda s ekrana onim velikim o~ima, strah te. vo odu{evljenje krajolikom kao protagonistom, krajolikom koji je sve- Ona dominira ostalim glumcima, kamerom, publikom u dvorani.« prisutan, {arolik i rasipan.« 19 Ibid. Ivo [krabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj 1896-1997. Pregled povijesti hrvatske kinematografije, Zagreb, Nakladni zavod Globus, 1998, 20 Markovi}, ibid. str. 419: »Ova pastoralna, poljska drama, figurativno proìvljena u 21 ]uri}, ibid. briljantnom stilu kamere Enesa Midì}a, ~vrsto je ukorijenjena u estetici autorskog filma.« 22 Markovi}, ibid. 23 38. filmski festival u Puli 26. 7 2. 8. 1991, Pula, Pulafestival, 1991, 2 Carl Gustav Jung, Gli aspetti psicologici dellarchetipo della Madre, u projekt, to~ka 2. Gli archetipi e linconscio collettivo, Torino, Boringhieri, 1983, str. 82-83. 24 Luisa Punis, Festival annullato: più disapprovazioni che consensi. Il no di Vrdoljak, La Voce del Popolo, Fiume (Rijeka), 29. srpnja 1991, 3 Mate ]uri}, »Dru{tvo umornih podstanara«, u Ra|anje & obnavlja- str. 6. nje (Ogledi, kritike, eseji, polemike) izbor tekstova, Pula, Matica hrvatska Dru{tvo hrvatskih knjièvnika, 1998, str. 117. 25 Mate ]uri}, Na krhotinama 38. festivala: druga~iji ishod bio je nemogu}, u Ra|anje & obnavljanje..., cit. str. 122: »... odga|anje festiva- 4 Jung, ibid., str. 83-87. la (ako stvar promatramo s pulskog motri{ta) je bilo te{ko za Puleà- ne.« 5 Carl Gustav Jung, Sullarchetipo, con particolare riguardo al concetto di Anima, u Gli archetipi e linconscio collettivo, cit., str. 61-74. 26 Sr|a Orbani}, Quando lamore vince, Fiume (Rijeka), La Voce del Po- polo, 20. srpnja 1992, str. 6. 6 Carl Gustav Jung, Simboli della trasformazione. Analisi dei problemi di un caso di schizofrenia, Torino, Boringhieri, 1984, str. 128-130. 27 Ibid. 7 Jung, Sullarchetipo..., str. 62-72. 28 Dragan Jurak, Pri~a iz Hrvatske, Kinoteka, Zagreb, svibanj 1992, br. 37, str. 16. 8 Carl Gustav Jung, Ricordi sogni riflessioni raccolti ed editi da Aniela Jaffè, Milano, Biblioteca universale Rizzoli, 2000, str. 475-476. 29 Sr|a Orbani}, La realizzazione di Zrinko Ogresta. Un prodotto decen- te, La Voce del Popolo, Fiume (Rijeka), 18. srpnja 1992, str. 11: 9 Ibid, str. 477-478. »Ogresta se u svom prvom filmu pokazuje kao redatelj kojemu ne ne- 10 Jung, Gli archetipi dellinconscio..., str. 54-68. dostaje talenta: pri~a te~e bez previ{e zastajkivanja, osje}a se da redatelj ima veliki feeling za ritam, a glumci, dosta dobri, su dobro vo|e- 11 Sr|a Orbani}, Il regista Antun Vrdoljak non si smentisce, La Voce del ni ...« Popolo, Fiume (Rijeka), 6 luglio 1990, str. 3. Ivo [krabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj..., cit., str. 454: »... 12 Jung razmatra proces regresije i posljedi~nog smanjenja civilizacijske Ogresta, kvalitetama koje je pokazao u svom prvom djelu (sposobna razine nacionalnih dràva 1930-ih u Carl Gustav Jung, Psicologia e redateljska rje{enja i svjesnost pri povezivanju, montaì, nestalnom problemi nazionali, in Civiltà in transizione. Il periodo tra le due gu- prikazivanju te koordinaciji ritma slike s glazbom), predstavio se ne- erre, Torino, Boringhieri, 1985, str. 293-312. sumnjivo kao jedan od talenata sa zagreba~ke Akademije, od kojega s pravom u budu}nosti moèmo mnogo o~ekivati.« 13 Jung, Gli archetipi dellinconscio..., str. 38-54. 30 Draèn Ilin~i}, Krhotine, Kinoteka, Zagreb, svibanj 1992, n. 37, str. 14 Dejan Jovovi}, »Orao«, Kinoteka, Zagreb, studeni-prosinac 1991, br. 17. 35/36, str. 55: »Orao nije krimi}! Elementi krimi}a su za Tadi}a uvijek bili tek okvir, ali nikada bit ...« 31 Ibid. 15 Jovovi}, ibid., str. 55: »... kada ~etiri glavna lika u posljednjem ka- 32 Sr|a Orbani}, Una storia che regge, La Voce del Popolo, Fiume (Rije- dru po~nu i sami oklijevati na rubu nebodera s kojega je pao Radovan ka), 20. srpnja 1992, str. 6: »Akcijski film ura|en prema lege artis, koji izbjegava laku politizaciju (Srbi koji èle ubiti Hrvate) i uvijek Orlak, i mi i oni postajemo svjesni da ne ìve vlastite ìvote, ve} da ostaje u granicama koje postavlja ànr ... Moè se ~initi da njegov ki- pu{taju da ih ìve...« nematografski filoamerikanizam ... nije na mjestu u kinematografiji 16 U slu~aju da Sjena svjesno zauzme Ja, Jung ovako opisuje posljedice: koja po svaku cijenu èli biti srednoeuropska, no ~injenica je da se, »... ôvjek kojega je opsjela njegova Sjena ~ini lo{e sebi i pada u za- gledaju}i njegove filmove, zabavlja i ima osje}aj da su zasluìli cijenu mke koje si je sam postavio. Koliko moè, nastoji na druge ostaviti ne- pla}enu za ulaznicu.« ugodni utisak. On je ve}inom nesretnik koji ìvi ispod svojih sposob- 33 Dario Markovi}, Vrijeme ratnika, Kinoteka, Zagreb, svibanj 1992, br. nosti i u najboljem slu~aju dostiè samo ono {to mu ne koristi. A 37, str. 15. tamo, gdje nema praga o koji bi se mogao spotaknuti, on sam stavlja kamen, zavaravaju}i se da je napravio ne{to korisno.« 34 Sr|a Orbani}, ibid.: »Pri~a vlada (nepoznati, vjerojatno pobunjeni Carl Gustav Jung, Sul rinascere, Gli archetipi e linconscio collettivo, Srbi èle destabilizirati podru~je), dva protagonista su uvjerljivi u svo- cit., str. 121. jim ulogama (zahvaljuju}i ne samo na~inu na koji se predstavljaju na ekranu, ve} i dobro napisanim dijalozima), ambijent je onaj pravi ... 17 Mate ]uri}, Kostimi povijesni sada{njost razgoli}ena, Ra|anje & Dva glumca, protagonista filma, Josip Genda i Kruno Sari}, su pravo obnavljanje..., str. 119: »Krelja ostaje vjeran svojoj obuzetosti asoci- otkri}e filma. U potpunosti su iskoristili priliku koju im je puìo [o- jalnim tipovima, srednjo{kolcima i djeci iz popravnih domova. Trau- rak: njihov je govor savr{en, iznena|uju}e precizan. Genda je sjajan u me se doga|aju u obitelji, u djetinjstvu, u samom dru{tvu koje ih gestikulaciji, Sari} u dominaciji prizorom. Potpomognuti freneti~nom (pre)odgaja. ...« montaòm Josipa Podvorca, maestralno ostvaruju redateljevu ideju. Dario Markovi}, Put u smrt. Stela, Kinoteka, Zagreb, studeni 1990, [orak, koji je ve} i u prethodnim filmovima pokazao da je talentirani, br. 23, str. 38: »Krelja je jedan od malobrojnih autora na na{em po- ali prije svega redatelj koji ima vizualnu i filmsku kulturu, nastavlja dru~ju kod kojih se tematska obzorja dokumentarca i dugometra`nog iznena|ivati. ...« filma gotovo posve preklapaju. ...« 35 Dario Markovi, ibid. 18 Sr|a Orbani}, Stela di Petar Krelja. Emozioni con sapienza, La Voce del Popolo, Fiume (Rijeka), 5 luglio 1990, str. 3: »Apsolutna protagonisti- 36 Dario Markovi}, Film bez sukoba. âruga, Kinoteka, Zagreb, travanj ca filma je ona, Anja [ovogoci} Despot ... Neki prizori koji nas ostav- 1991, br. 28, str. 29: »... ovaj film su, koliko nam je poznato, tije- ljaju otvorenih usta, pljuske koja zabole samo kad ih vidimo, popra}e- kom prvog tjedna prikazivanja vidjeli mnogi gledatelji.« 158 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 142 do 159 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (1. dio)

37 Ivo [krabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj..., cit., str. 457: »Demi- 49 Sr|a Orbani}, Ma limbroglio da che parte sta?, cit.: »Lijepe su te pri- stifikacija Ku{anove legende u istoimenoj kazali{noj drami je pretvo- ~e u kojima se osobne zgode odvijaju na pozadini {irih i sloènijih zgo- rena u Grli}ev film u novom, revolucionarnom romantizmu, temelje- da, posebice ako ih obradi netko tko zna svoj posao. A Tomislav Ra- nom na paradoksima, no o~i{}enom od emocija i humorizma. ...« di} je jedan od takvih. Njegov je film sladak, majstorski napravljen. Umjeren u reìji, Radi} stvara odnose me|u likovima iz prizora u pri- 38 Jung, Gli archetipi dellinconscio..., str. 56: »Kada se razbiju potpor- zor, razvijaju}i temu i poklanjaju}i mnogo pa`nje detaljima. Redatelj nji i kada osje}amo da iza nas ne stoji niti najslabije obe}anje o za{tije, uz svesrdnu pomo} diskretnih i staloènih glumaca, kao {to i prili- ti, tada po prvi put imamo mogu}nost eksperimentirati arhetip koji je ~i temi, mogao raditi na nijansama.« ranije bio skriven u apsurdu prepunom zna~enja Du{e. To je arhetip Zna~enja, kao {to je Du{a jednostavno arhetip @ivota.« 50 Carl Gustav Jung, Coscienza, inconscio e individuazione, u Gli arche- Za iscrpniju obradu arhetipa Starog Mudraca i njegovih aspekata, tipi e linconscio collettivo, str. 265-280. vidi u: Carl Gustav Jung, Fenomenologia dello spirito nella fiaba, Gli Ibid, str. 267: »Koristim termin prepoznavanje kako bih ozna~io onaj archetipi e linconscio collettivo, str. 199-243. proces koji stvara psiholo{ku osobu, odnosno odvojenu jedinicu, ne- 39 Damir Radi}, \uka Begovi}, Kinoteka, Zagreb, svibanj 1992, br. 37, djeljivu, cjelinu.« str. 14. Carl Gustav Jung, Empiria del processo dindividuazione, u Gli Arche- tipi e linconscio collettivo, str. 281-343. 40 Sr|a Orbani}, Quando la spranga è il tema base, La Voce del Popo- lo, Fiume (Rijeka), 21. srpnja 1992, str. 8. 51 [krabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj..., str. 479. 41 Ivo [krabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj..., cit., str. 497. 52 Jung, Gli Aspetti psicologici dellarchetipo della Madre, str. 82-83. Isto: Ivo [krabalo, Mladi hrvatski film, Hrvatski filmski ljetopis, Za- 53 Jung, ibid. greb, travanj 1999, br. 17, str. 24. 54 Sliku su, zbog kvalitete i privla~nosti, cijenili Ivo [krabalo i Josip Vi- 42 Ivo [krabalo, ibid. skovi}: 43 Hrvoje Hribar, Poku{at }u izfranken{tajnizirati hrvatski film, intervju [krabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj, str. 490 Igora Tomljanovi}a, Kinoteka, Zagreb, lipanj-srpanj 1993, br. 40/41, Viskovi}, Hrvatski igrani film..., str. 22 str. 33. 55 Silvio Forza, In margine alle proiezioni centrali. Nuovo Cinema Cro- 44 [krabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj, str. 421. ato con tre cortometraggi, La Voce del Popolo, Fiume (Rijeka), 24. Tek }e ~etiri godine nakon snimanja dugometra`noga filma Josip Vi- srpnja 1993, str. 11. skovi}, u jednom svom eseju o prvih pet godina filma u nezavisnoj 56 Razgovor s Antom Babajom, intervju Damira Radi}a i Vladimira Se- Hrvatskoj, posvetiti nekoliko redaka filmu [koljka {umi: vera, Hrvatski filmski ljetopis, Zagreb, travanj 2000, br. 21, str. 29. Josip Viskovi}, Hrvatski igrani film prva petoljetka, Hrvatski filmski ljetopis, Zagreb, 25. lipnja 1995, br. 1 / 2, str. 22. 57 [krabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj..., str. 461. 45 Jung, Ricordi sogni riflessioni..., str. 476. 58 Damir Radi}, Filmovi Ante Babaje, Hrvatski filmski ljetopis, Zagreb, 46 Carl Gustav Jung, Psicologia della figura del Briccone, in ID., Gli ar- travanj 2000, br. 21, str. 48. chetipi e linconscio collettivo, str. 245-264. 59 Raymond Moody, La luce oltre la vita, Milano, Mondadori, 1989. 47 Sr|a Orbani}, Ma limbroglio da che parte sta?, La Voce del Popolo, 60 Razgovor s Antom Babajom, str. 29-30. Fiume (Rijeka), 21. srpanj 1992, str. 8. 61 [krabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj..., str. 462. 48 Dok se mu{karac sukobljava s Du{om, odgovaraju}i arhetip koji se ti~e ène Jung naziva Animusom. Animus je personifikacija mu{ke sa- 62 Radi}, Filmovi Ante Babaje, str. 46-47. stavnice u ènskoj podsvijesti. Prema Jungu, »Prirodna funkcija Ani- 63 Citirano u: [krabalo, Ante Babaja: Pasivni junak hrvatskoga filma, musa (kao i Du{e) sastoji se u uspostavljanju veze izme|u individual- Hrvatski filmski ljetopis, travanj 2000, br. 21, str. 3 ne svijesti i kolektivne podsvijesti.«, Carl Gustav Jung, Simboli della trasformazione..., str. 185. 64 Jung, Sul rinascere, str. 137-141.

159 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Alma Prica u Svjedocima (V. Bre{an, 2003). Film je nagra|en u Rimu.

160 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. LJETOPISOV LJETOPIS

Marcella Jeli} Kronika

1. 11. 4. 11. 9. 12. U zagreba~koj Mo~vari odràna je »Ve~er s hororom« na kojoj su prika- Francuski institut u Zagrebu organizirao je projekcije filmova o suvreme- zani No}na mora u Ulici Brijestova (A Nightmare on Elm Street, 1984) noj umjetnosti, Pierrea Coulibeufa, koje }e se odràvati u Medijateci Fra- Wesa Cravena i Phantasm Dona Coscarellija. cuskog Instituta. Film Zrinka Ogreste Tu osvojio je nagradu filmske kritike 26.mediteran- 4. 11. skog filmskog festivala u francuskom gradu Montpellieru, izvijestio je In- Dokumentarni film Ljubav nije slijepa Vi{nje Biti i Miljenka Bolan~e pre- terfilm. Uz nagradu filmske kritike FIPRESCI za najbolji film festivala, mijerno je prikazan u kinu Tu{kanac. Film je producirao Hrvatski filmski Ogresti je uru~ena i nov~ana nagrada, dvije tisu}e eura. savez. 2. 11. U dvorani Kino kluba Zagreb prikazan je film ôvjek-slon (The Elephant U sklopu izlo`be pod nazivom »Pedesete«, koja predstavlja hrvatsku Man, 1980) redatelja Davida Lyncha. umjetnost pedesetih godina 20. stolje}a, u zagreba~kom kinu Tu{kanac 6. 11. prikazani su hrvatski filmovi 50-tih godina. Rije~ je o filmovima Plavi de- U Multimedijalnom centru (MM) Studenstkoga centra Sveu~ili{ta u Za- vet Kre{e Golika, Ciguli Miguli Branka Marjanovi}a, Koncert Branka Be- grebu po prvi je put odràna revija »60 sekundi hrvatskog filma« u orga- lana. U katalogu izlo`be film pedesetih obradio je filmolog Hrvoje Tur- nizaciji Autorskog studija Film, video, film, potom Hrvatskog filmskog kovi}. saveza i MM centra SC-a. @iri pod predsjedanjem Kre{imira Miki}a (pro- U klubu Mama u Zagrebu odràno je predavanje Petra Milata »Smrt kina fesora na U~iteljskoj akademiji Sveu~ili{ta u Zagrebu) prvu je nagradu do- i ostale smrti« u kojem je bilo rije~i o knjizi Smrt kina Paola Cherchija dijelio dokumentarnom filmu Susjed Tomislave Vere{; drugu nagradu Usaija i pitanjima o naravi pokretne slike. osvojio je igrani film Daj mi {e}era Irene [kori}, a tre}u je nagradu osvojio eksperimentalni film Ruke Miroslava Klari}a. Na reviji je prikazano 2-6. 11. osamdeset hrvatskih jednominutnih filmova (iz Zagreba, Zapre{i}a, Poè- Hrvatski igrani film Ta divna splitska no} redatelja i scenarista Arsena An- ge, Osijeka, Splita, [ibenika, Rijeke, Koprivnice, Bjelovara i Slavonskoga tona Ostoji}a nagra|en je jednom od tri glavne nagrade filmskog festiva- Broda), a ~lanovi su ìrija uz Miki}a bili i Nikica Gili}, Draèn Ilin~i}, la isto~noeuropskog filma u Cottbusu u Njema~koj. Film je osvojio Spe- Marijan Krivak i Diana Nenadi}. cijalnu nagradu za izuzetno umjetni~ko dostignu}e, te pet tisu}a eura. U obja{njenju ìrija isti~e se vizualni dojam filma s posebnim naglaskom na 7-14. 11. snimateljski rad Mirka Piv~evi}a. Hrvatski film Svjedoci redatelja Vinka Bre{ana u produkciji Interfilma i HRT-a, nastao prema romanu Jurice Pavi~i}a Ovce od gipsa, osvojio je Na mariborskom filmskom festivalu DokMa prikazana su tri hrvatska do- »Posebnu nagradu ìrija za umjetni~ko ostvarenje« na 10. Medfilm Festi- kumentarna ostvarenja: De~ko kojem se ùrilo Biljane âki}-Veseli}, Sve valu, koji se odrào u Rimu. Na festivalu je sudjelovalo deset filmova, a o Evi Silvestra Kolbasa te ûvar teglja~a redatelja Silvija Miro{ni~enka. to je {esta me|unarodna nagrada Svjedocima. Sva su tri filma proizvedena u produkciji Factuma. 8. 11. 2. 11. 17. 2. Jedino kino u [ibeniku zatvoreno je jer je gradska uprava, kaè vlasnik U kinu Tu{kanac u sklopu Filmskih programa odràva se ciklus »Filmske kina Goran [ari}, odbila sufinancirati kinoprikaziva~ku djelatnost. Ovo je pedesete (ciklus hrvatskih filmova)«. Na repertoaru su: Plavi devet Kre{e tre}i put da {ibensko kino zatvara svoja vrata: 1999. te 2002. godine kino Golika, Ciguli Miguli Branka Marjanovi}a, Koncert Branka Belana, Jubi- je bilo zatvoreno na nekoliko mjeseci zbog drasti~nog pada broja posjeti- lej gospodina Ikla Vatroslava Mimice, Opsada Branka Marjanovi}a, Ne telja. okre}i se sine Branka Bauera, Nije bilo uzalud Nikole Tanhofera, Svoga tela gospodar i Bakonja fra Brne Fedora Hanèkovi}a, Pukotina raja Vla- 9-13. 11. dimira Poga~i}a, Samo ljudi Branka Bauera, Vlak bez voznog reda Veljka Dokumentarni film Bunarman redatelja Branka I{tvan~i}a, nastao u pro- Bulaji}a, H-8... Nikole Tanhofera. izvodnji Dokumentarnog programa HRT-a 2003. godine, pozvan je na Me|unarodni festival dokumentarnog filma Premio Bizzari u Italiji. Film 2. 11 16. 12. je uvr{ten u konkurenciju kao jedan od sedam filmova. Ciklus poljskog filma odràn je u kinu Tu{kanac. Zapo~eo je filmom Igra (Jerzy Kawalerowicz, 1968), nastavljen djelima Lov na mu{ice (Andrzej 9-18. 11. Wajda, 1969), Petorica iz ulice Barske (Aleksander Ford, 1954), Eroica Ciklus suvremenoga {panjolskog igranog filma na rasporedu je zagreba~- (Andrzej Munk, 1957), Eva ho}e spavati (Tadeusz Chmielewski, 1958), koga kina »Tu{kanac« u sklopu Filmskih programa. Prikazani su filmovi Pepeo i dijamanti (Andrzej Wajda, 1958), No}ni vlak (Jerzy Kawalero- nastali tijekom pro{log desetlje}a. Ciklus je zapo~eo filmom La caja 507 wicz), Zrikava sre}a (Andrzej Munk, 1960), Kriàri (Aleksander Ford, Enriquea Urbizua, a uslijedili su La buena estrella Ricarda Franca, Re- 1960), Majka Ivana An|eoska (Jerzy Kawalerowicz, 1961), te zaklju~en mando al viento Gonzaloa Suareza, Ciganska du{a Chus Gutierrez, Nadi- filmom Kanal (Andrzej Wajda, 1957). e hablara de nosotras cuando hayamos muerto Augustina Diaz Yanesa, Uljezi i Referat Alejandroa Amenabara, @ivo meso Pedra Almodóvara i La 3. 11. familia Fernanda Leona de Aranoa. Ciklus se odràvao pod pokrovitelj- Film No} i magla u Japanu (1960) japanskoga redatelja Nagise Oshime stvom [panjolskoga veleposlanstva u Zagrebu i Hrvatskoga filmskog sa- prikazan je u net klubu Mama. veza. 161 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 161 do 166 Jeli}, M.: Kronika

10-24. 11. dru~ju pro{irene svijesti. Predavanje }e odràti Aleksandar Battista Ili} i Na 15. ljubljanskom me|unarodnom filmskom festivalu LIFFE, me|u Tanja Vrvilo. 114 filmova prikazano je i nekoliko hrvatskih naslova Ta divna split- 19-21.11. ska no} Arsena A. Ostoji}a, Svjedoci Vinka Bre{ana i Tu Zrinka Ogreste. U Zagrebu je odràn drugi One take film festival. U konkurenciji se na- Film Svjedoci osvojio je na festivalu drugo mjesto po glasovima publike s tjecalo 25 filmova snimljenih u jednom kadru iz 14 zemalja, a najboljim prosje~nom ocjenom 4.64. je progla{en film Uzdi}i se (Ascension) Australca Bena Ferrisa. Bogati po- 12-19. 11. pratni program uklju~ivao je probrane dokumentarce (film istine)te re- Animirani filmovi Sub rosa, autora Katje i Nikole [imuni}a, Metahead trospektivu japanskog redatelja Hirokazua Kore-ede. Branka Farca, i Sloèni predosje}aj Du{ka Ga~i}a, prikazani su u selekciji 21. 11. Madrid Experimental Cinema Week. Film Sub rosa dobio je specijalno Film redatelja Zrinka Ogreste Tu progla{en je najboljim na 27. Me|una- priznanje ìrija na Tjednu eksperimentalnog filma u Madridu. rodnom filmskom festivalu u ameri~kom gradu Denveru, u programu 13. 11. Suvremeni svjetski film, te mu je dodijeljena presti`na Nagrada Krzys- Premijera cjelove~ernjeg igranog filma Slu~ajna suputnica, prvijenca re- ztof Kieslowski, izvijestila je producentska ku}a Interfilm iz Zagreba. datelja Sre}ka Jurdane (ina~e novinara tjednika Nacional) odràna je u Ogresta je dobio nagradu ex aequo s filmom Pitoni, latvijske redateljice kinu Broadway Tkal~a u Zagrebu. Glavnu ulogu u filmu tuma~i Dora Fi- Laile Pakalnine. {ter. 22. 11. Filmski producent êdomir Kolar, koji ìvi i radi u Francuskoj, a produ- Tribina posve}ena stvarala{tvu Charlieja Chaplina povodom DVD i VHS cirao je, izme|u ostalog, Oscarom nagra|eni film Ni~ija zemlja (2001) izdanja Revije njegovih filmova odràna je knjiàri Profil Megastore. Gost Danisa Tanovi}a, gostovao je na zagreba~koj Akademiji dramske umjet- predava~ bio je profesor Ante Peterli} s Filozofskog fakulteta. nosti gdje je odrào predavanje studentima produkcije. U mo~vari su prikazani hongkon{ki film Susreti jezive vrste (Encounters 15. 11. of the spooky kind) redatelja Samme Hung Kam-Boa (1980) i japanski U sje}anje na nedavno preminulog ameri~kog redatelja Russa Meyera u film Uzumaki redatelja Higuchinskyja (2002). Mo~vari su prikazani njegovi filmovi Mudhoney (1965) i Vixen! (1968) 23-26. 11. 16. 11. Film Ophodar pruge Silvija Miro{ni~enka osvojio je na 13. festival Train U KIC-u je uprili~ena tribina na temu »Zlikavci novi fenomen hrvat- et Cinema, koji se odràva u Lilleu u Francuskoj, nagradu za najbolji do- skog animiranog filma«. Gosti tribine su autori animirane televizijske se- kumentarni film. Na festivalu je bilo prikazano, u popratnom i u konku- rije Zlikavci, a urednica tribine Vesna Dovnikovi}. Govorilo se o prodo- renciji, 60 filmova iz 18 zemalja. Nagrada »Cinérail dOr du documenta- ru hrvatskog komercijalnog animiranog filma na HTV, o kontroverznom ire« smatra se drugom najva`nijom nagradom festivala nakon nagrade u pristupu aktualnim temama hrvatske sada{njosti i razli~itim reakcijama u selekciji igranog filma. javnosti. 23-24. 11. 17. 11. Prva Revija kratkometra`nog dokumentarnog filma Domovinski rat Zagreba~ka premijera hrvatskog filma Dru`ba Isusova, filmskog prvijen- odràna je u Europskom domu u Zagrebu gdje su prikazani video filmo- ca scenarista, redatelja i producenta Silvija Petranovi}a, odràna je u ki- vi nastali tijekom agresije na Hrvatsku, od kolovoza 1991. do ljeta 1995, nima Broadway Tkal~a. Film je snimljen prema istoimenom romanu Jiri- kao i filmovi realizirani od arhivskih snimaka nakon 1995. Prikazano je ja [otole, a glavne uloge tuma~e Leona Paraminski, Milan Ple{tina, Ivica vi{e od 10 naslova me|u kojima Svjedoci, Topusko, spa{avanje ranjenika, Vidovi} i drugi. Vo}arica, Osijek, petak 13, Borovo naselje-Trpinjska cesta, 18. rujan Hrvatsko dru{tvo filmskih redatelja obiljeìlo je prigodnim programom 1991, Ako ovaj snimak ikad do|e do Zagreba.., Vukovarska bolnica, î- ro|endane redatelja [ime [imatovi}a (85 godina) i Bogdana @iì}a (70 {}enje mina, Pregovori s Ratkom Mladi}em... godina), a prikazani su njihovi dokumentarni filmovi Plitvi~ka jezera 23-29.11. (1956) i Poplava (1964). Filmska {kola Kino kluba Split uklju~uje slijede}a predavanja: Filmska Film Sigurna (Safe, 1995) ameri~koga redatelja Todda Haynesa prikazan tehnika, predava~ Ante Verzotti; Teorija filma, predava~ Jo{ko Jeron~i}; je u klubu Mama. Povijest filma, predava~ Jurica Pavi~i};. Video tehnika, predava~ Ivica U knji`nica Ivana Gorana Kova~i}a u sklopu ciklusa klasika francuskoga Bo{njak; Video art i novi mediji, predava~ Dan Oki. filma prikazan je film Mesar (Le Boucher, 1970) francuskog redatelja Cla- 23-24. 11. udea Chabrola. U dvorani MM zagreba~kog SC-a, u ciklusu »Kultni klasici ili film i nasi- 17-24. 11. lje« prikazani su filmovi Traga~i (The Searchers, 1957) redatelja Johna Animirani film Svaki je dan za sebe, svi zajedno nikad, autora Gorana Tr- Forda i Lice s oìljkom (Scarface, 1993) Briana De Palme. buljaka, nastao u produkciji Zagreb filma, sudjelovao je u natjecateljskoj 24. 11. konkurenciji na 11. tjednu kratkometra`nog filma u Regensburgu, Nje- Njema~ko-hrvatska koprodukcija, film Opro{taj Damira Luka~evi}a ma~ka. predstavljen je na sve~anoj premijeri u zagreba~kom kinu Europa. Glav- 17. 11. ne uloge tuma~e Mustafa Nadarevi}, Vlasta Knezovi}, Rade Radovi}, U Kino klubu Split odràna je premijera filma No}ni ~uvar Damira Dra- Carlo Ljubek, Marina Maru{i}, Kruno [ari} i dugi. ì}a u produkciji Kino kluba Split. Rije~ je o kratkometra`nom igranom U Knji`nici I. G. Kova~i}a u Zagrebu, u sklopu ciklusa Klasici francusko- filmu, snimljenom u sklopu ovogodi{nje filmske {kole, a mentori filmske ga filma, prikazan je film Clairino koljeno (Le Genou de Claire, 1970) ekipe bili su Dan Oki i Boris Poljak. Erica Rohmera. 18-26. 11. 25. 11. Na me|unarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu prika- U dvorani MM SC-a, projekcijom filma Kiklop (1982) Antuna Vrdoljaka, zana su dva hrvatska dokumentarca: La Strada Damira û~i}a, nastao u zapo~eo je ciklus »Hrvatski film i knjièvnost«. produkciji HFS-a, i Sve 5! Dane Budisavljevi} u produkciji Factum-a. Kino klub Zagreb uprili~io je projekciju filma Divlji u srcu (1990) Davi- da Lyncha. 18. 11. Me|unarodni festival videa i multimedije koji je odràn 23. do 30. listo- Plavi bar{un (Blue Velvet, 1986) Davida Lyncha prikazan je u Kino klubu pada u Las Palmasu na Kanarskim otocima, [panjolska, nagradio je film Zagreb. Prolje}e, ~iji su autori mali stvaraoci [kole Animiranog Filma âkovec 19. 11. pod vodstvom Ede Lukmana, kao najbolje djelo u kategoriji »Posve novi U klubu Mama odràno je predavanje i diskusija na temu digitalnih prin- stvaratelji«, objavljeno je u medijima. Ocjenjiva~ki sud Canariasmediafe- cipa u podru~ju pro{irenog filma te svojevrsne digitalne tetovaè u posta obrazloìlo je da je to djelo »oblikovala ma{ta petero djece, u dobi iz- 162 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 161 do 166 Jeli}, M.: Kronika me|u 10 i 14 godina, koji su poetskim jezikom odlu~ili odaslati pozitiv- 29. 11. nu poruku«. U Mo~vari su odràne projekcije kratkog filma Fridge Petera Mullana, fil- Premijera omnibusa Seks, pi}e, krvoproli}e redatelja Antonija Nui}a, Bo- ma Sid i Nancy Alexa Coxa i dokumentarac o nastajanju tog filma En- risa T. Mati}a i Zvonimra Juri}a, odràna je u kino dvorani zagreba~kog glands Glory. Studentskog centra. 30. 11. 25-27. 11. U dvorani MM SC-a prikazan je film Fluxus Beskona~na pri~a 1. dio U sklopu programa Dochouse filmske ve~eri s dokumentranim filmom u u ciklusu »Video /recentna povijest medijske umjetnosti«. kinu Tu{kanac prikazani su filmovi Moja krv i meso (My Flesh and Blood, 1. 12. SAD, 2003) Jonathana Karsha, Stroj za ubijanje Crvenih Kmera (Francu- ska, 2002) u reìji Rithyja Panha, Moje tijelo Margreth Olin (Norve{ka, Film Majka i sin ruskog redatelja Aleksandra Sokurova iz 1997. godine 2002) i Dokoni (The Idle Ones) Susanne Helke i Virpi Suutari (Finska, prikazan je u net klubu Mama. 2001) 1-5. 12. 25-27. 11. Pet emisija HTV-a uvr{teno je u program ovogodi{njeg, 13. me|unarod- U prostoru »Erste cluba« na rije~kom Korzu odràna je revija dokumen- nog festivala etnolo{kog filma, koji se odràva u Etnografskom muzeju tarnih filmova po izboru Dane Budisavljevi}, pomo}nice direktora u pro- Srbije. U slu`benoj konkurenciji Festivala natjecao se dokumentarac Bu- ducentskoj ku}i Factum. Prikazano je osam recentnijih hrvatskih doku- narman Branka I{tvan~i}a te emisije Na debelu i druge ìce redatelja Dra- mentarnih ostvarenja iz Factumove produkcije, te jedan film iz Srbije i èna @arkovi}a, Ma{kori z Tur~i{}a redatelja Ive Kuzmani}a, @enski izbor Crne gore Moja lijepa Dijana redatelja Borisa Miti}a. Doma}e su sna- redateljice Ljiljane [i{manovi} te Betlehem v na{e hiè redatelja Draèna ge predstavljali: Pe{}enopolis Zrinke Matijevi}-Veli~an, @ivot na svjeèm Pi{kori}a. Prvu nagradu na festivalu osvojio je film Ma{kori z Tur~i{}a. zraku Danka Volari}a, Bag Dalibora Matani}a, Tomislava Rukavine i Sta- Na Tjednu hrvatske kulture u Bavarskoj prikazano je sedam hrvatskih fil- nislava Tomi}a, Orbani}i unplugged Igora Mirkovi}a, Godine hr|e An- mova, me|u kojima su ostvarenja redatelja Z. Ogreste, V. Bre{ana, A. dreja Korovljeva, Sretno! Matani}a, Rukavine i Tomi}a, Terra Roza Alda Ostoji}a, S. Tribusona i drugih. Tardozzija te To je nekako ravnopravno Dane Budisavljevi}. 1. 12. 26. 11 Me|unarodni dan borbe za suzbijanje side obiljeèn je projekcijom filma Hollywoodski producenti zainteresirani su za preradu filma Svjedoci Vin- Plavo (Blue, 1993) Dereka Jarmana u dvorani MM SC-a. ka Bre{ana, pi{u doma}i mediji, izvje{}uju}i o povratku redatelja iz Los Premijerno je prikazan novi film Bore Leea ûvaj se sinjske ruke u kinu Angelesa gdje je odrào niz poslovnih razgovora. SC u Zagrebu. Na filmskoj tribini KIC Art kina odràna je ve~er posve}ena stvarala{tvu 1-5. 12. povjesni~ara filma i redatelja Ive [krabala. Prikazano je pet dokumentarnih filmova (Velika porodica, Dan kad se sklapaju brakovi, Kamo vodi au- Animirani filmovi Sub Rosa, autora Katje i Nikole [imuni}a, i Metahead, toput, Vodi} kroz Trst, Slamarke divojke) i jedan kratki igrani film (Pes za autora Branka Farca, iz produkcije Zagreb filma, prikazani su programu petsto). me|unarodnog festivala animiranog filma , koji se odràva u Italiji. U fe- stivalskom ìriju ove je godine i hrvatski predstavnik animator Borivoj 26. 11. 3. 12. Dovnikovi} Bordo, ~ija }e se retrospektiva odràti tijekom festivala. Hrvatska animacija predstavljena je u iranskom glavnom gradu Teheranu. Program su organizirali Niavaran kulturni centar iz Teherana, Iranski kul- 1-3. 12. turni centar u Zagrebu i Zagreb film, uz potporu Ministarstva kulture Povodom Svjetskog dana borbe protiv side u KIC-u su prikazani doku- RH. Predstavljeno je 40-tak filmova Zagreb filma, me|u kojima djela naj- mentarci na temu »@ene i AIDS«. Prikazani su filmovi iz Ju`noafri~ke re- eminentnijih autora Zagreba~ke {kole crtanog filma D. Vukoti}a, B. publike Looking for Busi (Robyn Hofmeyr), Mother to Child (Jane Lip- Dovnikovi}a, V. Mimice, A. Zaninovi}a, B. Kolara, D. Vunaka, J. Maru- man), The Sky in Her Eyes (Ouida Smit i Madoda Ncayiyana) i A Red Rib- {i}a, N. Dragi}a, A. Marksa, V. Kristla, Z. Boureka, Z. Grgi}a i drugih te bon Around My House (Portia Rankoane). novija produkcija. Odràne su 4 animacijske radionice koje je vodio Kre- 2. 12. {imir Zimoni}. U sklopu tribine »Hrvatsko slovo uìvo« odràna je tribina i razgovor na 26-28. 11. temu Znate li da i filmovi umiru? o spa{avanju filmova od umiranja i ar- Hrvatski filmski savez u suradnji s Videoklubom Mursa iz Osijeka orga- hivskom o~uvanju audio-vizualne dokumentacije. Govorio je dr. sc. Bran- nizirao je 36. reviju hrvatskog filmskog i video stvarala{tva, zavr{nu go- ko Bubenik, rukovoditelj arhiva Hrvatske televizije. di{nju manifestaciju neprofesijskog filmskog i video stvarala{tva. U osje~- Ministar kulture mr. Boò Bi{kupi} imenovao je predsjednika Hrvatsko- kom kinu Urania prikazano je 55 filmova, a prvu su nagradu osvojili jed- ga dru{tva filmskih kriti~ara Zlatka Vida~kovi}a za umjetni~kog ravnate- nominutni animirani film Jadranka Lopati}a Mojsije, te dokumentarni lja Pulskoga filmskog festivala. Jedan od glavnih zadataka umjetni~kog film Marija Papi}a Prije ki{e. Dodijeljene su i tri druge nagrade, pet fil- ravnatelja PFF-a bit }e selekcija inozemnog filmskog programa. Dosada{- mova osvojilo je tre}u nagradu, a osam autora dobilo je diplome. Poseb- nji umjetni~ki ravnatelj PFF-a Tedi Lu{eti} dao je svoj mandat na raspo- na diploma ocjenjiva~kog suda u sastavu Simon Bogojevi} Narath, Ivan laganje ministru kulture po zavr{etku ovogodi{njeg PFF-a. Faktor, Nikica Gili}, Petar Krelja (predsjednik) i Zoran Tadi} pripala je 3. 12. Tomislavu Gotovcu koji je na reviji sudjelovao s ~etiri filma. Odràna je projekcija filmova sarajevske redateljice Jasmile @bani} Posli- 27. 11. 11. 12. je poslije (1997), No} je, mi svjetlimo (1998), Crvene gumene ~izme Animirani film Hlad i mir, skupine autora FKVK Zapre{i} iz Zapre{i}a, (2000), a o njenim filmovima govorio je Neboj{a Jovanovi}, teoreti~ar i (Justina Kosir, Nikola Dubovi} i An|elko Krainovi}), dobitnik je poseb- prevodilac iz Sarajeva. nog priznanja na 4. europskom susretu audiovizualnih ostvarenja mlade- ì Camera Zizanio 04, koji se odràvao u gr~kom gradu Pyrgosu. 4-10. 12. Dokumentarni film La Strada redatelja Damira û~i}a uvr{ten je u slu`- 27. 11. benu konkurenciju Me|unarodnog filmskog festivala u Tirani. Film Ta divna splitska no} Arsena Antona Ostoji}a dobio je na 11. Festi- valu autorskog filma u Beogradu nagradu srpske i crnogorske sekcije Me- 4-11. 12. |unarodne udruga filmskih kriti~ara (FIPRESCI), izvijestili su organizato- Animirani film Metahead autora Branka Farca, iz produkcije Zagreb fil- ri. ^lan ocjenjiva~kog ìrija tog me|unarodnog festivala bio je hrvatski ma, bit }e prikazan u slu`benoj selekciji Olympia International Film Fe- filmski kriti~ar Nenad Polimac. stival for Children & Young People, koji se odràva u Gr~koj. 29. 11. 4. 12. 6. 12. Dokumentarni film Bunarman uvr{ten je u slu`benu selekciju filmskog fe- Objavljeno je da je animirani film Ja/2, autorice Heidi Ko~evar, u produk- stivala dokumentarnog i kratkog filma u Bilbaou u [panjolskoj. ciji Zagreb filma, dobio je specijalno priznanje ìrija na 17. festivalu ani- 163 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 161 do 166 Jeli}, M.: Kronika

miranog filma za mlade` u Bourg-en-Bresse, Francuska, koji se odràvao 20. 12. od 27 31. listopada. U knjiàri Profil Megastore odràna je promocija knjige urednika Steve- Takashi Niwa, direktor japanske tvrtke za distribuciju i uvoz filmova Pi- na J. Schneidera 1001 film koji svakako trebate pogledati naklade Stanek, oniwa, odrào je predavanje »Okolnosti novijeg japanskog filma« u dvo- u prijevodu Gorana Marini}a, Milene Benini i Marka Fan~ovi}a. Nakon rani MM zagreba~kog SC-a. promocije knjige prikazan je film Sherlock Jr. Bustera Keatona (1924). U knjiàri Profil Megastore u Zagrebu promovirano je kinesko izdanje Novim direktorom Zagreb filma imenovan je filmski redatelj Vinko Bre- multimedijskog projekta Pri~e iz davnine Naklade Bulaja. Istoga je dana {an. »Smatramo da }e Vinko Bre{an, koji je ~ovjek s iskustvom u produk- u toj knjiàri organizirana i tribina posve}ena studiju Pixar, o kojem je go- ciji, znati vratiti Zagreb film na stare staze uspjeha, iako mu ne}e biti lako vorio animator Jo{ko Maru{i}, profesor na Likovnoj akademiji u Zagre- s obzirom na postoje}e stanje.« Kazao je Ladislav Preìgalo, pro~elnik bu. gradskog ureda za gospodarstvo. 9. 12. 29. 12. Knjiga @uti titl druga~ija filmska enciklopedija autora Velimira Grgi}a Filmski redatelj Lukas Nola preuzeo du`nost umjetni~kog direktora Za- i Marka Mihalinca predstavljena je u knjiàri i klubu Booksa, a gost je bio greb filma sa zadatkom da u sljede}em periodu okupi filmske autore sta- redatelj Dalibor Matani}. rije, srednje, ali i mla|e generacije na projektu oìvljavanja produkcije animiranih filmova. 10. 12. 30. 12. U prostorijama Kino kluba Split odràna je projekcija filmova s 36. Revi- Ministar kulture Boò Bi{kupi} kazao je na konferenciji za novinare da je je hrvatskog filmskog i videostvarala{tva. jedan od glavnih ciljeva Ministarstva za 2005 godinu dono{enje zakona o 10-16. 12. filmu. Rekao je da za sada jo{ ne postoji radni materijal, nego samo pri- Europska unija pokrenula je novi filmski festival »Europa u kretanju«, jedlozi za raspravu te dodao da }e se koristiti iskustva iz zakonodavstva koji }e se odràti u Berlinu od 10. do 16. prosinca, a otvorit }e ga doku- iz Europske unije. mentarni film Specijalni vlakovi Krste Papi}a. U Berlinu }e se prikazati i 30. 12. 2004. 16. 1. 2005. film Opro{taj mladog redatelja Damira Luka~evi}a, podrijetlom Hrvata, U Muzeju suvremene umjetnosti odràva se izlo`ba nizozemskog videa. koji ìvi i radi u Njema~koj. Predstavlja se 32 video umjetnika iz raznih kultura i kulturnih sredina, 10-17.12. koji rade i ìve u Nizozemskoj u posljednjih trideset godina. Izlo`ba obje- Na Festivalu filma o ljudskim pravima Zagreb 2004. odrànom u kinu dinjuje neke od najva`nijih trenutaka u povijesti nizozemskog videa. Tu{kanac, Mo~vari i net klubu Mama prikazano je 37 igranih i dokumen- 1. 1. 2005. tranih filmova koji se bave razli~itim temama povezanim s pitanjima ljud- Kre{imir Miki}, profesor na U~iteljskoj akademiji u Zagrebu i Akademiji skih prava, me|u kojima Sud 10. okruga Raymonda Depardona, Na{a dramske umjetnosti, imenovan je potpredsjednikom Svjetskoga instituta muzika Jean-Luca Godarda, Batang West Side Lava Diaza te Roger i ja Mi- za medije i djecu (The World Institute for the Media and Kids) sa sjedi- chaela Moorea. Od doma}ih filmova predstavljeni su Lora svjedo~an- {tem u Los Angelesu. Funkciju preuzima 1. sije~nja 2005. godine na raz- stva Nenada Puhovskog i Uvozne vrane Gorana Devi}a. doblje o ~etiri godine. Profesora Miki}a predloìla je Europska udruga 10-17. 12. medijskih pedagoga sa sjedi{tem u Munchenu. Film Ispod crte scenarista i redatelja Petra Krelje uvr{ten je u slu`beni pro- 5. 1. gram Devetog me|unarodnoga filmskog festivala u Keralu u Indiji. Ispod Na natje~aju za Berlinale Talented Campus pri Berlinskom filmskom fe- crte, film u proizvodnji Vedisa i HRT-a, sudjelovat }e u glavnom natjeca- stivalu, u kategoriji mladih talentiranih redatelja, u konkurenciji 2.500 teljskom programu (World Cinema category). prijavljenih, odabrana je i zagreba~ka redateljica Ivona Juka, studentica 14. 12. ~etvrte godine zagreba~ke Akademije dramske umjetnosti, koju je prijavi- la na natje~aj produkcijska ku}a »4 Film« iz Zagreba. U splitskoj kinoteci Zlatna vrata pretpremijerno je prikazan dokumentarni film ôvik od ri~i Vladimira Fulgosija, koji je kamerom pratio knjièv- 7. 1. nika i novinara Jak{u Fiamenga po Komiì i Splitu. Film Ta divna splitska no}, prema anketi zagreba~kog filmskog magazina Hollywood najbolji je hrvatski film snimljen u posljednjih pet godina. U 15. 12. anketi je sudjelovalo 26 filmskih kriti~ara koji su na drugo mjesto izabra- Film Otac i sin (2003) ruskog redatelja Aleksandra Sokurova prikazan je li film Fine mrtve djevojke redatelja Dalibora Matani}a, dok je tre}i Tu u net-klubu Mama. Zrinka Ogreste. Slijede Svjedoci Vinka Bre{ana, Nebo, sateliti Lukasa 16-18. 12. Nole, Sretno dijete Igora Mirkovi}a, Oprosti za kung-fu Ognjena Svili~i- Novi ciklus dokumentarnog filma »Film na Korzu« odràn je u Erste klu- }a, Duga mra~na no} Antuna Vrdoljaka, Ne dao Bog ve}eg zla Snjeàne bu u Rijeci. U izboru Dane Budisavljevi} predstavljeni su filmovi Globa- Tribuson, a deseti je film na toj listi Blagajnica ho}e i}i na more Dalibora lizacija i mediji Paula O Connora, De~ko kojem se ùrilo Biljane âki}- Matani}a. U konkurenciji je bilo 37 filmova koji su imali premijeru do Veseli~, Tvr|a Zvonimira Juri}a, Circa oaza Tatjane Boì}, Patchwork Ta - 1.1.2005. nje Mili~i}, Super snaga ~udnih ljudi Vlatke Vorkapi}, Pula, heroin Alek- 10. 1. sandra Pilepi}a i Claudia Radeka i drugi. Dolaskom Vinka Bre{ana na ~elo Zagreb filma ta institucija odustala je od 16. 12. kori{tenja kina Tu{kanac i potpuno prepustilka kori{tenje Hrvatskom Obiljeèna je prva godi{njica poslovanja prvog hrvatskog multipleksa Ci- filmskom savezu. Filmski programi (u organizaciji HFS-a) trebali bi se neStar Zagreb. Od otvorenja ga je posjetilo 1 100 000 gledatelja, a bilo prikazivati svaki dan, najavila ~lanica gradskog poglavarstva za kulturu je prikazano 136 filmskih naslova od ~ega 23 europska i 6 hrvatskih fil- Andrea Zlatar. mova. 10. 1. 4. 2. 17. 12. U Galeriji Miroslav Kraljevi} u Zagrebu bila je predstavljena selekcija vi- Jubilarni 40. broj Hrvatskog filmskog ljetopisa, predstavljen je u Profil deo umjetnosti iz Kolekcije novih medija Centra Georges Pompidou iz Megastoreu, a o dosada{njem djelovanju ~asopisa na promociji su govo- Pariza, a u okviru izlo`be Enigma objekta postavljene u Galeriji Klovi}e- rili dr. Ante Peterli} te glavni urednik dr. Hrvoje Turkovi}. vi dvori. Me|u navedenima su rani rad Marine Abramovi} & Ulaya Ter- ra Degli Dea Madre, potom Tri adaptacije Vita Acconcija, Priroda stvari 18. 12. finske umjetnice Eije-Liise Ahtila, 4 kratka filma Johna Baldessarija, Unu- U kinu Tu{kanac obiljeèn je dan Hrvatskog filmskog saveza tijekom ko- tar soba: 26 kupaonica Petera Greenawaya, Ne smje{i se, snima se! Mone jeg su se prikazivali nagra|eni filmovi s Revija jednominutnog filma u Po- Hatoum, Lijepe obojene djevojke Tracey Moffatt, provokantna djela {vi- ègi, nagra|eni radovi djece i mladeì, te filmovi iz godi{nje produkcije carske umjetnice Pipilotti Rist, rani eksperimentalni radovi Garyja Hilla, HFS-a. te djela legendarnog umjetni~kog para Steine i Woodyja Vasulke. 164 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 161 do 166 Jeli}, M.: Kronika

12-15.1. 19-23. 1. U sklopu festivala Sloboda stvarala{tvu festival slobodne kulture odr- Hrvatski animirani filmovi iz produkcije Zagreb Filma predstavljeni su na ànog u Zagrebu prikazana su tri filma Oklopnja~a Potemkin S. M. Ejzen- Future Film Festivalu 2005, koji se odràva u Bologni. Gost Festivala je {tejna, horor Georgea A. Romera No} ìvih mrtvaca kao i Outfoxed, kri- Jo{ko Maru{i}. Future Film Festval je talijanska manifestacija posve}ena ti~ki dokumentarac o ameri~koj konzervativno orijentiranoj medijskoj novim tehnologijama i dostignu}ima na podru~ju animacijske kinemato- ku}i Fox iz 2004. grafije. Svake godine Festival posve}uje dio programa kultnim stvarala~- kim identitetima koji se smatraju povijesnim temeljima svjetske animaci- 12. 1. je. Ove godine }e taj dio biti posve}en Zagreba~koj {koli crtanog filma. Odjel gospodarskog kriminaliteta Policijske uprave zagreba~ke zapo~eo je detaljnu istragu tvrtke Kinematografi Zagreb d.d. zbog nezakonitog po- 20. 1. slovanja. Sumnji~i ih se da su za vi{e stotina tisu}a eura o{tetili Grad Za- Film Oprosti za kung-fu splitskoga redatelja Ognjena Svili~i}a dobio je greb nezakonitom prodajom nove opreme kina Tu{kanac, koje je kasnije ponudu ameri~ke distributerse ku}e »Life Size Enterteiment« za distribu- prodano Gradu sa starom opremom te da su kinematografi Gradu pro- ciju u art kinima diljem SAD-a te po svjetskim televizijskim ku}ama i fe- dali zemlji{te koje je ve} otprije bilo u posjedu Grada. Djelatnici Kinema- stivalima. tografa, navode mediji, prijavili su direktoricu Inu âvlinu i Samostal- 20-27. 1. nom odjelu za otkrivanje porezno-kaznenih djela Porezne uprave Grada Dokumentarni film La Strada Damira û~i}a uvr{ten je u program 16. Zagreba pa ovaj slu~aj istraùje i Ministarstvo financija. Alpe Adria Cinema festivala koji se odràva u Trstu, kao i igrani film An- Dokumentarni film Ku}a Tomislava @aje uvr{ten je u slu`beni program tuna Arsena Ostoji}a Ta divna splitska no}. Njujor{kog filmskog festivala, na kojem }e u travnju biti prire|ena njego- 21-22. 1. va svjetska praizvedba. Na tom me|unarodnom festivalu nezavisnog fil- »Queer Zagreb« festival svoju tre}u godinu po~inje eksperimentom poma @ajin rad natjecat }e se za nagradu u kategoriji rock dokumentaraca. kretanja kontinuiranog filmskog programa namijenjenog zanemarenim Predstavljen je program splitke kinoteke Zlatna vrata na kojem }e su u si- (queer) filmovima. Cjelogodi{nji ciklus odràvat }e se svakog tre}eg vije~nju na}i ~etiri filma Stanislava Baraba{a, autora koji je pridonio afir- kenda u mjesecu u kinu Tu{kanac. Prvi queer vikend 21. i 22. sije~nja po- maciji slova~kog filma u Europi. Njema~ka kinematografija bit }e prezen- sve}en je filmovima kultnog kanadskog redatelja, fotografa i esejista tirana kroz radove Rainera Wernera Fassbindera i Wima Wendersa, a où- Brucea La Brucea koji je do{ao u Zagreb predstaviti svoj rad. jak }e obiljeìti ma|arski filma{i Zoltan Fabri, Felix Mariassy i Peter Bac- so. Franti{ek âp, Joè Babi~, France [tiglic i Matja` Klop~i~ autori su 21. 1. koji }e predstavljati slovensku filmsku klasiku, dok }e se u svibnju prika- Ve~er posve}ena filmovima [ime [imatovi}a uprili~ena je u zagreba~kom zivati djela {panjolskih redatelja Luisa Garcie Berlange i Carlosa Saure. Iz KIC Art kinu. Na programu su bili kratkometra`ni dokumentarac Plitvi~- talijanske kinematografije odabrani su Mario Monicelli, Luigi Comenci- ka jezera (1956), te igrani film Kameni horizonti (1953). Uvodnu rije~ kani i Ermanno Olmi, doma}i film prezentirat }e naslovi Branka Ivande, zao je Ivo [krabalo, a tribini je nazo~io i sam redatelj. Rajka Grli}a i Krste Papi}a, ~e{ki radovi Jiûíja Menzela i Vere Chytilove a 21-23. 1. prikazani }e biti i filmovi poljskoga autora Krzystofa Kieülowskog. Zadnji Dani danskog filma zagreba~koj su publici ponudili tri filmska ostvarenja, mjesec u godini obiljeìt }e autorski ciklus Luisa Buñuela. a program je dopunjen i predavanjem profesora Karsten Fledeliusa s Ko- 12-18. 1. penha{ke filmske akademije. Prikazani su Okej Jespera W. Nielsena, U potrazi za istinom Nilsa Malmrosa i Sitne nezgode Annette K. Olesen. Danska zaklada »H. C. Andersen 2005« na sve~anosti u Kopenhagenu imenovala je hrvatske umjetnike Moniku Leskovar i Vinka Bre{ana vele- 24-30. 1. poslanicima H. C. Andersena. Na 40. Solothurner Film Festivalu u [vicarskoj pozvani su hrvatski filmovi: dokumentarac Silvija Miro{ni~enka Snovi na peronu djetinjstva, igrani 15. 1. film Ta divna splitska no} Arsena Antona Ostoji}a, potom filmovi Ravno Objavljeno je da bi Zagreb u 2006. godinu mogao u}i jo{ manjim brojem do dna Gorana Kulenovi}a, Sretno dijete Igora Mirkovi}a, Bre{anovi kinodvorana jer je najavljena prodaja kina Zagreb, Europa i Jadran. Svjedoci i Slu~ajna suputnica Sre}ka Jurdane. Gradski ured za kulturu dao je pozitivno mi{ljenje za kupnju kina Euro- pa od Kinematografa za 23,5 milijuna kuna. »To je najstarije kino u ovom 24-29. 1. dijelu Europe i planiramo napraviti art kino. Za kupnju kina Central za Tjedan novog srpskog filma odràn je u suradnji Ambasade Srbije i Crne 5,5 milijuna kuna Ured je tako|er dao pozitivno mi{ljenje. [to }e biti s ki- Gore i Zagreb filma, a uz potporu Ministarstva kulture RH. Prikazano je nom Zagreb, stvarno ne znam« izjavila je Andrea Zlatar, ~lanica Pogla- {est recentnih srpskih filmova: Sjaj u o~ima redatelja Sr|ana Karanovi}a, varstva zaduèna za kulturu. Pad u raj Milo{a Radovi}a, Kenedi se vra}a ku}i @elimira @ilnika, Skoro sasvim obi~na pri~a Milo{a Petri~i}a, Labirint Miroslava Leki}a te Apso- 18-23. 1. lutnih sto Sr|ana Golubovi}a. Poznati hrvatski redatelj Krsto Papi} izabran je za ~lana ìrija 18. Me|u- 26. 1. narodnoga televizijskog festivala, koji }e se od 18. do 23. sije~nja odrà- ti u francuskom gradu Biarritzu, izvijestila je zagreba~ka producentska U knji`nici Ivana Gorana Kova~i}a u Zagrebu u sklopu ciklusa Klasici ku}a Ozana film. francuskoga filma prikazan je film Rijeka Jeana Renoira (The River, 1951) 25. 1. 21. 2. 18. 1. U Centru Georges Pompidou u Parizu od 25. sije~nja do 21. velja~e odr- Predstavljanje knjige dr. Mate Kukuljice Za{tita i restauracija filmskog àva se najpoznatiji svjetski festival plesnog filma na kojemu }e po prvi gradiva odràno je u Velikoj ~itaonici Hrvatskog dràvnog arhiva u Za- put biti prikazan i jedan hrvatski film U na{em gradu autorice i kore- grebu. O knjizi su govorili dr. Ante Peterli}, dr. Hrvoje Turkovi} i profe- ografkinje Irme Omerzo. Na festivalu Videodanse bit }e prikazano uku- sor Kre{imir Miki}. pno 140 filmova iz 30-ak zemalja sa svih kontineneta. 19.1. 26. 1. 6. 2. Film gr~kog redatelja Thea Angelopoulosa Odisejev pogled (1995) prika- Na 34. me|unarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu u posebnom zan je u net klubu Mama. programu pod nazivom »New Breeze from Croatia« prikazani su ekspe- Nagra|ivani film Tu redatelja Zrinka Ogreste, u proizvodnji zagreba~ko- rimentalni filmski i videoradovi hrvatskih autora nastali u proteklih dese- ga Interfilma i Hrvatske televizije prikazuje se u njema~kim kinima. Kri- tak godina. Filmska kriti~arka, redateljica i profesorica Rada [e{i} izabra- ti~ar Berliner Zeitunga Jan Brachmann film drì dubokim i plodonosnim, la je sljede}e naslove: Absence Brede Beban, Arabeska Damira û~i}a, isti~e kako Ogresti treba malo minuta kako bi izrekao puno, a Bert Reb- Das Lied Ist Aus Ivana Faktora, Glenn Miller 2000 Tomislava Gotovca, In handl, kriti~ar berlinskog TIP Magazina, smatra film osobito vrijednim i / Dividu Nicole Hewitt, Navigation Dan Okija, Pismo Ivana Ladislava preporu~uje ga za gledanje izdvajaju}i dramaturgiju, ugo|aj i zna~enjsku Galete, Parken Verbotten Dalibora Martinisa, Ruka gospodara Simona Bo- razinu. gojevi}a Naratha. 165 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 161 do 166 Jeli}, M.: Kronika

27-29. 1. 2. 2. U sklopu Dochouse filmskih ve~eri s dokumentranim filmom u kinu Tu{- U klubu Mama prikazan je iranski film [kolske plo~e Samire Makhmal- kanac prokazani su dokumentarci Tarifa Traffic Joakima Demmera (Nje- baf. ma~ka / [vicarska, 2003), Choropampa The Price of Gold Ernesta Ca- Film French Can-Can (1955) Jeana Renoira prikazan je u knji`nici Ivana bellosa i Stephanie Boyd (Peru, 2002), Complaints of a Dutiful Daughter Gorana Kova~i}a. Deborah Hoffmann (SAD, 1994), Long Nights Journey Into Day (Debo- 7. 2. rah Hoffmann, Frances Reid (SAD, 2000) Skup{tina Hrvatskoga dru{tva filmskih kriti~ara pod predsjedanjem Zlat- 28. 1. 28. 2. ka Vida~kovi}a imenovala je novu komisiju za dodjelu nagrade »Vladimir Ministarstvo kulture objavilo je Natje~aj za sufinanciranje filmske proi- Vukovi}«. ^lanovi dru{tva Tomislav Brlek, Nikica Gili} i Bruno Kragi} zvodnje u 2005. godini. Na natje~aj se mogu prijaviti projekti namijenje- (predsjednik komisije) dodijelit }e nagradu za 2004. i 2005. godinu. ni javnom prikazivanju u sljede}im kategorijama: dugometra`ni igrani fil- 7-28. 2. movi, kratkometra`ni igrani i dokumentarni, animirani te alternativni Tijekom velja~e u Kino klubu Split odràn je ciklus filmova Damira û- (eksperimentalni) filmovi. Natje~aj je trajao do 28. velja~e 2005. godine. ~i}a. Prikazani su dokumentarni filmovi Zaboravljeni, Bi}a sa slika, Free 28. 1. 7. 2. Space, La strada te eksperimentalni Onkraj i Arabeska. Na 28. izdanju Göteborg Film Festivala, koji se odrào od 28. sije~nja do 7-12. 2. 7. velja~e 2005. prire|ena je retrospektiva filmova Borivoja Dovnikovi- U dvorani MM zagreba~kog SC-a oràn je ciklus filmova posve}en veli- }a-Borda, iz produkcije Zagreb filma nastalih od 1965. do 1989. godine. kom dokumentaristu Jeanu Rouchu, utemeljitelju »filma istine«. Prikaza- 31. 1. ni su filmovi Ludi gazde (1955), Ja, crnac (1958), Kronika jednog ljeta U pari{kom Beaubourgu u okviru programa Vidéo et Après istaknuta hr- (1960), Lov na lava s lukom i stijelom (1965) i Malo pomalo (1972). Pri- vatska multimedijska umjetnica Sanja Ivekovi} predstavila je neke od vi- kazan je i film Mosso Mosso, portret Jeana Roucha redatelja Jean-Andrea deo radova koji su pro{le godine otkupljeni za zbirku muzeja. O radu Fieschija. umjetnice govorile su Christine van Assche direktorica medijskog odjela 9. 2. Baubourg-a i Silvia Eiblmayr, austrijska kriti~arka i direktorica galerije Film Dnevnik seoskog ùpnika (Journal dun curé de campagne) Roberta TaxisPalais u Innsbrucku. Bressona prikazan je u knji`nici I.G. Kova~i}a. Zapo~ela je prva ovogodi{nja radionica scenarija, reìje, kamere, rasvjete U zagreba~koj galeriji Nova nastupio je konceptualni umjetnik i filmski i montaè u organizaciji Kino kluba Zagreb. eksperimentalist Tomislav Gotovac a.k.a Antonio Lauer (Gotovac je ne- 1-12. 2. davno promijenio ime u Antonio Lauer uzev{i svoje kr{teno ime i dje- Filmske pri~e (Historie(s) du cinema, 1989-1998) Jean-Luca Godarda voja~ko prezime svoje majke). Izveo je performans »Joe gevera Williams« prikazane su u kinu Tu{kanac. Na programu su bile Sve pri~e, Samo jed- u kojem je plesao uz snimke pjeva~a Joea Williamsa, a prikazan je i doku- na pri~a, Samo film, Fatalna ljepota, Novac apsoluta, Novi val, Nadzor mentacijski film Performance tapes 1, 2, 3 i 4 o Gotov~evim performan- nad svijetom i Znakovi me|u nama. sima te, premijerno, novi film Cezar Frank Wolf Vostel. Gotov~ev je suradnik na tim filmovima @eljko Radivoj. 1-17.2. U kinu Tu{kanac u sklopu Filmskih programa prikazan je ciklus ruskog 11-20. 2. kinote~nog filma tijekom kojeg su prikazani filmovi Sergeja M. Ejzen{tej- Film Oprosti za kung-fu redatelja Ognjena Svili~i}a uvr{en je u program na Oklopnja~a Potemkin (1925), Staro i novo (1929) i Aleksandar Nevski 55. filmskog festivala u Berlinu. Svili~i}ev film prikazan je u programu (1938), a prikazani su i filmovi Pastir Kostja (1934) i Prolje}e (1947) Gri- »Forum mladog filma«, koji je, nakon natjecateljske konkurencije, naju- gorija Aleksandrova. gledniji program festivala.

166 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. LJETOPISOV LJETOPIS Bibliografija

Knjige filmskog gradiva Fotokemijska metoda za{tite i restauracije filmskog gradiva Povijesna i estetska vrijednost filmskog gradiva-prioritet u restauraciji filmskog gradiva Naj~e{}i oblici za{tite i restauracije filmskog gradiva Osnovni laboratorijski postupci u za{titi i restauraciji filmskog Mato Kukuljica gradiva Restauracija iz crnobijelog filmskog gradiva-pozitiva Resta- Za{tita i restauracija filmskog gradiva / Hrvatski dràvni arhiv uracija iz crnobijelog filmskog gradiva-originalnog negativa Za{tita i Hrvatska kinoteka Zagreb, Prilozi za povijest hrvatskog filma i kine- restauracija iz crnobijelog zamjenskog izvornog gradiva Principi resta- matografije, Svezak 7 341 stranica. Zagreb, 2004. Nakladnik: Hrvat- uracije ranih obojenih filmova (coloured films) Restauracija filmova u ski dràvni arhiv, za nakladnika: Stjepan ]osi}, urednik: Mato Kukuljica, boji (prirodna boja) Izradba kopije filma Restauracija filmskog gra- recenzenti: Kre{imir Miki}, Ante Peterli}, Hrvoje Turkovi}, lektura, ko- diva za dugotrajnu pohranu Stru~na priprema filmskog gradiva za pro- rektura, izrada kazala: Nikolina Krtali}, likovna oprema naslovnice: Luka vedbu mjera za{tite i restauracije Crnobijele separacije boja Dvoboj- Gusi}. Bibliografija Kazala Summary. ni filmovi tridesetih i ~etrdesetih godina Troslojne filmske podloge Uni{tavanje nitratnog filmskog gradiva 7. REKONSTRUKCIJA FILM- ISBN 953-6005-68-9 SKOG GRADIVA Materijalni i nematerijalni podaci-pomo} u rekon- UDK 791.43.025(035) strukciji filmskog djela Verzije filmova Me|unaslovi filmova Re- 1. Filmska gra|a Za{tita i restauracija konstrukcija originalnih negativa u nijemom razdoblju Suradnja film- 441119033 skih arhiva u rekonstrukciji filmskih djela Uloga pojedinaca u stvaranju Sadràj: Predgovor Uvodne napomene 1. PRVE IDEJE O POTRE- novog odnosa prema za{titi, restauraciji i rekonstrukciji filmskog naslije|a BI ÛVANJA FILMSKOG GRADIVA I OSNIVANJE FILMSKIH ARHI- Enno Patalas, rekonstrukcija filma Metropolis, redatelja Fritza Langa VA Osnivanje filmskih arhiva Pregled najpoznatijih filmskih arhiva iz 1926/27. godine Digitalna restauracija i rekonstrukcija filma Metro- i ustroj me|unarodnog filmskog arhivskog sustava Me|unarodno udru- polis, prezentacija u Budimpe{ti u oùjku 2003. Otkri}e boje u film- ènje filmskih arhiva (FIAF) Europsko udruènje filmskih arhiva (ACE) skim djelima dvadesetih i tridesetih godina Glazba u filmovima nije- Osnivanje Hrvatske kinoteke 2. PREGLED RAZVITKA KINEMA- mog razdoblja kinematografije 8. NOVE ELEKTRONSKE TEHNO- TOGRAFSKOG MEDIJA (FILMA) Nastanak i razvitak filmske tehno- LOGIJE-POMO] U RESTAURIRANJU FILMSKOG GRADIVA Ogra- logije Slikovni zapis Prvi poku{aji s filmskom vrpcom u boji Tec- ni~enja filmskog medija Napredak filmske tehnologije Videotehno- hnicolor Eastman color Druge zemlje i sustavi Htijenja i ostva- logija i razne generacije elektronskih zapisa Restauracija filmskog gra- reni rezultati u hrvatskoj kinematografiji Po~eci zvu~nih zapisa Op- diva uz pomo} digitalnog medija Podaci koji daju uvid u ekonomi~- ti~ki ton (svjetloton) Snimanje prvih zvu~nih filmova Strane verzi- nost, vrijeme restauriranja te cijenu opreme za digitalnu restauraciju film- je filmova Magnetski zvuk 3. OSNOVNE KARAKTERISTIKE skog gradiva Pitanje rezolucije Rezolucija u pikselima Potrebne FILMSKE VRPCE Filmska vrpca s nitratnom podlogom Sigurnosne rezolucije u pikselima za odre|eno filmsko gradivo Skeniranje film- filmske podloge Diacetatna podloga Triacetatna podloga Sin- skog gradiva Restauracija skenirane slike Povrat na filmsku vrpcu drom vinskog octa (vinegar syndrome) Rezultati ankete, izvje{}e i za- Cijena digitalne restauracije Vrsta filmske vrpce koja se rabi pri priklju~ci, Izvr{ni komitet ACE, Berlin, velja~a 1999. Nova stru~na staja- jenosu digitalnog zapisa na film Restauracija izblije|enih filmova u boji li{ta o triacetatnoj podlozi Poliester 4. IDENTIFIKACIJA FILM- Dosezi i ograni~enja fotokemijske metode restauracije filmskog gradiva SKOG GRADIVA Postupci identifikacije Rubovi filmske vrpce Pobolj{anja tehni~ke i tehnolo{ke prirode filma Ograni~enja i du- Uvodni blank Perforacija Me|unaslovi Filmski formati Kro- gogodi{nja pasivnost sustava filmskih arhivskih institucija Fotokemij- nolo{ki pregled razvitka filmskih formata Granica koja odvaja forma- ska i digitalna restauracija-subjektivne metode Ograni~ena djelotvor- te (»sli~ice«) Filmske kopije Filmska vrpca-negativ materijal Su- nost digitalnog sustava Nedostupnost, sporost i necjelovita rje{enja di- stav separacije (odvajanja) boja Preokretna filmska vrpca Zvu~ni za- gitalne restauracije filmskog gradiva Iskustva priznatih istraìva~a o dopis 5. METODE I MJERE ZA[TITE FILMSKOG GRADIVA Pre- sezima i primjeni digitalne tehnologije u restauraciji filmskog gradiva ventivne mjere za{tite filmskog gradiva Uvjeti ~uvanja i trajne pohrane Europska iskustva Ameri~ka iskustva u primjeni digitalne tehnologije filmskog gradiva Filmsko gradivo na nitratnoj podlozi Kemijski sa- u restauraciji filmskog gradiva Suprotstavljeni interesi filmskih arhiva stav U~inak du{i~nog oksida îmbenici koji ubrzavaju razgradnju i producenata Zaklju~ci Filmski arhivisti pred novim zadacima nitratne filmske vrpce Uvjeti za ~uvanje nitratne filmske vrpce Kon- Budu}nost filmskog medija te za{tite i restauracije filmskog gradiva Ne- trola fizi~kog stanja Trajna pohrana filmske vrpce na nitratnoj podlo- stanak filmske infrastrukture Otkri}e novog idealnog medija za trajnu zi Uvjeti za trajnu pohranu nitratne filmske vrpce Spremi{te za traj- pohranu pokretnih slika Put pomirenja: nova strategija za{tite i resta- nu pohranu nitratne filmske vrpce Transport nitratne filmske vrpce uracije europskog filmskog naslije|a-projekt FIRST (Film Restoration & Otpornost nitratne filmske vrpce Filmsko gradivo na acetatnoj podlo- Conservation Strategies) 9. PROJEKT ZA[TITE, RESTAURACIJE I zi (crnobijela filmska vrpca) Filmsko gradivo u boji Temeljni prin- REKONSTRUKCIJE NACIONALNE FILMSKE ZBIRKE Stvaranje cipi nastanka filmske vrpce u boji Zamrzavanje filmske vrpce u boji Nacionalne filmske zbirke Za{tita i restauracija dijela Nacionalne film- Ponovno vra}anje projektu zamrzavanja filmske vrpce (nova spemi{ta ske zbirke na nitratnoj podlozi (1903-1954) Preventivna mjera za{tite: Finskog nacionalnog filmskog arhiva) Izrada sigurnosnih kopija Za- izradba sigurnosnih kopija dugometra`nog igranog i kratkometra`nog fil- {tita supstandarnih formata (9,5 mm, 8 mm, 16 mm) Presnimavanje ma (1954-2003) Za{tita i restauracija originalnih negativa slikovnog i filmskog gradiva na elektronski zapis 6. ZA[TITA I RESTAURACIJA zvu~nog zapisa izradbom zamjenskog izvornog filmskog gradiva (1953- FILMSKOG GRADIVA Utvr|ivanje prioriteta u za{titi i restauraciji 1988) Izradba novog zamjenskog izvornog gradiva u razdoblju 1981- 167 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 167 do 172 Bibliografija

1995 Dugometra`ni igrani filmovi na crnobijeloj filmskoj vrpci Du- no Beat Takeshi Kitano Takashi Miike Toshiro Mifune 18 gometra`ni igrani filmovi na filmskoj vrpci u boji Restauracija i rekon- orijentalnih imena koja tako|er trebate ukucati u traìlicu 15 najboljih strukcija dugometra`nih igranih filmova iz sa~uvanih tonskih kopija pomaga~a pri ostvarenju misije 11 najboljih ostajanja u formi 16 Restauracija dokumentarnih filmova Restauracija animiranih filmova najboljih svladavanja broj~ano nadmo}nijeg neprijatelja 6 razloga zbog Trajna za{tita filmskih zbirki pohranjenih u Hrvatskoj kinoteci Pre- kojih Jackieju Chanu treba di}i spomenik 20 najboljih rje{avanja glav- snimavanje filmskih novosti koje se odnose na Republiku Hrvatsku nog negativca 1 najbolje rje{avanje glavnog pozitivca 49 najboljih (1945-1980) Inovacijski postupak za{tite i restauracije filmskog gradi- oru`ja 8 opakih virusa 6 filmova koje }ete pamtiti i po odlascima iz va na supstandardnim formatima 9,5 mm i 8 mm standard Presnima- objekta ili prometala koji netom poslije eksplodira 1 film koji }ete vanje filmskog gradiva na elektronski zapis Nerije{eni prostorni uvjeti pamtiti i po odlascima iz objekta ili prometala koji netom poslije ne ek- za trajnu pohranu filmskog gradiva u Hrvatskoj kinoteci Nepo{tivanje splodira 3 filma koje }ete pamtiti i po skakanju iz prostora (otvorenog zakonskih odredbi o za{titi i trajnoj pohrani filmskog gradiva u Hrvatskoj ili zatvorenog) ili prometala koji istodobno eksplodira 14 filmova koje kinoteci (1990-2003) 10. PROJEKT CJELOVITE ZA[TITE I RESTA- }ete pamtiti i po bijegu iz zarobljeni{tva ili zatvora KOKICE 11 naj- URACIJE NACIONALNE FILMSKE ZBIRKE (1995-2015)-pojedina~ni boljih glasanja svemiraca 17 porni}a za ETF-ovce 7 razloga za{to je primjeri Pojedina~ni primjeri cjelovite restauracije filmskog gradiva pri- virtualna stvarnost lo{a ideja 8 najboljih robota 14 najboljih kibor- mjenom fotokemijske metode Dugometra`ni igrani filmovi Animi- ga i androida 6 filmova koje bismo voljeli pogledati pa makar ih i sami rani filmovi Dokumentarni filmovi Restauracija arhivskog filmskog morali snimiti 19 pou~nih uputa kada treba samo re}i ne, a kada {u- gradiva Zaklju~ci o za{titi i restauraciji filmskog gradiva 11. TEO- tjeti 22 razloga zbog kojih se poèlimo po~eti (ili prestati) baviti spor- RIJSKA I PRAKTI^NA PITANJA RESTAURACIJE I REKONSTRUKCI- tom 39 delikatesnih toplih ili hladnih obroka 9 najboljih transfor- JE FILMSKOG GRADIVA Nedefinirani estetski, filolo{ki i eti~ki pro- macija ène u ~udovi{te (i obratno) 9 kultnih scena s invalidskim koli- blemi restauracije filmskog gradiva Pitanja i dileme u restauraciji film- cima 16 legendarnih razdjevi~enja 15 najboljih poro|aja 12 naj- skog gradiva Pojmovno odre|enje restauracije filmskog gradiva Kri- boljih transformacija u ènu 12 ku}nih ljubimaca koje bismo htjeli teriji utvr|ivanja prioriteta u restauraciji filmskog gradiva Specijaliza- imati doma 3 ku}na ljubimca koje ne bismo htjeli imati doma 8 naj- cija filmskih arhiva Cilj restauracije filmskog gradiva Filmski arhi- boljih izbora 7 kraljica maturalne ve~eri Brittany Murphy Chia- vist Me|unaslovi u filmskom gradivu iz nijemog razdoblja kinemato- ki Kuriyama Julia Stiles Katie Holmes Kirsten Dunst Mena grafije Narativni tijek nijemog filma Restauracija filmskog gradiva: Suvari Thora Birch 9 najinventivnijih imena porni}a 9 najboljih imitacija ili simulacija Zaklju~ci 12. ETI^KI KODEKS O ZA[TITI pojavljivanja slavnih osoba as himself/herself 11 kultnih scena pr|enja I RESTAURACIJI FILMSKOG GRADIVA Eti~ki kodeks arhivista-CIA, 16 najboljih skatolo{kih fora 8 kultnih scena povra}anja 14 naj- Peking, rujan 1996. Eti~ki kodeks filmskih arhiva, Prag, travanj 1998. lu|ih ameri~kih mitologizacija obi~nih poslova 7 korisnih nabrijava- Primjedbe na Eti~ki kodeks filmskih arhiva Eti~ki kodeks u za{titi i nja 17 najboljih prometnih sredstava 25 najboljih glazbeno-scenskih restauraciji filmskog gradiva (prijedlog) SA@ETAK SUMMARY to~aka 5 najiritantnijih slavlja nakon uspje{nog rje{avanja te{ke i opa- LITERATURA, IZVORI, DOKUMENTACIJA POPIS FILMSKIH AR- sne situacije 5 najboljih poljubaca 11 najboljih ostavljanja prostora HIVSKIH USTANOVA KAZALO OSOBA KAZALO FILMOVA. za nastavak 28 filmova koje smo svakako htjeli spomenuti negdje u knjizi, ali nekim ~udom ipak nismo 13 razloga zbog kojih ne treba i}i gledati filmove u kino (ili u dru{tvu nepoznatih ljudi) 13 naslova lite- Velimir Grgi} i Marko Mihalinec rature koju smo koristili pri pisanju ove knjige (ili nismo, ali èlimo da ih @uti titl druga~ija filmska enciklopedija / Glavni urednik: vi pro~itate) 15 najboljih spoilera 2 osobe koje su napisale ovu knji- Kruno Lokotar, izdava~: AGM, za izdava~a: Janislav [aban, fotografije: gu MEMORABILIJE. Domagoj Kuni}, lektor i korektor: Goran Pavlov. 192 stranice, fotografije. Zagreb, 2004. ISBN 953-174-236-7 UDK 791.43(02.062) Katalozi 441022169 Biblioteka Posebna izdanja, AGM, 2004. Sadràj: MATINEJA 17 najve}ih igra~a i igra~ica Bill Murray Vera Robi}-[karica (ur.) Bruce Willis Chuck Norris Corey Feldman & Corey Haim Cü- neyt Arkin Dolph Lundgren Jean-Claude Van Damme Jennifer 36. revija hrvatskog filmskog i videostvarala{tva / Izdava~: Connely Kathleen Turner Mel Gibson Micheal Dudikoff Mic- Hrvatski filmski savez za izdava~a: Hrvoje Turkovi} uredila: Vera key Rourke Sigourney Weaver Sylvester Stallone & Arnold Schwar- Robi}-[karica lektorirala: Sa{a Vagner-Peri} ra~unalni unos podata- zenegger Steven Seagal 9 skoro pa najve}ih igra~a i igra~ica Bri- ka: Vanja Andrijevi} vizualni koncept i grafi~ko oblikovanje: Marin gitte Nielsen Bud Spencer & Terence Hill Charlie Sheen Chevy Crnoja, Studio Design Aktiv. 62 stranice, fotografije, filmografija. Za- Chase Christopher Lambert Peter Sellers Richard Pryor & Gene greb, 2004. Wilder 26 igra~a i igra~ica na klupi 23 najve}a frika 27 najna- Sadràj: Sini{a Franji}, Branko Hrpka: Doma}in revije-Videoklub Mursa prednije djece 8 najboljih }elavaca 19 legendarnih pripadnika klera Program 36. revije hrvatskoga filmskog i videostvarala{tva I. revij- 10 najboljih fudbi 14 najboljih prostitutki i ìgola 4 najbolja lika ska projekcija II. revijska projekcija III. revijska projekcija IV. re- s povezom preko oka 10 najboljih sun~anih nao~ala 15 najboljih br- vijska projekcija V. revijska projekcija VI. revijska projekcija Po- kova 5 najboljih zubi 12 naslova zbog kojih volimo Tromu 6 kul- sebni program Popis radova prijavljenih za 36. reviju hrvatskog film- tnih uloga Armanda Assantea 6 poslodavaca iz snova 15 filmova skog i videostvarala{tva Prvi dojmovi ~lanova Ocjenjiva~kog suda 36. koje }ete pogledati samo zbog naslova 5 filmova koje ne}ete pogledati revije o ovogodi{njoj produkciji Revijske brojke: Adresar prijavljenih samo zbog naslova MESO 25 najboljih kolja~a 22 najlo{ija ko- filmskih udruga i samostalnih autora Nagrada UNICA-e Nagra|e- lja~a 6 najboljih vukodlaka 9 najboljih ugriza i zagriza 4 najbo- ni radovi s 35. revije, Zagreb 2003. lja odgriza 4 najbolja pregriza 29 najboljih susreta s dijelovima ljudskog tijela 11 najboljih susreta s ljudskim tijelom bez dijelova 1 najbolji susret s tijelom kojem nedostaju svi dijelovi 17 najboljih rezanja Juraj Kuko~ (ur.) ljudskog tijela 33 najbolesnija iìvljavanja s ljudskim tijelom 5 naj- bolesnijih iìvljavanja s neljudskim tijelom 10 najboljih zabava s mr- one take off/on / Me|unarodni festival filmova snimljenih u jednom tvim ljudskim i neljudskim tijelom 12 najboljih sisa u teen hororima kadru/International festival of films shot in one take, Zagreb, 2004. izda- TERETANA 14 viteza orijenta Bruce Lee Chow Yun-Fat Jac- va~/publisher: ONE TAKE FILM FESTIVAL za izdava~a/for the pu- kie Chan Jet Li Mark Dacacos Michelle Yeoh Pat Morita blisher: Vedran [amanovi} urednik/editor: Juraj Kuko~ suradni- Sammo Hung Kam-Bo Sho Kosugi Sonny Chiba Tadanobu Asa- ci/assistans: Dalia Dujmi}, Denis Vukoja prijevod/translation: Martina 168 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 167 do 172 Bibliografija

Levak, Martina Ljubi~i}, Marina Su{nik, Jelena Top~i} lektorica/proo- Nakladnik: Vedis d. o. o., Zagreb Glavni i odgovorni urednik: Veljko freder: Renata Möhr. 134 stranice, Zagreb, 2004. Krul~i} Urednik: Marko Njegi} Grafi~ki urednik: Vladimir Bugarin jr Tajnica redakcija: Tanja [imuni} Suradnici: Boò Cerin, Roman Sadràj: uvodnik/introduction ocjenjiva~ki sud festivala/festival jury Chiabudini, Damir Demonja, Kristina Duki}, Vlado Ercegovi}, Nadja nagrada festivala/festival award glavni program/main program po- Hermann, Tomislav Hrastov~ak, Petar Krelja, Tomislav Kurelec, Snjeàna pratni program/additional program almost one cinéma vérité, di- Levar, Aida Mandich, Vesna Mar~i}, Marijeta Milo{evi}, Jurica Pavi~i}, rect cinema, free cinema umije}e kadra iz ruke/the art of the hand-held Mislav Pasini, Nenad Polimac, Lidija Prskalo, Rajko Radovanovi}, Dani- take loading...hirokazu kore-eda around narrative last take el Rafaeli}, Radojka Rato{a, Mate Relja, Dragan Rube{a, Ladislav Sever, doga|anja/events hvala/thank you organizatori/organizers po- Oleg Sladoljev, Miran Stihovi}, Toma [imundà, Ivo [krabalo, @ivorad krovitelji/sponsors. Tomi} Priprema za tisak: Hand design Tisak: Grafoplast, Zagreb Adresa uredni{tva: Badali}eva 14, 10000 Zagreb tel: 01/3640-868, Nata{a Matau{i} 3698-774; fax: 01/3638-618; e-mail: [email protected] web: www.hollywood.cro.net Cijena pojedinom broju 20 kn/4 eur; Fond filmske gra|e u zbirci fotografija, filmova i negativa Godi{nja pretplata 240 kn; 70 eur. Hrvatskog povijesnog muzeja / nakladnik: Hrvatski povijesni mu- Sadràj: Dragi prijatelji (Urednik) Prijateljsko uvjeravanje Petra Krelje: zej za nakladnika: Ankica Pandì} autorica kataloga: Nata{a Mata- ângrizavi Amerikanac hot line Preview: Sky Captain and the u{i} recenzent: Ivo [krabalo fotografije: Sa{a Korka, Elizabeta Wa- world of tommorow (Tomislav Hrastov~ak) Istinite laì (Oleg Slado- gner, HPM grafi~ko oblikovanje kataloga: Nikolina Jelavi} Mitrovi} ljev-Joli}) Pretpremijera: Collaterral (Marko Njegi}) Cro kino bu- za{titno presnimavanje na VHS i izrada fotografija iz filmske gra|e: siness 2004 (Tanja [imuni}) Pretpremijera: Alien VS. Predator (Mar- Mladen Buri}, Hrvatska kinoteka priprema gra|e za presnimavanje: ko Njegi}) Split film festival: »Pupak« je pobijedio (Toma [imundà) Ivanka Benkovi}, @eljko Milat, Hrvatska kinoteka lektura: Branko Er- Panoptikum Cro kronika Iz susjedstva (Ladislav Sever) Kino deljac prijevod saètka na engleski: Tomislav Pisk kazalo imena i Intervju: Kelly Asbury, Andrew Adamson i Conrad Vernon (Aida Man- korektura: Nata{a Matau{i}, Rhea Ivanu{ 80 stranica, fotografije, dich i Lidija Prskalo) Frstivali: 51. Pula (Miran Stihovi}) 10. SFF summary, literatura, kazalo imena. Zagreb, 2004. (Miran Stihovi}) Vlasta Knezovi}: Kre{o Golik nije nikada povisio ISBN 953-6046-28-8 ton! (Ivor Martini}) filmofil iz sjene: Paola Poljak (Marko Njegi}) UDK 069(497.5 Zagreb).51:791.43>(064) Marlon Brando posljednji pozdrav/anketa Ivo [krabalo kino gle- (Katalog muzejskih zbirki;39) datelj sa 65 godina staà (Ivo [krabalo) cinemania DVD dnevnik Filmska gra|a (Vlado Ercegovi}) video/DVD mini portret: Elisha Cuthbert fe- 440531037 nomeni: ~uda od djece Mali glumci na velikom platnu (Snjeàna Levar) Utjecaj stripa na film (Tomislav Hrastov~ak) prvi pogled (Marko Sadràj: Predgovor O zbirci O filmu-povijesni oris Osnovne ka- Njegi}) Go west by Ahmed Imamovi} (Marija Brala) Dragi Holly- rakteristike filmskog materijala Fond filmske gra|e Stru~na obrada woode (pisma ~itatelja) Filmovi s ruba: Roj (Tomislav Hrastov~ak). muzejske gra|e Dokumentarni film Fond filmske gra|e njema~ke proizvodnje Filmska gra|a Nezavisne Dràve Hrvatske Dokumen- tarni partizanski filmovi Fond filmske gra|e savezni~ke proizvodnje Hollywood/filmski magazin; god. X., br. 107, rujan 2004. (mjese~- Nastavni filmovi Katalog Summary Literatura Kazalo imena. nik) Nakladnik: Vedis d. o. o., Zagreb Glavni i odgovorni urednik: Veljko Krul~i} Urednik: Marko Njegi} Grafi~ki urednik: Vladimir Bugarin jr Tajnica redakcija: Tanja [imuni} Suradnici: Boò Cerin, Roman Chiabudini, Damir Demonja, Kristina Duki}, Vlado Ercegovi}, Nadja âsopisi Hermann, Tomislav Hrastov~ak, Petar Krelja, Tomislav Kurelec, Snjeàna Levar, Aida Mandich, Vesna Mar~i}, Marijeta Milo{evi}, Jurica Pavi~i}, Mislav Pasini, Nenad Polimac, Lidija Prskalo, Rajko Radovanovi}, Dani- el Rafaeli}, Radojka Rato{a, Mate Relja, Dragan Rube{a, Ladislav Sever, Filmski oFFline, filmski vodi~, broj 1, listopad 2004. / IZDA- Oleg Sladoljev, Miran Stihovi}, Toma [imundà, Ivo [krabalo, @ivorad VA^: ShePOo Arts, UREDNICA: Ines Anti}, NOVINARI: @eljana Mi~i}, Tomi} Priprema za tisak: Hand design Tisak: Grafoplast, Zagreb Kristina Jeren, Ton~i Raji}, Gabrijela Ivanov, Robert Grubi{i}, Stela Jelin- Adresa uredni{tva: Badali}eva 14, 10000 Zagreb. ~i}, Ivan Kova~evi}, DIZAJN: Laboratorium, NASLOVNA ILUSTRACI- Sadràj: Dragi prijatelji (Urednik) Dragi Hollywoode (pisma ~itatelja) JA: BooBoo. Adresa: Buli}eva 9, 10000 Zagreb. MAIL: [email protected]. Hot line Na licu mjesta: Mann je the man (Oleg Sladoljev-Joli}) TEL: 01/4618-678. 66 stranica. Zagreb, 2004. 10. Sarajevo film festival: balkanski Cannes (Veljko Krul~i}) Pretpre- Sadràj: Upoznajmo se... Kino menu Video menu Najava film mijera: Alexander (Marijeta Milo{evi}) Intervju: Keira Knighthley Najave suradnje Animirani film Kratki film Dokumentarni film (Aida Mandich i Lidija Prskalo) Portret: The Rock (Toma [imundà) 2 u 1 Index. Prijateljsko uvjeravanje Petra Krelje: Post scriptum 51. Pule Kino Portret: Eddie Murphy genij komedije (Marko Njegi}) Intervju: Ar- sen Anton Ostoji} (Veljko Krul~i}) Fenomeni: Kung fu filmovi (Mar- Filmski oFFline, filmski vodi~, broj 2, studeni 2004. / IZDA- ko Njegi}) Panoptikum: Rusija u ratu protiv Hollywooda Napusti- VA^: ShePOo Arts, UREDNICA: Ines Anti}, NOVINARI: Irena ûrik, li su nas... Fay Wray, Elmer Bernstein, Jerry Goldsmith Film non gra- Miranda Novak, Kristina Jeren, Ton~i Raji}, Gabrijela Ivanov, @eljana ta: Fahrenheit 9/11 (Vesna Mar~i}) DVD dnevnik: Miris baruta (Vla- Mi~i}, Robert Grubi{i}, Stela Jelin~i}, Ivan Kova~evi}, DIZAJN: Labora- do Ercegovi}) video/DVD Kukumi: film by Isa Qosja (Marko Nje- torium, NASLOVNA ILUSTRACIJA: BooBoo. Adresa: Buli}eva 9, 10000 gi}) Motovun film festival: »Propeler« za Jedan poljubac drag (Vlado Zagreb. MAIL: [email protected]. TEL: 01/4618-678. 66 stranica. Za- Ercegovi}) Trendovi: vampiri i vukodlaci u filmovima (Tomislav Hra- greb, 2004. stov~ak) Prvi pogled (Marko Njegi}) Preview: Saw (Marko Njegi}) ISSN 1845-0059 Pretpremijera: Alone in the dark; Resident evil: Apocalypse (Mislav Sadràj: Kino menu Video menu Najava film Najava suradnje Pasini) Cinemania Filmovi s ruba: Pirana 2 (Tomislav Hrastov~ak). Animirani film Kratki film Dokumentarni film Interview Fe- stivali Index. Hollywood/filmski magazin; god. X., br. 108, listopad 2004. (mjese~nik) Hollywood/filmski magazin; god. X., br. 106, kolovoz 2004. (mje- Nakladnik: Vedis d. o. o., Zagreb Glavni i odgovorni urednik: Veljko se~nik) Krul~i} Urednik: Marko Njegi} Grafi~ki urednik: Vladimir Bugarin 169 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 167 do 172 Bibliografija

jr Tajnica redakcija: Tanja [imuni} Suradnici: Boò Cerin, Roman Hermann, Tomislav Hrastov~ak, Petar Krelja, Tomislav Kurelec, Snjeàna Chiabudini, Damir Demonja, Kristina Duki}, Vlado Ercegovi}, Nadja Levar, Aida Mandich, Vesna Mar~i}, Marijeta Milo{evi}, Jurica Pavi~i}, Hermann, Tomislav Hrastov~ak, Petar Krelja, Tomislav Kurelec, Snjeàna Mislav Pasini, Nenad Polimac, Lidija Prskalo, Rajko Radovanovi}, Dani- Levar, Aida Mandich, Vesna Mar~i}, Marijeta Milo{evi}, Jurica Pavi~i}, el Rafaeli}, Radojka Rato{a, Mate Relja, Dragan Rube{a, Ladislav Sever, Mislav Pasini, Nenad Polimac, Lidija Prskalo, Rajko Radovanovi}, Dani- Oleg Sladoljev, Miran Stihovi}, Toma [imundà, Ivo [krabalo, @ivorad el Rafaeli}, Radojka Rato{a, Mate Relja, Dragan Rube{a, Ladislav Sever, Tomi} Priprema za tisak: Hand design Tisak: Grafoplast, Zagreb Oleg Sladoljev, Miran Stihovi}, Toma [imundà, Ivo [krabalo, @ivorad Adresa uredni{tva: Badali}eva 14, 10000 Zagreb. Tomi} Priprema za tisak: Hand design Tisak: Grafoplast, Zagreb Sadràj: Dragi prijatelji (Urednik) Navija~ki blues (Oleg Sladoljev-Jo- Adresa uredni{tva: Badali}eva 14, 10000 Zagreb. li}) Ekskluziv: Star Wars Episode III: Revenge of the Sith (Nadja Her- Sadràj: Dragi prijatelji (Urednik) Dragi Hollywoode (pisma ~itatelja) mann) hot line cro kino business prvi pogled (Marko Njegi}) Hot line Na licu mjesta: Zalazak sunca na otvorenom moru (Oleg Kraj 2004. godine Smrt video-rekordera na vidiku? Pretpremijera: Sladoljev Joli}) Prvi pogled (Marko Njegi}) Internet kriti~ari: fan- The Aviator (Marko Njegi}) Portret: Hajrudin Krvavac (Vesko Kadi}) tomska prijetnja ili nova nada Hollywooda (Tomislav Hrastov~ak) Ek- Prijateljsko uvjeravanje Petra Krelje: Suptilne strukturalne obmane skluziv: Batman begins (Marko Njegi}) Po~elo snimanje King Konga Kino Portret: Alex Proyas (Marko Njegi}) Suvremeni francuski film (Nadja Herman) Portret: Pedro Almodovar: najbolji {panjoslki izvozni Auteur, Art & Esej (Dragan Rube{a) PIXAR ANIMATION STUDIOS proizvod (Irena [kori}) Prijateljsko uvjeravanje Petra Krelje: Herojski Na Oscara pretpla}eni (Snjeàna Levar) Intervju: Sergio Castelitto temelji kineskog zida Kino Fenomeni: roboti na filmu (Mislav Pa- (Aida Mandich i Vesna Mar~i}) Panoptikum DVD dnevnik (Vlado sini) Cro kino business Edo Gali}: Leèrna i prijateljska atmosfera Ercegovi}) Video/DVD Portret: Paul W. S. Andersdon (Toma [i- na snimanju (Ivor Martini}) Intervju: Scarlett Johansson: djevojka s bi- mundà) Vera Zima: Vrdoljak je bogomdan redatelj (Ivor Martini}) sernom nau{nicom (Aida Mandich i Vesna Mar~i}) video/DVD Postmodernisti~ki filmovi (Tomislav Hrastov~ak) Pretpremijera: Blade DVD dnevnik: kreacija u ime destrukcije (Vlado Ercegovi}) zanmilji- Trinity (Marko Njegi}) Dragi Hollywoode (pisma ~itatelja) cinema- vosti: prokletstvo vje{tice iz Blaira (Marijan Brala) Iz susjedstva (Ladi- nia Filmovi s ruba: Alien 3 (Tomislav Hrastov~ak). slav Sever) 61. Venecija: Hollywood protiv ostatka svijeta (Dragan Ru- be{a) Mini portret: Romola Garai Trendovi: Opasne djevojke/Pi{to- lji i ruè (Snjeàna Levar) Pretpremijera: A Shark Tale (Marko Njegi}) Hollywood/filmski magazin; god. XI., br. 111, sije~anj 2005. (mje- Mini portret: Bridget Moynahan Pretpremijera: Ladder 49 (Mari- se~nik) jeta Milo{evi}) Preview: Bridget Jones: The edge of reason (Snjeàna Levar) Filmofili iz sjene: Jo{ko Lokas (Marko Njegi}) Cinemania: Nakladnik: Vedis d. o. o., Zagreb Glavni i odgovorni urednik: Veljko filmovi s riba... Vrata raja (Tomislav Hrastov~ak). Krul~i} Urednik: Marko Njegi} Grafi~ki urednik: Vladimir Bugarin jr Tajnica redakcija: Tanja [imuni} Suradnici: Marijan Brala, Boò Cerin, Roman Chiabudini, Damir Demonja, Vlado Ercegovi}, Nadja Hollywood/filmski magazin; god. X., br. 109, studeni 2004. (mje- Hermann, Tomislav Hrastov~ak, Petar Krelja, Tomislav Kurelec, Snjeàna se~nik) Levar, Aida Mandich, Vesna Mar~i}, Marijeta Milo{evi}, Jurica Pavi~i}, Nakladnik: Vedis d. o. o., Zagreb Glavni i odgovorni urednik: Veljko Mislav Pasini, Nenad Polimac, Lidija Prskalo, Rajko Radovanovi}, Dani- Krul~i} Urednik: Marko Njegi} Grafi~ki urednik: Vladimir Bugarin el Rafaeli}, Radojka Rato{a, Mate Relja, Dragan Rube{a, Ladislav Sever, jr Tajnica redakcija: Tanja [imuni} Suradnici: Boò Cerin, Roman Oleg Sladoljev, Miran Stihovi}, Toma [imundà, Ivo [krabalo, @ivorad Chiabudini, Damir Demonja, Kristina Duki}, Vlado Ercegovi}, Nadja Tomi} Priprema za tisak: Hand design Tisak: Grafoplast, Zagreb Hermann, Tomislav Hrastov~ak, Petar Krelja, Tomislav Kurelec, Snjeàna Adresa uredni{tva: Badali}eva 14, 10000 Zagreb. Levar, Aida Mandich, Vesna Mar~i}, Marijeta Milo{evi}, Jurica Pavi~i}, Sadràj: Dragi prijatelji (Urednik) Prijateljsko uvjeravanje Petra Krelje: Mislav Pasini, Nenad Polimac, Lidija Prskalo, Rajko Radovanovi}, Dani- Umije}e filma u jednom kadru Filmovi godine by Hollywood Naj- el Rafaeli}, Radojka Rato{a, Mate Relja, Dragan Rube{a, Ladislav Sever, bolje po izboru ~itatelja hot line U carstvu vina (Oleg Sladoljev-Jo- Oleg Sladoljev, Miran Stihovi}, Toma [imundà, Ivo [krabalo, @ivorad li}) prvi pogled (Marko Njegi}) Panoptikum Prvi ro|endan Ci- Tomi} Priprema za tisak: Hand design Tisak: Grafoplast, Zagreb nestara (Nadja Hermann i Ladislav Sever) Pretpremijera: Be cool Adresa uredni{tva: Badali}eva 14, 10000 Zagreb. (Marko Njegi}) Anketa: Prva petoljetka hrvatskog filma u XXI stolje- Sadràj: Dragi prijatelji (Urednik) Prijateljsko uvjeravanje Petra Krelje: }u Najbolja »Splitska no}« i »Alka filma« Taj divni hrvatski film (Ne- Udri po pri~i Hot line Prvi pogled (Marko Njegi}) cro kino bu- nad Polimac) kino Monstrumi mora (Mislav Pasini) Kreativni siness (Ladislav Sever) Iz susjedstva Pretpremijera: Oceans 12 uzlet argentinskog filma (Dragan Rube{a) Portret: Jerry Bruckheimer (Snjeàna Levar) Manifestacije: II: Zagreb film festival (Vesna Mar~i}) (Toma [imundà) Joel Zwick Romanti~ni komi~ar (Aida Mandich Pretpremijera: The Incredibiles (Marko Njegi}) Portret: Ra{a An- i Vesna Mar~i}) Douglas Sirk: Op}e dobro kao intimni poraz (Rajko dri} (Rajko Radovanovi}) Osobni stav: Ta divna splitska no} najbolji Radovanovi}) Video/DVD Pretpremijera: Elektra (Marko Njegi}) hrvatski film od 1990?! (Marko Njegi}) kino Fenomeni: Science DVD dnevnik (Vlado Ercegovi}) Cinemania Intervju: Gael Gar- fiction: ju~er, danas, sutra (Mislav Pasini) Mediteranske boìce: Sop- cia Bernal (Larisa Beltram i Snjeàna Levar) Dva igra~a s klupe by De- hia Loren i B.B. proslavile sedamdeseti ro|endan (Dragan Rube{a) In- jan [orak (Irena [kori}) Dragi Hollywoode (Pisma ~itatelja) Filmo- tervju: Kerry Conran: Kapetan digitalne tehnologije (Aida Mandich i Ve- vi s ruba: Vrtoglavica (Tomislav Hrastov~ak). sna Mar~i}) Panoptikum (Nadja Hermann; Ines Rudi}) Napustili su nas... Christopher Reeve, Janet Leigh DVD dnevnik: dekodiranje Gib- sonove Pasije (Vlado Ercegovi}) video/DVD Portret: Vin Diesel Hollywood/filmski magazin; god. XI., br. 112, velja~a 2005. (mje- (Toma [imundà) Portret: Guillermo Del Toro (Marija Brala) Cine- se~nik) mania Trendovi: filmovi osvete (Toma [imundà) Pretpremijera: Polar Express (Marko Njegi}) Mini portret: Sanaa Lathan Dragi Nakladnik: Vedis d. o. o., Zagreb Glavni i odgovorni urednik: Veljko Hollywoode (pisma ~itatelja) Filmovi s ruba... Posljednji akcijski junak Krul~i} Urednik: Marko Njegi} Grafi~ki urednik: Vladimir Bugarin (Tomislav Hrastov~ak). jr Tajnica redakcija: Tanja [imuni} Suradnici: Marijan Brala, Boò Cerin, Roman Chiabudini, Damir Demonja, Vlado Ercegovi}, Nadja Hermann, Tomislav Hrastov~ak, Petar Krelja, Tomislav Kurelec, Snjeàna Hollywood/filmski magazin; god. X., br. 110, prosinac 2004. (mje- Levar, Aida Mandich, Vesna Mar~i}, Marijeta Milo{evi}, Jurica Pavi~i}, se~nik) Mislav Pasini, Nenad Polimac, Lidija Prskalo, Rajko Radovanovi}, Dani- Nakladnik: Vedis d. o. o., Zagreb Glavni i odgovorni urednik: Veljko el Rafaeli}, Radojka Rato{a, Mate Relja, Dragan Rube{a, Ladislav Sever, Krul~i} Urednik: Marko Njegi} Grafi~ki urednik: Vladimir Bugarin Oleg Sladoljev, Miran Stihovi}, Toma [imundà, Ivo [krabalo, @ivorad jr Tajnica redakcija: Tanja [imuni} Suradnici: Boò Cerin, Roman Tomi} Priprema za tisak: Hand design Tisak: Grafoplast, Zagreb Chiabudini, Damir Demonja, Kristina Duki}, Vlado Ercegovi}, Nadja Adresa uredni{tva: Badali}eva 14, 10000 Zagreb. 170 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 167 do 172 Bibliografija

Sadràj: Dragi prijatelji (Urednik) Prijateljsko uvjeravanje Petra Krelje: Sadràj Pisma ~itatelja Prva klapa A mislili ste da ga znate... An- Umjetnost zabave hot line Istina boli (Oleg Sladoljev-Joli}) Pre- drew Serkis 10 stvari koje niste znali o njemu: Steve Buscemi Fama: view 2005. Rat(ovi) blockbustera (Marko Njegi}) Portret: Mike Leigh Elena Anya Fama: Mark Ruffalo Najgluplji doma}i prijevodi stra- (Jurica Pavi~i}) cro kino business (Tanja [imuni}) Mini portret: Ro- nih filmova Interview: Arsen Anton Ostoji} (Nikola [tambak) In- sario Dawson Urbane legende (Tomislav Hrastov~ak) Filmofilija i terview: Gael Garcia Bernal (Stjepan Hundi}) Van Helsing: uni{titi sva enologija Dani vina i neuroza (Dragan Rube{a) Plesni filmovi (Snje- ~udovi{ta (Dan Jolin) Morgan Spurlock: prehrambeni poreme}aji àna Levar) Kino Video/DVD Intervju: Jamie Foxx (Aida Man- (Dubravka Laki}) Alien vs. Predator (dvoboj monstruma) Intervi- dich i Snjeàna Levar) Pretpremijera: Cursed (Mislav Pasini) Inter- ew: Kevin Smith (Stjepan Hundi}) Kate Winslet: sun~ano stanje (Tony vju: Darko Vorih (Tanja [imuni}) DVD dnevnik (Vlado Ercegovi}) Horkins) Plivanje s morskim psima (Jamie Graham) Ponovno Bo- Intervju: Kate Beckinsale (Vesna Mar~i}) Cinemania 62. zlatni glo- urne (Nev Pierce) Antijunaci (Andy Lowe) Premijere Diskoteka bus Krovni talas by Jasmin Durakovi} (Marko Njegi}) Dragi Holly- Nove pri~e: Denis Quaid; Angelina Jolie (Jenny Cooney) DVD woode (Pisma ~itatelja) Filmovi s ruba: Dom za ve{anje (Tomislav Hra- Flashback: U zmajevom gnijezdu (Andy Lowe) Hardware Film- stov~ak). ske knjige Filmska glazba.

Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza, broj 47, godina Total Film, rujan 2004, broj 17, 25 kuna, glavni urednik: Stjepan Hun- 2004. / Nakladnik: Hrvatski filmski savez za nakladnika: dr. Hrvoje di} izvr{ni urednik: Hrvoje [ari} grafi~ki urednik: Dubravko No- Turkovi} Ure|iva~ki odbor: Kre{imir Miki}, Diana Nenadi} (glavna vosel suradnici: Tihomil Hamilton, Davor Kanjir, Bojan Mu{}et, Da- urednica), Du{ko Popovi}, Vera Robi}-[karica lektura: Sa{a Vagner-Pe- nijel Pa~i}, Patrik Pencinger, Sanjin Petrovi}, Bo{ko Picula, Andrea Ra- ri} idejno grafi~ko rje{enje Goran Trbuljak adresa uredni{tva: dak, Damir Radi}, Dragan Rube{a, Mario Sabli}, Igor Sara~evi}, Dean 10000 Zagreb, Dalmatinska 12, tel/fax: 48 48 764, e-mail: [email protected], [o{a, Slaven Ze~evi} prijevod: Du{ko âvi}, Silvija Nosi}, Mladen [i- [email protected], web-site: www.hfs.hr. pek lektura: Slavenka Pr{a, Igor Rajki izdava~: Total izdanja d.o.o. Medvedgradska 12, 10 000 Zagreb, tel. 01/4668-961 fax. 01/4668- ISSN 1331-8128 962 [email protected] www.totalfilm.hr voditelj marketin- Sadràj: 6. [KOLA MEDIJSKE KULTURE-TRAKO[]AN 2004 Du{ko ga: Du{ko Marjanovi} tajnica: Dubravka [migovec tisak: Tiskara Popovi}: Trako{}an 2004. Boris Simeoni: Edo Maajka i sedam pola- Mei} pretplata: 250 kn (godi{nja). znika mariniranog filma Marina Zlatari}: Reportaà o TV-reportaì Mladen Buri}: Traènje smisla u montaì Marija Ratkov~i}: Pogled iz Sadràj Pisma ~itatelja Prva klapa A mislili ste da ga znate... teoretskog ugla 42. REVIJA HRVATSKOG FILMSKOG I VIDEO- Shrek 50. Taormina film festival 10 stvari koje niste znali o njemu: STVARALA[TVA DJECE I MLADE@I, ZADAR Du{ko Popovi}: Sun- Christopher Walken Fama: Zhang Ziyi Fama: Cécil De France ~ana revija Jelena Bunijevac-Mati~i}: Manje improvizacija, vi{e samo- Matineja Shrek 2 do zadnje prljav{tine Intervju: Uma Thurman kriti~nosti Nagrade i filmografija 42. revije FESTIVALI ***: 9. (Stjepan Hundi}) Umjetna inteligencija (James White) Posljednji ak- Split Film Festival Nagrade i filmografija 9. splitskog filmskog festiva- cijski junak: interview s Jackie Chanom (Stjepan Hundi}) Vra`ja djeca la Zdravko Musta}: [iroki Brijeg 2004: Dokumentarni film se nosi (Ceri Thomas) Interview: brat Coen (Stjepan Hundi}) 25 najve}ih Filmografija 5. dana filma, [iroki Brijeg 2004. (LJETNE) RADIO- sportskih filmova (Simon Crook, Jamie Graham, Dan Jolin, Andy Lowe, NICE Marko Gilja~a: [ipan 2004: Fabrika odu{evila [ipance Kar- Nev Pierce, Neil Smith, Ceri Thomas) Majstor kontroverzi: interview men Bardek: Koprivnica 2004: Kinosekcija Mravec svome gradu Ma- s Michaelom Mooreom (Andy Lowe) Premijere Diskoteka Nove ida Srabovi}: Vunderkindi na vojnoj obuci Martina Tre{}ec: Po~etak pri~e: Tim Robbins; Jude Law (Jenny Cooney) DVD Flashback: je najteì ***: Jo{ jedna uspje{na radionica u âkovcu ***: Scena- Osloba|anje (Dorian Lynskey) Hardware Filmske knjige Film- riji iz radionice Palunko 1. prona{li producenta POVODI Vedran ska glazba. [amanovi}: Jedan kadar-drugi put ***: Zavr{eno snimanje filma Ljubav nije slijepa ***: Ajanovi} na Animafestu ***: Nagrade UNICA-e Ute- rusu i Ciganjskoj ***: Produkcija HFS-a u âkovcu MM IZLOG Total Film, listopad 2004, broj 18, 25 kuna, glavni urednik: Stjepan Tajana Vrhovec [kalamera: O~aravaju}a sinestezija Valie Export: Pro- Hundi} izvr{ni urednik: Hrvoje [ari} grafi~ki urednik: Dubravko {ireni film kao pro{irena stvarnost MALI FILMSKI RAZGOVORI Novosel suradnici: Tihomil Hamilton, Davor Kanjir, Bojan Mu{}et, Du{ko Popovi}: Miroslav Mikuljan AMARKORD Ivica Hripko: Danijel Pa~i}, Patrik Pencinger, Sanjin Petrovi}, Bo{ko Picula, Andrea Ra- Bunarenje po sje}anjima V: »Gonzales« MEDIJI I ODGOJ Kre{imir dak, Damir Radi}, Dragan Rube{a, Mario Sabli}, Igor Sara~evi}, Dean Miki}: Roditelji i mediji II. KLUBOVI ***: [AF na me|unarodnim [o{a, Slaven Ze~evi} prijevod: Du{ko âvi}, Silvija Nosi}, Mladen [i- festivalima Milan Stojanovi}: Astronomija i film ***: Tr{}anska po- pek lektura: Slavenka Pr{a, Igor Rajki izdava~: Total izdanja d.o.o. tvrda zapre{i}ke animacije ***: Karlov~ani na kavi s Predsjednikom Medvedgradska 12, 10 000 Zagreb. ***: Kino Kinokluba Split IN MEMORIAM MILIVOJU LABUDI]U MOZAIK PRIJAVNICE, NATJEÂJI, FESTIVALI 36. revija hr- Sadràj Pisma ~itatelja Prva klapa 10 stvari koje niste znali o njoj: vatskog filmskog i videostvarala{tva, [ezdeset sekundi hrvatskoga filma, Sharon Stone Fama: Ioan Gruffud Taormina film festival: Piazza Gastronomski filmski festival, Mala {kola crti}a OGLASI. Grande, cinema grandissima (Stjepan Hundi}) Fama: Romola Gara- i Matineja Mo}ni taksi (Tihomil Hamilton) Ru{enje mita (Stje- pan Hundi}) Halle Berry: Dolazim samo kada me pozovu (Robert Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza, broj 48, godina Abele) Steven Spielberg (Simon Crook, Jamie Graham, Kevin Harley, 2004. / Nakladnik: Hrvatski filmski savez za nakladnika: dr. Hrvoje Andy Lowe, Kevin maher, Neil Smith, Ceri Thomas, James White) In- Turkovi} Ure|iva~ki odbor: Kre{imir Miki}, Diana Nenadi} (glavna terview: Steven Spielberg (James White) Premijere Diskoteka urednica), Du{ko Popovi}, Vera Robi}-[karica lektura: Sa{a Vagner-Pe- Nove pri~e: James Caviezel Flashback: Star Wars (Philip Kemp) ri} idejno grafi~ko rje{enje Goran Trbuljak adresa uredni{tva: Hardware Filmske knjige Filmska glazba. 10000 Zagreb, Dalmatinska 12. ISSN 1331-8128 Total Film, studeni 2004, broj 19, 25 kuna, glavni urednik: Stjepan Sadràj: REVIJE I FESTIVALI 36. revija hrvatskog filmskog i video- Hundi} izvr{ni urednik: Hrvoje [ari} grafi~ki urednik: Dubravko stvarala{tva Du{ko Popovi}: Osje~ka rez/volucija Simon Bogojevi} Novosel suradnici: Tihomil Hamilton, Davor Kanjir, Bojan Mu{}et, Narath: Car, slikar i pijetao Prijavljeni, prikazani i nagra|eni radovi Danijel Pa~i}, Patrik Pencinger, Sanjin Petrovi}, Bo{ko Picula, Andrea Ra- 36. revije 2. One Take Festival Josip Grozdani}: Intrigantno i atrak- dak, Damir Radi}, Dragan Rube{a, Mario Sabli}, Igor Sara~evi}, Dean tivno Filmografija i nagrade One Takea 60 sekundi hrvatskoga fil- [o{a, Slaven Ze~evi} prijevod: Du{ko âvi}, Silvija Nosi}, Mladen [i- ma Marijan Krivak: Je li nam potrebna jo{ jedna smotra jednominut- pek lektura: Slavenka Pr{a, Igor Rajki izdava~: Total izdanja d.o.o. nog filma? Filmografija i nagrade 35. KRAF Vedrana Simi~i}: Medvedgradska 12, 10 000 Zagreb. Grand Prix za êkaonicu Rolfa Mandolesija ***: Dalibor Matani} na 171 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 167 do 172 Bibliografija

KRAF-ovoj radionici POVODI Diana Nenadi}: Amsterdamski pro- Bukatman: Online-stripovi i novi okvir pokretne slike MEDIJI U OD- duètak CRO-dokumentarca Borivoj Dovnikovi}-Bordo: Hrvatska GOJU Kre{imir Miki}: Medijsko nasilje-realna opasnost: da ili ne? (I.) animacija u Kini Du{ko Popovi}: Pobjeda mladosti Vanja Andrije- KINO PROGRAMI HFS-a Projekcije u dvorani kina Tu{kanac vi}: Eave forum West Meets East ***: Lukman u [kotskoj ***: Go- KNJIGE I ÂSOPISI Kre{imir Miki}: Apel za spa{avanje filmske ba- tovac na izlo`bi Collected Views from East or West ***: Hrvatski ek- {tine (M.Kukuljica, Za{tita i restauracija filmskog gradiva) Izdanja Hr- speriment i video u Ljubljani Du{ko Popovi}: Ljubav nije slijepa u Tu{- vatskog filmskog saveza Hrvatski filmski ljetopis: 10 godina, 40 bro- kancu Du{ko Popovi}: @ivjeti u Dubravi Vanja Andrijevi}: Autori jeva KLUBOVI ***: Trostruki jubilej Liburnija-filma / 2. Gastro- HFS-a u Berlinu MALI FILMSKI RAZGOVORI Du{ko Popovi}: nomski filmski festival / Filmska {kola Kinokluba Split / FKVK Zapre{i} Boris Poljak tamna strana Mediterana AMARKORD Ivica Hrip- i FAGEP u Francuskoj / [afovci nagra|eni u Las Palmasu / Nogalo u [AF- ko: Bunarenje po sje}anjima VI: Dragec MEDIJI U TEORIJI Scott u MOZAIK NATJEÂJI

Leksikon preminulih

Mladen Pejakovi} slikar (Petrinja, 1. VI. 1928 Zagreb, 19. II. mono-grafija, Biblioteka Prizma, GZH, 1988, Branko Ruì}, monografi- 2005). Zavr{io je Akademiju za primijenjenu umjetnost u Zagrebu 1955. ja, 1996, Omjeri i znakovi, MH Dubrovnik 1996, Zlatni rez, Zagreb, god. Bio je suradnik Muzeja za umjetnost i obrt i profesor na Akademiji. 2000. Nagrade: Nagrada Vladimir Nazor 1976, Nagrada grada Zagreba, Priredio je samostalne izlo`be i to: izlo`bu slika u Muzeju Velika Gorica 1984, Nagrada I. G. Kova~i} za knjièvnost, Vjesnik 1987, Nagrada za 1964, izlo`bu slika i keramike u Galeriji umjetnina u Splitu 1968, izlo`- znanost »Ivan Kukuljevi} Sakcinski«, Matice Hrvatske 1997. bu objekata u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu 1971, tematsku izlo`bu Svjetlo i prostor u starohrvatskoj sakralnoj arhitekturi u Umjet- Filmografija: ni~kom paviljonu u Zagrebu 1978, Preromanico croato u Riminiju 1982, Redatelj i pisac scenarija: Izlo`ba (kratki igrani), 1964; Bila jednom jed- Preromanico croato u Veroni 1983, izlo`bu slika u MGC-u u Zagrebu na to~kica, (crtani film; tako|er i scenografija), 1964; Zemlja, (crta- 1992, u Galeriji Vi{eslav u Ninu 1997, u Muzejskom prostoru Klovi}evi ni film; tako|er i glavni crta~ i scenografija), 1969; dvori u Zagrebu 1998, u Galeriji Studio u Dubrovniku 1998. i u Galeri- Scenografija u crtanom filmu: Slu~aj tu`nog gondolijera, Josip Duiella, ji Vjekoslav Karas u Karlovcu 2000. god. Bio je scenarist, scenograf i re- 1962; Mala kronika, Vatroslav Mimica, 1962; Duh u {kripcu, Vladi- ìser u Zagreb filmu. mir Tadej, 1962; Objavio je sljede}e knjige: Broj iz svjetlosti, monografija starohrvatske cr- Scenografija u kratkom igranom filmu: @enidba gospodina Marcipana, kvice Sv. Krià u Ninu, MH Zagreb, 1978, Starohrvatska sakralna arhi- Vatroslav Mimica, 1963; Vrata, Branko Majer, 1963; tektura, MH 1982, 2. izdanje 1988, Le pietre e il sole, architectura e Scenarist: Telefon, Liza Abramovi}, Vatroslav Mimica, 1962. Posve}enje astronomia nelalto medievo, Jacca Book, Milano 1982, Jaki} Ante, mjesta, Bruno Gamulin, 1989

172 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Sa`eci Summaries

PREPOROD IZDAVA[TVA? THE RENAISSANCE OF PUBLISHING? Dario Markovi} Dario Markovi} Alchemy, aestheticism, animation Alkemija, artizam, animacija J. Maru{i} and others: Alchemy of Animation, Zagreb: Jo{ko Maru{i} i suradnici, 2004, Alkemija animiranog filma, Meandar Zagreb: Meandar UDK: 791.228(049.3) UDK: 791.228(049.3) The book Alchemy of animation covers a number of completely diverse Knjiga Alkemija animacije obuhva}a nekoliko potpuno razli~itih segmena- topics because, for instance, there is no Croatian translation of the history ta. No, u Hrvatskoj ne postoji prevedena ili napisana povijest animacije, a of animation, nor has any Croatian author written one so far. Furthermore, tim se filmskim rodom u nas gotovo nitko sustavno ne bavi na razini kriti- neither the critics, nor the historians or theoreticians have done any kind ke, povijesti ili teorije. Najzanimljiviji su dijelovi knjige oni koji obja{njava- of systematic analysis of the genre. The most interesting parts of the book ju i poja{njavaju proces nastajanja animiranog filma: od onoga {to Maru{i} are those explaining and elaborating on the process of making an animat- naziva softwareom animiranog filma pa sve do tehnologije i najobi~nijih, ali ed film: from the software of animated film, as Maru{i} calls it, to the tech- filmskim kriti~arima potpuno nepoznatih tajni zanata ova je knjiga kori- nology itself including common, to film critics entirely unknown, secrets of stan priru~nik i ud`benik. Osobito je zanimljiva i obrada problema odnosa the trade the book presents a useful manual and a textbook. The author autorske i producentske kinematografije, a za ugled Zagreba~ke {kole animi- gives a particularly interesting insight into the problem of the relationship ranoga filma u svijetu zaslu`na je i to~no odre|ena politi~ka konstelacija. between author and producer cinematography, while the success of the Zagreb school of animated film in the world is partly assigned to particu- Upitne definicije umjetnosti i neargumentirane pohvale umjesto kratkih lar political circumstances of the time. obrazlo`enja glavne su mane ove knjige, no vrline, me|u kojima je i privla- Questionable definitions of art and unsupported praise instead of short dis- ~an stil svih suradnika na knjizi, ipak prevladavaju. cussion are main shortcomings of this book, but its virtues, among others an attractive style of writing of all the contributors to the book, still pre- vail.

Nikica Gili} Nikica Gili} Zapisi marljiva kroni~ara Notes of a diligent chronicler Tomislav Kurelec, 2004, Film chronicle, notes on Croatian Tomislav Kurelec, 2004, Filmska kronika, zapisi o hrvatskom film, Zagreb: AGM, Croatian society of film critics filmu, Zagreb: AGM, Hrvatsko dru{tvo filmskih kriti~ara UDK: 791(497.5)(091)(049.3) UDK: 791(497.5)(091)(049.3) +791.32.072.3(497.5) +791.32.072.3(497.5) Second book published by the Croatian Society of Film Critics consists of Druga knjiga u izdanju Hrvatskoga dru{tva filmskih kriti~ara sastoji se od criticism, reviews and commentaries by the film critic Tomislav Kurelec kritika, ogleda, pregleda i komentara filmskog kriti~ara Tomislava Kurelca who, although employed at the most powerful medium of television, koji, premda zaposlen na najmo}nijem mediju televizije, pripada me|u za- belongs to the proponents of good taste not too known to the wider pub- govornike dobra ukusa slabo poznate {irokoj javnosti. U knjizi su sakuplje- lic. The book is a collection of texts about Croatian film published in ni tekstovi o hrvatskom filmu objavljeni u Vijencu, Kolu, Variety Internati- Vijenac, Kolo, Variety International Film Guide, Danas, and other maga- onal Film Guideu, Danasu i drugim ~asopisima, a predgovore su napisali zines, while the foreword was written by the critic Dario Markovi} and the kriti~ar Dario Markovi} i sam autor. Podjednako zainteresiran za organiza- author himself. Sharing his interests between organizational problems of cijske probleme hrvatske kinematografije i procjenu vrijednosti umjetni~kih Croatian cinema and the appreciation of art works, Kurelec wrote about djela, Kurelec pi{e o festivalima, trendovima i pojedinim filmovima kako bi festivals, trends and individual films in order to help Croatian cinema and pomogao hrvatskoj kinematografiji i afirmirao vrijednosti kojima teì svaki affirm the values to which all benevolent critics and viewers strive. It is only dobronamjerni kriti~ar i gledatelj. [teta je samo {to je vaàn dru{tveni an- too bad that important social commitment to preserving cultural elements ga`man u odràvanju kulturnih elemenata u programu nacionalne televizi- in the program of national television has prevented the author to write je autora sprije~io da ispi{e jo{ vi{e vrijednih kriti~arskih stranica o hrvat- more pages of worthwhile criticism about Croatian film. For, he is one of skome filmu; on je naime jedan od rijetkih kriti~ara koji na{em filmu pri- few critics who approach our film systematically and with a sense of stupa i sustavno i odgovorno. responsibility. 173 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 173 do 180 Saèci / Summaries

Stjepko Teàk Stjepko Teàk Privla~an i pouzdan ud`benik medijske Attractive and reliable textbook kulture of media culture Kre{imir Miki}, 2004, Medijska kultura 5; Medijska kultura Kre{imir Miki}, 2004, Media culture 5; Media culture 6; 6; Medijska kultura 7; Medijska kultura 8, Zagreb: [kolska Media culture 7; Media culture 8, Zagreb: [kolska knjiga knjiga UDK: 372.831.677.(075)(049.3) UDK: 372.831.677.(075)(049.3) +372.879(075)(049.3) +372.879(075)(049.3) Miki}s four textbooks of media culture for senior elementary classes are êtiri Miki}eva ud`benika medijske kulture za vi{e razrede osnovne {kole accompanied by a didactical manual (co-author A. Mesi}) and DVD (co- prate i metodi~ki priru~nik (suautorica A. Mesi}) i DVD (suautor M. Kuh- author M. Kuhta). Besides film, which is the core of the current school cur- ta). Osim filma, koji je temelj vaè}eg {kolskog programa, u ud`beniku su riculum, the textbook covers comics, television, theatre, radio, newspapers, obuhva}eni i strip, televizija, kazali{te, radio, novine, knjiga i ra~unalo. Au- books, and computers. Concisely, but intriguingly and clearly, the author tor je uspio saèto ali zanimljivo i dovoljno jasno priop}iti u~enicima bitne explains important notions about the nature and particularities of each spoznaje o prirodi i osebujnostima svakoga pojedinoga medija, koriste}i za- medium, using interesting examples (for which purpose the DVD comes in nimljive primjere (pri ~emu je jako koristan prate}i DVD). Umjesto ~esto handy). Instead of the usual patronizing and detached approach, Miki}s uobi~ajena pokroviteljskoga i odmaknutog odnosa, Miki}eve ud`benike textbooks are permeated with familiar, direct and friendly approach. The proìma bliski, izravni i prijateljski pristup. U~enici se pritom poti~u na raz- pupils are encouraged to think and make logical conclusions, while the mi{ljanje i logi~no zaklju~ivanje, a na nastavniku je da im pomogne da do|u teachers task is to help them form a logical and intelligent answer to their do logi~nog i smislenog odgovora na postavljena pitanja. Ovo pionirsko question. This pioneering work is an excellent guide for introducing media djelo dobar je smjerokaz za uspje{no uvo|enje nastavnoga podru~ja medij- culture in the school curriculum, but at the same time it will attract wider ske kulture u osnovne {kole, a privu}i }e i ~itatelje izvan kruga u~enika koji audience. ga koriste u nastavi. Tomislav [aki} Tomislav [aki} Anniversary, but critical general book Obljetni~ka, ali kriti~ka sva{tara University of Zagreb The Academy of Dramatic Arts: Sveu~ili{te u Zagrebu Akademija dramske umjetnosti: 1950-2000, 2004. Editors: Nikola Batu{i}, Nenad Puhovski 1950-2000, 2004, glavni urednici: Nikola Batu{i}, Nenad and Vjeran Zuppa, Zagreb: Academy of Dramatic Arts, Puhovski i Vjeran Zuppa, Zagreb: Akademija dramske Centre for Dramatic Arts, Antibarbarus. umjetnosti, Centar za dramsku umjetnost, Izdanja Antibar- UDK: 378.679.2(497.5 Zagreb)"1950/2000"(049.3) barus. The monograph published on the occasion of the fiftieth anniversary of UDK: 378.679.2(497.5 Zagreb)"1950/2000"(049.3) the Academy of Dramatic Arts was a lucky outcome of an unfortunate edi- Ova monografija tiskana povodom pedesete obljetnice Akademije dram- torial concept: instead of a formal, congratulatory monograph, the variety ske umjetnosti sretan je plod nesretne uredni~ke koncepcije: sva{tarenje of articles and open form resulted in a critically coloured book. However, priloga i otvorenost forme posljedovala je ne kurtoaznom ~estitarskom mo- the book falls apart when it diverges into several paths of exposition which nografijom ve} kriti~ki intoniranom knjigom. Organizacija se knjige raspa- are reviewed only as a whole: historical and archive articles, transcripts of da na nekoliko pravaca izlaganja koji se sagledavaju tek iz cjeline: historio- relevant theoretical texts, polemic interviews with people who witnessed grafske i arhivske priloge, pretiske relevantnih teorijskih tekstova, polemi~- the development of the Academy, and classical courteous interviews. The ke intervjue s osobama koje su svjedo~ile razvoju Akademije, te klasi~ne same approach was applied to theatre and film halves of the Academy. kurtoazne memoarske intervjue. Isti je pristup primijenjen i na teatarske i However, although richly illustrated and with over 500 pages, this books na filmske »polovice« Akademije. Ipak, ponajve}i je problem ove bogato biggest problem lies in the inconsistent concept of list of films and students. ilustrirane i formatom ove}e knjige od petstotinjak stranica nedosljedna These lists include all the students enrolled at the Academy since its found- koncepcija statisti~kih priloga. naime, pridodani su popisi svih upisanih stu- ing, but not those who graduated, and the titles of all films that were made, denata od osnutka Akademije, ali ne i diplomiranih, i, isto tako, popisi svih but not of those that were made as students diploma works. snimljenih filmova, ali ne i diplomskih. Damir Radi} Damir Radi} Synthesis with prejudices Sinteza s predrasudama Daniel J. Goulding, 2004, Liberated cinema Yugoslav Daniel J. Goulding, 2004, Jugoslavensko filmsko iskustvo, Film Experience, 1945-2001, Zagreb: V. B. Z. 1945-2001. oslobo|eni film, Zagreb: V. B. Z. UDK: 791.221/.228(497.1)(091)(049.3) UDK: 791.221/.228(497.1)(091)(049.3) Zagreb publisher V. B. Z. started a series of books on film, chosing the Zagreba~ki V. B. Z. pokrenuo je filmski niz za ~ijeg je urednika angaìran esteemed film critic Jurica Pavi~i} for the job of series' editor. The first title filmski kriti~ar Jurica Pavi~i}, a kao prva knjiga u nizu objavljena je knjiga in the series was the book about the production of socialist Yugoslavia, with o produkciji socijalisti~ke Jugoslavije, s kra}om dopunom o razdoblju na- a short appendix concerning the period after the dissolution of that coun- kon raspada te zemlje. Izbor teme za zapo~injanje filmske edicije jako je do- try. The choice of theme for the first book was very good, but the author, bar, no autor, njegovo djelo i uredni~ki doprinos nisu blizu toj ocjeni. Kao his work and the editorial contribution are nowhere near that qualification. i u [krabalovoj povijesti hrvatske kinematografije, estetske su prosudbe u Similar to [krabalos history of Croatian cinema, esthetic views in Gouldingovoj knjizi dio {ireg zahvata u dru{tvo, a zajedni~ka im je zna~aj- Gouldings book are part of a wider insight into society. Their common ka i evolucionisti~ko poimanje povijesti s vrhuncem u modernizmu, s tim trait is the evolutionist understanding of history with the apex in mod- da Goulding zanemaruje, primjerice partizanske filmove. Unato~ nekim ernism, Goulding however ignors completely films about »partizani« resis- manama, Goulding daje korektan i zanimljiv pregled politi~ko-ideologij- tance. Despite some flaws, Goulding gives a specific and interesting sko-kinematografskog iskustva socijalisti~ke Jugoslavije, ali sa srbocentri~- overview of political-ideological-cinema system of the socialist Yugoslavia, nim nagnu}em primjerice, Golikov film Tko pjeva zlo ne misli nije za- but with a slight inclination towards the Serbian side for example, stupljen ~ak ni u izabranoj filmografiji. êste su u Gouldinga me|utim i Goliks film Those Who Sing Mean no Harm (Tko pjeva zlo ne misli) is not faktografske gre{ke te nepreciznosti u prepri~avanju sadràja filmova, a mentioned even in the selected filmography. Goulding often makes factual urednik Pavi~i} ispravljao je samo neke pogre{ke i to prema nejasnim krite- mistakes and is not too precise when retelling plots. The editor Pavi~i} cor- rijima (primjerice, nije dodao ime uz svoj ~lanak na kojega Goulding upu- rected only some mistakes and his criteria were not very transparent (for 174 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 173 do 180 Saèci / Summaries

}uje bez imena autora). Sve u svemu, Gouldingova knjiga ipak mo`e poslu- example, he did not sign his article mentioned by Goulding). Still, `iti kao zgodan priru~nik i podsjetnik. Gouldings book could serve as a handsome manual and a reminder.

Nikica Gili} Nikica Gili} Novi leksikon New lexicon 1001 FILM koji svakako trebate pogledati, 2004, ur. engl. 1001 FILM you must see before you die, 2004, English edi- izdanja Steven Jay Schneider, Vara`din: Stanek d.o.o. tion ed. Steven Jay Schneider, Vara`din: Stanek d. o. o. Urednica Diana Grebli~ki-Miculini}. (Izvornik iz 2003; Qu- Editor: Diana Grebli~ki-Miculini}. (The original from 2003; intet Publishing Quintet Publishing) UDK: 791.221/.228(100)(031)(049.3) UDK: 791.221/.228(100)(031)(049.3) U leksikonu filmova 1001 film glavni urednik Schneider okupio je velik In the lexicon of films 1001 Films the editor Schneider gathered a great broj uglednih suradnika koji interpretiraju djela nastala u rasponu od rano- number of esteemed contributors who interpret works made in the period ga nijemog filma do novijih hitova Quentina Tarantina. Analizama su obu- from the silent film era to latest hits by Quentin Tarantino. The analysis hva}eni brojni klasici filmske umjetnosti (Nosferatu, Psiho, Do posljednjeg includes numerous classics of film art (Nosferatu, Psycho, A bout de souf- daha...) i popularna ostvarenja slabije umjetni~ke vrijednosti. Pritom u ne- fle...) and popular productions of smaller artistic value. Occasionally, in kim segmentima knjige, kao {to su predgovor i ~lanci pojedinih suradnika, some segments of the book, namely in the foreword and articles of partic- dolazi do odve} populisti~kih tvrdnji, no op}i je dojam o Schneiderovoj ular too, we encounter contributors populist claims, however, the overall koncepciji pozitivan; rije~ je o korisnom popularnom uvodu u filmsku impression of Schneiders concept is positive; it presents a useful introduc- umjetnost koji uz fikcionalni film obuhva}a i klasike dokumentarnog i ek- tion to film art encompassing not only fictional film, but also the classics of sperimentalnog filma, kao i izbor animiranih filmova. Orijentiranost prema documentary and experimental film, as well as a selection of animated anglofonom filmu k tome nije toliko izrazita koliko su nas navikle o~ekiva- films. Focus on Anglophone films is not as obvious as we might have ti neke druge knjige ovoga tipa, premda je hrvatska kinematografija zaobi- expected based on our previous experiences, although Croatian cinema is |ena (a i ina~e filmova iz na{e regije ba{ i nema mnogo). No, ~lanci o fil- omitted (moreover, there are not many films from our region). Articles movima kao {to su Langovi M i Metropolis, Buñuelovo Zlatno doba, Wil- about films such as Langs M and Metropolis, Bunuels Golden age, Wilders derov Izgubljeni vikend ili Hitchcockova Ucjena i Marnie uzorni su, dok su Lost Weekend, or Hitchcocks Blackmail and Marnie are exemplary, while neki ~lanci (primjerice o Ro|enju jedne nacije ili o Gospodaru prstenova) others (for example, about The Birth of a Nation or The Lord of the Rings) izrazito slabi. [teta je {to su neki filmovi u boji ilustrirani crno-bijelim ilu- are extremely weak. It is a pity that films in color are illustrated with black stracijama i obratno, no glavna je slabost ove knjige u lo{oj uredni~koj obra- and white photographs, and vice versa, however, the main weakness of the di prijevoda. Neke, ne tako neobi~ne rije~i ostale su neprevedene (walrus, book lays in poor editing of the translation. Some, not so unusual words Nemezis, widescreen, voice-over...) dok su mnoge sintagme prevedene ne- were not translated (walrus, Nemesis, widescreen, voice-over...) while many spretno i daleko od dosegnutih normi hrvatskoga prevodila{tva i filmske other expressions have rather clumsy translations, far from the acquired terminologije. Op}i je dojam o knjizi jo{ uvijek pozitivan, jer su popularna norms of Croatian translation and film terminology. The general impres- izdanja ovoga tipa potrebna u svakoj kulturi, a ako 1001 film u hrvatskoj sion remains positive because such popular publications are the necessity of doìvi drugo izdanje, mnoge }e se pogre{ke lako ispraviti. every culture, and if 1001 film in Croatia gets to the second edition, many of these mistakes can easily be corrected. Josip Grozdani} Josip Grozdani} Profilova biblioteka Bibliografija & Profils library Bibliography and filmografija filmography Ellen Cheshire i John Ashbrook, 2004, Joel i Ethan Coen, Ellen Cheshire and John Ashbrook, 2004, Joel and Ethan Zagreb: Profil (preveo Ton~i Valenti}); James Clarke, 2004, Coen, Zagreb: Profil; James Clarke, 2004, Steven Steven Spielberg, Zagreb: Profil (preveo Vedran Puljko); Spielberg, Zagreb: Profil; Paul Donnelley, 2004, Marilyn Paul Donnelley, 2004, Marilyn Monroe, Zagreb: Profil Monroe, Zagreb: Profil; Martin Fitzgerald, 2004, Woody (prevela Antonija Primorac); Martin Fitzgerald, 2004, Allen, Zagreb: Profil Woody Allen, Zagreb: Profil (preveo Marko Majerovi}) UDK: 791.63(100)(049.3) UDK: 791.63(100)(049.3) In the first series of the new edition Bibliography and filmography a U prvom kolu nove edicije Bibliografija & filmografija agilna je zagreba~- dynamic Zagreb publishing house and library Profil published four new ka izdava~ka i knjiàrska ku}a Profil objavila ~etiri naslova namijenjena ne titles not intended only for film lovers. Modestly designed and not very samo filmofilima. Razmjerno skromno dizajnirane i obujmom nevelike elaborate booklets are dedicated to esteemed, productive and popular knjiìce posve}ene su cijenjenim, produktivnim i popularnim redateljima directors Steven Spielberg, Woody Allen and the Coen brothers, and the Stevenu Spielbergu, Woodyju Allenu i bra}i Coen te legendarnoj Marilyn legendary Marilyn Monroe, probably the greatest pop-cultural icon of the Monroe, mo`da najve}oj pop-kulturnoj ikoni 20. stolje}a. Knjige su pisane 20th century. The style of the books is simple and easy-to-read. With short jednostavnim i lako ~itljivim stilom, a uz kratke biografije i uglavnom iscr- biographies and mostly elaborate filmographies of particular artists, the pne filmografije pojedinog umjetnika gdjekad donose i prili~no detaljne i booklets on occasion offer rather detailed and layered analysis of individ- slojevite analize pojedinih filmova. Najvrijednija je knjiga o bra}i Coen, a ual films. The most valuable is the book about the Coen brothers and the vjerojatno najslabija ona o Stevenu Spielbergu. Iako ne sadrè osobito vri- weakest probably the one about Steven Spielberg. Although they do not jedne kriti~ke i analiti~ke tekstove, rije~ je o izdanjima koja }e u~inkovito include any valuable critical or analytical texts, they will most certainly effi- popuniti praznine u poslovi~no skromnoj doma}oj filmskoj publicistici. ciently fill the gap in the Croatian film publishing scene.

Bruno Kragi} Bruno Kragi} Kad smo se vra}ali When We Were Returning Alain Robbe-Grillet, 2004, Pro{le godine u Marienbadu, Alain Robbe-Grillet, 2004, Last Year in Marienbad, Zagreb: Zagreb: Ceres (s francuskoga prevela Gordana V. Popovi}) Ceres (translated from French by Gordana V. Popovi}) UDK: 791-21(44)"196"(049.3) UDK: 791-21(44)"196"(049.3) Osvrt na knjigu Pro{le godine u Marienbadu Alaina Robbe-Grilleta, zapra- A review of the book Last Year in Marienbad by Alain Robbe-Grillet, actu- vo knjigu snimanja istoimenog filma Alaina Resnaisa, popra}enu Robbe- ally a shooting script of Alain Resnais eponymous film, accompanied by 175 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 173 do 180 Sa`eci / Summaries

Grilletovim uvodom i pogovorom Ante Peterli}a u kojem se analizira sam Robbe-Grillet introduction and Ante Peterli}s afterword in which he analy- film, jedno od remek-djela filmske umjetnosti, kao i klju~nih ostvarenja ses the film, one of the master-pieces of film art, and other key productions filmskog modernizma. of film modernism. FESTIVALI FESTIVALS Petar Krelja Petar Krelja Oìvjela Urania Mörder unter uns Urania comes to life Mörder unter UDK: 791.65.079(497.5 Osijek): 791.077(497.5)"2004"(049.3) uns Uglavnom prazna osje~ka kina 36-tom su revijom hrvatskoga filmskog i UDK: 791.65.079(497.5 Osijek):791.077(497.5)"2004"(049.3) videostvarala{tva nakratko oìvjela, no uglavnom zahvaljuju}i autorima i Mostly empty Osijek cinemas shortly came to life during the 36th revue of gostima, ne i gra|anima Osijeka. Na reviji je najvi{e bilo eksperimentalnih Croatian film and video, however, mostly owing to the authors and guests; filmova, a osobito je zanimljiv La cantina di ferro Matije Debeljuha za- not to the citizens of Osijek. The revue featured mostly experimental films, pravo se doima kao igrani, no autoru je o~ito va`nija bila stilizacija od pri- among others a particularly interesting La cantina di ferro by Matija ~e. Scena zami{ljanja kontakta izme|u oca i k}erke izazvala je komentare Debeljuh the film appears to be a fiction film, but the author was obvi- kao klju~no mjesto filma u kojem se stalno sugerira tema incesta i pedofili- ously more interested in stylization than the story. The scene where we see je, no Debeljuhov talent svakako sjaji i ispod eventualnih nenamjernih dvo- the imagined meeting of the father and daughter was recognized as the key zna~nosti i nespretnih narativnih elemenata. Izravnije metafizi~ke konota- point of the film where the author keeps suggesting the theme of incest and cije ima Orfej Damira Juri~i}a, a vrijedni su i eksperimentalni filmovi Kroz paedophilia. Still, Debeljuhs talent glows even underneath unintentional no} (A. Muharemovi}), Lasceaux (F. Sokoli}) i drugi. Sasvim druga~iji je tip ambiguities and clumsy narrative elements. More direct metaphysical con- filma dokumentarni Stari grad Krune Heidlera, a najuspje{nije ostvarenje notations can be found in Orpheus (Orfej) by Damir Jur~i}, while some ovoga roda je Prije ki{e Marija Papi}a lucidna zabilje`ba ìvota pomo}u value can also be found in experimental films Through the Night (A. detalja i krupnih planova, a vrijedna su dokumentarna ostvarenja i Teza (E. Muharemovi}, Kroz no}), Lasceaux (F. Sokoli}), etc. Documentary film Leni}), sa sugestijom mu~enja ìvotinja, Ja sada ìvim ovdje (Z. Pisa~i}), i The Old Town by Kruno Heidler was a totally different type of film, while drugi. Animiranih je filmova bilo malo, no duhoviti Mojsije Jadranka Lopa- the best documentary work was Before the Rain (Prije Ki{e) by Mario Papi} ti}a iznimno je ostvarenje, kao i Vrata Vjekoslava @ivkovi}a. Od igranih je a lucid recording of life with the help of details and close-ups. Other filmova najbolji duhoviti erotski Bojan Frana Sokoli}a. Posebnu pozornost worthwhile documentary works were Teza (Teza, F. Leni}), suggesting ani- zasluùje legendarni Tomislav Gotovac koji je filmovima kao {to su Proro- mal torture, I live here now (Ja sada ìvim ovdje, Z. Pisa~i}), and others. ci bio do te mjere izvan konkurencije da ga je i ìri takvim tretirao i dodi- There were very few animated films, but Jadranko Lopati}s witty Moses jelio mu zasebnu povelju. (Mojsije) was an exceptional work, just like The Door (Vrata) by Fran Sokoli}. Legendary Tomislav Gotovac most certainly deserved special Vladimir Sever attention; his films such as Prophets (Proroci), were so much above the competition that the jury awarded him a special mention. Netremi~ne nedoumice Drugi One Take Film Festival, Zagreb Vladimir Sever UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb): 791.21(100)"2004"(049.3) Everlasting doubts Usredoto~ivanjem na filmove snimljene bez monta`nih rezova, i pridoda- Second One Take Film Festival, Zagreb vanjem popratnog programa aktualnih naslova koji slijede held take esteti- UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb):791.21(100)"2004"(049.3) ku, One Take Film Festival prvim je svojim izdanjem 2003. zna~io dobrodo{lu prinovu u hrvatskoj festivalskoj ponudi, kojom smo do{li u stanje raz- Focusing on films shot without editing and the additional program of con- mjerne zrelosti. U drugom izdanju, uz zanimljive retrospekive i prate}e pro- temporary films that follow the held take aesthetics, the first issue of One grame, i u konkurenciji je prikazao zanimljiva ostvarenja, premda u javno- Take Film Festival in 2003 introduced a welcome novelty in Croatian fes- sti nije bio toliko upadljiv. Virtuozni filmovi kao {to su Deserted (Daniel Ja- tival scene, which signaled a significant level of maturity. Its second issue, cobs), Take it Back (Viko Nikçi) i tako dalje, a uz eksperimentu usmjerena featuring interesting retrospectives and additional programs, also screened djela, filmovi kao {to je Master, Youre Wonderful Hessama Kholousija some fascinating works in competition, although it did not receive as much adaptacija Salingerove proze odlikuje suptilna naracija. Dobitnik glavne public attention. The competition presented several perfect films such as nagrade Ascension Bena Ferrisa sadrì oba segmenta, no kvalitetom se ne iz- Deserted (Daniel Jacobs), Take it Back (Viko Nikçi), etc. Besides experi- mentally inclined works, films such as Kholousi's Master, Youre Wonderful dvaja od konkurencije. an adaptation of Salingers prose were characterized by subtle narra- Pronalaènje radova koji }e mo}i ostaviti dojam, a ostajati vjerni estetici tion. The award winning Ascension by Ben Ferris included both segments, jednoga kadra, vjerojatno }e organizatorima biti iz godine u godinu sve but did not stand out of the rest of the competition. teè, i sva je prilika da }e biti sve vi{e radova koji prije pripadaju u galerij- In the future, the organizers will probably have much difficulty finding ske instalacije nego na festivale primjerice Defining Moments (Twin To- impressive works, partly because most one take films are more suited for wers) Paula Matosica, a mo`da festival sve vi{e postane (Hand) Held Film galleries than for film festivals, take for example Defining Moments (Twin Festival. Towers) by Paul Mato{i}. Then again, the festival might eventually turn into (Hand) Held Film Festival. Diana Nenadi} Dokument o dokumaniji Diana Nenadi} 17. me|unarodni festival dokumentarnog filma IDFA Dcument about docu-mania 2004, Amsterdam, 18-28. studenoga 2004. 17th international festival of documentary film IDFA UDK: 791.65.079(492 Amsterdam):791.229.2"2004"(049.3) 2004, Amsterdam, 18-28 November 2004 U doba osnivanja Me|unarodnoga festivala dokumentarnoga filma u Am- UDK: 791.65.079(492 Amsterdam):791.229.2(100)"2004"(049.3) sterdamu novi globalni val dokumentarizma po~eo se tek nazirati. Uteme- At the time when Amsterdam International festival of documentary film ljen prije sedamnaest godina, festival se postupno razvijao u najopse`niji i was founded, new global wave of documentary film was hardly forming. najraznovrsniji izlog svjetske dokumentaristike, promotivno i trì{no va- Founded seventeen years ago, the festival gradually developed into an exten- àn za one koji se odlu~e baviti tim oblikom filmskoga stvarala{tva. Brojem sive and versatile showroom of world documentarism, important for pro- filmova i posjetitelja IDFA svake godine potu~e vlastite rekorde. Takva je motion and selling documentaries. As far as the number of films and visitors 176 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 173 do 180 Saèci / Summaries bila i pro{la 2004, prema rije~ima direktorice festivala Ally Derks i godina are concerned, IDFA sets a new record every year. A new record was set in dokumentarca. 2004 too, which was, according to the festival director Ally Derks, the year Posljednja IDFA prikazala je u deset festivalskih dana vi{e od dvjesto filmo- of documentaries. va u petnaestak dvorana, prodala rekordnih sto i dvadeset tisu}a ulaznica, In ten days of the festival, IDFA screened over two hundred films in fifteen ugostila vi{e od dvije tisu}e profesionalaca. Filmovi i zbilja o kojoj govore theaters, sold a record number of hundred and twenty thousand tickets, izmjenjivali su se kao na traci, razvrstani u neku od natjecateljskih (Joris and hosted over two thousand professionals. Films and their realities Ivens, Silver Wolf, First Appearance) ili popratnih festivalskih kategorija exchanged rapidly sorted either in one of the categories in competition (pr. Jan Vrijman, Reflecting Images) i retrospektiva. Mnogi dokumentaristi, (Joris Ivens, Silver Wolf, First Appearance) or in some of the festivals reg- posve}eni cilju da pokaù neko svjetsko otkri}e ili svoje vi|enje svijeta, on- ular programme sections (for example, Jan Vrijman, Reflecting Images) and dje su stigli kao potpuni anonimci, drugi pak kao iskusni autori. Unato~ ve- retrospectives. Many documentarists, dedicated to revealing some of the liku broju naslova iz SAD, Australije i zemalja Zapadne Europe, osobito iz worlds phenomena or simply their vision of the world, came to the festi- Nizozemske, ìvot zapadnjaka nije se uspio nametnuti kao top-tema festivals as anonymous individuals, others as more experienced authors. vala, ~iji komplementarni fondovi/forumi (Jan Vrijman Fond) uvelike poti- Despite a great number of titles from the USA, Australia and the Western ~u i financiraju nezavisne autore u nerazvijenim zemljama, kako bi posvje- Europe, particularly Netherlands, western way of life did not succeed in do~ili o onima koje suvremeni kulturolozi rado nazivaju Drugima. becoming the top theme of the festival whose complementary funds/forums (Jan Vrijman Fund) encourage and finance independent IDFA je i dalje otvorena svim dokumentarnim vrstama, metodama i dulji- authors from developing countries, to bear witness of those whom con- nama, od namjenskih ili tematskih minijatura {to se prikazuju kao predi- temporary culturologists often call The Others. gra duljim filmovima (primjerice, serije Cell Stories Edwarda Lachmana i 26.000 lica) do cjelove~ernjih naslova. Ove je godine dijagnosticiran polet IDFA remains open to all documentary genres, methods and lengths, from dokumentaristike na istoku Europe (osobito u Rumunjskoj i Bugarskoj), specific purpose films or thematic miniatures features as foreplays to koja kao tematsko rasadi{te ne zaostaje za najproblemati~nijim zonama pla- longer films (like, for example the series Cell Stories by Edward Lachman neta. Rusko-~e~enski rat nadahnuo je jedno od najboljih ostvarenja IDFA- and 26.000 Faces) to feature films. In 2004, we observed a rise of docu- e, cjelove~ernje Tri sobe melankolije finske autorice Pirjo Honkasalo, a po- mentarism in Eastern Europe (especially in Romania and Bulgaria), whose thematic potential is as rich as that of most problematic zones of our plan- loàj èna u patrijarhalnim dru{tvima neke od ponajboljih dokumentaraca et. The war between Russia and Chechnya inspired one of the best works s Bliskog i Srednjeg istoka. Latinoameri~ki filma{i (osobito Argentine i Bra- at IDFA, feature length documentary Three melancholy rooms by Finnish zila) zabavljeni su ekonomskim i politi~kim krizama u svojim zemljama. author Pirjo Honkasalo, while the position of women in patriarchal countries inspired some of the best documentaries from the Near and Middle East. Latin-American filmmakers (especially from Argentina and Brazil) dealt with economic and political crisis in their countries.

KULTURNA POLITIKA CULTURAL POLICY @eljko Sari} (tajnik H. F. S.) @eljko Sari} (secretary of H. F. S.) Za prava i dostojanstvo direktora For the rights and dignity of the director fotografije of photography UDK: 778.53:061.2(100) UDK: 778.53:061.2(100) +778.53:347.78 +778.53:347.78 U {panjolskom gradu Huelva odràna je skup{tina IMAGO-a, Europske The Spanish town of Huelva hosted the conference of IMAGO, European federacije direktora fotografije na kojoj se govorilo o tehnologijama budu}- federation of directors of photography. Themes discussed were technolo- nosti te o neprimjereno dugom radnom vremenu direktora fotografije, gies of the future and inappropriately long working hours of directors of zbog ~ega ~ak stradavaju i ljudski ìvoti. Potom je odràn prvi me|unarod- photography that even take their toll in human lives. The town was also the ni kongres snimatelja o autorskim pravima na kojem je posebnu pozornost setting of the First international congress of cameramen, which was dealing izazvalo hrvatsko pravno rje{avanje ovoga problema. Naime, za razliku od with the subject of copyright. Croatian solution to the problem drew much situacije u mnogim razvijenijim i financijski mo}nijim kinematografijama, u attention of the participants since, contrary to many developed and finan- Hrvatskoj je direktor fotografije, naveden kao suautor filma uz redatelja, cially more powerful cinematographies, director of photography in Croatia scenarista, autora dijaloga, skladatelja i, dakako, producenta (katkada uz jo{ is listed as coauthor of the film, next to director, scriptwriter, dialogue neke sudionike stvarala~koga procesa). writer, composer, and of course, the producer (and sometimes also some Izvje{taj donosi i kratku povijest IMAGO-a i hrvatske snimateljske udruge other participants of the creative process). (H. F. S.), obrazloènje legislative o autorskim pravima u Danskoj i relevan- The report also presents a short history of IMAGO and H. F. S. (Croatian tne ~lanke hrvatske legislative. guild of directors of photography), the explanation of copyright laws in Denmark and relevant articles from Croatian law.

TUMAÊNJA INTERPRETATIONS Nikica Gili} Nikica Gili} Asocijativno izlaganje Associative presentation Ili o prorocima dokumentarnog i eksperimentalnog filma Or on the prophets of documentary and experimental film UDK: 791.32+791.21.038.6 UDK: 791.32+791.21.038.6 Asocijativnim filmskim izlaganjem filmski teoreti~ari (npr. Ante Peterli}) Film theorists (like Ante Peterli}) say that in associative film presentation nazivaju izlaganje u kojem se motivi niù prema asocijativnim na~elima sli~- the motives are lined up according to associative principles of similarity or nosti i razlike, metafore i metonimije ili, primjerice veza zasnovanih na difference, metaphor or metonymy or, for example, links based on izvanfilmskom znanju. Naj~e{}e i naj~i{}e primjere toga tipa izlaganja nala- extrafilmic knowledge. The clearest examples of this type of presentation zimo u eksperimentalnom filmu, no podjednako su asocijativno izloèni i are most frequent in experimental films, although some documentary films dokumentarni filmovi poput Male seoske priredbe (1971) Krste Papi}a. Da- (like Krsto Papi}s A Small Country Spectacle, 1971) are also associatively 177 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 173 do 180 Saèci / Summaries

kako, kada se zbog za~udnosti asocijativne organizacije gubi dojam referen- presented. Certainly, once documentary film starts to lose its referentiality cije dokumentarnoga filma na stvarni svijet npr. u filmovima Mirila due to the rhetorical associative organization like, for example, in films (1997) Vlade Zrni}a i Prije ki{e (2004) Marija Papi}a, moèmo re}i da je ri- Mirila (1997) by Vlado Zrni} and Before the rain (2004) by Mario Papi} je~ o izrazito modernisti~kom dokumentarnom filmu, blièm granici doku- we can say that we are dealing with a distinctively modernist documentary mentarnoga i eksperimentalnog filma. U asocijativnom su tipu izlaganja, film, closer to the border between documentary and experimental film. dakle, prisutni {okovi spoja nespojivih ili kontrastnih kadrova, primjerice u Associative type of presentation features shocking joints of contrasting Dead Man Walking (2002) Tomislava Gotovca, no ~esto je i ponavljanje shots, for example in Dead Man Walking (2002) by Tomislav Gotovac. sli~nih ili istih prizora (kadrova, scena, itd.), odnosno kontinuirano prika- Another frequent occurrence is that of similar or identical scenes or shots, zivanje nepromijenjenog ili gotovo nepromijenjena prizora, primjerice Spa- or continual presentation of unchanged or almost unchanged images, for vanje (Sleep, 1963) Andyja Warhola ili Gotov~ev Glenn Miller I / Srednjo{- example in Sleep (1963) by Andy Warhol or Gotovacs Glenn Miller I/High kolsko dvori{te (1977). Va`nost izvanfilmskog znanja opet se o~ituje osobi- school yard (1977). The importance of extrafilmic knowledge is again evi- to razvidno u filmovima Toma Gotovca Dead Man Walking (koji se moè dent in films by Tom Gotovac such as Dead Man Walking (which can only razumjeti samo na podlozi Gotov~eva opusa) i Proroci (2004; koji traè niz be understood in the context of Gotovacs opus) and Prophets (2004; znanja iz povijesti i vizualne kulture). Dakako, asocijativno se izlaganje ~e- which demands good knowledge of history and visual culture). Certainly, sto veè s narativnim (primjerice u Godarda), a Ejzen{tejn, unato~ narativ- associative presentation is often linked with narrative presentation (for noj organizaciji mnogih filmova, u svom teorijskom radu najve}u pozornost example in Godards works), while Eisenstein, despite narrative organiza- obra}a upravo asocijativnim mogu}nostima filma. tion of many of his films, in his theoretical works focuses mostly on the associative potentials of film. Elvis Leni} Elvis Leni} Emocije u zemlji snijega i leda UDK: 791.211/.228(491.1)"199/200" Emotions in the land of snow and ice Autor govori o glavnim autorima islandske kinematografije. Vode}a je pojava redatelj, producent i publicist Fridrik Thór Fridriksson, ~ija je drama UDK: 791.211/.228(491.1)"199/200" Djeca prirode/The Children of Nature (Börn náttúrunnar, 1991) nominira- The author discusses about main authors of Icelandic cinema. The leading na za Oscara. On spaja popularnu kulturu s naslije|em tradicionalne kultu- figure is director, producer and publicist Fridrik Thór Fridriksson whose re, a fascinantna Ledena groznica/Ice Fever (A köldum klaka, 1995) podsje- drama The Children of Nature (Börn náttúrunnar, 1991) won an Oscar }a na rad Jima Jarmuscha. Debitantski filmovi Dagura Kárija Nói Albinói nomination. He intertwines popular culture with the traditional cultural (2003) i Baltasara Kormákura 101 Reykjavik (2000) na ma{tovit na- heritage. Fascinating Ice Fever (A köldum klaka, 1995) reminds of Jim ~in govore o sudbinama mladih likova. Premda slabije poznat u svijetu, Jarmuschs work. Dagur Káris work Nói Albinói (2003) and 101 islandski je film sve va`niji. Reykjavik by Baltasar Kormákur (2000) give an imaginative presentation of the destinies of young characters. Although not so well known in the world, Icelandic film is gaining in importance.

STUDIJE I ISTRA@IVANJA STUDIES AND RESEARCH Ivo [krabalo Ivo [krabalo [ime [imatovi} doajen hrvatske [ime [imatovi} Doyen of Croatian kinematografije cinema UDK: 791.633-051 [imatovi}, [. +791(497.5)"194/196" UDK: 791.633-051 [imatovi}, [. +791(497.5)"194/196" Premda autor samo 34 filma (od toga tri cjelove~ernja igrana), 85-godi{- Although he made only 34 films (3 motion pictures), 85 year-old [ime nji [ime [imatovi}, nezaobilazan je sudionik hrvatske kulture, do najnovi- [imatovi} is an unavoidable figure in Croatian culture even today because jih dana djeluju}i kao vaàn organizator kulturnoga ìvota te je pridonio he has always been actively involved in the cultural life and helped the osnivanju ve}ega broja filmskih i kulturnih institucija. Kao glumac oku{ao founding of several film and cultural institutions. He tested his acting skills se ve} u partizanima, me|u kojima se na{ao zbog svoga tvrdog li~kog hrvat- already in the partizans, whom he joined beeing a rough Croatian from stva; premda nije bio ljevi~ar, te{ko je prihvatio Paveli}evu prodaju Dalma- Lika. Even though he was not a communist, he could not accept Paveli}s cije Italiji. Nakon rata, u Zagrebu se bavi filmom, isprva kao umjetni~ki di- trading of Dalmatia to Italy. In Zagreb, after the war, he started working on rektor Jadran filma, no odlazi studirati film u Prag. Nakon 1948. vra}a se film, at first as artistic director of Jadran film, but then he went to Prague u Jadran film, neko vrijeme je potom slobodnjak a potom ~lan Komisije za to study film. After 1948, he returned to Jadran film, worked for some time kinematografiju. Potom po~inje njegova redateljska karijera, u kojoj prete- as a freelancer, and then became member of the Cinema commision. This ù dokumentarni filmovi. set off his career in directing, mostly documentaries. Prvi [imatovi}ev cjelove~ernji igrani film Kameni horizonti (1953), nastao [imatovi}s first motion picture Stone horizons (1953, Kameni horizonti), prema ideji Vjekoslava Kaleba, odaje zna~ajke socrealizma, ali i neorealiz- based on Vjekoslav Kalebs idea, revealed socialist realism, and neorealism, ma, dok se sljede}i cjelove~ernji igrani film Na{i se putovi razilaze (1957) while his second motion picture Our Paths Part (1957, Na{i se putovi razi- bavi pokretom otpora u Zagrebu, temom bliskom autorovu ìvotnom isku- laze) dealt with the Resistance movement in Zagreb, which was a theme stvu. Pustolov pred vratima (1961), prema drami Milana Begovi}a, netipi- close to the authors experience. An Adventurer at the Door (1961, ~an je za svoje vrijeme bole}ivim ugo|ajem, salonskom scenografijom i dra- Pustolov pred vratima), an adaptation of Milan Begovi}s drama, was maturgijom te fatalizmom, najavljuje novo razdoblje hrvatskoga FILMA. rather untypical for that time because of its sickly atmosphere, salon scenography and dramaturgy, and fatalism, but announced a new era in Croatian cinematography. Hrvoje Turkovi} Filmske pedesete Hrvoje Turkovi} UDK: 791.622(497.5)"195" Fifties in cinema Pedesete godine 20. stolje}a razdoblje su razrade i standardizacije kinematografskog sustava u Hrvatskoj u sklopu nove dràve socijalisti~ke Jugo- UDK: 791.622(497.5)"195" slavije, te razdoblje konstituiranja masovne urbane kulture. Tek je socijali- The 1950s were the period of elaboration and standardization of cinema sti~ko sustavno razvilo kinematografiju u razgranatu i razra|enu kulturnu system in Croatia in the context of the new state socialist Yugoslavia, and industriju, drè}i film va`nim sredstvom masovne propagande i op}eg pro- the period of constitution of massive urban culture. Socialist system was the 178 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 173 do 180 Saèci / Summaries svje}ivanja. Razdoblje pedesetih bilo je obiljeèno izrazitom razvojnom first to develop cinema into a diversified and elaborate cultural industry, otvoreno{}u kulturne i ekonomske politike u podru~ju kinematografije, pa featuring film as important tool of mass propaganda and general enlight- je primjerice realizirana ideja o mogu}nosti proizvodnje crtanog filma, a enment. The fifties were characterized by marked developmental and open osnovan je i Zagreb film kao specijalizirano poduze}e kratkog filma, poti- cultural and economic policy in the domain of cinema. For example, the cana je i amaterska proizvodnja, utemeljena je savezna Jugoslovenska kino- idea of making an animated film was realized, while Zagreb film was found- teka i tako dalje. Postupno su uvedeni festivali koji su ubrzo i specijalizira- ed as a production house specialized for short film, and at the same time ni festival jugoslavenskih filmova u Puli (utemeljen 1954) od 1960. spe- amateur production was encouraged. Furthermore, Yugoslav cinématheque cijalizirao se u festival cjelove~ernjeg igranog filma, a u Beogradu je uteme- was founded, etc. Gradually, several festivals were started, which soon spe- ljen svejugoslavenski festival kratkog filma. Filmska je kritika preteìto pri- cialized festival of Yugoslav film in Pula (founded in 1954) in 1960 stupala filmu s ideolo{kim kriterijima a osim doma}ih na isti su na~in pro- became the festival of feature film, while Belgrade became the setting of su|ivani i strani filmovi, poput Hustonove Dùngle na asfaltu (The Asphalt Yugoslav festival of short film. Film critics approached film mostly from Jungle, 1950), no presudniji je bio prevencijski filter niz ideolo{kih ~i- ideological standpoint regardless of whether they were domestic or foreign tanja i komisija koje su odlu~ivale o raznim elementima filma. No, ~esto su films, like Hustons The Asphalt Jungle, 1950). However, more important filmovi kritizirani kao umjetni~ki neuspjeli (Koncert Branka Belana iz 1954) was the prevention filter a series of ideological readings and commis- premda je pravi razlog bio ideolo{ki. Zbog takvog je konteksta film bio pod sions that decided on various elements of a film. Often, films were labeled pritiskom populisti~nosti kako bi obuhvatio {irok raspon stanovni{tva, pri as artistic failures (like Branko Belans Concert, 1954) although the real ~emu je (kao i u socrealizmu) propisivan klasi~ni stil orijentiran na »re- grievance was ideological. Due to this, film was under a constant pressure alisti~ke« fabule, no bez zapadnja~kih tema. U dokumentarnom je filmu po- of populism, the task to appeal to the widest range of people, which of stojala ja~a tradicija nego u igranom, zbog ~ega je vizualni stil ~esto bio u course (as in socialist realism) implied a classical style oriented on real- kontrastu s grubo shematiziranim komentarom. istic stories, without western themes. Documentary film tradition was Stvaranjem individualnoga proizvodnog kontinuiteta u pedesetima javlja se much stronger than feature film tradition resulting in a visual style that was mogu}nost stilske prepoznatljivosti primjeri su u igranome filmu Bran- often in contrast with films roughly schematized commentary. ko Bauer i Fedor Hanèkovi}, a u dokumentarnom filmu Milan Kati}, Individual production continuity in the fifties opened the door to stylistic Branko Belan, Rudolf Sremec i Branko Marjanovi}. Modernisti~ke se ten- distinction the examples of this trend in feature film were Branko Bauer dencije isprva javljaju na podru~ju crtanoga filma, sa autorski jakim i poli- and Fedor Hanèkovi}, while Milan Kati}, Branko Belan, Rudolf Sremec ti~ki utjecajnim osobama kao {to su Du{an Vukoti} i Vatroslav Mimica, no and Branko Marjanovi} achieved it in documentary film. Modernist fea- oko tih se tendencija formirala cijela Zagreba~ka {kola crtanog filma. Ante tures first entered animated film, which was represented by strong and Babaja snima alegorijske, izrazito stilizirane kratke filmove, a naznaka pred- politically influential authors like Du{an Vukoti} and Vatroslav Mimica. stoje}eg modernizma ima i u Rudolfa Sremeca i [ime [imatovi}a. Amater- Later on, this trend prompted the foundation of the Zagreb School of ski filmovi Mihovila Pansinija, Tomislava Kobije i Ivana Martinca pripremi- Animated film. Ante Babaja made allegoric, markedly stylized short films. li su avangardisti~ki pokret eksperimentalnog filma po~etkom 1960-ih. U Such suggestions of forthcoming modernism could also be found in films of Rudolf Sremec and [ime [imatovi}. Amateur films by Mihovil Pansini, ovom je razdoblju diletantizam, me|utim, toleriran, na {to je burno reagi- Tomislav Kobija and Ivan Martinac prepared the path for avant-garde rala autorska kinematografija u sljede}em desetlje}u. movement of experimental film in the beginning of the sixties. This period, however, tolerated dilettantism, which would be severely criticized by the auteur cinema in the sixties. Slaven Rogo{i} Zemlja drhti i Opsesija Slaven Rogo{i} Problem adaptacije knjièvnih djela u neorealisti~kim The Earth trembles and Obsession filmovima Luchina Viscontija The problem of adaptation of literary works in neorealist UDK: 791.233(450)"194/195" films by Luchino Visconti +791.633-051 Visconti, L.: 821.131.1 UDK: 791.233(450)"194/195" +791.633-051 Visconti, L.: 821.131.1 Unato~ promjenama stila, svi su Viscontijevi filmovi nastali prema nekom knjièvnom predlo{ku, a njegovi suradnici, scenaristi Suso Cechi D Amico, Despite the changes in style, all Viscontis films were made based on liter- Pasquale Festa Campanile i Enrico Medioli, tvrde da bi ve} i najkra}i sinop- ary models. His colleagues, screenwriters Suso Cechi DAmico, Pasquale sisi Viscontijevih filmova bili plod njegove lektire, a nekada je kriào i vi{e Festa Campanile and Enrico Medioli claim that even the shortest synopsis pisaca i knjièvnih stilova u isto vrijeme. Iz prve autorske faze autor bira ne- of Viscontis films were the product of his readings. Sometimes he even orealisti~ke filmove Opsesija ekranizaciju hard boiled romana Jamesa blended several authors and literary styles. From the first Visconti's phase Caina Po{tar uvijek zvoni dvaput te Zemlja drhti, prema Verginom ro- the author of the text chose neorealist films Obsession adaptation of manu Obitelj Malavoglia, no oba djela slobodno pristupaju predlo{cima. James Cains hard boiled novel The Postman Always Rings Twice and Autor obja{njava kontekst neorealizma, uspore|uje strukturu likova i doga- The Earth Trembles, based on Vergas novel Family Malavoglia, both of |aja Viscontijevih filmovima sa predlo{cima, pri ~emu bi liku bilo mijenja- which approach the original text quite freely. The author explains the neo- no ime ako je znatno odstupao od karakteristika odgovaraju}ega lika iz realist context, compares the structure of characters and events in predlo{ka. Visconti tako u odnosu na roman Obitelj Malavoglia prebacuje Viscontis film adaptations, where he often changed a characters name if naglasak s povijesne antropologije na ideolo{ku antropologiju u Zemlja the character was very different from the corresponding character in the novel. In The Earth Trembles Visconti shifted the accent from historical drhti uputnice na konkretnu povijesnu epohu znatno su manje razra|e- anthropology in the novel Family Malavoglia to ideological anthropology ne. Katkada se originalni smisao knjièvnoga predlo{ka slijedi u potpuno- allusions to any actual historical epoch were much less elaborated. sti, a katkada i sasvim izokre}e, moè se stoga re}i da film nije predstavlja- Sometimes he closely follows the original meaning of the literary work, nje postoje}eg teksta, ve} istinska re-kreacije knjièvnog teksta. No, na {pi- while sometimes he twists it completely; leading to a conclusion that film ci nema uputnica na roman. is not a presentation of the literary text, but its true re-creation. Still, in the Kritika ~esto kaè da je Opsesija remek djelo nastalo na temelju bijednoga opening credits there is no mention of the novel. romana, no posudbe iz knjièvnoga teksta bitnije su od pukoga preuzima- Critics often say that Obsession was a master-piece based on a lousy novel, nja fabule. Primjerice, cijeli su dijalozi iz Viscontijeva filma presudno odre- but loans from literary texts are much more important than simple bor- |eni psiholo{kim identitetom Cainovih likova, ~ak se i izgovorene re~enice rowing of the plot. For example, dialogues in Viscontis films often corre- ~esto podudaraju s re~enicama iz predlo{ka. No, Visconti jest nadgradio spond with lines from its literary model. Nevertheless, Visconti elaborated strukturu romana, uvode}i primjerice vaàn lik [panjolca, zlokobni su- the structure of the novel, introducing, for example, an important charac- dac Sackett i odvjetnik Katz iz romana u filmu nemaju svojih pandana. Za ter the Spaniard, while wicked judge Sackett and solicitor Katz from the razliku od romana, u Opsesiji su junaci izrazito suprotstavljeni dru{tvu koje novel have no counterpart in the film. Contrary to the novel, heroes in ih okruùje. Obsession were confronted with the society that surrounds them. 179 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 173 do 180 Saèci / Summaries

Luciano Dobrilovi} Luciano Dobrilovi} Hrvatska kinematografija 1990-ih Croatian cinema of the 1990s (1. dio) (Part One) UDK: 791.622(497.5)"199" UDK: 791.622(497.5)"199" 791-21(497.5)"1990/1992" 791-21(497.5)"1990/1992" Autor tematski potanko i uz primjenu zasada psihoanalize Carla Gustava Applying the principles of Carl Gustav Jung (primarily Jungs theory of Junga (ponajprije Jungove teorije arhetipova) ra{~lanjuje hrvatske cjelove- archetypes), the author analyzes thematically and in detail Croatian feature ~ernje igrane filmove premijerno prikazane u razdoblju 1990-1992: Ljeto films that were first run in the period from 1990-1992: A Summer to za sje}anje Bruna Gamulina, Orao Zorana Tadi}a, Stela Petra Krelje, Kar- Remember by Bruno Gamulin, The Eagle by Zoran Tadi}, Stela by Petar naval, an|eo i prah Antuna Vrdoljaka, âruga Rajka Grli}a, \uka Begovi} Krelja, Carnival, Angel, and Dust by Antun Vrdoljak, âruga by Rajko Branka Schmidta, Krhotine kronika jednog nestajanja Zrinka Ogreste, Grli}, \uka Begovi} by Branko Schmidt, Fragments the Chronicle of a Vrijeme ratnika Dejana [orka, Pri~a iz Hrvatske Krste Papi}a, [koljka {umi Dissapearance by Zrinko Ogresta, The Time of Warriors by Dejan [orak, Miroslava Me|imorca, Kamenita vrata Ante Babaje, Luka Tomislava Radi- The Story from Croatia by Krsto Papi}, The Murmuring Shell by Miroslav }a, kao i nekoliko srednjemetra`nih filmova: Hrvatske katedrale Hrvoja Me|imorec, The Stone Gate by Ante Babaja, The Harbour by Tomislav Hribara, Dok nitko ne gleda Lukasa Nole, Mor Snjeàne Tribuson i Baka bi- Radi}, and several middle meter films: Croatian Cathedrals by Hrvoje jela Stijepe Mijovi}a-Ko~ana. Hribar, While Nobodys Watching by Lukas Nola, Mor by Snjeàna Tribuson and White Grandma by Stijepo Mijovi}-Ko~an.

180 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. O suradnicima

Tomislav êgir (Zagreb, 1970), diplomirao povijest i povijest Petar Krelja ([tip, 1940). Filmski redatelj, scenarist i publicist. Di- umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu. Objavljuje plomirao je komparativnu knjièvnost na Filozofskom fakultetu u Zagre- tekstove o filmu i likovnim umjetnostima u vi{e ~asopisa, suradnik je Hr- bu. Autor je vi{e dokumentarnih filmova, npr. Ponude pod broj... (prvije- vatskoga radija i televizije. Zagreb. nac iz 1969), Recital, Splendid isolation, Prihvatna stanica, Tre}a smjena, Na primjeru moga ìvota, Mari{ka band, Kova~ica, Zoran [ipo{ i njegova Luciano Dobrilovi} (Trst, 1977). Diplomirao modernu knjièvnost Jasna..., kao i nekoliko zapaènih cjelove~ernjih igranih filmova (Godi{- u Trstu 2002. radom o hrvatskom filmu 1990-ih. Objavljuje pjesme, nja doba, Vlakom prema jugu, Stela, Ispod crte). Autor je monografije Go- filmske i knjièvne kritike i eseje u talijanskim i hrvatskim ~asopisima. lik (1997) o Kre{i Goliku, vi{egodi{nji je filmski kriti~ar i urednik film- Suradnik je projekata Filozofskog fakulteta u Puli. skih emisija na Hrvatskome radiju (ranije Radio Zagreb). Od 1995. do 2001. urednik u ovome ~asopisu. Zagreb. Nikica Gili} (Split, 1973), diplomirao komparativnu knjièvnost i an- glistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, tamo i magistrirao s filmo- Juraj Kuko~ (Split, 1978), diplomirao komparativnu knjièvnost i lo{kom tezom (2003). Na Odsjeku za komparativnu knjièvnost Filozof- {panjolski jezik i knjièvnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi skog fakulteta radi od 1998, trenutno je asistent. Objavljivao rasprave i kao filmski arhivist u Hrvatskoj kinoteci. Objavljuje u ~asopisu Vijenac. U kritike u vi{e ~asopisa i na Hrvatskome radiju. S B. Kragi}em uredio Film- Centru za film i kulturu August Cesarec sudjeluje u filmskoj edukaciji ski leksikon LZ Miroslav Krleà. Zagreb. osnovo{kolaca i srednjo{kolaca. Zagreb. Tomislav Kurelec (Karlovac, 1942). Diplomirao na Filozofskom Josip Grozdani} ([ibenik, 1969), diplomirao strojarstvo na Fakul- fakultetu u Zagrebu. Filmski kriti~ar, suradnik vi{e ~asopisa, kolumnist u tetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Suradnik je tjednika TV Story, Vijencu, urednik je filmskoga programa na HTV. Zagreb. HTV-ove filmske emisije Savr{eni svijet, mjese~nika Total film i dvotjed- nika Vijenac te recenzent filmskog programa HTV-a. Zagreb. Elvis Leni} (Pula, 1971). Diplomirao strojarstvo na Tehni~kom fakultetu u Rijeci. Predaje strojarsku grupu predmeta na Tehni~koj {koli u Puli. Luka Gusi} (Split, 1962), diplomirao filmsko i TV-snimanje na Aka- Sura|uje u Glasu Istre te u Hollywoodu. ^lan je umjetni~ke skupine [i- demiji dramske umjetnosti i grafiku na Likovnoj akademiji, Zagreb. Bavi kuti machine, autor je nagra|ivanih dokumentarnih filmova Cuki (2001), se dizajnom novina, ~asopisa, plakata i knjiga. Likovni urednik u ovom Pra{}ina (2002) i Teza (2004). ~asopisu. Zagreb. Katarina Mari} ([ibenik, 1971), diplomirala kroatistiku na Filozof- Janko Heidl (Zagreb, 1967), apsolvent reìje na ADU, radi kao po- skom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje filmske i knjièvne kritike. Stalna mo}nik reìje, kriti~ar u Ve~ernjem listu, suradnik na HTV. Zagreb. suradnica Vijenca, recenzentica filmskoga programa HTV-a. Zagreb. Urednica u ovom ~asopisu. Zagreb. Goran Ivani{ (Rijeka, 1976), student Medicinskog fakulteta u Za- grebu. Objavljuje filmske kritike, intervjue. Stalni suradnik Vijenca. Za- Dario Markovi} (Zenica, 1959), diplomirao komparativnu knjièv- greb. nost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao filmolo{- kom temom. Bio je glavni urednik ~asopisa Kinoteka i urednik nekoliko Marcella Jeli} (Split, 1974), diplomirala na Grafi~kom fakultetu u filmskih emisija na HTV-u, filmske kritike objavljuje u vi{e ~asopisa. Za- Zagrebu. Sura|ivala kao novinarka u vi{e novina i ~asopisa (Slobodna greb. Dalmacija, Jutarnji list, Total film, TV Story), ~esto pi{u}i o filmskim te- Diana Nenadi} (Split, 1962), diplomirala na Fakultetu politi~kih mama. Zagreb. znanosti u Zagrebu. Filmska kriti~arka i urednica filmskih emisija na Tre- Goran Kova~ (Zagreb, 1975), apsolvent komparativne knjièvnosti }em programu Hrvatskoga radija, suradnica Vijenca, glavna urednica Za- i ~e{kog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao kriti~ar objavlji- pisa, sura|ivala je u vi{e novina i ~asopisa, bila urednica u ovom ~asopisu. vao u nekoliko ~asopisa i na filmskom internet portalu vip. movies. Re- Zaposlena u Hrvatskom filmskom savezu. Zagreb. datelj i scenarist nagra|enog kratkometra`nog igranog filma Studentova Bo{ko Picula ([ibenik, 1973), diplomirao politologiju i magistrirao èna (2000). Umjetni~ki direktor me|unarodnog One Take Film Festiva- me|unarodne odnose na Fakultetu politi~kih znanosti u Zagrebu. Pi{e za la. Zagreb. Globus, Vijenac i Totalfilm. Recenzent filmskog programa, te scenarist i novinar emisije o filmu Kokice na HTV-u. Voditelj tribina KIC-a o animi- Bruno Kragi} (Split, 1973), diplomirao komparativnu knjièvnost i ranom filmu. Zagreb. romanistiku u Zagrebu gdje je 2004. magistrirao filmolo{kom temom. Radi u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleà, s N. Gili}em je uredio Damir Radi} (Zagreb, 1966), diplomirao povijest i komparativnu Filmski leksikon LZ Miroslav Krleà. Suradnik Hrvatskoga radija i Vijen- knjièvnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Filmski suradnik LZ ca, suurednik ~asopisa 15 dana. Urednik u ovom ~asopisu. Zagreb. Miroslav Krleà, Filmskoga programa HTV i Vijenca, urednik je emisije 181 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str. 181 do 182 O suradnicima

Filmoskop Tre}ega programa Hrvatskog radija, filmski kolumnist Nacio- Tomislav [aki} (Zagreb, 1979). Diplomirao komparativnu knjièv- nala te urednik za film u Pro-leksisovu Hrvatskom op}em enciklopedij- nost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na poslijediplom- skom leksikonu. Knjièvni je suradnik [kolske knjige i kriti~ar na T-por- skom studiju kulturalnih studija. Stru~ni suradnik-pripravnik u Leksiko- tala. Objavio je knjige poezije Lov na risove (Zagreb, 1999) i Jagode i ~o- grafskom zavodu Miroslav Krleà. Od sije~nja 2003. suvoditelj projekci- kolada (Zagreb, 2002), suautor je monografije Ante Babaja (Zagreb, ja Kinokluba Zagreb. Objavljivao u Zarezu, Zapisu, 15 dana i ovdje. Za- 2002). Zagreb. greb.

Daniel Rafaeli} (Bitola, 1977) Diplomirao je povijest na Filozof- Ivo [krabalo (Sombor, 1934), diplomirao i magistrirao na Pravnom skom fakultetu u Zagrebu, zaposlen u Hrvatskoj kinoteci (Hrvatski dr- fakultetu u Zagrebu te diplomirao na Akademiji za kazali{nu umjetnost, àvni arhiv) kao mla|i filmolog. Zagreb. Zagreb. Bio je dramaturg u Zagreb filmu i Jadran filmu, savjetnik za re- Slaven Rogo{i} (Split, 1980). Diplomirao dramaturgiju na zagre- pertoar u Croatia filmu, reìrao dokumentarne filmove, pisao scenarije, ba~koj Akademiji dramske umjetnosti i filmsku reìju na rimskoj Scuola bio pomo}nik ministra kulture, zastupnik u Saboru i profesor na Akade- Nazionale di Cinema. Bio dramaturg predstave Na kamenju u splitskom miji dramske umjetnosti, Zagreb. Publicist i filmski kriti~ar, objavio je dva Gradskom kazali{tu mladih 2000, koredatelj filma Un giorno a Roma izdanja cjelovite povijesti hrvatskog filma (Izme|u publike i dràve Po- (2002, s jo{ 5 redatelja), reìrao kratkometra`ni film Punto e a capo vijest hrvatske kinematografije 1896-1980, Zagreb, 1984; te 101 godina (2002). filma u Hrvatskoj, 1896-1997, Zagreb, 1998) te vi{e monografskih knji- ìca o filmu. Objavio i magisterij (Samoodre|enje i odcjepljenje Pouke Dragan Rube{a (Opatija, 1956), diplomirao na Ekonomskom fa- iz nastanka dràve Banglade{, 1997). Urednik u ovom ~asopisu. Zagreb. kultetu. Stalni je suradnik, kao novinar i filmski kriti~ar, Novog lista, Hollywooda, Vijenca i dr., a bavi se i prevo|enjem s engleskog i talijan- Stjepko Teàk (Poùn kraj Ozlja, 1926). Diplomirao na Vi{oj peda- skog jezika. Opatija. go{koj akademiji i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1965. stekao doktorat filolo{kih znanosti. Bio je profesor metodike nastave jezika i Mario Sabli} (Zagreb, 1962), diplomirao filmsko i TV snimanje na filma na Pedago{koj akademiji i na Filozofskom fakultetu te dekan obje Akademiji dramske umjetnosti, Zagreb. Ure|ivao filmsku rubriku u Hr- ustanove. Uz metodiku nastave jezika, knjièvnosti i filma bavi se i dija- vatskom slovu, sura|ivao u vi{e ~asopisa. Djeluje kao filmski snimatelj i lektologijom te suvremenim hrvatskim jezikom. Predaje na raznim kriti~ar. Zagreb. metodi~kim, filmskim i medijskim seminarima, autor je niza ud`benika i @eljko Sari} (Zagreb, 1951) Diplomirao kameru na ADU. Kao asi- jezi~nih priru~nika, sudjeluje na stru~nim skupovima u zemlji i inozem- stent snimatelja radio s Franom Vodopivcem i Oktavijanom Mileti}em stvu. Bio je urednik ~asopisa »Modra lasta«, priredio je brojna knjièvna (Talijin trag, 1978). Kao direktor fotografije sura|uje s redateljima kao djela, uklju~uju}i [aljive narodne pripovijetke (12 izdanja, 1963-1980) i {to su Rudolf Sremec, [ime [imatovi}, Vatroslav Mimica, Nikola Babi}, [aljive narodne pri~e (1997, 2001). Izbor iz objavljenih knjiga: Film u Vladimir Tadej, Zlatko Sudovi}, Eduard Gali}, Radovan Ivan~evi}, Petar nastavi hrvatskosrpskog jezika, (Zagreb, 1967), Uvo|enje u umjetnost fil- Krelja, Jakov Sedlar, Mladen Juran, Zrinko Ogresta i Vinko Bre{an. Sni- ma i televizije (s M. Vrabecom, Novi Sad, 1977), Hrvatski na{ osebujni mao Filmski arhiv grada Zagreba (1983-91), ciklus od preko 300 naslova, (Zagreb, 1995, 2000), Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 i 2 (Za- samostalno autorski izvedenih, kojima prati ìvot Zagreba. Od 1991-96. greb, 1996 i 1998), Hrvatski na{ (ne)zaboravljeni (Zagreb, 1999), Meto- godine radi i kao snimatelj za HRT (preko 200 emisija). Prvi samostalni dika nastave filma (Zagreb, 2002), Jezi~ne mijene i prijelomi u hrvatskoj film (scenarij, reìja, kamera) Slike vremena uklju~uje kadrove snimane umjetnosti rije~i (Zagreb, 2002), Hrvatski na{ ne-podobni (Zagreb, tijekom 18 mjeseci. Snimio je i eksperimentalne filmove Sustav jednog 2004). (2001) te Dance Faust Dance (suautor T. Perica, 2002) te dokumentarne filmove Bokci (2003) i 4 dana u prosincu (2004). Snimio je i kratkometra- Hrvoje Turkovi} (Zagreb, 1943), diplomirao i doktorirao na Filo- `ni igrani film Zvonar katedrale (2003). Dobitnik je vi{e hrvatskih i stra- zofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirao na NYU, New York City. Izvan- nih nagrada, bavi se i umjetni~kom fotografijom. redni profesor na Akademiji dramske umjetnosti. Objavio vi{e knjiga (Filmska opredjeljenja, 1985; Metafilmologija, strukturalizam, semiotika, Vladimir C. Sever (Zagreb, 1970), diplomirao novinarstvo na Fa- 1986; Razumijevanje filma, 1988; Teorija filma, 1994, 2000; Umije}e fil- kultetu politi~kih znanosti. Prevodi, pi{e filmske i knjièvne kritike, su- ma, 1996; Suvremeni film, 1999; Razumijevanje perspektive Teorija li- radnik u novinama, ~asopisima i na radiju. Objavio knjigu proznih rado- kovnog razabiranja, 2002; Hrvatska kinematografija, zajedno s V. Majce- va Petrino uho (Zagreb, 1998), reìrao kratki igrani film (Panda & Pan- nom, 2003). Bio glavni urednik ovog ~asopisa 1995-2004, sada je ured- dora, 2002). Zagreb. nik. Zagreb.

182 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS, JEDINI HRVATSKI STRU^NI I ZNANSTVENI FILMSKI ^ASOPIS i ove Vas godine poziva na pretplatu!

U ~etiri broja u 2005. (41-44) objavit }emo studije, kriti- Kvalitetu ~asopisa jam~e imena suradnika vode}ih hr- ke i eseje o suvremenim filmskim trendovima i vrijedno- vatskih i stranih filmskih stru~njaka i kriti~ara kao {to su stima, o filmskim festivalima (Motovun, Pula, Zagreb, Midhat Ajanovi}, Alberto Bendazzi, Noel Carroll, Maria Split...), o filmskim zvijezdama, o hrvatskom filmu devedesetih, o novim medijima, o klasicima hrvatskog, europ- Ferencuhova, Nikica Gili}, Silvestar Kolbas, Bruno Kragi}, skog, azijskog i ameri~kog filma i animiranog filma, o Igor Kor{i~, Dejan Kosanovi}, Petar Krelja, Tomislav Kure- filmskim vrstama, o scenariju, o filmskoj glazbi, o film- lec, Katarina Mari}, Jo{ko Maru{i}, Diana Nenadi}, Irena skom izdava{tvu i brojnim drugim temama. Paulus, Jurica Pavi~i}, Ante Peterli}, Damir Radi}, Robert Riesinger, Rada [e{i}, Ivo [krabalo, Zoran Tadi}, Igor To- Razinom ozbiljnosti i {irinom pristupa Ljetopis se nametnuo kao jedan od najboljih hrvatskih kulturnih ~asopisa mljanovi}, Hrvoje Turkovi}, Slaven Ze~evi} provjerite za{to! i brojni drugi.

HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS PRETPLATA ZA 2005. GODINU

Pretplatu za brojeve 41, 42, 43. i 44. u iznosu od 150,00 kuna pla}am(o) na `iro-ra~un Hrvatskog filmskog saveza. Pretplatu za inozemstvo, u iznosu od 60 USD ili u protuvrijednosti drugih valuta, pla}am(o) na devizni ra~un Hrvatskog filmskog saveza broj: 2100058638 / 070

S.W.I.F.T. ZABA HR 2X ili ~ekom ______(broj ~eka, banka itd.), koji {aljem(o) po{tom na va{u adresu.

Primjerke Hrvatskog filmskog ljetopisa {aljite na adresu: ______

______

broj osobne iskaznice (za osobu) ______

Mati~ni broj pretplatnika (za ustanovu) ______

Vlastoru~ni potpis osobe ili ovla{tene osobe za ustanovu: ______

U ______, dne ______Pe~at ustanove

Hrvatski filmski savez/Croatian Film Clubs Association, Dalmatinska 12, 10000 Zagreb, Croatia, tel. 385 (0)1 48 48 771, faks/tel. 385 (01) 48 48 704 E-mail: [email protected], [email protected] Web site: www.hfs.hr

183 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. HRVATSKO DRU[TVO FILMSKIH KRITI^ARA Savska cesta 131, 10000 Zagreb, telefon/telefaks: 6192091 (tajnica HDFK) Internet: www.hdfk.hr e-mail: [email protected] OBAVIJESTI 17. o`ujka 2005.

NOVA E-MAIL I WEB ADRESA HDFK HDFK je dobio vlastitu domenu na Carnetu. Nova adresa web stranice je www.hdfk.hr. Nova e-mail adresa je [email protected]. ^lanovi koji `ele mogu dobiti adresu preko HDFK ([email protected])

^LANOVI HDFK U FRIBOURGU, LECCEU, WIESBADENU I SAN FRANCISCU Dragan Rube{a bio je ~lan ìrija FIPRESCI na festivalu u Fribourgu, [vicarska. Bruno Kragi} izabran je za ~lana ìrija FIPRESCI na festivalu u Lecceu, Italija. Vladimir Cvetkovi} Sever izabran je za ~lana ìrija FIPRESCI na festivalu u Wiesbadenu, Njema~ka. Zlatko Vida~kovi} izabran je za ~lana ìrija FIPRESCI na festivalu u San Franciscu.

^LANARINA ZA 2005. GODINU I NOVA KNJIGA HDFK Svi ~lanovi koji plate ~lanarinu do kraja svibnja dobit }e u lipnju knjigu Dragana Rube{e o neholivudskom filmu (s predgovorom Jurice Pavi~i}a) u izdanju HDFK i AGM-a. Knjiga }e biti promovirana na Festivalu igranog filma u Puli.

NAGRADA VLADIMIR VUKOVI] S obzirom da tijekom 2004. godine komisija za dodjelu nagrade Vladimir Vukovi} nije donijela odluku o dobitniku nagrade za 2003, Skup{tina HDFK (na zasjedanju 7. 2. 2005) zaklju~ila je da za tu godinu nema dobitnika. Za dodjelu nagrade za 2004. godinu izabrana je komisija u sastavu: Nikica Gili}, Bruno Kragi} i Tomislav Brlek. Komisija ima mandat od dvije godine s mogu}no{}u reizbora. Zainteresirani ~lanovi mogu poslati radove na adresu HDFK. Visina nagrade je 5000 kuna u DVD-ovima, CD-ovima, knjigama, uredskom materijalu i sl. ili 2500 kuna na `iro-ra~un preko ugovora o djelu.

ARHIV I MEDIJATEKA HDFK HDFK je zakupio prostor za svoj arhiv te za~etak medijateke (donacija filmskih knjiga i kataloga Branke Sömen) po cijeni od 625 kuna mjese~no. Skup{tina je donijela odluku da se Medijateka HDFK osnuje po useljenju HDFK u prostor Kino Tu{kanac (ljubazno{}u Hrvatskog filmskog saveza), kada }e se tamo preseliti i arhiv te uputiti apel svim ~lanovima za donacije knjiga, ~asopisa i filmova na svim medijima.

POTICAJ NEKOMERCIJALNOM FILMSKOM PRIKAZIVALA[TVU S obzirom na probleme art kina s napla}ivanjem prikaziva~kih prava za hrvatsku filmsku klasiku, HDFK }e uputiti apel Ministarstvu kulture za rje{avanje tog problema. Tekst apela sastavilo je povjerenstvo u sastavu dr. Mato Kukuljica i dr. Hrvoje Turkovi}, koje je ovla{teno i za daljnje kontakte s Ministarstvom kulture po tom pitanju u ime HDFK, osobito pri izradi Zakona o filmu.

184 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 41, str.

U filmskoj rubrici Vijenca pro~itajte:

FELJTON HRVATSKI FILMSKI REDATELJI Nenad Polimac (igrani film), Zoran Tadi} i Dario Markovi} (dokumentarni film), Jo{ko Maru{i} (animirani film), Hrvoje Turkovi} (eksperimentalni film) DÉJA-VU Ante Peterli}a FILMSKA KRONIKA Tomislava Kurelca KINO I VIDEO PREMIJERE pi{u: Diana Nenadi}, Dragan Rube{a, Vladimir C. Sever, Katarina Mari}, Tomislav êgir i Juraj Kuko~ TV PREMIJERE pi{u Elvis Leni} i Tomislav êgir FILMSKA GLAZBA I CD-SOUNDTRACK Irene Paulus GLUMCI IZ SJENE Katarine Mari} PRETPLATNI PORTRETI istaknutih hrvatskih i stranih redatelja ESEJI o filmskim temama pi{u Bruno Kragi}, LISTI] Marijan Krivak i drugi FILMSKA ÊTVRT Bo{ka Picule vijesti iz Ime i prezime ili puni naziv ustanove: hrvatskog, europskog i ameri~kog filma, internet, najave filmskih premijera u hrvatskim kinima, najave TV premi- ______jera Adresa na koju se {alje VIJENAC: FESTIVALI izvje{}a s europskih (Venecija, Cannes, ______Berlin) i hrvatskih filmskih festivala i revija (Pula, ______

Motovun, Zagreb, Split, Animafest, Dani hrvatskog Godi{nja pretplata (26 brojeva) iznosi 200 kn, za kulturne, filma, Festival filmova u jednom kadru, Dubrovnik, znanstvene i obrazovne ustanove 150 kn, a za u~enike i studente 100 kn. Pretplata za inozemstvo: Europa 72 EUR, izvan Europe Poèga, revije HFS) 150 USD. Doma}e uplate dozna~iti na ìro ra~un 2360000- 1101517838 s naznakom »za Vijenac«. Devizne uplate dozna~iti INTERVJUI s uglednim hrvatskim i stranim filmskim na ìro ra~un kod Zagreba~ke banke u Zagrebu 2360000- 1000000013/3206505 s naznakom »za Vijenac«. umjetnicima Pretplatni listi} i kopiju uplatnice po{aljite na adresu Vijenca, Uli- ca Matice hrvatske 2, ili na telefaks 01 4819 322.

NA KIOSCIMA Pe~at ustanove Potpis pretplatnika I U PREPLATI! U ______, dana ______2005.

185 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 41/2005.