IBRO MANGAFIĆ KOMPOZITOR, MUZIČAR, PEDAGOG

DIJAMANTNI DRAGULJ NAŠE NARODNE MUZIKE

Jedan od najvećih živućih kompozitora u BiH Ibro Mangafić danas ima 62 godine i živi u Sarajevu, gradu u kojem je rođen i u kojem je stasao kao umjetnik i otišao u legendu za života kao jedan od najplodonosnijih kompozitora na našim prostorima u drugoj polovini 20. vijeka. Rođen je 13.10.1951. godine na sarajevskoj Baščaršiji, u Halačima, baš tamo gdje je nikla “Kuća sevdaha”, u kojoj je nanizana niska najvećih bh. sevdalijskih dragulja.

Po opredjeljenju muzičar, kao trinaestogodišnjak se počeo družiti sa gitarom. kao u najljepšoj bajci počeo je svirati sa djecom iz čaršijske mahale, a sa petnest godina je imao svoj bend. Grupa se zvala “Plavi dijamanti”! Ko je tada mogao pretpostaviti da je to simboličan naziv za rađanje “dijamantnog dragulja” bh. narodne draguljarnice.

Nakon raspada ove grupe, u novembru 1967. godine Ibro kompletira orkestar u kojimu je pored njega bio i Ljubo Kešelj (harmonikaš), Čurkan Durić (bubnjar) i Paša Bikić (pjevačica). Jedno vrijeme su nastupali i “pekli zanat” po restoranima širom tadašnje Jugoslavije, a ponajviše u Sarajevu. Nakon odsluženja vojnog roka 1973- godine ozbiljnije i angažovanije ulazi u svijet muzike, estrade i komponovanja. Tada nastaju stihovi za prvu njegovu pjesmu "Ti kraljice moga srca" koju je otpjevao Nedžad Imamović, u pratnji orkestra RTV BIH.

Noseći u sebi od djetinjstva dah sevdaha, melodije rodnog Sarajeva i Bosne, Ibro kreće na višedecenijsku misiju stvaranja muzike za narod i lansiranja mladih pjevačkih snaga u svijet slavnih. Njegova profesionalna muzička karijera je imala kontinuiranu tendenciju uspona. Od 1973. godine da danas, komponovao je preko 700 pjesama (LP-ploča, muzičkih kaseta, kompakt diskova i DVD albuma) za različite diskografske kuće ( , RTV Beograd, iz Aleksandrovca, iz Zagreba, RTV Ljubljana, Beograd, Sarajevo Disk). Mnoge njegove kompozicije se smatraju biserima narodne muzike i nemjerljivim bogatstvom našeg narodnog melosa.

Kao kompozitor, saradnju je ostvario sa najboljim orkestrima sa ex Jugoslavije kao što su: orkestar Branimira Đokića, Dragana Aleksandrića, Ljube Kešelja, Dragana Stojkovića Bosanca, Miroljuba Aranđelovića Kemiša, Omera Pobrića, Duleta Jovanovića, Bore Višnjičkog, Miće Radovanovića.

Istovremeno Ibro je nastupao sa svojim orkestrom širom bivše države, ali i van njenih granica. Ta njegova umjetnička aktivnost obuhvata preko 3.500 nastupa i koncerata. Kao dokaz kvaliteta njegovog orkestra, potrebno je naglasiti, da je isti odobran kao jedini orkestar koji je za vrijeme održavanja Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, bio zadužen za animaciju stranih gostiju u prestižnom hotelu Holiday Inn.

Neke njegove pjesme danas imaju muzejske vrijednosti. Duga je lista, a mali prostor za nabrajanje. Podatak da su nosači zvuka sa njegovim pjesmama prodati u ukupnom tiražu većem od 5 miliona primjeraka, najbolje kazuje o njegovom stvaralačkom opusu. Njegove kompozicije su i danas prepoznatljivi evergrin muzičke scene širom balkanskih prostora.

U protekle četri decenije ostavio je zapažen trag kao član, predsjednik žirija domaćih i internacionalnih takmičenja, konkursa za interpretaciju i kompoziciju, prestižnih nagrada, žirija značajnih festivala, na kojima se sam često pojavljivao i u drugoj ulozi, kao kompozitor pjesama koje su izvođene na istim. Na festivalu “Vogošća” pobjeđuje dvije godine zaredom 1989.i 1990. godine sa pjesmom “Pokloni mi noćas dušu” i pjesmom "Vjetrovi tuge" oba puta u interpretaciji Hanke Paldum. Godine 1991. dobiva poziv od reditelja Benjamina Filipovića da se sa svojim orkestrom pojavi u filmu "Praznik u Sarajevu" u kojem pjeva tri velike njegova hita. U aprilu 1992. godine u Sarajevu Hanka Paldum se pojavila se pred skupštinom na građanskom protestu protiv rata i otpjevala čuvene stihove: "Musliman, Srbin i Hrvat, sve je to narod moj", čiji je autor Ibro i na taj način izrazila nezadovoljstvo blokadom Sarajeva.

U toku njegove dugogodišnje karijere ostavio je i zapažen trag kao član mnogih organizacija i udruženja, čiji je cilj bio unapređenje muzičke kulture i stvaralaštva, uključujući zaštitu intelektualne svojine i autorskih prava. U periodu od 1978-1982 Udruženja estradnih radnika BiH imenuje ga svojim delegatom u Vijeću udruženog rada opštine Stari Grad. Funkciju člana predsjedništva Udruženja estradnih radnika BiH muzičke scene obnaša dva mandata u periodu od 1978. do 1986. godine. S ciljem isticanja važnosti i prestižnosti navedene funkcije, navodimo i ostale članove predsjedništva, eminentne pripadnike muzičke zajednice, kao što su: Zlatko Daniš, Omer Pobrić, Neda Ukraden, Nada Obrić, Mahir Paloš, Eso Arnautalić i Ranko Rihtman. Od 2000. do 2010. godine bio je član društva za zastupanje i zaštitu autorskih prava "Sine qua non". Među prvim je inicijatorima osnivanja i formiranja novog udruženja „Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca"(AMUS), čiji je član redovne skupštine, kao i član upravnog odbora.

Ibro Mangafić i njegova pojava na jugoslovenskoj muzičkoj sceni je koincidirala sa talasom “zlatne generacije” velikih i legendarnih današnjih zvijezda. Da nije bilo njega naša narodna muzika bi bila mnogo siromašnija, jer njegove pjesme najautentičnije svjedoče o jednom narodu, jednom dobu i čitavoj jednoj plejadi velikana bh. estradne scene rođene osamdesetih godina prošlog vijeka u “Mangafić muzičkoj radionici”. Između ostalih to su: Ferid Avdić, Hanka Paldum, Halid Bešlić, Amela Zuković, Halid Muslimović, Mladen Tomić, Zehra Bajraktarević, Meho Puzić, Ćazim Čolaković, Snježana Komar, Dževad Preljević Mrvica, Hasiba Agić, Rizo Hamidović, Rifat Tepić, Sulejman Ramadan Ramče, Dajana Dizdarević, Fikret Kujundžić, Fikret Šurković, Beba Dacić, Radenko Ostojić, Ibro Selmanović, Osman Hadžić, Jasna Mangafić, Šerif Konjević, Zlatan Tepić.....

Dobitnik je brojnih nagrada i prizanja, koje su opravdale njegov kvalitet i istrajnost, od kojih posebno ističemo dvije Estradnu nagrada BiH, koju mu je dodijelio "Savez udruženja Estradnih radnika SR BIH" 1980. godine, kao i Estradnu nagradu Jugoslavije, kao najveće moguće priznanje koje je mogao dobiti jedan umjetnik u bivšoj nam državi, a koju mu je dodijelio "Savez organizacija radnika estradne djelatnosti Jugoslavije" 1989. godine. Vlasnik je desetina zlatnih, platinastih i dijamantskih ploča1,kao i Disko-olimpa, koji je dobio 1983. godine kao Diskotonovo najveće priznanje za ostvareni najveći tiraž u toj godini preko 500.000 primjeraka. Dobitnik je i muzičkog oskara kao folk kompozitor decenije.

Ibro Mangafić ostaje upisan kao jedan od vrhunskih stvaralaca naše narodne muzike koji je za sobom ostavio duboki trag. Tokom minule četiri decenije rada kao muzičar, kompozitor, pedagog i vođa orkestra gradio je tradiciju naše muzike, postavio na vrh sve prave i trajne vrijednosti u muzičkom stvaralaštvo našeg naroda, udarao temelje prvim velikim diskografskim kućama u BiH. On je kompozitor koji je imao veliki smisao za komponovanje narodne muzike kao i bogatu muzičku kulturu i širinu poznavanja narodnog melosa.

Ibro je nalik jednoj renesansnoj osobi i umjetniku! Nakon njegove pojave bh. estradna escena i diskografija su se podmladile i doživjele renesansu! Zato je zaslužio da bude naša muzička legenda.

Ako je uopšte moguće napraviti izbor po recepturi “Najbolje od Ibre Mangafića” evo liste najboljih njegovih muzičkih djela, koje je narod prigrlio kao svoje: “Ti si ta”, “Sa, sa Sarajevo, “Kani suzo izdajice”, “Posljednji put večeras”, “Dijana ljubavi”, “Kad raskopčam jeleče”, “Otišo si dragane”, “Tvoje oči plave ”, “Izađi mala ”, "To nije sa sa", "Zoro moja, zoro plava"; "Hvala ti hvala", "Garavuša moja mala", "Prosjak ili car", "Kad bi život moj sto godina bio", "Marizela", "Mirela",......

Raznovrsnost u komponovanju ga čini još većim umjetnikom. Svoj kompozitorski opus je obogatio i pjesmama pisanim u duhu sevdaha, poput sada već antologijskih “Oj Krajino”, ili “Ljepotice sa Baščaršije”, "Fata sa Vratnika".

Pored dokazanog profesionalnog uspjeha kao gitariste, tekstopisca i kompozitora, neophodno je istaći i uspjeh koji je Ibro ostvario u privatnom životu. Od svoje 17-te godine u braku je sa Senadom, svojim životnim saputnikom, sa kojom ima dvoje djece, sina Jasmina i kćerku Jasminu. Sin, rođen 1969. godine, se također bavi istim poslom kao i otac, a oženjen je za Jasnu Zaimović Mangafić, koja je vrhunski interpretator zabavne i narodne muzike, s kojom ima dvoje djece. Unuk Dino, rođen 1997. godine, je već sa trineast godina osnovao rok grupu pod nazivom "Maximum Power", koja je 2012. u Berlinu bila predstavnik BiH na međunarodnom rok festivalu. Kao velikog talenta za sviranje gitare kompanija "Yamaha" ga bira kao promotera njihovih gitara na svjetskim izložbama instrumenata.Kao kompozitor i producent već se okušao na festivalu "Sunčane skale" 2013-te na kojem je jedan od učesnika interpretirao njegovu pjesmu. Do sada već ima preko 50 svojih kompozicija. Ibro, očigledno, ne mora da se brine o tome ko će ga naslijediti.

1 Diskos: Dijamantni tiraž, Album LPD 1174, Za platinasti tiraž albuma LPD 1260 Diskoton: Za ukupan tiraž nosača zvuka (Dijamantska ploča, LP 8086, "Ti si ta"; Ferid Avdić, Platinasta ploča; "Ti si ta", platinasta ploča; "Izađi mala", dijamantska ploča; "Tvoje oči plave ", dijamantska ploča) PGP RTB: "Kad bi me voljela", Srebrena; "Pesma o momku mom", Platina; "Pesma o momku mom", 1 puta dijamantska Sarajevo Disk: Za ukupan tiraž nosača zvuka ("Daj mi daj", Dijamantska ploča 1986; "Sve se vrti u krug", Zlatna ploča 1986)