Broj 208, Svibanj 2008

U ovom broju: Uprava s Kolegijem direktora 3 Reverzibilka poput suhog zlata 4,5 Konferencija za novinare HEP-a: U ozra~ju pitanja o cijeni 6 248 Puštena u rad TS Gomilica 7 208 Elektrodalmacija revitalizirala Centar upravljanja i sustav daljinskog vo|enja 8 Prvo savjetovanje HP CIRED-a 9-11 MIPRO 2008. – Izvorni hrvatski brand 12 Nuklearka (više) nije zabranjena tema 13 Gospodarenje energijom – klju~ opstanka 14-17 Trideset godina Elektrotehni~kog fakulteta u Osijeku 19 Sve veća glad za energijom sve više ljudi 22-24 Kućište generatora sretno doputovalo u HE Zaku~ac 27 Remont HE Dubrovnik: Preživjeti do revitalizacije 30, 31 Gradilište Bloka L u TE-TO Zagreb: Montaža opreme u punom zamahu 32, 33 Pogon Sunja: Dvije kapitalne investicije za preporod 34, 35 \ur|a Su{ec Glavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika

U završnici svibanjskog broja HEP Vjesnika, analizirati, a cjelokupan sklop ventila zamijenit će se ~injenicu da rije~ urednika na tiskarske strojeve novim. Kvar u NE Krško dospijeva posljednja iskoristili smo da naše ~itatelje Nakon završenog popravka i pregleda opreme, objektivno izvijestimo o kvaru u NE Krško 4. lipnja o.g., elektrana će se priklju~iti na elektroenergetski sustav – nultog, najnižeg na kojeg je hrvatska ali i javnost europskih zemalja, sredinom sljedećeg tjedna. osobito onih u slovenskom okruženju, burno reagirala. Razlog za veliko zanimanje javnosti u cijeloj stupnja na Umiruju}e informacije o „nenormalnom doga|aju“ Europi bilo je aktiviranje sustava obavješćivanja u u jednom nuklearnom postrojenju, bez obzira na to slu~aju nuklearne nesreće unutar europske zajednice ljestvici IAEA što je rije~ o doga|aju koji, prema ljestvici nuklearnih (The European Community Urgent Radiological doga|aja Me|unarodne agencije za nuklearnu energiju Information Exchange - ECURIE). (IAEA) spada u nulti od mogućih osam - zna~i najniži Tijekom doga|aja i nakon njega nije bilo stupanj (obuhvaća obi~ne kvarove bez ikakvog utjecaja utjecaja na zdravlje stanovništva i zaposlenih, a na ljude i okoliš), javnost je prihvatila s nevjericom, tako|er nije bilo ni ispuštanja u okoliš.“ pou~ena ~ernobilskim iskustvom. Što se doista Spomenimo da su mjerodavna tijela Republike dogodilo? Hrvatske, odnosno Državna uprava na zaštitu i 31 U službenoj informaciji vodstva NE Krško, spašavanje, Državni zavod za zaštitu od zra~enja objavljenoj 6. lipnja o.g., stoji: i Državni zavod za nuklearnu sigurnost, nakon „U 23. ciklusu elektrana je radila neprekidno 210 prve informacije o doga|aju u NE Krško, aktivirali dana bez ograni~enja. Dana 4. lipnja 2008. u 15:07, sustave za praćenja stanja i predvi|anja razvoja operativna posada Elektrane primijetila je povećano doga|aja. Naime, informacija o doga|aju u NE ispuštanje primarnog sustava. Krško zaprimljena je preko me|unarodnih sustava Posada je poduzela mjere sukladno propisanim EMERCON (Me|unarodne agencije za atomsku postupcima i pokušala izolirati i identificirati puštanje. energiju - IAEA) i ECURIE (Europske komisije). Tako|er, U me|uvremenu, puštanje je prešlo ograni~enja Državni zavod za nuklearnu sigurnost kontinuirano je prema tehni~kim specifikacijama, koja zahtijevaju bio u kontaktu s NE Krško i Slovenskom upravom za zaustavljanje elektrane i uspostavu uvjeta hladne nuklearnu sigurnost. zaustave. U 15:56 sati proglašen je najniži stupanj U NE Krško taj kvar smatraju neuobi~ajenim „nenormalnog doga|aja“. Elektrana je zapo~ela doga|ajem samo stoga što u radu postrojenja tijekom snižavati snagu u 16:50 brzinom od 5 MW u minuti, tri godine nije bilo nikakvog odstupanja od normalnih sukladno normalnim pogonskim postupcima. Iz radnih parametara. Izjavili su da kvar zapravo spada mreže je isklju~ena u 19:31 sati. Za vrijeme doga|aja, me|u o~ekivane doga|aje, za koje je posada NE Krško puštanje je bilo stabilno te je iznosilo približno dobro pripremljena. 3 m3 /h. Doga|aj nisu pratili drugi otkazi ili poteškoće. Svi stru~njaci se slažu da to nije bio opasan Tijekom doga|aja nisu aktivirani sigurnosni sustavi kvar, ali naglašavaju da je dio hrvatskih i inozemnih elektrane, jer za to nije bilo potrebe. Reaktor je ru~no medija doga|aj nepotrebno preuveli~ao i to zbog zaustavljen spuštanjem kontrolnih šipki, a podkriti~an administracijske pogreške Slovenske državne uprave je bio u 19:50 sati. U 19.55 sati ušlo se u zaštitnu za nuklearnu sigurnost. Oni su, naime, incident zgradu. Utvr|eno je puštanje na 2-in~noj liniji za IAEA-i najprije zabunom prijavili na pogrešnom mjerenje temperature primarnog sustava. Hla|enje obrascu, ali je pogreška odmah uo~ena i ispravljena. elektrane do stanja hladne zaustave zapo~elo je u Najburnije je reagirala Austrija, tvrdeći da je slu~aj 21:00 sat. Kraj „nenormalnog doga|aja“ proglašen je s izvanrednim zaustavljanjem NE Krško poljuljao 5. lipnja 2008. u 12:40 sati, kada se elektrana nalazila povjerenje u postojeći sustav obavješćivanja o takvim u stanju hladne obustave. Tijekom trajanja doga|aja, incidentima. proslije|eni su svi zahtijevani podaci mjerodavnim Vodstvo NE Krško je pravodobno izvješćivalo lokalnim i republi~kim institucijama. Upravu i dispe~ere HEP-a o smanjivanju snage Podrobnim pregledom potvr|eno je puštanje i o ostalim relevantnim okolnostima. Mi smo, 52 izolacijskog ventila na liniji za mjerenje temperature angažiranjem drugih elektrana kompenzirali isporuku primarnog sustava (drugi izolacijski ventil na vrućoj uskraćenih koli~ina elektri~ne energije, a nakon liniji primarnog sustava) kroz oštećeni brtveni paket sanacije kvara, kako se o~ekuje, NE Krško će biti u uz vreteno ventila. Otkazivanje će se podrobno pogonu do 10. lipnja o.g.

2 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. UPRAVA S KOLEGIJEM DIREKTORA HEP-a

Ostvarena misija uz visoku cijenu

Prvi ovogodi{nji sastanak Uprave s Kolegijem u sustavu javne usluge (13 posto ukupne potro{nje DOVOLJNO ELEKTRI^NE ENERGIJE ZA SVE KUPCE direktora HEP-a odràn je 27. svibnja, s dnevnim redom elektri~ne energije). HEP-a uobi~ajenim za takve sastanke. Od posljednjeg sastanka Govore}i o financijskim pokazateljima poslovanja U razdoblju od sije~nja do svibnja o.g., HEP je za Uprave i direktora u prosincu 2007. godine, dogodile su (pove}anoj potro{nji elektri~ne energije, poslovnih sve svoje kupce osigurao dovoljne koli~ine elektri~ne se zna~ajne promjene nakon parlamentarnih izbora u prihoda, rashoda i investicija i smanjenoj neto dobiti), energije, uvodno je naglasio direktor HEP Trgovine Hrvatskoj - izabrana je nova Glavna skup{tina HEP-a d.d. I. Mravak je naglasio da je HEP ostvario svoju misiju @arko Mudrov~i}, izvje{ćuju}i direktore o aktualnim i, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, njen predsjednik - sigurnu i pouzdanu opskrbu kupaca elektri~nom elektroenergetskim okolnostima u spomenutom Miljenko Pavlakovi} - dràvni tajnik u Ministarstvu energijom, ali uz visoku cijenu. Unato~ nepovoljnim razdoblju. Ostvaren je rast potro{nje elektri~ne energije, gospodarstva, rada i poduzetni{tva. Jednako tako, uvjetima poslovanja HEP je ostvario pozitivan poslovni prema Vladinom prijedlogu, izabran je novi Nadzorni rezultat u 2007. godini (26 milijuna kuna), uz pove}anje hidrolo{ke okolnosti nepovoljnije su od prosje~nih, odbor i njegov predsjednik Leo Begovi} - dràvni tajnik u efikasnosti poslovanja. ostvarena je dobra pogonska spremnost za sustav Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva. Njegov I. Mravak je poru~io da }e rezultati poslovanja bitnih proizvodnih objekata (osim u RHE Velebit zbog zamjenik je prof. dr. sc. Kre{imir ]osi}, a ~lanovi su: HEP-a, u okolnostima daljnjeg pove}anja cijena goriva kvara crpke MG2 od kraja pro{le godine), na trì{tu koje Dasenko Baldasari, doc. dr. sc. Luciano Delbianco, Zdenko i nabavljene elektri~ne energije, ovisiti o o~ekivanom obiljeàvaju visoke cijene elektri~ne energije ve}i je uvoz Juri~i} i Slavko Konfic. [to se ti~e Uprave HEP-a, Vlada je pove}anju cijene elektri~ne i toplinske energije, kako je elektri~ne energije za potrebe HEP-ovih kupaca zbog mr. sc. Ivanu Mravku dala povjerenje da ju vodi u idu}em najavljeno 1. srpnja o.g. niskog sadràja akumulacija po~etkom godine te zbog ~etverogodi{njem mandatnom razdoblju, a izabrani novi Potom se osvrnuo na kapitalne investicije, visokih promjenjivih tro{kova proizvodnje termoelektrana ~lanovi Uprave su: dr. sc. Darko Dvornik, @eljko Kljakovi} naglasiv{i da je do 2015. godine potrebno izgraditi novih koje koriste loìvo ulje. Kako je rekao @. Mudrov~i}, prema 1672 MW, uz predvi|eni porast potro{nje vi{e od 3,2 Ga{pi}, Nikola Rukavina, doc. dr. sc. @eljko Tom{i} i prosudbi su od lipnja do kraja godine osigurane dovoljne posto godi{nje. Prema Planu investicijskih ulaganja Stjepan Tvrini}. koli~ine elektri~ne energije za potrebe svih kupaca HEP-a, u strate{ke elektroenergetske objekte od 2008. do HEP-a, uz ostvarenje prosje~nih dotoka, dobru pogonsku PROMJENE ORGANIZACIJE HEP GRUPE 2015. godine (HE Le{}e , Blok L u TE-TO Zagreb, TE Sisak, spremnost proizvodnih kapaciteta, zavr{etak remonata i Predstaviv{i direktorima nove ~lanove Uprave, TE Slavonija, TE Dalmacija, TE Plomin, LNG terminal, DV radova na proizvodnim objektima u zadanim rokovima, predsjednik Uprave I. Mravak ih je upoznao s novim Ernestinovo Pecs, podmorski kabel Hrvatska – Italija), bit osiguranje potrebnih koli~ina energetskog goriva te modelom korporacijskog upravljanja HEP-om, prema }e potrebno uloìti ukupno 2,1 milijarda eura, s tim da }e pouzdani rad superponirane prijenosne mreè. Pritom posebnoj Studiji koju je, zbog uo~enih organizacijskih 20 posto ~initi vlastita, a ostalo - kreditna sredstva i joint je naglasio da, uz ostvarenje tih pretpostavki, postoje pote{ko}a, tijekom 2006. godine izradio Ekonomski venture aran`mani. Na kraju izlaganja, I. Mravak je direktore informirao i velike rezerve u kori{tenju proizvodnih kapaciteta (TE fakultet i FER, Sveu~ili{ta u Zagrebu. Pritom je I. o odnosima sa sindikatima, rekav{i da su poslodavci Mravak predstavio zaduènja svakog ~lana Uprave, koji Sisak i TE Rijeka). po~etkom travnja pozvali sindikate na pregovore za preuzimaju i izvr{nu funkciju direktora direkcija sklapanje novog kolektivnog ugovora za HEP grupu. RESTRUKTURIRANJE JE TRAJAN POSAO HEP-a d.d. Uvodi se pet korporacijskih funkcija i to: Zbog nepostizanja sindikalnog sporazuma, broj i sastav ^lan Uprave @. Tom{i} direktore je informirao strategija (zaduèn @. Tom{i}), financije (zaduèn D. pregovara~kog odbora sindikata odredilo je Gospodarsko o restrukturiranju HEP-a, naglasiv{i da je rije~ o Dvornik), komercijalni poslovi (zaduèn N. Rukavina), socijalno vije}e i pregovori su zapo~eli sredinom svibnja funkcija operacija 1 (neregulirane, proizvodne djelatnosti, nezaustavljivom procesu. Reregulacija je zapo~ela o.g. Pritom je podsjetio da ako pregovori ne budu zaduèn @. Kljakovi} Ga{pi}) i funkcija operacija 2 promjenom EU zakonodavstva, s osnovnim ciljem uspje{no okon~ani i potpisan novi kolektivni ugovor do (regulirane, mre`ne djelatnosti, zaduèn S. Tvrdini}). razdvajanja djelatnosti. Kako je rekao, HEP je u tom smislu 30. lipnja o.g., od 1. srpnja }e se pitanja iz kolektivnog Izvijestio je da u najve}im ovisnim dru{tvima puno napravio, osobito u transpoziciji direktiva, ali ~eka ugovora urediti pravilnicima o radu. funkciju predsjednika njihovih nadzornih odbora ga jo{ puno posla u ostvarenju cilja, odnosno primjeni preuzima predsjednik Uprave, a uvodi se Kolegij POSLOVANJE U UVJETIMA OGRANIÊNIH svih zakonskih obveza Hrvatske i EU, ali i osiguranje da Uprave s direktorima HEP Proizvodnje, HEP Operatora TRO[KOVA HEP grupa opstane kao cjelovita holding kompanija s prijenosnog sustava, HEP Operatora distribucijskog ^lan Uprave D. Dvornik je, govore}i o rezultatima me|usobno transparentno ure|enim odnosima. @. Tom{i} sustava i HEP Opskrbe, koji bi se odràvao jedanput u dva poslovanja HEP grupe za 2007. godinu, rekao da je zbog je naglasio da je restrukturiranje trajan posao, s obzirom tjedna. Osvrnuo se na ugovore s osobama s posebnim nepovoljnih hidrolo{kih okolnosti te enormnog rasta na nu`nost stalnog prilago|avanja trì{tu, novim odgovornostima (tzv. menadèrski ugovori), koji traju do cijena energetskog goriva i nabave elektri~ne energije, propisima i pobolj{avanja performansi kompanije. 30. lipnja o.g. a uz ~injenicu da su cijene elektri~ne i toplinske energije Osvrnuo se na trì{te, naglasiv{i da to za HEP zna~i I. Mravak je predstavio i nove direktore: Petra ostale nepromijenjene, pro{la godina bila vrlo te{ka borbu za kupca i novi odnos prema kupcima koje HEP Ćubeli}a - direktora HEP Proizvodnje, mr. sc. Hrvoja poslovna godina za HEP. [to se ti~e razdoblja sije~anj treba zadràti kvalitetom ponude, ali i iskoristiti svoje Olujića – direktora PP HE Jug i Damira Lu~i}a – direktora – travanj o.g., zbog spomenutih razloga nastavljaju se prednosti, odnosno znanje svojih zaposlenika i njihovu PP HE Zapad te izvijestio da biv{i ~lan Uprave mr. sc. nepovoljni financijski trendovi, koji mogu biti ublaèni odanost prema vlastitoj kompaniji te poznavanje kupaca. Kaìmir Vranki} obavlja poslove pomo}nika direktora samo korekcijom cijene elektri~ne i toplinske energije. Kao voditelj Pregovara~ke skupine s EU za Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju HEP-a d.d. O ostvarenju gospodarskog i plana investicija za poglavlje 15 - Energetika, direktore je upoznao HEP grupu i ovisna dru{tva HEP Toplinarstvo i HEP Plin POZITIVAN POSLOVNI REZULTAT 2007. UNATO^ s tijekom pregovora te najavio konzultacije s izvijestio je - mr. sc. Goran Slipac, direktor Direkcije za NEPOVOLJNIM OKOLNOSTIMA Europskom komisijom 3. lipnja o.g. korporacijski razvoj i strategiju HEP-a d.d., naglasiv{i Zaklju~no je I. Mravak idu}ih mjesec dana, kada se Uz kratki osvrt na restrukturiranje, I. Mravak je da se za spomenuta ovisna dru{tva planovi provode u treba utvrditi razina pove}anje cijene elektri~ne energije, naglasio da je jedan od najva`nijih poslova razgrani~enje skladu s uvjetima poslovanja (zima – ljeto) te da se slijedi izme|u HEP Operatora distribucijskog sustava i HEP utvr|ena dinamika prema postoje}im financijskim ocijenio odlu~uju}im za poslovanje HEP-a, osobito u Opskrbe. [to se ti~e otvaranja trì{ta, status povla{tenog mogu}nostima. O provo|enju gospodarskog i plana uvjetima kada trend pove}anja cijena energetskog goriva kupca steklo je 110 tisu}a kupaca (58 posto ukupne investicija za HEP Proizvodnju izvijestio je njen direktor i nabavljene elektri~ne energije ne posustaje. Poru~io je potro{nje elektri~ne energije). Danas je 19 povla{tenih P. ]ubeli}, za HEP Operator prijenosnog sustava direktorima da i dalje ulaù napore za smanjivanje općih kupaca ({est posto ukupne potro{nje) vi{e od 2.300 direktor dr. sc. Dubravko Saboli} te za HEP Operator tro{kova poslovanja, kao i pobolj{anje naplate prihoda kupaca mora iskoristiti status povla{tenog kupca, (39 distribucijskog sustava direktor Mi{o Jurkovi}, za isporu~enu elektri~nu energiju kupcima te dosljedno posto ukupne potro{nje), a ostalih 107.684 kupaca informiraju}i o poslovanju i ostvarenju investicijskih provode program mjera za odràvanje likvidnosti HEP-a. mogu iskoristiti pravo povla{tenog kupca ili mogu ostati projekata u uvjetima ograni~enih tro{kova. \ur|a Su{ec

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 3 POSJET

Uprava u RHE Velebit

Reverzibilka poput

Marica @anetić suhog zlata Malenica

Zamjena rotora turbine-crpke - Radujem se da danas ovdje svjedo~imo kako se uspje{no realiziraju pomno planirani radovi te agregata B, zapo~eta 24. travnja se nadam da ćemo uspjeti odràti i zadane rokove, rekao je ~lan Uprave @. Kljaković Ga{pić, koji je kao o.g., provodi se prema planu, donedavni direktor PP HE Jug, bio aktivno uklju~en u {to jam~i da će postrojenje već pripreme upravo za te remontne zahvate. Svoje pohvale uputio je i direktor HEP po~etkom srpnja biti u pogonu u Proizvodnje P. ]ubelić, kazav{i kako bi i druge elektrane trebale tako uspje{no funkcionirati. Pri punom sastavu tomu je pridodao jednu malu zanimljivost iz svog kratkog hepovskog staà: Ne{to nesvakida{nje doga|alo se u RHE - Zbog problema s rotorom, koji se sada Velebit 30. svibnja o.g. Agregati su bili bez napona, saniraju, moj prvi radni dan u HEP-u proveo sam a u zraku se ipak osjećao visoki napon. Kao da upravo u RHE Velebit, jer me prigodom odlaska u taj će se tu, osim remontnih zahvata na agregatu B, Pogon pozvao tada{nji direktor. doga|ati jo{ ne{to. Nije trebalo dugo ~ekati jer vijesti su nezaustavljive. A one kaù da će jedina na{a Direktor Sektora za hidroelektrane J. Gabela, ^lanovi Uprave na radnom sastanku u RHE Obrovac reverzibilka ugostiti posebne goste – Upravu HEP-a. pridruìv{i se ocjeni o vrijednosti za sustav te

Vjerojatno bi voljela da su je vidjeli u redovitom Elektrane, tom je prigodom rekao: pogonu, onako jedinstvenu, umivenu i dotjeranu. Ali, - Od pu{tanja u pogon prije 24 godine, RHE svjesna je da je rastavljena na dijelove i djelomi~no Velebit sigurno nije posjetio skup poput ovog. i{~upana iz konteksta sustava, zapravo, zanimljivija Izgra|ena je sa svrhom „peglanja“ noćnih vrhova u njihovom stru~nom oku. okviru nekih drugih nerealiziranih elektroenergetskih Me|utim, i ovako rastavljena i spremna za planova, a tijekom svog rada pokazala se kao vrlo operaciju rotor, RHE Velebit moè zadiviti svojim kvalitetno i vrijedno postrojenje. konceptom izgradnje, snagom i razli~itim reìmima rada, koje samo ona ima u na{em sustavu. Proizvela 8.381 GWh u êtiri pogonska Toga je posljednjeg svibanjskog petka, re@ima po svemu iznimna hidroelektrana na Zrmanji, Potom je domaćin, direktor PP HE Jug mr.sc. otvorila vrata i du{u predsjedniku Uprave mr.sc. H. Olujić, odrào kraću prezentaciju o RHE Velebit, Ivanu Mravku i njegovim suradnicima, ~lanovima kako bi prisutne upoznao s osnovnim tehni~kim Uprave: doc. dr.sc. @eljku Tom{iću, @eljku Kljakoviću i funkcijskim obilje`jima postrojenja instalirane Ga{piću, dr.sc. Darku Dvorniku i Nikoli Rukavini (~lan snage 276 MW. RHE Velebit je u pogonu od 1984. Uprave Stjepan Tvrdinić, nije im se pridruìo zbog godine, a od tada do danas je proizvela 8.381.000 ranije dogovorenih obveza u Zagrebu). U pratnji MWh radeći u ~etiri pogonska reìma: TU (turbinski), ~lanova Uprave bili su i: direktor HEP Proizvodnje KTU (kompenzacijsko-turbinski), CR (crpni) i KCR Direktor Pogona Ivan Vrkić, pokazao je ~lanovima Petar Ćubelić i njegov pomoćnik mr.sc. Dubravko Uprave veći dio postrojenja (kompenzacijsko-crpni). Tijekom 2007. godine Luka~ević, direktor Sektora za hidroelektrane Josip zabiljeèn je rekordan rad u crpnom pogonu, {to je i Gabela, direktor PP HE Jug mr. sc. Hrvoje Olujić i uzrokovalo pukotine na rotorima crpki-turbina. PP HE Zapad Damir Lu~ić i predstojnik Ureda ~lana Uprave @. Kljakovića Ga{pića, Luka [karica. Predsjednika i ~lanove Uprave zanimale su mogućnosti za pro{irenje kapaciteta na toj lokaciji, Direktor Pogona RHE Velebit Ivan Vrkić bilo povećanjem snage postojeće elektrane, bilo zaèlio je dobrodo{licu uvaènim gostima, koji su se izgradnjom novih objekata, kao i planirani budući uvjerili da se radovi na zamjeni rotora turbine-crpke veći zahvati na postrojenju Elektrane. agregata B, zapo~eti 24. travnja o.g., provode prema planu. To jam~i da će postrojenje već po~etkom Potom su gosti, u pratnji svojih domaćina i srpnja biti u pogonu u punom sastavu. osoblja Elektrane, razgledali postrojenje te se osobno uvjerili u uspje{an tijek radova. Posebno zanimanje, Vrlo kvalitetno i vrijedno postrojenje pokazali su za napuknuti stari te novi rotor, koji je Predsjednik Uprave I. Mravak je priznao da je upravo u fazi spajanja s postojećim vratilom. Novi prvi put u posjeti RHE Velebit, uz èlju da se i on i rotor, koji je po~etkom svibnja stigao ~ak iz Brazila, njegove kolege upoznaju sa zdravstvenim stanjem namijenjen je turbini-crpki agregata B. Elektrane, njezinim potrebama i mogućnostima. Ovaj kratki, ali vrlo sadràjan susret - Mi smo tu za sve {to treba, jer nam je cilj da rukovodstva HEP-a i posade RHE Velebit zavr{io je nam svi objekti budu na raspolaganju kada zatrebaju, zajedni~kim snimkom. Pozdravljajući se s gostima, naglasio je Predsjednik, dodav{i kako je upravo ovaj H. Olujić ih je pozvao na ponovni susret na ovoj Osim I. Mravka, i H. Olujić je sa zanimanjem razgledao to sloèno proizvodno postrojenje objekt posebno dragocjen te ga nazvao suhim zlatom adresi sljedeće godine, kada RHE Velebit obiljeàva hrvatskog elektroenergetskog sustava. svojih prvih ~etvrt stoljeća u~inkovitog rada.

4 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. branitelji

Vijenac i plam svijeće za poginule branitelje HEP-a

O~uvati trajan Mr.sc. Nik{a Vrkić, rukovoditelj tehni~kih poslova RHE Velebit je, uz obja{njenja, kompetentno odgovarao na pitanja gostiju spomen

U prigodi Dana branitelja grada Zagreba, 30. svibnja o.g. je kod spomenika hrvatskim braniteljima ispred zgrade sjedi{ta HEP-a u Zagrebu, poloèn vijenac i zapaljena svijeća u spomen na sve poginule branitelje iz HEP-a U ime Udruge hrvatskih branitelja HEP-a govorio je njihov predsjednik Ivica Kopf, koji je zahvalio okupljenima na odzivu te podsjetio na zna~ajan doprinos zagreba~kih branitelja, koji su branili Domovinu od prvog dana na svim hrvatskim boji{tima. U ime predsjednika Uprave mr.sc. Ivana Donedavni direktor PP HE Jug, a sada ~lan Uprave @. Kljaković Ga{pić, razveselio se ponovnom susretu s Kuzmanom Karamarkom, voditeljem odràvanja u RHE Velebit Mravka, okupljene je pozdravio ~lan Uprave Stjepan Tvrdinić, koji je i sam hrvatski branitelj. Podsjetio je da se na dana{nji dan već drugu godinu zaredom pale svijeće i polaù vijenci na svim spomen obilje`jima u gradu Zagrebu i to to~no u devet sati. - HEP je ponosan sudionik tih doga|aja i uvijek je podupirao, a nastavit će i ubuduće, aktivnosti kojima se iskazuje po{tovanje poginulim braniteljima i ~uva trajan spomen na njihovu `rtvu, poru~io je S.Tvrdinić. Nakon prigodnih obraćanja, Ivica Kopf, Stjepan Tvrdinić, Vladimir âle - predsjednik ROSH-a i Stanko Aralica - tajnik Udruge, poloìli su vijenac i zapalili svijeću, a svi okupljeni utihnuli su u svojim mislima, moleći za one koji su za slobodu i samostalnost Hrvatske dali najvi{e - svoje ìvote. T.[nidarić

Zaposlenici su obavljali svoj posao, bez obzira na posjet menad`menta HEP-a najvi{e razine

Okupljeni su branitelji HEP-a utihnuli u svojim mislima, Fotografija za sjećanje ispred Hidroelektrane u Mu{kovcima, uz prepoznatljivu zmiju u pozadini moleći za one koji su za slobodu i samostalnost Hrvatske dali najvi{e - svoje `ivote

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 5 javnost

Konferencija za novinare HEP-a

U ozra~ju pitanja o cijeni

U sjedi{tu HEP-a d.d. u Zagrebu, 26. svibnja o.g. odràna je konferencija HEP-a za novinare koji su, dobiv{i poziv, vjerojatno o~ekivali informaciju o razini povećanja cijene elektri~ne energije, koje je najavljeno za 1. srpnja ove godine. Istina, prema informaciji o utjecaju porasta cijena energenata i nabave elektri~ne energije na tro{kove poslovanja HEP grupe u razdoblju od posljednjeg povećanja cijene elektri~ne energije u rujnu 2005. do kraja 2007. godine, novinari su mogli naslutiti o potrebnoj visini toga rasta, no – kako je rekao predsjednik Uprave mr. sc. Ivan Mravak - slu`beni podatak objavit će uskoro potpredsjednik Vlade i predsjednik Povjerenstva za praćenje cijena Damir Polan~ec. Novinare je I. Mravak izvijestio o novim ~lanovima Uprave i to dr. sc. Darku Dvorniku, dipl. ing. @eljku Predsjednik Uprave HEP-a d.d. mr. sc. Ivan Mravak novinarima je predstavio nove ~lanove Uprave te ih upoznao s najva`nijim ~imbenicima poslovanja HEP-a Kljakovi}u Ga{pi}u, dipl. ing. Nikoli Rukavini, doc. dr. sc. @eljku Tom{i}u i dipl. ing. Stjepanu Tvrdini}u, koji su potom ukratko predstavili svoje radne biografije, dijelova. Novinarima je I. Mravak ukazao na nepovoljne osigurati novu snagu u elektroenergetskom sustavu upu}uju}i na iscrpnije podatke objavljene na internetskoj ~imbenike poslovanja HEP-a od rujna 2005. do travnja kako bi se 2020. godine izbjegao mrak. Nuklearna opcija stranici HEP-a. Novinarima je predstavljen i novi 2008.: veliki porast tro{kova proizvodnje, nabave dolazi u obzir iza 2020. godine, do 2012. godine o~ekuje korporativni model upravljanja s pet funkcija te zaduènja elektri~ne energije (100 posto), rast cijena loìvog ulja se rje{enje plinskog pravca prema Ma|arskoj, a HEP je s svakog ~lana Uprave za pojedinu korporativnu funkciju. (94 posto s ve}im udjelom sumpora i 74 posto s manjim udjelom od 10 posto kapitala zainteresiran za izgradnju Potom je I. Mravak izloìo glavne odrednice udjelom sumpora), plina (56 posto) i ugljena (60 posto) LNG terminala, otkuda bi osigurao milijardu prostornih Programa rada Uprave u idu}em ~etverogodi{tu, te porast te~aja dolara koji je pove}ao tro{kove goriva metara plina godi{nje te razmatra i mogu}nost izgradnje naglasiv{i tri temeljna cilja na kraju mandata: da HEP (nabavne cijene utvr|ene su u dolarima). Hidroelektrane plinske elektrane na LNG terminalu. su zbog hidrolo{kih okolnosti proizvele manje od plana, ostane cjelovita tvrtka, da ostvaruje ukupni prihod ve}i Osim odga|anja odgovora na pitanja novinara zbog pove}ane proizvodnje termoelektrana pove}ani su od dvije milijarde eura te neto dobit ve}u od o razini porasta cijene elektri~ne energije, odgovora o tro{kovi goriva, a pove}an je i uvoz elektri~ne energije 100 milijuna eura. obnovljivim izvorima energije, izgradnji tre}eg bloka za zadovoljenje potreba kupaca HEP-a. Zbog toga su na plominskoj lokaciji te drugim opskrbljiva~ima na Nepovoljni îmbenici poslovanja varijabilni tro{kovi, na koje HEP ne moè utjecati, u U prezentaciji je novinare upoznao s rezultatima i spomenutom razdoblju porasli za skoro 60 posto! hrvatskom energetskom trì{tu, izdvajamo odgovor na obilje`jima poslovanja u 2007., nagla{avaju}i da je HEP Uz prikaz Eurostata o indeksu porasta cijena pitanje o odre|ivanju socijalne kategorije potro{a~a. i u oteànim uvjetima 2007. ostvario pozitivan rezultat. elektri~ne energije za ku}anstva s godi{njom potro{njom - HEP je dioni~ko dru{tvo koje posluje na trì{tu, Potvr|ena mu je ocjena kreditnog rejtinga BBB, {to od 3.500 kWh od 2004. do 2007. godine, I. Mravak je nije na prora~unu Vlade Republike Hrvatske i svojom zna~i i potvrdu investicijski sposobne tvrtke, izdane su naglasio da se Hrvatska nalazi ispred samo pet europskih zaradom pokriva svoje obveze. Svjesni smo da rast cijena obveznice od 700 milijuna kuna za financiranje planiranih zemalja i, u odnosu na druge zemlje, zabiljeèna je energenata dovodi do pove}anja tro{kova ìvota, ali investicijskih projekata u 2007., {to se ti~e efikasnosti najmanja promjena cijene elektri~ne energije. Za sektor odre|ivanje i pomo} socijalnoj kategorija potro{a~a poslovanja – smanjeni su gubici u prijenosu i distribuciji industrije druge zemlje, za razliku od Hrvatske, pokazuju pitanje je nekog drugog resora, a ne HEP-a, rekao je I. elektri~ne energije, ubrzana je naplata potraìvanja od jo{ izraèniji rast cijene elektri~ne energije. Mravak. kupaca (dani vezivanja sa 51 smanjeni su na 47 dana), Na konferenciji je I. Mravak informirao i o \ur|a Su{ec a ostvarene su u{tede pri nabavi materijala i rezervnih strate{kim investicijama, nagla{avaju}i da Hrvatska mora Snimio: Tomislav [nidari}

Uprava Najzna~ajnije odluke u svibnju Suglasnost za postupak nabave elektri~ne energije za 2009. U svibnju 2008. godine, Uprava HEP-a d.d. o okvirnom iznosu zaduènja kod Raiffeisenbank Uprava je na posljednjoj svibanjskoj sjednici, odràla je tri sjednice. Na devetoj ovogodi{njoj Austria d.d. odrànoj 29. njegova dana, prihvatila Izdavanje sjednici, odrànoj 8. svibnja, Uprava je prihvatila Na sjednici odrànoj 15. svibnja o.g., Uprava je suglasnosti za provedbu postupka nabave elektri~ne Izvje{}e o poslovanju HEP grupe za razdoblje prihvatila Informaciju o aktualnim elektroenergetskim energije za 2009. godinu te donijela Odluku o od sije~nja do oùjka 2008. godine, pregled okolnostima za mjesec travanj i procjenu za mjesec potraìvanja za elektri~nu energiju, toplinsku svibanj 2008. godine te donijela Odluku za davanje sklapanju sporazuma o ure|enju uvjeta za rad energiju, plin, usluge i ostalo na dan 31. oùjka suglasnosti HEP Plinu d.o.o. za podno{enje zahtjeva Radni~kog vije}a u Hrvatskoj elektroprivredi d.d. 2008. godine te odobrila prolongiranje Ugovora za dodjelu koncesije. (Ur.)

6 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. RAZVOJ

Pu{tena u rad nova TS 35/10(20) kV Gomilica

HEP – pokreta~ boljitka

Trafostanica Gomilica opremljena s dva transformatora snage 16 MVA svaki, u nju je ugra|eno 18 vodnih polja 10 kV i dva vodna polja 35 kV, a na okolnom podru~ju interpoliran je i ve}i broj vodova 35, 10(20) i 1 kV, kao i vi{e trafostanica 10(20)/0,4 kV, {to }e pridonijeti ravnomjerno raspore|enom optere}enju u opskrbi, smanjenju gubitaka i nadasve sigurnom i kvalitetnom napajanju potro{a~a Ka{tela i ^lanovi Uprave predvo|eni predsjednikom mr.sc. Ivanom Mravakom i domaćini u TS Gomilica nakon puštanja postrojenja u rad zapadnog dijela Solina doma}e gospodarstvo te je njegova izgradnja na tragu ~elni{tva Elektrodalmacije odlu~ilo dobro iskoristiti - Danas HEP pu{ta u pogon jo{ jedan u nizu na{eg poslovnog opredjeljenja da HEP bude pokreta~ opremu. Ta je oprema, naime svojedobno bila ugra|ena objekata kojima sustavno pobolj{avamo opskrbu boljitka hrvatskog gospodarstva. u kontejnersku, privremenu TS 35/10(20) kV Dobri, koja elektri~nom energijom u ~itavoj Hrvatskoj, {to je zbog Predsjednik Uprave HEP-a je ~estitao svim je zamijenila tada sru{enu staru tridesetpeticu, a na naslije|enih elektroenergetskih okolnosti posebno izvo|a~ima radova i zaposlenicima Elektrodalmacije, koji njenom mjestu zapo~ela je nicati velika i svima dobro va`no u ovom dijelu Dalmacije, rekao je 13. svibnja o.g. su sudjelovali u ovom poslu, a ìteljima Ka{tela zaèlio znana TS 110/10 kV Dobri. Slika na terenu ukazivala je u Ka{tel Su}urcu predsjednik Uprave HEP mr.sc. Ivan pouzdanu opskrbu elektri~nom energijom u dugoro~nom da su na podru~ju Ka{tela najve}e potrebe za sigurnom Mravak prigodom sve~anog pu{tanja u rad trafostanice razdoblju. i pouzdanom opskrbom sve ve}eg broja privatnih, 35/10(20) kV Gomilica, kojemu su nazo~ili i ~lanovi poslovnih i proizvodnih objekata i da dvije postoje}e Uprave HEP-a d.d. doc. dr. sc. @eljko Tom{i}, @eljko Suradnja ]e se nastaviti TS 35/10(20) kV (Ka{tela i Briìne) ne mogu vi{e pratiti Kljakovi} Ga{pi} i dr. sc. Darko Dvornik. Gradona~elnik Ka{tela Ivan Udovi~i} zahvalio je takav nagli rast i pove}anu potro{nju. Kako to ~esto Obra}aju}i se velikom broju nazo~nih zaposlenicima i ~elnicima HEP-a na dobrim èljama biva, jednom pametnom potezu pridruìo se i drugi predstavnika gradske i ùpanijske vlasti, zaposlenicima i svemu u~injenom, poglavito direktoru splitske pa je Elektrodalmacija kompenzacijom s du`ni~kom HEP-a i izvo|a~ima radova, I.Mravak je podsjetio Elektrodalmacije Renatu Prki}u, jer je prepoznao problem tvrtkom Adriachem do{la u posjed vrijednog zemlji{nog na Program Split, u kojega je HEP uloìo vi{e od 220 njihova podru~ja te brzo i kvalitetno odgovorio pravim prostora na razme|i dvaju Ka{tela - Su}urca i Gomilice. milijuna kuna i kojim se obnovila mreà tog grada te rje{enjem. Tako|er je izrazio nadu da }e se suradnja Upravo su tu odlu~ili smjestiti svoju novu trafostanicu naglasio da je i ova trafostanica jedan od objekata nastaviti i otkloniti preostale pote{ko}e u mreì u i u nju ugraditi ve} nabavljenu opremu. Radovi su dogradnje cjelokupne elektroenergetske mreè na idu}em dvogodi{njem razdoblju. zapo~eli tijekom pro{le godine, a uz ve} spomenute podru~ju Splitsko-dalmatinske ùpanije. Ante Sanader, ùpan Splitsko-dalmatinske izvo|a~e i dobavlja~e iz splitskih tvrtki Brodomerkur i Ulaganje u hrvatsko gospodarstvo ùpanije, uz ~estitke Upravi HEP-a na novom mandatu Inero, sve ostale poslove oko projektiranja, nadzora i I. Mravak je objasnio povod za njenu izgradnju, i njihovom prvom sve~anom pu{tanju jednog objekta u elektromontaè obavili su zaposlenici Elektrodalmacije. odnosno preoptere}enost postoje}ih TS 35/10 kV rad, zahvalio je na razumijevanju ka{telanskih potreba i Preostaje nam jo{ naglasiti da je trafostanica Ka{tela i Briìne te naglasio: kvalitetnijoj elektroenergetskoj budu}nosti. Gomilica opremljena s dva transformatora snage 16 - Zbog postoje}ih elektroenergetskih okolnosti Don Boò Rendi} svemu {to je ovom prigodom MVA svaki, u nju je ugra|eno 18 vodnih polja 10 kV i na prostoru Ka{tela, bilo je nu`no i moèmo re}i žurno kazano pridruìo se molitvom i blagoslovom. dva vodna polja 35 kV. Tako|er je na okolnom podru~ju izgraditi taj vaàn objekt u Ka{tel Su}urcu, upravo Sve~anost je zavr{ila pozivom R. Prki}a deùrnom interpoliran i ve}i broj vodova 35, 10(20) i 1 kV, kao izme|u dva spomenuta ugroèna potro{a~ka podru~ja.... operateru Neni Batali}u u Dispe~erskom centru i vi{e trafostanica 10(20)/0,4 kV, {to }e pridonijeti Nova trafostanica s kabelskim raspletom objekt je Elektrodalmacije, kojega je izvijestio da }e mu nalog ravnomjerno raspore|enom optere}enju u opskrbi, vrijedan 25 milijuna kuna, a izvo|a~i radova su, za uklju~enje TS 35/10(20) kV Gomilica dati ùpan smanjenju gubitaka i nadasve sigurnom i kvalitetnom osim Hrvatske elektroprivrede, doma}e tvrtke A.Sanader. Kako je ùpan taj nalog uspje{no proveo, napajanju potro{a~a Ka{tela i zapadnog dijela Solina. Brodomerkur d.d. i Inero d.o.o. iz Splita. Velika ve}ina trafostanica je od tog trenutka zapo~ela svoj ìvotni vijek Povrh toga, rije~ je i o temelju budu}eg razvoj ovog ugra|ene opreme proizvedena je u doma}im pogonima. u mreì HEP-a. podru~ja, koje posljednjih godina tako ubrzano Zato taj objekt ne predstavlja samo pobolj{anje Prisjetimo se tijeka i razloga izgradnje TS Gomilica napreduje. elektroenergetske mreè, nego i zna~ajnu investiciju u i pritom naglasimo kako se jednim pametnim potezom Vero~ka Garber

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 7 RAZVOJ

Elektrodalmacija revitalizirala Centar upravljanja i sustav daljinskog vo|enja

Vrijedan iskorak

za ostvarenje vizije Vero~ka Garber Trinaesti svibnja 2008. godine Elektrodalmacija Splitu, Rijeci i Osijeku. Temeljem tog Ugovora, Kon~ar Split upisat }e u svoju knjigu poslovanja kao jedan od KET i njegov podisporu~itelj ABB }e HEP-u isporu~iti njezinih najuspje{nijih datuma. Toga su dana, naime, opremu i programsku potporu sredi{njeg dijela sustava pu{tena u rad dva nova objekta: TS Gomilica i sustav za suvremeno vo|enje distribucijskih mreà od 110 kV daljinskog vo|enja. Svakom od njih posve}ujemo do 0,4 kV razine. Predvi|eni zavr{etak Projekta je 28 posebnu pozornost. mjeseci. Toga su se dana u Centru upravljanja, smje{tenom Osnovan je i Tim za pripremu projekta na razini u kompleksu upravnih zgrada tog velikog distribucijskog HEP Operatora distribucijskog sustava, a jedan od dijela HEP Operatora distribucijskog sustava, okupili njegovih ~lanova bio je i na{ kolega A.Frani}, koji je, brojni zaposlenici – oni doma}i, koji su odradili zajedno s grupom suradnika (Andrej Svili~i}, Ivica cjelokupni posao i oni iz ~elni{tva tvrtke, bez ~ije potpore Brstilo, Branislav Vuljan) vodio poslove i na razini ovaj projekt ne bi ni ugledao danje svjetlo. Spomenimo Elektrodalmacije. Mi{o Jurkovi} - direktor HEP Operatora distribucijskog da su ovoj sve~anosti prisustvovali i An|elko Tunji}, Podsjetimo da je Elektrodalmacija opremila i pustila sustava i Ivo Babi} - rukovoditelj Slu`be za vo|enje direktor Sektora za investicije i izgradnju i Vinko Fabris, pogona prigodom obra}anja Renata Prki}a – direktora u rad svoj prvi Centar jo{ 1984. godine, a nakon deset Elektrodalmacije Split, koji nije skrivao zadovoljstvo zbog direktor Sektora za razvoj i pristup mreì HEP Operatora godina njegova rada obavljena je jedna mini revitalizacija, obavljenog vrijednog posla distribucijskog sustava. kojom je samo promijenjena ra~unalna oprema. U me|uvremenu, tehnologija je zastarjela, potrebe i u Prepoznata nuŽnost obnavljanja sjedi{tu i u pogonima su se pove}ale, nadzor sustava distribucijskih DC-a vi{e nije bio dostatno pouzdan, a odziv u upravljanju bio Da je rije~ o poslu koji }e dugoro~no zadovoljavati je spor. Ovom revitalizacijom u cijelosti je zamijenjena potrebe za ostvarenje sigurne i pouzdane opskrbe sklopovska i programska oprema, na razini ovog, ali i svih kupaca toga podru~ja, potvr|uju rije~i iz pozdravnog pogonskih centara koji su na nj priklju~eni. obra}anja svim nazo~nima direktora Elektrodalmacije Renata Prki}a: Pouzdanije upravljanje - Iznimno mi je drago da danas pu{tamo u rad na{ A. Frani} nam je kompetentno objasnio postignute revitalizirani Centar upravljanja i novi sustav daljinskog u~inke obnovljenog Centra, kojim se sustavom daljinskog vo|enja. Stoga bih zahvalio i ~estitao svima koji su radili vo|enja iz splitskog sjedi{ta upravlja elektroenergetskim na ovom projektu - na{im zaposlenicima, tvrtki Kon~ar sustavom Elektrodalmacije Split. koja je izvela sve radove te poglavito ~elnim ljudima - Razvoj na podru~ju daljinskog vo|enja doveo je na{e tvrtke, koji su prepoznali nu`nost obnavljanja do toga da se ~itav niz novih aplikacija integrira kao jedno distribucijskih dispe~erskih centara. Veliki dio ugra|ene tijelo – sada ga nazivamo sustav za upravljanje mreòm opreme je hrvatske proizvodnje, a vrijednost radova iznosi – a koji osim klasi~nih funkcija nadzora, upravljanja, pribli`no ~etiri milijuna kuna. Premda nas o~ekuje posao mjerenja, daje i ~itav niz novih funkcija i mogu}nosti, oko SDV-a u na{im pogonima, naglasio bih da }e ovo {to primjerice, estimacije mogu}ih stanja, izvo|enje razli~itih Voditelj Projekta Ante Frani}, uz asistenciju I. Babi}a smo ve} napravili udovoljavati svim na{im potrebama i R. Prki}a, svom direktoru M. Jurkovi}u na licu mjesta prora~una (snage, padova napona, kratkih spojeva). obja{njavaju prednosti novog SDV-a u idu}ih 20 i vi{e godina. Dakako, s osnovnom mi{lju na Odziv u upravljanju je sada puno brì, a razlog tomu je sigurnu i pouzdanu opskrbu na{ih kupaca, zaklju~io je i aplikacija novih komunikacijskih protokola, odnosno R.Prki} i zamolio direktora HEP Operatora distribucijskog otvorenost prema komunikaciji preko LAN mreè. Dobili sustava Mi{u Jurkovi}a da pusti novi sustav u rad. smo potpuno novi alat, kojeg prije nismo imali. I dakako, pove}anu pouzdanost u upravljanju – naglasio je A. Zahtjevan i sloŽen posao Frani}. Prije klika mi{em koji }e okruniti obavljeni posao, Od Darka Abramovi}a, rukovoditelja Odjela za ali i budu}i rad ovog Centra, M.Jurkovi} je rekao: vo|enje pogona, saznali smo da je novi sustav predvi|en - Zadovoljstvo mi je danas prisustvovati zavr{etku za povezivanje s drugim sustavima (GIS, TIS), a da u jednog velikog posla i pu{tanju u rad Centra, koji }e u odnosu na dosada{nji, ovaj omogu}uje uvo|enje u idu}ih 20 godina svakodnevno opravdavati svoju svrhu. sustav ~itave srednjonaponske mreè (10, 20 kV) i njeno Premda ovdje nije rije~ o iznimno velikom ulaganju, upravljanje. odra|eni posao, rad na dokumentaciji, projektiranju, - Pogoni do sada takve mogu}nosti nisu imali. posebno na uvo|enju sustava, bio je vrlo zahtjevan Sada su sve trafostanice 35 kV i ve}ina 10(20)/0,4 kV te i sloèn. Najzna~ajnije je da takvi sustavi pridonose 110 kV, koje imaju dvojnu ovlast, uvedene u novi sustav. ostvarenju na{e vizije o pouzdanoj opskrbi potro{a~a. Primjerice, spomenut }u da smo samo izgradnjom I zbog toga ~estitam svim izvo|a~ima, jer ste ~estitke i Autoceste morali u na{ sustav unijeti 40 novih objekata zasluìli. O tijeku radova iscrpno su izvijestili rukovoditelj – kaè D.Abramovi} i zaklju~uje da je novim sustavom Oni su odradili lavovski dio posla Slu`be za vo|enje pogona Ivo Babi} i voditelj tog ukupno obuhva}eno 14.850 indikacija (signala) i 1.350 Projekta Ante Frani}. mjerenja. Sve je to zahtijevalo iznimno velike napore svih Podsje}amo da je krajem 2004. godine u zaposlenika Slu`be za vo|enje pogona. Obnovljenim sjedi{tu HEP-a u Zagrebu potpisan ugovor izme|u Centrom upravljanja i novim sustavom daljinskog Kon~ar KET-a i HEP-a, kojim je utvr|ena revitalizacija vo|enja, Elektrodalmacija je napravila vrijedan iskorak u distribucijskih dispe~erskih centara i to u Zagrebu, svakodnevnom radu.

8 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. Forumi

Prvo savjetovanje HO CIRED-a

Za vi{e stru~ne Vero~ka Garber Snimili: Dra`en Nini} i kompetencije i znanja Vero~ka Garber

Prvo savjetovanje Hrvatskog ogranka Me|unarodne elektrodistribucijske konferencije (CIRED), okupila je {iroki krug stru~njaka, pristiglih iz distribucijskih tvrtki, instituta i fakulteta, proizvo|a~a opreme i davatelja usluga, opskrbljiva~a, potro{a~a i regulatornih tijela

~lanom Upravnog vije}a ove organizacije postao je trì{ta i izlaganja elektroenergetskog sektora Savjetovanje HO CIRED-a bilo je u studenom 2007. konkurenciji izvana mo}i vidjeti tek za nekoliko radno i organizacijski uspje{no Budu}i da je ovo prvo doma}e savjetovanje godina. Potom je zahvalio svima koji su pridonijeli CIRED-a, napomenimo da se njegova stru~na ostvarenju Konferencije i organizaciji prvog pripremljeno za vi{e od 400 djelatnost provodi prema me|unarodnom modelu Savjetovanja, posebice predsjedniku uprave HEP-a, kroz {est studijskih odbora i to: SO 1 – Mre`ne mr. sc. Ivanu Mravku te zaèlio svima uspje{an rad, sudionika, koji su usredoto~eno komponente – predsjednik Ante Pavi}; SO 2 uz razmjenu znanja i iskustava. i s velikom pozorno{}u pratili - Kvaliteta elektri~ne energije i elektromagnetska U ime HRO CIGRE-a nazo~ne je pozdravio kompatibilnost – predsjednik Goran [agovac; njegov predsjednik mr.sc.Ivica Toljan, nagla{avaju}i izlaganja tijekom cjelokupnog SO 3 – Vo|enje, za{tita, procesna informatika i da mu je iznimnu ~ast {to je upravo iz CIGRE-a telekomunikacije – predsjednik Damir Karavidovi}; nastala ova organizacija, zna~ajna za vrlo veliku trajanja Savjetovanja, a o SO 4 - Distribuirana proizvodnja – predsjednik djelatnost, pred kojom su golemi stru~ni izazovi i zna~aju aktualnih tema svjedo~i dr.sc. Davor [krlec; SO 5 - Razvoj sustava koja }e pomo}i da doma}i distribucijski stru~njaci – predsjednik dr.sc. Sr|an @utobradi}; SO 6 - odgovore na traèna pitanja nalaze unutar svoje vi{e od 130 pripremljenih Regulacija, upravljanje i organizacija – predsjednik zemlje. dr.sc. Vitomir Komen. referata, za ~ije opse`nije Pouzdana opskrba uz minimalne izlaganje, na àlost, nije bilo Nove norme kvalitete elektri^ne tro[kove energije U ime zlatnog podupiratelja Savjetovanja dovoljno vremena O tomu je prigodom sve~anog otvaranja – tvrtke Kon~ar – nazo~ne je pozdravio Davor Prvog savjetovanja izvijestio mr.sc. Kaìmir Vranki}, Mladina, napominju}i da su spremno i rado predsjednik HO CIRED-a, obra}aju}i se velikom prihvatili sponzorstvo. Ukratko je predstavio Pod pokroviteljstvom Ministarstva broju sudionika i uzvanika u kongresnoj dvorani Kon~ar i njegovo uspje{no poslovanje, naglasiv{i gospodarstva, rada i poduzetni{tva – Uprave za hotela «Ivan». Pritom je naglasio da se hrvatska da su opremili vi{e od 50 posto postrojenja energetiku i rudarstvo te Hrvatske elektroprivrede, elektrodistribucijska djelatnost nalazi pred brojnim elektrodistribucijske djelatnosti HEP-a, da }e ta u {ibenskom hotelskom kompleksu Solaris, novim izazovima, od sustizanja europskih standarda suradnja biti nastavljena i ubudu}e, izme|u ostalog od 18. do 21. svibnja o.g. odràno je Prvo i uvo|enja novih tehnologija u sve dijelove svoga i zbog toga {to je tvrtka Kon~ar glavni partner u savjetovanje Hrvatskog ogranka Me|unarodne poslovanja do primjene europskih direktiva te izgradnji pametnih mreà, koje su dio i distribucijske elektrodistribucijske konferencije (CIRED), implementacije novih hrvatskih energetskih zakona, budu}nosti. koja okuplja {iroki krug stru~njaka, pristiglih a sve to u relativno kratkom razdoblju. Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak, iz distribucijskih tvrtki, iz instituta i fakulteta, - Name}u se novi kriteriji i norme, vezani za govore}i o HEP Operatoru distribucijskog sustava proizvo|a~a opreme i davatelja usluga, kvalitetu elektri~ne energije, odnosno kvalitetu kao dijelu HEP grupe, rekao je da bi ta tvrtka sutra opskrbljiva~a, potro{a~a i regulatornih tijela. napona, pouzdanost opskrbe kupaca, kvalitetu mogla samostalno poslovati na trì{tu te da su se CIRED je osnovan 1970. godine u Belgiji i od tada pruànja usluga, {to predstavlja dodatne takvim razmi{ljanjima vodili prigodom utemeljenja je glavno okupljali{te svjetske elektrodistribucijske financijske, tehnolo{ke i organizacijske zahtjeve HO CIRED-a. Zahvaliv{i entuzijastima na trudu zajednice. Nakon dugogodi{njih nastojanja, HO elektrodistribucijskom sektoru, rekao je i dodao da za organiziranje prvog Savjetovanja, I.Mravak je CIRED je utemeljen u prolje}e 2006. godine, a }e se makroekonomski u~inci ubrzanog otvaranja ukazao na viziju HEP grupe - pouzdanu opskrbu

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 9 Forumi

Prvo savjetovanje HO CIRED-a

Name}u se novi kriteriji i norme, {to predstavlja Predsjednik HRO CIGRE-a mr.sc.Ivica Toljan, naglasio U ime zlatnog podupiratelja Savjetovanja – tvrtke dodatne financijske, tehnolo{ke i organizacijske je zna~aj HO CIRED-a za vrlo veliku djelatnost, pred Kon~ar – glavnog partnera u izgradnji pametnih mreà, zahtjeve elektrodistribucijskom sektoru, rekao je kojom su golemi stru~ni izazovi i koja }e pomo}i da koje su dio i distribucijske budu}nosti, nazo~ne je prigodom sve~anosti otvaranja Savjetovanja predsjednik doma}i distribucijski stru~njaci odgovore na traèna pozdravio Davor Mladina HO CIRED-a mr. sc. Kaìmir Vranki} pitanja nalaze unutar svoje zemlje

Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak poru~io je Dobrodo{licu sudionicima Savjetovanja u prelijepom Predsjednik Upravnog vije}a HERA-e Tomo Gali} da bi HEP Operator distribucijskog sustava sutra mogao drevnom [ibeniku, kolijevci HEP-a te danas sa svojim potanko je predstavio Prijedlog tre}eg energetskog samostalno poslovati na tr`i{tu te da su se takvim vjetroparkom jednom od temelja budu}nosti, za`eljela paketa propisa Europske komisije razmi{ljanjima vodili prigodom utemeljenja HO CIRED-a je gradona~elnica Neda Klari}

kupaca elektri~nom energijom, koja u potpunosti financijskim resursima za obavljanje tih poslova. Jednako posje}ene bile su i ve~ernje odgovara Operatoru distribucijskog sustava. prezentacije sponzora - zlatnog Kon~ara i srebrnog Iznad oêkivana posje]enost - Tu je viziju najteè posti}i uz minimalne Dalekovoda, tako|er vrlo dobro organizirane, uz tro{kove i zato mi moramo u~initi napor kako bi Sve~ano otvaranje Savjetovanja, kao i sve zanimljiva izlaganja. hrvatski kupci pla}ali ba{ takvu energiju – rekao je, ostalo, izvrsno je organizirao doma}in – Elektra Savjetovanje HO CIRED-a bilo vrlo uz napomenu da danas, na àlost, jo{ uvijek nismo [ibenik, na ~elu s direktorom Miodragom @ivkovi} em i malom, ali vrijednom ekipom okupljenom oko u takvoj poziciji te da }e od 1. srpnja o.g. kupci uspje{no, radno i organizacijski, vi{e od 400 svenazo~nog voditelja Ureda direktora - Draèna mo}i odabrati svog isporu~itelja. sudionika nastojalo je ~uti {to vi{e predavanja, Nini}a. - Oni ne}e napustiti mreù i stoga je mi koja su se usporedo odràvala u dvjema Uslijedila su dva radna dana pod punim moramo dovesti na razinu nu`ne kvalitete te gasom. Naime, nikada toliko ljudi iz distribucijske dvoranama. Pripremljeno je vi{e od 130 referata, zajedno s na{im partnerima graditi hrvatsko djelatnosti nije bilo istodobno na jednom mjestu, a Savjetovanje je jednako uspje{no i zavr{ilo na gospodarstvo, poru~io je I. Mravak, zaèljev{i a zanimanje za referate i stru~no sudjelovanje ugodnom i edukacijskom izletu, gdje je veliku nazo~nima uspje{an rad i dobre zaklju~ke. nikada nije bilo iskazano u tolikoj mjeri. Stoga je grupu znatièljnika doma}in poveo na brdo vrijeme izlaganja pisanih radova bilo ograni~eno Trtar i tamo{nji vjetropark te u posjet HE Jaruga Tre]i paket Europske komisije na samo osam minuta. Radilo se u prijepodnevnim Dobrodo{licu sudionicima Savjetovanja u i poslijepodnevnim satima, a u prepunim i prelijepoj Krki. U HE Jaruga je cireda{e lijepo prelijepom drevnom [ibeniku, kolijevci HEP-a te dvoranama nije bilo dovoljno mjesta za sve koji su do~ekao doma}in - direktor HE na Krki, Tomislav danas sa svojim vjetroparkom jednom od temelja èljeli ~uti izlaganja. Mileti}. budu}nosti, zaèljela je gradona~elnica Neda Klari}. Zahvalila je ~lanovima Organizacijskog i Po~asnog odbora, ponaosob Predsjedniku uprave HEP-a, {to su upravo [ibenik odabrali za odràvanje prvog Savjetovanja CIRED-a, a [ibenik }e – kako je poru~ila - to znati uzvratiti. Zavr{nica sve~anog otvaranja Savjetovanja pripala je predsjedniku Upravnog vije}a HERA-e Tomi Gali}u, koji je potanko predstavio Prijedlog tre}eg energetskog paketa propisa Europske komisije od 19. rujna 2007.godine. Pritom je T. Gali} izdvojio razloge za izradu tog novog Prijedloga. - Vaè}a pravila o razdvajanju mre`nih djelatnosti ne osiguravaju u~inkovito funkcioniranje trì{ta, nejednak je poloàj novih trì{nih sudionika, nedovoljan stupanj neovisnosti nacionalnih regulatora... Govorio je i o podru~jima promjene, s naglaskom na one koje se odnose na Operator distribucijskog sustava, a potom i o promjenama vezanima uz nacionalne regulatorne agencije, njihovim du`nostima i ovlastima, financijskoj Cireda{i su posjetili i na{u HE Jaruga u Nacionalnom parku Krka autonomiji te odgovaraju}im kadrovskim i

10 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. prezentiraju na primjereni na~in, tako da takva trì{ta elektri~ne energije. Imponira velik broj skraćenja nisu dobrodo{la. Svi èle ~uti i sudjelovati, stru~njaka koji su se odazvali, a sve nam to govori da Rekli su… jer ~eka nas veliki izazov stvaranja nove distribucije, CIRED ima svijetlu budu}nost i da je ovako ne{to bilo stjecanje novih znanja, osiguranje novih procesa. potrebno distribucijskoj djelatnosti. Na{a }e uloga na trì{tu biti doista va`na, a ljudi su prepoznali taj trenutak.

Mi{o Jurkovi}, direktor HEP Operatora distribucijskog Dragutin Jordani}, rukovoditelj sustava: konstrukcije i primjene Dr.sc.Vitomir Komen, proizvoda tvrtke ELKA: - Prvi je CIRED okupio doista veliki broj stru~njaka iz HEP-a, ponajvi{e razumljivo iz predsjednik SO 6: - Potpuno je razumljivo da smo tu gdje su Operatora distribucijskog sustava. Ono {to me - Odaziv je jako velik, {to me doista veseli. preteìto ljudi iz HEP-a, jer je potrebno razgovarati, osobno najvi{e iznenadilo je veliko zanimanje Kona~no se stvorio prostor u kojem ljudi mogu upoznati se s njihovim saznanjima , vidjeti ima li koje su ljudi pokazali tijekom predavanja na svim iskazati svoja stru~na znanja i interese, {to se dosad kakvih problema s na{im proizvodima i uslugama, studijskim odborima, dvorane su bile maksimalno radilo dosta op}enito. Kada spomenemo otvaranje jednom rije~ju – imati povratnu informaciju s terena. popunjene, ~ak i popodne posljednjeg dana trì{ta elektri~ne energije kojim se bavi zna~ajan broj Dvojica na{ih kolega su tako|er imali svoje referate, Savjetovanja do kasnih sati. To me prvenstveno tema, onda nas posje}enost predavanja i ozbiljnost a i lijepo je vidjeti koliko se sponzora odazvalo. Uvijek uvjerilo u potrebu organiziranja takvih savjetovanja. ljudi nimalo ne ~udi. Distribuciji su manjkali upravo je korisno ~uti i vidjeti ljude koji se bave sli~nim Nedvojbeno - cilj je postignut, a to je razmjena takvi skupovi. U okviru na{eg Odbora posebno su bile poslom, sli~nom strukom, a na ovom Savjetovanju informacija i povećanje stru~ne kompetencije i zanimljive teme vezane za probleme mjernih ure|aja i toga nije manjkalo. znanja zaposlenika HEP Operatora distribucijskog o~itanja, infrastrukturu trì{ta, problematiku mjernih sustava. Ovim putem zahvaljujem svim autorima podataka, nadomjesnih krivulja, optere}enja kupaca... referata, svima koju su sudjelovali u organizaciji, a kako vremena nedostaje, bilo bi poèljno neke od svim sponzorima, kao i svima onima koju su bili njih obraditi kroz okrugle stolove. sprije~eni do}i ali podupiru i pomaù organiziranje takvih skupova.

Zdenko Vidmar i Dragutin Gori~ki, prodajni inènjeri za postrojenja primarne distribucije ABB-a Goran [agovac, predsjednik - Vrlo smo ugodno iznena|eni brojno{}u ljudi Mr.sc.Zdenko Tonkovi}, tajnik SO 2: i dobrom organizacijom. Sve se provodi uskla|eno HO CIRED-a: i pripremljeno je puno bolje nego dosada{nja - Moja je primjedba da je bilo premalo vremena savjetovanja na kojima smo bili. Nismo imali pisanih pa se nije mogla razviti rasprava, a za to je postojala - Od osnutka hrvatske CIGRE zagovaralo se radova, ali smo prisustvovali nekim predavanjima. potreba. Budu}i da je tema kvaliteta elektri~ne energije i osnivanje ove Konferencije, ali trebalo je proći Teme su doista dobro odabrane, jer struke nikad kao robe, novo podru~je koje se kod nas tek pojavilo, dosta vremena dok distribucija nije isplivala kao dovoljno onima koji su èljni znanja. Uvijek se ima subjekt, kao netko komu je postojanje takvog nakon zanimljivih izlaganja trebalo je pojam kvalitete {to nau~iti ili barem osvjeìti znanje. foruma nu`nost. Kada je Hrvatska od me|unarodnih i kvalitetno raspraviti. Primjerice, jednim referatom organizacija prepoznata kao upravlja~ica, kao se tvrdi da samo jedan ispad splitsku Cementaru stoji djelatna, konstruktivna - tada je na prijedlog 200.000 dolara. Pa premda je rije~ o ekstremnom Savjetodavnog komiteta prihva}eno i organiziranje slu~aja, svaki ispad kod potro{a~a iziskuje odre|ene HO CIRED-a. Pokazalo se da je to doista potrebno, tro{kove . Robe mora biti, ali mora biti i kvalitetna. poglavito u trenutku kada se shvatila va`nost To su doista zanimljive teme, poglavito za ljude koji djelatnosti distribucije za dru{tvo u cjelini te da je se prvi put susre}u s takvim pojmovima. Pokazalo se ta djelatnost puno {ireg zna~aja nego {to je to {alter nu`nim da se zaposlenici distribucijske djelatnosti neke elektre. Ljudi kona~no postaju svjesni svoje okupe na jednom mjestu i da saznaju o tomu {to vi{e. profesionalne odgovornosti. Josip Bo{njak, direktor Tyco Electronics: - Na{a tvrtka isporu~uje kompletnu spojnu opremu za energetske kabele naponske razine od 1 do 110 kV, odvodnike prenapona, izolatore i izolacijske sustave za isti napon...Kao netko tko je od prvoga dana na ovakvim skupovima, nemam zna~ajnih zamjerki, mo`da najvi{e ~injenici da su se predavanja Miodrag @ivkovi}, direktor morala skra}ivati. Jer, proizvo|a~i bi itekako imali Ante Pavi}, predsjednik SO 1: Elektre [ibenik: {to za re}i o pojedinim temama, posebno oni kojima - Iznimno je va`no naglasiti da je, u odnosu - Za mene je prvo Savjetovanje HO CIRED-a je elektrodistribucija u krvi, a njima pripadam i ja na dosada{nja savjetovanja, posje}enost bila puno svakako jedno pozitivno iskustvo i doista sam osobno. Budu}i da za to nije bilo vremena, mo`da bolja, tako da smo normirano trajanje izlaganja po~a{}en {to je [ibenik odabran za takav skup. bi se neke teme trebale ponoviti u okviru tehni~kih referata od 15 minuta morali skratiti na 10, odnosno Procjenjujem da Savjetovanje protje~e uspje{no, odbora ili okruglih stolova. Primjerice, posolica je 8 minuta, {to drìm da je prekratko za kvalitetno teme su aktualne i pogo|ene, s obzirom na trenutak iznimno va`na tema za distribuciju Dalmacije, a mi obrazlaganje. Bit je u ~injenici da motiviramo ljude u kojem se nalazi Operator distribucijskog sustava, smo proizveli prvi stup s izolatorima otpornima na da napi{u aktualan i zanimljiv referat te da ga poglavito teme koje su vezane za razvoj i djelovanje posolicu. Prvi put }e se ugraditi u Elektrodalmaciji.

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 11 FORUMI

MIPRO 2008.

Izvorni hrvatski brand

Od svog po~etka, MIPRO je kao MIPRO, koji pripada najuèm krugu osniva~a MIPRO-a, Branko Sou~ek - umirovljeni profesor mjesto proìmanja znanosti, sveu~ili{ta u Bariju (Italija), koji je zna~ajno pridonosio razvoju i ugledu MIPRO-a osobito obrazovanja i gospodarstva u prvim godinama postojanja, Peter [uhel - pridonosio i pridonosi razvoju profesor Fakulteta za elektrotehniku Sveu~ili{ta u Ljubljani, koji je niz godina na seminarima o i {irenju informacijske i mikroprocesorima stvarao fond znanja potreban za informatizaciju brojnih gospodarskih grana komunikacijske tehnologije i te Predrag Max Vrani}, koji je zna~ajno pridonio ukupnom razvoju Hrvatske ja~anju veza industrije i MIPRO-a, posebice koncerna Kon~ar i MIPRO-a u ranoj fazi stvaranja MIPRO-a. Ovogodi{nji, 31. po redu MIPRO, najve}i Poveljom MIPRO-a nagra|en je i Fakultet za znanstveno-stru~ni skup u podru~ju informacijske elektrotehniku Univerze u Ljubljani. U obrazloènju i komunikacijske tehnologije, ne samo u Hrvatskoj, je re~eno da su profesori tog uglednog Fakulteta Predsjednik Hrvatske udruge MIPRO i dekan zagreba~kog nego i u ovom dijelu Europe 28. lipnja o.g. u Opatiji zna~ajno pridonosili razvoju MIPRO-a od njegovog FER-a, Vedran Mornar, pozdravio je sve sudionike, je okupio vi{e od tisu}u sudionika iz tridesetak ocijenivši napredak komunikacijskih i informacijskih po~etka kao autori brojnih pa i nagra|ivanih tehnologija u posljednja tri desetlje}a - divovskim zemalja i to iz svijeta gospodarstva, znanosti, radova. Poimeni~no su spomenuti Peter [uhel, obrazovanja, biznisa, javnih i privatnih tvrtki, velikih Baldomir Zajc, Gojko Stani~, Joè i Janez Trontelj, sustava i dràvne uprave. Skup je odràn pod Joè Furlan, Slavko Amon i Nikola Pave{i}. visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Nagradu je primio i dekan ljubljanskog Fakulteta za Hrvatske Stjepana Mesi}a, a me|u brojnim elektrotehniku Janez Nastrana. sudionicima bili su i ~lanovi Uprave HEP-a na ~elu s predsjednikom Uprave mr. sc. Ivanom Mravkom. Nagra|eni su i autori tri najbolja rada iz Zbornika ovogodi{njeg MIPRO-a, u kojemu je MIPRO 2008. je u Kongresnom centru objavljeno ~ak 260 radova. Grand hotela Adriatic sve~ano otvorio izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske, ùpan primorsko- Pro@IMANJE znanosti, obrazovanja i goranski Zlatko Komadina, a u ime Vlade sudionike gospodarstva je pozdravio dràvni tajnik za telekomunikacije Draèn Breglec. Stru~ni dio skupa MIPRO 2008. zapo~eo je Prigodom otvorenja, nazo~ne je pozdravio plenarnom temom „Tehnologija i globalizacija“, predsjednik Hrvatske udruge MIPRO Vedran Mornar, koju je izloìo Ivan Vidakovi}, glavni direktor IBM dekan FER-a Sveu~ili{ta u Zagrebu, koji je u Hrvatska, vrsni poznavatelj visokih tehnologija. nadahnutom izlaganju, uz usporedbu s napretkom u Informirao je o utjecaju tehnolo{kog razvoja na svijet u kojem ìvimo i u kojem }emo ìvjeti. Prigodom sve~anosti otvorenja MIPRO-a 2008, drugim podru~jima poput prometa i medicine, zorno primorsko-goranski ùpan Zlatko Komadina i prikazao kakvim divovskim koracima napreduje ICT Tom je prigodom odràno desetak predsjednici uprava Ericsson Nikola Tesla i HEP-a Gordana Kova~evi} i Ivan Mravak tehnologija. Sudionike je pozdravio i Ivica Mudrini} znanstvenih i stru~nih konferencija, savjetovanja, - predsjednik Uprave T-Hrvatskog telekoma, vi{e seminara kontinuiranog obrazovanja, generalnog sponzora MIPRO 2008., gradona~elnik nekoliko okruglih stolova, foruma i radionica, Opatije - Amir Muzur, izaslanica Grada Rijeke - Edit izlo`ba elektroni~ke i ICT opreme i usluga s nizom Stilin, ~lan Uprave Simensa d.d. Zagreb - Branko prezentacija. Lampl te predstavnik IEEE Regije 8, - Aleksandar Na kraju naglasimo da je MIPRO najstarija i po Szabo. Predsjednik programskog odbora MIPRO-a strukturi najsloènija me|unarodna manifestacija u Petar Biljanovi}, prisutne je upoznao s ovogodi{njim podru~ju informacijske i komunikacijske tehnologije programom MIPRO-a. i mikroelektronike. Taj me|unarodni znanstveni, Naglasimo da je The Institute of Elektrical stru~ni i edukacijski skup okuplja brojne sudionike and Electronics Engineers, najbrojnija i najpoznatija sa svih kontinenata. Od svog po~etka, MIPRO udruga elektrotehni~kih i elektroni~kih inènjera u je mjesto proìmanja znanosti, obrazovanja i svijetu sa sjedi{tem u SAD-u, dugogodi{nji tehni~ki gospodarstva, a zbog sinergijskog djelovanja, pokrovitelj i suorganizator skupa MIPRO. te tri djelatnosti kroz MIPRO daju zna~ajno vi{e rezultata nego kada svaka djeluje sama za sebe, NAGRA\ENI ZASLU@NI ZA STVARANJE I izolirano od ostalih. MIPRO je izvorni hrvatski RAZVOJ MIPRO-a brand ro|en u Rijeci, koji je svojim kontinuiranim Na sve~anosti su podijeljene i povelje djelovanjem pridonosio i pridonosi razvoju i {irenju informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i Uz brojne hepovce, nazo~ili su i ~lanovi Uprave @eljko zaslu`nima za izniman doprinos u stvaranju Kljakovi} Ga{pi} i Nikola Rukavina i razvoju MIPRO-a. Ove godine nagra|eni su: ukupnom razvoju Hrvatske. Miodrag Lorencin - prvi predava~ na skupovima Ivica Tomi}

12 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. FORUMI

Sedma me|unarodna konferencija o nuklearnoj energiji

Nuklearka (vi{e) nije zabranjena tema Marica @aneti}-Malenica

Ono {to gura nuklearnu opciju su cijene energenata i to je osnovni razlog ulaska dr`ava u nuklearni program, ali i problem globalnog zatopljenja, a {to se informiranja o nuklearnoj opciji u Hrvatskoj ti~e, prvi korak prema Vladi Republike Hrvatske trebao bi napraviti HEP

Hrvatsko nuklearno dru{tvo (HND) je, u suradnji s Me|unarodnom agencijom za atomsku energiju Sudionici Konferencije, za koju je bilo prijavljeno vi{e od 90 referata znanstvenika i stru~njaka iz podru~ja nuklearne energetike iz tridesetak zemalja Europe i svijeta (IAEA), organiziralo Sedmu me|unarodnu konferenciju „Nuklearna opcija u zemljama s malim i srednjim elektroenergetskim sustavima“. Konferenciju, koja osiguranja protiv nuklearnih {teta te vrlo zna~ajno pitanje of the Nuclear Safety Commission in Japan (prezentirao je od 25. do 29. svibnja odràna u Dubrovniku pod odnosa s javno{}u. Kunio Higashi iz Japanske Komisije za nuklearnu pokroviteljstvom Europskog nuklearnog dru{tva (ENS), sigurnost); Energy Indepedence and Sustainability Hrvatske gospodarske komore (HGK), Ministarstva Po~etak rada Konferencije, po obi~aju, obiljeìla of Nuclear Power (prezentirao Jozef Mi{ak iz ê{kog gospodarstva, rada i poduzetni{tva (MINGORP), su pozdravna obra}anja. Tako su se uvaènim gostima instituta za nuklearna istraìvanja) te Global Nuclear Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta, Fakulteta Energy Partnership (prezentirao D.T. Ingersoll iz Oak Ridge elektrotehnike i ra~unalstva (FER), Dràvnog zavoda za obratili mr.sc. Kaìmir Vranki} u ime HEP-a, a mr.sc. Milivoj Bender - direktor Elektrojuga Dubrovnik u ime National Laboratory, ameri~ka dràva Tennessee). Ova nuklearnu sigurnost (DZNS) i HEP-a, sponzorirale su posljednja prezentacija bila je posebno zanimljiva, jer je Poglavarstva grada Dubrovnika. V.V. Kuznetsov obratio brojne tvrtke i dràvne institucije. Prvi put Konferencija uvaèni gost iz SAD-a nazo~ne upoznao s Global Nuclear se kao predstavnik suorganizatora IAEA, Mario Horvati} je odràna jo{ 1996. godine s ciljem rasvjetljavanja Energy Partnership (GNEP), programom koji je iniciran u kao potpredsjednik Vije}a Guvernera IAEA te mr.sc. specifi~nih aspekata uporabe nuklearne energije u SAD-u s namjerom da razvojem tehnologije pomogne proizvodnji elektri~ne energije u malim i srednjim Matja` Prah u svojstvu ravnatelja DZNS. Igor Vukovi}, u svetskom trendu rasta uporabe nuklearne energije. zemljama i od tada se redovito odràva svake dvije ime Mreè mlade generacije HND-a, izrazio je àljenje {to Njemu je do danas pristupilo 20 zemalja. godine s ciljem prikupljanja i razmjene iskustva u je nuklearna energija kod nas postala tabu tema, zbog kori{tenju nuklearnih elektrana. ~ega se nisu razvili mnogi mladi talenti, smatraju}i kako Planira se gradnja NE Kr[ko 2 Za Konferenciju, ~iji je slu`beni jezik bio engleski, ta opcija nema budu}nosti u Hrvatskoj. Me|utim, kako Za na{e stru~njake je bilo zanimljivo ~uti i bilo je prijavljeno vi{e od 90 referata koje, u svojstvu je rekao, sada je ve} jasno da }e ona imati i u nas svoje prezentaciju Martina Nov{aka iz slovenske GEN energije autora i koautora, potpisuje 190 znanstvenika i mjesto i odigrati svoju ulogu u budu}nosti, premda ljudi d.o.o., koji je govorio o energetskim okolnostima u stru~njaka iz podru~ja nuklearne energetike iz tridesetak na nju jo{ uvijek ne gledaju prijateljski. Sloveniji, odnosno o ve} sada potrebnih 400 MW zemalja Europe i svijeta. Uz tri pozvana referata, tijekom - Ono {to gura nuklearnu opciju su cijene instalirane nove snage za pokri}e potreba njenih ~etverodnevnog rada primljeni referati prezentirani su energenata, a to je i osnovni razlog ulaska dràva u potro{a~a. Prema predvi|anjima o rastu potro{nje kroz jednu od deset tematskih cjelina: Energetski planovi nuklearni program, naglasio je predsjednik Programskog elektri~ne energije, do 2015. godine trebat }e im 800 MW i nuklearna opcija; Nuklearni reaktori i tehnologije; odbora prof. dr.sc. Nikola âvlina u svom uvodnom novih proizvodnih kapaciteta, odnosno 1500 MW do Rad nuklearnih elektrana i dosada{nja iskustva u radu; predavanju, dok drugim razlogom smatra problem 2025. godine: Sigurnosna kultura; Znanstvene analize nuklearne globalnog zatopljenja. [to se, pak, informiranja o - Uz visok godi{nji rast i veliku ovisnost o uvozu sigurnosti; Nuklearni gorivni ciklus; Odlaganje nuklearnog nuklearnoj opciji u Hrvatskoj ti~e, on smatra da bi elektri~ne energije, kao i problem relativno starih otpada i razgradnja elektrana; Odnosi s javno{} HEP trebao napraviti prvi korak prema Vladi Republike proizvodnih objekata, tu je jo{ i provo|enje paketa mjera u; Regulatorna praksa i Pouzdanost i osiguranje od Hrvatske. kojim se u Europi regulira energija i klimatske promjene. nuklearnih {teta. Stru~njak IAEA i predsjednik Organizacijskog Sve to zajedno name}e nam opciju pro{irenja proizvodnih odbora mr.sc. Tomislav Bajs je, izme|u ostalog, naglasio kapaciteta izgradnjom NE Kr{ko 2. Planirana NE Kr{ko 2 Nuklearna opcijA sve prihvatljivija zbog da nam prijete redukcije, ne samo ako se ne odlu~imo za imat }e izme|u 1100 i 1600 MW instalirane snage. Ako cijena energenata nuklearke, nego i ako to ne u~inimo u dogledno vrijeme. se odluka donese 2009. godine, izgradnja moè zapo~eti Na Konferenciji se govorilo o perspektivi nuklearne Naime, izgradnja nuklearne elektrane, od dono{enja 2013., a zavr{iti 2017. godine, poru~io je M. Nov{ak . energetike, osobito u ozra~ju aktualne problematike odluke o gradnji do njezinog pu{tanja u pogon, traje Tijekom trajanja Konferencije odràna su i dva vezane za klimatske promjene te se nuklearna opcija desetak godina. Nijedna zemlja u na{em okruènju nema okrugla stola, poster sekcija i dodijeljena je nagrada uspore|ivala s drugim energetskim opcijama sa stajali{ta dostatne koli~ine elektri~ne energije koje bi mogla izvoziti najuspje{nijem mladom nuklearcu. ekonomi~nosti i utjecaja na okoli{. Tako|er je prikazan zainteresiranim susjedima. Nedavna izjava hrvatskog Premijera da nuklearka razvoj nekih novih nuklearnih reaktora, kao i analize vi{e ne}e biti zabranjena tema, svakako je znakovita i nuklearne sigurnosti, pitanja odlaganja nuklearnog Rad Konferencije zapo~eo je pozvanim referatima daje nade zagovornicima nuklearnih elektrana da }e i u otpada i razgradnje elektrana, nuklearne regulative i i to: Overview of Nuclear Fuel-cycle Policy and the Role Hrvatskoj do}i njihovih pet minuta.

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 13 FORUMI

Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i `upanijama u Republici Hrvatskoj

Gospodarenje energijom

– klju~ opstanka Marica @aneti} Malenica

Energetska efikasnost nije automobile, grijemo vlastite domove. Svi bi, stoga, trebale preuzeti ve}u ulogu, ~emu treba {to prije trebali ne{to promijeniti u na{im navikama kako bi prilagoditi vaè}e propise. samo instrument politike, smanjili emisiju {tetnih plinova u atmosferu. Uloga Svoje zadovoljstvo {to je upravo Splitsko- regionalnih i lokalnih vlasti je klju~na u {irenju dalmatinska ùpanija odabrana kao doma}in ovog ve} i dnevna mogu}nost i takvih informacija gra|anima. va`nog doga|aja iskazao je ùpan Ante Sanader i rekao da je u toj @upaniji prepoznat zna~aj izazov za svakog gra|anina, ubrzava se nacionalna edukacijska nacionalnog Projekta kao strate{kog interesa. tvrtku ili javnu upravu, tako kampanja Vinko Mladineo, direktor FZOEU, kazao je da Nacionalni direktor projekta Poticanje samo sveobuhvatan, cjelovit sustav gospodarenja da primjeri koje pokaèmo energetske efikasnosti u Hrvatskoj i odnedavno energijom omogu}ava njezino u~inkovito imaju univerzalnu vrijednost, ~lan Uprave HEP-a d.d. doc. dr. sc. @eljko Tom{i}, kori{tenje, ~ime se daje doprinos ublaàvanju naglasio je da je pobolj{anje efikasnosti potro{nje klimatskih promjena. Djelatnost Fonda i jest da a uloga regionalnih i lokalnih energije jedan od najva`nijih stupova energetske podupire sustavno gospodarenje energijom i poti~e politike te klju~an i ekonomski naju~inkovitiji energetsku u~inkovitost te je od svog osnutka vlasti klju~na je u {irenju takvih mehanizam za postizanje ciljeva odrìvog razvoja uloìo ~etiri milijarda kuna za realizaciju 2200 informacija energetskog sektora. Realizacija projekta Poticanje projekata: energetske efikasnosti u Hrvatskoj, vrijednog - Fond }e u ovoj i sljede}oj godini osigurati 20 ukupno 11 milijuna USD (od ~ega 4 milijuna milijuna kuna za poticanje OIE u na{im ùpanijama Pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike nacionalnih sredstava), zapo~ela je u svibnju 2005. i gradovima, a do 2012. godine 47 milijuna kuna, Hrvatske, od 12. do 14. svibnja o.g. u splitskom godine i potrajat }e do kraja 2009. U prve tri poru~io je V. Mladineo . hotelu Le Meridien Lav odràna je prva radna godine provedbe realiziran je pilot-projekt u Sisku, a konferencija Sustavno gospodarenje energijom u krajem pro{le godine pokrenut je i projekt Sustavno Impozantan skup odgovornih ljudi gradovima i ùpanijama u Republici Hrvatskoj, uz gospodarenje energijom u gradovima i ùpanijama Dr.sc. Nikola Ruìnski, dràvni tajnik slogan Gospodarenje energijom – klju~ opstanka. na nacionalnoj razini, kako bi se obuhvatile sve Ministarstva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i Konferenciju, koja je okupila vi{e od 300 ùpanije i gradovi. Ciljevi koji se njime nastoje graditeljstva, nazvav{i Konferenciju impozantnim sudionika (gradona~elnika i ùpana te predstavnika posti}i su: prihva}anje prvog Master plana skupom odgovornih ljudi, naglasio je da Hrvatska lokalnih energetskih i razvojnih agencija), energetske u~inkovitosti; dovo|enje svoje ku}e ima ograni~enja u razvoju energetike, a bez toga organizirali su: Ministarstvo gospodarstva, rada i u red (javnih ustanova); nacionalna edukacijska nema ni intenzivnijeg gospodarskog razvoja. poduzetni{tva (MINGORP), Fond za za{titu okoli{a kampanja (info centri energetske u~inkovitosti - Premda je pove}anje efikasnosti skupa i energetsku u~inkovitost (FZOEU) i Programom poput kutaka energetske u~inkovitosti u salonima mjera, treba je gledati ne kao tro{ak, ve} kao Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji tvrtke Kon~ar – Ku}anski aparati, kojih do sada ima isplativu investiciju. Potro{nja elektri~ne energije s Ministarstvom za{tite okoli{a, prostornog pet i to u: Zagrebu, Splitu, Osijeku, Vara`dinu i Puli). tijekom ljeta ve} je nadma{ila onu zimsku pa su ure|enja i graditeljstva, Ministarstvom financija, - Odrìvost u planiranju razvoja grada upravo gradona~elnici i ùpani osobe kojima njihove Splitsko-dalmatinskom ùpanijom, Gradom Splitom, mora biti i jest prioritetni zadatak za svakoga funkcije nalaù da rade na pove}anju energetske Hrvatskom zajednicom ùpanija i Udrugom gradova gradona~elnika. S obzirom na to da priroda efikasnost, rekao je N. Ruìnski. u Republici Hrvatskoj te tvrtkom HEP-ESCO d.o.o. ne poznaje administracijske granice, nu`na je - Energetska politika Vlade Republike Hrvatske UNDP-ev Projekt s nazivom Poticanje energetske suradnja na svim razinama lokalne i regionalne je ekolo{ki orijentirana i temelji se na u~inkovitom efikasnosti provodi se u okviru informativno- samouprave da zajedno razvijamo svijest o va`nosti kori{tenju energije i poticanju kori{tenja obnovljivih edukacijske kampanje Europske komisije Sustainable gospodarenja energijom te o~uvanju okoli{a i izvora energije, uz dodatno promoviranje kvalitetnije Energy Europe, pokrenute u okviru IEE programa prirodnih resursa, kazao je doma}in konferencije, gradnje ku}a i stanova te primjene suvremenih, EU-a. gradona~elnik Splita, Ivan Kuret. energetski u~inkovitih tehnologija. Time se èli Konferencija je zapo~ela 12. svibnja Predsjednik Udruge gradova u Republici pobolj{ati konkurentnost hrvatskog gospodarstva i u ve~ernjim satima sve~anom premijernom Hrvatskoj i gradona~elnik Rijeke mr.sc. Vojko smanjiti negativan utjecaj rasta cijena energenata projekcijom filma „Moj EE grad“ i pozdravima Obersnel, iskazao je veliko zadovoljstvo nacionalnim na ìvotni standard. Vjerujem da }e ova Konferencija dobrodo{lice. Prvi radni dan, 13. svibnja, tako|er je Projektom, koji je dobrodo{ao jer poti~e sustavno dati snaàn poticaj ùpanijama i gradovima, ali i zapo~eo pozdravnim govorima uvaènih gostiju i gospodarenje energijom i njezino racionalno podi}i svijest gra|ana da mudrim gospodarenjem doma}ina. kori{tenje te u{tede u prora~unu i ku}nom budètu. energijom u vlastitoj ku}i daju svoj doprinos, kako - Potro{nja energije u Hrvatskoj 20 posto - Mi se moramo {to prije okrenuti i prema OIE, smanjenju tro{kova za energiju, tako i smanjenju je ve}a od prosjeka zemalja EU-15. To zna~i da jer nam to nalaè odgovornost prema gra|anima i emisija stakleni~kih plinova u atmosferu, kazao je Hrvatska gubi jedan posto BDP-a zbog neefikasne nara{tajima koji dolaze, poru~io je V. Obersnel. potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar potro{nje energije, poru~io je Yuri Afanasiev, stalni Zlatko Komadina, dopredsjednik Zajednice gospodarstva, Damir Polan~ec. On je informirao predstavnik Programa UN-a za razvoj u Hrvatskoj ùpanija Republike Hrvatske je naglasio: prisutne da }e dokument Energetska strategija i dodao: - Sudbina na{e zemlje odre|ena je trima za razdoblje 2008. do 2013. godine u lipnju biti - Energetska efikasnost nije samo instrument tranzicijama: politi~kom, gospodarstvenom i upu}ena na javnu raspravu, kako bi u rujnu bio politike, ve} i dnevna mogu}nost i izazov za energetskom. I dok smo na prve dvije mogli utjecati, prihva}en od Vlade te upu}en u postupak u svakog gra|anina, tvrtku ili javnu upravu. Primjeri ova tre}a je nu`nost, koja nam je nametnuta, pa Hrvatskom saboru. koje pokaèmo gra|anima imaju univerzalnu moramo raditi na supstituciji energenata, posebice Naglasimo da je svrha Konferencije bila: vrijednost. Svi koristimo elektri~nu energiju, vozimo krutih, i okrenuti se {to prije OIE. Pri tomu bi ùpanije poticanje gospodarenja energijom u gradovima i

14 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. Na Konferenciji koja je okupila vi{e od 300 sudionika, gradona~elnik Splita I. Kuret bio je doma}in kolegama gradona~elnicima, `upanima i brojnim uva`enim gostima

Gradona~elnici i `upani nakon sve~anog prihva}anja Energetske povelje gradova i `upanija Republike Hrvatske

ùpanijama; pokretanje aktivnosti za pobolj{anje Izrada takvog master plana obveza je tro{kova za energiju i vodu u gradu ili ùpaniji, {to energetske u~inkovitosti u zgradama lokalne Republike Hrvatske definirana u ~lanku 12. stavku 2. na nacionalnoj razini iznosi vi{e od 10 posto od samouprave; razmjena znanja, iskustava i primjera Zakona o energiji, a njegovo dono{enje zahtijeva i ukupne potro{nje energije u Hrvatskoj. Osnovni je iz prakse europskih i hrvatskih gradova; poticanje EU Direktiva 2006/32/EC pa se time ispunjava i na{a cilj Projekta uvesti u gradove proces kontinuiranog financiranja projekata energetske u~inkovitosti te obveza iz pristupnih pregovora s EU: i sustavnog gospodarenja energijom te posti}i predstavljanje mogu}nosti financiranja; nacionalni - Master planom utvr|uju se nacionalni ciljevi, i odràti efikasniju potro{nju energije u svim info dan Inteligentna energija u Europi i prihva}anje prate}i programi i mjere energetske u~inkovitosti zgradama u vlasni{tvu grada ili ùpanije, kao i energetske povelje gradona~elnika i ùpana. za svaki sektor neposredne potro{nje energije (ku} smanjiti tro{kove za energiju u prora~unima lokalne Radilo se u sljede}im tematskim cjelinama: anstva, usluge, industrija i promet) te na~in pra}enja samouprave. i izvje{}ivanja o postignutim energetskim u{tedama Europski i nacionalni okvir; Zakonski okvir, iskustva u skladu s me|unarodno preuzetim obvezama Prihva]ena Energetska povelja u realizaciji i primjeri iz prakse; Mogu}nosti Republike Hrvatske. Tako|er, na temelju preporuka gradonaêlnika i @upana financiranja – IEE nacionalni info-dan i Interaktivna Master plana izradit }e se i Zakon o u~inkovitom Na Konferenciji je prihva}ena i Energetska radionica za razvoj projekta. kori{tenju energije, izvijestio je L. Begovi}. povelja gradona~elnika i ùpana. Tim deklaracijskim Tijekom dva dana, sudionicima je cjelovito Dr.sc. N. Ruìnski, dràvni tajnik koji je i aktom, gradovi i ùpanije se obvezuju na predstavljen projekt Sustavno gospodarenje ~lan Pregovara~kog tima za pristup Republike racionalniju potro{nju energije, uvo|enje novih, energijom (SGE), koji zajedni~ki provode MINGORP Hrvatske EU za podru~je Energetika i Okoli{, odrào obnovljivih izvora energije, kao i na brigu o i UNDP, uz potporu FZOEU te Globalnog fonda za je prezentaciju s naslovom „Energetika i okoli{ u o~uvanju okoli{a na dobrobit svih gra|ana. Povelju okoli{ (GEF), koji ima za cilj pobolj{anje energetske okviru EU – poloàj Republike Hrvatske“. Dr.sc. je, zaklju~no s prvim danom Konferencije, potpisalo u~inkovitosti i smanjenje tro{kova za energiju, Zoran Morvaj, nacionalni voditelj projekta Poticanje 85 gradova, od ukupno 127, i 17 ùpanija od 21, planiranje energetike i odrìvo gospodarenje energetske efikasnosti u Hrvatskoj pri UNDP-u odnosno 102 grada i ùpanije. în potpisivanja resursima na lokalnoj i regionalnoj razini, smanjenje govorio je o projektu Sustavno gospodarenje popra}en je i zajedni~kom fotografijom svih emisija {tetnih plinova u atmosferu i poticanje energijom u gradovima i ùpanijama, koji se provodi nazo~nih gradona~elnika i ùpana - potpisnika razvoja poduzetni{tva. od prosinca 2007. godine u okviru nacionalnog Povelje. programa ~iji je on voditelj: Rije~ je o vrlo uspje{nom rezultatu akcije, Master plan energetske uînkovitosti - Najva`niji rezultati te aktivnosti su efikasnija a svi hrvatski gradovi i ùpanije pozvani su da se Master plan energetske u~inkovitosti za potro{nja energije, smanjenje tro{kova i {tetnih uklju~e u taj projekt, ~iji je cilj pobolj{ati energetsku Republiku Hrvatsku predstavio je Leo Begovi}, emisija, te proaktivno gospodarenje resursima na u~inkovitost i smanjiti {tetan utjecaj na okoli{, dràvni tajnik za gospodarstvo u MINGORP-u i lokalnoj i regionalnoj razini. Utvr|eni potencijal odnosno smanjiti potro{nju energije u zgradama i predsjednik Nadzornog odbora HEP-a. u{tede je pribli`no 20 do 30 posto od ukupnih tvrtkama koje su u vlasni{tvu gradova i ùpanija.

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 15 FORUMI

Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i `upanijama u Republici Hrvatskoj

Yuri Afanasiev, stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj, Damir Polan~ec, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva i Vinko Mladineo, direktor Fonda za za{itu okoli{a i energetsku u~inkovitost prigodom potpisivanja tripartitnog Ugovora o financiranju projekta sustavnog gospodarenja energijom u gradovima i `upanijama u Republici Hrvatskoj

Gradovi i ùpanije, ubrajaju}i i sektor stanovanja, Ovom prigodom potpisan je i tripartitni radionica za razvoj i pripremu projekata (Project odgovorni su za vi{e od 50 posto ukupne potro{nje ugovor izme|u MINGORP-a, FZOEU-a i UNDP-a Forum Corner), koju su vodili stru~njaci iz programa energije u zemlji, jer se u njihovom vlasni{tvu nalazi o financiranju projekta Sustavnog gospodarenja Inteligentna energija u Europi (IEE - Inteligent ve}ina javnih zgrada u Hrvatskoj. Projekt SGE-a energijom za 2008.-2009. godinu u iznosu od 20 Energy Europe) Europske unije i iz Ureda regije usredoto~en je prvenstveno na sektor zgradarstva, milijuna kuna. Ugovor su potpisali potpredsjednik Valencija u Bruxellesu. u koji spadaju svi privatni i javni objekti kao {to Vlade i ministar gospodarstva rada i poduzetni{tva Tijekom Konferencije, 16 tvrtki partnera su: {kole, vrti}i, {portski objekti, bolnice, kazali{ta, D. Polan~ec, direktor FZOEU V. Mladineo i stalni Projekta SGE-a predstavilo je sudionicima knji`nice te stambene zgrade i obiteljske ku}e. predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj Y. Afanasiev. svoje proizvode, usluge i mjere kojima se moè Sektor zgradarstva odgovoran je za 40 posto Drugog dana Konferencije bilo je rije~i o pobolj{ati energetska u~inkovitost i u{tedjeti, ali i ukupne potro{nje energije, 17 posto potro{nje pitke uspje{nom kandidiranju energetskih projekata stanovati udobnije, kao {to su: kvalitetna gradnja, vode i 40 posto emisija stakleni~kih plinova. na EU i druge natje~aje. Odràna je i interaktivna zamjena neodgovaraju}e stolarije, postavljanje

u{tedjeti, ali i smanjiti one~i{}enje okoli{a. Grad Zagreb je, primjerice, na javnoj rasvjeti u{tedio 60 posto tro{kova, a samo osvjetljenje pove}ao za 40 posto, Grad Sisak – pokusni kuni} zamijeniv{i stare àrulje s Philipsovim ekolo{ki prihvatljivim rasvjetnim tijelima. O pilot projektu SGE-a, koji je proveden u Sisku 2006./07. godine, a sada - Holding i Grad Zagreb obvezali su se da }e u idu}em razdoblju od pet se {iri na sve gradove i ùpanije u Hrvatskoj, govorio je prvi ~ovjek Siska Dinko godina smanjiti tro{kove za energiju za pet posto godi{nje, a da }e se u istom razdoblju emisija CO smanjiti za dvije tisu}e tona godi{nje. S obzirom na to da Pintari}. Tako su u pro{loj godini u gradu Sisku tro{kovi za energiju u samo 2 nekoliko objekata u vlasni{tvu Grada smanjeni za pola milijuna kuna, ~ime je ~etvrtina hrvatskih gra|ana ìvi u Zagrebu, ostvarenje tog cilja tim je va`nije. emisija CO2 za tu godinu smanjena za skoro 100 tona. Procijenjeni potencijal za u{tedu energije je 20 do 30 posto, {to bi na primjeru Siska iznosilo dva do tri milijuna kuna godi{nje. Govore}i o razlozima uvo|enja sustavnog gospodarenja Kako rade u Valenciji energijom, D. Pintari} je kazao kako je glavni motiv bio smanjiti tro{kove vezane Prvog dana Konferencije bilo je rije~i o europskom i nacionalnom za potro{nju energije te naglasio: zakonskom okviru o energiji i za{titi okoli{a te su predstavljena iskustva u - Uz smanjenje tro{kova èljeli smo i smanjiti vlastiti udjel u zaga|ivanju realizaciji i primjeri iz prakse gospodarenja energijom u Hrvatskoj i Europi. grada. Tako|er smo pozitivnim primjerom èljeli utjecati na svijest gra|ana Predstavnici {panjolske regije Valencija, koja je jedna od najuspje{nijih europskih da i sami efikasnije koriste energiju u svakodnevnom ìvotu. Naime, u ukupnoj regija u kori{tenju sredstava iz europskih fondova, predstavili su projekte potro{nji energije u gradu, znatan udjel tro{e upravo gra|ani u vlastitim razli~itih modela financiranja u podru~ju energetske efikasnosti i obnovljivih domovima. izvora energije, izme|u ostalog i kroz javno-privatna partnerstva. Tako|er, Osim primjera grada Siska, prvog dana Konferencije izneseno je jo{ predstavnici Glavne uprave za energetiku i transport (Pedro Ballesteros Torres i nekoliko primjera dobre prakse gospodarenja energijom u drugim gradovima. Katarina Dobranovi}) te Glavne uprave za okoli{ Europske komisije u Bruxellesu Gradona~elnik Zagreba Milan Bandi} je na primjeru Zagreba~kog holdinga (dr. Artur Runge-Metzger) izloìli su pregled europskih poticajnih programa i pokazao kako se uvo|enjem racionalnog gospodarenja energijom moè zakonskog paketa o za{titi klime i energije.

16 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. Informativno-edukacijski film

Direktorica HEP ESCO-a mr.sc. Gordana Lu~i} ispred vrlo efektno ure|enog {tanda HEP ESCO-a s predsjednikom Uprave Moj EE grad mr.sc. Ivanom Mravkom i predsjednikom Nadzornog odbora HEP-a Leom Begovi}em Informativno-edukacijski film Moj EE grad, kojim je Konferencija zapo~ela, pripremljen je kao dio Projekta poticanja energetske u~inkovitosti, s tim da se planira prikazivati u programima lokalnih televizijskih ku}a. Tako|er, nakon njegove projekcije, u studijima bi se organizirala interaktivna rasprava s televizijskim gledateljima. Autorsko-produkcijski tim èlio je ukazati na ve} pokrenute projekte poticanja energetske u~inkovitosti u pojedinim ùpanijama i gradovima Republike Hrvatske, ali i na razloge koji su nametnuli nu`nost za djelovanje. Film zapo~inje cvrkutom ptica, a nastavlja s prikazima otapanja leda na polovima i sverazaraju}ih u~inaka globalnog zatopljenja, ekstremnih vremenskih okolnosti, pove}anja razine mora, izumiranja nekih biljnih i ìvotinjskih vrsta... Zaklju~ak o ljudskoj odgovornosti je neizbjeàn. Kao i onaj da je krajnje vrijeme da se ne{to poduzme. U nastavku filma govori se o nu`nosti smanjenja Ekipa HEP ESCO-a uspje{no je obavila svoj zadatak u Splitu potro{nje energije, kao klju~u na{eg opstanka, o energetskoj u~inkovitosti kao prepoznatom strate{kom cilju, najboljem na~inu borbe protiv klimatskih promjena. U filmu doc. dr. sc. @eljko Tom{i}, u vrijeme snimanja pomo}nik ministra za energetiku i rudarstvo toplinske izolacije i fasade, rekonstrukcija i/ili - Trì{te za projekte energetske u~inkovitosti pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva, zamjena kotlovnica; racionalno kori{tenje vode; pro{ireno je na cijelo podru~je Republike Hrvatske, a nagla{ava zna~aj postojanja strategije energetskog uporaba solarnih kolektora. odnosno uvo|enje odnosi se na javnu rasvjetu, zgrade - {kole, bolnice, razvoja i zajedno s UNDP pokretanja Master plana te obnovljivih izvora energije; kori{tenje {umske institucije, industriju i kogeneracije na biomasu. dono{enja Zakona o energiji. Svi ti dokumenti sustavno biomase za opskrbu toplinskom energijom i sli~no. Tijekom dosada{nje pripreme i izvedbe projekata kreiraju energetsku politiku Hrvatske te reguliraju pitanja U gradovima, veliki potencijal za u{tedu energije energetske u~inkovitosti angaìrano je 97 tvrtki sustavnog gospodarenja energijom u jedinicama lokalne postoji i u javnoj rasvjeti. iz kategorije malog i srednjeg poduzetni{tva. uprave. Film potom govori kako je sustavno gospodarenje Kroz izvedbu i financiranje projekata energetske Otvara se veliko tr@i[te za ESCO tvrtke energijom kontinuirani proces koji nudi znatne u{tede u u~inkovitosti, banke su se na konkretnim primjerima brojnim podru~jima, jer u svakom trenutku znamo gdje Me|u izlaga~ima bila je i na{a tvrtka-kćerka mogle uvjeriti da je rije~ o komercijalnim projektima i tro{imo energiju, koliko i kako je tro{imo i koliko nas to HEP ESCO d.o.o., koja sura|uje s vi{e od 26 da energetska u~inkovitost moè biti novo trì{te za stoji. Informira nas o osnivanju EE timova i pristupanju gradova i pet ùpanija na pobolj{anju efikasnosti njihove kreditne plasmane. informacijskom sustavu ISGE. U podru~ju zgradarstva, gdje javne rasvjete. Osim smanjenja svjetlosnog Za uspje{an rad, tvrtka HEP ESCO d.o.o. su u{tede najlak{e provedive, izra|eni su pilot projekti u zaga|enja, rekonstrukcija i/ili zamjena javne je progla{ena najboljom europskom tvrtkom za gradu Sisku i diljem Sisa~ko-moslava~ke ùpanije, gdje su rasvjete jednom gradu moè donijeti prosje~ne 2007. godinu koja osigurava energetske usluge za formirani EE uredi i EE info centri za pruànje informacija i u{tede i do 30 posto godi{nje. âk troje na{ih projekte energetske u~inkovitosti od strane Europske usluga gra|anima, identificiraju uzroke i predlaù rje{enja. kolega iz tvrtke HEP ESCO odràlo je i svoje organizacije European Energy Service Initiative O tomu nas izvje{}uju gradona~lnik Dinko Pintari} i prezentacije i to: direktorica mr.sc. Gordana – European Energy Service Award, s ponosom je Lu~i}, pomo}nica direktorice Jasmina Fanjek i naglasila G. Lu~i}. ùpanica Marijana Petir, a direktorica HEP ESCO-a mr.sc. voditelj odjela pripreme i izvedbe projekata Hrvoje H. Glamuzina je u svojoj prezentaciji Gordana Lu~i} obja{njava kako se ugradnjom nove i Glamuzina. prikazao nekoliko izvedenih projekata energetske kvalitetnije opreme u {kolskim kotlovnicama te @upanije, O tomu kako projekt energetske u~inkovitosti u~inkovitosti s podacima o stvarno ostvarenim a i u svim drugim akcijama koje HEP ESCO provodi, u Republici Hrvatskoj provodi HEP ESCO govorila u{tedama u odnosu na planirane, dok je J. Fanjek postignute u{tede omogu}uju nova ulaganja. je mr.sc. G. Lu~i}. Naime, HEP ESCO u suradnji sa govorila o financiranju projekata energetske Film nastavlja prikazom akcija na podru~ju Splitsko- Svjetskom bankom (IBRD), Globalnim fondom za u~inkovitosti od strane ESCO tvrtki. Tako je na{ dalmatinske ùpanije, a nastavlja obja{njenjem nu`nosti HEP ESCO u tu svrhu dobio zajam IBRD-a u iznosu za{titu okoli{a pri UN (GEF), Vladom Republike nastavka procesa sustavnog gospodarenja energijom u od 4,4 milijuna eura i donaciju GEF-a u iznosu od Hrvatske, Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj svim ùpanijama i gradovima. 5 milijuna USD, a u poslovanju koristi i vlastita (HBOR) i HEP-om provodi nacionalni Projekt Spomenimo da je producent filma Zoran Bogunovi}, sredstva te kredite doma}ih banaka: - ESCO tvrtke redatelj Vedran Mihleti}, a scenarist Goran â~i}. Projekt energetske u~inkovitosti. Tijekom petogodi{njeg posluju sukladno trì{nim na~elima, {to zna~i da rada ostvaren je veliki dio planiranih osnovnih }e investirati u projekte ~ije su u{tede u energiji provode UNDP i MINGORP, partneri u projektu su Global ciljeva, a to su: pove}anje trì{ta za projekte dovoljno velike kako bi osigurale povrat investicije Environment Facility i Fond za za{titu okoli{a i energetsku energetske u~inkovitosti, ve}a za{tita okoli{a, kroz u{tede u prihvatljivom vremenskom razdoblju. u~inkovitost Republike Hrvatske, a HEP ESCO je jedan od poticanje malog i srednjeg poduzetni{tva i Financijska struktura i izvori sredstava ovise o partnera u produkciji ovog filma. povećanje zainteresiranosti financijskih institucija klijentu, isplativosti projekta, kao i vremenskom za takve projekte: razdoblju otplate projekta. Vero~ka Garber

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 17 Energetska u^inkovitost sustav

Ugovor Grada Pule i HEP ESCO-a o provedbi projekta Zavr{ila sezona grijanja energetske u~inkovitosti u sustavu javne rasvjete Vi{e ogrjevne Gospodarenje topline za energijom zapo~inje s hladniju zimu javnom rasvjetom

s eko-motorima, plinofikacije grada Pule te izgradnje kanalizacije, jo{ jedanput iskazujemo svoju opredijeljenost prema za{titi okoli{a i odr`ivom razvoju, rekao je gradona~elnik Pule Boris Mileti}.

[tedljivija, ali i kvalitetnija javna rasvjeta HEP ESCO izvodi Projekt prema ESCO modelu tako Budu}i da je zima bila hladnija da osigurava pripremu i izvedbu Projekta te financiranje u dijelu energetske u~inkovitosti. Na taj se na~in Gradu od pro{logodi{nje, isporu~eno omogu}uje da obnovi i modernizira javnu rasvjetu i smanji potro{nju energije, ostvari u{tede u tro{kovima te je vi{e ogrjevne topline u na taj na~in financira investiciju. - Po{tuju}i Kyoto protokol kao obvezu za{tite odnosu na prethodnu sezonu, okoli{a i potrebu sve ve}e orijentacije na energetsku {to je pove}alo ra~une gra|ana u~inkovitost, realizacijom ovog Projekta tomu dajemo zna~ajan doprinos. Grad Pula dobiva bolju i kvalitetniju u prosjeku za 16 posto rasvjetu, uz znatne u{tede potro{nje elektri~ne energije, naglasila je direktorica HEP ESCO-a mr. sc. Gordana Lu~i}, HEP Toplinarstvo, koje isporu~uje toplinsku Gradona~elnik Pule Boris Mileti} i direktorica HEP ESCO-a, U okviru pripreme Projekta energetske mr.sc. Gordana Lu~i} nakon potpisa Ugovora, kojim energiju ku}anstvima i industrijskim subjektima na }e Pula najkasnije do kraja studenog 2009. godine imati u~inkovitosti u sustavu javne rasvjete grada Pule, podru~ju gradova Zagreba, Zapre{i}a, Samobora, bolju i kvalitetniju rasvjetu, uz znatne u{tede potro{nje provedena je detaljna analiza postoje}eg sustava javne elektri~ne energije Velike Gorice, Osijeka i Siska zavr{ilo je sezonu rasvjete, kojeg ~ini 5286 svjetiljki i 173 ormara javne grijanja 15. svibnja o.g. Razdoblje spremnosti za rasvjete s brojilom elektri~ne energije. Temeljna obilje`ja grijanje zapo~elo je 15. rujna 2007., a cjelokupni Implementacijom ovoga Projekta, postoje}e javne rasvjete su veliki broj svjetiljki starijih od 30 godina, koje ne zadovoljavaju dana{nje standarde sustav, od distribucijske mreè do stanica u grad Pula dobit }e moderan, te veliki broj tipova svjetiljki, {to oteàva i poskupljuje zgradama, uspje{no je isporu~ivao toplinsku njihovo odràvanje, a i naru{ava vizualni doìvljaj grada. energiju za 115.288 ku}anstava i 5.847 poslovnih ekolo{ki prihvatljiv sustav javne potro{a~a. Tijekom sezone isporu~eno je 1.668,637 rasvjete koji }e, uz za{titu okoli{a, Staro za novo MWh ogrjevne topline, {to je za pribli`no 27 posto Realizacija Projekta o~ituje se kroz modernizaciju vi{e nego u prethodnoj ogrjevnoj sezoni. donijeti i velike u{tedu potro{nje pribli`no 2200 starih rasvjetnih tijela te zamjenu U HEP Toplinarstvu ogrjevnu sezonu ocjenjuju elektri~ne energije, a uz projekte predspoja ili realokaciju 330 svjetiljki. Stare àrulje i uspje{nom, jer nije bilo ve}ih kvarova, a manji svjetiljke zamijenit }e se suvremenima manje snage, popravci obavljani su no}u izme|u 22 i 6 sati, kada pobolj{anih svjetlotehni~kih obilje`ja, ~ime }e se znatno nabave novih autobusa s eko- je grijanje ina~e reducirano. Budu}i da je zima bila smanjiti tro{kovi energije. Takvom zamjenom o~ekuje se hladnija od pro{le, isporu~eno je vi{e ogrjevne motorima, plinofikacije grada Pule smanjenje potro{nje elektri~ne energije za 20 posto, s topline u odnosu na prethodnu sezonu, {to je te izgradnje kanalizacije, vodstvo 5 GWh na 4 GWh, a tako|er se zna~ajno smanjuju tro{kovi odràvanja pa }e ukupne u{tede na godi{njoj povećalo ra~une gra|ana u prosjeku za 16 posto. Grada jo{ jedanput iskazuje svoju razini iznositi 900 tisu}a kuna. Od 15. svibnja o.g. zapo~eli su remonti Pro~elnik Upravnog odjela za komunalni sustav postrojenja HEP Toplinarstva, a u pogonu }e biti opredijeljenost prema za{titi i imovinu Grada Pule Damir Prhat, koji se zaloìo samo pribli`no 15 posto instaliranih kapaciteta, okoli{a i odrìvom razvoju za realizaciju ovog Projekta, nagla{ava smanjenja odnosno dijelovi sustava za grijanje sanitarne svjetlosnog one~i{}enja te sigurnost u prometu kao vode. U HEP Toplinarstvu podsje}aju da {to prije Gradona~elnik Pule Boris Mileti} i mr.sc. Gordana iznimno vrijedna obilje`ja Projekta, s obzirom na zna~aj treba zapo~eti s pripremom ku}nih instalacija Lu~i}, direktorica tvrtke HEP ESCO d.o.o. – ~lanica HEP Grada kao turisti~kog sredi{ta na Jadranu. za predstoje}u sezonu grijanja. O spremnosti i grupe, potpisali su 30. svibnja o.g. “Ugovor o provedbi Vrijednost ukupne investicije iznosi 13,5 milijuna ispravnosti ku}nih instalacija brinu sami gra|ani projekta energetske u~inkovitosti na sustavu javne kuna, a financira se tako da HEP ESCO ulaè 7,2 milijuna preko predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrada, kuna, {to }e se vratiti kroz ostvarene u{tede na potro{nji rasvjete grada Pule”. koriste}i sredstva pri~uve. Potpisom ovog Ugovora, kao i potpisivanjem elektri~ne energije tijekom osam godina. Grad Pula Pogonska spremnost cijelog sustava zapo~inje energetske povelje u Splitu 12. svibnja o.g., Grad Pula je financira Projekt s 6,3 milijuna kuna tijekom tri godine. 15. rujna o.g., do kada je nu`no zavr{iti sve radove zapo~eo s procesom sustavnog gospodarenja energijom, Predvi|eno je da se ovaj Projekt, kojim }e Pula dobiti i pripremiti instalacije za po~etak grijanja, jer od s ciljem u{tede financijskih sredstava i pove}anja za{tite vrhunsku i kvalitetnu rasvjetu sukladno svjetskim okoli{a i odrìvog razvoja grada za dobrobit svih gra|ana. eko-standardima, zavr{i najkasnije do kraja studenog tog datuma automatska regulacija u toplinskim - Implementacijom ovoga Projekta, grad Pula dobit 2009. godine. Radove }e izvoditi Elektroistra Pula, HEP stanicama otvara grijanje kada se zadovolje }e moderan, ekolo{ki prihvatljiv sustav javne rasvjete, Operatora distribucijskog sustava, koja i odràva pulsku temperaturni uvjeti. koji }e uz za{titu okoli{a donijeti i velike u{tede potro{nje javnu rasvjetu. elektri~ne energije. Uz projekte nabave novih autobusa J. F. (Ur.)

18 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. Obljetnica

Trideset godina Elektrotehni~kog fakulteta u Osijeku

ETF Osijek ju~er...

Visoko{kolska nastava iz podru~ja elektrotehnike u Osijeku utemeljena je 1978. godine kao tre}i studij tog smjera u Republici Hrvatskoj. Osnivanje Studija elektrostrojarstva Denis Karna{ i Jelena Vu~i} Afirmacija u Osijeku uslijedilo je inicijativom Sveu~ili{ta u Osijeku tijekom 1977. i 1978. godine, uz suradnju gospodarstva Osijeka te gravitiraju}ih op}ina slavonsko-baranjske regije. U~ili{te je utemeljeno s tehni~kih znanosti ciljem da organiziranjem dvoipolgodi{njeg studija omogu}i uvjete za pobolj{anje strukture tehni~kih kadrova u gospodarstvu i javnom sektoru tog dijela Sve~anom sjednicom Fakultetskog vijeća podru~ja Osijek HEP Operatora prijenosnog sustava, Hrvatske, gdje su manjkali stru~njaci iz podru~ja Elektrotehni~kog fakulteta u Osijeku (ETF), odrànom Nikole Jamana. Direktor Elektre Vinkovci HEP Operatora elektrotehnike. To je bilo posebno zna~ajno zbog pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, distribucijskog sustava Vladimir âvlovi} uru~io je ~injenice da je podru~je slavonsko-baranjske regije obrazovanja i {porta te Sveu~ili{ta Josipa Jurja nagradu Denisu Vranje{u, studentu tre}e godine bilo u trajnom zaostajanju za razvojem Hrvatske Strossmayera, ETF u Osijeku je 6. svibnja o.g. sveu~ili{nog preddiplomskog studija elektrotehnike. u pogledu stope rasta, dru{tvenog proizvoda po obiljeìo trideset godina postojanja. Sjednici su, osim Student ~etvrte godine sveu~ili{nog dodiplomskog stanovniku, strukture dru{tvenog proizvoda po predstavnika spomenutih pokrovitelja, nazo~ili i studija elektroenergetike Mato Vukovi}, primio je sektorima djelatnosti i drugim pokazateljima. Uz predstavnici Osje~ko-baranjske ùpanije, Grada Osijeka, nagradu iz ruku mr.sc. Gorana Slipca, direktora Direkcije niz uzroka takvog stanja (nepovoljna gospodarska profesori i studenti ETF-a Osijek te velik broj uzvanika iz za korporacijski razvoj i strategiju HEP-a d.d.. struktura, manjak konzistentne i znanstveno gospodarstva, me|u kojima su bili predstavnici HEP-a, Miroslavu Hmuri, studentu devetog semestra utemeljene razvojne politike), s gledi{ta tehni~kih Siemensa, Kon~arovog Instituta, KIO Orahovica i brojnih elektroenergetike, nagradu je uru~io dr.sc. Damir znanosti utvr|eno je da zaostajanje te hrvatske drugih tvrtki iz regije. Pe~varac, direktor Elektroslavonije Osijek, a direktor regije ima svoje korijene i u nepovoljnoj kadrovskoj Mr. sc. Goran Slipac, direktor Direkcije za Elektre Poèga HEP Operatora distribucijskog strukturi ukupne zaposlenosti u regiji. korporacijski razvoj i strategiju HEP-a d.d. je u ime sustava Slavko Peri}, dodijelio je nagradu Stjepanu Uprave HEP-a primio plaketu - zahvalu od dekana Kmetu, studentu tre}e godine stru~nog studija …i danas ETF-a prof.dr.sc. Radoslava Gali}a za iznimno elektroenergetike. Fakultet je od 1991. godine organiziran u uspje{nu suradnju s ETF-om Osijek, jer HEP je jedan pet zavoda, a {esti zavod je konstituiran 2007. od najva`nijih strate{kih partnera ETF-a Osijek. Prof. R. Dobra suradnja godine. Djelatnost zavoda obuhva}a znanstveni, Gali} je, uz HEP, priznanja uru~io i predstavniku tvrtke U razgovoru predstvanika HEP-a i ETF-a Osijek s nastavni i stru~ni rad u odre|enom tehni~kom Siemens te rektorici osje~kog sveu~ili{ta Gordani Kralik prodekanom za razvoj prof.dr.sc. Sretom Nikolovskim, podru~ju. Suradnici zavoda izvode nastavu na za poseban doprinos u razvoju tog Fakulteta. nagla{ena je tradicionalno uspje{na suradnja ETF-u za: sveu~ili{ni preddiplomski, dodiplomski, - U Hrvatskoj elektroprivredi zaposleno je vi{e ETF-a Osijek i HEP-a te proizvodnih, prijenosnih i diplomski i poslijediplomski studij, kao i stru~ni od 500 inènjera koji su zavr{ili na{ fakultet. Oni rade distribucijskih tvrtki - k}eri HEP grupe iz isto~ne studij. Suradnici zavoda, tako|er, rade na u slavonskim elektranama, PrP-u Osijek te drugim Hrvatske te Toplinarstvo. Prodekan je zahvalio i za znanstveno istraìva~kim projektima te projektima sastavnicama HEP-a i prenose svoja znanja u praksi. stipendiranje HEP-a najboljih tridesetak studenata za gospodarstvo i javni sektor. Koordinaciju Mo`da najva`nije od svega, oni predstavljaju projekte ETF-a Osijek u pro{loj godini. suradnje s gospodarskim subjektima te financijski koje radimo u suradnji s HEP-om i to ne samo u Ustanovljena je iznimno dobra suradnja i na menad`ment u~ili{ta obavlja prodekan za razvoj. hrvatskim, nego i u me|unarodnim okvirima, rekao je stru~nim projektima od interesa za isto~nu Hrvatsku, Fakultet sada raspolaè s poslovnim prof. R. Gali} prigodom dodjele priznanja. 2 posebno na novim europskim TEMPUS, LEONARDO prostorom ve}im od 5.000 m na lokaciji u Obljetnicu su uveli~ala i tri uvaèna akademika iz Trpimirovoj ulici i novim prostorom od 3.000 m2 tehni~kog razreda HAZU-a, prof.dr.sc. Boò Udovi~i}, i drugim mogu}im FP 7 projektima, koje zajedni~ki ostvaruju ili planiraju ostvariti ETF Osijek i HEP. na lokaciji budu}eg sveu~ili{nog kampusa (Ulica prof.dr.sc. Leo Budin i prof.dr.sc. Hrvoje Babi}. Cara Hadrijana) s 19 predavaonica, 19 laboratorija i înjenica je da diplomirani inènjeri s ETF-a Osijek 52 nastavni~ka kabineta i moè odràvati nastavu HEP nagradio marljive studente u HEP-u pronalaze posao uspje{no i vrlo brzo te za veliki broj studenata. U~ionice su opremljene kvalitetno obavljaju svoj posao i pridonose ukupnom U suradnji s gospodarstvenicima - sponzorima, suvremenim nastavnim pomagalima, s tim da napretku HEP-a, s tim da neki od njih uspje{no ETF Osijek svake godine nagra|uje svoje najbolje su omogu}ene i multimedijske prezentacije. nastavljaju svoje usavr{avanje na poslijediplomskom studente sveu~ili{nog i stru~nog studija za izvrstan Studentima su na raspolaganju osobna ra~unala specijalisti~kom i doktorskom studiju na ETF-u Osijek. uspjeh i najbolji diplomski rad pa ni ove godine to nije u u~ionicama i laboratorijskim prostorima, U isto~noj Hrvatskoj su tri doktora i pet magistara izostalo. a svi su laboratoriji opremljeni suvremenom Tako je student druge godine sveu~ili{nog znanosti iz elektrotehnike, koji rade u HEP-u, te provode elektrotehni~kom opremom i ure|ajima. preddiplomskog studija elektrotehnike, Dario \or|evi}, i dio nastave na fakultetu, ~ime se ETF Osijek iznimno nagra|en za izvrstan uspjeh od direktora Prijenosnog ponosi. Znanost u praksi 2008 U razdoblju od 5. do 7. svibnja o.g., u prigodi vrijedne obljetnice ETF-a, odràna je i konferencija s nazivom „Znanost u praksi 2008” (Science in Practice 2008). Sudjelovalo je vi{e od 70 znanstvenika s nekoliko europskih sveu~ili{ta, koji su predstavili 37 znanstvenih i stru~nih radova iz podru~ja elektrotehnike, elektronike, ra~unalstva i informatike. Sudjelovali su fakulteti: Hochschule Bremen, University of Applied Sciences, Fachhochschule Würzburg-Schweinfurt, University of Applied Sciences, Vrije University Brussels, Pollak Mihaly Faculty of Engineering, University of Pécs, Polytechnical Engineering College Subotica, Kandó Kálmán Faculty of Electrical Engineering of Budapest Tech, Tehni~ki fakultet â~ak i Open Posebno priznanje HEP-u za razvoj ETF-a u Osijeku, dekan prof. dr. sc. Radoslav Gali} uru~io je direktoru Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju HEP-a d.d. mr. sc. Goranu Slipcu Technology Inc.

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 19 RAZGOVOR S POVODOM

Dr. sc. Branka Jelavi}, voditeljica Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost u Energetskom institutu „Hrvoje Po`ar“

Iznimno propulzivno podru~je

Ako promatramo cijenu raspodjele optere}enja pri tjednom planiranju rada Energetski institut „Hrvoje Poàr” u Mreì europskih elektroenergetskog sustava. energetskih agencija, a Republiku Hrvatsku u IEA proizvedenog kWh, OIE su Nakon zavr{etka studija zaposlila se u Institutu Bioenergy Agreement. za elektroprivredu u Zagrebu u Studijskoj jedinici U oùjku o.g., Energetski institut „Hrvoje Poàr“ danas skupi, ali mi energiju za elektroenergetske sustave. Godine 1994. pre{la je organizirao me|unarodnu radionicu Promoting trebamo i stoga niti jedan njen je u Energetski institut „Hrvoje Poàr”. Temeljno se Renewable energy in South-eastern Europe through bavi poslovima znanstvenog i stru~nog obilje`ja iz international cooperation (Promocija OIE u jugoisto~noj oblik ne smijemo niti idealizirati podru~ja planiranja rada i razvoja energetskog sustava. Europi kroz me|unarodnu suradnju) pa je i to povod Tako|er je radila i na problemima planiranja pogona i niti demonizirati, {to zna~i na{em razgovoru s dr. sc. Brankom Jelavi} za ~itatelje razvoja elektroenergetskog sustava. Od 1997. godine, HEP Vjesnika. kao voditeljica Odjela za obnovljive izvore energije i da je rje{enje u kombinaciji HEP Vjesnik: Od kada se Energetski institut energetsku efikasnost, radi na nacionalnim energetskim „Hrvoje Poàr“ intenzivnije bavi obnovljivim programima, koji se odnose na pove}anje energetske svih postoje}ih energetskih izvorima energije i {to je do sada napravljeno na efikasnosti (u transportu, zgradarstvu, industriji, tom podru~ju? mogućnosti, koje opet ovise centraliziranim toplinskim sustavima te kori{tenjem Dr. sc. Branka Jelavi}: Intenzivnije se bavimo kogerenativnog procesa) i primjenu obnovljivih o razini promatranja (lokalno, OIE od osnutka Odjela za obnovljive izvore energije i izvora energije u Hrvatskoj (energije Sunca, vjetra, energetsku efikasnost, zna~i od 1997. godine. U po~etku biomase, geotermalne energije i malih hidroelektrana). regionalno, nacionalno), ali i nizu je rad bio koncentriran na nacionalne energetske U okviru programa, radi na analizi energetskog programe i Institut je, 1998. godine, uz velik broj specifi~nih uvjeta potencijala programa, njihovim tehni~kim, tehnolo{kim, suradnika iz znanosti i struke, objavio deset knjiga - za ekonomskim, financijskim i ekolo{kim obilje`jima, zakonodavnom okru`ju, organizaciji provedbe, pilot svaki program po jednu, kao i uvodnu jedanaestu. U Dr.sc. Branka Jelavi}, voditeljica Odjela za programima te marketingu i obrazovanju. Aktivno sljede}ih nekoliko godina objavljeno je jo{ pet knjiga te obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost u sudjeluje u brojnim doma}im i me|unarodnim je zapo~eo rad na: podlogama za procjenu potencijala Energetskom institutu „Hrvoje Poàr“ , diplomirala projektima iz podru~ja nacionalnih enegetskih OIE na nacionalnoj razini; podzakonskim aktima za je 1979. godine na Elektrotehni~kom fakultetu u programa. poticanje proizvodnje elektri~ne energije iz OIE i prvim Zagrebu na smjeru elektroenergetika. Iz podru~ja Objavila je pribli`no 120 studija i ~lanaka pilot projektima energetske efikasnosti. Posljednjih elektroenergetike 1984. godine obranila je magistarski te sudjelovala na brojnim stru~nim raspravama, godina intenzivno se radi na me|unarodnim projektima rad s temom Raspodjela optere}enja u dnevnom prezentacijama i savjetovanjima. Glavna je tajnica financiranim od me|unarodnih financijskih institucija te dijagramu optere}enja s naglaskom na hidroelektrane, a Hrvatskog energetskog dru{tva od njegova osnutka cijelom nizu projekata financiranih od Europske komisije 1991. godine i doktorsku disertaciju naslova Odre|ivanje 1992. godine te ~lan SO 39 HRO CIGRÉ. Predstavlja kroz CARDS, FP6, FP7, kao i IEE program.

Na ovogodi{njim World Sustainable Energy Days, koji se odr`avaju ve} desetak godina u Welsu u Gornjoj Austriji, jedna od top tema bila je i kako pove}ati udjel kori{tenja OIE u proizvodnji toplinske i rashladne energije, a dr. sc. Branka Ma{toviti karikaturist, kao dio Tima toga skupa, ovako je Jelavi} je u okviru te teme sudjelovala u radu okruglog stola do`ivio izlaganje B. Jelavi}

20 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. HEP Vjesnik: [to sve uklju~uje djelatnost HEP Vjesnik: Jesmo li u mogu}nosti do 2010. Energetskog instituta „Hrvoje Poàr“, Energetske Odjela kojim rukovodite? godine dosti}i ciljanih 5,8 posto udjela OIE, odnosno agencije sjeverozapadne Hrvatske i Open University Dr.sc. Branka Jelavi}: Odjel je specijaliziran za 20 posto do 2020. godine? iz Velike Britanije. Povod je bila studija, koju je Institut razli~ita podru~ja upravljanja potro{njom energije i Dr.sc. Branka Jelavi}: Postotak za 2010. godinu napravio za potrebe Sekretarijata energetske zajednice lokalne, obnovljive izvore energije. Djelatnost je zapravo rezultat je prora~una i baze podataka prikupljenih (ECS) u Be~u s temom implementacije Acquis-a o jako {iroka i uklju~uje cijelu paletu poslova od razvoja tijekom izrade nacrta podzakonskih akata. Za korektan obnovljivim izvorima energije u zemljama ~lanicama strate{kih dokumenata, podloga, mjernih kampanja do odgovor na ovo pitanje, te bi prora~une trebalo redovito Energetske zajednice. Na radionici je prikazana konzultantskih poslova vezanih uz odre|eni projekt, aùrirati, ponavljati i analizirati te pomno pratiti i spomenuta Studija, kao i relevantne direktive EU, ali i organizacije radionica, promotivnih i edukacijskih analizirati realizaciju projekata. [to se, pak, ti~e cilja od potom se govorilo o potencijalu OIE u regiji, potrebnim doga|aja. 20 posto za 2020., on je prenesen iz EU i pred nama je poticajima i financijskim mehanizmima i institucijama. HEP Vjesnik: Jesu li obnovljivi izvori skupi ? puno posla da sagledamo {to bi to zna~ilo za Hrvatsku. Govornici su bili iz JRC-a (Joint Research Centre), Dr.sc. Branka Jelavi}: Ako promatramo cijenu HEP Vjesnik: Smatrate li opravdanim osnivanje ECS-a, Rumunjske, ê{ke, Srbije, Turske, Velike Britanije, proizvedenog kWh, OIE su danas skupi. No, ja bih tvrtke HEP Obnovljivi izvori energije? Sura|ujete li s Makedonije te EBRD, Svjetske banke i, naravno, iz podsjetila na jednu misao WEC-a (World Energy njom i nekim drugim tvrtkama unutar HEP grupe? Hrvatske. Council), koja mi se jako svi|a - mi energiju trebamo i Dr.sc. Branka Jelavi}: Osnivanje tvrtke World Sustainable Energy Days odràvaju se ve} stoga niti jedan njen oblik ne smijemo niti idealizirati HEP Obnovljivi izvori energije smatram i vi{e nego desetak godina u Welsu u Gornjoj Austriji. Ove je godine niti demonizirati. Zna~i, rje{enje je u kombinaciji svih opravdanim. HEP ima svu potrebnu infrastrukturu i sudjelovalo blizu tisu}u stru~njaka iz 61 zemlje svijeta. postoje}ih energetskih mogu}nosti, koje opet ovise o znanje za razvoj takvih projekata. S tom tvrtkom HEP Uz Konferenciju, odràva se i sajamska izlo`ba, gdje se razini promatranja (lokalno, regionalno, nacionalno), ali i grupe odli~no sura|ujemo, a vjerujem da }emo ju mogu vidjeti najnoviji proizvodi namijenjeni energetici nizu specifi~nih uvjeta. jo{ vi{e pro{iriti. U podru~ju energetske u~inkovitosti - {irokoj potro{nji: gra|evinski materijali i elementi, HEP Vjesnik: Koji su dijelovi Hrvatske pogodni sura|ujemo s HEP Toplinarstvom i HEP ESCO-m. peći i kamini na biomasu, toplinske crpke, kolektori i za pojedine izvore? HEP Vjesnik: S kim jo{ Odjel sura|uje u PV moduli pa ~ak i mali hibridni sustavi, eko-vozila… Dr.sc. Branka Jelavi}: Op}enito govore}i, realizaciji svojih aktivnosti i projekata u zemlji? Teme Konferencije su u skladu s aktualnim temama u energija Sunca i vjetra ima vi{e potencijala u priobalju, Dr.sc. Branka Jelavi}: Sura|ujemo s fakultetima, EU. Ove je godine jedna od top tema bila i kako pove}ati dok je energija biomase i geotermalna energija vi{e institutima, tijelima dràvne uprave - od nacionalne do udjel kori{tenja OIE u proizvodnji toplinske i rashladne vezana uz sjeverozapadni dio Hrvatske. Potencijalne lokalne razine, energetskim i gospodarskim subjektima, energije i upravo sam u okviru te teme sudjelovala u lokacije malih hidroelektrane vezane su uz vodni financijskim institucijama, kao i s konzultantskim radu okruglog stola. potencijal, zna~i dalmatinsko zale|e, Gorski kotar i ku}ama. HEP Vjesnik: Mogu li na{i energeti~ari s Slavoniju, no naravno ne treba isklju~iti ni druga do sada HEP Vjesnik: Kako ocjenjujete me|unarodnu mo`da nedovoljno istraèna podru~ja. suradnju kojoj Institut i njegov/Va{ Odjel posve}uje klasi~nom izobrazbom uspje{no pratiti to podru~je HEP Vjesnik: Prema broju prijavljenih veliku pozornost? i je li do{lo vrijeme za poseban studij o obnovljivim projekata, za sada je najve}i interes pokazan za Dr.sc. Branka Jelavi}: Me|unarodna suradnja izvorima energije? vjetroelektrane, koji daleko nadma{uje interes za Instituta postaje sve zna~ajniji dio na{ih aktivnosti. Dr.sc. Branka Jelavi}: Tijekom studija na{i svim drugim izvorima. Za{to je tomu tako? Tu je cijeli niz projekata za Svjetsku banku, UNDP/GEF, energeti~ari ~uju vrlo malo o toj problematici, ali i o Dr.sc. Branka Jelavi}: Ukratko - jedini proizvod UNIDO, FAO, IEA, USAID, EUROPAID te ve} spomenuti energetici op}enito. Tijekom proteklih godina bilo je vjetroelektrana je elektri~na energija, poznat je kupac i projekti EC-ja. Osobito smo ponosni na suradnju u regiji, nekoliko inicijativa za pokretanjem interdisciplinarnog poznati su uvjeti otkupa, tehnologija je zrela, prihva}ena gdje smo napravili dvije velike i va`ne studije: Studiju studija energetike, no bez uspjeha. Vjerujem da bi u od financijskih institucija, a trì{te se brzo {iri. razvoja energetskog sektora za Crnu Goru i nedavno okviru takvog studija i OIE mogli na}i svoje mjesto. HEP Vjesnik: Za koje je obnovljive izvore energije Studiju energetskog sektora za Bosnu i Hercegovinu. HEP Vjesnik: [to je Vas osobno ponukalo da najvi{e zainteresiran na{ energetski sektor i za{to? Valja napomenuti da je dobivanje takvih poslova vezano svoj stru~ni interes usmjerite upravo prema podru~ju Dr.sc. Branka Jelavi}: Uz vjetar, tu je svakako za me|unarodne natje~aje, gdje su nam konkurenti OIE? i biomasa, jer je Hrvatska bogata i {umskom i poznate europske, a ~esto i svjetske konzultantske ku}e. Dr.sc. Branka Jelavi}: Prije desetak godina poljoprivrednom biomasom. U posljednje vrijeme raste ta je tema bila nova i intrigantna, barem za nas interes i za bioplin, kao posljedica nu`nosti zbrinjavanja HEP Vjesnik: Recite nam ne{to o klasi~ne energeti~are. Ja sam se dugi niz godina bavila otpada. Velik je interes i za kori{tenje Sun~eve energije, Me|unarodnoj radionici, kojoj je va{ Institut ekonomskim dispe~ingom i ulogom hidroelektrana prvenstveno za pripremu potro{ne tople vode u bio doma}in u oùjku o.g. i o Me|unarodnom u sustavu pa mi razmi{ljanje o obnovljivim izvorima ku}anstvima i uslugama. savjetovanju World Sustainable Energy Days 2008, energije i energetskoj efikasnosti nikad nije bilo strano. HEP Vjesnik: Tko }e stimulirati projekte u odrànom u Welsu u Austriji. Na{ Odjel je nakon deset godina rada skoro utrostru~en, ku}anstvima? Dr.sc. Branka Jelavi}: Radionica je odràna Dr.sc. Branka Jelavi}: Najvjerojatnije }e to biti s temom Promocija OIE u jugoisto~noj Europi kroz {to samo po sebi govori o propulzivnosti podru~ja OIE i Fond za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost, no i na me|unarodnu suradnju u organizaciji REEEP-a energetske efikasnosti. razini nekih ùpanija postoje razmi{ljanja o stimulaciji. (Renewable Energy and Energy Efficiency Partnership), Pripremila: Marica @aneti} Malenica

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 21 ISKUSTVA DRUGIH

E.ON: „Kako, za{to, u svezi s ~im“

Sve ve}a glad za energijom sve vi{e ljudi

U informativno/promocijskoj bro{uri E.ON-a „Kako, za{to, u svezi s ~im“, taj Dr`avni porezi i ostali nameti ~ine 41 posto cijene elektri~ne energije kod krajnih Koncern objavljuje informacije va`ne za njihove potro{a~e, napose cijeni energije, i bolje potro{a~a. To su porezi na elektri~nu energiju, potom porezi na promet pa zakonima razumijevanje okolnosti te ih izvje{}uje o aktivnostima koje poduzima za osiguranje odre|ene naknade za poticanje obnovljivih izvora energije (OIE), proizvodnju elektri~ne opskrbe energijom u budu}nosti. Smatraju}i da je takav prikaz zanimljiv ~itateljima HEP energije u spojnom procesu istodobne proizvodnje elektri~ne energije i topline te pla} Vjesnika, bro{uru objavljujemo u cijelosti. anja koncesija za kori{tenje zemlji{ta op}inama i gradovima.

Broj stanovnika svijeta raste ubrzanom dinamikom, a istodobno sve vi{e ljudi teì boljem standardu ìvljenja, osobito u najmnogoljudnijim dràvama Kini i Indiji. Posljedica takvog razvojnog trenda je sve ve}a glad za energijom. Pritom je sve skuplje otkrivanje novih energetskih izvora. Rastu}e cijene na trì{tu fosilnih goriva posljedica su tog trenda i trebat se iznimno veliki napor da bi se i u budu}nosti mogla jam~iti sigurna opskrba energijom.

Struktura tro{kova u cijeni elektri~ne energije u Njema~koj

Veliki porast drŽavnog udjela u cijeni elektri^ne energije u Njema^koj Od po~etka liberalizacije trì{ta elektri~ne energije, dràvni udjel u strukturi cijene elektri~ne energije za njema~ka ku}anstva pove}an je za {est puta. Kupci elektri~ne Stanovni{tvo i utrka za energijom energije te kategorije potro{nje su 1998. godine platili za poreze i ostale namete 2,3 milijarda eura. Danas potro{a~i pla}aju za poreze i ostale naknade ukupno 13,4 milijarda Skuplja energija eura godi{nje. Kada bi se zanemarila sva trenuta~na davanja dràvi od 41 posto, Cijena nafte se posljednjih godina skoro u~etverostru~ila. Ona je referentna dana{nja cijena elektri~ne bila bi ~ak nià od cijene koja je bila 1998. godine. Naime, veli~ina za odre|ivanje cijene prirodnog plina i ugljena, koja se u nekoliko godina opskrbljiva~i elektri~nom energijom danas ostvaruju manji prihod od prodane elektri~ne udvostru~ila. Pove}ani tro{kovi nabave fosilnih goriva utje~u i na cijene benzina, energije, od onog prije devet godina, premda su od tada tro{kovi nabave energije elektri~ne energije, topline i na cijene mnogih drugih proizvoda. zna~ajno porasli.

Kretanje cijena nafte i ugljena od 2004. do 2007. Dr`avni udjel u cijeni elektri~ne energije

[to plaĆa potroŠ^ elektri^ne energije u Njema^koj? Usporedba poreza i drugih davanja u cijeni elektri^ne energije U Njema~koj, u cijeni elektri~ne energije za ku}anstva, 59 posto ~ine tro{kovi za ku]anstva u Europi proizvodnje, nabave (kupnje), prijenosa i distribucije energije. Ponuda i potra`nja Samo Danska zahva}a vi{e od Njema~ke iz dèpova potro{a~a elektri~ne energije. elektri~ne energije na trì{tu elektri~ne energije na veliko utje~e na cijenu elektri~ne U Danskoj je dràvni udjel u cijeni ~ak 73 posto. Za razliku od Danske i Njema~ke, u energije. Velikoj Britaniji porezi na elektri~nu energiju iznose devet posto. Te drasti~ne razlike u

22 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. porezima na cijenu elektri~ne energije u Europi zasluùju ve}u pozornost. Naime, bez Ovisnost o europskom trŽiŠtu energije dràvnih poreza i ostalih davanja, cijena elektri~ne energije je u Njema~koj bila bi na Elektri~na energija, koju opskrbljiva~i isporu~uju krajnjim potro{a~ima, mora se razini prosje~ne europske cijene. kupiti pravodobno, jer se samo na taj na~in moè potro{a~ima jam~iti uredna opskrba. To zna~i da je opskrbljiva~ najve}i dio energije za 2008. godinu kupio prethodne godine. U tom su razdoblju zna~ajno porasle cijena goriva za elektrane na europskom trì{tu.

Razli~iti dr`avni porezi i ostala davanja u cijeni elektri~ne energije u Europi

OIE imaju svoju cijenu

Proizvodnjom elektri~ne energije iz OIE {titi se klima. Cijena elektri~ne energije Razvoj cijena elektri~ne energije na veleprodajnom trì{tu u zapadnoj Europi iz takvih izvora znatno je ve}a od proizvodne cijene konvencionalnih elektrana. Novim njema~kim Zakonom o obnovljivim izvorima (EEG), poticajima se daje jo{ ve}i zna~aj Struktura cijene prirodnog plina proizvodnji elektri~ne energije iz OIE. Sredstva za poticanje takve proizvodnje prikupljaju I kod prirodnog plina moraju se platiti porezi i ostali nameti. Dràvni udjel u se kroz cijenu elektri~ne energije, tako da svi potro{a~i elektri~ne energije pridonose cijeni plina u Njema~koj iznosi 28 posto od ukupne cijene plina. Tu spadaju tro{kovi za{titi klime. U 2007. godini je za poticanje proizvodnje elektri~ne energije iz OIE poreza na plin, koncesijski tro{kovi i sredstava koja se izdvajaju za poticanje potro{nje prikupljeno 4,2 milijarda eura, odnosno milijardu eura vi{e nego prethodne godine. Takvo plina te porez na promet. Pribli`no 50 posto cijene plina pokriva tro{kove proizvodnje pove}anje odnosi se na neo~ekivano veliku proizvodnju elektri~ne energije, ostvarenu po~etkom godine, iz vjetroelektrana. i transporta plina. Prirodni plin se mora dobavljati iz velikih dubina zemlje, skupom tehnikom, a preteìto se transportira na velike udaljenosti. Na distribuciju i skladi{tenje plina orpada 20 posto u strukturi cijene.

Veliki porast poticajnih sredstava za proizvodnju iz OIE

Cijenu elektri^ne energije odre\uju ponuda i potra@nja Struktura tro{kova u cijeni plina u Njema~koj Pribli`no 30 posto cijene elektri~ne energije za ku}anstva otpada na nabavu, za koju su odlu~uju}e cijene elektri~ne energije na veliko. One se formiraju prema Nabavne cijene opskrbljiva~a plinom ovise o cijeni loìvog ulja. Ako se njegova ponudi i potra`nji na burzama elektri~ne energije. Odlu~uju}i parametri za nu|enje su cijena mijenja, slijedi ga cijena plina - prema gore ili prema dolje. Cijene loìvog ulja su me|unarodne cijene nafte, prirodnog plina i kamenog ugljena, raspoloìvi proizvodni se smanjile u prvoj polovici 2007. godine, da bi ponovno jako porasle i pokazuju trend kapaciteti u elektranama, cijene CO certifikata i koli~ine elektri~ne energije proizvedene 2 daljnjeg rasta. u vjetroelektranama. Potra`nja elektri~ne energije ovisi o potro{nji elektri~ne energije u zemlji i inozemstvu.

Ovisnost cijene elektri~ne energije o razli~itim ~imbenicima Kretanje cijena lo`ivog ulja

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 23 ISKUSTVA DRUGIH

E.ON: „Kako, za{to, u svezi s ~im“

Energija za sve potrebe Regionalni opskrbljiva~i elektri~nom energijom i plinom najve}eg njema~kog energetskog koncerna E.ON, nude potro{a~ima razli~ite mogu}nosti. Naime, E.ON raznim proizvodima omogu}uje potro{a~ima zadovoljenje njihovih vrlo razli~itih zahtjeva i potreba. Osim osnovne opskrbe, potro{a~ mo`e odabrati 'Budget' proizvod ili proizvod s fiksnom cijenom ili s ekolo{kom tarifom pridonijeti za{titi klime. Napominjemo da kupci plina i elektri~ne energije koriste raznovrsne savjetodavne usluge opskrbljiva~a energijom, kao {to su savjeti na podru~ju {tednje energije.

Nove elektrane koncerna E.ON u Njema~koj

Obnovljivi izvori energije E.ON se ve} danas ubraja u vode}e tvrtke na podru~ju kori{tenja obnovljivih izvora energije. Vodne snage pri tomu imaju sredi{nju ulogu, a Koncern najve}i potencijal vidi u kori{tenju vjetroenergije i biomase. Izgradnja vjetroelektrana na moru je u sredi{tu zanimanja Njema~ke, Skandinavskih zemalja i Velike Britanije. Prva velika njema~ka vjetroelektrana se gradi ispred Borkuma. Ostale vjetroelektrane u Sjevernom i Isto~nom moru su u fazi projektiranja, s tim da E.ON ispred njema~kih obala `eli izgraditi offshore vjetroelektrane ukupne snage 500 MW. Opskrbljiva~i energijom njema~kog koncerna E.ON

Odgovornost Koncerna E.ON za danas i sutra Sve ve}a potro{nja elektri~ne energije u svijetu, nije jedini utjecajni ~imbenik na rast cijene elektri~ne energije. Opskrbljiva~i moraju ulagati posebne napore da bi se jam~ila sigurna, jeftina i ekolo{ki prihvatljiva opskrba elektri~nom energijom. Koncern E.ON investira 60 milijarda eura u energetiku do 2010. godine. Teì{te je na izgradnji novih elektrana, u koje se investira 12 milijarda eura, potom u kori{tenje obnovljivih izvora 3 milijarda eura te u poslove s plinom 10 milijarda eura. Za sigurnu dugoro~nu opskrbu plinom ulaè se u izgradnju vlastitog plinovoda, plinske mreè, skladi{ta plina i LNG terminale 35 milijarda eura. Ulaganja u poslove s teku}im plinom (LNG) otvoriti }e nove mogu}nosti nabave plina na svjetskom trì{tu plina. Planirane offshore vjetroelektrane koncerna E.ON

Prirodni plin neposredno iz izvora E.ON osigurava budu}u opskrbu prirodnim plinom uz golema investicijska ulaganja. Tako Koncern sudjeluje s 24.5 posto vlastitih ulaganja u izgradnji plinovoda North European Gas Pipeline (NEGP), duljine 1200 km. Time }e Njema~ka biti neposredno priklju~ena na ruska nalazi{ta plina. Osim toga, Uprava Koncerna `eli ubudu}e nabavljati teku}i plin (LNG) od zemalja, novih izvoznika prirodnog plina. Komprimirani plin se prevozi posebnim brodovima, a E.ON namjerava u Wilhemshafenu izgraditi novi terminal preko kojeg }e se prirodni plin isporu~ivati u njema~ku plinsku mre`u.

Investicije E.ON-a u sigurnu opskrbu energijom

Nova mjerila u proizvodnji elektri^ne energije E.ON gradi suvremene elektrane {irom Europe. Trenuta~no je te`i{te na izgradnji elektrana u Njema~koj, gdje nastaju najsuvremenije elektrane na ugljen i plin, s u~inkovito{}u koja do sada nije ostvarena nigdje drugdje u svijetu. Postavljaju se nova mjerila u njihovoj gradnji, koja osjetno pridonose za{titi klime. E.ON ve} i danas radi na elektranama koje }e se graditi u budu}nosti. U Wilhemshavenu se gradi i od 2010. godine o~ekuje pogon prototipne elektrane na ugljen, kakve }e se graditi nakon najnovije generacije elektrana. S do sada ne dostignutim Novi dobavni pravac prirodnog plina stupnjem korisnog u~inka vi{e od 50 posto, ostvarit }e se krupan razvojni korak u tehnologiji proizvodnje elektri~ne energije. Pripremio: Vladimir Dokmanovi}

24 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. Obnovljivi izvori

Vjetroenergetika

Ponovni uzlet energije vjetra

Proteklu godinu dana, istraìvanja i zamora materijala turbine. Ta su pitanja bila usko povezana s nestacionarnom aerodinamikom lopatica i u podru~ju vjetroenergije ukupnom konstrukcijskom dinamikom stroja. Tijekom posljednja dva desetlje}a, veliki je trud bio uloèn usredoto~ena su na izvedbu da bi se shvatila temeljna svojstva vjetra i njegova generatora vjetroagregata, interakcija sa strojevima, koji bi trebali crpiti njegovu energiju. To je rezultiralo ~injenicom da danas postoje integraciju vjetroturbina u na~ela projektiranja, koja su velika pomo} u dizajniranju turbina veli~ina nezamislivih, ~ak i do prije nekoliko elektri~nu mreù te pra}enje godina. Pitanja, koja se postavljaju u budu}em dizajnu zna~ajki i uvjeta pogona turbina vezana su za neuobi~ajenu ili ekstremnu okolinu (primjerice, pu~inske vjetroelektrane) i turbine ve}ih gabarita, s ve}om pouzdano{}u i manjim tro{kovima.

U posljednje vrijeme, energija vjetra ponovno Zanimljivi koncepti vizionara je u uzletu u svijetu elektri~ne energije, ~ak u tolikoj S usredoto~enjem na dizajn turbine, jo{ uvijek se mjeri da se u ukupnoj svjetskoj energiji u godinama malo pozornosti pridaje pitanjima sve ve}e integracije koje slijede o~ekuje sve ve}e pove}anje udjela upravo vjetroturbina u konvencionalne energetske sustave. iz energije vjetra. Pri~a o usponu, padu i ponovnom Osamdesetih i devedesetih godina pro{log stolje}a, usponu energije vjetra uistinu je fascinantna. Skoro snaga koju je bilo mogu}e proizvesti jednom ili vi{e od 13. pa sve do 19. stolje}a, vjetar je bio jedan od turbina u velikoj je ve}ini slu~ajeva bila premalena u glavnih energetskih izvora u industriji. Energija vjetra usporedbi s kapacitetom mreè te se mogu}i utjecaj koristila se za mljevenje bra{na, crpljenje vode, rezanje na mreù zanemarivao. Me|utim, postojale su iznimke. drva, proizvodnju papira, ulja i drugo. S izumom Jedna od njih bio je koncept Williama Heronemusa., parne turbine, kori{tenje energije vjetra zapo~elo je koji je u ranim sedamdesetim godinama pro{log polako opadati. Takav trend pada samo djelomi~no samo za elektri~nu energiju) na 20 posto do 2020. stolje}a zamislio golemo podru~je plutaju}ih pu~inskih bio zaustavljen primjenom vjetrenja~a kori{tenih godine. Prema tomu, u idu}ih 12 godina bilo bi mogu}e vjetroturbina, koje su trebale biti postavljene na obali za crpljenje vode na ameri~kom Zapadu krajem 19. instalirati jo{ 130 GW vjetroelektrana. Instalacija sve Nove Engleske. Projekt se trebao koristiti za proizvodnju stolje}a. Tada se, nakon izuma elektri~ne energije, vi{e energije iz vjetra zna~it }e sve ve}e pridavanje vodika desalinizacijom morske vode. Vodik bi se crpio ulagao veliki napor kako bi se osmislili rotori koji bi va`nosti promjenljivosti vjetra . do obale podvodnim cjevovodima, a tamo nadalje konvertirali energiju vjetra u korisni oblik energije. U proteklu godinu dana istraìvanja se fokusiraju koristio za proizvodnju elektri~ne energije prema Poneki manji elektri~ni generatori na vjetar imali su na izvedbu generatora vjetroagregata, integraciju potrebi. Bila je rije~ o uistinu vizionarskom konceptu, uspjeha, poput primjerice Jacobove vjetroturbine, vjetroturbina u elektri~nu mreù te pra}enje zna~ajki koji je mnoge stru~njake potaknuo na anga`man u a ostale su se, poput primjerice puno ve}e Smith- i uvjeta pogona. Vezano za generatore, posebno podru~ju vjetroenergetike. Putnampve turbine, u to doba pokazale neizvedive zanimanje posve}uje se izravno pogonjenim Druga iznimka bio je koncept wind-diesel generatorima (bez prijenosnog mehanizma - direct Ovisnost promjenljivosti snage vjetra i sustava, koji je bio predmetom zanimanja osamdesetih dizajna vjetroturbina i devedesetih godina pro{loga stolje}a. Zamisao je bila drive) te se razmatra pove}anje mase konstrukcije takvih generatora s obzirom na pove}anje njihove Jedno od klju~nih obilje`ja snage vjetra je spojiti vjetroagregate na izoliranu mreù napajanu nazivne snage. Osim izravno pogonjenih generatora, njena promjenljivost. Ona utje~e na dizajn turbina i dizelskim agregatima i tako umanjiti potro{nju posebno zanimanje usmjereno je na dvostruko zna~ajke korisnog rada koje turbine mogu ostvariti. dizelskog goriva s dizelskim generatorima. Povr{no napajane indukcijske generatore s fokusom na analiti~ko U prvom uzletu kori{tenja energije vjetra, vjetrenja~e gledaju}i, koncept zvu~i jednostavno. Me|utim, u odre|ivanje na~ela upravljanja pretvara~ima snage, koji nisu bile spojene na sredi{nju elektri~nu mreù kao praksi moè biti vrlo zahtjevan. Ovdje promjenljivost {to su to danas, radile su neovisno jedna o drugoj i vjetra postaje klju~an ~imbenik u projektiranju sustava. se koriste u takvim generatorima. Vezano za integraciju promjenljivost vjetra utjecala je na svaku posebno. Primjerice, ovisno o konfiguraciji sustava, mogu} je vjetroelektrana u elektroenergetski sustav, istraùju se Graditelji prvih vjetrenja~a, za povremeni olujni vjetar slu~aj kada izlazna snaga vjetroturbine prema{uje na~ini integracije ve}ih udjela vjetroenergije, uklju~uju}i osmislili su jedra koja su se mogla sklapati. Kako bi se elektri~nu potra`nju. U tom slu~aju, mogu}e je da }e predvi|ena optere}enja, upravljanje potro{njom te prilagodili promjenama vjetra od dana do dana, mlinari biti potrebno isklju~iti dizelski generator te istodobno spremanje energije tla~enjem zraka. U tom se podru~ju, su mogli pohraniti proizvode mlina, bilo da je bila rije~ smanjiti proizvodnju iz vjetra. Kako bi ti sustavi radili kao posebno zanimljivo rje{enje, istraùje kombinacija o vodi, drvetu ili bra{nu. Varijacije u snazi vjetra mogli nesmetano, potrebno je razmatrati mogu}nosti vjetroturbina sa kotlovima u kogeneracijskim su regulirati samo tehni~ki napredniji mlinovi pomo}u opse`ne kontrole sustava opskrbe, kao i uzeti u obzir postrojenjima. Problematika integracije vjetroenergije posebnih sustava prijenosa i zama{njaka. upravljive spremnike manjeg energetskog kapaciteta, obra|uje se i s aspekta specifi~nih zahtjeva U posljednjem uzletu kori{tenja energije vjetra, razne vrste elektroni~ke opreme te upravljive elektri~ne elektroprivrede i operatora sustava. Tre}a grupa tema isprva se malo pozornosti posve}ivalo problemu terete. Wind-diesel sustavi nisu se jo{ uvelike razvili odnosi se na pra}enje zna~ajki i uvjeta pogona, gdje se promjenljivosti, sve do nedavno, jer promjenljivost u praksi, no svakako postaju fascinantno i korisno pozornost posve}uje identifikaciji okolnosti u kojima utje~e na ukupnu proizvodnju energije, a time i prihoda. razvojno podru~je. Mogu biti jako korisni u predjelima bi pra}enje stanja i uvjeta pogona moglo pomo}i u Ubrzo je bila prepoznata ovisnost promjenljivosti snage svijeta gdje sredi{nja mreà nije dostupna. ukupnom smanjenju tro{kova rada i odràvanja velikih vjetra i dizajna vjetroturbina. Od posebne va`nosti Europa trenuta~no nastoji pove}ati udjel vjetroturbina priklju~enih na mreù. bila su pitanja ekstremnih konstrukcijskih optere}enja obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji (ne Ivana Aleri} i Sini{a Kneèvi}

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 25 USUSRET NAGRADI HEP-a U^ENICIMA

Dr`avno natjecanje u~enika iz osnova elektrotehnike

Najbolji elektro-u~enici ^akovca i Slavonskog Broda

HEP }e i ove godine, uz u~enike zadràti ga pod svojim okriljem. Tehni~ka {kola Ru|era Bo{kovića ove godine obiljeàva 60 godina postojanja koji su pobijedili na dràvnim (prvi nara{taj u~enika upisao se u tu [kolu davne 1948. godine i to za zanimanje tehni~ara za o~nu natjecanjima iz matematike optiku). Tijekom godina razvoja, program se pro{irio i fizike s eksperimentalnom na tri podru~ja: optiku, strojarstvo i elektrotehniku. Danas obrazuje pribli`no 1200 redovnih u~enika i 250 fizikom te elektroinstalatera/ polaznika u obrazovanju odraslih i CISCO akademiji. U [koli je 140 zaposlenika, od ~ega 115 nastavnika. Danas elektromontera, nagraditi i se upisuju u~enici u sljede}im programima zanimanja: najbolje s natjecanja iz osnova tehni~ar za o~nu optiku, tehni~ar za mehatroniku, tehni~ar za ra~unalstvo i tehni~ar za elektroniku. elektrotehnike SAMO JEDNA ÊTVRTINA UÊNIKA NA STUDIJU TEHNI^KIH ZNANOSTI Dràvno natjecanje iz osnova elektrotehnike u~enika prvih i drugih razreda srednjih {kola, koji se Otvorenju natjecanja nazo~ili su prof.dr.sc. U~enici prvih i drugih razreda rje{avali su najprije {koluju za zanimanje tehni~ara u elektrotehni~kom Vedran Mornar, dekan FER-a, prof. Stanko Paunovi}, pismene zadatke podru~ju, odràno je 8. i 9. svibnja o.g. u Tehni~koj {koli vi{i savjetnik Ministarstva znanosti, obrazovanja Ru|era Bo{kovi}a u Zagrebu. Organizator natjecanja i {porta, ~lanovi Dràvnog povjerenstva i mentori bili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta i u~enika. Zaèljev{i svima dobrodo{licu na natjecanje, Agencija za strukovno obrazovanje, a provodilo se ravnateljica [kole \. Fu{tar zahvalila je mentorima na u dobro opremljenim prostorima [kole – doma}ina, trudu koji su uloìli u rad s u~enicima, dok je u~enicima koju nam je predstavio Emil [atali}, profesor fizike i poèljela posebno dobre rezultate. Natjecanje je predsjednik Dràvnog povjerenstva tog natjecanja. slu`beno otvorenim proglasio prof.dr.sc. Mornar, koji je rekao: Tehni^ka [kola Ru\era Bo[kovi]a - Radujem se biti na natjecanju struke koja }e obilje@ava 60 godina postojanja stvarati vrijednosti u dru{tvu. Na àlost, samo jedna Dràvno natjecanje iz osnova elektrotehnike ~etvrtina u~enika poha|a studij tehni~kih znanosti pa se pro{le se godine nije odràlo, a tako bi bilo i ove da nadam da je ovo natjecanje prigoda da idemo u dobrom projekt obnavljanja tog natjecanja nisu u svoje ruke smjeru. uzeli prof. E. [atali}, \ur|ica Fu{tar, ravnateljica {kole Uz rije~i ohrabrenja, ukratko je predstavio FER Ru|era Bo{kovi}a i recenzenti Fakulteta elektrotehnike i te poru~io u~enicima da o~ekuje da }e svi jednoga ra~unarstva. Naime, recenzenti s FER-a pomogli su kod dana zavr{iti na FER-u te zahvalio osoblju [kole, ~iji pregledavanja zadataka, a bili su uklju~eni i u dràvno ga entuzijazam odu{evljava. Ukupno se natjecalo 60 povjerenstvo. u~enika, koji su sa svojim mentorima pristigli iz 30 Prof. E. [atali}, predstavljaju}i Tehni~ku tehni~kih {kola iz svih ùpanija. Uz u~enike iz Republike Prakti~ni dio natjecanja odràvao se u laboratoriju za mjerenja i NF tehniku te u laboratoriju za ra~unalstvo {kolu Ru|era Bo{kovi}a, naglasio je da }e u èlji da Hrvatske, natjecali su se i dragi gosti {kole, u~enici iz se to natjecanje ne ugasi, i idu}ih godina nastojati Katoli~kog {kolskog centra Don Bosco iz @ep~a u Bosni i Hercegovini.

Nagrade odlaze u âkovec i Slavonski Brod U~enici prvih razreda rje{avali su najprije pismene zadatke, nakon ~ega su imali prakti~ni dio natjecanja u laboratoriju za mjerenja i za NF tehniku, dok su u~enici drugih razreda nakon pismenog dijela imali prakti~ni zadatak u laboratoriju za ra~unalstvo. Nakon natjecanja, [kola je za sve mentore i u~enike organizirala odlazak na kazali{nu predstavu, obilazak Zagreba te sve~ano progla{enje pobjednika. Najbolji od prvih razreda bio je Dominik Bartolovi} iz Tehni~ke {kole Slavonski Brod, dok je iz drugih razreda prvo mjesto osvojio Matija [antl iz Tehni~ke, industrijske i obrtni~ke {kole âkovec. Njima }e krajem {kolske godine pod naslovom Imam ìcu, HEP dodijeliti Nagradu u~enicima i to u iznosu od 3.000 kuna. Prigodom otvorenja natjecanja, nazo~nima su se obratili prof.dr.sc. Vedran Mornar, dekan FER-a i doma}ini: \ur|ica Lucija Kutle Fu{tar, ravnateljica Tehni~ke {kole Ru|era Bo{kovi}a i Emil [atali}, predsjednik Dràvnog povjerenstva natjecanja Snimila: Jelena Vu~i}

26 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. izbori revitalizacija

Konstituiraju}a sjednica Glavnog radni~kog vije}a HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o.

Ku}i{te Nezadovoljni generatora sistematizacijom i sretno doputovalo organizacijom u Zaku~ac

Temeljem odredbi Sporazuma o ure|enju uvjeta iskazali nezadovoljstvo posljednjom sistematizacijom i U okviru zapo~etih revitalizacijskih radova u rada Glavnog radni~kog vije}a u HEP Operatoru reorganizacijom, nedostatkom opisa poslova pojedinih HE Zaku~ac, prema Ugovoru za isporuku generatora distribucijskog sustava d.o.o. i provedenih izbora za radnih mjesta, problemom zapo{ljavanja novih kadrova, i sustava uzbude agregata A, B, C i D, u na{u ~lanove radni~kih vije}a njegovih organizacijskih nedostatkom plana zapo{ljavanja i ostalim. najsna`niju hidroelektranu 7. svibnja o.g. sretno je jedinica, odr`ana je 29. svibnja o.g. konstituiraju}a Sjednici su prisustvovali i Marija Kutle - doputovalo ku}i{te generatora A. sjednica Glavnog radni~kog vije}a (GRV) HEP Operatora predstavnica poslodavaca za rad s radni~kim vijećima, Njegovo tvorni~ko preuzimanje obavljeno distribucijskog sustava (HEP ODS). @eljko Vrban - pomo}nik direktora HEP ODS-a te je dan prije u tvrtki Kon~ar - Generatori i motori Sjednicu je otvorio predsjednik GRV-a prvog predstavnici triju HEP-ovih sindikata. @. Vrban je u Zagrebu, nakon ~ega je ukrcano na labudice i saziva HEP ODS-a d.o.o. Darko Horvatinovi}. Potom pozdravio prisutne u ime direktora HEP ODS-a Mi{e upućeno na odredi{te. Kako bi kroz tunel moglo je ustanovio dnevni red i to: prihva}anje Prijedloga Jurkovi}a te ~estitao svima na izboru. Suradnju s pro{lim stići do strojarnice, ku}i{te je moralo biti rastavljeno sporazuma o ure|enju uvjeta za rad GRV-a u HEP sazivom GRV-a ocijenio je uspje{nom, izraziv{i uvjerenje na dvije polovice. ODS-u te Prijedloga poslovnika o radu GRV-a, izbor da }e tako biti i ubudu}e. [email protected]. predsjednika i zamjenika predsjednika GRV-a, Predstavnici sindikata izvijestili su i o pregovorima a predvi|ena su pitanja i prijedlozi. s Poslodavcem o novom kolektivnom ugovoru, koji bi Sve to~ke dnevnog reda su jednoglasno trebao stupiti na snagu do 1. srpnja o.g. , a informaciju prihvaćene. Predsjednik GRV-a ostao je i u ovom o pojedinostima i prijedlozima sindikata radnici HEP-a sazivu Darko Horvatinovi}, dok je za novog zamjenika mogu pro~itati na oglasnim plo~ama i Infohepu. izabran Nenad Mance. ^lanovi GRV-a su u raspravi Jelena Vu~i}

Labudice odvoze ku}i{te generatora A HE Zaku~ac iz tvornice Kon~ar - Generatori i motori u Zagrebu

Sjednici je nazo~io 21 ~lan Glavnog radni~kog vije}a HEP Operatora distribucijskog sustava

Sjednica Izvanredne izborne skup{tine Regionalnog odbora isto~ne Hrvatske UHB HEP-a Promjene u vodstvu Ku}i{te je na odredi{tu, a prepolovljeno ulazi u tunel na U baranjskom mjestu Suza, 18. travnja o.g. putu ka strojarnici odràna je sjednica Izvanredne izborne skup{tine Regionalnog odbora isto~ne Hrvatske Udruge hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990-1995. Razlog za njeno odràvanje je izbor dosada{njeg predsjednika ROIH-a Ivice Kopfa za predsjednika UHB HEP-a. Nakon razrje{enja I. Kopfa s funkcije predsjednika ROIH-a, predsjednik Kandidacijskog povjerenstva Mato Matkovi} predloìo je Darka Mikuli}a za novog predsjednika ROIH-a, {to je i prihva}eno glasovanjem. Tako|er, budu}i da je D. Mikuli} do sada bio ~lan Sredi{njeg odbora UHB Odgovorni za siguran put Josip Triplat (Kon~ar – GIM) i Ivica Maru{i} (HE Zaku~ac) Nakon {to je dosada{nji predsjednik ROIH-a I. Kopf HEP-a, novom funkcijom to prestaje biti pa je na to izabran za predsjednika UHB HEP-a, za novog predsjednika ROIH-a izabran je Darko Mikuli} mjesto izabran An|elko Radi}. D.Karna{

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 27 ENERGETSKA U^INKOVITOST

Projekti energetske u~inkovitosti u javnoj rasvjeti HEP ESCO-a

Kvalitetnija i {tedljivija

rasvjeta gradova Ivan Zub~ić i Ivana Rogulj

ostvarivanja u{teda u energiji i tro{kovima odràvanja. osvijetljenost tijekom no}i onemogu}ava prirodni ìvotni Ostvarenjem projekata Nakon {to, potpisivanjem sporazuma, takvu studiju tijek. Tu je i odre|eni utjecaj na zdravlje ~ovjeka koji ima energetske u~inkovitosti prihvati grad, zapo~inje izrada investicijske studije, koja lo{e usmjerena rasvjeta, budu}i da ona uni{tava pravilan predstavlja preciznu tehni~ku i financijsku obradu tijeka ritam izmjene no}i i dana, a time i kvalitete ~ovjekova u javnoj rasvjeti gradova projekta, snimku trenuta~nog stanja i prijedlog budućeg sna. te temeljitu procjenu investicije i u{teda. Potpisom Osim utjecaja tog tipa, novoinstalirana rasvjeta Vara`dina, Karlovca i ugovora, grad i HEP ESCO zapo~inju izvedbu projekta. smanjuje negativni utjecaj na okoli{ tako {to tro{i Jastrebarskog, smanjena je manje koli~ine elektri~ne energije. Naime, proizvodnjom Modernizacija javne rasvjete elektri~ne energije nastaje odre|ena koli~ina emisija potro{nja elektri~ne energije Modernizacija javne rasvjete predstavlja zamjenu stakleni~kih plinova, a smanjenom potro{njom smanjuje stare, energetski neu~inkovite rasvjete suvremenom. se njihova emisija. za 2.946.974 kWh godi{nje Takva suvremena rasvjeta, unato~ tomu {to je manje i, osim izravnih financijskih snage, a time i manje potro{nje elektri~ne energije - Projekt u gradu Vara@dinu osigurava ve}u osvijetljenost tamo gdje je ona potrebna. Studija izvodljivosti, kojom su analizirani potencijali u{teda od 1.345.000 kuna Nagla{eno se vodi ra~una da je svjetlost usmjerena energetske u~inkovitosti u sustavu javne rasvjete grada na cestu i pje{a~ke zone, a smanjen je njen utjecaj na Vara`dina, dovr{ena je u travnju 2005. godine. Rezultati godi{nje, postignute su i u{tede podru~ja na kojima nije potrebna dodatna osvijetljenost su pokazali da postoji mogu}nost u{tede u visini od jedne u emisijama stakleni~kih plinova tijekom no}nih sati kao, primjerice, na okolne zgrade ili tre}ine trenuta~ne potro{nje sustava. Obra|ene su mjere, no}no nebo. Time se pridonosi boljim uvjetima ìvljenja, koje su uklju~ivale modernizaciju postoje}ih svjetiljki, od pribli`no 21.500 tona u a postiè se i zna~ajan pozitivan utjecaj na okoli{. njihovu zamjenu novima i grupnu regulaciju sustava osam godina, koliko je vrijeme Osim financijske koristi i koristi za okoli{, zna~ajno je javne rasvjete. i smanjenje optere}enja elektroenergetskog sustava, U Investicijskoj studiji detaljno je obra|eno 136 povrata investicije, a budu}i da koje ostavlja prostora za nove potro{a~e, uz postojeće mjernih mjesta s vi{e od 5.500 svjetiljki i 1,45 MW instalacije. instalirane snage. Nakon analize, utvr|en je potencijal za je u svijetu cijena takvih emisija Zamjena rasvjete moè biti samo djelomi~na i primjenu mjera energetske u~inkovitosti na 69 mjernih 10 USD/t, u{tede u emisijama moè ju, primjerice, predstavljati samo skidanje ìvinih mjesta. Mjere, koje su predvi|ene Studijom, uklju~ene su i postavljanje u~inkovitijih natrijevih sijalica. Bolja se u Ugovor o izvedbi projekta koji je potpisan u kolovozu u osam godina iznose pribli`no u~inkovitost, dakako, postiè cjelovitijim projektom, koji 2006. godine. Izvedeno je 2.660 mjera energetske uklju~uje zamjenu kompletnih rasvjetnih tijela. Za razliku u~inkovitosti, koje su obuhvatile: 215.000 USD od dosad kori{tene rasvjete, nova rasvjetna tijela zbog - rekonstrukciju 574 svjetiljke, koja je uklju~ila karakteristi~nog oblika pokrova, usmjeravaju ve}inu zamjenu sijalice i predspojne naprave, kao i kompletan proizvedene svjetlosti prema povr{ini koju je potrebno servis svjetiljke; U prvim mjesecima 2008. godine dovr{ena su osvijetliti. Imaju, tako|er, neusporedivo u~inkovitije - ugradnju 2.086 novih natrijevih svjetiljki umjesto tri projekta energetske u~inkovitosti u javnoj rasvjeti odsija~e, staklene ili polikarbonantne za{tite, kontrolnu starih ìvinih i natrijevih svjetiljki. u gradovima. Time su se gradovi Vara`din, Karlovac i i ostalu opremu, koji zajedno pridonose kvalitetnijoj Ukupne godi{nje u{tede iznose 544.000 kuna. Jastrebarsko pridruìli Zagrebu, Novigradu i Rovinju osvijetljenosti prostora i koja zadovoljava europske Projekt je, osim mjera energetske u~inkovitosti, obuhvatio kao vlasnici nove, u~inkovite javne rasvjete, napravljene standarde. i rekonstrukciju stupova javne rasvjete te ih je ukupno u okviru projekta tvrtke HEP ESCO. Podsjetimo, do Dodatan izvor u{tede instaliranje je pojedina~ne zamijenjeno i obnovljeno 1.385 komada razli~itih izvedbi. sada dovr{eni projekti su gradovima - vlasnicima ili grupne regulacije svjetlosnog toka. Prigu{ivanjem se sustava stvorili zna~ajne u{tede u energiji i tro{kovima smanjuje intenzitet u kasnijim no}nim satima, kada je Projekt u gradu Karlovcu odràvanja, iz kojih se projekt u prvo vrijeme otpla}uje. smanjen promet i kori{tenje prostora na kojima se nalazi Studija izvodljivosti za Projekt energetske Nakon isteka roka otplate, gradovi nastavljaju uìvati javna rasvjeta, me|utim, ne i opasna niti premala koli~ina u~inkovitosti u sustavu javne rasvjete grada beneficije suvremenog sustava rasvjete, koji ima zna~ajno osvijetljenosti. Karlovca dovr{ena je u oùjku 2006. godine. manje pogonske tro{kove. Stvarne su u{tede potvrdile i Osim u energiji, bolja i novija rasvjeta donosi i Pokazala je mogu}nosti u{teda u visini od otprilike time jo{ jedanput naglasile preciznost i konzervativnost zna~ajne u{tede u odràvanju. Potreban je neusporedivo 26 posto dotada{nje potro{nje elektri~ne energije. predvi|anja u{teda HEP ESCO-a. Bitno je napomenuti manji broj zamjena sijalica i popravaka, a postiè se i Analizirane su mogu}nosti modernizacije sustava da se, osim zna~ajnih u{teda, projektima postiù i ve}i broj zajam~enih radnih sati. Taj se broj radnih sati rekonstrukcijom postoje}ih, ugradnjom novih pobolj{anja svjetlotehni~kih obilje`ja javne rasvjete. pove}ava ugradnjom regulacije. svjetiljki i uvo|enjem pojedina~ne regulacije na dio sustava javne rasvjete. Tijek projekta energetske uînkovitosti u Investicijska studija dovr{ena je u prosincu iste javnoj rasvjeti U slu@bi za[tite okoli[a godine. U njoj je obra|eno 240 mjernih mjesta s vi{e Svaki projekt energetske u~inkovitosti u javnoj Prethodno smo spomenuli smanjivanje utjecaja od 7.200 svjetiljki i 1,5 MW instalirane snage, od kojih rasvjeti razvija se od evaluacije preliminarnih podataka, javne rasvjete na no}no nebo nakon zavr{etka svakog od je odabrano 85 s najve}im potencijalom za u{tede. kojom se procijeni isplativost ulaska investitora u projekata HEP ESCO-a. Konkretno to zna~i olak{avanje U okviru Projekta obavljeno je: navedeni projekt, kao i mogu}nost ostvarivanja u{teda. posla astronomima i pove}anja uìtka amaterskim - zamjena 2.100 svjetiljki, koja uklju~uje zamjenu Nastavlja se izradom studije izvodljivosti HEP ESCO-a, promatra~ima zvijezda, budu}i da se no}no nebo kompletne svjetiljke, cestovne ili parkovne, koje obi~no kojom se okvirno odredi vrijednost investicije, koli~ina osloba|a umjetne svjetlosti. Smanjen je i utjecaj na ìvot sadrè ìvinu sijalicu, novom, u~inkovitom svjetiljkom s radova koje je potrebno obaviti, kao i mogu}nost no}nih ptica, {i{mi{a i ostalih ìvotinja, kojima prevelika natrijevom sijalicom.

28 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. okoliš

Edukacijski seminar HEP Operatora distribucijskog sustava o novim zakonskim propisima iz podru~ja za{tite okoli{a

Stro`iji

Javna rasvjeta prije… …i poslije provedenog projekta energetske u~inkovitosti u javnoj rasvjeti HEP ESCO-a zahtjevi

Ve} tradicionalni edukacijski seminar o novim propisima u za{titi okoli{a za zaposlenike HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o. ove je godine odràn 7. i 8. svibnja u HEP NOC-u Velika. Odràn je pod vodstvom Sanje Grabar, zamjenice direktora tvrtke APO d.o.o. te Stjepana Megle, kao predstavnika HEP Operatora distriucijskog sustava. Seminaru su prisustvovali predstavnici svih elektri zaduèni za poslove gospodarenja otpadom te za za{titu okoli{a - njih ~ak 36, odnosno osam sudionika vi{e nego pro{le godine, {to svjedo~i ozbiljnom pristupu obvezama vezanim uz tu problematiku. Tijekom dvodnevnog rada, izloèn je pregled novih zakonskih propisa vezanih uz zrak, vode, otpad i opasne kemikalije te za{titu okoli{a, donesenih tijekom 2007. i po~etkom 2008. godine. - ve}ina svjetiljki snage 250 i 150 W imaju svjetiljki i 400 kW instalirane snage, od kojih je 50 Komentirani su neki novodoneseni propisi, kao ugra|enu pojedina~nu regulaciju svjetlosnog toka, koja odabrano za Projekt. i obveze HEP Operatora distribucijskog sustava smanjuje intenzitet osvijetljenosti i potro{nju elektri~ne U Projektu je obavljeno: proiza{li iz njih. Tako|er je odràna radionica energije u kasnim no}nim satima. - zamjena starih svjetiljki ìvinim i natrijevim u svezi s Pravilnikom o registru one~i{}avanja Ukupna procijenjena godi{nja u{teda iznosi sijalicama, onima s natrijevim sijalicama manje snage. okoli{a, na kojoj su sudionici upoznati s na~inom 563.000 kuna, u{teda pretpostavljena Studijom za - 101 mjera rekonstrukcije postoje}ih svjetiljki i pravilnim ispunjavanjem novih obrazaca (PI-1, sada je dokazana mjerenjima snage nakon instalacije ugradnjom novih predspojnih naprava i promjenom PI-2, PL-PPO, PI-V, PI-Z-1, PI-Z-3), koji se sada kompletne opreme. sijalica. u potpunosti obra|uju ra~unalom. Na kraju su obra|ene obveze prema Zakonu o kemikalijama i Projekt u gradu Jastrebarsko Ukupna procijenjena godi{nja u{teda iznosi dan je pregled prijava tijekom kalendarske godine i 238.000 kuna. Studija izvodljivosti za Projekt energetske obveza vezanih uz za{titu okoli{a. u~inkovitosti u sustavu javne rasvjete grada Jastrebarsko Ukupne u[tede Iz godine u godinu zakonski propisi su sve dovr{ena je, tako|er, u oùjku 2006. godine. Sli~no kao stroì i op{irniji, a ovu godinu zahtijevaju ~ak Ostvarenjem ova tri projekta, smanjena je i za Projekt energetske u~inkovitosti u javnoj rasvjeti novi pristup organizaciji rada, {to izaziva dodatne potro{nja elektri~ne energije za 2.946.974 kWh godi{nje grada Karlovca, pokazala je mogu}nosti u{teda u visini pote{ko}e. Brojna pitanja i dvojbe sudionika i, osim izravnih financijskih u{teda od 1.345.000 od otprilike 25 posto dotada{nje potro{nje elektri~ne seminara te ~injenice poput, primjerice, novog kuna godi{nje, postignute su i u{tede u emisijama energije. Analizirane su mogu}nosti modernizacije Zakona o za{titi okoli{a koji je sa tridesetak sustava rekonstrukcijom postoje}ih, ugradnjom novih stakleni~kih plinova. Njihovo smanjenje iznosi pribli`no ~lanaka narastao na vi{e od 200, potvr|uju koliko svjetiljki i uvo|enjem pojedina~ne regulacije na dio 21.500 tona u osam godina, koliko je vrijeme povrata je problematika za{tite okoli{a sloèna i sve sustava javne rasvjete. investicije. Budu}i da je u svijetu cijena takvih emisija zahtjevnija, s tim da je neupitno potreban ozbiljan Investicijska studija dovr{ena je u prosincu 2006. 10 USD/t, u{tede u emisijama u osam godina iznose pristup, kako u sada{njosti, tako i u budu}nosti. godine. Njome je obra|eno 107 mjernih mjesta s 2.400 pribli`noo 215.000 USD. Vanja Toma{ek

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 29 ZAHVATI

Remont HE Dubrovnik Pre`ivjeti do

revitalizacije Marica @aneti} Malenica Budu}i da se o~ekuje skora koju rije~, a da mi ne odgovori samo jeka, morat }u pregled ko~ionog sustava glavnog generatora uz potraìti druge sugovornike. Sre}a mi se nasmije{ila podmazivanje dizalica – ko~nica. revitalizacija opreme stare u uklopnici, gdje ugledah veselo lice mladog Va`niji poslovi, koji }e se obaviti na uklopni~ara Hrvoja Bupi}a, koji je tu tek godinu zajedni~koj opremi, su: pregled hidromehani~ke 43 godine, u HE Dubrovnik će dana. Zadovoljan je poslom, a i sve drugo mu je za opreme na vodostanu; ispitivanje protupoàrne H2O manjim zahvatima poku{ati pet. Smjenski rad dobro podnosi, a i no}i su mu za{tite u kabelskom tunelu; ispitivanje vatrodojave mirnije na poslu negoli doma, gdje se nadglasava s u kabelskom tunelu; zamjena usmjerenih ventila izdràti jo{ godinu - dvije i troje male djece. Nije se izjasnio koji broj djece mu na sustavu za CO2 ga{enja glavnih generatora je cilj, ali odlu~no tvrdi da ne}e stati s pro{irivanjem i transformatora te kontrola, ispitivanje i premostiti vrijeme do po~etka obitelji. U ovoj odumiru}oj zemlji, svijetli primjer atestiranje stabilnih boca CO2 u strojarnici i uljnom revitalizacije na{eg kolege za svaku je pohvalu. gospodarstvu.

Pregled za dva tjedna Sami svoji majstori S pro{irene reprodukcije vra}am se suènom Ve}inu poslova godi{njeg pregleda obavlja remontu. Agregat A iza{ao je iz pogona 26., a vrijedna posada Elektrane sa smanjenim brojem agregat B 27. svibnja. Kako je rije~ o skra}enom ljudi nakon pro{logodi{njeg masovnog umirovljenja. remontu, koji }e se svesti na uobi~ajeni godi{nji Ono {to raduje starije kolege je uklju~ivanje dvoje pregled i njegu elektro i strojarske opreme, agregati mladih inènjera, koji spremno podnose svoj dio }e se ve} nakon dva tjedna ponovo priklju~iti na remontnog tereta. Glavni i odgovorni za remont mreù i to 1. lipnja agregat A i 10. lipnja agregat B. je gospar Vlaho Zakarija, rukovoditelj Slu`be Tijekom nekoliko, za posadu radnih, a agregate odràvanja. Ovaj iskusni elektroprivredni i morski neradnih dana - uz redovite godi{nje radove prema vuk spjego mi je ovo: listama odràvanja, obavit }e se i sljede}i istovrsni - O~ekujemo skoru revitalizaciju pa se poslovi na oba agregata: bezrazorno ispitivanje ne upu{tamo u saniranje nekih ustanovljenih Osvanuo je, do sada, najtopliji proljetni dan regulacijskih (privodnih) lopatica u montiranom o{te}enja. îniti sada takve intervencije bio bi veliki 0 - stupac ìve prelazi 30 C, a ja u Platu. Stoga stanju; pregled oklopljenih sabirnica 14,4 kV gubitak vremena i kilovatsati pa }emo s manjim je mra~an i vlaàn tunel koji vodi do strojarnice agregata 120 MVA i zamjena gumenih mjehova te zahvatima poku{ati izdràti jo{ godinu - dvije i HE Dubrovnik najpoèljnije obitavali{te i siguran remont opreme turbinske regulacije. Na agregatu A premostiti vrijeme do po~etka revitalizacije na zaklon od podnevnog zvizdana. Prolaze}i tunelom jo{ }e se obaviti: zamjena mjernog transformatora opremi staroj 43 godine. razmi{ljam i ra~unam da }e mi se barem agregati u dalekovodnom polju 110 kV; ~i{}enje hladionika Od vanjskih izvo|a~a, ove godine u pomo} razveseliti, zauzeti manekensku pozu i bu~no me ulja na blok transformatoru agregata 120 MVA i su pozvali tek dvije tvrtke: Marting (ispitivanje pozdraviti nakon {to se nismo vidjeli godinu dana. izmjena manèta na lopaticama turbine (2 komada), strojarske opreme) i KONÂR – Monta`ni Ali, ni{ta od toga. U strojarnici - muk, ni A ni B a na agregatu B: kontrola i pode{avanje zra~nosti inènjering (zamjena naponskog transformatora na ni zvuk da puste. Ako èlim ~uti glas i progovoriti regulacijskih lopatica u zatvorenom poloàju te RP 110 kV agregata A).

Vlaho Zakarija, glavni i odgovoran za uspje{no obavljanje remonta Uklopni~ar Hrvoje Bupi} ovdje je prona{ao svoje mirne no}i

30 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. Sanaciju brtvi na ~ahurama turbinskih privodnih lopatica na agregatu A obavlja Stjepo Mati} i njegove kolege

^i{}enje izmjenjiva~a blok-transformatora agregata A Ovdje se, ka`e Mi{o Bona~i}, obavlja skidanje stare elektroopreme upravljanja koja nije u funkciji i priprema podloge za revitalizacijske zahvate

î{}enje, zamjena i pode{avanje opreme turbinske regulacije obavlja dio posade zaduèn za strojarsko odràvanje, me|u Maro Mandi} i Frano Fi{er kontroliraju ispravnost kojima je i Nik{a [imunovi} elektroopreme

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 31 IZGRADNJA

Gradili{te Bloka L u TE-TO Zagreb Monta`a opreme u punom zamahu

Krajem svibnja o.g. ponovno smo s rasklopi{ta i ono je u pogonu, a tehni~ki pregled i sloènijom i oteànom, pa je pri stizanju opreme na graditeljima novog Bloka L u zagreba~koj primopredaja se o~ekuju tijekom lipnja o.g. Zavr{eni gradili{te bilo dana kada doslovce nisu znali kamo Termoelektrani-toplani. S dovoljnim odmakom od su i energetski blok – transformator: rekonstruirana sve to smjestiti prije ugradnje. No uz dodatni trud na{eg posljednjeg posjeta, a opet ne preduga~kim su trafo-polja, montirani transformatori i - stalno premije{tanje brojnih sanduka, rje{avala se razdobljem kako nam ne bi promakli najva`niji cjelokupna opreme, a u pogon }e kada i cjelokupno takva gu`va. . radovi u rastu novog elektroenergetskog objekta, postrojenje Bloka L. [to se ti~e sustava upravljanja Uz pratnju Z. Fuchsa, pri vanjskoj temperaturi koje pratimo u kroni~aru HEP-a, na{em HEP i vo|enja, u zavr{noj su fazi izvedbeni projekti iznad 30 0C, obilazim i snimam dostupnu opremu Vjesniku. i logika sustava upravljanja, a zapo~elo se i s Bloka L – od parne turbine i njenog rotora, Tamo nas do~ekuju direktor Sre}ko Rundek i djelomi~nom montaòm hardvera (regali, ormari, kondenzatora, kotlovskog postrojenja, plinske tehni~ki direktor i voditelj gradili{ta Zdravko Fuchs, kontejneri…). Softver stiè, dakako, naknadno. turbine i generatora, rasklopi{ta do elektroopreme, koji su u svom pretrpanom dnevnom rasporedu Zgrada strojarnice je zavr{ena i pod krovom. susretljivo na{li malo vremena i za nas. Spomenimo Devedeset i pet posto strojarske, elektro i napojne crpke…Za kraj ostavljam pogled na novi da je rije~ o iskusnim elektroprivrednicima s 36, pomo}ne opreme je isporu~eno, na gradili{tu je i Blok L i kransku dizalicu rastegnutu 40 metara. odnosno i 34 godina radnog staà u HEP-u. u tijeku je njezina montaà. Me|u njom je i glavna Sada je gradili{te, na kojem svakodnevno radi Odmah dogovaramo da }e ovo javljanje biti vi{e oprema - plinsko-turbinski agregat, kotlovsko blizu 120 ljudi razli~itih vanjskih izvo|a~a, puno potkrijepljeno fotografijama, koje govore vi{e od postrojenje, parno-turbinski agregat…Za one koji to ìvlje i ima se {to za vidjeti. Neka fotografije govore. tisu}u rije~i. ne znaju, podsjetimo da se novi Blok L implementira Zna~i ukratko, zavr{ena je rekonstrukcija u postoje}e postrojenje, {to izgradnju ~ini znatno Dragica Jurajev~i}

Montira se parna turbina i ~eka dostava generatora, a Montiran je i kondenzator Kotao je montiran i ~eka tla~nu probu, dok je tla~na rotor je spreman za ulaganje u turbinu proba dimovodne strane ve} uspje{no provedena

U tijeku je i monta`a usisnih kanala plinske turbine Pokrivena plinska turbina i njen generator Pogled s krova na dovr{eno rasklopi{te

32 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. Vanjski pogled na kotlovsko postrojenje

Kotao iz pti~je perspektive Gradili{te novog Bloka L i de`urna 40-metarska dizalica

Zgrada strojarnice je pod krovom i zapo~elo je njezino Montirane su i napojne crpke...... elektrooprema 6,3 kV zatvaranje

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 33 S LICA MJESTA

Pogon Sunja

Dvije kapitalne

investicije za preporod Dragica Jurajev~ić

godinu i pol dana oti{ao u zasluènu mirovinu. D. Barić i Pogon će kona~no postati svoj na svome. Posebno Prelaskom na 20 kV napon je, prije dolaska u Sunju 2006. godine, tri godine radio u ih veseli, kaè, {to će pu{tanjem u pogon RS (za dvije i izgradnjom RS 20 kV, sjedi{tu Elektre Sisak na poslovima razvoja. Odmah na godine) sami snositi odgovornost za stanje svojih po~etku razgovora zadovoljno napominje da je naslijedio postrojenja i zadovoljstvo (samo) svojih kupaca te dobiti Pogon Sunja će napokon dobro uhodani Pogon i da se dobro sna{ao zahvaljujući potpunu kontrolu nad svojim dalekovodima i jednu postati svoj gazda – imat će svom prethodniku, koji ga je kvalitetno uveo u posao, ~vrstu pojnu to~ku, dok će sve ostalo napajanje postati te pouzdanim suradnicima i njihovom poznavanju rezerva. A Sunja i Sunjani to nedvojbeno zasluùju. potpunu kontrolu nad svojim postrojenja u du{u. [to se ti~e prelaska na 20 kV napon, a pro{la i dalekovodima i jednu ~vrstu Pogon Sunja na podru~ju od 310 ~etvornih ova godina su u znaku brojnih radova vezanih za taj kilometara skrbi o 3.435 kupaca, ~iju godi{nju posao, jer valjalo je za to pripremiti dalekovode i brojne pojnu to~ku te pouzdanije i potro{nju od 10.000 MWh obiljeàva nepromijenjenost. trafostanice - već polovica od ukupnog broja njihovih kvalitetnije napajanje svojih Od postrojenja raspolaù sa 96 TS 10(20)/04 kV i 180 TS je na 20 kV, kao i od pro{le godine DV Dubica i DV kilometara DV 10 i 20 kV. Kada je rije~ o njihovom Majur, dok za prihvat 20 kV već preure|en DV Posavina potro{a~a stanju i (ne)kvaliteti, saznajemo da su mreù u sredi{tu ~eka izgradnju RS, a na DV Staro Selo radovi su u tijeku. Sunje dotjerali kabliranjem, kao i onu uni{tenu u ratu Svim tim zahvatima njihovim dalekovodima, koji su na podru~ju Pogona. S druge strane, na àlost, imaju doista bili na granici tehni~ke ispravnosti, povećat će se Svaki dolazak u Sunju budi osjećaje i sjećanja puno nekvalitetnih mreà koje su stavili u pogon odmah pouzdanost i kvaliteta. Kaìmo i da je gradić Sunja već pohranjena ranih devedesetih godina pro{log stoljeća nakon Oluje i stoga nisu obuhvaćene Programom na 20 kV naponu. na prve obilaske ovog simpati~nog gradića na istoimenoj SIO. Stanje mreà, prema rije~ima D. Barića, ipak je Dovr{etkom obje kapitalne investicije Pogon će rje~ici, kada je bio prva crta obrane Domovine i zadovoljavajuće i odràvaju onako kako najbolje znaju i povećati kvalitetu i sigurnost napajanja, na obostrano proìvljavao svoje najteè godine. Tako je bilo i za ovog mogu s raspoloìvim sredstvima. [to se ti~e obnove, sve zadovoljstvo elektra{a i njihovih kupaca. U budućnosti na{eg posjeta sredinom ovogodi{njeg svibnja. Sjećam su im mreè pod naponom, osim pet strujnih krugova, se ovdje, doznajemo, planira i izgradnja TS 110/20 kV. se da je tada jedina veza te{ko ranjene Sunje s ostatkom gdje nema niti zahtjeva za priklju~cima. I ina~e ima jako svijeta bila prekosavska skela, a danas se ovdje ponovno malo zahtjeva za ponovnim priklju~enjem, a sva iziskuju Premalo montera za sve vi[e posla moè doći vlakom i cestom, ali jo{ uvijek i skelom (ako jako velika ulaganja u mreù. Sve spomenuto, kao i sve uobi~ajene poslove u joj prilazite s lijeve obale Save). Tako će i biti sve dok se Pogonu, obavlja samo 21 zaposlenik, Usporedbe radi, kod Krate~kog ne izgradi već davno obećani most, koji Prelazak na 20 kV i izgradnja RS 20 kV prije Domovinskog rata ovdje ih je radilo ~ak 35. Ljudi će povezati njezine dvije obale i olak{ati ìvot ovda{njim Nadalje saznajemo o najaktualnijim, odlaze u mirovinu, a ne zapo{ljavaju se novi pa se stanovnicima. Ali, i na{im sunjskim elektra{ima. Naime, najzanimljivijim i, za na{e sunjske kolege, najveselijim postojeći zaposlenici sve vi{e tro{e i pucaju po {avovima. za brigu o potro{a~ima i mreì u osam sela na lijevoj temama, a to su: prelazak na 20 kV napon i ovogodi{nji No, odra|uju svoj posao bez negodovanja. Velika im je obali Save, prisiljeni su ponovno koristiti skelu, sada po~etak izgradnje rasklopi{ta (RS) u Sunji. Ove će dvije prednost u tomu {to su sve domaći de~ki i lako ih je Sunjanku, kako ne bi morali obilazno preko Siska kapitalne investicije doslovno preporoditi Pogon Sunja i okupiti u slu~aju potrebe. Najvi{e im nedostaju monteri, putovati vi{e od 60 kilometara. U to smo se i sami D. Barić sa zadovoljstvom nagla{ava da je te{ko rije~ima jer sve elektromonta`ne radove i na investicijama uvjerili na kraju posjeta sunjskom podru~ju. opisati i predo~iti {to će im zna~iti njihov dovr{etak. i odràvanju rade vlastitim snagama, dok su dobro U Suncem okupanoj Sunji do~ekuje me mladi Time će, doznajemo, napokon okon~ati privremeno, a pokriveni sa tri tehni~ara. Otkako su prije dvije godine rukovoditelj Damir Barić, nasljednik dugogodi{njeg ipak 15-godi{nje, napajanje Sunje sa ~ak ~etiri strane od negda{njeg Pogonskog ureda Pogona Sisak postali i legendarnog rukovoditelja Tome Dolića, koji je prije (iz Krià, Siska i s dva poteza iz Hrvatske Kostajnice) Pogon, povećani su im administracijski poslovi, a sve

Antonija Zec, administrator i ekonomski referent, jako je zadovoljna radom u Pogonu Sunja, kamo je nedavno Novog rukovoditelja Pogona Damira Barića i njegove do{la iz Hrvatske Kostajnice Dubravka Vrbanek već je 30 godina referent prodaje u kolege osobito vesele dvije kapitalne investicije Sunji

34 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. Snimamo i tri va`na dalekovoda – Sunja (desno), Majur (u sredini) i Dubica (lijevo) ostalo je po starom. Pro{le godine uvedena aplikacija na èljezni~ku stanicu, koja je napokon obnovljena mehanizacije, koriste i drugu skelu koja povezuje Gradus HEP Billing, nakon po~etni~kih dje~jih bolesti, postala i u potpunoj funkciji. Svjedo~imo dolasku vlaka iz Posavski i Lukavac. Tako je danju, kada skela vozi prema je rutina zahvaljujući dobro informati~ki obu~enoj Volinje, koji produùje put Siska i Zagreba. Na obli`njim potrebi, ali u slu~aju kvara noću preostaje im jedino i potkovanoj ekipi, a informatizacija daje pozitivne kućama jo{ su vidljivi oìljci rata, a ru{evine predratne putovati puno daljim putem preko Siska. Premda pomalo rezultate. Nova se aplikacija pokazala vrlo korisnom i tvornice Vajda su uklonjene i upravo se ra{~i{ćava gube nadu, ~ini se da će uskoro i takvim putovanjima glede kontrole kupaca te bolje naplaćenosti. Unato~ teren. Prolazimo i pokraj sunjske poduzetni~ke zone s doći kraj. ruralnom podru~ju i socijalno ugroènoj strukturi pilanom i sloènim paletama drva za ogrjev te, zajedno stanovni{tva, kaù nam da nemaju većih problema s s na{im domaćinom, iskazujemo nadu za skore bolje îgo] – europsko selo roda naplatom svojih potraìvanja i pribliàvaju se granici od ìvotne dane za Sunjane. Produùjemo do njihove u ratu Stièmo do skele koja povezuje Sunjsko Seli{će samo nekoliko dana vezivanja. devastirane TS 30/10 kV, ~ija je izgradnja davne 1956. i Krate~ko i spretnim manevriranjem iskusnog skelara Poslovna zgrada Pogona im je obnovljena, godine obiljeìla po~etak prave elektrifikacije Sunje i prebacujemo se preko Save. Odavde puca prekrasan adaptirana i krasi ju novi krov pa na{i sunjski kolege ovog kraja. Ona je i lokacija budućeg rasklopi{ta, koje pogled na Park prirode Lonjsko polje, ~ijem ure|enju već neko vrijeme rade u uvjetima s ljudskim licem. U to će u~initi sunjske elektra{e svojim gazdama. Ovdje su i pridonose i na{i kolege postavljanjem drvenih platformi smo se i sami uvjerili pro{etav{i, istina, skoro praznom po~eci/krajevi triju za Sunju va`nih dalekovoda. Jedan za ovdje uvijek dobrodo{le rode. Silaskom sa skele kao zgradom. Naime, svi operativci su bili na terenu, jer od njih, ~eli~no-re{etkasti DV 35 kV Sunja (zasad pod da smo stupili na rajsko tlo, jer ovdje je obli`nji îgoć, ovih mjeseci, tjedana i dana poja~ano rade upravo na naponom 20 kV) stiè iz Hrvatske Kostajnice i sluìt će nadaleko poznato europsko selo roda. [etnja selom osnovnom napajanju RS Sunja na 20 kV naponu. Drugi spomenutom poslu prelaska na 20 kV napon. Stoga smo je pravi uìtak, prekrasna priroda odmara o~i svojim DV Majur i treći DV Dubica su već na 20 kV naponu. ovoga puta razgovarali samo s njihove dvije kolegice, zelenilom na obali savskog rukavca i obli`njim poljima. koje su ~uvale kuću. Antoniju Zec, administratoricu Tragajući za vrijednim sunjskim ekipama stièmo i do Ovdje su jo{ uvijek lijepe autohtone drvene posavske i ekonomsku referenticu, pamtimo jo{ iz Hrvatske êtvrtkovca, gdje zapo~inje DV Staro Selo, koji se napaja kuće, koje obiljeàva gradnja bez kamena. I dvori{ta su Kostajnice, od kuda je, kaè, do{la u Sunju prije mjesec iz TS Sisak 2. No, de~ki su postavili betonski stup i lijepo ure|ena, a kao da nema kuće bez brojnih gnijezda i pol dana. Ovdje su je lijepo do~ekali i dobro se osjeća. prebacili vodi~e, bolje re~eno, prearmirali su stup i oti{li roda. Ugnijezdile su se i na postoljima smje{tenim na U blagajni~koj dvorani, gdje vi{e ne radi blagajna zbog dalje. Bili su prebrzi za nas, zbog ~ega će ovoga puta na{im stupovima. Doznajemo da se ovdje sve vi{e okreću iznimno malog prometa i {tednje, zati~emo staru izostati njihova fotografija s terena. I oni, kao i njihovi razvoju turizma, a posjete turista, organizirane grupne i poznanicu Dubravku Vrbanec, referenticu prodaje sa 30 kooperanti za gra|evinske radove, maksimalno koriste obiteljske, sve su brojnije. Susrećemo neke od njih koji se odra|enih godina u Sunji. Posla kaè ima, osobito na lijepo vrijeme, kako bi zavr{ili {to vi{e posla. reklamacijama nakon obra~una, ali ne i neugodnih bliskih U dru{tvu sada{njeg i biv{eg rukovoditelja vraćaju sa {etnje turisti~kom stazom. susreta sa strankama. Damira Barića i Tome Dolića, odlazimo prema Savi i skeli Turisti~ka ponuda îgoća i Lonjskog polja nedavno Sunjanka, koja je - ~ini se - jo{ neko vrijeme su|ena je obogaćena i otvaranjem turisti~ko-ugostiteljskog Neuhvatljivi sunjski elektra[i na{im elektra{ima. Tijekom rata je bila jedina, a sada objekta Tradicije îgoć, koji osim ukusnih tradicionalnih Razgovor s na{im domaćinom nastavljamo najbrà njihova veza s njihovih osam prekosavskih jela nudi smje{taj, vo`nju biciklima, usluge kamperima. {etajući ulicama Sunje Sa zadovoljstvom ponovno sela - îgoć, Krate~ko, Muìlov~ica, Suvoj, Lonja, Staro Pa ako ne znate kamo krenuti tijekom vikenda, svakako obilazimo dobro nam znane sunjske staze. Odlazimo Selo, âkale i Trnjani. U slu~aju potrebe prebacivanja i posjetite îgoć. A skelom moète skoknuti i do Sunje!

U ratu devastirana TS 35/10 kV Sunja, lokacija budućeg rasklopi{ta Na skeli Sunjanki dva rukovoditelja Pogona Sunja - legendarni Tomo Dolić i novi Damir Barić

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 35 S LICA MJESTA

Elektra Sisak

Na redu modernizacija postrojenja Dragica Jurajev~i}

njih moè pokriti TS Siscia, {to zna~i da niosu potrebna Od novosti na Banovini izdvojimo ulaganja u kapitalne objekte. Definirani su i uvjeti najavu otvaranja novih sisa~kih priklju~enja objekata autoceste, a pristup izradi ugovora o priklju~enju se vode, saznajemo, na razini HEP Operatora industrijskih zona, privo|enje distribucijskog sustava i domicilne Elektre, koja pruà kraju sanacije svih ratnih {teta logistiku. te uskoro okon~anje 13 godina Nazire se kraj privremenom napajanju Prema rije~ima direktora J. Balete, i 13 godina dugog tzv. privremenog napajanja nakon Oluje, dalje ih ti{ti tzv. privremeno napajanje dijela Banovine i pripreme za dijela Banovine. Valjalo je preìvjeti to dugo razdoblje i poku{ati amortizirati posljedice na kvalitetu i kontinuitet Direktor Josip Baleta: sve je vi{e novih zahtjeva za modernizaciju postoje}ih kapitalnih napajanja. I danas im jo{, kaè, stiù àlbe i dopisi zbog snagu svega toga, ali, na àlost, njihova je stvarnost da jo{ elektroenergetskih objekata nisu uspostavili kona~no energetsko stanje, za koje su potrebna golema ulaganja. No, sada se tomu ipak, Ponovno smo u Sisku, no ovoga puta samo doznajemo, nazire kraj i to zahvaljuju}i izgradnji novih pozdravljamo dimnjake TE Sisak, jer na{e je odredi{te i rekonstrukciji postoje}ih elektroenergetskih objekata. Elektra. U njenom sjedi{tu, od direktora Josipa Naime, izgra|en je DV 2x110 kV Pra~no-Hrvatska Balete saznajemo o aktualnostima na podru~ju tog Kostajnica, ugra|en je jo{ jedan transformator u distribucijskog podru~ja. TS 110/35 kV Pra~no (PrP Zagreb) te se, kao privremeno I ovog puta na{ sugovornik nagla{ava veliku rje{enje do izgradnje TS 110/20 kV Hrvatska Kostajnica, vrijednost pro{le godine pu{tene u pogon TS Siscia, zapo~inje rekonstruirati postoje}a TS 35/20 kV u zna~ajne za Sisak i njihovu Elektru. Naime, stvoreni Hrvatskoj Kostajnici za prihvat 35 kV napona iz Pra~nog. su elektroenergetski preduvjeti za nesmetani razvoj Direktor J. Baleta izraàva nadu da i ovo privremeno sjeverozapadnog dijela Siska, a Elektra moè udovoljiti rje{enje ne}e potrajati 13 godina te da }e se ubrzati svakom zahtjevu za priklju~ak na elektroenergetsku realizacija izgradnja nove TS u Hrvatskoj Kostajnici. U blagajni~koj dvorani je, nakon o~itanja potro{nje, mreù. Doznajemo da su od tada ve} izdali Doznajemo i za po~etak izgradnje RS 20 kV Sunja malo dulji red elektroenergetskih suglasnosti za 5 MW nove snage. i zavr{etak kompletnog prelaska potro{a~a Sunje na Prema rije~ima direktora J. Balete, laknulo je i Sisku i 20 kV, {to }e pridonijeti kona~nom rje{enju kvalitetnog Elektri zbog rije{ene opskrbe sjevernog i sjeverozapadnog napajanja ovog dijela Banovine i okon~anju napajanja dijela Grada, mirnije se radi i svi su zadovoljni da se , sunjskog podru~ja s ~ak ~etiri strane. Sve potankosti i ti objekti do}i na red i ovdje o~ekuju, kao i do napokon, u Sisku doga|a i ne{to pozitivno. o ovim lijepim vijestima zabiljeìli smo u napisu s lica sada, razumijevanje Uprave HEP-a i HEP Operatora mjesta u Sunji. Realizacijom spomenutih investicija distribucijskog sustava za potrebu modernizacije Najave otvaranja novih industrijskih zona profitirat }e svi, a ponajvi{e kupci, sunjski ali i oni u postrojenja ovog dijela Hrvatske elektroprivrede. Nadalje, saznajemo o razgovorima s gradskim prigradskim sisa~kim naseljima, koji najvi{e osje}aju Razgovarali smo i o neugodnoj temi - odlasku ~elnicima i njihovu najavu o otvaranju novih industrijskih posljedice dosada{njeg napajanja Sunje i Hrvatske zaposlenika VSS elektrostruke iz sisa~ke Elektre u druge zona u ju`nom dijelu Grada. Rije~ je o velikim planovima, Kostajnice. dijelove HEP Operatora distribucijskog sustava, jer za ~iju realizaciju ve} postoje zainteresirani ozbiljni Od pro{le godine u tijeku je i izgradnja prona}i im zamjenu u Sisku je, saznajemo – nemogu}a ulaga~i. Pod tim pretpostavkama, Elektra Sisak je, 35(20)kV kabela na potezu od Hrvatske Kostajnice misija. Problem je iskrsnuo i pri ekipiranju HEP Opskrbe, pou~ena ranijim iskustvima, na vrijeme u prostorni plan do Dvora, duljine blizu 30 kilometara. Njegovim }e se jer se uzimaju kvalitetni ljudi (ekonomisti) iz distribucijskih grada Siska uvrstila izgradnju TS 110/20 kV u ju`nom zavr{etkom idu}e godine napokon rije{iti i kvaliteta podru~ja. Naime, prema rije~ima na{eg sugovornika, dijelu Grada, odnosno u sredi{tu budu}eg potro{a~kog opskrbe Dvora te omogu}iti i njegov gospodarski razvoj. moè se dogoditi da se rje{avaju}i jedan problem podru~ja – novih industrijskih zona. Sada se ~ekaju stvore novi u elektrama, a stru~na struktura opskrbe u potencijalni ulaga~i, koji bi kroz naknadu za snagu trebali Elektri Sisak i sada je ve} vrlo nepovoljna. Sa samo dvije financirati njezinu izgradnju, sukladno sporazumu Vlade Sanacija ratnih [teta u zavr[nici ekonomistice i 17 referenata oni, prema rezultatima Republike Hrvatske i Hrvatske elektroprivrede o na~inu Na pitanje o sanaciji i obnovi u ratu uni{tenih naplate (trenuta~no 23 dana vezivanja), ipak uspijevaju realizacije i napajanja novih industrijskih zona.. elektroenergetskih postrojenja dobivamo odgovor da biti me|u prvih pet elektri. Ako ostanu bez jedne U me|uvremenu, priop}ava nam J. Baleta, ove godine Elektra Sisak ulazi u zavr{nicu sanacije ratnih ekonomistice, vrlo }e te{ko odràti dobre rezultate. javila su im se dva manja potencijalna ulaga~a, kojima {teta te da }e biti obnovljeni skoro svi objekti. To, jednako Na kraju, direktor J. Baleta nam je vrlo zadovoljno odmah treba 2 MW snage i njihove potrebe Elektra }e tako, zna~i da }e na{i sisa~ki kolege ponovno prodisati ukazao i na jednu osobito svijetlu to~ku njihovog pokriti iz postoje}ih kapaciteta. Svim ostalim ulaga~ima i mo}i se ponovno posvetiti isklju~ivo redovnom poslovanja. Naime, kona~no im je skinuta hipoteka preduvjet priklju~enja bit }e izgradnja spomenute TS, s poslovanju – odràvanju i investicijama. Direktor J. dugovanja @eljezare Sisak d.d. u ste~aju (rije~ je o ~ak 29 ~ijom realizacijom treba na vrijeme zapo~eti, zajedno Baleta – cjelovito gledaju}i - stanje elektroenergetskih milijuna kuna), koja je dugo godina optere}ivala Elektru sa Prijenosnim podru~jem Zagreb, jer je rije~ o tzv. postrojenja ocjenjuje zadovoljavaju}im, s tim da su u Sisak i ~inila iskrivljenu sliku njenih rezultata naplate. Tek susretnom objektu. tijeku pripreme modernizacije postoje}ih kapitalnih sada se zapravo vide pravi rezultati njihovog truda. Sve [to se ti~e energetskih potreba za autocestu elektroenergetskih objekata Banovine. Zavr{etkom u svemu, u ovom kutku HEP-a imaju sve vi{e razloga za Zagreb-Sisak (u izgradnji), odnosno izgradnju ~vora Sisak, Programa sanacije i obnove (SIO) napokon }e morati zadovoljstvo.

36 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. Zahvati

Kabliranje na [olti

Zapadni dio otoka (vi{e) se ne boji mraka Vero~ka Garber

napajanja Maslenice i ~itavog zapadnog dijela Otoka Jo{ od velja~e se polaè 20 kV ~esto su bili vi{esatni. kabel izme|u TS 35/10 kV Pitomi i mirni svit Grohote i TS 10/0,4 kV Da bi to rije{ila kvalitetno i dugoro~no, Elektrodalmacija je odlu~ila kablirati tu trasu. I Maslenica, trasa dalekovoda sada smo na licu mjesta, uz voditelja poslova 10 kV, koji tako|er spaja nadzornog inènjera Nevena Favru i ve} spomenutu sedmoricu veli~anstvenih: poslovo|u Joku Vojkovi}a, spomenute dvije trafostanice elektromontere Zorana âriju, Petra Blai}a, Leonarda i koji je pravi razlog za ove \oga{a, Slavena Padovana (na stroju), Josipa Pero{a i dizali~ara Borisa Boìkovi}a. Od student-servisa bilo je poslove, doista je duga i s neke pomo}i, dok djeca nisu ugledala blavora (zmiju) u kanalu. Nakon toga vi{e su se zadràvali na cesti. velikim brojem stupova, a - U na{im radovima i Op}ina Grohote, koja ima [olta prava meta za gromove vrlo angaìranu i poduzetnu upravu, na{la je svoj interes pa se ovaj kanal iskapa malo {ire za potrebe Kabliranje je zapo~elo… pa su udari, ispadi i kvarovi - oto~ke infrastrukture, javnu rasvjetu i telefoniju – ispri~ao nam je M.Puli{eli}. Naglasio je da je ovdje redovno stanje na ovoj dionici neki ~udan svit, da radovi traju, a nitko ne grinta, ~itavo im mjesto raskopano, a oni pitomi i mirni. Spremni su na svaku uslugu, ako je zatraìte. Kao Dok su cili Split i brojni mu posjetitelji slavili posebnu zanimljivost, a on ju je nazvao anomalijom, dan njegova i na{ega za{titnika Svetoga Duje, ja spomenuo je njihovo po{tenje. sam – zbog ranije dogovorenog posla – provela dan - Ve} tri mjeseca ostavljamo kabele, bakar, a prekoputa, na [olti, s ~eznutljivim pogledom u obrise nitko ni da bi prstom taknuo, kaè. Posebno je pohvalio splitske rive. Sa mnom su, u jednakoj takvoj ~e`nji, suradnju s oto~kom grupom, koja pomaè kad pomo} ali pod punom radnom spremom i pogleda uprtog u zatreba pa i u materijalu – ako ih takvo {to iznenadi. U kabelski kanal, odfe{tali zaposlenici Odjela gra|enja {ali je dodao da je ova grupa do sada bila vrlo {tedljiva Elektrodalmacijine Slu`be za izgradnju. Njih sedmorica, ... kabel se sprema u kanal i da svojim trajektnim |iravanjima ne stvaraju tvrtki predvo|ena voditeljem posla Mladenom Puli{eli}em, tro{kove no}enja. jo{ od velja~e polaù 20 kV kabel izme|u TS 35/10 kV Nama je, ipak, bio va`niji podatak da }e stara Grohote i TS 10/0,4 kV Maslenica. Trasa je duga devet dalekovodna trasa oti}i u zasluènu mirovinu, da kilometara i ba{ su toga dana pre{li polovicu. Negdje zapadni dio ovog otoka vi{e ne}e biti u strahu od su oko petog kilometra, a do po~etka turisti~ke sezone mraka, da }e ubudu}e imati sigurno i pouzdano - to~nije do 15. lipnja, radovi bi trebali biti dovr{eni. napajanje, da }e se nauti~ki i kopneni turizam moći Svaka dva, tri dana, nakon {to su gra|evinci odradili jo{ vi{e razmahati te da }e jedan prelijepi masleni~ki svoj dio iskopa, oni sjedaju na trajekt i kre}u prema dvorac s pet zvjezdica mo}i ugostiti poneku princezu otoku, kako bi iskopani kanal popunili kabelom. (voljela bih u njemu odsjesti pa makar i kao vje{tica). Gromovi ne sluŠaju narodne izreke Na kraju, kad sam se nadisala Suncem razbu|enih mirisa ovoproljetne prebogate vegetacije Tijekom cijelog tog vremena Maslenica, za koju i {oltanskog poljskog cvije}a, preàlila sam i fe{tu je prvenstveno namijenjena nova kabelska trasa, nije gradskog Sveca i poàlila, kao i uvijek, odlazak s [olte. M. Puli{eli}, J. Vojkovi} i N. Favro dogovaraju daljnji bila bez napajanja. Napajala se dalekovodom 10 kV, tijek radova koji tako|er spaja spomenute dvije trafostanice i koji je pravi razlog za ove poslove. Naime, dalekovodna trasa je doista duga i s velikim brojem stupova, a [olta prava meta za gromove pa su udari, ispadi i kvarovi - redovno stanje na ovoj dionici. I ne samo zbog gromova. Ako se ljeti ne{to ovdje doga|a, pod punom turisti~kom kapacitirano{}u i uz pune hladnjake, razumljivo je negodovanje ljudi i muka na{ih. Prvi na udaru su ~etvorica iz poslovnice Otoka, predvo|ena Franom Ceci}em, kojima u pomo} priska~u splitske ekipe. Jer, na tako duga~koj trasi treba {to brè otkriti mjesto kvara, vrlo ~esto i promijeniti stup. Osim toga, potpuno suprotno od narodne izreke da grom ne udara dvaput u isto mjesto, ovdje Z. ârija prati pad kabela u kanal L. \oga{ i J.Pero{ izra|uju kabelske spojnice se to doga|a i isti stup se mijenja vi{e puta. Prekidi

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 37 OKOLI[

Nali~je turizma

Opasnost na gradskim pristani{tima

Sunce tek zapo~inje izlaziti kad brod za kru`na brodove ograni~en je u EU lukama na 1,5 posto. Goriva Ameri~kim Dràvama već vi{e pomorskih luka koristi za putovanja uplovljava u gradsku luku. Iskrcavaju se za automobile već odavno ne smiju sadràvati vi{e od te potrebe elektri~nu energiju s kopna. U Juneau (Aljaska), stotine nestrpljivih putnika – lijepo osun~ani i dobrog 0,005 posto sumpora. brodovi za kru`na putovanja se jo{ od 2001. godine raspoloènja za tro{enje. U stvarnosti, jedan brod za kru`na putovanja elektri~nom energijom opskrbljuju s kopna pomoću Pro{le godine, primjerice, organizator putovanja izbacuje u okolinu u jednom satu toliko fine pra{ine kao divovskih kabela. U Europi zasad crpu energiju s kopna i brodar "AIDA Cruises" i drugi uplovljavali su svojim i 50.000 putni~kih automobila koji jure na autocesti samo trajekti. Iz straha da će izgubiti svoj ugled ljekovitog brodovima pribli`no 400 puta u njema~ka pristani{ta brzinom od 130 km/h. Poseban problem kod brodova za kupali{ta, sada i Lübeck-Travemünde gradi sli~no od Kiela preko Rostocka do Bremerhavena. Skupine kru`na putovanja je u tomu da su oni u blizini gradskih od vi{e stotina turista silaze s palube broda i po postrojenje na kopnu. sredi{ta cijeli dan usidreni s motorima koji su u pogonu. jednom izlasku na kopno potro{e prosje~no 50 eura. U hambur{koj gradskoj vijećnici izgleda da jo{ "Tko dosljedno èli u~initi ne{to za zrak, treba se ugledati Pri dolasku i odlasku dvostruko vi{e. Kod uplovljavanja ne prevladava dovoljno jaka volja za to. Premda od u kontejnerske brodove", opominje Krüger. prekooceanskih divova u gradove se slijevaju milijuni eura studenog 2006. godine postoji takva prijeteća prosudba [tetne tvari, koje izlaze iz ispu{nih otvora motora i sve se pretvara u "doga|anje naroda", kao {to je to bio o utjecaju {tetnih tvari i grad je odmah umirio uzbu|ene izazivaju pote{koće pri disanju sve do oboljenja od slu~aj prigodom dolaska "Queen Mary 2" u hambur{ki duhove s izraènom nakanom gradnje odgovarajućeg astme, bronhitisa i sr~anih tegoba, kao i kisele ki{e. HafenCity u ljetu 2005. Od tada je ta metropola na Elbi opskrbnog sustava, od planova se nije krenulo dalje. Prvi Time je, primjerice, Lübeck-Travemünde u opasnosti opijena poslovanjem s brodovima za kru`na putovanja i gradona~elnik Ole von Beust strahuje od gospodarskih da izgubi svoj poloàj ljekovitog kupali{ta na Isto~nom krstarenje. Broj pristiglih brodova godi{nje utrostru~uje {teta u odnosu na druge EU-luke, ako Hamburg bude moru. Hamburgu prijete problemi s njegovim uglednim se. Ali jedan odlu~ujući ~imbenik mogao bi pomutiti prednja~io i kaè da u tomu moraju svi sura|ivati - zbog projektom HafenCity, najvećem gradili{tu u Europi, kojim taj optimisti~ki ra~un: brodovi za kru`na putovanja konkurentskih razloga. Sada von Beust najavljuje da bi se trebala povećati gradska jezgra za 40 posto. "Ako istodobno su i centrifuge one~i{ćenja. se traì odgovarajuće rje{enje: "Zajedno sa EU ispitat ne prona|emo rje{enje za one~i{ćavanje HafenCityja Brodovi za kru`na putovanja prevoze svake godine ćemo mogućnost da Hamburg izgradi veliko kopneno {tetnim tvarima, naći ćemo se u velikim te{koćama", tisuće turista na razgledavanje njema~kih priobalnih opskrbno postrojenje kao pokusni projekt." To bi se, kako kaè Jens Kerstan iz stranke Zelenih u Hamburgu. Jedna gradova. Oni tu kupuju, hrane se, zabavljaju i ponekad vjeruje zeleni gospodarski politi~ar Kerstan, dugoro~no stru~na studija prema narud`bi Grada, upozorava na noće u hotelima. I sve ih je vi{e. Nijedan drugi turisti~ki pokazalo i kao natjecateljska prednost, vodeći ra~una zdravstveno ugroàvajuće prekora~enje grani~nih segment u svijetu ne biljeì takav porast kao kru`na o sve stroìm obvezama glede o~uvanja okoli{a (od putovanja, ~iji se godi{nji promet penje na pribli`no 16 vrijednosti u emisiji {tetnih tvari u okruènju novog Cruise-centra. 2010. vrijedi za sumpor gornja granica od 0,1 posto) i o milijarda eura. Samo u Njema~koj, industrija kru`nih rastućim cijenama goriva za brodovlasnike. putovanja ubire vi{e od jedne milijarde eura. Stru~njaci "âk i u najpovoljnije izra~unatom slu~aju s najvi{e Tako bi i hambur{ki snovi o olimpijadi 2016. bili vide velike mogućnosti rasta, prije svega, u ja~em 0,5 posto sadràja sumpora, granice će biti dvostruko obećavajući. U jednom dokumentu, ovog trenutka manje uvla~enju u marketin{ke planove i kopnena odredi{ta, kao prekora~ene, posebno kod blagih ju`nih vjetrova", va`nom, izme|u ostalog stoji da bi u tom slu~aju brodovi Berlin ili München. upozorava Helmut Lorentz, autor navedene studije. Uredi se, istina, mogu opskrbiti zatvorenim prozorima i za kru`na putovanja mogli ponuditi dodatne hotelske RJE[ENJE - OPSKRBA BRODOVA U LUCI daljinskom dopremom zraka, ali prolaznici i putnici neće krevete. Prema dana{njem stanju, ti prekooceanski divovi ELEKTRI^NOM ENERGIJOM S KOPNA od toga imati nikakve koristi. tjednima bi s brodskim motorima one~i{ćavali zrak u Za vrijeme dok su svi pogledi okrenuti prema gradu, u kojem bi {porta{i trebali ostvarivati najbolje OKLIJEVANJE NA ELBI rezultate. emisiji CO2 i dok su automobili i zrakoplovi izloèni paljbi kao ubojice klime, u javnosti se malo ili uopće Djelotvornim rje{enjem smatra se opskrba brodova Izvornik: Focus 15/2007 ne spominje izbacivanje {tetnih tvari iz brodskih u luci elektri~nom energijom s kopna. U Sjedinjenim Pripremio: @eljko Medve{ek motora. „[to se ti~e Sadržaj sumpora izbacivanja CO2, brodovi PREDVI\ANJA ZA 2015.: BRODOVI ZA KRUŽNA PUTOVANJA UGROŽAVAJU HAFENCITY U HAMBURGU su prometala koja u blizini tla: Prosje~na godišnja najmanje ugroàvaju vrijednost u µg/m3 okoli{", kaè Stefan Krüger s Tehni~kog sveu~ili{ta Hamburg- Harburg (TUHH). Njihov nedostatak su druge Stambene, uredske, gastronomske, {tetne tvari: sumporni poslovne gra|evine dioksid, du{i~ni oksidi, ~estice ~a|e. To je najprljaviji ostatak sirove nafte nakon {to se u ONEÎŠĆENI ZRAK rafinerijama proizvedu Prema prosudbi opterećenja u visokovrijedna goriva za crvenim zonama je opterećenje automobile i zrakoplove štetnim tvarima posebno kriti~no i loìvo ulje. Od svibnja 2006. godine, sadràj sumpora u gorivu za

38 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. OPROŠTAJ

Marijan Kalea, elektroenergetski autoritet

Ostavio neizbrisiv trag u vremenu

^esto u susretima s ljudima iz struke, na spomen osje~kog Prijenosa prva je asocijacija upravo Marijan Kalea

Nakon 41 godine rada, u zasluènu je mirovinu oti{ao Marijan Kalea iz Prijenosnog podru~ja Osijek HEP Operatora prijenosnog sustava. Radni vijek M. Kalea zapo~eo je jo{ 1967. godine u tada{njoj Elektroslavoniji Osijek, gdje je od 1969. godine radio u Tehni~kom sektoru kao inènjer za prijenosna i razvojna postrojenja. Od 1972. godine M. Kalea je radio u Radnoj jedinici pogona za prijenosna postrojenja kao {ef tehni~ke operative, a od 1974. godine kao {ef Odjela Nadam se da odlaskom u mirovinu ne}ete prekinuti va{e aktivnosti i da }ete nam do}i pomo}i, rekao je u prigodnom izgradnje objekata 380 kV. Vodio je izgradnju obra}anju direktor PrP-a Osijek Nikola Jaman tada{nje 400 kV mreè, daju}i velik doprinos u elektrifikaciji. @elim da do@ivite jednog Luku! - rad akademskog kipara Pere Jelisi}a, prijenosno U Elektroprijenosu je od 1978. godine M. U svom prigodnom obra}anju, M. Kalea ra~unalo i spomenar s dojmovima zaposlenika Kalea bio {ef tehni~ke operative, a od 1980. do se prisjetio 1965. godine kada je kao stipendist osje~kog PrP-a o ìvotu i radu Marijana Kalee. D.Karna{ 1992. direktor osje~kog Elektroprijenosa. Od Elektroslavonije bio na praksi u TS Brijest i uz jedan 1993. do umirovljenja je bio pomo}nik direktora i primjer iz svoje dugogodi{nje prakse uputio sna`nu rukovoditelj Tehni~ke slu`be. poruku. M. Kalea je i predavao na Elektrotehni~kom - Bio sam tada u monta`nom tornju u fakultetu u Osijeku, objavio je vi{e od 200 ~lanaka traforadionici kod rukovoditelja Mate Stojanovića. u stru~nim ~asopisima, a zna~ajan je i njegov Sjećam se da smo imali jedan slu`beni bicikl za poslovni doprinos u odborima CIGRÉ-a. odlazak do Osijeka te po jednu alatku od svake vrste. Na prigodnoj sve~anosti 16. svibnja o.g., Radionica je svakodnevno bila besprijekorno o~i{}ena. organiziranoj u prigodi odlaska M. Kalee u mirovinu, Jednom smo u kamion utovarili transformator 10/0,4 za njegov doprinos u stvaranju PrP-a Osijek, kV na kojem smo radili, a u radionici je jo{ ostao Luka, zahvalio mu je direktor osje~kog Prijenosnog pomo}ni radnik, rekao bih „zadnji po ~inu“. Istr~ao je u podru~ja Nikola Jaman, rekav{i izme|u ostaloga: dvori{te, zaustavio kamion, sko~io gore i, premda to nije - Va{ radni vijek bio je plodan, a iza sebe ste bio njegov posao - rukavom obrisao izolator na kojem je ostavili neizbrisiv trag u vremenu. êsto u susretima ostalo malo boje. Svima èlim da doìvite jednoga Luku s ljudima iz struke na spomen osje~kog Prijenosa i da se i sami prema poslu odnosite kao on, poru~io je prva je asocijacija upravo Marijan Kalea. Nadam M. Kalea. se da odlaskom u mirovinu ne}ete prekinuti va{e Izme|u brojnih poklona uru~enih M. Kalei na aktivnosti i da }ete nam do}i pomo}i kada zatreba. ovoj sve~anosti, izdvojit }emo statuu Nikole Tesle

Kratkim i dojmljivim doga|ajem iz dugogodi{nje prakse, uz samo njemu svojstvenu gestikulaciju, M. Kalea je Statua Nikole Tesle, poklon koji je ugodno iznenadio na{eg novog umirovljenika Marijana Kaleu odaslao sna`nu poruku svima koji ostaju raditi u HEP-u

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 39 povijesna poglavlja

Grupa iz Elektrodalmacije na Bleibur{kom polju Ljubav prema svom narodu i po{tovanje prema o~evima I ove godine, u prigodi 63. obljetnice bleibur{ke Na{e je zaposlenike vozio Mate Prnjak, a vodila tragedije, grupa zaposlenika splitske Elektrodalmacije, ih je, kako kaù, ljubav prema svom narodu i po{tovanje kojoj se pridruìlo i nekoliko ~lanova podru`nice branitelja prema o~evima dvojice od njih (M.Prnjaka i J.Boj~i}a), koji ROJH-a, nazo~ila je 17. svibnja o.g. komemoraciji na su imali sre}u preìvjeti tu tragediju. Bleibur{kom polju. Komemoracija je zapo~ela molitvom Domu su se vratili prepuni osje}aja i dojmova, a na grobnici hrvatskih `rtava, a potom je krenula procesija prema mjestu pogibije. osobito su ih dojmile rije~i biskupa [tambuka: Obnovi nas, U novoure|enom liturgijskom prostoru, misu za Boè, Spasitelju na{, i odbaci zlovolju prema nama! Neka sve `rtve bleibur{ke tragedije i Kri`nog puta, odrào je se pravda i mir zagrle!“ Na{i iz Elektrodalmacije na bleibur{kom polju hvarsko-bra~ko-vi{ki biskup Slobodan [tambuk. V. Garber

Iz homilije biskupa hvarsko-bra~ko-vi{kog msgra. Slobodana [tambuka

Bleiburg kao neuga{ena bol (1945. – 2008.)

Uz godi{nje obiljeàvanje bleibur{ke tragedije, Putni~e, prolazni~e, hodo~asni~e, ( ... ) U~ini, u~ini Dràvo moja, da kona~no stavimo prigoda je da se podsjetimo ovogodi{njeg, posebno namjerni~e… mo`da me èli{ pitati: Za{to sam to~ku na na{u mukotrpnu povijest koja se je dojmljiva obra}anja biskupa hvarsko-bra~kovi{kog ovdje danas? [to me je dovelo na ovo mjesto dogodila u 20. stolje}u, da bismo mogli lak{e i msgra Slobodana [tambuka. Zbog povijesno- sjećanja? Dovela me ljubav prema mojem narodu, istinskije misliti na budu}nost! Na svjetskoj razini memorijskog zna~aja bleibur{ke tragedije, zbog osobito onom dijelu mojega naroda koji je pro{ao pravednost, na àlost, ne moèmo diktirati, ali u ovom blajbur{kom dolinom, ovom "dolinom Domovini moèmo ako ho}emo! nenadma{ive eruptivne snage izgovorenih poruka, suza", koji je hodao Kri`nim putem koji zapo~e ( ...) [to je to Bleiburg? kako stilski tako i sadràjno, vrijedno je na stranicama ovdje, na Bleiburgu. Dovela me moja Crkva koja To je prva postaja Kri`noga puta. Prva postaja: Pilat na{eg Vjesnika, (radi po{tovanja njegovih ~itatelja, je bila, koja jest i koja èli ostati uz svoj narod! osu|uje Isusa na smrt. Isus i Pilat u razgovoru. A njegove profesionalne razine i potrebe da korespondira Dovela me Crkva koja èli biti sa svojim narodom tema velika, aktualna, preva`na. Isus re~e: "Ja sam s dnevnim redom vremena), dati na njegovim stranicama u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti, re~eno jezikom se zato rodio i do{ao na svijet da posvjedo~im (barem) dijelove ovog obra}anja, ove homilije. Unato~ ènidbenog slavlja, re~eno jezikom bra~ne istinu. Tko je god od istine slu{a glas moj". svim percepcijama, raspravama, hipo i hipertrofiranjima vjernosti. Jer moj je narod ve} dugi niz stoljeća Uvjerljivo i sna`no poru~uje u tim presudnim ovog hrvatskog povijesnog poglavlja, sve {to je u povodu vjen~an s ovom mojom Crkvom. (...) Dolazimo trenucima svoga ìvota koji je brojio tridesetitre}u ove teme, ima povijesni pridjev. A da bi povijest bila cijene}i bogoljublje, ~ovjekoljublje, bratoljublje, godinu. A sudac, Poncije Pilat? Skoro nehajno, pa i autenti~na, treba ju osvjeàvati, pisati iznova. Jer, od svih domoljublje i rodoljublje. Te preva`ne kvalitete, omalovaàvaju}i Isusov izri~aj pita "[to je istina?" su provalija, svakom narodu najteè – povijesne provalije. kvalitete tako traène, skoro kao ljudske naravne Kao da mu èli re}i: "E, moj Galilej~e! Ti bi o istini. stoèrne "kreposti", kreposti na koje se pomalo Ja sam tvoja istina. Ja imam vlast pustiti te, ja imam O tomu uvelike govore i ovi dijelovi ovogodi{nje misne zaboravlja koje se, ~ini se tako, sustavno zaobilazi, vlast osuditi te. To ti je jedina istina!" spomeni~ke homilije. (m.b.m.) omalovaàva i podcjenjuje. Istodobno, èlimo Putni~e, hodo~asni~e, zaustavi se, zatvori "Zar se zemlja ubiti moè, o moj Boè svim drugim narodima i narodnostima prilaziti s o~i i poku{aj do~arati jo{ jednom ovo polje na zar se zemlja ubiti moè (...) potrebnim po{tovanjem i ljubavlju. kojem se dogodila prva postaja KRI@NOGA PUTA. Ja nisam putnik, putnik bez karte Ne èlim ovdje, nipo{to ne èlim Nepregledno mno{tvo, ima i èna, ima djece. Lijepi ja imam svoj brod, nepromi{ljeno govoriti o brojevima, niti je li proljetni mjesec svibanj, Gospin mjesec, kada sve svog Boga, svoj svod i svoj rod ovdje na Bleiburgu ubijena "tek {a~ica ljudi", cvate, a ovdje je procvao trnjem, te{kim trnjem, Ja nisam putnik bez karte kako neki tvrde, niti koliki je kona~ni broj. Da je procvao je uàsom, procvao je – krvlju! A majke? Hrvatska brode moj! kojom srećom, Gospodine, ubijena samo "{a~ica Majke su ~ekale, molile i plakale. ljudi" ovdje na Bleiburgu i da je ovdje zaustavljen Stala pla~u} tu`na Mati, / Gledala je kako pati / Sin (Josip Slavi}, zbirka "Hrvatska brode moj", "mlin smrti" – tisu}e i tisu}e vratile bi se ku}i, a joj na Kri` uzdignut! Zgb 1993.) brojne majke ne bi trebale nabavljati crninu. [to ( ... ) Narode Bo`ji, narode putni~ki i patni~ki! Uzimam dio pjesme pjesnika s otoka ovdje èlimo? @elimo, molimo, poti~emo one koji Po|i svojim ku}ama s ovog mjesta stradanja pun Hvara koji isti~e da on nije putnik koji bi ovim znaju gdje su te grobnice, gdje su te jame, tko je nadanja i dobre volje! Po|i, moli i zavoli jo{ vi{e svijetom putovao – bez karte! On je ima. On ima nare|ivao, tko je izvr{avao nare|enja. dvije velike stranke: Tvoju Crkvu i tvoj narod! Voli i svoj brod, na krmi mu pi{e "Hrvatska", on ima ( ... ) Pomognite svi koji ne{to znate, svi koji ste Majku Domovinu i nosi je u srcu gdjegod po{ao! svog Boga, on ima svoj svod pod kojom kapom sudjelovali, pomognite ovom narodu da kona~no Jer: zar se zemlja ubiti moè / o moj Boè / zar se nebeskom on ìvi, on ima svoj rod, on nije slijepi do|e do cjelovite istine, istine koja osloba|a, istine zemlja ubiti moè / (...) ja nisam putnik / putnik bez putnik, koji se je naslijepo ukrcao i bez jasnog koja }e pomo}i da se "klupko zla" odmrsi! Ima karte / ja imam svoj brod / svog Boga / svoj svod / i smjera ide stazama ìvota… Nije putnik bez karte. li hrabrih me|u vama, koji ste za svoja zlodjela svoj rod / ja nisam putnik bez karte. Sa psalmistom Dolaze}i na ovo polazi{no mjesto stradanja nisam bili nagra|ivani, unaprje|ivani, ima li onih koji će molimo: "Obnovi nas, Boè, Spasitelju na{, i odbaci do{ao bez karte. Dolazim ovdje, na ovu prvu izre}i onu tako potrebnu "Narode, oprosti"! Koji zlovolju prema nama! Neka se pravda i mir zagrle!" postaju velikog hrvatskog Kri`nog puta vjeruju}i će iskreno izre}i: "Majke, ucviljene majke, koje (Ps. 85, 3 i 11). u Boga, imaju}i svoj brod… ste zavijene u crno oti{le s ovoga svijeta, majke Marijo, Gospe na{a, Kraljice na{a, budi i (...) Dolazim i u ime druge zna~ajne i meni àlosne, oprostite!" nadalje uz nas, Majko na{a! Vodi nas k Isusu! U~i preva`ne "stranke". Ta stranka je moj narod kojemu pripadam, moj narod hrvatski i Domovina Istraì, Dràvo moja, sve logore, bilo ~ije nas i voli, voli svoj narod! A Tebi, Isuse Kriste, u kojoj ìvim i ja i moj narod. Moje dvije velike logore, istraì sve "tvornice smrti", istraì svih onih nado na{ih dana, U~itelju na{ i snago na{a, stranke: Crkva i moj narod! Crkva koju je osnovao 1300 masovnih grobnica nastalih pri kraju i nakon na{e povjerenje. Ti koji si put, istina i ìvot – moj U~itelj Isus Krist, koji mi primjer daje kako se II. svjetskog rata! Nakon rata. Da, nakon rata! narodu Hrvata i svim narodima koji Hrvatsku voli, kako se cijeni, kako se zastupa – svoj narod! Istraì grobnice jo{ uvijek neprikladno ozna~ene, zovu svojom Domovinom – budi milostiv i Isus Krist koji je plakao nad sudbinom svojega jo{ uvijek zapu{tene i u strahu napu{tene, grobnice blagonaklon! Pokazuj nam put, pomogni nam naroda, naroda zasu`njenoga, ~ije su granice obrasle u prvom redu "raslinjem zaborava"! otkriti i zavoljeti istinu i daj da ìvi moj narod! bile u rukama tada mo}noga Rima, ~iju je vlast u Istraìte speleolozi, istraìte sve jame hrvatske! Tebi na{e po{tovanje, Isuse Kriste, tebi slava i Jeruzalemu zastupao Poncije Pilat. I recite nam {to se u njima prona{li! sada i vazda i u vijeke vjekova! Amen!"

40 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. javnoST

Nova knjiga stru~ne biblioteke HUOJ-a „Korporativni razgovori – vodi~ za provedbu u~inkovite i prikladne interne komunikacije“ Vi{estruka vrijednost internih komunikacija

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u - Ranije je osnovna funkcija lista „@eljezni~ar“ je obećavajuća budućnost, s tim da je va`no Zagrebu 13. svibnja o.g. predstavljena je nova knjiga bila informiranje radnika o svim va`nim poslovnim razumijevanje menad`menta da shvate koliko je za stru~ne biblioteke Hrvatske udruge za odnose s i drugim doga|ajima, a nakon osamostaljenja poslovanje tvrtke va`no interno komuniciranje. javnošću „PRint“, autora Shela Holtza „Korporativni Republike Hrvatske postaje informativna potpora Spomenimo da je me|u internim razgovori – vodi~ za provedbu u~inkovite i poslovnoj politici i u~inkovitom i uspje{nom kompanijskim glasilima bilo izloèno nekoliko prikladne interne komunikacije“ te je održan okrugli trì{nom poslovanju, nastavljajući svoje profiliranje, specifi~nih brojeva HEP Vjesnika. stol o važnosti i razli~itim aspektima internih rekla je V. [korić. \. Su{ec komunikacija. Snjeàna Bahtijari, direktorica Kompanijskih Organizacije koje dobro komuniciraju sa komunikacija iz Ericssona Nikola Tesla predstavila je zaposlenicima ja~aju profitabilnost, privla~e intranet, suvremeno sredstvo internog komuniciranja, i zadràvaju bolje zaposlenike, kao i kupce ili brzi komunikacijski kanal kao odgovor na suvremeno korisnike svojih usluga te ja~aju svoj ugled, a bez vrijeme. Pritom je naglasila va`nost povezivanja strate{ki upravljane komunikacije sa zaposlenima internog i eksternog komuniciranja u smislu trpi poslovni rezultat, tvrdi u spomenutoj ujedna~enosti poruka, optimizacije ulaganja, sinergije knjizi S. Holtz, ugledni ameri~k i stru~njak s svih znanja i vje{tina utjecaja na ciljane grupe. tridesetogodi{njim iskustvom u upravljanju - Kompanijska kultura i filozofija postaju komunikacijama, korporativnim odnosima s referentne to~ke, a kvalitetna interna komunikacija javno{ću, strate{kom planiranju komunikacijama i povećava zadovoljstvo zaposlenika, koji preuzimaju upravljanju promjenama. ulogu najboljih veleposlanika kompanije, rekla je U ovoj prigodi izloèno je pribli`no 60 internih S. Bahtijari. kompanijskih glasila, me|u kojima i najstarijih Marina Dijaković iz Zagreba~ke banke govorila iz fundusa Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice. je o alatima interne komunikacije, a Dubravka Jusić Me|u njima prednja~i interno glasilo H@-a sa 107 iz VIPneta je, izme|u ostaloga, prisutne izvijestila Na izlo`bi kompanijskih glasila, zbog ograni~enosti godina izlaènja (750 brojeva), o ~emu je govorila o blogu, kao korisnom interakcijskom na~inu prostora bilo je izloèno samo nekoliko brojeva HEP Vlatka [korić iz H@-a. Ukratko je predstavila komunikacije sa zaposlenicima. Vjesnika poput „Papa u Hrvatskoj“, „VukoWar“, poseban broj objavljen prigodom pu{tanja u rad TE Plomin 2, kronologiju razvoja glasila i njihove transformacije Interna glasila su tradicionalna i nezamjenjiva obljetni~ki HEP Vjesnik objavljen u prigodi 200. broja te te raznih priloga - od prvog broja. komunikacijska sredstva, a pred intranetom jedan od novijih brojeva

Izborna skup{tina Udruge biv{ih studenata splitskog FESB-a Privući nove fesbovce U potpuno novom dijelu Fakulteta elektrotehnike, Sukladno spomenutim ciljevima, moèmo kako mozak proizvodi svijest, kako se iz oplo|ene strojarstva i brodogradnje u Splitu, 30. svibnja o.g. ~estitati najaktivnijim kolegama I. Vrci iz PP HE Jug i stanice razvija ìvot, {to se doga|a u oceanima, odràna je sjednica Izborne skup{tine Udruge biv{ih V. Mikuliću iz Elektrodalmacije, kao i svim hepovcima jesmo li sami u svemiru, kako se koristi pamćenje, studenata FESB-a. Kao i svaka skup{tina, tako je i ova koji su se odazvali i nazo~ili ovoj Skup{tini. {to će zamijeniti jeftinu naftu i kada, je li vrijeme zapo~ela izvje{ćem o radu u proteklom dvogodi{njem iluzija, za{to spavamo... I pita sve nas: U {to smo mandatu dosada{nje predsjednice Dijane Mudnić. Znanstvenom metodologijom u potrazi potpuno uvjereni? Odgovara: uvjereni smo da će se Kao najzna~ajniji potez Udruge, ona je izdvojila za odgovorima odgovori na ta pitanja pronaći isklju~ivo znanstvenom kona~no objavljenu web stranicu (http://ubs.fesb.hr), a D. Mudnić je svoje izvje{će zavr{ila ~estitkama metodologijom. potom i redovne mjese~ne susrete, otvorene sjednice budućem Predsjedni{tvu i novoizabranom Vero~ka Garber Predsjedni{tva UBS-a, organiziranje predavanja predsjedniku, a ponajvi{e vrijednom i nezamjenjivom uglednih stru~njaka i znanstvenika, izlete… Udruga tajniku Jurju Bonaćiju. Uslijedilo je izvje{će se tako|er predstavljala prigodom brojnih promocija Nadzornog odbora, a potom i izbori. Izabrano je novo na FESB-u, poku{avajući tako privući nove fesbovce desetero~lano Predsjedni{tvo UBS (jedanaesti ~lan je i uklju~iti ih u rad Udruge. Jednako tako, namjeravaju po funkciji dekan Fakulteta i potpredsjednik Udruge) i u potpunosti ostvariti akciju prikupljanja fotografija izabrana nova predsjednica Marijana Puljak. brojnih nara{taja diplomanata. U toj je prigodi odràno kratko, nadasve zanimljivo predavanje. Dr.sc.Ivica Puljak poku{ao nas êstitke na[ima je (a djelomice i uspio) zbuniti pitanjem „[to (jo{) ne Podsjetila je i za{to je UBS FESB osnovana, znamo?“, nabrojiv{i pritom podulji niz pitanja na koje ukratko - svi biv{i trebaju promicati i nadalje njegov ~ovje~anstvo i znanost jo{ uvijek traè odgovore. ugled, skrbiti za razvoj i napredak, ali i promicati ugled Mo`da ih nikada i neće naći. Ipak, nudi optimizam, uz inènjerske struke te njegovati i razvoj etike inènjerskog tvrdnju da civilizacija treba biti ponosna na dosada{nje poziva. Uz to, Udruga èli utjecati na stvaranje javnog dosege. Znamo, primjerice, od ~ega se sastoji sav znanstvenog i stru~nog mi{ljenja o svim zna~ajnim vidljivi svemir, o izvori{tu ìvota iz jedne jedine Dr.sc.Ivica Puljak, u prigodi Izborne skup{tine pitanjima iz podru~ja elektrotehnike te na razvoj i molekule, kako se svemir razvijao do dana dana{njeg... Udruge biv{ih studenata FESB-a, odrào je zanimljivo napredak spoznaje o potrebi o~uvanja prirode i okoli{a. Ali jo{ uvijek ne znamo od ~ega je svemir izgra|en, predavanje

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 41 Fenomeni

Mladen Gaće{a biciklom na Olimpijske igre u Peking 2008.

Sve isto~nije

{to kopnene granice. Ukrajinci imaju i dva grani~na jedan od najpoznatijih restorana u sredi{tu Bukure{ta Elektroenergetska mreà prijelaza, ali ne postoji brodska ili bilo kakva druga veza i to s na{om prijateljicom Augustinom, kada smo naru{ava sliku gradova s Rumunjske strane, koja bi povezala te dvije zemlje?! ve~erali pomalo egzoti~no pripremljeni janjeći but u (nastavak pedaliranja Rumunjskom) To nismo mogli predvidjeti, a sve {to se neplanirano umaku s pe~enim krumpirom i salatom od gljiva. Ta je pojavi u na{em itineraru, gdje smo pomno isplanirali sve ve~era bila vrlo ukusna, {to drìm da je iznimka, i ne Odlu~io sam jo{ malo zadràti se na dojmovima o pojedinosti puta, veliki je problem. Nismo imali drugog popravlja opći dojam o rumunjskoj kuhinji i onomu {to Rumunjskoj. Jer, u pro{lom napisu nisam se osvrnuo na rje{enja, osim da u Ukrajinu u|emo preko Moldavije. Kako vas tamo o~ekuje. energetiku. Susret s HE \erdap, koju Rumunjska dijeli sa Hrvatska nije ~lanica EU, za Moldaviju smo trebali imati Srbijom, bio je zapravo moj prvi kontakt s Rumunjskom. vize, koje su nam se jedino mogle izdati u moldavskom Beskorisnih 130 kilometara po Nisam smio koristiti fotografski aparat i slikati objekt, diplomatskom predstavni{tvu, {to zna~i da se moramo kao ni na srpskoj strani. vratiti u Bukure{t u Konzulat Moldavije. To smo i u~inili i veliku vjetru [to se ti~e standarda elektroenergetske mreè i zbog gluposti smo potro{ili dosta novca i vremena. (pedaliranje Moldavijom) rumunjskog na~ina spajanja vodova na stupovima, ne [to se ti~e gastronomije, nemam pravo ocjenjivati Prema mojim ranijim informacijama o Moldaviji, znam je li poznat Europi te zanima li to Europu uopće. kvalitetu kuhinje pojedine zemlje, niti to èlim. Samo kao jednoj od najsiroma{nijih dràva Europe, nisam Takvu izvedbu te{ko je opisati - grozdovi smotanog hoću pomoći onima, koji poput mene (ili na neki sli~an o~ekivao puno pa sam u izravnom susretu s tom kabela na svakom stupu. Osobito su takvi smotuljci na~in), budu boravili u Rumunjskoj i ne znaju kakva zemljom bio ugodno iznena|en. Zemlja jest siroma{na, nagla{eni u najvećim gradovima - Bukure{tu, Craiovi, ih gastronomska ponuda tamo o~ekuje. Ravnam se ali nema velike razlike izme|u rumunjskog i moldavskog Constanti. Takva mreà doista naru{ava sliku gradova osobnim iskustvom, jer volio bih da sam mogao imati sela. Mo`da je ~ak u Moldaviji ~i{će i urednije. i bode o~i. takve informacije. Stoga, evo nekoliko provjerenih Objed u Moldaviji bio je jeftiniji od onoga u Prolaskom Fetestia, dolazi se do jedine Rumunjske savjeta. Kao prvo, kada doputujete u Rumunjsku, uvijek Rumunjskoj, a hrana ukusnija. Istina, objedovali smo nuklearne elektrane u mjestu Cernavoda, koju sam jedite u restoranima, jer nije ni{ta skuplje nego hranu u dijelu Moldavije gdje se govorilo na nekom od snimio iz velike udaljenosti (znajući da Rumunji jo{ kupovali u trgovinama, vjerojatno nastojeći na taj na~in slavenskih jezika. uvijek znaju da vanjski i unutra{nji neprijatelji nikada u{tedjeti. U restoranima ćete sigurno pojesti ukusniji Jedino {to Moldavcima neću nikada zaboraviti jest ne miruju, makar oni bili u NATO-u i EU). Budući da sam obrok, a nećete platiti vi{e nego za nekakav sendvi~ ili da su me vratili s grani~nog prijelaza, jer nisam imao se djelomi~no upoznao s rumunjskom improvizacijom, ne{to sli~no kupljeno u trgovini. njihovu vizu. Toga dana sam napravio 130 beskorisnih ono {to osjećam je èlja da ta njihova jedina NE U restoranima uz cestu ponuda je uvijek sli~na. kilometara po veliku vjetru, misleći kako ćemo ipak moći Cernavoda, {to prije prestane raditi. Mi smo, prije svega, naj~e{će èljeli pojesti ne{to toplo, kupiti tranzitnu vizu na grani~nom prijelazu. Granica s Ukrajinom je pri~a za sebe, jer to je delta sa `licom - juhu ili sli~no. Izbor je uvijek gove|a juha(de Dunava, veliki prostor u kojem ne ìvi mnogo ljudi. Tu burta) i juha od gove|eg èludca (de vacuta), za koju je i nekoliko parkova prirode u kojima obitava mnogo valja naglasiti da nema nikakve sli~nosti s na{im {pek- Velika zemlja, velikog potencijala (pedaliranje Ukrajinom) vrsta ptica i ìvotinja. Deltom se moè ploviti i turisti~kim filekima, a serviraju je s vrhnjem i malim feferonom za brodovima i redovnim brodskim linijama, ali se mora paziti. one koji vole ljuto. Već sam ulazak u Ukrajinu, na neki na~in, bio Naime, tamo gdje se ode brodom, ne postoji povratak Dva puta smo posjetili malo bolje restorane - je doga|aj. Sve je upućivalo da se dolazi u posebnu cestom. Ljudi koji ìve u delti imaju subvencionirane karte prvi put u gradu Fetesti, kada smo bili na ve~eri sa zemlju. Pritom doista ne mislim ni{ta negativno, za vo`nju brodom do svojih domova. na{im domaćinom i prijateljem Bogdanom, i tada niti posebno pozitivno, jednostavo – druk~ije od Na na{u àlost, za ovaj dio Rumunjske na{ega smo ku{ali platu mije{anog mesa, kojom se Rumunji svega do sada {to smo pro{li. Primjerice, za razliku puta, vezan je i jedan veliki apsurd. Naime, na tom dijelu ponose. Moram priznati da nisam bio ba{ odu{evljen, od Rumunjske i Moldavije, u Ukrajini ne jure ~opori Rumunjska i Ukrajina imaju pribli`no 150 km, {to vodene, ~ak mo`da vi{e razo~aran. Drugi put smo posjetili poludivljih pasa, nema tolikih koli~ina smeća, osjeća

Prolaskom Fetestia, dola{li smo blizu jedine rumunjske Eektroenergetska mre`a, smotuljci nagla{eni su upravo nuklearne elektrane u mjestu Cernavoda, koju sam u najvećim gradovima - Bukure{tu, Craiovi, Constanti I njihove rode svijaju gnijezda na elektr~nim stupovima snimio iz velike udaljenosti

42 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. Odmor i skupljanje snage…

se naslije|e reda. Mo`da je to povezano i sa strahom iz pro{log sustava, {to mi nije ni na kraj pameti odobravati, ali osjećam se ugodnije. Sada{nji sustav je vjerojatno jednostavniji, ali jo{ uvijek sloèn. Premda ne mogu usporediti sada{nje stanje i ono prije u SSSR-u, jer sam prvi put ovdje, moju ocjenu o sloènosti mogu potkrijepiti na~inom ulaska u zemlju, kada morate proći ~etiri carinske kontrole, a kompliciraju i pri promjeni novca u drugu valutu – to ne moète jednostavno u~initi u nekom uredu na grani~nom prijelazu. Veliki gradovi doista su druk~iji od selskog ambijenta i nemaju nikakvih dodirnih to~aka. Kada se pro|e periferija Odese, gdje se moè ugledati krava na pa{i, njeno sredi{te pa ~ak i {iri dijelovi grada, urbane ... ki{a, vjetar, studen… su sredine s velikim prometnim gu`vama. Gradovi su zaga|eni zbog tvornica za obradu metala, a turizam je tek u povojima. Kupanjem u Azovskom moru nisam privukao veliku pozornost , jer se stotinjak metara dalje kupala i majka sa svojom kćerkicom, mla|om od deset godina, makar je bio kraj travnja. Hrana nije ni{ta bolja od one dosada{nje koju smo ku{ali na na{em putu. Zna~i, ni{ta posebno, osim {to je u restoranima skuplje nego u Rumunjskoj. Za razliku od Rumunjske, ovdje moète u{tedjeti koju hrivnu budete li se namirnicama opskrbljivali u trgovinama. Mo`da ćete jesti bolje, osobito ako se odlu~ite za polu-konzerviranu ribu. Primjerice, dimljeni losos u plasti~noj kutijici vi{e je nego jestiv, a cijena je pristojna. Ukratko, Ukrajina je velika zemlja, zemlja velikih mogućnosti, velikih potencijala. Zemlja s vi{e od 50 milijuna stanovnika, a – kako nam kaù - nekoliko milijuna Ukrajinaca ìvi izvan domovine zbog potrage za poslom. Ovdje smo primijetili i veliki broj stranaca, jer uvijek postoji – isto~nije. …ali, motiv, tako snaàn motiv, otklanja umor, ja~a zdravlje i tjera naprijed Mladen Gaće{a

U Odesi Potemkinove stube koje vode, kamo drugamo, nego do trga Carice Ekatarine Velike – utemeljiteljice toga grada, a general Grygory Potemkin njen ljubavnik nije imao sreću vidjeti [ator uvijek lociramo na skrovitom mjestu, skrivenom od radoznalaca i u njemu najdulje 192 stube izgra|ene njemu u ~ast, jer je poginuo u borbi protiv Turaka ispunjavajući san spavamo i mo`da se i najbolje odmorimo Carice Ekatarine

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 43 ZDRAVLJE

HEP i HEPATOS u borbi protiv hepatitisa C

Edukacijom i kontrolom krvi za{tititi se od opakog virusa

U okviru obiljeàvanja Svjetskog dana strane (oko kostiju rebara), a kod nekih oboljelih oboljelih od hepatitisa C, osje~ka Udruga lije~enih javlja se i nadutost i malaksalost. i oboljelih od hepatitisa HEPATOS je za sve U Hrvatskoj se od velja~e 1993. godine u svim zaposlenike Hrvatske elektroprivrede s osje~kog zdravstvenim ustanovama krv obavezno testira pa podru~ja, 12. svibnja o.g. organizirala testiranje je i smanjena mogu}nost primitka inficirane krvi. na virus hepatitisa C. Testiranju se odazvao ~ak Osje~ka Udruga lije~enih i oboljelih od hepatitisa 141 zaposlenik. Svrha testiranja bila je edukacija HEPATOS, zapo~ela je radom u oùjku 2004. godine. i kontrola krvi {to vi{e ljudi, kako bi svojom Nepune dvije godine kasnije, uslijedilo je udruìvanje svjesno{}u izbjegli mogu}e probleme koji mogu osje~ke, splitske, pulske, dubrova~ke, rije~ke te nastati u doticaju s virusom hepatitisa zagreba~kih podru`nica splitske udruge - u Hrvatsku zaraènom krvlju. udrugu lije~enih i oboljelih od hepatitisa HEPATOS. Virus hepatitisa C naziva se i tihim ubojicom ULOH HEPATOS iz Osijeka ima 40 ~lanova, zbog te{kog otkrivanja, budu}i da moè dugo radi sa strankama svakog utorka (u prostorijama na boraviti u na{em organizmu, a da pri tomu ne adresi Ljudevita Posavskog 14/a, od 18 do 20 sati), a izaziva zdravstvene tegobe. Prenosi se isklju~ivo otvoren je i besplatni telefon za sva pitanja u svezi krvlju inficiranom virusom i to transfuzijom, s hepatitisom i to: 0800 400 405. nestru~nim tetovaàma, probadanjem radi Valja naglasiti da je ova uspje{na akcija ukra{avanja (body piercing) te konzumacijom droga ostvarena ponajprije zahvaljuju}i agilnosti Dubravke preko zaga|enih igala ili druge opreme. Naj~e{}i Mehak, zaposlenice Elektroslavonije Osijek, koja prepoznatljivi simptomi bolesti su: stalan i kroni~an Dubravka Mehak, zaposlenica Elektroslavonije je i obavlja i du`nost tajnika osje~kog HEPATOS-a. tajnica udruge HEPATOS umor, bol ispod desne lopatice, probadanje s desne D.Karna{

ôvjek i okoli{ Me|unarodni dan biolo{ke raznolikosti Dalmacija – najraznolikije podru~je Europe Tijekom pro{log stolje}a izumrlo je utje~e na poduzetni~ke aktivnosti i praksu, a izravno i i pasminama. Razumljivo je da su autohtone sorte i kroz bankarski sektor, u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu pasmine Dalmacije iznimno va`ne za o~uvanje njene 740 ìvotinjskih pasmina i 30.000 i marikulturi te da tako svi na koje se to odnosi u svoje biolo{ke i krajobrazne raznolikosti, a kako je rekao Roman djelovanje uklju~e odrìvo kori{tenje i o~uvanje biolo{ke i Ozimec, voditelj Tima za autohtone sorte Projekta COAST varijeteta povr}a; danas svakoga krajobrazne raznolikosti. - Dalmacija je najraznolikije podru~je Europe (najvi{e tjedna izumiru dvije pasmine, hrvatske planine, kanjoni i estuariji kr{kih rijeka, more, Alarm za spas raznolikosti raznolika klima), a njezina zemljoradnja i sorte koje se a svakih {est sati nestaje jedan Ovogodi{nja tema povezala je biolo{ku raznolikost uzgajaju na tom tlu bile su klju~ne za opstanak ljudi i sa zemljoradnjom, jer je upravo za zemljoradnju ona nastanak krajobraza. varijetet povr}a; od 1900. godine od iznimne va`nosti. Osigurava opskrbu ~ovje~anstva hranom, vlaknima i lijekovima, ali zbog uzgoja samo Buha^ – dalmatinski prirodni insekticid izgubljeno je 75 posto raznolikosti komercijalno isplativih sorti, nestale su mnoge lokalne Na edukacijskom sajmu, odrànom na splitskom europske hrane te 93 posto sorte i pasmine. Alarmantno smanjenje biolo{ke Vo}nom trgu, sudjelovali su proizvo|a~i hrane (ulje, raznolikosti dovodi do sve ve}e opasnosti za budu}i masline, sirevi, vina, med, vo}e, razne vrste bra{na i raznolikosti ameri~ke hrane… razvoj poljoprivrede. Tako smo mogli ~uti da je tijekom proizvoda od ìtarica, sadnice ljekovitog, za~inskog i pro{log stolje}a izumrlo 740 ìvotinjskih pasmina ukrasnog bilja) iz ovog kraja, ali i ostalih dijelova Hrvatske. Svake godine, pa tako i ovoga 22. svibnja, obiljeèn i 30.000 varijeteta povr}a. Danas svakoga tjedna Posebnu pozornost posjetitelja privukle su dalmatinske je Me|unarodni dan biolo{ke raznolikosti. Cilj je oduvijek izumiru dvije pasmine, a svakih {est sati nestaje jedan krizenteme ili buha~, endemski cvijet Dalmacije, koji poznat: pove}ati globalnu svijest o va`nosti o~uvanja varijetet povr}a. Od 1900. godine izgubljeno je 75 posto sadrì prirodni insekticid i koji je, zajedno s lavandom i i za{tite ugroène bioraznolikosti na{eg Planeta! raznolikosti europske hrane te 93 posto raznolikosti maslinovim uljem, dio bogate kolekcije Botani~kog vrta Ovogodi{nja zajedni~ka tema u cijelom svijetu bila ameri~ke hrane. O[ Ostrog iz Ka{tel Luk{i}a. je Biolo{ka raznolikost i poljoprivreda. Tim povodom, Gojko Berlenghi, voditelj Projekta, naglasio je da u okviru Projekta COAST, koji se provodi na podru~ju Poljoprivreda klju^na za opstanak je prepoznata iznimna va`nost o~uvanja izvornih sorti Dalmacije i ~iji su nositelji Program Ujedinjenih naroda za Stoga se name}e zaklju~ak da upravo ekolo{ka i pasmina, a uslijedit }e prikupljanje svih dostupnih razvoj (UNDP) i Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog poljoprivreda pruà velike mogu}nosti u zaustavljanju podataka te prijedlozi mjera za njihovo o~uvanje i ure|enja i graditeljstva, uz financijsku potporu i smanjenju gubitka biolo{ke raznolikosti, jer ekolo{ki mogu}nost komercijalnog uzgoja, uz akcijski plan razvoja Globalnog fonda za okoli{ (GEF) - organizirana je u Splitu zemljoradnici nastoje raditi u suglasju s prirodom, ne ekolo{ke poljoprivrede Dalmacije, s programima edukacije edukacijsko-prodajna izlo`ba ekolo{ki uzgojene hrane, koriste}i otrovne pesticide i umjetna gnojiva te daju}i i obuke. sadnica i bilja. Projekt je postavljen s ciljem da u~inkovito prednost, gdje god je to mogu}e, zavi~ajnim sortama Vero~ka Garber

44 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. SAVJETI

Dalmatinci kontinentalcima

Poziv s juga Ivo Santica Govorite tiho, kako obi~avate, bez Morski jeìnac, vlasulja, morsko jaje, motar, kao jestive stvari, sigurno su manje poznate. Jeìnac se udarcem obzira na glasno komuniciranje velikog tupog noà lomi na dva dijela. Jede se ùta ikra ènke jeìnaca. Kako }emo prepoznat ènku? To je doma}ina, nezadovoljstvo tako|er jedna zanimljivost. Naime, ènke su oki}ene, ukra{ene. izraàvajte tiho, premda }ete se Svaka ènka na sebi ima ili kamen~i} ili komadi} trave ili komadi} laìne (valige), ljusku {puì}a i sli~no. Mu{ki susresti s lupanjem, nadvikivanjem jeìnac nema ukrasa (evo sli~nosti s ljudskom vrstom). Vlasulja se jede pohana, a morsko jaje sirovo. i udarcima kape o pod, a u svakoj Motar je biljka koja raste na mrkenti. Koristi se prigodi njegujte red, bez obzira na kiseo kao dodatak salatama, a moè se frigati s jajima u kajgani, sli~no kao istarska frigata od {paroga. to {to se kod nas od svih redova Naime, gastronomske delicije i me|unarodne nagrade u kulinarstvu u posljednje vrijeme ostvarujemo zahvaljujući uvaàva jedino drvored motaru. Premda je on priprosta biljna vrsta, koja raste na obalnom rubu i s kojom je domicilno stanovni{tvo Uskoro }e vrijeme godi{njih odmora. ponekad hranilo koze, trenuta~no je in u kulinarstvu. gradelama s mesom i drugim mesnim specijalitetima. Pretpostavljam kako }e veliki broj vas, uvaènih Neka Vas ne iznenadi ovaj dodatak hrani, osobito Ipak su srdela, hraniteljica i hobotnica - riba bez dra~e, kontinentalaca, dio odmora provesti uz more. Me|u salatama. poveznice s nu`nim isposni~kim ìvotom kroz povijest vama bit }e i onih koji obalu ne posje}uju ~esto. Upravo Kod udi~arenja pripazite na ulov {karpuna, {karpine juga. Blitvu kao prilog ne treba uvijek pojesti. Osobito ne radi njih poku{at }u napisati odre|ene napomene u ulozi i posebno pauka. Ubod njihovih bodlji zna biti jako bolan. ako je prilog oboritoj ribi. Postoji mi{ljenje da je ona na doma}ina. Ro|en sam na poluotoku, drugom po veli~ini. Posebno se ~uvajte pauka. Poslije njegova uboda ~esto ovom mjestu gastronomska i estetska zabluda. Jela se Relativno dobro poznajem okolnosti na srednjem i treba i hospitalizacija. Prva pomo} je {to brè uranjanje kao i druga zelen uz sitniju friganu ribu za ve~eru. ju`nom priobalju i otocima. @elja mi je va{ godi{nji odmor mjesta uboda u vrelu vodu (nikako na ubod stavljati led), Govorite i dalje tiho, kako obi~avate, bez obzira na u~initi udobnijim, zanimljivijim i intrigantnijim. Pritom se jer je rije~ o brzo razgradivim otrovima. ispri~avam onima koji priobalje poznaju bolje od mene glasno komuniciranje doma}ina. Nezadovoljstvo tako|er ako im se ove napomene ~ine ponavljanjem poznatog. GORE-DOLJE, DRUKÎJE KOD KONTINENTALACA izraàvajte tiho, premda }ete se susresti s lupanjem, Na jugu su malo druk~iji orijentacijski pojmovi dolje nadvikivanjem i udarcima kape o pod. U svakoj prigodi UPOZNAJTE POSEBNOST PODMORSKOG SVIJETA, i gore. Ono {to je za kontinentalce gore, u priobalju je njegujte red, bez obzira na to {to se kod nas od svih PONESITE I PLANINARSKE CIPELE dolje. Pojmovi se primjenjuju i u zemljopisnim kartama i redova uvaàva jedino drvored. Uz za{titne kreme za sun~anje, sun~anih nao~ala stoga ih treba poznavati i uvaàvati. Posebnu pozornost Posebno izbjegavajte govoriti glasno, zapravo i drugog, obvezno ponesite za{titna sredstva protiv na to trebaju obratiti nauti~ari. Oni ~esto traè smjer je najbolje uop}e ne govoriti i to 12 – 15 sati. U tom komaraca. Premda je Slavonija poznata po komarcima, i morskih struja (kurenat, korenat) ili naznaku smjera vjetra. vremenu ne posje}ujte ni samostane. Tada se kod nas ovi na{i znaju biti jako neugodni. Doljnji kurenat i doljnji vjetrovi su vjetrovi iz pravca Istre, spava. U globalnim vizijama, takav bioritam uop}e Vizualnu dra` i posebnost podmorskog svijeta ne a gornji iz pravca Dubrovnika ili Boke. Prije vi{e godina nema taj zna~aj. Tamo se uvijek radi i samo radi, a {to je smijete presko~iti. Me|utim, to moète otkriti jedino uz testirao sam nauti~are na Mljetu. Preteìto su odgovori zanimljivo, ipak nema dovoljno ni novca, ni vremena, ni ronila~ku masku pa je obvezno ponesite. To je druk~iji bili suprotni. Provjerite na terenu ili na zemljopisnoj karti odmora. Poku{ajte i vi jednako dan podijeliti na dva dijela. svijet s drugim pravilima, bojama, organizmima i poloàj Donjeg i Gornjeg sela na otoku [olti, Donje i Mo`da vam se svidi. krajobrazima. Nije potreban duboki zaron, jer ve}i dio vidi Gornje vale u Drveniku, Donje i Gornje Vru}ice te Gornje i Slobodno budite navija~i Dinama, samo se o tomu se s povr{ine, ali uz obveznu masku. Za one koji dobro Donje Pijavi~ine na poluotoku Pelje{cu ili svima poznatih javno ne o~itujte. ne vide, kojima su potrebne nao~ale, me|u koje i sam Donjih i Gornjih Ka{tela kraj Splita. Sve je pozicionirano Klasi~nih galebova vi{e nema. Nekad je udvaranja spadam, potrebna je maska s dioptrijom. Ona je samo obrnuto nego {to to vi dragi kontinentalci percipirate, bilo i previ{e pa je smisao pojma odmora bio upitan. Sada malo skuplja od obi~ne. Moè se nabaviti ili naru~iti, ipak, gledaju}i u zemljopisnu kartu obje{enu na zidu. Gdje su je o~ekivanu ljubav najbolje dovesti sa sobom. samo u rijetkim trgovinama ronila~ke opreme. Opremljeni korijeni takvih obilje`ja? Uvaèni akademik je obrazloìo Koliko }e odmor pro}i dobro isklju~ivo ovisi o na taj na~in, zaborav svakida{njih problema potraìte kako je kroz povijest kod naroda, “gore“ zna~ilo mjesto vama, odnosno o pri~i koju }ete {iriti na povratku. plivaju}i pola sata s napola uronjenom glavom. Plivajte izlaska Sunca, a “dolje “ mjesto zalaska Sunca. Prema Ju`njaci, kada se vrate sa snijega, obi~avaju re}i da je uz samu obalu. U~init }e vam se kao da ste postali dio tomu, oznake ne proizlaze iz visinske razlike ili na{e bilo famozno, bez obzira i na ruku u gipsu. Naknadno novog svijeta, a sve ono {to vas je mu~ilo, ostalo je na percepcije orijentacije, ve} su naslonjene na tradicijsko doznamo kako im je nov~anik s dokumentima i karticama obali. obiljeàvanje. odmah drugog dana otu|en u diskoteci, a i automobil im Na godi{nji odmor nemojte zaboraviti ponijeti i Ne opona{ajte uvijek doma}e stanovni{tvo i je ostrugao neki robusni terenac. planinarske cipele. Priobalje se najbolje vidi s povi{enih navike. Ipak je manje rizi~no na moru pa je na kraju lak{e pozicija okolnih brda. Ljeti je ipak bolje ne osvajati vrhove, izgovoriti onaj famozni super. osobito ako se uputite sami, zbog brojnih opasnosti. SLOBODNO BUDITE NAVIJAÎ DINAMA, ALI NE Dragi kontinentalci, po~astite nas u {to ve}em Prevelika vru}ina, dehidracija, dezorijentacija, padovi, OÎTUJTE SE JAVNO broju, bit }emo vam zahvalni i, nadam se, zanimljivi otrovnice i drugo - razlog su nezgodama. Neka vas ne Ovdje se uobi~ajeno pije bevanda, kojega vi trebate doma}ini. ohrabruje iznimno dobra organiziranost Gorske slu`be izbjegavati i piti ~isto vino. Naime, bevandom se gasila Vjerujem da }e ovaj mali prilog bez ikakvih zluradih spa{avanja, jer i ona je ponekad nemo}na. è| kod rada u polju. Vi ste na odmoru i u polju se namjera, odgovoriti na neke va{e dvojbe i pomo}i u Crno vino i maslinovo ulje su vam poznati. moète zate}i samo slu~ajno. Ne oklijevajte s kulenom, razumijevanju nas ju`njaka.

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 45 Na[i izvan HEP-a

Mirko Vei}, zaljubljenik u prirodu

Spasio autohtone vrste vo}a od izumiranja gnijezda na elektri~nim stupovima. Kako bi za{titili M. Vei} je na terenu koji obilazi postrojenja, ali i rode, na tom su podru~ju na{i kolege, u okviru svog posla u Elektri prije od drugih u HEP-u, uz takve stupove postavljali Poèga, divljim jabukama, nove za nova stani{ta roda koje su, sude}i prema veselom klepetu, rado prihvatile svoj novi dom i nastavile kru{kama i tre{njama odgajati svoje mlade. Na jednaki na~in spa{eno je nakalemio gran~ice ili okulirao nekoliko gnijezda slavonskih sokolova, slavuja, kosovi}a i drugih vrsta ptica, ali spa{avali su i visoku i nisku divlja~. pupove starinskog vo}a i kada M. Vei} je odrastao na selu i jo{ je kao dje~ak bi se na divljaku{ama primili osjetio poseban dar za uzgoj vo}a, posebno jabuka. Budu}i da su neke vrste iz ovoga podneblja zapo~ele kalami i pupovi, idu}e godine izumirati, to je bio dodatni poticaj za na{eg Mirka, koji presadio bi ih u svoj vo}njak u se potpuno posvetio zadatku da to sprije~i. Konkretno, Ru{evu, gdje ima na taj na~in M. Vei} je na podru~ju njegova terena, divljim jabukama, kru{kama i tre{njama nakalemio gran~ice ili okulirao posa|eno 197 starih vrsta vo}a pupove tog starinskog vo}a, jer ih je èlio spasiti od tog podneblja izumiranja. Kada bi se na divljaku{ama primili kalami i pupovi, idu}e godine presadio bi ih u svoj vo}njak u Za dugogodi{njeg hepovca iz Elektre Poèga, Ru{evu, gdje ima na taj na~in posa|eno 197 vrsta starih poslovo|e na odràvanju mreè 10 kV dalekovoda sorti vo}a ovoga podneblja koje je, eto, spa{eno. Mirka Vei}a, slobodno moèmo re}i da je povezao dvije Mirko Vei} je jo{ kao dje~ak osjetio poseban dar za ljubavi – ljubav prema struci i ljubav prema prirodi. Ro|en Stablo s 50 vrsta vo]a za Guinessovu uzgoj vo}a, posebno jabuka, a zahvaljuju}i njegovoj ljubavi i trudu, mnoge stare vrste }e i dalje ìvjeti 1955. godine u Ru{evu pokraj âglina, jo{ je kao u~enik knjigu! Elektrotehni~ke {kole u Osijeku zapo~eo raditi u tada{njoj Tako|er u Mihaljevcima, uz obiteljsku ku}u ima Elektroslavoniji, gdje je odradio praksu 1970., a 1973. se Kada me je u {ali pitao znam li koja je najbolja lijepi vo}njak, gdje s velikom ljubavlju uzgaja neke skoro zaposlio u poè{koj Elektri, gdje radi i danas. jabuka, ja sam bez razmi{ljanja odgovorio - pi{ljiva izumrle vrste jabuka i kru{aka, koje su prethodno ostale Povezanost ljudi i ìvih bi}a s prirodom zanimala (crvljiva). On se uz smijeh suglasio s mojom ocjenom samo na jednom stablu. Dva puta je izlagao svoje jabuke ga je, moèmo re}i – op~inila, jo{ u najranijem djetinjstvu, potvr|uju}i da je crv pokazatelj da jabuka nije zatrovana. u prigodi Dana jabuka u Poègi - 2006. godine osvojio je a uz odrastanje i stru~no usavr{avanje bivala je ja~om. Posadio je Mirko na svom imanju u Ru{evu mladi zlatnu, a pro{le godine srebrnu medalju za svoje vo}e. Kao stru~njak, koji veliki dio svog radnog vremena hrastik i bagrenik, jer vo}e i p~ele pomalo prepu{ta Osniva~ je i predsjednik udruge "Slavonska p~ela", provodi na terenu u prirodi, uvijek je nastojao lokaciju starijem sinu. Nagla{ava da su mu supruga i djeca velika i odràvanje dalekovoda, uz {to manje intervencija u koja se bavi o~uvanjem prirode i starih sorti vo}a. Njegova je namjera pokrenuti akciju u osnovnim {kolama pomo}, jer i oni su u taj plemeniti posao uklju~eni s okoli{u, poku{avaju}i skladnim zahvatima pomiriti puno brige i ljubavi. Povrh svega, M. Vei} snima kartu energetske potrebe i zadràvanje sklada u prirodi. poè{kog kraja te ponuditi plodove i mladice starih vrsta vo}a kako bi potaknuo mlade da ih posade i uzgajaju u vo}a poè{ke doline, a u pripremi su mu i knjige o vo}u. Prepoznaje vrijednosti koje valja (o)ûvati svojim vo}njacima. Ima svoju internetsku stranicu (w.w.w.stare-sorte.voca. Dugo ga poznajem i uvijek mi je bilo zadovoljstvo Kao fenomen izdvojimo posebno stablo u vo}njaku com). Veseli ga iznimno veliki broj posjeta stranici iz cijele s njim i njegovim terencem odlaziti u nadzor mreè, kao M. Vei}a s 50 vrsta vo}a, {to zasluùje u}i u Guinessovu Hrvatske, susjednih dràva, ali i udaljenijih europskih i iskusnim vodi~em koji oko sebe gleda otvorenih o~iju knjigu. Samo on zna koliko je truda, predanosti i ljubavi svjetskih dràva, ~ak i iz Ju`ne Afrike. Otkrio mi je svoj i koji, vi{e od drugih, prepoznaje vrijednosti koje valja bilo potrebno za uzgojiti takvo stablo i o~uvati ga od sveg novi zadatak: uzgajati vi{e od 240 vrsta jabuka i tako (o)~uvati. nevremena, nametnika, plijesni, gusjenica i glodavaca. presti}i jednog [vicarca, koji u tomu drì prvo mjesto. Primjerice, u mnogim mjestima u Poè{koj dolini Dakako, uzgojiti ga organski ~isto, bez ikakve upotrebe Poèlimo mu da ga i ostvari. uz rijeku Orljavu i Lon|u, po selima su rode napravile kemijskih sredstava za za{titu. Ivan Maruszki

FOTOZAPA@AJ [uma ~udnija od drugih [etaju}i {umom, koja se proteè od Starog Brestja prema Novoselcu, onaj koji zna gledati, shvatit }e da je ova {uma malo ~udnija od svih {uma koje je vidio do sada. Tu moète nai}i na zanimljive oblike drve}a koje podsje}aju na dva para nogu dignutih u zrak…moète se upla{iti zakamufliranog pogleda malog zelenog s dva lica… ili }e vas zastra{iti ne{to {to podsje}a na dekapitaciju (odrubljenje glave). I zato pazite kada se zateknete u ovoj {umi, obuzdajte ma{tu, a svakako je izbjegavajte no}u, kada ta {umska tijela poprimaju zastra{uju}e oblike. Maksim Mileti}

46 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. Oko kulture

Mjuzikl "Dundo Maroje 008"

Ave Marine! Ratko ângalovi} Zagreba~ko gradsko kazali{te se 1545. godine vra}a u Dubrovnik, gdje boravi sljede}ih desetak godina. U tom razdoblju pi{e svoja Komedija je mjuziklom "Dundo najglasovitija komediografska djela, koja su izvo|ena pred Dvorom i na pirovima uglednih Dubrov~ana, Maroje 008", kojeg je uobli~io me|u kojima su Pomet, pastirska igra Tirena, Novela veliki redateljski me{tar Vlado od Stanca, Trip~e de Utol~e, Skup, Griùla i druge. [tefan~i}, oìvjela sje}anje na Glazbena rješenja na dalekim podsjetnicIma glazbe 16. stoljeća najzna~ajnijeg komediografa Komedija je jo{ 1972. godine izvela mjuzikl Dundo Maroje, kojeg su zamislili i ostvarili libretist Marko Fotez starije hrvatske povijesti Marina (koji je tridesetih godina i otkrio Drì}ev tekst), autor Drì}a i me|u prvima obiljeìla stihova je bio Stijepo Straì~i} te skladatelj i kantautor \elo Jusi}. Duboko po{tuju}i original, M. Fotez i S. 500. obljetnicu njegova ro|enja Straì~i} nisu bitno mijenjali Drì}ev tekst - i dalje je to pri~a o Dundu Maroju koji dolazi u Rim u potrazi za "sinom razmetnim" Marom. Maro u Rimu tro{i o~ev novac i usput se udvara kurtizani Lauri. No, nije jedini. U Rim dolazi i njema~ki plemi} Ugo Tude{ak, tako|er zaljubljen u Lauru. Radi Laurine druìce Petrunjele, tu je i Ugov sluga Pomet. U sredi{tu pozornosti nije Dundo Maroje, ve} Pomet, kojeg je Drì} preuzeo iz svoje ranije na àlost zagubljene komedije. Preuzimaju}i zamisao i ostvarenje iz 1972., "Dundo Maroje 008" ima dva prologa, ali su prilago|eni ànru. Naime, \. Jusi} se posluìo asocijacijom na klapsko pjevanje pa zbor u prologu pjeva efektnu ariju Ave Marine. Tu je bordunsko vi{eglasje i lin|o samo kao dio glazbene strukture, koju skladatelj gradi iz najrazli~itijih ànrova. \elo Jusi} je majstor songa pa glazbena rje{enja mjuzikla gradi na dalekim podsjetnicima glazbe 16. stolje}a, potom na elementima Dundo (Richard Simonelli) dolazi u Rim u potrazi za "sinom popularne glazbe, a osobito je efektan dvopjev Pometa razmetnim" Marom (\ani Stipani~ev), koji tro{i o~ev novac i (Ronalda @labura) i Petrunjele (Jasne Pali} Picukari}). usput se udvara kurtizani Lauri, ali nije jedini… Veliki hit \ela Jusi}a „Jedan dan, samo jedan dan“ skladatelj u Mjuziklu vrlo efektno oblikuje kao „Jedan Efektni mjuzikl uobli~io je veliki redateljski grad, samo jedan grad“, dakako asocirajući na Dubrovnik. me{tar Vlado [tefan~i}, uz svesrdnu pomo} Veliki broj sudionika: Richard Simonelli kao U središtu radnje razigrani Pomet (Ronald Žlabur) i scenografkinje Ljerke Hribar, kostimografkinje Matije Petrunjela (Jasna Palić Picukarić) Dundo, \ani Stipani~ev u ulozi Mara, Ivica Zadro s likom Bok~ila, Mila Elegovi} kao Laura, Boris Pavleni} Vuice i koreografkinje Suzane Sliva. Dirigent Veseljko - Savitli spjevao~e, vridni svirao~e, uzmo`ni, kao Ugo, Damir Lon~ar u ulozi Sadija i mnogi drugi Bere{i} izvrsno je vodio zbor i orkestar kazali{ta orgulja{u u Svete Gospo|e ki diplim izbranim Dubrovnik - samo potvr|uju nakanu teatra Komedija da oìvi Komedija i uz baletni ansambl sjajno zaokruìo slavni grad svire}i proslavi, reverendissimo don Marino, sje}anje na velikog komediografa. premijeru tog mjuzikla. dragi na{ dum Marine... s velicijem priklonstvom tvojima se kriposti klanjamo sve| tvoja Pomet druìna od teatra Komedija. Crtica Tim rije~ima zapo~inje posveta Zagreba~kog gradskog kazali{ta Komedija najzna~ajnijem komediografu starije hrvatske povijesti Marinu Prepe~enac iz Italije, maslac iz Drìću - Vidri, koje je mjuziklom "Dundo Maroje 008" tim povodom, me|u prvima, obiljeìlo 500. obljetnicu Bavarske, sardelpasta iz Austrije?! njegova ro|enja. Doru~kujem oko 7,30 sati, a iza 10,00 sati sebi je proizveden u Bavarskoj. No, najprije nekoliko rije~i o tom velikom pripremim zakusku – to je privilegija umirovljenika. ûdna mi je tuba sa sardelpastom i opet, uz komediografu. Ro|en je u Dubrovniku 1508. godine u Zakuska nije uvijek jednaka, ali ona omiljena je pomo} pove}ala, utvr|ujem da dolazi iz Austrije. uglednoj dubrova~koj obitelji, koja potraj 14. stoljeća sljede}a: na prepe~enac nanesem maslac, a na Prepe~enac iz Italije i maslac iz Bavarske – to gubi plemstvo i imetak. Rektorat nad crkvom Svih njega iz tube istisnem sardelpastu. Kasnije popijem me nije previ{e za~udilo, ali za sardelpastu sam se Svetih, koji nasljedno pripada obitelji, Marin preuzima prst vina. zapitao gdje to Austrijanci love srdele za svoju davno 1526. godine, a prema odluci Vije}a umoljenih Na omotu prepe~enca ~itam: Fette biscottate, privatiziranu industriju za preradu morske ribe? 1538. postaje orgulja{ u stolnoj crkvi Svete Marije. proizvode ga negdje u Italiji. Na omotu maslaca Tako sam i ja, nehotice, dao svoj skromni Uskoro odlazi na studij u Sienu, gdje je izabran za pi{e „Svjeì maslac“, no boja i znak na omotu doprinos pove}anju vanjskog duga. rektora studentskog doma Casa della Sapienza i nepoznati su mi i uz pomo} pove}ala ustanovim da Karlo Oègovi} za studentskog prorektora Sveu~ili{ta. Marin Drì}

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 47 Dan Splita

Blagdan sv. Dujma, najve}i splitski praznik

Sudamja - fjera o' sto koluri

Izlo`ba cvije}a u Dioklecijanovim podrumima i cvjetna Blanka Izložba najbolje novinske fotografije World Press Photo, koju će nakon naših gradova vidjeti još stotinjak diljem svijeta

U uputama Splitskog Statuta iz 1314. godine, Prvih dana fe{te koja je, kaìmo i to, ove Na jednom kraju ovog nevjerojatnog scenskog izme|u ostalih koje nam govore kako se u dane godine trajala nekoliko dana dulje, u prostoru prostora, pred budnim okom kampanela na{eg fe{te na{ega gradskoga za{titnika sv.Duje (Sudamje) budu}eg akvarija na Ba~vicama bila je otvorena Sveca, akademski kipar Kaìmir Hraste postavio je trebamo pona{ati, stoji i jedna doista zanimljiva: izlo`ba World Press Photo. U konkurenciji 80 tisuća pred ulaze u podrume zlatnu jabuku. Ne gledajte „… blagdan sv. Dujma 7. svibnja, najve}i je splitski novinskih fotografija i pet tisu}a fotografa iz 125 je kao simbol, nit' razdora, nit' crva sumnje. Ona je praznik i da taj dan treba se suzdràti od svakog zemalja, odlukom me|unarodnog ìrija pobijedio je te{koga posla“. Budu}i da sam ve} veliki grje{nik pobjegla iz nebeskog Raja i spustila se u ovaj na{, britanski fotoreporter fotkom iscrpljenog ameri~kog (jer sam taj dan provela radno na [olti, zbog ~ega zemaljski. (Sli~nu takvu je kipar ve} postavio za sam propustila zabiljeìti procesiju), to mi nije vojnika pred ulazom u afganistanski bunker. Split Udrugu Biblijski vrt u Ka{telima). Prema prijedlogu preostalo drugo nego da i ostale dane fe{te {e}em je ve} tre}u godinu za redom odabran za polaznu ministra kulture Boè Bi{kupi}a, na rivi }e i ostati. s fotografskim aparatom i pratim doga|aje. A, bilo to~ku hrvatske turneje, a izlo`bu }e nakon na{ih I dok je na{ Ministar svoju vanrednu donaciju gradova vidjeti jo{ stotinjak diljem svijeta. Za moj ih je ko' u pri~i. Na ve}inu nisam ni prispjela, mnogi grafika izloìo u Staroj gradskoj vije}nici (o ~emu su se odràvali istodobno, neki nisu bili atraktivni ukus, izloène fotografije su previ{e ratne, pokazuju ćemo jednom drugom zgodom), dotle je Fotoklub za fotkanje, a najve}i broj sam morala izbaciti, jer previ{e jada, boli i napora, kao da su svi drugi postavio izlo`bu fotografija Orsona Wellesa koji bi zauzele sve stranice HEP Vjesnika. I ovo {to je trenuci u na{oj svakodnevici odmaknuti na sporedni je, nakon spomenika, dobio i jedinstvenu izlo`bu. I preostalo uvjerit }e vas da je ovogodi{nju Sudamju kolosijek. ispisalo veselje, pjesma, {u{ur, {arenilo boja. Jer, sto tako je postao gra|anin grada u kojemu je davnih koluri daje nebo, more i Split. Regata osmeraca {ezdesetih boravio punih {est mjeseci, upoznao i Ja }u zapo~eti cvije}em, ne}u slijediti satnicu Dok su pjacetama i kaletama pivale klape zavolio njegovu Rivu i Varo{, njegove ljude i obi~aje. doga|aja, oni }e se ovdje nizati prema mom ispod volta, na rivi plesalo „Jedinstvo“ i „Filip Devi}“, odabiru. Najvi{e doga|aja bilo je na rivi, jer dobro je Rasplesane latice izvrsni koncert odràla je èstoka grupa Sergenta znano da je ona splitski dnevni boravak. Garcije, koji su karipskim ritmovima zapalili vatromet I zavr{it }u ovaj prikaz kako sam i zapo~ela Cvjetna Blanka na plo~niku, dok je trajao turnir od balota i tombole, – cvije}em i njih 1.200, pristiglih iz vrti}a i osnovnih {kola, u edukativno-ekolo{koj manifestaciji U Dioklecijanovim podrumima otvoren je plesali Lipicanci, u Kinoteci se prikazivali filmovi pok. nazvanoj „Neka riva u cvi}u pliva“. I zaplivala je, 33. Praznik cvije}a, ove olimpijske godine u gradu Borisa Dvornika, u HNK-u izvodile besplatne opere, olimpijaca, tematski je posve}en {portu. Stoga a svugdje uokolo jelo i pilo, dotle su morem u luci rasula se laticama svih boja. Neke od njih (iz dje~jeg je otvoren simboli~nim paljenjem baklje nakon veslale legende osmeraca Oxforda, Cambridgea i vrti}a „Latica“), ~ak su zaplesale na pozornici. Drugi gradona~elnikove rije~i. Ve}ina izloàka vezana je na{e doma}e. I to ve} po ~etvrti put, tako da je ova su crtali cvije}e i dobili sadnice, za svoje vrti}e i uz uspjehe splitskog {porta, ima tu oki}enih kajaka, regata postala tradicionalna. Dan prije natjecale svoj ljep{i Split. bobova, ko{arka{a, ~ak i jedna cvjetna Blanka. su se sveu~ili{ne regate i Oxford je bio pobjednik. Dok ima njih – Split je ve} prepun najljep{eg Nikad toliko cvije}a u podrumima (i samog bi Cara Sutradan, kad su se ogledali oni stariji, Cambridge cvije}a. ostavilo bez daha). ih je preveslao. Da nikom ne bude krivo. Vero~ka Garber

48 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. Branitelji

^lanovi ROSH-a na 9. hodo~a{}u u Me|ugorju

U miru sa svim ljudima

U najljep{em mjesecu, u Marijinu svibnju, ~lanovi Regionalnog odbora sredi{nje Hrvatske UHB HEP-a po deveti put u posljednjih pet godina, posjetili su Sveti{te Majke Bo`je u Me|ugorju. Ove godine je u no}i 16. svibnja na hodo~a{}e krenulo 80 hodo~asnika - ~lanova ROSH-a iz ogranaka : Elektra Zagreb, PrP Zagreb, TE-TO Zagreb, Elektra Sisak, Pogon Glina, Pogon Dvor, Elektra Vara`din, Elektra Kri`, Pogon Kutina, Elektra Karlovac, U regati osmeraca veslale su legende Oxforda, Cambridgea i na{e doma}e Pogon Ozalj, Pogon Ogulin i Elektra Bjelovar. U Me|ugorju smo boravili 17. i 18. svibnja. Okupljeni poput HEP-a u malom, prvo odredi{te bilo nam je brdo Krièvac. Prolaze}i Kri`ni put, svugdje oko nas osje}alo se prolje}e i bjelina svibnja, i nehotice smo se sjetili triju bjelina koje su odlu~ne za o~uvanje i spas vjere: bjeline euharistijske hostije, bjeline neokaljana Marijina lika te bjeline Svetoga Oca - ôvjeka u bijelom.To su tri sigurnosti u na{em ìvotnom hodu, kojih se trebamo pridràvati. Spustiv{i se s Krièvca, ove godine smo prvi put posjetili Oazu mira, {to je za sve bilo posebno ugodno iskustvo.U tom prostoru potpune ti{ine i mira, svaki se vjernik moè sabrati i razmi{ljati o smislu svog ìvota, o svojim ìvotnim propustima i moliti s posebnim duhovnim àrom. Poslije objeda i kratkog odmora, po{li smo na ispovijed i svetu misu. Subotnje euharistijsko slavlje na otvorenom i nedjeljna jutarnja misa, bili su posve}eni blagdanu svetog Trojstva, a njihovu poruku ponijeli smo u srcima: „Molite, ~inite pokoru i djela ljubavi. Uspostavite mir, me|usobnu suradnju, suìvot me|u ljudima i dobre i prijateljske uzajamne odnose. Ako je mogu}e, koliko je do vas, u miru budite sa svim ljudima“. Poslije nedjeljne mise krenuli smo prema Brdu Ukazanja. Dok smo se penjali, ponovno smo u dubini du{e osjetili da nam je ovdje Gospa najblià, da je opet ispunila na{a srca. Jabuka akademskog kipara Kaìmira Hrastea na rivi, gdje }e i ostati U popodnevnim satima krenuli smo put na{ih domova, nose}i u sebi mir, zadovoljstvo i utjehu Gospine posljednje poruke od 25. travnja 2008.godine: „Draga djeco! I danas vas sve pozivam da rastete u Bo`joj ljubavi kao cvijet koji osjeti tople zrake prolje}a. Hvala Vam {to ste se odazvali mom pozivu“. Zvonimir Vavro

Kod križa na brdu Križevac, svatko sa svojim mislima, Nakon spomenika, u Splitu je Orson Welles dobio i jedinstvenu izlo`bu molitvom, zahvalom

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 49 Umirovljenici

Izlet umirovljenika Podru`nice Elektra Zagreb

Podsjetili se veli~ine Velikog Tabora Na{ pro{logodi{nji izlet do Trako{}ana i Tuheljskih Fantasti^no utvr\eno i oblikovano Oton Ivekovi}, komu je na kraju bilo preskupo odràvati Toplica dobio je ovogodi{nji nastavak – posjet jo{ jednom plemiĆko obitavaliŠte taj golemi objekt. Stoga ga je potom otkupila Banovina bru{enom dijamantu na kruni dvoraca Hrvatskog Zagorja Poslije objeda smo posjetili drugi i najva`niji cilj Hrvatska. Kao slikar se specijalizirao za povijesno – Velikom Taboru. izleta – Veliki Tabor i to do podno`ja brda autobusom, a slikarstvo, a nije zaobi{ao ni motive s Velikim Taborom, Izlet je ponovno dobro organizirao A. Star~evi}, potom kao dio spomenute pokore - pje{ice strminom do njegovim okoli{em i Veronikom. Poslije Drugog svjetskog a i na{ voza~ Miljenko svojim humorom i pu{tanjem samoga grada. A on predstavlja fantasti~no utvr|eno i rata, Dvorac je preìvio svakakve pa i dane nedostojne primjerene glazbe tijekom puta zasluìo je sve pohvale. oblikovano plemi}ko obitavali{te, kao iz bajke, gra|eno njegove vrijednosti, nakon {to su ga morale napustiti Subota je, peti dan mjeseca travnja, vrijeme ugodno, i dogra|ivano kroz 16., 17. i 18. stolje}e na strate{ki korisnice – ~asne sestre. Sre}om, u novije vrijeme sun~ano. U Zagrebu smo ostavili, neka bude usput izvrsno odabranom visu. Veliki Tabor se (danas) sastoji od namijenjena mu je uloga muzeja i temeljito se restaurira. zabiljeèno, predsjednika SAD-a Georga W.Busha, koji sredi{nje peterokutne brani~ kule, tzv. "Palasa", okruène Zato, na àlost, nismo mogli obi}i sve kutke i zbirke boravi u slu`benom posjetu Republici Hrvatskoj. Nakon unutra{njim obrambenim zidom, poja~anim s ~etiri predmeta prikupljene do otvorenja muzeja. Grad nije imao prolaska kroz Desini}, stièmo podno Gre{ne gorice polukru`ne kule, dok je vanjski obrambeni zid vremenom sre}e kao Trako{}an, ali o~uvan je barem dio originalnog i penjemo se na brdo, gdje nas do~ekuje istoimena nestao. Zato je ostao izbo~eni Bastion, koji je branio inventara. Voditeljica nam je pokazala i opisala dovoljno taborgradska klet – objekt selja~kog turizma i mjesto pristup platou, ali je u lo{em stanju. detalja i ~injenica koje su nam pro{irile spoznaje o tom promocije sponzorovog programa. Veliki Tabor se zapravo, kao vite{ki burg, niti ne dijelu na{e povijesti. A {to se ti~e legende o Veroniki Potom smo se pro{etali posjedom i razgledali spominje u svezi s Celjskima, jer su oni kao vlasnici Desinićkoj – u kapelici je izloèna u jednom otvoru razli~ite sadràje u pravom zagorskom ambijentu. (brojnih) posjeda izumrli jo{ 1456. godine, a Rattkayi lubanja, prona|ena prigodom restauracije Dvora. Je li Kona~no je obavljena i uobi~ajena promocija u se kao vlasnici posjeda pojavljuju tek 1502. godine i to njena? A legenda iz tame 15. stolje}a ima stvarne korijene. izvanredno vedrom stilu, a obilati objed podsjetio nas je opet do smrti posljednjega - Josipa Ivana Krstitelja 1793. Vrlo mo}an i bogat velika{ Herman II. Celjski imao je sina (uzalud) da smo na Gre{noj gorici i da smo, s obzirom na godine Ne zna se je li postojao kakav zametak grada do Fridrika II., oènjena frankopankom Elizabetom, koji se godine zgrije{ili... A tko bi odolio? Osvojiv{i Gre{nu goricu, Rattkayevih. zaljubio u Veroniku, za koju u povijesnim izvorima nije znatièljno smo pogledavali na suprotno brdo Desini~ke Usput, kaìmo da je obitelj Rattkay hrvatskoj bilo to~no utvr|eno da je bila ba{ iz Desini}a, da je bila gore, gdje dominira izvrsno o~uvano starinsko vite{ko povijesti dala baruna, filozofa, pravnika, profesora, pu~anka, da su se ljubavnici na{li i sastajali na Gre{noj gnijezdo – Veliki Tabor, jedno od ~eda UNESCO-a. Dakako gorici – posjedu Celjskih, dok dvorac mo`da nije jo{ da smo ve} odavna ~uli za tu`nu i tragi~nu ljubavnu misionara i putopisca Ivana, koji je djelovao i me|u bio ni sagra|en. Otac tu ljubav nije odobrio pa je sin legendu o Veroniki Desini~koj i sada je bila prigoda da je Indijancima u Meksiku (gdje je otrovan umro), kao i pobjegao s ljubavnicom i njom se potajno vjen~ao. îni upoznamo na licu mjesta te protagoniste legende – na baruna Jurja, histori~ara i zagreba~koga kanonika, oba u se da je Fridrik ubio svoju prvu ènu, a otac ga je na poveznici lokaliteta i popri{tu negda{njih vlasnika – 17. stolje}u. kraju zarobio i zato~io u kuli u svom celjskom sjedi{tu niz moćnih grofova Celjskih i kasnijih grofova Rattkaya. Aktualna sapunica "Ponos Ratkajevih", moramo spomenuti, nema nikakve veze s pravim Rattkayevima, godina, uhvatio je Veroniku te je dao pogubiti. Legenda ve} je zapravo po sadràju glupava pseudo-povijesno- dalje kaè - i zazidati negdje u Velikom Taboru. Bilo kako literarna i naru~ena politi~ka licentia poetica, bez neke bilo, legenda je postigla vje~nost i trajan spomen sa vrijednosti. znatnim tragovima u brojnim zapisima i literaturi na {irem Sam grad stilski ima kasnogoti~ka i renesansna podru~ju. obilje`ja. Zanimljiva su pro{irenja gornjih katova izvana Izletni~ki skup se nakon posjeta Dvoru i susreta pomo}u konzola, unutra{nja povezanost prostora, s Veronikom Desini~kom kroz legendu, vratio u na{ dvokatni dvori{ni arkadni trijemovi, kapelica, podrum i simpati~ni tabor na Gre{noj gorici, gdje smo se uz pjesme fortifikacijski detalji poput izljeva za vru}u smolu i vodu dueta Papeì - Mirko i Branko - izvrsno zabavljali sve do izme|u konzola te sam pristupni ulaz u grad. Tako|er je ve~eri i, na àlost, prebrzog povratka u Zagreb. [to zbog kuriozitet da je ìtnica bila na tre}em katu glavne kule – Velikog Tabora, {to zbog Gre{ne gorice i njezine legende, vjerojatno radi boljeg ~uvanja i kontrole nego u prizemlju {to zbog prolje}a, druènja i dobre gozbe – atmosfera ili podrumu te manje opasnosti od {teto~ina. u kleti je bila sjajna. Raspoloènje je spontano raslo do vrhunca i pridonijelo pravom plesu sa zvijezdama, a Legenda postigla vje^nost prenijeli smo ga i u, nakon povratka ku}i, svoje domove. Grad je nakon 1793. bio u vlasni{tvu dràvnih U me|uvremenu je ameri~ki predsjednik ve} napustio Pogled na Veliki Tabor, jedan od bru{enih dijamanata na kruni dvoraca Hrvatskog Zagorja ustanova i privatnih osoba, a u vrijeme stare Jugoslavije Hrvatsku… kupio ga je na{ poznati i svojedobno vrlo popularni slikar Stanko Stanojevi}

Napustili su nas… STJEPAN TOMORAD (1939.-2008.) autoriteta i bio je svojevrsni za{titni znak Elektre Zabok. Nakon duge i te{ke bolesti u 69. godini ìvota, 9. Svojim je odnosom prema radu i suradnicima, svojim svibnja o.g. preminuo je Stjepan Tomorad, umirovljenik po{tenjem i principijelno{}u, postavio visoke standarde TOMISLAV SALAMON ( 1955. – 2008. ) Elektre Zabok, istoga dana kada su njegovi {kolski profesionalnosti, me|uljudskih odnosa i pona{anja u Nakon kratke i te{ke bolesti, 29. travnja o.g., kolege iz Srednje tehni~ke {kole Klai}eva obiljeàvali 50. tvrtki. iznenada nas je u 53. godini ìvota napustio Tomislav godi{njicu mature. Nakon zavr{etka srednje {kole, 1958. Od [tefa smo se oprostili 10. svibnja u njegovoj Salamon. U Elektru Vinkovci, Pogon Vukovar do{ao je iz godine zaposlio se u zabo~koj Elektri, gdje je odradio rodnoj Mariji Bistrici. Ponosni smo {to smo ga imali i TE-TO Osijek 1. kolovoza 1998. godine, na radno mjesto skoro punih 40 godina. Zahvaljuju}i svojoj inteligenciji, ~ast nam je {to smo bili njegovi suradnici i prijatelji. rukovoditelja Pogona, gdje je i ostao do prerane smrti. marljivosti i ljubavi prema odabranom zvanju, [tef je oti{ao, ali zauvijek }e ìvjeti u na{im Svoj radni vijek zapo~eo je u Kombinatu „Borovo“ ubrzo je postao cijenjen i priznati stru~njak. Radio mislima i uspomenama. je na poslovima pripreme, projektiranja, energetike 9. srpnja 1983.godine, gdje je radio do prelaska u te na poslovima voditelja izgradnje i odràvanja ANTUN FELINGER ( 1916. – 2008. ) TE-TO Osijek. Kao hrvatski branitelj sudjelovao je u elektroenergetskih postrojenja. Pripadao je nara{taju Napustio nas je Antun Felinger, umirovljenik iz Domovinskom ratu u obrani suvereniteta Republike elektra{a, koji su kasnih pedesetih i ranih {ezdesetih Na{ica, koji je do odlaska u mirovinu 1981. godine radio Hrvatske. Radni kolege i prijatelji zadràt }e ga u godina proveli elektrifikaciju Hrvatskog Zagorja. u Elektroslavonijii Osijek, Pogonu Na{ice, na poslovima trajnom sje}anju. S. Tomorad je tijekom svog radnog vijeka stekao status blagajnika za uplate plina i elektri~ne energije.

50 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. Mali kulinarski atlas svijeta (51)

Albanija

Zemlja orlova

Republika Albanija (Republika e Shqipërisë, koje se ~esto priprema razno povr}e, jogurt, sir i ju`no papriku, celer, luk, ~e{njak, sol i papar te zajedno pribli`no ~etiri milijuna stanovnika), zbog planina vo}e (naran~e, limun, smokve). kuhamo jo{ 10 minuta uz povremeno mije{anje. i vrleti odavna je poznata i kao Zemlja orlova, ali i Dodamo vodu, janjetinu i timijan, zakuhamo zbog spomenutih prirodnih, ali i povijesnih okolnosti ELBASAN TAVA (Kështjella e Elbasanit) te pokriveno kuhamo na blagoj vatri pribli`no 20 - danas je jedna od najnerazvijenijih zemalja Europe. Sastojci za 4 - 5 osoba: 1 kg janjetine, 3 jaja, ½ minuta. Gotovo jelo posipamo mljevenom paprikom i Smje{tena na jugu isto~ne obale Jadrana, u davna - ¾ l ov~jeg (ili kravljeg) kiselog mlijeka, ~a{ica kiselog naribanom koricom limuna. vremena bila je naseljena Ilirima (Albani su bili jedno vrhnja, 4 `lice bra{na, sol i papar po okusu, prstohvat PILETINA S ORASIMA (Pule me arra) od ilirskih plemena po kojima je dràva dobila ime), mljevene paprike, 2 – 3 `lice masti (maslaca), per{in, koje su 167. p.n.e. pokorili Rimljani. Idu}ih stolje}a to 1-2 re`nja ~e{njaka, Sastojci: 1 pile ili pribli`no ½ kg pile}eg mesa podru~je pripada Rimskom, kasnije Isto~norimskom Priprema:Meso operemo, posolimo, namaèmo bez kosti, 4 `lice maslaca, 300 – 500 g o~i{}enih i carstvu, od 9. do 14. stolje}a je pod bugarskom, ma{}u i pe~emo u pe}nici uz povremeno zalijevanje mljevenih (ili zgnje~enih) oraha, 5-6 re`nja usitnjenog bizantskom i srpskom vla{}u, a od kraja 15. stolje}a u vlastitim sokom. Pe~eno meso izvadimo, nareèmo na (zgnje~enog) ~e{njaka, papar i sol po okusu, 2 `lice bra{na, 2 `lice octa, 5-6 {alica vode. sastavu Otomanskog carstva. manje komade/porcije i vratimo u posudu /tepsiju u Priprema: Pile kuhamo u slanoj (po okusu) Sredinom 19. stolje}a ja~a pokret za kojoj smo ga pekli. vodi da omek{a blizu jedan sat, potom ga izvadimo i nezavisnost. Nakon ustanka za vrijeme 1. balkanskog U me|uvremenu u posebnoj posudi nareèmo na komade/porcije, a dio vode ({alicu-dvije) rata 1912. godine, progla{ena je neovisna albanska izmije{amo kiselo mlijeko, vrhnje, 3 umu}ena jaja, od kuhanja sa~uvamo. kneèvina, ali pod me|unarodnim protektoratom da bi naribani (zgnje~eni) ~e{njak, mljevenu papriku i U ve}oj posudi otopimo 2 `lice maslaca, potom, u oba svjetska rata, doìvjela okupaciju. nasjeckani per{in i smjesu prelijemo preko mesa, dodamo meso i uz mije{anje malo poprìmo toliko Poslije Drugog svjetskog rata progla{ena je vratimo u pe}nicu na jo{ pribli`no 15 minuta da da dobije boju. Meso izvadimo i ostavimo na toplom Narodna republika (1946.), kada je zapo~ela i vladavina se meso malo zape~e. Meso izvadimo i poloìmo mjestu. U istoj posudi rastopimo preostali maslac, rigidnog reìma Envera Hoxhe, koji je Albaniju odveo u na pladanj za serviranje, a umak od kiselog mlijeka dodamo bra{no i poprìmo uz mije{anje da blago potpunu izolaciju i drasti~no zaustavio njen razvoj . serviramo odvojeno. Kao prilog moèmo servirati potamni, dodamo sa~uvanu vodu i zakuhamo uz Po~etkom devedesetih godina pro{log prèni krumpir, riù ili razno povr}e. mije{anje. Dodamo ocat, ~e{njak, orahe, sol i papar te stolje}a uslijedile su demokratske promjene, ali je JANJETINA S BAMIJOM zagrijemo uz mije{anje. grubo provedeni proces tranzicije pogodio {iroke Dobiveni umak prelijemo preko mesa i serviramo Sastojci: pribli`no ½ g pe~ene janjetine ionako siroma{ne slojeve, zbog ~ega su izbijale ~ak i uz prilog po èlji. narezane na kocke, 350 g bamija, 2 zelene paprike oruàne pobune. To je dodatno usporilo modernizaciju Napomena: umjesto da pile skuhamo, moèmo zemlje. Posljednjih godina Albanija se razvijenom narezane na kockice, 2 {alice nasjeckanog celera, ga ispe}i, narezati na komade, a na kraju ga zakuhati svijetu nastoji priklju~iti ubrzanim reformama i pribli`no 120 g nasjeckanog luka, 4 usitnjena zajedno s umakom pripremljenom na gore opisani uklju~ivanjem u euroatlantske integracije. (zgnje~ena) re`nja ~e{njaka, ¼ `li~ice timijana, sol na~in. Albanska kuhinja u velikoj mjeri se razvijala i papar po okusu, ½ {alice vode, mljevena paprika i Putuje i kuha: pod gr~kim i turskim utjecajima, a u njoj prevladavaju naribana korica limuna. Darjan Zadravec jela od raznih vrsta mesa (posebno janjetina) i ribe, uz Priprema: Skuhamo bamiju, dodamo zelenu U sljede}em nastavku: âd

IZ FOTO-ALBUMA

NK "STRUJA" IZ 1959. GODINE Prije pedesetak godina, me|u radnicima Elektri~nog poduze}a [ibenik, djelovao je Nogometni klub koji se zvao, a kako druk~ije nego NK STRUJA. Ne znam jesu li protivnike pobje|ivali niskim ili visokim naponom, ali da su puno tr~ali i sr~ano igrali, svjedo~i umirovljeni elektra{ Zvonko Anti}, koji mi je posudio fotografiju da je skeniranjem otrgnem od zaborava. Fotografija je snimljena 21. lipnja 1959. godine na igrali{tu NK "[ibenik". U gornjem redu (s lijeva na desno) stoje: Mladen Ercegovi}, Nazario Kalauz, Pero Bla`evi}, Stanko Bogdanovi}, Stjepan Ba{i}, Ante Ton}i Ercegovi} i Ivica Baranovi}. U doljnjem redu ~i~e (s lijeva na desno) ~u~e: XY, Boris Kapeli, Zvonko Anti} i Ante Rubini}. Dra`en Nini}

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 51 [PORT

Prvi splitski Kugla~ki turnir Nogomet vi{e nije usamljen Vero~ka Garber

Dru{tvo za {port i rekreaciju splitske A, evo i najboljih (i najljep{ih) me|u svim Elektrodalmacije, u èlji (i nadi) da }e na jednom natjecateljima: mjestu ponovno okupiti ve}i broj svojih ~lanova 1. Danica Runac 206 ~unjeva i rekreativaca (a ne samo i jedino u trci za 2. Senka Maras 196 balunom), odlu~ilo je organizirati prvi Kugla~ki 3. Draènka Barbari} 185 turnir. Na takvom turniru bi bile zastupljene i ène, Malo manje sre}e ovog puta imala je ravnopravno ako ne i broj~ano nadmo}nije. Turnir ~etvrtoplasirana Ana Perasovi} sa 166 ~unjeva. se odràvao u dane od Sudamje, kao jo{ jedna fe{ta Istina, pobjedni~ko mjesto nije bilo upitno – Danica za slavu i diku najlip{eg nam i najvoljenijeg grada. Runac zasjala je na kugla~kom nebu jo{ prije 20 i Potaknuo ga je predsjednik Dru{tva Mijo vi{e godina, kao omladinska prvakinja Hrvatske. Baki}, i uz njegove dobre odnose s najboljom gradskom kuglanom u hotelu „Duilovo“, pokazao Oêkuju]i ve]i odziv dogodine nam je da se i s malim ulaganjima ljudi mogu Pobjedu me|u pripadnicima ja~eg (fizi~ki, dobro rekreirati, zabaviti i relaksirati. Imao je èlju dakako) spola je izborio kolega iz PrP Split, a za njim da se Turniru pridruè i zaposlenici ostalih splitskih su slijedili doma}i de~ki: Trenutak ènske koncentracije djelatnosti HEP-a, ali i oni i izvan Splita. Premda 1. Ante Kusa~i} 234 ~unja su djevojke iz dubrova~kog Elektrojuga ve} bile potvrdile svoj dolazak, odustale su, kako smo ~uli, 2. Mate Serdarevi} 227 zbog tehni~kih problema. 3. Mario Kontak 188 Malo lo{ije rezultate postigli su Nardi Nardelli, Najbolja – biv[a kugla^ka zvijezda Eduard [kec, Ivica Mikeli} i Ivo Borozan, ali nadaju Turnir se nije odlikovao masovno{}u. Ne se da }e drugi put biti uspje{niji. znam za{to neki ljudi prve ma~i}e (ili bilo koje po Najbolji kolega Ante Kusa~i} nam je rekao da redu) bacaju u vodu pa se ne}emo ni posluìti se rado odazvao, da je o~ekivao puno vi{e svojih tom izrekom, zbog vi{e razloga. Natjecanje je prijenosa{a, ali je poru~io da je najva`nije da je proteklo u korektnoj borbi, s puno àra i poleta, Turnir pokrenut i izrazio uvjerenje da }e sljede}i biti natjecatelji su dali sve od sebe za {to bolji rezultat, puno brojniji. dobro su se zabavili, lijepo se druìli tijekom jednog Tomu se nadamo svi mi, uz poruku: kada bi poslijepodneva, a trojica prvoplasiranih su se okitili znali kako je marenda bila zdrava...? i odli~jima. Dodijelio im ih je Duje Ivani{evi}, na{ Zaklju~imo da je dobro {to je napravljen Kugla je izba~ena, koliko }e ~unjeva sru{iti? umirovljenik i zaljubljenik u kuglanje. odmak i {to nogometni turnir vi{e nije usamljen.

Najboljem na Turniru Anti Kusa~i}u nagradu je uru~io Duje Ivani{evi}, na{ umirovljenik i zaljubljenik u kuglanje

Ponovno je zasjala Danica Runac Na{i hrabri kugla~i probili su led

52 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. [PORT

Prvi {portski susreti Elektre Zagreb

Ponovno tradicionalni susreti Dragica Jurajev~i}

Susrete je otvorio direktor Marko [krobo, nagla{avaju}i zna~aj zdravog duha u zdravom tijelu

Pogon Samobor je 29. svibnja o.g. bio izvrstan doma}in za deset ekipa Elektre Zagreb (ekipe pogona Zelina, Dugo Selo, Velika Gorica, Zapre{i}, Samobor i Klara te Elektra I. i Elektra II., Izgradnja i ekipa gostiju iz

Kon~ar-Keta), koje su se nadmetale u pet disciplina – Deset ekipa okupljenih u Samoboru prigodom otvorenja Susreta malom nogometu, {ahu, belotu, kuglanju (vise}a kuglana) i pikadu. Prvi {portski susreti }e - kako je prigodom njihova otvaranja naglasio direktor Elektre Zagreb Marko [krobo - postati tradicionalni. De~ki iz Pogona Samobor svoj su posao, zajedno s Organizacijskim odborom, odradili odli~no i u~inili sve kako bi se natjecatelji i njihovi gosti, a me|u njima i Mi{o Jurkovi} - direktor HEP Operator distribucijskog sustava, Zvonko Ro`mari} - direktor Elektre Vara`din, Boris Mlikan - direktor Elektre Karlovac i drugi - ugodno osje}ali. U predivnom samoborskom ozra~ju, na terenu pokraj samoborske TS 110/20 kV, odigrane su malonogometne utakmice, odràno je natjecanje u pikadu, kuglanju (vise}a kuglana) i beli, dok su se {ahovske ekipe nadmudrivale u sjedi{tu Pogona Samobor. Sva su {portska nadmetanja pobudila veliko zanimanje navija~a, ali ponajvi{e malonogometni dvoboji, Najbolji malonogometa{i su de~ki iz Elektre Zagreb II. Vedran âhani} (kapetan ekipe), Renato Fi{tri}, Neven Kafka, Kristijan Vig, Mladen Kosinec, Hrvoje Biukli}, Gordan Petković i Bruno Kumis, golman s voditeljima ekipe Nenadom u kojima je ostvarenim rezultatima zasluèno prvo [imuni}em i Antom ôvi}em mjesto osvojila ekipa Elektre Zagreb II. U {ahu su prvo mjesto osvojili {ahisti Elektre Zagreb I., dok su se kao najbolji belota{i dokazali de~ki iz Pogona Klara. Kolegice su se natjecale u kuglanju (vise}a kuglana), a najbolje su bile pripadnice ekipe Elektre Zagreb I., a u pikadu su najsigurniju ruku imale djevojke iz Izgradnje. Potom je u ve~ernjim satima uslijedilo progla{enje pobjednika i podjela pokala i medalja te veselje zbog rezultata. Ukupni pobjednik Susreta i dobitnik prijelaznog pokala je ekipa Elektre Zagreb I., druga je ekipa Elektre Zagreb II., a tre}a ekipa Pogona Klara. Pobjeda jest svima va`na i burno je proslavljena, ali je puno va`nije i vrijednije ugodno i veselo kolegijalno {portsko druènje u poslijepodnevnim i ve~ernjim satima. Jer, kako je rekao M. [krobo, za tvrtku je iznimno va`no da zaposlenici imaju zdrav duh u zdravom tijelu. êstitamo pobjednicima, ali i doma}inima na ~elu s rukovoditeljem Zdravkom Iv~i}em, koji zasluùju sve Najsigurniju ruku imale su djevojke iz Izgradnje -Slavica Pobjednice u visećem kuglanju su djevojke iz ekipe Drndelić, Sonja Jež i Ines Presedan, a s njima je i voditelj Elektra I. - Vlatka Štengl Jagar~ec, Sanja Novosel i pohvale za organizaciju Susreta, nastavljaju}i plodnu ekipe @eljko Kuhta Kristina Barišić elektra{ku pro{lost negda{njih {portskih susreta.

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 53 [port

Osmi {portski susreti branitelja Regionalnog odbora isto~ne Hrvatske

Ispit snage i spretnosti, ali i {portske sre}e Ivica Tomi}

Na 8. {portskim susretima ROIH-a okupilo se blizu 200 branitelja

Na Osmim {portskim susretima branitelja Regionalnog odbora isto~ne Hrvatske, odrànima u Umagu od 9. do 11. svibnja o.g., sudjelovalo je malo manje od 200 branitelja, koji su se natjecali u osam disciplina. Na sve~anosti otvorenja Igara branitelje iz isto~ne Hrvatske pozdravili su predsjednik ROIH-a Darko Mikuli} i predsjednik UHB HEP-a 1990. – 1995. Ivica Kopf, kojem je pripala ~ast da simboli~no otvori (i zatvori) Susrete Predsjednik ROIH-a Darko Mikuli} pozdravio je branitelje na Snagu, spretnost i {portsku sre}u u nogometu, sve~anosti otvorenja Susreta stolnom tenisu, ko{arci, tenisu, bo}anju, {ahu, kuglanju i strelja{tvu isprobali su branitelji iz Osijeka, Nove Gradi{ke, @upanje, \akova, Na{ica, Slavonskoga Broda, Vukovara, Poège, Valpova i Belog Manastira. Najbolje mom~adi sudjelovat }e u listopadu na zavr{nim [portskim susretima Memorijalu Branka Andro{a, ~iji je doma}in ove godine ROIH. Osim onih koji su osvojili zlatne, srebrne i bron~ane medalje, priznanja su zasluìli i svi ostali zbog {portske i korektne borbe te Predsjednik ROIH-a Darko Mikuli}, po~asni ~lan Udruge srda~nog i prijateljskog druènja. Susrete je proglasio otvorenima predsjednik UHB HEP-a Franjo Luli}, predsjednik UHB HEP-a 1990. – 1995. Ivica Kopf te tajnik ROIH-a Darko Larva Kako su tog vikenda i zaposlenici Elektroistre u 1990. – 1995. Ivica Kopf Umagu odràvali svoju tradicionalnu Elektroistrijadu, hepovci iz Istre i Slavonije vrlo brzo su se upoznali i jo{ bolje zabavili.

Stolni tenis: Kuglanje: 1. Prijenos Osijek 1. Prijenos Osijek 2. Slav. Brod 2. Plin Osijek-Izgradnja 3. Na{ice Osijek 3. Po`ega Ko{arka: 1. TE-TO Osijek Strelja{tvo: 2. Po`ega 1. TE-TO Osijek-Pogon 3. Slav. Brod Osijek-Izgradnja Osijek 2. Slav. Brod Tenis: 3. \akovo 1. \akovo-Izgradnja Osijek 2. Na{ice Bo}anje: 1. Na{ice [ah: 2. TE-TO Osijek 1. Izgradnja Osijek 3. Izgradnja Osijek-Vukovar 2. Na{ice 3. Slav. Brod Nogomet: 1. Slav.Brod 2. Osijek 3. @upanja I. Kopf sa svojim Vukovarcima ispred posebnog plakata pripremljenog za 8. susrete

54 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. [port

Osmi {portski susreti branitelja Regionalnog odbora isto~ne Hrvatske

Na nogometnim terenima bilo je vatreno, a najbolji su bili de~ki iz Slavonskog Broda Na ko{arka{kim terenima najvi{e su iskazali momci iz TE-TO Osijek

Najvi{e ~unjeva oborili su branitelji iz PrP Osijek U bo}anju su prvaci Na{i~ani

Fotozapa@aj Fotozapa@aj

Poloàj: rudnik Zrinski na Medvednici, Eko WC Fatamorgana, kod planinarskog doma Grafi~ar. fotomontaà ili... Svrha: obavljanje male i velike nu`de (premda je Dom puno Ovo {to vidite jest dimnjak bolja opcija). Elektrane - toplane u Zagrebu. Prednost: Iz njega izlazi lijepi bijeli dim, {to lokacija u prirodi. zna~i da postrojenje izvrsno radi. Nedostatak: Nebo je plavo. Vas sigurno zanima lokot na drvenim otkud na bistrom nebu tamna vratima, a klju~ je u vertikalna pruga? Ne, to nije dim. ku}ici gdje se prodaju [to mislite? Imate li kakvu ideju? karte za rudnik pa je Vjerujte, nije rije~ o problem ako je velika fotomontaì. Fatamorgana? stiska. Sigurno nije, jer digitalci jo{ uvijek Prijedlog: ako ne uspijevaju lagati. su EKO WC smjestili u Prema mom uvjerenju, to {to drvenu ku}icu, valja vidite je sjena dimnjaka na nebu i vrata napraviti u jednog prekrasnog dana. Kako? Ne punom profilu te na znam. Za objasniti takav fenomen njih staviti diskretnu potrebno je bolje znanje iz fizike, drvenu plo~icu WC, nego {to sam ga ja imao u {koli. zelene umjesto plave Maksim Mileti} boje.

Maksim Mileti}

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 55 [port

Tradicionalna 13. HEPIJADA

Odmjerilo snagu 16 ekipa

u kuglanju i 24 u pikadu Ivica Tomi}

U Malom Lo{inju, od 29. svibnja do 1. lipnja o.g. odràna je tradicionalna, 13. po redu HEPIJADA u kuglanju i pikadu. Sudjelovalo je 16 ekipa u kuglanju i 24 u pikadu, s tim da je u kuglanju nastupilo 11 mu{kih i pet ènskih, a u pikadu 10 ènskih i 14 mu{kih ekipa. U kuglanju za ène, u ekipnoj konkurenciji, zlato je pripalo kugla~icama HEP Plina iz Osijeka, srebro kugla~icama Elektre Poèga, a bronca kugla~icama Elektre Zabok. U mu{koj konkurenciji, najbolji su bili kugla~i HEP-a iz Osijeka, drugo mjesto osvojila je mom~ad Elektre Zabok, a tre}e Elektre Sisak. U pojedina~noj mu{koj konkurenciji pobijedio je Darko Hudina iz Elektre Sisak, drugi je bio Stjepan Bedekovi} iz Elektre Zagreb, a tre}i @eljko Knez iz mom~adi HEP –a iz Osijeka. Kod kolegica je trijumfirala Zorica Sanduk~i} iz HEP Plina Osijek, druga je bila \ur|a Hatala iz Elektre Poèga, a tre}a Silva Kralj iz Kugla~ke mom~adi su spremne i tekma moè zapo~eti HEP Plina Osijek. U pikadu, ekipno su najbolje bile natjecateljice iz TE Rijeka, drugo mjesto pripalo je djevojkama iz Elektre Poèga, a tre}e onima iz Elektre Krièvci. Kod mu{karaca prvaci su SD Elektra Bjelovar, druga je mom~ad Elektre Kri`, a tre}a [D Elektra Krièvci. Pojedina~no u pikadu je pobijedio Hrvoje Marke{i} iz Elektre Bjelovar, drugi je Tomica Vratari} iz Elektre Krièvci, a tre}i Omer Su{i} iz Elektre Kri`. Kod dama, prvakinja je Ivka Orak iz [D Elektra Krièvci, druga Milena O`bolt iz TE Rijeka, a tre}a Vesna Heski iz Elektre Sisak. Osim pokala i medalja najuspje{nijima na {portskim borili{tima, dodijeljene su i plakete Zvonimiru Mulkovi}u i Stjepanu \eriju za izniman doprinos u organizaciji dosada{njih HEPIJADA. Ove godine na HEPIJADI je nastupilo ukupno 125 natjecateljica i natjecatelja iz Rijeke, Osijeka, Krièvaca, Poège, Siska, Krià, [ibenika, Zaboka, Bjelovara i Prvakinje - kugla~ice HEP Plina Osijek Zlato je pripalo osje~kim kugla~ima Velike. Utemeljena Zajednica za {portsku rekreaciju udruga i dru{tava HEP-a

Tijekom odràvanja HEPIJADE, utemeljena je Zajednica za {portsku rekreaciju udruga i dru{tava HEP-a koju, za sada, ~ini 11 {portsko-rekreativnih dru{tava iz razli~itih dijelova HEP-a. No, organizatori se nadaju da }e im se pridruìti i drugi. Cilj Zajednice jest organizacija i provo|enje {portsko- rekreativnih aktivnosti te osiguravanje uvjeta da se {portskom rekreacijom moè baviti {to vi{e zaposlenika HEP-a. Utemeljitelji se nadaju da }e preko Zajednice objediniti aktivnosti pojedinih udruga i dru{tava te osigurati da se namijenjena sredstva primjereno koriste za {portsku rekreaciju u HEP-u. Za predsjednika Zajednice izabran je Dejan Priji} iz Bjelovara, a za dopredsjednika Mijo Bari} iz Splita. Ostali ~lanovi Izvr{noga odbora su @eljko Jeli~i} iz Siska, Tomislav Vratari} iz Krièvaca, \ani Delavia iz Zadra, Zvonko

]evapovi} iz Po`ege, te @elimir Rodek iz Vara`dina. U pikadu su se zlatom okitile kolegice iz TE Rijeka

56 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. [port

Deveti športski susreti branitelja Regionalnog odbora ju`ne Hrvatske

Pokali i medalje – zajedni~ko postignu}e Vero~ka Garber

Branitelji prigodom sve~anosti otvaranja Susreta pozdravljaju govornike

^elnici ROJH-a i uzvanici nakon intoniranja dr`avne himne, pozvali su branitelje na Susrete je otvorenima proglasio I.Krni} minutu {utnje u spomen na sve poginule suborce

i vatrenog, borila~kog duha. Ovog potonjeg Blizu 150 branitelja ROJH-a Rezultati ponajvi{e, na svu sre}u, ovoga puta samo na Mali nogomet: Ko{arka: 1. ROJH 1. [ibenik pristiglih iz svih dijelova i iz mirnodopskom, {portskom polju. Ni{ta od ovoga 2. Omi{ 2. Split nije uzmanjkalo u Ba{kom Polju pokraj Makarske, 3. Zadar/[ibenik 3. Dubrovnik svih djelatnosti na{e tvrtke - od od 9. do 11. svibnja, gdje se na 9. {portskim Tenis: Stolni tenis: susretima ROJH-a UHB HEP-a okupilo blizu 150 1. Josip ûbeli} 1. Josip ûbeli} (Split) Zadra do Dubrovnika, u Ba{kom 2. Toma Toma{ 2. Mijo îzmi} (HE Zaku~ac) branitelja. Kao i uvijek, ~lanovi ROJH-a pristigli su 3. Vlado Pa{kvalin 3. Renato Bebi} (Metkovi}) iz svih dijelova i iz svih djelatnosti na{e tvrtke - od Polju pokraj Makarske su od 9. [ah: Plivanje: Zadra do Dubrovnika. 1. Anto [erka 1. @eljko [eparovi} (Dubrovnik) do 11. svibnja o.g. odmjeravali (Dubrovnik) 2. Sini{a Vidi} (Split) 2. Zvonimir Miji} (Split Topla dobrodo[lica 3. Tihmir Lasi} (Split) 3. Ivica Dragun (Split) svoje snage u devet {portskih Trenuci sve~anog otvaranja Igara protekli Kuglanje: Strelja{tvo: su uz intoniranje dràvne himne, minutu {utnje 1. HE Miljacka 1. Milan Pavi} (HE \ale) disciplina 2. [ibenik 2. Dario Ga{par (Vrgorac) u spomen na sve poginule suborce te pozdravne 3. Trogir 3. Senio [abi} (HE \ale) rije~i ~elni{tva ROJH-a i uzvanika, koji ve} dugo Bo}anje (balote): Kada su hrvatski branitelji na okupu, uvijek godina ne propu{taju pozdraviti ovaj skup, u svoje, 1.Drni{ ali i u ime direktora svojih podru~ja. Tako su iz 2.Imotski je tu puno dobre volje, vedrog raspoloènja, 3.[ibenik prijateljskog druènja i nadasve natjecateljskog Elektrodalmacije pristigli: Miro Radi}, rukovoditelj Pogona Makarska (izaslanik direktora R. Prki}a),

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 57 [port

Deveti športski susreti branitelja Regionalnog odbora ju`ne Hrvatske

Frano Zdilar, rukovoditelj Pogona Imotski i Zvonimir izostanka. Pritom je naglasio kako su takva Najboljega nismo proglasili, jer su pobjednici, kako Gali}, rukovoditelj Pogona Vrgorac, a iz PP Jug Ivan okupljanja doista nu`na, jer su mnogima od njih je i pravedno, pristigli sa svih strana. Primjerice, Krni}, rukovoditelj HE Kraljevac i izaslanik direktora jedina prigoda za susret i druènje „onih sa sjevera malonogometna mom~ad je, {tovi{e, i bila H. Oluji}a. s onima s juga“. sastavljena od pripadnika razli~itih podru`nica pa Toplu dobrodo{licu, uz dobre èlje za su se i nazvali „ROJH“. Kao takvi, izborili su prvo uspje{no i korektno natjecanje, dalmatinskim Pobjednici sa svih strana mjesto na ovim Igrama. braniteljima zaèljeli su predsjednik ROJH-a Mi{o Kada su voditelji {portskih disciplina preuzeli Veraja i Tihomir Lasi}, glasnogovornik Udruge. palicu i dogovorili satnice natjecanja svojih Nakon {portskih borbi i izleta, de~ki su Susrete je otvorenima proglasio I.Krni}, upu}uju}i mom~adi, grupe su krenule na okolna borili{ta. Dva proslavili sve medalje i pokale. Jer, oni ih jo{ uvijek pozdrave svog direktora i ispriku zbog njegova dana su se ogledali u devet {portskih disciplina. doìvljavaju kao zajedni~ko postignu}e.

Drugi su se spustili duboko u tunele, {to ih je biv{a dr`ava izgradila za za{titu od mogućeg atomsko-kemijsko-biolo{kog napada

Na Biokovu – na vrhu i u kamenitom srcu Prije nego im uru~imo pokale i medalje, koje su hrabro{}u i voljom zavrijedili, spomenimo da su grupe branitelja, na àlost ne i u ve}em broju, posjetile vanjske i unutra{nje dijelove prelijepog Biokova. Neki su se popeli na najvi{i njegov vrh (Svetog Juru, 1762 metara), a drugi se spustili duboko u njegovo kamenito srce – u tunele {to ih je biv{a dràva izgradila za za{titu od mogu}eg atomsko-kemijsko-biolo{kog napada. âk je i (hrabra) reporterka prohodala koji kilometar tih neobi~nih prostora, vidjela spremi{ta goriva, dobro funkcioniranje elektri~ne rasvjete, opremljenost (na àlost devastiranu) svih boravi{nih prostorija... i jo{ puno toga {to je moglo danas biti dijelom dobre i pametne turisti~ke ponude. Kako smo informirani, dana{nji koncesionar (koji u Jedan manji dio branitelja popeo se na najvi{i vrh Biokova - Svetog Juru, 1762 metara dijelu tunelskog prostora uzgaja gljive) ima namjeru to i provesti u djelo.

58 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. Ko{arka, nogomet, bo}anje, strelja{tvo, stolni tenis… pobjednici i medalje…

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 59 križaljka

(Ur.)

60 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. [PORT

ELEKTROISTRIJADA 2008.

@ivi od 1971. godine Ivica Tomi}

Tradicionalni susreti zaposlenika Elektroistre, popularna Elektroistrijada, koja u kontinuitetu ìvi od 1971. godine, ove je godine odràna 10. i 11. svibnja. Na ovogodi{njoj Elektroistrijadi sudjelovalo je pribli`no 120 zaposlenika Elektroistre, koji su se druìli i zabavljali uz pje{a~enje u prirodi, odbojku na pijesku te bri{kulu i tre{etu, a posebna atrakcija bilo je pljo~kanje. Rije~ je o vrlo staroj istarskoj igri, prema pravilima sli~nim bo}anju, s tim {to se umjesto bo}a koriste kamene plo~e ili pljo~ke. U igri koju su tko zna koliko davno osmislili istarski pastiri uìvali su, ne samo brojni natjecatelji, ve} i mnogobrojni gledatelji, me|u kojima su bili i branitelji ROIH-a, koji su u to vrijeme u Umagu tako|er sudjelovali na svojim {portskim susretima. Tom su prigodom, u okviru Elektroistrijade podijeljene i diplome najboljim proizvo|a~ima vina i maslinova ulja - zaposlenima u Elektroistri. Naime, veliki broj elektroistrijana u slobodno vrijeme bavi se proizvodnjom maslinova ulja i vina, a neki me|u njima svrstali su se u vrhunske proizvo|a~e i to ne samo me|u hrvatskom, nego i me|unarodnom Dobro oko i sigurna ruka i pljo~ka }e pasti gdje treba konkurencijom.

Ovako izgledaju pljo~ke ili {krilje za zanimljivu Direktor Elektroistre Davor Mi{kovi} podijelio je pokale najboljim proizvo|a~ima vina i maslinova ulja tradicionalnu igru pljo~kanje

Davor BoŽac, ^lan Udruge “[krilja” Pljo~kanje je igra Istrana, ali i Dalmatinaca i Zagoraca Davor Boàc, predsjednik je sindikata i Radni~kog vije}a Elektroistre te ~lan Radni~kog vije}a HEP Operatora distribucijskog sustava. No, on je i ~lan udruge “[krilja”, koja okuplja ljubitelje tradicionalnog {porta pljo~kanja. O toj tradicionalnoj narodnoj {portskoj igri nam je rekao: - Udruga “[krilja” uklju~ena je u Istarsku ligu u pljo~kanju u kojoj se natje~e ve} deset klubova. Zanimljivo je da nam na turnire dolaze ekipe iz Slovenije, Zagreba, Mokrica te oklice Metkovi}a, {to pokazuje da se ta igra nekad igrala na mnogo {irem prostoru od Istre. Igra je jednostavna, jer je potrebna samo livada veli~ine 16 puta 3 metra, bulin i kamene plo~e koje se mogu izvaditi iz svakog suhozida. Naravno, sada se te plo~e unaprijed pripremaju i oblikuju. Oìvjeli smo tu tradicionalnu {portsku disciplinu, kojoj je prijetio zaborav. Posebno mi je drago {to je pljo~kanje ve} petu godinu najatraktivniji dio i na{e tradicionalne Elektroistrijade. Nadam se da }e tako biti i dalje. Davor Boàc: pljo~kanje je zdrava i zanimljiva igra koja se na ovim prostorima, ali i drugdje igra dugo, dugo…

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 61 PUTOPIS

Cipar, podijeljeni otok Ni bo`ica ljubavi nije pomogla Cipranima da `ive u miru i skladu Marina Kelava

Cipar je podijeljen na turski i Zelenom linijom, a koliko je podjela jaka govori i ìvio u Ateni. U blizini tog grada je i Hala Sultan podatak da na cijelom Otoku tek u jednom selu ìve Tekke, jedna od najsvetijih muslimanskih dàmija na gr~ki dio nakon sukoba 1974. pripadnici oba naroda. obali Slanog jezera, koje kad presu{i ostavi pokrov od soli. Tu je u 7. stolje}u pokopana Umm Haram, godine - na sjevernom dijelu NICOSIA ILI LEFKOSIA - POSLJEDNJI Muhamedova teta po ocu. PODIJELJENI GRAD U EUROPI Turci su proglasili svoju dràvu, Na tom sam se sun~anom Otoku stanovnika OTOK RELIGIJE I FILOZOFIJE, ALI I ZABAVE ali ih je priznala samo Turska, vrele krvi zatekla skoro slu~ajno pa se, tako Osim za Muslimane, Larnaca je zna~ajna i za nespremna, nisam iznenadila iznena|enjima. Taj kr{}ane, jer se izbjegav{i od gnjevnih sve}enika u tako da je Cipar podijeljen je Otok bio najve}a britanska kolonija u Europi, njoj naselio Lazar, nakon {to ga je Krist uskrsnuo. a utjecaj Britanaca je vi{e nego o~it. Automobile Na Otoku je susreo svetog Pavla, koji ga je proglasio takozvanom Zelenom linijom, voze lijevom stranom, tablice su u dvije boje - ùtoj biskupom. Lazar je nakon dugog biskupovanja u a koliko je podjela jaka govori i bijeloj, a negda{nja valuta, prije uvo|enja eura, Larnaci drugi put pokopan, a na njegovu grobu je zvala se ciparska funta. Jo{ i danas Velika Britanija kasnije izgra|ena velebna bizantska crkva. i podatak da na cijelom zadràva suverenitet nad dvije vojne baze na Otoku. Ipak, nije ovo Otok samo religije i filozofije. Ciparski glavni grad Nicosia ili Lefkosia Danas je mo`da jo{ vi{e Otok zabave. Petnaest Otoku tek u jednom selu ìve je posljednji podijeljeni grad u Europi. Ono {to posto ciparskih prihoda dolazi od turizma, a pripadnici oba naroda je stanovnicima stalni podsjetnik da ìve u omiljeno mjesto za odmor je Agia Napa. To je gradi} podijeljenoj dràvi, jest u travnju ove godine okruèn kilometrima apartmanskih naselja i hotela, otvoren grani~ni prijelaz u ulici Ledra, što se a sredi{te su okupirali ki~asto ure|eni barovi, koji pretvorilo u turisti~ku atrakciju. Tom ulicom su Agia Napi priskrbili naziv Isto~ne Ibize. Ure|eni desetlje}ima nitko nije pro{ao od po~etka do kraja, u stilu Jurassic Parka ili obitelji Kremenko, zara|uju jer je jedan dio ulice pripadao Grcima, a drugi na mladim Britancima i Rusima koji pla}aju pivo pet Turcima. S gr~ke strane ulice, ta ulica je ispunjena eura, bez razmi{ljanja. dobro ure|enim zgradama u kojima su trgovine Obli`nji Protaras je popularniji za obiteljski Cipar je tre}i najve}i otok u Mediteranskom skupih modnih marki, dok s turske strane nalazim odmor, ali osim malo manje klubova - ne razlikuje moru i ~lan je Europske unije od 2004. godine, tako|er trgovine, ali ispunjene puno jeftinijim se mnogo od Agia Nape. Pravoslavna crkvica na premda je zemljopisno puno bliì azijskom dijelu la`njacima. Na grani~nom prijelazu je gu`va. brdu nedavno je izgra|ena, a od tamo pogled Turske i Siriji nego europskom tlu. Zanimljivo je Turisti stoje u duga~kom redu da bi dobili pe~at na otkriva krovove na~i~kane spremnicima za kako se EU standardi prilago|avaju prema, o~ito, papiri}u koji predstavlja vizu za ulazak u turski dio. prikupljanje ki{nice i solarnim plo~ama. Taj pogled samo njima znanim kriterijima. Naime, na Cipru je Izme|u izlazne gr~ke kontrolne to~ke i turske ulazne otkriva najve}i problem i najve}e bogatstvo ovog politi~ko stanje ve} desetlje}ima takvo da te{ko da prolazim pokraj UN-ovih vojnika, koji vi~u da ih ne Otoka - manjak vode i puno Sun~eve topline. moè biti gorje, a ipak je u{ao u Uniju prije Hrvatske. smijemo fotografirati. Zbog svoje burne pro{losti, u kojoj su Otok Cipar je podijeljen na turski i gr~ki dio nakon Skupo}a i visoki ìvotni standard gr~kog nastanjivali ili okupirali Arapi, otomanski Turci, sukoba jo{ 1974. godine. Na sjevernom dijelu Turci dijela zamjenjuju mirisi ~evap~i}a i kebaba, kao i Rimsko carstvo i Britanci, kriàri i Egip}ani, su proglasili svoju dràvu, ali ih je priznala samo obrisi minareta dàmija. Najljep{a je velika dàmija Aleksandar Veliki i Mikenjani, Perzijanci, Bizant Turska. Cipar je tako podijeljen takozvanom Selimiye, na kojoj jo{ uvijek i Mleta~ka republika, Cipar je mjesto legendi i stoji natpis i Katedrala Svete arheolo{kih iskopina. Najpoznatiji su Curium i Sofije. Naime, to je do 1974. bila Paphos. Na breùljcima Curiuma s pogledom na kr{ćanska crkva, ali je podjelom Mediteran je impresivno arheolo{ko nalazi{te, grada pripala turskom dijelu, gdje je mogu}e tumarati nekoliko sati obilazeći a oni su joj dodali minaret i od gr~ko-rimskog teatra iz 2. stolje}a, koji je pretvorili ju u dàmiju. Osim potpuno o~uvan, do ostataka foruma i bazilike te dàmija, ovdje navodno Gladijatorske ku}e s mozaicima i ostacima kupki. postoji i ~ak 30 kockarnica. U Paphosu su u Arheolo{kom parku o~uvani Kako u Turskoj uop}e nema ostaci ku}a s prekrasnim mozaicima, koji prikazuju kockarnica, brojni Turci iz bogove u ku}i Dioniza, Tezeja, Orfeja i Alona. Taj Turske ovdje dolaze kockati. je Arheolo{ki park pod za{titom UNESCO-a, a u Klju~na 1974. ostavila je starom Paphosu nalazilo se jedno od najpoznatijih glavni grad i bez aerodroma, hodo~asni~kih centara u doba anti~ke Gr~ke. Ovdje koji je zapeo u UN-ovoj se nalazi Afroditin hram, najstarije ru{evine potje~u tampon zoni. Stoga danas ~ak iz 12. stolje}a prije Krista. Stari su Ciprani, Nicosia uop}e nema naime, bili predani {tovanju kulta te boìce ljepote aerodroma te ve}ina turista i ljubavi, a legenda kaè da se ona iz morske pjene i slije}e u Larnacu ili Paphos. rodila na tom Otoku u osmom stolje}u prije Krista, U Larnaci je ro|en Zeno od na mjestu Petra Tou Romiou, gdje iz mora izranjaju Kitiona, slavni gr~ki filozof, stijene neobi~na oblika. Ipak, ni boìca ljubavi nije utemeljitelj stoicizma, koji je kasnije pomogla Cipranima da ìve u miru i skladu.

62 HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 63