PREGLED ZBIVANJA

ZNANSTVENI SKUP Rijeka i Pobosuće u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti , 16. listopada 2014.

prof. dr. sc. Josip Marušić, dipl. ing. građ.

U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i I. reda je 425,5 km, a vodotoka II. reda 641,7 km, što umjetnosti, Centra za znanstveni rad, u Vinkovcima je ukupno čini 1.067,2 km. Ukupna dužina melioracijskih 16. listopada 2014. godine održan znanstveni skup pod kanala III. i IV. reda je 6.449 km. nazivom „Rijeka Bosut i Pobosuće u prošlosti, sadašnjosti Slivna se površina Bosuta proteže kroz tri županije: i budućnosti“. Cilj je skupa bio prikazati prirodna obilježja Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Osječko- rijeke Bosut i glavnih pritoka te pripadajućeg slivnog baranjsku. Uzdužni profili Bosuta i glavnih pritoka (Biđ, područja površine 3.432 km2, od čega je na području Spačva i ) su s minimalnim padovima (od 0,05 Republike Hrvatske 3076 km2 (89,6%). Dužina rijeke do 0,10 %), ali su poprečni profili vrlo razvijeni. Tijekom Bosut je 132 km, a glavne pritoke su: Biđ (57,4 km), velikih oborina zbog malih padova dna dolazi do usporenja Spačva (43,2 km) i Studva (24,3 km). Dužina vodotoka tečenja vode, što nepovoljno djeluje na odvodnju suvišnih površinskih voda s nizinskih poljoprivrednih i ostalih zemljišta (naselja, prometnice, gospodarski objekti, šume). Za vrijeme minimalnih oborina (sušnih razdoblja) nastaju ekološki problemi kako u samom koritu glavnih vodotoka, tako i u dijelu njihovih pritoka. U 22 rada prezentirana na skupu dani su osnovni pokazatelji kako o prirodnim obilježjima glavnih vodotoka, tako i o njihovom utjecaju na razvoj naselja te gospodarski i infrastrukturni razvoj područja. Posebno su prezentirani radovi s povijesnim, socijalnim, društvenim i turističkim pokazateljima o utjecajima vodnog režima glavnih vodotoka u prošlosti i sadašnjosti na slivnom području Bosuta. Obrađene su i ekološke značajke rijeke Bosut za šumsku vegetaciju i dijelove naselja za vrijeme srednjih i visokih vodostaja. Prirodna obilježja melioracijskog područja Bosuta i njegovih pritoka su uvjetovala provedbu regulacijskih radova na glavnim vodotocima kao i melioracijskim kanalima I. i II. reda te izgradnju melioracijskih kanala kao sastavnog dijela razvoja programa poljoprivrede – glavne gospodarske djelatnosti na slivnom području Bosuta. Iz popisa prezentiranih radova vidljiva je raznovrsnost tema o značenju i utjecaju rijeke Bosut i njegovih pritoka na povijesni, ali i aktualni infrastrukturni, gospodarski i društveni razvoj gravitirajućeg područja. Također su dani važni prijedlozi o potrebi sistematskog i kontinuiranog

Hrvatske vode 22(2014) 90 377 PREGLED ZBIVANJA

praćenja kao i analize vodnog režima Bosuta i glavnih 15. Slobodan Kolbah, Mladen Škrlec: Geotermalna pritoka, poljoprivrednih i ostalih zemljišta te ekološkog energija Bosuta – hidro-geotermalni resursi – značenja vodnog režima za gospodarski razvoj slivnog inicijatori gospodarstva područja Bosuta, ali i naselja uz Bosut, Biđ, Spačvu i 16. Josip Marušić, Ružica Drmić: Vodnogospodarski Studvu. radovi na slivu Bosuta – preduvjet gospodarskoga razvoja područja Popis autora i tema prezentiranih radova: 17. Josip Marušić, Berislav Brkić i Ivan Kolovrat: 1. Stanko Andrić: Bosut u srednjem vijeku Višenamjenski kanal Dunav – , preduvjet za 2. Hrvoje Pavić: Rijeka Bosut na vojnim zemljovidima poboljšanje vodnoga režima Bosuta i pritoka krajem 18. stoljeća 18. Franjo Tomić, Ferdo Bašić, Ivan Mustać, Stjepan 3. Danijel Petković: Model povijesno-topografskog Husnjak: Smjernice primjene navodnjavanja na istraživanja srednjovjekovne Slavonije na području Pobosuća primjeru teme doktorskoga rada pod nazivom 19. Ivica Tikvić, Igor Anić, Slavko Matić, Branko Meštrić: „Srednjovjekovna topografija gornjega i srednjega Znanstveni prilozi procjene potencijalnoga Pobosuća” utjecaja planiranoga višenamjenskoga kanala 4. Dubravka Božić Bogović: Najstarija Matična Dunav – Sava na šumske ekosustave bosutskoga knjiga krštenih Katoličke župe u Gradištu (1790.– područja 1815.) 20. Mario Banožić: Razvoj i implementacija turističke 5. Dražen Živić: Demografski razvoj naselja uz Bosut ponude rijeke Bosut u hrvatsku turističku ponudu u Republici Hrvatskoj između 1857. i 2011. godine 21. Mandica Sanković: Prezentacija turističkih projekata 6. Zlatko Virc: Vodenice i sustav obrane od poplava u Vinkovcima, Studija turističkih potencijala rijeke 7. Petar Elez: Osnutak „Vodne zadruge za obranu Bosut na području Grada Vinkovaca od poplave rijeke Save i za isušenje bosutskoga 22. Anica Bilić: Rijeka Bosut u hrvatskoj književnoj hidrografiji i kulturnoj geografiji Pobosuća. područja“ 1924. godine 8. Josip Marušić, Mirjana Šota: Glavni vodotoci na U radovima pod rednim brojevima: 6, 7, 8, 13, 14, 16, slivu Bosuta i maksimalni vodostaji Bosuta 1970. 17, 18 i 19 su obrađene teme s prirodnim i hidrološkim i Save 2014. godine obilježjima te značenju rijeke Bosut i pritoka za 9. Vladimir Ćirić: Promjene prirodno-geografskih gospodarski razvoj područja. obilježja Bosuta nastale djelovanjem lokalnih i U radovima pod rednim brojevima: 1, 2, 9, 10, 11, 12 i globalnih društveno-ekonomskih čimbenika 15 su obrađene teme s prirodnim obilježjima i ekološkim 10. Ivica Tikvić, Igor Anić, Slavko Matić: Ekološki značajkama rijeke Bosut i pritoka. značaj rijeke Bosut za nizinske šume istočne U ostalim radovima su dani povijesni, demografski, Slavonije turistički pokazatelji na užem slivnom području rijeke Bosut. 11. Melita Mihaljević, Helena Dujmović, Filip Za znanstveni skup tiskana je knjižica sažetaka 22 Stević, Dubravka Špoljarić, Tanja Žuna Pfeiffer: rada (30 stranica). Poslove urednika knjižice obavili su Fitoplankton kao pokazatelj ekološkog stanja akademik Slavko Matić, voditelj Centra za znanstveni rijeke Bosut rad HAZU-a u Vinkovcima (CZR-HAZU) te dr. sc. Anica 12. Krešimir Lermajer: Faunističko-ekološke značajke Bilić, znanstvena savjetnica, upraviteljica CZR-HAZU-a riba rijeke Bosut u Vinkovcima. Za održavanje skupa i izdavanje knjižice 13. Dragutin Petošić, Ivan Mustać, Vilim Filipović: sažetaka potporu je dala Zaklada HAZU-a i Grad Vinkovci. Utjecaj poljoprivredne proizvodnje na onečišćenje Koautori trebaju do 31. siječnja 2015. godine voda na Biđ-bosutskom polju pripremiti za tisak sve radove koji će biti objavljeni 14. Renata Patarčić, Milan Poljak, Željka Vidaković u Zborniku radova Hrvatske akademije znanosti i Cifrek, Ivan Regula: Potencijal fitoremedijacije umjetnosti – Centar za znanstveni rad u Vinkovcima. vodotoka rijeke Bosut prirodnom populacijom Sastavni dio zbornika radova bit će i zaključci na temelju vodene leće (Lemna sp.) prezentiranih radova. 

378 Hrvatske vode 22(2014) 90