Kraljevo.Pdf
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Load more
Recommended publications
-
Republic of Serbia Ipard Programme for 2014-2020
EN ANNEX Ministry of Agriculture and Environmental Protection Republic of Serbia REPUBLIC OF SERBIA IPARD PROGRAMME FOR 2014-2020 27th June 2019 1 List of Abbreviations AI - Artificial Insemination APSFR - Areas with Potential Significant Flood Risk APV - The Autonomous Province of Vojvodina ASRoS - Agricultural Strategy of the Republic of Serbia AWU - Annual work unit CAO - Competent Accrediting Officer CAP - Common Agricultural Policy CARDS - Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation CAS - Country Assistance Strategy CBC - Cross border cooperation CEFTA - Central European Free Trade Agreement CGAP - Code of Good Agricultural Practices CHP - Combined Heat and Power CSF - Classical swine fever CSP - Country Strategy Paper DAP - Directorate for Agrarian Payment DNRL - Directorate for National Reference Laboratories DREPR - Danube River Enterprise Pollution Reduction DTD - Dunav-Tisa-Dunav Channel EAR - European Agency for Reconstruction EC - European Commission EEC - European Economic Community EU - European Union EUROP grid - Method of carcass classification F&V - Fruits and Vegetables FADN - Farm Accountancy Data Network FAO - Food and Agriculture Organization FAVS - Area of forest available for wood supply FOWL - Forest and other wooded land FVO - Food Veterinary Office FWA - Framework Agreement FWC - Framework Contract GAEC - Good agriculture and environmental condition GAP - Gross Agricultural Production GDP - Gross Domestic Product GEF - Global Environment Facility GEF - Global Environment Facility GES -
Naslovna LAT.Cdr
Na osnovu Sporazuma o međusobnoj saradnji u postupku informisanja domaćih i stranih pravnih ili fizičkih lica zainteresovanih za izdavanje saglasnosti, odnosno energetskih dozvola, zaključenog između Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine Republike Srbije (u daljem tekstu: Ministarstvo) i opština, odnosno gradova (u daljem tekstu: JLS), Ministarstvo upućuje svim zainteresovanim domaćim i stranim pravnim i fizičkim licima OBAVEŠTENJE o lokacijama koje su prostornim planovima jedinica lokalne samouprave predviđene za izgradnju energetskih objekata za proizvodnju električne energije, na bazi vodnih resursa I Predmet ovog obaveštenja su podaci o: - slobodnim lokacijama koje su prostornim planovima JLS predviđene za izgradnju energetskih objekata za proizvodnju električne energije, na bazi vodnih resursa (prema trenutno dostupnim tehničkim podacima), i - propisanim zakonskim uslovima i postupku za dobijanje saglasnosti (objekti snage manje od 1 MW), energetskih dozvola (objekti snage od 1 MW i više). Takođe predmet obaveštenja su i bitni podaci o JLS na čijoj teritoriji se nalaze predmetne lokacije (kontakt osoba, položaj osobe, e-pošta, broj telefona/faksa, adresa itd.). Svi ovi podaci sistematizovani su u tabeli koju možete da pogledate na sledećem linku: http://www.merz.gov.rs/cir/mhe II Ministarstvo će izdati saglasnost za izgradnju hidroelektrana snage manje od 1 MW ukoliko su ispunjeni uslovi propisani Zakonom o energetici („Službeni glasnik RS“, br. 57/11, 80/11 – ispravka, 93/12 i 124/12) i podzakonskim aktom, kao -
ZAKON O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA ("Sl
ZAKON O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018, 49/2019 i 86/2019 - usklađeni din. izn.) I UVODNE ODREDBE Predmet uređivanja Član 1 Ovim zakonom uređuju se naknade za korišćenje javnih dobara, i to: obveznik plaćanja, osnovica, visina, način utvrđivanja i plaćanja, pripadnost prihoda od naknade, kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje i plaćanje naknada za korišćenje javnih dobara. Definicije Član 2 Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje: 1) naknada je javni prihod koji se naplaćuje za korišćenje određenog javnog dobra; 2) javno dobro je prirodno bogatstvo, odnosno dobro od opšteg interesa i dobro u opštoj upotrebi (u daljem tekstu: javno dobro); 3) korišćenje javnog dobra, u smislu ovog zakona, podrazumeva neposredno korišćenje javnog dobra na osnovu zakona ili ugovora ili vršenje neposrednog uticaja na raspoloživost, kvalitet ili neku drugu osobinu javnog dobra činjenjem ili nečinjenjem; 4) obveznik plaćanja naknade za korišćenje javnog dobra je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice (u daljem tekstu: obveznik naknade) koje koristi javno dobro; 5) osnovica za utvrđivanje naknade za korišćenje javnog dobra (u daljem tekstu: osnovica) je jedinica mere, vrednost dobra koje se koristi ili prihod koji se ostvaruje; 6) visina naknade je novčani iznos za korišćenje javnog dobra (u daljem tekstu: visina naknade). Uvođenje naknada Član 3 Naknade za korišćenje javnih dobara mogu se uvoditi samo ovim zakonom. II VRSTE NAKNADA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA Vrste naknada Član 4 Ovim -
Mentoring Achievements and Success Are Measured for Every Year of Implementation, After One Year Pass
and Herzegovina, Montenegro) Small and Medium Enterprises in the Western Balkans (Serbia, Bosnia The Project on Establishment and Promotion of Mentoring Service for Republic of Serbia : Ministry of Economy (MOE), Development Agency of Serbia (RAS) Bosnia and Herzegovina : Ministry of Foreign Trade and Economic Relations (MOFTER), Sarajevo Economic Region Development Agency (SERDA) Montenegro : Directorate for Development of Small and Medium-sized Enterprises (DDSME) Serbia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro The Project on Establishment and Promotion of Mentoring Service The Project on Establishment and Promotion of Mentoring Service for Small and Medium Enterprises in the Western Balkans Project Completion Report Project Completion Report Appendix I Appendix I May 2016 May 2016 Japan International Cooperation Agency (JICA) Nomura Research Institute Co. Ltd. Kijiku Consulting k.k. IL JR 16-041 and Herzegovina, Montenegro) Small and Medium Enterprises in the Western Balkans (Serbia, Bosnia The Project on Establishment and Promotion of Mentoring Service for Republic of Serbia : Ministry of Economy (MOE), Development Agency of Serbia (RAS) Bosnia and Herzegovina : Ministry of Foreign Trade and Economic Relations (MOFTER), Sarajevo Economic Region Development Agency (SERDA) Montenegro : Directorate for Development of Small and Medium-sized Enterprises (DDSME) Serbia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro The Project on Establishment and Promotion of Mentoring Service The Project on Establishment and Promotion of Mentoring Service for Small and Medium Enterprises in the Western Balkans Project Completion Report Project Completion Report Appendix I Appendix I May 2016 May 2016 Japan International Cooperation Agency (JICA) Nomura Research Institute Co. Ltd. Kijiku Consulting k.k. Appendix 1 Table of contents Page A. PDM: Process of change A-1~A-9 B. -
Uredba O Kategorizaciji Državnih Puteva
UREDBA O KATEGORIZACIJI DRŽAVNIH PUTEVA ("Sl. glasnik RS", br. 105/2013 i 119/2013) Predmet Član 1 Ovom uredbom kategorizuju se državni putevi I reda i državni putevi II reda na teritoriji Republike Srbije. Kategorizacija državnih puteva I reda Član 2 Državni putevi I reda kategorizuju se kao državni putevi IA reda i državni putevi IB reda. Državni putevi IA reda Član 3 Državni putevi IA reda su: Redni broj Oznaka puta OPIS 1. A1 državna granica sa Mađarskom (granični prelaz Horgoš) - Novi Sad - Beograd - Niš - Vranje - državna granica sa Makedonijom (granični prelaz Preševo) 2. A2 Beograd - Obrenovac - Lajkovac - Ljig - Gornji Milanovac - Preljina - Čačak - Požega 3. A3 državna granica sa Hrvatskom (granični prelaz Batrovci) - Beograd 4. A4 Niš - Pirot - Dimitrovgrad - državna granica sa Bugarskom (granični prelaz Gradina) 5. A5 Pojate - Kruševac - Kraljevo - Preljina Državni putevi IB reda Član 4 Državni putevi IB reda su: Redni Oznaka OPIS broj puta 1. 10 Beograd-Pančevo-Vršac - državna granica sa Rumunijom (granični prelaz Vatin) 2. 11 državna granica sa Mađarskom (granični prelaz Kelebija)-Subotica - veza sa državnim putem A1 3. 12 Subotica-Sombor-Odžaci-Bačka Palanka-Novi Sad-Zrenjanin-Žitište-Nova Crnja - državna granica sa Rumunijom (granični prelaz Srpska Crnja) 4. 13 Horgoš-Kanjiža-Novi Kneževac-Čoka-Kikinda-Zrenjanin-Čenta-Beograd 5. 14 Pančevo-Kovin-Ralja - veza sa državnim putem 33 6. 15 državna granica sa Mađarskom (granični prelaz Bački Breg)-Bezdan-Sombor- Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej-Novi Bečej-Kikinda - državna granica sa Rumunijom (granični prelaz Nakovo) 7. 16 državna granica sa Hrvatskom (granični prelaz Bezdan)-Bezdan 8. 17 državna granica sa Hrvatskom (granični prelaz Bogojevo)-Srpski Miletić 9. -
Design of Logistic Concepts for Wood Biomass Supply Chains for District Heating Plants in Municipalities of Priboj, Novi Pazar, Bajina Bašta and Nova Varoš
Design of logistic concepts for wood biomass supply chains for district heating plants in municipalities of Priboj, Novi Pazar, Bajina Bašta and Nova Varoš prepared for: Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH DKTI- Development of a Sustainable Bioenergy Market in Serbia Bože Jankovića 39 11000 Beograd Prepared by: Damir Đaković, PhD Branka Gvozdenac Urošević, PhD Dragan Urošević, PhD January 2015 DKTI (GIZ) Programme "Development of sustainable bioenergy market in Serbia" Design of logistic concepts for wood biomass supply chains for district heating plants in municipalities of Priboj, Novi Pazar, Bajina Bašta and Nova Varoš TABLE OF CONTENTS LIST OF ABBREVIATIONS .............................................................................................................................................. 4 LIST OF TABLES ............................................................................................................................................................ 5 LIST OF FIGURES .......................................................................................................................................................... 8 1. EXECUTIVE SUMMARY ........................................................................................................................................ 9 2. INTRODUCTION AND OBJECTIVE OF THE STUDY ............................................................................................... 10 2.1 SERBIAN LAW REGARDING THE USE OF BIOMASS ............................................................................................ -
Uređenje Vodotoka
UREĐENJE VODOTOKA Dr Marina Babić Mladenović 2018. UREĐENJE VODOTOKA Autor: Marina Babić Mladenović Recenzenti: Prof. dr Stevan Prohaska Prof. dr Slobodan Petković Prof. dr Miodrag Jovanović Izdavač: Institut za vodoprivredu Jaroslav Černi, Beograd Za izdavača: Prof. dr Dejan Divac ISBN 978-86-82565-51-2 Štampa: Štamparija Radunić, Beograd Korice, dizajn, prelom: Miljan Truc Tiraž: 300 Godina izdavanja: 2018. Sva prava zadržana. Ni jedan deo ove knjige ne može biti reprodukovan, snimljen ili emitovan na bilo koji način: elektronski, mehanički, fotokopiranjem ili drugim vidom, bez pisane dozvole priređivača. SADRŽAJ 1 UVOD 1 2 PRIRODNI TOKOVI 5 2.1 Rečni sliv 5 2.2 Rečna dolina 6 2.3 Rečni tok 6 3 REČNA MORFOLOGIJA 9 3.1 Uticaji pod kojima se formira rečno korito 9 3.1.1 Strujanje vode 9 3.1.2 Karakteristike materijala u rečnom koritu 11 3.2 Oblik rečnog korita 12 3.1.3 Ostali uticaji 11 3.2.1 Podužni profil 12 3.2.2 Rečna trasa 13 3.2.3 Poprečni profil 15 3.3 Konfiguracija rečnog dna 19 3.2.4 Morfološke analize 18 4 MOTIVI UREĐENJA PRIRODNIH VODOTOKA 23 4.1 Zaštita od štetnog dejstva voda 23 4.1.1 Stabilizacija i povećanje propusne sposobnosti osnovnog korita vodotoka 27 4.1.2 Zaštita od poplava 30 4.1.3. Zaštita saobraćajne i druge infrastrukture 34 4.1.4 Obezbeđenje uslova za odvodnjavanje 34 4.1.5 Zaštita od erozije i bujica 35 4.2 Obezbeđenje uslova za racionalno korišćenje voda 38 4.1.6 Zaštita od leda 36 4.2.1 Vodozahvati 38 4.2.2 Brane i akumulacije 39 4.2.3. -
O Regrutaciji U Adžemi Oglane U Bosni 1565. Godine
UDK: 94(497.6)“1565“ 94(996.02)“1565“ ALADIN HUSIĆ Izvorni naučni rad Orijentalni institut, Univerzitet u Sarajevu O REGRUTACIJI U ADŽEMI OGLANE U BOSNI 1565. GODINE Sažetak U radu se govori o regrutiranju bosanskih mladića u adžemi oglane na osnovu nekih novih izvornih pokazatelja. Autor kritički analizira podatke koje pružaju izvori, kontekstualizira ih i dovodi u vezu sa drugim dokumentima pomoću kojih utvrđuje vrijeme provedbe spomenute regrutacije, ali i druge podatke do kojih dolazi analizom izvora. Komparativnom metodom analizira područja iz kojih je vršena regrutacija, te ju promatra i vrši usporedbu i povezasnost sa drugim procesima koji su se odvijali na jednom dijelu gdje je regrutacija nešto zastupljenija. Iz onoga što je dokumentirano, razaznaje se starosna granica regrutiranih koja se kreće između trinaest i dvadeset godina. S područja Bosne, dokumentirana su ukupno 72 regrutirana mladića iz 59 naseljenih mjesta. Većina ih je pripadala i odnose se na kadiluk Novi Pazar (49), tek djelimično na ostatak Bosne, sa svega deset naselja. Ključne riječi: Bosna, regrutacija, kadiluk Novi Pazar, Jeleč, Ras, devšir- ma, adžemi oglani. Regrutacija u janjičarski korpus, u historiografiji poznatija kao devširma, predstavlja jedno od vrlo važnih pitanja naše historiografije, koje, s obzirom na njegov značaj, u našoj literaturi još uvijek nije dobilo neophodan prostor kako bi se rasvijetli neki manje poznati segmenti ove pojave. Kao zasebna tema u našoj historiografiji je relativno malo zastupljena. Osnovne odrednice o devširmi sadržane su u bogatoj literaturi izvan naših prostora, dok su kod nas prenošene, u malobrojnim radovima objavljivanim na našim jezicima. Izuzmu li se enciklopedije, u domaćoj historiografiji, pisano je relativno malo, tek nekoliko tematskih osvrta, koje su već decenijama ranije uradili A. -
Planine U Srbiji Planina Najviši Vrh
PLANINE U SRBIJI NADMORSKA PLANINA NAJVIŠI VRH VISINA - MET. NAJBLIŽE MESTO 1 Prokletije Đeravica 2656 Peć 2 Šar planina Ljuboten 2498 Uroševac 3 Streočka planinaKoprivnik 2461 Peć 4 Hajla Hajla 2403 Peć 5 Koritnik Koritnik 2393 Prizren 6 Žljeb Rusulija 2381 Peć 7 Stara planina Midžor 2168 Pirot 8 Mokra Gora Pogled 2154 Peć 9 Jezerska planinaOstrvica 2092 Prizren 10 Kopaonik Pančićev Vrh 2016 Raška 11 Paštrik Paštrik 1988 Prizren 12 Besna Kobila Besna Kobila 1923 Vranje 13 Dukat Crnook 1881 Bosilegrad 14 Vardenik Veliki Strešer 1876 Surdulica 15 Golija Jankov kamen 1833 Ivanjica 16 Suva Planina Trem 1809 Gadžin Han 17 Željin Željin 1784 Vrnjačka Banja 18 Gloška planina Mečit 1756 Bosilegrad 19 Milevska planinaKrvavi kamik 1738 Bosilegrad 20 Jadovnik Katunić 1734 Sjenica 21 Gramada Vrtop 1721 Surdulica 22 Ruj Ruj 1704 Babušnica 23 Žar planina Pljoš 1694 Suva Reka 24 Radočelo Krivača 1643 Baljevac 25 Ozren Kamarišta 1641 Sjenica 26 Čemernik Veliki Čemernik 1638 Surdulica 27 Zlatar Velika Krševa 1626 Prijepolje 28 Giljeva Jelenak 1617 Sjenica 29 Tara Kozji rid 1591 Bajina Bašta 30 Čemerno Smrdljuč 1579 Ivanjica 31 Zladovska planinaKoćurica 1568 Trgovište 32 Rtanj Šiljak 1565 Sokobanja 33 Ostrozub Ostrozub 1546 Crna Trava 34 Nerodimka Kula 1544 Uroševac 35 Ravna planina Crni vrh 1542 Vrnjačka Banja 36 Mučanj Klekov Vrh 1532 Ivanjica 37 Javor Vasilin vrh 1519 Sjenica 38 Hum Gradina 1502 Tutin 39 Ravna Gora Ravna Gora 1496 Prijepolje 40 Zlatibor Tornik 1496 Priboj 41 Veliki Jastrebac Velika Đulica 1491 Kruševac 42 Javorje Ober 1486 Priboj 43 -
Rešenje O Ustanovljavanju Ribarskih Područja
REŠENJE O USTANOVLJAVANJU RIBARSKIH PODRUČJA ("Sl. glasnik RS", br. 90/2015) 1. Na teritoriji Republike Srbije ustanovljavaju se sledeća ribarska područja: 1) Ribarsko područje "Južna Morava 1" Ribarsko područje "Južna Morava 1" ustanovljava se na ribolovnim vodama vodotoka reka: Binačka Morava, Preševska Moravica, Južna Morava od nastanka do ušća Barbeške reke (kod mesta Zaplanjska Toponica), Pčinja, Dragovištica, Jerma, Veternica, Vlasina, reka Jablanica od administrativne granice između opštine Lebane i grada Leskovca do ušća, reka Nišava od državne granice sa Republikom Bugarskom do granice Parka prirode "Sićevačka klisura" i svih ostalih pritoka navedenih reka i drugih prirodnih ili veštačkih ribolovnih voda koje su u granicama ribarskog područja, osim ribolovnih voda u okviru granica zaštićenih područja. Granica ribarskog područja polazi od tromeđe grada Niša, opštine Svrljig i opštine Bela Palanka i ide administrativnom granicom između ove dve opštine do Svrljiškog Timoka i dalje njegovom levom obalom do izvorišta, zatim severnom administrativnom granicom opštine Pirot do državne granice sa Republikom Bugarskom. Granica dalje ide na jug državnim granicama Republike Bugarske i BJR Makedonije, zatim ka severu zapadnim administrativnim granicama opština Preševo, Bujanovac, grada Vranja i grada Leskovca, nastavlja desnom obalom Puste reke do administrativne granice grada Leskovca, dalje prati severnu administrativnu granicu grada Leskovca i opštine Vlasotince, zapadnu administrativnu granicu opština Babušnica i Bele Palanke, do polazne tačke. Ribarsko područje "Južna Morava" prostire se na teritorijama sledećih jedinica lokalnih samouprava: grad Vranje, grad Leskovac, opština Preševo, opština Bujanovac, opština Trgovište, opština Bosilegrad, opština Surdulica, opština Vladičin Han, opština Crna Trava, opština Vlasotince, opština Babušnica, opština Dimitrovgrad, opština Pirot i opština Bela Palanka. Ribarsko područje "Južna Morava 1" koristi se za rekreativni ribolov. -
Na Osnovu Člana 191. Zakona O Vodama („Službeni Glasnik RS”, Br
Na osnovu člana 191. Zakona o vodama („Službeni glasnik RS”, br. 30/10, 93/12 i 101/16) i člana 42. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 – US, 72/12, 7/14 – US i 44/14), Vlada donosi UREDBU o visini naknada za vode "Službeni glasnik RS", broj 14 od 23. februara 2018. 1 . Uvodna odredba Član 1. Ovom uredbom utvrđuje se visina naknade za korišćenje voda, naknade za ispuštenu vodu, naknade za odvodnjavanje, naknade za korišćenje vodnih objekata i sistema i naknade za izvađeni rečni nanos, u skladu sa kriterijumima utvrđenim Zakonom o vodama. 2 . Naknada za korišćenje voda Član 2. Naknada za korišćenje voda utvrđuje se u visini, i to za: 1 ) sirovu vodu koja se koristi za pogonske namene 0,2762 dinara po 1 m ³ vode; 2 ) vodu kvaliteta za piće koja se koristi za svoje potrebe 0,3782 dinara po 1 m ³ vode; 3 ) vodu koja se koristi za navodnjavanje: (1 ) ako postoji uređaj za merenje količine isporučene vode 0,1132 dinara po 1 m ³ vode, (2 ) ako ne postoji uređaj za merenje količine isporučene vode 679,1678 dinara po hektaru; 4 ) vodu koja se koristi za uzgoj riba u: (1 ) hladnovodnim ribnjacima , ako postoji uređaj za merenje količine isporučene vode,0,0227 dinara po m ³ vode, a ako ne postoji mogućnost merenja količine isporučene vode prema projektovanom kapacitetu zahvaćene vode na vodozahvatu, (2 ) toplovodnim ribnjacima 5.659,7321 dinar po hektaru ribnjaka, (3 ) ribnjacima za sportski ribolov 2.829,8661 dinar po hektaru ribnjaka; 5 ) vodu za piće koja se sistemom javnog vodovoda -
269 Na Osnovu ~L. 8
Novi Pazar 27.11.2008. SLU@BENI LIST GRADA NOVOG PAZARA Broj 17 - Strana 1 ____________________________________________________________________________________ 269 1. I MESNA ZAJEDNICA PARICE Na osnovu ~l. 8. ~l.72 - ~l. 77. Zakona o Ova mesna zajednica obuhvata teritoriju lokalnoj samoupravi ("Sl.gl.RS",br. 129/07), grada Novog Pazara levom stranom ulice 28 ~l.102.-~l.109.Statuta grada Novog Pazara ("Sl.list Novembar do ulice Sopo}anske, cela leva strana opštine Novi Pazar",br.14/08), Skupština grada ulice Sopo}anske i desna strana od broja 40 do Novog Pazara, na sednici odr`anoj dana kraja, ulica Gornji Aleksinac do kraja, ulica 37. 27.11.2008.godine, donosi Sand~a~ke divizije ( uz levu obalu reke Raške) do ulice 411 i granicom Jusuf potoka ( levom O D L U K U stranom), ulica AVNOJ-a, Kula "Dom" i stara O MESNOJ SAMOUPRAVI lu~na zgrada, ulica Rifata Burd`ovi}a, Dede Šehovi}a, Sjeni~ka, Šabana Ko~e do preseka sa I OPŠTE ODREDBE ulicom 28. Novembar, ulica Ramiza Koce, Isabega Isabegovi}a, Sarajevska, Kara|or|eva, ^lan 1. Moše Pijade, Poilska, Ibarski odredi, Pljevaljska, ]ire Ratkovi}a do preseka sa ulicom 37. Ovom odlukom utvr|uje se mesna Sand`a~ke divizije, Alekse Šanti}a od br. 13 i zajednica kao oblik mesne samouprave na br.14 i Aleksandra \uki}a od br.11 i br.14 do teritoriji grada Novog Pazara, odre|uje se njena kraja, ]amila Sijari}a, Nevesinjska, Ka~ani~ka, nadle`nost, na~in odlu~ivanja, postupak izbora i Pan~i}eva, Biserova~ka, Pešterska, Pante Gaji}a, na~in rada organa mesne zajednice kao i druga Dubrova~ka i ulice od 401 - 413.