Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Rev A

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Naziv dokumenta: Plan razvoja širokopojasne komunikacijske infrastrukture gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Verzija: 2JR

Naručitelj: Grad Novi Vinodolski Trg Vinodolskog zakona 1, 51250 Novi Vinodolski http://www.novi-vinodolski.hr/

Izvršitelj: Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb

Datum: 17.06.2019.

Ericsson Nikola Tesla d.d. je izradio „Plan razvoja širokopojasne komunikacijske infrastrukture“ na temelju informacija za čije prikupljanje su odgovorne treće strane. Stoga Ericsson Nikola Tesla d.d. ne jamči za točnost ili potpunost tih informacija. Podaci o izvorima informacija navedeni su u dokumentu koji je savjetodavnog karakera i predstavlja podlogu za strateško planiranje razvoja otvorene pristupne širokopojasne komunikacijske infrastrukture. Ericsson Nikola Tesla d.d. nije odgovoran za bilo kakve izravne, neizravne, posebne ili posljedične štete nastale iz korištenja ovoga dokumenta ili oslanjanja na njega.

2 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

SADRŽAJ

1 Svrha Izrade Plana 5

1.1 Uvod 5

1.2 Ključni faktori i polazišta 6

1.3 Glavni ciljevi plana razvoja 7

1.4 Struktura dokumenta 8

1.5 Širokopojasne mreže 8

2 Opis projekta 20

2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) 20

2.2 Prostorni obuhvat projekta 21

2.3 Ciljevi projekta 22

3 Detaljna analiza demografskih, socijalnih i gospodarskih koristi 23

3.1 Analiza socio-ekonomskog stanja Grada Novog Vinodolskog [] 23

3.2 Analiza socio-ekonomskog stanja Grada Crikvenice [] 47

3.3 Analiza socio-ekonomskog stanja Grada Kraljevice [] 80

3.4 Analiza socio-ekonomskog stanja Općine Vinodolske [] 110

3.5 Analiza koristi od projekta 142

3.6 Prikaz postojeće infrastrukture Grada Novog Vinodolskog 143

3.7 Prikaz postojeće infrastrukture Grada Crikvenice 150

3.8 Prikaz postojeće infrastrukture Grada Kraljevice 156

3.9 Prikaz postojeće infrastrukture Općine Vinodolske 163

3.10 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture 168

4 plan razvoja širokopojasne mreže Konzorcija 175

4.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija 175

4.2 Potrebe krajnjih korisnika 176

4.3 Tehničke karakteristike širokopojasne mreže 178

4.4 Planirana širokopojasna mreža 186

3 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

4.5 Definiranje investicijskog modela, zajedno sa obrazloženjem odabira 198

4.6 Specifikacija zahtjeva minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga 205

4.7 Specifikacija minimalnog skupa podržanih veleprodajnih usluga 207

4.8 Specifikacija postupka i kriterija javne nabave 212

4.9 Praćenje i izvješćivanje o provedbi projekta 213

4.10 Specifikacija postupka provjere potrebe povrata potpora (clawback) 215

5 Analiza implementacije nove širokopojasne infrastrukture 217

5.1 Okvirna analiza financijskih aspekata implementacije 217

5.2 Ulazne varijable i parametri financijsko ekonomske analize 218

5.3 Ekonomski učinci projekta 227

5.4 Organizacijski plan provedbe projekta 230

6 ZAKLJUČAK 245

7 POPIS SLIKA 247

8 POPIS TABLICA 249

9 POPIS GRAFIKONA 253

10 REFERENCE 255

PRILOZI:

• IZ-EU-DP-NP-Ocitovanje o demarkacijskim tockama-Novi Vinodolski_20191203

• Konzorcij Novi Vinodolski izvješće o drugoj javnoj raspravi

• UL-PRO-TB-INTS-Prilog_1_Novi vinodolski_rezultati_mapiranja_20190612

• Obrazac 4_MRRFEU_2019_Crikvenica_P2MP_2JR

4 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

1 SVRHA IZRADE PLANA

1.1 Uvod

Ovaj dokument predstavlja plan nacrta strateškog plana razvoja pristupne širokopojasne infrastrukture slijedeće generacije (u daljnjem tekstu: PRŠI) na području jedinica lokalnih samouprava gradova Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općine Vinodolske (u danjem tekstu Konzorcij). PRŠI obrađuje područja u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja operatora elektroničkih komunikacija (telekomunikacijskih operatora) i davatelja usluga na tržištu, čime je opravdana izgradnja širokopojasne infrastrukture sufinancirana javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih potpora.

Plan razvoja otvorene širokopojasne pristupne elektroničke komunikacijske infrastrukture na području Konzorcija definira područje na kojem je, u skladu sa sveukupnim planovima i potrebama razvoja područja, potrebno krajnjim korisnicima omogućiti pristup mreži.

Cilj izgradnje otvorene širokopojasne pristupne elektroničke komunikacijske infrastrukture u Konzorciju je da se, posebno u područjima gdje širokopojasna mreža odgovarajućih karakteristika ne postoji i ne postoji komercijalni interes za njenu gradnju, omogući povezivanje svih naselja Konzorcija i svih zainteresiranih krajnjih korisnika, te da se nova mreža po istim uvjetima ponudi svim zainteresiranim operatorima i davateljima usluga.

Potrebe krajnjih korisnika identificirane su temeljem informacija stečenih kroz razgovor i anketiranje na terenu, a usklađene su sa ciljevima i planovima razvoja šireg konteksta: Primorsko-goranske županije, Republike Hrvatske i Europe.

Posebno je važan kontekst razvoja Primorsko-goranske županije gdje su u Razvojnoj strategiji 2016. – 2020 [1] definirana 3 strateška cilja (razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva, jačanje regionalnih kapaciteta i ravnomjeran razvoj te razvoj ljudskih potencijala i povećanje kvalitete života).

Upravo strateški cilj 1 kroz svoje prioritete i mjere definira i ulogu širokopojasne infrastrukture:

CILJ I PRIORITET Strateški cilj 1. ► Prioritet 1.5. Razvoj ključnih gospodarskih djelatnosti

• MJERA 1.5.5. Jačanje pristupa i korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija

5 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

• Informacijska i komunikacijska tehnologija omogućuje prijenos i uporabu svih vrsta informacija i najprodornija je generička tehnologija današnjice. Stoga je nužno ojačati pristup te povećati korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije u svakoj grani gospodarstva, ali i na razini županijskih, državnih i društvenih struktura. Zbog svojih mogućnosti prikupljanja, pohranjivanja, prenošenja i obrade informacija, informacijsko komunikacijska tehnologija ima mogućnost dodatno unaprijediti i ojačati PGŽ. Svrha mjere je stvaranje konkurentnog, održivog i tehnološki naprednog gospodarstva PGŽ kao i unaprijediti uvjete življenja i rada na slabije naseljenim i udaljenim područjima. Specifični ciljevi u sklopu ove mjere odnose se na: povećanu dostupnost, korištenje i kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija, širok pristup širokopojasnim mrežama velikih brzina, razvijenu informatičku pismenost, razvijene nove proizvode i usluge temeljene na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Radi alokacije primjerenih administrativnih, operativnih i stručnih kapaciteta, ulogu nositelja projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa preuzima konzorcij navedenih JLS- ova.

1.2 Ključni faktori i polazišta

Plan razvoja otvorene širokopojasne pristupe mreže Konzorcija prati smjernice „Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja“ [2] (u daljnjem tekstu: ONP) koji je usmjeren k ostvarenju nacionalnih strateških ciljeva zadanih „Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2016.-2020.“[3], te ispunjenju strategije Europske Unije „Europa 2020“[4] (u daljnjem tekstu: Strategija širokopojasnog pristupa) i ciljeva „Digitalnog programa za Europu“[5] u razdoblju do 2020., posebno u dijelu osiguranja dostupnosti brzog širokopojasnog pristupa za stanovništvo na cijelom području Republike Hrvatske.

Plan razvoja je ujedno i formalna osnova za provođenje postupka javne rasprave u skladu sa poglavljem 2.5 ONP-a.

Osiguranje dostupnosti i povezanosti svih građana i gostiju JLS-ova Konzorcija brzom širokopojasnom infrastrukturom početni je korak prema ispunjenju Europske strategije 2020 poticanja razvoja ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji koja učinkovito iskorištava

6 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

resurse, koja je zelenija i konkurentnija, a društvena i teritorijalna povezanost omogućava višu stopu zaposlenosti.

Jedna od prioritetnih tema i sastavni dio krovne europske strategije Europe 2020 za razdoblje do kraja 2020. godine je „Digitalni program za Europu“ (eng. Digital Agenda for Europe, u daljem tekstu skraćeno DAE).

DAE predstavlja strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija sa ciljem ubrzanja ekonomskog rasta u zemljama EU-a.

Unutar DAE navedeni su strateški ciljevi i prateće mjere usmjerene k povećanju dostupnosti napredne širokopojasne infrastrukture.

Ključni čimbenici u odluci da se izgradi širokopojasna mrežu u okviru javnog poziva i poziva za financiranje od strane Europske unije (EU) za neekonomske mreže je nedostupnost širokopojasnog povezivanja na specifičnom, izoliranom području koji sprečava skladan i ujednačen razvoj cjelokupnog područja Konzorcija. Utvrđeno je da takvih područja ima na dijelu JLS-ova Konzorcija čime je ona kvalificirana za sufinanciranje iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj.

1.3 Glavni ciljevi plana razvoja

Plan razvoja identificira područja na kojima je krajnjim korisnicima potrebno omogućiti pristup do otvorenih širokopojasnih elektroničkih komunikacija, s obzirom da je na tim područjima pristup nedostatan i ne postoji ekonomski interes komercijalnih operatora da bi potrebnu mrežu sami izgradili.

Na temelju razgovora s lokalnim stanovništvom, utvrđeno je da postoji veliki interes kao i potrebe krajnjih korisnika, posebice stanovnika u ruralnim/prigradskim područjima za izgradnjom širokopojasne mreže.

Ciljevi otvorene širokopojasne pristupne elektroničke komunikacijske infrastrukture u JLS- ovima Konzorcija usklađeni su sa aktualnom Strategijom širokopojasnog pristupa, te razvojnim strategijama na regionalnoj i lokalnoj razini.

Dostupnost nove širokopojasne infrastrukture Konzorcija omogućit će svim građanima, gospodarstvu, turizmu i ustanovama Konzorcija brzi širokopojasni pristup internetu i preko njega široki izbor usluga informacijskog društva. Dostupnost brzom internetu povećat će

7 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

konkurentnost gospodarstva Konzorcija i regije razvojem i ponudom novih informacijskih usluga.

Nova infrastruktura omogućiti će pokretanje aktivnosti na transformaciji područja Konzorcija u suvremenu elektroničku upravu uz uključivanje stanovništva u informacijsko društvo koje će u konačnici rezultirati u višoj kvaliteti života iskorištenjem e–usluga kao što su e-obrazovanja, e-zdravstvo, e-javne i upravne usluge uz veće mogućnosti obavljanja redovnog radnog posla iz kuće.

Cilj projekta je jačanje umreženog društva koje će omogućiti svakom građaninu, gospodarstvu, znanosti i drugim institucijama na području županije, gradova i općina preko brze širokopojasne infrastrukture uvođenje novih informatičko-komunikacijskih tehnologija uz stalni razvoj novih servisa, bez kojih je nezamisliv novi način života i poslovanja u 21. stoljeću.

1.4 Struktura dokumenta

Ovaj dokument podijeljen je u šest poglavlja.

Nakon uvodnog poglavlja, u drugom je poglavlju okvirno opisan projekt. Također je određen nositelj projekta (ONP) te je definiran prostorni obuhvat, a navedeni su i glavni ciljevi projekta. U trećem poglavlju je dana detaljna analiza demografskih, socijalnih i gospodarskih koristi koje projekt donosi, a u sklopu kojeg je analizirano socio-ekonomsko stanje Konzorcija, opisana korist od projekta te priložen prikaz postojeće infrastrukture (među ostalom i širokopojasne). Četvrto poglavlje odnosi se na plan razvoja širokopojasne mreže Konzorcija. Navedene su karakteristike mreže te je definiran investicijski model. Analiza implementacije nove širokopojasne infrastrukture dana je u petom poglavlju. Također su opisani financijski aspekti implementacije te je dan organizacijski plan provedbe projekta. Za kraj je definiran okvirni vremenski plan provedbe projekta. Šesto poglavlje je zaključak.

1.5 Širokopojasne mreže

Širokopojasne mreže su okosnica vizije informacijskog društva koje proizlaze iz Digitalnog programa za Europu. DAE predstavlja strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija sa ciljem ubrzanja ekonomskog rasta u zemljama europske unije (EU). DAE je sastavni dio krovne europske strategije Europe 2020 za razdoblje do kraja 2020. godine, a čija svrha je promicanje reformi i modernizacija gospodarstava zemalja članica povećanje kapaciteta postojećih i

8 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

stvaranje novih institucija, poboljšanje globalne konkurentnosti i stvaranje uvjeta za provedbu aktivnosti vezanih uz specifičan položaj zemlje.

Unutar DAE-a određeni su strateški ciljevi i prateće mjere usmjerene k povećanju dostupnosti napredne širokopojasne infrastrukture. Važnost širokopojasne mreže danas je usporediva sa važnošću cestovne infrastrukture, željezničke i električne mreže i ključna je komponenta svakodnevnom životu i razvoju suvremenog društva.

Današnji način života okružen digitalnim sadržajima širi se u svim područjima društva, povezujući svakoga i sve. Novo umreženo društvo omogućuje ljudima da surađuju, inoviraju, uče, zanimaju se i sudjeluju na načine za koje još prije nekoliko godina nismo mislili da će ikada biti mogući. Jedan od najvažnijih preduvjeta ostvarenju potencijala umreženog društva je elektronička komunikacijska infrastruktura dostupna svima. Infrastruktura velikih kapaciteta koja će krajnjim korisnicima osigurati visoku kvalitetu i brzina prijenosa usklađenu zahtjevima različitih vrsta informacija u realnom vremenu.

1.5.1 Elektroničke komunikacije

Elektroničke komunikacije i omogućene usluge jako su raširene u suvremenom svijetu, kao i uređaji koji sudjeluju u procesu elektroničke komunikacije (televizija, radio, telefon, računala...). Oni su postali uobičajena pojava i neophodni predmeti, bez kojih se život više ne može zamisliti.

Razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža danas ima jednak revolucionarni učinak kao i razvoj prometne mreže ili elektroenergetske mreže prije stotinu godina. Usluge konvergiraju prema digitalnom svijetu, univerzalno su dostupne na bilo kojem uređaju, bilo da se radi o pametnim telefonima i tabletima, osobnim računalima, digitalnom radiju ili televiziji visoke (HDTV) i ultravisoke kakvoće (UHDTV). Predviđanja ukazuju da će se do 2020. godine digitalni sadržaji i aplikacije gotovo u potpunosti dostavljati putem mreža baziranih na Internet protokolu (IP).

Ovaj veliki potencijal informacijske i komunikacijske tehnologije može se pokrenuti kroz dobro uređen i djelotvoran ciklus aktivnosti. Atraktivni sadržaji i usluge moraju biti dostupne u interoperabilnom okruženju i internetskom okruženju bez granica. To potiče veću potražnju za pristupnim brzinama i kapacitetima, što opet stvara temelj za ulaganja u brze i ultrabrze komunikacijske mreže. Primjena i prihvaćanje brzih i ultrabrzih komunikacijskih mreža u praksi zauzvrat otvara put novim inovativnim uslugama i sadržajima koji se koriste većim pristupnim brzinama.

9 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Uvođenje širokopojasnih usluga u različite segmente društva pridonosi poboljšanju njihove učinkovitosti. Nadalje, razvoj širokopojasnog pristupa internetu pridonijet će povećanju konkurentnosti pojedinih radnih mjesta i gospodarskih grana. Dostupnost usluge širokopojasnog pristupa internetu, u smislu zemljopisne i financijske dostupnosti, kao i kakvoća te usluge, važni su čimbenici za strane ulagače pri donošenju odluka o ulaganjima u pojedinu zemlju.

Veća učinkovitost i povećanje konkurentnosti u svim segmentima društva predstavljaju glavni preduvjet razvoja društva znanja, što uključuje poticanje razvoja studijskih programa i znanstveno-nastavnih djelatnosti usmjerenih podizanju razine znanja o širokopojasnim tehnologijama i uslugama temeljenima na širokopojasnoj infrastrukturi u znanstveno- nastavnim ustanovama, a osobito djelatnosti i programa u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja. Navedeno pridonosi gospodarskom rastu i razvoju Republike Hrvatske, te u konačnici dugoročnoj konkurentnosti na međunarodnoj razini. Stoga razvoj širokopojasnih usluga mora predstavljati temelj razvoja Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave.

Ulaganja u razvoj širokopojasnog pristupa svakako jesu obećavajuća ako im se odgovorno pristupi, o čemu govore i rezultati brojnih studija. Prema rezultatima studije izrađene za Europsku komisiju[6] povećanje broja korisnika širokopojasnog pristupa ima utjecaj na povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP), a utjecaj je tim značajniji što je država razvijenija. Procjene govore o mogućem rastu BDP-a za 0,47% u državama sa slabije razvijenim širokopojasnim pristupom, 0,63% u državama u kojima je prisutan brzi razvoj širokopojasnog pristupa, 0,70% u velikim industrijskim državama te 0,89% u najrazvijenijim državama, u kojima se u potpunosti koriste sve mogućnosti društva znanja. Također se očekuje kako će upravo ulaganja u širokopojasni pristup do 2020. godine u državama članicama Europske unije omogućiti pristup brzom internetu za dodatnih 14,6 milijuna kućanstava za što će biti osigurani poticaji u iznosu od 850 milijuna EUR iz EAFRD fondova.

Procijenjena vrijednost prihoda elektroničke komunikacijske industrije iz godine u godinu je u porastu, za 2016. godinu kretala se oko 5,7 % EU BDP-a (UK 12,4 % !), što svjedoči o važnosti i neophodnosti umreženosti društva, pojedine zemlje i njezinih stanovnika. Vidljiva i dokazana je korelacija između moderne elektroničke komunikacijske infrastrukture i gospodarskog rasta ekonomije, a time se olakšava razvoj zemlje koja ulaže u izgradnji elektroničke komunikacijske infrastrukture, te razvoj i provedbu usluga. Internet, kao jedna od najvažnijih inovacija našeg vremena, olakšava razvoj "usluga na daljinu" i prenosi usluge kao što su posao/rad na daljinu, obrazovanje i svakodnevna interaktivna komunikacija u različitim formatima. Stvaranje novih

10 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

usluga otvara nova ulaganja i mogućnosti zapošljavanja, povećava produktivnost postojećih procesa i uvođenje novih, što olakšava razvoj informacijskog umreženog društva koje se temelji na znanju i informacijama.

1.5.2 Širokopojasna infrastruktura i usluge

Pod pojmom osnovne širokopojasne infrastrukture, odnosno mreže, smatra se odgovarajuća elektronička komunikacijska infrastruktura, odnosno mreža, koja podržava pružanje širokopojasnih usluga s najmanjom brzinom od 2 Mbit/s. Širokopojasni priključci predstavljaju priključne točke mreže putem kojih su korisnici spojeni na širokopojasnu mrežu. Nadalje, pod pojmom širokopojasnih usluga smatraju se sve elektroničke komunikacijske usluge za čije je pružanje potrebno osigurati širokopojasnu infrastrukturu, odnosno mrežu.

Temeljem dosadašnje prakse EU-a, brzina od 128 kbit/s smatrala se osnovnim pragom za širokopojasne brzine. No, unatrag nekoliko godina većina je zemalja EU-a donju granicu širokopojasnih brzina povećala na 1 ili 2 Mbit/s, na taj način prateći razvoj širokopojasnih tehnologija i usluga, budući da je brzina od 128 kbit/s objektivno postala premala za ispunjenje osnovnih potreba i zahtjeva korisnika širokopojasnih usluga. Unutar hrvatske Strategije širokopojasnog pristupa preporučeno je da se donjom granicom širokopojasnog pristupa smatra brzina od 2 Mbit/s.

S obzirom na najveće podržane brzine na širokopojasnim priključcima, a temeljem podjele koja je formalizirana unutar DAE-a, širokopojasni priključci podijeljeni su u tri skupine:

• osnovni (najveća podržana brzina manja od 30 Mbit/s),

• brzi (podržana brzina između 30-100 Mbit/s), te

• ultrabrzi priključci (podržana brzina iznad 100 Mbit/s).

Brze i ultrabrze priključke podržavaju samo pristupne mreže slijedeće (nove) generacije (eng. Next Generation Access network, NGA mreža). Širokopojasni priključci osnovnih brzina često se nazivaju i tradicionalnim širokopojasnim priključcima.

U svojoj rezoluciji od 12. rujna 2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje, vrijeme je za prelazak u višu brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane napredne Digitalne agende za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji širokopojasnim vezama koje omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava bude pretplaćeno na brzinu od 1 Gbit/s ili većom (Uredba EU br. 2832014).

11 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Iako se radi samo o preporuci Europskog parlamenta, evidentno je zaostajanje EU za ostalim globalnim ekonomijama u tom segmentu, stoga je veći broj EU zemalja već podignuo specifikacije za izgradnju svoje širokopojasne infrastrukture pa je za očekivati da će to dogoditi i u Hrvatskoj.

JLS na području Primorsko–goranska županije zahtijevaju izgradnju infrastrukture koja će biti jednostavno proširiva u budućnosti na brzine preporučene od strane Europskog parlamenta, u skladu sa time u četvrtom poglavlju se razmatraju samo tehnologije koje to omogućavaju.

Danas su usluge širokopojasnog pristupa, aplikacije i sadržaji značajan sastavni dio informacijskog društva, odnosno društva znanja koje sustavno gradimo.

Razvoj širokopojasnog pristupa pospješuje razvoj različitih vrsta usluga:

• informacijske usluge (novosti, šport, vrijeme, prometne informacije, zabava, zanimljivosti, lokalne informacije, elektronički programski vodič, itd.),

• komunikacijske usluge (trenutačno obavješćivanje, elektronička pošta, multimedijske poruke, videokonferencije, forumi, pričaonice, društvene mreže, itd.),

• audiovizualne usluge (internetska televizija (IPTV), video na zahtjev, osobni uređaj za video snimanje, audio na zahtjev, itd.),

• usluge za starije osobe i osobe s posebnim potrebama ("veza uživo", nadzor, itd.),

• e-obrazovanje, e-poslovanje (e-trgovina, e-bankarstvo), e-zdravstvo, e-uprava,

• zabavne usluge (igre, igre na sreću, interaktivni kvizovi, itd.),

• druge usluge.

Današnji razvoj ide u smjeru konvergencije svih oblika elektroničkih komunikacijskih usluga. Rezultat su konvergencije integrirane platforme za poslovanje, rad, obrazovanje i zabavu. Tablicom (Tablica 1-1) dan je orijentacijski pregled optimalnih brzina pri upotrebi pojedine vrste usluge ili aktivnosti.

Tablica 1-1 Orijentacijske optimalne brzine kod praktične uporabe Optimalna brzina Aktivnost (Mbit/s) Pregledavanje Interneta 0,5 Rad na daljinu 2 Videokonferencija dva korisnika 1

Prijenos (eng. streaming) filmova u DVD 2 (noviji kodeci) formatu 5 (MPEG2)

12 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Optimalna brzina Aktivnost (Mbit/s) Prijenos (eng. streaming) glazbe 0,5 Igranje igara u realnom vremenu 1 e-kupovima 0,5 e-bankarstvo 0,5 5 (SD format) Digitalna TV 6,5 (HD format) (ovisno o kodeku i broju istovremenih 20 (HD, MPEG2) prijema programa) 50 (4K, UHD) M2M (eng. Machine-to-machine) usluge 2

1.5.3 Očekivana mrežna arhitektura i potencijalne tehnologije

Usluge širokopojasnog pristupa mogu se pružati putem različitih elektroničkih komunikacijskih mreža.

Najznačajnije elektroničke komunikacijske mreže su:

• žične mreže:

• postojeće telefonske mreže (bakrene mreže),

o mreže nove generacije (svjetlovodne mreže),

o mreže kabelskih operatora (koaksijalne mreže),

o hibridne svjetlovodno-koaksijalne mreže.

o PLC i BPL mreže

• bežične mreže:

• GSM/GPRS/EDGE – pokretni sustavi druge generacije,

o UMTS/HSDPA/HSPA+ – pokretni sustavi treće generacije,

o LTE – pokretni sustav četvrte generacije,

o WiMAX – bežični pristup,

o satelitski širokopojasni pristup.

Širokopojasni pristup za samostalne male urede/kućne urede (eng. Small office Home office, SoHo) u osnovi se osigurava putem tehnologija xDSL i kabelskih tehnologija, kao i nekih alternativnih tehnologija (Wi-Fi, WiMAX, itd.). Za poslovne korisnike u pravilu se koriste

13 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

svjetlovodne pristupne mreže. Nove pristupne mreže u načelu se grade kao svjetlovodne mreže, bez obzira na vrstu krajnjih korisnika.

Brzi i ultrabrzi pristup zajednički se smatraju NGA pristupom. Smjernice za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža[7] pobliže identificiraju osnovne širokopojasne tehnologije, te se daju okvirni zahtjevi za NGA mreže uz navođenje nekih NGA tehnologija, redom:

• osnovnim širokopojasnim tehnologijama smatraju se, između ostalih, ADSL (ADSL2+), kabelske mreže s DOCSIS 2.0 standardom, UMTS (3G) pokretne mreže te pristup putem satelita;

• NGA mrežama smatraju se sve mreže koje se djelomično ili u potpunosti temelje na svjetlovodnim vlaknima, te mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama;

• NGA mreže moraju pružiti značajno bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream, uplink) u odnosu na osnovne širokopojasne tehnologije;

• NGA mrežama mogu se smatrati svjetlovodne mreže do kuće (eng. fiber-to-the-home – FTTH) ili do ruba (eng. fiber-to-the-curb - FTTC), napredne kabelske mreže (minimalno s DOCSIS 3.0 standardom), te određene napredne bežične mreže putem kojih je moguće pouzdano osigurati velike brzine.

• NGA mrežama za ultrabrzi pristup, putem kojih je moguće pouzdano osigurati brzine >od 100Mbit/s, po današnjem stanju tehnike mogu se smatrati:

• svjetlovodne mreže do kuće (eng. fiber-to-the-home – FTTH); o svjetlovodne mreže do kuće (eng. fiber-to-the-home – FTTH); o svjetlovodne mreže do ruba (eng. fiber-to-the-curb - FTTC) u kombinaciji sa naprednim kabelskim mrežama (minimalno s DOCSIS 3.0 standardom) ili VDSL, sa ograničenjem udaljenosti od kabineta (eng. curb) do krajnjeg korisnika maksimalno 1km i dovoljno malim brojem krajnjih korisnika na ukupnom vodu; o određene napredne bežične mreže u područjima niske gustoće naseljenosti, tj. s dovoljno malim brojem krajnjih korisnika na ukupnom vodu (eng. shared media) čime se osigurava dovoljan bežični kapacitet po korisniku

Tablica 1-2 prikazuje kategorizaciju tehnologija prema ostvarivim razinama pristupa. Navedeni su i prosječni rasponi brzina pristupa po krajnjem korisniku, s tim da su za tehnologije kod kojih

14 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

se pristupni kapaciteti dijele na više krajnjih korisnika, navedeni ukupni prosječni kapaciteti s uobičajenim vrijednostima broja korisnika koji dijele taj kapacitet.

Kod bežičnih mreža broj korisnika koji dijele pristupne kapacitete u praksi ima velike varijacije, ovisno o geodemografskim obilježjima područja koje je pokriveno baznim stanicama (gustoći naseljenosti) i općenitim tehničkim postavkama bežične mreže, odnosno gustoći baznih stanica na određenom području i prometnom opterećenju.

Tablica 1-2 Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa

Prosječne brzine za Prosječne brzine za Tehnologija (tržišni dolazni/silazni smjer odlazni/uzlazni Standard nazivi) (eng. downstream, smjer (eng.

downlink) upstream, uplink)

OSNOVNI BRZI ULTRABRZI

ADSL (DSL) ITU-T G.992 2-20 Mbit/s 256-768 kbit/s •

VDSL (FTTC) ITU-T G.993 55 Mbit/s 3 Mbit/s •

VDSL-2 (FTTC) ITU-T G.993.5 100 Mbit/s 40 Mbit/s • 2488 Mbit/s dijeljeno 1244 Mbit/s dijeljeno GPON (FTTH P2MP) ITU-T G.984 • (do 64 korisnika) (do 64 korisnika) 9953 Mbit/s dijeljeno 2488 Mbit/s dijeljeno 10G-PON (XG-PON) ITU-T G.987 • (do 128 korisnika) (do 128 korisnika) FTTH P2P IEEE 802.3 ah 1000 Mbit/s 1000 Mbit/s • Kabelski pristup DOCSIS 2.0 56-445 Mbit/s 31-123 Mbit/s dijeljeno (100-200 dijeljeno (100-200 • (DOCSIS, HFC) (ITU-T J.122) korisnika) korisnika) 31-246 Mbit/s Kabelski pristup DOCSIS 3.0 1.029 Mbit/s dijeljeno dijeljeno (100-200 • (DOCSIS, HFC) (ITU-T J.222) (100-200 korisnika) korisnika) 1,4-5,7 Mbit/s 14-21 Mbit/s dijeljeno UMTS/HSPA (3G) IMT-2000 dijeljeno (po baznoj • (po baznoj stanici) stanici) 100 Mbit/s dijeljeno 50 Mbit/s dijeljeno LTE (4G) IMT Advanced • (po baznoj stanici) (po baznoj stanici) 21 Mbit/s dijeljeno 7 Mbit/s dijeljeno (po WiMAX IEEE 802.16 • (po baznoj stanici) baznoj stanici) S-DOCSIS, 1-40 Mbit/s dijeljeno 1-6 Mbit/s dijeljeno Satelitski pristup vlast. standardi • (100-4.000 korisnika) (100-4.000 korisnika) proizvođača U tablici su navedene bruto brzine. Kod xDSL tehnologija su navedene brzine tipično dostupne na vrlo kratkim udaljenostima i izrazito ovise kvaliteti kabelske infrastrukture.

Iz tablice (Tablica 1-2) je vidljivo da različite tehnologije omogućavaju širokopojasne brzine različitih brzina i kvaliteta. Svaka tehnologija ima svoje specifične prednosti i nedostatke. Ipak zadovoljenje najviših brzina u dolaznom i odlaznom smjeru na dovoljnim udaljenostima (više od 1 km) od centralnih čvorišta mreža omogućava isključivo svjetlovodna tehnologija.

15 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Uz fizičko povezivanje korisnika, neophodno je povezivanje na logičkoj razini radi usmjeravanja usluga, signalizacije, kontrole, sigurnosti, te integracije različitih tehnologija.

Integracijom klasičnih podatkovnih mreža, koje se temelje na IP (eng. Internet Protocol) protokolu, s drugim korisničkim komunikacijskim mrežama i sučeljima stvaraju se nove potrebe i zahtjevi u odnosu na mrežni protokol IP, koje sadašnja inačica IPv4 ne može zadovoljiti. Primjerice, broj internetskih korisnika putem pokretnih komunikacijskih mreža značajno se povećava zbog velike ekspanzije pokretnih uređaja nove generacije (PDA, MDA, prijenosnici, tableti itd.). Budući da protokol IPv4 ne može više udovoljiti zahtjevima za sve većim brojem internetskih korisnika, zbog svoje ograničenosti u adresiranju (IPv4 adresni prostor omogućuje oko 4,2 milijarde IP adresa), nedostatak adresnog prostora djelotvorno će se riješiti primjenom protokola IPv6. Količina raspoloživih (slobodnih) IPv4 adresa iscrpljena je u 2012. godini, te je nužno pripremiti i poticati plan migracije na protokol IPv6, u skladu s odlukama nadležnih europskih i međunarodnih tijela [8] [9].

Arhitektura temeljena na višestrukim svjetlovodnim vlaknima omogućava potpunu neovisnost tražitelja pristupa u pružanju brzih širokopojasnih usluga, pa stoga potiče dugoročno održivo tržišno natjecanje. Osim toga, NGA mreža temeljena na višestrukim svjetlovodnim vlaknima podržava topologiju ‘od točke do točke’ (eng. point-to-point) kao i ‘od točke do više točaka’ (eng. point-to-multipoint), pa je dakle neutralna u pogledu tehnologije.

1.5.4 Otvorena širokopojasna mreža

Otvorenost elektroničkih komunikacijskih mreža znači, da svi operatori i davatelji usluga elektroničkih komunikacijskih imaju omogućen ulaz u mrežu i da lako preko mreže ponude svoje usluge svim krajnjim korisnicima mreže. Pri tome moraju biti osigurani za sve jednaki uvjeti, u skladu s odredbama Zakona, Pravilnika i Direktivama EU.

S obzirom na oblik financiranja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija razlikujemo tržišnu (komercijalnu) mrežu i mrežu izgrađenu djelomično ili u cjelini javnim sredstvima. Tržišnu mrežu grade operatori elektroničkih komunikacija s vlastitim sredstvima a kapacitete i usluge na svojim mrežama nude na tržištu na komercijalnoj osnovi, pri čemu mogu ostvariti dobit. Javnim sredstvima izgrađene mreže grade se pomoću gradskih/općinskih, državnih i sredstvima europskih fondova. Operatori takvih mreža na ponuđene kapacitete ne smiju ostvarivati prekomjerni dobitak čija vrijednost je određena od strane nacionalne regulatorne agencije. Javna sredstva za izgradnju je dozvoljeno upotrijebiti samo tamo, gdje dokazano, nema tržišnog interesa.

16 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

1.5.5 Okvirni pregled troškova implementacije pojedinih tehnologija

Tablica 1-3 daje pregled okvirnih troškova izvedbe širokopojasnih priključaka putem pojedinih tehnologija, odnosno jediničnih troškova po korisniku koji je pokriven širokopojasnom infrastrukturom.

Tablica 1-3 Pregled raspona investicijskih troškova izvedbe priključaka po tehnologijama Raspon investicijskih Tehnologija troškova po Napomena (tržišni nazivi) izvedenom priključku1 ADSL Obuhvaća troškove uspostave odgovarajućeg infrastrukturnog 100 - 300 EUR prostora za smještaj DSLAM-ova, kao i nabavku DSLAM- (DSL) ova.

VDSL Obuhvaća troškove uspostave novog čvora (kabineta), te 200 – 500 EUR izvedbu svjetlovodne veze do kabineta (FTTC), uključujući i (FTTC) izgradnju kabelske kanalizacije.

GPON Troškovi uključuju i izgradnju kabelske kanalizacije. Raspon 500 – 1.300 EUR troškova od gusto naseljenih područja do rijetko naseljenih (FTTH P2MP) područja. Troškovi uključuju i izgradnju kabelske kanalizacije. Raspon FTTH P2P 600 – 1.500 EUR troškova od gusto naseljenih područja do rijetko naseljenih područja.

Obuhvaća troškove uspostave HFC čvora, te izvedbu Kabelski pristup svjetlovodne veze do HFC čvora, uključujući i izgradnju 400 – 600 EUR kabelske kanalizacije. Nisu obuhvaćeni troškovi izgradnje (DOCSIS, HFC) kabelske mreže u završnom pristupnom segmentu (razvod do krajnjih korisnika).

UMTS/HSPA Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskih stupova. Raspon 200 – 1.000 EUR troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno (3G) frekvencijsko područje.

LTE Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskog stupa. Raspon 200 – 1.200 EUR troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno (4G) frekvencijsko područje. Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskog stupa. Raspon WiMAX 300 – 1.200 EUR troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno frekvencijsko područje.

Iznosi se odnose na maloprodajne potpore krajnjim korisnicima na račun inicijalnih troškova instalacije i Satelitski pristup 1.000 - 2.500 EUR2 redovitih mjesečnih troškova u razdoblju do 5 godina, sa svrhom da maloprodajni troškovi korisnika budu usporedivi s istovrsnim troškovima u ostalim dijelovima Hrvatske.

1 Unutar raspona jediničnih troškova nisu prikazani troškovi za najrjeđe naseljena područja Hrvatske (naselja s manje od 50 stanovnika).

2 Trošak nije izravno usporediv s jediničnim troškovima za ostale tehnologije, vidi napomenu uz satelitski pristup.

Potrebno je naglasiti da su navedeni rasponi troškova isključivo indikativne naravi, te da realni troškovi implementacije pojedinih tehnologija ovise o brojnim čimbenicima, između ostalog, gustoći naseljenosti, reljefnim karakteristikama područja i radnom frekvencijskom području

17 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

(kod bežičnih tehnologija) te mogućnosti iskorištenja postojeće linijske infrastrukture. Pri tome postojeća linijska infrastruktura obuhvaća kabelsku kanalizaciju i stupove elektroenergetske mreže kod nepokretnih tehnologija, odnosno antenske stupove kod bežičnih tehnologija.

1.5.6 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni iskorak)

Tablica 1-4 daje prikaz minimalnih brzina NGA širokopojasnog pristupa koje moraju biti podržane na mrežama izgrađenim uz potpore u sklopu Okvirnog programa. Navedene minimalne brzine predstavljaju zahtjev u pogledu ostvarenja značajnog iskoraka, koji mora biti ispunjen na svim NGA mrežama koje će se graditi u sklopu Okvirnog programa

Tablica 1-4 Minimalne brzine na NGA mrežama izgrađenim unutar Okvirnog programa

Zahtjev u pogledu ostvarenja značajnog iskoraka s obzirom na minimalne brzine prema korisniku (download) i od korisnika (upload)

Brzina prema korisniku (download) 40 Mbit/s Brzina od korisnika (upload) 5 Mbit/s Buduće potrebe korisnika JLS-ova Konzorcija zahtijevaju minimalne brzine u skladu sa ciljevima Digitalne agende za Europu i analizi potreba opisanih u poglavlju 4.1 i 4.2.

Buduća širokopojasna mrežna infrastruktura u JLS-ovima Konzorcija mora osigurati značajni iskorak u kvaliteti i kapacitetima brzina prijenosa na cijelom području Konzorcija i za sve vrste korisnika. Pasivna infrastruktura mora biti nadogradiva kako bi već u kratkoročnom razdoblju od 5 godina nakon izgradnje ponuditelji usluga mogli svim krajnjim korisnicima omogućiti kapacitete prijenosa od najmanje 100 Mbit/s, a za 50% korisnika 1 Gbit/s.

1.5.7 Otvorenost mreža i veleprodajni pristup

S obzirom da se širokopojasne mreže u projektima iz Okvirnog programa grade uz državne potpore, kojima se daje prednost jednom operatoru na tržištu, tj. izravnom korisniku potpora, od izuzetne je važnosti osigurati ravnopravni veleprodajni pristup širokopojasnoj infrastrukturi za sve ostale operatore koji su prisutni na tržištu i koji zatraže takav pristup. Osim očuvanja tržišne kompetitivnosti operatora, time se osigurava i mogućnost izbora više davatelja usluga za krajnje korisnike.

Usporedno s postojećim vrstama veleprodajnog pristupa koje su propisane od strane regulatora na tržištu elektroničkih komunikacija, a koje u pravilu treba slijediti i unutar projekata iz Okvirnog programa, prema čl. 78g, 78h i 80a smjernica za primjenu pravila državnih potpora

18 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža u projektima je poželjno implementirati i širi skup veleprodajnih obveza, odnosno točaka pristupa mreži koja je građena uz poticaje.

Propisani veleprodajni uvjeti pristupa odnose se na svu novoizgrađenu infrastrukturu u sklopu projekta, na postojeću infrastrukturu koja se koristi u projektu te na sve ostale dijelove mreže koji su povezani s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koji su funkcionalno nužni za pružanje zahtijevanih veleprodajnih usluga1.

Tablica 1-5 daje popis mogućih veleprodajnih proizvoda pristupa infrastrukturi, odnosno dijelovima mreže, razvrstanih po pristupnim tehnologijama pri čemu ponuditelj definira okvir njegove ponude u skladu sa poslovnim nacrtom.

Tablica 1-5 Mogući veleprodajni proizvodi (pristupne točke) po tehnologijama Pristup Pristup Pristup Pristup kabelskoj Pristup Tehnologija (tržišni neaktivnim izdvojenim izdvojenim Bitstream kanalizaciji/ antenskim nazivi) vlaknima lokalnim lokalnim pristup nadzemnoj stupovima (dark fiber) potpetljama petljama mreži ADSL (DSL) • • VDSL (FTTC) • • • • GPON (FTTH P2MP) • • • •

ZIČNE FTTH P2P • • • • Kabelski pristup (DOCSIS, HFC) • • • UMTS/HSPA

(3G) • •

LTE (4G) • • WiMAX BEŽIČNE • • Satelitski pristup •

1 Npr. postojeći dijelovi agregacijske i jezgrene mreže operatora u investicijskom modelu A koji su potrebni za pružanje bitstream usluga na višim hijerarhijskim razinama

19 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

2 OPIS PROJEKTA

2.1 Definiranje nositelja projekta (NP)

Radi alokacije primjerenih administrativnih, operativnih i stručnih kapaciteta, ulogu nositelja projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Konzorcija preuzima Grad Novi Vinodolski. Podaci o nositelju projekta (NP)

Tablica 2-1 Podaci o nositelju projekta (NP)

Naručitelj: Grad Novi Vinodolski

Adresa: Trg Vinodolskog zakona 1, 51250 Novi Vinodolski

OIB: 40046437733

Telefon: +385 051 554 360

Fax: +385 51 554 374

E-mail: [email protected]

Web stranica: http://www.novi-vinodolski.hr/

Odgovorna osoba: Velimir Piškulić, dipl.oecc., gradonačelnik

Potpis:

Pečat:

20 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

2.2 Prostorni obuhvat projekta

Prostorni obuhvat projekta definiran ovim planom obuhvaća sve jedinice lokalne samouprave članice Konzorcija sa svim pripadajućim naseljima, kao što je prikazano na slici (Slika 2-1).

Slika 2-1 Prostorni obuhvat projekta

21 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

2.3 Ciljevi projekta

Projekt slijedi glavni cilj i posebne ciljeve Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj.

Glavni cilj je stvaranje preduvjeta za ubrzani razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu i uslugama za koje su potrebne velike brzine pristupa, kao temelja koji će omogućiti daljnji razvoj informacijskog društva i društva znanja, uz osiguranje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa pod jednakim uvjetima na cijelom području RH.

Posebni ciljevi su osiguranje djelotvornog tržišnog natjecanja i osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa Internetu.

Tablica 2-2 prikazuje ciljane vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa, kako ga definiraju DAE i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj.

Tablica 2-2 Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020 Ostvaren je opće pokrivenosti širokopojasnim 100 % (≥ 30 Mbit/s) pristupom minimalne brzine. DAE % kućanstava koja koriste širokopojasni Barem 50 % (≥ 100 Mbit/s) pristup minimalne brzine.

Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020 Udjel priključaka širokopojasnog pristupa Strategija internetu putem nepokretne mreže velikih 80 % (≥ 30 Mbit/s) širokopojasnog brzina (30 Mbit/s) u ukupnom broju pristupa Udjelnepokretnih kućanstava širokopojasnih koja koriste priključaka ultrabrzi 50 % (≥ 100 Mbit/s) nepokretni širokopojasni pristup (100 Mbit/s)

22 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 2-3 prikazuje mjerljive ciljeve projekta, definirane na temelju glavnog cilja projekta, koji su usklađeni sa strateškim dokumentima i to po kategorijama korisnika.

Tablica 2-3 Mjerljivi ciljevi projekta na području Konzorcija do kraja 2023 Potrebna Manji i srednji Javne ustanove Cilj pristupna Domaćinstva poslovni i veći poslovni brzina subjekti subjekti ≥ 40 Mbit/s Ostvarenje opće (brzina prema pokrivenosti/dostupnosti korisniku) 100% 100% 100% širokopojasnim pristupom ≥ 5 Mbit/s minimalne brzine (brzina od korisnika) % korisnika s mogućnošću ugovaranja širokopojasnog ≥ 100 Mbit/s 70% 100% 100% pristupa minimalne brzine

Ciljevi definirani u tablici (Tablica 2-3) su u potpunosti usklađeni sa ciljevima definiranim u DAE i Strategiji širokopojasnog pristupa Republike Hrvatske.

3 DETALJNA ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI

U okviru ovog poglavlja dana je detaljna analiza demografskih, socijalnih i gospodarskih koristi koje projekt donosi za svaku pojedinu JLS članicu Konzorcija.

3.1 Analiza socio-ekonomskog stanja Grada Novog Vinodolskog [10]

U suvremenim uvjetima razvijena širokopojasna infrastruktura utječe na unaprjeđenje civilnog društva i poslovnog okruženja u jedinicama lokalne samouprave te predstavlja jedan od temeljnih preduvjeta za učinkovitije korištenje lokalnih resursa i aktiviranje razvojnih potencijala. U tom smislu, potrebno je mogućnosti primjene širokopojasne mreže kao razvojnog alata i katalizatora sagledati s aspekta prirodnih, demografskih i gospodarskih obilježja razmatranog područja. Rukovodeći se takvim pristupom, u okviru prvog dijela analize predstavljeni su osnovni podaci o zemljopisnom i prometnom položaju Grada Novog Vinodolskog te njegovim prirodnim i proizvedenim (antropogenim) resursima, a posebna pozornost posvećena je utvrđivanju demografskih i gospodarskih prilika na području Grada. U drugom dijelu analizirani su i prikazani stavovi te preferencije potencijalnih korisnika širokopojasnih usluga, temeljem provedenog terenskog anketnog istraživanja.

23 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.1.1 Opći podaci

Područje Grada Novog Vinodolskog nalazi se u sastavu Primorsko-goranske županije, u njezinom jugoistočnom dijelu (Slika 3-1). Grad administrativno graniči s općinama Baška, Mrkopalj, Vinodolska Općina, Vrbnik te Gradom Crikvenicom u Primorsko–goranskoj županiji, a u Ličko-senjskoj s područjem Grada Ogulina, Općine Brinje i Grada Senja. Administrativno područje Grada obuhvaća dvadeset statističkih naselja. To su, pored samog naselja Novi Vinodolski: Bater, Bile, Breze, Crno, Donji Zagon, Drinak, Gornji Zagon, Jakov polje, Javorje, Klenovica, Krmpotske Vodice, Ledenice, Luka Krmpotska, Podmelnik, Povile, Ruševo Krmpotsko, Sibinj Krmpotski, Smokvica Krmpotska i Zabukovac. Od toga su nenaseljena naselja Krmpotske Vodice, Podmelnik i Zabukovac. Naselje Novi Vinodolski administrativno je središte Grada i jedina urbana cjelina. Grad ujedno sačinjavaju i tri katastarske općine: K.O. Novi, K.O. Ledenice i K.O. Krmpote.2. (Slika 3-1).

Slika 3-1 Položaj Grada Novog Vinodolskog u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

2 Strategija razvoja Grada Novog Vinodolskog 2015. – 2020. (Nacrt), iDEO PLAN, Pula, 2015.

24 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Površina Grada Novog Vinodolskog, prema katastarskim podacima, iznosi 265,08 km², što predstavlja 7,37% prostora Primorsko-goranske županije, i po tom kriteriju Grad je četvrta najveća teritorijalno-administrativna jedinica u Županiji.3

Slika 3-2 Makrolokacija Grada Novog Vinodolskog (Izvor: DGU)

3.1.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad ima 5.113 stanovnika te prosječnu gustoću naseljenosti od 19,29 stanovnika po km², što je znatno ispod prosjeka Primorsko-goranske županije (85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4 stanovnika/km²). Uz relativno nisku gustoću naseljenosti na prostoru Novog Vinodolskog postoji i značajna neravnomjernost u distribuciji stanovništva, pri čemu je većina koncentrirana u naselju Novi Vinodolski (78,33%) dok u drugim naseljima koncentracija stanovništva ne prelazi 6%.4

U posljednjih 30 godina na području Grada zabilježeni su pozitivni ukupni populacijski trendovi, što je suprotno demografskoj dinamici na razini države. U 2011. godini na

3 Strategija razvoja Grada Novog Vinodolskog 2015. – 2020. (Nacrt), iDEO PLAN, Pula, 2015. 3 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. godine.

25 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

administrativnom području Novog Vinodolskog popisano je 12,5% više stanovnika u odnosu na 1981. godinu, dok je istovremeno broj stanovnika Republike Hrvatske bio manji za 6,8%.

Istovremeno, u posljednjem međupopisnom razdoblju na području Grada Novog Vinodolskog evidentiran je pad broja stanovnika od 3,2%, a takva negativna populacijska dinamika sličnim je intenzitetom prisutna i na razini Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske (Tablica 3-1).

Tablica 3-1 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Gradu Novom Vinodolskom 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.)

Broj stanovnika Broj kućanstava Administrativna jedinica Indeks Indeks 2001. 2011. 2001. 2011. 2011./2001. 2011./2001. Grad Novi 5.282 5.113 96,8 1.906 2.057 107,9 Vinodolski RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8 PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3 Iz analize dobne strukture stanovništva proizlazi da Grad Novi Vinodolski ima manji udio mlađeg i primarnog te znatno veći udio starijeg stanovništva u odnosu na Primorsko-goransku županiju te se u isto vrijeme bilježe negativni trendovi u strukturnoj dinamici dobnih kontingenata (Tablica 3-2).

Tablica 3-2 Dobna struktura stanovništva Grada Novog Vinodolskog i Primorsko- goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) Grad Novi PGŽ Dobni Vinodolski razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%) 0-4 167 3,27 12.518 4,23 5-9 201 3,93 11.761 3,97 10-14 253 4,95 12.688 4,28 15-19 262 5,12 13.792 4,66 20-24 304 5,95 16.780 5,67 25-29 299 5,85 20.121 6,79 30-34 316 6,18 21.370 7,21 35-39 300 5,87 19.565 6,61 40-44 309 6,04 19.268 6,51 45-49 349 6,83 21.121 7,13 50-54 407 7,96 23.607 7,97 55-59 452 8,84 24.773 8,36 60-64 455 8,90 22.827 7,71

26 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Grad Novi PGŽ Dobni Vinodolski razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%) 65-69 281 5,50 14.283 4,82 70-74 324 6,34 15.879 5,36 75-79 239 4,67 13.081 4,42 80-84 119 2,33 7.905 2,67 85-89 62 1,21 3.811 1,29 90-94 12 0,23 825 0,28 95 i više 2 0,04 220 0,07 Ukupno 5,113 100 296.195 100

U Novom Vinodolskom je udio dobnih skupina od 0 do 14 godine u ukupnom broju stanovnika za 0,33 postotnih bodova manji u odnosu na Županiju dok je udio stanovnika od 55 na više godina veći za značajnih 3,08 postotnih bodova. Na području Grada sve više do izražaja dolazi proces starenja stanovništva. U odnosu na 2001. godinu smanjuje se udio mlađih dobnih skupina (0-19 godina) uz istodobno povećanje udjela starijih dobnih skupina stanovništva. Najveće povećanje udjela prisutno je u dobnim skupinama od 55 do 59 godina te od 60 do 64 godine, što ima značajne implikacije za buduća kretanja na lokalnom tržištu rada.5 Tome u prilog govore i demografski pokazatelji starenja stanovništva (Tablica 3-3).

Tablica 3-3 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Grada Novog Vinodolskog, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) Grad Novi Pokazatelj PGŽ RH Vinodolski Koeficijent starosti6 29,2 % 26,6 % 24,1 % Indeks starenja7 169,2 % 155,3 % 115,0 % Prosječna starost stanovništva 44,8 g. 43,9 g. 41,7 g.

5 U 2011. godini odnosu na 2001. godinu zabilježene su sljedeće promjene u starosnoj strukturi stanovništva Grada Novog Vinodolskog: smanjenje udjela dobne skupine 0-14 godina za 4,34 postotnih bodova, povećanje udjela dobnih skupina u primarnom kontingentu stanovništva (od 25 do 49 godine za 4,26 postotna boda kao i povećanje udjela dobne skupine 60-64 godine za 2,01 postotnih bodova (Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.). 6 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 7 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.

27 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Iz tablice se može zaključiti kako su vrijednosti odabranih pokazatelja nepovoljne u odnosu na Županijski prosjek te se istovremeno bilježi i značajno negativno odstupanje od nacionalnog prosjeka. Uočeni trendovi dugoročno mogu postati bitan ograničavajući faktor gospodarskog ali i ukupnog društvenog razvoja Grada Novog Vinodolskog, stoga nositelji odlučivanja moraju stvoriti poticajne uvjete za revitalizaciju lokalne demografske slike. Ulaganja u izgradnju širokopojasne infrastrukture, između ostalog, otvaraju brojne obrazovne i poslovne prilike za lokalno stanovništvo (npr. cjeloživotno obrazovanje, rad na daljinu, korištenje širokog spektra elektroničkih usluga u domeni javnog sektora, zdravstva i sl.) koje mogu pozitivno utjecati na povećanje kvalitete života, usporavanje regresivnih demografskih kretanja te potaknuti zadržavanje mlađih i propulzivnih dobnih kontingenata kao i dodatno doseljavanje radno sposobnog stanovništva.

U usporedbi s Primorsko-goranskom županijom Grad Novi Vinodolski trenutno karakterizira i manje povoljna obrazovna struktura stanovništva (Tablica 3-4)

Najveći udio stanovništva, kako na razini Grada tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja (srednja škola), s tim da Grad ima za 2,48 postotnih bodova veći udio stanovništva sa završenom srednjom školom. U Gradu je, međutim, primjetan i zaostatak u segmentu visokoobrazovanog stanovništva: 15,18% stanovništva starijeg od 15 godina ima neki oblik tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-goranskoj županiji udio tog obrazovnog kontingenta 20,07%.

28 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-4 Obrazovna struktura stanovništva Grada Novog Vinodolskog i Primorsko–goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

1 -3 4 -7 razreda Visoko obrazovanje Grad/ Bez razreda Osnovna Srednja Ukupno osnovne Nepoznato Županija škole osnovne škola škola Stručni Sveučilišni Doktorat škole Svega škole studij studij znanosti Novi 4.492 28 20 273 780 2.705 682 291 385 6 4 Vinodolski PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602

% PGŽ-a 1,73% 1,62% 1,81% 2,52% 1,80% 1,81% 1,31% 1,53% 1,20% 0,61% 0,66%

29 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Negativna dinamika starosne strukture u dugom roku ističe se kao glavni demografski problem Grada Novog Vinodolskog dok je iz obrazovne strukture stanovništva razvidno da Grad trenutno raspolaže značajnim udjelom sekundarno obrazovane radne snage, što je u razvojnoj perspektivi pozitivna pojava. Prisutnost napredne širokopojasne infrastrukture predstavlja nužnu pretpostavku za intenzivnije korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje su bitan čimbenik kontinuiranog razvoja ljudskih potencijala i učinkovitijeg aktiviranja postojećih srednje i visokoobrazovanih kadrova u lokalnom gospodarstvu. Ulaganjem u širokopojasnu mrežu utjecalo bi se na usporavanje „odljeva mozgova“ i unaprjeđenje trenutne obrazovne strukture stanovništva, a navedeni se učinci dugoročno mogu pozitivno odraziti na društvene i gospodarske razvojne perspektive Grada.

3.1.3 Gospodarstvo

Stanje u lokalnom gospodarstvu ocijenjeno je temeljem financijskih rezultata aktivnih poslovnih subjekata (obveznika poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Grada Novog Vinodolskog. Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na osnovi službenih statistika Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su po gospodarskim djelatnostima, sukladno važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti8 (NKD 2007.).

8 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela.

30 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-5 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Novog Vinodolskog u 2011. i 2013. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi NKD 2007 2011. % 2014. % Indeks 2014./2011. 2011. % 2014. % Indeks 2014./2011. A. 46.445.052 20,44% 24.303.456 17,69% 52,33 46.764.396 12,83% 24.111.362 13,71% 51,56 B. C. 23.317.489 10,26% 17.947.630 13,06% 76,97 22.937.835 6,29% 21.064.601 11,97% 91,83 D. 290.590 0,13% 241.020 0,18% 82,94 261.786 0,07% 221.686 0,13% 84,68 E. 46.438.381 20,44% 41.847.927 30,45% 90,11 48.231.497 13,23% 44.222.225 25,14% 91,69 F. 12.120.104 5,33% 15.240.028 11,09% 125,74 12.864.818 3,53% 14.558.377 8,28% 113,16 G. 28.030.927 12,34% 21.214.890 15,44% 75,68 87.812.370 24,09% 34.900.626 19,84% 39,74 H. 143.852 0,06% 421.474 0,31% 292,99 286.142 0,08% 440.659 0,25% 154,00 I. 48.641.613 21,41% 2.305.517 1,68% 4,74 123.630.638 33,91% 22.399.702 12,73% 18,12 J. 580.592 0,26% 754.082 0,55% 129,88 562.661 0,15% 747.333 0,42% 132,82 K. 556.937 0,25% 753.818 0,55% 135,35 454.437 0,12% 604.305 0,34% 132,98 L. 185.647 0,08% 11.622 0,01% 6,26 374.670 0,10% 13.042 0,01% 3,48 M. 1.780.027 0,78% 1.821.220 1,33% 102,31 1.585.908 0,44% 1.971.472 1,12% 124,31 N. 17.295.036 7,61% 8.082.177 5,88% 46,73 17.218.868 4,72% 8.191.439 4,66% 47,57 O. P. Q. R. 1.032.042 0,45% 2.071.804 1,51% 200,75 1.215.047 0,33% 2.113.368 1,20% 173,93 S. 349.704 0,15% 406.769 0,30% 116,32 339.013 0,09% 370.607 0,21% 109,32 Ukupno: 227.207.993 100,00% 137.423.434 100,00% 60,48 364.540.086 100,00% 175.930.804 100,00% 48,26

31 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Prema podacima FINA-e (Tablica 3-5), poduzetnici Grada Novog Vinodolskog, njih ukupno 102, ostvarili su u 2014. godini ukupne prihode u iznosu od 137,4 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 39,52% (ili 89,8 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu. Tako značajnom padu prihoda poslovanja najviše su pridonijela negativna kretanja u djelatnostima: I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, sa zabilježenom prosječnom godišnjom stopom pada prihoda od 63,81% (i ukupnim padom od 46,34 milijuna kuna), A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, s prosječnom godišnjom stopom pada prihoda od 19,42% (uz pad prihoda od 22,14 milijuna kuna) te N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti čiji su ukupno ostvareni prihodi u razdoblju 2011.-2014. padali po prosječnoj godišnjoj stopi od 22,40% (uz ukupni pad prihoda od 9,21 milijuna kuna). Navedene djelatnosti, uz trenutno dominantnu djelatnost E – Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, C – Prerađivačka industrija i F – Građevinarstvo prevladavaju u strukturi ukupno ostvarenih prihoda u 2014. godini, zajedničkim udjelom od 87,72%, stoga se iste mogu smatrati okosnicama lokalnog gospodarstva.).

Za negativne poslovne rezultate gospodarskih subjekata na području Grada Novog Vinodolskog, osim dugotrajne gospodarske krize na nacionalnoj razini, zaslužno je i nedovoljno diversificirano lokalno gospodarstvo, koje je stjecajem okolnosti oslonjeno na nekoliko značajnijih gospodarskih subjekata u turizmu, poljoprivredi i komunalnim djelatnostima, pa se negativni rezultati poslovanja istih značajno odražavaju na izvedbu cjelokupnog lokalnog gospodarstva. U promatranom razdoblju, a pod utjecajem generalnih recesijskih kretanja, utvrđena je izražena korekcija u strukturi ostvarenih prihoda lokalne ekonomije. U djelatnosti I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, koja je 2011. godine predstavljala najznačajniju pojedinačnu djelatnost Grada, došlo je do smanjenja udjela u ukupnim prihodima za visokih 19,73 postotnih bodova, kao i u djelatnosti A – Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo koja je smanjila svoj udjel za 2,76 postotna boda, ponajviše u korist sljedećih djelatnosti: E – Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša koja bilježi najviši pojedinačni porast udjela, od 10,01 postotnih bodova, F – Građevinarstvo (s ostvarenim povećanjem udjela od 5,76 postotnih bodova), G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (s ostvarenim povećanjem udjela od 3,10 postotnih bodova) i C – Prerađivačka industrija koja je povećala udjel u ukupnim prihodima lokalnog poduzetništva za 2,80 postotnih bodova.

32 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

U 2014. godini u odnosu na 2011. godinu, evidentiran je i značajan pad ukupno ostvarenih rashoda poduzetnika sa sjedištem na području Grada, od 51,74% odnosno 188,61 milijuna kuna u apsolutnom iznosu. Smanjenju ukupnih rashoda najviše su pridonijele djelatnosti I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, G – Trgovina na veliko i malo, A – Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo, N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti i E – Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, koje 2014. godine u strukturi ukupnih rashoda poslovanja poduzetnika bilježe zajednički udio od 76,07%.

U promatranom razdoblju, uslijed usporavanja poslovnih aktivnosti i provedenog restrukturiranja u pojedinim djelatnostima, ukupni rashodi poslovnog sektora smanjivali su se izraženijom dinamikom u odnosu na prihode, što je rezultiralo povećanjem agregatne ekonomičnosti poslovanja za 25,3% te smanjenjem negativnog konsolidiranog financijskog rezultata (neto gubitka prije oporezivanja) za 71,9% (ili 98,8 milijuna kuna) u odnosu na rezultate iz 2011. godine.

Financijski pokazatelji poslovanja ilustriraju slabljenje lokalnog gospodarstva i provedenu troškovnu konsolidaciju poslovanja, a na to upućuje i značajan pad broja zaposlenih od 46,75%, unatoč povećanju broja poslovnih subjekata za 15,9% u promatranom razdoblju (Tablica 3-6).

U 2014. godini najveći udio u zaposlenosti imale su djelatnosti E – Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (39,67%), F – Građevinarstvo (15,02%), A – Poljoprivreda ribarstvo i šumarstvo i C – Prerađivačka industrija (podjednakim udjelom od 10,33%).9 Potrebno je istaknuti i to da je do najvećeg pada zaposlenosti u odnosu na 2011. godinu došlo u djelatnosti I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (-93,1%) a do najvećeg rasta u djelatnosti F – Građevinarstvo (+25,5%). Osim toga, zabilježen je značajan rast zaposlenosti od 25% u djelatnosti M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, što je vrlo pozitivan trend s aspekta potencijala za prihvat naprednih širokopojasnih usluga.

Navedene djelatnosti, uz djelatnost G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala i N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti prevladavale su i u ukupnom

9 U 2014. godini broj zaposlenih u djelatnosti E – Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša smanjio se za 2,31%, u djelatnosti C – Prerađivačka industrija za 6,4% u odnosu na stanje 2011. godine dok je u djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala u promatranom razdoblju zabilježen rast broja zaposlenih od 3,03%.

33 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

broju aktivnih trgovačkih društava sa sjedištem na području Grada Novog Vinodolskog, zajedničkim udjelom od 87,3% u 2014. godini.

Detaljnijim pregledom lokalne poslovne demografije (Tablica 3-6) vidljivo je da je 2014. godine relativno najveći broj aktivnih poduzeća prisutan u djelatnosti F – Građevinarstvo s udjelom od 20,6%, dok je na drugom mjestu djelatnost G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 18,63% aktivnih trgovačkih društava. Osim toga, pozitivno se ističe i djelatnost M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa zabilježenim udjelom od 7,84%.

34 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-6 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Grada Novog Vinodolskog u 2011. i 2013. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e)

Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih Djelatnost NKD 2007 Indeks Indeks 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. A. 3 3,41% 4 3,92% 133,33 62 7,75% 44 10,33% 70,97 B. C. 10 11,36% 11 10,78% 110,00 47 5,88% 44 10,33% 93,62 D. 1 1,14% 1 0,98% 100,00 2 0,25% 2 0,47% 100,00 E. 2 2,27% 2 1,96% 100,00 173 21,63% 169 39,67% 97,69 F. 14 15,91% 21 20,59% 150,00 51 6,38% 64 15,02% 125,49 G. 19 21,59% 19 18,63% 100,00 33 4,13% 34 7,98% 103,03 H. 2 2,27% 2 1,96% 100,00 2 0,25% 2 0,47% 100,00 I. 13 14,77% 10 9,80% 76,92 360 45,00% 25 5,87% 6,94 J. 3 3,41% 3 2,94% 100,00 2 0,25% 1 0,23% 50,00 K. 1 1,14% 1 0,98% 100,00 2 0,25% 2 0,47% 100,00 L. 1 1,14% 1 0,98% 100,00 0 0,00% 0 0,00% - M. 6 6,82% 8 7,84% 133,33 8 1,00% 10 2,35% 125,00 N. 10 11,36% 14 13,73% 140,00 52 6,50% 22 5,16% 42,31 O. P. Q. R. 2 2,27% 3 2,94% 150,00 4 0,50% 4 0,94% 100,00 S. 1 1,14% 2 1,96% 200,00 2 0,25% 3 0,70% 150,00 Ukupno: 88 100,00% 102 100,00% 115,91 800 100,00% 426 100,00% 53,25

35 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Brojnim je istraživanjima dokazano da investicije u širokopojasnu infrastrukturu imaju pozitivan izravni učinak na zaposlenost i poslovne rezultate u lokalnoj ekonomiji, posebice u građevinskoj djelatnosti (kratkoročno kroz samu izgradnju, što je pozitivno s aspekta trenutnog djelovanja na agregatnu potražnju, i dugoročno kroz naknadno održavanje infrastrukture), dok funkcionalna širokopojasna infrastruktura u dugoročnoj perspektivi pozitivno utječe na rast produktivnosti u svim djelatnostima, kao i na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva.10 Dosadašnja europska praksa pokazala je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju konkurentnosti postojećih poduzeća te u još većoj mjeri razvoju novih, inovativnih gospodarskih subjekata u djelatnostima koje stvaraju visoku dodanu vrijednost, posebice u djelatnosti M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.11

Bitno je naglasiti da uvođenje širokopojasne mreže osigurava znatne prednosti za održivi rast i razvoj turizma (kroz povećanje mogućnosti i brzine pristupa informacijama i podacima s bilo koje lokacije za turiste, mogućnosti video konferencija i poziva turista, korištenje aplikacija u oblaku za plasman usluga, dobivanje povratnih informacija o zadovoljstvu turista i dr.), čime bi Grad Novi Vinodolski mogao pozitivno utjecati na perspektive ove, za lokalno gospodarstvo iznimno značajne, djelatnosti. Osim toga, imajući u vidu da je niska diversificiranost gospodarske strukture jedan od problema dugoročnog razvoja gospodarstva Novog Vinodolskog (dominantnu ulogu imaju osnovne djelatnosti primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora: poljoprivreda, komunalne djelatnosti, trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo), ulaganja u izgradnju napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno mogu pokrenuti pozitivne promjene u smjeru dugoročne diferencijacije i održivog rasta lokalne ekonomije, posebice u okviru razvoja znanjem intenzivnih djelatnosti (tzv. „kreativnih industrija“) koje su trenutno u zanemarivoj mjeri zastupljene u gospodarskoj strukturi Grada.

10 Lehr, W. H. et al. (2005): ‘Measuring Broadband’s Economic Impact’, Broadband Properties, 12 (24). 11 Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM (2011) 657, SEC (2011) 1230 [dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2]. 36 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.1.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga širokopojasne mreže

Nakon utvrđivanja demografskih i gospodarskih obilježja Grada Novog Vinodolskog, važan je aspekt dimenzioniranja širokopojasne mreže procjena postojećeg komercijalnog potencijala korištenja širokopojasnih tehnologija. Stoga je za ranu fazu komercijalizacije širokopojasne mreže na području Grada svakako bitno utvrditi i postojeće kapacitete za prihvat usluga širokopojasne mreže, te procijeniti postojeću potražnju za navedenim uslugama.

Procjena broja postojećih privatnih korisnika temelji se na broju stanovnika i broju kućanstava, dok je za procjenu broja postojećih poslovnih korisnika uzet u obzir broj poslovnih jedinica, tj. broj registriranih obrtnika i poduzetnika sa sjedištem na području Grada. Međutim, osim procijenjenog broja korisnika, za utvrđivanje trenutne razine potražnje na tržištu širokopojasnih usluga, potrebno je u analizu uključiti i kupovnu moć potencijalnih korisnika, koja predstavlja osnovnu determinantu razvoja ovoga tržišta. Stoga je u analizu postojećih kapaciteta korištenja širokopojasnih usluga uključen i prosječan raspoloživi dohodak lokalnog stanovništva kao i broj korisnika interneta na području Grada.

37 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-7 Privatna kućanstva prema broju članova, korištenju Interneta i broju stambenih jedinica u naseljima Grada Novog Vinodolskog, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

38 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-3 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) Iz strukture ukupnog broja kućanstava po osnovi korištenja Interneta razvidno je da u sektoru privatnih korisnika postoji značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem širokopojasnog pristupa Internetu. U odnosu na ostale gradove i općine na području PGŽ-a, u Gradu Novom Vinodolskom prisutan je ispodprosječan udio kućanstava koja posjeduju računalo ili koriste Internet.

39 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Udio kućanstava koja posjeduju računalo u ukupnom broju popisanih kućanstava na području Grada u 2011. godini iznosio je 49,44%, dok je udio kućanstava koja koriste Internet u istoj godini bio 47,2%. Imajući u vidu da je 2011. godine medijan vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja koriste računalo za sve jedinice lokalne samouprave PGŽ-a bio 54,1%, a medijan vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja imaju pristup Internetu 51,05%12, može se zaključiti da se Grad Novi Vinodolski prema dostignutoj razini uporabe Interneta i računala u kućanstvima, kao relevantnom pokazatelju razvijenosti određenog područja, svrstava u donju polovicu gradova i općina PGŽ-a. Stvaranjem infrastrukturnih preduvjeta za osiguravanje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa, pod jednakim uvjetima i prihvatljivim cijenama na cijelom teritoriju Grada, pružit će se mogućnost za otvaranje tržišta širokopojasnih usluga onim kućanstvima kojima su do sada, iz tehničkih i/ili materijalnih razloga, takve usluge bile nedostupne (zbog nedostataka u mrežnoj pokrivenosti ili previsoke cijene i niske kvalitete postojećih digitalnih usluga).

U kontekstu razmatranja postojećeg i budućeg potencijala potražnje za uslugama širokopojasne mreže, potrebno je istaknuti da Grad Novi Vinodolski trenutno raspolaže sa značajnim neiskorištenim stambenim kapacitetom (70,9% nenastanjenih stambenih jedinica)13 što implicira postojanje povoljnih prilika za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Grada, a posljedično tome i povoljne izglede za porast broja korisnika širokopojasnog pristupa u bližoj perspektivi. Budući da je Novi Vinodolski ujedno i turistička destinacija, navedeno ukazuje na veliki broj postojećih stambenih jedinica koje se iznajmljuju turistima tijekom ljetnih mjeseci. Stoga je nužno u obzir uzeti i postojanje tzv. sezonske potražnje za širokopojasnim uslugama, koja podrazumijeva fluktuacije u broju korisnika mreže te potencijal značajnog rasta broja korisnika tijekom ljetnih mjeseci.

Osim privatnih kućanstava, perspektivnu korisničku bazu širokopojasnog pristupa čine i poslovni subjekti – obrtnici i trgovačka društva sa sjedištem na području Grada – koji su zbog sve veće potrebe za korištenjem suvremenih tehnologija i prilagodbe poslovnim trendovima dodatno motivirani za upotrebu pogodnosti širokopojasnih mreža (Tablica 3-8 i Slika 3-4).

12 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 13 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 40 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-8 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Grada Novog Vinodolskog (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata, stanje: 19.10.2015. g.)

Broj trgovačkih Ukupan broj Naziv naselja Broj obrtnika društava poslovnih subjekata Bater 0 0 0 Bile 0 0 0 Breze 2 0 2 Crno 0 0 0 Donji Zagon 1 0 1 Drinak 0 0 0 Gornji Zagon 1 0 1 Jakov Polje 0 0 0 Javorje 0 0 0 Klenovica 17 8 25 Krmpotske Vodice 0 0 0 Ledenice 6 1 7 Luka Krmpotska 0 0 0 Novi Vinodolski 163 79 242 Podmelnik 0 0 0 Povile 10 3 13 Ruševo Krmpotsko 0 0 0 Sibinj Krmpotski 4 1 5 Smokvica Krmpotska 0 3 3 Zabukovac 0 0 0 UKUPNO 204 95 299

41 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Poslovni subjekti

Obrti

Slika 3-4 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Grada Novog Vinodolskog (Izvor: obrada autora prema podacima DZS-a i FINA-a)

Uvažavajući da je relativno velika koncentracija poslovnih jedinica jedna od bitnih pretpostavki generiranja potražnje za širokopojasnim priključcima, može se zaključiti da u poslovnom sektoru Novog Vinodolskog postoji korisnički potencijal za plasiranje širokopojasnih usluga. To potvrđuje prosječan broj aktivnih poslovnih subjekata po stanovniku od 0,058 koji 42 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

premašuje nacionalni prosjek (0,034). S obzirom na to da postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava primjenu koncepta e-poslovanja, koje u pravilu potiče ubrzavanje poslovnih procesa, smanjenje troškova poslovanja te širenje ciljanih tržišta, realno je za očekivati da će poslovni korisnici među prvima prepoznati poslovne koristi koje donosi praktična primjena širokopojasnog pristupa. To se posebno odnosi na trgovačka društva, koja dominiraju u ukupnom broju poslovnih subjekata na području Grada Novog Vinodolskog.

Pored procjene broja privatnih i poslovnih korisnika, prilikom planiranja razvoja širokopojasne infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoložive dohotke stanovništva, iz razloga što je to čimbenik koji neposredno utječe na efektivnu potražnju za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenim prihodima stanovništva Grada Novog Vinodolskog u 2013. godini (Grafikon 3-1). ukazuju na postojanje prosječne potrošačke snage, približno na razini prosjeka Županije i Republike Hrvatske, što ne bi trebalo biti ograničavajući čimbenik pri komercijalizaciji buduće širokopojasne infrastrukture.

Grafikon 3-1 Prosječna godišnja neto plaća u Gradu Novom Vinodolskom, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave)

43 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.1.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekomunikacijskih i kabelskih operatera

Za utvrđivanje svrsishodnosti uvođenja širokopojasne infrastrukture na području Grada Novog Vinodolskog nije dovoljno izvršiti samo procjenu broja potencijalnih korisnika, već je potrebno izvršiti i analizu njihovih potreba i preferencija glede korištenja suvremenih informacijsko- komunikacijskih usluga. U tu svrhu provedeno je terensko istraživanje o preferencijama korisnika postojećih telekomunikacijskih usluga na lokalnom tržištu. U anketi je sudjelovalo 238 ispitanika, od čega je 95,8% fizičkih osoba, 3,4% pravnih osoba i 0,8% subjekata iz nevladinog sektora.14

Rezultati ankete pokazuju visoku razinu korištenja klasičnih usluga telefonije (98,70% ispitanika) i modernih usluga televizije (82,20% ispitanika) dok pristup internetu ostvaruje 73,9% anketiranih ispitanika s područja Grada Novog Vinodolskog (Grafikon 3-2).

Grafikon 3-2 Vrste usluga kabelskih ili telekomunikacijskih operatera korištenih u kućanstvu/uredu na području Grada Novog Vinodolskog (Izvor: obrada autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Grada Novog Vinodolskog, 2015.) Iz ankete proizlazi da je lokalno telekomunikacijsko tržište obilježeno izrazito visokim stupnjem tržišne koncentracije ponude, budući da se, unatoč prisutnosti relativno velikog broja

14 Anketni uzorak je reprezentativan i pogodan za aproksimaciju zahtjeva i potreba na telekomunikacijskom tržištu Grada Novog Vinodolskog iz razloga što struktura ispitanika približno odgovara strukturi procijenjenog broja mogućih korisnika koji je iznesen u prethodnoj tematskoj jedinici ove studije. 44 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

operatera (njih 5), lokalno stanovništvo dominantno opredjeljuje samo za jednog – Hrvatski telekom (Grafikon 3-3).

Takva situacija ishod je ograničenog pristupa novih operatora raspoloživoj infrastrukturi zbog čega 85,7% anketiranih korisnika smatra da novoizgrađena pristupna infrastruktura mora biti otvorenog tipa tj. da mora omogućiti brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.

Grafikon 3-3 Struktura ukupnog broja sklopljenih ugovora o pružanju telekomunikacijskih usluga na području Grada Novog Vinodolskog prema nazivima operatera (Izvor: obrada autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Grada Novog Vinodolskog, 2015.)

U kontekstu razmatranja potreba korisnika za izgradnjom i razvojem širokopojasne pristupne infrastrukture, bitno je utvrditi kvalitetu telekomunikacijskih usluga, koje su trenutno dostupne na području Grada Novog Vinodolskog. Iz perspektive ispitanika, kao glavni problemi u korištenju ugovorenih usluga ističu se: 15

• značajan utjecaj vremenskih uvjeta na kvalitetu usluga (83,0%),

• spor pristup internetu (56,9%)16,

• slika na kabelskoj ili IPTV se „zamrzava“ (28,1%),

15 Izračun autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Grada Novog Vinodolskog, 2015. 16 Visokih 69,2% ispitanika odgovorilo je da ostvaruje brzinu pristupa Internetu manju od 2Mbps, 30,2% njih ostvaruje brzinu između 2Mbps i 30Mbps a njih 0,6% odgovorilo je da ne zna koju brzinu pristupa Internetu ostvaruje. Indikativno je da niti jedan ispitanik ne ostvaruje brzinu pristupa Internetu između 30Mbps i 100 Mbps. 45 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

• isporučena oprema (modem, router) se kvari odnosno nije očekivane kvalitete (25,5%),

• loš ili nedostupan telefonski signal (17,6%),

• loša tehnička potpora tj. loš odziv na prijavu odnosno otklanjanje kvara (5,2%),

• neisporučene ugovorene brzine pristupa internetu (4,6%).

Utvrđivanje problema prisutnih na lokalnom tržištu telekomunikacijskih usluga preduvjet je za pronalaženje rješenja koja se mogu implementirati, prvenstveno uvođenjem moderne širokopojasne infrastrukture. Na taj bi se način postojećim korisnicima povećala kvaliteta usluge, a budućim korisnicima omogućio pristup modernim ICT tehnologijama.

Iz sagledanih izraza nezadovoljstva korisnika telekomunikacijskih usluga na području Grada Novog Vinodolskog proizlazi da se oni zapravo odnose na tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture (utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga, spor pristup internetu). Navedeno istovremeno predstavlja značajnu prepreku za razvoj novih informacijskih proizvoda ali i veliki pozitivan poticaj za izgradnju širokopojasne infrastrukture, koja će velikim pristupnim brzinama i kapacitetima osigurati poboljšanje kvalitete postojećih usluga te mogućnost dodatnog razvoja i diversifikacije lokalnog telekomunikacijskog tržišta.

Anketa je također pokazala zadovoljavajuću razinu opremljenosti kućanstava Novog Vinodolskog uređajima putem kojih je već sada moguće koristiti napredne širokopojasne usluge (računala, tableti, pametni telefoni). Moguće je zaključiti da lokalno stanovništvo iskazuje znatan interes za moderne ICT tehnologije, međutim određena tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture onemogućavaju im korištenje svih njezinih prednosti. Stoga ne iznenađuje visok postotak ispitanika koji su izravno zainteresirani za priključak na širokopojasnu mrežu s brzinama većim od 100 Mbit/s (80,7%) i to s namjerom korištenja različitih naprednih širokopojasnih usluga (Tablica 3-9).

46 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-9 Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura (Izvor: e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Grada Novog Vinodolskog, 2015.) VRSTA USLUGE ISPITANICI (%) TV visoke rezolucije 47,10% Internet televizija: prikaz sadržaja s video, glazbenih, 44,10% informativnih servisa na TV Napredne usluge e-Uprave (referendum, glasovanje, i sl.) 35,20% Usluge za građane treće životne dobi i građane s posebnim 33,90% potrebama Zabava (on-line igre, lutrija i druge igre na sreću) 29,10% Mogućnost izravne komunikacije i sudjelovanja u radu lokalne 12,80% samouprave Sigurnosne aplikacije (daljinski nadzor doma ili ulice, nadzor 7,00% škole ili vrtića i sl.) Rad na daljinu (teleworking) 2,60% Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje u domu 1,80% Videokonferencija s više sudionika u visokoj rezoluciji 1,80%

Temeljem pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da korisnici telekomunikacijskih usluga na području Grada Novog Vinodolskog iskazuju visoku razinu interesa za realizaciju širokopojasne mreže, koja zasigurno može riješiti brojne razloge njihovog nezadovoljstva postojećom infrastrukturom i nedovoljnom kvalitetom dostupnih usluga. Osim povećanja kvalitete, realizacija širokopojasne mreže zasigurno bi dovela do smanjenja tržišne koncentracije na strani ponude telekomunikacijskih usluga što bi korisnicima omogućilo brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.

3.2 Analiza socio-ekonomskog stanja Grada Crikvenice [11]

U današnjim okolnostima kada su ICT tehnologije postale važan segment kvalitete života i sastavni dio obavljanja većine djelatnosti, ulaganja u izgradnju i razvoj širokopojasne infrastrukture ne samo da doprinose unaprjeđenju cjelokupnog socijalnog i poslovnog okruženja u gradovima i općinama, nego ona predstavljaju i ključan faktor uspješnijeg korištenja njihovih razvojnih potencijala, a samim time i ključan faktor poticanja rasta i razvoja lokalnih gospodarskih struktura. S obzirom da mogućnosti korištenja širokopojasne mreže kao razvojnog resursa prvenstveno ovise o prirodnim, demografskim i gospodarskim

47 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

specifičnostima pojedinih lokalnih jedinica, u okviru ovog dijela studije izneseni su osnovni podatci o geografskom i prometnom položaju grada Crikvenice, analizirana su demografska i gospodarska obilježja grada Crikvenice, procijenjeni su lokalni kapaciteti korištenja širokopojasne mreže i sagledani su stavovi i preferencije potencijalnih korisnika širokopojasnih usluga u gradu Crikvenici.

3.2.1 Opći podaci

Grad Crikvenica nalazi se u priobalnom dijelu Primorsko-goranske županije i udaljen je 36 kilometara južnije od njezinog sjedišta - grada Rijeke. Ukupna površina grada Crikvenice obuhvaća 29,98 km² priobalja stisnutog između mora i izduženog primorskog grebena i 27,92 km² dijela Vinodolskog kanala koji područje grada Crikvenice odvaja od otoka Krka. Na sjeveru grad Crikvenica graniči s gradom Kraljevicom i Vinodolskom općinom, na jugu s gradom Novi Vinodolski, a u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva s općinama Omišalj, Dobrinj i Vrbnik.17

Grad Crikvenica sastoji se od 4 statistička naselja (Crikvenica, Selce, Dramalj i Jadranovo) i u prostornom smislu pripada skupini relativno malih gradova i općina Primorsko-goranske županije (nalazi se na 30 mjestu od 36 lokalnih jedinica), dok je po broju stanovnika 5 po veličini lokalna jedinica u Primorsko-goranskoj županiji, iza Rijeke, Viškova, Opatije i Matulja (Slika 3-5 i Slika 3-6).

17 Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice, p. 13 48 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-5 Položaj Grada Crikvenice u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

49 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-6 Makrolokacija Grada Crikvenice (Izvor: DGU) 3.2.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Crikvenica ima 11.122 stanovnika te prosječnu gustoću naseljenosti od 389,7 stanovnika na km², što je znatno iznad razine prosječnih vrijednosti za Primorsko-goransku županiju (82,55 stanovnika/km²) i Republiku Hrvatsku (75,71 stanovnika/km²). Osim relativno visoke razine gustoće naseljenosti, demografsko obilježje grada Crikvenice je i neravnomjeran prostorni raspored stanovništva, pri čemu je veći dio stanovništva (61,68%) koncentriran u naselju Crikvenica koje zauzima 28,24% ukupne kopnene površine Grada (Tablica 3-10).

50 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-10 Ukupan broj stanovnika, površina i gustoća naseljenosti statističkih naselja grada Crikvenice 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i Izvješću o stanju u prostoru Grada Crikvenice za razdoblje od 2010. do 2014.g). Gustoća Gradska Broj Površina % % naseljenosti naselja stanovnika (km²) (st/km²) Crikvenica 6.860 61,68 8,06 28,24 851,12 Dramalj 1.485 13,35 5,82 20,39 255,15 Jadranovo 1.224 11,01 7,58 26,56 161,48 Selce 1.553 13,96 7,08 24,81 219,35 Ukupno 11.122 100 28,54 100 389,70

U posljednja dva popisna razdoblja na području grada Crikvenice prisutni su negativni ukupni populacijski trendovi, što je u skladu s populacijskim kretanjima na županijskoj i državnoj razini, s tim da je primjetan blaži pad broja stanovnika u gradu Crikvenici u odnosu na usporedne teritorijalne jedinice. U međupopisnoj dekadi 2001.-2011. ukupan broj stanovnika u gradu Crikvenici smanjio se za 1,99%, što je za 1,01 postotnih bodova manje od stope pada broja stanovnika na županijskoj razini i 1,95 postotnih bodova manje od stope pada broja stanovnika na nacionalnoj razini (Tablica 3-11).

Tablica 3-11 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u gradu Crikvenici 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.).

Broj stanovnika Broj kućanstava Administrativna jedinica Indeks Indeks 2001. 2011. 2001. 2011. 2011./2001. 2011./2001. Grad Crikvenica 11.348 11.122 98,01 4.198 4.584 109,19 PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3 RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8

Unatoč negativnom kretanju ukupnog broja stanovnika, broj kućanstava u gradu Crikvenici porastao je tijekom promatranog razdoblja za čak 9,19%, a slična tendencija, samo manje izražena, zabilježena je i na višim administrativnim razinama. Na pojavu ovog demografskog fenomena u gradu Crikvenici najviše su utjecale turističke migracije, masovna apartmanizacija i relativno povoljni opći uvjeti življenja, što je u rezultiralo doseljavanjem stanovništva, a posljedično tome i formiranjem novih kućanstava na području grada Crikvenice, pa je tako

51 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

pozitivan migracijski saldo u određenoj mjeri ublažio demografske posljedice negativnog prirodnog kretanja lokalnog stanovništva u proteklom međupopisnom razdoblju.18

Uspoređujući strukturna obilježja ukupnog stanovništva grada Crikvenice i Primorsko- goranske županije, može se uočiti da grad Crikvenica ima značajno nepovoljniju dobnu strukturu stanovništva (Tablica 3-12). Prema podatcima za 2011. godinu, grad Crikvenica u odnosu na stanovništvo Županije ima za 1,68 postotnih bodova veći udio staračkog kontingenta i za 1,52 postotnih bodova manji udio radnog kontingenta. Iako grad Crikvenica u usporedbi sa Županijom ima neznatno veću zastupljenost kontingenta mladih u ukupnom broju stanovnika (za 0,15 postotnih bodova), važno je naglasiti da se grad Crikvenica suočava s problemom sve izraženijeg procesa starenja stanovništva. U razdoblju od 1991. do 2001. godine udio kontingenta mladih u dobnoj strukturi lokalnog stanovništva smanjen je za čak 23%, a u razdoblju od 2001. do 2011. godine za 14%. Za razliku od toga, u istim razdobljima zabilježeno je značajno povećanje udjela staračkog kontingenta i to za 25% u 2001. godini te za 22,2% u 2011. godini.19

Na prisutnost iznadprosječnog trenda starenja stanovništva grada Crikvenice ukazuju i vrijednosti pokazatelja omjera između pojedinih dobnih kontingenata i pokazatelja zastupljenosti specifičnih kontingenata u dobnoj strukturi lokalnog stanovništva (Tablica 3-13). Dakle, osim što vrijednosti osnovnih pokazatelja starosti stanovništva grada Crikvenice u posljednjoj popisnoj godini uvelike premašuju referentne granične vrijednosti, one značajno odstupaju i od nacionalnog i županijskog prosjeka. Stoga, ukoliko se nastave dosadašnji trendovi pogoršavanja biodinamike crikveničkog stanovništva, objektivno je za očekivati da će u budućim razdobljima doći do kritičnog nedostatka ponude radne snage u domicilnom stanovništvu, što može imati ozbiljne ekonomske posljedice za lokalno gospodarstvo.

18 cf. Strategija gospodarskog razvitka grada Crikvenice, p. 39 i 41 19 Ibidem, p. 42 52 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-12 Dobna struktura stanovništva grada Crikvenice i Primorsko–goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.)

Grad Crikvenica PGŽ Dobni razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%)

0-4 435 3,91 12.518 4,23 5-9 462 4,15 11.761 3,97 10-14 508 4,57 12.688 4,28 Kontingent mladih 1405 12,63 36.967 12,48 15-19 521 4,68 13.792 4,66 20-24 608 5,47 16.780 5,67 25-29 625 5,62 20.121 6,79 30-34 811 7,29 21.370 7,21 35-39 712 6,40 19.565 6,61 40-44 716 6,44 19.268 6,51 45-49 772 6,94 21.121 7,13 50-54 770 6,92 23.607 7,97 55-59 924 8,31 24.773 8,36 60-64 986 8,87 22.827 7,71 Radni kontingent 7445 66,94 203.224 68,62 65-69 647 5,82 14.283 4,82 70-74 651 5,85 15.879 5,36 75-79 498 4,48 13.081 4,42 80-84 310 2,79 7.905 2,67 85-89 138 1,24 3.811 1,29 90-94 22 0,20 825 0,28 95 i više 6 0,05 220 0,07 Starački kontingent 2272 20,43 56.004 18,91 Ukupno 11.122 100,00 296.195 100

53 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-13 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području grada Crikvenice, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS- a) Grad Pokazatelj PGŽ RH Crikvenica Koeficijent starosti20 29,3 % 26,6 % 24,1 % Indeks starenja21 169,2 % 155,3 % 115,0 % Prosječna starost stanovništva 44,6 g. 43,9 g. 41,7 g.

Komparacija kvalitativnih obilježja demografskog stanja na lokalnoj i županijskoj razini pokazuje da grad Crikvenica u usporedbi sa Županijom ima i relativno nepovoljniju obrazovnu strukturu stanovništva (Tablica 3-14). Prema podatcima za 2011. godinu, grad Crikvenica ima veći udio stanovništva sa završenom srednjom školom, a manji udio stanovništva s tercijarnim obrazovanjem, što u razvojnom smislu zasigurno predstavlja ograničavajući faktor. Naime, s obzirom da su suvremeni procesi ubrzanog tehnološkog napretka i permanentne modernizacije načina poslovanja u svim djelatnostima dovele do toga da je visokoobrazovana radna snaga u današnjim okolnostima poprimila ulogu ključnog činitelja sveukupnog društveno-ekonomskog razvoja, lokalne jedinice koje imaju relativno manju zastupljenost visokoobrazovanih stanovnika u ukupnoj populaciji imaju i relativno nepovoljnije demografske temelje za razvoj naprednog, uspješnog i dugoročno održivog gospodarstava. Stoga, poboljšanje obrazovne strukture grada Crikvenice u smjeru povećanja udjela visokoobrazovanih radno sposobnih stručnjaka svakako predstavlja jednu od temeljnih pretpostavki budućeg razvoja Crikvenice.

20 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 21 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 54 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-14 Obrazovna struktura stanovništva grada Crikvenice i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 1-3 4-7 razreda Visoko obrazovanje Grad/ Bez razreda Osnovna Srednja Ukupno osnovne Nepoznato županija škole osnovne škola škola Stručni Sveučilišni Doktorat škole Svega škole studij studij znanosti Crikvenica 9.717 72 23 369 1.457 5.996 1.787 770 991 26 13

PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602

% PGŽ-a 3,75 4,16 2,08 3,41 3,37 4,01 3,43 4,04 3,10 2,66 2,16

55 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Na temelju analize demografskog stanja i trendova na području grada Crikvenice i njihove usporedbe s demografskim kretanjima na nacionalnoj i županijskoj razini, može se zaključiti da trenutna strukturna obilježja crikveničkog stanovništva te priroda i dinamika dosadašnjeg populacijskog pražnjenja grada Crikvenice čine ozbiljnu prijetnju dugoročnom razvoju ovog primorskog grada. Zbog toga donositelji odluka moraju poduzeti sve potrebne mjere i aktivnosti kako bi se zaustavila demografska regresija grada Crikvenice. To se posebno odnosi na one mjere i aktivnosti koje su primarno usmjerene na otvaranje novih radnih mjesta i podizanje opće kvalitete života u gradu Crikvenici, što su ujedno i glavni prioriteti aktualne Strategije gospodarskog razvitka Grada Crikvenice za razdoblje od 2012. do 2022. godine., a koji se jednim dijelom planiraju realizirati pomoću izgradnje i razvoja širokopojasne optičke infrastrukture. Na važnost uloge ovog tipa infrastrukture u stimuliranju demografske revitalizacije lokalnih jedinica ukazuju zaključci brojnih relevantnih istraživanja22, a prema kojima izgradnja širokopojasne mreže doprinosi razvoju novih djelatnosti i privlačenju investicija u lokalna gospodarstva te time dovodi do otvaranja novih radnih mjesta, povećanja zaposlenosti, a posljedično tome i do zadržavanja te doseljavanja mladog i radno sposobnog stanovništva. Osim stvaranja novih poslovnih prilika, utvrđeno je da izgradnja širokopojasne mreže također utječe i na podizanje razine društvenog standarda života u lokalnim jedinicama, što se u prvom redu manifestira kroz ostvarivanje novih pogodnosti za lokalno stanovništvo (npr. obrazovanje putem interneta, rad od kuće, korištenja javnih i zdravstvenih elektroničkih usluga i sl.). Slijedom navedenog, može se zaključiti da bi izgradnja širokopojasne mreže doprinijela zaustavljanju negativnih demografskih trendova u gradu Crikvenici i omogućila učinkovitiju provedbu politika razvoja ljudskih potencijala na području Grada.

22 Više o tome cf.: http://www.brookings.edu/views/papers/crandall/200706litan.pdf https://ccamobile.org/wp-content/uploads/2011/02/Economic-Study-02.24.11.pdf 56 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.2.3 Analiza gospodarskih kretanja u gradu Crikvenici

Prilikom razmatranja gospodarskih kretanja u lokalnim jedinicama koje se nalaze u malim zemljama kao što je Hrvatska, važno je uzeti u obzir da su ona velikim dijelom determinirana s kretanjima u nacionalnom gospodarstvu. U tom pogledu, na kretanja u gospodarstvu grada Crikvenice snažno su utjecali efekti negativnog ekonomskog ciklusa koji je u Republici Hrvatskoj bio znatno izraženiji nego u ostatku EU. U razdoblju od 2009. godine do 2015. godine zabilježen je konstantan pad realnog bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske, a kojeg su očekivano popratili negativni trendovi ostalih ključnih makroekonomskih pokazatelja, kao i negativni trendovi na tržištu rada (Tablica 3-15). Tako je primjerice od 2009. godine ukupno izgubljeno čak 150.000 radnih mjesta u hrvatskom gospodarstvu. Iako je izlazak nacionalnog gospodarstva iz kriznog stanja 2015. godine povećao broj radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu za oko 20.000 radnih mjesta, odnos rasta bruto domaćeg proizvoda i rasta zaposlenosti upućuje na zaključak da su za dostizanje razine zaposlenosti iz predrecesijske 2008. godine potrebne relativno visoke stope gospodarskog rasta, ali i duže vremensko razdoblje potpunog gospodarskog oporavka.

Indikativno je i kretanje fiskalnih pokazatelja. U tablici (Tablica 3-15) prikazani su podatci o kretanju udjela deficita te stanja duga opće države, a iz kojih je razvidno da su negativna gospodarska kretanja i smanjenje proračunskih prihoda izazvali povećane potrebe za povećanjem deficitnog financiranja države. Deficit proračuna opće države bio je kroz cijelo razdoblje trajanja ekonomsko-financijske krize iznad razine 5% BDP-a, što je dovelo do povećanja ukupnog duga opće države s oko 40% na oko 50% BDP-a. Ipak, potrebno je istaknuti kako je značajan dio porasta javnog duga uvjetovan novim pravilima europskog sustava nacionalnih računa ESA 2010 kojeg je Republika Hrvatska morala implementirati, a zbog kojih su u kratkom roku brojne državne jedinice ušle u statistički obuhvat opće države te je samo po toj osnovi javni dug Hrvatske povećan za oko 50 milijardi kuna.

S obzirom da je Republika Hrvatska odlukom Vijeća EU23 ušla u proceduru prekomjernog deficita, u narednom razdoblju morat će smanjivati deficit i dug opće države stopom određenom propisanim fiskalnim pravilima. Sukladno tome, bit će otežano i financiranje investicijskih

23 http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_ed ps/126- 6_council/2014-01- 21_hr_126-6_council_con_en.pdf 57 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

projekata, bez obzira na bespovratna sredstva EU, budući da će iznos nacionalne komponente vršiti pritisak na čvrsto postavljen limit zaduživanja opće države. Stoga je prilikom izbora izvora financiranja investicijskih projekata svakako važno dati prednost modelima financiranja privatnim kapitalom koji uvažavaju statistička pravila i fiskalni tretman propisan sustavom nacionalnih računa ESA 2010, odnosno modela financiranja kod kojih je raspodjela dugoročnih financijskih rizika između javnog i privatnog sektora takva da investicijska ulaganja ne ulaze u javni dug Republike Hrvatske.

U okviru analize makroekonomskih obilježja hrvatskog gospodarstva bitno je ukazati na povoljna kretanja u bilanci vanjskotrgovinske razmjene gdje se od 2012. godine može uočiti infleksija, odnosno početak dugoročnog pozitivnog trenda i ostvarenje suficita tekućeg računa bilance plaćanja. Pored toga, sektorski gledano, važan rast izvoza ostvarile su upravo one industrije koje bilježe visok udio informacijsko-komunikacijskih tehnologija (naravno, uz dominantan utjecaj rasta u sektoru turizma). Stoga se može reći da je razvoj informacijsko- komunikacijske infrastrukture još važniji u kontekstu poticanja strukturnih promjena u hrvatskom gospodarstvu te povećanja efikasnosti alokacije proizvodnih faktora unutar i između gospodarskih sektora.

58 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-15 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku) 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Realni rast BDP-a, u % 4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6 Inflacija, u % 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5 Zaposlenost, u 000 1.734 1.771 1.757 1.690 1.625 1.566 1.524 1.566 1.589 Zaposlenost, % promjena 2,1 -0,8 -3,8 -3,9 -3,6 -2,7 2,7 1,5 Stopa nezaposlenosti, u % 9,9 8,5 9,2 11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,3 Tekući račun bilance plaćanja, u % -5,2 -6,5 -7,1 -8,8 -5,1 -1,1 -0,7 0 1 0,9 5,2 BDP-a Neto pozajmljivanje/zaduživanje (% -3,85 -3,39 -2,45 -2,76 -6 -6,19 -7,84 -5,31 -5,29 -5,5 -3,2 BDP-a) Javni dug (% BDP-a) 41,25 38,87 37,74 39,56 48,97 58,31 65,16 70,68 82,18 86,53 86,67

U tablici (Tablica 3-16) dana je usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u Primorsko-goranskoj županiji, Republici Hrvatskoj te zemljama EU15 i EU28. Podatci su prikazani u apsolutnim i relativnim iznosima (EU15=100). Može se uočiti da je Republika Hrvatska zbog relativno visokih stopa gospodarskog rasta sve do 2009. godine smanjivala razvojno zaostajanje u odnosu na EU prosjeke u pogledu prosječne kupovne moći stanovništva. Međutim, nastupom ekonomske krize dolazi do stagnacije, pa i povećanja jaza između prosječne kupovne moći stanovništva Republike Hrvatske i zemalja EU15 i EU28, što potvrđuje prethodno iznesenu činjenicu da je negativni ekonomski ciklus bio znatno izraženiji u Republici Hrvatskoj u odnosu na EU okruženje. Iako se dinamika gospodarskih kretanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije podudaraju, može se vidjeti da je županijsko gospodarstvo, u usporedbi s Republikom Hrvatskom, značajno smanjilo razvojni jaz prema gospodarstvima zemalja EU15 i EU28.

59 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-16 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT)

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. EU 28 22.400 23.300 24.500 25.900 26.000 24.400 25.400 26.100 26.500 26.700 EU 15 27.000 27.900 29.200 30.600 30.300 28.600 29.600 30.400 30.900 31.000 Hrvatska 6.461 7.038 7.036 9.656 10.682 10.111 10.057 10.038 10.297 10.228 PGŽ 7.349 10.421 10.433 11.177 12.680 12.305 12.343 12.441 13.110 12.930 EU 15=100 (%) EU 28 82,96 83,51 83,9 84,64 85,81 85,31 85,81 85,86 85,76 86,13 EU 15 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 Hrvatska 23,93 25,23 24,1 31,56 35,25 35,35 33,98 33,02 33,32 32,99 PGŽ 27,22 37,35 35,73 36,53 41,85 43,02 41,7 40,92 42,43 41,71

Napomena: Usporedivost podataka otežana je zbog primjena različite metodologije ESA 95 te ESA 2010 u okviru statistike vođenja nacionalnih računa; podaci za Republiku Hrvatsku od 2010. godine temelje se na ESA 2010 metodologiji; Za Republiku Hrvatsku te Primorsko-goransku županiju korišteni su podaci po nacionalnoj metodologiji Državnog zavoda za statistiku.

60 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Na temelju podataka korištenih za izradu indeksa razvijenosti kojim se utvrđuje stupanj razvoja lokalnih samouprava i županija Republike Hrvatske u odnosu na nacionalni prosjek, prikazanih u tablici (Tablica 3-17), može se vidjeti da grad Crikvenica bilježi iznadprosječna kretanja odabranih pokazatelja. S druge strane, može se uočiti da je dostignuti stupanj razvijenosti grada Crikvenice nižeg ranga u odnosu na prosjek Primorsko- goranske županije, a koja u gospodarskom smislu spada u tri najrazvijenije županije u Republici Hrvatskoj (Slika 3-7).

Tablica 3-17 Grad Crikvenica i Primorsko-goranska županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU)

Vrijednosti osnovnih pokazatelja Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek Indeks razvijenosti i skupine Udio Udio obrazovanog Prosječni obrazovanog Prosječni Prosječni Prosječni Prosječna stanovništva izvorni Prosječna stanovništva izvorni Kretanje dohodak Kretanje Indeks dohodak stopa u prihodi stopa u Skupine Skupine per capita stanovništva per stanovništva razvijenosti per capita nezaposlenosti stanovništvu per nezaposlenosti stanovništvu prihodi capita 16-65 capita 16-65 Teritorijalna jedinica Teritorijalna godina godina 2010.- 2010.- 2010.- 2010.- 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2012. 2012. 2012. 2012. Grad Crikvenica 27.653 5.183 11,60% 112,3 85,64% 94,9% 180,6% 111,4% 122,1% 117,2% 120,13% 100-125% IV. Primorsko-goranska 32.813 4.757 12.70% 99,30 84,79% 143,57% 174,46% 134,29% 98,24% 147,46% 139,21% >125% V. županija Republika Hrvatska 28.759 3.310 16,00% 99,40 77,70% 100% 100% 100% 100% 100% Maksimum 42.175 5.997 25.90% 109,00 86.90% Minimum 19.455 1.368 7,80% 91,00 62,50%

61 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-7 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku)

62 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

U nastavku studije analizirana su kretanja u sektoru poduzetništva grada Crikvenie. Analiza se temelji na službenim podatcima Financijske agencije (FINA) o poslovnim rezultatima poduzetnika (obveznika poreza na dobit) sa sjedištem na području grada Crikvenice, a koji su agregirani i strukturirani prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007)24.

24 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela. 63 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-18 Prihodi i rashodi poduzetnika na području grada Crikvenice u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi NKD Indeks Indeks 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 200725 2014./2011. 2014./2011. A 966.589 0,24 758.127 0,19 78,43 1.066.780 0,27 595.087 0,14 55,78 C 29.754.333 7,27 30.582.555 7,57 102,78 29.457.423 7,36 33.731.289 7,92 114,51 D 0,00 2 0,00 0,00 8.028 0,00 E 35.816.856 8,75 35.816.382 8,86 100,00 35.396.847 8,85 36.050.504 8,46 101,85 F 58.169.846 14,21 31.713.170 7,85 54,52 74.257.915 18,57 60.547.245 14,21 81,54 G 121.646.894 29,71 105.558.034 26,12 86,77 99.228.257 24,81 103.054.435 24,18 103,86 H 213.423 0,05 564.340 0,14 264,42 459.633 0,11 632.289 0,15 137,56 I 61.148.855 14,93 149.038.399 36,88 243,73 64.229.951 16,06 143.967.337 33,78 224,14 J 3.215.316 0,79 3.505.355 0,87 109,02 2.016.446 0,50 2.008.177 0,47 99,59 K 1.068.059 0,26 1.179.756 0,29 110,46 849.813 0,21 871.772 0,20 102,58 L 343.811 0,08 3.317.123 0,82 964,81 915.904 0,23 3.810.239 0,89 416,01 M 73.419.689 17,93 15.335.083 3,79 20,89 68.650.894 17,16 14.626.260 3,43 21,31 N 7.235.193 1,77 13.265.362 3,28 183,34 7.296.599 1,82 13.548.910 3,18 185,69 P 694.456 0,17 363.618 0,09 52,36 709.168 0,18 356.917 0,08 50,33 Q 12.633.217 3,09 10.616.961 2,63 84,04 12.001.257 3,00 9.363.161 2,20 78,02 R 1.044.671 0,26 1.318.933 0,33 126,25 1.264.349 0,32 1.776.985 0,42 140,55 S 2.101.792 0,51 1.169.458 0,29 55,64 2.173.657 0,54 1.189.693 0,28 54,73 Ukupno 409.473.000 100,00 404.102.658 100,00 98,69 399.974.893 100,00 426.138.328 100,00 106,54

25 Iz prikaza su izostavljene djelatnosti bez zabilježenih aktivnih subjekata. 64 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Prema podatcima FINA-e, poduzetnici sa sjedištem na području grada Crikvenice ostvarili su 2014. godine ukupan prihod od 404,1 milijuna kuna, što je za 1,3% manja razina prihoda u usporedbi s 2011. godinom. Tome je najviše doprinio drastičan pad prihoda u djelatnosti F – građevinarstvo koja je 2014. godine imala za čak 45,5% (26,5 milijuna kuna) manje prihode nego 2011. godine. Također, značajan pad prihoda zabilježen je i u djelatnosti G - trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila koja je 2014. godine poslovala s 13,2% (16,1 milijuna kuna) manjim prihodima nego 2011 godine. Pogoršanje financijskih rezultata poslovanja lokalnih građevinara prvenstveno je posljedica opće krize u građevinskom sektoru koji je bio snažno pogođen recesijom u nacionalnom gospodarstvu,26 ali i iscrpljenosti dosadašnjeg modela ukupnog turističkog i gospodarskog razvoja grada Crikvenice. Zbog izostanka koordiniranog i sustavnog razvoja i diversifikacije turističke ponude Grada, temeljene na boljoj valorizaciji i održivom korištenju njegovih ukupnih ljudskih, prirodnih, kulturnih i prostornih potencijala, okosnica dosadašnjeg turističkog i gospodarskog razvoja grada Crikvenice bila je pretjerana izgradnja apartmanskih smještajnih kapaciteta i privlačenje turista slabije kupovne moći. Takvo razvojno usmjerenje omogućilo je visoku raspoloživost poslova za lokalne građevinare kroz duži vremenski period, što je s vremenom dovelo do predimenzioniranja njihovog poslovanja u odnosu na prostorne kapacitete i gospodarsku opravdanost masovne izgradnje apartmana i stambenih jedinica na području Grada. Dugogodišnji proces intenzivne apartmanizacije rezultirao je time da u Crikvenici postoji sve manje atraktivnih lokacija za stambenu i turističku gradnju i sve veća ponuda nekretnina na lokalnom tržištu, pa su tako negativni efekti nekontrolirane potrošnje prostora počeli povratno negativno utjecati na profitabilnost i opstojnost poslovanja građevinske djelatnosti u lokalnom gospodarstvu. S druge strane, smanjenje prihoda rezidentnih trgovaca najvećim je dijelom posljedica otvaranja prodavaonica velikih trgovačkih lanaca na području Grada koje su im uzele dio prometa. S obzirom da se u lokalnoj proizvodnji ne stvaraju autohtoni i kvalitetni proizvodi koji su regionalno, nacionalno i globalno prepoznatljivi i konkurentni, trgovina u gradu Crikvenici uglavnom je lokalnog karaktera, odnosno dominantno je usmjerena na distribuciju i prodaju robe široke potrošnje domicilnim i turističkim potrošačima.

26 Više o tome cf. Građevinski sektor EU i Hrvatske – od recesije do oporavka, Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, siječanj 2016. [dostupno na: http://beta.hgk.hr/documents/gradevinski-sektor-eu-i-hrvatske-od- recesije-do-oporavka57b6e421116a4.pdf (27.08.2016)] 65 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Uvažavajući kumulativne financijske rezultate poduzetnika sa sjedištem na području grada Crikvenice, a prema kojima su djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i G - trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila u obje promatrane godine zajedno ostvarile više od polovice ukupnih poduzetničkih prihoda i rashoda, može se zaključiti da grad Crikvenica ima izrazito monolitnu gospodarsku strukturu, a koja zbog visoke stope sezonalnosti spomenutih ključnih djelatnosti, nedovoljne iskorištenosti raspoloživih gospodarskih potencijala i ispodprosječne ekonomske snage Grada ne može biti temelj dugoročnog ekonomskog rasta.27

Na nepovoljna strukturna obilježja lokalnog gospodarstva ukazuju i podatci o broju zaposlenih u trgovačkim društvima sa sjedištem na području grada Crikvenice. Struktura i relativne promjene broja zaposlenih i broja poduzetnika po pojedinim djelatnostima poduzetničkog sektora na području grada Crikvenice u razdoblju od 2011. do 2014. godine prikazane su u sljedećoj tablici.

27 cf. Strategija gospodarskog razvitka grada Crikvenice, pp. 47-94 66 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-19 Broj trgovačkih društava i zaposlenih u trgovačkim društvima sa sjedištem na području grada Crikvenice u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) Djelatnost Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih krajem razdoblja Indeks Indeks NKD 200728 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. A 5 1,93 3 1,00 60,00 2 0,17 0 / 0,00 C 18 6,95 19 6,33 105,56 131 11,10 133 10,93 101,53 D 0 / 1 0,33 / 0 / 0 / / E 2 0,77 3 1,00 150,00 113 9,58 131 10,76 115,93 F 27 10,42 37 12,33 137,04 150 12,71 89 7,31 59,33 G 71 27,41 68 22,67 95,77 202 17,12 195 16,02 96,53 H 5 1,93 5 1,67 100,00 2 0,17 5 0,41 250,00 I 40 15,44 60 20,00 150,00 211 17,88 483 39,69 228,91 J 12 4,63 13 4,33 108,33 9 0,76 10 0,82 111,11 K 1 0,39 2 0,67 200,00 9 0,76 6 0,49 66,67 L 18 6,95 20 6,67 111,11 4 0,34 16 1,31 400,00 M 18 6,95 29 9,67 161,11 199 16,86 67 5,51 33,67 N 25 9,65 26 8,67 104,00 54 4,58 28 2,30 51,85 P 2 0,77 1 0,33 50,00 6 0,51 2 0,16 33,33 Q 4 1,54 4 1,33 100,00 75 6,36 38 3,12 50,67 R 6 2,32 4 1,33 66,67 5 0,42 7 0,58 140,00 S 5 1,93 5 1,67 100,00 8 0,68 7 0,58 87,50 Ukupno 259 100,00 300 100,00 115,83 1.180 100,00 1.217 100,00 103,14

28 Iz tablice su izostavljene djelatnosti bez zabilježenih aktivnih subjekata. 67 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

S obzirom da osim trgovačkih društava u sektoru poduzetništva značajan izvor zapošljavanja mogu biti i obrtnici, zatim pravne osobe različitih oblika vlasništva, djelatnosti slobodnih profesija te tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne samouprave, prilikom analize stanja na lokalnom tržištu rada važno je uzeti u obzir i podatke o dostignutoj razini i strukturi ukupne zaposlenosti, kao osnovnog pokazatelja snage lokalnog gospodarstva u apsorpciji raspoložive radne snage. To je posebno važno u kontekstu boljeg razumijevanja ključnih razvojnih problema grada Crikvenice, a koji se prvenstveno odnose na ubrzan gubitak mladog radno sposobnog stanovništva i slabe mogućnosti zapošljavanja izvan turističke sezone. Sukladno tome, na sljedećem grafikonu dan je pregled ukupnog broja zaposlenih s prebivalištem na području grada Crikvenice prema različitim kategorijama poslodavaca.

Grafikon 3-4 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u gradu Crikvenici prema kategorijama poslodavaca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.)

Prema podatcima prikazanim na grafikonu (Grafikon 3-4) može se zaključiti da se stanovnici grada Crikvenice dominantno zapošljavaju u pravnim osobama poduzetničkog i javnog sektora (79,65%), a značajno manje kod fizičkih osoba i obrtnika (17,72%). S druge strane, po osnovi samostalnih poljoprivrednika i slobodnih profesija zaposleno je svega 2,62% ukupno zaposlenih stanovnika grada Crikvenice. 68 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slijedom spoznaja o dosadašnjim kretanjima i strukturnim obilježjima gospodarstva grada Crikvenice, a u okviru koje su dominantno zastupljene klasične djelatnosti tercijarnog sektora (pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane i pića, trgovina), može se ustvrditi da bi uvođenje napredne širokopojasne mreže na području grada Crikvenice zasigurno imalo pozitivan utjecaj na rast i diversifikaciju lokalne gospodarske strukture, ali i na stabilnost i kvalitetu njegovog ukupnog razvoja. U prilog tome govore i brojna svjetska i europska iskustva koja su pokazala kako višestruki ekonomski efekti širokopojasnog pristupa Internetu imaju snažan utjecaj na gospodarski rast i razvoj lokalnih jedinica.29 Pritom, bitno je istaknuti višeslojnu prirodu kontribucije izgradnje širokopojasne mreže ekonomskom rastu, s dugoročnim pozitivnim implikacijama:

Primarni ekonomski efekt izgradnje širokopojasne infrastrukture u lokalnim jedinicama sličan je efektu izgradnje bilo kojeg tipa infrastrukture, a ogleda se u rastu građevinskog sektora i proizvodno-opskrbnog lanca koji ga podupire. S obzirom na relativno značajnu poziciju građevinarstva u sektoru poduzetništva grada Crikvenice, realno je za očekivati da će dobar dio lokalnih građevinskih poduzeća i radnika sudjelovati u projektu izgradnje širokopojasne infrastrukture na području Grada, što će dovesti do porasta razine poslovanja i zaposlenosti u toj djelatnosti.

Uvođenje širokopojasnih tehnologija uvelike olakšava implementaciju inovativnih poslovnih procesa i rješenja u postojeće gospodarske subjekte (npr. marketing, optimizacija troškova poslovanja, pronalazak novih dobavljača i distribucijskih kanala, promotivne aktivnosti itd.), što povoljno utječe na rast njihove profitabilnosti i doprinosi daljnjem razvoju njihovog poslovanja. U kontekstu trenutnih gospodarskih prilika na području grada Crikvenice, navedeno bi se najviše odrazilo na gospodarske subjekte koji posluju u okviru sljedećih sektora: ugostiteljstvo, trgovina, komunalne djelatnosti, građevinarstvo i prerađivačka industrija.

Uvođenje širokopojasne mreže doprinosi razvoju novih djelatnosti u lokalnim jedinicama, stvaranju novih radnih mjesta te restrukturiranju lokalnog gospodarstva prema djelatnostima koje stvaraju veću dodanu vrijednost. To se posebno odnosi na djelatnosti M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J – Informacije i komunikacije, ali i druge djelatnosti

29 Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230 [dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2] 69 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

tercijarnog sektora u užem i širem smislu. Razlog tome je što se stvaranjem uvjeta za veće korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija otvaraju mogućnosti za radom na daljinu, što značajno potiče samozapošljavanje visoko i srednje obrazovanih mladih ljudi. Dostupnost širokopojasnog pristupa velikih brzina omogućava mladim ljudima lokalnu neovisnost u smislu komercijalizacije svojih kompetencija, stručnosti i poduzetničke inovativnosti jer radom od kuće mogu razvijati i plasirati svoje usluge i aplikacije na eksterna domaća i inozemna tržišta, ali i pronalaziti partnere i investitore za svoje poslovne projekte. Makroekonomski gledano, prednost postojanja neometanog pristupa širokopojasnoj mreži na cijelom području grada Crikvenice bila bi u tome što bi tada razvoj dijela tercijarnog sektora bio u potpunosti neovisan od cikličkih kretanja u ostatku lokalnog gospodarstva.

Opće je poznato da su investitori skloniji ulaganju u ona područja na kojima već postoji dobro razvijena komunikacijsko-informacijska infrastruktura. Glavni razlozi za to su što gospodarski subjekti u takvim područjima imaju manje komunikacijske i operativne troškove poslovanja, olakšan pristup međunarodnim tržištima, veću učinkovitost prodaje, promocije i odnosa s klijentima, osigurane preduvjete za razvoj uspješnog i sigurnog e-poslovanja te brojne mogućnosti za permanentno usavršavanje svojih zaposlenika kroz online edukacijske programe i treninge. U tom smislu, izgradnja širokopojasne infrastrukture na području grada Crikvenice imat će ključnu ulogu u privlačenju investicija u lokalno gospodarstvo, a posebno investicija u sektore za čiji razvoj grad Crikvenica ima veliki prirodni potencijal i komparativne prednosti, kao što su primjerice turizam i primarni sektor.

Svi prethodno izneseni multiplikativni ekonomski efekti izgradnje širokopojasne infrastrukture u konačnici dovode do porasta zaposlenosti u lokalnim jedinicama, jačanja kupovne moći lokalnog stanovništva i povećanja njihove privatne potrošnje, što u pravilu može inicirati novu uzlaznu konjunkturu u lokalnim gospodarstvima.

Na temelju iznesenih mogućih ekonomskih efekata od uvođenja širokopojasne mreže na cijelom području grada Crikvenice, može se zaključiti da je izgradnja nove širokopojasne infrastrukture u potpunosti komplementarna sa svim strateškim prioritetima koji su definirani važećom Strategijom gospodarskog razvitka Grada Crikvenice za razdoblje od 2012. do 2022. godine, a koji se između ostalog odnose na: širenje gospodarske strukture, povećanje kvalitete turističke ponude i smanjenje sezonalnosti, postizanje visokog stupa zaposlenosti domicilnog stanovništva i jačanje obrazovne, zdravstvene i socijalne dimenzije kvalitete života. U tom

70 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

smislu, izgradnja širokopojasne infrastrukture, osim podizanja kvalitete života stanovništva Crikvenice, ima i neizmjerno veliki strateški značaj za budući gospodarski razvoj grada Crikvenice.

3.2.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga širokopojasne mreže

Osim utvrđivanja demografskih i gospodarskih obilježja pojedinih lokalnih jedinica, važan aspekt dimenzioniranja širokopojasne mreže na njihovim administrativnim područjima je i procjena komercijalnog potencijala korištenja širokopojasnih tehnologija. Stoga, u svrhu anticipacije inicijalne faze komercijalizacije širokopojasne mreže na području grada Crikvenice, u ovom dijelu studije izvršena je procjena ukupnog broja mogućih privatnih, poslovnih, civilnih i javnih korisnika širokopojasnih proizvoda i usluga u gradu Crikvenici.

Procjena broja korisnika u privatnom sektoru temelji se na broju stanovnika i broju kućanstava, dok je za procjenu broja ostalih korisnika uzet u obzir ukupan broj registriranih subjekata sa sjedištem na području grada Crikvenice. Budući da su kupovna moć stanovništva i dostignuta razina potražnje osnovne determinante razvoja bilo kojeg tržišta, pa tako i tržišta širokopojasnih usluga, prilikom analize potencijala lokalnog tržišta širokopojasnih usluga uzet je u obzir i prosječan dohodak lokalnog stanovništva te broj postojećih Internet korisnika na području grada Crikvenice.

71 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-20 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i ukupan broj stambenih jedinica u naseljima grada Crikvenice, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

Broj Broj Broj Prosječan broj Broj Broj kućanstava nastanjenih Naziv naselja članova članova stambenih kućanstava koja koriste stambenih kućanstva kućanstva jedinica Internet jedinica Crikvenica 2817 6852 2,43 1501 7077 2789 Dramalj 620 1470 2,37 313 2471 616 Jadranovo 524 1224 2,34 228 2130 513 Selce 623 1533 2,46 313 2465 620 UKUPNO 4584 11079 2,42 2355 14143 4538

Slika 3-8 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) 72 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Iz strukture ukupnog broja kućanstava po osnovi korištenja Interneta razvidno je da u sektoru privatnih korisnika postoji značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem širokopojasnog pristupa Internetu. Udio kućanstava koja posjeduju računalo u ukupnom broju evidentiranih kućanstava na području grada Crikvenice u 2011. godini iznosio je 54,36%, dok je udio kućanstava koja koriste Internet u istoj godini bio 51,37%. Ako se uzme u obzir da je u 2011. godini medijan vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja koriste računalo za sve jedinice lokalne samouprave Županije iznosio 54,1%, a medijan vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja imaju pristup Internetu 51,05%, može se zaključiti da grad Crikvenica prema dostignutoj razini uporabe Interneta i računala u kućanstvima, kao relevantnom pokazatelju razvijenosti određenog područja, pripada gornjoj polovici gradova i općina Županije.30 Iznadprosječna opremljenost kućanstava računalima i pristupom Internetu u pravilu predstavlja pozitivan tržišni inicijator, što indicira da bi postavljanje adekvatne širokopojasne mreže u gradu Crikvenici moglo u relativno kratkom roku potaknuti širenje lokalnog tržišta širokopojasnih usluga i proizvoda. Na to upućuju i rezultati provedene terenske ankete, a prema kojima građani Crikvenice iskazuju visok stupanj preferencija prema korištenju komunikacijskih i informacijskih tehnologija i usluga. Također, kroz stvaranje infrastrukturnih preduvjeta za pristup širokopojasnoj mreži pod jednakim uvjetima i prihvatljivim cijenama na cijelom području grada Crikvenice, različiti operateri moći će plasirati svoje širokopojasne usluge i prema onim kućanstvima koja zbog tehničkih i/ili materijalnih razloga nisu bila u mogućnosti koristiti takav tip usluga (npr. nepokrivenost mrežom ili previsoka cijena i niska razina kvaliteta postojećih digitalnih usluga).

U kontekstu razmatranja potencijalne potražnje za uslugama zasnovanih na pristupu brzom širokopojasnom Internetu, potrebno je istaknuti da grad Crikvenica trenutno raspolaže s izrazito velikom stambenim kapacitetom (67,9% nenastanjenih stambenih jedinica), što ukazuje na postojanje povoljnih prilika za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Grada, odnosno implicira da stambeni kapaciteti na području grada Crikvenice ne predstavljaju ograničavajući faktor za porast broja korisnika širokopojasnog pristupa u bližoj perspektivi. S obzirom da je Crikvenica turistički grad, značajan dio nenastanjenog stambenog fonda stavljen je u funkciju turističkog privređivanja, odnosno iznajmljivanja turistima,31 što se također može uzeti kao pozitivna okolnost u kontekst predviđanja buduće potražnje za

30 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 31 cf. Strategija gospodarskog razvitka grada Crikvenice, p. 19 73 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

širokopojasnim priključcima i uslugama. Naime, opće je poznato da pogodnosti korištenja širokopojasnih usluga značajno obogaćuju uslugu apartmanskog smještaja, stoga je realno za očekivati da kod većine vlasnika apartmana postoji izravan interes za brzi širokopojasni priključak.

Uz privatna kućanstava, potencijalne korisnike širokopojasnog pristupa čine i svi registrirani poslovni, javni i civilni subjekti, a koji zbog potrebe za prilagodbom obavljanja svojih djelatnosti novim uvjetima rada i poslovanja u pravilu imaju izražene afinitete prema pogodnostima koje pruža dostupnost širokopojasne mreže. S tim u vezi, sljedeće ilustracije prikazuju ukupan broj i distribuciju registriranih aktivnih subjekata po naseljima grada Crikvenice (Tablica 3-21i Slika 3-9).

Tablica 3-21 Ukupan broj registriranih subjekata na području grada Crikvenice (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 31.08. 2016.) Poslovni sektor Broj Javni Civilni Naziv naselja Broj Sveukupno trgovačkih Ukupno sektor sektor obrtnika društava Crikvenica 311 256 567 22 96 685 Dramalj 79 67 146 1 19 166 Jadranovo 40 32 72 / 11 83 Selce 43 59 102 1 13 116 Ukupno 473 414 887 24 139 1.050

74 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-9 Distribucija registriranih subjekata na području grada Crikvenice (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara, stanje: 31.08. 2016.) Budući da koncentracija obrtnika, poslovnih jedinica i drugih organizacijskih oblika pravnih osoba predstavlja jedan od bitnih faktora potražnje za širokopojasnim priključcima, može se zaključiti da na području grada Crikvenice i u ovom aspektu postoji značajan korisnički potencijal širokopojasnih tehnologija. To potvrđuje i prosječan broj aktivnih registriranih subjekata po stanovniku u gradu Crikvenici (0,094), a koji značajno premašuje nacionalni prosjek (0,068).32 S obzirom na to da postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture

32 Procjena autora na temelju podataka na temelju podataka preuzetih iz Obrtnog registra Republike Hrvatske, Registra poslovnih subjekata i Registar udruga u RH 75 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

omogućava primjenu koncepta e-poslovanja koji doprinosi ubrzavanju poslovnih procesa, smanjenju troškova poslovanja te širenju postojećih i pronalasku novih tržišta, može se očekivati da će poslovni korisnici među prvima prepoznati prednosti koje pruža dostupnost širokopojasnog pristupa velikih brzina. To se posebno odnosi na obrtnike koji prevladavaju u ukupnom broju registriranih poslovnih subjekata na području grada Crikvenice.

Osim procjene broja privatnih i poslovnih korisnika, prilikom planiranja razvoja širokopojasne infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoložive prihode stanovništva, a iz razloga što je to faktor koji ima izravan utjecaj na potražnju za širokopojasnim uslugama. Podatci o ostvarenom dohotku stanovništva grada Crikvenice ukazuju da potrošačka snaga lokalnog stanovništva ne odstupa značajno od prosječne potrošačke snage na razini Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske, stoga financijske mogućnosti lokalnog stanovništva ne bi trebale predstavljati ograničavajući čimbenik u zadovoljavanju iskazanih preferencija prema korištenju širokopojasnih usluga i komercijalizaciji buduće širokopojasne mreže na prostoru grada Crikvenice (Grafikon 3-5).

Grafikon 3-5 Prosječna godišnja neto plaća u gradu Crikvenici, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema skupinama obveznika poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave) 76 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.2.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekomunikacijskih i kabelskih operatera

Pored procjene broja potencijalnih korisnika širokopojasnih usluga i proizvoda, važan kriterij za evaluaciju potreba za izgradnjom širokopojasne infrastrukture je utvrđivanje i analiza interesa, želja i preferencija postojećih korisnika telekomunikacijskih usluga na lokalnom tržištu. U tu svrhu izrađivači ovog planskog dokumenta proveli su terensko istraživanje na području grada Crikvenice u kojem je sudjelovalo 305 ispitanika, od toga 87,9% fizičkih osoba, 8,2% pravnih osoba, 3,6% javnih institucija i 0,3% udruga građana.

Rezultati ankete pokazali su da kod ispitanika postoji izrazito visoka prihvaćenost klasičnih telekomunikacijskih usluga koje su trenutno dostupne u gradu Crikvenici (Grafikon 3-6), pri čemu najveći broj ispitanika koristi pristup Internetu (93,6%).

Grafikon 3-6 Rezultati ankete – vrste usluga kabelskih ili telekom operatera korištenih u kućanstvu/uredu

Iz strukture ukupnog broja aktivnih ugovora o pružanju telekomunikacijskih usluga koje su ispitanici sklopili s pojedinim operaterima (Grafikon 3-7), vidljivo je da u gradu Crikvenici postoji visok stupanj tržišne koncentracije ponude telekomunikacijskih usluga. Rezultati ankete pokazali su da čak 74,5% ispitanika koristi usluge od istog operatera, što ukazuje da je lokalno tržište telekomunikacijskih usluga nekonkurentno. Takva situacija prvenstveno je uvjetovana nedostatnom postojećom telekomunikacijskom infrastrukturom, ali i ograničenim pristupom novih operatora istoj, zbog čega čak 95,1% anketiranih korisnika smatra da novo izgrađene

77 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

mreže moraju biti otvorenog tipa, odnosno da moraju svim sadašnjim i budućim korisnicima omogućiti brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja telekomunikacijskih usluga.

Grafikon 3-7 Rezultati ankete – struktura broja sklopljenih ugovora o pružanju telekomunikacijskih usluga prema nazivima operatera

Neprilagođenost postojeće telekomunikacijske infrastrukture zahtjevima i potrebama ispitanika može se sagledati i kroz njihovu ocjenu razine kvalitete pružanja telekomunikacijskih usluga. Prema odgovorima ispitanika, najznačajniji problemi koji se javljaju pri korištenju ugovorenih usluga su sljedeći:

• Spor pristup internetu (80,2%)33

• Neisporuka ugovorene brzine pristupa internetu (14,5%)

• Slika na kabelskoj ili IPTV se „zamrzava“ (21,8%)

• Isporučena oprema (modem, router) se kvari odnosno nije očekivane kvalitete (21,4%)

• Loš ili nedostupan telefonski signal (17,2%),

• Značajan utjecaj vremenskih (ne)prilika na kvalitetu usluga (43,5%),

• Loša tehnička potpora (19,5%).

Raspon i učestalost problema u korištenju telekomunikacijskih usluga koje su istaknuli ispitanici jasno potvrđuju ograničene tehnološke mogućnosti postojeće telekomunikacijske

33 Čak 75,2% ispitanika odgovorilo je da ostvaruje brzinu pristupa Internetu manju od 2 Mbps, dok je 24,8% ispitanika odgovorilo da ostvaruje brzinu pristupa Internetu od 2 do 30 Mbps. 78 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

infrastrukture u gradu Crikvenici, a koja osim što ne može omogućiti razvoj ponude modernih informacijskih proizvoda i usluga koji se temelje na širokopojasnim mrežama s velikim pristupnim brzinama i kapacitetima, ona kao takva ne može niti osigurati sigurnost kvalitete već ugovorenih Internet, telefonskih ili tv usluga. Gledajući s aspekta razvoja lokalnog telekomunikacijskog tržišta, to svakako predstavlja ograničenje, a posebno iz razloga što su rezultati provedene ankete pokazali kako većina ispitanika već posjeduje jedan ili više uređaja koji omogućavaju korištenje naprednih širokopojasnih usluga (npr. računala, prijenosna računala, tableti, pametni telefoni, pametni TV-i i sl.). Stoga, sasvim je razumljivo zašto je čak 95,1% ispitanika izravno zainteresirano za priključak na širokopojasnu mrežu s brzinama većim od 100 Mpbs i to s intencijom korištenja brojnih naprednih usluga koje omogućava suvremena širokopojasna tehnologija.34

U sljedećoj tablici (Tablica 3-22) prikazane su usluge za koje su ispitanici iskazali najveći interes.

Tablica 3-22 Rezultati ankete – Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura Ispitanici ICT usluge (%) Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje u vašem domu 42,8% TV visoke rezolucije 42,4% Zabava (on-line igre, lutrija i druge igre na sreću) 40,5% Internet televizija: prikaz sadržaja s video/glazbenih/news servisa (YouTube, 33,9% Vimeo itd.) na TV Napredne usluge e-Uprave (referendum, glasovanje i sl.) 30,3% Sigurnosne aplikacije (daljinski nadzor doma ili ulice, nadzor škole ili vrtića i 29,6% sl.) Rad na daljinu (teleworking) 28,9% Usluge za građane treće životne dobi i građane sa posebnim potrebama 22,7% Videokonferencija sa više sudionika u visokoj rezoluciji 15,1% Mogućnost izravne komunikacije i sudjelovanja u radu lokalne JLS 14,5% Telemedicina (dijagnostika na daljinu) 12,2%

Rezimirajući rezultate dobivene provedenim terenskim istraživanjem ustanovljeno je da kod ispitanih korisnika telekomunikacijskih usluga općenito postoji značajna razina nezadovoljstva ponudom i kvalitetom telekomunikacijskih usluga koje su im lokalno dostupne, a što je u prvom redu posljedica ograničenih mogućnosti i neodgovarajućih performansi postojeće

34 U tom kontekstu, indikativno je da je čak 70,2% ispitanika spremno učestvovati vlastitim radom u kopanju kanala malih dimenzija kako bi smanjili troškove izgradnje otvorene širokopojasne infrastrukture do njihove kuće/zgrade/ureda. 79 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

telekomunikacijske infrastrukture. S druge strane, iz rezultata ankete vidljivo je da ispitanici pokazuju značajan interes za naprednim telekomunikacijskim tehnologijama i uslugama, a za čije korištenje nisu stvoreni potrebni infrastrukturni preduvjeti. Slijedom navedenog, može se zaključiti da iskazane preferencije lokalnih korisnika jasno ukazuju na potrebu za uvođenjem širokopojasne mreže na području grada Crikvenice. Uvođenjem širokopojasne mreže u gradu Crikvenici omogućio bi se ulaz novih operatera i ponuditelja telekomunikacijskih usluga na lokalno tržište, čime bi se značajno povećala dostupnost, izbor i kvaliteta takvih usluga, ali i snizila njihova cijena. To bi svakako rezultiralo pozitivnim utjecajem na kvalitetu življenja, rada i poslovanja u gradu Crikvenici te većim zadovoljstvom privatnih, poslovnih, društvenih i javnih korisnika.

3.3 Analiza socio-ekonomskog stanja Grada Kraljevice [12]

U suvremenim uvjetima informatizacije i rasprostranjene primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svakodnevnom životu lokalnog stanovništva, razvijena širokopojasna mreža doprinosi ne samo stvaranju kvalitetnijeg društvenog i poslovnog okruženja u lokalnim jedinicama, nego predstavlja i osnovni preduvjet za uspješnije aktiviranje lokalnih razvojnih potencijala. U tom smislu, potrebno je mogućnosti korištenja širokopojasne mreže kao razvojnog resursa prvotno sagledati s aspekta prirodnih, demografskih i gospodarskih obilježja danog područja. Sukladno tome, u okviru ovog dijela studije bit će izneseni opći podaci o geoprometnom položaju Kraljevice i njezinim prirodnim i izgrađenim resursima, uz poseban naglasak na analizi gospodarskih i demografskih prilika na području Grada, kao i na analizi postojećih potreba i preferencija potencijalnih korisnika širokopojasne mreže.

3.3.1 Opći podaci

Grad Kraljevica smješten je u Primorsko-goranskoj županiji, tj. njenoj mikroregiji Priobalje, u prostornoj cjelini P1b Riječkog prstena. Graniči s Gradom Bakrom, Gradom Crikvenicom, Općinom Vinodolskom te morskim putem s Općinom Kostrena i Općinom Omišalj. Površina Grada iznosi 17,53 km2 na kopnu i 3,64 km2 u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva. Duljina obale je 13,27 km. Grad se sastoji od 6 administrativnih i statističkih naselja smještenih u Vinodolskoj dolini i na morskom pristranu: Bakarac, Kraljevica, Križišće, Šmrika te Veli Dol i Mali Dol.35

35 Izvješće o stanju u prostoru Grada Kraljevice 2013. godine, Grad Kraljevica, ožujak 2013 80 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-10 i Slika 3-11prikazuju položaj i makrolokaciju Grada Kraljevice u Republici Hrvatskoj.

Slika 3-10 Položaj Kraljevice u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

81 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-11 Makrolokacija Kraljevice (Izvor: DGU) 3.3.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Kraljevica ima 4.618 stanovnika te prosječnu gustoću naseljenosti od 263,43 stanovnika na km², što je značajno iznad prosjeka Primorsko- goranske županije (85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4 stanovnika/km²). Unatoč tome, Grad Kraljevicu karakterizira izrazito neravnomjeran raspored stanovništva. Naime, na prostoru Grada stanovništvo je većinski koncentrirano u granicama naselja Kraljevica (61,87%) te Šmrika (21,39%), dok u ostalim naseljima koncentracija stanovništva ne prelazi 7%.36

Analiza demografskih pokazatelja posljednjih 30 godina ukazuje da su na području Grada Kraljevice prisutni pozitivni ukupni populacijski trendovi, što je suprotno kretanjima na razini države i Županije37. U 2011. godini na administrativnom području Grada zabilježeno je 8,56% više stanovnika nego 1981. godine, dok se u istom razdoblju broj stanovnika na nacionalnoj i županijskoj razini značajno smanjio.38 Značajan porast stanovništva na području Kraljevice prvenstveno je rezultat blizine gravitacijskog centra Grada Rijeke te posljedičnog kontinuiranog mehaničkog priljeva stanovništva.

36 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. godine 37 Temeljem Popisa stanovništva 1981., 1991., 2001. i 2011. 38 U razdoblju od 1981. do 2011. godine broj stanovnika RH smanjio se za 6,8%, a PGŽ-a za 2,58% 82 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Demografski pokazatelji za područje Kraljevice u posljednjem međupopisnom razdoblju također ukazuju na blagi porast broja stanovnika39, za razliku od demografskih kretanja u Primorsko-goranskoj županiji i Republici Hrvatskoj, u kojima su zabilježeni depopulacijski procesi (Tablica 3-23).

Tablica 3-23 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Gradu Kraljevici 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.).

Broj stanovnika Broj kućanstava Administrativna jedinica Indeks Indeks 2001. 2011. 2001. 2011. 2011/2001 2011/2001 Grad Kraljevica 4.579 4.618 100,09 1.695 1.785 105,3 RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.447.377 1.519.038 102,8 PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3

Temeljem prikazanih podataka iz tablice (Tablica 3-23) također je evidentirana visoka stopa rasta broja kućanstava između posljednja dva popisa stanovništva. U demografskom smislu pozitivna i relativno veća stopa rasta broja kućanstava (7,4%) u odnosu na već spomenutu stopu rasta stanovništva izrazito je pozitivan pokazatelj, jer upućuje na tendenciju formiranja vlastitog kućanstva mlađih dobnih kontingenata na području Kraljevice.

Trenutna dobna struktura stanovništva također ukazuje na odsutnost značajnijih prepreka za mlađe stanovništvo da formira vlastito kućanstvo, budući da Grad Kraljevica u usporedbi sa Županijom ima relativno veći udio mladog i radnog te manji udio staračkog kontingenta u ukupnom stanovništvu (Tablica 3-24).

39 Između 2001. i 2011. godine ukupan broj stanovnika na području Grada povećao se za 0,9% 83 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-24 Dobna struktura stanovništva Grada Kraljevice i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.)

Dobni Grad Kraljevica PGŽ razredi Broj Broj Broj Udio (%) 0-4 175 3,79 12.518 4,23 5-9 187 4,05 11.761 3,97 10-14 237 5,13 12.688 4,28 15-19 251 5,44 13.792 4,66 20-24 240 5,20 16.780 5,67 25-29 309 6,69 20.121 6,79 30-34 315 6,82 21.370 7,21 35-39 288 6,24 19.565 6,61 40-44 282 6,11 19.268 6,51 45-49 333 7,21 21.121 7,13 50-54 373 8,08 23.607 7,97 55-59 459 9,94 24.773 8,36 60-64 382 8,27 22.827 7,71 65-69 203 4,40 14.283 4,82 70-74 225 4,87 15.879 5,36 75-79 175 3,79 13.081 4,42 80-84 111 2,40 7.905 2,67 85-89 53 1,15 3.811 1,29 90-94 15 0,32 825 0,28 95 i više 5 0,11 220 0,07 Ukupno 4.618 100 296.195 100

Međutim, u odnosu na 2001. godinu u Gradu Kraljevici smanjio se udio najmlađih dobnih skupina (0-14 godina) te se istodobno značajno povećao udio dobnih skupina stanovništva od 55 do 59 godina te od 60 do 64 godine,40 što bi se u dugom roku moglo negativno odraziti na lokalno tržište rada, a takvu tendenciju potvrđuju i demografski pokazatelji starenja stanovništva (Tablica 3-25).

40 U 2011. godini u odnosu na 2001. godinu zabilježene su sljedeće promjene u starosnoj strukturi stanovništva Grada Kraljevice: smanjenje udjela dobne skupine 0-14 godina za 2,21 postotnih bodova, uz istovremeno povećanje udjela dobne skupine 55-59 godina za 5,13 postotna boda i dobne skupine 60-64 godine za 2,72 postotna boda (Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.). 84 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-25 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Grada Kraljevice, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) Grad Pokazatelj PGŽ RH Kraljevica Koeficijent starosti41 25,3 % 26,6 % 24,1 % Indeks starenja42 137,5 % 155,3 % 115,0 % Prosječna starost stanovništva 43,5 g. 43,9 g. 41,7 g.

Iz tablice (Tablica 3-25) se može zaključiti da na području Grada Kraljevice, unatoč neznatno povoljnijoj trenutnoj dobnoj strukturi u odnosu na PGŽ, postoje negativne demografske tendencije, uz prisutan proces starenja stanovništva. Na navedeno upućuju i koeficijent starosti i indeks starenja, čije su vrijednosti iznad referentnih (12% za koeficijent starosti i 40% za indeks starenja). Iako su one trenutno niže u odnosu na županijske prosjeke, vidljivo je i njihovo značajnije negativno odstupanje u odnosu na prosjeke Republike Hrvatske. Zahvaljujući pozitivnom migracijskom saldu, uzrokovanom doseljavanjem stanovništva u posljednjih 30 godina, ublažene su posljedice negativnog prirodnog kretanja stanovništva. Međutim, uočeni negativni populacijski trendovi dugoročno mogu postati ograničavajućim čimbenikom socioekonomskog razvitka Grada Kraljevice, stoga nositelji odlučivanja moraju stvoriti uvjete za uravnoteženje dobne strukture stanovništva, poticanjem prirodnog prirasta i dodatnog doseljavanja. Lokalne vlasti stoga trebaju preuzeti aktivnu ulogu u realizaciji širokopojasne infrastrukture, na kojoj će se temeljiti razvoj naprednih aplikacija i sadržaja, omogućujući tako svim građanima i poslovnom sektoru korištenje širokog raspona digitalnih usluga te sudjelovati na uspostavi regulatornog okvira za značajnije i učinkovitije korištenje primarne infrastrukture na načelima transparentnosti.

Ulaganja u naprednu širokopojasnu pristupnu infrastrukturu, temeljenu na svjetlovodnoj prijenosnoj tehnologiji, koja bi osigurala preduvjete za napredne usluge obrazovanja, e- poslovanja, e-javne uprave, zdravstvenih elektroničkih usluga ali i druge usluge na području kulture, razonode i načina života, mogla bi značajno doprinijeti dodatnom povećanju kvalitete

41 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 42 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 85 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

života i atraktivnosti Grada Kraljevice, čime bi se, u dugom roku, moglo utjecati na uočene negativne populacijske trendove te postići dobno uravnoteženiju i perspektivniju demografsku strukturu lokalnog stanovništva.

Iz obrazovne strukture Grada Kraljevice vidljivo je da najveći udio stanovništva, kako na razini Grada tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja, s tim da Kraljevica ima za 3,05 postotnih bodova veći udio stanovništva sa završenom srednjom školom, što je očekivano, s obzirom na dostignuti stupanj razvoja ove lokalne sredine (Tablica 3-26). U Gradu je, međutim, zabilježen udio stanovništva starijeg od 15 godina s visokim obrazovanjem od 18,56%, što je za 1,51 postotnih bodova manje u odnosu na županijski prosjek od 20,07%.

Prilikom analize obrazovne strukture stanovništva, bitno je sagledati i njezina kretanja u posljednjem međupopisnom razdoblju. Od 2001. godine do 2011. godine na području Kraljevice ostvaren je značajan pad udjela niže obrazovanih skupina stanovništva u ukupnom stanovništvu starijem od 15 godina, za 8,96 postotnih bodova, dok se istovremeno broj visokoobrazovanih osoba u referentnoj populaciji Grada povećao za značajnih 37,9%, odnosno udio visokoobrazovanog kontingenta povećao se za 4,63 postotnih bodova. Najveći porast broja visokoobrazovanih osoba ostvaren je u kategorijama doktora znanosti (za 125%) i sveučilišnog studija (za 56,4%).43

43 Izračun autora na temelju podataka iz Popisa stanovništva 2001. i 2011. 86 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-26 Obrazovna struktura stanovništva Grada Kraljevice i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

1-3 4-7 razreda Visoko obrazovanje Grad/ Bez razreda Osnovna Srednja Ukupno osnovne Nepoznato županija škole osnovne škola škola Stručni Sveučilišni Doktorat škole Svega škole studij studij znanosti Kraljevica 4.019 12 18 186 559 2443 746 346 391 9 55

PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602

% PGŽ-a 1,55% 0,69% 1,62% 1,72% 1,29% 1,63% 1,43% 1,82% 1,22% 0,92% 9,14%

87 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Unatoč postojanju rizika depopulacije u dugom roku, uslijed nepovoljnih kretanja u starosnoj strukturi Grada, potrebno je naglasiti kako je iz obrazovne strukture stanovništva razvidno da Kraljevica trenutno raspolaže s relativno velikim udjelom visokoobrazovane radne snage, uz prisutan trend rasta kontingenta visokoobrazovanih u posljednjih deset godina. Navedeno predstavlja izniman razvojni potencijal za Grad, te značajnu prednost u smislu prihvata naprednih informacijskih tehnologija.

Imajući u vidu povoljne obrazovne trendove iznesene u ovom poglavlju, može se zaključiti da bi se uvođenjem širokopojasne mreže na području Grada Kraljevice dodatno potaknuli već postojeći pozitivni procesi kvalitativnog poboljšanja obrazovne strukture lokalnog stanovništva. Naime, moderne širokopojasne usluge mogu kvalitativno unaprijediti svaku vrstu edukacije. Širokopojasni pristup internetu omogućava usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje od kuće te pruža platformu za podučavanje na kreativne i pristupačne načine u manje vremena i s manjim troškovima. Također, budući da u suvremenim uvjetima informatizacije društva visokoobrazovani ljudski potencijali predstavljaju bitan činitelj lokalnog razvoja, implementacijom širokopojasne infrastrukture na području Grada Kraljevice stvorili bi se uvjeti za intenzivnije korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, što bi u konačnici rezultiralo značajnijim aktiviranjem gospodarskog potencijala lokalnog stanovništva.

3.3.3 Analiza gospodarskih kretanja Grada Kraljevice

Kada je riječ o kretanjima u okviru gospodarstva Grada Kraljevice treba napomenuti da u tom pogledu nema značajnijih odstupanja od općih tendencija obilježenih ekonomskim ciklusom koji je u Republici Hrvatskoj, u odnosu na zemlje okruženja, bio značajnije naglašen. Kako se može vidjeti na temelju uvida u osnovne makroekonomske pokazatelje Republike Hrvatske, od početka 2009. godine pa sve do 2015. godine realni bruto domaći proizvod zabilježio je značajan pad. Posljedično, očekivano su se pogoršali i svi ostali makroekonomski parametri, a što je posebno zabrinjavajuće i pokazatelji tržišta rada. Tako je od 2009. godine broj radnih mjesta smanjen za oko 150.000. Izlazak gospodarstva iz kriznog stanja 2015. godine povećao je broj radnih mjesta u odnosu na prethodnu godini za oko 20.000 što daje okvir odnosa rasta bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti te upućuje na zaključak da će povratak na jednak broj radnih mjesta kao 2008. godine zahtijevati visoke stope rasta gospodarstva, ali i duže vremensko razdoblje.

88 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Posebno je važno istaknuti kretanje i važnost fiskalnih pokazatelja. U tablici su prikazani podaci kretanja udjela deficita te stanja duga opće države gdje se može vidjeti da su negativna gospodarska kretanja te smanjenje proračunskih prihoda izazvali povećane potrebe za povećanjem deficitnog financiranja države. Deficit proračuna opće države u cijelom vremenu trajanja ekonomsko-financijske krize bio je iznad 5% BDP-a što je dovelo do povećanja duga opće države s oko 40% na oko 50% BDP-a. Ipak, treba istaknuti da je značajan dio porasta javnog duga uvjetovan novim pravilima europskog sustava nacionalnih računa ESA 2010 kojeg je morala implementirati i Republika Hrvatska. U kratkom vremenu brojne državne jedinice ušle su u statistički obuhvat države te je na toj osnovi javni dug povećan za oko 50 milijardi kuna.

S obzirom da je Republika Hrvatska odlukom Vijeća EU44 šla u proceduru prekomjernog deficita, u narednom razdoblju morat će smanjivati deficit i dug opće države stopom određenom propisanim fiskalnim pravilima. Sukladno tome i financiranje investicijskih projekata bez obzira na bespovratna sredstva EU bit će otežano budući da će iznos nacionalne komponente vršiti pritisak na čvrsto postavljen plafon zaduživanja opće države. Stoga je svakako važno dati prednost financiranju investicija privatnim kapitalom koje uvažava i statistička pravila te fiskalni tretman propisan sustavom nacionalnih računa ESA 2010 na način da su dugoročni financijski rizici primjereno raspodijeljeni između javnog i privatnog sektora tako da investicijska ulaganja ne ulaze u javni dug Republike Hrvatske.

Ipak, u okviru analize makroekonomskih obilježja važno je uočiti i povoljna kretanja u okviru bilance vanjskotrgovinske razmjene gdje se od 2012. godine može zamijetiti infleksija te početak dugoročnog pozitivnog trenda te ostvarenje suficita tekućeg računa bilance plaćanja. Pored toga, sektorski gledano, važan rast izvoza ostvarile su upravo industrije koje bilježe visok udio informacijsko-komunikacijskih tehnologija (naravno, uz dominantan utjecaj rasta u sektoru turizma). Stoga se može reći da je razvoj informacijsko-komunikacijske infrastrukture još važniji u kontekstu strukturnih promjena u okviru sektorske alokacije čimbenika proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

44 Commission opinion on the existence of an excessive deficit in Croatia, Brussels, 10.12.2013. http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_edps/126- 05_commission/2013-12- 10_hr_126-5_commission_en.pdf 89 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-27 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Realni rast BDP-a, u % 4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6 Inflacija, u % 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1,0 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5 Zaposlenost, u 000 1.734 1.771 1.757 1.690 1.625 1.566 1.524 1.566 1.589 Zaposlenost, % promjena 2,1 -0,8 -3,8 -3,9 -3,6 -2,7 2,7 1,5 Stopa nezaposlenosti, u % 9,9 8,5 9,2 11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,3 Tekući račun bilance plaćanja, u % BDP-a -5,2 -6,5 -7,1 -8,8 -5,1 -1,1 -0,7 0,0 1,0 0,9 5,2 Neto pozajmljivanje/zaduživanje -3,85 -3,39 -2,45 -2,76 -6,00 -6,19 -7,84 -5,31 -5,29 -5,50 -3,20 (% BDP-a) Javni dug (% BDP-a) 41,25 38,87 37,74 39,56 48,97 58,31 65,16 70,68 82,18 86,53 86,67

Kao što je već napomenuto negativni utjecaj ekonomskog ciklusa u Republici Hrvatskoj posebno je izražen. U tablici (Tablica 3-28)uspoređena su kretanja bruto domaćeg proizvoda županije Primorsko-goranske, Republike Hrvatske te zemalja EU15 te EU28. Podaci su prikazani u apsolutnim kao i u relativnim iznosima (EU15=100). Može se uočiti da je Republika Hrvatska zbog relativno visokih stopa rasta gospodarstva sve do 2009. godine smanjivala razvojni rast. Međutim, nastupom ekonomske krize dolazi do stagnacije pa i povećanja razvojnog jaza. Iako se dinamika gospodarskog kretanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske podudaraju, može se vidjeti da je gospodarstvo županije bilježilo značajno veći gospodarski rast te smanjenje jaza gospodarskog razvoja u odnosu na zemlje EU, u odnosu na prosjek Republike Hrvatske.

Na temelju podataka korištenih za izradu indeksa razvijenosti kojim se utvrđuje stupanj razvoja lokalnih samouprava Republike Hrvatske u odnosu na nacionalni prosjek, prikazanih u tablici (Tablica 3-29), može se vidjeti da Grad Kraljevica bilježi iznadprosječna kretanja gospodarskih pokazatelja kao i Primorsko-goranska županija. Međutim, ipak se može uočiti da je gospodarstvo grada Kraljevice značajno slabijeg stanja u

90 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

odnosu na prosjek Primorsko-goranske županije. Gospodarski značaj županije Primorsko-goranske prikazan je i vizualno Slika 3-12 gdje se može uočiti da županija spada u tri najrazvijenije u Republici Hrvatskoj.

Tablica 3-28 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 EU 28 22.400 23.300 24.500 25.900 26.000 24.400 25.400 26.100 26.500 26.700 EU 15 27.000 27.900 29.200 30.600 30.300 28.600 29.600 30.400 30.900 31.000 Hrvatska 6461 7038 7036 9656 10682 10111 10057 10038 10297 10228 Primorsko Goranska 7349 10421 10433 11177 12680 12305 12343 12441 13110 12930 EU15=100 (%) EU 28 82,96 83,51 83,90 84,64 85,81 85,31 85,81 85,86 85,76 86,13 EU 15 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Hrvatska 23,93 25,23 24,10 31,56 35,25 35,35 33,98 33,02 33,32 32,99 Primorsko Goranska 27,22 37,35 35,73 36,53 41,85 43,02 41,70 40,92 42,43 41,71

*Napomena: Usporedivost podataka otežana je zbog primjena različite metodologije ESA 95 te ESA 2010 u okviru statistike vođenja nacionalnih računa; podaci za Republiku Hrvatsku od 2010. godine temelje se na ESA 2010 metodologiji; Za Republiku Hrvatsku te Primorsko-goransku županiju korišteni su podaci po nacionalnoj metodologiji Državnog zavoda za statistiku.

91 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-29 Grad Kraljevica te Primorsko-goranske županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova (EU) Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni Vrijednosti osnovnih pokazatelja Indeks razvijenosti i skupine prosjek Udio Udio

obrazovan obrazovano Prosječni Prosječni Prosječna og Prosječni Prosječna g Prosječni Kretanje Indeks dohodak izvorni per stopa Kretanje stanovništ izvorni stopa stanovništva dohodak stanovništv razvijenos Skupine Skupine per capita nezaposlen stanovništva va u prihodi per nezaposlen u per capita a ti capita prihodi osti stanovništ capita osti stanovništvu Grad/općina vu 16-65 16-65 godina godina 2010.- 2010.- 2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012.. 2001. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2012.. 2001.

Kraljevica 31.437 2.799 11.3% 102,0 85,15% 112,4% 93,8% 112,3% 104,5% 116,1% 108,94% 100-125% IV. Primorsko- goranska županija 32.813 4.757 12.7% 99,3% 84,79% 143,57% 174,46% 134,29% 98,24% 147,46% 139,21% >125% V. Republika Hrvatska 28.759 3.310 16,0% 99,4 77,7% 100% 100% 100% 100% 100% Maksimum 42.175 5.997 25.9% 109 86.9% Minimum 19.455 1.368 7,8% 91 62,5%

92 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-12 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku)

Kako bi se upotpunila analiza stanja gospodarstva, dalje u tekstu detaljno je analizirana sektorska struktura gospodarstva grada. Stanje gospodarstva ocijenjeno je na osnovi financijskih rezultata poduzetnika (obveznika poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Grada Kraljevice (Tablica 3-30). Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su

93 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

na temelju službenih podataka Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti45 (NKD 2007.).

45 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela.

94 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-30 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Kraljevice u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi Indeks Indeks NKD 2007 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. A. 2.431.399 2,10% 2.778.949 2,54% B. C. 308.511.401 87,15% 75.126.938 64,91% 24,35 442.777.793 90,33% 68.887.117 62,95% 15,56 D. E. F. 5.742.848 1,62% 5.802.934 5,01% 101,05 5.841.475 1,19% 5.535.648 5,06% 94,76 G. 22.076.185 6,24% 14.785.666 12,78% 66,98 22.618.087 4,61% 14.761.371 13,49% 65,26 H. 349.782 0,10% 1.563.136 1,35% 446,89 388.830 0,08% 1.533.706 1,40% 394,44 I. 7.652.579 2,16% 8.146.549 7,04% 106,45 8.604.181 1,76% 8.397.413 7,67% 97,60 J. 63.157 0,05% 34.790 0,03% K. 471.291 0,13% 469.966 0,41% 99,72 446.029 0,09% 365.515 0,33% 81,95 L. 287.780 0,08% 242.842 0,21% 84,38 222.813 0,05% 203.791 0,19% 91,46 M. 1.409.647 0,40% 1.842.024 1,59% 130,67 1.368.169 0,28% 1.600.042 1,46% 116,95 N. 5.159.519 1,46% 4.407.193 3,81% 85,42 5.248.731 1,07% 4.343.344 3,97% 82,75 O. P. Q. 0 0,00% 0 0,00% 100,00 30 0,00% 50 0,00% 166,67 R. 287.067 0,08% 262.955 0,23% 91,60 319.900 0,07% 246.227 0,22% 76,97 S. 2.037.989 0,58% 593.289 0,51% 29,11 2.317.104 0,47% 747.348 0,68% 32,25 n/a46 Ukupno: 353.986.088 100,00% 115.738.048 100,00% 32,70 490.153.142 100,00% 109.435.311 100,00% 22,33

46 Oznaka obuhvaća poslovne subjekte nepoznatog područja djelatnosti. 95 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Prema podacima FINA-e, aktivni poduzetnici Grada Kraljevice, njih ukupno 69, ostvarili su u 2014. godini agregirane prihode od 115,7 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje za značajnih 67,3% (238,2 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu. S obzirom na monolitnu strukturu lokalnog gospodarstva, čime se podrazumijeva izrazita koncentracija resursa i zaposlenosti u jednoj dominantnoj djelatnosti (a u slučaju Kraljevice jednom poduzeću u sektoru brodogradnje), ne iznenađuje da je na navedenu kontrakciju najviše utjecala volatilnost poslovanja u osnovnoj djelatnosti Grada. Naime, pad kumulativnih prihoda lokalnog poduzetničkog sektora u referentnom razdoblju ostvaren je prvenstveno zahvaljujući negativnom trendu kretanja prihoda u djelatnosti C - Prerađivačka industrija, koja je 2014. godine zabilježila pad prihoda od 75,6%. Apsolutnom padu ukupnih prihoda značajnije su doprinijele i sljedeće djelatnosti: G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, s padom prihoda od 33,02% (-7,3 milijuna kuna) te S – Ostale uslužne djelatnosti, s padom prihoda od 70,9% (-1,4 milijuna kuna). U istom je razdoblju u trećoj po redu najznačajnijoj djelatnosti, I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, s druge strane zabilježen rast prihoda poslovanja od 6,45%, što se, s obzirom na kretanja u prihodima i zaposlenosti u prerađivačkom sektoru, može objasniti i pojavom tzv. „poduzetništva iz nužde“. Djelatnosti C, G te I generirale su većinu ukupno ostvarenih prihoda u 2014. godini, sudjelujući zajedničkim udjelom od visokih 84,73%, stoga iste čine trenutnu okosnicu poduzetništva Grada Kraljevice.

Dvotrećinsko smanjenje ukupnih prihoda poslovanja trgovačkih društava sa sjedištem na području Grada u referentnom razdoblju, kao i određene promjene u strukturi lokalne ekonomije, ukazuju na to da su negativna konjunkturna kretanja na međunarodnoj, nacionalnoj i županijskoj razini značajno utjecala na performanse lokalnog gospodarstva, prvenstveno kroz negativan trend u sektoru brodogradnje. Naime, u najznačajnijoj djelatnosti prerađivačke industrije (C) prihodi su se u promatranom razdoblju smanjivali po visokoj stopi od 37,6% godišnje uz istovremeno smanjenje udjela te djelatnosti u ukupnim prihodima za značajnih 22,24 postotnih bodova (što predstavlja kontrakciju u iznosu od 233,4 milijuna kuna). Međutim, unatoč izraženom smanjenju ukupnog udjela djelatnosti prerađivačke industrije u ukupno generiranim prihodima lokalnog gospodarstva, ona je zadržala primat u ostvarenom rezultatu poduzetnika Grada Kraljevice. Pad udjela najzastupljenije djelatnosti u ukupnim prihodima odrazio se istovremeno na povećanje značaja i udjela ostalih signifikantnih djelatnosti Grada: G – Trgovina na veliko i malo (+6,54 postotnih bodova), I – Djelatnosti pružanja smještaja te

96 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

pripreme i usluživanja hrane (+4,88 postotnih bodova) te F – Građevinarstvo (+3,39 postotnih bodova).

U 2014. godini, u odnosu na 2011. godinu, evidentiran je i pad ukupnih rashoda poduzetnika sa sjedištem na području Kraljevice za 77,7% ili 380,72 milijuna kuna u apsolutnom iznosu. Smanjenju ukupnih rashoda najviše su pridonijele djelatnosti C – Prerađivačka industrija, G – Trgovina na veliko i malo te S – Ostale uslužne djelatnosti, koje 2014. godine u strukturi ukupnih rashoda poslovanja poduzetnika bilježe zajednički udio od 77,12%. Najveća stopa pada rashoda od 84,4% očekivano je evidentirana u djelatnosti C - Prerađivačka industrija, što je u skladu s uočenim trendom kontrakcije poslovanja u toj djelatnosti dok je najveći rast zabilježen u djelatnosti H – Prijevoz i skladištenje, za 294,4%, kao nagovještaj njezine moguće propulzivnosti u srednjem roku.

U promatranom razdoblju, uslijed provedene troškovne konsolidacije poslovanja u djelatnosti prerađivačke industrije (sektor brodogradnje), diferentna dinamika kretanja prihoda i rashoda rezultirala je povećanjem agregatne ekonomičnosti poslovanja lokalnog poduzetničkog sektora za 46,44% te ostvarenim pozitivnim konsolidiranim financijskim rezultatom (dobitkom prije oporezivanja) od 6,3 milijuna kuna u odnosu na gubitak od 136,2 milijuna kuna iz 2011. godine. Na provedenu troškovnu konsolidaciju u funkciji postupnog stabiliziranja gospodarskih aktivnosti upućuje i neznatno povećanje ukupnog broja gospodarskih subjekata (+2,99%) ali i značajno smanjenje ukupnog broja zaposlenih (-59,2%) (Tablica 3-19). U 2014. godini najveći udio u ukupnom broju gospodarskih subjekata imale su već navedene najznačajnije djelatnosti na području Grada: G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (23,19%), I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (14,49%), F – Građevinarstvo (13,04%) i C - Prerađivačka industrija (11,54%), a rast broja gospodarskih subjekata u promatranom razdoblju zabilježen je u djelatnostima I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 150%), H – prijevoz i skladištenje (za 33%) i N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (za 16,7%) (Tablica 3-19). Navedene djelatnosti prevladavaju i u ukupnom broju zaposlenih u sektoru poduzetništva na području Grada Kraljevice. Na prvom mjestu u strukturi broja zaposlenih nalazi se najznačajnija djelatnost po prihodima i rashodima: C – Prerađivačka industrija, s udjelom od 53,61%, dok se djelatnost F – Građevinarstvo nalazi na drugom mjestu i zapošljava 14,17% ukupno zaposlenih u poduzetničkom sektoru. Relativno značajan udio u broju zaposlenih 2014. godine imala je i djelatnost I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim udjelom od 13,33%. 97 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-31 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Grada Kraljevice u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) Djelatnost Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih Indeks NKD 2007 2011. % 2014. % Indeks 2014./2011. 2011. % 2014. % 2014./2011. A. 2 2,90% 1 0,28% B. C. 10 14,93% 8 11,59% 80,00 693 78,57% 193 53,61% 27,85 D. E. F. 9 13,43% 9 13,04% 100,00 36 4,08% 51 14,17% 141,67 G. 20 29,85% 16 23,19% 80,00 51 5,78% 23 6,39% 45,10 H. 3 4,48% 4 5,80% 133,33 3 0,34% 5 1,39% 166,67 I. 4 5,97% 10 14,49% 250,00 38 4,31% 48 13,33% 126,32 J. 1 1,45% 1 0,28% K. 1 1,49% 1 1,45% 100,00 3 0,34% 2 0,56% 66,67 L. 1 1,49% 1 1,45% 100,00 2 0,23% 1 0,28% 50,00 M. 6 8,96% 4 5,80% 66,67 10 1,13% 9 2,50% 90,00 N. 6 8,96% 7 10,14% 116,67 28 3,17% 15 4,17% 53,57 O. P. Q. 1 1,49% 1 1,45% 100,00 0 0,00% 0 0,00% 100,00 R. 3 4,48% 2 2,90% 66,67 3 0,34% 1 0,28% 33,33 S. 3 4,48% 3 4,35% 100,00 15 1,70% 10 2,78% 66,67 n/a Ukupno: 67 100,00% 69 100,00% 102,99 882 100,00% 360 100,00% 40,82

98 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Pored samih poduzetnika, važan segment ukupne zaposlenosti svakog lokalnog gospodarstva čine i obrtnici te samozaposleni u okviru slobodnih profesija. U nastavku se daje pregled broja zaposlenih u svim sektorima lokalne ekonomije, što omogućava precizniji uvid u stanje i sektorska obilježja tržišta rada Kraljevice te pouzdano predviđanje privatne platežno sposobne potražnje za uslugama širokopojasne mreže.

Može se zaključiti da se zapošljavanje primarno ostvaruje u pravnim osobama poduzetničkog i javnog sektora (89,5%) te značajno manje u segmentu obrtništva i slobodnih profesija (ukupno 10,4%). S druge strane, poljoprivreda ima zanemariv utjecaj kao generator zapošljavanja u lokalnom gospodarstvu (samo 0,7%) što je i očekivano, s obzirom na ukupna razvojna i situacijska obilježja Grada Kraljevice.

Grafikon 3-8 Broj zaposlenih u Gradu Kraljevici prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30.4.2016.)

Brojna istraživanja dokazuju da izgradnja širokopojasne infrastrukture ima pozitivan izravni učinak na zaposlenost i poslovne rezultate u lokalnoj ekonomiji, posebice u građevinskoj djelatnosti (kratkoročno kroz samu izgradnju, što je pozitivno s aspekta trenutnog djelovanja na agregatnu potražnju, i dugoročno kroz naknadno održavanje mreže), dok funkcionalna širokopojasna infrastruktura u dugoročnoj perspektivi pozitivno utječe na rast produktivnosti u svim djelatnostima, kao i na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva.47 Dosadašnja

47 Lehr, W. H. et al. (2005): ‘Measuring Broadband’s Economic Impact’, Broadband Properties, 12 (24). 99 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

europska praksa pokazala je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju konkurentnosti postojećih poduzeća te u još većoj mjeri razvoju novih, inovativnih gospodarskih subjekata u djelatnostima koje stvaraju visoku dodanu vrijednost, posebice u djelatnostima M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J – Informacije i komunikacije.48 S obzirom na trenutno stanje niske diverzificiranosti gospodarske strukture Grada Kraljevice u kojoj, temeljem rezultata provedene analize, dominantnu ulogu imaju osnovne djelatnosti sekundarnog (prerađivačka industrija i građevinarstvo) i tercijarnog sektora (trgovina te prijevoz i skladištenje), ulaganja u izgradnju napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno mogu pokrenuti dugoročno pozitivne promjene u smjeru diferencijacije i održivog rasta lokalne ekonomije, posebice u okviru razvoja znanjem intenzivnih djelatnosti koje su trenutno zastupljene u gospodarskoj strukturi Grada u zanemarivoj mjeri.

3.3.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga širokopojasne mreže

Osim analize demografskih i gospodarskih obilježja danog područja, važan aspekt procjene tržišnog potencijala širokopojasne mreže uvid je u postojeći interes sektora kućanstva i poduzeća za korištenjem širokopojasnih tehnologija. U svrhu anticipiranja rane faze komercijalizacije širokopojasne mreže na području Grada Kraljevice, u ovom dijelu studije izvršena je procjena broja mogućih privatnih i poslovnih korisnika širokopojasnih proizvoda i usluga.

Tablica 3-32 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj stambenih jedinica u naseljima Grada Kraljevice, 2011.godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) Broj Broj Prosječan broj Broj Naziv Broj Broj članova kućanstava nastanjenih članova stambenih naselja kućanstava kućanstva koja koriste stambenih kućanstva jedinica Internet jedinica Bakarac 135 313 2,32 67 249 133 Kraljevica 1.092 2.766 2,53 592 1.541 1.078 Križišće 31 85 2,74 17 49 31 Mali Dol 75 180 2,40 32 110 74 Šmrika 369 988 2,68 202 646 366 Veli Dol 83 195 2,35 39 132 83 UKUPNO 1.785 4.527 2,54 949 2.727 1.765

48 Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM (2011) 657, SEC (2011) 1230 [dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2 100 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Procjena broja privatnih korisnika temelji se na broju stanovnika i broju kućanstava, dok je za procjenu broja poslovnih korisnika uzet u obzir broj poslovnih subjekata, odnosno broj registriranih obrtnika i trgovačkih društava sa sjedištem na području Grada. Budući da su kupovna moć stanovništva tj. trenutna platežno sposobna potražnja osnovne determinante razvoja svakog tržišta, pa tako i tržišta širokopojasnih usluga, u sagledavanju lokalnih kapaciteta korištenja širokopojasne mreže uzeti su u obzir i prosječno ostvareni dohoci stanovništva te broj popisanih internet korisnika na području Grada Kraljevice.

Slika 3-13 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.)

101 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Pregledom strukture ukupnog broja kućanstava po osnovi korištenja Interneta (Tablica 3-32) vidljivo je da u sektoru kućanstava postoji još uvijek značajan prostor za rast potražnje širokopojasnog pristupa Internetu. U odnosu na gradove i općine na području PGŽ-a, u Gradu Kraljevici zastupljen je relativno visok udio kućanstava koja koriste Internet: njihov udjel u ukupnom broju evidentiranih kućanstava na području Grada Kraljevice u 2011. godini iznosio je 53,2%.49 Ako se uzme u obzir da je u toj godini medijan vrijednosti postotnog udjela takvih kućanstava na razini svih jedinica lokalne samouprave PGŽ-a bio 51,05%, jasno je da se Kraljevica prema dostignutoj razini uporabe Interneta u kućanstvima, kao pokazatelju razvijenosti određenog područja i sposobnosti prihvata suvremenih tehnologija, svrstava u gornju polovicu gradova i općina PGŽ-a.50 Stanovnici Kraljevice već sada iskazuju visok stupanj preferencije prema ICT tehnologijama, što u pravilu predstavlja pouzdan tržišni prediktor. Stvaranjem infrastrukturnih preduvjeta za raširenu dostupnost usluga širokopojasnog pristupa, u nediskriminirajućim uvjetima i po prihvatljivim cijenama na cijelom području Grada, omogućilo bi se otvaranje tržišta širokopojasnih usluga onim korisnicima kojima do sada, iz širokog spektra razloga (od tehničkih do financijskih), takve usluge nisu bile dostupne (npr. nepostojeća ili nekvalitetna mrežna infrastruktura ili previsoka cijena uz nisku razinu kvalitete dostupnih digitalnih usluga).

Tablica 3-33 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Grada Kraljevice (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.) Broj Broj trgovačkih Ukupan broj poslovnih Naziv naselja obrtnika društava subjekata51 Bakarac 5 13 18 Kraljevica 44 91 135 Križišće 5 4 9 Mali Dol 2 1 3 Šmrika 20 29 49 Veli Dol 0 2 2 UKUPNO 76 140 216

U kontekstu razmatranja potencijalne potražnje za uslugama zasnovanih na širokopojasnom pristupu Internetu, potrebno je istaknuti da Grad Kraljevica raspolaže i značajnim slobodnim stambenim kapacitetom (35,3% nenastanjenih stambenih jedinica) što implicira povoljne

49 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 50 Ibidem 51 Podatak se odnosi na broj aktivnih obrtnika i trgovačkih društava. 102 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

prilike za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Grada, a prema tome i povoljne izglede za budući porast broja korisnika širokopojasnog pristupa.

Uz privatna kućanstva, potencijalne korisnike širokopojasnog pristupa čine i poduzeća, koja su zbog potrebe za prilagodbom svojih poslovnih procesa suvremenim uvjetima poslovanja iznimno orijentirana na upotrebu usluga baziranih na širokopojasnoj infrastrukturi. To se osobito odnosi na nužnost korištenja suvremenih usluga informacijskog društva u svim gospodarskim djelatnostima. Sukladno tome, sljedećim ilustracijama prikazani su ukupan broj i distribucija poslovnih jedinica po naseljima Grada Kraljevice (Tablica 3-33 i Slika 3-14).

Slika 3-14 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Grada Kraljevice (Izvor: obrada autora prema podacima Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.) 103 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Primjerena koncentracija poslovnih jedinica jedna je od bitnih pretpostavki za povećanu potražnju za širokopojasnim priključcima. U poslovnom sektoru Kraljevice postoji značajan korisnički bazen za plasiranje širokopojasnih usluga. To je potvrđeno i prosječnim brojem aktivnih poslovnih subjekata po stanovniku u Gradu (0,098), koji je znatno viši u odnosu na nacionalni prosjek (0,034).52 S obzirom da postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava uvođenje digitalnih poslovnih procesa i praksi, koje u pravilu doprinose značajnom povećanju poslovne učinkovitosti, smanjenju troškova poslovanja te širenju tržišta, može se očekivati da će poslovni sektor među prvima prepoznati značajne koristi operativne primjene širokopojasnog pristupa. To se posebno odnosi na trgovačka društva, koja su dominantan organizacijski oblik u lokalnom gospodarstvu.

Grafikon 3-9 Prosječna godišnja neto plaća u Gradu Kraljevici, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave

Paralelno s procjenom broja privatnih i poslovnih korisnika, prilikom planiranja razvoja širokopojasne infrastrukture važno je utvrditi i raspoloživi dohodak stanovništva Grada Kraljevice, iz razloga što je to faktor koji se neposredno odražava na efektivnu potražnju za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenom dohotku radno aktivnog stanovništva ukazuju da je potrošačka snaga te kategorije na razini prosjeka PGŽ-a i Republike Hrvatske, dok kategorija umirovljenika ostvaruje iznadprosječan dohodak u odnosu na usporedne teritorijalne

52 Izračun autora na temelju podataka preuzetih iz Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore (stanje: 09.05.2016. g) te Popisa stanovništva 2011. 104 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

jedinice, stoga financijske mogućnosti lokalnog stanovništva ne bi trebale predstavljati ograničenje za komercijalizaciju buduće širokopojasne mreže na prostoru Kraljevice (Grafikon 3-9).

3.3.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekomunikacijskih i kabelskih operatera

U svrhu utvrđivanja trenutnog stanja potražnje za širokopojasnim uslugama u ovom dijelu izvršeno je terensko istraživanje (anketa) o preferencijama korisnika postojećih telekomunikacijskih usluga na lokalnom tržištu. U anketi je sudjelovalo 196 ispitanika.

Korisnici širokopojasnih usluga podijeljeni su u tri osnovne skupine, to su:

- Fizičke osobe (domaćinstva, građani)

- Pravne osobe (poslovni subjekti, poduzeća i sl.)

- Javne institucije (JLS, JRS, javna poduzeća)

Grafikon 3-10 prikazuje rezultate ankete s obzirom na navedene kategorije korisnika.

Raspodjela korisnika postojećih telekomunikacijskih usluga s obzirom na kategorije 4,1% 1,0% Fizičke osobe (domaćinstva, građani), 9,7%

Pravne osobe (poslovni subjekti, poduzeća, itd.)

Javne institucije (JLS, JRS, javne poduzeća mi ustanove, škole, fakulteti, instituti, itd.) 85,2% Udruge građana, sportske i druge (nevladine) organizacije

Grafikon 3-10 Rezultati ankete – kategorije korisnika

Rezultati ankete pokazuju visoku razinu korištenja klasičnih usluga telefonije (98,3% ispitanika) i modernih usluga televizije (40,8% ispitanika) dok pristup internetu ostvaruje 79,9% anketiranih ispitanika s područja Kraljevice (Grafikon 3-11). 105 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Udio korištenja pojedinih telekomunikacijskih usluga

120,0%

100,0%

80,0%

60,0%

40,0%

20,0%

0,0% Telefonija (putem fiksne Pristup internetu Televizija (IPTV ili kabelska telefonske linije) TV)

Grafikon 3-11 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga

Iz rezultata ankete proizlazi da je lokalno telekomunikacijsko tržište obilježeno izrazito visokim stupnjem tržišne koncentracije ponude, budući da se, unatoč prisutnosti relativno velikog broja operatera lokalno stanovništvo dominantno opredjeljuje samo za jednog – Hrvatski telekom (Grafikon 3-12).

Takva situacija ishod je ograničenog pristupa novih operatora raspoloživoj infrastrukturi zbog čega 90,8% anketiranih korisnika smatra da novoizgrađena pristupna infrastruktura mora biti otvorenog tipa tj. da mora omogućiti brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.

106 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Grafikon 3-12 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera

U kontekstu razmatranja potreba korisnika za izgradnjom i razvojem širokopojasne pristupne infrastrukture, bitno je utvrditi kvalitetu telekomunikacijskih usluga, koje su trenutno dostupne na području Kraljevice. Iz perspektive ispitanika, kao glavni problemi u korištenju ugovorenih usluga ističu se:

• značajan utjecaj vremenskih (ne)prilika na kvalitetu usluga (24,8%),

• spor pristup internetu (brzina, kašnjenje) (83,8%)

• slika na kabelskoj ili IPTV se „zamrzava“ (33,3%),

• isporučena oprema (modem, router) se kvari odnosno nije očekivane kvalitete (4,8%),

• loš ili nedostupan telefonski signal (6,7%),

• loša tehnička potpora tj. loš odziv na prijavu odnosno otklanjanje kvara (14,3%),

• neisporuka ugovorene brzine pristupa internetu (20,0%).

Kao što je niže prikazano grafikonom (Grafikon 3-13):

107 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Glavni problemi u korištenju ugovorenih telekomunikacijskih usluga

90,0% 80,0% 70,0% 60,0% 50,0% 40,0% 30,0% 20,0% 10,0% 0,0% Isporučena Loša tehnička oprema Značajan Neisporuka potpora - loš Spor pristup Slika na (modem, Loš ili utjecaj ugovorene odziv na internetu kabelskoj ili router) se nedostupan vremenskih brzine prijavu (brzina, IPTV se kvari telefonski (ne)prilika na pristupa odnosno kašnjenje,…) „zamrzava“ odnosno nije signal kvalitetu internetu otklanjanje očekivane usluga kvara kvalitete Series1 83,8% 20,0% 33,3% 4,8% 6,7% 24,8% 14,3%

Grafikon 3-13 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga

Utvrđivanje problema prisutnih na lokalnom tržištu telekomunikacijskih usluga preduvjet je za pronalaženje rješenja koja se mogu implementirati, prvenstveno uvođenjem moderne širokopojasne infrastrukture. Na taj bi se način postojećim korisnicima povećala kvaliteta usluge, a budućim korisnicima omogućio pristup modernim ICT tehnologijama.

Iz sagledanih izraza nezadovoljstva korisnika telekomunikacijskih usluga na području Kraljevice proizlazi da se oni zapravo odnose na tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture (utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga, spor pristup internetu). Navedeno istovremeno predstavlja značajnu prepreku za razvoj novih informacijskih proizvoda ali i veliki pozitivan poticaj za izgradnju širokopojasne infrastrukture, koja će velikim pristupnim brzinama i kapacitetima osigurati poboljšanje kvalitete postojećih usluga te mogućnost dodatnog razvoja i diversifikacije lokalnog telekomunikacijskog tržišta.

Anketa je također pokazala zadovoljavajuću razinu opremljenosti kućanstava Kraljevice uređajima putem kojih je već sada moguće koristiti napredne širokopojasne usluge (računala, tableti, pametni telefoni). Moguće je zaključiti da lokalno stanovništvo iskazuje znatan interes za moderne ICT tehnologije, međutim određena tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture onemogućavaju im korištenje svih njezinih prednosti. Stoga ne iznenađuje visok 108 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

postotak ispitanika koji su izravno zainteresirani za priključak na širokopojasnu mrežu s brzinama većim od 100 Mbit/s (91,8%) i to s namjerom korištenja različitih naprednih širokopojasnih usluga.

Grafikon 3-14 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura

Temeljem pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da stanovništvo Grada Kraljevice iskazuje značajan interes za korištenje modernih usluga širokopojasnih mreža, za čiju isporuku trenutno ne postoji adekvatna telekomunikacijska infrastruktura. Uvođenjem širokopojasne mreže stvara se novo tržište, podjednako zanimljivo korisnicima kao i ponuditeljima telekomunikacijskih usluga. S jedne strane, korisnici dobivaju mogućnost pristupanja širokom spektru usluga veće kvalitete uz niže cijene, a brojne tvrtke različitog profila dobivaju mogućnost ulaska na telekomunikacijsko tržište. Na taj način bi se smanjio stupanj tržišne koncentracije na strani ponude telekomunikacijskih usluga, te veća liberalizacija i razvoj lokalnog telekomunikacijskog tržišta, što bi u konačnici rezultiralo većim zadovoljstvom korisnika ali i pozitivnim razvojnim efektima na području Grada Kraljevice. 109 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.4 Analiza socio-ekonomskog stanja Općine Vinodolske [13]

U suvremenim uvjetima razvijena širokopojasna infrastruktura utječe na unaprjeđenje civilnog društva i poslovnog okruženja u jedinicama lokalne samouprave te predstavlja jedan od temeljnih preduvjeta za učinkovitije korištenje lokalnih resursa i aktiviranje razvojnih potencijala. U tom smislu, potrebno je mogućnosti primjene širokopojasne mreže kao razvojnog alata i katalizatora sagledati s aspekta prirodnih, demografskih i gospodarskih obilježja datog područja. Rukovodeći se takvim pristupom, u okviru prvog dijela analize predstavljeni su osnovni podaci o zemljopisnom i prometnom položaju Općine Vinodolske te njezinim prirodnim i proizvedenim (antropogenim) resursima, a posebna pozornost posvećena je utvrđivanju demografskih i gospodarskih prilika na području Općine. U drugom dijelu procijenjen je tržišni potencijal komercijalizacije širokopojasne mreže te su analizirani i prikazani stavovi i preferencije potencijalnih korisnika širokopojasnih usluga, temeljem provedenog terenskog anketnog istraživanja.

3.4.1 Opći podaci

Administrativno područje Općine Vinodolske nalazi se u sustavu Primorsko–goranske županije, u njezinom jugoistočnom dijelu. Općina se prostire na 151,70 km2, što je svega 4,24% teritorija PGŽ-a. Po veličini je osma od 36 gradova i općina Županije. Graniči s područjima gradova: Bakra na sjeverozapadu, Novog Vinodolskog na jugoistoku i Crikvenicom na jugu, te općinama Fužine i Mrkopalj na sjeveru.

Područje Vinodolske općine obuhvaća četiri naselja (ujedno i katastarskih općina): administrativno središte Bribir, Grižane-Belgrad, Tribalj i Drivenik. Administrativnim preustrojem tim je naseljima 2000. godine pripojeno 58 manjih (gravitirajućih) naseljenih mjesta. U kontekstu razvojnih središta Županije, Bribir je glavno lokalno razvojno žarište.

Sva četiri naselja smještena su uz prometnice. Drivenik, Grižane i Bribir uz prometnicu Kraljevica – Križišće – Drivenik – Bribir – Novi Vinodolski a Tribalj uz prometnicu Belobrajići – Tribalj – Crikvenica. Osim samih naselja, prostorom Općine prolaze i županijske ceste koje povezuju susjedna područja, a od infrastrukturnih sustava svojim značajem ističe se hidroelektrana Vinodol, s akumulacijom Tribalj. Područjem prolazi i jedini stalni vodotok na

110 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

području Općine, Dubračina, čiji je režim nizvodno od akumulacije u direktnoj vezi s režimom Tribaljskog jezera 53.

Slika 3-15 Položaj Općine Vinodolske u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

53 Nacrt Plana gospodarenja otpadom Vinodolske Općine za razdoblje od 2014. do 2020. godine, DLS d.o.o., Rijeka, srpanj 2014. 111 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-16 Makrolokacija Općine Vinodolske (Izvor: DGU)

3.4.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina ima 3.577 stanovnika te prosječnu gustoću naseljenosti od 23,58 stanovnika po km², što je znatno ispod Županijskog (85,1 stanovnika/km²) i državnog (78,4 stanovnika/km²) prosjeka. Uz relativno nisku gustoću naseljenosti na prostoru Općine postoji i određena neravnomjernost u distribuciji stanovništva, pri čemu je većina koncentrirana u naseljima Bribir (47,39%) i Grižane-Belgrad (26,64%).54

U posljednjih 30 godina na Vinodolskom području zabilježeni su negativni ukupni populacijski trendovi, što je sukladno demografskim gibanjima u širem kontekstu Republike Hrvatske. U 2011. godini na administrativnom području Općine popisano je 5,60% manje stanovnika u

54 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. godine.

112 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

odnosu na 1981. godinu, dok je broj stanovnika Republike Hrvatske u tom razdoblju bio manji za 6,8%.

Ipak, u posljednjem međupopisnom razdoblju na području Općine vidljivo je povećanje broja stanovnika, za 1,33%, što predstavlja pozitivnu divergenciju u odnosu na demografsku dinamiku na razini Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske, iako se navedena kretanja mogu prvenstveno pripisati mehaničkom priljevu stanovništva, s obzirom na blizinu makroregionalnog središta – grada Rijeke. Osim toga, primjetno je i povećanje broja lokalnih kućanstava, za 4,2%, što je u skladu s pozitivnim trendovima u usporednim teritorijalno- administrativnim jedinicama (Tablica 3-34).

Tablica 3-34 Ukupan broj stanovnika i kućanstava u Općini Vinodolskoj 2001. i 2011. godine (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.).

Broj stanovnika Broj kućanstava Administrativna jedinica 2001. 2011. Indeks 2011./2001. 2001. 2011. Indeks 2011./2001. Općina Vinodolska 3.530 3.577 101,3 1.344 1.401 104,2 PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3 RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8

Iz analize dobne strukture stanovništva proizlazi da Općina ima manji udio mladog, radno sposobnog te staračkog stanovništva u odnosu na Primorsko-goransku županiju, te se u isto vrijeme bilježe negativna kretanja u strukturnoj dinamici navedenih dobnih kontingenata (Tablica 3-35).

113 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-35 Komparativni prikaz dobne strukture popisanog stanovništva Općine Vinodolske i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.)

Općina Vinodolska PGŽ Dobni razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%) 0-4 124 3,47 12.518 4,23 5-9 148 4,14 11.761 3,97 10-14 171 4,78 12.688 4,28 15-19 161 4,50 13.792 4,66 20-24 164 4,58 16.780 5,67 25-29 215 6,01 20.121 6,79 30-34 233 6,51 21.370 7,21 35-39 232 6,49 19.565 6,61 40-44 238 6,65 19.268 6,51 45-49 243 6,79 21.121 7,13 50-54 285 7,97 23.607 7,97 55-59 318 8,89 24.773 8,36 60-64 299 8,36 22.827 7,71 65-69 163 4,56 14.283 4,82 70-74 214 5,98 15.879 5,36 75-79 165 4,61 13.081 4,42 80-84 112 3,13 7.905 2,67 85-89 65 1,82 3.811 1,29 90-94 19 0,53 825 0,28 95 i više 8 0,22 220 0,07 Ukupno 3.577 100 296.195 100

U Općini Vinodolskoj je udio dobnih skupina od 0 do 14 godine u ukupnom broju stanovnika za 0,1 postotnih bodova manji u odnosu na Županiju dok je udio stanovnika od 55 na više godina veći za 3,12 postotnih bodova. Na području Općine očito sve više do izražaja dolazi proces starenja stanovništva. U odnosu na 2001. godinu smanjen je udio mlađih dobnih skupina (0-19 godina) uz istodobno povećanje udjela starijih dobnih skupina stanovništva. Najveće povećanje udjela evidentirano je u dobnoj skupini od 55 do 59 godina, što ima značajne implikacije za buduća kretanja na lokalnom tržištu rada.55 Tome u prilog govore i demografski pokazatelji starenja stanovništva (Tablica 3-36).

55 U 2011. godini odnosu na 2001. godinu zabilježene su sljedeće promjene u starosnoj strukturi stanovništva Općine Vinodolske: smanjenje udjela dobne skupine 0-19 godina za 2,43 postotnih bodova, smanjenje udjela dobnih skupina u primarnom kontingentu stanovništva (od 25 do 49 godine) za 1,2 postotnih bodova kao i povećanje udjela dobne skupine 60-64 godine za 1,53 postotnih bodova (Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.). 114 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-36 Usporedba odabranih demografskih pokazatelja starenja stanovništva na području Općine Vinodolske, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavlje Vinodolska Pokazatelj PGŽ RH Općina Koeficijent starosti56 29,2% 26,6% 24,1% Indeks starenja57 173% 155,3% 115,0% Prosječna starost stanovništva 45,5 g. 43,9 g. 41,7 g.

Iz tablice (Tablica 3-36) se može zaključiti kako su vrijednosti odabranih pokazatelja iznad referentnih, nepovoljne u odnosu na Županijski prosjek te se istovremeno bilježi i negativno odstupanje od nacionalnog prosjeka. Uočeni trendovi dugoročno mogu postati bitan ograničavajući faktor gospodarskog ali i ukupnog društvenog razvoja Općine, stoga nositelji odlučivanja moraju stvoriti poticajne uvjete za revitalizaciju lokalne demografske slike.

Izgradnjom širokopojasne mreže stvorili bi se infrastrukturni uvjeti za ostvarivanje višeg stupnja konkurentnosti i učinkovitosti u svim segmentima društva, ekološke održivosti te općenito visoke razine kvalitete življenja, pružanjem brojnih pogodnosti lokalnom stanovništvu i gospodarstvu (npr. u domeni obrazovanja, e-poslovanja, e-javne uprave, zdravstvenih elektroničkih usluga ali i drugim uslugama na području kulture, razonode i načina života, čime se, između ostalog, značajno doprinosi jačanju društvenog kapitala) koje mogu doprinijeti zaustavljanju regresivnih demografskih tendencija te u većoj mjeri potaknuti zadržavanje mlađeg, radno sposobnog stanovništva kao i pojačanu imigraciju visokokvalificiranog stanovništva.

U usporedbi s Primorsko-goranskom županijom Općinu Vinodolsku trenutno karakterizira i nepovoljnija obrazovna struktura stanovništva (Tablica 3-37). Najveći udio stanovništva, kako na razini Općine tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja (srednja škola), s tim da Općina ima za 5,57 postotnih bodova veći udio stanovništva sa završenom srednjom školom. Međutim, primjetan je zaostatak u segmentu visokoobrazovanog

56 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 57 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 115 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

stanovništva: 11,42% osoba starijih od 15 godina ima neki oblik tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-goranskoj županiji udio tog obrazovnog kontingenta visokih 20,07%.

U razdoblju 2001.–2011. godine ipak su zabilježeni određeni pozitivni pomaci u kvalitativnoj strukturi referentnog stanovništva: udjel visokoobrazovanih povećao se za 4,28 postotnih bodova, a najveće je povećanje evidentirano u segmentu osoba sa završenim sveučilišnim studijem (+2,54 postotnih bodova u odnosu na bazno razdoblje).

116 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-37 Obrazovna struktura stanovništva Općine Vinodolske i Primorsko–goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

1-3 razreda Visoko obrazovanje Općina/ 4-7 razreda Osnovna Srednja Ukupno Bez škole osnovne Nepoznato Županija osnovne škole škola škola Stručni Sveučilišni Doktorat škole Svega studij studij znanosti Općina 3.134 25 21 185 561 1984 358 152 204 2 — Vinodolska PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602 % PGŽ-a 1,21% 1,44% 1,90% 1,71% 1,30% 1,33% 0,69% 0,80% 0,64% 0,20% —

117 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Negativne promjene u starosnoj strukturi stanovništva u dugom roku predstavljaju glavni demografski problem Općine Vinodolske dok je iz obrazovne strukture razvidno da Općina trenutno raspolaže sa značajnim udjelom sekundarno obrazovane radne snage, što je u perspektivi razvoja ljudskih potencijala pozitivna pojava, kao i prateća tendencija povećanja udjela visokoobrazovanih u ukupnom stanovništvu.

Uvažavajući navedeno, može se zaključiti da bi uvođenje širokopojasne mreže doprinijelo poboljšanju lokalne demografske slike. Naime, dostupnost širokopojasnih usluga jedan je od ključnih elemenata koji lokalnim samoupravama omogućuje i olakšava uvođenje rada na daljinu, pružanje zdravstvene pomoći, boljeg obrazovanja i kvalitetnijih usluga javne uprave, što posljedično dovodi do povećanja kvalitete života lokalnog stanovništva, čime bi se zasigurno ublažili negativni demografski trendovi, te potaknula revitalizacija stanovništva na području Općine Vinodolske.

Prisutnost napredne širokopojasne infrastrukture ujedno predstavlja nužnu pretpostavku za intenzivnije korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje su bitan čimbenik kontinuiranog razvoja ljudskih potencijala i učinkovitijeg aktiviranja postojećih srednje i visokoobrazovanih kadrova u lokalnom gospodarstvu. Ulaganjem u širokopojasnu mrežu utjecalo bi se na usporavanje odljeva mozgova i na dodatno unaprjeđenje trenutne obrazovne strukture stanovništva, a navedeni se učinci dugoročno mogu pozitivno odraziti na društveno- gospodarske razvojne perspektive Općine.

118 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.4.3 Analiza gospodarskih kretanja Općine Vinodolske

Kada je riječ o kretanjima u okviru gospodarstva Općine Vinodolske treba napomenuti da u tom pogledu nema značajnijih odstupanja od općih tendencija obilježenih ekonomskim ciklusom koji je u Republici Hrvatskoj, u odnosu na zemlje okruženja, bio značajnije naglašen. Kako se može vidjeti na temelju uvida u osnovne makroekonomske pokazatelje Republike Hrvatske, od početka 2009. godine pa sve do 2015. godine realni bruto domaći proizvod zabilježio je značajan pad. Posljedično, očekivano su se pogoršali i svi ostali makroekonomski parametri, a, što je posebno zabrinjavajuće, i pokazatelji tržišta rada. Tako je od 2009. godine broj radnih mjesta smanjen za oko 150.000. Izlazak gospodarstva iz kriznog stanja 2015. godine povećao je broj radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu za oko 20.000, što daje okvir odnosa rasta bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti te upućuje na zaključak da će povratak na jednak broj radnih mjesta kao 2008. godine zahtijevati visoke stope rasta gospodarstva, ali i duže vremensko razdoblje.

Posebno je važno istaknuti kretanje i važnost fiskalnih pokazatelja. U tablici 5 prikazani su podaci kretanja udjela deficita te stanja duga opće države, gdje se može vidjeti da su negativna gospodarska kretanja te smanjenje proračunskih prihoda izazvali povećane potrebe za povećanjem deficitnog financiranja države. Deficit proračuna opće države u cijelom vremenu trajanja ekonomsko-financijske krize bio je iznad 5% BDP-a što je dovelo do povećanja duga opće države s oko 40% na oko 50% BDP-a. Ipak, treba istaknuti da je značajan dio porasta javnog duga uvjetovan novim pravilima europskog sustava nacionalnih računa ESA 2010 kojeg je morala implementirati i Republika Hrvatska. U kratkom vremenu brojne državne jedinice ušle su u statistički obuhvat opće države te je na toj osnovi javni dug povećan za oko 50 milijardi kuna.

S obzirom da je Republika Hrvatska odlukom Vijeća EU58 ušla u proceduru prekomjernog deficita, u narednom razdoblju morat će smanjivati deficit i dug opće države stopom određenom propisanim fiskalnim pravilima. Sukladno tome i financiranje investicijskih projekata bez obzira na bespovratna sredstva EU bit će otežano budući da će iznos nacionalne komponente vršiti pritisak na čvrsto postavljen plafon zaduživanja opće države. Stoga je svakako važno dati prednost financiranju investicija privatnim kapitalom koje uvažava i statistička pravila te fiskalni tretman propisan sustavom nacionalnih računa ESA 2010 na način da su dugoročni

58 http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_ed ps/126- 6_council/2014-01- 21_hr_126-6_council_con_en.pdf 119 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

financijski rizici primjereno raspodijeljeni između javnog i privatnog sektora tako da investicijska ulaganja ne ulaze u javni dug Republike Hrvatske.

Ipak, u okviru analize makroekonomskih obilježja važno je uočiti i povoljna kretanja u okviru bilance vanjskotrgovinske razmjene gdje se od 2012. godine može zamijetiti infleksija te početak dugoročnog pozitivnog trenda te ostvarenje suficita tekućeg računa bilance plaćanja. Pored toga, sektorski gledano, važan rast izvoza ostvarile su upravo industrije koje bilježe visok udio informacijsko-komunikacijskih tehnologija (naravno, uz dominantan utjecaj rasta u sektoru turizma). Stoga se može reći da je razvoj informacijsko-komunikacijske infrastrukture još važniji u kontekstu strukturnih promjena u okviru sektorske alokacije čimbenika proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

120 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-38 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku) 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Realni rast BDP-a, u % 4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6 Inflacija, u % 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5 Zaposlenost, u 000 1.734 1.771 1.757 1.690 1.625 1.566 1.524 1.566 1.589 Zaposlenost, % promjena 2,1 -0,8 -3,8 -3,9 -3,6 -2,7 2,7 1,5 Stopa nezaposlenosti, u % 9,9 8,5 9,2 11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,3 Tekući račun bilance plaćanja, u % -5,2 -6,5 -7,1 -8,8 -5,1 -1,1 -0,7 0 1 0,9 5,2 BDP-a Neto pozajmljivanje/zaduživanje (% -3,85 -3,39 -2,45 -2,76 -6 -6,19 -7,84 -5,31 -5,29 -5,5 -3,2 BDP-a) Javni dug (% BDP-a) 41,25 38,87 37,74 39,56 48,97 58,31 65,16 70,68 82,18 86,53 86,67

Kao što je već napomenuto negativni utjecaj ekonomskog ciklusa u Republici Hrvatskoj posebno je izražen. U tablici (Tablica 3-39) uspoređena su kretanja bruto domaćeg proizvoda Primorsko-goranske županije, Republike Hrvatske te zemalja EU15 te EU28. Podaci su prikazani u apsolutnim kao i u relativnim iznosima (EU15=100). Može se uočiti da je Republika Hrvatska zbog relativno visokih stopa rasta gospodarstva sve do 2009. godine smanjivala razvojni jaz. Međutim, nastupom ekonomske krize dolazi do stagnacije pa i povećanja tog jaza. Iako se dinamika gospodarskih kretanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije podudaraju, može se vidjeti da je županijsko gospodarstvo bilježilo značajno veći gospodarski rast te smanjenje jaza gospodarskog razvoja prema zemljama EU, u odnosu na prosjek Republike Hrvatske.

121 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-39 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.–2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT)

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. EU 28 22.400 23.300 24.500 25.900 26.000 24.400 25.400 26.100 26.500 26.700 EU 15 27.000 27.900 29.200 30.600 30.300 28.600 29.600 30.400 30.900 31.000 Hrvatska 6.461 7.038 7.036 9.656 10.682 10.111 10.057 10.038 10.297 10.228 PGŽ 7.349 10.421 10.433 11.177 12.680 12.305 12.343 12.441 13.110 12.930 EU 15=100 (%) EU 28 82,96 83,51 83,9 84,64 85,81 85,31 85,81 85,86 85,76 86,13 EU 15 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 Hrvatska 23,93 25,23 24,1 31,56 35,25 35,35 33,98 33,02 33,32 32,99 PGŽ 27,22 37,35 35,73 36,53 41,85 43,02 41,7 40,92 42,43 41,71

Napomena: Usporedivost podataka otežana je zbog primjena različite metodologije ESA 95 te ESA 2010 u okviru statistike vođenja nacionalnih računa; podaci za Republiku Hrvatsku od 2010. godine temelje se na ESA 2010 metodologiji; Za Republiku Hrvatsku te Primorsko-goransku županiju korišteni su podaci po nacionalnoj metodologiji Državnog zavoda za statistiku.

122 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Na temelju podataka korištenih za izradu indeksa razvijenosti kojim se utvrđuje stupanj razvoja lokalnih samouprava Republike Hrvatske u odnosu na nacionalni prosjek, prikazanih u tablici (Tablica 3-40), može se vidjeti da Općina bilježi iznadprosječna kretanja gospodarskih pokazatelja kao i Primorsko-goranska županija. Ipak, može se uočiti i da je gospodarstvo Općine Vinodolske značajno slabijeg stanja u odnosu na prosjek Primorsko-goranske županije. Gospodarski značaj Primorsko-goranske županije prikazan je i vizualno slikom (Slika 3-17), gdje se može uočiti da Županija spada u tri najrazvijenije u Republici Hrvatskoj.

Tablica 3-40 Općina Vinodolska, Primorsko-goranska županija i Republika Hrvatska u komparativnom okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU) Vrijednosti osnovnih pokazatelja Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek Indeks razvijenosti i skupine

Udio Udio obrazovanog Prosječni obrazovanog Prosječni Prosječni Prosječni Prosječna stanovništva izvorni Prosječna stanovništva izvorni Kretanje dohodak Kretanje Indeks dohodak stopa u prihodi stopa u Skupine Skupine per capita stanovništva per stanovništva razvijenosti

Grad/općina per capita nezaposlenosti stanovništvu per nezaposlenosti stanovništvu prihodi capita 16-65 capita 16-65 godina godina 2010.- 2010.- 2010.- 2010.- 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2012. 2012. 2012. 2012. Općina Vinodolska 27.276 3.127 11,60% 107,6 82,39% 93,20% 105,80% 111,40% 114,10% 110,10% 106,21% 100-125% IV. Primorsko-goranska 32.813 4.757 12.70% 99,30 84,79% 143,57% 174,46% 134,29% 98,24% 147,46% 139,21% >125% V. županija Republika Hrvatska 28.759 3.310 16,00% 99,40 77,70% 100% 100% 100% 100% 100% Maksimum 42.175 5.997 25.90% 109,00 86.90% Minimum 19.455 1.368 7,80% 91,00 62,50%

123 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-17 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku)

Kako bi se upotpunila analiza stanja, u nastavku teksta detaljno su analizirana strukturna obilježja lokalnog gospodarstva. Stanje je ocijenjeno na osnovi financijskih rezultata poduzetnika (obveznika poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Općine Vinodolske (

124 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-41). Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju podataka Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti59 (NKD 2007.).

59 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela. 125 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-41 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općine Vinodolske u 2011. i 2014. godini, prema djelatnostima NKD-a 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka Financijske agencije) Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi Indeks Indeks NKD 2007 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. A. 1.554.799 3,23 307.547 0,88 19,78 1.665.068 3,52 886.976 2,62 53,27 C. 1.947.840 4,05 2.401.843 6,85 123,31 1.905.098 4,03 2.361.656 6,98 123,97 D. 97 0 — — — 9.967 0,02 — — — F. 598.650 1,24 1.482.125 4,23 247,58 827.444 1,75 1.315.249 3,89 158,95 G. 40.733.532 84,66 21.070.496 60,07 51,73 39.195.785 82,89 19.746.765 58,39 50,38 I. 515.478 1,07 1.391.465 3,97 269,94 1.138.530 2,41 1.455.257 4,30 127,82 J. 1.477.441 3,07 4.640.028 13,23 314,06 1.327.448 2,81 4.182.207 12,37 315,06 L. 0 0 0 0 100 22.141 0,05 48.085 0,14 217,18 M. 1.181.878 2,46 1.446.679 4,12 122,41 1.096.150 2,32 1.406.708 4,16 128,33 N. 103.147 0,21 474.492 1,35 460,02 100.614 0,21 580.140 1,72 576,60 Q. — — 1.860.845 5,31 — — — 1.838.381 5,44 — Ukupno: 48.112.862 100 35.075.520 100 72,90 47.288.245 100 33.821.424 100 71,52

126 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Prema podacima FINA-e (Tablica 3-41), poduzetnici Općine Vinodolske, njih 43, ostvarili su 2014. godine ukupne prihode u iznosu od 35,08 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 27,1% (ili 13,04 milijuna kuna, apsolutno gledano) u odnosu na 2011. godinu.

Tome su najviše pridonijele djelatnosti: G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, koja je pod utjecajem generalnih recesijskih kretanja u nacionalnom gospodarstvu u razdoblju 2011.-2014. godine ostvarila pad ukupnih prihoda od visokih 48,27% (ili 19,66 milijuna kuna) s evidentiranim udjelom u ukupnim prihodima lokalnog poduzetništva od 60,07% u 2014. godini te A – Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo, u kojoj je u promatranom razdoblju zabilježena prosječna godišnja stopa pada prihoda od 55,5%, s ukupnim padom od 1,25 milijuna kuna.

Navedena negativna kretanja djelomično su kompenzirana pozitivnim poslovnim rezultatima u djelatnostima J – Informacije i komunikacije, čiji su ukupno ostvareni prihodi u razdoblju 2011.- 2014. rasli po prosječnoj godišnjoj stopi od 77,21% (uz ukupno povećanje prihoda od 3,16 milijuna kuna), Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, s ukupnim rastom prihoda od 1,86 milijuna kuna te F – Građevinarstvo s ostvarenim rastom prihoda od 883 tisuća kuna ili 147,58% u odnosu na 2011.

Navedene djelatnosti, uz djelatnost C – Prerađivačka industrija (koja je unatoč negativnoj konjunkturi u nacionalnom prerađivačkom sektoru u razdoblju 2011.-2014. ostvarila rast ukupnih prihoda od 23,31%) prevladavaju u strukturi ukupno ostvarenih prihoda u 2014. godini, zajedničkim udjelom od 89,68%, stoga se iste mogu smatrati okosnicom gospodarstva Općine Vinodolske. Također, značajan generator gospodarskih aktivnosti bila je i djelatnost M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti koja je 2014. godine bilježila stopu rasta prihoda u odnosu na 2011. godinu od 22,41% i udio od 4,12% u ukupno ostvarenim prihodima lokalnog poslovnog sektora.

U promatranom razdoblju utvrđena je određena korekcija u strukturi lokalne ekonomije. U djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, koja predstavlja najznačajniju pojedinačnu djelatnost Općine, došlo je do značajnog smanjenja udjela u ukupnim prihodima, za 24,59 postotnih bodova, prvenstveno u korist sljedećih djelatnosti: J – Informacije i komunikacije (s porastom udjela od 10,16 postotnih bodova), Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (s ostvarenim rastom udjela u ukupnim prihodima poduzetničkog sektora od 5,31

127 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

postotnih bodova) i F – Građevinarstvo (s ostvarenim povećanjem udjela od 2,98 postotnih bodova).

Relativno značajna korekcija udjela u korist nekih znanjem intenzivnih djelatnosti (J, M i Q) može se protumačiti kao pozitivan i kvalitativno poželjan pomak prema izraženijoj diversifikaciji lokalnog gospodarstva.

U 2014. godini, u odnosu na 2011. evidentiran je i pad ukupnih rashoda poduzetnika sa sjedištem na području Općine, za 28,48% odnosno 13,47 milijuna kuna. U smanjenju ukupnih rashoda sudjelovale su isključivo djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala te A – Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo, dok je u ostalim djelatnostima evidentirano povećanje poslovnih rashoda u odnosu na 2011. godinu, što se može objasniti povećanim obujmom poslovanja.

U promatranom razdoblju, uslijed provedenog restrukturiranja i konsolidacije u djelatnosti trgovine, zabilježena dinamika pada ukupnih prihoda poslovnog sektora bila je blaža u odnosu na kretanje agregatnih rashoda. Navedeno je rezultiralo povećanjem ukupne ekonomičnosti poslovanja te značajnim porastom konsolidiranog financijskog rezultata (neto dobitka prije oporezivanja) u 2014. godini, u iznosu od 1,25 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 52,1% u odnosu na rezultat iz 2011. godine.

Najveći udio u zaposlenosti u referentnoj 2014. godini imale su djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (42,86%), Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (15,24%) i F – Građevinarstvo (9,52%), koje su u većini slučajeva bilježile rast broja zaposlenih u odnosu na 2011. godinu.60

Navedene djelatnosti prevladavaju i u ukupnom broju aktivnih trgovačkih društava sa sjedištem na području Općine Vinodolske, zajedničkim udjelom od 46,5% u 2014. godini.

Relativno značajan udio u broju aktivnih trgovačkih društava imale su i djelatnosti M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (13,95%) i J – Informacije i komunikacije (4,65%), koje su ujedno

60 U 2014. godini broj zaposlenih u djelatnosti F – Građevinarstvo povećao se za 66,7% u odnosu na stanje 2011. godine dok je u djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala u promatranom razdoblju zabilježen pad broja zaposlenih od 19,64%. 128 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

zabilježile rast zaposlenosti, od 28,6% i 50%, što je vrlo pozitivan trend s aspekta potencijala za prihvat i primjenu naprednih širokopojasnih usluga (Tablica 3-42).

Rezimirajući, financijski i pokazatelji poslovne demografije govore u prilog uspješno provedenoj troškovnoj konsolidaciji u temeljnoj djelatnosti Općine, te na poželjno povećanje obujma poslovanja u određenim znanjem intenzivnim djelatnostima, što se može pozitivno odraziti na izvedbu lokalnog gospodarstva u bližoj perspektivi.

129 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-42 Broj trgovačkih društava i zaposlenih u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Vinodolske u 2011. i 2014. godini, prema djelatnostima NKD-a 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka Financijske agencije)

Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih Djelatnost Indeks Indeks NKD 2007 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. A. 4 8 2 4,65 50 8 7,84 2 1,90 25,00 C. 4 8 2 4,65 50 11 10,78 4 3,81 36,36 D. 1 2 — — — 0 0 — — — F. 6 12 7 16,28 116,67 6 5,88 10 9,52 166,67 G. 18 36 12 27,91 66,67 56 54,90 45 42,86 80,36 I. 7 14 6 13,95 85,71 5 4,90 6 5,71 120 J. 2 4 2 4,65 100 6 5,88 9 8,57 150 L. 1 2 1 2,33 100 0 0 0 0 100 M. 4 8 6 13,95 150 7 6,86 9 8,57 128,57 N. 3 6 4 9,30 133,33 3 2,94 4 3,81 133,33 Q. — — 1 2,33 — — — 16 15,24 — Ukupno: 50 100 43 100 86,00 102 100,00% 105 100 102,94

Pored samih poduzetnika, važan segment ukupne zaposlenosti svakog lokalnog gospodarstva čine i obrtnici te samozaposleni u okviru slobodnih profesija. U nastavku se daje pregled ukupnog broja zaposlenih s prebivalištem na području Općine Vinodolske, u svim sektorima ekonomije, što omogućava precizniji uvid u stanje i sektorska obilježja lokalne zaposlenosti te pouzdano predviđanje privatne platežno sposobne potražnje za uslugama širokopojasne mreže.

Može se zaključiti da se zapošljavanje prvenstveno ostvaruje u pravnim osobama iz poduzetničkog i javnog sektora (83,62%), a značajno manje u sektoru obrtništva i slobodnih profesija (ukupno 17,3%). Istovremeno, poljoprivreda predstavlja zanemariv izvor radnih mjesta za lokalno stanovništvo (samo 0,08% ukupno zaposlenih evidentirano je u okviru toga sektora).

130 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Grafikon 3-15 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Vinodolskoj, prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.) Brojna istraživanja dokazuju da izgradnja širokopojasne infrastrukture ima pozitivan izravni učinak na zaposlenost i poslovne rezultate u lokalnoj ekonomiji, posebice u građevinskoj djelatnosti (kratkoročno kroz samu izgradnju, što je pozitivno s aspekta trenutnog djelovanja na agregatnu potražnju, i dugoročno kroz naknadno održavanje mreže), dok funkcionalna širokopojasna infrastruktura u dugoročnoj perspektivi pozitivno utječe na rast produktivnosti u svim djelatnostima, kao i na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva.61 Dosadašnja europska praksa pokazala je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju konkurentnosti postojećih poduzeća te u još većoj mjeri razvoju novih, inovativnih gospodarskih subjekata u djelatnostima koje stvaraju visoku dodanu vrijednost, posebice u djelatnostima M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J – Informacije i komunikacije, koje su zastupljene i u lokalnom gospodarstvu, bilježeći pritom pozitivne poslovne rezultate, u odnosu na tradicionalne djelatnosti.62 Budući da je jedan od temeljnih problema dugoročnog razvoja gospodarstva Općine Vinodolske još uvijek dominantna uloga djelatnosti trgovine, ulaganja u izgradnju napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno mogu pokrenuti dugoročno pozitivne promjene u smjeru diferencijacije i

61 Lehr, W. H. et al. (2005): ‘Measuring Broadband’s Economic Impact’, Broadband Properties, 12 (24). 62 Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM (2011) 657, SEC (2011) 1230 [dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2]. 131 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

održivog rasta lokalne ekonomije, posebice u okviru značajnijeg razvoja znanjem intenzivnih djelatnosti.

3.4.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga širokopojasne mreže

Nakon utvrđivanja demografskih i gospodarskih obilježja Općine Vinodolske, važan je aspekt dimenzioniranja buduće širokopojasne mreže procjena postojećeg komercijalnog potencijala korištenja širokopojasnih tehnologija. Stoga je za ranu fazu komercijalizacije širokopojasne mreže na području Općine svakako bitno utvrditi i kapacitete prihvata usluga širokopojasne mreže te procijeniti postojeću potražnju za navedenim uslugama.

Postojeće privatne, poslovne i javne kapacitete korištenja usluga širokopojasne mreže moguće je izvesti na temelju broja stanovnika i kućanstava na području Općine Vinodolske u kontekstu privatnih korisnika, te broja registriranih subjekata sa sjedištem u Općini za poslovne i javne korisnike te korisnike iz civilnog (nevladinog) sektora.

Za utvrđivanje i procjenu lokalnih kapaciteta za uvođenje širokopojasne mreže, kao i potražnje za širokopojasnim priključcima i uslugama, potrebno je u analizu uključiti i kupovnu moć stanovništva, koja je utvrđena pregledom godišnjeg dohotka zaposlenih i umirovljenika, te obrtnika i slobodnih zanimanja.

Tablica 3-43 Privatna kućanstva prema broju članova, korištenju Interneta i broju stambenih jedinica u naseljima Općine Vinodolske, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) Broj Prosječan broj Broj kućanstava Broj Broj članova Broj stambenih nastanjenih Naziv naselja članova koja koriste kućanstava kućanstva jedinica stambenih kućanstva Internet jedinica Bribir 660 1.671 2,53 304 1.212 659 Drivenik 116 308 2,66 48 256 116 Grižane-Belgrad 375 945 2,52 185 963 374 Tribalj 250 621 2,48 117 449 249 UKUPNO 1.401 3.545 2,53 654 2.880 1.398

132 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-18 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima Općine Vinodolske (Izvor: Obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) Iz strukture ukupnog broja kućanstava po osnovi korištenja Interneta razvidno je da u sektoru privatnih korisnika postoji značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem širokopojasnog pristupa Internetu. U odnosu na ostale gradove i općine PGŽ-a, u Općini Vinodolskoj prisutan je ispodprosječan udio kućanstava koja koriste Internet (Tablica 3-43). Udio tih kućanstava u ukupnom broju popisanih kućanstava na području Općine u 2011. godini iznosio je 46,68%. Imajući u vidu da je 2011. godine medijan vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja imaju pristup Internetu na razini PGŽ-a iznosio 51,05%63, može se zaključiti da se Općina prema dostignutoj razini uporabe Interneta u kućanstvima, kao relevantnom pokazatelju razvijenosti,

63 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 133 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

svrstava pri samom vrhu donje polovice gradova i općina PGŽ-a. Stvaranjem boljih infrastrukturnih preduvjeta za osiguravanje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa, pod jednakim uvjetima i prihvatljivim cijenama na cijelom teritoriju Općine, pružit će se mogućnost za otvaranje tržišta širokopojasnih usluga onim kućanstvima kojima su do sada, iz tehničkih i/ili materijalnih razloga, takve usluge bile nedostupne (zbog nedostataka u mrežnoj pokrivenosti ili previsoke cijene i niske kvalitete postojećih digitalnih usluga).

U kontekstu razmatranja postojećeg i budućeg potencijala potražnje za uslugama širokopojasne mreže, potrebno je istaknuti da Općina Vinodolska trenutno raspolaže i sa značajnim neiskorištenim stambenim kapacitetom (51,46% nenastanjenih stambenih jedinica)64 što implicira postojanje povoljnih prilika za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Općine, a posljedično tome i povoljne izglede za porast broja korisnika širokopojasnog pristupa u bližoj perspektivi.

Uz privatna kućanstva, potencijalne korisnike širokopojasnog pristupa čine i poduzeća te subjekti iz javnog i civilnog sektora, koji su zbog potrebe za prilagodbom svojih poslovnih procesa suvremenim uvjetima upravljanja iznimno orijentirani na upotrebu usluga baziranih na širokopojasnoj infrastrukturi. To se osobito odnosi na nužnost korištenja suvremenih usluga informacijskog društva u svim gospodarskim i društvenim djelatnostima. Na tom tragu, sljedećim ilustracijama prikazan je ukupan broj kao i distribucija poslovnih, javnih i civilnih registriranih subjekata po naseljima Općine Vinodolske (Tablica 3-44 i Slika 3-19).

Tablica 3-44 Ukupan broj registriranih subjekata na području Općine Vinodolske (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 1. 8. 2016.) Poslovni sektor Javni Civilni Naziv naselja Broj trgovačkih Sveukupno Broj obrtnika Ukupno sektor sektor društava Bribir 46 31 77 5 16 98 Drivenik 9 3 12 1 7 20 Grižane-Belgrad 24 17 41 0 6 47 Tribalj 19 16 35 2 9 46 UKUPNO 98 67 165 8 38 211

64 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 134 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-19 Distribucija subjekata na području Općine Vinodolske (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara) S obzirom na to da postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava primjenu koncepta e-poslovanja, koje u pravilu potiče ubrzavanje poslovnih procesa, smanjenje troškova poslovanja te širenje ciljanih tržišta, realno je za očekivati da će poslovni korisnici među prvima prepoznati poslovne koristi koje donosi praktična primjena širokopojasnog pristupa. To se posebno odnosi na obrtnike, koji dominiraju u ukupnom broju poslovnih subjekata na području Općine Vinodolske.

Pored procjene broja privatnih i poslovnih korisnika, prilikom planiranja razvoja širokopojasne infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoložive dohotke stanovništva, iz razloga što je to čimbenik koji neposredno utječe na platežno sposobnu potražnju za širokopojasnim uslugama.

135 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Podaci o ostvarenim prihodima stanovništva u 2013. godini (Grafikon 3-16) ukazuju na postojanje potrošačke snage koja je približno na razini nacionalnog prosjeka. Uvažavajući iskazane preferencije lokalnog stanovništva po ovom pitanju, što će svakako utjecati na alokaciju raspoloživog dohotka, platežna moć ne bi trebala predstavljati ograničavajući čimbenik pri komercijalizaciji buduće širokopojasne infrastrukture na području Općine Vinodolske.

Grafikon 3-16 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Vinodolskoj, PGŽ i RH za 2013. godinu, prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave)

3.4.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekom i kabelskih operatera

Za utvrđivanje svrsishodnosti uvođenja širokopojasne infrastrukture na području Općine Vinodolske osim same procjene broja potencijalnih korisnika potrebno je analizirati i njihove potrebe te preferencije glede korištenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i usluga. U tu svrhu provedeno je terensko istraživanje. U anketi je sudjelovalo 324 ispitanika (fizičkih osoba, pravnih osoba i subjekata iz javnog te civilnog sektora). Grafikon 3-17 prikazuje rezultate ankete s obzirom na navedene kategorije korisnika.

136 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Grafikon 3-17 Rezultati ankete – kategorije korisnika

Rezultati ankete pokazuju vrlo visoku razinu korištenja klasičnih usluga telefonije (96,3% ispitanika) i pristupa internetu (72,1% ispitanika) dok moderne usluge televizije koristi 56,8% anketiranih ispitanika s područja Općine Vinodolske (Grafikon 3-18).

Grafikon 3-18 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga

137 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Iz ankete ujedno proizlazi da je lokalno telekomunikacijsko tržište obilježeno izrazito visokim stupnjem tržišne koncentracije na strani ponude, budući da se, unatoč prisutnosti relativno velikog broja operatera s obzirom na veličinu tržišta (njih 5) lokalno stanovništvo pretežito opredjeljuje samo za jednog – Hrvatski telekom (Grafikon 3-19). Takva situacija ishod je ograničenog pristupa novih operatora raspoloživoj infrastrukturi, zbog čega čak 89,2% anketiranih korisnika smatra da novoizgrađena pristupna infrastruktura mora biti otvorenog tipa tj. da mora omogućiti brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.

Grafikon 3-19 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera U kontekstu razmatranja potreba korisnika za izgradnjom i razvojem širokopojasne pristupne infrastrukture, bitno je utvrditi kvalitetu telekomunikacijskih usluga koje su trenutno dostupne na području Općine. Iz perspektive ispitanika, kao glavni problemi u korištenju ugovorenih usluga ističu se oni prikazani u grafikonu (Grafikon 3-20).

138 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Grafikon 3-20 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga

Utvrđivanje problema prisutnih na lokalnom tržištu telekomunikacijskih usluga preduvjet je za pronalaženje rješenja koja se mogu implementirati, prvenstveno uvođenjem moderne širokopojasne infrastrukture. Na taj bi se način postojećim korisnicima povećala kvaliteta usluge, a budućim korisnicima omogućio pristup modernim ICT tehnologijama po pristupačnim cijenama.

Iz sagledanih izraza nezadovoljstva korisnika telekomunikacijskih usluga proizlazi da se oni zapravo odnose na tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture (spor pristup internetu, zamrzavanje slike na kabelskoj televiziji odnosno IPTV-u, utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga, itd.). Navedeno predstavlja značajnu prepreku za razvoj novih informacijskih proizvoda ali i veliki pozitivan poticaj za izgradnju širokopojasne infrastrukture, koja će velikim pristupnim brzinama i kapacitetima osigurati poboljšanje kvalitete postojećih usluga te mogućnost dodatnog razvoja i diversifikacije lokalnog telekomunikacijskog tržišta.

Anketa je također pokazala zadovoljavajuću razinu opremljenosti lokalnih kućanstava uređajima putem kojih je već sada moguće koristiti napredne širokopojasne usluge (stolna računala, prijenosna računala, tableti, pametni telefoni te pametne televizije).65 Moguće je zaključiti da lokalno stanovništvo iskazuje znatan interes za moderne ICT tehnologije međutim, određena

65 Anketa je pokazala da 63,2% ispitanika posjeduje bar jedno stolno računalo, njih 58,9% posjeduje bar jedno prijenosno računalo, njih 49,6% posjeduje minimalno jedan tablet, a čak 62,8% ispitanika posjeduje pametni televizor. 139 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture onemogućavaju korištenje svih njezinih prednosti. Stoga ne iznenađuje visok postotak ispitanika koji su izravno zainteresirani za priključak na širokopojasnu mrežu s brzinama većim od 100 Mpbs (88,9%) i to s namjerom korištenja različitih naprednih širokopojasnih usluga (Grafikon 3-21).

140 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Grafikon 3-21 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura

Temeljem pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da korisnici telekomunikacijskih usluga na području Općine Vinodolske iskazuju visoku razinu interesa za realizaciju širokopojasne mreže, koja zasigurno može riješiti brojne razloge njihovog nezadovoljstva postojećom infrastrukturom i nedovoljnom kvalitetom dostupnih digitalnih usluga. Osim povećanja kvalitete, realizacija širokopojasne mreže zasigurno bi dovela do smanjenja tržišne koncentracije na strani ponude telekomunikacijskih usluga, što bi korisnicima omogućilo brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga uz značajno niže prosječne troškove.

141 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.5 Analiza koristi od projekta

Kompleksni višeslojni utjecaji razvoja širokopojasne infrastrukture koja će biti dostupna svim korisnicima na prostoru JLS-ova Konzorcija prikazani su sljedećim slikama (Slika 3-20 i Slika 3-21).

Slika 3-20 Pojednostavljena shema socioekonomskih prednosti povećanja širokopojasne brzine14 Osim već prije elaboriranih pozitivnih utjecaja na razvoj članica Konzorcija, izgradnja širokopojasne mreže uvećat će mogućnosti daljnjeg razvoja turizma, obrazovanja, a smanjenje potrebe za dnevnim putovanjima na radna mjesta povećat će dnevnu potrošnju i potražnju na lokalnom području, pozitivno djelujući na gotovo sve djelatnosti u JLS-ovima Konzorcija.

Navedeni pozitivni socio-ekonomski efekti djelovat će na povećanu konkurentnost u okruženju koji će postati privlačniji za život i rad, povećavajući pritom mogućnosti utjecaja povoljne privatne i poslovne okoline na smanjenje negativnih demografskih trendova.

142 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Važno je naglasiti da investicija u novu širokopojasnu infrastrukturu podupire viziju razvoja cijele Primorsko-goranske županije prema dokumentu „Razvojna strategija Primorsko- goranske županije 2016-2020“ u kojem su navedeni sljedeći strateški ciljevi:

• Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva

• Jačanje regionalnih kapaciteta i ravnomjeran razvoj

• Razvoj ljudskih potencijala i povećanje kvalitete života

Slika 3-21 Povezanost utjecaja izgradnje nove širokopojasne infrastrukture na ciljeve Grada Novog Vinodolskog i regije

3.6 Prikaz postojeće infrastrukture Grada Novog Vinodolskog

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu uređenja Grada Novog Vinodolskog te digitalnim podacima dobivenim iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ66. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.

66 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ).

143 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.6.1 Korištenje i namjena prostora

Uvjeti korištenja također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-22) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada Novog Vinodolskog detaljno opisano u poglavlju 4.4

Slika 3-22 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

144 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.6.2 Elektroenergetski sustav i plinovod

S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom poglavlju donosimo pregled postojećeg elektroenergetskog i plinovodnog sustava Grada Novog Vinodolskog.

TUMAČ: 380 kV dalekovod 220 kV dalekovod 110 kV dalekovod 35 kV dalekovod plinovod, lokalni hidroelektrana trafostanica redukcijska stanica Granica Grada N.Vinodolskog

Slika 3-23 Energetski sustav Grada Novog Vinodolskog (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

145 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.6.3 Pošta i telekomunikacije

Na slici (Slika 3-24) dan je prikaz trasa postojeće telekomunikacijske infrastrukture preuzet iz Zavoda za prostorno planiranje PGŽ. S obzirom da ne postoje podaci katastra vodova telekomunikacijske infrastrukture, nema podataka o realnom zauzeću i dostupnim kapacitetima u okviru postojeće distributivne telekomunikacijske kanalizacije koja bi se mogla iskoristiti u okviru projekta. Nakon provedene javne rasprave, u kontekstu izrade izvedbenog projekta trebati će detaljno sagledati konkretno tehničko rješenje.

TUMAČ: Telekomunikacijske linije Javne telekomunikacije Pošta Granica Grada N.Vinodolskog

Slika 3-24 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

146 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.6.4 Vodnogospodarski sustav

Izrada ovog Plana uključuje mogućnost korištenja trasa vodnogospodarskog sustava pogotovo u slučajevima nove izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže gdje se treba pridržavati principa integrirane izgradnje komunalne infrastrukture.

Slika 3-25 Vodnogospodarski sustav (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

147 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.6.5 Promet

TUMAČ: Željeznica Ceste Promet točke, pomorski Promet točke, zračni Granica Grada N.Vinodolskog

Slika 3-26 Prometna infrastruktura (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

148 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.6.6 Uvjeti korištenja

Uvjeti korištenja i zaštite prostora također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-27) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada Novog Vinodolskog detaljno opisano u poglavlju 4.4 ovog dokumenta.

TUMAČ:

Zaštićeni obalni pojas

Graditeljska baština površine

Graditeljska baština točke

Zaštićeni dijelovi prirode

Granica Grada N.Vinodolskog

Slika 3-27 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

149 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.7 Prikaz postojeće infrastrukture Grada Crikvenice

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu uređenja Grada Crikvenice te digitalnim podacima dobivenim iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ67. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.

3.7.1 Korištenje i namjena prostora

Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-28) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada Crikvenice detaljno opisano u poglavlju 4.4

Slika 3-28 Korištenje i namjena prostora (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

67 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ).

150 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.7.2 Elektroenergetski sustav i plinovod

S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom poglavlju donosimo pregled postojećeg elektroenergetskog i plinovodnog sustava Grada Crikvenice.

Slika 3-29 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

151 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.7.3 Pošta i telekomunikacije

Na slici (Slika 3-30) dan je prikaz trasa postojeće telekomunikacijske infrastrukture preuzet iz Zavoda za prostorno planiranje PGŽ. S obzirom da ne postoje podaci katastra vodova telekomunikacijske infrastrukture, nema podataka o realnom zauzeću i dostupnim kapacitetima u okviru postojeće distributivne telekomunikacijske kanalizacije koja bi se mogla iskoristiti u okviru projekta. Nakon provedene javne rasprave, u kontekstu izrade izvedbenog projekta trebati će detaljno sagledati konkretno tehničko rješenje.

Slika 3-30 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

152 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.7.4 Vodnogospodarski sustav

Izrada ovog Plana uključuje mogućnost korištenja trasa vodnogospodarskog sustava pogotovo u slučajevima nove izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže gdje se treba pridržavati principa integrirane izgradnje komunalne infrastrukture.

Slika 3-31 Vodnogospodarski sustav (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

153 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.7.5 Promet

U okviru izrade ovog Plana za izgradnju nove širokopojasne infrastrukture podrazumijeva se maksimalno korištenje prometnica u nadležnosti lokalne samouprave posebice u kontekstu optimizacije troškova izgradnje korištenjem principa integralnog pristupa, te smanjenju mogućih imovinsko-pravnih prepreka.

Slika 3-32 Prometna infrastruktura (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

154 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.7.6 Uvjeti korištenja

Uvjeti korištenja i zaštite prostora također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-33) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada Crikvenice detaljno opisano u poglavlju 4.4 ovog dokumenta.

Slika 3-33 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

155 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.8 Prikaz postojeće infrastrukture Grada Kraljevice

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu uređenja Grada Kraljevice te digitalnim podacima dobivenim iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ68. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.

3.8.1 Korištenje i namjena prostora

Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-34) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada Kraljevice detaljno opisano u poglavlju 4.4

68 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ).

156 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-34 Korištenje i namjena prostora (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

157 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.8.2 Elektroenergetski sustav i plinovod

S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom poglavlju donosimo pregled postojećeg elektroenergetskog i plinovodnog sustava Grada Kraljevice.

Slika 3-35 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

158 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.8.3 Pošta i telekomunikacije

Na slici (Slika 3-36) dan je prikaz trasa postojeće telekomunikacijske infrastrukture preuzet iz Zavoda za prostorno planiranje PGŽ. S obzirom da ne postoje podaci katastra vodova telekomunikacijske infrastrukture, nema podataka o realnom zauzeću i dostupnim kapacitetima u okviru postojeće distributivne telekomunikacijske kanalizacije koja bi se mogla iskoristiti u okviru projekta. Nakon provedene javne rasprave, u kontekstu izrade izvedbenog projekta trebati će detaljno sagledati konkretno tehničko rješenje.

TUMAČ: Telekomunikacijske linije Javne telekomunikacije Pošta Granica Grada Kraljevice

Slika 3-36 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

159 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.8.4 Vodnogospodarski sustav

Izrada ovog Plana uključuje mogućnost korištenja trasa vodnogospodarskog sustava pogotovo u slučajevima nove izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže gdje se treba pridržavati principa integrirane izgradnje komunalne infrastrukture.

Slika 3-37 Vodnogospodarski sustav (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

160 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.8.5 Promet

U okviru izrade ovog Plana za izgradnju nove širokopojasne infrastrukture podrazumijeva se maksimalno korištenje prometnica u nadležnosti lokalne samouprave posebice u kontekstu optimizacije troškova izgradnje korištenjem principa integralnog pristupa, te smanjenju mogućih imovinsko-pravnih prepreka.

Slika 3-38 Prometna infrastruktura (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

161 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.8.6 Uvjeti korištenja

Uvjeti korištenja i zaštite prostora također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-39) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada Kraljevice detaljno opisano u poglavlju 4.4 ovog dokumenta.

Slika 3-39 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

162 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.9 Prikaz postojeće infrastrukture Općine Vinodolske

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu uređenja Općine Vinodolske. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.

3.9.1 Korištenje i namjena prostora

Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikama (Slika 3-40, Slika 3-41, Slika 3-42 i Slika 3-43) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine Vinodolske detaljno opisano u poglavlju 4.4.

S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom poglavlju donosimo pregled postojećeg elektroenergetskog i plinovodnog sustava Općine Vinodolske.

U okviru izrade ovog Plana za izgradnju nove širokopojasne infrastrukture podrazumijeva se maksimalno korištenje prometnica u nadležnosti lokalne samouprave posebice u kontekstu optimizacije troškova izgradnje korištenjem principa integralnog pristupa, te smanjenju mogućih imovinsko-pravnih prepreka.

Uvjeti korištenja i zaštite prostora također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikomn napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine Vinodolske detaljno opisano u poglavlju 4.4 ovog dokumenta.

163 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-40 Prostorni prikaz namjene zemljišta naselja Bribir (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ)

164 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-41 Prostorni prikaz namjene zemljišta naselja Drivenik (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ)

165 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-42 Prostorni prikaz namjene zemljišta naselja Grižane (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ)

166 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-43 Prostorni prikaz namjene zemljišta naselja Tribalj (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ)

167 (256) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.10 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture

3.10.1 Širokopojasne tehnologije

Širokopojasna tehnologija naziv je za skup tehničkih standarda, standardiziranih sučelja i propisa, koji omogućuju međusobno usklađen rad mrežne opreme i sustava unutar elektroničke komunikacijske mreže, odnosno pružanje elektroničko komunikacijskih usluga. Prema brzini pristupa u dolaznom smjeru (eng. downstream za nepokretne tehnologije, eng. downlink za bežične tehnologije) širokopojasne tehnologije razvrstane su u tri skupine prema prosječno ostvarivoj brzini pristupa kojeg mogu osigurati:

• osnovni pristup – za brzine u rasponu od minimalne širokopojasne brzine (2 Mbit/s) do 30 Mbit/s,

• brzi pristup – za brzine u rasponu od 30-100 Mbit/s,

• ultrabrzi pristup – za brzine iznad 100 Mbit/s

Pod NGA pristupom podrazumijeva se brzi i ultrabrzi pristup, gdje se postojeće širokopojasne tehnologije mogu nadograditi prema zahtjevima za NGA mreže.

NGA mrežama smatraju se mreže svjetlovodnim vlaknima, koje mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama, pružaju bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream, uplink). NGA mrežama se smatraju FTTx (FTTH, FTTC, FTTB), kabelske mreže (DOCSIS 3.0) i bežične mreže velikih brzina.

3.10.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža

Pod osnovnom širokopojasnom infrastrukturom podrazumijevaju se sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja omogućuju širokopojasni pristup s brzinama 2 do 30 Mbit/s, što se u RH uglavnom odnosi na xDSL tehnologije, kabelske tehnologije do DOCSIS 2.0 standarda, UMTS/3G bežične mreže, WiMAX mreže i satelitski pristup.

Većina RH je pokrivena osnovnom paričnom (bakrenom) pristupnom infrastrukturom HT-a, gdje xDSL tehnologija predstavlja dominantnu tehnologiju za pružanje osnovnog

168 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

širokopojasnog pristupa. Kabelskim mrežama pokrivena su tek najgušće naseljena područja unutar nekoliko najvećih hrvatskih gradova.

NGA širokopojasna infrastruktura s druge strane podrazumijeva sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja se djelomično ili u potpunosti temelje na svjetlovodnim elementima i kojima je moguće pružiti širokopojasne usluge boljih karakteristika u odnosu na postojeće osnovne širokopojasne mreže, odnosno osiguravaju brzi i ultrabrzi pristup s brzinama većim od 30 Mbit/s (downstream). NGA pristup moguće je osigurati putem FTTx tehnologija (FTTH, FTTB, FTTC), te kombinaciji istih s VDSL tehnologijom, odnosno kabelskom DOCSIS 3.1v tehnologijom.

3.10.3 HAKOM interaktivni portal

Prema dostupnim podacima na HAKOM portalu [15], na teritoriju Grada Novog Vinodolskog dostupne su širokopojasne mreže preko fiksnih (nepokretnih) i pokretnih mreža. Prema mogućem pružanju širokopojasnog pristupa internetu u pogledu pristupnih brzina, postoje tri kategorije; od 2 Mbit/s do 30 Mbit/s, 30 Mbit/s do 100 Mbit/s, više od 100 Mbit/s. Prikazano stanje temelji se na podacima koje su dostavili davatelji telekomunikacijskih usluga (operatori).

Prikaz obuhvaća područja za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa internetu navedenim pristupnim brzinama putem vlastite infrastrukture koja obuhvaća sve tehnologije, odnosno područja na kojima pojedini operatori mogu u kratkom roku i bez značajnih ulaganja spojiti korisnike na vlastitu pristupnu širokopojasnu infrastrukturu.

Tablica 3-46 prikazuje broj adresa prema boji adrese na području konzorcija prije pokretanja druge javne rasprave. Podaci su preuzeti sa HAKOM portala na dan 26.04.2019. g., a koji su, prema HAKOM-u, osvježeni u Q4 2018.

Značenje boja područja s obzirom na NGA pristup detaljnije su pojašnjena u tablici (Tablica 3-45).

169 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-45 Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup (Izvor: ONP)

Boja područja Najmanji prostorni obuhvat kod određivanja Obuhvaćena područja /oznaka boja (granulacija)

- adresa (ulica i kućni broj) - naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese - bez NGA širokopojasnih mreža nedostupni ili nedovoljno precizni, vrijedi samo kod Bijela - operatori ne planiraju izgradnju NGA naselja s manje od 500 stanovnika*) širokopojasnih mreža u iduće tri godine - boja područja utvrđuje se prema dostupnosti infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja

- adresa (ulica i kućni broj) - naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese - s jednom NGA mrežom nedostupni ili nedovoljno precizni, vrijedi samo kod Siva - niti jedan drugi operator ne planira naselja s manje od 500 stanovnika*) izgradnju NGA mreže u iduće tri godine - boja područja utvrđuje se prema dostupnosti infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja

- adresa (ulica i kućni broj) - naselje (u slučaju da su - s barem dvije NGA mreže različitih podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno operatora ili će barem dvije NGA mreže precizni, vrijedi samo kod naselja s manje od 500 Crna različitih operatora biti izgrađene u iduće stanovnika*) tri godine - boja područja utvrđuje se prema dostupnosti infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja * Prag od 500 stanovnika po naselju postavljen je na temelju pretpostavke da će podaci na adresnoj razini biti dostupni za sva naselja s više od 500 stanovnika. U slučaju da podaci na adresnoj razini nisu dostupni ili nisu dovoljno precizni u naseljima s više od 500 stanovnika, NP-ovi moraju obrazložiti postupak kojim su odredili boju naselja.

170 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.10.4 Određivanje boja i NGA pristup

Provedenim anketnim istraživanjem na terenu utvrđeno je vrlo slabo korištenje NGA brzina prikazano grafikonom (Grafikon 3-22). Obradom podataka dobivenih anketom i podataka dostupnih na portalu HAKOM-a (Grafikon 3-23) izračunata srednja brzina širokopojasnog pristupa na području Konzorcija niža je od 6 Mbit/s. Samo 1 (0,12%) ispitanik na području Konzorcija deklarirao je mogućnosti spajanja brzinama većim od 30 Mbit/s.

Područje Konzorcija nije dostatno pokriveno dovoljnim brzinama pristupa mrežama sljedeće generacije.

Grafikon 3-22 Brzina pristupa prema provedenoj anketi

Grafikon 3-23 Brzina pristupa prema HAKOM portalu

Za Konzorcij određene su boje područja temeljem pravila određivanja boja s obzirom na NG širokopojasni pristup, što je prikazano u tablici (Tablica 3-46). Broj adresa u sivim NGA područjima izračunat je temeljem geo-informacijskog HAKOM portala za brzine veće od 30 Mbit/s.

171 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-46 Inicijalne NGA boje adresa na području Konzorcija Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika Inicijalna NGA Općina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni Ukupno korisnika boja adrese BIJELA NOVI VINODOLSKI 1481 1972 63 41 2076 BIJELA KRALJEVICA 921 1080 41 24 1145 BIJELA CRIKVENICA 3381 5635 501 92 6228 BIJELA VINODOLSKA OPĆINA 1964 2119 35 46 2200 UKUPNO 7747 10806 640 203 11649

Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika Inicijalna NGA Općina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni Ukupno korisnika boja adrese SIVA NOVI VINODOLSKI 2430 3188 175 105 3468 SIVA KRALJEVICA 819 1345 73 31 1449 SIVA CRIKVENICA 3169 4411 589 126 5126 SIVA VINODOLSKA OPĆINA 754 846 22 29 897 UKUPNO 7172 9790 859 291 10940

Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika Inicijalna NGA Općina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni Ukupno korisnika boja adrese CRNA NOVI VINODOLSKI 0 0 0 0 0 CRNA KRALJEVICA 0 0 0 0 0 CRNA CRIKVENICA 0 0 0 0 0 CRNA VINODOLSKA OPĆINA 0 0 0 0 0 UKUPNO 0 0 0 0 0

SVEUKUPNO 14919 20596 1499 494 22589

Za područje Konzorcija potrebno je ispuniti ciljeve projekta definirane u poglavlju 2.3.

S obzirom da je za potpore infrastrukturne izgradnje na bijelom području potrebno analizirati razdoblje investicije u 20-godišnjem razdoblju, nova izgrađena mreža treba omogućiti realizaciju preporuka Europskog parlamenta (paragraf 20): „U svojoj rezoluciji od 12. rujna 2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje, vrijeme je za prelazak u višu brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane napredne Digitalne agende za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji širokopojasnim vezama koje omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava bude pretplaćeno na

172 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

brzinu od 1 Gbit/s ili većom.“ bez potreba za novim infrastrukturnim ulaganjima u pasivni dio mreže.

Nakon provedene javne rasprave i iskaza komericijalnih interesa od strane zainteresiranih operatora bijela područja su znatno reducirana. Preostala bijela područja sumirana su na nivou JLS-a u slijedećoj tablici:

Tablica 3-47 Boje područja s obzirom na NGA pristup nakon provedene javne rasprave i iskazanih komercijalnih interesa Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika

Konačna NGA Općina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni Ukupno korisnika boja adrese BIJELA NOVI VINODOLSKI 644 742 10 19 771 BIJELA KRALJEVICA 109 143 4 3 150 BIJELA CRIKVENICA 131 170 11 3 184 BIJELA VINODOLSKA OPĆINA 376 392 7 4 403 UKUPNO 1260 1447 32 29 1508

Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika Konačna NGA Općina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni Ukupno korisnika boja adrese SIVA NOVI VINODOLSKI 2644 3651 206 103 3960 SIVA KRALJEVICA 742 847 40 16 903 SIVA CRIKVENICA 3693 6206 846 149 7201 SIVA VINODOLSKA OPĆINA 1415 1530 30 34 1594 UKUPNO 8494 12234 1122 302 13658

Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika Konačna NGA Općina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni Ukupno korisnika boja adrese CRNA NOVI VINODOLSKI 623 767 22 24 813 CRNA KRALJEVICA 889 1435 70 36 1541 CRNA CRIKVENICA 2726 3670 233 66 3969 CRNA VINODOLSKA OPĆINA 927 1043 20 37 1100 UKUPNO 5165 6915 345 163 7423

SVEUKUPNO 14919 20596 1499 494 22589

173 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

3.10.5 Objava namjere postavljanja (gradnje) svjetlovodne distribucijske mreže

Objave namjera gradnje svjetlovodne distribucijske mreže na području gradova/općina objavljuju se na HAKOM portalu [16].

Na dan 20. travnja, 2019. g., nije bilo objavljenih iskazanih interesa za gradnju svjetlovodne distribucijske mreže na području Konzorcija.

3.10.6 Tržišni neuspjeh u kontekstu širokopojasnog pristupa

Tržišnim neuspjehom smatra se situacija u kojoj tržište, bez vanjskog upliva, ne daje učinkoviti rezultat u pogledu ponude usluga zbog neadekvatne širokopojasne infrastrukture.

Nedovoljne brzine, nedostatna tržišna konkurencija i ograničene tehnološke mogućnosti postojeće nepokretne elektroničke infrastrukture (bakreni vodovi) određuju dio područja Konzorcija kao bijelu NGA zonu. Navedena činjenica utvrđena je u fazi izrade Nacrta plana razvoja širokopojasne infrastrukture kao dio pripreme za javnu raspravu.

Tijekom javne rasprave operatori prikazani tablicom (Tablica 3-48) iskazali su komercijalne interese za vlastita ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu na području Konzorcija. Iskazom komercijalnih interesa tijekom javne rasprave došlo je do znatnog smanjenja bijelih NGA područja, vidljivo u tablicama (Tablica 3-46 i Tablica 3-47).

Tablica 3-48 Iskaz interesa operatora na javnim raspravama na području Konzorcija Operator(i) Općina/Grad RUNE HT;RUNE HT NOVI VINODOLSKI 1685 0 0 KRALJEVICA 1458 115 15 CRIKVENICA 3501 899 815 VINODOLSKA OPĆINA 2003 249 31 UKUPNO 8647 1263 861

Kako bi se pospješio ujednačeni razvoj svih područja Konzorcija smatra se opravdanim intervenirati putem državnih potpora kojima bi se potpomogla izgradnja nove NGA širokopojasne infrastrukture na preostalom bijelom području Konzorcija u kojem evidentno postoji tržišni neuspjeh u kontekstu širokopojasnog pristupa. 174 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

4 PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE MREŽE KONZORCIJA

4.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija

Potencijalni korisnici projekta su svi privatni korisnici (privatna kućanstva), gospodarski subjekti i javni korisnici, odnosno naselja na bijelom području Konzorcija. Mrežna pokrivenost u projektu biti će potpuna na svim lokacijama potencijalnih korisnika poradi ispunjavanja ciljeva Okvirnog programa i općih strateških ciljeva na nacionalnoj razini i razini EU.

Kao polazište za kasniji izračun troškova implementacije projekta predočuje se broj potencijalnih korisnika projekta na području Konzorcija prema njihovoj vrsti i lokaciji, odnosno naselju, što prikazuje Tablica 4-1:

Tablica 4-1 Potencijalni broj korisnika na bijelim adresama prema tipu

Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika

Konačna NGA Općina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni Ukupno korisnika boja adrese BIJELA NOVI VINODOLSKI 644 742 10 19 771 BIJELA KRALJEVICA 109 143 4 3 150 BIJELA CRIKVENICA 131 170 11 3 184 BIJELA VINODOLSKA OPĆINA 376 392 7 4 403 UKUPNO 1260 1447 32 29 1508 Prilikom određivanja broja i lokacija potencijalnih korisnika na području Konzorcija, korišteni su slijedeći izvori podataka:

• Popis stanovništva 2011. godine – privatna kućanstva

• Financijska agencija (FINA) – tvrtke

• Hrvatska obrtnička komora – obrti

• Interne evidencije NP-a - javni korisnici

• Rezultati javnih rasprava

175 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

4.2 Potrebe krajnjih korisnika

Usluge širokopojasnog pristupa osobito su značajne na područjima:

• rada i poslovanja (e-uprava, e-poslovanje, itd.),

• obrazovanja i istraživanja,

• multi-medijskog sadržaja visokih kvaliteta.

Potrebe poslovnih, javnih i privatnih korisnika, kao i društva u cjelini definirane su također zahtjevima razvoja poslovanja, praćenju i korištenju tehnoloških mogućnosti u okruženju i šire. Visoki kapaciteti širokopojasne infrastrukture u JLS-ovima Konzorcija utjecati će direktno (u kraćem vremenskom razdoblju, u roku od dvije godine - izgradnja mreže), indirektno (u srednjoročnom razdoblju od dvije do pet godina - povećanje produktivnosti), te će izazvati trajne inovativne efekte u JLS-ovima Konzorcija u području:

• Unaprjeđenja poslovanja svih tvrtki u JLS-ovima Konzorcija

• Razvoja turizma

• Unaprjeđenja obrazovanja

• Kvalitetnije zdravstvene zaštite

• Veće dostupnosti i efikasnosti javne uprave

• Razvoja i očuvanja kulture

• Povećanja sigurnosti/pouzdanosti

Krajnje korisnike općenito možemo podijeliti u tri kategorije:

• javne institucije i veći/srednji poslovni korisnici,

• male javne institucije i mali poslovni korisnici,

• kućanstva

Prema njihovoj raspodjeli te u skladu s njihovim potrebama, možemo utvrditi potrebnu propusnost novoizgrađene širokopojasne mreže kao što je prikazano tablicom (Tablica 4-2).

176 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 4-2 Potrebna širina pojasa za pojedine krajnje korisnike Potrebna buduća Potrebna pristupna Krajnji korisnici pristupna brzina brzina u roku 5 godina Javne ustanove i veći 1 Gbit/s 10 Gbit/s poslovni subjekti Manji i srednji poslovni 100 Mbit/s 1Gbit/s subjekti

Domaćinstva 50 Mbit/s 100 Mbit/s

Bez obzira na polazišta potrebno je održavati visoki stupanj realnosti i izgradnju širokopojasne internetske mreže uskladiti s realnim mogućnostima, što znači da je neizbježan kompromis u pogledu vremenskih faza u kojima će se postići potpuna pokrivenost svih krajnjih korisnika s kapacitetom od najmanje 100 Mbit/s, a 50% korisnika sa brzinama od 1Gbit/s.

Uz taj kompromis, čini se razuman zahtjev da javne institucije i veći poslovni subjekti (korisnici) u prvoj fazi imaju pristup s kapacitetom od najmanje 1 Gbit/s.

Prihvatljive faze izgradnje brzog i ultrabrzog pristupa prema krajnjim korisnicima trebale bi biti kako slijedi:

• minimalni kapacitet priključenja domaćinstava (privatnih korisnika) pri izgradnji mreže 50 Mbit/s.

• taj kapacitet za privatne korisnike u periodu od 5 godina mora biti nadograđen na najmanje 100 Mbit/s.

• manje javne ustanove i manji poslovni subjekti pri izgradnji mreže moraju imati omogućen kapacitet od najmanje 100 Mbit/s.

• kapacitet za manje javne ustanove i manje poslovne subjekte u periodu od 5 godina mora biti nadograđen na najmanje 1Gbit/s

Ovakva faznost je realna prije svega sa stajališta mogućeg polaganja svjetlovodnih kablova i raspoloživih tehnologija koje omogućuju širokopojasno povezivanje korisnicima preko bakrene petlje ili bežičnog pristupa.

177 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

4.3 Tehničke karakteristike širokopojasne mreže

Ponuda mora razmotriti sve tehničke karakteristike koje su propisane od strane Konzorcija, kako bi se zadovoljilo sljedeće: 1. Širokopojasna mreža predviđena za izgradnju s državnim i europskim sredstvima može se graditi na bilo kojoj tehnologiji koja zadovoljava postavljene tehnološke uvjete 2. Projektom se mora osigurati dostupnost širokopojasne mreže za 100% stanovništva, a u skladu s Planom razvoja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija u JLS-ovima Konzorcija. 3. Privatni partner mora zainteresiranim krajnjim korisnicima (domaćinstva, poduzeća i ustanove) osigurati prijenosne kapacitete u skladu s Planom razvoja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija u JLS-ovima Konzorcija. 4. Privatni partner mora transportne veze između naselja i do mreže okosnice predvidjeti u skladu sa planom razvoja agregacijske infrastrukture. 5. Vrsta tehnologije koju će privatni partner predvidjeti u projektu mora odgovarati tehnologiji iz Plana razvoja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija. 6. Vrsta tehnologije koju će privatni partner predvidjeti u projektu mora odgovarati dodatnim zahtjevima u kontekstu zaštite od prenaponskih udara (detaljnije u poglavlju 4.3.8) 7. Vrsta tehnologije koju će privatni partner predvidjeti u projektu mora odgovarati dodatnim zahtjevima u pogledu energetske učinkovitosti (detaljnije u poglavlju 4.3.9)

4.3.1 Bežična mreža

1. U slučaju planiranja i izgradnje otvorene širokopojasne mreže s bežičnom tehnologijom potrebno je osigurati pokrivanje ukupnih potreba za prijenos podataka svim zainteresiranim krajnjim korisnicima na tom području uz istu kakvoću usluga i garanciju prijenosnih brzina kao u žičnim mrežama, prema definiranim ciljevima projekta iz

poglavlja 2.3. 2. U slučaju izgradnje bežične otvorene širokopojasne mreže potrebno je predvidjeti lokacije baznih stanica (infrastruktura, napajanje, smještaj u okolišu, itd..) te njihov

178 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

način povezivanja s mrežom okosnicom. Potrebno je osigurati terminalnu, prijenosnu i podatkovnu opremu. 3. Bežična mreža mora omogućiti dijeljenje mreže različitim operatorima pod istim uvjetima.

4.3.2 Mreža s bakrenim vodovima

1. Otvorena širokopojasna mreža može se izgraditi i sa svim vrstama bakrenih vodova. U pravilu se upotrebljavaju već položeni bakreni vodovi. 2. U slučaju planiranja i izgradnje otvorene širokopojasne mreže s bakrenim vodovima, potrebno je predvidjeti pokrivanje trenutnih potreba za prijenos podataka svih zainteresiranih krajnjih korisnika na tom prostoru prema definiranim ciljevima projekta iz poglavlja 2.3.

4.3.3 Svjetlovodna mreža

1. U slučaju svjetlovodnog povezivanja krajnjih korisnika sa središnjom točkom do objekata treba voditi kabele sa sljedećim brojem svjetlovodnih niti: o do objekata samo s domaćinstvima: barem 1 par svjetlovodnih niti, odnosno barem 2 niti po domaćinstvu, u skladu sa pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama. o do objekata s tvrtkama ili institucijama: najmanje 2 para svjetlovodnih niti, odnosno barem 4 niti po tvrtki ili ustanovi. 2. U slučaju svjetlovodnog povezivanja centralne točke na širokopojasnu mrežnu okosnicu, ta veza mora biti izvedena s kabelom, koji sadrži dovoljan kapacitet vlakana prema potrebama prometa svih krajnjih korisnika (odnosi se na slučajeve u kojima centralna točka nije istovremeno i točka ulaska u širokopojasnu mrežu okosnicu). 3. Pri izradi svjetlovodne trase upotrebljavaju se kablovi u skladu sa pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama. 4. Prilikom polaganja svjetlovodnih kabela, potrebno je uzeti u obzir sljedeće uvjete:

179 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

o izvođač mora poštovati upute proizvođača kabela o načinu polaganja i maksimalnom dozvoljenom opterećenju tijekom instalacije i nakon završetka (uvijanje kabela, opterećenje), o jednostavno lociranje i uklanjanje štete te popravak bez umetanja dodatnih dijelova kabela mora biti osigurano s upotrebom dovoljnog broja petlji razvučenog kabela u zdencima na svim trasama kabela, o kabel mora biti u svakom zdencu označen s vodootpornom natpisom pločicom s oznakom trase, vrstom kabela, te vlasnikom kabela. 5. Kod izgradnje svjetlovodne distribucijske mreže moraju se koristiti jednomodna svjetlovodna vlakna (single-mode fiber SMF). Vlakna moraju zadovoljiti karakteristike preporuke ITU G.657 te biti u skladu sa standardom IEC 60793. Na svjetlovodnim trasama, gdje se polažu novi kablovi, moraju se koristiti svjetlovodna vlakna istog tipa. 6. Svjetlovodna vlakna moraju udovoljiti značajke u skladu sa pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama[17]. 7. Svjetlovodna vlakna koja se koriste za povezivanje krajnjih korisnika, trebaju biti na svakoj krajnjoj točki i u centralnoj točki završena u svjetlovodnom razdjelniku. Vlakna koja su višak moraju biti zaštićena u kazetama. Vlakna za krajnje korisnike na lokaciji krajnjeg korisnika moraju biti zaključena u komunikacijskom ormaru. Potrebne su sljedeće značajke zaključenja vlakana: o kabeli moraju biti zaključeni s konektorom ili zavareni sa zaključnim kabelom (eng. pigtail) na svjetlovodno vlakno, o zaključni konektor mora biti SC ili LC konektor s APC brušenjem, svjetlovodno povratno gušenje barem 55 dB ili više, o na konektorskom spoju (eng. each-to-each) maksimalno gušenje treba biti manje od 0,4 dB, o vlakna u svjetlovodnom razdjelniku kod krajnjih korisnika trebaju biti završena s gore navedenim konektorima. o u centralnoj točki vlakna će biti zaključena u svjetlovodnom razdjelniku s gore navedenim konektorima. Svjetlovodni razdjelnici s priključcima trebaju imati

180 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

kapacitet za najmanje 48 priključaka. Poželjno je da instalirani razdjelnici imaju 96 priključka. 8. Za zaključna vlakna potrebno je predložiti sljedeća mjerenja: o dvostrani OTDR na 1310nm i 1550nm, o mjerenje svjetlovodnog gubitka na 1310nm i 1550nm, o mjerenja ostalih položenih vlakana s obzirom na svrhu (za G.655 vlakna). 9. Vlakna moraju biti pri kraju na razdjelniku označena na jasan i nedvosmislen način. 10. Dobavljač će na sav materijal i rad osigurati jamstvo za razdoblje od 10 godina.

4.3.4 Kabelska kanalizacija

1. Prilikom projektiranja i gradnje NGA mreže primjenjuje se Zakon o elektroničkim komunikacijama s pripadajućim Pravilnicima.

4.3.5 Centralne točke

1. Pri planiranju izgradnje otvorenih širokopojasnih mreža potrebno je predvidjeti lokacije centralnih točaka (eng. Central office – CO) prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama. U slučaju većih udaljenosti između naselja, u kojima će se graditi otvorena širokopojasna mreža, mogu se planirati lokalne pristupne točke u tim naseljima te njihovo povezivanje sa centralnom točkom lokalne zajednice, iz koje će teći povezivanje na mrežu okosnicu ili izravno spajanje lokalnih pristupnih točki na mrežnu okosnicu, na način kako to ekonomski bude isplativije. 2. Privatni partner brine o projektiranju, nabavci i instaliranju prijenosne i podatkovne opreme u centralnim točkama određenog područja. 3. Za terminalnu opremu zainteresiranih krajnjih korisnika brine davatelj usluge ili sam krajnji korisnik. 4. Centralne točke moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: o prostor mora biti dovoljno velik za kabinet za komunikacijsku opremu o do prostora mora biti dovedeno napajanje 220V preko zasebnog 16A osigurača i uređeno adekvatno uzemljenje.

181 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

o 24 sata dnevno, 365 dana u godini moraju biti osigurani odgovarajući uvjeti za rad računalne i komunikacijske opreme. o 24 sata dnevno, 365 dana u godini mora biti omogućen pristup u slučaju hitne intervencije ili po najavi u prostorije osoblju upravitelja i ovlaštenim osobama od strane upravitelja mreže te davatelja usluga, koji imaju svoju opremu na lokacijama centralnih točaka. o prostori moraju biti tehnički zaštićeni i ne smiju biti dostupni neovlaštenim osobama. o vlasnici lokacija, na kojima su centralne točke, moraju omogućiti izvođačima gradnje otvorenih širokopojasnih mreža provod komunikacijskih vodova do središnje točke. o vlasnici lokacija privatnom partneru i vlasnicima otvorenih širokopojasnih mreža naplaćuju najamninu. o vlasnici lokacija će privatnom partneru naplaćivati mjesečne operativne troškove temeljem troškovnika. o vlasnici otvorenih širokopojasnih mreža reguliraju sve ugovorne odnose s vlasnicima lokacija, na kojima će se nalaziti centralne točke.

4.3.6 Povezivanje na mrežu okosnicu

1. Pri planiranju izgradnje otvorenih širokopojasnih mreža potrebno je predvidjeti mjesta kolokacija za ulazne točke u mrežu okosnicu. Privatni partner prikuplja dozvole vlasnika prostora u kojem će biti osiguran i implementiran ulaz u mrežu okosnicu. 2. Privatni partner predlaže u svojoj ponudi pružatelja agregacijske mreže na području obuhvata projekta, u koju će ulaziti otvorena pristupna širokopojasna mreža. 3. Mreža okosnica, na koju će se otvorena širokopojasna mreža povezati, bit će izabrana u skladu s: o lakoćom pristupa (udaljenost, konfiguracija terena i tehnološka održivost) o prema ekonomskoj učinkovitosti i o raspoloživosti kapaciteta mreže okosnice.

182 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

4. Ulazak u širokopojasnu mrežu okosnicu mora omogućiti pristup pod jednakim tržišnim uvjetima svim korisnicima na području od strane svih davatelja usluga.

Svi pružatelji mreža okosnica na području nastupaju pod istim uvjetima. Ako je na području više naselja u kojima je potrebno izgraditi otvorenu širokopojasnu mrežu i učinkovitije je povezivanje s različitim mrežama okosnica, za povezivanje različitih mreža s mrežnom okosnicom može se odabrati različite operatore takvih mreža.

4.3.7 Aktivna oprema

Privatni partner treba osigurati sve aktivne uređaje, koji su neophodni za nesmetano funkcioniranje mreže s potrebnom pouzdanošću i sigurnošću, za pristup do krajnjih korisnika od strane raznih davatelja usluga.

4.3.8 Dodatni zahtjevi u kontekstu prenaponske zaštite

Štete na elektroničkim instalacijama i uređajima zbog prenapona su sve značajnije zbog sljedećih razloga koji su posebno izraženi na našem priobalju[18]: 1. Široka uporaba elektroničkih uređaja i sustava u privredi i kućanstvima (računala sa direktnim priključkom na Internet putem ISDN i ADSL tehnologija koje su osjetljive na prenapone – bakrena mreža); 2. Niske razine radnog signala uređaja čime se povećava njihova osjetljivost na prenapone; 3. Sve većeg broja umreženih sustava koji pokrivaju sve veća područja.

Oštećenja zbog prenapona elektroničkih instalacija i sustava su ponekad vidljiva (oštećenje dijelova pločice ili nekog od elemenata na pločici) ali su češća "nevidljiva" oštećenja koja prouzrokuju ispad pojedinog sustava i potrebno je dugo vrijeme da se pronađu i otklone. Obično su štete zbog nefunkcioniranja sustava veće od šteta na samoj elektroničkoj opremi.

Dodatni problem u priobalju predstavlja često neadekvatno uzemljenje kao i veliki broj dana sa grmljavinom.

Izokerauničke karte pokazuju prosječni broj grmljavinskih dana u godini. Na slici (Slika 4-1) prikazana je izokeraunička karta Republike Hrvatske.

183 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 4-1 Izokeraunička karta Republike Hrvatske Statistike šteta (na elektroničkim sustavima i uređajima) osiguravajućih društava pokazuju da su upravo prenaponi nastali udarom groma najčešći uzrok kvarova i to u gotovo 35 % slučajeva, nepažnja sudjeluje u 22 % dok voda i vatra sudjeluju sa manje od 11 % slučajeva. Ostalo su drugi uzroci.

S obzirom da se područje JLS-ova Konzorcija nalazi u zoni srednje intezivnog i intenzivnijeg utjecaja prenapona (do 40 grmljavinskih dana godišnje), odabir tehnologija koje su bazirane na svjetlovodnoj infrastrukturi bitno smanjuje opasnosti te povećava pouzdanost sustava te je svakako preferirano rješenje.

4.3.9 Dodatni zahtjevi u kontekstu energetske učinkovitosti

S obzirom da je izgradnja širokopojasne infrastrukture projekt koji treba osigurati efikasnost i samoodrživost kroz cijeli životni vijek pasivne i aktivne opreme, važan čimbenik predstavlja i energetska učinkovitost svih komponenti sustava. To je posebno važno ne samo u ekonomskom konteksti već i u kontekstu očuvanja okoliša.

184 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 4-2 Mrežni model za analize energetske efikasnosti Prema istraživanjima[19] koja su provedena u Deutsche Telekomu a u skladu sa modelom mreža prikazanim u slici (Slika 4-3) utvrđene su sljedeće vrijednosti potrošnje po pojedinim tehnologijama:

Slika 4-3 Potrošnja energije (crno - teorijske vrijednosti; crveno – izmjerene vrijednosti)

185 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Odmah se može uočiti da FTTH mreže temeljene na EFM i ITU-T G.984 preporukama imaju značajno manju potrošnju električne energije, uzevši u obzir i potrošnju u mrežnim čvorovima, kao i potrošnju korisničkih uređaja. Potrošnja električne energije kod FTTH mreža je 20 do 40 puta manja od postojećih ADSL mreža, te od 4 do 10 puta manja u odnosu na potrošnju FTTC mreža s VDSL2 tehnologijom.

Slika 4-4 Rezultati mjerenja energetske efikasnosti Na osnovu prethodno navedenog, a uzevši u obzir i bitno bolja tehnološka svojstva FTTx mreža (osiguranje bitno većih brzina, neosjetljivost na prenaponske udare) te bitno manju potrošnju električne energije, može se konstatirati da je FTTx jedina tehnologija koja je sukladna sa strateškim ciljevima PGŽ-a time i JLS-ova na području Konzorcija u kontekstu podizanja energetske učinkovitosti te će izravno doprinijeti realizaciji tih ciljeva.

4.4 Planirana širokopojasna mreža

Glavni cilj projekta je izgradnja nove NGA širokopojasne otvorene mreže kojom će se omogućiti širokopojasni pristup za sve stanovnike i poslovne subjekte Konzorcija.

4.4.1 Područje obuhvata projekta

Pri izračunu površine obuhvata i trasa planirane svjetlovodne mreže u ovom projektu korišteni su podaci dobiveni iz DGU Rijeka[20] u srpnju 2014. Glavni podaci su:

186 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

• površina svih JLS-a Konzorcija iznosi 459,18 km2,

• broj objekata s pripadajućom adresom (KBR) je 12909

• duljina ulica u naseljima: 411,43 km

• ukupna duljina trasa za širokopojasnu infrastrukturu bez privoda koja uključuje ulice i dijelove prometnica za povezivanje distribucijskih čvorova između naselja: 299,14 km

Iz gore navedenih podataka proračunata je ciljana površina, odnosno područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture unutar ovog projekta. Pretpostavljen je obuhvat oko svakog objekta u radijusu od 100 m i udaljenost od centroida ulice u iznosu od 30 m. Na taj način dobivena je radna površina u iznosu od 44,09 km2. Tako je 9,6% kopnene površine Konzorcija obuhvaćeno ovim projektom, a to je ujedno i 100% naseljenog područja. Na slijedećoj slici (Slika 4-5) narančastom bojom je prikazano područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture.

187 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 4-5 Područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture Konzorcija Iskazom komercijalnih interesa tijekom javne rasprave došlo je do znatnog smanjenja bijelih NGA područja, a time i obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture pogodnog za državne potpore. Slijedeća slika prikazuje reducirani obuhvat projekta pogodan za izgradnju putem državnih potpora:

188 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 4-6 Reducirano područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture Konzorcija nakon iskazanih komercijalnih interesa u javnoj raspravi

4.4.2 Idejno rješenje širokopojasne mreže

Idejno rješenje širokopojasne mreže na području Konzorcija prikazano je narednom slikom (Slika 4-7). U sklopu zasebnih Planova razvoje širokopojasne infrastrukture dan je uvećan uvećani prikaz idejnog rješenja na području svake jedinice lokalne samouprave zasebno.

189 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Kućni brojevi (Izvor: DGU) Demarkacijska točka Centralna točka Distribucijski čvor Općinske svjetlovodne veze Spojna veza na demarkacijsku točku

Slika 4-7 Idejno rješenje širokopojasne mreže na području Konzorcija prije javne rasprave

Po završetku javne rasprave i iskazu komerijalnog interesa privatnih operatora broj krajnjih korisnika u bijelim područjima značajno se smanjio, a područja bijelih zona su geografski raspršena po cijelom području konzorcija. Slijedeća slika prikazuje preostala bijela područja nakon javne rasprave:

190 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 4-8 Preostala bijela područja nakon iskazivanja komercijalnog interesa nakon prve javne rasprave

Nakon druge javne rasprave preostala bijela područja dodatno su umanjena. Preostala bijela područja su geografski rascjepkana u niz zasebnih geografski izoliraih manjih područja što rezultira vrlo zahtjevnim tehno-ekonomskim karakteristikama realizacije projekta. Zbog navedenih razloga preporuča se rješavanje pokrivanja preostalih bijelih područja u sklopu modela A sa odabranim komercijalnim operaterom.

Zbog stanja trenutne pokrivenosti Konzorcija širokopojasnim mrežama (opisanog u poglavljima 3.4 u Planovima razvoja širokopojasne infrastrukture za Konzorcij) i konfiguracije terena predviđeno je povezivanje krajnjih korisnika putem nepokretne mreže bazirane na

191 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

svjetlovodnim kablovima. Svjetlovodna mreža može osigurati minimalne brzine predviđene Okvirnim programom za područje Konzorcija (poglavlje 2.3 u zasebnim Planovima Razvoja) te zadovoljiti potrebe korisnika i buduće potrebe definirane u poglavlju 4.1 zasebnih Planova razvoja širokopojasne infrastrukture.

Glavne općinske veze (sintagma glavne općinske veze se koristi kao generički naziv za svjetlovodnu mrežnu okosnicu za sve JLS-ove bez obzira da li JLS ima status grada ili općine) predstavljene su plavom punom linijom. Te veze se protežu od središnje lokacije (Centralna lokacija) prema drugim distribucijskim čvorovima po cijelom području (žute točke na slici).

Glavne općinske linije prate trasu prometnica, a prema podacima dobivenim iz DGU Rijeka.

Distribucijski čvor je točka koncentracije kabela svjetlovodne distribucijske mreže s jedne strane te pristupnih svjetlovodnih kabela spojne mreže s druge strane. Distribucijski čvor može biti smješten u tipskom uličnom ormaru ili u tehničkom prostoru građevine koji služi za smještaj opreme elektroničkih komunikacijskih mreža. Svjetlovodna distribucijska mreža je završni dio svjetlovodne pristupne mreže kojim se omogućuju priključenja korisničkih jedinica, odnosno koji povezuje sučelje vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) i distribucijski čvor. To je pasivna svjetlovodna mreža u cijelosti sastavljena od svjetlovodnih kabela bez aktivne opreme i opreme za dijeljenje kapaciteta, a može biti izvedena kao podzemna i/ili nadzemna[21] Distributivna mreža će biti izvedena u točka – točka (P2P) topologiji.

Na slici (Slika 4-7) žutim točkama označeni su predloženi novi distribucijski (pristupni) čvorovi u bijelim NGA područjima. Distribucijski čvorovi se nalaze na trasi odnosno na krajevima općinske okosnice. Zbog relativno kratkih udaljenosti za svjetlovodne pristupne tehnologije, predviđeno je da aktivna oprema bude smještena samo na središnjoj lokaciji. Na taj način, distribucijski čvorovi ne bi bili „aktivni čvorovi“, odnosno nije potrebno napajanje niti klimatizacija (hlađenje i grijanje).

U središnjem čvoru se zaključuju sve veze koje spajaju krajnje korisnike s općinskom okosnicom. Lokacija središnjeg čvora može biti u tehničkom prostoru zgrade.

Predviđena je podjela na 63 distribucijska čvora (Slika 4-7).

U fazi izvedbe projekta potrebno je uzeti u obzir mogućnosti iskorištenja postojećih kabelskih veza; svjetlovodnih vlakana, bakra i druge infrastrukture koja može olakšati provedbu plana.

192 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Budući da je cilj Plana osigurati širokopojasnu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za barem 20 i više godina, potrebno je kod izvođenja radova, pogotovo pri izvedbi kabelske infrastrukture, predvidjeti mogućnost nadogradnje prijenosnih brzina postojećih svjetlovodnih linija ili instalaciju dodatnih svjetlovodnih priključaka u već izgrađenu kabelsku kanalizaciju.

4.4.3 Demarkacijska točka prema agregacijskoj mreži

Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (dalje: ONP) definira demarkacijske točke, kao točke između pristupne i agregacijske mreže, odnosno čvora/ova agregacijske mreže u kojem/ima je moguće agregirati promet iz pristupne mreže. U tom smislu, demarkacijske točke unutar PRŠI-ja definiraju se kao točke spoja između pristupnih mreža implementiranih kroz projekte temeljene na ONP-u i agregacijske mreže NP-BBI programa ili agregacijske mreže trećeg operatora. Demarkacijske točke prema agregacijskoj mreži određuje korisnik državne potpore (JL(R)S u modelu B, a u modelima A i C i izabrani operator) u fazi projektiranja pristupne mreže.

Agregacijska mreža NP-BBI programa

Nositelj NP-BBI programa je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Odašiljači i veze d.o.o. (dalje u tekstu: OIV) je nositelj tehničke provedbe NP-BBI programa koji je, u ime i za račun Republike Hrvatske, nadležan za tehničku provedbu NP-BBI programa, odnosno za izgradnju, održavanje i upravljanje agregacijskom infrastrukturom širokopojasnog pristupa.

Prije dodjele bespovratnih sredstava za provedbu NP-BBI programa, program mora proći postupak prijave i odobrenja velikog projekta u tijelima Europske komisije (major project notification), a tek potom će se pristupiti projektiranju, ishođenju dozvola i u konačnici gradnji agregacijske infrastrukture.

Agregacijska mreža povezuje pristupne mreže s jedne strane i jezgrene mreže s druge strane.

Prema NP-BBI programu čvorovi agregacijske mreže su:

N0 – prijelazni čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između jezgrene i agregacijske mreže. Mikrolokacije prijelaznih čvorova unutar naselja bit će određene u fazi projektiranja.

193 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

N1 – agregacijski čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između agregacijske i pristupne mreže. Po jedan agregacijski čvor biti će smješten u svakom opravdanom naselju NP-BBI programa do kojeg će biti implementirana agregacijska infrastruktura. Agregacijski čvorovi će biti izgrađeni u naseljima prioritetne skupine 1. U naseljima prioritetne skupine 2 i 3, agregacijski čvorovi će biti izgrađeni ako se ta naselja nalaze na planiranim trasama za povezivanje naselja prioritetne skupine 1 ili su u blizini tih trasa. Agregacijski čvor će biti smješten u odgovarajuće infrastrukturno opremljenom kolokacijskom prostoru u kojem je operatorima omogućen pristup neosvijetljenim agregacijskim nitima preko svjetlovodnog distribucijskog razdjelnika (engl. optical distribution frames).

Planirane trase agregacijske mreže NP-BBI dijele se na:

• Nove agregacijske trase – trase na kojima se planira izgradnja nove kabelske kanalizacije sa svjetlovodnim kabelom.

• Postojeće trase – trase iz projekta objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture (OSI) i ostale trase s dovoljno raspoloživog prostora u postojećoj kabelskoj kanalizaciji, a na kojima se planira izgraditi nova agregacijska mreža postavljanjem novog svjetlovodnog kabela.

NOP je za predmetni PRŠI od tvrtke OIV zatražio inicijalni plan izgradnje agregacijske mreže, s popisom naselja iz obuhvata predmetnog PRŠI-ja u kojima se planira uspostaviti agregacijski čvor te planirane trase za povezivanje tih čvorova na kartografskoj podlozi.

Podatci o trasama i obuhvaćenim naseljima koje je OIV dostavio NOP-u za predmetni PRŠI, temelje se na planu agregacijske mreže, a prije prijave i odobrenja NP-BBI programa kao velikog projekta (major project). Tijekom postupka odobrenja velikog projekta, kao i u fazama projektiranja i izgradnje moguće su promjene obuhvata i prioriteta opravdanih naselja ili planiranih trasa. U slučaju promjene obuhvata opravdanih naselja moguće je da neka od naselja budu izostavljena. U slučaju promjene planiranih trasa moguće je da neka naselja prioriteta 2 ili 3 budu izostavljena, a neka druga naselja budu uključena. MMPI će kao nositelj NP-BBI programa uz podršku OIV-a te u suradnji s NOP-om odrediti prioritete izgradnje ciljanih područja NP-BBI programa, uzimajući u obzir i provedbu ONP programa. OIV će o svakoj

194 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

promjeni u odnosu na dostavljene podatke u najkraćem roku obavijestiti NOP, slijedom čega će NOP obavijestiti nositelja predmetnog PRŠI-ja i/ili korisnike državne potpore.

OiV se vezano za upit o inicijalnom planu izgradnje agregacijske mreže očitovao kako slijedi.

Na području obuhvata predmetnog PRŠI-ja kroz NP-BBI program planira se izgraditi agregacijska infrastruktura (pasivna svjetlovodna infrastruktura) kako prikazuje slika.

Slika 4-9 Prikaz planirane agregacijske infrastrukture

195 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Za predmetni PRŠI:

Čvor N0: Rijeka

Tablica prikazuje planirane agregacijske čvorove

Tablica 4-3 Agregacijski čvorovi Br. JLS (grad, općina) Naselje Šifra naselja [DZS] Prioritetna skupina 1 Crikvenica Crikvenica 8419 1 2 Crikvenica Dramalj 14672 1 3 Crikvenica Jadranovo 25054 1 4 Crikvenica Selce 56936 1 5 Kraljevica Kraljevica 31640 1 6 Kraljevica Šmrika 63789 2 7 Novi Vinodolski Novi Vinodolski 43966 1 8 Vinodolska općina Bribir 5932 1

Iskaz interesa – HT

HT je kao operator iskazao interes za izgradnju pristupne mreže te je dostavio inicijalni prijedlog demarkacijskih točaka na razini naselja kako slijedi.

S obzirom na geografski položaj naselja, potencijalni broj krajnjih korisnika, te postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturu HT-a koju je moguće iskoristiti u Projektu, HT u svom rješenju predlaže formiranje 12 demarkacijskih točaka u Projektu i to u naseljima Bribir, Crikvenica, Dramalj, Drivenik, Jadranovo, Klenovica, Kraljevica, Ledenice, Novi Vinodolski, Povile, Selce i Šmrika.

Prema trenutnim planovima i raspoloživim tehnološkim resursima predložene demarkacijske točke nalaze se na lokaciji planiranih pristupnih čvorova FTTH tehnologije, koji su spojeni svjetlovodnim kabelom na postojeću agregacijsku mrežu HT-a.

HT će u fazi projektiranja ovisno o konačnom obimu projekta i primjenjenim tehnološkim rješenjima pravovremeno planirati i transparentno informirati OiV o konačnom prijedlogu demarkacijskih točaka, te sve ostale informacije vezane uz mogućnost pristupa istima, u skladu sa zahtjevom iz Upute o demarkacijskim točkama.

196 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

HT posjeduje agregacijsku mrežu koja uz određenu nadogradnju može osigurati potrebne kapacitete tražene unutar Projekta. Usluga agregacijskog povezivanja će se temeljiti na Ethernet tehnologiji.

Iskaz interesa – Vipnet/A1

VIPnet je suglasan sa prijedlogom da se za cijeli klaster definira jedna demarkacijska točka koja će ujedno biti MPoP za klaster, odnosno pristupni čvor FTTH mreže, istovremeno i granični čvor prema agregacijskoj mreži, na koju se spajaju drugi operatori. Na taj način se postiže maksimalni sinergijski efekt optimizacije troška izgradnje mreže, a što je i jedno od načela iz ONP-a, na način kako slijedi: a) povezivanje s agregacijskom mrežom se realizira kroz tu jednu točku pri čemu klaster dobiva cjeloviti rješenje: b) definiranjem jedne demarkacijske točke mreža postaje otvorenija prema drugim operatorima: na taj način otvara se mogućnost da iz jedne točke tj. s jednog mjesta pristupe putem veleprodaje bitstream usluge korisnicima cijelog klastera. Pri tome se smanjuje trošak aktivne opreme za pružanje usluga krajnjem korisniku, koju postavlja operatora, jer se oprema smješta samo na jedno mjesto; c) povezano s prethodno navedenim smanjuju se troškovi električnog priključka, potrošnje električne energije i održavanja, stoga je manje demarkacijskih točaka ekološki prihvatljivije; d) definiranje jedne demarkacijske točke znači manje troškove izgradnje što u konačnici znači i manje potrebne državne potpore; e) manji operativni troškovi održavanja i korištenja znače bolju održivost projekta odnosno atraktivniji investicijski potencijal za operatora-partnera, a što je preduvjet za dugoročni razvoj klastera. Navedeno znači manje, ne samo inicijalnih troškova, već i manje stalnih troškova tijekom cijelog životnog vijeka mreže što uključuje troškove najma prostora, električne energije, klime, aktivne opreme, UPS, agregata, te održavanje svih navedenih stavki.

Ističe da Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (u nastavku: HAKOM) potvrđuje da je potrebno efikasno graditi uz što manje troškove. Dodatno, HAKOM prati razvoj tehnoloških rješenja uz osiguravanje ravnomjernog tržišnog natjecanja i osiguranja od postojanja bilo kakvih elemenata dominacije. 197 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

VIPnet smatra da je područje Konzorcija moguće izgraditi sa manjim brojem distributivnih čvorova što će se finalno pokazati i u konačnom izvedbenom projektu, a koji ovisi o izabranom investicijskom modelu i investitoru, a sve sukladno napomeni iz PRŠI-a.

Iskaz interesa – RUNE

RUNE nije imao primjedbe s obzirom na predložene lokacije demarkacijskih točaka NGA mreže. Točne lokacije demarkacijskih točaka odrediti će u fazi projektiranja.

4.5 Definiranje investicijskog modela, zajedno sa obrazloženjem odabira

Kada je riječ o izboru modela financiranja, treba istaknuti da su isti zadani samim financijsko- tehničkim karakteristikama investicija u domeni svjetlovodne infrastrukture kao i usvojenim dokumentima u kojima su načelno definirani mogući izvori financiranja. Dokumentima s naslovom ''Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganje u infrastrukturu širokopojasnog pristupa'' iz studenog, 2012. godine te ''Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja'' izrađene u okviru Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture određeni su investicijski modeli pod kojima se, prema spomenutim dokumentima, razumiju oblici provedbe projekata poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture s obzirom na investicijske udjele tijela javnih vlasti, odgovornosti za projektiranje i izgradnju mreže te kasniji operativni rad i održavanje mreže.

U dokumentima se navode tri osnovna modela:

• Privatni DBO model;

• Javni DBO model;

• Kombinirani javno-privatni model.

U zasebnim Planovima razvoja širokopojasne infrastrukture za JLS-ove skupine dan je pregled te detaljan opis i evaluacija pogodnosti svakog od definiranih modela s obzirom na financijske i tehničke karakteristike investicija u domeni svjetlovodne infrastrukture.

198 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Rezultati vrednovanja te rangiranje varijanti mogućih investicijskih modela specifično za skupinu JLS-ova Konzorcija prikazano je slijedećom tablicom (Tablica 4-4).

Tablica 4-4 Kriteriji izbora modela financiranja

Model A Model B Model C Usporedba investicijskih modela Privatni DBO Javni DBO JPP Troškovi realizacije projekta privatni 3 javni 1 javni i privatni 2

da/ne (ovisno Utjecaj na javni dug/deficit nema 3 u potpunosti 1 2 o ugovoru) Sposobnosti kvalitetnog dovršenja visoke privatni 3 javni sektor 1 2 projekta (operator) partner javni sektor i Nositelj komercijalnog rizika operator 3 javni sektor 1 privatni 2 partner Mogućnost kontrole projekta niska 1 visoka 3 umjerena 2 javnog sektora Potrebna angažiranost javnog niska 3 visoka 1 umjerena 2 sektora Korištenje bespovratnih sredstava nisko 1 visoko 3 visoko 3 EU veleprodajni i Poslovni model 2 veleprodajni 3 veleprodajni 3 maloprodajni Rizik povećanih cijena/standarda za visok 1 umjeren 2 umjeren 2 korisnike Rizik ostvarenja javnih ciljeva visoki 1 niski 3 umjeren 2 Otvorenost mreže, potpora umjerena 2 umjerena 2 visoka 3 inovacijama Prihvatljivost (ukupno bodova) 23 21 25

Bodovanje u tablici izvršeno ja na način da je pojedini kriterij ocijenjen sa 1, 2 ili 3 boda sukladno procjeni koristi koju pojedini model financiranja donosi u odnosu na javni sektor. Na primjer, kada je riječ o utjecaju na javni dug/deficit ocjenjuje se da investicija u potpunosti financirana od strane privatnog sektora nema učinka na povećanje javnog duga, te se stoga dodjeljuje 3 boda. U okviru tradicionalnog financiranja jasno je povećanje javnog duga dok je u modelima javno-privatnog partnerstva moguć utjecaj na javni dug. Ukoliko su ugovori između javnog naručitelja i privatnog sektora usklađeni sa regulativom Eurostata te rizici

199 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

projekta dominantno prebačeni na privatnog partnera, tada se takva investicija ne smatra javnim zaduživanjem.

Kao što se može vidjeti na temelju izvršene evaluacije u tablici, preferirani model financiranja je javno-privatno partnerstvo. Ukoliko ne postoji privatni interes za takvim ugovornim odnosima, tada se preporuča financirati infrastrukturu tradicionalnim modelom, a formiranje javnog DBO-a posljednja je opcija.

4.5.1 Odabir investicijskog modela

U kontekstu mogućnosti realizacije pojedinih modela financiranja u praksi, u odnosu na nazive modela te njihovo razumijevanje koje se može iščitati iz sadržaja u navedenim studijama mogu se uočiti bitna odstupanja. Naime, važno je pojasniti da ''Privatni DBO model'' predstavlja privatnu investiciju u, objektivno, javnu mrežu. Drugim riječima, riječ je o privatizaciji bez obzira na pristup izgradnji nove mreže. Takav model financiranja ima svoje specifične posljedice koje se mogu okarakterizirati dosadašnjim sustavom gdje je javna infrastruktura u procesu privatizacije transferirana u privatno vlasništvo. U tom smislu eventualne bitne posljedice takvog pristupa mogu biti u većim cijenama usluge, pitanjima utjecaja javnog sektora, nadzora infrastrukture te korištenja bespovratnih sredstava EU budući da se radi o sufinanciranju projekata privatnog sektora koje uobičajeno ima niže stope sufinanciranja (ili bespovratna sredstva nisu dostupna) od javnog naručitelja.

Što se tiče značenja ''Javnog DBO modela'', ovdje je riječ o klasičnom tradicionalnom modelu u kojem javni naručitelj naručuje radove izgradnje širokopojasne infrastrukture i preuzima sve rizike projekta. Prednosti ovakvog pristupa su u višoj razini sufinanciranja sredstvima EU, zadržavanju vlasništva nad javnom infrastrukturom od strane javnog naručitelja, ali istovremeno i činjenicu da se nacionalni dio investicijske komponente u potpunosti reflektira na povećanje javnog duga što u situaciji visoke zaduženosti te strogih fiskalnih limita države nije nevažno.

''Kombinirani javno-privatni model'' u smislu propisa koji uređuju područje javno-privatnog partnerstva i koncesija ne postoji. Propisi jasno definiraju model javno-privatnog partnerstva kao dugoročni ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera predmet kojega je izgradnja i održavanje javne građevine u svrhu pružanja javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog partnera. Kada je riječ o modalitetima suradnje javnog i privatnog sektora u okviru hrvatskog 200 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

regulatornog sustava, investicije u optičkoj infrastrukturi moguće je financirati putem javno- privatnog partnerstva ili koncesije. U tom smislu, javno-privatno partnerstvo zasniva se na principu raspoloživosti gdje privatni partner jamči standarde isporuke usluga u domeni optičke infrastrukture te na temelju istih naplaćuje naknadu koja uključuje troškove financiranja, gradnje te održavanja sustava. S druge strane, koncesija se zasniva na principu potražnje gdje privatni partner preuzima rizik potražnje te troškove financiranja, građenja i održavanja sustava zasniva na prihodima na tržištu. Ukoliko su u ugovorima o javno-privatnom partnerstvu ili koncesiji rizici raspoloživosti i potražnje, kao i svi ostali rizici raspoređeni sukladno pravilima ESA2010 te Eurostatovom Priručniku o javnom dugu i deficitu, tada se takva ulaganja ne tretiraju javnim dugom. Nažalost, u spomenutim dokumentima ne uzimaju se u obzir implikacije pojedinih modela na javni dug i deficit. Pored toga, navedeni alternativni modeli financiranja imaju najvišu stopu sufinanciranja budući da je za evaluaciju takvih modela predviđena značajno viša diskontna stopa u odnosu na projekte financirane javnim novcem.

U pogledu veze područja (bijela, siva i crna) i primijenjenog modela prilikom donošenja odluke o izboru modela treba prethoditi ekonomsko-financijska analiza te analiza stanja postojeće mreže. Načelno, u zonama gdje je evidentan manjak komercijalnog interesa može se preporučiti tradicionalan model financiranja, privatni DBO ili model javno-privatnog partnerstva, a u komercijalno zanimljivim područjima, kao što su veći gradovi te turistička naselja, gdje je moguće očekivati komercijalni interes, moguće je primijeniti i koncesijski model.

Bez obzira na identifikaciju veza između modela, područja i tehnologija u naprijed spomenutim dokumentima, kao što je navedeno, ekonomski je opravdano i poticajno za brzinu provedbe konkretnih projekata iz područja širokopojasne infrastrukture, u postupku pripreme projekta prirediti analizu optimalnog investicijskog modela. Naravno, osim ako ne postoji eventualna obveza pridržavanja primjene modela opisanih u navedenim dokumentima.

U naravi, postoje dvije vrste modela:

• modeli bazirani na nabavi radova (tradicionalni model).

• modeli bazirani na nabavi usluga (alternativni modeli - JPP, koncesija).

Kod modela baziranih na nabavi radova javni naručitelj izrađuje kompletnu projektnu dokumentaciju te naručuje radove od odabranog izvođača radova. U okviru ovog modela teret održavanja i uporabe pada na javnog naručitelja. Naručitelj se, najčešće, zadužuje za namirenje 201 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

troškova izgradnje te, kasnije u fazi uporabe, troškove održavanja i zamjene istrošenih materijala namiruje iz tekućeg proračuna. Budući da u ovom modelu javni naručitelj preuzima pretežiti dio ukupnih rizika projekta, imovina projekta evidentira se u javnom dugu. Kreditori ne financiraju projekt nego proračun. Javni naručitelj mora vratiti kredit bez obzira je li javna građevina u funkciji ili nije. Slika 4-10 prikazuje tradicionalni model financiranja.

Slika 4-10 Tradicionalni model financiranja

Kod modela baziranih na nabavi usluge, javni naručitelj naručuje uslugu raspoloživosti infrastrukture. To znači da je javni naručitelj u dokumentaciji definirao standarde građevine, tj. izlazne karakteristike građevine. Isporučena usluga se mjeri periodično i plaća isključivo isporučena usluga raspoloživosti. javni partner (isporučitelj usluge raspoloživosti – koncesionar) zadužuje se za namirenje troškova građenja. Kreditor ne financira proračun nego projekt. Kod primjene ovog modela u cijelosti se može postići učinak ''otvorene mreže'' iz razloga što investitor u pasivnu mrežu ima obvezu omogućiti priključenje bilo kojeg operatera (veleprodavatelja). Alternativni se model (JPP i koncesija) bez ograničenja mogu primjenjivati kod svih vrsta područja s tom razlikom što će u crnim područjima prihode naplaćivati od veleprodavatelja dok će u bijelim područjima prihode za potrebne za namirenje ukupnih životnih troškova naplaćivati od javnog naručitelja (alternativno, djelomično od veleprodavatelja).

202 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

U pogledu mogućnosti korištenja sredstava sufinanciranja, ne postoji ograničenje vrste modela. Sufinanciranje se pod jednakim uvjetima može koristiti kod tradicionalnog i kod JPP modela s tom razlikom što JPP model pruža veći potencijal korištenja financijskih instrumenata (primjerice, garancija, vlastitih izvora financiranja i slično). Također, moguće je kombinirati bespovratna sredstva s financijskim instrumentima. Slika 4-11 prikazuje alternativni model financiranja (JPP, koncesija).

Slika 4-11 Alternativni model financiranja

Kada je riječ o samom izboru modela financiranja treba uvažiti čitav niz čimbenika i kriterija koji utječu ne samo na najpovoljniju financijsku odluku koja će najmanje teretiti porezne obveznike već i na zadovoljavajući standard informacijsko-komunikacijskih usluga koje omogućava razvoj širokopojasne infrastrukture. U tom smislu ključno je da javni sektor definira željenu razinu standarda javnih usluga bez obzira na model financiranja koji ima na raspolaganju. Kao najvažnije kriterije pri izboru financijskog modela mogu se istaknuti sljedeći:

• Troškovi realizacije projekta

• Poslovni model

• Sposobnosti kvalitetnog dovršenja projekta

• Nositelj komercijalnog rizika 203 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

• Mogućnost kontrole projekta javnog sektora

• Potrebna angažiranost javnog sektora

• Korištenje bespovratnih sredstava EU

• Rizik povećanih cijena/standarda za korisnike

• Rizik ostvarenja javnih ciljeva

• Utjecaj na javni dug/deficit

• Otvorenost mreže, potpora inovacijama

Navedeni čimbenici koji imaju presudan utjecaj na izbor modela vezani su za financijske, tehničko-tehnološke te upravljačke aspekte koji utječu na uspješnost ostvarenja ciljeva izgradnje te upotrebe nove širokopojasne infrastrukture.

Kada je riječ o financijskim aspektima treba naglasiti da je važan kriterij izbora upravo u troškovima koje će u čitavom vijeku trajanja projekta snositi javni sektor, odnosno porezni obveznici. Pri tome su važni i neizravni učinci financijskih alternativa gdje je svakako povoljno da se nove investicije ne odražavaju na porast javnog duga te deficita.

Kada je riječ o tehničko-tehnološkim standardima infrastrukturnog projekta svakako javni sektor ne posjeduje primjerena znanja putem kojih bi omogućio najvišu razinu realizacije standarda informacijsko-komunikacijskih usluga. U tom smislu je pomoć i podrška privatnog sektora od velikog značaja. Međutim, postoji vjerojatnost da bi privatni DBO takva znanja ipak iskoristio za materijalizaciju svojih interesa što se u konačnici ne bi nužno podudaralo s javnim interesom. S druge strane, u modelu javno-privatnog partnerstva u kojem javni i privatni sektor moraju zajednički odrediti ciljeve i mehanizme realizacije javnog interesa, takva mogućnost ipak je značajno manja.

Na kraju, kad je riječ o upravljanju, treba reći da je upravljanje u okviru privatnog DBOa posvećeno ciljevima ostvarenja dobiti. Ukoliko je upravitelj javni sektor, tada je fokus na javnom interesu, međutim postoji problem smanjene efikasnosti djelovanja karakteristične za javni sektor. I po tom pitanju model javno-privatnog partnerstva nudi zadovoljavajući kompromis.

Po završetku javne rasprave broj krajnjih korisnika u bijelim područjima značajno je smanjen, a područja bijelih zona geografski su raspršena po cijelom području konzorcija. Mali broj 204 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

raspršenih potencijalnih korisnika u bijelom području rezultira vrlo zahtjevnim tehno- ekonomskim uvjetima realizacije projekta izgradnje NGA mreže. Zbog toga je Konzorcij zaključio da je vrlo mala vjerojatnost privatnog interesa u modelu C.

Konzorcij nema namjeru samostalno izvoditi projekt u modelu B, te je odabarao investicijski model A.

4.6 Specifikacija zahtjeva minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga

S obzirom da je ponuda maloprodajnih usluga koje nudi operator uvelike ovisna o veleprodajnim uvjetima pristupa samoj mreži, operator otvorene mreže u projektu mora prilagoditi strukturu veleprodajnih usluga specifičnim zahtjevima ponude maloprodajnih usluga.

Kao što je definirano u članku 35. Zakona o elektroničkim komunikacijama, maloprodajne usluge moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni, uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, te uz što manje narušavanje tržišnog natjecanja, dok struktura maloprodajnih paketa treba biti usporediva sa strukturom maloprodajnih paketa putem najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu, prilagođena lokalnim prilikama, te potrebama privatnih poslovnih i javnih korisnika.

4.6.1 Minimalna razina pružanih maloprodajnih usluga

Cijena maloprodajne usluge na području nove širokopojasne infrastrukture treba biti usporediva s cijenama za iste ili slične usluge na nacionalnoj razini. Usporediva znači da se cijena korisnicima na području projekta ne razlikuje za više od 10% od nacionalne prosječne cijene. Prema tome, cijena veleprodajne usluge treba omogućavati davateljima usluge da nude takvu cijenu.

4.6.2 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u pogledu kvalitete i cijena

Specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga definira se temeljem minimalnih ciljanih razina usluga širokopojasnog pristupa koje na pojedinim skupinama područja moraju biti ispunjene projektom da bi se postigao značajan iskorak u odnosu na postojeće stanje. 205 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Pristupna NGA mreža izgrađena u projektu morati će omogućavati uporabu višestrukih tehnologija s podrškom kvalitete usluge u kojoj su funkcije neovisne o transportnim tehnologijama, omogućavati neometani korisnički pristup mrežama i alternativnim pružateljima usluga, te podržavati neograničenu pokretljivost koja omogućuje konzistentno i sveprisutno pružanje usluga – stacionarno, nomadsko i pokretno komuniciranje.

Slijedeći ciljeve DAE u pogledu stvaranja jedinstvenog europskog digitalnog tržišta koje će brzim i ultrabrzim internetskim vezama i interoperabilnim aplikacijama donositi trajne gospodarske i društvene koristi, ostvarivanje osnovnog cilja projekta postići će se izgradnjom mreže koja minimalno mora:

• omogućavati 3D usluge (telefon, Internet, TV),

• koristiti skalabilne tehnologije okrenute budućnosti,

• povećati kvalitetu digitalnih usluga uvođenjem naprednih usluga temeljenih na internetskom protokolu (VoD, HDTV isl.),

• smanjivati troškove održavanja

S obzirom na sve navedeno, te temeljem analize podataka objavljenim na internet stranicama HAKOM-a, Hrvatskog Telekoma te Optima Telekoma, u tablicama (Tablica 4-5) i (Tablica 4-6) niže su navedene minimalne brzine pristupa i okvirne maloprodajne cijene paketa, koje u projektu izgrađena mreža mora moći pružati pojedinim kategorijama korisnika.

Prilikom provođenja ankete na korisnicima telekomunikacijskih usluga Konzorcija utvrđeno je da je 77,1% (773) korisnika pretplaćeno na usluge koje nudi HT, 9,2% (92) koristi usluge Optima Telekoma te 7,5% (75) koristi usluge VipNeta/B.neta.

U tablici (Tablica 4-5) prikazan je prosjek kvalitete i cijene maloprodajnih usluga koje su dobivene analizom trenutačnih ponuda paketa raznih operatera.

Tablica 4-5 Prosjek kvalitete i cijene sadašnje mreže Cijena u kn Podržane usluge unutar prosječnog Usluga (PDV paketa uključen) Neograničeno u fiksnoj Telefon - neograničeno (fiksna mreža) mreži Internet - flat, brzine do 10 Mbit/s Flat do 10 Mbit/s 285 TV - 90 programa 90 programa

206 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

U tablici (Tablica 4-6) prikazana je okvirna minimalna razina podržanih maloprodajnih usluga u NGA mreži koja je dobivena analizom postojeće ponude paketa s podržanom brzinom interneta do 50 Mbit/s.

Tablica 4-6 Minimalne razine maloprodajnih usluga u NGA mreži

Paket 3D usluge s Privatni Gospodarski Javni

karakteristikama korisnici subjekti korisnici

Internet brzine do 50 Mbit/s TV s najmanje 90 programa Cijena u Telefon - neograničeni kn (PDV 330 360 360 razgovori (fiksna mreža) uključen) Napredne usluge (HDTV, VoD i sl.) Navedene brzine za privatne korisnike odnose se samo na „download“, dakle preuzimanje podataka s mreže. Zbog većih potreba gospodarskih subjekata i javnih korisnika u odnosu na privatne, za njih su navedene brzine u oba smjera – „download“ i „upload“.

4.7 Specifikacija minimalnog skupa podržanih veleprodajnih usluga

Budući da će se projekti izgradnje širokopojasne infrastrukture unutar Okvirnog programa većim dijelom financirati iz javnih sredstava (uključujući i sredstva iz strukturnih fondova EU- a), potrebno je osigurati najveću moguću razinu otvorenosti mreža izgrađenih u projektima, kako bi se osigurala kompetitivnost svih operatora na tržištu te, u konačnici, dobrobit za krajnje korisnike usluga na maloprodajnom tržištu. To je posebno bitno u slučaju u kojem je operator – izravni korisnik potpora, uz to što gradi i upravlja mrežom, ujedno i pružatelj usluga na maloprodajnom tržištu, budući da u tom slučaju do izražaja mogu doći negativni učinci vertikalne integriranosti operatora.

Propisivanjem veleprodajnih uvjeta pristupa mreži, uz postupke kontrole veleprodajnih naknada, cilj je, na područjima provedbe projekata unutar Okvirnog programa Republike Hrvatske, osigurati jednake uvjete tržišnog natjecanja za sve operatore, uz eventualne mjere prethodne sektorske regulacije koju provodi HAKOM.

207 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slijedeći odredbe smjernica za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža u pogledu veleprodajnog pristupa (posebno članci 78g, 78h i 80a), u ovom su poglavlju opisana strukturna pravila Okvirnog programa vezana uz veleprodajne uvjete pristupa mreži te pravila određivanja i kontrole veleprodajnih naknada, kojih se moraju pridržavati svi projekti unutar Okvirnog programa.

Propisani veleprodajni uvjeti pristupa odnose se na svu novoizgrađenu infrastrukturu u sklopu projekta, na postojeću infrastrukturu koja se koristi u projektu te na sve ostale dijelove mreže koji su povezani s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koji su funkcionalno nužni za pružanje zahtijevanih veleprodajnih usluga.

Okvirnim programom propisuje se obvezni skup veleprodajnih usluga koji mora biti podržan u svim projektima unutar Okvirnog programa. Popis obveznih veleprodajnih usluga strukturiran je sukladno mogućim tehnološkim rješenjima koja će biti primijenjena u projektima (Tablica 4-7), uz uvažavanje postojećeg stanja na tržištu i interesa ostalih operatora za pristup novoizgrađenim mrežama.

208 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 4-7 Popis obveznih veleprodajnih usluga u Okvirnom programu Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre) Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti (na razini distribucijskog čvora) Izdvojeni pristup lokalnim petljama na temelju svjetlovodnih niti (P2P) VULA (P2MP) FTTH Bitstream (Ethernet razina) Bitstream (regionalna razina) Bitstream (nacionalna razina)

Vidi napomene 1), 2), 3), 4) i 5) na kraju tablice. Pristup kabelskoj kanalizaciji / nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre) Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama/petljama na temelju bakrene parice VDSL/FTTx Bitstream (regionalna razina) Bitstream (nacionalna razina)

Vidi napomenu 1), 4), 5) i 6) na kraju tablice. Pristup antenskim stupovima Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova Bežične NGA Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre) tehnologije Bitstream

Vidi napomenu 7) na kraju tablice. Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre) Kabelski NGA Bitstream pristup (DOCSIS)

Vidi napomenu 8) na kraju tablice. 1) VULA usluge (Virtual Unbundled Local Access, hrv. virtualni izdvojeni pristup lokalnim petljama) u VDSL/FTTx i FTTH P2MP slučajevima tehnički odgovaraju usluzi bitstreama na DSLAM i OLT razini. U slučaju VDSL/FTTx mreža izgrađenih uz potpore, operator mreže je dužan VULA usluge ponuditi samo u slučaju da tehnički nije izvedivo pružanje usluga visokih brzina putem izdvojenog pristupa lokalnim potpetljama na temelju bakrene parice (npr. u slučaju primjene tehnike vektoriranja). 2) U slučaju projekata u kojima je izgrađena samo pasivna FTTH infrastruktura, operator mreže izgrađene uz potpore nije dužan pružati VULA usluge i usluge bitstreama (kao usluge na aktivnom sloju). 3) Usluge izdvojenog pristupa lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti odnose se na pristup svjetlovodnim nitima unutar svjetlovodne distribucijske mreže (na razini distribucijskog čvora), u skladu s Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama. Ako su distribucijski i MPoP čvorovi smješteni na istoj lokaciji, usluge izdvojenog pristupa lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti podudarne su uslugama izdvojenog pristupa lokalnim petljama na temelju svjetlovodnih niti. 4) Usluge izdvojenog pristupa lokalnim petljama i potpetljama moraju uključivati i mogućnost najma primjerenog prostora za kolokaciju mrežne opreme drugih operatora. 5) Terminologija korištena za usluge bitstreama sukladna je HAKOM-ovoj terminologiji korištenoj u regulatornim mjerama za mjerodavno tržište br. 5. 6) Usluge izdvojenog pristupa lokalnim petljama i potpetljama, u slučaju VDSL/FTTx mreža izgrađenih uz potpore, odnose se na izdvojeni pristup dijelovima pristupne mreže temeljenim na bakrenim paricama koji se koriste za pružanje usluga visokih brzina. 7) Bitstream usluge u bežičnim NGA mrežama izgrađenim uz potpore odnose se na bitstream pristup na razini pristupne radijske mreže, bitstream pristup na višoj razini mreže (jezgrena mreža) te bitstream uslugu jednostavne preprodaje. 8) Bitstream usluge u kabelskim NGA mrežama izgrađenim uz potpore odnose se na bitstream pristup na sloju pristupne mreže, bitstream pristup na višoj razini mreže (jezgrena mreža) te bitstream uslugu jednostavne preprodaje.

209 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Veleprodajne usluge moraju biti dostupne barem 6 mjeseci prije nego što mreža postane operativna a s ciljem da operator mreže koji je ujedno i pružatelj usluga na maloprodajnom tržištu ne stekne prednost u odnosu na ostale operatore korisnike veleprodajnih usluga putem novoizgrađene NGA mreže.

Navedene obvezne veleprodajne usluge u tablici temelje se na popisu veleprodajnih usluga koje su propisane u sklopu regulatornih mjera od strane HAKOM-a. U slučaju da u budućem razdoblju provedbe Okvirnog programa, u sklopu regulatornih mjera relevantnih za NGA mreže, budu propisane nove veleprodajne usluge, iste je potrebno uključiti u skup obveznih veleprodajnih usluga mreža izgrađenih uz potpore.

Veleprodajne usluge izdvojenog pristupa svjetlovodnim potpetljama i petljama te bakrenim potpetljama obvezno moraju uključivati i osiguranje adekvatno opremljenog infrastrukturnog prostora za smještaj opreme ostalih operatora korisnika ovih veleprodajnih usluga (prostor kolokacija). Prostor za kolokacije dužan je osigurati operator mreže.

Sve obvezne veleprodajne usluge operatori kao izravni korisnici potpora dužni su pružati u razdoblju od najmanje 7 godina od trenutka u kojem mreža izgrađena uz potpore postane operativna. Nakon proteka minimalnog razdoblja od 7 godina, odgovarajuće mjere veleprodajnog pristupa mogu biti zadržane ili izmijenjene, u slučaju da operator mreže bude proglašen operatorom sa značajnom tržišnom snagom, u okviru redovitih regulatornih analiza i mjera koje provodi HAKOM.

Obveza veleprodajnog pristupa pasivnoj mrežnoj infrastrukturi izgrađenoj u projektima (kabelskoj kanalizaciji, nadzemnim stupovima, neosvijetljenim nitima i prostoru u uličnim kabinetima) mora biti vremenski neograničena za operatore mreže izgrađene uz potpore.

4.7.1 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada

Postupak određivanja i nadzora veleprodajnih naknada obuhvaća i određivanje i nadzor pripadajućih uvjeta korištenja svih podržanih veleprodajnih usluga. Takvi uvjeti trebaju

210 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

obuhvatiti tehničke specifikacije usluga i sučelja69, detaljne specifikacije fizičkih lokacija i trasa izgrađene mreže70. te sve ostale komercijalne uvjete isporuke usluga71.

Budući da je postupak određivanja odgovarajuće razine veleprodajnih naknada u projektima kompleksan i zahtijeva specifična znanja i iskustvo koje NP-ovi u većini slučajeva ne posjeduju, u postupak verifikacije veleprodajnih cijena i uvjeta u projektima uključen je HAKOM. Okvirnim programom određuje se obveza operatora mreže izgrađene uz potpore da predloži naknade i uvjete pristupa, u skladu s pravilima određenim u Okvirnom programu. Kao dio ove obveze, mrežni operator dužan je dostaviti prijedlog naknada i uvjeta pristupa HAKOM-u (uključujući detaljan opis metoda i/ili usporednih vrijednosti koje su primijenjene u izradi prijedloga), nakon čega će HAKOM dati svoje mišljenje te zahtjeve dorade na predložene naknade i uvjete. Nakon primitka HAKOM-ovog mišljenja, operator je dužan, ukoliko je to potrebno, uskladiti prvotno predložene veleprodajne naknade i uvjete prema primjedbama HAKOM-a. Nakon toga, ako su konačne veleprodajne naknade i uvjeti u potpunosti usklađeni s HAKOM-ovim primjedbama, HAKOM će izdati konačno odobrenje predloženih veleprodajnih naknada i uvjeta operatora. Takvo odobrenje predstavljat će preduvjet da mreže izgrađene uz potpore postanu operativne, odnosno da se putem istih mogu pružati usluge.

Predložene veleprodajne naknade, uz detaljno obrazloženje primijenjene metode i postupka kojom su iste formirane, operatori, zajedno s pripadajućim uvjetima pružanja usluga, dostavljaju HAKOM-u. U roku od najviše 30 dana, HAKOM donosi mišljenje u pogledu predloženih naknada i uvjeta. U slučaju da HAKOM smatra da su primijenjena metoda određivanja naknada, odnosno same vrijednosti naknada i/ili pripadajući uvjeti pružanja usluga neodgovarajući i da mogu značajno narušiti kompetitivnost tržišta, dužan je vratiti prijedlog operatoru na doradu. U tom slučaju, HAKOM bi trebao sugerirati operatoru alternativnu metodu, potrebni skup referentnih vrijednosti ili referentne uvjete pružanja usluga, koje bi operator trebao primijeniti pri doradi prijedloga naknada. Temeljem konačne odluke HAKOM- a propisane naknade i uvjeti postaju obvezni za taj projekt.

69 Tehničke specifikacije veleprodajnih usluga obuhvaćaju npr. podržane frekvencijske profile kod DSL tehnologija, IP/Ethernet protokole međupovezivanja kod bitstream usluga, podržane protokole kod korisničkih uređaja, itd. 70 Detaljne specifikacije fizičkih lokacija i trasa uključuju npr. podatke o trasama i kapacitetima kabelske kanalizacije i svjetlovodnih kablova, podatke o adresama kolokacijskih prostora, itd. 71 Komercijalni uvjeti isporuke obuhvaćaju npr. procedure predavanja zahtjeva za uslugama, rokove isporuke traženih usluga, rokove plaćanja isporučenih usluga, itd. 211 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Odobrene veleprodajne naknade i sve pripadajuće uvjete operator je dužan formalno strukturirati i navesti kroz javno dostupni dokument, koji bi po svojoj namjeni bio ekvivalentan referentnim ponudama koje donose operatori u sklopu regulatornih mjera.

Slika 4-12 Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta

Naknade operatora moraju biti određene primjenom slijedećih metoda, redom:

• metodom usporednih cijena, s obzirom na iste ili usporedive usluge koje se nude na ostalim područjima u Hrvatskoj u kojima operatori posluju pod uobičajenim tržišnim uvjetima, uključujući i usluge koje pružaju operatori sa značajnom tržišnom snagom i čije su cijene određene kroz regulatorne mjere HAKOM-a

• u slučaju da se iste ili usporedive usluge ne pružaju u Hrvatskoj, metodu usporedivih cijena potrebno je primijeniti s obzirom na iste ili usporedive usluge u državama EU-a, pri čemu valja voditi računa o svim razlikama i specifičnostima hrvatskog tržišta u odnosu na tržišta ostalih država EU-a

• u slučaju da naknade nije moguće odrediti metodom usporedivih cijena prema istim ili usporedivim uslugama u Hrvatskoj i državama EU-a, naknade je potrebno odrediti primjenjujući principe troškovne usmjerenosti, što može uključivati sve povezane proračune i analize, prema pravilima i s parametrima koje primjenjuje HAKOM u postupcima proračuna troškovno usmjerenih naknada.

4.8 Specifikacija postupka i kriterija javne nabave

S obzirom da kriteriji javne nabave nisu predmet Javnog poziva za iskaz interesa za sudjelovanje u postupku pred-odabira na temelju odobrenih Planova razvoja širokopojasne

212 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

infrastrukture, a vezano za odabir prihvatljivih prijavitelja te ispunjavanje kriterija za prijavu na Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava “Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima”, opisi vezani uz ovo poglavlje izostavljeni su iz PRŠI-a.

U investicijskom modelu A obvezno je formiranje partnerstva između operatora odabranog u postupku pred-odabira kao prihvatljivog prijavitelja na Ograničeni poziv (odluka o odabranom operatoru za provedbu PRŠI-ja donesena je u okviru Javnog poziva – dostava prijava) te JLRS- a koji je NP za PRŠI (PRŠI je dostavljen u okviru Javnog poziva – iskaz interesa) za koji je operator odabran.

Partnerstvo se dokazuje Sporazumom o partnerstvu u investicijskom modelu A, a koji je sklopljen između prijavitelja (potencijalnog korisnika bespovratnih sredstava) i partnera.

Partner mora dokazati da u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije niti u jednoj situaciji kriterija za isključenje. Navedeno se dokazuje Izjavom partnera

4.9 Praćenje i izvješćivanje o provedbi projekta

Aktivnosti oko praćenja i izvješćivanja o provedbi projekta obuhvaćaju sve potrebne interakcije između NP-a, operatora, NOP-a (i prema potrebi HAKOM-a) i Europske komisije, u skladu s općim pravilima za državne potpore i pravilima koja su propisana SDPŠM-om.

U projektima koji se provode po investicijskim modelima A NP-ovi su odgovorni za pripremne aktivnosti do prijave na poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava. Obveze operatora vezane su uz pripremu i provedbu projekta.

Privatni operator je također dužan redovito izvješćivati NOP o svim pripremnim i provedbenim aktivnostima na projektu, kako bi NOP, sukladno pravilima vezanim uz transparentnost i izvješćivanje iz članaka 78j i 78k SDPŠM-a, mogao skupno pratiti provedbu cijelog Okvirnog programa i redovito izvješćivati Europsku komisiju o svim potrebnim pojedinostima u pogledu Okvirnog programa kao nacionalne sheme državnih potpora.

Redovito izvješćivanje NP-a prema NOP-u mora najmanje obuhvatiti ključne informacije i podatke u sljedećim aktivnostima provedbe projekta:

213 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

• informaciju o završetku izrade nacrta PRŠI-ja i provođenju druge javne rasprave, kako bi NOP tu informaciju, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama

• informaciju o završetku postupka druge javne rasprave, uključujući i konačnu verziju PRŠI-ja, kako bi NOP tu informaciju mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama

• informaciju o odobrenju projekta za sufinanciranje unutar OPKK-a od strane nadležnog Upravljačkog tijela/Posredničkog tijela

Redovito izvješćivanje operatora prema NOP-u mora najmanje obuhvatiti ključne informacije i podatke u sljedećim aktivnostima provedbe projekta:

• u slučajevima projekata koji se provode po investicijskom modelu A, informaciju o postupku odabira operatora mreže izgrađene uz potpore (početak postupka i završetka postupka - odabrani operator, planirana infrastrukturna i tehnološka rješenja te planirani iznos potpora i udio potpora)

• informaciju o završetku izgradnje mreže te isplati sredstava državnih potpora (posebno podatke o ukupno isplaćenim potporama, ukupnim investicijskim troškovima te konačnom udjelu potpora u projektu)

• informaciju o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu), kako bi NOP istu mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama – odnosi se na inicijalni postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana

• informaciju o osnovnim pokazateljima operativnog rada mreže (broj pokrivenih korisnika, broj veleprodajnih korisnika, vrste veleprodajnih usluga, broj maloprodajnih korisnika, vrste maloprodajnih usluga s pripadajućim cijenama)

• informaciju o provedenom naknadnom postupku provjere potpora, te eventualnom iznosu potpora koji je vraćen.

Uz sve navedeno, operatori mreža izgrađenih uz potpore su dužni osigurati da svi ključni podaci o izgrađenoj mreži i povezanim veleprodajnim uslugama budu dostupni svim drugim operatorima kao potencijalnim veleprodajnim korisnicima (kroz specifikaciju i/ili priloge unutar veleprodajne standardne ponude).

214 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Također, podatke o novoj infrastrukturi u mrežama izgrađenim uz potpore (npr. kabelskoj kanalizaciji i svjetlovodnim nitima) operatori moraju dostaviti tijelima državne uprave nadležnim za prikupljanje i vođenje centralnog registra izgrađene elektroničke komunikacijske infrastrukture (Državnoj geodetskoj upravi), te HAKOM-u (kako je propisanom ZEK-om).

4.10 Specifikacija postupka provjere potrebe povrata potpora (clawback)

Financijska isplativost projekta određena je okvirnim poslovnim planom projekta. Iz poslovnog plana koji sadržava investicijske izdatke, operativne troškove i planirane prihode (koji ovise o iskorištenju izgrađene širokopojasne infrastrukture) izračunava se potreban iznos potpora. Kako poslovni plan uvijek sadrži određenu razinu nepouzdanosti, stvarne troškove i prihode projekta potrebno je praktično provjeriti, prvo nakon završetka izgradnje mreže (postupak provjere potpora) te naknadno nakon sedmogodišnjeg razdoblja operativnog rada mreže (naknadni postupak provjere potpora).

Obveze operatora mreže vezane uz naknadni postupak provjere potpora, specificirane u ovom poglavlju, potrebno je na odgovarajući način formalizirati kroz ugovore s privatnim partnerima. Pri tome je potrebno, u slučaju provedbe naknadnog postupka provjere potpora unutar ugovora specificirati i odgovarajuće referentne vrijednosti iz poslovnog plana operatora priloženog tijekom javne nabave, jer su tako definirane vrijednosti referentne za provedbu samog postupka naknadne provjere potpora.

4.10.1 Početni postupak provjere potpora

Početni postupak provjere potpora potrebno je provesti u trenutku završetka aktivnosti na izgradnji mreže, a prije početka operativnog rada mreže, s ciljem provjere stvarne razine ostvarenih investicijskih troškova izgradnje mreže u odnosu na planirane. Potrebno ga je provesti neovisno o primijenjenom investicijskom modelu.

Privatni operatori su, po završetku izgradnje mreže, NP-ovima dužni prijaviti sve investicijske troškove koji su nastali prilikom izgradnje mreže. NP-ovi su dužni sve prijavljene troškove usporediti s traženim iznosom potpora te planiranim vlastitim investicijskim sredstvima koje su operatori specificirali prilikom provedbe postupka javne nabave. U slučajevima u kojima su

215 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

ukupno prijavljeni investicijski troškovi izgradnje mreže manji od specificiranih u javnoj nabavi, NP-ovi de prihvatljivi iznos potpora ograničiti na vrijednost koja odgovara inicijalno specificiranom relativnom udjelu potpora u prijavljenim investicijskim troškovima. U suprotnom, u slučaju da su prijavljeni investicijski troškovi veći od inicijalno predviđenih, najveći prihvatljivi iznos potpora ograničen je apsolutnom vrijednošću specificiranog iznosa potpora u postupku javne nabave. Prihvatljivi iznos potpora predstavljat će i osnovu za izračun udjela sufinanciranja iz sredstava fondova EU-a, pri čemu bi formalnu prijavu nastalih investicijskih troškova, zajedno s pripadajućom dokumentacijom, prema upravljačkim tijelima fondova EU-a trebali podnositi NP-ovi. Također je potrebno uzeti u obzir da se prihvatljivi iznos potpora treba odnositi samo na prihvatljive izdatke temeljem općih i provedbenih pravila fondova EU-a na nacionalnoj razini.

4.10.2 Naknadni postupak provjere potpora

Odstupanja od planiranih financijskih pokazatelja projekta tijekom dužeg razdoblja njegove provedbe u odnosu na prvotno planirane, prvenstveno su rezultat nesigurnosti predviđanja tržišnih parametara kao što su broj korisnika na mreži u odnosu na izgrađene kapacitete (take- up rate, odnosno iskorištenje mreže), te ostvareni prihodi od usluga na mreži. Naknadni postupak provjere potpora provodi se kako bi se provjerilo da li je inicijalno dodijeljeni iznos potpora bio veći od stvarno potrebnog, zbog čega je potrebno izvršiti povrat prekomjernog dijela potpora. Naknadni postupak obavezan je samo za projekte u kojima je inicijalno dodijeljeni iznos potpora bio veći od 10 milijuna eura.

S obzirom da je maksimalni iznos potpore u modelu A manji od 10 milijuna eura, naknadni postupak provjere potpora neće se provoditi na ovom projektu.

216 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

5 ANALIZA IMPLEMENTACIJE NOVE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE

5.1 Okvirna analiza financijskih aspekata implementacije

Provedena analiza postojeće širokopojasne infrastrukture, njenog korištenja te potreba stanovništva, gospodarskih i javnih subjekata jasno ukazuje na nužnost investicije sa intervencijom (tj. uz potpore iz EU fondova i/ili ostalih javnih sredstava) u širokopojasnu infrastrukturu zbog slijedećih razloga:

• Bez izgradnje primjerene širokopojasne infrastrukture u skladu s DAE (engl. Digital Agenda for Europe) povećavat će se digitalni raskorak i postati ograničavajući čimbenik u ostvarivanju razvojnih vizija i ciljeva Konzorcija (posredno PGŽ i RH)

• Ne postoji dovoljan komercijalni interes od strane operatora za samostalna/vlastita financijska ulaganja u razvoj širokopojasne infrastrukture na području Konzorcija.

• Financijska analiza tehnoloških opcija FTTH i FTTC ukazuje na nedovoljnu stopu povrata u slučaju infrastrukturnog i/ili operatora aktivnog sloja (bit stream).

• Iz modela proizlazi da će se u vertikalno integriranom poslovnom modelu povrat investicije za najjeftiniju tehnološku opciju izgradnje FTTC dogoditi relativno kasno što komercijalnim operatorima nije dovoljno primamljivo, pa trenutno ne iskazuju komercijalni interes za izgradnju.

Financijska analiza isplativosti projekta simulirana je alatom koji slijedi CBA (engl. Cost Benefit Analysis) metodologiju preporučenu od strane EU. Svrha alata je prikazati i usporediti financijske vrijednosti izgradnje i eksploatacije potencijalnim investitorima uz primijenjenu različitih tehnoloških rješenja, mrežne arhitekture, prostorna i demografska područja te alternativne poslovne modele (infrastrukturni, komunikacijski, uslužni model, te njihove kombinacije). Provedena je usporedna financijsko ekonomska analiza, analiza ukupnih društvenih koristi različitih tehnologija kojima je moguće osigurati ultrabrze priključke te osigurati ispunjavanje ciljeva DAE 2020 i ciljeva RH.

Analiza financijskih aspekata implementacije u ovom Planu iskazana je za komunikacijski poslovni model.

217 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Model uzima u obzir sljedeće osnovne ulazne parametre tijekom analiziranog vremenskog perioda u razdoblju od 22 godine:

• ukupnu populaciju i korisnički potencijal na promatranom području,

• vremenski period izgradnje mreže (2 godine),

• dinamiku priključenja korisnika,

• troškove izgradnje,

• troškove eksploatacije mreže (20 godina),

• prihode od veleprodajne naknade

5.2 Ulazne varijable i parametri financijsko ekonomske analize

Ulazne varijable i parametri korišteni u svim kalkulacijama financijske i analize projekta prikazani su tablicom (Tablica 5-1).

U programskom period 2014-2020 Europska komisija preporuča korištenje društvene stope povrata od 5% za velike projekte novih članica EU, dok je financijska diskontna stopa od 8,73% korištena prema preporuci iz Ograničenog poziva.

Nakon iskaza komercijalnih interesa tijekom javne rasprave došlo je do dodatnog smanjenja preostalih bijelih područja što također ima značajne implikacije na financijske aspekte projekta prvenstveno kroz smanjeni korisnički potencijal na preostalim bijelim područjima.

218 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 5-1 Ulazne varijable i parametri korišteni u kalkulacijama financijske analize nakon druge javne rasprave uz umanjeni korisnički potencijal

Varijabla Vrijednost Srednji tečaj EUR/HRK 7,5 Financijska diskontna stopa 8,73% Društvena diskontna stopa 5,00% Amortizacijski period - infrastruktura (godina) 20 Amortizacijski period - aktivna oprema (godina) 7 Stanovnika 24430 Demografski trend (godišnje) -0,13% Radno sposobno stanovništvo 16518 Postotak zaposlenosti 31% Zaposleno stanovništvo 7693 BDP po stanovniku (prosjek PGŽ) 105.141,74 kn Korisnički potencijal stanovi 1447 Korisnički trend - kućanstva 0,72% Korisnički potencijal poduzeća, obrti, javni sektor 61 Korisnički trend - poduzeća i obrti 2,17% Konačni postotak korisnika nove mreže (od korisničkog potencijala) 50,00% Veleprodajna naknada - vlakno, FTTH (bez PDV-a) 89,25 kn Veleprodajna naknada - bit stream, bakar (bez PDV-a) 65,63 kn Trend cijene (godišnja promjena) 0,00% Stopa prireza 6,90% Predviđena dinamika gradnje nove NGA mreže na području Konzorcija prikazana je slijedećom tablicom (Tablica 5-2)

Tablica 5-2 Predviđena dinamika gradnje NGA mreže na području Konzorcija Dinamika gradnje Godina 1 Godina 2 Dinamika izgradnje nove NGA mreže 50% 100% Pokrivanje korisničkog potencijala 100% Broj korisnika ovakve infrastrukture ima značajan utjecaj na financijske aspekte cijelog projekta izgradnje infrastrukture.

Procijenjeni broj budućih korisnika na novoj širokopojasnoj mreži prikazan je tablicom (Tablica 5-3). Broj korisnika iz ove tablice uziman je u obzir u svim financijskim proračunima.

Tablica 5-3 Procijenjeni broj budućih korisnika na novoj širokopojasnoj mreži nakon druge javne rasprave Korisnici nove NGA mreže God. 1 God. 2 God. 3 God. 4 God. 5 God. 10 God. 20 Dinamika rasta korisnika nove mreže 0% 0% 15% 30% 50% 50% 50% Broj korisnika nove mreže 0 0 231 465 780 813 885 Procijenjeni broj korisnika je znatno reduciran na preostalim bijelim područjima (nakon prve i druge javne rasprave) u odnosu na broj korisnika u inicijalno mapiranim bijelim područjima. 219 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Pretpostavljeno 50%-tno priključenje potencijalnih korisnika zadržava se tijekom cjelokupnog razmatranog razdoblja. Uz kvalitetnu pripremu i komunikaciju prema stanovništvu postotak priključenja na otvorenu širokopojasnu mrežu može biti značajno veći.

5.2.1 Usporedba financijskih aspekata implementacije za različite tehnološke opcije

U ovom poglavlju dan je pregled i usporedba financijskih aspekata implementacije za razna tehnološka rješenja/opcije. U razmatranje su uzete samo one tehnologije koje su u tehničkom smislu, tj. u smislu pružanja dovoljnih brzina prijenosa usklađene sa ciljevima DAE i ciljevima RH. To su tehnološka rješenja koja djelomično ili u potpunosti koriste svjetlovodno vlakno kao medij prijenosa elektromagnetskog vala: FTTC i FTTH.

Tehnologija LTE (4G) se generalno ne može smatrati zamjenom za ostala razmatrana tehnološka rješenja zbog:

• Nominalne brzine prijenosa LTE (4G) tehnologije formalno upadaju u DAE ciljeve, ali one se odnose na jednog korisnika unutar područja pokrivanja jedne bazne stanice u idealnim vremenskim uvjetima tj. u idealnim uvjetima interferencije. U stvarnosti su te nominalne brzine koje pruža LTE (4G) dijeljeni resurs između svih trenutno aktivnih korisnika na području pokrivanja jedne bazne stanice i one mogu biti značajno manje od nominalnih brzina

• Mobilni telekom operatori (zbog tehno-ekonomskih karakteristika koje bi morala imati njihova prijenosna mreža) ne nude neograničenu ili praktički neograničenu količinu podataka po korisniku (tzv. flat-rate)

LTE (4G) se ipak može smatrati komplementarnom tehnologijom ostalim NGA tehnologijama koja može služiti za pokrivanje geografski izdvojenih i po broju korisnika ograničenih područja do kojih bi prosječni trošak izgradnje svjetlovodne infrastrukture po korisniku bio prevelik.

Iz razmatranja je izostavljena tehnologija kabelskog pristupa (DOCSIS 3.0, HFC) zbog činjenice da su ulaganja u ovu tehnologiju svuda po svijetu u opadanju, dok na području Skupine ne postoji položena infrastruktura kabelskih operatora koja bi mogla biti nadograđena na standard DOCSIS 3.0, HFC.

220 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 5-4 prikazuje procijenjene kapitalne i operativne troškove usporedno za tri različite tehnologije FTTC, FTTH P2MP, FTTH P2P.

Tablica 5-4 Usporedna analiza troškova projekta izgradnje NGA mreže za tri različite tehnologije FTTH P2P, FTTH P2MP i FTTC – na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave

Kapitalni troškovi (NPV - 22 godina) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) Cijena izgradnje nove NGA mreže po korisniku (prosjek) 3.750,00 kn 9.750,00 kn 11.250,00 kn Kapitalno ulaganje (Diskontirani trošak investicije - DIC) - 5.012.780,43 kn - 13.033.229,13 kn - 15.038.341,30 kn

Operativni troškovi (NPV - 22 godina) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) Operativni troškovi (% od kapitalnih ulaganja) 6,0% 1,0% 1,0% Trošak aktivne opreme (% od kapitalnih ulaganja) 6,0% 1,0% 3,0% Administrativni troškovi (% od kapitalnih ulaganja) 1,0% 1,0% 1,0% Trošak održavanja i upravljanja - 3.126.890,70 kn - 1.354.985,97 kn - 1.563.445,35 kn Zamjena aktivne opreme - 271.542,42 kn - 117.668,38 kn - 407.313,63 kn Administrativni troškovi - 542.586,67 kn - 1.364.275,86 kn - 1.595.602,68 kn Ukupni operativni troškovi - 3.941.019,79 kn - 2.836.930,22 kn - 3.566.361,65 kn Tablica prikazuje usporednu analizu troškova na preostalim bijelim područjima nakon prve i druge javne rasprave. Na reduciranom obuhvatu je, zbog nepovoljne geografske raspršenosti preostalih bijelih područja, uzet maksimalni prosječni trošak po korisniku iz tablice (Tablica 5-5) za svaki tip tehnologije.

Troškovi izgradnje nove NGA mreže po korisniku (Tablica 5-5) izračunati su prema rasponima troškova za pojedine tehnologije. Procjena troška izgradnje po korisniku raspodijeljena je na devet zona gustoća korisničkog potencijala u županiji. Prosječni trošak izgradnje po korisniku Konzorcija određena je prema gustoći korisnika svih naselja tog područja.

Tablica 5-5 Prosječni trošak izgradnje po korisniku za različite tehnologije u ovisnosti o području gustoće naseljenosti Gustoća (korisnika/km2) Trošak izgradnje Od Do FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) 0 74 500,00 € 1.300,00 € 1.500,00 € 74 147 462,50 € 1.200,00 € 1.387,50 € 147 221 425,00 € 1.100,00 € 1.275,00 € 221 294 387,50 € 1.000,00 € 1.162,50 € 294 368 350,00 € 900,00 € 1.050,00 € 368 442 312,50 € 800,00 € 937,50 € 442 515 275,00 € 700,00 € 825,00 € 515 589 237,50 € 600,00 € 712,50 € 589 663 200,00 € 500,00 € 600,00 € Konzorcij 430,76 € 1.115,29 € 1.292,29 € S obzirom da će konačni troškovi izgradnje ovisiti o izabranom tehnološkom rješenju, metodi izgradnje (kopanje, mikro/mini-rov, zračna mreža, integrirana linijska infrastruktura,…), te

221 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

definiranom području obuhvata nakon javne rasprave, ukupne konačne cijene izgradnje mogu odstupati od navedenih vrijednosti.

Uz pretpostavku izgradnje po investicijskom modelu B ili C, izgrađena infrastruktura ostaje u vlasništvu JLS-ova Skupine, te s obzirom na Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, Narodne Novine 80/11, ne postoje prepreke za apliciranje subvencioniranja izgradnje putem EU fondova.

Također, u slučaju korištenja postojeće infrastrukture prema Direktivi 2014/61/EU Europskog parlamenta i vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, reguliranje imovinsko pravnih odnosa uređivat će se s vlasnicima korištene infrastrukture.

Procjena operativnih troškova temelji se na postojećim javnim publikacijama Europske Komisije - Connected Communities Initiative [22] i izračunu autora.

Tablica 5-6 Diskontirani neto prihodi za različite tehnologije nakon druge javne rasprave

Prihodi (NPV - 22 godina) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) Veleprodajna naknada po priključku 65,63 kn 89,25 kn 89,25 kn Ukupni prihodi od veleprodajne naknade 4.538.655,24 kn 6.172.571,12 kn 6.172.571,12 kn Prihodi od usluga - kn - kn - kn Diskontirani neto prihod (DNR) 597.635,45 kn 3.335.640,91 kn 2.606.209,47 kn Prihodi razmatranih tehnologija izračunati su isključivo za veleprodajni poslovni model sa ciljem osiguranja potpuno otvorene infrastrukture odvajanjem infrastrukturnog i aktivnog dijela mreže od usluga.

Tablica 5-7 Financijska stopa povrata i neto novčani tok projekta bez EU potpora u ovisnosti o tehnološkom rješenju realizacije projekta nakon druge javne rasprave

Financijska analiza bez EU potpora (NPV - 22 g.) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) Neto novčani tok bez EU potpora - 4.415.144,98 kn - 9.697.588,22 kn - 12.432.131,83 kn Financijska stopa povrata investicije bez EU potpora -3,64% -2,76% -4,96% Iz analize je vidljivo da niti jedno rješenje nema stope povrata koje su prihvatljive za privatnu investiciju, te je time dokazana potreba intervencije EU i države kako bi razmatranom području pomogla u razvoju.

Izračun EU potpora za realizaciju projekta na preostalim bijelim područjima prikazuje slijedeća tablica.

222 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 5-8 Izračun EU potpora za realizaciju projekta različitim tehnologijama na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave

Izračun potpore iz EU fondova FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) Prihvatljiv trošak za subvencioniranje - 5.679.375,00 kn - 14.766.375,00 kn - 17.038.125,00 kn Odnos financijskog jaza i diskontirane investicije 88,1% 74,4% 82,7% Stopa kofinanciranja u prioritetnoj osi (EU sredstva) 85,0% 85,0% 85,0% Visina EU subvencije 4.251.926,59 kn 9.339.089,29 kn 11.972.542,73 kn Stopa kofinanciranja (nacionalna sredstva) 15,0% 15,0% 15,0% Sredstva iz nacionalnog udjela sufinanciranja 750.339,99 kn 1.648.074,58 kn 2.112.801,66 kn Ukupni iznos subvencije 5.002.266,58 kn 10.987.163,88 kn 14.085.344,38 kn Stopa sufinaciranja 88,1% 74,4% 82,7% S obzirom na različite vrijednosti financijskog jaza između investicija i prihoda, uz definirane stope sufinanciranja EU sredstvima i iz nacionalnog udjela, djelomično se razlikuju konačne ukupne stope sufinanciranja po pojedinom tehnološkom izboru.

Analiza privatnih (ili javnih) sredstava na preostalim bijelim područjima prikazuje slijedeća tablica.

Tablica 5-9 Privatni/javni doprinos te interna stopa povrata uz EU potpore nakon druge javne rasprave

Analiza privatnih/javnih sredstava (NPV - 22 g.) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) Privatni/javni doprinos - 597.635,45 kn - 3.335.640,91 kn - 2.606.209,47 kn Neto novčani tok uz EU potpore - 274,39 kn - 200,15 kn - 252,51 kn Interna stopa povrata uz EU potpore 8,73% 8,73% 8,73% Izračunati iznosi potpora će, uz privatnu (model A, C) ili javnu komponentu (model B), investiciju svesti na razinu stope povrata koja je identična primijenjenoj diskontiranoj stopi i neto novčani tok jednak nuli.

Doprinos privatnog (ili javnog u modelu B) dijela razlikuje se s obzirom na različite cijene izgradnje, operativne troškove ali i različite vrijednosti financijskog jaza.

Do trenutka isplate ugovorenih sredstava sufinanciranja iz EU fondova, financijsku konstrukciju projekta potrebno je zatvoriti vlastitim sredstvima. Troškovi nastali u razdoblju od pokretanja projekta do primitka sufinanciranih sredstava iz EU fondova ne spadaju u kategoriju prihvatljivih troškova, pa se moraju, ovisno o konačno izabranom financijskom modelu ukalkulirati na strani privatnog partnera ili javnog sektora.

Iz kalkulacija je vidljivo da je za FTTC tehnologiju potrebno izdvojiti najmanja sredstva.

Slijede detaljne tablice s financijsko ekonomskom analizom kroz 22-godišnje razdoblje za različita tehnološka rješenja FTTH P2P, FTTH P2MP i FTTC.

223 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 5-10 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTC tehnologijom

Korisnici god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 Ukupni korisnički potencijal 1508 1521 1534 1547 1560 1612 1626 1696 1801 Korisnički potencijal (kućanstva) 1447 1458 1469 1480 1491 1535 1547 1607 1693 Korisnički potencijal (poduzeća, obrti, javni sektor) 61 63 65 67 69 77 79 89 108 Korisnika na novoj mreži 0 0 231 465 780 806 813 848 901

FTTC - ukupna cijena vlasništva (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 Kapitalna ulaganja - 2.828 kn - 2.852 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Trošak održavanja i upravljanja - 170 kn - 341 kn - 341 kn - 341 kn - 341 kn - 341 kn - 341 kn - 341 kn - 341 kn Zamjena aktivne opreme - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - 341 kn - kn Administrativni troškovi - 28 kn - 57 kn - 57 kn - 57 kn - 57 kn - 60 kn - 60 kn - 64 kn - 64 kn Ukupni operativni troškovi - 198 kn - 398 kn - 398 kn - 398 kn - 398 kn - 401 kn - 401 kn - 745 kn - 404 kn Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 182 kn 366 kn 614 kn 635 kn 640 kn 668 kn 710 kn Neto novčani tok bez EU subvencija - 3.025 kn - 3.249 kn - 216 kn - 31 kn 217 kn 234 kn 239 kn - 77 kn 305 kn Neto novčani tok bez EU subvencija (kumulativno) - 3.025 kn - 6.275 kn - 6.491 kn - 6.522 kn - 6.305 kn - 5.734 kn - 5.495 kn - 4.560 kn - 2.553 kn

FTTC - uz EU subvencije (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) - 337 kn - 340 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Neto novčani tok uz EU subvencije - 535 kn - 738 kn - 216 kn - 31 kn 217 kn 234 kn 239 kn - 77 kn 305 kn Neto novčani tok uz EU subvencije (kumulativno) - 535 kn - 1.273 kn - 1.488 kn - 1.520 kn - 1.303 kn - 732 kn - 493 kn 442 kn 2.449 kn

FTTC - financijska održivost (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 EU subvencija 2.490 kn 2.512 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 337 kn 340 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 182 kn 366 kn 614 kn 635 kn 640 kn 668 kn 710 kn Operativni troškovi - 198 kn - 398 kn - 398 kn - 398 kn - 398 kn - 401 kn - 401 kn - 745 kn - 404 kn Neto novčani tok - 198 kn - 398 kn - 216 kn - 31 kn 217 kn 234 kn 239 kn - 77 kn 305 kn Neto novčani tok (kumulativno) - 198 kn - 595 kn - 811 kn - 842 kn - 626 kn - 55 kn 185 kn 1.120 kn 3.127 kn

FTTC - ekonomski povrat (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 Ekonomsko kapitalno ulaganje - 2.686 kn - 2.709 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Operativni troškovi - 198 kn - 398 kn - 398 kn - 398 kn - 398 kn - 401 kn - 401 kn - 745 kn - 404 kn Ukupni ekonomski trošak - 2.884 kn - 3.107 kn - 398 kn - 398 kn - 398 kn - 401 kn - 401 kn - 745 kn - 404 kn Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 390 kn 390 kn 94 kn 376 kn 1.045 kn 1.045 kn 1.045 kn 1.045 kn 1.045 kn Ekonomske koristi: potrošački višak - kn - kn 15 kn 30 kn 51 kn 53 kn 53 kn 55 kn 59 kn Novostvorena radna mjesta 2 2 3 5 9 9 9 9 9 Prihod u budžet JLS 10 kn 10 kn 15 kn 26 kn 46 kn 46 kn 46 kn 46 kn 46 kn Ukupne ekonomske koristi 400 kn 400 kn 124 kn 432 kn 1.142 kn 1.144 kn 1.144 kn 1.146 kn 1.150 kn Ukupna ekonomska neto korist - 2.484 kn - 2.706 kn - 273 kn 35 kn 744 kn 743 kn 743 kn 401 kn 746 kn Ukupna ekonomska neto korist (kumulativno) - 2.484 kn - 5.190 kn - 5.463 kn - 5.429 kn - 4.684 kn - 2.050 kn - 1.307 kn 2.072 kn 7.280 kn

224 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 5-11 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTH P2MP tehnologijom

Korisnici god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 Ukupni korisnički potencijal 1508 1521 1534 1547 1560 1612 1626 1696 1801 Korisnički potencijal (kućanstva) 1447 1458 1469 1480 1491 1535 1547 1607 1693 Korisnički potencijal (poduzeća, obrti, javni sektor) 61 63 65 67 69 77 79 89 108 Korisnika na novoj mreži 0 0 231 465 780 806 813 848 901

P2MP - ukupna cijena vlasništva (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 Kapitalna ulaganja - 7.352 kn - 7.415 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Trošak održavanja i upravljanja - 74 kn - 148 kn - 148 kn - 148 kn - 148 kn - 148 kn - 148 kn - 148 kn - 148 kn Zamjena aktivne opreme - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - 148 kn - kn Administrativni troškovi - 74 kn - 148 kn - 148 kn - 148 kn - 148 kn - 149 kn - 149 kn - 151 kn - 151 kn Ukupni operativni troškovi - 147 kn - 295 kn - 295 kn - 295 kn - 295 kn - 297 kn - 297 kn - 446 kn - 298 kn Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 247 kn 498 kn 835 kn 863 kn 871 kn 908 kn 965 kn Neto novčani tok bez EU subvencija - 7.499 kn - 7.710 kn - 48 kn 203 kn 540 kn 566 kn 574 kn 462 kn 667 kn Neto novčani tok bez EU subvencija (kumulativno) - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn

P2MP - uz EU subvencije (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) - 1.881 kn - 1.898 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Neto novčani tok uz EU subvencije - 2.029 kn - 2.193 kn - 48 kn 203 kn 540 kn 566 kn 574 kn 462 kn 667 kn Neto novčani tok uz EU subvencije (kumulativno) - 2.029 kn - 4.222 kn - 4.270 kn - 4.067 kn - 3.527 kn - 1.447 kn - 873 kn 1.960 kn 6.451 kn

P2MP - financijska održivost (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 EU subvencija 5.470 kn 5.517 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 1.881 kn 1.898 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 247 kn 498 kn 835 kn 863 kn 871 kn 908 kn 965 kn Operativni troškovi - 147 kn - 295 kn - 295 kn - 295 kn - 295 kn - 297 kn - 297 kn - 446 kn - 298 kn Neto novčani tok - 147 kn - 295 kn - 48 kn 203 kn 540 kn 566 kn 574 kn 462 kn 667 kn Neto novčani tok (kumulativno) - 147 kn - 442 kn - 490 kn - 288 kn 252 kn 2.333 kn 2.907 kn 5.740 kn 10.231 kn

P2MP - ekonomski povrat (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 Ekonomsko kapitalno ulaganje - 6.984 kn - 7.044 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Operativni troškovi - 147 kn - 295 kn - 295 kn - 295 kn - 295 kn - 297 kn - 297 kn - 446 kn - 298 kn Ukupni ekonomski trošak - 7.131 kn - 7.339 kn - 295 kn - 295 kn - 295 kn - 297 kn - 297 kn - 446 kn - 298 kn Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 390 kn 390 kn 188 kn 752 kn 2.090 kn 2.090 kn 2.090 kn 2.090 kn 2.090 kn Ekonomske koristi: potrošački višak - kn - kn 30 kn 61 kn 102 kn 105 kn 106 kn 111 kn 118 kn Novostvorena radna mjesta 2 2 5 10 17 17 17 17 17 Prihod u budžet JLS 10 kn 10 kn 26 kn 51 kn 87 kn 87 kn 87 kn 87 kn 87 kn Ukupne ekonomske koristi 400 kn 400 kn 244 kn 864 kn 2.279 kn 2.282 kn 2.283 kn 2.288 kn 2.295 kn Ukupna ekonomska neto korist - 6.731 kn - 6.939 kn - 52 kn 569 kn 1.984 kn 1.985 kn 1.986 kn 1.842 kn 1.996 kn Ukupna ekonomska neto korist (kumulativno) - 6.731 kn - 13.670 kn - 13.721 kn - 13.152 kn - 11.169 kn - 3.377 kn - 1.390 kn 8.406 kn 22.360 kn

225 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 5-12 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTH P2P tehnologijom

Korisnici god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 Ukupni korisnički potencijal 1508 1521 1534 1547 1560 1612 1626 1696 1801 Korisnički potencijal (kućanstva) 1447 1458 1469 1480 1491 1535 1547 1607 1693 Korisnički potencijal (poduzeća, obrti, javni sektor) 61 63 65 67 69 77 79 89 108 Korisnika na novoj mreži 0 0 231 465 780 806 813 848 901

P2P - ukupna cijena vlasništva (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 Kapitalna ulaganja - 8.483 kn - 8.556 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Trošak održavanja i upravljanja - 85 kn - 170 kn - 170 kn - 170 kn - 170 kn - 170 kn - 170 kn - 170 kn - 170 kn Zamjena aktivne opreme - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - 511 kn - kn Administrativni troškovi - 85 kn - 170 kn - 170 kn - 170 kn - 170 kn - 175 kn - 175 kn - 181 kn - 181 kn Ukupni operativni troškovi - 170 kn - 341 kn - 341 kn - 341 kn - 341 kn - 346 kn - 346 kn - 862 kn - 351 kn Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 247 kn 498 kn 835 kn 863 kn 871 kn 908 kn 965 kn Neto novčani tok bez EU subvencija - 8.652 kn - 8.896 kn - 93 kn 157 kn 495 kn 517 kn 525 kn 46 kn 614 kn Neto novčani tok bez EU subvencija (kumulativno) - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn

P2P - uz EU subvencije (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) - 1.470 kn - 1.483 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Neto novčani tok uz EU subvencije - 1.640 kn - 1.823 kn - 93 kn 157 kn 495 kn 517 kn 525 kn 46 kn 614 kn Neto novčani tok uz EU subvencije (kumulativno) - 1.640 kn - 3.463 kn - 3.557 kn - 3.399 kn - 2.905 kn - 1.377 kn - 852 kn 1.368 kn 5.490 kn

P2P - financijska održivost (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 EU subvencija 7.012 kn 7.073 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 1.470 kn 1.483 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 247 kn 498 kn 835 kn 863 kn 871 kn 908 kn 965 kn Operativni troškovi - 170 kn - 341 kn - 341 kn - 341 kn - 341 kn - 346 kn - 346 kn - 862 kn - 351 kn Neto novčani tok - 170 kn - 341 kn - 93 kn 157 kn 495 kn 517 kn 525 kn 46 kn 614 kn Neto novčani tok (kumulativno) - 170 kn - 510 kn - 604 kn - 447 kn 48 kn 1.576 kn 2.101 kn 4.321 kn 8.443 kn

P2P - ekonomski povrat (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22 Ekonomsko kapitalno ulaganje - 8.058 kn - 8.128 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Operativni troškovi - 170 kn - 341 kn - 341 kn - 341 kn - 341 kn - 346 kn - 346 kn - 862 kn - 351 kn Ukupni ekonomski trošak - 8.228 kn - 8.469 kn - 341 kn - 341 kn - 341 kn - 346 kn - 346 kn - 862 kn - 351 kn Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 390 kn 390 kn 263 kn 1.053 kn 2.926 kn 2.926 kn 2.926 kn 2.926 kn 2.926 kn Ekonomske koristi: potrošački višak - kn - kn 42 kn 85 kn 143 kn 147 kn 149 kn 155 kn 165 kn Novostvorena radna mjesta 2 2 7 14 23 23 23 23 23 Prihod u budžet JLS 10 kn 10 kn 36 kn 72 kn 118 kn 118 kn 118 kn 118 kn 118 kn Ukupne ekonomske koristi 400 kn 400 kn 341 kn 1.210 kn 3.186 kn 3.191 kn 3.192 kn 3.199 kn 3.208 kn Ukupna ekonomska neto korist - 7.828 kn - 8.068 kn 1 kn 869 kn 2.846 kn 2.845 kn 2.847 kn 2.337 kn 2.857 kn Ukupna ekonomska neto korist (kumulativno) - 7.828 kn - 15.896 kn - 15.895 kn - 15.026 kn - 12.181 kn - 1.308 kn 1.539 kn 15.274 kn 35.247 kn

226 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

5.3 Ekonomski učinci projekta

Parametri korišteni u svim kalkulacijama ekonomske stope povrata projekta prikazani su tablicom (Tablica 5-13).

Tablica 5-13 Varijable u analitičkom modelu izračuna ekonomske stope povrata korištene nakon druge javne rasprave Varijabla Vrijednost Korekcijski faktor izgradnje (ekonomski model) 5,00% Maksimalna vrijednost ulazno-izlazne koristi BDP-a zbog NGA mreže 2,40% Potrošački višak (godišnje po pretplatniku) 182,77 kn Maksimalni porast zaposlenosti zbog utjecaja nove NGA mreže 4,60% Prosječna godišnja neto primanja po zaposlenom (RH) 68.664,00 kn Prosječni godišnji prihod JLS iz poreza i prireza plaće 5.125,31 kn Korekcijskim faktorom u izgradnji pretpostavljena je veća učinkovitost provođenja projekta tradicionalnim postupkom.

Maksimalna vrijednost ulazno-izlazne koristi bruto društvenog proizvoda vezana je uz rast prosječne sadašnje brzine prijenosa do pretpostavljene maksimalne srednje brzine od 1 Gbit/s.

Procjena potrošačkog viška temelji se na publiciranoj studiji socio-ekonomskog utjecaja širokopojasne infrastrukture za Europsku komisiju, kao i maksimalni porast zaposlenosti zbog povoljnog učinka novih mogućnosti[23].

Iz vrijednosti prosječne neto plaće na nivou Republike Hrvatske procijenjen je godišnji prihod u općinu/grad temeljem poreza i prireza iz plaća novo zaposlenih.

Tablica 5-14 prikazuje utjecaj projekta izgradnje i eksploatacije širokopojasne infrastrukture na porast BDP-a zbog u petogodišnjem razdoblju. Utjecaj projekta na rast BDP-a u prve dvije godine vezan je uz direktne učinke kapitalnih investicija i angažmana lokalnih partnera u izgradnji dok se u kasnijim godinama porast realizira iskorištavanjem novih mogućnosti širokopojasne infrastrukture. Maksimalnu vrijednost dostiže u petoj godini, te se na toj vrijednosti zadržava do kraja projekta.

227 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 5-14 Dinamika utjecaja projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture na porast BDP-a nakon druge javne rasprave

Rast BDP-a God. 1 God. 2 God. 3 God. 4 God. 5 God. 10 God. 20 Maksimalni utjecaj NGA mreže na BDP 0,12% 0,12% 0,54% 1,08% 1,80% 1,80% 1,80% Jedan od važnih aspekata odabira tehnologije je i utjecaj porasta prijenosnih brzina nove NGA mreže na porast BDP-a. U skladu sa izvještajem utjecaja širokopojasnih brzina na rast BDP-a u OECD zemljama koju su proveli Ericsson, Arthur D. Little i Chalmers fakultet[24] udvostručenje brzine dovodi do porasta BDP-a u iznosu od 0,3%. Tablica 5-15 prikazuje utjecaj porasta brzina nove NGA mreže na porast BDP-a.

Tablica 5-15 Rast BDP-a nakon druge javne rasprave u ovisnosti o dostupnim prijenosnim brzinama

Pristupna tehnologija ADSL FTTC FTTH Srednje brzine mreže (Mbit/s) 8 15 31 62 123 246 493 986 Rast BDP-a ovisno o brzinama (Mbit/s) 0,34% 0,69% 1,03% 1,37% 1,71% 2,06% 2,40% Nova mreža utjecat će pozitivno putem povećanja ukupnog BDP-a kroz ulazno-izlazne koristi vezane uz povećanje sigurnosti, poboljšanje cjeloživotnog obrazovanja, pozitivnog utjecaja na okoliš, unaprjeđenja u zapošljavanju i ekonomiji, poboljšanja socijalne jednakosti i uključivosti, unaprijeđenije financija, povećanja prihoda, unaprjeđenje zdravstvene skrbi te povećanja blagostanja zajednice u cjelini.

Utjecaj širokopojasnih tehnologija omogućiti će otvaranje novih radnih mjesta. Nova radna mjesta generirati će direktne dodatne prihode lokalnoj zajednici.

Potrošački višak vezan uz širokopojasne usluge na novoj mreži također će povećati ukupne društvene koristi projekta.

228 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 5-16 Analiza društveno ekonomskih koristi projekta uz različite tehnologije realizacije

Analiza društveno ekonomskih koristi (NPV - 22 g.) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) Brzina prijenosa (Mbit/s) minimalno 40* do 500** do 1000*** Porast BDP-a zbog većih brzina prijenosa 0,86% 1,71% 2,40% Ukupni ekonomski trošak - 10.489.335,76 kn - 16.973.439,08 kn - 20.015.551,97 kn Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 11.165.713,20 kn 21.606.025,88 kn 29.958.276,02 kn Ekonomske koristi: potrošački višak 558.400,53 kn 1.116.801,05 kn 1.563.521,47 kn Ekonomske koristi: nova radna mjesta 9 17 23 Ekonomske koristi: nova radna mjesta (prihod JLS) 497.038,88 kn 921.299,83 kn 1.242.763,41 kn Ukupne ekonomske koristi 12.221.152,61 kn 23.644.126,76 kn 32.764.560,90 kn Ukupna ekonomska neto korist 1.731.816,85 kn 6.670.687,68 kn 12.749.008,93 kn Ekonomska stopa povrata 8,0% 9,5% 12,0% Odnos ekonomske dobiti i troška 1,17 1,39 1,64 * brzina prijenosa za FTTC tehnologiju prema korisniku; brzina prijenosa od korisnika značajno je niža. Brzina prijenosa eksponencijalno pada sa udaljenosti od pristupnog čvora i uvelike ovisi o kvaliteti bakrenih parica. ** maksimalna brzina ovisi o omjeru dijeljenja. *** brzina prijenosa je simetrična prema i od korisnika; moguće je ponuditi i veće brzine. Iz tablice je vidljivo značajno smanjenje ukupnih iznosa društveno ekonomskih koristi uzrokovanih smanjenjem preostalih bijelih područja u odnosu na situaciju prije javnih rasprava, što je posljedica izgradnje infrastrukture u razdoblju 2017. - 2018. No odnos ekonomske dobiti i troška i dalje je pozitivan. Tehnološka rješenja bazirana na FTTH konceptu imaju potrebu za većim inicijalnim kapitalnim ulaganjima, ali u konačnici donose značajno veću društveno- ekonomsku korist od tehnologija baziranih na FTTC konceptu. Velike srednje brzine priključaka FTTH tehnologija omogućuju i veći pozitivni utjecaj na BDP, više novostvorenih radnih mjesta, veći priljev sredstava u budžeta općine/grada te povećanu vrijednost potrošačkog viška od FTTC tehnologije. Izgradnjom FTTH mreže izbjegnuti će se moguća buduća elektromagnetska ograničenja razvoja uzrokovana tehničkim karakteristikama iskorištenja postojećih bakrenih parica do krajnjih korisnika.

U prilog važnosti dugoročnije održivog projekta pristupa ide i uredba EU br. 283/2014 Europskog parlamenta i vijeća o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture[25].

U svojoj rezoluciji od 12. rujna 2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje, vrijeme je za prelazak u višu brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane napredne Digitalne agende za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji širokopojasnim vezama koje omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava bude pretplaćeno na brzinu od 1 Gbit/s ili većom.

Iako je potrebni privatni kapital najmanji za FTTC tehnologiju, FTTH P2P, P2MP ili kombinirano P2P/P2MP rješenje optimalan je dugoročni izbor Konzorcija. 229 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Za sve analizirane opcije ukupna ekonomska korist je pozitivna, te je time dokazana opravdanost za korištenje EU potpora.

5.4 Organizacijski plan provedbe projekta

Državne potpore se dodjeljuju izravno ulagačima u mreže, a čiji su projektni prijedlozi odabrani u postupku dodjele bespovratnih sredstava u okviru Ograničenog poziva. Dodijeljena financijska potpora omogućit će korisnicima državne potpore obavljanje komercijalne djelatnosti pod uvjetima koji inače ne bi bili dostupni na tržištu.

Korisnik državne potpore bit će odabrani operator u investicijskom modelu A. Neizravni korisnici bit će operatori elektroničkih komunikacija koji se koriste novom mrežom za pružanje maloprodajnih usluga krajnjim korisnicima te sami krajnji korisnici. Budući da doprinos države nije osiguran u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima, te se stoga smatra državnom potporom, postupkom pred-odabira u modelu A osigurava se da je svaka potpora ograničena na najmanji iznos potreban za određeni projekt.

5.4.1 Nositelj projekta za vrijeme pripreme PRŠI - partner

Nositelj projekta (NP) za vrijeme pripreme PRŠI je Grad Kastav za cijeli Konzorcij.

U investicijskom modelu A obvezno je formiranje partnerstva između operatora odabranog u postupku pred-odabira kao prihvatljivog prijavitelja na Ograničeni poziv te NP-a.

U postupku pred-odabira zainteresirani operatori moraju dostaviti plan realizacije projekta sa sljedećim detaljima proračunima na projektu:

• Relativni udio privatnih sredstava u odnosu na ukupne prihvatljive troškove projekta

• Prosječna potpora po krajnjem korisniku

• Model upravljanja NGA širokopojasnom mrežom izgrađenom u okviru projekta

• Opise vlastitih kapacitet prijavitelja u provedbi projekata (Metodologija uspostave projektnog tima)

• Broj stanova u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup

230 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

• Ukupan udio stanova u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično

• Ukupan udio poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično

Partnerstvo se dokazuje Sporazumom o partnerstvu u investicijskom modelu A, a koji je sklopljen između prijavitelja i nositelja projekta za vrijeme pripreme PRŠI. Nositelj projekta za vrijeme pripreme PRŠI tada postaje partner na projektu izgradnje.

Operator prijavitelj/korisnik bespovratnih sredstava preuzima potpunu pravnu i financijsku odgovornost za upravljanje i provedbu projekta

5.4.2 Operator – prihvatljivi prijavitelj

Prihvatljivi prijavitelj projekta ima pravo podnošenja projektnog prijedloga. Državne potpore dodijeliti će se izravno prihvatljivom prijavitelju projekta odabranom u postupku dodjele bespovratnih sredstava. Na taj način operator (prihvatljivi prijavitelj projekta) postaje i korisnik državne potpore.

Prijavitelj mora osigurati odgovarajuće financijske i operativne kapacitete za pravovremenu provedbu projekta. Članovi projektnog tima mogu biti zaposlenici prijavitelja ili vanjski stručnjaci. Odgovornosti članova projektnog tima za upravljanje i provedbu projekta moraju biti definirane i raspoređene, što prijavitelj opisuje u Prijavnom obrascu i dokazuje Izjavom prijavitelja.

Prijavitelj zajedno sa svojim partnerom (ako je primjenjivo) treba osigurati učinkovitu uporabu sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Prijavitelj mora imati stabilne i dostatne izvore financiranja odnosno mora imati osigurana sredstva za financiranje cjelokupne razlike između ukupnih prihvatljivih troškova i iznosa bespovratnih sredstava (potpora) potencijalno dobivenih u sklopu Ograničenog poziva te ukupnosti neprihvatljivih troškova, a što prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja i Izjavom partnera.

Prijavitelj zajedno sa svojim partnerom (ako je primjenjivo) mora osigurati održivost projekta i projektnih rezultata. Prijavitelj zajedno sa svojim partnerom (ako je primjenjivo) je obvezan osigurati trajnost projekta tijekom razdoblja navedenog u Programu državnih potpora, a koji je

231 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

odobrila EK u predmetu: Državna potpora SA.38626 (2015/N) – Hrvatska, a što prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja.

Prijavitelj tijekom razdoblja od 7 godina od završnog plaćanja po Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava mora osigurati (prijavitelj niže navedeno dokazuje Izjavom prijavitelja):

• održavanje opreme i druge imovine nabavljene tijekom projekta, u skladu s uputama/preporukama proizvođača;

• održivost aktivnosti i rezultata kako bi se osiguralo ostvarenje ciljanih pokazatelja;

• da ne dođe do bitne izmjene projektnih rezultata uslijed promjene prirode vlasništva dijela infrastrukture ili prestanka proizvodne aktivnosti.

Prijavitelj se pored uvjeta koji se odnose na veleprodajne usluge mora obvezati:

• da će s nositeljem tehničke provedbe NP-BBI programa u fazi projektiranja i izgradnje infrastrukture usuglasiti uvjete, odgovornosti i točan položaj (mikrolokaciju) demarkacijskih točaka te koordinirati izgradnju infrastrukture na trasama na kojima će se graditi NP-BBI infrastruktura u skladu s uputom NPO-a o demarkacijskim točkama, a što prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja;

• na svakoj demarkacijskoj točki trajno omogućiti pristup pasivnim dijelovima pristupne mreže (kabelskoj kanalizaciji, nadzemnoj mreži stupova, neosvijetljenim nitima, vanjskim kabinetima) izgrađene kroz ONP program u naselju u kojem se nalazi demarkacijska točka, a što prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja.

Nepridržavanje zahtjeva koji se odnose na sposobnost prijavitelja i partnera (kada je primjenjivo), učinkovito korištenje sredstava i zahtjeva povezanih s trajnošću, smatrat će se kršenjem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te je moguće od prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava zatražiti povrat sredstava (navedeno provjerava PT2).

5.4.3 Odgovornosti i obveze partnera i prijavitelja

Tablica 5-17 shematski prikazuje podjelu odgovornosti i obveza između partnera i prijavitelja u projektu realizacije projekta izgradnje NGA infrastrukture na bijelom području Konzorcija, s obzirom na investicijski model A.

232 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 5-17 Podjela odgovornosti između partnera i prijavitelja u investicijskom modelu A Partner Prijavitelj Odgovornosti i obveze (JLS) (Operator) EU sufinanciranje ✓ Voditelj projekta ✓ Koordinacijsko vijeće ✓ ✓ Projektni tim ✓ ✓ Dozvole iz domene prostornog uređenja i ✓ ✓ gradnje Projektna dokumentacija ✓ Predfinanciranje ✓ Financijski plan ✓ Izgradnja ✓ Nadzor nad aktivnostima ✓ ✓ Nadzor nad operativnim stanjem mreže ✓ Izvještavanje prema NOP-u ✓ Dostupnost podataka o mreži ✓ Upravljanje mrežom ✓ Veleprodajne naknade ✓ Provjera povrata potpora ✓ Nadzor i izvještavanje ✓

S obzirom na izabrani investicijski model A na strani JLS-a (partnera) biti će potreban minimalni stručni i administrativni angažman u projektu.

Budući da tijela javne uprave obavljaju poslove izdavanja dozvola i suglasnosti iz domene prostornog uređenja i gradnje, JLS će osigurati pomoć privatnom operatoru u procesima pribavljanja navedenih dozvola, odnosno suglasnosti vezanih uz upotrebu infrastrukture koja je u javnom vlasništvu, a koja može biti iskorištena u projektu.

5.4.4 Subjekti uključeni u projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture

U tablici (Tablica 5-18) navedeni su subjekti koji su uključeni u pripremu, provedbu i funkcioniranje projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture.

233 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 5-18 Uključeni subjekti u projektu Operator Davatelji Faza MRRFEU Nositelj Projekta (NP) HAKOM Konzultanti, suradnici Infrastrukture usluga Okvirni Nacionalni Program (ONP) definira Davanje ciljeve i pretpostavke Davanje mišljenja na Okvirna analiza mogućnosti provedbe projekta. informacija o koje uključuju statističke veleprodajne uvjete i Izrada nacrta Plana razvoja širokopojasne vlasništvu podatke o stanovništvu, Odluka o pokretanju naknade operatora mreže. infrastrukture. infrastrukture i boji područja, bruto projekta. Savjetovanje u području Analiza potražnje za širokopojasnom planovima za Planiranje domaćem proizvodu i Pokretanje izrade PRŠI, Iskaz interesa. mrežnog koncepta i infrastrukturom. njegov daljnji razvijenosti osiguranje potrebnih regulativa za predložena Izrada tehničkog koncepta i organizacije. razvoj usluge. gospodarstva. podataka. rješenja i njihov utjecaj na Ekonomska analiza provedbe projekta te potreba Konzultacije u Trajnost i održivost tržište. za financijsku pomoć. stvaranju projekta. koncepta mreže. Odluka o sufinanciranju projekta. Ponuda investicijskog i poslovnog modela. Savjetovanje u Potpisivanje ugovora. pretpostavkama prilikom Izrada izvedbenog Po potrebi i planiranja mreže, projekta prema dogovoru Izgradnja Praćenje realizacije. predloženog rješenja te infrastrukture. dijeljenje vlastite utjecaj na tržište. Izgradnja NGA Infrastrukture. Po potrebi, provođenje infrastrukture. regulatorne intervencije. Praćenje i izvješćivanje o provedbi projekta Osiguranje usluge Savjetovanje u području tehničkog održavanja Korištenje uvjeta za rad mreže. mreže. izgrađene Promatranje učinka Izrada studija infrastrukture. Eksploatacija projekta na tržištu proširenja mreže. Pružanje usluga telekomunikacije. Osiguranje službe krajnjim Po potrebi provođenje podrške za korisnike. korisnicima. regulatorne intervencije.

234 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Sadržaj iskazan planom razvoja Konzorcija može biti iskorišten kao dio budućeg zahtjeva za subvencioniranje izgradnje nove širokopojasne mreže.

Organizacija provedbe projekta dijeli se na dvije operativne razine:

• Koordinacija izvođenja projekta.

• Operativno izvođenje projekta.

5.4.5 Koordinacija vođenja projekta

Koordinacijsko vijeće projekta najviše je upravljačko tijelo projekta, u kojem članove čine odgovorna osoba prijavitelja (voditelj projekta) kao predsjednik Koordinacijskog vijeća, predstavnik partnera (iz projekta e-Županija) i opcionalno predstavnik JLS-a na čijem području se projekt provodi.

Koordinacijsko vijeće (na traženje voditelja projekta) donosi odluke o načinu rješavanja poteškoća koje se mogu dogoditi tijekom provedbe projekta. Tijekom provedbe projekta i nakon završetka projekta, ocjenjuje postignute rezultate u odnosu na postavljene ciljeve na početku projekta, odobrava veleprodajne uvjete i naknade uz naglašavanje transparentnosti, te vrši funkciju odnosa sa javnošću.

Djeluje na strateškoj razini, odnosno donosi sve relevantne strateške odluke tijekom pripreme i provedbe projekta, odnosno:

• konzultira sve relevantne dionike projekta,

• donosi odluke u vezi zatvaranja investicijskog modela,

• donosi odluke u vezi financijske konstrukcije projekta,

• donosi odluke u vezi investicijskih troškova projekta,

• donosi odluke u vezi prijave sufinanciranja iz fondova EU,

• odobrava izvještaje projektnog tima,

• daje preporuke voditelju projekta,

• vrši nadzor projekta.

235 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

5.4.6 Operativno vođenje projekta

Voditelj projekta imenovan je od strane NP-a, odnosno Konzorcija. Direktno odgovara za provedbu projekta JLS-ovima Konzorcija, kao tijelu javne vlasti koje je iniciralo projekt, te Koordinacijskom vijeću.

Voditelj projekta:

• vodi brigu o projektu,

• promatra i nadzire sve aktivnosti vezane uz izgradnju mreže i stavljanje iste u operativno stanje,

• koordinira operativne sudionike u projektu,

• priprema i izvještava Koordinacijsko vijeće i NOP o operativnim radovima i financijskim planovima,

• osigurava provedbu projekta kroz sve u projektu definirane aktivnosti,

• komunicira sa predstavnicima svih zainteresiranih strana,

• odgovoran je za prijavu sufinanciranja iz fondova EU,

• uz pomoć projektnog tima i privatnog operatora provodi odluke Koordinacijskog vijeća.

Projektni tim formira se također od strane Konzorcija kao NP-a i direktno je odgovoran voditelju projekta. Sastavljen je od voditelja pojedinih cjelina aktivnosti, stručnih suradnika, konzultanata i pomoćnog osoblja, te koordinira upravljanje projektom u projektnim aktivnostima koje su obuhvaćene u slijedećim cjelinama: upravljanje vremenskim rasporedom,

• upravljanje troškovima,

• upravljanje kvalitetom,

• upravljanje ljudskim resursima,

• upravljanje razmjenom informacija,

• upravljanje rizicima,

• upravljanje nabavom u projektu.

236 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

5.4.7 Faze realizacije cjelokupnog širokopojasnog projekta

Cjelokupni projekt izgradnje i eksploatacije nove širokopojasne mreže sastoji se od pet glavnih faza. Faze planiranja, osiguranja sredstava državnih potpora, priprema i realizacija natječaja prethode stvarnom početku izgradnje nove širokopojasne NGA mreže.

Slika 5-1 Glavne faze realizacije projekta Kompletiranje radova u fazi izgradnje mora biti izvedivo unutar 24 mjeseci od ishođenja svih potrebnih suglasnosti i dozvola.

S obzirom da se radi o dugoročnoj infrastrukturnoj investiciji, vrijeme trajanja operativne faze predviđa se na više desetaka godina..

5.4.8 Okvirni vremenski plan provedbe projekta

Vremenski plan definiran je sukladno pravilima i smjernicama, odnosno na način kako je to određeno u ONP-u. Za izvedbu projekta na području Konzorcija procijenjeno trajanje projekta prikazano je grafikonom (Grafikon 5-1).

237 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

2019 2020 2021 2022 2023 Faza projekta Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Predpripremne aktivnosti Izrada nacrta Plana razvoja širokopojasne infrastrukture Javna rasprava Odluka o pokretanju projekta Javna nabava Projektiranje mreža i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti Zatvaranje financijske konstrukcije, prijava sufinanciranja iz fondova EU-a Izgradnja mreže, inicijalni postupak provjere potpora Odobrenje veleprodajnih uvjeta i naknada Komercijalni rad mreže Naknadna provjera potpora Nadzor i izvještavanje o provedbi projekta Grafikon 5-1 Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na području Konzorcija

5.4.9 Procjena rizika na projektu

Analiza rizika predstavlja metodu za definiranje vjerojatnosti ili mogućnosti pojave za investiciju opasnih događaja i mogućih posljedica tih događanja. Upravljanje rizikom znači djelovanje koje će spriječiti negativne posljedice, a u isto vrijeme dovesti do željenih rezultata projekta.

Identificirani potencijalni rizici su:

• R1: Rizik potražnje

• R2: Rizik za vrijeme provedbe projekta izgradnje mreže

• R3: Institucionalni rizici

• R4: Pravni rizici

• R5: Financijski rizici za vrijeme eksploatacije mreže

Što je veća vjerojatnost ili posljedica specifičnog čimbenika, to je veća ocjena rizika. Ocjena rizika je definirana kao produkt vjerojatnosti čimbenika i ocjene teže posljedice odnosno utjecaja. Što veći je produkt, to je veći rizik i važnije su mjere za njegovo izbjegavanje ili umanjivanje njegovih posljedica.

S obzirom da je većina navedenih rizika administrativne prirode u kontekstu komunikacije i odnosa nositelja projekta, privatnog partnera sa nacionalnim tijelima zaduženim za provedbu

238 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

programa, od posebnog je značaja pravovremena komunikacija uz podršku stručnih službi na nivou županije čime će se umanjiti navedeni rizici.

Kvantifikacija rizika

Identificirani rizici u kategorijama R1 do R5 težinski su procjenjeni, te je za svaki rizik predložena mjera sprječavanja ili izbjegavanja uz procjenu ostatka rizika nakon njegova umanjenja.

Tablica 5-19 Kvantifikacija rizika Razina Vjerojatnost Ozbiljnost rizika * Sprječavanje rizika / mjere za Rezidualni Opis rizika * (P) * (S) (= P * izbjegavanje rizika rizik S) R1 : Rizik potražnje Visoka ulaganja u Tržište konzultacije s potencijalnim pristupnu mrežu od mrežnim operatorima pristupnih mreža strane 1 4 4 su provedena od strane promotora nizak infrastrukturnih projekta tijekom preliminarnog mrežnog konkurenata dizajna. Niska razina Tržište konzultacije s potencijalnim interesa pružatelja pružateljima usluga provedeni su od usluga za 2 5 10 nizak strane promotora projekta tijekom korištenje nove preliminarnog mrežnog dizajna. infrastrukture Aktivno promicati projekt među potencijalnim korisnicima i lokalnim uprave kroz odgovarajuće promidžbene kampanje. Odgovarajući proračun za ovu namjenu mora biti uključen u trošak Niska razina projekta ulaganja. prihvaćanja Provesti stimulacije tržišne potražnje novoizgrađene kroz promotivne aktivnosti, kao što su 3 5 15 umjeren infrastrukture od informiranje krajnjih korisnika i strane krajnjih poticajne mjere - aktivni angažman korisnika promotora projekta. Koordinirati s komplementarnim aktivnostima lokalne uprave: subvencije za krajnje korisnike s niskim prihodima, te razvoj novih usluga kao što su e- uprava i e-zdravstvo. R2: Rizici za vrijeme provedbe projekta izgradnje mreže Potreban je aktivan dijalog između promotora projekta i privatnog sektora, a proveden je u fazi izrade projekta (kako bi osigurali ispravnu procjenu troškova), te koji će se nastaviti tijekom procesa Promjena nabave (kako bi se osiguralo da privatni investicijskih 3 3 9 nizak sektor razumije projektne zahtjeve). troškova projekta Provjeriti da li je nova mreža planiranja uglavnom na javnim površinama u vlasništvu JLS, kako bi se umanjili rizici povezani s imovinsko pravnom problematikom.

239 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Razina Vjerojatnost Ozbiljnost rizika * Sprječavanje rizika / mjere za Rezidualni Opis rizika * (P) * (S) (= P * izbjegavanje rizika rizik S) Da bi se izbjegli kvarovi na opremi za vrijeme izgradnje mreže, potrebno je osigurati odgovarajuću razinu kvalitete u skladu sa dizajnom mreže. Kompanija koja će graditi FTTx mrežu mora ispunjavati tražene zahtjeve u pogledu planirane kvalitete. Kontrola kvalitete je prisutna tijekom svih faza realizacije projekta sa jasno definiranom matricom odgovornosti, penalizacijama i mogućnost da se u slučaju potrebe jednostavno promijeni izvođač. Predlagač projekta mora utvrditi i osigurati druge izvore financiranja u slučaju da je dodatno financiranje potrebno (tj. ponude za izgradnju su veće nego što se očekivalo). Plan provedbe uzima u obzir dodatno vrijeme za nepredviđene slučajeve. Ugovor o izgradnji mreže će sadržavati detaljne odredbe u vezi s rokovima izgradnje pojedinih segmenata te ugrađene kompenzacijske mjere (odštete) koje će biti naplaćene od privatnog investitora u slučaju kašnjenja. To će omogućiti dijeljenje rizika izgradnje s privatnim partnerom i dati poticaj privatnom partneru da ograniči Provedba kasni kašnjenja. više od 15% od Osigurati adekvatno kvalificirano izvorno planiranog 4 4 16 nizak osoblje kod svih dionika uključenih u razvojnog proces izvedbe projekta. razdoblja Provedba projektnog plana u više paralelnih, po mogućnosti neovisnih faza. Osiguranje voditelja projekta sa punim radnim vremenom na strani promotora i strukturirano upravljanje projektom. Aktivna komunikacija svih dionika izgradnje uključujući ključno osoblje, partnere iz privatnog i javnog sektora, a kako bi se osigurala neometana provedba projekta. R3: Institucionalni rizici Predlagač projekta osigurao je redovitu Neuspješna komunikaciju nacionalnim upravljačkim realizacija ERDF tijelima i Europske komisije u ranoj fazi programa, razvoja projekta, kako bi se prepoznalo i 1 5 5 nizak nedostatak pravodobno odgovorilo na sva pitanja. financijskih Predlagač projekta je osigurao dodatnu sredstava EU vanjsku potporu u razvoju projekta (privatni konzultanti, Jaspers). R4: Pravni rizici Pripremanje detaljne natječajne Kašnjenja u dokumentacije od strane iskusnih 2 3 6 nizak procesu nabave unutarnjih / vanjskih stručnjaka imenovanih od strane promotora 240 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Razina Vjerojatnost Ozbiljnost rizika * Sprječavanje rizika / mjere za Rezidualni Opis rizika * (P) * (S) (= P * izbjegavanje rizika rizik S) projekta. Planiranje dovoljno vremena za postupak nabave (uključuje eventualne ponovljene natječaje). Planirati dovoljno vrijeme za rješavanje pravnih sporova raznih vrsta (primjerice kočenje procesa dobivanja dozvola od strane konkurenata). Predlagač projekta osigurao je tijesnu suradnju s lokalnim vlastima uprave već u fazi izrade idejnog rješenja. Osigurati da se trase nove infrastrukture planiraju / grade na terenu koji je u javnom vlasništvu - prometnice. Osigurati izgradnju tehnologijama za koje neće trebati građevinska dozvola (kao "jednostavne konstrukcije" - mikrorovovi i zračno kabliranje korištenjem postojećih stupova). Predlagač projekta je uzeo u obzir sve Opasnost od potrebne dozvole potrebne za izgradnju nemogućnosti prilikom pripreme projekta. rješavanje 5 4 20 umjeren imovinsko pravnih Uspostava suradnje sa HAKOM-om i odnosa na trasi nadležnim ministarstvom kako bi se izgradnje ubrzalo usvajanje novog građevinskog pravilnika ("jednostavna građevina") za olakšanu izgradnju FTTx mreža. Svake godine (u očekivanju realizacije investicije) treba provjeravati stanje imovinsko-pravnih odnosa (kupnja- prodaja zemljišta) na području planirane izgradnje kako bi se na vrijeme mogli poduzeti koraci za eventualno traženje alternativnih lokacija. Odgovornost za odabir novih lokacija su u odgovornosti privatnog partnera, a konačna odluka se donosi u fazi izrade izvedbenog projekta. R5: Financijski rizici za vrijeme eksploatacije mreže Redovito provjeravanje pretpostavki projektnih troškova tijekom izgradnje, promptna reakcija na odstupanja. Osigurati kontinuirani dijaloga između privatnog partnera na izgradnji mreže i pružatelja usluga kako bi se smanjili budući operativni troškovi već u vrijeme dizajna mreže (primjerice korištenje Povećanje opreme koja je nešto skuplja u fazi operativnih 3 4 12 izgradnje no bitno olakšava kasnije umjeren troškova projekta održavanje ili promjene na mreži). Da bi se izbjegli kvarovi na opremi za vrijeme eksploatacije mreže, potrebno je osigurati odgovarajuću razinu kvalitete u skladu sa dizajnom mreže. Topologija, dizajn mreže i implementacijske metode moraju biti takve da se minimizira terenski rad Ravnoteža između troškova izgradnje i

241 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Razina Vjerojatnost Ozbiljnost rizika * Sprječavanje rizika / mjere za Rezidualni Opis rizika * (P) * (S) (= P * izbjegavanje rizika rizik S) troškova održavanja mora biti uspostavljena. Usuglašenost o mogućim izmjenama cijena najma infrastrukture između infrastrukturnog operatera i pružatelja usluga u fazi eksploatacije mreže. Identificirati i osigurati dodatne izvore financiranja za pokrivanje mogućeg povećanje troškova poslovanja (uzrokovanih nepredvidljivim vanjskim utjecajem).

Skala Ocjena: Vjerojatnost: 1 - Nevjerojatno; 2 - Malo vjerojatno; 3 - Vjerojatnije da ne; 4 - Vjerojatno; 5 - Vrlo vjerojatno. Težina: 1 – Nema učinka; 2 - Minimalan učinak; 3 - Umjeren učinak; 4 - Kritičan učinak; 5 - Katastrofalan učinak. Razina rizika: nizak; umjeren; visok; neprihvatljiv. Kako se vidi iz procjene rizika dane u tablici (Tablica 5-19), uz pravodobnu primjenu mjera za izbjegavanje rizika, najveći rezidualni rizici su umjereni ili niski što znači da ne postoje ozbiljne prepreke za realizaciju projekta.

242 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Analiza osjetljivosti

Analiza osjetljivosti prikazana grafikonima (Grafikon 5-2 i Grafikon 5-3) također ukazuje na potrebu povećane pažnje vezane uz kontrolu troškova izgradnje, te promocije važnosti iskorištenja novih širokopojasnih mogućnosti (osiguranje dovoljnog broja aktivnih korisnika nove infrastrukture).

Analiza osjetljivosti - društveno-ekonomske koristi (MHrk) 80 70 60 50 40 30 20 10 0 50% 75% 100% 125% 150% -10 -20

Trošak izgradnje Trošak održavanja i upravljanja Broj korisnika (veleprodajna naknada)

Grafikon 5-2 Grafikon osjetljivosti - ukupna društveno-ekonomske neto koristi na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave

243 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Grafikon 5-3 Grafikon osjetljivosti - neto novčani tok prije EU subvencija na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave

Najveći rizik za Konzorcij predstavlja izostanak realizacije projekta izgradnje ili društveno- ekonomski gubitak kvantificiran tablicom (Tablica 5-16).

244 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

6 ZAKLJUČAK

Ovaj dokument opisuje strateški Plan razvoja pristupne širokopojasne infrastrukture slijedeće generacije na području Konzorcija u kojem ne postoji dostatni komercijalni interes ulaganja operatora elektroničkih komunikacija i davatelja usluga na tržištu, čime je opravdano izgradnju širokopojasne infrastrukture sufinancirati javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih potpora.

Prostorni obuhvat projekta definiran ovim dokumentom obuhvaća administrativno-upravne jedinice lokalnih samouprava Konzorcija sa svim pripadajućim naseljima.

Analizom stanja postojeće širokopojasne infrastrukture te dostupnosti i ponude usluga za pojedine kategorije krajnjih korisnika provedenom anketom na terenu utvrđeno je da korisnicima nisu dostupne brzine iznad 30Mbit/s, iako prema HAKOM portalu postoje područja pokrivenosti sa brzinama iznad 30Mbit/s.

Definirana su ciljana područja provedbe projekta, zajedno s lokacijama svih potencijalnih korisnika bijelih adresa.

Konzorcij nema namjeru samostalno izvoditi projekt u investicijskom modelu B. Značajna smanjenja zastupljenosti i veće raspršenosti bijelih zona nakon iskazanih komercijalnih interesa izgradnje povećava kompleksnost realizacije projekta u bijelim zonama. S obzirom na ove činjenice, Konzorcij se odlučio za investicijski model A.

Uvođenjem širokopojasne mreže na području Konzorcija potaknuli bi se pozitivni procesi kvalitativnog poboljšanja obrazovne strukture lokalnog stanovništva. Širokopojasni pristup internetu omogućava usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje od kuće te pruža platformu za podučavanje na kreativne i pristupačne načine. Implementacijom širokopojasne infrastrukture na području Konzorcija stvorili bi se uvjeti za intenzivnije korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, što bi u konačnici rezultiralo značajnijim aktiviranjem gospodarskog potencijala lokalnog stanovništva.

Ulaganja u izgradnju napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno mogu pokrenuti dugoročno pozitivne promjene u smjeru diferencijacije i održivog rasta lokalne ekonomije, posebice u okviru razvoja znanjem intenzivnih djelatnosti koje su trenutno zastupljene u gospodarskoj strukturi Konzorcija u zanemarivoj mjeri.

245 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Uvođenjem širokopojasne mreže stvara se novo tržište, podjednako zanimljivo korisnicima kao i ponuditeljima telekomunikacijskih usluga. S jedne strane, korisnici dobivaju mogućnost pristupanja širokom spektru usluga veće kvalitete uz niže cijene, a brojne tvrtke različitog profila dobivaju mogućnost ulaska na telekomunikacijsko tržište. Na taj način bi se smanjio stupanj tržišne koncentracije na strani ponude telekomunikacijskih usluga, te veća liberalizacija i razvoj lokalnog telekomunikacijskog tržišta, što bi rezultiralo većim zadovoljstvom korisnika, ali i pozitivnim razvojnim efektima na području Konzorcija.

Analiza troškova implementacije različitih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja pokazala je da FTTC, FTTH P2MP i FTTH P2P nemaju pozitivne interne stope povrata, te je opravdana potreba intervencija kroz državne potpore.

Formiran je preliminarni financijski plan provedbe projekta, kojim je naveden predviđeni iznos sufinanciranja iz ESI fondova (uključujući i iznos sredstava iz nacionalnog udjela sufinanciranja). Također je predviđen iznos sredstava privatnih operatora koji je potrebno osigurati za sufinanciranje investicijskih troškova i/ili pokrivanje troškova predfinanciranja projekta.

Na preostalim bijelim područjima društveno-ekonomska neto korist projekta implementacije FTTH P2P tehnologije u analiziranom dugoročnom razdoblju od 22 godine procijenjena je na 12,7 milijuna kuna, dok je ista za FTTH P2MP 6,7 milijuna kuna, te 1,7 milijuna kuna za FTTC tehnologiju.

Može se zaključiti da bi izostanak realizacije projekta imao dugoročne negativne posljedice na razvoj područja obuhvaćenih Konzorcijem.

246 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

7 POPIS SLIKA

Slika 2-1 Prostorni obuhvat projekta 21 Slika 3-1 Položaj Grada Novog Vinodolskog u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 24 Slika 3-2 Makrolokacija Grada Novog Vinodolskog (Izvor: DGU) 25 Slika 3-3 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) 39 Slika 3-4 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Grada Novog Vinodolskog (Izvor: obrada autora prema podacima DZS-a i FINA-a) 42 Slika 3-5 Položaj Grada Crikvenice u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 49 Slika 3-6 Makrolokacija Grada Crikvenice (Izvor: DGU) 50 Slika 3-7 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku) 62 Slika 3-8 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) 72 Slika 3-9 Distribucija registriranih subjekata na području grada Crikvenice (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara, stanje: 31.08. 2016.) 75 Slika 3-10 Položaj Kraljevice u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 81 Slika 3-11 Makrolokacija Kraljevice (Izvor: DGU) 82 Slika 3-12 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku) 93 Slika 3-13 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) 101 Slika 3-14 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Grada Kraljevice (Izvor: obrada autora prema podacima Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.) 103 Slika 3-15 Položaj Općine Vinodolske u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 111 Slika 3-16 Makrolokacija Općine Vinodolske (Izvor: DGU) 112 Slika 3-17 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku) 124 Slika 3-18 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima Općine Vinodolske (Izvor: Obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) 133 Slika 3-19 Distribucija subjekata na području Općine Vinodolske (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara) 135 Slika 3-20 Pojednostavljena shema socioekonomskih prednosti povećanja širokopojasne brzine 142 Slika 3-21 Povezanost utjecaja izgradnje nove širokopojasne infrastrukture na ciljeve Grada Novog Vinodolskog i regije 143 Slika 3-22 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 144

247 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 3-23 Energetski sustav Grada Novog Vinodolskog (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 145 Slika 3-24 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 146 Slika 3-25 Vodnogospodarski sustav (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 147 Slika 3-26 Prometna infrastruktura (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 148 Slika 3-27 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 149 Slika 3-28 Korištenje i namjena prostora (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 150 Slika 3-29 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 151 Slika 3-30 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 152 Slika 3-31 Vodnogospodarski sustav (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 153 Slika 3-32 Prometna infrastruktura (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 154 Slika 3-33 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 155 Slika 3-34 Korištenje i namjena prostora (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 157 Slika 3-35 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 158 Slika 3-36 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 159 Slika 3-37 Vodnogospodarski sustav (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 160 Slika 3-38 Prometna infrastruktura (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 161 Slika 3-39 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 162 Slika 3-40 Prostorni prikaz namjene zemljišta naselja Bribir (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 164 Slika 3-41 Prostorni prikaz namjene zemljišta naselja Drivenik (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 165 Slika 3-42 Prostorni prikaz namjene zemljišta naselja Grižane (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 166 Slika 3-43 Prostorni prikaz namjene zemljišta naselja Tribalj (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 167 248 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Slika 4-1 Izokeraunička karta Republike Hrvatske 184 Slika 4-2 Mrežni model za analize energetske efikasnosti 185 Slika 4-3 Potrošnja energije (crno - teorijske vrijednosti; crveno – izmjerene vrijednosti) 185 Slika 4-4 Rezultati mjerenja energetske efikasnosti 186 Slika 4-5 Područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture Konzorcija 188 Slika 4-6 Reducirano područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture Konzorcija nakon iskazanih komercijalnih interesa u javnoj raspravi 189 Slika 4-7 Idejno rješenje širokopojasne mreže na području Konzorcija prije javne rasprave 190 Slika 4-8 Preostala bijela područja nakon iskazivanja komercijalnog interesa u tijekom javne rasprave 191 Slika 4-9 Prikaz planirane agregacijske infrastrukture 195 Slika 4-10 Tradicionalni model financiranja 202 Slika 4-11 Alternativni model financiranja 203 Slika 4-12 Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta 212 Slika 5-1 Glavne faze realizacije projekta 237

8 POPIS TABLICA

Tablica 1-1 Orijentacijske optimalne brzine kod praktične uporabe 12 Tablica 1-2 Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa 15 Tablica 1-3 Pregled raspona investicijskih troškova izvedbe priključaka po tehnologijama 17 Tablica 1-4 Minimalne brzine na NGA mrežama izgrađenim unutar Okvirnog programa 18 Tablica 1-5 Mogući veleprodajni proizvodi (pristupne točke) po tehnologijama 19 Tablica 2-1 Podaci o nositelju projekta (NP) 20 Tablica 2-2 Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa 22 Tablica 2-3 Mjerljivi ciljevi projekta na području Konzorcija do kraja 2023 23 Tablica 3-1 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Gradu Novom Vinodolskom 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.) 26 Tablica 3-2 Dobna struktura stanovništva Grada Novog Vinodolskog i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 26 Tablica 3-3 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Grada Novog Vinodolskog, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) 27

249 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-4 Obrazovna struktura stanovništva Grada Novog Vinodolskog i Primorsko– goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 29 Tablica 3-5 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Novog Vinodolskog u 2011. i 2013. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 31 Tablica 3-6 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Grada Novog Vinodolskog u 2011. i 2013. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 35 Tablica 3-7 Privatna kućanstva prema broju članova, korištenju Interneta i broju stambenih jedinica u naseljima Grada Novog Vinodolskog, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 38 Tablica 3-8 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Grada Novog Vinodolskog (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata, stanje: 19.10.2015. g.) 41 Tablica 3-9 Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura (Izvor: e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Grada Novog Vinodolskog, 2015.) 47 Tablica 3-10 Ukupan broj stanovnika, površina i gustoća naseljenosti statističkih naselja grada Crikvenice 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i Izvješću o stanju u prostoru Grada Crikvenice za razdoblje od 2010. do 2014.g). 51 Tablica 3-11 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u gradu Crikvenici 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.). 51 Tablica 3-12 Dobna struktura stanovništva grada Crikvenice i Primorsko–goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 53 Tablica 3-13 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području grada Crikvenice, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) 54 Tablica 3-14 Obrazovna struktura stanovništva grada Crikvenice i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 55 Tablica 3-15 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku) 59 Tablica 3-16 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 60 Tablica 3-17 Grad Crikvenica i Primorsko-goranska županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU) 61 Tablica 3-18 Prihodi i rashodi poduzetnika na području grada Crikvenice u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 64 Tablica 3-19 Broj trgovačkih društava i zaposlenih u trgovačkim društvima sa sjedištem na području grada Crikvenice u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 67

250 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 3-20 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i ukupan broj stambenih jedinica u naseljima grada Crikvenice, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 72 Tablica 3-21 Ukupan broj registriranih subjekata na području grada Crikvenice (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 31.08. 2016.) 74 Tablica 3-22 Rezultati ankete – Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura 79 Tablica 3-23 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Gradu Kraljevici 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.). 83 Tablica 3-24 Dobna struktura stanovništva Grada Kraljevice i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 84 Tablica 3-25 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Grada Kraljevice, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) 85 Tablica 3-26 Obrazovna struktura stanovništva Grada Kraljevice i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 87 Tablica 3-27 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku) 90 Tablica 3-28 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 91 Tablica 3-29 Grad Kraljevica te Primorsko-goranske županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova (EU) 92 Tablica 3-30 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Kraljevice u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 95 Tablica 3-31 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Grada Kraljevice u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 98 Tablica 3-32 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj stambenih jedinica u naseljima Grada Kraljevice, 2011.godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 100 Tablica 3-33 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Grada Kraljevice (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.) 102 Tablica 3-34 Ukupan broj stanovnika i kućanstava u Općini Vinodolskoj 2001. i 2011. godine (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.). 113 Tablica 3-35 Komparativni prikaz dobne strukture popisanog stanovništva Općine Vinodolske i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 114 Tablica 3-36 Usporedba odabranih demografskih pokazatelja starenja stanovništva na području Općine Vinodolske, Primorsko-goranske županije i Republike

251 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavlje 115 Tablica 3-37 Obrazovna struktura stanovništva Općine Vinodolske i Primorsko–goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 117 Tablica 3-38 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku) 121 Tablica 3-39 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.–2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 122 Tablica 3-40 Općina Vinodolska, Primorsko-goranska županija i Republika Hrvatska u komparativnom okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU) 123 Tablica 3-41 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općine Vinodolske u 2011. i 2014. godini, prema djelatnostima NKD-a 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka Financijske agencije) 126 Tablica 3-42 Broj trgovačkih društava i zaposlenih u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Vinodolske u 2011. i 2014. godini, prema djelatnostima NKD-a 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka Financijske agencije) 130 Tablica 3-43 Privatna kućanstva prema broju članova, korištenju Interneta i broju stambenih jedinica u naseljima Općine Vinodolske, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 132 Tablica 3-44 Ukupan broj registriranih subjekata na području Općine Vinodolske (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 1. 8. 2016.) 134 Tablica 3-45 Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup (Izvor: ONP) 170 Tablica 3-46 Inicijalne NGA boje adresa na području Konzorcija 172 Tablica 3-47 Boje područja s obzirom na NGA pristup nakon provedene javne rasprave i iskazanih komercijalnih interesa 173 Tablica 3-48 Iskaz interesa operatora na javnim raspravama na području Konzorcija 174 Tablica 4-1 Potencijalni broj korisnika na bijelim adresama prema tipu 175 Tablica 4-2 Potrebna širina pojasa za pojedine krajnje korisnike 177 Tablica 4-3 Agregacijski čvorovi 196 Tablica 4-4 Kriteriji izbora modela financiranja 199 Tablica 4-5 Prosjek kvalitete i cijene sadašnje mreže 206 Tablica 4-6 Minimalne razine maloprodajnih usluga u NGA mreži 207 Tablica 4-7 Popis obveznih veleprodajnih usluga u Okvirnom programu 209 Tablica 5-1 Ulazne varijable i parametri korišteni u kalkulacijama financijske analize nakon druge javne rasprave uz umanjeni korisnički potencijal 219 Tablica 5-2 Predviđena dinamika gradnje NGA mreže na području Konzorcija 219 Tablica 5-3 Procijenjeni broj budućih korisnika na novoj širokopojasnoj mreži nakon druge javne rasprave 219

252 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Tablica 5-4 Usporedna analiza troškova projekta izgradnje NGA mreže za tri različite tehnologije FTTH P2P, FTTH P2MP i FTTC – na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave 221 Tablica 5-5 Prosječni trošak izgradnje po korisniku za različite tehnologije u ovisnosti o području gustoće naseljenosti 221 Tablica 5-6 Diskontirani neto prihodi za različite tehnologije nakon druge javne rasprave 222 Tablica 5-7 Financijska stopa povrata i neto novčani tok projekta bez EU potpora u ovisnosti o tehnološkom rješenju realizacije projekta nakon druge javne rasprave 222 Tablica 5-8 Izračun EU potpora za realizaciju projekta različitim tehnologijama na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave 223 Tablica 5-9 Privatni/javni doprinos te interna stopa povrata uz EU potpore nakon druge javne rasprave 223 Tablica 5-10 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTC tehnologijom 224 Tablica 5-11 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTH P2MP tehnologijom 225 Tablica 5-12 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTH P2P tehnologijom 226 Tablica 5-13 Varijable u analitičkom modelu izračuna ekonomske stope povrata korištene nakon druge javne rasprave 227 Tablica 5-14 Dinamika utjecaja projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture na porast BDP-a nakon druge javne rasprave 228 Tablica 5-15 Rast BDP-a nakon druge javne rasprave u ovisnosti o dostupnim prijenosnim brzinama 228 Tablica 5-16 Analiza društveno ekonomskih koristi projekta uz različite tehnologije realizacije 229 Tablica 5-17 Podjela odgovornosti između partnera i prijavitelja u investicijskom modelu A 233 Tablica 5-18 Uključeni subjekti u projektu 234 Tablica 5-19 Kvantifikacija rizika 239

9 POPIS GRAFIKONA

Grafikon 3-1 Prosječna godišnja neto plaća u Gradu Novom Vinodolskom, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave) 43 Grafikon 3-2 Vrste usluga kabelskih ili telekomunikacijskih operatera korištenih u kućanstvu/uredu na području Grada Novog Vinodolskog (Izvor: obrada autora 253 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Grada Novog Vinodolskog, 2015.) 44 Grafikon 3-3 Struktura ukupnog broja sklopljenih ugovora o pružanju telekomunikacijskih usluga na području Grada Novog Vinodolskog prema nazivima operatera (Izvor: obrada autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Grada Novog Vinodolskog, 2015.) 45 Grafikon 3-4 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u gradu Crikvenici prema kategorijama poslodavaca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.) 68 Grafikon 3-5 Prosječna godišnja neto plaća u gradu Crikvenici, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema skupinama obveznika poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave) 76 Grafikon 3-6 Rezultati ankete – vrste usluga kabelskih ili telekom operatera korištenih u kućanstvu/uredu 77 Grafikon 3-7 Rezultati ankete – struktura broja sklopljenih ugovora o pružanju telekomunikacijskih usluga prema nazivima operatera 78 Grafikon 3-8 Broj zaposlenih u Gradu Kraljevici prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30.4.2016.) 99 Grafikon 3-9 Prosječna godišnja neto plaća u Gradu Kraljevici, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave 104 Grafikon 3-10 Rezultati ankete – kategorije korisnika 105 Grafikon 3-11 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga 106 Grafikon 3-12 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera 107 Grafikon 3-13 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga 108 Grafikon 3-14 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura 109 Grafikon 3-15 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Vinodolskoj, prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.) 131 Grafikon 3-16 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Vinodolskoj, PGŽ i RH za 2013. godinu, prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave) 136 Grafikon 3-17 Rezultati ankete – kategorije korisnika 137 Grafikon 3-18 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga 137 Grafikon 3-19 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera 138 Grafikon 3-20 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga 139 Grafikon 3-21 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura 141 Grafikon 3-22 Brzina pristupa prema provedenoj anketi 171 254 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

Grafikon 3-23 Brzina pristupa prema HAKOM portalu 171 Grafikon 5-1 Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na području Konzorcija 238 Grafikon 5-2 Grafikon osjetljivosti - ukupna društveno-ekonomske neto koristi na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave 243 Grafikon 5-3 Grafikon osjetljivosti - neto novčani tok prije EU subvencija na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave 244

10 REFERENCE

[1] Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2016. – 2020., (http://www2.pgz.hr/pozivi_skupstina/13-17/skupstina22/TOCKA1- PRILOG.pdf) [2] Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (http://www.mppi.hr/UserDocsImages/MPPI_Okvirni_program_NGA_BB%20 20-3_14%20FINAL.pdf) [3] Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u radoblju od 2016.-2020. (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=1512) [4] Europa 2020 – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, (http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/kako_do_fondova/korak1/u vjeti/eu_hr.pdf) [5] Digitalni plan za Europu (http://ec.europa.eu/digital-agenda/) [6] "The Impact of Broadband on Growth and Productivity", MICUS Management, Consulting GmbH, 2008 [7] Vlada Republike Hrvatske, Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama koja se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža. . EU Guidelines for the application of State and rules in relation to rapid deployment of broadband networks, European Commission, OJ 2013/C 25/01 (http://eur- lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2013:025:0001:0026:EN:P DF [8] Deklaracija Odbora ministara Vijeća Europe o upravljanju adresnim kapacitetima internetskog protokola u javnom interesu, 2010 [9] Rezolucija WGPL/8 Konferencije opunomoćenika ITU-a (Guadalajara, 2010) "Olakšavanje prelaska s IPv4 na IPv6" [10] PRŠI Novi Vinodolski, 22.08.2016. [11] PRŠI Crikvenica, 24.08.2016. [12] PRŠI Kraljevica, 30.08.2016. [13] PRŠI Općina Vinodolska, 25.08.2016. [14] Arhur D. Little, National Fibre Strategies 255 (256)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture: gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica, Kraljevica i Općina Vinodolska

[15] Interaktivni GIS portal, HAKOM [16] Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – HAKOM (www.hakom.hr). [17] Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, NN 57/2014 (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_57_1087.html) [18] Uglešić – Milardić, Izabrana poglavlja tehnike visokog napona; FER 2007 [19] Gladisch, Lange, Leppla - Power efficency of optical versus electronic acess networks, Darmstadt; Germany 2008 [20] DGU – Područni uredi za katastar – PUK Rijeka [21] Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, HAKOM, svibanj 2014.g. [22] Analysis Mason - Connected Communities Initiative , [23] Study on the socio-economic impact of bandwidth (SMART 2010/0033) [24] Doubling broadband speed leads to 0.3% GDP growth in OECD [25] UREDBA (EU) br. 283/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ

256 (256)