6 Bo{nja~ka rije~ Bo{nja~ka rije~ RIJE^ UREDNIKA

Osniva~ Bo{nja~ko nacionalno vije}e BLI@E EVROPI Novi Pazar Izdava~ “Nakon iscrpnog, argumentima U SMS po - Centar za bo{nja~ke studije ~vrsto potkrijepljenog i veoma ub - rukama koje Tutin - Novi Pazar je dljivog nastupa pred Savje tom je gos podin ministara Evropske Unije, Repu - D`u d`evi} do - Za osniva~a i izdava~a blika Srbija kona~no postala ~lan bio, u danima neposredno nakon Esad D`ud`evi} zajedni~ke evropske porodice. [ef njegovog izbora za potpredsjedni- Glavni i odgovorni urednik na{e delegacije Esad D`ud`evi} ka Narodne skup{tine Republike Muhedin Fijuljanin zadovoljan uspje{nim okon~anjem Srbije, poruke su sasvim druga~ije dugogodi{njih pregovora i napori- sadr`ine - stila ne{to prepoznat - Redakcija ma Srbije na ispunjenju i prihva - ljivijeg za ovda{nje politi~ke, a i Red`ep [krijelj Esad Rahi} tanju standarda i sistema vrijed- druge prilike - na `alost svih nas Hodo Katal nosti ujedinjene Evrope, kao i is - (i za poruke, i za navedene prilike). Faruk Dizdarevi} kreno{}u na{ih evropskih partne - D`engis Red`epagi} ra, ~estitao gra|anima Srbije i Izbor D`ud`evi}a za potpred- istakao kako ovim ~inom po~inje sjednika Skup{tine Srbije nosi sa Sekretarijat Nazim Li~ina nova era za Srbiju, era napretka i sobom, me|utim, neke sasvim Zaim Had`isalihovi} prosperiteta za sve njene gra|a - druge implikacije. ne…”Dobro ste pro~itali, ali nije Posmatrano iz na{e (bo{nja ~- Tehni~ki urednici ta~no. ke) perspektive, po prvi put u svo- Ned`ad Smailagi} Za one koji nisu ~itali Nos tra- joj historiji, Bo{njaci u Srbiji dobili Samer Jusovi} damusa - ovo, ni u kojem slu ~a - su mjesto “u vrhu politike” - dr`a - Lektura i korektura ju, nije dio njegovih predskaza - vne - dr`ave koja ih, tek od skora, Muratka Fetahovi} nja. jo{ uvijek dosta stidljivo, nekako Hasna Ziljki} Mo`da bi nam stari, dobri Nostra - {utke i kriju}i, prihvata kao svoje. damus i zamjerio {to se upu{tamo Htjeli, ne htjeli priznati, doga|aj je Saradnici Munib Maglajli} u ne{to {to nije ni na{, a bogami od historijskog zna~aja za sve nas Ferid Muhi} ni njegov fah, ali, futuristi~ki kao narod - iz vi{e razloga. Senahid Halilovi} gledano, ovako, ili sli~no, za ne - Posmatrano iz perspektive zva- Samra Tahirovi} - Ljuca kih desetak (nadamo se i manje) ni~ne (dr`avne) politike, ovakav ~in Fehim Kari{ik godina, mogla bi i glasiti udarna mo`da je i presudan. Svakako, je- Ned`ib Vu~elj Alija Matovi} vijest na svim (i bez izuzetka, dan je od va`nih u nizu koraka u de- svim) kanalima na{eg uzavrelog mokratskom preobra`aju na{e ze- Adresa redakcije medijskog prostora. mlje, preobra`aju koji }e dove sti do 28. novembra bb 36300 Novi Pazar `eljenog nam, sa po~etka pri ~e za - “Na svom mobilnom telefonu crtanog cilja, cilja svih nas, naravno. Telefon: 020 336 621 D`ud`evi} je dobio na stotine po - Da smo bli`i evropskim stan- Fax: 020 315 608 E-mail: [email protected] ruka, izraza zahvalnosti i ~estitki. dardima, svakako, dokaz je i nivo www.cbs.org.yu “Bra-vo ES-A-DE”, istovjetan je sa - zapo~etog procesa ostvarivanja dr`aj svih njih…” - izgledao bi nas- manjinskih prava. Kako god ko to ^asopis sufinansira tavak pri~e sa po~etka. Izgledao, cijenio, u posljednjih nekoliko go - Ministarstvo kulture da nije sve to, za sada, prakti~no dina, stanje u tom pogledu bitno Vlade Republike Srbije samo u domenu nestvarnog. se izmijenilo. Kao ilustraciju nave - U stvarnosti pri~a je sasvim {}emo da su sand`a~ki Bo{njaci, dru ga~ija. Jeste da je Srbija uspo - ovogodi{njeg 11. maja, ponovo stavila ne{to bolje odnose sa proslavili svoj najve}i nacionalni Evropskom Unijom i prakti~no praznik - Dan bo{nja~ke zastave, Naslovna strana obnovila pregovore o stabilizaciji i na najvi{em nivou, u miru, zajed- Proslava dana zastave pridru `ivanju, ali to, ni u kom no sa drugima, u pjesmi i igri, na Sa sjednice Skup{tine Srbije slu~aju, ne mo`emo tuma~iti ni drugoj po redu Smotri bo{nja~kih kao neko epohalno dostignu}e, a narodnih igara. Vazda nam tako i [tampa ni kao uvertiru za mogu}i (imagi- bilo. [tamparija “Merak” Dubrova~ka bb, Novi Pazar naran), naprijed opisani, slijed A na Dan sje}anja - da ne za - doga|aja. bo ravimo i da nam se ne ponovi.

April - jun 2007. 3 Bo{nja~ka rije~ 6 I Z S A D R @ A J A

Bo{njak predsjedava parlamentom Srbije 6-7 Nastavak saradnje i u~vr{}enje svebo{nja~kih veza 11

Dukat Isa-bega Ishakovi} za Bo{nja~ki institut 12 II SBONI 35

Bo{njaci u Sand`aku proslavili najve}i nacionalni blagdan Had`em Hajdarevi} DAN BO[NJA^KE NACIONALNE ZASTAVE 5 PJESNICI - SVOJEVRSNI ^UVARI SVOGA JEZIKA 30 BNV obilje`ilo 11. jul - Dan sje}anja DA SE NE ZABORAVI 8 Safet Hadrovi} Vrbi~ki JEZIK KAO ODRAZ DUHOVNOSTI 33 Medin Halilovi}: Tu`ba porodica otetih Bo{njaka iz Sjeverina ISPIT ZA SRBIJANSKO PRAVOSU\E 9 Alija D`ogovi} o novoj knjizi akademika J. Red`epagi}a Bo{nja~ko nacionalno vije}e u osnovalo Bo{nja~ku televiziju STUDIJA O BO[NJA^KOJ KNJI@EVNOSTI 56 ZA INFORMISANJE NA BOSANSKOM 14 Mr. Red`ep [krijelj Prijepolje: Odborni~ke ”igre” sa jezikom JEZIK “PREKO CRTE” 16 NEIZBRISIVI TRAGOVI DUHOVNOSTI 58

Dr. sc. Sini{a Tatalovi} Prof. [efket Krci} REGIONALNA SURADNJA I BO[NJA^KA KULTURNA TRADICIJA 60 ZA[TITA NACIONALNIH MANJINA 21 Sand`a~ki alpinista Basar ^arovac Intervju: Rasim ]elahmetovi} osvojio najvi{i vrh svijeta PJESMA KAO ODRAZ ZLOKOBNOG VREMENA 26 SAND@AKLIJA “NA KROVU SVIJETA” 83

4 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ AKTUELNO Bo{njaci u Sand`aku proslavili najve}i nacionalni blagdan Dan bo{nja~ke nacionalne zastave

Bo{njaci u Srbiji jo{ jednom i reis-ul-lema Islamske zajed - kih gradova priklju~ilo se de - su, ovoga 11. maja, proslavili n ice Srbije, Hamdija ef. Jusuf - fileu od prostorija Glavnog ure - svoj najve}i nacionalni da Vije}a do koncer t- blagdan - Dan bo{nja ~- ne dvora ne Doma ku - ke na cio nalne za sta ve. lture gdje je i odr`ana Povodom praznika, dru ga Smo tra bo{nja- u petak 11. maja ~kih na rodnih igara 2007. godine, u Gla v- (SBONI 2007). nom uredu Vije }a pre- Dan zastave, po red dsjednik Dr. Su lejman predstavnika dr `a vnih Ugljanin je priredio organa Repu blike Sr - sve ~ani pri jem, nakon bi je, naci o na lnih sav- ~ega je na jarbolu is - jeta svih na cionalnih pred zgra de BNV podi - manjina u Srbi ji, am - gnu ta bo{nja~ka na ci - ba sada i dru gih zva ni - o nalna zastava. ~nika, pre dsjedniku Sve~anom podi za - Vi je}a Dr. Sule jmanu nju bo{nja~ke na ci o na - Uglja ni nu i svim Bo{ - lne zastave, pored ug - njacima Sand`aka, ~e - lednih gostiju iz zemlje i ino s t- spa hi}, kao i direktor Slu`be stitali su i mno gobrojni po je - ranstva, prisustvovalo je i ne - za ljudska i manjinska prava, dinci i pred stavnici brojnih lo - koliko hiljada gra|ana iz cije l- G-din Petar La|evi}. kalnih, regio na lnih institucija i og Sand`aka, a ceremoniji po - Nekoliko hiljada gra|ana No - udru`enja gra |ana iz zemlje i di za nja zastave prisustvovali su vog Pazara i ostalih sand`a ~- inostranstva.

April - jun 2007. 5 Bo{nja~ka rije~ 6 INTERVJU Esad D`ud`evi} - potpredsjednik Skup{tine Srbije Bo{njak predsjedava parlamentom Srbije Esad D`ud`evi} izabran za potpredsjednika Narodne sku p {tine na prijedlog Poslani~kog kluba manjina, Vojvo|anskog kluba i poslanika DSS. Za D`u d`evi}a glasalo 234 poslanika

U novom sazivu Narodne izbornog cenzusa za samosta- jo{ uvijek smo daleko od opti- sku p{tine Republike Srbije, lan ulazak manjinskih stranaka malnog i adekvatnog polo`aja prvi put u historiji parlamenta- i koalicija u parlament, {to je manjina u na{em dru{tvu. Za rizma u Srbiji, za potpredsjed- omo gu}ilo da danas imamo, po to je potrebno tek da se izbori- nika parlamenta izabran je je - prvi put, poslani~ki klub manji- mo zajedno sa drugima, kori - dan Bo{njak, Esad D`ud`evi}, na u Narodnoj skup{tini, sa sta- ste}i situaciju da smo dio de - narodni poslanik Liste za Sa - vljen od svih relevantnih pre d - mokratskog bloka koji `eli da nd`ak. stavnika manjina. Kao takav, uvede ovu zemlju u Evrpsku ovaj klub predstavlja jedan uniju. - [ta zna~i ovaj izbor za bo - {nja~ki narod, i posebno za Vas li~no?

D@UD@EVI]: Ovo je jedan va`an simboli~ki gest i poru - ka koja je poslata sand`a~kim Bo{ njacima, kao i svim ma nji - nskim narodima u na{oj zem - lji. Ovo je i poziv manjinama da u~e stvuju u javnom `ivotu i da se bore za ostvarivanje svojih pra va kroz institucije. Za mene li~no ovo je jedna velika odgovornost i obaveza vi{e, i naravno, priznanje, na jedan posredan na~in, za moje vi{egodi{nje zalaganje za ma n- ji nska prava svih nacionalnih za jednica u na{oj zemlji, pose - bno Bo{njaka. Predsjedavanje D`ud`evi}a na jednoj od sjednica parlamenta - Kakvo je trenutno stanje i sna `an mehanizam za legalan - Kako ocjenjujete protekli polo`aj manjinskih naroda u uti caj i lobiranje kod predsta - ~etvorogodi{nji period od ka - na{oj zemlji? vnika ve}inskih stranaka, od - da vodite Bo{nja~ko nacio nal - no sno poslani~kih klubova za no vije}e? D@UD@EVI]: Poslanici Liste one zakonske projekte koji su za Sand`ak u prethodnom sa - va`ni za o~uvanje i unapre |e - D@UD@EVI]: Postoje}i ok - zivu izborili su se za ukidanje nje manjinskih prava. Naravno, virni zakon o manjinama omo - gu }io je formiranje nacionalnih Esada D`ud`evi}a su kao kandidata za potpredsjednika vije}a za 14 manjina. Dodu{e, parlamenta predlo`ile manjinske stranke Savez vojvo|anskih ovo ~etvorogodi{nje iskustvo po- Ma|ara, Koalicija Lista za Sand`ak, Koalicija Albanaca Pre - kazuje da samo pet-{est man- {evske doline i Unija Roma Srbije, koje zajedno ~ine pos la - jinskih zajednica u na{oj ze mlji ni~ki klub i Liga Socijaldemokrata Vojvodine Nenada ^anka. posjeduje dovoljno demo graf- Za izbor D`ud`evi}a na mjesto potpredsjednika skup{tine skog, intelektualnog i organiza- glasalo je 234 narodnih poslanika. cionog kapaciteta da mo`e u dovoljno kompetentnoj mjeri

6 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ da konzumira svoja manjinska ve oma je va`no osigurati im - lnim medijima u Sand`aku. prava u one ~etiri klasi~ne ob - ple mentaciju dvojezi~nog mo d- Neophodna je hitna za{tita la sti koje reguli{e ma|unarod- ela {kolstva u Sand`aku, ka - spomenika kulture sand`a~kih no pravo. kav postoji u Vojvodini. To je Bo{njaka osnivanjem lokalnih i regionalnih zavoda za za{titu Apsolutni prioritet u oblasti za{tite i unapre|enja manjin- materijalne kulturne ba{tine. U skih prava u na{oj zemlji je dono{enje zakona o na cionalnim ozbiljnoj opasnosti su ~itavi vije}ima koji bi regulisao izbore, nadle`nosti i fi na nsiranje ovih kompleksi autohtone i auten- organa manjin ske samouprave, kako bi oni ko na~no postali ti~ne arhitektonske bo{nja~ke kompetentni par tneri dr`avi. Na ade kvatan na~in potrebno je ba{tine, koji su u nestajanju regulisati i prava poslanika izabranih sa ma njinskih lista ka- pred naletima sopstvenog pri - ko bi oni mogli da djelotvorno i efikasno zastupaju interese mitivizma potpomognutog i in - manjina ko je su ih birale. spirisanim od strane dr`avnih

Mi smo u ove 4 godine oza- konili bo{nja~ku nacionalnu zastavu, bosanski jezik i pravo Bo{njaka da mogu da se {ko - luju i informi{u na svom mater- njem jeziku, definisali smo na - {u kulturnu ba{tinu i ustanovili kulturne institucije i manife - stacije koje }e biti sna`na bra - na daljim procesima asimila - cije sand`a~kih Bo{njaka. Bri - nu nas dezintegracioni procesi u Islamskoj zajednici, koja je bila sna`no upori{te nacional - nog i kulturnog identiteta Bo{ - njaka u proteklom periodu. Na - dam se da }e oni uskoro biti pre vazi|eni u interesu, prije sve ga, vjernika.

- Koji su prioriteti koji se ti~u dalje za{tite i unapre |e - nja manjinskih prava u na{oj zemlji, a posebno Bo{njaka? [to se ti~e prava Bo{njaka, ve oma je va`no osigurati im- ple mentaciju dvojezi~nog mo dela {kolstva u Sand`aku, ka kav D@UD@EVI]: Apsolutni pri- postoji u Vojvodini. To je naj sigurniji na~in za o~uvanje i oritet je dono{enje zakona o unapre|enje nacionalnog identiteta sand`a~kih Bo{njaka u na cionalnim vije}ima koji bi re - Srbiji. gulisao izbore, nadle`nosti i fi - na nsiranje ovih organa manjin - naj sigurniji na~in za o~uvanje i institucija. U ovoj oblasti smo ske samouprave, kako bi oni unapre|enje nacionalnog iden- jo{ uvijek svjedoci otvorene di - ko na~no postali kompetentni titeta sand`a~kih Bo{njaka u skriminacije od strane dr`ave par tneri dr`avi. Potrebno je na Srbiji. Mi bilje`imo pozitivno is - ka da je u pitanju za{tita srp - ade kvatan na~in regulisati pra - kustvo za eksperimentalnim mo - ske i bo{nja~ke nepokretne ku - va poslanika izabranih sa ma n- delom implementacije nastav - l turne ba{tine u Sand`aku. jinskih lista Zakonom o narod- nog predmeta - Bosanski jezik Moram konstatovati da bo- noj skup{tini i Poslovnikom o sa elementima nacionalne kul- {nja~ki nacionalni identitet, radu parlamenta, kako bi oni ture od prvog do ~etvrtog razre- upr kos po~etnim veoma va`- mogli da djelotvorno i efikasno da osnovne {kole u nekoliko nim i historijskim pomacima, zastupaju interese manjina ko - op {tina u Sand`aku, ali to je jo{ uvijek nije postao neupitan je su ih birale. Dalje je nu`no ap solutno nedovoljno i neadek- i mi smo tek na po~etku proce- usa glasiti ~itav set zakona sa vatno. sa integracije sand`a~kih Bo{ - ustavnim rje{enjima iz ove ob - Potrebno je obezbijediti for - njaka u Republici Srbiji. la sti, kao i sa evropskim stan- miranje redakcije na bosans - dardima. kom jeziku na Javnom servisu i Razgovarao: [to se ti~e prava Bo{njaka, redakcija u lokalnim i regiona - Muhedin Fijuljanin

April - jun 2007. 7 Bo{nja~ka rije~ 6 AKTUELNO BNV obilje`ilo 11. jul - Dan sje}anja DA SE NE ZABORAVI

Ovaj datum je sje}anje na nevine bo{nja~ke `rtve ubijene na ku}nom pragu u Star ~e vi }i - ma kod Ribari}a u Op{tini Tutin, 11. jula. 1922. godine. Ovo je Dan sje}anja na sto- tine Bo{njaka ubijenih, 10. no - vembra 1924. godine, u [a ho - vi }ima, u op{tini Bijelo Polje. Ovo je na{e sje}anje za sto- tine strijeljanih sand`a~kih Bo {- njaka na Had`etu u Novom Pa z - aru, od 1944. do 1946. go dine od strane komunisti~kih vlasti. Ovaj datum je i sje}anje na sve bo{nja~ke `rtve bestijalnih ubijanja i terora tajne i javne po - Zarobljenik logora Omarska (foto: Latif Hadrovi}) licije, zloglasnog mi ni st ra, Alek - sandra Rankovi}a, {e z desetih U okviru obilje`avanja 11. ju - Fi j u lj a nin je tom prilikom, iz - godina pro{loga vijeka. la Dana sje}anja, u prostorijama me|u ostal og, rek a o da sli~ne Jedanaesti juli je prilika da Glavnog ureda Bo{nja ~k og na ci - datume obi lje` av a ju svi oni na r- se sjetimo nevinih `rtava re`i - onalnog vije}a, u utorak 10. ju - odi koji su u svoj oj historiji do - ma Slo bodana Milo{evi}a, ~ije la, sa po~etkom od 19 ~asova, `ivjeli bol i patnju i da upravo ti meza re ni danas ne znamo, `r - otvor e na je izlo`ba foto grafija iz datumi oba vezuju na sje}anje. tava ot mice u Sjeverinu 22. ok - Sre b renice, Sjeverina, Bu ko vice, Bo{nja~ko nacionalno vije }e tobra 1992. godine, `rtava plje - [t rp ca i logora Om arska, Manja - je ustanovilo 11. juli kao Dan valjske Bukovice, 16. februara ~a i Trnopolje. Fotografije koje sje }anja na sve bo{nja~ke ci vi - 1993. godine, `rtava otmice u su bi le izlo `e ne u galeriji Vije}a, lne `rtve od 1912. godine pa [trpcima u op{tini Priboj, 27. a po selekciji akad. slikara D`e - do ge nocida u Srebrenici, ko ji februara 1993. godine. ngisa Red`epagi}a, {efa Reso - je po ~injen 11. jula 1995. go di - I kona~no 11. jul je dan ka da ra za kulturu BNV, djelo su au to- ne {to je potvr|eno i presudom se sje}amo najmanje 8.000 ne- ra: Latifa Hadro vi}a, D` e m a ila Me |unarodnog suda pra vde u vi no stradalih Bo{ nj a ka u Sre b - Halilagi}a i Jakupa Dur gu ta. Hagu. renici, 11. jula 1995. godine. Izlo`bu fotografija, koje na ve - Ovaj datum posve}en je `rt- Molimo Uzvi{enog Boga da oma potresan na~in govore o va ma koje su stradale 1912. i svim bo{nja~kim {ehidima po - stradanju Bo{njaka, u ime Vi j e- 1913. godine u pokr{tavanju i dari lijepi d`ennet, a nas `ive }a, otvorio je ~lan Izvr{nog od b- ge no cidu nad Bo{njacima u uputi na pravi put! ora BNV Muhedin Fijulja nin. Pla vu i Gusinju. N. Li~ina

Ku’}a Hasana Mujevi}a u Sjeverinu, spaljena 1993. godine Detalj sa d`enaze u memorijalnom centru Poto~ari - Srebrenica (foto: D`email Halilagi}) (foto: Latif Hadrovi})

8 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ AKTUELNO Tu`ba porodica otetih Bo{njaka iz Sjeverina protiv dr`ave za naknadu {tete i tu`ba zbog kr{enja ljudskih prava tokom 90-tih ISPIT ZA SRBIJANSKO

PRAVOSU\E Medin Halilovi} U okviru programa podr{ke dina zatvora Milana Luki}a i Oli - op{te je poznata ~injenica da je `rtva ma te{kih kr{enja ljudskih vera Krsmanovi}a u odsustvu, ~itav oficirski kadar primao pl a - pra va u ostvarivanju prava na Dra gutina Dra gi}evi}a na 20 go - te i penzije iz bud`eta tad a{nje re p a racije, Fond za humanitarno dina i \or|a [e vi}a na 15 godi- SR J. pravo je, 26. ju na 2007. go di - na. Presudom Ok ru`nog suda u Pravna i moralna od go vor nost ne, podnio tu`bu za na kn adu Beogradu, koja je po tvr|ena od dr`avniih institucija pro isti~e i iz {tete protiv Republike Sr bi je, u strane Vrhovnog suda Sr b ije, tzv. ne~injenja jer ni su predu ze - ime 25 ~lanova porodica 16 `r - osu|eni su ozna~eni ka o pri p a - le ni jednu mjeru ka ko bi osigu- ta va iz Sjeverina koje su, 22. d nici paravojne formacije “Os ve - rale bezbjednost gra |ana bo{ - oktobra 1992. godine, pri pad - tnici”. Me|utim, brojni materi ja - nja ~ke nacio na lnosti koji su zbog nici Vojs ke Republike Srpske lni do kazi i iskazi svjedoka ned- svoje nac i on al ne pripadnosti bili oteli u Mi o~u (BiH), a zatim lik- vosmisleno ukazuju da su ova ugro` eni pri sv a kom prelasku vidirali. lica djelova la u okvi ru Vi{e grad - na teritoriju dr`ave u kojoj traju Bo{njaci, Mehmed [ebo, Za - ske brigade Voj ske Republike ne prijateljstva me|u etni~kim fer Had`i}, Medo Had`i}, Med - Srpske. Primjera radi, na su |e - gru pama. redin Ho d` i}, Ramiz Beg ovi}, nju su pokazane po tvr de o zadu - Dokazi koji govore u prilog De rvi{ Softi}, Mit hat Sof ti}, Mu- `enju naoru `a nja koje je ko ma - ov oj ~injenici su brojni. Samo jo Alihod`i}, Alija Ma nd al, Sead nda Vi{eg radske brigade iz dala ako po gle damo brojne dokaze Pecikoza, Mustafa Bajr a movi}, Milanu Luki}u. koji su pred Ha{kim tribunalom Hajrudin Sajtar e vi}, Es ad D`i hi}, Kako je saop{tio Fond za hu - izvedeni protiv Slobodana Milo - Ramahudin ]at o vi}, Idriz Gib o - mani tarno pravo, porodice ote - {evi}a, zatim brojni svjedoci ko - vi} i Melvida Kold`i} su dr`avl- tih Bo{ nja ka smatraju da dr`a v- ji o tome govore. Treba, tak o|e, ja ni SRJ koji su `ivjeli u selu Sje - n e institucije, prije svega Mini - re}i da je dr`ava Srbija u to vri - verin u op {tini Priboj. Kriti~nog starstvo odbra ne i Minis tarstvo jeme imala svoju ustavnu i za k - dana, 22. oktobra 19992. godi - un u tra{njih poslova Srb ije, sno - o nsku obavezu da pru`i za{ titu ne, neki su kr e nuli na po sao, ov i m ljudima koji su i{li na a |aci u {k o lu u Pri boj, za teritoriju Srbije, pogotovo njih uob i ~a je nim i jedinim mo- ima ju}i u vidu da im je iz - gu}im putem Rudo — Priboj, dala neku dozvolu za kreta - red o vnom auto b u skom lini- nje, koja, kako se kasnije jom. Ovaj reg ionalni put jed- ispostavilo nije imala nika - nim svojim dijel om, u selu kav utjecaj na njihovu sud- Mio~e, prolazi preko teritori- binu. Sigurno je da je dr` a - je Bosne i Hercegovine. U Mi- va trebala da pru`i za{ titu o ~u, grupa vojnika Vojske Re- tim ljudima jer su postojale p u blike Sr pske, na ~elu sa indicije i slu~ajevi maltreti- Milanom Lu ki }em iz Vi{egra- ranja u pogra ni ~nom dijelu da, zaustavila je autobus kojim se veliku odgovorn ost za zlo~in sa BiH. Prije toga desila su se i su putovali Bo{njaci iz Sje ve ri- nad njihovim najb li`im. Ovi dr`a - dva ubistva tako da je bilo mno - na. Nakon legitimisanja, iz au to- vni organi su, od po~ etka oru `a - go indicija na koje je dr`ava tre- bu sa su izveli samo Bo{njake, nog sukoba u BiH, snabdjevali balo da odgovori i pru`i za{titu njih 16. Potom su ih kamionom oru`jem i fina n sirali Vojsku Re - svo jim gra|anima, izjavila je za pre vezli u Vi{egrad u hotel “Vi - p u blike Srp ske. Svjedoci, Dobri - “Bo{ nja~ku rije~” koordinator lina Vl as”, gdje su ih prvo bru ta - la Gaji} Gli {i}, B — 24 i B — 179 Fon da za humanitarno pravo Sa - lno zlos tavljali, a nakon toga od- na su | enju Slo bo danu Milo{evi - n dra Orlovi}. veli na obalu rij eke Dri ne, gdje }u pre d Ha {ki m tribunalom de- Glavni osumnji~eni za otmi cu su ih sve strijeljali. Ti je la ubije - taljno su govori li o obimu i na ~i - Milan Luki} nakon {to ga je Ha - nih ni do danas nisu pro n a |e - nu na koji je tad a{nja SRJ finan- {ki tribunal optu`io uhap{en je na. Za ovaj zlo~in, Okru`ni sud sijski i vojno pomagala Vojsku u Argentini i njegovo su|enje se u B e ogradu osu dio je na 20 go - Rep ublike Srpske. Por ed toga, o~e ku je. April - jun 2007. 9 Bo{nja~ka rije~ 6 Fond za humanitarno pravo licajac po na dimku “Penda” is p i - Tokom oru`anog sukoba u je, u okviru programa podr{ke tiv a o je Sa bita ponovo o nao ru- BiH, pripadnici MUP-a Srbije su `rtvama kr{enja ljudskih prava `a nju. Po {to je Sa bit ponovo ne - na teritoriji Sand`aka sta lno pre - u pro{losti, podnio Prv om op{- girao da ima bilo ka kvo oru`je, tresali ku }e Bo{nj a ka u potrazi tinskom sudu u Beo gradu dvije od veli su ga u }e liju gdje je pro - za naoru `a njem. Bez obzira {to tu`be za naknadu {tete protiv veo ne koliko sati a za tim ga pu - u ve} ini slu~ a je va nije prona{la dr`ave Srbije: u im e Sa bita Bi bi - stili na slobodu. oru`je, po li cija su Bo{njake li{a - }a iz Sjenice, zbog tor ture koju Malteriranje Sabita Bibi}a po - vala slobode i u po li cijskim sta- su nad njim u dec embru 1993. minje se u izvje{tajima San d`a - ni cama ih batinala u ci lju iznu |i - godine izvr{ili po l i cajci OUP-a Sje- ~kog odbora o za{titi ljudskih vanja priznanja da posjeduju nica, kao i u ime Fehrata Sulji - prava na osnovu kojih je Fon d naoru`anje ili da u~estvuju u }a, Bo{njaka ko jeg su maltreti- za humanitarno pravo i po k re- “ak tivnostima protiv dr`ave”. rali policajci OU P-a Tutin u feb- nuo ove postupke. O ovom slu - Iako su ovi slu~a je vi prijavljeni ruaru 1996. godine. ~aju pisale su i San d`a~ke no - nad lje `n im organima, u ve}ini vine. Sabit je istinu javno pre ze - slu~ajeva nik a da nije sprovede- Po~etkom decembra 1993. ntovao i u serijalu “Svje do ~e nj a na ozbiljna istraga, niti disciplin- go dine, nekoliko NN policajaca iz Sand`aka” na Re g ionalnoj te - ski postupak. Na pro tiv, ve}ina iz OUP-a Sjenica do{lo je u po - leviziji, obja{ njavaju}i {ta mu se policajaca koji su, pre ma po da - rodi~nu ku}u Sabita Bibi}a u se - sve de{avalo u prostorijama OUP- cima FHP u~estvo vali u ba tinja - lu Ugao i tra`ili od njega da im aSje nica i prostorijama mjesne nju sand`a~kih Bo{njaka i da n as preda pu{ku i “{korpion”. Ia ko ka n celarije Karajuki}a Bunari. rade u MUP-u Srbije. im je odgovorio da ne posjeduje “Ka`e - ovo je vlada naredila. nikakvo naoru`anje, oni su mu Dragan (glavni policajac u Ka ra- “Poku{avamo da pomogn e - naredili da krene sa nji ma i slu - juki}a Bunarima) me ovako, (po - mo `rtvama torture i diskrimina- `benim automobilom su ga od - kazuje) dohvati za kosu, sta vio cije iz pro {losti da ostvare svoje veli u mjesnu zajednicu Kar a ju - mi je glavi} od pi{tolja pod grlo. pra vo na obe {te}enje, odnosno ki}a Bunari. U toku vo` nje, poli- Ka`e, jesul’ ti Ugljani i Doli}ani na reparaciju. Sudski postupci u cajci su ga nekoliko pu ta udarili pri~ali kako ja bijem. Reko’ ni kog ova kvim slu ~a jevima se toliko vrhom pendreka. Po do lasku u ni pit’o nijesam niti }u pitat’. Ti ote`u, odla`u i iz na la ze razni iz - mjesnu zajednicu su ga smje s- zna{ koga si bi o i kako bije{. go vori da bi se postu pci odugov- tili u jednu prostoriju u koju su Rekoh, ud ri! Tvoja dr `ava tvoj za- la~ili kako bi na kraju po stupak posle pola sata u{li policajci kon, za palo te. Kad sa m mu to zastario. Naju p e ~atljiviji pri mjer Milorad Jovanovi} i Mil inko Veli - rek’o sko~io je i ud a rio me je. za to je slu~aj Mu nira [aboti}a ~kovi}. Oni su mu po stavljali pi - Rekoh, malo su me ovi bi li ne g o gdje je pro{lo vi {e od de set go- tanja u vezi sa oru`jem koje on jo{ ti. Ubij me juna~ki! Ne moj ta- dina i sudski po stupak je za sta- navodno posjeduje, a vrlo brzo k o da me mu~i{ nego me jun a - rio”, isti~e ko ord inator i pravnik su po~eli da ga ubje|uju da uko- ~ki ubij”, gov ori Bibi} pokazuju }i iz FHP Sa n dra Orlovi}. liko ne posjeduje oru`je, treba fotogr afije sa masnicama po da ga kupi i da im ga donese. tijelu. Fond za humanitarno pravo Nakon izvjesnog vremena, u pro - jo{ jednom poziva dr`avne or ga - storiju je u{ao inspektor OUP-a Kako se navodi u saop {tenju ne Sr bi je da u skladu sa na~e - Sjen ica Mile Nedi} koji je rekao Fo n da, u martu 1996. godine u lima vlada vi ne prava, `rtvama po li ca jcima da “znaju {ta treba ku }u Fehrata Sulji}a u se lu Do - kr{enja ljuds kih prava koje su da rade”. Ka da je izi{ao iz ka n - lovo, do {li su policajci Sulejman izvr{ili pripadnici srp ske vojske i ce larije, policajci su po~eli da Hod`i} i Zvo nko Mil unovi} i nare - policije pru`e adekvatno obe{ te- ud araju Sabita pesnicama i pe - dili mu da kr ene sa njima na in - }enje. n drecima po glavi, tijelu, ruk a - formativni razgovor. Po dolasku ma i tabanima. Sabit je od si li - u policijsku stanicu u Tutinu, Fe - Prema podacima Sand` a~ - ne ud a raca izgubio svijest. Do - hrata su uveli u jed nu kancelari- kog od bora oko sedamnaest hi - {ao je svijesti kada su ga po lili ju gdje se nalazio policajac Sla - ljada lju di u san d`a~kim op{ti n- vodom ali su odmah nast a vili vi{a Kikovi} koji je odmah po - a ma, prete`no Bo{nj a ka, dev e d - da ga tuku pesnicama i pa li ca - ~eo da ga udara pesnicama u esetih godina, zbog nav odnog ma po tijelu. Prijetili su mu pi{ - gru di i le|a. Kada je Fehrat Su - posjedovanja or u `ja po zivano je to ljem da }e ga ubiti. Poslije ne - lji} pao na pod, policajci Ho d`i} u policijske stanice i pro{lo je kog vre mena pu stili su ga da i Milu no vi} su nastavili da ga kroz policijsku torturu. Sand`a - ide. Slje de }eg dana, Sa bit Bibi} udaraju |o nom po le|ima. Na - ~ki odbor je u ime `rt ava po k - je doga|aj pri javio se kre taru op - k on batinanja ve zali su ga lisi- retao sudske postupke, neki od {tine Vu~eti Vu~e ti}u i na ~elniku cama za radijator u kancelariji, njih i da lje traju, a nakon vi {e od OUP-a Sjenica Ni koli Lukovi}u, da bi ga poslije izvje sn og vre- je dne decenije nije poznato da ali mu je na kon ne k oliko dana mena pustili. Od posljedica to r - je jedan pripadnik MUP-a zbog stigao poziv na informativni raz- ture kod Fehrata Sulji}a je kon- zlostave u slu`bi, pozivanja na govor, na ko ji se Bibi} ur e dno statovano trajno o{te}enje informativne razg o vore i kr{enja od a zvao. Prili kom saslu {a nja , po - ki~me i pomjeren mu je bubreg. zakona pravosna`no osu|en.

10 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ DOGA\AJI Povezivanje i me|ubo{nja~ka saradnja Visoka delegacija Bo{njaka Hrvatske u posjeti BNV Nastavak saradnje i u~vr{}enje bo{nja~kih veza Na poziv Bo{nja~kog nacio - na l nog vije}a, predstavnici bo - { n ja~kih asocijacija iz Hrva ts - ke, Grada Siska i Sisa~ko-Mos - l av a ~ke `upanije, boravili su u zva ni ~noj posjeti Bo{nja~kom naci o nalnom vije}u i u okviru toga prisustvovali sve~anom obilje `a vanju naj ve}eg nacio na - lnog blag dana san d`a~kih Bo - {njaka , Dana bo{nja~ke nacio - na lne za stave. U delegaciji Bo{njaka iz Hr - va tske su bili: Zlata Mujki} - predsjednica @up a nijskog vije - }a i predsjednica Koordinacije vi je }a i predstavnika na nivou Repu blike Hrva tske, Alija Avdi} Zlata Mujki} - predsjednica @up a nijskog vije}a i predsjednica Koordinacije vi je - - pred sjednik Gra d skog vije }a , }a i predstavnika na nivou Repu blike Hrva tske, uru~uje poklone ~elnicima Vije}a Hajru din Kula{i} - Preds tav nik bo{ nja ~ke na cionalne ma njine i predsjedni ku Izvr{nog odbora Tom pril i ko m, a o ~e mu je na{ za grad Petrinju i Samir Ibra hi - Vije}a, Esadu D`ud`evi}u. ~asop is u jednom od pro{lih magi} - ~lan Odbora Bo{ nja ~ke Ova po sjeta Bo{njaka Hrvat- brojeva pis ao, predstavnici Bo - nacio na lne zajednice Hrvatske ske je nastavak saradnje izme - {nj a ~kog naci on aln og vije}a su za Sisa ~ko-Mo slava~ku `upani- |u dva bo{nja~ka enti teta, ko- predstavili svoj na~in rada, or - ju. Sisa ~ ki pre d stavnici su tom ja je uspostavljena u Subotici a ganizaciju, dostignu}a, ali i pro - prili kom uru~ili poklone dr. Sul - po tom nastavljena u Sisku ka - bleme sa ko jima se suo~a vaju ejmanu Ug lja ninu, predsjedniku da je del e g acija iz Sand`aka u radu. Bo{nja ~kog nacionalnog vije}a po sjetila si sa ~ ke Bo {nja k e. Delegacija Bo{njaka Hrva t- ske je, pored sve~anog prije- ma, na{la vremena da razmi- jeni is kustva sa svojim prijate- ljima a teme su bile raznolike, od kul t u rnih do politi~kih. Isku stva sand`a~kih Bo{ nja - ka, po s e bno u oblasti {kolstva i jezi ka, upotpunila su mozaik bo{nja~kih predstavnika iz Hr - vatske. Ni ovaj put nije se mo - gla zaobi}i te ma o formiranju svebo{nja~kog foruma, pod - r`ana od strane svih prisutnih, a koja je do bila po dr{ku i sa naj vi{eg mjes ta - od zva ni~nika u Sa rajevu, ta~nije od bo{ - nja~kog ~lana predsjedni{tva Bo sne i He r ce go vi ne, gospodi- Gosti iz Hrvatske u razgovoru sa najvi{im predstavnicima Bo{njaka u Srbiji na Harisa Silajd`i}a.

April - jun 2007. 11 Bo{nja~ka rije~ 6 Prema rije~ima gostiju iz Hr- kona~no formulisati u nared- prijatelji iskazali. Kako njihov va tske, posjeta Sand`aku je bi - nom periodu. odnos prema nama simb ol izuje la veoma sadr`ajna i korisna a Samir Ibrahimagi}, ~lan Od - i odnos prema Bo{njacima u uspostavljeni su kontakti sa bora Bo{nja~ke nacionalne za - Hrvatskoj, u ime delegacije i mnogim uglednim osobama ko - jednice Hrvatske za Sisa~ko- svih Bo{njaka koje smo pred- ji bi trebali rezultirati nastav - Moslava~ku `upaniju je u svo- stavljali srda~no im za hva lju - kom saradnje. Kako su istakli joj izjavi naglasio: “Pri jem na{e jem. O~ekujemo nastavak sa - ~lanovi bo{nja~ke delegacije iz delegacije bio je vi{e nego pri - radnje u okvirima mani fe stacije Hrvatske, u vezi sa tim, ve} su ja teljski i te{ko je iskazati ri je - koja slijedi u Sis ku pod nazivom postignuti i neki konkret ni do - ~ima tu toplinu, odnos pa `nje i “Da ni kulture si sa~ kih Bo{ nja - govori koji }e se iskristalisati i po{tovanja koje su nam na {i ka” (DAKSBO 2007).

Nagrada BNV za ukupno kulturno stvaralala{tvo ”DUKAT” ZA BO[NJA^KI INSTITUT U znak priznanja za dopri- Zahvaljuju}i sa na ovom ve - knji zi su na ovoj promociji u ime nos koju Bo{nja~ki institut - Fo - li kom priznanju, Zulfikar pa {i} izdava~a govorili predsjednik n da ci ja Adil-bega Zulfikarpa - je istakao da mu je ovo najlje - Izvr{nog odbora BNV Esad D`u - {i}a u Sa rajevu pru`a o~uvanju p{a i najdra`a nagrada koju je d`evi} i knji`evnici Had`em Ha j- bo{ nja ~kog nacionalnog iden- ikada primio. d arevi}, Ljubica Gojgić i Sa fet titeta, raz voju i unapre|enju “Jako mi je drago {to sam Hadrovi} — Vrbi~ki. na uke, ku ltu re, tradicije, umjet- pri znanje dobio od bra}e San - U obrazlo`enju odluke o do - nosti i du ho v nog `ivota bo{ nja - d`a klija. Mi smo jedan narod djeli Dukata “Isa-bega Isha ko - ~kog naroda uo p{te, Bo{nja- koji `ivi u dvije zemlje i mislim vi }a” Bo{nja~kom institutu - ~ko na cio nalno vi je}e kao naj - da mi mo`e mo puno nau~iti od Fon daciji Adila-bega Zulfikar pa - vi{i pre d stavni~ki organ Bo{ - na{e bra}e Sand`aklija”, re - {i}a se, izme|u ostalog, ka`e: nja ka u Republici Srbiji, odlu - kom Izvr { nog odbora, od 20. aprila 2004. godine, dodijelio je ovoj presti`noj instituciji Du - kat Isa-bega Ishakovi}a, nacio - nalnu nagra du koja se dod- jeljuje nacionalnim institucija- ma u oblasti uku pnog kul- turnog stvarala {tva. Sve~ano uru~enje nagrade uprili~eno je, 21. maja ove go - dine, u prostorijama Bo{nja ~- kog instituta - Fondaciji Adil-be - ga Zulfikarpa{i}a u Sara je vu, a nagradu je od predsjednika Iz - vr{nog odbora Bo{nja~kog na - ci onalnog vije}a, G-dina Es ada D`ud`evi}a, primio li~no Adil-beg Zulfikarpa{i}. Uru~uju}i nagradu laureatu Predsjednik Izvr{nog odbora BNV, Esad D`ud`evi} uru~uje priznanje D`u d`evi} je tom prilikom re- zadu`inaru Bo{nja~kog instituta, Adil-begu Zulfikarpa{i}u kao da mu je zadovoljstvo {to kao je, iz me|u osta log, u svom ”Malo je institucija koje su je ba{ njemu pripala ~ast da u obra }a nju prisutnima Adil-beg historijski obilje`ile jedno vrije - ime Vije}a uru~i ovu veliku na - Zulfi karpa{i}. me i svojim radom ostavile ne - ci o nalnu nagradu gospodinu Zul- Nakon dodjele Dukata “Isa izbrisiv trag u jednom narodu. fikarpa{i}u, istakav{i da su be ga Ishakovi}a”, u prostorija- Posebno je takvih institucija san d`a~ki Bo{njaci nalazili in - ma Bo{nja~kog instituta u Sa - malo u bo{nja~kom narodu, spi raciju u svojoj borbi za o~u - rajevu, promovisana je knjiga na rodu koji je, velikim dijelom vanje identiteta i ostvarivanju “Al katmeri u ba{~i sudbine”, up ravo i zbog nedostatka i ne - svojih nacionalnih prava, upra- au tora Rasima ]elahmetovi}a, postojanja tih i takvih instituci- vo u djelu Adila Zulfikarpa{i}a. pjesnika i pisca iz Priboja. O ja, u pro{losti ~esto bio `rtva

12 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ naj raznovrsnijih nacional-{ovin- ime na i svog identiteta. du ukorijenjenog dobro~instva, ističkih ideologija, izlo`en kon- Bo{nja~ki institut u Sara je - vakufske tradicije i zadu`binst- tinuiranom negiranju, nipoda - vu, ustanovljen i izgra|en na va, jedna je od najzna~ajnijih {tavanju i osporavanju i svog teme ljima u bo{nja~kom naro- bo{nja~kih nacionalnih institu- cija u oblasti nauke, kulture, umjetnosti i bibliotekarstva. Spoj tradicionalnog i moder - nog, jedinstven sklad Istoka i Za pada, bogatstvo neprocjenji ve vrijednosti talo`eno u knji {kom, umjetni~kom i arhivskom fondu od najstarijih vremena do danas, Bo{nja~ki institut ~i ne jednom od najve}ih i najzna ~ajnijih rizni- ca znanja u bo{nja ~kom nacional- nom korpusu uop {te. Temeljni zadaci Bo{nja~kog instituta su promoviranje kul- turne ba{tine, povijesne istine i kulture Bo{njaka, kao i drugih naroda sa kojima Bo{njaci stolje}ima `ive zajedno.” Sa dodjele nagrade Du kata Isa-bega Is hakovi}a u Bo{nja~kom institutu MF

Promocije knjige Rasim ]elahmetovi}a Miris “Alkatmera” i u Sarajevu Nedavni izlazak iz {tampe knjizi i sveukupnom knji `ev nom dan od primarnih simbola pre- zbirke odabranih pjesama Ra - stvarala{tvu Rasima ]elahme- obra`aja i energije. sima ]elahmetovi}a, "Alkat me- tovi}a, naslovljen "Dublje od Okarakteriv{i Rasima ]ela - ri u ba{~i sudbine", predstav - ogledala", uradio je Faruk Di z - hmetovi}a kao hipersenzibilnu lja krunu ~etrdesetogodi{njeg darevi}. du{u i dobrog ~ovjeka, Almir rada i stvarala{tva ovog auto- Govore}i o poeziji Rasima Zalihi}, isti~e da "~im se za - ra. Izdava~ ove knjige je Cen - ]elahmetovi}a, knji`evnica Lju - ~eprka po spolja{njem omo - tar za bo{nja~ke studije, a knji - bica Ostoji} isti~e, izme|u osta- ta~u njegove poezije na vidjelo ga je, nakon Sarajeva i Plava, log, da je simbol zmije, koju izlazi obilje intimnih ~injenica polovinom mjeseca juna teku - autor u vi{e navrata koristi u koje djeluku poput tu`nog fil - }e go dine, predstavljena ljubi - svojim pjesmama, u stvari, je- ma". teljima pisane rije~i i u Novom Pazaru, u Glavnom uredu Bo - {nja~kog nacionalnog vije}a. O knjizi "Alkatmeri u ba{~i sudbine" i o dugogodi{njem knji `evnom stvarala{tvu njenog autora govorili su histori~ar umjetnosti i knji`evnik Faruk Di zdarevi}, knji`evnik i knji `e v- ni kriti~ar Had`em Hajdarevi} iz Sarajeva i knji`evnik Safet Hadrovi} Vrbi~ki iz Ro`aja. Na promociji u Sarajevu, o knjizi su, osim pomenutih, govorili i knji`evnici Ljubica Ostoji} i Al - mir Zalihi}. Izbor iz bogatog knji`evnog opusa Rasima ]elahmetovi}a, predgovor i sadr`ajan esej o Sa promocije u Sarajevu

April - jun 2007. 13 Bo{nja~ka rije~ 6 AKTUELNO Bo{nja~ko nacionalno vije}e osnovalo ”Bo{nja~ku televiziju” Za informisanje na bosanskom “Bo {nja~ki ra - pisma, obrazovanja, kulture i d io” }e svoj informisanja na bosanskom pr o g ram emi- jeziku. to vati na bo - ^lanom 17. Zakona o za{titi sa nskom jezi - pra va i sloboda nacionalnih ma - ku, uva `a va ju - njina predvi|eno je da manjine }i sve eti~ke i imaju pravo na potpuno i ne p ri - profes io nalne strasno obavje{tavanje na svom Logo budu}e “Bo{nja~ke televizije” programske jeziku, koje pod ra zumjeva i stan dar de. pravo na izra`avanje, pri manje, Nakon zavr{enog konkursa Pravo na sl - slanje i razmjenu in fo rmacija i za dodjelu regionalnih frekven- o bodu izra`avanja na mater n- ideja putem {tampe i drugih cija kojeg je sprovela Republi~ - jem jeziku predst a vlja jedan od sredstava informisanja. Pored ka radi o difuzna agencija, ras - temelja me|un a rodne za {tite toga {to manjine samostalno p i san je novi javni konkurs za ljudskih i manj inskih prava. mogu da osnivaju svoje medi- izda va nje dozvola za emitova - Ovo pravo je sa dr`ano u Uni - je, Zakon predvi|a i ob avezu nje televizijskog i radio progra- verzalnoj dekla raciji o ljudskim dr`ave da u programima radija, ma za lokalna podru~ja. pravima, Me|u n arodnom ugo v- televizije i javnog servisa obe - Tim povodom, Izvr{ni odbor oru o gra|a nskim ljudskim pra- zbjedi informativ ne, kulturne i Bo{nja~kog nacionalnog vije}a vima, Evropskoj konvenciji za obrazovne sad r`aje na jeziku je donio odluku o osnivanju no - za{titu ljudskih prava i os - nacionalnih ma njina. ve ustanovu ~iji bi djelokrug ra - novnih sloboda, Evropskoj po - Koriste}i svoja ovla{}enja da bio bavljenje radiodifuznom velji o regionalnim i manjins kim koja ima na polju informisanja djelatno{}u, odnosno emitova - jezicima te ostalim me|unaro- na bosanskom jeziku, Bo{n ja - nje radio i televizijskog progra- dnim dokumentima koji za cilj ~ko nacionalno vije}e je i do ni - ma. Na Izvr{nom odboru je do - imaju unapre |e nje ljudskih i jelo odluku da osnuje “Bo{ nja - ni jeta jednoglasna odluka da manjinskih prava. ~ku televiziju” i da na taj na~in budu}a televizija nosi naziv Dr`ave ~lanice OEBS-a, ~iji nesmetano afirmi{e, ra zvija i “Bo{nja~ka televizija” i da se je i Srbija ~lan, su se obaveza- unapre|uje jezik i kult u ru Bo - ista javi na ve} raspisani kon - le štititi i stvarati uslove za un- {njaka. kurs za dodje lu lokalnih frekv e - a pre|enje jezi~kog i drugih vi - ncija. Admini stracija Bo{nja - do va identiteta pripadnika na - ~kog nacio na l nog vije}a je za ci onalnih manjina na svojoj te - potrebe budu}e “Bo{nja~ke ritoriji (Dokument iz Kopen ha - televizije” prikupila potrebnu ge na, stav 33). Okvirna konve - dok u mentaciju, i kao os niva~, ncija u biti propisuje istu oba - je uredno predala pred stavni - vezu u ~lanu 5 (1). U ~lanu 9 cima Republi~ke radio difuzne (4) Okvirne konvencije tako |e age ncije u predvi|enom roku. se zahtjeva da dr`ave ~lanice Ukoliko dobije frekvenciju, usvoje "odgovaraju}e mje re “Bo {nja~ka televizija” }e prog - kako bi olak{ale pristup pri- ram po~eti da emituje od sep- padnicima nacionalnih manjina tembra mjeseca ove godine sredstvima javnog informiran- preko 9-og kanala u zoni pokri- ja, a s ciljem unapre|enja tole - vanja L-35, podru~je Novog Pa - rancije i omogu}avanja kultu r- zara. nog pluralizma". Kada je u pitanju radijska Na osnovu Zakona o za{titi djelatnost, na isti konkurs, za prava i sloboda nacionalnih ma- dodjelu lokalnih frekvencija za njina, Bo{nja~ko nacionalno vi - podru~je op{tine Tutin, L-38, je}e je tijelo manjinske samo - konkurisao je budu}i “Bo{nja - uprave, koje je najviše zastup- ~ki radio” ~iji je osniva~ Ce n tar ničko tijelo Bo{njaka, koji `ive za bo{ nj a ~k e studije iz Tuti n a . na teritoriji Srbije u podru~jima I “Bo{nja ~ka televizija” i slu`bene upotrebe jezika i

14 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ AKTUELNO Potpisan ugovor o saradnji izme|u “Bo{nja~ke rije~i” i Tanjuga Za kvalitetnije informisanje i evropske standarde

Na poziv rukovodstva Nacio - posjetili su agenciju Tanjug i Nacionalna novinska agenci- nalne novinske agencije Tanjug, tom prilikom potpisali ugovor o ja na ovaj na~in `eli da poka`e predstavnici redakcije ~asopi - saradnji sa nacionalnom novin- spremnost i odlu~nost dr`ave sa “Bo{nja~ka rije~”, predvo |e- skom agencijom Tanjug. da i na informativnom planu ni glavnim i odgovornim uredni - Pored potpisivanja ugovora na stavi ka svom cilju — ulasku kom Muhedinom Fijuljaninom, sa glavnim i odgovornim ured- u Evropsku uniju, po{tuju}i i nikom na{eg ~asopisa, novins- nje guju}i jednu od temeljnih vri- ka agencija Tanjug je sli~an jednosti- manjinska prava. ugovor potpisala sa jo{ neko- Naredni korak, koji je nai {ao liko medija nacionalnih manji- na odobravanje svih aktera ovog na koji `ive u Republici Srbiji. procesa, je formiranje asocija - Potpisivanjem ugovora sa cije medija nacionalnih manji- medijima manjinskih naroda, na, koja bi bila prva ove vrste u Nacionalna novinska agencija Evropi. U cilju ostvarenja tog Tanjug `eli da pomogne ovim cilja od predsjednika Vlade Re - medijima kako bi {to kvalitetni- publike Srbije, gospodina Voji s- jim i pouzdanijim vijestima na la va Ko{tunice i predsjednika pravovremen i objektivana na - Srbije gospodina Borisa Tadi }a ~in informisali svoje ~itala{tvo. je zatra`eno da se u skorije vri- Na{em mediju je ovim ugo v- jeme odr`i njihov zajedni~ki sa - o rom omogu}en besplatan pri - stanak sa predstavnicima naci - stup Tanjug-ovim servisima, onalne novinske agencije Tanjug kao i besplatno kori{}enje us - i predstavnika jedanaest ma n- lu ga Tanjugovog Me|unarod - jinskih medija koji su u{li u Sjedi{te Tanjuga u Beogradu nog press centra u Beogradu. ovaj projekat.

O TANJUGU Tanjug (Telegrafska agencija nove Jugoslavije), je osnovan 5. novembra 1943. godine. Os - novni zadatak mu je bio da ja - vnost u okupiranoj Jugoslaviji i saveznike u Drugom svjetskom ratu istinito informi{e o antifa{i - sti~koj borbi na Balkanu. Tanjug je sve vrijeme postojanja bio svojevrsna {kola u kojoj su se afir- misale generacije novinara i urednika, fotoreportera, prevodilaca, in`enjera i tehni~ara, od kojih su mnogi karijeru nastavili kao uspje{ne diplomate, publicisti, politi~ari. Agencija je prolazila kroz razli~ite faze, a u “zlatnim vremenima” imala je u jednom trenutku ~ak 48 dopisnika {irom svijeta i svrstavana je u 10 najja~ih svjetskih agencija, a u pulu agencija nesvr - stanih zemalja je imala vode}e mjesto. Od osnivanja Tanjuga, dogodile su se mnoge politi~ke promjene i kod nas i u svijetu. Zbilo se mnogo krupnih doga|aja - ratova, prirodnih katastrofa, politi~kih ubistava, promjena re`ima, sport- skih dostignu}a, o ~emu su izvje{tavale sve svjetske agencije. Tanjug je bio me|u njima, a najma - nje 30 puta br`e od svih izvjestio je o doga|ajima koji su zanimali ljude {irom globusa. Tanjug je ~lan EANA (Evropski savez novinskih agencija), AMAN (Savez mediteranskih novinskih agencija) i ABNA (Savez Balkanskih novinskih agencija). Na teritoriji Srbije i Crne Gore Tanjug ima oko 60 stalnih i honorarnih dopisnika. Servise Tanjuga preuzima vi{e stotina pretplatnika - vode}e svjetske agencije, veliki broj doma - }ih i stranih medija, inostrani dopisnici u Beogradu, preduze}a i kompanije, ambasade, vladine i nevladine institucije.

April - jun 2007. 15 Bo{nja~ka rije~ 6 AKTUELNO Prijepolje: Odborni~ke “igre” sa jezikom Jezik “PREKO CRTE” Stavu odbornika SDA da je jezik Bo{njaka bosanski, na jednom od posljednjih zasjedanja Sku - p {tine op{tine priklonili se i odbornici SDP, ali je skup{tinska ve}ina i dalje isklju~iva: u Statut op{tine bosanski jezik mo`e samo "preko crte", kao "bo{nja~ko-bosanski", jer je to, kako isti - ~u, standard srpskog jezika!?

Prijepolje je, uz Priboj, jedi- demokratske partije, ali se sva skog jezika i latini~nog pisma", na sand`a~ka op{tina u kojoj pri~a zavr{ava - prebrajanjem ka`e Aziz Had`ifejzovi}, preds - se, uprkos ispunjenju zakons - glasova koje, po pitanju uvo - jednik ove odborni~ke grupe u kih uslova, u slu`benu upotre- |enja bosanskoj jezika i latini - Skup{tini op{tine Prijepolje. bu jo{ uvijek ne uvode bosans- ~nog pisma u slu`benu upotre- "Eskpresno smo dobili od - ki jezik i latini~no pismo. I dok bu, predstavlja prebrajanje po govor od tada{nje SPS vlasti u se u Priboju stvari pomjeraju nacionalnoj pripadnosti lokal - Prijepolju da }e sa~ekati rezu l- ka kona~nom uspostavljanju nih odbornika. Jer, uz 25 od - tate popisa stanovni{tva jer ne spornog prava Bo{njaka, bornika bo{nja~kih stranaka, nisu "sigurni" da li se ispunja- odbornici u Skup{tini op{tine one mogu ra~unati najvi{e na va Zakonom propisani mini- Prijepolje nastavljaju sa "je zi - tri glasa Liberalno-demokrat s- mum od 15 odsto pripadnika ~kom klackalicom" koja je, i ke partije ^edomira Jovanovi - bo {nja~ke nacionalne manjine. dalje, vrlo nagla{eno na strani }a (vrijedno pa`nje je da svoj Po{to je popis stanovni{tva sli- na kojoj su opstrukcija Zakona glas "za" daje i jedan Srbin na jedio za nekoliko mjeseci, sa - i prolongiranje ~ina koji u prak- odborni~koj listi LDP), {to je u ~e kali smo zvani~ne rezultate, si donosi zna~ajne promjene. odnosu na 61 odbornika u koji su pokazali da je Bo{njaka 31,8 odsto, a da se jo{ oko 14 odsto gra|ana izjasnilo kao Muslimani. Me|utim, tada su po~ele nove igre sa na{im us - tavnim i zakonskim pravom na jezik i pismo", isti~e Had`ifej- zovi}. U "prijevodu na bosanski" to zna~i da je scenario ospora- vanja prava Bo{njaka na slu ` - be nost jezika i pisma podra zu- mijevao uporno odlaganje im - plementacije zakonskih rje {e- nja. Odborni~ka ve}ina ne{to ka - snije {alje inicijativu Odborni ~- ke grupe Liste za Sand`ak Mi - nistarstvu lokalne samoupra - Prijepolje "~eka" bosanski ve. "Po dobijanju stava Minis - tarstva Va{ predlog }e biti raz- Duga je i, u najmanju ruku, Sku p{tini nedovoljno za kona ~- matran od strane nadle`nih te - vrlo tu`na pri~a o "slamanju no usvajanje izmjena Statuta la i organa op{tine", stajalo je po liti~kog oko bosanskog jezi- op{tine Prijepolje. u dopisu koji je trebao da do u ka" u ovoj op{tini. Prote`e se "Odmah po usvajanju Za - nedogled odlo`i odlu~ivanje po jo{ od 2002. godine kada je kona o za{titi prava i sloboda pomenutoj inicijativi. po~ela borba Odborni~kog (sve nacionalnih manjina, Odborni - "Zaista je tako i bilo. So - ove godine i opozicionog) klu - ~ka grupa Koalicije "Lista za cijalisti su izgurali svoj mandat ba Liste za Sand`ak Dr. Sule j- Sand`ak" uputila je Prijedlog a da to pitanje, uprkos na{im man Ugljanin. Njemu se, u po - za izmjenu ~lana 5. Statuta povremenim inicijativama, nije sljednje vrijeme pridru`uje is - op{tine Prijepolje tra`e}i da se uspjevalo ni da dobije potreb- tovjetnim zahtjevima i 13 od- njime precizira obaveza uvo|e - nu ve}inu da uop{te do|e na bornika Ljaji}eve Sand`a~ke nja slu`bene upotrebe bosan- dnevni red zasjedanja", ka`e 16 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ Safet Plani}, tada{nji i sada {- da poka`e ni{ta drugo nego }e se takva odluka donijeti, po - nji odbornik u Skup{tini op{ - ono {to se znalo: pitanje bo - metnju je izazvalo tuma~enje tine. sanskog jezika mo`e biti brzo i Savjeta za nacionalne manji - "Demokratskim promjena- kvalitetno rije{eno tek kada (i ne Vlade Srbije koji je, istina, u ma koje su uslijedile i u op{tini ako) Bo{njaci budu imali sku - prethodnom sazivu, aktom po t- Prijepolje ponadali smo se da p{tinsku ve}inu. Maksimum pisanim od strane sekreta ra }e pitanje slu`bene upotrebe {to bi srpski odbornici "preva - Petra La|evi}a (predsjednik bosanskog jezika i pisma biti lili preko jezika" jeste ime jezi- Sa vjeta je bio premijer Vojislav lak{e rije{eno. Me|utim, bila ka Bo{njaka koje bi i{lo "preko Ko{tunica) propisao da se je - je to la`na nada. Sastav loka - crte": bo{nja~ko-bosanski! zik Bo{njaka u Srbiji, prema ... lne Skup{tine je promijenjen, "Ta varijanta, za koju smo "srpskom jezi~kom standardu dru{tveni ambijent je bio ta - mi dali saglasnost samo kako naziva bo{nja~ki, a u jezi~kom ko|e zvani~no daleko fleksibil- bi {to prije po~ela procedura standardu Bo{njaka bosans- niji prema rje{avanju polo`aja pro mjene Statuta i javna ras p - ki...". Prema tim standardima, nacionalnih manjina, ali se u rava predvi|ena Zakonom o lo - a na osnovu mi{ljenja Srpske Prijepolju po pitanju prava Bo - kalnoj samoupravi, nije u prim- akademije nauka i umjetnosti, jeni nigdje u Sand`aku, mada Savet za nacionalne manjine je se na sve nas odnosi is ta za - jo{ dopisom istakao da se ... konska regulativa. Zato je i "donosi odluka da pripadnici- neobi~no, u najmanju ruku, da ma bo{nja~ke nacionalne ma n- "Odmah po usvajanju Za kona o za{titi prava i sloboda na - cionalnih manjina, uputili smo prijedlog za izmjenu ~lana 5. Sta tuta op{tine Prijepolje tra`e}i da se njime precizira oba - veza uvo|e nja slu`bene upotrebe bosanskog jezika i lati ni~ - nog pisma. Eskpresno smo dobili od govor od tada{nje SPS vlasti u Prijepolju da }e sa~ekati rezu ltate popisa stano vni- {tva jer nisu "sigurni" da li se ispunjava Zakonom propisani minimum od 15 odsto pripadnika bo {nja~ke nacionalne ma n- jine. Po{to je popis stanovni{tva slijedio za nekoliko mjeseci, sa ~e kali smo zvani~ne rezultate koji su pokazali da je Bo {nja - ka 31,8 odsto a jo{ se oko 14 odsto gra|ana izjasnilo kao Mu slimani. Me|utim, tada su po~ele nove igre sa na{im us - tavnim i zakonskim pravom na jezik i pismo", ka`e Aziz Had`i- fejzovi}, {ef odborni~ke grupe Lista za Sand`ak u prijepolj s - kom parlamentu.

{njaka na jezik i pismo malo se u Novom Pazaru, Sjenici i jine omogu}i izu~avanje mate r- {ta promijenilo. Da budem is - Tu tinu ve} du`e vrijeme odvi - njeg jezika njegovim uvo|e nj- kren, promjena je bilo, ali sa - ja nastava za predmet "Bosa - em u {kole tako {to }e se u mo u metodama srpskih od - nski jezik sa elementima na - {kolskoj evidenciji voditi kao bornika u Skup{tini, ne i u ko - cionalne kulture", a da se u bo{nja~ki/bosanski jezik sa na~nom ishodu. Sada smo, Prijepolju ~ak ni u Statutu ta elementima nacionalne kultu - umjesto "patriotske retorike" mogu}nost ne spominje. Uos- re". Ova varijanta o~ito je u oz - dobijali nazovi stru~nu argume - talom, neke moje odborni~ke biljnoj suprotnosti sa tuma~e - ntaciju. To je jedina promjena kolege Srbi mi, bez uvijanja, njem Ministarstva za nacional - od pada socijalista sa vlasti", ka`u da }e ..."bosanski jezik ne manjine i etni~ke zajednice ka`e Plani}. biti u primjeni tek ako oni bu du tada{nje SCG, koje je, tako|e Nova vlast, u kojoj je aktivni u manjini, a to se za dogledno aktom upu}enim Skup{tini op - sudionik i Sand`a~ka demo kra - vrijeme, a mo`da i nikad, ne}e {tine Prijepolje, jezik imenova- tska partija, koja ima najvi{e desiti..."! Iz ovoga je jasno da lo kao bosanski, jer je tako ... odbornika i predsjednika op{ ti- su u pitanju neki iracionalni a "navedeno u saveznom za ko - ne, samo je na papiru ulivala ne stvarni razlozi zbog kojih nu o ratifikaciji Evropske pove - nadu da je spremna da po hit- nas godinama preglasavaju po lje o regionalnim i manjinskim nom postupku uvrsti u proce- tom pitanju", isti~e Aziz Had`i - jezicima". duru ovo pitanje. Prihvatanje fejzovi}. Na martovskom zasjedanju razmatranja inicijative i njen Kada je izgledalo da je sa Skup{tine op{tine, pro{le go - ulazak u skup{tinsku procedu- slu`beno{}u bosanskog jezi ka dine gotovo jednoglasno je ru bili su "dimna zavesa" koja, i latinice ipak sve u redu i da usvo jeno tuma~enje Saveta za kad se malo slegla, nije imala je samo pitanje sjednice kada na cionalne manjine i procedu-

April - jun 2007. 17 Bo{nja~ka rije~ 6 ra javne rasprave o promjeni ni~nim pismom, uz }irili~no. I n ski, slo va~ki, uk rajinski i hrva - Sta tuta op{tine je po~ela. A ja - naravno, da se u slu`benoj tski jezik..." i da se primjenju- vna procedura, o kojoj je rije~, upotrebi ravnopravno tretiraju ju odgovaraju }i ~lanovi Povelje. trajala je, bezmalo pola godine bosanski i srpski kao i latinica Na osnovu prethodno izni- da bi, posle niza urgencija, sti - i }irilica", ka`e Safet Plani}. jetih ~injenica, a uskladu sa glo nekoliko mi{ljenja "za" od Prije aprilskog zasjedanja ~lanom 18. stav 29. Zakona o strane mjesnih zajednica sa Skup{tine op{tine vo|ena je lokalnoj samoupravi ("Sl. glas- ve }i nskim bo{nja~kim stano v- prepiska izme|u Bo{nja~kog nik br. 9/2002), potrebno je ni{tvom dok su se druge goto- nacionalnog vije}a i op{tine da u Statutu op{tine Prijepolje vo po pravilu, oglu{ile i nisu Prijepolje koja, na `alost, nije izvr{ite izmjenu odgovaraju}eg pos lale mi{ljenje. rezultirala usvajanjem prijedlo- ~lana Statuta koja glasi: "Na Uz saglasnost odgovaraju - ga predsjednika op{tine. Pred - teritoriji op{tine Prijepolje u }ih skup{tinskih tijela i Op{tin- sje dnik Izvr{nog odbora Vije}a slu `benoj upotrebi su: ravno- skog vije}a, izja{njavanje od - Esad D`ud`evi} je nekoliko da - pravno srpski i bosanski jezik, bo rnika o promjenama Statu - na prije sjednice Skup{tine op - }irili~no i latini~no pismo". ta koje bi verifikovale uvo|enje {tine Prijepolje uputio pismo Ni ovo upozorenje od strane bosanskog jezika i latini~nog predsjedniku op{tine Ned`adu najvi{eg organa Bo{njaka u pisma u slu`benu upotrebu, Turkovi}u u kome ga je podsje- Sand`aku nije pomoglo. Pre va - za kazano je za 5. april ove go - tio da se na popisu stano vni - gnula su tumna~enja a ne dine. U skup{tinskom materi- {tva od 1. do 15. aprila 2002. zakoni. Prevagnula je bahatost jalu upu}en je Prijedlog Statuta godine 134.749 pripadnika ve}ine nad manjinom i nipoda - u kome predlaga~, predsjednik bo{nja~ke nacionalne zajedni - {tavanje prava manjine. Istina, op{tine mr. Ned`ad Turkovi}, ce, slobodnom voljom i u skla - uz alternativu da se slu`benim jezik Bo{njaka imenuje po tu - du sa zakonom, izjasnilo da je proglasi jezik "preko crte" koji ma~enju Ministarstva, odnos- njihov maternji jezik bosanski. bi bio jedinstven u svijetu jer no kao bosanski. "Na osnovu te slobodno iz - nigdje na drugom mjestu ne Ponovo se povela o{tra po - ra`ene volje, a u skladu sa postoji bo{nja~ko/bosanski. lemika, na oko stru~na a u Zakonom o za{titi prava i slo- Pa bi sa aspekta Novog Pa - su{tini duboko politi~ka sa jas- boda nacionalnih manjina ("Sl. zara, Sjenice ili Tutina takav je - nom nacionalnom podijelje no - list SRJ" br. 11/2002) i Zako - zik u Prijepolju bio njima nepo - {}u Skup{tine. Po{to je bilo vi{e nego o~igledno da od us - "Vra}amo se, po ko zna koji put, na po~etak. Po{to smo se vajanja prijedloga predsjednika vi{e puta izja{njavali u lokalnoj skup{tini o ovim pitanjima, te - op{tine ne}e biti ni{ta, pred- {ko je odgovoriti na pitanje da li }e novi po~etak zna~iti i lo`eno je da se ovo pitanje jo{ nove podjele o ovom pitanju. Isku stvo ka`e da ho}e, ali mis- jednom skine sa dnevenog re - lim da je vi{e nego potrebno da se ova lakrdija i igranje sa da i da se zatra`e dodatna tu - zako nom prekine", ka`e Safet Plani}. ma~enja sa nivoa Vlade Srbije i nadle`nih ministarstava. na o slu`benoj upotrebi jezika i znat, odnosno stran, iako je "Vra}amo se, po ko zna koji pisma ("Sl. glasnik RS", broj rije~ o istom jeziku kojim se put, na po~etak. Po{to smo se 45/91, 53/93, 67/93 i 48/ slu`e svakodnevno. vi{e puta izja{njavali u lokalnoj 94) skup{tine op{tina Novi Pa - U me|uvremenu, izra`ava- skup{tini o ovim pitanjima, te - zar i Sjenica donijele su, maja ju}i ogor~enje novim odlaga - {ko je odgovoriti na pitanje da 2002. godine, a Skup{tina op - njem usvajanja izmjena Statu - li }e novi po~etak zna~iti i nove {tine Tutin ne{to ranije (27. ta i "legalizacije" bosanskog podjele o ovom pitanju. Isku - no vembra 1998. godine) odlu - je zika i latini~nog pisma, pod- stvo ka`e da ho}e, ali mislim ke da je na teritorijama ovih nijete su krivi~ne prijave protiv da je vi{e nego potrebno da se op{tina u slu`benoj upotrebi predsjednika op{tina Prijepolje ova lakrdija i igranje sa zako - ravnopravno srpski i bosanski i Priboj, a najavljena je, ako za - nom prekine. ^ak i ako uop{te jezik i }irili~no i latini~no pi - treba, i arbitra`a Evropskog su- postoji dilema: {ta je ja~e - za - smo. U ~lanu 3. Zakona o rati- da u Strazburu. kon ili preporuka, ona se lako fikaciji Evropske povelje o re - Sve su prilike da }e "jezi~ ke rje{ava. A duboko sam ubije- gionalnim ili maninskim jezici- zavrzlame", odnosno opasne |en da takva dilema ne posto- ma ("Sl. glasnik RS", br. 18, od borni~ke igre sa jezikom po - ji. Postoji neka druga opcija - od 23. 12. 2005. godine) Sku - trajati do granica strpljenja. Ili priznati, kona~no, realnost da p {tina dr`avne zajednice Srbija do novih izbora. Pa onda u no - u op{tini Prijepolje `ivi i radi i Crna Gora prihva}eno je ... da vom skup{tinskom rasporedu, preko 40 odsto stanovni{tva se u Republici Srbiji koriste al - opet iz po~etka!? koje `eli da izu~ava i maternji, banski, bosanski, bu garski, ma- uz srpski, jezik i da pi{e lati- |arski, romski, ru munski, rusi- Muharem M. Mutabd`ija

18 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ IZ RADA BNV U prostorijama BNV odr`an seminar na temu ”Regionalna i prekograni~na saradnja” NU@NA REGIONALNA SARADNJA U organizaciji Bo{nja~kog se bno u Evropi, granice pred s- ri, Makedoniji i Kosovu, kao i nacionalnog vije}a i Centra za tavljaju sve manje prepreke, sa trenutnim statusom i polo- istra`ivanje etniciteta iz Beo - zb o g ~ega je sve va`nija re gi - `ajem Bo{njaka u Bosni i He - grada, u Novom Pazaru je, 11. onalna saradnja”, zaklju~io je rcegovini. i 12. maja, odr`an seminar na Tatalovi}. Predstavnik Bo{njaka iz temu “Re gi onalna i prekogra - Asistentica na Fakultetu po - Crne Gore (Ju`ni Sand`ak) Alija ni~na sa radnja“. Seminar je or - liti~kih nauka Univerziteta u Za - Matovi} je na ovom seminaru ga nizo van uz podr{ku Evrop - grebu, Ru`ica Jake{evi} sv oje govorio o te{kom polo`aju Bo - ske unije a pre ko Evropske izlaganje je fokusirala na prob- {njaka u dana{njoj Crnoj Gori agencije za rekonstrukciju. lematiku ostvarivanja pra va na - posebno se osvrnuv{i na tre- U~e{}e na ovom skupu, po - cionalnih manjina u Republici nutni proces dono{enja no vog red pre dstavnika op{tinskih Hrva tskoj i prisutne upoznala crnogorskog Ustava i bud u}i vla sti i nevladinog sektora iz regiona, uzeli su i Prof. Dr. Ne - deljkovi} i Dr. Goran Ba{i} iz Beo grada, Prof. Dr. Sini{a Ta - talovi} i Ru`ica Ja ke{evi} iz Za - greba, Prof. Dr. Ibrahim Bu{a - tlija, ispred Vije}a kongresa bo{nja~kih intelektualaca iz Sarajeva, Muhedin Fi ju ljanin, ~lan Izvr{nog odbora Bo{nja - ~kog nacionalnog vije}a, te Alija Matovi} ispred Centra za bo{nja~ke studije iz Ro`aja. Uvodni~ari prvog dana semi- nara bili su Prof. Nedeljkovi} i Samiha Ka~ar, predsjednica Sand`a~kog odbora za za{titu ljudskih prava i sloboda. Dr. Goran Ba{i}, iz Beogra d - Detalj sa seminara u Glavnom uredu Bo{nja~kog nacionalnog vije}a skog Centra za istra`ivanje et - niciteta je govorio na temu “Mo - sa sistemom manjinskih orga- polo`aj istakav{i da su Bo {- deli upravljanja u multietni~kim na samouprave u toj dr`avi. njaci Crne Gore dio jedinstve - op{tinama u jugoi st o~noj i ce n- Predstavnik Vije}a kongresa nog nacionalnog korpusa biv{e tralnoj Evropi“ i tom prilikom bo{nja~kih intelektualaca iz Jugoslavije, i da kao autohtoni istakao da su u pripremi nacrti Sa rajeva, prof. dr. Ibrahim Bu - narod tra`e svoje mjesto u novog zakona o nadlje `nos ti- {atlija je govorio o iskustvima i budu}em ustavu Crne Gore. ma nacionalnih vije}a u Repu - praksi prekograni~nih re gija u Pored gore pomenutih izla- blici Srbiji. evropskoj praksi, izno se}i ide - ga~a u~e{}e u ovom seminaru Prof. Dr. Sini{a Tatalovi}, ek - ju o primjeni tih iskustava i na je uzeo i veliki broj predstavni- spert za manjinska prava iz Za - na{em podru~ju. ka nevladinih organizacija i ud - greba je prezentovao klju~ne Muhedin Fijuljanin, ~lan Izvr - ru`enja gra|ana koji se bave aspekte regionalne sigurnosti i {nog odbora Bo{nja~kog na ci - problematikom ostvarivanja lju - saradnje. Prema rije~ima Tata- onalnog vije}a je govorio na te- dskih i manjinskih prava. lovi}a, regionalna saradnja u mu “Polo`aj Bo{njaka u dr`a - Prema rije~ima organizaora dr`avama Jugoisto~ne Evrope vama biv{e Jugoslavije“. Fiju - i u~esnika seminar je bio ve - je sve vi{e u funkciji i za{tite lja nin je prisutne upoznao sa oma konstruktivan i plodotvo- manjinskih prava, za {to je kao trenutnim statusom, brojem i ran, {to je otvorilo mogu}nost primjer naveo nekoliko bilate - stepenom ostvarivanja nacio - pokretanja nekih novih sli~nih ralnih sporazuma izme|u dr`a - na lnih prava Bo{njaka u Slo - okru g lih stolova i seminara. va u regionu. “U svijetu, a po - veniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Go- Nazim Li~ina

April - jun 2007. 19 Bo{nja~ka rije~ 6 IZ RADA BNV Privode se kraju radovi na izgradnji zgrade Centra za bo{nja~ke studije Centralna kulturna institucija Bo{njaka

U okviru obilje`avanja 11. Predsjednik Izvr{nog odbora ma ja, Dana bo{nja~ke nacio na - Vije}a Esad D`ud`evi} je istim l ne zastave, predstavnici Bo{ - po vodom rekao je da je izgrad- nja ~kog nacionalnog vije}a obi - nja zgrade Centra za bo{ nja ~ke {li su objekat u izgradnji Cen t - studije, do sada najve}a in ves- ra za Bo {nja~ke studije u Tuti - ticija Bo{nja~kog naci o na l nog nu. vije}a, izraziv{i nadu da }e ovo Tom prilikom je uprili~ena i postati centralna kulturna in sti- mala sve~anost za nekoliko tucija Bo{njaka ko ji `ive na sto tina zvanica iz cijelog San - ovim prostorima. d`a ka koji su svojim prisustvom Izgradnja zgrade Centra za da li zna~aj ja~anju ove zna~ajne bo {nja~ke studije, ~ija je koris- ku lturne institucije sand`a~kih na povr{ina 710 kvadratnih me- Bo{njaka. tara, po~ela je oktobra 2006. Prilikom obilaska ovog ob je - godine i ovih dana je, na k on kta, predsjednik Bo{nja ~kog na - za vr{etka grubih gra |e vi n skih cionalnog vije}a, dr. Su lej man radova i ukrovljenja, ugra |e na i Ugljanin je povodom naj ve }eg stolarija. nacionalnog blagda na Bo {nja - Gra|evinskim pro jek tom, zg- ka istakao bo{nja ~ku na ci o nal - rada CBS-a }e ima ti pet sprato- nu zastavu na kro vu gra |e vine. va. Pred vi|eno je da u zgradi Tom prilikom dr. Ugljanin je budu smje {teni ka fe knji `ara, pred okupljenim gra |anima i biblio teka, “Bo{ nja~ki ra dio”, iz - predstavnicima me dija rekao: dava~ka djelatnost i mu safirha - “Ova institucija je veliki ko - na - kabinet za gostuju}e istra - rak za dr`avu u kojoj `ivi mo, `i va~e. po sebno za ovu Vladu Srbije, Centar za bo{nja~ke studije Trenutni izgled zgrade CBS-a koja je, svojim tolerantnom pri- na stao je 2004. godine trans- stupom, omogu}ila Bo { njaci - formacijom biblioteke "Vehbija bi blio te~kom djelatno{}u, na u - ma da u je dinstvu razli ~i tosti Hod`i}" osnovane 13. avgusta ~no-istra`iva~kim radom, saku- poka `u svoj identitet i po seb - 1994. godine u Tutinu. pljanjem arhivske i dokumen t- nosti”. Centar se bavi knji`arskom i arne gra|e, video i foto zapisa ve zanih za kulturu i tradiciju san d`a~kih Bo{njaka iz dalje i bli`e pro{losti. Centar za bo{nja~ke studije se bavi edukacijom, prije sve - ga, u~itelja i drugih pro svetnih rad nika, kao i stipendiranjem na osnovnim i po stdip lomskim studijama studenata na fakul- tetima u oblasti tzv. grupe na - cionalnih pre dmeta. Cen tar za bo{nja ~ke studije ok uplja bro jne sara dnike iz Sa - n d`aka, zemlje, Bosne i Her ce - govine i inostra nstva i an ga `u - je ih na po jedina~nim projekti- ma a izdava~ je i ~asopisa za kulturu i dru {tveni `ivot Bo{- njaka "Bo{ nja ~ka rije~". Detalj sa sve~anosti povodom ukrovljavanja zgrade CBS-a N. Smailagi}

20 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ ISTRA@IVANJA

Dr. sc. Sini{a Tatalovi}, izlaganje sa znanstvenog skupa REGIONALNA SURADNJA

U ve}ini dr`ava u svijetu da nas `ivi stanovni{tvo razli~ite et ni ~ke pripadnosti a ideali je d no - naci o nalne dr`ave ili etni~ke ho mogenosti su samo davno ra zu |ene iluzije. U svijetu, a po se bno u Europi, gra nice pre d sta vljaju sve manje pr e preke. Regionalna suradnja u dr `a vama Jugoisto~ne Europe je sve vi{e u funkciji za{tite i na ci o nal nih manjina U svijetu, a posebno u Euro - Klju~ne rije~i: regionalna su - nja broj~anog odnosa etni ~ke pi, granice predstavljaju sve ma- radnja, nacionalne manji ne, bi - ve}ine i manjina, u ko rist ovih nje prepreke, zbog ~e ga je sve la teralno sporazumjeva nje, etn i ~ki drugih, u odre|e nom broju dr`a - va `nija regionalna suradnja u sukobi, to le rancija, Jugoisto~na va dolazi do ja~anja naci o na li - za{titi nacio na lnih manjina. To Europa, heterogena dru{tva. zma i ksenofo bije, {to utje ~e se po tvr|uje i na primjeru regi - na porast opa snosti od etni ~kih onalne su rad nje u dr`avama Ju - Uvod suko ba. Ovi sukobi izuze tno op - go isto~ne Europe koja je sve tere }uju suvremeni svijet i pre- vi{e u fun kciji za{tite nacional- U ve}ini dr`ava u svijetu da - dstavIjaju uzrok mnogim da na - nih ma njina. Politiku toleranci- nas `ivi stanovni{tvo razli~ite {njim ratovima. Kao odgovor na je, kao alternativu etni~kim su - et ni ~ke pripadnosti a ideali je d - opasnost od etn i ~kih sukoba u ko bi ma i rato vima, nastoje pot- no nacionalne dr`ave ili etni~ke mnogim dr` a vama se inzistira i cati razli ~ite me |u narodne ho mogenosti su samo davno ra - na pra vima nacionalnih manji- orga ni zacije. Ona je sve ~e{ }e i zu |ene iluzije. Ako se po ku {a na, ko ja se ostvaruju kroz razli- predmet bila teralnih sporazuma osmisliti i po kre nu ti takav pro- ~ite modele. ko jima zainteresirane dr`a ve, po - ces, on nailazi na osu du i su pro t- Budu}i da u svijetu, a po se- bolj {avaju}i polo`aj etni ~kih ma - stavljanje me |u narodnih i n sti - bno u Europi, granice pre d sta- njina, razvija ju me|u so bne od - tu cija. Danas u europskim dr`a - vljaju sve manje pre preke, va - no se. Ta ko ma nji ne u od re|enim vama `ivi veliki broj pripadnika `na je i regionalna suradnja u slu ~ajevima po staju ~inilac sura - nacio nalnih manjina a zbog sta - za {titi nacionalnih ma nj ina. Ova dnje a ne su koba me |u dr`a va- lnih migracija taj broj se stalno suradnja se mo`e ostvarivati ma i na rodima. pove}ava. Zbog stalnog mije nja - na bilateralnoj ili multilateralnoj razini. Regionalna surad nja po - sebno je va`na za dr`ave u koji- ma `ivi veliki broj nacio na l nih manj ina, bez obzira na posto- tak njihovog sudjelovanja u uk - u pnom stanovni{tvu dr`ave. Isto tako, regionalna suradnja je va`na i za podru~ja koja su u ne davnoj pro{losti bila zahva - }ena ratom. Pono vna usposta- va povjerenja u takvim regijama nije mogu}a bez suradnje koja obuhva}a i adekvatnu za{titu na cionalnih manjina. Regionalna suradnja u dr `a - vama Jugoisto~ne Europe je sve Sa seminara u Glavnom uredu BNV vi{e u funkciji za{tite i na ci o nal -

* Uvodno izlaganje na znanstvenom skupu Nacionalne manjine u demokratskim dru{tvima na temu: Nacionalne ma - n jine i regionalna suradnja, odr`anog u Begovom Razdolju od 19. do 21. svibnja 2005. u organizaciji Fakulteta politi - ~kih znanosti i Centra za me|unarodne studiie uz financijsku pomo} zaklade Friedrcch Ebert. ** Dr. sc. Sini{a Tatalovi} je izvanredni profasor na Fakultetu politi~kih znanosti Sveu~ili{ta u Zagrebu.

April - jun 2007. 21 Bo{nja~ka rije~ 6 nih manjina. Da spo mene mo sa- sportskih udruga; nacionalne manjine u ovim ze - mo suradnju Hrva tske i Ma|a r- - razmjena izlo`bi, kazali {nih mljama susre}u se s brojnim ske, Hrvatske i Srbije i Crne Go - predstava, folklornih sku pina, pro blemima sa sigurnosnim im- re, Albanije i Meke do nije. Za sa - zborova i drugih kulturnih pro- pli kacijama, koje mo`emo podi- gledavanje zna~aja regionalne grama. jeliti na nekoliko skupina, ovis- suradnje u za{titi na ci onal nih no o intenzitetu i ciljevima priti - manjina, korisno je analizi rati i Sigurnosni aspekti ska na etni~ku manjinu. U os - polo`aj pojedinih dr`a va u regiji regionalne suradnje i no vi to su sljede}e skupine pro - u odnosu na za{titu nacio nal - za{tite naci o nalnih manjina bl ema: diskri minacija, kulturna nih manjina. pod re|enost, ekonomska pod - Posebnu pozornost treba us - Rasprave o me|unarodnoj si - re |enost i genocidna politika. mjeriti prema bilaterelnom spo- gurnosti, kao konceptu i pra ksi, Poleze}i od navedenih sk u - razumijevanju o za{titi na ci o na - postaju osobito va`ne u 20. pina problema, nacionalne ma - lnih manjina. U tome kon tek s- stolje}u, kad se afirmiraju ideje njine se nalaze u razli~itim si tu- tu, va`no je spo menuti i ne dav - o globalnoj zajednici dr `a va i o acijame u dr`avama u kojima no potpisani bila teralni spo ra- sigurnosti kao temelj noj vrije- `ive. zum o za{titi nacionalnih manji- na izme|u Hrvatske i Srb i je i Crne Gore. Prekograni~na su ra- dnja nacionalnih manjina, koja je omo gu}ena i bilateralnim spo ra- zumima, va`na je za op sta nak nacionalnih manjina u dr`a va - ma gdje `ive. Naime, neke od dr`ava u Jugoisto~noj Europi, vrlo su zainteresirane za surad- nju s pripadnicima njiho ve naci - o nalne manjine ko ja `ivi u dru - gim dr`avama. Te dr`ave uglav - nom materijalno i na druge na - ~ine potpoma`u o~ u vanje naci - o nalnog identiteta doti~ne naci - o nalne manjine. Naj ~e{}i oblici i sa dr`aji suradnje pripadnika na ci onalnih manjina s dr`a va - ma mati~nih naroda su:

- stipendije za redovne stu di- je i specijalizacije u dr `avi ma - ti~nog naroda (pose bno studije jezika, povijesti, zemljopisa, gla - z bene i liko vne kulture); - studijski boravci u cilju bo l- jeg upoznavanja dr`ave ma ti- ~nog naroda, njene kulture, pro - {losti i sada{njosti; - sudjelovanje na obrazov - nim seminarima, stru~nim i dru- gim skupovima i kultur nim ma- Politi~ka karta Jugoisto~ne Europe ni festacijama; - boravak i pomo} stru~ nja ka dno sti me|u narod nog sustava Prva je situacija kada je na - iz dr`ave mati~nog naroda udru - kao cjeline. Spo menute se ideje ci onalna manjina uglavnom za - gama nacionalnih manjina; opredme}uju u konceptu ko le k - dovoljna svojim polo`ajem. - materijalna i druga po mo} tivne sigu rnosti, najprije u ok viru Druga situacija je karekteri - u izdava~koj i informati vnoj dje - Lige na roda i poslije UN-a. U sti~na za nacionalne manjine ~i - latnosti pripadnika na cionalnih tom konceptu rje{avanje etni- ji su pripadnici u ma njim sku - manjina; ~kih sukoba bilo je od velike va - pinama razasuti u ve}em broju - znanstvena istra`ivanja `i - ` no sti. To se posebno odnosi dr`a va i te{ko mogu iskazati ne - vo ta nacionalnih manjina; na podru~je jugoistoka Europe. za do volj stvo svojim polo`ajem i - suradnja izme|u kultur nih i U bliskoj pro{losti, ali i danas, as i mila cij skom politikom (Romi).

22 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~

Etni~ka karta Jugoisto~ne Europe Tre}a je situacija kada je na - no postupalo s etni~kim manji- lja ma regije je takvo da se pri- cio nal na manjina nezadovoljna nama. I dan as, kada su u ve }i - padnici razli~itih naroda (ve}i n - svo jim polo`ajem zbog diskri m- ni zemalja regije zakoni o etni - skog i manjinskih) ne mogu pr o - inacije, tra`enja ve}ih (kole k ti- ~kim manjinama "bez gre {ke", storno razdvojiti na takav na ~i n vnih) prava, instrumen tali zira n - ne{to ne va lja u pra ksi, tako da da bi se cjelina svih nadlje` no - o sti od dr`ave mati~nog naroda nema na cionalne manjine koja sti mogla prepustiti cjelini sva - ili `elje de se priklju~i dr`avi je u pot punosti zadovoljna svo- kog naroda ponaosob. U dr`a - mati~nog naroda. jim statusom i koja ne tra`i ne - va ma koje imaju nacionalne ma - Iskustva zemalja na jugois- {to vi{e. njine, a takve su sve zemlje na toku Europe ukazuju na me |u - Poznato je da se dr`ava mo - ju go istoku Europe, u teritorijal- sobni utjecaj etni~kih od nosa i `e raznim instrumentima me- nom pogledu se ~esto is pre pli - problema te regionalne sigur - |unarodne zajednice pri si li ti da }e odnos etni~ke ve }ine i ma n- nosti. Etni~ki sukobi i ve}insko korektno regulira po lo`aj etni - jine. Nerijetko se nacionalna - manjinski od nosi optere}uju si - ~kih manjina, ali time problemi manji na na od re|e nom prosto- g urnost jugoistoka Europe ve} ni su rije{eni. ^e sto se govori ru na lazi u ve }ini, iako je u dr` a- vi{e od desetIje}a. Oni su isto - da dr`ava i njezina tijela uskra - vi u ma njini, {to dodatno ote `a - vremeno i unutarnji problem dr`a - }u ju ili kr{e, prava etni~kim ma - va probleme. Vrlo slo`eni ve}i n - va, koje su ga morale ili ga mo - njinama. Time se previ|a bitan sko-manjinski odnosi po ku {a va- raju rje{avati, rje|e iz vlastitih dio problema, jer to u ve}oj mj - ju se razrije{iti na raz li ~ite na - politi~kih razloga, a mnogo ~e{ - eri mogu ~initi razne sku pine, ~ine, od izdvajanja nacio na lne }e pod pritiskom iz vana. Kada organizacije, stranke i pokreti, manjine u zasebnu dr`a vu ili pri - se pregleda li teratura o tome, pod utjecajem predrasuda i tra - pajanja nacionalne ma nj i ne dr`a - dolazi se do za klj u ~ka da je, s dicija. Mo`e se dogoditi da je vi mati~nog naroda, {to je goto- jedne strane, pita nje ve}insko- vla da spremna {tititi i unapr e |i - vo uvijek popra}eno ra tom, do manjinskih odnosa ostalo u su- vati prava etni ~kih manjina, ali vo|enja politike tolerancije i po - {tini nerije{eno na regionalnoj joj to one mogu}ava pritisak iz vjerenja, koja omo gu }ava sva- razini, te da se, s druge strane, dru{tva. kom narodu i ma njini, bez obzi- vrlo malo zemalja mo`e pohva l- Naslije|e ranijih vremena, da - ra kako je raspore|ena u pros- iti time da je u pro{losti pravil- ljih i bli`ih, u gotovo svim ze m- toru i iz mije{ana s drugim na r-

April - jun 2007. 23 Bo{nja~ka rije~ 6 odima, da odr`ava kulturnu ko - lti kulturalnu prirodu europskih ka ko od dr `ava mati~nog na ro - heziju neophodnu za o~ u vanje dru {tava, zbog ~ega treba up - da, tako i od dr`ave u ~ijim gra - identiteta. ravljati raznolikostima i ko e g z i s- nicama `ive. Jedini realan oslo - nac etni ~kim manjinama su me - |u narodno pravo i me|u naro d - ne organizacije. To p o ka zuje i analiza ve}insko-manjinskih od - nosa i polo`aja etni~kih ma nji - na u mnogim zemljama. Unutarnji etni~ki sukobi u go - tovo svim dr`avama na jugo is - toku Europe bitno utje~u na na - ci o nalnu sigurnost tih dr`a va, ali i na stabilnost re gije. Ovaj prostor je specifi~an spoj razli - ~i tih naroda, kultura, religija i je- zika. Kroz ~itavu svoju po vi jest to je bio prostor burnih dog a|a - nja i ratova, koji su dov o dili do uje di njavanja i razdvajanja. Sa - mo u dvadesetom stolje}u, dva Detalj sa seminara u Glavnom uredu BNV balkanska, dva svjetska i ne ko - Regionalna suradnja kao tencijom u europskim multikul- liko lokalnih ratova po tvr |uju, u za{tita nacionalnih manjina turalnim dru{tvima. To je bitno povijesti poznatu, te zu da "Bal - da se izbjegne razdor izme |u kan proizvodi vi{e po vijesti, ne - Politiku tolerancije, kao alte - Za padne, Sre dnje i Isto~ne Euro- go {to mo`e savladati." Sve to rnativu etni~kim sukobima i ra - pe; je konti nuirano uslo`njavalo et - tovima, nastoje poticati razli ~i te - razli~itost upravljanja zahti- ni ~ke od nose u po jedinim dr`a - me|unarodne organi zacije. Ona jeva visok politi~ki pristup. To je vama na jugoistoku Europe. je sve ~e{}e i pre dmet bil a tera - pi tanje po{tovanja osnovnih pri - Danas, ve}ina dr`ava ov og lnih spora zuma kojima za in tere- n cipa europskih de mokrat skih prostora ima mje{ovitu etni~ku sirane dr`ave pobolj{a va ju }i po - sustava, koji u sebi uklju ~uje ne strukturu. U njih ~etiri, Bosni i lo`aj etni~kih manjina ra z vijaju samo slobodu izraza i pod u pi - He rce govini, Makedoniji, Srbiji i me|usobne odnose. Ta ko man- ranje mi {ljenja ve}ine ne go, Crnoj Gori te Bugarskoj, ve}in - jine u odre|enim slu~aj e vima prije svega, po{tovanje mi {ljen- ska nacio nalna zajednica ~ini mogu postati ~inilac su radnje a ja ma njine; manje od po 80% ukupnog sta - ne sukoba me|u dr `a vama. - mjere za poticanje povje re - no vni {tva. Stoga se u tim zem- U poticanju politike tolera n - nja u naj{irem smislu moraju po - lj ama mo`e govoriti o "he tero - ci je posebno su aktivne euro - vesti ra~una o o b razovnom i ku - g e nim dru{tvima". Jedan od pro - pske organizacije koje rade na l tu r nom pri bli `avanju ve}in skih blema dr`ava na jugoistoku Eu - stabilnosti zemalja na jugo is to- naroda i etni~kih manjina; rope su i vjerski sukobi. Naci o - ku Europe, poleze}i od principa - mjere za izgradnju povjere - n alne i vjerske manjine, na ovo m plu ral isti~ke demo kracije, Ijud s- nja tuma~e se kao preventivne prostoru, uz manje iznimke, ni - k ih prava i vlada vine prava. Po - mje re s namjerom da eliminira- k ad nisu u punoj mjeri prizna- la ze}i od aktivnosti u za{titi lju - ju napetosti koje prijete da se vane, niti su u pravnom smislu dskih pra va, iskustva na obra - raz viju u ozbiljne sukobe. rije~i u`ivale manjinska prava. zo vnom, kulturnom, socijalnom Etnokracije, koje su bile ka ra - U ve}ini dr`ava uglavnom se vo - i dru gim poljima te fleksibilnos- kteristi~ne za Isto~nu i Jugo is - di la politika dobrovoljne ili prisi - ti i metodama rada, Vi je }e Euro - to~nu Europu u pro {lom stolje - lne integracije etni~kih ili vjers kih pe je jedna od naj va`nijih orga- }u, ugro`avale su opstanak et - manjina u ve}inski narod od re- nizacija za promicanje pra va et- ni ~kih manjina, koje su refle ks- |ene dr`ave. To uglavnom po k - ni~kih manjina. no tome pru `ale otpor. Nac io - a zuju analize me|uetni~kih od - Djelovanje me|unarodnih, a nalne manj ine razli~ite veli ~ine, no sa u gotovo svim dr`a va ma napose europskih organizacija smje{tene u razli~ite politi~ke ove regije. ve zano za nacionalne manjine uv jete, te{ko su se mogle po ve - Dolaskom komunista na vla - ostvaruje se posredstvom pro- zati i zajedni~ki nastupati u za - st nakon Drugog svjetskog rata vedbe "mjera izgra dnje povje re - la ganju za svoja prava. ^ak se u ve}ini zemalja Jugoisto~ne Eu - nja", a ba z i rano je na sljede}im mo`e govoriti da su naci on alne ro pe, etni~ki sukobi su nasilno pri n cipima: manjine u borbi za svoja pr a va p o tisnuti, ali ne i ukinuti. Oni su - nacionalne manjine ~ine mu - bile ~esto instrumentaliz irane, po vremeno eska lirali uglavnom

24 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ u po d ru~ju kulture, kao na prim- vom mi{lje nju, ukoliko je kom- pe nije do kraja rij e{ila pitanje jer u SFRJ {ezdesetih i po~e t- pleksnije i he terogenije dru{tvo, odnosa sa svojim su sjedima. kom sedamdesetih godina, da od r`anje politi~ke zajednice po - Ovaj dio Europe i da lje }e se po- bi kasnije poprimali eko nom ska staje u ve}oj mjeri zavisno od javljivati kao ne stab il no podru ~- i politi~ka obilje`ja, te esk a lirali djelo vanja politi~kih institucija. je, ispu njeno eko no mskim te{- u oru`ane su kobe. U uv je tima so- Uva`avaju}i ovu pretpos tav ku, a ko }ama i kriza ma, n a ci o nali zmi - cijalnog bezna|a i ne mogu }no - u cilju smanjivanja mo gu }no sti ma i ksenofobijom. Ho }e li u ta - sti da ih postoje}i ko munisti~ki izbijanja etni~kih su koba, dio k vim uvjetima, kad se ve} otvo- re`imi, ali i nove de mokratski dr`ava je svojim ustavima us- reno pos tavlj aju Iiste ne ri je{enih izabrane vlasti us pje{no rije {e, po stavio odre |ene politi~ke in - etni~kih pi ta nja i na rastaju razni pozivi politi~kih el ita na na cio - stitucije zbog boljeg ostvariva - nacio nali zmi, biti mo gu}e voditi na lno jedinstvo i na su pro tsta- nja prava etni~kih manjina. raci o nalnu politi ku koja bi tre- vljanje drugim naro di ma padali Iako su sve dr`ave na jugois- bala zemlje Jugo is to~ne Europe su na plodno tlo. Zbog toga je u toku Europe zasnovane na prin- voditi u Europsku Un i ju? To je pi - ve}ini dr`ava jugo istoka Europe cipima ravnopravnosti i nedi sk - tanje na koje ne tra `e odgovor do{lo do us p ostave demokrat- riminacije gra|ana, nji hov pri s- samo dr`ave ove re gije ve} i vo - skih institucija koje nisu pokla - tup rje{avanju po lo`aja etni ~kih de}e europske dr `ave i SAD. njale potrebnu pozornost etni~ - manjina je razli~it. Niz pro ble - Sve to ima za cilj po dizanje razi - koj (i vjerskoj) heterogenosti ma koje iza zivaju jugo isto~no ne gospodarske raz vijenosti ov - po jedinih dr `a va. Na nagla{enu euro p ske transformacije odno si og prostora i bolje me |u dr`avne ovisnost dr` ava s heteroge nom se i na nerije{ena etni ~ka i m a - suradnje, {to su i os no vne pre t- etni ~k om ili vjerskom stru ktu - nj inska pitanja. Po n ajprije zbog po stavke rje{avanja etni~kih rom o dobrim institucijama upo - toga, u dana{njim uvjetima ni je - sukoba i podizanja uk u pne ra zi - zoravali su mnogi. Prema njiho - dna dr`ava na jugo istoku Euro- ne sigurnosti. Literatura - Ba{i} G., Denzokratija i nacio na l ne manjine, Centar za istra`ivanje etniciteta, Beograd 2002. - Brown E. M., Cote O. R., Lynn-Jones S. M. and Miller E. S., (ur.) Nationalism and Ethnic Conflict, The Mit Press Cambridge, London 1997. - Gre~i}, V., Nacionalne manjine kao faktor me|udr`avnih odnosa na Balkanu, Me|unarodna politi- ka, broj 1051, 1996. - Horowitz D., Ethnic Groups in Conflict, Berkeley and Los Angeles: University of California Press, 1985. - Klemens L., Leksikon etni~kih manjina u Europi, Panliber, Osijek-Zagreb-Split 2001. - Kymlicka W., Multikulturalno gra|anstvo, Liberalna teorija manjinskih prava, Centar za multikultur- alnost, Novi Sad 2002. - Lutovac Z., Manjine, KEBS i jugoslovenska kriza, Institut dru{tvenihtvcnih nauka/ nstitut za me|u- na rodnu politiku i privredu, Beograd 1995. - McGarry J. and O'Leary B.,: The Politics of Ethnic Conflict Regulation- Case Studies of Protracted Ethnic Conflicts, Routledge, London and New York 1995. - Minorities in Southeast Europe: Inclusion and Exclusion, Minority Rights Group, 1998. - Poulton 1-1., The Balkans, Minority Rights Group, London 1994. - Pregled evropskih zakona o nacionalnim manjinama, Savezno ministarstvo nacionalnih i etni~kih zajednica, Beograd 2001. - Tatalovi} S., Europska sigurnost i etni~ki sukobi, Politi~ka kultura, Zagreb 2003. - Tatalovi} S. i Obradovi} S. (ur.), Nacionalne manjine II. Za{tita manjinskih prava u Hrvatskoj, STINA, Split 2003. - Tatalovi} S., The War in Croafia and Security in Southeastern Europe, u Security and Cooperation in Southeastern Europe (Anton Grizold ur.), Faculty of Social Sciences, Ljubljana 2003. - Vukadinovi} R., Ameri~ka politika na Balkanu, Politi~ka misao, vol. 35, broj 4/1948. Summary In the hole world, but especially in the Europe, the borders started to present less obstacles, which makes the regional cooperation in national minorities protection more important. This is also confirmed by the example of the regional cooperation between the countries of South East Europe which is more and more serving the national minorities protection. Different international organization try to stimulate the policy of toleration, as an alternative to ethnic confrontations and wars. 'This policy is becoming more often a subject of bilateral agreements, with which the involved countries, improving the position of ethnic national minorities, are developing mutual relations. In some cases it makes the minorities to become an actor of cooperation instead of conflict between states and nations.

April - jun 2007. 25 Bo{nja~ka rije~ 6 INTERVJU Rasim ]elahmetovi} PJESMA KAO ODRAZ ZLOKOBNOG VREMENA - Ka`u da su stihovi odraz nici. Preostaje mu da cijeli `i - ~o vjekove du{e, njegovog ega, vot odgoneta: ko to odre|uje, unu tra{nji odsjaj ~ovjekov koji za{to je to tako, mo`e li insan izbija vani i svijetu se pokazuje na to uticati, mo`e li ne{to, za kao trag jednog vremena - ne - svoj hajir, izmijeniti? izbrisiv, osobit, tajanstven, je- dan. Alkatmeri u ba{~i sudbine - U Va{em slu~aju, kada je — jedinstvena zbirka, bolje re - po~elo to odgonetanje? ~eno izbor, pjesama sand`a ~- za pjesmu “Ideja“ dobijam kog pjesnika par exelans Rasi - ]ELAHMETOVI]: Davno, da- prvu nagradu na glasovitom ma ]elahmetovi}a, koja je ne - vno. Onda, kada su bokorili |u - knji `evnom konkursu “Bla`o da vno predstavljena javnosti, lovi u ru`i~njaku mojeg djeti n j- [}e panovi}“. Od tada, pa do naj bolji je dokaz da vrijeme ima stva. U Priboju, izme|u Lima i da nas, proteklo je ~etiri de ce - svoje trajanje, da neumitno ho - ne ba, daleke 1966. godine os - nije mojeg istrajavanja u litera- di i za i sa sobom nosi sve svo - novali smo Klub pisaca i ljubi - turi. Ta 1967. godina, moglo bi je i dra`i i jadi, i ljubav i boli, i telja pisane rije~i, a ne{to kas- se re}i, po~etak je odgonetan- ~emer i `u~, isto kao i ljepotu nije utemeljili smo i knji`evnu ja znakova na putu, pored pu - kojom ispunjava na{e srce i manifestaciju Limske ve~eri ta, po dunjalu~kim i nebeskim hra ni nam du{u. G-dine ]elah- po ezije. Aktivni ~lanovi Kluba krajolicima. metovi}u, da li sam pogodio bi li su: Ru`dija Krupa, Milutin su{tinu Va{eg stvarala{tva? Ro mandi}, Esad Ahmetagi}, - Iza Vas je veliki broj zbir- Mi rko Ikoni}, Rade Veseli~i}, ki. Tu su: “Preprane vatre“, ]ELAHMETOVI]: Poezija Muharem U{tovi}, Milanko @ar - Zim ze lene tuge“, “Kazivanje o se ne mo`e nikada, ba{ nika- kovi}, Vidoje Pjev~evi}, Ana Gr - crn im gujama“, “Pisma sinu da, do kraja odrediti, definisati. dini}, Gordana Selakovi}, Ra - Sa miru“, “Nepomenice“, “Za Ona je poziv u nepoznato, bud- dmila Ranitovi} i ja. Znali smo vo dom bi krenule obale“. [ta nost je sna, basamak iz o~aja, da grad bez pjesme i pjesnika je po vod i otkud ideja za “Al - pla mi~ak u promrklici bezna|a, i nije grad. Ukupnom preporo- kat me rima”? uz darje Bo`ijeg rahmeta, d`e - du i d`inovskom razvoju Priboja va hir kutija koju vijek vijeku u pridodavali smo zna~ajnu duh - ]ELAHMETOVI]: Ja ne pi - amanet pe{ke{i. Neko re~e: o vnu komponentu, poetski se - {em brzo, iz “zaleta”. Naprotiv, “Stvarala~ki ~in, knji`evno dje - g ment. Sastanci su bili nefor- pi{em natenane, diktatom lo, nastaje iz danono}nog oslu - malni. ^esto su odr`avani is - srca i razuma, ali istrajno. Po- {kivanja samoga sebe, uho - pod vedrog neba me|u raspje - ja va svake moje zbirke pulsir- |enja sebe. Taj ~in ra|a se iz va nim borovima, u blizini Sara - ala je nekim novim porukama, precjenjivanja svojeg vlastitog jevske vode, na Osovniku. Ni - donosila neku novu poetsku slu ~aja.“ To je apsolutno ta ~- su nam bile potrebne pozivni - filozofiju, motivsku raznolikost no. To ste i Vi, dobrim dijelom, ce, dozivali smo se linijom ili oba{ka skrojeno poetsko ru - naglasili u Va{em pitanju. Sva - srca, ~arolijom poezije. Tada ho. Zbirke su `ivjele svoj puni ki ~ovjek je svijet za sebe. On ni smo mogli ni sanjati dokle }e `ivot. Nije jedna drugu zatrpa - se ra|a bez svoje volje, u su - ko od nas imati uzlet, koliko vala. Na odre|enim prostorima |eni tren. Odre|eno mu je ka - ostaviti vidljivog traga u litera - moje knjige do~ekivane su sa da }e ugledati par~e zavi - turi Priboja, Polimlja, Srbije. Da - ushi}enjem, budile su istinsku ~ajnog neba, kojim }e jezikom nas u Priboju `ivi i stvara {est ~itala~ku radoznalost. Knji ge bi zboriti, koju }e boju ko`e nosi- ~lanova Udru`enja knji`evnika pojavom naprosto “planule“. ti, sve od kolijevke do kabura. Srbije. Gotovo sve njih iznje - Veoma brzo, veoma lahko, na - U krajoliku njegovog dunjaluka drio je Klub pisaca ili su sta - la zile su put do odanih ~itala- prati}e ga naslije|ena sre}a i savali pod okriljem Limskih ve - ca. Neke su {tampane u vi{e kob, zemaljski i nebeski za ko - ~eri poezije. Ve} 1967. godine, izdanja. Svejedno, bilo ih je ne -

26 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ dovoljno u odnosu na znati`e - {to zasijano, dobro njegova - evlad. Otuda za mene alkatme - lju. Tako je potekla ideja da se no, plo dno. [ta se krije u svim ri nisu samo prekrasno cvije }e, sa~ine izbori iz mojeg stvarala - Va{im igrama rije~i? ve} sve ono {to je moja majka {tva. Najprije poetskog, svije- voljela, {to krasi zavi~aj i obra- nog u knjizi “Za vodom bi kre - ]ELAHMETOVI]: Sve ima zli narod kojem pripadam. nu le obale“, ~iji je prire|iva~ svo je {ifre, zna~enja, simboli - bio gospodin Petar V. Arbutina, ku. Najte`e je u poeziji dose g- - Promocije Va{e nove zbir - kni`evnik i knji`evni kriti~ar iz nu ti jednostavnost koja ima vi- ke odr`ane su do sada u No - Beograda, a u izdanju Narod - {estruka zna~enja, asocijati - vom Pazaru, Sarajevu, Plavu. nog muzeja iz U`ica i Doma vne vibracije, u kojoj je sve na - Kako je ~itala~ka publika pri- kulture “Pivo Karamatijevi}“ iz oko plitko, a opet do neslu}e - hvatila ovu Va{u zbirku? Priboja. Potom, ovaj izbor iz nih granica duboko. mojeg cjelokupnog knji`evnog ]ELAHMETOVI]: Sale su stvarala{tva, simboli~no nas - - Ime Rasima ]elahmeto vi- bile prepune. Zaista je bila sr - lov ljen “Alkatmeri u ba{~i sud - }a prepoznatljivo je u knji`ev - ~ana reakcija na pojavu ovog bi ne“. Izbor je sa~inio gos po - nim krugovima. Simboli smrti, naj novijeg izbora iz mojeg knji ` - din Faruk Dizdarevi}, knji`ev - vode, vatre, Sand`aka i zmije e vnog stvarala{tva. Radost se nik, publicista i histori~ar kul- pri sutni su u Va{em pjesni~ - rastakala kao mnehlemna vo - da na{eg Lima. Kanula je i po - neka suza. [ta }e{, ova po e - zija nalikuje na{oj sudbini, pro - kletstvu koja se ukleto ob na - vlja, ali i nadi “da voda mora te}i kuda je i tekla“. Neizmje r- no sam zahvalan Bo{nja~kom na cionalnom vije}u koje je or - ga nizovalo ove tri promocije i na najbolji mogu}i na~in popu - la risalo svoj i moj ponos - lje - po tu pisane rije~i. Hvala pro- moterima koji su iskazali svoje prve inpresije o ovom izboru iz mojeg stvarala{tva.

- Tuga, pa zimzelena, nikad ne prolazna, stalna. Toliko se to ga skupilo u njoj. G-dine ]e - la hmetovi}u, Va{u poeziju pre - po znaju i po tom ~udnom skla - du, gotovo ravnote`i ljubavi i Alkatmeri su dragocjenosti iz sehare, sve ono {to krasi zavi~aj i obrazli narod boli. Kako prona}i mjeru? ko jem pripadam... Iz klanca sudbine, umjesto Sand`aklija, u more besko na~no - sti ja samo bacam u bocama zapise, poetske poruke: kako `ivot nalikuje {aho - ]ELAHMETOVI]: vskoj tabli sa podjedna kim brojem crnih i bijelih polja, taman onoliko, taman Zbirku po - ta ko kako nam je Neko dobrotu i zlo na sijao - Rasim ]elahmetovi} u razgovoru e zije “Zimzelene tuge“ pisao sam sa urednikom “Bo{nja~ke rije~i” punih {esnaest godina. Ispla ti- lo se. Ba{ za ovaj rukopis mno - ture iz Priboja. Ovom knjigom kom stvarala{tvu i daju pe~at gi su rekli da je to knjiga koja najavljena je nakana Centra za Va{im stihovima. [ta je sa se na ovim prostorima i{~eki- bi{nja~ke studije iz Novog Pa - “Al katmerima”? vala, bezmalo, trista godina. zara da se istrajnije bave izda- Tu sam prepoznavao i izdvajao va~kom djelatno{}u, odnosno ]ELAHMETOVI]: Alkatmeri ljepotu zavi~aja, vjere, obi~aja, da bude duhovni sto`er ovih sve to, kao na{a sudbina, po - dobrotu ljudi i snagu njihovog prostora. ve zuju. Alkatmeri su najomilje - sabura, njihovih prkosa. Naslu - ni je cvije}e koje je moja rahme - }e ni su nai~li bezdani. Sve se - Nepomenice, Preprane va - tli majka uzgajala u na{em |u - doznalo, poetski rastabirilo. tre, Sudbina i ba{~a…!? U Va - li stanu. O tim sitnim a miris- Ipak, ostalo je nejasno ~iji in - {im pjesmama za sudbinu na - nim crvenim karanfilima brinu- tenzitet bola je ve}i: ~ovjeka u lazimo epitete zla kob, avet la je danono}no. Bili su joj, ne- bezna|u, rijeka kojima su odu - crna, plava smrt… Ba{~a aso- ka ko, prirasli za srce kao dra - zeli mu{kost i pjesmu ili riba cira na ne{to ukorijenjeno, go cjenosti iz sehare koju je ba - koje skon~avaju u katranskom ute meljeno, isto kao i na ne - bu u miraz donijela, kao ro|eni glibu. Dovoljno je u peksim-ze -

April - jun 2007. 27 Bo{nja~ka rije~ 6 manu sa~uvati samo dva prsta selamet ovamo, uputiti savjet i kta praiskona, do avlija mudro - po{tenog obraza i ravnote`a poruku. Svaki Samirov uzdah u sti, do vakta u kojem se znala lju bavi i boli se uskla|uje sa - muhad`erluku postajao je pjes- tajna nemu{tog jezika. I bi sve ma po sebi. Ne, to ja pojedno - ma. Moja briga da ne zaboravi u ravnote`i, prirodnom skladu stavljujem dramu bivka, dotje- maternji jezik bivala je pjesma. ili pretvaranju bar. Znao je ~ov j- rujem `ivotni igrokaz do `eljene Maj~ine suze, iskapane za nje - ek {ta travka, rijeka, kamen, forme, ne dozvoljavaju}i svojim nim ponosom - sinom Samir- gora i svaki `ivi stvor osje}a, zemljacima da utonu u bolest, om, bivale su rijeka boli od Pri - smijera i zbori u potaji. Va`ilo u neminovno, u smrt. Ima da boja do Be~a koja je uranjala u je svuda, posvuda, pravilo zbo - `ive makar muci iz inata. U stihove i vriskom o~ajnika pori- ra i dogovora. Asli, dobrota pre- Kur’anskoj suri “Vel asri”, koju la krhka nebesa. Tuga je sama kratko traje. Zloba ima du`i je - je Me{a Selimovi} uzeo za pro- ispisivala pjesme, nazovi pis - zik i halaljivije pipke. Obrnu {ej - log svojeg romana “Dervi{ i ma. U tom rukopisu Samir je tan svoje kolo, gori{-doli{, pa u smrt”, re~eno je: “Tako mi vre- po stajao simbol i personifikaci- sva~iju i ni~iju zemlju, bup, kod mena, insan je svojim ro|e nj - ja svih stradalnika na zemalj - nas, u Sand`ak. Od tada nas em odmah na gubitku”. I ov dje, skoj kugli. Otuda se te pjesme ista vatra pr`i bez prestanka. u Sand`aku, traje drama ko ja tako i toliko emotivno do`ivlj a - Sve se razdijelilo, izbucalo, brat je odavno odigrana. Na`alost, vaju. je bratu katil najgr|i. Niti ma - ~o vjek - jedino umno bi}e - ide onom stazom, onom stranputi- com unaprijed odre|enom, bez mo}i ikakvog izbora. Iz klanca sudbine, umjesto Sand`aklija, u more beskona~nosti ja samo bacam u bocama zapise, poet- ske poruke: kako `ivot nalikuje {ahovskoj tabli sa podjedna - kim brojem crnih i bijelih polja, taman onoliko, taman tako ka - ko nam je Neko dobrotu i zlo na sijao.

- “Pisma sinu Samiru”, pje - sme su koje, ne samo {to po - ga |aju, nego mrve i najtvr|e srce. Ne mogu a da Vas ne pi - tam - kako je nastala ova bi - ser-zbirka?

]ELAHMETOVI]: Mnoge knji ge i moje pjesme volio bih da nikad nisam napisao. Njih je naprosto izdiktiralo zlokobno vri jeme, ono {to je projezdilo kroz na{e `ivote i sudbine po - sljednjih petnestak godina. Strah od rata u okru`enju pri- Svi pjesni ci svijeta pi{u jednu te istu pjesmu. Jo{ je nisu napisali. I dobro morao je mojeg sina - jedinca je da nisu. Ima nade za in sanske uzlete, za novi stva ra la~ki hod. Mnoge knji ge i moje pjesme volio bih da nikad nisam napisao. Njih je naprosto izdiktiralo Samira da u ljeto 1992. go - zlokobno vri jeme, ono {to je projezdilo kroz na{e `ivote i sudbine po sljednjih dine prekora~i rodni prag - naj - petnestak godina - Rasim ]elahmetovi} ve}u dunjalu~ku planinu i sklo - ni se na sigurno, kod familije u - Tragaju}i za pro{lo{}u, u nje rane, niti ve}e boli. Mo raju Be~. Imao je samo ~etrnaest svojim stihovima plovite kroz se prona}i zaturene ~itanke da go dina. Ostali smo bez o~injeg vrijeme, vodom, nekad podiv- se zaboravljeni nemu{ti jezik vida, bez svoje zakletve, a on lja lom, nekad mirnom, gore}i nau~i i obnovi. bez roditeljske brige, pa`nje i na vatri, izlo`eni gujama. Pu - lju bavi. Poku{avao sam do ku - no toga se zgomilalo u tako - “Sand`ak, to je srce umor - ~iti: kolika mu je bol, kolika `u - malo prostora? nog pastira…” po~etni su sti ho- dnja za nama, za zavi~ajem; vi jedne iz niza zavi~ajnh pje - {ta misli, {ta osje}a? @elio sam ]ELAHMETOVI]: Amaneti sama Va{eg bogatog stva ra - ga osokoliti, ispri~ati mu na{ pre daka upu}ivali su me do no - la~kog opusa. Puno je sim bo li -

28 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ ke u ovoj i ostalim Va{im pjes- bili ~arobni, dirljivi, nezabora - ]ELAHMETOVI]: Ljubav je mama sa ovom tematikom? vni. Poezija, mehlemna svje`i - pokreta~ka snaga svijeta, la - na, potka du{e, povezivala je hor {to budi latice ~ula, ona je ]ELAHMETOVI]: Svi pje s- raskinuto, odavno prekinuto. U podmla|ivanje nade, oslonac ni ci svijeta pi{u jednu te istu Istanbulu, kapiji sudbine, ~u - bi vku i samoodr`anju. Bo{njaci pjesmu. Jo{ je nisu napisali. I do tvornom mostu izme|u Isto- iz Sand`aka cijene, vole i po{ - dobro je da nisu. Ima nade za ka i Zapada, dokazivalo se da tuju Jednog Jedinog — Milo sti- in sanske uzlete, za novi stva r- pje sma ne pripada nikakvim vog i samilosnog — Allaha d`. a la~ki hod. Za Sand`ak sam atarima ve} da je svojina i dra - {. Ljubav prema dragim bi}i - re kao da je: “gasulhana svije- gocjenost cijelog svjeta. Na po - ma: roditeljima, bra~nom dru - ta“, “kameni okean“, “gnijezdo etsku siniju svako je prinosio gu, evladu, familiji i prijateljima za zvijezde“, “majka sa tru d om namigi{li pe{ke{e iz svojeg du - je tajnovita, suzdr`ana. Oni lje- i kremenom“, “rana lju ta“, “ko - njalu~kog krajolika. potu ne gledaju o~ima, ve} je tur sunca“, “hand`ar za pa s- do `ivljavaju i osje}aju srcem, om“, “no`em ogra|ena me|a“, - Va{a poezija prati neke raznje`enom du{om. Vi{e cije - “biser koji ~uvam sinu“ i tome aktuelne doga|aje u San d`a - ne dobrotu, nam, karakter i ob - sli~no. Sve je to malo, nedovo - ku. U nedostatku savremene raz od pukog izgleda, od vid lji - lj no, u odnosu na moju i na{u historije o Bo{njacima na ve rasko{i i varljivog sjaja. Po - ljubav prema tom ~aperku du n- ovim prostorima, mnoge va{e red ove vjerske komponente, jalu~kog d`eneta. Ako Bog da, zbirke su hronike o jednom lju bavna osje}anja Sand`aklija- bude li `ivota i zdravlja, do ku - i{~a{enom vremenu. Da li ma diktira i odre|uje {apat vje - ~i}u sve izazove dostojne ~a ri sam u pravu? kova, amanet predaka. Su{ti - zavi~ajnog krajolika, bez ko jeg na te upute mogla bi da glasi: ne bi mogli `ivjeti, pjevati, ni ]ELAHMETOVI]: Poezija, “A{i}are iskazivanje ljubavi ra z - umirati. po pravilu, ne doti~e te teme. nje`uje, ~ini bi}e pretjerano Me|utim, ovdje na balkanskim “svilenkastim” nepripravljenim - ^udan, naizgled neobja { - pro storima to odavno nije ta - za `ivotnu surovost, za mlin su- njiv, a mo`da vi{e prirodan, ko, pa ni u mojem slu~aju. Uvi- d bine.” Tu i takvu ljubav do~a - sa vez guje i ~ovjeka prisutan jek te`e prete`e. Moje vlastito ravaju moji stihovi, tom arom- je u Va{im stihovima. Borba JA zapreteno vrtlogom kijame- om mire “Alkatmeri u ba{~i su- iz me|u dobra i zla. [ta je to ta, kobi koja se ukleto obnav l- d bine”. {to spaja i razdvaja ova dva ja, udesom i sudbinom naroda svijeta? kojem pripadam. U olujnom, Na kraju ovaj na{ razgovor smutnom i bremenitom vreme- `e lio bih zavr{iti svojom neiz mje - ]ELAHMETOVI]: Zmija no - nu, kao {to je bilo ovo sko ra{ - r nom zahvalno{}u: izdava ~u — si insanske grijehove zato se nje, u kojem su misli naroda bi - Centru za bo{nja~ke stu di je iz ni kad ne mo`e uspraviti ve} vi - le sku~ene, emocije uni{te ne, a Novog Pazara u liku finoga ef - ju ga kroz `ivot puze}i, povijena, ljudska volja dovedena do uni - en dije Esada D`ud`evi}a; ure d- posramljena. Istina, ona no si {tenja donekle se izmje ni su - niku edicije Bo{nja~ka knji` e v - si~an u zubu, ali ~emerniji ot - {tina stvarala~kog ~ina. Osje - nost - izabrana djela, akade - rov je u njenoj du{i, u poganoj tio sam potrebu da ne opisu- miku Ja{aru Red`epagi}u; pri - nakani. I ovdje, nemu{ti jezik jem patnju i tugu svojeg naro- re |iva~u izbora, gospodinu Fa - re {io bi tajnu dva suprotstav - da, ve} da pjevam njom sa- ruku Dizdarevi}u; dizajneru ko - lje na svijeta. Zlo bi podvilo no - mom, kako je to dobro prime- rica, akademskom slikaru iz ge, a dobrota bljesnula u du n- tio moj brat po peru Dragomir Novog Pazara, gospodinu D`e n - ja lu~kom bensilahu. Brajkovi}. Naprosto, moralo se gi su Red`epagi}u; toplu zahva - tako. Svjesno sam lirsku sr` l nost Ned`adu Smailagi}u; Mu - - Nedavno ste u~estvovali `rtvovao u korist zapisa, fakta, ratki Fetahovi}, Zajimu Had`i - na Balkanskim knji`evnim su- potpune istine, ali idu}i samo salihovi}u, Ibrahimu ]ati Ha - sretima u Istanbulu. Utiske o onim putem sa kojeg doziva san agi}u, Miroslavu Vergovi}u, susretima i samom boravku u po etska ~arolija. Milutinu Juju Rvovi}u - koji su, Gradu na Bosforu imali smo svi na svoj na~in, doprinjeli po - prilike pro~itati u pro{lom bro - - Ljubav, motiv kojeg pjes- javi ove knjige, njenom izgledu ju na{eg ~asopisa. Mo`ete li nici u svojim stihovima uzdi`u i ljepoti. Prilika je da se zahval- nam za ovu priliku prenijeti do neba, u pjesmama Rasima im i izdava~ima svih mojih zbir- sam umjetni~ki dio ovih sus- ]elahmetovi}a ima neku po - ki poezije i knjige pri~a, bez re ta — kako su, po Va{oj oc - sebnu odrednicu, ljubav pre - kojih ne bi bilo ni “Alkatmera u jeni, protekli susreti u u`em ma voljenoj, roditeljska lju- ba{~i sudbine“. knji`evnom smislu? bav, ljubav prema rodnom kra- ju. G-dine ]elahmetovi}u, ka - Intervju vodio: ]ELAHMETOVI]: Susreti su ko to vole Sand`aklije? Muhedin Fijuljanin

April - jun 2007. 29 Bo{nja~ka rije~ 6 OSVRT Had`em Hajdarevi} Pjesnici - svojevrsni ~uvari svoga maternjega jezika "Uvijek se mo`emo pitati to svojevrsni ~uvari svoga ma- je me, bitno je imati unutar do - {ta je to pjesma, {ta je to po- ter njega jezika. voljno energije, snage, volje, ku - ezija, {ta je to knji`evna rije~ - Vi ovdje (u Sand`aku), na neki ra~kih principa da se ne da da {to nas, na neki na~in dr`i, na na~in, ve} govorite svojim ma- bilo ko i bilo kad i bilo kako na - okupu. Ima jedna velika misao ter njim, bosanskim jezikom; je - ma }e to osje}anje jezika koje Danila Ki{a koji je rekao da je zik imenujete kao bosanski. mi sami u sebi nosimo. poezija aristokracija duha, da Bosanski jezik je, ina~e, jedna Zapravo, sve {to mislimo, u poeziji ~ovjek ima neku dru k - od tih najstarijih i najrelevantni- osje }amo, radimo - sve nam je ~iju viziju svijeta, sebe u tom jih lingvisti~kih ~injenica na ovim po hranjeno u jeziku i sve je u svijetu, viziju stvarnosti svoga prostorima. Od ma|arske gra- je ziku. Mnogi su ~uli onu ~u - vlastitoga odnosa prema je zi - ni ce do Jadranskoga mora sve venu Heidegger-ovu (Hajde ge - ku, tako da je najbolja definici- do sredine XIX stolje}a nije rovu) misao da je jezik ku}a bi - ja za pjesnike ona koja ka`e da postojalo nijedno drugo ime za tka - da su, zapravo, sve na{e su pjesnici vrtlari svome mate - jezik osim bosanski. Nedavno znanje, sva na{a memorija, sve rnjeme jeziku. sam na{ao jedan ud`benik iz na{e sje}anje pohranjeni u je - To pjesni~ko carstvo na naj - matematike {tampan u Bosni ziku; da nas on ve`e sa pro{ lo - bolji mogu}i na~in o~uvava je - 1827. godine, gdje upravo pi{e {}u, da nas ve`e sa budu }no - zik i kod onih koji ~itaju poezi- na koricama da je ud`benik dat {}u. S pro{lo{}u nas ve`e pu - tem uspomena, sje}anja i his- toriografskih zapisa, a sa bu - du }no{}u nas ve`e sa onim {to mi planiramo uraditi za sutra. Zato je svaka nova knjiga, pa i ova knjiga Rasima ]elah - metovi}a: Alkatmeri u ba{~i sudbine, neka vrsta himne je - ziku, oporuke jeziku, muzeja je - zika u vremenu, jedan prostor u kojemu ne samo da pisac su - djeluje najdirektnije, nego i sretni ~italac biva sustvarala - ~ki upu}en u ono {to sam jezik - ostvaren kroz poeziju, kroz Sa promocije "Alkatmera" u Bo{nja~kom nacionalnom vije}u, u Novom Pazaru: prozu, kroz knji`evno djelo op - }enito - sa sobom donosi. ju, a i kod onih koji }e kroz ra - na bosanskome jeziku. Me|u - Ono {to mi je prvo privuklo zli~ite generacije susretati se tim, kako je prostor jezika pro- pa`nju kod knjige Rasima ]ela - sa pjesni{tvom kako Rasima stor osovina ~ovjekove slobo - h metovi}a jeste sam naziv: ]elahmetovi}a, tako bilo kojeg de, onda je sasvim logi~no da Alkatmeri u ba{~i sudbine. [ta drugoga autora. Jezik je ne{to svoj jezik imaju na bosanski, bi bio alkatmer? {to je najvlastitije, {to je naj- ali da svako svoj jezik imenuje Alkatmer je vrsta karanfila - li~nije, najprirodnije, najpriro |e- onako kako ga on li~no osje}a. karanfil koji ima sve crvene cje- nije samome ~ovjeku. Prostori U tom smislu, Bo{njaci imaju tove, i to je, kako bih rekao, jezika su prostori ~ovjekove dodatni razlog za ponos iz pro - po jedina~nost; to je skup poje- slobode. ^ovjek je, ina~e, slo- stoga razloga {to nemaju nika - dina~nosti u nekoj ba{~i vre - bodan samo onoliko koliko je kvih agresivnih emocionalnih mena, u nekoj ba{~i sudbine, ka dar da se izrazi na svome i po ticaja da drugima nije~u pra - u nekoj ba{~i povijesti. na svakome drugom jeziku. vo da oni svoj jezik nazivaju kako Svi smo mi tokom ove nemi - Zato se za pjesnike ka`e da su ga treba nazivati, ali, u isto vri - losrdne povijesti kako posljed-

30 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ njih decenija, tako i op}enito, misao: "Iskustvo je najbolja dobro primijetio Faruk Dizda - bili svedeni na te neke svoje {kola, samo je {kolarina pre - revi} u ovom svome tekstu u pojedina~nosti. A ba{~a je ta skupa." povodu izdanja Alkatmeri u ba - neka op}ost, neko zajedni{tvo, Problem u toj rasprostranje - {~i sudbine jeste da su njegovi neki prostor koje mu mi osigu- nosti bo{nja~ke komponente, dominiraju}i simboli vatra, vo - ravamo, tra`imo i na neki na ~in bilo u Bosni bilo u Sand`aku, da, zmija, Sand`ak, onaj hus poku{avamo o~uvati tu svoju, bilo u drugom svijetu, jeste {to vremena koji je natalo`en i u kakvu-takvu, sigurnost. nije na kvalitetan na~in ovla d a - vla stitome sje}anju i iskustvu i Me|utim, i alkatmeri i ba - no tim iskustvom i sje}anjem na u sje}anju naroda kojemu pri- {~a ne mogu bez neke svoje na~in da tu ne postoji nikakva pada. A da u isto vrijeme i ta sudbine. Zato te pojedina~no - nacionalno-pateti~na nacional- voda i ta vatra i taj Sand`ak i sti u toj jednoj op}osti vezani na-romanti~arska mora, ve} da zmije o kojima pi{e ne bude su sudbinom kao nekom bre- postoji na kvalitet. ne{to {to ima demanolo{ku menskom dato{}u koju mi Pisci i pjesnici poput Rasi - mitsku dimenziju, pa da to sve moramo dovoljno sna`no da ma ]elahmetovi}a su upravo sebe proguta, nego jednos- osvojimo bilo jezikom, bilo kon - oni koji poku{avaju da u svojim tavno to je sastavni dio jedno- kretnim sje}anjem, bilo odlu ~- stihovima, u svojim knji`evnim ga iskustva, jednoga vremena, no{}u da, {to bismo ono ~e sto umjetninama, o~uvaju ono {to se jednog natalo`enog i predivnog rekli, budemo svoji na svome. zove jezik, {to se zove sje }a - vremena koje on kao pojedi - Me|utim, {ta se doga|a da - nac, a i narod koji mu pripada, nas uop}e u razumijevanju knji - nose kroz sva ova stolje}a. `evnosti uop}e, u razumijevanju On se u svojim pjesmama jezika, u razumijevanju svega ne libi da ponekad bude okre - onoga {to mi kao stijene nosi- nut i prema predmetima..., pre- mo i ho}emo da ponesemo ma predmetima svog poet- kao emanet na neke budu}e iziranja stvarnosti, na na~in da generacije? im pomalo tepa, da ima jedan Doga|a se jedna strahovita odnos nje`an, da poku{ava da raslojnost tih na{ih alkatmera ih razumije. Ali, dok ~itate ove u tim ba{~ama na{e povijesne pjesme, vidite kako stvari iz- i svake druge sudbine. Doga|a mi~u, kako nestaju, i kako mu se jedna nevjerovatna kultural- je dna poezija koja je puna na raslojenost, jedno stanje sjete, nagomilane sjete o stva - nedovoljne svijesti o prostoru i rima koje prolaze, o vremenu o vremenu u kojemu se `ivi. Ja kojeg nestaje, i o onome da sam, recimo, gledano iz sara- ono iskustvo koje smo stekli jevske perspektiva, vrlo ~esto Had`em Hajdarevi} kroz sve ovo vrijeme, kroz sve nesretan {to osje}am da su generacije, nismo dovoljno u Bo{njaci mo`da jedan od kul- nje, {to se zove sudbina, koja je, sebi o~vrsli, nego jednostavno turno najzapu{tenijih naroda u na kraju krajeva, i u na{im li - pu {tamo da ono samo klizi iz Evropi, ali, u isto vrijeme, imaju ~nim i u svim na{im zaje dni - na {ih ruku, da samo klizi iz - jednu od najimpresivnijih i kul- ~kim ba{tama i vrtovima. me|u prstiju i da nepovratnoga turnih tradicija. Kada pogleda - Rasim ]elahmetovi} je pjes- vi{e nikada nema, da on vi{e i mo bo{nja~ku knji`evnost u nik koji poredi knji`evnosti na ne postoji. po vijesti, mo`emo samo da jedan starinski na~in. Njemu n - Posebno su ovdje zanimljiva budemo sretni {to ona djeluje ije stalo toliko da se dopadne ge- „Pisma sinu Samiru“, te fine poput mo}nog Arhipelaga, {to ne racijama koje dolaze, gene - lirske sekvence koje prepozna- povezuje Istok i Zapad, {to su racijama koje imaju neku vrstu ju ono najroditeljskije koje ~o vj- Bo{njaci kao narod svoju pis- takti~kog pokreta protiv meta- ek mo`e nositi u sebi. Ovdje menost ostvarivali na nekoliko fo re, koji poku{avaju da ogole i Rasim ]elahmetovi} prestaje jezika: bosanskom, arapskom, na neki na~in dehumaniziraju to biti samo pjesnik, on postaje turskom, perzijskom. [to su ~ovjekovo iskonsko osje}anje otac, ali jedan univerzalni otac, svoju pismenost ostvarivali na prema mitskim aurama svega zabrinut ne za sudbinu svoga ~etirima pismima: na arebici, onoga {to ~ovjek to poti svojim sina kao pojedinca, nego za na bosan~ici, na latinici, na }i - ~ulima, svojim po gle dom. sudbinu jedne ~itave generaci- rilici, {to knji`evnost na nevje - Rasim ]elahmetovi} ho}e da je koja odlazi sa ovih prostora, rovatan na~in impretira na jed- stvari prika`e onakvima kakve gubi se negdje u tim dalekim nim ogromnim iskustvom. one jesu u tom nekom svom svjetovima, i pitanje je da li }e ^uveniji francuski filozof @an iskon skom treperenju, zna~e- ti njegovi alkatmeri, te njegove Polstrat je izrekao jednu mudru nju. Njegove pjesme, a {to je ba{~e, ti njegovi vrtovi ikada

April - jun 2007. 31 Bo{nja~ka rije~ 6 briznuti u ovim na{im san d`a - onima koji su pored vas. i u bo{nja~ke politi~ke kontek- ~kim, bosanskim i svim drugim Me|utim, ni tu Rasim ]ela - ste, ali mogu koliko toliko tom ba{~ama, nego }e jednos- hme tovi} kao pjesnik nije izgu- svije{}u o jeziku razrijediti tu tavno oti}i i izgubiti se u nekim bio tu dijale{ku narav, taj obzir, mra~ninu, mogu pokazati, mogu drugim i dalekim svjetovima. taj merhamet, tu dobrotu, ali u fotografirati vrijeme i mogu pra - Ono {to, po meni, posebno isto vrijeme nije stvari neimen- vom i istinskom ~itaocu otvoriti ka rakterizira pjesni{tvo Rasi - ovao, nego je, ipak, rekao ona - o~i. I danas, povijest svijeta bolje ma ]elahmetovi}a jeste dija- kve kakve jesu. }ete izu~iti ~itaju}i knji`evnike, lo{ka narav koju to pjesni{tvo Ina~e, ~itava bo{nja~ka knji - nego li ~itaju}i {ta se dogodilo nosi, jedna neoptere}enost, je - `evna tradicija, u koju se Ra - u odre|enim bitkama i kako je dna fino}a. Laku poeziju je mo - sim ]elahmetovi} jako dobro tekao neki povijesni sloj u vre- gao da pi{e samo dobrar i fini uklapa, puna je upravo te is po - menu. Za{to? ~ovjek koji stvarima prilazi na vijednosti. Ispovijednost je neka Zato {to historiografi pi{u mehak na~in, po{tuju}i i stvar vrsta udesa u ba{~i bo{nja~ke onako kako im odgovara; pob- i tu komunikaciju sa stvarima, knji`evnosti. Ako ~itate, napri - jednici ili pora`eni uvijek pi{u po{tuju}i jednostavno smisao mjer, djelo: Dervi{ i smrt? Ah- historiju na svoj na~in, iz svoga onoga {to prepoznajemo kao med Nurudin {ta radi? On se ugla. A knji`evnici su ti koji po - ne posrednog u Bo`ije stvaranje samo ispovijeda. ku{avaju fotografirati vrijeme u svemu ~ega se dotaknu na{e ^itate li bilo kojega danas kroz jezik i o~uvati ga upravo u o~i, na{a ~ula, na{ od nos pre- modernoga bosanskoga pisca: ba{~i jezika. ma svijetu i prema stva rnosti. Irfana Horozovi}a, D`evada Zato, Rasim ]elahmetovi} na Ako poku{amo malo pa`ljivi- Karahatmana, pa i poezija od najbolji mogu}i na~in pripada je u}i u strukturu njegovih pje- Abdulaha Sidrana i drugih - toj bo{nja~koj finoj tkanici bo{ - sama, vidjet }emo da se ispod sve je to poezija koja se ne - nja~ke du{e; njegova knji`ev - te jedne fine krinke mehko}e i kome i ne~emu ispovijeda. U nost puna je upravo tog iskust- nje`nosti, ispod tih lirskih finih bo{nja~koj knji`evnoj tradiciji va koje nosi ovaj narod i ona tkanica, krije iznutra jedna veli- ta ispovijednost postaje neka se na najbolji mogu}i na~in uk - ka drama - drama identiteta, vrsta sudbine, od ~ega, u ovom lapa u taj bo{nja~ki knji`evni sigurnosti, nesigurnosti, isku - slu~aju, nije mogao pobje}i ni arhipelag, i dalje potvr|uju}i tu stvo granice. I to iskustvo gra- sami Rasim ]elahmetovi}. Mi svoju otvorenost, iskustvo gra- nice, iskustvo nesigurna jutra, smo svi u situaciji nekog sta l - nice i vjeru da je o~uvanje jezi- nesigurna kona~enja, iskustvo nog izvinjavanja i nesigurnosti. ka o~uvanje identiteta. O~uva - nesigurne komunikacije - upra- I to treperenje u psihozi gra - nje pameti i sigurnosti na naj - vo, to je jedno iskonsko iskust- nice - kad }e to pro}i? I da li to bolji mogu}i na~in mogu}e je vo granice, i ta drama se ogle- uop}e treba pro}i, i na koji na - upravo u jeziku, u pisanoj rije~i da ne samo u pjesmi kao kon - ~in se to mo`e - to, naravno, ne u onome {to prepoznajemo up - kretnom predlo{ku, nego ~ak i u zavisi od pjesnika. ravo iz ove knjige kao Bo`iji dar samome jeziku. Pjesnici ne mogu uop}e po - koji je progovorilo kroz svakog Vi }ete primijetiti kako dok bolj{ati krvnu sliku na{e tre - pisca koji poku{ava da oslika ~i tate neke rije~i gotovo da dr h - nutne politike, ne mogu razri- vrijeme u kojemu `ivi i u koje- ture u toj svojoj semanti ~koj ne - jediti politi~ki mrak koji vrlo ~e - mu mi svi `ivimo. sigurnosti, kao da je dno stavno sto zna do}i u bo{nja~ke glave ho}e da iskliznu iz tog svog ne - kog ontolo{kog jezgra, da se is kupe ili da same sebe iz ne - kog prikrajka promatraju da li dovoljno zna~enjski fun kcio ni - raju u kontekstu koji je pjesnik sam sebi zadao. To iskustvo gra nice je jedna od najbolnijih mogu}ih tema ovog na{ega po - dneblja i na{ega vremena. Vi - djet }ete dok budete ~itali ovu knji gu {ta zna~i to os je }anje kad ne znate ho}ete li izoriti ako ste negdje omrk nuli, ho }ete li do~ekati sutra {nji dan, na koji }e na~in i same predstave u svi - jetu i u `ivotu djel ova ti u sami- Sa promocije ma vama, a kako }e djelovati u

32 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ OSVRT Safet Hadrovi} Vrbi~ki Jezik i stil u knji`evnom djelu Rasima ]elahmetovi}a Jezik kao odraz duhovnosti bo{nja~kog naroda Po{tuj, sine Samire rijetkih, odabranih knjiga koje Kroz svaku svoju pjesmu, Budi ~ovjek uvijek valja dr`ati na pe{tahti ili kroz svaki svoj stih, zapis, pri - Slijedi vje~nu uputu na visokom rafu me|u dragu lji - ~u, pripovjetku, ]elahmetovi} je ma, a sa obavezom da ne osta - govorio o nama, Bo{njacima, o Sjeti se uvijek ne naprosto pre}utano ono {to na{im svakodnevnim brigama i i u~i po redu, ovako: knjiga me|u svojim koricama no - neda}ama, koje nas po~esto su - si, kako se, ko zna ko liko puta sti`u i zaokupljaju, koje pa daju U~ini me strpljivim de{avalo i de{ava sa mnogim na na{a ple}a kao teret, kao U~ini me zahvalnim piscima i njihovim knji gama, ta- neminovnost, ~esto puta i kao U~ini me preda mnom male - mo u onom dijelu San d`aka oda - usud. nim kle ja dolazim. Znaju}i da je "jezik `iva sna - U o~ima svijeta velikim Kao {to lijepo njegovanu ba - ga sa kojom je vezana ne sa mo {~u kite buketi mirisnih rasc vje - kultura nego i samo postojanje Ni malo ti tanih alkatmera, tako i ovu knji - jednog naroda", pjesnik ]elah- Ni mnogo ti gu ~ine odabrane cjeline ko je metovi} je kroz cjelo ku pno svo - Za jedan `ivot cijeli svo jim sadr`ajem odsli ka vaju i je stvarala{tvo, svoje misli i svo - do~aravaju ono {to je pjesnik ja osje}anja iskazivao na svom Cijenjene dame ! ]elahmetovi} oda brao tj. u knji - maternjem bo{nja ~kom tj. bosa - Po{tovana gospodo ! `evnoj formi obradio kao najv re - nskom jeziku, kojim su govorili dnije, ono {to je bilo i ono {to svi na{i preci, na{e nene i na{i Namjerno sam izabrao i izd- jeste dobrim dije lom sudbina pje - djedovi, svi na{i dobri stari Bo - vojio ovu pjesmu, da Vas nje nim snika, i njegovog, odnosno na - {njani, {to doista potvr|uje i sa- stihovima koji su za stup ljeni me - {eg Sand`aka. To ponajbolje do - dr`ina knji ge "Alkatmeri u ba{~i |u koricama knjige: "Al ka tmeri ~aravaju pje sme i pri~e zastup - sudbine". u ba {~i sudbine", uvedem u svi- ljene u ovoj knjizi, {to }e potpu - Iako naizgled kratke po svo- jet poezije, bolje re}i u ba{~u al - nije spozna ti svi oni koji knjigu joj formi, pjesme i pri~e pisane katmera, pjesnika Ra sima ]e la - budu pro ~itali. tim jezikom su po svojoj sadr- hmetovi}a, ~ijem je knji`e vnom Na svu sre}u, pjesnik ]ela h - `ini krajnje jasne, ~ak i najne- stvarala {tvu ovo ve~e posve}e - metovi} se nije ponio za idejom upu}enijem ~itaocu koji ponaj- no. prihvatanja kakvog novog knji`e - manje dru`i sa knjigom, ~ime su Ova pjesma nije slu~ajno vnog pravca, kakvog mo der niz - ponajbli`e onom izvornom naro- oda brana kao prva me|u jed- ma, kako su to u~inili mnogi, i dnom kazivanju koje mi naziva- nakima. Cjelokupnom svojom time utopili sebe u sku pinu os - mo hi}aja, a {to mo`e po sti}i sa dr`inom ona odslikava duh i rednjosti koja ne os tavlja nikak- samo dobar poznavalac jezika i duhovnost, ne samo njenog au - va traga u kulturi svog naroda, majstor rije~i, kakav je gospo - tora, ve} i cjelokupnog naroda ve} je iskreno slijedio sebe, svoj din ]elahmetovi}. kojem pripadaju, kako njen genetski kod, i tako u potpu no - Od preko sto {ezdeset pje- autor, tako i njegovo cjelokupno sti uspio da iz gradi svoj stil, da sama zastupljenih me|u ko rica - knji`evno djelo. za`ivi svoj je zik, po ~emu je i ma ove knjige, napome nu }u sa- Knjiga "Alkatmeri u ba{~i su - prepoznatljiv, {to njegovo djelo mo neke pjesme koje su svo jom dbine", pjesnika, prozaiste, bo- svakako izdvaja i uzdi`e kao za - sadr`inom, jezikom i stilom pre- lje re}i hroni~ara jednog vreme- sebnost i kao vrijednost. poznatljive upravo s toga {to su na i jednog podnebija, Ra sima Samo u krajnjem savr{ens - pisane izvornim bo sanskim jezi - ]elahmetovi}a iz Priboja, zas lu - tvu misli i oblika kojim se te mi - kom i {to su kao takve svojstve- `uje da se o njenoj sadr`ini pro- sli iskazuju hrane}i se "hlad- ne samo duhu Bo{njaka, {to u govori i sa zadovolj st vom i sa nom vatrom poezije", nastaje to su{tini ~ine njegovu naj ve}u vri- obavezom. divno ~udo koje se zove knji `e - jednost, njegovu duhov nost: pje - Sa zadovoljstvom, zato {to vno djelo i koje se kao zao kru - sme Sal~u dok je trajao Rama - je u pitanju knjiga koja se ve} `ena cjelina odlikuje svojom ne - zan, Kako je babo kla njao Ra ma - sada mo`e svrstati u red onih ponovljivo{}u i svojom ljepotom. zanski baj ram, Abdest, Ikindija, April - jun 2007. 33 Bo{nja~ka rije~ 6 Ak{am, Jacija, ^arolija iki n dije, Te iste pjesme odslikavaju na - Premirno Dok d`e naza traje, Lo{e kom {i - j dublja ljudska osje}anja, stre p - Odavno je, Kako je Sal~o od bio duhan, nje, zebnje i strahove, ne skrive - Ni srce ne smije ja~e zakucati Na{e snahe, Tu|i hak, Kako se ni ljudski bol i ljudsku ne mo}, I strepimo i ne strepimo ne kad do~ekivao gost, Duhan - koje pjesnik iskazuje kraj nje is - Znamo, pro}i }e i ovo ska kutija, \er|ef, [a mija, Ste- kreno, imenuju}i ih kao svoja pi - Od uvijek je }ak, \erdani, Tepe luk, Sablja, Sa - sma pisana svom sinu jedincu, Od pamtivijeka je hat kula, ^ibuk, Sehara, \ulsi- Samiru, sa kojim se po sili nu ` - Do zore kroz no} nama stizati. ja, Baklava, Pos te}ija, Tekija, Fi - de tada morao rastaviti, a svaki ld`an, Bele n zu ke i dr., te pri~e rastanak je po lovina smrti. Ovaj Takvih pjesama u ovoj knjizi iz ciklusa Ne po menice, ko jih u rastanak je bio kudikamo te`i. je 26, i o svakoj od njih mogao ovoj knjizi ima preko dva deset. Rastanak dva najbli`a ljudska bi se napisati zaseban osvrt. Za ovu priliku, odabrao sam bi}a, oca i sina, desio se u vri- To liko su te pjesme sadr`ajne, da vam predstavim samo jedan je me kada se nije znalo niti mo - jezgrovite, pune nekog pritaje - dio koji ~ini sadr`inu ove knjige, g lo znati "{ta dan kuha, {ta nog bola, pune neporecive isti - ciklus pjesama naslov ljen "Ze - zora ra|a". ne, {to sve skupa mo`e doku - man jami zla}anu ja bu ku", koji ~iti samo pravi pjesnik po ro |e - ~ini samo dio prepoznatljive Ra - "Ovo {to se nama de{ava nju, kakav je i gosp. ]ela hme - simove zbirke pjesama "Pisma Sada i ovdje tovi}. sinu Samiru". Nikad se prije desilo nije" Prema u~enju klasi~ne kin e - Ove pjesme su svojevrsna ("Sine") ske filosofije (taoizma) na ov om hronika jednog i{~a{enog vre- svijetu }e na}i svoju sre}u i mir mena, koje je sobom donijelo ^itaju}i ove pjesme, kao da samo onaj koji na vrijeme otkri- "po reme}aj ravnote`e", "pore - gledamo kakav dokumentarni je svoj put (tao), koji je spreman me }aj sklada i harmonije", ka - film. Pjesnik nas preko svojim da taj put u potpu nosti slijedi. ko bi to najslikovitije rekao pje - pje sama - pisama hronolo{ki, fa - ]elahmetovi} je doista us pio snik Meho Barakovi}. ktografski upoznaje sa tada{ - da na vrijeme prona|e svoj put To je ono vrijeme na ~iji nas njim de{avanjima u i okolo Pri - koji ga je odveo u svijet knji `e - je dolazak blagovremeno upo zo- boja, tj. cijelog Sand`aka, jer ono vnosti; da se u tom svijetu iska- rio Mehmed Alija Mak Dizdar sv - {to se njemu de{avalo - de{a - `e i doka`e - prije svega kao pje - ojom pjesmom "^etvrti jaha~". valo se svima nama i svi smo snik, liri~ar, sa filigranski izgra - tu te{ku bolest strahova i strep- |e nom mjerom za vrijednosti ri- "Vrijeme je da se misli o vre- nji tada bolovali podjednako. je~i i smisaono zna ~e nje stiha; menu Kada se ve} desio nemino v- da se u toj ravni is ka`e i kao Jer trule` do besvijesti bazdi ni rastanak, kada se nije znalo pro zaista (zbirka pri povjedaka sa smrti gnjile niti moglo znati ho}e li do sus- "Nepomenice"), a na dasve; naj - Vrijeme jest da se razmisli o reta ikada vi{e do}i, pjesnik pri - ja~i odraz i naj ve }a vrijednost vremenu znaje gorku istinu: njegova djelo va nja na tom putu, Jer velike vode na nas brode koji je iz me|u bezbroj izazova Gle kako deru i `deru njine Ne krijem suze, pod starost koje `ivot nudi prihvatio kao vilne sile pla~em svoj `ivotni po ziv, jeste u tome Vrijeme jest ubo da se za - I majka ti, kako ona to zna, {to je uspio da, kroz svoje `ivot- misli u vremenu pla~e no stvarala{tvo, povrati u `ivot i Jer vjetar hitri vjetar zmajeviti Od na{ih suza za potomstvo sa~uva na{u naj- Na nas }e hudo danas da Od na{eg jada ve}u dragocjenost, na{ jezik, ko - po leti Uz ak{ame Lim narasta ji nas izdvaja kao zasebnost i Vrijeme je vatra jer neka sa- ali i u tome nalazi utjehu, pa svojom mudro{}u uzdi`e kao ne - `ga nas i satra ka`e: u ni{ti vu vrijednost. Vrijeme jest ubo da u|e se u Neka Prate}i njegovo knji`evno st - ovo vrijeme Prije }e tako do Bosne i Dri - va rala{tvo (pjesme, pri~e, puto - Jer vremena ima tako malo ne pise, zapise, osvrte, eseje) uo~a- I vremena ne}e vi{e biti". Uz selame odnijeti haber: va se da taj jezik kojim ]elah- metovi} pi{e nije nikakva vje {- Dakle, pjesme se odnose na Sad u Sand`aku tuga je go le- ta~ka tvorevina nastala po ne - vrijeme kada su iz svojih mem- ma. ~ijoj pukoj `elji, kakvim ga `ele livih brloga, iz svojih zvje rinjih ("Ku}o moja"). prikazati tamo gdje ja `i vim (u jazbina iza{le bradate spodobe Crnoj Gori), ve} je, bio i jeste, od - sa jasnom namjerom da zatru U pjesmi "Samire, o~i mo - raz duha i sveukupne duho vno - svaki trag bitisanja svega {to je", pjesnik ka`e: sti onog naroda koji tim jezikom ima bilo kakav pre d znak bo{ - govori i pi{e, i onog o ~emu se nja{tva, bo{nja~ki znak ili bo{ - "Za nas ne brini - ovamo je pi{e, tj. svih nas Bo{njaka, ma nja~ko ime. mirno gdje `ivjeli. 34 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ MANIFESTACIJE Povodom 11. maja - Dana bo{nja~ke nacionalne zastave, u Novom Pazaru odr`ana Druga Smotra bo{nja~kih narodnih igara (SBONI) Smotra mladosti, igre i pjesme Niti boljeg povoda, niti bolje ~ke nacionalne za stave, u Ko n - Dana Bo{nja~ke nacionalne za- manifestacije. certnoj dvorani Do ma kulture stave, Esad D`ud`evi} predsje - Najve}i bo{nja~ki blagdan, "Oslobo |e nje" u No vom Paza- dnik Izvr{nog odbora Bo{ nja ~- Dan bo{nja~ke nacionalne za s- ru, nastupilo je KUD "Cirka - kog nacionalnog vije}a. tave, i ove godine su obilje`ili lom" Ma|arskog umjetni~kog Folklorni ansambl "Cirka - igra, pjesma i mladost. cen tra "Zoltan Ko dai" iz Ba ~- lom", kojim rukovode Arpad Ki - Druga po redu Smotra bo {- ke Topole, koje je iz velo svoj {imre i Laslo [avelin, je, u mu - nja~kih narodnih igara (SBONI) cje love~ernji prog ram. Folklorni zi~koj pratnji Ferenca ^onke i ove godine je okupila jeda na est ansambl, koji je pro{le godine prijatelja, na velikoj sceni Ko n - folklornih ansambala iz Re pu b - proslavio dvije decenije posto- certne dvorane izveo nekoliko like Makedonije, Ko sova, Bo s- janja i rada i ko ga ~ine srednjo - spletova igara iz Transilvanije, ne i Herce go vine, Slo - {kolci, studenti i radnici, nje gu - Slova~ke i Ma|arske kao {to venije i San d`a ka, a je kulturu i obi ~aje narodnih iga- su: igre iz Sas~ava{a, igre iz poseban i drag gost ra na pod ru~jima gdje `ivi ma - Erdenge{fize{a, igre iz Ga me- bilo je i Kul turno um- |arsko stano vni{tvo u na {oj ze - ra, Kalotasega, Na|e~eda itd. jetni~ko dru {tvo mlji. Dru {tvo od 1993. godine Gost KUD-a "Cirkalom" bio "Ci rkalom" iz Ba - redovno u~estvuje na festivalu je jedan od najboljih folklor nih ~ke To pole. folklora u Rumi, kojeg organi zu - ansambala u na{oj zemlji Ku l - je Muzi ~ki savez Voj vodine, gdje turno umjetni~ko dru{tvo "Ras" su ve} osvojili niz najsjajnih od - iz Novog Pazara koje je za pet li~ja. Od 1997. godine u zajed- godina svojeg postojanja usp- SBONI je ni~koj organizaciji Udru `enja jelo da proputuje pola Evrope a ove go di ne imala i narodnih igara "Martin \er|" i da me|u velikim brojem nagra- svoju fo l klo rnu uve r- Centra za vojvo|anski ma|a r- da i priznanja koje su osvajali i tiru {to samo go v- ski folklor, na dr`avnom tak mi- u zemlji i u inostranstvu pose - ori o to me koliko ~enju folklornih igara, osvojili bnu vrijednost ima zvanje {a m- je zaista po go - su pet puta zaredom zvanje piona koje su osvojili na ovo- |eno u centar majstora izuzetnog kvaliteta i godi{njoj smotri folklornog st- ka da je ideja plaketu "Martin \er|". va rala{tva "Zlatni opanak" u o organi zo vanju Goste iz Ba~ke Topole pri go - Va lje vu. jedne ova ko gra - dnim je rije~ima, pred po~etak KUD "Ras" je izvelo {ampi- ndiozne smo tre fo- koncerta, pozdravio i u ime Bo - onsku koreografiju "Grdeli~ka l klo rnog stvarala{t - {nja~kog nacionalnog vije}a im sva dba" a `enska pjeva~ka sk- va po~ela da se ostva - se zahvalio na dolasku i kon- u pina "Ra{anke", koje tako|e ruje. certu kojim daju svoj izuzetno sa velikim uspjehom djeluju u U predve~erje 10. vrijedan doprinos obilje`avanju okviru ovog kulturno-umjet ni ~- maja, Da na bo{nja - najve}eg blagdana Bo{njaka - kog dru{tva, su otpjevale izvor-

April - jun 2007. 35 Bo{nja~ka rije~ 6

nu narodnu sand`a~ku pjesmu Koncertna dvorana prepuna i zajedni{tva me|u svim ljudi- "Sjela Hajra kraj bunara". ljudi koji su sa velikim nestrp - ma koji `ive na ovim prostori- Bolje uvertire za drugu po ljenjem o~ekivali da na djelu ma. redu SBONI-a nije trebalo. vide majstore folklora devet fo - Svojom igrom II Smotru lklornih ansambala iz Lju blja - bo{nja~kih narodnih igara otvo- SBONI - drugi dan ne, Gora`da, Donjeg Vakufa, rilo je Kulturno udru`enje “Sa - Ro`aja, Skoplja, Prizrena, Tu ti- nd`ak” koje djeluje u Sloveniji Stvari su tog 11. maja tek - na i Novog Pazara. ~ijim je osnivanjem 1997. go- le svojim uobi~ajenim redom. ^ast da otvori II Smotru bo- di ne po~eo da se ostvaruje du - Svoju razdraganost, igru, {nja~kih narodnih igara pripala gogodi{nji san Sand`aklija da pjesmu i mladost folklorni an - je gospodinu Petru La|evi}u, se u ovoj ex jugoslovenskoj, sambli su podijelili sa Novo pa - direktoru Slu`be za ljudska i sada evropskoj, zemlji udru`e zarcima u ve} tradicionalnom manjinska prava u Vladi Repu - u zajednicu u kojoj }e njegovati sve~anom defileu glavnom no - blike Srbije, koji je, prije svega, svoju kulturu i ~uvati svoju tra - vopazarskom ulicom, nepo sre- svim Bo{njacima ~estitao veli- diciju. dno prije po~etka Smotre. ki blagdan, Dan bo{nja~ke na - ^lanovi ovog ansambla, svi Stvari su tog 2. maja tekle ci onalne zastave, a onda na g - do jednog ro|eni u Sloveniji, svojim uobi~ajenim redom. lasio da su ovakve smotre folk- pro{etali su nas igrom i pjes- Svoju razdraganost, igru, pje- lornog stvarala{tva, kakva je mom Sand`aka donose}i dah smu i mladost folklorni ansa m- Smotra bo{nja~kih narodnih Zapada oboga}enog duhom, bli su podijelili sa Novo pa za - igara u Novom Pazaru, na~in pjesmom i igrom Sand`aka. rcima u ve} tradicionalnom gra|enja mostova prijateljstva Zaboravljene igre “Trusu” i sve~anom defileu glav - “Sarajku”, koje su u mu- nom novopazarskom uli- had`irluk kao dio svoje com, neposredno prije po- tradicije, svoje veze sa ~etka Smotre. rodnim krajem, kao taj - U duhu narodne tradi- ni, dragi sadr`aj sehare cije i kao nezaobilazni rodne grude ponijeli na - dio folklora sand`a~kog, {i Bo{njani onijeh tu` - na ~elu kolone je ove go - nih godina kada su kre- dine bio D`evd`et Ete mo- tali na put muke, neizv- vi}, binjad`ija, na {ampi- jesnosti i stradanja, kao onskom grlu pobjedniku dio nade i stalne vjere ovogodi{njih ko{ija u Ka - da }e se jednom vratiti rajuki}a Bunarima i Ko {- svom Sand`aku, na bi - tanpolju, dvjema svijet- nu novopazarskog Do - lim ta~kama gdje ljubav ma kulture donijeli su, prema sportskim nadme- nezaboravnim nastu - tanjima i konjima ima du - pom, ~lanovi folklorne boke korijene u tradiciji grupe “Behar” koja radi go r{taka sa Pe{teri. u okviru Kulturnog cen-

36 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ tra Bo{njaka u Republici Ma ke - Sre}ni jubileji Gora`dani! Senad Beganovi}. doniji. Ove godine na II Smotri bo - Neiscrpno bogatstvo kultu - Nastavlja~i duge i uspje{ne {nja~kih narodnih igara nas- rne ba{tine, ljepotu folklorne tradicije sjajnih novopazarskih tupili su i na{i prijatelji iz tradicije i prekrasni kolorit `i vo - folklornih an sa- grada sa bogatom folk- pisnih narodnih no{nji San d`a - mbala, ~lanovi lornom tradici- ka na svakom od svojih 360 KUD “Senko Ra - jom, iz susjed - javnih nastupa prezentiralo je {ljanin” izveli su ne Crne Gore, Kulturno umjetni~ko dru{tvo splet igara pod ~lanovi “Sand`ak” ~iji je umjetni~ki ru - nazivom “Sa n - KUD kovodilac i koreograf Mahmut d`ak”. “Ro `aje” Gici}-]a}e. Svojim u~e{}em na Upravo na Drugoj Smotri iz istoimenog velikom broju me|unarodnih bo {nja~kih narodnih igara grada na Ibru. Ma{tovi- smotri folklora, gdje su redo v- svoj jubilej, deset godina us - tost, filigranska izved- no osvajali titule {ampiona, pje{nog postojanja i rada, ba i radost igre je ono pronijeli su ne samo ljepotu proslavio je i Ansambl naro- {to su oni donijeli sand`a~ke folklorne tradicije dnih igara i pjesama iz gra - svojim folklornim ve} su doprinjeli da se 11. ma - da heroja - Gora`da, koji dje - na stupom na Smo - ja, na veliki blagdan, bo{nja ~- luje u okviru Cntra za kultu- tri. ka zastava zavijori i u Istan bu - ru, koji tako|e ove godine Debitanti na lu, Pendiku, Jalovi, Tuzli, An ka - slavi veliki jubilej - 50 godina Smo tri su bili i ~la - ri, Izmiru, Kartalu, dakle, u gra - rada i postojanja. novi KUD-a “Janj” iz dovima gdje je na velikim folk- ^lanovi Ansambla narod- `ivopisnog bosan- lornim festivalima Kulturno um- nih igara i pjesama iz Gora ` - sko-hercegova~kog jetni~ko dru{tvo “Sand`ak” na - da tokom decenije postojanja gradi}a Donjeg Vaku - stupalo i pobje|ivalo. su pa`ljivo ~uvali i njegovali ku - fa. Dru{tvo, koje je osno- Da je SBONI internaciona - lturu i tradiciju naroda Bosne i vano jo{ 1982. godine, u~e - lna, me|unarodna i multikultu - snik je svih ralna folklorna manifestacija smotri folk- pokazali su i ~lanovi KUD-a lora u Bosni “Tu tin” koji su izveli Splet igara i van njenih iz Vranja. Dru{tvo koje je za sa- granica. Na - mo tri godine svojeg postoja nja stupali su u uspjelo da osvoji veliki broj pri - Turskoj, [ve - znanja kao {to su zvanje {a - dskoj, Italiji, mpiona na me|unarodnim fes- Njema~koj, tivalima folklora u Gora`du i Austriji, a pu- Sopotnici, na sceni Doma kul- blici u San - ture u Novom Pazaru odigralo d`aku su se je jednu od najatraktivnijih i za

Hercegovine. Iza ovog ansam- bla su brojni nastupi {irom BiH, Evrope i svijeta na kojima su blistali i osvajali velika priz- nanja kao {to je nastup 2000. godine u Austriji na Olimpijadi folklornog stvarala{tva, gdje su osvojili drugo mjesto. Go ra- `dani su i rije~ima, ali i igrom i pjesmom, kazali i pokazali da im je posebna ~ast nastupati u Sand`aku a mi njima poru ~u - jemo da je zadovoljstvo na{e {to su od po~etka u~esnici Smotre i da se nadamo da }e tako biti i u budu}nosti jer je predstavili igrama iz Srednje publiku najspektakularnijih ta - ve} sada SBONI bez njih neza- Bosne za koju su izvanrednu ~a ka - igre iz Vranja, upravo ta - misliva. koreografiju napravili Amela i ko atraktivno i spektakularno.

April - jun 2007. 37 Bo{nja~ka rije~ 6 Da konac djelo krasi po ka - koji se ve} 35 godina bavi nje- nja~kih narodnih igara prote - zali su nam na najbolji mogu}i govanjem kulturne ba{tine Bo - kne u najboljem redu i da sve na~in ~lanovi Bo{nja~kog kul- {njaka. funkcioni{e na najbolji mogu}i turno umjetni~kog dru{tva “Po- Bo{nja~ko nacionalno vije }e, na~in a sve folklorne ansamb - d gorski biseri” iz Prizrena, ~u - kao osniva~ Smotre bo{nja ~kih le nagradili su specijalnim priz- va ri bo{nja~ke tradicije i na ci o - narodnih igara, Op{tina Novi nanjima za u~e{}e na ovoj veli - nalne kulture Bo{njaka na Ko - Pazar, kao generalni pokrovitelj koj manifestaciji. sovu. ove manifestacije, i Ministars t - Smotra bo{nja~kih narodnih Spletovi igara “Nad`ije” i vo za kulturu Republike Srbije, igara i ove je godine, u dva da - “^o ~ek”, zvuk go~a, timpana i koje je i Dan bo{nja~ke nacio - na svojeg trajanja, imala revija - zurli, podigli su na noge sve na l ne zastave i Smotru bo{ - lni karakter. Pobjednici su svi koji su imali zadovoljst- nja~kih narodnih igara koji su u~estvovali na Smotri i vo da budu dio uvrstilo u stalni kalen- koji svojim postojanjem i ra- prepunog gle dali - dar kulturnih zbivanja dom ~uvaju i njeguju duh bo - {ta u Kon ce rtnoj u na{oj zemlji, u~inili {nja~ke folklorne tradicije i kul- dvorani, ali su i su sve da Druga po ture. sve sna`no uv jer- redu Smotra bo{- Fehim Kari{ik ili da duh bo - {nja~ke nacio - nal ne kultu - re, pje sme, igre i obi ~a - ja ima ko da sa~uva od zabora- va i ima ko da unese ne samo u svaki dom na Koso - vu ve} i mno - go {ire. Velike zasluge za to pripadaju i umjetni~kim rukovodi o - ci ma i ko - reografima Miftaru Maksutiju i profesoru Sadriji Bajra

38 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~

April - jun 2007. 39 Bo{nja~ka rije~ 6

40 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ JEZIK I OBRAZOVANJE Mr. Samra Tahirovi} - Ljuca GLOBALIZACIJA i njen uticaj na socio-kulturolo{ki aspekt malih nacija (IV) Identitet je proizvod svjesne kulturne konstrukcije i odr`avanja kroz institucije dr`ave: zakon, obra- zovni sistem i medije. Od druge polovine XVIII stolje}a princip nacionaliteta postaje glavna moti- vacija politi~kog `ivota u najve}em dijelu Evrope, kada prisustvujemo novom odnosu izme|u dr`ave- nacije i jezika, tj. nacionalnih jezika ako se globalizacija ocjenjuje svijet i na{i `ivoti oblikovani ko- le ljudi nad svojim `ivotima i kao generalni proces gubljenja nfliktnim trendovima globaliza - svojim okru`enjem”.(92) U ovak- Ikulturnih posebnosti, neke cije i identiteta”. Prema Cas te- vom pristupu, identitet je vi|en zajednice su pro{le bolje, a ne - ll su, primarna opozicija snazi kao nepresu{ni izvor snage lo - ke lo{ije. Naime, zemlje pripad- glo balizacije le`i u “sveprisut- kalne kulture koja pru`a otpor nici glavnog pravca toka kapita - nom izvoru sna`nih izra`aja ko - centrifugalnoj snazi kapitalis ti- lizma - zapadne zemlje i, poseb- lektivnog identiteta koji se su - ~ke globalizacije. no, Sjednijene Ameri~ke Dr`ave, protstavlja globalizaciji… u ime Ovako slo`eni odnosi ukazu- globalizaciju prepoznaju kao sta - kulturnih singulariteta i kontro - ju da kulturni identitet najvje ro - ndardni na~in izvoza svojih kultu- rnih vrijednosti {irom svijeta.(90) S druge strane, kao kulturno na - jugro`enije zemlje sebe su pr e - poznale zemlje u razvoju. Pre ma tome, ekonomska ranjivost ne- zapadnih zemalja se poklapa sa njihovom kulturnom ranjivo {}u. Sasvim sigurno, kuturni ide nti - tet je izlo`en riziku svugdje gdje hara proces globalizacije, ali ze - mlje u razvoju su u posebno te - {koj poziciji.(91) Tomlinson nudi i kontradik- tornu tezu koja se mo`e izre}i na sljede}i na~in: globalizacija, osim {to je razaraju}a, mo`e bi- ti i najzna~ajnija snaga za kre i - ranje i proliferaciju kulturnog id - e ntiteta. Ova teza u sebi uk lju - ~uje druga~ije poimanje ideje ide ntiteta od onog koje uklju ~u - je individualno ili kolektivno po - sjedovanje. Kao primjer, navest }emo poznatu analizu “The In - fo rmation Age” Manuela Caste - llsa, koji je ustvrdio da su: “na{ 90. Schiller Herbert smatra da je mo} distribucije kultunih dobara projektirana ka distribuciji kapitalisti~ke monokulture, vid- jeti u Tomlinson John, Global Culture: Dreams, Nihgtmares and Scepticism, Cambridge: Polity Press, 1999, str. 81.

91. Ibid.

92. Tomlinson John, Globalisation and cultural identity, vidjeti na

April - jun 2007. 41 Bo{nja~ka rije~ 6 vatnije ne}e postati lak plijen Me|utim, pisani jezik je pozna - ni~kog jezika manje-vi{e terito - globalizacije. Izme|u ostalog, i valo samo nekoliko pisara i pre - rijaliziranih prostora. Me|utim, zato {to identitet nije samo krh - dstavnika dr`ave. Kralj Aleksan - nastanak i ravoj zajedni~kih je - ki komunalno-psiholo{ki doda - dar je koristio atenski (ne ma - zika podrazumijeva prethodnu tak, ve} va`na dimenzija insti- ke donski), dijalekt za sopstve - elaboraciju jednog knji`evnog tucionaliziranog `ivota u savre- ne i birokratske usluge. I taj }e je zika ili scripta, koji je manje- menim dru{tvima. Posebno u pisani jezik, tj. koiné jednog ca - vi {e stabiliziran, standardizi ran. do minantnoj nacionalnoj formi, rstva koje se {irilo na manjin- Procesi dinami~kog razvijanja ide ntitet je proizvod svjesne ku - sku populaciju helenofona pos - ka ko jezika tako i dr`ava imali lturne konstrukcije i odr`avanja tati la lingua franca cijelog ori- su svoje prvobitno i najzna~ajni- kroz institucije dr`ave: zakon, jentalnog Mediterana.(93) Nai me, je jezgro u zapadnoj Evropi, ko - ob razovni sistem i medije. Pri- pisani je jezik bio zna~ajno oru - ja }e od nekada{nje imperijalne mjetimo, tako|er, da nijedan od `je dr`ave te se i razvijao upore- i romanizirane postimperijalne problema u odnosima identite- do s njom. Stoga su i ka sniji organizacije postati moderna Ev- ta spram globalizacijskih proce- procesi razvijanja jezika imali ropa, konstituirana od teritori- sa ne uklju~uje kona~ni scena - potrebu dr`ave, po~ev od teri- jalnih dr`ava koje su manje-vi{e bile vezane za odre|en broj za - Procesi dinami~kog razvijanja ka ko jezika tako i dr`ava imali jedni~kih jezika i koji su imali su svoje prvobitno i najzna~ajnije jezgro u zapadnoj Evropi, ko - namjenu da konkuriraju latins - ja }e od nekada{nje imperijalne i romanizirane postimperijalne kom jeziku sve{tenstva. organizacije postati moderna Ev ropa, konstituirana od teritori- Od druge polovine XVIII sto l- jalnih dr`ava koje su manje-vi{e bile vezane za odre|en broj za - je}a, me|utim, princip nacio na- jedni~kih jezika i koji su imali namjenu da konkuriraju latins- liteta postaje glavna motivacija kom jeziku sve{tenstva. politi~kog `ivota u najve}em di - je lu Evrope, kada prisustvujemo rio destrukcije identiteta od st - torijalne dr`ave i zajedni~kih je - novom odnosu izme|u dr`ave- rane globalizacije. Umjesto to - zika pa sve do dr`ave-nacije i nacije i jezika, tj. nacionalnih je - ga, problemi ukazuju na potre- nacionalnih jezika, tj. supra na - zika. Zajedni~ki projekt kori {te- bu poja~avanja zna~aja pozicije cije i multilingvizma. nja jednog nacionalnog jezika, identiteta u odnosu prema glo - Sve do XV stolje}a intelektu- na datom nacionalnom prosto - balizaciji. alni svijet zapadne Evrope kori - ru, podrazumjeva vertikalnu i stio je samo jedan jezik obrazo- ho rizontalnu uniformizaciju dru - Glava IV vanja i vjere: latinski jezik sve - {tvene komunikacije koja se og- Od zajedni~kog {tenstva ~ija su upotreba i gra - leda u upotrebi, ne velikog bro - do globalnog jezika fika bili fiksirani striktnim pra v- ja jezika koje individua koristi u ilima i ~ije se u~enje jednosta - raznim situacijama (npr. zaje d- “Jezik je dijalekt sa armijom, vno nazivalo grammatica(94), tj. ni~ki jezik u formalnoj upotrebi, podmornicom i avijacijom”. umjetnost pisanog jezika. La tin - dijalekt ili regionalni u poro- ski je jezik bio gramatiziran, ali di~nom okru`enju), ve} jednog Robert J. Hill nije bio maternji jezik, tj. verna - nacionalnog jezika sa registrom kularni jezik tada{njeg naroda. pisanog koda.(97) Jer, da bi po s- 1. Prva i druga Po~eci elaboriranja standa rd nog tao nacionalni, zajedni~ki jezik ekolingvisti~ka revolucija jezika (fiksiranih, propi sanih je - mora raspolagati stabiliziranim zika), po~ev od gramatizacije ev- registrom koji poma`e edukaci- Procesi nastanka nacional n - ropskih vernakulara(95), s uman- ji i akulturaciji {irih narodnih ma - og jezika djelimi~no su vezani jenim uticajem grammatica la - sa. Taj proces transformiranja sa procesima nacionalnog kon- tine, predstavljaju “prvu ekolin - zajedni~kih u nacionalne jezike, stituiranja. Jo{ od najstarijih ca- gvisti~ku revoluciju” koja se od - tj. teritorijalnih dr`ava u dr`a- r stava (egip}ansko, kinesko, ri - vija u periodu izme|u 1550. i ve-nacije tokom XIX i XX stolje - msko...) dr`ava je izvr{avala 1650. godine u zapadnoj Evro - }a predstavlja nastanak druge svo ju mo} uz pomo} birokrati - pi.(96) Ekolingvisti~ka revolucija ekolingvisti~ke revolucije (1800 je ko ja je upotrebom pisanih in - se zasniva na substituiranju do - - 1980). fo rma cija (dekreta, registara…) minatne uloge latinskog jezika, U to vrijeme, kao {to smo ko o rdinirala kontrolu dr`ave. koegzistenciji latinskog i zajed- ve} rekli, nacionalizmi uzimaju

93. Baggioni Daniel, Langues et nations en Europe, Paris: Rivages, 1997, str. 68. 94. Ibid, str. 68-102. 95. Vernakularni (lat. vernakulus, fr. vernaculaire, en., verrnacular) jezik je prvobitno ozna~avao govorni maternji jezik indi- vidua unutar dru{tva gdje je dominirao jezik, fiksiran pisanom normom. 96. Baggioni Daniel, Langues et nations en Europe, Paris: Rivages, 1997, str. 73. 97. Ibid, 213.

42 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ maha, a nacionalisti~ka ide olo - evropskih jezika i dr`ava nije se govore istim jezikom i koji su gija, bila njema~ka ili fra ncu s- odvijala na isti na~in i u isto vri- udru`eni jednako{}u civilnih i ka(98), te`i realiziranju modela: jeme, osobito u zemljama Sre - politi~kih prava u zajedni~koj na - jedna nacija, jedna dr`ava, je - dnje i Isto~ne Evrope koje su, mjeri da pobude i usavr{e dru - dan jezik. kako smo ve} naveli, zbog he - {tvene snage”(100). Daniel Baggioni jezi ke Evro - ge monisti~kog uticaja isto~nih pe dijeli u tri grupe. Prvu grupu carstava (habsbur{kog, otoma- Alessandro Manzzoni ~ine veliki jezici zapadne Evro - n skog, ruskog, pruskog) bile pe koji su rano imali oblikovanu tek na po~etku XIX i tokom XX 2.1 Romanski jezici formu i korpus referentnih tek- stolje}a konstituirane kao sa - stova te su se nametali kao je - mostalne i neovisne politi~ke Pitanje jezika u Italiji je, za zici visoke kulture u ostalom di - jedinice. I dok je period Rene - razliku od ostala tri romanska jelu Evrope i svijeta. U ovu gru - sanse u zapadnoj Evropi iznje - velikoevropska jezika, ovisilo o pu spadaju ~etiri “velika” ro ma- drio odre|en broj dr`avnih kon- sociopoliti~kom prostoru, unu - nska jezika: francuski, {pa njo - strukcija koje su nazna~ile kon- tar kojeg je zajedni~ki jezik na - lski, italijanski, portugalski te ture budu}ih nacionalnih jezika lazio svoj raison d'etre. Italija je dva “velika” germanska jezika: zapadne Evrope, kraljevstva ^e - bila politi~ki neujedinjena, sa~i - engleski i njema~ki koji su se {ke, Ma|arske i Poljske su pre - njena od velikog broja provinci- demografski prostirali u Evropi i d stavljala cjeline koje su poli- ja, tako da je i proces lingvi sti - izvan nje. ti~ki i teritorijalno bili nedefini- ~ke unifikacije bio problema ti- S druge strane, mali evrop s- rane(99), te ih ubrajamo u grupu ~an i trajao je negdje oko 400 ki jezici sjeverozapadne Evro pe “perifernih jezika”. godina. Pored toga, lingvisti~ka (holandski, danski, finski i politika elaboracije italijanskog {vedski) su iz historijskih i de - 2. Veliki jezici zapadne nacionalnog jezika oscilirala je mo-lingvisti~kih razloga imali Evrope (od zajedni~kog izme|u manzonijanskog progra- manji zna~aj te su bili “od ba - do nacionalnog) ma (La soluzine manzoniana) o ~eni”, i tako svrstani u grupu pro~i{}avanju jezika i liberalisti - “malih jezika” zapadne Evrope. “Pod nacijom podrazumijeva - ~kog pristupa koji prihvata pri s- Me|utim, dinamika razvoja svih mo univerzalnost gra|ana koji ustvo dijalekata. Toskanski ko- iné bit }e od velikog zna~aja na putu razvoja italijanskog stan- dardnog jezika, koji u XIX sto l- je}u postaje nacionalni italija - nski jezik. U slu~aju Francuske i [pani- je, me|utim, razvoj zajedni ~kog jezika je bio usko vezan za kon- struiranje monarhijske centrali - zirane dr`ave, a knji`evni ro ma- nski dijalekti: oksitanski i kata - lonski su, zbog nemogu}nosti da se pridru`e monarhiji, izme - |u XV i XVI vijeka u{li u de ka - denciju. Razvoj francuskog ko - iné (knji`evnog jezika presti`a), po~ev od kraljevskog dvora pre - ma kultiviranim elitama, po~i - nje u periodu izme|u XIII i XIV vijeka.(101) Procesi normaliza ci je / standardizacije jezika se na s- tavljaju u XVI vijeku kada se Jezici u Evropi javljaju gramatike, rje~nici, a

98. U francuskom konceptu, nastao za vrijeme revolucije, pod pojmom Velika nacija podrazumijeva se suveren narod koji proklamira postojanje jedne i nedjeljive Nacije. Dakle, dr`ava kao politi~ka jedinica daje ro|enje naciji. U njema~koj kon- cepciji, me|utim, nacija prethodi dr`avi. Ono {to definira njema~ki Volk (narod, etnija) je jedinica koja je nastala iz zajednice jezika i kulture. U njema~kom slu~aju jezik i kultura se odvajaju od dr`ave, prethode joj. 99. Bibo I{tvan, Beda malih isto~noevropskih dr`ava, Novi Sad: Izdava~ka knji`arnica Zorana Stojanovi}a, 1996. 100. Par nation, nous entendons l'univesalité des citoyens parlant la même langue, associés, avec egalité de droits civils et politiques, dans l'intention commune d'éveiller et de perfectionner progressivement les forces sociales, Weill, citat preuzet iz Baggioni Daniel, Langues et nations en Europe, Paris: Rivages, 1997. 101. Baggioni Daniel, Langues et nations en Europe, Paris: Rivages, 1997.

April - jun 2007. 43 Bo{nja~ka rije~ 6 najve}i doprinos o~uvanju i sta- niran arapskim kao jezikom kul- rane, ekonomsko i socijalno za - biliziranju francuskog jezika ture i obrazovanja (kao {to je ostajanje, uklju~uju}i urbaniza - dala je Francuska akademija bio latinski u zapadnoj Evropi). ciju, industrijalizaciju, edukaciju 1635. godine.(102) Me|utim, da Me|utim, {panska }e Reconqu - (osim Barselone, gdje bur`oazi- bi postao nacionalni, francus - i sta, nakon pada Grenade, uve - ja postaje svjesna da katalon - kom je jeziku bilo potrebno ne }ati teritorij te uticati na {irenje ski jezik postaje va`an simbol samo da se geografski pro{iri knji`evnih jezika poluostrva: revandikacije protiv dominacije ve} i da prihvati sve sociolo{ke - Kastiljski jezik je bio ela bo - Madrida), obja{njava djelimi ~- funkcije jezika. Francuski jezik riran oko Toleda u XII stolje}u - no slabu difuziju jednog jezika je u XVIII stolje}u bio jezik fra n- to je bilo mjesto visoke kulture kojeg oklijevamo nazvati “naci - ca gotovo u svim evropskim vezane za kastiljsko kraljevst- o na lnim jezikom”.(105) zemljama.(103) vo, ~ija }e dinastija (bra~nim Dvije iberijske monarhije od vezama) pro{iriti svoju nadmo} 2.2 Germanski jezici kojih su nastale moderne evro - na cjelovitom podru~ju [panije pske dr`ave [panija i Portu ga - - Aragonski ima zna~ajan uti- Germanski veliki jezici su se lija, pojavile su se usljed ujedi - caj kao knji`evni jezik razvili u isto vrijeme kad i ro - njavanja i razjedinjavanja razli - - Pod uticaj aragonskog jezi- manski s tim {to proces stan- ~itih politi~kih entiteta, od kojih ka }e pasti katalonski (zna~a - dardiziranja njema~kog jezika }e ~etiri nastati na kraju XV sto- jan knji`evni jezik), a onda }e i mo`emo poistovjetiti sa razvo- lje}a: Portugal, Kastilja, Navar - Aragon 1479. godine biti pripo- jem italijanskog jezika (zbog sli - ska i Aragon. Katalonija je ve} jen Kastilji. Od tog perioda ka t- ~ne nedefinirane politi~ke orga- tada bila pripojena Aragonu, a alonski jezik gubi na zna~a ju, nizacije). Njema~ka je bila podi- portugalska je dinastija bila od - da bi kao slu`beni jezik prestao jeljena na veliki broj razli~itih vojena od Galicije, sa te`i{tem postojati po~etkom XVII vije- pro vincija, {to je ometalo unifi - u Lisbon-Coïmbru. Navarska se ka.(104) kaciju i standardizaciju njema ~- dinastija reducirala na francu - sku teritoriju i ubrzo je pala pod Da bi postao nacionalni, zajedni~ki jezik mora raspolagati utjecaj francuske krune (Henri sta biliziranim registrom koji poma`e edukaciji i akulturaciji {i- IV). [tavi{e, brak izme|u Isabe- rih narodnih masa. Taj proces transformiranja zajedni~kih u na - lle I i Ferdinanda 1469. godine cionalne jezike, tj. teritorijalnih dr`ava u dr`ave-nacije tokom uticao je na nastanak kraljevine XIX i XX stolje}a predstavlja nastanak druge ekolingvisti~ke [panije (1469) koja }e nakon revolucije (1800-1980). U to vrijeme nacionalizmi uzimaju ma- pada Grenade i otkri}a Novog ha, a nacionalisti~ka ideologija, bila njema~ka ili francuska, te - svijeta (Cristopher Columbo) za- `i realiziranju modela: jedna nacija, jedna dr`ava, jedan jezik. dominirati cijelim poluostrvom. Konture {panskih granica bit }e U trenutku nastanka nacio - kog jezika. Najve}u ulogu za fiksirane 1640. godine, kada nalnog portugalskog jezika, Po - uni fikaciju dijalekata imali su po rtugalsko kraljevstvo dobija rtugal je predstavljao homo ge - pisci. Prvi dokument koji je pre - ne ovisnost, nakon 60 godina nu dr`avu-naciju, slabog eko no - veden na njema~ki jezik bio je ka stiljanske imperije. Me|utim, mskog razvoja i dru{tvenih st - Martin Lutherov prijevod Biblije iako predstavlja malu katoli~ku ruktura. Na po~etku XVII vijeka (Novi testament 1521. i Stari romaniziranu zemlju sa broj ~a - [panija po~inje naglo da slabi Testament 1534), baziran na no skromnom populacijom, Por- kako u ekonomskom tako i u gornje-isto~no i srednje-isto~no tugal spada u velike nacije jer socijalnom pogledu, {to }e ima - njema~kom dijalektu te na gra- posjeduje prekomorske koloni- ti negativnog uticaja na {irenje mati~kom sistemu srednje-viso - je koje daju poseban zna~aj o~ - {panskog jezika izvan granica. kog njema~kog dijalekta. Nas - u vanju politi~ke mo}i ove zem l- U seoskim dijelovima [panije tanak standardnog knji`evnog je. [panski, ili prije kastiljanski te u urbanim predjelima nase l- jezika u Njema~koj je tekao sp - dijalekt koji je poslu`io kao no - jenim ve}inskom masom, u XIX o ro, a bit }e okon~an tek sredi- rma {panskom, imao je uticaja i XX vijeku su dominirali dijalek- nom XVIII vijeka.(106) Krajem XIX samo u sjevernom dijelu polu- ti i regionalni jezici (katalonski, vijeka ortografija njema~kog je - ostrva, jer je ju`ni dio bio domi - baskijski, galicijski). S druge st - zika se name}e cjelokupnoj ge -

102. French: language history < http://www.orbislingua.com/eaca.htm>

103. Kalve Luj-Žan, Rat me|u jezicima, Beograd: Prosveta, 1995, str. 280-290. 104. L'étude Euromosaic, http://europa.eu.int/comm/education/policies/lang/languages/langmin/euromosaic/ es8_fr.htm 105. Ibid, 239. 106. German language, Wikipedia encyclopedia, < http://en.wikipedia.org/wiki/German_language> 107. Baggioni Daniel, Langues et nations en Europe, Paris: Rivages, 1997, str. 198.

44 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ rmanofonoj populaciji.(107) ~i nje od XV vijeka kada se po - flamanski, govorio se u regiji za - Porijeklo engleskog jezika javljuje kao knji`evni, tj. kao sa - padne i isto~ne Flandrije (Ghent, da tira od V vijeka, kada je iz vremeni jezik XX vijeka, odnos- Bruges, Courtray); zatim braba - sjevernih dijelova Evrope po~eo no kao globalni jezik dana {nji - ntski dijalekt koji je pokrivao da se {iri oko Britanskih otoka, ce. prostor moderne holandske pro- nastaniv{i se oko Walesa, Cor - vincije sjevernog Brabanta i bel- nwalla, Cumbrie i ju`ne [kot - 3. Mali jezici Evrope (od gijskih provincija Brabant i An - ske unutar kojih su se koristili zajedni~kog do nacionalnog) twerp; holandski je uglavnom keltski jezici. Invazijom Norma - bio kori{ten u dana{njim provi - na 1066, ve}ina plemstva bje `i Veliki jezici zapadne Evrope ncijama sjeverne i ju`ne Hola n - iz Engleske u [kotsku i {iri svoj su iz geografskih, demografskih, dije i djelovima Utrechta, dok su narodi u distriktu holands - Zajedni~ki projekt kori{tenja jednog nacionalnog jezika, na kog i belgijskog Limburga ko - datom nacionalnom prostoru, podrazumjeva vertikalnu i hori- municirali na limbur{kom dija - zontalnu uniformizaciju dru{tvene komunikacije koja se ogleda lektu. Posljednja grupa, srednje u upotrebi, ne velikog broja jezika koje individua koristi u raz n- -isto~no holandski, koristio se im situacijama (na pr. zajedni~ki jezik u formalnoj upotrebi, u modernim provincijama Gel - dijalekt ili regionalni u porodi~nom okru`enju), ve} jednog na - de rlanda, Overijssela, Drentea i cionalnog jezika sa registrom pisanog koda. dijelova Groningena.(111) Na kraju XVI vijeka, padom jezik (naravno, sa {kotskim ak- historijskih i sociolo{kih razloga Antwerpena (Anversa) 1580. go- centom), a keltski jezik se sve ostavili u sjeni zemlje skandina - dine i bijegom flamanske elite vi{e marginalizira.(108) Od tada vskog podru~ja kao i one iz protestanata, katoli~ki Flama n - }e Normani po~eti nametati Sa - srednje, isto~ne i ju`ne Evrope. ci, pod~injeni Habsbur govci ma i ksoncima francuski kao jezik Holandski jezik, iako ne pripa- kontra-reformi, gube zajedni~ki presti`a i kao slu`beni jezik ad - da grupi skandinavskih zema l- flamanski jezik.(112) Fl a ma nska ministracije. Sve do XVII stolje- ja ([vedska, Danska, Norve{ - je bur`oazija po~ela da se fran- }a engleski jezik je bio pod uti- ka, Fi nska), ve} koristi izuzetan cizira, a latinski je zauzeo mje - cajem latinskog i francuskog je - geografski polo`aj izme|u sus- sto jezika religije. Pobunom uje - zika. jednih velikih dr`ava, svrstava dinjenih provincija na sjeve ru i Godine 1750, uslijed razvoja se, tako|er, u male jezike, {to tra`enjem neovisnosti (koju }e industrije i urbanizacije te agra - zbog neuvjetnih demolingvisti - posti}i 1609) dolazi do pre o - rne reforme, u Velikoj Britaniji ~kih faktora, {to zbog slabe kre ta i to u korist Holandske po ~inje se sprovoditi politika prekomorske difuzije. provincije, ~iji }e dijalekt pos lu - aku lturacije keltskog ruralnog stanovni{tva. (109) Keltomanija ro - Veliki jezici zapadne Evrope su iz geografskih, demografskih, manti~kih pisaca je ~esto bila historijskih i sociolo{kih razloga ostavili u sjeni zemlje ska n di - izra`ena na engleskom jeziku. navskog podru~ja kao i one iz srednje, isto~ne i ju`ne Evrope. Me|utim, kori{tenje regionalnih jezika nije nikada izazvalo, kao Holandski jezik svoja prva `iti za nastanak nacionalnog ho- na primjer u Francuskoj, netole - knji`evna ostvarenja kao zaje d- landskog jezika. Zlatni vijek za ranciju od strane autoritativne ni~ki jezik ostvaruje u grado vi- razvoj holandskog jezika se sm - vlasti. Jer, politi~ka koncepcija ma Flandrije. Holandski sred- je{ta u periodu izme|u 1600. i nacije u Velikoj Britaniji definira njovjekovni jezik je predstavljao 1680. godine.(113) Iako je stan- pojedinca kao gra|anina sa ne - kolektivno ime za pisane i gov- dardizacija holandskog jezika o tu|ivim pravima, pravom na za- o rne dijalekte u periodu izme|u nastupila relativno rano (17. i jedni~ki identitet i razli~ita ko - 1150. i 1500. godine. Dijalekti 18. vijek)(114), ovaj se jezik nije lektivna izra`avanja (religiozna, su bili podijeljeni u pet grupa i mogao svrstati me|u velike je- lingvisti~ka).(110) to: flamanski dijalekt, katkad zike jer je unutar granica bio u Razvoj engleskog jezika po - podijeljen na zapadni i isto~no konkurenciji sa francuskim, koji 108. Crystal David, English as a global language, Cambridge: University Press, str. 30. 109. Ibid. 110. Baggioni Daniel, Langues et nations en Europe, Paris: Rivages, 1997, str. 237. 111. Bloomfield, Leonard, History of the Dutch Language in Middle Dutch Diversity http://www.ned.univie.ac.at/publicaties/taalgeschiedenis/en/ 112. Baggioni Daniel, Langues et nations en Europe, Paris: Rivages, 1997, str. 159. 113. Ibid. 114. Bloomfield, Leonard, History of the Duthe Language in Middle Dutch Diversity http://www.ned.univie.ac.at/publicaties/taalgeschiedenis/en/

April - jun 2007. 45 Bo{nja~ka rije~ 6 se u XVII vijeku nametnuo ~ita - kompleksnosti i uzajamnom ko - listi~ki lingvizam u [vedskoj se voj kultiviranoj Evropi. U Ams- n taktu danske, norve{ke, {ve- manifestovao borbom protiv ge - terdamu se vjeroispovijest pro- dske i finske kulture i jezika: u rmanizama (pozajmljenica, po - vodila na francuskom, a fran- Danskoj dvor govori njema~ - sebno leksi~kih) te revalorizaci- cuske su {kole privla~ile elitu. kim; u Norve{koj slu`beni jezik jom selja~kog govora, koji je Nacionalni je jezik bio potisnut je danski; u [vedskoj koegzisti- bio bli`i norve{kom nego jeziku latinskim jezikom obrazovanja raju jezik plemstva i vulgarni je - Stockholma. Taj se pokret oko - te drugim stranim jezicima koji zik; u Finskoj, {vedski postaje na~ao priznavanjem, kodifikaci- su se koristili u {kolama. jezik kulture i vlade, dok fins - jom i integracijom selja~kog je - kom prijeti utjecaj ruskog. Pita - zika u {vedski jezik. 3.1 Skandinavska grupa nje jezika u navedenim zemlja- Pitanje jezika u Norve{koj, jezika ma je prije svega politi~ko ali ba{ kao i u [vedskoj otkriva di - ne socijalno i svaka od navede - glosiju118 izme|u slu`benog Skandinavski jezici najprije nih zemalja funkcionira na sop- jezika (riksmaal, jezika dr`ave na staju u formi dva (danski i stven, sebi odgovaraju}i na~in. ili dansko-norve{ki) i selja~kog {vedski), zatim tri (revandika cij- Dvije zemlje su dominirane: No - jezika (landsmaal, nynorsk, nor - om Norve`ana na po~etku rve{ka i Finska, a jedna je do m- ve{ki).(119) Pored toga, u Nor ve - 1814. za promoviranjem land s- inator: [vedska, dok je ~etvrta {koj je jo{ za vrijeme norve{ko- mal dijalekta), odnosno ~etiri izolovana: Danska.(116) danske unije koja je trajala go - (sa islandskim) standardna je - U Danskoj je na po~etku XIX tovo ~etiri vijeka, veliki uticaj zika. Sva su ~etiri jezika bila vijeka zemlja bila podijeljena na imao danski jezik, tako da je u bazirana na knji`evnom jeziku, tri sektora: danski - kao prostor tom periodu, u urbanim dijelovi- runskog njema~kog pisma ko - na kojem se koristio danski je - ma Norve{ke, norve{ko-danski je je izvedeno od etrurskog.(115) zik sa prisustvom diglosije grad bio op}enito kori{ten. Me|u - Ovo je pismo bilo napu{teno u - selo tj. standardnog jezika (ri - tim, norve{ki }e pisci i intelek- korist latinskog, koje }e onda ssproget) i narodnih varijeteta tualci po~eti oplemenjivati jezik ustupiti mjesto bogatoj vikin{ - (rigssmolet); dvor i vojvodstvo seljaka i izdavati prve rje~nike koj literaturi, baziranoj na isla - (Schleswig i Holstein) - gdje se na landsmaal jeziku {to }e u ndskom dijalektnom varijetetu, govori samo njema~ki(117). drugoj polovini XIX vijeka kul- koji je bio najkonzervativniji sje - Od 1815. do 1848. Danska minirati i izazvati netrpeljivosti verni varijetet, mada blizak svi - je bila pod apsolutisti~kim kra l- izme|u te dvije strane. Ipak, ma u vrijeme ure|ivanja runs- jevstvom. Borba za jezi~kom oba su jezika ravnomjerno priz- kih tekstova i natpisa. Islan ds- do minacijom povla~ila je za so - nata i za{ti}ena od strane li n g - ki jezik je bio od velikog zna ~aja bom nacionalne tenzije i bu |e - visti~kog Savjeta jo{ od 1908. za sve sjevernozapadne jezike nje intelektualaca i pisaca u kada se i po~inju koristiti u ja - (na isti na~in kao {to je bio la - od branu narodnih jezika. Posli - vnom `ivotu i edukativnim insti- tinski za romanske jezike). U si - je smrti Christiana VIII, njegov tucijama.(120) mboli~kom zna~enju, ovaj je zik sin Frederic VII pridru`uje se bu - U Finskoj je jezi~ki rat trajao predstavlja dragocjeno sredst- r`oaziji i uvodi konstitucionalni tokom XIX i po~etkom sljede - vo za preno{enje mitskih ska n - re`im kojim marginalizira ple m- }eg vijeka. Govornicima narod - dinavskih pri~a i lirske poezije stvo i dvor, dok tenzije i rato vi ne ve}ine suprotstvaljaju se go - ko jom se di~e svi germanski sa Njema~kom daju prioritet vornici gornjeg sloja elite ~iji je na rodi sa Sjevera, a danas pre- od b rani nacionalnog jezika. Pi - jezik prvenstveno zastupljen u dstavlja primjer malog jezika tanje jezika u Danskoj }e biti gradovima. Finski je bio obe zv- koji je uspio oduprijeti “pro do - rije{eno 1875. godine kada i rije|en i nije imao slu`beni sta- ru” globalizacije, odnosno ko ri- pisani i govorni jezik dobivaju tus, a govorila ga je selja~ka i {tenju engleskog kao tehni~kog statut slu`benog jezika. radni~ka ve}ina populacije. Kao jezika. U [vedskoj je borba za op - slu`beni jezik koristio se {veds- Razvoj knji`evnih, odnosno stanak dominatnog jezika `u s- ki i to samo u urbanim dijelovi- na cionalnih jezika u skandina - trija i ne}e imati nikakvih po s- ma te zemlje. vskim zemljama baziran je na ljedica sve do 1905. Naciona - Nastavi}e se.

115. Baggioni Daniel, Langues et nations en Europe, Paris: Rivages, 1997, str. 162. 116. Jean-Jacques Fil, Les Pays nordiques aux XIXe et XXe siecle, Paris: PUF, 1978, p. 100. 117. Baggioni Daniel, Langues et nations en Europe, Paris: Rivages, 1997, str. 242. 118. Diglosija je variranje izme|u vi{e oblika govora, kao izme|u knji`evnog i kolokvijalnog jezika, preuzeto sa http://infoz.ffzg.hr/ljubesic/Osnovni_pojmovi_leksikografije.pdf> 119. Ibid. 120. The Columbia Electronic Encyclopedia, 6th ed. Copyright © 2005, Columbia University Press < http://www.infoplease.com/ce6/society/A0836049.html>

46 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ ISTRA@IVANJA Mr. Red`ep [krijelj Pe{terski guslari (II) "Oj djevojko, fistan ti se b’jeli! Da Bog da te na Pe{ter odveli?" Kao ugledna i bogata li~ nost Parry, profesor na Katedri za ro sio milostinju (klanjalica, sli - koja je na sve strane prono sila klasi~ne jezike i knji`evnost na je pa~ka pjesma),49 nego je ri je~ slavu bo{nja~kog naroda, ]or Univerzitetu Harvard. To pisa n- o mudracu i dostojanstvenom Huso je mogao ste}i neprijate - je je otpo~eo 1933. godine, o umjetniku, koji je bio uzor mno - je i biti `rtva razbojnika ili stra - ~emu govori prologomena nje- gim potonjim pe{terskim gus- dati u mnogim krvavim akci - gove nedovr{ene studije: “]or larima, a slobodno se mo `e re- jama.44 Huso, studija o jugoslovenskoj }i i za~etnik jedne nove {kole Jedan od strastvenih pred - epskoj pjesmi”48. Rad i istra`i - sand`a~ko-pe{terskog na~ina stavnika ove {kole i zaljubljeni- va nja nekolicine drugih istra`i - epskog pjevanja, koji se u ka u dobru bo{nja~ku epsku va ~a (Matija Murko, Alojz [ma- mno gome bitno razlikuje od pje smu, a mo`da i najstariji pe - us) po~etkom 30-tih godina XX drugih guslarskih sredina. ]or {terski guslar, je Ru{o [krijelj (1806 - 1918) ili ]or Fejzo.45 U narodu se za njega pri~alo da, kada bi uku}ani zbog nemara ili zauzetosti po slom za bora vi li da zatvore vrata na stanovima46, ljetni povjetarac bi raspirio vat- ru i buknuo bi jak po`ar, a prvo {to bi Ru{o potr~ao da spasi bile su gusle. Pe{terci su mogli u~iti i o gu - slama saznati od Kasuma Re - bro nje (1864—1946), “Druida bo {nja ~kog” - kako ga naziva njegov najbolji biograf, na{ veli- ki pjesnik, Ismet Rebronja. Ka - Bejto Smaki}’ sa stadom ispred svoje ku}e u Osman-begovom selu sum je bio rado vi|eni musafir (Korita) (snimak: kolekcija R. [krijelj) me|u “gusala `eljnim” Pe{ter- cima, naj~e{}e u selima Gor - stolje}a imaju nemjerljiv zna~aj Huso je u ovim krajevima bio nje Pe{ teri, a naro~ito u selu za na cionalnu bo{nja~ku i sve - toliko ~uven i prepoznatljiv da Ugao (za seok Glavica) kod da - uk u pnu balkansku epsku kul- je, prema pri~anju Saliha Ug - id`a Sefe rovi}a.47 turu. ljanina, bio i na dvoru Franca Usmeno epsko blago iz nar- Nije, dakle, rije~ o guslaru- Jozefa (“des Wieners Kaisers”- odne poetske riznice na Pe{ - slijepcu koji je, pored pjevanja be~kog }esara) u Be~u, koji ga teri bri`ljivo je prvi tonski zapi- ep skih pjesama, njegovao spe - je bogato nagradio. Oprema nje - sivao i skupljao prof. Milman cifi~an vid pjevanja ne bi li is p - govog konja, njegovo ruho i nje-

44. Imalo je kola{inskih muhad`ira i na Kosovu (Suhodol kod Lipljana, [timlje, Prizren i dr.). U putopisu Todora Stankovi}a pominje se han guslara, Mustafe Husovi}a iz Starog kola{ina u [timlju: “Na zidovima u kafani behu izlepljene slike Carigrada, neke d`amije i slike Medine, a u jednom }o{ku visahu gusle. Na pitanje moje ko gudi u gusle, Mustafa mi odgovori: “A ja Boga mi, Gospodine, no, eto, ov|e mi se i ne gudi, jer sam se za`elio svoga vilajeta, pa mi se ov|e me|u ovim Arnautima ni{ta ne mili”. (vidi: Todor P. Stankovi}, Putne bele{ke po Staroj Srbiji (1871 - 1898), Beograd 1910, 62) 45. Nadimak ste~en po istoimenom komitskom buljukba{i. Prema pri~anju Hilma [aboti}a (1927), Ru{o koji je iz Bra}aka pre{ao u Bioc, a kasnije umro u Me|ugoru 1918. godine u 135-oj godini. 46. Ljetne ku}ice na stajama ili seli{tima, koje se na Pe{teri zbog ljetnih vru}ina grade od pletenog pru}a sa jakom drvenom osnovom. Oblepljuju se balegom, a u novije vrijeme i drugim tehnikama. Na Pe{teri su dugo po ljepoti i brojnosti najpoznatiji “Tuzinjski stanovi”. Danas ne postoji briga za o~uvanjem ove vrste kulturnog i arhitektonskog blaga, {to se mo`e vidjeti na osnovu dotrajalosti ove stare naseobine. 47. Ismet Rebronja, Kasumov anti~ki {tap, Almanah, br. 15-16, Podgorica 2001, 57-60. 48. Serbocroation Heroic Songs (Collected, Milman Parry edited, Albert Bates Lord) vol. II, Belgrade and Kambridge 1953, XV. 49. Radmila Pe{i}, Nada Milo{evi}-\or|evi}, Narodna knji`evnost, IRO “Vuk Karad`i}” - Beograd 1984, 94.

April - jun 2007. 47 Bo{nja~ka rije~ 6 gova fizi~ka pojava plijenili su ameri~kih stru~njaka je budno u~io od tri guslara.54 Nekada bi svuda zaslu`enu pa`nju.50 motrila na njegovo umije}e i u tra`io od guslara da ga nau~i Na Pe{teri je dugo me|u nekoliko navrata napravila vi{e neku od omiljenih pjesama. svojim jatacima boravio vo|a nezaboravnih fonografskih za - Naj va`niji momenat je bio kada bo{nja~kog komitskog pokreta pi sa. Zadnji put je to bilo osam- se debitovalo pred tzv. “kriti - Jusuf Mehonji}: “...u Sand`a - desetih godina 20. stolje}a ka - ~kom audijencijom”. ku je pisao }irilicom dnevnik u da je naprav ljen izvanredan do - Istoj generaciji predstavnika desetercima o svojim podviz- kumentarni za pis o Bejtu Sma - ovog talasa pripadaju: [aban ima protiv Srbije, Crne Gore, ki}u.53 Svje do ci smo da bi Be j- Seferovi} iz zaseoka glavica Austrije i Jugoslavije.”51 I sam, to, dok bi is tje rao omiljenu kra - (U gao), Selim Gegi}, poznatiji poznat kao dobar junak i gus- je{nicu, du boko zanesen pjes- kao Selim Gega iz sela Re`e vi - lar bio, je opjevan od strane mom tri puta spu{tao do sob- }a, Hako Turkovi} iz Krnje Jele, Pe{teraca.52 nih vratiju. Ziko Osmanli} iz Rastenovi}a

Bejto Smaki} (1882 - 1994), Alija Fijuljanin (1905 - ....) ^itlu~ka {kola je, sude}i po vokalnim kvalite- zemljoradnik i sto~ar iz sela tima i na osnovu tvrdnje mno - Le skova na Gornjoj Pe{teri, ^itlu~ka {kola ili du ho vna gih njegovih savremenika, bio jedan od veterana, iz generaci- akademija Derva i Zena Bu ro - jedan od najboljih bo{ nja~kih je prvih Pe{teraca koji su 1934. vi}a iz sela ^itluka, koju slijedi guslara u Sand`aku. Budu}i da Abdulah Kurtagi}, a nastavlja je ~esto obilazio mno ga pe{ter- njegov unuk Murataga Kurtagi} ska sela i rodbi nu u Boljrama - Gazija (1905 - 1999). na Pe{teri, kao “maestro gus- Dervo Burovi} (1850 - 1938) lar” bio je uzor mno gim ljubi - iz ^itluka, duhovni u~itelj mno - teljima dobrog pjevanja, koji su gih pe{terskih guslara. Zadnje se u to vrijeme tek formirali. dane `ivota pro veo je u gosti- Bejto Smaki} nastavlja tra- ma selu Me|ugor, gdje je mje- di ci ju dugovje~nosti koja je pra - sec dana gu dio musafirima De - tila mnoge pe{tersko-kori}an - mira [krije lja. Umro je na putu ske guslare. Prema podacima za svoj rodni ^itluk, u selu Ka - iz mati~nih knjiga, ro|en je me{nica55 a uko pan je na me - 1882. godine u Osman-bego - zarju u ^itliku.56 Imao je brata vom selu (Korita), od oca [e}a Zena koji je tako |e bio vrstan i majke ]ame. guslar. Bio je u~i telj i daid`a Njegova majka je bila sestra Huseinu - Husu Dag laru. ~uvenog imama u Koritima, Selo ^itluk, odakle su Kur - Ibrahima Meki}a iz Korita. ta gi}i (a ne obli`nje Rasno ka - Bejto je imao tri brata (Zejto, ko se pogre{no tuma~i), je pra - Smajo i Zenun). Bio je cijenjen va po stojbina i najvjerovatnije i po{tovan u ~itavom okru`e - Re{o Alihod`i}, snimljen u Sjenici mje sto ro|enja Muratage Kur- nju, a naro~ito na Gornjoj Pe{ - 30-tih godina 20. stolje}a tagi}a (1905 - 1999). Tamo je teri gdje je ~esto boravio. Um- godine uvr{teni u kolekciju sni- u~io guslati od djeda Abdulaha ro je 1994. u 112-oj godini maka Milmana Perija. Pri~ao je — Avdulja iz ^itluka, a kasnije `ivota. Sa suprugom Had`irom da mu je djed dao gusle kada od Sulj Make, Re{a Ali Had`i - Musi} imao je desetoro djece mu je bilo 10 ili 12 godina i da }a, Arifa Karalje{kovi}a i Sulej - (pet sinova i pet k}eri). Grupa je ve}inu svojih pjesama na - mana Pivljanina.57

50. Albert B. Lord, The Singer of Tales, Cambridge-Masachusets 2001, 19. 51. Matija Dr. Murko, Nekoliko zada}a u prou~avanju narodne epike, Prilozi prou~avanju narodne epike, god. 1, sv. 1, Beograd, novembar 1934, 2. 52. Red`ep [krijelj, Zaim Azemovi}, Uloga Jusufa Mehonji}a u ja~anju komitskog pokreta u Sand`aku, Tutinski zbornik br. 4, Tutin 04. 53. Bejto je bio u~esnik oba svjetska rata, a u drugom se istakao kao veliki patriota i za{titnik svog naroda. U~estvo- vao je u okr{aju Bo{njaka sa ~etni~kim jedinicama kod \alovske klisure 1943. godine.Poslije II svjetskog rata biran je za od bo rnika svog okruga. Godine 1948. uhap{en je i u zatvoru u Bijelom Polju odle`ao je dvije godine robije. Osu|en je zajed- no sa uglednim Kori}anima: Taibom Alihod`i}em, [efkijom Meki}em, Jusufom-Julom Herovi}em, Galjanom Smaki}em i jo{ nekolicinom. Nakon prvog pu{tanja 1950. godine, bio je hap{en jo{ nekoliko puta. Bilo mu je pripisivano ubistvo 24 osobe iz reda ~etnika, ali je Bejto, kori{}enjem svoje izuzetne memorije, uspio dokazati nevinost i obezbijediti svoje osloba|anje. 54. Albert B. Lord, The Singer of Tales … 23. 55. Na{li su ga mrtvog pomenuti Demir i njegova k}i Hana na potesu Zavojica pored Kame{ni~ke rijeke. Umro je u toku obavljanja ikindije namaza. 56. Mjesto porijekla Murat-age Kurtagi}a. 57. Vidjeti: Vuk Mini}, Staro i novo u umjetnosti Crnogoraca i Muslimana, Makedonski folklor, br. 47, Skopje 1991.

48 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ bi ponavljo. I izjutra, i onda ra - za biro da nema |e skup, da ne ma |e ko od ovija guslara … Opasan guslar. Opasan stru~ - njak za gusli, opasno znavo Suljo istoriju. Nikaka njihna pe - sma nema da je doturena, ni doba~eno ni izba~eno…”62 Gudeo je naj~e{}e u selu Ra sno u vrijeme ramazana, a po pri~anju njegovih savreme - nika, 30 kraje{nica za 30 dana ramazanskog posta. Jedan od u~itelja Sulja Maki}a je bio po - menuti i nadaleko ~uveni Arif Karalje{kovi}. Sulj Makino ime je bilo poznato na Pe{teri jer su Sulejman Maki} (Sulj Maka) iz To~ilova ga pozivali svi iz obli`njih sela (Melaja, Guji}a, (H)arapovi}a, To~ilovsko-Guji}ka {kola la (Gornja Pe{ter), siroma{ak Ba }ice, @abrena, Aliverovi}a, koji je radio kao ~i p~ija i umro Rasna, Me|ugora, Ra{kovi}a i To~ilovsko-Guji}ku gu slar s - po~etkom 30-tih godina 20. dr.). Odijevao se skladno vla - ku {kolu (grupu), ljubitelji gus- stolje}a, u 70-toj godini `ivota da ju }em pe{terskom “mod- larstva prepoznaju po Su lej ma- u Novom Pazaru. “Re{o oholo nom trendu”- dugi bijeli {al, nu Maki}u i Re{u Ali Had`i}u. zauzme svo ju pozituru. Beli mu ~ak{ire sa gajtanima, a na no - se brci oslanjaju na ramena , a gama ru~no pleteni ko`ni opa - Re{o Had`i} ili Aliha d`i} (ro - krup noga je sta sa i o{troga nci, iznad kojih dolaze neizbje - |en 1865. godine), iz Guji}a, pogleda. Ima oko 60-godina, `ne {arene vunene gete (noga - po pri~anju Ibra (Hon ti}a) Ha - ali se jo{ “vu~ki dr`i”.61” Pje- vice). jrovi}a (1922) iz Mela ja “bio je vao je originalno i nije ~itao iz vi|en i ugledan ~o’ek srednjeg knjiga. rasta, {irok i kako ga ja znam sijed, sa brkovima. Bio je i mu - Sulejman Sulja Maki} (1884 slihun. Gudeo je u hanu kojeg - 1948 ), sto~ar i drvosje~a iz je dr`ao Re d`ep Duka|inac u To~ilova, a ne iz Rasna, kako selu Melaje. Prekrstio bi noge je stidljivo govorio u mi kro fon na pala~e i pevao do doc kan, Nikoli Vujinovi}u tokom pripre- do u neki vakat.”58 manja fonografskih snimaka Prema pisa nju Vehbije Mura - za kolekciju Milmana Pe rija tovi}a, Re{o Ali Had`i} je bio da - 1934. Popularni Sulj Maka je leko naj bolji guslar na Donjoj jedan od u~itelja Muratage Pe{teri. @ivio je u imu}noj Kurtagi}a-Gazije, koji je o nje - porodici i sa svojih deset godi- mu govorio sljede}e: “Posljen, na imao priliku u svojoj ku}i pevo je Sulja Maki} u skupove. u~iti pjesme. Otac59 i daid`e Uzimali su ga. Kupili se. Na Re{ovi, hercegova~ki muhad`i - svako mesto sam morao da se ri iz Gacka su tako|e bili gus- sna|em kako mogu prisustvo- lari.60 Njegov u~i telj, koga je vat. I pratio sam Suljine pe s- dr`ao kod ku}e tri i po godine me. To mi je samo ta put oti- Jusuf Maki} bio je tada “naj bolji guslar” Ha - {lo, ta briga za tijem pesma- ispred Begove d`amije u Sarajevu mza Aliba{i}, rodom iz Suho do- ma... Po no}i ne bi spavo, no (jedan od Lord-Bynam-ovih pjeva~a)

58. Poslije krvne sva|e sa kom{ijama, pre{ao je u Gornje Guji}e, a njegov sin Mujo je bio osu|en i umro u zatvoru. 59. Re{ov otac Ali Had`a je imao tri `ene: prva iz Gacka (Re{ova majka), druga iz Bujkovi}a, Kocanka od Hota (Avdu - rah manova - Ra{ova majka, koji je bio |urumlija na Galiciji) i tre}a iz Kame{nice (majka Amira Had`i}a, predsjednika suda u Tutinu, Mehmed-Mete, Suljke (Ukinica) i Duze u Ba}ici - udata za Hajrana Maki}a, ro|ena amid`inica mula Ibrahima (Mus - tafinog), oca Jusa Maki}a. 60. Dr Matija Murko, Tragom srpsko-hrvatske narodne epike (Putovanje u godinama 1930-1932), Zagreb 1951, 96. 61. V. Muratovi}, Epska pesma kod Muslimana oko Novog Pazara, Prilozi prou~avanju narodne poezije, knj. 2, sv. 1-2. Beograd 1935, 113. 62. Vidjeti: Z. ^olakovi} - Marina ^olakovi}-Rojc, Mrtva glava jezik progovara … 494.

April - jun 2007. 49 Bo{nja~ka rije~ 6 Jusuf Maki} (1932 - 2005) radi kao imam u selu Jakre no - jesni Huzeir Bali}, poznatiji kao iz sela Ba}ica (Tutin), je je dan vo (Prilep, Makedonija). Husbalija iz Dobrog Duba, nas- od istaknutijih pretstavnika ove Poznat je kao dobar guslar. tavio Mula Rizo Kuki}, mu ha - {kole ili pravca. Vodi porijeklo Kraje{nice sa njegovim snimci- d`ir iz nik{i}ko-kola{inske re gi- iz alimske obitelji (otac Ibra - ma se mogu na}i ~ak i me|u je, a proslavili D`email Zo gi} i him). Imao je islamsku naob - Bo{ nja cima u Turskoj. Ramo Babi}. razbu (Sa rajevo i Pri{tina) i od Tridesetih godina 20. stolje - 1964. godine obavljao je imam - Dervo Trtovac iz Melaja je, }a bilo je jo{ nekoliko dobrih sku slu `bu. Godine 1966. bio za jedno sa Hamdom \on di - gu slara. Bilo ih je u selu ]u ko - je ime no van za glavnog imama }em65 iz Guji}a, bio jedan od te (Sinan Hod`i}, Azem Halilo - u selu @ito{e u Prilepskom Po - za d njih pretstavnika ove poz- vi}, Etem Be}ovi}, Nuradin Hu - lju (Ma ke donija), da bi 1978. nate i ugledne {kole pjevanja. sovi}, Delija Ademovi}), Deli me- pre{ao u Novu Varo{, gdje os - Imao je izvanredan glas. |u (Jusuf D`emovi}, Desto i taje sve do 1991. godine. Umro je osamdesetih godi- Ze ko66 Nurkovi}). U~io ih je sta - Po sli je prelaska u Sarajevo na 20. stolje}a, kada mu je bi - ri guslar, siroma{ni mje{tanin bio je imam u me sd`idu Lasi - lo vi{e od 70 godina. Em~o Zahitovi} (1870 - ) koji ca (1992 - 1996).63 Ispra}aju}i kao imam nedu`ne sarajevske {ehide, na jednoj od brojnih d`enaza u Hrasnici bio je te{ko ranjen 1993. godine. Ste~enu povredu sa ja kim posljedicama vukao je sve do smrti, 10. apri- la 2005. godine. Uz [efka Ibro vi }a, bio je do - skora jedan od dvo jice `ivih Lord-Bajnamovih omi ljenih gu s- lara (“Mujo Hrnjca brani Ud - binu”; “Pa{ina Fatima i Nov lja - nin Alija zauzimaju Bag dad”; “Ibri} bajraktar izbavlja sestru i brata iz ropstva u Jan o ku”; “Ve - lagi} Ibro u ropstvu”; “Sirotan Alija u Timoku”; Katal-ferman na \er|elez Aliju” i “Ha lil Hr nji - ca i ]irko od D`iljita”). Fotografija D`emaila-D`ema Zogi}a u narodnoj no{nji (miljtan) u parku u Novom Pazaru sa potpisom Alberta B. Lorda (snimljeno 1962.godine) U to vri- jeme je D`email Zogi} (1896) imao 66 godina. (snimak: kolekcija R.[krijelj) Had`i}-Ljuljo (1920 - 199?), sinovac Re{ Had`e iz Guji}a je Me|u kvalitetnijim predsta- bi se pjevaju}i rasplakao.67 Tu bio poznat i kao Haj ran. Znao vnicima ovog pjeva~kog vala treba uvrstiti i Iljaza Bali}a iz je mnogo kraje{nica i bio do - bio je i Lord-Bajnamov pjeva~ Dobrog Duba.68 bar “guslar”, brat ~uvenog gu - (“Ka tal-ferman na Muja Hrnji - ji} kog muslihuna Etema-Tema cu”, 1962), Hamdo \ondi} iz D`email - D`emo Zogi} (1896 Had`i}a.64 Guji}a. - 1965) je ro|en u pe{terskom selu Glogovik u blizini Deli - Jusa Fetahovi} (1918 -1993) Glogovi~ko me|a. Bio je poznat i omiljen iz Ba}ice, poznatiji kao Jusa Delime|anska {kola kao ugledan ~ovjek i dobar gu - Murat-Uljov. [ezdesetih godina, slar. Od trenutka kada je otvo- putuju}i prema Turskoj sa svo- Glogovi~ko-Delime|ansku rio kahve~ajnicu u Novom Pa - jom porodicom ostaje da `ivi i {kolu, koju je mo`da za~eo iz v- zaru, ona je postala sastajali{ -

63. Sead Ibri}, Preselio na ahiret Jusuf-ef. Maki} - bajraktar Islama, Glas Islama, br. 102, Novi Pazar, maj 2005, 29. (Guslarsko umije}e rahmetli Jusufa ef. Maki}a smo imali priliku vidjeti u na{oj porodi~noj ku}i u Skoplju. Bio je ahbab autorova rahmetli oca [u}ra [krijelja.) 64. Umro je u brija~nici u zanatskom centru u Novom Pazaru u 85-toj godini. 65. Murataga Kurtagi} evocira u svom intervjuu sa Dr. Zlatkom ^olakovi}em uspomene na Hamda \ondi}a, ali ga gre{kom naziva Mehdo. (Vidjeti: Z.^olakovi} - Marine ^olakovi}-Rojc, Mrtva glava jezik progovara … 20. 66. Prema pri~anju Ibra Hajrovi}a, Zeko je `iveo u malehnoj ku}ici (“od plota sa ognji{tem”), na putu prema Op{tini Delime|e. 67. V. Muratovi}, Epska pesma kod Muslimana oko Novog Pazara, Prilozi prou~avanju narodne poezije, knj. 2, sv. 1-2, Beograd 1935, 111. 68. Ibidem, 112.

50 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ te mnogih Pe{teraca. Zbog tih me mjeseca ramazana. Tada Riza Kuki}a.74 Imao je 12 godi- svo jih sposobnosti ~esto je su sa~injeni i prvi tonski snim- na kada je od pomenutog ho - mje {tanima i drugim nusafiri- ci D`emaila Zogi}a za ko lekciju d`e mula Riza, koji je umro ma pjevao. Iz velikog zadovolj - ~uvenog homerologa Milmana 1918. ili 1919. godine, nau~io stva guslao je i svom bli`em Perija (1902 - 1935). Umro je da pjeva uz gusle.75 dru {tvu, ali je to ~inio rijetko u 69 godini u Novom Pazaru.71 U Novi Pazar je sa po ro di - com76 do{ao 1930. go dine kao otpu{teni `andar, osoba koja je u to vrijeme bila progla{ena za nepouzdanu li ~nost naklo n- jenu komunisti ~koj partiji. Dr`ao je dugo vo denicu na Pojilima u Novom Pazaru gdje je svojim prijateljima i posjeti- ocima ~esto pri~ao i gudeo o bo{nja~kim ep skim junacima i njihovim podvizima u borbama sa bjelosvjetskim kraljevima i carevima, vojskama i |emija- ma, gospodarima i slugama, }esarima i vezirima. Bio je omiljeni guslar Alber - ta Lorda77 koji mu je jednom prilikom poslao i fotografiju sa posvetom na pole|i ni. ”Pri pje - vanju on izgovara ve oma jasno Ramo Babi}, snimljen ispred svoje vodenice na Pojilima u Novom Pazaru sa potpisom Alberta B. Lorda, snimljeno 1962. godine. i pjeva u prijatnom ritmu i sa 78 (snimak: kolekcija R. [krijelj) prijatnom melodijom” - pi{e Alberd B. Lord o Ramu Babi}u. jer je bio zauzet slu`enjem ka - Kako je sam govorio, najomi l- Guslao je svuda i od 1950. do hve i do~ekom gostiju i ~e sto jenija pjesma D`ema Zogi}a je 1951. godine bio rado vi|en u je vodio ra~una da dovede pje - bila “Boji~i} Alija izbavi |ecu dru{tvu istra`iva~a i sakuplja - va~e u svoju “ka hvu” radi za - Alibegovu”.72 ~a umjetni~kog blaga usmenog ba vljanja gostiju.69 narodnog kazivanja. U ka hve~ajnici D`ema Zo gi - Ramo Babi} (1902 - 1985)73 Svi pe{terski guslari su sni- }a u Novom Pazaru su ~esto je ro|en u selu Gluhavica, mani tonski na gramofonskim guslali Salih Ugljanin i Sulej - op{ti na Tutin. plo~ama,79 magnetofonskim i man Maki}70, na ro~ito u vrije - U~enik je ~uve nog gus lara fi l mskim vrpcama.

69. Ibidem 16. 70. Dobijali su 100 dinara ili 100 oka `ita za izdr`avanje porodice, a guslar je stanovao i hranio se u ku}i kod D`ema. Prihod od bak{i{a nije bio zanemarljiv i kretao se do 60 dinara za jednu no}. (Serbocroation Heroic Songs (Collected by Mil - man Parry edited by Albert Bates Lord) vol. II … XV.) 71. Bio je o`enjen Had`imanom Ma{ovi} iz Gucevi}a sa kojom je imao dvije k}eri: Ramizu i Hasniju (1956) koja je udata za Hasiba Demirovi}a iz Potreba. Hasiba `ivi u naselju Selakovac u Novom Pazaru. 72. Aida Vidan, Embroidered with Gold, Strung with Pearls (The Traditional Ballads of Bosnian Women), no. I, Milman Parry Collection of Oral Literature publications, Cambridge, Massachusetts 2003, 39. 73. Babi}i su u oblast Novopazarskog sand`aka do{li kao muhad`iri iz Nik{i}a poslije njegovog zauze}a 1877/78. godine Tamo se me|u buljukba{ama, uz Had`imani} Dura i Hasana D`idi}a, pominje i Ja{ar Babi}: U Nik{i}u, gradu krvavome. Svak se boji Had`imani} Dura, A sam Duro, Babi}a Ja{ara — Obojica D`idi}a Hasana. Prema pisanju Obrada Cicmila: “Bojali su ih se kako grani~ari Crnogorci, tako i nik{i}ki Turci”. (Obrad Cicmil, Pevanje “iz g la sa”, Prilozi prou~avanju narodne poezije, god. 1. sv. 2, Beograd, novembar 1934, 246). 74. Kuki}i su porijeklom od Nik{i}a, odakle su pred kraj 19. stolje}a do{li u Crnokrpe kod Bi{eva (Ro`aje), a odatle u s. Raduhovce, nakon ~ega su pre{li u selo Gluhavicu. Danas se prezivaju po ~uvenom Rizu - Rizovi}i. 75. Serbocroation Heroic Songs (Collected by Milman Parry edited by Albert Bates Lord) vol. II … XXIX. 76. Ramo je u to vrijeme imao suprugu i sina Muharema (1928), a kasnije su mu u Novom Pazaru ro|eni i sin D`email- D`e mko (1937) i k}er Kimeta (1941 - 2005). Ramov sin Muharem je 1958. oti{ao u Tursku. 77. Ramo Babi}, je u Novom Pazaru 1962. A. B. Lordu ispjevao svoju verziju “@enidbe Smailagi} Meha”. (Vidjeti: Z. ^olakovi}, Marina Rojc ^olakovi}, Mrtva glava jezik progovara … 595.) 78. Serbocroation Heroic Songs (Collected by Milman Parry edited by Albert Bates Lord) vol. II… XXX. 79. Zahvaljuju}i stipendiji “Harwards Society of Fellows” iz fonda koji je snosio tro{kove dolaska Nikole Vujinovi}a na Harvard, prepisani su (1937) snimci je sa gramofonskih plo~a snimljenih 1933. i 1943. u Jugoslaviji.

April - jun 2007. 51 Bo{nja~ka rije~ 6 Vehbija Muratovi} pominje kovi} (Brnjica), Halid Bihorac “Lako ti je pre}i [are i Lju - guslare me|u `enama, koje su (1864) iz Zaje~i}a,81 Hu so Dag - taje, alj’ je te{ko pre}i Karalje{ pjevale i pred ozbiljnim sku pi - lar (1880 - 1961) iz Ursula, Ra - pla ninu.” na ma ljudi. Pominje se Arifa {id Hasoti} (1872) iz Vape, [alja iz Koni~a koja je dobro Ramo Tokovi} (1900 - 1985) iz gudjela i pjevala, naro~ito me - Sjenice i mnogi drugi. |u rodbinom, djecom i `ena m- a. Umrla je u 55-toj godini `i - ^uveni brnji~ki guslari Ka ra- vota, oko 1934. godine. Druga lje {kovi}i (Aljo ]oro i sinovi je Kada Kola{inac iz sela Glo - Halim i Hasim), iz s. Ko{kova govik, dobar guslar koja je zna - kod Bijelih Voda (Novi Pazar) la mnogo pjesama. Oko 1935. potomci nadaleko znanog ep - godine imala je vi{e od {ezde- skog pjeva~a Arifa Karalje {ka. set godina.80 Neki od njih su bili Himove da - id`e. Vrlo uzbu|eno o njemu Brnji~ko-Kladni~ka {kola go vori i Murataga Kurtagi}: “Ej, i on je bio (pljesak ruku). Brnji~ko-Kladni~ka {kola, ko- Vala je ta …”82 ju predstavljaju Arif Karalje {- Arif Karalje{ko83 ili Karalje - {ak je ~esto boravio u ku}i i Husein - Huso Daglar (1880-1961), radio na imanju Maki}a u selu ~au{ i borozan (truba~) [emsi Pa{e To~i lovu. Kad je Sulju Maki}u Bi{evca (1840 - 1908) i vrsni klad- bilo 15 godina, Arif ga je u~io ni~ki, brnji~ki, ~itlu~ki i me|ugorski gudjeti i pjevati. Maki} svjedo~i guslar (snimak: kolekcija R. [krijelj) da je najprije opona{ao svog u~i telja koji mu je pjesmu Huso Daglar (1880 - 1961), pokazivao najvi{e tri puta i to je ro|en u selu Ursule, Sjeni - ne tako detaljno, jer, postojao ca. Bio je najprije borozan (tru - je merak za stare kraje{nice i ba~) u vojsci [emsi-pa{e Bi {e- rad: “goni, goni, goni”.84 vca. 86 Gusle je u~io gudeti i O Ka ralje{ku govori i Sait gra diti od o~evih daid`i}a De r- Ljaji} (1882 -...), vodeni~ar i lje- va i Zeka Burovi}a iz sela ^itlu- voruki guslar iz sela Rogatac, ka. Proslavio se po pe{terskim kojeg nalazi Ma tija Murko. On selima (Dra`evi}u, @itni}u, Ka - je isticao da je nau~io guslati me{nici, Me|ugoru, Ba}ici). O od Arifa Kara lje{ kovi}a i nekih njegovim naratorskim sposob- pe{terskih guslara.85 sa jo{ na - nostima svjedo~e brojni neob- jmanje 70 rodova Brnji~ana, javljeni zapisi. Sa grupom vi|e - nijih Bo{njaka iz sjeni~kog kra - Karalje{ko vi}i su, izme|u ja u~e stvovao u brojnim ope - 1924/25. i 1934/35. godine racijama osmanlijske vojske. do`ivjeli eg zo dus. Pre{li su da Bio je omiljen i vrlo cijenjen `ive na vrh sela Ko{kovo u bli - u narodu. Permanentno je bo - zini Bijelih Voda. @ivjeli su vrlo ravio u se lu Me|ugoru, {to je Ra{id (H)Asoti} iz Vape (Sjenica), u te{ko i komitski. Kao svje do - uzroko valo da se oko njega fo - pe{terskoj no{nji sa kra}im {alom ~anstvo o tome ostali su samo rmira grupa tada mladih ep s- (snimak iz kolekcije Matije Murka) stihovi: kih pjeva~a i guslara.

80. V. Muratovi}, Epska pesma kod Muslimana oko Novog Pazara, Prilozi prou~avanju narodne poezije, knj. 2, sv. 1-2, Beograd 1935, 113. 81. Kada je ekipa Milmana Perija 1934. godine snimala Halida, bilo mu je vi{e od 70 godina. 82. Zlatko ^olakovi}; Marina Rojc ^olakovi}, Mrtva glava jezik progovara … 20. 83. Karalje{ko, od tur. kara-crn, mrk; i alb. lesh - vuna, vlas. 84. Serbocroation Heroic Songs(Collected by Milman Parry edited by Albert Bates Lord) vol. II… XXX. 85. Dr. Matija Murko, Tragom srpsko-hrvatske narodne epike… 95. 86. Husein je bio i izvanredan svira~ na gajdama od jare}e ko`e, kojima je sam izra|ivao piskove. Gajde je, prema pri~anju njegovog sina Rasima (1912), nosio 12 godina. Svirao je i frulu bez danceta. Kao privr`enici sultana Abdulhamida II (1876 - 1909), u~esnik je u borbama protivu mladoturaka na Baba Tepe kod Manastira (Bitolj). Spasao je svoje saborce od iznenadnog upada Mladoturaka “puhnuv{i sna`no u boriju”. Zasvirao je toliko sna`no da mu je pukla krv na usnama. Zbog toga je li~no od [emsi-pa{e unaprije|en u ~au{a. Umro je i ukopan na mezarju u Bijelim Vodama, Novi Pazar. Godine 1937. poku{ava da ode u Tursku, ali zbog komplikacija oko naplate zemlji{ta ostaje da `ivi u mjestu Jedra blizu sela Muhovo (Novi Pazar). Njegov sin Rasim sa porodicom odlazi 1999. godine u Sarajevo.

52 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ Ramo Tokovi} (1900 - 1985) vni ka ove grupe je bio Muslija gov sin Idriz (1942). iz Sjenice, porijeklom iz Vrsje ni - ^olovi} iz Dujaka (1902-1985) Uticaj Me|ugorske guslars - ca, bio je jo{ jedan od odabra - koji je kao samac, nadni~ar, ke {kole i njena po pularnost nih Lord-Bajnamovih pjeva~a.87 bez porodice ve}i dio `ivota je reflektovala se na mje {tane proveo i umro u selu Kame {ni - sela Ra{kovi}e u ko me su gus- ca.88 lali Najo Sejdovi} i Hivzo Fe ta- ho vi}. Svaka ku}a je u ovim Me|ugorska {kola selima radi ~estih posjedaka ili “guslarskih muhabeta” imala Me|ugorska pjeva~ka sku - gusle, tako da je ostala izreka: pina je nastala pod utjecajem “Silnoga li u Ho}ana mala dvi ju {kola: Brnji~ko-Kladni~ke se dam ku}a, a devet gusa la.”89 i ^i tlu~ke. Me|u predstavnicima ove Ovu grupu guslara predvo - {kole posebno mjesto zauzima di njen na jizrazitiji predstavnik izvrsni [efko Ibrovi} (1932 - Himo Ib rovi}. 2007), tako|er rodom iz sela Me|ugora, od oca Ibra i majke Himo Ibrovi} (1912 - 1981) [efke. Guslati je u~io od svog je ro|en u selu Me|ugor. Ovaj ami`de Hima. Izvjesno vrijeme izvanredni svira~ (svirala bez provodi u Francuskoj. Po pre - dna - brenceta, gajde), pjeva~ i po ruci rahmetli [efkovog stari- guslar, plenio je pa`nju po pe{ - jeg brata, rahmetli Alja iz No - terskim posjedcima. vog Pazara, pjevao je 1962. Gudeo je svuda, ~ak i u Ma - godine u zadru`nim domu u kedoniji, a naj ~e{}e kod Dulje - Dugoj Poljani, pjesme: “@enid- vi}a u Me |ugoru (kod Desta i ba Ajanovi} Meha” i “Ropstvo Feha Dulje vi}a - oti{li u Tur s- ki}ene Fatime.” Ramo Tokovi}, 12. novembra 1967. ku). (snimak: kolekcija R. [krijelj) Gu deo je u zadru`nom do - Nastavi}e se. mu u Dugoj Po lja ni (da nas je U periodu 1941 - 1944) je bio tamo pijaca), Ra snu, komandir muslimanske `an da - Novom Pa zaru. r merije, i jedan od najzaslu `ni - U~enik je Sulj Make, jih pojedinaca za spre ~a vanje Re{a Ali Had`i}a, Husa me|unacionalnih sukoba na Daglara, De rva Burovi}a pro storu izme|u gornje-pe{te- i svojih daid`a Ka ralje {- rskih sela Bu|eva, Suho dola i kovi}a. Go dine 1963. je \erekara. pjevao u Dugoj Poljani, Bio je omiljen u na rodu i ekipi snimatelja pod ru - poznat kao o{tro uman i pra - kovodstvom A. Lorda i D. vedan muslihun. Do smrti je Bajnama (“Pa{i} Husein i radio kao mu tevelija (eko nom) Tokalija Ban”; “Vili} Hu s- d`a mije Vali de Sultan u Sjenici. ein i ban od Jegeta”; “Si - Bio je vrstan kosa~ i kao kos - rotan Alija izbavlja ses- ba{a bio ~u ven u sjeni~kom tru” i “@enidba Aja nevi} kraju. Meha) i u hanu Avdo vi}a u selu Rasnu 1965. go - U ovu skupinu pjeva~a pri - di ne (“Se stra izbavlja pa da i Hazir ^olakovi} iz Kla - Boji~i} Ali ju iz ropstva” i dni ce, koji je Lord-Bajnamovoj “Ajkuna izbavlja bra }u eki pi 1965. godine ispjevao: Hrnjice iz ropstva u ]or- “Dvi je sultanije i Murat bajra k- fezu”). Uz dobro ovlada - [efko Ibrovi} iz Me|ugora sa guslama (lijevo, tar u Indiji” i “ Nahod Husein i nu teh niku disanja, mo - snimljeno 1975. u Milhauzenu, Francuska). Na hod Radovan, sinovi Aliji ni”). gao je da svira po sahat Do skora bio jedini medu `ivim pjeva~ima Jedan od izrazitih predsta - bez predaha, pri~a nje- Lord-Bynama (snimak: kolekcija R. [krijelj)

87. Godine 1962. je u restoranu Bori}i (Sjenica) spjevao pjesme: “Halil na ko{iji izbavi Ahmed-begove k}eri” i “Smrt Sirotan Alije”. 88. Prema kazivanju Jonuza Ibrovi}a (1924) iz Kame{nice. 89. Ho}anin, -i (mn.), popularni naziv za stanovnika sela Ra{kovi}e na Pe{teri (Sjenica). Ime ( prema kazivanju starijih) do lazi od jednog od njihovih predaka iz plemena Hoti.

April - jun 2007. 53 Bo{nja~ka rije~ 6 DOGA\AJI Promocija knjige Akademika Ja{ara Red`epagi}a “Na raskr}u vremena - Od Kapetanovi}a do Mu{ovi}a” Prikaz ljudi i vremena U okviru programa obilje - ma teorijske i komparativne temeljima na kojima su nasta- `avanja najvi{eg bo{nja~kog pe dagogije i metodologijom pe - jala djela, i drugi radovi, pos- nacionalnog blagdana, Dana dago{kih i albanolo{kih istra - matranih pisaca iz konteksta bo{nja~ke nacionalne zastave, `ivanja. Zanimala su ga i neka bo{nja~ke knji`evnojezi~ke kul- u Glavnom uredu Bo{nja~kog susjedna podru~ja, fundame - ture, te da je ona veliki dopri- nacionalnog vije}a, u Novom ntalni problemi iz psihologije, nos cjelokupnom bo{nja~kom Pazaru, 10. maja 2007. godi- knji`evnosti za djecu, a poo- knji`evnom korpusu i da se iz ne odr`ana je promocija naj - davno i islamsko-perzijska kul- njega ne mo`e izdvojiti ni po novije knjige akademika Ja {a- tura. Interesuje se za poeziju, kojem razlogu ili ne~ijem li~ - ra Red`epagi}a: “Na raskr{}u nau~nu i knji`evnu kritiku”, ka - nom stavu. Stoga }e ona, kako vremena - Od Kapetanovi}a do zao je, najavlju}i promotere je to zaklju~io knji`evnik D`ogo - Mu{ovi}a”. knji ge akademika Red`e pagi - vi}, biti i neophodan priru~nik nastavnicima da svoja znanja o bo{nja~koj knji`evno-jezi~koj kulturi pro{iruju i, mo`da u ne - kim slu~ajevima, koriguju i is - pravljaju ono {to im je nu|eno iz perspektive politi~ke knji`ev - ne nauke, politi~ke historiogra - fije i velikodr`avne namjetljivo - sti i agresivnosti po na~elima "uzmi, jer mora{"... Govore}i o knjizi, histori~ar mr. Red`ep [krijelj istakao je, izme|u ostalog, da ovu zani - mljivu studiju akademika Re - d`e pagi}a tematski i koncep - cijski mo`emo posmatrati kao posebno zna~ajan prilog pod ro- bnijem pristupu i analizi razvo- ja knji`evnosti i folozofsko-psi- Sa promocije u Glavnom uredu BNV - Fuad Ba}i}anin, [efket Krci}, holo{ke misli me|u knji`evnim Ja{ar Red`epagi}, Alija D`ogovi} i Red`ep [krijelj stvaraocima Bo{njacima. On je u svojoj prezentaciji naglasio Na promociji ovog izuzetnog }a, Fuad Ba}i}anin. On je, da - da je ona po svojoj koncepciji djela pored autora, akademika lje, naveo da je Ja{ar Red`e pa - filozofska, eti~ka, sociolo{ka i Red`epagi}a, govorili su Alija gi} autor preko dvadeset knji- kao literarna forma, svojom ko- D`ogovi} - predsjednik Foruma ga i vi{e od 400 nau~nih i stru - nceptualno{}u primarno kul tur- Bo{njaka Kosova, histori~ar iz ~nih radova (od ~ega je veliki olo{ka studija, te da “sa so - Novog Pazara mr. Red`ep [kri- broj njih objavljen na albans - bom nosi heterogenost i sna - jelj, a nau~no-knji`evnu analizu kom, arapskom, francuskom, gu svoje poruke koja dose`e u bo{nja~kih raskr{}a akademi- ma|arskom, makedonskom, sve pore insanskog `ivota, nu - ka Ja{ara Red`epagi}a iznio je pe rsijskom, slovena~kom i tur- de}i potrebne eti~ke postulate prof. dr. [efket Krci}. skom j eziku) i u~esnik brojnih na kojima je nastajala na{a Najavljuju}i autora i njegovu nau~nih i stru~nih skupova u kulturna i znanstvena potka na knjigu, moderator promocije - zemlji, kao i me|unarodnih na - kojoj mi danas izgra|ujemo di rektor novopazarske gradske u ~nih konferencija u Pragu, odgovornost i dostojanstvo biblioteke Fuad Ba}i}anin je is - Moskvi, Ankari, Maha~kali, Sa - `ivljenja”. takao da je lepeza interesova - rajevu, Tirani, Teheranu. Isti~u}i u svojoj analizi da nja i djelatnosti akademika Ja{ - Govore}i o knjizi akademika su svi Red`epagi}evi prilozi u a ra Red`epagi}a izuzetno velika. Red`epagi}a, recenzent prof. ovom djelu ustvari, knji`evni i “Akademik Red`epagi} se Alija D`ogovi} istakao je, iz me- umjetni~ki prorteti knji`evnih bavio op{tom i nacionalnom hi - |u ostalog, da je ona izuzetno stvaralaca koji su ostvarili zna - storijom pedagogije, problemi- zna~ajno djelo nastajalo na ~ajan trag u svom vremenu,

54 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ prof. dr. [efket Krci} kazao je da je Red`epagi}eva knjiga “istinska metodolo{ka analiza djela bo{nja~kih stvaralaca, kako bi se prona{le kop~e izme|u njihovih koncepcija i na primjeran na~in predstavili ja - vnosti, tj. bili dostupni onima kojima su najpotrebniji, a to je {kolskoj i studentskoj popula - ciji, kojoj treba pomo}i da na adekvatan pedago{ko-psiholo - {ki na~in, kakav njeguje aka de - mik Red`epagi}, sa~uva svoj kulturni i nacionalni identitet. Izra`avaju}i zahvalnost orga - nizatoru promocije, prije svih predsjedniku Bo{nja~kog naci - onalnog vije}a dr. Sulejmanu Ugljaninu i predsjedniku Izvr - {nog odbora Esadu D`ud`e vi - Sa promocije u Glavnom uredu BNV }u, kao i promotorima njegove knjige — recenzentu prof. Aliji Akademik Ja{ar Red`epagi} D`ogovi}u, prof. dr. [efketu Krci}u i Mr. Red`epu [krijelju, Akademik Ja{ar Red`epa g- Akademik Red`epagi} je akademik Red`epagi} je kao i} je ro|en 16. januara 1929. dobitnik brojnih priznanja za motiv za svoje posljednje djelo go dine u Plavu, gdje je zavr{io nau~ni, pedago{ki i dru{tveni istakao nedovoljnu istra`enost osnovnu {kolu. Gimnaziju je rad. Tokom svog radnog vijeka i prou~enost misli, ideja i kon- po ha|ao u Beranama i Pe}i. obavljao je mnoge zna~ajne cepcija petnaestorice autora, Stu dirao je na pedago{koj funkcije: bio je predsjednik Si - kako je to u naslovu kazao, gru pi predmeta na Filozo fs- ndikata prosvjetnih i nau~nih “Od Kapetanovi}a do Mu{o vi - kom faku ltetu u Zagrebu gdje radnika Kosova, predsjednik }a”. je diplomirao 1953. godine, a Izvr{nog odbora Pokrajinske “Nije pretjerivanje ako ka - i doktorirao 1965. godine. zajednice za nau~ni rad, ~lan `em da svi oni zaslu`uju po se- Radio je kao redovni pro fe- Odbora za koordinaciju nauke bne monografske studije. Za - sor na Filozofskom fakultetu u i tehnologije SFRJ, ~lan Pro sv- vrijedili su posebice za bo{nja - Pri{tini gdje je i penzionisan jetnog savjeta Kosova, preds - ~ki narod, a niz knji`evnika i 1990. godine. jednik Odbora za pedagogiju i nau~nih pregalaca (npr. Meh - Redovni je ~lan Akademije psihologiju ANUK, a djelovao med-beg Kapetanovi}, dr. Sa f- nauka i umjetnosti Kosova, a je i na mnogim drugim zna~aj - vet-beg Ba{agi}, dr. Fehim Ba - u dva navrata je bio generalni nim funkcijama. jraktarevi}, dr. [a}ir Sikiri}, sekretar i dva puta potpred- Akademik Ja{ar Red`e pa - akad. ]amil Sijari}, akad. Hu - sjednik ove nau~ne institucije. gi} `ivi i radi u Pri{tini. sein Ba{i}, akad. Zuvdija Ho - d`i} i drugi) i za druge narode: Turke, Arape, Perzijance, Srbe, Hrvate, Albance, Crnogorce, Rome i ostale narode — njihovu historiju, obi~aje, jezik, eti~ke osobenosti i kulturu”, rekao je obrazla`u}i svoju knjigu aka - demik Red`epagi}, isti~u}i da, bude li ona podsticaj daljim traganjima o tim i drugim st- varaocima, a srednjo{kolcima, studentima i nastavnom oso - blju na bosanskom jeziku, ra - zumije se, i drugim gra|anima, prije svega ove etni~ke popu- lacije, od pomo}i kao priru~na ud`beni~ka literatura, ve} time }e se potvrditi opravdanost ob- javljivanja radova ove vrste. Sa promocije u Glavnom uredu BNV

April - jun 2007. 55 Bo{nja~ka rije~ 6 Alija D`ogovi} Vrijednosti i funkcija knjige “Na raskr}u vremena - Od Kapetanovi}a do Mu{ovi}a” Studija o bo{nja~koj knji`evnosti Evo primjera da mi Bo{nja- ma u njihovom kontekstu, i fo - biografije, i bibliografije, koje bi ci mo`emo da potvrdimo da nova koji struje iz one narodne za ovakav razgovor zahtijevale i smo narod knjige, ravan sa plavsko-limske fonologije i mo - druga~iji vremenski prostor, i svim drugima oko nas, da smo rfonoligije. Taj {um je bio i {um trud da se istra`i sve {to je na- narod veliki duhom i pisanom pjesnikove du{e i {um Lima, pisao u oblasti poetike i u ob - rije~ju. ko ji se tik ispod mosta ni`e lasti nauke. A to je zaista ve li - Prof. dr. Ferid Muhi}, koji je Pla va rastavlja sa jezerom. Iz ko, pa se ~itaoci moraju po b - trebao da govori o Ja{aru Re - tih pro~itavanja i oslu{kivanja i rinuti da sve to urede po svo- d`epagi}u, iz opravdanih raz lo- Ja{ara, i Plavskog jezera i Li - jem interesovanju i potreba- ga nije stigao. On je lijepo gov- ma, kao da sam formirao stav, ma. orio o dobroj knjizi koja je pred- svakako subjektivnog znaka, Nisam mogao da izbjegnem met ove sve~anosti. @ao mi je da je Ja{ar pjesnik finog senzi- utisku da o Ja{aru ne ka`em i {to njegovu besjedu ne }emo biliteta, nje`ni i tihi pjesnik, ne - ovo {to je diskurs njegove pje - ~uti, ali vas upu}ujem na tekst namjetljiv i skroman, zalju blje - sni~ke li~nosti i njegove lirske njegove recenzije na kra ju ove nik u rije~i kojima se gradi intime. To sam u~inio jer mis- knjige. pjesma, i zaljubljenik u pjesme lim da je iz takvog odnosa pro - Ferida sam, govore}i o nje- koje pjevu{e njegovi sunarod- istekla Ja{arova ljubav prema govim knjigama, nazvao putu- nici i zavi~ajci u Plavu. pedago{kim naukama, sa na - ju}om akademijom, ~ovjekom Velika je Knjiga `ivota koju mjer om da svoj sentiment i na - najvi{eg eti~kog Vrha, onog ka - je Ja{ar ponio iz Plava, da se slije|eni vaspitni kod preto~i u ko sam veli: "Ako nema Vr ha, od nje nikada ne rastane, ni u knjige o dobrom vaspitanju i u nema ni{ta..." Zagrebu gdje se usmjerio na knjige o tome koliko je vaspi- Bilo bi lijepo ~uti sud o Ja - izu~avanje pedago{kih znanja, tanje dio kulture svakog poje d- {arovoj knjizi i njenoj kulturnoj semiotici i misiji od tog na{eg (bo{nja~kog) Vrha... Feridova ocjena, a naravno i moja je, bez dileme - da je ova Ja{a ro - va knjiga djelo visoke nau~ne i knji`evno-historijske vrijednos- ti. Imao sam prilika da o Ja{a - ru Red`epagi}u, pjesniku i na - u~niku, doktoru pedago{kih na uka, akademiku, pi{em i go - vorim vi{e puta za relevantne knjige i prilike i za skupove pri - godnog karaktera. Ipak, najvi - {e sam o Ja{aru govorio i pi - sao kao o pjesniku koji je ob - javio nekolike zbirke poezije. O Alija D`ogovi} i Ja{ar Red`epagi} njemu sam govorio kao o pje s- niku originalnog izraza i lije pe ni u Pri{tini gdje je ta znanja inca, {ta se sve u dru{tvu poetske lingvistike, dakle jezi- prenosio na studente vi{e od posti`e vaspitanjem, a u ovom ka u funkciji poetike iz one le k- jednog radnog vijeka, te ni na kontekstu i obrazovanjem. Ove sikom bogate i semiotikom putovanjima od Pariza, Mosk - su ga nauke sasvim osvojile, slo`ene dijalekatske plavske ve, [iraza (zemlje Firdusija i Ka- a ja bih rekao da je on osva jao izoglose. Tu, kod Ja{arovog je - jama), te po cijeloj Gr~koj i jo{ njih dugom i predanom bor- zi~kog izraza, kod one baj ko - nekim zemljama Starog Medi - bom, zapravo posve}enjem vite i {arolike stilofonije, uvijek terana... ovim naukama. sam zastajao i oslu{kivao zna - Neka ova referenca bude U svojem dugogodi{njem ~enja Ja{arovih stihova, stile- kao ne{to umjesto uobi~ajene pe dago{kom radu, Ja{ar je ne

56 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ samo u~io druge kako da va - diciju, dakle-panorama koja je tio dvojici pjesnika s po~etka spitavaju i obrazuju, ve} je na ovom sistemu nedostajala i iz XX vijeka — Rifatu Burd`ovi}u i njih prenosio i znanja i iskust- ove na{e bo{nja~ke, vanbosa - Hivzi Sulejmaniju, kao za~e tni - va, pa su mnogi njegovi stude - nske, perspektive. Ipak, ova cima socijalne sand`a~ke bo - nti po{li istim stazama i danas knjiga nije subjektivno gledi{te {nja~ke knji`evnosti. (Hivzi Su - su doktori pedago{kih nauka, na pojedine pisce i vrijeme u le jmanija, isto onako kao i magistri, predava~i na fakulte- kojem su stvarali, ve} je ova Esada Mekulija i kompozitora tima i u odgovaraju}im {kola- knjiga objektivni pristup bo{ - Red`a Muli}a, mo`emo sma- ma. Ali, ovo nije sve. Ja{ar se nja ~kim knji`evnim standardi- trati i bo{nja~kim kada se pos- za vrijeme od zavr{etka studija ma i refleksima u sferama iz - matra njihovo "rano stvarala {- u Zagrebu, pa do danas, bavio van tradicionalnih centara i ut - tvo".) Ja{ar je prvi dao cjelovi- nau~nim radom, knji`evnim-ne vr|enih stilskih pravaca. To je tiju sliku knji`evnog stvarala - uzgred ve} uvijek motivisan i s razlog da se ovoj knjizi dodije - {tva Rifata Burd`ovi}a i Hivzi razlozima pisanja. Bavio se i le najve}i poeni za njeno pisa - Sulejmanija. O Rifatu se govo- dru{tvenim radom obrazovnog, nje, za njenu funkciju i pohva - rilo samo kao o revolucionaru reformatorskog i organizacio - le auto ru da uradi ovaj veliki Tr{i, a sada znamo da je bio i nog karaktera. knji`evno-kulturni projekat. falco peregrinus, kako bi rekao Tema ovih dana{njih razgo - Ja{ar Red`epagi}, kao isku- Ferid Muhi}, dakle pjesnik koji vora je jedna Ja{arova nova san pedagog i metodi~ar, os - je uzletio, kao onaj Bodlerov knjiga, ~iji je naslov prezenti- mislio je ovu knjigu ba{ onako ga leb, prema Suncu. ran u sintaksi~koj stilemi pro - kako ona treba da vr{i svo ju U ovom kontekstu je san - {irene strukture i zna~enja "Na misiju: knji`evno-ud`beni~ku, a d`a~ki feniks i "traga~ za iz gu - raskr{}u vremena od Kapeta - posebno onu privla~nu za sve bljenim vremenom" Muhamed novi}a do Mu{ovi}a". kategorije ~italaca, osobito one Abdagi} — pjesnik stilskog iz ra- U nedostatku ud`benika i najmla|e koji ulaze u svijet za od folklora ka modernizmu. adekvatne literature, ova knji- knji `evnosti, uglavnom preko A zatim i Huso Ba{i}, bard san - ga dolazi u pravi trenutak u tu |ih knji`evnih resursa, pa d`a~ke knji`evnosti, histori~ar proces obrazovanja u mnogim ovim djelom dobijaju potvrdu i vremena za dva zadnja stolje - {kolama u kojima se izu~avaju o postojanju bo{nja~ke knji`e - }a, interpretator lingvisti~kog bosanski jezik i knji`evnost, a vnosti visokih vrijednosti. To je resursa plavskogusinjske dija - to su bo{nja~ke dru{tvene sre- i osobita hrabrost da ova knji- lekatske izoglose. dine u kojima je ovaj nastavni ga do|e u ruke bo{nja~ke dje - Red`epagi} je s posebnim predmet relativno nov. Te su ce, danas kada je svaka rije~ entuzijazmom istra`ivao umjet- nam sredine dobro poznate, na ni{anu. I kada se svaka ri - ni~ke vrijednosti djela Meh me- pa ih nije potrebno posebno je~, ako nije argumentirana, da Me{e Selimovi}a i ]amila apostrofirati. Va`no je da smo mo`e pretvoriti u kvaziknji`e v- Sijari}a, vrhova bo{nja~ke knji - dobili knjigu koja je i nau~no i nost, la`nu historiju ili pate ti- `evnosti, osloba|aju}i Me{u knji`evno djelo, ali i djelo ud` - ku... od onih teza koje su mu dopi- beni~ke sadr`ine i funkcije. Za - Ova knjiga podijeljena je na sivali re`iseri genocidnih politi - to se mo`e upotrebljavati u na - ~etiri ciklusa, ili odjeljka o pi - ~kih namjera. (A Me{a je Bo{ - stavi i kao ud`benik i kao po - scima koji su, u okviru svojeg njak svim svojim bi}em: genet- mo}na literatura pri obradi po - kruga, bliski po generacijskom skim, duhovnim, jezi~kim, filo- jedinih pisaca ili knji`evnih ob - klju~u, po tematskim i stilskim zofskim... Bez dileme i opone - lasti i stilskih formacija, kao zna~enjima. U tri ciklusa autor ncije.) na primjer: savremena bo{nja - Red`epagi} je smjestio studije Ja{ar, u daljem nau~nom ~ka knji`evnost, socijalne knji - o petnaestorici bo{nja~kih pi - po stupku opservira i pisce no - `evne teme u korpusu bo{nja - saca, dok se u ~etvrtom cik- vije knji`evne formacije — one ~ke knji`evnosti, bo{nja~ki pi - lusu nalaze eseji o pojedinim vitmenovskog stilskog mani- sci u postalhamijado knji`e vno - aktuelnim temama kod Bo{nja - ra, kao i one stvaraoce koji jo{ sti, savremeni tokovi u bo{nja - ka i njihovih susjeda. nje guju klasi~ne poetske i sti - ~kom knji`evnom sistemu, us- Red`epagi} je nau~nom op - lske standarde. mjerenost ka evropskim knji`e - servacijom i metodologijom po - Opserviraju}i ove knji`evne vnim konceptima, i sl. {ao od knji`evnog "raskr{}a" teme, `ivotopise pisaca i njiho- Za ovu Ja{arovu knjigu mo - koje, po njegovoj argumentaci- va djela, autor je bio objektivan glo bi se re}i da je studija o ji po~inje od Kapetanovi}a i Ba - u davanju sudova o umjet ni~ - bo{nja~koj knji`evnosti na cije - {agi}a i ispoljava se kao stils- koj vrijednosti svakog apsolvi- lom prostoru bo{nja~ke kultu - ka formacija ka novom knji `e - ranog djela, o mjestu pisaca u re i predstavlja djelo koje se vnom izrazu i evropeizaciji bo - bo{nja~koj historijskoj dijahro - uklapa u cjelokupni bo{nja~ki {nja~ke knji`evne misli. Red`e - niji i sinhroniji, te o svim dru - knji`evni sistem i knji`evnu tra - pagi} je posebnu pa`nju posve- gim zna~enjima ove knji`evne

April - jun 2007. 57 Bo{nja~ka rije~ 6 materije. Svoje esejisti~ko-kriti- vojiti ni po kojem razlogu ili ne - njihove umjetnosti. ~ke opservacije usmjeravao je ~ijem li~nom stavu. Imaju}i u vidu sve ove vri- po metodologiji dobrog profe- Da potvr dim i ono {to sam jednosti, djelo se samo nudi sora, da bi sve to ~itaocima ve} rekao u prethodnim se k - ~itaocima i onima koji interpre- bilo pristupa~no i jasno, dakle vencama ovo ga saop{tenja, a tiraju umjetnost rije~i, dakle jezikom i stilom po metodu: to je da je ova Ja{arova knjiga knji`evnost. jasno u knjizi — jasno u glavi neophodna ud`beni~ka liter- Djelo je pisano standardnim ~italaca. atura za nastavne procese u bosanskim jezi kom, uz primje- Nije potrebno separirati ovu srednjim {kolama ali i na fakul- nu pravopisnih normi ovoga cjelinu i ukazivati na to koje je tetima gdje se izu~avaju knji `e - jezika. sve pisce Ja{ar elaborirao. To, vnost i jezik Bo{njaka. Ujedno Ima razloga da Ja{ar napi{e naravno, ostavljamo ~itaoci- }e ovo djelo biti i neophodan i drugu knjigu iz ove oblasti i ma, da motivi{emo njihov in - priru~nik nastavnicima da svo - periodike bo{nja~ke knji`e vno - teres da knjigu imaju i da se ja znanja o bo{nja~koj knji`ev - sti. Jo{ jedna grupa pisaca i uklju~e u onaj oblik kreacije no-jezi~koj kulturi pro{iruju i, knji`evnih tema ~eka na Ja {a- koji se naziva ~itanje i do`ivlja- mo`da u ne kim slu~ajevima, ra, a on to mo`e dobro uraditi. vanje, jer to je i zadatak knji`e - koriguju i isp ravljaju ono {to im Time bi bo{nja~ka knji`evnohi - vnosti i nauke o knji`evnosti... je nu|eno iz perspektive poli- storijska literatura bila komple - Htio bih da potvrdim ono ti~ke knji`evne nauke, politi~ke tnija, osobito ona izvan dr`ave {to sam rekao u recenziji: Ova historiografije i velikodr`avne Bosne i Hercegovine. knjiga je vi{estruko zna~ajno na mjetljivosti i agresivnosti po I na kraju, po`elimo Ja{aru djelo. Nastajalo je na temelji- na~elima "uz mi, jer mora{"... da u ovim lijepim godinama ma na kojima su nastajala dje - Ova Ja{arova knjiga je djelo radi sa jo{ ve}im elanom i la, i drugi radovi, posmatranih uspjele nau~ne, literarne i je zi - entuzijazmom, i da o nekoj nje- pisaca iz konteksta bo{nja~ke ~ke literature, pedago{kog zna- govoj novoj knjizi opet razgo- knji`evnojezi~ke kulture. Ona ~aja, kulturolo{kog i historij - varamo kao o djelu bo{nja~ke je veliki doprinos cjelokupnom skog, i posebno metodolo{kog knji`evne kulture i bosanskoga bo{nja~kom knji`evnom kor- u pristupu osvjetljavanja lika jezika. pusu i iz njega se ne mo`e izd- pisaca i analiti~ke opservacije Mr. Red`ep [krijelj Osvrt na knjigu “Na raskr{}u vremena - Od Kapetanovi}a do Mu{ovi}a” Neizbrisivi tragovi duhovnosti Knjiga naslova “Na raskr {- komparativna pedagogija, di - ga Ba{agi}a, Mehmeda Seli - }u vremena - od Kapetanovi}a da ktika, {kolska i porodi~na movi}a, ]amila Sijari}a, Saita do Mu{ovi}a", akademika Ja - pe dagogija. Orahovca, Huseina Ba{i}a, Zu - {ara Red`epagi}a, predstavlja Ovu zanimljivu studiju aka - vdije Hod`i}a, Muhameda Ab - jedan divan poku{aj da ista po - de mika Red`epagi}a tematski dagi}a, Zaima Azemovi}a i dru - slu`i kao svojevrsan egzem- i koncepcijski posmatramo kao plar, ali i validan prilog prou - posebno zna~ajan prilog pod ro- ~avanju bo{nja~kih knji`evnih bnijem pristupu i analizi razvo- stvaralaca po redoslijedu koji ja knji`evnosti i folozofske-psi- je sugerisan u njenom naslo vu. hilo{ke misli me|u knji`evnim Istina, javnost u Sand`aku, stvaraocima Bo{njacima. Rije~ Bosni i Hercegovini, zemljama je o literarnim majstorima koji na{e biv{e jugoslovenske za je - za sobom imaju impozantan st - dnice i {ire, veoma dobro po z- varala~ki opus koji, kako i sam naje pedago{ki i nau~ni put pisac na nekoliko mjesta nag - akademika i jednog od vode}ih la {ava, zaslu`uju poseban zna - nau~nih djelatnika na na{im nstveni pristup. Ona je po svo- prostorima, impozantnog bibli- joj koncepciji filozofska, eti~ka, ografskog potencijala, autora sociolo{ka i kao literarna for - dvadesetak knjiga i vi{e od ma, svojom konceptualno{}u 400 nau~nih i stru~nih studija; primarno kulturolo{ka. histori~ara pedagogije i njenih Niz prozno-poetskih konce - prate}ih disciplina: teorijska i pata plejade autora Safvet-be - Mr. Red`ep [krijelj 58 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ gih dotaknuti su najslo`eniji duhovnih apetita. cionalnoj povijesti. (Muhamed misaono znanstveni horizonti. Ovakva je studija i svojstve- Filipovi}: “Bosanski duh u Istaknuti pedagog akademik na jednom pedagogu, uticaj - knji`evnosti — {to je to?”, @i - Re d`epagi} na{oj nau~noj ja - nom znanstveniku i knji`evniku vot, Sarajevo, 1966.) vnosti nudi rasprave, niz svog zavidnog bibliografskog opse - Jednom metodolo{ki opro - originalnog nau~no-istra`i va~- ga, koja ima adekvatnu “rece - ba nom kompozitno{}u, akade - kog rada koji zahvata oblasti pturu" i znanstvenu te`inu u mik Ja{ar Red`epagi} znans t- pedagogije, filologije, kulturne na {oj kulturnoj javnosti. Njom ve noj javnosti sebe prikazuje i istorije, esejistike, ali i prikaza je postignut osnovni zadatak dokazuje kao analiti~ara, ese- i recenzija o kojima je svoj stav iscrpnog i kriti~kog predstav - jistu i znanstvenika jasno into - i ocjenu izrekao niz meritornih i ljanja djela na{ih duhovnih vri- nirane ideje, ali i kao knji`evni- referentnih recenzenta. jednosti, koja ~ine sjajnu auru ka i znalca svih bitnijih kompo- Tematski zanimljivo, autor oko svebo{nja~ke kulturne nenata, pravaca, u na{em ovo - ovu egemplarno sna`nu i fak- scene. regionalnom vremenskom tra- tografski ubjedljivu studiju po - Tu se, kako ocjenjuje aka de - janju. Jedna od tako|e primo - sve}uje koherentnosti bo{nja - mik Muhamed Filipovi}, oslika- rdijalnih premisa autora Re d`e - ~ke misli sa korijenima njenog va duh jednog naroda kao su b- pagi}a je prezentacija repre - historijskog pojavljivanja; jedne jektivan izraz cjelokupnosti uv - zenata na{e pisane rije~i, koji od metafora na{eg identiteta, jeta njegova `ivota, i onog }e u nizu dolaze}ih generaci ja na osnovu kojeg, koriste}i niz specifi~nog odnosa prema `i - na{ih knji`evnika imati ozbilj - ~injenica, gradimo predstavu o votu koji konstituira narod kao nih konkurenata. razvojnim fazama moderne bo - specifi~nu povijesnu opstoj - Ne skriva autor ni svoju na - {nja~ke kulturne historije, ko - nost, jer povijesna tvorevina, i mjeru da vrlo neinformisanom ja, na na{u sre}u ili nesre}u, povijest, je njegov pravi izvor i dijelu bo{nja~ke javnosti, pos - ne po~inje ustancima, ve} je medij u kojem se on javlja. ve plasti~no, pribli`i misaono- rezultat nepravilnih prekrajanja Zbog toga se on najpotpunije i literarni svijet pisaca i ba{ti nik- i reformskih paketa evropskih najsna`nije izra`ava, s jedne a - osnovopolo`nika i nasta v- sila koja su vijek i pol produko- strane, u jeziku jednog naroda lja~a bogate bo{nja~ke pisa ne vale seobe i raslojavanje Bo - kao `ivom nosiocu povijesnog rije~i. Iskori{tena je prilika da {njaka. iskustva i na~ina do`ivljavanja se prika`e historijski razvoj U takvim okolnostima, pra- svijeta i sudbine koja karakte - svih primarnih segmenata na - vo je ~udo da se {to{ta i o~u - rizira taj narod i, s druge stra- {e knji`evne teorije koji su od valo, pa nam pri recepciji ove ne, u filozofiji, kao misaonom nemjerljivog zna~aja za mnoge lijepe studije nimalo ne smeta sabirali{tu povijesnog iskust- grane mlade sand`a~ke i op - {to se autor bavi samo Bo{nja- va, kao zbori{tu njegovih op}ih {te bo{nja~ke znanosti, uklju - cima. odlika. U svim drugim tvorevi - ~uju}i historiografiju, filozofiju, Tako se postepeno ukazuje nama kulture ovaj duh se iz ra- pedagogiju, etiku, psihologiju i prilika da ponudimo odgovor i `ava samo parcijalno, tj. samo ostale prate}e discipline. konstataciju: da je ostalo iza onda i kada te tvorevine, a naj - Zastupljeni su veliki znalci nas vrijeme praznih i bajatih vi{e posredstvom jezika, bivaju i knji`evnici iz Sand`aka i dje li- na klapanja o postojanju neka - u sna`nom kontaktu sa povi- mi~no Bosne i Hercegovine: kvih “sinteti~kih nacija" kao je{}u kao pravom osnovom `i - Mehmed-beg Kapetanovi} Lju - “te orijske mistifikacije" kojima vota svakog naroda. Literatura bu{ak, dr. Safvetbeg Ba{agi}, je osim nevi|ene netrpeljivosti uop}e, a poezija posebno, sa - Fehim Bajraktarevi}, [a}ir Si- prema drugim subjektima i nar- mo je dijelom nosilac ovog kiri}, Me{a Selimovi}, ]amil Si - odima preostalo da prizivaju duha. I ina~e je ovaj duh samo jari}, Muhamed Abdagi}, Rifat nacionalizme sudnjeg dana, ne parcijalno prisutan u djelima Burd`evi}, Sait Orahovac, Esad poznaju}i realnost trenutka u duhovnog stvaranja, jer kao Mekuli, Husein Ba{i}, Zuvdija kom smo svi skupa zate~eni. totalitet on se skriva u svim Hod`i}, Alija D`ogovi}, Zaim Taj hod po historiji nastaja - vidovima `ivota. Aze movi} i Ejup Mu{ovi} - os- nja svebo{nja~ke sand`a~ke Kako mi nemamo svoje fi lo- no vopolo`nik historijske i etno- duhovnosti, kombiniran ozbilj - zofije - nastavlja Filipovi} - tj. lo{ke nauke u Sand`aku. nom rekonstrukcijom segme- kako nismo stvorili osobeni Mogu}e je govoriti i o izvje - nata nacionalne i intimne his- filozofski duh, to bi izgledalo snom zaka{njenu ovako dob - torije Bo{njaka sa portretima da mi nemamo ni narodnog re studije, vrste ud`benika koji kni`evnih i historijskih likova, duha uop}e. Na{ narodni duh }e ispuniti vidljivu prazninu u generacijama mladih intelek tu- se tako gubi u nacionalnom na {oj nau~no-knji`evnoj teoriji, alaca, ovu esejisti~ku besjedu duhu, koji je definiran nacional- na ro~ito u literarnom stvarala- Ja{ara Red`epagi}a vidimo nim jezikom i nacionalnom li t- {tvu Sand`aka. kao podsticaj za bu|enje novih eraturom, a ispoljava se u na - Mnogi na{i kulturni ba{tini -

April - jun 2007. 59 Bo{nja~ka rije~ 6 ci koje je profesor Red`epagi} nim rezultatima i veoma defini- ma nekih rasnoksenofobi~nih zastupio u svojoj knjizi nisu ranom odnosu kritike, u kojoj laboratorija i regionalnih aveti, slu~ajna pojava u bo{nja~koj autor formuli{e i daje odgovor trebalo da nestane. Pritom se nacionalnoj pro{losti i kulturi. na niz pitanja: {ta je postaklo zaboravilo, {to mo`emo vidjeti Pod perom profesorovim, oni ovaj izbor; po ~emu je zani m- i u ovoj izuzetnoj studiji, da se su vrlo vidljiva i najblistavija ra- ljiv; {ta je u takvom izboru vita - opstojanjem i najmanjih atoma z vojna ta~ka u unutarnjim pre- lno i su{tinsko? neuni{tivog bo{nja~kog duha, strojavanjima i skretnicama Diskurs, za koji se u svojoj bez obzira gdje je, kao diferen- bo {nja~kog duha koje su dik ti- studiji opredjeljuje akademik tia specificae, mo`e reaktivira - rali vrlo sna`ni vanjski povijes- Red`epagi}, prepoznatljiv je po ti i pokazati svoju skrivenu sna - ni udari. prili~no strpljivom i radoznalom gu. U studiji je primjetan vrlo us- zalasku u razvojne etape i ta - Ova }e se studija, kako bi pje{an poku{aj revitalizacije jne bo{nja~kog jezika i kulture rekao na{ vode}i filozof Rasim knji`evno-kulturne i povijesno i nacionalne duhovnosti u ko - Muminovi}, sadr`inski odupri- opstale knji`evne ba{tine, kao me se uo~avaju razlozi i pos lje - jeti onima koji su nam vijek odmjeravanje i pore|enje pre - dice, najmanje stoljetnog neo- skoro, nametali povijesno ma l- ma pripremljenom uzusu dru - pravdanog isukivanja bo{nja ~- oljetstvo i antropolo{ku dege n- gih naroda (Vuk, Gaj, Njego{, ke iz drugih muslimanskih kul- erativnost, osporavaju}i Bo{- Pre{ern, na{i Mehmed-beg Ka - tura. Takav diskurs prikazuje njacima kao etnosu ne samo petanovi} i Safvet-beg Ba{a - fa zu diskontinuiteta, kojim je u povijesnu ba{tinu nego i nor- gi}), jer je svaki od njih vlastiti intervalima obilje`en razvoj bo - malnu antropolo{ku prirodu, izraz i izraz duha svog naroda. {nja~ke knji`evnosti. negiraju}i Bo{njacima jezik, Ova zanimljiva knjiga objelo- O~ekujemo da }e ponu|ene nacionalnu svijest, historiju i danjuje nekoliko vrlo va`nih to - Red`epagi}eve knji`evno-teo - nacionalni duh. kova razvoja, novijeg interpreti- rijske i povijesne rasprave po s- Koriste}i staru Nasrudinovu ranja i procjene spojeva bo {- tepeno postati zna~ajna gra|a paradigmu: “Za dobro svog na - nja~kog sa prate}om fenome- lekcija i eseja koji pribli`avaju roda”, studija sa sobom nosi nologijom i duhom Islama. Taj misaonost i djelo dijela bo{ - heterogenost i snagu svoje po - se spoj u ovoj dragocjenoj nja~ke elite, ~iji se stvarala~ki ruke koja dose`e u sve pore knjizi amalgira u nove, reklo bi opus mo`e mjeriti sa reprezen- insanskog `ivota, nude}i pot - se, vidljive razvojne faze bo {- tima bliskih entiteta i kultura. rebne eti~ke postulate na koji- nja~ke duhovnosti u kojima se Ona je i odgovor na stolje}e ma je nastajala na{a kulturna i naslu}uje odre|eni filozofski producirano neprijateljstvo pre - znanstvena potka na kojoj mi pristup. Izbor tematike je ura- ma bo{nja~koj provenijenciji danas izgra|ujemo odgovor - |en prema literarno-znanstve - koja je, sude}i prema projekti- nost i dostojanstvo `ivljenja. Prof. dr. [efket Krci} Znanstveno-knji`evne analize bo{nja~kih raskr{}a akademika Ja{ara Red`epagi}a Bo{nja~ka kulturna tradicija Dugo vremena je vladalo za - ti{je u kriti~kom osvrtanju i tu- ma~enju stvarala{tva bo{nja- ~kih pisaca, upravo zbog mani- festacije jedne kolonijalne svi- jesti, koja je na ovim prostori- ma prisutna ~itavo stolje}e. Zato duhovna emancipacija sa - nd`a~kog duhovnog prostora, koja je zapo~ela u posljednjoj deceniji XX stolje}a padom do - gmatske komunisti~ke ideolo - gije, otvorila je horizonte ne sa- mo politi~kog, ve} i umjet ni - ~kog, posebno knji`evnog mi - {ljenja. Zato je i obilje`avanje dana Bo{nja~kog vije}a, kao Prof. dr. [efket Krci} i akademik Ja{ar Red`epagi}

60 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ nacionalne institucije i Dana da se radi o respektabilnoj li - (1994. i 1995) i “Boje u kapi- bo {nja~kog bajraka sasvim pri- ~nosti ~ije djelo je visoko vred- ma ki{e” (1998). Uz to, napi - mjerno {to je u programske novano od naj~uvenijeg peda- sao je vi{e ciklusa stihova za sadr`aje ove manifestacije pre - goga sa prostora ex Jugosla - najmla|e. dvidjelo raspravu o djelu: “Na vije dr. Potkonjaka, koji je dva raskr{}u vremena - od Ljubu - djela na{eg akademika, “Peda - Bo{nja~ka raskr{}a {aka do Mu{ovi}a”, autora ak - gogija radne {kole” (Beograd, ademika prof. dr. Ja{ara Re - 1971. g.) i “Pedago{ka misao Red`epagi}evo djelo, koje d`epagi}a. Prema tome, ovaj Svetozara Markovi}a” (SANU, go vori o raskr{}u od Ljubu{aka na{ susret je ne{to vi{e od Beograd, 1979), uvrstio u se- do Mu{ovi}a, predstavlja jedan uobi~ajene promocije, jer taj lektivnu bibliografiju iz oblasti izbor od 15 ogleda, koji su do - termin vi{e odgovara mla|im pedago{kih znanosti. `ivjeli kroz vrijeme provjeru, jer autorima. Ovdje treba ista}i Veoma je zna~ajno, za ovu su ponaosob predstavljeni na jednu ve}u dimenziju a to je priliku, ista}i da je akademik J. raznim skupovima, tj. raznim razmjena ideja, kao i da otvo- Red`pagi} dao izuzetan dopri- povodima. Ovdje su ti radovi rimo sluh za veliko iskustvo i nos ne samo razvoju znan st- sjedinjeni kop~om “raskr{}a” znanje koje imaju na{i doajeni vene i pedago{ke misli, ve} se u jedan naslov, gdje je autor knji`evnog, umjetni~kog i peda- i njegovo pregala{tvo ogleda dao kao prilog jo{ tri osvrta na go{kog mi{ljenja, kakvi su ov - na podizanju znanstvenog po - tokove bo{nja~ke literature, dje autori akademik Red`e pa - dmlatka na univerzitetu i van analiziraju}i pojavu antologija i gi} i promotor knji`evnik Alija njega. Bez izuzetka, njegova aksiolo{kih analiza literature D`ogovi}. Dakle, ovaj razgovor djela, studije i rasprave pisa ne za najmla|e ~itatelje. je uprili~en radi edukacije nas su leksikografski, re~eno, ve - Raskr{}e u autorovom na s- samih, tj. da spoznamo vlasti- oma marljivo, izuzetno savjes- lovu, prije, svega, zna~i, rastu- tu istinu i bit bo{nja~kog knji - no i sa rijetkom znanstvenom renu me|u, otvorenost i, prije `evnog diskursa. akribijom. Rije~ je o svojevrs- sve ga, neuokvirenost. Prema Akademik Red`epagi} je nom enciklopedisti, koji je dugi tome, gledano sa stanovi{ta javnosti poznat kao istaknuti niz godina sura|ivao sa Krle - moderniteta, raskr{}a u litera- pedago{ki pisac, dugogodi{nji `inim Leksikografskim institu- turi se tuma~e kao misao koja profesor univerziteta, znan st- tom u Zagrebu. Pored toga, u omogu}ava korenspondenciju i ve ni djelatnik, istra`iva~ i knji - nizu svojih rasprava bavio se koja je kao takva okrenuta bu - `evni stvaralac. Punih pola sto - tradicijom i istra`ivanjem peda- du}nosti. Ova literatura, koju lje}a on se, uporedo sa edu ka - go{ke misli u Sand`aku. njeguje i rabi akademik Red`e - pagi}, koristi i tolkuje pretho d- nu misao zna~ajnih stvara laca iz bo{nja~kog etnosa, da bi svoju otvorila za budu}e mi - {ljenje. U tom kontekstu, rask - r{}a predstavljaju svojevrsni put u budu}e mi{ljenje. Dakle, radi se o jednoj, uvjetno re ~e - no, liniji kriti~ko-estetskog i psi ho lo{ko-pedago{kog razmi - {ljanja o literarnoj hermeneuti- ci, koja je prevashodno po~e - tke mi{ljenja vidjela u tra`enju i o~uva nju kulturnog identiteta bo {nja ~kog naroda. Pored Ljubu{aka, sa kojim je zapo~eo svoje knji`evno-te - Sa promocije knjige akademika Red`epagi}a u BNV orijsko otvaranje, kao i Mu{ovi - }evo djelo, sa kojim je apsolvi- cijom i prosvjetno-{kolskom Pored toga, akademik Re - rao izdanje ove knjige, akade - djelatno{}u, bavi sistematskim d`e pagi} je nizom svojih lite - mik Red`epagi} je analizirao i plodnim pedago{kim radom. rarnih i knji`evno-kriti~kih ost- ideje iz djela Ba{agi}a, Bajrak - Njegova djela iz pedagogije od varenja pokazao veliku preci - tarevi}a, Sikiri}a, Selimovi}a, izuzetnog su nau~nog zna~aja, znost u objavljenim knjigama, Sijari}a, Burd`ovi}a, Abdagi}a, a to smo se uvjerili, kada smo posebno u zbirkama poezije: Orahovca, Ba{i}a, Hod`i}a, Me - radili na Red`epagi}evoj bio- “Ruka na ruci” (1985), “Ru - kulija, D`ogovi}a i Azemovi}a. bibliografiji objavljenih radova, kosani” (1991), “Svitanice” Vjerovatno }e i sam autor

April - jun 2007. 61 Bo{nja~ka rije~ 6 dati jedno dodatno obja{njenje pa gi}ev kriti~ki pristup, poseb- djela bo{nja~kih stvaralaca. za svoj izbor pomenutih li~no - no je zna~ajan za rasvjetljava - Ovo isti~em iz razloga {to se ovi sti, {to je nastavak njegovog nje strukture i vrijednosti stva- navodi poklapaju na iz vje stan djela: “Pedago{ko-literarne ref - rala{tva Rifata Burd`ovi}a, koji na~in sa autorovom namjerom, le k si je i odzivi”, koje je objav l- je javnosti vi{e poznat kao re v- da su ga nove okolnosti pod- jeno sredinom devedesetih go - olucionar, besjednik, vo|a stu- stakle, da godinama u svojoj dina pro{log stolje}a. Aksio - denata Beogradskog univerzi - privatnosti, gdje se ba vio zna - lo{ki gledano, vjerujemo da je teta izme|u dva rata i san - nstvenim i literarno-umje tni - u ovakvom izboru i prevredno- d`a~ki heroj, a manje da je bio ~kom analizom stvarala {tva vanju bo{njak~e knji`evne tra - poznat kao izvrstan pjesnik i petanestorice pisaca iz san - dicije, kada su u pitanju “ra - pripovjeda~. Dalje, interpretaci- d`a~kih, bosanskih i koso vskih skr{}a”, da je bilo mjesta za ja filozofske literature dr. Saf - sredina. U tom smislu, vi{e predstavljanje ideja iz djela Av - ve ta Mirze Ba{agi}a i Me{e Se- razloga autora je podstaklo, da da Me|edovi}a, Bajrama Re - limovi}a, koji uvode bo{nja~ku se njihove ideje i djela sa vi{e d`epagi}a i Meha ]orovi}a, ~i - misao u svjetske tokove, govo- aspekata rasvijetle i istra `e. ja djela, bez sumnje, spadaju, ri o jednoj posebnoj posve }e - Svakako, u svemu tome do ne samo u vrh sand`a~ke du - no sti samosvijesti, gdje je sada je nedostajala istinska hovnosti, ve} i bo{nja~ke tradi- uloga kriti~ara da uspostavi metodolo{ka analiza djela bo - cije. No, ta analiza mo`e biti komunikaciju sa javno{}u. {nja~kih stvaralaca, kako bi se predmet drugog toma ove Svi Red`epagi}evi prilozi u prona{le kop~e izme|u njiho - knjige koja govori o knji`evnim ovom djelu, su, ustvari, knji`e - vih koncepcija i na primjeran raskr{}ima. vni i umjetni~ki portreti knji - na~in predstavili javnosti, tj. bili dostupni onima kojima Analize ideja klju~nih su najpotrebniji, a to je predstavnika novog {kolskoj i studentskoj po - bo{nja~kog preporoda pulaciji, kojoj treba po mo- }i da na adekvatan peda - Bez sumnje, stvarala{tvo go {ko-psiholo{ki na~in, ka- Ba {agi}a, Ljubu{aka, Fe hi - kav njeguje akademik Re - ma Bajraktarevi}a, [a}ira d`e pagi}, sa~uva svoj kul- Sikiri}a, Rifata Burd`ovi}a, turni i nacionalni identitet. Me{e Seli movi}a, ]amila Sijari}a i Mu ha meda Abda - Zavr{na rije~ gi}a predstavljaju misao i talas novog bo {nja~kog pre- Na kraju, kao takvo, poroda, tj. onog velikog po - ovo dje lo mo`e poslu`iti kreta humanizma i renesa - studentima bosanskog je - nse koji je u tokove ovog zika i knji`evnosti, kao i pravca razvio bo{nja~ki mis- drugim pasioniranim ljubi - lilac i eti~ar Hasan Kafija teljima literature. Za istra - Pru{~ak prije pet stolje}a. `iva~e, ovo djelo je poseb- Zato je i va`nost auto ro- na poslastica, jer donosi vog znanstveno istra`iva ~- izuzetnu preglednost i obil- kog postupka za ukupno sa - je dragocje nih informacija. gledavanje razvoja stvara - @elimo zaklju ~iti, da smi - la{tva i origina lnog diskursa sao istra`iva~kog postup- u bo{nja~kom narodu. O to - ka autora akademika J. Akademik Redepagi} me svjedo~e ideje, dileme sa dr. Sulejmanom Ugljaninom Re d`epagi}a, ogleda se samog autora akademika prvenstveno kroz tri plana: Red`epagi}a, koji je u svom `evnih stvaralaca, koji su ost- a) psiholo{ki, b) pedago{ki i c) instruktivnom predgovoru iznio varili zna~ajan trag u svom vre- knji `e vno-kriti~ki, ~ime se otva - naslove svojih dilema, koje su menu, kao i danas. Sa mnogi- raju nova pitanja za dijalog o ga nosile prilikom koncipiranja ma od njih se autor li~no poz- pu tokazima i tokovima suvre - ovog projekta. Dakle, punih pe - navao, primjerica radi, sa pjes- mene bo{nja~ke literature. tnaest naslova u kojima je htio nikom Mekulijem, pripovje da - U tom smislu, `elim pozdra - izraziti knji`evno-estetske i pe - ~em Azemovi}em, pjesnikom i viti ovaj izdava~ki poduhvat, i dago{ke ideje koje je razvijao onomasti~arom D`ogovi}em i po`eljeti autoru jo{ novih djela kroz ovu kompleksnu strukturu drugim. Dakle, ovim djelom se koja }e pobu|ivati interesova - rada. razbija tabu kritika koja je du go nje javnosti. Uop{teno govore}i, Red`e - vremena pre{utkivala ideje i

62 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ MEDIJI O RADU BNV

April - jun 2007. 63 Bo{nja~ka rije~ 6 MEDIJI O RADU BNV

64 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ MEDIJI O RADU BNV

April - jun 2007. 65 Bo{nja~ka rije~ 6 MEDIJI O RADU BNV

66 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ MEDIJI O RADU BNV

April - jun 2007. 67 Bo{nja~ka rije~ 6 MEDIJI O RADU BNV

68 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ MEDIJI O RADU BNV

April - jun 2007. 69 Bo{nja~ka rije~ 6 MEDIJI O RADU BNV

70 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ MEDIJI O RADU BNV

April - jun 2007. 71 Bo{nja~ka rije~ 6 MEDIJI O RADU BNV

72 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ MEDIJI O RADU BNV

April - jun 2007. 73 Bo{nja~ka rije~ 6 MEDIJI O RADU BNV

74 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ MEDIJI O RADU BNV

April - jun 2007. 75 Bo{nja~ka rije~ 6 SVJETSKA KULTURNA BA[TINA D`elaludin Rumi Hazreti Mevlana (II dio) SPOZNAJA BO@IJE LJUBAVI Sve dok ljudi budu zarobljenici svojih oholih du{a koje nisu odgojili sa ljubavlju prema onima koji su spomenuti i sve dok budu robovali zlatu i srebru, ne mogu prona}i Bo`iju ljubav. ^ovje~anstvo, tragaju}i za Bo`ijom ljubavlju koja je temelj ravnopravnosti, humanosti i pravdi, izvor ljubavi, izrazilo se i usaglasilo sa Mevlaninim shvatanjem koje nas poziva na zajedni~ke vrijednosti ~ovje~anstva. Mevlana je ro|en u 13. sto - put ljubavi. Smrt pripadnika lju - lje}u u Horosanu i sin je ple- bavi nije kao smrt drugih ljudi. menitog u~enjaka tog kraja i Mevlana svoju smrt smatra tog vremena. Kao mlad je kao dan susreta, [eb-i Aruz. doselio u Anadoliju. Nakon Prije 733. godine, 1273. go- smrti svoga oca, u ~etrdesetoj dine, on je ostvario svoj [eb-i godini, u `elji ne samo da Aruz. sazna, ve} da se na|e i `ivi u Nasuprot rasizmu, pohlepi Bo`ijoj ljubavi, aktivno predaje za bogatstvom i vladavinom, u medresi. mr`nji i zlobi, Mevlana poziva D`elaluddin Rumi Valjda je dolazak [emsa Ti - na spoznaju sr`i islama, na Hazreti Mevlana (1207-1273) brizija znak da se primila Me - pravo shvatanje Kur'an-i Keri - vlanina dova, a ~ijim }e se ma. «Mesneviju» mogu se izbaciti dolaskom usaditi svjetlost u ^ovje~anstvo, tragaju}i za ukoliko se ne podudaraju sa njegovom srcu i probuditi lju - Bo`ijom ljubavlju koja je temelj u~enjem i pravilima Kur'ana. bav prema Poslaniku. [ems ravropravnosti, humanosti i Mevlana smatra da je nu` - nije samo ukazao na radost i pravdi, izvor ljubavii, izrazilo se nost ljubav prema Poslaniku, sre}u, ve} je probudio ovo i usaglasilo sa Mevlaninim sh - Ehli-bejtu, prija{njim poslanici- svjetlo u Mevlaninom srcu. vatanjem koje nas poziva na ma, kako bi se uspostavila lju - Mevlana je prema [emsu, a zajedni~ke vrijednosti ~ovje~a - bav prema Uzvi{enom Allahu. {to je bilo vrlo primjetno, izgra- nstva. Me|utim, nijedno ispra- Me|utim, ako se ve`emo za dio veliko prijateljstvo, te se vno mi{ljenje u historiji nije po - druge «grje{nike me|u ljudi- veoma vezao za njega. Ovo pri- {te|eno zloupotrebe i pogre{ - ma», nije mogu}e spoznati ovu jateljstvo i ova ~vrsta veza za nog tuma~enja. Za sva mi{lje - ljubav. Mevlana `eli otvoreno [emsa nije odgovarala nekim nja koja se protive univerzal- re}i da je svrha stvaranja spoz- profiterskim grupama i nekim nom (op}em) pravu, a koja se naja Bo`ije ljubavi. Iako je ~o vj- zaostalim u~enjacima koji su pripisuju Mevlani, budimo uvje - ek (insan) stvoren, a {to je sebe smatrali uva`enim. Na reni da to nije njegovo mi{lje nj- povoljno za njega, sa slobo - kraju, [ems se priklju~io dru - e. dom volje on ju je, ipak, isko- {tvu {ehida. Ovaj zulum i ne - U svakom vremenskom pe- ristio u izboru lo{eg i time is - pravda ogor~ili su Mevlanu. Da riodu postoje oni koji bi ubili prljao svoju du{u, u koju je je na njegovom mjestu bio ne - [emsa. Ne treba o~ekivati da u{ao virus te se mora o~istiti ko drugi, potpuno bi se povu - }e ovaj tip Kabila, ubijaju}i dra - od svake ne~isto}e i tek onda kao iz dru{tva. Me|utim, Me- ge i voljene li~nosti, po{tovati ulo`iti trud kako bi se steklo vlana se nije mogao naljutiti i Knjigu (Kur'an-i Kerim). Zar nije Bo`ije zadovoljstvo, odnosno okrenuti le|a ~ovje~anstvu. bilo onih koji su tokom objave spoznala Bo`ija ljubav. Ako se Njegova du`nost bila je da ~o - Kur'ana iznosili svoje izmi{ljo- ovo dogodi i u sebe usadi lju - vje~anstvu prenese spoznaju o tine? Mora se priznati da su bav prema Poslaniku, uspje{ - ljubavi. Zbog ovoga je po~eo re- neke neistine i izmi{ljotine un - no }e se putovati i prema Bo - citirati Mesneviju. esene i u «Mesneviju», a Mev - `ijoj ljubavi. Svirepost i nezahvalnost lana ka`e da nije izgovorio Sve dok ljudi budu zaroblje - koji su na~injeni [emsu nisu ni{ta suprotno Kur'anu. Takve nici svojih oholih du{a koje odvratila Mevlanu da poziva na la`i koje su mo`da u{le u nisu odgojili sa ljubavlju prema

76 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ onima koji su spomenuti i sve «Mesnevije» svjedoci smo da drugi primjeri. U svakom slu- dok budu robovali zlatu i sre- Mevlana postavlja antitezu Pi - ~aju, nagla{ava se da su zvuk, bru (u dana{njici, eurima i do - tagori. glas, odnosno muzika, “sema”, larima), ne mogu prona}i Bo - odnosno «slu{ati» i «~uti», na - `iju ljubav. Neki nisu sjvesni “Jer piskavi zvuk trube i pri- ~ini da se razviju estetska i svrhe svog stvaranja i pona{a - jetnja bubnja Rogu duhovna osje}anja kod ~ovje- ju se kao «ptice bez krila». savr{eno sli~i na na~in je - ka. dan. Sema sa Mevlaninim nada - SEMA Stoga, ka`u filozofi da pri- hnu}em je dio turske historije, mamo te harmonije vjere, kulture i tradicije. Svje - Rije~ «sema» navodi na tri Zbog okretanja sfere nebe - doci smo i toga da je neki vjer- zna~enja: sema — okretanje, ske, nici kao i druga bi}a iz prirode sema — nebo, sema — ~uti. I, Da melodija koju ljudi pjeva- koriste kao na~in zahvale zaista, kad dublje razmislimo, ju slutnjom i grlom, Uzvi{enom ili kao znak radosti. vidimo da se ove tri rije~i spa- Zvuk je okretanja sfere sa - Ako semu poku{amo objasniti jaju u mevlevijskom ritualu. Se - mo; nau~nim putem, vidjet }emo mazen, slu{aju}i muziku i rije - Ali mu'mini tvrde da uticaj da dana{nja nauka kao uvjet ~i, okre}e se dobijaju}i uzvi{e - d`enetski opstanka isti~e pokret, okre- na osje}anja, uzdi`e se simbo - Svaki zvuk neugodni prijat- tanje. Ne postoji ni{ta {to se li~no do neba i duhovno sazri- nim u~ini. ne okre}e, a zajedni~ka osobi- jeva. Svi mi dijelovi Adema bijas- na svega je struktura atoma, Prema velikom matemati- mo, ~iji se elektroni, protoni i neu- ~aru i filozofu Pitagori, muzika Te melodije u D`ennetu slu - troni neprekidno okre}u. Ova poti~e od okretanja nebesa i {asmo. zajedni~ka osobina kod svih bi}a, naravno, va`i i za ~ovje- ka, ~ije tijelo ~ine atomi. I nje- gova krv neprekidno kru`i (ok - re}e se), a zajedno sa okreta - njem zemljine kugle i on nas- tavlja svoje postojanje. Ali, svo ovo okretanje je prirodno i nesvjesno. Naravno, razlika ~ovjeka od ostalih bi}a je um, {to ga ~ini druk~ijim i uzvi{enijim od ostalih. Zna~i, semazen ovom okretanju koje ~ine sva bi}a dodaje pamet i ljubav. Ali, ovo dodavanje, su - protno ustaljenom mi{ljenju, nema za cilj izgubiti se. Sa ovim spajanjem, sve `ivo i ne - `ivo {to poznajemo u prirodi, od najmanje }elije do zvijezda u kosmosu, sve zajedno veli~a Uzvi{enog Stvoritelja, Njegovu D`amija i turbe Hz. Mevlane u Konji veli~inu, mo}, u izuzetnom rit- mu i disciplini i okre}e se, svje- od zvuka tih glasova. Od dva n- Mada su voda i zemlja tje- do~e}i, spominju}i, zahvaljuju - est znakova u horoskopu ni klo lesna uzrok na{e sumnje, }i se i mole}i se, a to potvr- je dvanest muzi~kih tonova Ne{to od melodija tih dolazi |uje i sljede}i ajet: «Sve {to je (makama). Sedam znakova u nam u na{e sje}anje. na nebesima i zemlji slavi muzici, sedam zvijezda, dva - Ali, po{to se to izmije{alo Allaha...» (Kur'an-i Kerim, 64/ dest i ~etiri odjela (grane), dv - sa zemljom tuge, 1, 24/41, 62/1...). adest ~etiri sata dana; ~et- Zar nam taj sopran i bas Ritual seme simbolizira ljud- rdest osam pore|enja uklapa u`itak isti mogu pru`iti? ski mirad`, odnosno duhovno se sa ~etrdeset osam sedmica Kad se voda sa mokra}om i putovanje. Rob se okre}e isti- u godini. ustajalo{}u izmije{a, ni, sa a{kom se udi`e, odbaci- Rije~ «sema» u «Mesneviji» Ta mje{avina gorkom i je egoizam, prikazuje svoj nes- generalno zna~i, ~uti, dok u kiselom u~ini njenu narav.” tanak pred Uzvi{enim i sazrije- «Divan-i Kebiru» dobija zna~e - vanje, te kao potpun (kjamil) nje koje ima u mevlevijskom ri - U vezi sa ovom temom, u ~ovjek osigurava mu ponovo tualu. Jednim primjerom iz «Mesneviji» se mogu prona}i i vra}anje robovanju. Semazen

April - jun 2007. 77 Bo{nja~ka rije~ 6 na glavi ima sikke (simbol me - okrenuta mu je prema dolje, a ~ovjek je stvoren da voli i da zarskog ni{ana), odjene ten nure {to predstavlja duhovnu milost bude voljen. Hz. Mevlana ka`e: (simbol }efina), a skidaju}i koju uzima od Istinitog, «Sve ljubivi su most prema ogrta~ (hrka, d`ube), sim- prenosi na narod, na koji gleda Bo`ijoj ljubavi». boli~no se vra}a istini i u njoj kao dio Njega. Zdesna nalije- nastavlja putovanje. Dok obavl- vo, okre}u}i se oko sr~ane (U narednom broju ne{to ja semu, ruke su mu otvorene. ose, obuhvata s ljubavlju vi{e o prisutnosti u~enja i dje - Desna ruka mu je okrenuta sedamdest dva naroda na la Hz. kod Bo{njaka) prema nebu, kao da dovu ~ini, Zemlji, zajedno sa svim drugim spreman da uzme Bo`iju blago- stvorenjima. Pripremio: dat, a lijeva ruka, u koju gleda, Prema islamskom vjerova nj u, Sanel Mu{ovi} [ta su drugi rekli o Mevlani "Rumi je prije sedam stotina "Mevlana je umro par godi- "[ejh Rumi je, sa svojim svi - godina spasio svijet od velike na poslije ro|enja Dantea. jetlim srcem, vodi~ karavana anarhije. Danas Evropu mogu Me|utim, kr{}anski pjesnik je zanosa i ljubavi. Njegov domet spasiti njegova djela." ostao na znatno ni`oj stepenici je ve}i od mjeseca i sunca. On ljubavi i tolerancije nego {to je Mlije~ni put koristi kao vezu (Prof. dr. A.J. Alberrz, to muslimanski intelektualac." svog {atora." engleski filolog ) (R. A. Nicholson) (Muhammed Ikbal) "Dok zapadno, materijalno "Mesnevija" je postala mi{ljenje `ivot posmatra od ro- jedna vrsta d`epne knjige pri- "Prema Mevlaninom u~enju, |enja do smrti, veliki islamski padnicima mutesavvufa od sema je putovanje prema ve - evlija hz. Mevlana D`elaluddin rijeke Gang do Bosfora." }em znanju, prema ve}oj slobo- Rumi svojim du{evnim vidom di i ljubavi. Semazeni, odjeveni pre|e granice pameti i opisa (Von Hammer Purgstall, u bijelo, obavljaju}i semu, kao nam iskonski rastanak i australski histori~ar da nam s ljubavlju obja{njava- beskranji sastanak." knji`evnosti) ju ~injenje dove svemira." (Prof. dr. Aytin Songar) Mevlana je islamskom svije- (A. Scrima) tu donio svijetli period. On je "Mevlana je `ivio s uvjere n- ljepotu tra`io samo na poziti - "Mesnevija nije ispisana jem da bi vatrom jednog bi}a vnom putu. Bio je protiv ropst- jezikom filozofije, ve} umjet- istopio sve one i sve ono {to va i preporu~io je da se zara - no{}u obra}anja srcu." razdvaja ljude, okupira njihove |uje po{tenjem. Po njemu je du{e, robi njihova srca. On se i ~ovjek slobodan i veli~anstven. (Prof. dr. Rezynold A. sam istopi u toj vatri ili u du - Sema je simbol izra`avanja Nicholson) {ama onih koji dolaze poslije nje gove filozofije. On je u semi njega." rekao; «Kad se vrati{, videt "Nijedan mistik na Zapadu }e{ Allaha. Najsretniji dan je nije popularan kao Mevlana. U (Prof. dr. Irene Melikoff ) dan kad bude{ vidio Njega, a historiji knji`evnosti nijedan su - to je dan kad bude{ umro." fijski pjesnik nije toliko voljen. "Mevlana D`elaluddin je je - Njegove rije~i su na{le odjek dna od li~nosti koje zauzimaju (Lois Doncet, kod hiljada sufija; poezija mu je prvo mjesto u svijetu i islams- francuski pisac) prevedena na razne jezike i kom tesavvufu. [irina njegovo - utje{ila bezbroj ljudi." ga horizonta, veli~ina njegovo- "Mi smo do{li do kraja svog ga mi{ljenja, jednostavnost u `ivota, a jo{ smo na po~etku (Prof. dr. Annemarie govoru i sve ljudske osobine sa- Mevlaninih osobina. On je sul- Schimmel, njema~ki filolog) brane u njemu u~inili su da u|e tan duhovnog svijeta, a «Mesnev - me|u najve}e genije svijeta." ija» je dokaz njegove li~nosti. " "Hz. Mevlana je jedan od najve}ih sufija ~ije obra}anje je (Prof. dr. Said Nefisi, iran s- (Molla D`ami) primjenjivo u svim vremenima." ki histori~ar knji`evnosti) "Mevlanina djela su iznad (Roger Garaudy, francuski "Hz. Mevlani na ovom svije- svih ideologija i jezika. Te{ko knji`evnik) tu nema primjera. On je turski je na}i pjesnika koji na njegov genije koji osvaja bez prolivanja na~in s lahko}om opisuje "Okret semazena podsje}a krvi i bez ratovanja." mrava i sunce, cvijet i okean, na okretanje planeta u svemiru." ljudsku zjenicu oka i mjesec na (Dr. D`elaleddin B. ~elebi) nebu..." (Marcel Schneider, (Alija Izetbegovi} ) francuski novinar) 78 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ KULTURNA BA[TINA Most Mehmed-pa{e Sokolovi}a upisan na Listu svjetske kulturne ba{tine UNESCO-a MOST KOJEM RAVNA NEMA Most Mehmed-pa{e Sok o lo - konzervacije Starog mosta sa mjestu na putu iz Istanbula za vi}a u Vi{egradu upisan je na podru~jem starog grada u Mo- Bosnu (tzv. Carigradska d`a da), Listu svjetske ba{tine UNE- staru i Izvje{taj o stanju kon z- sagradi „ mo st kojem ravna ne- SCO-a, na sjednici Komiteta za ervacije prirodnog dobra Nac - ma“. Radovi su trajali {est svj etsku ba{tinu UNESCO-a ionalni park Durmitor u Crnoj godina, do 1577. god ine, a koja se odr`ava u gradu Ch - Gori, s obzirom na mog u}nost kao rezultat nastao je vele lje p - ristchurchu na Novom Zela - izgradnje Hidro ele ktrane Buk ni most koji le`i na de vet veli k- ndu, saop{teno je iz Komisije Bijela. ih kamenih stubova. Dio mo- za o~uvanje nacionalnih spo m - Most u Vi{egradu je nastao sta preko rijeke Drine ~ini 11 e nika BiH. kao zajedni~ko djelo dva geni- lu~ nih otvora, od kojih je kra jn- Ovom odlukom su Bo{njaci jalca — velikog vezira Osm an - ji na desnoj obali oslonjen na i Bosna i He rcego vi na, nakon skog carstva Mehmed-pa{e dva podzida. Starog mosta sa podru~jem Soko lo vi}a i glavnog arhitekte starog grada u Mo staru, dobili Carstva Mimara Sinana, pori- drugi spomenik na Li sti svjet- jekom iz Anadolije koji je slu`io ske ba{tine. pod tri sultana. Mehmed-pa{a Predsta vn ici Bosne i Herce - je ro|en na podru~ju Vi{e gra - govine na sj e dnici su Amra Ha- da kao hri{}anin Bajica Soko - d`i muha medovi}, ~lanica Ko - lovi}. Kao dijete regrutovan je misije za o~uv anje nacionalnih u el itni Janji~arski korpus, gdje spomen ika , @eljana Zovko, am- se vr{ila selekcija dje~aka pre - basad orica BiH u Parizu, i Bi - ma njihovim sklonostima. Svo - ljana Gu ti} -Bjelica, vr{iteljica jim talentom i zaslugama Me h- du `no sti sekretara Dr`avne ko- med -pa{a Sokolovi}, dolazi na misije za saradnju sa UNESCO- naj vi{i mogu}i polo`aj u up ra- m. Osim odluke o uvr{tenju vnoj strukturi Osmanskog Ca- Mosta Mehmed-pa{e Soko - rstva — velikog vezira . Kao ve liki lovi}a na Listu svjetske ba{ti- vezir, Mehme d -pa{a Sokolovi} ne, Komitet odlu~uje o jo{ dva 1571. godine nare |uje da se u pitanja zna~ajna za Bosnu i He - njegovom rodno m Vi{egradu, Mehmed-pa{a Sokolovi} rcego vinu - Izvje{taj o stanju na strate{ki veoma va`nom

Most Mehmed-pa{e Sokolovi}a u Vi{egradu

April - jun 2007. 79 Bo{nja~ka rije~ 6 IZ JEZI^KE SEHARE

svakodnevnoj komunikaciji, u ku}i, na ulici, u mahali, u kahvama, na posijelima i na svakom nezvani~nom skupu, Uupotrebljava se veliki broj orijentalizama - rije~i karakter- is ti~nih za bosansko, a jo{ vi{e za sand`a~ko leksi~ko podru~je. Za neke od tih rije~i mo`da se i mo`e na}i adekvatna zamjena u jednoj rije~i slavenskog porijekla, ali je mnogo ~e{}i slu~aj da se mora upotrijebiti niz pojmova da bi se objasnilo potpuno zna ~enje sadr`ano u samo jednom orijentalizmu. Za takvu semanti~ku upotpunjenost mo`emo zahvaliti dugoj genezi do oblika kakav rije~ danas ima. ]ùrak m (tur.); mu{ki kaput Turcizmi, ili pravilnije, orijentalizmi koje danas upotrebljava- po stavljen i op{iven krznom; bu - mo, poprimili su gramati~ke odlike svojstvene slavenskim jezici- nda, ko`uh. ma srpskom, hrvatskom i bosanskom, ali, kako je u osnovi rije- ]ùr~ija m (tur.); 1. zanatlija ~i persijski, arapski ili turski korijen, u zna~enju je naj~e{}e ko ji pravi }urkove i druge krzne - ostao osnovni semanti~ki pojam, kome se pridodalo zna~enje ne predmete; 2. trgovac krznom, kako iz jezika donosilaca, tako i jezika primalaca te rije~i, pa se krznar. tako stvaralo vi{eslojno zna~enjsko bogatstvo, te je rije~ u sebi akumulirala polileksi~ki naboj. Zato je te{ko za takve rije~i ]ùskija f (tur.); vrsta alatke, prona}i adekvatan sinonim samo u jednoj rije~i. Primjera radi, du ža gvozdena motka za{iljena ne postoji takav jezi~ki znalac koji mo`e za rije~ "merhamet" s jedne strane, a služi za bu - pro na}i sinonim sa potpuno istim zna~enjem, a poput mer- {enje rupa u zemlji, ili kao polu- hameta jo{ mnogo je sli~nih primjera. ga pri dizanju tereta. U ovoj rubrici nave{}emo neke od orijentalizama karakteri - sti~nih za leksiku sand`a~kih Bo{njaka i dati njihova osnovna i ]ùvik m (pers.); brijeg, bre`u- prenesena - figurativna zna~enja. ljak uzvisina. Dahabeter (pers.-tur.); jo{ go- ]áhija f (tur.); vrsta peciva od ]ibret, }ibret, }ibretka (ar.) ; ri, najgori, ne može biti gori. finog p{eni~nog bra{na, sa ma - {ibica, sumpora~a. jom od istucanog nohuta, pa s Dahnuti (inf.); odmoriti se, sa toga i karakteristi~nog mirisa; ]ilibār, }ehlibār, }ehrubār m olk{anjem. kod nas se uz Ramazan }ahije (pers.); jantar, nakit od specija l - pripremaju i u nekim pekarama. ne vrste smole lijepe zlatasto`u - Dálga ` (tur.); 1. talas, val; bu - te boje; }ilibaru je svojstven sta - ra na moru; 2. bje`anje, dinami- ]âr m (pers.); dobit, zarada, ti~ki elektricitet, pa kad se pro- ka, neko brzo kretanje. korist. trlja privla~i predmete od tka- nine. Dámar m (tur.); 1. otkucaj, ]ása f (pers.); dublja, polulo - `ila kucavica; 2. pren. narav, su- ptasta posuda za serviranje ~o r- ]ìtāb, kìtāb m (ar.); knjiga, {ti na ne~ije naravi. bastih jela. propis, zakon, vjerske knjige. Dâr-mâr (pers.); ispreturano, ne- ]áta, }átib, kjatib m (ar.); pi- ]ôr}utuk (pers.-tur.); potpu- u redno, nesre|eno, nesistema - sar, administrativni službenik, no pijan, mtrav pijan. tizovano, bez reda. ~i novnik. ]ùlah m (pers.); kpa od valja - Dárul-mualìmin m (ar.); {kola ]êf, }èif m (ar.); 1. dobro ra- ne vune, obi~no bijele boje; na - za mualime, u~iteljska {kola. spoloženje, naslada, uživanje; cionalna kapa Albanaca. 2. volja, prohtjev, hir; 3. faza Dávet m (ar.); gozba prire|e - pijanstva. ]ùmez m (tur.); 1.koko{injac; na u ku}i povodom kakvog vese - 2. mala neuredna ku}a, hudže r- lja. ]emáne n (pers.); violina. ica. Defdèrdār m (tur.); finansijs- ]ibār, kibār (ar.); ponosit, do- ]ùmur m (tur.); drveni ugalj. ki upravitelj, defterdar. stojanstven, elegantan, lijep, sa ukusom, probran... ]up m (ar.); dubok zemljani Dèkika ` (tur.); minuta. lo nac koji se pri dnu i pri vrhu sužava i ima ru~ke sa strane. Nastavi}e se. 80 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ PRI^A Zaim Azemovi} sobi bilo toplo ustala je, iza{la je napolje i vratila se. Samo u {orcu. Srednjovje~ne `ene su se po~ele pogurkivati i {aptati: NJEMICA “Vidi sramote! Golokraka Sa - bitova snaha me|u starim ljudi- “Ovaj nara{taj nosi na savje - pa dne s no gu, a vilice i ruke dr - ma!” sti samo}u svojih roditelja”, mu - {}u da ne mo`e{ ~a{u vode i Najzad je jedna tetka usta la i d rovao je {ezdesetogodi{ nji Sa - ka{iku do usta donijeti…” {apnula Red`epu: bit. “Eto, i moja ~etvorica sinova PIela je stara u predasima “Reci joj, zaboga, da se obu - prsko{e po svijetu za za radom. odmora vunene ~arapice da da - ~e!” Ostasmo u selu, u Ka lovitom ruje unuke kada ih sinovi do ve- Kada se vratila u somotnim Kle ~u, sami ja i moja `ena D`e - du na odmor. PIela i molila Boga pantalonama, pri{la je D`emi lja, milja. Nadali smo se na najm- da joj sa~uva djecu. A na jvi{e je potap{ala je po le|ima i re kla: la|eg, na Re d`epa, da nas ne}e strepela za Red`epa. Oti{ao je u “E, pri{t te pogodio, snajko, {to ostaviti, da }e prihvatiti roditelje tu|inu, nije lako pa ru iz ruku ne zna{ ni jednu na{u rije~!” A pod starost, a on se obreo na tu|ine i{~upati. Eto, i svakoga zatim, gledaju}i `ene, dodade: radu ~ak u Njema ~koj.” dana se ~uje, daleko bilo od “Ovog gdje ne zna na{ jezik iz - A Sabitova `ena, D`emilja, njega, te poginuo ovaj, te pogin- gleda mi kao bez srca: mi se ~u vala je pet-{estoro goveda, uo onaj. radujemo, grlimo je, pla ~emo, a ~uvala po jo{ima i utrinama i Red`ep se ni je javljao dese- ona nas hladno gleda kao da je jednom zapitala Sabita: “Na ko - tak godina. S vremena na vrije - od plastike!” joj je strani preko brda Nje ma- me radnici koji su radili u Nje - “A ho}e li da jede ovu na {ku ~ka? A tamo!” I gledala je stalno ma~koj i preko ljeta dolazili na hranu?”, priupitale su `e ne. u tom pravcu, kao da }e ga pro - odmor donosili su pri~e da su “Ho}e, sve {to joj prinese{. na}i svojim mislima. Sje }ala se ga vidjeli. O`enio se Nje micom, Ali je donijela sa sobom svoje kako ga je u djetinjst vu dr`ala ka`u. A nedavno do{lo je pismo hrane, svinjskoga mesa.” na krilu, milovala po kosi i pri - u kojem javlja da uskoro sti`e sa Stare `ene se streso{e kao ~ala mu: “Kad po raste{ i o`eni{ dva sina i `enom na odmor. Maj - da ih uhvati drhtavica: se, mi }emo ostati sa tobom. ka se nadala njego vom dolasku, “Dadni joj jedan sud, pa po - Na pravi}e{ stanove za stoku, a negdje kraji ~kom svijesti i su- {to odu prokuhaj ga, jer }e ti su - Ijeti da je izgoni{ gore do {ume mnjala: mo`da je to pismo na - dove svinjetinom ispoganiti.” u Livatku. Da okr~i{ onu zaraslu pisao neko od njegovih drugova, “A {to da ih ~uvam i kuham njivu. Pok ri}e{ stan lubom, pod samo majku da utje{i, da ne kad i on sa njom svinjetinu je - korom od bora hvata se debio strepi od po misli da nije `iv. de!” kajmak na karlicama. Ima}e{ “Shvatite”, re~e Red`ep, “njoj dosta stoke - ti si nafakali. Po g - Uskoro, jednog popodneva, je sve ovdje nepoznato. Zami sli - ledaj, ove bijele ta~ke na nokti- ko m{ijska djeca su dotr~ala da te kako biste se vi osje}ali po - ma, to su {truglje. Ima}e{ bulju - tra`e mu{tuluk: “Eno, sti`e ti sin tu|eno da se obretnete u nekoj ke ova ca. Uze}e{ krupnu i jaku sa `enom i djecom, zausta vio je njema~koj porodici.” `enu. Da mo`e vilom da ti baca kola dolje pod selom i krenuo "U~i je, sine, na{e rije~i. U~i si jeno na podinu - dok dene{, ovamo!” i nju i djecu. U~i, izgovaraj ri je~i, snop da ti dr`i dok ga ste`e{ u Istr~ali su da ih sretnu ispod pokazuj prstom. Ovo. se ka`e pru}e, da mo`e stoku da skoli i ku}e. D`emilja je plakala i grlila ovako, ona onako. Kako joj se muze. Mi stari osta}emo na va- sina, koji je bio rask ru}ao, bio svi|a ovdje? Ti ka`i {ta voli da {im rukama da nas izdr`a vate. lijepo obrijan i pod {i {an. Okre - jede da joj zgotovimo. I nemoj, Vrati}e{ nam dobrom za muku, nuo se ka plavoj `e ni sa glatkim, si nko, da ti lije`e u krilo da te jer sam mnogo jada oko tebe nje`nim licem, vla`nim usnama i grli, ljubi i {tipka kad ima neko vidjela, dok sam te iznjivila. Ljut grahorastim o~ima: prisutan. Ja sam ostarila u bra- si bio, jo{ su mi danas u{i za - “Ovo je moja `ena, Ange li ka, ku, a tvoj otac me nije ni kada glunute od tvoga pla~a. Tek bi te a ovo moji sinovi, Sandran i Es - zagrlio ni poljubio u tu |em pris- oprala i preobukla, a ti iza|i na - man.” u stvu. Reci, sine, {ta da radimo polje i izvaljaj se po blatu vri - ^im se smrklo, i kom{ije su da joj bude lijepo. Da ponovo {te}i. Ruke su mi satruhnule od do{le na dobrodo{licu. Starci gla- za`eli da ovdje do |e. Jer, ako joj pranja! Nije lako iznjiviti ~etvoro va uvijenih bijelim {alovima i {a - se ne svidi, ne }e vi{e do}i sa djece. Ali, stari su govorili, nije mijama zabra|ene starice. Dok tobom, a bez nje ne}e{ ni ti. na {teti onaj koji njivi djecu. se Red`ep grlio sa njima, Nje - Reci {ta ona voli.” Do~eka}u odmjenu i nasladu od mica je sjedjela. Pru`ila bi ruku "Za hranu je lako, njoj se svi - djece, snaha i unu~adi. Onda na pozdrav sjedje}i i ne gleda- |a ova hrana. Svi|aju joj se i kada je naj po trebnije, kada se ju}i u lice prido{lice. Po {to je u ova brda, vazduh i sunce. Ali

April - jun 2007. 81 Bo{nja~ka rije~ 6 Nje mci vole da se br~kaju, ku pa- staraca: Dobro smo u putu pro{li. Ali ju i sun~aju, pa me nagova ra “Ne zna ona, ali neka sazna sam se vi{e namu~ila dok sam bazen ovdje u dvori{tu ku }e da da se ne ponovi.” stigla od magistrale do Red`e - napravimo, vodu da dovedemo, “Nije kriva. Nije bila ni ro |e - pove ku}e, nekih pet kilome tara pa da se sun~a i kupa u ba - na kada je bio rat.” nikakvog puta, nego iz Nje ma- zenu.” “Djeca nijesu kriva za grijehe ~ke dovde dok sam do {la. Na “To bi nam dobro do{lo da roditelja.” nekoliko mjesta su nam se kola pojimo stoku u ove ljetnje `e ge”, “Kada pomenuste djecu, gdje zaglavila u blatu. Ja sa djecom na{ali se Red`epov stric Zenun. su im djeca?” bila sam u kolima i za volanom, “Nemoj, sine, da izvadim prsa “Iza{la su da se igraju sa na- a Red`ep gu rao. Da si vidjela ka - da te prokunem! Da na p ravi{ {om djecom.” ko su ga zadnji to~kovi isprskali bazen da se kupe selja ci kao na “Na{a djeca u~e njihovu dje - po licu i odijelu! Na jednom pre- ~udilo, golu snahu da mi gleda- cu na{im rije~ima. Stala jedna voju po toka ostao nam je aus- ju, da se podsmjehuju, da me naspram drugih i izgovaraju: tra - puh. Da sada ~uje{ na{ “Pasat” po starost zasramljavate. Drugo va, krava, sunce, livada, je la, ja - kako dr~i kao avion. Ovdje u se - je to tamo u svijetu gdje mi ne buka, ovca, p~ela; poka zuju sve lu ku }e su od drveta. Takore}i, gledamo. Kod nas jo{ mlade ne - to, a njihova djeca od govaraju spa va se u sr~iki drveta. Oda - vjeste, kada se vode kod kom - na njema~kom. Po ne kad isto - svu da drvo. Ono miri{e na smo - {ija, Ijube ru ku djeci i mu{karci- vremeno izgovaraju ime istog lu i vazduh je lak, slatko se u nji - ma, ustaju na noge kad u|e ko pre dmeta na oba jezika, i tako ma spava. Ali, do~ekala me bilo u so bu, pa makar i najma - jedna drugom ne razumljive rije~i prava napast od insekata. Mu he nje di je te.” stapaju u za jedni~ko razumije- zuje u uglovima sobe kao male “Ona radi, dala bi vam ma rki vanje. eskadrile bombardera, a pravu da bazen napravite i da vam os - Kom{ijska djeca su se dozi- stravu sam dobila od jednog tane za ku}ne potrebe.” vala sa brda: insekta kojeg ovdje zovu “kica”. “Nama ne trebaju pare da “Do|ite da se igramo, evo Ina~e, Red`epovi uku }ani su me nam daje. Neka imate i neka ste kod Sabitovih do{la Njem~ad.” dobro primili. ^ak su, da bi mi zdravo! Mi imamo da je demo i Ode Sandran ku}i, donese iz napravili zadovo ljstvo i da se ne da se obu~emo. Sino vi nam po - maminog kofera igra~ku: pla sti- bih osje}ala potu|ena, svako od {alju za bra{no, ma slo, so i gas, ~nu pu{ku. Razbje`a{e se saku- njih, nau ~i li po neku njema~ku a {to se ti~e od je}e, pogledaj na pljena djeca kao od pra vog oru - rije~, koju ~esto izgovaraju uz zidu {ta je obje{enih kaputa, `ja. Esman donije jo{ stra{niju tap {anje po mojim le|ima. Sta - pantalona i bundi. Sve {to odi- igra~ku: tenk. On u strahu po ra- lno je oko mene puno `ena i jela sinovima zastara, oni po{a - ste u o~ima djece, dok su izviri- djece, a ovamo u svakoj ku}i lju ocu. Ne zna vi{e ni {ta }e sa vala iza kleka. Pa onda uzvi knu - ima po sedmoro-osmoro djece. njima. I meni je pun kov~eg ko - {e: juri{! i salomi{e Sandranu Ona me povazdan radoznalo {ulja, dimiluka, mintanluka, {a - pu{ku, spljo{ti{e Esmanu tenk. gledaju i smije{e se. Ovi Ijudi mija… Imamo i da pojedemo, i Povedo{e San drana i Esmana ima ju neke ~udne obi~aje: sre - da popijemo, i da obujemo, i da kao zaro blje nike Sabitovoj ku}i. }ni su ako im ko ku}i u goste obu~emo, i na {ta da legnemo, Kada Sabit ~u graju djece, iza|e do|e i pravo im je zadovoljstvo nadostili smo se svega, svake iz sobe pred vrata i zapita djecu da se gost {to bolje po~asti i sa Ijepote dok je zdravlja i slobo de, za{to su se tukla. apetitom jede i pije. Ako vam za samo, eto, sami smo i `eljku - “Igrala smo se Njemaca i pa - ne{to u ku}i zapne oko i dopa - jemo se sa djecom. Neka ste rtizana, pa smo ih nadja~ali i dne vam se, ne umiju re}i: ne `ivi, da vam o~ima zlo ne vidimo zarobili.” dam, ve} su spremni da vam i u{ima ne ~ujemo.” “Nijesu to va{i neprijatelji, poklone ili prodaju za skromnu Red`ep je ustao i Njemici pr - dje co, to su va{a bra}a. U~ite ih ci jenu. Tako su za me ne pri pre - stom pokazivao: na{e rije~i: majka, otad` bi na, mili jedan lijepo izatkani }ilim, “Majne fater, otac, majne mu- brat, voljeti. U~ite ih da se razu- jer ovdje `ene i djevojke tku di - ter, majka, majne bruder, brat...” mijete i da se zavolite. U sva - vne rukotvorine od vune, u ~emu A onda se na{ali Red`epov kom narodu, u svakom gra du i su prave umjetnice. brat, u~itelj Dino, pokaza na oca selu na svijetu, ve}ina je dobrih Ina~e, ovi Ijudi su jako zado- i re~e Njemici: “Fater, otac, par- ljudi, sarno ih treba upoznati. A, voljni i sre}ni sa onim {to ima - tizano! De, Sabite, skini ~a rapu eto, bra}a, kada se ne sretaju i ju, jer ih jo{ nije zahvatila neza- da ti vidi ranu iz rata sa Nje m- ne poznaju do bro, mogu da se sita groznica za bogats tvom, pa cima.” Ne ko od prisutnih re~e: posva|aju.” smatraju da je najbo lje {to ~o vj- “Nemojte to”, drugi: “Ski ni, ski - ek u `ivotu mo`e imati - dobro i ni, neka vi di.” Sabit ski de ~a ra- Posje~ari su se razi{li, svi su plemenito srce. pu i Dino, pokazuju}i o~ e vu za - se spremali da spavaju, sa mo je Zapisala sam u svesku ne ka raslu ranu, re~e: “Otac partiza - Njemica, u svojoj sobi, na sto ~i - svoja zapa`anja pa }u ti ih pro - no, a Doj ~eri rrr, pu, pu!” }u, pisala pismo majci u Hano - ~itati kad se vratim. Njemica je slijegala rameni- veru: Puno pozdrava, tvoja Ange li - ma. U sobi se za~u gun|anje “Draga mama, ka.” 82 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ SVJETSKA KULTURNA BA[TINA Sand`a~ki alpinista Basar ^arovac osvojio najve}i vrh na svijetu Mont Everest SAND@AKLIJA NA “KROVU SVIJETA” Vijest je u Novi Pazar stigla Everestu. Pune ~etiri godine te - sa visine od 8.848 metara! Ba- stirani su alpinisti, vr{ena sele - sko na “krovu svijeta”! Bio je to k cija me|u osa mdesetak naj bo - trijumf upornosti, volje, snage, iz - ljih u zemlji. Pla ninarsko dr u {t- dr`ljivosti i `elje, bio je to vrh u nac vo “San d` ak” je jedno od vo de - ljudskog napora da se i buk val - }ih. Re|aju se osvojeni svjetski no dosegnu najve}e visi ne koje vrhovi: Kilimand`aro, Ara rat, Da- postoje, da iz srca Novog Pa - mavand, Akonkagva, Erd`ijes, zara, iz srca Sand`aka, na “kro - Lo bu~e..., koje ovo dru {tvo ~ine Basar ^arovac na “krovu svijeta” vu svijeta”, najvi{em planinskom jednim od naj bo ljih ne samo u vrhu na svijetu Mont Evere stu, na{oj zemlji ve} i van njenih gra - i ~i n io da i mi vje rujemo da mo - se na|e Basar ^arovac Basko nica. Uporni, istrajni, znaju}i {ta `e mo, da vrijedi probati i uspjeti. kao dio na{e volje i sna ge, kao ho}e, preuzimaju krajem 2005. Spor tista u du {i, pliva~ marato- dio na{e upornosti, os tvarenje godine ulo gu najboljeg alpinisti - nac, jedan od osniva~a memori- na{ih nada, kao na j bo lji me|u ~kog klu ba u zemlji. Svaki novi jalnog pli va ~kog maratona pos - je dnakima u, ka ko re~e na{ gra - osvojeni vrh samo je dokaz vi{e ve}enog tako|e jednom sj a j nom dona~elnik dr. Su lej man Uglja - da je to zaista tako i da su Novo - alpinisti, sportisti i ~ov jeku, rah- nin, “malom gra du sa velikim pa zarci fascinirali svojim uspje - metli Safetu Mavri}u ]aku ~iji je lju dima”! I ve likim ljudskim srci- sima sve u alpinisti~kom svijetu. vi {e struki pobjednik, jedan od os - ma”! Me|u njima blista jedan pe de - ni va~a planinarskog dru{tva “Sa - Pri~a je, zapravo, po~ela mno - seto ~etvo ro godi{njak - Ba sar ^a- n d`ak” jo{ davne 1985. go dine, go ranije nego li se deveto ~la na rovac. Vo|en sportskom do k tri- jedan od inicijatora iz gra dnje, za - dr`avna ekspediciji uputila ka Ne- nom da se valja ba viti spo r tom u jedno sa svojim prijateljima iz palu i Tibetu, ka naj ve }em svjet- bilo kom staros no m do bu, ne gu - pla ninarskog dru {t va, planinar s- skom alpinisti~kom iza zo vu od biti vrijeme i ulagati u sebe, po m- kog doma na Mo k roj gori koji je kako postoji civiliza ci ja za koju jerao je gra nice, lju de dovodio januara 2006. go dine i zavr{en znamo - ka Hima lajima, ka Mont svojim uspjesima u nevjericu, ali i gdje je eks pedicija “Everest 2007” oba vila svoje posljednje pri pre me pred veliki uspon. Tokom ~etvorogodi{njih eli mi - nacija formirana je ekipa koja je kao uvertiru odradila i po pela se na himalajski vrh ^ooju 2006. godine. Bilo je samo pi tanje vre- mena kada }e ta ek ipa krenuti u osvajanje “Krova svijeta”. Kraj marta 2007. godine se ~inio kao idealno vrije me. ^ekanja vi{e ni - je smjelo biti. Sve je bilo sprem- no. Deveto~lana ekipa u sa sta - vu: Basar ^arovac, Dragan Pet- ri}, Dragana Rajblovi}, Milo{ Iva- ~kovi}, Gligor Delev, Marko Ni ko- li}, Simo Dragi}evi} i Petar Pe}a - nac, na ~elu sa Draganom Ja}i - movi}em, kao vo|om ekspedici - Basar ^arovac (u crvenoj jakni) na putu ka “krovu svijeta” je, krenula je put najvi{eg svjet-

April - jun 2007. 83 Bo{nja~ka rije~ 6 skog vrha - Mont Everesta. va janje Everesta, ne bi kre nu o ka ju piti, na toj visini, oko 6,5 li - Pratimo na{eg junaka pri~e, vrhu. tara vode. Apetit im je slab, tek koja po~inje ispra}ajem poro di - Basko i njegove kolege sva - poneko gotovo jelo koje se sta - ce i prijatelja na put dug vi{e od ko dnevno izvode aklimatizaci ona vi u uzavrelu vodu. Najvi{e, ipak, dva mjeseca. A Basar tada re- penjanja od i ka prvom baz nom jedu slatko, ~okoladice, bon`ite, ~e: “Nadam se da }e ovo biti us - logoru. Po nekoliko puta u to ku vitaminske tablete na svaki sat pje{na ekspedicija. Ja sam fizi ~- dana se penju do odre|e ne ta- i vo de, mnogo, mnogo vo de. Na - ki i psihi~ki spremniji nego ikad, ~ke i vra}aju se na spavanje u kon povratka sa jednog aklima- znam {ta me o~ekuje, znam sa bazni logor, sve po{tuju}i os no v - tizacionog penjanja, zatekli su kim idem, znam kakav nam je no alpinisti~ko ges lo: “Penji vi - bazni logor potpuno zatrpan sni- cilj i, ako Bog da, us pje }emo si- soko, spavaj nisko”. jegom. Prava drama na 7.150 gurno!” Poslije sve ga {to je u Atmosfera u ekipi izvanredna. metara! Ukoliko ne uspiju da ot - svijetu sporta uradio, ne vje ro - Kre}e se ka drugom baz nom lo - mu {atore sa opremom leden- vati ovakvoj op timisti~koj izja - goru na 6.200 metara. Taj 24. im snje`nim nanosima, moraju vi bilo bi ravno ludilu. I vjerovali april bio je dan slavlja. Dok se se spu{tati u ni`i bazni logor a smo naravno. I jo{ dodade da je Everest visio, prkosio, u baznom to je sa sobom povla~ilo mnoge izuzetno za dovoljan {to na ovaj put ide ona ko siktile, {to veli na{ na rod, podr`an i ispra}en od svih, po~ev od op{tinskih vlasti, koje su pokazale svoje ogromno razumijevanje i spremnost da bu - du uz njega, do svakog u Novom Pazaru i Sand`aku. “Idem pune du{e. Grad i moji Novopazarci su uz mene, moja porodica i prija - telji, i ja jednostavno moram da uspijem”! Put je na{u ekspediciju vodio preko Atine, Bahreina i Kat man - dua gdje su obavljane formal- nosti oko tibetanske vize. Za{to tibetanska strana, kad je ju`na, Ne palska mnogo lak {a za us- pon? Da pojasnimo. Pos toje dvi - Basar ^arovac (u crvenoj jakni) na putu ka “krovu svijeta” je zemlje iz kojih se pe nje Eve - rest: Nepal i Ti bet. Postoji opet logoru devetoro njih spremni da rizike, mo`da ~ak i odu stajanje?! mnogo pravaca kojima je mo - ga osvoje, pokore i opet uzdig - U`urbano odtrpavaju {atore. Gr - gu}e do}i na “krov svijeta”. Zbog nu, prave malo veselje. Basaro - ~e vita borba da ih no } ne uhva - visine taksi za penjanje koje su vom unuku bio je ro| endan - ~e - ti nespremne i van {a tora. Ne- enormno skupe sa nepalske st - tvrti! Lokalni kuh ar za tu prili - do s tatak kiseonika, su rove }udi rane, na{a je ekspedicija odlu - ku pravi tortu. Na 6.200 meta- vremena na tim visi nama, nep - ~ila krenuti u ostvarenje cilja sa ra! ro bojni ledeni ok ov oko {atora, te`e, sjeverne, Tibet an ske stra- To je kasnije i obilje`ilo Bas - no} koja se pribli`avala... Ni{ta ne. kov uspjeh i uspon na “krov svi- vi{e nije i{lo na ruku ~lanovima Od trenutka kada su pre{li jeta”. na{e ekspe dicije. I u posljednjem naj viso~iji drumski prijevoj na svi - Dani su prolazili. Aklima tiza - trenutku, ka da su se gasile na - jetu, koji povezuje Nepal i Tibet, ci oni usponi svakodnevno. Tre - de, jedna druga ekspedicija us - koji je dublje u tibetanskoj stra - ba mnogo te~nosti i hrane. Al pi - tupa svoj veliki {ator na{im al pi - ni, prepunog moli tvenih zastavi- n istima niti se jede niti se pije. nistima. Velika radost i sre}a. Je - ca, koji je na visini od 5000 me- Svjesni su da ipak moraju uno - dna ta ko banalna stvar mogla je tara, prolaze i smje njuju se gra - siti mnogo te~nosti u organizam da do vede u pitanje cijelu ek s- di}i i sela: Zang mu, Tingri i Nilan strahuju}i od bolesti alpi nista - pe di ciju. Zato, valjda, alpinisti i - gradi} na putu do prvog baznog hi poksije, nedostatka kiseonika. vo le da ka`u da su “najve}e naj- logora koji je na 5.200 metara. Kada su do{li u prvi visinski ba - manje stvari”. U tom trenutku taj Tu se obavlja drevna budisti~ka zni logor C1 radili su sve kao i {ator je bio veliki koliko i `elja molitva “pu|a” bez koje se ne prije. Na tih 7.150 metara glav- svih na{ih devet alpinista da se po lazi na uspon, nijedan Tibet a - ni posao alpinista jeste toplje n- popnu na vrh svijeta! nac, bez kojih je nezamislivo os - je snijega. Oni u proseku mo ra- Ve} sljede}i dan na{i alpinis -

84 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~

Pogled na Himalaje ti su u drugom visinskom ba z nom da piju pre ko 7 litara vode, jer uta. Peli su cijelu no}. Pre{li su logoru C2 na 7.800 me tara. Ne - im, u suprotnom, prijeti hipoksi- ~uvene stepove, pogotovu drugi bo pod nogama, oblaci u visini ja - koja iza ziva haluciniranje, step i kada su njega pro{li, ta - pogleda i samo plavi be skraj iz - oti canje i mno ge druge proble - ~no u 8 sati i 40 minuta po lo - nad. Svako ima svog pa rtnera me. Krenuti u osvajanje Evere - kalnom vremenu bili su na “kro - za penjanje. Pravila su vrlo stro- sta zna ~i ta~no znati {ta vas vu svijeta” Mont Everestu! Pos - ga, precizna i, {to je najva`nije, o~e kuje, na {ta sve morate biti lije devet sati trideset ~etiri mi n- nema slobodne volje u njihovoj spremni, nema brzopletih odlu- uta njih sed moro, od ukupno de - primjeni. Mora se ta~ no raditi ka, sve mora biti temeljno sag - vet koli ko je krenulo na us pon, ona ko kako je do go vo reno i pro - le dano i odradjeno, nema po la - uspje li su da ispenju po slje dnjih pisano. U proti vnom gre{ke su ska glavom bez obzira. Bas ko 550 metara i na|u se na neminovne a one se ovdje pla - zna re}i da “Everest ne pe nju mi - najvi{em svjet skom vrhu gdje }aju najskuplje - ljudskim `ivoti- {i}i, ve} mozak”. Mozak je tog istovremeno mo`e bo raviti pet - ma. Bask ov partner za uspon je dana, u posljednjem visinskom naest lju di i gdje se mo `e ostati tako|e San d`aklija, iz grada Pri - baznom logoru, radio vrlo brzo i najvi{e petnest do dvadeset mi- je po lja, Dragan Petri}. Saradnja precizno kod svih. Bili su na sa - nuta. odli ~na, bez gre{ke, kako i tre - mo 550 metara od “krova svije- Basko na krovu svi jeta! Naj - ba, do vrha i nazad. ta”. Uzbu|enje, slatka jeza, div - ve}i us p jeh sporta u Sa n d`aku. U tre}i visinski bazni logor C3 lj e nje i strah pri pogledu na Eve - Deset mi nu ta historije za vje ~- na visini od 8.300 metara na{i rest i velika `elja da se kona~no nost, visoko podi gnute ruke, is - su alpinisti stigli sutra dan, 19. ostvari cilj. pu njeno obe }anje, ostvarenje du - maja, oko {est sati poslije po d - “U no}i izme|u 19. i 20. ma - go godi {njeg sna, duh San d`aka ne. Smje{taju se u {atore i ba - ja odlu~ili smo da krenemo u fi - i ovdje na najvi{em vrhu svi jeta ve se svojim osnovnim zanima - n a lni uspon” - ka`e Bas ko. Zbog Mont Everestu! njem ovdje - top lje njem snijega opasnosti od promjene vre me- Fotografisanje, ~estitke... Ob - i, naravno, pri pre manjem koli~i - na na vrhu, uspon se mo ra oko - laci se gomilaju... Everest opo - na koje valja po nijeti na kona~ - n~ati najkasnije do po dneva. minje i daje malo vremena za ni uspon i bo ca sa kiseonikom, Uvijek se penje no}u. Basar i og romnu radost. Na{i alpinisti bez kojih bi us pon bio nezamis- nje gov partner za penjanje su moraju da po~nu sa spu {tanjem liv. Na ovoj vi sini oni ve} moraju krenuli ta~no u 23 sa ta i 6 mi n- i povratkom u ba z ni lo gor C3.

April - jun 2007. 85 Bo{nja~ka rije~ 6 Moraju se spu{tati pa`ljivo, is - na kojoj je prisusustvovalo ne - ni su gra |a ni, u ime svih vas i u tom koncentracijom sa ko j om ko liko hiljada Novopazaraca ko - svoje li ~no ime, imao sam ~ast su se i peli ka vrhu. ji su i na taj na~in do{li da oda - da is pra tim Baska na ovaj veli- Svaki metar je zna~ajan, sva - ju po ~ast najve}em novopa zar - ki po hod i rekao mu da najprije ki metar nadole mora biti pre|en skom sportisti, da po zdrave naj - mora pobjediti samog sebe, pa sa najve}om pa`njom jer se ~ak ve}i uspjeh u isto riji san d`a ~kog on da druge. I pobijedio je i us - pio. On je popeo Novi Pazar na “krov svijeta”! To je na{ naj ve}i uspjeh! I ovaj put smo pokazali da smo mali grad ali da ima mo velike ljude!” Basar ^arovac, vlasnik po g - leda sa “krova svijeta”, ~o vjek koji u svojim nogama ima raz- daljinu od 8.848 metara, ko liko ga odvaja od obi~nog smrtnika i svrstava u red rijetkih, hrabrih i velikih ljudi na{eg do ba, nije puno govorio sem {to se zahva - ljivao svojoj porodici, spo rtskoj javnosti, Novom Paza ru, sugra- |anima, onima koji vode ovaj grad, prijateljima, pla ninarima, San d` a k lijama, svi ma koji su vje - rovali u njega, svi ma koji su na U pohodu ka vrhu - ekspedicija Srbije bilo koji na~in po mogli da ost- vari ovaj historijski uspjeh, svi ma 90% nesre}a de{ava u povratku sporta. koji su brinuli za njega to kom i spu{tanju. Sva ki metar je va`an Nakon {to su Ertan Demo vi}, dvomjese~nog uspona, svima i zbog vazdu ha i zbog blizine ba - predsjednik PD “Sand`ak” ,mr. ko ji su vjero vali u njegov kona - znog logora i mnogih drugih st - Fahrudin Ma vri}, direktor Spor - ~ni uspjeh. Vi{e puta je po no - vari. Podvig ravan osvajanju zla - tskog saveza Novi Pazar i mr. vio: tne olimpij ske medalje. I na{ Ba - Mensur Memi}, predsjednik Spo - “Hvala vam {to ste brinuli ali sko ^aro vac u grupi slavnih, hra - rtskog saveza San d`aka uru~ili mi je bilo izuzetno drago {to o brih, onih koji sigurno ulaze u his- plakete Basaru ^arovcu za nje- meni brinu oni koji misle dobro toriju svjetskog sporta i alpi ni - gov veliki, histo rijski spo r tski us- i meni i Novom Pazaru i San d`a - zma, jedan od rijetkih u histo riji pjeh, dr. Sulej man Ugljanin, pre - ku. Svi ste vi utkali se be u ovaj ljud ske civilizacije koji se is pio na dsjednik op {tine No vi Pazar, je veliki istorijski us pjeh san d`a~ - “krov svije ta” i tamo donio duh u svom pozdra vnom govoru, iz - kog sporta”! Sa n d`aka i Novog Pazara. me |u ostalog, rekao: ”Po{to va - Fehim Kari{ik Naravno, onako kako smo ga ispratili, tako smo ga i do~e ka li - velikog otvorenog srca. Mi, ko ji smo Baska znali, znali smo i to da ako bude postojala i najma - nja {ansa za uspjehom Ba sko }e je iskoristiti i popeti se na “Krov svijeta”. Takav je to ~o vjek. Rukovodstvo grada, spo rts ki savezi Sand`aka i Novog Pa za - ra, Sportski centar, rodbina i pri - jatelji, ~lanovi Pla ni na rskog dru - {tva “Sand`ak” organizovali su Basaru do~ek ka kav se ne pa - mti. Od aerodroma Nikola Tesla u Beo gradu pa sve do glavne no - vo pazarske ulice gdje je Basku i nje govom uspjehu u ~ast pri re- |ena prava narodna sve~a nost Alpinisti na vrhu Himalaja Mont Everestu

86 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ HISTORIJA BO[NJAKA - FELJTON Mustafa Imamovi} Bo{njaci - historija, tradicija, kultura - IV Bo sa nski je muslimanski ~ovjek povijesno `ivio i `ivi u izuzetno slo`enim okolnostima koje su ga oduvijek tjerale da sam o sebi razmi{lja. Bo{ nja ci su zaista, kao bosanskomusli- manski i islamski narod, u naj{irem smislu rije~i geografski u Evropi, ali ipak pokraj, a ~esto i vrlo daleko od nje. Bez obzira na to {to je islam jedna od bitnih odrednica njihovog et ni~kog identiteta, njihov je ka tegorijalni aparat u biti helenis ti~ki, tj. evropski

o~etkom ~etrdesetih godi- zabranjeno da hereticima pru - su zahtjevi iz Rima kalo~kom na XIII st. (1241—42) uga - `aju gostoprimstvo. nadbiskupu da se protiv Bos - Prsko—hrvatsko kraljevs t vo Smatraju}i da su ovom in - ne povede novi kri`arski rat i pogodila je velika tatarska na - tervencijom bana Ninoslava da se zemlja koja se otme od jezda, koja je opusto{ila sve po vrije|ena njegova suverena he retika dodijeli "pravovjernim {to joj se na{lo na putu od prava nad dalmatinskim gra - kr{}anima". Za novi kri`arski Karpata do zidina dalmatinskih dovima, ugarsko—hrvatski kralj pohod nije bilo ni volje niti uv je- gradova. Tatari su zaobi{li Bo - Bela IV je 1244. poveo kaz- ta, a bosanski biskup toliko je snu, ~ime su vlast, polo`aj i neni pohod protiv bana kao osiroma{io da su, na papinu vojna snaga bana Ninoslava svog politi~kog protivnika. Pred molbu, po ugarskim zemljama dalje u~vr{}eni i oja~ani. Ban prijetnjom novog rata, ban Ni - prikupljani nov~ani prilozi za se osje}ao toliko mo}nim da je noslav je bio prisiljen da izrazi izdr`avanje njega i njegove prihvatio poziv Spli}ana, koji lojalnost ugarskom kralju, te crkve. Jedino rje{enje je bilo su tada bili u neprijateljstvu s da pristane da se bosanskoj da bosanski biskup premjesti kraljem Belom IV, pa im je sa biskupiji priznaju prava i po v- svoje sjedi{te u \akovo u Sla - ja~om vojskom 1243—44. po- lastice na ranije joj datim pos- voniji, gdje je odranije imao ze - mogao u ratu protiv kralju jedima. Ti su posjedi, uz prista - mlji{ne posjede. Tamo se ve} odanog Trogira. nak bana, potvr|eni pove ljom od 1252. redovno spominje Vjerodostojan zapis o tome koju je kralj Bela izdao 20. VI dvor bosanskog biskupa. Tako ostavio je poznati splitski ljeto - 1244. godine. Njihov obim nije su bosanski biskupi prenijeli pisac Toma Arhi-|akon. On op - bio mali i bilo ih je u mnogim svoje sjedi{te izvan Bosne. Oni {irno pri~a kako su Spli}ani u `upama, od Usore do Neretve i su sa te sigurne udaljednosti sukobu sa Trogirom pozvali u od Uskoplja do Pra~e, pa bi pri- upravljali svojom biskupijom, u pomo} bana Mateja Ninoslava, hod s njih, da se mogao re do - koju uglavnom vi{e nisu za - platili mu novcem iz gradske vno ubirati, sigurno predstav - lazili. blagajne i izabrali ga za svog ljao solidnu materijalnu osno - Tako se upravo u vrijeme kneza. Ban Ninoslav je, bez ok - vu za organizaciju i djelovanje uspona bosanske vlastele za lijevanja i zabacuju}i obzire katoli~ke crkve. Ali u Bosni se vladavine bana Mateja Nino s- pre ma ugarskom kralju, prihva- ni uz sve prijetnje i pritiske ri - la va, koji se iskazao kao od lu - tio poziv i sa svojom vojskom mske kurije i ugarskih kraljeva ~an i sposoban vladar, uprkos primjerno kaznio Trogirane, na - nisu mogli ostvariti uvjeti za nji- svim nastojanjima Rima i Uga - kon ~ega su mu i oni dali kne - hovu redovno ubiranje. Tome rske da uni{te bosansku he - `evsku ~ast. Poslije je ban oti - ni{ta nisu pomogle ni utvrde rezu, kona~no u~vrstila i pot v- {ao natrag u svoju zemlju, a u koje je po Bosni, "radi odbrane rdila Crkva bosanska. Istovre - Splitu je ostavio "jednog od vjere" i za{tite crkve, podigao meno, kona~no se u~vrstila i svojih sinova sa jakom konji- kalo~ki nadbiskup. Izvrgnute afirmirala stale{ka organizaci- com". Iz toga je jasno da stalnim napadima doma}e vla - ja i struktura bosanske vlaste- Spli}ani nisu Ninoslava dr`ali stele i stanovni{tva, te su tvr- le. U zajedni~koj odbrani od va - heretikom, jer ga ne bi pustili u |a ve i utvrde postepeno sas - njskih neprijatelja, crkva i vla s- grad, po{to im je samim grad- vim propale. tela su se me|usobno sve vi - skim statutom iz 1242. bilo Od godine 1246. u~estali {e pribli`avale. Vlastela je sve

April - jun 2007. 87 Bo{nja~ka rije~ 6 vi{e prihvatala vjersko u~enje kovne Bosne, i posebno ust ro- ke monarhije, u kojima je vlast bosanske crkve, dok je crkva jena Crkva bosanska, svojim vladara u ve}oj ili manjoj mjeri, is tovremeno ulazila u svjeto v- interesima i svije{}u o njima, zavisno od odnosa snaga, bila ne poslove vlastele. Udru`ena imale su presudnu ulogu u et - ograni~ena pravima vlastele, sa Crkvom bosanskom i brane - ni~kom razvoju i oblikovanju odnosno institucijom stale{ke }i je od nasrtaja rimske crkve i Bo sne. Vlastela i crkva su, pri - skup{tine, feudalnog ili dr`a v- ugarsko—hrvatske dr`ave, vlas- je svega, bile nosioci zemalj s- nog sabora. Osnova razli~itog tela je time istovremeno {titila kog imena Bosne i Bosanaca etnopoliti~kog razvoja Bosne svoje feudalne zemljoposjedni - (Bo{njana ili Bo{njaka) i ~uvari le `i u njenoj posebnoj crkvi i njenim su{tinskim razlikama u U sva koj drugoj dr`avnoj tvo revini, srpskoj ili ugarsko-hrva - odnosu na rimokatoli~ku i srp- t skoj, Bosna bi geografski bila periferna oblast, pa bi i njena skopravoslavnu crkvu. Kato li~ - vlastela bila politi~ki sasvim marginalizirana. U tom smislu, ka i isto~nopravoslavna crkva stale{ki organizirana vlastela, kao politi~ki narod srednjovje - su pored hijerarhije i mona{kih ko vne Bosne, i posebno ust rojena Crkva bosanska, svojim in - redova imale i razu|enu mre`u te resima i svije{}u o njima, imale su presudnu ulogu u et ni ~ - `upa i parohija, sa sve}en st- kom razvoju i oblikovanju Bo sne. vom koje je stalno vr{ilo uticaj na svakodnevni `ivot vjernika, ~ke interese. Uvjet opstanka i svojih prava i svoje teritorijalne okupljaju}i ih na mise i bo go - crkve i vlastele bila je samo - zasebnosti, osobenosti i cjeli - slu`enja, dijele}i im svete taj - stalna bosanska dr`ava. Izme - ne. Iz samosvijesti o sebi i svo- ne i oproste od grijehova, pri b- |u katoli~anstva i pravoslavlja jim interesima proizlazila je i avljaju}i im Bo`iju milost i na usko podru~je Crkve bosans - svijest o zna~aju vlastite terito - ovom i na onom svijetu. Na su- ke moglo se odr`ati samo unu - rije za njihovo o~uvanje. Takva prot tome, Crkva bosanska je, tar granica bosanske dr`ave. S su osje}anja le`ala u korijenu mada je imala izvjesnu hijera - rhiju sa strojnicima, gostima i didom (djed), koji je stajao na njenom ~elu, u osnovi bila og - rani~ena na uski krug "savr - {enih" ili "pravih krstjana koji grijeha ne ljube". Ostalo je bila masa obi~nih vjernika, "mrsnih ljudi", koji nisu imali posebne crkvene milosti. Odatle, {iroki slojevi stanovni{tva u Bosni su ostali u nekom nejasno defini- ranom stanju izme|u svojih starih paganskih vjerovanja i kr{}anstva. Tek pred kraj XIV i kroz prvu polovinu XV st. dvije velike crkve, zapadna i isto ~- na, polahko osvajaju bosanski prostor, a skoro istovremeno s njima u Bosnu dolazi islam.

Bosna u borbi za odbranu Vizanija i Osmansko carstvo 1355. godine samostalnosti protiv ugarskih kraljeva dru ge strane, bosanska vlas- bosanskog patriotizma i evolu- i hrvatskih velika{a tela je samo unutar tih istih cije bo{nja~kog etniciteta. Me - granica mogla imati i odr`avati |utim, ono {to je ~inilo osobe - Posljednje spominjanje ba - svoju od lu~uju}u politi~ku rije~. nosti etni~ko—politi~kog razvo- na Mateja Ninoslava poti~e iz U svakoj drugoj dr`avnoj tvo - ja Bosne nisu bile neke velike 1249, kada je opet u punoj revini, srpskoj ili ugarsko—hrva - razlike u njenom feudalnom snazi obnovio svoj raniji ugovor tskoj, Bosna bi geografski bila ustrojstvu i dr`avnoj organiza - sa Dubrovnikom. Nakon {to je periferna oblast, pa bi i njena ciji u odnosu na susjedne ze - sjedi{te Bosanske biskupije iz- vlastela bila politi~ki sasvim mlje, Srbiju i Hrvatsku sa Uga - mje{teno u \akovo, pod ne po - marginalizirana. U tom smislu, rskom. Zapravo, svi ti politi~ki srednu vlast ugarskog nadbi - stale{ki organizirana vlastela, entiteti su u doba razvijenog skupa u Kalo~i, kralj Bela IV kao politi~ki narod srednjovje - feudalizma predstavljali stale {- po veo je 1253. odlu~an rat

88 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ pro tiv Bosne i uglavnom uspio ugarskim prostorima upravljao cillae) dalje prodavani po tali- savladati otpor u cijeloj zemlji. Dragutin, poznat kao "sremski janskim gradovima, gdje su Ninoslavljev ro|ak i nasljednik kralj". Za njegova je vremena naj ~e{}e slu`ili kao ku}na po - Prijezda pre{ao je sasvim na krenuo talas srpsko—vla{ke ko- sluga. Na sve proteste bosan- stranu ugarskog kralja, koji mu lo nizacije prema sjeveru. skih banova papi {to se njihovi je kao priznanje za poslu{no Stefan Dragutin je od 1284, podanici odvode u ropstvo, ko - dr`anje darovao 1255. `upu kao ugarski vazal, upravljao je u samoj Bosni nije postoja- Novake u Slavoniji. Time je ban ob lastima Usorom i Soli, u koji- lo, Dubrov~ani, Kotorani, Spli - Prijezda po svim znamenjima ma je, prema njegovom `ivo- }ani i drugi pravdali su se ti - bio uklju~en u ugarsko-hrvatski topisu, "mnoge od heretika ob - me da su u pitanju heretici, a donacionalni feudalni sustav. Bosanska dr`ava je podijeljena Dubrov~ani su svoje izaslanike pred put u Bosnu na trgo- tako {to je Prijezda kao bosan- va~ke i druge pregovore u pravilu napu}ivali da povelje i po - ski ban vladao Bosnom i Do - vlastice "prema obi~aju" po tvrde "kralj, kraljica, baroni i pa - njim Krajima, dok su Usora i tareni". So li izdvojene u posebnu ba no - vinu i povjerene na upravljanje ratio na vjeru hristiansku i kr - ne pravovjerni katolici. raznim li~nostima odanim uga - stio ih". Dragutinova k}erka S obzirom na to da pola sto - rskoj kraljevskoj ku}i. Vrhovnu Jelisaveta udala se za Stje pa - lje}a dominikanskog misionar - vlast ugarskog kralja priznao je na, sina bana Prijezde, ~ime skog i inkvizitorskog rada na i humski `upan Radoslav. Pri je - su Kotromani}i do{li u srodst- iskorjenjivanju bosanske here - zda je, kao srodnik prethodnog vo sa Nemanji}ima. Kralj Dra - ze nije dalo nikakve rezultate, bana Ninoslava, nastavio red gutin stalno se zanimao za vje - to je kralj Stefan Dragutin, stal- nasljednih bosanskih banova, rske i druge odnose u Bosni, no zaokupljen tim pitanjem, pa se kao takav op}enito sma- nastoje}i na njih na odre|en tra`io od pape da se domi ni ka - tra osniva~em dinastije Kotro- na~in uticati. nci u Bosni zamijene franjevci- mani}a. Bez obzira na to, Pri je - Posljednji akt koji je ban Pri - ma. Papa je prihvatio tu inicija- zda je odano izvr{avao svoje jezda kao vladar u~inio vje ro- tivu pa se 1291. godine obra- fe udalne obaveze prema ugar - vatno je povelja kojom je u tio franjeva~kim starje{inama skoj kruni. U tom je smislu je- maju 1287. svom zetu iz ku}e u Dalmaciji i Slavoniji da u Bo - dan odred bosanske vojske u~e - Baboni}a Vodi~kih na Sani da - snu upute svoja dva redovni- stvovao 1260. na strani kralja rovao, uz pristanak "velika{a ka "koji su verzirani u pisme - Bele IV u njegovom ratu protiv sve Bosne", `upu Zemljanik nosti i vje{ti jeziku one ob la - ~e{kog kralja P{emisla Oto ka - (Ze munik) u podru~ju Gornjeg sti". U Rimu se kona~no shva - ra. Vrbasa. tilo da je prvi uvjet mogu}eg Ugarska je sa istoka i sjeve - Prijezdu je naslijedio njegov uspjeha u borbi protiv bosan- ra okru`ila Bosnu sa vi{e se bi sin, ban Stjepan I Kotromani}. skih heretika znanje jezika sre- pot~injenih banovina — usors - U to vrijeme ugarske prevlasti dine u kojoj su oni djelovali. kom, ma~vanskom i ku~evs - u Bosni progoni navodnih he - Tako su franjevci krajem XIII st. ko—brani~evskom, koje je usta - retika nisu prestajali. Svuda u stigli u Bosnu, gdje su vreme - no vljavala kao dio svog odbra - zemlji osje}ala se op}a prav - nom postali jednim od vrlo zna - mbenog sistema, od Karpata na nesigurnost. To je ugro `a - ~ajnih ~inilaca njenog etnopoli- do Dalmacije. va lo trgovinu i veoma poga|alo ti~kog razvoja i op}enito kultu - Ma~vanskom banovinom, na rod, kojemu slaba banska rnog i vjerskog `ivota. koja je uklju~ivala i Beograd, i vlast nije mogla pru`iti za{titu. Franje va~ki red Male bra}e brani~evskom banovinom vla - Kao posljedica toga razgranala (Ordo fratrum minorum) spada dao je, pod ugarskim patrona - se jedino trgovina bosanskim me|u "prosja~ke" mona{ke re- tom, kralj Stefan Dragutin. Te su teritorije predstavljale jednu Prema nekim, po svemu su de}i pretjeranim procjenama, od tada{nje dvije srpske dr`a - franjevci su za oko 120 godina misionarskog rada, od 1339. ve. Kralj Dragutin je svjesno, uz do 1463, uspjeli u Bosni ob ratiti na katoli~anstvo "preko ugarsku pomo}, preoteo vlast 500.000 bogomilskih sljedbenika", {to je ~inilo "preko ~etiri svome ocu Uro{u Nemanji}u. petine pu~anstva u tada{njoj bosanskoj dr`avi". Stefan Dragutin je ubrzo do{ao u sukob sa svojim bratom Mi- robljem, koje se iz svih krajeva dove. Osniva~ mu je Franjo Asi - lutinom, pa su tako njihovim Bosne, posebno iz oblasti Uso - {ki (Francesco d’Assisi), pori - me|usobnim sporazumom na- re pod vla{}u Stefana Dragu - je klom iz imu}ne trgova~ke po - stale dvije srpske dr`ave. Na tina, dovodi u Dubrovnik i dru - rodice. Poslije du`e bolesti nje- jugu je kao "ra{ki kralj" vladao ge primorske gradove. Odatle gova su vjerska osje}anja in te- Milutin, a na sjeveru je biv{im su robovi i ropkinje (servi et an - nzivirana. Svojim vizionar skim

April - jun 2007. 89 Bo{nja~ka rije~ 6 istupima po~eo je pridobijati U vanjskopoliti~kim poslovi- Pojedini krupni bosanski ve- sljedbenike, koji su prihvatili ma bosanskog dvora u~e{}e lika{i koristili su se bez ustru - njegov zahtjev o odricanju i si - predstavnika Crkve bosanske ~avanja u pregovara~kim i op - roma{tvu. Red je ustanovljen uvijek je bilo vrlo diskretno, }e nito diplomatskim misijama 1209, s ciljem {irenja katoli~a - sko ro nevidljivo. To je bilo sa - uslugama visokih starje{ina nstva i borbe protiv heretika. U svim razumljivo, jer se na njih Crkve bosanske. U tom su se skladu sa svojim zavjetom o izvan Bosne gledalo s podo zre- svojstvu na dvorovima Pavlo- odricanju i siroma{tvu, franje- njem i neprijateljski, kao na he - vi}a i Kosa~a ~esto spominjali vci su nosili jednostavnu, ta - retike. Zato se bosanski krst- pojedini krstjani. Najpoznatiji mno sme|u vunenu odje}u s janin u XV st., kada je veoma od njih bio je "starac", a kasni - kapulja~om, u`etom oko pasa i o`ivjelo vanjskopoliti~ko djelo- je "gost" Radin, koji je za svog sandalama. vanje bosanskih kraljeva i veli- gospodara Radoslava Pavlo vi - Franjevci su vremenom pot- ka{a, rijetko susre}e "u bilo }a obavljao razne poslove u puno istisnuli dominikance iz ka kvoj diplomatskoj misiji". Dubrovniku. On je 1437. pre - Bosne. U svojoj su se misiona- Od a tle skoro nestvarno djeluje {ao u slu`bu Stjepana Vuk~i}a Kosa~e, koji ga je tako|er ra - znim poslovima slao kao svog izaslanika u Dubrovnik. U vri- jeme otvorenog sukoba herce- ga Stjepana sa Dubrovnikom, gost Radin je odr`avao tajne veze sa Dubrov~anima i od nji- hovih poklona dobro se oboga- tio, o ~emu svjedo~i njegov te - stament. Od vremena kralja Stjepana Toma{a 1443. franjevci dolaze do sve ve}eg uticaja na dvoru i kona~no uklanjaju pripadnike Crkve bosanske kao bitne ~i - nioce u bosanskoj vanjskoj po - litici. U politi~kim planovima ri - mske kurije u to je vrijeme go - spodarila ideja kri`arskog rata protiv Osmanlija. Stvarni izvr {i - oci ove politike u Bosni bili su "papin izaslanik i franje vci". Na Balkansko poluostrvo 1400. godine njihov nagovor kralj je tra`io, a rskoj djelatnosti, antihereti~koj vijest da je kao izaslanik kralja 18. VI 1447. i dobio odobrenje propagandi i borbi slu`ili zna t- Ostoje u Dubrovniku 1403. du- iz Rima da mo`e uze ti dvojicu no druga~ijim metodama ne go `e vremena boravio "pataren" franjevaca kao svo je kapelane njihovi prethodnici. Mada silu i Vlatko. Kasnije se kao posla - i slati ih na stranu kao po sla - inkvizitorske metode nisu sa - nik iz Bosne u razli~itim misi - nike, bez prethodnog odobre n- svim odbacili, oni su te`i{te jama u Dubrovniku vi{e puta ja njihovog starje{ine. Franje - svoje djelatnosti stavili, s jed - spominje neki fratar Stjepan. vci su, izme|u ostalog, i na taj ne strane, na postepeno, ali Mada se ne spominju ~esto na~in uspjeli mirnim putem upo rno pribli`avanje narodu, a u diplomatskim misijama, to u~initi ono {to ugarskim kra lje- s druge su tra`ili na~in da se ne zna~i da visoki pripadnici vima nije po{lo za rukom da kao savjetodavci i posrednici u Crkve bosanske nisu imali uti- u~ine silom, tj. da obuzdaju raznim politi~kim i diplomat s- caja na vanjsku politiku bosa - Crkvu bosansku i njeno u~e - kim poslovima nametnu vla da - nske dr`ave. To je posebno bio nje. ru i njegovom dvoru te samoj slu~aj kada su se me|unarod- Prema nekim, po svemu su- bosanskoj vlasteli. U tome su ni pregovori obavljali na tlu Bo - de}i pretjeranim procjenama, vremenom uspjeli pa su, kada sne. Dubrov~ani su svoje iza- franjevci su za oko 120 godina je rije~ o politi~kim i diplomat - slanike pred put u Bosnu na misionarskog rada, od 1339. skim poslovima vladara i vla - trgova~ke i druge pregovore u do 1463, uspjeli u Bosni ob - stele, pri kraju bosanske dr`a - pravilu napu}ivali da povelje i ratiti na katoli~anstvo "preko vne samostalnosti uspjeli sko - povlastice "prema obi~aju" po - 500.000 bogomilskih sljedbe - ro potpuno marginalizirati ulo - tvrde "kralj, kraljica, baroni i nika", {to je ~inilo "preko ~etiri gu Crkve bosanske. pa tareni". petine pu~anstva u tada{njoj

90 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ bosanskoj dr`avi". Hrvatskoj. Koriste}i se okolno - teklo je u neprestanom rato- Franjevci su kroz kasniju bo - stima nastalim u vrijeme borbe vanju sa Bo{njacima i njihovim sansku povijest ~esto hvaljeni za ugarsko—hrvatsko prijestolje, banom Stjepanom I Kotro ma- kao narodni fratri, bosanski ro - izme|u Arpadovi}a i napuljskih ni}em. U jednom od tih u~e s- doljubi i ~uvari uspomene na kraljeva An`ujaca (Anjou), [u bi - talih bojeva Mladen [ubi} je srednjovjekovnu bosansku dr - }i su se u posljednoj deceniji 1304. kona~no i sam izgubio `a vu, {to su oni, bez sumnje, u XIII st. ustvari izdigli do dinas- `ivot. Za njegovog nasljednika velikoj mjeri bili. Njihov starje - ti~ke mo}i. Pretendenti na uga - Pavao [ubi} je postavio svoga {ina fra An|elo Zvizdovi} Vrh - rsko—hrvatsko prijestolje pros- sina Mladena, koji se titulirao bo sanski imao je hrabrosti da to su se utrkivali za njihovu na - kao Mladen II, "gospodar ~ita - u trenutku pada Bosne iza|e klonost, dijele}i im titule i ~asti ve Bosne". To gospodstvo zas- pred sultana Mehmeda II Fati - koje su oni u stvarnosti ve} nivalo se na sistemu vazalnih ha i zatra`i za bosanske franje - u`ivali. Najmo}niji me|u njima, veza i odnosa koje je Mladen vce slobodu daljeg vjerskog Pavao [ubi}, postao je krajem [ubi} uspostavio sa dobrim di- dje lovanja. Sultan Fatih mu je, XIII st. stvarni vladar u Dalma - jelom bosanske vlastele, pose - u skladu sa {erijatskim pro pi - ciji i Hrvatskoj, tako da se nje- bno onom iz Donjih Krajeva, sima, u tom smislu izdao 28. gova vlast prostirala "sve do koja mu je geografski bila naj - bli`a. Sli~nu vezu i kompromis U naporima bana Stjepana II da u~vrsti granice svoje dr`a - najvjerovatnije je uspostavio i ve, posebno mjesto zauzimao je Hum. U vrijeme bana Kulina sa Stjepanom I Kotromani}em. Humskom zemljom ili obla{}u vladao je knez Miroslav, brat U toku unutra{njih nereda, Stefana Nemanje, a potom njegovi nasljednici, kao vazali ra { - do kojih je do{lo nakon smrti kih, odnosno srpskih vladara. Mada je sve do 1326. Hum bio ba na Stjepana I Kotromani}a, politi~ki uglavnom odvojen od Bo sne, postojala je velika ku l- Mla den [ubi} je ponovo oru ` - turnohistorijska povezanost ovih prostora. Pored toga,Hum je jem krenuo na Bosnu i uzeo predstavljao i privrednu spo nu Bosne sa Dubrovnikom. pod svoj patronat Stjepanovog sina, budu}eg bosanskog ba - V 1464. ahdnamu, tj. pismenu pokrajine koja se zove Bosna". na Stjepana II Kotromani}a. "obavezu" ili "jamstvo" o slo- Pavao [ubi} nije krio namjeru Na stabiliziranje odnosa iz - bodi daljeg vjerskog rada. Tom da svoju vlast pro{iri upravo i me|u [ubi}a i Kotromani}a su ahdnamom katolici u Bosni na tu "provinciju", odnosno ze - vje rovatno je uticala i ~injenica dobili mir i slobodu vjeroispovi- -mlju. U svojoj povelji iz 1299. da su se u me|uvremenu i ro- jedanja dotle dok budu mirni i Pavao se naziva "ban (banus) dbinski povezali. Poslije oko n - dok se pokoravaju sultanovim Hrvatske i Dalmacije i gospo- ~anja borbi za ugarsko—hrvat - zapovijedima. Kao vjerska za - dar (dominus) Bosne". Nedo s- sko prijestolje, novi kralj An `u - jednica, oni su ustvari time op- tajala je ipak titula bosansko- jac, Karlo I Robert, postepeno stali i pre`ivjeli u Bosni. ga bana. Smatraju}i se ve} do - ru{i i obuzdava mo} jednog po U godinama obnove, nakon voljno mo}nim, a uz naklonos jednog osamostaljenog ugar - tatarske provale u ugarske i pretendenata na ugar sko-hrva - skog i hrvatskog velika{a ("oli- hrvatske zemlje, veoma je oja- tsko prijestolje, Pavao I [ubi} garha"). Ban Stjepan II Kotro - ~ala mo} pojedinih velika{kih postavio je 1302. svoga brata mani} je u tome odmah vidio porodica. Oslabljena kraljevs- Mladena za bosanskog bana, za sebe priliku i mogu}nost da ka vlast morala se osloniti na sa titulom Mladen I [ubi}. Ta - iza|e iz sjene [ubi}a. On se krupnu vlastelu koja se, dok je da{nji bosanski ban Stjepan I radi toga sasvim logi~no vezao cijela zemlja stradala, uspjela Kotromani} pru`io je [ubi}ima za sna`nog i odlu~nog An`ujca. odr`ati u tvrdimi te{ko pristu- odlu~an otpor. U cijeloj Bosni U borbi protiv Mladena [u - pa~nim zamkovima i utvrdama. vo|ene su `estoke borbe. Ban bi}a, ban Stjepan II uspio je Me|u velika{kim porodicama Stjepan I bio je potisnut sve do privu}i na svoju stranu i neke posebno su oja~ali knezovi [u - isto~ne granice Bosne, gdje su njegove dotada{nje vazale u bi}i, kojima je sjedi{te bilo u se u junu 1302. susrele na Donjim Krajima, na prvom mje- njihovoj nasljednoj `upi Bribir Dri ni dvije vojske. Iako je Mla - stu uticajne knezove Stipa ni - (u zale|u [ibenika i Skradina). den [ubi} u dramati~nom su - }e Hrvatini}e, koji su dr`ali tv r- Oni tokom XIII st. uporno {ire kobu savladao bosansku voj s- di grad Klju~. Bitkomu Polji - svoje porodi~ne posjede, prvo ku, njegov polo`aj u Bosni nije cama (kod Splita), kralj Karlo u Dalmaciji, gdje su uspjeli ov - bio nimalo siguran niti stabi- Robert nanio je odlu~uju}i po - ladati i gradovima [ibenikom, lan. Rat je imao i vjersku dime - raz [ubi}ima i tako sru{io nji- Trogirom i Splitom, a povreme- nziju borbe protiv bosanskih hovu dotada{nju mo}. Time no i Zadrom, te donjim tokom i he retika, tj. pripadnika Crkve je ujedno okon~ana i njihova u{}em Neretve. [ubi}i se po - bo sanske. ^itavo navodno ba - vlast u Bosni. U neredima koji tom okre}u na sjever, prema novanje Mladena [ubi}a pro- su nastali slomom [ubi}a, ban

April - jun 2007. 91 Bo{nja~ka rije~ 6 Stjepan II Kotromani} nije pris- stanovni{tvo bilo srazmjerno jvode Sandalj Hrani} i Rado s- tao uz hrvatsku vlastelu, koja brojno, zahumski episkop je lav Pavlovi} prodali Dubrov~a - je ustala protiv kralja, ve} je pod pritiskom heretika sredi- ni ma i Konavle. Porodica voj - stao na stranu kralja, ~ime je nom XIII st. premjestio svoje vo de Sandalja Hrani}a, iz reda sebi i svojoj dr`avi osigurao do - sjedi{te iz Stona ~ak u manas- Kosa~a na Drini kod Gora`da, bre i ~vrste odnose sa ugar s- tir sv. Petra na Limu, u dana{ - otimala je postepeno zemlje kim dvorom. On je tako na naj - njem Bijelom Polju. Pa vlovi}a u Humu, a naro~ito bolji na~in iskoristio politi~ke Srpski vladari i velika{i za poslije smrti vojvode Rado sla - posljedice sloma [ubi}a. U ba - dugo vremena nisu mogli pre - va Pavlovi}a, 1441. godine. Ta - nu Stjepanu II Bosna je, po slije `aliti gubitak Huma. Stefan Du - da je ve} u Humskoj zemlji i du`eg vremena, dobila vladara {an je vi{e puta, na razne na - Podrinju vladao vojvoda Stje - izrazite politi~ke mudrosti i dr - ~ine, poku{avao povratiti Hum. pan Kosa~a, koji je 1448, da `a vnika koji je odlu~nim i krup- On je, me|u ostalim, ~etvrt bi podigao svoj ugled, dobio ili nim potezima uveo svoju ze m- stolje}a nakon gubitka Huma, uzeo naslov "hercega od sv. lju u glavne tokove balkanske politike. U srednjovjekovnoj Bosni nije bilo op}ih pravnih normi u U vrlo kratkom vremenu, od vidu zakona pa su zato pravni polo`aj seljaka i oblici `ivljenja samo ~etiri godine, od 1322. na bosanskom selu malo poznati. Izvjesno je da su ve}inu do 1326, ban Stjepan II ko na - selja{tva ~inili feudalno zavisni zemljoradnici, koji se krajem ~no je pripojio Bosni Donje Kra - po stojanja bosanske feudalne dr`ave, u poveljama i drugim is - jeve (Bosanska krajina), obla - pravama, spominju kao kme ti ili kmeti}i. sti Usoru i Soli, `upe Duvno, Hlivno i Glamo~ (tzv. Zavr{je ili godine 1350. poduzeo veliki Save", jer je Mile{eva, gdje su Tropolje), zatim primorje od Ne - vojni pohod na Bosnu, pa je le`ale kosti Save Nemanji}a, retve do Cetine (Neretljanska stigao ~ak i do Bobovca, ali bi la u njegovom posjedu. Ne krajina), te na kraju Humsku Hum nije povratio. Tako je ban zna se ta~no ko je vojvodi Stje - zemlju. Tako je Pribisav, "Dijak Stjepan II ostao "po milosti Bo - panu dao titulu hercega. U lite - bana Stipana", mogao ve} oko `joj gospodin svim zemljama raturi se spominje da su to 1323. zapisati da njegov go - spodar dr`i zemlju "od Save do mora, od Cetine do Drine". Ti - me su za vrijeme Stjepana II Kotromani}a trajno uobli~ene teritorijalne konture savreme - ne Bosne. U naporima bana Stjepana II da u~vrsti granice svoje dr`a- ve, posebno mjesto zauzimao je Hum. U vrijeme bana Kulina Humskom zemljom ili obla{}u vladao je knez Miroslav, brat Stefana Nemanje, a potom nje- govi nasljednici, kao vazali ra {- kih, odnosno srpskih vladara. Mada je sve do 1326. Hum bio Osmansko carstvo 1580. godine politi~ki uglavnom odvojen od Bo sne, postojala je velika ku l- bosanskim i Soli i Usore i Do - mogli biti njema~ki car Fridrih turnohistorijska povezanost njim Krajem i Humskoj zemlji". III, papa, sultan, napuljski kralj ovih prostora. Pored toga,Hum Ulazak Huma u sastav Bo - Alfons V, bosanski kralj, ili jed- je predstavljao i privrednu spo - sne imao je dvije posljedice. nostavno on sam sebi. To nije nu Bosne sa Dubrovnikom. Prva je da je Humska zemlja toliko zna~ajno, koliko ~injeni- U isto vrijeme kada i Bosna, vremenom postala sredi{te ca da se od tada cjelokupan Hum je bio zahva}en herezom. okupljanja budu}eg prostora posjed — kojim je, kao dijelom Gone}i heretike, herceg Hrvat - He rcegovine kao sastavnog di - Bosne, upravljao herceg Stje - ske Koloman upao je 1239. sa jela Bosne. Ban Stjepan II je pan — vi{e nije nazivao Hu m- svojom kri`arskom vojskom i u ve} 1333. prodao Dubrov~a ni - skom, nego Hercegovom zem - Hum, odakle se ubrzo povu - ma Humsko primorje od Stona ljom, tj. Hercegovinom. Imenom kao. Bez obzira na ~injenicu do Gruda (u Konavlama), sa po - Hercegovina po~eo se tako od {to je u Humu, usljed politi~kih luotokom Pelje{cem. Kasnije sredine XV st. nazivati cijeli ve za sa Ra{kom, pravoslavno su, 1419, odnosno 1426, vo- prostor od Ostroga kod Nik{i}a

92 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ na istoku do Imotskog na za - n sku i nametnuti svoj uticaj na dno oja~ala. U to vrijeme Sasi padu i od mora na jugu do Ko - vladara i njegov dvor. Nasuprot otvaraju u Bosni rudnike, ugla - njica na sjeveru. Druga poslje - tome, franjevci su, kako se ve} vnom plemenitih metala, ~ija dica pro{irenja Bosne na ob - vidjelo, kao nosioci katolicizma je proizvodnja u Evropi tada bi - last Huma le`i u ~injenici da u Bosni, sistematski i vrlo upo - la u zastoju. To daje podsticaje time u njenim dr`avnim grani- rno nastojali istisnuti Crkvu bo - trgovini sa Dubrovnikomi dru - cama pravoslavlje, koje je to sansku kao politi~ki ~inilac na gim gradovima s obje strane tada uglavnom bilo ograni~eno dvoru bosanskih vladara. Jadrana, koja dobija do tada na Podrinje, dobija na zna~aju Pro{i renjem bosanske dr`a - ne poznate razmjere. Na toj ru - kao tre}a vjerska komponenta, ve za vrijeme bana Stjepana II, darsko—trgova~koj osnovi u Bo - pored Crkve bosanske i katoli - u njen su okvir do{la i podru~ja sni se postepeno uobli~uju ~anstva. Izvjestan zamah pra- duvanjske, stonske, a dijelom i gra dska naselja srednjoevrop- voslavlja poma`u Sandalj Hra - zagreba~ke biskupije, ~ime je skog tipa. Polahko izrasta i ni}, a potom i herceg Stjepan, brojno oja~alo katoli~ko stano - do ma}i trgova~ki i poslovni podizanjem vi{e crkava i hra - vni{tvo, a franjeva~ki misiona - sloj, prije svih me|u samom mova, kao {to su Hum, Poli m- rski rad dobio na prodornosti i bosanskom vlastelom, koja je lje, Gora`de, Dobrun, [}epan zamahu. U tom je sklopu 1340. imala najvi{e koristi od teritori- Polje, Savina kod Herceg—No - uspostavljena Franjeva~ka bo - jalnog {irenja i privrednog us - vog i drugi. sanska vikarija sa sjedi{tem u pona Bosne. Srpska pravoslavna crkva Visokom. Sa op}im privrednim razvi t- uvijek je zauzimala izrazito ne - Pravoslavlje je bilo ogra ni ~e - kom zemlje ja~ala je ekonoms- prijateljski stav prema bosan- no na isto~ne i ju`ne dijelove ka i politi~ka mo} bosanske i skim krstjanima i njihovoj vjer- zemlje, ali u odnosu na he re- humske vlastele. Da bi osigu- skoj organizaciji. O tome rje - tike nije stajalo pasivno, nego rao podr{ku vlastele, ban Stje - ~ito govore brojne anateme i je radilo na njihovom preob - pan II Kotromani} je, jo{ u vri- prokletstva koje je u svojim ra}enju. Pri tome pravoslavna jeme borbe protiv Mladena [u - obrednicama i sinodicima Srp - crkva, kao ni katoli~ka, nije od - bi}a, darovao vlasteli mnoge ba {tine. Tako su mnogi me|u U Bosni je postojao sistem hijerarhijskog vazaliteta, tako krupnom vlastelom dobili u po - {to je ni`a ili "mala" vlastela zavisila od "velike vlastele" ili sjed vi{e `upa. Nosioci prava velmo`a. Jednako kao {to su vladari darivali ba{tine krupnoj vlasni{tva na vlastelinskim ba - vlasteli, uz odre|ene uslove i obaveze, tako su i velmo`e da ri- {tinama nisu bili pojedinci, ne - vale manju vlastelu i vlastel~i}e, ~ime su ih stavljali u po lo `aj go cijeli vlastelinski rodovi, na - svojih "slugu", tj. vazala. Ovi vazali su kao "sluge" "gospo de j~e{}e grupa bra}e. To je imalo bosanske" bili obavezni na "vjernu slu`bu", koja se pri je sve - posebne posljedice na socijal- ga sastojala u "vojeva nju". Svaki vlastelin je kao vazal bio no—ekonomske i politi~ke od - obavezan da "slu`i go spodinu oru`jem, kako mo`e najbolje". no se izme|u vlastele i vladara. Pored toga, vazalska obaveza se mogla sastojati u slu`enju Ta je okolnost davala bosan- na dvoru svog gospodara, kao seniora. Vlastela je isto tako skoj vlasteli posebnu mo} i uti- mogla za svog gospodara vr{iti razne misije i obav ljati druge caj u dr`avi, koji je ona osigu- zadatke. ravala preko svog feudalnog sabora. Jednom darovanu ba - ska crkva izricala protiv bosa n- bacivala metode sile kada su {tinu vladar vi{e nije mogao skih heretika, navode}i ~esto joj uvjeti, mjesto i vrijeme to povratiti, jer je i izdajnik u ratu poimenice najpoznatije i najpo- omo gu}avali. Tako je postepe - odgovarao "glavom svojom ili duzetnije me|u njima. Na{av{i no preobra}enje bosanskih kr - blagom", a ostalim ~lanovima se u granicama bosanske dr`a - stjana na pravoslavlje u oblasti njegove porodice ba{tina se ni - ve, pravoslavno sve{tenstvo, Huma teklo srazmjerno mirnim je mogla dirati. Sam vladar nije iako u na~elu i vjerskoj praksi putem, dok su u dijelovima Po - mogao suditi vlasteli za izdaju krajnje odbojno prema Crkvi drinja heretici sredinom XV st. ili nevjeru (neodazivanje u rat, bo sanskoj, nije na politi~kom progonima i silom uvo|eni u kovanje novca, uzurpacija vla - polju dolazilo u sukob s njom. pravoslavlje. darevih regalnih prava i sl.), Razlog tome le`i mo`da i u ~i - ne go su to ~inili "vlastelinski njenici {to je herceg Stjepan Feudalna organizacija kolegiji", sastavljeni od same Kosa~a pripadao, kao krstja - vlastele i predstavnika Crkve nin, Crkvi bosanskoj. Pored toga {to se teritorijal- bo sanske. U odnosima vladara Iako je u nemanji}koj dr`avi no {irila, Bosna je istovremeno i vlastele predstavnici Crkve bo - politi~ki bila veoma poduzetna, za vrijeme duge i srazmjerno sanske u pravilu su dr`ali stra - pravoslavna crkva nije u Bosni mirne vladavine bana Stjepana nu vlastele. Vlastela je na svo- poku{ala potisnuti Crkvu bo sa- II Kotromani}a izuzetno pri vre- jim posjedima imala naj{ira

April - jun 2007. 93 Bo{nja~ka rije~ 6 imunitetska prava u odnosu na na bosanskom selu malo poz- katuna, tj. "vlahe Vohini}e i Pri - seljake kao naseljenike svog nati. Izvjesno je da su ve}inu binovi}e i Hardomili}e". Kralj feuda. U prava vlastele nisu se selja{tva ~inili feudalno zavisni Stjepan Toma{evi} spominje mogli mije{ati vladarevi slu ` - zemljoradnici, koji se krajem 1461. u jednoj darovnici i "ka - benici (vladalci ili ~asnici). Po li - po stojanja bosanske feudalne tun vlaha". U Bosni je bilo i slo- ti~ka mo} vlastele izra`avala dr`ave, u poveljama i drugim bodnih seljaka koje dubrova~ki se posebno kroz njeno oba ve - is pravama, spominju kao kme - izvori u XV st. spominju kao zno svjedo~enje pri izdavanju ti ili kmeti}i. Tako je kralj Stje - "ho mo liber" ili "homo sui iu - vladarskih povelja. Obi~no se pan Toma{evi} 1461. poklonio ris". Bosanske povelje spomi - najstariji vlastelin upisivao na povelji kao svjedok u vlastito Sli~no drugim feudalnim dr`avama, i u Bosni se osje}ao ime i u ime svoje "bratje", {to manjak seoske radne snage, posebno zemljoradnika. Zato su je zna~ilo cijelog vlastelinskog vladari od prve polovine XIV st. zabranjivali bosanskim i hu m- roda. s kim seljacima da napu{taju vlastelinske posjede na kojima U Bosni je postojao sistem su `ivjeli i koje su obra|ivali. Seljaci nisu smjeli samovoljno hijerarhijskog vazaliteta, tako pre aziti sa jednog vlastelinstva na drugo, niti se sklanjati na {to je ni`a ili "mala" vlastela dubrova~ku teritoriju. U starijim poveljama zavisni su se selja - zavisila od "velike vlastele" ili ci naj~e{}e spomi njali samo kao "~ovjek" ili "ljudi". velmo`a. Jednako kao {to su vladari darivali ba{tine krupnoj svome stricu Radivoju "{est nju tako|er slobodne i poluza v- vlasteli, uz odre|ene uslove i kmeta i vinogradi". isne seljake pod nazivom po - obaveze, tako su i velmo`e da - U starijim poveljama zavisni lovnici ili tretjanici. rivale manju vlastelu i vlastel - su se seljaci naj~e{}e spomi - Sli~no drugim feudalnim ~i}e, ~ime su ih stavljali u po - njali samo kao "~ovjek" ili "lju - dr`avama, i u Bosni se osje}ao lo`aj svojih "slugu", tj. vazala. di". Tu se uvijek radilo o ne - manjak seoske radne snage, Ovi vazali su kao "sluge" "go - ~ijem ~ovjeku ili ne~ijim ljudi- posebno zemljoradnika. Zato spode bosanske" bili obavezni ma. Oni su kao takvi uvijek su vladari od prve polovine XIV na "vjernu slu`bu", koja se pri - dijelili sudbinu zemlje na kojoj st. zabranjivali bosanskim i hu - je svega sastojala u "vojeva - su `ivjeli i radili. Kralj Ostoja je mskim seljacima da napu{taju nju". Svaki vlastelin je kao va - 1399. ustupio Dubrovniku ne - vlastelinske posjede na kojima zal bio obavezan da "slu`i go - ke zemlje "sa vsima seli i za - su `ivjeli i koje su obra|ivali. spodinu oru`jem, kako mo`e seoci i s ljudmi". Vojvoda Sa - Seljaci nisu smjeli samovoljno najbolje". Pored toga, vazalska ndalj Hrani} je 1420. ustupio prelaziti sa jednog vlastelinst- obaveza se mogla sastojati u Dubrovniku svoj dio Konavla i va na drugo, niti se sklanjati slu`enju na dvoru svog gospo- grad Sokol "sa svim selima, na dubrova~ku teritoriju. Ban dara, kao seniora. Vlastela je zaseocima i s ljudima, sa is pa - Stjepan II Kotromani} je 1323, isto tako mogla za svog gospo- {ama, drvima i dubravama". skupa sa svojim bratom Vladi- dara vr{iti razne misije i obav l- Na isti je na~in 1427. veliki vo - slavom, dao vjeru svom vaza- jati druge zadatke. jvoda Radoslav Pavlovi} pro- lu, knezu Vukoslavu Hrvatini}u, U Bosni se sva vlastela na - zivala knezovima, bez obzira O obliku i obimu feudalne rente u srednjovjekovnoj Bosni da li se radilo o velikoj ili maloj nema pouzdanih podataka. Sigurno je da se polo`aj bosanskih vlasteli, odnosno o velmo`ama seljaka u posljednjim de cenijama pred pad Bosanskog kral- ili njihovim vazalima. Vlastela jevstva bio znatno pogo r {ao. U uslovima u~estalih os manskih se tako|er ~esto me|usobno upada u zemlju i sta lnih trvenja i razra~unavanja me |u ~astila titulama `upana, vojvo- vlastelom i velmo`ama, obaveze seljaka su postajale sve ve}e da i velikih vojvoda. Ove su ra - i te`e, a njihov imovi nski i pravni polo`aj sve ne si gurniji. zne titule izra`avale samo dru - {tveni i politi~ki rang njihovog nosioca, a ne neku posebnu dao preostali dio Konavala, "s da ne}e primati njegove lju de. funkciju. Cjelokupna je vlastela ljudima, s gorom i vodom". Sli~no se obavezao Tvrtko I vukla svoju ekonomsku i poli- Manji dio selja{tva su ~inili pre ma knezu Vlatku Vukosa v- ti~ku mo} iz svog vlastelinstva, feudalno zavisni sto~ari, koji li}u. On je jo{ kao ban 1353. tj. zemlji{nog posjeda na ko - se u svim bosanskim i dubro- naredio da niko ne smije pri m- jem su radile razli~ite kategori- va~kim ispravama nazivaju vla - iti "u na{em gospodstve je seljaka kao podlo`nika. sima. Vojvoda Donjih Krajeva Vlatkova ~loveka, ni sam ban U srednjovjekovnoj Bosni Juraj Vojsali}, kao sinovac i na - Tvrtko ni njegov brat Vuk, brez nije bilo op}ih pravnih normi u sljednik Hrvoja Vuk~i}a, poklo- volje kneza Vlatka". vidu zakona pa su zato pravni nio je 1434. bra}i Jurjevi}ima polo`aj seljaka i oblici `ivljenja neke posjede, me|u kojima tri Nastavi}e se.

94 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ FELJTON BOSANSKA CKVA - Novo tuma~enje (V dio) Prire|uje: Muhedin Fijuljanin STARI IZVORI - potvrde i dileme DVIJE HERETI^KE STRUJE sti~u}i da je jedan od te melj - prema njemu osje}ao mnoge si - (kao {to je re~eno), zavladali su nih izvora iz hronika o Bosa n - mpatije i podario mu mnoge pri v- ovim mjestom (Ston). Oni su Iskoj crkvi izgubljena hronika o ilegije (o ~emu se dokumenti i mnoge heretike krstili i pokrstili. Bosni Pietro Livia Veronskog, ko - danas mogu na}i u domu Bo - 8. Oni su svuda slavom svo - ju je ~esto citirao i Orbini, Prof. balievih u Dubrovniku). je dobrote i svojim djelom poz- John V. A. Fine sa Univerziteta u Ban nije u toku (do kraja) nati, pa su mnogo dobrih Ijudi u Mi~igenu, u nastavku svoje stu - svog `ivota dozvolio Bobaliu da svojoj vikariji okupili, kao {to se dije o Bosanskoj crkvi, njenom od njega ode i ~esto je u prisu - glavno mjesto zvalo, gdje su i do mjestu u dr`avi i dru{tvu od 13. stvu vlastelina hvalio Bobalia danas ostali. Pomenuti fra Pe - do 15. stolje}a, ka`e da je Ban (kao {to se vidi iz privilegija) i llegrino je bio imenovan Bisku - Stjepan, koji je ratovao sa Ste - govorio da mu duguje svoje kra l- pom Bosanskim nakon {to je fanom Nemanjom, potajno prego - jevstvo, ~ak i svoj `ivot. Bobali pokrstio patarenske heretike; u varao s Do magnom (Domanjom) (kao sto je ve} re~eno) bio je, sa Bosni je postojala jo{ jedna vrs - i nekim bosanskim baronima, ko - svoje strane, velikim di je lom za - ta heretika, zvani maniheji (kao jima je obe}avao novac i polo`aj slu`an da je franjevcima bio sto Volaterrano i Sabellico navo - de), koja je imala samostane u dolinama i na udaljenim mjesti- ma, gdje su dolazile starije `ene i nakon izlije~ene bolesti i pre - ma svom zavjetu, odre|eno vri- jeme u njima slu`ile. Ovo je po - trajalo do 1520. godine. U sa - mostanima se opat zvao djed, a prior, strojnik. 9. Kada je sve}enik u crkvu ulazio, u ruci mu je bio kruh, ok - renuo bi se narodu i glasno re - kao, blagoslovit }u kruh. Narod bi odgovorio, blagoslovi, a on da je on rekao, kruh }u izlomiti. Na - rod je odgovorio, izlomi, i kada je ovo uradio, Ijudi su primili (76) Ste}ci u Peru}cu pri~est." Masarrechiev odlazak je, mje - (ili rang) u njegovom kraljevstvu i odo bren dolazak u Bosan sko sto, ozna~eno u fusnoti 75. Um - Bosni ako bi za njega radili. Ali, kraljevstvo. jesto da ka`e da paulikani nisu Domagna, koji je odmah sve 7. "On je s velikom snagom i bili kr{teni, kao {to je Orbini re - po nude odbio, bio je obavezan duhom raspravljao s hereticima kao, Masarechi je opisao obred svom gospodaru, gajio je Ijubav i potpuno ih ubijedio, a oni su za kr{tenja. "Drugog dana po Bo - prema svojoj zemlji i porodici Bo - sobom imali cijelu Bosnu. Uz gojavljenju, sve}enik kojeg je na - bali u kojoj se rodio, {to mu je pomo} Ijudi, koji su u Bosni pri- rod izabrao, bez zare|enja (red) branilo da to u~ini (tj. izda svog grlili rimsku vjeru, podigli su svake godine, prskao ih je vo - gospodara). Bobali je odmah iz vi- mnoge samostane. Radili su u dom i kretao se (me|u njima) i jestio svog gospodara o Nema - Usori, Humu i Stonu s dozvolom ovim ~inom su Ijudi mislili da su njinoj zavjeri, zbog ~ega je ban i (dobrom) voljom Dubrov~ana kr{teni, kao {to i danas pauli ka -

76. Orbini, pp. 352-54.

77. K. Draganovi}, "Izvje{}e apostolskog vizitatora Petra Masarechija o prilikama katoli~kih naroda u Bugarskoj, Srbiji, Srijemu, Slavoniji i Bosni g. 1623 i 1624", Starine, 39, 1938, pp. 43.

April - jun 2007. 95 Bo{nja~ka rije~ 6 ni rade, koji nisu pokr{te ni."(77) pripovijesti o paulikanskom ob - ne. Orbini ili Livio su jasno za pa - Koliko je u Orbinievom tekstu redu kr{tenja, koji se ne nalazi zili razliku u materijalima i u preuzeto od Pietro Livia? kod Orbinia. Mogu}e je da je Piovoj tradiciji; to je dovelo, o Prvi odlomak (nota bene pod- opis u originalu postojao, ali ga bilo kojem autoru da je rije~, da jela od lomaka je djelo prof. Fi - je Orbini ispustio u interesu do - se pravi razlika s drugom vrstom nea) bi mogao biti Liviev izvor ili sljednosti, jer opis kr{tenja sa patarena, manihejima u 1520. neki drugi franjeva~ki izvor. In for- sve}enikom je u kontradikciji s godini. Slijede}i pripovijest pa - macija nije nova. izjavom na po~etku odlomka o pe Pia, koja je preuzeta iz druge Odlomak dva pripada Pietro paulikanima, koji nemaju ni sve - ruke od Volaterrana i Sabellica, Liviu. }enike ni sakramente (Orbini je, Orbi ni da tira kraj maniheja (bar Odlomci tri i ~etiri su direktni mo`da, negdje ~uo da se pa - u ko ntekstu), pretpostavimo da- i prirodni nastavak dva od lomka, tareni ne krste). tum ratova o kojima je ranije go- i kako oni sadr`e potpuno origi- Odlomak devet je, vjerovat- vorio. Ako su datumi osnovani nalne po datke, bez sumnje ih je no, isto preuzet od Livia, jer je na ra tovima, {to smatramo da Orbini, tako|e, preuzeo od Pie - materijal originalan i u na~inu jesu, onda je Orbini ve} pomi- tro Livia. prikazivanja obreda pri~esti, {to je{ao ma terijal, koji se odnosi Odlomak {est i najvjerovatni- Ii~i na Liviovu pripovijest o Ma - na drugu hereti~ku struju s ma- je, cijeli odlomak pet (sadr`i ma - sarehiu i kr{tenju. terijalom o prvoj hereti~koj stru- terijal koji se ne nalazi na dru- Sada, o datumima kod Livia. ji. Tako|er se mo`e zapaziti da gom mjestu) su preuzeti iz Bo - Livio u odlomku ~etiri ka`e da su Orbini ili Livio, ili jedan ili ba lie vog arhiva u Dubovniku su paulikani u svom krivovjeru drugi, bili prvi koji su citirali dvo- (na`a lost, ovaj materijal vi{e ne bili ustrajni, sve do po~etka ra - jicu humanista, izbacili odlomke postoji). Nije nam poznato da Ii ta izme|u Cara (Austrije) i Tran - pa pe Pia i Volaterrana o dva na - su Pietro Livio ili li~no Orbini silvanije. S obzirom da se radi o ~ela i aktuelnom dualizmu, ko - ~itali Bobalieve dokumente zbog Transilvaniji, pretpo stavka je da ristili samo rije~ "maniheji" i pri - ~e ga, ne mo`emo ni re}i da Ii se je Livio mislio i na bitke iz 1520- povijest o samostanima (mogu - Liviov materijal zavr{ava nakon tih, koje su oko n~ane mirom u }e, se radi o patarenskim (ne d- odlomka ~etiri ili se nastavlja uz 1532. godini. Datume potvr|uje u alisti~kim) hizama, koje ne ma- odlomak {est. Ukoliko je Boba - ~injenica da je Orbini, kasnije, ju nista s dualizmom). Ovo gov- lieva porodica ove dokumente rekao da he reza (nejasno je o ori da autor odlomka uprkos krivotvorila da bi svog pretka kojoj se struji radi) postojala sve izjavi pape Pia-Volaterrana, nije slavila (osim testamenta datira- do 1520. godine. Ako ovaj da - vjerovao da su patareni bili dual- nog 1348(78) nema u drugim iz - tum, koji je izvjesno vrijeme bu - isti. Zatim, Orbini nastavlja zan- vorima), s materijalom dva od- nio histori ~a re, pove`emo s Li- imljivu i konfuznu pri~u u kojoj je lomka prof. Fine je postupio kao viovim opisom ratnih doga|aja, te{ko razdvojiti dvije hereti~ke s do kazom, koji je iz savreme - mogu}e je ob jasniti kako je struje i odrediti izvor. nog izvora preuzet. Orbini dao speci fi~an datum za Prije vrednovanja materijala, Odlomak se dam ne sadr`i ne{to {to je nemogu}e iskazati koji smo izlo`ili, korisno bi bilo ni{ta drugo osim onoga {to se konkretno, kao {to je kraj he re - pogledati i druge datume u Or - mo`e na}i u raznim franjeva~ - ze. I re~enica "do po~etka ovog binievoj historiji o vjerskim pri- kim hronikama. S obzirom da ni - pro{log rata" go vori da pomenu- likama u Bosni, kao i izvore iz je original no, svejedno je da Ii je ti rat nije bio tako davno. Zbog kojih je crpio podatke. ili nije pre uzeto od Pietro Li via. toga imamo bar dokaz, ali ne i a) Ban Stjepan je umro 1357. U odlomku osam Orbini iz vje - zaklju~ak, da je Pietro Livio Vero - (zapravo, 1353) i sahranjen je u {tava papu Pia o tradiciji mani- nski pisao u vremenu ubrzo po - franjeva ~koj crkvi sv. Nikole u hejskih samostana, {to je pre - slije 1520-tih. "Mi le scevo" (p. 354) (Izvor ne- uzeo od Volaterrana i Sabe lli ca. Orbini je hvalio Pellegrinov rad po znat, raspravljat }e se u Po- Kako Masarechi pi{e u odlomku na pokr{tavanju patarenskih he - glavlju IV). osam istim rije~ima kao Orbini, retika, pa nastavlja, "bila je jo{ b) On kasnije govori o kralju ili je Orbini materijal preuzeo od jedna vrsta njih u Bosni, zvana Stjepanu Toma{u, i nakon neko- ove dvojice humanista posred- maniheji", koji su, prema Vo la - liko biografskih detalja, koristi stvom Livia ili je Masarechi ko - terranu i Sabellicu, `ivjeli u sa - materijal pape Pia, mada ka`e ristio Livia, ali i Orbinia i odlo- mostanima (Orbini o tome pi{e da je Volaterranov, da je kralj du - mak prepisao od Orbinia. u Europi pape Pia II, o mije{a - go bio kr{}anin, da je od kr{te nj- Masarechi je, zaista, imao u nim samostanima u udaljenim a apstinirao i dok ga na kraju, rukama tekst Liviov, i nije sve krajevima). Zatim, navodi da je Gioanni, kardinal sv. Angela nije od Orbinia preuzeo, {to se vidi u to potrajalo sve do 1520. godi - pokrstio. Zatim, Orbini navodi

78. Testament u ]irkovi}evim bilje{kama o novom srpsko-hrvatskom prijevodu Orbinia. M. Orbini, Kraljevstvo Slovena, Beograd, 1968, p. 343.

96 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ da je kralj ranije bio manihejs - je ta~no ukoliko ne insistiramo jesti a da je Radin bio bazilijans- kom herezom zara`en. Dalje, on da to zna~i da je herceg bio pra - ki redovnik. Ustvari, ta~ke "e", koristi franjeva~ki izvor, koji go v- voslavne vjeroispovijesti. Dubro - "d", i "e" mo`da su proiza{le iz ori da je Jacob de Marchia po - va~ki dokumenti ~esto o herceg testamenta herceg Stjepana. krstio kralja (p. 368). Podatak je Stjepanu govore kao {izmatiku); Mogu}e da postoji izuzetak u iz Waddingove(Vading) legende, d) da je Radin bio redovnik sv. materijalu o franjeva~koj misiji koja se odnosi na pokr{tavanje Bazila (p. 388). (Ako je ova izja- (koji nije izvoran i dolazi iz raznih Tvrtka II u 1430-tim, a samo je va ta~na onda je Radin bio pra - izvora) i nekoliko primjedbi o go - zna~ajna, jer se jasno vidi da je voslavni redovnik. Izvor je nepoz- stu Radinu, sve Orbinijeve infor- Orbini koristio i franjeva~ke hro - nat, mogu}e da se temelji na macije su osnovane na tradiciji ni ke. Prema tome, Orbini je dao tome da je Radin djelovao vi{e pape Pia (Europa, preko Volate - mnogo materijala o franjeva~koj kao pravoslavni sve}enik, nego rrana i Sabelliea i Commentarii), misiji, mogu}e je da je koristio franjeva~ke izvore, a nije ih pre - Pripovijest o porijeklu patarena izgleda da je nategnuta i uzeo od Livia. vje rovatno je malo vi{e od nau~nog poku{aja da se objasni c) Orbini, zatim, ponavlja pri - naziv pa taren. Pietro Livio je izbjegao jasnije rje{enje, {to go - povijest iz Commentarii, da je vori da je imao neki razlog da bosanski patareni nisu bili dua - 1459. (datum ta~an, potvr|en u listi i zbog toga se potrudio na}i obja{nje nje za ime pataren, pismu pape Pia) kralj Stjepan da koje nije bilo u vezi s dualizmom. bi iskazao svoju lojalnost papi, napustio maniheje, kojih je mno - he retik. Nema drugih podataka Pietro Livio Veronskog illi iz Bo - go u Bosni bilo, dao im izbor da da je Radin bio pravoslavne balieve tradicije. Zapis o pravo - se pokrste ili izgon. Dvije hiljade vjere); e) Radin je bio ispovjed- slavnoj vjeri bana Stjepana Ko - maniheja je pokr{teno, a ~etrde- nik he rceg Stjepana (p. 388). tromani}a, Bobalievoj ulozi u ba - set je u krivovjerju ostalo, oti{li Izvor je nepoznat, ali iz izjave novom pokr{tavanju i banovim su Stjepanu, hercegu sv. Save, "e" i "d" vidi se da je Orbini mis- motivima da dozvoli dolazak fra - pristalici (kao {to bi neki htjeli) lio da su herceg i Radin bili njevaca u Bosnu, navjerovatnije ove sekte (p. 369). pravoslavne vjere. Mogu}e da je je preuzeto iz Bobalievih arhiva Prema tome, Orbini nije bio Orbini u dub rova~kim arhivima (mogu}e posredstvom Livia). potpuno uv jeren u hercegove na{ao kopiju hercegovog testa- Ukoliko nije Bobaliev materi- vje rske lojalno sti. Zatim, govori o trojici he re ti~kih prvaka (iako je mogao re}i trojica vode}ih ve - lika{a, koji su, tako|er, bili i he - retici, pa nema razloga da ih se smatra vjerskim li~nostima), koji su se svog krivovjerja odrekli 1461. i njegova pripovijest je is- ta kao u Comme ntarii (p. 369). Orbini, tako|er, govori o misiji Toma{evi}evog le gata kod pape 1461. (p. 372) i izdajstvu mani- heja Radaka (p. 375), obje su preuzete iz Co mmentarii. Na kraju, Orbini zaklju~uje sa zanimljivim podacima o prvaku Bosanske crkve, gostu Radinu (umro 1467) (pretpostavljamo da se zaista radi o Radinu, kada Povelja kralja Stjepana Toma{a Dubrova~koj op{tini, 18. 12. 1451. god. Orbini pominje gosta Radivoja i gosta Rasi): a) da je gost Radin menta, u ko jem se navodi da je jal nastao kasnije da bi se Do - gradio Mostar (p. 384) (mogu}e Radin u izradi imao va`an udio. magna iz porodi~nih razloga glo- se radi o popularnoj tradiciji; iz - Mogu}e je da je ova ~injenica rifieirao, prof. Fine Bobaliev ma - vor je nepoznat); b) da je Radin na vela Orbinia, da Radinu pripi - terijal smatra savremenim izvo- bio major domo kod hercega {e ulogu "ispovjednika" i jer je rom. S obzirom da, me|utim, Stje pana (p. 384). (Opaska odra - svjedok, tako|er bio pravoslavni ne ma dovoljno dokaza da Bo ba - `ava zna~ajnu ulogu Radina na metropolit Da vid iz Mile{eva. lievu tradiciju od baci, on je ko - hercegovom dvoru, mogu}e da Mogu}e je da je Or bini zbog nje- risti, ali uz ogra|ivanje, da pouz- dolazi iz raznih izvora); c) da je govog prisustva zaklju~io da su danost nije dokazana. herceg bio {izmatik (p. 385) ({to njih dvojica bili iste vjeroispovi- Pripovijest o porijeklu patare-

April - jun 2007. 97 Bo{nja~ka rije~ 6 na izgleda da je nategnuta i vje - vidio obred kr{tenja (mogu}e i nau~nog upori{ta; poznati pauli - rovatno je malo vi{e od nau~nog lomljenje hljeb) iz prve ruke kod kani iz Teprice (neki su u doba poku{aja da se objasni naziv pa - "paulikana" o kojima on govori Bizanta do{li u Bugarsku i Tra ki - taren. Ovdje je zna~ajno, iako kao da ih je stvarno poznavao. ju u 9. stolje}u), koje su njihovi Pietro Livio nije termin vezivao s Mo`da je on paulikane na putu neprijatelji u traktatima pove zi - dobro poznatim talijanskim dua - sretao, jer je bio jedan od ka - vali s Pavlom od Samosate. Za - listima, zvanim patareni, nego je toli~kih sve}enika, koji je u~e s- ista, znamo da su male zajed- termin povezao s dobro pozna- tvovao u njihovom pokr{tavanju, nice paulikana i dalje `ivjele u tim ranijim nedualisti~kim kori- pa je i znao za ~etrnaest sela, Bugarskoj (smatralo da su bili jenima, koji su, ustvari, bili u Mi - koja pominje (tako je i dao spe - potomci Armenaca i bizantskih lanu a ne u Rimu, kao {to on cifi~nu brojku) i ne{to znao o nji- paulikana), koji su u 7. stolje}u navodi. Pietro Livio je izbjegao hovim obredima. Livio je po k r- primili katoli~anstvo. Da Ii ih je, jasnije rje{enje, {to govori da je {tavanje paulikana povezao s mogu}e, jo{ `ivjelo na obalama imao neki razlog da bosanski ratom u kojem je Transilvanija Dunava? Zanimljiv je Liviov ma - patareni nisu bili dualisti i zbog u~estvovala. (Pretpostavljamo da terijal o ovoj devijantnoj grupi, toga se potrudio na}i obja{nje nj- su paulikani `ivjeli negdje ili bli - ali ga u ovoj studiji ne mo`emo e za ime pataren, koje nije bi lo u zu Transilvanije ili oko Nico po li - koristiti - ako je postojala veza vezi s dualizmom. [tavi{e, u sa, koji je bio u blizini.) Prema izme|u njih i bosanskih patare- svom opisu malo pominje, ve - Liviu veza paulikana i bosanskih na, Livio (ili Orbini) o tome ne }inom u kontradikeiji kasnije, da patarena je, navodno im zajed- navodi izvor.(80) bi oni mogli biti dualisti i kada je ni~ko porijeklo, pa se mo`emo Orbini (navjerovatnije, nije Li - koristio materijal iz tradicije pa - zapitati da Ii je Liviov materijal o vio) izra`ava mi{ljenje da su ti t- pe Pia o samostanima, ostavio paulikanima relevantan za Bo s- ule u hijerahiji Bosanske crk ve je na stranu dva na~ela. nu. Koji je dokaz imao Livio da preuzete od mona{kog reda. Izgleda, kako je Livio pisao su dvije grupe istog porijekla? Mada u primjerima on titu le kri - (oko 1530) u vrijeme kada je ^ak i da su bile, njihov se, na - vo navodi, njegova op{ta teori ja, stav pape Pia bio generalno pri- vodno raskid odigrao, dvije ili tri izgleda da ima svoju vrijednost, hva}en, nije vjerovao da su bo - stotine godina prije nego {to je jer je potvr|ena u drugim izvori - sanski patareni bili dualisti i Livio po~etkom 16. stolje}a vi- ma o hijerarhiji (vjerovatno da je skrenuo je sa svoje linije, da su dio paulikane. Veoma je vjero va - materijal na{ao u dubrova~kim oni to bili (ne znamo {ta je bio tno da su se tokom stolje}a pa - arhivima). razlog, koji je Li via na ovaj za - ulikanska praksa i obi~aji mno - klju~ak naveo i mo`emo samo go izmijenili kao {to su nekad IX Luccari i Resti naga|ati da je on do zaklju~ka bili. Ovi problemi, u kombinaciji do{ao, jer paulikani nisu bili du - s ~injenicom da ostali izvori u re - Luccari je kompilirao historiju alisti - na`alost, ne znamo za{to du, go vore nam da su bosanski Dubrovnika, objavljenu ~etiri go - ih je vezao s bosanskim pata re - pa tareni imali svoje sve}enstvo, dine nakon Orbinieve, 1605. go - nima). te da se ne mo`emo mnogo os - dine. On je koristio tri hronike o Zanimljivo je {ta Livio ka`e o loniti na Liviov materijal. Bosni, koje vi{e ne postoje. Uz kr{tenju i obredu lomljenja hlje- Livio (ili Orbini) je tvrdio da su Pietro Livia slu`io se Hronikom o ba, iako to ne mo`emo potvrdi - Grci (pretpostavimo, pravoslav - Hrvoju Vuk~i}u Emanuela Gr~ - ti i ne znamo njegove izvore o ni) nastojali paulikane vezati za kog i Hronikom o Bosni Milich ovim obredima. Mogu}e je Livio Pavia od Samosate. Opet, nema Velimisiglicha. (81) Tek, zahvalju}i

79. D. Obolensky, The Bogomils, Cambridge (England), 1948, p. 266. Dalje reference o modernim paulikanima, vidi kod Obolenskog, fusnota 2, p. 266.

80. Jedinu, drugu vezu, koju sam mogao o Bosni i izvjesnim modernim paulikanima na}i, {to se odnosi na Bugarsku i potje~e od Bak{i}eve vizitacije, 1640. Bak{i} je koristio Orbiniev izvje{taj i ka`e da su paulikani (on ih naziva paulinistima) stigli iz Bosne, pa to obja{njava da su im sve knjige bile u Bosni pisane. Zatim, ukratko, govori o njihovoj konverziji zbog krivovjerja, vra}a se na njihove knjige, te ka`e da su sve bile na slavenskom jeziku, na }irilici. On je na{ao nekoliko manuskripata knjiga iz vremena kralja Tvrtka, po kojima su paulikani znali da su iz Bosne do{li i donijeli svoju herezu. (E. Fermendzin (ed.), Acta Bulgariae Ecclesiastica, MSHSM, XVIII, Zagreb, 1887, pp. 79-80). Na`alost, on nam ni{ta ne ka`e o sadr`ini knjiga. Rekao bih, da su knjige bile, uglavnom, ako ne i u cijelosti, rukopisi evan|elja. Ova informacija potvr|uje Orbinievo mi{ljenje (ili Pietro Livia) - mada dozvoljavamo mogu}nost da su Bak{i}eve informacije i interpretacije bile Orbi - nievim izvje{tajem obojene. Na`alost, isto kao u slu~aju Orbini-Liviovog materijala, u dugom tekstu je nemogu}e povezati praksu paulikana iz 1640. s bosanskim patarenima. Postoji mnogo materijala o pomenutim paulikanima-paulinistima 17. stolje}a u Acta Bulgriae Ecclesiastica, na`alost, ni{ta o mogu}im vezama s Bosnom. Me|utim, trebalo bi poduzeti detaljnu nau~nu studiju o ovoj zanimljivoj sekti. Tada bismo bili u mnogo boljoj poziciji raspravljati o vezi ove grupe (ako veze posto- je) s grupama u Bosni. Bar bismo bili u mogu}nosti re}i da Ii su paulikani potekli od armensko-bizantskih paulikana ili su mnogo kasnije, stigli sa Zapada na isto~ni Balkan - Italija ili Bosna - kao {to misle Orbini (Livio) i Bak{i}.

81. Luccari, pp. 30, 42, 197.

98 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ Lu ccariu smo saznali da su po - ti Vije}u u Baselu. Da Ii je Lu - Junius Restia (1669-735).(83) Iz- menuta dva djela postojala. Lu - ccari lo{e pro~itao originalni do - g leda da je ve}i dio njegovog ccarievi citati iz ovih djela nam kument ili je u rukama imao ne - materijala poticao iz Dubro va~- ni{ta ne govore o vjerskim pita n- ta~nu kopiju, nije nam poznato. kog arhiva. Ve}ina dokumenata jima. Njegovi odlomci iz Pietro Luccari, tako|er, gosta Radina na koje se on oslanja za kraj 14. Liviovog djela su kra}i nego kod naziva - major domo na dvoru he - i 15. stolje}a jo{ uvijek postoje i Orbinia, tekst je zgusnut i ~esto rceg Stjepana. Me|utim, Luccari mo`emo vidjeti da ih je ta~no konfuzan, a nekada i kontradik- ta~no za njega ka`e da je pa - prepisivao i nije uvodio imena ili toran u odnosu na Orbinieve i taren, ali da je bio neprijatelj Ri - ~injenice. Za historiju religije u Masarechieve du`e i jasne ver z- mske crkve. Ovo mi{ljenje nije Bosni Resti je veoma koristan u ije. Luccari tvrdi da je zemlja potvr|eno, jer je Radin imao do - prou~avanju 13. stolje}a, jer ne - bana Stjepana bila zara`ena pa - bre odnose s katoli~kim Dubro - ki od njegovih materijala (pose - tarenskom herezom i da su pa - vnikom. Luccari je koristio mate - bno o biskupima na po~etku tog tareni bili u~enici Pavia od Sa - rijal franjeva~ke tradicije: ubis t- stolje}a i veze s Dubrovnikom) mosate (Orbini ka`e da nisu bi - vo kralja Stjepana Toma{a, ko je ne mogu se vi{e nigdje na}i. li) i da su vjerovali u dva na~ela su po~inili njegov sin i brat i Opi si, koji se obi~no odnose na ({to nema kod Orbinia, ali odgo- pogreb u samostanu Sutjeska, veze Bosne i Nadbiskupa Dub - vara tradiciji pape Pia), mnogo 1461, i legenda da su bosanski rova~kog sasvim sigurno poti~u je izmije{ano s drevnom filozofi- biskupi stolovali u Kre{evu u 12. iz originalnih dubrova~kih doku- jom i poezijom (izvor?), vjerova n- stolje}u - ~esto se tvrdi u franje- menata, koji su u doba Restievo je da je bo`anska providnost u va~kim spisima 17/19. sto - postojali, ali su, kasnije i nes - tali. Naravno da mi ne mo`emo znati koju je vrstu dokumenata za 13. stolje}e Resti koristio i da Ii su bili pouzdani izvori. Ali, sude}i po njegovom kori{tenju dokumenata kasnije, bar mo`e - mo zaklju~iti da ih je Resti ta~no prepisivao. Restieva hronika se zavr{ava 1451. a nastavlja se s "Chroni- che ulteriori di Ragusa", koja je, najvjerovatnije, bila djelo Giova - nni di Marino Gondola (Gondola) (Nodilo uklju~uje u isti svezak s Restievim tekstom). Ova hroni- ka, kao i Restieva zasniva se na zbirkama Dubrova~kog arhiva.

X Zapadne hronike Srednjevjekovni bosanski ste}ci 13. stolje}a vrijeme stvaranja ~ovje~anstva lje}a, ali nije temeljeno na iz vo - sve odredila jednom i zauvijek i rima. Na kraju, Luccari pru`a za - Tri hronike iz 13. stolje}a - nakon toga nema vi{e promje- nimljiv opis {i{anog kumstva, dvije engleske (Roger Wendo - na. (82) Luccariev izvor o gledanju grad Dubrovnik u povodu za k - verskog (Vendoverski) i Michael o striktnoj predodre|enosti je ne- lju~enja mirovnog sporazuma, ku- Pa ri{kog) predstavljaju jedan poznat. movao je Ivani{u, sinu bosans - tekst a jo{ jedan francuski tekst Poznato nam je da je Luccari kog velika{a Radoslava Pav lo - (Theobalda Rouenskog) s varija - prou~avao arhiv u Dubrovniku, vi}a. Informacija je sigurno pre - ntom verzije - sadr`e pismo Co - on i citira, ali neta~no, kao pi s- uzeta iz Dubrova~kog arhiva. nrada (Konrada), papinskog le - mo, koje je Dubrovnik uputio Vi - Zbog toga {to mnogi Luccarievi gata u Francuskoj u 1233. koje je}u u Baselu, 1433. o pataren- podaci nisu ta~ni (izgleda da ih se vi{e ne mo`e na}i.(84) U pi s- skoj hijerarhiji. Luccari u pismu nije dobro koristio), savremena mu je opisan katarski anti-pa pa. bosanske "patarene" naziva "ne - nauka ih mora pa`ljivo koristiti. Po jednoj hronici je anti-papa li - storijancima" i pogre{no tvrdi da Historija iz ranog 18. stolje - ~no boravio u Francuskoj, a po su neki ~lanovi hijerarhije Bo sa- }a, koja sadr`i mnogo korisnih drugoj uputio je svog zamjenika. nske crkve nastojali prisus tvo va - podataka je Hronika Dubrovnika U svakom slu~aju, ~ovjek koji je 82. Luccari, p. 91.

83. Junius Resti, Chronica Ragusina, ed. Nodilo, Zagreb, 1893, MSHSM, JAZU, 25 Scriptores, 2.

April - jun 2007. 99 Bo{nja~ka rije~ 6 u Francusku do{ao zvao se Ba - ~ke {ta je moglo zna~iti. ponavlja pripovijest o ubistvu rtholomaeus (Bartolomeus). Za - kralja Stjepana Toma{a i njego - padni katari su mu odali veliku XI Franjeva~ke hronike vom pogrebu u Kraljevoj Sutje - po~ast i dozvolili mu da njihove sci. Fojni~ka hronika prepisuje sva|e smiri i da postavi bisku- Postoji veliki broj franjeva~kih kri votvorenu povelju za kneza pa. Da li je anti-papa li~no bio u hronika, ve}inom preuzimaju te - Ra divoja i sadr`i neke informaci- Francuskoj ili je uputio svog za - me iz drugih hronika i ne sadr`e je o ru{enju samostana, koje su mjenika, {ta je on u Francuskoj izvorni materijal. Mnoge hronike u 16. stolje}u po~inili Osman li - radio - od malog je zna~aja za na - su nastale u odre|enim samo - je. {u studiju. Ali, u pismu se ka`e stanima, gdje su hronike zapo - Fra Nikola La{vanin je napi - da je on do{ao iz "infinibus Bu l - ~eli voditi tek u 17. ili 18. stolje - sao zanimljivu bosansku hroni - garorum, Croatiae et Dalma tiae, }u; pa su sve informacije o rani- ku, jo{ jedno djelo iz 18. stolje - juxta Hungarorum natio nem". jim stolje}ima samo prepisane }a. La{vanin se slu`io starim Gdje je to bilo? Nastale su dvije iz ostalih franjeva~kih historija. materijalom i stvorio ~itljivo {ti- teorije: a) Prvo navedena Bugar - Pored franjeva~kog vlastitog ma - vo.(86) [to se ti~e godine 1319. ska i b) Bosna se nalazila u terijala, u hronikama mo`emo La{vanin je koristio pismo pape sredi{njem polo`aju navedenih na}i pisma i dokumente u vezi s Ivana upu}eno Pavlu [ubi}u(87) regija. njihovom misijom i papinska pi - koje je razradio u tan~ine; "he - Postoji nekoliko razloga koje sma upu}ena njihovom redu. Ve - retike" u pismu naziva maniheji- prof. Fine u svojoj knjizi navodi }inu pomenutih pisama nalazi- ma i patarenima, tvrdi da su oni kao obrazlo`enje svoje skepti - mo i na drugim mjestima. Ako `ivjeli u planinama i da su se ~nosti da je Bosna mogla biti nemamo tekst drugdje, nema - neki Dalmatinci protiv njih pobu - domovina dualisti~kog anti-pa - mo razlog da se pitamo da li je nili (izvor je nepoznat). Zatim je pe 1223. godine. Mi nemamo u tekst autenti~an i da li se mo`e papa pisao banu da preduzme stranim ili slavenskim izvorima slobodno koristiti. Dok su u ne - akciju protiv heretika, te La{va - podataka da je bosanski duali - kim hronikama koristili djela kao nin nastavlja s opisom akcije, sti~ki pokret u 1223. po svom Commentarii pape Pia ili iz kas- ko ju su protiv njih vodili njema - obimu bio stvarno zna~ajan. nijih djela o historiji, ~iji su origi- ~ki vitezovi kri`ari i silom he re - Osim toga, Bosna nije grani~ila nalni tekstovi sa~uvani, niti je - tike pokr{tavali (p. 37). La{va- s Bugarskom. Srbija ili Makedo - dan izvor ne sadr`i izgubljene hi - nin nastavlja s pri~om iz rene- nija (jo{ jedan dualisti~ki cen- storije i hronike. Jedini originalni sansne historije iz Splita ano ni - tar) imaju granicu s Bugarskom, materijali se odnose na franje- mnog autora, koja opisuje ogro - ali ni jedno od ovih mjesta ne va~ki red i njihov rad; pa je ~e - mne po`are, da su stijene topili grani~i s Dalmacijom. Stoga }e - sto ove materijale nu`no koristi- i planine razdvajali, pa je mo - mo zaklju~iti da su na{i izvori ti s rezervom. gu}e da su se u ovim regijama mislili na lutaju}eg hereti~kog Postoje tri op{te kategorije nastanili i bosanski patareni, vo|u, koji nije imao stalno sje - fra njeva~kih hronika a) Hronike zvani maniheji i ka`e se, da je di{te i koji je u cijeloj regiji imao pojedinih bosanskih samosta - "Bog zapalio planine zbog nas, svoje pristalice ili je na{ izvor na, kao Fojnica i Kraljeva Sut je - jer je na{u vjeru volio". La{vanin konfuzan zbog balkanske geo g - ska.(85) Pomenute hronike su ka - je pri~u ponovio, ali nije pome n- rafije. Ako je drugo tuma~enje snije kompilacije i ve}inom su uo pro-patarenski moral.(88) La - ta~no, nema osnove za nastalu bezvrijedne kao izvori za sred- {vanin je, tako|er, zabilje`io pri - konfuziju da bismo izveli zak lju - njovjekovni period. U njima se ~u iz Commentarii pape Pia o

84. Roger de Wendover (u. 1236), Chronica sive flores historiarum, IV, ed H. Coxe, London, 1842, ff. Mathaeus Parisiensis, Chronica Majora, ed. H. Luard, Rer. Brit. Medii aevi scriptores, III, 1876, p. 78 ff. sadr`i isti tekst. Biskup Rouena Theobaldus ima varijantu teksta u Martene-Durandu, Thesaurus novus anecdotarum, I, Paris, 1717, pp. 901-903. J. [idak raspravlja i citira relevantne dijelove o anti-papi s Istoka, "O pitanju hereti~kog 'pape' u Bosni 1223. i 1245." Razprave V. Hauptmannov zbornik. Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, razred za zgodovinske in dru`bene vede, Ljubljana, 1966, pp. 145-59.

85. "Fojni~ka kronika" (ed. C. Truhelka), GZMS, XXI, 1909, pp. 443-57; "Ljetopis franjeva~kog samostana u Kr. Sutjesci" (ed. J. Jeleni}), GZMS, XXXV, 1923, XXXVI, 1924.

86. Ljetopis fra Nikole Lasvanina, ed. J. Jeleni}, Sarajevo, 1916. [teta da je Jeleni} ovu hroniku objavio u nikada kori{tenoj, idealiziranoj verziji slavenskog pisanja 18. stolje}a {to stvara ogromne te{ko}e u ~itanju.

87. Tekst pisma pape Ivana XXII Mladenu [ubi}u, CD, VIII, pp. 535 ff; raspravlja Poglavlje IV

88. Anonymi Spalatensis, u Scriptores Hungaricum, Dalmaticarum, Croaticarum et Sclavonicarum veteres ac Genvini, III, Vindobonensis. 1748, ed. I. Schwantner, p. 659. Prema anonimnom autoru iz Splita pomenuta u`asna vatra se dogodila 1356; Lasvanin datira vatru u 1376. (p. 39). Mogu}e je pri~a o ogromnim po`arima, koji su stijene topili i poravnavali pla- nine bila osnovana na velikom po`aru u rudniku.

100 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ kralju koji je hereticima dao iz - teri, koji su u novije vrijeme pro - zemlje ozna~ava pripadnike Bo - bor pokr{tavanje ili izgon. Na na|eni i ve}ina ih jo{ nije objav - sanske crkve. Defteri su nastali kraju, on pominje stare vjernike ljena. Najraniji dokumenti odno - kasnije u 15, ~ak u 16. stolje}u; (starovir'ci) u regiji Vrbasa u se se na dijelove Bosne, koje su pa, ve}ina kristiana o kojima se 1737. i 1739. godini (pp. 76, Osmanlije okupirale 1455. godi - govori bili su raniji vlasnici, koji 78). Na`alost, ni{ta se ne ka`e ne. Poslije glavnog osvaja~kog zemlju u vrijeme popisa vi{e ni - o vrsti vjere koju su vjernici ispo - po hoda, slijede defteri u regija- su posjedovali. vijedali. ma Bosne i Hercegovine iz 1468, Mo`e se raspravljati da li su b) Hronike reda u Bosni: Fe r- 1475, 1485, 1489, 1516, Osmanlije u defterima koristili mend`in je objavio najva`niji 1528-30, 1529, 1542, 1561, termin "kristian" za oznaku za - tekst(89) u dragocjenom uvodu: 1575. Originali se nalaze u An - re |enih sve}enika ili samo vje - pisma, hronike i dokumenti koji kari i Istanbulu. Orijentalni insti- rnika crkve. Kako su Osmanlije su kori{teni u izradi kompilacije tut u Sarajevu posjeduje mikro- bili zainteresirani za izradu po - 18. stolje}a. U hronici je opi sa- filmove svih deftera. Oki}(90) je reskih registara da bi olak{ali no stvaranje stalne franjeva~ke objavio sa`eti ~lanak o tipu ma - ubiranje poreza, pretpostavlja - misije u Bosni u 1339. i ubrzo terijala u defterima o Bosanskoj mo da nisu vodili ra~una da li je nakon toga, osnivanje vikarije; crkvi s mnogo specifi~nih refe - vlasnik (ili biv{i vlasnik na ~ijem navode se imena raznih vikara i renci (iako se, na`alost, ne radi imenu je bila zemlja) bio laik {to je mogu}e ta~nije, svi datu- o kompletnoj kompilaciji releva - crkve zare|eni sve}enik; zbog mi. Ne govori se o vezi franjeva- ca i bosanskog dvora i vlastele ili detalji gdje su franjevci djelo- vali ili njihove veze sa stanov - ni{tvom. I u ovoj hronici termin "Bosna" se obi~no odnosi na cijelu vikariju. U hronici postoji samo jedna referenca o manihe- jima u 1411. a u vezi s djelova - njem fra Ambrosiusa protiv ma- niheja u Bosni u toku trideset godina. Ima ograni~en broj po - dataka o specifi~nim crkvama, ali se mora u svakoj prilici ispi- tati, da li su datumi osnovani na solidnoj dokumentaciji ili na tra - diciji odre|ene crkve. c) Op{te franjeva~ke hroni ke: Najbolja zbirka je djelo L. Waldi - nga u vi{e svezaka, Annales Mi - norum, koje je zapo~elo s izla - `enjem u 18. stolje}u. Bosna u Evropa na po~etku 16. stolje}a ovoj obimnoj kompilaciji igra ve - oma malu ulogu, javlja se tu i ntnog materijala). Dok cjelokup- toga ne o~ekujemo ta~nost ill tamo razbacana u referencama. ni materijal ne bude dostupan, dosljednost u kori{tenju termina Mo`e se na}i i poneko, ~iji tek- zaklju~ci zasnovani na materija - kristian. stovi nisu na drugim mjestima lu, ne mogu uslijediti. Kada se u defteru u "kristan- sa~uvani, ali se mora pa`ljivo Osmanski defteri sadr`e bro- skom" selu nabrajaju doma}in - ko ristiti. jne reference o "kristianskoj" ze - stva i neo`enjeni mu{karci, vidi mlji, "kristianskim" selima, itd. se da se opisuju seoska doma - XII Defteri Kako se u defterima katolici i }instva (bra~ni parovi i odrasli, i osmanski zakoni pravoslavni zovu "gebr" ili "ka f- neo`enjeni sinovi), termin se ko - ir", i vi{e od dva puta se pomi - risti za laike (vjernike) Bosans - Veoma dragocjeni izvori, iako nju "gosti" u vezi "kristianske" ke crkve. U nekim slu~ajevima u nastali nakon pada Bosne, su zemlje, smatramo da u defteri- de fterima stoji "kristianska" se- os manski poreski registri, def- ma oznaka u vezi "kristianske" la, jer su njima `ivjeli seljaci i

89. E. Fermend`in (ed) "Chronicon o Observantis Provinciae Bosnae Argentinae Ordinis S. Francisci Saraphici," Starine, XXII, 1899, pp. 1-67.

90. M Tayyib Okic, "Les Kristians (Bogomiles Parafaits) de Bosnie d'apres des Documents Turcs inedits, "Sudost-Forschu- n gen, 19, 1960, pp. 108-133.

April - jun 2007. 101 Bo{nja~ka rije~ 6 obra|ivali zemlju koja je pripa - Pored specifi~nog zna~enja, dam kristiana bili redovnici koji dala Bosanskoj crkvi. koje je gore opisano, u nekim su u ovom smislu imali "poro - Fineovo uvjerenje je da u ve - slu~ajevima je "kristian" bio tit- dice". Ali, malo je ~udno da se u }ini slu~ajeva kada je mu{karac ula, izgleda da je ozna~avala lai - jednom selu na|e sedam prim- imenovan s titulom kristian (npr. ka. Oki} citira nekoliko slu~a je - jera, kao izuzetak. Mi ostajemo zemlja kristiana Radoslava) da va "kristianskih porodica", se - pri svom mi{ljenju da su po me- se odnosi na patarenskog redo - da mnaest u dva sela iz registra nuti kristiani bili laici. Nadamo vnika, kao {to je slu~aj u svim iz 1469, ali nema imena, i se - se da }e nam objavljivanje vi{e slavenskim dokumentima. Pret- dam porodica u selu Rastoka u materijala o defterima omogu}iti po stavimo da je popisiva~ za pi - samoborskoj nahiji iz deftera za da problem rije{imo. sao imena i titule u onom obli - 1477. ~ija se imena navode: Je- Kada se u defterima u op {- ku, koju su mu stanovnici dali; lonja Kristian, Raduh Kristian, tem smislu govori o "kristian- pa, kada nai|emo na titulu kris- Radeljko Kristian, itd.(92) Ovdje je skoj zemlji" ill "kristianskim seli- tian ispred imena, pretpostavlja - slu~aj da mu{karci, koji su bili ma", a nema pojedina~nih ime - mo da se radilo o lokalnoj upo - glave svojih porodica imaju titu- na, mislim, da se radilo o zemiji trebi i da je ozna~avalo zare|e - lu "krstjanin". Prihvatit }emo ja- i selu, koji su Bosanskoj crkvi pripadali, mogu}e su redovnici Osmanski defteri sadr`e brojne reference o "kristianskoj" ill seljaci zemlju obra|ivali i dio ze mlji, "kristianskim" selima, itd. Kako se u defterima katoli- svojih proizvoda davali samo s- ci i pravoslavni zovu "gebr" ili "kafir", i vi{e od dva puta se tanima. Kada se o selu govori pominju "gosti" u vezi "kristianske" zemlje, smatramo da u kao kristianskom, zatim se na- defterima oznaka u vezi "kristianske" zemlje ozna~ava pripa - vodi broj porodica i neo`enjenih dnike Bo sa nske crkve. Defteri su nastali kasnije u 15. ~ak u mu{karaca, bilo bi to selo koje 16. stolje}u; pa, ve}ina kristiana o kojima se govori bili su je, vjerovatno, pripadalo crkvi, a raniji vlasnici, koji zemlju u vrijeme popisa vi{e nisu posje- zemlju obra|ivali seljaci. Nara - dovali. vno, defteri su dokumenti koji se odnose na situaciju u vrijeme nog sve}enika. Zemlja je, mo`- sno obja{njenje da su pomenuti popisa, ne mo`emo biti sigu rni da, bila vlasni{tvo kristiana, Ijudi bili laici crkve, na ~elu svo- da i ranije redovnici nisu obra - koju je nakon zare|enja i dalje jih doma}instava; pa bi ovo bio |ivali zemlju `ivjeli na selu. U obra|ivao ili mu je zemlju Bo sa- primjer da je termin "krstjanin" defterima se ka`e da je Bo - nska crkva dala da ju nakon slu`io, kao titula ~ovjeku, koji ni - sanska crkva u selima posjedo - zare|enja obra|uje. je bio sve}enik. vala i obra|ivala zemlju. Mi ne Kada se u vezi s krstjaninom Me|utim, postoji mogu}nost raspola`emo sa slavenskim po - X Y koristi termin ba{tina(91) pre - da je sedam kristiana bilo zare - veljama tog vremena ili izvo rima tpostavljamo da je to bio krst- |eno, ali su ostali glave svojih u kojima bi se to navodilo, ali janinov li~ni posjed, kojeg je na - doma}instava (zadruga); mogu - Katoli~ka i Pravoslavna crk va su kon za re|enja zadr`ao. Kako }e su se oni, kasnije, nakon {to posjedovale sela, s razlogom izgle da da su neki posjedi bili su zasnovali porodice zaredili, smatramo da bi Bosanska crk - veliki, uka zuje da su imu}ni Bo - ostali i dalje glave porodica ill su va, nastavak - kao {to }emo vid- sanci po stali zare|eni sve}enici oni, uprkos celibatu, bili najsta - jeti - katoli~ke redovni~ke insti- crkve. Na`alost, nije nam pozna- riji `ivi mu{karci u porodicama tucije, obi~aj odr`ala. to {ta se nakon krstjaninove (ne}aci sa svojim porodicama), Kako postoji definitivna veza smrti sa zemljom dogodilo; da li na ~ijem su ~elu bill. U jednom izme|u lokacija kristianske ze - je zemlja pripala ~lanovima nje- dubrova~kom dokumentu se mlje, koja se u defterima pomi - gove poro dice ili je do{la u pos- pominje gos pataren (vjerovatno nje i lokacije hi`a koje nalazimo jed Bosa nske crkve? Kako je gost pataren) i njegova "porodi- u botanskim i dubrova~kim iz vo - krstjaninovo ime vezano za ze m- ca"; mo`da "porodica" ima { i re rima, mogli bismo re}i da je cr - lju, a nije za ~lana njegove po - zna~enje - ne}aci, stare, oda ne kvena zemlja bila u posjedu po - rodice, tako pomi{ljamo da je sluge i ostale sluge, ili ~ak re - jedinih hi`a. U mnogo slu~ajeva ~esto zemlja pripala crkvi - s nje- dovnici o kojima je vodio brigu - se vidi da su redovnici, zapravo, govim zare|enjem ili posliije nje- a nije se radilo o njegovoj `eni ili sami obra|ivali zemlju. Na pri m- gove smrti - ali, mi to ne mo`e - direktnim potomcima. Tako je jer, ~uli smo za imanja koja su mo dokazati. mogu}e da su pomenutih se - "kristiani obra|ivali".(93) Pretpo-

91. Na primjer, Okic, citira dvadeset i dva slu~aja ba{tine imenovanih krstjana. (Okic, op. cit, pp. 123-124. 90. Ibid, pp. 122-23. 91. Ibid, p. 125. 92. Tekst Radinovog testamenta je kod Lj. Stojanovi}a, Stare srpske povelje i pisma, I, pt. 2, Beograd, (SKA), 1934, pp. 153-56. 0 krstjanima kmetovima, vidi pp. 153-54. Cijeli tekst testamenta se detaljno analizira u Poglavlju VII.

92. Ibid, pp. 122-23.

102 April - jun 2007. 6 Bo{nja~ka rije~ stavku je potvrdila referenca u `ena a u narednom razdvojeno 1542.(97) lako se u kanunima ne testamentu gosta Radina, o krs - iskazana ili u kombinaciji s dru - pravi razlika izme|u katolika i tjanima i krstjanicama kmetovi- gim selima. U svemu tome saz- pravoslavnih, znamo da su pra - ma (kr{}anski seljaci oba po la). najemo o stopi da je neki kraj voslavni, pretpostavimo s doz- (94) Kao prvak crkve jasno je da postao muslimanski, iako ne volom Osmanlija u doba ovih za - bi Radin termin "krstjanin" strik- mo`emo uvijek re}i, da je to bio kona, podizali svoje crkve i sa - tno koristio za redovnika. A Ra - rezultat prihva}anja islama. U mostane. Da su zakoni uop{te din je o redovniku govorio kao defterima ne stoji promjena iz stupili na snagu svjedo~i aust - "kmetu", pa je jasno, da je re - jedne u drugu kr{}ansku grupu. rijski izaslanik Kuripe{i}, on u dovnik i obra|ivao zemlju. Tako|er }e defteri biti dragocjeni 1530. ukazuje na te`ak `ivot Defteri nam poma`u da loci- izvor o migracijama. Ali se u tom kr{}ana, koji ne samo da nisu ramo zajednice krstjana (zare|e - slu~aju moraju veoma pa`ljivo mogli graditi crkve, nego ih nisu nih ili drugih) i tako dolazimo do koristiti. ~ak ni smjeli popravljati.(98) Me- osnovnog materijala za mapu o Rijetko se nalaze li~na ime - |u tim, iz povelja izvjesnih franje- njihovim naseljima. Defteri nam, na, cifre u dva deftera su kons - va~kih samostana u Bosni, zna - tako|er, pru`aju ograni~eni broj tantne, {to mo`e zna~iti da je mo da je dozvola dodijeljivana podataka o lokacijama crkava. stanovni{tvo bilo stabilno ili da na zahtjev za opravku ili ~ak, da Tako|er, saznajemo o veli~ini za - se potpuno izmijenilo ili pojavu, se po stoje}a crkva ponovo ure - jednica i obimu njihovih ze mlji - izme|u stabilnosti i izmjene sta - di, ali pod uvjetom da njene di - {nih posjeda. Zbog toga s nestr- novni{tva. Me|utim, u 1468. menzije ne prelaze veli~inu biv - pljenjem o~ekujemo objavljiva - na lazimo da je bilo mnogo napu - {e crkve. Zakone, mo`emo kori - nje deftera. {tenih sela, a 1485. nalazimo stiti daje, uglavnom, svaka kato - Na kraju, defteri predstavljaju da su ista sela bila ponovo na - li~ka crk va, koju nalazimo u do - vitalne izvore o Bosancima i nji- seljena, možemo pouzdano re}i kumentima vizitacije i drugim iz - hovom prihva}anju islama. Ako da se radilo o migraciji stano v- vorima u prvom stolje}u nakon poredimo zapis o istim selima u ni{tva, ali rijetko znamo odakle osmanskog osvajanja, svakako odre|enom vremenskom perio- su do{ljaci stigli. U defterima postoja la i prije 1463. godine. du, mo`emo vidjeti broj i nivo "ku}a" zna~i "bra~ni par"; tako Ovo je od koristi, jer pokazuje pri hva}anja islama.(95) Naravno, defteri ne pru`aju informaciju o gdje su se u srednjem vijeku moramo uvijek imati na umu da veli~ini zadruge tog vremena. nalazile ka toli~ke crkve i pret- su se, tako|er, de{avale mig - Os manlije su bile zainteresirane postavimo, imale svoje vjernike. racije. Tako, ako je selo "a" u da se od svakog bra~nog para 1489. imalo dvije muslimanske prikupi osnovni porez i to je bilo XIII Manuskripti Evan|elja ku}e i dvadeset i jednu kr{}a ns- sve, {to su poreznici zabilje`ili. ku ku}u, a 1516. dvadeset i pet Osmanlije nije zanimalo koliko Nekoliko tekstova Evan|elja muslimanskih ku}a, nismo sig- je Ijudi bilo pod jednim krovom. iz srednjovjekovne Bosne je sa - urni da je dvadeset i jedna Pored deftera imamo i osma - ~uvano. Tri primjerka na osnovu kr{}anska porodica prihvatila is- nske kodekse: Kanuni(96). To su posvete se mogu s Bosanskom lam. Mogu}e da su porodice izb- zakoni kojim je specificirano da crkvom povezati: a) Fragment jegle, a Osmanlije naselile isti kr{}anima nije dozvoljeno podi - Evan|elja po narud`bi Tep~ije broj muslimanskih porodica da zati crkve gdje ih ranije nije bilo, Batala, 1393, za starca Radina. obra|uju zemlju. Pri tome se ako se nova crkva gradi, bit }e Jasno je da se ovdje radi o sta r- mora paziti, jer su u jednom de - sru{ena. Zakon se ponavlja u cu Bosanske crkve, jer se na fteru dva sela zajedno zabilje - kanunima 1516, 1530, 1539. i drugom listu nalazi veoma zna -

93. Ibid, p. 125.

94. Tekst Radinovog testamenta je kod Lj. Stojanovi}a, Stare srpske povelje i pisma, I, pt. 2, Beograd, (SKA), 1934, pp. 153-56. O krstjanima kmetovima, vidi pp. 153-4. Cijeli tekst testamenta se detaljno analizira u Poglavlju VII.

95. Primjer ove vrste podataka, vidi H. [abanovi}, "Lepenica u prvom stolje}u turske vladavine" u: Lepenica, Sarajevo, 1863, pp. 193-207.

96. Najzna~ajnije je objavljeno u prvom svesku nove serije-Monumenta Turcica historiam Sivorum Meridionalium illustran- tia-Kanunti kanun ime za Bosanski, etc, ... Sand`ak, Sarajevo, 1957.

97. Ibid, pp. 31, 43, 56, 66.

98. P. Kuripe{i}, Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju, 1530, prijevod \. Pejanovic, Sarajevo, 1950, p. 22.

99. \. Sp. Radoj~i}, "Odlomak bogomilskog jevan|elja bosanskog tepacije Batala iz 1393. godine," B'lgarska Akdemija na Naukite, izvestija na Instituta za Istorija, 14-15, 1964, pp. 495-509. Spisak hijerarhije je veoma va`an izvor. Spisak je nepo- bitno nastao 1393. godine. Raspravljat }e se detaljno u Poglavlju V.

April - jun 2007. 103 Bo{nja~ka rije~ 6 ~ajan spisak hijerarhije Bosan s- lavnim crkvama. Jedan fragment zavjeta. Nalazimo svete slike, ke crkve tog vremena(99); b) Hva - iz Batalovog Evan|elja sadr`i {to ukazuje da kr{}ani Bosan - lovo Evan|elje krstjanina Hvala kasniju notaciju iz 1703. koja ske crkve nisu bili ikonoklasti. ura|eno za Hrvoja Vuk~i}a u do - ukazuje da se Evan|elje nalazi u lsto i lijepe slike Ivana Krstitelja ba episkopata djeda Radomera pravoslavnom samostanu "Sk' i Mojsija, a prema inkviziciji "bo - Bosanske crkve u 1404. godini. batno".(102) Na margini Hvalovog sanski patareni" su bili protiv (100) c) Sačuvani dijelovi Evan |e lja teksta rije~i "za~elo" (po~etak) i njih. Uklju~uju}i i Deset zapovi- jedi, u tekstovima se vidi da Bo - Defteri predstavljaju vitalne izvore o Bosancima i njihovom sanska crkva nije uop{te odba - prihva}anju islama. civala Stari zavjet ili patrijarhe Starog zavjeta. S ovom ~injeni- krstjanina Radosava iz doba vla- davine Stjepana Toma{a (1443- 61), koje uključuje apokalipsu i ritual.(101) Pored toga je sa~uva - no i nekoliko drugih sli~nih ma - nuskripata Evan|elja i tako|er se mogu vezati za Bosansku cr - k vu. Nau~nici su se mnogo ba v- ili ovim evan|eljima, neka tu - ma~enja su bila ubjedljiva, ali je mnogo toga bilo, u najmanju ru - ku, izmi{ljotina. U njima se ja s- no nalazio "kanon" hereti~ke crkve, ali nama nije poznato, {ta su tekstovi zna~ili sve}enicima Bosanske crkve i kako su ih interpretirali. U evan|eljima se nalazio cijeli Novi zavjet (s ma - lim izmjenama u redoslijedu, na - j~e{}a promjena je bila da se Apokalipsa nalazila odmah na - Staro Sarajevo kon Evan|elja). To ukazuje da je "kon'c" (kraj) nalaze se pored com ne mo`emo dokazati da u Bosanska crkva pridavala veliku odlomaka na mjestima, koja od - Bosni nije bilo drugih heretika, va`nost knjizi, kao i katoli~ki Za - govaraju ~itanju Evan|jelja u koji su bili ikonoklasti, protiv pad. Nadalje, tekstovi Evan |e lja Pravoslavnoj crkvi u toku godi - Starog zavjeta. Ali, vidi se u vezi su ~esto sadr`avali Mojsijevih ne.(103) Pretpostavljamo da ovo s pomenuta tri teksta da zare|e- Deset zapovijedi iz Starog zav je- ta i nalazili su se u sredini No - Tekstovi evan|elja pobijaju mnoge zapise u izvorima inkvi- vog zavjeta. Vjerovatno im nije zicije o bosanskim patarenima. bilo zna~ajno {to nema i ostalog dijela Starog zavjeta. To je bila, zna~i da se tekst kasnije u ni pripadnici Bosanske crkve ni - tako|er, uobi~ajena praksa u Pravoslavnoj crkvi koristio ill da su bili tog mi{ljenja. Trebalo bi srednjem vijeku na Zapadu da je Bosanska crkva koristila tekst ista}i da je umjetni~ka izrada se Novi zavjet i evan|elja bez na isti na~in, kao i u svom bo - tekstova bila ta~na kopija zapa - Starog zavjeta prirede, {to je u goslu`enju Pravoslavna crkva. dnog, katoli~kog stila, ali to ne kori{tenju igralo malu ulogu. Bo- Tekstovi evan|elja pobijaju zna~i da bi umjetnik heretik sli- sansko Evandjelje bilo je veoma mnoge zapise u izvorima inkvi - jepo kopirao a da nije pomislio blisko tekstovima Pravoslavne zicije o bosanskim patarenima. {ta slika prikazuje. crkve, pa je u nekoliko slu~aje v- Prvo, Novi zavjet je kompletan; a, kasnije, kori{teno u pravo s- nema znakova o{te}enja Novog Nastavi}e se.

100. G. Dani~i}, "Hvalov rukopis," Starine, III, 1871, pp. 1-146, sadr`i tekst evan|elja i poredi ga s dva druga teksta evan|elja. Vidi i V. \uri}, "Minijature Hvalovog rukopisa," Istoriski glasnik (1-2), 1957, pp. 39-52.

101. F. Ra~ki, "Dva nova priloga za poviest bosanskih Patarena," Starine, XlV, 1882, pp. 21-29; V. Jagi}, "Analaecta Romana,", Archiv fur Siavische Philologie 25, 1903, pp. 20-36.

102. Radoj~i}, op. cit., p. 500.

103. Dani~i}, op. cit., p. 6.

104 April - jun 2007.