Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
za zaštitu prirode i okoliša Prilaz baruna Filipovića 21 10000 Zagreb OIB: 84310268229 Tel: +385 1 3717 317
IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA KARLOVAČKE ŽUPANIJE 2013. -2016. GODINE
Zagreb, ožujak 2018.
Zagreb, ožujak 2018.
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Naziv dokumentacije: Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Nositelj: Karlovačka županija, Upravni odjel za graditeljstvo i okoliš
Kontakt informacije: [email protected]
Izrađivač Izvješća: IRES EKOLOGIJA d.o.o. Voditelj stručnog tima izrađivača: Mirko Mesarić, dipl. ing. biol.
Stručnjaci:
Jasmina Benčić, mag. geogr.
Dr. sc. Maja Hofman, mag. ing. prosp. arch.
Mario Mesarić, mag. ing. agr.
Djelatnici:
Paula Bucić, mag. ing. oecoing.
Marina Čačić, mag. ing. agr.
Ivana Gudac, mag. ing. geol.
Ivana Hazdovac, mag. oecol.
Igor Ivanek, prof. biol.
Mateja Leljak, mag. ing. prosp. arh.
Martina Matijević, mag. geogr.
Danijel Stanić, mag. ing. geol.
Josip Stojak, mag. ing. silv
Odgovorna osoba izrađivača: mr. sc. Marijan Gredelj
Zagreb, ožujak 2018. Ovaj proizvod izrađen je pod nadzorom BUREAU VERITAS CROATIA odobrenog sustava upravljanja kvalitetom koji je sukladan: • normi ISO 9001 - broj certifikata: CRO20168Q • normi ISO 14001- broj certifikata: CRO19455E
Zagreb, ožujak 2018.
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Sadržaj
1 Uvod ...... 1
1.1 Zakonodavni okvir za izradu Izvješća o stanju okoliša ...... 1
1.2 Metodologija izrade i struktura dokumenta ...... 3
2 Osnovna obilježja Karlovačke županije ...... 6
2.1 Geografski položaj, političko-teritorijalni ustroj i mikroregionalne podjele ...... 6
2.2 Reljef i geološko-pedološka obilježja ...... 7
2.3 Hidrografske značajke prostora ...... 11
2.4 Klimatske značajke prostora ...... 13
2.5 Bioraznolikost ...... 16
2.6 Krajobrazna raznolikost ...... 19
2.7 Demografska obilježja ...... 20
2.8 Gospodarstvo ...... 25
3 Sudionici u zaštiti okoliša...... 28
3.1 Upravna tijela državne, regionalne i lokalne razine ...... 28
3.2 Gospodarski subjekti u javnom i privatnom vlasništvu ...... 32
3.3 Organizacije civilnog društva i javnost ...... 35
4 Pokretači promjena u okolišu ...... 37
4.1 Industrija ...... 37
4.1.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 37
4.1.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije ...... 38
4.1.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 44
4.2 Eksploatacija mineralnih sirovina ...... 46
4.2.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 46
4.2.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije ...... 47
4.2.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 51
4.3 Energetika ...... 52
4.3.1 Zakonski okvir i starteško-planska dokumentacija ...... 52
4.3.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije ...... 54
Zagreb, ožujak 2018.
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
4.3.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 57
4.4 Poljoprivreda ...... 61
4.4.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 61
4.4.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije ...... 61
4.4.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 66
4.5 Šumarstvo ...... 69
4.5.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 69
4.5.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije ...... 70
4.5.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 80
4.6 Lovstvo ...... 81
4.6.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 81
4.6.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije ...... 82
4.6.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 85
4.7 Slatkovodno ribarstvo i akvakultura ...... 86
4.7.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 86
4.7.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije ...... 87
4.7.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 88
4.8 Turizam ...... 89
4.8.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 89
4.8.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije ...... 89
4.8.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 92
4.9 Promet ...... 94
4.9.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 94
4.9.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije ...... 96
4.9.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 100
5 Opterećenja okoliša ...... 102
5.1 Prostorne specifičnosti ...... 102
5.1.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 102
5.1.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije ...... 103
5.1.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 107
5.2 Zaštita od buke ...... 109
Zagreb, ožujak 2018.
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
5.2.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 109
5.2.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije ...... 110
5.2.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 111
5.3 Gospodarenje otpadom ...... 111
5.3.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 111
5.3.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije ...... 114
5.3.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 121
5.4 Kemikalije ...... 123
5.4.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 123
5.4.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije ...... 124
5.4.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 129
5.5 Svjetlosno onečišćenje ...... 130
5.5.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 130
5.5.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije ...... 130
5.5.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 135
5.6 Otpadne vode ...... 136
5.6.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 136
5.6.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije ...... 137
5.6.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 141
5.7 Ekološki rizici i akcidenti ...... 143
5.7.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 143
5.7.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije ...... 144
5.7.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 147
6 Sastavnice okoliša ...... 148
6.1 Upravljanje kvalitetom zraka ...... 148
6.1.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 148
6.1.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije ...... 149
6.1.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 157
6.2 Klimatske promjene ...... 159
6.2.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 159
6.2.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije ...... 160
Zagreb, ožujak 2018.
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
6.2.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 162
6.3 Upravljanje vodnim resursima i kakvoća vode ...... 163
6.3.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 163
6.3.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije ...... 165
6.3.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 178
6.4 Upravljanje tlom ...... 179
6.4.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 179
6.4.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije ...... 180
6.4.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 183
6.5 Priroda ...... 184
6.5.1 Bioraznolikost ...... 184
6.5.2 Georaznolikost ...... 204
6.5.3 Krajobrazna raznolikost ...... 208
6.6 Kulturna baština ...... 213
6.6.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 213
6.6.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije ...... 214
6.6.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 216
6.7 Zdravlje i kvaliteta života ljudi ...... 217
6.7.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija ...... 217
6.7.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije ...... 218
6.7.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata ...... 222
7 Odgovori društva ...... 223
7.1 Dokumenti, instrumenti i nadzor nad provedbom propisa zaštite okoliša ...... 223
7.1.1 Dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša i provedba zakonskog okvira ...... 223
7.1.2 Instrumenti zaštite okoliša ...... 227
7.1.3 Praćenje stanja okoliša ...... 235
7.1.4 Rezultati nadzora inspekcije zaštite okoliša i prirode te rada prekršajnih sudova ...... 240
7.1.5 Informiranje i uključivanje javnosti, obrazovanje za okoliš i održivi razvitak ...... 241
7.1.6 Ekonomski instrumenti i ulaganja u zaštitu okoliša ...... 243
8 Rezultati ankete ...... 247
8.1 Analiza odgovora jedinica lokalne samouprave iz anketnog upitnika ...... 247
Zagreb, ožujak 2018.
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
8.1.1 Infrastruktura ...... 248
8.1.2 Gospodarstvo ...... 251
8.1.3 Energetika ...... 253
8.1.4 Iskorištavanje i zalihe mineralnih i energetskih sirovina ...... 254
8.1.5 Turizam ...... 254
8.1.6 Šumarstvo ...... 256
8.1.7 Buka ...... 256
8.1.8 Iznenadni neželjeni događaji s posljedicama po okoliš ...... 257
8.1.9 Priroda ...... 258
8.1.10 Kulturna baština ...... 259
9 Izvori podataka ...... 261
9.1 Znanstveni i stručni radovi ...... 261
9.2 Internetske baze podataka ...... 262
9.3 Zakoni, uredbe, pravilnici, odluke ...... 262
9.4 Konvencije, povelje, sporazumi i protokoli ...... 267
9.5 Strategije, planovi i programi ...... 268
9.6 Publikacije ...... 269
9.7 Izvješća ...... 269
Zagreb, ožujak 2018.
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
1 Uvod
Izvješće o stanju okoliša predstavlja osnovni dokument cjelovitog uvida u stanje okoliša na području neke jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Prezentira relevantne informacije o očuvanosti okoliša i trendovima u okolišu, djelovanju i učinku ljudskih aktivnosti (sektorskih opterećenja) te njihovim učincima na sastavnice okoliša i zdravlje ljudi koje su utemeljene na službenim podacima državnih tijela, znanstvenih i stručnih institucija, tijela lokalne samouprave i ostalih dionika nadležnih za praćenje stanja pojedinih sastavnica okoliša odnosno sektora.
Izrada Izvješća o stanju okoliša definirana je člankom 58 Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15). Prema članku 59, za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz Programa zaštite okoliša i programskih dokumenata vezanih za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja kao i drugih dokumenata vezanih za zaštitu okoliša te zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša na području županije, predstavničko tijelo županije svake četiri godine razmatra izvješće o stanju okoliša u županiji.
Izvješće o stanju okoliša, prema članku 58, stavku 2 istog Zakona, sadrži osobito:
• pregled ostvarivanja ciljeva Strategije održivog razvitka i Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske • podatke o stanju okoliša u području sastavnica okoliša, opterećenja na okoliš, integriranih tema okoliša te druge podatke od značaja za zaštitu okoliša • podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš • ocjenu stanja u području te integralnu procjenu stanja okoliša • ocjenu učinkovitosti provedenih mjera • podatke o praćenju stanja okoliša i institucionalnom sustavu upravljanja okolišem te korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša te • procjenu potrebe izrade novih ili izmjena i dopuna postojećih dokumenata te druge podatke od značenja za zaštitu okoliša.
Izvršno tijelo područne (regionalne) samouprave podnosi Izvješće predstavničkom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave. Ono se dostavlja Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: HAOP) u roku od mjesec dana nakon razmatranja i prihvaćanja na sjednici predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave na osnovu čega HAOP daje utemeljenu i jasnu procjenu stanja i trendova te evaluaciju provedene politike zaštite okoliša.
Izvješće o stanju okoliša predstavlja osnovu za određivanje, pregled ostvarenja te obnovu ciljeva, mjera i aktivnosti Programa zaštite okoliša zbog čega ova dva dokumenta čine funkcionalnu cjelinu. U toj cjelini, županijska razina dokumenata (izvješća i programa) nadovezuje se i povezuje čitav niz sektorskih djelatnosti i sastavnica okoliša te njihovih programsko-planskih dokumenata koji se detaljnije bave pojedinim segmentima zaštite okoliša.
Izrađivač Izvješća o stanju okoliša u Karlovačkoj županiji za razdoblje 2013. do 2016. godine je tvrtka IRES EKOLOGIJA d.o.o. koja je za stručne poslove zaštite okoliša i prirode ovlaštena od Ministarstva zaštite okoliša i energetike (skraćeno: MZOIE). Ovlaštenje se nalazi u Prilogu 10.1.
1.1 Zakonodavni okvir za izradu Izvješća o stanju okoliša
Temeljni zakonski akt kojim je regulirana problematika zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj predstavlja Zakon o zaštiti okoliša (u tekstu dalje Zakon) kojim se uređuju načela zaštite okoliša u okviru koncepta održivog razvitka, zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša od utjecaja opterećenja, subjekti zaštite okoliša, dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša, instrumenti zaštite okoliša, praćenje stanja u okolišu, informacijski sustav zaštite okoliša, osiguranje pristupa informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša, osiguranje prava na pristup pravosuđu, odgovornost za štetu u okolišu, financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša, upravni i inspekcijski nadzor te druga pitanja s tim u vezi.
Iz Zakona je proizašao niz uredbi, pravilnika i naputaka kojima se pobliže reguliraju navedene stavke. Njime se u pravni poredak Republike Hrvatske prenose i brojne europske direktive, a Republika Hrvatska je i potpisnica sljedećih
Zagreb, ožujak 2018. 1
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine međunarodnih ugovora na temelju kojih su donesene odluke o proglašenju zakona o potvrđivanju navedenih međunarodnih dokumenata odnosno njihovom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku: Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo, 1991), Protokol o strateškoj procjeni okoliša (Kijev, 2003), Konvencija o prekograničnim učincima industrijskih akcidenata (Helsinki, 1992.), Konvencija o europskim krajobrazima (Firenze, 2000), Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćavanja (Kijev, 2003), Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Stockholm, 2001.), Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhus, 1998), Roterdamska konvencija o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (Rotterdam, 1998), Zakon o potvrđivanju Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Sofija 27. veljače 2001. i Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Cavtat, 2004).
Također, brojni su zakonski i podzakonski akti, programi te potpisani međunarodni ugovori iz područja zaštite zraka, mora i priobalja, tla, voda, prirode i otpada koji se detaljnije bave pojedinim segmentima zaštite okoliša te cijeli niz drugih dokumenata (sektorskih strategija, planova i razvojnih programa) iz područja relevantnih za problematiku zaštite okoliša, a kojima se još detaljnije – u hijerarhijskom slijedu od strateškog, odnosno dugoročnog i sveobuhvatnog prema operativnom, odnosno kratkoročnijem i specifičnijem – razrađuje djelovanje u pojedinim segmentima iz područja zaštite okoliša.
Izvješće o stanju okoliša dio je temeljne dokumentacije održivog razvitka i zaštite okoliša propisane Zakonom koji uključuje još i Strategiju održivog razvitka Republike Hrvatske i Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske na nacionalnoj razini te Programe zaštite okoliša i Izvješća o stanju okoliša na lokalnoj odnosno regionalnoj razini (Slika 1.1).
Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske
Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske
Program zaštite okoliša
Izvješće o stanju okoliša
Slika 1.1 Hijerarhija temeljnih dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj (Izvor: Zakon o zaštiti okoliša)
Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) donesena je 2009. godine te objedinjuje različite razvojne politike nastojeći pronaći prikladna rješenja za sve tri sastavnice održivog razvitka: gospodarsku, socijalnu i okolišnu. Strategija se donosi svakih deset godina, a njezina izmjena i dopuna po potrebi, na prijedlog MZOIE. Prema Zakonu, svi razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti moraju biti usklađeni s načelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama održivog razvitka po pojedinim područjima utvrđenim u Strategiji. Njena prethodnica bila je Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) donesena 2002. godine, u vrijeme kada je utjecaj na zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj i na oblikovanje Strategije imala prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja te približavanje i priključenje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Temeljna svrha ovog dokumenta je zalaganje za uvođenje zaštite okoliša u sve druge strateške planove Republike Hrvatske, u cjelokupnu politiku, programe i sve razvojne planove te projekte.
Dokument nižeg reda zaštite okoliša predstavlja Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02), donesen 2002. godine kao akcijski dokument Nacionalne strategije zaštite okoliša, sa svrhom određivanja prioritetnih ciljeva zaštite okoliša u državi, mjera i aktivnosti u području zaštite okoliša, načina provedbe mjera, redoslijeda ostvarivanja mjera, rokova izvršavanja, nositelja provedbe, projekata, procjene sredstava za provedbu plana te analize troškova i koristi. Nacionalni plan je još uvijek važeći dokument ove razine budući da je u tijeku proces donošenja novog Akcijskog plana zaštite okoliša 2016. do 2023. godine koji će identificirati prioritetne ciljeve i operativne mjere za bolju integraciju te horizontalnu i vertikalnu koheziju politika sa ciljem zaštite okoliša za održivi razvoj Republike Hrvatske, a koji moraju biti usklađeni sa Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske za područje okoliša (dokument do trenutka izrade ovog Izvješća još nije donesen). Do donošenja i usvajanja toga dokumenta, na snazi je postojeći Nacionalni plan djelovanja za okoliš, temeljem kojeg se prati ostvarenje ciljeva i mjera četverogodišnjim Izvješćem o stanju okoliša Republike Hrvatske, na način kako je propisano Zakonom. Izvješće o stanju okoliša Republike Hrvatske, osim pokazatelja koji prate provedbu i ostvarenje ciljeva i mjera Nacionalnog plana djelovanja za okoliš, sadrži i tematske pokazatelje ostvarivanja održivog razvitka, koji su sastavni dio Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske.
Zagreb, ožujak 2018. 2
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Programom zaštite okoliša se u skladu s područnim (regionalnim), odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja za koje se Program donosi, pobliže razrađuju mjere iz Nacionalnog plana koje se odnose na to područje. Program, odnosno njegove izmjene i dopune donose se na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša u županiji, a prema potrebi može se donijeti i ranije. Donosi se za razdoblje od četiri godine. Programi županije moraju biti usuglašeni s važećim Nacionalnim planom djelovanja na okoliš. Program donose predstavnička tijela županije, uz prethodnu suglasnost MZOIE koju ono daje temeljem prethodno pribavljenih mišljenja drugih ministarstava i državnih tijela o pojedinim pitanjima koja podliježu njihovoj nadležnosti. Županija je dužna Program dostaviti HAOP-u u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja. Program sadrži osobito uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnicama okoliša i pojedinim prostornim cjelinama područja za koji se Program donosi, subjekte koji su dužni provoditi mjere utvrđene Programom i ovlaštenja u svezi s provedbom utvrđenih mjera zaštite okoliša, praćenje stanja okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša u području za koji se Program donosi, rokove za poduzimanje pojedinih utvrđenih mjera, izvore financiranja za provedbu utvrđenih mjera i procjenu potrebnih sredstava itd.
Izvješće o stanju okoliša županije predstavlja, prije svega, osnovu za izradu, određivanje, pregled ostvarenja te obnovu ciljeva, mjera i aktivnosti određenih Programom zaštite okoliša županije, a kojim se opet pobliže razrađuju mjere iz Nacionalnog plana koje se odnose na to područje. Prvo izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije izrađeno je 1997. godine, a 2000. godine izrađen je Program zaštite okoliša Karlovačke županije. Godine 2004. izrađeno je drugo Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije od strane tadašnjeg Zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije. Zakonom o zaštiti okoliša iz 2007. godine propisano je da će Vlada donijeti novi Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske, i to u roku od jedne godine od dana donošenja Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske, a skupština županije je svoj program zaštite okoliša prema toj odredbi trebala donijeti u roku od godinu dana od dana donošenja Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske. Plan nije donesen, a s obzirom na obvezu usklađenosti programa zaštite županije s Planom, Županija nije pristupila izradi svog programa, već se čekalo donošenje Plana na državnoj razini. Iz navedenih razloga neostvarivanja zakonskih preduvjeta, Županija u proteklom razdoblju nije izradila ni novo Izvješće o stanju okoliša, iako je stanje okoliša analizirano prilikom izrade drugih razvojnih i planskih dokumenata, za donošenje kojih su postojali zakonski preduvjeti. Zadnja opsežna analiza učinjena je prilikom izrade Strateške studije utjecaja na okoliš II. i IV. Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije.
Odsjek za zaštitu okoliša i prirode Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije početkom 2017. godine izradio je Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Karlovačkoj županiji za razdoblje od 2017. do 2021. godine. Državni zavod za zaštitu prirode (danas HAOP) u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije NATURA VIVA 2007. godine izradio je Stručnu podlogu zaštite prirode za reviziju Prostornog plana Karlovačke županije, a 2008. godine izradio je stručnu podlogu „Valorizacija zaštićenih područja Karlovačke županije“. Godine 2010. izrađena je Stručna podloga za zaštitu rijeke Mrežnice. Stanje okoliša u Županiji dodatno je razmatrano u okviru izrade Županijske razvojne strategije Karlovačke županije 2011.-2013. (produžena do 2016. godine) (skraćeno: ŽRS) te nekih drugih dokumenata.
Od programsko-planskih dokumenata koji se detaljnije bave pojedinim segmentima zaštite okoliša u Karlovačkoj županiji izrađen je Plan gospodarenja otpadom Karlovačke županije iz 2008. do 2015. godine, kao i planovi gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave Karlovačke županije, Program zaštite okoliša Grada Karlovaca u 2011. do 2014. godini, novi Plan gospodarenja otpadom Grada Karlovca (usvojen u prosincu 2017. godine), akcijski planovi energetske učinkovitosti, prostorno-planska dokumentacija i ostali razvojni i programski sektorski dokumenti koji u svoje politike i strategije unose zaštitu okoliša, a koji su navedeni i analizirani u odgovarajućim poglavljima vezanim za sektore i sastavnice okoliša, kao i u Poglavlju 7.1.1 Dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša i provedba zakonskog okvira.
1.2 Metodologija izrade i struktura dokumenta
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije izrađeno je za razdoblje 2013. do 2016. godine sukladno Zakonu i temeljnim dokumentima održivog razvitka i zaštite okoliša i to Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planu djelovanja na okoliš te sukladno posljednjem Izvješću o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj 2014. godine (za razdoblje 2009. – 2012.).
Zagreb, ožujak 2018. 3
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Pristup izrade dokumentu zasniva se na međunarodno prihvaćenom okviru za izvještavanje o stanju okoliša – DPSIR metodologiji (Slika 1.2). Ovaj okvir pretpostavlja uzročno-posljedične veze međusobno povezanih komponenti društvenih i ekonomskih sustava te okoliša. On prepoznaje lanac pokretačkih sustava i procesa pojedinih pritisaka na okoliš, posljedice tih pritisaka, tj. stanja okoliša koje generiraju različite utjecaje na okoliš. Navedeni pritisci i utjecaji ljudskih aktivnosti na sastavnice okoliša za posljedicu imaju odgovor društva koji nizom mjera djeluje na sve karike lanca.
Slika 1.2 Osnovne postavke lanca DPSIR metodologije
Svaka karika DPSIR lanca obrađuje tematska područja zaštite okoliša oko kojih je problematika zaštite okoliša strukturirana. Pod tematskim područjima, prema Nacionalnom planu djelovanja na okoliš, smatraju se gospodarski sektori koji generiraju pritiske na okoliš, ali i u svoje sustave i procese integriraju zaštitu okoliša, pritisci na okoliš i zdravlje ljudi (otpad, buka, ekološke nesreće i rizici) te stanje okoliša sistematizirano kroz sastavnice okoliša.
Struktura dokumenta temeljena je upravo na karikama DPSIR lanca pa su stoga pokazatelji koji kvantificiraju i opisuju informacije o okolišu u Županiji i pomažu boljem razumijevanju složene problematike okoliša raspoređeni po sljedećim glavnim poglavljima Izvješća:
• Pokretači promjena u okolišu – socijalne i ekonomske aktivnosti koje uzrokuju promjene u razini proizvodnje i potrošnje što rezultira pritiskom na okoliš (Industrija, Eksploatacija mineralnih sirovina, Energetika, Poljoprivreda, Šumarstvo, Lovstvo, Turizam, Promet te Slatkovodno ribarstvo i akvakultura) • Opterećenja u okolišu – posljedice djelovanja pokretača promjena u vidu ispuštanja supstanci, fizičkih i bioloških agensa te korištenja prirodnih resursa (Prostorne specifičnosti, Zaštita od buke, Gospodarenje otpadom, Kemikalije, Svjetlosno onečišćenje, Otpadne vode te Ekološki rizici i akcidenti) • Stanje sastavnica okoliša – trenutno stanje okoliša, kao posljedica pritisaka, predstavlja kombinaciju kvalitete i kvantitete fizičkih (npr. temperatura), bioloških (npr. stanje ribljeg fonda) i kemijskih (npr. koncentracije CO2) pojava u određenom području (Upravljanje kvalitetom zraka, Klimatske promjene, Upravljanje vodnim resursima i kakvoća vode, Upravljanje tlom, Priroda (bioraznolikost, georaznolikost, krajobraz), Kulturna baština, Zdravlje i kvaliteta života ljudi) te probleme u stanju sastavnica okoliša koji mogu imati okolišni ili ekonomski utjecaj na funkcioniranje ekosustava, ljudsko zdravlje te na ekonomsku i socijalnu efikasnost društva • Odgovor društva – odgovori grupa, pojedinaca u društvu kao i aktivnosti tijela državne, županijske i lokalne razine u vidu mjera kojima se nastoji spriječiti, kompenzirati ili se prilagoditi promjenama u stanju okoliša te kojima bi se djelovalo na sve karike DPSIR lanca (dokumenti, instrumenti, praćenje stanja okoliša, inspekcijski nadzor, ekonomski instrumenti i ulaganja u zaštitu okoliša, informiranje i sudjelovanje javnosti, obrazovanje za održivi razvitak).
Zagreb, ožujak 2018. 4
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Izvješće je, dakle, strukturirano tako da s jedne strane daje prikaz uzroka, pritisaka i posljedica onečišćenja okoliša, a s druge strane navodi postojeće odgovore društva koji su ocijenjeni sa ciljem da se smanje negativni utjecaji ljudskih aktivnosti na okoliš te pokazuje učinkovitost njihovog provođenja.
Trenutno stanje tematskih područja na području Karlovačke županije, osim pokazatelja koji kvantificiraju i opisuju informacije o okolišu, ujedno razmatra važeću zakonsku regulativu i strateško-planske dokumente vezane za svako pojedino tematsko područje. Na kraju svakog tematskog područja daje se osvrt na ostvarenje ciljeva zadanih Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske, Nacionalnim planom djelovanja na okoliš te drugim važećim strateško-planskim dokumentima. Pokazatelji koji su prepoznati i korišteni za kvalitativan i kvantitativan prikaz stanja okoliša zapravo su trenutno dostupni pokazatelji bitni za prikaz osnovne problematike zaštite okoliša, a njihov je osnovni zadatak da potpomognu buduću usporedbu vrijednosti pokazatelja iz različitih ciklusa procesa razvoja sektora okoliša i mjerenja u okolišu. Odabrani pokazatelji mogu, dakle, pratiti status i promjene u okolišu, ukazati na ključne razvojne trendove, pomoći pri opisivanju uzroka i učinaka okolišnih promjena te pratiti i procijeniti provođenje okolišnih politika i strategija.
Osim tematskih područja zaštite okoliša, Izvješće obrađuje osnovna prostorna i društvena obilježja Karlovačke županije (geografski položaj, političko-teritorijalni ustroj i mikroregionalne podjele, reljef i geološko-pedološka obilježja, hidrografske značajke prostora, klimatske značajke prostora, bioraznolikost, demografska obilježja te gospodarstvo) te problematiku sudionika zaštite okoliša kao glavnih nositelja provedbe strateško-programsko-planskih dokumenata.
Metodologija izrade Izvješća sastojala se u prikupljanju i obradi podataka od institucija koje posjeduju mjerodavne podatke za određeno tematsko područje zaštite okoliša. Na uvodnom sastanku s predstavnicima Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije, zatražena je njihova suradnja kako bi se prikupili podaci dostupni na županijskoj razini, ali i podaci ostalih tijela lokalne samouprave Karlovačke županije te drugih institucija vezano uz problematiku tematskih područja zaštite okoliša. Izrađen je anketni upitnik koji je poslan svim jedinicama lokalne samouprave Karlovačke županije (primjer anketnog upitnika nalazi se u Prilogu 10.2), a Zahtjev za pristup informacijama poslan je sljedećim institucijama: Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatskom centru za razminiranje, Vodovodu i kanalizaciji d.o.o. Karlovac, Agenciji za poljoprivredno zemljište, dioničkom društvu Autocesta Zagreb – Rijeka, Službi inspekcijskog nadzora zaštite okoliša – Područna jedinica Osijek, Lovačkom savezu Karlovačke županije, Zavodu za javno zdravstvo Karlovačke županije, Državnom uredu za zaštitu i spašavanje - područni ured Karlovac, Hrvatskoj elektroprivredi Karlovac, Hrvatskim autocestama d.o.o., Hrvatskim cestama d.o.o., HŽ Infrastrukturi, Konzervatorskom odjelu u Karlovcu, Ministarstvu poljoprivrede, Mont Cogim-Plinari d.o.o., Nacionalnom parku Plitvička jezera, Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije NATURA VIVA, Parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje, Udruzi proizvođača ekoloških proizvoda Karlovačke županije, Udruzi za zaštitu okoliša i prirode Eko Pan Karlovac, Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb, Savjetodavnoj službi Javne ustanove za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unaprjeđenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, Razvojnoj agenciji Karlovačke županije, Policijskoj upravi Karlovačkoj, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Inspektoratu zaštite prirode, HAOP-u te Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, sektor za rudarstvo. Razlog provođenja anketnog upitnika je, prije svega, postojanje velikog nesrazmjera u dostupnosti podataka između pojedinih sektora, jer se podaci o okolišu znatno bolje prate u nekim područjima u kojima se mjerenja provode sistematično te se podaci prikupljaju tokom godina, dok u drugima nije tako. S druge strane, dio potrebnih podataka do sada nije bio prepoznat kao važan za problematiku zaštite okoliša pa u nekim područjima podaci djelomično ili u potpunosti izostaju. Osnovni problemi u vezi s evaluacijom podataka koji su korišteni u ovom izvještaju su nedostatak sistematičnog mjerenja, nepostojanje zakonske obaveze prikupljanja podataka, raspršenost određenih podataka po različitim izvorima (agencije, institucije, uprave, kompanije) i nepostojanje svih potrebnih podataka. U nedostatku javnih podataka, za pojedina tematska područja korišteni su podaci dostupni u literaturi te relevantna strateško-razvojno-programsko-planska dokumentacija.
Ukupno gledano, Izvješće se zasniva na podacima koji su dostupni iz javnih izvora u razdoblju 2013. do 2016. godine, ali i ranije, na proračunima i kartografskim/grafičkim prikazima koji su izvedeni iz prikupljenih podataka, na rezultatima analize ankete provedene u listopadu i studenom 2017. godine na svim jedinicama lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji te analize podataka dostavljenih na temelju zahtjeva za pristup informacijama relevantnih institucija, kao i na stručnim analizama zakonodavnog okvira, raznih izvještaja, strateško-planske dokumentacije te problematike pritisaka po sektorima i sastavnicama okoliša županijske i lokalne razine. Rezultati ankete analizirani su u Poglavlju 8.
Ovo Izvješće predstavlja „nulto stanje“ okoliša koje će biti osnova za praćenje i ocjenu napretka u području zaštite okoliša u sljedećim razdobljima, kao i za izradu Programa zaštite okoliša Karlovačke županije.
Zagreb, ožujak 2018. 5
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
2 Osnovna obilježja Karlovačke županije
2.1 Geografski položaj, političko-teritorijalni ustroj i mikroregionalne podjele
Karlovačka županija smještena je na prijelazu iz središnje (Panonsko-peripanonske) u gorsku Hrvatsku na najužem dijelu kopnenog državnog teritorija, tzv. „Karlovačkim vratima“ (Slika 2.1) i pokriva površinu od 3644 km2 (oko 6,4 % površine Republike Hrvatske).
Slika 2.1 Geografski položaj Karlovačke županije u Republici Hrvatskoj (Izvor: Baza podataka IRES EKOLOGIJE)
Iako pripada prostorno-planskoj cjelini središnje Hrvatske, na njenom području nalazi se Ogulinsko–plaščanska (Potkapelska) submontana udolina koja pripada dinarskom planinskom sustavu odnosno Gorskoj Hrvatskoj. Ogulin je središnje naselje ove mikroregije. Osim navedene, za Županiju je karakteristična i mikroregija Kordun, etnokulturalna regija omeđena jasno određenim granicama: na jugu rijekom Koranom, na zapadu Mrežnicom, na sjeveru Kupom te na istoku Glinom i granicom prema BiH. Reljefno, Kordun je prijelazna zona između dinarskog planinskog područja (Lika) i ravničarskog prostora Središnje Hrvatske. Čitavo područje gravitira Karlovcu i predstavlja dio šire Pokupsko-kordunske regije. Najveće gradsko naselje na Kordunu je Slunj. Pokuplje je mikoregija koja obuhvaća područje sliva rijeke Kupe odnosno široke ravnice i niske brežuljke uz tok rijeke Kupe te njene pritoke Mrežnicu i Dobru u središnjoj Hrvatskoj. Sastoji od dva dijela, gornje Pokuplje ili međuriječje gornje Kupe, donje Dobre i Mrežnice koje predstavlja jugozapadni rub Panonske nizine koji graniči s Gorskim Kotarom na jugu, sa Slovenijom na zapadu i Kordunom na istoku te donje Pokuplje – prostor od grada Ozlja do grada Petrinje uz tok rijeke Kupe. Karlovac je središnje naselje Pokuplja.
Statistički, Karlovačka je županija smještena u Kontinentalnoj Hrvatskoj.
Zahvaljujući svom tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju jedna je od najvažnijih županija, jer se na njenom prostoru nalazi sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranom.
Karlovačka županija graniči s dvije susjedne države: Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom, a u doticaju je i s četiri županije: Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom, Primorsko-goranskom i Ličko-senjskom županijom (Slika 2.2).
Zagreb, ožujak 2018. 6
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
U Županiji živi 128 899 stanovnika (prema popisu iz 2011. godine) u 649 naselja. Obuhvaća 5 gradova: Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Ozalj i Slunj te 17 općina: Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje.
Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i sportsko središte Županije je Grad Karlovac, veličinom deveti grad u Republici Hrvatskoj.
Slika 2.2 Političko-teritorijalni ustroj Karlovačke županije (Izvor: Baza podataka IRES EKOLOGIJE)
2.2 Reljef i geološko-pedološka obilježja
Prema Geomorfološkoj regionalizaciji Hrvatske (Bognar, 1999), područje Karlovačke županije predstavlja prijelazni prostor između dvije megageomorfološke regije: Panonskog bazena i Dinarskog gorskog sustava. Ovo područje kao takvo karakteriziraju obilježja obje regije. Gledano na nižoj razini geomorfološke podjele, unutar granica Karlovačke županije može se razlikovati sedam mezogeomorfoloških regija:
• Gorski masivi Petrove gore i Kremešnice s okolnim pobrđima,
Zagreb, ožujak 2018. 7
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
• Gorski masiv Žumberačke gore s JI predgorskom stepenicom, • Pokupski niz gorskih skupina i pobrđa s dolinom Kupe, • Gorska skupina Velika Kapela, • Gorska skupina Mala Kapela, • Ogulinsko-plaščanska zavala sa SI gorsko-brdskim okvirom i • Unsko-Koranska zaravan s pobrđima JZ Korduna.
Područje Karlovačke županije prostire se u visinskom rasponu od više od 1400 m. Najniža točka u Županiji nalazi se na nadmorskoj visini od 105 m (korito rijeke Kupe kod mjesta Desni Štefanki), dok se najviša točka nalazi na nadmorskoj visini od 1535 m (vrh Bjelolasice, Kula). Županijom prevladavaju područja nižih nadmorskih visina, a prosjek nadmorske visine unutar Županije iznosi 335 m. Na karti niže prikazane su nadmorske visine reljefa unutar Karlovačke županije prema razredima s rasponom od 200 m (Slika 2.3).
Slika 2.3 Hipsometrijska karta Karlovačke županije (Izvor: Baza podataka IRES EKOLOGIJE)
Najveću površinu županije prekriva razred visina < 200 m koji obuhvaća veliki dio sjevernog dijela Županije. Drugi najzastupljeniji razred nadmorskih visina je razred 200 - 400 m, koji prekriva središnji i dio sjevernog područja Županije. Ova dva razreda ukupno zauzimaju preko 70 % površine Županije, a zauzimaju područje proširene doline rijeke Kupe i Unsko-koranske zaravni. Razredi koji obuhvaćaju više nadmorske visine zauzimaju manje površine Županije, a njihov prostorni obuhvat primarno je vezan za jugozapadni dio Županije (Velika i Mala Kapela) i nešto manje za sjeverni dio Županije (Žumberačka gora) (Bočić i dr, 2016).
Gledano s geološkog aspekta, Karlovačka je županija izgrađena od stijena velikog raspona starosti. Najstarije stijene pripadaju geološkom periodu perma (starosti 260 milijuna god.), dok najmlađe pripadaju kvartaru (starosti 1,7 milijuna god). Geološka podloga ravničarskog područja oko sutoka Kupe, Dobre, Mrežnice i Korane, sjeverno od Karlovca, sačinjena je pretežito od krupnozrnih kvartarnih, slabo propusnih taložina koje postupno prelaze u bazensko područje klastičnih naslaga iz tercijara. Područje oko Vojnića te sjeverno od Ozlja i Žakanja leži na klastitima metamorfnih i magmatskih stijena paleozoika i mezozoika. Južno od Duge Rese do Ogulina i Slunja prostiru se karbonatne naslage s ograničenim krškim pojavama, dok se područje koje se prostire još južnije nalazi na karbonatnim stijenama s veoma
Zagreb, ožujak 2018. 8
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine razvijenim krškim pojavama. Stoga se, fiziografski, područje Županije može podijeliti na područje aluvijalnih nizina, središnje brdsko područje te brdsko-planinsko područje na jugozapadu. Tektonski gledano, područje Karlovačke županije izrazito je poremećeno. Glavne strukture i rasjedi u najvećem dijelu Županije pružaju se dinarskim pravcem (SZ – JI). Strukture su promjenom orijentacije stresa u neotektonskom razdoblju iz pravca SI – JZ u približno S – J izlomljene i rotirane, trase glavnih rasjeda su svinute, a sami rasjedi su zadobili naglašenu desnu horizontalnu komponentu (Bočić i dr, 2016). Isječak Geološke karte Hrvatske za Karlovačku županiju prikazan je na slici niže (Slika 2.4).
Slika 2.4 Kartografski prikaz rasprostranjenosti kronostratigrafskih geoloških jedinica na području Karlovačke županije (Izvor: Geološka karta Hrvatske 1:300 000)
Prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske, na području Karlovačke županije nalaze se tri reda tala unutar kojih su svrstane klase tala, odnosno 26 tipova tala koji su nabrojani u tablici niže (Slika 2.1). Najzastupljenije klase su kambična tla sa 180 881,7 ha, zatim eluvijalno–iluvijalna tla sa 72 595,95 ha te humusno-akumulativna tla sa 64 015,69 ha. Prostorni raspored klasa tala prikazan je na slici niže (Slika 2.5).
Prikazane klase tala svrstane su u redove koji su određeni prema načinu vlaženja, a dijele se na: terestrička, semiterestrička i hidromorfna tla dok halomorfna i subakvalna tla nisu zastupljena. Red terestričkih tala karakterizira vlaženje isključivo oborinskom vodom do dubine od 1 m, pri čemu se suvišna voda slobodno i bez duljeg zadržavanja procjeđuje kroz solum tla. Upravo zbog takvog načina vlaženja, voda ne stagnira te nema prekomjernog vlaženja i uvjeta
Zagreb, ožujak 2018. 9
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine za redukcijske procese u tlu. Red semiterestričkih tala se također vlaži s oborinskom vodom, ali za razliku od terestričkih tala, suvišna voda ne perkolira slobodno kroz solum nego se dulje ili kraće zadržava i to zbog prisutnosti slabo propusnog horizonta koji onemogućuje njezino procjeđivanje. Red hidromorfnih tala obilježava povremeno ili trajno vlaženje podzemnom vodom unutar 1 m dubine. Uz navedeno vlaženje podzemnom vodom, može se javiti i dodatno vlaženje dugotrajnom stagnirajućom površinskom vodom koja podrijetlom može biti oborinska, poplavna ili slivena s viših terena.
Slika 2.5 Prostorni raspored klasa tala na području Karlovačke županije (Izvor: Namjenska pedološka karta, Vidaček i sur., 1997) Tablica 2.1 Prikaz tipova tala unutar klasa odnosno redova na području Karlovačke županije (Izvor: Namjenska pedološka karta, Vidaček i sur., 1997) RED KLASA TIP Antropogena tla Antropogena na kršu Lesivirana na vapnencu i dolomitu Eluvijalno – Lesivirana tipična i akrična na vapnencu i dolomitu iluvijalna tla Lesivirana tipična na ilovačama Lesivirana pseudoglejna na praporu Rendzina na laporu ili mekim vapnencima Humusno – Crnica vapnenačko - dolomitna akumulativna tla Terestrička tla Rendzina na dolomitu i vapnencu Smeđe na vapnencu Kiselo smeđe na metamorfitima i klastitima Eutrično smeđe na eruptivima i drugim bazama bogatim nanosima Kambična tla Kiselo smeđe na reliktnoj crvenici Kiselo smeđe na praporu i holocenskim nanosima Kiselo smeđe na klastitima Smeđe na dolomitu
Zagreb, ožujak 2018. 10
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
RED KLASA TIP Crvenica lesivirana i tipična duboka Nerazvijena tla Koluvij s prevagom sitnice Semiterestička Pseudo i stagno Pseudoglej na zaravni tla glejna tla Pseudoglej obronačni Močvarno glejna vertična Glejna tla Močvarno glejna, djelomično hidromeliorirana Pseudoglej-glej, djelomično hidromeliorirana Hidromorfna Aluvijalna obranjena od poplava tla Nerazvijena tla Aluvijalna Semiglejna tla Aluvijalno livadna tla Tresetna tla Niski treset
2.3 Hidrografske značajke prostora
Karlovačka županija odlikuje se bogatom hidrografskom mrežom koja je naročito izražena u sjevernom dijelu Županije. Cijelo područje nalazi se unutar Vodnog područja rijeke Dunav, podsliva rijeke Save, područja malog sliva „Kupa“. Sliv rijeke Kupe obuhvaća prostor koji se prostire južno i jugozapadno od Karlovca do masiva Velike i Male Kapele i Ličke Plješivice na jugu, Zrinske gore na istoku, Risnjaka na zapadu te Žumberačke i Samoborske gore na sjeveru i sjeverozapadu. Južna i zapadna granica sliva ujedno je i vododijelnica crnomorskog i jadranskog sliva.
Prema podacima Hrvatskih voda, unutar Karlovačke županije nalazi se sveukupno 114 vodnih tijela površinskih voda, od toga njih 112 pripada tekućicama, a dva stajaćicama. Oba vodna tijela stajaćih voda su umjetna, odnosno antropogenog porijekla. Nalaze se SI od grada Karlovca, unutar granica Grada Karlovca i općine Draganić. Unutar Županije postoji pet većih vodotoka, a radi se o rijekama Kupi, Dobri, Mrežnici, Korani i Glini. Od navedenih rijeka, dvije izviru unutar granica Županije – rijeke Mrežnica i Glina.
Izvor Mrežnice nalazi se u špilji podno Popovića vrha (479 m n.v.). Izvor, kao i 13 km izvorišnog dijela toka, nalazi se unutar granica Vojnog vježbališta „Eugen Kvaternik“. Važno je istaknuti da većinu vode koja se javlja na izvoru Mrežnica dobiva od ponornice Dretulje (Državni zavod za zaštitu prirode, 2010). Izvor rijeke Gline nalazi se unutar granica Grada Slunja, u blizini naselja Donji Kremen i Gornja Glina. Glina je pritoka rijeke Kupe te se u istu ulijeva izvan granica Županije, u blizini naselja Slana. Prostiranje vodnih tijela površinskih voda unutar Karlovačke županije prikazano je na slici niže (Slika 2.6).
Zagreb, ožujak 2018. 11
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 2.6 Vodna tijela površinskih voda na području Karlovačke županije (Izvor: Hrvatske vode)
Prema Kovačević (2005), sliv rijeke Kupe se može dodatno podijeliti na pet manjih slivova: uži sliv rijeke Kupe, sliv rijeke Dobre, sliv rijeke Mrežnice, sliv rijeke Korane i sliv rijeke Gline.
Za sliv rijeke Kupe karakteristično je da je asimetričan, jer je 70 % pritoka smješteno na desnoj obali rijeke Kupe, odnosno u području Karlovačke županije i koncentriran, jer se glavne rijeke sliva Dobra, Korana i Mrežnica ulijevaju u rijeku Kupu na vrlo uskom području grada Karlovca (Slika 2.6). U gornjem toku, do Ozlja, rijeka Kupa ima karakteristike krške rijeke, a nizvodno karakter nizinske rijeke. Sliv rijeke Dobre započinje nizom manjih izvora i površinskih vodotoka na području Skrada, a nizvodno od Vrbovskog Dobra poprima značajke velike rijeke. Opće karakteristike sliva rijeke Mrežnice su slabo razvijeni površinski tokovi, brojni krški oblici i jednolika litološka građa. Sliv rijeke Mrežnice u hidrogeološkom smislu je vrlo kompleksan te se može podijeliti na visoki i niski krš. Glavni sabirni prostor čini planinski prostor Velike i Male Kapele u kojem, zbog propusnih i okršenih vapnenaca, gotovo čitava količina oborina ponire u podzemlje. Sliv rijeke Korane je zapadno od rijeke izgrađen od fluviokrša s odgovarajućim značajkama krša, a izdvojeni sliv Slunjčice s podsistemom Ličke Jesenice zahvaća područje visokog krša i tipični je krški. Sliv Korane istočno od rijeke pretežno je nekrški (aluvij Karlovačkog bazena, Petrova gora u slivu Radonje i Cazinsko – Tržački neogenski bazen). Korana je od izuzetne važnosti za prihranjivanje aluvijalnih vodonosnika kod Karlovca s kojima je u direktnoj hidrauličkoj vezi. Sliv rijeke Gline izgrađen je od nepropusnih i slabopropusnih stijena, osim u izvorišnom dijelu koji zadire u područje plitkog krša. Osnovno obilježje sliva bogata je i razgranata hidrografska mreža stalnih i povremenih pritoka, od kojih svaki za sebe donosi male količine vode. Prostorna raspodjela navedenih slivova unutar Karlovačke županije prikazana je na slici niže (Slika 2.7).
Zagreb, ožujak 2018. 12
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 2.7 Slivovi Karlovačke županije (Izvor: Hidrogeološke značajke Karlovačke županije, 2005)
2.4 Klimatske značajke prostora
U Karlovačkoj županiji prema geografskoj raspodjeli klimatskih tipova po Köppenu prevladava umjereno topla kišna klima izraženih godišnjih doba bez izrazito suhog razdoblja, uz manju količinu oborina tijekom zime. Ovaj tip klime izražen je klimatskom formulom Cfwb, a karakteristike ovog tipa su: srednja temperatura najhladnijeg mjeseca u godini između -3°C i 18°C, dok je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca u godini između 10°C i 22°C. Srednja temperatura zraka najniža je u siječnju (-0,2°C), a najviša u srpnju (21,3°C). Klima sjevernije od linije Netretić – Karlovac – Rakovica je Cfwbx’’ što znači da se javljaju dva oborinska maksimuma – u kasno proljeće i kasnu jesen. Južnije od navedene linije prijelazni je tip klime Cfw’w’’b koji karakterizira kišovito razdoblje u jesen, glavni minimum oborine zimi i kraće suho razdoblje ljeti.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (u daljnjem tekstu: DHMZ) na području Županije postoje dvije glavne meteorološke postaje, i to u gradovima Karlovcu i Ogulinu te jedna klimatološka postaja u gradu Slunju. Glavne meteorološke postaje obavljaju motrenja ili registraciju svih meteoroloških elemenata tijekom 24 sata, prema propisima Svjetske meteorološke organizacije i DHMZ-a. Ista mjerenja provode i klimatološke postaje no one nisu dužne dostaviti podatke za obavještavanje javnosti. Prema dostupnim podacima na ogulinskom i karlovačkom području glavni maksimum oborine ostaje u studenom, ali glavni minimum nastupa u kasnu zimu (siječanj ili veljača). Prosječna godišnja količina oborine na području Županije varira između 1400 mm/god za grad Karlovac, 1511 mm/god u Slunju pa do 1835 mm/god u Ogulinu za razdoblje od 2013.-2016.godine. Ukupna godišnja količina oborine za navedene gradove u razdoblju od 2013.-2016. godine prikazana je na slici niže (Slika 2.8).
Zagreb, ožujak 2018. 13
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 2.8 Ukupne godišnje količine oborine na području Karlovačke županije u razdoblju od 2013.-2016. godine (Izvor: DHMZ)
Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka za gradove Karlovac i Ogulin u razdoblju od 1949.-2016.godine prikazane su na slikama niže (Slika 2.9 i Slika 2.10). Apsolutni minimum u gradu Karlovcu od -25,2°C zabilježen je u veljači, a maksimum 42,4°C u srpnju. U gradu Ogulinu u istom razdoblju apsolutni minimum od -28,5°C zabilježen je također u veljači, dok je apsolutni maksimum od 39,5°C zabilježen u srpnju.
Slika 2.9 Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka za grad Karlovac u razdoblju od 1949.-2016. godine (Izvor: DHMZ)
Slika 2.10 Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka za grad Ogulin u razdoblju od 1949.-2016. godine (Izvor: DHMZ)
Zagreb, ožujak 2018. 14
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Trajanje sijanja sunca u Karlovcu prosječno je 1890 sati godišnje, ali je magla česta pojava (prosječno 81 maglovitih dana/godišnje), dok je prosječno trajanje sunca u Ogulinu 1950 sati godišnje s prosječno 39 maglovitih dana/godišnje.
Na području Županije najčešće pušu vjetrovi umjerene brzine. Učestalost vjetra nešto je veća zimi nego u ostala godišnja doba kao posljedica čestih prodora hladnog zraka sa sjevera u kontinentalne dijelove Hrvatske. Ruže vjetrova za gradove Karlovac, Ogulin i Slunj prikazane su Meteoblue klimatskim dijagramima koji su bazirani na 30 godišnjim satnim meteorološkim modelima za razdoblje od 1985. godine do listopada 2017. na slici niže (Slika 2.11).
A B
C
Slika 2.11 Ruže vjetrova za gradove Karlovac (A), Ogulin (B) i Slunj (C) u razdoblju od 1985. godine do listopada 2017. godine (Izvor: Meteoblue)
Na ružama vjetrova uočava se kanalizirano strujanje u smjeru od SI prema JZ. Prema podacima iz Procjene ugroženosti Općine Lasinja, u zimskim mjesecima u odnosu na ostala godišnja doba najveća je zastupljenost SI vjetra što je povezano i s prodorima hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka. U takvim vremenskim situacijama moguća je pojava i jakog S–SI vjetra. Za proljeće su karakteristične brže pokretni ciklonalni tipovi vremena što dovodi do čestih i naglih promjena vremena, odnosno izmjenjuju se kišna s bezoborinskim razdobljima. Ljeti pak dominiraju barička polja s malim gradijentom tlaka u kojima također prevladava slab vjetar, ali s labilnom stratifikacijom atmosfere. Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru i dobu godine, uočava se da na postaji Karlovac prevladava vjetar od laganog povjetarca do slabog vjetra (1–3 Bf obuhvaća 81,1 % podataka). Umjeren i umjereno jak vjetar (4–5 Bf) javlja se također rijetko. Od ukupnog broja podataka u Karlovcu 0,13 % podatka otpada na jak vjetar (≥ 6 Bf) od čega na olujni vjetar (≥ 8 Bf) samo 0,01 %.
Zagreb, ožujak 2018. 15
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
2.5 Bioraznolikost
Hrvatska predstavlja jednu od najbogatijih zemalja Europe kad je riječ o bioraznolikosti. Uz veliki broj endema, prema IUCN-u (International Union for Conservation of Nature – Međunarodna unija za očuvanje prirode), zabilježen je i veliki broj kritično ugroženih i ugroženih biljaka i životinja. Iako je o pojedinim sastavnicama bioraznolikosti Hrvatske prikupljena velika količina podataka, inventarizacija još nije u cijelosti dovršena, posebice kada su u pitanju beskralježnjaci. Isto tako, prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 088/2014) na području Hrvatske pa tako i Karlovačke županije prisutan je veliki broj ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, dok su prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) brojne vrste okarakterizirane kao strogo zaštićene.
Prema Karti staništa (Oikon, 2004) na području Karlovačke županije nalazimo stanišne tipove prikazane na slici niže (Slika 2.12), dok se popis svih staništa nalazi u Prilogu 10.6, a ugrožena i rijetka staništa su podebljana. Uz ugrožena i rijetka staništa, u Karlovačkoj županiji prisutan je veliki broj strogo zaštićenih i ugroženih biljaka i životinja.
Iz karte na slici ispod (Slika 2.12) vidljivo je da se Karlovačka županija odlikuje mnogobrojnim šumskim staništima, suhim travnjacima, vlažnim livadama i ostalim rijetkim i ugroženim staništima koja predstavljaju važno stanište brojnim vrstama.
Isto tako, prema Karti kopnenih nešumskih staništa (2016), na području Karlovačke županije prisutni su stanišni tipovi od kojih je većina prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) klasificirana kao rijetki i ugroženi stanišni tipovi. Prikaz kopnenih nešumskih stanišnih tipova u Karlovačkoj županiji nalazi se na slici niže (Slika 2.13).
Zagreb, ožujak 2018. 16
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 2.12 Kopnena staništa na području Karlovačke županije (Izvor: Bioportal)
Zagreb, ožujak 2018. 17
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 2.13 Stanišni tipovi na području Karlovačke županije (Izvor: Karta kopnenih nešumskih staništa, 2016)
Zagreb, ožujak 2018. 18
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Područja prirode od iznimne bioraznolikosti, temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) proglašavaju se zaštićenim područjima. Na području Karlovačke županije ukupno je proglašeno 16 zaštićenih područja. Od zaštićenih područja koja graniče sa susjednim županijama, Park prirode Žumberak i posebni ornitološki rezervat Crna mlaka graniče sa Zagrebačkom županijom, značajni krajobraz Petrova gora sa Sisačko–moslavačkom, strogi rezervat Bijele i Samarske stijene s Primorsko-goranskom i nacionalni park Plitvička jezera s Ličko–senjskom županijom.
Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13), na području Karlovačke županije proglašeno je 47 područja značajnih za očuvanje vrsta i stanišnih tipova (POVS) i tri područja očuvanja značajna za ptice (POP).
Zaštićena područja, kao i područja ekološke mreže detaljno su opisana u Poglavlju 6.5.1 Bioraznolikost.
2.6 Krajobrazna raznolikost
Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja (Bralić, 1995. – Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske) Karlovačka županija nalazi se unutar šest krajobraznih regija: Nizinska područja sjeverne Hrvatske, Panonska gorja, Žumberak i Samoborsko gorje, Kordunska zaravan, Gorski kotar i Lika (Slika 2.14). Unutar navedenih regija vidljivi su različiti tipovi krajobraza s brojnim krajobraznim uzorcima koji ovo područje čine vrijednim i specifičnim. Vrijednosti krajobraznih regija prepoznate su kao prirodne, antropogene (kulturne) i vizualne karakteristike krajobraza ovog područja te su detaljno opisane u Poglavlju 6.5.3 Krajobrazna raznolikost.
Slika 2.14 Položaj Karlovačke županije u odnosu na krajobrazne regije Republike Hrvatske (Izvor: prema Braliću (1995) iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske)
Zagreb, ožujak 2018. 19
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
2.7 Demografska obilježja
Opće kretanje stanovništva
Posljednjim Popisom stanovništva iz 2011. godine, na području Karlovačke županije zabilježeno je 128 899 stanovnika. Od posljednjeg popisa stanovništva iz 2001. godine broj stanovnika Županije smanjio se za 12 888 osoba ili 9,1 %, a pad broja stanovnika zabilježen je u svim gradovima i općinama u Županiji (Slika 2.16).
Slika 2.15 Prikaz demografske regresije gradova i općina Karlovačke županije (Izvor: Državni zavod za statistiku)
Veličina promjene broja stanovnika između dvaju popisa prikazana na prethodnoj slici (Slika 2.15) prikazuje kakav je tip općeg kretanja stanovništva Karlovačke županije, odnosno veličinu demografske regresije, pri čemu kategorija R2 – osrednja depopulacija predstavlja pad broja stanovnika u rasponu od -3,00 do -6,99 %, R3 – jaka depopulacija -7,00 do 11,99 %, a kategorija R4 – izumiranje -12,00 i više %.
Najmanji stupanj depopulacije zabilježen je u gradu Karlovcu te općinama Generalski Stol , Barilović i Josipdol, dok sva ostala naselja imaju obilježja jake depopulacije i izumiranja (Slika 2.15).
Zagreb, ožujak 2018. 20
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 2.16 Kretanje broja stanovnika gradova i općina Karlovačke županije između dva popisna razdoblja 2001. i 2011. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku)
Iz grafičkog prikaza niže (Slika 2.17) vidljivo je da i posljednje četiri godine u Karlovačkoj županiji broj odseljenih i umrlih uvelike nadmašuje broj rođenih i doseljenih, što je posljedica dugogodišnje negativne prirodne promjene i negativnog migracijskog salda. Navedeno je indikator regresijskih demografskih trendova i u novijem razdoblju.
Slika 2.17 Kretanje broja doseljenih/odseljenih i živorođenih/umrlih u Karlovačkoj županiji od 2013. do 2016. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku)
Prirodna promjena i migracije, osim na broj ukupnog stanovništva, djeluju i na gustoću naseljenosti, sastavnice prirodnog kretanja te na biološki i društveno-gospodarski sastav stanovništva Županije.
Gustoća naseljenosti
Prema podacima iz 2011. godine po gradovima i općinama (Slika 2.18), najgušće je naseljen grad Duga Resa (oko 190 st/km2), zatim slijedi Karlovac s gustoćom od 140 stanovnika na km2, općina Kamanje oko 60 st./km2, Žakanje 42 st./km2, dok sve ostale jedinice lokalne samouprave bilježe gustoću manju od 40 st./km2.
Prosječna gustoća naseljenosti Županije iznosi 35,4 st/km2, što ju svrstava među relativno rijetko naseljene u odnosu na državni prosjek od 75,7 st./km2. Pritom je stanovništvo vrlo nejednoliko raspoređeno te je najveća koncentracija stanovnika u gradovima (samo je u Karlovcu 43,2 % ukupnog stanovništva, dok u ostala četiri grada živi 28,7 % ukupnog stanovništva Županije (Slika 2.16)).
Zagreb, ožujak 2018. 21
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 2.18 Gustoća naseljenosti Karlovačke županije 2011. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku) Izrazito neravnomjerna naseljenost u Županiji posljedica je jake depopulacije i izumiranja stanovništva u njenim ruralnim dijelovima.
Dobno-spolna struktura stanovništva Sastav stanovništva prema dobi jedan je od najvažnijih pokazatelja potencijalne živosti i biodinamike stanovništva nekog područja, a posebice je važan zbog svojih društvenih i gospodarskih implikacija (Nejašmić, 2005). Gore navedeni podaci o negativnoj migracijskoj bilanci i provedena istraživanja selektivnosti migranata prema dobi (Shaw, 1975), kojima je utvrđeno da su migriranju skloniji dvadesetogodišnjaci i mlađi tridesetogodišnjaci, ukazuju da se u Županiji stvaraju krnje generacije u dobnom sastavu, tj. da se reproduktivne generacije brojčano smanjuju (Slika 2.19). Osim toga, negativni demografski procesi u Županiji mogu se potkrijepiti i iznosom koeficijenta starosti1 koji iznosi 27,3 % i indeksa starosti2 koji iznosi 149, što ukazuje na duboku demografsku starost stanovništva.
1 Koeficijent starosti pokazuje udjel starih 60+ godina u ukupnom stanovništvu. Smatra se da populacija počinje starjeti kada koeficijent starosti dosegne 12 %. 2 Indeks starosti pokazuje brojčani odnos starih (60+ godina) i mladih (0-19 godina). Demografska starost započinje kada je indeks starosti veći od 40.
Zagreb, ožujak 2018. 22
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 2.19 Dobno-spolna piramida stanovništva Karlovačke županije 2011. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku)
Proces demografskog starenja povećava neravnotežu između umirovljenika i ekonomski aktivnog stanovništva, što za posljedicu ima povećanje izdataka za mirovine, zdravstvene usluge, socijalnu skrb i druga transferna plaćanja stanovništvu starije dobi, a time direktno stvara nepovoljne učinke na gospodarski razvoj i makroekonomske varijable. Što se tiče odnosa između spolova, udio žena u ukupnom broju stanovnika Karlovačke županije prema popisu iz 2011. godine (Slika 2.19) iznosio je 51,6 %, dok je udio muškaraca iznosio 48,4 %.
Obrazovni sastav stanovništva
Podaci Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine pokazuju da najveći udio stanovnika Karlovačke županije ima završenu srednju strukovnu školu (KV/VKV), zatim osnovnu školu i srednju četverogodišnju školu. Udio stanovnika bez škole i s nezavršenom školom iznosi 12 %.
Slika 2.20 Udio stanovnika Karlovačke županije starijih od 15 godina prema stupnju obrazovanja 2011. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku)
Udio NKV radne snage sveukupno iznosi 36,1 %, što se odražava na negativne trendove razvoja gospodarstva i zapošljavanja u Županiji te zahtijeva dodatne mjere i programe kako bi se poboljšala struktura stupnja obrazovanja stanovništva.
Zagreb, ožujak 2018. 23
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Ekonomska aktivnost
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih pada u svim gradovima i općinama posljednje 4 godine.
Smanjenje nezaposlenosti u Županiji od 2013. godine može se povezati s nacionalnim planom poticanja zapošljavanja usmjerenog na samozapošljavanje nezaposlenih osoba i povećanjem novootvorenih obrta korištenjem poticajnih mjera.
Registrirana nezaposlenost povezana je i s migracijskim trendovima i sve manjim brojem mladog stanovništva, što generira sve manji broj radno- sposobnih i pad broja nezaposlenih.
Slika 2.21 Registrirana nezaposlenost stanovništva Karlovačke županije od 2013. do 2016. godine (Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje)
Slika 2.22 Zaposleni prema sektorima djelatnosti 2011. godine u Karlovačkoj županiji (Izvor: Državni zavod za stattistiku)
Najvažnija gospodarska djelatnost u Županiji je prerađivačka industrija u kojoj je zaposlen najveći broj stanovnika (Slika 2.22). Velike teritorijalne razlike naglašene su kako u broju stanovnika, tako i u broju radnih mjesta. Po ekonomskoj snazi prednjači grad Karlovac, zatim slijede gradovi Ogulin, Duga Resa, Ozalj i Slunj.
Zagreb, ožujak 2018. 24
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Posljednjih godina evidentan je porast udjela općina u financijskim rezultatima, no još je uvijek nedovoljan te je planskim dokumentima i poticajnim mjerama naglašeno nužno poticanje ravnomjernijeg razvoja svih područja Županije.
2.8 Gospodarstvo
Prema podacima Županijske komore Karlovac, gospodarstvo Karlovačke županije karakterizira razvijeno poduzetništvo kojeg čini oko 2000 trgovačkih društava te oko 1800 obrta. Glavni oslonac razvoju poduzetništva čini prerađivačka industrija, s dokazanom kvalitetom na europskom i svjetskom tržištu. Uz prerađivačku industriju, najznačajnije gospodarske grane čine trgovina, graditeljstvo te prijevoz i skladištenje, a sve zajedno ostvaruju 88 % ukupnog prihoda županijskog gospodarstva (Slika 2.23).
Slika 2.23 Struktura gospodarstva Karlovačke županije prema udjelu u ukupnim prihodima (Izvor: Fina; Obrada HGK Županijska komora Karlovac, 2017)
Prerađivačka industrija glavni je nositelj tehnološkog razvitka, izvoza i zapošljavanja. O njenom utjecaju na županijsko gospodarstvo govori podatak o visokom udjelu u ukupnom prihodu gospodarstva Karlovačke županije od 58,1 %, što je znatno iznad razine Republike Hrvatske (26 %). Također, prerađivačka industrija obuhvaća oko polovice od ukupno zaposlenih u Županiji. Zahvaljujući visokoj kvaliteti izvođenja radova, poštivanju rokova i stručnosti kadrova u pogledu korištenja najsuvremenije opreme i materijala, građevinske tvrtke nisu u većoj mjeri osjetile krizu građevinskog sektora posljednjih godina. Sasvim suprotno, mogu se pohvaliti izuzetnim referencama u izvođenju različitih radova i objekata: geotehničkih radova, industrijskih postrojenja i hidro građevinskih objekata, objekata prometne infrastrukture, stambeno poslovnih objekata i ostalog ne samo na hrvatskom, već i na tržištu susjednih zemalja.
Trgovina je djelatnost koja okuplja najveći broj registriranih trgovačkih društava u Karlovačkoj županiji, a kao i djelatnost prijevoza i skladištenja svoje poslovne uspjehe temelji i na iskorištavanju komparativne prednosti položaja u Republici Hrvatskoj. Osim tvrtki čije je sjedište na području županije, tu posluju i poslovnice najvećeg dijela inozemnih trgovačkih lanaca zastupljenih u Hrvatskoj. Uz spomenute djelatnosti, nisu zanemarive niti druge uslužne djelatnosti. Pri tomu turistička i ugostiteljska djelatnost bilježi sve veće stope rasta zahvaljujući otvaranju novih kapaciteta i uvođenju novih turističkih proizvoda u skladu s porastom atraktivnosti kontinentalnih turističkih destinacija za što Karlovačka županija, uzevši u obzir svoje prirodne i kulturne atraktivnosti, ima odlične preduvjete.
Najvažnije su izvozne destinacije prema kriteriju pojedinih zemalja, uz SAD koje su dominantne i vodeće u strukturi izvoza, zemlje Europske unije: Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija, Švedska; zemlje EFTE: Švicarska; zemlje CEFTE: Bosna i Hercegovina; zemlje OPEC-a: Irak; ostale azijske zemlje: Republika Koreja i ostale zemlje.
Zagreb, ožujak 2018. 25
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 2.24 Najvažnija izvozna tržišta Karlovačke županije (Izvor: Državni zavod za statistiku, Obrada: HGK Županijska komora Karlovac)
Prema podacima Županijske komore Karlovac, u strukturi izvoza prerađivačke industrije Karlovačke županije najzastupljenija je proizvodnja izrađenih metalnih proizvoda i proizvodnja strojeva i uređaja s ukupnim udjelom od 72 %. Slijede industrija pića, tekstilna industrija, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, proizvodnja prehrambenih proizvoda, drvna industrija, proizvodnja proizvoda od gume i plastike i ostalo.
Slika 2.25 Najvažnije izvozne djelatnosti unutar prerađivačke industrije Karlovačke županije (Izvor: Državni zavod za statistiku, Obrada: HGK Županijska komora Karlovac)
Najvažnije izvozne tvrtke Karlovačke županije su: HS Produkt d.o.o. , General Electric Hrvatska d.o.o., Heineken Hrvatska d.o.o., Kelteks d.o.o., KIM d.o.o., DS Smith Plastics Karlovac d.o.o., Uniweld strojevi d.o.o., Kordun – alati d.o.o., Kontal d.o.o., Orah d.o.o.
Vodeći izvozni proizvodi su proizvodi od metala, oružje – pištolji, streljivo, turbine i njihovi rezervni dijelovi, pivo, staklena pređa i staklene tehničke tkanine, mlijeko i mliječni proizvodi, plastični proizvodi – ambalaža i drugo, specijalni strojevi i
Zagreb, ožujak 2018. 26
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine uređaji, oprema za automatizaciju i robotizaciju zavarivanja, alati za obradu drva i pile, pribor za jelo, metalni stalci za LCD i plazma televizore te drvo i drvni proizvodi.
Prema Registru poslovnih subjekata, deset vodećih društava s ograničenom odgovornošću prema razini prihoda pripada djelatnostima strojne obrade metala, proizvodnje piva, proizvodnje motora i turbina, prerade mlijeka i proizvodnje sira, piljenja i blanjanja drva, gradnje stambenih i nestambenih zgrada, tkanja tekstila, trgovine na malo, gradnje cjevovoda za tekućine i plinove i cestovnog prijevoza robe. Deset vodećih dioničkih društava prema razini prihoda pripada djelatnostima prerade i konzerviranja mesa, tiskanja, gradnje cesta i autocesta, proizvodnje motora i turbina, proizvodnje kruha; proizvodnja svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, kopnenog prijevoza putnika, trgovine na malo, gradnje vodnih građevina, savjetovanja te obrade i prevlačenja metala. Sljedeća slika prikazuje prvih deset društava s ograničenom odgovornošću i dioničkih društava u Karlovačkoj županija prema prihodima.
Slika 2.26 Vodeća društava s ograničenom odgovornošću (lijevo) i dioničkih društava (sredina) u Karlovačkoj županija prema prihodima te aktivni poslovni subjekti prema broju zaposlenih (desno) (Izvor: Registar poslovnih subjekata, datum pretraživanja 25.10.2017.)
Zagreb, ožujak 2018. 27
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
3 Sudionici u zaštiti okoliša
3.1 Upravna tijela državne, regionalne i lokalne razine
Zakonodavna vlast
Vrhovno zakonodavno tijelo u Republici Hrvatskoj – Hrvatski Sabor, odnosno njegovo radno tijelo Odbor za zaštitu okoliša i prirode prati i razmatra stanje okoliša, upravljanje pojedinim dijelovima okoliša i ostvarenje održivog razvitka obavljajući poslove utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa Odbor ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
• temeljna rješenja zaštite i promicanja sveukupnih djelatnosti zaštite okoliša, sukladno međunarodnim standardima • mjere praćenja, očuvanja i unapređivanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih dobara (more, voda, zrak, tlo, rudno blago, biljni i životinjski svijet) u odnosu na gospodarski razvitak • mjere korištenja i upravljanja pojedinim dijelovima okoliša, a posebice zaštićenih dijelova prirode • praćenje i proučavanje pitanja nuklearne i radiološke sigurnosti radi osiguranja visoke razine te sigurnosti i djelotvorne zaštite ljudi i okoliša od ionizirajućih zračenja • poticanje mjera za saniranje postojećeg stanja devastacije okoliša i daljnje sprječavanje onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi (zbrinjavanje komunalnog i industrijskog otpada, zbrinjavanje opasnog otpada, gospodarenje sekundarnim sirovinama) • pritužbe upućene Saboru kojima se ukazuje na štetne radnje devastacije okoliša te ispitivanje njihove utemeljenosti.
Izvršna vlast Republike Hrvatske
Sustav izvršne vlasti čine Vlada Republike Hrvatske i tijela državne uprave (provedba propisa, inspekcijski nadzor te upravni i stručni poslovi). Vlada Republike Hrvatske osigurava održivi razvitak i zaštitu okoliša praćenjem i razmatranjem stanja zaštite okoliša putem propisanih izvješća, utvrđivanjem i predlaganjem Hrvatskom saboru odgovarajućih polazišta za održivi razvitak i zaštitu okoliša, poticanjem obrazovanja javnosti u vezi s održivim razvitkom i zaštitom okoliša odgovarajućim mjerama, osiguravanjem financijskih i drugih sredstva za unaprjeđenje sustava zaštite okoliša, sklapanjem međunarodnih sporazuma i zaključivanjem međunarodnih ugovora vezanih za područje zaštite okoliša i osiguravanjem uvjeta za njihovu provedbu te po potrebi osnivanjem odgovarajućih stručnih i savjetodavnih tijela za izvršavanje zadaća preuzetih međunarodnim sporazumima i ugovorima iz područja zaštite okoliša (Program zaštite okoliša Grada Karlovca, 2011). Vlada Republike Hrvatske je 2008. godine prvi put imenovala članove Savjeta za održivi razvitak i zaštitu okoliša (Rješenje o imenovanju predsjednice i članova Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša NN 90/2008) s ciljem postizanja koordiniranog i usuglašenog gospodarskog razvitka vezano za područje zaštite okoliša i osiguranja uvjeta za održivi razvitak te radi kontinuiteta osiguranja stručne i znanstvene osnove za uređenje pojedinih pitanja u području zaštite okoliša i održivog razvitka (npr. mišljenja na prijedloge dokumenata te prijedloge i ocjene o usklađenosti rješavanja pitanja zaštite okoliša, klime i ozonskog sloja i gospodarskog razvitka) (Zakon o zaštiti okoliša). Savjet za održivi razvoj i zaštitu okoliša dio je međunarodne mreže Savjeta koji surađuju radi promicanja koncepta održivog razvoja u regionalnim i međunarodnim forumima. Godine 2012. imenovani su novi članovi Savjeta. Na području Europske unije Savjeti se udružuju u mrežu Savjeta za okoliš i održivi razvoj (European Environment and Sustainable Advisory Councils, EEAC).
Tijela državne uprave
Osnovno upravno državno tijelo u području zaštite okoliša i prirodnih dobara i zaštite prirodnih vrijednosti je MZOIE. Prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 93/16 i 104/16), MZOIE obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na opću i sektorsku politiku zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak; gospodarenje otpadom, zaštitu zraka, tla, voda, mora, biljnog i životinjskog svijeta u ukupnosti uzajamnog djelovanja (osiguravanje praćenja stanja onečišćenja, osiguravanje provedbe mjera radi sprječavanja onečišćavanja, praćenje stanja u vezi s uzrocima promjene klime i oštećenja ozonskog sloja, izrađivanje prijedloga zakona i propisa iz područja zaštite okoliša, provođenje procjene utjecaja na okoliš, osiguravanje provedbe Registra onečišćavanja okoliša;
Zagreb, ožujak 2018. 28
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine sustavno praćenje stanja okoliša (monitoring), nadzor i usmjeravanje razvoja informacijskog sustava zaštite okoliša, upravne i inspekcijske poslove iz područja zaštite okoliša; poticanje odgoja i obrazovanja te istraživanja u vezi sa zaštitom okoliša, itd.). MZOIE obavlja upravne i stručne poslove vezane uz očuvanje bioraznolikosti, georaznolikosti, održivosti korištenja prirodnih dobara, očuvanje i zaštitu dijelova prirode, uključujući zaštićena područja i područja ekološke mreže izvršavanjem, odnosno osiguravanjem izvršavanja obveza preuzetih iz međunarodnih ugovora, zakona i drugih propisa.
Donošenjem Strategije održivog razvoja, MZOIE je postalo točka koordinacije za teme održivog razvoja na nacionalnoj razini te koordinator multilateralnih okolišnih sporazuma i globalnih pitanja održivog razvoja na međunarodnoj razini.
U nadležnosti MZOIE je i upravni nadzor i nadzor nad stručnim radom:
• Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (skraćeno: FZOEU) • Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (skraćeno: HAOP) • Državnog hidrometeorološkog zavoda (skraćeno: DHMZ) • Hrvatskih voda • Nacionalnih parkova i Parkova prirode.
HAOP je neovisna javna ustanova osnovana Uredbom o osnivanju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (NN 72/15) Vlade Republike Hrvatske u lipnju 2015., a s djelovanjem je započela 17. rujna 2015. HAOP je nastao spajanjem Agencije za zaštitu okoliša (AZO) i Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP) te je preuzeo njihove poslove prikupljanja i objedinjavanja podataka i informacija o okolišu i prirodi radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i prirode, održivog razvitka te ostale stručne poslove u vezi sa zaštitom okoliša i prirode.
FZOEU je središnje mjesto prikupljanja i ulaganja izvanproračunskih sredstava u programe i projekte zaštite okoliša i prirode, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Djelatnost Fonda obuhvaća poslove financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa i projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša i u području energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije.
DHMZ je nacionalna meteorološka i hidrološka služba koja je dio svjetske mreže nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi pod okriljem Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama osnovane Zakonom o vodama (NN 107/95 i 150/05), čiji osnivač je Republika Hrvatska. Djelatnost Hrvatskih voda je upravljanje vodama u granicama sljedećih poslova: izrada planskih dokumenata za upravljanje vodama, uređenje voda i zaštita od štetnog djelovanja voda, melioracijska odvodnja, korištenje voda, zaštita voda, navodnjavanje, upravljanje javnim vodnim dobrom i ostali stručni poslovi.
Šire područje zaštite okoliša i održivog razvoja u nadležnosti je više ministarstava: Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva kulture, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva zdravstva, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstva turizma.
Ured Državne uprave u Karlovačkoj županiji djeluje kroz četiri službe: Služba za društvene djelatnosti, Služba za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove, Služba za opću upravu te Služba za zajedničke poslove. Poslovi vezani uz zaštitu okoliša su turizam, promet, promjena namjene poljoprivrednog zemljišta, utvrđivanje uvjeta za obavljanje prometa sredstvima za zaštitu bilja, izdavanje dozvola za krčenje, odnosno čistu sječu šuma, rudarstvo (npr. koncesije) te odobrenja za rudarstvo.
Nadzor nad zaštitom okoliša i srodnim područjima provode državni i županijski inspektori. Uprava za inspekcijske poslove MZOIE obavlja poslove inspekcijskog nadzora zaštite okoliša i inspekcijskog nadzora zaštite prirode. Inspekcija zaštite okoliša u skladu s propisima kojima se uređuje pojedino područje obavlja poslove inspekcijskog nadzora u području zaštite okoliša, zaštite zraka, održivog gospodarenja otpadom, zaštite od svjetlosnog onečišćenja te prekograničnog prometa otpadom. Inspekcija zaštite prirode obavlja poslove inspekcijskog nadzora u području zaštite prirode i trgovine divljim vrstama te obavlja nadzor primjene propisa o genetski modificiranim organizmima u dijelu kojim se uređuje uvođenje stranih vrsta i genetski modificiranih organizama u prirodu. Osim inspekcijskih službi organiziranih u sklopu MZOIE, postoje još i građevinska, poljoprivredna, šumarska, gospodarska, prometna, turistička, sanitarna i druge inspekcije, a na razini države djeluje i Državna vodopravna inspekcija, Inspektorat rada, Sektor nadzora u području rudarstva, elektroenergetike i opreme pod tlakom.
Zagreb, ožujak 2018. 29
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Za područje Karlovačke županije, Služba inspekcijskog nadzora zaštite okoliša – Područna jedinica Osijek obavlja poslove inspekcijskog nadzora pravnih i fizičkih osoba nad primjenom Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti zraka, Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja te propisa donesenih na temelju tih zakona. Nadležnost inspektora zaštite prirode po županijama, Služba inspekcijskog nadzora – Kontinentalna Hrvatska, Ured u Zaboku obavlja upravno-pravne i stručne poslove vezane uz obavljanje inspekcijskog nadzora provođenja uvjeta, dopuštenja, rješenja i ostalih akata u području zaštite prirode.
Tijela područne (regionalne) samouprave – županije
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN RH 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst i 137/15 – ispravak, 123/17) uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad.
Županija je samostalna u odlučivanju u poslovima iz svoga samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i navedenim Zakonom. Pored samoupravnog djelokruga, Županija obavlja i poslove državne uprave koji su prenijeti u djelokrug Županije.
Predstavničko tijelo građana Županije je Županijska skupština, koja donosi akte u okviru djelokruga županijske samouprave te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i statutom Županije.
Izvršno tijelo u Županiji je župan sa svojim zamjenicima. Župan zastupa Županiju, obavlja poslove utvrđene statutom Županije u skladu sa zakonom i odgovoran je središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug Županije.
Županije u svojem djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unaprjeđuju upravne i stručne poslove zaštite okoliša koji su im dani u nadležnost Zakonom o zaštiti okoliša, Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Zakonom o zaštiti zraka te drugim posebnim propisima kojima se uređuje zaštita pojedinih sastavnica okoliša i propisima kojima se uređuje zaštita okoliša od pojedinih opterećenja sastavnica okoliša, a od županijskog su značaja za zaštitu okoliša i unaprjeđenje stanja okoliša na njihovom području. Županija je dužna u dokumentima prostornog uređenja obavezno planirati lokacije građevina odnosno odlagališta otpada od županijskog značaja te odrediti lokaciju kazete za zbrinjavanje azbesta. Županije su dužne u svom proračunu osigurati sredstva za financiranje zaštite okoliša, koja se koriste za očuvanje, zaštitu i unaprjeđenje stanja okoliša, u skladu sa strategijama i programima.
Šire područje zaštite okoliša i održivog razvoja na županijskoj razini u nadležnosti je nekoliko Upravnih odjela Županije, za sljedeće nadležnosti:
• Upravni odjel za gospodarstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: o gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo, turizam, vodno gospodarstvo, komunalnu infrastrukturu, promet, energetiku o brigu o održivom i ravnomjernom razvoju ruralnog područja Županije, poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i veterinarstvo. • Upravni odjel za zdravstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: o zdravstvo i zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb, stradalnike Domovinskog rata i udruge proistekle iz Domovinskog rata, humanitarne udruge, kao i udruge građana iz navedenih područja. • Upravni odjel za graditeljstvo i okoliš obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: o prostorno uređenje o upravne poslove graditeljstva o procjenu vrijednosti nekretnina o zaštitu okoliša i prirode te gospodarenja otpadom,
a koji su mu resornim zakonima i posebnim propisima stavljeni u nadležnost i/ili koje mu povjeri nadležno tijelo sukladno Zakonu, iz djelokruga rada u Karlovcu, Duga Resi, Ogulinu, Ozlju i Slunju te za cijelo područje Županije (ili mjesno nadležno, prema odluci župana).
Prema zadnjem ustroju iz srpnja 2017. godine, poslovi zaštite okoliša i prirode obavljaju se u Upravnom odjelu za graditeljstvo i okoliš, Odsjeku za planske poslove i zaštitu okoliša, s istim brojem službenika, ali djelokrugom proširenim
Zagreb, ožujak 2018. 30
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine na poslove financija vezanih na okoliš i prirodu, kontrole namjenskih utrošenih sredstava javnih ustanova i trgovačkog društva koji su u nadležnosti Upravnog odjela, vođenja e-nekretnina (upis ugovora u sustav ISP-a i njihova evaluacija), procjene vrijednosti nekretnina, fiskalizacije i drugo. Isti Upravni odjel čini i Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo koji obavlja upravne i stručne poslove prostornog uređenja i graditeljstva. Prema Zakonu o zaštiti okoliša, za tijelo Županije koje prema nadležnostima utvrđenim tim Zakonom obavlja poslove iz područja zaštite okoliša koristi se naziv „nadležno upravno tijelo“, zbog čega će se dalje u tekstu za Odsjek za planske poslove i zaštitu okoliša koristiti naziv nadležno upravno tijelo.
Osim Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš, koji pored poslova zaštite okoliša i prirode obavlja poslove izdavanja akata prostornog uređenja i gradnje te stručne i administrativne poslove u vezi s izradom i donošenjem prostornog plana, za zaštitu pojedinih sastavnica okoliša i zaštitu okoliša od pojedinih opterećenja okoliša nadležan je Upravni odjel za gospodarstvo, u čijoj je nadležnosti poljoprivreda, šumarstvo, vodno gospodarstvo, energetika i turizam.
U mnogim poslovima, vezanim za postupke koji se provode temeljem propisa u nadležnosti Odjela za graditeljstvo i okoliš, sudjeluju i druga tijela javne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima, koji na temelju posebnih propisa koji su im dani u nadležnost, u okolišnim postupcima, ali i u postupcima izdavanja akata kojima se odobrava gradnja, izdaju potrebne akte (posebne uvjete, mišljenja, suglasnosti, potvrde).
Zaštićenim područjima upravljaju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima, a osnivaju ih predstavnička tijela jedinice područne (regionalne) samouprave odlukom. Osnovni cilj njihova djelovanja je upravljanje zaštićenim područjima u smislu zaštite, održavanja i promicanja te osiguranja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije NATURA VIVA osnovna je djelatnost zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih prirodnih vrijednosti čije je proglašenje u nadležnosti Županijske skupštine, nadzor nad provođenjem mjera i uvjeta zaštite prirode na području kojim upravlja te predlaganje proglašenja zaštite izuzetno vrijednih prirodnih područja.
Tijela lokalne samouprave
Tijela lokalne samouprave su gradovi i općine, a u svojem djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unapređuju poslove zaštite okoliša koji su im stavljeni u nadležnost.
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15), općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području te ostale poslove sukladno posebnim propisima.
Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07), u sastavu Karlovačke županije je pet gradova i sedamnaest općina u kojima zaštitu i brigu o okolišu obavljaju sljedeći upravni odjeli:
• Grad Karlovac – Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša obavlja poslove prostornog planiranja i uređenja građevinskog zemljišta, zaštite i očuvanja prirodne baštine, povijesnog, kulturnog i graditeljskog nasljeđa s aspekta urbanizma, gradnje građevina u nadležnosti i vlasništvu Grada, energetske učinkovitosti i energetski održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, koordiniranja i nadzora kapitalnih ulaganja u kojima Grad sudjeluje kao suinvestitor te koordiniranja i nadzora projekata gradskih komunalnih tvrtki. • Grad Slunj - Jedinstveni upravni odjel u okviru kojeg djeluje Odsjek za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje, zaštitu okoliša i stanovanje. • Grad Ozalj – Jedinstveni upravni odjel ustrojen je s četiri odsjeka (za opće i društvene djelatnosti, za urbanizam i komunalne poslove, za proračun i financije te za gospodarstvo i projekte). Odsjek za urbanizam i komunalne poslove ima referenta koji je zadužen za poslove zaštite prirode. • Grad Ogulin – unutar dvije gradske uprave brigu za okoliš obavlja Upravni odjel za gospodarstvo, komunalni sustav i prostorno uređenje.
Zagreb, ožujak 2018. 31
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
• Grad Duga Resa – Upravni odjel za prostorno planiranje, komunalno gospodarstvo, zaštitu okoliša i imovinu unutar svog djelokruga rada obavlja projektiranje i prostorno planiranje, investicije i kapitalni projekti, komunalno redarstvo, zaštitu okoliša, investicije u mjesnim odborima, komunalne doprinose i komunalne priključke te zimsku službu.
Općine Karlovačke županije imaju ustrojene Jedinstvene upravne odjele za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga te poslova državne uprave prenesenih na njih. Jedinstveni upravni odjeli poslove lokalnog značaja iz samoupravnog djelokruga i prenijete poslove državne uprave, a u okviru prava i dužnosti općine, obavljaju na način utvrđen Zakonom i drugim propisima, Odlukama i drugim općim aktima Općinskog vijeća i općinskog načelnika, prate stanje u upravnim područjima za koja su osnovana, rješavaju u upravnim postupcima, provode nadzor, poduzimaju mjere za koje su zakonom ili drugim propisom ovlašteni, pripremaju odluke i druge opće akte te obavljaju i druge poslove. Navedeno se osobito odnosi na poslove uređenja naselja i stanovanja, prostornog planiranja, unapređenja gospodarstva, komunalnih djelatnosti, brige o djeci, socijalne skrbi, zaštite i unapređenja prirodnog okoliša i ostala pitanja od važnosti za život lokalnog stanovništva. Zaštitu okoliša općine obavljaju u okviru komunalnih djelatnosti te posredno kroz financiranje lokalnih udruga u dijelu aktivnosti vezanih uz zaštitu okoliša.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na lokalnoj razini nalazi se na području općine Rakovica, a osnovana je na inicijativu Općinskog vijeća Općine Rakovica, s ciljem zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Općine Rakovica. Ova javna ustanova upravlja zaštićenim područjem Značajnog krajobraza Baraćeve špilje.
3.2 Gospodarski subjekti u javnom i privatnom vlasništvu
Javno vlasništvo
Gradovi i općine, odnosno njihova predstavnička tijela mogu, osim javnih ustanova, odlukom osnivati trgovačka društva za obavljanje komunalnih, gospodarskih i društvenih djelatnosti.
Komunalno Ozalj d.o.o. Ozalj trgovačko je društvo osnovano Društvenim ugovorom o osnivanju između Grada Ozlja i Općine Žakanje sa svrhom obavljanja komunalnih djelatnosti, a pravni je sljednik Komunalno stambenog poduzeća Ozalj koje je osnovano sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Osnovna je djelatnost društva vodoopskrba i zbrinjavanje otpadnih voda. Komunalno Ozalj danas zapošljava 20 zaposlenika, a svoje djelatnosti obavlja na području Grada Ozlja te općina Žakanje, Kamanje i Ribnik. Zbrinjavanje komunalnog otpada na području općina Kamanje, Ribnik i Žakanje te Grada Ozlja obavlja se putem Azelija eko d.o.o. iz Ozlja (osnivači Grad Ozalj i Općina Žakanje).
Trgovačko društvo Komunalno Duga Resa d.o.o. u 100 %-om je vlasništvu Grada Duge Rese, a obavlja djelatnosti proizvodnje i distribucije pitke vode te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području grada Duge Rese te općina Barilović, Netretić i Krnjak. Djelatnosti održavanja čistoće, odlaganja komunalnog otpada, održavanja javnih površina i nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja, javne rasvjete, skupljanja otpada za potrebe drugih te prijevoza otpada za potrebe drugih obavlja tvrtka Čistoća Duga Resa d.o.o., također u vlasništvu Grada Duge Rese. Iste aktivnosti obavlja i za općine Generalski Stol i Bosiljevo.
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac obavlja poslove skupljanja, pročišćavanja i opskrbe vodom za područje Grada Karlovca, naselja Levkušje u Gradu Ozlju, Općine Draganić i dijelom Općine Barilović. Čistoća d.o.o. Karlovac obavlja poslove skupljanja neopasnog otpada na području Grada Karlovca i Općine Draganić.
Komunalac d.o.o., Društvo za vodoopskrbu i odvodnju s područja Grada Slunja obavlja poslove opskrbe pitkom vodom te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, dok Lipa d.o.o. Slunj obavlja poslove skupljanja komunalnog otpada.
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Ogulin obavlja poslove skupljanja, pročišćavanja i opskrbe vodom na području Grada Ogulina te općina Tounj i Jospidol. Skupljanje otpada na području Grada Ogulina obavlja Stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. Ogulin.
Vodovod Lasinja d.o.o. je u 100 %-om vlasništvu Općine Lasinja te za nju obavlja komunalne djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje.
Zagreb, ožujak 2018. 32
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Komunalno poduzeće SABKOM d.o.o. osnovala je Općina Saborsko, a obavlja poslove odvoza komunalnog otpada koji se prikuplja u kontejnere raspoređene po cijeloj Općini Saborsko.
Vojnić-Krnjak komunalac d.o.o. za komunalne djelatnosti osnovale su općine Krnjak i Vojnić za obavljanje poslova sakupljanja komunalnog otpada. Vodovod i odvodnja Vojnić d.o.o. obavlja poslove skupljanja, pročišćavanja i opskrbe vodom za Općinu Vojnić.
Komunalno poduzeće RAKOVICA d.o.o. obavlja poslove odvoza komunalnog otpada, a SPELEKOM d.o.o. za obavljanje javne vodoopskrbe i odvodnje na području Općine Rakovica.
Vlastiti komunalni pogon Općine Cetingrad obavlja komunalne djelatnosti odvoza otpada i vodoopskrbe za Općinu Cetingrad.
Skupljanje otpada na području Općine Josipdol obavlja Jedinstveni upravni odjel, a na području Općine Tounj Eko-flor Plus d.o.o. Mokrice, Oroslavje (privatna firma koja dolazi s područja Krapinsko-zagorske županije). Eko-flor Plus isto obavlja na području Općine Barilović (dio i Srnar d.o.o Barilović) te Tounj.
Mull-Trans d.o.o. Mokrice (osnivač Eko-flor Plus) skuplja komunalni otpad s područja Općine Netretić.
VEKS d.o.o. Plaški obavlja poslove vodoopskrbe i odvodnje na području Općine Plaški, a obradu i zbrinjavanje neopasnog otpada obavlja Plaški kom d.o.o. Plaški (osnivač je općina Plaški).
Na području Karlovačke županije nalaze se ispostave tvrtki koje na državnoj razini upravljaju vodama i vodnim dobrom, šumama, distribucijom električne energije i drugo, a čiji je nezaobilazan dio poslovne politike i zaštita okoliša:
• HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., distribucijsko područje Elektra Karlovac, ispostave pogon Ogulin, Duga Resa i Ozalj.
HEP ODS sustavno provodi mjere racionalnog gospodarenja resursima, monitoring emisija u okoliš i zbrinjavanje otpada. Također, provodi kontinuirane edukacije o zaštiti od kemikalija i njihovom sigurnom zbrinjavanju, primjenjujući najviše standarde sigurnosti i očuvanja okoliša te sustavno pomažu u aktivnostima očuvanja bioraznolikosti, a njihovi radnici već tradicionalno sudjeluju u mjerama zaštite populacije bijele rode.
• Hrvatske vode, Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Kupa“, Karlovac.
Vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu održivog razvitka kojim se zadovoljavaju potrebe sadašnje generacije i ne ugrožavaju pravo i mogućnost budućih generacija da to ostvare za sebe.
• Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Karlovac i Uprava šuma Podružnica Ogulin.
Uprava šuma podružnica Karlovac sastoji se od 14 šumarija i 2 radne jedinice: Šumarija Cetingrad, Draganić, Duga Resa, Jastrebarsko, Ozalj, Karlovac, Krašić, Krnjak, Pisarovina, Rakovica, Slunj, Gvozd, Vojnić, Topusko te RJ Transport i mehanizacija i RJ Turizam i ugostiteljstvo. Uprava šuma Podružnica Ogulin sastoji se od 5 šumarija i jedne radne jedinice: Šumarija Jasenak, Josipdol, Ogulin, Saborsko, Plaški i RJ Mehanizacija, graditeljstvo i prijevoz. Hrvatske šume osnovale su i Nadzornu jedinicu za ekološku proizvodnju koja je prethodnik sadašnjoj Službi za certifikaciju proizvoda kao nadopunu djelatnostima koje se bave održivim gospodarenjem prirodnim resursima. U sklopu ove podružnice radi i rasadnik Oštarije ukupne površine oko 30 ha, a proizvodne površine 11 ha.
Privatno vlasništvo
Svaka aktivnost u prostoru ima određeni utjecaj na okoliš, a pojedini su poslovni subjekti veći onečišćivači okoliša od ostalih. Prema važećim zakonima, tvrtke su o svom trošku dužne voditi brigu o praćenju emisija onečišćujućih tvari u okoliš i količinama proizvedenog otpada uz obvezu prijave navedenih podataka u Registar onečišćavanja okoliša (skraćeno: ROO) i plaćanja odgovarajućih naknada. Osim navedenih mjera, neophodan su preduvjet za učinkovitu zaštitu okoliša i indikatori osviještenosti ovog sektora vezano za problematiku zaštite okoliša kao što su uvođenje sustava upravljanja
Zagreb, ožujak 2018. 33
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine okolišem (ISO standardi3, EMAS4), izrada poslovnih planova i strategija koje uključuju brigu o okolišu, iniciranje i uvođenje projekata čistije proizvodnje i dr. (navedena problematika dodatno je analizirana u Poglavlju 7.1.2 i 7.1.3). Vodeći poslovni subjekti u Županiji (Slika 2.26) koji su svoje poslovanje prilagodili zahtjevima zaštite okoliša, a što je vidljivo iz njihova predstavljanja na službenim web stranicama su:
• HEINKEN HRVATSKA d.o.o. – vlasnik certifikata ISO 14001 čime kontinuirano poduzima odgovarajuće mjere za smanjenje mogućih negativnih utjecaja na okoliš i stalno poboljšavanje učinaka na okoliš. Strategija tvrtke fokusira se na četiri ključna područja u kojima može učiniti najveću razliku, a vezano za zaštitu okoliša mogu se izdvojiti zaštita izvora vode i smanjenje emisije CO2. U skladu s HEINEKENOVIM strategijama društvene odgovornosti i održivosti poslovanja, tvrtka smanjuje štetan utjecaj na okoliš različitim optimizacijama smanjivanja njezine potrošnje. Tako su krajem 2016. napravili značajan korak u tome da ona bude i ekološki prihvatljivija – odabirom proizvoda HEP Opskrbe - zelena električna energija ZelEn. To znači da je električna energija, kojom se opskrbljuju dobivena iz 100 % obnovljivih izvora i to iz 26 HEP-ovih hidroelektrana. Kako bi ostvarila pozitivan utjecaj u lokalnoj zajednici, tvrtka raspisuje donacijske natječaje kojima financira lokalne udruge i njihove društveno korisne projekte. • PPK, karlovačka mesna industrija d.d. - zaštita okoliša i visoki ekološki standardi jedan su od temeljnih načela Mesne industrije Braća Pivac. Plan zaštite okoliša podrazumijeva cjelovita rješenja u sektoru otpadnih voda, onečišćenja zraka i gospodarenja otpadom. Cjelokupni proizvodni proces, od sirovine do gotovog proizvoda, kao i sve ostale aktivnosti, u potpunoj su sukladnosti s važećim zakonskim odredbama o zaštiti okoliša koji su na snazi u EU. • General Electric Hrvatska d.o.o. je također odgovoran član društvene zajednice kojoj doprinosi njenom ekonomskom boljitku, ali i brinući se o utjecaju na okoliš te poduzimajući sve potrebne mjere za otklanjanje opasnosti i smanjenje rizika od ozljeda, oboljenja, incidenata i ostalih gubitaka. Područje kvalitete obuhvaća kontrolu kvalitete, upravljanje kvalitetom (integrirani sustav sa sustavom upravljanja okolišem i sigurnošću) te sustav kontinuiranih unapređenja preko programa 6 Sigma. Posjeduje certifikat ISO 14001. • KIM Mljekara Karlovac d.o.o. izdana je okolišna dozvola u kojoj se nalaže uspostavljanje Sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001. • BJELIN d.o.o. ima FSC certifikat. • Ceste Karlovac d.d. uspješno održava sustav upravljanja okolišem uspostavom međunarodne norme ISO 14001. • KELTEKS d.o.o. uspješno održava sustav upravljanja okolišem uspostavom međunarodne norme ISO 14001. • Adriadiesel d.d. ne posjeduje ISO 14001, ali svojim poslovanjem udovoljava svim zahtjevima i zakonskim regulativama za zaštitu okoliša. Vrlo odgovorno se zbrinjava opasni i tehnološki otpad i vodi briga o nezagađivanju vode i zraka. • AUTOTRANSPORT KARLOVAC d.d. ima za cilj zadovoljiti potrebe putnika permanentnim povećanjem kvalitete usluge te snažnijim pozicioniranjem na tržištu uz postizanje visokih normi zaštite okoliša. • Aquaterm d.o.o. ima odobren certifikat o kvaliteti za zaštitu okoliša prema ISO 14001 standardu u skladu sa zahtjevima kojima tvrtka i danas posluje. • Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac brine i o okolišu te posjeduje međunarodnu normu ISO 14001. Sudjeluje u gradskim donacijskim natječajima za organizacije civilnog društva.
3 International Organization for Standardization - ISO 14001, samo je jedan od globalno poznatih standarada za sustave upravljanje okolišem. Primjenjiv je za bilo koju vrstu tvrtke ili organizacije, neovisno o njenoj veličini, lokaciji ili prihodu. Svrha mu je smanjiti negativne utjecaje na okoliš koje uzrokuju poslovanja pojedinih firmi i drugih organizacija. 4 European Eco Management & Audit Scheme – EMAS, upravljački je alat za tvrtke i druge organizacije koji omogućuje procjenu, izvještavanje i poboljšavanje njihovog utjecaja na okoliš.
Zagreb, ožujak 2018. 34
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
3.3 Organizacije civilnog društva i javnost
Prema Registru udruga, na području Karlovačke županije djeluje 31 organizacija civilnog društva čija su područja djelovanja održivi razvoj, dok su registrirane 82 organizacije civilnog društva iz područja zaštite okoliša i prirode (Slika 3.1).
Jedna od aktivnijih udruga je udruga Pan, za zaštitu okoliša i prirode (skraćeno Eko Pan) koja je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje čija je misija edukacija o ekologiji, zaštiti prirode i okoliša, promicanje načela održivog razvoja te organiziranje i sudjelovanje u zaštiti okoliša na području Karlovačke županije. Udruga razvija četiri programska područja u okviru kojih provodi projekte: Pravo okoliša i prirode, Zelene vještine, Savjesno upravljanje otpadom, Očuvanje i zaštita bioraznolikosti. Leska, udruga za očuvanje vrijednosti, načina Društvo „Napredak Bosiljevačkog potoka“ života i kreativni razvoj ruralnog područja općine Generalski stol NUVIS Udruga za lokalni razvoj „Turbina promjena“ Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode Ekološka udruga Čuvari Korane Udruga za razvoj zajednice, kreativno i Udruga za zaštitu okoliša i prirode „Eko-aris“ umjetničko izražavanje i ekologiju „Sunce“ Ritam prirode – udruga za cjelovit i prirodan Udruga za razvoj i jačanje kvalitete života životni stil Omne Trium Perfectum Slika 3.1 Neke od udruga na području Karlovače županije iz područja djelatnosti održivi razvoj i zaštita okoliša (Izvor: Registar udruga, 30.10.2017.) Valja spomenuti i udrugu Čuvari Korane čije su djelatnosti očuvanje rijeke Korane različitim akcijama čišćenja, suradnja s dionicima, zaštita vrsta, utjecaj na političke i mjerodavne strukture, informiranje građana o stanju okoliša i poduzetim akcijama, sprečavanje zahvata koji bi eventualno ugrožavali kanjon i rijeku.
Bitni sudionici u zaštiti okoliša u Karlovačkoj županiji su i lokalne akcijske grupe (skraćeno: LAG) koje predstavljaju tijelo osnovano u EU namijenjeno podršci ruralnih regija kroz stvaranje lokalnih partnerstava. LAG-ovi povezuju lokalne dionike iz sva tri sektora, odnosno objedinjuju predstavnike malih i srednjih poduzeća, lokalne samouprave i javnih ustanova, neprofitnih organizacija, profesionalnih organizacija i saveza (poljoprivrednika, malih poduzetnika i drugih djelatnosti), razvojnih agencija, dioničkih društva, poslovnih inkubatora i drugih organizacija poslovnog sektora, medija te viđenijih pojedinaca koji se zajedno dogovaraju o zajedničkom pristupu u cilju razvoja njihove regije. Na osnovu usvojene lokalne strategije razvoja područja, usmjeravaju i prate njenu provedbu, objavljuju natječaje za dodjelu sredstava, savjetuju, administriraju, procjenjuju i biraju projekte koji će se financirati. Osim toga, bave se i drugim aktivnostima poput informiranja, obuke, savjetovanja te provođenja konkretnih aktivnosti uključujući korištenje sredstava potpore. LAG-ovi su originalan i važan dio pristupa LEADER5. Učinkoviti su u poticanju lokalnog održivog razvoja iz nekoliko razloga, između ostalog što kroz interakciju različitih partnera moderiraju proces prilagođavanja i promjene uzimajući u obzir brigu za okoliš, diverzifikaciju ruralnog gospodarstva i kvalitetu življenja.
Na području Karlovačke županije djeluju tri LAG-a: Vallis Colapis, Petrova gora i Frankopan.
LAG Petrova gora osnovan je 2010. godine s ciljem sudjelovanja u poticanju ruralnog i regionalnog razvitka, te radi provedbe programa i projekata koji doprinose održivom i ruralnom razvoju. Nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i obuhvaća općine Barilović, Krnjak i Vojnić, koje administrativno pripadaju Karlovačkoj županiji te općine Gvozd i Topusko, koje administrativno pripadaju Sisačko–moslavačkoj županiji.
LAG Vallis Colapis osnovan je 2009. godine kao nastojanje ruralnih zajednica pokupskih dijelova Karlovačke i Zagrebačke županije za primjenu procedura LEADER mjere Programa ruralnog razvoja kao udruga građana čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, lokalne javne ustanove poput škola, turističke zajednice, poduzeća, obiteljska poljoprivredna gospodarstva te udruge građana iz ruralnih sredina. LAG pokriva područje 14 ruralnih gradova i općina (Duga Resa, Ozalj,
5 LEADER je akronim francuskog izraza Liaison Entre Actions de Développement de l’Économie Rurale (eng. Links between actions for the development of the rural economy; hrv. Veza među aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva) koji predstavlja inicijativu Europske unije za potporu projektima ruralnog razvoja pokrenutim na lokalnoj razini u svrhu revitalizacije ruralnih područja i stvaranja novih radnih mjesta. Program se oslanja na izradu i provedbu lokalnih razvojnih strategija (LRS) koje omogućuju integralnu provedbu gospodarske i socijalne kohezije, a provode ih lokalne akcijske grupe (LAG-ovi).
Zagreb, ožujak 2018. 35
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Draganić, Kamanje, Netretić, Ribnik, Žakanje, Lasinja, Krašić, Kravarsko, Pisarovina, Pokupsko i Žumberak te 35 ruralnih naselja grada Karlovca).
LAG Frankopan osnovan je 2011. godine te obuhvaća područje općina Bosiljevo, Cetingrad, Generalski Stol, Tounj, Plaški, Saborsko i Tounj te gradove Slunj, Ogulin i Otočac, a fokus djelovanja mu je revitalizacija zajednice i progresivni diverzificiran rast ruralnog gospodarstva kao tema kojom se treba baviti prilikom provedbe lokalne strategije ukupnog razvoja LAG-a.
Javnost, predstavljena jednom ili više fizičkih ili pravnih osoba, njihovim skupinama ili različitim oblicima udruživanja u nevladine organizacije te organizacije sukladno posebnim propisima i praksi, je važan sudionik zaštite okoliša. Uloga javnosti u problematici zaštite okoliša je višestruka, od uloge gdje javnost kao odgovorne građane može zabrinjavati stanje okoliša te osobno zdravlje i kvaliteta života čime dolazi do angažmana utjecaja na politiku i odluke vezane uz tu problematiku, do uloge neposrednog proizvođača opterećenja u okolišu pokretanjem promjena u prostoru svojim aktivnostima ili svojim potrošačkim izborom kojim može značajno utjecati na proizvodne prakse.
Osnovni cilj Strategije održivog razvitka je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvoja kroz ostvarivanje nekoliko koraka između kojih se nalazi i jačanje svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedbe mjera koji se tiču zaštite okoliša.
Republika Hrvatska u brojnim odredbama međunarodnih ugovora kojima je pristupila, bilo da se radi o onima na globalnoj ili o onima na regionalnoj razini, obvezala se da pristup informacijama o stanju okoliša i sudjelovanje javnosti u postizanju ciljeva zaštite okoliša budu važan segment društvenog i gospodarskog okruženja.
Detaljniji prikaz načina uključenosti javnosti u problematiku zaštite okoliša dan je u Poglavlju 7.1.5 Informiranje i uključivanje javnosti, obrazovanje za okoliš i održivi razvitak.
Zagreb, ožujak 2018. 36
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
4 Pokretači promjena u okolišu
4.1 Industrija
4.1.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Pritisci koje industrija generira na sastavnice okoliša nisu objedinjeni jedinstvenim zakonom, već su regulirani različitim propisima kojima se definira odnos i potencijalni utjecaj industrijskih postrojenja na prirodu i okoliš te zdravlje ljudi.
Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 87/17) propisuju se granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, što između ostalog uključuje praćenje i vrednovanje emisija te način smanjivanja emisija onečišćujućih tvari u zrak. Način provedbe praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora te opseg i vrsta mjerenja propisana je Pravilnikom o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12, 130/11).
Emisija onečišćujućih tvari u vode propisana je Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15), kojim se nastoji zaštititi vode od onečišćenja, što uključuje pravilno korištenje te gospodarenje vodama.
U svrhu zaštite okoliša, za nova industrijska postrojenja provode se procjene utjecaja na okoliš, s obzirom na to da se ona ubrajaju u zahvate koji mogu imati utjecaj na okoliš. Navedeno se provodi na temelju Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) dok se ocjena prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu provodi temeljem Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) primjenjivala se na postrojenja u kojima se obavljaju i na kojima će se nakon izgradnje, odnosno rekonstrukcije i puštanja u redoviti rad postrojenja obavljati djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuju tlo, zrak, voda i more. Značajne promjene u radu postrojenja namijenjenog obavljanju djelatnosti kojim se mogu prouzročiti industrijske emisije, a koje dostižu granične vrijednosti utvrđene Uredbom o okolišnoj dozvoli (NN 8/14) (danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša) moraju proći postupak izdavanja okolišne dozvole kojom se regulira rad najvećih industrijskih zagađivača. HAOP vodi Očevidnik uporabnih dozvola kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postojeća postrojenja, sukladno Pravilniku o Očevidniku uporabnih dozvola kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postojeća postrojenja (NN 113/08). Više o tome koja su industrijska postrojenja prošla procjenu utjecaja na okoliš, postupak utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša te postupak izdavanja okolišne dozvole obrađeno je u Poglavlju 7.1.2. Instrumenti zaštite okoliša dok su industrijska postrojenja koja su prošla ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu obrađena u Poglavlju 6.5.1. Bioraznolikost.
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) utvrđuju se mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada.
Prema Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15) propisuje se obvezni sadržaj i način vođenja registra onečišćavanja okoliša, što znači da su svi gospodarski subjekti obvezni na godišnjoj razini prijavljivati emisije u okoliš i otpad u ROO.
Kako bi se spriječile nesreće s opasnim tvarima, najvažnija je regulacija putem Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14, 31/17, 45/17) kojom se uređuje popis vrsta opasnih tvari koje su prisutne u području industrijskih postrojenja te način utvrđivanja količina, dopuštene količine i kriteriji prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne. Ukoliko industrijska postrojenja posjeduju opasne tvari ili svojim radom stvaraju opasne tvari dužni su navedeno prijaviti te izraditi Izvješće o sigurnosti. Također, Pravilnikom o Registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o Očevidniku prijavljenih velikih nesreća (NN 139/14) propisuje se sadržaj i način vođenja Registra postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u smislu Uredbe kojom se uređuje sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, sadržaj i način vođenja Očevidnika prijavljenih velikih nesreća, način na koji se dostavljaju podaci za registar, način na koji se dostavljaju podaci za očevidnik te rokovi s tim u vezi.
Zagreb, ožujak 2018. 37
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Uredbom o odgovornosti za štete u okolišu (31/17) uređuju se djelatnosti koje se smatraju opasnima za okoliš i/ili ljudsko zdravlje, kriteriji prema kojima se procjenjuje prijeteća opasnost i utvrđuje šteta u okolišu, najprikladnije mjere za otklanjanje štete u okolišu, njihova svrha i način odabira, način otklanjanja štete u okolišu (uključujući posebne uvjete glede pojedinih sastavnica okoliša, zaštićenih vrsta i prirodnih staništa, te način specificiranja troškova vezano za utvrđivanje i otklanjanje prijeteće opasnosti i štete u okolišu, postupak utvrđivanja mjera te druga pitanja u vezi s tim.
U svrhu rasta i razvoja industrije u Republici Hrvatskoj donesena je Industrijska strategija RH 2014. – 2020 (NN 126/14). Ona predstavlja svaki oblik intervencije države ili državne politike usmjerene prema unaprjeđenju poslovnog okruženja te prema onim područjima, sektorima ili tehnologijama od kojih se očekuje veći doprinos gospodarskom rastu i društvenom blagostanju. Njezina osnovna svrha je utvrđivanje glavnih problema hrvatske industrije, predlaganje načina za unaprjeđenje poslovnog okruženja s ciljem stvaranja boljih uvjeta poslovanja te posebne skupine mjera kojima bi se dodatno olakšao i potaknuo rast i razvoj perspektivnih industrijskih djelatnosti.
4.1.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije
Glavni oslonac razvoju gospodarstva Karlovačke županije čini prerađivačka industrija, s dokazanom kvalitetom na europskom i svjetskom tržištu, kao najznačajnija gospodarska djelatnost koja uz trgovinu, graditeljstvo te prijevoz i skladištenje zajedno ostvaruje 88 % ukupnog prihoda županijskog gospodarstva (Slika 2.23). Visoki udio prerađivačke industrije u ukupnom prihodu gospodarstva Karlovačke županije od 58,1 % ukazuje na njezin važan utjecaj na županijsko gospodarstvo. Ovakav visoki udio znatno je iznad razine Republike Hrvatske koji iznosi 26 %. Uz to, gotovo polovica ukupno zaposlenih u Županiji radi u prerađivačkoj industriji. Najznačajnije grane prerađivačke industrije su proizvodnja hrane i pića, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, proizvodnja strojeva i uređaja, dok su ostale grane zastupljene u iznosu manjem od 5 % (Slika 4.1). Ukupan broj aktivnih industrijskih poduzeća u 2016. godini iznosio je 494 (HGK, 2017).
Slika 4.1 Struktura prerađivačke industrije prema udjelu u ukupnom prihodu (Izvor: Fina; Obrada HGK Županijska komora Karlovac, 2017)
S 29 % u ukupnom udjelu prerađivačke industrije, sektor proizvodnje hrane predstavlja najdominantniju djelatnost prerađivačke industrije, a obuhvaća proizvodnju mesa i mesnih proizvoda, proizvodnju mlijeka i mljekarskih proizvoda, pekarskih proizvoda, itd. U proizvodnji pića dominira proizvodnja piva, predvođena poznatim brandovima Karlovačke pivovare. Metaloprerađivačka industrija i strojogradnja usmjerena je na izvoz, uvođenje novih tehnologija, edukaciju stručnih kadrova, certifikaciju sustava kvalitete, ekološki prihvatljivu proizvodnju te povezivanje s domaćim i inozemnim proizvođačima. Proizvodni program tvrtki iz proizvodnje proizvoda od gume i plastike obuhvaća različite vrste plastične ambalaže, PVC stolariju, proizvodnju kupaonske i sanitarne opreme, pokrova za bazene i ostalo. Budući da više od polovine Karlovačke županije zauzimaju šume i šumska zemljišta postoji izvrsna osnova za razvoj drvno prerađivačkog
Zagreb, ožujak 2018. 38
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine sektora, što obuhvaća proizvodnju piljene građe, ambalaže, građevinske stolarije, materijale za podove, namještaj i dijelove za namještaj i dr. Tekstilna industrija se posebice ističe proizvodnjom različitih vrsta tehničkih tkanina, čime je zadržala poziciju značajnog izvoznika. U tablici niže (Tablica 4.1) nalazi se popis najprepoznatljivijih industrijskih proizvođača s područja Karlovačke županije. Tablica 4.1 Popis prepoznatljivih industrijskih poduzeća u Karlovačkoj županiji (Izvor: Županijska komora Karlovac, 2017) Djelatnost Poduzeće Proizvodnja hrane i pića HEINEKEN HRVATSKA d.o.o., KIM - MLJEKARA KARLOVAC d.o.o., PPK–KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA d.d., ŽITOPROIZVOD d.d., MIVIT – PEKARA d.o.o., MADIG-MREŽNICA d.o.o., JELENKO - QUALITY d.o.o., KARMES d.o.o., MARK RIBE j.d.o.o., SPRAJA – PROM d.o.o., VENDRIJA d.o.o., ZELJE – PROMET d.o.o. Proizvodnja metala i HS PRODUKT d.o.o., KONTAL d.o.o., UNIWELD STROJEVI d.o.o., ŽEČE NOVI d.o.o, proizvoda od metala ENERGOREMONT d.d., KORDUN ALATI d.o.o., KORDUN LAV d.o.o., KORDUN MARKETING d.o.o., VETA d.o.o., M-90 d.o.o., TONER d.o.o., DOMES d.o.o., UZOR d.o.o., OFNER d.o.o., VINDOM d.o.o., C- PRODUKT d.o.o., G.B.B. d.o.o., I.B. OBRADA d.o.o., LJEVAONICA DUGA RESA d.o.o., MONTMONTAŽA MKG d.o.o., Proizvodnja strojeva i GENERAL ELECTRIC HRVATSKA d.o.o., TVORNICA TURBINA d.o.o., ADRIADIESEL d.d., CROATIA uređaja PUMPE NOVA d.o.o., AB MONTAŽA d.o.o., NOVA TVORNICA KLIZNIH LEŽAJEVA d.o.o., VJ - eko d.o.o., ZOR d.o.o., LIMA d.o.o., EOL GRUPA d.o.o., FLAMMIFER d.o.o., MG SERVIS d.o.o., TVORNICA PLINSKIH TURBINA d.o.o. Proizvodnja proizvoda od DS Smith Plastics Karlovac d.o.o., AQUAESTIL PLUS d.o.o., ILSAD d.o.o., IV-ER-KONTEX- gume i plastike VATROGASNE CIJEVI d.o.o., METAPLAST d.o.o., STRIJELAC d.o.o., TOMISLAV-SVIJEĆE d.o.o., Prerada drva ORAH d.o.o., MPS-67 d.o.o., SIČA d.o.o., TRESKAVAC d.o.o., JOKELE d.o.o. Proizvodi od drva ART d.o.o., VIDOŠ d.o.o., KANASTA d.o.o., DRVO KOMERC d.o.o., HIDRAULIKA DRVOŠPED d.o.o., DRVOTEHNA d.o.o., GRAŠA d.o.o., JADRAN TVORNICA INTERIJERA d.o.o., SANNIK d.o.o., DRVONA d.o.o., DRVO TRGOVINA MIKŠA d.o.o., Proizvodnja tekstila i KELTEKS d.o.o., PLETIX d.o.o., SVIJET DEKORA d.o.o., MAIER-TEXTIL d.o.o., KETEKS d.o.o. za tekstilnih proizvoda proizvodnju i trgovinu, KONTEX d.o.o., LOLA RIBAR d.d., KANVAS PRODUKT d.o.o., ŠTAHAN d.o.o. Proizvodnja ostalih WIENERBERGER ILOVAC d.o.o., SEMMELROCK STEIN + DESIGN d.o.o. nemetalnih proizvoda Proizvodnja kože i MAIKI d.o.o., Mr. JOSEPH d.o.o. proizvoda od kože Proizvodnja kemikalija i LINDE PLIN d.o.o., NOVA – chem d.o.o., KGK d.o.o. za proizvodnju i promet, kemijskih proizvoda
U tablici niže (Tablica 4.2) prikazani su pokazatelji industrijske proizvodnje, a odnose se na vrijednosti prodanih proizvoda u Karlovačkoj županiji u razdoblju od 2013. do 2015. godine, koja se daje za industrijska i neindustrijska poduzeća s 10 i više zaposlenih u sklopu Godišnjih rezultata istraživanja PRODCOM6. PRODCOM proizvod je posljedica industrijske djelatnosti, upotrebljava se kao opći naziv za proizvode koji imaju fizičku dimenziju i za industrijske usluge, koji je definiran Nomenklaturom industrijskih proizvoda (NIP), tj. nacionalnom verzijom PRODCOM Lista EU-a. Ukupna vrijednost prodanih proizvoda u Karlovačkoj županiji u razdoblju od 2013. do 2015. godine varira. Naime, 2014. godine bilježi se pad vrijednosti prodanih proizvoda, dok se u 2015. godini bilježi rast u odnosu na 2013. i 2014. godinu. Od ukupne vrijednosti prodanih proizvoda, daleko je najviše proizvoda iz prerađivačke industrije te čini oko 93 % ukupne vrijednosti prodanih proizvoda u Karlovačkoj županiji. Također, jedino prerađivačka industrija ostvaruje prihod putem izvoza te je od 2013. – 2015. godine vrijednost u konstantnom porastu. Tablica 4.2 Vrijednost prodanih industrijskih proizvoda prema Nomenklaturi industrijskih proizvoda (NIP) razdoblju od 2013. – 2015. godine na području Karlovačke županije, stanje na dan 31.12.2016. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku) Ukupno Ukupno inozemstvo (izvoz) Djelatnost 2013. 2014. 2015. 2013. 2014. 2015. tis. kuna Rudarstvo i vađenje 7933 7517 7 900 - - Prerađivačka industrija 3 215 859 3 197 295 3 467 572 1 495 187 1 548 581 1 686 686 Opskrba električnom energijom, plinom, parom i 245 118 226 366 216 656 - - klimatizacija Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje 44 966 46 252 44 725 - - otpadom te djelatnosti sanacije okoliša Ukupno 3 575 876 3 477 430 3 736 853 1 495 187 1 548 581 1 686 686
6 PRODCOM (COMmunity PRODuction) je kratica Istraživanja o industrijskoj proizvodnji Zajednice (Uredba Vijeća (EEK) br. 3924/91, OJ br. L374/91 od 31. prosinca 1991. Prva izvještajna godina za koju su prikupljeni PRODCOM podaci je 1993., a temeljila se na verziji PRODCOM Liste 1993.
Zagreb, ožujak 2018. 39
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Prerađivačka industrija kao najvažnija gospodarska grana Karlovačke županije predstavlja pritisak na okoliš, jer generira velike količine otpada i onečišćenja, što u konačnici može narušiti zdravlje ljudi i stanje cjelokupnog ekosustava. Prema podacima iz ROO, uočava se da su prema brojnosti i količinama emisija onečišćujućih tvari u vode pod najvećim pritiskom vode grada Karlovca i njegove okolice. Ovdje treba naglasiti da na području Grada Karlovca postoji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda čime je ovaj negativan utjecaj ublažen. U onečišćenju zraka najviše pridonose plinovi poput ugljikovog dioksida (CO2), sumporovog dioksida (SO2), dušikovog dioksida (NO2), ugljikovog monoksida (CO) i čestica u zraku (PM10). Također, kao nusprodukt industrijske proizvodnje nastaju velike količine raznih vrsta opasnog i neopasnog otpada. Jedan od problema predstavljaju i postrojenja s prisutnim opasnim tvarima, koja predstavljaju potencijalni izvor nesreća. Prema podacima iz RPOT/OPVN, u 2017. godini na području Karlovačke županije nalazi se ukupno sedam takvim postrojenja iz prerađivačke industrije (Tablica 4.3). Detaljnija obrada podataka prisutnih opasnih tvari u poduzećima nalazi se u Poglavlju 5.4 Kemikalije. Tablica 4.3 Industrijska postrojenja s opasnim tvarima na području Karlovačke županije (Izvor: RPOT/OPVN, 2017) Naziv operatera Naziv područja postrojenja Razred Broj opasnih Ukupna količina tvari opasnih tvari (t) Biotron d.o.o. Biotron d.o.o. Prilog II.A 4 1181,00 DS Smith Plastics Karlovac DS Smith Plastics Karlovac d.o.o. Prilog II.A 2 6,97 d.o.o. (KAPLAST d.d.) (KAPLAST d.d.) Heineken Hrvatska d.o.o. Heineken Hrvatska d.o.o. Prilog II.A 2 4,00 Linde plin d.o.o. Linde plin d.o.o. Prilog II.B – niži 7 72,00 razred Mebu d.o.o. Postrojenje za proizvodnju metil estera Prilog II.A 3 97,76 biljnog ulja (MEBU) PPK-Karlovačka mesna PPK-Karlovačka mesna industrija d.d. Prilog II.A 4 50,27 industrija d.d. VIŠEVICA-KOMP d.o.o PC Mahično Prilog II.A 2 220,00
U ROO nisu prijavljeni svi pravni subjekti koji proizvode otpad. Naime, ukoliko pravni subjekt proizvodi otpad koji ne prelazi granične vrijednosti, a ne ispušta onečišćujuće tvari u zrak, vodu i tlo te ne obavlja djelatnost gospodarenja otpada, nema obvezu dostaviti podatke u ROO. Ukoliko prema količinama proizvedenog otpada prijeđe prag graničnih vrijednosti za sljedeće izvještajno razdoblje, obvezan je dostaviti podatke u ROO. Stoga broj poduzeća unutar ROO može varirati za određena izvještajna razdoblja. Količina nastalog otpada u prerađivačkoj industriji razlikuje se kroz proteklo četverogodišnje razdoblje (Slika 4.2). U 2013. godini prijavljene su najveće količine nastalog otpada u posljednje četiri godine, dok je u naredne dvije godine smanjena količina nastalog otpada za oko 47 %. Međutim, od 2015. – 2016., bilježi se blagi porast proizvedenog otpada u iznosu od 8 %. Sličan trend pokazuju i vrijednosti za opasni otpad i neopasni otpad. Ukupna količina nastalog otpada u prerađivačkoj industriji u posljednje četiri godine iznosi 64 665,36 tona, od čega se 93,87 % odnosi na neopasni otpad, a preostalih 6,13 % na opasni otpad. Navedeni pokazatelji vrijednosti donekle se podudaraju s brojem pravnih subjekata u prerađivačkoj industriji koji su imali obvezu dostaviti podatke o količini proizvedenog otpada u ROO za određeno izvještajno razdoblje, s obzirom na to da se smanjenjem broja tvrtki prijavljenih u ROO smanjila i količina nastalog otpada.
Zagreb, ožujak 2018. 40
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 4.2 Ukupna količina nastalog otpada iz prerađivačke industrije u Karlovačkoj županiji kroz četverogodišnje razdoblje (Izvor: ROO)
Na slici dolje (Slika 4.3) nalazi se 10 industrijskih poduzeća koja su u 2016. godini proizvela najviše otpada te njihova ukupna količina proizvedenog otpada u razdoblju od 2013. – 2016. godine. Najveći je proizvađač otpada poduzeće Aquestil plus d.o.o. koje je u poslijednje 4 godine proizvelo gotovo 35 % ukupnog otpada cijele prerađivačke industrije u Karlovačkoj županiji.
Žeče Novi d.o.o. Wienerberger-Ilovac d.o.o. LANA-KARLOVAČKA TISKARA D.D. P P K karlovačka mesna industrija,… Og grafika d.o.o. HS Produkt d.o.o. ALSTOM HRVATSKA d.o.o. KELTEKS d.o.o. Heineken Hrvatska d.o.o. Aquaestil plus d.o.o.
0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000 16000 [t] Ukupno 2016. god 2015. god 2014. god. 2013. god.
Slika 4.3 Prvih 10 industrijskih poduzeća koja su u 2016. godini proizvela najviše otpada i njihova ukupna proizvodnja otpada u razdoblju od 2013. – 2016. godine u Karlovačkoj županiji (Izvor: ROO)
Broj industrijskih poduzeća s prijavljenim onečišćenjima u vode veći je u odnosu na ona poduzeća čija proizvodnja uzrokuje emisije onečišćenja u atmosferu (Tablica 4.4). Također, određeni broj poduzeća, osim emisija onečišćenja u vode, svojim proizvodnim procesima onečišćuju i zrak. Može se uočiti kako se broj industrijskih poduzeća koja uzrokuju emisije štetnih tvari u vode i zrak smanjuje u razdoblju od 2013. – 2016. godine (Slika 4.4).
Zagreb, ožujak 2018. 41
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Tablica 4.4 Popis industrijskih postrojenja koja su u 2016. godini ispuštala emisije štetnih tvari u vode i zrak (Izvor: ROO) Poduzeće ADRIADIESEL d.d., ALSTOM HRVATSKA d.o.o., Auto Hrvatska Automobili d.o.o., BETON-LUČKO d.o.o., Croatia pumpe nova, d.o.o., Energoremont d.d., FLAMMIFER d.o.o., Heineken Hrvatska d.o.o., HS Produkt d.o.o., IV-ER - KONTEX-VATROGASNE Emisije CIJEVI d.o.o., KELTEKS d.o.o., KGK d.o.o., KIM MLJEKARA KARLOVAC, KORDUN-ALATI d.o.o., LANA-KARLOVAČKA TISKARA u vode D.D., Lola Ribar d.d., MADIG-MREŽNICA D.O.O., nTKL d.o.o., PPK karlovačka mesna industrija d.d., TEHNIČKI SERVISI ŽELJEZNIČKIH VOZILA D.O.O., UNIWELD STROJEVI d.o.o., Viševica komp d.o.o., Wienerberger-Ilovac d.o.o., Žeče Novi d.o.o., ŽITOPROIZVOD D.D. Emisije ALSTOM HRVATSKA d.o.o., Energoremont d.d. Heineken Hrvatska d.o.o., KIM MLJEKARA KARLOVAC, PPK karlovačka mesna u zrak industrija d.d., Wienerberger – Ilovac d.o.o.
Slika 4.4 Broj industrijskih poduzeća s prijavljenim emisijama u vode i zrak u razdoblju od 2013. – 2016. godine (Izvor: ROO)
Na slikama niže (Slika 4.5, Slika 4.6) nalazi se prostorni raspored lokacija onečišćivaća vode i zraka iz prerađivačke industrije prijavljenih u ROO za 2016. godinu. Lokacijski gledano, pritisak iz prerađivačke industrije na okoliš Karlovačke županije uglavnom je koncentriran u gradu Karlovcu, odnosno u njegovom zapadnom dijelu. Detaljnija obrada podataka emisija onečišćenja u zrak i vode, odnosno pritisci tih onečišćivača na okoliš, nalazi se u Poglavljima 5.6.2. i 6.1.2.
Zagreb, ožujak 2018. 42
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 4.5 Lokacije poduzeća koji emitiraju onečišćujuće tvari u vode iz prerađivačke industrije u Karlovačkoj županiji u 2016. godini (Izvor: ROO)
Zagreb, ožujak 2018. 43
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 4.6 Lokacije poduzeća emisija onečišćujućih tvari u zrak iz prerađivačke industrije u Karlovačkoj županiji u 2016. godini (Izvor: ROO)
4.1.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Nacionalnim planom djelovanja na okoliš doneseni su ciljevi i mjere zaštite okoliša kojima se nastoji unaprijediti i očuvati okoliš te spriječiti i ograničiti onečišćenje okoliša. U kategoriji koja se odnosi na industriju i rudarstvo, postavljena su tri temeljna cilja (C):
• C1 za izradu općih okvira za čišću i održivu proizvodnju te za smanjivanje osnovnih i energetskih inputa radi poticanja trajnoga razvoja i povećavanja stupnja reciklaže odnosno radi sprječavanja ekoloških nesreća • C2 za nadzor nad emisijama uz uzimanje u obzir prihvatnog kapaciteta okoliša • C3 za razvoj alternativnih postupaka i proizvoda koji se temelje na obnovljivim izvorima.
Dio mjera unutar navedenih ciljeva ostvario se donošenjem zakonske regulative vezane za zaštitu okoliša. To se ponajprije odnosi na Zakon o zaštiti okoliša, Uredbu o okolišnoj dozvoli te Pravilnik o Očevidniku uporabnih dozvola kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postojeća postrojenja. Ovaj pravilnik propisuje sadržaj i način vođenja Očevidnika uporabnih dozvola, odnosno središnji izvor informacija u Republici
Zagreb, ožujak 2018. 44
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Hrvatskoj o izdanim uporabnim dozvolama kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenjima o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postojeća postrojenja.
Za uvođenje čišće i održive prakse u industriji važno je spomenuti promicanje certifikacije prema normama iz niza ISO 9000 i ISO 14000 te provođenje osposobljavanja za sudjelovanje u sustavu ekološkog označavanja i ocjenjivanja (EMAS). Kao primjer može se navesti poduzeće HEINEKEN HRVATSKA d.o.o., nositelj certifikata ISO 9001 te 14001.
Aktivnosti se kontinuirano promiču na državnoj razini kroz javne pozive za dodjelu sredstava subvencije trgovačkim društvima za poticanje obrazovnih i informativnih programa te projekata u području zaštite okoliša i prirode (financirano do strane FZOEU). U razdoblju od 2013. – 2016. godine ukupno je subvencionirano 12 industrijskih poduzeća na području Karlovačke županije (Tablica 4.5).
Uspostavom Informacijskog sustava unutar kojega je i ROO u koji se svaki pravni subjekt dužan prijaviti, tj. ona poduzeća koja proizvode otpad iznad graničnih vrijednosti te ispuštaju štetne tvari u atmosferu i vodna tijela, ispunjen je cilj nadzora nad emisijama uz uzimanje u obzir prihvatnog kapaciteta okoliša. Na taj se način može uvidjeti izvor onečišćenja i količine otpadnih tvari kojima se čini pritisak na sastavnice okoliša.
U ostvarenje ciljeva Nacionalnog plana djelovanja na okoliš uklapa se i donošenje ŽRS, odnosno pojedinih mjera koje se indirektno vežu na industriju. Tu se ističe Cilj 4. Održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom baštinom, a koji uključuje dva prioriteta. Prioritet 1 (Jačanje kapaciteta za upravljanje zaštitom okoliša, prirodnim i kulturnim resursima) s mjerama 1.,2.,3. (Podizanje svijesti i razvijanje kapaciteta za upravljanje zaštitom okoliša, Uspostava županijskog informacijskog sustava zaštite okoliša, Zaštita okoliša kod izvanrednih zagađenja) te Prioritet 2 s mjerom 3.: Poboljšanje gospodarenja otpadnim vodama. Tablica 4.5 Popis industrijskih postrojenja kojima su isplaćena sredstva u razdoblju 2013. – 2016. godine iz FZOEU sa ciljem zaštite okoliša (Izvor: FZOEU) Korisnik sredstava Provedene aktivnosti Projekti Izgradnja postrojenja za oporabu u zoni proizvodnje namjene Otok GUMARA ČAVIĆ d.d.- Oporaba otpada i iskorištavanje vrijednih Oštarijski Ogulin i preseljenje postojećih proizvodnih postrojenja iz u stečaju svojstava otpada (K2010) Zagreba Sanacija odlagališta opasnog otpada- Studija o utjecaju zahvata na okoliš za sanaciju odlagališta "Lemić APO d.o.o. lokacije visoko onečišćenje okoliša Brdo" kraj Karlovca prema odobrenom modelu APO br. 10-08-4039/09 (K2011) Poticanje čistije proizvodnje, izbjegavanje i KORDUN - ALATI Ugradnja uređaja za obradu otpadnih voda u proizvodnom procesu smanjenje nastanka otpada i emisije d.o.o. tvrtke Kordun- alati d.o.o. štetnih plinova (K2013) MREŽNICA d.d. Poticanje održive gradnje (K2021) Energetska obnova zgrade motel Roganac PPK KARLOVAČKA Smanjenje emisije štetnih plinova cestovnih vozila za 2009. godinu - MESNA INDUSTRIJA Poticanje čistijeg transporta (K2022) Program EURO 5 d.d. HIDRIS d.o.o. Kupnja hibridnog vozila IZGRADNJA Provedba energetskih pregleda i sustavno Energetski pregledi i energetsko certificiranje zgrade Ulica Kralja MARINKOVIĆ d.o.o. gospodarenje energijom (K2019) Zvonimira 2,4,6,8, Karlovac kojom upravlja Izgradnja Marinković d.o.o. DS Smith Plastics Energetski pregledi građevina i energetsko certificiranje zgrada Karlovac d.o.o. Energetski pregledi zgrada i građevina te uvođenje sustava PEKARA "MUS" gospodarenja energijom u skladu sa standardom HRN EN ISO50001 za sektor industrije i komercijalni uslužni sektor Odluka o neposrednom sufinanciranju provedbe energetskih pregleda zgrada i građevina i uvođenje sustava gospodarenja (upravljanja) FLAMMIFER d.o.o. energijom u skladu s normom HRN EN ISO50001 davanjem sredstava subvencije Odluka o neposrednom sufinanciranju provedbe energetskih pregleda KELTEKS d.o.o. zgrada i građevina davanjem sredstava subvencije Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u Kogeneracijska energana na biomasu - termička obrada mulja PREMIUM d.o.o. industrijskim i energetskim sustavima otpadnih voda S4E (K2020)
Zagreb, ožujak 2018. 45
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
4.2 Eksploatacija mineralnih sirovina
4.2.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Temeljni pravni dokument Republike Hrvatske vezan za eksploataciju mineralnih sirovina je Zakon o rudarstvu (NN 56/13, 14/14). Odredbe ovog zakona odnose se na istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, a njime se uređuje gospodarenje mineralnim sirovinama i planiranje rudarske gospodarske djelatnosti, istraživanje i utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina, izrada i provjera rudarskih projekata, eksploatacija mineralnih sirovina, davanje koncesije za eksploataciju, građenje i uporaba rudarskih objekata i postrojenja, izrada rudarskih planova i izvođenje rudarskih mjerenja, sanacija otkopanih prostora, naknada za koncesiju, naknada štete, mjere osiguranja, sigurnosti i zaštite, stručna sprema za obavljanje određenih poslova u rudarstvu, upravni i inspekcijski nadzor, prekršajne odredbe i druga pitanja. U Zakonu o rudarstvu dana je definicija rudnog blaga te definicija mineralne sirovine. Rudno blago je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje je u njenom vlasništvu, ima njezinu osobitu zaštitu i iskorištava se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o rudarstvu. Rudnim blagom smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju u prvobitnom ležištu, u nanosima, jalovištima, talioničkim troskama ili prirodnim rastopinama. Osim Zakona o rudarstvu, na djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina primjenjive su i odredbe Zakona o koncesijama (NN 69/17).
Mineralnim sirovinama, u smislu Zakona o rudarstvu, smatraju se: • energetske mineralne sirovine • mineralne sirovine za industrijsku preradbu • mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala • arhitektonsko-građevni kamen • mineralne sirovine kovina.
Energetske mineralne sirovine detaljnije su obrađene u Poglavlju 4.3 Energetika te u ovom poglavlju nisu dodatno obrađivane.
Na temelju Zakona o rudarstvu također je propisan niz podzakonskih akata. Važeći podzakonski akti relevantni za eksploataciju mineralnih sirovina su:
• Pravilnik o istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina (NN 142/13), • Pravilnik o jedinstvenom informacijskom sustavu mineralnih sirovina i registrima (NN 142/13), • Pravilnik o obveznom sadržaju projekata građenja rudarskih objekata i postrojenja (NN 79/14), • Pravilnik o obveznom sadržaju, elementima i načinu opremanja rudarskih projekata (NN 61/14), • Pravilnik o postupku ocjene dokumentacije o rezervama mineralnih sirovina (NN 150/13), • Pravilnik o postupku provjere rudarskih projekata (NN 150/13), • Pravilnik o sadržaju i načinu izrade rudarsko geoloških studija (NN 142/13), • Pravilnik o tehničkom pregledu rudarskih objekata i postrojenja (NN 142/13), • Pravilnik o trajnom zbrinjavanju plinova u geološkim strukturama (NN 106/13) i • Pravilnik o uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika (NN 142/13).
Na temelju Zakona o rudarstvu izrađena je Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske koja je konceptualno osmišljena kao nacionalna strategija i sastavni je dio cjelokupne Strategije razvitka Republike Hrvatske. U okviru navedene strategije proučena su glavna pitanja iz područja eksploatacije mineralnih sirovina kroz četiri glavne točke:
1. Polazne osnove. 2. Analiza stanja potencijala, rezervi, proizvodnje i potrošnje. 3. Strategija gospodarenja mineralnim sirovina Republike Hrvatske u idućih 30 godina. 4. Mjere i aktivnosti za provedbu zacrtane Strategije gospodarenja energetskim i ne-energetskim mineralnim sirovinama.
Osnovni je cilj strategije gospodarenje mineralnim sirovinama po načelima održivog razvoja na način koji osigurava dostupnost prirodnih resursa i budućim generacijama. Temeljno načelo održivog razvoja pri gospodarenju mineralnim
Zagreb, ožujak 2018. 46
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine sirovinama je uravnoteženost među gospodarskim, okolišnim i društvenim interesima. Pod gospodarskim interesima podrazumijeva se racionalna eksploatacija, korištenje mineralnih sirovina, zaštita, kao i sanacija u cilju povećanja dodatne vrijednosti. Osnovni okolišni interes je što manje negativnih utjecaja na okoliš. Društveni interes ogleda se u eksploataciji mineralnih sirovina u partnerstvu i u zakonskim okvirima.
Prema Zakonu o rudarstvu, jedinice područje (regionalne) samouprave dužne su za svoja područja izraditi rudarsko- geološke studije koje obuhvaćaju postojeća i potencijalna ležišta mineralnih sirovine, a koje moraju biti u skladu sa Strategijom gospodarenja mineralnih sirovina. Na temelju rudarsko-geoloških studija jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su u svojim strateškim dokumentima prostornog uređenja planirati potrebe i način opskrbe mineralnim sirovinama. Rudarsko-geološka studija Karlovačke županije dosad nije izrađena.
U Prostornom Planu Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/01, 33/01 ‐ ispravak, 36/08 pročišćeni tekst, 56/13, 07/14 ‐ ispravak, 50b/14, 6c/17, 29c/17 – pročišćeni tekst) (skraćeno: PPKŽ) dan je popis eksploatacijskih polja mineralnih sirovina na kojima je moguća eksploatacija. Planom su također propisane mjere kojima je cilj ocijeniti utjecaj aktivnih i napuštenih eksploatacijskih polja na okoliš te provesti njihovu sanaciju.
4.2.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije
Na području Županije nalazi se veći broj ležišta mineralnih sirovina od kojih su najznačajnija ležišta tehničko-građevnog kamena. Kako je gore navedeno, Rudarsko-geološka studija za područje Županije nije izrađena pa ne postoji katastar postojećih i potencijalnih ležišta mineralnih sirovina.
U provedbenim odredbama PPKŽ-a, iskorištavanje mineralnih sirovina djelatnost je vezana za istraživanje i iskorištavanje organskih i neorganskih mineralnih sirovina, što pretpostavlja da se lociranje djelatnosti najčešće veže uz nalazišta. Prema PPKŽ-u, unutar granica Županije nalazi se sveukupno 36 eksploatacijskih polja mineralnih sirovina. Od navedenih 36 eksploatacijskih polja, na njih 31 eksploatira se tehničko-građevinski kamen, dok se na preostalih pet eksploatira kvarcni pijesak i opekarska glina. Ukupna površina eksploatacijskih polja mineralnih sirovina u Županiji, prema provedbenim odredbama PPKŽ-a, iznosi 784,09 ha, što predstavlja približno 0,22 % površine Županije. Važno je napomenuti da iako od 36 eksploatacijskih polja mineralnih sirovina u Županiji, njih 31 otpada na eksploatacijska polja tehničko-građevinskog kamena, prostorno gledano eksploatacijska polja tehničko-građevinskog kamena zauzimaju manje od polovine ukupne površine eksploatacijskih polja u Županiji. Najveće površine zauzimaju eksploatacijska polja opekarske gline koja prekrivaju 277 ha, odnosno 35 % ukupnih površina pod eksploatacijskim poljima u Županiji. U tablici niže prikazana su eksploatacijska polja mineralnih sirovina u Županiji, prema podacima preuzetim iz PPKŽ-a (Tablica 4.6). U tablici je također prikazana usporedba površina eksploatacijskih polja prema podacima iz PPKŽ-a i podacima iz Izvješća od stanju o prostoru Karlovačke županije iz 2015. godine. Tablica 4.6 Eksploatacijska polja mineralnih sirovina u Županiji (Izvor: PPKŽ) Redni Naziv eksploatacijskog Površina prema Površina prema Grad/općina Vrsta sirovine broj polja PPKŽ (ha) Izvješću (ha) 1. Barilović Barilović građevni kamen 6,3 6,30 2. Batnoga Cetingrad građevni kamen 4,4 4,00 3. Belaj Barilović građevni kamen 0,8 / 4. Bijela Draga Ogulin građevni kamen 2,0 1,7824 5. Blata Saborsko građevni kamen 2,0 1,409 6. Brezovi Rebar Karlovac kvarcni pijesak 87,0 22,08 7. Broćanac Slunj građevni kamen 13,0 12,90 8. Brod Krnjak dolomit 4,0 3,49 9. Cvitović Lasinja dolomit 4,0 / 10. Crna Draga Lasinja dijabaz 2,0 1,69 11. Čukur Krnjak vapnenac 10,0 9,70 12. Donja Jelsa Karlovac kvarcni pijesak 41,0 / 13. Dragojević Slunj građevni kamen 4,00 2,00 14. Gavani Ogulin građevni kamen 9,5 9,43 15. Grabovac Rakovica građevni kamen 33,0 5,14 16. Jarce Polje Netretić građevni kamen 13,00 13,00 17. Japaga Plaški građevni kamen 12,00 11,45 18. Johovo Vojnić građevni kamen 10,79 8,00 19. Kostelići Ogulin građevni kamen 9,00 9,326
Zagreb, ožujak 2018. 47
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Redni Naziv eksploatacijskog Površina prema Površina prema Grad/općina Vrsta sirovine broj polja PPKŽ (ha) Izvješću (ha) 20. Kremešnica Lasinja građevni kamen 26,60 26,60 21. Kuzma Slunj građevni kamen 3,00 2,68 22. Loskunja Krnjak građevni kamen 41,00 5,69 23. Loskunja Vojnić građevni kamen 9,0 6,80 24. Mali Vuković Slunj građevni kamen 4,0 3,60 25. Plaškarica Bosiljevo građevni kamen 24,00 23,50 26. Ponorac Barilović kamen dolomit 2,4 3,04 27. Pobijenka Žakanje građevni kamen 18,00 21,13 28. Rasnica Ogulin građevni kamen 25,00 21,40 29. Rečica Karlovac opekarska glina 155,00 62,94 30. Rečica I Karlovac opekarska glina 46,00 / 31. Rečica II Karlovac opekarska glina 76,00 / 32. Smuta Ogulin građevni kamen 4,00 4,305 33. Tounj Tounj građevni kamen 55,50 48,50 34. Vrh Kapele Josipdol građevni kamen 2,00 1,26 35. Zrnić Poljana Ogulin građevni kamen 2,00 2,0192 36. Zvečaj Duga Resa tehničko-građevni kamen 22,80 22,80
Za eksploatacijska polja u Općini Vojnić: Basarovac, Ivošević Gaj, Kokirevo i Mazalica PPKŽ-om je utvrđeno da će se način njihovog korištenja utvrditi PPUO-om. Podaci o navedenim eksploatacijskim poljima prikazani su u tablici niže (Tablica 4.7). Tablica 4.7 Eksploatacijska polja keramičke gline u Općini Vojnić (Izvor: PPKŽ) Redni Naziv eksploatacijskog Površina Grad/općina Vrsta sirovine broj polja (ha) 1. Basarovac Vojnić keramička glina 10,50 2. Ivošević Gaj Vojnić keramička glina 150,00 3. Kokirevo Vojnić keramička glina 123,80 4. Mazalica Vojnić keramička glina 15,70
Analizom odredbi za provođenje PPKŽ-a i grafičkih priloga PPKŽ-a (Kartografski prikazi 1.2 Korištenje i namjena prostora – Prostori za razvoj i uređenje i 3.2 Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju) ustanovljeno je da podaci o eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina u istima nisu usklađeni. Tako se prema tekstualnom dijelu PPKŽ-a unutar Općine Bosiljevo nalazi samo eksploatacijsko polje Plaškarica, dok su u grafičkom prilogu unutar iste općine ucrtana dva eksploatacijska polja. Ista situacija uočena je unutar Općine Rakovica. Također, prema odredbama PPKŽ-a u Općini Saborsko nalazi se jedno eksploatacijsko polje dok je navedeno polje u grafičkom prilogu ucrtano unutar granica Općine Plaški. Lokacije eksploatacijskih i istražnih polja mineralnih sirovina, prema podacima grafičkog priloga PPKŽ-a, prikazane su na slici niže (Slika 4.7).
Zagreb, ožujak 2018. 48
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 4.7 Lokacije eksploatacijskih polja mineralnih sirovina unutar Županije (Izvor: PPKŽ)
Analizom podataka preuzetih iz Atlasa okoliša, koji je izradio HAOP, ustanovljeno je da se navedena baza podataka također ne poklapa s podacima PPKŽ-a. Prema Atlasu okoliša unutar Županije nalazi se sveukupno 38 eksploatacijskih polja mineralnih sirovina. Vrste eksploatiranih sirovina na navedenim eksploatacijskim poljima prikazane su u tablici niže (Tablica 4.8).
Zagreb, ožujak 2018. 49
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Tablica 4.8 Broj eksploatacijskih polja prema vrsti eksploatirane sirovine (Izvor: Atlas okoliša) Vrsta sirovine Broj eksploatacijskih polja Tehničko-građevni kamen 29 Kremeni pijesak 1 Keramička i vatrostalna glina 3 Građevni pijesak i šljunak 2 Ciglarska glina 1 Barit 2
U periodu od 2013. do 2016. unutar Karlovačke županije provedena su dva postupka Procjene utjecaja na okoliš (PUO) i jedan postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO). PUO postupci provedeni su 2013. i 2014. godine za potrebe eksploatacije tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskim poljima Plaškarica i Zvečaj. U oba postupka Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donijelo je rješenje da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu zakonom propisanih i rješenjem utvrđenim mjera zaštite okoliša te provedbu programa praćenja stanja okoliša. Postupak OPUO proveden je 2015. godine za izmjenu zahvata – Eksploatacija tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju Barilović te je Ministarstvo donijelo rješenja da za namjeravanu izmjenu zahvata nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.
Eksploatacija mineralnih sirovina, uz svoje pozitivne učinke na gospodarstvo i ljude, ima negativan utjecaj na okoliš i prirodu. Jedinice lokalne samouprave putem anketa izložile su nekoliko postojećih problema za okoliš, a koji su posljedica eksploatacije mineralnih sirovina.
Najviše spominjan problem od strane jedinica lokalne samouprave je oštećivanje objekata u blizini eksploatacijskih polja. Do pojave oštećivanja okolnih objekata dolazi uslijed širenja seizmičkih valova koji nastaju tijekom miniranja stijenske mase. Također, spomenut je problem povećane emisije prašine iz kamenoloma. Emisije prašine u kamenolomima nastaju pri aktivnostima kao što je bušenje minskih bušotina, sekundarno miniranje, utovar i prijevoz, presipavanje itd. Udaljenost do koje se prašina može taložiti ovisi o brzini vjetra i o postojanju prepreka poput vegetacije. Količina čestica pada eksponencijalno s porastom udaljenosti. Tako je za aerosolne čestice, koje su mnogo sitnije od čestica kamene prašine te su sposobne prevaliti veće udaljenosti, utvrđeno da daleko najveći dio biva istaložen unutar 100 m od izvora bez postojanja fizičkih prepreka (Tušar, 2001). Uz navedeno, spomenuto je također oštećivanje kolnika cesta prilikom transporta mineralnih sirovina, pojava bujičnih tokova, onečišćenje zraka te poremećaji u razini podzemne vode.
Zanimljivo je da niti jedna jedinica lokalne samouprave nije kao postojeći okolišni problem izdvojila povećane razine buke u okolici eksploatacijskih polja. Buka se tipično javlja kao pritisak na okoliš prilikom rada eksploatacijskih polja. Sam izvor buke mogu biti aktivnosti kao što je miniranje stijenske mase za potrebe eksploatacije, drobljenje kamena, transport mineralnih sirovina itd. Dugoročna izloženost povećanoj razini buke može uzrokovati zamaranje slušnog živca te potencijalno trajno dovesti do oštećenja sluha, ali i uzrokovati pojavu raznih bolesti.
Pregledom Registra onečišćavanja okoliša, za emisije u zrak i emisije u vode s lokacije obveznika, a za kategoriju djelatnosti „Površinski kop“, utvrđeno je da su u registru evidentirana samo dva eksploatacijska polja mineralnih sirovina. Radi se o eksploatacijskim poljima Barilović i Zvečaj. Lokacija eksploatacijskih polja unutar Županije prikazana je na slici niže (Slika 4.8).
Oba eksploatacijska polja evidentirana su u bazi podataka onečišćivača voda, dok je samo eksploatacijsko polje Zvečaj evidentirano u bazi podataka onečišćivača zraka.
Pregledom podataka ROO-a utvrđeno je da uslijed eksploatacije mineralnih sirovina na ovim eksploatacijskim poljima dolazi do emisija ugljikovog dioksida u zrak, dok se kod emisija u vode prati kemijska potrošnja kisika (KPK), biokemijska potrošnja kisika (BPK), emisije ukupnih ulja i masti te emisije ukupne suspendirane tvari. Pregled onečišćujućih tvari u zrak i vode te njihove količine prikazani su u tablici niže (Tablica 4.9).
Zagreb, ožujak 2018. 50
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 4.8 Lokacije onečišćenja zraka i vode iz eksploatacije mineralnih sirovina (Izvor: ROO) Tablica 4.9 Emisije onečišćujućih tvari u zrak i vode iz eksploatacijskih polja Zvečaj i Barilović (Izvor: ROO) Eksploatacijsko Kategorija Prag tvari Količina ispuštanja Onečišćujuća tvar polje onečišćenja (kg/god) (kg/god) - ukupna Emisije u zrak Ugljikov dioksid (CO2) 450 000 500 300 Kemijska potrošnja kisika – dikromatom (kao 39,44 Zvečaj O2) (KPKCr) Biokemijska potrošnja kisika nakon n dana 1,31 (BPKn) Ukupna ulja i masti 2,63 Emisije u vode Ukupna suspendirana tvar / 66,53 Kemijska potrošnja kisika – dikromatom (kao 181,44 O2) (KPKCr) Barilović Biokemijska potrošnja kisika nakon n dana 18,23 (BPKn) Ukupna ulja i masti 18,14
4.2.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Stavkom 1, članka 7 Zakona o rudarstvu propisana je obaveza jedinica područje (regionalne) samouprave da izrade rudarsko-geološke studije koje obuhvaćaju postojeća i potencijalna ležišta mineralnih sirovina, a koja moraju biti u skladu sa Strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama. Rudarsko-geološka studija Karlovačke županije dosada nije izrađena, a budući da je stavkom 2 istoga članka Zakona o rudarstvu propisano da su jedinice lokalne i područne samouprave dužne u svojim strateškim dokumentima prostornog uređenja planirati potrebe i način opskrbe mineralnim sirovinama na temelju rudarske studije niti ova odredba nije ostvarena.
Rudarsko-geološka studija također treba biti jedna od podloga pri izradi prostornih planova, na osnovi čega se postiže i usklađivanje prostornih planova s drugim dokumentima iz područja rudarstva kao što je Strategija gospodarenja
Zagreb, ožujak 2018. 51
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine mineralnim sirovinama. Kao što je prethodno navedeno, odredbeni dio PPKŽ nije usklađen niti s grafičkim prilogom PPKŽ. Također, PPKŽ nije usklađen s podacima iz Atlasa okoliša HAOP-a.
Problematika neusklađenosti podataka o eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina unutar Karlovačke županije djelomično je adresirana unutar PPKŽ kroz dvije odredbe:
1. Evidentirati sve napuštene i aktivne kamenolome (s podacima po korisnicima) i odlagališta otpada te ocijeniti njihov utjecaj na bioraznolikost i krajobraznu raznolikost propisivanjem mjera njihove sanacije. Naročito je bitno provesti biološku i biotehničku sanaciju napuštenih i aktivnih eksploatacijskih polja (po završetku eksploatacije) sa ciljem obnove krajobraza odnosno vraćanja izvornih krajobraznih vrijednosti nekog područja. 2. Potrebno je istražiti zalihe, utvrditi ležišta mineralnih sirovina i na temelju evidentiranog stanja pratiti njihovo iskorištavanje, zatvaranje i sanaciju eksploatacijskih polja, u cilju sprječavanja stihijskog i nekontroliranog korištenja tog resursa i pravodobnog poduzimanja mjera u slučaju narušavanja vrijednosti prostora. Sve napuštene i aktivne kamenolome treba evidentirati s podacima po korisnicima, ocijeniti njihov utjecaj na bioraznolikost i krajobraznu raznolikost te propisati mjere njihove sanacije.
Aktivnosti navedene u ovim odredbama inače su sastavni dio rudarsko-geološke studije. Provedbom ovih mjera dobila bi se preciznija slika o broju i površinama eksploatacijskih polja mineralnih sirovina unutar Županije. Međutim, usprkos navedenom, Županija je sukladno Zakonu o rudarstvu i dalje dužna izraditi Rudarsko-geološku studiju Karlovačke županije, a što nije planirano PPKŽ.
4.3 Energetika
4.3.1 Zakonski okvir i starteško-planska dokumentacija
Zakonom o energiji (NN 120/12, 14/14, 100/15) uređene su mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom i njenu učinkovitu proizvodnju i korištenje. Ovim Zakonom se u zakonodavstvo Republike Hrvatske uvodi Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina. Osim Zakona o energiji, područje energetike reguliraju sljedeći zakonski akti:
• Zakon o obnovljivim izvorima energije (NN 100/15, 123/16)
uređuje planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije proizvedene u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, utvrđuju mjere poticanja za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje provedbu sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuju pitanja izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na državnom zemljištu, uređuje vođenje registra obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije za projekte, nositelje projekata i povlaštene proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje pitanje međunarodne suradnje u području obnovljivih izvora energije te uređuje druga pitanja od važnosti za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.
• Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) uređuje područje učinkovitog korištenja energije, donošenje planova na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i nacionalnoj razini za poboljšanje energetske učinkovitosti te njihovo provođenje, mjere energetske učinkovitosti, obveze energetske učinkovitosti, obveze regulatornog tijela za energetiku, operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava i operatora tržišta energije u svezi s prijenosom, odnosno transportom i distribucijom energije, obveze distributera energije, opskrbljivača energije i/ili vode, a posebice djelatnost energetske usluge, utvrđivanje ušteda energije te prava potrošača u primjeni mjera energetske učinkovitosti.
• Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03, 144/12)
Zagreb, ožujak 2018. 52
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
o ovim se Zakonom uređuje njegovo ustrojstvo, djelatnost, izvori sredstava, namjena i način korištenja sredstava te druga pitanja u svezi s ostvarivanjem djelatnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost se obavljaju poslovi utvrđeni ovim Zakonom radi financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području: – očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unaprjeđivanja okoliša – energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. o Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u svom poslovanju razdvaja poslove pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti područja očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unaprjeđivanja okoliša i područja energetske učinkovitosti te korištenja obnovljivih izvora energije. • Zakon o tržištu toplinske energije (NN 80/13, 14/14) • Zakon o tržištu električne energije (NN 022/2013) • Zakon o tržištu plina (NN 28/13, 14/14, 16/17) • Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 19/14, 73/17) • Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09, 145/10, 26/11)) • Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 120/2012) • Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 94/13, 14/14) • Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08, 55/12, 101/13, 153/13, 14/14).
Republika Hrvatska se kao članica EU obvezala na prihvaćanje europskog klimatsko-energetskog paketa koji podrazumijeva i Direktivu 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Prihvaćanjem direktive, Hrvatska je preuzela obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora, pri čemu bi u 2020. godini udio energije iz obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji trebao iznositi najmanje 20 %, promatrano na razini Europske unije. U svrhu poticanja razvoja i korištenja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, izrađeni su programi sufinanciranja nabave takvih sustava od strane FZOEU-a te sustav poticanja proizvodnje električne energije putem povlaštenih otkupnih cijena.
Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) temeljni je akt iz Zakona o energiji, kojim se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvoj Republike Hrvatske. Cilj je Strategije izgradnja sustava uravnoteženog razvoja odnosa između sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i očuvanja okoliša, koji će građanima i gospodarstvu omogućiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom, kao preduvjet gospodarskog i socijalnog napretka. Komponenta zaštite okoliša njen je sastavni dio.
Nacionalni program energetske učinkovitosti 2008.-2016. (NAPEnU) izrađen je sukladno europskoj Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (ESD). U njemu su propisani ciljevi energetskih ušteda i bio je podloga za izradu trogodišnjih nacionalnih planova energetske učinkovitosti za tri trogodišnja razdoblja do 2016. godine. U promatranom izvještajnom razdoblju bili su aktivni Drugi nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti 2011. - 2013. i Treći nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti 2014.-2016. U svakom akcijskom planu se analiziraju učinci i po potrebi revidiraju aktualne mjere te utvrđuju nove sektorske mjere kako bi se osiguralo ostvarenje cilja u narednim godinama. Navedeni akcijski planovi bili su podloga za stvaranje Akcijskog plana energetske učinkovitosti Karlovačke županije 2015.-2017. kojeg je, sukladno odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti, svaka županija u Republici Hrvatskoj dužna izraditi. Osnova za izradu Akcijskog plana energetske učinkovitosti Karlovačke županije bio je Program energetske učinkovitosti Karlovačke županije 2012.-2014. usvojen na 22. sjednici Županijske skupštine Karlovačke županije održane 31. svibnja 2012. godine.
Jedan je od općih ciljeva Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske osigurati energetsku sigurnost i učinkovitost te racionalno postupanje sa svim prirodnim resursima. U sektoru energetike glavni su ciljevi smanjenje neposredne potrošnje te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije koji smanjuju negativne utjecaje na okoliš i društvo.
Energetski razvoj u Republici Hrvatskoj pa tako i Karlovačkoj županiji strateški je planiran i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99 i 84/13) te Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/17).
ŽRS navodi postojeće stanje kao polazišnu točku za definiranje budućih smjerova razvoja, pri čemu se vodi računa o usklađenosti županijskih ciljeva s nacionalnim i europskim zakonodavstvom i strateškim dokumentima. Utvrđeni ciljevi temeljeni su na poticanju korištenja obnovljivih izvora energije, sustavnom gospodarenju energijom u svim sektorima te usuglašavanju s institucionalnim i zakonskim okvirima na županijskoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.
Zagreb, ožujak 2018. 53
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
4.3.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije
Energija je jedna od osnovnih potreba čovjeka u svim svojim pojavnim oblicima (toplinska, električna, mehanička itd.) budući da se njome osigurava osnova suvremenog načina življenja. Energija se koristi u svim domenama ljudskog djelovanja: od domaćinstava, preko industrije, do prometa, uslužnog sektora, poljoprivrede, graditeljstva. Problem je što je proizvodnja i potrošnja energije, na način koji danas dominira u svijetu, popraćena nizom neželjenih pojava koje imaju značajne negativne utjecaja na okoliš. Taj utjecaj se odnosi na sve segmente okoliša, a ponajviše na zrak. Okvirno govoreći, najveći dio onečišćujućih tvari SO2, NOx, CO2 i CO nastaje pri transformacijama primarne energije u toplinsku i/ili električnu energiju.
Potrošnja energije
Ključna za generaciju industrijskog, tržišnog i društvenog obilja, energetika također nudi i osobnu ugodu i mobilnost. No njezina proizvodnja i potrošnja predstavljaju značajan pritisak na okoliš - emisije stakleničkih plinova i onečišćivača zraka, korištenje tla, stvaranje otpada i izljevi nafte. Ti pritisci pridonose klimatskim promjenama, oštećuju prirodne ekosustave i umjetni okoliš te nepovoljno utječu na ljudsko zdravlje. Emisije onečišćujućih tvari iz energetike i njihov utjecaj na zrak i klimu u Karlovačkoj županiji opisani su u Poglavlju 6.1 Upravljanje kvalitetom zraka i 6.2 Klimatske promjene.
Proizvodnja energije danas zasniva se na fosilnim gorivima kao primarnim energentima i jedan je od uzroka globalnog ekološkog problema – zagrijavanja atmosfere i klimatskih promjena. Izgaranjem fosilnih goriva i emisijom nusprodukata izgaranja u zrak dolazi do negativnih utjecaja na zdravlje ljudi, kao i na okoliš. Dva su osnovna načina kojima se ovi negativni utjecaji mogu smanjiti:
1) povećavanjem energetske učinkovitosti, odnosno nastojanjem da se za potrošenu jedinicu primarne energije dobije što više korisne energije 2) povećavanjem udjela obnovljivih i za okoliš manje štetnih izvora energije
Pojedini energenti kao što su lož ulje, električna energija i prirodni plin imaju najveći udio u neposrednoj potrošnji energije7 u sektoru zgradarstva koji je podijeljen na zdravstveni, školski te ostale županijske podsektore (Slika 4.9). Prema rezultatima ankete, u općinama Cetingrad, Kamanje, Netretić, Saborsko, Vojnić, Žakanje, Krnjak, Draganić, Tounj, Rakovica, Bosiljevo, Plaški, Barilović i Lasinje te u gradovima Karlovac, Ogulin, Slunj, Duga Resa i Ozalj najzastupljeniji energent u kućanskoj potrošnji su ogrjevna drva, a zatim električna energija. Podaci za ostale općine i grad Karlovac nisu dostavljeni. Što se tiče eksploatacije nafte i plina, na području Županije nije registrirano niti jedno eksploatacijsko polje. Prema podacima Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (skraćeno: ISGE), u 2014. godini ukupna potrošnja svih energenata u Županiji iznosila je 58,85 TJ, što je 15 % manje nego godine prije (Slika 4.9).
60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Lož ulje Prirodni plin Električna Ukapljeni Centralizirani Biomasa energija naftni plin toplinski sustav 2013 2014
Slika 4.9 Potrošnja energenata u 2013. i 2014. godini na području Županije u sektoru zgradarstva (Izvor: Akcijski plan energetske učinkovitosti Karlovačke županije 2015.-2017.)
7 Neposredna potrošnja energije je energija isporučena krajnjim kupcima za opću potrošnju (kućanstva, uslužni sektor, poljoprivreda, građevinarstvo), promet i industriju i korištena u energetske svrhe.
Zagreb, ožujak 2018. 54
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Obnovljivi izvori energije
Obnovljivi izvori energije potječu iz prirode te se za razliku od neobnovljivih izvora, tzv. fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin), ne mogu se s vremenom iscrpiti. Obnovljivi izvori energije su Sunčeva energija, geotermalna energija, biomasa, energija vjetra i vodne snage. Iz perspektive zaštite i održavanja dobre kvalitete okoliša, a naročito u pogledu smanjivanja emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari, energija iz obnovljivih izvora smatra se prihvatljivijom u odnosu na energiju dobivenu iz fosilnih goriva. Osim toga, obnovljivi izvori povećavaju i samoodrživost elektroenergetskog sustava, koji je danas još uvijek ovisan o isporuci ugljena, nafte i plina.
Na području Karlovačke županije trenutno postoji u pogonu osam hidroelektrana smještenih na rijekama Kupi, Dobri i Mrežnici. Podaci o proizvodnji električne energije u HE na godišnjoj bazi dani su u tablici niže (Tablica 4.10). Tablica 4.10 Opis postojećih hidroelektrana i proizvodnja električne energije po godinama (Izvor: HEP proizvodnja d.o.o.; HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o.) Godišnja proizvodnja Naziv HE Tip Smještaj 2013. 2014. 2015. 2016. Akumulacijsko- Gojak Dobra, Mrežnica 255 GWh 316 GWh 179 GWh protočna Podaci nisu Akumulacijsko- Dobra, mjesto Lešće 110,6 GWh 144 GWh 80 GWh poznati protočna Gorinci Ozalj Protočna Kupa, grad Ozalj 25,6 GWh 32 GWh 23 GWh Kupa, mjesto Ilovac* Protočna 1 226 560,0 KWh 5 653 880,0 KWh Ilovac Ozaljski Kupčina, mjesto Križančići* Protočna 327 784,0 KWh 317 514,0 KWh Križančići Mrežnica, mjesto Dabrova dolina* Protočna 43 332,8 KWh Ključ Mrežnica, mjesto Mataković* Protočna 92 056,0 KWh 126 615,0 KWh 109 376,0 KWh 114 260,0 KWh Zvečaj Pamučna Mrežnica, grad industrija Duga Protočna 504 000,0 KWh 75 880,0 KWh 56 840,0 KWh 32 200,0 KWh Duga Resa Resa* *MHE
Osim gore navedenih HE, na području Karlovačke županije postoji još i MHE Bujan na rijeci Kupčini koja je izgrađena 1995. godine, instalirane snage 45 kW.
Prostorno planski uvjeti za smještaj energetskih postrojenja ovise o geografskim i ekološkim karakteristikama te postojećoj namjeni sadašnjih lokacija i okolnog prostora. Kako bi se što više iskoristio potencijal obnovljivih izvora energije, prostornim planom omogućena je izgradnja još nekoliko malih hidroelektrana do 5MW na lokacijama Barilović, Primišlje, Globornica, Turanj, Foginovo, Furjan, Puškarići i Lučica.
Trenutno ne postoje vjetroelektrane no prostornim planom planirana je izgradnja šest vjetroelektrana/vjetroparkova i to Lipovača, Metla, Mašvina, Cviljanović, Kurjevac i Raletina.
Prema podacima HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o., na području Županije registrirano je 15 proizvođača električne energije koji za proizvodnju iste koriste sunčane elektrane. U tablici niže navedeni su podaci o proizvođaču, smještaju i proizvodnji električne energije za razdoblje 2013.-2016. godine (Tablica 4.11). Tablica 4.11 Popis registriranih proizvođača električne energije na području Karlovačke županije (Izvor: HEP operator distribucijskog sustava) Godišnja proizvodnja (kWh) Proizvođač Smještaj 2013. 2014. 2015. 2016. TOMISLAV PROIZVODNO TRGOVAČKI OBRT - VL. DUGA RESA, 23 629,0 31 358,0 37 532,0 36 041,0 BEŠENIĆ TOMISLAV, SE MREŽNIČKI BRIG TOMISLAV 1 TOMISLAV PROIZVODNO DUGA RESA, 5889,0 6962,0 7469,0 8924,0 TRGOVAČKI OBRT - VL. CURAK
Zagreb, ožujak 2018. 55
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Godišnja proizvodnja (kWh) Proizvođač Smještaj 2013. 2014. 2015. 2016. BEŠENIĆ TOMISLAV, SE TOMISLAV 2 SE EUROHERC KARLOVAC, 6910,0 7953,0 8246,0 8218,0 KARLOVAC - ILOVAC ILOVAC VELEUČILIŠTE U KARLOVCU, KARLOVAC, TRG FOTONAPONSKI SUSTAV J.J. 10 166,0 10 534,0 10 850,0 10 942,0 CENTAR ZA ODRŽIVI STROSSMAYERA RAZVOJ OZALJ, METAPLAST D.O.O., SE INDUSTRIJSKA 18 662,0 31 505,0 32 955,0 31 943,0 LUG 1 ZONA LUG ACOT-CROATIA D.O.O., KAMANJE, SUNČANA ELEKTRANA 28 084,0 28 444,0 31 400,0 29 414,0 ORLJAKOVO ORLJAKOVO ELING BIRO D.O.O., SE PLAŠKI, JANJA 4756,0 9296,0 10 413,0 10 263,0 GRAHOVAC GORA MALA SUNČANA DUGA RESA, ELEKTRANA J.D.O.O., SE 1279,0 11 742,0 11 081,0 10 775,0 DOMOBRANSKA CINDRIĆ-DR LE-ENERGIJA D.O.O., LE- MALI ERJAVEC, ENERGIJA SVETIČKO 28 313,0 26 969,0 32 513,0 28 200,0 FOTONAPONSKA HRAŠĆE ELEKTRANA DAS ENERGIJA D.O.O., OGULIN, MALA SUNČANA ELEKTRANA 8735,0 11 709,0 11 487,0 CESTA DAS 176 DAS ENERGIJA D.O.O., OGULIN, SV. SUNČANA ELEKTRANA 8390,0 12 167,0 10 487,0 JAKOV DAS 159 ČISTOĆA D.O.O., KARLOVAC, SUNČANA ELEKTRANA 782,0 11 430,0 10 783,0 ILOVAC ODLAGALIŠTE ILOVAC UDIKOVIĆ, OBRT ZA ELEKTROINSTALACIJSKE OGULIN, VIKEND RADOVE, VL. IVAN NASELJE 7006,0 9874,0 10.625,0 10 665,0 UDIKOVIĆ, SE FNE SABLJACI UDIKOVIĆ
Udio obnovljivih izvora energije u obliku biomase koja obuhvaća pelete i drvo za ogrjev je veoma nizak te iznosi samo 4 % u 2013., odnosno 2 % u 2014. godini (Slika 4.9).
Značajan potencijalni obnovljivi izvor energije na području Županije je kruta biomasa koja se dobiva iz sektora šumarstva i poljoprivrede (grane, slama, koštice i sl.) te sektora drvno-prerađivačke industrije (kora, piljevina, sječka itd.). Ukupni raspoloživi potencijal šumske biomase na području Karlovačke županije iznosi ukupno 5,17 PJ pri 10 % vlage i 4,26 PJ pri 40 % vlage za 664 403 m3 (prosječni godišnji etat), gdje je uzeto u obzir vrst šumskog sortimenta, nasipna težina i postotak vlage (Tablica 4.12). Tablica 4.12 Teoretski potencijal iskoristive biomase iz gospodarenja šumama u Karlovačkoj županiji (Izvor: Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, 2014)
Energetski potencijal pri 40 % Energetski potencijal pri 10 % Šumski sortiment Raspoloživo biomase (m3/god) vlage (PJ) vlage (PJ) Trupci 431 862 2,846 3,470 Ogrjevno drvo 132 880 0,980 1,195 Otpad (granjevina) 99 660 0,436 0,505 Ukupno 664 403 4,262 5,170
Zagreb, ožujak 2018. 56
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Tijekom redovitog gospodarenja šumama dobivaju se drvni sortimenti koji se dijele na trupce, prostorno drvo (ogrjev i drvo za kemijsku preradu) te dio koji se tretira kao otpad, a koji je pogodan za energetsko iskorištavanje. U prosjeku se od ukupne mase stabla dobiva oko 65 % trupaca, 20 % oblica i cjepanica te 15 % otpada (sitna granjevina, lišće i dr.). Uz uvažavanje prosječne gorive vrijednosti šumskih sortimenata moguće je izvršiti proračun tehničkog energetskog potencijala šumske biomase gdje se uzima u obzir odnos između ukupne šumske proizvodnje i mogućeg iskoristivog potencijala (Tablica 4.13). Tablica 4.13 Tehnički energetski potencijal iskoristive biomase iz gospodarenja šumama u Karlovačkoj županiji (Izvor: Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, 2014) Raspoloživo biomase Energetski potencijal pri Energetski potencijal pri Šumski sortiment Faktor iskorištenja (m3/god) 40 % vlage (PJ) 10 % vlage (PJ) Trupci 0,50 215 931 1,423 1,735 Ogrjevno drvo 0,60 79 728 0,588 0,717 Otpad (granjevina) 0,45 44 847 0,196 0,227 Ukupno 340 506 2,207 2,679
Veliki neiskorišteni potencijal obnovljivih izvora je otpad iz kućanstava (biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, otpad s tržnica). Prema podacima navedenim u Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine, u 2015. godini količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada iznosila je 23 259 t. Navedena količina, osim što predstavlja potencijalni rizik za okoliš zbog onečišćenja tla i podzemnih voda, predstavlja i značajan neiskorišten energetski potencijal budući da se iz 1 t biootpada podvrgnutog biološkoj obradi može se dobiti 100 - 200 m3 bioplina (Green paper On the management of bio-waste in the European Union).
4.3.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Najučinkovitiji i najisplativiji način postizanja ciljeva održivog razvitka je energetska učinkovitost, odnosno odnos između utroška (potrošnje) energije i ostvarenog učinka u uslugama, dobrima ili energiji. Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti su poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, uvođenje čišćih tehnologija u proizvodne procese te ekonomski instrumenti (naknade, poticaji, subvencije i tarifni sustav).
Glavni cilj naveden u Strategiji održivog razvitka Republike Hrvatske Osigurati kvalitetnu i sigurnu opskrbu energijom, uz nužno smanjivanje negativnih učinaka na okoliš i društvo također se provodi putem FZOEU poticanjem korištenja obnovljivih izvora energije gdje su negativni utjecaji manji od onih koji nastaju uslijed korištenja fosilnih goriva. Održivo korištenje prirodnih resursa je način postizanja jednog od općih ciljeva Strategije, a to je energetska sigurnost i učinkovitost.
FZOEU potiče programe i projekte energetske učinkovitosti u cilju poticanja primjene ekonomski isplativih, energetski efikasnih tehnologija, materijala i usluga u javnom sektoru i kućanstvima, a kako bi se smanjila nepotrebna potrošnja energije i emisije stakleničkih plinova. Provedbom aktivnosti u sklopu povećanja energetske učinkovitosti u području Županije u periodu 2013.-2016. godine ostvaren je strateški cilj 4 ŽRS. Unapređenje korištenja obnovljivih izvora energije i energetska efikasnost koji se dotiče pitanja održivog upravljanja okolišem i prirodnim resursima. Jedan od indikatora spomenutog cilja je povećanje proizvodnje i primjene korištenja obnovljivih izvora energije što se, uz financiranje FZOEU- a, provelo kroz aktivnosti navedene u tablici niže (Tablica 4.14). Tablica 4.14 Provedene aktivnosti u sklopu povećanja energetske učinkovitosti na području Županije u periodu 2013.-2016. godine (Izvor: FZOEU)
Provedene aktivnosti za povećanje energetske učinkovitosti Provedba programa energetski učinkovite javne rasvjete TOPLANA d.o.o. u stečaju Modernizacija, plinofikacija Kotla i Toplane d.o.o. Karlovac OPĆINA LASINJA Sufinanciranje nabavke štednih lampi javne rasvjete Općine Lasinja OPĆINA KAMANJE Rekonstrukcija rasvjete u špilji Vrlovci - Općina Kamanje KARLOVAČKA ŽUPANIJA Primjena mjera energetske učinkovitosti u školama Karlovačke županije NOGOMETNI KLUB "FRANKOPAN" Nabavka energetski učinkovitih bojlera i štednih tuševa GRAD KARLOVAC Rekonstrukcija NN bloka i uređaja za kompenzaciju jalove energije TS TOPLANA GRAD KARLOVAC Rekonstrukcija i plinofikacija toplovodne kotlovnice 1,6 MW Švarča GRAD KARLOVAC Zamjena dijela vrelovoda davanjem financijske pomoći OPĆINA PLAŠKI Uspostava energetski učinkovitog i ekološki neškodljivog sustava javne rasvjete na području općine Plaški
Zagreb, ožujak 2018. 57
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Provedene aktivnosti za povećanje energetske učinkovitosti GRAD KARLOVAC Sanacija industrijskog dimnjaka Toplane d.o.o. u cilju poboljšanja energetske učinkovitosti postrojenja za proizvodnju toplinske energije GRAD KARLOVAC Energetski učinkovita javna rasvjeta Grada Karlovca GRAD KARLOVAC Sanacija vrelovodnih kotlova VKLM 25 i VKLM 58 i nabava ventila za kotlovnicu Toplane Karlovac DOM ZDRAVLJA OGULIN Zamjena primarnog energenta u energetskom postrojenju izgradnjom nove kotlovnice OPĆINA TOUNJ Rekonstrukcija javne rasvjete na području Općine Tounj OPĆINA JOSIPDOL Modernizacija javne rasvjete Općine Josipdol OPĆINA LASINJA Rekonstrukcija i modernizacije javne rasvjete Općine Lasinja OPĆINA KRNJAK Rekonstrukcija javne rasvjete na području Općine Krnjak GRAD KARLOVAC Ugradnja razdjelnika toplinske energije i radijatorskih termostatskih ventila u sustavu centralnog grijanja Grada Karlovca GRAD DUGA RESA Projekt energetske učinkovitosti na sustavu javne rasvjete Grada Duge Rese" OPĆINA BOSILJEVO Sufinanciranje energetskih pregleda sustava javne rasvjete davanjem sredstava pomoći OPĆINA GENERALSKI STOL Rekonstrukcija javne rasvjete - I faza Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u industriji i energetskim sustavima OPĆINA ŽAKANJE Područno grijanje na biomasu centra Općine Žakanje Izgradnja polivalentnog centra za obrazovanje instalatera za korištenje obnovljivih izvora energije u održivoj gradnji KARLOVAČKA ŽUPANIJA Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba u Karlovačkoj županiji KARLOVAČKA ŽUPANIJA Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba u Karlovačkoj županiji -I ja mogu imati solarne kolektore BRANITELJSKA ZADRUGA KAPELA Sakupljanje i prerada šumske biomase u energente (suha sječka, briketi, peleti)
GRAD KARLOVAC Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba u Gradu Karlovcu KARLOVAČKA ŽUPANIJA Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba u Karlovačkoj županiji OPĆINA JOSIPDOL Sustav područnog grijanja na biomasu za Općinu Josipdol KARLOVAČKA ŽUPANIJA Rekonstrukcija kotlovnice u školama Karlovačke županije REGIONALNA ENERGETSKA Ugradnja kotla na pelete za grijanje Obrtničkog centra Karlovačke županije AGENCIJA SZ HRVATSKE PREMIUM d.o.o. Kogeneracijska energana na biomasu - termička obrada mulja otpadnih voda S4E KARLOVAČKA ŽUPANIJA Poticanje povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća na području Karlovačke županije OPĆINA LASINJA Ekološko grijanje u zgradi Općine Lasinja OSNOVNA ŠKOLA DUBOVAC Ugradnja kotla na biomasu za Osnovnu školu Dubovac - stara škola Nemčićeva br. 8 Sufinanciranje projekta OIE u turizmu „Postavljanje sustava za korištenje OIE u turističkom objektu“ Postavljanje samostalne fotonaponske elektrane FNE 10 kW KARLOVAČKA ŽUPANIJA Projekt poticanja obnovljivih izvora energije "Elektrifikacija pet kućanstava u ruralnim krajevima Karlovačke županije korištenjem obnovljivih izvora energije" OTP Tržnica d.o.o. Sunčana elektrana za vlastitu potrošnju s dizalicom topline OSNOVNA ŠKOLA SLAVA RAŠKAJ Projekt obnovljivih izvora energije - rekonstrukcija sustava grijanja OŠ Slava Raškaj Ozalj KARLOVAČKA ŽUPANIJA Projekt OIE - rekonstrukcija kotlovnice u OŠ Vladimir Nazor u Dugoj Resi OSNOVNA ŠKOLA SLUNJ Projekt OIE - rekonstrukcija sustava grijanja Osnovne škole Slunj Ugovor - Solarno grijanje PTV u obiteljskoj kući - sobe u domaćinstvu građana STUDENSKI CENTAR KARLOVAC Postavljanje sustava grijanja i hlađenja s dizalicom topline voda-voda 200 kW, 6 sunčanih toplinskih pretvarača i centralnim upravljačkim sustavom Provedba energetskih pregleda i sustavno gospodarenje energijom GRAD KARLOVAC Izlaganje energetskog pregleda zgrade GRAD SLUNJ Izlaganje energetskog certifikata o energetskim svojstvima Zgrade Grada Slunja u vlasništvu Grada Slunja GRAD OZALJ Izlaganje energetskog certifikata zgrade - Dječji vrtić i jaslice "Zvončić", Grad Ozalj OPĆINA RAKOVICA Energetski pregled-javna rasvjeta Općine Rakovica GRAD SLUNJ Izlaganje energetskog certifikata zgrade Zgrada dječjeg vrtića Slunj GRAD OZALJ Energetski pregledi građevina i energetsko certificiranje zgrada GRAD OGULIN Energetski pregledi građevina i energetsko certificiranje zgrada GRAD SLUNJ Energetski pregledi građevina i energetsko certificiranje zgrada GRAD KARLOVAC Energetski pregledi građevina i energetsko certificiranje zgrada OPĆINA RAKOVICA Energetski pregledi građevina i energetsko certificiranje zgrada IZGRADNJA MARINKOVIĆ d.o.o. Energetski pregledi i energetsko certificiranje zgrade Ulica Kralja Zvonimira 2,4,6,8, Karlovac kojom upravlja Izgradnja Marinković d.o.o. BRANITELJSKA ZADRUGA NADA Energetski pregledi građevina i energetsko certificiranje zgrada INKASATOR d.o.o. Energetski pregledi građevina i energetsko certificiranje zgrada DS Smith Plastics Karlovac d.o.o. Energetski pregledi građevina i energetsko certificiranje zgrada DOM ZDRAVLJA KARLOVAC Energetski pregled i energetsko certificiranje Glavnog objekta Doma zdravlja Karlovac
Zagreb, ožujak 2018. 58
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Provedene aktivnosti za povećanje energetske učinkovitosti DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE Energetski pregled i energetsko certificiranje zgrade Doma za starije i nemoćne osobe Sveti Antun SV. ANTUN GRADSKO KAZALIŠTE ZORIN DOM Energetski pregledi građevina i energetsko certificiranje zgrade Gradskog kazališta Zorin dom DOM ZA DJECU VLADIMIR NAZOR Energetski pregledi građevina i energetsko certificiranje zgrada OPĆINA GENERALSKI STOL Sufinanciranje energetskih pregleda javne rasvjete Općina Generalski Stol PEKARA "MUS" Energetski pregledi zgrada i građevina te uvođenje sustava gospodarenja energijom u skladu sa standardom HRN EN ISO50001 za sektor industrije i komercijalni uslužni sektor GRAD OZALJ Energetski pregled javne rasvjete na području Grada Ozlja FLAMMIFER d.o.o. Odluka o neposrednom sufinanciranju provedbe energetskih pregleda zgrada i građevina i uvođenje sustava gospodarenja (upravljanja) energijom u skladu s normom HRN EN ISO50001 davanjem sredstava subvencije ROTOKOR d.o.o. Ugovor o neposrednom sufinanciranju provedbe energetskih pregleda zgrada davanjem sredstava subvencije KELTEKS d.o.o. Odluka o neposrednom sufinanciranju provedbe energetskih pregleda zgrada i građevina davanjem sredstava subvencije Poticanje održive gradnje GRAD SLUNJ Rekonstrukcija sustava grijanja i vanjske stolarije u svrhu povećanja energetske učinkovitosti u zgradi Pučkog otvorenog učilišta i Gradskog poglavarstva grada Slunja DOM ZDRAVLJA SLUNJ Rekonstrukcija krovišta u svrhu povećanja energetske učinkovitosti u Domu zdravlja Slunj OSNOVNA ŠKOLA JOSIPDOL Rekonstrukcija krovišta zgrade područne OŠ Oštarije i toplinske ovojnice zgrade OŠ Josipdol KARLOVAČKA ŽUPANIJA Primjena mjera EU u objektima javnih ustanova Karlovačke županije OPĆINA VOJNIĆ Obnova zgrade Općine Vojnić po načelima održive gradnje GRAD KARLOVAC Poticanje povećanja energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama na području Grada Karlovca OPĆA BOLNICA KARLOVAC Povećanje energetske učinkovitosti u Općoj bolnici Karlovac KARLOVAČKA ŽUPANIJA Povećanje energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama na području Karlovačke županije OSNOVNA ŠKOLA KATARINE ZRINSKI Zamjena vanjske stolarije i povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade OŠ i dvorane Katarine Zrinski KRNJAK Krnjak GIMNAZIJA KARLOVAC Zamjena postojeće toplinske podstanice plinskom kotlovnicom s kondenzacijskim kotlom GRAD KARLOVAC Ugradnja energetski učinkovite stolarije na zgradi Sokolskog doma u Karlovcu GRAD OGULIN Ugradnja kotla na pelete u zgradi Sokolskog doma u Ogulina OPĆA BOLNICA OGULIN Zamjena stolarije na zgradi Opće bolnice Ogulin OSNOVNA ŠKOLA SLAVA RAŠKAJ Zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovite stolarije na zgradu škole OPĆINA JOSIPDOL Sanacija krovišta i zamjena stolarije na zgradi Općine Josipdol OSNOVNA ŠKOLA IVANE BRLIĆ- Sanacija pročelja zgrade OŠ I.B.Mažuranića u Ogulinu MAŽURANIĆ OPĆA BOLNICA OGULIN Zamjena stolarije na zgradi Opće bolnice Ogulin KARLOVAČKA ŽUPANIJA Projekt energetske učinkovitosti na zgradama OŠ Draganići, Žakanje i zgradi Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije GRAD KARLOVAC Rekonstrukcija kotlovnice i ugradnja solarnog grijanja za PTV u dvorani Mladost u Karlovcu GRAD SLUNJ Zamjena stolarije na DVD Slunj OSNOVNA ŠKOLA ŠVARČA Ugradnja kotla na biomasu i solarnog toplinskog sustava u OŠ Švarča GRAD OGULIN Ugradnja kotla na pelete u vatrogasnom domu GRAD OGULIN Ugradnja kotla na pelete u kuglani Klek MREŽNICA d.d. Energetska obnova zgrade motel Roganac OPĆINA KAMANJE Projekat poboljšanja energetskih svojstava zgrade VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O. Rekonstrukcija poslovne zgrade, dilatacija 1 Zavod za javno zdravstvo Karlovačke Energetska obnova objekta službe Mikrobiologije i parazitologije županije KARLOVAČKA ŽUPANIJA Energetska obnova zgrade Karlovačke županije - Povećanje toplinske zaštite vanjskog zida i ugradnja sustava prozračivanja DOM ZDRAVLJA OGULIN Sanacija krova i povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice zgrade Doma zdravlja Ogulin OSNOVNA ŠKOLA VOJNIĆ Energetska obnova zgrade OŠ Vojnić – rekonstrukcija toplinske ovojnice vanjskih zidova i zamjena unutarnje rasvjete OSNOVNA ŠKOLA ŽAKANJE Energetska obnova pročelja i krova zgrade OŠ Žakanje KARLOVAČKA ŽUPANIJA Energetska obnova zgrade Karlovačke županije- zamjena vanjske stolarije i povećanja toplinske zaštite stropa prema negrijanom prostoru te ravnog krovišta Izgradnja niskoenergetske poslovne zgrade GRAD KARLOVAC IZGRADNJA NISKOENERGETSKOG VRTIĆA ŠVARČA U KARLOVCU Poticanje čistijeg transporta KLEKTRANS d.o.o. Smanjenje emisije štetnih plinova cestovnih vozila za 2009. godinu - Program EURO 5 PPK KARLOVAČKA MESNA Smanjenje emisije štetnih plinova cestovnih vozila za 2009. godinu - Program EURO 5 INDUSTRIJA d.d.
Zagreb, ožujak 2018. 59
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Provedene aktivnosti za povećanje energetske učinkovitosti TRANSPORTI DOMJANČIĆ vl. Smanjenje emisije štetnih plinova cestovnih vozila za 2009. godinu - Program EURO 5 DOMJANČIĆ DUBRAVKO PERETIĆ d.o.o. Smanjenje emisije štetnih plinova cestovnih vozila za 2009. godinu - Program EURO 5 ŠEBALJ TRANSPORTI vl. DANE Smanjenje emisije štetnih plinova cestovnih vozila za 2010. godinu - Program EURO 5 ŠEBALJ KLEKTRANS d.o.o. Smanjenje emisije štetnih plinova cestovnih vozila za 2010. godinu - Program EURO 5 AUTOPROMET d.d. Smanjenje emisije štetnih plinova cestovnih vozila za 2010. godinu - Program EURO 5 AQUATERM D.O.O. ZA Nabava eko guma GRAĐEVINARSTVO, MONTAŽU I TRGOVINU AUTOBUSNI KOLODVOR d.o.o. Nabava novog vozila kategorije M3 ZAK D.O.O.ZA TRGOVINU I USLUGE Kupnja jednog električnog vozila HIDRIS d.o.o. Kupnja hibridnog vozila GRAD OZALJ Nabava 5 električnih bicikala -Ozalj 2015 GRAD OGULIN GIS Grada Ogulina Uvođenje programskog rješenja "e-ceste" Poticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području energetske učinkovitosti MINISTARSTVO OBRANE Elaborat za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja solarne energije u sustavu grijanja i pripreme tople sanitarne vode u Vojarni Kamensko, Karlovac GRAD KARLOVAC Program energetske učinkovitosti u gradskom prometu GRAD KARLOVAC Izrada planskih dokumenata energetske učinkovitosti KARLOVAČKA ŽUPANIJA Izrada planskih dokumenata energetske učinkovitosti Ostali projekti i programi energetske učinkovitosti UDRUGA ZA LOKALNI RAZVOJ Solarno stablo TURBINA PROMJENA UDRUGA ZA LOKALNI RAZVOJ Projekt osnaživanja i educiranja stanovništva lokalnih ruralnih zajednica "Zelena klupica" TURBINA PROMJENA Program obnove višestambenih zgrada - provedba LIND-GRAD d.o.o. Energetska obnova višestambenih zgrada Bašćinska cesta 41, 41a,41b,41c, Karlovac, upravitelj Lind Grad d.o.o. LIND-GRAD d.o.o. Energetska obnova višestambenih zgrada Bašćinska cesta 37,37a,37b, Karlovac, upravitelj Lind Grad d.o.o. INKASATOR d.o.o. Nabava i ugradnja uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije Ljudevita Šestića 2, Karlovac
PETRAČIĆ-PROJEKT D.O.O. Energetska obnova višestambenih zgrada Ulica Tadije Smičiklasa 13 Karlovac INKASATOR d.o.o. Nabava i ugradnja uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije - Kralja Petra Krešimira IV 4
PETRAČIĆ-PROJEKT D.O.O. Nabava i ugradnja uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije A. G. Matoša 16 - 16d, Karlovac INKASATOR d.o.o. Sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije davanjem sredstava donacije višestambene zgrade u Karlovcu, Domjanićeva 15,17,17A INKASATOR d.o.o. Sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije davanjem sredstava donacije višestambene zgrade u Karlovcu, Trg kralja Petra Svačića 3,3A
INKASATOR d.o.o. Sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije davanjem sredstava donacije višestambene zgrade u Karlovcu, Luščić 41 A-E INKASATOR d.o.o. Sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije davanjem sredstava donacije višestambene zgrade u Karlovcu, Izidora Kršnjavog 8C K-INDEX d.o.o. Sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije davanjem sredstava donacije višestambene zgrade u Karlovcu, Grge Tuškana 14,14A,16,16A
K-INDEX d.o.o. Sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije višestambene zgrade, u Karlovcu, Bartola Kašića 8 K-INDEX d.o.o. Nabava i ugradnja uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije u postojećoj višestambenoj zgradi Kralja Zvonimira 10-12 Karlovac INKASATOR d.o.o. Nabava i ugradnja uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije u postojećoj viestambenoj zgradi na adresi Dr. Vlatka Mačeka 14,16,18, Karlovac INKASATOR d.o.o. Nabava i ugradnja uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije u postojećoj višestambenoj zgradi na adresi Miroslava Krleže 8, 8a, 8b, 8c Program obnove obiteljskih kuća GRAD KARLOVAC Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba u gradu Karlovcu Poticanje održive gradnje iz EU GRAD KARLOVAC Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrade Dječjeg vrtića Rakovac
Zagreb, ožujak 2018. 60
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
4.4 Poljoprivreda
4.4.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Poljoprivreda je kao djelatnost uređena mnogim zakonima iz različitih djelatnosti vezanih uz korištenje poljoprivrednog zemljišta i poljoprivrednu proizvodnju. Zakoni su usklađeni s pravnom regulativom Europske Unije. Krovni Zakoni i Pravilnici koji reguliraju poljoprivrednu djelatnost su:
• Zakon o poljoprivredi (NN 30/15) • Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15) • Zakon o stočarstvu (NN 70/97, 36/98, 151/03, 132/06, 14/14 i 30/15) • Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla (NN 163/03, 40/07, 81/13 i 14/14) • Zakon o održivoj upotrebi pesticida (NN 14/14) • Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (NN 151/2013) • Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 35/15, 118/16 i 26/17) • Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 009/2014) • Pravilnik o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji (NN 019/2016) • Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08).
Nacionalni program potpora u poljoprivredi je 2013. godine zamijenila Zajednička poljoprivredna politika Europske unije (dalje u tekstu: ZPP EU) čiji su ciljevi:
• povećanje poljoprivredne proizvodnje primjenjujući tehnološka dostignuća, poboljšanja proizvodnosti i učinkovitijeg korištenja proizvodnih izvora, posebno radne snage • jamčenje primjerenog životnog standarda poljoprivrednom stanovništvu • stabilizacija tržišta • jamčenje sigurnosti redovne opskrbe • jamčenje razumne cijene za potrošače.
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (skraćeno: Program) vrijedan oko 2,4 milijarde EUR-a, počeo se stvarati još 2012. godine, a EU komisija ga je odobrila službeno 26. svibnja 2015. godine. Programom je definirano 16 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće.
Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske 2009.-2019. zauzima ključno mjesto kao dokument koji dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zaštitu okoliša prema održivom razvitku Republike Hrvatske te sadrži temeljna načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta kako bi se isti postigao.
Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2016. označava važan korak naprijed u potpori nacionalnoj ekološkoj proizvodnji hrane te ima za osnovni cilj stabilan i dugoročan rast sektora ekološke poljoprivrede.
ŽRS je planski dokument politike regionalnog razvoja kojim se određuju osnovni smjerovi razvoja Županije usuglašeni sa ciljevima i prioritetima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, kao i drugim županijskim i nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te onima na razini EU-a.
4.4.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije
Poljoprivreda je definirana kao gospodarska djelatnost uzgoja biljaka i životinja, prvenstveno u svrhu proizvodnje hrane za prehranu stanovništva. U svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, definirana su 3 sustava poljoprivredne proizvodnje: konvencionalna (intenzivna), integrirana (održiva) i ekološka (alternativna) poljoprivreda. Intenzivna poljoprivreda temelji se na intenzivnoj kemizaciji, a cilj joj je ostvariti veliku dobit i tržišno konkurentan proizvod. Održiva poljoprivreda sustav je cjelovite poljoprivredne proizvodnje koji je manje ovisan o visokom utrošku energije i sintetskih kemikalijam a temelj su joj dva
Zagreb, ožujak 2018. 61
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine načela: prilagodba agroekosustava stanišnim čimbenicima nekoga područja, uključujući tlo, vodu, klimu i organizme te optimalno korištenje bioloških i prirodnih kemijsko-fizikalnih izvora u agroekosustavu. Takav sustav održava plodnost tla, smanjuje ovisnost poljoprivrede o resursima izvan sustava, smanjuje oštećenja okoliša i osigurava postupan rast proizvodnje. Okolišno najoptimalniji način poljoprivrednog gospodarenja je ekološka poljoprivreda. To je poseban sustav poljoprivrednog gospodarenja koji podrazumijeva proizvodnju bez primjene agrokemikalija, gnojiva i pesticida. Takav način biljnog i životinjskog uzgoja omogućuje pravilno gospodarenje tlom te očuvanje njegove biološke aktivnosti i bioraznolikosti.
Poljoprivredna proizvodnja i način korištenja zemljišta
Na području Karlovačke županije, prema podacima Corine Land Cover baze podataka, ima 129 386,2 ha poljoprivrednih površina. No, taj broj je prema Arkod bazi podataka daleko manji i za 2016. godinu iznosio je oko 27 000 ha. Arkod baza podataka je evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta te su u evidenciju upisani samo oni poljoprivredni subjekti koji potražuju poticaje za poljoprivrednu proizvodnju. U periodu od 2013. – 2016. godine zabilježen je trend porasta površina pod poljoprivrednom proizvodnjom, što je vidljivo iz podataka niže (Slika 4.10).
28000 27000 26000 25000 24000 23000 22000 21000 20000 2013 2014 2015 2016
Slika 4.10 Površina pod poljoprivrednom proizvodnjom za područje Karlovačke županije (Izvor: Arkod)
Prema načinu korištenja zemljišta, najzastupljenije su oranice, livade, pašnjaci te krški pašnjaci. U promatranom periodu u Županiji, uočen je znatan porast površina pod oranicama te blagi porast površina pod voćnim kulturama. Također je uočen trend smanjenja površina pašnjaka i vinograda. Radi bolje preglednosti prikaza površina na slici niže, kategoriji ostalog zemljišta pridodane su i vrijednosti za citruse, iskrčeni vinograd, staklenik na oranici te mješoviti trajni nasadi. Površine tih kategorija su daleko manje u odnosu na površine ostalih načina korištenja zemljišta. Također, na slici nisu prikazani podaci za 2015. i 2016. godinu za kategoriju orašasto drvenaste kulture s obzirom da su od 2015. godine evidentirane u kategoriji voćnjaci (Slika 4.11).
Zagreb, ožujak 2018. 62
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
16000
14000
12000
10000 2013 8000 2014 6000 2015 2016 4000
2000
0 Oranica Livada Pašnjak Krški Vinograd Voćnjaci Orašasto Ostalo pašnjak drvenaste zemljište kulture
Slika 4.11 Prikaz poljoprivrednih površina prema načinu korištenja u periodu 2013. – 2016. godine u Karlovačkoj županiji (Izvor: Arkod)
Poljoprivredna proizvodnja se odvija na poljoprivrednim gospodarstvima (PG) kojih je 2016. godine bilo 5925. Većina njih se odnosi na obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) kojih je iste godine bilo registrirano 5750. Ostatak se odnosi na druge tipove poljoprivrednih gospodarstava; obrte, trgovačka društva i zadruge.
Jedan od problema uzrokovan demografskim procesima starenja je pad broja radno aktivnog stanovništva što direktno utječe na stanje u poljoprivredi (više o demografskoj problematici starenja u Županiji napisano je u Poglavlju 2.7 Demografska obilježja). Sve je manje radno aktivnog stanovništva te nositelji poljoprivrednih djelatnosti postaju sve stariji. Posljedica je napuštanje poljoprivrede i okretanje drugim djelatnostima. Posljednjih godina vidi se negativan trend u dobnoj strukturi nositelja poljoprivrednih gospodarstava. Prema podacima APPRRR, u 2015. godini registrirano je 481 poljoprivrednik do 40 godina starosti, a najviše nositelja je starije od 65 godina, točnije njih 2178 (Tablica 4.15). Tablica 4.15 Broj nositelja poljoprivrednih gospodarstava prema dobnoj strukturi na području Karlovačke županije (Izvor: APPRRR, 2015) Dobna struktura <40 40 - 45 45 - 50 50 - 55 55 - 60 60 - 65 >65 Broj nositelja PG-ova 481 346 496 634 764 776 2178
Osim što se relativno malo zemljišta koristi za poljoprivrednu proizvodnju, dodatan problem stvaraju i rascjepkane poljoprivredne površine. Tome u prilog ide i podatak da je većina poljoprivrednih parcela manja od 3 ha dok parcela većih od 100 ha ima razmjerno malo (Tablica 4.16). Prema podacima APPRRR, uočeno je povećanje broja poljoprivrednih parcela. U 2013. godini njihov broj je iznosio 42 825 dok je u 2016. godini iznosio 48 189 (Tablica 4.16). Porast se najvećim dijelom odnosi na parcele veličine 3 – 20 ha, a manjim dijelom na one veće od 100 ha. Tablica 4.16 Broj i veličina poljoprivrednih parcela u Županiji prema godinama (Izvor: Arkod) Broj parcela Površina parcele (ha) 2013. 2014. 2015. 2016. < 3 12 480 12 854 12 682 12 740 >3 i <20 25 200 24 870 27 453 28 456 >20 i <100 4894 4699 5818 6390 >100 ha 251 200 653 603 Ukupno 42 825 42 623 46 606 48 189
Zagreb, ožujak 2018. 63
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Stočarstvo
Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (dalje u tekstu: HPA), u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu, na području Županije zabilježen je pad broja grla goveda i svinja, ali porast broja grla konja, magaraca, koza i najviše ovaca. Najveći pad uočen je u broju pčelara i pčelinjih zajednica na području Županije (Tablica 4.17). Tablica 4.17 Brojno stanje stoke na području Županije (Izvor: Izvješće o stanju i poticajima u poljoprivredi na području Karlovačke županije 2013.- 2016.) Pčelinje Godina Goveda Konji Magarci Ovce Koze Svinje zajednice 2013. Podaci nisu dostupni 2014. 15 976 580 63 23 448 1642 23 758 21 532 2015. 16 582 670 64 24 086 1610 24 441 31 704 2016. 16 321 715 67 26 764 1644 23 167 25 590
Površine P1 i P2 zemljišta
Osobito vrijedno (P1) i vrijedno (P2) obradivo zemljište prema članku 20 Zakona o poljoprivrednom zemljištu su najkvalitetnije površine poljoprivrednog zemljišta predviđene za poljoprivrednu proizvodnju koje oblikom, položajem i veličinom omogućavaju najoptimalniju primjenu poljoprivredne tehnologije. Zemljišta takve kvalitete se nastoje očuvati i ne smiju se koristiti za nepoljoprivredne svrhe osim u iznimnim slučajevima. Prema podacima PPKŽ-a, na području Karlovačke županije nalazi se 9310,98 ha osobito vrijednog i 25 495,77 ha vrijednog obradivog zemljišta (Slika 4.12).
Slika 4.12 Prostorni raspored osobito vrijednog i vrijednog obradivog poljoprivrednog zemljišta na području Županije (Izvor: PPKŽ)
Zagreb, ožujak 2018. 64
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Potrošnja gnojiva i sredstava za zaštitu bilja
Intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju karakterizira primjena agrokemikalija, mineralnih i organskih gnojiva te sredstava za zaštitu bilja. Nastali problemi u njihovoj primjeni posljedica su njihovog masovnog i često nestručnog korištenja, prvenstveno na tlima s monokulturom i višegodišnjim usjevima. Takav način primjene uzrokuje sekundarne loše posljedice za biljku, tlo i vodu koje se očituju u rezistentnosti ili stimulirajućem djelovanju na štetnike, povratnom djelovanju, promjenom genetske strukture populacija štetnih vrsta, promjenom pozitivnih fizikalnih, kemijskih i bioloških karakteristika tla (zakiseljavanje) što posredno kroz tlo može dovesti do onečišćenja podzemnih voda što je detaljnije obrađeno u Poglavlju 6.3 Upravljanje vodnim resursima i kakvoća vode. Upravo prekomjerno korištenje dušičnih gnojiva dovodi do onečišćenja podzemnih voda nitratima te je u sklopu prevencije tog problema donesena Nitratna direktiva (91/676/EEC) koja ima za cilj smanjiti i spriječiti daljnje onečišćenje kontrolom količina čistog dušika iz organskoga gnoja kojom se godišnje može gnojiti poljoprivredna površina.
Zadnji dostupni podaci o primjeni gnojiva na području Županije su iz 2012. godine, objavljeni u radu „Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj“ (Tablica 4.18). Tablica 4.18 Potrošnja mineralnog i organskog dušika na području Županije u 2012. godini (Izvor: Mesić, Salajpal, 2012) Vrsta dušičnog gnojiva Organski N Mineralni N Ukupno N Količina utrošenog N u tonama 1329 4429 5758
Također, jedan od problema je i uporaba pesticida koja je u Republici Hrvatskoj regulirana Zakonom o održivoj uporabi pesticida. Prema zadnjim dostupnim podacima iz 2012. godine, Županija prema količini utrošenog pesticida (kg aktivne tvari) pripada županijama s manjim intenzitetom poljoprivredne proizvodnje. Najviše pesticida utrošeno je na uzgoj kukuruza i voćnih kultura (Slika 5.8). Detaljnije o problematici upotrebe pesticida obrađeno je u Poglavlju 5.4 Kemikalije.
Područja pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom
Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj se pojavljuje 2002. godine. Smatra se kompleksnom proizvodnjom poljoprivrednih kultura u kojoj nije dozvoljena primjena mineralnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja te kod koje treba održavati i povećavati plodnost i biološku aktivnost tla. Broj proizvođača i površina pod ekološkom poljoprivrednom u Republici Hrvatskoj u stalnom je porastu. Poljoprivredno gospodarstvo koje se želi baviti ekološkom proizvodnjom mora biti upisano u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji te odabrati kontrolno tijelo ovlašteno od strane Ministarstva poljoprivrede koje će provoditi stručnu kontrolu proizvodnje.
Prema Pravilniku o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji (NN 19/16), svaki ekološki proizvođač mora proći prijelazno razdoblje između početka ekološkog uzgoja bilja i biljnih proizvoda koji traje najdulje pet godina. U tom prijelaznom razdoblju s konvencionalne na ekološku poljoprivredu, proizvođač, odnosno proizvodna jedinica mora izraditi plan za ekološku proizvodnju koji će se odnositi na primjenu agrotehnike, plan proizvodnje i promjene u strukturi.
Karlovačka županija je prepoznala važnost ekološke proizvodnje te je temeljem mjere sufinanciranja ekološke proizvodnje iz Programa potpora za unaprjeđenje poljoprivrede i ruralnog razvoja više od 10 godina sufinancirala troškove nadzorne stanice i certificiranja. Broj ekoloških proizvođača i površina stalno raste, pa su tako primjerice, 2008. godine bila 23 ekološka proizvođača i 365 ha zemljišta ekološke proizvodnje, a u 2016. godini su registrirana 242 proizvođača i 2475,43 ha zemljišta.
Zagreb, ožujak 2018. 65
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
3000 2500 2000 1500 1000 500 0 2008 2014 2015 2016 Broj proizvođača Površina (ha) Slika 4.13 Prikaz trenda rasta ekoloških proizvođača i površina poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom na području Županije (Izvor: Izvješće o stanju i potporama u poljoprivredi na području Karlovačke županije)
Od ratarskih kultura najviše se uzgajaju kukuruz, pšenica, zob, pir i lucerna, od voćnih šljiva, višnja i lješnjak, a od povrtnih kultura luk i češnjak. Prisutan je također i ekološki uzgoj stoke. Tako je u 2016. godini, prema Državnom zavodu za statistiku, zabilježeno 457 goveda, 164 svinje, 4107 ovaca, 278 koza, 107 peradi i 127 kopitara uzgojenih na ekološki način.
4.4.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
ZPP EU
Za učinkovitu primjenu i provođenje ZPP EU zadužena je APPRRR. Potpore koje poljoprivrednici mogu ostvariti su izravna plaćanja, podnošenjem jedinstvenog zahtjeva za potpore. Osnovni uvjet za ostvarivanje potpore je upis u Upisnik poljoprivrednog gospodarstva, upis zemljišta u Arkod sustav, obavljanje poljoprivredne djelatnosti, evidencija stoke u jedinstvenom registru domaćih životinja, ispunjavanje minimalnih poticanih količina, održavanje poljoprivredne površine sukladno uvjetima dobre poljoprivredne i okolišne prakse te pravodobno dostavljena sva dokumentacija.
Predpristupni program Europske unije ili IPARD je program unapređenja poljoprivrednog sektora uz pomoć konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda. Korisnici IPARD programa ovisno od mjere mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustavu PDV-a, obrti i tvrtke a bilo im je dostupno 1,3 milijarde kuna potpore. U 2014. i 2015. godini Agencija za plaćanja u poljoprivredi provela je 21 IPARD natječaj za mjere:
• M101: Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva • M103: Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda • M301: Poboljšanje i razvoj infrastrukture • M302: Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti • M202: Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja.
Prema Izvješću o stanju i poticajima u poljoprivredi na području Karlovačke županije u 2014. godini, za navedene mjere za područje Županije ugovoren je 31 projekt u vrijednosti od 47 687 667,12 kuna. Za 15 projekata iz Županije je do 07.04.2015. godine isplaćen iznos od 22 933 922,49 kuna. Najviše projekata ugovoreno je za mjeru M101 za koju su podnosioci prijava bila poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Za mjeru M202 ugovorena su 2 projekta, mjeru M301 3 projekta dok je za mjeru M302 ugovoreno 6 projekata.
Mjera M301 odnosi se na pročišćavanje otpadnih voda, lokalne nerazvrstane ceste, protupožarne ceste i toplane za biomasu, dok se mjera M302 odnosi između ostalog i na obnovljive izvore energije. Provođenjem tih mjera zadovoljen je je Strateški cilj 2. ŽRS Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture.
Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. godine isplaćene su potpore za 2016. i 2017. godinu za područje Županije, prikazane u tablici niže (Tablica 4.19).
Zagreb, ožujak 2018. 66
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Tablica 4.19 Isplaćene potpore u sklopu Programa ruralnog razvoja za područje Karlovačke županije za 2016. i 2017. godinu. (Izvor: Izvješće o stanju i potporama u poljoprivredi na području Karlovačke županije) Mjera Broj korisnika Ukupan iznos (kuna)
Do lipnja 2016. godine
Mjera 4, Podmjera 4.1., Operacija 4.1.2: Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje 1 130 314,87 stajskog gnoja u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš Mjera 4, Podmjera 4.2., Operacija 4.2.1: Povećanje dodatne vrijednosti 1 23 224 000,00 poljoprivrednim proizvodima Karlovačka Mjera 5, Podmjera 5.2., Operacija 5.2.2: Razminiranje poljoprivrednog zemljišta 28 935 393,10 županija Mjera 6, Podmjera 6.3., Operacija 6.3.1: Potpora razvoju malih poljoprivrednih 18 2 048 949,00 gospodarstava 10 jedinica Mjera 7, Podmjera 7.1., Operacija 7.1.1: Sastavljanje i ažuriranje planova za lokalne 1 125 960,30 razvoj JLS samouprave Mjera 19: Potpora za lokalni razvoj u sklopu inicijative LEADER 1 222 354,62
Do lipnja 2017
Mjera 4, Podmjera 4.1., Operacija 4.1.2: Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje 1 130 314,87 stajskog gnoja u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš Mjera 4, Podmjera 4.2., Operacija 4.2.1: Povećanje dodatne vrijednosti Odobreno: 38 224 000,00 1 poljoprivrednim proizvodima Isplaćeno: 18 970 539,95 Mjera 4, Podmjera 4.1, Operacija 4.1.1: Restrukturiranje, modernizacija i Odobreno: 12 652 822,16 12 povećanje konkurentnosti poljoprivrednim gospodarstvima Isplaćeno: 563 806,06 Karlovačka Mjera 5, Podmjera 5.2., Operacija 5.2.2: Razminiranje poljoprivrednog zemljišta 28 866 921,60 županija Mjera 6, Podmjera 6.3., Operacija 6.3.1: Potpora razvoju malih poljoprivrednih Odobreno: 5 577 294,00 49 gospodarstava Isplaćeno: 3 243 916,50 10 jedinica Mjera 7., Podmjera 7.1., Operacija 7.1.1: Sastavljanje i ažuriranje planova za Odobreno: 1 125 960,30 lokalne razvoj JLS Isplaćeno: 762 460,30 samouprave Mjera 17, Podmjera 17.1: Osiguranje usjeva životinja i biljaka 1 4475,84 Odobreno:9 413 942,63 LAG Frankopan Isplaćeno: 431 180,39 LAG Vallis Odobreno:12 822 039,23 Mjera 19: Potpora za lokalni razvoj u sklopu inicijative LEADER Colapis Isplaćeno: 366 195,34 Odobreno: 7 279 797,70 LAG Petrova gora Isplaćeno: 326 104,64
Možda jedna od važnijih mjera za revitalizaciju poljoprivrede u sklopu ovog Programa je Mjera 6, Podmjera 6.1, Operacija 6.3.1 Potpore razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava koja ima za cilj potaknuti mlade da se bave poljoprivrednom proizvodnjom te na taj način popraviti negativni trend povećanja dobi nositelja poljoprivrednih gospodarstava, ali i emigracije mladih osoba iz Županije (Tablica 4.15). Potpore za mlade poljoprivrednike dio su programa od 2015. godine te su u tablici niže prikazani podaci isplaćenih potpora za 2015. godinu i narednu, 2016. godinu (Tablica 4.20). Nadalje, Mjera 4, Podmjera 4.1., Operacija 4.1.2 pridonosi smanjenju dospijeća onečišćenih tvari iz gnojiva u tlo pravilnim zbrinjavanjem što smanjuje opterećenje na površinske i podzemne vode. Lokalne akcijske grupe (LAG) u sklopu Mjere 19 donose lokalne planove razvoja te isplaćuju potpore za razvoj poljoprivrede. Provođenjem tih mjera smanjuje se pritisak poljoprivrede na okoliš te se djeluje sukladno načelu Strategije održivog razvitka odnosno promiče se održiva poljoprivreda i potrošnja. Tablica 4.20 Isplaćene potpore za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika na području Županije (Izvor: APPRRR, 2015) ODOBRENE POTPORE I IZNOSI ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE IZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE 2015. godina 2016. godina Konačno odobreno Broj Konačno odobreno Broj Naziv potpora pravo korisnika pravo korisnika Mliječne krave 590 546,82 kn 31 544 770,41 kn 26 Očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara 323,40 kn 3 423,00 kn 4 poljoprivrednog bilja Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti 400,92 kn 1 12 161,82 kn 2
Zagreb, ožujak 2018. 67
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
ODOBRENE POTPORE I IZNOSI ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE IZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE 2015. godina 2016. godina Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina 26 150,67 kn 2 77 139,48 kn 9 domaćih životinja Osnovno plaćanje/ Zeleno plaćanje/ Preraspodijeljeno 3 156 344,61 kn 203 3 628 817,30 kn 281 plaćanje Plaćanja u gorsko planinskim područjima 321 153,47 kn 33 350 726,19 kn 34 Plaćanja u područjima s posebnim ograničenjima 109 496,44 kn 32 136 522,05 kn 44 Plaćanja u područjima sa značajnim prirodnim 1 630 144,94 kn 147 2 003 085,68 kn 216 ograničenjima Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksa i 622 914,85 kn 8 767 581,51 kn 21 metoda Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i 1 319 633,20 kn 42 1 866 626,67 kn 63 metode Plaćanje za mlade poljoprivrednike 1 181 254,69 kn 203 1 471 824,50 kn 281 Preraspodijeljeno plaćanje 657 120,10 kn 203 869 811,03 kn 281 Proizvodno vezana potpora za krave dojilje 50 713,06 kn 34 228 738,20 kn 31 Proizvodno vezana potpora za krave u proizvodnji 1 498 927,28 kn 20 1 767 276,58 kn 18 mlijeka Proizvodno vezana potpora za ovce i koze 44 262,10 kn 30 95 829,84 kn 42 Proizvodno vezana potpora za povrće 71 762,51 kn 11 37 925,98 kn 7 Proizvodno vezana potpora za proteinske usjeve 399 881,06 kn 24 274 451,09 kn 21 Proizvodno vezana potpora za tov junadi 8462,15 kn 3 37 095,67 kn 17 Proizvodno vezana potpora za voće 114 498,70 kn 17 282 754,97 kn 37 Rasplodne krmače 8480,00 kn 2 22 260,00 kn 4 Zeleno plaćanje 2 257 677,03 kn 203 2 611 623,00 kn 281 Ukupno 14 070 148,00 kn 203 17 087 444,97 kn 281
Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske 2009.-2019.
Jedno od općih načela održivog razvitka je i promicanje održive proizvodnje i potrošnje što je definirano ciljem poticanja razvoja ekološke poljoprivrede kroz povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom i kroz poticanje razvoja ekološke proizvodnje hrane. U tu svrhu donesen je Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2016. godine kojim se potiče brži razvoj ekološke poljoprivrede, što uključuje ekološku biljnu i stočarsku proizvodnju kao i preradu hrane dok je na razini Županije donesen Program potpora za unaprjeđenje poljoprivrede i ruralnog razvoja 2013.-2015. Jedna od mjera je sufinanciranje ekološke poljoprivrede. Po tom pitanju, Županija je utrošila sljedeća sredstva:
• 2013. godine – zaprimila je i odobrila 77 zahtjeva za što je isplaćeno 105 935,97 kn • 2014. godine – zaprimila je i odobrila 111 zahtjeva za što je isplaćeno 151 121,21 kn • 2015. godine – zaprimila je i odobrila 141 zahtjev za što je isplaćeno 203 862,51 kn.
ŽRS
Strateški cilj 2 Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture ŽRS Prioritet 3 Unapređenje održive poljoprivredne proizvodnje se provodi kroz gore navedene Politike, Strategije i Programe. Indikatori uspješnosti provedbe mjera navedenog prioriteta su porast broja obradivih hektara pod eko poljoprivredom i porast broja certificiranih ekoloških poljoprivrednih površina što je bio i cilj Akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede. U promatranom razdoblju broj proizvođača ekoloških proizvoda kao i površina pod ekološkom proizvodnjom se povećala (Slika 4.13) te je Strateški cilj 2 ostvaren.
Zagreb, ožujak 2018. 68
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
4.5 Šumarstvo
4.5.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Temeljni zakonodavni okvir za šume i šumarstvo čini Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14) kojim se uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, a sa ciljem održavanja bioraznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti. Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. Osim ovog zakona, na snazi je još nekoliko zakona koji su vezani za šumarsku djelatnost.
Zakonom o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja (NN 113/03, 33/05) uređuje se postupak priznavanja svojti šumskog drveća i grmlja u kategorijama šumskog reprodukcijskog materijala poznatog podrijetla, selekcioniranog, kvalificiranog i testiranog reprodukcijskog materijala. Odredbe ovoga Zakona odnose se na reprodukcijski materijal vrsta drveća i grmlja koje se uistinu rabe u šumarstvu.
Cilj Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09, 61/11, 56/13, 14/14) je osigurati proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz kvalitetnog i staništu prilagođenog šumskog reprodukcijskog materijala, koji omogućava održivo i optimalno gospodarenje šumskim ekosustavima i njihovo obnavljanje u skladu s načelima zaštite šumskih genetskih izvora.
Zakonom o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije (NN 22/06) osniva se i uređuje temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti, članstvo i financiranje u Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Uz navedeni zakonodavni okvir, postoje i zakoni koji su u bliskom doticaju sa šumarskom djelatnošću, kao što su:
• Zakon o zaštiti prirode • Zakon o zaštiti okoliša • Zakon o lovstvu (NN 140/05, 75/09, 14/14, 21/16, 41/16, 67/16, 62/17) • Zakon o zaštiti od požara (NN 92/2010) • Zakon o poljoprivrednom zemljištu.
Također, područje šumarstva je pobliže regulirano donošenjem niza podzakonskih akata, a neki od najvažnijih donose se u daljnjem tekstu.
Pravilnik o uređivanju šuma (NN 79/15) propisuje način izrade, sadržaj i postupak odobrenja šumskogospodarskih planova. Šumskogospodarski planovi uključuju: šumskogospodarsku osnovu područja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Osnova područja), osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama, programe za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kršu, programe za gospodarenje šumama šumoposjednika, programe za gospodarenje šumama posebne namjene, operativne godišnje planove. Upravljanje šumama i šumskim zemljištem na šumskogospodarskom području se provodi temeljem ovih planova koji podliježu postupku revizije u desetoj, odnosno obnove u dvadesetoj godini važenja. Osnovom područja utvrđuje se ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje na šumskogospodarskom području. Vlasnici i upravitelji šuma dužni su donositi šumskogospodarske planove čiju obnovu ili reviziju odobrava Ministarstvo poljoprivrede. Trenutno je na snazi nova Osnova područja za razdoblje od 1.1.2016. - 31.12.2025. godine.
Pravilnik o čuvanju šuma (NN 28/15) čuva šume i šumske ekosustave u Republici Hrvatskoj radi zaštite šuma i šumskoga zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku od protupravnog prisvajanja zemljišnih površina, drva, sporednih šumskih proizvoda, divljači, zaštićene flore i faune, korištenja bilo kojih šumskih dobara i drugih protupravnih radnji, poduzimanje potrebnih mjera radi zaštite šuma od požara, štetnika, štetočina, stoke, divljači i bolesti, zagađenja voda, tla i zraka te svih drugih utjecaja na šumski ekosustav, utvrđenih Zakonom o šumama i drugim propisima.
Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 17/15, 57/17) propisuje postupak i način doznake stabala za sječu, obilježavanje drvnih sortimenata, izdavanje popratnica za šumske proizvode te uspostavljanje šumskog reda.
Zagreb, ožujak 2018. 69
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama (NN 22/15, 93/15, 57/17) propisuje postupak za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama.
Pravilnik o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava (NN 76/13, 122/14) propisuje osnove motrenja oštećenosti šumskih ekosustava te način prikupljanja podataka, vođenje registra i uvjete korištenja podataka o oštećenosti šumskih ekosustava u okviru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume na mreži točaka Razine 1 i plohama Razine 2, sukladno Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka.
Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14) propisuje tehničke, preventivno-uzgojne i druge mjere zaštite šuma od požara koje su dužni provoditi vlasnici odnosno korisnici šuma i šumskog zemljišta, ovlaštenici drugih stvarnih prava na šumama i šumskim zemljištima, pravne osobe koje temeljem posebnih propisa gospodare i upravljaju šumama i šumskim zemljištima te županije, gradovi i općine na čijem području se nalaze šume i šumska zemljišta koji su u vlasništvu šumoposjednika, u cilju smanjenja opasnosti od nastanka i brzog širenja šumskih požara i ranog otkrivanja i dojave šumskog požara te pravovremenog djelovanja u gašenju šumskog požara.
Popis šumskih svojti (NN 4/11) predstavlja popis svojte od gospodarskog značaja i rijetke šumske svojte.
Od strateških dokumenata važnih za šumarstvo ističe se Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03) nastala sa ciljem povećanja doprinosa nacionalnom gospodarstvu održivim gospodarenjem, korištenjem i sveobuhvatnom zaštitom šumskih resursa i bioraznolikosti, primjenjujući rezultate istraživanja, poštivanje međunarodnih norma i rezolucija te uvažavajući prava lokalne zajednice. Cilju zaštite i očuvanja bioraznolikosti kao i održivog gospodarenja šumskim resursima i njihovo održivo korištenje, smatra se korištenje na način i u obimu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se održava njihov potencijal, kao bi se udovoljilo potrebama i težnjama sadašnjih i budućih generacija.
Strategija i akcijski plan zaštite bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) obuhvaća i strateške ciljeve za područje šumarstva, a koji se odnose na očuvanje bioraznolikosti šuma i održivo korištenje bioloških resursa kroz ugrađivanje mjera zaštite bioraznolikosti te suradnju između sektora šumarstva i zaštite prirode.
Strateški dokument na međunarodnoj razini iz područja šumarstva odnosi se na Strategiju šumarstva Europske unije (European Union Forest strategy) iz 2013. godine. Ona uključuje održivo gospodarenje šumama i multifunkcionalnu ulogu šuma, pri čemu se mnogobrojne usluge šuma pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma, učinkovito korištenje resursa, optimizira se doprinos šuma ruralnom razvoju i otvaranju radnih mjesta kao i promicanje i održiva proizvodnja i potrošnja šumskih proizvoda.
Dio ŽRS odnosi se na unapređenje šumarske djelatnosti kroz mjeru razvoja održivog šumarstva i kvalitetno upravljanje šumskim zemljištem.
Pod kategorijom Namjena i korištenje prostora u PPKŽ-u, šume su svrstane u tri kategorije: gospodarska šuma (Š1), zaštitna šuma (Š2) i šuma posebne namjene (Š3). Odredbe PPKŽ-a usklađene su sa šumskogospodarskim planovima.
4.5.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije
Prema fitogeografskoj razdiobi, područje Karlovačke županije pripada eurosibirsko sjeverno-američkoj regiji koja se dijeli na dvije zone: panonsku i dinarsku. Najniže dijelove oko pritoka uz rijeku Kupu te sjevernije od tog područja zauzimaju poplavne šume hrasta lužnjaka, niže dijelove Žumberka i područje južnije od Karlovca na kojima pridolaze šume hrasta kitnjaka i običnog graba te brdske bukove šume pripadaju Panonskoj zoni. U južnom dijelu Županije nalazi se Dinarska zona razvijenog krša u čijem se najnižem pojasu nalazi područje pridolaska hrasta kitnjaka i običnog graba koje je danas u većem dijelu prenamijenjeno u poljoprivredno zemljište. Najviše zone Županije zauzima područje čistih bukovih i mješovitih bukovo jelovih šuma.
Na području Županije nalaze se šumske površine u državnom i u privatnom vlasništvu. Šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, putem Uprava šuma Podružnica (skraćeno: UŠP) te ostale državne institucije (Ministarstvo obrane i JU NP Plitvička jezera) (Slika 4.14). Privatnim šumama gospodare njihovi vlasnici uz savjetodavnu i stručnu pomoć Savjetodavne službe. Područje Županije obuhvaćaju četiri UŠP, i to UŠP Karlovac, UŠP Ogulin, UŠP Delnice te UŠP Gospić. Budući da UŠP Delnice i UŠP Gospić nemaju sjedište u Karlovačkoj županiji i
Zagreb, ožujak 2018. 70
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine zauzimaju samo neznatne šumske površine unutar Županije, prilikom obrade podatke one nisu uzete u obzir. Unutar Županije ukupno se nalazi oko 199 739,26 ha šuma i šumskog zemljišta, s udjelom od 71,32 % u državnom te 28,68 % u privatnom vlasništvu (Tablica 4.19), što pokriva približno 54 % površine Županije.
Slika 4.14 Prikaz uprava šuma Podružnica te ostalih državnih institucija koje upravljaju šumama na području Karlovačke Županije (Izvor: Hrvatske šume) Tablica 4.21 Površina šuma i šumskog zemljišta unutar Karlovačke županije (Izvor: UŠP Karlovac, UŠP Ogulin, Savjetodavna služba, Oikon, 2016) Površina Površina šuma i šumskog zemljišta (ha) Udio u ukupnoj površini šuma i šumskog zemljišta (%) UŠP Karlovac 57 822,60 28,95 Hrvatske šume UŠP Ogulin 60 704,12 30,39 Ostale državne institucije 23 932,00 11,98 Privatne šume 57 280,54 28,68 Ukupno 199 739,26 100
U nastavku je dan detaljan prikaz šuma i šumskog zemljišta dviju UŠP unutar Karlovačke Županije. Obje UŠP zauzimaju približno jednake površine te postoji neznatna razlika u omjeru obraslog i neobraslog šumskog zemljišta (Tablica 4.22; Tablica 4.23).
Zagreb, ožujak 2018. 71
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Tablica 4.22 Površina šuma i šumskog zemljišta UŠP Karlovac s pripadajućim šumarijama i gospodarskim jedinicama unutar Karlovačke županije (Izvor: UŠP Karlovac) Neobraslo Šumarija Gospodarska jedinica Obraslo Neplodno Ukupno Proizvodno Neproizvodno Draganić DRAGANIČKI LUGOVI 3341,94 6,51 39,82 71,25 3459,52 Jastrebarsko JASTREBARSKI LUGOVI 5,47 2,4 7,87 PISAROVINSKI LUGOVI 398,59 2,71 8,35 409,65 Pisarovina CRNA DRAGA (PISAROVINA) 989,98 10,72 1000,7 REČIĆKI LUGOVI 3001,28 22,58 29,53 80,33 3133,72 DOMAČAJ LUG-KOVAČEVAČKI LUG 806,95 1,04 5,37 7,73 821,09 Karlovac VELIKO BRDO 2665,09 46,77 24,07 2735,93 KOZJAČA 1400,86 14,39 32,36 18,41 1466,02 SUŠICA (OZALJ) 1967,26 8,81 0,37 15,14 1991,58 Ozalj STRAŽNJI VRH 745,47 7,7 3,68 3,7 760,55 Krašić SLAPNICA 16,06 0,73 16,79 Vojnić PETROVA GORA-PETROVAC 5242,54 20,49 2,77 57,99 5323,79 Topusko PETROVA GORA BUBLEN 1890,57 25,14 32,66 1948,37 TREPČA 1688,13 13,74 24,41 1726,28 Gvozd KREMEŠNICA 775,71 13,97 789,68 LOSKUNJA 1020,75 2,26 15,19 1038,2 Krnjak DEBELA KOSA-MARKOVAC 1282,6 74,57 17,01 1374,18 SKRADSKA GORA 1786,51 68,91 2,62 22,32 1880,36 GLINICA-OTMIĆ 1423,96 5,16 15,46 1444,58 STRMAČKA 986,47 111,22 8,5 1106,19 Cetingrad REPUŠNJAK-DUGA KOSA 862,67 3,97 7,61 874,25 GREDARSKA KOSA-BEGOVAC 1221,61 3,35 17,79 1242,75 KOMESARSKA KOSA-TRNOVI 733,94 1,6 1,99 5,22 742,75 DOBRA 2932,63 29,56 57,34 45,3 3064,89 Duga Resa PERJASIČKA KOSA 1783,76 18,39 18,65 1820,8 BOSILJEVAC 2802,28 468,98 13,73 33,05 3318,04 CRNO OSOVJE-VELIKI LISAC 2580,6 46,44 11,86 31,41 2670,31 KORANSKA DUBRAVA 2362,14 500,2 4,09 22,99 2889,42 Slunj KREMENITA GLAVICA 707,54 28,18 2 7,29 745,01 MAŠVINA 1417,3 157,57 0,51 19,44 1594,82 ZVJERINJAK-BROĆANSKA KOSA 1276,94 38,61 14,02 1329,57 LIPOVAČA 1991,56 226,12 20,31 2237,99 Rakovica PIŠTENICA 1236,34 23,65 1259,99 BRŠLJANOVICA (RAKOVICA) 1569,26 27,7 1596,96 Ukupno 54 914,82 1947,10 215,91 744,77 57 822,60
Zagreb, ožujak 2018. 72
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Tablica 4.23 Površina šuma i šumskog zemljišta UŠP Ogulin s pripadajućim šumarijama i gospodarskim jedinicama unutar Karlovačke županije (Izvor: UŠP Ogulin) Neobraslo Šumarija Gospodarska jedinica Obraslo Neplodno Ukupno Proizvodno Neproizvodno
BUKOVAČA 2891,70 17,76 6,20 25,03 2940,69 JOSIPOVAC 2947,04 76,06 27,72 27,71 3078,03 KLEK 1875,08 46,04 8,86 9,14 1939,12 Ogulin KRPEL 3352,62 57,64 63,38 41,10 3514,74 MEĐUVOĐE-ZALE 2865,14 145,71 11,09 18,24 3040,18 ZAGORSKA KOSA 3371,09 90,75 29,82 3491,66 BITORAJ 1837,45 134,61 2,71 16,42 1991,19 CRNI VRH 3458,05 103,52 2,68 34,84 3599,09 Drežnica ČUNGAR 2830,63 34,38 1,65 35,55 2902,21 MALA JAVORNICA 2471,62 62,42 7,25 26,64 2564,93 DUMANIĆ-JEŽEVITAR 1827,99 23,91 1851,90 Jasenak JASENAČKA KOSA 2569,89 2,04 32,70 2604,63 ŠILJEVAČA 3325,79 71,18 5,84 29,10 3431,91 ALILOVICA 3623,78 3,89 35,28 3662,95 MAKOVNIK 3924,08 4,00 37,58 3965,66 Josipdol MODRUŠ 2466,98 38,27 1,80 14,13 2521,18 RADOŠIĆ 1351,52 21,32 12,91 6,30 1572,05 BRŠLJANOVICA 1275,48 16,25 8,99 1300,72 HUM-PIŠTENIK 2513,05 167,89 9,88 10,64 2701,46 Saborsko- KRASNICA 3873,51 6,09 0,17 28,86 3908,63 Plaški PLAŠIKA GLAVA-BOROVAC 1231,67 189,04 24,37 2,08 1447,16 TITRA-JAVORNIK 2581,71 59,23 13,08 20,01 2674,03 Ukupno 58 645,87 1338,16 47,50 510,17 60 704,12
Analizom podataka iz ovih tablica, može se uočiti kako gotovo 96 % šumskog zemljišta spada u kategoriju obraslog, dok ostatak čini neobraslo šumsko zemljište, odnosno neplodno. Prema uzgojnom obliku, obrasle površine uglavnom obuhvaćaju sastojine visokog uzgojnog oblika (sjemenjače), a manje površine zauzimaju šume niskog uzgojnog oblika (panjače) te razni degradacijski oblici. Prisutna je veća kvaliteta šumskih sastojina u području UŠP Karlovac (Slika 4.15) u odnosu na UŠP Ogulin (Slika 4.16), obzirom na veći udio visokih šuma za gotovo 12 %, a u isto vrijeme mnogo manji udio niskih šuma te degradacijskih oblika. Šumske površine unutar područja posebne namjene (Ministarstvo obrane) i NP Plitvička jezera izostavljene su od šumskogospodarskih zahvata, stoga se njihov uzgojni oblik ne prikazuje.
Zagreb, ožujak 2018. 73
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
8,22% 0,50%
91,28%
šikare panjače sjemenjače
Slika 4.15 Udio šuma prema uzgojnom obliku unutar UŠP Karlovac (Izvor: UŠP Karlovac)
2,16% 2,26%
15,97%
79,61%
I dobni razred šikare panjače sjemenjače
Slika 4.16 Udio šuma prema uzgojnom obliku unutar UŠP Ogulin (Izvor: UŠP Ogulin)
Osim državnih šuma i šumskog zemljišta, na području Županije nalazi se i 57 280,54 ha šuma i šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu. One su obuhvaćene kroz 41 gospodarsku jedinicu (u daljnjem tekstu: GJ), gdje se 38 GJ cijelom površinom nalazi unutar Županije, a samo tri GJ djelomično obuhvaćaju Županiju. Gotovo 97,60 % je obraslo šumskom vegetacijom, dok ostatak čini neobraslo i neplodno šumsko zemljište. U analizi podataka privatnih šuma korišteni su podaci ukupnih površina GJ iz programa gospodarenja, stoga se njihova ukupna površina ne podudara s površinom unutar Karlovačke županije. Također, obzirom da za pet GJ nisu dostavljeni podaci, one nisu detaljnije obrađene. Tablica 4.24 Prikaz šuma i šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu na području Karlovačke županije (Izvor: Savjetodavna služba)
Neobraslo Gospodarska jedinica Uređenost Ukupno Obraslo Neplodno Proizvodno Neproizvodno UTINJSKE ŠUME da 1380,68 1039,82 330 10,87 SEKULIĆI da 1304,89 1300,91 3,98 POPOVO SELO da 535,56 535,56 ZDENAC da 728,31 728,31 PLAŠKE ŠUME da 1313,48 1310,97 0 1,67 0,84 JOSIPDOLSKE ŠUME da 1000,78 999,06 0 1,72 0 PONIKVE OGULIN da 2080,58 2060,85 14,46 5,27 SLUNJSKE ŠUME da 1231,3 1222,73 8,57 KESTENOVAC MIHOLJSKO da 1110,97 654,35 442,57 14,05 KRNJAČKE ŠUME da 1502,42 1502,42
Zagreb, ožujak 2018. 74
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Neobraslo Gospodarska jedinica Uređenost Ukupno Obraslo Neplodno Proizvodno Neproizvodno BOSILJEVO PRIBANJCI da 1728,87 1690,28 35,69 2,9 NETRETIĆ PIŠĆETKE da 1001,81 983,58 6,79 11,44 MRZLJAKI ROSOPAJNIK da 1286,47 1276,32 3,14 7,01 VIVODINA da 714,93 714,93 OŠTRI VRH - CERJE da 725,26 719,66 5,6 OZALJSKE ŠUME da 775,19 760,53 10,67 3,99 JAŠKOVO TOMAŠNICA da 766,5 754,28 12,22 VUČJAK ZAGRAD da 576,85 569,4 7,81 JELSA ZADOBARJE da 987,95 957,91 16,54 7,82 5,68 KAMENSKO UTINJA TUŠILOVIĆ da 2066,92 2065,12 1,8 NOVOSELO BOSILJEVSKO OTOK NA da 2262,55 2256,18 6,37 DOBRI VODENA DRAGA KORENIĆ BRDO da 1968,78 1946,46 22,32 LIPA GENERALSKI STOL da 2189,92 2189,92 DUGOREŠKE ŠUME da 4336,31 4285,48 50,83 MALA ŠVARČA CEROVAC BARILOVAČKI da 3077,46 3059,54 17,41 0,51 VOJNIĆ BLATUŠA da 1843,57 1841,75 1,82 MALIČKA CRNI POTOK da 2209,03 2207,6 1,43 JUROVO GRIČE da 3954,35 3940,48 13,87 DRAGANIĆI KARLOVAC da 1223,57 1208,74 14,34 0,49 LOVIĆ PREKRIŠKI- BUBNJARCI- da 3199,4 BREZNIK* DONJE DUBRAVE-SKRADNIK* da 1139,61 GORNJE DUBRAVE* da 940,85 BOSANCI VUKOVA GORICA* da 758,86 MATEŠKO SELO POLOJ* da 1686,19 CETINGRADSKE ŠUME ne 1102,77 VELJUN-PRIMIŠLJE ne 1074,64 LAĐEVAC - RAKOVICA ne 1691,76 LASINJA - SJENIČAK ne 2213,52 JASENAK - DREŽNICA ne 890,57 PRIVATNE ŠUME NP PLITVIČKA JEZERA ne 65,07 Ukupno 60 648,5 44 783,14 812,34 273,11 19,67 *nisu dostavljeni programi gospodarenja
Obzirom na uzgojni oblik šuma, kao i u slučaju državnih šuma, prevladavaju uređajni razredi sjemenjača (Slika 4.17). Ovakvo stanje je zadovoljavajuće, uzevši u obzir da na razini Republike Hrvatske privatne šume karakterizira veći udio niskih uzgojnih oblika. Ipak, analizu Županije treba uzeti s rezervom, obzirom da je za privatne šume karakterističan raznodoban način gospodarenja koji uključuje i srednji uzgojni oblik, a koji unutar programa gospodarenja nije posebno istaknut pa se može zaključiti kako je udio panjača nešto veći.
Zagreb, ožujak 2018. 75
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
0,77% 12,00%
87,23%
šikare panjače sjemenjače
Slika 4.17 Udio šuma prema uzgojnom privatnih šuma Karlovačke Županije (Izvor: Savjetodavna služba)
Sukladno članku 14. Zakona o šumama, šume Karlovačke županije podijeljene su na gospodarske, zaštitne te šume posebne namjene (Tablica 4.25). Gospodarske šume uz očuvanje i unaprjeđenje njihovih općekorisnih funkcija koriste se za proizvodnju šumskih proizvoda. Zaštitne šume služe prvenstveno za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine. Šume posebne namjene obuhvaćaju zaštićene dijelove prirode (strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume), sjemenske sastojine, šume namijenjene znanstvenim istraživanjima i šume za potrebe obrane Republike Hrvatske. U svakoj kategoriji namjene naglasak se daje na pojedinu funkciju šuma koja je jače izražena, a odabrani načini i ciljevi gospodarenja za svaku navedenu kategoriju moraju ispuniti strateške odrednice održivog gospodarenja. U Županiji prevladavaju gospodarske šume s udjelom od 80,41 %, a zatim slijede šume posebne namjene, s udjelom od 16,14 %, dok ostatak čine zaštitne šume i šume s ograničenim gospodarenjem (3,45 %). Podaci iz ove tablice ne odgovaraju podacima iz tablice s površinama šuma i šumskog zemljišta Karlovačke županije (Tablica 4.21), a razlozi su navedeni ispod tablice. Tablica 4.25 Šume prema namjeni unutar Karlovačke Županije (Izvor: UŠP Karlovac, UŠP Ogulin, Savjetodavna služba, Oikon, 2016) Namjena šuma Vlasništvo Ukupno Gospodarska Zaštitna Šuma posebne namjene UŠP Karlovac* 50 626,00 1555,67 2733,15 54 914,82 Hrvatske šume UŠP Ogulin** 50 080,08 4564,73 21,20 54 666,01 Ostale državne institucije 23 932 23 932 Privatne šume*** 43 736,78 13,56 2137,92 45 888,26 Ukupno 142 992,27 6133,96 28 696,5 179 401,09 *površine ne uključuju neobraslo šumsko zemljište **nisu uključena minski sumnjiva područja ***nisu uključene površine neuređenih šuma te GJ za koje nisu dostavljeni programi gospodarenja
Ukupna drvna zaliha na području Županije iznosi 33 237 838 m3 s godišnjim tečajnim prirastom od 1 101 448 m3 (Tablica 4.26) što čini 7,94 % drvne zalihe, odnosno 10,86 % godišnjeg prirasta šumskogospodarskog područja. Ovi iznosi dostižu veće vrijednosti obzirom da nisu ubrajani podaci drvnih zaliha ostalih državnih institucija, neuređenih privatnih šuma te pet gospodarskih jedinica za koje nisu izneseni podaci. Ukoliko se i te vrijednosti pridodaju vidljivo je da u Karlovačkoj županiji postoji iznimno bogatstvo šumskih resursa te potencijal na koji se može osloniti, kako u gospodarskom, tako i u pogledu općekorisnih funkcija.
Zagreb, ožujak 2018. 76
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Tablica 4.26 Ukupne vrijednosti drvne zalihe i tečajnog godišnjeg prirasta u Karlovačkoj županiji (Izvor: UŠP Karlovac, UŠP Ogulin, Savjetodavna služba) Vlasnik Drvna zaliha (m3) Tečajni godišnji prirast (m3) UŠP Karlovac 10 893 254 300 155 Hrvatske šume UŠP Ogulin 14 893 254 600 941 Privatne šume 7 378 689 200 351,8 Ukupno 33 237 838 1 101 448
Problematika šumarstva na području Županije održava se kroz prenamjenu šuma i šumskog zemljišta. Gradnja postojećeg sustava infrastrukture koji se uglavnom odnosi na cestovne i željezničke mreže uzrokovala je fragmentaciju šuma te narušila njihovu stabilnost. Osim toga, prenamjena se odvijala i gradnjom raznih industrijskih i gospodarskih objekata, energetskih mreža (plinovodi i dalekovodi), djelovanjem stanovništva (proizvodnja i odlaganje otpada) i dr. Najznačajniji utjecaj fragmentacije generirao se na vrijedne nizinske šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena u području Pokupskog bazena. Gospodarenje šumskim kompleksom Pokupskog bazena znatno je otežano. Uz niz okolišnih promjena od 70-ih godina, probleme stvara i izmjena vodnog režima, izazvana izgradnjom autoceste Zagreb – Karlovac. Izgradnjom lateralnog kanala uz autocestu, vode iz vodotoka što su tekle kroz dio Pokupskog bazena, usmjerene su u potok Kupčinu, a potom spojnim kanalom iz Kupčine u izvedeni kanal Kupa - Kupa. Utjecaj se očitovao kroz podizanje razina poplavne vode i produženim poplavama. Također, poremećena je dinamika razina podzemnih voda, a posebice gradnjom kanala Kupa – Kupa. Negativni čimbenici promjene vodnog režima, iskazuju se kroz otežanu obnovu šuma te fiziološku oslabljenost starih sastojina, što je dovelo do današnjeg narušenog stanja i stabilnosti.
Na godišnjoj razini, Hrvatski šumarski institut analizira pojave štetnih čimbenika u šumama Hrvatske (prema UŠP i šumarijama) s poduzetim mjerama zaštite putem „Izvještajno prognoznih poslova u šumarstvu.“ Prikaz najznačajnijih čimbenika s pripadajućim površinama te napadnutom drvnom zalihom nalazi se na slikama niže (Slika 4.18, Slika 4.19). Analizom protekla četiri Izvješća (2013. – 2016.), mogu se uočiti oscilacije u veličini napadnute površine te napadnute količine drvne zalihe, obzirom na različite čimbenike. Hrastova pepelnica pokazuje najveće vrijednosti u 2016. godini, no veći problem stvara činjenica da se 2013. godine intenzitet napadnute površine kretao od 1-20 %, a do 2016. godine intenzitet se povećao te na nekim dijelovima Županije iznosi 40 – 60 % intenziteta napada, što predstavlja značajan porast. Jelin potkornjak najveće vrijednosti iskazuje 2015. godine, obzirom na površinu i drvnu zalihu, kao i smrekov potkornjak za 2014. godinu. Abiotički čimbenici koji uključuju vjetrolome, vjetroizvale i snjegolome pokazuju pozitivan trend u obliku smanjenog oštećenja drvne mase. Čimbenik pod kategorijom „sušenje šuma“ koji uključuje kompleksno i zajedničko djelovanje štetnih biotičkih i abiotičkih čimbenika pokazuje negativan trend u posljednje dvije godine te dostiže najveću vrijednost u 2016. godini. Pretpostavlja se da će se i u sljedećim godinama nastaviti trend porasta oštećene drvne mase, zbog sve češćih nepovoljnih abiotičkih čimbenika, uzrokovanih trendom porasta globalne temperature.
800 700
(ha) 600 500 400 300 200 Napadnuta površina površina Napadnuta 100 0 2013. 2014. 2015. 2016. hrastova pepelnica jelin potkornjak smrekin potkornjak korov glodavci
Slika 4.18 Prikaz napadnute površine šuma od strane najvažnijih uzročnika oštećenja šuma u području Karlovačke Županije u razdoblju od 2013. – 2016. godine (Izvor: HŠI)
Zagreb, ožujak 2018. 77
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
60000
50000
) 3 m 40000
30000
20000
10000
Napadnuta drvna masa ( drvna masa Napadnuta 0 2013. 2014. 2015. 2016. jelin potkornjak smrekin potkornjak abiotički čimbenici sušenje šuma
Slika 4.19 Prikaz napadnute drvne zalihe od strane najvažnijih uzročnika oštećenja šuma u području Karlovačke Županije u razdoblju od 2013. – 2016. godine (Izvor: HŠI)
Ovaj analizi treba pridodati i informacije o pojačanom sušenju poljskog jasena u šumskim sastojinama svih dobnih razreda u Pokupskom bazenu. Navedeno je posljedica nepovoljnih utjecaja klimatskih promjena, povećane brojnosti jasenove pipe, promjena vodnog režima, pojava jasenovog potkornjaka te na kraju pojava gljive Chalara fraxinea, koja je dovela do situacije da je jasen izuzetno ugrožen. U ljeto 2016. godine u Pokupski bazen stigli su predstavnici Direkcije Hrvatskih šuma te Šumarskog fakulteta, sa ciljem utvrđivanja stanja jasena na tom području. Zaključeno je kako je sušenje jasena u progresiji i nema naznaka zaustavljanja te se pretpostavlja kako će se ista situacija proširiti i na preostale šumske površine pod jasenom. Navedeno predstavlja značajan problem šumarstva na području Karlovačke županije, obzirom da je jasen važna gospodarska i ekološka vrsta, a na području Pokupskom bazena čini jednu od najvrjednijih šumskih kompleksa poljskog jasena u Hrvatskoj (Vincenc, 2017).
Usporedno s podacima Hrvatskog centra za razminiranje (skraćeno: HCR) na dan 10.10. 2017. godine s novom kartom nešumskih staništa iz 2016. godine, na području Karlovačke županije nalazi se ukupno 4696,93 ha minski sumnjivih površina koje zahvaćaju šume i šumska zemljišta. Ukupna miniranost Županije prikazana je u Poglavlju 5.1.2.4. Minirane površine (Slika 5.5.). Problematika takvih površina ogleda se u nemogućnosti gospodarenja šumama, čime nije u potpunosti iskorišten potencijal pridobivanja drvne zalihe. Izostanak šumskouzgojnih radova u tim šumskim sastojinama dovodi do poremećaja u strukturi sastojina, gdje povećan udio broja stabala, obrasta i volumena utječe na povećano odumiranje stabala. Stoga je od velike važnosti takve sastojine razminirati kako bi se s njima moglo gospodariti po načelima šumarske djelatnosti s ciljem gospodarskog i društvenog razvitka.
Na području Županije je prisutna i problematika vezana za šumske požare. Prema podacima Hrvatskih šuma, u razdoblju od 2013. - 2016. godine, ukupno je opožareno 126,46 ha šumskih površina, od čega 15,51 ha na području UŠP Karlovac te 110,95 na području UŠP Ogulin. Obzirom na manjak podataka o točnoj utvrđenoj opožarenoj šumskoj površini u privatnim šumama, može se zaključiti kako su opožarene šumske površine na području Županije i veće. Manjak podataka leži u činjenici da je dio privatnih šuma neuređen, a za dio tek odnedavno postoje programi gospodarenja. Međutim, prema podacima iz Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, udio državnih šuma u ukupnoj opožarenoj površini u odnosu na šume šumoposjednika je 1:1, što je posljedica nedovoljne brige šumovlasnika, neprovođenja potrebnih mjera zaštite u smislu izgradnje protupožarnih prosjeka, čuvanja šuma i provođenja uzgojnih radova u funkciji zaštite od požara. Do požara najčešće dolazi uslijed dugotrajnih sušnih razdoblja te nedostatka snježnih oborina tijekom zime, zbog čega na površinskom sloju ostaju velike količine suhog gorivog materijala, do čijeg zapaljenja najčešće dolazi nemarom stanovnika koji neoprezno spaljuju korov.
Hrvatske šume d.o.o. Zagreb strogo se pridržavaju principa odgovornog i potrajnog (održivog) gospodarenja prirodnim resursima koji su im povjereni na gospodarenje. Temeljna odlika potrajnog gospodarenja je briga o šumskom resursu na način da se očuva, ne samo njegova prirodna struktura i raznolikost, nego da se trajno omogući njegova stabilnost i opstojnost uz povećanje kvalitete gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Gospodarenje se odvija u skladu sa šumskogospodarskim osnovama i planovima gospodarenja koje su usklađene s odredbama Zakona o zaštiti prirode.
Zagreb, ožujak 2018. 78
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Hrvatske šume su od 2002. godine nositelji FSC certifikata za gospodarenje šumama, što znači da se šumama u njihovoj nadležnosti gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. FSC (The Forest Stewardship Council), odnosno Vijeće za nadzor šuma, neovisno je međunarodno tijelo koje organizacijama daje dozvolu za izdavanje FSC certifikata. FSC je osnovan 1993. godine uz potporu ekoloških nevladinih udruga kao što su World Wildlife Fund, Friends of the Earth i Greenpeace. Cilj FSC-a je promoviranje odgovornog upravljanja svjetskim šumama. Nakon obavljenih inspekcijskih nadzora 2017. godine Hrvatske šume su zadovoljile zadane uvjete i stekle pravo da i sljedećih pet godina svoje proizvode deklariraju kao FSC certificirane. Ovo je četvrti FSC certifikat, što znači da je cjelokupna površina šuma već petnaest godina uključena u ovaj sustav.
Situacija je nešto drugačija u šumama u nadležnosti privatnih šumoposjednika. Šumama u privatnom vlasništvu gospodari se sukladno Zakonu o šumama i programima gospodarenja za šume šumoposjednika, odnosno sukladno načelima certifikacije šuma. Vlasnik šume dužan je poštivati propise i sve radove u šumi izvršavati sukladno njima. Međutim, problem predstavljaju neuređene privatne šume, odnosno one za koje nije donesen program gospodarenja. Prema Zakonu o šumama, sve šume u Republici Hrvatskoj moraju biti uređene. Osnivanjem Šumarske savjetodavne službe pristupilo se izradi programa gospodarenja za šume šumoposjednika na području RH. Cilj je urediti sve privatne šume do 2019. godine. Trenutno se na području Karlovačke županije nalazi ukupno 84,62 % uređenih te 15,38 % neuređenih privatnih šuma (Slika 4.20). Navedeni iznosi su zadovoljavajući i predstavljaju iznadprosječne vrijednosti na razini Republike Hrvatske (oko 66 %). Također, polovica neuređenih šuma u Županiji su u postupku uređivanja, odnosno izrade programa gospodarenja.
Slika 4.20 Prikaz uređenosti privatnih šuma na području Karlovačke županije (Izvor: Savjetodavna služba)
U neuređenim šumama nije regulirano korištenje i gospodarenje privatnih šuma i šumskog zemljišta. Problematika privatnih šuma u Karlovačkoj županiji istovjetna je onoj na državnoj razini. Prema Grubešiću (2017), najveći problemi se
Zagreb, ožujak 2018. 79
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine uočavaju u privatnim šumama malih šumovlasnika, što uključuje: bespravnu i nekontroliranu sječu (krađa), nestručne šumske zahvate, izostanak uspostave šumskog reda, uništavanje šumskih i lokalnih prometnica, itd. Također, ne obavlja se obnova šuma (bez pripreme za pomlađivanje), čime se sječina pretvara u šikaru i zakorovljuje. Sambolek (2017) iznosi kako je mnogo bolja situacija u šumama velikih šumosposjednika, koje karakterizira veći udio visoko vrijednih šumskih sastojina dobrog stanja, dobrih drvnih zaliha i prirasta. Prisutan problem u Županiji predstavlja i mali udio registriranih šumoposjednika kao i udruga šumoposjednika. Na području Županije, prema podacima Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, nalazi se samo jedna udruga („Breza“ Bubnjarci). Prema rezultatima anketa, promicanje udruživanja šumoposjednika u udruge je slabo, odnosno samo 25 % općina se izjasnilo da na neki način promiče udruživanje. Većim brojem udruga šumoposjednika, olakšalo bi se gospodarenje privatnim šumama te veća kvaliteta i zaštita istih.
4.5.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Načela i ciljevi Nacionalne šumarske strategije i politike, Strategije i akcijskog plana zaštite bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske te Strategije šumarstva Europske unije usklađeni su sa Zakonom o šumama te šumskogospodarskim planovima, a obuhvaćaju sveeuropske kriterije za održivo gospodarenje šumama, što uključuje:
1. održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu ugljika 2. održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava 3. održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume 4. održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje bioraznolikosti u šumskom ekosustavu 5. održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i vode) 6. održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta.
Programom zaštite okoliša Karlovačke županije iz 2000. godine donesen je program mjera za zaštitu poljoprivrednog zemljišta i šuma. Konkretno, na šumarstvo se odnose četiri mjere:
• 2.4. Izrada programa za pošumljavanje golih površina radi zaštite tla od erozije i povećanja šumskih površina tamo gdje šumovitost iznosi manje od 10 % • 2.5. Pošumljavanje prema programu iz točke 2.4 • 2.6. Izrada elaborata o stanju pitomog kestena i ostalih šumskih voćkarica u Županiji s programom njihove zaštite • 2.7. Uspostava cjelovite mreže ekološkog monitoringa za šume Karlovačke županije.
Prvi dio mjere 2.4. se ne provodi, s obzirom da na razini Županije nije izrađen program za pošumljavanje golih površina. Međutim, drugi dio mjere 2.4. i mjera 2.5. provodi se redovito, propisanim šumskim radovima iz osnova i programa gospodarenja gospodarskim jedinicama. To uključuje članak 28 stavka 11 Zakona o šumama koji se odnosi na biološku obnovu šuma, odnosno pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta i podizanje plantaža brzorastućih vrsta drveća na novim površinama. U šumama šumoposjednika, putem sredstava iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, financirani su radovi biološke obnove šuma. Prema podacima Hrvatskih šuma, u razdoblju od 2013. – 2016. godine, ukupno je pošumljeno 88,51 ha šumskog zemljišta na području UŠP Karlovac, dok je na području UŠP Ogulin pošumljeno 465,77 ha šumskog zemljišta (ne odnosi se na određeno vremensko razdoblje).
Mjera 2.6. nije provedena. Zaštita voćkarica u šumarstvu provodi se kroz mjere zaštite prirode uklopljene u šumskogospodarske planove. Kako bi se održala i unaprijedila bioraznolikost i krajobrazna raznolikost te zaštitio šumski ekosustav, u provedbi i planiranju gospodarenja šumama propisano je izbjegavati sječu zaštićenih, rijetkih i ugroženih vrsta drveća, šumskih voćkarica i ostalih vrsta s bobičastim plodovima te ih štititi i unositi prilikom obnove šume.
Posljednja mjera se ne provodi na razini Županije, međutim, monitoring zdravstvenog stanja šuma provodi se na razini čitavog šumskogospodarskog područja, odnosno kroz sve UŠP. Putem programa ICP Forests (International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests) prikupljaju se podaci o stanju šuma i njihovoj reakciji na čimbenike stresa na regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini. Motrenje se provodi na mreži točaka Razine 1 (bioindikacijske točke razmaka 16 km) i plohama Razine 2 (stalne plohe intenzivnog motrenja), a ključnu ulogu u Programu ima praćenje stanja oštećenosti šuma putem vizualne procjene osutosti krošanja. U Hrvatskoj se procjena oštećenosti šuma provodi na temelju članka 39 stavka 2 Zakona o šumama i Pravilnika o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava. Nacionalnim koordinacijskim centrom za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave u Republici Hrvatskoj imenovan je Hrvatski šumarski institut. Za prikupljanje
Zagreb, ožujak 2018. 80
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine podataka na mreži točaka Razine 1 zadužene su Hrvatske šume i javne ustanove nacionalnih parkova, dok plohe Razine 2 prate i obrađuju djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta.
U ŽRS donesena je jedna mjera vezana za šumarstvo. Ona se nalazi pod strateškim ciljem 2 (Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture), prioritetom 3 (Unapređenje održive poljoprivredne proizvodnje) koji obuhvaća mjeru 2 koja glasi: „Razvoj održivog šumarstva i kvalitetno upravljanje šumskim zemljištem.“ Ova mjera nije u potpunosti ostvarena te se njezino ostvarenje očekuje do 2019. godine kada bi sve šume šumoposjednika trebale biti uređene. Već ranije je bilo riječi o održivom gospodarenju šuma u nadležnosti Hrvatskih šuma koje su nositelji FSC certifikata, dok je u uređenim privatnim šumama potrebno gospodariti sukladno načelima certifikacije šuma. Sve dok se ne uredi preostalih 15,38 % neuređenih privatnih šuma, ne može se govoriti o održivom i kvalitetnom upravljanju šumskim zemljištem u Karlovačkoj županiji.
4.6 Lovstvo
4.6.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Temeljni zakonodavni okvir za lovstvo predstavlja Zakon o lovstvu kojim se uređuje gospodarenje lovištem i divljači, a obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Navedeno uključuje poslove koji imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači te divlje faune i flore. Također, na lovstvo se odnose i mnogi drugi zakoni i podzakonski akti, kao što su:
• Zakon o zaštiti prirode • Zakon o zaštiti okoliša • Zakon o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (NN 81/13, 14/14, 56/15) • Zakon o oružju (NN 63/07, 146/08, 59/12) • Zakon o veterinarstvu (NN 82/13, 148/13) • Zakon o šumama.
U skladu s člankom 46 stavka 3 Zakona o lovstvu donesen je Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN 40/06, 92/08, 39/11 i 41/13), kojim se propisuje sadržaj, način izrade te postupak donošenja odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači. Lovnogospodarske osnove potrebno je izraditi za svako lovište, kao i program uzgoja divljači za uzgajališta te program zaštite divljači za površine iz članka 9. stavka 2. točaka 1.,2.,3., i 5. Zakona o lovstvu (površine izvan lovišta).
Bez lovnogospodarske osnove lov divljači nije dopušten. Odobrenjem lovnogospodarske osnove (od strane nadležnog tijela) utvrđuje se gospodarenje lovištem u razdoblju od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka desete godine. Ona se temelji na brojnom stanju svih vrsta divljači, koja stalno ili sezonski žive u lovištu, kao i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, a da se pritom ne narušavaju prirodni odnosi među vrstama. Program uzgoja divljači se odnosi na divljač koja se uzgaja u skladu s programom uzgoja divljači u uzgajalištima. Ona divljač koja se nalazi na površinama izvan lovišta, zaštićuje se u skladu s programom zaštite divljači, kojeg donosi nadležni ured na čijem području se nalazi površina izvan lovišta. Spomenuti dokumenti, osim funkcije zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači, moraju osigurati potrajno korištenje prava lova te održavanje bioraznolikosti genofonda divljači i drugih životinjskih vrsta. Korištenje prava lova ne smije štetiti drugim ekosustavima.
Podzakonski akt kojim se dodatno zaštićuje divljač uključuje Pravilnik o lovostaju (NN 87/10, 97/13, 44/17), donesen temeljem članka 59 stavka 5 Zakona o lovstvu, koji propisuje razdoblje zabrane lova – lovostaji prema vrstama divljači, ovisno o njihovim biološkim svojstvima i ekološkim uvjetima u kojima obitavaju.
Pravilnik o uvjetima i načinu lova, nošenju lovačkog oružja, obrascu i načinu izdavanja lovačke iskaznice, dopuštenju za lov i evidenciji o obavljenom lovu (NN 70/10), donesen temeljem članka 68. stavka 5. Zakona o lovstvu, propisuje uvjete i način lova, nošenje lovačkog oružja, obrazac i način izdavanja lovačke iskaznice, davanje dopuštenja za lov i vođenje evidencije o obavljenom lovu.
Zagreb, ožujak 2018. 81
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Pravilnik o lovočuvarskoj službi (NN 63/06) propisuje organiziranje lovočuvarske službe, obrazac iskaznice i izgled značke lovočuvara, način njihovog izdavanja i vraćanja te način upotrebe vatrenog oružja pri obavljanju lovočuvarske službe.
Strategija i akcijski plan zaštite bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske obuhvaća i strateške ciljeve za područje lovstva, a koji se odnose na očuvanje postojeće biološke raznolikosti faune i održivo korištenje ovog biološkog resursa kroz ugrađivanje mjera zaštite biološke raznolikosti te suradnju između sektora lovstva i zaštite prirode.
Za razdoblje 2014. – 2020. godine donesena je Strategija razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije. Strategija je usmjerena na razvoj lovnog i ribolovnog turizma te povećanje broja dionika koji pokreću poduzetničke aktivnosti u ovim sektorima.
4.6.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije
Sukladno Pravilniku o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači, na području Karlovačke županije lovišta su administrativno podijeljena na državna i zajednička županijska lovišta, a prema tipu lovišta, na nizinska, brdska i brdsko-nizinska lovišta. Ustanovljeno je ukupno 76 lovišta na površini 363 343 ha. Na površini od 228 179 ha nalaze se 54 zajednička lovišta, dok se na površini od 135 164 ha nalaze 22 državna lovišta (Slika 4.21). Lovišta obuhvaćaju gotovo cijelo područje Županije, a jedino nisu ustanovljena na području NP Plitvička jezera. Također, prema odredbama Zakona o lovstvu, lov se ne provodi u pojasu 300 metara od naseljenih mjesta, u nizinama te 200 metara u brdskim lovištima.
Vrste lovišta / ha 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Zajednička lovišta Državna lovišta
Slika 4.21 Udio lovišta u Karlovačkoj županiji prema vrsti i površini (Izvor: Strategija razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije do 2020. godine)
Sva državna lovišta se nalaze u zakupu ili koncesiji fizičkih i pravnih osoba (Tablica 4.27). Zakup omogućuje pravo lova na idućih 10 lovnih godina, a koncesija na idućih 30 lovnih godina. Tablica 4.27 Državna lovišta u Karlovačkoj županiji (Izvor: Strategija razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije do 2020. godine; Središnja lovna evidencija, 2017) Broj R. Br. Naziv Površina (ha) Vrsta / tip Lovoovlaštenik lovišta 1. IV/1 BABINA GORA 5448 Otvoreno, brdsko LD VEPAR Josipdol 2. IV/2 BRŠLJANOVICA 8494 Otvoreno, brdsko LD MEDVJED Rakovica 3. IV/3 BUKOVAČA 7432 Otvoreno, brdsko ISTARSKI SUPERMARKETI d.o.o. Poreč 4. IV/4 CETINGRAD 2137 Otvoreno, brdsko BZ SLOVINJE Cetingrad 5. IV/5 KLEK 6370 Otvoreno, brdsko LD KLEK Ogulin 6. IV/6 KRPEL 4531 Otvoreno, brdsko LD OGULIN Ogulin 7. IV/7 MALA KAPELA I 7684 Otvoreno, brdsko LU JELEN Mala Kapela 8. IV/8 PERJASIČKA KOSA 2587 Otvoreno, brdsko LU VEPAR Poloj 9. IV/9 POKUPSKI BAZEN 8852 Otvoreno, nizinsko HRVATSKE ŠUME d.o.o 10. IV/10 SKRADSKA GORA 2951 Otvoreno, brdsko LU HRVI HRVATSKI SOKOL Zagreb 11. IV/11 VELIKA KAPELA 5398 Otvoreno, brdsko VG LOVIŠTE d.o.o 12. IV/12 VELIKO BRDO 1729 Otvoreno, brdsko SOMT LOVSTVO BUDINŠĆAK KRUNOSLAV INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I 13. IV/14 ŠUMBAR 2153 Otvoreno, nizinsko MEDICINU RADA Zagreb 14. IV/15 DRAGANIĆI 424 Uzgajalište, nizinsko RIBNJACI KUPA d.o.o. Zagreb
Zagreb, ožujak 2018. 82
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Broj R. Br. Naziv Površina (ha) Vrsta / tip Lovoovlaštenik lovišta 15. IV/16 EUGEN KVATERNIK 22 363 Otvoreno, brdsko MINISTARSTVO OBRANE 16. IV/17 CRNI VRH 12 507 Otvoreno, brdsko GAMA LOV d.o.o. Zagreb 17. IV/18 DEBELI VRH 8050 Otvoreno, brdsko GAMA LOV d.o.o. Zagreb 18. IV/19 MALA JAVORNICA 5039 Otvoreno, brdsko LD KUNA Drežnica 19. IV/20 CRNA DRAGA 1823 Otvoreno, brdsko Obrt MIMA LOVSTVO Ogulin 20. IV/21 KREMEŠNICA 1555 Otvoreno, brdsko LU LANE Velika Gorica 21. IV/22 PETROVA GORA 14010 Otvoreno, brdsko HRVATSKE ŠUME d.o.o. 22. IV/23 KRIVI JAVOR I 3627 Otvoreno, brdsko LD KUNA Saborsko Ukupno 135 164
Zajednička lovišta nalaze se u zakupu fizičkih i pravnih osoba, obzirom da se prema odredbama Zakona o lovstvu, ne mogu dati u koncesiju (Tablica 4.28). Tablica 4.28 Zajednička lovišta u Karlovačkoj županiji (Izvor: Strategija razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije do 2020. godine; Središnja lovna evidencija, 2017)
Površina R. Br. Broj lovišta Naziv Vrsta/Tip Lovoovlaštenik (ha) 1. IV/101 OZALJ 4934 Otvoreno, nizinsko-brdsko LD FAZAN Ozalj 2. IV/102 JAŠKOVO 4974 Otvoreno, brdsko LD JAZAVAC Jaškovo 3. IV/103 RIBNIK 4484 Otvoreno, brdsko LD SRNJAK Ribnik 4. IV/104 ŽAKANJE 3872 Otvoreno, nizinsko LD TRČKA Žakanje 5. IV/105 VIVODINA 3187 Otvoreno, brdsko LD KUNA Vivodina 6. IV/106 VRHOVAC 1672 Otvoreno, nizinsko LD ZEC Vrhovac 7. IV/107 DRAGANIĆ 1856 Otvoreno, nizinsko LD DRAGANIĆ Draganić 8. IV/108 BRUSNIK 1608 Otvoreno, nizinsko LD BRUSNIK Draganić 9. IV/109 POKUPLJE 2757 Otvoreno, nizinsko LD FAZAN Tuškani 10. IV/110 DUBOVAC 5239 Otvoreno, brdsko LD DUBOVAC Karlovac 11. IV/111 ORLOVAC 1930 Otvoreno, nizinsko LD ORLOVAC Karlovac 12. IV/112 REČICA 3446 Otvoreno, nizinsko LD REČICA Rečica 13. IV/113 ŠIŠLJAVIĆ 1952 Otvoreno, nizinsko LD ZEC Šišljavić 14. IV/114 KARLOVAC 5509 Otvoreno, nizinsko LU KARLOVAC Karlovac 15. IV/115 SKAKAVAC 5954 Otvoreno, brdsko-nizinsko LD LISICA Skakavac 16. IV/116 BANSKI KOVAČEVAC 6392 Otvoreno, brdsko - 17. IV/117 TUŠILOVIĆ 5003 Otvoreno, brdsko LD SRNJAK Vukmanić 18. IV/118 SKRAD 3580 Otvoreno, brdsko LU HRVI Hrvatski sokol 19. IV/119 KRNJAK 6755 Otvoreno, brdsko LD Vepar Krnjak 20. IV/120 NETRETIĆ 5836 Otvoreno, brdsko LD SRNJAK Netretić 21. IV/121 PRILIŠĆE 4137 Otvoreno, brdsko LD ŠLJUKA Prilišće 22. IV/122 DUGA RESA 3727 Otvoreno, brdsko LD DUGA RESA Duga Resa 23. IV/123 DRUŽAC 3567 Otvoreno, brdsko LD DRUŽAC Bosiljevo 24. IV/124 RAVNO 1393 Otvoreno, brdsko LD HVIDRA VUK Generalski Stol 25. IV/125 BOSILJEVO 5523 Otvoreno, brdsko LD DRUŽAC Bosiljevo 26. IV/126 ZVEČAJ 3460 Otvoreno, brdsko LD GAJ Zvečaj 27. IV/127 BELAJ 5649 Otvoreno, brdsko LD BELAJ Belaj 28. IV/128 BREZETINAC 4095 Otvoreno, nizinsko LD BREZETINAC Zvečaj 29. IV/129 GENERALSKI STOL 3888 Otvoreno, brdsko LD GENERALSKI STOL Generalski Stol 30. IV/130 BOSILJEVAC 3892 Otvoreno, brdsko LD Sokol Perjasica 31. IV/131 PERJASICA 3704 Otvoreno, brdsko LD SOKOL Perjasica 32. IV/132 MEĐUVOĐE 4697 Otvoreno, brdsko LD Srnjak Tounj 33. IV/133 ZALIJE 5874 Otvoreno, brdsko LD Srnjak Tounj 34. IV/134 VELJUN 2937 Otvoreno, brdsko LD SRNJAK Zagorje Ogulinsko 35. IV/135 DREŽNICA 5257 Otvoreno, brdsko LD KUNA Drežnica 36. IV/136 TROJVRH 3777 Otvoreno, brdsko LD VEPAR Josipdol 37. IV/137 JANJA GORA 3011 Otvoreno, brdsko Venari d.o.o. 38. IV/138 BLAGAJ 3668 Otvoreno, brdsko LD Trčka Cvitović 39. IV/139 GLINA 5148 Otvoreno, brdsko LD Trčka Cvitović 40. IV/140 CVITOVIĆ 5952 Otvoreno, brdsko LD Trčka Cvitović 41. IV/141 SLUNJ 6628 Otvoreno, brdsko LD Korana Slunj 42. IV/142 PRIMIŠLJE 6298 Otvoreno, brdsko LD SOKOL Slunj 43. IV/143 BATNOGA 6112 Otvoreno, brdsko LD Kuna Cetingrad
Zagreb, ožujak 2018. 83
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Površina R. Br. Broj lovišta Naziv Vrsta/Tip Lovoovlaštenik (ha) 44. IV/144 CETINGRAD 5441 Otvoreno, brdsko LD Kuna Cetingrad 45. IV/145 MAŠVINA 4976 Otvoreno, brdsko LD MEDVJED Rakovica 46. IV/146 RAKOVICA 3265 Otvoreno, brdsko LD MEDVJED Rakovica 47. IV/147 NOVA KRŠLJA 3270 Otvoreno, brdsko LD Golub Drežnik Grad 48. IV/148 GRABOVAC 3411 Otvoreno, brdsko LD Medvjed Rakovica 49. IV/149 DREŽNIK GRAD 3430 Otvoreno, brdsko LD Golub Drežnik Grad 50. IV/150 KUPLENSKO 5943 Otvoreno,brdsko JOSIP BEDEKOVIĆ d.o.o. Zagreb 51. IV/151 RADATOVIĆ 4277 Otvoreno, brdsko LD Lisica Radatovići 52. IV/152 VOJNIĆ 7761 Otvoreno, brdsko LD ŠLJUKA Lasinja 53. IV/153 RAVNO ZAPAD 1672 Otvoreno, brdsko Obrt Tonković Ann i Biserko T.Hrvatski Leskovac 54. IV/154 HUM 1399 Otvoreno, brdsko Ugostiteljski obrt GRADINA Pavlić Ukupno 228 179
- podatak nije naveden u Središnjoj lovnoj evideniciji
Od glavnih vrsta lovne divljači koja se prema namjeni zemljišta uzgaja na određenom lovištu su:
• krupna divljač: srneća divljač, svinja divlja, medvjed obični te jelenska divljač • sitna divljač: zec obični, trčka, prepelica, fazan, divlja patka i liska.
Od krupne divljači najzastupljenija je srna obična koja se nalazi u 73 lovišta u Županiji, a slijedi je svinja divlja zastupljena u 64 lovišta, medvjed obični u 15 lovišta te jelenska divljač u 12 lovišta. Od sitne divljači najviše se gospodari zecom običnim koji je zastupljen u 50 lovišta, a zatim slijede: trčka u 47 lovišta, prepelica u 46 lovišta, fazan u 21 lovištu, patka divlja u tri lovišta te liska u jednom lovištu.
Najvažnije slabosti i prijetnje lovstvu koje su prepoznate SWOT analizom u Strategiji razvoja lovnog i ribolovnog turizma za Karlovačku županiju su: slab fond sitne divljači, slaba trofejna struktura krupne divljači, štete od divljih svinja na poljoprivrednim usjevima, pojedina lovišta zahvaćaju minski sumnjiva područja, nedovoljan broj stručnih osoba u strukturama upravaljanja lovstvom, neprepoznavanje važnosti oblika održivih načina lova za lovno-turističku ponudu, krivolov, štete od divljih svinja na usjevima koje čine znatne financijske probleme lovoovlaštenicima te neusklađenost lovnogospodarskih osnova s aktima financiranja točno određenih programa europskih fondova.
Jedan od otežavajućih faktora za razvoj lovstva u Županiji zasigurno su velike površine minski sumnjivih područja unutar lovišta, budući da se na takvim površinama lov ne provodi. Pozitivan pomak predstavlja smanjenje takvih površina u razdoblju od 2013. do 2017. godine (Tablica 4.29). Tablica 4.29 Površina minski sumnjivih površina unutar lovišta Karlovačke županije (Izvor: HCR, 2017.) 2013. 2017, Razlika m2 63 064 361 50 116 390 12 941 971
U drugi faktor može se uključiti stradavanje lovne divljači prilikom naleta vozila u prometu, što može dovesti do ozlijeđivanja ili čak smrtnih posljedica za jedinku. Na taj način manje divljači se izlučuje odstrijelom iz lovišta, budući da se u odstrijelnu kvotu pribrojava i divljač stradala u prometu. U vremenskom razdoblju od 2013. – 2016. godine, nije se značajnije mijenjao broj stradalih jedniki u prometu te su prisutne samo manje oscilacije (Tablica 4.30). Daleko najviše stradavanja se odnosi na srneću divljač s ukupno 82,66 % u četverogodišnjem razdoblju, dok su ostale vrste mnogo manje zastupljene.
Zagreb, ožujak 2018. 84
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Tablica 4.30 Prikaz naleta vozila na divljač u Karlovačkoj županiji u periodu od 2013. - 2016. godine (Izvor: PU Karlovačka, 2017)
Ukupno Naleti po vrstama divljači Godina naleta srna obična svinja divlja jelenska divljač medvjed smeđi ostalo 2013. 289 243 25 21 2014. 233 197 13 5 2 16 2015. 242 199 23 2 16 2016. 257 205 24 6 22 ukupno 1021 844 85 13 75
Opterećenje koje lovstvo generira na okoliš i živi svijet uglavnom se odnosi na nekontrolirani lov te krivolov. Prema dostavljenim podacima PU Karlovačke, u vremenskom periodu od 2013. – 2016. godine evidentirano je ukupno pet kaznenih djela Protuzakoniti lov i ribolov, a radi se o srnećoj divljači, divljoj svinji, pticama i ribama. Obzirom da većina krivolova nije evidentirana, odnosno da počinitelji nisu prijavljeni, može se zaključiti da je krivolov mnogo više zastupljen. Autori Darabuš i Jakelić (2002) procjenjuju da krivolovci odnesu prosječno 25 % divljači iz lovišta. Štete nisu toliko velike zbog ukradene divljači, već zbog toga što se krivolovom opustoši dio lovišta te se naruši spolna i starosna struktura populacija pojedinih vrsta divljači. Problematiku nekontroliranog lova potrebno je jačati putem pravnih i kontrolnih mehanizama kako bi se taj utjecaj smanjio na najmanju moguću razinu.
4.6.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Osnovni cilj za lovstvo (C1) donesen je Nacionalnim planom djelovanja na okoliš koji glasi: „očuvanje biološke raznolikosti te povrat izgubljenih staništa i vrsta gdje je to moguće” te sadrži četiri temeljne mjere čija se provedba omogućuje i na županijskoj razini:
1. Integralno sagledati lovno gospodarenje i aktivnosti uključivanjem svih čimbenika/partnera na nekom prostoru (šumarstvo, zaštita prirode, lovstvo, itd.). 2. Povećati brojnost populacije ugroženih vrsta te sačuvati i obnoviti njihova staništa. 3. Posebno skrbiti za životinjske vrste koje su tradicionalno u sukobu s interesima lovaca i stočara (vuk, medvjed, ris i dr.). 4. Povećati izobrazbu i obaviještenost lovaca u svezi s načelima i odredbama zaštite prirode.
Prva dvije mjere su obuhvaćene Zakonom o lovstvu, u kojem stoji da lovstvo ima: „funkciju zaštite očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači te divlje faune i flore“. To se omogućuje izradom i provedbom lovnogospodarskih osnova, kojima je propisano održavanje brojnog stanja divljači u granicama dozvoljenog gospodarskog kapaciteta divljači, uz propisanu prehranu i prihranu divljači te očuvanje i poboljšanje staništa. Ugrađivanje uvjeta i mjera zaštite prirode u lovnogospodarske osnove, programe uzgoja i programe zaštite divljači, propisano je Zakonom o zaštiti prirode. Također, sukladno članku 27. Zakona o šumama, šumskogospodarskim planovima utvrđuju se vrste i broj divljači koja se može uzgajati u šumi, uvažavajući zakonitosti prirodnog sklada između divljači i staništa, smjernice gospodarenja šumama te odredbe posebnih zakona i međunarodnih ugovora. Povezivanjem navedenih zakona ostvaren je cilj integracije različitih čimbenika na određenom prostoru.
Treća mjera obuhvaća problematiku vezanu za životinjske vrste koje su u sukobu s interesima lovaca i stočara, a koje su prisutne na području Karlovačke županije, iako se na području Županije zapravo više radi o sukobu poljoprivrede i lovne divljači. Naime, prema anketnim odgovorima općina i gradova Karlovačke županije, životinjske vrste, a poglavito divljač, čini velike štete na poljoprivrednim kulturama i na taj način dolazi do ekonomskih gubitaka. Pri tome, najveću štetu pričinjavaju svinje divlje, a od ostalih vrsta spomenuti su: srne, jeleni, čagljevi, dabrovi, jazavci, vukovi i medvjedi. Navedeno predstavlja problem u lovstvu, obzirom da su lovoovlaštenici lovišta u kojem je šteta počinjena odgovorni za počinjenu štetu na poljoprivrednim kulturama (ako je riječ o divljači) te su dužni isplatiti odštetu.
Budući da jedan od dijelova lovačkog ispita čini predmet pod nazivom Osnove ekologije i zaštite prirode može se zaključiti kako je mjera 4 koja se odnosi na izobrazbu i obaviještenost lovaca u svezi s načelima i odredbama zaštite prirode ostvarena.
Zagreb, ožujak 2018. 85
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Temeljem Strategije razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije (2014. – 2020.) postavljena su tri ključna cilja važna za razvoj lovnog turizma u Karlovačkoj županiji, od kojih se jedan, može direktno i/ili indirektno povezati sa zaštitom okoliša:
Strateški cilj 1 Unapređenje fondova divljači i izgradnja lovnogospodarskih objekata
Prioritet 1 Povećanje fonda sitne divljači
Mjera 1 Poticanje prirodnog uzgoja sitne divljači: zeca, trčke, fazana, divlje patke, itd.
Ova mjera financirala se sredstvima lovozakupnine u 2017. godini za razvoj i unapređenje lovstva, sukladno Zakonu o lovstvu, članak 27. stavak 1. i stavak 2., a uključuje slijedeće aktivnosti:
• unos divljači u lovišta • umjetni uzgoj pernate divljači - fazana, trčke te uzgoj zeca običnog • izgradnju i adaptaciju lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata • izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za obradu i čuvanje mesa divljači • nabavu strojeva i alata za uređenje lovišta i lovne infrastrukture • održavanje lovačkih manifestacija koje promiču lovstvo, lovnu kinologiju, lovno streljaštvo i lovačku kulturu • nabavu i postavljanje zaštitnih uređaja i/ili sredstava (mehaničkih i električnih) za sprečavanje šteta od divljači • izradu novih i reviziju starih lovnogospodarskih osnova • razvoj lovnog turizma u lovištima • premiju osiguranja lovišta za štete na divljači i od divljači.
Ukupno je dodijeljeno 710 908,00 kn sredstava različitim lovozakupnicima koji gospodare lovištima na području Županije. Financirale su se sve aktivnosti, izuzev umjetnog uzgoja pernate divljači - fazana, trčke te uzgoj zeca običnog. Sredstva su iznosila u rasponu od 2179,00 kn do 50 000 kn za ukupno 52 lovozakupnika. Pri tome, najveća sredstva pripala su Hrvatskim šumama d.o.o., Gama lovu d.o.o. te Istarskim supermarketima d.o.o. u iznosu od 50 000 kn.
4.7 Slatkovodno ribarstvo i akvakultura
4.7.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Zakonodavstvo kojim se uređuje ribarstvo i akvakultura u Republici Hrvatskoj čini Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 106/01, 07/03, 174/4, 10/05 i 14/14). Također, Pravilnik o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji propisuje načine uzgoja riba ukoliko se radi o ekološkoj proizvodnji.
Korištenje poljoprivrednog zemljišta i kopnenih voda u obavljanju djelatnosti slatkovodne akvakulture uređeno je Zakonom o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Ovaj pravni okvir se u posljednjih nekoliko godina više puta mijenjao i usklađivao, u svrhu uspostave učinkovitijeg provedbenog mehanizma. U tu svrhu u dijelu korištenja kopnenih voda za uzgoj riba umjesto koncesije predviđeno je ostvarivanje prava na korištenje kopnenih voda kroz zasebne postupke, ovisno o statusu zemljišta na kojemu se uzgajalište nalazi. Uzgajališta (ribnjaci) koji su poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske daju se u zakup na 50 godina putem javnog poziva, a istim postupkom tijekom istog vremenskog razdoblja ostvaruje se i pravo korištenja kopnenih voda na danoj lokaciji uzgajališta. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisana je mogućnost raspolaganja državnim ribnjacima u obliku privremenog korištenja na period do 5 godina, odnosno do stvaranja pretpostavki za dodjelu istih u 50-godišnji zakup. Za uzgajališta koja se nalaze na zemljištu u vlasništvu ili posjedu fizičkih ili pravnih osoba provodi se, prema Pravilniku o uvjetima i postupku za ostvarivanje prava na korištenje kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj (NN 78/15), postupak ostvarivanja prava na korištenje kopnenih voda u svrhu uzgoja riba i drugih vodenih organizama. Ovo pravo se prema dosadašnjoj praksi u pravilu daje na razdoblje od 20 godina. Sve navedene postupke provodi Agencija za poljoprivredno zemljište, dok su u dijelu ostvarivanja prava na korištenje kopnenih voda uključene Hrvatske vode, kroz izdavanje posebnih uvjeta korištenja voda.
Zagreb, ožujak 2018. 86
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Akvakultura do 2013. godine nije bila dijelom Zajedničke ribarstvene politike EU (skraćeno: ZRP). Nova temeljna uredba ZRP-a iz 2013. godine po prvi puta sadrži odredbe koje se odnose na akvakulturu. Članak 34 isključivo se referira na Strateške smjernice za održivi razvoj europske akvakulture, koje su kao takve predstavljale temelj za izradu Nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture za razdoblje 2014.-2020. godine (skraćeno: NSPA) koji, kao strateški dokument, utvrđuje ciljeve i prioritete razvoja akvakulture uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti.
Nacionalni strateški plan razvoja ribarstva (NN 123/13) opisuje stanje cjelokupnog sektora ribarstva, daje strateške odrednice te identificira ciljeve, smjernice razvoja i izvore financiranja za 2013. godinu te daje opću viziju perspektive razvoja hrvatskog ribarstva u okviru sljedećeg programskog razdoblja (2014. do 2020. godine) uzimajući u obzir ključne elemente ZRP. On predstavlja temelj za izradu Operativnog programa koji će detaljnije definirati mjere i aktivnosti usmjerene prema postizanju ciljeva definiranih ovim Planom.
Strategija razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije do 2020. godine je usmjerena na kontinuiranu provedbu aktivnosti kojima se utječe na pozitivne gospodarske promjene u Županiji, a kada je u pitanju ribarstvo promjena se odnosi na pridavanje većeg značaja ribolovu kao vrsti turizma koji kao uporište za daljnji razvoj pronalazi u lokalnoj ponudi koju je potrebno poboljšati. To se ponajprije može postići putem zaštite i očuvanja okoliša i ribljeg fonda.
4.7.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije
Slatkovodno ribarstvo je gospodarenje ribama slatkih voda, a obuvaća ribolov, poribljavanje, zaštitu riba i njihovih staništa te akvakulturu koja je Zakonom o slatkovodnom ribarstvu definirana kao gospodarska djelatnost uzgoja riba i drugih vodenih organizama u smislu reprodukcije i hranidbe u ribnjacima, kavezima, ogradama ili lagunama. Prema podacima Izvješća o stanju i poticajima u poljoprivredi u Karlovačkoj županiji, površina ribnjaka se 2016. godine povećala za 5,4 % u odnosu na prošlu, 2015. godinu (Tablica 4.31). Tablica 4.31 Površina toplovodnih (šaranski) i hladnovodnih (pastrvski) ribnjaka na području Županije (Izvor: Izvješće o stanju i potporama u poljoprivredi na području Karlovačke županije, 2016)
Površina (ha) Godina Šaranski Pastrvski Ukupno 2015. 371,2 0,7 371,9 2016. 391,78 0,3 392,08
Prema podacima Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, na području Županije u popisu uzgajivača registrirana su 3 ovlaštenika za uzgoj slatkovodne ribe; dva ovlaštenika za uzgoj hladnovodnih vrsta (Likapromet d.o.o. i HEP Proizvodnja - Ribogojilište Vitunj), a jedan za uzgoj toplovodnih vrsta (Ribnjaci Kupa d.o.o.).
Sportsko rekreacijski ribolov ima veliki utjecaj na stanje ribljeg fonda u otvorenim ribolovnim vodama. Važno je voditi brigu o razmjeru izlova i poribljavanja, kako ne bi došlo do poremećaja u ekološkim odnosima pojedinih vrsta u vodenim ekosustavima. I tu je značajan vanjski utjecaj, prije svega jer su otvorene vode ujedno i recipijenti za primanje otpadnih onečišćenih voda. Pri tome najveće štete na ribljem fondu nastaju za vrijeme ekstremno sušnih prilika, za niskog vodostaja.
U Županiji je registrirano ukupno 9 ovlaštenika ribolovnog prava. Od toga broja, sedam ovlaštenika su sportske udruge koje djeluju u sklopu Športsko ribolovnog saveza Karlovačke županije, dok su preostala dva ovlaštenika; jedna pravna i jedna fizička osoba (Tablica 4.32). Tablica 4.32 Popis ovlaštenika ribolovnog prava na području Županije (Izvor: Hrvatski športsko ribolovni savez, 2014) Ovlaštenik prava lova Sjedište Područje ribolovnih voda Grad Karlovac Klub športskih ribolovaca „Korana“ Karlovac Općine: Krnjak i Vojnić Grad Duga Resa Klub športskih ribolovaca „Mrežnica“ Duga Resa Općine: Barilović, Generalski stol, Bosiljevo i Netretić Grad Ogulin Športsko ribolovno društvo „Ogulin“ Ogulin Općine: Saborsko, Plaški, Tounj i Josipdol Grad Ozalj Športsko ribolovno društvo „Ozalj“ Ozalj Općine: Ribnik, Žakanje i Kamanje Grad Slunj Športsko ribolovno društvo „Slunjčica“ Slunj Općine: Cetingrad i Rakovica Športsko ribolovni klub „Štuka“ Lasinja Općina Lasinja
Zagreb, ožujak 2018. 87
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Ovlaštenik prava lova Sjedište Područje ribolovnih voda Športsko ribolovno društvo „Draganić“ Draganić Općina Draganić Športsko ribolovna udruga „Vrnjika“ Plaški Općina Plaški Obrt „Tonković“ Lučko IRZ Rječica Ribnjak (Grad Ogulin)
Za obavljanje sportskog ribolova na određenom ribolovnom području ili ribolovnoj zoni, ribiči kupuju dozvole od ovlaštenika ribolovnog prava koje vrijede na ribolovnom području ili ribolovnoj zoni za koju je ovlaštenik dobio ribolovno pravo kao i na ribolovnom području ili zoni drugog ovlaštenika ribolovnog prava.
Prema podacima Športsko ribolovnog saveza Karlovačke županije, broj izdanih državnih i dnevnih dozvola po članicama Saveza za razdoblje 2009.-2013. iznosi 19 234 što upućuje na visoku posjećenost ribolovnih voda Županije. Kako bi se očuvala bioraznolikost i ravnoteža, ali i povećala atraktivnost ribolovnih voda, vrši se poribljavanje. Ono se odvija sukladno ribolovno-gospodarskoj osnovi i godišnjem planu. Prema važećem Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, ovlaštenik je dužan svakih 6 godina izraditi reviziju postojeće ribolovno gospodarske osnove te svake godine donositi godišnji plan gospodarenja.
U pogledu utjecaja na okoliš, kao i kod poljoprivrede i šumarstva, utjecaj akvakulture je više pozitivan nego negativan. Pozitivni utjecaj je u zaštiti obradivih površina akumuliranjem dijela viškova vode u vrijeme poplava, nizinski ribnjaci kao veliki spremnici vode pozitivno utječu na režim podzemnih voda i mikroklimu područja te predstavljaju biološke pročišćivače vode.
Značajno pitanje u akvakulturi su bolesti organizama u uzgoju. Na tržištu Republike Hrvatske registriran je oskudan broj lijekova za primjenu u akvakulturi što dovodi do češćeg korištenja istih lijekova čime se povećava mogućnost generiranja rezistencije uzročnika bolesti na raspoložive lijekove. Izostanak preventive ili neadekvatno liječenje mogu predstavljati prijetnju razvoju akvakulture kao sektora. Nužno je također osigurati i kontinuiranu edukaciju o odgovornoj primjeni veterinarskih lijekova te o mogućim štetama i posljedicama neprofesionalnog pristupa liječenju bolesti.
Kao jedan od problema ribarstva i akvakulture navodi se krivolov. Ovlaštenici ribolovnih prava nisu dužni imenovati osobu da obnaša dužnosti ribočuvara pa je njihov rad isključivo volonterski. Prema rezultatima ankete, općine Kamanje, Saborsko, Tounj, Lasinja i Duga Resa istaknule su problem krivolova. Kao jedan od razloga dolaska do krivolova naveden je i nedostatak ribočuvara koji bi vršili nadzor u ribolovnim zonama.
Kao utjecaj slatkovodne akvakulture na kopnene vode, mora se istaknuti onečišćenje organskim tvarima, odnosno, eutrofikacija voda. Ako količina hrane koja se troši nije optimirana, s obzirom na metaboličko iskorištavanje riba, moguće je da dio utrošene hrane ostaje neiskorišten i predstavlja dodatno organsko opterećenje za vodu i vodni okoliš. Ako je riječ o protočnim sustavima, kao što su najčešće pastrvski ribnjaci, tada se takvo onečišćenje širi nizvodno. Također, postoji mogućnost onečišćenja i drugim tvarima koja se koriste kao sredstva za liječenje i sprečavanje bolesti.
4.7.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Reforma ZRP-a 2013. godine ima za cilj osigurati dugoročnu ekološku održivost aktivnosti sektora ribarstva i akvakulture i upravljanje tim aktivnostima na način sukladan ciljevima postizanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje. Sukladno tomu donesen je Nacionalni strateški plan razvoja akvakulture za razdoblje 2014.-2020. godine (NSPA). Sredstva potrebna za postizanje ciljeva NSPA definirat će se u okviru Operativnog programa ribarstva za razdoblje 2014.-2020. te će ista osigurati Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF). Opći prioriteti navedeni u NSPA grupirani su u tematske cjeline a jedna od njih je Tematska cjelina 3. Okoliš i priroda. Prioritet 3.1 naveden u NSPA odnosi se na primjenu ekološki prihvatljivijih metoda u slatkovodnoj akvakulturi, no međutim saznanja provodi li se i na koji način nema.
Kao odgovor na postavljene ciljeve u Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske donesen je Nacionalni plan djelovanja na okoliš kojem se navode mjere za ostvarenje navedenih ciljeva. Mjere su regulirane kroz Zakon o slatkovodnom ribarstvu, članak 33 Gospodarska osnova te mjerom 10.1 uvrštenoj u PPKŽ koja navodi da održivo korištenje prirodnih dobara znači korištenje bez oštećivanja ili ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže prirodnih faktora. Prilikom izrade planova gospodarenja prirodnim dobrima (šumarstvo, lovstvo, ribarstvo, vodno gospodarstvo) potrebno je ugraditi uvjete zaštite prirode, sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
Zagreb, ožujak 2018. 88
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Povećanje ribljih fondova slatkovodnih staništa jedan je od prioriteta Strateškog cilja 1. Unaprjeđenje ribljih fondova i izgradnja mrijestilišta Strategije razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije. Propisana mjera 3 Poribljavanje slatkovodnih staništa prema ribolovno-gospodarskoj osnovi i planu gospodarenja određena je člankom 33 Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Obavlja ju ovlaštenik koji je dobio ribolovno pravo u nekom ribolovnom području ili ribolovnoj zoni. Valja napomenuti da je dokument rađen za razdoblje do 2020. godine te vrijeme u kojem se mjere mogu primijeniti još uvijek traje.
4.8 Turizam
4.8.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Turizam kao najvažnija gospodarska djelatnost Hrvatske omogućuje razvoj urbanih, ali i ruralnih sredina ukoliko lokalna zajednica uz osmišljenu strategiju i ulaganja radi na poticanju razvoja. Osim što najbrže ostvaruje profit, doprinosi razvoju ostalih djelatnosti, privlači investitore, omogućuje zapošljavanje i značajan je izvozni proizvod.
Temeljni zakonodavni okvir za turizam predstavljaju:
• Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15;NN 121/16) • Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07; NN 88/10, NN 30/14; NN 89/14; NN 152/14) • Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08) • Pravilnik o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama (NN 64/2016).
Važeći razvojni i krovni dokument turizma u Republici Hrvatskoj je Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske (NN 55/13) donesena 2013. godine. Strategija polazi od analize ključnih pokazatelja dostignutog razvoja i daje odgovor na pitanje kakav turizam Hrvatska želi i treba razvijati te utvrđuje ključne aktivnosti turističke politike usmjerene na osiguravanje proizvodnih, institucionalnih, organizacijskih i ljudskih pretpostavki za poboljšavanje konkurentske sposobnosti hrvatskog turizma i korištenje resursne osnove na načelima odgovornog i održivog razvoja. Osim toga, sagledava razvojna ograničenja i razvojne mogućnosti koje se očitavaju iz relevantnih razvojnih trendova u globalnom okruženju te prepoznaje ključne činitelje uspjeha na koje se hrvatska turistička politika mora usredotočiti u razdoblju do 2020. godine.
PPKŽ daju se načelne smjernice za uređenje i način gradnje prostora izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko– turističke namjene sukladno odredbama Zakonu o prostornom uređenju.
Cilj Strategije razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije do 2020. godine je jačanje prednosti ruralnog prostora Karlovačke županije kao prostora s izrazito bogatom prirodnom resursnom osnovom za razvoj ovakve vrste turizma. Pri izradi Strategije vodila se posebice briga o ujednačenom razvoju cijelog područja Županije te je analizom potvrđena komparativna prednost s obzirom na lovni i ribolovni turizam koju Županija posjeduje, a koja je još uvijek nedostatno iskorištena.
Temeljni ciljevi Master plana turizma Karlovačke i Ličko-senjske županije 2008. - 2012. su: definirati jasnu viziju razvoja turizma na cijelom području obuhvata, stvoriti pretpostavke za uspješno tržišno pozicioniranje postojeće i buduće turističke ponude na turističkom tržištu, stvoriti osnovu za unapređenje i razvoj integralne turističke ponude, oblikovanje i razvoj novih proizvoda, maksimalno uvažavati principe održivog razvoja te zaštititi vrijedan turistički prostor. Budući da je Masterplan prestao važiti 2012. godine i više nije na snazi, u ovoj analizi nije razmatran.
4.8.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije
U kontinentalnom dijelu Hrvatske, ukoliko izuzmemo grad Zagreb kao posebnu turističku destinaciju, brojem dolazaka, ostvarenih noćenja i registriranih postelja u promatranom razdoblju od 2013 do 2016. godine prednjači Karlovačka županija, kao najjača destinacija kontinentalnog turizma u Hrvatskoj.
Zagreb, ožujak 2018. 89
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Turistička ponuda na području Karlovačke županije bazira se na aktivnom turizmu odnosno na razvoju selektivnih oblika turizma. Pored pustolovnog turizma vezanog uz rijeke (kanuing, rafting) te ribolovnog turizma prepoznata je i gastronomska te enološka ponuda vezana uz kvalitetne etablirane restorane i vinske podrume na području Karlovačke županije.
Intenzitet turizma
Intenzitet turizma daje nam sliku opterećenosti prostora turističkim aktivnostima, a za Karlovačku županiju je analiziran pomoću dva pokazatelja: brojem postelja po km2 8 te kretanjem dolazaka i noćenja turista u posljednje 4 godine.
Slika 4.22 Broj postelja po km2 u KŽ od 2013. do 2016. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku)
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Karlovačka Županija je 2016. godine raspolagala s 11 967 postelja odnosno 3,3 postelja/km2 (Slika 4.22).
Broj postelja od 2015. do 2016. u Karlovačkoj županiji godine porastao je za 43,1 % kao posljedica pozitivnog trenda razvoja turizma na području Županije.
Najveći dio smještajnih kapaciteta odnosi se na sobe za iznajmljivanje i apartmane obiteljskih iznajmljivača te na smještajne kapacitete u kampovima na području Županije.
Slika 4.23 Broj turističkih dolazaka i noćenja u Karlovačkoj županiji u razdoblju od 2013. do 2016. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku)
Iz navedenih podataka o broju postelja, noćenjima i dolascima (Slika 4.23) vidljivo je da broj posjetitelja Karlovačke županije u posljednje 4 godine raste.
8 Broj postelja po km2 indikator je koji prikazuje kolika je opterećenost i pritisak na prostor smještajnim kapacitetima odnosno posteljama u županiji po km2, a izračunava se kao omjer ukupnog broja postelja i površine u km2.
Zagreb, ožujak 2018. 90
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Sukladno razvojnim i strateškim dokumentima gradova, općina i Županije, a osobito na ruralnom području, u posljednjih nekoliko godina, civilni i privatni turistički sektor, uz pomoć razvojnih programa Karlovačke Županije konstantno radi na uvođenju novih turističkih sadržaja u postojeće turističke destinacije ali na izgradnji potrebne turističke infrastrukture, čime pridonosi daljnjem razvoju turizma na području Karlovačke županije.
Slika 4.24 Dolasci po gradovima i općinama u Karlovačkoj županiji od 2013. do 2016. godine (Izvor:Državni zavod za stattistiku)
Najposjećenija općina u Karlovačkoj županiji je općina Rakovica (Slika 4.24) koja se nalazi na kontaktnoj zoni najpopularnijeg i najposjećenijeg nacionalnog parka u Hrvatskoj - Plitvička jezera, slijedi Slunj (osobito Rastoke) pa Karlovac. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, općina Rakovica je 2016. godine imala 4002 postelje od 11 967 postelja Karlovačke županije. Pritom je vrlo važno naglasiti da je u Općini Rakovica ostvareno više od 50 % noćenja i dolazaka u Karlovačkoj županiji.
Slika 4.25 Udio dolazaka i noćenja turista općine Rakovica u Karlovačkoj županiji od 2013. do 2016. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku)
Udio dolazaka i noćenja općine Rakovica u Karlovačkoj županiji posljednjih godina se smanjuje, no još uvijek je apsolutni broj sve veći iz godine u godinu. Smanjenje u postotku pokazatelj je uključivanja i drugih destinacija u turističku ponudu Karlovačke županije.
Osim NP Plitvička jezera, od zaštićenih područja turistički je vrlo atraktivna i lokacija Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje te špiljski sustavi Panjkov potok – Kršlje, Đula – Medvedica, Baraćeve špilje, Jopića špilja, Gvozdenica, špilja Vrlovka,
Zagreb, ožujak 2018. 91
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine doline Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, Klek, jezero Sabljaci te mnoge druge prirodne vrijednosti koje uz odgovarajuće dugoročno održive investicije u turističku infrastrukturu mogu postati potencijalne turističke mikro-atrakcije.
Geografski položaj Karlovačke županije prema morskim destinacijama Republike Hrvatske jedan je od razloga kratkog boravka koji u prosjeku iznosi manje od dva dana. Taj podatak ujedno predstavlja i osnovu za daljnji razvoj turizma u Karlovačkoj županiji s obzirom na veliku frekvenciju ljudi u tranzitu. Turistički subjekti u županiji, u skladu s odgovarajućom strategijom razvoja turizma, moći će koncipirati svoje proizvode na temelju bogate prirodne i kulturne baštine u Županiji i na taj način doprinijeti daljnjem razvoju te unapređenju turizma na području Županije kroz povećani broj noćenja. Turizam kao gospodarska djelatnost vrlo je osjetljiv na degradaciju okoliša. Okoliš je njegov primarni resurs te on za svoj razvoj traži kvalitetan i očuvan prostor. Turizam u pravilu nije veliki onečišćivač okoliša, ako je izvedena odgovarajuća tehnička komunalna infrastruktura, što u Karlovačkoj županiji još uvijek nije izvedeno.
S obzirom na rast turističkog prometa, raste i opterećenje na okoliš. Prostorna i vremenska raspodjela turista, u najvećoj mjeri tijekom ljetne sezone, predstavlja veliko opterećenje na sve sastavnice okoliša, ali i na sve infrastrukturne sustave. Osobito se to ističe na području općine Rakovica zbog velike posjećenosti gdje postoji dugogodišnji problem vodovoda i odvodnje, a osim toga, javlja se problem prevelikog broja posjetitelja te nedovoljne količine vode za ljudsku potrošnju u općini Rakovica za vrijeme ljetnih mjeseci i najintenzivnijeg turizma. Na području grada Slunja u vrijeme festivala Memento Demento također zbog goleme posjećenosti dolazi do kratkotrajnog, ali ne i beznačajnog pritiska na okoliš. Povećana potrošnja vode, porast količina otpadnih voda i otpada (više u Poglavlju 5.6. Otpadne vode – 5.6.2. Stanje i problemi na području Karlovačke županije), povećane energetske potrebe i povećanje emisije u zrak iz prometa utječu na okolišne značajke prostora Karlovačke županije.
Osim toga, kao posljedica tranzitnog položaja Županije prema morskim turistički vrlo razvijenim destinacijama, turistička aktivnost generira povećane emisije buke koje neposredno uznemiravaju i onečišćuju okoliš unutar ekološke mreže Karlovačke županije (više u Poglavlju 5.2. Zaštita od buke – Stanje i pritisci na području Karlovačke županije i 6.5.1. Bioraznolikost - 6.5.1.2. Stanje i pritisci na području Karlovačke županije).
4.8.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Prema Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, proizvodi s izraženom perspektivom razvoja (podnaslov 2.1.5.2.) koji se mogu povezati s održivim razvojem turizma za Karlovačku županiju su: razvoj ekoturizma i razvoj cikloturizma. Osim toga, uz povećanje atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog turizma, kao strateški ciljevi se navode:
• poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja • novo zapošljavanje • investicije i povećanje turističke potrošnje.
ŽRS se nadovezuje i prati ciljeve Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, a ciljevi razvojne strategije povezani s održivim razvojem turizma u Karlovačkoj županiji su:
• Strateški cilj 1. Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije s prioritetom: razvoj ruralnog turizma • Strateški cilj 2. Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture s prioritetima: unapređenje turističke ponude i razvoj infrastrukture.
Iz Strategije razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije do 2020. godine, koja također prati ciljeve Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, kao najbitniji ciljevi izdvajaju se održivo upravljanje lovištima i jačanje kapaciteta za lovstvo i lovni turizam i konkurentnosti lovstva i lovnog turizma te razvoj lovno-turističke ponude i usluga. Mjere kojima se navedeni ciljevi provode: organiziranje i poticanje održivih načina lovnog turizma (sokolarstvo, foto-lov te ostali oblici sličnih načina lova koji se mogu dodatno zakonski regulirati), organiziranje stručnih i znanstvenih skupova na temu unaprjeđenja lovstva i lovnog turizma te uključivanje stručnih i znanstvenih pojedinaca, organizacija, udruga i institucija u svrhu unaprjeđenje lovstva i lovnog turizma.
Prema PPKŽ-u, razvoj turizma te korištenje prostora i planiranje sadržaja iz turizma navedeni su u nastavku:
Zagreb, ožujak 2018. 92
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
• šire područje općine Rakovica odnosno trokut Drežničko Selište - Grabovac - Drežnik Grad s naglaskom na tranzitnom turizmu - moteli, obiteljski pansioni, youth hostel, kampovi; turističko-ugostiteljska gastronomska ponuda domaćih specijaliteta rakovičko-plitvičkog kraja • Iječilišni turizam u toplicama „Lešće“ kraj Generalskog Stola • šire područje grada Slunja nizvodno niz Koranu, kao turističko naselje u smislu tranzitnog turizma (moteli, hoteli, kampovi, obiteljski pansioni, ugostiteljski sadržaji), a vezani na prirodne ljepote Rastoka i slapova Korane • prostor na istočnoj obali rijeke Korane u Hrvatskom Blagaju namijenjen za uređenje kao ekološko - turističko - rekreativna zona s naglaskom na prirodne ljepote toka Korane (brvnare sa apartmanima, ugostiteljskim sadržajima, manjim vanjskim sportskim igralištima) • lovno-ribolovni turizam na području čitave Županije te drugi (alternativni) oblici „lova“ (foto safari u južnim i zapadnim dijelovima Županije, promatranje ptica u sjevernim dijelovima gdje rijeke prelaze u svoje nizinske tokove) • „adventure“ turizam vezan uz rijeke Kupu, Koranu, Mrežnicu i Dobru - rafting, kajak, kanu, splavarenje, ronjenje te turizam vezan uz brdsko-planinska područja Županije - speleologija, mountain-bike staze te planinarenje u gorskim krajevima Županije • vinske turističke ceste ozaljsko-vivodinskog, dugoreškog i draganićkog kraja, uz istovremeni razvitak seoskog turizma na seljačkim domaćinstvima • gradski turizam urbanih središta (Karlovca, Ogulina, Duge Rese, Slunja i Ozlja) s obilaskom kulturno-povijesnih lokaliteta samih gradova kao i ostalih područja Županije.
U promatranom razdoblju od 2013. do 2016. Karlovačka županija je putem Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte u turizmu provodila 3 različite mjere kroz aktivnosti na razvoju turističke ponude čime se djelomično ostvaruju postavljeni ciljevi i prioriteti iz Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i ŽRS.
Tako se kroz mjeru Razvoj i unapređenje turističke infrastrukture poticalo:
• obnova, uređenje i opremanje za turističku funkciju objekata tradicijske graditeljske baštine te opremanje, proširenje i uređenje kampova, kampirališta i kamp odmorišta • objekte u funkciji pružanja turističkih usluga na ruralnom prostoru županije: vinotočja/kušaonice gastro proizvoda – vina; sira; meda i proizvoda od meda; mesnih prerađevina; voća i voćnih prerađevina • turistička i smeđa signalizacija sukladno Pravilniku o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama.
Kroz mjeru Razvoj novih turističkih proizvoda i unapređivanje turističkih proizvoda destinacije potican je:
• razvoj i unapređenje posebnih oblika turizma (avanturistički turizam; turizam hrane i vina, cikloturizam) • izrada promotivnih i informativnih materijala (prospekti, karte, filmovi, promidžbene brošure, web stranice i slično).
Također, kroz mjeru Održavanje tradicijskih manifestacija i događanja u turizmu poticano je:
• sufinanciranje nastupa na manifestacijama i događanjima temeljenim na tradicionalnoj autohtonoj gastro i eno ponudi Karlovačke županije (izložbe vina, izložbe sira, enogastronomske izložbe) na području Karlovačke županije.
Prema dostupnim podacima iz Odluke o dodjeli bespovratnih sredstava za turizam, ulaganja Karlovačke županije u turizam u posljednje 3 godine su:
• U 2014. godini u domeni turizma koji je pod ingerencijom Karlovačke županije, odnosno onom dijelu koji se financira iz županijskog proračuna kroz dvije aktivnosti/projekta, iz sredstava proračuna županije za tu namjenu u ukupnom iznosu izdvojeno je 845 300,00 kuna (sufinanciranje rada Turističke zajednice Karlovačke županije 297 500,00 kn i sufinanciranje projekata u turizmu 547 800,00 kn). • Što se tiče aktivnosti u turizmu u 2015. godine, koje se odnose na djelovanje Karlovačke županije, izdvojeno je 805 000,00 kn , od čega je 200 000,00 kn namijenjeno financiranju Turističke zajednice Karlovačke županije, 100 000,00 kn za namjensko sufinanciranje projekata prema Hrvatskoj turističkoj zajednici, 475 000,00 kn te 30 000,00 kn za Gastro prezentaciju Karlovačke županije. • U 2016. godini u domeni turizma Karlovačke županije, izdvojeno je ukupno 585 000,00 kuna, od čega je za sufinanciranje rada TZ Karlovačke županije i projekte kojima se ona bavila izdvojeno 300 000,00 kn, dok je za sufinanciranje projekata u turizmu putem Javnog poziva potrošeno 285 000,00 kuna.
Zagreb, ožujak 2018. 93
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Ukupno je u posljednjih pet godina temeljem javnih poziva Karlovačke županije za turizam sufinancirano stotinjak projekata s više od 1,9 milijuna kuna financijskih sredstava za tu namjenu.
Nadalje, podizanjem razine svijesti o važnosti zaštite okoliša, kako lokalnog stanovništva tako i javne vlasti, poboljšava se stanje i podiže se kvaliteta okoliša turističkih destinacija gradnjom šetnica, biciklističkih staza, izgradnjom ekološki prihvatljivih turističkih građevina i sl. Manjkavost upravljanja turizmom ogleda se u nepostojanju važećeg Masterplana ili nekog strateškog razvojnog dokumenta županije koji regulira razvoj turizma kao i podloge za prostorno-plansku dokumentaciju te druge strateške i planske dokumente. Stoga je jedan od prvih koraka u unapređenju turističke ponude izrada Strategije razvoja turizma Karlovačke županije. Njen zadatak će između ostalog biti i utvrđivanje svih oblika ponude, mogućnosti za razvoj različitih vrsta ponuda te smjernica za slijedeće vremensko razdoblje trajanja Strategije.
Ostvarenje ciljeva još uvijek nije zadovoljavajuće u mnogim područjima, ali trendovi se mogu ocijeniti pozitivnima. Posljednjih godina vidi se pomak u uključivanju svih dijelova županije u turističku ponudu, proširivanje ponude aktivnog turizma i evidentno je da se radi na sve boljoj i modernijoj turističkoj infrastrukturi.
4.9 Promet
4.9.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Prometni sustav podijeljen je na nekoliko vrsta prometa (cestovni, željeznički, zračni, pomorski te promet unutarnjim plovnim putevima) te je svaki od njih reguliran zakonima, pravilnicima, odlukama, uredbama te akcijskim planovima i strategijama.
Obzirom na vrste prometa koje su zastupljene na području Županije u tekstu niže obrađena je zakonska regulativa i strateško-planski okvir.
Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Osim navedenog zakona, važni su Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15), Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/13) te Zakon o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (NN 127/13) u kojima se spominje zaštita okoliša kroz ispravnost vozila, posebna naknada za okoliš te postupanja s oštećenim, dotrajalim ili neregistriranim vozilima.
Jedinična naknada, korektivni koeficijent i pobliži kriteriji te mjerila propisuju se Uredbom o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (NN 114/14 i 147/14), dok se način i rokovi obračunavanja i plaćanja posebne naknade za okoliš za vozila na motorni pogon propisuju se Pravilnikom o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (NN 20/04).
Zakon o željeznici (NN 94/13, 148/13, 73/17) uređuje način i uvjete obavljanja željezničkog prijevoza, status željezničke infrastrukture, tržište željezničkih usluga, upravljanje željezničkom infrastrukturom i uvjete pristupa na infrastrukturu, načela i postupke koji se primjenjuju na uvođenje i određivanje naknada za željezničke usluge te dodjelu kapaciteta željezničke infrastrukture, kriterije za izdavanje i ukidanje dozvola željezničkim prijevoznicima te usluge željezničkog prijevoza od posebnog državnog interesa. Osim navedenog zakona, za okoliš je značajan i Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 82/13, 18/15, 110/15, 70/17) u čijem se Prilogu 2 nalaze Osnovni zahtjevi postupanja u svrhu zaštite okoliša.
Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16) govori o buci u okolišu koju emitiraju prijevozna sredstva, cestovni promet, pružni promet, zračni promet, pomorski i riječni promet kao i postrojenja i zahvati za koje se prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša pribavlja rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, odnosno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/2004) regulirana je dopuštena razina buke od novoizgrađenih građevina prometne infrastrukture koja uključuje željezničke pruge, državne ceste i županijske ceste u naseljima.
Zagreb, ožujak 2018. 94
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17) navodi da Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena (NN 139/13) određuje ciljeve i prioritete u zaštiti zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj u kojima se naglašavaju mjere za smanjivanje ukupnih emisija iz prometa.
Zakonom o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) propisuju se uvjeti za prijevoz opasnih tvari u pojedinim granama prometa, obveze osoba koje sudjeluju u prijevozu, uvjeti za ambalažu i vozila, uvjeti za imenovanje sigurnosnih savjetnika te prava i dužnosti, nadležnost i uvjeti za provođenje osposobljavanja osoba koje sudjeluju u prijevozu, nadležnost državnih tijela u vezi s tim prijevozom te nadzor nad provođenjem zakona. Ovaj se Zakon primjenjuje na prijevoz opasnih tvari: u cestovnom prometu, u željezničkom prometu, prometu unutarnjim vodama te u zračnom prometu.
Sukladno metodologiji Europske komisije, izrada Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske, odvijala se u 3 faze:
• prvu fazu predstavlja izrada Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. • drugu fazu predstavlja izrada Nacionalnog prometnog modela koja je uspješno završena u lipnju 2016. godine • treća faza izrade Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine predstavlja usklađivanje Nacionalnog prometnog modela i prve faze Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine.
Strategija prometnog razvoja Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (NN 131/2014) pokazuje kako se Hrvatska suočava s problemima zaštite okoliša uzrokovanim prometom, a i za budućnost se predviđaju negativni trendovi po okoliš. Neke od ključnih brojki koje podupiru ovaj zaključak su sljedeće:
• U 2011. godini prometni sektor u Republici Hrvatskoj pridonio je nacionalnom popisu djelatnosti kojima se ispuštaju staklenički plinovi (GHG) s 20 %, a cestovni promet odgovoran je za 95 % ukupnih emisija plinova u prometu. Nacionalne projekcije iznesene u okviru pripreme Energetske strategije predviđaju rast ispuštanja stakleničkih plinova uzrokovanih prometnim sektorom u razdoblju od 2012. do 2025. godine, čak i u povoljnom scenariju nakon uvođenja mjera. • Atmosfersko zagađenje izazvano emisijom lebdećih čestica (PM) najveći je problem vezan uz kvalitetu zraka u Hrvatskoj, a promet mu je jedan od glavnih izvora. • Najveća prijetnja divljim vrstama u Hrvatskoj je smanjenje i nestanak staništa, što je posljedica (između ostalih čimbenika) izgradnje cesta i drugih komunikacijskih veza, uzrokujući fragmentiranje staništa. • Nacionalne projekcije predviđaju da će potrošnja energije u prometu porasti u razdoblju od 2006. do 2020. godine prema uobičajenom scenariju i prema scenariju energetske učinkovitosti (3,5 % odnosno 2,9 %).
Opći cilj Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske je postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava na teritoriju Republike Hrvatske, uzimajući u obzir novu ulogu nakon njezina pristupanja Europskoj uniji u srpnju 2013. godine. Kako bi se postigao taj cilj sve intervencije koje definira Strategija sukladne su politikama, standardima i propisima Europske unije, a među kojima valja naglasiti one koji se odnose na osiguranje ekološke i socijalne održivosti odnosno održivog prometnog sustava.
ŽRS je propisala razvoj prometne infrastrukture kroz isključivo razvojne aspekte , a odnosi se na sljedeće: • Strateški cilj 1. Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije, mjera 4. Razvoj prometne povezanosti (prometno povezivanje središta Županije s periferijom, razdvajanje tranzitnog i lokalnog prometa, poboljšanje dostupnosti sustava javnog prijevoza, razvoj novih prometnih pravaca). • Strateški cilj 2. Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture, mjera 5. Razvoj infrastrukture (Razvoj prometnica na glavnim županijskim prometnim pravcima).
Studija prometnog razvoja Karlovačke županije se temelji na održivom prometnom razvoju pri čemu se ne misli samo na održivost po pitanju očuvanje okoliša i uštede energije već i održivosti u širem smislu koja sagledava ekonomsku i socijalnu dimenziju. Promet je jedan od uzročnika nastanka klimatskih promjena i onečišćenja zraka stoga je potrebno većinu putovanja ljudi i robe prebaciti na one vrste prijevoza koji najmanje nepovoljno utječu na okoliš što dovodi do primjene integriranog prijevoza putnika (IPP) i intermodalnog prijevoza tereta.
Masterplan razvoja prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb-Karlovac kao preduvjet za razvoj regije sastoji se od 4 poglavlja koja obuhvaćaju: detaljnu analizu sadašnjeg stanja i prometnu analizu, ekonomiku razvoja autoceste i regije,
Zagreb, ožujak 2018. 95
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine identifikaciju ciljeva, mjera i aktivnosti/baza projekata te analizu izvlaštenja zemljišta. U Poglavlju 4.8.3 nalazi se specifičan cilj vezan za očuvanje okoliša.
4.9.2 Stanje i sektorski pritisci na okoliš na području Karlovačke županije
Povoljan geografski položaj Županije rezultirao je infrastrukturnim koridorima od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku te je područje ujedno i jedina veza kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske. Promet je oduvijek imao stratešku poziciju još od vremena rimskih cesta počevši od Frankopanske ceste i danas najpoznatijih povijesnih cesta Karoline, Lujzijane i Jozefine. Vrlo je značajan i dolazak željezničkog prometa do Karlovca te kasnije do Rijeke, ali i prolazak autoceste A1 prema Primorju i Jadranu (Slika 4.26).
Cestovni promet
Prema kategorizaciji cesta (Zakon o cestama) na području Županije nalaze se autoceste, državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste za koje su nadležne različiti pravni subjekti, što je prikazano u tablici niže (Tablica 4.33). Tablica 4.33 Kategorija, duljina i upravljanje cestama Karlovačke županije (Izvor: Studija prometnog razvoja Karlovačke županije) Broj Kategorija cesta Duljina Upravljanje 1. Autoceste A1 Zagreb – Karlovac – Split – Dubrovnik 40 km Hrvatske autoceste d.o.o. 2. Autocesta A6 čvor Bosiljevo – Rijeka 83,3 km Autocesta Rijeka – Zagreb d.d 3. Državne ceste 383,2 km Hrvatske ceste d.o.o. 4. Županijske ceste 493,9 km Županijska uprava za ceste Karlovac (ŽUC Karlovac) 5. Lokalne ceste 553,4 km Županijska uprava za ceste Karlovac (ŽUC Karlovac) 6. Nerazvrstane ceste 3126,56 km Jedinice lokalne samouprave Ukupno 4680,36 km
Studija prometnog razvoja Karlovačke županije je u analizi stanja cestovnog prometa utvrdila kako autoceste i državne ceste zadovoljavaju sve zahtjeve potrebne za neometano prometovanje svih predviđenih vrsta vozila. Isto tako, analizom je utvrđeno kako 8 % županijskih cesta nije u potpunosti asfaltirano te time nisu zadovoljeni uvjeti (projektna brzina, tangencijalni koeficijent otpora klizanja, radijalni koeficijent otpora klizanja, zaustavni put i preglednost, itd.) propisane Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/2001). Analizom stanja lokalnih cesta utvrđeno je kako čak 18 % cesta ne zadovoljava potrebne uvjete propisane navedenim pravilnikom. Analizom javno dostupnih podataka o stanju nerazvrstanih cesta utvrđeno je kako 20 % nerazvrstanih cesta nije u skladu s uvjetima propisanim od strane nadležnih jedinica lokalne samouprave.
Prema Studiji prometnog razvoja, na razini Karlovačke županije registrirano je 59 923 vozila od čega je 44 357 osobnih vozila. Od ukupnog broja pregledanih vozila (1 945 145) na redovitom tehničkom pregledu u 2015. godini 426 828 njih je ocijenjeno neispravnim što čini 21,94 % ukupnog broja pregledanih vozila. Obzirom na postotak neispravnosti vozila na tehničkom pregledu moguće su dodatna onečišćenja okoliša kroz emisije u zrak.
Javni cestovni prijevoz putnika
Javni autobusni prijevoz na području Županije sastoji se od lokalnog autobusnog prijevoza u gradu te lokalnog i županijskog autobusnog prijevoza. Na području Županije registrirano je osam autobusnih prijevoznika koji u određenoj mjeri pružaju usluge javnog autobusnog prijevoza. Grad Karlovac jedini pruža usluge lokalnog linijskog prijevoza putnika u Županiji, prema Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/13), na način da su autobusne linije organizirane da opslužuju gradsko i prigradsko područje. Na području Županije prometuje 120 linija županijskog autobusnog prijevoza. Navedene županijske autobusne linije međusobno povezuju gradove Karlovac, Slunj, Ogulin, Dugu Resu i Ozalj s ostalim naseljima Županije. Postojeće stanje županijskih autobusnih linija ne omogućava odgovarajuću prijevoznu ponudu te je potreban njihov daljnji razvoj i širenje mreže linija. Obzirom da zbog navedenog problema dolazi do većeg korištenja osobnih vozila time se stvara dodatan pritisak na okoliš.
Zagreb, ožujak 2018. 96
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Željeznički promet
Područjem Županije prolaze važni pravci koji omogućuje prijevoz prema svim najbližim regionalnim centrima (Slika 4.26). Postojeća željeznička mreža se koristi za putnički i teretni promet koji je podijeljen na: • M202 Zagreb GK – Rijeka (79,622 km) • M604 Oštarije – Knin – Split (47,64 km) • L103 Karlovac – Kamanje (28,9 km) • M605 Ogulin – Krpelj (6,12 km) • Sisak – Karlovac – nije u upotrebi.
U Studiji prometnog razvoja Karlovačke županije prikazano je kako je u 2015. godini u putničkom željezničkom prometu zabilježen značajan pad broja putnika u odnosu na prijašnje godine. Glavni razlozi su dugotrajnost putovanja, zastarjela infrastruktura, neusklađenost voznih redova željezničkog prijevoza s javnim autobusnim prijevozom zbog čega se putnici odlučuju na osobna vozila, a što posljedično dovodi do većeg utjecaja na okoliš. Analizom teretnog prometa utvrđeno je da je pruga M202 daleko najopterećenija teretnim prometom te se bilježi porast broja vlakova u 2015. godini od 2 % u odnosu na godinu prije. Osim problema brzine i dostupnosti, teretna i putnička željeznička vozila stvaraju pritisak na okoliš radi zastarjelog i neodgovarajućeg voznog parka. Vozni park željezničkog putničkog i teretnog prijevoza čine sljedeće serije vlakova i lokomotiva:
• Putnički prijevoz : HŽ Putnički prijevoz (Elektromotorni vlakovi - EMV 6 112 i EMV 6111, Dizelmotorni vlakovi - DMV 7122 i DMV 7123 te Dizel-električna lokomotiva serije 2044 ) • Teretni prijevoz: HŽ Cargo (Dizelsko-električna lokomotiva serije 2063 i serije 2062 ) i Rail Cargo Carrier (Elektromotorna lokomotiva serije 1216 „Taurus“ i Dizel-električna lokomotiva serije 2016 „Hercules”).
Zagreb, ožujak 2018. 97
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 4.26 Prometna infrastrukura Županije (Izvor: PPKŽ )
Zagreb, ožujak 2018. 98
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Biciklistički promet
Portal Pedala.hr je objedinila biciklističke rute po županijama, stoga su za Karlovačku županiju identificirane sljedeće rute: • Ruta 1 Karlovac 39 km • Ruta 2 Draganić 57 km • Ruta 3 Ozalj 33 km • Ruta 4 Žakanje 64 km • Ruta 5 Netretić 39 km • Ruta 6 Duga Resa 63 km • Ruta 7 Ogulin 46 km • Ruta 8 Sabljaci, Klek 85 km • Ruta 9 Rakovica, Saborsko 114 km • Ruta 10 Slunj, Rastoke 50 km • Ruta 11 Petrova Gora 71 km.
Prema Studiji prometnog razvoja Karlovačke županije, u Gradu Karlovcu postoje površine za kretanje bicikala koje su odvojene od kolnika, a čija duljina iznosi 34 270 m. Terenskim istraživanjima utvrđeno kako je biciklistički promet na području Županije zastupljen u iznosu od 5 % od ukupne modalne raspodjele. Navedeno predstavlja premali postotak, obzirom na potencijal i prednosti koje on pruža, a među kojima valja istaknuti da ne onečišćuje zrak, ne emitira stakleničke plinove te ne stvara buku, što pozitivno djeluje na okoliš.
Pješački promet
U Studiji prometnog razvoja Karlovačke županije analizirani su pješački „hot spotovi“ na odabranim lokacijama u Županiji. Problemi su vezani za brojne prepreke počevši od neodgovarajućeg nogostupa pa do neprikladne zajedničke površine s biciklističkim površinama. Terenskim istraživanjima utvrđeno je da pješački promet u ukupnoj modalnoj raspodjeli zastupljen u iznosu od 27 %.
Zračni promet
Sustav zračnog prometa na području Županije ne postoji, ali je planiran kroz gradnju zračne luke 2C/1A kategorije u naselju Luka Pokupska. Navedena lokacija namijenjena je za istraživanje te podložnija daljnjim postupcima sukladno posebnim propisima.
Riječni promet
Prema Izvješću o stanju u prostoru Karlovačke Županije 2015., sustav riječnog prometa na području Županije ne postoji, ali je planiran kroz uspostavu državnog plovnog puta II. klase rijekom Kupom od planirane riječne luke kraj Banijskog mosta u naselju Karlovac, kraj pristaništa planiranog u naselju Karlovac do naselja Šišljavić odnosno dalje prema Gradu Sisku. Za uspostavu državnog plovnog puta II. klase moguće su korekcije postojećeg korita sukladno posebnim propisima. Također se planira gradnja sustava pristaništa na rijekama na području Županije, a u svrhu uključivanja u turističke programe sukladno posebnim propisima. Navedena pristaništa uključuju samo građevine za pristajanje plovila te ukrcaj i iskrcaj turista.
Studijom prometnog razvoja Karlovačke županije utvrđeno je da broj automobila stalno raste, dok održivi modovi poput željeznica i autobusa miruju ili opadaju. Prevladava smanjenje usluga javnim prijevozom te stagnacija u duljini pješačkih i biciklističkih staza. Sve se više robe prevozi isključivo cestovnim prijevozom te manje željeznicom. Sve to dovodi do značajnog smanjenja održivog prometnog sustava, smanjenja mogućnosti putovanja stanovništva, smanjene mogućnosti prijevoza roba pa time i padom konkurentnosti poduzeća, sve većeg uništenja okoliša i veće potrošnje pogonske energije te do smanjivanja prometne sigurnosti, a time i sve većeg utjecaja na ljudsko zdravlje i sve veći gubitak ljudskih života. Emisije koje nastaju cestovnim i željezničkim prometom najvećim dijelom se manifestiraju kroz buku i onečišćenje zraka što je detaljnije objašnjeno u Poglavlju 5.2. Zaštita od buke te u Poglavlju 6.1. Upravljanje kvalitetom zraka. Jedinice lokalne samouprave izjasnile su se o problemima na svojim područjima i to su redom: • loše stanje željezničke mreže
Zagreb, ožujak 2018. 99
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
• nezadovoljavajući sustav javnog prijevoza • oštećenja na nerazvrstanim cestama, velika proračunska sredstava troše se na čišćenje i posipavanje nerazvrstanih cesta • neusklađeno stanje trase nerazvrstanih cesta na terenu sa stanjem u katastru i gruntovnici • nedostatak novčanih sredstava za održavanje nerazvrstanih i županijskih cesta • neodržavanje cesta • nepostojanje nogostupa.
4.9.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske naglašava da razvitak prometne infrastrukture mora biti u funkciji održivog i uravnoteženog razvoja zemlje. Planiranje i gradnja transportnih sustava mora se izvesti pažljivo uz poštivanje okoliša i skromno korištenje prirodnih dobara. Aktivnosti ili mjere za ostvarivanje navedenog su:
• 1. Poticati korištenje čistijih goriva i tehnologija i prelaziti na one oblike prijevoza koji učinkovito koriste energiju. • 2. Preusmjeravati promet s ceste na ekološki prihvatljivije sustave – more, unutarnji plovni putovi, željeznice, međuobalno prometno povezivanje. • 3. Unaprijediti kolektivni transport i izbor transportnih opcija rastom kvalitete javnog transporta te biciklističkih i pješačkih zona. • 4. Ograničavati pristup vozilima (pješačke zone, ograničene zone za parkiranje i sl.). • 5. Poticati učinkovito korištenje osobnih automobila (učinkovita goriva, učinkoviti način vožnje itd.) • 8. Dalje razvijati mrežu županijskih i lokalnih cesta. • 9. Koristiti telekomunikacije zbog smanjivanja fizičkog transporta (rad kod kuće, internetska trgovina, obavljanje poslova s javnom upravom, telemedicina i sl.). • 10. Povećati sigurnost i investirati u infrastrukturu za promociju hodanja i korištenja bicikala. • 11. Planirati gradove tako da se smanjuje potreba za fizičkim transportom osoba i robe (okupljanje ureda državnih službi i sl.). • 12. Usmjeriti razvoj prometne infrastrukture prema povećavanju međusobne integriranosti i povezanosti cijeloga unutarnjega prometnog sustava kako bi se ostvarila bolja dostupnost europskih prometnih koridora i bolja integriranost s prometnom mrežom susjednih zemalja, poštujući pritom kriterije zaštite okoliša.
Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine definira i razrađuje ciljeve i mjere po sektorima utjecaja s glavnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kvalitete zraka na području Republike Hrvatske, a mjere koje se odnose na smanjivanje emisija iz prometa su:
• MTR-8 Razvoj održivih prometnih sustava u urbanim područjima • MTR-1 Propisivanje graničnih vrijednosti sastavnica i značajki kvalitete tekućih naftnih goriva • MTR-2 Informiranje potrošača o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisija CO2 novih osobnih automobila • MTR-3 Provedba pilot projekta i uspostava sustava izobrazbe vozača cestovnih vozila za eko vožnju • MTR-4 Poticanje proizvodnje i korištenje biogoriva u prijevozu • MTR-5 Izmjena sustava plaćanja posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon • MTR-6 Financijski poticaji za kupnju hibridnih i električnih vozila • MTR-7 Razvoj infrastrukture za električna vozila u urbanim sredinama.
Ciljevi Plana zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine uvažavaju postavljene ciljeve iz Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske. Navedeni su ugrađeni i u Studiju prometnog razvoja Županije. Oni se u Županiji ostvaruju, između ostalog, izradom Masterplana razvoja prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb-Karlovac te kroz financiranje projekata od strane FZOEU od 2013. do 2016. godine, i to sljedećih aktivnosti: • Poticanje istraživanja i različitih aktivnosti u području energetske učinkovitosti (K2023), Grad Karlovac, Program energetske učinkovitosti u gradskom prometu. • Poticanje čistijeg transporta (K2022), AUTOPROMET d.d., Smanjenje emisije štetnih plinova cestovnih vozila za 2010. godinu - Program EURO 5 (10.11).
Zagreb, ožujak 2018. 100
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Studija prometnog razvoja Karlovačke županije propisuje 4 opća cilja, među kojima je cilj 1a - Smanjenje utjecaja prometa na okoliš koji zagovara povećanje udjela električnih vozila na 35 % i smanjenje emisije CO2 za 20 %. Osim općih ciljeva, propisani su i specifični ciljevi i mjere kojima se neposredno utječe na smanjenje pritiska prometa na okoliš na način da se predlaže unaprjeđenje kvalitete sustava javnog prijevoza.
Program zaštite okoliša 2000. propisuje mjere koje se odnose na mjere za zaštitu zraka i mjere za zaštitu od buke iz domene prometa: • Program mjera za zaštitu zraka 1.1. Izrada elaborata za osnivanje područne mreže za ocjenu kakvoće zraka u Karlovcu, Ogulinu, Ozlju, Dugoj Resi i Slunju te uz glavne prometnice 1.2. Uz važnije prometnice postaviti automatske mjerne stanice za mjerenje koncentracije CO, CO2, NOX, PAU i troposferskog ozona (ljeti) • Program mjera za zaštitu od buke 5.3. Izrada Programa mjera za zaštitu od buke na području Županije (prijedlog mjera, program sanacije ugroženih objekata, uvjeti izgradnje u bukom ugroženim područjima, prijedlog regulacije prometa kod prekomjerne buke) • Ostale mjere 8.10. Izraditi propis za preregulaciju prometa u slučaju prekomjernog onečišćenja zraka uz magistralne cestovne pravce.
Mjere iz Programa zaštite okoliša koje su vezane za promet odnosno za smanjenje njegova pritiska na okoliš nisu ostvarene. Stanje i problemi na području Županije vezani za program mjera zaštite zraka detaljno su opisani u Poglavlju 6.1.2. te se može zaključiti da sustavno praćenje kakvoće zraka uz prometnice ne postoji, odnosno da se mjerne postaje nalaze samo u gradu Karlovcu. Također, program mjera zaštite od buke nije ostvaren jer ne postoji kontinuirani sustav praćenja buke što je detaljno prikazano u Poglavlju 5.2.2.
Masterplan razvoja prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb-Karlovac za ključni problem P5 - na dionici autoceste Zagreb - Karlovac nisu usvojeni najnoviji europski standardi zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, stoga ista predstavlja opasnost po okoliš, biljne i životinjske vrste te zdravlje stanovništva - navodi specifičan cilj SC4 – Podići razinu usklađenosti standarda zaštite okoliša i energetske učinkovitosti na dionici Zagreb - Karlovac s EU standardima sa ciljem smanjenja prijetnji po okoliš, biljne i životinjske vrste te zdravlje stanovništva. Za navedeno su propisane 3 mjere: M4.1 - Osigurati zaštitu okoliša kroz izgradnju zidova za zaštitu od buke, M4.2 - Rekonstruirati postojeći sustav rasvjete na autocesti sa ciljem prelaska na OIE i M4.3 - Izgraditi zatvoreni sustav odvodnje na dionici Zagreb - Karlovac.
Zagreb, ožujak 2018. 101
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
5 Opterećenja okoliša
5.1 Prostorne specifičnosti
5.1.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Održivo gospodarenje prostorom preduvjet je osiguranja dugoročnog razvitka i dobrobiti društva. Planiranje korištenja prostora nužno je sa socijalnog, ekološkog, razvojnog, gospodarskog, regionalnog i demografskog aspekta.
Gospodarski razvitak, mobilnost i porast standarda stanovništva potiču promjene u prostoru te samim time traže veću izgrađenost svih oblika infrastrukture. Gospodarski razvoj prilagođen prostornim i demografskim specifičnostima, održivo zauzimanje i prenamjena prirodnih površina, planiranje udjela izgrađenosti, izgradnja prometne i energetske infrastrukture, a sve to poštujući Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17), Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14), Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti prirode, zahtjevi su održivoga gospodarenja prostorom kao na nacionalnoj tako i na županijskoj razini.
Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske kao jedan od ciljeva održivog korištenja prirodnih dobara navodi jačanje prostorno-razvojne strukture uravnoteženim policentričnim razvitkom temeljenim na opremljenosti kvalitetnom infrastrukturom, stvaranjem mreže gradova srednje i male veličine te uvažavanjem osobitosti prirodne i kulturne baštine kao važnih čimbenika nacionalnoga prostornog identiteta. Održivi razvitak ostvaruje se kroz dinamično gospodarstvo s punom zaposlenošću, ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, visok stupanj obrazovanosti građana, visok stupanj zaštite zdravlja i očuvanje okoliša.
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske promiče prepoznavanje, očuvanje i održivo korištenje vrijednosti hrvatskog prostora, posebice onih na kojima se temelji njegov identitet. Navedeno se promiče koncepcijom prostornog razvoja i ostvarivanjem prioriteta i usmjerenja prostornog razvoja te izradom i provedbom svih planova, programa i projekata koji se odnose na implementaciju ove Strategije i utječu na hrvatski prostor.
Nova Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske je donesena u listopadu 2017. godine (NN 106/17) , a među usmjerenjima nove Strategije posebno se naglašavaju preporuke za odmjereno korištenje prostorom te orijentacija prema unapređivanju već korištenog prostora, a osim toga od posebnog su značaja i usmjerenja za ublažavanje negativnih procesa u ruralnom prostoru, za unapređivanje urbano-ruralnih poveznica, za osnaživanje uloge srednje velikih i malih gradova, kao i za razvoj infrastrukturnih sustava.
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99 i 84/13) određene su osnove za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture te mjere i smjernice za zaštitu i unapređenje okoliša.
Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. do 2020 godine se planira doprinijeti postignuću ciljeva postavljenih u Strategiji Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast promicanjem uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih područja koja pružaju bolje osnovne usluge i lokalni razvoj zajednice.
PPKŽ razrađuje načela prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora uvažavanjem društveno-gospodarskih, kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti.
ŽRS-om se određuju osnovni smjerovi razvoja Županije usuglašeni sa ciljevima i prioritetima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, kao i drugim županijskim i nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te onima na razini EU-a. Staretegijom su utvrđeni realni, sveobuhvatni, prihvatljivi i mjerljivi ciljevi, prioriteti, mjere i projekti te je uspostavljen sustav za provedbu i praćenje kako bi se međusektorskim pristupom svi raspoloživi resursi usmjerili na postizanje održivog društveno-gospodarskog razvoja Županije.
Zagreb, ožujak 2018. 102
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
5.1.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije
5.1.2.1 Način korištenja zemljišta i promjene u korištenju zemljišta
Za analizu načina korištenja i promjena u korištenju zemljišta Karlovačke županije korišteni su zadnji dostupni podaci CLC- a iz 2006. i 2012. godine.
Program CORINE (Coordination of Information on the Environment) Land Cover (CLC) sačinjavaju digitalne baze podataka o stanju i promjenama pokrova zemljišta koje identificiraju promjene u pokrovu zemljišta i načinu korištenja zemljišta. Baza CLC Hrvatska je konzistentna i homogenizirana s podacima pokrova zemljišta cijele Europske unije i koristi se kao temeljni referentni set podataka za prostorne i teritorijalne analize.
CLC metodologija temelji se na vizualnoj interpretaciji satelitskih snimaka, dajući vektorske podatke u mjerilu 1:100 000, minimalne širine poligona 100 m i minimalnog područja kartiranja 25 ha za baze pokrova zemljišta, odnosno 5 ha za baze promjena. Budući da CLC baze ne evidentiraju male površine, prilikom interpretacije podatka treba uzeti u obzir razlike i odstupanja u odnosu na druge prikaze i analize prostornih podataka koje su neizbježne.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, površina Karlovačke županije iznosi 3644 km2. Prema prostornim podacima iz baze CLC Hrvatska za 2012. godinu, analizirano je stanje u strukturi pokrova zemljišta. Analiza udjela pojedinih CLC klasa pokrova zemljišta na ukupnoj kopnenoj površini Županije ukazuje na najveću zastupljenost šumskih i polupoljoprivrednih područja koja iznosi 63 %. Po ukupnom udjelu slijede poljoprivredna područja s 30,8 % te zaštićene površine s 3,8 %. U ukupnoj površini kopnene vode i vlažna područja čine 0,8 %.
2375,4 2374,9 2500 2000 1500 1162 1161,9
km2 1000 500 58,6 28,9 0,6 59,3 28,9 0,6 0 2006. 2012.
Umjetne površine Poljoprivredne površine Šume i polupoljoprivredne površine Vodene površine Vlažna područja
Slika 5.1 Struktura korištenja zemljišta 2006. i 2012. godine prema CLC-u u Karlovačkoj županiji u km2 (Izvor: CLC baza podataka)
Iz gore prikazanog grafa (Slika 5.1) vidljivo je da su vrijednosti strukture korištenja zemljišta ostale gotovo nepromijenjene, male promjene zabilježene su u udjelu umjetnih, poljoprivrednih i šumskih površina, dok su površine vodenih i vlažnih površina ostale nepromijenjene.
Zagreb, ožujak 2018. 103
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 5.2 Struktura pokrova zemljišta u Karlovačkoj županiji prema CLC bazi podataka 2012. godine (Izvor: CLC baza podataka)
Na slici dolje (Slika 5.3) prikazana je maksimalna površina građevinskih područja (u daljnjem tekstu GP) naselja (m2/stanovniku), odnosno koliki je pritisak naseljenosti na okoliš. Prema podacima PPKŽ maksimalna površina građevinskog područja po stanovniku za Karlovačku županiju uvelike se razlikuje za urbana i neurbana područja te je u gradskim područjima maksimalna površina GP naselja po m2 puno je manja nego u neurbanim površinama.
Zagreb, ožujak 2018. 104
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 5.3 Maksimalna površina GP naselja po m2 stanovnika za Karlovačku županiju (Izvor: PPKŽ)
5.1.2.2 Umjetne površine
Prema podacima iz baze CLC Hrvatska za 2006. godinu, umjetne površine (gradska područja, industrijski i prometni objekti, rudokopi, odlagališta otpada i umjetni, nepoljoprivredni biljni pokrov) obuhvaćale su 1,6 % ukupnog teritorija Karlovačke županije, odnosno prekrivale su 58,6 km2. Podaci baze CLC Hrvatska za 2012. godinu ukazuju na neznatno povećanje umjetnih površina, kojima je prekriveno 59,3 km2, što je povećanje od 0,7 % u odnosu na 2006. godinu.
S aspekta održivoga gospodarenja prostorom i očuvanja zemljišta kao bitne sastavnice okoliša, posebna se pozornost daje praćenju trenda promjena.
Razmatrajući dostupne podatke iz 2006. i 2012. godine, unatoč kontinuiranom smanjivanju broja stanovnika Karlovačke županije, umjetne površine su u porastu (Slika 5.4), a sličan je trend prisutan u cijeloj Hrvatskoj. Iz ovoga proizlazi da je stanovništvo sve zahtjevnije u pogledu zauzimanja prostora za svoje potrebe, pa rastu i prometne površine (više u Poglavlju 4.9. Promet - 4.9.2. Stanje i problemi na području Karlovačke županije).
Slika 5.4 Kretanje broja stanovnika i promjene u površini umjetnih površina u Karlovačkoj županiji (Izvor: Državni zavod za statistiku 2001. i 2011.g.; CLC baza podataka 2006. i 2012.godine)
Osim toga, sve više prostora zauzima se za trgovačke i uslužne djelatnosti (primjerice trgovački centri, turistički objekti), stambene te industrijske i poduzetničke gradske te prigradske zone. Ipak, u odnosu na zemlje EU-a, može se reći da
Zagreb, ožujak 2018. 105
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Hrvatska, pa tako i Karlovačka županija ima relativno malen udio umjetnih površina. Naime, prema podacima iz 2012. godine, prosječan udio umjetnih površina zemalja EU-27 u odnosu na teritorij Europske unije bio je 4,6 %.
5.1.2.3 Stupanj urbanizacije
Najveći broj stanovnika 2011. godine ima Grad Karlovac sa 55 705 stanovnika, zatim Ogulin (13 915), a slijede Duga Resa (11 180) i Ozalj (6 817) i Slunj (5 076). Najveću gustoću naseljenosti ima grad Duga Resa 192,8 st/km2, slijedi Karlovac s 140,7 st/km2.. Najmanji broj stanovnika ima općina Ribnik (475), dok je najmanja gustoća stanovništva registrirana u općini Saborsko 4,8 st/km2.
U odnosu na Popis stanovništva 2001. godine, sva naselja bilježe pad broja stanovnika. Gustoća naseljenosti Karlovačke županije (Slika 2.18) od 35,4 st/km² dvostruko je manja od prosjeka gustoće naseljenosti Hrvatske koja iznosi 75,7 st/km² i time se svrstava u jednu od najrjeđe naseljenih županija u Hrvatskoj.
Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, u 22 općine/grada živjelo je 128 889 stanovnika. Prema Popisu stanovništva iz 2001. godine opći stupanj urbanizacije9 iznosi 70,94 %, dok za 2011. godinu iznosi 71,91 % (povećanje od oko 0,97 %), što ukazuje na migraciju stanovništva iz ruralnih u područja koja nude bolju mogućnost zapošljavanja i obrazovanja.
Prostor Karlovačke županije karakterizira demografsko pražnjenje i velike razlike u gustoći naseljenosti. Razmještaj i odnos gradskih i ostalih naselja u prostoru funkcionira na način da više i srednje rangirana središta oblikuju prostornu strukturu i opskrbljuju stanovništvo i gospodarstvo potrebnim sadržajima i infrastrukturom, dok su ruralna naselja zahvaćena procesom depopulacije i stagnacije u razvoju. Na području 5 gradova Karlovačke županije živi 71,9 % stanovništva, dok je ostatak od 28,1 % stanovništva raspoređen u 17 općina i 56,8 % površine Županije. U gradovima je prema zadnjem Popisu stanovništva iz 2011. godine gustoća stanovništva iznosila oko 58,9 st/km2, dok su ruralna područja u puno lošijoj situaciji s oko 17,5 st/km2.
5.1.2.4 Minirane površine
Temeljem podataka (Prilog 10.3) dostavljenih od HCR-a, u periodu od 2013. do 2016. godine razminiran je veći broj područja u Županiji, njih 40. U promatranom razdoblju razminirano je područje od 12,9 km2 od ukupno 63,06 km2, što znači da je u Karlovačkoj županiji ostalo 50,1 km2 površine minski sumnjivog područja. Prema sadašnjem stanju minski sumnjivih površina u Hrvatskoj koja iznosi 418 km2 udio Karlovačke županije je 12 %.
9 Opći stupanj urbanizacije pokazuje udio gradskog stanovništva u ukupnom stanovništvu.
Zagreb, ožujak 2018. 106
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 5.5 Minski sumnjiva područja Karlovačke županije 2017. godine (Izvor: HCR)
Nerazminirana područja Karlovačke županije nalaze se u općinama: Barilović, Cetingrad, Generalski Stol, Josipdol, Plaški, Rakovica, Saborsko i Tounj. Najveću površinu nerazminiranih površina ima općina Plaški i ona iznosi 57,7 % od svih nerazminiranih površina u Županiji, slijedi općina Josipdol s 21,6 % nerazminiranih površina, a ostalih 21 % je raspodijeljeno na ostale spomenute općine (Tablica 5.1).
Tablica 5.1 Minski sumnjive površine u općinama/gradovima Karlovačke županije na dan 10.10. 2017. godine (Izvor: HCR)
Općina MSP (km2) Općina MSP (km2) Barilović 0,35 Plaški 28,91 Cetingrad 1,79 Rakovica 1,09 Generalski 0,19 Saborsko 4,18 Stol Josipdol 10,83 Tounj 2,74
5.1.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Prema Strategiji održivog razvoja, za rješavanje problema i smanjivanje nedostataka iz prostornog razvoja postavljen je cilj: jačanje prostorno-razvojne strukture uravnoteženim policentričnim razvitkom temeljenim na opremljenosti kvalitetnom infrastrukturom, stvaranjem mreže gradova srednje i male veličine te uvažavanjem osobitosti prirodne i kulturne baštine kao važnih čimbenika nacionalnoga prostornog identiteta.
Zagreb, ožujak 2018. 107
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Mjere iz Strategije koje promiču održivi razvoj prostora i rješavanje problema i nedostataka prostornog razvoja u Karlovačkoj županiji su:
• Mjera 9. Razminirati što prije minirana područja • Mjera 14. Poticati razvojne modele koji, primjereno značajkama prostora, unapređuju prostor, uz očuvanje fizičke i ekološke cjelovitosti resursnih područja.
Projekt „Razminiranje na ratom pogođenim područjima“ u trajanju od 2009. do lipnja 2013. godine financiran sredstvima Europske unije (u okviru programa IPA komponenta I – Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2009.g.) utjecao je na poboljšanje gospodarskih i socijalnih prilika na ratom pogođenim područjima, održivi razvoj ruralnih područja, obnovu i razvoj ruralne ekonomije i poboljšanje infrastrukture. Nadalje, ostvareni su i projekti razminiravanja poljoprivrednih površina o kojima je više napisano u Poglavlju 6.4. Upravljanje tlom - 6.4.2. Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata.
Prema Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske od 2014. do 2020. godine ciljevi usmjereni ekonomski i prostorno održivom razvoju sela koji zadovoljavaju i cilj jačanje prostorno-razvojne strukture iz Strategije održivog razvoja su:
• CILJ 2. Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama • CILJ 3. Postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta
U zaštiti okoliša i podršci ruralnih regija u Karlovačkoj županiji veliku ulogu imaju lokalne akcijske grupe koje potiču održivi razvoj cijelog prostora uzimajući u obzir brigu za okoliš, diversifikaciju ruralnog gospodarstva i kvalitetu življenja. Na području Karlovačke županije djeluju tri LAG-a: Vallis Colapis, Petrova gora i Frankopan, a više o LAG-ovima i njihovom djelovanju napisano je u Poglavlju 3. Sudionici u zaštiti okoliša - 3.3 Organizacije civilnog društva i javnost.
Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju povezuje poljoprivrednike i ostale subjekte u ruralnom prostoru s institucijama na nacionalnoj i europskoj razini koje kroz svoje programe i fondove financiraju razvoj poljoprivrede, ribarstva i ruralnog prostora. Ulaganjima u poljoprivredna gospodarstva, preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, zaštitu okoliša u poljoprivrednim i šumskim područjima, izobrazbu i usavršavanje, unapređenje ruralne infrastrukture vezano uz razvoj poljoprivrede, poboljšanje okoliša i krajolika promiče se razvoj ruralnih područja i očuvanje radnih mjesta što bi u konačnici trebalo rezultirati ekonomski i prostorno uravnoteženim te održivim razvojem sela.
Uvažavanjem demografskih kretanja te procjena budućeg razvoja prema prostorno-planskoj dokumentaciji (u PPKŽ), treba utvrditi stvarne potrebe za prostorom, a proširivanje GP primijeniti, ako su iscrpljene mogućnosti izgradnje u do sada važećim granicama, samo u slučaju opravdane potrebe temeljene na očekivanom porastu broja stanovnika, razvoju središnjih funkcija i gospodarstva, te na izrađenim programima ulaganja s utvrđenim rokovima realizacije pojedinih zahvata.
Također, prostorno-planska dokumentacija nalaže da se u područjima posebne državne skrbi (PPDS) točno utvrde prostori koji nisu razminirani i odrede prioriteti na području općina/gradova.
Prostorno uravnotežen razvoj Karlovačke županije potiče se i putem ŽRS, a ciljevi koji se izdvajaju nadovezani su na ciljeve Strategije održivog razvoja:
• Strateški cilj 1. Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije, s izdvojenim prioritetom 1. Razvoj ruralnog prostora • Strateški cilj 3. Jačanje ljudskih resursa i strateško planiranje razvoja, s izdvojenim prioritetom 5. Jačanje kapaciteta javne uprave za strateško i prostorno planiranje.
Iz podataka FZOEU-a od 2013. do 2016. godine (Prilog 10.11) o financiranju projekata izdvojeni su projekti usmjereni jačanju prostorno-razvojne strukture, ravnomjernijem teritorijalnom razvoju i održivom razvitku prostora, a neki od projekata ruralnog razvoja navedeni su u tekstu niže.
• Udruga odred izviđača JAVOR - Ekološki kamp „Nezaštićena krasotica - rijeka Mrežnica“
Zagreb, ožujak 2018. 108
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
• Udruga za lokalni razvoj TURBINA PROMJENA - Misli zeleno, radi zeleno - projekt osnaživanja i educiranja stanovništva lokalnih ruralnih zajednica na PPDS na očuvanju prirodnih vrijednosti, krajobrazne raznolikosti i zaštiti okoliša • Braniteljska poljoprivredna Voćarska Zadruga GOJI - Zdravlje na stolu.
Unatoč bitnim pozitivnim pomacima u području planiranja prostora u svim sferama društvenog i gospodarskog razvoja, postavljeni ciljevi još uvijek nisu u potpunosti ostvareni. Iako se ulaže i radi na održivom i ravnomjernijem razvoju prostora Županije i dalje su razlike između grada i sela velike. Proces neravnomjernog rasporeda stanovništva i sve izraženija prostorna polarizacija rezultat su procesa centralizacije i urbanizacije. Osim demografskih razlika, uočavaju se i znatna socio-ekonomska, obrazovna i dr. odstupanja na području Županije.
5.2 Zaštita od buke
5.2.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Buka okoliša je neželjen ili po ljudsko zdravlje i okoliš štetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan ljudskom aktivnošću, uključujući buku koju emitiraju: prijevozna sredstva, cestovni promet, pružni promet, zračni promet, pomorski i riječni promet kao i postrojenja i zahvati za koje se prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša daje rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Zakonom o zaštiti od buke (NN 41/16) utvrđuju se mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom, osobito u vezi s: • utvrđivanjem izloženosti buci i to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okolišu • osiguravanjem dostupnosti podataka javnosti o buci okoliša • izradom i donošenjem akcijskih planova koji se temelje na podacima korištenim u izradi karata buke. Zakon sadrži odredbe koje su u skladu s Direktivom 2002/49/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. godine o procjeni i upravljanju bukom okoliša - Izjava Komisije u Odboru za mirenje o Direktivi o procjeni i upravljanju bukom okoliša (SL 189, 18.07.2002.).
Prema ovom Zakonu obvezu izrade strateških karata buke i izrade i donošenja akcijskih planova imaju naseljena područja koja imaju više od 100 000 stanovnika, vlasnici/koncesionari industrijskih područja, glavnih cesta s godišnjim prometom većim od 3 000 000 vozila, glavnih željezničkih pruga s više od 30 000 prolaza vlakova godišnje te glavnih zračnih luka s više od 50 000 operacija godišnje. Strateške karte buke čine stručnu podlogu za izradu prostornih planova te su koristan instrument upravljanja bukom okoliša, omogućavaju izradu akcijskih planova, učinkovitije prostorno planiranje, planiranje zaštite postojećih prostora od izvora buke te provedbu akustičkog planiranja, kao i ocjenjivanja izloženosti stanovništva prekomjernim razinama buke, dok su akcijski planovi instrument sustava upravljanja bukom okoliša koji osiguravaju vjerodostojnu stručnu podlogu za smanjivanje štetnih učinaka buke na ljude u područjima koja su po izradi strateških karata buke predstavljena kao problematična.
Buka uvelike narušava okoliš, a time i višestruko ugrožava ljudsko zdravlje i sluh. Stoga su određene najviše dopuštene razine buke s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i borave, a regulirane su Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Osim navedenog, na snazi je još 5 pravilnika: • Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 075/2009) • Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove zaštite od buke (NN 91/07) • Pravilnik o stručnom ispitu iz područja zaštite od buke (NN 91/07) • Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno provesti mjere zaštite od buke (NN 91/07) • Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08), a prema Zakonu o zaštiti od buke Hrvatska ima obvezu donošenja Nacionalne strategije i akcijskog plana za zaštitu od buke koja u periodu pisanja Izvješća nije stupila na snagu.
Zagreb, ožujak 2018. 109
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
5.2.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije
U Hrvatskoj pa tako i na području Karlovačke županije još uvijek nije uspostavljen kontinuiran sustav praćenja razine buke u okolišu, kao niti procjena utjecaja buke na zdravlje izloženog stanovništva. Postojeće aktivnosti sanitarne inspekcije, kao sastavnog dijela Ministarstva zdravlja koji je nadležan za zaštitu stanovništva od buke, sastoje se u mjerenju buke radi potvrde o ispunjenju minimalnih tehničkih uvjeta za određene objekte, kao i mjerenje intenziteta buke u slučaju pojedinačnih žalbi građana koji kao najčešći razlog buke prijavljuju promet i ugostiteljske objekte (Plan zdravstvene zaštite Republike Hrvatske (NN 86/12)). Na području Karlovačke županije, prema dostupnim podacima, najveći izvor buke predstavljaju prometnice. U cestovnom prometu osnovni uzroci pojave buke su rad motora i kontakt gume kotača i kolnika. Razina buke u cestovnom prometu ovisi i o gustoći i strukturi prometa. Veća gustoća prometa uzrokuje veći intenzitet buke, ali i veći broj teretnih cestovnih vozila u prometu povećava buku koja se širi s prometnica. Stoga je Zakonom o zaštiti od buke definirano da je za svaku prometnicu koja ima godišnji promet veći od 3 000 000 vozila obvezna izrada strateških karata buke te izrada i donošenja akcijskih planova. Karlovačka županija čini glavni prometni koridor koji povezuje sjeverni dio Hrvatske s mediteranskim te je umrežena velikim brojem prometnica od kojih su najvažnije autoceste A1 (Zagreb – Dubrovnik) i A6 (Čvorište Bosiljevo 2 (A1) – Rijeka (čvorište Orehovica, A7) te državna cesta D1 (G.P. Macelj (gr. R. Slovenije) – Split (D8)) koje su ujedno i najprometnije na ovom području s najvećom gustoćom prometa tijekom ljetnih mjeseci. Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. i Hrvatske autoceste d.o.o. su za sve dionice autocesta pod svojom nadležnošću za koje postoji propisana obaveza izrade strateških karata buke i akcijskih planova upravljanja bukom izradile predmetne dokumente, dok je za državne ceste koje su u nadležnosti tvrtke Hrvatske ceste d.o.o. u vrijeme pisanja Izvješća izrađena samo strateška karta buke, a akcijski plan upravljanja bukom je u fazi izrade. Prikaz strateških karata buke cestovnih prometnica unutar Karlovačke županije nalazi se na slici ispod (Slika 5.6).
Slika 5.6 Strateška karta buke cestovnih prometnica u Karlovačkoj županiji (Izvor: Atlas okoliša)
Zagreb, ožujak 2018. 110
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Strateška karta buke prikazana na slici iznad ne pokriva cijelo područje Karlovačke županije, a prema podacima ustupljenim od pojedinih jedinica lokalnih samouprava (rezultati ankete), do povećanih količina buke dolazi i na dionicama državnih cesta za koje ne postoje informacije o provedenim mjerenjima. Naime, na području grada Slunja kao kritičan izvor buke navedena je državna cesta D1. Općine u kojima nisu vršena mjerenja, Žakanje i Rakovica, kao najznačajniji izvor buke također navode promet, kao i neke jedinice lokalne samouprave u kojima je mjerenje djelomično provedeno (općine Draganić i Krnjak te gradovi Duga Resa i Karlovac). Državne ceste koje nisu (ili ne u potpunosti) obuhvaćene strateškim kartama buke, a prolaze kroz prethodno navedene općine i gradove su: D1, D3, D6, D23, D36 i D42. Buka je izraženija u ljetnim mjesecima tijekom turističke sezone.
Izuzev cestovnog, povišene razine buke nastaju i djelovanjem željezničkog prometa. Osnovna značajka buke u željezničkom prometu je njezina promjenjivost što znači da se javlja u različitim vremenskim razmacima i da je uvijek različite jakosti s tendencijom da se intenzitet buke naglo mijenja. U željezničkom prometu buka se javlja samo pri prolazu vlaka što znači da kratko traje, a između prolaza dva vlaka buke nema. Vršna vrijednost buke u željezničkom prometu iznosi 86 dB, ali traje 20 % od ukupnog vremena u kojem se željeznički promet odvija (Zenzerović i Savić, 2002). Za pruge u nadležnosti HŽ infrastrukture izrađena je strateška karta buke kao i akcijski plan upravljanja bukom pružnog prometa. Međutim, akcijskim planom nije obuhvaćena Karlovačka županija jer unutar njenih granica ne postoje pruge koje su kategorizirane kao glavne željezničke pruge za koje je temeljem Zakona o zaštiti od buke obavezna izrada prethodno navedenih dokumenata, ali na osnovu dostupnih podataka, problem povišenih razina buke nastalih djelovanjem željezničkog prometa u Karlovačkoj županiji prisutan je uz sljedeće pruge (Prijedlog nacrta Programa zaštite okoliša Grada Karlovca 2011. – 2014. godine):
• magistralna glavna željeznička pruga M 202 • željeznička pruga II. reda Karlovac – Kamanje.
Osim navedenih linijskih izvora buke, povišene razine buke su, prema podacima provedene ankete u općinama i gradovima Karlovačke županije, prisutne na području oko vojnog poligona „Eugen Kvaternik“, a narušavaju kvalitetu života stanovnika općine Saborsko i grada Slunja.
Problematika povišenih razina buke se rješava donošenjem akcijskih planova koji se izrađuju na osnovu pokazanih problema u strateškim kartama buke što je detaljnije opisano u Poglavlju 5.2.1. Akcijski planovi sadržavaju određene mjere za pojedinu dionicu ili područje i razdoblje u kojem se one moraju provesti.
5.2.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Prema Izvješću o stanju u prostoru Karlovačke županije iz 2015. godine kao jedna od mjera zaštite prirode i okoliša se navodi izrada karte buke koja još nije izrađena. Temeljem Zakona o zaštiti od buke, naseljena područja u Karlovačkoj županiji nemaju obvezu izrade strateških karata buke i izrade i donošenja akcijskih planova jer niti jedno ne premašuje 100 000 stanovnika, međutim, istim se navodi da industrijska područja moraju izraditi strateške karte buke te izraditi i donijeti akcijske planove, što još nije realizirano na području Karlovačke županije, dok su potrebna mjerenja i dokumenti za ceste s prometom većim od 3 000 000 vozila godišnje većim dijelom izrađeni što je i opisano u Poglavlju 5.2.2.
5.3 Gospodarenje otpadom
5.3.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13,73/17) (skraćeno: ZOGO) temeljni je zakon kojim se utvrđuju mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. Odredbe Zakona utvrđuju sustav gospodarenja otpadom uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom, strateške i programske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Zagreb, ožujak 2018. 111
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Osnovni strateško-planski dokumenti za gospodarenje otpadom za izvještajno razdoblje su Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007. - 2015. godine (NN 85/07, 126/10, 31/11, 46/15), kao i županijski planovi gospodarenja otpadom te gradski/općinski planovi gospodarenja otpadom i planovi gospodarenja otpadom proizvođača otpada. Gradskim/općinskim planovima gospodarenja otpadom dodatno se moraju:
• prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom • donositi planovi gospodarenja otpadom, usklađeni s državnim planom gospodarenja otpadom • organizirati prikupljanja i sigurna odlaganja (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada • sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo • omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada • organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom • dostavljati podatke u skladu s propisima • stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.
Novi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske donesen je 2017. za razdoblje 2017. – 2022. godine (NN 3/17). Prema tom Planu jedinice lokalne samouprave su nadležne za osiguravanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih dvorišta te provedbu mjera sprječavanja odbacivanja otpada u okoliš kao i uklanjanje u okoliš odbačenog otpada, davanje suglasnosti za akciju prikupljanja otpada, planiranje lokacija građevina od lokalnog značaja, provedbu izobrazbo-informativnih aktivnosti, provedbu obveza propisanih ovim Planom te ostalo sukladno ZOGO-u. Također, jedinice lokalne samouprave dužne su, sukladno ZOGO-u provoditi ovaj Plan, što posebice uključuje projekte određene Popisom projekata važnih za provedbu ovoga Plana:
• provedba izobrazno-informativnih aktivnosti • unaprjeđenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom • nabava i distribucija kućnih kompostera • nabava opreme, vozila i plovila za odvojeno prikupljanje biootpada, papira/kartona, stakla, metala i plastike • izgradnja postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog papira/kartona, metala, stakla, plastike i drva (sortirnica) • izgradnja postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada • izgradnja reciklažnih dvorišta • izgradnja centara za gospodarenje otpadom • izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest • izgradnja reciklažnih dvorišta za građevni otpad • sanacija odlagališta neopasnog otpada • sanacija „crnih točaka“.
Uz temeljni zakon, ostali važni pravilnici, uredbe i propisi kojima su detaljnije regulirane pojedine značajke otpada su:
• Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN 71/04) • Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) • Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, NN 121/15) • Pravilnik o nadzoru i kontroli prekograničnog prijevoza radioaktivnog otpada i istrošenog goriva (NN 011/13) • Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15) • Pravilnik o termičkoj obradi otpada (NN 75/16) • Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša • Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 113/16) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13, 95/15) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09, 45/12) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 125/15, 90/16) • Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 112/15) • Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (NN 042/14, 48/14, 107/14, 139/14) • Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 050/15)
Zagreb, ožujak 2018. 112
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
• Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 069/16) • Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) • Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (NN 117/14) • Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 103/14) • Pravilnik o postupanju s otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08) • Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom (NN 120/04) • Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša otpadom (NN 95/04).
Prema ZOGO-u, država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, dok su županije odgovorne za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje te sudjeluju u provedbi Zakona s drugim (susjednim) županijama.
Općine i gradovi su, prema članku 28, stavku 1 Zakona o održivom gospodarenju otpadom, odgovorni na svom području osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i uz pomoć županije omogućiti odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada.
Ostali važeći dokumenti iz područja gospodarenja otpadom i zaštite okoliša važeći u općinama i gradovima Karlovačke županije su:
• Plan gospodarenja otpadom Grada Karlovca (do 2022) • Plan gospodarenja otpadom Grada Duga Resa (do 2021.) • Plan gospodarenja otpadom Grada Slunja (do 2020.) • Plan gospodarenja otpadom Općine Barilović (do 2020.) • Plan gospodarenja otpadom Općine Generalski Stol (do 2022.) • Plan gospodarenja otpadom Općine Josipdol (do 2021.) • Plan gospodarenja otpadom Općine Kamanje (do 2020.) • Plan gospodarenja otpadom Općine Krnjak (do 2021.) • Plan gospodarenja otpadom Općine Lasinje (do 2022.) • Plan gospodarenja otpadom Općine Plaški (do 2022.) • Plan gospodarenja otpadom Općine Tounj (do 2021.) • Plan gospodarenja otpadom Općine Vojnić (do 2020.).
Uz navedene planove gospodarenja otpadom (skraćeno: PGO), prema Zakonu, Grad Ogulin i Ozalj, Općine Cetingrad, Draganić, Netretić trebaju izraditi novi PGO. Prema Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022., jedinice lokalne samouprave koje su dužne novelirati10 postojeće PGO (jer nemaju suglasnost) ili donijeti novi PGO su Gradovi Duga Resa i Slunj, Općine Barilović, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Plaški, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić. S druge strane, PGO Općine Bosiljevo, Rakovica i Žakanje nisu usvojeni. Prema Zakonu o zaštiti okoliša, jedinice lokalne samouprave su dužne provesti postupak ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja PGO jedinica lokalne samouprave na okoliš i ishoditi mišljenje županijskog Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš.
Sve jedinice lokalne samouprave su prema Zakonu dužne za prethodnu kalendarsku godinu izraditi Izvješće o provedbi PGO-a i do 31. ožujka tekuće godine dostaviti Županiji, koja izrađuje objedinjeno izvješćo te ga dostavlja MZOIE-u i HAOP- u i objavljuje u svom službenom glasilu. Jedinice lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji koje imaju izrađen PGO u svom izvješću analiziraju provedivost ili neprovedivost postavljenih mjera gospodarenja otpadom na svojim područjima. Nadležno upravno tijelo za navedene radnje u Karlovačkoj županiji je Odsjek za planske poslove i zaštitu okoliša Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš. Njegove ostale Zakonom (ZOGO) propisane obveze su:
• rješava zahtjeve za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom
10 Postojeći županijski, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom koji su u prijelaznom periodu odnosno doneseni su na temelju Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) do dana stupanja na snagu novoga Zakona, ostaju na snazi do isteka roka na koji su doneseni u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Plana gospodarenja otpadom 2017. – 2022. godine.
Zagreb, ožujak 2018. 113
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
• izdaje prethodnu suglasnost na prijedlog plana gospodarenja gradova i općina • izdaje suglasnost za akciju prikupljanja otpada koju provodi pravna i fizička osoba u suradnji s osobom koja posjeduje dozvolu, u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja • izrađuje izvješće o provedenim akcijama prikupljanja otpada do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i dostavlja ga HAOP-u • provjerava usklađenosti sadržaja planova gospodarenja otpadom proizvođača otpada s odredbama propisa o gospodarenju otpadom, u slučaju neusklađenosti u roku ne dužem od 15 dana, nalaže rješenjem izmjenu plana (2013. godine 33 plana, 2014. godine 34 plana, 2015. godine 20 planova, 2016. godine 35 planova) • izrađuje popis obveznika izrade plana proizvođača otpada i popis obveznika koji su izradili plan na području Županije i dostavlja ga HAOP-u do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu • pravodobno i bez naknade osigurava podatke iz svoje nadležnosti i druge podatke koji su potrebni za vođenje informacijskog sustava • provjerava propisane podatke u Registru gospodarenja otpadom.
U nastavku su navedeni gradovi i općine koje nisu dostavile svoja Izvješća o izvršenju PGO (prema godinama):
• 2013.- Grad Karlovac i općine Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski stol, Josipdol, Saborsko i Žakanje • 2014.- Općine Bosiljevo, Cetingrad, Josipdol, Saborsko, Žakanje • 2015. – Općine Bosiljevo, Cetingrad, Draganić i Žakanje • 2016. – Općine Bosiljevo, Cetingrad* (*prema rezultatima ankete općina Cetingrad je dostavila Izvješće o izvršenju PGO-a za 2016.godinu)
Iz navedenog je vidljivo kako je u promatranom razdoblju povećan broj dospjelih Izvješća što je pokazatelj kako jedinice lokalne samouprave pridaju pozornost gospodarenju otpadom na svojim područjima. Tablični prikaz navedenih Izvješća nalazi se u Poglavlju 7.1.1.
Prema ZOGO-u, Županija nije obveznik izrade PGO-a, a županijski PGO vrijedio je za razdoblje 2008. – 2015. godine. U planu gospodarenja je dan opis postojećeg stanja te ciljevi i mjere u okviru koncepta cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Karlovačke županije. Najvažnija realizacija starog PGO-a je Centar za gospodarenje otpadom i transferna stanica u Županiji što je detaljnije obrađeno u sljedećem potpoglavlju.
Prema članku 48 ZOGO-a, proizvođač otpada koji stvara 200 ili više kilograma opasnog otpada na određenoj lokaciji, dužan je izraditi plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada za određenu lokaciju, u roku od godinu dana od dana početka rada, odnosno u roku od tri mjeseca nakon što je prvi put proizveo 200 i više kilograma opasnog otpada u godinu dana. Plan gospodarenja otpadom nije dužan izraditi proizvođač otpada ako posjeduje važeću izjavu o okolišu sukladno propisu o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) ili ISO 14001 ili posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje otpadom. Na području Karlovačke županije, planove gospodarenja otpadom izradilo je 35 tvrtki/institucija proizvođača otpada. Popis tvrtki koje proizvode otpad zajedno s vrstama otpada koji proizvode nalaze se u Prilogu 10.5.
5.3.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije
Podaci koji se navode u ovom poglavlju preuzeti su iz Objedinjenog izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za 2016. godinu koje je dostavio Upravni odjel za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije.
Sustav postupanja s otpadom
Sakupljanje
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisane su obaveze i odgovornosti jedinica lokalne samouprave kad je riječ o gospodarenju otpadom. Tako su one dužne na svom području osigurati:
• javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada • odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada • sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada
Zagreb, ožujak 2018. 114
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
• provedbu Plana na nacionalnoj razini • donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave • provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području • mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.
Upravni odjel za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije izdao je dozvolu za gospodarenje otpadom za 24 tvrtke na području Karlovačke županije. Isto tako, jedinice lokalne samouprave su dužne osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada. Javnost koja koristi usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog otpada dužna je predavati ostali otpad odvojeno od navedenih vrsta otpada.
Skupljanje komunalnog otpada organizirano je na cijelom području Karlovačke županije. Prema podacima koje prikuplja HAOP, organiziranim odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno je oko 99 % stanovništva Karlovačke županije što je porast u odnosu na 2013., 2014. i 2015. kada je bilo obuhvaćeno 90 % stanovništva.
U tablici niže (Tablica 5.2) prikazani su sakupljači komunalnog otpada na području Karlovačke županije po jedinicama lokalne samouprave u kojima se otpad i sakuplja. Tablica 5.2 Sakupljači komunalnog otpada na području Karlovačke županije u 2016. godini (Izvor: Objedinjeno izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za 2016. godinu) Broj Sakupljač Jedinica lokalne samouprave 1. Čistoća d.o.o. Karlovac Grad Karlovac, Općina Draganić 2. Čistoća Duga Resa d.o.o. Grad Duga Resa, Općina Bosiljevo, Općina Generalski Stol 3. Komunalno društvo Lipa d.o.o. Grad Slunj (ranije Komunalac d.o.o.) Slunj 4. Azelija Eko d.o.o. (ranije Komunalno Ozalj d.o.o.) Ozalj Grad Ozalj, Općine Kamanje, Ribnik i Žakanje 5. Sabkom d.o.o. Saborsko Općina Saborsko 6. Rakovica d.o.o. (ranije Spelekom d.o.o.) Rakovica Općina Rakovica 7. Stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. Ogulin Grad Ogulin, Općina Josipdol* 8. Vojnić-Krnjak komunalac d.o.o. Općine Vojnić i Krnjak 9. Plaški kom d.o.o. (ranije Veks d.o.o.) Plaški Općina Plaški 10. Eko –Flor Plus d.o.o. Oroslavlje Općine Lasinja i Tounj 11. Mull-trans d.o.o. Općina Netretić 12. Vlastiti pogon općine Cetingrad Općina Cetingrad 13. Srnar d.o.o. Barilović Općina Barilović *2014. i 2015. općina Josipdol je bila sakupljač
U odnosu na 2013. godinu, broj sakupljača komunalnog otpada se povećao, obzirom da je ih je te godine bilo 12, dok je 2014. i 2015. broj sakupljača bio jednak kao i 2016. godine. Podatke o sakupljenim količinama komunalnog otpada po gradovima/općinama tvrtke unose u ROO koji vodi HAOP.
Količine otpada
Na grafu niže (Slika 5.7) prikazana je količina komunalnog otpada u Županiji po sakupljačima otpada u razdoblju od 2013. do 2016.
Zagreb, ožujak 2018. 115
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Općina Josipdol Vl.kom.pogon općine Saborsko (Sabkom d.o.o.) Općina Cetingrad-Vlastiti kom. pogon Veks d.o.o. Plaški Vojnić komunalac d.o.o. Stam.kom.gospodarstvo d.o.o. Ogulin Spelekom d.o.o. Mull-trans d.o.o. Komunalno Ozalj d.o.o. Komunalno Duga Resa d.d. Komunalac d.o.o. Slunj Eko –Flor Plus d.o.o. Čistoća d.o.o. Karlovac 0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000 16000 18000 (t) 2016. godina 2015. godina 2014. godina 2013. godina
Slika 5.7 Količine komunalnog otpada po sakupljačima u Karlovačkoj županiji u razdoblju 2013.-2016. (Izvor: Objedinjeno izvješće o izvršenju plana gospodarenja otpadom za 2016. godinu)
Iz grafa je vidljivo kako se najveća količina komunalnog otpada skuplja na području Karlovca i Ogulina, što je i očekivano, obzirom na broj stanovnika. Uz to, količina otpada se od 2013. do 2016. godine smanjila za 5458,49 tona.
Odvojeno prikupljanje otpada
Kako bi pridonijeli poboljšanju stanja okoliša i ispunili ciljeve zadane na nacionalnoj razini, općine i gradovi moraju osigurati odvojeno sakupljanje otpada čime se smanjuje količina otpada predviđena za odlaganje, a istovremeno se iskorištavaju vrijedna svojstva odvojeno sakupljenog otpada. Odvojeno skupljanje otpada je skupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada.
Prema rezultatima anketa, u gradu Ogulinu nalaze se lokacije za azbestni i građevinski otpad. U Općini Netretić također postoje lokacije za građevinski i opasni otpad, a biootpad se koristi za vrtno kompostiranje. U Općini Vojnić se nalazi lokacija za opasni otpad, u Općini Draganić jedna lokacija za građevinski otpad i četiri lokacije za biootpad. U općinama Tounj, Saborsko, Barilović i Žakanje nalaze se lokacije za odlaganje građevinskog otpada.
Temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom, gradovi/općine su na svom području osigurale odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da su osigurale postavljanje određenog broja i vrste spremnika za odvojeno prikupljanje otpada na javnoj površini (zeleni otoci), a pojedini gradovi i općine su osigurale odvojeno prikupljanje otpadnog papira i plastike na kućnom pragu, putem spremnika za odvojeno prikupljanje ili putem plastičnih vreća. Poduzele su se i određene aktivnosti za realizaciju i izgradnju reciklažnih dvorišta.
Reciklažna dvorišta
Jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da, između ostalog, osigura funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području.
Broj reciklažnih dvorišta / mobilnih jedinica prema broju stanovnika:
• jedinica lokalne samouprave koja ima 1500 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati funkcioniranje istog na svojem području posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ovoga Zakona smatra reciklažnim dvorištem • jedinica lokalne samouprave koja ima više od 1500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25 000 stanovnika na svojem području • jedinica lokalne samouprave koja ima više od 100 000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje četiri reciklažna dvorišta i još po jedno na svakih idućih 30 000 stanovnika na svojem području
Zagreb, ožujak 2018. 116
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
• jedinica lokalne samouprave dužna je u naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište osigurati funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice.
Pri odabiru lokacije reciklažnog dvorišta, jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati da prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta jedinice omogućava pristupačno korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice.
U sklopu sanacije odlagališta komunalnog otpada Ilovac, koja se u iznosu od 60 % sufinancira sredstvima FZOEU, u 2016. godini dovršena je izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta (plato ukupne površine 4210 m2 na kojem je omogućeno razvrstavanje ukupno 33 ključna broja različitih vrsta neopasnog i opasnog otpada koji nastaje u kućanstvu). Za izgrađeno reciklažno dvorište ishođena je pravomoćna uporabna dozvola. Od 2016. godine na području Karlovačke županije postoji i mobilno reciklažno dvorište.
Podaci o reciklažnim dvorištima po gradovima/općinama nalaze se u Prilogu 10.4. Na grafu niže (Slika 5.8) prikazani su gradovi/općine u Županiji s ukupnim brojem zelenih otoka na svom području.
Žakanje Vojnić Tounj Slunj Saborsko Ribnik Rakovica Ozalj Plaški Ogulin Netretić Lasinja Krnjak Karlovac Kamanje Josipdol Generalski Stol Duga Resa Draganić Cetingrad Bosiljevo Barilović 0 20 40 60 80 100 120
Slika 5.8 Broj zelenih otoka u Karlovačkoj županiji po općinama/gradovima u 2016. godini (Izvor: Objedinjeno izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za 2016.godinu)
Iz grafa je vidljivo kako na području grada Karlovca postoji najveći broj zelenih otoka, a također na području Karlovca postoje 330 kontejnera za papir, 230 za plastiku (kao i 775 vreća), 140 kontejnera za staklo, 75 kontejnera za metale. Isto tako, odvojeno sakupljanje „na kućnom pragu“ vrši se u Gradu Karlovcu i Općinama Barilović, Generalski Stol i Lasinja.
Na području općine Plaški se sakuplja samo papir, a općine Cetingrad i Bosiljevo nisu dostavile Godišnje izvješće. No, prema anketnim podacima, u općini Bosiljevo postoje zeleni otoci, dok ih na području općine Cetingrada nema.
Najveći dio otpada odvaja se na području Karlovca i Ogulina. Podaci o količinama odvojenog otpada u Karlovačkoj županiji za 2013., 2014. i 2015. godinu prikazani su na grafu niže (Slika 5.9). U 2013., 2014. i 2015. godini najviše se odvajao glomazni otpad, plastika i staklo. Količine odvojeno prikupljenog otpada su se smanjile u 2015. godini u odnosu na godine prije unatoč većem broju postavljenih spremnika po općinama i gradovima te provedenim edukacijama stanovništva. Isto tako, za općine Cetingrad, Draganić, Krnjak, Rakovica, Saborsko i Vojnić nisu dostupni podaci o količinama odvojeno prikupljenog otpada.
Zagreb, ožujak 2018. 117
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
t
3000
2500
2000
1500
1000
500
0 2013. 2014. 2015. 2013. 2014. 2015. 2013. 2014. 2015. 2013. 2014. 2015. 2013. 2014. 2015. 2013. 2014. 2015. Papir Plastika Staklo Metal Glomazni otpad Biotpad
Slika 5.9 Količine odvojenih vrsta otpada iz komunalnog otpada u Karlovačkoj županiji 2014. i 2015. godine (Izvor: Objedinjeno Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za 2016. godinu)
Opasni otpad
Na području Republike Hrvatske, pa tako ni u Karlovačkoj županiji ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje izvozi u inozemstvo. Na grafičkom prikazu niže (Slika 5.10) prikazani su udjeli opasnog i neopasnog otpada u promatranom razdoblju u Karlovačkoj županiji.
70.000 60.000 50.000 40.000
tona 30.000 20.000 10.000 0 2013. 2014. 2015. 2016.
neopasni opasni
Slika 5.10 Pregled količina ukupno proizvedenog otpada u Karlovačkoj županiji u razdoblju 2013.- 2016. (Izvor: Objedinjeno Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za 2016. godinu)
Iz grafičkog prikaza vidljivo je kako se količina proizvedenog opasnog otpada na području Županije povećala, i to za 3898,22 t opada u odnosu na 2013.godinu, dok se količina neopasnog smanjila u 2016. obzirom na 2013. godinu i to za 26 100,09 tona. Prema dostupnim podacima, tvrtka FLORA Vtc d.o.o. na području Karlovačke županije sakuplja opasni otpad.
Divlja odlagališta
Na području Hrvatske, pa tako i Karlovačke županije postoje problemi vezani za divlja odlagališta. Naime, neadekvatnim odlagalištima dolazi do onečišćenja tla i ostalih sastavnica okoliša. Prema anketnim podacima, divlja odlagališta postoje u Gradu Ogulinu (5), Općinama Vojnić (14), Rakovica (3) i Generalski Stol (3). Isto tako, prema anketnim podacima, redoviti nadzor se u posljednje četiri godine vršio na odlagalištima otpada u svim općinama/gradovima, osim u Općini Krnjak, Barilović, Draganić i Lasinja te Gradu Ozlju i Dugoj Resi (jer nemaju odlagališta otpada na svojim područjima). Općine Netretić, Žakanje i Ribnik nisu dali odgovor na pitanje da li na njihovim područjima postoje divlja odlagališta i koliko.
Zagreb, ožujak 2018. 118
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Divlja odlagališta u speleološkim objektima
Jedan od strateških ciljeva Republike Hrvatske je očuvanje krša i krškog podzemlja, bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti krškoga područja kao prostora od globalne razine vrijednosti. Kako bi se sačuvale i zaštitile špilje i jame, potrebno je pratiti stanje i obavještavati nadležne institucije. Na području Karlovačke županije, kao i u ostatku Hrvatske, višegodišnjim uvidom primijećeno je kako je veliki broj špilja ugrožen odlaganjem komunalnog, ali i ostalih vrsta otpada u špilje. Na slici niže (Slika 5.11) prikazane su špilje na području Karlovačke županije u kojima se odlaže otpad.
Slika 5.11 Speleološki objekti ugroženi otpadom na području Karlovačke županije (Izvor: Bioportal)
Iz slike je vidljivo kako je jedan speleološki objekt (Đulin ponor) u procesu čišćenja što je osobito važno s obzirom da predstavlja biospeleloško nalazište dvije vrste životinja koje su nove za znanost, a i pod zaštitom je ekološke mreže NATURA 2000.
Čisto podzemlje je volonterska inicijativa hrvatskih speleologa čiji cilj je potaknuti rješavanje problema deponija otpada u krškom podzemlju i zaustaviti bacanje otpada u podzemlje. Bitno je spomenuti kako se na području Karlovačke županije smanjio broj onečišćenih špilja i jama i prema dostupnim podacima (Izvor: Čisto podzemlje, 2017) očišćeni speleološki objekti su:
• Jama Korčinka • Loza jama
Zagreb, ožujak 2018. 119
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
• Ledenica u Čažinki • Puškarić 2 • Tvorcova jama • Prozornica • Ledenica u Špeharima • Ponor Rupećica • Zeleno jezero • Izvor Zagorske Mrežnice.
Centar za gospodarenje otpadom
Osnovu planiranog sustava cjelovitog gospodarenja otpadom na području Županije čini Županijski centar za gospodarenje otpadom (CGO). Na području Karlovačke županije utvrđena je lokacija CGO-a na lokaciji Babina gora na području Grada Karlovca, kao i lokacije pretovarnih stanica. Kada CGO bude izgrađen, omogućit će se zatvaranje i sanacija sadašnjih sedam odlagališta komunalnog i neopasnog otpada na području županije, ali i obrada i konačno zbrinjavanje preostalog neopasnog otpada. Tablica 5.3 Količina odloženog otpada na odlagališta u Karlovačkoj županiji (Izvor: HAOP studeni 2016., preuzeto iz Objedinjenog izvješća o izvršenju plana gospodarenja otpadom za 2016. godinu)
Osnova za Ukupno odloženo (tona) Odlagalište Upravitelj odlagališta utvrđivanje Status sanacije 2014. 2015. mase/ vaganje postupci sanacije u Čuić Brdo Rakovica Rakovica d.o.o. Rakovica 534,80 659,32 Da tijeku Općina Cetingrad, Vlastiti Glavica Cetingrad 96,80 103,20 Ne sanacija u pripremi komunalni pogon postupci sanacije u Ilovac Karlovac Ćistoća d.o.o. Karlovac 32 234,40 29 359,66 Da tijeku Jezero Plaški Plaški KOM d.o.o. Plaški 141,00 132,90 Ne sanacija u pripremi Vojnić-Krnjak komunalac od 01.08.2015. Kokirevo Vojnić 1248,65 680,47 Ne d.o.o. zatvoreno Komunalno društvo Lipa Pavlovac Slunj 1050,00 1458,51 Ne sanacija u pripremi d.o.o. Slunj Stambeno komunalno postupci sanacije u Sodol Ogulin 10 812,00 10 321,00 Ne gospodarstvo Ogulin tijeku
Prema podacima HAOP-a (Tablica 5.3) (Podaci o odlaganju i odlagalištima otpada za 2016. godinu), preostali kapacitet aktivnih odlagališta na području Karlovačke županije iznosi 53 428,66 tona.
Uz CGO, planirane su 4 lokacije pretovarnih stanica za potrebe prikupljanja i pretovara komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada:
• Grad Karlovac (Ilovac) • Otok Oštarijski, Ogulin • Grad Slunj (Pavlovac) i • Grad Otočac (Podum)11.
Nedonošenje Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske tijekom 2016. godine u značajnoj je mjeri usporilo procese na pripremi projekta Centar za gospodarenje otpadom Babina Gora. U svibnju 2016. ishođeno je produljenje Lokacijske dozvole za CGO Babina gora na rok od dvije godine. Temeljem očitovanja MGIPU u listopadu 2017., utvrđeno je da je rok važenja Lokacijske dozvole prestao teći podnošenjem zahtjeva za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske te nastavio teći donošenjem Odluke o darovanju nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, podnijet će se zahtjev za izmjenom rješenja o važenju Lokacijske dozvole.
11 2015. godine potpisan je Sporazum o preuzimanju otpada s gradom Otočcem iz Ličko-senjske županije koji je u području obuhvata CGO Babina gora.
Zagreb, ožujak 2018. 120
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Problematika gospodarenja otpadom u Županiji
Uz pritiske navedene u tekstu prije (divlja odlagališta), rezultati ankete navode da općina Barilović nema problema s otpadom na svom području, dok grad Ozalj i općine Žakanje, Ribnik i Lasinja nisu naveli odgovor na pitanje o problemima s otpadom.
Najznačajniji problemi koje su ostale općine iznijele u anketnom upitniku su:
• mali udio odvojeno sakupljenog otpada koji bi se kroz recikliranje mogao ponovo iskoristiti – Grad Duga Resa • problemi vezani uz nedostatak financijskih sredstava i „sporu“ provedbu Projekta sanacije odlagališta komunalnog otpada SODOL; problemi vezani uz primarnu selekciju otpada na kućnom pragu; otvoriti reciklažni centar – Grad Ogulin • neizgrađen centar za gospodarenje otpadom; nedovoljna tehnička opremljenost – Općina Cetingrad • razvrstavanje otpada, gradnja kompostane – Općina Kamanje • loša komunalna infrastruktura do pojedinih naselja i needuciranost stanovništva – Općina Netretić • nepostojanje centralnog županijskog odlagališta otpada, pretovarnih rampi na području Ogulina i Slunja i dogovornog otkupa sortiranog otpada – Općina Saborsko • nedostatak financijskih sredstava – Općina Vojnić • visoka cijena zbrinjavanja otpada koja se plaća deponiju Karlovac, nemogućnost opskrbe posudama za pojedinačno, nepostojanje reciklažnog dvorišta – Općina Krnjak • nedovoljna financijska sredstva za njegovu uspostavu, neusklađenost nacionalnog i lokalnog sustava, a time i nemogućnost ispunjavanja zakonskih obveza; nedovoljna komunalna opremljenost – Grad Slunj • nekontrolirano bacanje otpada; odlaganje otpada u prirodi – Općina Tounj • problem otkupa prikupljenog otpada i otpreme do otkupljivača – Općina Rakovica • odvoz komunalnog otpada samo dva puta mjesečno; neredovito pražnjenje zelenih otoka – Općina Draganić • starija životna dob stanovnika, bez dozvole za odlagalište otpada Jezero – Općina Plaški • neuključenost svih domaćinstava u odvoz komunalnog otpada – Općina Bosiljevo • neizgrađen CGO Babina Gora, kašnjenje u donošenju propisa na nivou Republike Hrvatske, nedostatak sredstava za dosljednu provedbu obveza jedinica lokalne samouprave proizišlih iz Zakon o održivom gospodarenju otpadom i Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske – Grad Karlovac • nedovoljna financijska sredstva za sanaciju divljih odlagališta – Općina Generalski Stol.
5.3.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Strategijom održivog razvitka navedene su aktivnosti i mjere koje bi se trebale provoditi kad je riječ o otpadu, a jedna od mjera je:
• razdvojiti vezu između proizvodnje otpada i porasta gospodarskog rasta i ostvariti znatno smanjenje količina proizvedenog otpada putem inicijativa prevencije nastajanja otpada, povećati stope recikliranja, sanirati postojeća odlagališta i izgraditi centre za gospodarenje otpadom te uspostaviti cjeloviti informacijski sustav gospodarenja otpadom.
Hrvatski Sabor donio je 2005. godine Strategiju gospodarenja otpadom Republike Hrvatske koja između ostalog daje: načela, ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere gospodarenja opasnim otpadom te smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada. Strateški ciljevi gospodarenja otpadom su:
• izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada • razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava gospodarenja otpadom kojeg čine izbjegavanje, vrednovanje i oporaba, odlaganje) • smanjivanje rizika od otpada • doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj • edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenje otpadom.
Zagreb, ožujak 2018. 121
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Temeljem navedenih strateških ciljeva, svaka jedinica lokalne samouprave kontinuirano radi na rješavanju problema gospodarenja otpadom i zadovoljenju gore navedenih ciljeva. U Prilogu 10.4 nalazi se prikaz izvršenja mjera iz planova gospodarenja po svakoj jedinici lokalne samouprave zasebno za razdoblje 2013. – 2016. godine.
U Planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije (2008.- 2015.) navedeni su prijedlozi za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, dok su neki od postavljenih ciljeva:
• razvoj infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom • smanjivanje količine otpada • odvojeno skupljanje otpada čije se vrijedne osobine mogu iskoristiti • vrednovanje i oporaba otpada iz komunalnog otpada prije odlaganja (materijalna i energetska) • odlaganje samo one količine otpada koji se ne može na drugi način zbrinuti • smanjivanje rizika od otpada za zdravlje ljudi, zaštićene dijelove prirode, posebno zaštita podzemnih voda na krškom području sanacijom i zatvaranjem postojećih odlagališta te sanacija okoliša na lokacijama visokog opterećenja otpadom („crnih točaka“) • povećavanje stupnja sudjelovanja lokalnih gospodarskih subjekata, opreme i usluga u projektima gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti u županiji • educiranje upravnih struktura i javnosti u svim područjima gospodarenja otpadom • utvrđivanje i praćenje djelotvornosti uspostavljenog sustava te poduzimanje aktivnosti na njegovom daljnjem razvijanju i jačanju.
ŽRS je uvažila ciljeve Strategije održivog razvoja, Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kao i Plan gospodarenja otpadom Karlovačke županije te propisala tri mjere u okviru 4. Strateškog cilja Održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom baštinom (Prioritet 2 Razvoj sustava gospodarenja otpadom): 1. Razvoj sustava odvojenog prikupljanja otpada i reciklažnih dvorišta, 2. Sanacije službenih i ilegalnih odlagališta otpada i uspostava županijskog sustava gospodarenja otpadom s pripadajućim građevinama, 3. Poboljšanje gospodarenja otpadnim vodama.
Gradovi/općine na području Karlovačke županije rade na ispunjavanju ciljeva smanjivanja ukupnih količina proizvedenog otpada, odvojenog sakupljanja otpada, itd., što je analizirano Poglavlju 5.3.2. Isto tako, Karlovačka županija je ove godine potvrdila izgradnju CGO Babina gora (dobiveno u vlasništvo državno zemljište na kojem će biti Centar), kao i pretovarnih stanica. Također, u promatranom razdoblju na području Karlovačke županije su se sanirala odlagališta, a uz to, prema podacima FZOEU-a (Prilog 10.11), na području Karlovačke županije u razdoblju od 2013. do 2016. vršile su se i ostale aktivnosti vezane za gospodarenje otpadom:
• sanacija lokacije opasnog otpada Lemić Brdo • sanacija divljih odlagališta u općinama Bosiljevo, Lasinja, Krnjak, Rakovica, Saborsko, Tounj, Vojnić, Kamanje, Ribnik i Gradovima Karlovac, Slunj i Duga Resa • sprječavanje nastajanja otpada u općinama Generalski Stol, Barilović, Kamanje, Bosiljevo, Plaški, Saborsko, Josipdol, Lasinja, Krnjak, Draganić, Rakovica i Gradovima Ogulin, Duga Resa, Karlovac, Slunj • izrada projektno-tehničke dokumentacije za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Karlovačke županije • oporaba otpada i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u općinama i gradovima • saniranje odlagališta opasnog otpada u općinama • sakupljanje građevinskog otpada koji sadrži azbest • ugradnja uređaja za obradu otpadnih voda u proizvodnom procesu tvrtke Kordun – alati d.o.o. • sanacija odlagališta komunalnog otpada sufinancirana iz EU u općini Vojnić • sanacija odlagališta komunalnog otpada Ilovac koja je započeta 2004. godine je nastavljena dogovorenom dinamikom • ostale aktivnosti (kupnja kontejnera, komunalnih vozila, sufinanciranje nabave posuda za infektivni otpad).
Isto tako, tvrtka Čistoća d.o.o., udruge, ali i ostali sudionici zaštite okoliša provodili su edukacije javnih službi i javnosti na temu gospodarenja otpadom. Kad je riječ o inspekcijskom nadzoru odlagališta otpada, prema rezultatima ankete, u gotovo svim općinama u kojima postoje odlagališta se provodio redoviti inspekcijski nadzor u posljednje četiri godine.
Zagreb, ožujak 2018. 122
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
5.4 Kemikalije
Kemikalije su skupno ime za kemijske tvari, elemente, spojeve i smjese. One su u današnjem, suvremenom svijetu potrebne više nego ikad prije i život bez njih je gotovo nezamisliv. U proteklih stotinjak godina su brzi razvoj kemijske industrije i široka dostupnost raznim kemikalijama čovječanstvu donijeli brojne prednosti i u mnogim pogledima omogućili napredak drugih područja i grana gospodarstva, posredno i cijele suvremene civilizacije. Međutim, čak i male količine nekih kemikalija mogu ugroziti ljudsko zdravlje i okoliš. S povećanjem količina takvih kemikalija u okolišu te istovremenim napretkom u znanstvenom razumijevanju njihovih učinaka na ljude i ekosustave, izazov je pronaći pravu ravnotežu između koristi i rizika od kemikalija. Uvođenjem zakonskih propisa osiguran je temelj za sigurniju uporabu i gospodarenje kemikalijama i kemijskim proizvodima te za razvoj kemijske industrije.
5.4.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Temeljni propis kojim se u Republici Hrvatskoj utvrđuje gospodarenje kemikalijama te način procjenjivanja mogućega rizika i postupaka zaštite ljudi i okoliša od štetnog djelovanja kemikalija je Zakon o kemikalijama (NN 18/13). Uz ovaj Zakon ovo područje pokriveno je i nizom drugih zakona i odgovarajućih podzakonskih akata:
• Zakon o biocidnim pripravcima (NN 63/07) • Zakon o dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br.1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006 (NN 18/13) • Zakon o održivoj uporabi pesticida • Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (NN 39/13) • Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. godine kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija) (NN 18/13) • Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalije - Uredba REACH – (EZ 1907/2006) (NN 53/08, 18/13) • Zakon o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (NN-MU 11/06) • Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (117/12, 90/14, 87/17) • Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari • Uredba o graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva u određenim bojama i lakovima koji se koriste u graditeljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila (NN 69/13) • Pravilnik o dopunama Pravilnika o popisu postojećih aktivnih tvari koje nisu dopuštene u biocidnim pripravcima (NN 18/13) • Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 103/14) • Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09) • Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09, 75/13) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14) • Pravilnik o načinu vođenja očevidnika o kemikalijama te o načinu i rokovima dostave podataka iz očevidnika (NN 99/13, 157/13) • Pravilnik o popisu postojećih aktivnih tvari dopuštenih u biocidnim pripravcima (NN 5/14) • Pravilnik o skladištenju opasnih kemikalija koje djeluju o obliku plina (NN 91/13) • Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja te provjere znanja o zaštiti od opasnih kemikalija (NN 99/13) • Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13) • Pravilniku o registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o Očevidniku prijavljenih velikih nesreća • Odluka o prihvaćanju Drugog nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj (NN 62/16).
Zagreb, ožujak 2018. 123
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Nacionalna strategije kemijske sigurnosti (NN 143/08) donesena je u studenom 2008. godine kao odgovor na ocjenu Europske unije prema kojoj Hrvatska ima određenih problema u području sigurnog gospodarenja kemikalijama. Cilj ove strategije je da na temelju opsežne analize i ocjene stanja kemijske sigurnosti utvrdi glavne strateške pravce i mjere za uspostavu racionalnog, učinkovitog, dinamičnog i integriranog sustava kemijske sigurnosti, koji će biti u potpunosti usuglašen sa zakonodavstvom i praksom Europske unije. Strategija održivog razvoja Republike Hrvatske sadrži temeljna načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta u promišljanju dugoročne preobrazbe prema održivom razvitku Republike Hrvatske, a jedan od ciljeva Strategije je unaprjeđenje zaštite rukovanja kemikalijama.
Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (skraćeno: POO) prihvaćena je 2001. godine, a stupila je na snagu 2004. godine. Republika Hrvatska je Zakonom o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima ratificirala Stockholmsku konvenciju u studenom 2006. godine, a postala je stranka Stockholmske konvencije 30. travnja 2007. godine. Sukladno obvezama iz članka 7 Stockholmske konvencije, Republika Hrvatska izradila je Nacionalni plan za provedbu (NIP) koji je prihvaćen Odlukom o prihvaćanju Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (NN 145/08). U lipnju 2016. godine donesena je i Odluka o prihvaćanju Drugog nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj.
Europski parlament i Vijeće EZ 18. prosinca 2006. donose Uredbu o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalije (Registration, Evaluation, Authorization and Restriction of Chemicals - REACH) koja zahtjeva da sve kemikalije proizvedene u Europskoj uniji ili uvezene u Europsku uniju u količini od jedne tone godišnje ili više moraju proći stroge kontrole u skladu sa specifičnim zahtjevima kao što su detaljno navedene u Uredbi. Kod nas je ova Uredba stupila na snagu danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. CLP je Uredba (EZ-a) broj 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. godine i odnosi se na razvrstavanje, označivanje i pakiranje tvari i smjesa i njome se izmjenjuju, dopunjuju i djelomično ukidaju Direktive 67/548/EEZ i 1999/45/EZ te izmjenjuje i dopunjuje Uredba REACH. Jedan od glavnih ciljeva Uredbe CLP je utvrditi pokazuje li tvar ili smjesa svojstva koja zahtijevaju njezino razvrstavanje kao opasne tvari ili smjese. U tom kontekstu, razvrstavanje je početna točka za priopćavanje opasnosti.
5.4.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije
Diljem svijeta kemijska industrija te korištenje velikih količina opasnih tvari u pojedinim industrijskim sektorima predstavljaju značajnu opasnost za ljude i okoliš zbog rizika od nastanka velikih nesreća. Prerađivačka industrija čini nešto više od 58 % u ukupnom prihodu gospodarstva Županije, a proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda jedna je od grana prerađivačke industrije s udjelom od oko 5 % (više u Poglavlju 4.1 Industrija) Trenutno na području Županije postoji 10 tvrtki koje proizvode kemikalije i kemijske proizvode (Tablica 5.4). Tablica 5.4 Nazivi tvrtki koje su aktivne u 2017. godini i djelatnosti koje one obavljaju, iz područja proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda u Karlovačkoj županiji (Izvor: Hrvatska gospodarska komora) Naziv tvrtke Djelatnost LINDE PLIN d.o.o. Proizvodnja industrijskih plinova NOVA – chem d.o.o. Proizvodnja boja i lakova NOVA d.o.o. Proizvodnja plastike u primarnim oblicima Proizvodnja boja, lakova, hidroizolacije, gotovih praškastih KGK d.o.o. za proizvodnju i promet mortova za građevinarstvo i aditiva za beton MEBU d.o.o. Proizvodnja ostalih organskih osnovnih kemikalija Proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i KGK d.o.o. kitova AGRO ORGANICA d.o.o. Proizvodnja gnojiva i dušičnih spojeva Proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i H. - ARBOR d.o.o. kitova BIO-MEDENKO j.d.o.o. Proizvodnja parfema i toaletno-kozmetičkih preparata BABA JAGA, proizvodna zadruga Proizvodnja parfema i toaletno-kozmetičkih preparata
Prema Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari sve tvrtke, odnosno postrojenja u kojima je prisutnost opasnih tvari utvrđena u količinama jednakim ili većim od graničnih vrijednosti utvrđenih Uredbom, obvezne su dostaviti podatke o utvrđenoj prisutnosti opasnih tvari nadležnom Ministarstvu i HAOP-u. Izvješće o podacima iz baze RPOT/OPVN za 2013., 2014. i 2015. godinu izradila je HAOP prema Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari i Pravilniku o registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o Očevidniku prijavljenih velikih nesreća.
Zagreb, ožujak 2018. 124
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Uredbom su između ostalog propisane: vrste opasnih tvari koje su prisutne u području postrojenja, način utvrđivanja količina, granične vrijednosti količine i kriteriji prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne; način podnošenja i obvezni sadržaj obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u području postrojenja. Tijekom 2014. godine došlo je do izmjena nacionalne legislative, Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari te nastavno Pravilnika o registru postrojenja u kojima je utvrđena prisutnost opasnih tvari i u Očevidniku prijavljenih velikih nesreća, a obveznicima je propisan prijelazni period u trajanju od godine dana, do 15.04.2015. Obzirom na navedeno, izvještajna 2014. i dio 2015. godine smatrane su prijelaznim godinama za postupanje po propisima u dijelu prijave podataka od strane obveznika. U tablici niže (Tablica 5.5) prikazani su podaci o vrsti i količini opasnih tvari i/ili grupa opasnih tvari (tone) za 2013., 2014. i 2015. godinu, ovisno da li je prijava provedena u skladu Prilogom I. Uredbe (NN 114/08), odnosno I.A Uredbe (NN 44/14) u bazu RPOT/OPVN za Karlovačku županiju. Od ukupno prikazanih operatera samo Viševica-komp d.o.o. pripada grupi postrojenja s većim količinama opasnih tvari. Tablica 5.5 Podaci o vrsti i količini opasnih tvari i/ili grupa opasnih tvari (tone) ovisno da li je prijava provedena u skladu Prilogom I. Uredbe (NN 114/08), odnosno I.A Uredbe (NN 44/14) u bazu RPOT/OPVN za Karlovačku županiju za 2013., 2014. i 2015. godinu (Izvor: Izvješće o podacima iz RPOT/OPVN)
Naziv Naziv opasnih tvari i/ili Ukupna Naziv operatera područja grupa opasnih tvari u količina (t) postrojenja postrojenju 2013. 2014. 2015. Ekstra lako loživo ulje (Naftni proizvodi: benzin VIŠEVICA - KOMP 43,00 43,00 43,00 PC Mahično i ligroini, plinska ulja) d.o.o. Kreozotno ulje (Dio 2., 2) 480,00 480,00 480,00 Amonijak (Dio 2., 2.) 1,50 1,50 / Acetilen 15,60 15,60 15,60 Bezvodni amonijak / / 1,40 Ukapljeni vrlo lako zapaljivi plinovi (uključujući 4,00 4,00 4,00 UNP) i prirodni plin Kisik 20,00 20,00 20,00 LINDE PLIN LINDE PLIN d.o.o. Aceton 3,00 3,00 3,00 d.o.o. Naftni derivati i alternativna goriva: (c) plinska ulja (uključujući dizel goriva, loživa ulja za 6,00 6,00 6,00 domaćinstva i mješavine plinskih ulja) Kalcijev karbid 22,00 22,00 22,00 Sumporna kiselina 9,00 9,00 / Natrijev hidroksid 1,50 1,50 / Naftni derivati i alternativna goriva: (e) alternativna goriva s istim namjenama i sa sličnim svojstvima zapaljivosti i opasnosti za / / 1000,00 okoliš, kao i proizvodi navedeni u točkama od (a) do (d) BIOTRON d.o.o Pogon Ozalj Metanol 80,00 80,00 80,00 Klorovodična kiselina 20 % 4,00 4,00 1,00 Toksična zapaljiva tvar - glicerin 100,00 100,00 100,00 Natrijev hidroksid 20,00 20,00 / Kalijev hidroksid 20,00 20,00 / SKLADIŠTE AUTOBUSNI EKSPLOZIVA TNT / / 40,00 KOLODVOR d.o.o SAJEVAC Komunalno Duga Resa, Komunalno Ekstra lako loživo ulje (naftni proizvodi: benzin d.d. za komunalne Duga Resa 3000,00 3000,00 / i ligroini, plinska ulja) djelatnosti d.d. UKUPNO 3829,6 3829,6 1816,00
U tablici niže (Tablica 5.6) prikazani su podaci o broju i količini opasnih tvari (tone) postrojenja s opasnim tvarima na području Karlovačke županije u skladu s Prilogom II.A i II.B Uredbe (44/14).
Zagreb, ožujak 2018. 125
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Tablica 5.6 Podaci o količini i broju opasnih tvari (tone) postrojenja s opasnim tvarima na području Karlovačke županije u skladu s Prilogom II.A i II.B Uredbe (44/14) (Izvor: RPOT/OPVN, 2017) Broj Naziv područja Ukupna količina Naziv operatera Razred opasnih postrojenja opasnih tvari (t) tvari SKLADIŠTE Prilog II.B - niži AUTOBUSNI KOLODVOR d.o.o EKSPLOZIVA 1 40 razred SAJEVAC Biotron d.o.o. Biotron d.o.o. Prilog II.A 4 1181 Crodux derivati d.o.o. BS Ozalj Prilog II.A 4 201 DS Smith Plastics DS Smith Plastics Karlovac d.o.o. Karlovac d.o.o. Prilog II.A 2 6,97 (KAPLAST d.d.) (KAPLAST d.d.) krug postrojenja GRADSKA TOPLANA d.o.o. Prilog II.A 1 2000 toplane Heineken Hrvatska d.o.o. Heineken Hrvatska Prilog II.A 2 4 Crpna stanica KOMUNALNO DUGA RESA d.o.o. Prilog II.A 1 0,002 Gredar Crpna stanica KOMUNALNO DUGA RESA d.o.o. Prilog II.A 1 0,002 Mrežnički Brig Crpna stanica KOMUNALNO DUGA RESA d.o.o. Prilog II.A 1 0,002 Sladići Kotlovnica u KOMUNALNO DUGA RESA d.o.o. Prilog II.A 1 2,55 sjedištu tvrtke Vodocrpilište Donji KOMUNALNO DUGA RESA d.o.o. Prilog II.A 1 0,25 Velemerić Vodozahvatište KOMUNALNO DUGA RESA d.o.o. Prilog II.A 1 0,1 Novigrad na Dobri Vodozahvatište KOMUNALNO DUGA RESA d.o.o. Prilog II.A 1 0,25 Završje Netretićko Prilog II.B - niži Linde plin d.o.o. Linde plin d.o.o. 7 72 razred Postrojenje za proizvodnju metil 97,76 Mebu d.o.o. Prilog II.A 3 estera biljnog ulja (MEBU) Benziska postaja NORMA d.o.o. Prilog II.A 4 205,1 "VELJUN" Prilog II.B - niži PETROL PLIN D.O.O. PJ Ozalj 1 84,755 razred Plinacro Ogulin Prilog II.A 1 2,1 PPK-Karlovačka PPK-Karlovačka mesna industrija mesna industrija Prilog II.A 4 50,274 d.d. d.d. Benzinska postaja Tifon d.o.o. Prilog II.A 3 202,6869 Karlovac Benzinska postaja Tifon d.o.o. Prilog II.A 2 160 Karlovac Švarča BP DRAGANIĆ Tifon d.o.o. Prilog II.A 1 82 SJEVER VIŠEVICA-KOMP d.o.o PC Mahično Prilog II.A 2 220
U RPOT/OPVN dostavljaju se podaci o područjima postrojenja s opasnosti od domino-efekta kao mogućeg niza povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima, povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće. U 2015. godini na području Županije prijavljeno je jedno područje postrojenja koje posjeduje opasnost od domino-efekta i to tvrtka Linde plin d.o.o.
Jedan od pokazatelja uporabe kemikalija na području Županije svakako je i njihova količina u otpadnim vodama. U ROO se između ostalog vrši i prijava ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari u vode. Prema prijavljenim podacima ispuštanje ulja i masti se u razdoblju od 2013. do 2015. postepeno smanjuje, kao i količina ukupne suspendirane tvari te ukupnog dušika i fosfora.
Zagreb, ožujak 2018. 126
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Za ispuštanje i prijenos otpadnih voda s lokacije obveznika najznačajnije onečišćujuće tvari su kloridi čija je količina 2013. godine bila najniža nakon čega su 2014. godine porasli da bi 2015. godine opet došlo do smanjenja količine te onečišćujuće tvari. Masti i ulja u otpadnim vodama s lokacije obveznika su u 2014. porasle za više od 50 % u odnosu na 2013. godinu, a 2015. njihova količina se nešto smanjuje. Ostale kemikalije koje su prijavljene u otpadnim vodama, ali u puno manjim količinama su: amonij ion, nitrati, dušik, sulfati, djelotvorni klor, fosfor, halogenirani organski spojevi (kao AOX), ukupni halogenirani ugljikovodici, detergenti, ukupni ugljikovodici, aluminij, krom, bakar, nikal, olovo, cink i željezo. Onečišćujuće tvari (kemikalije) u otpadnim vodama detaljnije su obrađene u Poglavlju 5.6 Otpadne vode. Na slici 5.19 u navedenom poglavlju prikazane su lokacije ispusta onečišćujućih tvari u vode s lokacije obveznika prema djelatnosti i iz sustava javne odvodnje u Karlovačkoj županiji za 2016. godinu. Osim navedenog, poljoprivredna proizvodnja predstavlja također jedan od značajnih izvora kemikalija u okoliš, posebno ispiranje dušika i fosfora iz poljoprivrednih tala. Prema podacima iz dokumenta Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj, potrošnja dušika i fosfora iz mineralnih, organskih i stajskih gnojiva na području Županije je ispod prosjeka Republike Hrvatske te ne predstavlja značajno opterećenje u okolišu.
Postojane organske onečišćujuće tvari (POO)
Poseban problem predstavljaju postojane organske onečišćujuće tvari (Persistent Organic Pollutants – POPs), što je skupni naziv za spojeve koji su otporni na fotolitičku, biološku i kemijsku razgradnju, a koji se akumuliraju u živim organizmima i lako se prenose na velike udaljenosti. Problematika postojanih tvari obuhvaćena je Stockholmskom konvencijom o postojanim organskim onečišćujućim tvarima. POO obuhvaćaju izuzetno veliki broj spojeva koji se mogu svrstati u četiri glavne skupine, na temelju njihova štetnog utjecaja na okoliš:
• pesticide – sredstva koja se koriste za zaštitu bilja od štetočina, suzbijanje nametnika na ljudima i životinjama te štetnicima u urbanom okruženju, za zaštitu drva i tekstila i drugo • halogene derivate ugljikovodika (poliklorirani bifenili - PCB) – sredstva koja se koriste za čišćenje i odmašćivanje u metalnoj, metaloprerađivačkoj i tekstilnoj industriji • ukupni PAU - policikličke aromatske ugljikovodike koji se ispuštaju u atmosferu iz procesa izgaranja goriva • dioksine i furane (PCDD/PCDF) – koji se ispuštaju u atmosferu pri nepotpunom izgaranju goriva iz nepokretnih ili mobilnih izvora te pri termičkoj obradi otpada.
Primjena pesticida u Hrvatskoj uređena je Zakonom o održivoj uporabi pesticida. Stupanjem na snagu Stockholmske konvencije u Hrvatskoj se više ne koriste sljedeći organoklorni pesticidi: HCB, toksafen, endrin, aldrin, dieldrin, heptaklor, HCH, DDT, lindan, heksaklorbutadien, mireks i dikofol. Prema podacima Izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj količine ispuštanja i prijenosa organoklornih pesticida otpadnim vodama, na razini Hrvatske, bile su prijavljene u 2008. i 2009., nakon čega nije zabilježena nijedna prijava. Rezultati analize potrošnje pesticida u Hrvatskoj za 2012. godinu, što su posljednji dostupni podaci preuzeti iz dokumenta Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj, navode da je navedene godine u Županiji potrošeno 40 505 kg a.t. (aktivne tvari) pesticida čime Karlovačka županija pripada županijama s manjim intenzitetom poljoprivredne proizvodnje. Ukupna potrošnja pesticida 2012. godine po kulturama u Županiji prikazana je na slici ispod (Slika 5.12).
Slika 5.12 Ukupna potrošnja pesticida [kg] po kulturama u Županiji 2012. godine (Izvor: Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj)
Zagreb, ožujak 2018. 127
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Temeljem Direktive 96/59/EZ i Pravilnika o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 105/08) koji je bio na snazi do 2014. godine posjednik je bio dužan najkasnije do 31. prosinca 2010. godine poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao oporabu i/ili zbrinjavanje otpadnih PCB-a te oporabu i/ili zbrinjavanje i dekontaminaciju PCB-a i opreme s volumenom PCB-a većim od 5 dm3. Navedeni cilj do navedenog datuma nije realiziran. U skladu s odredbama novog Pravilnika o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima opremu je potrebno zasebno sakupiti i predati ovlaštenoj osobi na dekontaminaciju i/ili zbrinjavanje u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku određenom Zakonom o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima odnosno do 2025. godine. U najvećem broju slučajeva do onečišćenja okoliša PCB-ima u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Karlovačkoj županiji, došlo je zbog ratnih razaranja u Domovinskom ratu uništenjem vojne opreme (tenkova) te napadom na vitalne elektroenergetske objekte prijenosne i distribucijske mreže, prilikom čega je došlo do oštećenja kondenzatorskih baterija i curenja PCB-a.
Policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) predstavljaju veliku skupinu organskih spojeva koji sadrže dva ili više spojenih aromatskih prstenova koji se sastoje samo od atoma. PAU uglavnom nastaju za vrijeme nepotpunog sagorijevanja ili pirolize organskih tvari, za vrijeme industrijskih procesa i drugih aktivnosti. Prema podacima iz ROO na području Županije u razdoblju od 2013. do 2015. godine nije bilo emisija PAU u zrak.
Dioksini i furani predstavljaju skupinu spojeva pod nazivom poliklorirani dibenzofurani (PCDF) i poliklorirani dibenzo-p- dioksini (PCDD). Smatra se da su najznačajniji izvori emisija ovih postojanih organskih spojeva izgaranje goriva u energetskim postrojenjima, industriji, graditeljstvu i prometu. Izvješća o emisijama PCDD/PCDF u zrak, sastavni su dio redovitih godišnjih izvješća o emisiji onečišćujućih tvari u zrak s područja RH. Prema podacima iz ROO na području Županije u razdoblju od 2013. do 2015. godine za područje Županije, nije utvrđena emisija PCDD/PCDF spojeva u zrak.
Hlapivi organski spojevi (HOS)
Hlapivi organski spojevi su organski spojevi koji imaju odgovarajuću hlapivost pri temperaturi od 20°C, odnosno pod određenim uvjetima upotrebe. U postrojenjima u kojima se primjenjuju organska otapala dolazi do emisije hlapivih organskih spojeva u okoliš. Neke od aktivnosti pri kojima dolazi do emisije HOS-a su: tiskanje, proizvodnja drvenih i plastičnih laminata, lakirnice, kemijske čistionice, procesi premazivanja, ekstrakcija biljnog ulja i životinjske masti i rafinacija biljnog ulja i sl. Postrojenja koja imaju neku od navedenih aktivnosti u obavezi su prijave u Registar postrojenja u kojima se koriste hlapivi organski spojevi. Sukladno Zakonu o zaštiti zraka, HAOP uspostavlja i vodi Informacijski sustav o zaštiti zraka (skraćeno: ISZZ) čiji je sastavni dio i Baza podataka o emisijama hlapivih organskih spojeva. Prema podacima iz navedene baze, na području Županije u razdoblju od 2013.–2015. nije bilo prekoračenja emisije HOS. Podaci o prijavljenim količinama za navedeno razdoblje, prema pojedinim aktivnostima dani su u tablici niže (Tablica 5.7), a ukupno prijavljene emisije na području Županije za isto razdoblje na slici ispod (Slika 5.13).
Slika 5.13 Ukupno prijavljene količina emisija HOS na području Karlovačke županije u razdoblju od 2013.-2015. godine (Izvor: HAOP)
Zagreb, ožujak 2018. 128
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Tablica 5.7 Prijavljene količine emisija HOS prema pojedinim aktivnostima na području Karlovačke županije u razdoblju od 2013.- 2015. godine. (Izvor: HAOP) Godina Grad Aktivnost Količina (t/god) Duga Resa 02. Proizvodnja drvenih i plastičnih laminata 152,430 Kamanje 05. Kemijsko čišćenje 0,230 Karlovac 05. Kemijsko čišćenje 0,414 Ogulin 05. Kemijsko čišćenje 0,210 2013. Ozalj 02. Proizvodnja drvenih i plastičnih laminata 100,348 13. Premazivanje vozila (procesi premazivanja s ciljem površinske zaštite u automobilskoj industriji) s godišnjom potrošnjom otapala < 15 Ozalj 1,010 tona/godinu i završne obrade vozila (lakiranje) s potrošnjom otapala >0,5 tona/godišnje Duga Resa 02. Proizvodnja drvenih i plastičnih laminata 187,320 Karlovac 05. Kemijsko čišćenje 0,334 Karlovac 06. Proizvodnja obuće 2,820 Ogulin 05. Kemijsko čišćenje 0,070 Ogulin 09. Tiskanje 2,582 2014. Ozalj 02. Proizvodnja drvenih i plastičnih laminata 89,582 Ozalj 03. procesi premazivanja u različitim industrijskim djelatnostima 0,540 13. Premazivanje vozila (procesi premazivanja s ciljem površinske zaštite u automobilskoj industriji) s godišnjom potrošnjom otapala < 15 Ozalj 0,963 tona/godinu i završne obrade vozila (lakiranje) s potrošnjom otapala >0,5 tona/godišnje Duga Resa 02. Proizvodnja drvenih i plastičnih laminata 199,57 Karlovac 05. Kemijsko čišćenje 0,286 2015. Ogulin 05. Kemijsko čišćenje 0,078 Ozalj 02. Proizvodnja drvenih i plastičnih laminata 97,032
5.4.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Dosadašnjim dokumentima na razini Županije kemikalije nisu razmatrane kao zasebna cjelina. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske i Nacionalni plan djelovanja za okoliš kao primarne ciljeve navode uspostavu integriranog sustava kemijske sigurnosti uključujući i integrirani informacijski sustav na državnoj razini. Iako takvi sustavi još nisu uspostavljeni, kao djelomičan odgovor na ciljeve postavljene navedenim dokumentima na razini države, HAOP u sklopu Informacijskog sustava zaštite okoliša skrbi za odgovarajuće baze podataka i očevidnike. Cilj rada HAOP-a je postizanje većeg stupnja razvijenosti sustava kemijske sigurnosti u odnosu na zaštitu okoliša i zdravlje ljudi s obzirom da su kemikalije rasprostranjene u zraku, tlu, vodi, sedimentu i u živim organizmima.
U skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša, Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari i Pravilnika o registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o očevidniku prijavljenih velikih nesreća izrađen je RPOT/OPVN koji sadrži podatke Republike Hrvatske vezane uz opasne tvari te sprječavanje velikih nesreća, pomoću kojega je moguće posredno pratiti količinu kemikalija u pojedinim postrojenjima na razini Države, ali i županija. Osim toga, sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva u određenim bojama i lakovima koji se koriste u graditeljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila i Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora uspostavljena je i baza podataka HOS pomoću koje je moguće pratiti još jednu vrstu kemijskih spojeva, također na razini Države ali i županija.
Zakon o kemikalijama propisuje inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i to od strane sanitarne inspekcije. Služba državne sanitarne inspekcije je unutarnja ustrojstvena jedinica u Upravi za sanitarnu inspekciju koja obavlja inspekcijske, upravne i stručne poslove na teritoriju Republike Hrvatske koji se odnose na nadzor nad prometom predmeta opće uporabe. Inspekcijski nadzor vezan za kemikalije obavlja njihov Odjel za kemikalije, što predstavlja još jedan od instrumenata sustava sigurnog gospodarenja kemikalijama.
Temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10)12, Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14 i 67/14)13 Karlovačka županija je 2014. godine donijela dokument
12 Ovaj Zakon je prestao važiti 31.07.2015., nakon njega na snagu stupa novi Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15). 13 Ovaj Pravilnik je prestao važiti 01.06.2017., nakon njega na snagu stupa novi Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja (NN 49/17).
Zagreb, ožujak 2018. 129
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća – Karlovačka županija te Plan zaštite i spašavanja – Karlovačka županija kojima se na razini Županije nastoji krenuti u smjeru uspostave sustava sigurnog gospodarenja kemikalijama. Navedenim zakonskim propisima te Odlukom o potrebi izrade vanjskog plana zaštite i spašavanja od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, Karlovačka županija je 2014. godine izradila i Vanjski plan zaštite i spašavanja od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari za pogon tvrtke „Viševica-komp“ d.o.o. – PC Mahićno Karlovac, i koji također pridonosi sigurnom gospodarenju kemikalijama na području Županije. Vanjski plan izrađuje Županija na temelju odluke ravnatelja Državne uprave za svako postrojenje za koje je, prema odredbama Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, operater dužan izraditi izvješće o sigurnosti.
5.5 Svjetlosno onečišćenje
5.5.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Zaštita od svjetlosnog onečišćenja definirana je Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11).
Ovim se Zakonom uređuje zaštita od svjetlosnog onečišćenja, načela te zaštite, subjekti koji provode zaštitu, način utvrđivanja standarda upravljanja rasvijetljenošću u svrhu smanjenja potrošnje električne i drugih energija i obveznih načina rasvjetljavanja. Također, utvrđuju se i mjere zaštite od prekomjerne rasvijetljenosti, ograničenja i zabrane u svezi sa svjetlosnim onečišćenjem, planiranje gradnje, održavanja i rekonstrukcije rasvjete, odgovornost proizvođača proizvoda koji služe rasvjetljavanju i drugih osoba i druga pitanja u vezi s tim.
Podzakonski (provedbeni) akti ne postoje, no za sljedeće akte je u veljači 2014. donesen nacrt prijedloga:
• Uredba o standardima upravljanja rasvijetljenošću • Pravilnik o načinu praćenja rasvijetljenosti • Pravilnik o načinu rasvjetljavanja.
Akcijski planovi energetski održivog razvitka gradova predstavljaju temeljne dokumente koji, na bazi prikupljenih podataka o zatečenom energetskom stanju, identificiraju te daju precizne i jasne odrednice za provedbu projekata energetskih ušteda, primjene mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljivih goriva na gradskoj razini, a koji će rezultirati smanjenjem emisije CO2 za više od 20 % do 2020.
Akcijskim planovima energetski održivog razvitka gradova definirane su preporuke za smanjenje svjetlosnog onečišćenja kroz zamjenu postojećih, neučinkovitih rasvjetnih tijela s energetski učinkovitijim i ekološki prihvatljivim.
5.5.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije
Svjetlosno onečišćenje okoliša predstavlja emisiju svjetlosti iz umjetnih izvora koja štetno djeluje na ljudsko zdravlje i uzrokuje osjećaj bliještanja, ugrožava sigurnost u prometu zbog bliještanja, zbog neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti prema nebu ometa život i/ili seobu ptica, šišmiša, kukaca i drugih životinja te remeti rast biljaka, ugrožava prirodnu ravnotežu na zaštićenim područjima, ometa profesionalno i/ili amatersko astronomsko promatranje neba ili zračenjem svjetlosti prema nebu nepotrebno troši električnu energiju te narušava sliku noćnog krajobraza.
Jedan od najčešćih izvora svjetlosnog onečišćenja je neadekvatno javno osvjetljenje koje kao pojam obuhvaća osvjetljavanje prometnih površina kao i samih prometnica koje su namijenjene prometovanju vozila i pješaka (Klanfar, M., 2015). Stoga se u tu vrstu prometnica i prometnih površina ubrajaju:
• autoputovi, ceste i ulice • pješački prijelazi • pješački pothodnici • pješačke zone • šetališta i pješačke staze • parkovske staze
Zagreb, ožujak 2018. 130
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
• parkirališta
Prema karti svjetlosnog onečišćenja (Light pollution map, pregledano 27.10.2017.) vidljivo je da je najveće svjetlosno onečišćenje zastupljeno u gradu Karlovcu te Ogulinu. U manjim mjestima, svjetlosno onečišćenje u potpunosti izostaje (Slika 5.14).
Zagreb, ožujak 2018. 131
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
2013. godina 2014. godina
2015. godina 2016. godina
Slika 5.14 Svjetlosno onečišćenje u Karlovačkoj županiji za 2013., 2014., 2015. i 2016. godinu; crvena boja označava najveće svjetlosno onečišćenje, a svijetlo plavo najmanje, ljubičasto bez onečišćenja (Izvor: Light pollution map)
Zagreb, ožujak 2018. 132
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
S obzirom da je javno osvjetljenje prepoznato kao veliki izvor svjetlosnog onečišćenja, a najzastupljenije je u gradovima, u tekstu niže će se prikazati struktura javne rasvjete u gradovima županije prema Akcijskim planovima energetski održivog razvitka grada Slunja, Karlovca, Ozlja, Ogulina i Duge Rese (Slika 5.15).
Električna javna rasvjeta Grada Slunja obuhvaća 840 izvora svjetlosti, napajanih iz 46 trafostanica. Prema vrsti izvora svjetlosti na užem području grada instalirano je: 40 živinih žarulja; 790 visokotlačnih natrijevih žarulja; 10 halogenih žarulja.
Grad Slunj Strukturu javne rasvjete Grada Slunja čine svjetiljke novije generacije starosti do 15 godina, dok ekološke svjetiljke posljednje generacije nisu u većoj upotrebi. Dio navedene armature novije generacije također je potrebno modernizirati zbog trenutno visokih troškova održavanja i/ili neprimjenjivosti regulacije.
Prema vrsti izvora svjetlosti na području Grada Karlovca je instalirano: 2 obične (sa žarnom niti); 40 flourescentnih žarulja; 1576 živinih žarulja; 5359 natrijevih žarulja; 92 metalhalogene sijalice; 104 fluokompaktnih žarulja.
Grad Karlovac Strukturu javne rasvjete Grada Karlovca čine razni tipovi rasvjetnih tijela. Oko 22 % ukupno instalirane javne rasvjete čine ekološki neprihvatljive živine sijalice, a oko 75 % instalirane javne rasvjete čine natrijeve žarulje. Najvećim su dijelom zastupljene svjetiljke novije generacije starosti do 15 godina, dok ekološke svjetiljke posljednje generacije nisu u većoj upotrebi.
Električna javna rasvjeta Grada Ozlja obuhvaća 1347 izvora svjetlosti. Prema vrsti izvora svjetlosti na užem području grada instalirano je: 1183 živinih žarulja; 164 visokotlačnih natrijevih žarulja. Grad Ozalj Strukturu javne rasvjete Grada Ozlja čine većinom živina rasvjetna tijela. Oko 88 % ukupno instalirane javne rasvjete čine ekološki neprihvatljive živine sijalice, a oko 12 % instaliranih svjetiljaka javne rasvjete čine natrijeve žarulje.
Električna javna rasvjeta Grada Ogulina obuhvaća 1668 izvora svjetlosti, napajanih iz 38 trafostanica. Prosječno godišnje vrijeme rada (uključenosti gorenja sustava) javne rasvjete iznosi 4200 sati. Prema vrsti izvora svjetlosti na užem području grada instalirano je: 955 živinih Grad Ogulin žarulja; 701 visokotlačnih natrijevih žarulja; 12 halogenih žarulja. Strukturu javne rasvjete Grada Ogulina čine većinom živina rasvjetna tijela. Oko 57 % ukupno instalirane javne rasvjete čine ekološki neprihvatljive živine sijalice, a oko 42 % instaliranih svjetiljaka javne rasvjete čine natrijeve žarulje, dok svega 1 % čine halogene sijalice.
Električna javna rasvjeta Grada obuhvaća 1886 izvora svjetlosti. Prema vrsti izvora svjetlosti instalirano je 316 živinih žarulja, 1558 visokotlačnih natrijevih žarulja i 12 metalhalogenih Grad Duga žarulja. Resa Strukturu javne rasvjete Grada Duge Rese čine razni tipovi rasvjetnih tijela. Oko 17 % ukupno instalirane javne rasvjete čine ekološki neprihvatljive živine sijalice, oko 82 % instalirane javne rasvjete čine natrijeve žarulje.
Zagreb, ožujak 2018. 133
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Grad Slunj 1,45% 0,03% Grad Karlovac 1% 0,56% 1,28% Obične žarulje 5% Živine žarulje Flourescentne 21,97% žarulje Živine žarulje Natrijeve žarulje Natrijeve žarulje Halogene 74,71% Metalhalogene žarulje žarulje 94% Flokompaktne žarulje
Grad Ozalj Grad Ogulin 1%
12% Živine žarulje Živine žarulje 42% Natrijeve Natrijeve žarulje žarulje 57% Halogene žarulje 88%
Grad Duga Resa 1%
17% Živine žarulje
Natrijeve žarulje Metalhaloge 82% ne žarulje
Slika 5.15 Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti u gradovima Slunj, Ozalj, Karlovac, Ogulin i Duga Resa za 2012. godinu (Izvor: Akcijski planovi energetski održivog razvitka grada Slunja, Karlovca, Ozlja, Ogulina i Duga Resa, 2012)
Iz prethodne slike vidljivo je da u Gradu Ozlju i Ogulinu prevladavaju živine žarulje koje imaju bitno nižu svjetlo-tehničku efikasnost, njihove optike nisu računalno projektirane, kvaliteta materijala je bitno lošija, žarulje su energetski neučinkovite, kraćeg životnog vijeka i štetne za okoliš.
Prema podacima Akcijskih planova energetski održivog razvitka gradova vidljivo je da sektor javne rasvjete pokazuje veliki potencijal uštede energije modernizacijom javne rasvjete u cilju energetski održivog razvitka sektora primjenjujući
Zagreb, ožujak 2018. 134
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine suvremena, ekološka rješenja (ekološki prihvatljive svjetiljke, npr. natrijeve žarulje) koja rezultiraju znatnim energetskim uštedama s jedne i velikom redukcijom svjetlosnog onečišćenja s druge strane.
Ekološki prihvatljiva svjetiljka je svaki svjetlo-tehnički uređaj koji zadovoljava potrebe za umjetnom rasvjetom pojedine lokacije, a da pritom u okoliš ne unosi trajne smetnje emisijom elektromagnetskog zračenja. Ovakav uređaj svojom emisijom ne smije ometati aktivnosti i zdravlje ljudi, utjecati na brojnost i životnu aktivnost divljih svojti u neposrednoj i daljoj okolini. Ovakve svjetiljke proizvedene su primjenom najboljih raspoloživih tehnika vezano za potrošnju energije, a konstrukcijom i korištenjem prihvatljivih konstrukcijskih materijala, emisije stakleničkih plinova koje nastaju radom uređaja, svedene su na zakonom dopustive granice.
5.5.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Prema načelu energetske učinkovitosti, članku 9 Zakona o zaštiti svjetlosnog onečišćenja, u sustavu javne rasvjete moraju se primjenjivati svjetiljke koje daju isti svjetlosni učinak uz manju potrošnju energije te prema članku 14 navedenog Zakona, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurava provedbu zaštite od svjetlosnog onečišćenja.
U razdoblju od 2013. do 2016. godine FZOEU je Županiji dodijelio sredstva za provedbu 505 projekata koji pripadaju kategoriji Programa energetski učinkovite javne rasvjete (K2018) ukupnog iznosa od 144 443 721,45 kn. Većina sredstava je dodijeljena za aktivnost o neposrednom sufinanciranju kupnje energetski učinkovitih kućanskih uređaja, ukupno 484 projekata (Prilog 10.11).
Za ukupno 11 projekata u navedenom četverogodišnjem razdoblju FZOEU je dodijelio sredstva za unaprjeđenje javne rasvjete sljedećim korisnicima:
• Općina Lasinja- Sufinanciranje nabavke štednih lampi javne rasvjete Općine Lasinja • Općina Kamanje - Rekonstrukcija rasvjete u špilji Vrlovci - Općina Kamanje • Općina Plaški - Uspostava energetski učinkovitog i ekološki neškodljivog sustava javne rasvjete na području općine Plaški • Grad Karlovac - Energetski učinkovita javna rasvjeta Grada Karlovca • Općina Tounj - Rekonstrukcija javne rasvjete na području Općine Tounj • Općina Josipdol - Modernizacija javne rasvjete Općine Josipdol • Općina Lasinja - Rekonstrukcija i modernizacije javne rasvjete Općine Lasinja • Općina Krnjak - Rekonstrukcija javne rasvjete na području Općine Krnjak • Grad Duga Resa - Projekt energetske učinkovitosti na sustavu javne rasvjete Grada Duge Rese • Općina Bosiljevo - Sufinanciranje energetskih pregleda sustava javne rasvjete davanjem sredstava pomoći • Općina Generalski Stol - Rekonstrukcija javne rasvjete - I faza.
Grad Karlovac napravio je Energetski pregled javne rasvjete. Navedeni dokument dovršen je početkom 2015. godine, a ukupna vrijednost projekta iznosila je 177 500,00 kn.
Akcijskim planovima energetski održivog razvitka grada, preporučuje se postupna zamjena postojećih starih energetski neučinkovitih živinih rasvjetnih tijela novim energetski učinkovitijim i ekološki prihvatljivim (s visokotlačnim natrijevim izvorom svjetlosti) s propaljivačima manjih nazivnih snaga i elektronskim prigušnicama.
Za Grad Ogulin izrađen je glavni projekt za uvođenje energetski učinkovite rasvjete kojim bi se zamjenom dotrajalih starih izvora svjetlosti (lampi) poboljšala energetska učinkovitost javne rasvjete Grada Ogulina, odnosno smanjila bi se emisija CO2, postigla energetska ušteda (manji troškovi instaliranja i održavanja javne rasvjete) te smanjilo svjetlosno onečišćenje. Ukupna vrijednost projekta je 1 250 000,00 eura, a očekivano vrijeme realizacije je do kraja 2019. godine (Katalog projekata Karlovačke, 2017).
Za Grad Slunj je izrađena projektna dokumentacije za projekt modernizacije sustava javne rasvjete. Projekt se odnosi na provedbu mjera energetske učinkovitosti na postojećem sustavu javne rasvjete s ciljem ugradnje novih, energetski učinkovitijih rasvjetnih tijela, obnovom, rekonstrukcijom i zamjenom ostale potrebne infrastrukture za kvalitetnije funkcioniranje javne rasvjete (Katalog projekata Karlovačke županije, 2017).
Zagreb, ožujak 2018. 135
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
5.6 Otpadne vode
5.6.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Temeljni pravni dokument Republike Hrvatske vezan uz vode je Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14). Ovim Zakonom uređuju se pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.
Prema ovome Zakonu, otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode, a njime je regulirano ispuštanje, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda.
Kontrola ispuštanja otpadnih voda u cilju zaštite voda i vodnoga okoliša provodi se prema načelima:
• otklanjanja štete na izvoru nastanka • kombiniranog pristupa • onečišćivač plaća.
Zakonom nisu propisane granične vrijednosti emisija otpadnih voda već je to regulirano Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13) koji je osnovni podzakonski akt vezan za otpadne vode.
Ovim se Pravilnikom propisuju granične vrijednosti emisija u tehnološkim otpadnim vodama prije njihova ispuštanja u građevine javne odvodnje ili u septičke ili sabirne jame i u svim pročišćenim ili nepročišćenim otpadnim vodama koje se ispuštaju u vode, uvjeti privremenog dopuštenja ispuštanja otpadnih voda iznad propisanih količina i graničnih vrijednosti emisija, kriteriji i uvjeti prikupljanja, pročišćavanja i ispuštanja komunalnih otpadnih voda te iznimno dopuštena ispuštanja u podzemne vode, metodologija uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda, učestalost uzorkovanja i ispitivanja, obrazac očevidnika ispuštenih otpadnih voda, obrazac očevidnika za kemikalije stavljenih na tržište za primjenu na području Republike Hrvatske koje nakon uporabe dospijevaju u vode, oblik i način vođenja očevidnika, rokovi, detaljniji sadržaj i način dostave podataka, slučajevi primjene jedinstvenog fiksnog koeficijenta pokazatelja onečišćenja te slučajevi koji podliježu obvezi iz članka 65 stavaka 1 i 4 Zakona o vodama.
Za tematiku otpadnih voda također su bitni sljedeći podzakonski akti:
• Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11) • Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne odvodnje (NN 28/11,16/14) • Odluka o donošenju Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina (NN 117/15).
Planski dokument od značaja za upravljanje otpadnim vodama je Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina. Ovim se dokumentom utvrđuje okvirni program ulaganja u javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju. Također se operacionalizira sustav za provedbu, na način koji će doprinijeti učinkovitijem korištenju financijskih, kadrovskih i informacijsko-dokumentacijskih resursa kojima raspolaže vodno gospodarstvo u djelatnostima korištenja voda i zaštite voda. Sadržaj programa je usklađen s odredbama Zakona o vodama te pored pravne osnove i metodologije sadrži i informacije o stanju sustava obuhvaćenih Programom, strateškim ciljevima, analizira tehničke i financijske aspekte, plan investiranja i provedbe, očekivane utjecaje na okoliš i prirodu te društvo u cjelini.
ŽRS je planski dokument politike regionalnog razvoja kojim se utvrđuje plan razvoja Županije. Dio ove strategije odnosi se na unaprjeđenje sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda kroz mjeru poboljšanja gospodarenja otpadnim vodama.
Ovaj plan razvoja mora biti usuglašen s ciljevima i prioritetima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, kao i drugim županijskim i nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te onima na razini EU.
Zagreb, ožujak 2018. 136
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
5.6.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije
Tablica 5.8 Udio kućanstava Prema dostupnim podacima, 22 općine i grada u Karlovačkoj županiji, njih spojenih na sustav odvodnje sedam ima izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda, ukupne duljine otpadnih voda unutar kanalizacijske mreže 203,3 km. Sustavi odvodnje djelomično prekrivaju općina/gradova Karlovačke županije spomenute općine i gradove te pokrivenost kućanstava unutar ovih jedinica koji imaju izgrađen sustav odvodnje lokalne samouprave varira od 2,95 % u Općini Žakanje do 84,01 % u Gradu (Izvor: Baza podataka IRES EKOLOGIJE) Karlovcu. Točan udio kućanstava spojenih na sustave javne odvodnje u Udio kućanstava spojenih na navedenih sedam jedinica lokalne samouprave prikazan je u tablici desno JLS (Tablica 5.8). Preostalih 15 jedinica lokalne samouprave odnosno 68 % sustav javne odvodnje Barilović 24,34 % jedinica lokalne samouprave u Županiji, nema izgrađen sustav odvodnje Duga Resa 65,57 % otpadnih voda. Unutar njih otpadne vode zbrinjavaju se primarno putem Karlovac 84,01 % sabirnih i septičkih jama koje često nisu odgovarajuće nepropusnosti te se Ogulin 32,81 % otpadne vode iz njih procjeđuju u podzemlje gdje mogu dospjeti u Ozalj 14,15 % podzemne vode. Samo u rijetkim slučajevima sabirne i septičke jame su u Slunj 33,64 % Žakanje 2,95 % potpunosti nepropusne te se zbrinjavanje otpadnih voda iz istih vrši njihovim pražnjenjem i odvozom od strane ovlaštenih tvrtki. Zbog navedenog, sabirne i septičke jame difuzni su izvori onečišćenja podzemnih i površinskih voda te predstavljaju pritisak na ekološko i kemijsko stanje vodnih tijela. Pokrivenost jedinica lokalne samouprave sustavima odvodnje otpadnih voda prikazana je na slici niže (Slika 5.16).
Slika 5.16 Pokrivenost općina i gradova Karlovačke županije sustavima odvodnje otpadnih voda (Izvor: Državni zavod za statistiku; Rezultati ankete; Podaci komunalnih poduzeća Karlovačke županije)
Zagreb, ožujak 2018. 137
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Ipak, pregled pokrivenosti sustavima odvodnje otpadnih voda preko jedinica lokalne samouprave ne daje realističnu sliku o pokrivenosti kućanstava, odnosno stanovništva sustavima odvodnje. Iako samo sedam od 22 jedinice lokalne samouprave ima izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda, unutar ovih sedam jedinica lokalne samouprave živi gotovo 75 % stanovnika Županije. Zbog navedenog broj kućanstava spojenih na sustav odvodnje otpadnih voda iznosi gotovo 50 %.
Treba istaknuti da se u tri od sedam jedinica lokalne samouprave sa sustavom odvodnje otpadnih voda, otpadne vode ne pročišćavaju prije ispuštanja u prijemnik. Radi se o gradu Slunju te općinama Žakanje i Barilović (U općini Barilović postoje dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 2. stupnja pročišćavanja koji su trenutačno u probnom radu te zbog toga ovdje nisu uzimani u izračun). Ispuštanjem otpadnih voda iz sustava javne odvodnje bez prethodnog pročišćavanja ne smanjuju se koncentracije onečišćujućih tvari u otpadnim vodama te navedene tvari završavaju izravno u prijamnicima kao što su vodotoci ili akumulacije čime se narušava njihovo stanje. Zbog ovoga ispuštanje otpadnih voda iz sustava odvodnje bez prethodnog pročišćavanja može imati veći negativni utjecaj na stanje površinskih i podzemnih vode od zbrinjavanja otpadnih voda u septičkim i sabirnim jamama gdje dolazi do difuznog onečišćenja, a koncentracija određenih onečišćujućih tvari barem je djelomično umanjena uslijed djelovanja anorganskih bakterija. Međutim, jedinice lokalne samouprave unutar kojih se odvodnja otpadnih voda provodi bez pročišćavanja prije ispuštanja u prijemnik manjeg su udjela stanovništva od jedinica koje otpadne vode iz sustava odvodnje pročišćavaju. Zbog toga udio otpadnih voda koji se ispuštaju u okoliš bez prethodnog pročišćavanja iznosi manje od 5 % otpadnih voda iz sustava odvodnje. Preostalih 95 % otpadnih voda iz sustava javne odvodnje pročišćuje se na tri uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Županiji. Radi se o uređajima UPOV Karlovac – Duga Resa, kapaciteta 98 500 ES (ekvivalent stanovnika). UPOV Ogulin, kapaciteta 7500 ES i UPOV Ozalj. UPOV Karlovac – Duga Resa i UPOV Ogulin trećeg su stupnja pročišćavanja, dok stupanj pročišćavanja za UPOV Ozalj nije poznat.
Na slici niže lijevo (Slika 5.17) prikazan je postotak kućanstava u Županiji koja nisu spojena na sustav odvodnje, koja su spojena na sustav odvodnje bez uređaja za pročišćavanje te koja su spojena na sustav odvodnje s odgovarajućim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Na slici niže desno (Slika 5.18) prikazan je postotak stanovništva na području Republike Hrvatske spojenog na sustav odvodnje otpadnih voda. S obzirom da udio kućanstava približno korelira s udjelom stanovništva spojenog na sustave odvodnje otpadnih voda, ovi podaci se u ovom slučaju smatraju usporedivim.
Slika 5.18 Pokrivenost stanovništva odvodnjom i Slika 5.17 Pokrivenost kućanstava pročišćavanjem otpadnih voda unutar Republike odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda Hrvatske u Karlovačkoj županiji (Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima) (Izvor: Baza podataka IRES EKOLOGIJE)
Prema prikazanim grafovima vidljivo je da je pokrivenost kućanstava sustavima odvodnje i uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Karlovačke županije viša od prosjeka Hrvatske. Iako pokrivenost kanalizacijskom mrežom nije znatno viša nego u ostatku Hrvatske, pokrivenost uređajima za pročišćavanje otpadnih voda uvelike se izdiže iznad prosjeka Hrvatske. Otpadne vode gotovo polovice kućanstava u Županiji pročišćavaju se na uređajima 3. stupnja pročišćavanja, a što predstavlja najviši stupanj pročišćavanja. Ovaj postotak 30 puta je veći nego u ostatku Hrvatske. Ipak valja napomenuti da se Županija nalazi unutar Vodnog područja rijeke Dunav koje je ocjenjeno kao veće osjetljivosti nego Jadransko vodno područje, a što djelomično pridonosi razlici u pokrivenosti. Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021., unutar
Zagreb, ožujak 2018. 138
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Vodnog područja rijeke Dunav pokrivenost stanovništva 2. i 3. stupnjem pročišćavanja otpadnih voda iznosi oko 30 % što je osjetno bliže postojećoj situaciji u Županiji.
Emisije onečišćujućih tvari u vode analizirane su na temelju podataka Registra onečišćivanja okoliša i pripadajućih izvješća. U Registru ove emisije razvrstane su u dvije kategorije: emisije u vode s lokacije obveznika (PI-V) i emisije u vode iz sustava javne odvodnje (KI-V). Kod emisija u vode s lokacije obveznika evidentirano je sveukupno 56 obveznika koji su prema Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007 (NN 58/07) razvrstani u 11 kategorija. Kod emisija u vode iz sustava javne odvodnje evidentirano je pet sustava javne odvodnje. Lokacije ispusta onečišćujućih tvari u vode s lokacija obveznika i sustava javne odvodnje prikazane su na slici niže (Slika 5.19). Potrebno je istaknuti da su navedeni podaci preuzeti iz preglednika ROO, a odnose se na 2016. godinu za koju podaci još nisu verificirani od strane HAOP-a.
Slika 5.19 Lokacije ispusta onečišćujućih tvari u vode s lokacije obveznika prema djelatnosti i iz sustava javne odvodnje u Karlovačkoj županiji za 2016. godinu (Izvor: ROO)
Zagreb, ožujak 2018. 139
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Na slici iznad je vidljivo da je najveći broj emisija onečišćujućih tvari u otpadne vode posljedica prerađivačke industrije. Ovaj podatak nije neočekivan budući da je prerađivačka industrija najvažnija gospodarska grana Karlovačke županije. Iz podataka ROO može se iščitati da su prema brojnosti onečišćivača i količinama ispuštenih onečišćujućih tvari u vode pod najvećim pritiskom vodotoci na području Grada Karlovca. Ipak, budući da na području Grada Karlovca postoji centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda 3. stupnja, pritisci onečišćivača na vodotoke toga područja djelomično su ublaženi.
Podatke ROO moguće je provjeriti, osim putem samog preglednika, i preko godišnjih izvješća o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša. U trenutku pisanja ovog dokumenta najrecentnije izvješće bilo je ono za 2015. godinu, izrađeno u prosincu 2016. godine. U tablici niže prikazani su podaci o vrstama i količinama ispuštenih onečišćivala u vode u Karlovačkoj županiji (Tablica 5.9). U tablici su zasebno izdvojeni podaci za kategorije „Prerađivačka industrija“ i „Trgovina na veliko i malo, popravnih vozila i motocikala“ budući da najveći broj obveznika koji ispuštaju otpadne vode pripada u ove dvije kategorije. Tablica 5.9 Podaci o vrstama i količinama (kg/god) ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari otpadnim vodama prema vodnim područjima, prijavljeni u Karlovačkoj županiji (Izvor: Izvješće o podacima iz ROO-a, 2015) Obrazac KI-V Otpadne vode Obrazac PI-V Ispuštanje i prijenos u vode i/ili more- iz sustava otpadne vode s lokacije obveznika javne Pokazatelj/Onečišćujuća tvar odvodnje Trgovina na veliko i Prerađivačka malo, popravak Ukupno Ukupno industrija motornih vozila i motocikala 101 - Ukupna suspendirana tvar 22 927,93 11 988,37 1785,31 15 995,03 102 - Kemijska potrošnja kisika-dikromatom (kao 237 111,71 402 835,10 8735,64 431 056,34 103 - Biokemijska Opotrošnja2)(KPKcr) kisika nakon n dana 42 091,16 169 981,65 4060,88 179 746,04 214 - Amonij(BPKs) ion (kao N)(NH4+) 0,08 0,08 216 - Nitrati (kao N)(NO3 ) 7,37 217 - Ukupni dušik 44 814,31 1257,83 1289,06 220 - Sulfati (SO42-) 2635,60 2635,60 221 - Kloridi (Cl“)(Cl) 86 288,40 86 411,22 222 - Djelotvorni klor (Ch) 44,40 44,40 224 - Ukupni fosfor 6823,67 4144,99 85,20 4234,00 323 - Halogenirani organski spojevi (kao AOX) 25,34 25,34 370 - Ukupni halogenirani ugljikovodici 15,88 15,88 374 - Detergenti, anionski 244,47 30,61 373,18 375 - Detergenti, neionski 6,52 7,65 376 - Detergenti, kationski 0,96 0,96 377 - Teškohlapljive lipofilne tvari (ukupna ulja i masti) 29 615,56 8290,95 714,43 10 318,17 378 - Ukupni ugljikovodici 72,02 18,75 144,66 401 - Aluminij (Al) 0,43 0,43 404 - Krom i spojevi (kao Cr) 7,99 7,99 405 - Krom6+ (Cr6+) 3,43 3,43 406 - Bakar i spojevi (kao Cu) 23,15 23,15 408 - Nikal i spojevi (kao Ni) 4,29 4,29 409 - Olovo i spojevi (kao Pb) 2,10 2,10 410 - Cink i spojevi (kao Zn) 38,80 0,60 39,40 420 - Željezo (Fe) 1,14
U tablici je prikazano sveukupno 25 onečišćujućih tvari ili pokazatelja koji se mjere na području Karlovačke županije kod emisija u vode s lokacije obveznika, dok se kod emisija iz sustava javne odvodnje mjeri samo šest pokazatelja/onečišćujućih tvari. Radi se o ukupnoj suspendiranoj tvari, kemijskoj potrošnji kisika, biološkoj potrošnji kisika, ukupnom dušiku, ukupnom fosforu te ukupnim mastima i uljima. Za nabrojanih šest pokazatelja/onečišćivača na grafu niže (Slika 5.20) prikazane su količine ispuštanja u periodu od 2011. godine do 2015. godine za emisije iz sustava javne odvodnje (KI-V) i emisije s lokacija obveznika (PI-V).
Zagreb, ožujak 2018. 140
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Slika 5.20 Kretanje količine ispuštanja za šest odabranih pokazatelja/onečišćujućih tvari u periodu od 2011. do 2015 za emisije iz sustava javne odvodnje (KI-V) i emisije s lokacije obveznika (PI-V) (Izvor: Izvješća o podacima iz ROO-a)
Kod emisija otpadnih voda iz sustava javne odvodnje vidljiv je trend smanjenja emisija pokazatelja/onečišćujuće tvari u promatranom periodu. Devijacije od navednog vidljive su u slučaju ukupne suspendirane tvari te ukupnih ulja i masti, kod kojih je zabilježeno povećanje količine ispuštanja u 2013. godini u odnosu na godinu prije (Slika 5.20).
Kod emisija s lokacije obveznika situacije je nešto kompliciranija. Vrijednosti količine ispuštanja variraju iz godine u godinu, međutim može se utvrditi prosječni trend smanjenja vrijednosti količine ispuštanja pokazatelja/onečišćujuće tvari. Iznimke su ukupni dušik i ukupni fosfor za koje je zabilježen blagi porast vrijednosti kroz godine (Slika 5.20).
5.6.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Pristupanjem Europskoj uniji, Hrvatska se obvezala provesti usklađivanje s propisanim standardima o prikupljanju i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda za aglomeracije veće od 2000 ES. Ova odredba propisana je i Člankom 17 Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. Kao što je opisano u prethodnom Poglavlju 5.6.2, 15 od 22
Zagreb, ožujak 2018. 141
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine jedinica lokalne samouprave na području Karlovačke županije nema izgrađen sustav javne odvodnje. Ovime trenutačno nije ostvarena obveza Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.
Potreba za smanjenjem pritiska otpadnih voda prepoznata je i u ŽRS. Jedan od strateških ciljeva ove strategije je i Cilj 4 Održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom baštinom. U njemu je navedeno da je radi očuvanja raznolikosti staništa i ekosustava, bogate prirodne baštine te visoke kvalitete vode, zraka i tla potrebno osigurati, među ostalim i sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na cijelom području Županije (Prioritet 2, Mjera 3 Poboljšanje gospodarenja otpadnim vodama). U svrhu procjene ostvarivanja ovoga strateškog cilja uzeta su dva indikatora relevantna za otpadne vode:
• izgrađenost vodovodne mreže i mreže odvodnje • broj izrađenih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
Ovaj cilj i indikatori vežu se i na Strategiju održivog razvitka Republike Hrvatske. Jedan od glavnih ciljeva ovog strateškog dokumenta iz područja voda glasi:
• Očuvati kvalitetu vode i spriječiti onečišćenja, uključujući obradu otpadnih voda, unaprijediti stupanj pokrivenosti države javnom vodoopskrbom (povećati stupanj opskrbljenosti na 85 – 90%), poboljšati stupanj pročišćavanja otpadnih voda i dostupnosti kanalizacijske mreže, povećati kvalitetu sustava za obranu od poplave, voditi računa o obnovljivosti resursa i jačati zaštitu osjetljivih vodenih i kopnenih ekosustava koji ovise o vodi te morskih ekosustava i obalne zone.
Proširenje ili izgradnja sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a čime se doprinosi provedbi navedenih odredbi i ciljeva, planirano je Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina. Ovim dokumentom planirana je izgradnja ili dogradnja sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u šest aglomeracija unutar Karlovačke županije. Planirana izgradnja i proširenja prikazana su u tablici niže (Tablica 5.10). Tablica prikazuje planirano proširenje unutar Uslužnog područja 8 koje prekriva područje Karlovačke županije te općinu Plitvička jezera koja se nalazi unutar Ličko-senjske županije. Tablica 5.10 Prijedlog realizacije ulaganja u javnu odvodnju, Uslužno područje 8 (Izvor: Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina) Početak Završetak Početak gradnje Završetak gradnje Isporučitelj vodne usluge Aglomeracija gradnje mreže gradnje mreže UPOV UPOV KOMUNALAC d.o.o. Slunj ožu. 21 pro. 23 ožu. 21 pro. 23 Spelekom d.o.o Plitvička jezera ožu. 17 pro. 19 ožu. 17 pro. 19 VODOVOD I KANALIZACIJA Josipdol ožu. 21 pro. 23 ožu. 21 pro. 23 d.o.o. Ogulin ožu. 21 pro. 23 ožu. 21 pro. 23 VODOVOD I KANALIZACIJA Draganić ožu. 21 pro. 23 ožu. 21 pro. 23 d.o.o. Karlovac Karlovac-Duga Resa ožu. 16 pro. 18
Aglomeracija Plitvička jezera samo se djelomično nalazi unutar Karlovačke županije odnosno, uz općinu Plitvička jezera, nalazi se i unutar općine Rakovica. Zbog navedenog, iako se ne nalazi u potpunosti unutar Županije, izgradnjom sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda smanjit će se postojeći pritisci otpadnih voda na okoliš u općini Rakovica koja je dio Županije.
FZOEU je financirao jedan projekt na području Karlovačke županije koji se odnosi na problematiku otpadnih voda, odnosno koji pridonosi ostvarivanju prije spomenutih ciljeva. Provedena je aktivnost ugradnje uređaja za obradu otpadnih voda u proizvodnom procesu tvrtke Kordun – alati d.o.o.
Zagreb, ožujak 2018. 142
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Tablica 5.11 Prikaz proširenja sustava javne odvodnje u protekle 4 godine, kao i Prema podacima anketa upućenih planiranog proširenja sustava odvodnje prema jedinicama lokalne samouprave jedinicama lokalne samouprave, u (Izvor: Rezultati ankete) posljednje 4 godine radove na Proširenje sustava u Planirano proširenje Naziv JLS proširenju/sanaciji ili izgradnji posljednje 4 god sustava sustava sustava javne odvodnje provelo je 10 Barilović DA DA jedinica lokalne samouprave. U Bosiljevo NE NE navedenim anketama također je Cetingrad NE DA postavljeno pitanje planira li se Draganić DA DA širenje/sanacija ili izgradnja sustava Duga Resa DA DA Generalski Stol NE NE odvodnje otpadnih voda. Na ovaj upit Josipdol DA DA 18 jedinica lokalne samouprave Kamanje NE DA odgovorilo je pozitivno, da se Karlovac DA DA izgradnja, sanacija ili širenje sustava Krnjak NE DA planira, dok su četiri jedinice lokalne Lasinja NE DA samouprave odgovorile da isto nije Netretić NE DA Ogulin DA DA planirano. Točan prikaz provedene Ozalj DA DA izgradnje, širenja ili sanacije sustava Plaški NE NE javne odvodnje, kao i aktivnosti Rakovica NE DA planiranih u budućnosti prikazan je u Ribnik NE NE tablici desno (Tablica 5.11). S Saborsko NE DA obzirom na navedeno, moguće je Slunj DA DA Tounj DA DA ustvrditi da se unutar Županije Vojnić NE DA provode aktivnosti usmjerene ka Žakanje DA DA ostvarivanju ovog cilja te da se iste planiraju i u budućnosti s jačim intenzitetom provođenja.
5.7 Ekološki rizici i akcidenti
5.7.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Velike nesreće i katastrofe svoje porijeklo imaju u velikoj lepezi, kako geoloških, hidroloških, meteoroloških, bioloških i ostalih prirodnih fenomena, tako i u tehničko-tehnološkim procesima te predstavljaju društveno, ekonomsko i gospodarsko opterećenje za Republiku Hrvatsku pa tako i Karlovačku županiju. Katastrofe i velike nesreće, po nastanku mogu biti prirodne ili tehničko-tehnološke i potencijalno stvaraju ugrozu životima ljudi, materijalnim i kulturnim dobrima te okolišu uopće. Kako bi se provelo adekvatno planiranje i pripravnost za reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i većih nesreća i poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica na nacionalnoj razini, donesen je veliki broj zakonskih propisa i akata. Kroz Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15), koji je zamijenio Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 127/10), se uređuje sustav i djelovanje civilne zaštite, prava i obveze tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih i fizičkih osoba, osposobljavanje za potrebe sustava civilne zaštite, financiranje civilne zaštite te upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i druga pitanja važna za sustav civilne zaštite.
Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14) se uređuje popis vrsta opasnih tvari koje su prisutne u području postrojenja, način utvrđivanja količina, dopuštene količine i kriterije prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne. Uredbom se također definira način podnošenja i obvezni sadržaj obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju, obvezni sadržaj Izjave o postupanju u vezi sa sprječavanjem velikih nesreća, obvezni sadržaj Izvješća o sigurnosti14, način podnošenja zahtjeva za davanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti, obvezni sadržaj i način davanja
14 Izvješće o sigurnosti je dokument kojim se opisuju sve mjere za sprječavanje velikih nesreća i struktura sustava upravljanja sigurnošću. U svrhu određivanja organizacije i načina upravljanja postrojenjem radi svođenja opasnosti od nastanka velike nesreće na najmanju moguću mjeru, Izvješće o sigurnosti sadrži i Unutarnji plan.
Zagreb, ožujak 2018. 143
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine suglasnosti, način podnošenja zahtjeva za produženje izdane suglasnosti i rokove s tim u vezi, tajnost podataka, način i uvjete za nadzor nad provedbom aktivnosti i mjera sukladno izdanoj suglasnosti na Izvješće o sigurnosti.
Osim navedenog ovim dokumentom se definiraju posebne obveze operatera15: u poduzimanju mjera za sprječavanje velikih nesreća, u slučaju značajne promjene u postrojenju operatera, u slučaju velike nesreće, postupak i obveze u slučaju velike nesreće s prekograničnim učincima, druge uvjete i mjere za sprječavanje velikih nesreća u skladu s međunarodno priznatim standardima i propisima te sadržaj i način vođenja očevidnika o operaterima i njihovim postrojenjima koja mogu uzrokovati nesreće s domino efektom.
Vlada Republike Hrvatske je 2010. godine donijela Plan zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske (NN 96/10) koji predstavlja okvir za planiranje djelovanja svih sudionika zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama. Predstavlja strateški dokument i služi za izradu planova zaštite i spašavanja na operativnim i taktičkim razinama kao i standardnih operativnih postupaka. Njime se razrađuju principi djelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja i drugih resursa cjelovitog i integriranog nacionalnog sustava zaštite i spašavanja te posebno upravljanje reagiranjem u slučaju prirodnih i tehnoloških katastrofa i velikih nesreća.
Sukladno Zakonu o civilnoj zaštiti te Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14) Županija je dužna donijeti sljedeće dokumente: • Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća • Plan zaštite i spašavanja • Plan civilne zaštite.
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Karlovačku županiju je izrađena 2012. godine i revidirana 2014. godine. Iste godine je donesen i Plan civilne zaštite Karlovačke županije koji je operativni dokument kojim se utvrđuje organizacija aktiviranja i djelovanja postrojbi civilne zaštite u provođenu pojedinih mjera zaštite stanovništva na području Županije. Plan zaštite i spašavanja Karlovačke županije izrađen je u prosincu 2014. godine i redovito se ažurira.
Osim prethodno opisanih propisa, zakonski okvir koji se odnosi na upravljanje rizicima i nesrećama obuhvaća veliki broj dokumenata od kojih su najznačajniji izdvojeni i navedeni u nastavku: • Zakon o kritičnim infrastrukturama (NN 56/13) • Zakon o zaštiti od požara • Zakon o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja (NN 79/06, 110/15) • Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97) • Zakon o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o institucionalnom okviru inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za jugoistočnu Europu (2013) (NN 06/14) • Pravilnik o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 65/16) • Pravilnik o standardnim operativnim postupcima za pružanje pomoći nižoj hijerarhijskoj razini od strane više razine sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi (NN 37/16) • Pravilnik o postupku primanja i prenošenja obavijesti ranog upozoravanja, neposredne opasnosti te davanju uputa stanovništvu (NN 67/17) • Pravilnik o Registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o Očevidniku prijavljenih velikih nesreća • Pravilnik o skladištenju opasnih kemikalija koje djeluju u obliku plina (NN 091/2013).
5.7.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije
Prema podacima planskog dokumenta Državne uprave za zaštitu i spašavanje (skraćeno: DUZS), Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku iz 2015. godine, područje Karlovačke županije je rizično po pitanju poplava, potresa,
15 Operater je pravna ili fizička osoba koja upravlja ili posjeduje neko područje postrojenja ili postrojenje ili ima odlučujuću ekonomsku ulogu u tehničkom upravljanju područjem postrojenja.
Zagreb, ožujak 2018. 144
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine degradacija tla klizišta i požara otvorenog tipa, dok je cijela Hrvatske ocijenjena kao područje visoke rizičnosti od ekstremnih temperatura te epidemija i pandemija.
Imajući u vidu poplave, na vodnom području rijeke Dunav kojeg karakteriziraju široke doline nizinskih vodotoka, a obuhvaća rijeku Savu s njezinim pritokama Kupom i Koranom koje protječu kroz Županiju i na čijim obala je smješten grad Karlovac s okolnim područjem koje spada u poplavom najugroženija područja Republike Hrvatske, Karlovac je poplavom najugroženiji grad. Širim gradskim područjem teku Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra kao i mnogobrojni manji vodotoci. Općenito, poplavljena budu gradska i prigradska naselja uz Kupu i Koranu, zatim obradive poljoprivredne i šumske površine uključujući i objekte infrastrukture, gospodarstva, a i kulturne objekte. Osim velikih voda rijeka, gradu Karlovcu prijete bujične vode. Tako je prema podacima DUZS-a, 2013. godine naglo topljenje snijega uzrokovalo bujanje vodotoka te poplave na području Karlovca i općina Josipdol, Vojnić i Plaški. Godine 2014. poplave su zabilježene u tri navrata. U veljači je poplavljeno 386 obiteljskih kuća i 486 gospodarskih objekata, dok su pojedina naselja s oko 1400 stanovnika bila odsječena te je proglašeno stanje elementarne nepogode za grad Karlovac i općine Vojnić i Lasinja. U kolovozu je jako kišno nevrijeme uzrokovalo pojavu bujičnih voda koje su poplavile kuće i dvorišta na području Grada Karlovca, što je u konačnici rezultiralo pojavom klizišta. U rujnu su za vrijeme visokog vodostaja Kupe i Korane izgradnjom zečjeg nasipa spriječene poplave u užem središtu Karlovca. Također je 2015. godine došlo do poplava većih razmjera. Prva poplava u listopadu je ostavila manje posljedice za stanovništvo zbog pravovremene reakcije nadležnih službi, dok su se u drugom valu poplava izlile rijeke iz svojih korita na poljoprivredne površine prometnice i naselja. U poplavi je stradalo 507 obiteljskih kuća i 569 gospodarskih objekata. Posljedično je došlo do odrona zemljišta kojim su nanesene velike materijalne štete na komunalnoj infrastrukturi i javnoj imovini. Osim navedenog, zbog dotrajale i preopterećene kanalizacije, Karlovačko područje ugroženo je i vlastitim oborinskim vodama. Obzirom na postojeće opasnosti, područje Županije je ocijenjeno kao područje vrlo visokog rizika od poplava. Prema dokumentu Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća u Karlovačkoj županiji, sustav obrane od poplava Grada Karlovca jedini je na kojem započeta gradnja kojom je zaštićen samo uži centar grada, dok su ostala područja neobranjena.
Republika Hrvatska pripada mediteransko-transazijskom pojasu visoke seizmičke aktivnosti i jedna je od seizmički ugroženijih država u Europi, a gotovo cijelo područje Hrvatske je izrazito podložno pojavi potresa. Potresima je najviše izloženo priobalno područje, posebice južna Dalmacija te sjeverozapadna Hrvatska, dok je Karlovačka županija svrstana u područje visokog rizika od potresa.
Prema dostupnim podacima u Hrvatskoj na području mediteranskih šuma nastane oko 3/4 ukupnog broja požara, dok na kontinentu 1/4 šumskih požara čime je Karlovačka županija pored Sisačko-moslavačke, u kontinentalnoj Hrvatskoj, najugroženija požarima s visokim rizikom. Prema podacima DUZS-a, požari otvorenog prostora 2012. godine imali su najviše udjela u ukupnom broju vatrogasnih intervencija u promatranom razdoblju od 01.01.2012. do 31.08.2012. s udjelom od 61,9 %. Razlozi nastanka velikog broja požara su višestruki: dugotrajno sušno razdoblje, nedostatak snježnih oborina tijekom zime zbog čega je ostao površinski sloj suhe gorive tvari te nemar stanovništva koji neoprezno spaljuju korov. Opožarena je velika površina, velike štete nastale su na šumskom fondu na prostoru Karlovca, Barilovića, Slunja, Tounja, Saborskog i Ogulina. Te godine jedna osoba je smrtno stradala zbog nekontroliranog spaljivanja u Perjašici. Najviše požara dogodilo se u slabije naseljenim područjima pogođenim ratom. Drugi val požara zabilježen je u ljetnim mjesecima.
Uzimajući u obzir ekstremne padaline, jake oborine u obliku snijega stvaraju značajan snježni pokrivač na području Ličko- senjske, Primorsko-goranske i Karlovačke županije izazivajući prometni i energetski kolaps. Tako je prema podacima DUZS-a, u veljači 2012. godine proglašena elementarna nepogoda u općina Plaški i Saborsko kada su zbog visokih snježnih nanosa i vjetra olujnih udara na području udaljenijih sela u općinama Plaški, Saborsko, Josipdol i gradu Ogulinu zbog prekida prometa angažirane zimske i ostale žurne službe. Jako olujno nevrijeme praćeno vjetrom i kišom, pogodilo je Karlovačku županiju još u dva navrata 2012. godine i to dijelove općine Draganić, gradove Karlovac i Ozalj te šire područje Vojnića, Krnjaka, Veljuna, Josipdola i Plaškog. Godine 2013. ciklonalni poremećaj uzrokovao je obilne snježne padaline pa je ugroženo stanovništvo starije životne dobi opskrbljivano lijekovima i namirnicama zahvaljujući angažmanu Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) i Hrvatskog crvenog križa (HCK), Gradsko društvo Crvenog križa Karlovac (284 intervencije) i Slunj (140 intervencija). Uz angažman Hrvatske vojske otvoreni su putovi za prolaz Hitne medicinske pomoć i zdravstvene njege u kući (18 intervencija). Tijekom 2014. je područje Županije također bilo izloženo snježnim oborinama, ali i kiši koja se ledila na tlu što je uzrokovalo elementarnu nepogodu na području općina Saborsko, Plaški, Josipdol i Tounj te Grada Ogulina. Na području šuma u Republici Hrvatskoj kojima gospodare Hrvatske šume, u Karlovačkoj županiji zabilježena su oštećenja drvne mase kao posljedica elementarnih nepogoda što je detaljnije analizirano u Poglavlju 4.5. Županija je prema procjeni rizika od snijega na nacionalnoj razini svrstana u umjerenu kategoriju.
Zagreb, ožujak 2018. 145
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Umjeren rizik za Županiju utvrđen je još za pojave ekstremnih suša i bolesti bilja, dok je za bolesti životinja područje ocijenjeno kao nisko rizično.
Iako je dokument Procjena rizika od velikih nesreća na području Županije16 u trenutku pisanja ovog Izvješća u fazi izrade, uz navedene rizike koji su procijenjeni na nacionalnoj razini za Karlovačku županiju, u dokumentu Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Karlovačke županije su opisana još tri dodatna rizika koji su karakteristični za pojedine jedinice lokalne samouprave, a to su suša i opasnost od mina te epidemije i pandemije koje se na nacionalnom nivou navode kao visoko rizične za područje cijele Hrvatske.
Osim navedenih prirodnih katastrofa, na području Županije postoji mogućnost nastanka tehničko tehnoloških nesreća koje potencijalno mogu rezultirati posljedicama većih razmjera, što uvelike ovisi o njihovom izvoru. Za područje Karlovačke županije je 2012. godine izrađen dokument Procjena ugroženosti stanovnika, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća u Karlovačkoj županiji (u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti) koji je revidiran 2014. godine. Tim dokumentom, tehničko tehnološke katastrofe i velike nesreće su podijeljene na sljedeći način: • nesreće u gospodarskim objektima • nesreće u prometu • prolomi hidroakumulacijskih brana • nuklearne i radiološke nesreće • epidemiološke i sanitarne nesreće • nesreće na odlagalištima otpada. Obzirom na zabilježene značajnije akcidente antropogenog porijekla u proteklom, razdoblju od 2012. godine do 2015. godine, evidentirana su dva događaja koja se odnose na onečišćenje voda i tla te zbrinjavanje opasnog otpada. Naime, temeljem prijava građana o nekontroliranom ispuštanju tehnoloških otpadnih voda u rijeku Mrežnicu, 2012. godine izvršen je inspekcijski nadzor tvrtke T7 VIS d.o.o. u Dugoj Resi. Iako nisu utvrđena onečišćenja opasna za zdravlje ljudi i ihtiofaunu rijeke, zbog nepovezanosti postrojenja na sustav odvodnje izrečena je mjera o zabrani ispuštanja tehnološke vode u Mrežnicu. Drugi akcident dogodio se 2015. godine kada je došlo do ilegalnog odlaganja 88 bačvi opasnog otpada na prostoru Županije, što je ubrzo otkriveno te su bačve s otpadom zbrinute u skladištu Centra za gospodarenje opasnim i neopasnim otpadom u Vojniću.
Prema rezultatima anketa od općina i gradova s područja Županije, najčešći akcidenti u posljednjem četverogodišnjem periodu su povezani s ilegalnim odlaganjem otpada u okoliš, dok je u gradu Ogulinu, iako izvan promatranog razdoblja, 2017. godine zabilježen i jedan slučaj požara na odlagalištu otpada Sodol.
Kako je navedeno u Poglavlju 5.7.1., Karlovačka županija ima izrađen Plan civilne zaštite u kojem su detaljno opisane mjere civilne zaštite i osobe odgovorne za njihovo provođenje, dok su u Procjeni ugroženosti navedene snage zaštite i spašavanja koje obuhvaćaju raspoložive kapacitete i snage redovnih službi i pravnih osoba koje se bave zaštitom i spašavanjem u okviru svoje redovne djelatnosti.
Za područje Karlovačke županije je u prosincu 2015 godine donesena Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za Karlovačku županiju te Plan zaštite od požara za Karlovačku županiju koji obuhvaća: • ustroj zapovijedanja u akcijama kada u gašenju požara sudjeluje više vatrogasnih postrojba i pučanstvo • razrađen sustav primanja dojave o požaru i uključivanje u akciju gašenja požara vatrogasnih postrojbi te ostalih sudionika • slučajeve kada se i koje vatrogasne postrojbe stavljaju u stanje pripravnosti te zaduženja u pogledu provedbe • nazive i zaduženja zdravstvenih ustanova koje se uključuju u pružanje pomoći ozlijeđenim u akcijama gašenja požara • nazive i zaduženja službi i tvrtki te osobe koje će gasitelje opskrbiti hranom i vodom tijekom gašenja požara • slučajeve kada se u akciju gašenja požara uključuje Hrvatska vojska • slučajeve kada se županijski čelnici upoznaju s nastalim požarom
16 Procjena rizika od katastrofa za područje Republike Hrvatske i procjena rizika od velikih nesreća za područja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave polazni su dokumenti za donošenje planskih dokumenata na području civilne zaštite i provođenje zadaća definiranih Zakonom o sustavu civilne zaštite (Pravilnik o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave).
Zagreb, ožujak 2018. 146
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
• nazive općina i gradova čiji planovi čine sastavni dio Plana za područje Županije • razrađen sustav ophodnje, motrenja i dojave vatrogasnim postrojbama i drugim službama u slučajevima prijeteće opasnosti za nastajanje požara na šumskom ili drugom otvorenom prostoru • popis pravnih osoba koje raspolažu s potrebnom opremom i mehanizacijom koja bi se mogla koristiti u većim požarima ili havarijama s osnovnim podacima o toj opremi i mehanizaciji te razrađen sustav uključenja u gašenje požara.
5.7.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata
Temeljem stanja u Županiji te podacima dostavljenim od nadležnih službi i upravnih odjela administrativnih jedinica, ekološki rizici i akcidenti se u najvećoj mjeri odnose na elementarne nepogode i nesavjesno, ilegalno odlaganje otpada. Provedba mjera koje se odnose na ublažavanje i sprečavanje navedenih problema sukladno mjerama definiranim u važećim strateškim i planskim dokumentima detaljnije je obrađena kroz Poglavlja 5.3, 5.4, 5.6, 6.1, 6.2, 6.3, 6.7.
Obzirom na smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća, važećom regulativom je uređeno da je operater, u čijem su području postrojenja prisutne opasne tvari, obvezan poduzeti preventivne mjere i mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš. Operater koji u postrojenju utvrdi prisutnost malih količina opasnih tvari dužni su načiniti Operativni plan i Politiku sprječavanja velikih nesreća te pripadajući sustav upravljanja sigurnošću. Operater koji utvrdi da je u njegovom postrojenju prisutna velika količina opasne tvari, dužan je osim dostave obrasca iz Priloga II. B Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari u Registar, načiniti i Izvješće o sigurnosti te donijeti Vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju velike nesreće koja uključuje opasne tvari s namjerom da se poduzmu sve potrebne mjere u slučaju velike nesreće te u slučaju gradnje novih postrojenja ili razvoja postojećeg postrojenja.
Popis postrojenja u kojima je utvrđena prisutnost opasnih tvari nalazi se u Poglavlju 5.4.2. gdje je navedena i tvrtka Viševica-komp. d.o.o. Karlovac za koju je, u skladu s odredbama Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, izrađen Vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju velike nesreće koja uključuje opasne tvari, a sadrži sljedeće:
• vrste opasnosti i rizika te uvjeti u okolišu koji izravno mogu utjecati na učinke opasnih tvari koje su ispuštene kao posljedica velike nesreće u pogonu • postupke i mjere za prevenciju posljedica velike nesreće štetnih za okoliš, ljude i materijalna dobra • postupke i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za ljude, okoliš i materijalna dobra • sudionike, snage i materijalno – tehnička sredstva za provedbu mjera zaštite i spašavanja • nadležnosti i odgovornost za provedbu te način usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode na temelju drugih zakona • prenošenje potrebnih informacija javnosti i zainteresiranoj javnosti (stanovništvu, službama, vlastima) • osiguranja obnove i čišćenja okoliša nakon velike nesreće.
Zagreb, ožujak 2018. 147
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
6 Sastavnice okoliša
6.1 Upravljanje kvalitetom zraka
Zrak je jedna od sastavnica okoliša s najvećim utjecajem na ljudsko zdravlje i kvalitetu života te ukupni ekosustav zbog čega mora biti zaštićena pojedinačno i zajedno sa ostalim sastavnicama okoliša, uzimajući u obzir njihove međuodnose i među utjecaje. Mjere koje se poduzimaju radi zaštite kvalitete zraka i ozonskog sloja radi ublažavanja klimatskih promjena ne smiju ugroziti ostale sastavnice okoliša te kvalitetu življenja sadašnjih i budućih naraštaja. Onečišćenje zraka postaje sve veći problem današnjice, posebno u većim urbanim sredinama. Izvor emisija onečišćujućih tvari u zrak predstavljaju gotovo sve gospodarske i društvene djelatnosti stoga se na svjetskoj i europskoj razini, kao i na nacionalnim i regionalnim razinama, politikama i ciljanim aktivnostima nastoje smanjiti antropogene emisije i izloženost. Zbog toga su zaštita i poboljšanje kvalitete zraka definirani kao jedan od glavnih ciljeva zaštite okoliša Republike Hrvatske.
6.1.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija
Temeljni propis zaštite zraka u Republici Hrvatskoj je Zakon o zaštiti zraka. Ostali važeći propisi kojima je detaljnije uređena zaštita i poboljšanje kvalitete zraka su:
• Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 850/2004 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (NN 148/13) • Uredba o emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u zraku u Republici Hrvatskoj (NN 108/13, 19/17) • Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (117/12, 90/14, 87/17) • Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14) • Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17) • Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 22/14, 65/16) • Uredba o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapivih organskih spojeva koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzina (NN 135/06) • Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17) • Pravilnik o uzajamnoj razmjeni informacija i izvješćivanju o kvaliteti zraka i obvezama za provedbu Odluke Komisije 2011/850/EU (NN 3/16) • Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12, 97/13) • Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša • Odluka o prihvaćanju Plana smanjivanja emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida i krutih čestica kod velikih uređaja za loženje i plinskih turbina na području Republike Hrvatske (NN 151/08) • Odluka o visini jedinične naknade na emisije stakleničkih plinova za operatere postrojenja isključenih iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama za 2014. godinu (96/15).
Osim navedenih zakonskih i podzakonskih akata upravljanje kvalitetom zraka na području Republike Hrvatske regulirano je programima i planovima kako na razini države tako i županija. Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine temelji se na članku 10 Zakona o zaštiti zraka. Svrha ovog Plana je definiranje i razrada ciljeva i mjera po sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe mjera, s glavnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kvalitete zraka na području Republike Hrvatske, posebice na područjima na kojima kvaliteta zraka nije prve kategorije, zaštite ozonskog sloja te ublažavanja klimatskih promjena.
Program mjerenja razine onečišćenosti u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 103/14, 73/16) koje su određene člankom 5. Uredbe o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka sadrži Program A – mjerenje kvalitete zraka u postajama uspostavljenim u aglomeracijama te Program B – mjerenje kvalitete zraka u postajama uspostavljenim u zonama.
Zagreb, ožujak 2018. 148
Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine
Od dokumenata županijske razine Karlovačka županija je u siječnju 2017. godine donijela Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Karlovačkoj županiji za razdoblje od 2017. do 2021. godine. Program se temelji na Zakonu o zaštiti zraka koji određuje mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i poboljšanja kvalitete zraka, kao dijela okoliša od općeg dobra, koji ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Zakon propisuje da predstavničko tijelo županije donosi program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama koji je sastavni dio programa zaštite okoliša za područje županije, a učinkovitost njegove provedbe provjerava se četverogodišnjim izvješćem koje usvaja skupština županije.
6.1.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije
Praćenje kvalitete zraka
Temeljem Zakona o zaštiti zraka i Pravilnika o praćenju kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj, mjerenje onečišćujućih tvari u zraku se obavlja u sklopu državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, kojom upravlja DHMZ te u lokalnim mrežama koje su u nadležnosti županija, gradova i općina. Osim navedenih mreža, praćenje kvalitete zraka u okolini izvora onečišćenja dužni su osigurati i onečišćivači okoliša te su ova mjerenja posebne namjene sastavni dio lokalnih mreža za praćenje kvalitete zraka.
Temeljem Zakona o zaštiti zraka definirane su dvije kategorije kvalitete zraka prema razinama onečišćenosti, s obzirom na propisane granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i dugoročne ciljeve: • prva kategorija kvalitete zraka – čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon • druga kategorija kvalitete zraka – onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon.
Područje Republike Hrvatske klasificirano je, temeljem Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske, u pet zona i četiri aglomeracije. Područje Karlovačke županije pripada zoni HR 3, zajedno s Ličko-senjskom i Primorsko-goranskom županijom (izuzimajući aglomeraciju HR RI).
Navedenom Uredbom su za zonu HR 3 dane slijedeće procjene razina onečišćenosti zraka obzirom na zaštitu zdravlja ljudi, za onečišćujuće tvari prikazane u tablici niže (Tablica 6.1): Tablica 6.1 Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi za zonu HR3 (Izvor: Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske ) Oznaka Benzen, Pb, As, SO2 NO2 PM10 CO O3 Hg zone benzo(a)piren Cd, Ni HR 3 Uredbom o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracije pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka definiran je Popis mjernih mjesta za praćenje koncentracija sumporovog dioksida, dušikovog dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), olova, benzena, ugljikovog monoksida, prizemnog ozona i prekursora prizemnog ozona, arsena, kadmija, žive, nikla, benzo(a)pirena i drugih policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku, pokazatelja prosječne izloženosti za PM2,5 (PPI) te kemijskog sastava PM2,5. Na području Karlovačke županije određeno je mjerno mjesto Karlovac. Prema Programu mjerenja razine onečišćenosti u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka, odnosno Programu B, u Karlovačkoj županiji uspostavljena je postaja u Karlovcu (Tablica 6.2). Zagreb, ožujak 2018. 149 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Tablica 6.2 Mjerna postaja HR 3 Karlovac (Izvor: Program mjerenja razine onečišćenosti zraka u postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka) Medij - zrak Pokazatelj kvalitete zraka Gustoća mjerenja Mjerno razdoblje Dušikovi oksidi izraženi kao NO2 1 sat kontinuirano Plinoviti sastojci Prizemni ozon (O3) 1 sat kontinuirano Smjer i brzina vjetra, temperatura Fizikalno stanje 1 sat kontinuirano zraka, relativna vlažnost zraka Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske, HAOP, sadrži ocjenu kvalitete zraka u zonama i aglomeracijama. 2012. godine u Gradu Karlovcu mjerenja su se obavljala na 3 mjerne postaje, a 2013. godine na 2 mjerne postaje. Zrak je bio I kategorije s obzirom na sve mjerene onečišćujuće tvari za obje navedene godine. Godine 2014. i 2015. prema podacima iz Godišnjeg izvješća na mjernoj postaji Karlovac nema podataka o rezultatima mjerenja, dok se 2016. godine na navedenoj mjernoj postaji opet vrše mjerenja. Prema navedenom Izvješću zrak je na području Županije 2016. godine bio I. kategorije (Tablica 6.3). Tablica 6.3 Kvaliteta zraka na mjernoj postaji Karlovac-1 u 2016. godini (Izvor: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2016. godinu) Kategorija kvalitete Zona Županija Mjerna mreža Mjerna postaja Onečišćujuća tvar zraka Karlovačka NO2 I kategorija HR 3 Državna mreža Karlovac-1 županija O3 I kategorija Iako prema podacima HAOP-a, odnosno Godišnjih izvješća o praćenju kvalitete zraka na području RH, na mjernoj postaji Karlovac 2014. i 2015. godine nema podataka o rezultatima mjerenja na osnovu Ugovora o ispitivanju kakvoće zraka na području grada Karlovca, Služba za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo (u daljnjem tekstu: ZZJZ) provodila je praćenje kakvoće zraka u gradu Karlovcu na tri mjerne postaje, mjerenjem sadržaja sumpornog dioksida u zraku. Ocjena kakvoće zraka izvršena je na osnovu Priloga 1 A. Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) gdje je, između ostalih, navedena granična vrijednosti (GV) koncentracije onečiščujuće tvari u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi za ispitivani pokazatelj sumporni dioksid (SO2). Tablica 6.4 Granična vrijednost koncentracije SO2 s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi prema Prilogu 1 A. Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) (Izvor: ZZJZ) Granična Onečišćujuća Vrijeme Učestalost dozvoljenih vrijednost tvar usrednjavanja prekoračenja (GV) GV ne smije biti prekoračena Sumporov 125 24 sata više od 3 puta tijekom μg/m3 dioksid (SO2) kalendarske godine Mjerenja su provedena na mjernim postajama: Banija 18, Domobranska ulica 2 i dr. Vladka Mačeka 48 koje su dio lokalne (gradske) mjerne mreže grada Karlovca. Podaci iz Godišnjih izvješća o praćenju kakvoće zraka na području grada Karlovca za 2013., 2014., 2015. i 2016. godinu prikazani su u tablici niže (Tablica 6.5). Tablica 6.5 Prikaz podataka s mjernih postaja lokalne mjerne mreže grada Karlovca za onečišćujuću tvar SO2 u razdoblju od 2013.- 2016. godine. (Izvor: ZZJZ) SO2 (μg/m3) Godina Mjerna postaja N OP (%) C C50 CM C98 Kategorija Banija 18 365 100 0,58 0,49 3,0 1,7 Domobranska 336 71,4 0,52 0,36 2,6 2,1 2013. ulica 2 I kategorija Dr. Vlatka 365 98,6 0,70 0,56 4,9 2,0 Mačeka 48 Banija 18 225 69,9 1,04 0,73 7,2 4,03 Domobranska 117 48,5 0,73 0,52 2,7 2,5 2014. ulica 2 I kategorija Dr. Vlatka 260 71,2 0,7 0,63 1,9 1,83 Mačeka 48 Zagreb, ožujak 2018. 150 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine SO2 (μg/m3) Godina Mjerna postaja N OP (%) C C50 CM C98 Kategorija Banija 18 249 68,2 0,31 0,00 4,71 1,84 Domobranska 179 49,0 0,71 0,48 4,36 3,21 2015. ulica 2 I kategorija Dr. Vlatka 248 67,9 0,17 0,00 2,71 1,24 Mačeka 48 Banija 18 247 67,7 0,37 0,00 2,79 2,07 Domobranska 183 50,1 0,58 0,41 2,71 2,55 2016. ulica 2 I kategorija Dr. Vlatka 247 67,7 0,19 0,00 2,88 1,06 Mačeka 48 N - broj podataka OP – obuhvat podataka kao % od ukupno mogućih podataka C – srednja vrijednost CM – maksimalna vrijednost koncentracija C50 – 50-ti percentil, tj. vrijednost kod koje je 50% rezultata manje ili veće C98 – 98-mi percentil Uspoređivanjem rezultata mjerenja s graničnim vrijednostima (GV) Priloga 1. A Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)17, može se zaključiti da je u promatranom razdoblju zrak u gradu Karlovcu u pogledu sadržaja sumpornog dioksida (SO2) na svim mjernim postajama bio I kategorije, što je u skladu s člankom 6. Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju RH (NN 1/14). Uvidom u Informacijski sustav zaštite zraka (u daljnjem tekstu: ISZZ) utvrđeno je da se mjerenje kvalitete zraka na području Županije trenutno provodi u gradu Karlovcu te da je navedena mjerna postaja aktivna od 01.02.2016. godine. Na mjernoj postaji se mjere dušikov dioksid (NO2), dušikovi oksidi (NOX) i ozon (O3). Koncentracije navedenih onečišćujućih tvari na mjernoj postaji Karlovac-1, koja je dio državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, prikazane su na slikama niže, za razdoblje od 01.03.2016.-31.12.2016. (Slika 6.1, Slika 6.2 i Slika 6.3). Slika 6.1 Koncentracija NOx (dnevni validirani podaci) na mjernoj postaji Karlovac-1 u razdoblju od 01.03.2016.-31.12.2016. (Izvor: ISZZ) 17 Izmjene i dopune Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17) stupile su na snagu 02.07.2017. Budući da su prikazana izvješća do 2016. godine ona se temelje na staroj Uredbi. Zagreb, ožujak 2018. 151 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.2 Koncentracija NO2 (dnevni validirani podaci) na mjernoj postaji Karlovac-1 u razdoblju od 01.03.2016.-31.12.2016. (Izvor: ISZZ) Slika 6.3 Koncentracija O3 (dnevni validirani podaci) na mjernoj postaji Karlovac-1 u razdoblju od 01.03.2016.-31.12.2016. (Izvor: ISZZ) Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku određeni su donji i gornji pragovi procjene – određivanje uvjeta za procjenu koncentracija onečišćujućih tvari u zraku unutar zone ili aglomeracije s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi, vegetacije i ekosustava te ciljne vrijednosti za prizemni ozon. Kako je po Uredbi mjerenja potrebno provoditi neprekidno jednu godinu, ovim mjerenjem dobiveni rezultati ne mogu se uspoređivati s vrijednostima iz Uredbe, ali mogu biti indikativni i ukazivati na stanje kakvoće zraka. Na osnovi prikazanih rezultata zaključeno je da bi na godišnjoj razini kvaliteta zraka s obzirom na NO2, NOx i O3 bila I kategorije. Ovdje treba napomenuti da, ako u određenoj zoni razine onečišćujućih tvari u zraku prekoračuju bilo koju graničnu vrijednost ili ciljnu vrijednost u svakom od tih slučajeva, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za tu zonu, donosi akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka za tu zonu, kako bi se, u što je moguće kraćem vremenu, osiguralo postizanje graničnih ili ciljnih vrijednosti. Zakonom o zaštiti zraka također je propisano da ako u određenoj zoni postoji rizik da će razine onečišćujućih tvari prekoračiti prag upozorenja (razina onečišćenja čije prekoračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloženosti) predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za tu zonu donosi kratkoročni akcijski plan koji sadrži mjere koje se moraju poduzeti u kratkom roku kako bi se smanjio rizik ili trajanje takvog prekoračenja. U proteklom razdoblju na području jedinica lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji nije došlo do prekoračenja graničnih ili ciljnih vrijednosti, kao ni praga upozorenja te do sada nije bilo razloga za donošenje akcijskih ili kratkoročnih akcijskih planova. Također nije bilo potrebe za mjerenjima posebne namjene. Zagreb, ožujak 2018. 152 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Emisije onečišćujućih tvari Prema Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti zraka onečišćivači koji su vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćivanja dužni su: • osigurati redovito praćenje emisije i o tome voditi evidenciju • osigurati obavljanje mjerenja emisije onečišćujućih tvari iz nepokretnog izvora • voditi evidenciju o obavljenim mjerenjima s podacima o mjernim mjestima i rezultatima mjerenja te o učestalosti mjerenja emisija • voditi evidenciju o upotrijebljenom gorivu i otpadu koji se koristi kod procesa suspaljivanja • voditi evidenciju o radu uređaja za smanjivanje emisija. Stupanjem na snagu Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša podaci o emisijama onečišćujućih tvari u okoliš dostavljaju se u ROO. Na slikama niže prikazana je ukupna koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari koje su gospodarski subjekti na području Županije prijavili u ROO u razdoblju od 2013.-2016. godine (Slika 6.6 i Slika 6.7) uz napomenu da podaci za 2016. godinu još nisu verificirani od strane HAOP-a. Slika 6.4 Ukupna koncentracija ispuštenog CO2 koji je prijavljen u ROO na području Županije u razdoblju od 2013.-2016. godine (Izvor: ROO) Slika 6.5 Ukupne koncentracije ispuštenog CO, SO2 i NO2 koje su prijavljene u ROO na području Županije u razdoblju od 2013.- 2016. godine (Izvor: ROO) Donošenjem Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša značajno su povećani dozvoljeni pragovi ispuštanja onečišćujućih tvari u zrak (npr. prag ispuštanja CO2 u zrak povećan je s 30 000 kg/god na 450 000 kg/god) te je došlo do značajnog smanjenja broja prijavljenih gospodarskih subjekata u ROO zbog toga što su neki gospodarski subjekti prestali biti obveznici dostave podataka na propisanim obrascima za zrak, što je vidljivo na grafičkim prikazima u Poglavlju 4.1 Industija (Slika 4.2). Iz prikazanih podataka je vidljivo da koncentracije CO, SO2 i NO2 rastu do 2014. godine nakon čega se bilježi Zagreb, ožujak 2018. 153 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine njihov pad u razdoblju od 2014.-2015. te blagi porast do 2016. godine. Ukupna koncentracija CO2 u razdoblju do 2014. naglo raste nakon čega drastično pada te konačno opet naglo raste do 2016. godine. Na slikama niže (Slika 6.6, Slika 6.7, Slika 6.8, Slika 6.9 i Slika 6.10) prikazana je ukupna emisija onečišćujućih tvari prema djelatnosti na području Županije u razdoblju od 2013.-2016. godine. Slika 6.6 Koncentracija CO2 za koju su prikazane djelatnosti ispuštale u zrak na području Županije u razdoblju od 2013.-2016. godine (Izvor: ROO) Slika 6.7 Koncentracija NO2 za koju su prikazane djelatnosti ispuštale u zrak na području Županije u razdoblju od 2013.-2016. godine (Izvor: ROO) Zagreb, ožujak 2018. 154 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.8 Koncentracija SO2 koju su prikazane djelatnosti ispuštale u zrak na području Županije u razdoblju od 2013.-2016. godine (Izvor: ROO) Slika 6.9 Koncentracija CO koju su prikazane djelatnosti ispuštale u zrak na području Županije u razdoblju od 2013.-2016. godine (Izvor: ROO) Zagreb, ožujak 2018. 155 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.10 Koncentracija PM10 koju su prikazane djelatnosti ispuštale u zrak na području Županije u razdoblju od 2013.-2016. godine (Izvor: ROO) Iz prikazane analize vidljivo je da najveći dio emisija onečišćujućih tvari u zrak potječe iz prerađivačke industrije, od čega najveći dio čini CO2 te NO2 i SO2, dok najveći dio emisija CO u zrak dolazi iz sektora poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Značajan doprinos imaju i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te opskrba električnom energijom, plinom parom i klimatizacija. Izvori emisija u Županiji Kao što je već navedeno, najznačajniji izvor emisija onečišćujućih tvari u zrak potječe od prerađivačke industrije. Kako je prikazano na slici u Poglavlju 4.1. Industrija (Slika 4.6) sve tvrtke koje se bave prerađivačkom industrijom nalaze se u gradu Karlovcu pa je stoga tamo i najveće opterećenje zraka iz ovog izvora. Podaci iz ROO za 2016. godinu još nisu verificirani od strane HAOP-a, ali mogu dati uvid u trenutno stanje u Županiji. Prema navedenom izvoru od ukupno ispuštenog CO2 na području Županije u 2016. godini (60 614 t/god) više od 65 % emisija dolazi iz prerađivačke industrije (39 599,9 t/god). Iako se ukupno ispušta bitno manje u odnosu na CO2, najznačajnije emisije NO2 su također iz prerađivačke industrije koja emitira više od 58 % (33,8 t/god) od ukupno emitiranog NO2 (57,5 t/god) u Županiji. Od ukupne emisije SO2 nešto više od 38 % otpada na prerađivačku industriju, za CO taj postotak iznosi nešto više od 67 %, dok za lebdeće čestice PM10 taj postotak iznosi čak više od 77 %. Na području Županije odvija se intenzivan promet, naročito ljeti tijekom turističke sezone. Zahvaljujući svom tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju Karlovačka županija predstavlja sjecište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranskom obalom. Najčešće emisije koje su produkt intenzivnog prometa, odnosno izgaranja goriva u vozilima su ugljikov monoksid (benzinska vozila) te SO2 (dizel-motori), CO2, NOx, čestice, NMHOS i olovo. Osim samog prometa, na području Županije prisutni su i difuzni izvori onečišćenja, gdje se u prvom redu misli na intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina. Poljoprivreda onečišćuje zrak stakleničkim plinovima CH4 i N2O (dušikov oksid), plinom odgovornim za zakiseljavanje i eutrofikaciju NH3 (amonijak) te raznovrsnim pesticidima. Uz stočarsku proizvodnju vezano je onečišćenje zraka neugodnim mirisima (zbog prisutnosti amonijaka, sumporovodika, merkaptana), čime se na primjetan način narušava kakvoća okoliša. Eksploatacija mineralnih sirovina (šljunak i građevinski kamen) onečišćuje zrak prašinom uz same lokalitete eksploatacije, ali i uz putove kojima se materijal transportira do mjesta korištenja, osobito ako pri transportu nisu primjenjene odgovarajuće mjere. Značajno onečišćenje zraka (CO, dioksini, furani, policiklički aromatski ugljikovodici, Hg) uzrokovano je i kućnim ložištima (drva, ugljen, naftni derivati). Zagreb, ožujak 2018. 156 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 6.1.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata Jedan od ciljeva Strategije održivog razvoja Republike Hrvatske je smanjiti emisije štetnih plinova, uzročnika fotokemijskog smoga i troposferskog ozona, ukinuti potrošnju tvari koje uništavaju ozonski omotač i provoditi programe unapređivanja kakvoće zraka. Ostvarenje tog cilja predstavlja i Plan zaštite zraka Republike Hrvatske te Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena u Karlovačkoj županiji za razdoblje od 2017. do 2021. godine. Osim toga, Grad Karlovac i Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske su 2010. godine (revizija 2016.), uz stručnu i financijsku pomoć Grada Zagreba i sudjelovanje stručnjaka tvrtki HEP ODS d.o.o. Elektra Karlovac, HŽ Putnički prijevoz i Toplane d.o.o. Karlovac, izradili Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Karlovca za razdoblje do 2020. godine. Navedeni Plan predstavlja osnovni dokument koji je na temelju prikupljenih podataka o zatečenom stanju, identificirao i dao odrednice za provedbu projekata, mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i ekološko prihvatljivih goriva na gradskoj razini, sa ciljem smanjenja emisije CO2 za više od 20 % do 2020. godine. Iz grafičkih prikaza u nastavku (Slika 6.11 i Slika 6.12) vidljivo je da je u odnosu na referentnu 2009. godinu, u kontrolnoj 2014. godini zabilježeno smanjenje emisija, zbog čega se može konstatirati da se u Županiji radi na ostvarenju navedenog cilja Strategije održivog razvoja. Ukupna emisija CO2 iz promatranih sektora u Gradu iznosila je u 2014. godini oko 114 000 t CO2, pri čemu je najveći izvor emisije, kao i potrošnje energenata, bio sektor zgradarstva, s emisijom od 79 240 t CO2. Slika 6.11 Emisija CO2 po sektorima i energentima za grad Karlovac, referentna 2009. godina (Izvor: Program zaštite zraka) Zagreb, ožujak 2018. 157 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.12 Emisija CO2 po sektorima i energentima za grad Karlovac, referentna 2014. godina (Izvor: Program zaštite zraka) U svrhu ispunjenja obveza iz Plana zaštite zraka Republike Hrvatske, temeljem definiranih i razrađenih ciljeva i mjera po sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe mjera te nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Karlovačka županija donijela je Program zaštite zraka. Njime se propisuju mjere i aktivnosti za pojedine ciljeve prema tematskim skupinama. Pojedine mjere čiji je cilj smanjenje emisija onečišćujućih tvari iz pojedinačnih ili kolektivnih izvora doprinose i zaštiti ozonskog sloja i ublažavanju klimatskih promjena. Međusektorske mjere obuhvaćaju regulatorne i planske mjere kao i dio preventivnih mjera koje je potrebno kontinuirano poduzimati s ciljem zaštite i poboljšanja kvalitete zraka. Mjere koje su propisane navedenim Programom proizlaze iz ciljeva zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena definiranih u Planu zaštite zraka Republike Hrvatske. ŽRS svojim strateškim ciljem 4, prioritetom 4 odnosno njegovim mjerama također pridonosi očuvanju kvalitete zraka na području Županije. Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena u Karlovačkoj županiji za razdoblje od 2017. do 2021. godine, čiji je sadržaj usklađen s Planom zaštite zraka Republike Hrvatske, navodi nekoliko razloga smanjenja emisija CO2. Prvi od razloga je provedba mjera energetske učinkovitosti i poticanja korištenja obnovljivih izvora energije kao i podizanje svijesti svih ciljanih skupina o racionalnom korištenju energije u sva tri promatrana sektora: zgradarstvo, promet i javna rasvjeta. Drugi razlog su meteorološke prilike jer je prema podacima DHMZ 2014. godina proglašena najtoplijom godinom u povijesti mjerenja temperatura, što je rezultiralo manjim potrebama za energijom za zagrijavanje prostora dok su ljetnu sezonu obilježile ekstremne količine padalina i znatno niže temperature od prosjeka što je obilježilo znatno manju upotrebu klimatizacijskih uređaja. Nadalje, tvrtka Autotransport Karlovac d.d. je kao odgovor na jednu od mjera Akcijskog plana počela koristiti ekološki prihvatljiviji biodizel za pogon 10 autobusa, u odnosu na referentnu 2009. godinu kada je pogonsko gorivo bilo isključivo dizel. Zabilježeno je i smanjenje broja registriranih motornih vozila u kontrolnoj godini na 26 405, u odnosu na referentnu 2009. godinu, kada je na području Grada Karlovca ukupan broj registriranih vozila iznosio 29 015. Smanjenje broja vozila se međutim povezuje s negativnim demografskim trendovima (više u Poglavlju 2.7 Demografska obilježja). Na području Županije je u razdoblju od 2013.-2016. godine proveden niz aktivnosti koje doprinose smanjenju emisije onečišćujućih tvari u zrak. Neke od njih su sanacije odlagališta otpada, uključujući odlagališta opasnog otpada i divlja odlagališta, sakupljanje građevinskog otpada koji sadrži azbest, poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u industrijskim i energetskim sustavima, poticanje čistijeg transporta kako bi se smanjile emisije štetnih plinova cestovnih vozila. Više o navedenim aktivnostima u Prilogu 10.11. Zagreb, ožujak 2018. 158 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 6.2 Klimatske promjene Klimatske promjena jedan su od najvećih problema 21. stoljeća. Posljedice klimatskih promjena očituju se porastom temperature zraka, promjenama u količini oborina, ekstremnim klimatskim uvjetima, kao i u podizanju prosječne razine mora i temperature oceana te promjenom riječnih protoka. Osim neminovnog utjecaja na ekosustave, bioraznolikost i zdravstveno stanje ljudi, klimatske promjene uvelike utječu i na gospodarske sektore, često sa značajnim ekonomskim posljedicama. 6.2.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija U Republici Hrvatskoj temeljni propis vezan za klimatske promjene je Zakon o zaštiti zraka kojim se između ostalog određuju nadležnost, odgovornost i mjere za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama. Osim propisa na razini države, Republika Hrvatska je uključena i u međunarodne aktivnosti za ublažavanje klimatskih promjena kroz provedbu obaveza međunarodnih ugovora - Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC konvencija) i Kyotski protokol. Kako bi se što učinkovitije postigli ciljevi i provodile mjere propisane navedenim dokumentima uspostavljen je pravni okvir za primjenu zakonodavstva iz područja klimatskih promjena: • Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006 (NN 61/17) • Zakon o potvrđivanju protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine (NN 4/08) • Zakon o potvrđivanju Kyotskog protokola uz okvirnu konvenciju ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 5/07) • Zakon o energetskoj učinkovitosti • Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj (NN 87/12, 5/17) • Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj (87/12, 5/17) • Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku • Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN 90/14) • Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 134/12) • Odluka o donošenju Šestog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 18/14) • Odluka o osnivanju Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama (NN 114/14) • Odluka o prihvaćanju Petog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 24/10). Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. sastavljen je u Göteborgu 1999. godine, a Republika Hrvatska ga je potpisala 30. studenoga 1999. Cilj ovog Protokola je nadzor i smanjenje emisija sumpora, dušikovih oksida, amonijaka i hlapivih organskih spojeva, uzrokovanih antropogenim djelovanjem i koje mogu izazvati nepovoljne učinke na ljudsko zdravlje, prirodne ekosustave, materijale i usjeve, zbog zakiseljavanja, eutrofikacije ili prizemnog ozona kao posljedica dalekosežnog prekograničnog atmosferskog prijenosa. Ranih osamdesetih uočeno je propadanje ozonskog sloja nad Antarktikom što je i potvrđeno znanstvenim istraživanjima. Utvrđeno je da određene kemikalije uništavaju ozonski sloj, posebice one koje su rezultat čovjekova djelovanja kao što su klorofluorougljici (CFC) koji su se koristili u rashladnim uređajima, zamrzivačima, aerosolima i sl. te haloni čija je primjena bila u uređajima i aparatima za gašenje požara. Prvi koraci u zaštiti ozonskog sloja započeli su donošenjem Bečke konvencije o zaštiti ozonskog sloja te Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj koji je donesen 16.rujna 1987. godine. Montrealskim protokolom određene su mjere i rokovi za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj te drugi mehanizmi kontrole, međunarodne suradnje, novčane i stručne pomoći zemljama u razvoju itd. Broj zemalja potpisnica, od prvobitnih 46, porastao je na današnjih 196 među kojima je i Republika Hrvatska od 1990. godine. Montrealski protokol je jedan od najstarijih i najuspješnijih međunarodnih sporazuma vezanih za okoliš. Uspjeh se očituje u značajnom smanjenju koncentracije tvari koje oštećuju ozonski sloj (u daljnjem tekstu: TOOS) u atmosferi od čak 98 % Zagreb, ožujak 2018. 159 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine do kraja 2009. Jedan od novijih dokumenata vezanih za klimatske promjene je i Pariški sporazum donesen krajem 2015. u Parizu, a cilj mu je osnažiti globalnu reakciju na opasnost od klimatskih promjena. Pariškim sporazumom se utvrđuje dugoročni cilj smanjenja emisija u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2°C te da se pokuša zadržati na 1,5°C u odnosu na razinu emisija u predindustrijskom razdoblju. 6.2.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije Prema Izvješću o stanju u okolišu Republike Hrvatske 2014. godine, trend emisija glavnih onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova je u padu, odnosno došlo je do smanjenja ukupnih godišnjih emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida, lebdećih čestica, nemetanskih hlapivih organskih spojeva, emisije ugljikovog dioksida i drugih stakleničkih plinova. Smanjenje onečišćenja uglavnom je posljedica pada gospodarskih aktivnosti i potrošnje energenata u domaćinstvima, uslugama i transportu, kao i započeta primjena nacionalnog zakonodavstva. Nepovoljne gospodarske okolnosti djelovale su i u sektoru prometa, na koji se najviše odnose mjere zaštite zraka na lokalnoj i područnoj razini. Odgovarajućom primjenom međunarodnih ugovora stanje se znatno poboljšava s obzirom na zakiseljavanje. Nasuprot tome, na probleme eutrofikacije i prizemnog ozona ne može se značajnije utjecati primjenom vlastitih mjera jer se radi o daljinskom, prekograničnom onečišćenju i globalnom problemu. Područje Karlovačke županije zbog zemljopisnog položaja i okolišnih posebnosti sve je podložnije učincima klimatskih promjena, koje se očituju u promjenama temperature, količinama oborina, sve učestalijim ekstremnim vremenskih prilikama, zdravstvenim poteškoćama i dr. Kako je navedeno u Poglavlju 6.1 Upravljanje kvalitetom zraka u Županiji nisu prekoračene granične i ciljne vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku te je zrak na području cijele Županije I. kategorije. Iz grafičkih prikaza (Slika 6.11 i Slika 6.12), vidljivo je da je u odnosu na referentnu 2009. godinu, u kontrolnoj 2014. godini zabilježeno smanjenje emisija CO2 koji je jedan od najvažnijih stakleničkih plinova. Globalne klimatske promjene imaju direktan utjecaj na ekosustav pa se ukazuje nužnost razvoja i korištenja obnovljivih izvora energije, kao i potreba povećanja razine svijesti i kapaciteta za upravljanje i zaštitom okoliša te održivim razvojem. Elementarne nepogode predstavljaju prijetnju razvoju poljoprivrede i s njom povezanih sektora, prerađivačke industrije i turizma. Stanje klime za razdoblje 1971.-2000. (referentno razdoblje) i klimatske promjene za buduća vremenska razdoblja 2011.- 2040. i 2041.-2070. analizirani su za područje Hrvatske na osnovi rezultata numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (RCM) RegCM. Rezultati numeričkih integracija prikazani su kao srednjak ansambla (ensemble) iz četiri individualne integracije RegCM modelom. Rezultati navedenog modeliranja prikazani su u dokumentu Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (u daljnjem tekstu: Rezultati klimatskog modeliranja). U nastavku su prikazani rezultati klimatskih modela za promjenu temperature, oborine i brzine vjetra u navedenim razdobljima. Zagreb, ožujak 2018. 160 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.13 Godišnja temperatura zraka (°C) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: promjena u razdoblju 2011.-2040.; desno: promjena u razdoblju 2041.-2070. (Izvor: Rezultati klimatskog modeliranja) U budućoj klimi do 2040. godine u čitavoj Hrvatskoj, pa tako i na području Županije, očekuje se gotovo jednoličan porast temperature od 1 do 1,5°C (Slika 6.13, lijevo). Trend porasta temperature nastavlja se i do 2070. (Slika 6.13, desno). Porast je i dalje jednoličan i iznosi između 1,5 i 2°C. Slika 6.14 Ukupna godišnja količina oborine (mm/dan) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: promjena u razdoblju 2011.- 2040.; desno: promjena u razdoblju 2041-2070. (Izvor: Rezultati klimatskog modeliranja) U budućoj klimi do 2040. za veći dio Hrvatske projicirano je vrlo malo smanjenje količine oborine (do najviše 30-ak mm), tako da ono neće imati značajniji utjecaj na godišnju količinu oborine (Slika 6.14, lijevo). U sjeverozapadnoj Hrvatskoj signal promjene je suprotnog predznaka, tj. predviđa se manji porast godišnje količine oborine, također ne više od 50-ak mm. Do 2070. trend smanjenja srednje godišnje količine oborine proširit će se gotovo na cijelu zemlju, osim na najsjevernije i najzapadnije krajeve (Slika 6.14, desno). Zagreb, ožujak 2018. 161 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.15 Godišnja brzina vjetra (m/s) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: promjena u razdoblju 2011.-2040.; desno: promjena u razdoblju 2041.-2070. (Izvor: Rezultati klimatskog modeliranja) Do 2040. ne očekuje se promjena srednje godišnje brzine vjetra (Slika 6.15, lijevo). Sličan rezultat je i za razdoblje 2041.- 2070. - kad se također ne očekuje bitna promjena godišnje brzine vjetra na 10 m (Slika 6.15, desno). Jedino je blagi porast od nešto više od 0,1 m/s predviđen u Istri i otvorenom moru sjevernog i srednjeg Jadrana. Tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS) Tvari koje oštećuju ozonski sloj su: klorofluorougljici, drugi potpuno halogenirani klorofluorougljici, CFC, haloni, nepotpuno halogenirani klorofluorougljikovodici HCFC, ugljik tetraklorid, 1,1,1-trikloretan, bromofluorougljikovodici i bromoklorometan HBFC i metilbromid. Osim navedenih u ovu skupinu onečišćujućih tvari spadaju i tzv. zamjenske tvari kao što su sumporov heksafluorid i fluorirani plinovi (fluorougljikovodici HFC, perfluorougljici PFC) koji se koriste kao radne tvari u rashladnoj i klimatizacijskoj tehnici koje ne oštećuju ozonski sloj, ali pridonose globalnom zatopljenju. S obzirom da se u Republici Hrvatskoj ne proizvode TOOS (što je zabranjeno već i Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05)), potrošnja se računa kao razlika uvoza i izvoza TOOS, u skladu s Montrealskim protokolom. Podaci o potrošnji tvari koje oštećuju ozonski omotač dostupne su isključivo na razini cijele države (pri MZOIE), tako da nije moguće dati podatak o njihovoj potrošnji na razini Županije. Novom Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima propisano je daljnje postupno smanjivanje i ukidanje potrošnje kontroliranih i novih tvari te smanjenje emisija fluoriranih stakleničkih plinova kao i postupanje s tim tvarima odnosno proizvodima i opremom koja ih sadrži tijekom korištenja i nakon prestanka njihove uporabe. Prema Izvješću o stanju okoliša Republike Hrvatske provedbom zakonodavstva, udio tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS) smanjio se za 2 % u odnosu na baznu 1990. godinu. 6.2.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata Republika Hrvatska je uključena u međunarodne aktivnosti za ublažavanje klimatskih promjena kroz provedbu obaveza međunarodnih ugovora - Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC konvencija) i Kyotskog protokola. Prema zadnjem Izvješću o stanju okoliša Hrvatska je ostvarila ciljeve zadane Kyotskim protokolom, s trendom daljnjeg smanjivanja emisija stakleničkih plinova. Strategija energetskog razvoja temeljni je akt iz Zakona o energiji, kojim se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvoj Republike Hrvatske. Temeljnim načelima Strategije navode se između ostalog: integriranje ciljeva i mjera zaštite okoliša i nacionalne politike ublaživanja klimatskih promjena i provođenju preuzetih obveza. Ostali problemi utjecaja na okoliš rješavaju se lokalno u sklopu rješenja pojedinog energetskog objekta i izgradnjom energetske strukture koja će omogućiti održivi razvoj. Jedan od ciljeva Strategije je i donošenje Programa energetske učinkovitosti na temelju kojih se izrađuju Akcijski planovi energetske učinkovitosti. Županijska skupština Karlovačke županije je 2012. godine usvojila Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Karlovačke županije od 2012. do 2014. godine. Nakon završetka trajanja Programa, Županija je sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti izradila Akcijski plan energetske učinkovitosti Karlovačke županije za razdoblje 2015. do 2017. godine. Zagreb, ožujak 2018. 162 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Karlovačka županija doprinosi smanjenju emisija u zrak djelovanjem kroz sektore energetike poticanjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, zgradarstva – provedbom zahtjeva i poticanjem projekata energetske učinkovitosti, industrijskih procesa – suradnjom na usklađenju gospodarskih subjekata s propisanim standardima kroz ishođenje okolišnih dozvola, poticanjem ekološki prihvatljivijih načina poljoprivredne proizvodnje i potrajnog gospodarenja šumama te poticanjem gospodarenja otpadom na održiv način. Županija je u razdoblju od 2013.-2016. godine provela brojne aktivnosti poticanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u raznim sektorima, čime je utjecala na smanjenje emisije stakleničkih plinova u okoliš. U navedenom razdoblju tako je provedeno ukupno 505 aktivnosti vezanih za provedbu programa energetski učinkovite javne rasvjete, 24 aktivnosti provedbe energetskih pregleda i sustavno gospodarenje energijom, 34 aktivnosti poticanja održive gradnje, 26 aktivnosti poticanja čistijeg transporta te aktivnost poticanja čistije proizvodnje, izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada i emisije štetnih plinova. Detaljniji opisi navedenih aktivnosti nalaze se u Prilogu 10.11. Osim toga, Karlovac ima izrađen Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Karlovca za razdoblje do 2020. godine zahvaljujući kojem je došlo do smanjenja emisije CO2 iz sektora prometa, javne rasvjete i zgradarstva (više u Poglavlju 6.1 Upravljanje kvalitetom zraka). ŽRS također svojim strateškim ciljem 4, prioritetom 4 i njegovim mjerama, koje se odnose na unaprjeđenje korištenja obnovljivih izvora energije i energetsku efikasnost, pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova, a time i ublažavanju klimatskih promjena. 6.3 Upravljanje vodnim resursima i kakvoća vode 6.3.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija Unutar Republike Hrvatske tematika voda uređena je trima zakonima: Zakonom o vodama, Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15, 104/17) i Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva (NN 153/09, 90/11, 56/13, 154/14 , 119/15, 120/16). Zakonom o vodama uređuju se pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro. Odredbe Zakona o vodama odnose se na: podzemne vode i površinske vode isključujući priobalne vode, priobalne vode u pogledu njihove zaštite, vode teritorijalnog mora u pogledu njihovog kemijskog stanja te u odnosu na nalazišta vode za piće i mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe što se uređuje Zakonom o rudarstvu. Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju uređuje se zdravstvena ispravnost vode za ljudsku potrošnju, nadležno tijelo za provedbu ovoga Zakona i način izvještavanja Europske komisije o provedbi ovoga Zakona, obveze pravnih osoba koje obavljaju opskrbu vodom za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj, načini postupanja i izvješćivanja u slučaju odstupanja od parametara za provjeru sukladnosti vode za ljudsku potrošnju, monitoring (praćenje) i druge službene kontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju i njihovo financiranje, a u cilju zaštite ljudskog zdravlja od nepovoljnih utjecaja bilo kojeg onečišćenja vode za ljudsku potrošnju i osiguravanja zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju na području Republike Hrvatske. Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva utvrđuju se izvori sredstava za financiranje vodnoga gospodarstva, a osobito vodne naknade, uključivo obvezu plaćanja, obveznika, osnovicu, način obračuna, određivanje visine, namjene trošenja tih sredstava, ovrhu, zastaru i druga pitanja vezana za ostvarenje i korištenje tih sredstava. Na temelju ovih zakona donesen je niz podzakonskih akata koji se tiče tematike vode, a najrelevantniji su: • Uredba o kakvoći vode za kupanje (NN 51/14) • Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13) • Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10) • Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13) • Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10) • Pravilnik o očevidniku zahvaćenih i korištenih količina voda (NN 81/10) • Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne odvodnje (NN 28/11) Zagreb, ožujak 2018. 163 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine • Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe (NN 28/11) • Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti sprečavanja širenja i otklanjanja posljedica izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i vodnoga dobra (NN 1/11) • Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11) • Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10) • Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10) • Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12) • Odluka o Popisu voda 1. reda (NN 79/10). Strateški dokument Republike Hrvatske kojim se utvrđuje vizija, misija, ciljevi i zadaće državne politike u upravljanju vodama je Strategija upravljanja vodama iz 2008. godine (NN 91/2008). Ovaj dokument daje strateška opredjeljenja i smjernice razvoja vodnog gospodarstva. Na temelju Strategije se provode reforme vodnog sektora kako bi se dostigli europski standardi u upravljanju vodama pa stoga čini osnovnu podlogu za postupne izmjene i dopune Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i pripadajućih podzakonskih akata. Strategija upravljanja vodama također je okvir za pripremu strategija i planova prostornog uređenja, zaštite okoliša, zaštite prirode i razvoja ostalih sektora koji ovise o vodama ili utječu na stanje voda. Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16) je planski dokument koji se donosi za razdoblje od 6 godina, nakon čega se mijenja i dopunjuje za razdoblje od narednih 6 godina. Donosi ga Vlada Republike Hrvatske i objavljuje se u Narodnim novinama. Za svako vodno područje zasebno obuhvaća: • opis prirodnih značajki i stanja voda • popis ciljeva kakvoće za površinske vode, uključivo i priobalne vode, vode teritorijalnoga mora i podzemne vode, uključujući i zaštićena područja te rokove za postizanje tih ciljeva • sažeti prikaz donesenih programa mjera za postizanje ciljeva kakvoće voda, uključujući i načine postizanja ciljeva tim mjerama, uključujući osnovne mjere i dopunske mjere • utvrđivanje sredstava potrebnih za provedbu programa mjera iz ovoga Plana • pravila primjene pojedinih sastavnica Plana • registar detaljnijih planova i programa koji se odnose na određene podslivove i sektore • izvješće koje sadrži opis aktivnosti i rezultata sudjelovanja javnosti u pripremi Plana • popis nadležnih institucija za primjenu Plana na vodnom području • oznaku kontaktnih mjesta na kojima se može steći uvid, odnosno dobiti prateća dokumentacija i informacije koje se odnose na izradu, preispitivanje, izmjene i dopune Plana, detalji o kontrolnim mjerama donesenim za točkaste izvore onečišćenja i za sve druge identificirane negativne utjecaje na stanje vodnih tijela na vodnom području i sadašnji rezultati monitoringa. Sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima je i Plan upravljanja rizicima od poplava. Planom upravljanja rizicima od poplava prešlo se s dosadašnje prakse upravljanja zaštitom od poplava na koncept upravljanja poplavnim rizicima (uzimajući u obzir i moguće značajne usluge ekosustava) u kontekstu integralnog upravljanja vodama. Plan upravljanja rizicima od poplava sadrži: • ciljeve za upravljanje rizicima od poplava • mjere za ostvarenje tih ciljeva, uključujući preventivne mjere, zaštitu, pripravnost, prognozu poplava i sustave za obavještavanje i upozoravanje. Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđena je Državnim planom obrane od poplava (donosi ga Vlada Republike Hrvatske) i Glavnim provedbenim planom obrane od poplava (donose ga Hrvatske vode). Svi tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvrđuju se Glavnim provedbenim planom obrane od poplava i provedbenim planovima obrane od poplava branjenih područja. Državni plan obrane od poplava uređuje: teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stupnjeve obrane od poplava, mjere obrane od poplava (uključivo i preventivne mjere), nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od poplava), sadržaj provedbenih planova obrane od poplava, sustav za obavješćivanje i upozoravanje i sustav veza, mjere za obranu od leda na vodotocima. Zagreb, ožujak 2018. 164 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Glavni provedbeni plan obrane od poplava sadrži pregled teritorijalnih jedinica za izravnu provedbu mjera obrane od poplava (uključujući broj i oznaku dionica i druge potrebne podatke) po branjenim područjima sektora i pripadajućih zaštitnih vodnih građevina na kojima se provode mjere obrane od poplava, odnosno mjere obrane od leda na vodotocima, vodostaje pri kojima na pojedinoj dionici počinje pripremno stanje, redovna odnosno izvanredna obrana od poplava i izvanredno stanje, kriterije obrane od leda na vodotocima, raspored rukovoditelja obrane od poplava i njihovih zamjenika iz Hrvatskih voda, te pravnih osoba i njihovih rukovoditelja i zamjenika registriranih za provođenje obrane od poplava, odnosno obranu od leda na vodotocima, kao i raspored rukovoditelja obrane od poplava iz pravnih osoba koje upravljaju branama i akumulacijama. 6.3.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije 6.3.2.1 Upravljanje vodnim resursima 6.3.2.1.1 Vodoopskrba Prema podacima iz ŽRS, u Karlovačkoj županiji opskrbljenost stanovništva vodom vrlo je visoka (oko 90 %), ali varira od područja do područja. Specifičnost Županije je postojanje mnogih pojedinačnih, nekontroliranih malih sustava, kao i značajni gubici vode u distribuciji u svim sustavima, najčešće zbog starosti mreže. Osim područja na kojima postoje dostatne količine vode za vodoopskrbu, postoje i velika područja gdje se za potrebe vodoopskrbe moraju tražiti drugi izvori. Najočitiji je primjer područje općine Rakovica koja na svom području nema prirodnih izvora pitke vode, već je vezana na dovod vode s područja NP Plitvička Jezera, dakle iz druge županije. Stanovnici koji nisu priključeni na sustave javne vodoopskrbe opskrbljuju se vodom iz tzv. lokalnih vodovoda ili iz individualnih vodozahvata (bunari, cisterne). Za opskrbu stanovništva vodom za ljudsku potrošnju na području Karlovačke županije ovlašteno je sveukupno 11 komunalnih poduzeća (Tablica 6.6). Tablica 6.6 Tvrtke ovlaštene za vodoopskrbu na području Karlovačke županije (Izvor: Podaci komunalnih poduzeća Karlovačke županije.) Naziv tvrtke Općina/Grad Naziv tvrtke Općina/Grad Karlovac Ogulin Vodovod i kanalizacija d.o.o., Ogulin Josipdol Draganić Vodovod i kanalizacije d.o.o., Karlovac Tounj Komunalac d.o.o. za vodoopskrbu i Barilović Slunj odvodnju, Slunj Ozalj - Levkušje Vlastiti komunalni pogon općine Cetingrad Cetingrad Duga Resa Vodovod Lasinje d.o.o., Lasinja Lasinja Karlovac VEKS d.o.o., Plaški Plaški Spelekom d.o.o. za komunalne usluge, Barilović Rakovica Rakovica Komunalno Duga Resa d.o.o., Duga Resa Krnjak Vodovod i odvodnja d.o.o., Vojnić Vojnić Bosiljevo Ozalj Generalski stol Komunalno d.o.o., Ozalj Žakanje Netretić Ribnik Prema podacima Hrvatskih voda unutar Karlovačke županije nalazi se 30 vodocrpilišta. Radi se o vodocrpilištima: Borlin, Crna Draga, Dretulja, Gaza, Kosanović Vrelo, Krnjak, Mekušje, Obrh, Opara, Petak, Popošćak, Slunjčica, Švarča, Vrelo, Vrelo Utinja, Vukmanić, Zagorska Mrežnica, Zdiška, Bocino vrelo, Ljeskovo, Studeno, Komadinovo vrelo, Veljun, Vrebuša, Dobra Novigrad, Kistinja, Kuplensko, Ličko Jesenice, Točak, Čevrkalo. U svrhu zaštite navedenih vodocrpilišta proglašene su zone sanitarne zaštite izvorišta. Ove zone utvrđuju se Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13) te se, ovisno o tipu vodonosnika iz kojeg se Zagreb, ožujak 2018. 165 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine crpi voda za ljudsku potrošnju, utvrđuju tri ili četiri zone sanitarne zaštite. Prostiranje zona sanitarne zaštite unutar Karlovačke županije prikazano je na slici niže (Slika 6.16). Slika 6.16 Prostiranje zona sanitarne zaštite na području Karlovačke županije (Izvor: Hrvatske vode) Na probleme u vodoopskrbi ukazuju rezultati anketa upućenih općinama i gradovima Karlovačke županije. Problemi koji su u istima navedeni uključuju puknuća cijevi vodovoda uslijed dotrajalosti, kvarove na vodocrpilištima, ali i pojave zamućenja voda i neugodnih mirisa. Kakvoća vode za ljudsku potrošnju detaljnije je obrađena u Poglavlju 6.7.2. Pritisci koji proizlaze iz vodoopskrbe primarno se odnose na crpljenje podzemne ili površinske vode čime se negativno utječe na količinsko stanje tijela podzemnih voda, odnosno na indeks korištenja vodnih tijela površinskih voda. Pregledom podataka iz Plana upravljanja vodnim područjima utvrđeno je da na svim tijelima površinskih voda na području Karlovačke županije količina zahvaćenih podzemnih voda iznosi manje od 5 % obnovljivih zaliha. Točan prikaz obnovljivih zaliha podzemne vode, zahvaćenih količina i postotka zahvaćenih obnovljivih zaliha prikazan je u tablici niže (Tablica 6.7). Zagreb, ožujak 2018. 166 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Tablica 6.7 Obnovljive zalihe i zahvaćene količine podzemne vode u Karlovačkoj županiji (Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021.) Obnovljive Zahvaćene količine Ime tijela Zahvaćene količine kao postotak Kod zalihe (m3/god) podzemnih voda obnovljivih zaliha (%) (m3/god) Žumberak – CSGI_30 1,39*108 3,77*106 2,71 Samoborsko gorje CSGI_31 Kupa 2,87*108 1,19*107 4,15 CSGI_14 Kupa 1,61*106 1.43*109 0,11 CGGN_15 Dobra 1,10*106 7,58*108 0,15 CGGN_16 Mrežnica 3,70*106 1,32*109 0,28 CSGN_17 Korana 0,38*106 8,70*108 0,04 6.3.2.1.2 Energetika Korištenje voda u svrhu proizvodnje električne energije provodi se na nekoliko lokacija u Karlovačkoj županiji. Unutar Županije nalaze se tri hidroelektrane, HE Gojak, HE Lešće i HE Ozalj te pet malih hidroelektrana MHE Ilovac, MHE Pamučna industrija Duga Resa, MHE Križančići, MHE Matanović i MHE Dabrova dolina. Prema podacima HEP proizvodnje, sve hidroelektrane u Županiji su u funkciji. Najveći pritisci hidroelektrana na stanje površinskih voda posljedica su izgradnje brana i akumulacija na vodotocima pri čemu se stvara umjetna barijera u koritu koja može imati negativne posljedice. Elementi stanja vode koji se najviše narušavaju izgradnjom brane su hidromorfološki elementi. Ovi elementi vodnog stanja sastavni su dio ocjene ekološkog stanja vodnog tijela, a sastoje se od četiri kategorije. Izgradnjom brane nepovoljno se utječe na tri kategorije. Radi se o elementima hidrološkog režima, kontinuiteta toka i morfoloških uvjeta. Analizom podataka ustanovljeno je da su vodna tijela na kojima se nalazi hidroelektrana Ozalj i male hidroelektrane Ilovac, Pamučna industrija Duga Resa, Križančići, Matanović i Dabrova dolina ocjenjena kao dobrog hidromorfološkog stanja. Temeljem navedenog podatka može se zaključiti da se njihovom izgradnjom nije značajno narušilo hidromorfološko stanje vodnih tijela na kojima se nalaze. Moguće je pretpostaviti da je njihov utjecaj na hidromorfološko stanje blaži budući da se radi o malim hidroelektranama te zbog toga što se radi o protočnim hidroelektrana za čije potrebe nije potrebna izgradnja akumulacijskog jezera. Hidroelektrana Gojak i hidroelektrana Lešće imale su značajno negativan utjecaj na hidromorfološko stanje vodnih tijela. U svrhu izgradnje ovih hidroelektrana izgrađene su i dvije akumulacije za potrebe njihovog rada. Radi se o akumulaciji Sabljaci koja je izgrađena u svrhu akumuliranja vode za HE Gojak i akumulaciji Lešće koja je izgrađena za potrebe akumulacije vode za HE Lešće. Akumulacija Sabljaci ocjenjena je kao lošeg hidrološkog režima, kontinuiteta toka i morfoloških uvjeta, dok je Akumulacija Lešće za iste kategorije ocjenjena kao vrlo lošeg stanja. Treba naglasiti da nezadovoljavajuća ocjena hidromorfološkog stanja ne ukazuje samo na postojeće pritiske na hidromorfološke elemente vodnoga tijela nego i posredno ukazuje na mogućnost ugrožavanja bioloških elemenata kakvoće vodnog tijela. Zagreb, ožujak 2018. 167 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.17 Postojeće hidroelektrane u Karlovačkoj županiji (Izvor: Baza podataka IRES EKOLOGIJE) 6.3.2.1.3 Opasnost i rizik od poplava Poplave su prirodni fenomeni koji se javljaju uslijed ekstremnih količina oborina i/ili naglog topljenja snijega i čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i ne građevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021., upravljanje poplavama vrši se putem koncepta upravljanja poplavnim rizicima. Poplavni rizik definiran je kao kombinacija vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske aktivnost. Prilikom aktivnosti na izradi Plana upravljanja rizicima od poplava, prvotno je provedena prethodna procjena rizika od poplava, a naknadno su izrađene i karte opasnosti i karte rizika od poplava. Karte opasnosti i karte rizika od poplava izrađuju se za malu, srednju i veliku vjerojatnost pojavljivanja. Zagreb, ožujak 2018. 168 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Karte opasnosti od poplava su izrađene u mjerilu 1:25 000 za sva područja gdje postoje ili bi se vjerojatno mogli pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava, odnosno za sva područja koja su, u fazi prethodne procjene, identificirana kao područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava. U kartama opasnosti od poplava analizirane su poplave velike, srednje i male vjerojatnosti pojavljivanja. Karta opasnosti od poplava Karlovačke županije za velike, srednje i male vjerojatnosti pojavljivanja prikazana je na slici niže (Slika 6.18). Slika 6.18 Opasnosti od poplava male, srednje i velike vjerojatnosti pojavljivanja u Karlovačkoj županiji (Izvor: Hrvatske vode) Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava, područje Karlovačke županije nalazi se unutar Sektora D – Srednja i donja Sava, Branjenog područja 11 – Područja malog sliva Kupa. Za branjeno područje 11 izrađen je provedbeni plan obrane od poplava. Prema navedenom planu sve vodotoke na tom području karakterizira nagli porast vodostaja kod jačih oborina. Maksimalni vodostaji traju dan-dva izuzev na Kupi nizvodno od Karlovca gdje mogu trajati nekoliko dana. Od poplava najugroženiji su grad Karlovac, naselja uzvodno od njega do Pravutine te nizvodno uz rijeku Kupu. Grad Ogulin nije zaštićen od poplava Gornje Dobre koje se događaju periodički. Zagreb, ožujak 2018. 169 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine U sklopu obrane od poplava srednjeg Posavlja na području grada Karlovca izgrađen je dio sustava obrane od poplava, ali nije dovršen zbog čega je stupanj zaštite od poplava i dalje nezadovoljavajući. Na branjenom području broj 11 ukupno je izgrađeno 72,31 km zaštitnih nasipa na kojima se provode mjere zaštite obrane od poplava. U tijeku je izgradnja nasipa uz Kupu i Koranu u Gornjem Mekušju. U provedbenom planu obrane od poplava također je dan popis slabih mjesta u zaštitnom sustavu: • Rijeka Kupa - dionica D.11.2 i dionica D.11.6 otvori za Šandorove grede na obrambenim zidovima rijeke Kupe u Karlovcu, ispust kanalizacije na lijevoobalnom zidu na Drežniku, 2 čepa na desnom nasipu Kupe u G. Mekušju • Oteretni kanal Kupa-Kupa – dionica D.11.10 – preljevi na retencijskom nasipu oteretnog kanala Kupa-Kupa u km 6+600-7+600; 8+600-9+650; 11+740-12+650 • Spojni kanal Kupčina – dionica D.11.14 – preljevi na retencijskom nasipu spojnog kanala Kupčina u km 00+000- 0+112; 4+000-5+000 • Rijeka Korana – dionice D.11.18. – stari nasip na lijevoj obali Korane u Karlovcu. U svrhu unaprijeđenja sustava obrane od poplava u Karlovačkoj županiji, Višegodišnjim programom gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije predviđeno je 14 projekata zaštite od štetnog djelovanja voda (Tablica 6.8), ukupne vrijednosti od gotovo 200 milijuna kn. Tablica 6.8 Identificirani projekti zaštite od štetnog djelovanja voda (Izvor: Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije) Hidromorfološki Investicijska Općina/Grad Kratak opis projekta tip vrijednost projekta Izgradnja lijevoobalnog nasipa rijeke Kupe uzvodno od željezničkog mosta u Karlovcu do Brodaraca od km 137+450 do km 144+300, Karlovac Nasip 11 710 000 kn nastavak izgradnjom lijevoobalnog nasipa Kupe od km 4+689,41 do km 6+772,50 u III etapi izgradnje Draganić Regulacija potoka Črnac u Draganiću od rkm 0+000 do rkm 2+900 Korito 3 477 000 kn Izgradnja brzotoka u koritu vodotoka Kupčina kod HŽ mosta i Jastrebarsko Brzotok 1 436 000 kn regulacija Kupčine od km 0+530 do km 0+805, u cilju uređenja korita Jastrebarsko Izgradnja spojnog kanala Stojnica-Kupčina i regulacija Stojnice od Korito, kanal 28 378 000 kn - Draganić ustave do razdjelnog objekta na Kupčini u Franetićima Izgradnja brane Brodarci s popratnim nasipima na Kupi i Dobri u dvije Brana, preljev, Karlovac 33 670 000 kn etape izgradnje u cilju regulacije vodnog režima na području Karlovca nasip Izgradnja lijevoobalnog nasipa Kupe, obaloutvrde i zaštitnog zida od naselja Selce do Rečice na dionici Kupe od rkm 123+552-rkm Nasip, zid, Karlovac 34 387 000 kn 135+415 u pet etapa izgradnje, u cilju zaštite od velikih voda područja stabilizacija obale naselja Selce, Gradac, Mekušje i Husje Izgradnja nasipa na desnoj obali Kupe i Korane u k.o. Gornje Mekušje od km 0+000 do km 3+528,23 i od km 0+000 do 0+801 i od km 0+000 Nasip, prokop, Karlovac 5 216 000 kn do km 0+109 s rješenjem unutarnje odvodnje i iskopom u prokopu ustava, kanal Korana te rekonstrukcijom cestovnog prijelaza LC 34072 Karlovac Nasip, prokop, Karlovac Izgradnja prokopa Korana-Kupa s upusnom i ispusnom ustavom 40 000 000 kn ustava, kanal Izgradnja sustava odvodnje brdskih voda na području Luščića, Karlovac Strmca, Dubovca u tri etape izgradnje, u cilju zaštite od poplava Korito, kanal 302 000 kn Karlovca, nastavak izgradnje Rekonstrukcija lijevog nasipa rijeke Korane između drvenog i Karlovac Nasip 2 099 000 kn pontonskog mosta u Karlovcu Sanacija desne obale rijeke Kupe izgradnjom obaloutvrde u naselju Karlovac Brođani kraj Karlovcu u dužini od oko 285 m, na k.č. 2879 u k.o. Stabilizacija obale 3 362 000 kn Skakavac Uređenje lijeve obale rijeke Kupe u Karlovcu na lokaciji Drežnik Karlovac izgradnjom obaloutvrde od km 137+470 do km 138+200, u ukupnoj Nasip 7 790 000 kn dužini od 730 m, u cilju stabilizacije obale Izgradnja retencije Ogulin, brane s pratećim građevinama na Ogulin vodotoku Ogulinska Dobra na području naselja Turkovići kraj Jezero, retencija 25 239 000 kn Ogulina, u cilju obrane od poplave Ogulina Zagreb, ožujak 2018. 170 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Hidromorfološki Investicijska Općina/Grad Kratak opis projekta tip vrijednost projekta Sanacija desne obale Kupe izgradnjom obaloutvrde na području Ozalj Stabilizacija obale 2 615 000 kn naselja Zorkovac od rkm 150+820 do rkm 151+060 6.3.2.2 Stanje voda Stanje voda na području Županije analizirano je na razini vodnih tijela, zasebno za površinska i podzemna vodna tijela. Vodna tijela predstavljaju osnovne jedinice za analizu značajki i upravljanja kakvoćom voda. Da bi ispunila svoju svrhu, ona moraju biti određena tako da omoguće odgovarajući, dovoljno jednoznačan opis ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda, odnosno količinskog i kemijskog stanja podzemnih voda. 6.3.2.2.1 Površinske vode Stanje površinskih voda određuje se na temelju ekološkog i kemijskog stanja tijela ili skupine tijela površinskih voda. Ekološko stanje površinskih voda utvrđuje se biološkim, hidromorfološkim, kemijskim i fizikalno-kemijskim elementima koji prate biološke elemente, a kemijsko stanje površinskih voda u odnosu na prioritetne i onečišćujuće tvari i to posebno za tekućice, a posebno za stajaćice. S obzirom na ekološko i kemijsko stanje daje se ukupna ocjena stanja tijela površinskih voda na način da se uzima lošija od dviju ocjena stanja. Ekološko stanje površinskih voda razvrstava se na temelju rezultata ocjene elemenata kakvoće u pet kategorija ekološkog stanja: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše. Za svrstavanje u vrlo dobro ekološko stanje, pored bioloških moraju biti zadovoljeni i svi osnovni fizikalno-kemijski i kemijski te hidromorfološki standardi propisani za vrlo dobro stanje. O pripadnosti dobrom ekološkom stanju odlučuje se na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata kakvoće. Ekološko stanje vodnih tijela na području Karlovačke županije prikazano je na slici niže (Slika 6.19). Zagreb, ožujak 2018. 171 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.19 Ekološko stanje vodnih tijela na području Karlovačke županije (Izvor: Hrvatske vode) Tablica 6.9 Ekološko stanje vodnih U Karlovačkoj županiji zastupljeno je svih pet kategorija ekološkog tijela tekućih voda u Karlovačkoj stanja. Kod vodnih tijela tekućih voda sveukupno je 66 vodnih tijela županiji (Izvor: Hrvatske vode) ocjenjeno kao vrlo dobrog ili dobrog ekološkog stanja, što predstavlja Broj vodnih Ekološko stanje Udio (%) oko 58 % vodnih tijela tekućih voda. Tablični prikaz broja i udjela vodnih tijela tijela tekućih voda po kategorijama ekološkog stanja dan je u tablici vrlo dobro 31 27,43 desno (Tablica 6.9). Unutar Županije postoje samo dva vodna tijela dobro 35 30,97 stajaćih voda. Vodno tijelo CSLN007 Ribnjak Draganići ocjenjeno je kao vrlo lošeg ekološkog stanja, dok je vodno tijelo CSLN026 ocjenjeno umjereno 21 18,58 kao vrlo dobrog ekološkog stanja. loše 7 6,19 vrlo loše 19 16,81 Kemijsko stanje tijela površinskih voda izražava prisutnost prioritetnih tvari u površinskoj vodi, sedimentu i bioti te se razvrstava na temelju rezultata ocjene elemenata kakvoće u dvije kategorije kemijskog stanja: dobro stanje i nije postignuto dobro stanje. Površinsko vodno tijelo je u dobrom kemijskom stanju ako prosječna i maksimalna godišnja koncentracija Zagreb, ožujak 2018. 172 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine svake prioritetne tvari ne prekoračuje propisane standarde kakvoće vodnoga okoliša. Kemijsko stanje vodnih tijela na području Karlovačke županije prikazano je na slici niže (Slika 6.20). Slika 6.20 Kemijsko stanje vodnih tijela na području Karlovačke županije (Izvor: Hrvatske vode) Tablica 6.10 Kemijsko stanje vodnih tijela tekućih Kemijsko stanje vodnih tijela tekućih voda unutar Karlovačke voda u Karlovačkoj županiji (Izvor: Hrvatske županije značajno je bolje od ekološkog. Samo sedam od 113 vode) vodnih tijela nije postiglo dobro kemijsko stanje, što predstavlja Broj vodnih Kemijsko stanje Udio (%) približno 6 %. Tablični prikaz kemijskog stanja vodnih tijela tijela tekućih voda nalazi se u tablici desno (Tablica 6.10). Kod vodnih dobro stanje 73 93,81 tijela stajaćih voda oba vodna tijela ocjenjena su kao dobrog nije postignuto 7 6,19 kemijskog stanja. dobro stanje S obzirom na ekološko i kemijsko stanje vodnih tijela površinskih voda, daje se i ukupna ocjena stanja. Ukupna ocjena vodnog tijela određuje se na način da se uzme lošija od dviju ocjena. Kao i kod ekološkog stanja, ukupno stanje vodnog tijela razvrstava se u pet kategorija ukupnog stanja: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše. U slučaju kada vodno tijelo dobije ocjenu kemijskog stanja - nije postignuto dobro stanje, ukupno stanje vodnoga tijela ocjenjuje se najnižom mogućom kategorijom, vrlo loše. Zagreb, ožujak 2018. 173 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Uzimajući u obzir ukupno stanje vodnih tijela površinskih voda moguće je odrediti koja vodna tijela su zadovoljavajućeg stanja, odnosno koja postižu ciljeve zaštite voda, a koja nisu zadovoljavajućeg stanja odnosno ne postižu ciljeve zaštite voda. Sukladno Planu upravljanja vodnim područjima i Uredbi o standardu kakvoće voda, ciljeve zaštite voda postižu površinska vodna tijela koja su dobrog ili vrlo dobrog ukupnog stanja (odnosno vodna tijela koja su vrlo dobrog ili dobrog ekološkog stanja i dobrog kemijskog stanja). Na slici desno prikazana je prostorna raspodjela površinskih vodnih tijela koja postižu ciljeve zaštite voda (zadovoljavajućeg su stanja) i vodnih tijela koja ne postižu ciljeve zaštite voda (nisu zadovoljavajućeg stanja) (Slika 6.21). U Karlovačkoj županiji broj vodnih tijela zadovoljavajućeg stanja i vodnih tijela koja nisu zadovoljavajućeg stanja je približno jednak. Kod vodnih tijela tekućih voda je veći broj vodnih tijela koja postižu ciljeve zaštite voda, odnosno koja su zadovoljavajućeg stanja (Tablica 6.11). Tablica 6.11 Vodna tijela tekućih voda u Karlovačkoj županiji u odnosu na postizanje ciljeva zaštite voda (Izvor: Hrvatske vode) Slika 6.21 Prostorna raspodjela vodnih tijela zavodoljavajućeg i Postizanje ciljeva Broj vodnih Udio (%) nezadovoljavajućeg stanja u Karlovačkoj županiji (Izvor: Hrvatske vode) zaštita voda tijela postiže ciljeve 66 58,41 ne postiže ciljeve 47 41,59 Kod vodnih tijela stajaćih voda Ribnjak Draganići ne postiže ciljeve zaštite voda, dok drugo, neimenovano vodno tijelo CSLN026 ciljeve postiže. Analizom vodnih tijela ustanovljeno je da se uzroci nepostizanja zadovoljavajućeg stanja mogu podijeliti u četiri kategorije. Radi se o nezadovoljavajućim ocjenama bioloških elemenata kakvoće, fizikalno-kemijskih pokazatelja, hidromorfoloških elemenata i kemijskog stanja. Također, neka vodna tijela nisu zadovoljavajućeg stanja zbog više različitih uzroka. Prostorni prikaz uzroka nezadovoljavajućeg stanja vodnih tijela u Karlovačkoj županiji prikazan je na slici niže (Slika 6.22). Zagreb, ožujak 2018. 174 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.22 Uzroci nepostizanja zadovoljavajućeg stanja vodnih tijela površinskih voda u Karlovačkoj županiji (Izvor: Hrvatske vode) Najveći broj vodnih tijela u Županiji ne postiže ciljeve zaštite voda zbog fizikalno-kemijskih pokazatelja koji su uzročnik nepostizanja zadovoljavajućeg stanja vodnih tijela na 17 od 47 vodnih tijela tekućih voda koja ne postižu ciljeve zaštite okoliša. Fizikalno kemijski pokazatelji su također jedni od uzročnika na pet vodnih tijela tekućih voda koja ne postižu ciljeve zaštite voda zbog više različitih uzroka. Kod vodnih tijela stajaćih voda ovi pokazatelji su glavni uzrok nepostizanja zadovoljavajućeg stanja na jednom vodnom tijelu. Analizom vodnih tijela ustanovljeno je da je primarni fizikalno-kemijski pokazatelj koji je uzročnik nezadovoljavajućeg stanja u vodnim tijelima ukupni fosfor, dok su ocjene biološke potrošnje kisika i ukupnog dušika nešto bolje. Značajan izvor fosfora u vodi unutar Karlovačke županije su otpadne vode kojima se, prema Registru onečišćavanja okoliša, u 2015. godini ispustilo preko 10 tona fosfora. Prema Izvješću o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša iz 2015., navedene godine u vode je ispušteno 6823,67 kg fosfora iz sustava javne odvodnje te 4234 kg fosfora s lokacije obveznika. Gotovo 98 % fosfora ispuštenog s lokacija obveznika ispušteno je iz prerađivačke industrije. Količine onečišćujućih tvari ispuštenih u vode detaljnije su prikazane u Poglavlju 5.6.2. (Tablica 5.9). Drugi po redu najzastupljeniji uzročnik nezadovoljavajućeg stanja su biološki elementi kakvoće. Oni su glavni uzrok nepostizanja zadovoljavajućeg stanja na 13 vodnih tijela, dok su na još tri vodna tijela jedni od više uzročnika. Primarni uzrok loše ocjene bioloških elemenata kakvoće bio je pokazatelj za makrozoobentos te u manjoj mjeri pokazatelj za makrofite. Valja napomenuti da je ocjena bioloških elemenata kakvoća dana za samo 31 od 113 vodnih tijelo tekućih voda, Zagreb, ožujak 2018. 175 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine odnosno za 27 % vodnih tijela tekućih voda. Uzroke nezadovoljavajućih ocjena biološkog stanja teško je determinirati na ovoj razini procjene budući da oni mogu biti raznoliki i kompleksni, no ova ocjena često ovisi i o ocjeni ostalih kategorija stanja vodnih tijela. Hidromorfološki pokazatelji glavni su uzrok nepostizanja ciljeva zaštite okoliša na pet vodnih tijela tekućih voda te na akumulacijama Bukovnik i Ozalj. Ovi pokazatelji također su jedni od uzroka nepostizanja zadovoljavajućeg stanja na pet vodnih tijela koja ne postižu ciljeve zaštite voda iz više razloga. Među hidromorfološkim pokazateljima najčešći uzrok niske ocjene su hidrološki režim i morfološki uvjeti vodnih tijela. Na nekoliko vodotoka glavni uzrok također je bio indeks korištenja voda. Nezadovoljavajuće hidromorfološko stanje vodnih tijela većinom je posljedica iskorištavanja hidrološkog potencijala rijeke u svrhu proizvodnje električne energije, kao što je primjer kod akumulacija Lešće i Sabljaci, ili mijenjanja hidromorfoloških elementa vodotoka u svrhu obrane od poplava. Kemijsko stanje bilo je glavni uzrok nepostizanja zadovoljavajućeg stanja na tri vodna tijela tekućih i stajaćih voda, dok je na još pet bilo jedan od uzroka nepostizanja zadovoljavajućeg stanja. Dobro kemijsko stanje na ovim vodotocima nije postignuto zbog pojave sljedećih prioritetnih tvari u previsokim koncentracijama: Fluorentana, Endosulfana, para-para DDTa te olova, žive, nikla i njihovih spojeva. Fluoranten je policiklički aromatski ugljikovodik koji nastaje nepotpunim izgaranjem fosilnih goriva, a s obzirom da je slabo topiv u vodi, apsorbira se na čvrste čestice i taloži u sediment. Endosulfan i DDT su insekticidi koji su u prošlosti bili veoma zastupljeni u poljoprivrednoj proizvodnji. Primjena oba spoja je zbog njihove toksičnosti i negativnih utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš zabranjena. Ipak, zbog njihove perzistentnosti i dalje su prisutni u površinskim vodama. Potencijalni izvori olova, žive i nikla te njihovih spojevi variraju od elementa do elementa. Izvori olova tako mogu biti cestovni i zračni promet, energetska postrojenja, razni tipovi industrije, odlagališta otpada, poljoprivredna proizvodanja i rudarske aktivnosti. Izvori žive mogu biti odlagališta otpada, naftne i plinske bušotine, industrija stakla i keramike, tvornice cementa, kožarska industrija, tvornice boja i lakova kao i rudarske djelatnosti. Potencijalni izvori nikla i njegovih spojeva mogu biti odlagališta otpada, metalna industrija, otpadni mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i rudarske aktivnosti. 6.3.2.2.2 Podzemne vode Podzemne vode Republike Hrvatske izdvojene su u zasebne cjeline, u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama, a koji su preneseni u domaće zakonodavstvo kroz Zakon o vodama, na temelju niza relevantnih kriterija. Primjenom ovih kriterija prvotno je izdvojeno 461 osnovno tijelo podzemnih voda, koja su naknadno grupirana u 28 tijela podzemnih voda (dalje u tekstu: TPV). S obzirom na podijeljenost tipa poroznosti vodonosnika unutar Republike Hrvatske na dva dominantna tipa, a TPV-i su također podijeljeni u dva vodna područja: Vodno područje rijeke Dunav i Jadransko vodno područje. Prema podacima dobivenim od strane Hrvatskih voda, u Karlovačkoj županiji nalazi se šest TPV. Osnovni podaci o navedenim TPV prikazani su u tablici niže (Tablica 6.12). Tablica 6.12 Osnovni podaci o tijelima podzemnih voda na području Karlovačke županije (Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021.) Obnovljive zalihe Ime tijela Površina podzemne vode Kod Poroznost 2 Prirodna ranjivost podzemnih voda (km ) (*106m3/god) Žumberak – pukotinska do pukotinsko- CSGI_30 443 139 60 % vrlo niske do niske ranjivosti Samoborsko gorje kavernozna 58 % umjerene do povišene CSGI_31 Kupa dominantno međuzrnska 2870 287 ranjivosti srednja 26,8 %, visoka 28,4 %, vrlo CSGI_14 Kupa pukotinsko-kavernozna 1027 1429 visoka 16,7 % pukotinska do pukotinsko- srednja 19,7 %, visoka 27,7 %, vrlo CGGN_15 Dobra 755 758 kavernozna visoka 32,8 % srednja 28,4 %, visoka 33,4 %, vrlo CGGN_16 Mrežnica pukotinsko-kavernozna 1372 1324 visoka 25,9 % srednja 20,5%, visoka 27,4 %, vrlo CSGN_17 Korana pukotinsko-kavernozna 1227 870 visoka 21,1 % Na slici niže prikazano je prostiranje TPV unutar Karlovačke županije (Slika 6.23). Zagreb, ožujak 2018. 176 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.23 Tijela podzemnih voda na području Karlovačke županije (Izvor: Hrvatske vode) Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021., stanje tijela podzemnih voda ocjenjuje se sa stajališta količina i kakvoće podzemnih voda, koje može biti dobro ili loše. Dobro stanje temelji se na zadovoljavanju uvjeta iz Okvirne direktive o vodama i Direktive o zaštiti podzemnih voda. Za ocjenu zadovoljenja tih uvjeta provode se klasifikacijski testovi. Najlošiji rezultat od svih navedenih testova usvaja se za ukupnu ocjenu stanja tijela podzemne vode. U tablicama niže prikazana su kemijska, količinska i ukupna stanja TPV na području županije (Tablica 6.13). Tablica 6.13 Stanja tijela podzemnih voda na području Karlovačke županije (Izvor: Hrvatske vode) CSGI_30 ŽUMBERAK – SAMOBORSKO GORJE CSGI_31 KUPA Stanje Procjena stanja Stanje Procjena stanja Kemijsko stanje Dobro Kemijsko stanje Dobro Količinsko stanje Dobro Količinsko stanje Dobro Ukupno stanje Dobro Ukupno stanje Dobro CSGI_14 KUPA CSGI_15 DOBRA Stanje Procjena stanja Stanje Procjena stanja Kemijsko stanje Dobro Kemijsko stanje Dobro Količinsko stanje Dobro Količinsko stanje Dobro Ukupno stanje Dobro Ukupno stanje Dobro CSGN_16 MREŽNICA CSGI_17 KORANA Stanje Procjena stanja Stanje Procjena stanja Kemijsko stanje Dobro Kemijsko stanje Dobro Količinsko stanje Dobro Količinsko stanje Dobro Ukupno stanje Dobro Ukupno stanje Dobro Zagreb, ožujak 2018. 177 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 6.3.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata Ciljevi zaštite voda u Republici Hrvatskoj definirani su člankom 40 Zakona o vodama, a oni su: • spriječiti daljnje pogoršanje, zaštititi i poboljšati stanje vodnih ekosustava te, s obzirom na potrebe za vodom, kopnenih ekosustava i močvarnih područja izravno ovisnih o vodnim ekosustavima • promicati održivo korištenje voda na osnovi dugoročne zaštite raspoloživih vodnih resursa • bolje zaštititi i poboljšati stanje vodnog okoliša, među ostalim i putem specifičnih mjera za postupno smanjenje ispuštanja, emisija i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste te prekid ili postupno ukidanje ispuštanja, emisija ili rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste • osigurati postupno smanjenje onečišćenja podzemnih voda i sprječavati njihovo daljnje onečišćenje • pridonijeti ublažavanju posljedica poplava i suša. Uredbom o standardu kakvoće voda dodatno su propisani Posebni ciljevi zaštite voda, a oni su: • za površinske vode: o sprječavanje pogoršanja stanja svih površinskih voda, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje drugih voda na istom vodnom području o zaštita, poticanje obnavljanja i obnavljanje svih površinskih voda radi postizanja dobrog stanja površinskih voda, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje drugih voda na istom vodnom području o zaštita i očuvanje svih umjetnih i znatno promijenjenih tijela površinskih voda u cilju postizanja dobrog ekološkog potencijala i dobrog kemijskog stanja površinskih voda, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje drugih voda na istom vodnom području o postupno smanjivanje onečišćenja prioritetnim tvarima i specifičnim onečišćujućim tvarima te prekid i postupno ukidanje emisija prioritetnih opasnih tvari, • za podzemne vode: o sprječavanje ili ograničavanje unošenja onečišćujućih tvari u podzemne vode i sprječavanje pogoršanja stanja svih podzemnih voda, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje drugih voda na istom vodnom području o zaštita, očuvanje i obnavljanje svih podzemnih voda te osiguravanje ravnoteže između crpljenja i prihranjivanja podzemnih voda u cilju postizanja dobrog stanja podzemnih voda, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje drugih voda na istom vodnom području o promjena svakog znatnog i trajno rastućeg trenda povećanja koncentracije bilo koje onečišćujuće tvari uzrokovanog ljudskom djelatnošću kako bi se postupno smanjilo onečišćenje podzemnih voda, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje drugih voda na istom vodnom području, • za zaštićena područja – područja posebne zaštite voda, ciljevi zaštite voda usklađuju se s propisima donesenim na temelju Zakona o vodama i posebnim propisima o zaštiti tih područja. Uspješnost u ostvarivanju ciljeva zaštite podzemnih voda na području Karlovačke županije teško je precizno odrediti. Kao što je opisano prethodno u tekstu, unutar županije se prostire sveukupno šest TPV koja su sva ocjenjena kao dobrog kemijskog i količinskog stanja. Ovaj podatak upućuje na uspješno provođenje ciljeva zaštite podzemnih voda u Karlovačkoj županiji, no s obzirom da je prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. ocjena kemijskog stanja na pet od šest TPV niske procjene pouzdanosti (samo TPV CSGI-14 Kupa je visoke procjene pouzdanosti) upitno je pokazuju li navedene ocjene realno stanje podzemnih voda na ovome području. Što se tiče površinskih voda, kao što je opisano u prethodnome poglavlju, 58 % vodnih tijela tekućih voda i 50 % vodnih tijela stajaćih voda ocjenjeno je kao zadovoljavajućeg ukupnog stanja čime se postižu ciljevi zaštite voda. Dok postizanje ciljeva zaštite voda u budućnosti na nekim vodnim tijelima nije vjerojatno (kao što su neka vodna tijela narušenog hidromorfološkog stanja), postizanju zadovoljavajućeg stanja na određenim vodnim tijelima koja isto nisu postigla zbog fizikalno-kemijskih pokazatelja ili kemijskog stanja doprinijelo se mjerama za smanjenje pritiska otpadnih voda. Ove mjere uključuju proširenje postojećeg sustava javne odvodnje unutar Županije i izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Do kraja 2023. godine u planu je također izgradnja dodatnih sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda unutar šest aglomeracija, a što je detaljnije opisano u Poglavlju 5.6. Provedbom ovih mjera u budućnosti dodatno će se pozitivno utjecati na stanje površinskih vodnih tijela, a čime će se doprinijeti postizanju ciljeva zaštite voda. Zagreb, ožujak 2018. 178 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Procjena ostvarene razine zaštite od poplava na branjenom području 11, prema Provedbenom planom obrane od poplava (Hrvatske vode, 2014). je niska zbog neizgrađenosti potpunog sustava obrane od poplava te na pojedinim dionicama ili nema izgrađenih objekata obrane od poplava ili isti nisu dovoljni. Prema Strategiji upravljanja vodama jedan od ciljeva je integralno upravljanje vodama čime je predviđeno zaštititi ljude i materijalna dobra od poplava i drugih vidova štetnoga djelovanja voda, odnosno postići gospodarski opravdane stupnjeve zaštite stanovništva, materijalnih dobara i ostalih ugroženih vrijednosti uz poticanje očuvanja i unaprjeđivanja ekološkog stanja voda i poplavnih površina radi stvaranja preduvjeta za daljnji gospodarski razvoj. S obzirom da u Županiji nije uspostavljen potpun sustav zaštite od poplava zbog čega su plavljeni pojedini dijelovi gradova i općina te pripadajuće infrastrukture, ciljevi Strategije upravljanja vodama trenutačno nisu ostvareni. Ostvarivanje ovih ciljeva u budućnosti planirano je kroz 14 projekata zaštite od štetnog djelovanja voda planiranih Višegodišnjim programom gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije. 6.4 Upravljanje tlom 6.4.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija Potreba za uspostavljanjem funkcionalnog i kontinuiranog sustava motrenja tala prepoznata je još 1993. godine kada je preporučena uspostava Sustava trajnog motrenja tala u Hrvatskoj u Programu zaštite tala Hrvatske (Bašić i suradnici, 1993) koji do sada nije postao dio hrvatskog zakonodavstva. Također, ne postoje strateško-planski dokumenti na razini države koji se direktno odnose na tlo. Značaj motrenja tala prepoznala je i Europska komisija, koja je svojom Tematskom strategijom za zaštitu tla identificirala 8 najznačajnijih prijetnji prema tlu: erozija, smanjenje organske tvari, onečišćenje, zaslanjivanje, zbijanje, gubitak bioraznolikosti, prenamjena, plavljenje i klizišta. Kao rezultat četverogodišnjeg rada, u rujnu 2006. godine, Europska komisija je predložila Okvirnu direktivu za zaštitu tla čiji je cilj osigurati zaštitu tla baziranu na principu očuvanja funkcija tla, prevencije i ublažavanja posljedica degradacije te popravak degradiranih tala. Međutim zbog izuzetno suprotstavljenih interesa pojedinih zemalja članica Europske Unije i izrazito širokog spektra regulativa gdje je zastupljeno tlo, donošenje ovakve jedinstvene regulative je za sada neizvjesno. Budući da u zakonodavstvu Republike Hrvatske ne postoji jedinstveni zakon koji bi obuhvatio tlo, ono se štiti kroz različite sektore što je određeno drugim zakonskim propisima: • Zakon o zaštiti okoliša djeluje kao krovni dokument u kojem je navedena zaštita tla kao jedna od bitnih sastavnica okoliša Republike Hrvatske te je na temelju navedenog zakona predviđena obveza njegove zaštite. • Zakon o poljoprivrednom zemljištu propisuje osnovne uvjete zaštite, korištenja i promjene unutar namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, nadzor i kaznena odgovornost. Zaštita tla također je neodvojiva od zaštite poljoprivrednog zemljišta. • Zakon o šumama propisuje uvjete i način gospodarenja šumama, što uključuje i načelna pitanja zaštite tla (zaštitne šume u vezi sprječavanja erozije, bujica i poplava). • Zakon o rudarstvu uređuje pojedina pitanja u vezi korištenja i zaštite tla, posebno iskorištavanje prirodnih dobara, provođenje istraživanja, utjecaja tih radnji na okoliš, sanaciju devastiranog zemljišta i dr. • Zakon o zaštiti zraka uređuje pitanja koja, između ostalog, imaju za posljedicu onečišćenja tla (zakiseljavanje, suho i/ili mokro taloženje, taloženje krutih tvari, teških metala i dr.). • Zakon o održivom gospodarenju otpadom uređuje pitanja u vezi postupanja s otpadom, saniranja otpadom onečišćenih lokacija, posebno u cilju sprječavanja onečišćenja okoliša, a time i tla. • Zakon o prostornom uređenju dotiče se pitanja gospodarenja, zaštite i upravljanja prostorom što uključuje i korištenje tla kao jedne od temeljnih nacionalnih vrijednosti. • Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17) uređuje pitanja vezana uz korištenje tla, posebno s izgradnjom građevina i građevinskih cjelina te mogućim ugrožavanjem okoliša. Zagreb, ožujak 2018. 179 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 6.4.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije Tlo je prirodni, uvjetno obnovljiv resurs u kojem je moguća vrlo brza degradacija, međutim čije je nastajanje kao i regeneracija vrlo spora. Osim što služi za proizvodnju hrane, tlo je i prirodni filtar za mnoge štetne tvari koje bi bez njega kao filtera, dospjele u sustav podzemnih voda. Upravo zato bi briga o tlu trebala biti jedan od najvažnijih prioriteta zaštite okoliša. Važnost tla je prepoznata kroz pet glavnih funkcija tala (Blum, 2005); proizvodnu, filtarsko-pufernu, genofondnu, sirovinsku i infrastrukturnu. Svakom korisniku bi cilj trebao biti održivo gospodarenje tlom, kako bi se očuvale pozitivne kemijske, fizikalne i biološke karakteristike. Sadržaj organske tvari u tlu Organsku tvar u tlu čine živi organizmi te ostaci biljaka, životinja i mikroorganizama koji se razgrađuju u tlu. Visok sadržaj organske tvari je pokazatelj kvalitete i zdravlja tla te podrazumijeva plodna tla visokog proizvodnog potencijala. Gubitak organske tvari iz tla ovisi o vremenskim prilikama, pokrovu, o propusnosti tla za vodu, ali i o antropogenom utjecaju kao što je obrada tla. Na području Karlovačke županije sadržaj organskog ugljika kreće se od 1,6 – 12,6 %, no najviše tala sadrži 2,4 – 6,2 % organskog ugljika (Slika 6.24). Poljoprivredna tla imaju veći gubitak organske tvari zbog primjene agrotehničkih mjera i poljoprivredne proizvodnje od primjerice šumskih tala na kojima nema intenzivnog gospodarenja tlom. Slika 6.24 Sadržaj organskog ugljika u tlu na području Županije (Izvor: Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2014) Onečišćenje tla Prema definiciji koja je navedena u Programu trajnog motrenja tala Hrvatske, onečišćeno tlo je ono u kojem je došlo do unosa tvari, bioloških organizama ili energije u tlo, što rezultira promjenom kakvoće tla te utječe na normalnu uporabu tla ili zdravlje ljudi i ostalih organizama. Na području Županije su kao glavni sektorski pritisci na tlo prepoznati poljoprivreda, industrija, promet i otpad (Slika 6.25). Zagreb, ožujak 2018. 180 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine IZVORI DEGRADACIJE TLA URBANA ATMOSFERSKA AKCIDENTNE PRIRODNE POLJOPRIVREDA INDUSTRIJA PODRUČJA DEPOZICIJA SITUACIJE POJAVE Ratovi (streljiva, Organska i Nuklearne i Vulkanske Trafostanice termoelektrane Suha Plinovi, erupcije mineralna gnojiva eksplozije) Plinska i ostala Rudarstvo i aeroprecipitacija Potresi Pesticidi energetska prerada ruda Industrijske Mokra Poplave Izlijevanje goriva i postrojenja Metalurgija aeroprecipitacija nesreće ulja Transport i Kemijska i Šumski požari grijanje elektroniška Klizišta industrija Odlagališta Gejziri otpada Razna skladišta Olujni vjetrovi Ispiranje sa Ostale industrijske odlagališta djelatnosti Slika 6.25 Izvori degradacije tla (Izvor: Kisić, I., 2012) Uz emisiju onečišćujućih tvari iz industrije i prometa, najznačajniji izvor onečišćenja je i poljoprivreda. Nestručna i neracionalna primjena mineralnih i organskih gnojiva kao i sredstava za zaštitu bilja mogu dovesti do akumulacije njihovih rezidua u tlu kao i procjeđivanje kroz solum tla u podzemne vode. Također valja napomenuti da se jedna od „crnih točaka“ nalazi u Karlovačkoj županiji. Na lokaciji Lemić brdo se u razdoblju 1975.-1986. godine odlagao opasan otpad; mazut, mulj, plastična masa, boje, soli i kiseline koje su zbog nepravilnog odlaganja i lake pristupačnosti odlagalištu predstavljali rizik za zdravlje ljudi i za okoliš. Sanacija je započela u kolovozu 2014. i trajala je dvije i pol godine. Projektom se zbrinulo oko 14 000 m3 opasnog otpada. Nadalje, veliki problem u Karlovačkoj županiji predstavljaju i minski sumnjiva područja u kojima eksplozivne naprave zagađuju tlo te predstavljaju opasnost za stanovništvo i faunu koja obitava na tim prostorima (više u Poglavlju 5.1 Prostorne specifičnosti – 5.1.2.4 Minirane površine). Teški metali Teški metali u tlu prisutni su kao posljedica nakupljanja iz matičnog materijala kao i iz procesa u kojima je čovjek utjecao na njihov unos i koncentraciju. Tla u svim urbanim sredinama općenito su onečišćena olovom (Pb), kadmijem (Cd), cinkom (Zn), kromom (Cr), bakrom (Cu), vanadijem (V), niklom (Ni), manganom, (Mn), arsenom (As), živom (Hg) i željezom (Fe). Onečišćenost teškim metalima se smatra stanjem tla kada njihov sadržaj može uzrokovati vidljiv ili mjerljiv poremećaj neke od funkcija tala, a prije svega utječe na plodnost tla i njegovu proizvodnost. Prema podacima Geokemijskog atlasa, u središnjoj regiji Hrvatske, kojoj pripada i Karlovačka županija, utvrđene su minimalne i maksimalne vrijednosti pojedinih teških metala, koje su prikazane u tablici niže (Tablica 6.14). Kolone označene žutom bojom odnose se na medijane teških metala u središnjoj regiji te prosjek u Republici Hrvatskoj. Vidljivo je da nisu zabilježena prekoračenja koncentracija u regiji u odnosu na cijelu Hrvatsku. Zagreb, ožujak 2018. 181 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Tablica 6.14 Koncentracije teških metala u području središnje Hrvatske (Izvor: Geokemijski atlas Republike Hrvatske) Utvrđene koncentracije Element Izvor onečišćenja Biološki utjecaj Min. Med. Max. Prosjek u RH Izgaranje u termoenergetskim Uvjetno otrovan za ljude i Cr - Krom 28 mg/kg 74 mg/kg 524 mg/kg 88 mg/kg postrojenjima životinje Gnojiva Izgaranje u Izrazita toksičnost za ljude i As – Arsen termoenergetskim 1,8 mg/kg 8,4 mg/kg 59 mg/kg 13 mg/kg životinje postrojenjima Izgaranje u industriji Otrovan za ljude i životinje, Cd – Kadmij Cestovni promet 0,2 mg/kg 0,2 mg/kg 9,4 mg/kg 0,7 mg/kg uvjetno nepovoljan za biljke Mineralna gnojiva Proizvodni procesi Vrlo otrovan za biljke i Pb – Olovo 14 mg/kg 27 mg/kg 217 mg/kg 38 mg/kg Mineralna gnojiva životinje Vrlo otrovan za ljude, biljke i Hg – Živa Izgaranje u industriji 5 µg/kg 50 µg/kg 4535 µg/kg 92,98 µg/kg životinje Vrlo otrovan za ljude, Ni – Nikal Izgaranje u industriji 12 mg/kg 33 mg/kg 427 mg/kg 55 mg/kg umjereno otrovan za sisavce Geološki, atmosferska Mala otrovnost, nepovoljan za Zn – Cink onečišćenja iz 28 mg/kg 73 mg/kg 477 mg/kg 99 mg/kg rast biljaka industrije Geološki, atmosferska Uvjetno otrovan visokim Fe - Željezo onečišćenja iz 0,6 % 2,96 % 6,94 % 3,51 % koncentracijama industrije Oštećenje tla Prema klasifikaciji oštećenja tla (Bašić, F., 1994), erozija i klizišta pripadaju u III. stupanj, teško obnovljivo (ireverzibilno) oštećenje. Erozijski procesi se odnose na migraciju površinskog zemljišnog materijala pod utjecajem vode ili vjetra, a odvijaju se u tri stadija: odvajanja zemljišnih čestica od mase tla, transport putem vjetra ili vode i na kraju taloženje. Intenzitet erozije ovisi o nagibu tla, količini padalina, obraslosti terena, brzini i učestalosti vjetra te o značajkama tla. Na području Županije identificirani su problemi s erozijom na njenom sjevernom i istočnom dijelu kako je prikazano na slici niže (Slika 6.26). Prema rezultatima ankete, općine Cetingrad, Netretić i Kamanje navele su da imaju probleme s erozijom na području svoje jedinice lokalne samouprave. Zagreb, ožujak 2018. 182 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.26 Prikaz područja pojačane erozije na području Županije (Izvor: PPKŽ) Jedna od posljedica erozijskih procesa je stvaranje klizišta koja su brojna upravo na području Karlovačke županije. Prema rezultatima ankete, općine Draganić, Netretić, Barilović, Lasinje, Kamanje i Cetingrad te gradovi Duga Resa, Ozalj i Karlovac naveli su da u njihovoj jedinici lokalne samouprave postoje problemi s klizištima te da provode sanacije kritičnih mjesta s potpornim zidovima te uređenjem i izgradnjom oborinskih kanala i propusta. 6.4.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata Na razini Europske unije, kao ni na razini Hrvatske, još uvijek ne postoji zakonska regulativa za zaštitu tla koja propisuje pravila i mjere zaštite te obvezu identifikacije onečišćenih i potencijalno onečišćenih lokaliteta. Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja definirane su onečišćujuće tvari te njihove maksimalne dopuštene količine, ali samo za poljoprivredna zemljišta dok granične vrijednosti onečišćujućih tvari za zemljišta koja se koriste u druge svrhe nisu propisane (primjerice za šumska zemljišta, naselja, parkove i igrališta). Glavni ciljevi Nacionalnog plana djelovanja na okoliš vezani za tlo su: • C1 Tvorba cjelovite politike zaštite • C2 Uspostava sustavnog motrenja tala • Prevencija degradacije Šumskih tala • Prevencija kemijske i fizičke degradacije tala pod poljoprivrednim kulturama i njezino smanjenje. HAOP je pokrenuo nekoliko projekata za potrebe praćenja i prikupljanja podataka o stanju okoliša, monitoringa te prepoznavanja pritisaka koji se odnose na onečišćenje i oštećenje tla: Zagreb, ožujak 2018. 183 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine • uspostava i razvoj Hrvatskog informacijskog sustava za tlo (HIST) koji će osigurati pouzdane informacije i podatke o aktualnom stanju i promjenama u pedosferi i okolišu sa posebnim osvrtom na antropogene utjecaje koji su rezultat društveno-ekonomskih uvjeta i tehnološkog pritiska na tlo i okoliš • izrada programa trajnog motrenja tala Republike Hrvatske. Budući da su gore navedene baze podataka u izradi, može se reći kako je cilj djelomično ostvaren. U sklopu Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. godine, Karlovačka županija je provodila mjere Razminiranja poljoprivrednog zemljišta za što je, od 2014. do 2016. godine, ugovoren ukupan iznos od 28 925 843,10 kn. Sukladno potpisanom ugovoru, prema idejnom projektu Hrvatskog centra za razminiranje, radi se o površini od 3 756 603 m2 podijeljenoj u 6 cjelina odnosno općina; Vojnić, Tounj, Josipdol i Plaški, Cetingrad, Rakovica i Saborsko. Završetkom projekta, obavljeni su poslovi razminiranja na površini od 1 525 979 m2, te poslovi pretraživanja na površini od 2 221 454 m2. Ukupno se radi o 3 747 433 m2 površine i o iznosu od 28 855 234,10 kn. Razlog odstupanja realizirane od ugovorene površine, koja iznosi 9170 m2, je u tome što se radi o površini koja je kontinuirano pod vodom te istu nije bilo moguće pretražiti/razminirati. 6.5 Priroda 6.5.1 Bioraznolikost 6.5.1.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija Zakon o zaštiti prirode i Zakon o zaštiti okoliša temeljni su zakoni na kojem je temeljena zaštite prirode, a time i bioraznolikost u Hrvatskoj. Uz ove zakone vezan je niz provedbenih propisa koji se odnose na proglašenje zaštićenih područja, zaštićene svojte te rijetke i ugrožene tipove staništa te postupanje s genetski modificiranim organizmima, kao što su: • Zakon o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama (NN 94/13) • Zakon o genetski modificiranim organizmima (NN 70/05) • Uredba o ekološkoj mreži • Uredba o postupku javnog uvida kod proglašenja zaštićenog područja (NN 44/05) • Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 061/2014) • Uredba o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 003/2017) • Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/2014) • Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 088/14) • Pravilnik o prijelazima za divlje životinje (NN 5/07) • Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama • Pravilnik o uvjetima držanja, načinu označavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu (NN 70/09). Uz Zakone i Pravilnike, strateško–planski dokumenti su: • Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske • Nacionalni plan djelovanja na okoliš • Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske • Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 072/17). Hrvatska je proglasila Ekološku mrežu Republike Hrvatske Uredbom o ekološkoj mreži, dok je Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu propisano kad se provodi postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Pravilnikom o stanišnim tipovima okarakterizirana su rijetka i ugrožena staništa od nacionalne važnosti za očuvanje bioraznolikosti, a u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama navedene su biljne i životinjske vrste koje imaju posebnu kategoriju zaštite na nacionalnoj razini. Zagreb, ožujak 2018. 184 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Strategije su dokumenti u kojima su definirane smjernice i akcijski planovi kroz zaštitu zaštićenih dijelova prirode, ali i kroz održivo korištenje prirodnih dobara. Nacionalnom strategijom i planom djelovanja na okoliš navedene su osnovne mjere na nacionalnoj razini koje se trebaju poduzimati kako bi se što više zaštitila bioraznolikost Hrvatske. Uz navedene zakone, pravilnike i uredbe, Republika Hrvatska je također potpisala i mnoge međunarodne konvencije i sporazume kojima se dodatno štiti bioraznolikost, a to su: • Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992) • Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Paris, 1972) • Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija) (Ramsar 1971) • Protokol o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) • Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) (Bern, 1979) • Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija) (Bonn, 1979) • Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore - CITES Konvencija (Washington, 1975). 6.5.1.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije Staništa Područje Karlovačke županije karakteriziraju raznolika staništa koja su nastala pod utjecajem različitih prirodnih procesa, klimatskih uvjeta, ali i stoljetnim antropogenim djelovanjem (Slike 2.12 i 2.13). Naime, prema Karti kopnenih nešumskih staništa iz 2016. godine na području Županije je zastupljeno više od 1000 mozaika različitih stanišnih tipova što zbog količine podataka nije moguće jasno prikazati te je iz tog razloga za analizu staništa korišten samo 1. stanišni tip unutar mozaika. Podaci dobiveni analizom prikazani su na grafičkim prikazima ispod (Slika 6.27, Slika 6.28). Slika 6.27 Udio ugroženih i rijetkih staništa u Karlovačkoj županiji (Izvor: Karta kopnenih nešumskih staništa RH, 2016) Iz slike iznad vidljivo je da na više od 80 % površine Županije pridolaze rijetka i ugrožena staništa dok zaštićena područja i područja ekološke mreže zauzimaju tek oko 33 % Županije (cca 119 617 ha) što navodi na zaključak da se najveći udio navedenih staništa nalazi izvan granica strože zaštite čime su potencijalno izložena većoj opasnosti od antropogenih utjecaja. Najzastupljenija staništa u Karlovačkoj županiji su šumska staništa i to mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume, mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume te dinarske bukovo-jelove šume (Karta staništa, 2004), dok su sljedeće po zastupljenosti mezofilne livade košanice Srednje Europe (Slika 6.28). Zagreb, ožujak 2018. 185 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene 4,77 Bazofilni cretovi (niski cretovi) 14,16 Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi 14157,37 Bujadnice 18457,64 Ilirsko-dinarske planinske rudine uskolisne šašike 3,01 Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske zone 7,44 Izgrađena i industrijska staništa 8914,44 Kanali 186,98 Ličke vrištine 12,25 Livade brdske zečine i rane pahovke 3,16 Livade-košanice obične beskoljenke i panonskog grašara 37,15 Mezofilne livade košanice Srednje Europe 28366,29 Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih… 15135,44 Mozaici kultiviranih površina 27096,39 Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica 10,77 Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica 6,41 Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog… 289,3 Periodički vlažne livade 265,21 Povremene stajaćice 66 Povremeni vodotoci 156,38 Požarišta 8,4 Ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva 74,76 Sastojine borovice 37,73 Sastojine čivitnjače 144,03 Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti 3,74 Srednjoeuropske livade rane pahovke 1124,61 Stalne stajaćice 508,27 Stalni vodotoci 2562,15 Šume 228287,76 Trajno vlažne livade Srednje Europe 310,98 Travnjaci vlasastog zmijka 46,64 Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi 2419,02 Utrine kontinentalnih, rjeđe primorskih krajeva 0,76 Vinogradi 425,33 Visoke zeleni s pravom končarom 296,99 Voćnjaci 1447,34 Vrbici pepeljaste i uškaste vrbe 412,47 Vrbici šljunkovitih i pjeskovitih riječnih sprudova 10,92 Zajednice higrofilnih zeleni 22,05 Zajednice nitrofilnih, higrofilnih i skiofilnih staništa 2147,21 Zakorijenjena vodenjarska vegetacija 51,37 Zapuštene poljoprivredne površine 9030,38 Slika 6.28 Stanišni tipovi na području Karlovačke županije (Izvor: Karta kopnenih nešumskih staništa RH, 2016) Flora Državni zavod za zaštitu prirode Republike Hrvatske (danas HAOP) je 2008. godine na potraživanje Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije NATURA VIVA izradio stručnu podlogu na osnovu literaturnih podataka te uvida u stanje područja na terenu. Prema podacima Javne ustanove NATURA VIVA, ali i podataka ustupljenih od HAOP-a, na području Županije je zastupljen veliki broj ugroženih i strogo zaštićenih biljnih vrsta (Prilog 10.7), što se osobito odnosi na očuvana staništa u okviru zaštićenih područja prirode koja su detaljnije istraživana od ostatka Županije pa je u daljnjem tekstu dan okvirni pregled zastupljenih vrsta u navedenim područjima. Tako su primjerice na područjima značajnih krajobraza Petrova gora i Biljeg rasprostranjene Kitajbelova režuha (Cardamine kitaibelii) i tamnocrvena kruščika (Epipactis atrorubens), paprat (Dryopteris filix-mas) i oslad (Polypodium vulgare). Zagreb, ožujak 2018. 186 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Na obalama kanjona Slunjčice razvijena je travnjačka vegetacija i to travnjaci uspravnog ovsika (Bromus erectus) koji predstavlja važno stanište mnogobrojnim vrstama. Prema dostupnim podacima, na navedenom području obitava 14 strogo zaštićenih vrsta, a devet ih prema IUCN kategorizaciji pripada kritično ugroženim (CR), ugroženim (EN) i osjetljivim (VU) vrstama. Bitno je spomenuti kako je Slunjčica stanište na kojem je pronađen puzavi celer (Apium repens), vrsta vrlo rijetka na području Hrvatske (Plan upravljanja Značajnim krajobrazom Slunjčica za period od 2012 do 2021. godine, 2014). Prema Stručnoj podlozi valorizacije zaštićenih područja Karlovačke županije, na stijenama Klečice i Pećnika nalazi se veći broj biljnih vrsta: Kitajbelov jaglac (Primula kitaibeliana), dlakavi sleč (Rhododendron hirsutum), hrvatska bresina (Micromeria croatica), sirištara (Gentiana lutea spp. symphyandra), kluzijev srčanik (Gentiana clusii) i planinski ranjenik (Anthyllis vulneraria ssp. alpestris). Isto tako, s obje strane potoka ispod izvora Javorak dolaze dvije kritično ugrožene vrste - čaškasta baluška (Tofieldia calyculata) i mesožderka tustica kukcolovka (Pinguicula vulgaris). Prema podacima Javne ustanove NATURA VIVA na području Kleka nalaze se navedene vrste kao i na Klečici i Pećniku, no bitno je spomenuti kako je do sada zabilježeno 368 biljnih vrsta. Na području Kleka 11 biljaka je pred nestankom, dok je na vršnim dijelovima područja zabilježena i reliktna flora. Prema istim podacima, na području strogog rezervata Bijele i Samarske stijene među ostalima nužno je istaknuti nalaze biljnih vrste: runolist (Leontopodium alpinum var. krasense), dragušac (Senecio sp.), divokozak (Doronicum austriacum), srčanik (Gentiana symphyandra), kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) i crveni ljiljan (Lilium martagon). Posebni rezervat Banski Moravci pripada acidofilnim cretovima kod kojih su mahovine iz roda Sphangnum dominantne, međutim obzirom na uznapredovalu sukcesiju creta, na staništu je od cretnih vrsta preostala još samo S. palustre (mah tresetar). Banski Moravci pripada prijelaznim cretovima koji zbog svoje ugroženosti i klime Hrvatske predstavljaju mala staništa koja su u nestajanju. Vrste koje u najvećoj mjeri doprinose sukcesiji ovog staništa su crna joha (Alnus glutinosa) i trušljika (Frangula alnus). Prema Stručnoj podlozi za zaštitu poriječja rijeke Mrežnice iz 2010. godine, terenskim istraživanjima utvrđeno je prisutstvo 121 biljne vrste od kojih je 54 strogo zaštićeno, dok ih je prema Crvenoj knjizi vaskularne flore pet ugroženo: močvarna broćika (Gallium uliginosum L.), obični borak (Hippuris vulgaris L.), tisa (Taxus baccata L.), šumska ciklama (Cyclamen purpurascens Mill.) i puzavi celer (Apium repens (Jacq.) Lag.) koji je također nađen i na području Slunjčice. Prema dostavljenim podacima iz HAOP-a, na području Karlovačke županije postoji veliki broj ugroženih vrsta čija je brojnost u tablici niže (Tablica 6.15) uspoređena s ukupnim brojem ugrožene flore u Republici Hrvatskoj. Tablica 6.15 Pregled udjela ugroženih vrsta biljaka na području Županije u ukupnom broju ugroženih biljaka u RH (Izvor: HAOP) Skupina Kategorija zaštite CR EN VU % u ukupnom % u ukupnom % u ukupnom broju Biljke Hrvatska KŽ broju Hrvatska KŽ Hrvatska KŽ broju ugroženih ugroženih svojti RH ugroženih svojti RH svojti RH 90 18 20 % 62 29 46,8 % 71 39 55 % CR – kritično ugrožena vrsta, EN – ugrožena vrsta, VU – osjetljiva vrsta Iz tablice je vidljivo kako je gotovo polovina ugroženih (EN) i više od 50 % osjetljivih (VU) vrsta Hrvatske prisutno na području Karlovačke županije. Uz navedene podatke, prema dokumentu Područja Hrvatske značajna za floru (2009), u Karlovačkoj županiji ustanovljeno je 7 područja značajnih za floru: • Drežničko polje • Kapela (obuhvaća strogi rezervat Bijele i Samarske stijene) • Klek (obuhvaća značajni krajobraz Klek) • Plaški • Plitvička jezera (obuhvaća nacionalni park Plitvička jezera, posebni rezervat Čorkova uvala, geomorfološki spomenici prirode pećina Golubnjača, Šupljara i Crna, spomenik parkovne arhitekture Skupina Tisa u Sertić poljani) • Rudnica • Žumberak (obuhvaća park prirode Žumberak, posebni rezervat Japetić i značajni krajobraz Okić grad). Zagreb, ožujak 2018. 187 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Glavni uzroci ugroženosti navednih područja su: pošumljavanje i sječa, napuštanje i smanjenje upotrebe zemljišta uslijed koje dolazi do vegetacijske sukcesije, intenzifikacija poljoprivrede, vodopravni zahvati, turizam, klimatske promjene, dok jedino za područje Rudnica nisu identificirani uzroci ugroženosti. Fauna Prema dostupnim podacima (Crvene knjige, Stručna podloga valorizacije zaštićenih područja Karlovačke županije, HAOP), na području Županije nalazimo veliki broj ugroženih i strogo zaštićenih vrsta. Dostavljeni podaci od HAOP-a s vrstama i kategorijama ugroženosti CR (kritično ugrožene), EN (ugrožene) i VU (osjetljive) nalaze se u Prilogu 10.8. Slično kao i za floru, opis faune Županije baziran je na dostupnim podacima koji se uglavnom odnose na faunu zaštićenih područja. Prema podacima Javne ustanove NATURA VIVA, područje Strogog rezervata Bijele i Samarske stijene stanište je trima velikim zvijerima: vuk (Canis lupus), ris (Lynx lynx) i medvjed (Ursus arctos) uz koje područje nastanjuju i druge vrste zvijeri poput divlje mačke, lisice, jazavca, kuna bijelice i zlatice, ali i ostalih sisavaca. Uz navedene vrste, na području pridolazi i veći broj ptica: alpska čavka (Pyrrhocorax alpinus), alpska stjenjakuša (Tichodroma muraria), grlica (Phyrrhocorax graculus), dijetao troprst (Picoides tridactylus), alpska lještarka (Nucifraga caryocatactes), alpski kos grlaš (Merula alpestris), brzelj zidarčac (Tichodroma muraria), bjeloguza (Saxicola oenanthe), crvenrepka (Ruticilla titys), crna žuna (Dryocopus maritius) i sova ušara (Bubo bubo). Strogi rezervat bogat je i herpetofaunom: crni alpinski daždevnjak (Salamandra atra) i crna riđovka (Vipera berus), endem gušterica (Lacerta Horvathi), a na višim nadmorskim visinama pridolazi i živorodna gušterica (Lacerta vivipara). Na području Kleka, detaljno je istraživana fauna ptica te je poznato kako tamo obitava 42 vrste ptica gnjezdarica, među kojima se nalaze i četiri vrste sova (ušara, šumska sova, jastrebača i planinski ćuk). Osim oritofaune, na Kleku su provedena i istraživanja leptira među kojima se ističe endem i relikt klekovski okaš (Erebia stirius kleki). Osim Kleka, očuvana i bogata ornitofauna zastupljena je i na Petrovoj gori gdje obitavaju veći broj strogo zaštićenih vrsta poput škanjca osaša (Pernis apivorus), vodomara (Alcedo atthis), sive žune (Picus canus) i crne žune (Dryocopus martius), jastrebače (Strix uralensis) te pjegave grmuše (Sylvia nisoria). Prema Planu upravljanja značajnim krajobrazom Slunjčica iz 2014. godine, na području Slunjčice obitavaju ugrožene i strogo zaštićene životinjske vrste. Naime, na navedenom području rasprostranjene su tri ugrožene (Miniopterus schreibersi, Myotis capaccinii, Plecotus austriacus) i 2 osjetljive vrste šišmiša (Myotis bechsteinii, Rhynolophus euryale), dvije osjetljive vrste iz skupine ptice (Falco peregrinus, Pernis apivorus) i potočni rak (Austropotamobius torrentium) koji je također uvršten u osjetljive vrste. Kad je riječ o ihtiofauni Slunjčice, na navedenom području obitavaju četiri vrste riba koje su prema kategorijama ugroženosti ocijenjene kao osjetljive: Aspius aspius (bolen), Salmo trutta (potočna pastrva), Thymallus thymallus (obični lipljen) i Vimba vimba (nosara). Obzirom na bogatstvo speleoloških lokaliteta, Županija obiluje i špiljskom faunom gdje je nužno navesti špilju Vrlovku u kojoj obitava nekoliko vrsta šišmiša od kojih su najčešći veliki i mali potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum i Rhinolophus hipposideros) dok su prema navodima Javne ustanove NATURA VIVA ostale vrste koje zalaze u špilju južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) i veliki šišmiš (Myotis myotis). Osim navedenog, špilja Vrlovka predstavlja stanište mnogim drugim vrstama: Hauffenia media, Zospeum isselianum, Troglohyphantes excavatus, Chthonius tetrachelatus, Monolistra velkovrhi, Titanethes albus, Niphargus sp. i Parapropus sericeus intermedius. Uz Vrlovku, velika bioraznolikost špiljske faune prisutna je i u Baraćevim špiljama u kojoj je utvrđeno tridesetak vrsta od kojih je lažištipavac iz roda Chthonius od iznimne važnosti jer vjerojatno predstavlja novu vrstu za znanost. Uz to, podvrsta lažištipavca Neobisium stygium ssp. Csiki koja je pronađena u Gornjoj Baraćevoj špilji predstavlja endema Gorskog kotara i Korduna. Nužno je spomenuti i špilju u kamenolomu Tounj koja je jedno je od rijetkih nalazišta vrste Eunapius subterraneus, zasad jedine otkrivene podzemne slatkovodne spužve na svijetu i endema Ogulinsko-plaške zaravni i sjeverne Like. U ovoj špilji također nalazimo i vrstu Velkovrhia enigmatica, reliktnog slatkovodnog žarnjaka i endema Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine do sad poznatog sa svega nekoliko nalazišta u crnomorskom slivu. Obje ove vrste nalaze se na Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Hrvatske u kategoriji ugroženih vrsta. Osim njih, špilja u kamenolomu Tounj je i stanište vrste mnogočetinaša Marifugia cavatica koja je endem podzemnih voda dinarskog krša te tercijarni relikt. To je jedini poznati slatkovodni predstavnik cjevaša, a u Hrvatskoj je do sada pronađeno jedanaest odvojenih populacija. Evidentirani pritisci na špiljska staništa i faunu najvećim dijelom su posljedica ilegalnog odlaganja otpada i eksploatacije mineralnih sirovina što je detaljnije opisano u Poglavlju 4.2.2 i 6.5.2.2. Zagreb, ožujak 2018. 188 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Prema Stručnoj podlozi za zaštitu poriječja rijeke Mrežnice (2010), na navedenom području obitavaju 2 ugrožene vrste riba (Cyprinus carpio i Hucho hucho), 7 osjetljivih (Barbus balcanicus, Lota lota, Misgurnus fossilis, Salmo trutta, Telestes souffia, Vimba vimba, Zingel streber), 3 ugrožene (Miniopterus schreibersii, Myotis capaccinii, Plecotus austriacus), 2 osjetljive vrste šišmiša (Myotis bechsteinii, Rhinolophus euryale), 1 ugrožena (Aquila pomarina) i 2 osjetljive vrste ptica (Falco peregrinus, Pernis apivorus). Na navedenom području obitava kritično ugroženi leptir močvarni plavac (Maculinea alcon). Pritisci evidentirani na ovom području posljedica su antropogenih djelovanja, a u najvećoj mjeri se odnose na neprikladnu i intenzivnu izgradnju, djelovanje vojnog poligona „Eugen Kvaternik“, eksploataciju mineralnih sirovina, unošenje alohtonih vrsta te izlov i odstrijel zaštićenih vrsta (krivolov), kao i minski sumnjiva područja. U tablici niže (Tablica 6.16) prikazan je broj ugroženih životinjskih vrsta obzirom na broj ugroženih vrsta u Hrvatskoj. Tablica 6.16 Pregled udjela ugroženih životinjskih vrsta na području Županije u ukupnom broju ugroženih biljaka u Republici Hrvatskoj (Izvor: HAOP) Kategorija zaštite CR EN VU Skupina % u % u % u ukupnom ukupnom ukupnom Hrvatska KŽ broju Hrvatska KŽ broju Hrvatska KŽ broju ugroženih ugroženih ugroženih svojti RH svojti RH svojti RH Leptiri 8 0 0 4 0 0 7 1 14,29 Vretenca 6 0 0 5 1 20 5 1 20 Rakovi 0 0 0 0 0 0 20 2 10 Slatkovodne 13 2 15,38 20 3 15 28 19 67,86 ribe Obalčari 1 0 0 3 2 66,67 11 3 27,28 Ptice 24 2 0 28 13 3,57 20 7 15 Sisavci 1 0 0 4 2 50 3 3 100 CR – kritično ugrožena vrsta, EN – ugrožena vrsta, VU – osjetljiva vrsta Zaštićena područja Na području Karlovačke županije Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno je 16 područja. Popis svih zaštićenih područja se nalazi u tablici niže (Tablica 6.17), a kartografski prikaz je na slici ispod (Slika 6.29). Tablica 6.17 Popis zaštićenih područja prirode u Karlovačkoj županiji (Izvor: Bioportal) Godina Površina u Karlovačkoj Naziv područja Kategorija zaštite Površina (ha) proglašenja županiji (ha) Bijele i Samarske stijene** Strogi rezervat 1985. 1121,70 86,77 Plitvička jezera Nacionalni park 1949. 29 630,77 2797,23 Žumberak – Samoborsko gorje Park prirode 1999. 34 235,98 7654,28 Cret Banski Moravci Posebni rezervat – botanički 1967. 1,82 1,82 Crna mlaka* Posebni rezervat – ornitološki 1980. 693,96 1,19 Visibaba Spomenik prirode - geomorfološki 1966. - - Vrlovka Spomenik prirode - geomorfološki 1962. - - Ozalj-grad Park šuma 1970. 4,92 4,92 Klek Značajni krajobraz 1971. 881,43 881,43 Baraćeve špilje Značajni krajobraz 2016. 518,66 518,66 Petrova gora Značajni krajobraz 1969. 2 734,91 1 929,53 Biljeg Značajni krajobraz 1969. 194,46 194,46 Slunjčica Značajni krajobraz 1964. 147,89 147,89 Karlovac - Marmontova aleja Spomenik parkovne arhitekture 1968. 1,89 1,89 Bosiljevo – park uz stari grad Spomenik parkovne arhitekture 1974. 8,95 8,95 Karlovac - Vrbanićev perivoj Spomenik parkovne arhitekture 1970. 4,34 4,34 Ukupno u Karlovačkoj županiji (ha) 14 233,36 *Crna Mlaka se površinom većinski nalazi u Zagrebačkoj županiji te njome upravlja Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije ** Bijele i Samarske stijene se površinom većinski nalaze u Primorsko-goranskoj županiji te njima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Priroda Zagreb, ožujak 2018. 189 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.29 Zaštićena područja u Karlovačkoj županiji (Izvor: Bioportal) Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije NATURA VIVA upravlja s 11 zaštićenih područja, posebnim rezervatom Crna mlaka upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode na području Zagrebačke županije Zeleni prsten, strogim rezervatom Bijele i Samarske stijene na području Primorsko–goranske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Primorsko-goranskoj županiji „Priroda“, dok nacionalnim parkom Plitvička jezera, parkom prirode Žumberak – Samoborsko gorje i značajnim krajobrazom Baraćeve špilje upravljaju zasebne javne ustanove. Javna ustanova NATURA VIVA interno donosi svoje Godišnje programe zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja, s aktivnostima koje planira ostvariti u toj godini. Osnovni dokument koji određuje smjernice i način provođenja zaštite te korištenja i upravljanja zaštićenim područjem prirode je plan upravljanja. Uz navedeni, postoje prostorni planovi područja posebnih obilježja kao i godišnji programi zaštite. Od zaštićenih područja u Županiji, planovi upravljanja izrađeni su za Nacionalni park Plitvička jezera (2007), Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje (2017) i Značajni krajobraz Slunjčica. Prostorni planovi područja posebnih obilježja izrađeni su 2014. godine za NP Plitvička jezera kao i za PP Žumberak – Samoborsko gorje. Prema PPKŽ-u, područja predviđena za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode navedena su u tablici niže (Tablica 6.18). Tablica 6.18 Područja Karlovačke županije evidentirana za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (Izvor: PPKŽ) Naziv područja Kategorija zaštite Cret Vukmanić posebni rezervat - floristički Borlin posebni rezervat - floristički Ribnjak Draganići posebni rezervat - ornitološki Dolina Dretulje posebni rezervat - stanišni Jezerce kod Jasenka posebni rezervat - stanišni Polje Lug posebni rezervat - stanišni Povremeno jezero Blata posebni rezervat - stanišni Drežničko polje - šuma hrasta lužnjaka posebni rezervat - šumske vegetacije Zagreb, ožujak 2018. 190 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Naziv područja Kategorija zaštite Jasenak posebni rezervat - šumske vegetacije Jasenak - Crkveni lug posebni rezervat - šumske vegetacije Gvozdenica posebni rezervat - zoološki Izvor i ponor Rupećice i Šmitovo jezero posebni rezervat - zoološki Izvorišni dio Zagorske Mrežnice posebni rezervat - zoološki Jopićeva špilja posebni rezervat - zoološki Kuštrovka špilja posebni rezervat - zoološki Matešića pećina posebni rezervat - zoološki Ozaljska špilja posebni rezervat - zoološki Zagorska peć posebni rezervat - zoološki Bjelolasica (dio u Karlovačkoj županiji) park prirode / regionalni park Mrežnica – dolina rijeke park prirode / regionalni park Kamensko – lipa uz samostan Pavlina spomenik prirode - botanički Đulin ponor spomenik prirode - geomorfološki Špilja u kamenolomu Tounj spomenik prirode - geomorfološki Sinjac - jezero s izvorom spomenik prirode - hidrološki Izvor Iliđa spomenik prirode - hidrološki Šabarić brdo spomenik prirode - paleontološki Dobra značajni krajobraz Dolina potoka Ribnik i Muljavac značajni krajobraz Dolina Velike i Male Utinje značajni krajobraz Drežničko polje značajni krajobraz Glina značajni krajobraz Jaševica značajni krajobraz Korana značajni krajobraz Kupa značajni krajobraz Lička Jesenica značajni krajobraz Modruš – Veljun - Sabljaci značajni krajobraz Potok Gradnica značajni krajobraz Rečica – Veliko polje značajni krajobraz Vitunjčica i Gornja Dobra značajni krajobraz Vodenica značajni krajobraz Viničica (brdo kao vidikovac) Značajni krajobraz Domačaj lug park šuma Dubovac park šuma Kozjača park šuma Novigrad na Dobri park šuma Drvored divljih kestena uz Kupu u Karlovcu spomenik parkovne arhitekture Park Dr. Franje Tuđmana u Dugoj Resi spomenik parkovne arhitekture Park oko dvorca - Gornje Pokupje spomenik parkovne arhitekture Park oko dvorca - Jaškovo spomenik parkovne arhitekture Karlovačka promenada spomenik parkovne arhitekture Park Kralja Tomislava u Ogulinu spomenik parkovne arhitekture Rečica Park uz kuriju Drašković u Rečici spomenik parkovne arhitekture Park oko dvorca - Trešćerovac spomenik parkovne arhitekture Park oko dvorca - Zorkovac spomenik parkovne arhitekture Ekološka mreža Sukladno pravnom okviru u Republici Hrvatskoj utvrđena je ekološka mreža koja je istovjetna mreži Natura 2000. Temeljem Direktive o zaštiti ptica (Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC), za određene vrste ptica proglašena su područja posebne zaštite (eng. Special Protection Areas – SPA), odnosno u hrvatskom pravnom okviru Područja očuvanja značajna za ptice – POP. Direktiva o pticama usvojena je 1979. godine, a njezin je cilj zaštititi sve divlje ptice i njihova najvažnija staništa diljem Europske unije. Ona ograničava pojedine djelatnosti, poput držanja ili prodaje divljih ptica te uvodi zakonske mehanizme za regulaciju drugih aktivnosti, poput lova, da bi se osigurala njihova održivost. Ta Direktiva također zahtjeva od svih zemalja članica Europske unije da najvažnija područja za 194 ugrožene vrste i za sve ptice selice utvrde kao područja Natura 2000 (SPA), posebno vodeći računa o močvarnim područjima od međunarodne važnosti. Godine 1992. Europska unija je usvojila Direktivu o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC). Ona sadržava slične mjere zaštite europske flore i faune kao i Direktiva o pticama, no izuzev ptica obuhvaća dodatnih 1000 vrsta te više od 230 stanišnih tipova. Za 218 stanišnih tipova iz Dodatka I i za vrste iz Dodatka II Direktive Zagreb, ožujak 2018. 191 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine (294 životinjske i 449 biljnih vrsta) države predlažu Europskoj komisiji područja pSCI (proposed Sites of Community Importance) koja nakon postupka vrednovanja i odobravanja proglašavaju područjima Natura 2000 (SAC). Tako su temeljem Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore u Hrvatskoj utvrđena područja za odabrane vrste i stanišne tipove (eng. Special Areas of Conservation – SAC), odnosno Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS. Na području Karlovačke županije uspostavljena su 3 POP i 47 POVS područja koja su prikazana na slikama ispod (Slika 6.30, Slika 6.31). Područja očuvanja značajna za ptice smještena su na rubnim područjima Županije, svojom površinom obuhvaćajući i susjedne županije. Najveći udio u Karlovačkoj županiji ima Pokupski bazen s gotovo 55 % svoje površine, dok područje NP Plitvička jezera zauzima tek oko 9 % Županije što je prikazano u tablici ispod (Tablica 6.19). Tablica 6.19 Površina POP područja unutar granica Karlovačke županije (Izvor: Bioportal) Površina područja unutar Udio područja unutar Kod područja Naziv područja Županije (ha) Županije (%) HR1000001 Pokupski bazen 19 244,93 54,85 HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika 46 303,95 20,69 HR1000020 NP Plitvička jezera 2 797,23 9,42 Slika 6.30 POP područja u Karlovačkoj županiji (Izvor: Bioportal) Zagreb, ožujak 2018. 192 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.31 POVS područja u Karlovačkoj županiji (Izvor: Bioportal) Na slici iznad (Slika 6.31) su brojevima označena prikazana POVS područja ekološke mreže u Karlovačkoj županiji, a u tablici ispod (Tablica 6.20) su navedeni njihovi nazivi s ukupnim površinama i udjelom u Karlovačkoj županiji. Od 47 područja, 37 ih je cijelom svojom površinom smješteno unutar granica Županije, a općine/gradovi koje su većim dijelom (> 50 % površine) obuhvaćene ekološkom mrežom su: Ogulin, Josipdol, Saborsko, Plaški i Draganić što upućuje na osjetljivost, ali i očuvanost bioraznolikosti te njeno bogatstvo u pojedinim dijelovima Županije (Slika 6.32). Zagreb, ožujak 2018. 193 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Tablica 6.20 POVS područja u Karlovačkoj županiji (Izvor: Bioportal) Površina područja unutar Udio područja unutar Redni broj Kod područja Naziv područja Županije (ha) Županije (%) 1. HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika 46 303,95 21,29 2. HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje 33 109,34 100,00 3. HR2000586 Žumberak Samoborsko gorje 7654,22 22,36 4. HR2001340 Područje oko Kuštrovke 2969,54 91,41 5. HR5000020 Nacionalni park Plitvička jezera 2797,23 9,39 6. HR2001335 Jastrebarski lugovi 1623,70 42,82 7. HR2000642 Kupa 1522,69 28,39 8. HR2000645 Bjelolasica 1182,91 70,78 9. HR2000593 Mrežnica - Tounjčica 1095,98 100,00 10. HR2000591 Klek 864,39 100,00 11. HR2000594 Povremeno jezero Blata 807,51 100,00 12. HR2000646 Polje Lug 722,85 100,00 13. HR2000609 Dolina Dretulje 590,77 100,00 14. HR2001505 Korana nizvodno od Slunja 588,50 100,00 15. HR2000654 Ličke Jesenice 463,37 100,00 16. HR2000450 Ribnjaci Draganići 390,94 100,00 17. HR2000652 Jasenačko polje 312,66 100,00 18. HR2000648 Drežničko polje 308,43 100,00 19. HR2001336 Područje oko Matešića pećine 306,87 100,00 20. HR2001339 Područje oko Jopića špilje 223,31 100,00 21. HR2001504 Gornji tok Korane 180,02 80,57 22. HR2000596 Slunjčica 127,38 100,00 23. HR2001432 Lug - Jasenak 95,30 100,00 24. HR2001299 Bijele i Samarske stijene 84,75 7,58 25. HR2001391 Brebornica 75,47 100,00 26. HR2000234 Draganićka šuma - Ješevica 1 65,87 100,00 27. HR2001381 Vukmanić - cret 14,54 100,00 28. HR2001390 Brajakovo brdo 11,07 100,00 29. HR2001372 Područje oko špilje Vrlovka 5,10 100,00 30. HR2001401 Pećina - pritok Slunjčice 1,19 100,00 31. HR2000449 Ribnjaci Crna Mlaka 0,84 0,12 32. HR2000004 Baraćeva špilja donja 0,78 100,00 33. HR2000026 Dumenčića špilja 0,78 100,00 34. HR2000030 Đutno špilja 0,78 100,00 35. HR2000057 Jazbina jama 0,78 100,00 36. HR2000066 Božićeva špilja 0,78 100,00 37. HR2000072 Ledenička špilja 0,78 100,00 38. HR2000094 Ozaljska špilja 0,78 100,00 39. HR2000108 Privis jama 0,78 100,00 40. HR2001162 Pivnica jama 0,78 100,00 41. HR2001172 Jama pod Debelom glavom 0,78 100,00 42. HR2001177 Ponor pod Kremenom 0,78 100,00 Panjkov ponor-Varićakova špilja 43. HR2001180 0,78 100,00 sustav 44. HR2000078 Luška špilja 0,78 100,00 45. HR2001156 Špilja pod Mačkovom dragom 0,78 100,00 46. HR2001440 Špilja pod Zimzelom 0,78 100,00 47. HR2001402 Radočaji 0,63 100,00 Zagreb, ožujak 2018. 194 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Žakanje Tounj Vojnić Slunj Saborsko Ribnik Rakovica Plaški Ozalj Ogulin Netretić Lasinja Krnjak Karlovac Kamanje Josipdol Generalski Stol Duga Resa Draganić Cetingrad Bosiljevo Barilovići 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 POP POVS Slika 6.32 Udio površine općina i gradova obuhvaćenih područjima ekološke mreže (Izvor: Bioportal) Na području Karlovačke županije je prisutan veći broj pritisaka na područja ekološke mreže, tj. na ciljna staništa i vrste koji su prikazani na slikama ispod (Slika 6.33, Slika 6.34, Slika 6.35). Obzirom da su ciljevi očuvanja dio ukupne bioraznolikosti Županije te da područja ekološke mreže nisu prostorno izolirana od ostatka Županije, jednaki pritisci su očekivani i na ostalim područjima, iako vjerojatno različitog intenziteta. Vodeći se sustavom odabira područja koja su uvrštena u ekološku mrežu, a velikim dijelom obuhvaćaju i zaštićena područja prirode, čija bioraznolikost je očuvanija i s manje ljudskog utjecaja, može se zaključiti da je izvan granica ekološke mreže i zaštićenih područja problem postojećih pritisaka intenzivnijeg karaktera. Zagreb, ožujak 2018. 195 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.33 Pritisci poljoprivrede, upravljanja šumama, eksploatacije i fragmentacije staništa unutar ekološke mreže Karlovačke županije (Izvor: Bioportal) Zagreb, ožujak 2018. 196 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.34 Pritisci urbanizacije, izuzimanja divljih vrsta, njihovog uznemiravanja i onečišćenja unutar ekološke mreže Karlovačke županije (Izvor: Bioportal) Zagreb, ožujak 2018. 197 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.35 Pritisci invazivnih vrsta, promjene stanišnih uvjeta, prirodnih procesa i klimatskih promjena unutar ekološke mreže Karlovačke županije (Izvor: Bioportal) Zagreb, ožujak 2018. 198 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Prema podacima dokumenta Analiza stanja prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2008.-2012. fragmentiranost Karlovačke županije prometnom infrastrukturom prikazana je na slici ispod (Slika 6.36). Izdvojena su područja veća od 100 km2, a koja su presječena autocestama, državnim cestama, županijskim cestama, željezničkim prugama te urbanim područjima većim od 93 ha. Iz prikaza je vidljivo da je najveća fragmentiranost područja prisutna uz glavne prometne koridore (autoceste i državne ceste) te oko većih urbanih središta. Analizom provedene ankete u općinama/gradovima u Županiji, evidentno je stradavanje divljih vrsta na cestama, što se u najvećoj mjeri odnosi na državne ceste, dok prema podacima Policijske uprave Karlovačke, na cestama je u periodu od 2013. do 2016. godine stradalo u prosjeku 255 jedinki godišnje, od čega najviše srna (> 200 jedinki godišnje), dok su 2014. godine stradala i 2 medvjeda. Navedeni podaci su okvirni i nisu precizni zbog nedostatka bilježenja stradavanja manjih vrsta čime bi broj stradalih životinja bio daleko veći. Slika 6.36 Područja veća od 100 km2 koja su fragmentirana prometnom infrastrukturom (Izvor: Analiza stanja prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2008.-2012., 2014) Osim prethodno prikazanih pritisaka, neizostavan je i utjecaj zaostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava koja su prema podacima HCR-a još uvijek prisutna u Županiji i to najvećim dijelom unutar područja ekološke mreže, a mogu imati dvojaku ulogu za bioraznolikost (Slika 6.37). Naime, minski sumnjive površine mogu predstavljati refugij za divlje vrste zbog male ili nikakve ljudske aktivnosti, ali su prijetnja većim vrstama poput velikih zvijeri što uz antropogeno djelovanje u okolnim područjima potencijalno može dovesti do disbalansa u ekosustavu. Detaljnija analiza minski sumnjivih područja u Županiji je sastavni dio Poglavlja 5.1.2.4. Zagreb, ožujak 2018. 199 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.37 Minski sumnjive površine u odnosu na POP područja ekološke mreže u Županiji (Izvor: Hrvatski centar za razminiranje, 2017) Uzimajući obzir veliki broj speleoloških objekata u Karlovačkoj županiji te njihovu faunu bogatu endemskim vrstama i karakterističnu za krška staništa, nužno je istaknuti postojeći problem nesavjesnog odlaganja otpada u ova staništa. Naime, prema podacima Atlasa okoliša, na području Županije je 80 speleoloških objekata onečišćeno otpadom, a njih 34 smješteno je u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, što je stavlja na četvrto mjesto županija po broju onečišćenih podzemnih objekata, odmah iza Istarske, Šibensko-kninske i Primorsko-goranske županije. Područje ekološke mreže HR2000108 Privis jama je jedna od otpadom onečišćenih lokacija, a zaštićena je zbog ciljnog staništa 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost i virnjaka Bubalocerus undulatus. Ova špilja sa stalnim vodenim tokom je smještena kod zaseoka Koski, koje se nalazi između Bosiljeva i Generalskog Stola, a onečišćena je mazutom i katranom (Čisto podzemlje, 2017). Karta onečišćenih speleoloških objekata se nalazi u Poglavlju 5.3.2. Izuzev pritisaka odlaganja otpada, osobitu opasnost za speleološke objekte i njihovu faunu predstavlja eksploatacija mineralnih sirovina koja je najviše traga kroz godine ostavila na lokalitetu špilje Tounj za koju je Javna ustanova NATURA VIVA pokrenula projekt „Trajna zaštita špilje u kamenolomu Tounj“. U Poglavlju 5.6 evidentirani su određeni pritisci otpadnih voda na okoliš, što se odražava i na okolna staništa te posredno na floru i faunu. Naime, otpadne vode polovice kućanstava prolaze najviši stupanj pročišćavanja, što je daleko bolja Zagreb, ožujak 2018. 200 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine situacija nego u ostatku Hrvatske, ali i dalje veliki udio stanovništva nema reguliranu odvodnju što obzirom na osijetljivost krških ekosustava na onečišćenje predstavlja problem za bioraznolikost. Kad je riječ o količinama ispuštenih onečišćujućih tvari, u promatranom periodu od 2011. do 2015. godine, zabilježen je njihov kontinuirani pad, uz iznimku 2013. godine kada je došlo do porasta suspendirane tvari i ukupnih ulja i masti, dok su ukupni dušik i fosfor zabilježili blagi porast kroz godine. Osim utjecaja otpadnih voda, vodotoci u Županiji su izrazito osjetljivi na vodotehničke zahvate među kojima se ističu izgradnje hidroelektrana koje predstavljaju opasnost stabilnosti populacija ugroženih i zaštićenih vrsta riba, kao i očuvanju povoljnih uvjeta vodenih staništa, a osobito sedrenih barijera. Promjene vodotoka u Županiji uzrokovane djelovanjem hidroelektrana opisane su u Poglavlju 6.3.2.1.2. Kad je riječ o promjeni navika stanovništva, one također ostavljaju trag na očuvanost staništa, a time i na floru i faunu. Naime, u Županiji su evidentirani pritisci povezani s poljoprivredom, tj. napuštanje tradicionalne upotrebe zemljišta u poljoprivredi, primarno prestankom košnje te uzgoja stoke (ispaše) čime su travnjaci izloženi napredovanju prirodnih vegetacijskih sukcesija i nestanka niza staništa i sadržanih svojti, dok s druge strane intenzifikacija poljoprivrede smanjuje bioraznolikost kroz povećavanje površina pod monokulturama. Veliku prijetnju bioraznolikosti predstavlja i povećanje turističkih posjeta kroz godine, što nije ravnomjerno zastupljeno u Županiji, već je lokalizirano na pojedina vrijedna područja prirode i to u najvećoj mjeri u nacionalnom parku Plitvička jezera, ali i u značajnom krajobrazu Slunjčica. Naime, sve intenzivnije bavljenje ugostiteljskim i turističkim djelatnostima u zaštićenom području i okolici rezultira onečišćenjem Slunjčice fekalnim vodama iz septičkih jama okolnih ugostiteljskih objekata i kućanstava. Postojeći sustav kanalizacije ne zadovoljava budući da nije izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja (Plan upravljanja značajnim krajobrazom Slunjčica za period od 2012. do 2021. godine). Dodatna opterećenja na bioraznolikost u Županiji predstavljaju i različiti infrastrukturni zahvati koji su planirani u blizini ili unutar područja ekološke mreže. Iako je za njihovu provedbu potrebno ishoditi rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu, ukoliko se ne odnose na unapređenje bioraznolikosti (npr. revitalizacija staništa) oni ostavljaju trag, iako ne značajan, na ciljeve očuvanja. U Karlovačkoj županiji je prema dostupnim podacima za 151 zahvat proveden postupak Prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (Prethodna ocjena). Broj postupaka se kontinuirano povećavao u periodu od 2013. godine da bi u 2016. dostigao brojku od 79 što je više od 50 % zahvata u četverogodišnjem periodu. Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu po provedbi postupka Prethodne ocjene dobilo je 138 zahvata, dok je za 13 zahvata, obzirom na moguće negativne utjecaje, odlučeno o nužnosti provedbe postupka Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (Glavna ocjena). U periodu od 2013. do 2016. godine za zahvate na području Karlovačke županije provedeno je 7 postupaka Glavne ocjene, od kojih se najveći broj zahvata odnosio na sustave obrane od poplava, a za 1 zahvat je utvrđeno da nije prihvatljiv za ekološku mrežu. Svi procesi Prethodne ocjene i Glavne ocjene prihvatljvosti za ekološku mrežu provedeni u razdoblju 2013. do 2016. godine u Karlovačkoj županiji navedeni su u Prilogu 10.12. 6.5.1.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata Nacionalnim planom djelovanja na okoliš donijete su mjere vezane za bioraznolikost navedene u tablici niže(Tablica 6.21). Tablica 6.21 Ciljevi i mjere navedeni u Nacionalnom planu djelovanja na okoliš Cilj Mjera C1 M1 Provesti cjelovitu inventarizaciju dijelova biološke raznolikosti C1 M2 Kartirati rasprostranjenost dijelova biološke raznolikosti C1 M3 Procijeniti stanje ugroženosti tih dijelova C1 M4 Izraditi akcijske planove zaštite ugroženih dijelova; odrediti nosioce aktivnosti i potrebna finacijska sredstva za provođenje Strategije; odrediti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne aktivnosti; Prioriteti: Sanacija izvora onečišćenja podzemnih voda Ogulina, bogatih endemima od globalne važnosti C1 M5 Nadgledati promjene tijekom vremena i mjeriti učinke provedbe akcijskih planova (monitoring) C1 M6 Ustanoviti mehanizme provedbe (uključujući zakonodavne i institucionalne okvire, obrazovanje, razvoj znanstvenih resursa, obavješćivanje, mehanizme financiranja i dr.) C2 M7 Izraditi metodologiju upravljanja osjetljivim i/ili zaštićenim područjima/ekosustavima. Prioriteti: – Pilot-projekt Očuvanje krških eko-sustava – Studija o načinu upravljanja / korištenja zaštite rijeke Kupe, Drave, Save, Une, Neretve, Mure, i dr. (prekogranični projekti) C2 M8 Osigurati institucionalne i zakonske okvire za integraciju zaštite prirode u druge sekorske politike (preko Savjeta za održivi razvoj) C2 M9 Izraditi planove i izgraditi sustave pročišćavanja otpadnih voda i upravljanja otpadom u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima Zagreb, ožujak 2018. 201 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Cilj Mjera Prioriteti: NP Plitvička jezera C3 M10 Ustanoviti (donijeti) politiku glede očuvanja vlažnih staništa C3 M11 Utvrditi stanje i osigurati monitoring vlažnih staništa C3 M12 Institucionalizirati mehanizam kompenzacije vlažnih staništa Bitno je napomenuti kako su neke od mjera djelomično ostvarene i u fazi su provedbe, dok druge nisu, primjerice Mjera 7 Izraditi metodologiju upravljanja osjetljivim i/ili zaštićenim područjima/ekosustavima te bi se u bližoj budućnosti trebala obratiti pažnja na očuvanje krških područja i korištenja zaštite rijeka, kako u Hrvatskoj, tako i u Karlovačkoj županiji. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske definirala je nekoliko ciljeva vezanih uz očuvanje bioraznolikosti, od kojih su glavni ciljevi: • Nastaviti razvoj sustava zaštićenih područja, učinkovito upravljati zaštićenim područjima, povećati površine pod zaštitom i poticati aktivno sudjelovanje zainteresirane javnosti • Osigurati dugoročno očuvanje ugroženih i rijetkih stanišnih tipova • Nastaviti i dovršiti utvrđivanje važnih područja za očuvanje ugroženih i rijetkih svojti i stanišnih tipova u okviru ekološke mreže Republike Hrvatske i mreže NATURA 2000 te za njih propisati mjere zaštite i upravljanja • Očuvati i unaprijediti postojeću raznolikost divljih svojti te vratiti dio nestalih svojti gdje je to moguće i opravdano • Osigurati održivo korištenje biljnih, gljivljih i životinjskih svojti • Očuvati i unaprijediti postojeću raznolikost zavičajnih udomaćenih pasmina životinja i sorti kultiviranih biljaka svim prikladnim metodama očuvanja (in situ, ex situ, inter situ) • Očuvati komponente bioraznolikosti izvan njihovih prirodnih staništa • Spriječiti unošenje stranih invazivnih vrsta u prirodu Republike Hrvatske te nastaviti s rješavanjem problematike postojećih invazivnih vrsta. Ciljevi ove Strategije zadovoljavaju ciljeve dokumenta višeg reda veličine – Strategije održivog razvoja Republike Hrvatske. Naime, jedan od glavnih ciljeva Strategije održivog razvitka je Učinkovita zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti, primjenom i unapređivanjem postojećih i donošenjem novih zakonskih propisa te razumnim gospodarenjem i zaštitom prirodnih vrijednosti, primjenom naprednih tehnologija, integriranjem politike zaštite prirode u razvojne politike pojedinih sektora, uz praćenje pritisaka te uz stručni nadzor, dok su njezine mjere: • provesti cjelovitu inventarizaciju i kartirati rasprostranjenost vrsta, sustavno pratiti, procjenjivati stanje ugroženosti, izraditi i provesti akcijske planove zaštite i razviti mehanizme njihove provedbe • zaustaviti gubitak kopnene bioraznolikosti • povećati broj zaštićenih područja. U tablici niže (Tablica 6.22) navedeni su ciljevi Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske i aktivnosti koje su se provodile na području Karlovačke županije u posljednje četiri godine da bi se oni zadovoljili. Tablica 6.22 Provedeni ciljevi Strategije i akcijskog plana biološke i krajobrazne raznolikosti na području Karlovačke županije (Izvor: Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske; Izvješća Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije NATURA VIVA o ostvarivanju godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja za 2013., 2014., 2015. i 2016. godinu ) Strateški ciljevi Procjena ostvarivanja na području Karlovačke županije - ugrađeni uvjeti i mjere zaštite u prostornu plansku dokumentaciju - priprema i izrada plana upravljanja značajnim krajobrazom Klek - provedba plana upravljanja značajnim krajobrazom Slunjčica (programi za posjetitelje i uređenje posjetiteljske infrastrukture, poučna staza u Rastokama, održavanje korita Slunjčice i Korane, Nastaviti razvoj sustava zaštićenih područja, učinkovito upravljati definirane mjere zaštite krških ekosustava, suradnja s nadležnim zaštićenim područjima, povećati površine pod zaštitom i poticati institucijama, edukacija djelatnika Javne ustanove) aktivno sudjelovanje zainteresirane javnosti - trajna zaštita špilje u kamenolomu Tounj - unapređivanje sustava interpretacije prirodnih vrijednosti špilje Vrlovke, značajnog krajobraza Petrove gore i značajnog krajobraza Klek - priprema plana upravljanja značajnim krajobrazom Petrova gora (prikupljanje podataka, ornitološka i floristička istraživanja) Zagreb, ožujak 2018. 202 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Strateški ciljevi Procjena ostvarivanja na području Karlovačke županije - obova spomenika parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj i provođenje projekta „Živjeti s parkom“ - unapređenje spomenika parkovne arhitekture Marmontova aleja - održavanje zadovoljavajućeg stanja očuvanosti spomenika prirode Visibaba i Cret Banski Moravci te značajnog krajobraza Klek - rekonstrukcija sustava kanalizacije u Rastokama i uspostava Osigurati dugoročno očuvanje ugroženih i rijetkih stanišnih tipova odgovarajuće komunalne infrastrukture u značajnom krajobrazu Slunjčica - edukacija zemljoposjednika i poljoprivrednika o korištenju zemlje u područjima ekološke mreže - posredovanje i edukacija zemljoposjednika i poljoprivrednika koji Nastaviti i dovršiti utvrđivanje važnih područja za očuvanje ugroženih i su zainteresirani za korištenje zemlje u NATURA 2000 područjima rijetkih svojti i stanišnih tipova u okviru ekološke mreže RH i mreže - pojačan nadzor podurčja ekološke mreže NATURA 2000 te za njih propisati mjere zaštite i upravljanja - provođenje Projekta Kupa Natura - ornitološka istraživanja spomeika parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj - zaštita i očuvanje bijele rode - monitoring jadranske kozonoške (Brajakovo brdo) - monitoring kockavice Očuvati i unaprijediti postojeću raznolikost divljih svojti te vratiti dio - monitoring orla štekavca, crne i bijele rode nestalih svojti gdje je to moguće i opravdano - monitoring šišmiša (špilja Vrlovka) - monitoring špiljske faune NATURA 2000 (špilja Vrlovka) - monitoring vidre (dolina rijeke Dretulje) - monitoring lastavica i piljaka - praćenje zdravstvenog stanja biljaka i obnova biljnih vrsta u park šumi Ozalj-grad - edukacija stanovništva o održivom upravlljanju rijekom Kupom Osigurati održivo korištenje biljnih, gljivljih i životinjskih svojti - dizanje svijesti o potrebi zaštite prirode u odgoju i obrazovanju u značajnom krajobrazu Slunjčica Spriječiti unošenje stranih invazivnih vrsta u prirodu Republike - suzbijanje invanzivne američke vrste signalnog raka (Pacifastacus Hrvatske te nastaviti s rješavanjem problematike postojećih invazivnih lenusculus) u rijeci Korani vrsta - monitoring invazivnih vrsta Uz navedene ostvarene aktivnosti na području Karlovačke županije, bioraznolikost se štiti odredbama zakonskih i podzakonskih akata navedenim u Poglavlju 6.5.1.1. koji obuhvaćaju i postupke procjene utjecaja na okoliš (OPEM, PUO, SPUO i OPUO)18, a koji su detaljnije analizirani u Poglavlju 7.1.2. i nabrojani u Prilogu 10.12. i 10.13. Osim gore navedenih aktivnosti, u promatranom razdoblju Izvješća, na području Županije provedeni su ostali projekti vezani uz zaštitu prirode, u velikoj mjeri od strane Javne ustanove NATURA VIVA što je navedeno u tablici iznad (Tablica 6.22) te udruge Eko Pan. Javna ustanova NATURA VIVA u svom radu surađuje s udrugama: Eko Pan, Biom, Kako je zelena moja dolina, Hrvatsko biospeleološko društvo (HBSD), PD Vrlovka, SK Ursus spelaeus, SK Ozren Lukić, Udruga slijepih Grada Karlovca i Karlovačke županije, Domaći - Udruga za kreativni razvoj, Petris – društvo za istraživanje i proociju geološke baštine, Historika, Udruga za zaštitu prirode i prirodnih vrijednosti – Kuna, Udruga Zraka i Zvono uz Kupu. Prema Godišnjem izvještaju o radu Eko Pana, udruge za zaštitu okoliša i prirode, u promatranom razdoblju Izvještaja provodile su se sljedeće aktivnosti: • sudjelovanje na projektu Partnerstva za okoliš: Razvoj kapaciteta u zaštiti okoliša javnog i civilnog sektora u Hrvatskoj kroz primjenu servisa Zelenog telefona • organiziranje kampanje za očuvanje rijeke Korane • partnerstvo na projektu „Slatkovodni akvarij i muzej rijeka“ • nastojanje očuvanja prirodnih tokova rijeka Karlovačke županije u suradnji s WWF ADRIA • rad na novim projektima: o Transformacija – novi pristup upravljanju zaštićenim i NATURA 2000 područjima (u suradnji s Javnom ustanovom NATURA VIVA) o Lokalna partnerstva za transparentno upravljanje prirodnim resursima. Nabrojanim aktivnostima zadovoljeni su ciljevi iz Strategije i akcijskog plana biološke i krajobrazne raznolikosti, osobito ciljevi: 18 OPEM – Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, PUO – Procjena utjecaja zahvata na okoliš, SPUO – Strateška procjena utjecaja na okoliš, OPUO - Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Zagreb, ožujak 2018. 203 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine • poticati aktivno sudjelovanje zainteresirane javnosti • osigurati dugoročno očuvanje ugroženih i rijetkih stanišnih tipova • osigurati održivo korištenje biljnih, gljivljih i životinjskih svojti. Uspostavi kvalitetnijeg upravljanja i uspješnijeg očuvanja prirodnih vrijednosti na području Županije će doprinijeti i Projekt integracije u EU Natura 2000 (EU Natura 2000 Integration Project - NIP) kojeg na nacionalnoj razini provodi MZOIE. U Karlovačkoj županiji su ciljevi iz Strategije održivog razvitka i Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti ostvareni i aktivnostima provođenja različitih projekata i edukacija iz područja održivog razvoja i zaštite prirode na područjima jedinica lokalne samouprave Županije koje su detaljnije analizirane u Poglavlju 7.1.5 i 7.1.6. 6.5.2 Georaznolikost 6.5.2.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija Zakonska regulativa usmjerena isključivo na georaznolikost Republike Hrvatske ne postoji kao ni temeljni dokument sa smjernicama za inventarizaciju, vrednovanje i razvrstavanje geološke baštine. Na zaštitu i očuvanje georaznolikosti osvrću se sljedeći zakoni: • Zakon o zaštiti prirode • Zakon o zaštiti okoliša Prema Zakonu o zaštiti prirode georaznolikost predstavlja raznolikost tla, stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, podzemnih objekata i struktura te prirodnih procesa koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja te pripada prirodi koja je od interesa za Republiku Hrvatsku. Jedan od ciljeva i zadaća zaštite prirode je očuvati i/ili obnoviti georaznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem. Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su skrbiti se o očuvanju georaznolikosti na svome području kroz Strategije i dokumente prostornog uređenja. Očuvanje georaznolikosti se, kroz navedeni Zakon, osobito odnosi na speleološke objekte te minerale i fosile čiji se pronalazak mora prijaviti, a pojedini geoobjekti i geolokaliteti te druge sastavnice georaznolikosti, kao prirodne vrijednosti od interesa za Republiku Hrvatsku, mogu biti proglašeni zaštićenim dijelom prirode od nadležnog tijela. Na navedeni Zakon vezano je Izvješće o stanju prirode u Republike Hrvatske za razdoblje od 2008.-2012. u kojem se po prvi puta obradila i georaznolikost s općenitim podacima s obzirom da ne postoji sustavno prikupljanje i vrednovanje podataka o georaznolikosti. Strateški dokumenti kojim se dugoročno određuju ciljevi i smjernice očuvanja i georaznolikosti je nacionalna Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti te Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine. U navedenim strategijama georaznolikost je prepoznata kao bitan segment krajobraza koji uvjetuje bioraznolikost i predstavlja podlogu za ekosustave. U svrhu unapređenja zaštite i očuvanja georaznolikosti Ministarstvo zaštite okoliša i prirode osnovalo je Nacionalno povjerenstvo za zaštitu georaznolikosti i geokonzervaciju. Zakonom o zaštiti okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša te, između ostalog, očuvanje georaznolikosti. 6.5.2.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije Karlovačka županije je predstavljena različitim vrstama stijena velikog raspona starosti (od perma do kvartara) te polovicu njezinog teritorija zauzima krški reljef. Krški reljef nastaje uslijed kemijskog trošenja topivih stijena čiji rezultat su razni krški oblici koje se mogu podijeliti na dva glavna tipa: • površinske: škrape, kamenice, vrtače, uvale, zaravni i polja u kršu Zagreb, ožujak 2018. 204 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine • podzemne: špilje, jame i kaverne (tzv. speleološki objekti). Karlovačka županija obiluje brojnim krškim oblicima, a osobito speleološkim objektima. Od svih krških oblika za speleološke objekte se vodi evidencija te su oni od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu stoga će se poseban osvrt dati na ove podzemne oblike krškog reljefa. Speleološki objekti su prema Zakonu o zaštiti prirode prirodno formirane podzemne šupljine (špilje, jame, ponori i dr.) Za speleološke objekte se izrađuje katastar te je isti dostupan na mrežnim stranicama Bioportala prema kojem se u Karlovačkoj županiji nalazi 194 speleološka objekta od kojih je 35 % karakterizirano kao jama, 63 % kao špilja, a 2 % kao kompleksni speleološki objekt (Slika 6.38). Slika 6.38 Speleološki objekti na području Karlovačke županije (Izvor: Bioportal) Najveća prijetnja speleološkim objektima je pritisak uzrokovan ljudskom djelatnošću, posebice prekomjerna eksploatacija mineralnih sirovina, širenje građevinskih područja, ilegalna gradnja te izgradnja prometnica. Ovi zahvati imaju za posljedicu narušavanje prirodne geometrije podzemnih krških oblika, čime se potiče aktivacija prirodnih procesa, poput urušavanja, koji predstavljaju opasnost za stanovništvo i infrastrukturu. Veliki problem u speleološkim objektima su i divlje deponije otpada koje osim što ugrožavaju georaznolikost samih objekata, ugrožavaju pripadajuću faunu te pitku vodu. Prikaz speleoloških objekata u kojima su evidentirane deponije otpada nalazi se u Poglavlju 5.3. Osim prethodno navedenog, Zagreb, ožujak 2018. 205 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine pritisak koji ugrožava georaznolikosti predstavlja i neodgovorno te prekomjerno sakupljanje fosila i minerala kao i njihovo namjerno uništavanje. Hrvatski planinarski savez kao jedan od najugroženijih speleoloških objekata u Hrvatskoj navodi Špilju u kamenolomu Tounj u kojoj je osim klasičnih oblika siga (stalaktiti, stalagmiti, saljevi, zavjese i kaskade) zabilježena i pojava rijetkih špiljskih bisera i heliktita. Navedena špilja je ugrožena od strane istoimenog kamenoloma koji je tijekom svog rada direktno utjecao na oštećenje špiljskog sustava nastalo na mjestima gdje se eksploatacija približila špiljskom sustavu na manje od 20 m. Pojedini lokaliteti georaznolikosti su zbog svoje značajnosti predloženi za zaštitu PPKŽ-om, a jedan lokalitet je zaštićen u kategoriji značajnog krajobraza (Tablica 6.23). Tablica 6.23 Popis geolokaliteta predloženih za zaštitu temeljem PPKŽ te zaštićenih geolokaliteta u Karlovačkoj županiji (Izvor: PPKŽ, Bioportal) Naziv područja Kategorija zaštite Status zaštite Đulin ponor spomenik prirode - geomorfološki Predložen za za zaštitu Špilja u kamenolomu Tounj spomenik prirode - geomorfološki Predložen za za zaštitu Sinjac - jezero s izvorom spomenik prirode - hidrološki Predložen za za zaštitu Izvor Iliđa spomenik prirode - hidrološki Predložen za za zaštitu Šabarić brdo spomenik prirode - paleontološki Predložen za za zaštitu Baraćeve špilje Značajni krajobraz Zaštićene od 2016. godine Klek Značajni krajobraz Zaštićen od 1971. godine Zaštićeno područje Baraćeve špilje su pod preventivnom zaštitom bile do 2011., a trajna zaštita područja je proglašena 29.03.2016. godine. Pod pojmom Baraćeve špilje podrazumijevaju se Gornja Baraćeva špilja, neposredno ispod nje smještena Donja Baraćeva špilja, Nova Baraćeva špilja i Izvor špilja Baraćevac. Iako je na zaštićenom području prisutno još 5 speleoloških objekata, zbog već postojeće prepoznatljivosti imena cijelo područje nosi naziv Baraćeve špilje. Prema Javnoj ustanovi Rakovica cilj zaštite u Baraćevim špiljama je očuvati geomorfološke i geospeleološke vrijednosti krškog područja, mozaični krajobraz prirodnih i doprirodnih staništa kao i s njime povezanu bioraznolikost. Prema Zakonu o zaštiti prirode Klek je 1971. godine zaštićen kao rezervat prirodnih vrijednosti, a danas je to značajni krajobraz površine 847,86 hektara. Područje Kleka zaštićeno je i u okviru ekološke mreže NATURA 2000. Klek je smješten u sjeveroistočnom graničnom pojasu krškog dijela Dinarida te se u njegovom podzemlju nalazi nekoliko speleoloških objekata. 6.5.2.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske propisivala je mjere kojima se želi: 5.1 Sustavno zaštititi, očuvati i promicati postojeću georaznolikost koristeći nacionalne i međunarodne instrumente 5.2 Razvijati partnerstvo s drugim sektorima u svrhu istraživanja, zaštite i očuvanja te promicanja georaznolikosti, odnosno korištenja geobaštine 5.3 Razviti odgovarajući zakonodavni i institucionalni okvir te kadrovski ojačati službe zaštite prirode koje se bave zaštitom nežive prirode RH 5.4 Podići razinu informiranosti i obrazovanja o vrijednosti i značaju georaznolikosti te senzibilizirati javnost za zaštitu i očuvanje geobaštine. Aktivnosti u Karlovačkoj županiji tijekom razdoblja od 2011. do 2016. godine doprinijele su očuvanju georaznolikosti te ostvarenju prethodno navedenih mjera na sljedeći način: Uključivanje klubova i društava u izradu katastra speleoloških objekata HAOP u suradnji sa speleološkim udrugama koje djeluju na području Republike Hrvatske, uspostavila je Katastar speleoloških objekata Republike Hrvatske kao dio Informacijskog sustava zaštite prirode 2015. g. Katastar objedinjava Zagreb, ožujak 2018. 206 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine podatke o poznatim speleološkim objektima u Republici Hrvatskoj. U izradi Katastra sudjelovali su klubovi i društvo Karlovačke županije: • Osmica, društvo za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti, Karlovac • Speleološki klub „Ursus spelaeus“, Karlovac • Speleološko društvo Karlovac, Karlovac. Revidiranje zakonom zaštićenih geolokaliteta Tijekom 2016. godine proglašeno je novo zaštićeno područje u kategoriji značajnog krajobraza – Baraćeve špilje. Provođenje edukacije o važnosti georaznolikosti Javna ustanova NATURA VIVA je pripremala projekte te je za iste dobila sredstva na natječajima s kojima je provela razne edukacije u obliku edukativno-istraživačkih projekata sa ciljem podizanja svijesti o očuvanju georaznolikosti od kojih su neke navedene niže u tekstu: • Projekt „Zaštita i uređenje značajnog krajobraza Slunjčica u edukativno-turističke i športsko-rekreacijske svrhe“ u sklopu kojeg je održana Škola krša na Slunjčici, svibanj 2011. – svibanj 2012. godine • Projekt „Živjeti s parkom“ u sklopu koje je Speleološko društvo Karlovac održalo je radionicu „Speleologija“ te je Društvo za istraživanje, zaštitu i promociju geološke baštine „PETRIS“ provodilo je radionicu „Stijene i krš“ 2015. godine • Projekt „Karlovačka županija-kolijevka hrvatske biospeleologije“ u sklopu kojeg se javnost educirala o geološkoj baštini, 2015. godina. Provođenje volonterske inicijative čisto podzemlje Čisto podzemlje je volonterska inicijativa hrvatskih speleologa čiji cilj je potaknuti dijalog o problemu deponija otpada u krškom podzemlju i zaustaviti bacanje otpada u podzemlje kroz prikupljanje i objavljivanje lokacije svih onečišćenih speleoloških objekata u Hrvatskoj. Speleološki klubovi su od 2014. godine do danas organizirali deset složenih akcija čišćenja, u kojima je iz jama izvađeno oko 30 m3 otpada. Karlovačka županija, Grad Slunj, Javna ustanova NATURA VIVA su podržali ovu inicijativu te su ovoj akciji sudjelovale i speleološke udruge Karlovačke županije. Uključenjem u ovu akciju Karlovačka županija je direktno pridonijela očuvanju georaznolikosti na svome području. Projekti Javne ustanove NATURA VIVA U razdoblju od 2013. do 2016. godine FZOEU je Županiji dodijelio sredstva za provedbu šest projekata koji pripadaju kategoriji Zaštita i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti (K2014) ukupnog iznosa od 1 848 165,10 kn (Prilog 10.11). Navedena sredstva su dodijeljena za aktivnosti promocije i očuvanja georaznolikosti za sljedeće projekte: • Plan upravljanja zaštićenim područjem prirode – Klek • Trajna zaštita špilje u kamenolomu Tounj • Posjetiteljska infrastruktura za potrebe prezentacije špilje Vrlovke • Stručno edukativni programi u Značajnom krajobrazu Slunjčica i Značajnom krajobrazu Klek • Akcijski planovi za Značajni krajobraz Klek i Ogulinsko-plaščansko područje PLANINA-ŠPILJA-GRAD • Unapređivanje sustava interpretacije prirodnih vrijednosti špilje Vrlovke. Prema katalogu projekata Karlovačke županije, Grad Ogulin planira projekt „Prirodna raznolikost Kleka“ kojim će se obraditi te prezentirati bioraznolikost, georaznolikost i krajobrazna raznolikost Kleka, koji je od 1971. godine zaštićeni značajni krajobraz te će biti dostupan ostalim turističkim sadržajima, ali će i omogućiti stvaranje novih sadržaja i doživljaja. Zagreb, ožujak 2018. 207 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 6.5.3 Krajobrazna raznolikost 6.5.3.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija Jedinstvene zakonske regulative usmjerene prvenstveno na krajobraz Republike Hrvatske nema, odnosno nije usuglašeno koja je institucija ili državno tijelo odgovorno za njegovu identifikaciju, zaštitu, upravljanje i planiranje. Unatoč potpisivanju Europske konvencije o krajobrazima (Firenca, 2000) i donošenju Zakona o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima (NN-MU 12/02) ne postoji temeljni dokument vezan uz zaštitu krajobraza već se njoj pristupa sa stajališta nekoliko zakona te dokumenta (pravilnici, uredbe, izvješća, strategije, planovi i programi) čija se izrada propisuje navedenim zakonima, a koji uključuju krajobraznu problematiku. Glavni zakoni koji reguliraju pitanja krajobraza su: • Zakon o zaštiti prirode • Zakon o zaštiti okoliša • Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17) • Zakon o gradnji • Zakon o prostornom uređenju. Ostali zakoni koji svojom provedbom utječu na krajobraz, no direktno ga ne štite su: Zakon o šumama, Zakon o vodama, Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakon o poljoprivredi te Zakon o energiji. Od strateških dokumenata koji posredno utječu na krajobraz su: Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine (NN 75/17), Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008.-2013., Strategija prometnog razvoja, Strategija energetskog razvoja, Strategija upravljanja vodama i Strategija razvoja turizma. U nastavku su navedeni glavni zakoni i njihovi podzakonski akti koji se bave krajobrazom, odnosno na njega neposredno utječu. Zakon o zaštiti prirode temelji ciljeve zaštite i očuvanja prirode na načelima bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti. Krajobrazna raznolikost je strukturiranost prostora nastala na interakciji prirodnih i/ili stvorenih krajobraznih elemenata određenih bioloških, klimatskih, geoloških, geomorfoloških, pedoloških, kulturno-povijesnih i socioloških obilježja. Zakon propisuje zaštitu krajobrazne raznolikosti kroz zaštićena područja u kategorijama: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma te spomenik parkove arhitekture. Izvješća koja su vezana za naveden zakon su: Izvješće o stanju prirode i zaštite prirode 2000.-2007.te Izvješće o stanju prirode u Republike Hrvatske za razdoblje od 2008.-2012. U navedenim izvješćima jasno su prikazani problemi krajobraza u Republici Hrvatskoj što je najviše izraženo u posljednjem Izvješću koje govori da u izvještajnom razdoblju nisu učinjeni značajniji napori u očuvanju krajobraza, pa u tom kontekstu nisu prikupljani niti novi podaci o stanju ovoga segmenta prirode. Stoga je u budućnosti nužno ponajprije dogovoriti pristup ovoj problematici te klasificirati i kartirati krajobrazne tipove, u suradnji s relevantnim strukama, odnosno sektorima. Strateški dokumenti koji su nastali na temelju navedenih izvješća su: Nacionalna strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti te Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine. Iz navedenih dokumenata vidljivo ja zapostavljanje krajobraza u strateškim dokumentima što se prvenstveno odnosi na dokumente novijeg datuma. U Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu biološke i krajobrazne raznolikosti čuvanje krajobraza je definirano strateškim ciljevima, smjernicama i akcijskom planovima, dok je u Strategiji i akcijskom planu zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine krajobraz zapostavljen odnosno nije uvršten u provedbene aktivnosti. Zakon o zaštiti okoliša krajobraz svrstava kao jednu od sastavnica okoliša, a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženja, izraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja. Krajobraz se štiti kroz postupke procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) propisane Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš te strateškom procjenom utjecaja na okoliš propisane Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš. Zagreb, ožujak 2018. 208 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Izvješća koja su vezana za navedeni zakon su: Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2005. – 2008., Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2007. te Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2014. (razdoblje od 2009. do 2012.).U navedenim izvješćima krajobraz kao sastavnica okoliša nije zasebno izdvojena, već je spomenuta kroz druge sastavnice okoliša. Strateški dokumenti koji su nastali na temelju navedenih izvješća su: Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš čiji je cilj održivo gospodarenje prirodnom baštinom i prirodnim resursima: tlom, vodama, morem, krajolikom te Jadranskom obalom i otocima. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske usmjerena je na osam ključnih područja, a jedno od njih su okoliš i prirodna dobra odnosno zaštita prirode kroz očuvanje bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti te zaštita prirodnih vrijednosti. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara štiti arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolike (krajobraze) i njihove dijelove koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost. Kulturni krajobrazi prepoznati su kao vrsta materijalne kulturne baštine odnosno pripadaju nepokretnim kulturnim dobrima. Do sada detaljna razrada podzakonskih akata i smjernica s metodama identifikacije, zaštite, upravljanja i planiranja nije provedena. Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.– 2015. navodi stanje, probleme i potrebe kulturnih krajobraza. U ciljevima zašite propisuje održivo upravljanje, planiranje i gospodarenje radi očuvanja njihovih obilježja. Smjernice i zadaci navedeni u Strategiji nisu podrobnije razrađeni, odnosno nisu razmatrani na razini programa. U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske do danas upisano je 12 kulturnih krajobraza koji se štite ovim Zakonom. Zakon o gradnji primjenjuje se kod projektiranja, građenja, uporabe i održavanja građevina. Projekti se u smislu ovog Zakona razvrstavaju prema namjeni i razini razrade. Krajobrazni elaborat pripada u skupinu međusobno usklađenih projekata zajedničkog naziva glavni projekt. On se izrađuje ovisno o vrsti građevine i radova te ovim zakonom nije detaljnije pojašnjen. Izostavljanjem krajobrazno-arhitektonskog projekta iz prijašnjeg zakona (Zakon o gradnji NN 153/13) i uvođenje krajobraznog elaborata (Zakon o gradnji NN 020/17) izravno se zapostavlja uređenje prostora te se ne osigurava jasan i učinkovit sustav korištenja i zaštite prostora. Uredbe, pravilnici te tehnički propisi vezani za naveden zakon ne bave se detaljnom razradom krajobraza. Zakon o prostornom uređenju u svojim ciljevima stavlja naglasak na stvaranje visokovrijednih izgrađenih prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te poštivanjem prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa. Pojam krajobraz se pojavljuje unutar prostorno-planske dokumentacije ovisno o hijerarhiji planova (Prostorni planovi županija, Prostorni planovi uređenja gradova i općina) stoga variraju nazivi vezani za krajobraz. S obzirom da ne postoji zasebna podloga za krajobraz, on se spominje unutar poglavlja Korištenja i namjena površina (športsko rekreacijska namjena, zaštitne zelene površine, zaštitno zelenilo i pejzažne površine, šume posebne namjene) te poglavlja Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (park šuma, značajni krajobraz, zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode, kulturni krajobraz prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, osobito vrijedni prirodni krajobraz te točke i potezi značajni za panoramske vrijednost). Za naveden zakon vezana su sljedeća izvješća, strategije i programi. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997., izmjene i dopune 2013) i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (1999., izmjene i dopune 2013) čine jedinstven dokument prostornog uređenja kojim su određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i smjernice za uređenje prostora te prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja među koje je uvršten i krajobraz. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (2017) utvrđuje vrijednosti i sustav upravljanja prostornim razvojem te utvrđenog stanja i procesa u prostoru s razvojnim polazištima i prioritetima. Jedan od identiteta prostora Hrvatske čini i krajobraz za koji su utvrđeni stanje i pritisci te polazišta i koncepcija prostornog razvoja. Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008. - 2012. (NN 61/2013) prikazuje analizu i ocjenu stanja te trendova razvoja u prostoru gdje je krajobraz sagledan kao dodatna vrijednost za razvoj te sastavnica nacionalnog identiteta Hrvatske. Na međunarodnoj razini Republika Hrvatska je potpisala i ratificirala Konvenciju o europskim krajobrazima (Firenca, 2000.) čiji je cilj zaštita, upravljanje i planiranje cjelovitim krajobrazom kao temeljem identiteta područja. Zakonom o potvrđivanju Europske konvencije o krajobrazima (NN-MU 12/02) Republika Hrvatska se obvezala da će u svrhu provedbe ciljeva Zagreb, ožujak 2018. 209 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Konvencije uspostaviti odgovarajuće instrumente, no oni nisu uspostavljeni te su ostali na razini mjera strateških i akcijskih planova vezani za različite zakone i različita nadležna tijela. 6.5.3.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije Nizinska područja sjeverne Hrvatske Prirodne karakteristike krajobraza očituju se unutar naplavne aluvijalne ravni rijeke Kupa i njezinih pritoka. Kupa, kao snažan linijski element, meandrira i stvara organske oblike uz koje se razvila močvarna i grmolika vegetacija te prirodni travnjaci u kombinaciji sa živicom. Upečatljive volumene u prostoru stvara kompleks bjelogorične šume Draganić koja daje dojam vertikalne raščlanjenosti unutar naplavne ravni čija nadmorska visina varira između 100 i 200 m. Antropogene (i kulturne) karakteristike krajobraza čine manja naselja, s pripadajućom infrastrukturom, koja su linijski razvijena uz prometnice, a gravitiraju gradovima Karlovcu i Ozlju. Obradive površine različitih kultura prate linijske elemente puteva, živica i kanala te se uz njih razvijaju u duge uske parcele pravilna rastera. Na području se nalaze brojna jezera, današnji ribnjaci, koji su nastali pod antropogenim utjecajem čovjeka, odnosno korišteni su u industrije svrhe (cigle od gline) te razne građevinske svrhe (gradnja cesta). Jaki linijski elementi u prostoru čini oteretni kanal Kupa-Kupa te prometnica A1 i željeznička mreža. Vizualno-doživljajne karakteristike krajobraza izražene su kroz element vode među kojima se ističe rijeka Kupa i oteretni kanal. Naselja su okružena mozaicima obradivih površina koje se razlikuju po oblicima, dimenzijama i teksturi te zajedno tvori specifične ruralne krajobrazne uzorke. Panonska gorja Prirodne karakteristike krajobraza očituju se u brežuljkastom području Petrove gore koje je u potpunosti prekriveno bjelogoričnom šumom. Petrova gora izdvojeni je dinarski gorski masiv, smjera pružanja sjever jug, bez izraženih stjenovitih vrhova i većih otvorenih površina (proplanaka). Od glavnog grebena na kojem se nalaze vrhovi Mali Petrovac (512 m n.m.), Veliki Petrovac (507 m n.m.), Veliki Velebit (482 m n.m.) odvajaju se sporedni veći/manji te duži/kraći grebeni. Doline među vrhovima karakteristične su po povremenim i stalnim vodotocima, koji ovisno o nagibu padina i raščlanjenosti sporednih grebena, stvaraju erozijske procese. U svojim višim dijelovima, gorja su bogata izvorima koji se slijevaju u niža područja te stvaraju brzace i manje slapove. Antropogene (i kulturne) karakteristike krajobraza su u manjoj mjeri izražene obzirom da područje nije gusto naseljeno. Veće naselje je Vojnić, administrativno središte općine, dok su ostala naselja (zaseoci) neravnomjerno raspoređena u prostoru bez značajnih gravitacijskih točaka. Mozaici obradivih površina, manjih dimenzija, vezana su uz raštrkana naselja dok veće plohe nisu karakteristične za ovo područje. Od ostalih antropogenih elemenata koji se ističu u prostoru važno je napomenuti eksploatacijska polja keramičke gline, kremenog pijeska i građevnog kamena koji ostavljaju trajni utisak u prostoru. Vizualno-doživljajne karakteristike krajobraza ističu se u vertikalnoj raščlanjenosti gorja koje svojim volumenom i bojom čini jak akcent u prostoru. Dominacija više vegetacije stvara dojam prirodnosti, ali i teže prohodnosti zbog zatvorenog volumena šuma bez većih šumskih proplanaka. Žumberak i Samoborsko gorje Prirodne karakteristike krajobraza očituju se u razvedenom reljefu Žumberačkog gorja s najvišim vrhom sjeverozapadne Hrvatske Svetom Gerom (1178 m n.m.). Morfologiju terena karakteriziraju rasjedi te krški elementi tzv plitkog krša od ponikava, uvala, dolina pa do speleoloških objekata. Ovom jedinstvenom reljefnom cjelinom, koja se jasno ističe od susjednih regija, protječu brojni stalni i povremeni vodotoci koji se u nižim predjelima slijevaju prema dolinama velikih rijeka. Od površinskog pokrova dominiraju šume u kombinaciji s planinskim livadama. Antropogene (i kulturne) karakteristike krajobraza očituju se kroz naselja smještena na nadmorskoj visini od 400 do 700 m n.m. koja administrativno pripadaju gradu Ozlju. Naselja su raštrkanog tipa povezana cestovnom infrastrukturom slabog intenziteta prometa. Nema većih poljoprivrednih površina stoga su uz kuće vezani vrtovi i voćnjaci. Nekadašnje glavne Zagreb, ožujak 2018. 210 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine djelatnosti bile su stočarstvo na strmom terenu, ratarstvo u ravnijim predjelima, dok su se južni obronci koristili za uzgoj vinove loze. Vizualno-doživljajne značajke krajobraza očituju se u šumovitosti područja te prepoznatljivim reljefnim formama na čijim se višim nadmorskim visinama nalaze raštrkani zaseoci s malim mozaičkim poljima. Depopulacija je uvjetovala brz razvoj sukcesije šuma stoga su brojne planinske livade, s kojih su se nekada pružale vizure na šire područje, u potpunosti nestale. Kordunska zaravan Prirodne karakteristike krajobraza čini prostrana vapnenačka zaravan koju na sjeveru zatvara rijeka Kupa, na istoku potez gorja Petrova gora – Žumberak te na zapadu goransko-ličke planine. Područjem prolaze velike rijeke Mrežnica, Kupa, Korana i Dobra koje svojim oblikom i kretanjem unose dinamiku u prostor zaravni. Iako područje obiluje brojnim geomorfološkim oblicima (ponikve, doline, špilje), oni su slabo čitljivi u prostoru zbog guste prirodne vegetacije koju čine najvećim dijelom bjelogorične šume i površine pod sukcesijom. Antropogene (i kulturne) karakteristike krajobraza čine gradovi Karlovac i Ozalj koji se nalaze uz samu granicu krajobrazne regije te gradovi Duga Resa i Slunj koji su smješteni unutar krških zaravni. Najčešći infrastrukturnih antropogeni oblici koji se pojavljuju na području zaravni su nasipi za prometnice i same prometnice s pratećim objektima te umjetna slapišta na rijekama. Uz njih vrlo česte pojave koje degradiraju krajobraz i stvaraju jak vizualni akcent su kamenolomi te usjeci prometnica. Kulturni krajobraz čine uske izdužene parcele koje su prirodno ograđene živicom ili odijeljene putem pa u kombinaciji s riječnim tokom i višom vegetacijom čine specifičan krajobrazan uzorak. Vizualno-doživljajne karakteristike krajobraza u najvećoj mjeri se očituju unutar riječnog krajobraza Kupe, Korane, Dobre, Mrežnice i njihovih pritoka. Riječni prostor definiran je meandrirajućim tokovima unutar krške zaravni koji u pojedinim dijelovima prelazi u kanjonski oblik. Uz rijeke se razvijaju različiti prirodni i antropogeni elementi koji utječu na dinamiku prostora te stvaraju specifične krajobrazne uzorke. Antropogeni elementi koji najvećim dijelom utječu na doživljavanje krajobraza zasigurno su infrastrukturni elementi hidroelektrana raspoređene unutar riječnog korita Dobre, Mrežnice i Kupe. Gorski kotar Prirodne karakteristike krajobraza prepoznate su u velikim plohama bjelogoričnih, crnogoričnih i mješovitih šuma. Za područje je karakterističan krški reljef s mnogobrojnim vrtačama, špiljama, izvorima te povremenim vodotocima koji su neravnomjerno raspoređeni u prostoru. Na sjeverozapadu regije prirodnu granicu čine Velika Kapela i Bjelolasica s vrhovima preko 1000 m (Tisovac 1039 m n.m., Lepi Vrh 1004 m n.m., Komesač 1099 m n.m.) dok prema zapadu i jugu trene postepeno pada. Antropogene (i kulturne) karakteristike krajobraza slabije su izražene u odnosu na prirodne. Grad Ogulin s pripadajućom infrastrukturom nalazi se unutar navedenog krajobraznog područja. Uz njega su se razvili mozaici obradivih površina koji postepeno zarastaju radi napuštanja poljoprivredne proizvodnje. Od ostalih elemenata ističu se akumulacije Sabljaci te staze slabog intenziteta prometa (makadam) koje se protežu duž prirodnih planinskih predjela. Vizualno-doživljajne značajke krajobraza čine jezera kao plošni elementi spram tamnih volumena šuma. Prirodnost područja očituje se kroz taman, zatvoren i šumoviti ambijent te male i raspršene kulturne cjelina pašnjaka i obradivih površina. Prevladavaju zatvorene vizure, dok su mjestimično otvorene panoramske vizure karakteristične za više nadmorske visine. Lika Prirodne karakteristike krajobraza zastupljene su najvećim dijelom u površinskom pokrovu mješovitih šuma na planinskom masivu Male Kapele te manjim djelom kroz crnogoričnu i bjelogoričnu šumu koja se rasprostire u nižim dijelovima. Najviši vrhovi izdižu se iznad 1000 m n m. na istoku te se postupno smanjuju prema zapadu, a među njima se ističu Bijela Kosa (1018 m n.m.), Visoki vrh (1040 m n.m.) te Nos Kapele (1030 m n.m.). Nema velikih vodenih tokova, no u dolinama se ističu rijeke Dretulja, Lička Jasenicama, Munjava, Vrnjika u sklopu kojih su sagrađena ribogojilišta. Također, područje je bogato izvorima i povremenim tokovima što je karakteristično za krški tip reljefa. Od ostalih krških oblika prevladavaju vrtače raznih oblika i dimenzija. Prirodnost područja većim je dijelom uvjetovana i minskim sumnjivim područjima u kojima čovjekove prisutnosti gotovo i nema. Zagreb, ožujak 2018. 211 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Antropogene (i kulturne) karakteristike očituju se u snažnim linijskim elementima autoceste A1 i željezničkog koridora prema jugu Hrvatske. Iako mozaici obradivih površina u kombinaciji s pašnjacima čine najveći dio kulturnog krajobraza, njihove površine su vrlo male i vezane za naselja. Plaški i Saborsko jedini su veći općinski centri na ovom području, oko kojih je razvijena proizvodna djelatnost. Vizualno-doživljajne značajke krajobraza čine dominantni geometrijski uzorci melioriranih polja različite namjene, zatvoreni planinskim strminama gdje je izražena pravilnost i plošnost u odnosu na dinamično šumsko okruženje. Kontrast u prostoru stvaraju nosioci svijetlih tonova od kojih se ističu prometnice, kamenjari i poljoprivredne površine spram tamnih tonova visoke vegetacije koja prevladava u ovom području. 6.5.3.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije 2004.godine te Program zaštite okoliša Karlovačke županije 2000.godine navodi program mjera zaštite okoliša koje se odnose na zaštitu prirodnih vrijednosti u koje pripada krajobrazna raznolikost. Mjere odgovaraju ciljevima Nacionalne strategije zaštite okoliša, Nacionalnog plana djelovanja na okoliš te Strategije i akcijskog plana biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. Mjere koje se odnose na krajobraznu raznolikost su: • 6.2. Načiniti cjelovitu inventarizaciju biološke i krajobrazne raznolikosti s izradom odgovarajućih karata • 6.3. Procijeniti stanje ugroženosti dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti • 6.4. Izraditi akcijski plan zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti Županije • 6.5. Izraditi detaljnu valorizacija bioloških, geoloških i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraznih i estetskih značajki s izradom planova krajobraza kao podloga za PPUO/G • 6.10. Izraditi popis svih aktivnih i napuštenih kamenoloma, s podacima o korisnicima, vrednovanje njihova utjecaja na biološku i krajobraznu raznolikost, propisivanje mjera sanacije. Usporedbom navedenih mjera sa sadašnjim stanjem na području Županije može se zaključiti da su oni djelomično ostvareni kroz projekte financirane od strane FZOEU-a, ali bez vidljivih značajnih pomaka u zaštiti krajobraznih vrijednosti čitavog područja Županije. Prema podacima o financiranju projekata od strane FZOEU-a od 2013. do 2016. godine (Prilog 10.11) vidljivi su pomaci u zaštiti i očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti koje se odražavaju kroz sljedeće aktivnosti: 1. Zaštita i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti - edukativan sadržaj koje je provela Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije (Zaštita i uređenje krajobraza rijeke Slunjčice u edukativno-turističke i športsko-rekreacijske svrhe, Plan upravljanja zaštićenim područjem prirode – Klek, Stručno edukativni programi u Značajnom krajobrazu Slunjčica i Značajnom krajobrazu Klek, Akcijski planovi za Značajni krajobraz Klek i Ogulinsko-plaščansko područje „PLANINA-ŠPILJA-GRAD“). 2. Poticanje održivog razvoja ruralnog prostora - Edukativan sadržaj koji je provela Udruga za lokalni razvoj „Turbina Promjena“ (Misli zeleno, radi zeleno - projekt osnaživanja i educiranja stanovništva lokalnih ruralnih zajednica na područjima posebne državne skrbi u svrhu očuvanju prirodnih vrijednosti, krajobrazne raznolikosti i zaštiti okoliša). 3. Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u industrijskim i energetskim sustavima u Županiji. 4. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba u Županiji. 5. Sanacija divljih odlagališta, sanacija odlagališta opasnog otpada te sanacija odlagališta komunalnog otpada u Županiji. Nabrojanim aktivnostima zadovoljavaju se ciljevi ŽRS, a osobito u strateškom cilju 4 „Održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom baštinom“ pod prioritetom 3 „Zaštita prirodnih vrijednosti te biološke i krajobrazne raznolikosti“ kojim je propisano: „Provođenje mjera zaštite staništa važnih za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti“. Zagreb, ožujak 2018. 212 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Iz prostorno-planske dokumentacije Županije vidljivo je da nedostaje inventarizacija, planiranje, upravljanje i zaštita krajobraza, odnosno da se on djelomično štiti kroz uvjete korištenja i zaštite prostora, što se prvenstveno odnosi na zaštićena područja prirode te kulturna dobra. Osim navedenog tipa zaštite, razvojni procesi koji nepovratno mijenjaju krajobraz odvijaju se izvan zaštićenih područja. Takvi razvojni procesi djelomično su obuhvaćeni procjenama utjecaja na okoliš (ovisno o vrsti zahvata) stoga se pokazala potreba za identifikaciju, zaštitu i planiranje krajobraza na čitavom području Županije. To je moguće ostvariti kroz izradu krajobrazne osnove koja u konačnici podrazumijeva prostorno- plansku podlogu koja prikazuje obilježja krajobraza Županije, njegovu vrijednost te daje preporuku za planiranje, zaštitu i upravljanje krajobrazom uzimajući u obzir razvojne i zaštitne interese. Iako je strategijama i akcijskim planovima (Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997., izmjene i dopune 2013.), Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (1999., izmjene i dopune 2013.), Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti, Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske) predviđena izrada ovog dokumenta, prije svega na državnoj razini te zatim na regionalnoj/ ili lokalnoj (Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije 2004.godine te Program zaštite okoliša Karlovačke županije 2000. godine), on do sada nije izrađen ni uspostavljen. 6.6 Kulturna baština 6.6.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija Kulturnu baštinu čine sva pokretna i nepokretna kulturna dobra od umjetničkog, povijesnog, paleontološkog, arheološkog, antropološkog i znanstvenog značenja, a koju pravno uređuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Ovim se Zakonom uređuju vrste kulturnih dobara, uspostavljaju zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara. Za Zakon su vezani pravilnici i uredbe te strateški dokumenti. Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. temeljni je dokument koji određuje dugoročne ciljeve i smjernice očuvanja, zaštite i korištenja kulturne baštine te načine njihove provedbe u skladu s održivim razvojem Republike Hrvatske. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske javna je knjiga kulturnih dobara koju vodi Ministarstvo kulture, a koja se sastoji se od tri liste: Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja, Liste preventivno zaštićenih dobara, (prema čl. 14. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, oblik, sadržaj i način vođenja Registra propisan je Pravilnikom o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN br. 89/11 i 130/13). Registar je aktivan sadržaj koji se mijenja i nadopunjuje svakodnevno s obzirom na nove postupke utvrđivanja svojstva kulturnog dobra, reviziju rješenja o zaštiti kulturnih dobara, brisanja iz Registra radi gubitka svojstava te promjene ostalih važnih podataka o dobrima. Osim temeljnog Zakona kulturna baština se štiti kroz: • Zakon o zaštiti okoliša kao jedna od sastavnica okoliša, a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženja. Kulturno-povijesna baština se štiti kroz postupke PUO propisane Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš te strateškom procjenom utjecaja na okoliš propisane Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš. • Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji u svojim ciljevima stavljaju naglasak na zaštitu kulturnih dobara i njihovih vrijednosti. Unutar prostorno-planske dokumentacije postoji zasebna podloga/poglavlje pod nazivom Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. U njemu se štite nepokretna kulturna dobra (graditeljska baština, arheološka baština i kulturni krajolici) te su propisane mjere za zaštitu istih. ŽRS navodi 4 strateška cilja od kojih se Strateški cilj 4. odnosi na „Održivo upravljanje prirodnim resursima i kulturnom baštinom“. Navedeni cilj ima 4 prioriteta te je pod prioritetom 1: Jačanje kapaciteta za upravljanje zaštitom okoliša, prirodnih i kulturnih resursa popisana mjera koja uključuje kulturnu baštinu u danji razvoj područja Županije. Strategija kulturnog razvoja grada Karlovca 2014. – 2024. je donesena iz potrebe za sustavnim promišljanjem u razvoju karlovačke kulture s jasnim smjernicama razvoja za idućih 10 godina. Važan razlog za donošenje Strategije leži i u potrebi za ostvarivanje transparentnosti u načinu kreiranja kulturne politike, a potom i u načinu njezina provođenja u život. Zagreb, ožujak 2018. 213 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 6.6.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije Mnogobrojna i raznovrsna kulturna baština kategorizira se prema osnovnoj podjeli na materijalnu (nepokretnu i pokretnu) i nematerijalnu baštinu. Kao najbrojnija vrsta nepokretne kulturne baštine, koja je u najvećoj mjeri izložena utjecajima promjena namjena i načina korištenja, izdvaja se graditeljska baština (pojedinačne građevine i sklopovi, kulturno-povijesne cjeline naselja, elementi povijesne opreme naselja, povijesne građevine niskogradnje, tehnički objekti s uređajima i drugi slični objekti), kulturni krajolici (planirani: vrtovi, perivoji i parkovi; organski razvijeni te asocijativni krajolici: memorijalna područja, mjesta povijesnih događaja) te arheološka nalazišta i arheološka područja, uključujući i podvodna nalazišta i zone. Povoljan položaj područja Karlovačke županije rezultirao je povijesnim koridorima koji kroz povijesna razdoblja povezuju ne samo kontinentalno i primorsko područje Hrvatske, već srednju Europu s Jadranskom obalom. Bogata i slojevita kulturno-povijesna baština vidljiva je iz brojnih ostataka što potvrđuju zaštićena, preventivno zaštićena te evidentirana kulturna dobra Županije (Slika 6.39). Iz Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske dana 3.11.2017. na području Županije je ukupno 199 cjelina materijalne i nematerijalne kulturne baštine, od čega nematerijalnoj kulturno baštini pripadaju dva (2) glazbena izričaja i jedno (1) umijeće izrade. Materijalnoj kulturnoj baštini pripadaju sto devedeset tri (193) nepokretna kulturna dobra i tri (3) pokretna kulturna dobra muzejske građe. Naveden popis nalazi se u tablici u Prilogu 10.9. Osim kulturnih dobara zaštićenih Rješenjem o zaštiti te Rješenjem o preventivnoj zaštiti, mnogobrojni primjeri kulturne baštine, uglavnom lokalne vrijednosti, evidentirani su prostorno-planskom dokumentacijom. Navedena kulturna baština zaštićena je provedbenim odredbama prostorno-planske dokumentacije županijske, gradske i općinske razine s propisanim mjerama zaštite. Anketna istraživanja pokazuju da konzervatorsku podlogu posjeduje 13 jedinica lokalnih samouprava (9 jedinica lokalnih samouprava posjeduje Konzervatorsku studiju za prostorni plan (Duga Resa, Ogulin, Vojnić, Slunj, Tounj, Barilović ,Ozalj, Bosiljevo, Karlovac), dok 4 posjeduju konzervatorsku studiju za pojedinačno kulturno dobro (Cetingrad, Kamanje, Saborsko, Krnjak), za 1 se izrađuje konzervatorska podloga (Rakovica), dok je 6 ne posjeduje (Netretić, Žakanj, Ribnik, Draganić, Lasinja, Plaški). Također postoje objekti kulturne baštine u privatnom vlasništvu i to u 9 jedinica lokalnih samouprava (Ogulin, Kamanje, Netretić, Slunj, Ribnik, Tounj, Barilović, Rakovica, Karlovac), dok u 13 (Duga Resa, Ogulin, Cetingrad, Kamanje, Vojnić, Krnjak, Slunj, Tounj, Barilović, Rakovica, Draganić, Bosiljevo, Plaški, Karlovac) postoje devastirana (zapuštena) kulturna dobra. Značajni utjecaj na stanje kulturne baštine imalo je razdoblje Domovinskog rata kako zbog velikih razaranja tako i zbog nedostatnih financijskih sredstava za obnovu. Nebriga i neodržavanje dodatno je otežalo, cjelovitu obnovu u proteklom razdoblju zajedno sa neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. Izvršeno je sustavno istraživanje, zaštita i kvalitetna obnova kulturnih dobara na području Županije, a na mnogima mjestima je još u tijeku. Veliki broj još čeka na obnovu kroz radove koji se izvode u sklopu redovne djelatnosti i zaštitnih radova odobrenih planom javnih potreba u kulturi. Odobreni programi zaštite na kulturnim dobrima u Karlovačkoj županiji za 2016. godinu nalaze se u Prilogu 10.10 te Prilogu 10.11. Zagreb, ožujak 2018. 214 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Slika 6.39 Lokacije kulturnih dobara u Karlovačkoj županiji (Izvor: PPKŽ, Uvjeti korištenja i zaštite prostora) Zagreb, ožujak 2018. 215 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 6.6.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.– 2015. navodi tri strateška cilja očuvanja, zaštite i gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske: • Povećati efikasnost i uspješnost politike zaštite i očuvanja kulturne baštine radi njezina održivog korištenja • Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine • Podizati razinu svijesti pojedinaca i zajednice o važnosti kulturne baštine i održivom korištenju kulturne baštine. Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije 2004.godine te Program zaštite okoliša Karlovačke županije iz 2000. navodi mjere koje se odnose na zaštitu kulturnih dobara, a to su: • Izrada i novelacija stanja graditeljske baštine i ostalih kulturnih dobara u Županiji • Izrada Programa održavanja, obnove, rekonstrukcije i revitalizacije kulturnih dobara u Županiji za period od narednih 10 godina • Uređenje, zaštita i prezentacija arheoloških lokaliteta u Karlovačkoj županiji (Budin, Gradac). ŽRS u svom strateškom cilju 4 Održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom baštinom pod prioritetom 1 Jačanje kapaciteta za upravljanje zaštitom okoliša, prirodnim i kulturnim resursima propisuje mjeru „Podizanje svijesti i razvijanje kapaciteta za upravljanje zaštitom okoliša i prirodnim resursima i kulturnom baštinom“. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturnih dobara je u Programu zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima u 2016. godini za Županiju izdvojilo sredstva za 45 programa u iznosu od 6 320 000,00 kuna (Slika 6.40). Iz navedenog je vidljivo da je najveći broj radova na nepokretnoj kulturnoj baštini odobren za Karlovac (31 %). Također, odobreni su Programi arheološke baštine za 2016. godinu za Županiju za 10 programa u iznosu od 475 000,00 kuna (Slika 6.41). Iz navedenog je vidljivo da je najveći broj radova na arheološkoj baštini odobren za Karlovac (28 %). Popis programa s nazivom i odobrenim sredstvima te nositeljem programa nalazi se u tablicama u Prilogu 10.10 i Prilogu 10.11. Vojnić Barilović BosiljevoCetingrad 9% 2% 4% 2% Tounj Draganić 2% 2% Slunj Duga Resa 4% Generalski2% stol Šišljavići 4% 2% Ribnik Josipdol 2% Rakovica2% 2% Plaški 2% Ozalj 13% Karlovac 31% Ogulin 7% Netretić 4% Slika 6.40 Prikaz odobrenih projekata nepokretne kulturne baštine od strane Ministarstva kulture na području Županije (Izvor: Službene web stranice Ministarstva kulture) Zagreb, ožujak 2018. 216 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Josipdol 9% Barilović 18% Lasinja 9% Ozalj 18% Karlovac 28% Barilović Generalski Stol 9% 9% Slika 6.41 Prikaz odobrenih projekata arheološke baštine od strane Ministarstva kulture na području Županije (Izvor: Službene web stranice Ministarstva kulture) Grad Karlovac je 2014. godine izradio Strategija kulturnog razvoja grada Karlovca 2014. – 2024. iz potreba za sustavnim i promišljenim pristupom u razvoju karlovačke kulture. Strategijom su definirani ciljevi, prioriteti među ciljevima te mjere kao i konkretne aktivnosti za kulturnu baštinu grada Karlovca koje odgovaraju Strategiji zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. Usporedbom navedenih ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata te stanja na području Županije možemo zaključiti da su učinjeni određeni pomaci u zaštiti kulturne baštine odnosno da su oni djelomično ostvareni kroz odobrena sredstva za programe na nepokretnim kulturnim dobrima od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske, kroz dokument Strategija kulturnog razvoja grada Karlovca 2014.-2024. te kroz Konzervatorske studije za zaštitu kulturnih dobara unutar pojedinih jedinica lokalne samouprave. 6.7 Zdravlje i kvaliteta života ljudi 6.7.1 Zakonski okvir i strateško-planska dokumentacija Kvaliteta života kompleksan je i slojevit konstrukt koji zahtijeva provođenje i poštivanje zakona, ciljeva, prioriteta i mjera strateško-planske dokumentacije kako bi se postigli uvjeti za kvalitetan i zdrav život ljudi na nekom području. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku, Zakon o vodi za ljudsku potrošnju i Zakon o zaštiti od buke neki su od temeljnih zakona čija regulacija utječe na kvalitetu i zdravlje života ljudi na nekom prostoru. Prema Strategiji održivog razvitka, održivi razvitak ostvaruje se ravnotežom između zahtjeva za unapređivanjem kakvoće života (ekonomska sastavnica), za ostvarivanjem socijalne dobrobiti i mira za sve (socijalna sastavnica) te zahtjeva za očuvanjem sastavnica okoliša kao prirodnog dobra o kojima ovise i sadašnja i buduće generacije. Poštivanje načela demokracije, ravnopravnosti spolova, socijalne pravde i solidarnosti, zakonitosti, poštivanje prava čovjeka te očuvanje prirodnih dobara, kulturne baštine i čovjekova okoliša pridonose očuvanju Zemlje za održavanje života u svoj svojoj raznolikosti. Održivi razvitak ostvaruje se kroz dinamično gospodarstvo s punom zaposlenošću, ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, visok stupanj obrazovanosti građana, visok stupanj zaštite zdravlja i očuvanje okoliša. Zagreb, ožujak 2018. 217 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine PPKŽ razrađuje načela prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora uvažavanjem društveno-gospodarskih, kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti. Realizacija ciljeva ŽRS vodi k ostvarenju željene vizije da Karlovačka županija postane županija razvijene poduzetničke klime i gospodarstva, kvalitetnih ljudskih resursa, održivog razvoja i kvalitetnog življenja. Stoga, ona predstavlja izazov svima onima koji se bave pitanjem održivog razvoja Županije, no istodobno, ona daje osnovu za odgovor na taj izazov – za bolji život stanovnika Županije. 6.7.2 Stanje i problemi na području Karlovačke županije Kvaliteta života iznimno je složen koncept koji je s obzirom na slojevitost gotovo nemoguće jednoznačno definirati. U istraživanjima kvalitete života primjenjuju se objektivni i subjektivni pokazatelji (Slavuj, 2012). U analizi stanja i problema zdravlja i kvalitete života na području Karlovačke županije korišteni su osim objektivnih pokazatelja i stavovi stanovnika, a osluškivanje njihovih potreba važna je karika u procjeni kvalitete života stanovnika Karlovačke županije (Santos, Martins, 2007). Naime, upravo sudjelovanje javnosti u istraživanjima kvalitete života donosi vrijednu podršku definiranju programa razvoja i uspostavi dugotrajnih planova. Za analizu zdravlja i kvalitete života stanovništva na području Karlovačke županije odabrano je pet pokazatelja: Zdravlje stanovništva Prema Zdravstvenom ljetopisu iz 2015. godine vodeći uzrok smrtnosti u Karlovačkoj županiji su bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 50,22 % od ukupno umrlih i stopa smrtnosti od navedenih bolesti je 789,77/100 000 stanovnika. Na drugom mjestu su zloćudne novotvorine od kojih je umrlo 23,93 % i stopa smrtnosti je 315,3/100 000 stanovnika. Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka su na trećem mjestu uzroka smrti sa 6,31 % i stopom smrtnosti 99,30/100 000 stanovnika. Slijede bolesti dišnog sustava 5,87 % i bolesti probavnog sustava 3,4 %. Tablica 6.24 Najčešće bolesti i stanja utvrđena u djelatnosti opće medicine u Karlovačkoj županii 2015. godine (Izvor: Zdravstveni ljetopis iz 2015. godine) NAZIV BOLESTI ILI STANJA UKUPNO Akutne infekcije gornjega dišnog sustava 27 509 Ostali simptomi, znakovi, klinički i laboratorijski nesvrstani nalazi 24 499 Hipertenzivne bolesti 23 946 Bolesti intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije 17 377 Ostale bolesti probavnog sustava 13 545 Ostale bolesti mišićno-koštanog sustava 12 537 Ostale bolesti dišnog sustava 11 751 Najčešći razlozi posjeta liječniku primarne zdravstvene zaštite u 2015. godini u Karlovačkoj županiji nabrojani su u tablici iznad (Tablica 6.24). Opskrbljenost zdravstvenom infrastrukturom Karlovačke županije 2015. godine prikazana je u tablici dolje (Tablica 6.25). Zagreb, ožujak 2018. 218 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Tablica 6.25 Broj zdravstvenih ustanova u Karlovačkoj županiji 2011. godine (Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije - Registar zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj na dan 31.12.2015.) Zdravstvena ustanova Broj ustanova Opća bolnica 2 Specijalna bolnica 1 Dom zdravlja 6 Zavod za javno zdravstvo 1 Zavod za hitnu medicinu 1 Poliklinika 6 Ustanova za zdravstvenu njegu 4 Kućna njega i rehabilitacija 8 Privatne ordinacije 120 Laboratorij 4 Ljekarne 37 Ukupno 190 Stanovanje Stanovanje kao jedna od temeljnih potreba čovjeka usko je povezana s užitkom ugodnog stanovanja te zato može predstavljati i fizičku i emocionalnu bazu za dobru kvalitetu života (Grayson i Young, 1994). Funkcija stanovanja vrlo je usko povezana s prirodnim okolišem koji zajedno s privatnim prostorom pojedinaca utječe na kvalitetu života stanovništva. Uspoređujući podatke zadnjih dostupnih Popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine (Nastanjeni stanovi prema pomoćnim prostorijama i instalacijama, po gradovima/ općinama) 2001. godine 80,9 % stanova je bilo opskrbljeno kuhinjom, zahodom i kupaonicom, dok se taj broj 2011. godine povećao za više od 10 %, na 92,3 % (Slika 6.42). Bolja opremljenost stanova pokazatelj je poboljšanja kvalitete života stanovništva u osobnom prostoru i sveukupno bolji standard življenja stanovništva Županije. Slika 6.42 Udio opremljenih nastanjenih stanova kupaonicom, zahodom i kuhinjom (Izvor: Državni zavod za statistiku 2001. i 2011. godine; Nastanjeni stanovi prema pomoćnim prostorijama i instalacijama) Infrastruktura Prometna povezanost prostora, kvaliteta prometnica te nepostojanje nogostupa mogu pozitivno ili negativno utjecati na kvalitetu života. Prema riješenoj anketi 22 grada i općine u Županiji, rezultati zadovoljstva prometom i pripadajućom infrastrukturom navedeni su u tablici ispod (Tablica 6.26). Tablica 6.26 Izraz zadovoljstva 22 općina i gradova prometnom infrastrukturom na području Karlovačke županije (1-izuzetno loše, 2-loše, 3-ni dobro, ni loše, 4-dobro, 5-odlično) Broj općina i gradova opredijeljenih za pojedinu ocjenu zadovoljstva Prometna infrastruktura 1-izuzetno 3-ni dobro, ni nema 2-loše 4-dobro 5-odlično loše loše odgovora parkirališna mjesta 2 2 3 8 4 3 protočnost prometnica 0 1 7 9 4 1 učestalost javnog prijevoza 6 11 3 1 0 1 kvaliteta prometnica 2 3 14 2 0 1 kvaliteta nogostupa 3 2 5 7 1 4 povezanost s većim gradovima 0 6 5 6 3 2 Zagreb, ožujak 2018. 219 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Iz navedenih podataka može se iščitati da je najveće nezadovoljstvo prisutno zbog nedovoljno učestalog javnog prijevoza i loše kvalitete prometnica, a da je većina općina i gradova zadovoljna s kvalitetom parkirališnih mjesta i protočnosti prometnica. Više o svim vrstama prometa i njihovim karakteristikama opisano je u Poglavlju 4.8 Promet – Stanje i problemi na području Karlovačke županije. Vodoopskrba Na području Karlovačke županije opskrbljenost stanovništva vodom je vrlo visoka (oko 90 %). Vodoopskrba se ostvaruje mnogim pojedinačnim, nekontroliranim malim sustavima te su evidentirani značajni gubici vode u distribuciji, najčešće zbog starosti mreže. Problem vodoopskrbe javlja se u nekim općinama zbog nedostataka prirodnih izvora te se moraju tražiti drugi izvori (npr. općina Rakovica). Više o tome napisano je u Poglavlju 6.3. Upravljanje vodnim resursima i kakvoća vode - 6.3.2. Stanje i problemi na području Karlovačke županije. Prema podacima iz anketa za 22 općina i gradova, probleme s plavljenjem imalo je 11 općina i gradova. Problem plavljenja rješavaju uređenjem vodotoka, izgradnjom zidova, gradnjom zečjih nasipa, zatvaranjem i rekonstrukcijama cesta, izmještanjem iz objekata te prokopima kanala. Više o poplavnim područjima objašnjeno je u Poglavlju 6.3.2.1.3., a na karti (Slika 6.18) opasnosti od poplava prikazana su poplavom ugrožena područja. Odvodnja otpadnih voda Prema dostupnim podacima u Karlovačkoj županiji od 22 jedinice lokalne samouprave, sedam jedinica lokalne samouprave ima izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. U navedenih sedam jedinica lokalne samouprave živi gotovo 75 % stanovnika Županije u oko 51 % kućanstava (više o izgrađenosti i problemima otpadnih voda opisano je u Poglavlju 5.5. Otpadne vode – 5.5.2. Stanje i pritisci na području Karlovačke županije). Postojeće stanje nedovoljne izgrađenosti i priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje generira značajne pritiske na okoliša. Uslijed nepostojanja sustava odvodnje, odnosno uslijed neadekvatnog pročišćavanja prikupljenih otpadnih voda dolazi do negativnih utjecaja na vode u podzemlju i druga vodna tijela. Prirodni okoliš Kvaliteta vode za ljudsku potrošnju Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije (Zdravstveni ljetopis iz 2015. godine - Tablica 6.27 i Tablica 6.28) ispitivanje ispravnosti vode za ljudsku potrošnju pokazalo je da se 1 % vode iz javnih vodovoda, 1 % sirove19 vode i 1 % vode iz rijeka smatra kemijski neispravnim. Mikrobiološka analiza pokazuje da je iz javnih vodovoda neispravno 15,3 % vode, 14,8 % sirove vode i 15,3 % rijeka. Tablica 6.27 Rezultati ispravnosti vode za piće u Karlovačkoj županiji (Izvor: Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije, Zdravstveni ljetopis iz 2015. godine) Kemijski Mikrobiološki Ukupno Rezultati ispravnosti vode za piće Neispravno Neispravno uzoraka Broj uzoraka Broj uzoraka Broj % Broj % VODA ZA PIĆE 1653 1493 15 1 1652 253 15,3 1.1. javni vodovodi 1643 1484 15 1 1648 143 14,8 1.1.1. sirova voda - ukupno 18 18 17 17 100 sanitarna inspekcija po ugovoru 18 18 17 17 100 1.1.2. prerađena voda - ukupno sanitarna inspekcija po ugovoru 10 9 10 10 100 1.1.3.individualna vodoopskrba 2. VODE ZA KUPANJE 57 57 2.1. rijeke 1653 1493 15 1 1652 253 15,3 19 Sirova voda - voda koju preko vodozahvatnih objekata uzimamo za potrebe vodoopskrbe i nije apsolutno čista. Zagreb, ožujak 2018. 220 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Tablica 6.28 Uzroci neispravnosti voda za piće u Karlovačkoj županiji u 2015. godini (UBB - Ukupni broj bakterija, UK - Broj koliformnih bakterija, EC - Echerichia coli, EN - Enterokoki (Izvor: Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije, Zdravstveni ljetopis iz 2015. godine) Javni vodovodi - sirova voda Javni vodovodi - prerađena voda Ostali javni vodoopskrbni objekti Pokazatelji Broj određivanja neispravno Broj određivanja neispravno Broj određivanja neispravno UBB 37° C 17 3 1620 163 0 0 UKK 37° C 17 12 1608 101 0 0 EC 37° C 17 10 1608 59 0 0 EN 37° C 17 3 1608 39 0 0 Prema riješenoj anketi 22 grada i općine, njih deset je odgovorilo da ima problem s kvalitetom vode za ljudsku potrošnju, a razlozi su: • onečišćenje (Općina Generalski Stol) • zamućenje, pojave neugodnih mirisa u vodi, obveza prokuhavanja (Grad Ogulin, Općina Kamanje) • nedostatak vode u ljetnim mjesecima (Općina Kamanje) • kvarovi na vodocrpilištu (Općina Netretić) • problemi za vrijeme visokih voda (Općina Saborsko) • kvarovi zbog starih cijevi (Općina Vojnić, Općina Žakanje) • česta puknuća vodovodnih cijevi zbog dotrajalosti (Općina Lasinja) • lokalni vodovodi, a problem je slaba izdašnost i nedovoljna kvaliteta vode (Grad Slunj) • nedovoljne količina vode za ljudsku potrošnju za vrijeme ljetnih mjeseci i najintenzivnijeg turizma (Općina Rakovica). Kvaliteta zraka je na području cijele Karlovačke županije prve kategorije, odnosno u promatranom razdoblju nije došlo do prekoračenja graničnih ni ciljnih vrijednosti emisija onečišćujućih tvari. Više o kvaliteti zraka na području Karlovačke županije napisano je u Poglavlju 6.1. Upravljanje kvalitetom zraka – Stanje i problemi na području Karlovačke županije. Buka od prometa Prema dostupnim podacima na području Karlovačke županije, najveći izvor buke predstavljaju prometnice (opširnije o samoj buci opisano je u Poglavlju 5.2. Zaštita od buke - Stanje i problemi na području Karlovačke županije). Prema rezultatima anketa, od 22 jedinice lokalne samouprave, mjerenja, istraživanja ili ankete vezane uz buku posljednjih 4 godine provedene su u gradu Ogulinu za pojedinačne slučajeve po kojima postupa nadležna sanitarna inspekcija i u općini Saborsko za vojni poligon Eugen Kvaternik. Općine i gradovi kao izvor pretjeranih emisija buke naveli su autocestu A1, vojni poligon Eugen Kvaternik i državne ceste D1 i D42. Dostupnost usluga i sadržaja Analizom rezultata anketa dobivenih od 22 općina i gradova, zadovoljstvo društvenom infrastrukturom prikazano u tablici ispod generalno se može ocijeniti kao dobro (Tablica 6.29). Tablica 6.29 Izraz zadovoljstva 20 općina i gradova društvenom infrastrukturom na području Karlovačke županije (1-izuzetno loše, 2-loše, 3-ni dobro, ni loše, 4-dobro, 5-odlično) Broj općina i gradova opredijeljenih za pojedinu ocjenu zadovoljstva Društvena infrastruktura 1-izuzetno 3-ni dobro, ni 4- nema 2-loše 5-odlično loše loše dobro odgovora Zdravstvena infrastruktura 0 2 6 10 1 3 Odgojno-obrazovna infrastruktura 1 0 5 12 1 3 Trgovine za svakodnevnu opskrbu 0 3 3 10 3 3 Dječja igrališta 1 2 5 7 4 3 Sportski objekti i igrališta 0 3 8 5 2 4 Parkovi i druge zelene površine za rekreaciju 3 1 6 5 2 5 Nezadovoljstvo općina i gradova izraženo je brojem dječjih igrališta, parkova i drugih zelenih površina za rekreaciju, zatim sportskim objektima i igralištima i zdravstvenom infrastrukturom. Zagreb, ožujak 2018. 221 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 6.7.3 Ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata Cilj Strategije održivog razvitka je ostvariti socijalno uključivo društvo koje odlikuje solidarnost unutar generacije i među generacijama te u kojem se poštuju različitosti u okviru demokratskih vrijednosti, u kojem svaki pojedinac, bez obzira na spol i podrijetlo, ima jednaka prava i mogućnosti aktivno i odgovorno sudjelovati u okolnostima koje unapređuju i osiguravaju socijalnu sigurnost, ljudsko zdravlje i pravnu zaštitu. Posebno je važno očuvanje i unapređivanje zdravlja cjelokupne populacije osiguravanjem pravodobnog pristupa zdravstvenim uslugama, koristeći znanstveno utemeljene programe sprečavanja i suzbijanja bolesti i promicanja zdravlja. Aktivnosti kojima se navedeni cilj planira ostvariti: • 8. Izjednačavati zdravstvene usluge na potpomognutim područjima (područja od posebne državne skrbi, brdsko- planinska područja i otoci) s ostatkom Republike Hrvatske. • 11. Osigurati praćenje utjecaja okoliša na zdravlje stanovništva jačanjem mreže javnog zdravstava i zdravstvene ekologije te razvojem informacijskog sustava javnog zdravstva. • 16. Izrađivati programe zaštite zdravlja ljudi od nepovoljnih utjecaja onečišćenosti zraka u industrijskim i urbanim područjima. PPKŽ u svojim planovima navodi da se, radi povećanja kvalitete života, treba stimulirati razvoj urbanog šumarstva gradskih te rubnih gradskih i seoskih područja. Uređene i neuređene šume uz naselja treba privesti funkciji stvaranja zdravstvenih i rekreativnih zona za potrebe stanovništva. Strateškim planiranjem razvoja stvaraju se uvjeti za otkrivanje promjena u okruženju te usmjeravanje raspoloživih resursa prema ostvarenju definiranih ciljeva, čime se omogućava održivi razvoj i poboljšanje kvalitete življenja svih stanovnika Županije. Ciljevi ŽRS-a nadovezuju se na Strategiju održivog razvitka Republike Hrvatske i promiču održivo gospodarenje okolišem, brigu o ljudskom zdravlju i kvaliteti života. Strateški cilj 1. Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije Posebno se naglašava potreba oživljavanja ruralnog prostora poradi iskorištavanja specifičnih razvojnih potencijala i smanjivanja depopulacije tih područja. Strateški cilj 2. Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture Ostvarenje ovog cilja podrazumijeva pojačano ulaganje u ljudske resurse, usklađivanje gospodarskog i obrazovnog sustava, razvoj poduzetničke klime i povećanu razinu ulaganja u nove tehnologije, istraživanje i razvoj. Realizacija ovog strateškog cilja vodila bi prema smanjivanju trajno visoke stope nezaposlenosti te povećanju kvalitete življenja na području Županije. Strateški cilj 3. Jačanje ljudskih resursa i strateško planiranje razvoja Jačanje ljudskih resursa podrazumijeva prioritetno ulaganje u razvoj predškolskog, školskog, visokoškolskog obrazovanja, promicanje cjeloživotnog učenja, kao i unapređenje i prevenciju zdravlja te unapređenje socijalne sigurnosti. Prema podacima FZOEU-a od 2013. do 2016. godine (Prilog 10.11) provodi se niz projekata i programa zaštite okoliša i prirode, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije usmjerenih održivom razvoju, a sa ciljem podizanja kvalitete života stanovništva na području Karlovačke županije. Zagreb, ožujak 2018. 222 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 7 Odgovori društva 7.1 Dokumenti, instrumenti i nadzor nad provedbom propisa zaštite okoliša Ustav Republike Hrvatske odredio je da Hrvatski sabor i narod odlučuju o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva te o njegovom korištenju, a Deklaracija o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj (NN 34/1992) dala je čvrsto opredjeljenje za izgradnju pravnog sustava koji je sukladan međunarodnim ugovorima i standardima europske i svjetske zajednice. Člankom 3 Ustava Republike Hrvatske propisano je da, između ostalog, očuvanje prirode i čovjekova okoliša predstavljaju najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Ustavne odredbe, koje predstavljaju osnovu za oblikovanje okvira i sadržaja prava okoliša u Republici Hrvatskoj utvrđuju: 1) pravo na zdrav život 2) obvezu države da osigura uvjete za zdrav okoliš 3) dužnost svakog da, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećuje zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša 4) pružanje osobite zaštite svim stvarima i dobrima od osobitog ekološkog značenja, koji su od interesa za Hrvatsku 5) mogućnost ograničenja poduzetničkih sloboda i vlasničkih prava radi zaštite prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Održivi razvitak i zaštitu okoliša u Karlovačkoj županiji osiguravaju sva upravna tijela državne, regionalne i lokalne razine analizirana u Poglavlju 3.1, kao i pravne osobe s javnim ovlastima, osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša, javnost, odnosno pravne i fizičke osobe te organizacije civilnog društva i građani pojedinci, odnosno njihove skupine, udruge i organizacije. Prema nacionalnom Izvješću o stanju okoliša, zaštita okoliša na razini Europske unije temelji se na najvišim međunarodnim standardima definiranima na načelima preventivnog djelovanja, zatim na načelu „onečišćivač plaća“ te sprečavanjem onečišćenja na mjestu nastanka. Takav koncept uključuje podjelu odgovornosti i integraciju zaštite okoliša u sve druge razvojne politike države. Hrvatska, kao i većina europskih zemalja, u području zaštite okoliša uz vertikalno ima i horizontalno zakonodavstvo, koje čine direktive koje reguliraju zaštitu okoliša u drugim sektorima (primjerice energetici, industriji, poljoprivredi, ribarstvu i dr.). Učinkovitost integrirajućih procesa među navedenim nadležnim tijelima, organizacijama i građanima ovisi o kvaliteti suradnje na kreiranju politike, zakonodavnog okvira i efikasnom provođenju mjera. 7.1.1 Dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša i provedba zakonskog okvira Zakona i propisa koji u Republici Hrvatskoj reguliraju problematiku zaštite okoliša, ima oko stotinjak, od kojih je većina nabrojana u prethodnim poglavljima koja obrađuju pokretače promjena u okolišu, opterećenja okoliša te stanje sastavnica okoliša. Institucionalno-zakonski okvir tako uređuje pitanja zaštite voda, biljnog i životinjskog svijeta, zraka, šuma, poljoprivrednog zemljišta, način iskorištavanja mineralnih sirovina, način lova i ribolova, zaštite kulturne baštine; zaštite od buke, svjetlosnog onečišćenja, zaštite zdravlja ljudi, način postupanja s kemikalijama, otpadom, otpadnim vodama te pitanja standardizacije, mjeriteljstva, praćenja stanja u okolišu, statistike te informatike. Kao što je u uvodnom poglavlju rečeno, temeljni dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša su Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, Nacionalni plan djelovanja na okoliš i Izvješće o stanju okoliša. Zakon o zaštiti okoliša propisuje donošenje i provedbu dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, kao i njihov sadržaj te nadležnosti njihove izrade, odnosno provedbe. Osim navedenih, dokumenti održivog razvitka podrazumijevaju i strategije, planove, programe i izvješća koja se donose prema posebnim propisima u pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okoliša, što je također detaljnije opisano u prethodnim poglavljima koja obrađuju pokretače promjena u okolišu. Sektorski strateško-planski dokumenti na nacionalnoj razini koji su prepoznali problematiku zaštite okoliša, a koji su vrijedili za promatrano izvještajno razdoblje su: • Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/17) • Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.–2020. • Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske Zagreb, ožujak 2018. 223 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine • Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske • Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine • Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. • Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2016. • Nacionalna šumarska politika i strategija • Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine • Nacionalni strateški plan razvoja akvakulture za razdoblje 2014.-2020. • Nacionalni strateški plan razvoja ribarstva • Strategija prometnog razvoja Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine. Nadalje, strateško-planski dokumenti za promatrano izvještajno razdoblje, a koji su temelj provedbe sektorskih politika na području zaštite okoliša i prirode te održivog razvoja jesu: • Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske • Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske • Nacionalna strategija kemijske sigurnosti • Strategija upravljanja vodama • Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. • Plan zdravstvene zaštite Republike Hrvatske (NN 86/12) • Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997., izmjene i dopune 2013) • Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. Stanje u Karlovačkoj županiji Pokazatelj politike zaštite okoliša u Županiji jesu usvojeni i provedeni dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša koje nalaže Zakon o zaštiti okoliša. Oni su ujedno odgovor društva na problematiku zaštite okoliša u Županiji odnosno predstavljaju smjer u kojem se društvo razvija u odnosu na principe zaštite okoliša i održivog razvoja na nacionalnoj razini. Kako bi pratila ne samo donošenje već i sadržaj takvih dokumenata te osigurala javnosti dostupnost u njihov sadržaj, tadašnja Agencija za zaštitu okoliša (danas HAOP) je 2008. godine u okviru Informacijskog sustava zaštite okoliša (skraćeno: ISZO) ustanovila Bazu dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša koju kontinuirano nadograđuje, vodi i ažurira. Baza sadrži dokumente održivog razvitka i zaštite okoliša – strategije, planove, programe i izvješća, kao i ostale dokumente održivog razvitka i zaštite okoliša, što u širem smislu podrazumijeva dokumente koji se donose, odnosno koji su doneseni prema propisima u pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja. U njoj je vidljivo da su za Karlovačku županiju izrađeni slijedeći dokumenti: • Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011. – 2013. godine (produžena do 2016. godine) • Strategija razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije do 2020. godine • Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Karlovačkoj županiji za razdoblje od 2017. do 2021. godine • Program potpora za unapređenje poljoprivrede i ruralnog razvoja Karlovačke županije od 2013.-2015. godine • Akcijski plan energetske učinkovitosti Karlovačke županije za razdoblje od 2015.-2017. godine • Plan gospodarenja otpadom Karlovačke županije za razdoblje od 2008.-2015. • Godišnja objedinjena izvješća o izvršenju plana gospodarenja otpadom za 2016. godinu, Karlovačka županija • Godišnji plan energetske učinkovitosti Karlovačke županije za 2016. godinu. Za gradove i općine Karlovačke županije je izrađeno sljedeće: • Program zaštite okoliša Grada Karlovca 2011. – 2014. godine • Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Karlovca za razdoblje do 2020. • Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Ogulina za razdoblje do 2020. • Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Duga Resa za razdoblje do 2020. • Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Slunja za razdoblje do 2020. • Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Ozlja za razdoblje do 2020. Zagreb, ožujak 2018. 224 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine • Strategija kulturnog razvoja grada Karlovca 2014. – 2024 . • Planovi gospodarenja otpadom (Tablica 7.1) • Izvješća o izvršenju planova gospodarenja otpadom (Tablica 7.2) • Strategija razvoja turizma Grada Karlovca 2012.-2020. Tablica 7.1 Pregled planova gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave (lipanj, 2017) (Izvor: Objedinjeno izvješćo o izvršenju plana gospodarenja otpadom za 2016. godinu, Karlovačka županija) PGO Br. Planovi JLS PGO usvojen Objavljen Napomena vrijedi do PGO za Grad Duge Sl. glasnik Grada Duga Rese br. Nema suglasnost (Plan treba 1. Resa 24.05.2016. 2021. 2/2016 novelirati prema PGO-u RH) 2016. – 2021. 2. Grad Karlovac 21.12.2017. 2022. Glasnik Grada Karlovca br. 21/17 Važeći PGO 17.11.2009. Glasnik Karlovačke županije br. Treba izraditi novi PGO Grada 3. Grad Ogulin PGO revizija 2016. 49/09, 31/15 Ogulina. 01.12.2015. Službeni glasnik Grada Ozlja br. Treba izraditi novi PGO Grada 4. Grad Ozalj 07.04.2009. 2016. 2/09 Ozlja. Glasnik Karlovačke županije br. Ima suglasnost. Treba ga 5. PGO Grada Slunja 30.09.2014. 2020. 37/14 novelirati prema PGO RH. Nema suglasnost. PGO Općine Barilović 28.04.2017. upućen dopis da se 6. 17.06.2016. 2020. Sl. gl. Općine Barilović br. 2/16 2015. – 2020. novelira PGO prema novom PGO-u RH. Objavljen na Nacrt PGO-a Općine stranicama Nije podnesen zahtjev za 7. Bosiljevo - - općine. Nije prethodnu suglasnost. 2017. – 2022. usvojen Glasnik Karlovačke županije br. Treba izraditi novi PGO Općine 8. Općina Cetingrad 16.03.2012. 2019. 13/12 Cetingrad. Glasnik Karlovačke županije br. Treba izraditi novi PGO Općine 9. Općina Draganići 30.11.2010. 2017. 46/10 Draganić. PGO Općine Nema suglasnost (Plan treba 10. Generalski Stol 22.09.2016. 2022. Gl. Općine Generalski stol 3/16 novelirati prema PGO-u RH) 2016.-2022. PGO Općine Josipdol Glasnik Karlovačke županije br. Nema suglasnost (Plan treba 11. 30.07.2015. 2021. 2015. – 2021. 31/15 novelirati prema PGO-u RH) Treba izraditi novi plan ili 12. Općina Kamanje 29.08.2012. 2020. Glasnik Općine Kamanje broj 05/12 postojeći novelirati. PGO Općina Krnjak Nema suglasnost (Plan treba 13. 09.06.2016. 2021. Glasnik Općine Krnjak 03/16 2015. – 2021. novelirati prema PGO-u RH) Izrađen je novi PGO Općine Glasnik Karlovačke županije br. Lasinja za razdoblje 2017. – 14. Općina Lasinja 17.10.2008. 2016. 36/08 2022. godine. Nema suglasnost (nalazi se u postupku). Treba izraditi novi PGO Općine 15. Općina Netretić 28.12.2008. 2016. Glasnik Općine Netretić br. 11/08 Natretić. PGO Općine Plaški Glasnik Karlovačke županije broj Nema suglasnost (Plan treba 16. 27.09.2016. 2022. 2016. – 2022. 34/16 novelirati prema PGO-u RH) PGO općine Rakovica Glasnik Karlovačke županije br. Suglasnost izdana 05.05.2017. 17. - 2022. 2017. – 2022. 28/09 Plan još nije usvojen Glasnik Karlovačke županije br. Treba izraditi novi PGO Općine 18. Općina Ribnik 16.09.2010. 2018. 35/10 Ribnik ili postojeći novelirati. Glasnik Karlovačke županije br. Treba novelirati postojeći PGO ili 19. Općina Saborsko 11.09.2009. 2017. 34/09 donijeti novi. Glasnik Karlovačke županije br. Treba novelirati postojeći PGO ili 20. PGO Općine Tounj 26.02.2016. 2021. 7/16 donijeti novi. PGO Općine Vojnić 18.02.2015. očitovanje. Nema 21. 07.03.2017. 2020. Sl. glasnik Općine Vojnić broj 4/17 2014. – 2020. suglasnost. Treba ga novelirati. Zagreb, ožujak 2018. 225 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine PGO Br. Planovi JLS PGO usvojen Objavljen Napomena vrijedi do 10.04.2017. općini Žakanje dostavljeno je očitovanje sa primjedbama na prijedlog PGO- Prijedlog PGO Općine a. Od 13. lipnja do 14. srpnja 22. Žakanje Nije usvojen - - provedena je ponovljena javna 2017. – 2022. rasprave o Reviziji nacrta Plana gospodarenja otpadom Općine Žakanje za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Tablica 7.2 Pregled podataka o donošenju izvješća o izvršenju planova gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave u razdoblju od 2013. godine do 2016. godine. (Izvor: Objedinjeno izvješće o izvršenju plana gospodarenja otpadom za 2016. godinu, Karlovačka županija) Izvješće o izvršenju PGO-a Br. JLS 2013. 2014. 2015. 2016. 1. Grad Duga Resa 05.03.2014. 12.03.2015. 29.03.2016. 21.03.2017. 23.03.2015. 14.03.2017. Izvješće Izvješće 2. Grad Karlovac - 22.03.2016. Gradonačelnika Gradonačelnika SGGK 8/15 SGGK 7/17 31.03.2015. 31.03.2016. 03.04.2017. 3. Grad Ogulin 28.03.2014. Izvješće Izvješće Izvješće Gradonačelnika Gradonačelnika Gradonačelnika* 4. Grad Ozalj 31.01.2014. 31.03.2015. 31.03.2016. 06.04.2017. 25.03.2014. 06.03.2015. 23.03.2017. 5. Grad Slunj 17.03.2016. obavijest Sl.glasnik br. 1/15 Sl.glasnik br. 4/17 6. Općina Barilović 17.03.014. 18.03.2015. 24.03.2016. 09.03.2017. 7. Općina Bosiljevo - - - - Općina 8. - - - - Cetingrad 13.06.2017. 9. Općina Draganić - 24.03.2015. 14.03.2016.** Izvješće načelnika Općina 10. - 19.03.2015. 22.03.2016. 20.03.2017. Generalski Stol 11. Općina Josipdol - - 18.03.2016. 12.04.2017. 12. Općina Kamanje 10.02.2014. 23.03.2015. 01.03.2016. 20.03.2017. 13. Općina Krnjak 28.03.2014. 18.03.2015. 30.11.2015. 10.03.2017. 14. Općina Lasinja 21.02.2014. 30.03.2015. 29.02.2016. 10.03.2017. 15. Općina Netretić 31.03.2014. 25.03.2015. 29.03.2016. 21.03.2017. 12.03. 10.03.2015. 30.03.2016. 27.03.2017. 16. Općina Plaški 2014. očitovanje Obavijest načelnika Obavijest načelnika Izvješće načelnika* 17. Općina Rakovica 19.03.2014. 26.03.2015. 24.02.2016. 11.04.2017. 18. Općina Ribnik 31.03.2014. 30.03.2015. 30.03.2016. 16.03.2017. Općina 21.03.2016. 10.02.2017. 19. - - Saborsko Izvješće načelnika Izvješće načelnika* 20. Općina Tounj 28.02.2014. 20.02.2015. 26.02.2016. 30.03.2017. 26.02.2016. 21. Općina Vojnić 06.03.2014. 20.04.2015. 24.02.2017. Izvješće načelnika 22. Općina Žakanje - - - 07.03.2017. * Izvješće nije usvojeno na predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave ** Ažurirano prema službenoj web stranici jedinice lokalne samouprave Pretragom baze i službenih web stranica Karlovačke županije te njenih gradova i općina, može se zaključiti da je u promatranom samo Grad Karlovac imao Program zaštite okoliša. Provedba Programa i učinkovitost primijenjenih mjera prati se Izvješćima o stanju okoliša županija, gradova i općina te se na temelju stanja okoliša utvrđenog Izvješćem mogu donijeti izmjene, odnosno dopune ili novi Program. Izvješće o stanju okoliša Županija je donijela na temelju Programa 2004. godine pa kako se od tada nije donosio novi Program nije izrađeno niti Izvješće, a isto tako nije doneseno ni za gradove i općine. Zagreb, ožujak 2018. 226 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisuje obvezu izrade PGO-a gradova i općina. PGO jedinica lokalne samouprave treba biti usklađen s PGO-om u Republici Hrvatskoj. Od 5 gradova koji se nalaze u Županiji, doneseni PGO imaju svi, međutim za 2 grada PGO je prestao važiti te je potrebno izraditi nove planove. Od ukupno 17 općina, njih 14 donijelo je PGO, a preostale 3 su u procesu njegova donošenja. Provedba utvrđenih obaveza i učinkovitost poduzetih mjera prati se kroz Izvješća o provedbi PGO-a, odnosno putem Izvješća o njegovom izvršenju, koja nadležni uredi županija, odnosno gradova i općina trebaju izraditi i usvojiti svake godine te ih dostaviti u MZOIE i HAOP. Pregled podataka o donošenju izvješća o izvršenju PGO-a jedinica lokalne samouprave u razdoblju od 2013. godine do 2016. godine dan je u tablici iznad (Tablica 7.2). 7.1.2 Instrumenti zaštite okoliša Instrumenti zaštite okoliša su djelatnosti, mjere i druge aktivnosti kojima subjekti zaštite okoliša djeluju u cilju postizanja uravnoteženog i održivog razvitka. Odjel za graditeljstvo i okoliš kao nadležno upravno tijelo Županije na različite načine sudjeluje u primjeni gotovo svih navedenih instrumenata. Instrumenti zaštite okoliša, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, jesu standardi kakvoće i tehnički standardi, strateška procjena utjecaja strategija, plana i programa na okoliš, procjena utjecaja zahvata na okoliš, utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenja, sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, prostorni planovi, prekogranični utjecaj strategije, plana i programa, zahvata ili postrojenja na okoliš te sustav okolišnog upravljanja (EMAS). Uz primjenu pojedinih instrumenata, izuzetno je važno prepoznati i uvažiti njihovu međusobnu povezanost i uvjetovanost, a neophodno je osigurati i prostor za uključivanje i sudjelovanje javnosti. Standardi kakvoće okoliša i tehnički standardi zaštite okoliša Prema Zakonu o zaštiti okoliša, standardi kakvoće okoliša koji sadrže granične vrijednosti pokazatelja za pojedine sastavnice okoliša i za osobito vrijedne, osjetljive ili ugrožene područne cjeline određuju se zakonom, a ako nisu određeni zakonom, propisuje ih uredbom Vlada, odnosno ministar nadležan za pojedinu sastavnicu okoliša pravilnikom. Standardi kakvoće okoliša za pojedinu lokaciju, mogu se odrediti u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno u postupku izdavanja okolišne dozvole za postojeće postrojenje. Njima se mogu propisati postupak i rokovi za postizanje standarda zaštite okoliša i moguća odstupanja standarda kakvoće okoliša. Za određene proizvode, postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost za okoliš, posebnim propisima se određuju tehnički standardi zaštite okoliša kojima se određuju vrijednosti emisija u vezi s proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja, opreme te granične vrijednosti pokazatelja proizvoda. Propisuje ih uredbom Vlada, odnosno ministar nadležan za pojedinu sastavnicu okoliša pravilnikom. Navedenim propisima određuje se postupak i rokovi za postizanje standarda kakvoće okoliša i tehničkih standarda zaštite okoliša te postupak i rokovi za njihovu primjenu za postojeće proizvode, postrojenja, pogone, uređaje i opremu. Propisi kojima se određuju granične vrijednosti pokazatelja za pojedine sastavnice okoliša su obrađene kroz zakonski okvir svake pojedine sastavnice okoliša u Poglavlju 6 ovog dokumenta. Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) Postupak SPUO propisan je, osim Zakonom o zaštiti okoliša, i Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš te Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08). Pravilnik o povjerenstvu za stratešku procjenu (NN 70/08) se primjenjivao do stupanja na snagu Uredbe (NN 3/17), kada su odredbe tog Pravilnika integrirane u Uredbu (NN 3/17). Navedenim propisima provođenje ovog postupka usklađeno je s Direktivom o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš i Konvencijom o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo konvencija). Postupak je to kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš nastali provedbom plana, strategije ili programa. Njome se stvara osnova za promicanje održivog razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za zaštitu okoliša u strategije, planove i programe. Time se omogućava da se mjerodavne odluke o prihvaćanju strategije, plana i programa donose uz poznavanje mogućih značajnih utjecaja, a nositeljima zahvata se pružaju okviri djelovanja i daje se mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka. U primjeni instrumenta strateške procjene utjecaja strategije, plana i programa na okoliš nadležno upravno tijelo sudjeluje kroz tri vrste postupaka: Zagreb, ožujak 2018. 227 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine • Nadležan je za provedbu postupka strateške procjene strategija, planova i programa županijske razine, odnosno obavlja stručne i administrativne poslove koji podrazumijevaju izradu odluka, zahtjeva za mišljenja i drugih pismena, organiziranje i vođenje sjednica stručnog povjerenstva, obavljanje poslova u vezi s informiranjem i uključivanjem javnosti, pripremu nacrta akata za razmatranje na sjednicama nadležnih odbora, sjednicama skupštine i drugo. U razdoblju od 2013. do 2016. godine provedeni su sljedeći postupci: 2013. Ocjena o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš za III. ciljane Izmjene i dopuna prostornog plana Karlovačke županije V. ciljane Izmjene i dopune prostornog plana Karlovačke županije (postupak za obje dovršen u 2014. godini) II. Izmjene i dopune prostornog plana Karlovačke županije IV. ciljane Izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije 2014. Strateška procjena utjecaja na okoliš II. Izmjene i dopune prostornog plana Karlovačke županije (postupak u tijeku) IV. ciljane Izmjene i dopune prostornog plana Karlovačke županije (postupak dovršen 2017. godine) Ocjena o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš: Studija prometnog razvoja Karlovačke županije (postupak dovršen 2017, Upravni odjel za gospodarstvo) 2015. / 2016. Ocjena o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš: Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2016 - 2020. (proces nastavljen u 2017.godini) • U postupcima strateške procjene koje za strategije, planove i programe na državnoj razini provode ministarstva, uključujući i postupak određivanja sadržaja strateške studije, nadležno upravno tijelo sudjeluje kroz izradu mišljenja. U promatranom razdoblju sudjelovao je izradom mišljenja u sljedećim postupcima: Plan upravljanja vodnim područjima Republike Hrvatske, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014 – 2020, 2013. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske Program zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska 2014. Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije za razdoblje 2013. – 2017. 2015. Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje 2013. – 2023. Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. – 2021. Nacrt Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2015. – 2020. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine 2016. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine • U postupcima strateške procjene, kao i u postupcima ocjene o potrebi strateške procjene, koje za svoje strategije, planove i programe provode jedinice lokalne samouprave, nadležno upravno tijelo je zadužen za suradnju, odnosno pružanje administrativne i stručne pomoći te sudjeluje u radu stručnog povjerenstva za stratešku procjenu strategija, planova i programa na lokalnoj razini. U postupcima ocjene o potrebi strateške procjene za strategije, planove i programe na lokalnoj razini izrađuje odgovarajuća mišljenja u tri faze postupka (o potrebi provedbe postupka, o utjecaju strategije, plana ili programa te o provedenom postupku). Nadležno upravno tijelo je svojim mišljenjima sudjelovalo u sljedećim postupcima strateške procjene na lokalnoj razini: Zagreb, ožujak 2018. 228 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine • 2015. u postupku izrade i donošenja II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Vojnić, II. Izmjene i dopune PPU Općine Krnjak i UPU proširenja postojećeg groblja Krnjak. • 2016. u postupku izrade i donošenja Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Sabljaci (UPU 8); Strategije ukupnog razvoja Općine Tounj 2015. – 2020., III. Izmjena i dopuna PPUO Rakovica; Urbanističkog plana uređenja Poslovno industrijske zone Bosiljevo (UPU 9) i s time u vezi II. (ciljanih) izmjena i dopuna PPU Općine Bosiljevo; II. izmjena i dopuna PPU Općine Saborsko; Urbanističkog plana uređenja UPU-4 radne zone I - 1/Vrtača; Ciljanih izmjena i dopuna UPU centralne zone mješovite namjene naselja Josipdol te Strategije razvoja Općine Josipdol • U 2017. do trenutka dovršenja izvješća zaprimljeno je 30 zahtjeva za mišljenja u postupcima donošenja strategija, planova i programa na lokalnoj razini, koji su u raznim fazama dovršenosti. Procjena utjecaja zahvata na okoliš (PUO) PUO je postupak procjene mogućih značajnih izravnih ili neizravnih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša temeljem njihove prirode, veličine ili lokacije odnosno postupak procjene prihvatljivosti namjeravanog zahvata na okoliš u kojem se određuju i potrebne mjere zaštite kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju moguću mjeru i postigla očuvanost kakvoće okoliša. PUO mora osigurati ostvarenje načela predostrožnosti što se postiže prilagođavanjem namjeravanog zahvata prihvatnim kapaciteta okoliša u nekom području. Postupak se provodi prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koje izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno. Zahvati za koje je obvezna provedba PUO-a, kao i zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi PUO-a, propisani su Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. O zahtjevu za PUO odlučuje MZOIE ili nadležno upravno tijelo u županiji, sukladno Uredbi. Ako planirani zahvat može imati utjecaj na okoliš preko državnih granica, prema Espoo konvenciji (NN 6/96) provode se prekogranične konzultacije. U postupku za zahvate na području županije za koje procjenu utjecaja na okoliš provodi MZOIE, nadležno upravno tijelo izrađuje mišljenja o sadržaju studije o utjecaju na okoliš. U periodu od 2013. do 2016. nije bilo zahtjeva od strane MZOIE za izdavanjem mišljenja. U 2017. godini započet je postupak određivanja sadržaju studije o utjecaju na okoliš za Sustav zaštite od poplava karlovačko – sisačkog područja te je izdano mišljenje o sadržaju Studije o utjecaju na okoliš. Na području Županije u razdoblju od 2013.-2016. godine provedeni su sljedeći PUO postupci u kojima nadležno upravno tijelo sudjeluje u radu stručnog povjerenstva te koordinira javnu raspravu, uključujući javno izlaganje i izradu izvješća o javnoj raspravi: 2013. godine za zahvate: • Eksploatacija tehničko-građevnog kamena na budućem eksploatacijskom polju Plaškarica • Retencija Ogulin • Kamenolom Loskunja • Magistralni plinovod Zlobin – Bosiljevo 2014. godine za zahvate: • Eksploatacija tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju 'Zvečaj', Grad Duga Resa • Magistralni plinovod Bosiljevo - Karlovac DN 700/75 bar • Magistralni plinovod Bosiljevo - Sisak DN 1000/100 bar 2015. godine za zahvate: • Magistralni plinovod Karlovac - Lučko 500/75 bar • Izgradnja dionice pruge Hrvatski Leskovac – Josipdol. Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš U postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja sukladno mjerilima (primjerice: kapacitet, snaga, površina i dr.) i/ili kriterija određenih u Prilogu V Uredbe o procjeni utjecaja Zagreb, ožujak 2018. 229 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine zahvata na okoliš utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i odlučuje o potrebi procjene. Rješenje kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, odnosno rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, donosi se nakon što nadležno tijelo razmotri mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ako za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, temeljem provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, rješenje može sadržavati i mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša utvrđenim elaboratom zaštite okoliša, a sve sukladno ugovornim obvezama preuzetim međunarodnim ugovorima i sporazumima i radi provedbe postupaka prema posebnim zakonima i propisima. U okviru ovoga postupka provodi se i postupak prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. U postupku sudjeluju javnopravna tijela nadležna za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja okoliša. Stručne poslove u vezi s ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu obavlja HAOP, a rezultati prethodne ocjene su obvezujući prilikom donošenja rješenja u postupku. U postupcima za zahvate iz Priloga II. Uredbe koje provodi Ministarstvo, nadležno upravno tijelo sudjeluje mišljenjem. U promatranom razdoblju nadležno upravno tijelo je svojim mišljenjima sudjelovao u postupcima ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za: 2014. godine • Pogon za preradu proizvoda ribarstva - Poslovni park Karlovac, Logorište, kapaciteta prerade 3,27 t/dan, Općina Barilović • Obnova državne ceste D6 Stative - Borlin, dionica: 001 od km 27+140 do km 30+710, duljine 3,57 km • Zamjena plamenika i priključne instalacije za prirodni plin na lokaciji postrojenja Karlovačka pivovara d.o.o. u Karlovcu 2015. godine • Rekonstrukcija HE Ozalj 1 s izgradnjom transformatorske stanice (TS) u HE Ozalj 2 na rijeci Kupi na području Grada Ozlja • Izgradnja novog mosta 'Ljubošina' s izmicanjem postojeće trase ceste D42/001 od km 14+600 do km 14+950 • Rekonstrukcija pogona fermentacije piva i CIP tehnologije u gradu Karlovcu • Izmjena zahvata - Eksploatacija tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju 'Barilović' • Izgradnja male hidroelektrane Odeta 1, Karlovac • Rekonstrukcija i dogradnja proizvodnog pogona PPK karlovačka mesna industrija d.d., Karlovac • Izmjene tehničkog rješenja za izgradnju retencije Ogulin s pripadajućim građevinama • Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Slunja te 2016. godine • Dogradnja i rekonstrukcija vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac - Duga Resa • Mala hidroelektrana Barilović na rijeci Korani, Karlovačka županija • Pretovarna stanica Ogulin, dogradnja • Mala hidroelektrana Dora na rijeci Mrežnici u Donjem Primišlju, Karlovačka županija • Mala hidroelektrana Odeta 2 na rijeci Mrežnici, Karlovačka županija • Pivnica s mikropivovarom u Gradu Karlovcu • Rekonstrukcija objekta za skupljanje i odlaganje gnojovke na farmi junadi Šumbar. U 2017. godini izrađeno je 12 mišljenja u postupcima ocjene. Za zahvate iz nadležnosti županije prema Prilogu III. Uredbe, nadležno upravno tijelo provodi postupke ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i procjene utjecaja na okoliš, a u okviru tih postupaka provodi i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu prema Zakonu o zaštiti prirode. Tako je 2015. godine podnesen zahtjev za izgradnju nasipa Kupe, obaloutvrde, zaštitnog zida i objekata sustava odvodnje zaobalja unutar trase nasipa na lijevoj obali Kupe od naselja Selce do Rečice te za izgradnju nasipa uz desnu obalu Mrežnice te lijevu i desnu obalu Korane za zaštitu naselja Logorište, Mala Švarča i Turanj. S obzirom da se radi o dijelovima sustava koji predstavlja funkcionalnu cjelinu za koju je jedinstvenu procjenu utjecaja na okoliš provelo MZOIE, oba zahtjeva upućena su na nadležno rješavanje u MZOIE. Zagreb, ožujak 2018. 230 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine U 2016. godini proveden je postupak za uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu podizanja nasada oraha na više katastarskih čestica u općinama Krnjak, Barilović i Vojnić. U 2017. godini zaprimljeno je 4 zahtjeva, od kojih je u postupku za jedan doneseno rješenje o potrebi provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš, za dva je doneseno rješenje o prihvatljivosti za okoliš, dok je jedan upućen na nadležno rješavanje u MZOIE. Okolišna dozvola (Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša) Kako je dio promatranog razdoblja ovog Izvješća uključivao razdoblje kada je Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša važila, tako se i ona obrađuje. Danom stupanja na snagu Uredbe o okolišnoj dozvoli prestaje važiti Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Njome se reguliralo pitanje okolišne dozvole kojom se postiže visok stupanj zaštite okoliša u cjelini dok se okolišnom dozvolom regulira rad najvećih industrijskih zagađivača. Prema važećem nacionalnom Izvješću o stanju okoliša, objedinjeni uvjeti zaštite okoliša utvrđivali su se prije početka gradnje ili rekonstrukcije postrojenja te puštanja u rad novih postrojenja, kao i za postojeća postrojenja u kojima se obavljaju djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije onečišćujućih tvari u tlo, zrak, vode ili more. Integrirano sprečavanje ili smanjenje, kao i praćenje onečišćenja i otpada koji proizlaze iz djelatnosti poput energetike, industrije minerala, kemijske industrije, gospodarenja otpadom, proizvodnje hrane itd. je propisano Direktivom o integriranom sprečavanju i nadzoru onečišćenja (IPPC direktiva20). Direktiva je prenesena u Zakon o zaštiti okoliša te tada važeću Uredbu o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodilo je tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (danas MZOIE) za postojeća i nova postrojenja. Prema popisu iz tablice niže (Tablica 7.3) na području Karlovačke županije izdano je 5 rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. HAOP vodi Očevidnik uporabnih dozvola kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postojeća postrojenja, sukladno Pravilniku o Očevidniku uporabnih dozvola kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postojeća postrojenja. Valjanost utvrđenih uvjeta bio je do najviše pet godina, nakon čega je potrebno podnijeti novi zahtjev za stjecanje dozvola u skladu s uvjetima u samom postrojenju i mogućim novim zahtjevima u zaštiti okoliša. Okolišna dozvola izdaje se sa ciljem cjelovite zaštite okoliša putem integriranog sprječavanja i kontrole onečišćenja, osiguravajući visoku razinu zaštite okoliša i uvjete za sprječavanje značajnog onečišćenja okoliša zbog industrijskih aktivnosti. Dužnost ishođenja okolišne dozvole postoji prije puštanja u rad postrojenja, uključujući probni rad, za rad postojećih postrojenja ili prije značajne promjene u radu postrojenja namijenjenog obavljanju djelatnosti kojim se mogu prouzročiti industrijske emisije. Značajna promjena je svaka promjena u prirodi ili funkcioniranju ili opsegu postrojenja koja dostiže granične vrijednosti utvrđene Uredbom o okolišnoj dozvoli, dok su djelatnosti kojima se mogu prouzročiti industrijske emisije također utvrđene istom Uredbom. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš predstavlja okvir za donošenje okolišne dozvole. Njome se utvrđuju mjere zaštite tla, zraka, voda, mora te ako to lokacija uvjetuje, ostalih sastavnica okoliša, u okviru propisanih najboljih raspoloživih tehnika. Provjeru rada postrojenja provodi inspekcija zaštite okoliša koordiniranim inspekcijskim nadzorom. Operator za čije je postrojenje u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša izdana okolišna dozvola, dužan je HAOP-u dostavljati podatke o rezultatima praćenja emisija u tlo, vode, zrak, more te druge sastavnice okoliša sukladno propisanim obvezama o izvješćivanju te dodatnim zahtjevima za dostavu i praćenje podataka koji su određeni okolišnom dozvolom. Isto tako, dužan je inspekciji zaštite okoliša prijaviti svaki nepredviđeni događaj u postrojenju koji bitno utječe na okoliš. Prema popisu dostavljenom od strane Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš (Tablica 7.3) na području Karlovačke županije izdano je ukupno 6 Rješenja o okolišnim dozvolama i 3 Rješenja o izmjeni i dopuni okolišne dozvole. Tablica 7.3 Popis operatera koji posjeduju Okolišnu dozvolu/Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša na području Županije (Izvor: Upravni odjel za graditeljstvo i okoliš) Red. Operater Datum Okolišna dozvola/Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša broj Centar za gospodarenje otpadom 1. 20.12.2011. Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša Karlovačke županije Karlovačka pivovara d.o.o., Karlovac 10.07.2012. Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša 2. Heineken Hrvatska d.o.o. (pravni 24.04.2014. Rješenje o izmjeni i dopuni okolišne dozvole slijednik Karlovačke pivare d.o.o.) 20 Direktiva Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. Zagreb, ožujak 2018. 231 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Red. Operater Datum Okolišna dozvola/Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša broj Heineken Hrvatska d.o.o. (pravni 29.12.2015. Rješenje o izmjeni i dopuni okolišne dozvole slijednik Karlovačke pivare d.o.o.) 3. Linde plin d.o.o., Karlovac 12.06.2013. Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša Rješenje o okolišnoj dozvoli (za mobilno postrojenje za obradu, 4. C.I.A.K. d.o.o. za lokaciju Lemić Brdo 22.12.2014. kondicioniranje otpada postupcima solidifikacije „in situ“ Wienerberger – Ilovac, Donje 24.12.2014. Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša Pokupje 2, Karlovac 5. Wienerberger – Ilovac, Donje 26.01.2017. Rješenje o izmjeni i dopuni okolišne dozvole Pokupje 2, Karlovac 6. Čistoća d.o.o. Karlovac 18.06.2015. Rješenje o okolišnoj dozvoli (odlagalište otpada Ilovac) Rješenje o okolišnoj dozvoli (građevina za gospodarenje otpadom u 7. C.I.A.K. d.o.o., Zagreb 24.08.2015. Vojniću, A. Hebranga 5) 8. MEBU d.o.o., Netretić, Netretić 31 20.05.2016. Rješenje o okolišnoj dozvoli (za novo postrojenje) KIM Mljekare Karlovac d.o.o., 9. 15.09.2016. Rješenje o okolišnoj dozvoli Mekušanska cesta 51, Karlovac Gradska toplana Karlovac d.o.o., 10. 22.12.2016. Rješenje o okolišnoj dozvoli Karlovac, Tina Ujevića 7 Biotron d.o.o., Ozalj, Karlovačka 11. 15.09.2017. Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša cesta 124 U postupcima izdavanja okolišne dozvole koje za operatere s područja Karlovačke županije provodi MZOIE, nadležno upravno tijelo koordinira javnu raspravu, uključujući javno izlaganje. U razdoblju od 2013. – 2014. u postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postojeće postrojenje nadležno upravno tijelo je koordiniralo javnu raspravu o zahtjevu za Wienerberger – Ilovac d.o.o u Karlovcu i Biotron d.o.o. u Ozlju te zahtjevu za ishođenje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postojeće postrojenje za proizvodnju biodizela na lokaciji Karlovačka cesta 124. Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari Prema Zakonu o zaštiti okoliša, sprečavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari odnosi se na postrojenja u kojima se opasne tvari ili grupe opasnih tvari, u količinama propisanim Uredbom o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, proizvode, prerađuju ili koriste kao sirovine u proizvodnji odnosno tehnološkom procesu, nastaju kao nusprodukt u proizvodnji, skladište, transportiraju unutar postrojenja i/ili odlažu prilikom proizvodnog procesa te mogu nastati prilikom velike nesreće. Sustavnim praćenjem količina i vrsta opasnih tvari provodi se politika sprečavanja velikih nesreća te pravovremeno sprečavanje izbijanja i/ili smanjivanja posljedica velikih nesreća čime se štiti okoliš i ljude. Operator u čijem su postrojenju prisutne opasne tvari obvezan je poduzeti preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš. Navedeno se odnosi na utvrđivanje Politike sprječavanja velikih nesreća odnosno izradu Izvješća o sigurnosti. Pravilnikom o registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o Očevidniku prijavljenih velikih nesreća utvrđuje se sadržaj i način vođenja Registra postrojenja u kojima je utvrđena prisutnost opasnih tvari te Očevidnika prijavljenih velikih nesreća koji vodi HAOP u sklopu Informacijskog sustava zaštite okoliša (skraćeno ISZO). Navedenom Uredbom i Pravilnikom je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena SEVESO II Direktiva i djelomično Direktiva 2003/105/EZ kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva Vijeća 96/82/EZ o kontroli opasnosti od velikih nesreća u koje su uključene opasne tvari. Direktiva 2012/18/EU o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (SEVESO III Direktiva) nova je direktiva kojom je bilo potrebno nacionalnu legislativu uskladiti s REACH I CLP Direktivama EU vezanu za sprječavanje velikih nesreća koja uključuje opasne tvari odnosno SEVESO III Direktivu. To je učinjeno posljednjim izmjenama i dopunama Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari. U Poglavlju 5.4 Kemikalije (Tablica 5.5) prikazani su podaci o operaterima i vrsti i količini opasnih tvari i/ili grupa opasnih tvari u Karlovačkoj županiji za razdoblje od 2013. do 2015. godine, jer u trenutku pisanja ovog Izvješća još nije postojalo Izvješće o podacima RPOT/OPVN za 2016. godinu. U navedenom razdoblju u OPVN nije prijavljen niti jedan izvanredni događaja dok je u RPOT prijavljeno 1 postrojenje s većim količinama opasnih tvari (postoji obveza izrade Izvješća o sigurnosti) i njih 4 s manjim količinama opasnih tvari. Zagreb, ožujak 2018. 232 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Nadležno upravno tijelo sudjeluje u radu Stručnog vijeća za ocjenjivanje Izvješća o sigurnosti i davanja suglasnosti u postupcima koje za operatere na području Županije provodi MZOIE. Prostorni planovi Prostorni planovi su dokumenti prostornog uređenja kojima se planira namjena i korištenje prostora. Prema Zakonu o zaštiti okoliša, pri izradi prostornih planova u obzir se uzimaju ciljevi sprječavanja ili ograničenja posljedica onečišćenja okoliša, kao i udaljenosti postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta i ekoloških značajnih područja itd., a sve u cilju izbjegavanja opasnosti za ljudsko zdravlje i okoliš. Nadležno upravno tijelo sudjeluje u radu stručnog povjerenstva za stratešku procjenu strategija, planova i programa na lokalnoj razini i provodi navedene postupke kod donošenja planova u svojoj nadležnosti. Do 2016. godine županija, gradovi i općine izradile su prostorne planove kako slijedi: • PPŽ Karlovačke (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/01, 33/01 ‐ ispravak, 36/08 pročišćeni tekst, 56/13, 07/14 ‐ ispravak, 50b/14, 6c/17, 29c/17 – pročišćeni tekst) • PPUG Slunj (Glasnik Karlovačke županije, broj 23/06, 09/12) • PPUG Ozalj (Službeni glasnik Grada Ozlja, broj 04/06, 05/15) • PPUG Ogulin (Glasnik Karlovačke županije, broj 04/05, 30/11, 19/03) • PPUG Karlovac (Glasnik Grada Karlovca, broj 01/02, 13/03, 04/04, 05/10) • PPUG Duga Resa (Službeni glasnik Grada Duga Resa, broj 09/05, 05/08, 03/12) • PPUO Barilović (Službeni glasnik općine Barilović, broj 03/07, 01/14, 01/15, 02/16 ) • PPUO Bosiljevo (Službeni glasnik općine Bosiljevo, broj 37/07, 16/15) • PPUO Cetingrad (Glasnik Karlovačke županije, broj 36/07) • PPUO Draganić (Glasnik Karlovačke županije, broj 30/06, 26/10, 40/10 - pročišćeni tekst, 13/17) • PPUO Generalski Stol (Glasnik općine Generalski Stol, broj 03/07, 03/09, 03/14) • PPUO Josipdol (Glasnik Karlovačke županije, broj 36/05, 26/12, 14/17) • PPUO Kamanje (Glasnik općine Kamanje, broj 04/09, 02/13) • PPUO Krnjak (Glasnik općine Krnjak, broj 02/05, 06/12, 01/16-ispravak, 05/16, 08/16-pročišćeni tekst) • PPUO Lasinja (Glasnik Karlovačke županije, broj 22/01, 34/07 i Glasnik općine Lasinja, broj 03/16) • PPUO Netretić (Glasnik općine Netretić, broj 11/07, 10/12, 01/13-pročišćeni tekst) • PPUO Plaški (Glasnik Karlovačke županije, broj 42/06, 05/14) • PPUO Rakovica (Glasnik Karlovačke županije, broj 30/05, 15/06, 11/09, 07/13, 50/13- ispravak, 58/13-pročišćeni tekst i Službeni glasnik općine Rakovica, broj 01/15) • PPUO Ribnik (Glasnik Karlovačke županije, broj 32/07, 05/14) • PPUO Saborsko (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/07, 39/15, 03/17, 04/17 - pročišćeni tekst) • PPUO Tounj (Glasnik Karlovačke županije, broj 55/05, 31/11, 43/11 - pročišćeni tekst, 09/14) • PPUO Vojnić (Glasnik Karlovačke županije, broj 14/05, 35/07, 12/08 - ispravak greške i Službeni glasnik Općine Vojnić, broj 14/16) • PPUO Žakanje (Službeni glasnik općine Žakanje, broj 01/08, 03/15). Prekogranični utjecaj strategije, plana i programa, zahvata i postrojenja na okoliš Kada MZOIE u postupku procjene utjecaja na okoliš procijeni da bi strategija, plan i program odnosno zahvat mogao značajno utjecati na okoliš i zdravlje ljudi druge države i/ili ako druga država koja bi mogla biti izložena značajnom utjecaju to zatraži, obavezno je obavijestiti nadležno tijelo druge države o nacrtu prijedloga strategije, plana i programa odnosno zahtjeva. Ako druga država obavijesti MZOIE o namjeri sudjelovanja u postupku strateške procjene ili procjene utjecaja zahvata na okoliš, provodi se postupak o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica prema posebnom propisu odnosno sukladno Konvenciji o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica. U slučaju utjecaja postrojenja na okoliš druge države, istovremeno s provedbom postupka sudjelovanja javnosti u postupku ishođenja dozvole za postrojenje, MZOIE dostavlja nadležnom tijelu druge države obavijest o zahtjevu operatera za ishođenje okolišne dozvole, pri čemu za državu, ukoliko želi sudjelovati u procesu ishođenja okolišne dozvole, MZOIE određuje rok za dostavljanje njena mišljenja, i na kraju procesa, MZOIE dostavlja drugoj državi obavijest o donesenom rješenju u pogledu zahtjeva operatera u tom postupku. Isto vrijedi kada MZOIE procijeni da bi rad postrojenja na teritoriju Zagreb, ožujak 2018. 233 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine druge države mogao prouzročiti štete u okolišu i opasnost po ljudsko zdravlje u Hrvatskoj te dostavlja podatke jedinici lokalne samouprave ovisno o tome na kojem području postrojenje druge države može utjecati na okoliš i ljudsko zdravlje, a isto tako podatke dostavlja i na mišljenje tijelima određenim posebnim propisom. U promatranom izvještajnom razdoblju nije proveden niti jedan prekogranični postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš. Nadležno upravno tijelo obavještava MZOIE ako u postupku strateške procjene ili procjene utjecaja zahvata na okoliš procijeni da bi provedba strategije, plana, programa ili zahvata mogla znatnije utjecati na okoliš i/ili zdravlje ljudi druge države, a MZOIE tada obavještava nadležno tijelo druge države te nadležno upravno tijelo, na zahtjev MZOIE-a, izrađuje mišljenja u postupku strateške procjene druge države o eventualnom utjecaju na područje Županije. Sustav okolišnog upravljanja EMAS Sustav okolišnog upravljanja EMAS21 namijenjen je poticanju organizacije (pravne osobe i obrtnici) za učinkovitije upravljanje okolišem i informiranje javnosti o utjecajima pojedinih djelatnosti na okoliš koje se u dobrovoljni sustav Zajednice za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje uključuju po vlastitoj želji ili putem Izjave o okolišu daju informacije i podatke o utjecaju njihove djelatnosti na okoliš. Time se daje javnosti na uvid podatke, stanje, procjenu i poboljšanja koje se provode u cilju unapređenja učinkovitosti u zaštiti okoliša. Uredbom o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje (EMAS) (NN 77/14) je u nacionalno zakonodavstvo prenesena europska Uredba (EZ) br.1221/2009 o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu Zajednice za ekološko upravljanje i reviziju i ukidanju Uredbe (EZ) br. 761/2001. Sukladno toj europskoj Uredbi, tadašnja Agencija za zaštitu okoliša je pokrenula izradu Registra sustava EMAS kao i Portala koji će omogućiti svim zainteresiram organizacijama lakši pristup sustavu EMAS, a široj javnosti transparentni prikaz podataka i napretka u tom području. U trenutku pisanja Izvješća na razini Republike Hrvatske, pa tako i Županije niti jedna organizacija nije bila upisana u Registar sustava EMAS. Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš Za zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, a za koje je, radi ispunjenja ugovornih obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima i radi provedbe postupaka prema posebnim zakonima i propisima, potrebno utvrditi prihvatljivost zahvata s obzirom na utjecaj na okoliš, mjere zaštite okoliša određuju se elaboratom zaštite okoliša koji izrađuje ovlaštenik. Nadležno upravno tijelo u postupku izdavanja potvrda koje za zahvate na području županije provodi MZOIE, obavlja očevide kod korisnika sredstava IPARD programa u svrhu utvrđivanja usklađenosti zahvata sa standardima zaštite okoliša Republike Hrvatske i Europske unije. Temeljem ovih odredbi MZOIE je vršilo uvid u dostavljane elaborate zaštite okoliša i po pozitivnom mišljenju o prihvatljivosti zahvata s obzirom na utjecaj na okoliš, izdavalo korisnicima I. Potvrdu da su mjere određene elaboratom sukladne načelima zaštite okoliša uređenim ovim Zakonom i standardima zaštite okoliša Europske unije. Na temelju zahtjeva MZOIE-a, očevide u svrhu izdavanja II. Potvrde, da su zahvati izvedeni u skladu sa standardima zaštite okoliša, kao i očevide u svrhu izdavanja ostalih potvrda, da se zahvati koriste u skladu sa standardima zaštite okoliša (ex post kontrola) obavlja nadležno upravno tijelo županije. U izvještajnom razdoblju nadležno upravno tijelo je izvršilo očevide i sastavio izvješća: 2013. godine za: Podizanje novog trajnog nasada šljiva korisnika EKO INVEST d.o.o. iz Vojnića; Rekonstrukcija pastrvskog ribnjaka Sv. Ana u Plaškom korisnika LIKAPROMET d.o.o.; Podizanje novog trajnog nasada šljiva korisnika KABEL SERVIS 1 d.o.o. iz Vojnića; Podizanje i opremanje novog trajnog nasada šljiva korisnika Natura Invest d.o.o., Krnjak; Podizanje novog trajnog nasada šljiva korisnika ADRIATIC COR INVEST d.o.o. Živkovića Kosa, Vojnić; Novi trajni nasad šljiva korisnika PRO EKO d.o.o., Bukovica Utinjska 52, Vojnić; Nabavka opreme za preradu mesa, skladištenje i proizvodnju konzervi, korisnika PPK karlovačka mesna industrija d.d.; Objekti za ruralni turizam i nabavljena oprema korisnika OPG Gvido 21 European Eco Management & Audit Scheme – EMAS, upravljački je alat za tvrtke i druge organizacije koji omogućuje procjenu, izvještavanje i poboljšavanje njihovog utjecaja na okoliš. Zagreb, ožujak 2018. 234 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Prister, Mrežnica 5b, Barilović; Izgradnja gospodarske građevine za uzgoj 80 krmača i 420 odojaka nositelja zahvata OPG Nikola 2014. godine za Podizanje novog trajnog nasada šljiva podnositelja zahtjeva EKO INVEST d.o.o. iz Vojnića; Rekonstrukcija pastrvskog ribnjaka Sv. Ana u Plaškom nositelja zahvata LIKAPROMET d.o.o.; 2015. godine za Nabavu poljoprivredne mehanizacije i opreme u sektoru voća i povrća, korisnika Agroprom d.o.o., Salopek selo 8, Ogulin; Ulaganje u podizanje trajnog nasada voća i nabavu opreme, ex-post kontrola korisnika Zorkovac d.o.o. Zagreb na području Grada Ozlja; Podizanje novog trajnog nasada šljiva i oraha te pripadajuća oprema korisnika LISINE d.o.o. iz Vojnića; Rekonstrukcija i opremanje nasada šljiva te podizanje i opremanje novih nasada šljiva, marelica i dunja u Banskim Moravcima, korisnika DANERO d.o.o. iz Skakavca; Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta (na dionicama Široka Rijeka – Kovačevići, Široka Rijeka – Živkovići, Biljeg – Kosić Križ, Međeđak Utinjski – Mrmčeva strana, Radonja i Kuplensko – Sipić Brdo, sve u Općini Vojnić), korisnika Općine Vojnić; Trajni nasad voća i opremu, korisnika sredstava Kerasan d.o.o. iz Krnjaka; Trajni nasad voća i oprema, korisnika Jerković d.o.o. iz Krnjaka; Novi trajni nasad šljiva i oraha te pripadajuća oprema korisnika Plava šljiva d.o.o. iz Vojnića; Nabava poljoprivredne mehanizacije i opreme za vinogradarstvo i voćarstvo, korisnika Obrta Nada za proizvodnju i usluge, vlasnice Vrbanek Nade iz Ozlja; Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Ozlja nositelja zahvata koju Grad Ozalj; Izgradnja kanalizacije s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Barilović-Donji Velemerić , korisnik sredstava Općina Barilović 2016. godine za Podizanje i opremanje novog trajnog nasada šljiva korisnika ADRIATIC COR INVEST d.o.o. Živkovića Kosa 3, Vojnić; Podizanje i opremanje novog trajnog nasada šljiva korisnika Natura Invest d.o.o., Krnjak; Nabavljena oprema za preradu mesa, skladištenje i proizvodnju konzervi, nositelja zahvata PPK karlovačka mesna industrija d.d. iz Karlovca; Izgradnja i opremanje objekta za pružanje turističkih usluga u skladu sa standardima zaštite okoliša RH i EU, na lokaciji u Gornjem Zvečaju korisnika Troškovnik d.o.o. iz Zagreba; Podizanje novog trajnog nasada oraha i pripadajuću opremu u k.o. Cvijanović Brdo, korisnika sredstava ESTP d.o.o., Karlovac, Tušilović 44b; Podizanje novog trajnog nasada oraha i pripadajuće opreme u k.o. Cvijanović Brdo, korisnika sredstava Stojmerić d.o.o., Slunj, Stojmerić 9; Podizanje novog trajnog nasada oraha i nabava poljoprivredne mehanizacije i opreme u sektoru voća i povrća u. Donjem Primišlju korisnika ZLATARI d.o.o. iz Slunja; Izgradnja i opremanje objekata za pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga u naselju Sabljaci korisnika Jezerska vila d.o.o. iz Vrbnika; Izgradnja i opremanje objekata za pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga u Žubrincima korisnika MALA KUĆA MIA j.d.o.o. iz Zagreba; Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta (na dionicama Široka Rijeka – Kovačevići, Široka Rijeka – Živkovići, Biljeg – Kosić Križ, Međeđak Utinjski – Mrmčeva strana, Radonja i Kuplensko – Sipić Brdo, sve u Općini Vojnić), nositelja zahvata Općine Vojnić; Rekonstrukcija i opremanje nasada šljiva te podizanje i opremanje novih nasada šljiva, marelica i dunja u k.o. Banski Moravci, nositelja zahvata DANERO d.o.o. iz Skakavca; Podizanje novog trajnog nasada šljiva i oraha te pripadajuća oprema korisnika LISINE d.o.o. iz Vojnića. 7.1.3 Praćenje stanja okoliša Praćenje stanja okoliša (monitoring), prema Zakonu o zaštiti okoliša, je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava te promjena stanja okoliša i njegovih sastavnica u svrhu zaštite okoliša. Praćenje stanja okoliša tako može obuhvaćati praćenje imisija odnosno kvalitete zraka, voda, tla, flore i faune, praćenje onečišćenja okoliša te njegova utjecaja na zdravlje ljudi, praćenje proizvodnje otpada i gospodarenja otpadom, praćenje i nadziranje meteoroloških, hidroloških, erozijsko seizmoloških i drugih pojava te praćenje očuvanosti prirode, kao i praćenje utjecaja pojedinih gospodarskih sektora (energetika, industrija, promet) na sastavnice okoliša. Isto tako, praćenje stanja okoliša provodi se za područja utvrđena dokumentom u skladu sa strateškom procjenom strategija, planova i programa, za zahvate za koje je to određeno procjenom utjecaja na okoliš, za postrojenja za koje je to određeno okolišnom dozvolom te za područja na kojima je došlo do onečišćavanja okoliša ako onečišćivač nije poznat. Zagreb, ožujak 2018. 235 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Hrvatska agencija za okoliš i prirodu HAOP je središnja ustanova za prikupljanje i objedinjavanje prikupljenih podataka o okolišu, obradu tih podataka i izradu izvješća, praćenje stanja okoliša, vođenje baza podataka o okolišu i izvješćivanje o okolišu u Hrvatskoj. Prema nacionalnom Izvješću o stanju okoliša, praćenje stanja okoliša provode stručne institucije specijalizirane za određeno područje i opremljene za to potrebnom opremom. Te institucije, osim za prikupljanje podataka, zadužene su najčešće i za njihovu obradu, verifikaciju i validaciju te u velikom dijelu i za razmjenu istih s HAOP-om putem ISZO-a. Ovaj sustav dostave i razmjene osigurava i unos podataka svim zakonski reguliranim obveznicima/operaterima/jedinicama područne (regionalne) i lokalne samouprave i dr. Na taj su način podaci, informacije, procjene o stanju okoliša i dr. dostupni donosiocima odluka te stručnoj i široj javnosti, a sve vezano uz Aarhušku konvenciju. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, HAOP je nadležan za praćenje stanja očuvanosti i ugroženosti svih dijelova bioraznolikosti, kao i za praćenje stanja značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza. Osnovne aktivnosti ove institucije usmjerene su na organizaciju i koordinaciju inventarizacije i praćenje stanja bioraznolikosti, za što se prikupljaju, obrađuju i objedinjuju podaci potrebni za izvješćivanje u području. Dio podataka pohranjen je u Informacijskom sustavu zaštite prirode i dostupan je javnosti. Registar onečišćavanja okoliša (ROO) ROO je informacijski sustav koji uspostavlja, vodi i održava HAOP, gdje obveznici prijavljuju podatke o ispuštanjima i/ili prijenosu onečišćujućih tvari u zrak, vodu i tlo te o nastanku odnosno gospodarenju otpadom. Sastavni dio ROO je baza podataka s pripadajućom aplikacijom za unos, verifikaciju, pregled, analizu i razmjenu podataka te preglednici koji javnosti omogućuju izravan pristup podacima. Pravni subjekti koji ne ispuštaju onečišćujuće tvari niti ne obavljaju gospodarsku djelatnost nemaju obvezu dostavljati podatke u informacijski sustav kao niti subjekti koji proizvode otpad koji ne prelazi granične vrijednosti. Prema Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša, Upravni odjel za graditeljstvo i okoliš nadležan je za vođenje i provjeru kvalitete podataka o emisijama u zrak, vode i količini nastalog otpada na nivou cijele županije u ROO. Prema važećim zakonima, tvrtke su, o svom trošku, dužne voditi brigu o praćenju emisija onečišćujućih tvari u okoliš i količinama proizvedenog otpada uz obvezu prijave navedenih podataka u ROO i plaćanja odgovarajućih naknada. Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša donesenom 2015. godine značajno su povećani dozvoljeni pragovi ispuštanja onečišćujućih tvari u zrak, čime se broj obveznika prijave smanjio na 20, u odnosu na 2014., kada ih je bilo 60, a samim tim smanjene su i vrijednosti, koje su postale neusporedive s vrijednostima ranijih godina. Nadležno upravno tijelo provjerava potpunost, dosljednost i vjerodostojnost podataka dostavljenih u Registar od strane obveznika dostave, kao i poštivanje propisanog roka, u suradnji s nadležnom inspekcijom te se verificirani podaci dostavljaju HAOP-u do 15. svibnja tekuće godine. U 2013. godini bilo je 391 korisnika, u 2014. godini bilo je 369 korisnika, u 2015. godini bilo je 264 obveznika te u 2016. godini bilo je 256 obveznika. Pristup javnosti podacima prijavljenim u ROO sukladno odredbama spomenutog Pravilnika, osim podataka koji su klasificirani sukladno posebnom propisu o tajnosti podataka, osigurava se na mrežnoj stranici HAOP-a putem preglednika, godišnjeg izvješća te na zahtjev stranaka, sukladno propisima o pravu na pristup informacija javnosti. Praćenje kvalitete zraka Uvidom u ISZZ utvrđeno je da se mjerenje kvalitete zraka na području Karlovačke županije trenutno provodi u gradu Karlovcu, a navedena mjerna postaja dio je državne mreže u sklopu koje se nalazi ukupno 9 mjernih postaja. Na mjernoj postaji se mjere dušikov dioksid (NO2), dušikovi oksidi (NOX) i ozon (O3). Prema Zakonu o zaštiti zraka i Pravilniku o praćenju kakvoće zraka, državnom mrežom upravlja DHMZ, dok podatke s lokalnih postaja prikuplja Zavod za javno zdravstvo. Na osnovu Ugovora o ispitivanju kvalitete zraka na području grada Karlovca, Služba za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije (skraćeno: ZJZKA) provodi praćenje kvalitete zraka u gradu Karlovcu na tri mjerne postaje, mjerenjem sadržaja sumpornog dioksida u zraku. Mjerenja su provedena na mjernim postajama: Banija 18, Domobranska ulica 2 i dr. Vladka Mačeka 48 koje su dio lokalne (gradske) mjerne mreže grada Karlovca. HAOP izrađuje Godišnja izvješća o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske, koja uključuju podatke s postaja državne mreže te postaja lokalne mreže za praćenje kvalitete zraka. Podaci su dostupni javnosti putem internetskih stranica HAOP-a u sklopu baze podataka o kvaliteti zraka koja je sastavni dio ISZO. Navedena baza omogućava i pregledavanje prekoračenja praga upozorenja i praga obavješćivanja pojedinih onečišćujućih tvari u željenom vremenskom periodu. Monitoring za praćenje emisija iz pokretnih izvora nije još uvijek propisan. Zagreb, ožujak 2018. 236 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Praćenje kvalitete vode Praćenje podataka o količini i stanju (kvaliteti) voda provode Hrvatske vode, o čemu donose godišnji plan monitoringa, uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede (skraćeno: MP). Plan monitoringa provodi se sukladno Zakonu o vodama. Hrvatske vode su nadležne za tumačenje rezultata monitoringa o čemu izrađuju godišnje izvješće, koje se dostavlja MP- u i HAOP-u. U sustav praćenja podataka o količinama voda (protok, oborine i ostale hidrološke podatke) uključen je DHMZ te navedene podatke dostavlja u Hrvatske vode. Jedinice lokalne samouprave (u slučaju Karlovačke županije ZJZKA) zadužene su za provođenje praćenja kakvoće voda za kupanje te podatke dostavljaju Hrvatskim vodama, koje jednom godišnje te podatke dostavljaju HAOP-u, a on Europskoj komisiji. Također, za podatke o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju nadležno je MP, a podatke prikuplja HZJZ (u slučaju Karlovačke županije ZJZKA), temeljem Plana monitoringa vode za ljudsku potrošnju (koji predlaže HZJZ i koji je usuglašen između MP i Ministarstva zdravlja (skraćeno: MZ)). Praćenje utjecaja na zdravlje ljudi Praćenje utjecaja onečišćavanja okoliša na zdravlje ljudi provodi HZJZ (u slučaju Karlovačke županije ZJZKA) kroz ispitivanja kakvoće (podzemnih, površinskih, otpadnih i tehnoloških) voda i zdravstve ispravnosti hrane te temeljem podataka koje prikupljaju MZ, Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping (HZTA), Hrvatska agencija za hranu (HAH), Hrvatske vode i dr. Prikupljene podatke objavljuje HAOP za potrebe nacionalnog izvješćivanja kao i izvješćivanja za Europsku uniju kroz objedinjena izvješća (npr. Europsko izvješće o stanju okoliša: The European environment – state and outlook, koje izrađuje Europska agencija za okoliš i dr.). Izvješća o sigurnosti i Obavijesti o prisustvu manjih količina opasnih tvari u postrojenjima u skladu s Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari dostavljaju se MZOIE i HAOP-u; pravne osobe koje koriste opasne kemikalije kao i fizičke osobe koje koriste opasne kemikalije pri obavljanju djelatnosti ili obavljaju promet opasnih kemikalija na malo obvezne su voditi očevidnike o opasnim kemikalijama koje prema Zakonu o kemikalijama dostavljaju HZTA. Praćenje gospodarenja otpadom Sukladno zakonskim obvezama u području gospodarenja otpadom, HAOP prikuplja, objedinjuje i analizira podatke i informacije o otpadu potrebne za praćenje stanja okoliša s obzirom na ovo opterećenje te za potrebe izvješćivanja. Podatke o odlagalištima otpada dužni su dostaviti operateri aktivnih odlagališta otpada na polugodišnjoj osnovi. Prema članku 20 Zakona o održivom gospodarenju otpadom, jedinica lokalne samouprave dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom jedinici regionalne samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Dostavljene podatke jedinica regionalne samouprave dostavlja u obliku godišnjeg izvješća MZOIE-u i HAOP-u. Prikupljeni, objedinjeni, obrađeni i verificirani podaci i informacije osnova su za izvješćivanje o stanju na nacionalnoj razini te na EU-ovoj i međunarodnoj razini, gdje je HAOP odgovoran za koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje prema nadležnim nacionalnim i europskim tijelima, prema Baselskoj konvenciji. Prikupljeni i obrađeni podaci o otpadu, osim za izradu izvješća, služe i kao podloga za pripremu izvješća o provedbi europskih propisa i ostvarenju zadanih ciljeva u području gospodarenja otpadom. Praćenje razine buke Jedan od utjecaja na stanovništvo predstavlja i buka koja, prema dostupnim podacima, najvećim dijelom potječe od prometnica. Razinu buke na pojedinim dionicama mjere Hrvatske autoceste za autocestu A1 Rijeka-Zagreb te Hrvatske ceste za pojedine dionice državnih cesta D1 i D42. Praćenje kvalitete tla Projekt trajnog motrenja tala još uvijek nije zaživio te se kontrola kvalitete tla provodi isključivo na volonterskoj razini. Praćenje stanja proizašlo procjenama utjecaja na okoliš Podaci o praćenju okoliša koji su proizišli iz obaveze propisane studijama utjecaja na okoliš, strateškim procjenama utjecaja na okoliš, glavnim ocjenama prihvatljivosti za ekološku mrežu te elaboratima zaštite okoliša uglavnom nisu dostupni. Od podataka temeljem obveze utvrđene rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, Upravnom odjelu za graditeljstvo i okoliš nisu dostavljani podaci osim za 2013. godinu od Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac – Ispuštanja u zrak za pročišćavanje otpadnih voda, za 2016 godinu: Općina Vojnić – izvješće o stanju odlagališta – Kokirevo, Općina Zagreb, ožujak 2018. 237 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Rakovica – izvješće o stanju odlagališta - Ćuić Brdo, Čistoća d.o.o. Karlovac – izvješće o rezultatima monitoringa odlagališta otpada Ilovac te Izvješće o stanju okoliša na odlagalištu komunalnog otpada – SODOL, a 2017. godine od Doma zdravlja Duga Resa – Obaveza učestalosti mjerenja emisije za ispust iz nepokretnih izvora i PLINACRO d.o.o. za Magistralni plinovod Bosiljevo – Split. Odgovornost za štetu u okolišu Kada se mjere za sprječavanje i ograničavanje štete u okolišu provode po žurnom postupku na zahtjev jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, troškovi izvršenja tih mjera, do naplate od operatera koji je u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša bio dužan provesti mjere, namiruju se iz proračuna jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja je podnijela zahtjev za žurno provođenje mjera. Nadležno upravno tijelo preko svog predstavnika sudjeluje u radu stručnog povjerenstva u postupku ishođenja suglasnosti na sanacijski program, uključujući prijedlog mjera i program praćenja stanja za programe koji se donose na području Županije. 7.1.3.1 Informacijski sustav zaštite okoliša Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i Uredbi o Informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08) jedan od osnovnih zadataka i ciljeva tadašnje Agencije za zaštitu okoliša bila je uspostava, vođenje, razvijanje, koordiniranje i održavanje ISZO-a. Temeljna svrha ISZO-a je omogućiti učinkovito prikupljanje, vođenje, razmjenu i korištenje podataka i informacija o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj i trendova opterećenja na okoliš. Prikupljeni i obrađeni podaci služe kao temelj za izradu analiza i izvješća te osiguravaju realnu podlogu za ocjenu stanja okoliša u državi, a temeljem toga i donošenje strateških odluka Vlade Republike Hrvatske u području zaštite okoliša i održivog razvoja. U svrhu razmjene podataka u europskom sustavu podataka o okolišu, komponente ISZO-a dodatno se prilagođavaju i na međunarodnoj razini sa ciljem omogućavanja Republici Hrvatskoj uključivanja u europski sustav razmjene podataka o okolišu. Postojeće baze podataka navedene su u tablici (Tablica 7.4). Baze podataka za sektorske pritiske poljoprivrede i šumarstva te prometa i turizma nisu dostupne. Sadržaj ISZO definiran je temeljnim skupinama informacijskog sustava: • Sastavnice okoliša • Sektorski pritisci • Utjecaj na zdravlje ljudi i sigurnost • Odgovori društva. Nadalje, u obzir su uzete i obveze izvješćivanja Europske komisije kao i suradnja na razmjeni podataka s Europskom agencijom za okoliš u okviru EIONET-a temeljem čega su po potrebi dopunjene temeljne skupine podataka. Kao članica Europske unije, Republika Hrvatska, zajedno s ostalim članicama, sudjeluje u razvoju zajedničkog Europskog sustava razmjene podataka o okolišu (SEIS), koji ima za cilj bolje povezivanje procesa prikupljanja svih postojećih podataka i informacijskih tokova u vezi s EU okolišnom politikom i propisima što je zajednička incijativa Europske komisije i Europske agencije za okoliš. Zagreb, ožujak 2018. 238 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Tablica 7.4 Dostupne baze podataka prema temeljnim skupinama informacijskog sustava (Izvor: ISZO - iszo.azo.hr) Sastavnica okoliša Nadležna institucija Zrak Kvaliteta goriva na benzinskim postajama i skladištima HAOP CRF Arhiva backup baza podataka na NIR – Interni HAOP sustav HAOP Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj HAOP Emisije iz nepokretnih izvora HAOP Registar Unije – hrvatski dio HAOP Popis pravnih osoba koje obavljaju djelatnosti u području zaštite zraka HAOP Registar proračuna emisija za određene onečišćujuće tvari – Interni HAOP sustav HAOP Registar pravnih i fizičkih osoba (obrtnika) na TOOS i F plinove – REG 1 HAOP Baza nepokretnih uređaja i opreme koji sadrže 3 kg ili više tvari koje oštećuju ozonski sloj ili fluoriranih stakleničkih plinova (PNOS) HAOP Registar o uporabljenim i prikupljenim količinama kontroliranih tvari i fluoriranih plinova – Interni HAOP sustav HAOP Razmjena podataka o kvaliteti zraka u približno stvarnom vremenu - Interni HAOP sustav HAOP Inventar Emisija Stakleničkih plinova – Interni HAOP sustav HAOP Registar ovlaštenih osoba (servisera) za TOOS i F plinove – REG 2 HAOP Hlapivi organski spojevi HAOP Kopnene vode Kakvoća vode za kupanje na rijekama i jezerima Hrvatske vode More Podaci i pokazatelji stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva HAOP Kakvoća prijelaznih, priobalnih i morskih voda, ribarstvo i marikultura HAOP Godišnja ocjena kakvoće mora za kupanje HAOP Kakvoća mora za kupanje HAOP Priroda Oštećenost šumskih ekosustava s opisom biljnih zajednica od 1997. do 2004. godine HAOP Pritisci i prijetnje na prirodne vrijednosti HAOP Web portal za pristup informacijskom sustavu pritisaka i prijetnji na prirodne vrijednosti HAOP Monitoring čestih vrsta ptica poljoprivrednih staništa HAOP Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba HAOP Kartiranje i procjena ekosustava i njihovih usluga HAOP Pedosfera i litosfera Pokrov i namjena zemljišta CORINE Land Cover HAOP Slojevi visoke rezolucije HAOP Sektorski pritisci Otpad Registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom HAOP Sustav za statistički obradu podataka gospodarenja otpadom – Interni HAOP sustav HAOP Elektronički očevidnik nastanka i tijeka otpada (e-onto) HAOP Centralni sustav upravljanja informacijama o odlagalištima HAOP Odlagališta – obrazac OOO HAOP Sustav za pregled i praćenje ključnih provedbenih indikatora (KPI) realizacije projekata na području zaštite okoliša i prirode HAOP Industrija i energetika Registar onečišćavanja okoliša HAOP Eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina HAOP Očevidnik uporabnih dozvola i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša HAOP Hrvatski nacionalni portal Registra onečišćavanja okoliša HAOP Industrija Helpdesk HAOP Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari / Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN) HAOP Utjecaj na zdravlje Zdravlje i sigurnost Informacijski sustav strateških karata buke i akcijskih planova HAOP Web portal za pristup informacijskom sustavu strateških karata buke i akcijskih planova HAOP Odgovori društva Opće teme zaštite okoliša Zagreb, ožujak 2018. 239 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Sastavnica okoliša Nadležna institucija ISZO Metabaza – Interni HAOP sustav HAOP Sustav za upravljanje matičnim podacima – Interni HAOP sustav HAOP Sustav za centralni pristup obveznika te upravljanje pravima i obvezama korisnika ISZO HAOP ENVI portal okoliša HAOP ENVI atlas okoliša HAOP ENVI katalog metapodataka HAOP Dokumenti održivog razvitka HAOP Registar sustav EMAS – Interni HAOP sustav HAOP Baza laboratorija HAOP Jedna od mjera ŽRS 2011. – 2016. godine u okviru Strateškog cilja 4 Prioriteta 1 Jačanje kapaciteta za upravljanje zaštitom okoliša, prirodnim i kulturnim resursima je uspostava županijskog informacijskog sustava zaštite okoliša. U promatranom razdoblju Županija nije uspostavila informacijski sustav te time taj strateški cilj nije ostvaren. Nadležno upravno tijelo je dužno HAOP-u za potrebe informacijskog sustava u propisanim rokovima dostavljati propisane podatke i informacije kao i odgovarajuća izvješća te osigurati nesmetan pristup podacima i korištenje podataka za potrebe informacijskog sustava. Podaci koji se dostavljaju moraju biti točni, potpuni i vjerodostojni. Na području Karlovačke županije nije uspostavljeno sustavno praćenje sastavnica okoliša odnosno ne postoji cjelovit informacijski sustav zaštite okoliša zbog čega niz prikupljenih podataka ostaje neiskorišten uslijed slabe protočnosti između institucija koje ih prikupljaju i onih koji bi trebali obrađivati i javno obznaniti. 7.1.4 Rezultati nadzora inspekcije zaštite okoliša i prirode te rada prekršajnih sudova Inspekcija zaštite okoliša u okviru svojih nadležnosti obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba nad primjenom Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti zraka, Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja te propisa donesenih na temelju tih zakona kojima se reguliraju opća pitanja zaštite okoliša, zaštita zraka i postupanje s otpadom i opasnim otpadom te zaštita od svjetlosnog onečišćenja. Također uspostavlja suradnju s ostalim nadležnim inspekcijama i drugim državnim tijelima u planiranim nadzorima, izvanrednim događajima te razmjeni podataka u cilju brže uspostave informacijskog sustava zaštite okoliša. Temeljem ovih propisa inspekcija nadzire provođenje mjera iz akata procjene utjecaja na okoliš i okolišne dozvole te poduzima mjere radi uklanjanja mogućih štetnih posljedica na okoliš uslijed izvanrednih događaja, nadzire kvalitetu mora za kupanje na plažama, prekogranični promet otpada i opasnog otpada, kakvoću tekućih naftnih goriva, postupanje s tvarima koje oštećuju ozonski sloj te provedbu ratificiranih međunarodnih ugovora. U okviru inspekcijskog nadzora, jedinice regionalne samouprave su podijeljene prema područnim jedinicama. Karlovačka županija, zajedno sa Sisačko-moslavačkom, Osječko-baranjskom, Vukovarsko-srijemskom, Požeško-slavonskom i Brodsko-posavskom pripada područnoj jedinici Osijek. U razdoblju 2013.-2016. godine inspekcija zaštite okoliša je na području Županije obavila 885 očevida na lokacijama gdje poslovni subjekti obavljaju djelatnosti ili na kojima je došlo do izvanrednog događaja. Razlozi izlaska su bili: • realizacija godišnjeg plana rada inspekcije zaštite okoliša (koordinirani i tematski nadzori, nadzori kontrole izvršenja mjera/obveza određenih u upravnim i neupravnim postupcima) • podnesci tijela državne uprave, lokalne samouprave, Karlovačke županije, podnesci građana i zainteresirane javnosti u kojima se ukazuje na moguću povredu propisa iz nadležnosti inspekcije zaštite okoliša • kontrola sanacija onečišćenih lokacija na području županije • obavijesti o izvanrednom događaju • zahtjevi nadležnih tijela za utvrđivanje kaznenog djela u okolišu. Na temelju obavljenih nadzora dobiveni su podaci o utjecaju rada operatera na pojedine sastavnice okoliša uslijed ispuštanja onečišćujućih tvari, a koje se prate na nacionalnoj razini te utvrđen stupanj usklađenosti rada postrojenja s okolišnom dozvolom operatera koji su ishodili dozvolu do provedenih nadzora. Sukladno zakonskoj obvezi propisanoj Zagreb, ožujak 2018. 240 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Zakonom o zaštiti okoliša, javnost je na web stranici MZOIE kvartalno obavještavana o nadziranim postrojenjima i rezultatima provedbe koordiniranih inspekcijskih nadzora. Kontrolom primjene odredbi Zakona o zaštiti okoliša, a prema Godišnjem izvješće o radu inspekcije zaštite okoliša za 2016. godinu, inspekcija zaštite okoliša je u 2016. godini utvrdila nepravilnosti u radu nadziranih osoba koje su se odnosile na neprovođenje mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša određenih u aktima o procjeni utjecaja zahvata na okoliš te nepravovremeno dostavljanje izvješća i/ili podataka nadležnim tijelima. Osim inspekcije za zaštitu okoliša, vršen je nadzor i zaštite prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Prema podacima Uprave za inspekcijske poslove, Sektora inspekcijskog nadzora zaštite prirode, Ured u Zaboku u razdoblju 2013.-2016. bilo je izvršeno ukupno 55 nadzora, dok je nakon dva nadzora podignut optužni prijedlog (Tablica 7.5). Tablica 7.5 Prikaz izvršenih nadzora inspektorata zaštite prirode za razdoblje 2013.-2016. godine na području Županije (Izvor: Uprava za inspekcijske poslove) Tip nadzora 2013. 2014. 2015. 2016. Nadzor uvjeta i mjera zaštite prirode sadržani u planovima / 3 5 7 gospodarenja prirodnim dobrima Nadzor zahvata vezanih uz ocjenu prihvatljivosti na ekološku mrežu / / 2 8 Nadzori izuzeća od zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim vrstama 4 (1 optužni 2 (1 optužni 4 2 i zabranjenih sredstava za hvatanje i ubijanje prijedlog) prijedlog) Nadzori uzimanja iz prirode i korištenja zavičajnih divljih vrsta / / / 2 Nadzori uzgoja strogo zaštićenih i stranih divljih vrsta 1 1 / / Nadzori stavljanja na tržište i uvođenja u prirodu stranih vrsta / 1 / 4 Ostali nadzori očuvanja bioraznolikosti / / / 1 Nadzor speleoloških objekata / 2 2 / Nadzor sadržaja i provođenja stručnih dokumenata javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjem (plan upravljanja, godišnji 1 2 / 1 program zaštite) Nadzor stanja zaštićenih područja kojima upravlja javna ustanova 2 8 3 4 za upravljanje zaštićenim područjem Nadzor stanja ekološke mreže / 3 / / Koncesijska odobrena lokalnih JU 1 1 / / Nadzor prekograničnog prometa i trgovine divljim vrstama s priloga / 1 / / Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 Prema dostavljenim podacima Policijske Uprave Karlovačke, u vremenskom periodu od 2013. – 2016. godine evidentirano je ukupno pet kaznenih djela Protuzakoniti lov i ribolov, a radi se o srnećoj divljači, divljoj svinji, pticama i ribama. Za kazneno djelo krivolova propisuje se novčana kazna određena člancima 96, 97, 98, 99 i 100 Zakona o lovstvu. 7.1.5 Informiranje i uključivanje javnosti, obrazovanje za okoliš i održivi razvitak Pravo javnosti na pristup informacijama i aktivno sudjelovanje u odlukama vezanim za zaštitu okoliša definirano je Aarhurškom konvencijom, potpisanom 1998. godine, koju je Republika Hrvatska ratificirala 2006. godine. Također se uređuje Zakonom o zaštiti okoliša koji obvezuje tijela javne vlasti (među koje pripadaju i tijela regionalne i lokalne samouprave) informirati javnost o okolišu odnosno ustupiti im informacije vezane za sastavnice okoliša i opterećenja kojima su one izložene. Nadalje, javnost ima pravo na pristup informacijama o mjerama utvrđenim radi zaštite sastavnica okoliša raspisanim u strateškim dokumentima, propisima, planovima i programima te o aktivnostima koje direktno ili indirektno mogu utjecati na okoliš područja u kojem žive. Aktivno mogu sudjelovati22 u procesu donošenja odluka u važnim pitanjima koje se tiču zaštite okoliša na razini Županije u procesima SPUO i PUO kao i u procesu izmjena i dopuna prostorno-planske dokumentacije putem javne rasprave koja je obavezna u navedenim postupcima. O svojem pravu na sudjelovanje, javnost mora biti pravovremeno informirana na službenim stranicama Županije i MZOIE. Način informiranja javnosti o postupcima procjene utjecaja zahvata na okoliš uređen je Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša. MZOIE kao tijelo državne uprave ostvaruje navedene propise putem objave na internetskim stranicama ili primjenjuje neki drugi način informiranja javnosti koji je primjereniji konkretnom slučaju obzirom na lokalnu 22 Sudjelovanje javnosti u odlučivanju je postupak kojim se javnosti na koju utječe, ili bi moglo, utjecati odlučivanje o okolišu, te koja živi i/ili radi u području mogućih negativnih utjecaja na okoliš, omogućuje utjecanje na donošenje odluka o važnim pitanjima koja se tiču okoliša, a koja su definirana postojećim zakonskim propisima. Zagreb, ožujak 2018. 241 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine zajednicu kao što je oglašavanje u tisku, elektronički mediji, oglašavanje na odgovarajućim oglasnim pločama ili izdavanjem pisanih materijala. Karlovačka županija navedene propise objavljuje na službenim internet stranicama Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš (prostorno.kazup.hr). Na ovim stranicama su, također, dostupni osnovni strateški dokumenti Karlovačke županije s područja zaštite okoliša. Aktivnije sudjelovanje javnosti u procesu odlučivanja o okolišu ovisi o vrsti procesa odnosno zahvata u okolišu, a usprkos pravima javnosti na uključenost u procese koja su osigurana zakonskom regulativom, javnost često nije dovoljno upoznata sa svojim pravima što ima za posljedicu manjak sudjelovanja u procesima odlučivanja. Uključivanje javnosti nije od velike koristi ukoliko javnost nije istovremeno osviještena za problematiku okoliša te u dovoljnoj mjeri educirana da može kvalitetno sudjelovati u procesu odlučivanja. To se očituje u slabom odazivu šire javnosti u postupcima u kojima joj je uključivanje omogućeno, prije svega kod izrade i donošenja prostornih planova, kada se uglavnom odazivaju oni koji žele da im se njihova katastarska čestica uključi u građevinsko područje. Iznimka su pojedine udruge registrirane za poslove zaštite okoliša i prirode, koje svojim primjedbama, prijedlozima i mišljenjima sudjeluju u postupcima ili svoje neslaganje s donesenim odlukama izražavaju ulaganjem žalbi protiv rješenja donesenih u postupcima. Dio javnosti svoje nezadovoljstvo radije izražava neformalnim putem, preko javnih medija, uključujući i internetske portale, kada se najčešće radi o zakašnjelim reakcijama do kojih dolazi u fazi kada su odluke već donesene. Posebno je važna i kvalitetna, ali jednostavna zakonska regulativa, koja osim što može biti neučinkovita, može biti i štetna, ukoliko nije u skladu sa stanjem u stvarnosti, odnosno s lokalnim posebnostima područja na koje se primjenjuje. Stoga je za učinkovitost i djelotvornost instrumenata zaštite okoliša, nužan paralelan i usklađen pristup javnosti u njihovoj primjeni. Važnu ulogu u tome imaju i načini obavješćivanja javnosti od strane javnih službi koji se često svode na formalni postupak koji koristi službeno glasilo ili internet stranice u kojima se javnost u većini slučajeva teže snalazi. Također, Zakonom o zaštiti okoliša definirana je redovita objava informacija o okolišu putem elektroničkih baza podataka ili putem odgovarajućih sredstava javnog informiranja. Kako bi ostvarila svoje obveze, HAOP se koristi modernim tehnologijama i komunikacijskim standardima u skladu sa europskim zahtjevima. Podaci i informacije javnosti su dostupne na internetskim stranicama, putem ISZO-a (baze podataka), pregledom Izvješća o stanju okoliša i tematskih izvješća te putem informativnih letaka i medijskih objava. Dodatne informacije javnost može zatražiti i putem e-maila [email protected]. Na službenoj internetskoj stranici Karlovačke županije (www.kazup.hr) nalazi se kontakt Odsjeka za planske poslove i zaštitu okoliša ([email protected]) kojem se moguće obratiti za sva pitanja vezana uz zaštitu okoliša. U prethodnom izvještajnom razdoblju zakonska obaveza (Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13), Zakon o izmjenama i dopunama zakona o pravu na pristup informacijama (NN 85/15)) tijela javne vlasti bila je odrediti službenika za informiranje i uspostaviti katalog informacija, kroz koje je javnosti omogućeno pravo na pristup informacijama i po pitanju zaštite okoliša. Pristup informacijama omogućuje se pravodobnim objavljivanjem informacija, na lako pretraživ način, na internetskim stranicama u službenom glasilu te davanjem informacija korisniku koji je podnio pisani ili usmeni zahtjev. Karlovačka županija navedeno je ostvarila imenovanjem Službenice za informiranje Karlovačke županije (Odluka o imenovanju službenika za informiranje u Karlovačkoj županiji iz srpnja 2013. godine, Klasa 10-01/13-01/316, Ur.br. 2133/1- 08/01-13-01). Isto tako, Županija javnim financiranjem projekata energetske učinkovitosti svake godine posredno utječe na informiranje javnosti o ovoj problematici. Svakako izostaje financiranje organizacija civilnog društva i projekata na području unapređenja zaštite okoliša i prirode koji uključuju i projekte informiranja javnosti o ovoj problematici. Obrazovanje javnosti za okoliš i održivi razvitak potiče razvoj svijesti o potrebi i važnosti očuvanja bogatstva biološke i krajobrazne raznolikosti te promjene u obrascu ponašanja i odnosa pojedinca i zajednice prema prirodi što je izrazito bitno kako bi se ostvario napredak u održivom razvitku. Elementi opće politike zaštite okoliša, prema Zakonu o zaštiti okoliša, članku 220, je, između ostalog, odgoj i obrazovanje za zaštitu okoliša i održivi razvitak čiju provedbu osigurava država u sklopu odgojno-obrazovnog sustava. Sa ciljem zajedničke provedbe odgoja za održivi razvitak MZOIE u suradnji s ministarstvom nadležnim za obrazovanje te u suradnji sa županijama utvrđuje smjernice obrazvonog programa u skladu sa Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske. Država osigurava sustav poučavanja javnosti o učinkovitoj zaštiti okoliša racionalnom uporabom raspoloživih dobara i drugim primjerenim djelovanjima. Tako se osim institucionalnog sustava (predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski sustav te visoko školstvo), odgoj i edukacija o problematici okoliša, provodi i u okviru izvaninstitucionalnog sustava (rad različitih vrsta udruga, programe izobrazbe i usavršavanja zaposlenika pojedinih državnih upravnih tijela). Zagreb, ožujak 2018. 242 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine U mnogim školama ostvaruju se programi za okoliš poput Programa Eko-škola i GLOBE programa, a mnoge su projekte aktivnosti i dalje su dostupne školama za sufinanciranje (npr. Eko natječaj za vrtiće i škole „Otpad odvoji i nagradu osvoji“ koji sufinancira FZOEU kojem je ideja da se djeca i mladi na zabavan i kreativan način upoznaju s važnošću sustava gospodarenja otpadom). Inicijativa za uključivanje neke škole u ove programe i dalje ostaje na samim školama. Godine 1999. na Veleučilištu u Karlovcu je osnovan Odjel lovstva i zaštite prirode. Nakon izrade nastavnog plana i programa te dobivene suglasnosti na ustrojstvo i izvedbu izvanrednog preddiplomskog stručnog studija „Lovstvo i zaštita prirode“ akademske godine 2000./2001. upisana je prva generacija studenata. Veleučilišt je u 2016. godini održalo I. znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Priroda i divljač“ - Izazovi lovstva u 21. stoljeću. Skup promovira važnost lovstva i njegovu poziciju u 21. stoljeću kao znanosti i djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, a ujedno je i prilika za analizu novih izazova. Osim navedenog, cilj ovog skupa je interdisciplinarna razmjena znanja između domaćih i stranih stručnjaka te stvaranje mogućnosti za transfer znanja s obrazovnih i znanstvenih institucija prema upravnim tijelima i stručnjacima odgovornim za gospodarenje divljači. U svrhu podizanja svijesti o okolišu i opterećenjima kojima je izložen, održavaju se edukacijske radionice, većinom od strane najaktivnijih organizacija civilnog društva u Županiji. Prema rezultatima anketnog upitnika, Županija i većina jedinica lokalne samouprave ne održavaju edukacije za promicanje zaštite okoliša, no ipak su se u Županiji, uz sufinanciranje FZOEU (Prilog 10.11), odvijali sljedeći projekti za podizanje svijesti stanovništva o problematici zaštite okoliša: • Udruga za lokalni razvoj Turbina promjena – projekti „Misli zeleno, radi zeleno“, „Zelena klupica“ i „Zeleni val“ za osnaživanje i educiranje stanovništva lokalnih i ruralnih zajednica o očuvanju prirodnih vrijednosti, krajobrazne raznolikosti i zaštiti okoliša • NATURA VIVA – projekt „Zaštita i uređenje značajnog krajobraza Slunjčica u edukativno-turističke i športsko- rekreacijske svrhe“, radionice „Život naglavačke“, „Speleologija“ i „Stijene i krš“ • Eko Pan – radionica „Upoznaj bijelu rodu“ • Komunalno Duga Resa d.d. – provođenje ekološko-edukativnih programa djece o razvrstavanju otpada • Čuvari Korane – ekološko-edukativan program u Osnovnoj školi Eugen Kvaternik i Područnoj školi Drežnik • tvrtka SKG d.o.o. – projekt „Otpad posloži i pametno odloži“. Osim toga, Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije KODOS je u suradnji s Gradom Karlovcem i tvrtkom Čistoća d.o.o. Karlovac kontinuirano provodio edukativne radionice koje su se održavale u prostorijama karlovačkih gradskih četvrti. Edukacija javnosti provodila se po pitanju unaprjeđenja sustava odvojenog prikupljanja otpada. Grad Karlovac izradio je edukativni animirani film o razvrstavanju otpada, dostupan na mrežnim stranicama Grada i tvrtke Čistoća d.o.o., kao i film o prikupljanju krupnog (glomaznog) otpada. Na mrežnim stranicama Grada Karlovca i tvrtke Čistoća d.o.o. redovito se objavljuju tekstovi o otpadu, vrstama otpada, njegovu razvrstavanju te razne vrste letaka (letak o odvojenom sakupljanju otpada, letak o kompostiranju). Na mrežnim stranicama tvrtke Čistoća d.o.o. objavljen je katastar posuda i karta divljih odlagališta. Putem aplikacije građani mogu izvršiti prijavu nepropisno odbačenog otpada. 2017. godine aktivirana je i mobilna aplikacija koja omogućuje praćenje svih podataka o vrstama otpada, lokacijama zelenih otoka, mobilnog reciklažnog dvorišta kao i prijavu nepropisno odloženog otpada. Edukacija o načinu razvrstavanja kao i o svim aktivnostima vezanim uz tu temu medijski je prezentirana putem plaćenih oglasa, radio emisija i banera kontinuirano tijekom cijele godine. Kao problem nadležnog upravnog tijela na ovu temu ističe se nedovoljan broj službenika koji bi se bavili edukacijom građana. 7.1.6 Ekonomski instrumenti i ulaganja u zaštitu okoliša Ekonomske instrumente politike zaštite okoliša definiramo kao instrumente koji utječu na troškove i koristi od aktivnosti koja je potencijalna opasnost za okoliš. Za razliku od konvencionalnih instrumenata tržišni instrumenti koriste cijene ili druge ekonomske varijable da bi onečišćivačima pružili poticaj za smanjivanje onečišćenja. Oni u kratkom roku promiču troškovno efektivnija rješenja, a u duljem roku potiču poduzeća da pronalaze nove tehnologije za snižavanje troškova koji nastaju uslijed onečišćavanja okoliša. Financiranje zaštite okoliša počiva na dva ključna načela „onečišćivač plaća“ i „korisnik plaća“ koja se primjenjuju kroz tri osnovna instrumenta – zakonske, ekonomske i institucionalne mjere. Navedena načela nalažu da se u cijenu proizvoda i usluga, osim ekonomskog troška proizvodnje, mora uračunati i ukupni društveni Zagreb, ožujak 2018. 243 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine i okolišni trošak uzrokovan proizvodom, odnosno cijena saniranja štete nanesene okolišu procesom proizvodnje, korištenja i odlaganja nekog proizvoda. Ekonomski se instrumenti dijele na: naknade/poreze na emisije/ispuštanje onečišćujućih tvari u okoliš (na onečišćenja), korisničke naknade, naknade/porezi na proizvode, subvencije, utržive dozvole, prava ili kvote za onečišćenja, sustav povrata pologa i povrata sredstava i drugo. Financiranje zaštite okoliša definirano je člankom 209 Zakona o zaštiti okoliša prema kojem se sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju u državnom proračunu, proračunima jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, FZOEU te iz drugih izvora kao što su privatni izvori, donacije, krediti, strana ulaganja i dr. Programi zaštite okoliša mogu se financirati i sredstvima kao što su: donacije, krediti, sredstva međunarodne pomoći, sredstva stranih ulaganja namijenjenih za zaštitu okoliša i druga sredstva propisana posebnim zakonom te sredstva iz instrumenata, programa i fondova Europske unije, Ujedinjenih naroda i međunarodnih organizacija. U proračunu Županije, sredstva za zaštitu okoliša planirana su i realizirana u sklopu Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš. Realizirana proračunska sredstva za zaštitu okoliša u 2014., 2015. i 2016. godini te planirana za 2017. godinu prikazana su na slici ispod (Slika 7.1). Uvidom u proračun Karlovačke županije vidljivo je da od 2014. do 2017. godine raste vrijednost ulaganja u zaštitu okoliša. Dakako, dio sredstva nije direktno definiran kao sredstva za zaštitu okoliša, ali koji po svojoj prirodi zapravo predstavljaju njezin značajan segment poput ulaganja u vodoopskrbu, odvodnju i plinofikaciju. Slika 7.1 Realizirana i planirana proračunska sredstva za zaštitu okoliša u razdoblju od 2014.-2017. godine na području Županije (Izvor: Službene internet stranice Karlovačke županije) Tablica 7.6 prikazuje financiranje aktivnosti zaštite prirode i okoliša iz proračuna Karlovačke županije od 2013. - 2016. godine u okviru Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš, u kojemu su se obavljali poslovi zaštite okoliša (uključujući uspostavu sustava gospodarenja otpadom) i prirode. U realiziranim sredstvima nisu uvrštene isplate vezane uz rashode za zaposlene, materijalne rashode i rashode za nabavu nefinancijske imovine. Zagreb, ožujak 2018. 244 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Tablica 7.6 Podaci o korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša i prirode iz poračuna Karlovačke županije (Izvor: Upravni odjel za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije) Godina Program Realizirana sredstva u kn Aktivnost B 6 000,00 Projekti zaštite prirode i okoliša C 100 000,00 Centar za gospodarenje otpadom 2013. D 149 129,36 Projekti zaštite prirode i održavanja Ukupno: 255 129,36 kn C 205 00,00 Centar za gospodarenje otpadom 2014. D 99 453,43 Programi JU za zaštićene prirodne vrijednosti KŽ Ukupno: 304 453,43 kn Prostorni planovi - strateške studije o utjecaju na okoliš Izmjena i A 242 500,00 dopuna Prostornih planova Karlovačke županije B 4 000,00 Projekti zaštite prirode i okoliša 2015. C 161 200,00 Centar za gospodarenje otpadom D 99 874,46 Programi JU za zaštićene prirodne vrijednosti KŽ Ukupno: 507 574,46 kn Prostorni planovi - strateške studije o utjecaju na okoliš Izmjena i A 60 625,00 dopuna Prostornih planova Karlovačke županije B 1 000,00 Projekti zaštite prirode i okoliša 2016. C 102 145,00 Centar za gospodarenje otpadom D 99 999,99 Programi JU za zaštićene prirodne vrijednosti Ukupno: 263 769,99 kn SVEUKUPNO 2013. - 2016.: 1 330 927,24 kn A - Program razvoja, prostornog planiranja i zaštite okoliša B - Program: Zaštita prirode i okoliša C - Program: Gospodarenje otpadom D - Program: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima „Natura viva“ Tablica u nastavku (Tablica 7.7) prikazuje financiranje iz proračuna Karlovačke županije od 2013. - 2016. godine u okviru Upravnog odjela nadležnog za poslove zdravstva. Tablica 7.7 Podaci o korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša i prirode iz proračuna Karlovačke županije od 2013. - 2016. godine u okviru Upravnog odjela nadležnog za poslove zdravstva (Izvor: Upravni odjel za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije) Realizirana Godina Program Aktivnost sredstva u kn Program monitoringa vode za piće za Provedba programa monitoringa vode za piće za 310 098,37 Karlovačku županiju Karlovačku županiju Program mjera zaštite pučanstva od Provedba programa mjera zaštite pučanstva od zaraznih 20 000,00 zaraznih bolesti na području KŽ bolesti na području KŽ 2013. Program javnozdravstvenih Provedba programa javnozdravstvenih preventivnih mjera preventivnih mjera za Karlovačku 100 000,00 za Karlovačku županiju županiju Ukupno: 430 098,37 kn Program monitoringa vode za piće za Provedba programa monitoringa vode za piće za 449 952,38 Karlovačku županiju Karlovačku županiju Program mjera zaštite pučanstva od Provedba programa mjera zaštite pučanstva od zaraznih 20 000,00 zaraznih bolesti na području KŽ bolesti na području KŽ 2014. Program javnozdravstvenih Provedba programa javnozdravstvenih preventivnih mjera preventivnih mjera za Karlovačku 100 000,00 za Karlovačku županiju županiju Ukupno: 569 952,38 kn Program monitoringa vode za piće za Provedba programa monitoringa vode za piće za 2015. 407 137,43 Karlovačku županiju Karlovačku županiju Zagreb, ožujak 2018. 245 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Realizirana Godina Program Aktivnost sredstva u kn Program mjera zaštite pučanstva od Provedba programa mjera zaštite pučanstva od zaraznih 20 000,00 zaraznih bolesti na području KŽ bolesti na području KŽ Program javnozdravstvenih Provedba programa javnozdravstvenih preventivnih mjera preventivnih mjera za Karlovačku 100 000,00 za Karlovačku županiju županiju Ukupno: 527 137,43 kn Program monitoringa vode za piće za Provedba programa monitoringa vode za piće za 427 842,51 Karlovačku županiju Karlovačku županiju Program mjera zaštite pučanstva od Provedba programa mjera zaštite pučanstva od zaraznih 2515,00 zaraznih bolesti na području KŽ bolesti na području KŽ 2016. Program javnozdravstvenih Provedba programa javnozdravstvenih preventivnih mjera preventivnih mjera za Karlovačku 100 000,00 za Karlovačku županiju županiju Ukupno: 530 357,51 kn SVEUKUPNO 2013. - 2016.: 2 057 545,69 kn Iz navedenoga proizlazi da je Karlovačka županija u razdoblju od 2013. - 2016. godine za zaštitu okoliša realizirala sredstva u ukupnom iznosu od 3 388 472,93 kn. FZOEU predstavlja zakonski utemeljen institucionalni okvir za prikupljanje namjenskih sredstva za financiranje i sufinanciranje projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije putem niza zakonodavnih odredbi kojima je uveden velik broj novih naknada onečišćivača okoliša koje uključuju naknade na emisije u okoliš (CO2, SO2 i NO2), naknade korisnika okoliša, naknade za opterećivanje okoliša otpadom (komunalni i/ili neopasni industrijski otpad, opasni otpad) te naknade za posebne kategorije otpada (ambalažni otpad, gume, vozila, ulja, EE otpad itd.) te putem posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon, sukladno primjeni načela „onečišćivač plaća“ Zakona o zaštiti okoliša. Podaci o sredstvima FZOEU dodijeljenima za projekte na području Županije detaljno su prikazana u Izvješću o stanju okoliša Karlovačke županije. Grad Karlovac je u prosincu 2016. godine donio program zaštite okoliša u 2017. godini kojim se određuju i financiraju aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša, održivo gospodarenje otpadom i vodno gospodarstvo, a sve u cilju cjelovitog očuvanja i zaštite prirode, smanjenja rizika za život i zdravlje ljudi, osiguranja i poboljšanja kakvoće življenja te zdravlja stanovnika grada Karlovca. Kako bi ostvarila pozitivan utjecaj u lokalnoj zajednici, Heinken Hrvatska d.o.o. raspisuje donacijske natječaje kojima financira lokalne udruge i njihove društveno korisne projekte. Osim, donacijskih natječaja privatnih poduzeća u Županiji i Hrvatskoj općenito, jedinicama lokalne samouprave i ostalim dionicama zaštite okoliša i održivog razvitka u Županiji, za suočavanje s problematikom zaštite okoliša i održivog razvitka, dostupni su brojni natječaji putem raznih programa Europske unije kao i europskih fondova te međunarodnih organizacija. Zagreb, ožujak 2018. 246 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 8 Rezultati ankete U proces izrade Izvješća o stanju okoliša uključene su jedinice lokalne samouprave Karlovačke županije kojima je poslan anketni upitnik čiji primjerak se nalazi u Prilogu 10.2. Na anketni upitnik odgovorile su sve jedinice lokalne samouprave, dakle, 5 gradova i 17 općina. Osim anketnog upitnika, Izvješće analizira podatke institucija koje posjeduju mjerodavne podatke za određeno tematsko područje zaštite okoliša kojima je poslan Zahtjev za pristup informacijama. Pristigli odgovori iz navedenih institucija u određenom su dijelu pokrili tražene podatke ili su upućivali na druge izvore koji raspolažu relevantnim podacima te na web stranice na kojima su isti bili dostupni. Neki od podataka traženi su od više institucija, ovisno o njihovoj nadležnosti. Popis institucija kojima smo uputili Zahtjev za pristup informacijama i njihov odaziv prikazan je u tablici ispod (Tablica 8.1). Tablica 8.1 Popis institucija kojima je poslan Zahtjev za pristup informacijama i njihov odgovor (Izvor: Baza podataka Ires-ekologija d.o.o.) Naziv Odgovor Naziv Odgovor Služba inspekcijskog nadzora zaštite Da Konzervatorski odjel u Karlovcu Ne okoliša – Područna jedinica Osijek Lovački savez Karlovačke županije Da Ministarstvo poljoprivrede Da Zavod za javno zdravstvo Karlovačke Da Mont Cogim-Plinara d.o.o Ne županije DUZS - područni ured Karlovac Da Nacionalni park Plitvička jezera Da Javna ustanova za upravljanje zaštićenim HEP Karlovac Ne Da dijelovima prirode NATURA VIVA Hrvatske autoceste d.o.o. Da Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje Da Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i Hrvatske ceste d.o.o. Da Da ruralnom razvoju HŽ Cargo Ne Agencija za poljoprivredno zemljište Da Hrvatski centar za razminiravanje Da Savjetodavna služba – odsjek za poljoprivredu Ne Vodovod i kanalizacija d.o.o. Da Autocesta Rijeka Zagreb Da Policijska uprava Karlovačka Da FZOEU Da Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu Ne Inspektorat zaštite prirode Da skrb Karlovačke županije Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Sektor za Ne HAOP Da rudarstvo Razvojna agencija Karlovačke županije Ne Eko Pan Da Zahtjev za pristup informacijama upućen je na ukupno 28 institucija, a od njih 20 ( 71 %) dobili smo odgovor. Od ukupnog broja odgovorenih zahtjeva, podatke koji su traženi dostavljeno je ukupno 18 od raznih institucija. Budući da putem Zahtjeva za pristup informacijama poslanog institucijama nadležnim za pojedina područja djelovanja nismo dobili sve potrebne podatke, neke smo ponovno kontaktirali telefonskim putem. Isto tako, tijekom izrade Izvješća u svrhu dobivanja što ažurnijih podataka, dodatno su kontaktirana pojedina javna poduzeća, općine i gradovi, turistička zajednica, zavod za prostorno uređenje i zavod za javno zdravstvo, udruge, HAOP te upravni odjeli Karlovačke županije. 8.1 Analiza odgovora jedinica lokalne samouprave iz anketnog upitnika Rezultati anketnog upitnika prikazani su u sažetom obliku, dajući pregled osnovnih informacija i opću sliku situacije prema mišljenju pojedinih Općina i Gradova. Potpuni prikaz odgovorenih anketnih pitanja priložen je kao dodatak Izvješću o stanju okoliša Karlovačke županije „Odgovori jedinica lokalne samouprave na anketne upitnike“. Anketni upitnik je podijeljen na nekoliko kategorija pitanja: infrastruktura, društvena infrastruktura, gospodarstvo, energetika, iskorištavanje i zalihe mineralnih i energetskih sirovina, turizam, poljoprivreda, šumarstvo, slatkovodno ribarstvo i akvakultura, buka, gospodarenje otpadom, iznenadni neželjeni događaji s posljedicama po okoliš, tlo, zrak i Zagreb, ožujak 2018. 247 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine klima, priroda i kulturna baština. U sljedećim potpoglavljima su prikazani odgovori na pojedina pitanja iz određenih gore navedenih kategorija. 8.1.1 Infrastruktura Instrastrukturnim sustavima nisu obuhvaćena sva naselja unutar jedinica lokalne samouprave stoga je u tablici niže (Tablica 8.2) prikazano koliko je naselja po jedinicama lokalne samouprave obuhvaćeno pojedinim infrastrukturnim sustavima. Tablica 8.2 Odgovori Gradova i Općina Županije na pitanje koja naselja nisu spojena na javne infrastrukturne sustave Vodoopskrba Odvodnja Elektroopskrba Plinoopskrba Gornje Mrzlo Polje, Petrakovo Brdo, Lišnica, Zvečaj, Sva naselja su spojena na Sva naselja su Dvorjanci, Mrežnički Venac, sustav elektroopskrbe. Nijedno naselja nije spojeno. Duga Resa spojena Kozalj Vrh, Bošt, Mihalić Selo. Sva naselja su Spojeno je naselje Grad Karlovac spojena Karlovac Nisu navedeni podaci Nisu navedeni podaci Donje dubrave, Jasenak, Ponikve, Popovo selo, Potok musulinski i Vitunj HEP-ODS d.o.o. Elektra Montcogim plinara d.o.o., DP Ogulin Spojen uži dio naselja Ogulin Karlovac posjeduje podatke Karlovac posjeduje podatke Popovići, Cvetiše, Kunčani, Malinci, Sva naselja, osim dijelova Popovići, Cvetiše, Kunčani, Ozalj Brezje Vivodinsko grada Ozlja Malinci Nisu navedeni podaci Nije spojeno 49 Slunj naselja (oko 73 %) 63 naselja (oko 95 %) 5 % od ukupno kućanstva Nije primijenjivo OPĆINE Naselja u Mjesnom odboru Perjasica cca 100 žitelja te dio naselja u mjesnom Niti jedno naselje nema odboru Kosijersko Od 44 naselja u Općini Barilović plinofikaciju osim poduzetničke Barilović Selo cca 40 žitelja samo 2 imaju riješenu odvodnju Sva naselja su spojena. zone Korana /Logorište/ 1 Varoš Bosiljevski - Bosiljevo Štokani Sva naselja Nisu navedeni podaci Sva naselja Gnojnice, Donje Gnojnice, Gornje Gnojnice, dio Tatar Varoša, Kapljuv, Kestenje, Sadikovac, Sredje Selo, Kruškovača, Komesarac, Bogovolja, Gojkovac, Žrvnica, dio Ruševice, Cetinski Na području općine nije izgrađen Cetingrad Varoš Nije izgrađen sustav. Nisu navedeni podaci plinovod. Draganić Dio Franjetića Nisu navedeni podaci Nisu navedeni podaci Nisu navedeni podaci Jankovo Selište, Mrežnički Brest, Keići, Duga Gora,Mateško Selo, Crno Kamanje, Goričice, Gornje i Generalski stol Donje Bukovlje Sva naselja Nisu navedeni podaci Sva naselja Modruš, Modruški Sabljaki, Trojvrh, Jospidol Istočni Trojvrh Sva naselja Imaju sva naselja Sva naselja. Kamanje Nisu navedeni podaci Nema sustava javne odvodnje Nisu navedeni podaci Nema sustava plinoopskrbe Čatrnja, Trupinjak, Gornji Budački Nema sustava javne Krnjak Zagorje, Vojnović Nema sustava javne odvodnje. Nisu navedeni podaci plinoopskrbe Zagreb, ožujak 2018. 248 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Vodoopskrba Odvodnja Elektroopskrba Plinoopskrba Brdo, Burić selo, Mala Crkvina, Keserov potok, Jasnić brdo, Perići, Dvorište, Ponorac, Gornji Skrad, Velika Crkvina, Vođević brdo, Suhodol Budački Lasinja, Crna Draga, Desno Lasinja, Crna Draga, Desno Sredičko, Desni Štefanki, Sredičko, Desni Štefanki, Banski Banski Kovačevac, Prkos Kovačevac, Prkos Lasinjski, Sjeničak Lasinjski i Lasinjski, Sjeničak Lasinjski, Sjeničak Lasinjski, Novo Selo Lasinja dio Desni Štefanki Novo Selo Lasinjsko Nisu navedeni podaci Lasinjsko Mrzljaki, Pavičići, Neretić Baići Nisu navedeni podaci Nisu navedeni podaci Nisu navedeni podaci Plaški Kunić Sva naselja Nisu navedeni podaci Sva naselja Lipovac, Stara Kršlja, Broćanac, Kordunski Ljeskovac, Basara, dio naselja Jelov Klanac, Ćuić Brdo, Brezovac, Močila, Rakovica Mašvina Svih 27 naselja Basara Sva naselja Ribnik 1 Donja Stranica 17 naselja Nisu navedeni podaci 17 naselja Podatak ima HEP, Pogon Saborsko Blata Nisu navedeni podaci Ogulin Nisu navedeni podaci Rebrovići, Kamenica, Tounj Potok Tounjski Nema sustava javne odvodnje. Nisu navedeni podaci Nisu navedeni podaci Loskunja gornja, Dio Kolarića, Johovo, Miholjsko, Klupica, Rajić Brdo, Mračaj Krstinjski, Petrova Poljana, Dunjak, Kestenovac, Klokoč, Lisine, Donja Brusovača, Gornja Brusovača, Široka Rijeka, Štakorovica, Džaperovac, Mracelj, Rajić Brdo, Ključar, Brdo Utinjsko, Dio Kusaje, Dio Svinjice Vojnić Krstinjske Nisu navedeni podaci Nisu navedeni podaci Nisu navedeni podaci Spojen samo uži centar Žakanja. Ostala naselja nisu Žakanje spojena. Nisu navedeni podaci Nema sustava plinoopskrbe Kad je riječ o problemima s plavljenjem prometnih puteva, 13 jedinica lokalne samouprave je odgovorilo kako imaju probleme s plavljenjem na svom području, sedam jedinica lokalne samouprave je negativno odgovorilo, općina Vojnić je odgovorila kako ne zna, a općina Ribnik nije dostavila odgovor na navedeno (Slika 8.1.). Zagreb, ožujak 2018. 249 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 4% 5% Da Ne 32% 59% Ne znam Nema odgovora Slika 8.1 Udio jedinica lokalne samouprave s problemima plavljenja prometnih puteva Uređaje za pročišćavanje otpadnih voda ima sedam jedinica lokalne samouprave: gradovi Duga Resa, Ogulin, Ozalj i Karlovac te općine Kamanje, Žakanje, i Barilović dok su ostale odgovorile negativno, s tim kako je grad Slunj naveo kako je izrada projektne dokumentacije u tijeku. Grad Duga Resa je naveo kako koristi zajednički uređaj s gradom Karlovcem. Većina jedinica lokalne samouprave su navele kako imaju po jedan uređaj, dok općina Barilović posjeduje tri uređaja za pročišćavanje. Probleme s plavljenjem u zadnje 4 godine imalo je 12 jedinica lokalne samouprave, 6 jedinica lokalne samouprave nije imalo naveden problem dok 4 jedinice lokalne samouprave nisu odgovorile na navedeno pitanje. Jedinice lokalne samouprave koje su imale problem s plavljenjem, navele su sljedeće: • Duga Resa: Poplave u naselju Varoš 2014. i 2015. godine. Branu bivše Pamučne industrije Duga Resa potrebno je uvrstiti u sustav obrane od poplava – još nije riješeno. • Ogulin: Područje grada Ogulina poplavljeno je: 01.01.2013., 11.11.2013., 24.10.2014., 16.10.2015., 07.11.2016. te 17.i 18.09.2017. Poplava u 2017. godini bila je najveća koja je zadesila naselje Ogulin. Problem nije riješen te je u obrani sudjelovalo lokalno stanovništvo. • Cetingrad: poplavljeno nekoliko kuća u Maljevacu. Problem riješen uređenjem vodotoka. • Kamanje: Plavljenje Kupe u djelu cca 500 m gdje je ugroženo 4 domaćinstva. Rješenje zaštite: zečji nasip. • Vojnić: Izlijevanje potoka Radonja. • Žakanje: Uslijed ekstrema mjestimični naljevi oborinskih voda. • Slunj: U vodeničarskom naselju Rastoke bilo je problema s poplavama koji su riješeni čišćenjem vodotoka i izgradnjom potrebne infrastrukture (izgradnjom zida i rekonstrukcijom ceste). • Barilović: Elementarna nepogoda (poplava) 2014. godine, spašavanje ljudi i stoke na način da su izmještenih iz svojih objekata. • Ozalj: Izlijevanje oborinskih voda iz melioracijskih kanala u naselju Gornje Pokupje i Ozalj, izlijevanje potoka u naselju Grdun i plavljenje ceste. Rješenje: gradnja zečjih nasipa i zatvaranje ceste. • Draganić: Plavljenja riješena prokopom kanala. • Lasinja: Plavljenje poljoprivrednih površina, prometnica i stambenih objekata. Plavljenje se rješava povremeno ovisno o intenzitetu poplave. • Plaški: Plavljenje Janja Gora. Rješeno kroz čišćenje kanala. U posljednje 4 godine, 5 jedinica lokalne samouprave su se izjasnile da su postigle napredak u sustavu obrane od poplava, dok u ostalim jedinicama lokalne samouprave napredak ne postoji, nije potreban ili se odgovor ne zna. Napredak je postignut kod sljedećih jedinica lokalne samouprave: • Ogulin: od strane Hrvatskih voda ishođena je lokacijska dozvola za gradnju „Retencije Ogulin“ i u tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa unutar obuhvata buduće retencije • Slunj: rekonstrukcija postojećih javnih površina i čišćenjem vodotoka (uglavnom proveo Grad) • Barilović: izgradnja obrambenog zida u naselju Barilović • Draganić: bolje održavanje odvodnih kanala • Lasinja: sanacija i čišćenje odvodnih kanala. Zagreb, ožujak 2018. 250 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Izdvaja se 10 jedinica lokalne samouprave sa sljedećim problemima vezanim uz opskrbu i/ili kakvoću vode za ljudsku potrošnju: • zamućenje, pojava neugodnih mirisa u vodi, obveza prokuhavanja, onečišćenje • nedostatak vode u ljetnim mjesecima • kvarovi na vodocrpilištu • problemi za vrijeme visokih voda • kvarovi zbog starih cijevi • česta puknuća vodovodnih cijevi zbog dotrajalosti • lokalni vodovodi, a problem je slaba izdašnost i nedovoljna kvaliteta vode • nedovoljne količina vode za ljudsku potrošnju za vrijeme ljetnih mjeseci i najintenzivnijeg turizma. 8.1.2 Gospodarstvo Većina (60 %) jedinica lokalne samouprave zabilježila je porast broja zaposlenih (Tablica 8.3). Radi se o prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i ugostiteljstvu dok ostale (31 %) nemaju saznanja o kojim djelatnostima je riječ ili nisu zabilježila pozitivne rezultate u broju nezaposlenih. Ribnik i Josipdol nisu odgovorile na navedeno pitanje. Tablica 8.3 Prikaz pozitivnih rezultata u broju zaposlenih po jedinicama lokalne samouprave u razdoblju 2013.-2016. godine OPĆINA/GRAD Pozitivni rezultati u broju zaposlenih u posljednje četiri godine Broj zaposlenih u Gradskoj upravi Grada Duge Rese u posljednje 4 godine povećao se za 2 djelatnika u sektoru društvenih djelatnosti dok je broj zaposlenih DUGA RESA na području jedinice lokalne samouprave u posljednje 4 godine porastao s 2254 na 2470 što predstavlja rast od 9,58 %, međutim nije poznato u kojem sektoru je došlo do povećanja. OGULIN Prerađivačka industrija (367); građevinarstvo (33) CETINGRAD Kvartarni sektor KAMANJE Sekundarni sektor NETRETIĆ Drvoprerađivački sektor ŽAKANJE Niska stopa nezaposlenosti SLUNJ Uslužne djelatnosti TOUNJ Građevinarstvo, turizam, ugostiteljstvo BARILOVIĆ Uslužni i građevinski sektor OZALJ Da, nije naveden sektor DRAGANIĆ Svi sektori LASINJA Sekundarni sektor KARLOVAC Porast od 2 %, nije poznat sektor uglavnom malo i srednje poduzetništvo Prema pristiglim rezultatima pet jedinica lokalne samouprave, općine Ribnik, Krnjak, Josipdol, Draganić i Plaški, ne provode mjere i aktivnosti ekspanzivne populacijske politike. Ostale općine i gradovi definirali su te mjere i aktivnosti kroz potpore za novorođenčad, sufinanciranje dječjeg vrtića i prijevoza srednjoškolaca kao i sufinanciranje udžbenika za učenike (Tablica 8.4). Tablica 8.4 Mjere i aktivnosti koje provode jedinice lokalne samouprave u svrhu ekspanzivne populacijske politike GRAD/OPĆINA Mjere i aktivnosti ekspanzivne populacijske politike DUGA RESA Pomoć za novorođenče u obliku jednokratne novčane naknade od 1000,00 kn. OGULIN Naknadu za opremanje novorođenog djeteta. Sufinanciranje opremanja novorođenčadi, sufinanciranje dječjeg vrtića, sufinanciranje CETINGRAD prijevoza srednjoškolaca. Sufinanciranje novorođenčadi, osnovnoškolskog prijevoza, dadiljanja, vrtića, ulaganje u KAMANJE materijalno opremanje škole. NETRETIĆ Pomoć za novorođenče, sufinanciranje vrtića i mjesečnih karti za srednjoškolce. SABORSKO Isplata novčanih sredstva za novorođeno dijete. VOJNIĆ Naknada za novorođenu djecu. Poticaji za novorođenčad, sufinanciranje prijevoza učenika osnovne i srednjih škola, ŽAKANJE sufinanciranje nabave knjiga za učenike osnovne škole. Potpore za novorođenu djecu i potpore – stipendije za učenike i studente, sufinanciranje prijevoza učenika SŠ, sufinanciranje maturalnih putovanja i ljetovanja djece dječjeg vrtića, SLUNJ OŠ i SŠ, sufinanciranje prehrane učenika, potpore za kupnju udžbenika obiteljima s više djece. Zagreb, ožujak 2018. 251 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine GRAD/OPĆINA Mjere i aktivnosti ekspanzivne populacijske politike TOUNJ Naknada za rođenje djece. Jednokratna pomoć za svako novorođeno dijete, sufinanciranje smještaja u vrtić u visini 50 % ekonomske cijene za prvo dijete, sufinanciranje 75 % ekonomske cijene za drugo dijete, plaćanje 100 % smještaja u vrtić ili jaslice za treće i svako naredno dijete, BARILOVĆ financiranje male škole, besplatni školski udžbenici za sve učenike osnovne škole, financiranje jednoobrazne odjeće za sve učenike osnovne škole, financiranje prehrane za učenike slabijeg imovnog stanja. OZALJ Naknade za novorođenčad, sufinanciranje udžbenika za sve učenike OŠ i srednjih škola. Potpore za novorođenče, potpore za putovanje učenika i studenata, subvencije za RAKOVICA smještaj djece u dječji vrtić, subvencije školske kuhinje. Subvencije za opremanje novorođene djece, sufinanciranje smještaja u dječji vrtić, LASINJA provedba predradnji (ishođenje građevinske dozvole i dr.) za izgradnju dječjeg vrtića. BOSILJEVO Oprema za novorođenče u iznosu 5000,00 kuna. Naknade za novorođenčad, izgradnja vrtićkih objekata i povećanje smještajnih kapaciteta u vrtićima, različiti vrtićki programi za djecu s različitim interesima, smanjenje participacije u cijeni vrtića za obitelji s djece i više djece, produženi boravak, organizirana prehrana s toplim obrokom u školama, osigurana inkluzija za djecu s teškoćama, preventivni KARLOVAC programa grada Karlovca, osiguran organizirani prijevoz djeci do škole, Karlovac nosi titulu Grad prijatelj djece, osnovan Centar za mlade unutra kojeg djeluje Info centar za mlade, stipendije za deficitarna zanimanja, natječaj za inicijative i mobilnosti mladih, natječaj za mlade poduzetnike početnike, natječaj za dodjelu gradskih stanova – lista za mlade. GENERALSKI STOL Naknada za novorođenče, sufinanciranje vrtića, besplatni udžbenici za osnovnoškolce Reakcije javnosti na pojedine veće projekte u prostoru kreću se u rasponu od 1 (izuzetno loše) do 5 (odlično). Većina jedinica lokalne samouprave navodi ocjenu 3 kao reakciju javnosti (Tablica 8.5). Grad Karlovac i općine Ribnik, Josipdol i Barilović nisu dostavile odgovor na navedeno pitanje. Općina Žakanje je odgovorila da nije bilo negativnih reakcija na dosadašnje projekte. Tablica 8.5 Reakcije javnosti na pojedine veće projekte u prostoru na području njihove jedinice lokalne samouprave Reakcija javnosti na pojedine Jedinica lokalne samouprave veće projekte u prostoru Općina: Tounj 1 – izuzetno loše Grad: Slunj (izgradnja hidroelektrane) 2 – loše Općina: Krnjak, Rakovica Općina: Cetingrad, Netretić, Vojnić, Draganić, Lasinja, Plaški, Generalski Stol 3 – ni dobro ni loše Grad: Ogulin, Slunj (odlagalište otpada), Ozalj Općina: Kamanje, Bosiljevo 4 – dobro Grad: Duga Resa 5 – odlično Općina: Saborsko Najzastupljenije industrijske grane u većini jedinica lokalne samouprave su poljoprivreda, trgovina i prerađivačka industrija, dok neke od njih navode još i graditeljstvo i turizam (Tablica 8.6). Cetingrad, Ribnik, Lasinja, Josipdol, Generalski stol i Plaški nisu dostavili odgovor na navedeno pitanje. Tablica 8.6 Najbitnije industrijske grane na području jedinica lokalne samouprave u Županiji OPĆINA/GRAD Tri najbitnije industrijske grane Građevinarstvo, prerađivačka industrija, trgovina - popravak motornih vozila i DUGA RESA motocikala Prerađivačka, trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i OGULIN motocikala, građevinarstvo KAMANJE Tekstilna industrija, metaloprerađivačka industrija, trgovina NETRETIĆ Drvna i građevinska industrija, raznovrsni obrti SABORSKO Turizam, šumarstvo i drvoprerađivačka industrija VOJNIĆ Poljoprivreda, turizam, gospodarstvo ŽAKANJE Prerađivačka industrija KRNJAK Poljoprivreda, trgovina Prerađivačka industrija – piljenje i blanjanje drva i proizvodnja ostalih strojeva SLUNJ za posebne namjene TOUNJ Rudarstvo, građevinarstvo, ugostiteljstvo, trgovina, turizam BARILOVIĆ Uslužne djelatnosti, proizvodne i poljoprivredne OZALJ Prerađivačka industrija, građevinarstvo, poljoprivreda RAKOVICA Poljoprivreda DRAGANIĆ Graditeljstvo Zagreb, ožujak 2018. 252 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine OPĆINA/GRAD Tri najbitnije industrijske grane BOSILJEVO Tekstilna, drvoprerađivačka KARLOVAC Proizvodnja hrane i pića i metalna industrija Tri jedinice lokalne samouprave navode industrijska postrojenja kao izvore onečišćenja: općina Krnjak navodi Kelteks d.o.o. (proizvodnja staklene vune), općina Rakovica farmu muznih krava KIM, a općina Vojnić navodi CIAK. Većina jedinica lokalne samouprave (njih 15) navode da na njihovom području ne postoje industrijska postrojenja koja su izvor onečišćenja dok Ribnik, Josipdol i Karlovac nisu odgovorili na navedeno pitanje. 8.1.3 Energetika Najzastupljeniji energent u Županiji je drvo za ogrjev, dok je najmanje zastupljena sunčeva energija. OIE potiče tek 5 jedinica lokalne samouprave (Ogulin, Kamanje, Vojnić, Tounj i Karlovac), dok njih 15 navodi kako ne potiče korištenje OIE. Općine Ribnik i Josipdol nisu odgovorile na ovo pitanje. Solarni paneli su najčešći oblik korištenja OIE, a osim njega koriste se još biomasa i male hidroelektrane. Projekti koji se prema odgovorima u anketi provode u pojedinim jedinicama lokalne samouprave vezani uz povećanje energetske učinkovitosti i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije prikazani su u tablici niže (Tablica 8.7). Od ukupno 22 jedinice lokalne samouprave njih 13 nije dalo odgovor na ovo pitanje, a Žakanje navodi kako trenutno ne provodi ovakve projekte. Tablica 8.7 Popis projekata vezanih uz povećanje energetske učinkovitosti i poticanje korištenja OIE koji se prema odgovorima na anketu provode po Općinama i Gradovima GRAD/OPĆINA Projekti Projekt povećanja energetske učinkovitosti javne rasvjete na području JLS. DUGA RESA Priprema se energetska obnova zgrade dječjeg vrtića Duga Resa. Izvode se radovi na zamjeni postojećih svjetiljki javne rasvjete novom energetski OGULIN učinkovitom led rasvjetom. Senzibilizacija pravnih i fizičkih osoba za prijavu na nacionalne i EU fondove KAMANJE vezane uz obnovljive izvore energije. NETRETIĆ Rekonstrukcija javne rasvjete. Projekt energetske obnove zgrade gradske uprave Grada Slunja i energetske SLUNJ obnove zgrade Dječjeg vrtića Slunj. Proteklih godina su proveli projekte energetske obnove na zgradi DVD-a Slunj i Pučkog otvorenog učilišta Slunj. RAKOVICA Zamjena javne rasvjete led žaruljama. LASINJA Postavljanje vanjske toplinske ovojnice na društvenom domu u Lasinji. 1. Sufinanciranje ugradnje razdjelnika topline i kalorimetra u višestambenim objektima; 2. Sufinanciranje ugradnje vodomjera u višestambenim objektima; 3. Energetska obnova osnovnih škola Švarča, Skakavac i Dubovac; 4. Ugradnja termostatskih ventila u 5 osnovnih škola; 5. Priprema dokumentacije i javljanje na javni poziv za energetsku obnovu: - Dječjeg vrtića Dubovac; - Knjižnice za mlade u Banjavčićevoj 8; KARLOVAC - Gradske knjižnice; - Zgrade veleučilišta u Meštrovićevoj 10; - Zgrade Gradske uprave; - Područne škole Tušilović; 6. Sustavno gospodarenje energijom u svim zgradama u privatnom vlasništvu kroz informacijski sustav – ISGE; 7. Provedba promidžbenih aktivnosti sa ciljem promocije korištenja mjera energetske učinkovitosti i korištenja OIE kod građana. Dodatni komentar iz područja energetike dao je grad Karlovac koji navodi kako je, sa ciljem poticanja održivog razvoja u području energetike i zaštite okoliša kroz korištenje obnovljivih izvora energije i uvođenje mjera povećane energetske efikasnosti, pristupio Sporazumu gradonačelnika europskih gradova (Covenant of Mayors). Sporazum gradonačelnika je velika inicijativa Europske komisije pokrenuta u siječnju 2008. godine sa ciljem povezivanja energetski osviještenih europskih gradova u trajnu mrežu za kontinuiranu razmjenu iskustava učinkovitog korištenja energije u urbanim sredinama i smanjenja emisija CO2 za više od 20 %. do 2020. godine, a kojoj je grad Karlovac pristupio 2010. godine. Temeljem preuzetih obveza u okviru Sporazuma gradonačelnika, Gradsko vijeće grada Karlovca je na sjednici održanoj 15.05.2012. godine donijelo Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Karlovca kao temeljni dokument koji na bazi prikupljenih podataka o stanju energetske potrošnje u svim sektorima daje precizne i jasne odrednice za provedbu projekata, primjenu Zagreb, ožujak 2018. 253 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i ekološko prihvatljivih goriva na gradskoj razini. Također Odlukom o komunalnom doprinosu propisano je i umanjenje komunalnog doprinosa za izgradnju niskoenergetskih i/ili pasivnih kuća i to na način da se za pasivne kuće plaća 40 %, a za niskoenergetske kuće 50 % iznosa komunalnog doprinosa, što je još jedan vid poticanja energetske učinkovitosti kod građana. 8.1.4 Iskorištavanje i zalihe mineralnih i energetskih sirovina Na slici ispod (Slika 8.2) prikazan je broj eksploatacijskih polja mineralnih sirovina po jedinicama lokalne samouprave koje su dale odgovor. Općine Ribnik, Vojnić, Josipdol, Karlovac i Generalski Stol nisu dale odgovor na ovo pitanje dok su ostale jedinice lokalne samouprave označili odgovorom nulom ili crticom. Eksploatacijska polja energetskih sirovina prema rezultatima ankete na području Županije ne postoje. Na pitanje o postojanju ilegalnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina sve jedinice lokalne samouprave su odgovorile kako ona prema njihovim saznanjima ne postoje, osim Ribnika i Josipdola koji nisu odgovorili na ovo pitanje. Sanaciju zatvorenih eksploatacijskih polja provodi općina Kamanje, dok Duga Resa, Saborsko i Slunj navode kako nemaju taj podatak. U ostalim jedinicama lokalne samouprave sanacija se ne provodi, a Ribnik i Josipdol nisu odgovorili na ovo pitanje. Od onih jedinica lokalne samouprave u kojima postoje eksploatacijska polja, nadzor nad iskorištavanjem mineralnih sirovina provodi se samo u Cetingradu, i to od strane Hrvatskih šuma, putem izvješća i naknade za otkopane količine. U preostalim jedinicama lokalne samouprave ne znaju taj podatak jer nadzor nije u njihovoj nadležnosti. Mjere zaštite i kontrola eksploatiranih površina u razdoblju od 2013.-2016. godine provodile su se samo u Cetingradu, i to rudarskom inspekcijom i internom kontrolom Hrvatskih šuma. Od šteta koje nastaju kao posljedica djelatnosti eksploatacije sirovina jedinice lokalne samouprave navode onečišćenje zraka prašinom, štete na objektima koji se nalaze u blizini polja, degradaciju područja i uništenje krajolika na području koje se eksploatira te poremećaje u podzemnim vodama. Duga Resa, Ogulin, Žakanje, Tounj i Barilović stav lokalnog stanovništva prema eksploataciji mineralnih sirovina ocjenjuju kao dobar, dok ga Cetingrad, Netretić, Saborsko, Rakovica, Lasinja i Bosiljevo ocjenjuju kao ni dobro ni loše. Slunj navodi da postoji izrazito loš stav prema eksploatacijskom polju koje se nalazi na području susjedne jedinice lokalne samouprave. Krnjak navodi odgovor na ovo pitanje (stav lokalnog stanovništva je ni dobar ni loš) iako je prethodno naveo da nema eksploatacijskih polja mineralnih sirovina na svom području. BOSILJEVO LASINJA RAKOVICA BARILOVIĆ TOUNJ ŽAKANJE SABORSKO NETRETIĆ CETINGRAD SLUNJ OGULIN DUGA RESA 0 1 2 3 4 5 6 Slika 8.2 Broj eksploatacijskih polja mineralnih sirovina po jedinicama lokalne samouprave koje su dale odgovor 8.1.5 Turizam Turizam planira unaprijediti ukupno 17 jedinica lokalne samouprave. Grad Duga Resa te općine Ribnik i Josipdol nisu odgovorile na ovo pitanje, a Bosiljevo i Generalski Stol navode kako ne namjeravaju unaprijediti turizam. Načini na koje pojedine jedinice lokalne samouprave planiraju unaprijediti turizam prikazani su u tablici niže (Tablica 8.8). Zagreb, ožujak 2018. 254 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Tablica 8.8 Načini na koje pojedine jedinice lokalne samouprave planiraju unaprijediti turizam na području Županije OPĆINA/GRAD Način unaprijeđenja turizma Privatna investicija u aparthotel, iznajmljivanje bicikala i opreme za aktivni odmor, razvoj usluge vodiča – OGULIN bike vodiči Obnova stari grad Cetin: lovni turizam, etno naselje, biciklističke staze, seoski turizam (eko proizvodi), CETINGRAD kulturno-povijesne znamenitosti,seoski turizam i etno naselja, lovni i ribolovni turizam KAMANJE Povećanje aktivnosti turističke djelatnosti NETRETIĆ Kampovi SABORSKO Izgradnja kamp odmorišta, restorana, šetnica, biciklističkih staza i sl. VOJNIĆ Planira, ali nije navedeno kako ŽAKANJE U pripremi je izrada Strateškog programa razvoja turizma KRNJAK Planira, ali nije navedeno kako Ulaganjem u obnovu i izgradnju turističke i prateće komunalne infrastrukture, sufinanciranjem pripreme i SLUNJ provedbe projekata iz fondova EU i nacionalnih izvora, ulaganjem u kulturnu i prirodnu baštinu, edukacijama, obrazovanjem i dr. TOUNJ Planira, ali nije navedeno kako BARILOVĆ Planira, ali nije navedeno kako Program potpora u turizmu Grada Ozlja/Sudjelovanje u radu PPS destinacije Zeleno srce Hrvatske Karlovac- OZALJ Ozalj-Ribnik RAKOVICA Novim sadržajima koji su kandidirani za sredstva Ruralnog razvoja DRAGANIĆ Povećanjem smještajnih kapaciteta LASINJA Izgradnja turističke infrastrukture, povećanje smještajnih kapaciteta KARLOVAC Uređenjem turističkih mikrodestinacija Dubovac, Zvijezda i Korana PLAŠKI Cikloturizam Na slici ispod (Slika 8.3) prikazan je broj odgovora jedinica lokalne samouprave za oblike turizma koje smatraju najperspektivnijim na svom području. Na pitanje o najperspektivnijim oblicima turizma općine Ribnik, Cetingrad i Josipdol te Grad Duga Resa nisu odgovorile. Izletnički Eko-turizam Avanturistički Kamping Lovni Robinzonski Vjerski Zdravstveni Sportsko-rekreacijski Ribolovni Seoski Kulturni 0 2 4 6 8 10 12 14 16 Slika 8.3 Najperspektivniji oblici turizma za razvoj turističke djelatnosti prema odgovorima jedinica lokalne samouprave u Županiji U tablici niže (Tablica 8.9) navedeni su problemi koje su jedinice lokalne samouprave izdvojile u turističko-ugostiteljskoj ponudi. Tablica 8.9 Problemi koje su jedinice lokalne samouprave izdvojile u turističko-ugostiteljskoj ponudi Nedovoljni kapaciteti u hotelskom smještaju što otežava suradnju s putničkim agencijama i tour Ogulin operatorima Slabo razvijena javna turistička infrastruktura Cetingrad Obnova povijesne baštine, nedostatak smještajnih kapaciteta, nedostatak ugostiteljskih sadržaja Kamanje Slabo razvijen turizam Saborsko Najveći problem je izrazito loša prometnica D-42 koja ih povezuje s NP Plitvička jezera Žakanje Na području općine Žakanje turistička ponuda nije razvijena te je i ponuda vrlo slaba Nedovoljna organiziranost (zelene tržnice sajmovi) kako bi stanovništvo moglo vršiti prodaju vlastitih Krnjak poljoprivrednih proizvoda Sezonalnost odnosno povećan obim posla samo za vrijeme turističke sezone, dok van turističke sezone Slunj nastaje problem financiranja postojećih kapaciteta, nedostatak kvalitetne radne snage, neizgrađenost Zagreb, ožujak 2018. 255 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine odgovarajuće komunalne i turističke infrastrukture, prosječno vrijeme boravka turista je samo 1,3 dana (tranzitni turizam) itd. Tounj Nedostatak smještaja Barilović Postojeći smještajni kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe Ozalj Nedostatak smještajnih kapaciteta i ugostiteljske ponude Vlasništvo nekretnina (RH ili privatni vlasnici) sprečavaju daljnji rast i razvoj, nedostatak dodatnih Rakovica sadržaja i speleološkog brenda destinacije Draganić Nepostojanje turističke zajednice Bosiljevo Mali broj kapaciteta Karlovac Nedovoljan broj ugostiteljskih objekata s kvalitetnijom gastronomskom ponudom Plaški Slaba prometna povezanost, visoke cijene režijskih troškova i sl. Generalski Stol Nema dovoljno ponude O problemima u turističko-ugostiteljskoj ponudi nisu se izjasnili grad Duga Resa i općine Netretić, Vojnić, Ribnik, Lasinja i Josipdol. Dodatni komentar iz područja turizma dali su gradovi Ogulin i Karlovac. Grad Ogulin navodi kako raste broj smještajnih jedinica u privatnom smještaju, a nedostaju hotelski kapaciteti. Nadalje, raste broj turista što dokazuje porast broja noćenja zbog čega se javlja sve izraženija potreba za konkretnim ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu. Primijećen je nedostatak uključivanja Ogulina u vikend ponude različitih turističkih agencija diljem Hrvatske te neusklađenost zakonskih zahtjeva i relevantnih registra u procesu postavljanja signalizacije na autocestu. Navode potrebu izrade krovnih strateških dokumenata (Strategija razvoja grada Ogulina, strategija razvoja turizma, itd.). Izražen interes turista za Plitvička jezera na dionici Ogulin-Plaški-Saborsko-Plitvice prati neadekvatna prometna infrastruktura zbog čega je povećan rizik i ugrožena sigurnost svih sudionika u prometu na toj relaciji (biciklisti, kamperi, autobusi, automobili, hodočasnici, backpacker, itd.). Ogulinsko područje je izrazito ekološki očuvano područje, pojedini lokaliteti u popisu su NATURA 2000 te kao takvi predstavljaju potencijal razvoju novih turističkih proizvoda i širenju tržišne niše. Pritom se nameće potreba zadovoljenja pravila i metodologije očuvanja i održivog korištenja prirodne resursne osnove kao temelja daljnje sinergije razvoja gospodarstva u lokalnoj zajednici i zadovoljena zahtjeva trendova u turizmu. Grad Karlovac je u zadnjih 5 godina imao znatna ulaganja u turizam. Izgrađena je jedinstvena turistička atrakcija – Slatkovodni akvarij u Karlovcu Aqatika, uređen je i u funkciju stavljen Stari grad Dubovac, uređeno je Foginovo kupalište te se gradi Muzej domovinskog rata na Turnju. 8.1.6 Šumarstvo Na promicanju udruživanja šumoposjednika radi lakšeg gospodarenja privatnim šumama aktivno radi pet jedinica lokalne samouprave: Općina Kamanje udruživanjem privatnih šumoposjednika, općina Netretić udruživanjem u udrugu šumoposjednika, općina Žakanje osnivanjem Udruge privatnih šumovlasnika „Breza“, općina Saborsko organizacijom seminara te grad Slunj pasivnim metodama. U pet jedinice lokalne samouprave tijekom posljednje 4 godine nije bilo šumskih požara, a 13 jedinica lokalne samouprave ne zna ili nije odgovorilo na pitanje vezano uz šumske požare. U općini Cetingrad je 2012. godine bio jedan požar (površina opožarenog šumskog područja je bila 3 ha), 2013.-2016. - nije bilo šumskih požara, a 2017. godine su bila dva šumska požara s površinom opožarenog šumskog područja od 2,87 ha. U općini Saborsko je bio jedan požar s opožarenom površinom šumskog područja od 10 000 m2, u općini Lasinja su bila tri požara s opožarenom površinom šumskog područja od cca 2 ha, u općini Barilović je bilo 17 požara, a u gradu Slunju je tijekom četverogodišnjeg perioda bilo 130 požara s opožarenom površinom šumskog područja od 85,74 ha. 8.1.7 Buka Kao najznačajnije izvore buke gradovi Duga Resa i Slunj te općine Žakanje, Netretić, Krnjak, Bosiljevo, Rakovica i Draganić navode promet i to prometnice: autocesta A1 i državne ceste D1 i D42. Osim prometa, grad Slunj i općina Saborsko navode i vojni poligon Eugen Kvaternik kao izvor buke. U većini jedinica lokalne samouprave u promatranom razdoblju nisu provedena nikakva mjerenja ili istraživanja o buci. Grad Ogulin navodi da je bilo nekoliko slučajeva po kojima postupa nadležna sanitarna inspekcija dok općina Saborsko navodi da se mjerenja buke provode na području vojnog poligona Eugen Kvaternik koji je i izvor emisije buke dok grad Slunj navodi kao problem preveliki teretni promet za Zagreb, ožujak 2018. 256 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine vrijeme glavne turističke sezone (pa i izvan sezone) preko državne ceste D1, ali i buku od bojevnih vojnih vježbi s vojnog poligona. 8.1.8 Iznenadni neželjeni događaji s posljedicama po okoliš Tijela nadležna za praćenje akcidentnih situacija u pojedinom gradu/općini u Županiji prikazana su u tablici niže (Tablica 8.10). Akcidente u promatranom izvještajnom razdoblju navode sljedeće jedinice lokalne samouprave: Lasinja i Duga Resa odlaganje opasnog otpada; Ozalj klizišta, odroni i poplave vezano za ekstremne vremenske uvjete; Barilović i Bosiljevo odbacivanje otpada na zelene površine ili u šumu, Ogulin požar na odlagalištu otpada i poplave, a Generalski Stol tuču. Devet jedinica lokalne samouprave nije imalo problema s akcidentima, a sedam ih nije odgovorilo. Tablica 8.10 Tijela nadležna za praćenje akcidentnih situacija po gradovima/općinama GRAD/OPĆINA Tijelo nadležno za praćenje akcidentnih situacija DUGA RESA Stožer civilne zaštite i Nadležni upravni odjel Grada Duge Rese OGULIN Stožer civilne zaštite, Grad Ogulin CETINGRAD Vlastiti komunalni pogon Općine Cetingrad KAMANJE Komunalno redarstvo NETRETIĆ Jedinstveni upravni odjel općine SABORSKO Komunalno poduzeće Sabkom VOJNIĆ Nisu navedeni podaci ŽAKANJE Komunalni redar, općinski načelnik KRNJAK Stožer za zaštitu i spašavanje SLUNJ Nije definirano RIBNIK Nisu navedeni podaci TOUNJ JOU Općine BARILOVIĆ SRNAR d.o.o. za komunalne usluge u 100 % vlasništvu Općine Barilović OZALJ Stožer civilne zaštite Grada Ozlja RAKOVICA Općina Rakovica DRAGANIĆ Ne znam LASINJA Nisu navedeni podaci BOSILJEVO Jedinstveni upravni odbor KARLOVAC Stožer civilne zaštite grada Karlovca PLAŠKI DVD Plaški GENERALSKI STOL Stožer civilne zaštite JOSIPDOL Nisu navedeni podaci Udio pojedine elementarne nepogode u Županiji u razdoblju od 2013.-2016. godine prikazan je na slici niže (Slika 8.4). Najznačajnija elementarna nepogoda u promatranom razdoblju je tuča, kojom je bilo pogođeno 8 od ukupno 22 jedinice lokalne samouprave, 5 navode da nisu bile pogođene elementarnim nepogodama u promatranom razdoblju dok 3 nisu odgovorile. 9% Poplava 9% 27% Tuča Mraz 18% Suša 37% Orkansko nevrijeme/ekstremne količine oborine Slika 8.4 Udio pojedine elementarne nepogode kojima su bile pogođene jedinice lokalne samouprave u Županiji u razdoblju od 2013.-2016. godine Zagreb, ožujak 2018. 257 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 8.1.9 Priroda Utrošena financijska sredstava na izradu projekata i aktivnosti za zaštitu prirode i okoliša navelo je šest jedinica lokalne samouprave zajedno s aktivnostima koje su se provodile (Tablica 8.11). Tablica 8.11 Popis jedinica lokalne samouprave koje su utrošile sredstva za izradu projekata i aktivnosti za zaštitu prirode i okoliša u razdoblju 2013. – 2016. Grad/općina Utrošena financijska sredstva Aktivnosti Cetingrad 210 000 Projektna dokumentacija za sanaciju i odlaganje komunalnog otpada, studije utjecaja na okoliš Slunj 850 000 Sanacija odlagališta otpada Pavlovac, sufinanciranje rada CGO Karlovačke županije „Kodos“, izrada Plana gospodarenja otpadom, nabava komunalne opreme Tounj - Dvije aktivnosti Ozalj 1 496 102,36 Pročistač otpadnih voda, kamion za otpad, električni bicikli, Centar za gospodarenje otpadom, deratizacija, projekti energetski održivog razvoja Lasinja 54 304,26 Uređenje okoliša i javnih zelenih površina Karlovac 119 500,00 Sufinanciranje projekta „Živjeti s parkom“ svake godine u iznosu od 20 000,00 kuna – edukativni projekt koji provodi JU NATURA VIVA; financiranje izrade elaborata „Procjena zdravstvenog stanja i statike stabala u Vrbanićevom perivoju u Karlovcu“, Izvedbeni projekt izgradnje pješačkih staza i šetnica u Vrbanićevom perivoju u Karlovcu ( Planum d.o.o., Karlovac, prosinac 2014.god.), Elaborat prosudbe vitalnosti i statike stabla platane u Marmontovoj ulici u Karlovcu (Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, srpanj 2016) Financijska sredstva nisu uložena u sljedeće jedinice lokalne samouprave: Duga Resa, Kamanje, Saborsko, Žakanje, Krnjak, Barilović, Rakovica, Draganić, Bosiljevo i Plaški. Za grad Ogulin ne postoji točan iznos, ali je navedeno kako su uložena financijska sredstva. Općine Netretić, Vojnić, Ribnik, Josipdol i Generalski Stol nisu dostavile podatke. Na području sedam jedinica lokalne samouprave aktivne su udruge za zaštitu prirode i okoliša koje su navedene u tablici niže (Tablica 8.12). Tablica 8.12 Udruge za zaštitu prirode i okoliša aktivne u pojedinima gradovima/općinama Grad/općina Naziv udruga Duga Resa Eko Pan, Eko Kvarner, KPA Vodomar, Udruga pčelara Duga Resa, Odred izviđača „Spider“ Duga Resa, Radio klub „Duga Resa“ i HPD Vinica Kamanje Planinarsko društvo Slunj Eko Pan Barilović Sedra – Barilović , udruga za vodne aktivnosti i zaštitu Rakovica Udruga Čuvari Korane Karlovac Eko Pan Plaški Kako je zelena moja dolina Plaški Suradnju sa civilnim udrugama navelo je devet jedinica lokalne samouprave, čije aktivnosti su navedene u tablici niže (Tablica 8.13), četiri je odgovorilo da ne sudjeluju sa civilnim udrugama, a devet nije navelo odgovor. Tablica 8.13 Suradnja jedinica lokalne samouprave sa civilnim udrugama Grad/općina Aktivnosti Duga Resa Suradnja s udrugama na području zaštite okoliša sufinanciranjem njihovih aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša i prirode (npr. čišćenje gradskog kupališta u Dugoj Resi) Kamanje Sudjelovanje na projektima koji se odnose na zaštitu okoliša Žakanje Financijska i administrativna suradnja sa svim udrugama koje su registrirane na području općine Krnjak Briga za stare i nemoćne, briga za djecu predškolskog odgoja Slunj Aktivnosti vezane za izgradnju hidroelektrane na rijeci Korani Rakovica Financijski podržava akcije čišćenja i održavanja okoliša na pojedinim destinacijama Karlovac Aktivnosti vezane uz zaštitu rijeka, gospodarenje otpadom (uklanjanje divljih odlagališta), neformalno obrazovanje, prevencija ovisnosti, programi za djecu, predstavljanje udruga kroz Sajam udruga, partnerstva na projektima, udomljavanje životinja Plaški Financijska potpora projektima Generalski Stol Doznaka sredstava Zagreb, ožujak 2018. 258 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Problemi javnosti s divljim vrstama prema jedinicama lokalne samouprave i divljim vrstama navedeni su u tablici niže (Tablica 8.14 ). U općinama Tounj i Barilović navode kako nemaju probleme s divljim vrstama, općina Žakanje je navela kako ne zna, dok Grad Karlovac, općine Vojnić, Ribnik i Josipdol nisu dostavile odgovor. Tablica 8.14 Popis jedinica lokalne samouprave u kojima postoje problemi s divljim vrstama (Izvor: Anketa) Grad/općina Divlje vrste Duga Resa Divlje svinje, srne, jeleni. Ogulin - Cetingrad, Kamanje, Slunj, Bosiljevo Divlje svinje Netretić Divlje svinje, srna, čagalj, dabar, jazavac Saborsko Divlje svinje, čagalj Krnjak Divlje svinje, srne, jeleni, čagalj, dabar Ozalj Dabrovi, srne, jeleni Rakovica Čagalj, vukovi, medvjedi, divlje svinje, srne Draganić Čagalj, lisice Lasinja Čagalj, divlje svinje Plaški Čagalj, divlja svinja, medvjed, vuk, srna, lisica Generalski Stol Srna, divlja svinja Sedam jedinica lokalne samouprave je navelo podatke o stradavanju divljih vrsta u prometu i/ili krivolovu u posljednje četiri godine (Tablica 8.15). Od ostalih jedinica lokalne samouprave, njih sedam je odgovorilo kako ne znaju ili nemaju raspoložive podatke, dok su općine Barilović i Kamanje navele kako nije bilo stradavanja divljih životinja. Šest jedinica lokalne samouprave nije odgovorilo. Tablica 8.15 Broj stradalih životinja u jedinicama lokalne samouprave u razdoblju 2013. – 2016. (Izvor: Anketa) Grad/Općina Broj stradalih životinja Duga Resa U prometu 50, a u krivolovu nije poznato Cetingrad 4 srne, 10 lisica, 3 divlje svinje Saborsko 10 Tounj 30 srna, srnjaka, 10 zečeva Draganić Srne, lisice – ne zna se točan broj Lasinja Srne do 5 jedinki Generalski Stol Srne, jeleni, divlje svinje – 10 jedinki 8.1.10 Kulturna baština Popis konzervatorskih podloga/dokumenata za kulturnu baštinu po općinama i gradovima prikazan je u tablici niže (Tablica 8.16). Od ukupno 22 grada/općine koji su dostavili odgovore na ankete, njih 15 posjeduje konzervatorske podloge/dokumente, četiri ne posjeduju, Žakanje ne zna ovaj podatak, a Ribnik i Josipdol nisu odgovorili na ovo pitanje. Tablica 8.16 Popis konzervatorskih podloga/dokumenata za kulturnu baštinu po gradovima/općinama OPĆINA/GRAD Konzervatorske podloge/dokumenti za kulturnu baštnu DUGA RESA za Prostorne planove OGULIN Konzervatorska studija CETINGRAD Stari grad Cetin, mlinice Kloštarsko vrelo KAMANJE ARHEOLOŠKI PARK UZ SPILJU VRLOVKU KONZERVATORSKA STUDIJA –KAPELA ROĐENJA BDM iz SABORSKO prosinca 2004. VOJNIĆ DA KRNJAK spomen dom „Debela Kosa“ SLUNJ za potrebe izrade prostorno planske dokumentacije TOUNJ DA BARILOVIĆ elaborat stanja kulturnih dobara na području Općine Barilović OZALJ DA RAKOVICA U izradi BOSILJEVO DA KARLOVAC DA GENERALSKI STOL DA Zagreb, ožujak 2018. 259 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Popis devastiranih kulturnih dobara po općinama/gradovima koje su dale odgovor na to pitanje prikazan je u tablici ispod (Tablica 8.17). Tablica 8.17 Popis devastiranih (ugroženih) kulturnih dobara na području Županije po gradovima/općinama GRAD/OPĆINA Devastirana (ugrožena) kulturna dobra DUGA RESA Gornji i Donji mlin. OGULIN Postoje, ne postoji točan podatak CETINGRAD Stari grad Cetin, mlinice KAMANJE stari grad Brloggrad, kapela sv Filipa i Jakova Reštovo VOJNIĆ Petrovac KRNJAK Spomen dom „Debela Kosa“, spomen dom Trupinjak SLUNJ Stari grad, Napoleonov magazin, mlinice itd. TOUNJ stari grad Tounj 1480. godine BARILOVIĆ Stari grad Barilović Z-295 RAKOVICA Ruševine starog Drežnik Grada DRAGANIĆ Crkva sv. Trojstva BOSILJEVO Stari Grad Bosiljevo KARLOVAC Postoje, ali nije navedeno koja PLAŠKI Gradina Plaški, Učiona Plaški Zagreb, ožujak 2018. 260 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 9 Izvori podataka 9.1 Znanstveni i stručni radovi Andlar, G., Aničić, B., Pereković, P., Rechner Dika I., Hrdalo I. (2010): Kulturni krajobraz i legislativa – stanje u Hrvatskoj, Društvena istraživanja, 20 (3), str. 813 – 835 Antolović, J., Frković, A., Grubešić, M., Holcer, D., Vuković, M., Flajšman, E., Grgurev, M., Hamidović, D., Pavlinić, I. i Tvrtković, N. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb Blum, W.E.H. (2005). Functions of soil for society and the environment. Reviews in Environmental Science and Bio/Technology: Springer Bardi, A.; Papini, P.; Quaglino, E.; Biondi, E.; Topić, J.; Kaligarič, M.; Oriolo, G.; Roland, V.; Batina, A.; Kirin, T. (2016): Karta prirodnih i poluprirodnih nešumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske. AGRISTUDIO S.r.l., TEMI S.r.l., TIMESIS S.r.l., HAOP Bočić, N., Pahernik, M., Maradin, M. (2016): Temeljna geomorfološka obilježja Karlovačke županije. Prirodoslovlje: časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice Hrvatske, 16 (2016), 1-2, 153-172 Bognar, A. (1999): Geomorfološka regionalizacija Hrvatske. Acta Geographica Croatica, 34.(1), 7-29 Darabuš, S. i Jakelić I.Z. (2002) Osnove lovstva, II. Izdanje, Zagreb. Dramstad, W.E., Olson, J.D., Forman, R.T. T., 1996. Landscape ecology principles in landscape architecture and landuse planning, Harvard University Graduate School of Design, Island Press and the American Society of Landscape Architects Državni zavod za zaštitu prirode (2010): Stručna podloga za zaštitu poriječja rijeke Mrežnice Grayson, L., Young, K., 1994: Quality of life in cities: an overview and guide to the literature, British Library in association with London Research Centre, London. Grubešić, M., Sambolek, R. (2017) Stanje privatnih šuma u Republici Hrvatskoj, broj 7-8, godina CXXXXI, 411-430, Zagreb Husnjak, S., „Sistematika tala Hrvatske“, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2014. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije NATURA VIVA (2014.): Konačni prijedlog Plana upravljanja značajnim krajobrazom Slunjčica za period od 2012. do 2021. godine Kisić, I., (2014) Uvod u ekološku poljoprivredu, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb Klanfar, M. (2015): Faktori kvalitete osvjetljenja javnih prometnica. Završni rad, Karlovac. Kovačević, A (2005): Hidrogeološke značajke Karlovačke županije. Magistarski rad, Zagreb. Kusak, J., Huber, D., Frković, A. (2000): The effects of traffic on large carnivore populations in Croatia. Biosphere Conservation 3: 35- 39. Landscape character assessment, Guidance for England and Scotland, 2002.: The countryside Agency and Scottish Natural Heritage, Sheffild Marušić J., Tipologija krajobraza kao osnova za zaštitu i razvoj krajobraza, znanstveni rad, ACS, Agric.conspec.sci.Vol.64,No 4, 1999 (269-274) Nejašmić, I. (2005): Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb. Nikolić T., Topić J., Vuković N. (2009): Područja Hrvatske značajna za floru, Izrađeno u sklopu provedbe projekta „Conservation of Important Plant Areas in Croatia 2006-2008“ u sklopu inicijative The Planta Europa Network and the Important Plant Areas (IPA) programme in South Eastern Europe, preuzeto s http://hirc.botanic.hr/HBoD/IPA/IPA-knjiga-20-Aug-2009.pdf Oikon (2016) Strateška studija o utjecaju studije prometnog razvoja Karlovačke županije na okoliš, Zagreb Santos, L., Martins, I., 2007: Monitoring Urban Quality of Life: The Porto Experience, Social Indicators Research Shaw, P. (1975): Migration Theory and Fact, A Review and Bibliography of Curent literature, Regional Science Research Institute, Philadelphia. Slavuj, L., 2012.: Kvaliteta života u odabranim susjedstvima Grada Rijeke Sofilić, T., (2014) Onečišćenje i zaštita tla, Sveučilište u Zagrebu, Metalurški fakultet T. Šegota, A. Filipčić: Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje, Geoadria, vol. 8/1, 17–37, 2003. The Landscape Institute and Institute of EMA 2002, Guidelines for Landscape and Visual Impact Assessment, London and New York, str. 145) Tomić Reljić, D., Koščak Miočić-Stošić, V., Butula, S., Andlar, G. (2017). Pregled mogućnosti primjene GIS-a u krajobraznom planiranju. Kartografija i geoinformacije, 16(27), 26-43. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/185929 Tušar, B. (2002). Kamenolomi i okoliš. Građevinar, 54(06.), 355-363. Zagreb, ožujak 2018. 261 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj, Zagreb 2014. Vincenc, G. (2017) Jasen je bez premca najugroženija vrsta drveća u Hrvatskoj. Hrvatske šume, broj 246, godina XXI., 3-5., Zagreb Zenzerović Z., Savić, M. (2002): Ekološki aspekti usporedbe željezničkog i cestovnog prijevoza masovnog tereta // Zbornik referatov proceedings, Ljubljana: Elektrotehniška zveza Slovenije Znaor, D., (1996) Ekološka poljoprivreda, Globus, Zagreb Ž., Vidaček i sur., (1997) Namjenska pedološka karta Republike Hrvatske 9.2 Internetske baze podataka Light pollution map, www.lightpollutionmap.info, pregledano 27.10.2017. Čisto podzemlje: http://www.cistopodzemlje.info/, pregledano 2.11.2017. Registar poslovnih subjekata, http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon , pregledano 25.10.2017. Službene web stranice Karlovačke županije, https://www.kazup.hr/, pregledano 25.10.2017. Hrvatski geološki institut, Geološka karta Hrvatske 1: 300 000, http://webgis.hgi-cgs.hr/gk300/default.aspx Hrvatski planinarski savez, http://www.hps.hr Državni zavod za statistiku; https://www.dzs.hr/ Hrvatski zavod za zapošljavanje; https://statistika.hzz.hr/ Hrvatske ceste d.o.o.; http://www.hrvatske-ceste.hr/ Hrvatske autoceste d.o.o.; http://hac.hr/ Autocesta Rijeka – Zagreb d.d.; https://www.arz.hr/hr/ ENVI Atlas okoliša; http://envi.azo.hr/ DHMZ: Državni hidrometeorološki zavod http://meteo.hr/ FCD – Flora Croatica Database -http://hirc.botanic.hr/fcd Ministarstva kulture, Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, 3.11.2017. (Izvor: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212) Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Odobreni programi arheološke baštine za 2016. godinu (Izvor: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=8776) Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Odobreni Programi zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima u 2016. Godini (Izvor http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=27) Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvo (http://www.mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=415) Pristupljeno: studeni, 2017 Registar onečišćavanja okoliša: http://roo-preglednik.azo.hr/ Hrvatska gospodarska komora: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/fullSearch Corine Land Cover NATURA VIVA www.naturaviva.hr Pristupljeno: studeni. 2017. Hrvatske šume, http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/ Središnja lovna evidencija, https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO), Baza dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša (http://dokumenti.azo.hr/) Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO), http://boudr.azo.hr/Tvrtke.aspx Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode "BIOPORTAL": http://bioportal.hr/gis/, Pristupljeno: studeni, 2017 9.3 Zakoni, uredbe, pravilnici, odluke Zakon o zaštiti okoliša (NN 080/13, 153/13, 78/15) Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13,73/17) Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17) Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 850/2004 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (NN 148/13) Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15) Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17) Zagreb, ožujak 2018. 262 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Zakon o gradnji (NN 153/13, 020/17) Zakon o cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15) Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15) Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 178/04, 48/05, 151/05, 111/06, 63/08, 124/09, 91/10, 112/10) Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 82/13, 18/15, 110/15, 70/17) Zakon o željeznici (NN 94/13, 148/13, 73/17) Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006 (NN 61/17) Zakon o potvrđivanju protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine (NN 4/08) Zakon o potvrđivanju Kyotskog protokola uz okvirnu konvenciju ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 5/07) Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) Zakon o obnovljivim izvorima energije (NN 100/158, 123/16) Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03, 144/12) Zakon o tržištu toplinske energije (NN 80/13, 14/14) Zakon o tržištu električne energije (NN 022/2013) Zakon o tržištu plina (NN 28/13, 14/14, 16/17) Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 19/14, 73/17) Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09, 145/10, 26/11)) Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 120/2012) Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 94/13, 14/14) Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08, 55/12, 101/13, 153/13, 14/14). Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 065/17) Zakon o zaštiti od buke (NN 41/16) Zakon o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama (NN 94/13) Zakon o genetski modificiranim organizmima (NN 70/05) Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15;NN 121/16) Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07; NN 88/10, NN 30/14; NN 89/14; NN 152/14) Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08) Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11). Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14) Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14) Zakon o poljoprivredi (NN 30/15) Zakon o rudarstvu (NN 56/13, 14/14) Zakon o energiji (NN 120/12, 14/14, 95/15, 102/15) Zakonom o potvrđivanju Europske konvencije o krajobrazima (NN-MU 12/02) Zakon o kritičnim infrastrukturama (NN 56/13) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) Zakon o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja (NN 79/06, 110/15) Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97) Zakon o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o institucionalnom okviru inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za jugoistočnu Europu (2013) (NN 06/14) Zakon o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja (NN 113/03, 33/05) Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09, 61/11, 56/13, 14/14) Zakon o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije (NN 22/06) Zakon o lovstvu (NN 140/05, 75/09, 14/14, 21/16, 41/16, 67/16, 62/17) Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/2013) Zagreb, ožujak 2018. 263 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Zakon o stočarstvu (NN 70/97, 36/98, 151/03, 132/06, 14/14 i 30/15) Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla (NN 163/03, 40/07, 81/13 i 14/14) Zakon o održivoj uporabi pesticida (NN 14/14) Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 106/01, 07/03, 174/4, 10/05 i 14/14) Zakon o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (NN 81/13, 14/14, 56/15) Zakon o oružju (NN 63/07, 146/08, 59/12) Zakon o veterinarstvu (NN 82/13, 148/13) Zakon o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15) Zakon o kemikalijama (NN 18/13) Zakon o biocidnim pripravcima (NN 63/07) Zakon o dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br.1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006 (NN 18/13) Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (NN 39/13) Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. godine kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija) (NN 18/13) Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijaća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalije - Uredba REACH – (EZ 1907/2006) (NN 53/08, 18/13) Zakon o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (NN-MU 11/06) Pravilnik o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama (NN 64/2016). Pravilnik o uvjetima i postupku za ostvarivanje prava na korištenje kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj (NN 78/15) Pravilnik o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 65/16) Pravilnik o standardnim operativnim postupcima za pružanje pomoći nižoj hijerarhijskoj razini od strane više razine sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi (NN 37/16) Pravilnik o postupku primanja i prenošenja obavijesti ranog upozoravanja, neposredne opasnosti te davanju uputa stanovništvu (NN 67/17) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 73/16) Pravilnik o Registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o Očevidniku prijavljenih velikih nesreća (NN 139/14) Pravilnik o skladištenju opasnih kemikalija koje djeluju u obliku plina (NN 091/2013) Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14) Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova (NN 5/07.), Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove zaštite od buke (NN 91/07.) Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17) Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 134/12) Pravilnik o uzajamnoj razmjeni informacija i izvješćivanju o kvaliteti zraka i obvezama za provedbu Odluke Komisije 2011/850/EU (NN 3/16) Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12, 97/13) Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15) Pravilnik o stručnom ispitu iz područja zaštite od buke (NN 91/07.), Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno provesti mjere zaštite od buke (NN 91/07.), Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08.) Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, NN 121/15) Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/2015) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/2014) Zagreb, ožujak 2018. 264 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 088/14) Pravilnik o prijelazima za divlje životinje (NN 5/07) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) Pravilnik o uvjetima držanja, načinu označavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu (NN 70/09) Pravilnik o nadzoru i kontroli prekograničnog prijevoza radioaktivnog otpada i istrošenog goriva (NN 011/2013) Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15) Pravilnik o termičkoj obradi otpada (NN 075/16) Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 088/15, 78/16) Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 113/16) Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13, 95/15) Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09, 45/12) Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 125/15, 90/16) Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN 40/06, 92/08, 39/11 i 41/13) Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (NN 042/14, 48/14, 107/14, 139/14) Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 050/15) Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 069/16) Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (NN 117/14) Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 103/2014) Pravilnik o postupanju s otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08) Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom (NN 120/04) Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša otpadom (NN 95/04) Pravilnikom o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (NN 20/04) Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13) Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12, 130/11). Pravilnik o Očevidniku uporabnih dozvola kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postojeća postrojenja (NN 113/08) Pravilnik o uređivanju šuma (NN 79/15) Pravilnik o čuvanju šuma (NN 28/15) Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 17/15, 57/17) Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama (NN 22/15, 93/15, 57/17) Pravilnik o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava (NN 76/13, 122/14) Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14) Popis šumskih svojti (NN 4/11) Pravilnik o lovostaju (NN 87/10, 97/13, 44/17) Pravilnik o uvjetima i načinu lova, nošenju lovačkog oružja, obrascu i načinu izdavanja lovačke iskaznice, dopuštenju za lov i evidenciji o obavljenom lovu (NN 70/10) Pravilnik o lovočuvarskoj službi (NN 63/06) Pravilnik o dopunama Pravilnika o popisu postojećih aktivnih tvari koje nisu dopuštene u biocidnim pripravcima (NN 18/13) Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 103/14) Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09) Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09, 75/13) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14) Pravilnik o načinu vođenja očevidnika o kemikalijama te o načinu i rokovima dostave podataka iz očevidnika (NN 99/13, 157/13) Pravilnik o popisu postojećih aktivnih tvari dopuštenih u biocidnim pripravcima (NN 5/14) Zagreb, ožujak 2018. 265 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Pravilnik o skladištenju opasnih kemikalija koje djeluju o obliku plina (NN 91/13) Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja te provjere znanja o zaštiti od opasnih kemikalija (NN 99/13) Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13) Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (NN 151/2013) Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 35/15, 118/16 i 26/17) Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 009/2014) Pravilnik o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji (NN 019/2016) Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva Pravilniku o registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o Očevidniku prijavljenih velikih nesreća (NN 139/14) Pravilnik o istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina (NN 142/13) Pravilnik o jedinstvenom informacijskom sustavu mineralnih sirovina i registrima (NN 142/13) Pravilnik o obveznom sadržaju projekata građenja rudarskih objekata i postrojenja (NN 79/14) Pravilnik o obveznom sadržaju, elementima i načinu opremanja rudarskih projekata (NN 61/14) Pravilnik o postupku ocjene dokumentacije o rezervama mineralnih sirovina (NN 150/13) Pravilnik o postupku provjere rudarskih projekata (150/13) Pravilnik o sadržaju i načinu izrade rudarsko geoloških studija (142/13) Pravilnik o tehničkom pregledu rudarskih objekata i postrojenja (142/13) Pravilnik o trajnom zbrinjavanju plinova u geološkim strukturama (106/13) Pravilnik o uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika (142/13) Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11) Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne odvodnje (NN 28/11,16/14) Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10) Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13) Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10) Pravilnik o očevidniku zahvaćenih i korištenih količina voda (NN 81/10) Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne odvodnje (NN 28/11) Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe (NN 28/11) Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti sprečavanja širenja i otklanjanja posljedica izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i vodnoga dobra (NN 1/11) Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11) Uredba o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje (EMAS) (NN 77/14) Uredba o Informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 061/2014, 003/2017) Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14) Uredba o emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u zraku u Republici Hrvatskoj (NN 108/13, 19/17) Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj (NN 87/12, 5/17) Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (117/12, 90/14, 87/17) Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14) Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17) Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 22/14, 65/16) Uredba o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapivih organskih spojeva koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzina (NN 135/06) Uredba o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 003/2017) Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN 71/04) Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08) Zagreb, ožujak 2018. 266 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Uredba o postupku javnog uvida kod proglašenja zaštićenog područja (NN 44/05) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 061/2014) Uredba o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 003/2017) Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 112/2015) Uredba o odgovornosti za štete u okolišu (31/17) Uredba o okolišnoj dozvoli (NN 8/14) Uredba (EZ-a) broj 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća UREDBA (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (NN 114/14 i 147/14). Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14, 31/17, 45/17) Uredba o graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva u određenim bojama i lakovima koji se koriste u graditeljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila (NN 69/13) Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN 90/14) Uredba o kakvoći vode za kupanje (NN 51/14) Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13) Odluka o prihvaćanju Plana smanjivanja emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida i krutih čestica kod velikih uređaja za loženje i plinskih turbina na području Republike Hrvatske (NN 151/08) Odluka o visini jedinične naknade na emisije stakleničkih plinova za operatere postrojenja isključenih iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama za 2014. godinu (96/15) Odluka o prihvaćanju Drugog nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj (NN 62/16) Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007 (NN 58/07) Odluka o prihvaćanju Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (NN 145/08) Odluka o donošenju Šestog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 18/14) Odluka o osnivanju Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama (NN 114/14) Odluka o prihvaćanju Petog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 24/10) Odluka o donošenju Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina (NN 117/15) Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10) Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10) Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12) Odluka o Popisu voda 1. reda (NN 79/10). 9.4 Konvencije, povelje, sporazumi i protokoli Konvenciju o europskim krajobrazima (Firenca, 2000.) Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992) Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Paris, 1972.) Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija) (Ramsar 1971) Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) (Bern, 1979) Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija) (Bonn, 1979) Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore - CITES Konvencija (Washington, 1975) Protokol o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, 1987. Bečka konvencija o zaštiti ozonskog sloja. (Beč, 1985.) Zagreb, ožujak 2018. 267 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 9.5 Strategije, planovi i programi Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Duge Rese, 2012. Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Slunja, 2012. Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Karlovca, 2012. Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Ozlja, 2011. Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Ogulina, 2012. Akcijski plan energetske učinkovitosti Karlovačke županije za razdoblje 2015.-2017. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (1999., izmjene i dopune 2013.) Program zaštite okoliša Karlovačke županije (2000.) Glavni provedbeni plan obrane od poplava (Hrvatske vode, 2015) Provedbeni plan obrane od poplava za branjeno područje 11 (Hrvatske vode, 2014) Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Karlovačkoj županiji za razdoblje od 2017. do 2021. godine Prijedlog nacrta Programa zaštite okoliša Grada Karlovca 2011. – 2014. godine, 2011. Plan civilne zaštite Karlovačke županije, 2014 Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007. - 2015.( NN 85/07, 126/10, 31/11) Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine (NN 3/17) Plan zdravstvene zaštite Republike Hrvatske (NN 086/2012) Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine Plan zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske (NN 96/10) Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN 139/13) Plan zaštite od požara na području Karlovačke županije, 2014 Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16) Državni plan obrane od poplava (NN 84/10) Program mjerenja razine onečišćenosti u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 103/14, 73/16) Prostorni plan Karlovačke županije, Glasnik Karlovačke županije, broj 26/01, 33/01 ‐ ispravak, 36/08 pročišćeni tekst, 56/13, 07/14 ‐ ispravak, 50b/14, 6c/17, 29c/17 – pročišćeni tekst Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2015 Revizija procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Karlovačku županiju, 2014 Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine (NN 075/2017) Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 030/2009) Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008.-2013. Strategija energetskog razvoja Strategija upravljanja vodama (NN 91/2008) Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske (NN 55/13) Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 072/2017) Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997., izmjene i dopune 2013.) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (2017.) Strategija kulturnog razvoja grada Karlovca 2014. – 2024. , Karlovac 2014. Strategija razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije do 2020. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) Studija prometnog razvoja Karlovačke županije, prosinac 2016. Strategija prometnog razvoja Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030 (NN 131/2014) Zagreb, ožujak 2018. 268 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine (NN 84/2017) Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 046/02) Nacionalna strategije kemijske sigurnosti (NN 143/08) Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 072/17) Nacionalna strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 143/08) Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/2002) Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 046/2002) Nacionalni strateški plan razvoja akvakulture za razdoblje 2014.-2020. Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011. - 2013. (produžena do 2016.) Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina, Hrvatske vode, Zagreb 2015 Vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari za pogon tvrtke „Viševica –komp“d.o.o- PC Mahično Karlovac, 2014 Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. (NN 126/14) Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03) Strategija šumarstva Europske unije 9.6 Publikacije Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Karlovac, „Katalog projekata Karlovačke županije“. Karlovac, 2017. Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Karlovac, Vodič „Karlovačka županija – Vaš poslovni partner“, PONUDA I POTRAŽNJA gospodarstva Karlovačke županije 2017. godine, Karlovac. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća Općine Lasinja, 2013. Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.), SAFU, 2017. Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Karlovačke županije, 2017 Energetski institut Hrvoje Požar (2012), Potencijal obnovljivih izvora energije u Karlovačkoj županiji Tounjske špilje, Općina Tounj http://www.tounj.hr/wp-content/uploads/2013/05/Letak-Tounjske-spilje1.pdf Green paper on the management of bio-waste in the european union, Commission of the European communities, Brussels, 3.12.2008. 9.7 Izvješća Izvješće o stanju u prostoru, Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije, 2015. godine, Karlovac. Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije (2003.) Izvješće o stanju prirode i zaštite prirode 2000.-2007. Izvješće o stanju prirode u Republike Hrvatske za razdoblje od 2008.-2012. Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2005. – 2008. Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2007. Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2014. (razdoblje od 2009. do 2012.) Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008. - 2012. (NN 61/2013) Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području RH, HAOP Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša 2011 Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša 2012 Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša 2013 Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša 2014 Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša 2015 Izvješće o stanju i poticajima u poljoprivredi na području Karlovačke županije u 2016. godini, Upravni odjel za gospodarstvo, Karlovačka županija Zagreb, ožujak 2018. 269 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Izvješće o stanju i poticajima u poljoprivredi na području Karlovačke županije u 2015. godini, Upravni odjel za gospodarstvo, Karlovačka županija Izvješće o stanju i poticajima u poljoprivredi na području Karlovačke županije u 2014. godini, Upravni odjel za gospodarstvo, Karlovačka županija Izvješće o radu Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije KODOS d.o.o. za 2014. godinu, Upravni odjel za gospodarstvo, Karlovačka županija Objedinjeno izvješće o izvršenju plana gospodarenja otpadom za 2013. godinu, Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, Karlovačka županija Objedinjeno izvješće o izvršenju plana gospodarenja otpadom za 2014. godinu, Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, Karlovačka županija Objedinjeno izvješće o izvršenju plana gospodarenja otpadom za 2015. godinu, Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, Karlovačka županija Objedinjeno izvješće o izvršenju plana gospodarenja otpadom za 2016. godinu, Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, Karlovačka županija Izvješće o radu centra za Gospodarenje otpadom Karlovačke županije Kodos d.o.o. za 2015. Godinu, Kodos d.o.o, 2016. Izvještajno prognozni poslovi u šumarstvu za 2013/14., Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko Izvještajno prognozni poslovi u šumarstvu za 2014/15., Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko Izvještajno prognozni poslovi u šumarstvu za 2015/16., Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko Godišnji izvještaj o radu Pana, udruge za zaštitu okoliša i prirode u 2014. godini Godišnji izvještaj o radu Pana, udruge za zaštitu okoliša i prirode u 2015. godini Izvješće o ostvarivanju godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja za 2014. godinu i Izvješće o financijskom poslovanju za 2013.godinu, Javna ustanova Natura viva za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije, 2014. Izvješće o ostvarivanju godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja za 2014. godinu i Izvješće o financijskom poslovanju za 2014.godinu, Javna ustanova Natura viva za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije, 2015. Izvješće o ostvarivanju godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja za 2014. godinu i Izvješće o financijskom poslovanju za 2015.godinu, Javna ustanova Natura viva za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije, 2016. Izvješće o ostvarivanju godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja za 2014. godinu i Izvješće o financijskom poslovanju za 2015.godinu, Javna ustanova Natura viva za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije, 2016. Zagreb, ožujak 2018. 270 za zaštitu prirode i okoliša Prilaz baruna Filipovića 21 10000 Zagreb OIB: 84310268229 Tel: +385 1 3717 317 IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA KARLOVAČKE ŽUPANIJE 2013.-2016. GODINE - PRILOZI - Zagreb, ožujak 2018. Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 10 Prilozi 10.1 Suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i prirode Zagreb, ožujak 2018. 2 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Zagreb, ožujak 2018. 3 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Zagreb, ožujak 2018. 4 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Zagreb, ožujak 2018. 5 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Zagreb, ožujak 2018. 6 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Zagreb, ožujak 2018. 7 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 10.2 Primjer anketnog upitnika PITANJE ODGOVOR INFRASTRUKTURA 1. Koliki je broj kućanstava vaše 1.1. sustav javne vodoopskrbe: JLS spojenih na: 1.2. sustav javne odvodnje: (u praznu kućicu napisati broj 1.3. sustav elektroopskrbe: kućanstava) 1.4. sustav plinoopskrbe: 2. Ukoliko postoje, koja naselja u 2.1. sustav javne vodoopskrbe: vašoj JLS nisu spojena na: 2.2. sustav javne odvodnje: (u praznu kućicu upisati naziv naselja) 2.3. sustav elektroopskrbe: 2.4. sustav plinoopskrbe: 3. Je li vaša JLS u posljednjih 4 3.1. sustavu javne vodoopskrbe: godine provodila zahvate 3.2. sustavu javne odvodnje: širenja/sanacije ili izgradnje na: 3.3. sustavu elektroopskrbe: (odgovoriti sa DA ili NE) 3.4. sustavu plinoopskrbe: 4. Planirate li širenje/sanaciju ili 4.1. sustava javne vodoopskrbe: izgradnju: 4.2. sustava javne odvodnje: (odgovoriti sa DA ili NE) 4.3. sustava elektroopskrbe: 4.4. sustava plinoopskrbe: 5. Kakvo je zadovoljstvo 5.1. parkirališna mjesta stanovništva prometom i 5.2. protočnost prometnica pripadajućom infrastrukturom? 5.3. učestalost javnog prijevoza (procijenite na skali ocjenama od 1 do 5 kao u školi 1-izuzetno loše, 2-loše, 3-ni 5.4. kvaliteta prometnica dobro, ni loše, 4-dobro, 5-odlično) 5.5. kvaliteta nogostupa 5.6. povezanost s većim gradovima 6. Imate li problem u vašoj JLS s 6.1. DA, ako da, kojom dionicom plavljenjem pojedinih prometnih ceste? putova? (u praznu kućicu napisati odgovor) 6.2. NE 6.3. NE ZNAM 7. Imate li problem u vašoj JLS s 7.1. DA, ako da, kojom dionicom neprohodnošću prometnih ceste? putova tijekom zimskih mjeseci? 7.1. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 7.2. NE ZNAM 8. Imate li izgrađenih biciklističkih 8.1. DA, ukoliko da koliko km? staza? 8.2. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 8.3. NE ZNAM 9. Imate li željezničku postaju u 9.1. DA vašoj JLS? 9.2. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 10. Da li je u vašoj JLS u posljednje 4 10.1. DA, ako da, na koji način? godine unaprijeđena kvaliteta 10.2. NE prometa? (u praznu kućicu napisati odgovor) 10.3. NE ZNAM 11. Nabrojite tri najveća postojeća problema u prometnoj infrastrukturi vaše JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) 12. Postoje li uređaji za 12.1. DA, ukoliko da koliko? pročišćavanje otpadnih voda u 12.2. NE vašoj JLS? 12.3. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) 13. Ima li vaša JLS problema s 13.3. DA, ako da, koji su to? onečišćenjem površinskih voda? 13.4. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 13.5. NE ZNAM 14. Jesu li na području vaše JLS 14.1. DA, ako da, koje? provedene tehničke mjere obrane od negativnog djelovanja voda? 14.2. NE Zagreb, ožujak 2018. 8 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine PITANJE ODGOVOR INFRASTRUKTURA (u praznu kućicu napisati odgovor) 14.3. NE ZNAM 15. Da li je u posljednjih 4 godine u 15.3. DA, ukoliko da na koji način? vašoj JLS postignut napredak u 15.4. NE sustavu obrane od poplava? 15.5. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) 16. Jeste li imali problem s 16.3. DA, koji problem ste imali i plavljenjem u vašoj JLS u zadnje kako ste ga riješili? 4 godine? 16.4. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 16.5. NE ZNAM 17. Koliko ste zadovoljni trenutačnim stanjem sustava obrane od poplava? (procijenite na skali ocjenama od 1 do 5 kao u školi 1-izuzetno loše, 2-loše, 3-ni dobro, ni loše, 4-dobro, 5-odlično) 18. Jeste li u zadnje 4 godine imali 18.1. DA, ukoliko da s kojim probleme s opskrbom i/ili problemima? kakvoćom vode za ljudsku 18.2. NE potrošnju (onečišćenje, kvarovi 18.3. NE ZNAM na vodocrpilištu i sl.)? (u praznu kućicu napisati odgovor) Dodatni komentar na infrastrukturu u vašoj JLS: PITANJE ODGOVOR DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA 19. Koliki je broj odgojno- 19.1. Vrtići: obrazovnih institucija na 19.2. Područne škole: području vaše JLS? 19.3. Osnovne škole: (u praznu kućicu napisati odgovor) 19.4. Srednje škole: 19.5. Veleučilišta: 19.6. Sveučilišta: 19.7. Ostalo: 20. Koliki je broj zdravstvenih 20.1. Ljekarna: ustanova prema sljedećim 20.2. Ambulanta: kriterijima? (u praznu kućicu napisati odgovor) 20.3. Dom zdravlja: 20.4. Bolnica: 20.5. Ostalo: 21. Kakvo je zadovoljstvo 21.1. Zdravstvenom infrastrukturom stanovništva? (stanje, dostupnost) (procijenite na skali ocjenama od 1 do 5 21.2. Odgojno-obrazovnom kao u školi infrastrukturom (stanje, 1-izuzetno loše, 2-loše, 3-ni dobro, ni dostupnost) loše, 4-dobro, 5-odlično) 21.3. Trgovine za svakodnevnu opskrbu 21.4. Dječja igrališta 21.5. Sportski objekti i igrališta 21.6. Parkovi i druge zelene površine za rekreaciju 22. Koliko je zaposlenih u pojedinim 22.1. Primarni (poljoprivreda, sektorima zanimanja? stočarstvo, šumarstvo i (u praznu kućicu napisati odgovor) ribarstvo): 22.2. Sekundarni (industrija, građevinarstvo, rudarstvo, energetika, proizvodno obrtništvo): 22.3. Tercijarni (trgovina, promet, ugostiteljstvo, bankarstvo i turizam): 22.4. Kvartarni (školstvo, zdravstvo, policija, uprava): 23. Koja su deficitarna zanimanja u vašoj JLS u posljednje 4 godine? (u praznu kućicu napisati odgovor) Zagreb, ožujak 2018. 9 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine PITANJE ODGOVOR DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA 24. Provodite li mjere i aktivnosti za 24.1. DA, ako da kojim mjerama? poticanje razvoja gospodarstva na 24.2. NE području vaše JLS 24.3. NE ZNAM (poticaji/olakšice)? (u praznu kućicu napisati odgovor) 25. Provodite li mjere i aktivnosti 25.1. DA, ako da, koje su to mjere? ekspanzivne populacijske politike 25.2. NE (zadržavanje mladih, pronatalitetna politika)? 25.3. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) 26. Ima li vaša JLS pozitivnih 26.1. DA, ako da u kojem sektoru? rezultata u broju zaposlenih u 26.2. NE posljednje 4 godine? (u praznu kućicu napisati odgovor) 26.3. NE ZNAM 27. Potiče li vaša JLS usklađivanje 27.1. DA, ako da na koji način? katastra i zemljišnih knjiga? 27.2. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 27.3. NE ZNAM 28. Postoje li poticaji za uklanjanje 28.1. DA azbestnih ploča s krovova? 28.2. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 28.3. NE ZNAM 29. Kakva su vaša iskustva s reakcijama javnosti na pojedine veće projekte u prostoru (npr. izgradnja hidroelektrane, odlagalište otpada i sl)?(procijenite na skali ocjenama od 1 do 5 kao u školi 1-izuzetno loše, 2-loše, 3-ni dobro, ni loše, 4-dobro, 5-odlično) Dodatni komentar na društvenu infrastrukturu u vašoj JLS: PITANJE ODGOVOR GOSPODARSTVO 30. Koliko ima trgovačkih društava po pripadajućim gospodarskim djelatnostima u vašoj JLS (sukladno Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007.)? (u praznu kućicu napisati odgovor) 30.1. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo: 30.2. Rudarstvo i vađenje: 30.3. Prerađivačka industrija: 30.4. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija: 30.5. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša: 30.6. Građevinarstvo: 30.7. Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala: 30.8. Prijevoz i skladištenje: 30.9. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane: 30.10. Informacije i komunikacije: 30.11. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja: 30.12. Poslovanje nekretninama: 30.13. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti: 30.14. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti: 30.15. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo: 30.16. Rudarstvo i vađenje: 30.17. Prerađivačka industrija: 30.18. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija: 30.19. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša: 30.20. Građevinarstvo: 30.21. Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala: 31. Koliki je udio industrije u ukupnim prihodima u gospodarstvu vaše JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) 32. Koje su tri najbitnije industrijske grane u vašoj JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) Zagreb, ožujak 2018. 10 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine PITANJE ODGOVOR GOSPODARSTVO 33. Postoji li u vašoj JLS industrijsko postrojenje koje je izvor onečišćenja? Ukoliko postoji napišite koje je to. (u praznu kućicu napisati odgovor) Dodatni komentar na gospodarstvo u vašoj JLS:: PITANJE ODGOVOR ENERGETIKA 34. Potičete li korištenje obnovljivih 34.1. DA, ako da na koji način? izvora energije u vašoj JLS? 34.2. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 34.3. NE ZNAM 35. Koliki je udio potrošnje energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u vašoj JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) 36. Koji oblici obnovljivih izvora energije (solarni paneli, hidroelektrane, biomasa, i sl.) su zastupljeni u vašoj jedinici JLS i u kojem omjeru? (u praznu kućicu napisati odgovor) 37. Koji projekti se trenutno provode vezani uz povećanje energetske učinkovitosti i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije? (u praznu kućicu napisati odgovor) 38. Koji su energenti najzastupljeniji 38.1. drvo za ogrjev u kućanstvima? (pridodajte 38.2. prirodni plin vrijednosti od 1 do 5, gdje 1 znači 38.3. električna energija najmanja zastupljenost energenta, 38.4. ukapljeni plin a 5 najzastupljeniji energent) 38.5. sunčeva energija Dodatni komentar na energetiku u vašoj JLS:: PITANJE ODGOVOR ISKORIŠTAVANJE I ZALIHE MINERALNIH I ENERGETSKIH SIROVINA 39. Koliko vaša JLS ima 39.1. Mineralnih sirovina: eksploatacijskih polja? 39.2. Energetskih sirovina: (u praznu kućicu napisati odgovor) 40. Postoje li ilegalna eksploatacijska 40.1. DA, ukoliko ih ima, kako vaša polja mineralnih sirovina JLS postupa s njima? (šljunčare, kamenolomi) u vašoj 40.2. NE JLS? 40.3. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) 41. Provodi li se sanacija zatvorenih 41.1. DA, ako da, na koji način? eksploatacijskih polja u vašoj 41.2. NE JLS? 41.3. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) Sljedeća pitanja odgovarate samo ukoliko imate eksploatacijska polja u vašoj JLS. 42. Provodi li se nadzor nad 42.1. DA, ako da, na koji način? iskorištavanjem mineralnih sirovina u vašoj JLS u posljednje 4 godine? 42.2. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 42.3. NE ZNAM 43. Provode li se mjere zaštite i 43.1. DA, ako da, na koji način? kontrola eksploatiranih površina u vašoj JLS posljednje 4 godine? (u praznu kućicu napisati odgovor) 43.2. NE 43.3. NE ZNAM 44. Koje štete i problemi nastaju kao 44.1. Mineralnih sirovina: posljedica djelatnosti eksploatacije sirovina u vašoj JLS? 44.2. Energetskih sirovina: (u praznu kućicu napisati odgovor) Zagreb, ožujak 2018. 11 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 45. Kakav je stav lokalnog 45.2. Mineralnih sirovina stanovništva prema eksploataciji mineralnih i energetskih sirovina u vašoj JLS? (procijenite na skali ocjenama od 1 do 5 kao u školi 45.2. Energetskih sirovina 1-izuzetno loše, 2-loše, 3-ni dobro, ni loše, 4-dobro, 5-odlično) Dodatni komentar na iskorištavanje sirovina u vašoj JLS:: PITANJE ODGOVOR TURIZAM 46. Koliko vaša JLS ima registriranih Godina: 2013. 2014. 2015. 2016. smještajnih objekata u posljednje 46.1. privatni smještaj: 4 godine? (u prazne kućice napisati odgovor) 46.2. hostel: 46.3. hotel: 46.4. ostalo: 47. Da li se planira unaprijediti 47.1. DA, ako da na koji način? turistička ponuda u vašoj JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) 47.2. NE 47.3. NE ZNAM 48. Koje grane turizma (npr. seoski, ribolovni, sportsko-rekreacijski, i sl.) su najperspektivnije za razvoj turističke djelatnosti vaše JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) 49. Koji su postojeći problemi u turističko-ugostiteljskoj ponudi vaše JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) Dodatni komentar na turizam u vašoj JLS:: PITANJE ODGOVOR POLJOPRIVREDA 50. Potiče li se ekološka 50.1. DA, ako da, na koji način? poljoprivreda? 50.2. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 50.3. NE ZNAM 51. Jeste li u posljednje 4 godine 51.1. DA, ako da, koliko? održavali edukacijske radionice 51.2. NE u vašoj JLS u svrhu razvoja 51.3. NE ZNAM održive i ekološke poljoprivrede? (u praznu kućicu napisati odgovor) 52. Da li su se u posljednje 4 godine 52.1. DA, ako da, na koliko ha? povećale navodnjavane 52.2. NE površine? 52.3. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) 53. Koliko je zaposlenih ljudi u inspekcijskoj službi koja kontrolira primjenu sredstava za zaštitu bilja? (u praznu kućicu napisati odgovor) Dodatni komentar na poljoprivredu u vašoj JLS:: PITANJE ODGOVOR ŠUMARSTVO 54. Promičete li udruživanje 54.1. DA, ako da, na koji način? šumoposjednika radi lakšeg 54.2. NE gospodarenja privatnim 54.3. NE ZNAM šumama? (u praznu kućicu napisati odgovor) 55. Koje akcije pošumljavanja su se vršile na području vaše JLS u posljednje 4 godine? (u praznu kućicu napisati odgovor) 56.1. DA, ako da, na koji način? Zagreb, ožujak 2018. 12 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 56. Provodi li se uređenje javnih 56.2. NE zelenih površina, njega i uzgoj 56.3. NE ZNAM stabala urbanih šuma u vašoj JLS u posljednje 4 godine? (u praznu kućicu napisati odgovor) 57. Vodi li se evidencija sječe 57.1. DA, ukoliko da, priložiti podatke stabala na urbanim zelenim 57.2. NE površinama (parkovi)? 57.3. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) 58. Koliki je ukupan broj šumskih požara u vašoj JLS posljednje 4 godine? (u praznu kućicu napisati odgovor) 59. Kolika je ukupna površina opožarenog šumskog područja u vašoj JLS u posljednje 4 godine? (u praznu kućicu napisati odgovor) Dodatni komentar na šumarstvo u vašoj JLS:: PITANJE ODGOVOR SLATKOVODNO RIBARSTVO I AKVAKULTURA 60. Koliko registriranih ribnjaka 60.1. Toplovodni toplovodnih i hladnovodnih vrsta ima na području vaše JLS? 60.2. Hladnovodni (u praznu kućicu napisati broj ribnjaka) 61. Koja ribolovna društva su aktivna na području vaše JLS? 62. Postoje li problemi s 62.1. DA, ako da, koji su to? krivoribolovom u vašoj JLS? 62.2. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 62.3. NE ZNAM Dodatni komentar na slatkovodno ribarstvo i akvakulturu u vašoj JLS:: PITANJE ODGOVOR BUKA 63. Jesu li provedena mjerenja, 63.1. DA, ako da, koje i za koja istraživanja ili ankete vezane uz područja? buku posljednjih 4 godine u 63.2. NE vašoj JLS? 63.3. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) 64. Koji su najznačajniji izvori buke u vašoj jedinici JLS u posljednje 4 godine? (u praznu kućicu napisati odgovor) 65. Postoje li problemi u vašoj JLS u 65.1. DA, ako da koji su? posljednjih 4 godine vezani uz 65.2. NE prevelike emisije buke? (u praznu kućicu napisati odgovor) 65.3. NE ZNAM PITANJE ODGOVOR GOSPODARNJE OTPADOM 66. Postoji li važeći Plan 66.1. DA gospodarenja otpadom vaše 66.2. NE, ako ne, je li u postupku JLS? izrade/donošenja? (u praznu kućicu napisati odgovor) 66.3. NE ZNAM 67. Je li za vašu JLS izrađeno 67.1. Da, ako da iz koje je godine? godišnje izvješće o provedbi 67.2. NE Plana gospodarenja otpadom? 67.3. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) 68. Postoje li u vašoj JLS građevine 68.1. DA, ako da, koje? za gospodarenje otpadom? 68.2. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 68.3. NE ZNAM 69. Planira li vaša JLS izgradnju 69.1. DA, ako da koje vrste? građevina za gospodarenje 69.2. NE otpadom? 69.3. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) 70. Postoji li odvojeno prikupljanje 70.1. DA, ako da koje od navedenog? komunalnih i posebnih vrsta 70.2. NE otpada (npr. razvrstavanje u 70.3. NE ZNAM posebne posude u kućanstvima, Zagreb, ožujak 2018. 13 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine PITANJE ODGOVOR GOSPODARNJE OTPADOM zeleni otoci i reciklažna dvorišta)? (u praznu kućicu napisati odgovor) 71. Na koliko lokacijama vaša JLS 71.1. Komunalni otpad vrši sakupljanje i zbrinjavanje 71.2. Građevinski otpad različitih vrsta otpada? 71.3. Azbestni otpad (u praznu kućicu napisati odgovor) 71.4. Zeleni otpad s javnih površina 71.5. Biootpad iz domaćinstava 71.6. Opasni otpad 71.7. Otpad životinjskog porijekla PITANJA ODGOVORI GOSPODARENJE OTPADOM 72. Da li je vaša JLS imala problem 72.1. DA, ako da, koliko ih ima? s divljim odlagalištima otpada u 72.2. NE posljednje 4 godine? 72.3. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) 73. Planira li se sanacija divljih odlagališta otpada u vašoj JLS i na koji način? (u praznu kućicu napisati odgovor) 74. Provodi li se praćenje 74.1. DA, ako da, priložiti rezultate zatvorenih/saniranih odlagališta 74.2. NE u vašoj JLS? 74.3. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) 75. Da li se u posljednje 4 godine 75.1. DA, ako da, na kojima? provodio redoviti nadzor na 75.2. NE odlagalištima otpada u vašoj 75.3. NE ZNAM JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) 76. Jesu li u vašoj JLS provedene 76.1. DA, ako da tko provodi edukacije javnosti s ciljem edukacije? unapređenja gospodarenja 76.2. NE otpadom u posljednjem 76.3. NE ZNAM četverogodišnjem razdoblju? (u praznu kućicu napisati odgovor) 77. Ukoliko postoje, nabrojite 3 najznačajnija problema u gospodarenju otpadom u vašoj JLS posljednje 4 godine? (u praznu kućicu napisati odgovor) Dodatni komentar na buku i gospodarenje otpadom u vašoj JLS: PITANJA ODGOVORI IZNENADNI NEŽELJENI DOGAĐAJI S POSLJEDICAMA PO OKOLIŠ 78. Koje tijelo je nadležno za praćenje akcidentnih situacija u vašoj JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) 79. Nabrojite akcidente zabilježene u vašoj JLS u posljednje 4 godine. (u praznu kućicu napisati odgovor) 80. Ukoliko je vaša JLS bila pogođena elementarnim nepogodama u posljednje 4 godine, nabrojite ih. (u praznu kućicu napisati odgovor) Dodatni komentar na iznenadne neželjene događaje s posljedicama po okoliš u vašoj JLS: PITANJE ODGOVOR TLO, ZRAK I KLIMA 81. Koji su najznačajniji izvori onečišćenja zraka u vašoj JLS u posljednje 4 godine (npr. Industrija, promet, poljoprivredna proizvodnja i sl.)? (u praznu kućicu napisati odgovor) 82. Da li vaša JLS pridonosi 82.1. DA, ukoliko da, na koji način? očuvanju kvalitete zraka i 82.2. NE smanjenu klimatskih promjena (npr. edukacija stanovništva, 82.3. NE ZNAM upotreba plinskog goriva i biogoriva)? Zagreb, ožujak 2018. 14 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine PITANJE ODGOVOR TLO, ZRAK I KLIMA (u praznu kućicu napisati odgovor) 83. Koliko je financijskih sredstava utrošeno u svrhu očuvanja kvalitete zraka i smanjenja klimatskih promjena? (u praznu kućicu napisati odgovor) 84. Ima li na području vaše JLS 84.1. DA, ako da, koje mjere zaštite se problema s erozijom tla? provode? (u praznu kućicu napisati odgovor) 84.2. NE 84.3. NE ZNAM 85. Ima li na području vaše JLS 85.1. DA, ako da koje mjere zaštite se problema s klizištima i provode? odronima? 85.2. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 85.3. NE ZNAM Dodatni komentar na tlo, zrak i klimu u vašoj JLS:: PITANJE ODGOVOR PRIRODA 86. Postoje li za vašu JLS važeći 86.1. DA, ukoliko da, koji? planovi, programi ili strategije 86.2. NE koji obuhvaćaju područje zaštite 86.3. NE ZNAM prirode i okoliša? (u praznu kućicu napisati odgovor) 87. Jesu li provedeni projekti 87.1. DA, ukoliko da, koji? edukacije javnosti na temu 87.2. NE zaštite prirode i okoliša? 87.3. NE ZNAM 88. Koliko je u posljednjih 4 godine vaša JLS utrošila financijskih sredstava na izradu projekata i aktivnosti za zaštitu prirode i okoliša? I na koje aktivnosti su utrošena navedena sredstva? (u praznu kućicu napisati odgovor) 89. Koje udruge za zaštitu prirode i okoliša su aktivne na području vaše JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) 90. Postoji li suradnja vaše JLS s 90.1. DA, ukoliko da, koje su to civilnim udrugama koje se bave udruge? zaštitom prirode i okoliša? 90.2. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 90.3. NE ZNAM 91. Ukoliko vaša JLS surađuje s civilnim udrugama, na kojim aktivnostima surađuju? (u praznu kućicu napisati odgovor) 92. Koliko stručnjaka za inspekciju zaštite okoliša je aktivno na području vaše JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) 93. Provode li se mjere za zaštitu 93.1. DA, ako da koje? prirode i okoliša, ako da koje? 93.2. NE 93.3. NE ZNAM 94. Jesu li u posljednje 4 godine 94.1. DA, ako da, koliko je zaposlenika provedene edukacije educirano? zaposlenika vaše JLS na temu 94.2. NE zaštite i okoliša? 94.3. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) PITANJE ODGOVOR PRIRODA 95. Koliko je dozvola izdanih za zahvate u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže NATURA 2000 u razdoblju 2013.-2016. i navedite lokacije zahvata. 96. Postoje li u posljednje 4 godine 96.1. DA, ako da s kojim? problemi javnosti vaše JLS s divljim vrstama (čagalj, divlja 96.2. NE svinja, srna, jelen, i sl.)? 96.3. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) 97. Postoje li završeni postupci 97.1. DA, ukoliko da koji? procjene utjecaja na okoliš i 97.2. NE Zagreb, ožujak 2018. 15 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine prihvatljivosti za ekološku 97.3. NE ZNAM mrežu? 98. Koliko jedinki i kojih vrsta je stradalo u prometu i/ili krivolovu u vašoj JLS u posljednje 4 godine? (u praznu kućicu napisati odgovor) 99. Navedite nazive prometnica na kojima stradavaju divlje vrste? 100. Jesu li u posljednje 4 godine na 100.1. DA, ukoliko da, koliko je području vaše JLS nastale štete naknada isplaćeno? prouzrokovane djelovanjem 100.2. NE divljih vrsta? 100.3. NE ZNAM (u praznu kućicu napisati odgovor) 101. Postoje li centri za zbrinjavanje 101.1. DA ozlijeđenih divljih vrsta u vašoj 101.2. NE, ukoliko ne, na koji način se JLS? zbrinjavaju? (u praznu kućicu napisati odgovor) 101.3. NE ZNAM 102. Postoji li utočište za napuštene 102.1. DA životinje u vašoj JLS? 102.2. NE, ako ne koji je postupak (u praznu kućicu napisati odgovor) zbrinjavanja? 102.3. NE ZNAM 103. Postoje li poticaji (naknade 103.1. DA, ukoliko da, navesti koji privatnim vlasnicima) za mjere 103.2. NE očuvanja ugroženih staništa i 103.3. NE ZNAM vrsta na području vaše JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) Dodatni komentar na prirodu u vašoj JLS:: PITANJE ODGOVOR KULTURNA BAŠTINA 104. Postoje li konzervatorske 104.1. DA, ukoliko da, priložiti podloge/dokumenti za kulturnu rezultate baštinu u vašoj JLS? 104.2. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 104.3. NE ZNAM 105. Postoje li kulturna dobra u 105.1. DA, ukoliko da, navedite koja privatnom vlasništvu? 105.2. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 105.3. NE ZNAM 106. Postoje li devastirana (ugrožena) 106.1. DA, ukoliko da, navedite koja kulturna dobra? 106.2. NE (u praznu kućicu napisati odgovor) 106.3. NE ZNAM Dodatni komentar na kulturnu baštinu u vašoj JLS:: Zagreb, ožujak 2018. 16 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 10.3 Tablični prikazi razminiranih i nerazminiranih površina Zagreb, ožujak 2018. 17 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Zagreb, ožujak 2018. 18 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 10.4 Objedinjeni prikaz podataka iz izvješća jedinica lokalne samouprave o izvršenju Planova gospodarenja otpadom za 2016. godinu Sažetak podataka iz izvješća - Plan gospodarenja otpadom za period 2016. – 2021. godine usvojen je 24.05.2016. godine (Službeni glasnik 02/16). - Tijekom 2016. godine Čistoća Duga Resa d.o.o. prikupila je 2120,96 tona miješanog komunalnog otpada od 11 180 stanovnika. Odvojeno je prikupljeno 138 780 kg plastike, 6400 kg glomaznog otpada, 58 890 kg papira i kartona, 50 890 kg ambalaže od papira i kartona, 18 620 ambalaže od plastike, 6980 kg stakla, 6067 kg opreme široke potrošnje. - Grad Duga Resa ishodio je 21.12.2016. godine građevinsku dozvolu za izgradnju reciklažnog dvorišta na zemljištu k.č. broj 2479/2 k.o. Duga Resa 2. Izrada projekta sufinancirana je od strane Fonda za zaštitu okoliša u iznosu od 60 000 kuna U tijeku je izrada projekta uz sufinanciranje FZOEU u iznosu od 60 000 kuna. - Na području grada postavljeno je ukupno 28 zelenih otoka. Dodatno su tijekom 2016. postavljene kutije za papir u 25 pravnih subjekata te u svim zgradama kolektivnog stanovanja. Vreće za odvojeno prikupljanje stakla postavljene su u 10 1.Grad Duga ugostiteljskih objekata. Resa - Za reciklažno dvorište za inertni građevinski otpad postoji mogućnost da se napravi po završetku eksploatacije u postojećem kamenolomu Zvečaj. 2012. godine izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Duge Rese izmjenjene su odredbe za provođenje te se navodi „U sklopu eksploatacijskog polja Zvečaj, u skladu s posebnim projektom moguće je planirati odlagalište inertnog građevinskog otpada. U tijeku su izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije gdje će se navedena lokacija predvidjeti za cijelu županiju.“ - Na području Grada Duga Resa nema divljih odlagališta. - Grad Duga Resa tijekom 2015. godine sudjelovao je u sanaciji odlagališta otpada na Ilovcu sa 198 645,91 kn i sufinancirao djelovanje Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije „KODOS“ s 78 000,00 kn. - Gradska tvrtka Čistoća Duga Resa d.o.o. provela je motivirajuću edukativnu izobrazbu tijekom listopada i prosinca 2016. godine u svim osnovnim školama i srednjoj školi te u svim mjesnim odborima. Svaki sudionik dobio je letak. - U 2017. godini planirana je izrada novog Plana gospodarenja otpadom. - Na području grada Karlovca provodi se organizirano skupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada i odvojeno skupljanje papira, stakla, plastične ambalaže i tekstila. - Glomazni otpad skuplja se prema pozivu građana s time da svaki građanin ima pravo na besplatno odvoženje glomaznog otpada jednom godišnje. - Tvrtka Čistoća d.o.o. označava kante putem barkodova kako bi sustav za automatsko očitavanje preuzetih kanti bio osposobljen do kraja 2017. godine. - Na odlagalište Ilovac zaprimljeno je u 2013. godini 33 724,46 tona otpada, u 2014. godini 32 269,72 tone otpada, u 2015. godini zaprimljeno 31 172,20 tona, a u 2016. godini 29 010,40 tona otpada. - Na zelenim otocima u 2016. godini odvojeno je prikupljeno 457,36 tona papira i kartona, 102,54 tone plastike i 40,94 tone koji su kao iskoristivi otpad preuzele tvrtke sakupljači. - U trgovačkim centrima prikupljeno je 2 654 441 komada PET ambalaže, 315 606 komada staklene ambalaže i 795 562 komada AL/FE ambalaže što iznosi 106 tona PET, 126 tona stakla i 15 tona AL/FE. - Uz postojeće kontejnere za odvojeno sakupljanje otpada na zelenim otocima postavljeni su i novi kontejneri u mjesnim odborima koji do sada nisu imali kontejnere za odvojeno sakupljanje otpada, a nabavljeno je i pet mobilnih eko otoka. Po mjesnim odborima postavljeni su dodatni kontejneri za papir i plastiku. Nabavljeni su i dvije sortirne linije i preša za baliranje papira i plastike. U 2016. godini na području grada ukupno je postavljeno za skupljanje papira 330 kontejnera od 1100 litara (u 2015. – 300), 600 posuda od 120 litara (u 2015. – 575 posuda) i 500 vreća od 120 litara. - Za skupljanje plastike ukupno je postavljeno je 230 kontejnera od 1100 litara (u 2015. bilo je 215 komada) i 775 vreća od 120 litara, dok je za skupljanje stakla postavljeno 50 kontejnera od 2400 litara i 90 od 1100 litara (u 2015. 70 komada). Za 2.Grad metalnu ambalažu postavljeno je 75 kontejnera od 1100 litara (u 2015. 70 komada). Podijeljeno je 1300 vrtnih kompostera Karlovac od 360 litara. - U gradskim četvrtima Dubovac, Jamadol – Luščić i Drežnik – Hrnetić papir se prikupljalja u posudama od 120 litara, dok se u gradskim četvrtima Banija i mjesnom odboru Borlin papir i plastika odvojeno skuplja u vrećama. U gradskoj četvrti Drežnik- Hrnetić plastika se odvojeno skuplja u vrećama. - Radovi na sanaciji odlagališta Ilovac su završeni, odnosno plohe koje više nisu aktivne su sanirane, trenutno je otvorena ploha na koju se odlaže otpad. Na odlagalištu se provodi monitoring vode i zraka. - U sklopu sanacije odlagališta koje je sufinancirao FZOEU u iznosu od 60 %, izgrađeno je i opremljeno reciklažno dvorište (plato ukupne površine 4210 m2) u kojem je omogućeno razvrstavanje ukupno 33 vrste neopasnog i opasnog otpada koji nastaje u kućanstvu. Za reciklažno dvorište ishođena je uporabna dozvola. - U 2016. godini temeljem prijave građana evidentirana su divlja odlagališta. Sanirano je divlje odlagalište u naselju Logorište (15,06 tona otpada) i Šišljavić (108,72 tone). Problem predstavljaju lokacije na kojima se otpad odlaže godinama: šuma Štrekovac – Jelaši, Kamensko, ugibalište uz Zagrebačku ulicu prije kanala Kupa – Kupa koje i nakon čišćenja vrlo brzo opet postaju divlja odlagališta. Kao jedna od mjera za sprečavanje nepropisno odbačenog otpada provodi se redoviti godišnji nadzor od strane nadležnih službi Grada Karlovca i ovlaštenog djelatnika tvrtke Čištoća d.o.o.. Na mrežnim stranicama tvrtke Čistoća d.o.o. postoji aplikacija kojom je omogućeno svim građanima prijava divljih odlagališta na području grada Karlovca. - Za potrebe edukacije građana, Grad Karlovac u cilju poticanja građana na intenzivnije i pravilno razvrstavanje otpada, u suradnji s tvrtkom Kodos (Centar za gospodarenje otpadom) i Čistoća d.o.o., je pokrenuo niz edukativnih radionica koje su se održavale u prostorijama gradskih četvrti. U rujnu su održane radionice u gradske četvrti Gaza i Rakovac, a u listopadu u gradskim četvrtima Luščić – Jamadol, Zvijezda, Dubovac i Mostanje. Na mrežnim stranicama Grada Karlovca i tvrtke Čistoća d.o.o. redovito se objavljuju tekstovi o otpadu, vrstama otpada i letci (letak o odvojenom skupljanju otpada i letak o Zagreb, ožujak 2018. 19 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Sažetak podataka iz izvješća kompostiranju) kao i animirani film o odvajanju otpada. Na stranicama tvrtke Čistoća d.o.o. objavljen je i katastar posuda za miješani komunalno otpad, papir, plastiku, metal, mobilni spremnici te kante za pseći otpad. Tvrtka Čistoća d.o.o. snimila je i spot vezan uz aktivnosti odvoza glomaznog otpada koji se prikazuje na lokalnoj TV postaji. - Na odlagalištu se iz glomaznog otpada izdvaja papir, guma, drvo, tvrda i meka plastika, staklo, tekstil, pjenasti polistiren i metal. Sve ovo rezultiralo je smanjenjem količine komunalnog otpada odloženog na odlagalište Ilovac i povećanjem količina odvojeno prikupljenog otpada. U periodu 2013.- 2016. godine ukupno smanjenje odloženog otpada iznosi 16 % mase, odnosno čak 24 % volumena zbog usitnjavanja te je došlo do neznatnog povećanja visinske kote odlagališta čime se vijek mogućeg korištenja odlagališta bitno produljuje u odnosu na procijenjeno vrijeme od strane ovlaštenih projektanata 2013. godine. - Skupljanje i odvoz komunalnog otpada obavlja tvrtka Stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. Ogulin jednom ili dva puta tjedno sa cjelokupnog područja Grada Ogulina putem kanti i kontejnera različitih dimenzija od 120 do 5000 l i odvozi na odlagalište Sodol. - Postavljeno je 25 zelenih otoka. Odvoz i zbrinjavanje plastike, papira i stakla organizirano je sa tvrtkom Metis d.d.. Za skupljanje tekstila postavljeni su posebni kontejneri. Na dvije lokacije postavljene su posude za odlaganje starih baterija i neiskorištenih lijekova. - Izrađen je letak sa ciljem informiranja građana o sustavu prikupljanja odvojenih vrsta otpada koji je dostupan na stranicama SKG Ogulin. U 2015. Gradu Ogulinu i tvrtki Stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. je FZOEU odobrio sufinanciranje projekta pod nazivom „Otpad posloži i pametno odloži“ u ukupnoj vrijednosti 142 950,00 kn, čija provedba je započela, a završetak se očekuje u 2017. godini. Cilj projekta je educirati javnost o potrebi pravilnog gospodarenja otpadom, sprečavanju nastanka otpada te načinima i mogućnostima izbjegavanja nastanka otpada Predviđene aktivnosti su predavanja u osnovnim i srednjim školama i gradskoj knjižnici, eko radionice u vrtićima te tiskanje promocijskih materijala 3.Grad (izrada eko brošure i letaka postavljanje sadržaja na internet stranicu grada i tvrtke itd.). Ogulin - U 2016. odvojeno je sakupljeno 45 008 kg otpada od čega 31 605 kg (70,22 %) ambalaže od kartona i papira, 2890 kg staklene ambalaže, 750 kg PET ambalaže, 710 kg istrošenih guma, 4285 kg EE otpada i 4768 kg lampiona sa groblja. - U 2015. godini ukupno je skupljeno i odloženo na odlagalište 10 421 tona otpada od čega je najviše odnosno 9.952 tone (94,53 %) bio miješani komunalni otpad, 100 tona otpada s tržnice, 93 t otpada od čišćenja ulica, 110 t glomaznog otpada i 66 tona strugotina od brušenja i glodanja plastike. - Tijekom 2016. godine nije bilo aktivnosti niti pomaka u realizaciji Projekta sanacije odlagališta Sodol. Odlagalište ima ogradu i uređen je protupožarni put. Od mjera zaštite okoliša provodi se prekrivanje otpada zemljom, dezinsekcija i deratizacija i mjerenje deponijskog plina. Količine otpada koje se zaprimaju na odlagalište se ne važu nego se procjena količina otpada vrši prema broju dovezenih kamiona. - U 2016. godini na odlagalište je odloženo ukupno 9854,20 tona raznih vrsta komunalnog otpada od čega je 9495,50 tona (96,36 %) bilo miješanog komunalnog otpada. Pored otpada koji je sakupljen putem SKG Ogulin sa područja grada Ogulina 8230 tone, na odlagalište je zaprimljen i otpad iz Općine Josipdol (1085 tona), Eko flor Plus d.o.o. (63 tone) i Sabkom d.o.o. Saborsko (143,5 tona). - Uz sufinanciranje FZOEU u iznosu od 80 % izgrađeno je reciklažno dvorište koje je završeno krajem 2016. godine, a 23.02.2017. godine izvršen je tehnički pregled radi dobivanja uporabne dozvole. - U 2016. na odlagalište Ilovac predano je 1147,37 tona otpada, što je 371,53 tone otpada manje nego u 2015. (0,58 kg po stanovniku dnevno). U usporedbi sa 2008. godinom koja je prethodila donošenju PGO-a smanjena je količina komunalnog 4.Grad Ozalj otpada za 337,63 tone što je 22,7 %. - Oporabitelju je predano 8,94 tone papira i kartona. - U slučaju „Odbačenih bačvi s opasnim otpadom“ u suradnji s inspekcijom, policijom i JVP Grada Karlovca uklonjene su bačve i kontaminirana zemlja na propisan način za što je iz proračuna izdvojeno 18 020,00 kn. - Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2014. do 2020. godine prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) usvojen je 30.09.2014. godine i objavljen u Glasniku Karlovačke županije broj 37/14. - Uslugu skupljanja i odvoza te odlaganje komunalnog otpada s područja grada Slunja na odlagalište otpada Pavlovac vrši gradsko Komunalno društvo Lipa. - Projekt sanacije i zatvaranja odlagališta komunalnog otpada Pavlovac započeo je 2005. godine i provodi se u suradnji i uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U 2014. godini ishođena je potvrda glavnog projekta. Tijekom 2015. započelo je postavljanje ograde oko odlagališta, a radove Fond sufinancira s 90 %. Radovi su završeni u travnju 2016. godine, a ukupna vrijednost investicije iznosila je 266 228,37 kuna u čemu je Fond sudjelovao s 90 % a Grad Slunj s 10 % iznosa sredstava. - Privremeno sabirno mjesto za prikupljanje selektivnog otpada u Slunju (Kneja) gdje su postavljeni kontejneri zapremnine 7 m3 za papir, staklo i PET ambalažu. Za prešanje se koristi preša-balirka. 5.Grad Slunj - Na ukupno 10 lokacija postavljeni su zeleni otoci, svaki s po četiri spremnika od 1100 litara za odvojeno skupljanje stakla, papira metala i plastike. - Tijekom 2016. godine provođene su razne informativne aktivnosti: u programu Radio Slunja emitirano je niz emisija u sklopu kojih je direktorica Komunalnog društva Lipa educirala stanovništvo na temu smanjenja količine otpada, načinu selektiranja otpada i kompostiranju. - U siječnju 2016. godine provedena je akcija „Moj Slunj bez azbesta“ u kojoj su građeni informirani o štetnosti azbesta i načinu adekvatnog uklanjanja iz okoliša. Otpad se skuplja specijalnim vozilom s dva zasebna spremnika za prikupljanje različitih vrsta otpada. - Podijeljeno je 30 kompostera od 390 litara na korištenje građanima uz upute o pravilnom korištenju. - Glomazni otpad skuplja se dva puta godišnje u kontejnere od 5 m3 koji su postavljeni na određenim lokacijama. - Na tri lokacije u centralnom dijelu grada postavljeni su kontejneri za tekstil i elektronički otpad koji odvoze ovlašteni sakupljači. Zagreb, ožujak 2018. 20 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Sažetak podataka iz izvješća - Na području Grada Slunja u 2016. godini prema podacima Komunalnog društva LIPA d.o.o. sakupljeno je: 1128 tona miješanog komunalnog otpada; 32 tone otpada s tržnice: 52 tona glomaznog otpada, 5780 kg papira, 270 kg plastike i 1360 kg stakla. - PGO Općine Barilović za period 2015. – 2020. donesen je 17.06.2016. godine (Sl. glasnik Općine Barilović broj 2/16). - Od 01.01.2016. godine poslove prikupljanja komunalnog otpada preuzela je tvrtka SRNAR d.o.o. koju je osnovala Općina Barilović. Tijekom 2015. godine tvrtka je tehnički i kadrovski opremljena za skupljanje i prijevoz otpada. Uz pomoć Fonda nabavljeno je novo komunalno vozilo u vrijednosti 1 438 000 kuna i komunalna oprema u vrijednosti 768 725 kuna, sve uz sufinanciranje Fonda 80 %. U studenom 2015. godine tvrtka je upisana u očevidnik prijevoznika otpada koji vodi Ministarstvo i sklopljen je ugovor o predaji otpada na odlagalište Ilovac. - Sustav odvojenog prikupljanja otpada provodi se selekcijom otpada na kućnom pragu putem spremnika za papir, staklo, plastiku i komunalni otpad. - U 2016. godini prikupljeno je 252,96 tona miješanog komunalnog otpada (28,36 tona manje nego u 2015. godini), 18,48 tona papira i kartona (16,29 tona više nego u 2015.), 23,84 tone plastike (14,18 više nego u 2015.), 18,06 tona stakla (17,72 6.Općina tone više nego u 2015.). Barilovi ć - Na području općine postavljeno je 7 lokacija zelenih otoka. - Edukacija stanovništva o potrebi razvrstavanja otpada vrši se putem letaka te edukativna predavanja za predškolsku i osnovnoškolsku djecu. - Tijekom 2016. godine izvršena je sanacija nezakonito odbačenog otpada na četiri kritične točke, putem radnika uposlenih na javnom radu, o čemu je izvještena inspekcija. Sanacija nelegalnog odlagališta izvršena je na način da je izvršeno izdvajanje metalnog otpada koji je odaslan na obradu, građevinski i ostali otpad odvezen je odlagalište, a teren je zasut zemljom. - Kroz III Izmjene i dopune Prostornog plana općine Barilović (sl. glasnik Općine Barilović broj 2/16) stvorene su pretpostavke za izgradnju reciklažnog dvorišta na lokaciji k.o. Kosijersko Selo zone poslovne namjene: komunalno servisna zona K3 (Kosijersko Selo), površine 1,22 ha. Za područje (K3) određena je izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU7) te je moguće građenje reciklažnog dvorišta unutar zone. 7.Općina Izvješće nije dostavljeno. Bosiljevo 8.Općina Izvješće nije dostavljeno. Cetingrad - Dostavljeno je izvješće načelnika Općine Draganić koje nije usvojeno na Općinskom vijeću. Koncesionar za skupljanje i 9.Općina odvoz komunalnog otpada je tvrtka Čistoća d.o.o. Karlovac. Draganić - U 2016. godini ukupna količina skupljenog miješanog komunalnog otpada od 463,62 tone predana je na odlagalište Ilovac. - Poslovi skupljanja i odvoza komunalnog otpada od 01.01.2015. dodijeljeni su temeljem koncesijskog ugovora tvrtki Čistoća Duga Resa d.o.o. iz Duge Rese, na razdoblje od 5 godina. - Otpad se odvozi dva puta mjesečno u posudama od 120 i 240 iz domaćinstva, a za registrirane pravne i fizičke osobe u posudama 120, 240 i 1100 litara. - Tijekom 2016. odvozom je bilo obuhvaćeno 690 domaćinstava i 16 pravnih osoba. - U 2016. godini sakupljeno je ukupno 349,5 tona miješanog komunalnog otpada. 3 10.Općina - Glomazni otpad odvozi se dva puta godišnje. Kontejneri od 7 m postavljeni su na grobljima i to 4 kontejnera na groblju Generalski Stol, po dva kontejnera na grobljima Lipa, Bukovlje, Mrežnički Brest i Gorinci te jedan kontejner na groblju Erdelj, Generalski a odvoze se prema potrebi. Stol - Za odvojeno prikupljanje otpada postavljena su na 12 lokacija na području općine po tri kontejnera za odvojeno prikupljanje papira, stakla i plastike. - U 2016. godini provedeno je odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu korisnika putem besplatne PVC ambalaže za papir i plastiku, a ukupno je prikupljeno 5,6 tona papira, 3,6 tona plastike i 3,5 tona staklene ambalaže. - Za poslove gospodarenja otpadom u 2016. iz proračuna je izdvojeno 80 298,60 kn (29 370,00 kuna za odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada, 22 601,13 kn za sanaciju deponije Sarovo – Lipa temeljem inspekcijskog rješenja, 25 890,07 kn za naknadu za zbrinjavanje komunalnog otpada, 2437,50 kuna za izradu Plana gospodarenja otpadom). - Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2015. do 2020. godine usvojen 30.07.2015. (Glasnik Karlovačke županije broj 31/2015). - Organizirano sakupljanje i odvoz obavlja Jedinstveni upravni odjel Općine Josipdol. Odvozom je obuhvaćeno 100 % stanovništva, što je u 2016. bilo ukupno 1350 korisnika. Sakupljeno je 1555 m3 komunalnog otpada koji je predan na odlagalište Sodol u Ogulinu. Troškovi odvoza obračunavaju se po volumenu za pravne osobe i obrtnike, a po broju članova kućanstva za fizičke osobe. - Divlja odlagališta su na lokaciji Modruška Munjava – Belobrajdići i u Modrušu kod „Gradine“ uz lokalnu cestu (na lokacijama su postavljeni znakovi zabrane odlaganja). 11.Općina - U nadzoru komunalni redar je u naselju Modruška Munjava, ulica Rendulići uočio odbačeni komunalni otpad koji je uklonjen Josipdol putem djelatnika Jedinstvenog upravnog odjela općine. - Građevinski otpad iz Vojarne II u Oštarijama je uklonjen. Na području Oštarija u romskom dijelu naselja postoji problem odlaganja raznolikog komunalnog otpada koji nije moguće sanirati je se stalno dovozi novi komunalni otpad.. - Troškovi gospodarenja otpadom u 2016. godini iznosili su ukupno 519 426,39 kn, a odnose se na troškove odlaganja na odlagalištu Sodol u Ogulinu – 184 671,55 kn, troškove registracije komunalnog vozila – 5913,70 kn, troškove obaveznog osiguranja u iznosu od 1983,62 kune, skidanje podataka sa digitalnog tahografa – 2326,05 kn, popravak komunalnog vozila – 6862,50 kn, gorivo 53 034,57 kn, krpanje guma – 605,00 kn, plaće djelatnika (vozač i dva komunalna radnika) – 255 382,69 kn. Zagreb, ožujak 2018. 21 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Sažetak podataka iz izvješća - Sva domaćinstva na području Općine Kamanje uključena su u organizirani odvoz komunalnog otpada. Otpad s područja Općine Kamanje zbrinjava se na odlagalištu Ilovac. - Sakupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada i sakupljanje i zbrinjavanje staklene, papirnate i PET ambalaže sa područja cijele Općine Kamanje povjereno je tvrtki Azelija eko d.o.o. iz Ozlja. - Kontejneri za selektivno prikupljanje otpada postavljeni su od strane Azelija eko d.o.o. na 8 lokacija na području Općine Kamanje. - Za odvoz kontejnera sa groblja i javnih površina (prilikom održavanja manifestacija) utrošeno je 11 193,96 kuna, a za odvoz 12.Općina komunalnog otpada 2270,14 kuna. Za naknadu za zbrinjavanje komunalnog otpada Gradu Karlovcu uplaćeno je 23 340,23 Kamanje kune. - Ukupno je u 2016. godini prikupljeno 237,26 tona komunalnog otpada od čega se 217,13 tona odnosi na miješani komunalni otpad, 16,86 tona na glomazni otpad te 1,76 tona na papir i karton i 1,5 tona na tekstilna vlakna. - Edukacija je provedena putem letaka i plakata od strane komunalne tvrtke o obvezi i važnosti selektivnog prikupljanja komunalnog otpada. Na web stranicama općine i oglasnim pločama objavljuju se informacije o potrebi obaveznog odvoza otpada, selektivnom prikupljanju otpad i terminima odvoza. - Na web stranicama općine postoji Sustav zaprimanja obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu i evidencija lokacija odbačenog otpada. - Komunalni otpad skuplja tvrtka Vojnić – Krnjak komunalac d.o.o., zajedničko društvo koje su osnovale Općina Krnjak i Općina Vojnić. Otpad se skuplja u odgovarajućim posudama, dok se na nepristupačnim dijelovima općine skuplja u kontejnere od 1100 litara, dva puta mjesečno. Broj korisnika usluge je 562. - Otpad se u 2016. godini odvozio na odlagalište Ilovac u Karlovcu. Ukupno je predano 179,18 tona otpada za što je Čistoći d.o.o. Karlovac plaćeno 64 706,39 kuna, a Gradu Karlovcu na ime naknade za zbrinjavanje 15 985,42 kune. 13.Općina - U 2016. godini nije organizirano prikupljanje glomaznog otpada. Krnjak - Organizirano je 6 zelenih otoka, 2 u mjestu Krnjak, a preostali u 4 mjesna odbora. - Tvrtka Vojnić Krnjak komunalac d.o.o. kao zajednička tvrtka općine Vojnić i Krnjak nabavila je za opremanje zelenih otoka kontejnere za obje općine: kontejner od 1100 l, plavi, za papir (25 kom), kontejner 1100 litara, žuti, za plastiku (25 kom), kontejner 1100 litara – zeleni, za miješani komunalni otpad (25 kom), balirku, sve ukupne vrijednosti 243 468,75 kuna uz pomoć FZOEU. - Općina Krnjak izradila je Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2015. – 2021. godine koji je usvojen 09.06.2016. godine. - PGO je prestao važiti 31.08.2016. godine i krajem 2016. godine započela je izrada novo PGO-a. - Organiziranim skupljanjem i odvozom otpada obuhvaćena su sva naselja u općini Lasinja po principu „kućnog praga“, osim naselja Sjeničak Lasinjski u kojem je određeno jedno sabirno mjesto u centru naselja. - Uslugu skupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada na području Općine Lasinja od 01.01.2015. godine obavlja tvrtka Eko- flor plus d.o.o., Mokrice. - Otpad se skuplja u posudama od 120, 240 i 1100 litara, a odvoz se vrši svaki drugi tjedan, dok se odvojeno skupljeni papir i plastika odvozi kvartalno s „kućnog praga“. U 2016. godini evidentirano je 413 korisnika, od toga 401 fizičke i 12 pravnih osoba. - Tijekom 2016. prikupljeno je 289,58 tona miješanog komunalnog otpada koji je zbrinut na deponiji „Piškornica“ putem Piškornice – sanacijskog odlagališta d.o.o.u Koprivničkom Ivancu, tvrtki C.I.O.S. MBO d.o.o. u Varaždinu, deponiju kojim upravlja Komunalac Davor d.o.o. u općini Davor i deponij Eko Moslavina d.o.o. iz Kutine. 14.Općina - Krupni (glomazni) otpad u količini 3,45 tona predan je na deponiji Doroslov d.o.o. iz Donjeg Miholjca. Lasinja - Odvojeno prikupljeni otpad, staklo – 1,00 t, papir i karton – 4,874 t i plastiku – 6,767 t preuzela je i reciklirala tvrtka Eko-flor plus d.o.o. iz Oroslavlja. - Za odvojeno prikupljanje otpada postavljeno je 16 zelenih otoka sa 32 spremnika za papir, plastiku, staklo, metal i tekstil. - U 2016. godini programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture bilo je planirano uređenje reciklažnog dvorišta prema lokacijskoj dozvoli i glavnom projektu. Dana 01.03.2016. godine potpisan ugovor o darovanju nekretnine s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom, kojim je RH darovala nekretnine Općini Lasinja i to k.č. broj 29/k, 937 i 938/3 za potrebe izgradnje reciklažnog dvorišta. Planirano je postavljanje mobilnog reciklažnog dvorišta na k.č. broj 938/3 k.o. Lasinja površine 2599 m2. - Nisu evidentirana nova divlja odlagališta, ali je uočeno pojačano bacanje komunalnog otpada uz javne ceste te druge javne i privatne površine. - Za provedbu mjera gospodarenja otpadom u 2016. godini utrošeno je ukupno 31 186,50 kuna i to za podmirenje troškova pražnjenja kontejnera i odvoza komunalnog i drugog otpada. - Uslugu skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada temeljem ugovora o koncesiji pruža društvo Mull trans d.o.o. iz Oroslavlja. Za 2015. godinu uplatio je koncesijsku naknadu od 14 654,39 kuna. - Skupljanjem otpada obuhvaćen je ukupno 939 korisnika, od čega 20 pravnih osoba. Prema podacima koncesionara sakupljeno je ukupno 354,20 tona miješanog komunalnog otpada (u 2015. - 414,72 tone), od čega je bilo 7,06 tona glomaznog otpada, 0,13 tone papira, 0,30 tone plastike i 0,20 tona stakla. 15.Općina - Sakupljeni miješani komunalni otpad zbrinut je izvan Karlovačke županije u CIOS MBO d.o.o. Varaždin, Komunalac d.o.o., Netretić Garešnica, reciklažno dvorište „Johovača“ Garenica, Piškorica – sanacijsko odlagalište Koprivnica i Eko Moslavina d.o.o.. - Zeleni otoci postavljeni su u Netretiću, Jarčem Polju, Dubravcima i Zagradcima, a dodatne posude za papir i staklo u naseljima Mračin, Donje Stative, Novigrad, Skupica, Srednje Prilišće, Završje Netretićko i Kunići. - U centru Općine Netretić postavljan je spremnik za tekstil, a u prostorijama Općine Netretić nalazi se spremnik za otpadne baterije. - Za uslugu odvoza otpada s javnih površina i groblja utrošeno je 66 465,07 kuna. Zagreb, ožujak 2018. 22 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Sažetak podataka iz izvješća - Općina Plaški je Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2016. – 2020. usvojila 27.09.2016. godine (Glasnik KŽ broj 34/16). - U svih osam naselja obuhvaćeni su organiziranim odvozom komunalnog otpada. Sakupljanje i odlaganje komunalnog 16.Općina otpada obavlja tvrtka Plaški KOM d.o.o. u 100 % vlasništvu Općine Plaški. Na odlagalište Jezero u 2016. godini odloženo Plaški je 135,35 tona komunalnog otpada. - Odvojeno se prikuplja samo papir koji se predaje tvrtki Metis d.d. Ogulin. - U proračunu je za 2017. godinu planirano 80 000,00 kn za nabavu opreme za odvojeno prikupljanje otpada. Također je planirano 50 000 kuna za projektnu dokumentaciju za reciklažno dvorište i 250 000 kuna za izgradnju istog. - U prosincu 2016. godine završeni su građevinski radovi na sanaciji odlagališta „Čuić brdo“. Vrijednost radova je iznosila 5 505 683,07 kuna. Saniranje je provedeno kroz preseljenje otpada na novo izgrađene plohe-kazete za deponiranje otpada. Preseljenjem postojećeg i deponiranjem novog otpada zapunjeno je 1,8 polja-kazeta (na odlagalištu su četiri plohe). - Ukupna godišnje količine otpada za 2016. godinu iznosi 632,90 tona. U periodu 2012. – 2015. godine nije se vršilo odvojeno prikupljanje otpada tako da se ukupne količine otpada bile 2012. – 734 tone, 2013. – 436 tona, 2014 – 534 tone i 2015. - 659 tona. - Na lokaciji deponije Čuić Brdo uređena je ploha za reciklažno dvorište koja je opremljena kontejnerima za staklo, plastiku, papir i baterije. - U naseljima Rakovica, Grabovac, Čatrnja, Selište Drežničko, Irinovac, Drežnik Grad, Korita, Lipovača, Nova Kršlja, Rakovičko Selište, Oštarski Stanovi, Jelov Klanac i Brajdić Selo postavljani su zeleni otoci za selektivno prikupljanje otpada. 17.Općina - U 2015. godini nabavljena je dodatna oprema za reciklažno dvorište i zelene otoke za naselja koja su bila bez zelenih otoka Rakovica (Broćanac, Korana i Drage) te za popunu gušće naseljenih i disperziranih naselja, kao i za reciklažno dvorište. - Organizirani način sakupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada provodi komunalno društvo Rakovica d.o.o. - U 2016. godini prikupljeno je 11 tona plastike, 36 tona stakla i 26 tona papira. Te je potrebno poticanje stanovništva na selektivno prikupljanje otpada. - Nesanirana divlja odlagališta nalaze se u naseljima Jelov Klanac, Rakovičko Selište i Čatrnja i za njih je izrađen Plan sanacije. - Sa stanjem 31.12.2016. godine tijekom 2016. sredstvima Fonda i sredstvima Općine Rakovica financirane su sljedeće aktivnosti. 1. Sanacija i nastavak rada deponije Čuić Brdo (91 827,61 kn Fond – 20 797,78 kn Općina) 2. Monitoring na odlagalištu (5868,75 kuna Općina Rakovica) 3. Nabava kontejnera za odvojeno sakupljanje otpada (36 067,75 kn Općina). - Sakupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada Odlukom Općinskog vijeća od 30.12.2014. povjereno je tvrtci Azelija eko d.o.o. Ozalj. Sva domaćinstva na području općine uključena su u organizirani odvoz komunalnog otpada. - Otpad se skuplja u plastičnim posudama zapremnine 240 l (ukupno 245 komada), a poslovni subjekti imaju zatvorene kontejnere zapremnine 500 l (ukupno 4 komada). - Zeleni otoci postavljeni su na četiri lokacije (za komunalni otpad, limenke, pet ambalažu, staklo i papir). - Dodatno je na groblju u Lipniku postavljeno šest kontejnera po 500 l za otpad s grobova i jedan kontejner za lampione, a 18.Općina na groblju u Gornjoj Stranici postavljen je kontejner zapremnine 2500 l. Ribnik - U 2015. godini uz sufinanciranje Fonda nabavljeno je mobilno reciklažno dvorište vrijednosti 121 875,00 kuna (sredstva pomoći Fonda – 80 %, odnosno 97 500,00 kuna). Mobilno reciklažno dvorište smješteno je iza zgrade Općine Ribnik, Ribnik 4a, k.č. broj 40/5 k.o. Ribnik. Mobilno reciklažno dvorište zaprima 34 vrste otpada i radi svakog prvog petka u mjesecu od 12 – 18 sati, što zadovoljava potrebe stanovnika te pokrivenost cijelog područja općine, sukladno odredbi članka 35 Zakona o održivom gospodarenju otpadom. - 24. veljače 2016. godine upućen je građanima dopis o početku rada reciklažnog dvorišta i načinu razvrstavanja i odlaganja otpada. - Skupljanje i odvoz na području Općine Saborsko obavlja tvrtka Sabkom d.o.o.. - Otpad se skuplja po principu „kućnog praga“ u naselju Saborsko, dok se u naseljima Lička Jasenica, Blata i Begovac sakuplja u centru naselja. 19.Općina - Otpad se prikuplja u posudama od 120, 1100 i 3500 litara, a odvoz je svaki drugi tjedan. - Evidentirano je 385 korisnika, od toga 374 fizičke te 11 pravnih osoba. Saborsko - U 2016. prikupljeno je 165 tona miješanog komunalnog otpada koji je zbrinut na deponiji Sodol u Ogulinu. - Postavljeno je 12 zelenih otoka s 36 spremnika za odvojeno prikupljanje papira, plastike i metala. - Na području općine nema aktivnih divljih odlagališta. Na web stanici općine objavljivane se informacije vezane za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom. - Koncesionar EKO-FLOR PLUS d.o.o. Oroslavlje obavlja skupljanje i odvoz komunalnog otpada na području općine Tounj čime je obuhvaćeno 80 % stanovnika. - Komunalni otpad odvozi se jedan puta tjedno u naseljima Linije, Tounj, Zdenac i Matešići, a dva puta mjesečno u naseljima Potok Tounjski, Gerovo, Bistrac, Rebrovići, Filipovići, Kamenica, Kukača, Košare, Tržić i Orljak, a otpad koji se skuplja u kontejnere na groblju i kod osnovne škole odvozi se po pozivu. Odvoz krupnog otpada je dva puta godišnje. 20.Općina - Zeleni otok postavljen je pored Vatrogasnog doma Tounj u centru naselja Tounj i Zdenac i to spremnici od 1100 litara za Tounj plastiku, papir i staklo. - Edukacija o potrebi razdvajanja komunalnog otpada provedena je putem letaka te obavijesti na oglasnim pločama i web stranicama općine Tounj. - Prema sadašnjem pregledu terena na području općine Tounj ne postoje velike deponije divljih odlagalište. Djelatnici komunalnog pogona po dojavi građana kad se dogodi bilo kakvo nezakonito odlaganje komunalnog otpada izlaze na teren, čiste teren te prikupljeni otpad stavljaju u kontejnere. Zagreb, ožujak 2018. 23 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Sažetak podataka iz izvješća - Čišćenje dimnjaka i uklanjanje otpada od izgaranja u pećima na kruta goriva obavlja temeljem ugovora o koncesiji obrt „Dimnjak“ Vrbovsko, K. Tomislava 2/B. - U prostornom planu određena je u naselju Rebrovići lokacija za privremeno odlagalište otpada u slučaju elementarnih nepogoda. - U 2016. godini iz proračuna je za uklanjanje otpada i gospodarenje otpadom utrošeno 42 816,00 kuna vlastitih sredstava. - Skupljanje i prijevoz obavlja tvrtka Vojnić-Krnjak komunalac d.o.o., a otpad se odvozi na odlagalište Ilovac u Karlovcu. - Područje Općine Vojnić koje je pokriveno odvozom komunalnog otpada obuhvaća 1250 domaćinstava, odnosno 3800 stanovnika i 60 pravnih subjekata. - U 2016. godini prikupljeno je i predano na zbrinjavanje na odlagalište Ilovac 637,09 tona miješanog komunalnog otpada. - Odvojeno je prikupljena 21 tona papira i kartona koji je predan tvrtci DS Smith Unijapapir Croatia d.o.o. na oporabu, dok se 21.Općina u spremnike za staklo i plastiku u većini slučajeva odlaže miješani komunalni otpad. Postavljeno je 17 zelenih otoka za Vojnić odvojeno prikupljanje papira, stakla i plastike, a pored tržnice postavljena su dva kontejnera za papir i jedan za plastiku te su istovremeno nabavljene vreće za plastiku. - Divlja odlagališta su sanirana, a u 2016. godini nije evidentirano niti jedno novo divlje odlagalište. - Za smanjivanje i sprečavanje nastanka otpada tiskani su leci i distribuirani na cijelom području. Izvršena je prezentacija u osnovnoj školi o potrebi smanjivanja i sprečavanja nastanka otpada te korisnim svojstvima određenih tvari koje se odbacuju. - Odvozom otpada obuhvaćena su 604 domaćinstva, odnosno 1889 stanovnika - Komunalni otpad s područja Općine Žakanje odvozi se na odlagalište Ilovac u Karlovcu putem sakupljača tvrtke Azelija eko d.o.o. Ozalj, koja je u 40 % vlasništvu Općine Žakanje. - Tijekom 2016. godine prikupljeno je 292,78 tona miješanog komunalnog otpada, a odvojeno je prikupljeno 2,38 tona papira 22.Općina i kartona i 22,80 tona glomaznog otpada. Ukupno je na odlagalište Ilovac predano 317,96 tona otpada za što je uplaćeno Žakanje 31 5454,81 kuna. - Nakon sanacije divljih odlagališta 2010. i 2011. godine nije uočeno nastajanje novih divljih odlagališta. - Uz sufinanciranje FZOEU izrađena je projektna dokumentacija za reciklažno dvorište koje je planirano u Poslovnoj zoni u Žakanju, a izgradnja je planirana tijekom 2017. godine. - Započet je postupak donošenja novoj PGO, ali je postupak zaustavljen zbog donošenja novog PGO-a RH. 10.5 Pregled proizvođača otpada i vrsta otpada u Karlovačkoj županiji koji su dužni izraditi plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada Redni NAZIV PROIZVOĐAČA KLJUČNI BROJ LOKACIJA NAZIV OTPADA broj OTPADA OTPADA 1. Dirus projekt d.o.o. Brezova glava bb 16 07 09* otpad koji sadrži druge opasne tvari BP Tušilović istok Tušilović ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim 15 01 10* tvarima 13 05 02* muljevi iz separatora ulje/voda apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu 15 02 02* specificirani na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima 16 06 01* olovne baterije 2. Lukoil Croatia d.o.o. BP Jurovski brod 14, otpad koji sadrži druge opasne tvari 16 07 09* Jurovski Brod 47276 Žakanje 3. Lana – karlovačka tiskara Banija 127, 08 01 21* otpad od sredstava za uklanjanje boja i lakova d.d. 47000 karlovac 09 01 02* razvijači za offset ploče na bazi vode 08 03 12* otpadne tinte koje sadrže opasne tvari ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim 15 01 10* tvarima 13 02 08* ostala motorna, strojna i maziva ulja 4. Autopromet d.d. Petra Svačića 7, 13 02 05* neklorirana motorna, strojna i maziva ulja Slunj 16 06 01* olovne baterije 16 01 07* filtri za ulje otpadne boje i lakovi koji sadrže organska otapala ili druge opasne 5. PPK Karlovačka mesna Selce 33, 08 01 11* industrija Karlovac tvari 08 03 17* otpadni tiskarski toneri koji sadrže opasne tvari Zagreb, ožujak 2018. 24 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Redni NAZIV PROIZVOĐAČA KLJUČNI BROJ LOKACIJA NAZIV OTPADA broj OTPADA OTPADA 13 02 05* neklorirana motorna, strojna i maziva ulja,na bazi minerala 13 05 02* muljevi iz separatora ulje/voda 13 05 07* zauljena voda iz separatora ulj/voda ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili jeonečišćena opasnim 15 01 10* tvarima 16 05 06* laboratorijske kemikalije koje se sastoje od opasnih tvari ili ih sadrže 16 07 08* otpad koji sadrži ulja ostali otpad čije skupljanje i odlaganje podliježe specijalnim 18 02 02* zahtjevimaradi prevencije infekcije 20 01 21* floorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu 6. LIDL Hrvatska d.o.o.- Lomoščanka ulica 24, 13 05 07* zauljena voda iz separatora ulje/voda Ogulin F - 157 47300 Ogulin 13 05 02* muljevi iz separatora ulje/voda 7. Dom zdravlja Ogulin Bernardina otpad čije skupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima Frankopana 14, 47300 18 01 03* radi prevencije inspekcije Ogulin odbačena oprema koja sadrži opasne komponente (3), a koj nije 8. AQUAESTIL PLUS d.o.o. Josefa Jeruzalema 8, 16 02 13* 47205 Duga Resa navedena pod 16 02 09*do 16 02 12* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim 15 01 10* tvarima otpadne boje i lakovi koji sadrže organska otapala ili druge opasne 08 01 11* tvari odbačene organske kemikalije koje se sastoje od opasnih tvari ili ih 16 05 08* sadrže ambalaža koj sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim 9. VIJA ŠPEHAR CNC Mala Švarča 155, 15 01 10* TECHNIK d.o.o. 47000 Karlovac, tvarima OIB:90793513014 12 01 09* emulzije i otopine za strojnu obradu, koje ne sadrže halogene 13 02 05* neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi minerala odbačena električna i elektronička oprema, koja nije navedena pod 20 01 35* 20 01 21*,20 01 23*, koja sadrži opasne komponente (7) 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu 10. AQUAESTIL PLUS Kolodvorska bb, 15 01 10* ambalaža koja sadrži opasne tvari ili je onečišćena opasnim tvarima D.O.O. 47280 Ozalj otpadne boje i lakovi koji sadrže organska otapala ili druge opasne 08 01 11* tvari 11. VJ – EKO D.O.O. Ladihovićeva 18, Slunj 12 01 09* emulzije i otopine za strojnu obradu, koje ne sadrže halogene 12 01 16* otpadni materijal od ambalaža koja sadrži ostake opasnih tvari ili je onečišćena opasnim 15 01 10* tvarima apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća 15 02 02* koji nisu navedeni pod 15 02 02* 12. AUTO JURAŠIČ, OBRT STARA CESTA 42, 13 02 08* ostala motorna, strojna i maziva ulja ZA USLUGE OGULIN 47300 ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim 15 01 10* tvarima apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu 15 02 02* specificirani na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća onečišćeni opasnim tvarima 16 01 07* filtri za ulje 13. OPĆA BOLNICA Dr. Andrije Štampara 3, 13 08 99* otpad koji nije specificiran na drugi način KARLOVAC 47000 Karlovac otpad čije je skupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim 18 01 03* zahtjevima radi prevencije inspekcije Zagreb, ožujak 2018. 25 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Redni NAZIV PROIZVOĐAČA KLJUČNI BROJ LOKACIJA NAZIV OTPADA broj OTPADA OTPADA 18 01 06* kemikalije koje se sastoje od opasnih tvari ili ih sadrže 18 01 08* citotoksici i citostatici odbačena električna i elektronička prema, koja nije navedena pod 20 20 01 35* 0121* i 20 0123* i 20 01 35* 14. Strojobravarski obrt STRMAČKI DOL 13, 12 01 09* emulzije i otopine za strojnu obradu koje ne sadrže halogene DARKO DRAŽENOVIĆ 47000 KARLOVAC 13 02 05* neklorirana motorna , strojna i maziva ulja, na bazi minerala ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim 15. Trgovački obrt PRIMORSKA 38, 15 01 10* ANA - A 47000 KARLOVAC tvarima odbačena oprema koja sadrži opasne komponente (3), a koja nije 16 02 13* navedena pod 16 02 09* - 16 02 12* 08 03 17* otpadni tiskarski toneri koji sadrže opasne tvari odbačena električna i elektronička oprema, koja nije navedena pod 20 01 35* 20 01 21*, 20 01 23* i 20 01 35* 20 01 27* boje, tinte, ljepila i smole, koje sadrže opasne tvari apsorbens, filtarski materijali ( uključujući filtere za ulje koji nisu 15 02 02* specificirani na drugi način), tkanine za briasnje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim 19. FIRMUS - GRUPA d.o.o. Kalinovac 3D, 47000 15 01 10* Karlovac tvarima apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu 15 02 02* specificirani na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim 20. TEHNO – DRVO d.o.o. PJ Žegar IV/39, 15 01 10* Ogulin 47300 OGULIN tvarima otpadna ljepila i sredstva za brtvljenje, koja sadrže organska otapala 08 04 09* ili druge opasne tvari 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu 21. Automehanika Bućan Pravutina 6, 13 02 05* neklorirana motorna, strojna i maziva ulja na bazi minerala 47276 Žakanje apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu 15 02 02* specificirani na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćena opasnim tvarima 16 01 07* filtri za ulje 22. DINELA LOGISTIKA Kamanje 1B, 13 02 05* neklorirana motorna, strojna i i maziva ulja na bazi minerala d.o.o. 47282 Kamanje 13 02 08* ostalna motorna , strojna i maziva ulja ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim 15 01 10* tvarima 16 01 07* filtri za ulje 16 06 01* olovne baterije 23. ADRIADIESEL d.d. – MALA ŠVARČA 155, apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu PROIZVODNE HALE 47000 Karlovac 15 02 02* specificirani na drugi na način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima 13 05 02* muljevi iz separatora ulje/ voda 13 02 05* neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi minerala 12 01 09* emulzije i otopine za strojnu obradu, koje ne sadrže halogene 15 01 10* ambalaža koja sadrži opasne tvari ili je onečišćena opasnim tvarima 13 05 07* zauljena voda iz separatora ulje/voda 24. PETROL d.o.o. OTOK OŠTARIJSKI 13 05 02* muljevi iz separatora ulje/voda BP Ogulin 8A, 13 05 07* zauljena voda iz separatora ulje/voda Zagreb, ožujak 2018. 26 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Redni NAZIV PROIZVOĐAČA KLJUČNI BROJ LOKACIJA NAZIV OTPADA broj OTPADA OTPADA 47302 Ogulin apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu 15 02 02* specificiranina dr. način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima 25. PETROL d.o.o. KURILOVAC 11, 13 05 02* muljevi iz separatora ulje/voda BP Ozalj 47280 Ozalj 13 05 07* zauljena voda iz separatora ulje /voda apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu 15 02 02* specificirani na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćena opasnim tvarima 26. PETROL d.o.o. Banija BB, 13 05 02* muljevi iz separatora ulje/voda BP KARLOVAC BANIJA 47000 Karlovac 13 05 07* zauljena voda iz separatora ulje / voda apsorbensi filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu 15 02 02 * specificirani na drugi način) tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćena opasnim tvarima 27. PETROL d.o.o. Goljak 10A, 13 05 02* muljevi iz separatora ulje/voda BP Draganići 47201 Draganić 13 05 07* zauljena voda iz separatora ulje/voda apsorbensi filtarski materijali(uključujući filtere za ulje koji nisu 15 02 02* specificirani na drugi način) tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćena opasnim tvarima 28. Nova TVORNICA DONJE MRZLO KLIŽNIH LEŽAJEVA d.o.o. POLJE 122, 12 01 09* emulzije i otopine za strojnu obradu, koje ne sadrže halogene 47250 Duga Resa 29. HŽ Infrastruktura d.o.o., Belaj 177, RJ Zapad, Nadzorna 47300 Ogulin 17 02 04* staklo, plastika i drvo koji sadrže ili su onečišćeni opasnim tvarima grupa Ogulin Kolodvor Oštarije 31. ART D.O.O. SVETI PETAR 12 D, apsorbensi, filtarski materijali, (uključujući filtere za ulje koji nisu 47250 Duga Resa 15 02 02* specificirani na drugi nčin), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima otpadne boje i lakovi koji sadrže organska otapala ili druge opasne 08 01 11* tvari 32. DIRUS PROJEKT d.o.o., BREZOVA GLAVA BB, 16 07 09* otpad koji sadrži druge opasne tvari BP TUŠILOVIĆ ZAPAD Tušilović, ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim 15 01 10* 47000 Karlovac tvarima 13 05 02* muljevi iz separatora ulje/voda apsorbensi, filtarski materijali,(uključujući filtere za ulje koji nisu 15 02 02* specificirani na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima 16 06 01* olovne baterije 33. PPK – Karlovačka mesna Rečička 1 a, Karlovac 08 03 17* otpadni tiskarski toneri koji sadrže opasne tvari industrija d.d. 47000, 13 02 05* neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi minerala 13 05 02* muljevi iz separatora ulje/voda 13 05 07* zauljena voda iz separatora ulje/voda ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim 15 01 10* tvarima 16 01 07* filtri za ulje 16 06 01* olovne baterije ostali otpad čije sakupljanje odlaganje podliježe specijalnim 18 02 02* zahtjevima radi prevencije infekcije Zagreb, ožujak 2018. 27 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Redni NAZIV PROIZVOĐAČA KLJUČNI BROJ LOKACIJA NAZIV OTPADA broj OTPADA OTPADA 34. AB GRADNJA d.o.o. Dr. Vlatka Mačeka građevinski materijal koji sadrži azbest 26/a, 17 06 05* 47000 Karlovac metalna ambalaža koja sadrži opasne krute porozne materijale (npr. 35. ILSAD d.o.o. Kolodvorska 15 01 11* cesta 29 A, azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom 47280 Ozalj odbačena električna i elektonička oprema koja nije navedena pod 20 20 01 35* 01 21* i 20 0123* i 20 01 35* 08 03 17* otpadni tiskarski toneri koji sadrže opsne tvari 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu 15 01 10* ambalaža koja sadrži opasne tvari ili je onečišćena opasnim tvarima Zagreb, ožujak 2018. 28 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 10.6 Popis stanišnih tipova na području Karlovačke županije NKS kod NKS tip staništa A.1.1. Stalne stajaćice A.1.2. Povremene stajaćice A.1.3./A.4.1./J.4.4. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica/Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi/Infrastrukturne površine A.2.3. Stalni vodotoci A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica C.2.2. Vlažne livade srednje Europe C.2.2./C.3.4. Vlažne livade srednje Europe/ Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe C.2.4. Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci C.2.5. Vlažne livade submediteranske vegetacijske zone C.3.3. Subatlanski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima C.3.3./C.2.3. Subatlanski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima/ Mezofilne livade Srednje Europe C.3.3./C.3.4. Subatlanski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima/ Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače C.3.4. Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače C.3.4./I.2.2. Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače/ Pojedinačne nekomasirane oranice C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci C.3.5./D.3.1. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/ Dračici D.1.1./E.1.1 Vrbici na sprudovima / Poplavne šume vrba D.1.2. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva D.2.1. Pretplaninska klekovina D.2.1./ C.5.3. Pretplaninska klekovina/ Pretplaninska i planinska vegetacija visokih zeleni E.1.1./E.1.2. Poplavne šume vrba / Poplavne šume topola E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka E.3.1. Mješovite hrastovo- grabove i čiste grabove šume E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze E.3.5./C.3.3. Primorske, termofilne šume i šikare medunca/ Subatlanski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume E.5.2. Dinarske bukovo-jelove šume E.6.1. Pretplaninske bukove šume E.7.3. Smrekove šume E.9.2. Nasadi četinjača I.2.1. Mozaici kultiviranih površina I.2.1./J.1.1./I.8.1. Mozaici kultiviranih površina / Aktivna seoska područja / Javne neproizvodne kultivirane zelene površine I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine J.1.1. Aktivna seoska područja J.1.1./J.1.3. Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja J.1.3. Urbanizirana seoska područja J.2.1. Gradske jezgre J.2.2. Gradske stambene površine J.2.3. Ostale urbane površine J.3.2. Groblja J.4.1. Industrijska i obrtnička područja J.4.3. Površinksi kopovi J.4.4. Infrastrukturne površine Zagreb, ožujak 2018. 29 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 10.7 Popis potencijalno rasprostranjene flore na području Karlovačke županije (Izvor: HAOP) Latinsko ime Hrvatsko ime Kategorija zaštite Adonis aestivalis L. ljetni gorocvijet EN - ugrožene Allium angulosum L. bridasti luk EN - ugrožene Alopecurus aequalis Sobol. crvenožuti repak VU - osjetljive Alopecurus geniculatus L. koljenčasti repak VU - osjetljive Alopecurus rendlei Eig mješinasti repak VU - osjetljive Anemone sylvestris L. velika šumarica CR - kritično ugrožene Arnica montana L. gorska moravka VU - osjetljive Betula pubescens Ehrh. cretna breza CR - kritično ugrožene Blysmus compressus (L.) Panz. ex Link stisnuta trešnica EN - ugrožene Calla palustris L. močvarni zmijinac CR - kritično ugrožene Carex davalliana Sm. cretni šaš EN - ugrožene Carex echinata Murray zvjezdasti šaš EN - ugrožene Carex flava L. žuti šaš EN - ugrožene Carex hostiana DC. Hostov šaš EN - ugrožene Carex lepidocarpa Tausch tamnozeleni šaš EN - ugrožene Carex nigra (L.) Reichard crni šaš EN - ugrožene Carex panicea L. prosasti šaš VU - osjetljive Carex pulicaris L. bolšji šaš CR - kritično ugrožene Carex riparia Curtis obalni šaš VU - osjetljive Carex rostrata Stokes ex With. kljunasti šaš VU - osjetljive Carex serotina Mérat crni šaš EN - ugrožene Carex vesicaria L. mjehurasti šaš VU - osjetljive Cyperus flavescens L. žućkasti oštrik VU - osjetljive Cyperus fuscus L. smeđi šilj VU - osjetljive Cyperus longus L. dugi oštrik VU - osjetljive Cyperus michelianus (L.) Link dvostupka VU - osjetljive Cypripedium calceolus L. gospina papučica EN - ugrožene Dactylorhiza incarnata (L.) Soó kukuljičasti kaćun EN - ugrožene Dactylorhiza majalis (Rchb.) P.F.Hunt et Summerh. širokolisni kaćun EN - ugrožene Deschampsia media (Gouan) Roem. et Schult. sitna busika EN - ugrožene Dianthus giganteus D' Urv ssp. croaticus (Borbás) Tutin hrvatski karanfil VU - osjetljive Dianthus petraeus Waldst. et Kit. ssp. petraeus bebijski karanfil VU - osjetljive Digitalis ferruginea L. hrđavosmeđi naprstak VU - osjetljive Drosera rotundifolia L. okruglolisna rosika CR - kritično ugrožene Eleocharis carniolica Koch kranjska jezernica EN - ugrožene Eleocharis ovata (Roth) Roem. et Schult. jajolika jezernica EN - ugrožene Equisetum hyemale L. zimska preslica VU - osjetljive Eriophorum angustifolium Honck. uskolisna suhoperka CR - kritično ugrožene Eriophorum latifolium Hoppe širokolisna suhoperka EN - ugrožene Fritillaria meleagris L. prava kockavica VU - osjetljive Galium rubioides L. kruta broćika CR - kritično ugrožene Galium uliginosum L. močvarna broćika CR - kritično ugrožene Gentiana lutea L. ssp. symphyandra (Murb.) Hayek sirištara EN - ugrožene Gentiana pneumonanthe L. plućni srčanik EN - ugrožene Glyceria fluitans (L.) R.Br. plivajuća pirevina VU - osjetljive Zagreb, ožujak 2018. 30 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Glyceria plicata (Fr.) Fr. naborana pirevina VU - osjetljive Helleborus niger L. ssp. macranthus (Freyn) Schiffner velecvjetni kukurijek VU - osjetljive Hibiscus trionum L. vršača sljezolika EN - ugrožene Hippuris vulgaris L. obični borak EN - ugrožene Hottonia palustris L. močvarna rebratica EN - ugrožene Hydrocotyle vulgaris L. obični ljepušak CR - kritično ugrožene Ilex aquifolium L. božikovina VU - osjetljive Iris croatica Horvat et M.D.Horvat hrvatska perunika VU - osjetljive Lemna gibba L. grbasta vodena leća EN - ugrožene Lilium bulbiferum L. lukovičavi ljiljan VU - osjetljive Lilium carniolicum Bernh. ex Koch kranjski ljiljan VU - osjetljive Lilium martagon L. zlatan VU - osjetljive Lythrum portula ( L.) D.A.Webb potočni pilićnjak VU - osjetljive Marrubium peregrinum L. razgranjena marulja EN - ugrožene Marsilea quadrifolia L. četverolisna raznorotka EN - ugrožene Menyanthes trifoliata L. močvarna trolistica EN - ugrožene Ophrys apifera Huds. pčelina kokica EN - ugrožene Ophrys fuciflora (F.W.Schmidt) Moench bumbarova kokica VU - osjetljive Ophrys insectifera L. muhina kokica VU - osjetljive Ophrys sphegodes Mill. kokica paučica VU - osjetljive Orchis coriophora L. kožasti kaćun VU - osjetljive Orchis militaris L. kacigasti kaćun VU - osjetljive Orchis pallens L. bljedoliki kaćun VU - osjetljive Orchis purpurea Huds. grimizni kaćun VU - osjetljive Orchis tridentata Scop. trozubi kaćun VU - osjetljive Orchis ustulata L. crnocrveni kaćun VU - osjetljive Osmunda regalis L. kraljevski pujanik CR - kritično ugrožene Pedicularis hoermanniana K.Malý planinski ušljivac EN - ugrožene Pinguicula vulgaris L. tustica kukcolovka CR - kritično ugrožene Platanthera bifolia (L.) Rich. mirisavi dvolist VU - osjetljive Potentilla palustris (L.) Scop. močvarni petoprst CR - kritično ugrožene Pseudolysimachion longifolium ( L.) Opiz dugolisna čestoslavica EN - ugrožene Zagreb, ožujak 2018. 31 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 10.8 Popis potencijalno rasprostranjene faune na području Karlovačke županije (Izvor: HAOP) Latinsko ime Hrvatsko ime Kategorija zaštite Vretenca Aeshna cyanea modri kralj Anax imperator veliki car Calopteryx splendens prugasta konjska smrt Calopteryx virgo modra konjska smrt Coenagrion ornatum istočna vodendjevojčica NT Cordulegaster heros gorski potočar Gomphus vulgatissimus crni regoč Ischnura elegans velika mora Leucorrhinia pectoralis veliki tresetar EN Libellula depressa vilin konjic Platycnemis pennipes bjelonoga potočnica Aeshna affinis sredozemni kralj Aeshna cyanea modri kralj Aeshna mixta jesenski kralj Anax imperator veliki car Calopteryx splendens prugasta konjska smrt Calopteryx virgo modra konjska smrt Chalcolestes parvidens istočna vrbova djevica DD Chalcolestes viridis zapadna vrbova djevica Coenagrion puella modra vodendjevojčica Coenagrion scitulum primorska vodendjevojčica Cordulegaster bidentata dvozubi potočar Cordulegaster heros gorski potočar Cordulia aenea močvarni smaragd Crocothemis erythraea vatreni jurišnik Enallagma cyathigerum plavetna kosjenka Cercion lindenii (syn. Erythromma lindenii) modra kosjenka Erythromma viridulum mala crvenookica Gomphus vulgatissimus crni regoč Ischnura elegans velika mora Ischnura pumilio mala mora Lestes dryas gorska zelendjevica NT Libellula depressa vilin konjic Libellula fulva vilin dorat Libellula quadrimaculata vilin dvopjeg Onychogomphus forcipatus potočni regoč Orthetrum albistylum bijeli vilenjak Orthetrum brunneum primorski vilenjak Orthetrum coerulescens zapadni vilenjak DD Orthetrum coerulescens coerulescens DD Platycnemis pennipes bjelonoga potočnica Pyrrhosoma nymphula smaragdna crvenka Somatochlora meridionalis sredozemna zelenka Sympetrum flaveolum jantarni strijelac VU Sympetrum sanguineum crveni strijelac Sympetrum striolatum veliki strijelac Vodencvjetovi Ephemera danica Školjkaši Pisidium personatum Unio crassus obična liska Ptice Accipiter gentilis jastreb LC gp Accipiter nisus kobac LC gp Acrocephalus arundinaceus veliki trstenjak LC gp Acrocephalus palustris trstenjak mlakar LC gp Actitis hypoleucos mala prutka VU gp Aegithalos caudatus dugorepa sjenica LC gp Aegolius funereus planinski ćuk NT gp Alauda arvensis poljska ševa LC gp Alcedo atthis vodomar NT gp Anas acuta patka lastarka Re gp, LC pp Anas clypeata patka žličarka Re gp, LC pp Anas crecca kržulja LC zp, pp Zagreb, ožujak 2018. 32 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Latinsko ime Hrvatsko ime Kategorija zaštite Anas penelope zviždara LC zp, pp Anas platyrhynchos divlja patka Lc gp Anas querquedula patka pupčanica NT gp Anas strepera patka kreketaljka EN gp Anser anser siva guska VU gp Anthus trivialis prugasta trepteljka LC gp Apus apus čiopa LC gp Ardea cinerea siva čaplja LC gp Ardea purpurea čaplja danguba EN gp Ardeola ralloides žuta čaplja EN gp Asio otus mala ušara LC gp Athene noctua sivi ćuk LC gp Aythya ferina glavata patka LC gp Aythya fuligula krunata patka NT gp Aythya marila patka crninka NT gp Aythya nyroca patka njorka NT gp Botaurus stellaris bukavac EN gp Bubo bubo ušara NT gp Bucephala clangula patka batoglavica LC zp Burhinus oedicnemus ćukavica EN gp Buteo buteo škanjac LC gp Buteo lagopus škanjac gaćaš Caprimulgus europaeus leganj LC gp Carduelis cannabina juričica LC gp Carduelis carduelis češljugar LC gp Carduelis chloris zelendur LC gp Carduelis spinus čižak LC gp Casmerodius albus velika bijela čaplja EN gp Certhia brachydactyla dugokljuni puzavac LC gp Certhia familiaris kratkokljuni puzavac LC gp Charadrius dubius kulik sljepčić NT gp Chlidonias hybrida bjelobrada čigra NT gp Ciconia ciconia bijela roda LC gp Ciconia nigra crna roda VU gp Cinclus cinclus vodenkos LC gp Circaetus gallicus zmijar EN gp Circus aeruginosus eja močvarica EN gp Circus cyaneus eja strnjarica LC zp, pp Circus pygargus eja livadarka EN gp Clangula hyemalis patka ledara Coccothraustes coccothraustes batokljun LC gp Columba livia divlji golub LC gp Columba oenas golub dupljaš VU gp Columba palumbus golub grivnjaš LC gp Corvus corax gavran LC gp Corvus cornix siva vrana LC gp Coturnix coturnix prepelica LC gp Crex crex kosac VU gp Cuculus canorus kukavica LC gp Cygnus olor crvenokljuni labud LC gp Delichon urbicum piljak LC gp Dendrocopos leucotos planinski djetlić LC gp Dendrocopos major veliki djetlić LC gp Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić LC gp Dendrocopos minor mali djetlić LC gp Dendrocopos syriacus sirijski djetlić LC gp Dryocopus martius crna žuna LC gp Egretta garzetta mala bijela čaplja VU gp Emberiza citrinella žuta strnadica LC gp Emberiza schoeniclus močvarna strnadica LC gp Erithacus rubecula crvendać LC gp Falco tinnunculus vjetruša LC gp Ficedula albicollis bjelovrata muharica LC gp Ficedula parva mala muharica LC gp Fringilla coelebs zeba LC gp Fulica atra liska LC gp Gallinago gallinago šljuka kokošica CR gp Gallinula chloropus mlakuša LC gp Garrulus glandarius šojka LC gp Glaucidium passerinum mali ćuk VU gp Zagreb, ožujak 2018. 33 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Latinsko ime Hrvatsko ime Kategorija zaštite Grus grus ždral LC zp, pp Haliaeetus albicilla štekavac VU gp Hirundo rustica lastavica LC gp Ixobrychus minutus čapljica voljak LC gp Jynx torquilla vijoglav LC gp Lanius collurio rusi svračak LC gp Lanius excubitor veliki svračak LC zp Lanius minor sivi svračak LC gp Larus cachinnans pontski galeb Larus canus burni galeb LC zp Larus michahellis galeb klaukavac LC gp Lullula arborea ševa krunica LC gp Luscinia megarhynchos slavuj LC gp Mergellus albellus bijeli ronac Mergus merganser veliki ronac CR gp Mergus serrator mali ronac LC zp Merops apiaster pčelarica LC gp Miliaria calandra velika strnadica LC gp Milvus migrans crna lunja EN gp Motacilla alba bijela pastirica LC gp Motacilla cinerea gorska pastirica LC gp Motacilla flava žuta pastirica LC gp Netta rufina patka gogoljica VU gp Nucifraga caryocatactes kreja LC gp Nycticorax nycticorax gak NT gp Oriolus oriolus vuga LC gp Otus scops ćuk LC gp Panurus biarmicus brkata sjenica EN gp Parus ater jelova sjenica LC gp Parus caeruleus plavetna sjenica LC gp Parus cristatus kukmasta sjenica LC gp Parus major velika sjenica LC gp Parus montanus planinska sjenica LC gp Parus palustris crnoglava sjenica LC zp Passer domesticus vrabac LC gp Passer montanus poljski vrabac LC gp Pernis apivorus škanjac osaš NT gp Phalacrocorax carbo veliki vranac NT gp Phasianus colchicus fazan Phoenicurus ochruros mrka crvenrepka LC gp Phylloscopus collybita zviždak LC gp Phylloscopus sibilatrix šumski zviždak LC gp Pica pica svraka LC gp Picus canus siva žuna LC gp Picus viridis zelena žuna LC gp Podiceps cristatus Šubasti gnjurac LC gp Podiceps nigricollis crnogrli gnjurac EN gp Porzana parva siva štijoka EN gp Prunella collaris alpski popić LC gp Prunella modularis sivi popić LC gp Pyrrhula pyrrhula zimovka LC gp Rallus aquaticus kokošica LC gp Regulus ignicapilla vatroglavi kraljić LC gp Regulus regulus zlatoglavi kraljić LC gp Remiz pendulinus sjenica mošnjarka LC gp Saxicola rubetra smeđoglavi batić LC gp Saxicola torquatus crnoglavi batić LC gp Serinus serinus žutarica LC gp Sitta europaea brgljez LC gp Sterna hirundo crvenokljuna čigra NT gp Streptopelia decaocto gugutka LC gp Streptopelia turtur grlica LC gp Strix aluco šumska sova LC gp Strix uralensis jastrebača NT gp Sturnus vulgaris čvorak LC gp Sylvia atricapilla crnokapa grmuša LC gp Sylvia borin siva grmuša LC gp Sylvia communis grmuša pjenica LC gp Sylvia curruca grmuša čevrljinka LC gp Tachybaptus ruficollis mali gnjurac LC gp Zagreb, ožujak 2018. 34 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Latinsko ime Hrvatsko ime Kategorija zaštite Tadorna tadorna utva Tichodroma muraria zidarčac NT zp Troglodytes troglodytes palčić LC gp Turdus merula kos LC gp Turdus philomelos drozd cikelj LC gp Turdus viscivorus drozd imelaš LC gp Tyto alba kukuvija NT gp Upupa epops pupavac LC gp Vanellus vanellus vivak LC gp Šišmiši Barbastella barbastellus širokouhi mračnjak DD Eptesicus serotinus kasni noćnjak Miniopterus schreibersii dugokrili pršnjak EN Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš VU Myotis blythii oštrouhi šišmiš Myotis brandtii Brandtov šišmiš Myotis capaccinii dugonogi šišmiš EN Myotis dasycneme močvarni šišmiš DD Myotis daubentonii riječni šišmiš Myotis emarginatus riđi šišmiš NT Myotis myotis veliki šišmiš NT Myotis mystacinus brkati šišmiš Nyctalus leisleri mali večernjak NT Nyctalus noctula rani večernjak Pipistrellus pipistrellus patuljasti šišmiš Plecotus auritus smeđi dugoušan Plecotus macrobullaris gorski dugoušan DD Rhinolophus blasii Blazijev potkovnjak VU Rhinolophus euryale južni potkovnjak VU Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak NT Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak NT Myotis alcathoe mali brkati šišmiš Myotis aurascens primorski brkati šišmiš Pipistrellus kuhlii bjelorubi šišmiš Pipistrellus pygmaeus patuljasti močvarni šišmiš Vodozemci Bombina bombina crveni mukač NT Bombina variegata žuti mukač LC Bufo bufo obična krastača LC Hyla arborea gatalinka LC Rana arvalis močvarna smeđa žaba LC Rana dalmatina šumska smeđa žaba LC Rana temporaria livadna smeđa žaba LC Salamandra atra crni daždevnjak DD Salamandra salamandra pjegavi daždevnjak LC Ichthyosaura alpestris planinski vodenjak LC Lissotriton vulgaris mali vodenjak LC Triturus carnifex veliki vodenjak NT Pelophylax kl. esculentus zelena žaba LC Pelophylax ridibundus velika zelena žaba LC Gmazovi Anguis fragilis sljepić LC Lacerta agilis livadna gušterica LC Lacerta viridis zelembać LC Podarcis muralis zidna gušterica LC Emys orbicularis barska kornjača NT Coronella austriaca smukulja LC Elaphe quatuorlineata četveroprugi kravosas NT Natrix natrix bjelouška LC Natrix tessellata ribarica LC Vipera ammodytes poskok LC Vipera berus riđovka NT Zamenis longissimus bjelica LC Rakovi Astacus astacus riječni rak VU Astacus leptodactylus uskoškari rak Austropotamobius torrentium potočni rak, rak kamenjar VU Slatkovodne ribe Abramis brama deverika Acipenser ruthenus kečiga VU Zagreb, ožujak 2018. 35 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Latinsko ime Hrvatsko ime Kategorija zaštite Alburnoides bipunctatus dvoprugasta uklija LC Alburnus alburnus belica VU Alburnus sarmaticus velika pliska VU Ameiurus melas somić Anguilla anguilla jegulja Ballerus ballerus kosalj Ballerus sapa crnooka deverika NT Barbatula barbatula brkica Barbus balcanicus potočna mrena VU Barbus barbus mren EN Blicca bjoerkna plotica NT Carassius auratus zlatni karas Carassius carassius karas VU Carassius gibelio babuška Chondrostoma nasus podust Cobitis elongata veliki vijun VU Cottus gobio peš Ctenopharyngodon idella bijeli amur Cyprinus carpio šaran EN Esox lucius štuka Eudontomyzon vladykovi dunavska paklara NT Gobio obtusirostris krkuša LC Gymnocephalus cernua balavac Gymnocephalus schraetser prugasti balavac CR Hucho hucho mladica EN Huso huso moruna RE Hypophthalmichthys molitrix bijeli glavaš Hypophthalmichthys nobilis sivi glavaš Lepomis gibbosus sunčanica Leucaspius delineatus belica VU Leuciscus aspius bolen VU Leuciscus idus jez VU Leuciscus leuciscus klenić Rutilus aula (syn. Leucos aula) masnica NT Liza ramada cipal balavac Lota lota manjić VU Micropterus salmoides pastrvski grgeč Misgurnus fossilis piškur VU Mugil cephalus babaš Neogobius fluviatilis riječni glavočić Oncorhynchus mykiss kalifornijska pastrva Pelecus cultratus sabljarka DD Perca fluviatilis grgeč Phoxinus phoxinus pijor Pseudorasbora parva bezribica Rhodeus amarus gavčica Romanogobio kesslerii Keslerova krkuša Romanogobio uranoscopus tankorepa krkuša NT Romanogobio vladykovi bjeloperajna krkuša Rutilus virgo (syn. Rutilus pigus) plotica NT Rutilus rutilus crvenoperka Sabanejewia balcanica zlatni vijun VU Salmo trutta potočna pastrva VU Sander lucioperca šiljar Sander volgensis smuđ kamenjak DD Scardinius erythrophthalmus crvenperka Silurus glanis som Squalius cephalus bijeli klen VU Telestes croaticus hrvatski pijor Telestes karsticus krška svijetlica Telestes polylepis svijetlica CR Telestes souffia blistavac VU Thymallus thymallus lipljen VU Tinca tinca linjak Vimba vimba nosara VU Zingel streber mali vretenac VU Zingel zingel veliki vretenac VU Tulari Anabolia furcata Athripsodes cinereus Zagreb, ožujak 2018. 36 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Latinsko ime Hrvatsko ime Kategorija zaštite Ceraclea dissimilis Cheumatopsyche lepida Cyrnus trimaculatus Drusus croaticus Ecnomus tenellus Glossosoma discophorum Glyphotaelius pellucidus Goera pilosa Hydropsyche contubernalis Hydropsyche instabilis Hydroptila angulata Hydroptila forcipata Hydroptila rheni Hydroptila simulans Hydroptila tigurina Hydroptila tineoides Hydroptilidae Ironoquia dubia Lepidosotoma hirtum Limnephilus affinis Limnephilus flavicornis Limnephilus ignavus Limnephilus lunatus Limnephilus sparsus Micrasema setiferum Micropterna sequax Mystacides azurea Neureclipis bimaculata Odontocerum albicorne Oecetis testacea Plectrocnemia conspersa Polycentropus excisus Polycentropus flavomaculatus Polycentropus irroratus Polycentropus schmidi Potamophylax latipennis Psychomiya klapaleki Psychomyia pusilla Rhyacophila aurata Rhyacophila dorsalis persimilis Rhyacophila fasciata Rhyacophila palmeni Rhyacophila torrentium Rhyacophila tristis Sericostoma flaviorne Setodes punctatus Silo pallipes Silo piceus Stenophylax permistus Wormaldia subnigra Kornjaši Anacaena limbata Puževi Belgrandiella fontinalis Bythinella opaca Gyraulus (Armiger) crista Holandriana holandrii Radix labiata Sadleriana fluminensis Theodoxus (Theodoxus) danubialis Leptiri Acasis viretata Acleris sparsana Acleris variegana Acontia trabealis Aglais io danje paunče NE Aglais urticae koprivina mala riđa NE Agrochola macilenta Agrotis exclamationis Agrotis ipsilon Zagreb, ožujak 2018. 37 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Latinsko ime Hrvatsko ime Kategorija zaštite Amphipyra pyramidea Anania crocealis Anania stachydalis Anania verbascalis Apatura ilia mala preljevalica NT Apatura iris velika preljevalica NT Aphantopus hyperantus zlatni okaš NE Aporia crataegi glogov bijelac Araschnia levana šumska riđa NE Argynnis (Fabriciana) niobe niobina sedefica NE Argynnis adippe sedefica adipe Argynnis paphia zelena sedefica Aricia agestis obični smeđi plavac Asthena albulata Athetis hospes Autographa gamma Axylia putris Boloria selene riđa bisernica Brenthis daphne kupinin šarenac Brenthis hecate dvotočkasti šarenac Brenthis ino končarin šarenac Brintesia circe bijeli šumski vratar Cabera exanthemata Cabera pusaria Callimorpha quadripunctaria danja medonjica Callophrys rubi zeleni kupinar NE Callopistria juventina Campaea margaritaria Catarhoe rubidata Catoptria falsella Celastrina argiolus sveti vrijeskov plavac Chiasmia clathrata Clossiana dia tkalčev šarenac Clostera pigra Coenonympha arcania bjelokrili okaš Coenonympha glycerion srebrenorubi okaš Coenonympha pamphilus obični okaš Colias croceus Colias hyale zagasiti poštar Colostygia pectinataria Colotois pennaria Cosmia affinis Cosmorhoe ocellata Crambus lathoniellus Cupido (Everes) argiades kratkorepi strjeličar NE Cupido argiades kratkorepi plavac Cupido decolorata Cyaniris semiargus djetelinin plavac NE Cyclophora albipunctata Cyclophora annularia Cydalima perspectalis Diacrisia sannio Diasemiopsis ramburialis Drepana falcataria Eilema caniola Eilema complana Elaphria venustula Elophila nymphaeata Ematurga atomaria Emmelina monodactyla Entephria caesiata Epiblema foenella Epione repandaria Epirrhoe alternata Epirrhoe rivata Epirrhoe tristata Epirrita autumnata Epirrita christyi Epirrita dilutata Erannis defoliaria Zagreb, ožujak 2018. 38 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Latinsko ime Hrvatsko ime Kategorija zaštite Erebia medusa proljetni planinski okaš Erynnis tages tamni debeloglavac NE Eucarta amethystina Euclidia glyphica Euphydryas aurinia močvarna riđa Euplagia quadripunctata Euproctis similis Eupsilia transversa Gonepteryx rhamni žućak Habrosyne pyritoides Herminia tarsipennalis Hesperia comma livadni debeloglavac NE Heteropterus morpheus močvarni (sedefasti) NT debeloglavac Hoplodrina blanda Hypena proboscidalis Hypomecis punctinalis Hypomecis roboraria Hypsopygia costalis Idaea aversata Issoria lathonia obična sedefica Lasiocampa quercus Leptidea sinapis gorušićin bijelac Libythea celtis koprivićnjak Ligdia adustata Lithosia quadra Lycaena alciphron ljubičasti vatreni plavac NE Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac NT Lycaena phlaeas mali vatreni plavac Lycaena tityrus točkasti vatreni plavac NE Lycaena virgaureae obični vatreni plavac NE Macrochilo cribrumalis Maculinea rebeli gorski plavac VU Mamestra brassicae Maniola jurtina veliko volovsko oko Melanargia galathea šahovnica Melitaea athalia obična riđa Melitaea cinxia trputčeva riđa Melitaea diamina mrka riđa Melitaea didyma crvena riđa Melitaea phoebe zečinina riđa Melitaea trivia divizmina riđa Minois dryas modrooki okaš Mythimna albipuncta Mythimna ferrago Neptis sappho mala zebra Nomophila noctuella Nothocasis sertata Nymphalis polychloros smeđonoga riđa Nymphalis xanthomelas žutonoga riđa Ochlodes sylvanus šareni debeloglavac NE Ochropleura plecta Oncocera semirubella Orgyia antiqua Ostrinia nubilalis Palpita vitrealis Pandemis heparana Papilio machaon obični lastin rep Paracolax tristalis Pararge aegeria lugar Parnassius mnemosyne crni apolon Pechipogo strigilata Perconia strigillaria Peribatodes rhomboidaria Petrophora chlorosata Phragmatobia fuliginosa Pieris brassicae kupusov bijelac Pieris napi crnožili bijelac Pieris rapae repičin bijelac Plebejus (Plebejus) argus trnonogi plavac NE Zagreb, ožujak 2018. 39 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Latinsko ime Hrvatsko ime Kategorija zaštite Pleuroptya ruralis Polygonia c-album kontinentalna riđa Polyommatus (Lysandra) bellargus blistavi plavac NE Polyommatus (Polyommatus) amandus amandin plavac NE Polyommatus (Polyommatus) icarus obični plavac NE Polyommatus coridon tirkizni plavac NE Polyommatus thersites grahorkin plavac NT Pseudoips prasinana Pseudophilotes vicrama istočni plavac NT Pterophorus pentadactyla Pyrausta purpuralis Pyrgus malvae sijedi pirgus NE Pyronia tithonus obični vratar Satyrium acaciae bagremov repić NE Satyrium ilicis medunčev repić NE Scoparia cf. ingratella Scopula caricaria Scopula immorata Scopula immutata Siona lineata Sitochroa verticalis Spodoptera exigua Tethea ocularis Thalera fimbrialis Thera obeliscata Thyatira batis Thymelicus lineola smeđi debeloglavac Thymelicus sylvestris srebreni debeloglavac Trachea atriplicis Triphosa dubitata Udea ferrugalis Vanessa atalanta ljepokrili admiral Vanessa cardui stričkovac Ypsolopha parenthesella Obalčari Amphinemura standfussi LC Besdolus imhoffi VU Brachyptera monilicornis EN Brachyptera risi LC Brachyptera seticornis LC Brachyptera tristis LC Capnia bifrons Dinocras megacephala LC Isoperla albanica DD Isoperla cf. lugens Isoperla illyrica NT Isoperla inermis LC Isoperla rivulorum DD Isoperla tripartita DD Leuctra albida LC Leuctra cingulata DD Leuctra digitata NT Leuctra fusca LC Leuctra hippopus LC Leuctra inermis DD Leuctra major DD Leuctra mortoni NT Leuctra nigra LC Leuctra prima DD Leuctra pusilla Nemoura avicularis LC Nemoura cinerea LC Nemoura dubitans EN Nemoura marginata LC Nemurella pictetii LC Perla illiesi VU Perla pallida VU Perlodes microcephalus DD Protonemura aestiva DD Protonemura auberti LC Zagreb, ožujak 2018. 40 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Latinsko ime Hrvatsko ime Kategorija zaštite Protonemura intricata LC Protonemura nitida Protonemura praecox Taeniopteryx auberti Taeniopteryx nebulosa Taeniopteryx schoenemundi Sisavci* Canis lupus vuk NT Glis glis sivi puh LC Lepus europaeus zec NT Lutra lutra vidra DD Lynx lynx ris NT Micromys minutus patuljasti miš NT Muscardinus avellanarius puh orašar NT Neomys anomalus močvarna rovka NT Sciurus vulgaris vjeverica NT Ursus arctos mrki medvjed NT RE- regionalno izumrle, CR – kritično ugrožene, EN- ugrožene, VU – rizične, NT – potencijalno ugrožene, LC – najmanje zabrinjavajuće, DD – nedovoljno poznate; gp- gnijezdeća populacija, pp - preletnička populacija, zp – zimujuća populacija * - vrste prema dokumentu Valorizacija zaštićenih područja Karlovačke županije - stručna podloga, 2008 Zagreb, ožujak 2018. 41 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 10.9 Popis kulturnih dobara Županije prema Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske na dan 3.11.2017. Broj Oznaka Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra dobra 1. Z-295 Barilović Ruševine starog grada Barilovića Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 2. Z-277 Blagaj Ruševine starog grada Blagaja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 3. Z-3089 Bosiljevo Crkva sv. Mavra Opata Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 4. Z-296 Stari grad Bosiljevo 5. P-5273 Cerovac Župna crkva Presvetog Trojstva Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Barilovićki 6. Z-276 Cetingrad Ruševine starog grada Cetina Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 7. Z-5478 Crno Kamanje Mlin na rijeci Dobri Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 8. Z-3171 Dojutrovica Crkva sv. Jurja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 9. Z-282 Donje Prilišće Crkva sv. Leonarda Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 10. Z-297 Donji Sjeničak Ruševine starog grada Steničnjaka Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 11. Z-270 Donji Zvečaj Crkva sv. Ivana Krstitelja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 12. Z-6254 Draganić Kapela sv. Antuna Pustinjaka Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 13. P-5246 Kapela sv. Fabijana i Sebastijana 14. Z-274 Kapela sv. Trojstva 15. Z-5936 Kurija župnoga dvora 16. Z-4849 Umijeće izrade puranca Nematerijalno kulturno dobro 17. Z-291 Drežnik Grad Ruševine starog grada Drežnika Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 18. Z-5671 Duga Resa Crkva sv. Antuna Padovanskog Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 19. Z-6782 Donji mlin na rijeci Mrežnici 20. Z-3170 Kulturno - povijesna cjelina grada Duge Rese Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina 21. Z-269 Erdel Crkva sv. Mihovila Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 22. Z-5284 Most na rijeci Dobri 23. Z-3882 Ferenci Crkva sv. Duha Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 24. P-5056 Fratrovci Kapela sv. Ivana Krstitelja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Ozaljski 25. Z-3093 Generalski Sto Crkva sv. Antuna Padovanskog i kapela poklonac Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 26. Z-6473 Most na rijeci Globornici 27. Z-304 Gorinci Crkva sv. Jurja Mučenika Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 28. Z-3376 Gornja Trebinja Crkva Roždestva Presvete Bogorodice Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 29. P-4949 Gornje Bukovlje Arheološki lokalitet Gradišće - Bukovlje Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 30. Z-3172 Gornje Dubrave Crkva sv. Petke Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 31. Z-3242 Gornje Pokupje Dvorac Türk Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 32. Z-6658 Gornje Stative Kapela sv. Marka Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 33. Z-3177 Gornje Zagorje Crkva sv. Jurja Mučenika Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 34. Z-279 Gornji Kremen Ruševine starog grada Kremena Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 35. Z-3175 Gornji Lović Crkva sv. Franje Ksaverskog Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 36. Z-5006 Grdun Kurija Grdun Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 37. Z-3377 Griče Kapela sv. Ane Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 38. Z-5282 Jasenak Crkva sv. Velikomučenika Lazara Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 39. P-5655 Zgrada osnovne škole 40. Z-4094 Jaškovo Crkva sv. Petra i Pavla Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 41. Z-298 Dvorac Jaškovo, Jaškovobb 42. Z-3178 Mlin na rijeci Dobri 43. Z-278 Johi Crkva sv. Mateja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 44. Z-5426 Josipdol Crkva sv. Josipa Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 45. P-5603 Kamanje Župna crkva Imena Marijina Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 46. Z-2715 Karlova Crkva Majke Božje Snježne Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 47. Z-268 Crkva Majke Božje Snježne s pavlinskim samostanom 48. Z-267 Crkva Presvetog Trojstva s franjevačkim samostanom 49. Z-3551 Crkva sv. Doroteje 50. Z-3552 Crkva sv. Martina 51. Z-5605 Crkva sv. Nikole 52. Z-5929 Crkva sv. Tri Kralja 53. Z-3959 Dvorac Kaštel 54. Z-4842 Glazbeni izričaj guci s područja Karlovačke županije Nematerijalno kulturno dobro 55. Z-5424 Glazbeni izričaj rozganje 56. Z-5694 Gradski muzej Karlovac - muzejska građa Pokretno kulturno dobro - muzejska građa 57. Z-4545 Grobno obilježje Banjavčić na katoličkom groblju Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Dubovac 58. Z-5210 Grobno obilježje Čop 59. Z-5489 Kapela Ranjenog Isusa 60. Z-271 Kapela sv. Margarete 61. Z-6355 Karlovac, Zgrada transformatorske stanice Ilovac 62. Z-5015 Kompleks dvorca Švarča Zagreb, ožujak 2018. 42 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Broj Oznaka Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra dobra 63. Z-6028 Kompleks Križanić Turnja 64. Z-4253 Kompleks vodocrpilišta Borlin 65. Z-5912 Kompleks željezničkoga kolodvora 66. Z-3373 Kuća, Zajčeva 6 67. Z-2993 Kulturno-povijesna cjelina grada Karlovca Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina 68. Z-3412 Kulturno-povijesna cjelina ulice Rakovac 69. Z-6599 Kurija starog župnog dvora Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 70. Z-4544 Mauzolej obitelji Hoffmann na katoličkom groblju Dubovac 71. Z-4008 Mauzolej obitelji Türk na groblju Dubravac 72. Z-3556 Mauzolej Vranyczany 73. Z-3670 Nadgrobni spomenik "Obelisk" 74. Z-5505 Palača Drašković, Radićeva ulica 15 75. Z-4547 Palača Gutterer, Banjavičićeva ulica 14 76. Z-249 Palača Vraniczany, Zrinski trg 7 77. P-5574 Rimokatoličko groblje Dubovac 78. Z-4342 Spomenik braniteljima poginulim na području grada Karlovca u Domovinskom ratu 79. Z-5351 Spomenik Glorijeta na Vojnom groblju 80. Z-5928 Spomenik Radoslavu Lopašiću 81. Z-245 Stari grad Dubovac 82. Z-3372 Tvornički kompleks "ŽeČe", Tuškanova ulica 83. Z-3084 Zgrada gradskog muzeja, Strossmayererov trg 7 84. Z-5498 Zgrada kina "Edison", Šetalište F. Tuđmana 85. Z-6959 Zgrada sportske dvorane 86. Z-3553 Zgrada velike vojarne, Trg bana Jelačića 87. Z-4804 Zgrada, Strossmayerov trg 002 88. Z-266 Zgrada, Strossmayerov trg 1 89. Z-262 Zgrada, Šetališta Franje Tuđmana 7 90. Z-2716 Zgrada, Šetalište F. Tuđmana 8 91. Z-257 Zgrada, Šetalište Franje Tuđmana 1 92. Z-264 Zgrada, Šetalište Franje Tuđmana 10 93. Z-258 Zgrada, Šetalište Franje Tuđmana 2 94. Z-259 Zgrada, Šetalište Franje Tuđmana 3 95. Z-260 Zgrada, Šetalište Franje Tuđmana 5 96. Z-261 Zgrada, Šetalište Franje Tuđmana 6 97. Z-263 Zgrada, Šetalište Franje Tuđmana 9 98. Z-265 Zgrada, Ulica I. Kukuljevića 20 99. Z-246 Zgrada, Zrinski trg 1 100. Z-251 Zgrada, Zrinski trg 11 101. Z-252 Zgrada, Zrinski trg 13 102. Z-253 Zgrada, Zrinski trg 15 103. Z-254 Zgrada, Zrinski trg 17 104. Z-255 Zgrada, Zrinski trg 19 105. Z-256 Zgrada, Zrinski trg 21 - Šetalište Franje Tuđmana 106. Z-247 Zgrada, Zrinski trg 3 107. Z-248 Zgrada, Zrinski trg 5 108. Z-250 Zgrada, Zrinski trg 9 109. P-5107 Župna crkva sv. Franje Ksaverskog 110. Z-3554 Kašt Crkva sv. Antuna Velikog Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 111. Z-288 Kestenovac Ruševine starog grada Otmića Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 112. Z-290 Klokoč Ruševine starog grada Klokoča Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 113. Z-6270 Korana Špoljarićeva pilana na rijeci Korani Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 114. Z-289 Krstinja Ruševine starog grada Krstinja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 115. Z-4093 Kunići Ribnički Crkva sv. Katarine i kurija župnog dvora Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 116. P-4989 Ladvenjak Župna crkva sv. Vida Mučenika Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 117. Z-6332 Leskovac Crkva Gospe Lurdske i sv. Josipa Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Barilovićki 118. Z-5625 Lička Jesenica Most na rijeci Ličkoj Jesenici Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 119. Z-5677 Lipa Crkva sv. Nikole Biskupa i kurija župnog dvora Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 120. Z-4806 Kurija Lipa 121. Z-3094 Lipnik Crkva sv. Ilije Proroka i župni dvor Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 122. Z-3669 LovićPrekriški Crkva sv. Križa Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 123. Z-5740 Mahićno Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 124. Z-4805 Mali Modruš Kurija Vukasović Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Potok 125. Z-3174 Mateško Selo Kapela sv. Jurja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 126. Z-6213 Modruš Fontana Rožići Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 127. Z-3087 Ruševine crkve sv. Nikole i pavlinskog samostana 128. Z-292 Ruševine starog grada Modruša Zagreb, ožujak 2018. 43 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Broj Oznaka Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra dobra 129. Z-3881 Mrzljaki Kulturno-povijesna ruralna cjelina Donji Mrzljaki Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina 130. Z-300 Novigrad na Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 131. Z-2717 Dobri Most na rijeci Dobri 132. Z-299 Ruševine starog grada Novigrada 133. Z-6226 Ogulin Crkva sv. Georgija i parohijska zgrada Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 134. Z-3086 Crkva sv. Jakova 135. Z-5341 Crkva sv. Križa 136. Z-280 Stari grad Ogulin 137. Z-1731 Kulturno-povijesna cjelina grada Ogulina Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina 138. Z-4437 POU Ogulin - Zavičajni muzej Ogulin - muzejska građa Pokretno kulturno dobro - muzejska građa 139. Z-3088 Orišje Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 140. Z-272 Oštarije Crkva Uznesenja Marijina Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 141. Z-6904 Kapela poklonac sv. Antuna Padovanskog 142. Z-3169 Most na rijeci Mrežnici 143. Z-285 Ozalj Crkva sv. Vida Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 144. Z-3168 Hidroelektrana 145. Z-5784 Zgrada šumarije 146. Z-286 Stari grad Ozalj 147. Z-4840 Zavičajni muzej Ozalj - muzejska građa Pokretno kulturno dobro - muzejska građa 148. Z-287 Etnopark Ozalj Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina 149. P-5016 Perjasica Ostaci pravoslavne crkve sv. Arhanđela Mihajla i Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Gavrila 150. Z-5998 Petrakovo Brdo Kapela sv. Roka Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 151. Z-294 Plaški Hram Vavedenija Presvete Bogorodice Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 152. Z-293 Ruševine starog grada Plaškog 153. Z-6275 Potok Tounjski Izvor Vrelo Božidar Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 154. Z-3244 Pribanjci Crkva sv. Barbare Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 155. Z-3176 Rajakovići Kapela sv. Ilije Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 156. Z-3922 Rastoke Kulturno-povijesna ruralna cjelina Rastoke Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina 157. Z-4807 Rebrovići Kulturno-povijesna ruralna cjelina Orljak Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina 158. P-5397 Mlin na rijeci Tounjčici Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 159. Z-1786 Tradicijska okućnica, Rebrovići 85 160. Z-273 Rečica Crkva sv. Ivana Krstitelja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 161. Z-3375 Dvorac Drašković, Rečica 049 162. Z-3557 Reštovo Crkva sv. Filipa i Jakova Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 163. Z-301 Ribnik Stari grad Ribnik Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 164. Z-3332 Rosopajnik Crkva sv. Antuna Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 165. Z-3091 Saborsko Crkva sv. Marije od Rozarija Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 166. Z-6128 Zgrada šumarije 167. Z-3555 Sastavak Ruševine utvrde Furjan Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 168. Z-3173 Slunj Kulturno - povijesna cjelina grada Slunja Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina 169. Z-3413 Crkva sv. Trojstva Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 170. P-5282 Ostatci francuskog magazina 171. P-5208 Pravoslavna crkva sv. Arhanđela Mihajla 172. Z-275 Ruševine starog grada Slunja 173. Z-6670 Srednje Prilišće Crkva sv. Marije Magdalene Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 174. Z-4095 Sveti Petar Crkva sv. Petra Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 175. Z-3085 Molinarijev most na rijeci Dobri 176. Z-284 Sveti Petar Crkva sv. Petra Apostola Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 177. P-5766 Mrežnički Kulturno - povijesna cjelina Sveti Petar Mrežnički Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina 178. Z-281 Svetice Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije s pavlinskim Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno samostanom 179. Z-3092 Svetičko Crkva sv. Ivana Krstitelja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 180. Z-5112 Hrašće Kurija Hrašće 181. Z-3374 Šišljavić Crkva sv. Josipa i župni dvor Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 182. Z-2714 Tounj Crkva sv. Ivana Krstitelja i kurija župnog dvora Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 183. Z-2713 Crkva sv. Ivana Nepomuka 184. Z-3095 Ruševine starog grada Tounja 185. Z-302 Trg Crkva Svih Svetih Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 186. Z-303 Trošmarija Crkva Blažene Djevice Marije Utješiteljice Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 187. Z-4007 Umol Kapela sv. Ivana Krstitelja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 188. Z-5211 Vinski Vrh Gospodarski kompleks Strahovnjak Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 189. Z-283 Vivodina Crkva sv. Lovre Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 190. Z-3243 Vrhovac Crkva sv. Kuzme i Damjana Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 191. Z-2712 Vukmanić Crkva sv. Antuna Padovanskog Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 192. Z-5113 Kurija starog župnog dvora 193. Z-3090 Vukova Gorica Crkva sv. Jurja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 194. Z-3331 Zadobarje Crkva sv. Antuna Pustinjaka Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 195. Z-4546 Završje Crkva Uzvišenja sv. Križa Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 196. Z-5766 Netretićko Kapela sv. Josipa i kurija župnog dvora Zagreb, ožujak 2018. 44 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Broj Oznaka Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra dobra 197. Z-1785 Zdenac Most na rijeci Tounjčici Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 198. Z-3330 Zorkovac Kurija Zorkovac Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 199. Z-3329 Žakanje Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Zagreb, ožujak 2018. 45 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 10.10 Odobreni Programi zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima i arheološke baštine u 2016. godini od Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine Broj Naziv programa Nositelj programa Iznos (kn) 1. Barilović, Ruševine starog grada Barilovića(rekonstrukciju, Hrvatski restauratorski zavod 100 000,00 konsolidaciju, konzervaciju i izradu dokumentacije) 2. Bosiljevo, Stari grad Bosiljevo (izradu dokumentacije, radove Općina Bosiljevo 100 000,00 sanacije i konzervatorsko-restauratorske radove) 3. Cetingrad, Stari grad Cetingrad (konstruktivnu sanaciju i Općina Cetingrad 300 000,00 konzervaciju kule i arheološka istraživanja) 4. Draganić, Kapelica sv. Trojstva u Goljaku (izradu dokumentacije i Župa sv. Jurja 125 000,00 hitne radove) 5. Drežnik Grad, Stari grad Drežnik (konstruktivnu sanaciju i Općina Rakovica 250 000,00 prezentaciju kule i arheološka istraživanja) 6. Duga Resa, Drvena kuća, Jozefinska cesta 16 i 186 (završne Grad Duga Resa 50 000,00 radove prezentacije) 7. Erdelj, Crkva sv. Mihovila Arhanđela (građevinsku sanaciju) Župa sv. Antuna Padovanskog 100 000,00 8. Gornja Trebinja, Crkva Rođenja Presvete Bogorodice (građevinsku Crkvena općina Trebinja 68 000,00 sanaciju) 9. Gornje Dubrave, Crkva sv. Petke (građevinsku sanaciju i završne SPC u Hrvatskoj, Eparhija 100 000,00 radove uređenja) gornjokarlovačka, Crkvena opština Ogulin 10. Karlovac, Barakova zgrada, Vranicanijeva 61 (završne SPC u Hrvatskoj, Eparhija 100 000,00 građevinske radove na pročeljima) gornjokarlovačka, Crkvena općina Karlovac 11. Karlovac, Crkva Blažene Djevice Marije Snježne na Dubovcu Župa Blažene Djevice Marije 100 000,00 (izradu projekta, sanaciju klizišta i konstruktivnu sanaciju) Snježne 12. Karlovac, Crkva Blažene Djevice Marije Snježne s pavlinskim Hrvatski restauratorski zavod 150 000,00 samostanom Kamensko 13. Karlovac, Crkva Presvetog trojstva s franjevačkim samostanom Franjevački samostan u 100 000,00 (konstruktivnu sanaciju i završne radove na sanaciji kapele) Karlovcu 14. Karlovac, Crkva sv. Tri kralja (građevinsku sanaciju) Župa sv. Tri kralja 200 000,00 15. Karlovac, Kompleks Križanić Turnja (geomehanička istraživanja i Grad Karlovac 218 000,00 hitnu statičku sanaciju) 16. Karlovac, Mauzolej Vranyczany (građevinsku sanaciju i Renata VranyczanyAzinović 125 000,00 konzervatorsko-rastauratorske radove) 17. Karlovac, Mrtvačnica na Židovskom groblju (građevinsku sanaciju Grad Karlovac 45 000,00 i restauratorske radove) 18. Karlovac, Stari grad Dubovac (završne radove i nužnu zamjenu Grad Karlovac 350 000,00 instalacija) 19. Karlovac, Zgrada eparhijskog i parohijskog dvora, R adićeva 14 Srpska pravoslavna crkva, 180 000,00 (konstruktivnu sanaciju) Eparhija gornjokarlovačka, Eparhijski upravni odbor 20. Kolarić, Ostaci crkve sv. Petke (konstruktivnu i građevinsku Srpska pravoslavna crkvena 100 000,00 sanaciju) općina Kolarić 21. Lipnik, Crkva sv. Ilije Proroka (istražne radove i izradu Hrvatski restauratorski zavod 50 000,00 dokumentacije) 22. Mahićno, Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije (završne Župa Pohoda BDM 100 000,00 građevinske radove) 23. Mateško Selo, Crkva sv. Jurja (monitoring, prezentaciju i Hrvatski restauratorski zavod 50 000,00 održavanje) 24. Modruš, Stari grad Modruš (konstruktivnu sanaciju) Općina Josipdol 300 000,00 25. Novigrad na Dobri, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije Župa Uznesenja BDM 100 000,00 (građevinsku sanaciju) 26. Novigrad na Dobri, Ruševine starog grada Novigrada Općina Netretić 100 000,00 (Izradu dokumentacije i geomehaničke radovi) 27. Ogulin, Parohijski dom uz crkvu sv. Georgija SPC u Hrvatskoj, Eparhija 180 000,00 (građevinsku sanaciju) gornjokarlovačka, Crkvena Ogulin 28. Ogulin, Stari grad Ogulin (građevinsku sanaciju i rekonstrukciju) Pučko otvoreno učilište Ogulin 300 000,00 29. Orišje, Kapela Blažene Djevice MarijeŽupni ured sv. Mavra 40 000,00 (konzervatorsko-restauratorske radove i istraživanja) Opata Zagreb, ožujak 2018. 46 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Broj Naziv programa Nositelj programa Iznos (kn) 30. Ozalj, Etno park Ozalj - muzej na otvorenom (građevinsku sanaciju Grad Ozalj 80 000,00 i rekonstrukciju) 31. Ozalj, Stari grad Ozalj Družba "Braća Hrvatskoga 850 000,00 (građevinsku sanaciju i konzervatorsko-restauratorske radove) Zmaja 32. Perjasica, Ostaci pravoslavne crkve sv. Arhanđela Mihajla i Gavrila Srpska pravoslavna crkvena 50 000,00 (konzervatorska istraživanja i izradu projekta) općina Kolarić 33. Plaški, Crkva Vavedenja Bogorodice (Saborna crkva) SPC u Hrvatskoj, Eparhija 150 000,00 (konstruktivnu i građevinsku sanaciju) gornjokarlovačka, Crkvena općina Plaški 34. Rastoke, Most Sv. Ivana (izradu dokumentacije) Grad Slunj 100 000,00 35. Rebrovići, Mlin na Tounjčici (Orljak) (građevinsku sanaciju) Ivan Požega 57 000,00 36. Slunj, Stari grad (konstruktivnu sanaciju, arheološka istraživanja) Grad Slunj 250 000,00 37. Srednji Poloj, Crkva Uspenija Presvete Bogorodice Srpska pravoslavna crkvena 70 000,00 (izradu dokumentacije) općina Kolarić 38. Svetice, Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije s pavlinskim Župa Rođenja Blažene Djevice 51 000,00 samostanom (građevinsku sanaciju) Marije, Svetice 39. Svetice, Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije s pavlinskim Župa Rođenja Blažene Djevice 78 000,00 samostanom (izvedba videonadzorne zaštite) Marije, Svetice 40. Svetice, Crkva Rođenja Marijinog i bivši pavlinski (izradu samostan Župa Rođenja 28 000,00 dokumentacije i konzervatorsko-restauratorske radove) Blažene Djevice Marije, Svetice 41. Šišljavić, Crkva sv.Josipa i župni dvor (građevinsku sanaciju) Sisačka biskupija, Župa 125 000,00 sv.JosipaŠišljavić 42. Vojnić, Centralna partizanska bolnica "Petrova gora" (građevinsku Općina Vojnić 100 000,00 sanaciju) 43. Vrhovac, Crkva Sv. Kuzme i Damjana (građevinsku sanaciju) Župa sv Kuzme i Damjana 100 000,00 44. Vukmanić, Župni dvor (građevinsku sanaciju i konzervatorsko- Župni ured sv. Antuna 50 000,00 restauratorske radove) Padovanskog 45. Zadobarje, Kapela Sv. Antuna pustinjaka (građevinsku sanaciju) Župni ured Uzvišenja sv. Križa 100 000,00 Ukupno za Županiju 6 320 000,00 Arheološka baština 1. Barilović, Stari grad Barilović Hrvatski restauratorski zavod 40 000,00 2. Doljani Žumberački, Prapovijesni lokalitet Gradina JU „Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje“ 15 000,00 3. Donji Skrad, Prapovijesni lokalitet Gradina - Končalovići Arheološki muzej u Zagrebu 42 000,00 4. Generalski Stol, Arheološki lokalitetCrkvišće - Bukovlje Hrvatski restauratorski zavod 116 000,00 (antika, srednji vijek) 5. Karlovac, Kamensko - rimski brodolom Hrvatski restauratorski zavod 33 000,00 6. Karlovačka županija, prapovijesna pećinska nalazišta Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek 12 000,00 za arheologiju 7. Lasinja, Gradišće - Talijanovo brdo (Prapovijesni Arheološki muzej u Zagrebu 63 000,00 lokalitet ) 8. Obrež Vivodinski, Spilja Hrenov Grič JU „Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje“ 10 000,00 9. Skradnik, Arheološki lokalitet, Viničica Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 96 000,00 10. Utvrđene pećine Karlovačke županije Speleološki klub "Ursusspeleaus" 48 000,00 Ukupno za Županiju 475 000,00 Zagreb, ožujak 2018. 47 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 10.11 Podaci iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Aktivnost: 020080 - Sanacija lokacije opasnog otpada Lemić Brdo K(2036) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Izrada studije izvedivosti, dokumentacije SAFEGE d.o.o. 1.234.967,63 100,00 1.234.967,63 0,00 1.111.470,87 0,00 0,00 za prijavu projekta za EU sufinanciranje (projektne aplikacije) te dokumentacije za nadmetanje (tendera) za javnu nabavu izvođača radova i nadzora nad izvođenjem radova za sanaciju i zatvaranje odlagališta "Lemić brdo" 2. Ugovor br. 1038 o nabavi usluga HUDEC PLAN d.o.o. 122.250,00 100,00 122.250,00 0,00 55.625,00 48.125,00 6.250,00 projektantskog nadzora nad izvođenjem radova na sanaciji neuređenog odlagališta s većim količinama opasnog otpada "Lemić brdo" kraj Karlovca 3. Ugovor br. 992 Građevinski nadzor nad INTERKONZALTING 249.990,00 100,00 249.990,00 0,00 47.250,00 141.750,00 23.625,00 izvođenjem radova na sanaciji D.O.O. neuređenog odlagališta s većim količinama opasnog otpada Lemić Brdo kraj Karlovca 4. Ugovor br. 991 o nabavi radova na C.I.A.K. d.o.o. 16.336.529,30 100,00 16.336.529,30 0,00 1.700.598,34 7.096.933,42 7.538.997,54 sanaciji i zatvaranju odlagališta opasnog otpada Lemić Brdo kraj Karlovca 5. Ugovor br. 1108 o nabavi usluga za PANGEO projekt d.o.o. 121.875,00 100,00 121.875,00 0,00 0,00 121.875,00 0,00 izradu novelacije dokumenta studije izvodljiv izvodljivosti s analizom troškova i koristi za sanaciju i zatvaranje neuređenog odlagališta otpada Lemić brdo, verzija 6. Grafička priprema i izrada informacijske i D.I.D. d.o.o. 750,00 100,00 750,00 0,00 0,00 750,00 0,00 trajne ploče u svrhu informiranja i vidljivosti projekta Lemić Brdo 7. Geodetske usluge na novim lokacijama REPER PLUS d.o.o. 33.750,00 100,00 33.750,00 0,00 0,00 0,00 33.750,00 onečišćenja - Lemić Brdo 8. Odluka o odabiru za nabavu usluge EUROINSPEKT 43.125,00 100,00 43.125,00 0,00 0,00 0,00 0,00 praćenja stanja okoliša sukladno Planu CROATIAKONTROLA praćenja stanja okoliša na zatvorenom d.o.o. odlagalištu opasnog otpada Lemić Brdo UKUPNO ZA AKTIVNOST: 18.143.236,93 18.143.236,93 0,00 2.914.944,21 7.409.433,42 7.602.622,54 Zagreb, ožujak 2018. 48 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 020100 - Sanacija odlagališta otpada (K2006) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Sudjelovanje u realizaciji sanacije GRAD KARLOVAC 37.677.000,00 55,31 20.840.395,95 1.261.219,62 461.547,67 508.096,02 1.481.040,51 odlagališta komunalnog otpada Ilovac 2. Sanacije odlagališta komunalnog otpada GRAD OGULIN 28.806.292,00 74,46 21.447.815,75 0,00 0,00 0,00 0,00 Sodol 3. Sudjelovanje Fonda u sufinanciranju OPĆINA PLAŠKI 4.093.700,00 89,02 3.644.070,00 0,00 -70.000,00 0,00 -94.120,00 programa sanacije odlagališta komunalnog otpada Jezero 4. Sanacija odlagališta komunalnog otpada OPĆINA RAKOVICA 7.721.832,62 85,19 6.577.906,27 1.312.232,37 2.435.099,22 967.929,95 129.089,86 Čuić Brdo 5. Sanacija odlagališta komunalnog otpada OPĆINA SABORSKO 3.510.698,26 80,00 2.808.558,61 0,00 0,00 0,00 0,00 Sivnik 6. Sanacija odlagališta komunalnog otpada GRAD SLUNJ 14.800.000,00 89,49 13.244.069,50 0,00 0,00 0,00 0,00 Pavlovac 7. Sanacija odlagališta komunalnog otpada OPĆINA VOJNIĆ 14.658.982,00 89,66 13.143.265,80 0,00 576.163,48 182.533,84 52.990,88 Kokirevo 8. Sanacija odlagališta komunalnog otpada OPĆINA 1.000.000,00 87,86 878.585,00 68.000,00 0,00 0,00 0,00 Glavica CETINGRAD UKUPNO ZA AKTIVNOST: 112.268.504,88 82.584.666,88 2.641.451,99 3.402.810,37 1.658.559,81 1.569.001,25 Aktivnost: 020200 - Sanacija divljih odlagališta (K2007) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Sanacija divljih odlagališta općine OPĆINA BOSILJEVO 828.800,00 70,00 580.160,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Bosiljevo 2. Sanacija odlagališta divljeg otpada GRAD DUGA RESA 307.759,70 40,00 123.103,88 0,00 0,00 0,00 0,00 grada Duga Resa 3. Sanacija odlagališta divljeg otpada GRAD KARLOVAC 541.402,50 70,00 378.981,75 0,00 0,00 0,00 0,00 grada Karlovac 4. Sanacija odlagališta divljih odlagališta OPĆINA LASINJA 367.400,00 70,00 257.180,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Općine Lasinja Zagreb, ožujak 2018. 49 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 020200 - Sanacija divljih odlagališta (K2007) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 5. Sanacija odlagališta divljih odlagališta OPĆINA KRNJAK 455.000,00 80,00 364.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Općine Krnjak 6. Sanacija odlagališta divljih odlagališta OPĆINA RAKOVICA 223.440,00 80,00 178.752,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Općine Rakovica 7. Sanacija odlagališta divljih odlagališta OPĆINA SABORSKO 427.000,00 80,00 341.600,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Općine Saborsko 8. Sanacija odlagališta divljih odlagališta OPĆINA TOUNJ 101.500,00 70,00 71.050,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Općine Tounj 9. Sanacija odlagališta divljih odlagališta OPĆINA LASINJA 181.102,81 70,00 126.771,97 0,00 0,00 0,00 0,00 Općine Lasinje 10. Sanacija divljih odlagališta Općine Vojnić OPĆINA VOJNIĆ 126.600,00 70,00 88.620,00 0,00 0,00 0,00 0,00 11. Cleaning the banks OPĆINA KAMANJE 917.048,00 18,32 168.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 12. Sanacija divljih odlagališta komunalnog OPĆINA RAKOVICA 587.500,00 70,00 411.250,00 0,00 0,00 0,00 0,00 otpada na lokacijama "Rakovičko Selište" "Oštarski stanovi", "Jelov Klanac" i "Čatrnja" na području Općine Rakovica 13. Sanacija divljih odlagališta komunalnog GRAD KARLOVAC 243.769,33 70,00 170.638,53 0,00 0,00 0,00 0,00 otpada na lokacijama "Debelka", "Stari grad" i "Rebra" na području Grada Karlovca 14. Sanacija divljeg odlagališta komunalnog OPĆINA BOSILJEVO 567.000,00 70,00 396.900,00 0,00 317.813,06 7.787,50 0,00 otpada na lokaciji "Zelenka" na području Općine Bosiljevo 15. Sanacija divljih odlagališta komunalnog OPĆINA VOJNIĆ 600.000,00 70,00 420.000,00 62.160,00 0,00 0,00 0,00 otpada na lokacijama "Brdo Utinjsko- Bukovica", "Kestenovac", "Ključar", "Knežević Kosa", "Krstinja", "Kupljensko-Miholjsko", Radonja", "Svinica", "Široka Rijeka", "Utinja Vrelo" i "Vojišnica-Vojnić" na području Općine Vojnić 16. Sanacija divljih odlagališta komunalnog OPĆINA RIBNIK 178.000,00 70,00 124.600,00 0,00 0,00 0,00 0,00 otpada na lokacijama "Jasenovica", "Sopčić Vrh", "Iza Dolinara", "Iza Klemenčića" i "Kužolovka" na području Općine Ribnik Zagreb, ožujak 2018. 50 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 020200 - Sanacija divljih odlagališta (K2007) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 17. Sanacija divljih odlagališta komunalnog GRAD SLUNJ 173.895,50 70,00 121.726,85 0,00 0,00 0,00 0,00 otpada na lokacijama "Kremen" i "Gornji Lađevac" na području Grada Slunja UKUPNO ZA AKTIVNOST: 6.827.217,84 4.323.334,98 62.160,00 317.813,06 7.787,50 0,00 Aktivnost: 020300 - Sprječavanje nastajanja otpada (K2008) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Kupnja komunalne opreme za OPĆINA 351.224,04 70,00 245.856,83 0,00 0,00 0,00 0,00 sakupljanje komunalnog otpada na GENERALSKI STOL području Općine Generalski Stol 2. Kupnja komunalne opreme za OPĆINA BARILOVIĆ 259.899,00 70,00 181.929,30 0,00 0,00 0,00 0,00 sakupljanje komunalnog otpada na području Općine Barilović 3. Kupnja komunalne opreme za OPĆINA KAMANJE 25.656,57 50,00 12.828,29 0,00 0,00 0,00 0,00 sakupljanje komunalnog otpada na području Općine Kamanje 4. Nabava komunalne opreme - kanti i GRAD OGULIN 87.187,50 59,04 51.475,50 0,00 0,00 0,00 0,00 kontejnera na području Grada Ogulina 5. Nabava komunalne opreme-kontejnera OPĆINA BOSILJEVO 11.207,50 80,00 8.966,00 0,00 0,00 0,00 0,00 za sakupljanje otpada na području Općine Bosiljevo 6. Nabava komunalne opreme-kanti i OPĆINA RAKOVICA 271.100,00 76,57 207.580,00 207.580,00 0,00 0,00 0,00 kontejnera za sakupljanje otpada na području Općine Rakovica 7. Sufinanciranje nabave komunalne OPĆINA PLAŠKI 235.900,00 75,81 178.825,49 0,00 174.825,49 0,00 0,00 opreme - kanti i kontejnera za sakupljanje komunalnog otpada 8. Nabava komunalne opreme-kanti za OPĆINA SABORSKO 78.750,00 80,00 63.000,00 0,00 63.000,00 0,00 0,00 sakupljanje otpada na području Općine Saborsko 9. Nabava komunalne opreme - kontejnera GRAD DUGA RESA 31.000,00 40,00 12.400,00 0,00 0,00 0,00 0,00 za sakupljanje otpada na području Grada Duga Resa 10. Nabava komunalne opreme - kanti i GRAD KARLOVAC 884.449,00 40,00 353.779,60 0,00 353.779,60 0,00 0,00 kontejnera za sakupljanje komunalnog otpada na području Grada Karlovca Zagreb, ožujak 2018. 51 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 020300 - Sprječavanje nastajanja otpada (K2008) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 11. Nabava komunalne opreme-kanti za GRAD OGULIN 192.377,50 60,00 115.426,50 0,00 115.426,50 0,00 0,00 sakupljanje komunalnog otpada na području Ogulina 12. Nabava komunalne opreme - kanti i GRAD SLUNJ 371.729,40 80,00 297.383,52 0,00 297.383,52 0,00 0,00 kontejnera za sakupljanje otpada na području Grada Slunja 13. Komunalna oprema-kontejneri OPĆINA LASINJA 46.125,00 80,00 36.900,00 0,00 36.900,00 0,00 0,00 14. Nabava komunalne opreme - kanti i OPĆINA JOSIPDOL 903.647,50 80,00 722.918,00 0,00 722.918,00 0,00 0,00 kontejnera za sakupljanje komunalnog otpada na području Općine Josipdol 15. Nabava komunalne opreme-kontejnera i OPĆINA BOSILJEVO 44.587,50 80,00 35.670,00 0,00 35.670,00 0,00 0,00 kompostera za sakupljanje komunalnog otpada 16. Nabava komunalne opreme- balirke i OPĆINA KRNJAK 192.750,00 80,00 154.200,00 0,00 154.200,00 0,00 0,00 kontejnera za sakupljanje komunalnog otpada 17. Nabava komunalne opreme- kontejnera OPĆINA DRAGANIĆ 40.850,00 40,00 16.340,00 0,00 0,00 16.340,00 0,00 za sakupljanje otpada na području Općine Draganić 18. Nabava komunalne opreme - kanti i OPĆINA BARILOVIĆ 614.980,00 80,00 491.984,00 0,00 0,00 491.984,00 0,00 kontejnera za sakupljanje komunalnog otpada 19. Nabava komunalne opreme - kontejnera GRAD DUGA RESA 44.400,00 40,00 17.760,00 0,00 0,00 17.760,00 0,00 za sakupljanje komunalnog otpada na području Grada Duge Rese 20. Nabava komunalne opreme - GRAD KARLOVAC 707.990,00 40,00 283.196,00 0,00 0,00 283.196,00 0,00 kanti,kontejnera,kompostera i abrol- kontejnera za sakupljanje komunalnog otpada 21. Nabava komunalne opreme - kanti, OPĆINA RAKOVICA 198.937,50 80,00 159.150,00 0,00 0,00 159.150,00 0,00 kontejnera i kompostera za sakupljanje komunalnog otpada na području Općine Rakovica 22. Nabava komunalne opreme GRAD KARLOVAC 143.552,00 40,00 57.420,80 0,00 0,00 57.420,80 0,00 23. Nabava komunalne opreme - rolo - GRAD KARLOVAC 474.000,00 40,00 189.600,00 0,00 0,00 189.600,00 0,00 kontejner za sakupljanje komunalnog otpada na području Grada Karlovca Zagreb, ožujak 2018. 52 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 020300 - Sprječavanje nastajanja otpada (K2008) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 UKUPNO ZA AKTIVNOST: 6.212.300,01 3.894.589,83 207.580,00 1.954.103,11 1.215.450,80 0,00 Aktivnost: 020400 - Gospodarenje otpadom-Izgradnja centara za gospodarenje otpadom (K2009) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Ulaganje u geodetske radove i izradu KARLOVAČKA 715.145,50 100,00 715.145,50 671.395,50 0,00 0,00 0,00 projektno-tehničke dokumentacije u ŽUPANIJA Karlovačkoj županiji 2. Izrada projektno-tehničke dokumentacije KODOS d.o.o. 3.920.000,00 100,00 3.920.000,00 0,00 0,00 855.000,00 88.000,00 za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Karlovačke županije UKUPNO ZA AKTIVNOST: 4.635.145,50 4.635.145,50 671.395,50 0,00 855.000,00 88.000,00 Aktivnost: 020500 - Oporaba otpada i iskor.vrijednih svojstava otpada (K2010) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Kante i kontejneri OPĆINA SABORSKO 100.650,00 70,00 70.455,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2. Izgradnja postrojenja za oporabu u zoni GUMARA ČAVIĆ d.d.- 116.700.000,00 1,46 1.700.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 proizvodnje namjene Otok Oštarijski u stečaju Ogulin i preseljenje postojećih proizvodnih postrojenja iz Zagreba 3. Kupnja kanti OPĆINA RIBNIK 83.692,00 80,00 66.953,60 0,00 0,00 0,00 0,00 4. Kupnja kontejnera GRAD DUGA RESA 119.400,00 40,00 47.760,00 0,00 0,00 0,00 0,00 5. Kupnja kanti i kontejnera GRAD KARLOVAC 385.068,80 70,00 269.548,16 0,00 0,00 0,00 0,00 6. Kupnja kanti i kontejnera GRAD OGULIN 825.473,29 60,00 495.283,97 0,00 0,00 0,00 0,00 7. Kupnja kanti i kontejnera GRAD OZALJ 176.250,00 40,00 70.500,00 0,00 0,00 0,00 0,00 8. Kupnja kanti i kontejnera GRAD SLUNJ 281.150,00 70,00 196.805,00 0,00 0,00 0,00 0,00 9. Kupnja komunalne opreme OPĆINA VOJNIĆ 649.515,80 80,00 519.612,64 0,00 0,00 0,00 0,00 10. Kupnja kanti i kontejnera OPĆINA ŽAKANJE 75.700,00 40,00 30.280,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Zagreb, ožujak 2018. 53 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 020500 - Oporaba otpada i iskor.vrijednih svojstava otpada (K2010) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 11. Nabavka posuda za prikupljanje GRAD OGULIN 298.571,82 60,00 179.143,09 0,00 0,00 0,00 0,00 komunalnog otpada 12. Kupnja komunalne opreme za OPĆINA KRNJAK 87.545,25 70,00 61.281,68 0,00 0,00 0,00 0,00 sakupljanje komunalnog otpada na području Općine Krnjak 13. Kupnja komunalne opreme za OPĆINA JOSIPDOL 379.534,92 80,00 303.627,94 0,00 0,00 0,00 0,00 sakupljanje komunalnog otpada na području Općine Josipdol 14. Kupnja komunalne opreme za OPĆINA LASINJA 125.369,64 70,00 87.758,75 0,00 0,00 0,00 0,00 sakupljanje komunalnog otpada na području Općine Lasinja 15. Kupnja komunalne opreme za GRAD OZALJ 71.105,00 50,00 35.552,50 0,00 0,00 0,00 0,00 sakupljanje komunalnog otpada na području Grada Ozlja 16. Kupnja komunalne opreme za OPĆINA ŽAKANJE 37.727,80 50,00 18.863,90 0,00 0,00 0,00 0,00 sakupljanje komunalnog otpada na području Općine Žakanje 17. Nabava komunalne opreme-kanti i GRAD OGULIN 51.750,00 60,00 31.050,00 31.050,00 0,00 0,00 0,00 kontejnera za sakupljanje otpada na području Grada Ogulina 18. Izrada projektne dokumentacije za OPĆINA ŽAKANJE 36.875,00 100,00 36.875,00 0,00 0,00 0,00 36.875,00 ishođenje građevinske dozvole u cilju građenja reciklažnog dvorišta 19. Projektna dokumentacija za ishođenje GRAD DUGA RESA 60.000,00 100,00 60.000,00 0,00 0,00 0,00 42.000,00 građevinske dozvole u cilju građenja RD 20. Odluka o sufinanciranju projektne OPĆINA VOJNIĆ 87.250,00 68,77 60.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 dokumentacije za izgradnju reciklažnog dvorišta 21. Sufinanciranje građenja (radovi i GRAD OZALJ 1.641.952,18 80,00 1.313.561,74 0,00 0,00 0,00 0,00 oprema) i stručnog nadzora građenja reciklažnog dvorišta UKUPNO ZA AKTIVNOST: 122.274.581,50 5.654.912,97 31.050,00 0,00 0,00 78.875,00 Zagreb, ožujak 2018. 54 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 020600 - San.odlag.opasnog otp.-lok.visoko oneč.okoliša (K2011) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Saniranje opasnog otpada OPĆINA VOJNIĆ 156.135,60 100,00 156.135,60 0,00 0,00 0,00 0,00 2. Sanacija neuređenog odlagališta s većim KARLOVAČKA 35.411,25 100,00 35.411,25 0,00 0,00 0,00 0,00 količinama opasnog otpada "Lemić brdo" ŽUPANIJA kraj Karlovca 3. Studija o utjecaju zahvata na okoliš za APO d.o.o. 428.295,00 100,00 428.295,00 0,00 0,00 0,00 0,00 sanaciju odlagališta "Lemić Brdo" kraj Karlovca prema odobrenom modelu APO br. 10-08-4039/09 4. Sanacija terena onečišćenog opasnim OPĆINA RIBNIK 85.000,00 80,00 68.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 otpadom 5. Izvođenje radova na izgradnji ograde GRAĐEVINSKI OBRT 353.445,36 100,00 353.445,36 0,00 0,00 0,00 0,00 oko neuređenog odlagališta opasnog ŠPELIĆ otpada Lemić Brdo kroj Karlovca 6. Savjetodavno stručno povjerenstvo za MINISTARSTVO 25.000,00 100,00 25.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 ocjenu utjecaja zahvata na okoliš ZAŠTITE OKOLIŠA sanacije odlagališta "Lemić Brdo" kraj IENERGE. Karlovca 7. Izrada projektne dokumentacije s HUDEC PLAN d.o.o. 202.950,00 100,00 202.950,00 0,00 0,00 0,00 0,00 ishođenjem lokacijske i građevinske dozvole za sanaciju neuređenog odlagališta opasnog otpada Lemić Brdo kraj Karlovca 8. Provođenje građevinskog stručnog AGIPLAN d.o.o. 7.380,00 100,00 7.380,00 0,00 0,00 0,00 0,00 nadzora nad izvođenjem radova na izgradnji ograde oko neuređenog odlagališta opasnog otpada Lemić Brdo kraj Karlovca 9. Izvođenje radova na izgradnji plohe EURCO d.d. 1.088.463,90 100,00 1.088.463,90 0,00 0,00 0,00 0,00 (kazete) za odlaganje otpada koji sadrži azbest u okviru odlagališta komunalnog otpada "Ilovac" na području grada Karlovca 10. Izgradnja plohe (kazete) za odlaganje ČISTOĆA d.o.o. 101.260,00 100,00 101.260,00 0,00 0,00 0,00 0,00 građevinskog otpada koji sadrži azbest u okviru odlagališta komunalnog otpada "Ilovac" na području Grada Karlovca Zagreb, ožujak 2018. 55 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 020600 - San.odlag.opasnog otp.-lok.visoko oneč.okoliša (K2011) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 11. Ugovor o provođenju građevinskog AGIPLAN d.o.o. 39.975,00 100,00 39.975,00 0,00 0,00 0,00 0,00 stručnog nadzora nad izvođenjem radova na izgradnji kazete (plohe) za odlaganje otpada koji sadrži azbest u okviru odlagališta komunalnog otpada "Ilovac" na području Grada Karlovca 12. Vodni doprinos za građevinu odlagališta HRVATSKE VODE 13.702,50 100,00 13.702,50 0,00 0,00 0,00 0,00 opasnog otpada "Lemić brdo" 13. Upravna pristojba za izdavanje MINISTARSTVO 1.757,43 100,00 1.757,43 0,00 0,00 0,00 0,00 građevinske dozvole za sanaciju i ZAŠTITE OKOLIŠA zatvaranje odlagališta opasnog otpada IENERGE. "Lemić Brdo" kraj Karlovca 14. Ugovor o ustupanju prava građenja, a u REPUBLIKA 6.523,50 100,00 6.523,50 0,00 0,00 0,00 0,00 svrhu zahvata u prostoru, sanacija i HRVATSKA, Vlada zatvaranje odlagališta opasnog otpada RH "Lemić Brdo" kraj Karlovca 15. Konzultantske usluge izrade tehničkog HUDEC PLAN d.o.o. 19.993,65 100,00 19.993,65 0,00 0,00 0,00 0,00 dijela dokumentacije za sanaciju odlagališta "Lemić brdo" kraj Karlovca 16. Izrada Izvedbenog projekta za sanaciju HUDEC PLAN d.o.o. 68.750,00 100,00 68.750,00 68.750,00 0,00 0,00 0,00 neuređenog odlagfališta opasnog otpada "Lemić Brdo" kraj Karlovca UKUPNO ZA AKTIVNOST: 2.634.043,19 2.617.043,19 68.750,00 0,00 0,00 0,00 Aktivnost: 020601 - Sakupljanje građevinskog otpada koji sadrži azbest (K2011) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Preuzimanje i zbrinjavanje građevinskog ČISTOĆA d.o.o. 3.665.734,37 100,00 3.665.734,37 998.194,80 589.008,00 286.198,00 317.416,00 otpada koji sadrži azbest na posebno izgrađenu plohu (kazetu) UKUPNO ZA AKTIVNOST: 3.665.734,37 3.665.734,37 998.194,80 589.008,00 286.198,00 317.416,00 Zagreb, ožujak 2018. 56 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 020800 - Pot.čist.proizv., izbj.i smanj.nast.otpada i em.štetnih plinova (K 2013) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Ugradnja uređaja za obradu otpadnih KORDUN - ALATI d.o.o. 648.262,52 38,26 248.025,00 0,00 0,00 0,00 0,00 voda u proizvodnom procesu tvrtke Kordun- alati d.o.o. UKUPNO ZA AKTIVNOST: 648.262,52 248.025,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Aktivnost: 020900 - Zaštita i očuv.biološke i krajobrazne raznolikosti (K2014) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Zaštita i uređenje krajobraza rijeke JU ZA UPR. 206.331,88 40,00 82.532,76 0,00 0,00 0,00 0,00 Slunjčice u edukativno-turističke i ZAŠTIĆENIM športsko-rekreacijske svrhe PRIR.VRI.KARLOVA ČKE ŽUP. "NATURA VIVA" 2. Plan upravljanja zaštićenim područjem JU ZA UPR. 400.000,00 12,50 50.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 prirode - Klek ZAŠTIĆENIM PRIR.VRI.KARLOVA ČKE ŽUP. "NATURA VIVA" 3. Trajna zaštita špilje u kamenolomu Tounj JU ZA UPR. 142.000,00 26,60 37.772,00 0,00 0,00 0,00 0,00 ZAŠTIĆENIM PRIR.VRI.KARLOVA ČKE ŽUP. "NATURA VIVA" 4. Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia JU ZA UPR. 3.500,00 50,00 1.750,00 0,00 0,00 0,00 0,00 ciconia) u 2011. godini ZAŠTIĆENIM PRIR.VRI.KARLOVA ČKE ŽUP. "NATURA VIVA" 5. " Zaštita i očuvanje bijele rode ( Ciconia JU ZA UPR. 2.800,00 50,00 1.400,00 1.400,00 0,00 0,00 0,00 ciconia) u 2012 god." ZAŠTIĆENIM PRIR.VRI.KARLOVA ČKE ŽUP. "NATURA VIVA" 6. Posjetiteljska infrastruktura za potrebe OPĆINA KAMANJE 60.625,00 49,48 30.000,00 30.000,00 0,00 0,00 0,00 prezentacije špilje Vrlovke Zagreb, ožujak 2018. 57 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 020900 - Zaštita i očuv.biološke i krajobrazne raznolikosti (K2014) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 7. Stručno edukativni programi u JU ZA UPR. 232.000,00 80,00 185.600,00 52.504,19 132.679,30 0,00 0,00 Značajnom krajobrazu Slunjčica i ZAŠTIĆENIM Značajnom krajobrazu Klek PRIR.VRI.KARLOVA ČKE ŽUP. "NATURA VIVA" 8. Razvoj mjera za prevenciju, rano HRVATSKA 250.000,00 80,00 200.000,00 11.584,65 111.903,60 72.446,52 4.065,23 uočavanje i hitno postupanje u slučaju AGENCIJA ZA pojave s tranih vrsta u prirodi-pilot projekt OKOLIŠ I PRIRODU širenja i uklanjanja signalnog raka iz rijeke Korane 9. Akcijski planovi za Značajni krajobraz JU ZA UPR. 178.000,00 50,00 89.000,00 50.898,75 29.520,00 8.581,25 0,00 Klek i Ogulinsko-plaščansko područje ZAŠTIĆENIM PLANINA-ŠPILJA-GRAD PRIR.VRI.KARLOVA ČKE ŽUP. "NATURA VIVA" 10. Zaštita i očuvanje bijele rode na području JU ZA UPR. 2.800,00 50,00 1.400,00 1.400,00 0,00 0,00 0,00 Karlovačke županije u 2013. ZAŠTIĆENIM PRIR.VRI.KARLOVA ČKE ŽUP. "NATURA VIVA" 11. Unapređivanje sustava interpretacije JU ZA UPR. 835.540,10 11,34 94.787,60 0,00 70.000,00 24.787,60 0,00 prirodnih vrijednosti špilje Vrlovke ZAŠTIĆENIM PRIR.VRI.KARLOVA ČKE ŽUP. "NATURA VIVA" 12. Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia JU ZA UPR. 2.800,00 50,00 1.400,00 0,00 1.400,00 -350,00 0,00 ciconia) u 2014. godini ZAŠTIĆENIM PRIR.VRI.KARLOVA ČKE ŽUP. "NATURA VIVA" 13. Šišmiš UDRUGA ZA BOLJE 125.000,00 80,00 100.000,00 0,00 0,00 0,00 97.276,00 SADA - EKODROM 14. Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia JU ZA UPR. 2.100,00 50,00 1.050,00 0,00 0,00 0,00 1.050,00 ciconia) u 2015. godini ZAŠTIĆENIM PRIR.VRI.KARLOVA ČKE ŽUP. "NATURA VIVA" Zagreb, ožujak 2018. 58 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 020900 - Zaštita i očuv.biološke i krajobrazne raznolikosti (K2014) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 15. Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia JU ZA UPR. 2.100,00 50,00 1.050,00 0,00 0,00 0,00 1.050,00 Ciconia) u 2016.g. ZAŠTIĆENIM PRIR.VRI.KARLOVA ČKE ŽUP. "NATURA VIVA" 16. Neposredno sudjelovanje Fonda u JU ZA UPR. 2.100,00 50,00 1.050,00 0,00 0,00 0,00 0,00 sufinanciranju projekta "Zaštita i ZAŠTIĆENIM očuvanje bijele rode (Ciconia ciconia) " u PRIR.VRI.KARLOVA 2017.g. ČKE ŽUP. "NATURA VIVA" UKUPNO ZA AKTIVNOST: 2.447.696,98 878.792,36 147.787,59 345.502,90 105.465,37 103.441,23 Aktivnost: 021010 - Sanacija odlagališta komunalnog otpada sufinancirana iz EU (K2032) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Izrada projektne dokumentacije OPĆINA VOJNIĆ 275.000,00 100,00 275.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 potrebne za prijavu projeka sanacije odlagališta komunalnog otpada "Kokirevo" na EU sufinanciranje UKUPNO ZA AKTIVNOST: 275.000,00 275.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Aktivnost: 021100 - Poticanje održivog razvoja ruralnog prostora (K2015) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Ekološki kamp "Nezaštićena krasotica - UDRUGA ODRED 116.656,00 40,00 46.662,40 0,00 0,00 44.941,47 0,00 rijeka Mrežnica IZVIĐAČA JAVOR 2. Misli zeleno, radi zeleno - projekt UDRUGA ZA LOKALNI 257.200,00 77,76 200.000,00 0,00 0,00 117.705,46 29.191,13 osnaživanja i educiranja stanovništva RAZVOJ TURBINA lokaln ih ruralnih zajednica na PPDS-u PROMJENA na očuvanju prirodnih vrijednosti, krajobrazne raznolikosti i zaštiti okoliša 3. Zdravlje na stolu BRANITELJSKA 174.087,50 40,00 69.635,00 0,00 0,00 0,00 69.635,01 POLJOP. VOĆ. ZADR. GOJI Zagreb, ožujak 2018. 59 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 021100 - Poticanje održivog razvoja ruralnog prostora (K2015) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 UKUPNO ZA AKTIVNOST: 547.943,50 316.297,40 0,00 0,00 162.646,93 98.826,14 Aktivnost: 021300 - Poticanje obraz., istraž. i razvojnih aktiv. u području zaštite okoliša (K2016) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Škole promotori zaštićenih prirodnih JU ZA UPR. 375.292,12 39,97 150.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 vrijednosti ZAŠTIĆENIM PRIR.VRI.KARLOVAČK E ŽUP. "NATURA VIVA" 2. Nabava posuda za sakupljanje GRAD KARLOVAC 155.660,00 50,00 77.830,00 0,00 0,00 0,00 0,00 iskoristivog otpada u vrtićima i školama na području grada Karlovca 3. Provođenje ekološko-edukativnog KOMUNALNO DUGA 97.129,00 40,00 38.851,60 0,00 0,00 0,00 0,00 programa djece RESA d.d. 4. Ekološko-edukativni program u EKOLOŠKA UDRUGA 47.775,20 69,07 33.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Osnovnoj školi Eugen Kvaternik ČUVARI KORANE Rakovica i Područnoj školi Drežnik 5. Istraživačko-edukativna stanica JU ZA UPR. 79.000,00 40,00 31.600,00 2.010,18 0,00 0,00 0,00 Slunjčica ZAŠTIĆENIM PRIR.VRI.KARLOVAČK E ŽUP. "NATURA VIVA" 6. Projekt "Otpad posloži i pamatno odloži" GRAD OGULIN 81.610,00 60,00 48.966,00 0,00 0,00 0,00 20.967,75 7. Eko Rakovica OPĆINA RAKOVICA 51.625,00 80,00 41.300,00 0,00 0,00 0,00 33.040,00 8. Projekt osnaživanja i educiranja UDRUGA ZA LOKALNI 128.900,00 77,58 100.000,00 0,00 0,00 0,00 95.908,74 stanovništva lokalnih ruralnih zajednica RAZVOJ TURBINA na PPDS-u na očuvanju prirodnih PROMJENA vrijednosti i zaštiti okoliša - "Zeleni val" UKUPNO ZA AKTIVNOST: 1.016.991,32 521.547,60 2.010,18 0,00 0,00 149.916,49 Aktivnost: 021400 - Ostali projekti i programi zaštite okoliša (K2017) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Kupnja kanti i kontejnera OPĆINA RAKOVICA 132.560,00 80,00 106.048,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2. Kupnja kontejnera OPĆINA SABORSKO 180.000,00 70,00 126.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Zagreb, ožujak 2018. 60 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 021400 - Ostali projekti i programi zaštite okoliša (K2017) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 3. Kupnja kanti i kontejnera OPĆINA TOUNJ 243.573,00 80,00 194.858,40 0,00 0,00 0,00 0,00 4. Zbrinjavanje otpada i čišćenje terena KARLOVAČKA 8.094.700,00 23,72 1.920.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 odlagališta na lokaciji Logorište na ŽUPANIJA području Općine Barilović 5. Kupnja rabljenog vozila za odvoz GRAD KARLOVAC 635.607,80 50,00 317.803,90 0,00 0,00 0,00 0,00 komunalnog otpada 6. Nabava kontejnera, popravak i gradnja OPĆINA PLAŠKI 70.000,00 100,00 70.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 stupova radi ugradnje energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih rasvjetnih tijela 7. Sufinanciranje nabave posuda za OPĆA BOLNICA 27.000,00 100,00 27.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 infektivni otpad KARLOVAC 8. Nabava vozila za skupljanje i odvoz OPĆINA JOSIPDOL 1.193.682,16 49,68 593.063,96 0,00 0,00 0,00 0,00 komunalnog otpada na području Općine Josipdol 9. Nabava vozila za sakupljanje GRAD OGULIN 899.991,00 60,00 540.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 komunalnog otpada na području Grada Ogulina 10. Nabava vozila za sakupljanje GRAD SLUNJ 955.040,00 52,55 501.840,00 0,00 0,00 0,00 0,00 komunalnog otpada na području Grada Slunja 11. Sufinanciranje nabave radnog stroja - GRAD OGULIN 217.500,00 60,00 130.500,00 0,00 130.500,00 0,00 0,00 gusjeničara za rad na odlagalištu 12. Sufinanciranje nabave specijalnog vozila OPĆINA SABORSKO 881.250,00 80,00 705.000,00 0,00 705.000,00 0,00 0,00 za sakupljanje komunalnog otpada na području Općine Saborsko 13. Nabava radnog stroja horizontalne OPĆINA SABORSKO 190.000,00 80,00 152.000,00 0,00 152.000,00 0,00 0,00 preše-balirke 14. Nabava specijalnog komunalnog vozila OPĆINA VOJNIĆ 1.200.889,96 80,00 960.711,97 0,00 0,00 960.711,97 0,00 za sakupljanje otpada na području Općine Vojnić 15. Nabava specijalnog komunalnog vozila GRAD KARLOVAC 1.152.162,00 40,00 460.864,80 0,00 460.864,80 0,00 0,00 za sakupljanje otpada na području Grada Karlovca 16. Nabava komunalnog vozila za odvojeno GRAD SLUNJ 848.000,00 80,00 678.400,00 0,00 0,00 678.400,00 0,00 sakupljanje komunalnog otpada 17. Nabava komunalnog vozila - specijalno GRAD KARLOVAC 1.064.000,00 40,00 425.600,00 0,00 0,00 0,00 425.600,00 komunalno vozilo za sakupljanje Zagreb, ožujak 2018. 61 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 021400 - Ostali projekti i programi zaštite okoliša (K2017) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 komunalnog otpada na području Grada Karlovca 18. Nabava komunalnog vozila GRAD KARLOVAC 521.000,00 40,00 208.400,00 0,00 0,00 208.400,00 0,00 19. Nabava komunalnog vozila GRAD OZALJ 608.800,00 40,00 243.520,00 0,00 0,00 0,00 243.520,00 20. Sufinanciranja nabave komunalnog OPĆINA BARILOVIĆ 1.150.400,00 80,00 920.320,00 0,00 0,00 920.320,00 0,00 vozila 21. Sufinanciranje nabave mobilnog OPĆINA VOJNIĆ 450.000,00 53,33 240.000,00 0,00 0,00 240.000,00 0,00 reciklažnog dvorišta 22. Nabava mobilnog reciklažnog dvorišta OPĆINA RIBNIK 121.875,00 80,00 97.500,00 0,00 0,00 0,00 97.500,00 23. Nabava mobilnog reciklažnog dvorišta GRAD KARLOVAC 275.000,00 40,00 110.000,00 0,00 0,00 0,00 110.000,00 24. Nabava komunalnog vozila GRAD SLUNJ 1.419.000,00 80,00 1.135.200,00 0,00 0,00 0,00 1.135.200,00 UKUPNO ZA AKTIVNOST: 22.532.030,92 10.864.631,03 0,00 1.448.364,80 3.007.831,97 2.011.820,00 Aktivnost: 030010 - Poticanje edukativnih i informacijskih aktivnosti u području energetske učinkovitosti (A1007) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Ugovor o poslovnoj suradnji KA- VISION d.o.o. 31.137,50 100,00 31.137,50 31.137,50 0,00 0,00 0,00 UKUPNO ZA AKTIVNOST: 31.137,50 31.137,50 31.137,50 0,00 0,00 0,00 Aktivnost: 030100 - Provedba programa energetski učinkovite javne rasvjete (K2018) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Modernizacija, plinofikacija Kotla i TOPLANA d.o.o. u 5.424.053,96 31,34 1.700.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Toplane d.o.o. Karlovac stečaju 2. Sufinanciranje nabavke štednih lampi OPĆINA LASINJA 355.652,21 76,09 270.600,00 0,00 0,00 0,00 0,00 javne rasvjete Općine Lasinja 3. Rekonstrukcija rasvjete u špilji Vrlovci OPĆINA KAMANJE 182.644,00 39,78 72.664,00 0,00 0,00 0,00 0,00 - Općina Kamanje 4. Primjena mjera energetske KARLOVAČKA 10.166.603,78 16,19 1.645.973,00 0,00 0,00 0,00 0,00 učinkovitosti u školama Karlovačke ŽUPANIJA županije 5. Nabavka energetski učinkovitih bojlera NOGOMETNI KLUB 36.326,07 33,03 12.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 i štednih tuševa "FRANKOPAN" Zagreb, ožujak 2018. 62 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 030100 - Provedba programa energetski učinkovite javne rasvjete (K2018) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 6. Rekonstrukcija NN bloka i uređaja za GRAD KARLOVAC 139.990,00 36,71 51.396,00 0,00 0,00 0,00 0,00 kompenzaciju jalove energije TS TOPLANA 7. Rekonstrukcija i plinofikacija GRAD KARLOVAC 384.599,77 40,00 153.840,00 0,00 0,00 0,00 0,00 toplovodne kotlovnice 1,6 MW Švarča 8. Zamjena dijela vrelovoda davanjem GRAD KARLOVAC 4.917.709,59 33,30 1.637.461,98 0,00 0,00 0,00 0,00 financijske pomoći 9. Uspostava energetski učinkovitog i OPĆINA PLAŠKI 619.651,42 80,00 495.721,14 0,00 0,00 0,00 0,00 ekološki neškodljivog sustava javne rasvjete na području općine Plaški 10. Sanacija industrijskog dimnjaka GRAD KARLOVAC 2.794.069,01 39,98 1.117.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Toplane d.o.o. u cilju poboljšanja energetske učinkovitosti postrojenja za proizvodnju toplinske energije 11. Energetski učinkovita javna rasvjeta GRAD KARLOVAC 599.766,64 40,00 239.906,66 0,00 0,00 0,00 0,00 Grada Karlovca 12. "Sanacija vrelovodnih kotlova VKLM GRAD KARLOVAC 1.427.517,00 40,00 571.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 25 i VKLM 58 i nabava ventila za kotlovnicu Toplane Karlovac" 13. Zamjena primarnog energenta u DOM ZDRAVLJA 380.092,13 54,00 205.250,00 205.250,00 0,00 0,00 0,00 energetskom postrojenju izgradnjom OGULIN nove kotlovnice 14. Rekonstrukcija javne rasvjete na OPĆINA TOUNJ 1.163.110,24 61,90 720.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 području Općine Tounj 15. "Modernizacija javne rasvjete Općine OPĆINA JOSIPDOL 1.334.185,00 69,88 932.328,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Josipdol" 16. Rekonstrukcija i modernizacije JR OPĆINA LASINJA 1.742.880,00 64,92 1.131.453,29 1.129.919,62 0,00 0,00 0,00 Općine Lasinja 17. "Rekonstrukcija JR na području OPĆINA KRNJAK 769.712,50 72,00 554.193,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Općine Krnjak" 18. Ugradnja razdjelnika toplinske energije GRAD KARLOVAC 3.500.000,00 39,50 1.382.500,00 614.635,37 411.935,65 0,00 0,00 i radijatorskih termostatskih ventila u sustavu centralnog grijanja Grada Karlovca 19. Projekt energetske učin. na sustavu GRAD DUGA RESA 1.142.949,67 27,34 312.496,38 312 496,38 0,00 0,00 0,00 JR Grada Duge Rese" 20. Sufinanciranje energetskih pregleda OPĆINA BOSILJEVO 45.000,00 80,00 36.000,00 0,00 0,00 0,00 36.000,00 sustava javne rasvjete davanjem sredstava pomoći Zagreb, ožujak 2018. 63 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 030100 - Provedba programa energetski učinkovite javne rasvjete (K2018) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 21. Rekonstrukcija javne rasvjete - I faza OPĆINA 1.018.422,50 80,00 814.738,00 0,00 0,00 565.419,00 242.992,00 GENERALSKI STOL 22. Ugovor o neposrednom sufinanciranju 968.000,00 40,00 387.200,00 0,00 0,00 387.200,00 0,00 kupnje energetski učinkovitog kućanskog uređaja (ukupno 484 projekta). UKUPNO ZA AKTIVNOST: 39.112.935,49 14.443.721,45 2.262.301,37 411.935,65 952.619,00 278.992,00 Aktivnost: 030101 - Provedba energetskih pregleda i sustavno gospodarenje energijom (K2019) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Izlaganje energetskog pregleda zgrade GRAD KARLOVAC 23.750,00 60,00 14.250,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2. Izlaganje energetskog certifikata o GRAD SLUNJ 10.078,25 78,72 7.933,60 0,00 0,00 0,00 0,00 energetskim svojstvima Zgrade Grada Slunja u vlasništvu Grada Slunja 3. Izlaganje energetskog certifikata zgrade GRAD OZALJ 19.127,09 39,50 7.556,00 0,00 0,00 0,00 0,00 - Dječji vrtić i jaslice "Zvončić", Grad Ozalj 4. Energetski pregled-javna rasvjeta OPĆINA RAKOVICA 85.625,00 62,27 53.319,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Općine Rakovica 5. Izlaganje energetskog certifikata zgrade GRAD SLUNJ 9.500,00 80,00 7.600,00 0,00 7.600,00 0,00 0,00 Zgrada dječjeg vrtića Slunj 6. Energetski pregledi građevina i GRAD OZALJ 27.800,00 40,00 11.120,00 0,00 11.120,00 0,00 0,00 energetsko certificiranje zgrada 7. Energetski pregledi građevina i GRAD OGULIN 85.000,00 60,00 51.000,00 0,00 51.000,00 0,00 0,00 energetsko certificiranje zgrada 8. Energetski pregledi građevina i GRAD SLUNJ 47.250,00 80,00 37.800,00 0,00 37.800,00 0,00 0,00 energetsko certificiranje zgrada 9. Energetski pregledi građevina i GRAD KARLOVAC 177.500,00 40,00 71.000,00 0,00 0,00 71.000,00 0,00 energetsko certificiranje zgrada 10. Energetski pregledi građevina i OPĆINA RAKOVICA 37.275,00 75,18 28.025,00 0,00 28.025,00 0,00 0,00 energetsko certificiranje zgrada 11. Energetski pregledi i energetsko IZGRADNJA 56.000,00 40,00 22.400,00 0,00 22.400,00 0,00 0,00 certificiranje zgrade Ulica Kralja MARINKOVIĆ d.o.o. Zvonimira 2,4,6,8, Karlovac kojom upravlja Izgradnja Marinković d.o.o. Zagreb, ožujak 2018. 64 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 030101 - Provedba energetskih pregleda i sustavno gospodarenje energijom (K2019) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 12. Energetski pregledi građevina i BRANITELJSKA 24.625,00 40,00 9.850,00 0,00 9.850,00 0,00 0,00 energetsko certificiranje zgrada ZADRUGA NADA 13. Energetski pregledi građevina i INKASATOR d.o.o. 34.125,00 40,00 13.650,00 0,00 0,00 13.650,00 0,00 energetsko certificiranje zgrada 14. Energetski pregledi građevina i DS Smith Plastics 27.583,69 40,00 11.033,48 0,00 8.826,78 0,00 0,00 energetsko certificiranje zgrada Karlovac d.o 15. Energetski pregled i energetsko DOM ZDRAVLJA 39.815,44 39,50 15.726,17 0,00 15.726,17 0,00 0,00 certificiranje Glavnog objekta Doma KARLOVAC zdravlja Karlovac 16. Energetski pregled i energetsko DOM ZA STARIJE I 42.762,50 40,00 17.105,00 0,00 17.105,00 0,00 0,00 certificiranje zgrade Doma za starije i NEMOĆNE OSOBE nemoćne osobe Sveti Antun SV. ANTUN 17. Energetski pregledi građevina i GRADSKO 11.893,75 40,00 4.757,50 0,00 4.757,50 0,00 0,00 energetsko certificiranje zgrad Gradskog KAZALIŠTE ZORIN kazališta Zorin dom DOM 18. Energetski pregledi građevina i DOM ZA DJECU 16.610,70 40,00 6.644,28 0,00 0,00 6.644,28 0,00 energetsko certificiranje zgrada VLADIMIR NAZOR 19. Sufinanciranje energetskih pregleda OPĆINA 62.500,00 80,00 50.000,00 0,00 50.000,00 0,00 0,00 javne rasvjete Općina Generalski Stol GENERALSKI STOL 20. Energetski pregledi zgrada i građevina te PEKARA "MUS" 10.748,00 80,00 8.598,40 0,00 0,00 8.598,40 0,00 uvođenje sustava gospodarenja energijom u skladu sa standardom HRN EN ISO50001 za sektor industrije i komercijalni uslužni sektor 21. Energetski pregled javne rasvjete na GRAD OZALJ 40.750,00 40,00 16.300,00 0,00 0,00 16.300,00 0,00 području Grada Ozlja 22. Odluka o neposrednom sufinaciranju FLAMMIFER d.o.o. 72.005,00 40,00 28.802,00 0,00 0,00 0,00 28.802,00 provedbe energetskih pregleda zgrada i građev ina i uvođenje sustava gospodarenja (upravljanja) energijom u skladu s normom HRN EN ISO50001 davanjem sredstava subvenc 23. Ugovor o neposrednom sufinaciranju ROTOKOR d.o.o. 20.000,00 80,00 16.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 provedbe energetskih pregleda zgrada davanjem sredstava subvencije 24. Odluka o neposrednom sufinaciranju KELTEKS d.o.o. 48.535,00 40,00 19.414,00 0,00 0,00 0,00 0,00 provedbe energetskih pregleda zgrada i građevina davanjem sredstava subvencije Zagreb, ožujak 2018. 65 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 030101 - Provedba energetskih pregleda i sustavno gospodarenje energijom (K2019) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 UKUPNO ZA AKTIVNOST: 1.030.859,42 529.884,43 0,00 264.210,45 116.192,68 28.802,00 Aktivnost: 030200 - Poticanje energ. učinkov. i korištenja obnovlj. izvora energ. u indust. i energet. sustavima (K2020) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Područno grijanje na biomasu centra OPĆINA ŽAKANJE 3.096.360,00 14,06 435.216,00 0,00 -22.000,00 0,00 0,00 Općine Žakanje 2. Izgradnja polivalentnog centra za 1.646.308,31 38,06 626.584,94 0,00 0,00 0,00 0,00 obrazovanje instalatera za korištenje obnovljivih izvora energije u održivoj gradnji 3. Poticanje korištenja obnovljivih izvora KARLOVAČKA 1.461.290,44 30,89 451.392,00 0,00 0,00 0,00 0,00 energije kod fizičkih osoba u Karlovačkoj ŽUPANIJA županiji 4. Poticanje korištenja obnovljivih izvora KARLOVAČKA 3.465.948,75 35,00 1.213.082,00 0,00 0,00 0,00 0,00 energije kod fizičkih osoba u Karlovačkoj ŽUPANIJA županiji -I ja mogu imati solarne kolektore 5. Sakupljanje i prerada šumske biomase u BRANITELJSKA 1.474.338,50 36,00 530.761,00 0,00 0,00 0,00 0,00 energente (suha sječka, briketi, peleti) ZADRUGA KAPELA 6. Poticanje korištenja obnovljivih izvora GRAD KARLOVAC 2.400.000,00 40,00 960.000,00 323.406,24 387.854,52 0,00 0,00 energije kod fizičkih osoba u Gradu Karlovcu 7. Poticanje korištenja OIE kod fizičkih KARLOVAČKA 2.490.000,00 40,00 996.000,00 456.558,01 499.910,54 0,00 0,00 osoba u Karlovačkoj županiji ŽUPANIJA 8. Sustav područnog grijanja na biomasu OPĆINA JOSIPDOL 225.000,00 80,00 180.000,00 0,00 180.000,00 0,00 0,00 za Općinu Josipdol 9. Rekonstrukcija kotlovnice u školama KARLOVAČKA 254.250,00 40,00 101.700,00 0,00 74.987,50 0,00 0,00 Karlovačke županije ŽUPANIJA 10. Ugradnja kotla na pelete za grijanje REGIONALNA 183.183,75 40,00 73.273,50 0,00 68.468,23 0,00 0,00 Obrtničkog centra Karlovačke županije ENERGETSKA AGENCIJA SZ HRVATSKE 11. Kogeneracijska energana na biomasu- PREMIUM d.o.o. 3.971.100,00 35,25 1.400.000,00 0,00 0,00 1.400.000,00 0,00 termička obrada mulja otpadnih voda S4E Zagreb, ožujak 2018. 66 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 030200 - Poticanje energ. učinkov. i korištenja obnovlj. izvora energ. u indust. i energet. sustavima (K2020) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 12. Poticanje povećanja enegetske KARLOVAČKA 2.500.000,00 40,00 1.000.000,00 0,00 0,00 971.970,76 0,00 učinkovitosti obiteljskih kuća na području ŽUPANIJA Karlova čke županije 13. Ekološko grijanje u zgradi Općine OPĆINA LASINJA 62.142,50 80,00 49.714,00 0,00 0,00 49.714,00 0,00 Lasinja 14. Ugradnja kotla na biomasu za Osnovnu OSNOVNA ŠKOLA 444.866,60 40,00 177.946,64 0,00 0,00 177.946,64 0,00 školu Dubovac - stara škola Nemčićeva DUBOVAC br. 8 15. Sufinanciranje projekta OIE u 31.944,61 77,48 24.750,00 0,00 0,00 24.750,00 0,00 turizmu"Postavljanje sustava za korištenje OIE u t irističkom objektu" 16. Postavljanje samostalne fotonaponske 159.700,00 80,00 127.760,00 0,00 0,00 0,00 127.760,00 elektrane FNE 10 kW 17. Projekt poticanja obnovljivih izvora KARLOVAČKA 326.863,75 80,00 261.491,00 0,00 0,00 0,00 242.291,00 energije "Elektrifikacija pet kućanstava u ŽUPANIJA ruralnim krajevima Karlovačke županije korištenjem obnovljivih izvora energije" 18. Sunčana elektrana za vlastitu potrošnju OTP Tržnica d.o.o. 1.070.332,45 40,00 428.132,98 0,00 0,00 0,00 427.055,78 s dizalicom topline 19. Projekt obnovljivih izvora energije - OSNOVNA ŠKOLA 884.417,50 40,00 353.767,00 0,00 0,00 0,00 0,00 rekonstr. sustava grijanja OŠ Slava SLAVA RAŠKAJ Raškaj Ozalj 20. Projekt OIE - rekonstrukcija kotlovnice u KARLOVAČKA 1.109.586,25 80,00 887.669,00 0,00 0,00 0,00 846.610,80 OŠ Vladimir Nazor u Dugoj Resi ŽUPANIJA 21. Projekt OIE - rekonstrukcija sustava OSNOVNA ŠKOLA 959.887,50 80,00 767.910,00 0,00 0,00 0,00 0,00 grijanja Osnovne škole Slunj SLUNJ 22. Ugovor - Solarno grijanje PTV u 44.560,00 55,54 24.750,00 0,00 0,00 0,00 21.220,45 obiteljskoj kući - sobe u domaćinstvu građana 23. Postavljanje sustava grijanja i hlađenja s STUDENSKI 3.273.710,00 40,00 1.309.484,00 0,00 0,00 0,00 1.055.867,66 dizalicom topline voda-voda 200 kW, 6 CENTAR KARLOVAC sunčanih toplinskih pretvarača i centralnim upravljačkim sustavom UKUPNO ZA AKTIVNOST: 31.535.790,91 12.381.384,06 779.964,25 1.189.220,79 2.624.381,40 2.720.805,69 Zagreb, ožujak 2018. 67 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 030300 - Poticanje održive gradnje (K2021) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Rekonstrukcija sustava grijanja i vanjske GRAD SLUNJ 540.974,29 72,00 389.501,49 92.359,08 107.774,56 0,00 0,00 stolarije u svrhu povećanja energetske učinkovitosti u zgradi Pučkog otvorenog učilišta i Gradskog poglavarstva grada Slunja 2. Rekonstrukcija krovišta u svrhu DOM ZDRAVLJA 602.077,56 72,00 433.496,00 0,00 0,00 0,00 0,00 povećanja EU u Domu zdravlja Slunj SLUNJ 3. Rekonstrukcija krovišta zgrade područne OSNOVNA ŠKOLA 508.366,75 71,98 365.922,00 0,00 0,00 0,00 0,00 OŠ Oštarije i toplinske ovojnice zgrade JOSIPDOL OŠ Josipdol 4. Primjena mjera EU u objektima javnih KARLOVAČKA 3.104.713,73 36,00 1.117.697,00 532.107,63 194.385,22 0,00 -116.611,81 ustanova Karlovačke županije ŽUPANIJA 5. "Obnova zgrade Općine Vojnić po OPĆINA VOJNIĆ 573.146,88 72,00 412.666,00 104.195,64 0,00 0,00 0,00 načelima održive gradnje" 6. Poticanje povećanja EnU u obiteljskim GRAD KARLOVAC 3.000.000,00 40,00 1.200.000,00 151.459,07 669.076,96 346.662,30 0,00 kućama na podučju Grada Karlovca 7. Povećanje EnU u Općoj bolnici Karlovac OPĆA BOLNICA 6.118.778,75 40,00 2.447.511,50 0,00 0,00 0,00 0,00 KARLOVAC 8. Povećanje EnU u obiteljskim kućama na KARLOVAČKA 2.625.000,00 40,00 1.050.000,00 0,00 998.614,56 0,00 0,00 području Karlovačke županije ŽUPANIJA 9. Zamjena vanjske stolarije i povećanje OSNOVNA ŠKOLA 2.825.860,79 80,00 2.260.689,00 2.112.344,16 133.765,49 0,00 0,00 toplinske zaštite ovojnice zgrade OŠ i KATARINE ZRINSKI dvorane Katarine Zrinski Krnjak KRNJAK 10. Zamjena postojeće toplinske podstanice GIMNAZIJA 376.557,88 40,00 150.623,15 0,00 132.629,15 0,00 0,00 plinskom ktlovnicom s kondenzacijskim KARLOVAC kotlom 11. Ugradnja EnU stolarije na zgradi GRAD KARLOVAC 310.197,50 40,00 124.079,00 0,00 124.079,00 0,00 0,00 Sokolskog doma u Karlovcu 12. Ugradnja kotla na pelete u zgradi GRAD OGULIN 93.268,75 60,00 55.961,25 55.898,44 0,00 0,00 0,00 Sokolskog doma u Ogulina 13. Zamjena stolarije na zgradi Opće bolnice OPĆA BOLNICA 1.749.130,34 60,00 1.049.478,00 0,00 1.035.588,76 0,00 0,00 Ogulin OGULIN 14. Zamjena postojeće i ugradnja nove EnU OSNOVNA ŠKOLA 430.517,50 60,00 258.310,50 0,00 257.902,50 0,00 0,00 stolarije na zgradu škole SLAVA RAŠKAJ 15. Sanacija krovišta i zamjena stolarije na OPĆINA JOSIPDOL 565.423,75 80,00 452.339,00 0,00 407.984,10 0,00 0,00 zgradi Općine Josipdol Zagreb, ožujak 2018. 68 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 030300 - Poticanje održive gradnje (K2021) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 16. Sanacija pročelja zgrade OŠ OSNOVNA ŠKOLA 2.403.552,50 60,00 1.442.132,00 0,00 1.322.823,51 25.218,59 0,00 I.B.Mažuranića u Ogulinu IVANE BRLIĆ- MAŽURANIĆ 17. Zamjena stolarije na zgradi Opće bolnice OPĆA BOLNICA 708.590,46 60,00 425.154,00 0,00 0,00 404.683,64 0,00 Ogulin OGULIN 18. Projekt EnU na zgradama OŠ Draganići, KARLOVAČKA 222.380,66 56,21 125.000,17 0,00 0,00 0,00 124.999,96 Žakanje i zgradi Zavoda za javno ŽUPANIJA zdravstvo Karlovačke županije 19. Rekonstrukcija kotlovnice i ugradnja GRAD KARLOVAC 793.696,24 40,00 317.478,50 0,00 0,00 0,00 317.098,50 solarnog grijanja za PTV u dvorani Mladost u Karlovcu 20. Zamjena stolarije na DVD Slunj GRAD SLUNJ 68.700,00 80,00 54.960,00 0,00 54.960,00 0,00 0,00 21. Ugradnja kotla na biomasu i solarnog OSNOVNA ŠKOLA 1.163.024,50 40,00 465.209,80 0,00 0,00 445.993,89 18.652,64 toplinskog sustava u OŠ Švarča ŠVARČA 22. Ugradnja kotla na pelete u vtrogasnom GRAD OGULIN 62.503,50 60,00 37.502,00 0,00 0,00 36.154,50 0,00 domu 23. Ugradnja kotla na pelete u kuglani Klek GRAD OGULIN 148.343,75 60,00 89.006,00 0,00 0,00 88.857,98 0,00 24. Energetska obnova zgrade motel MREŽNICA d.d. 1.216.552,74 40,00 486.621,10 0,00 0,00 0,00 486.621,10 Roganac 25. Projekat poboljšanja energetskih OPĆINA KAMANJE 402.373,84 59,02 237.488,39 0,00 0,00 0,00 198.386,47 svojstava zgrade 26. Rekonstrukcija poslovne zgrade, VODOVOD I 1.392.560,80 37,36 520.273,70 0,00 0,00 0,00 520.273,70 dilatacija 1 KANALIZACIJA . D.O.O. 27. Energ. obnova objekta službe Zavod za javno 532.252,51 39,90 212.374,89 0,00 0,00 203.625,66 0,00 Mikrobiologije i parazitologije zdravstvo Karlovačke županije 28. Energ. obnova zgrade Karlovačke KARLOVAČKA 1.019.903,75 80,00 815.923,00 0,00 0,00 0,00 725.303,65 županije - Povećanje toplinske zaštite ŽUPANIJA vanjskog zida i ugradnja sustava prozračivanja 29. Sanac. krova i pov. topl. zaštite vanj. DOM ZDRAVLJA 1.055.557,50 60,00 633.334,50 0,00 0,00 0,00 592.504,66 ovojnice zgrade Doma zdr. Ogulin OGULIN 30. Energ. obnova zgrade OŠ Vojnić - OSNOVNA ŠKOLA 1.043.018,13 80,00 834.414,50 0,00 0,00 0,00 793.073,21 rekon.topl. ovoj. vanj. zidova i zamjena VOJNIĆ unut. rasvjete Zagreb, ožujak 2018. 69 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 030300 - Poticanje održive gradnje (K2021) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 31. Energetska obnova pročelja i krova OSNOVNA ŠKOLA 688.382,25 40,00 275.352,90 0,00 0,00 229.726,38 16.881,14 zgrade OŠ Žakanje ŽAKANJE 32. Energetska obnova zgrade Karlovačke KARLOVAČKA 1.923.786,83 72,77 1.400.000,00 0,00 0,00 0,00 1.313.223,68 županije- zamjena vanjske stolarije i ŽUPANIJA povećanja toplinske zaštite stropa prema negrijanom prostoru te ravnog krovišta 33. Izgradnja niskoenergetske poslovne 1.429.810,89 80,00 1.143.848,71 0,00 0,00 0,00 396.113,16 zgrade 34. IZGRADNJA NISKOENERGETSKOG GRAD KARLOVAC 1.292.827,40 40,00 517.130,96 0,00 0,00 0,00 0,00 VRTIĆA ŠVARČA U KARLOVCU UKUPNO ZA AKTIVNOST: 40.991.832,72 21.801.479,01 3.048.364,02 5.439.583,81 1.780.922,94 5.386.520,06 Aktivnost: 030400 - Poticanje čistijeg transporta (K2022) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Smanjenje emisije štetnih plinova KLEKTRANS d.o.o. 70.000,00 100,00 70.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 cestovnih vozila za 2009. godinu - Program EURO 5 2. Smanjenje emisije štetnih plinova 140.000,00 100,00 140.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 cestovnih vozila za 2009. godinu - Program EURO 5 3. Smanjenje emisije štetnih plinova PPK KARLOVAČKA 50.000,00 100,00 50.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 cestovnih vozila za 2009. godinu - MESNA INDUSTRIJA Program EURO 5 d.d. 4. Smanjenje emisije štetnih plinova 350.000,00 100,00 350.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 cestovnih vozila za 2009. godinu - Program EURO 5 5. Smanjenje emisije štetnih plinova TRANSPORTI 210.000,00 100,00 210.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 cestovnih vozila za 2009. godinu - DOMJANČIĆ vl. Program EURO 5 DOMJANČIĆ DUBRAVKO 6. Smanjenje emisije štetnih plinova PERETIĆ d.o.o. 70.000,00 100,00 70.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 cestovnih vozila za 2009. godinu - Program EURO 5 7. Smanjenje emisije štetnih plinova ŠEBALJ 70.000,00 100,00 70.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 cestovnih vozila za 2010. godinu - TRANSPORTI vl. Program EURO 5 DANE ŠEBALJ Zagreb, ožujak 2018. 70 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 030400 - Poticanje čistijeg transporta (K2022) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 8. Smanjenje emisije štetnih plinova KLEKTRANS d.o.o. 70.000,00 100,00 70.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 cestovnih vozila za 2010. godinu - Program EURO 5 9. Smanjenje emisije štetnih plinova 70.000,00 100,00 70.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 cestovnih vozila za 2010. godinu - Program EURO 5 10. Smanjenje emisije štetnih plinova 70.000,00 100,00 70.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 cestovnih vozila za 2010. godinu - Program EURO 5 11. Smanjenje emisije štetnih plinova AUTOPROMET d.d. 140.000,00 100,00 140.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 cestovnih vozila za 2010. godinu - Program EURO 5 12. Smanjenje emisije štetnih plinova 350.000,00 100,00 350.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 cestovnih vozila za 2010. godinu - Program EURO 5 13. Nabava eko guma AQUATERM D.O.O. 42.596,60 40,00 17.038,64 0,00 0,00 0,00 0,00 ZA GRAĐEVINARSTVO, MONTAŽU I TRGOVINU 14. Nabava novog vozila kategorije M3 AUTOBUSNI 1.979.833,66 38,15 755.346,14 0,00 755.346,14 0,00 0,00 KOLODVOR d.o.o. 15. Sufinanciranje kupnje hibridnog vozila 75.000,00 40,00 30.000,00 0,00 30.000,00 0,00 0,00 16. Kupnja hibridnog vozila 75.000,00 40,00 30.000,00 0,00 30.000,00 0,00 0,00 17. Kupnja hibridnog vozila 75.000,00 40,00 30.000,00 0,00 30.000,00 0,00 0,00 18. Kupnja hibridnog vozila 75.000,00 40,00 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 0,00 19. Kupnja jednog električnog vozila ZAK D.O.O.ZA 175.000,00 40,00 70.000,00 0,00 70.000,00 0,00 0,00 TRGOVINU I USLUGE 20. Kupnja hibridnog vozila 75.000,00 40,00 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 0,00 21. Kupnja hibridnog vozila 75.000,00 40,00 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 0,00 22. Kupnja hibridnog vozila HIDRIS d.o.o. 75.000,00 40,00 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 0,00 23. Nabava 5 električnih bicikala -Ozalj 2015 GRAD OZALJ 34.950,00 40,00 13.980,00 0,00 0,00 0,00 13.980,00 24. GIS Grada Ogulina Uvođenje GRAD OGULIN 106.125,00 37,69 40.000,00 0,00 0,00 0,00 40.000,00 programskog rješenja "e-ceste" 25. Sufinanciranje kupnje električnog vozila 13.290,00 40,00 5.316,00 0,00 0,00 4.784,40 0,00 kategorije L1 26. Kupnja hibridnog vozila 75.000,00 40,00 30.000,00 0,00 0,00 0,00 30.000,00 UKUPNO ZA AKTIVNOST: 4.611.795,26 2.801.680,78 0,00 915.346,14 124.784,40 83.980,00 Zagreb, ožujak 2018. 71 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 030500 - Poticanje obr.,istr. i razv.aktiv. u području energetske učinkovitosti (K2023) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Elaborat za povećanje energetske MINISTARSTVO 125.000,00 40,00 50.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 učinkovitosti i korištenja solarne energije OBRANE u sustavu grijanja i pripreme tople sanitarne vode u Vojarni Kamensko, Karlovac 2. Program energetske učinkovitosti u GRAD KARLOVAC 247.500,00 40,00 99.000,00 0,00 0,00 99.000,00 0,00 gradskom prometu 3. Izrada planskih dokumenata energetske GRAD KARLOVAC 125.000,00 40,00 50.000,00 0,00 0,00 0,00 50.000,00 učinkovitosti 4. Izrada planskih dokumenata energetske KARLOVAČKA 123.750,00 56,00 69.300,00 0,00 0,00 0,00 69.300,00 učinkovitosti ŽUPANIJA UKUPNO ZA AKTIVNOST: 621.250,00 268.300,00 0,00 0,00 99.000,00 119.300,00 Aktivnost: 030600 - Ostali projekti i programi energetske učinkovitost (K2024) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Solarno stablo UDRUGA ZA 333.000,00 40,00 133.200,00 0,00 0,00 0,00 73.124,20 LOKALNI RAZVOJ TURBINA PROMJENA 2. Projekt osnaživanja i educiranja UDRUGA ZA 139.150,00 71,86 100.000,00 0,00 0,00 0,00 73.327,66 stanovništva lokalnih ruralnih zajednica LOKALNI RAZVOJ "Zelena klupica" TURBINA PROMJENA UKUPNO ZA AKTIVNOST: 472.150,00 233.200,00 0,00 0,00 0,00 146.451,86 Aktivnost: 031100 - Program obnove višestambenih zgrada - provedba (K2041) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Energetska obnova višestambenih LIND-GRAD d.o.o. 2.816.651,25 40,00 1.126.660,50 0,00 0,00 0,00 577.438,68 zgrada Bašćinska cesta 41, 41a,41b,41c, Karlovac, upravitelj Lind Grad d.o.o. Zagreb, ožujak 2018. 72 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 031100 - Program obnove višestambenih zgrada - provedba (K2041) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 2. Energetska obnova višestambenih LIND-GRAD d.o.o. 2.021.257,00 40,00 808.502,80 0,00 0,00 418.043,81 0,00 zgrada Bašćinska cesta 37,37a,37b, Karlovac, upravitelj Lind Grad d.o.o. 3. Nabava i ugradnja uređaja za mjerenje INKASATOR d.o.o. 248.864,38 40,00 99.545,75 0,00 0,00 99.545,75 0,00 potrošnje toplinske energije Ljudevita Šestića 2, Karlovac 4. Energetska obnova višestambenih PETRAČIĆ- 405.277,09 40,00 162.110,84 0,00 0,00 0,00 161.634,53 zgrada Ulica Tadije Smičiklasa 13 PROJEKT D.O.O. Karlovac 5. Nabava i ugradnja uređaja za mjerenje INKASATOR d.o.o. 90.142,50 40,00 36.057,00 0,00 0,00 36.057,00 0,00 potrošnje toplinske energije - Kralja Petra Krešimira IV 4 6. Nabava i ugradnja uređaja za mjerenje PETRAČIĆ- 360.477,50 40,00 144.191,00 0,00 0,00 0,00 144.191,00 potrošnje toplinske energije A. G. PROJEKT D.O.O. Matoša 16 - 16d, Karlovac 7. Sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja INKASATOR d.o.o. 190.640,00 40,00 76.256,00 0,00 0,00 73.507,20 0,00 za mjerenje potrošnje toplinske energij e davanjem sredstava donacije višestambene zgrade u Karlovcu, Domjanićeva 15,17,17A 8. Sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja INKASATOR d.o.o. 147.000,00 40,00 58.800,00 0,00 0,00 57.218,50 0,00 za mjerenje potrošnje toplinske energij e davanjem sredstava donacije višestambene zgrade u Karlovcu, Trg kralja Petra Svačića 3,3A 9. Sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja INKASATOR d.o.o. 296.100,00 40,00 118.440,00 0,00 0,00 118.440,00 0,00 za mjerenje potrošnje toplinske energij e davanjem sredstava donacije višestambene zgrade u Karlovcu, Luščić 41 A-E 10. Sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja INKASATOR d.o.o. 181.242,50 40,00 72.497,00 0,00 0,00 71.139,00 0,00 za mjerenje potrošnje toplinske energij e davanjem sredstava donacije višestambene zgrade u Karlovcu, Izidora Kršnjavog 8C 11. Sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja K-INDEX d.o.o. 385.000,00 40,00 154.000,00 0,00 0,00 154.000,00 0,00 za mjerenje potrošnje toplinske energij e davanjem sredstava donacije Zagreb, ožujak 2018. 73 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 031100 - Program obnove višestambenih zgrada - provedba (K2041) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 višestambene zgrade u Karlovcu, Grge Tuškana 14,14A,16,16A 12. Sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja K-INDEX d.o.o. 40.512,50 40,00 16.205,00 0,00 0,00 16.205,00 0,00 za mjerenje potrošnje toplinske enrgije višestambene zgrade, u Karlovcu, Bartola Kašića 8 13. Nabava i ugradnja uređaja za mjerenje K-INDEX d.o.o. 209.287,50 40,00 83.715,00 0,00 0,00 0,00 81.668,39 potrošnje toplinske energije u postojećoj višestambenoj zgradi Kralja Zvonimira 10-12 Karlovac 14. Nabava i ugradnja uređaja za mjerenje INKASATOR d.o.o. 160.350,00 40,00 64.140,00 0,00 0,00 64.140,00 0,00 potrošnje toplinske energije u postojećoj viestambenoj zgradi na adresi Dr. Vladka Mačkea 14,16,18, Karlovac 15. Nabava i ugradnja uređaja za mjerenje INKASATOR d.o.o. 179.455,00 40,00 71.782,00 0,00 0,00 71.782,00 0,00 potrošnje toplinske energije u postojećoj višestambenoj zgradi na adresi Miroslava Krleže 8, 8a, 8b, 8c UKUPNO ZA AKTIVNOST: 7.732.257,22 3.092.902,89 0,00 0,00 1.180.078,26 964.932,60 Aktivnost: 031300 - Program obnove višestambenih zgrada-sufin. izrade en. pregleda, en. certifikata i proj. dok. (K2043) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Izrada projektne dokumentacije za LIND-GRAD d.o.o. 25.000,00 100,00 25.000,00 0,00 25.000,00 0,00 0,00 projekt povećanje energetske učinkovitosti u višestmabenoj zgradi na adresi Baščinska cesta 37,37a,37b 2. Izrada projektne dokumentacije za LIND-GRAD d.o.o. 37.500,00 93,33 35.000,00 0,00 35.000,00 0,00 0,00 projekt povećanja energetske učinkovitosti u višestambenoj zgradi na adresi Baščinska 41,41a,41b,41c 3. Izrada projektne dokumentacije za LIND-GRAD d.o.o. 37.500,00 93,33 35.000,00 0,00 35.000,00 0,00 0,00 projekt povećanja energetske učinkovitosti u višestambenoj zgradi na adresi Baščinska cesta 39,39a,39b,39c,39d Zagreb, ožujak 2018. 74 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 031300 - Program obnove višestambenih zgrada-sufin. izrade en. pregleda, en. certifikata i proj. dok. (K2043) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 4. Energetski pregledi i energetsko INKASATOR d.o.o. 19.875,00 40,00 7.950,00 0,00 0,00 7.950,00 0,00 certificiranje postojeće višestambene zgrade 5. Energetski pregled i energetsko INKASATOR d.o.o. 16.125,00 40,00 6.450,00 0,00 0,00 6.450,00 0,00 certificiranje postojeće višestambene zgrade Marina Držića 7, Karlovac 6. Energetski pregled i en.certificiranje INKASATOR d.o.o. 23.625,00 40,00 9.450,00 0,00 0,00 9.450,00 0,00 postojeće višestambene zgrade na adresi Marina Držića 5 7. Sufinanciranje energetskog pregleda i INKASATOR d.o.o. 8.000,00 40,00 3.200,00 0,00 0,00 0,00 3.200,00 certificiranje postojeće višestambene zgrade u Karlovcu, Senjska 6 8. Sufinanciranje energetskog pregleda i INKASATOR d.o.o. 9.837,50 40,00 3.935,00 0,00 0,00 3.935,00 0,00 certificiranje postojeće višestambene zgrade u Karlovcu, Senjska 1/1 9. Sufinanciranje energetskog pregleda i INKASATOR d.o.o. 8.587,50 40,00 3.435,00 0,00 0,00 3.435,00 0,00 certificiranje postojeće višestambene zgrade u Karlovcu, Bartola Kašića 5 10. Sufinanciranje energetskog pregleda i INKASATOR d.o.o. 4.000,00 40,00 1.600,00 0,00 0,00 0,00 1.600,00 certificiranje postojeće višestambene zgrade u Karlovcu, Senjska 4 11. Izrada projektne dokumentacije za PETRAČIĆ- 25.000,00 100,00 25.000,00 0,00 0,00 25.000,00 0,00 projekt povećanja EnU u višestambenoj PROJEKT D.O.O. zgradi Tadije Smičiklasa 13, Karlovac 12. Izrada projektne dokumentacije za LIND-GRAD d.o.o. 22.500,00 100,00 22.500,00 0,00 0,00 22.500,00 0,00 projekt povećanja EnU u višestambenoj zgradi Naselje M. Marulića 8, 8a, Karlovac 13. Izrada projektne dokumentacije za PETRAČIĆ- 70.000,00 100,00 70.000,00 0,00 0,00 0,00 70.000,00 projekt povećanja energetske PROJEKT D.O.O. učinkovitosti u višestambenoj zgradi Kralja Petra Krešimira IV 2 i 2a Karlovac 14. Izrada projektne dokumentacije za PETRAČIĆ- 35.000,00 100,00 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 0,00 projekt povećanja energetske PROJEKT D.O.O. učinkovitosti u višestambenoj zgradi Luščić 41 b Karlovac 15. Izrada projektne dokumentacije za PETRAČIĆ- 31.000,00 100,00 31.000,00 0,00 0,00 0,00 31.000,00 projekt povećanja EnU u višestambenoj PROJEKT D.O.O. zgradi Miroslava Krleže 21, Karlovac Zagreb, ožujak 2018. 75 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 031300 - Program obnove višestambenih zgrada-sufin. izrade en. pregleda, en. certifikata i proj. dok. (K2043) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 16. Energetski pregled i energetsko INKASATOR d.o.o. 8.000,00 40,00 3.200,00 0,00 0,00 0,00 3.200,00 certificiranje postojeće višestambene zgrade Senjska 10, Karlovac 17. Energetski pregled i energetsko INKASATOR d.o.o. 8.375,00 40,00 3.350,00 0,00 0,00 0,00 3.350,00 certificiranje postojeće višestambene zgrade Senjska 12, Karlovac 18. Energetski pregled i energetsko INKASATOR d.o.o. 8.375,00 40,00 3.350,00 0,00 0,00 0,00 3.350,00 certificiranje postojeće višestambene zgrade Senjska 8, Karlovac 19. Energetski pregled i energetsko INKASATOR d.o.o. 21.250,00 40,00 8.500,00 0,00 0,00 8.500,00 0,00 certificiranje postojeće višestambene zgrade Maksimilijana Vrhovca11, Karlovac 20. Energetski pregled i energetsko INKASATOR d.o.o. 11.750,00 40,00 4.700,00 0,00 0,00 4.700,00 0,00 certificiranje postojeće višestambene zgrade Bartola Kašića 1 Karlovac 21. Izrada projektne dokumentacije za INKASATOR d.o.o. 60.000,00 58,33 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 0,00 projekt povećanja EnU u višestambenoj zgradi Marina Držića 7, Karlovac 22. Energetski pregled i energetsko INKASATOR d.o.o. 20.000,00 40,00 8.000,00 0,00 0,00 8.000,00 0,00 certificiranje postojeće višestambene zgrade u Karlovcu, Tina Ujevića 5 23. Energetski pregled i energetsko LIND-GRAD d.o.o. 14.800,00 40,00 5.920,00 0,00 0,00 5.920,00 0,00 certificiranje postojeće višestambene zgrade u Karlovcu, Tuškanova 8, 8a, 8b, 8c 24. Energetski pregled i energetsko INKASATOR d.o.o. 11.250,00 40,00 4.500,00 0,00 0,00 4.500,00 0,00 certificiranje postojeće višestambene zgrade U Karlovcu, Maksimilijana Vrhovca 9 25. Izrada projektne dokumentacije za INKASATOR d.o.o. 35.000,00 100,00 35.000,00 0,00 0,00 0,00 35.000,00 projekt povećanja energetske učinkovitosti u višestambenoj zgradi na adresi Tina Ujevića 5, Karlovac 26. Izrada projektne dokumentacije za INKASATOR d.o.o. 22.500,00 100,00 22.500,00 0,00 0,00 0,00 22.500,00 projekt povećanja energetske učinkovitosti u višestambenoj zgradi Maksimilijana Vrhovca 9, Karlovac Zagreb, ožujak 2018. 76 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Aktivnost: 031300 - Program obnove višestambenih zgrada-sufin. izrade en. pregleda, en. certifikata i proj. dok. (K2043) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 27. Izrada projektne dokumentacije za INKASATOR d.o.o. 35.000,00 100,00 35.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 projekt povećanja EnU u višestambenoj zgradi Pavla Vitezovića 6, Karlovac UKUPNO ZA AKTIVNOST: 629.850,00 483.540,00 0,00 95.000,00 180.340,00 173.200,00 Aktivnost: 031400 - Program obnove obiteljskih kuća (K2046) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora GRAD KARLOVAC 1.980.000,00 40,00 792.000,00 0,00 0,00 684.542,37 0,00 energije kod fizičkih osoba u gradu Karlovcu 2. Ugovor o neposrednom sufinanciranju 37.809.226,80 28.140.006,52 0,00 0,00 2.794.041,29 24.976.533,37 projekta energetske obnove obiteljske kuće davanjem sredstava donacije (ukupno 451 projekt energetske obnove obiteljske kuće) UKUPNO ZA AKTIVNOST: 39.789.226,80 28.932.006,52 0,00 0,00 3.478.583,66 24.976.533,37 Aktivnost: 031500 - Poticanje održive gradnje iz EU (K2054) R.b. Projekt Korisnik sredstava Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond proj. investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 1. Izrada projektne dokumentacije za GRAD KARLOVAC 133.860,00 15,00 20.079,00 0,00 0,00 0,00 0,00 energetsku obnovu zgrade Dječjeg vrtića Rakovac UKUPNO ZA AKTIVNOST: 133.860,00 20.079,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Iznos ukupne Udjel Dodijeljena Isplaćeno Fond investicije Fonda u sredstva Fonda % 2013 2014 2015 2016 133.860,00 15,00 20.079,00 0,00 0,00 0,00 0,00 SVEUKUPNO: 470.821.634,78 223.642.273,68 10.952.147,20 19.287.843,29 25.245.276,14 46.899.436,23 Zagreb, ožujak 2018. 77 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 10.12 Postupci ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu Postupci ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu iz nadležnosti Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš Prethodna ocjena 2013. Potvrda o prihvatljivosti za EM 1. Gradnja magistralnog cjevovoda Mekušje – Grabrik u Karlovcu – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu HR2000595 Korana Rekonstrukcija, dogradnja i prenamjena stambene zgrade u restoran i sobe za iznajmljivanje u k.o. Mrežnčki Novaki na području Grada Duge Rese 2. – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu HR2000593 Mrežnica – Tounjčica 3. Izgradnja obiteljske kuće uz rijeku Kupu u k.o. Ladešići – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu HR2000642 Kupa Gradnja oborinske kanalizacije u naselju Gornje Mekušje u k.o. Gornje Mekušje – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu HR2000642 4. Kupa, HR2000595 Korana i HR2000593 Mrežnica – Tounjčica te HR1000001 Pokupski bazen Oborinska kanalizacija u naselju Gornje Mekušje u k.o. Kamensko – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu HR2000642 Kupa, 5. HR2000595 Korana i HR2000593 Mrežnica – Tounjčica te HR1000001 Pokupski bazen Gradnja oborinske kanalizacije u naselju Donja Švarča u Karlovcu u k.o. Karlovac II – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu HR2000595 6. Korana Gradnja vodoopskrbnog cjevovoda Mekušje – Sajevac u Karlovcu u k.o. Karlovac II – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu HR2000595 7. Korana Gradnja Vodospreme OKIĆ, u naselju Okić u k.o. Vukmanić i u k.o. Tušilović – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu HR2000595 8. Korana, HR2000620 Mala i Velika Utinja, HR2000621 Područje uz potok Gradnica i HR2000954 Cret Vukmanić Radovi održavanja korita potoka Ličke Jesenice u k.o. Lička Jesenica na području općine Saborsko – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku 9. mrežu HR2000654 Lička Jasenica i HR5000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika te na HR1000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika Rješenje o prihvatljivosti za EM Zahvat izgradnje „Recirkulirajućeg akvakulturnog sustava za proizvodnju smuđa“ u k.o. Plaški – utvrđena obveza provedbe postupka glavne ocjene 1. zahvata s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti za područja ekološke mreže HR2000592 Ogulinsko – plaščansko područje i HR2000609 Dolina Dretulje Zahvat izgradnje sanitarne kanalizacije i vodoopskrbnog cjevovoda u k.o. Mala Švarča – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu 2. HR2000595 Korana i HR2000593 Mrežnica – Tounjčica Zahvat izgradnje „Mala hidroelektrana Barilović“ na rijeci Korani, u k.o. Barilović, k.o. Cerovac Barilovićki i k.o. Kosijersko selo na području Općine 3. Barilović – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu, u ponovljenom postupku ponovo izdano Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu (nije bilo u ekološkoj mreži) Zahvat izgradnje oborinske kanalizacije u naselju Turanj u Karlovcu – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu (nije bilo u ekološkoj 4. mreži) 5. Odvodnja otpadnih voda sliva „D“ u naselju Slunj“ – utvrđena obveza provedbe postupka glavne ocjene za HR2000596 Slunjčica Zahvat gradnje vodoopskrbnog cjevovoda u naselju Mahićno u Karlovcu u k.o. Mahićno i k.o. Pokupje – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku 6. mrežu HR2000642 Kupa i HR1000001 Pokupski bazen i HR2000639 Dobra nizvodno od Trošmarije 7. Zahvat Uređenje ušća Slunjčice u Koranu na području Grada Slunja – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu HR200593 Slunjčica Glavna ocjena 2013. Rješenje o prihvatljivosti s mjerama ublažavanja i programom praćenja stanja okoliša Izgradnja recirkulacijskog akvakulturnog sustava za uzgoj smuđa u Plaškom – Rješenje o prihvatljivosti s mjerama ublažavanja i programom 1. praćenja stanja okoliša HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje i HR2000609 Dolina Dretulje Zagreb, ožujak 2018. Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Prethodna ocjena 2014. „Mala hidroelektrana Turanj“, u k.o. Turanj, na području Grada Karlovca – Rješenje kojim se utvrđuje obveza provedbe postupka glavne ocjene 1. HR2000593 Mrežnica – Tounjčica „Mala hidroelektrana – MHE Primišlje“ na rijeci Korani na u k.o. Nikšić na području Grada Slunja – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu – 2. Korana nije bila u području ekološke mreže Izgradnja glavne prometnice i njezine komunalne infrastrukturne mreže u zoni proizvodne namjene u Otoku Oštarijskom – Rješenje o prihvatljivosti 3. za ekološku mrežu HR2000592 Ogulinsko – plaščansko područje Stupne transformatorske stanice STS 10(20)/0.4 kV „Križančići“ sa srednjenaponskim priključkom SN 20 kV u k.o. Draganići – Rješenje da je zahvat 4. prihvatljiv za područje ekološke mreže HR 1000001 Pokupski bazen i HR2001335 Jastrebarski lugovi 5. Izgradnja turističke građevine „Malo Polje“ u k.o. Ogulin – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu HR2000592 Ogulinsko – plaščansko područje Izgradnja parkirališta, nogostupa i zelenih površina te zacjevljenje dijela potoka Curak u k.o. Ozalj – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu 6. HR2000642 Kupa i HR 2000094 Ozaljska špilja 7. Izgradnja šetališta „Slava Raškaj“ u k.o. Ozalj HR2000642 Kupa Izgradnja „Vodovod Rakovica – Cjevovod Prebegi u k.o. Rakovica – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu HR000026 Dumenčića špilja, 8. HR5000019 Gorski Kotar i Sjeverna Lika, HR2001180 Panjkov potok – Varićakova špilja sustav te HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika Izgradnja spremišta u voćnjaku na k.č. broj 6285/6 k.o. Barilović, – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu HR2001281 Vukmanić – cret i 9. HR2000593 Mrežnica – Tounjčica Izgradnja Sportsko-rekreacijskog joga centra „SOUND&VISION“ u k.o. Gornji Zvečaj – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu HR2000593 10. Mrežnica – Tounjčica Izgradnja „Svodnog puta Mrzlo polje uz prugu M202 Zagreb GK – Rijeka“ u k.o. Mrežničko Mrzlo polje u Gradu Duga Resa – Rješenje o prihvatljivosti 11. za ekološku mrežu HR2000593 Mrežnica – Tounjčica 12. Izgradnja „Šetnica Rastoke u Slunju s pješačkim mostom preko Korane“ u k.o. Slunj – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu 13. Izgradnja kamp odmorišta u k.o. Otok Oštarijski – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu HR2000592 Ogulinsko – plaščansko područje Izvođenje radova održavanja korita potoka u Gornjem Popovcu u k.o. Popovac na području Grada Slunja -. Rješenje kojim se utvrđuje se obveza 14. provedbe postupka glavne ocjene zahvata sa ocjenom drugih pogodnih mogućnosti HR2001336 Područje oko Matešića pećine i HR2001402 Radočaji Izgradnja spremišta voća u k.o. Zagorje na području Grada Ogulina – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu HR2000592 Ogulinsko-plašćansko 15. područje HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika Izgradnja i uređenja „Posjetiteljske infrastrukture za potrebe prezentacije špilje Vrlovka u Kamanju“ u k.o. Brlog Ozaljski u Općini Kamanje – Rješenje 16. o prihvatljivosti za ekološku mrežu HR2001372 Područje oko špilje Vrlovka Zahvat izgradnje „Kogenereacijska energana na bio masu BE–TO Karlovac“ u k.o. Karlovac I 17. – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu HR1000001 Pokupski bazen Zahvat izgradnje „Šetnica Rastoke u Slunju s pješačkim mostom preko Korane“ u k.o. Slunj 18. – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu HR2000596 Slunjčica 19. Izvođenja radova uređenja rijeke Slunjčice u k.o. Slunj – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu HR2000596 Slunjčica Izmjena i proširenje zahvata „Izgradnja recirkulacijskog akvakulturnog sustava za uzgoj smuđa u Plaškom“ – Rješenje kojim se utvrđuje obveza 20. provedbe postupka glavne ocjene HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje i HR2000609 Dolina Dretulje Glavna ocjena 2014. Zahvat izgradnje «Odvodnja otpadnih voda sliva „D“ u naselju Slunj» u k.o. Slunj – utvrđeno da zahvat nije prihvatljiv za ciljeve očuvanja i cjelovitost 1. područja ekološke mreže HR2000596 Slunjčica Mala hidroelektrana «Odeta 1» u k.o.Turanj na području Grada Karlovca – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu s mjerama ublažavanja i 2. prijedlogom programa praćenja stanja za HR2000593 Mrežnica-Tounjčica, HR2000642 Kupa i HR1000001 Pokupski bazen Izmjene rješenja 2014. 1. Zahvat izgradnje male hidroelektrane «Dabrova dolina 1 – Izmjena Rješenja 2. Zahvat izgradnje recirkulacijskog akvakulturnog sustava za uzgoj smuđa u Plaškom – Izmjena Rješenja Prethodna ocjena 2015. Zaobilazna cesta naselja Tounj – Utvrđena obveza glavne ocjene prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko – plaščansko područje i POVS HR 1. 2000593 Mrežnica – Tounjčica 2. Cestovni most na rijeci Korani kod naselja Veljun na LC 34 138 – Rješenje o prihvatljivosti 3. Zahvat rekonstrukcije dijela prizemlja postojeće zgrade Pučkog otvorenog učilišta u Ogulinu 4. Zahvat izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda sliva „D“ – Utvrđena obveza glavne ocjene prihvatljivosti za HR2000596 Slunjčica 5. Kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu 1 MWe Žakanje u k.o. Žakanje 6. Rekonstrukcija nerazvrstane ceste u k.o. Draganići – Rješenje o prihvatljivosti za HR1000001 Pokupski bazen 7. Rekonstrukcije nerazvrstane ceste u k.o. Trg na području Grada Ozlja – Rješenje o prihvatljivosti za HR1000001 Pokupski bazen 8. Rekonstrukcija nerazvrstane ceste u k.o. Gornji Zvečaj – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000593 Mrežnica – Tounjčica Zagreb, ožujak 2018. Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 9. Rekonstrukcija nerazvrstane ceste k.o. Genralski Stol – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000593 Mrežnica – Tounjčica 10. Rekonstrukcija nerazvrstane ceste na u k.o. Gornji Zvečaj – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000593 Mrežnica – Tounjčica 11. Rekonstrukcija nerazvrstane ceste na u k.o. Donji Zvečaj – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000593 Mrežnica – Tounjčica Rekonstrukcija i dogradnja stambene zgrade u k.o. Vitunj na području Grada Ogulina – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko - 12. plaščansko područje Rekonstrukcija i dogradnja zgrade stambene namjene te uređenje kampirališta u k.o. Veljun 13. – Rješenje o prihvatljivosti Staja za mliječne koze – kozarnik i sirana sa spremištem u k.o. Rakovica – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000026 Dumenčića špilja i HR1000019 14. Gorski kotar i sjeverna Lika Parkovni amfiteatar i dječje igralište sa pristupnim stazama i javnom rasvjetom u sklopu dijela parka u Dugoj Resi – Rješenje o prihvatljivosti za 15. HR2000593 Mrežnica – Tounjčica Sanacija usjeka 4_D Kukača na željezničkoj pruzi M202 Zagreb GK – Rijeka u k.o. Skradnik – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000595 Ogulinsko- 16. plaščansko područje Hitno izvođenje radova uklanjanja naplavina korita rijeke Dretulje u k.o. Jezero, k.o. Plaški i k.o. Janja Gora – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000609 17. Dolina Dretulje i HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje Seosko gospodarstvo u funkciji turizma – Ugostiteljsko turistička zgrada s potpornim zidovima u k.o. Skakavac – Rješenje o prihvatljivosti za 18. HR2000642 Kupa i HR1000001 Pokupski bazen 19. Izgradnja plinske kotlovnice 8,1 MW unutar tvorničkog kruga tvornice ALSTOM u k.o. Mala Švarča Mala hidroelektrana Barilović“ u k.o. Kosijersko Selo i k.o. Cerovac Barilovički, koji uključuje akumulaciju u k.o. Kosijersko Selo, k.o. Cerovac 20. Barilovički i k.o. Donji Skrad – Utvrđena obveza provedbe postupka glavne ocjene zahvata za HR2001505 Korana nizvodno od Slunja Mala hidroelektrana Kamenšćaki uz mlin na rijeci Korani“ u k.o. Belaj na području Grada Duge Rese – Rješenje o prihvatljivosti za HR2001505 21. Korana nizvodno od Slunja 22. Rekonstrukcija i obnova Starog grada u k.o. Slunj 1 – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000596 Slunjčica 23. Info – centar Rastoke u k.o. Slunj 1– Rješenje o prihvatljivosti za HR2000596 Slunjčica Objekti promatračnica za ptice i ribe u k.o. Luka Pokupska u naselju Rečica – Rješenje o prihvatljivosti HR000642 Kupa i HR1000001 Pokupski 24. bazen Rekonstrukcija objekta za skupljanje i odlaganje gnojovke na farmi junadi Šumbar u k.o. Rečica – Rješenje o prihvatljivosti za HR1000001 Pokupski 25. bazen Glavna ocjena 2015. Nije bilo postupaka glavne ocjene. Prethodna ocjena 2016. Izgradnja općinskog doma kulture i vatrogastva u Saborskom u k.o. Saborsko – Rješenje o prihvatljivosti za HR 5000019 Gorski kotar i sjeverna 1. Lika HR 1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika 2. Izgradnja „Gospodarsko poljoprivredne građevine“ u k.o. Jaškovo – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu 3. „Izgradnja kamp odmorišta u naselju Oštarije“ u k.o. Oštarije – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje Izgradnja osnovne postaje elektroničke komunikacijske mreže „ID 1287c KA-HRVATSKI BLAGAJ (VELIKI LISAC)“ u k.o. Blagaj – Rješenje o 5. prihvatljivosti za HR2001504 Korana nizvodno od Slunja 6. „Izvođenje radova uređenja rijeke Slunjčice“ u k.o. Slunj 1 u naselju Rastoke – Rješenje o prihvatljivosti HR 2000596 Slunjčica „Promjena namjene dijela travnjaka i oranica u svrhu podizanja ekoloških trajnih nasada“ u k.o. Kunić u Općini Plaški – Rješenje o prihvatljivosti 7. zahvata za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje „Prenamjena parcele u voćnjak oraha u ekološkoj proizvodnji“ u k.o. Carevo Polje na području Općine Josipdol – Rješenje o prihvatljivosti za 9. HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje „Promjena načina korištenja poljoprivrednog zemljišta – livade u voćnjak (lješnjak u ekološkom uzgoju)“ u k.o. Draganić – Rješenje o prihvatljivosti 10. za HR1000001 Pokupski bazen 12 „Objekata u funkciji lova i lovnog turizma – Objekti 1-12“ u k.o. Janja Gora na području grada Ogulina – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 11. Ogulinsko-plaščansko područje „Izgradnja višenamjenskog društvenog objekta u Jarčem Polju – DVD i društveni dom“ u k.o. Jarče Polje na području Općine Netretić – Rješenje o 23. prihvatljivosti za ekološku mrežu „Postrojenje za kompenzaciju jalove energije u EVP 110/25 kV“ u k.o. Oštarije – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu za HR2000592 24. Ogulinsko-plaščnsko područje 25. „Izgradnja gospodarske zgrade“ u k.o. Jaškovo – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu. „Rekonstrukcija recepcije i kuhinje s natkrivenom terasom“ u k.o. Mrežnički Novaki na području Grada Duge Rese – Rješenje o prihvatljivosti za 26. HR2000593 Mrežnica – Tounjčica Održavaje natjecanja „Vuča trupaca konjima“ u k.o. Sveti Petar na području Grada Ogulina – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko- 27. plaščnsko područje „Izgradnja dječjeg igrališta i vježbališta“ na k.č. br. 99/1 u k.o. Barilović, na području Općine Barilović u Karlovačkoj županiji, nositelja zahvata Općine 28. Barilović, prihvatljiv je za ekološku mrežu RH, jer je provedenim postupkom prethodne ocjene isključena mogućnost značajnijih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. HR2001505 Korana nizvodno od Slunja 29. Zahvat „Izgradnja sanitarnog kanala u naselju Gornje Mrzlo Polje“ u k.o. Duga Resa – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000593 Mrežnica – Tounjčica Zagreb, ožujak 2018. Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine „Zahvat izgradnje TS 10(20)/0,4 Ribarići sa SN priključkom“ u k.o. Zagorje na području Grada Ogulina – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 30. Ogulinsko – plaščansko područje Izvođenje radova „Održavanje korita potoka Krnica u Salopek Selu“, na području Grada Ogulina – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko 30. – plaščansko područje 31. „Zaobilazna cesta naselja Tounj“ – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko – plaščansko područje i HR 2000593 Mrežnica – Tounjčica „Rekonstrukcija i izgradnja Vodocrpilišta Gaza 1“ u k.o. Karlovac II, na području Grada Karlovca – Rješenje o prihvatljivosti za HR1000001 Pokupski 32. bazen Prenamjena dijela travnjaka u oranicu, radi ekološkog uzgoja povrća i žitarica u k.o. Josipdol 33. – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko – plaščansko područje „Održavanje potoka Buhača kod graničnog prijelaza Maljevac u k.o. Maljevac“ – Rješenje o prihvatljivosti za HR2001336 Područje oko Matešića 34. pećine 35. „Izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda Mekušje – Grabrik“ – Rješenje o prihvatljivosti za HR2001505 Korana nizvodno od Slunja „Snimanje filmske vježbe studenta Borisa Vukovića (Akademija dramskih umjetnosti Zagreb) u špilji Tounjčica u Tounju“ – Rhešenje o prihvatljivosti 36. za HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje i HR2000593 Mrežnica – Tounjčica. „Gradnja građevine opće namjene – izgradnja postolja i postavljanje klupa u obliku amfiteatra u Parku izviđača“ u k.o. Ogulin – Rješenje o 37. prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje 38. „Izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda Pojatno – Darići“ – Rješenje o prihvatljivosti za HR1000001 Pokupski bazen 39. „Izgradnja i rekonstrukcija dijela vrelovoda Karlovac“ – Rješenje o prihvatljivosti za HR1000001 Pokupski bazen HR000642 Kupa „Podizanje trajnog nasada borovnica u eko proizvodnji“ u k.o. Latin u Općini Plaški – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko 40. područje Za zahvat – aktivnost održavanja koncerta u zaštićenom geomorfološkom spomeniku prirode „Vrlovka“ u Kamanju – Utvrđena je obveza glavne 41. ocjene za HR2001372 Područje oko špilje Vrlovka „Izgradnja sanitarnog čvora i spremišta za potrebe gradskog kupališta „Foginovo“ na rijeci Korani u Karlovcu u k.o. Karlovac II- Rješenje o 42. prihvatljivosti za HR2001505 Korana nizvodno od Slunja „Promjena načina korištenja poljoprivrednog zemljišta – livade u svrhu podizanja trajnog nasada aronije u k.o. Rečica – Rješenje o prihvatljivosti za 43. H1000001 Pokupski bazen „Rekonstrukcija nerazvrstanih prometnica na području Općine Kamanje“ u Karlovačkoj županiji – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000642 Kupa i 44. HR2001372 Područje oko špilje Vrlovka „Promjena načina korištenja poljoprivrednog zemljišta – podizanje trajnog nasada lavande“ u k.o. Ogulin – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 45. Ogulinsko-plaščnsko područje 46. „Postavljanje reklamnog panoa 12 x 5 x 10,5 m“ na u k.o. Drežnik na području Općine Rakovica – Rješenje o prihvatljivosti za „Vodovod Općine Tounj, dionica Kukača – Kamenica“ – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje HR 2000593 47. Mrežnica – Tounjčica „Povezivanje budućeg pogonskog objekta u poslovnoj zoni u Ogulinu sa postojećim optičko komunikacijskim sustavom tvrtke Plinacro“ u k.o. Otok 48. Oštarijski Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje „Pogon za proizvodnju bioaktivnog ugljena“ u k.o. Skradnik na području Općine Tounj – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko 49. područj e 50. „Ugradnja električnog grijanja skretnica u kolodvoru Oštarije“ u k.o. Oštarije – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje 51. „Ugradnja električnog grijanja skretnica u kolodvoru Kukača“ u k.o. Skradnik – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje „Zahvat izgradnje SN kabel TS Tounj Zdenac – TS Tounj 3“ u k.o. Tounj i k.o. Zdenac na području Općine Tounj – Rješenje o prihvatljivosti za 52. HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje „Zahvat izgradnje Trafostanica TS 10(20)/0,4 kV Kurteši sa SN priključkom“ u k.o. Blata na području Općine Saborsko – Rješenje o prihvatljivosti za 53. HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje „Zahvat izgradnje Trafostanica TS 10(20)/0,4 kV Seočani sa SN priključkom“ u k.o. Drežnica na području Grada Ogulina – Rješenje o prihvatljivosti 54. za HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika „Zahvat izgradnje Trafostanica TS 10(20)/0,4 kV Pavlović Brdo sa SN kabelskim priključkom“ u k.o. Oštarije na području Općine Josipdol – Rješenje 55. o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje „Zahvat izgradnje Trafostanica TS 10(20)/0,4 kV Krpani sa SN kabelskim priključkom“ u k.o. Jasenak na području Grada Ogulina – Rješenje o 56. prihvatljivosti za HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika “Zahvat izgradnje Trafostanica TS 10(20)/0,4 kV Papeži sa SN priključkom“ na više katastarskih čestica u k.o. Drežnica na području Grada Ogulina 60. – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje „Zahvat izgradnje Trafostanica TS 10(20)/0,4 kV MHE Dabrova Dolina sa SN nadzemnim i podzemnim vodom“ u k.o. Tržić Tounjski na području 61. Općine Tounj – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje „Izgradnja skladišnog prostora za skladištenje i pretakanje eurodiesela i biodiesela“ u k.o. Trebinja na području Grada Karlovca – Rješenje o 62. prihvatljivosti za HR20001381 Vukmanić – cret 63. „Izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda Kolarić – Vratnik“, u k.o. Kolarić na području Općine Vojnić – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu 65. „Izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda Bencetići“ na području Općine Draganić – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu „Promjena načina korištenja poljoprivrednog zemljišta – livade u nasad aronije“ u k.o. Oštarije na području Općine Josipdol – Rješenje o prihvatljivosti 66. za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje „Promjena načina korištenja poljoprivrednog zemljišta – livade u nasad aronije u k.o. Oštarije na području Općine Josipdol – Rješenje o prihvatljivosti 67. za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje „Zahvat izgradnje priključnih 20 kV vodova i 20 kV rasklopne stanice Kogeneracija Ogulin“ u k.o. Otok Oštarijski – Rješenje o prihvatljivosti za 68. HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje „Trafostanica TS 10(20)/0,4 kV Zagrad 2, Ogulin sa SN priključkom“ u k.o. Ogulin – Rješenje o prihvatljivosti za HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko 69. područje Zagreb, ožujak 2018. Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Izgradnje Elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme ID KAR943.1 Draganići u k.o. Draganić – Rješenje o prihvatljivosti za 70. ekološku mrežu 71. „Izvođenje radova uređenja gradskog kupališta u Slunju“ – Rješenje o prihvatljivosti za HR 2001336 Područje oko Matešića pećine, 72. „Izgradnja vodoopskrbne mreže naselja Blagaj“, na području Grada Slunja – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu 73. „Promjena načina korištenja poljoprivrednog zemljišta – livade u trajni nasad lijeske“ u k.o. Skakavac – Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu „Promjena načina korištenja poljoprivrednog zemljišta – livade u trajni nasad lijeske“ u k.o. Rečica na području Grada Karlovca – Rješenje o 74. prihvatljivosti za HR1000001 Pokupski bazen Glavna ocjena 2016. „Održavanje korita rijeke Dretulje“ na području katastarskih općina Plaški, Jezero i Janja Gora u Općini Plaški – Rješenje o prihvatljivosti s mjerama 1. ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže HR2000592 Ogulinsko-plaščnsko područje i HR2000609 Dolina Dretulje Ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš 2016. „Uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu podizanja nasada oraha“, nositelja zahvata EKO PELLET PRODUCTION d.o.o. Zagreb – Rješenje da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, uz uvjet primjene mjera/uvjeta propisanih propisima kojima 1. se uređuje zaštita pojedinih sastavnica okoliša i zaštita okoliša od utjecaja opterećenja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj te uz primjenu mjera zaštite okoliša predloženih Elaboratom. Postupci prethodne ocjene u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike Postupci prethodne ocjene 2013. 1. Retencija Drežničko polje u Karlovačkoj županiji – Rješenje da je potrebno provesti glavnu ocjenu Zahvat izgradnje sustava obrane od poplava srednjeg Posavlja - dio čvora Brodarci I faza - MHE Brodarci u Karlovačkoj županiji - 2. Rješenje da je potrebno provesti glavnu ocjenu Eksploatacija na postojećem eksploatacijskom polju tehničko-građevinskog kamena Plaškarica u Karlovačkoj županiji – Rješenje da je 3. zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu Izgradnja Spojnog kanala Stojnica-Kupčina i regulacija Stojnice od ustave do razdjelnog objekta u Kupčinu u naselju Franetići – Rješenje 4. kojim se utvrđuje obveza glavne ocjene 5. Izgradnja Magistralnog plinovoda Bosiljevo-Sisak DN1000-100 bar – Potvrda da zahvat nema značajan utjecaj na ekološku mrežu Postupci prethodne ocjene 2014. 1. Pruga od H.Leskovca do Josipdola HŽ infrastruktura Oikon d.o.o. – Rješenje da je obvezna provedba glavne ocjene 2. Eksploatacija tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju 'Zvečaj' – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu 3. Magistralni plinovod Karlovac-Lučko DN 500/75 bar – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu Postupci prethodne ocjene 2015. Izgradnja nasipa Kupe, obaloutvrde, zaštitnog zida i objekta sustava odvodnje zaobalja unutar trase nasipa na lijevoj obali Kupe od 1. naselja Selce do Rečice – Rješenje da je za zahvat obvezna glavna ocjena Rekonstrukcija nerazvrstane ceste na području Grada Ozlja u katastarskim općinama Donji Lović i Vivodina – Rješenje da je zahvat 2. prihvatljiv za ekološku mrežu Rekonstrukcija nerazvrstane ceste na području Grada Ozlja na k.č. br. 3995 i dr. u k.o. Donji Lović - Rješenje da je zahvat prihvatljiv za 3. ekološku mrežu Postupci prethodne ocjene 2016. 1. Državna cesta Saborsko – Rakovica – Rješenje da je potrebno provesti glavu ocjenu 2. Sustav odvodnje aglomeracije Plitvička jezera – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu 3. Rekonstrukcija lugarnice Čorkova uvala – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu Rekonstrukcija i dogradnja stambene zgrade (obiteljske kuće) na k.č. br. 1195/2 u k.o. Drežnik u Općini Rakovica – Rješenje da je 4. zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu Izgradnja poslovne ugostiteljsko-turističke građevine i pristupne ceste na k.č. br. 990/2, 985/1, 985/2, 990/1, k.o. Drežnik, u naselju 5. Korana – Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu Zagreb, ožujak 2018. Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine Postupci Glavne ocjene u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike Postupci 2013. Sustav obrane od poplava srednjeg Posavlja - dio čvora Brodarci - čvor Brodarci - 1. faza - MHE Brodarci, Grad Karlovac Rješenje o 1. prihvatljivosti s mjerama ublažavanja i programom praćenja Postupci 2014. 1. Retencija Drežničko polje u Karlovačkoj županiji - Rješenje o prihvatljivosti s mjerama ublažavanja i programom praćenja Postupci 2016. Izgradnja nasipa Kupe, obaloutvrde, zaštitnog zida i objekata sustava odvodnje zaobalja unutar trase nasipa, na lijevoj obali Kupe od 1. naselja Selce do Rečice – Rješenje o odbijanju zahtjeva Postupci 2017. Izgradnja nasipa Kupe, obaloutvrde, zaštitnog zida i objekata sustava odvodnje zaobalja unutar trase nasipa, na lijevoj obali Kupe od 1. naselja Selce do Rečice – Rješenje o prihvatljivosti s mjerama ublažavanja i programom praćenja 10.13 Dopuštenja za zahvate u zaštićenom području Dopuštenja 2013. 1. Rješenje kojim se dopušta Gradu Karlovcu uklanjanje, orezivanje i zamjenska sadnja stabala u Spomeniku parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj Rješenje kojim se dopušta Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije „Natura viva“ u Značajnom 2. krajobrazu Slunjčica postaviti 11 interpretativnih (poučnih) ploča na drvenoj konstrukciji dimenzija 70x50 cm i jednu ploču dimenzija 170x100 cm. Rješenje kojim se dopušta Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije „Natura viva“ u Značajnom 3. krajobrazu Klek postaviti 10 interpretativnih (poučnih) ploča dimenzija na drvenoj konstrukciji 70x100 cm. Rješenje kojim se dopušta Gradu Karlovcu, u Spomeniku parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj postaviti cvjetnu skulpturu – pisanicu, u sklopu 4. uskršnje izložbe na temu pisanica. Rješenje kojim se dopušta Centru za civilne inicijative Zagreb, u Značajnom krajobrazu Petrova gora – Biljeg, na k.č.br. 3085 u k.o. Radonja, 5. postaviti drvene putokaze. Rješenje kojim se dopušta Gradu Ozlju obavljanje zahvata sanacije i obnove parka pokraj Starog grada Ozlja, u zaštićenom području Park–šuma – 6. Okolica Starog grada Ozlja, prema Studiji zdravstvenog stanja parka oko Starog grada Ozlja (Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko, prosinac 2011.), čiji je sastavni dio Plan sadnje Rješenje kojim se dopušta Geografskom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obavljanje radnji istraživanja u zaštićenom Geomorfološkom spomeniku prirode – Špilja Vrlovka, koje obuhvaća uzorkovanje stalagmita na dva mjesta u špilji, u okviru provedbe 7. međunarodnog Hrvatsko – mađarskog projekta: Istraživanje regionalnih promjena okoliša na krškim lokalitetima s posebnim naglaskom na recentne procese. Rješenje kojim se dopušta Centru za razvoj i očuvanje kulturne baštine Žuti put Vojnić, zahvat u Značajnom krajobrazu Petrova gora – Biljeg, na 8. k.č.br. 3085 u k.o. Radonja, koji se sastoji od postavljanja staza od drveta i drvenih putokaza. Rješenje kojim se dopušta Montcogim–Plinari d.o.o. Karlovac, V. Mačeka 26A, nastavak izvođenja radova na izgradnji plinskog kućnog priključka u 9. Spomeniku parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj. Dopuštenja 2014. Rješenje kojim se dopušta Hrvatskim vodama, VGO za srednju i donju Savu, u Značajnom krajobrazu Slunjčica izvesti zahvat uređenja ušća 1. Slunjčice u Koranu. Rješenje o produženju važenja Rješenja kojim se Centru za razvoj i očuvanje kulturne baštine Žuti put Vojnić dopušta izvođenje zahvata u 2. Značajnom krajobrazu Petrova gora – Biljeg, na k.č.br. 3085 u k.o. Radonja, koji se sastoji od postavljanja staza od drveta i drvenih putokaza. Rješenje kojim se dopušta Javnoj ustanovi Natura viva za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije u Značajnom 3. krajobrazu Slunjčica postaviti 3 info ploče dimenzija 70x100 cm (vertikalna orijentacija) na tri ulaza. Rješenje kojim se dopušta Gradu Slunju, u Značajnom krajobrazu Slunjčica izvesti radove uređenja rijeke Slunjčice u naselju Rastoke, na k.č. 1741, 4. uz k.č. 1725 u k.o. Slunj 1. Zagreb, ožujak 2018. Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine 5. Rješenje kojim se dopušta Gradu Slunju, u Značajnom krajobrazu Slunjčica postaviti 3 info panoa dimenzija 70x100 cm. Dopuštenja 2015. Rješenje kojim se dopušta Kajak Kanu klubu Rastočki mlinari na dijelu rijeke od starog Koranskog mosta od Jarebove luke postavljanje rafting staze 1. na rijeci Korani i održavanje Otvorenog prvenstva Hrvatske u raftingu u Značajnom krajobrazu Slunjčica 2. Rješenje kojim se dopušta Turističkoj zajednici Grada Slunja korištenje javne turističke infrastrukture na području Značajnog krajobraza Slunjčica Rješenje kojim se dopušta Ministarstvu obrane, OS RH, Hrvatska kopnena vojska Održavanje dijela natjecanja za najspremnijeg pripadnika u 3. Značajnom krajobrazu Slunjčica Rješenje kojim se dopušta Gradu Karlovcu izvođenje radova sanacije Koranskog šetališta, u dionici koja dijelom prolazi kroz Spomenik parkovne 4. arhitekture Vrbanićev perivoj 5. Rješenje kojim se dopušta Gradu Slunju izvođenje zahvata održavanja kolnika i zidova na području Značajnog krajobraza Slunjčica 6. Rješenje kojim se dopušta izvođenje radova na održavanju kolnika u Spomeniku parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj 7. Rješenje kojim se Gradu Ozlju dopušta zahvat uređenja vidikovca „Klisura Curak“ u Park šumi Okolica starog grada Ozlja Dopuštenja 2016. Rješenje kojim se dopušta Kajak Kanu klubu Rastočki mlinari, postavljanje rafting staze na rijeci Korani i održavanje Europskog kupa u raftingu 1. RastRaft 2017., u naselju Rastoke na području Značajnog krajobraza Slunjčica. Rješenje kojim se dopušta Gradu Slunju izvođenje radova uređenja rijeke Slunjčice na dijelu k.č.br. 1728/1 u k.o. Slunj 1 u Značajnom krajobrazu 2. Slunjčica. Rješenje kojim se dopušta Turističkoj zajednici Grada Slunja, korištenje javne turističke infrastrukture (javno prometne površine) na području 3. Značajnog krajobraza Slunjčica Rješenje kojim se dopušta Turističkoj zajednici Grada Slunja, zahvat uređenja i označavanja šetnica na području Značajnog krajobraza Slunjčica, 4. koji uključuje uklanjanje prepreka sa staza, košnju, postavljanje putokaza i klupa, poboljšanje ograde (mjestimično) te postavljanje stuba Rješenje kojim se odbija zahtjev Općine Kamanje za izdavanjem dopuštenja za aktivnost održavanja koncerta u Zaštićenom geomorfološkom 5. spomeniku prirode Vrlovka. Rješenje kojim se dopušta Gradu Karlovcu, u Spomeniku parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj izvesti radove na asfaltiranoj šetnici od ulaza u 6. Vrbanićev perivoj iz Vrbanićeve ulice prema Hotelu Korana – Srakovčić. 7. Rješenje kojim se dopušta Gradu Karlovcu, u Spomeniku parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj orezivanje i uklanjanje stabala. Rješenje kojim se dopušta Javnoj ustanovi Natura viva za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije, na području 8. Spomenika parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj postaviti turističku interpretacijsku ploču. Rješenje kojim se dopušta društvu Srakovčić d.o.o. Karlovac, na ulazu u Spomenik parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj, kod vanjskog parkirališta, 9. postaviti totem dimenzija 100x300-400 cm. Zagreb, ožujak 2018. za zaštitu prirode i okoliša Prilaz baruna Filipovića 21 10000 Zagreb OIB: 84310268229 Tel: +385 1 3717 317 IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA KARLOVAČKE ŽUPANIJE 2013.-2016. GODINE - DODATAK - Odgovori jedinica lokalne samouprave na anketne upitnike Zagreb, ožujak 2018. Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine DUGA RESA OGULIN OZALJ KARLOVAC SLUNJ INFRASTRUKTURA 1.1. sustav javne 4668 5758 3044 25221 2223 vodoopskrbe: 1.2. sustav javne 2657 1611 323 18897 545 odvodnje: Koliki je broj kućanstava 1. 1.3. sustav podatke zatražiti kod vaše JLS spojenih na: 2825 4540 oko 95% elektroopskrbe: HEP-ODS d.o.o., ELEKTRA Karlovac podatke zatražiti kod 1.4. sustav MONTCOGIM PLINARA d.o.o. 0 nije primjenjivo plinoopskrbe: DP Karlovac 2.1. sustav javne DONJE DUBRAVE, JASENAK, PONIKVE, Popovići, Cvetiše, Kunčani, Malinci, Brezje Sva su naselja u JLS spojena na sustav javne vodoopskrbe. Ne postoje. 49 naselja (oko 73 %) vodoopskrbe: POPOVO SELO, POTOK MUSULINSKI, VITUNJ Vivodinsko Naselja koja nisu spojena na sustav javne odvodnje su: Gornje Mrzlo 2.2. sustav javne Polje, Petrakovo Brdo, Lišnica, Zvečaj, Dvorjanci, Mrežnički Venac, SPOJEN "UŽI" DIO NASELJA OGULIN Sva osim dijelova grada Ozlja Spojeno je naselje Grad Karlovac. 63 naselja (oko 95 %) Ukoliko postoje, koja odvodnje: Kozalj Vrh, Bošt, Mihalić Selo. 2. naselja u vašoj JLS nisu 2.3. sustav podatke zatražiti kod spojena na: Sva su naselja u JLS spojena na sustav elektroopskrbe. Popovići, Cvetiše, Kunčani, Malinci oko 95 % elektroopskrbe: HEP-ODS d.o.o., ELEKTRA Karlovac podatke zatražiti kod 2.4. sustav Nijedno naselja u JLS nije spojena na sustav plinoopskrbe. MONTCOGIM PLINARA d.o.o. 0 nije promjenjivo plinoopskrbe: DP Karlovac 3.1. sustavu javne Da Da DA Da DA vodoopskrbe: 3.2. sustavu javne Je li vaša JLS u posljednjih Da Da DA Da DA odvodnje: 4 godine provodila zahvate 3. 3.3. sustavu podatke zatražiti kod širenja/sanacije ili izgradnje Da DA NE, NIJE NADLEŽNOST JLS elektroopskrbe: HEP-ODS d.o.o., ELEKTRA Karlovac na: podatke zatražiti kod 3.4. sustavu Da MONTCOGIM PLINARA d.o.o. NE NE plinoopskrbe: DP Karlovac 4.1. sustava javne Da Da DA Da DA vodoopskrbe: 4.2. sustava javne Da Da DA Da DA odvodnje: Planirate li širenje/sanaciju 4. 4.3. sustava podatke zatražiti kod ili izgradnju: Da NE DA-JAVNE RASVJETE elektroopskrbe: HEP-ODS d.o.o., ELEKTRA Karlovac podatke zatražiti kod 4.4. sustava Da MONTCOGIM PLINARA d.o.o. NE NE plinoopskrbe: DP Karlovac 5.1. parkirališna mjesta 4 4 5 3 3 5.2. protočnost Kakvo je zadovoljstvo 4 4 4 4 3 stanovništva prometom i prometnica 5.3. učestalost javnog pripadajućom 2 3 (javni gradski prijevoz nije organiziran) 1 4 1 infrastrukturom? (procijenite prijevoza 5. 5.4. kvaliteta na skali ocjenama od 1 do 5 3 3 3 3 2 kao u školi 1-izuzetno loše, prometnica 2-loše, 3-ni dobro, ni loše, 5.5. kvaliteta nogostupa 3 4 3 4 1 4-dobro, 5-odlično) 5.6. povezanost s 2 4 (5) 3 5 2 većim gradovima D-42, Ž-3175, L-34100, L-34098, L-34099, DA, D 228 Karlovac – Ozalj – Jurovski Nerazvrstane ceste: Brod, ŽC 3144 Mali Erjavec (D 228)-D. OD-101, OD-112, OD-221, OD-226, OD-227, OD- 6.1. DA, ako da, kojom Stative (D 6), LC 34028 Ribnik(D 6)- Da; Sa dionicom državnom cestom D3 na području JLS. 228, OD-237, od-341, OD-361, OD-372, OA-104, 30 cesta Imate li problem u vašoj dionicom ceste? Martinski Vrh-Jaškovo-G. Pokupje (D 228), OB-101, OB-102, OB-103, OB-221, OB-223, OB- 6. JLS s plavljenjem pojedinih , ŽC 3143 Ozalj (Ž 3297)-Zorkovac na 225, OB-229, OB-352, OB-358, OB-359, OB-483, prometnih putova? Kupi-Gornje Pokupje (D 228) OC-341, F-222 6.2. NE NE 6.3. NE ZNAM Na području Grada Ogulina evidentirano je cca. 350 km nerazvrstanih cesta od kojih je cca. 250 km obuhvaćeno redovitim uklanjanjem snijega i leda s 7.1. DA, ako da, kojom prometnica. Obzirom na klimatske uvjete, količine Imate li problem u vašoj DA DA, ruralna područja, 90% dionica cesta JLS s neprohodnošću dionicom ceste? oborina i druge uvjete na cjelokupnom području 7. prometnih putova tijekom Grada Ogulina tijekom zimskog razdoblja javljaju zimskih mjeseci? se poteškoće vezane uz odvijanje prometa i prohodnost cesta. 7.1. NE NE NE 7.2. NE ZNAM 8.1. DA, ukoliko da Uz nerazvrstanu cestu oznake K-106 u duljini 930 Imamo trasiranih i obilježenih 7 biciklističkih staza (110 km), posebno izgrađenih biciklističkih 115 KM Imate li izgrađenih koliko km? metara staza samo za tu svrhu nema 8. biciklističkih staza? 8.2. NE NE NE 8.3. NE ZNAM KOLODVOR OGULIN Imate li željezničku postaju 9.1. DA DA DA DA 9. Ž.P. Hreljin Ogulinski u vašoj JLS? 9.2. NE NE Da li je u vašoj JLS u DA posljednje 4 godine 10.1. DA, ako da, na REKONSTRUKCIJOM I SANIRANJEM PROMETNIH 10. Da; Uređenjem novih parkirališnih mjesta. DA, rekonstrukcijom i modernizacijom gradskih ulica i nerazvrstanih cesta unaprijeđena kvaliteta koji način? PROBLEMA prometa? REKONSTRUKCIJOM RASKRIŽJA Zagreb, ožujak 2018. 2 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine DUGA RESA OGULIN OZALJ KARLOVAC SLUNJ 10.2. NE NE 10.3. NE ZNAM 1. cca 150 km nerazvrstanih cesta nije asfaltirano (tucanik, zemlja) 2. tijekom zimskog perioda nastaju velika oštećenja UŽI GRADSKI PRSTEN 1.Nedovoljna uređenost postojećih gradskih ulica (većina zahtjeva rekonstrukciju) • Potreba za izgradnjom drugi kolosijek – bolja željeznička povezanost Nabrojite tri najveća postojeća problema u prometnoj na nerazvrstanim cestama i velika se proračunska Most u Gornjem Pokupju na D228, OBILAZNICA ZVIJEZDE 2. Neasfaltirane i neuređene ceste u ruralnom području (po selima) 11. s Karlovcem i Zagrebom infrastrukturi vaše JLS? sredstava troše na čišćenje i posipavanje neodržavanje Županijskih cesta, ZAPADNA OBILAZNICA 3.nepostojanje javnog prijevoza što za posljedicu ima nepovezanost između naselja, a izuzetno • Unapređenje kvalitete sustava javnog prijevoza nerazvrstanih cesta ISTOČNA OBILAZNICA je slaba povezanost i sa susjednim gradovima 3. neusklađeno stanje trase nerazvrstanih cesta na terenu sa stanjem u katastru i gruntovnici. 12.1. DA, ukoliko da Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Da; Zajedničko korištenje uređaja sa Gradom Karlovcem. DA, 1 Da koliko? Ogulina - na lokaciji "GALGE" Postoje li uređaji za 12.2. NE NE (izrada projektne dokumentacije u tijeku) 12. pročišćavanje otpadnih Nepoznat je točan broj, vrsta i stanje uređaja za voda u vašoj JLS? pročišćavanje otpadnih voda u vlasništvu pojedinih 12.3. NE ZNAM gospodarskih subjekata (bivši HOC Bjelolasica, bio-disk na lokaciji Jasenak-Vrelo i dr.) 13.1. DA, ako da, koji Da Ima li vaša JLS problema s su to? 13. onečišćenjem površinskih 13.2. NE Ne NE NE voda? Nije poznato da li su zabilježena značajnija 13.3. NE ZNAM onečišćenja površinskih voda. DA, čišćenje korita potoka, utvrđivanje obala rijeka Kupe i Dobre i čišćenje Jesu li na području vaše 14.1. DA, ako da, koje? melioracijskih kanala pod upravom JLS provedene tehničke 14. Hrvatskih voda mjere obrane od negativnog djelovanja voda? 14.2. NE Ne Ne NE 14.3. NE ZNAM Od strane Hrvatskih voda ishođena je lokacijska Da li je u posljednjih 4 15.1. DA, ukoliko da dozvola za gradnju „Retencije Ogulin“ i u tijeku je DA, rekonstrukcijom postojećih javnih površina i čišćenjem vodotoka (uglavnom proveo Grad) godine u vašoj JLS na koji način? rješavanje imovinskopravnih odnosa unutar 15. postignut napredak u obuhvata buduće retencije sustavu obrane od 15.2. NE Ne NE poplava? 15.3. NE ZNAM Područje grada Ogulina poplavljeno je: 01.01.2013., 11.11.2013., 24.10.2014., 16.10.2015., 07.11.2016. te 17/18.09.2017. godine bila je jedna od najvećih DA, izlijevanje oborinskih voda iz poplava koja je zadesila područje Grada Ogulina 16.1. DA, koji problem DA, poplave u naselju Varoš 2014. i 2015. godine. Branu bivše melioracijskih kanala u naselju Gornje (naselje Ogulin). DA, u vodeničarskom naselju Rastoke bilo je problema s poplavama koji su riješeni čišćenjem ste imali i kako ste ga Pamučne industrije Duga Resa potrebno je uvrstiti u sustav obrane od Pokupje i Ozalj, izlijevanje potoka u naselju Jeste li imali problem s Problem poplava nije riješen već se je stanovništvu vodotoka i izgradnjom potrebne infrastrukture (izgradnjom zida i rekonstrukcijom ceste). riješili? poplava – još nije riješeno. Grdun i plvljenje ceste- gradnjom zečjih 16. plavljenjem u vašoj JLS u pomagalo na način da se je angažirao veći broj zadnje 4 godine? nasipa, zatvaranje ceste ljudstva koji su svojim dobrotvornim radom punili vreće i dopremali ih ugroženima, vršilo se je ispumpavanje vode iz poplavljenih prostora, dostavljala se je hrana i voda. Nakon povlačenja vode sa poplavljenog područja pomagalo se je na način da se otpreme vreće s pijeskom i dodjeljivali isušivači prostora. 16.2. NE 16.5. NE ZNAM Koliko ste zadovoljni trenutačnim stanjem sustava 17. 2 1-2 3 3 obrane od poplava? Jeste li u zadnje 4 godine DA - izvorište ZDIŠKA - Turkovići, zamućenje, DA, na području gdje su u primjeni lokalni vodovodi, a problem je slaba izdašnost i nedovoljna imali probleme s opskrbom 18.1. DA pojave neugodnih mirisa u vodi, obveza kvaliteta vode i/ili kakvoćom vode za prokuhavanja 18. ljudsku potrošnju 18.2. NE Ne NE (onečišćenje, kvarovi na vodocrpilištu i sl.)? 18.3. NE ZNAM Dodatni komentar na infrastrukturu u vašoj JLS: DRUŠTVENA INFRSTRUKTURA: 19.1. Vrtići: 1 (u 3 područna objekta) 1 (Dječji vrtić BISTRAC Ogulin) 1 2 vrtića kao sjedište (8 objekata) 1 POŠ - ZAGORJE, POŠ - DESMERICE, POŠ - TURKOVIĆI, POŠ - OGULINSKI HRELJIN, OŠ 19.2. Područne škole: 3 3 11 0 IBM - KUČINIĆI, OŠ IBM - DREŽNICA, OŠ IBM - JASENAK Koliki je broj odgojno- PRVA OSNOVNA ŠKOLA OGULIN 10 + Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži 19.3. Osnovne škole: 2 1 1 19. obrazovnih institucija na OŠ IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ Karlovac području vaše JLS? GIMNAZIJA B. FRANKOPANA 19.4. Srednje škole: 1 0 1 OBRTNIČKA I TEHNIČKA ŠKOLA 19.5. Veleučilišta: 0 0 0 0 19.6. Sveučilišta: 0 0 0 0 19.7. Ostalo: 1 (Neformalno obazovanje - Pučko otvoreno učilište Duga Resa) UČENIČKI DOM OGULIN 1-PUO KATARINA ZRINSKA - OZALJ 0 Zagreb, ožujak 2018. 3 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine DUGA RESA OGULIN OZALJ KARLOVAC SLUNJ 20.1. Ljekarna: 3 3 2 1 u "okviru" Doma zdravlja Ogulin 3 + 2 (koncesija) opća medicina 2 pedijatrija 20.2. Ambulanta: 17 7 (AKO SE GLEDAJU POJEDINAČNE ORDINACIJE) Koliki je broj zdravstvenih 1 ginekologija 20. ustanova prema sljedećim 4 + 3 (koncesija) dentalna medicina kriterijima? 1 ortodoncija 20.3. Dom zdravlja: 1 1 1 1 20.4. Bolnica: 1 1 0 1 (patronažna služba) nepoznat točan broj "obiteljskih" liječnika u 20.5. Ostalo: 0 1 (zubotehnički laboratorij) privatnoj praksi (ugovor sa HZZO) 21.1. Zdravstvenom infrastrukturom (stanje, 4 3-4 4 2 dostupnost) 21.2. Odgojno- obrazovnom 4 4 3 3 infrastrukturom (stanje, dostupnost) Kakvo je zadovoljstvo 21.3. Trgovine za 21. 4 3-4 2 4 stanovništva? svakodnevnu opskrbu 21.4. Dječja igrališta 3 4 3 2 21.5. Sportski objekti i 3 4 3 3 igrališta 21.6. Parkovi i druge zelene površine za 3 4-5 3 2 rekreaciju 22.1. Primarni (poljoprivreda, 72 10 67 stočarstvo, šumarstvo i ribarstvo): 22.2. Sekundarni (industrija, građevinarstvo, 1637 908 321 Koliko je zaposlenih u rudarstvo, energetika, 22. pojedinim sektorima proizvodno obrtništvo): zanimanja? 22.3. Tercijarni (trgovina, promet, 1022 327 500 ugostiteljstvo, bankarstvo i turizam): 22.4. Kvartarni Školstvo 577 (školstvo, zdravstvo, 318 22 425 Predškolske ustanove 153 policija, uprava): Hrvatski zavod za zapošljavanje godišnje izdaje preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja sukladno koje se donosi Odluka o stipendiranju školovanja za deficitarna zanimanja. Navedene preporuke za tekuću možete pronaći na linku: http://www.hzz.hr/UserDocsImages/preporuke_16.pdf Najtraženija zanimanja na području grada Duga Resa, po redoslijedu Stolar, zidar, tesar, strojobravar, bravar, limar, traženosti, su: konobar/konobarica, šivač/šivačica, vozač/vozačica tokar, mesar, krovopokrivač, alatničar, armirač, teretnog vozila, odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece, Srednjoškolska zanimanja: alatničar, tokar, strojobravar, bravar, zidar, mesar, armirač, fasader, fasader, vozač teretnog vozila, farmaceutski Koja su deficitarna zanimanja u vašoj JLS u posljednje 4 prodavač/prodavačica,radnik/radnica na proizvodnoj liniji, krovopokrivač, limar, vozač, farmaceutski tehničar 23. tehničar, te stručna i sveučilišna zanimanja: drvna godine? čistač/čistačica, suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi, tesar/tesarica, Sveučilišni i stručni studiji: građevinarstvo, strojarstvo, elektrotehnika i računarstvo, fizika, tehnologija, građevinarstvo, strojarstvo, zidar/zidarka, komercijalni službenik/komercijalna službenica, matematika, informatika, medicina, medicinska biokemija, farmacija elektrotehnika, računarstvo, fizika, matematika, kuhar/kuharica, doktor/doktorica medicine, informatika, medicina, biokemija, farmacija strojarski inženjer/strojarska inženjerka, frizer/frizerka, čuvar, medicinska sestra/medicinski tehničar, diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica, ekonomist/ekonomistica, pomoćni kuhar/pomoćna kuharica, fasader/fasaderka, soboslikar/soboslikarica, ličilac/ličiteljica, radnik/radnica za pomoć u kuć,zidarski radnik/zidarska radnica i radnik/radnica u visokogradnji. GOSPODARSTVO: Gradsko vijeće svake godine donosi Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva na području Grada Karlovca kojim određuje mjere pomoći poduzetništvu u Radi se mjerama promocije poduzetništva i cjeloživotnog učenja kroz tekućoj godini. U 2017. Godini mjere potpora projekt „PODRUES – Promocija poduzetništva i cjeloživotnog učenja PROGRAM POTPORA PODUZETNIŠTVU U poduzetništvu su bile sljedeće: Duge Rese i okolice“. Također će se razvojem Poduzetničkog MALOM I SREDNJEM GOSPODARSTVU GRADA - Potpora poduzetnicima početnicima Provodite li mjere i 24.1. DA, ako da kojim DA - Program razvoja poduzetništva inkubatora Duga Resa potičati i podržati osnivanje vlastitih OGULINA U 2017. GODINI - Potpora za proširenje proizvodnih i IT djelatnosti Da, mjere poticanja poljoprivrede. aktivnosti za poticanje mjerama? Grada Ozlja 24. razvoja gospodarstva na poduzeničkih poduhvata stanovnika JLS. Vezano uz olakšice PROGRAM POTPORA POLJOPRIVREDI NA - Potpora za sudjelovanje na sajmovima, izložbama i području vaše JLS sukladno Odluci o gradskim porezima obveznici plaćanja poreza na PODRUČJU GRADA OGULINA ZA 2017. GODINU predavanjima (poticaji/olakšice)? tvrtku ili naziv oslobađaju se plaćanja ovog poreza u prvoj godini rada. - Subvencija kamata na kredite Osim direktnih mjera pomoći Grad Karlovac pomaže i potporne institucije poduzetnika kao što je Udruženje obrtnika grada Karlovca 24.2. NE 24.3. NE ZNAM Zagreb, ožujak 2018. 4 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine DUGA RESA OGULIN OZALJ KARLOVAC SLUNJ Naknade za novorođenčad, izgradnja vrtićkih objekata i povećanje smještajnih kapaciteta u vrtićima,različiti vrtićki programi za djecu s različitim interesima, smanjenje participacije u cijeni vrtića za obitelji s djece i više djece, produženi boravak, organizirana prehrana s toplim Da, potpore za novorođenu djecu i potpore – stipendije za učenike i studente, sufinanciranje Da (naknade za novorođenčad, obrokom u školama, osigurana inkluzija za djecu s prijevoza učenika SŠ, sufinanciranje maturalnih putovanja i ljetovanja djece dječjeg vrtića, OŠ i Provodite li mjere i 25.1. DA, ako da, koje Da; Pomoć za novorođenče u obliku jednokratne novčane naknade od Grad Ogulin roditeljima isplaćuje naknadu za sufinanciranje udžbenika za sve učenike teškoćama, preventivni programa grada Karlovca,osiguran SŠ, aktivnosti ekspanzivne su to mjere? 1.000,00 kn. opremanje novorođenog djeteta 25. populacijske politike OŠ i srednjih škola) organizirani prijevoz djeci do škole, Karlovac nosi titulu sufinanciranje prehrane učenika, (zadržavanje mladih, Grad prijatelj djece, osnovan Centar za mlade unutra kojeg potpore za kupnju udžbenika obiteljima s više djece pronatalitetna politika)? djeluje Info centar za mlade, stipendije za deficitarna zanimanja, natječaj za inicijative i mobilnosti mladih, natječaj za mlade poduzetnike početnike, natječaj za dodjelu gradskih stanova – lista za mlade, 25.2. NE 25.3. NE ZNAM Da; Iz pitanja se ne može jasno razaznati misli li se na zaposlene u JLS odnosno Gradskoj upravi Grada Duge Rese ili zaposlenih na području JLS. Broj zaposlenih u JLS odnosno Gradskoj upravi Grada 26.1. DA, ako da u Duge Rese u posljednje 4 godine povećao se za 2 djelatnika u sektoru Da, porast od 2 % ; nije poznat sektor uglavnom malo i prerađivačka industrija (367); građevinarstvo (33) DA Da, uslužne djelatnosti Ima li vaša JLS pozitivnih kojem sektoru? društvenih djelatnosti dok je broj zaposlenih na području JLS u srednje poduzetništvo 26. rezultata u broju zaposlenih posljednje 4 godine porastao je sa 2.254 na 2.470 što predstavlja rast u posljednje 4 godine? od 9,58% međutim nije poznato u kojem sektoru je došlo do povećanja. 26.2. NE 26.3. NE ZNAM DA, Grad Ogulin je u suradnji sa Državnom geodetskom upravom financirao izradu "nove" 27.1. DA, ako da na Da; Tokom 2014./2015. proveden ja postupak reambulacije k.o. Duga katastarske izmjere za K.O. Otok Oštarijski. Da, podaci su usklađeni Da, ali zbog nedostatka financijskih sredstava u nedovoljnoj mjeri Potiče li vaša JLS koji način? Resa. 27. usklađivanje katastra i na isti način provodi se "nova" katastarska izmjera zemljišnih knjiga? za K.O. Ogulin 27.2. NE 27.3. NE ZNAM 28.1. DA Postoje li poticaji za 28. uklanjanje azbestnih ploča s 28.2. NE Ne Ne NE NE krovova? 28.3. NE ZNAM Kakva su vaša iskustva s reakcijama javnosti na pojedine veće projekte u prostoru (npr. izgradnja hidroelektrane, odlagalište otpada i sl)?(procijenite na Izgradnja hidroelektrane 1 29. 4 3-4 3 skali ocjenama od 1 do 5 kao u školi Odlagalište otpada 3 1-izuzetno loše, 2-loše, 3-ni dobro, ni loše, 4-dobro, 5- odlično) Dodatni komentar na društvenu infrastrukturu u vašoj JLS: Koliko ima trgovačkih društava po pripadajućim gospodarskim djelatnostima u vašoj JLS (sukladno Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007.)? (u praznu kućicu napisati odgovor) 30.1. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo: 0 10 7 4 30.2. Rudarstvo i vađenje: 0 2 - 30.3. Prerađivačka industrija: 37 32 33 13 30.4. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i 1 1 2 3 klimatizacija: 30.5. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, 2 1 3 3 gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša: 30.6. Građevinarstvo: 23 22 28 5 30.7. Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih Nemamo broj tvrtki po djelatnostima – U karlovcu je u 39 50 30 11 30. vozila i motocikala: 2016 godini poslovalo 1009 poduzeća u kojima je bilo 30.8. Prijevoz i skladištenje: 9 10 4 10024 zaposlenih. 2 30.9. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i 15 14 4 12 usluživanja hrane: 30.10. Informacije i komunikacije: 8 6 3 1 30.11. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja: 0 0 - 0 30.12. Poslovanje nekretninama: 1 3 2 1 30.13. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti: 21 21 15 3 30.14. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti: 3 2 1 2 Ostale uslužne djelatnosti 5 1 Obrazovanje 1 1 Umjetnost zabava i rekreacija 2 2 Koliki je udio industrije u ukupnim prihodima u 43% (udio prerađivačke industrije, izvor 31. 29.71% 57% 20% gospodarstvu vaše JLS? FINA, 2016) 1. Prerađivačka - Građevinarstvo 2. Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih Prerađivačka industrija, građevinarstvo, Prerađivačka industrija – piljenje i blanjanje drva i proizvodnja ostalih strojeva za posebne 32. Koje su tri najbitnije industrijske grane u vašoj JLS? - Prerađivačka industrija Proizvodnja hrane i pića i metalna industrija vozila i motocikala poljoprivreda namjene - Trgovina, popravak motornih vozila i motocikala 3. Građevinarstvo 33. Ne postoji. NE ne NE Zagreb, ožujak 2018. 5 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine DUGA RESA OGULIN OZALJ KARLOVAC SLUNJ Postoji li u vašoj JLS industrijsko postrojenje koje je izvor onečišćenja? Ukoliko postoji, napišite koje je to. Dodatni komentar na gospodarstvo u vašoj JLS:: ENERGETIKA Rekonstrukcija postojećih u kotlovnice na biomasu u objektima kojima upravlja Grad Ogulin, tijekom 2015. god. sa FZOEU sufinancirano je 5% iznosa opravdanog troška fizičkim osobama za Grad Karlovac je poticao korištenje OIE za građane kroz mjere korištenja EnU i OiE natječaje za sufinanciranje energetske obnove i korištenje u postupcima javne nabave za opskrbu el. OIE u obiteljskim kućama, taj program završio je 2015. energijom za potrebe Grada Ogulina (javna Godine kada je sufinanciranje pokrenuto sa državne 34.1. DA, ako da na rasvjeta) jedan od kriterija za kvalitativni odabir razine. Potičete li korištenje koji način? 34. obnovljivih izvora energije u ponude je i porijeklo el. energije iz obnovljivih Kroz energetsku obnovu i izgradnju novih javnih zgrada vašoj JLS? izvora (škole, vrtići, upravne zgrade, ustanove) Grad Karlovac u investitore stambenih objekata čija je godišnja svim projektima uvijek potiče korištenje OIE za grijanje i potreba toplinske energije za grijanje manja od 25 pripremu PTV-a. kWh/m2 (pasivne i niskoenergetske kuće) Grad Ogulin oslobađa plaćanja dijela komunalnog doprinosa u iznosu 50% 34.2. NE Ne ne Do sada nismo odvajali proračunska sredstva za poticanje korištenja OIE u našoj JLS. 34.3. NE ZNAM S obzirom na geografsku lokaciju Karlovca, potencijali za Prema Akcijskom planu održivog razvitka Grada Slunja (SEAP, referentna godina 2009.) u iskorištavanje OIE su značajni. sektoru zgradarstva je najzastupljenije proizvodnja toplinske energije iz ogrjevnog drveta (81% u Koliki je udio potrošnje energije iz obnovljivih izvora Trenutno stanje je da se najviše potrošnje OIE za grijanje 35. Nepoznat izvor podataka ne raspolažemo podacima 3% odnosu na ukupnu potrošnju energenata u sektoru zgradarstva). Budući je sektor zgradarstva energije u ukupnoj potrošnji energije u vašoj JLS? koristi iz biomase i to 3% u javnim zgradama, 41% u najzastupljeniji u potrošnji toplinske energije u našoj JLS, zaključujemo da je zastupljenost kućanstvima i 45% u komercijalnim i proizvodim objektima. proizvodnje toplinske energije iz OIE vrlo zastupljena. Podaci o korištenju sunčeve energije nam nisu dostupni. Prema Akcijskom planu održivog razvitka Grada Slunja (SEAP, referentna godina 2009.) Koji oblici obnovljivih izvora energije (solarni paneli, ne raspolažemo brojčanim podacima (solarni najzastupljeniji oblik OIE na području Grada Slunja je biomasa, tj. ogrjevno drvo (81% u odnosu Postoje svi navedeni oblici obnovljivih izvora energije. Za izračun Trenutno su najzastupljeniji biomasa, te solarni paneli, dok 36. hidroelektrane, biomasa, i sl.) su zastupljeni u vašoj paneli - el. energija i priprema PTV, biomasa - HIDROELEKTRANE, SOLARNI PANELI na ukupnu potrošnju energenata u sektoru zgradarstva). Proteklih godina je povećana omjera ne postoji baza podataka je u planu i iskorištavanje vode kroz mini hidroelektrane. jedinici JLS i u kojem omjeru? peleti i sječka) proizvodnja toplinske energije korištenjem solarnih panela na obiteljskim kućama, ali nemamo točan podatak o broju domaćinstava. U tijeku su projekti: 1. Sufinanciranje ugradnje razdjelnika topline i kalorimetra u višestambenim objektima; 2. Sufinanciranje ugradnje vodomjera u višestambenim objektima; 3. Energetska obnova osnovnih škola Švarča, Skakavac i Dubovac 4. Ugradnja termostatskih ventila u 5 osnovnih škola 5. Priprema dokumentacije i javljanje na javni poziv za energetsku obnovu: Koji projekti se trenutno provode vezani uz povećanje Proveden je projekt povećanja energetske učinkovitosti javne rasvjete Izvode se radovi na zamjeni postojećih svjetiljki Grad Slunj trenutno provodi projekt energetske obnove zgrade gradske uprave Grada Slunja i - Dječjeg vrtića Dubovac 37. energetske učinkovitosti i poticanje korištenja obnovljivih na području JLS. Priprema se energetska obnova zgrade dječjeg vrtića javne rasvjete novom energetski učinkovitom led - Knjižnice za mlade u Banjavčićevoj 8; energetske obnove zgrade Dječjeg vrtića Slunj. Proteklih godina smo proveli projekte energetske izvora energije? Duga Resa. rasvjetom - Gradske knjižnice obnove na zgradi DVD-a Slunj i Pučkog otvorenog učilišta Slunj. - Zgrade veleučilišta u Meštrovićevoj 10 - Zgrade Gradske uprave; - Područne škole Tušilović 6. Sustavno gospodarenje energijom u svim zgrada u svom vlasništvu kroz informacijski sustav – ISGE 7. Provedba promidžbenih aktivnosti sa ciljem promocije korištenja mjera energetske učinkovitosti i korištenja OIE kod građana. 38.1. drvo za ogrjev 5 5 5 5 (41%) 5 (98%) Koji su energenti 38.2. prirodni plin 2 2 3 2 (0,36%) 2 najzastupljeniji u 38.3. električna 4 4 4 4 (6%) 4 kućanstvima? (pridodajte energija 38. vrijednosti od 1 do 5, gdje 1 znači najmanja 38.4. ukapljeni plin 3 3 2 2 1 zastupljenost energenta, a 5 najzastupljeniji energent) 38.5. sunčeva energija 1 1 1 1 3 Zagreb, ožujak 2018. 6 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine DUGA RESA OGULIN OZALJ KARLOVAC SLUNJ Grad Karlovac,je sa ciljem poticanja održivog razvoja u području energetike i zaštite okoliša kroz korištenje obnovljivih izvora energije i uvođenje mjera povećane energetske efikasnosti, pristupio je Sporazumu gradonačelnika europskih gradova (Covenant of Mayors). Sporazum gradonačelnika je velika inicijativa Europske komisije pokrenuta u siječnju 2008. godine s ciljem povezivanja energetski osviještenih europskih gradova u trajnu mrežu za kontinuiranu razmjenu iskustava učinkovitog korištenja energije u urbanim sredinama i smanjenja emisija CO2 za više od 20%. do 2020. godine, a kojoj je grad Karlovac pristupio 2010. godine. Temeljem preuzetih obveza u okviru Sporazuma gradonačelnika, Dodatni komentar na energetiku u vašoj JLS:: Gradsko vijeće grada Karlovca je na sjednici održanoj 15.05.2012. godine donijelo Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Karlovca kao temeljni dokument koji na bazi prikupljenih podataka o stanju energetske potrošnje u svim sektorima daje precizne i jasne odrednice za provedbu projekata, primjenu mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i ekološko prihvatljivih goriva na gradskoj razini.Također Odlukom o komunalnom doprinosu propisano je i umanjenje komunalnog doprinosa za izgradnju niskoenergetskih i/ili pasivnih kuća i to na način da se za pasivne kuće plaća se 40%, a za niskoenergetske kuće 50% iznosa komunalnog doprinosa, što je još jedan vid poticanja energetske učinkovitosti kod građana. ISKORIŠTAVANJE I ZALIHE MINERALNIH I ENERGETSKIH SIROVINA 39.1. Mineralnih 5 (Otok Oštarijski - Rasnica, Ogulin – Gavani, 1 0 3 eksploatacijska polja Koliko vaša JLS ima sirovina: Ogulin – Kostelići, Puškarići, Drežnica) 39. eksploatacijskih polja? 39.2. Energetskih 0 0 sirovina: 40.1. DA, ukoliko ih Postoje li ilegalna ima, kako vaša JLS eksploatacijska polja postupa s njima? 40. mineralnih sirovina (šljunčare, kamenolomi) u 40.2. NE Ne NE NE vašoj JLS? 40.3. NE ZNAM Prema našim saznanjima ne postoje 41.1. DA, ako da, na koji način? Eksploatacijsko polje Otok Oštarijski - Rasnica Provodi li se sanacija (Bechtel) je u sanaciji. Sanacija se provodi na 41. zatvorenih eksploatacijskih 41.2. NE način da se je navozio humus i vrši se sadnja NE polja u vašoj JLS? autohtonih biljaka koje obitavaju na okolnom prostoru. 41.3. NE ZNAM Nije poznato. Ne znamo, nije u nadležnosti Grada Sljedeća pitanja odgovarate samo ukoliko imate eksploatacijska polja u vašoj JLS. 42.1. DA, ako da, na Provodi li se nadzor nad koji način? iskorištavanjem mineralnih 42. 42.2. NE sirovina u vašoj JLS u posljednje 4 godine? 42.3. NE ZNAM Nije poznato – Rudarska inspekcija Ne znamo jer nije u nadležnosti Grada Ogulina Ne znamo, nije u nadležnosti Grada Provode li se mjere zaštite i 43.1. DA, ako da, na kontrola eksploatiranih koji način? 43. površina u vašoj JLS 43.2. NE posljednje 4 godine? 43.3. NE ZNAM Rudarska inspekcija Ne znamo jer nije u nadležnosti Grada Ogulina Ne znamo, nije u nadležnosti Grada Pojedinačne štete na objektima koja se nalaze u Koje štete i problemi 44.1. Mineralnih blizini eksploatacijskih polja i pojačano oštećivanje Nemamo saznanja, ali posljedice su najčešće vidljive u obliku degradacije područja i uništenja Prašina nastaju kao posljedica sirovina: nerazvrstanih cesta prilikom transporta mineralnih krajolika na području koje se eksploatira 44. djelatnosti eksploatacije sirovina. sirovina u vašoj JLS? 44.2. Energetskih sirovina: Kakav je stav lokalnog 45.1. Mineralnih Ne znamo, ali postoji izrazito loš stav prema eksploatacijskom polju koje se nalazi na području 4 4 stanovništva prema sirovina susjedne JLS eksploataciji mineralnih i energetskih sirovina u vašoj 45. JLS? (procijenite na skali 45.2. Energetskih ocjenama od 1 do 5 kao u sirovina školi 1-izuzetno loše, 2- loše, 3-ni dobro, ni loše, 4- dobro, 5-odlično) Dodatni komentar na iskorištavanje sirovina u vašoj JLS:: TURIZAM Koliko vaša JLS ima Godina: 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2017 2013. 2014. 2015. 2016. registriranih smještajnih 46. 46.1. privatni smještaj: 14 16 20 28 16 23 33 44 4 1 2 1 25 25 31 35 47 55 68 87 objekata u posljednje 4 godine? 46.2. hostel: 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 1 0 1 1 1 Zagreb, ožujak 2018. 7 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine DUGA RESA OGULIN OZALJ KARLOVAC SLUNJ 46.3. hotel: 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 1 1 1 1 RESTORANI SA RESTORANI SA RESTORANI SA RESTORANI SA 46.4. ostalo: 2 2 2 2 5 3 6 7 1 4 5 5 5 SMJEŠTAJEM:4; SMJEŠTAJEM:4; SMJEŠTAJEM:4; SMJEŠTAJEM:4; PRENOĆIŠTE 2 PRENOĆIŠTE 2 PRENOĆIŠTE 2 PANSION 1 DA, privatna investicija u aparthotel, iznajmljivanje bicikala i opreme za aktivni odmor, razvoj usluge vodiča – bike vodiči; Investicija LTZ u javnu turističku infrastrukturu DA, Program potpora u turizmu Grada Da, ulaganjem u obnovu i izgradnju turističke i prateće komunalne infrastrukture, 47.1. DA, ako da na koji (Đulin vrt, cikloturistička infrastruktura, Ozlja/Sudjelovanje u radu PPS destinacije Uređenjem turističkih mikrodestinacija Dubovac, Zvijezda i Da li se planira unaprijediti sufinanciranjem pripreme i provedbe projekata iz fondova EU i nacionalnih izvora, ulaganjem u način? unaprjeđenje manifestacija, sustav interpretacije Zeleno srce Hrvatske Karlovac-Ozalj- Korana 47. turistička ponuda u vašoj kulturnu i prirodnu baštinu, edukacijama, obrazovanjem i dr. ogulinske baštine (Ruta bajke) Ribnik JLS? održavanje i unapređenje, održavanje i unapređenje tematskih planinarskih, speleoloških (…) ruta 47.2. NE 47.3. NE ZNAM Koje grane turizma (npr. seoski, ribolovni, sportsko- lovni i ribolovni turizam, kamping turizam, avanturistički, rekreacijski, kulturni, seoski i eko 48. rekreacijski, i sl.) su najperspektivnije za razvoj turističke KULTURNI I AKTIVNI TURIZAM Kulturni, sakralni, seoski Ribolovni, sportsko-rekreacijski, izletnički turizam i dr. djelatnosti vaše JLS? Prema našim saznanjima problemi su sezonalnost odnosno povećan obim posla samo za Nedovoljni kapaciteti u hotelskom smještaju što vrijeme turističke sezone, dok van turističke sezone nastaje problem financiranja postojećih Koji su postojeći problemi u turističko-ugostiteljskoj otežava suradnju s putničkim agencijama i tour Nedostatak smještajnih kapaciteta i Nedovoljan broj ugostiteljskih objekata s kvalitetnijom 49. kapaciteta, nedostatak kvalitetne radne snage, neizgrađenost odgovarajuće komunalne i ponudi vaše JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) operatorima ugostiteljske ponude gastronomskom ponudom turističke infrastrukture, prosječno vrijeme boravka turista je samo 1,3 dana (tranzitni turizam) Slabo razvijena javna turistička infrastruktura itd. Raste broj smještajnih jedinica u privatnom smještaju, nedostatak hotelskih kapaciteta, porast broja turista što dokazuje porast broja noćenja, javlja se sve izraženija potreba za konkretnim ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu, primijećen nedostatak uključivanja Ogulina u vikend ponude različitih turističkih agencija diljem Hrvatske Neusklađenost zakonskih zahtjeva i relevantnih registara u procesu postavljanja signalizacije na autocestu Potrebna izrada krovnih strateških dokumenata (Strategija razvoja grada Ogulina, strategija razvoja Grad Karlovac je je u zadnjih 5 godina imao znatna turizma,…) ulaganja u turizam. Izgrađena je jedinstvena turistička Izražen interes turista za Plitvička jezera na dionici atrakcija – Slatkovodni akvarij u Karlovcu Aqatika, uređen Dodatni komentar na turizam u vašoj JLS:: Ogulin-Plaški-Saborsko-Plitvice te neadekvatna je i u funkciju stavljen Stari grad Dubovac, uređeno je prometna infrastruktura ne prati interes turista a Foginovo kupalište, gradi se Muzej domovinskog rata na koji postoji bez obzira na nedostatke te je povećan Turnju. rizik i ugrožena sigurnost svih sudionika u prometu na spomenutoj relaciji (biciklisti, kamperi, autobusi, automobili, hodočasnici, backpackeri,…) Ogulinsko područje je izrazito ekološki očuvano područje, pojedini lokaliteti u popisu su NATURA2000, te kao takvi predstavljaju potencijal razvoju novih turističkih proizvoda i širenju tržišne niše. Pritom je potrebno prvenstveno zadovoljiti pravila i metodologiju očuvanja i održivog korištenja prirodne resursne osnove kao temelj daljnje sinergije razvoja gospodarstva u lokalnoj zajednici i zadovoljena zahtjeva trendova u turizmu. POLJOPRIVREDA DA, kroz Program potpora u poljoprivredi na DA, mjerama sufinanciranja prelaska na 50.1. DA, ako da, na području Grada Ogulina;kroz programe Agencije za ekološku proizvodnju (Program potpora Putem subvencija za ekološku proizvodnju Da, državnim poticajima koji način? plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom Potiče li se ekološka poljoprivredi Grada Ozlja) 50. razvoju poljoprivreda? 50.2. NE Ne 50.3. NE ZNAM Da; Godišnje se održava radionica predstavljanja Gradskog programa DA; u suradnji sa Savjetodavnom službom Jeste li u posljednje 4 51.1. DA, ako da, Edukacije su u nadležnosti Poljoprivredno savjetodavne za poljoprivrednike o mjerama poticaja koje im stoje na raspolaganju te DA, najmanje jednom godišnje i LAG Vallis Colapis – u prosjeku 3 godine održavali koliko? službe a ne grada edukacijske radionice u pregled prskalica i raspršivača koji se koriste u poljoprivredi. godišnje 51. vašoj JLS u svrhu razvoja NE, poljoprivredna savjetodavna služba redovito održava edukacije na tu temu, nije nam poznat 51.2. NE održive i ekološke broj radionica poljoprivrede? 51.3. NE ZNAM 52.1. DA, ako da, na DA (ne postoji točan podatak obzirom da se radi o cca 1 ha Da li su se u posljednje 4 koliko ha? privatnim ulaganjima) 52. godine povećale 52.2. NE NE ne NE navodnjavane površine? 52.3. NE ZNAM Koliko je zaposlenih ljudi u inspekcijskoj službi koja Nadležna inspekcijska služba je Poljoprivredna inspekcija Ministarstva 1 (sa sjedištem u Karlovcu, koji pokrivaju To nije u nadležnosti Grada, inspekciju vrši poljoprivredni 53. nije poznato Nepoznato, nije u nadležnosti Grada kontrolira primjenu sredstava za zaštitu bilja? poljoprivrede u kojoj je zaposleno 2 djelatnika . cijelu Županiju) inspektor u okviru Ministarstva poljoprivrede Zagreb, ožujak 2018. 8 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine DUGA RESA OGULIN OZALJ KARLOVAC SLUNJ Grad Ogulin je u suradnji sa Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu proveo projekt priznavanja izvornosti i zaštite kupusa sorte Dodatni komentar na poljoprivredu u vašoj JLS:: Ogulinac. Proveden je i postupak "brendiranja" i zaštite izvornosti ogulinskog kiselog zelja na razini EU. ŠUMARSTVO 54.1. DA, ako da, na Promičete li udruživanje DA, PASIVNO koji način? šumoposjednika radi lakšeg 54. 54.2. NE NE NE NE gospodarenja privatnim Na području Grada Ogulina djeluje Udruga šumama? 54.3. NE ZNAM privatnih šumoposjednika Koje akcije pošumljavanja su se vršile na području vaše 55. Nisu se provodile akcije pošumljavanja. nije poznato Gornje Pokuplje - 7 ha NE ZNAM JLS u posljednje 4 godine? DA, Grad Ogulin kroz provedbu Programa Košnja javnih zelenih površina, održavanje živica, Provodi li se uređenje javnih 56.1. DA, ako da, na Da; Vrši se uređenje javnih površina sukladno Gradskom programu održavanja komunalne infrastrukture vodi brigu o ružičnjaka,cvjetnjaka, grmlja, drvorednih i samostojećih DA, košnja trave Da, uređenje javnih zelenih površina provodi gradska tvrtka Lipa u okviru svog redovnog rada zelenih površina, njega i koji način? Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture javnim zelenim površinama, posebno na užem stabala, pješačkih staza, čišćenje lišća i smeća, te sadnja 56. uzgoj stabala urbanih šuma području naselja Ogulin biljnog materijala (cvijeća, ruža, grmlja, živice i stabala) u vašoj JLS u posljednje 4 56.2. NE godine? 56.3. NE ZNAM Evidencija se vodi od 2016. God. kada je uveden Gis stabala. 2016. god. uklonjeno je 180 stabala sa javnih zelenih površina. Važno je napomenuti da Grad Karlovac 57.1. DA, ukoliko da, Da; Sjeća se vrši sukladno elaboratu urbanog drveća na javnim uklonjena stabla zamjenjuje novim sadnicama. Tako je u DA, kod Starog grada Ozalj Vodi li se evidencija sječe priložiti podatke zelenim površinama. 2016. Godini posađen veći broj stabala na dječjim 57. stabala na urbanim zelenim igralištima (35 stabala). površinama (parkovi)? Ukoliko trebate detaljnije informacije molimo Vas da se obratite tvrtki Zelenilo d.o.o. Karlovac. 57.2. NE NE 57.3. NE ZNAM NE ZNAM Koliki je ukupan broj šumskih požara u vašoj JLS 58. 0 nije poznato - 130 POŽARA posljednje 4 godine? Kolika je ukupna površina opožarenog šumskog 59. područja u vašoj JLS u posljednje 4 godine? (u praznu 0 nije poznato - 85,74 m² kućicu napisati odgovor) Uz redovito održavanje javnih zelenih površina, u cilju očuvanja pojedinih vrijednih lokaliteta izrađen je tijekom 2016. godine Elaborat procjene zdravstvenog stanja i statike stabala divljeg kestena u Primorskoj ulici u Dodatni komentar na šumarstvo u vašoj JLS:: Karlovcu, Idejno rješenje parka u Grabriku, u svrhu izrade Urbanističkog plana uređenja „Zvijezda“ izrađena je posebna stručna podloga hortikulturno obilježje ( u kojoj je izvršena analiza postojećeg stanja zelenih površina kao i prijedlozi uređenja istih). SLATKOVODNO RIBARSTVO I AKVAKULTURA Koliko registriranih ribnjaka 60.1. Toplovodni 0 0 0 toplovodnih i hladnovodnih 60. vrsta ima na području vaše 60.2. Hladnovodni 0 1 0 JLS? ŠPORTSKO RIBOLOVNI SAVEZ KARLOVAČKE Koja ribolovna društva su aktivna na području vaše 61. Klub športskih ribolovaca „Mrežnica“ Športsko ribolovno društvo Ogulin 1 ŽUPANIJE ŠRD Slunjčica JLS? KLUB ŠPORTSKIH RIBOLOVACA KORANA KARLOVAC 62.1. DA, ako da, koji Da; Riblji fond osim nesavjesnih krivoribolovaca ugrožavaju i druge Postoje li problemi s su to? životinjske vrste poput komorana i vidri. 62. krivoribolovom u vašoj JLS? 62.2. NE 62.3. NE ZNAM nije poznato NE ZNAM Nemamo saznanja Dodatni komentar na slatkovodno ribarstvo i akvakulturu u vašoj JLS:: BUKA Jesu li provedena mjerenja, 63.1. DA, ako da, koje i Pojedinačni slučajevi po kojima postupa nadležna istraživanja ili ankete za koja područja? sanitarna inspekcija 63. vezane uz buku posljednjih 63.2. NE NE NE NE 4 godine u vašoj JLS? 63.3. NE ZNAM Koji su najznačajniji izvori buke u vašoj jedinici JLS u 64. PROMET nije poznato Cestovni promet Državna cesta D1, Vojni poligon „Eugen Kvaternik“ posljednje 4 godine? (u praznu kućicu napisati odgovor) 65.1. DA, ako da koji DA, problem je preveliki teretni promet za vrijeme glavne turističke sezone (pa i izvan sezone) Postoje li problemi u vašoj su? preko državne ceste D1 i buka od bojevnih vojnih vježbih sa Vojnog poligona u Slunju JLS u posljednjih 4 godine 65. vezani uz prevelike emisije 65.2. NE NE NE buke? 65.3. NE ZNAM nije poznato Zagreb, ožujak 2018. 9 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine DUGA RESA OGULIN OZALJ KARLOVAC SLUNJ GOSPODARENJE OTPADOM: DA, usvojen 2009. i revidiran 2015. godine 66.1. DA DA U tijeku je izrada "novog" Plana gospodarenja DA Postoji li važeći Plan otpadom Grada Ogulina 66. gospodarenja otpadom 66.2. NE, ako ne, je li u NE, u postupku je donošenja za razdoblje vaše JLS? postupku Ne, u postupku je izrade 2017-2022 izrade/donošenja? 66.3. NE ZNAM 67.1. Da, ako da iz koje Da, izrađuje se svake godine i sukladno ZOOGO dostavlja Je li za vašu JLS izrađeno Da; za 2016. i 2017. godinu. DA, iz 2017. za 2016. godinu DA, ZA 2016 DA godišnje izvješće o provedbi je godine? KŽ 67. Plana gospodarenja 67.2. NE otpadom? 67.3. NE ZNAM Odlagalište otpada SODOL, neusklađeno, sanacija Da, odlagalište komunalnog otpada Ilovac koje je u 68.1. DA, ako da, koje? DA, RECIKLAŽNO DVORIŠTE DA, odlagalište otpada Pavlovac Postoje li u vašoj JLS u tijeku. sanaciji, reciklažno dvorište, sortirnica 68. građevine za gospodarenje 68.2. NE Ne otpadom? 68.3. NE ZNAM Da, reciklažno dvorište, sortirnica. Grad Karlovac Na području Grada Ogulina u planu je izgradnja suvlasnik je tvrtke Centar za gospodarenje otpadaom pretovarne stanice za potrebe regionalnog CGO 69.1. DA, ako da koje KODOS. Na području grada Karlovca planirana je Planira li vaša JLS Da; Reciklažno dvorište Babina gora DA, SORTIRNICU DA, reciklažna dvorište i sanaciju odlagališta otpada Pavlovac vrste? izgradnja centra za gospodarenje otpadom Babina Gora. U planu su izgradnja reciklažnog dvorišta i 69. izgradnju građevina za Dakle, navedena izgradnja Centra nije isključivo projekt sortirnice gospodarenje otpadom? Grada Karlovca. 69.2. NE 69.3. NE ZNAM Postoji li odvojeno DA, otpad se u gradu Karlovcu odvojeno prikuplja na zelenim otocima, kontejnerima za odvojeno skupljanje prikupljanje komunalnih i 70.1. DA, ako da koje DA, vreće za razvrstavanje papira i plastike, zeleni Da; Odvojeno prikupljanje putem Zelenih otoka. DA, ZELENI OTOCI otpada postavljenim pored kontejnera za komunalni otpad, DA, zeleni otoci i dijelu kućanstava podijeljeni komposteri posebnih vrsta otpada (npr. od navedenog? otoci 70. razvrstavanje u posebne u mobilnim eko otocima, u reciklažnom dvorištu, mobilnom posude u kućanstvima, reciklažnom dvorištu kao i u većim trgovačkim centrima zeleni otoci i reciklažna 70.2. NE dvorišta)? 70.3. NE ZNAM Cca 300 lokacija. Tvrtka Čistoća na ovaj način ne vodi podatke, te je ovaj broj procjenjen temeljem lokacija na cca. 4000 kućanstava kojima se nalaze kontejneri za otpadni papir i kartaon. 71.1. Komunalni otpad Po kućanstvima i 28 zelenih otoka cca. 100 poslovnih prostora 1 2100 domaćinstava obuhvaćeno odvozom komunalnog otpada Skrećemo pažnju da se na službenim stranicama tvrtke 25 zelenih otoka čistoća nalazi katastar posuda iz kojeg je vidljiva lokacija kontejnera za reciklabilni otpad Na koliko lokacija vaša JLS 71.2. Građevinski otpad 1 1 (SODOL) 0 Jedna lokacija – reciklažno dvorište vrši sakupljanje i 71.3. Azbestni otpad NE 1 (METIS d.d., PJ Ogulin) 0 Jedna lokacija – reciklažno dvorište 71. zbrinjavanje različitih vrsta 71.4. Zeleni otpad s 1 1 0 otpada? javnih površina 71.5. Biootpad iz Dvije lokacije – reciklažno dvorište i mobilno reciklažno NE 0 0 domaćinstava dvorište Dvije lokacije – reciklažno dvorište i mobilno reciklažno 71.6. Opasni otpad NE 0 0 dvorište 71.7. Otpad NE 0 0 ----- životinjskog porijekla Da, ali redovitom sanacijom divljih odlagališta otpada (za koje Grad godišnje izdvaja cca 50.000,00 kuna) i u akcijama čišćenja koje provode udruge i posljednjih godina 72.1. DA, ako da, koliko veće tvrtke kao i redovitim nadzorom komunalnih redara Da li je vaša JLS imala 5 evidentiranih problem s divljim ih ima? odnosno temeljem njihovih rješenja u Gradu ne postoje 72. odlagalištima otpada u veća divlja odlagališta otpada. posljednje 4 godine? Sredstvima Grada od 2013. do 2016. sanirano je ukupno 12 divljih odlagališta. 72.2. NE NE NE NE 72.3. NE ZNAM DA, svake godine u proračunu se osiguravaju sredstva za Planira li se sanacija divljih odlagališta otpada u vašoj sanaciju divljih odlagališta, komunalni redari naređuju 73. Nema divljih odlagališta na području Grada Duge Rese DA (3/5 evidentiranih su sanirana) NE JLS i na koji način? (u praznu kućicu napisati odgovor) sanaciju divljih deponija koje se nalaze na zemljištu koje nije u vlasništvu Grada Karlovca. 74.1. DA, ako da, DA, provodi se monitoring odlagališta opasnog otpada Provodi li se praćenje priložiti rezultate Lemić brdo ( nije u nadležnosti JLS pa nemamo podatke) 74. zatvorenih/saniranih 74.2. NE NE NE NE, odlagalište još nije sanirano odlagališta u vašoj JLS? 74.3. NE ZNAM 75.1. DA, ako da, na DA (Odlagalište SODOL, nadležna inspekcija Da li se u posljednje 4 Da, na odlagalištu komunalnog otpada, u sanaciji, Ilovac DA, Pavlovac kojima? zaštite okoliša) godine provodio redoviti 75. nadzor na odlagalištima 75.2. NE Ne; Na području Grada Duge Rese nema odlagališta otpada. NE, nemamo odlagalište otpada otpada u vašoj JLS? 75.3. NE ZNAM Zagreb, ožujak 2018. 10 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine DUGA RESA OGULIN OZALJ KARLOVAC SLUNJ DA, na službenim stranicama Grada Karlovca i tvrtke Čistoća redovito se objavljeni tekstovi o otpadu, vrstama otpada, Plan gospodarenja otpadom i letci. Grad Karlovac je želeći motivirati građane, prvenstveno djecu predškolske i školske dobi izradio animirani film 2014. god. o intenzivnijem odvajanju otpada. U cilju informiranja građana o potrebi zamjene azbestnih krovova, odnosno uklanjanja azbesta iz okoline i mogućnostima kroz koje mogu dobiti poticaje održano je predavanje 26. ožujka 2015. godine u Velikoj vijećnici pod nazivom „Moj Karlovac bez azbesta“. Jesu li u vašoj JLS Tijekom 2015. godine Čistoća d.o.o. Karlovac je putem Da; Tvrtka Čištoća Duga Resa u suradnji sa Gradom Duga Resa provedene edukacije radio emisija informirala građane o aktivnostima koje 76.1. DA, ako da tko provela je tokom 2016./2017. ukupno 25 Edukativno – informativnih DA, Stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. DA, preko radio emisija kojim se upoznavalo lokalno stanovništvo o selektivnom prikupljanju poduzima Čistoća, te o važnosti pravilnog zbrinjavanja javnosti s ciljem provodi edukacije? radionica na temu razvrstavanja otpada u vrtićima, školama, mjesnim (SKG d.o.o.) otpada, preko letaka koji su slani uz račune, održavanje tribine o azbestnom otpadu i sl. otpada i njegovog razvrstavanja posebno se osvrčući na 76. unapređenja gospodarenja odborima i javnim mjestima na području Grada Duge Rese. otpadom u posljednjem važnost kompostiranja. četverogodišnjem Na službenim stranicama tvrtke Čistoća objavljen je razdoblju? katastar posuda za mješani komunalni otpad, papir, plastiku, metal, mobilni spremnici,te kante za pseći otpad. Grad Karlovac je tijekom 2016. Godine zajedno s tvrtkama Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije KODOS i Čistoća Karlovac provela niz edukativnih radionica koje su se održavale u prostorijama gradskih četvrti u poslijepodnevnim satima. U rujnu su održane radionice u gradskim četvrtima Gaza i Rakovac, dok su u listopadu održane radionice u gradskim četvrtima Luščić – Jamadol, Zvijezda, Dubovac i Mostanje 76.2. NE 76.3. NE ZNAM NE ZNAM 1. problemi vezani uz nedostatak fin. sredstava i "sporu" provedbu Projekta sanacije odlagališta komunalnog otpada SODOL 1.Nedovoljno oformljen sustav i nedovoljna financijska sredstva za njegovu uspostavu Ukoliko postoje, nabrojite 3 najznačajnija problema u Neizgrađen CGOKŽ Babina Gora, kašnjenje u donošenju Mali udio odvojeno sakupljenog otpada koji bi se kroz recikliranje 2. problemi vezani uz primarnu selekciju otpada na 2. neusklađenost nacionalnog i lokalnog sustava a time i nemogućnost ispunjavanja zakonskih 77. gospodarenju otpadom u vašoj JLS posljednje 4 propisa na nivou RH, nedostatak sredstava za dosljednu mogao ponovo iskoristiti kućnom pragu (teritorijalno veliko i "raspršeno" obveza godine? provedbu obveza JLS proizišlih iz ZOOGO i PGORH područje, nedostatna "opremljenost" tvrtke SKG 3.nedovolja komunalna opremljenost d.o.o., nedostatak fin. sredstava) 3. otvaranje reciklažnog dvorišta Dodatni komentar na buku i gospodarenje otpadom u vašoj JLS: IZNENADNI NEŽELJENI DOGAĐAJI S POSLJEDICAMA PO OKOLIŠ Koje tijelo je nadležno za praćenje akcidentnih 78. situacija u vašoj JLS? (u Stožer civilne zaštite i Nadležni upravni odjel Grada Duge Rese Stožer civilne zaštite, Grad Ogulin Stožer civilne zaštite Grada Ozlja Stožer civilne zaštite grada Karlovca Nije definirano praznu kućicu napisati odgovor) Nabrojite akcidente zabilježene u vašoj JLS u požar na odlagalištu otpada; Klizišta, odroni i poplave vezano za 79. posljednje 4 godine. (u Odbačeni opasni otpad – nepoznati počinitelj poplava ekstremne vremenske uvjete. praznu kućicu napisati odgovor) Ukoliko je vaša JLS bila pogođena elementarnim led (2014.) nepogodama u posljednje 4 80. NE poplava (2017.) Ekstremne količine oborina (kiše) Poplave, klizišta Da, elementarna nepogoda tuča 2017.g. godine, nabrojite ih. (u tuča (02.06.2017. i 16.06.2017.) praznu kućicu napisati odgovor) Dodatni komentar na iznenadne neželjene događaje s posljedicama po okoliš u vašoj JLS: TLO, ZRAK I KLIMA Koji su najznačajniji izvori onečišćenja zraka u vašoj JLS u posljednje 4 godine (npr. Industrija, promet, Onečišćenje zbog prometa sa državne ceste D1 81. Promet Promet PROIZVODNJA Promet poljoprivredna proizvodnja i sl.)? (u praznu kućicu Vojni poligon napisati odgovor) DA, promicanjem zdravog načina života pri tom najveću ulogu ima veliko bogatstvo zelenih površina, izgradnjom infrastrukture - dječjih igrališta, biciklističkih staza, Da li vaša JLS pridonosi DA, do sada smo u suradnji sa raznim ustanovama, udrugama i tvrtkama održali nekoliko poticanjem mjera energetske učinkovitosti , izgradnja očuvanju kvalitete zraka i 82.1. DA, ukoliko da, na edukacija na temu energetske učinkovitosti i korištenja OIE, proveli smo nekoliko projekata Da; Uređenjem punionice za električna vozila. DA, odgovoreno kroz ranije postavljena pitanja niskoenergetskih vrtića, podizanjem novih drvoreda uz smanjenu klimatskih koji način? energetske učinkovitosti na nestambenim zgradama, javnoj rasvjeti i promijenili sustav grijanja 82. prometnice, uklanjanjem divljih odlagališta i daljnjom promjena (npr. edukacija na lož ulje sustavom grijanja na drvene pelete (zgrada gradske uprave Grada Slunja). sanacijom odlagališta Ilovac kao i poticanjem smanjivanja stanovništva, upotreba miješanog komunalnog otapada, odnosno poticanjem plinskog goriva i biogoriva)? odvajanja otpada 82.2. NE 82.3. NE ZNAM NE ZNAM ne vodi se jedinstvena evidencija i nije moguće dati U proteklih 5 godina u svrhu očuvanja kvalitete zraka, smanjenja klimatskih promjena i konkretan broj Koliko je financijskih sredstava utrošeno u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti utrošeno je oko 1.300.000 kn i imamo u realizaciji nekoliko kroz ulaganja u ekološki prihvatljiviju javnu 83. očuvanja kvalitete zraka i smanjenja klimatskih 70,000.00 kn 0 projekta vrijednosti oko 2.300.000 kn. Svi projekti su sufinancirani vanjskim izvorima (Fond za rasvjetu, izmjenu energenata u postojećim promjena? zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo regionalnog kotlovnicama javnih objekata, provedbu ostalih razvoja i fondova Eu i Ministarstvo graditeljstva). mjera EnU i OiE uložena su značajna sredstva Zagreb, ožujak 2018. 11 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine DUGA RESA OGULIN OZALJ KARLOVAC SLUNJ 84.1. DA, ako da, koje mjere zaštite se Ima li na području vaše JLS 84. provode? problema s erozijom tla? 84.2. NE NE NE 84.3. NE ZNAM NE ZNAM Ne znam 85.1. DA, ako da koje DA, izgradnja potpornih zidova i rješavanje Ima li na području vaše JLS mjere zaštite se Da; Sanacija klizišta na državnoj cesti D23. oborinske odvodnje kritičnih mjesta sa DA 85. problema s klizištima i provode? sanacijom oštećenih prometnica odronima? 85.2. NE NE 85.3. NE ZNAM DA, ali zbog nedostatka financijskih sredstava mjere se provode Kvaliteta zraka u gradu Karlovcu mjeri se još od 1975. godine kada je počela s radom mjerna postaja u Domobranskoj ulici. Od 1980. godine kvaliteta zraka mjeri se kontinuirano na tri mjerne postaje - Domobranska ulica br.2, Banija br. 18 i Švarča – Opća bolnica, na kojima se mjerila kvaliteta zraka obzirom na koncentraciju dima i sumpornog dioksida (SO2). Navedene postaje smještene su u različito naseljenim i industrijski razvijenim dijelovima grada. Dodatni komentar na tlo, zrak i klimu u vašoj JLS:: Obzirom na propisane granične i ciljne vrijednosti (prema Zakonu o zaštiti zraka, NN 130/11 i 47/14) kvaliteta zraka u gradu Karlovcu je obzirom na praćeni pokazatelj SO2 u razdoblju od 2011. do 2015. godine bila I kategorije. Ukupna emisija CO2 iz tri sektora neposredne potrošnje energije zgradarstva, prometa i javne rasvjete u Gradu iznosila je u 2014. godini 114 kt CO2. Najveći izvor emisije, kao i potrošnje energenata, je sektor zgradarstva s emisijom od 79,24 kt CO2, a slijedi ga sektor prometa s emisijom od 32,55 kt CO2. PRIRODA Postoje li za vašu JLS 86.1. DA, ukoliko da, Da, Strateški razvojni program Grada Duge Rese 2014.-2020. DA, Plan upravljanja značajnim krajobrazom Slujčica važeći planovi, programi ili koji? 86. strategije koji obuhvaćaju 86.2. NE NE, primjenjuju se planovi "viših" razina područje zaštite prirode i 86.3. NE ZNAM NE ZNAM okoliša? DA - putem tvrtke SKG d.o.o. i uz sufinanciranje Da; Tvrtka Čištoća Duga Resa u suradnji sa Gradom Duga Resa FZOEU proveden je projekt Otpad posloži i 87.1. DA, ukoliko da, provela je tokom 2016./2017. ukupno 25 Edukativno – informativnih pametno odloži, Jesu li provedeni projekti koji? radionica na temu razvrstavanja otpada u vrtićima, školama, mjesnim - korisnicima usuge odvoza komunalnog otpada 87. edukacije javnosti na temu odborima i javnim mjestima na području Grada Duge Rese. dijeljeni su letci sa uputama o pravilnom zaštite prirode i okoliša? postupanju sa otpadom - kroz organizaciju ZELENE ČISTKE 87.2. NE NE NE 87.3. NE ZNAM Sveukupno je u posljednje 4 godine utrošeno 119.500,00 kuna na sljedeće aktivnosti: Grad Karlovac sufinancira projekt „Živjeti s parkom“ svake godine u iznosu od 20.000,00 kuna – edukativni projekt koji provodi JU NATURA VIVA; u sklopu ovog projekta u 2016. Godini financirana je izrada elaborata „Procjena 1.496.102,36 kn zdravstvenog stanja i statike stabala u Vrbanićevom Koliko je u posljednjih 4 godine vaša JLS utrošila Pročistač otpadnih voda, kamion za otpad, perivoju u Karlovcu“ Oko 850.000 kn (bez izgradnje kanalizacije)- za sanaciju odlagališta otpada Pavlovac, financijskih sredstava na izradu projekata i aktivnosti za ne postoji jedinstveni podatak ali uložena su 88. Nisu utrošena sredstva. nabavu električnih bicikala, Centar za Izvedbeni projekt izgradnje pješačkih staza i šetnica u sufinanciranje rada CGO karlovačke županije „Kodos“, izradu Plana gospodarenja otpadom, zaštitu prirode i okoliša? I na koje aktivnosti su utrošena značajna proračunska sredstva gospodarenje otpadom, deratizacija, Vrbanićevom perivoju u Karlovcu ( Planum d.o.o., nabavu komunalne opreme navedena sredstva? projekti energetski održivog razvoja… Karlovac, prosinac 2014.god.) Elaborat prosudbe vitalnosti i statike stabla platane u Marmontovoj ulici u Karlovcu (Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, srpanj 2016.) Eko Pan, Eko Kvarner, KPA Vodomar, Udruga pčelara Duga Resa, Koje udruge za zaštitu prirode i okoliša su aktivne na 89. Odred izviđača „Spider“ Duga Resa, Radio klub „Duga Resa“ i HPD nije poznato EKO PAN Udruga za zaštitu okoliša i prirode EKO PAN području vaše JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) Vinica. Postoji li suradnja vaše JLS 90.1. DA, ukoliko da, DA; KPA Vodomar, Udruga pčelara Duga Resa, Odred izviđača EKO PAN s civilnim udrugama koje se koje su to udruge? „Spider“ Duga Resa, Radio klub „Duga Resa“ i HPD Vinica 90. bave zaštitom prirode i 90.2. NE NE okoliša? 90.3. NE ZNAM NE ZNAM Aktivnosti vezane uz zaštitu rijeka, gospodarenje otpadom Ukoliko vaša JLS surađuje s civilnim udrugama, na Grad surađuje s udrugama na području zaštite okoliša sufinanciranjem (uklanjanje divljih odlagališta), neformalno obrazovanje, 91. kojim aktivnostima surađuju? (u praznu kućicu napisati njihovih aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša i prirode(npr. čišćenje ne surađuje prevencija ovisnosti, programi za djecu, predstavljanje Vezano uz izgradnju hidroelektrane na rijeci Korani odgovor) gradskog kupališta u Dugoj Resi). udruga kroz Sajam udruga, partnerstva na projektima, udomljavanje životinja, Koliko stručnjaka za inspekciju zaštite okoliša je aktivno Služba inspekcijskog nadzora zaštite okoliša – Područna jedinica 92. na području vaše JLS? (u praznu kućicu napisati Inspekcija zaštite okoliša pri 1 Ne znamo, nije naša nadležnost Osijek – Područni ured Karlovac; 2 djelatnika odgovor) Zagreb, ožujak 2018. 12 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine DUGA RESA OGULIN OZALJ KARLOVAC SLUNJ DA, snimanje postojećeg stanja, njega i zaštita stabala, DA, ranije navedene i pobrojane mjere imaju 93.1. DA, ako da koje? Da; Stalne kontrole sadnja novih stabala, mjere sanitarne zaštite izvorišta, DA, akcije čišćenja okoliša u koje su uključene i škole Provode li se mjere za pozitivan utjecaj i na zaštitu prirode i okoliša 93. zaštitu prirode i okoliša, ako edukacija da koje? 93.2. NE 93.3. NE ZNAM NE ZNAM 94.1. DA, ako da, koliko DA, sudjelovanje na različitim seminarima i radionicama ; Jesu li u posljednje 4 je zaposlenika Da; Zaposlenici nadležnog upravnog odjela Grada DA, dvoje, komunalno redarstvo godine provedene edukacije 4 djelatnika 94. educirano? zaposlenika vaše JLS na 94.2. NE NE temu zaštite i okoliša? 94.3. NE ZNAM NE ZNAM Koliko je dozvola izdanih za zahvate u zaštićenim 95. područjima i područjima ekološke mreže NATURA 2000 Nadležna je Karlovačka županija. nije poznato Ne znamo, nije u našoj nadležnosti u razdoblju 2013.-2016. i navedite lokacije zahvata. Postoje li u posljednje 4 96.1. DA, ako da s DA, divlje vrste rade štetu na poljoprivrednim DA, divlje svinje jedu usjeve poljoprivrednicima, što je veliki problem poljoprivrednim Da; Divlje svinje, srne, jeleni. DA, DABROVI, SRNE, JELENI godine problemi javnosti kojim? kulturama, posebno na rubnim područjima naselja proizvođačima jer imaju velike štete 96. vaše JLS s divljim vrstama 96.2. NE (čagalj, divlja svinja, srna, jelen, i sl.)? 96.3. NE ZNAM Postoje li završeni postupci 97.1. DA, ukoliko da Sanacija odlagališta komunalnog otpada SODOL procjene utjecaja na okoliš i koji? - Retencija Ogulin 97. prihvatljivosti za ekološku 97.2. NE Nije poznato mrežu? 97.3. NE ZNAM NE ZNAM NE ZNAMO Koliko jedinki i kojih vrsta je stradalo u prometu i/ili 98. U prometu cca 50 a u krivolovu nije poznato. nije poznata brojka NE ZNAMO krivolovu u vašoj JLS u posljednje 4 godine? Navedite nazive prometnica na kojima stradavaju divlje 99. Državna cesta D23 sve prometnice izvan naselja Državne, županijske i lokalne ceste D1, županijske ceste, lokalne ceste vrste? Da; JLS nije odgovoran za štete prouzrokovane djelovanjem divljih Jesu li u posljednje 4 100.1. DA, ukoliko da, vrsta. Isplata naknade štete nije u nadležnosti JLS. Vezano uz DA, ne postoje podaci o procijenjenim štetama niti godine na području vaše koliko je naknada DA, nemamo podatak o isplaćenim naknadama Naknade štete u slučaju prometnih nesreća su nadležne ili Hrvatske o isplaćenim naknadama 100. JLS nastale štete isplaćeno? ceste d.o.o. ili lovačka društva. prouzrokovane djelovanjem 100.2. NE divljih vrsta? 100.3. NE ZNAM NE ZNAM 101.1. DA Postoje li centri za 101.2. NE, ukoliko ne, NE, Grad Ogulin putem vet. servisa Vet. stanice 101. zbrinjavanje ozlijeđenih na koji način se NE NE Rijeka zbrinjava ozlijeđene divlje životinje divljih vrsta u vašoj JLS? zbrinjavaju? 101.3. NE ZNAM NE ZNAM 102.1. DA Postoji li utočište za 102.2. NE, ako ne koji Ne; Zbrinjavanje napuštenih životinja vrši se u suradnji sa Skloništu za NE, Grad Ogulin putem vet. servisa Vet. stanice 102. napuštene životinje u vašoj je postupak NE, voze se u sklonište izvan naše JLS životinje Utinja – Karlovac. Rijeka zbrinjava napšuštene životinje JLS? zbrinjavanja? 102.3. NE ZNAM NE ZNAM Postoje li poticaji (naknade 103.1. DA, ukoliko da, privatnim vlasnicima) za navesti koji 103. mjere očuvanja ugroženih 103.2. NE Ne NE NE staništa i vrsta na području vaše JLS? 103.3. NE ZNAM NE ZNAM Dodatni komentar na prirodu u vašoj JLS:: KULTURNA BAŠTINA 104.1. DA, ukoliko da, DA Postoje li konzervatorske Da; za Prostorne planove. DA DA, Raspoložive možemo dostaviti u elektroničkom obliku DA, rađene za potrebe izrade prostorno planske dokumentacije podloge/dokumenti za priložiti rezultate Konzervatorska studija 104. kulturnu baštinu u vašoj 104.2. NE JLS? 104.3. NE ZNAM Da. Nemamo evidenciju o registriranim kult dobrima u DA, većina ih je u privatnom vlasništvu unutar privatnom vlasništvu. Možemo dostaviti popis dobara u 105.1. DA, ukoliko da, zaštićene kulturno povijesne cjeline naselja Ogulin, DA, Stari grad Ozalj vlasništvu JLS DA, postoje i većina je u privatnom vlasništvu, radi se o većem broju objekata Postoje li kulturna dobra u navedite koja uglavnom se radi o evidentiranim kulturnim Na koju se kulturnu baštinu misli (pokretna – nepokretna, 105. dobrima za koja nije utvrđena razina zaštite privatnom vlasništvu? materijalna – nematerijalna) 105.2. NE NE 105.3. NE ZNAM 106.1. DA, ukoliko da, Da; Gornji i Donji mlin. DA, ne postoji točan podatak DA DA, Stari grad, Napoleonov magazin, mlinice itd. Postoje li devastirana navedite koja 106. (ugrožena) kulturna dobra? 106.2. NE NE 106.3. NE ZNAM Dodatni komentar na kulturnu baštinu u vašoj JLS:: Zagreb, ožujak 2018. 13 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine CETINGRAD KAMANJE NETRETIĆ SABORSKO VOJNIĆ ŽAKANJE INFRASTRUKTURA 1.1. sustav javne 610 365 1350 402 1433 758 vodoopskrbe: Koliki je broj 1.2. sustav kućanstava nije izgrađen sustav javne odvodnje 0 0 0 14 1. javne odvodnje: vaše JLS 1.3. sustav spojenih na: 1100 469 (kućanstvo i poduzetništvo zajedno) 140 0 732 elektroopskrbe: 1.4. sustav nije izgrađen sustav plinoopskrbe 0 0 0 Nema sustava plinoopskrbe plinoopskrbe: Loskunja gornja, Dio Kolarića, Johovo, Miholjsko, Klupica, Rajić Brdo, Mračaj Krstinjski, Petrova Poljana, Dunjak, Gnojnice,Donje Gnojnice,Gornje Gnojnice,dio Tatar 2.1. sustav Kestenovac, Klokoč Varoša,Kapljuv,Kestenje,Sadikovac,Srednje javne NE Mrzljaki, Pavičići, Baići BLATA Lisine, Donja Brusovača, Gornja Brusovača, Selo,Kruškovača,Komesarac,Bogovolja,Gojkovac,Žrvnica, dio vodoopskrbe: Široka Rijeka Ukoliko Ruševice,Cetinski Varoš postoje, koja Štakorovica, Džaperovac, Mracelj, Rajić Brdo, 2. naselja u vašoj Ključar, Brdo Utinjsko, Dio Kusaje, Dio JLS nisu Svinjice Krstinjske spojena na: 2.2. sustav Na sustav spojen samo uži centar Žakanje. Ostala nije izgrađen sustav javne odvodnje NE 0 javne odvodnje: naselja nisu spojena. 2.3. sustav / NE Podatak ima HEP, Pogon Ogulin elektroopskrbe: 2.4. sustav na području oćine nije izgrađen plinovod NE 0 Nema sustava plinoopskrbe plinoopskrbe: 3.1. sustavu Je li vaša JLS javne DA NE DA NE DA DA u posljednjih 4 vodoopskrbe: godine 3.2. sustavu provodila NE NE NE 0 DA 3. javne odvodnje: zahvate 3.3. sustavu DA NE DA 0 HEP je provodio zahvate širenja/sanacij elektroopskrbe: e ili izgradnje 3.4. sustavu na: NE NE NE 0 NE plinoopskrbe: 4.1. sustava javne DA - u tijeku DA DA DA, SANACIJU DA DA vodoopskrbe: Planirate li 4.2. sustava DA DA DA DA, IZGRADNJU DA DA 4. širenje/sanacij javne odvodnje: u ili izgradnju: 4.3. sustava DA DA DA 0 DA elektroopskrbe: 4.4. sustava NE NE NE 0 NE plinoopskrbe: Kakvo je 5.1. parkirališna 5 4 4 NEMA IH 3 5 zadovoljstvo mjesta stanovništva 5.2. protočnost 5 4 4 2 4 5 prometom i prometnica pripadajućom 5.3. učestalost infrastrukturom javnog 2 2 2 2 2 1 ? (procijenite prijevoza na skali 5.4. kvaliteta 5. 3 4 3 1 2 3 ocjenama od 1 prometnica do 5 kao u 5.5. kvaliteta 2 4 3 NEMA IH 4 3 školi 1- nogostupa izuzetno loše, 2-loše, 3-ni 5.6. povezanost dobro, ni loše, s većim 4 4 5 2 3 4 4-dobro, 5- gradovima odlično) Imate li 6.1. DA, ako Dionica ceste DC Jurovski Brod- D.Bukovac i dionica problem u da, kojom DA - Gojkovac -Batnoga DA, D228 KAMANJE-OZALJ ceste ŽC Brihovo-Zaluka Lipnička, ali samo u vašoj JLS s dionicom ekstremnim uvjetima 6. plavljenjem ceste? pojedinih 6.2. NE NE NE prometnih 6.3. NE ZNAM NE ZNAM putova? Imate li 7.1. DA, ako problem u da, kojom DA vašoj JLS s dionicom neprohodnošć ceste? 7. u prometnih 7.1. NE NE NE NE NE NE putova tijekom zimskih 7.2. NE ZNAM mjeseci? 8.1. DA, ukoliko Imate li DA - 35 km da koliko km? izgrađenih 8. biciklističkih 8.2. NE NE NE NE NE NE staza? 8.3. NE ZNAM 9.1. DA DA DA, BLATA I LIČKA JESENICA DA, Bubnjarci Imate li 9. željezničku 9.2. NE NE NE NE Zagreb, ožujak 2018. 14 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine CETINGRAD KAMANJE NETRETIĆ SABORSKO VOJNIĆ ŽAKANJE postaju u vašoj JLS? Da li je u vašoj 10.1. DA, ako DA ASFALTIRANE POJEDINE DA, redovito održavanje, sanacija i rekonstrukcija JLS u da, na koji DA - sanirana klizišta, sanacija cesta, odbojnici na dijelu cesta DA, Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i županijskih cesta DA - spajanje D6 na autocestu A1 NERAZVRSTANE CESTE nerazvrstanih cesta. posljednje 4 način? 10. godine 10.2. NE NE unaprijeđena kvaliteta 10.3. NE ZNAM prometa? 1. JAKO LOŠE STANJE PROMETNICE DRŽ.CESTE Nabrojite tri najveća postojeća Nedostatak novčanih sredstava za D-42, POSEBNO U DIJELU KOJI SE ODNOSI NA 1. Dotrajalost državne ceste D6 od Žakanja do Netretića REKONSTRUKCIJA D228, IZGRADNJA NOGOSTUPA DUŽ 11. problema u prometnoj infrastrukturi održavanje nerazvrstanih i županijskih POVEZIVANJE OPĆINE SA NP PLITVIČKA JEZERA. NEODRŽAVANJE 2. Zapuštena željeznička stanica u Bubnjarcima D228, UREĐENJE ŽELJEZNIČKIH POSTAJA vaše JLS? cesta ČEKA SE PLANIRANA IZGRADNJA OBILAZNICE ZA 3. Uz glave prometnice ne postoje nogostupi KOJU POSTOJI SPREMNA SVA DOKUMENTACIJA Postoje li 12.1. DA, uređaji za ukoliko da DA, JEDAN UREĐAJ - UNIWELD STROJEVI Da, 1 12. pročišćavanje koliko? otpadnih voda 12.2. NE NE NE NE NE u vašoj JLS? 12.3. NE ZNAM DA, 1. izgrađeni sustav odvodnje otpadnih voda Ima li vaša 13.1. DA, ako (kanalizacija) u susjednoj Sloveniji. Zbog neodržavanja DA, NEPOSTOJEĆI SUSTAV ODVODNJE DA, KADA DOĐE DO VEĆIH KOLIČINA OBORINA JLS problema da, koji su to? uređaja za pročišćavanje, otpadne vode ispuštaju se s 13. izravno u rijeku Kupu onečišćenjem 2. Ilegalna kanalizacija na hrvatskoj strani rijeke Kupe. površinskih 13.2. NE NE NE voda? 13.3. NE NE ZNAM ZNAM Jesu li na 14.1. DA, ako DA - oborinski kanali, propusti području vaše da, koje? JLS provedene 14.2. NE NE NE NE NE NE tehničke mjere 14. obrane od negativnog 14.3. NE djelovanja ZNAM voda? Da li je u 15.1. DA, posljednjih 4 ukoliko da na Općina Žakanje nije značajno ugrožena poplavama godine u vašoj koji način? JLS postignut 15. 15.2. NE NE NE napredak u sustavu 15.3. NE NE ZNAM obrane od ZNAM poplava? 16.1. DA, koji Jeste li imali problem ste DA, PLAVLJENJE KUPE U DIJELU CCA 500 m, problem s DA - nekoliko kuća - Maljevac - uređen vodotok DA, IZLJEVANJE POTOKA RADONJA Uslijed ekstrema mjestimični naljevi oborinskih voda imali i kako ste UGROŽENA 4 DOMAČINSTVA, ZAŠTITA ZEČJI NASIP plavljenjem u 16. ga riješili? vašoj JLS u 16.2. NE NE NE zadnje 4 godine? 16.5. NE ZNAM Koliko ste zadovoljni trenutačnim 17. stanjem sustava obrane od 3 5 0 3 4 poplava? Jeste li u DA, ZAMUĆENJE TE NEDOSTATAK VODE U LJETNIM 18.1. DA DA - kvarovi na vodocrpilištu DA,KADA DOĐE DO VELIKIH KOLIČINA OBORINA DA KVAROVI ZBOG STARIH CIJEVI DA, česta puknuća vodovodnih cijevi zbog dotrajalosti. zadnje 4 MJESECIMA godine imali 18.2. NE NE probleme s opskrbom i/ili kakvoćom 18. vode za ljudsku potrošnju 18.3. NE ZNAM (onečišćenje, kvarovi na vodocrpilištu i sl.)? Dodatni komentar na infrastrukturu u vašoj JLS: DRUŠTVENA INFRSTRUKTURA: 19.1. Vrtići: / 0 0 0 DA 1 19.2. Područn 1 1 4 1 e škole: 19.3. Osnovne Koliki je broj 1 0 1 0 DA 1 škole: odgojno- obrazovnih 19.4. Srednje 19. / 0 0 0 institucija na škole: 19.5. Veleučili području vaše / 0 0 0 JLS? šta: 19.6. Sveučiliš / 0 0 0 ta: 19.7. Ostalo: / DADILJANJE:1 0 0 Zagreb, ožujak 2018. 15 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine CETINGRAD KAMANJE NETRETIĆ SABORSKO VOJNIĆ ŽAKANJE 20.1. Ljekarna / 0 0 0 DA 1 Koliki je broj : 20.2. Ambulan zdravstvenih / 0 1 1 DA 1 ustanova ta: 20. prema 20.3. Dom / 0 0 DA sljedećim zdravlja: kriterijima? 20.4. Bolnica: / 0 0 20.5. Ostalo: / ORDINACIJA OPĆE MEDICINE:1 0 21.1. Zdravstv enom infrastrukturom 3 4 4 4 2 4 (stanje, dostupnost) 21.2. Odgojno -obrazovnom infrastrukturom 4 4 4 4 3 4 (stanje, dostupnost) Kakvo je 21.3. Trgovine 21. zadovoljstvo za 5 4 4 4 3 4 stanovništva? svakodnevnu opskrbu 21.4. Dječja 1 5 4 3 5 3 igrališta 21.5. Sportski objekti i 4 4 3 2 4 3 igrališta 21.6. Parkovi i druge zelene 4 3 0 1 4 5 površine za rekreaciju 22.1. Primarni (poljoprivreda, Podatke nemamo, treba se obratiti HZMO, Područni stočarstvo, 500 2 Ne raspolažemo podacima ured Karlovac, Ispostava Ogulin šumarstvo i ribarstvo): 22.2. Sekundarni (industrija, građevinarstvo, Podatke nemamo, treba se obratiti HZMO, Područni 60 224 Ne raspolažemo podacima rudarstvo, ured Karlovac, Ispostava Ogulin Koliko je energetika, zaposlenih u proizvodno 22. pojedinim obrtništvo): sektorima 22.3. Tercijarni zanimanja? (trgovina, promet, Podatke nemamo, treba se obratiti HZMO, Područni 30 81 Ne raspolažemo podacima ugostiteljstvo, ured Karlovac, Ispostava Ogulin bankarstvo i turizam): 22.4. Kvartarni (školstvo, Podatke nemamo, treba se obratiti HZMO, Područni zdravstvo, 100 42 Ne raspolažemo podacima ured Karlovac, Ispostava Ogulin policija, uprava): Koja su deficitarna zanimanja u 23. TEKSTILNA I STROJASRKA STRUKA 0 Obrtnička zanimanja (zidar, stolar…) vašoj JLS u posljednje 4 godine? GOSPODARSTVO: Provodite li 24.1. DA, ako DA, Sukladno Programu potpora poljoprivredi na području DA, ISPLATA NOVČANIH POTICAJA DA OSIGURANJE POLJ.PROIZVODA, DA, poticaj za nova zapošljavanja, za otvaranje novih mjere i da kojim DA - izgradnjom komunalne infrastrukture Općine Kamanje – Mjera: Sufinanciranje umjetnog NOVOOTVORENIM OBRTIMA OSJEMENJIVANJE KRAVA I SVINJA obrta, poduzeća i OPG-ova aktivnosti za mjerama? osjemenjivanja krava i Mjera: Sufinanciranje uzgoja ovaca poticanje 24.2. NE NE razvoja 24. gospodarstva na području 24.3. NE vaše JLS ZNAM (poticaji/olakši ce)? Poticaji za novorođenčad Provodite li Sufinanciranje prijevoza učenika osnovne i srednjih mjere i DA, SUFINANCIRANJE NOVOROĐENČADI, škola 25.1. DA, ako aktivnosti DA - sufinanciranje opremanja novorođenčadi, sufinanciranje dječjeg OSNOVNOŠKOLSKOG PRIJEVOZA, DADILJANJA, DA - pomoć za novorođenče, sufinanciranje DA, ISPLATA NOVČANIH SREDSTVA ZA Sufinanciranje nabave knjiga za učenike osnovne škole da, koje su to DA – NAKNADA ZA NOVOROĐENU DJECU ekspanzivne vrtića, sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca VRTIĆA, ULAGANJE U MATERIJALNO OPREMANJE vrtića i mjesečnih karti za srednjoškolce NOVOROĐENO DIJETE Poticaji za novorođenčad populacijske mjere? 25. ŠKOLE Sufinanciranje prijevoza učenika osnovne i srednjih politike škola Sufinanciranje nabave knjiga za učenike (zadržavanje osnovne škole mladih, 25.2. NE pronatalitetna politika)? 25.3. NE ZNAM Zagreb, ožujak 2018. 16 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine CETINGRAD KAMANJE NETRETIĆ SABORSKO VOJNIĆ ŽAKANJE Ima li vaša 26.1. DA, ako JLS pozitivnih da u kojem DA - kvartarni sektor DA, Sekundarni sektor DA - drvoprerađivački sektor Niska stopa nezaposlenosti rezultata u sektoru? 26. broju 26.2. NE NE, STAGNACIJA NE zaposlenih u 26.3. NE posljednje 4 godine? ZNAM 27.1. DA, ako Potiče li vaša DA, SUFINANCIRANJE OSNIVANJA ZEMLJIŠNIH da na koji JLS KNJIGA (K.O.SABORSKO) usklađivanje način? 27. katastra i 27.2. NE NE NE NE zemljišnih 27.3. NE knjiga? ZNAM Postoje li 28.1. DA poticaji za 28.2. NE NE - sve nove kuće bez azbestnih ploča NE NE NE NE NE uklanjanje 28. azbestnih ploča s 28.3. NE ZNAM krovova? Kakva su vaša iskustva s reakcijama javnosti na pojedine veće projekte u prostoru (npr. izgradnja hidroelektrane, 29. odlagalište otpada i sl)?(procijenite 3 4 3 5 3 Nije bilo negativnih reakcija na dosadašnje projekte na skali ocjenama od 1 do 5 kao u školi 1-izuzetno loše, 2-loše, 3-ni dobro, ni loše, 4-dobro, 5-odlično) Dodatni komentar na društvenu infrastrukturu u vašoj JLS: Koliko ima trgovačkih društava po pripadajućim gospodarskim djelatnostima u vašoj JLS (sukladno Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007.)? (u praznu kućicu napisati odgovor) 30.1. Poljoprivreda, šumarstvo i 1 1 ribarstvo: 30.2. Rudarstvo i vađenje: 1 0 30.3. Prerađivačka industrija: / 10 30.4. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i / 0 klimatizacija: 30.5. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje 2 1 1 2 otpadom te djelatnosti sanacije okoliša: 30.6. Građevinarstvo: / 3 30.7. Trgovina na veliko i na malo; 30. popravak motornih vozila i 3 2 motocikala: 30.8. Prijevoz i skladištenje: 1 3 30.9. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja 3 0 hrane: 30.10. Informacije i komunikacije: / 0 30.11. Financijske djelatnosti i 2 0 djelatnosti osiguranja: 30.12. Poslovanje nekretninama: / 0 30.13. Stručne, znanstvene i 1 1 tehničke djelatnosti: 30.14. Administrativne i pomoćne 1 0 uslužne djelatnosti: Ostale uslužne djelatnosti Obrazovanje Umjetnost zabava i rekreacija Koliki je udio industrije u ukupnim 31. prihodima u gospodarstvu vaše / 111,054.00 MALI ZANEMARIV Ne raspolažemo podatkom JLS? Koje su tri najbitnije industrijske Drvna i građevinska industrija. Raznovrsni TURIZAM, ŠUMARSTVO I DRVOPRERAĐIVAČKA POLJOPRIVREDA, TURIZAM, 32. / Tekstilna industrija, Metaloprerađivačka industrija, Trgovina Prerađivačka grane u vašoj JLS? obrti INDUSTRIJA GOSPODARSTVO Postoji li u vašoj JLS industrijsko postrojenje koje je izvor Ne postoje industrije sa značajnijim izvorom 33. NE NE NE NE CIAK onečišćenja? Ukoliko postoji, onečišćenja napišite koje je to. Dodatni komentar na gospodarstvo u vašoj JLS:: Zagreb, ožujak 2018. 17 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine CETINGRAD KAMANJE NETRETIĆ SABORSKO VOJNIĆ ŽAKANJE ENERGETIKA 34.1. DA, ako DA, SUBVENCIJE I POTICANJE PRIVATNIH I PRAVNIH DA – PROJEKT KOGENERACIJE NA BIO Potičete li da na koji OSOBA NA NACIONALNE I EU PROGRAME POTICANJA MASU korištenje način? KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 34. obnovljivih 34.2. NE NE NE NE NE izvora energije u vašoj JLS? 34.3. NE ZNAM Koliki je udio potrošnje energije iz obnovljivih izvora energije u 35. / 0 NEMA 0% Ne raspolažemo podatkom ukupnoj potrošnji energije u vašoj JLS? Koji oblici obnovljivih izvora energije (solarni paneli, 36. hidroelektrane, biomasa, i sl.) su / SOLARNI PANELI, BIOMASA 1% 0 U PRIPREMI zastupljeni u vašoj jedinici JLS i u kojem omjeru? Koji projekti se trenutno provode SENZIBILIZACIJA PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA ZA vezani uz povećanje energetske 37. / PRIJAVU NA NACIONALNE I EU FONDOVE VEZANE UZ rekonstrukcija Javne rasvjete 0 Općina trenutno ne provodi takve projekte učinkovitosti i poticanje korištenja OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE obnovljivih izvora energije? Koji su 38.1. drvo za 5 5 5 5 5 5 energenti ogrjev najzastupljeniji 38.2. prirodni 1 1 1 2 u plin kućanstvima? 38.3. električn 5 2 1 5 4 4 (pridodajte a energija 38. vrijednosti od 1 38.4. ukapljeni 1 1 2 1 do 5, gdje 1 plin znači najmanja zastupljenost 38.5. sunčeva energenta, a 5 1 3 1 3 najzastupljeniji energija energent) Dodatni komentar na energetiku u vašoj JLS:: ISKORIŠTAVANJE I ZALIHE MINERALNIH I ENERGETSKIH SIROVINA 39.1. Mineraln Koliko vaša 1 - kamenolom 0 1 1 1 (kamenolom) JLS ima ih sirovina: 39. eksploatacijski 39.2. Energets / 0 h polja? kih sirovina: Postoje li 40.1. DA, ilegalna ukoliko ih ima, eksploatacijsk kako vaša JLS a polja postupa s 40. mineralnih njima? sirovina 40.2. NE NE NE NE NE NE NE (šljunčare, kamenolomi) u 40.3. NE ZNAM vašoj JLS? 41.1. DA, ako DA, SANACIJA TEMELJEM PLANA IZDANOG OD Provodi li se da, na koji NADLEŽNIH INSTITUCIJA MINISTARSTVA ZAŠTITE sanacija način? OKOLIŠA I ENERGETIKE zatvorenih 41. 41.2. NE NE NE NE NE eksploatacijski NE ZNAM, podatak ima Ured državne uprave u h polja u vašoj JLS? 41.3. NE ZNAM Karlovačkoj županiji,Služba za gospodarstvo, Ispostava Ogulin Sljedeća pitanja odgovarate samo ukoliko imate eksploatacijska polja u vašoj JLS. Provodi li se 42.1. DA, ako JLS NE PROVODE NADZOR, INSPEKTORI nadzor nad da, na koji DA - Hrvatske šume, izvješća i naknade za otkopane količine KOJI GA PROVODE NE DOSTAVLJAJU iskorištavanje način? PODATKE JLS m mineralnih 42.2. NE NE Nadležne institucije provodne nadzor, a Općina ne 42. sirovina u vašoj JLS u posljednje 4 42.3. NE ZNAM NE ZNAM NE ZNAM, kao i 41. godine? Provode li se 43.1. DA, ako mjere zaštite i da, na koji DA - rudarska inspekcija, interna kontrola Hrvatskih šuma kontrola način? eksploatiranih 43. 43.2. NE NE površina u vašoj JLS 43.3. NE ZNAM NE ZNAM NE ZNAM, kao i 41. posljednje 4 godine? Koje štete i 44.1. 44. problemi Mineralnih nema štetnih posljedica 0 Nema šteta nastaju kao sirovina: Zagreb, ožujak 2018. 18 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine CETINGRAD KAMANJE NETRETIĆ SABORSKO VOJNIĆ ŽAKANJE posljedica djelatnosti 44.2. eksploatacije Energetskih 0 0 sirovina u sirovina: vašoj JLS? Kakav je stav 45.1. Mineraln 3 0 3 3 4 lokalnog ih sirovina stanovništva prema eksploataciji mineralnih i energetskih sirovina u vašoj JLS? 45. 45.2. (procijenite na skali ocjenama Energetskih / 0 0 od 1 do 5 kao sirovina u školi 1- izuzetno loše, 2-loše, 3-ni dobro, ni loše, 4-dobro, 5- odlično) Dodatni komentar na iskorištavanje sirovina u vašoj JLS:: Godina: 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. Koliko vaša 46.1. privatni JLS ima 1 0 0 0 7 10 12 14 0 0 0 3 1 1 1 1 registriranih smještaj: 46. smještajnih 46.2. hostel: 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 objekata u posljednje 4 46.3. hotel: 0 0 0 0 2 2 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 godine? 46.4. ostalo: 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Da, u pripremi je izrada Strateškog programa razvoja 47.1. DA, ako DA - obnova stari grad Cetin: lovni turizam, etno naselje, biciklističke staze, Da li se planira DA, IZGRADNJA KAMP ODMORIŠTA, RESTORANA, turizma da na koji seoski turizam (eko proizvodi), kulturno - povijesne znamenitosti,seoski DA, Povećanje aktivnosti turističke djelatnosti DA - kampovi DA unaprijediti ŠETNICA, BICIKLISTIČKIH STAZA I SL. Planirana je izgradnja Etno kuće, biciklističkih staza i način? turizam i etno naselja, lovni i ribolovni turizam 47. turistička vidikovaca ponuda u 47.2. NE vašoj JLS? 47.3. NE ZNAM Koje grane turizma (npr. seoski, SEOSKI, RIBOLOVNI i LOVNI, SPORTSKO- ribolovni, sportsko-rekreacijski, i 48. SEOSKI, RIBOLOVNI Seoski i sportsko rekreacijski turizam REKREACIJSKI,ZDRAVSTVENI, VJERSKI , SEOSKI, LOVNI, REKREACIJSKI Seoski, sportsko-rekreacijski sl.) su najperspektivnije za razvoj ROBINZONSKI turističke djelatnosti vaše JLS? Koji su postojeći problemi u NAJVEĆI PROBLEM JE IZRAZITO LOŠA turističko-ugostiteljskoj ponudi vaše obnova povijesne baštine, nedostatak smještajnih kapaciteta, nedostatak Na području općine Žakanje turistička ponuda nije 49. Slabo razvijen turizam PROMETNICA D-42 KOJA NAS POVEZUJE S NP JLS? (u praznu kućicu napisati ugostiteljskih sadržaja razvijena te je i ponuda vrlo slaba PLITVIČKA JEZERA odgovor) Dodatni komentar na turizam u vašoj JLS:: POLJOPRIVREDA 50.1. DA, ako da, na koji DA, proizvodnja meda, uzgoj češnjaka Potiče li se način? 50. ekološka poljoprivreda? 50.2. NE NE NE NE NE NE 50.3. NE ZNAM Jeste li u 51.1. DA, ako DA - 2 DA, Udruga pčelara u 2017. godini – 2 edukacijske radionice DA, 1 DA 1 GODIŠNJE Da, 10-ak posljednje 4 da, koliko? godine 51.2. NE NE održavali edukacijske 51. radionice u vašoj JLS u svrhu razvoja 51.3. NE ZNAM održive i ekološke poljoprivrede? Da li su se u 52.1. DA, ako 52. posljednje 4 da, na koliko godine ha? Zagreb, ožujak 2018. 19 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine CETINGRAD KAMANJE NETRETIĆ SABORSKO VOJNIĆ ŽAKANJE povećale 52.2. NE NE NE NE NE NE navodnjavane 52.3. NE ZNAM NE ZNAM površine? Koliko je zaposlenih ljudi u 53. inspekcijskoj službi koja kontrolira 0 Ne raspolažemo podatkom primjenu sredstava za zaštitu bilja? nema zaposlenih Poljoprivredna proizvodnja se uglavnom obavlja kroz OPG-ove, od kojih je 10-ak značajnijeg obima proizvodnje (stočarstvo, proizvodnja mlijeka, sira). Voćarska proizvodnja je uglavnom zastupljena kroz plantažni voćnjak jabuke, poduzeća Agrocetin na površini preko 50 ha te nasad šljive na Dodatni komentar na poljoprivredu u vašoj površini preko 3 ha, borovnice 2 ha. značajni potencijali su u povrćarskoj JLS:: proizvodnji, uzgoj jadičastog i bobičastog voća. otkup i plasman šumskih plodova i ljekovitog bilja. vžno je objediniti pojedine grane proizvodnje u neki od oblika udruživanja radi lakšeg plasmana i planske proizvodnje. važno je i riješenje imovinsko - pravnih odnosa objektima bivše peradarske farme koja je bila okosnica ove vrste proizvodnje. ŠUMARSTVO Promičete li 54.1. DA, ako DA, POTIĆEMO UDRUŽIVANJE PRIVATNIH DA, SEMINARI ORGANIZIRANI OD STRANE Da, osnovana je Udruga privatnih šumovlasnika „Breza“ udruživanje da, na koji ŠUMOPOSJEDNIKA RADI LAKŠEG GOSPODARENJA DA - udruživanje u udrugu šumoposjednika ŠUMARSKE SAVJETODAVNE SLUŽBE Bubnjarci šumoposjednik način? PRIVATNIM ŠUMAMA 54. a radi lakšeg 54.2. NE NE gospodarenja privatnim 54.3. NE šumama? ZNAM Koje akcije pošumljavanja su se TO JE POD INGERENCIJOM ŠUMARIJE SABORSKO 55. vršile na području vaše JLS u Hrvatske šume - hrast, smreka NISU SE VRŠILE AKCIJE POŠUMLJAVANJA Ne raspolažemo podatkom -PLAŠKI posljednje 4 godine? Provodi li se 56.1. DA, ako uređenje da, na koji DA - hortikultura, uređenje parkovnih stabala DA, HRVATSKE ŠUME Javen površine redovito se održavaju javnih zelenih način? površina, 56.2. NE NE njega i uzgoj 56. stabala urbanih šuma 56.3. NE u vašoj JLS u NE ZNAM ZNAM posljednje 4 godine? Vodi li se 57.1. DA, evidencija ukoliko da, sječe stabala priložiti podatke 57. na urbanim 57.2. NE NE - nije bilo sječe NE NE NE NE zelenim površinama 57.3. NE (parkovi)? ZNAM Koliki je ukupan broj šumskih 2012. - jedan požar 3 ha 58. požara u vašoj JLS posljednje 4 2013.-2016. - nije bilo šumskih požara 0 1 0 godine? 2017. - 2 šumska požara 2,87 ha Kolika je ukupna površina opožarenog šumskog područja u 59. 0 10.000m2 0 vašoj JLS u posljednje 4 godine? (u praznu kućicu napisati odgovor) Dodatni komentar na šumarstvo u vašoj JLS:: SLATKOVODNO RIBARSTVO I AKVAKULTURA Koliko 60.1. 0 0 Ne raspolažemo podatkom registriranih Toplovodni ribnjaka toplovodnih i 60. hladnovodnih 60.2. Hladnov 0 0 Ne raspolažemo podatkom vrsta ima na odni području vaše JLS? Koja ribolovna društva su aktivna 61. SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO OZALJ Športsko ribolovno društvo Ogulin Sportsko ribolovno društvo Ozalj na području vaše JLS? 62.1. DA, ako Postoje li DA - potrebito osnovito ribolovno društvo DA, NEDOVOLJAN BROJ RIBOČUVARA DA, postoji problem s ribičima koji nemaju dozvole problemi s da, koji su to? 62. krivoribolovom 62.2. NE u vašoj JLS? 62.3. NE ZNAM NE ZNAM NE ZNAM Dodatni komentar na slatkovodno ribarstvo i akvakulturu u vašoj JLS:: BUKA Jesu li 63.1. DA, ako DA, PODRUČJE VOJNOG POLIGONA EUGEN provedena da, koje i za KVATERNIK mjerenja, koja područja? 63. istraživanja ili 63.2. NE NE NE NE NE ankete vezane uz buku 63.3. NE ZNAM posljednjih 4 Zagreb, ožujak 2018. 20 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine CETINGRAD KAMANJE NETRETIĆ SABORSKO VOJNIĆ ŽAKANJE godine u vašoj JLS? Koji su najznačajniji izvori buke u vašoj jedinici JLS u posljednje 4 PODRUČJE VOJNOG POLIGONA EUGEN 64. 0 Autocesta A1 PROMET godine? (u praznu kućicu napisati KVATERNIK odgovor) Postoje li 65.1. DA, ako DA, PODRUČJE VOJNOG POLIGONA EUGEN problemi u da koji su? KVATERNIK vašoj JLS u 65.2. NE NE NE NE 65. posljednjih 4 godine vezani uz prevelike 65.3. NE ZNAM NE ZNAM emisije buke? GOSPODARENJE OTPADOM: 66.1. DA DA DA DA Postoji li 66.2. NE, ako važeći Plan ne, je li u 66. gospodarenja postupku NE - u izradi je U IZRADI U izradi je otpadom vaše izrade/donošenj JLS? a? 66.3. NE ZNAM Je li za vašu 67.1. Da, ako JLS izrađeno da iz koje je DA - 2016. DA za 2016. godinu DA - iz 2016. godine DA, 2016. Da, za 2016. g. godišnje godine? 67. izvješće o 67.2. NE provedbi Plana gospodarenja 67.3. NE ZNAM otpadom? Postoje li u 68.1. DA, ako vašoj JLS da, koje? 68. građevine za 68.2. NE NE NE NE NE NE NE gospodarenje otpadom? 68.3. NE ZNAM 69.1. DA, ako Planira li vaša DA - reciklažno dvorište DA RECIKLAŽNO DVORIŠTE planirana je izgradnja reciklažnog dvorišta da koje vrste? JLS izgradnju NE. Prema članku 35. stavak 2. Zakon o održivom 69. građevina za 69.2. NE NE NE gospodarenje gospodarenju otpadom otpadom? 69.3. NE ZNAM Postoji li 70.1. DA, ako DA RAZVRSTAVANJE U POSEBNE odvojeno da koje od DA, ZELENI OTOCI DA - zeleni otoci i MRD POSUDE, ZELENI OTOCI, MOBILNO Zeleni otoci prikupljanje navedenog? RECIKLAŽNO DVORIŠTE komunalnih i 70.2. NE NE NE, ALI JE U PRIPREMI posebnih vrsta otpada (npr. 70. razvrstavanje u posebne posude u 70.3. NE ZNAM kućanstvima, zeleni otoci i reciklažna dvorišta)? 71.1. Komunalni 1. odlagalište komunalnog otpada "Glavica" 0 sva naselja SVA NASELJA OBUHVAĆA 1250 DOMAĆINSTAVA U svim naseljima otpad 71.2. Građevinski 0 MRD SABORSKO 1 otpad 71.3. Azbestni Na koliko 0 lokacija vaša otpad JLS vrši 71.4. Zeleni 71. sakupljanje i otpad s javnih 8 11 lokacija 22 zbrinjavanje površina različitih vrsta 71.5. Biootpad otpada? iz 0 Vrtno kompostiranje domaćinstava 71.6. Opasni 0 MRD DA 1 LOKACIJA otpad 71.7. Otpad životinjskog 0 porijekla Da li je vaša 72.1. DA, ako JLS imala da, koliko ih DA 14 LOKACIJA NE problem s ima? divljim 72. 72.2. NE NE NE NE NE odlagalištima otpada u posljednje 4 72.3. NE ZNAM godine? Planira li se sanacija divljih SANACIJA DIVLJIH ODLAGALIŠTA OBAVLJENA JE 2007 73. NEMAMO DIVLJIH ODLAGALIŠTA SANIRANO NE odlagališta otpada u vašoj JLS i na GODINE Zagreb, ožujak 2018. 21 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine CETINGRAD KAMANJE NETRETIĆ SABORSKO VOJNIĆ ŽAKANJE koji način? (u praznu kućicu napisati odgovor) 74.1. DA, ako Provodi li se praćenje da, priložiti DA, Odlagališta uredna i nezagađena DA zatvorenih/sani rezultate 74. ranih 74.2. NE NE NE NE odlagališta u vašoj JLS? 74.3. NE ZNAM 75.1. DA, ako DA - inspekcija zaštite okoliša, sanitarna inspekcija DA, KOMUNALNIM REDARSTVOM DA, DOGOVORNO ODLAGALIŠTE SIVNIK DA da, na kojima? 75.2. NE Da li se u posljednje 4 godine provodio 75. redoviti nadzor na odlagalištima 75.3. NE ZNAM otpada u vašoj JLS? Jesu li u vašoj JLS provedene 76.1. DA, ako DA, UDRUGE I POJEDINCI KOJI SE BAVE ZAŠTITOM edukacije da tko provodi DA, SKG OGULIN DA TRGOVAČKO DRUŠTVO OKOLIŠA, U ORGANIZACIJI OPĆINE javnosti s edukacije? ciljem 76. unapređenja 76.2. NE NE NE gospodarenja otpadom u posljednjem 76.3. NE ZNAM četverogodišnj em razdoblju? 1.NEPOSTOJANJE CENTRALNOG ŽUPANIJSKOG Ukoliko postoje, nabrojite 3 ODLAGALIŠTA OTPADA najznačajnija problema u U planu je zatvaranje odlagališta otpada a centar za gospodarenje loša komunalna infrastruktura do pojedinih 2.NEPOSTOJANJE PRETOVARNIH RAMPI NA 77. RAZVRSTAVANJE OTPADA, GRADNJA KOMPOSTANE NEDOSTATAK SREDSTAVA gospodarenju otpadom u vašoj JLS otpadom nije izgrađen. Nedovoljna tehnička opremljenost naselja i needuciranost stanovništva PODRUČJU OGULINA I SLUNJA posljednje 4 godine? 3. NEPOSTOJANJE DOGOVORNOG OTKUPA SORTIRANOG OTPADA Dodatni komentar na buku i gospodarenje otpadom u vašoj JLS: IZNENADNI NEŽELJENI DOGAĐAJI S POSLJEDICAMA PO OKOLIŠ Koje tijelo je nadležno za praćenje 78. akcidentnih situacija u vašoj JLS? Vlastiti komunalni pogon Općine Cetingrad KOMUNALNO REDARSTVO Jedinstveni upravni odjel općine KOM.PODUZEĆE SABKOM Komunalni redar, općinski načelnik (u praznu kućicu napisati odgovor) Nabrojite akcidente zabilježene u 79. vašoj JLS u posljednje 4 godine. (u Nije ih bilo. 0 NEMA 0 praznu kućicu napisati odgovor) Ukoliko je vaša JLS bila pogođena elementarnim nepogodama u 80. mraz, tuča, suša 0 NE 1. ELEM.NEPOGODA-LED U VELJAČI 2014. POPLAVA, MRAZ posljednje 4 godine, nabrojite ih. (u praznu kućicu napisati odgovor) Dodatni komentar na iznenadne neželjene događaje s posljedicama po okoliš u vašoj JLS: TLO, ZRAK I KLIMA Koji su najznačajniji izvori onečišćenja zraka u vašoj JLS u posljednje 4 godine (npr. Industrija, Ilegalna kanalizacija koja se direktno izlijeva u kanale 81. NEMA ZNAČAJNIH ONEČIŠĆENJA ZRAKA PROMET VOJNI POLIGON EUGEN KVATERNIK promet, poljoprivredna proizvodnja za oborinsku odvodnju i rijeku Kupu i sl.)? (u praznu kućicu napisati odgovor) Da li vaša JLS 82.1. DA, pridonosi ukoliko da, na DA - edukacija stanovništva DA, EDUKACIJA STANOVNIŠTVA očuvanju koji način? kvalitete zraka 82.2. NE NE NE NE i smanjenu klimatskih 82. promjena (npr. edukacija stanovništva, 82.3. NE ZNAM upotreba plinskog goriva i biogoriva)? Koliko je financijskih sredstava utrošeno u svrhu očuvanja kvalitete 83. 0 0 NE zraka i smanjenja klimatskih promjena? Zagreb, ožujak 2018. 22 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine CETINGRAD KAMANJE NETRETIĆ SABORSKO VOJNIĆ ŽAKANJE 84.1. DA, ako da, koje mjere Ima li na DA - pošumljavanje DA DA- obala rijeke Dobre zaštite se području vaše 84. provode? JLS problema s erozijom tla? 84.2. NE NE NE NE 84.3. NE ZNAM 85.1. DA, ako Ima li na da koje mjere DA, SANACIJA KLIZIŠTA, GRADNJA POTPORNIH ZIDOVA DA - sanacija, uređenje i izgradnja oborinskih kanala i propusta DA-sanacija području vaše zaštite se UZ NERAZVRSTANE CESTE 85. JLS problema provode? s klizištima i 85.2. NE NE NE NE odronima? 85.3. NE ZNAM Dodatni komentar na tlo, zrak i klimu u vašoj JLS:: PRIRODA Postoje li za 86.1. DA, vašu JLS ukoliko da, DA - zatvaranje odlagališta komunalnog otpada DA, PROSTORNO PLANIRANJE Plan gospodarenja otpadom koji je i izradi važeći planovi, koji? programi ili 86.2. NE NE NE 86. strategije koji obuhvaćaju područje 86.3. NE ZNAM zaštite prirode i okoliša? Jesu li 87.1. DA, DA, SENZIBILIZACIJA STANOVNIŠTVA POGOTOVO provedeni ukoliko da, MLADIH PUTEM RAZLIČITIH RADIONICA projekti koji? edukacije 87. 87.2. NE NE NE NE NE javnosti na temu zaštite prirode i 87.3. NE ZNAM okoliša? Koliko je u posljednjih 4 godine vaša JLS utrošila financijskih sredstava na izradu projekata i 210 000 kn - projektna domkumentacija za sanaciju i odlaganje 88. 0 0 0 aktivnosti za zaštitu prirode i komunalnog otpada i studije utjecaja na okoliš okoliša? I na koje aktivnosti su utrošena navedena sredstva? Koje udruge za zaštitu prirode i okoliša su aktivne na području 89. PLANINARSKO DRUŠTVO NA POSTOJE 0 vaše JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) Postoji li 90.1. DA, suradnja vaše ukoliko da, koje DA, PLANINARSKO DRUŠTVO JLS s civilnim su to udruge? udrugama koje 90.2. NE NE NE 90. se bave zaštitom prirode i 90.3. NE ZNAM okoliša? Ukoliko vaša JLS surađuje s civilnim udrugama, na kojim DA, ZAJEDNIČKO SUDJELOVANJE NA PROJEKTIMA Općina surađuje sa svim udrugama koje su registrirane 91. 0 aktivnostima surađuju? (u praznu KOJI SE ODNOSE NA ZAŠTITU OKOLIŠA na području općine Žakanje, financijski i administrativno kućicu napisati odgovor) Koliko stručnjaka za inspekciju zaštite okoliša je aktivno na 92. 2 - inspekcija zaštite okoliša i sanitarna inspekcija 0 0 Ne znam području vaše JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) Provode li se 93.1. DA, ako DA, ZAJEDNIČKO SUDJELOVANJE NA PROJEKTIMA mjere za da koje? KOJI SE ODNOSE NA ZAŠTITU OKOLIŠA 93. zaštitu prirode 93.2. NE NE NE i okoliša, ako da koje? 93.3. NE ZNAM Ne znam Jesu li u 94.1. DA, ako posljednje 4 da, koliko je godine zaposlenika provedene educirano? 94. edukacije 94.2. NE NE NE NE NE zaposlenika vaše JLS na 94.3. NE ZNAM temu zaštite i okoliša? Koliko je dozvola izdanih za zahvate u zaštićenim područjima i Nemamo podatak, to je u nadležnosti Karlovačke 95. područjima ekološke mreže niti jedna 1, KAMANJE-ŠPILJA VRLOVKA županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i Ne raspolažemo podacima NATURA 2000 u razdoblju 2013.- graditeljstvo 2016. i navedite lokacije zahvata. Postoje li u 96.1. DA, ako DA-divlje svinje, srna, čagalj, dabar, DA - divlje svinje DA, DIVLJE SVINJE DA, DIVLJA SVINJA I ČAGALJ 96. posljednje 4 da s kojim? jazavac…………. godine 96.2. NE Zagreb, ožujak 2018. 23 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine CETINGRAD KAMANJE NETRETIĆ SABORSKO VOJNIĆ ŽAKANJE problemi javnosti vaše JLS s divljim vrstama 96.3. NE ZNAM Ne znam (čagalj, divlja svinja, srna, jelen, i sl.)? Postoje li 97.1. DA, DA, ŠPILJA VRLOVKA završeni ukoliko da koji? postupci 97.2. NE NE Kao i 95. ne procjene 97. utjecaja na okoliš i prihvatljivosti 97.3. NE ZNAM NE ZNAM za ekološku mrežu? Koliko jedinki i kojih vrsta je 98. stradalo u prometu i/ili krivolovu u 4 srne, 10 lisica, 3 divlje svinje 0 NE ZNAM 10 Ne raspolažemo podacima vašoj JLS u posljednje 4 godine? Navedite nazive prometnica na 99. Slunj - Cetingrad, Gojkovac - Batnoga D228, ŽC3296 D-42 Uglavnom na prometnici D6 kojima stradavaju divlje vrste? Jesu li u 100.1. DA, posljednje 4 ukoliko da, godine na koliko je DA - 80 000 kn DA- nije poznato DA, poljoprivredni usjevi, oko 5.000 kn području vaše naknada 10 JLS nastale isplaćeno? 0. štete 100.2. NE NE prouzrokovane djelovanjem 100.3. NE NE ZNAM divljih vrsta? ZNAM 101.1. DA NE, ne znamo podatak Postoje li centri za 101.2. NE, ukoliko ne, na NE - potpisan je ugovor sa Centrom za razvoj poljoprivrede Mostanje 10 zbrinjavanje NE, Zbrinjavaju se na način da se obavijesti Lovačko društvo NE-P CRP d.o.o. Mostanje 49,Karlovac 1. ozlijeđenih koji način se Karlovac divljih vrsta u zbrinjavaju? vašoj JLS? 101.3. NE NE ZNAM 102.1. DA Postoji li 102.2. NE, ako utočište za ne koji je Ne, zbrinjavaju se preko Centra za razvoj poljoprivrede i 10 NE, Zbrinjavaju se u sklonište CRPK d.o.o. NE-CRP d.o.o. Mostanje 49,Karlovac NE, kontaktiramo Veterinarsku stanicu Josipdol NE -SKLONITE UTINJA VRELO napuštene postupak trgovinu poljoprivrednim proizvodima, Mostanje 2. životinje u zbrinjavanja? vašoj JLS? 102.3. NE ZNAM Postoje li 103.1. DA, poticaji ukoliko da, (naknade navesti koji privatnim 103.2. NE NE NE NE NE NE vlasnicima) za 10 mjere 3. očuvanja 103.3. NE ugroženih ZNAM staništa i vrsta na području vaše JLS? Dodatni komentar na prirodu u vašoj JLS:: KULTURNA BAŠTINA Postoje li 104.1. DA, konzervatorsk ukoliko da, DA, KONZERVATORSKA STUDIJA –KAPELA DA - Stari grad Cetin, mlinice Kloštarsko vrelo DA, ARHEOLOŠKI PARK UZ SPILJU VRLOVKU DA e priložiti ROĐENJA BDM iz prosinca 2004. 10 podloge/doku rezultate 4. menti za 104.2. NE NE kulturnu 104.3. NE baštinu u vašoj NE ZNAM JLS? ZNAM 105.1. DA, DA, STARI GRAD BRLOGRAD, STAMBENA KURIJA ukoliko da, DA-Dvor Vukasović Mali Modruš Potok Postoje li KAMANJE 10 kulturna dobra navedite koja 5. u privatnom 105.2. NE NE NE NE vlasništvu? 105.3. NE ZNAM 106.1. DA, Postoje li DA, STARI GRAD BRLOGGRAD, KAPELA SV FILIPA I ukoliko da, DA - Stari grad Cetin, mlinice DA -PETROVAC devastirana JAKOVA REŠTOVO 10 navedite koja (ugrožena) 6. 106.2. NE NE NE kulturna 106.3. NE dobra? Ne znam ZNAM Zagreb, ožujak 2018. 24 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine CETINGRAD KAMANJE NETRETIĆ SABORSKO VOJNIĆ ŽAKANJE Dodatni komentar na kulturnu baštinu u vašoj JLS:: Zagreb, ožujak 2018. 25 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine KRNJAK RIBNIK TOUNJ BARILOVĆ RAKOVICA DRAGANIĆ INFRASTRUKTURA 1.1. sustav javne 298 189 50 2000 žitelja 955 1180 vodoopskrbe: 1.2. sustav javne Koliki je broj NEMA SUSTAVA JAVNE ODVODNJE 0 0 250 žitelja 0 - odvodnje: 1. kućanstava vaše 1.3. sustav JLS spojenih na: 900 190 1175 2800 žitelja 1100 1200 elektroopskrbe: 1.4. sustav NEMA SUSTAVA JAVNE PLINOOPSKRBE 0 NEMA PLINA 0 0 0 plinoopskrbe: Čatrnja, Trupinjak, Gornji Budački Zagorje, Vojnović Brdo, Burić selo, Mala Naselja u Mjesnom odboru Perjasica cca 100 Lipovac, Stara Kršlja, Broćanac, Kordunski 2.1. sustav javne Crkvina, Keserov potok, Jasnić brdo, Perići, Dvorište, Ponorac, Gornji Skrad, 1 Donja Stranica Rebrovići, Kamenica, Potok Tounjski žitelja te dio naselja u mjesnom odboru Ljeskovac, Basara, dio naselja Jelov Klanac, Ćuić DIO FRANJETIĆA vodoopskrbe: Velika Crkvina, Vođević brdo, Suhodol Budački Kosijersko Selo cca 40 žitelja Brdo, Brezovac, Močila, Mašvina Ukoliko postoje, 2.2. sustav javne Od 44 naselja u Općini Barilović samo 2 imaju koja naselja u vašoj NEMA SUSTAVA JAVNE ODVODNJE 17 NEMA Svih 27 naselja 2. odvodnje: riješenu odvodnju JLS nisu spojena 2.3. sustav na: 0 0 0 Sva naselja 1 Basara - elektroopskrbe: 2.4. sustav Niti jedno naselje nema plinofikaciju osim NEMA SUSTAVA JAVNE PLINOOPSKRBE 17 0 Svih 27 naselja - plinoopskrbe: poduzetničke zone Korana /Logorište/ 3.1. sustavu javne NE NE DA DA DA vodoopskrbe: Je li vaša JLS u 3.2. sustavu javne posljednjih 4 godine NIJE PRIMJENJIVO NE DA DA NE DA odvodnje: 3. provodila zahvate 3.3. sustavu širenja/sanacije ili DA NE DA DA DA elektroopskrbe: izgradnje na: 3.4. sustavu NIJE PRIMJENJIVO NE NE NE NE plinoopskrbe: 4.1. sustava javne DA-vodoopskrbu vrši Komunalno Duga Resa NE DA DA DA DA vodoopskrbe: 4.2. sustava javne Planirate li DA-javnu odvodnju vršiti će Komunalno Duga Resa d.o.o. NE DA DA DA DA odvodnje: 4. širenje/sanaciju ili 4.3. sustava izgradnju: DA NE DA DA DA elektroopskrbe: 4.4. sustava NIJE PRIMJENJIVO NE DA NE NE plinoopskrbe: Kakvo je 5.1. parkirališna 2 5 nije primjenjivo 4 4 zadovoljstvo mjesta stanovništva 5.2. protočnost 3 3 5 5 3 prometom i prometnica pripadajućom 5.3. učestalost 1 2 2 2 2 infrastrukturom? javnog prijevoza 5. (procijenite na skali 5.4. kvaliteta 1 2 4 3 3 ocjenama od 1 do 5 prometnica kao u školi 1- 5.5. kvaliteta 1 uz samo jednu prometnicu ima nogostup 5 1 3 4 izuzetno loše, 2- nogostupa loše, 3-ni dobro, ni 5.6. povezanost s loše, 4-dobro, 5- 4 0 2 2 5 odlično) većim gradovima Imate li problem u 6.1. DA, ako da, DA Županijska cesta Karlovac-Belajske vašoj JLS s kojom dionicom Da, županijska cesta 3220 LC 34041 Poljice- Barilović plavljenjem ceste? 6. pojedinih prometnih 6.2. NE NE NE putova? 6.3. NE ZNAM Imate li problem u 7.1. DA, ako da, DJELOVI NERAZVRSTANIH vašoj JLS s kojom dionicom DA, dionice u naseljima Južnog dijela Općine CESTA U GORNJIM DIJELU neprohodnošću ceste? DRAGANIĆA 7. prometnih putova 7.1. NE NE NE NE tijekom zimskih 7.2. NE ZNAM mjeseci? 8.1. DA, ukoliko da DA, 1,9 km Da, 15 km DA 60 km 60 KM Imate li izgrađenih koliko km? 8. biciklističkih staza? 8.2. NE NE NE 8.3. NE ZNAM Imate li željezničku 9.1. DA DA DA 9. postaju u vašoj 9.2. NE NE NE NE ne JLS? Da li je u vašoj JLS 10.1. DA, ako da, na DA – asfaltiranjem nerazvrstanih lokalnih cesta, nasipavanjem DA, asfaltiranje, preasfaltiranje Da, izgradnjom prometnica Da, pristupljeno modernizaciji prometnica PROŠIRENJE D1 u posljednje 4 koji način? 10. godine 10.2. NE NE unaprijeđena 10.3. NE ZNAM kvaliteta prometa? Nezadovoljavajuća povezanost javnim prijevozom, neizgrađenost Plitvičke obilaznice te usmjeren Neodržavanje postojećih cesta kojima Županijske ceste u izuzetno lošem stanju, neredovito održavanje županijskih teretni promet kroz naselja Općine bez adekvatne gospodari županijska uprava za ceste, Nabrojite tri najveća postojeća problema u cesta (košnja, popravak), nedostatnost JLS financijskih sredstava za sanaciju širine prometnice, nepovezanost sa autoputom A1 11. Loše stanje državne ceste D6 Rupe na cestama, županijske ceste, makadam nedostatak financijskih sredstava u općinskom prometnoj infrastrukturi vaše JLS? postojećih prometnica (ner.lokalne ceste), problem nastalih šteta na preko Ogulina, nepovezanost sa željeznicom a ista proračunu za sanaciju i održavanje kako prometnicama uslijed eksploatacije i prijevoza drvne mase u blizini (Lička Jesenica), nedovoljna mreža i lokalnih tako i nerazvrstanih cesta nepostojanje pješačkih i biciklističkih staza sa Nacionalnim parkom Plitvička jezera. 12.1. DA, ukoliko da Manji broj bio jama u privatnom vlasništvu pravnih Postoje li uređaji za DA / 3 uređaja/ 12. koliko? ili fizičkih osoba pročišćavanje 12.2. NE NE NE Ne ne NE Zagreb, ožujak 2018. 26 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine KRNJAK RIBNIK TOUNJ BARILOVĆ RAKOVICA DRAGANIĆ otpadnih voda u 12.3. NE ZNAM vašoj JLS? 13.1. DA, ako da, Ima li vaša JLS Da zbog ispuštanja fekalnih otpadnih voda u teren problema s koji su to? 13. onečišćenjem 13.2. NE NE NE ne NE površinskih voda? 13.3. NE ZNAM Jesu li na području 14.1. DA, ako da, U postupku izrada projektne dokumentacije vaše JLS koje? sustava odvodnje fekalnih voda provedene tehničke 14. 14.2. NE NE ne NE mjere obrane od negativnog 14.3. NE ZNAM NE ZNAM djelovanja voda? Da li je u posljednjih 15.1. DA, ukoliko DA izgradnjom obrambenog zida u samom BOLJIM ODRŽAVANJEM 4 godine u vašoj da na koji način? naselju Barilović ODVODNIH KANALA 15. JLS postignut 15.2. NE NE NEMA POPLAVA Ne- nemamo plavna područja napredak u sustavu 15.3. NE ZNAM obrane od poplava? Jeste li imali 16.1. DA, koji DA / elementarna nepogoda poplava 2014 problem s problem ste imali i godine, spašavanje ljudi i stoke na način da su DA, PROKOPOM KANALA 16. plavljenjem u vašoj kako ste ga riješili? izmještenih iz svojih objekata/. JLS u zadnje 4 16.2. NE NE NE ne godine? 16.5. NE ZNAM Koliko ste zadovoljni trenutačnim stanjem 17. 4 NEMA POPLAVA 1 - 2 sustava obrane od poplava? Jeste li u zadnje 4 godine imali probleme s Da Svake godine u turističkoj sezoni zbog opskrbom i/ili nedovoljne količine vode i povećanja korisnika kakvoćom vode za 18.1. DA (260.000,0 noćenja) 2100 stanovnika + turisti ljudsku potrošnju 18. ostaje bez vode i stalne su redukcije. (onečišćenje, kvarovi na vodocrpilištu i sl.)? 18.2. NE NE ne NE 18.3. NE ZNAM NE ZNAM – vodoopskrbu vrši Komunalno Duga Resa d.o.o. veliki problem sa redovnom i dovoljnom količinom STARA INFRASTRUKTURA pitke vode zbog nedefiniranog načina rješenja Dodatni komentar na infrastrukturu u vašoj JLS: VODOOPSKRBE – ČESTA regionalnog problema vodoopskrbe okruženja oko PUKNUĆA Nacionalnog parka Plitvička jezera DRUŠTVENA INFRSTRUKTURA 19.1. Vrtići: 0 0 0 1 1 19.2. Područne 0 3 2 1 0 škole: Koliki je broj 19.3. Osnovne odgojno-obrazovnih DA 0 0 1 1 1 19. škole: institucija na 19.4. Srednje škole: 0 0 0 0 području vaše JLS? 19.5. Veleučilišta: 0 0 0 0 19.6. Sveučilišta: 0 0 0 0 19.7. Ostalo: 0 0 0 0 Koliki je broj 20.1. Ljekarna: DA 0 0 0 1 1 zdravstvenih 20.2. Ambulanta: DA 1 1 1 2 2 20. ustanova prema 20.3. Dom zdravlja: 0 1 0 0 sljedećim 20.4. Bolnica: 0 0 0 0 kriterijima? 20.5. Ostalo: 0 0 0 0 21.1. Zdravstvenom infrastrukturom 3 3 4 4 3 (stanje, dostupnost) 21.2. Odgojno- obrazovnom Kakvo je 1 3 4 4 5 infrastrukturom zadovoljstvo (stanje, dostupnost) stanovništva? 21.3. Trgovine za 21. svakodnevnu 2 4 4 3 5 opskrbu 21.4. Dječja 2 5 4 4 3 igrališta 21.5. Sportski 2 5 nema 3 2 objekti i igrališta 21.6. Parkovi i druge zelene površine za 1 5 nema 4 1 rekreaciju 22.1. Primarni (poljoprivreda, stočarstvo, 40 30 Koliko je zaposlenih šumarstvo i u pojedinim 22. ribarstvo): sektorima 22.2. Sekundarni zanimanja? (industrija, NE ZNAM 120 1929 građevinarstvo, rudarstvo, Zagreb, ožujak 2018. 27 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine KRNJAK RIBNIK TOUNJ BARILOVĆ RAKOVICA DRAGANIĆ energetika, proizvodno obrtništvo): 22.3. Tercijarni (trgovina, promet, ugostiteljstvo, 8 35 bankarstvo i turizam): 22.4. Kvartarni (školstvo, zdravstvo, 40 45 policija, uprava): Koja su deficitarna zanimanja u vašoj JLS u 23. Građevinske struke TESAR, DIMNJAČAR posljednje 4 godine? GOSPODARSTVO: Provodite li mjere i DA sufinanciranjem doprinosa na plaću i iz 24.1. DA, ako da aktivnosti za Da, olakšice poreza i doprinosa plaće za svakog novozaposlenog koji živi na Da. Kroz program poticanja poduzetništva kojim mjerama? poticanje razvoja području Općine Barilović 24. gospodarstva na 24.2. NE NE NE području vaše JLS 24.3. NE ZNAM (poticaji/olakšice)? DA / jednokratna pomoć za svako novorođeno dijete, sufinanciranje smještaja u vrtić u visini Provodite li mjere i 50% ekonomske cijene za prvo dijete, aktivnosti sufinanciranje 75% ekonomske cijene za ekspanzivne drugo dijete plaćanje 100% smještaja u vrtić ili Da. Potpore za novorođenče, potpore za putovanje populacijske politike 25.1. DA, ako da, Da, naknada za rođenje djece jaslice za treće i svako naredno dijete, učenika i studenata, subvencije za smještaj djece (zadržavanje koje su to mjere? financiranje male škole, besplatni školski u dječji vrtić, subvencije školske kuhinje. 25. mladih, udžbenici za sve učenike osnovne škole, pronatalitetna financiranje jednoobrazne odjeće za sve politika)? učenike osnovne škole, financiranje prehrane za učenike slabijeg imovnog stanja. 25.2. NE NE NE 25.3. NE ZNAM Ima li vaša JLS 26.1. DA, ako da u Da, građevinarstvo , turizam, ugostiteljstvo Da u uslužnom i građevinskom sektoru. U SVIM SEKTORIMA pozitivnih rezultata kojem sektoru? 26. u broju zaposlenih u 26.2. NE NE ne posljednje 4 godine? 26.3. NE ZNAM Da . U tijeku je nova katastarska izmjera za 3 27.1. DA, ako da na Potiče li vaša JLS DA, LEGALIZACIJA Da, financijski katastarske općine koji obuhvaća veći dio usklađivanje koji način? 27. najnaseljenijih naselja katastra i zemljišnih 27.2. NE ne NE knjiga? 27.3. NE ZNAM Postoje li poticaji za 28.1. DA uklanjanje 28. 28.2. NE NE ne Ne . Samo obavijest o mogućnostima Fonda NE azbestnih ploča s krovova? 28.3. NE ZNAM Kakva su vaša iskustva s reakcijama javnosti na pojedine veće projekte u prostoru (npr. izgradnja hidroelektrane, odlagalište otpada i 29. sl)?(procijenite na skali ocjenama od 1 do 5 2 Izrazito loša, ljudi se protive svem napravljenom 2 3 kao u školi 1-izuzetno loše, 2-loše, 3-ni dobro, ni loše, 4- dobro, 5-odlično) Dodatni komentar na društvenu infrastrukturu u vašoj JLS: Koliko ima trgovačkih društava po pripadajućim gospodarskim djelatnostima u vašoj JLS (sukladno Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007.)? (u praznu kućicu napisati odgovor) 30.1. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo: NE ZNAM 2 10 4 2 30.2. Rudarstvo i vađenje: 1 2 Kamenolom Barilović i Ponorac 1 0 30.3. Prerađivačka industrija: 0 15 1 0 30.4. Opskrba električnom energijom, plinom, 0 0 - 0 parom i klimatizacija: 30.5. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih 30. voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti 0 1 2 1 sanacije okoliša: 30.6. Građevinarstvo: 3 4 1 30.7. Trgovina na veliko i na malo; popravak 3 3 2 6 motornih vozila i motocikala: 30.8. Prijevoz i skladištenje: 2 2 2 30.9. Djelatnosti pružanja smještaja te 1 1 7 2 pripreme i usluživanja hrane: 30.10. Informacije i komunikacije: 0 1 - 0 30.11. Financijske djelatnosti i djelatnosti 0 0 - 1 osiguranja: 30.12. Poslovanje nekretninama: 0 0 - 0 Zagreb, ožujak 2018. 28 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine KRNJAK RIBNIK TOUNJ BARILOVĆ RAKOVICA DRAGANIĆ 30.13. Stručne, znanstvene i tehničke 0 - 0 djelatnosti: 30.14. Administrativne i pomoćne uslužne 0 45 /uslužne djelatnosti/ - 0 djelatnosti: Ostale uslužne djelatnosti Obrazovanje Umjetnost zabava i rekreacija 5 Koliki je udio industrije u ukupnim prihodima u 31. NE ZNAM 10 NE ZNAM gospodarstvu vaše JLS? Koje su tri najbitnije industrijske grane u vašoj Uslužne djelatnosti, proizvodne i 32. poljoprivreda, trgovina Rudarstvo, građevinarstvo, ugostiteljstvo, trgovina, turizam poljoprivreda GRADITELJSTVO JLS? poljoprivredne Postoji li u vašoj JLS industrijsko postrojenje 33. koje je izvor onečišćenja? Ukoliko postoji, Kelteks d.o.o. – proizvodnja staklene vune NE ne farma muznih krava NE napišite koje je to. Dodatni komentar na gospodarstvo u vašoj JLS:: ENERGETIKA 34.1. DA, ako da na Da, smanjenje poreza i naknada Potičete li korištenje koji način? obnovljivih izvora 34. Ne Samo kroz obavještavanje o mogućim energije u vašoj 34.2. NE NE ne NE državnim poticajima JLS? 34.3. NE ZNAM Koliki je udio potrošnje energije iz obnovljivih 35. izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u 5% 0% 1% JAKO MALI vašoj JLS? Koji oblici obnovljivih izvora energije (solarni paneli, hidroelektrane, biomasa, i sl.) su 36. nije primjenjivo Male hidroelektrane 0 Solarni paneli-mali broj domaćinstva SOLARNI PALNEI zastupljeni u vašoj jedinici JLS i u kojem omjeru? Koji projekti se trenutno provode vezani uz 37. povećanje energetske učinkovitosti i poticanje 0 Zamjena javne rasvjete led lampama - korištenja obnovljivih izvora energije? Koji su energenti 38.1. drvo za ogrjev 5 5 5 5 5 najzastupljeniji u kućanstvima? 38.2. prirodni plin 1 1 3 (pridodajte 38.3. električna 5 5 2 vrijednosti od 1 do energija 38. 5, gdje 1 znači najmanja 38.4. ukapljeni plin 1 1 4 zastupljenost energenta, a 5 38.5. sunčeva najzastupljeniji 1 1 1 energent) energija Dodatni komentar na energetiku u vašoj JLS:: ISKORIŠTAVANJE I ZALIHE MINERALNIH I ENERGETSKIH SIROVINA 39.1. Mineralnih Koliko vaša JLS NE 1 2 / Barilović i Ponorac/ 1 - sirovina: 39. ima eksploatacijskih 39.2. Energetskih polja? NE - 0 - sirovina: Postoje li ilegalna 40.1. DA, ukoliko ih eksploatacijska ima, kako vaša JLS - polja mineralnih postupa s njima? 40. sirovina (šljunčare, 40.2. NE NE NE ne ne NE kamenolomi) u vašoj JLS? 40.3. NE ZNAM - 41.1. DA, ako da, Provodi li se - na koji način? sanacija zatvorenih 41. eksploatacijskih 41.2. NE NE Ne, ali bi trebalo ne ne NE polja u vašoj JLS? 41.3. NE ZNAM - Sljedeća pitanja odgovarate samo ukoliko imate eksploatacijska polja u vašoj JLS. Provodi li se nadzor nad iskorištavanjem mineralnih sirovina 42.1. DA, ako da, 42. - u vašoj JLS u na koji način? posljednje 4 godine? 42.2. NE NE - 42.3. NE ZNAM Ne znam ne znam Ne znamo , nemamo informacije 43.1. DA, ako da, na - Provode li se mjere koji način? zaštite i kontrola 43. eksploatiranih 43.2. NE NE - Ne Koncesiju daje Županija površina u vašoj 43.3. NE ZNAM Ne znam ne znam Zagreb, ožujak 2018. 29 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine KRNJAK RIBNIK TOUNJ BARILOVĆ RAKOVICA DRAGANIĆ JLS posljednje 4 godine? Koje štete i problemi nastaju kao posljedica 44.1. Mineralnih Devastacija prostora, nezadovoljstvo susjednog 44. djelatnosti NIJE PRIMJENJIVO Bujica, prašina, pucanje kuća 0 sirovina: grada zbog lokacije polja eksploatacije sirovina u vašoj JLS? 44.2. Energetskih eksploatacijom drvene mase oštećuju se lokalne ner. Ceste - sirovina: Kakav je stav 45.1. Mineralnih 3 4 4 3 lokalnog sirovina stanovništva prema eksploataciji mineralnih i energetskih sirovina u vašoj JLS? 45. (procijenite na skali 45.2. Energetskih 3 - ocjenama od 1 do 5 sirovina kao u školi 1- izuzetno loše, 2- loše, 3-ni dobro, ni loše, 4-dobro, 5- odlično) Dodatni komentar na iskorištavanje sirovina u vašoj JLS:: 2013 2014 201 Godina: 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2014. 2015. 2016. 2013. 2015. Koliko vaša JLS . . 6 ima registriranih 46.1. privatni smještajnih 5 5 5 5 0 0 0 0 4 4 4 4 0 20 20 25 - - 1 46. smještaj: objekata u 46.2. hostel: 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 posljednje 4 godine? 46.3. hotel: 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 46.4. ostalo: 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 47.1. DA, ako da na Da. Novim sadržajima koji su kandidirani za POVEĆANJEM SMJEŠTAJNIK Da li se planira DA da da unaprijediti koji način? sredstva Ruralnog razvoja KAPACITETA 47. turistička ponuda u 47.2. NE - vašoj JLS? 47.3. NE ZNAM - Koje grane turizma (npr. seoski, ribolovni, sportsko-rekreacijski, i sl.) su Seoski, rekreacijski, speleološki, smještajni 48. seoski turizam Seoski, ribolovni, sportsko rekreacijski, špilje – sve navedeno Sportsko-rekreacijski turizam SEOSKI najperspektivnije za razvoj turističke ,kulturno povjesni djelatnosti vaše JLS? Koji su postojeći problemi u turističko- Vlasništvo nekretnina ( RH ili privatni vlasnici) nedovoljna organiziranost (zelene pijace, sajmovi ) kako bi stanovništvo Postojeći smještajni kapaciteti ne NEPOSTOJANJE TURISTIČKE 49. ugostiteljskoj ponudi vaše JLS? (u praznu Nedostatak smještaja sprečavaju daljnji rast i razvoj, nedostatak dodatnih moglo vršiti prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda zadovoljavaju potrebe ZAJEDNICE kućicu napisati odgovor) sadržaja i speleološkog brenda destinacije Dodatni komentar na turizam u vašoj JLS:: POLJOPRIVREDA 50.1. DA, ako da, na Da financijskim potporama Da Kroz program poticanja poljoprivrede Potiče li se koji način? 50. ekološka 50.2. NE NE - ne NE poljoprivreda? 50.3. NE ZNAM - Jeste li u posljednje 4 godine održavali edukacijske 51.1. DA, ako da, 51. radionice u vašoj DA, Savjetodavna služba Da -3 DA / 2 u organizaciji LAG Petrova Gora/ Da, preko poljoprivredne savjetodavne službe koliko? JLS u svrhu razvoja održive i ekološke poljoprivrede? 51.2. NE - NE 51.3. NE ZNAM - Da li su se u posljednje 4 godine 52.1. DA, ako da, na 52. povećale - koliko ha? navodnjavane površine? 52.2. NE NE Ne ne ne NE 52.3. NE ZNAM - Koliko je zaposlenih ljudi u inspekcijskoj 53. službi koja kontrolira primjenu sredstava za NIJE PRIMJENJIVO 0 0 Općina nema inspekcijsku službu 0 zaštitu bilja? Dodatni komentar na poljoprivredu u vašoj JLS:: ŠUMARSTVO Promičete li udruživanje 54.1. DA, ako da, na 54. - šumoposjednika koji način? radi lakšeg Zagreb, ožujak 2018. 30 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine KRNJAK RIBNIK TOUNJ BARILOVĆ RAKOVICA DRAGANIĆ gospodarenja privatnim šumama? 54.2. NE NE ne ne ne NE 54.3. NE ZNAM - Koje akcije pošumljavanja su se vršile na 55. - nemamo podatke NE ZNAM području vaše JLS u posljednje 4 godine? Provodi li se 56.1. DA, ako da, na DA, provode ih Hrvatske Šume Da, pošumljavanjem ,održavanjem travnjaka i zelenih površina da, preko komunalnog društva KOŠNJA uređenje javnih koji način? zelenih površina, njega i uzgoj 56. 56.2. NE - nije primjenjivo stabala urbanih šuma u vašoj JLS u posljednje 4 56.3. NE ZNAM - godine? Vodi li se evidencija sječe stabala na 57.1. DA, ukoliko da, 57. urbanim zelenim - priložiti podatke površinama (parkovi)? 57.2. NE NE ne nije primjenjivo ne NE 57.3. NE ZNAM - Koliki je ukupan broj šumskih požara u vašoj 58. NE ZNAM - 17 0 JLS posljednje 4 godine? Kolika je ukupna površina opožarenog 59. šumskog područja u vašoj JLS u posljednje 4 NE ZNAM - - godine? (u praznu kućicu napisati odgovor) Dodatni komentar na šumarstvo u vašoj JLS:: SLATKOVODNO RIBARSTVO I AKVAKULTURA Koliko registriranih 60.1. Toplovodni NIJE PRIMJENJIVO 0 0 0 ribnjaka toplovodnih 60. i hladnovodnih vrsta ima na području 60.2. Hladnovodni 0 0 0 1 vaše JLS? Koja ribolovna društva su aktivna na području ŠPORTSKO RIBOLOVNO 61. - 0 vaše JLS? DRUŠTVO DRAGANIĆ 62.1. DA, ako da, Da, krivolov Postoje li problemi s koji su to? 62. krivoribolovom u 62.2. NE - ne ne NE vašoj JLS? 62.3. NE ZNAM NE ZNAM - Dodatni komentar na slatkovodno ribarstvo i akvakulturu u vašoj JLS:: BUKA Jesu li provedena mjerenja, istraživanja ili 63.1. DA, ako da, 63. ankete vezane uz koje i za koja - buku posljednjih 4 područja? godine u vašoj JLS? 63.2. NE NE ne ne ne NE 63.3. NE ZNAM - Koji su najznačajniji izvori buke u vašoj 64. jedinici JLS u posljednje 4 godine? (u praznu promet državnom cestom D-1 Državna cesta D1 i D42 PROMET kućicu napisati odgovor) Postoje li problemi u vašoj JLS u 65.1. DA, ako da koji 65. posljednjih 4 godine da su? vezani uz prevelike emisije buke? 65.2. NE NE - ne ne NE 65.3. NE ZNAM - GOSPODARENJE OTPADOM 66.1. DA DA da da DA Postoji li važeći 66.2. NE, ako ne, je 66. Plan gospodarenja li u postupku - ne otpadom vaše JLS? izrade/donošenja? 66.3. NE ZNAM - Je li za vašu JLS 67.1. Da, ako da iz DA, 2016. G Da, za 2016. da, 2017 Da. Za svaku godinu se izrađuje DA, 2016 izrađeno godišnje koje je godine? 67. izvješće o provedbi 67.2. NE - da za 2016 Plana gospodarenja 67.3. NE ZNAM - otpadom? Postoje li u vašoj JLS građevine za 68.1. DA, ako da, 68. - Da Uređena deponija komunalnog otpada gospodarenje koje? otpadom? 68.2. NE NE ne ne NE Zagreb, ožujak 2018. 31 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine KRNJAK RIBNIK TOUNJ BARILOVĆ RAKOVICA DRAGANIĆ 68.3. NE ZNAM - 69.1. DA, ako da Planira li vaša JLS - Da . Nadstrešnica za glomazni i selektivni otpad izgradnju građevina koje vrste? 69. za gospodarenje 69.2. NE NE ne ne NE otpadom? 69.3. NE ZNAM - Postoji li odvojeno DA razvrstavanje na kućnom pragu na način prikupljanje da svako domaćinstvo ima 4 posude i to za 70.1. DA, ako da komunalnih i DA, zeleni otoci Mobilno reciklažno dvorište, zeleni otoci da, zeleni otoci komunalni otpad, papir, plastiku i staklo, te Da . Zeleni otoci ZELENI OTOCI koje od navedenog? posebnih vrsta postoji 12 zelenih otoka za posudama za otpada (npr. tekstil. 70. razvrstavanje u 70.2. NE - posebne posude u kućanstvima, zeleni otoci i reciklažna 70.3. NE ZNAM - dvorišta)? 71.1. Komunalni domaćinstva cca 400 450 u svim domaćinstvima Na kućnom pragu otpad 71.2. Građevinski 1 1 - 1 Na koliko lokacija otpad vaša JLS vrši 71.3. Azbestni otpad - 0 - 0 sakupljanje i 71.4. Zeleni otpad s 71. 4 10 0 - 0 zbrinjavanje javnih površina različitih vrsta 71.5. Biootpad iz 450 0 - 4 otpada? domaćinstava 71.6. Opasni otpad - 0 Posebno proizvođači zbrinjavaju 0 71.7. Otpad - 0 0 životinjskog porijekla Da li je vaša JLS 72.1. DA, ako da, - da, 3 imala problem s koliko ih ima? 72. divljim odlagalištima 72.2. NE NE ne ne NE otpada u posljednje 4 godine? 72.3. NE ZNAM - Planira li se sanacija divljih odlagališta otpada Da Preko programa Fonda za zaštitu okoliša i 73. u vašoj JLS i na koji način? (u praznu kućicu NE 0 - energetsku učinkovitost napisati odgovor) Provodi li se 74.1. DA, ako da, Da Preko programa Fonda za zaštitu okoliša i da, rezultati dobri nije primjenjivo praćenje priložiti rezultate energetsku učinkovitost 74. zatvorenih/saniranih 74.2. NE NE - NE odlagališta u vašoj 74.3. NE ZNAM - JLS? Da li se u posljednje 75.1. DA, ako da, na da, nad svima nije primjenjivo Da . Deponija komunalnog otpada Ćuić Brdo 4 godine provodio kojima? redoviti nadzor na 75. 75.2. NE NE - NE odlagalištima otpada u vašoj 75.3. NE ZNAM - JLS? Jesu li u vašoj JLS 76.1. DA, ako da tko Da. Stručne osobe i udruge iz područja zaštite DA da, lokalna samouprava da izrađivač Plana gospodarenja otpadom provedene provodi edukacije? okoliša. edukacije javnosti s 76.2. NE - NE ciljem unapređenja 76. gospodarenja otpadom u posljednjem 76.3. NE ZNAM - četverogodišnjem razdoblju? Ukoliko postoje, nabrojite 3 najznačajnija Visoka cijena zbrinjavanja otpada koja se plaća deponiji Karlovac, Selektivno prikupljanje otpada-zeleni otoci . ODVOZ KOM. OTPADA 2X 77. problema u gospodarenju otpadom u vašoj nemogućnost opskrbe posudama za pojedinačno (kante) odlaganje ostalog Nekontrolirano bacanje smeća, odlaganje u prirodi 0 Problem otkupa prikupljenog otpada i otpreme do MJESEČNO; NEREDOVITO JLS posljednje 4 godine? otpada (staklo,papir,plastika) stanovištvo, nepostojanje reciklažnog dvorišta otkupljivača. Nema zainteresiranih. PRAŽNJENJE ZELENIH OTOKA Dodatni komentar na buku i gospodarenje otpadom u vašoj JLS: IZNENADNI NEŽELJENI DOGAĐAJI S POSLJEDICAMA PO OKOLIŠ Koje tijelo je nadležno za praćenje SRNAR d.o.o. za komunalne usluge u 100% 78. akcidentnih situacija u vašoj JLS? (u praznu Stožer za zaštitu i spašavanje JOU Općine Općina Rakovica NE ZNAM vlasništvu Općine Barilović kućicu napisati odgovor) Nabrojite akcidente zabilježene u vašoj JLS u Odbacivanje otpada na zelene površine ili u 79. posljednje 4 godine. (u praznu kućicu napisati NIJE PRIMJENJIVO nema 0 NEMA šumu. odgovor) Ukoliko je vaša JLS bila pogođena elementarnim nepogodama u posljednje 4 80. MRAZ nema ih Poplava/2014 godine i mraz 2017/ suša TUČA godine, nabrojite ih. (u praznu kućicu napisati odgovor) Dodatni komentar na iznenadne neželjene događaje s posljedicama po okoliš u vašoj JLS: TLO, ZRAK I KLIMA Koji su najznačajniji izvori onečišćenja zraka u vašoj JLS u posljednje 4 godine (npr. 81. PROMET Kamenolom, cestovan vozila Promet, vojno vježbalište Eugen Kvaternik PROMET Industrija, promet, poljoprivredna proizvodnja i sl.)? (u praznu kućicu napisati odgovor) Da li vaša JLS 82.1. DA, ukoliko da, 82. da da, edukacija pridonosi očuvanju na koji način? Zagreb, ožujak 2018. 32 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine KRNJAK RIBNIK TOUNJ BARILOVĆ RAKOVICA DRAGANIĆ kvalitete zraka i 82.2. NE NE - ne NE smanjenu klimatskih promjena (npr. edukacija stanovništva, 82.3. NE ZNAM - upotreba plinskog goriva i biogoriva)? Koliko je financijskih sredstava utrošeno u 83. svrhu očuvanja kvalitete zraka i smanjenja NIJE PRIMJENJIVO 50.000,00 kn 0 0 klimatskih promjena? 84.1. DA, ako da, Ima li na području koje mjere zaštite se - 84. vaše JLS problema provode? s erozijom tla? 84.2. NE ne ne ne NE 84.3. NE ZNAM NE ZNAM - 85.1. DA, ako da Ima li na području koje mjere zaštite se da DA – Općina Barilović vrši sanaciju klizišta. SANACIJA ODRONA vaše JLS problema 85. provode? s klizištima i 85.2. NE - ne odronima? 85.3. NE ZNAM NE ZNAM - Dodatni komentar na tlo, zrak i klimu u vašoj JLS:: PRIRODA Postoje li za vašu 86.1. DA, ukoliko da, DA, Zeleni plan, Djelomično –Studije utjecaja na okoliš pojedinih da JLS važeći planovi, koji? Strategija razvoja Općine Krnjak projekata programi ili 86.2. NE - ne NE 86. strategije koji obuhvaćaju 86.3. NE ZNAM - područje zaštite prirode i okoliša? Jesu li provedeni 87.1. DA, ukoliko da, da projekti edukacije koji? 87. javnosti na temu 87.2. NE NE - ne ne NE zaštite prirode i 87.3. NE ZNAM - okoliša? Koliko je u posljednjih 4 godine vaša JLS utrošila financijskih sredstava na izradu 88. projekata i aktivnosti za zaštitu prirode i nije bilo ulaganja u ove aktivnosti 2 0 0 0 okoliša? I na koje aktivnosti su utrošena navedena sredstva? Koje udruge za zaštitu prirode i okoliša su Sedra – Barilović , udruga za vodne aktivnosti 89. aktivne na području vaše JLS? (u praznu nema ih - Udruga Čuvari Korane i zaštitu kućicu napisati odgovor) Postoji li suradnja 90.1. DA, ukoliko da, - Da , Čuvari Korane vaše JLS s civilnim koje su to udruge? 90. udrugama koje se bave zaštitom 90.2. NE NE ne ne NE prirode i okoliša? 90.3. NE ZNAM - Ukoliko vaša JLS surađuje s civilnim Financijski podržava akcije čišćenja i održavanja 91. udrugama, na kojim aktivnostima surađuju? Briga za stare i nemoćne, briga za djecu predškolskog odgoja - okoliša na pojedinim destinacijama (u praznu kućicu napisati odgovor) Koliko stručnjaka za inspekciju zaštite okoliša 92. je aktivno na području vaše JLS? (u praznu 0 0 0 0 kućicu napisati odgovor) 93.1. DA, ako da Provode li se mjere - za zaštitu prirode i koje? 93. okoliša, ako da 93.2. NE NE ne ne ne koje? 93.3. NE ZNAM - NE ZNAM Jesu li u posljednje 94.1. DA, ako da, 4 godine provedene koliko je zaposlenika da edukacije educirano? 94. zaposlenika vaše 94.2. NE NE - ne ne NE JLS na temu zaštite i okoliša? 94.3. NE ZNAM - Koliko je dozvola izdanih za zahvate u zaštićenim područjima i područjima ekološke 95. NE ZNAM 5 0 NE ZNAM mreže NATURA 2000 u razdoblju 2013.- 2016. i navedite lokacije zahvata. Postoje li u 96.1. DA, ako da s DA, divlje svinje, srne, jeleni, čagalj, dabar - Da, Čaglji, vukovi, medvjedi, divlje svinje, srne ČAGLJI, LISICE posljednje 4 godine kojim? problemi javnosti 96. vaše JLS s divljim 96.2. NE ne ne vrstama (čagalj, divlja svinja, srna, 96.3. NE ZNAM - jelen, i sl.)? Postoje li završeni 97.1. DA, ukoliko da da, nerazvrstane ceste, vodovod postupci procjene koji? 97. utjecaja na okoliš i prihvatljivosti za 97.2. NE - ne ne NE ekološku mrežu? 97.3. NE ZNAM NE ZNAM - Zagreb, ožujak 2018. 33 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine KRNJAK RIBNIK TOUNJ BARILOVĆ RAKOVICA DRAGANIĆ Koliko jedinki i kojih vrsta je stradalo u 98. prometu i/ili krivolovu u vašoj JLS u NE ZNAM 30 srna, srnjaka, 10 zečeva 0 SRNE, LISINE – NE ZNAM BROJ posljednje 4 godine? Navedite nazive prometnica na kojima 99. - D1 D1 stradavaju divlje vrste? Jesu li u posljednje 4 godine na području vaše JLS 100.1. DA, ukoliko DIVLJE SVINJE – NE ZNAM BROJ 100. nastale štete da, koliko je naknada DA, nemamo uvid, štete isplaćuju lovačka društva da, 0 kn da, lovačkom društvu NAKNADA (LOVAČKO DR.) prouzrokovane isplaćeno? djelovanjem divljih vrsta? 100.2. NE - ne 100.3. NE ZNAM - 101.1. DA - Postoje li centri za 101.2. NE, ukoliko zbrinjavanje 101. ne, na koji način se NE-ne znam ne ne ne NE, ZBRINJAVA IZ C.R.P.K ozlijeđenih divljih zbrinjavaju? vrsta u vašoj JLS? 101.3. NE ZNAM - 102.1. DA - Postoji li utočište za 102.2. NE, ako ne 102. napuštene životinje koji je postupak NE, napuštene životinje se zbrinjavanju u prihvatilištu za životinje Karlovac ne ne ne ZBRINJAVA C.R.P.K u vašoj JLS? zbrinjavanja? 102.3. NE ZNAM - Postoje li poticaji 103.1. DA, ukoliko - KOSAC (naknade privatnim da, navesti koji vlasnicima) za 103. mjere očuvanja ugroženih staništa i 103.2. NE NE ne ne ne vrsta na području vaše JLS? 103.3. NE ZNAM - Dodatni komentar na prirodu u vašoj JLS:: KULTURNA BAŠTINA Postoje li konzervatorske 104.1. DA, ukoliko DA- elaborat stanja kulturnih dobara na 104. podloge/dokumenti DA, spomen dom „Debela Kosa“ da U izradi je da, priložiti rezultate području Općine Barilović za kulturnu baštinu u vašoj JLS? 104.2. NE - NE 104.3. NE ZNAM - 105.1. DA, ukoliko Z-301 Stari grad Ribnik Da – stari grad Tounj, mlinovi, tradicijska kuća sa okućnicom Da, civilna građevina u Rakovici Postoje li kulturna da, navedite koja 105. dobra u privatnom 105.2. NE NE - ne NE vlasništvu? 105.3. NE ZNAM - 106.1. DA, ukoliko Postoje li DA, Spomen dom „Debela Kosa“, spomen dom Trupinjak Da – stari grad Tounj 1480. godine Stari grad Barilović Z-295 Da .Ruševine starog Drežnik Grada CRKVA SV. TROJSTVA devastirana da, navedite koja 106. (ugrožena) kulturna 106.2. NE - dobra? 106.3. NE ZNAM - Dodatni komentar na kulturnu baštinu u vašoj JLS:: Zagreb, ožujak 2018. 34 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine LASINJA BOSILJEVO PLAŠKI JOSIPDOL GENERALSKI STOL INFRASTRUKTURA 1.1. sustav javne vodoopskrbe: 505 605 1200 cca 1500 650 1. Koliki je broj kućanstava vaše JLS spojenih na: 1.2. sustav javne odvodnje: 0 0 0 nema sustava javne odvodnje 0 1.3. sustav elektroopskrbe: 622 720 1300 cca 2000 1200 1.4. sustav plinoopskrbe: 0 0 0 nemamo sustav plinoopskrbe 0 Jankovo Selište, Mrežnički Brest, Keići, Duga 2.1. sustav javne vodoopskrbe: MODRUŠ, MODRUŠKI SABLJAKI, TROJVRH, ISTOČNI Gora,Mateško Selo, Crno kamanje, Goričice, Sjeničak Lasinjski i dio Desni Štefanki 1 Varoš Bosiljevski - Štokani Kunić TROJVRH Gornje i Donje Bukovlje LASINJA, CRNA DRAGA, DESNO SREDIČKO, DESNI ŠTEFANKI, BANSKI 2.2. sustav javne odvodnje: KOVAČEVAC, PRKOS LASINJSKI, SJENIČAK LASINJSKI, NOVO SELO 2. Ukoliko postoje, koja naselja u vašoj JLS nisu spojena na: LASINJSKO SVA NASELJA OPĆINE BOSILJEVO Sva naselja SVA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE JOSIPDOL SVA 2.3. sustav elektroopskrbe: 0 0 IMAJU SVA NASELJA LASINJA, CRNA DRAGA, DESNO SREDIČKO, DESNI ŠTEFANKI, BANSKI 2.4. sustav plinoopskrbe: KOVAČEVAC, PRKOS LASINJSKI, SJENIČAK LASINJSKI, NOVO SELO SVA NASELJA OPĆINE BOSILJEVO LASINJSKO Sva naselja SVA NA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE JOSIPDOL SVA 2012. GODINE IZGRAĐEN JE VODOOPSKRBNI SUSTAV MODRUŠ KOJI NEMA UPORABNU DOZVOLU ZBOG 3.1. sustavu javne vodoopskrbe: DA NE ne DA PROBLEMA DOBIVANJA SUGLASNOSTI OD RH I JAVNIH Je li vaša JLS u posljednjih 4 godine provodila zahvate 3. PODUZEĆA U VLASNIŠTVU RH širenja/sanacije ili izgradnje na: 3.2. sustavu javne odvodnje: NE NE ne IZGRAĐEN JE SUSTAV ODVODNJE OBORINSKIH VODA NE 3.3. sustavu elektroopskrbe: NE NE ne DA 3.4. sustavu plinoopskrbe: NE NE ne NE 4.1. sustava javne vodoopskrbe: DA NE ne DA DA 4.2. sustava javne odvodnje: DA NE ne DA NE 4. Planirate li širenje/sanaciju ili izgradnju: 4.3. sustava elektroopskrbe: NE NE ne DA 4.4. sustava plinoopskrbe: NE NE ne NE 5.1. parkirališna mjesta 4 4 2 1 1 Kakvo je zadovoljstvo stanovništva prometom i pripadajućom 5.2. protočnost prometnica 4 4 3 3 3 infrastrukturom? (procijenite na skali ocjenama od 1 do 5 kao u 5.3. učestalost javnog prijevoza 2 3 1 1 3 5. školi 1-izuzetno loše, 2-loše, 3-ni dobro, ni loše, 4-dobro, 5- 5.4. kvaliteta prometnica 3 3 3 3 3 odlično) 5.5. kvaliteta nogostupa 4 4 2 1 5.6. povezanost s većim gradovima 3 3 2 3 4 6.1. DA, ako da, kojom dionicom DA, županijska cesta Banski Kovačevac-Lasinja, nerazvrstane ceste DA – D-42 I NCMIHALJEVIĆI I NC U ČAKOVCU - DA, Janja Gora, Šumonjaci Imate li problem u vašoj JLS s plavljenjem pojedinih prometnih ceste? Jamnička i Ribička ulica OŠTARIJSKOM 6. putova? 6.2. NE NE NE 6.3. NE ZNAM - 7.1. DA, ako da, kojom dionicom - Imate li problem u vašoj JLS s neprohodnošću prometnih putova ceste? 7. tijekom zimskih mjeseci? 7.1. NE NE NE ne NE NE 7.2. NE ZNAM - 8.1. DA, ukoliko da koliko km? - DA 8. Imate li izgrađenih biciklističkih staza? 8.2. NE NE NE ne NE 8.3. NE ZNAM - 9.1. DA - da DA DA 9. Imate li željezničku postaju u vašoj JLS? 9.2. NE NE NE DA, modernizacija cesta, postavljanje prometne signalizacije, redovno 10.1. DA, ako da, na koji način? - DA,centar i pojedina sela Da li je u vašoj JLS u posljednje 4 godine unaprijeđena kvaliteta održavanje makadamskih i asfaltiranih cesta 10. prometa? 10.2. NE NE NE 10.3. NE ZNAM - ne znam 1. IZGRADNJA NOGOSTUPA UZ DRŽAVNE CESTE U PRAVCU KARLOVCA, OGULINA, SENJA TE ŽUPANIJSKU ČIŠĆENJE KANALA U CESTOVNOM POJASU, NEPREGLEDNOST CESTA Nabrojite tri najveća postojeća problema u prometnoj LOŠE STANJE LOKALNIH I ŽUPANIJSKIH CESTU OŠTARIJE - SKRADNIK 11. ZBOG RASLINJA I GRANJA UZ CESTE TE NEPRAVOVREMENO I infrastrukturi vaše JLS? CESTA 2. IZGRADNJA BICIKLISTIČKIH STAZA UZ DRŽAVNE NEODGOVARAJUĆE ODRŽAVANJE ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA CESTE 3. ASFALITIRANJE NERAZVRSTANIH CESTA 12.1. DA, ukoliko da koliko? - 12. Postoje li uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u vašoj JLS? 12.2. NE NE NE ne NE NE 12.3. NE ZNAM - 13.1. DA, ako da, koji su to? - 13. Ima li vaša JLS problema s onečišćenjem površinskih voda? 13.2. NE NE NE ne NE 13.3. NE ZNAM - 14.1. DA, ako da, koje? Jesu li na području vaše JLS provedene tehničke mjere obrane 14. 14.2. NE NE NE ne NE od negativnog djelovanja voda? 14.3. NE ZNAM 15.1. DA, ukoliko da na koji način? DA, sanacija i čišćenje odvodnih kanala NE POSTOJI OPASNOST OD POPLAVA Da li je u posljednjih 4 godine u vašoj JLS postignut napredak u 15. 15.2. NE NE sustavu obrane od poplava? 15.3. NE ZNAM ne znam 16.1. DA, koji problem ste imali i DA, plavljenje poljoprivrednih površina, prometnica i stambenih objekata. Jeste li imali problem s plavljenjem u vašoj JLS u zadnje 4 kako ste ga riješili? Plavljenje se rješava povremeno ovisno o intenzitetu poplave. DA, Janja Gora, čišćenje kanala 16. godine? 16.2. NE NE NE 16.5. NE ZNAM Koliko ste zadovoljni trenutačnim stanjem sustava obrane od 17. NE POSTOJI SUSTAV OBRANE OD POPLAVA - 4 4 poplava? DA, puknuće vodovodnih cijevi DA,onečišćenje 18. 18.2. NE NE ne Zagreb, ožujak 2018. 35 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine LASINJA BOSILJEVO PLAŠKI JOSIPDOL GENERALSKI STOL Jeste li u zadnje 4 godine imali probleme s opskrbom i/ili kakvoćom vode za ljudsku potrošnju (onečišćenje, kvarovi na 18.3. NE ZNAM vodocrpilištu i sl.)? Dodatni komentar na infrastrukturu u vašoj JLS: DRUŠTVENA INFRSTRUKTURA 19.1. Vrtići: 0 0 1 19.2. Područne škole: 2 0 2 19.3. Osnovne škole: 1 0 1 1 Koliki je broj odgojno-obrazovnih institucija na području vaše 19. 19.4. Srednje škole: 0 0 0 JLS? 19.5. Veleučilišta: 0 0 0 19.6. Sveučilišta: 0 0 0 19.7. Ostalo: 0 0 20.1. Ljekarna: 1 0 0 0 20.2. Ambulanta: 4 1 3 20. Koliki je broj zdravstvenih ustanova prema sljedećim kriterijima? 20.3. Dom zdravlja: 0 0 0 20.4. Bolnica: 0 0 0 20.5. Ostalo: 0 0 21.1. Zdravstvenom infrastrukturom (stanje, dostupnost) 3 4 5 4 21.2. Odgojno-obrazovnom infrastrukturom (stanje, dostupnost) 3 4 4 4 21.3. Trgovine za svakodnevnu 21. Kakvo je zadovoljstvo stanovništva? opskrbu 2 4 5 4 21.4. Dječja igrališta 4 4 5 4 21.5. Sportski objekti i igrališta 3 4 5 3 21.6. Parkovi i druge zelene površine za rekreaciju 4 3 3 3 22.1. Primarni (poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo i ribarstvo): 30 NEMAMO PODATKE 22.2. Sekundarni (industrija, građevinarstvo, rudarstvo, 22. Koliko je zaposlenih u pojedinim sektorima zanimanja? energetika, proizvodno obrtništvo): NE RASPOLAŽEMO SA PODACIMA 10 NEMAMO PODATKE 22.3. Tercijarni (trgovina, promet, ugostiteljstvo, bankarstvo i turizam): 15 NEMAMO PODATKE 22.4. Kvartarni (školstvo, zdravstvo, policija, uprava): 10 NEMAMO PODATKE 23. Koja su deficitarna zanimanja u vašoj JLS u posljednje 4 godine? DOKTOR OPĆE PRAKSE Farmaceut GOSPODARSTVO DA, dodjela potpora i subvencija, unaprjeđenje razine infrastrukturne 24.1. DA, ako da kojim mjerama? Da,sufinanciranje umj.oplodnje,pčelarstvo Provodite li mjere i aktivnosti za poticanje razvoja gospodarstva opremljenosti 24. na području vaše JLS (poticaji/olakšice)? 24.2. NE NE 24.3. NE ZNAM ne znam DA, subvencije za opremanje novorođene djece, sufinanciranje smještaja u DA-POMOĆ – OPREMA ZA Da, naknada za novorođenče, sufinanciranje vrtića, 25.1. DA, ako da, koje su to mjere? dječjih vrtić, provedba predradnji (ishođenje građevinske dozvole i dr.) za NOVOROĐENČE U IZNOSU 5.000,00 Provodite li mjere i aktivnosti ekspanzivne populacijske politike besplatni udžbenici za osnovnoškolce 25. izgradnju dječjeg vrtića KUNA (zadržavanje mladih, pronatalitetna politika)? 25.2. NE 25.3. NE ZNAM ne znam 26.1. DA, ako da u kojem sektoru? DA, sekundarni sektor Ima li vaša JLS pozitivnih rezultata u broju zaposlenih u 26. 26.2. NE NE ne NE posljednje 4 godine? 26.3. NE ZNAM DA, OSNIVANJE NOVIH 27.1. DA, ako da na koji način? ZEMLJIŠNJIH KNJIGA ZA SVE 27. Potiče li vaša JLS usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga? KATASTARSKE OPĆINE 27.2. NE NE NE NE 27.3. NE ZNAM 28.1. DA 28. Postoje li poticaji za uklanjanje azbestnih ploča s krovova? 28.2. NE NE NE ne NE 28.3. NE ZNAM Kakva su vaša iskustva s reakcijama javnosti na pojedine veće projekte u prostoru (npr. izgradnja 29. hidroelektrane, odlagalište otpada i sl)?(procijenite na skali ocjenama od 1 do 5 kao u školi 3 ni dobro ni loše 4 3 3 1-izuzetno loše, 2-loše, 3-ni dobro, ni loše, 4-dobro, 5-odlično) Dodatni komentar na društvenu infrastrukturu u vašoj JLS: Koliko ima trgovačkih društava po pripadajućim gospodarskim djelatnostima u vašoj JLS (sukladno Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007.)? (u praznu kućicu napisati odgovor) 30.1. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo: 1 0 2 3 30.2. Rudarstvo i vađenje: 1 0 0 0 30.3. Prerađivačka industrija: 3 0 0 0 30.4. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija: 1 0 0 1 30.5. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša: 2 0 2 1 30.6. Građevinarstvo: 1 0 0 4 30. 30.7. Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala: 1 1 6 5 30.8. Prijevoz i skladištenje: 3 0 0 3 30.9. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane: 4 1 0 2 30.10. Informacije i komunikacije: 1 0 0 1 30.11. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja: - 0 0 0 30.12. Poslovanje nekretninama: 1 0 0 0 30.13. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti: 1 0 0 0 Zagreb, ožujak 2018. 36 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine LASINJA BOSILJEVO PLAŠKI JOSIPDOL GENERALSKI STOL 30.14. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti: - 0 0 0 Ostale uslužne djelatnosti Obrazovanje Umjetnost zabava i rekreacija 31. Koliki je udio industrije u ukupnim prihodima u gospodarstvu vaše JLS? - NEMAMO PODATKE 0 32. Koje su tri najbitnije industrijske grane u vašoj JLS? TEKSTILNA, DRVOPRERAĐIVAČKA 0 33. Postoji li u vašoj JLS industrijsko postrojenje koje je izvor onečišćenja? Ukoliko postoji, napišite koje je to. NE NE ne NE Dodatni komentar na gospodarstvo u vašoj JLS:: ENERGETIKA 34.1. DA, ako da na koji način? 34. Potičete li korištenje obnovljivih izvora energije u vašoj JLS? 34.2. NE NE NE ne NE 34.3. NE ZNAM 35. Koliki je udio potrošnje energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u vašoj JLS? NEMA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 0 0 - Koji oblici obnovljivih izvora energije (solarni paneli, hidroelektrane, biomasa, i sl.) su zastupljeni u vašoj 36. jedinici JLS i u kojem omjeru? ODGOVOR KAO POD TOČ.35 HIDROELEKTRANA LEŠĆE nemamo - Koji projekti se trenutno provode vezani uz povećanje energetske učinkovitosti i poticanje korištenja POSTAVLJANJE VANJSKE TOPLINSKE OVOJNICE NA DRUŠTVENOM 37. obnovljivih izvora energije? DOMU U LASINJI - - 38.1. drvo za ogrjev 5 5 5 5 Koji su energenti najzastupljeniji u kućanstvima? (pridodajte 38.2. prirodni plin 0 0 1 1 38. vrijednosti od 1 do 5, gdje 1 znači najmanja zastupljenost 38.3. električna energija 2 2 2 2 energenta, a 5 najzastupljeniji energent) 38.4. ukapljeni plin 2 0 0 1 38.5. sunčeva energija 1 0 0 1 Dodatni komentar na energetiku u vašoj JLS:: ISKORIŠTAVANJE I ZALIHE MINERALNIH I ENERGETSKIH SIROVINA 39.1. Mineralnih sirovina: 2 1 0 0 39. Koliko vaša JLS ima eksploatacijskih polja? 39.2. Energetskih sirovina: 0 0 0 40.1. DA, ukoliko ih ima, kako vaša Postoje li ilegalna eksploatacijska polja mineralnih sirovina JLS postupa s njima? - 40. (šljunčare, kamenolomi) u vašoj JLS? 40.2. NE NE NE ne NE 40.3. NE ZNAM - 41.1. DA, ako da, na koji način? - Provodi li se sanacija zatvorenih eksploatacijskih polja u vašoj 41. 41.2. NE NE NE ne NE JLS? 41.3. NE ZNAM - Sljedeća pitanja odgovarate samo ukoliko imate eksploatacijska polja u vašoj JLS. 42.1. DA, ako da, na koji način? Provodi li se nadzor nad iskorištavanjem mineralnih sirovina u 42. 42.2. NE NE, eksploatacijska polja trenutno nisu u funkciji, ne eksploatiraju se NE ne NE vašoj JLS u posljednje 4 godine? 42.3. NE ZNAM 43.1. DA, ako da, na koji način? Provode li se mjere zaštite i kontrola eksploatiranih površina u 43. 43.2. NE NE NE ne NE vašoj JLS posljednje 4 godine? 43.3. NE ZNAM ZAGAĐENJE OKOLIŠA I ŠTETE NA STAMBENIM I DRUGIM OBJEKTIMA Koje štete i problemi nastaju kao posljedica djelatnosti 44.1. Mineralnih sirovina: 44. OD MINIRANJA, POREMEĆAJI U PODZEMNIM VODAMA ONEČIŠĆENJE ZRAKA nema - eksploatacije sirovina u vašoj JLS? 44.2. Energetskih sirovina: nema - Kakav je stav lokalnog stanovništva prema eksploataciji 45.1. Mineralnih sirovina 3, ni dobro ni loše 3 3 - mineralnih i energetskih sirovina u vašoj JLS? (procijenite na 45. skali ocjenama od 1 do 5 kao u školi 1-izuzetno loše, 2-loše, 3-ni 45.2. Energetskih sirovina dobro, ni loše, 4-dobro, 5-odlično) - 3 - Dodatni komentar na iskorištavanje sirovina u vašoj JLS:: TURIZAM Godina: 2013. 2014. 2015. 2016 2013. 2014. 2015. 2016 2013 2014 2015 2016 46.1. privatni smještaj: 0 0 0 0 - - - - 5 10 15 15 1 3 Koliko vaša JLS ima registriranih smještajnih objekata u 46. 46.2. hostel: 0 0 0 0 - - - - 1 1 1 1 1 1 1 1 posljednje 4 godine? 46.3. hotel: 0 0 0 0 - - - - 0 0 0 0 46.4. ostalo: 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 0 47.1. DA, ako da na koji način? DA, izgradnja turističke infrastrukture, povećanje smještajnih kapaciteta Cikloturizam 47. Da li se planira unaprijediti turistička ponuda u vašoj JLS? 47.2. NE NE NE 47.3. NE ZNAM Koje grane turizma (npr. seoski, ribolovni, sportsko-rekreacijski, i sl.) su najperspektivnije za razvoj 48. turističke djelatnosti vaše JLS? lovni i ribolovni, vjerski, sportsko rekreacijski SEOSKI TURIZAM seoski SEOSKI, RIBOLOVNI , REKREACIJSKI Slaba prometna povezanost, 49. Koji su postojeći problemi u turističko-ugostiteljskoj ponudi vaše JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) MALI BROJ KAPACITETA visoke cijene režijskih troškova i sl. NEMA DOVOLJNO PONUDE Dodatni komentar na turizam u vašoj JLS:: POLJOPRIVREDA 50.1. DA, ako da, na koji način? 50. Potiče li se ekološka poljoprivreda? 50.2. NE NE NE ne NE 50.3. NE ZNAM Jeste li u posljednje 4 godine održavali edukacijske radionice u 51.1. DA, ako da, koliko? DA.3 51. vašoj JLS u svrhu razvoja održive i ekološke poljoprivrede? 51.2. NE NE ne NE Zagreb, ožujak 2018. 37 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine LASINJA BOSILJEVO PLAŠKI JOSIPDOL GENERALSKI STOL 51.3. NE ZNAM 52.1. DA, ako da, na koliko ha? Da li su se u posljednje 4 godine povećale navodnjavane 52. 52.2. NE NE NE NE površine? 52.3. NE ZNAM ne znam 53. Koliko je zaposlenih ljudi u inspekcijskoj službi koja kontrolira primjenu sredstava za zaštitu bilja? 0 0 0 Dodatni komentar na poljoprivredu u vašoj JLS:: ŠUMARSTVO 54.1. DA, ako da, na koji način? Promičete li udruživanje šumoposjednika radi lakšeg 54. 54.2. NE NE NE ne NE gospodarenja privatnim šumama? 54.3. NE ZNAM 55. Koje akcije pošumljavanja su se vršile na području vaše JLS u posljednje 4 godine? NIJE POZNATO DA, HRVATSKE ŠUME NEMAMO PODATKE 56.1. DA, ako da, na koji način? DA, održavanje travnjaka, sadnja cvijeća i ukrasnog raslinja Provodi li se uređenje javnih zelenih površina, njega i uzgoj 56. 56.2. NE NE NE stabala urbanih šuma u vašoj JLS u posljednje 4 godine? 56.3. NE ZNAM ne znam 57.1. DA, ukoliko da, priložiti Vodi li se evidencija sječe stabala na urbanim zelenim podatke 57. površinama (parkovi)? 57.2. NE NE NE NE 57.3. NE ZNAM ne znam 58. Koliki je ukupan broj šumskih požara u vašoj JLS posljednje 4 godine? 3 0 Kolika je ukupna površina opožarenog šumskog područja u vašoj JLS u posljednje 4 godine? (u praznu 59. kućicu napisati odgovor) cca 2,00 ha NE RASPOLAŽEMO PODACIMA nemamo evidenciju - Dodatni komentar na šumarstvo u vašoj JLS:: SLATKOVODNO RIBARSTVO I AKVAKULTURA Koliko registriranih ribnjaka toplovodnih i hladnovodnih vrsta ima 60.1. Toplovodni 3 0 0 0 60. na području vaše JLS? 60.2. Hladnovodni 0 1 0 61. Koja ribolovna društva su aktivna na području vaše JLS? ŠRK „KUPA“ ŠRD MREŽNICA 1 62.1. DA, ako da, koji su to? DA, lov ribe s nedozvoljenim sredstvima 62. Postoje li problemi s krivoribolovom u vašoj JLS? 62.2. NE NE NE 62.3. NE ZNAM ne znam Dodatni komentar na slatkovodno ribarstvo i akvakulturu u vašoj JLS:: BUKA 63.1. DA, ako da, koje i za koja Jesu li provedena mjerenja, istraživanja ili ankete vezane uz područja? 63. buku posljednjih 4 godine u vašoj JLS? 63.2. NE NE NE ne NE 63.3. NE ZNAM Koji su najznačajniji izvori buke u vašoj jedinici JLS u posljednje 4 godine? (u praznu kućicu napisati 64. odgovor) BLIZINA AUTOPUTA 65.1. DA, ako da koji su? Postoje li problemi u vašoj JLS u posljednjih 4 godine vezani uz 65. 65.2. NE NE NE NE prevelike emisije buke? 65.3. NE ZNAM ne znam GOSPODARENJE OTPADOM DA, IZRAĐUJEMO IZMJENE I 66.1. DA DA DOPUNE DA 66. Postoji li važeći Plan gospodarenja otpadom vaše JLS? 66.2. NE, ako ne, je li u postupku izrade/donošenja? U POSTUPKU DONOŠENJA 66.3. NE ZNAM 67.1. Da, ako da iz koje je godine? DA, 2016 DA Je li za vašu JLS izrađeno godišnje izvješće o provedbi Plana 67. 67.2. NE NE gospodarenja otpadom? 67.3. NE ZNAM 68.1. DA, ako da, koje? DA, 2016 68. Postoje li u vašoj JLS građevine za gospodarenje otpadom? 68.2. NE NE NE NE 68.3. NE ZNAM 69.1. DA, ako da koje vrste? Da, reciklažno dvorište DA, reciklažno dvorište Planira li vaša JLS izgradnju građevina za gospodarenje 69. 69.2. NE NE NE otpadom? 69.3. NE ZNAM 70.1. DA, ako da koje od Postoji li odvojeno prikupljanje komunalnih i posebnih vrsta navedenog? DA, razvrstavanje na kućnom pragu i zeleni otoci (papir, plastiku, staklo) Da, zeleni otoci 70. otpada (npr. razvrstavanje u posebne posude u kućanstvima, DA, ZELENI OTOCI, MOBILNO 70.2. NE zeleni otoci i reciklažna dvorišta)? RECIKLAŽNO DVORIŠTE NE 70.3. NE ZNAM U svim naseljima na području 71.1. Komunalni otpad 20 općine Plaški (7) DOMAĆINSTVA 71.2. Građevinski otpad - 0 0 71.3. Azbestni otpad - 0 0 Na koliko lokacija vaša JLS vrši sakupljanje i zbrinjavanje 71. 71.4. Zeleni otpad s javnih površina - 0 0 različitih vrsta otpada? 71.5. Biootpad iz domaćinstava - 0 0 71.6. Opasni otpad - 0 0 71.7. Otpad životinjskog porijekla - 0 0 72.1. DA, ako da, koliko ih ima? DA, 2 da, 1 DA, 3 Da li je vaša JLS imala problem s divljim odlagalištima otpada u 72. 72.2. NE NE posljednje 4 godine? 72.3. NE ZNAM Planira li se sanacija divljih odlagališta otpada u vašoj JLS i na koji način? (u praznu kućicu napisati 73. odgovor) NE NE DA, ČIŠĆENJEM I ODOVOZOM ISTOG Provodi li se praćenje zatvorenih/saniranih odlagališta u vašoj 74.1. DA, ako da, priložiti rezultate 74. JLS? 74.2. NE NE NE ne NE Zagreb, ožujak 2018. 38 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine LASINJA BOSILJEVO PLAŠKI JOSIPDOL GENERALSKI STOL 74.3. NE ZNAM 75.1. DA, ako da, na kojima? Da, odlagalište Jezero Da li se u posljednje 4 godine provodio redoviti nadzor na 75. 75.2. NE NE NE, NE POSTOJE DIVLJA ODLAGALIŠTA NE odlagalištima otpada u vašoj JLS? 75.3. NE ZNAM 76.1. DA, ako da tko provodi DA, Udruga Turbina promjena, Jesu li u vašoj JLS provedene edukacije javnosti s ciljem edukacije? Da, putem koncesionara (leci o načinu i vrstama otpada) Karlovac 76. unapređenja gospodarenja otpadom u posljednjem 76.2. NE NE NE četverogodišnjem razdoblju? 76.3. NE ZNAM 1. raštrkanost stanovništva, Ukoliko postoje, nabrojite 3 najznačajnija problema u gospodarenju otpadom u vašoj JLS posljednje 4 77. 2. starija životna dob stanovnika godine? NISU SVA DOMAĆINSTVA UKLJUĆENA U 3. nemamo dozvolu za odlagalište FINANC.SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE DIVLJIH ODVOZ KOMUNALNOG OTPADA otpada Jezero ODLAGALIŠTA Dodatni komentar na buku i gospodarenje otpadom u vašoj JLS: IZNENADNI NEŽELJENI DOGAĐAJI S POSLJEDICAMA PO OKOLIŠ 78. Koje tijelo je nadležno za praćenje akcidentnih situacija u vašoj JLS? (u praznu kućicu napisati odgovor) JEDINSTVENI UPRAVNI ODBOR DVD Plaški STOŽER CIVILNE ZAŠTITE 79. Nabrojite akcidente zabilježene u vašoj JLS u posljednje 4 godine. (u praznu kućicu napisati odgovor) ODLAGANJE BAČVI S OPASNIM OTPADOM ODLAGANJE OTPADA U PRIRODU Nije zabilježeno TUČA Ukoliko je vaša JLS bila pogođena elementarnim nepogodama u posljednje 4 godine, nabrojite ih. (u 2013. poplava, 2014 ledena kiša i 80. praznu kućicu napisati odgovor) POPLAVA, ORKANSKO NEVRIJEME PRAĆENO PIJAVICOM - tuča, 2016. tuča TUČA Dodatni komentar na iznenadne neželjene događaje s posljedicama po okoliš u vašoj JLS: TLO, ZRAK I KLIMA Koji su najznačajniji izvori onečišćenja zraka u vašoj JLS u posljednje 4 godine (npr. Industrija, promet, 81. poljoprivredna proizvodnja i sl.)? (u praznu kućicu napisati odgovor) promet PROMET promet PROMET Da li vaša JLS pridonosi očuvanju kvalitete zraka i smanjenu 82.1. DA, ukoliko da, na koji način? Edukacija stanovništva 82. klimatskih promjena (npr. edukacija stanovništva, upotreba 82.2. NE NE NE NE plinskog goriva i biogoriva)? 82.3. NE ZNAM Koliko je financijskih sredstava utrošeno u svrhu očuvanja kvalitete zraka i smanjenja klimatskih 83. promjena? 0 0 0 84.1. DA, ako da, koje mjere zaštite se provode? 84. Ima li na području vaše JLS problema s erozijom tla? 84.2. NE NE NE ne NE 84.3. NE ZNAM 85.1. DA, ako da koje mjere zaštite se provode? DA 85. Ima li na području vaše JLS problema s klizištima i odronima? 85.2. NE NE ne 85.3. NE ZNAM Dodatni komentar na tlo, zrak i klimu u vašoj JLS:: PRIRODA 86.1. DA, ukoliko da, koji? DA Postoje li za vašu JLS važeći planovi, programi ili strategije koji 86. 86.2. NE NE ne obuhvaćaju područje zaštite prirode i okoliša? 86.3. NE ZNAM 87.1. DA, ukoliko da, koji? da Jesu li provedeni projekti edukacije javnosti na temu zaštite 87. 87.2. NE NE NE NE prirode i okoliša? 87.3. NE ZNAM Koliko je u posljednjih 4 godine vaša JLS utrošila financijskih sredstava na izradu projekata i aktivnosti za 88. zaštitu prirode i okoliša? I na koje aktivnosti su utrošena navedena sredstva? 54.304,26 kn Uređenje okoliša i javnih zelenih popvršina 0 0 Koje udruge za zaštitu prirode i okoliša su aktivne na području vaše JLS? (u praznu kućicu napisati 1, Kako je zelena moja dolina 89. odgovor) NEMAMO TAKVIH UDRUGA Plaški 0 90.1. DA, ukoliko da, koje su to Postoji li suradnja vaše JLS s civilnim udrugama koje se bave udruge? 90. zaštitom prirode i okoliša? 90.2. NE NE NE ne NE 90.3. NE ZNAM Ukoliko vaša JLS surađuje s civilnim udrugama, na kojim aktivnostima surađuju? (u praznu kućicu 91. napisati odgovor) - Financijski podupire projekte DOZNAKA SREDSTAVA Koliko stručnjaka za inspekciju zaštite okoliša je aktivno na području vaše JLS? (u praznu kućicu napisati 92. odgovor) 0 0 0 0 DODATNO POSTAVLJANJE ZELENIH 93.1. DA, ako da koje? OTOKA 93. Provode li se mjere za zaštitu prirode i okoliša, ako da koje? 93.2. NE NE ne NE 93.3. NE ZNAM 94.1. DA, ako da, koliko je zaposlenika educirano? Jesu li u posljednje 4 godine provedene edukacije zaposlenika 94. vaše JLS na temu zaštite i okoliša? 94.2. NE NE NE ne NE 94.3. NE ZNAM Koliko je dozvola izdanih za zahvate u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže NATURA 2000 95. u razdoblju 2013.-2016. i navedite lokacije zahvata. 0 0 0 Da, sa čagalj, divlja svinje, 96.1. DA, ako da s kojim? Postoje li u posljednje 4 godine problemi javnosti vaše JLS s DA, ČAGALJ, DIVLJA SVINJA DA, DIVLJE SVINJE medvjed, vuk, srna, lisica … DA,SRNA,DIVLJA SVINJA 96. divljim vrstama (čagalj, divlja svinja, srna, jelen, i sl.)? 96.2. NE 96.3. NE ZNAM DA, Plan gospodarenja otpadom Općine Lasinja za razdoblje 2017. – 2022. 97.1. DA, ukoliko da koji? Postoje li završeni postupci procjene utjecaja na okoliš i godine NE 97. prihvatljivosti za ekološku mrežu? 97.2. NE NE ne 97.3. NE ZNAM Zagreb, ožujak 2018. 39 Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine LASINJA BOSILJEVO PLAŠKI JOSIPDOL GENERALSKI STOL 98. Koliko jedinki i kojih vrsta je stradalo u prometu i/ili krivolovu u vašoj JLS u posljednje 4 godine? SRNA DO 5 JEDINKI NE RASPOLAŽEMO PODACIMA Nemamo evidenciju SRNE, JELENI, VEPROVI (10) 99. Navedite nazive prometnica na kojima stradavaju divlje vrste? NA SVIM VRSTAMA PROMETNICA D-42 100.1. DA, ukoliko da, koliko je Da, štete u poljoprivredi, naknade DA, ŠTETE ISPLAĆUJU LOVAČKA DRUŠTVA naknada isplaćeno? DA, cca 5.000,00 kn DA štete nisu isplaćene NEMAMO PODATKE Jesu li u posljednje 4 godine na području vaše JLS nastale štete 100. prouzrokovane djelovanjem divljih vrsta? 100.2. NE 100.3. NE ZNAM 101.1. DA Postoje li centri za zbrinjavanje ozlijeđenih divljih vrsta u vašoj 101.2. NE, ukoliko ne, na koji način Ne, nismo imali slučaj ozlijeđenih 101. JLS? se zbrinjavaju? NE, odstrel članova lovačkog društva NE divljih vrsta NE, HIGIJENIČARSKA SLUŽBA KARLOVAC 101.3. NE ZNAM 102.1. DA 102.2. NE, ako ne koji je postupak Ne, zbrinjavamo ih u Josipdol Vet, 102. Postoji li utočište za napuštene životinje u vašoj JLS? zbrinjavanja? NE NE Josipdol NE, HIGIJENIČARSKA SLUŽBA KARLOVAC 102.3. NE ZNAM 103.1. DA, ukoliko da, navesti koji Postoje li poticaji (naknade privatnim vlasnicima) za mjere 103. 103.2. NE NE NE ne NE očuvanja ugroženih staništa i vrsta na području vaše JLS? 103.3. NE ZNAM Dodatni komentar na prirodu u vašoj JLS:: KULTURNA BAŠTINA 104.1. DA, ukoliko da, priložiti Postoje li konzervatorske podloge/dokumenti za kulturnu baštinu rezultate DA DA 104. u vašoj JLS? 104.2. NE NE ne 104.3. NE ZNAM 105.1. DA, ukoliko da, navedite koja DA , MLINOVI NA RIJECI DOBRI I MREŽNICI 105. Postoje li kulturna dobra u privatnom vlasništvu? 105.2. NE NE NE ne 105.3. NE ZNAM 106.1. DA, ukoliko da, navedite koja DA – STARI GRAD BOSILJEVO Da, Gradina Plaški, Učiona Plaški 106. Postoje li devastirana (ugrožena) kulturna dobra? 106.2. NE NE NE 106.3. NE ZNAM Dodatni komentar na kulturnu baštinu u vašoj JLS:: Zagreb, ožujak 2018. 40