GLASILO HRVATA CRNE GORE Godina XVI Broj 159-160 2018. ISSN 1800-5179

IzuzetnaIzuzetna univerzalnauniverzalna vrijednostvrijednost Sadržaj: Poštovani čitatelji! 3 KotorArt – Vrijednost koja traje

8 Bogatstvo hrvatskoga narodnog ruha Poštovani čitatelji! 12 Do budućnosti tragovima vlastite prošlosti Nakon nekoliko mjeseci uspjeli smo pripremiti i tiskati još 15 Čija je Bokeljska mornarica jedan broj Hrvatskoga glasnika. Bilo je teško i iscrpljujuće za sve nas. Tema, inspiracije, želje i volje ne nedostaje, ali 17 Boka i životni put Ide Verone nedostaju financijska sredstva. To nas sputava, demoralizira i obeshrabruje. Sve aktivnosti Društva svedene su na 24 Pomorski leksikon novljanske općine minimum, a to posebno boli jer smo svih ovih godina neumorno radili na očuvanju naše kulture, baštine, jezika... i 27 Dani kraljice Teute u Rizinijumu to pokretanjem raznih projekata, promocija, koncerata, 31 Aktualnosti gostovanja... Donedavno smo imali puno planova i ideja koje smo morali otkazati ili odgoditi do nekih boljih dana. 48 Kronika Društva U ovoj godini izostala je uobičajena pomoć institucija Crne Gore i do ovog trenutka sredstva Fonda za zaštitu i 51 Vremeplov Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“ ostvarivanje manjinskih prava nisu stavljena u funkciju u sklopu natječaja. Međutim, mi nismo gubili nadu jer nada 57 Blagoslov mora posljednja umire. Zahvaljujući pomoći gradova i županija iz Hrvatske, a posebno dobrim ljudima, našim Bokeljima iz 60 Ostavština obitelji Visković u Perastu – Nepokretna baština Viskovića Sydneya – Marku, Božu i Ivu, vlasnicima firme Boka 64 Duh Hrvatske u antarktičkome krugu Čilea Aluminium Windows, tiskamo ovaj dvobroj časopisa. Očekujemo da će Fond za zaštitu i ostvarivanje 67 Antiki fagot manjinskih prava tijekom studenoga ipak raspisati natječaj i dodijeliti sredstva za 2018. namijenjena upravo zaštiti i 71 Po bokeški... ostvarivanju manjinskih prava te da ćemo do kraja godine uspjeti prirediti još jedan broj i realizirati bar neke od 72 Povijest brodskih kružnih putovanja u Boki kotorskoj: Golden Odyssey planiranih aktivnosti. Kako su prošli i mjeseci od izlaska prethodnoga Glasnika, 75 Tragovima Bokelja po bespućima svijeta ovaj broj donosi kolaž odabranih događaja koji su obilježili proteklo razdoblje za nama, kao i stare, a uvijek nove serijale. 82 Grbovi kotorske vlastele XIV vijeka Nadamo se da će se financijska situacija konačno 84 Boka izbliza i svisoka stabilizirati i da ćemo uspjeti već idućeg mjeseca prirediti novi broj. I na kraju, želimo izraziti veliku zahvalnost svima 85 In memoriam: Rade Perković koji su nam pomogli u ovome teškom razdoblju.

86 In memoriam: Oliver Dragojević Srdačan pozdrav!

Vaša urednica Tijana Petrović

“Hrvatski glasnik”, Kotor, je upisan u evidenciju javnih glasila kod Republičkog sekretarijata za informisanje RCG pod rednim brojem 04/01-1828 od 31.12.2002. godine. Časopisu je dodijeljen međunarodni standardni broj za ser- ijske publikacije ISSN 1800-5179, koji je otisnut u gornjem desnom uglu korica. Časopis izlazi mjesečno.

Adresa: Pjaca od muzeja 361, Stari grad, 85330 Kotor Urednica: Tijana Petrović Telefon:+382 (0)32 304 232 · Faks:+382 (0)32 304 233 Uređivački odbor: Marija Mihaliček, Tripo Schubert, Vivijan E-mail: [email protected] • WEB: www.hrvaticg.com Vuksanović, Danijela Vulović, Joško Katelan · Lektorica: Žiro-računi: 520-361700-17 • 510-4741-76 Sandra Ćudina · Fotografije: Foto Parteli, Radoje Milić, Osnivač i nakladnik: Hrvatsko građansko društvo Danijela Vulović, Radio Dux, Boka News, Stevan Kordić, Crne Gore – Kotor KotorArt, Profimedia, arhiva HGD CG Grafička priprema i tisak: Biro Konto, Igalo Naslovnica: Klaudio Katelan Naklada: 500 primjeraka OD 28. LIPNJA DO 13. KOLOVOZA ODRŽAN KOTORART

KotorArt – Vrijednost koja traje

Priredila: XVII. KotorArt - Međuna- tim kategorijama. U kategoriji Tijana Petrović rodni festival klapa Perast Najbolja ženska klapa po ocjeni ugostio je ženske, muške i stručnog žirija najbolja je bila vogodišnje izdanje festi- mješovite klape iz Crne Gore, klapa Skontradura iz Dubrov- vala KotorArt trajalo je Hrvatske i Bosne i Hercegovine nika, dok je u kategoriji Naj- O48 dana i okupilo više koje su se natjecale u različi- bolja muška klapa najboljom od 1.000 umjetnika iz 33 ze- mlje svijeta. U razdoblju od 28. lipnja do 13. kolovoza na mnogobrojnim ambijentalnim lokacijama u Kotoru i širom Boke realizirano je ukupno 267 programa, od čega 51 u glavnom programu i 216 u pratećem programu, koje je ispratilo više od 45.000 lju- di. Bogat program festivala ove godine održavao se u če- tiri segmenta: XVII. KotorArt - Međunarodni festival klapa Perast, XXVI. KotorArt - Ko- torski festival pozorišta za djecu, XVI. KotorArt - Don Brankovi dani muzike i VIII. KotorArt - Pjaca od filozofa.

3 Festival pozorišta za djecu proglašena klapa Valdibora odlučivao stručni žiri, žiri gra- je nagradu dječjeg žirija dok je iz Rovinja. U kategoriji Nova da Kotora i dječji žiri. Djeca i žiri grada Kotora izabrao pred- klapska pjesma po ocjeni pu- njihovi roditelji uživali su i u stavu ‘Igra ruku’ teatra El Pa- blike prvo mjesto i Nagrada Ni- književnim, muzičkim, likov- tio iz Španjolske. Nagradu za kola Gregović pripala je klapi nim, edukativno-teorijskim najbolju predstavu stručni žiri Camerton iz Podgorice. programima te programima dodijelio je predstavi ‘Igra vre- dječjega scenskog stvaralaš- mena’ (El Juego Del Tempo/ XXVI. KotorArt - Kotorski tva, kao i posebnim programi- The Game of Time) čileansko- festival pozorišta za djecu ma za mlade. Čitav grad bio španjolskog autora Davida Za- ove godine je imao motiv ‘Put je pozornica i dječje igralište, uzole u produkciji David Zau- oko svijeta’, a ugostio je umjet- mjesto spajanja različitih kul- zola Puppets. nike iz 29 zemalja. U sklopu tura i običaja, mjesto putova- kazališnog programa gledatelji nja u najljepše bajke i predje- XVI. KotorArt - Don Bran- su imali priliku pogledati 18 le. Predstava ‘Modro blago’ u kovi dani muzike - iako čvr- predstava, a o nagradama je režiji Staše Koprivice odnijela sto stojeći na zemlji, spustili su s muzičkog neba najsjaj- nije zvijezde! Ugostili su Yuju Wang, Martina Grubingera, Leonidasa Kavakosa, Roma- na Simovića, Nemanju Radu- lovića i mnoge umjetnike koji su odgovorili najvišim umjet- ničkim standardima. Osim visokog nivoa umjetničkog programa Don Brankovi dani muzike dali su piblici i kon- certe nešto popularnije mu- zike pa su ove godine ugostili Bitoljski komorni orkestar i Vlatka Stefanovskog, Terezu Kesoviju, Radojku Šverko, Gabi Novak, Emira Kusturicu & No Smoking Orchestra. Posvećenost aktualnoj temi ekologije i zaštite životne sre- dine iskazana je u koncertima Festivalskog orkestra, Ramba

4 5 Amadeusa i premijeri nje- gove kompozicije ‘Pasija po Steli’ koja je na karakteristi- čan način dotaknula temu problema kruzera i podmor- ja Boke kotorske. Također je tema ekologije iskazana i u premijeri filma Dušana Vulekovića o stanju akva- torija Boke. Ovim radovima 13. srpnja na Trgu sv. Tri- puna službeno su otpočeli Don Brankovi dani muzike. Nastavljeni su programima Climate Kays u suradnji s Leonidas Kavakos i Yuja Wang

Nemanja Radulović

Sopran Natalija Radić, „Pasija po Steli“

4 5 Tri dive – Tereza Kesovija, Gabi Novak, Radojka Šverko Roman Simović i prijatelji

Institutom za biologiju mora, kao i ronilačkim klubom „Svet ronjenja“, s kojima su organi- zirali i podvodnu izložbu „Živo more Crne Gore“. Prateći pro- gram, osim na mnogobrojnim kotorskim pjacama, održavao se nekoliko puta i u Luštici 6 7 Bayu, kao i Portu Montenegro. Osim muzičkog dijela, festival je ove godine imao i izložbu sli- ka Milutina Obradovića, zatim promociju zbirke pjesama don Branka Sbutege „Križni put i druge pjesme“. U sklopu festivala organi- zirana je platforma KotorArt talenti gdje su imali priliku

nistarstvo kulture Crne Gore. Glavni sponzori, tradicional- no, bili su: Lušica Bay, Coca Cola, Turistička organizacija Kotor te Porto Montenegro, Capital Plaza, Hard Rock Cafe i Institut Konfucije. Festival je realiziran uz pomoć partne- ra: JU Kulturni centar „Niko- la Đurković“, Muzička škola

predstaviti se mladi umjetnici na početku karijere: talentira- na i vrlo uspješna gitaristki- nja Nađa Janković, pijanist Andrija Jovović, kao i mnogi instrumentalisti srednje mu- zičke škole „Vida Matjan”. Od ove godine, uz potporu TO Kotor, organizirana je i serija od pet koncerata pod nazivom „Pjaca od džeza“, na kojima su se predstavili domaći i regio- nalni džez muzičari, kao i više od 100 pratećih programa „Luke umjetnosti“, na kotor- Pjaca od filozofa skim pjacama, u Luštici Bayu i Porto Montenegru. tičarka psihoanalize Alenka „Vida Matjan“, Crnogorsko na- VIII. KotorArt - Pjaca od fi- Zupančič, poznati hrvatski rodno pozorište, Gradsko po- lozofa u četverodnevnom sim- filozof i prevodilac Boris- Bu poziju na temu „Apokalipsa zorište Podgorica, Zetski dom den te književnici Aleksandra Cetinje, Crnogorska kinoteka, danas?” osigurala je rasprave Savanović i Andrej Nikolai- vodećih imena filozofije da- Društvo prijatelja Perasta, Ko- dis. Nakon svakog predavanja noba Ćatovića Mlini, Institut našnjice na ovim prostorima, projektirani su filmovi u Kinu predvođene urednikom pro- za biologiju mora, NVO Naša Boka prema odabiru gostuju- akcija itd. grama Srećkom Horvatom. ćih filozofa. Tako su ‘nastupili’: poznata Ovogodišnji pokrovitelji festi- slovenska filozofkinja i teore- vala bili su Općina Kotor i Mi- 6 7 U ORGANIZACIJI UDRUGE „STEĆAK“ I HRVATSKE MATICE ISELJENIKA 6. SRPNJA 2018. GODINE U TOMISLAVGRADU ODRŽANA JE 5. REVIJA TRADICIJSKE ODJEĆE I IZBOR NAJLJEPŠE HRVATICE U NARODNOJ NOŠNJI IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE Bogatstvo hrvatskoga narodnog ruha

Priredio: Tripo Schubert Cilj ove manifestacije je susret i povezivanje Hrvata iz cijeloga svijeta a poziv Hrvatske matice iseljenika za sudjelova- u svrhu promicanja zajedničke Nnje na Reviji tradicijske tradicijske kulture, upoznavanje i odjeće i izboru najljepše Hrva- tice u narodnoj nošnji Hrvat- pružanje potpore Hrvatima u Bosni sko građansko društvo Crne i Hercegovini, posebice u jačanju i Gore je, kao i svake godine, odabralo predstavnicu hrvat- očuvanju nacionalnog i kulturnog ske zajednice iz Crne Gore i identiteta. omogućilo sudjelovanje na Reviji. Na ovogodišnjoj Reviji tra- dicijske odjeće sudjelovala je Rozalija Francesković s pra- tiljom Sarom Grbac, obje iz Tivta. Ove godine na Reviji je su- djelovalo 19 djevojaka iz 17 zemalja: Kanade, SAD-a, Nje- mačke, Rumunjske, Bolivije, Meksika, Švedske, Mađarske, Austrije, Crne Gore, Srbije, Čilea, Italije, Makedonije, Au- stralije, Kosova i zemlje doma- ćina Bosne i Hercegovine. Svečanoj 5. reviji tradicijske odjeće i izboru najljepše Hr- vatice u narodnoj nošnji uz predsjednika Vlade Herceg- bosanske županije, Ivana Jo- zića, nazočili su mnogobrojni gosti, a među njima i ministri u Vladi Hercegbosanske župa- 8 9 nije: Stipan Šarac, ministar fi- nancija i Petar Galić, ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa u Vladi Hercegbosan- ske županije. Prema ocjenjivačkom sudu titula najljepše Hrvatice u na- rodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske pripala je Martini Romić iz Vojvodine kojoj je izaslanik dr. Dragana Čovi- ća, hrvatskog člana predsjed- ništva Bosne i Hercegovine, Dejan Vanjek uručio repliku ogrlice i narukvice iz 10. – 12. stoljeća iz Višića pokraj Ča- pljine i naušnice koje je da- rovala zlatarna „Dodić“ iz Du- brovnika. Prvom pratiljom proglašena je Klara Jamić iz Njemačke. Izaslanica državnog tajnika Središnjega državnog ure- da za Hrvate izvan Republi- ke Hrvatske, Ivana Perkušić, uručila joj je repliku srebrene ogrlice i naušnica iz Sanskoga Mosta. Drugom pratiljom proglaše- na je Noemi Molnar iz Mađar- ske. Drugoplasiranoj pratilji predsjednik Vlade Hercegbo- sanske županije, Ivan Jozić, uz lentu je uručio repliku sre- brnih naušnica s pozlatom iz Mandinog Sela pokraj Tomi- slavgrada. Prema izboru posjetitelja Facebook stranice „Stećak“ za Miss fotogeničnosti izabrana je Danica Vinčec iz Kanade Rozalija i Sara kojoj je potpredsjednik Hr- vatskoga sabora Milijan Brkić uručio repliku naušnica iz Gr- boreza pokraj Livna. Uz organizatore Udruge „Stećak“ i Hrvatske matice iseljenika pokrovitelji su bili: dr. Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH, Sre- dišnji državni ured za Hrva- te izvan Republike Hrvatske, Vlada Hercegbosanske župa- nije i općina Tomislavgrad. U prigodnome svečanom programu nastupio je Miro- slav Škoro i vokalna skupina „Korijeni“ iz SAD-a. 8 9 Na povratku kući Rozalija je brodošlice s gradonačelnicima Već četvrtog dana trema radi za Glasnik ispričala svoj doži- Livna i Tomislavgrada. Popod- svoje... još u jutarnjim satima vljaj sa sudjelovanja na Reviji: ne slijedi obilazak Imotskog i počinju pripreme za Reviju „Sara i ja smo imale tu koja se održala u Sportskom čast da prikažemo neka- centru Tomislavgrada. Svaka dašnji kulturni duh preko djevojka dobila je svoj trenu- narodnih nošnji i mogu tak pažnje te prikazala svo- reći da smo zahvalne na ju nošnju. Gost Revije bio je tome. Naime, moja nošnja Tomislav Škoro koji je svojim je bila iz Boke kotorske, pjesmama podigao atmosferu koja nam je svima dobro do vrhunca. Svaka djevojka poznata: bijela marama bila je lijepa na svoj način, oko glave, lijepo dekorira- ali opet jedna je najljepša. na traversa i crveni kar- Ove godine to je bila Marti- min. Sara je predstavljala na Romić iz Vojvodine. Jako nošnju Splita i bila je po- smo ponosne na nju jer smo nosna što je imala priliku ostvarile jednu prijateljsku otkriti ono što nije znala o vezu tijekom našeg putova- njoj. Sam program našeg nja. Nakon Revije, naravno, boravka u Bosni i Herce- slijedi svečana večera s mno- govini bio je u potpunosti gobrojnim uzvanicima i fešta isplaniran. Svakog dana do kasno u noć. Sara i ja smo smo imali aktivnosti. za našu Boku krenule u ra- Smještene smo bile u Kar- nim jutarnjim satima. melu sv. Ilije na Buškom Bila nam je čast što smo jezeru. upoznale djevojke iz različi- Prvog dana smo imali tih dijelova svijeta, a također posjet Solinu i fotografira- i jako zahvalne don Zvonku nje djevojaka. Djevojke su do- Modrog jezera, koje je zaista Martiću koji nas je ugostio lazile iz različitih dijelova svi- atrakcija. i potrudio se da nam bude jeta: Bolivije, Kanade, Italije, Trećeg dana imali smo čast ugodno. Nadam se da će ova Njemačke... Nakon slikanja u da budemo prisutni na prije- manifestacija postati tradicio- Solinu obišli smo Sinj i Muzej mu kod kardinala Vinka Pulji- nalna, jer to zaslužuje“, zavr- sinjske alke, koja je i te kako ća u Sarajevu, a zatim slijede šila je Rozalija svoju priču. poznata. Drugog dana posjeti- slobodni sati kojih se najradije li smo Livno i imali ručak do- prisjećam.

10 11 10 11 OD 13. DO 18. KOLOVOZA U SV. FILIPU I JAKOVU ODRŽAN JE ZAJEDNIČKI SUSRET HRVATA IZVAN DOMOVINE

Do budućnosti tragovima vlastite prošlosti Udareni su temelji za organiziranje tradicionalnih susreta Hrvata iz svih europskih zemalja

Sveti Filip i Jakov

Priredio: Tripo Schubert stva kulture Republike Hrvat- 12 hrvatskih manjina iz eu- Izvor: KUD „Sv. Roko“ ske, Ministarstva vanjskih po- ropskih zemalja, u svrhu pred- slova RH, Zadarske županije i stavljanja vlastitih hrvatskih, povodu Dana općine Sv. mnogobrojnih dobronamjernih tradicionalnih kultura, nošnji, Filipa i Jakova i blagda- volontera i entuzijasta, održa- mjesnih hrvatskih govora svo- Una sv. Roka, a u orga- na je impresivna, veličanstve- jih krajeva, kao i u svrhu po- na petodnevna manifestacija nizaciji KUD-a „Sv. Roko“, uz ticanja uspostave međusobne pokroviteljstvo predsjednice pod nazivom „Prvi susret Hr- Republike Hrvatske Kolinde vata iz europskih zemalja - Do suradnje predstavnika kultur- Grabar-Kitarović te uz potpo- budućnosti tragovima vlastite nih udruga i društava te su- ru Općine i Općinskoga vijeća prošlosti“. radnje s Lijepom Našom, kre- Svetoga Filipa i Jakova, kao i Inicijativa predsjednika KUD- nula je sa svojom provedbom mjesne crkve, Središnjega dr- a „Sveti Roko“, gospodina Iva- u ponedjeljak, 13. kolovoza, žavnog ureda za Hrvate izvan na Eškinje Lantane, nošena kada su gotovo svi predstavni- Republike Hrvatske, Ministar- idejom okupljanja gotovo svih ci 10 hrvatskih manjina stigli 12 13 u Sveti Filip i Jakov i smjestili se u Vilu Donat. Na manifestaciji sudjelovali su predstavnici Hrvata iz Au- strije, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Crne Gore, Bosne i Hercegovine (oba entiteta), Vojvodine i Srbije, kao i do- maćina Hrvatske. Hrvatsko građansko druš- tvo u ime hrvatske zajednice u Crnoj Gori uputilo je četiri predstavnika, koji su se pred- stavili u bokeljskoj nošnji. To su: Ljerka Sindik, Neda Ra-

veza Hrvata izvan RH s vanja tradicijske kulture Hr- matičnom domovinom. vata u pojedinim zemljama U svakome mjestu gdje Europe. Ta baština je iznimno smo imali nastup na- vrijedna.“ građeni smo velikim U utorak, 14. kolovoza, svi pljeskom i srdačnošću predstavnici sudjelovali su na dojčić Petrić, Ljubomir Gržetić svoje braće i sestara Hrvata svečanoj sjednici Općinskog i Darko Čavor. Njihov nastup izvan domovine. Udarili smo vijeća Općine Sv. Filip i Jakov i financijski su potpomogli Hr- temelje za početak tradicio- to u svojim prekrasnim narod- vatsko nacionalno vijeće i Tu- nalnih susreta na kojima će nim nošnjama, što je ujedno ristička organizacija grada Ko- se nam se pridružiti i Hrvati predstavljalo svojevrsni uvod tora. iz Italije, Slovenije i drugih eu- u ovu iznimnu manifestaci- Povod za organiziranje ova- ropskih zemalja. Svim nazoč- ju suradnje, kao i promicanje kvog susreta su nastupi KUD- nim predstavnicima ponajprije hrvatskih nacionalnih vrijed- čestitam što su ustrajni čuva- a „Sv. Roko“ koji je bio u go- nosti uzornim primjerom odr- ri hrvatskoga jezika, različitih stima u mnogim hrvatskim žavanja sustavnoga pristupa dijalekata i korijena, tradicije i društvima izvan Republike osnaživanja partnerskih odno- Hrvatske. Njihovo gostovanje lijepih nošnji svoga kraja.“ Na ovoj iznimnoj manifesta- sa Općine Sveti Filip i Jakov i nastupi u Kotoru i Tivtu u - Republike Hrvatske - s Hrva- organizaciji Hrvatskoga gra- ciji s ciljem očuvanja hrvatske tima koji žive izvan domovine. đanskog društva pridonijeli su tradicije i svega onoga što su boljem upoznavanju povijesti, Hrvati u domovini i dijaspori U srijedu, 15. kolovoza, na običaja, prilika i ljudi. primili u zalog od svojih pre- blagdan Velike Gospe, svi Otvarajući manifestaciju daka sudionicima programa i sudionici sudjelovali su na Ivan Eškinja Lantana, pred- posjetiteljima obratio se Zoran svetome misnom slavlju u sjednik KUD-a „Sv. Roko“, Pelicarić Peco, načelnik. mjesnoj crkvi svetoga Filipa i istaknuo je: „Svojim posjeti- „Naša je dužnost i obveza da Jakova, gdje su bogatstvo i lje- ma i nastupima u inozemstvu na ovaj način uputimo naše potu narodnih nošnji na neki KUD ‘Sv. Roko’ ustrajno prido- mlade kako se cijeni i voli do- način uglazbili tako što su nosi i promociji Republike Hr- movina. Na ovoj manifestaciji instrumentalno i interpreta- vatske, ali i izgradnji čvršćih se i te kako vidi važnost oču- cijski izveli liturgijske pjesme 12 13 Drugi dio manifestacije, u petak navečer, započeo je mi- mohodom sudionika u narod- nim nošnjama kroz Sv. Filip i Jakov dok se spektakularni program održao u dvorištu stare škole. Prigodnim programom i obraćanjem predstavili su se svi predstavnici nacionalnih manjina. U ime naših sudio- nika obratila se Ljerka Sindik i izvijestila prisutne i domaći- na o aktivnostima HGD CG te uručila prigodne poklone. Domaćin je svim sudionici- ma uručio zahvalnice. U zabavnom dijelu progra- Čuj nas, Majko, Krist na žalu i Szeko, mnogobrojni ugledni- ma sudjelovao je domaći KUD Zdravo Djevo. ci iz društvenog i gospodar- „Sv. Roko“. Fascinantni pro- U srijedu popodne organizi- skog života. Poseban poticaj gram izveo je i KUD „Sv. Juraj“ rana je vožnja brodom po Paš- ustrajnosti življenja istinskih iz Draganića u Karlovačkoj žu- manskome kanalu. vrijednosti i vrednota, čuvanja paniji, nositelj kulturnog rada Prvi dio manifestacije održan tradicije i kulturnog bogatstva i vjerni čuvar od zaborava je u četvrtak na blagdan sv. dao je preuzvišeni otac, nad- izvornih običaja, plesa i pje- Roka na Rogovu pokraj istoi- biskup Želimir Puljić, u svo- sme njihovog kraja. mene crkve iznad Sv. Filipa i joj propovijedi uz Jakova na kojem su, uz osta- mnogobrojnu bra- le, nazočili Renata Margaretić ću svećenike. Urlić, izaslanica predsjednice A u petak ujutro RH, hrvatski veleposlanici u svi sudionici ma- Crnoj Gori i Slovačkoj Repu- nifestacije vozili blici, Veselko Grubišić i Alek- su se brodom do sandar Heina, gradonačelnik Kornata. mađarskoga Mohača Jozef

Ovaj izniman susret prote- kao je u znaku povezivanja hr- vatskih manjinskih zajednica, usmjeravanja suradnje, razvi- janja programa i ideja u po- dručju kulture i tradicije, ali i gospodarstva, turizma te u dru- gim granama, što predstavlja izniman doprinos zajedničkoj suradnji hrvatskih državnih i javnih institucija s hrvatskim zajednicama u svijetu.

14 15 TEKST INICIJATIVE DA SE BOKELJSKA MORNARICA UVRSTI NA UNESCO-OV REPREZENTATIVNI POPIS NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE ČOVJEČANSTVA IZAZVAO JE VELIKU POLEMIKU I RAZLIČITA REAGIRANJA

Čija je Bokeljska mornarica? (VI. dio)

Priredili: Miroslav Marušić „Ona zasigurno danas jest i Tripo Schubert nematerijalno kulturno i duhovno lada Crne Gore usvojila naslijeđe Crne Gore, ali ne i 29. ožujka 2018. godi- crnogorsko nematerijalno kulturno i Vne Nominacijski dosje za duhovno naslijeđe“ upis Bokeljske mornarice na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U završnom dijelu serijala na formuliranje Nominacijskog do- u priopćenju sa sjednice Vlade temu „Čija je Bokeljska morna- sjea, u njegovu pripremu bila Crne Gore. rica” donosimo priopćenje Vla- je uključena i lokalna zajedni- Nominacijski dosje za upis de Crne Gore nakon usvajanja ca. Također, predstavnici Rad- Bokeljske mornarice na UNES- Nominacijskog dosjea, kako ne grupe sudjelovali su u radu CO-ovu listu predan je krajem mediji u hrvatskoj komentira- Skupštine Bokeljske mornarice ožujka 2018. godine, nakon ju nominaciju te izjavu pred- na kojoj je članstvu organizacije čega slijedi faza evaluacije od sjednika Upravnog odbora Bo- prezentiran Nominacijski dosje. nadležnih tijela UNESCO-a, keljske mornarice Aleksandra Potpora lokalne zajednice nomi- koja traje do dvije godine od da- Dendera. naciji ostvarena je i prikuplja- tuma predaje dosjea. Priprema Nominacijskog do- njem suglasnosti predstavnika Poštujući sve njezine kultur- sjea za upis Bokeljske morna- Bokeljske mornarice, ali i šire ne vrijednosti, Crna Gora je od- rice na UNESCO-ovu Repre- lokalne zajednice Kotora i Boke lučila da Bokeljska mornarica zentativnu listu nematerijalne kotorske, koje predstavljaju bude prvo nematerijalno kul- kulturne baštine počela je u sastavni dio Nominacijskog turno dobro koje je kandidirala ožujku prošle godine, kada je dosjea. U ovom procesu priku- na UNESCO-ovu listu, uvjerena osnovana Radna grupa. pljene su 273 suglasnosti, koje da će Bokeljska mornarica tim „Cijeneći da je udio lokale za- svjedoče o vrijednosti i značaju činom dobiti još jednu potvrdu jednice od posebnog značaja ovoga nematerijalnoga kultur- svoga već osvjedočenoga me- za definiranje mjera, ali i samo nog dobra Crne Gore”, kaže se đunarodnog značaja.

14 15 Bokeljska mornarica korak bliže ka UNESCO-ovoj listi „Svi moramo biti sretni ovim ishodom jer je ovo kruna četve- rogodišnjih napora Bokeljske mornarice, Općine Kotor i dr- žave Crne Gore da se kandidira jedno takvo dobro. Ovo je veliki dan i za Mornaricu, i Boku ko- torsku, i Crnu Goru“, istaknuo je Aleksandar Dender, pred- sjednik Upravnog odbora Bo- keljske mornarice. „Na prostoru Boke smjenjivali Mediji u Hrvatskoj o HGI, čija je predsjednica Ma- su se kulturni i politički siste- rija Vučinović, ministrica bez mi, ali se Bokeljska mornarica nominaciji portfelja u crnogorskoj vladi, uspjela očuvati unatoč tim pro- ističe da je „na ovaj način prvi mjenama, zahvaljujući lokalnoj U pariško sjedište UNESCO-a zajednici Kotora, Tivta i Herceg ipak su poslane dvije nominaci- put i u službenom dokumentu Crne Gore priznat dominantan Novog i porodičnim tradicijama je koje, u osnovi, traže upis na koje su se ugradile u ovo kul- Reprezentativnu listu nemate- doprinos hrvatskog naroda u stoljetnom stvaranju i njegova- turno dobro“, priopćeno je iz rijalne baštine čovječanstva za crnogorske Vlade nakon što su isti fenomen koji Crna Gora na- nju nematerijalnog blaga”. No, Hrvatska koja se nadala proteklih mjeseci Ministarstvo ziva Bokeljskom mornaricom, a kulture i predstavnici hrvatsko- Hrvatska Tripundanskim sve- zajedničkoj crnogorsko-hrvat- ga naroda radili na konačnoj čanostima. skoj nominaciji UNESCO-u je verziji dokumenta. Pogreška ili namjera? Poli- uputila svoju kandidaturu za „U najvećoj mjeri, od godine tička stranka Most upozorava: zaštitu proslave svetog Tripuna 1860. Bokeljsku mornaricu su „Zbog Bokeljske mornarice pri- i kola svetog Tripuna kao više- sačuvali i baštinili kao nema- jeti najveći kulturocid 21. stolje- desetljetne tradicije bokeljskih terijalno kulturno i duhovno ća! Crnogorska vlada 29. ožujka Hrvata u Republici Hrvatskoj. naslijeđe pripadnici Katoličke usvojila je tekst Nominacijskog Pri tome Hrvatska ističe da su crkve i hrvatskoga naroda, ne dosjea o Bokeljskoj mornarici Tripundanske svečanosti već umanjujući značaj i doprinos poručivši da su se ‘na prostoru upisane u registar kulturne ba- svih ostalih koji su se u nju Boke smjenjivale brojne kulture štine Republike Hrvatske i dio ugradili i s njom identificira- i društveno-politički sustavi, ali su nematerijalne baštine Repu- li. Ona zasigurno danas jest blike Hrvatske. nematerijalno kulturno i du- se Bokeljska mornarica uspje- hovno naslijeđe Crne Gore, ali la očuvati zahvaljujući lokalnoj Tako su Hrvatska i Crna Gora neugodni spor oko bokeljske ne i crnogorsko nematerijalno zajednici Kotora, Tivta i Herceg kulturno i duhovno naslijeđe“, Novog i obiteljskim tradicijama baštine prepustile na „arbitra- žu” UNESCO-u. priopćila je tada Kotorska bi- koje su se ugradile u ovo kul- skupija. turno dobro’.“ (kraj) Nominaciju čiji cjelokupni tekst nije poznat pozdravila je Hrvatska građanska inicijativa Crne Gore istaknuvši da se u „tekstu navodi da je Bokeljska mornarica kulturno dobro dr- žave Crne Gore koju baštine dominantno katolici, Hrvati, a zatim i Crnogorci i pripadnici ostalih nacionalnosti na pro- storu Boke kotorske, koji su sudjelovali u njenom očuva- nju”.

16 Bogorodičin hram, Prčanj

PROMOCIJA KNJIGA ŽELJKA BRGULJANA „ŽIVOT I DJELO IDE VERONA“ U CRKVI ROĐENJA MARIJINA NA PRČANJU (BOGORODIČIN HRAM) DANA 13. KOLOVOZA Boka i životni put Ide Verone

Priredio: Tripo Schubert „Ida, ti si ljubila skromnost, volila si da budeš sakrivena svijetu, tvoje romocija prvih dviju knjiga sabranih djela Ide misli, tvoj način života, tvoj nastup, PVerona – „Život i djelo da - čitav tvoj život bijaše skromnost, Ide Verona“ i „Poezija“, autora prof. Željka Brguljana i prof. pa skromne bijahu i tvoje posljednje dr. Cvijete Pavlović, a u suna- želje. Ti stupaš u vječnost bogata kladništvu „Antibarbarus“ iz Zagreba i Hrvatskoga nacio- vrlinama…” (don Niko Luković)

17 vezana uz Rumunjsku, iznje- drila su knjigu ‘Život i djelo Ide Verona’ koja je večeras pred nama“, istaknuo je, uz ostalo, Deković i citirao jedan zanimljiv fragment iz knjige koji puno objašnjava: „Una- toč svome svestranom i plod- nom stvaralaštvu, Ida Vero- na je zbog svoje povučenosti, a napose nebrige društvene okoline, danas potpuno za- boravljena pjesnikinja. Tome je pogodovala i činjenica da je gotovo sva djela napisala na francuskom jeziku. Nepo- znat široj javnosti je ne samo opus poezije, već i likovni, ali i dramski i, koliko znam gospo- dina Brguljana, vjerujem da će sljedeći njegov uradak biti o dramama Ide Verone, čime će biti zaokruženo djelo ove po svemu posebne Prčanjanke. Kada se objave drame koje su kao i poezija pisane na fran- cuskom, s ovim knjigama i sonetima Ane Marije Marović koji su pisani na talijanskom jeziku, ove dvije izvanredne žene bit će napokon uvrštene uz one pjesnikinje koje nala- Naslovnica knjige zimo u knjigama Slobodana Prosperova Novaka - Stara bo- nalnog vijeća Crne Gore, orga- bično pomogli da se jedna keljska književnost, zatim An- niziralo je Hrvatsko nacional- ovakva večer održi, a posebno tologija hrvatske književnosti no vijeće Crne Gore. Ministarstvu kulture Republi- Boke od najranijih vremena Uz mnogobrojne posjetitelje, ke Hrvatske, kao i Fondu za do danas – prof. dr. Vande Ba- na promociji su bili prisutni zaštitu i ostvarivanje manjin- bić i napokon bit će uvrštene i konzul RH iz Generalnoga skih prava Crne Gore, koji su u Digitalnu antologiju hrvat- konzulata u Kotoru - gospodin financijski pomogli tiskanje skog pjesništva Boke kotorske Marjan Klasić sa suradnicima, ovog izdanja. profesorice Dijane Milošević. Adrijan Vuksanović - poslanik „Znajući dosadašnji rad Druga knjiga nosi naziv ‘Poezi- u Parlamentu Crne Gore, Ma- gospodina Brguljana, njego- ja - sabrana djela Ide Verona’, rija Mihaliček - predsjednica vu neizmjernu ljubav prema koju je prevela s francuskog i Matice hrvatske za Boku ko- povijesti Prčanja, ali i cijele priredila u ovom obliku prof. torsku, župnik Bogorodičnog Boke, cijeneći njegov u prvom dr. Cvijeta Pavlović iz Zagreba hrama don Ivo Čorić i pred- redu entuzijazam, ali i pro- kojoj također iskazujemo za- stavnici hrvatskih društava. fesionalan i nadasve istraži- hvalnost za sav trud na ovoj U muzičkom dijelu promocije vački gen koji posjeduje, nije knjizi.“ sudjelovao je duo flauta - prof. se bilo teško odlučiti da HNV Autor knjige Željko Brguljan Andrea Petrović i prof. Anasta- bude sunakladnik ovih knjiga. zahvalio je svima onima koji zija Mijušković. Kako je dio obiteljske arhive su pridonijeli da ova izdanja Otvarajući promociju pred- Verona bio dostupan gospo- izađu iz tiska. U svom obra- sjednik Hrvatskoga nacional- dinu Brguljanu, ali i njegova ćanju prezentirao je povijest nog vijeća Crne Gore Zvonimir istraživanja u arhivu Kotorske bogate književnosti Boke ko- Deković izrazio je zahvalnost biskupije, Župnom arhivu Pr- torske, a posebno životni put i svima koji su pridonijeli i nese- čanja te istraživanja koja su stvaralaštvo Ide Verone.

18 „Iako je ova večer posvećena pjesnikinji i dramaturginji Idi Veroni, dopustite da započ- nem riječima Frane Alfirevi- ća koji, kao i Ida, nije rođen u Boki, ali je također u njoj prebivao i posvetio joj velik dio svoga književnog opusa te je uz Kotoranina Viktora Vidu najbolje prenio duh sta- re Boke, duh ovoga čarobnog zaljeva, kakvog pamtimo prije bezobzirnih urbanističkih in- tervencija. Citiram Alfirevića: Boka – to je osamljen kut zemlje i kraj ljepote tajanstvene, čija se prava, mitska slika ne može odraziti ni u kakvom putopi- su. Taj krševiti zaliv Jadran- skog mora, gdje se usko nebo Prof. Andrea Petrović i prof. Anastazija Mijušković. spušta na sablasne spletove gorja, koje raste iz vode, čuva mora spasiti jer mi nismo jedi- se prvom objavljenom pjesnič- samoću, punu neslućenih liko- ni nasljednici kulturne bašti- kom zbirkom na talijanskom va… Boka – to je onome tko je ne Boke, nego su to i buduće jeziku nekog autora s naših vidio u suncu i kiši uvijek jedna generacije koje imaju pravo i obala. Paskvali, pak, objav- nepromjenljiva i veličanstvena obvezu upoznati doprinose i ljuje 1549. u Veneciji zbirku tišina koja nas umanjuje u svo- žrtve onih koji su nekada ži- pučkih pjesama Rime volga- jim granicama, koja nas odre- vjeli u ovome znamenitome ri, a Bona - Boliris (ili Bolica) đuje, udahnjujući u nas zakon pomorskome mjestu. svojim djelom Descriptio Ascri- svoga kamena, da se smirimo Stoljećima je Boka opstajala viensis urbis, nastalim između u čežnjama i stopimo s priro- na granici sukobljenih država, 1538. i 1551., ostavio nam je dom. (završen citat) suprotstavljenih kultura, na izniman opis rodnoga mu gra- Dramatičnost planina, koje granici različitosti, ali je una- da Kotora. su im dokidale horizont, i že- toč tome, uz dane joj prirodne U 17. stoljeću su se, pišući lja za spoznajom izvan zaljev- ljepote, uspijevala izgraditi i što na talijanskom što na hr- skog svijeta, Bokelje je natje- očuvati znatno kulturno na- vatskom jeziku, svojim perom rala na plovidbu. Usmjerila ih slijeđe. Iznjedrila je ona mno- posebno istaknuli Jeronim je prema moru i nebu. Moru, ge pomorske velikane, učenja- Pima, Vicko i Ivan Bolica-Ko- kao jedinome mogućem izvoru ke i učitelje, svećenike i svece, koljić, Andrija Zmajević i Krsto blagostanja, unatoč olujama, slikare i graditelje, majstore Ivanović, a u 18. st. snagom brodolomima, gusarima, bole- umjetničkog obrta. Poseban je svog izraza prednjače Julije i stima. Nebu koje ih je krijepilo dar Boke na području književ- Andrija Balović, Tripun Vra- u životnim olujama i hrabrilo nosti. Začeci humanističkih ćen i posebno Ivan Antun Ne- u partencama za daleke luke. misli u Kotoru sežu u poče- nadić te nakon Antuna Kojo- Sretne su povratke krunili tak 14. st. s tološkim piscem vića, čije djelo seže u 19 st., zavjetnim darovima bokelj- Melicijatom Darsom, kojeg se književni tokovi u Boki zami- skim svetištima, a nalazimo smatra najstarijim kotorskim ru. Obnavljaju se u 20. st., ih i danas i u ovoj crkvi kao književnikom. U 15. st. ističe darujući nam nekoliko sjajnih prinose prčanjskoj Bogorodici se niz latinista - Jeronim Ba- pjesničkih pojava – Viktora za primljenu milost u teškim ska, Hijacint Bolica, Ivan Pal- Vidu, Jeronima Kornera i Fra- životnim trenucima. Svjedoči tašić, a sljedeće 16. st. kulmi- nu Alfirevića. o tome i antependij načinjen nira u takozvano cvjetno doba Da su živjele u Boki, nizu od srebrnih ex vota, kao i vrlo kotorske poezije i obilježili su bi bile pridružene, dajući mu vrijedna zbirka zavjetnih sli- ga Juraj Bizanti, Ludovik Pa- kontinuitet, dvije osamljene, ka koja je na žalost izložena skvali i Ivan Bona - Boliris. Bi- ali zanimljive pojave unutar propadanju te koristim i ovu santijeve Rime amorose, tiska- bokeljske književnosti, Ana priliku istaknuti kako se ona ne u Veneciji 1532., smatraju Marija Marović (1815. -1887.)

19 u asketskom duhu, u francu- skom internatu časnih sesta- ra Notre Dame de Sion. Takav odgoj, ali i njezin karakter, omogućili su da s velikom po- žrtvovnošću i dostojanstvom podnosi obiteljske nesreće, ratna stradanja i bolest koje će je kasnije pratiti. Mladost joj je bila ispunjena učenjem, radom i putovanjima, a po- sebno treba istaknuti borav- ke na obiteljskim imanjima u Tivtu i na Prčanju. Svakako su suprotstavljene pitomosti i surovosti bokeljskog pejzaža pridonijele formiranju mašte tankoćutne djevojke. Što li se zbivalo u duši djevojčice kad S promocije bi iz starinskog salona pra- djedovskog palaca ispunjenog i Ida Verona (1864. - 1925). svoj zavičaj i u njemu proživi slojevima proteklih kultura Iako je slučaj htio da su živjele posljednje dane. I to u kući, kročila na balkon gdje je za- i djelovale izvan zavičaja i na zvanoj vila Thebaide, koju je s puhnula surova dramatičnost dijametralno suprotnim stra- đardinom i pontom, na lokaciji planina koje se strmoglavlju- nama (prva u Veneciji, a druga Kučevo, podigao Idin djed kap. ju u tihu površinu zaljevskog u Rumunjskoj), obje su nosile Špiro Verona. Idin otac kap. mora? Jesu li u tome mitskom u sebi one tipične bokeljske Frano Verona razvojem plovid- pejzažu zaigrale prve stvara- vrline koje su rezultirale pre- be Crnim morem i Dunavom lačke iskre? Možemo vjerovati danim stvaralaštvom. Nije im 1850. dobiva poziv kneza Bi- da su se upravo u Boki zamet- bio zajednički samo književni bescua da preuzme organiza- nule prve ideje buduće drama- rad, nego su se obje bavile i ciju vodenoga trgovačkog pro- turginje. slikarstvom i glazbom, što go- meta pokrajine Vlaške te se Ne možemo reći da Vero- vori i o njihovu svestranu ta- nastanjuje u Braili, tada važ- ne nisu bili integrirani u ru- lentu. I obje su bile posvećene noj luci i otvorenome trgovač- munjskoj sredini, zemlji svog humanitarnom radu, Marovi- kom gradu u kojemu uz mno- rođenja i odrastanja, na što ćeva osniva i vodi Institut za gobrojne narodnosti nalazimo upućuju, uz segmente iz Idi- posrnule djevojke – Canal ai i koloniju pomorskih trgovaca na književna djela, motivi nji- Servi, a Verona njeguje ranje- iz tada austrijske Dalmacije hova slikarstva, osobito brata nike tijekom Prvoga svjetskog kojoj je pripadala i Boka. Idin Artura – rumunjske povijesne rata. otac se ženi Amalijom de Lu- teme, pejzaži Moldavije, prika- Obje ove istaknute Bokelj- ković iz ugledne prčanjske ka- zi seoskih običaja s etnograf- ke dugo su bile nepoznate u petanske obitelji nastanjene u skim elementima (žeteoci, svi- domovini pa su i do danas Kotoru, potomkom istaknutih rači, svadbe, pokopi). No, oni, nepravedno zanemarene, a bokeljskih plemićki rodova, unatoč tome, trajno održavaju osnovni uzrok tome je što su preko oca konta Tripuna de i čvrstu nit s roditeljskim za- skoro sva svoja pjesnička, Lukovića i majke kontese Ka- vičajem, a sama Ida katkada u Idinom slučaju i dramska tarine Nikićijević, Novljanke. kao da se lomi između dvaju djela, napisale na nematerin- U braku Amalije i Frana ro- uporišta – pripada i jednome i skom jeziku, prva na talijan- đena je Ida Marie Verona, 9. drugome i ne pripada ni jedno- skom, a druga na francuskom. ožujka 1864. u Braili. Njezin je me. Ona je osamljeni stvaralac Tako nisu uspjele zauzeti ona život do danas ostao pun ne- koji bolno pokušava premosti- mjesta u domaćoj književnosti poznanica, uključujući i dile- ti granice, ali i ostvariti pri- koja bi im po kvaliteti izraza mu oko same godine rođenja. padnost rumunjskoj sredini. pripadala. Idino je djetinjstvo, u materi- Svoj kreativni identitet nastoji No Ida Verona je, nasuprot jalnom pogledu, bilo bezbriž- potvrditi i unutar novog zavi- Ani Marović, imala bar taj no. Ranu je mladost provela u čaja kako bi svom postojanju privilegij da se kasnije vrati u Rumunjskoj, gdje je odgojena dala suvislo značenje. Ipak, 20 žudi za domovinom svojih ro- skog staleža da se ugledaju na jom odaje počast znamenitome ditelja te sebe smatra kćerkom seljake i radnike koji su uzor talijanskom liječniku Arslanu, ilirske obale. obiteljskog zajedništva i rav- a iz koje saznajemo o njezinoj U vrijeme Prvoga svjetskog nopravnosti supružnika, ne teškoj bolesti i liječenju u Pa- rata obitelj Verona je izbje- samo u radu, bodrenju i vese- dovi. Prigodom posvećenja ove gla u Moldaviju, na imanje u lju, nego i brizi, patnji i utjesi. prčanjske župne crkve 8. ruj- Herţi. No, Ida ne želi pobjeći Među Idinim književnim na 1913. napisala je pjesmu iz vrtloga rata, već odluču- uzorima nalazimo velike fran- u kojoj s dubokom religiozno- je pomoći ranjenoj domovini. cuske romantičare Hugoa, šću pjeva o ovoj crkvi kao ‘oazi Slijedeći brata Artura, koji Lamartina i Musseta te dra- mira’ i zajedništva. U njoj, pre- nakon ulaska Rumunjske u matičara Jeana Racinea. No, ma Hergešiću, autorica ‘slavi rat 1916. dobrovoljno odlazi bez obzira na sve uzore i svu kulturnu simbiozu latinskoga na front, Ida se uključuje u citatnost koju nalazimo u nje- sjaja i snažne slavenske krvi’ humanitarni rad kao sestra zinom djelu, u njemu je neos- nadopunjujući svoje pansla- Crvenog križa. Njezine težnje porno prisutna snaga njezina venstvo katoličkim osjećajem. za pomaganjem bližnjima do- osobnog izraza, a posebno za- Neke je pjesme namijenila laze do punog izražaja u nje- divljujuća virtuoznost kojom i okrunjenim glavama – ru- govanju ranjenika po vojnim vlada ‘svojim pjesničkim in- munjskoj kraljici Elizabeti bolnicama, kojima s puno strumentom’. Veronina poet- (poznatoj po književnom pse- požrtvovnosti i ljubavi nastoji ska filozofija je pesimistična, udonimu Carmen Sylva) te cr- umanjiti fizičke i duševne boli. što je razumljivo ako uzme- nogorskom kralju Nikoli I. (u Potrošivši ostatke imetka, obi- mo u obzir njezin senzibilitet, vrijeme Balkanskog rata), koji telj je kraj rata dočekala u ne- pjesničke ambicije i društveni joj je srdačno zahvalio poslavši zavidnoj situaciji, a Ida u ljeto milje kojem je pripadala, a u joj svoju fotografiju.” 1920. zauvijek napušta rodnu kojem su se takve umjetničke Prof. dr. Cvijeta Pavlović, Rumunjsku i sa sestrom Ma- preokupacije mogle prihvatiti predstojnica Katedre za pored- rie nastanjuje se u djedovoj samo kao predbračna ekstra- benu povijest južnoslavenskih kući na Prčanju, koju im je vagancija. jezika i književnosti, Odsjek za majka oporučno ostavila. Relativno kratak, ali stvara- komparativnu književnost Fi- Ida Verona je bila osamljeni laštvom iznimno ispunjen život lozofskog fakulteta Sveučilišta stvaralac. Život bez rada sma- autorica nagovještava svojom u Zagrebu, zaslužna je što je trala je ‘valom što se gubi u tugom u pjesmi Jedan dan fi- Idina poezija vidjela svjetlost moru’. Vrlo rano, već u četr- lozofa. Kroz omiljeni motiv za- dana. naestoj godini, s velikim je po- laska sunca mlada pjesnikinja „Upoznati se s djelom knji- letom počela pisati stihove. U nam otkriva svoju opčinjenost ževnice Ide Verona u mojemu početku su to bile pjesme pri- smrću i prijevremenu svijest je dijelu posla ponajprije po- godnog karaktera, pisane za da je život ispunjen patnjom. drazumijevalo upoznati ruko- pojedine svečanosti ili dobro- U pjesmi Anch’io sono Poeta pis. Taj težak zadatak čitanja tvorne priredbe, pretežno na pokušava zatajiti svoju tjesko- nekoliko bilježnica, ali i raza- francuskom jeziku. No, one su bu uobičajenu za njezinu dob, sutih stranica papira, ispisa- odavale njezinu istinsku pje- pojačanu etničkom i kultural- nih ponekad crnom, ponekad sničku dušu i visoku kultu- nom udaljenošću staroga i no- crvenom tintom, uredan ali i ru. Ubrzo je počela objavljivati voga zavičaja. precrtavan, ispravljan, u počet- u rumunjskim časopisima i I nakon dvije objavljene zbir- ku krasopisno, a potom – kako francuskim književnim revija- ke, uvidom u pisanu ostavšti- je vrijeme odmicalo – rukopi- ma. Nakon zbirke od 20 pje- nu od koje pjesničku dionicu, som koji je postajao umoran, sama tiskane 1882. u Braili, zahvaljujući prof. dr. Cvijeti neprecizan, nedovršen, taj te- tri godine kasnije izlazi joj u Pavlović, ovom prilikom pred- žak zadatak zahtijevao je upo- Parizu temeljno pjesničko dje- stavljamo javnosti, nastavila je rabu lupe (povećala) i traganje lo - zbirka Mimosas, u kojem Ida Verona s pisanjem poezije, za pravim kutom svjetlosti koja većinom problematizira pita- no taj je dio njezina literarnog bi obasjala i razjasnila granice nje uloge žene u ondašnjem stvaralaštva postupno popri- pojedinih slova i riječi, bio je društvenom poretku. Suprot- mio prigodničarski karakter. izazov istraživanja za mene kao stavlja se tadašnjem nerav- Bile su to pjesme posvećene prepisivača i prevoditelja ruko- nopravnom tretiranju žene u pojedinoj osobi ili događaju, pisa s francuskoga, a ponegdje višoj građanskoj klasi (kojoj od kojih se ističu one posve- i s talijanskoga jezika, te za je i sama pripadala) te srčano ćene bratu Arturu, prigodom akademika Augusta Kovače- poziva muškarce iz građan- njegova vjenčanja, te ona ko- ca kao prepisivača rukopisa s

21 Zvonimir Deković, Cvijeta Pavlović, Željko Brguljan rumunjskoga jezika. Izazov je književnosti danas raspolaže snage, zajedništva, ponosa – bio poticajan jer se pred na- s preciznijim stilsko-povije- rumunjskoga, crnogorskoga, šim očima otvarala duša, otva- snim nazivljem pa se, suklad- hrvatskoga (slavenskoga). Ona rala osobnost uistinu osobite no povijesti glazbe i likovne je pjesnikinja naroda i pjesni- i iznimne pjesnikinje hrvat- umjetnosti, može reći da je kinja obitelji, a osobito snažne ske, crnogorske i rumunjske Ida Verona književnica ra- sestrinske ljubavi. Pritom nje- kulture“, istaknula je Cvijeta noga modernizma, pjesniki- zini stihovi obiluju snažnom Pavlović i nastavila: nja poglavito esteticizma, što vizualnošću kao svojevrsnim „Prema želji nakladnika, ovo podrazumijeva simbolizam, labirintom osobne intimne bio- izdanje poezije Ide Verona impresionizam, dekadenciju, grafije i povijesti čitave obitelji. objedinjuje prijepis rukopisa secesiju. Opredijelivši se za Čitati poeziju Ide Verone francuskih i rumunjskih sti- pisanje na jeziku višega ob- znači izdvojiti vrijeme za po- hova i objavljen je u cijelosti, razovanja, francuskome jezi- vezivanje simbola i alegorija a prati ga izbor pojedinih pri- ku kao njegovanome izričaju jer njezini su stihovi, pretežno jevoda na hrvatski jezik koji čitave Europe onoga doba, za uzvišeni francuski aleksan- ostavljaju prostora za nasta- uzore je imala s jedne strane drinci, usporene ritmizacije i vak rada na opusu. Istodobno nešto starije pjesnike roman- visoke koncentracije između je pri prijepisu rukopis uspo- tičare, zatim europske kla- izrečenoga i prikrivenoga. Nje- ređivan sa zbirkom Mimosas sike od Dantea do tzv. novije zini stihovi zahtijevaju usre- (Paris, 1885.) te su označena književnosti, a s druge strane dotočenost i strpljenje, posve- odstupanja zbirke od rukopi- suvremene filozofe i sociologe, ćenost sadržaju, kao i ritmu. sa, čime ovo izdanje (Poezija, povezujući modernu kritičku Stoga je posebno značajno što 2018.) dodatno obogaćuje spo- misao i društvenu angažira- ih predstavljamo upravo u jed- znaje o književnici i njezinu nost s književnom baštinom nom od njezinih najosobnijih dobu, a poticajan je za daljnje čitave europske kulture za- prostora koji pomažu u vizu- književnopovijesno istraživa- padnoga kruga. Njezini su alizaciji njezinih ideja – na Pr- nje. Svezak Poezija objavljen hrvatski vršnjaci-suvremenici čanju, koji je ona toliko voljela je kao drugi dio jedinstvenoga književnici Silvije Strahimir i koji je poetski opisivala uz projekta te se nadovezuje na Kranjčević i Jagoda Truhelka. mnogobrojne detalje, motive svezak koji pod perom Željka I uistinu: poput djela tih hr- zvukova i mirisa, mnoštva pti- Brguljana opisuje život i cjelo- vatskih klasika, i pjesništvo ca i cvijeća. Ida Verona čeznu- vito djelo Ide Verone. Ide Verone povezuje motive la je za srećom u spokoju, u O razdoblju u kojemu je ži- tjeskobe, sjete, sutona, melan- bojama, mirisima i zvukovima vjela Ida Verona uobičajilo se kolije s motivima suprotnoga Boke, gdje se i skrasila u po- pisati kao o razdoblju moder- registra jer ona je i pjesnikinja sljednjim godinama života. Na- ne. No, suvremena znanost o pobune, otpora, nacionalne dam se da će tu sreću pronaći

22 i svaki budući čitatelj njezine Dramu o Djevici Orleanskoj, Ida Verona preminula je u poezije, prvi put prevedene na Jeanne d’Arc, djelo u šest sli- svojoj kući na Prčanju 29. ko- hrvatski jezik“, završila je svo- ka, Verona je napisala posli- lovoza 1925. Ispraćena je na je izlaganje. je Prvoga svjetskog rata, oko prčanjsko groblje s velikim po- Željko Brguljan je u svome 1920. i vrlo vjerojatno na Pr- štovanjem, a tadašnji prčanj- izlaganju prisutnima pred- čanju, gdje se već bila trajno ski župnik don Niko Luković stavio još jedno područje dje- nastanila. O ovome djelu vrlo progovorio je riječima (citiram): lovanja Ide Verone: „Od po- pohvalno se očitovao Emil Fa- Ida, ti si ljubila skromnost, voli- četka Prvoga svjetskog rata bre, dramski pisac i upravitelj la si da budeš sakrivena svije- Ida Verona je ponajprije bila prestižnoga pariškog kazališta tu, tvoje misli, tvoj način života, posvećena pisanju drama, u Comédie-Française no, na ža- tvoj nastup, da - čitav tvoj život kojima je, kao i u njezinoj po- lost, nije nikada bilo izvede- bijaše skromnost, pa skromne eziji, središnji motiv bio uloga no jer je tema, koju su često bijahu i tvoje posljednje želje. žene. U središtu dramskih zbi- obrađivali francuski dramski Ti stupaš u vječnost bogata vanja Verona uvijek postavlja pisci, također bilo i djelo sku- vrlinama…. Ido – počivala u superiornu žensku ličnost, po za izvedbu. miru. Pozdravljaju te ovi čarob- koja strada upravo zbog svo- Radnja Veronine drame Créa- ni zalivi Boke, naša gola brda, je nadmoćnosti, jer je okolina tures d’amour događa se u Fi- naši zeleni brežuljci, naše bo- ne može ili ne želi razumjeti. renci sredinom 14. st., a temelji žansko more, o kojem si pjeva- Tako je i u Aecathe, drami u se na dirljivoj firentinskoj -le la. Pozdravlja te ružičasta zora pet činova, u stihu i prozi, o ži- gendi. U središtu zbivanja ove i sjajni mjesec. Pozdravljaju votu Katarine Aleksandrijske, drame ponovno je stradanje te ruže i ostalo cvijeće, koje si tiskanoj kao rukopis, ali bez žene iznimnih vrlina – firentin- tako ljubila i s tolikim umijećem oznaka mjesta i godine. Čini ske patricijke Ginevre degli Al- slikala. (završen citat) se da je Ida u pokajničkoj oso- mieri, cijenjenoj u njezino doba Njezin grob, koji vapi za bi sv. Katarine prikazala samu ne samo zbog izvanredne ljepo- cvijećem, nedaleko je od ove sebe. te, nego i zbog nježnog duha i crkve. Prepoznat ćete ga po Dramu Domnitza napisala plemenitosti. Iako biva živa po- mramornoj ploči Idina pisaćeg je Ida Verona, prema dataciji kopana, ova uzbudljiva drama stola s epitafom koji je sama na naslovnici, 1914. To je dra- završava pozitivnim obratom sastavila. ma u tri čina u kojoj autorica te autorica epilogom poentira Projekt tiskanja Veroninih donosi epizodu iz života mol- u prilog ljubavi. djela koji smo davno započe- davskog princa Stjepana Veli- U Veroninoj drami Abdul li nailazio je na neuobičajeno kog (Stefan cel Mare) iz druge Hamid okosnica radnje zbiva puno problema i sve se odvijalo polovice 15. st., posebno kroz se oko sultana Abdula Hami- tako da ove knjige ne ugledaju sudbinu istaknute ženske lič- da II. za čijeg vladanja je Oto- svjetlo dana. To me prisjetilo nosti iz rumunjske nacional- mansko carstvo izgubilo pola na Idin stih (citiram): Ništa ne ne povijesti – Domnitze, kćeri stoljeća dugu dominaciju nad dugujem svijetu, a ništa od nje- vlaškog princa Rada Lijepog. Rumunjskom. Ta dugo oče- ga ne tražim, nego tamu i za- To je oda domoljublju i uzviše- kivana neovisnost postala je borav... No, mi dugujemo Idi, i nosti rumunjske žene. tema još jedne Veronine dra- taj joj dug danas vraćamo. Ne- A legendarni junak stare Da- me zasnovane na nacionalnom girajući tamu i zaborav, uzdi- cije, kralj Decebel, bio je motiv domoljublju i borbi za slobodu žemo njezino svijetlo književ- Veronine treće drame La Tige rumunjskog naroda. no djelo, upravo ovdje, u ovoj dace. Decebel se hrabro opirao Posljednje desetljeće života veličanstvenoj crkvi, u kojoj Rimljanima sve do svoje smrti Verona je provela sasvim po- osjećamo Idin duh i uz pomoć te ga u Rumunjskoj smatraju vučeno. Njezina jezična mno- njezinih likovnih radova te po- nacionalnim junakom. Pose- golikost, društvene eksklu- najprije niza anđela – svirača ban značaj dobio je u 19. st., zivnosti i drugi razlozi lišili su oko glavnog oltara, rađenih kada je postao poveznicom s ovu talentiranu književnicu prema motivima Giovannija romantičnim idealima nacio- zaslužene pozicije u književ- da Fiesole, zvanog fra Angeli- nalne slobode i otpora impe- nim tokovima svog vremena. co. U njima, svojim osjećajem rijalizmu. No, unatoč tome, Ni kozmopolitizam pjesnikinje, za fine i fluidne harmonije, Verona i u ovoj drami daje sre- koja je živeći u Rumunjskoj naša književnica povezuje još dišnje mjesto ženi – tragičnoj pisala francuski, a osjećala svoje dvije velike preokupacije sudbini dostojanstvene i hra- naški, nije pogodovao njezinoj - slikarstvo i glazbu”, završio bre Decebelove kćeri Dochie. književnoj afirmaciji. je Brguljan svoje izlaganje.

23 KNJIGA „KAPETANI I JEDRENJACI HERCEG NOVOG“ AUTORA PETRA PALAVRŠIĆA PREDSTAVLJENA JE 9. KOLOVOZA U BAŠTI GRADSKOG MUZEJA MIRKO KOMNENOVIĆ, U ORGANIZACIJI SEKRETARIJATA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE OPĆINE HERCEG NOVI. Pomorski leksikon novljanske općine

Prvi cjeloviti pregled pomorske flote na jedra Herceg Novog i ostalih mjesta novljanske općine, kao i svojevrsni leksikon pomorskih kapetana koji su potekli iz novljanske općine

Piše: bili nastanjeni i djelovali, kako Željko Brguljan je slučaj s mnogobrojnim Pe- raštanima. veseljem i znati- Petar Palavršić zapaženi je željom smo do- poznavatelj pomorstva Boke, S čekali izlazak iz posebno svega onog što je ve- tiska knjige Kapeta- zano uz brod i plovidbu. Svoje ni i jedrenjaci Herceg znanje stjecao je i razvijao ne Novog autora Petra samo kao dugogodišnji vodi- Palavršića u izdanju telj pomorsko-tehničke zbirke Pomorskog muzeja Pomorskog muzeja Crne Gore Crne Gore u Koto- u Kotoru, nego i kao aktivan ru. Ovo je izdanje ne pomorac koji je na mnogo- samo značajan do- brojnim putovanjima obogatio prinos poznavanju svoje teoretsko znanje o brodu ukupnoga bokeljskog s onim praktičnim te je postao pomorstva, nego je i jedan od najboljih poznavate- prvi cjeloviti pregled lja tehnike plovidbe broda na pomorske flote na našim područjima. Kasnije, jedra Herceg Novog kad je postao kustos Pomor- i ostalih mjesta nov- skog muzeja u Kotoru, s ko- ljanske općine, kao jeg je mjesta nedavno i umi- i svojevrsni leksikon rovljen, Palavršić je nesebično pomorskih kapetana dijelio, a to i danas čini, svoje koji su potekli iz nov- znanje s kolegama i suradni- ljanske općine ili su cima na posebno kvalitetan na njezinu području način – izmjenjujući mišljenja 24 25 i konstruktivno raspravljajući saznajemo vrlo zanimljive po- o raznim pomorskim temama. datke koje inače rijetko nala- Knjiga Kapetani i jedrenjaci zimo u pomorskoj literaturi: Herceg Novog na gotovo 300 o broju članova posada na stranica donosi jedanaest pojedinim tipovima brodo- tema – poglavlja iz pomorstva va, o radu posade na je- Hercegnovske općine. U po- drenjacima – postupanju glavlju Ratovi i borbe za Herceg u pojedinim situacijama Novi autor daje kratak pregled na moru i u lukama, o burne povijesti Herceg Novog njihovim dužnostima, od polovice 14. do 18. stoljeća iznosima plaća za poje- prateći razvoj grada, od nje- dine članove posade od gova osnutka 1382. pa do ko- kapetana do malog, o pre- načnog oslobođenja Novog od hrani na jedrenjacima tije- Turaka 1687., a posebno kroz kom 19. stoljeća, a također dramatične trenutke osvaja- piše o prethodnom školova- nja grada od raznih sila (Tur- nju i postupcima stjecanja ci, Sveta Liga, ponovno Turci stručnog znanja pomoraca. pa Mlečani). Zatim u poglavlju Ovaj vrsni poznavalac prilika Počeci plovidbe donosi podat- na moru nastavlja s poglav- ke o razdoblju postupnog pre- ljem o poznatim kapetanskim laska hercegnovskog kraja u obiteljima i njihovim brodo- jedan od pomorskih središta vima, s posebnim osvrtom o Kapetan Karlo Andrović Boke. U poglavlju Komunitad Novljanima u Trstu, među ko- od Tople govori o preduvjetima jima opravdano posebno ističe dručja današnje općine Her- i osnivanju Topaljske općine Spiridona Gopčevića, moćno- ceg Novi. Osim iz samog Novog 1718. godine, o njezinu razvo- ga tršćanskog brodovlasnika. i iz Tople, nižu se mnogobroj- ju pomorskom trgovinom te Gotovo dvije trećine Pala- ni kapetani iz Savine, Srbi- ekonomskom doprinosu Nov- vršićeve knjige čini poglavlje ne, Igala, Žvinja, Mojdeža, skoj općini. Slijedi poglavlje Kapetani Novske opštine kao Ratiševine, Trebesina, Poda, Ratovi na Mediteranu i učešće glavna tema njegova dugo- Mokrina, Kamenog, Žlijeba, novskih pomoraca u kojemu trajna istraživanja te u nje- Sasovića, Kuta, Kumbora, autor kronološki niže događaje mu autor donosi cjelokupan Đenovića, Baošića, Bijele, Bi- i ističe osobe koje su obilježile pregled i podatke o svim pa- jelskih Kruševica, Jošica, Đu- burno razdoblje Herceg Novog tentiranim kapetanima s po- rića i s Luštice. Nakon toga od Rusko-turskog rata u dru- goj polovici 18. st. preko pada Venecije i Mediteranske kam- panje krajem tog stoljeća, a zatim prati pomorsko-trgovač- ke uspone i padove pomorske trgovine novljanske općine ti- jekom prve austrijske uprave, ruske uprave, francuske oku- pacije i druge austrijske upra- ve Bokom. U poglavlju Pomorske trgo- vačke linije, luke i robe u 18. vijeku Palavršić donosi podat- ke o lukama u koje su uplov- ljavali novljanski brodovi, pre- gled robe koju su prevozili i s kojom su trgovali te također tipove jedrenjaka kojima su plovili, a zatim u sljedećem poglavlju oslikava život po- moraca na brodovima duge plovidbe. U tome poglavlju Govornici na promociji knjige 24 25 otoke koji do tada danja nepostojanje napomena nisu bili ucrtani u (fusnota) koje prate tekst i koje pomorske karte. spadaju u uobičajenu „apara- Svoju temu Pe- turu“ znanstvenih izdanja, to tar Palavršić za- nikako ne umanjuje kvalitetu ključuje s nekoliko ovoga značajnog djela jer po- manjih poglavlja u znajući autora siguran sam kojima iznosi za- da je svaki podatak višestruko nimljive i uzbud- provjerio te da stoji iza njega s ljive sadržaje ne- potpunom sigurnošću i odgo- koliko sačuvanih vornošću. brodskih dnevnika Knjigu Kapetani i jedrenja- novljanskih jedre- ci Herceg Novog možemo na njaka (brigantin neki način smatrati krunom Rivelliano, barka Palavršićeva rada u području Graovac), bavi se povijesti pomorstva Boke, u zaboravljenim laza- kojoj autor daje onaj segment retom u Meljinama bokeljskog brodarstva koji se te vraća uspomenu odnosi na njegov uži zavičaj – na nestale u moru hercegnovski kraj. Ona je plod – prisjeća se poto- dugogodišnjeg istraživanja i nulih jedrenjaka prikupljanja podataka i ima novljanske općine višestruku vrijednost. Prije i svih onih kapeta- svega predstavlja jedinstveni na i pomoraca koji pregled pomorstva novljanske su tragično završili općine - grada Herceg Novog i život u dubinama okolnih mjesta koji je do sada Kapetan Petar Rađenković olujnog mora. nedostajao u pomorskoj bibli- Na kraju knjige ografiji Boke kotorske. Ovo iz- opširnog pregleda u kojemu autor rezimira za- danje je i svojevrsni pomorski prvi put možemo pronaći po- nimljivom statistikom u kojoj leksikon novljanske općine na datke o svakom kapetanu s saznajemo da je više od 80 koji smo dugo čekali i u kojem novljanskog područja, Petar obitelji s područja novljanske ćemo od sada moći pronaći Palavršić u poglavlju Pomor- općine davalo kapetane duge potreban podatak o svakom ci, ratnici istraživači izdvaja plovidbe i to tijekom dvaju brodu i kapetanu koji su pri- nekoliko posebno istaknutih stoljeća. Po mjestima najviše padali ovoj općini ili djelova- pomoraca podrijetlom iz nov- kapetana dala je Topla (56), li na području ove općine, a ljanske općine. To je ponajpri- Podi (46), Baošići (39) te Kum- koje drugi autori nisu zabilje- je Bijeljanin kap. Petar Želalić bor i Bijela (35), a sam stari žili. No, ona će biti i nepresu- koji nakon izgubljene bitke s grad Herceg Novi 24 kapetana šan izvor podataka i saznanja Turcima pokraj otoka Metelin duge plovidbe. Ova statistika mnogih zanimljivosti iz više- biva odveden kao rob na ad- dodatni je argument ne samo stoljetne pomorske povijesti miralski brod kapudan paše da je Palavršićeva knjiga kori- novljanskog kraja, ali i emoci- „Veliku Sultaniju“. Nakon sno štivo za upoznavanje po- ja poticanih od sretnih, a mno- osam godina robovanja na si- morstva Herceg Novog, nego i go češće tragičnih sudbina drištu otoka Kos kršćanski su da je ona bila nužno potrebna. novljanskih pomoraca. Zbog Kapetani i robovi pod vodstvom Želalića Knjiga je bogato ilustrirana svega toga knjigu jedrenjaci Herceg Novog nakon žestoke borbe svladali portretima brodova i kapeta- ing. tursku posadu i osvojili brod na iz muzejskih i obiteljskih Petra Palavršića smatramo kojim su u listopadu 1760. zbirki. Opremljena je popisom vrijednim prilogom poznava- uplovili u maltešku luku La brodova i njihovih vlasnika za nju pomorstva Boke kotorske Valeta. Također evocira sjeća- razdoblje od 1705. do 1902. i ono će, sigurni smo, postati nje na slavnog istraživača Pe- godine i to po tipovima brodo- nezaobilazno štivo onima koje tra Zambelića s Luštice, glav- va, azbučnim popisom paten- će samo zanimati, ali i onima nog istraživača čilanske ratne tiranih kapetana novljanske koji će istraživati kompleksnu mornarice koji je na području općine te popisom korištenih povijest pomorstva novljanske Mageljanova prolaza i Ognjene izvora i literature. Iako bismo regije. zemlje otkrio mnoge prolaze i mogli reći da je nedostatak iz- 26 27 UZ BOGAT I RAZNOVRSTAN PROGRAM, MANIFESTACIJA „DANI KRALJICE TEUTE U RIZINIJUMU“ PRVI PUT ODRŽANA U RISNU „Dani kraljice Teute u Rizinijumu“

Piše: Marina Dulović, prof. Namjera organizatora NVO „Bocche di Cattaro“ i pokrovitelja TO Kotor je Risnu je od 11. do 19. kolovoza održan kul- da se prodajom slika s prve slikarske Uturni program koji je uz kolonije „Teuta“ osnuje fond iz kojeg više različitih segmenata imao cilj da pokaže brigu o kultur- bi se osigurao prostor za kulturni i noj baštini i kulturnoj svijesti, društveni život Risna uz veću i snažniju integraciju kulture i turizma. „Naše šan- se su velike i vrlo prepozna- te u sferi kulturnog turizma i turističke ponude, a predstav- ljanje kulturnog identiteta i valorizacija uz kvalitetne pro- grame u budućnosti će Risan učiniti još popularnijom i za- nimljivijom destinacijom. Na- šim programima se promovira opće kulturno obrazovanje, čime je omogućeno svim gene- racijama, posebice mladima, da idu u korak s vremenom u novi i razvijeni svijet“, ista- knula je u ime organizatora Marina Dulović, idejni tvorac ove manifestacije. Program je počeo sa slikar- skom kolonijom „Teuta“ koju je vodio akademski slikar iz Risna Zoran Petrušić. Na po- ziv njegovog kolege iz Zagreba Igora Modrića, iz Hrvatske su stigle Verena Jakuš i Jelena Kašić, a iz Crne Gore tako- đer mlade akademske slikari- ce Sanja Raonić, Tea Franca, Zoran Petrušić s učesnicama slikarske kolonije 26 27 Risna s osvrtom na arheološ- ka istraživanja. Jelena Vido- vić je mnogobrojne posjetite- lje uz mitove o kraljici Teuti upoznala s vjerovanjma, obi- čajima, kostimima u vrijeme Ilira, historičarka umjetnosti Jovana Lalošević osvrnula se na umjetničke elemente i vrijednosti iz epoha o kojima svjedoče arheološki nalazi, a prof. Marina Dulović predsta- vila je temu o muzičkim in- strumentima i muzičkoj kul- turi u vrijeme Ilira. Muzički je veče obojio flautist Stefan Pe- ričić. Sljedeće večeri program je nastavljen na trgu, uz vo- kalno-instrumentalni sastav „Lanterna“ iz Podgorice, mito- ve i legende o „lijepoj kraljici“ i uz predstavljanje slika prve Govornici na večeri posvećenoj kulturi u doba Ilira slikarske kolonije. Izložbu je proglasila otvorenom direkto- rica TO Kotor, Ana Nives Ra- Ana Aleksić i Dijana Vukić. ra: Bogdan Lompar - arheo- dović, koja je istaknula zado- Vrijedno su radile tijekom se- log, Jelena Vidović – etnolog voljstvo što je upravo TO Kotor dam dana, a posljednjeg dana i antropolog, Jovana Laloše- bila pokrovitelj ovog projekta manifestacije na glavnome vić - historičarka umjetnosti i koji i u budućnosti treba ra- gradskom trgu, u adaptira- Marina Dulović - profesorica. zvijati s ciljem da vratimo sjaj nom prostoru „pod voltovima“ Veče pod nazivom „Kultura u prošlih vremena kako bi Risan gdje se nedjeljom prodaju mli- vrijeme Ilira“ započelo je izla- postao turistička destinacija ječni proizvodi, predstavljajući ganjem arheologa Lompara koja zavrjeđuje još veću pa- svoje djelo privukle su veliku na temu historijskog razvoja pažnju domaće javnosti i turi- sta. Izložba je imala prodajni karakter s ciljem da se osnuje fond iz kojeg bi se u budućno- sti financirao prostor za kul- turni i društveni život Risna. Otkad je nakon potresa sru- šen Dom kulture, zadužbina Vasa Ćukovića Rišnjanina, ovaj mali primorski grad ostao je bez adekvatnog prostora za takve potrebe. Tijekom ljetnih mjeseci, uz ljubaznost zapo- slenih na Rimskim mozaici- ma, organiziraju se različiti programi, ali tijekom zime to nije moguće. Na istom lokali- tetu kraj uspavanog mladića, čuvenog Hipnosa - Boga sna, kao prva aktivnost održan je edukativno-kulturni program u kojem su sudjelovali mladi suradnici iz Uprave za zašti- tu kulturnih dobara iz Koto- Direktorica TO Kotor Ana Nives Radović 28 29 rijsko naslijeđe. Naš grad ima što pokazati, a još nedovoljno istražena antička historija, tvrđava kraljice Teute, ilirske i rimske vile i palače, arheo- loške iskopine, rimski moza- ici, turske kule i podmorje, sve to tek treba ispričati svoju priču. Zbog tog razloga smo pokrenuli manifestaciju koja će, vjerujemo, nastaviti i u budućnosti predstavljati i po- boljšavati ukupnu turističku i kulturnu ponudu Boke kotor- ske.“

žnju. Manifestacija je završena turisti s raznih strana nisu 19. kolovoza još jednim zani- krili zadovoljstvo ponuđenim mljivim programom - Sajmom programom. Manifestacija je starih zanata koji je okupio imala nekoliko segmenata, petnaestak izlagača na trgu, a organizatori su istaknu- u podnožju stare ulice Gabe- li: „Namjera nam je da Risan la koja je nekada bila poznata vratimo u duh slavne i daleke po mnogobrojnim trgovinama prošlosti i da ovom manifesta- i dućanima, kada je Risan bio cijom pokažemo da poštujemo trgovačko središte. U ovome naš identitet i kulturno-histo- Sa Sajma starih zanata programu sudjelovali su: mla- di graditelj drvenih barki Vito- mir Vujović iz Prčanja, škrinju risanske nevjeste i unikatni bijeli vez predstavila je Sofija Akrap, Rosa Dabižinovć „otvo- rila“ je škrinju orahovačke nevjeste i ručno tkane ruko- tvorine, Radojka Čučković na- pravila je svadbeni konjestar po starim risanskim običaji- ma (s pogačom, pršutom i po- klonima, ukrašen i dekoriran po tradiciji), iz zaleđa Risna, Banjana i Vilusa, izlagači su predstavili svoje umijeće i za- natstvo od kamena, drveta, kože... a Mihailo Ognjenović je upravo ispred radnje svog oca predstavio certifikate i alatke od četiri zanata za koja je on bio kvalificiran. Sajam je s obzirom na to da je bila nedjelja i „pazarni dan“ po- sjetio značajan broj ljudi, a 28 29 Risan Evans (1837.) i talijanski dr. Ivan Bona Bolica Valenti, koji je čitavo prona- U najsjevernijoj uvali Bo- đeno blago poslao za vrije- (1520. – 1572.) iz spjeva kokotorskog zaljeva, između me okupacije Italije (1941. – „Opis zaljeva i grada strmih brda planina Orjen i 1942.) u svoju zemlju. Ovaj Lovćen koje povezuju i uo- mali grad dobio je ime po Kotora“ („Descriptio sinus kviruju slični masivi, nalazi ilirskom plemenu Risoniti. et urbis Ascriviensis“) se nekada slavni, a danas Središte ilirskog naselja bila mali gradić Risan. Ušuškan je tvrđava - akropola koja se u dnu zaljeva, zbog svojih danas naziva Teutina gradi- „Ilirske muze koje svetinje prirodnih ljepota, geograf- na gdje je stolovala „lijepa skog položaja, konfiguracije kraljica“ nakon smrti svog Kotora starca, terena, blagoga mediteran- muža, kralja Agrona. Njezi- Rijeke i padinu Vrmca skog ambijenta i iznimnoga na moć nije dugo trajala i geostrateškog položaja Ri- nakon pretrpljenog poraza i stisnute doline san je u mnogim razdoblji- od Rimljana, kako legen- Čuvate, nek mi bude slobodno da kaže, Teuta je skočila u ma bio meta osvajača i rat- vašim što darom nika, odredište putopisaca, more, a njezino neprocje- trgovaca, istraživača, znan- njivo blago za kojim se još Položaj domovine opisah, stvenika... Današnji grad uvijek traga i danas budi nebeska brda leži na slojevma ilirske, grč- pažnju i maštu znatiželjnika ke, rimske, slavenske, tur- i avanturista. Rimljani su Iznad nje i oko nje, ske, venecijanske i austro- nastavili unutar svojih be- obale krivudave, ugarske kulture. Iako su se dema razvijati grad i podiza- Risansku luku i same plićine stoljećima unatrag mijenjale ti raskošne palače i trgove, mnoge strane uprave, među kiklopske zidove i utvrđenja. što dugim ih putem stanovnicima je uvijek po- U tom razdoblju grad je imao Uskoro prima takmac vjetrima, stojala želja za napretkom i status municipija. Opstajao razvojem grada koji je neka- je vjekovima i predstavljao široki Jadran... da imao i do 10.000 stanov- značajno i dobro utvrđeno ...Zaljev u osami je dalekoj, nika. Na raskrsnici puteva mjesto dok ga u VI. stoljeću između Istoka i Zapada, nije pogodio razoran potres. kojim se Jadran mora i zaleđa, dodirivale su Tada je veći dio grada poto- Okreće valovima istočnim, se i sjedinjavale razne civi- nuo u more. Nakon raspa- grizući žale Ilirske, dulji od svih, lizacije i kulture. Zahvalju- da Zapadnog Rimskog Car- jući protoku trgovine, gradi- stva (476. g.) Risan je i dalje najljepši što ga zovu, teljstva, zanatstva, i kultura bio važan strateški centar i Risanski, tu na prvom pragu, se nesmetano prenosila, a glavni grad Boke kotorske. različiti civilizacijski utjecaji Kotor je tu ulogu dobio za na samom ždrijelu... ovdje su nalazili plodno tlo vrijeme Bizanta, točnije u Krajolik domovine i one za svoj daljnji razvoj. Risan VII. stoljeću kada pred naj- oko nje i one nad njom, je opstajao i uspio sačuvati ezdom Slavena Rimljani iz ostatke ljudske civilizacije i tadašnje zaljevske prijestol- Gore nebotične, kulture različitih razdoblja nice Risna prelaze u Kotor. obale uvala pune i zaljev, i epoha unatoč osvajačima, U vrijeme kada su pomorski ratovima, carstvima i pri- gradovi Kotor i Perast doživ- Risanski, s njime plićake rodnim nepogodama i kata- ljavali svoj procvat, Risan same što koritom dugim, strofama koje ovaj grad nisu je više od dva stoljeća bio zaobilazile. Posebno važno pod Osmanskim Carstvom Pritokam slično u čas mjesto historijskog nasli- (1482. – 1687.) i to je u hi- u Jadransko utječe more... jeđa pripada i najranijem storiji zabilježeno kao vri- Rijeka je Risan i tvrđa spomenu Risna koji datira jeme izražene stagnacije. iz IV. stoljeća p.n.e. Risan- Također, ni čitavo jedno sto- tu po tekućici zvana, ski akvatorij bilo je mjesto ljeće pod Venecijom (1687. Koja pak tragove grada koje se milijunima godina – 1797.) nije ostavilo eko- unazad koristilo kao prirod- nomske, političke i kulturne velikog čuva, po kojem na luka, o čemu svjedoče tragove u Risnu kao što je to Naši su preci zaljev nazvali, slučaj s okolnim gradovima antički pisani izvori i zapisi sjedište nekoć, Polibija, Plinija, Ptolomeja, i mjestima u Boki kotorskoj ali i istraživača arheologa koja su svoj procvat, pose- Teute, nakon što kob joj koji su se u XIX. i XX. sto- bice izražen u pomorstvu, okrutna ugrabi njena ljeću bavili istraživanjima doživjela upravo u doba Ve- na terenu. Bili su to Artur necije. Agrona, te joj sreće nesta...“

30 31

Aktualnosti

Ana Nives Radović Zagrebu, Crnoj Gori, umreženi su i koordiniraju u odabiru osoba koje su se tijekom prethodnih godina najuspješnija poslovna žena u istaknule u radu koji je bio vidljiv na javnoj sceni i Crnoj Gori to u projektima i u poslovima koji su imali utjecaj na šire društvo. Direktorica Turističke organizacije Kotor Ana Ni- Tri posljednje koje smo bile nominirane s cjeloku- ves Radović proglašena je za najuspješniju poslov- pne ženske poslovne scene u Crnoj Gori dostavile nu ženu u Crnoj Gori za 2018. godinu. Svečana smo svoje biografije organizaciji i stručnom žiriju dodjela nagrade Veuve Clicquot Business Woman koji se temelji na kvalifikacijama iz poslovnog svi- Award održala se 27. rujna u ekskluzivnom ambi- jeta, ali i iz svijeta koji vodi računa o tome kako se jentu hotela Regent Porto Montenegro u Tivtu. “Pre- humanitarni i društveno-odgovorni procesi odvija- stižna nagrada Veuve Clicquot Business Woman ju. Na osnovi toga žiri je glasovao nezavisno. Dakle, Award treći put se dodijeljuje u Crnoj Gori”, rekla četiri člana žirija su se opredijelila koja od nas tri je Radović gostujući u emisiji Dušana Davidovića biti predstavnica Crne Gore na daljnjem natjeca- “Razgovori nedjeljom” na valovima Radio Kotora. nju”, rekla je Radović te dodala da biografija ne sa- Ova ugledna nagrada utemeljena je 1972. godine drži samo ostvarenje u jednoj godini, već ukupan u čast iznimnoj poslovnoj ženi Madame Clicquot, pristup radu, tj. svemu onome što su u prethodnom a svake godine dodjeljuje se uspješnim poslovnim razdoblju najuspješnije poslovne žene učinile kako ženama diljem svijeta. “Uspjesi Madame Clicquot, bi pokazale da ne rade samo za sebe, već za širu njezinih nekoliko izuma u vinskoj industriji, zapra- društvenu zajednicu. vo su olakšali cijeli posao i učinile da ona ne bude “Ja sam treća natjecateljica iz Crne Gore kojoj da- samo netko tko je za sebe ostvario nešto, već da je lje slijedi regionalno natjecanje koje će se dogoditi učinila nešto i za cijelu vinsku industriju u buduć- krajem studenoga u Ljubljani. Jedna od predstav- nosti”, objasnila je Radović ističući da se upravo nica Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije odlazi na tome temelji cijela nagrada. “Jer kada govori- na europsko natjecanje u Parizu, odakle je zapravo mo o najuspješnijima - uspjeh se mjeri zarađenim i krenula cijela priča”, objasnila je Radović. novcem, ostvarenom imovinom, nekretninama koje Radio Kotor posjedujete itd. Međutim, ovdje se ipak govori o uspjehu nekoga tko je učinio nešto, odnosno u ob- zir se uzimaju žene koje ne pridonose samo svom osobnom boljitku, već njihova uloga ima neki širi društveni karakter”, objasnila je Radović. Ona je re- kla da je izabrana za najuspješniju poslovnu ženu u Crnoj Gori zbog edukativnog rada i prenošenja znanja uz širokim utjecaj na društvo. “Uspijeh ne promatramo kao nešto što je samo naše, jer svi smo proizvod nekog društva i svi tom društvu trebamo opet nešto vratiti ako želimo da budemo vrednovani na način na koji bi to treba- lo u smislu naših kvalifikacija, našeg znanja…”, objasnila je Ana Nives Radović I dodala da su ovu nagradu uvijek dobivale žene koje su dale najviše doprinosa društvu u odnosu na ono što su same za sebe ostvarile, a da su drugi zapravo imali koristi od njihovog rada. Danas je prestižna Veuve Clicquot Business Wo- man Award zastupljena u 27 zemalja, a kompani- ja Energy Star International ovu prestižnu dodjelu već treću godinu zaredom organizira u Crnoj Gori. U Crnoj Gori, nominirane su iznimne žene: Sanja Lekić – vlasnica preduzeća „Alfa Ton Lekić” i BLT Medical Montenegro, Ana Nives Radović – direkto- rica Turističke organizacije Kotor i Ivana Jovović – vlasnica tvornice torti i delikatesa „Čarolija”. “Postoji Međunarodna organizacija koja predla- že kandidatkinje lokalnim i regionalnim organiza- cijama. Veuve Clicquot ima svoje predstavništvo u

Ana Nives Radović prva s lijeva 31 Aktualnosti

Jedriličari iz Boke uspješni na Barcolani

Barcolana je još jednom potvrdila da je izniman sportski događaj na jadranskom i mediteranskom prostoru. Jubilarna 50 Barcolana oborila je sve re- korde po broju registriranih brodova koji su sudje- lovali na regati. Na startnoj liniji se moglo vidjeti više od 2.688 jedrilica i na tisuće jedriličara i ljubitelja jedrenja koji su se okupili u Trstu 14. listopada da podrže Na regati su sudjelovale i dvije jedrilice iz Boke. najveću europsku i jednu od najprestižnijih svjet- TuttaTrieste 2 sa skiperom Milošom Radonjićem skih regata. bila je 12. u ukupnome plasmanu i druga u klasi. Kompletan vikend je bio izvrstan imajući u vidu da je ekipa prethodnog dana pobijedila na GoToB rega- ti, u jakoj konkurenciji slovenskih brodova. Skiper Niko Vuksanović s Bokeljkom bio je 229. u ukupnome plasmanu, a u klasi 15 članovi posade su uz sina Marka bili i Tivćani Rino Tripović i Ilija Belan. Boka News

32 Priredila: Tijana Petrović

Bokeljska mornarica gostovala u Piranu i Trstu

i članovima Gradske muzike Kotor otputovali su iz Kotora autobusom, prvo za Piran, a zatim za Trst. U Piranu su srdačno dočekani od predstavnika lokalne vlasti i tamošnje talijanske zajednice. Dru- ženje u Piranu proteklo je u vrlo ugodnoj atmosfe- ri, a folklorna grupa Mornarice izvela je na Tarti- Nakon više godina od svoga posljednjeg gosto- nijevom trgu splet igara i plesova iz Boke kotorske. vanja u inozemstvu, Bokeljska mornarica Kotor je Ipak, glavni događaj bilo je sudjelovanje na Barco- sredinom listopada gostovala u Piranu i Trstu. Or- lani u Trstu. U subotu, 13. listopada, glavni odred ganizator putovanja bila je Zajednica Talijana Crne Mornarice, praćen zvucima Gradske muzike Kotor, Gore, koja njeguje bliske veze s talijanskom regijom prodefilirao je ulicama Trsta, a u 11 sati postrojio Friuli Venezia Giulia, kao i s talianskom zajednicom se na glavnome gradskom trgu Piazzi Unità d’Italia, „Giuseppe Tartini” iz Pirana. gdje je admiral Antun Sbutega, nakon predaje ra- “Još krajem kolovoza Bokeljska mornarica dobila porta od strane komandanta odreda prvog majora je poziv da sudjeluje na jubilarnoj 50. Barcolani, Gracije Abovića, izvršio smotru. najvećoj jedriličarskoj regati u svijetu, koja se tra- Mornari su zatim otplesali tradicionalno kolo, koje dicionalno svake godine održava u Trstu. U četvr- su mnogobrojni gledatelji okupljeni na trgu isprati- tak 11. listopada popodne mornari i rukovodstvo li burnim pljeskom. Zatim je Glavni odred ponovio Bokeljske mornarice, zajedno s folklornom grupom postrojenje i uz pratnju Gradske muzike nastavio defilirati s razvijenim zastavama Crne Gore i Mornarice ulicom uz obalu, po- zdravljen od mnogobrojnih građana i turista. U sjedištu Barcolane, gdje je priređeno čašćenje, Mornaricu je po- zdravio predsjednik Barcolane i izmije- njeni su prigodni pokloni. Rukovodstvo Mornarice je imalo i susret s rukovod- stvom Nautičke akdemije (Accademia nautica) iz Trsta. Na povratku odred je ponovno prodefilirao ulicama i trgovi- ma Trsta koji su zahvaljujući Barcolani i lijepom vremenu bile puni ljudi. Time je Mornarica na najbolji način demon- strirala svoju višestoljetnu tradiciju najstarije organizacije pomoraca, ali i zajednički duh koji povezuje zemlje na obalama Jadranskog mora”, priopćeno nam je iz Bokeljske mornarice.

Radio Kotor

33 Aktualnosti

“Kotor u slikama” pobjednička barka Bokeljske noć 2018.

Fešta nad feštama, tradicionalna Bokeljska noć 2018., stara dva stoljeća, održana je 18. kolovoza u akvatoriju kotorskog zaljeva podno zidina drevnog Kotora pred oko deset tisuća posjetilaca. Gradska muzika Kotor i jedrilice Jedrličarskog kluba “La-

hor” najavili su defile ukrašenih barki koje su se u tri đira pred- stavile publici. U po- nička barka Bokeljske vorci je sudjelovalo 42 noći 2018. je barka barki iz Kotora, Tivta, “Kotor u slikama”. Herceg-Novog. Druga nagrada pripa- Prema odluci žirija u la je kreaciji „Mamula sastavu: Vlasta Man- 2020.″, a treća barci dić, Lana Bokan I Go- „Eko Boka”. ran Moškov, pobjed- Kulturni centar ‘Ni- kola Đurković’ i Tu- ristička organizacija Kotor su organizator i suorganizator manife- stacije, a dodijelili su i šest nagrada kreacijama: “Nema ljubavi bez bola”, “Ulice, grad djeteta”, “Prije do Marsa nego do za- obilaznice”, “Đardin za ćakule”, “Jadran junior” i “Zaštite nam mjesto i mi ćemo vam doć”. Tradicionalno, na kraju manifestacije priređen je veličanstven vatromet, a slavlje je do ranih jutar- njih sati nastavljeno na svim kotorskim trgovima.

Boka News

34 Ribarska fešta spustila zavjesu na ovogodišnju sezonu u Budvi

Uz mediteranski zvuk, bogat kulturno-zabavni pro- gram, ribu, vino i pivo, 6. listopada je ispred zidina budvanskoga Staroga grada održana tradicionalna ribarska fešta – 53. Dan širuna. Pučkom feštom, koja se već više od pola stoljeća tradicionalno organizira u Budvi, službeno je spu- štena zavjesa na ovogodišnju ljetnu sezonu u metro- poli turizma. Više stotina posjetilaca zabavlja se uz program za koji se pobrinula Turistička organizacija Budve i Klub za sportski ribolov ‘Širun’, koji je pri- je pola stoljeća osnovao ovu atraktivnu feštu. Pro- gram je počeo defileom Gradske muzike Budve i NVO „Feštađuni“. Uslijedio je dječji i omladinski program u sklopu kojeg su nastupili Škola za osnovno mu- zičko obrazovanje, Predškolska ustanova „Vini Pu“, Gimnastički klub „Budva“, časopis za djecu i omladi- nu „Krug mladih“, Rock sastav „Avis“ i mnogobrojni solisti. Mještani i posjetitelji, koji su došli ispratiti ovogo- dišnju sezonu, mogli su besplatno degustirati ribu, vino i pivo. Organizatori su pripremili 1.500 kilogra- ma ribe, 1.000 litara vina i 500 litara piva, a mnogo- brojni posjetitelji u redovima su čekli kako bi okusili ribu po kojoj nosi ime ova tradicionalna manifesta- cija. Nastupila je ženska vokalna grupa „Harmonija“ uz igrokaz „Feštađuna“, klapa “Jedinstvo” iz Bara, fol- klorni ansambl KUC „Stefan M. Ljubiša“, a neizbjež- ne su bile i sportske igre skidanje pršuta s grede u gradskoj luci, igre na bini, potezanje konopa ispred bine. Zvijezda ovogodišnje pučke fešte je bio Goran Ka- ran. Boka News

35 Aktualnosti

Dubrovnik “pokriven” sa ju imati gotovo 100-postotno predviđanje mogućih situacija”, rekao je Franković. 170 kamera, nadziru javne Najavio je kako će se iz videonadzornog centra površine upravljati i semaforima na ključnim gradskim pro- metnim tačkama. “Za to će trebati vremena i dodat- na edukacija kako bismo uspostavili aktivno uprav- ljanje prometom”, rekao je Franković. Pročelnik Upravnog odjela za promet Grada Du- brovnik Đuro Šutalo objasnio je kako nadzor isto- dobno obavljaju prometni redari kontrolirajući stanje na prometnicama i komunalni redari, koji nadziru dječja igrališta i odlagališta otpada. “Ve- ćinom je riječ o fiksnim kamerama, ali imamo i kamere za snimanje 360 stupnjeva. Imamo sjajan pregled i noću i danju. Sve se snima na server koji snimke čuva više od mjesec dana pa se mogu na- knadno pregledati”, rekao je, dodajući da kamere snimaju prekršaj koji se unosi u sistem, a “kazna stiže na kućnu adresu vlasnika vozila”. Šutalo je podsjetio kako se kamerama koristi i du-

Videonadzorni centar Grada Dubrovnika, iz ko- jeg se uz pomoć 170 kamera na 48 mjesta nadziru dubrovačke javne površine, predstavljen je 15. li- stopada. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković ista- knuo je tom prilikom kako svrha uvođenja tog si- stema nije revnija naplata kazni za prekršitelje, nego održavanje reda na javnim površinama. “Že- limo ubrzati promet, održati protočnost i imati bo- lju kontrolu svega što se događa. U konačnici, ako dođe do prekršaja, idemo i s kažnjavanjem. Ovaj je sustav kompatibilan s aplikacijom ‘Dubrovnik Vi- sitors’, koji nam daje parametre za bolju procjenu gužve s gostima u našem gradu. Tako ćemo na kra-

brovačko-neretvanska Policijska uprava za nadzor i kažnjavanje nepropisnog parkiranja, praćenje sta- nja u prometu te povećanje sigurnosti, suzbijanje kriminala i otkrivanje počinitelja. “Na svim ulazima i izlazima iz grada te pod sva- kom kamerom jasno je označeno da je to područje pod videonadzorom, čime poštujemo sve zakonske odredbe. Ako građani smatraju da je nešto sporno, naznačena je i e-mail adresa na koju se mogu obra- titi”, rekao je Šutalo. U prostoriju centra može ući samo određeni broj zaposlenika, a opremljena je sigurnosnim kamera- ma kako bi se u svakom trenutku zaštitili osobni podaci građana. Grad Dubrovnik jednoj tvrtki za najam kamera za videonadzor na godinu plaća 230.000 kuna.

Boka News

36 Suveniri s riječima iz rima, izvlače ih iz svoje memorije gdje su ih nekada potisnuli. Tako se opet podsjete pa mislim da se na bokeljskog dijalekta taj način može djelovati i na druge u cilju očuvanja bokeljskoga govora”, dodaje Roganović. ,,Činjenica Pitura, škerca, bokun, kogumica, traversa, škatu- je da je ovo mali biznis i tu je čovjek dosta limitiran la, vešta… samo su neki od romanizama tipičnih za u smislu financijskih sredstava. Imao sam ideju da područje Boke, koji su se našli na suvenirima koje u asortiman uvrstim peškire, odnosno šugamane, je osmislio Kotoranin Jovan Roganović. koji ne bi bili printani nego bi riječi bile tkane, ali taj posao iziskuje velika financijska sredstva, tako da za sad to nije moguće realizirati”, kaže Rogano- vić. On je istaknuo da se za suvenire, osim Bokelja, zanimaju i ljudi iz dijaspore, ali i stranci. ,,Oni koji vide moje suvenire često pitaju za značenje poje- dinih riječi, čak daju prijedlog da uz suvenire ide i prijevod. Meni se to ne čini dobrom idejom budući da mnoge riječi koje se nalaze na suvenirima nema- ju adekvatan prijevod ili zamjenu u jednoj riječi. Za suvenire se zanimaju i ljudi iz dijaspore. Na moje veliko zadovoljstvo pakete sa suvenirima šaljem di- ljem svijeta”, zadovoljno ističe Roganović. Suvenire prodaje i online, preko društvenih mreža Facebook i Instagram, ali ih još uvijek nema u pro- daji u kotorskom suvenirnicama. Razlog je što bi im tada cijena morala biti puno veća. “To onda zapravo i nije suvenir ako je za njega potrebno izdvojiti veću svotu novca”, zaključuje Roganović.

Radio Kotor

,,Ideja je nastala u razgovoru s društvom. Prvo sam htio osmisliti majicu za sebe. Međutim, onda su mi prijatelji tražili da napravim i njima slične i tako je sve krenulo. Trenutno u ponudi imam maji- ce u tri boje, šolje, cegere za kupovinu, odnosno borše i stoljnjake (tavalje) u različitim dimenzija- ma”, objašnjava Roganović. On ističe da je svaki jezik obilježje identiteta te da mu je namjera da promovira bokeljski dijalekt i na taj način pridonese da se on ne zaboravi. ,,Pametni telefoni i Internet su pridonijeli da se ljudi udalje od knjige. Smatrao sam da, ako se ne- što učini da bude vizualno, identificirano i primi- jećeno, može skrenuti pažnju i izazvati interes. U priči s prijateljima zaključio sam da kada ljudi vide riječi na, recimo, majicama, ali i na drugim suveni- 37 Aktualnosti

Fešta od rogača u Donjoj Lastvi

Osma, već tradicionalna, „Fešta od rogača“, u organizaciji Hrvatske krovne zajednice „Dux Cro- atorum“, održana je 6. listopada u Domu kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi. Manifestacija je održana uz potporu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Općine Tivat, Tu- rističke organizacije Tivat i Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore. U prepunoj dvorani Doma kulture posjetitelji su uživali u notama dubrovačke klape „Kaše“ koja je, izvodeći poznate dalmatinske pjesme, izmami- la emocije nazočnih. Posjetitelje je zabavljao i Poly Gjurgjević uz pratnju maestra Saše Gajića, a večer je svojim izvedbama uveličao i kantautor Slobodan Kovačević, kojeg je publika odlično prihvatila. Uz dobru glazbu posjetitelji su imali prigodu uživati i u Olivera Dragojevića, Meri Cetinić i ostalih proslav- dobru hranu. Feštalo se do duboko u noć uz pjesme ljenih izvođača. „Svaki put kada dođem u Tivat osjetim neku bli- skost; vjerojatno je to zbog mora i nekoga moga dav- nog imidža, koji je još uvijek prisutan u meni. Svi su pjevali i čini mi se da ih je ispunila ova toplina i poruka i ja sam uživao u tome, a oni – nadam se još i više“, istaknuo je Slobodan Kovačević. On često surađuje s hrvatskom nacionalnom zajednicom u Crnoj Gori, a potporu je uvijek pružao i Hrvatskoj građanskoj inicijativi: „Ja sam uvijek bio građanska opcija i meni je kozmos mali. Više od 15 godina pro- veo sam u Splitu, gdje sam ostavio mnogo pjesama i ljubavi. Meni je ovo druženje logično, čak možda i imperativno i poželjno, a iznad svega je najvažnija ta energija, poruka i misija među ljudima. Ja se nadam da sam prepoznat u tome i da sam jasan sa svim tim što poručujem i što pjevam.“

Radio Dux

Posjet delegacije iz Istočne Gosti su predsjednika Dekovića upoznali s književ- nom aktivnošću i djelatnošću u istočnoj Slavoniji u Slavonije Hrvatskom sklopu Društva hrvatskih književnika i Matice hrvat- nacionalnom vijeću Crne Gore ske Osijek. Bilo je riječi i o djelovanju ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj. U sklopu Sajma knjiga u Podgorici delegacija u Prigodom posjeta razmijenjeni su prigodni darovi, sastavu: akademik Milorad Nikčević sa suprugom, a delegacija iz Osijeka darovala je značajne naslove potpredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Hrvatskoj knjižnici ,,Ljudevit Gaj“. Posjet delegacije Ćurić i tajnik Matice hrvatske - ogranka Osijek Josip intelektualaca iz Osijeka svakako je u znaku najave Cvenić - boravila je u Boki kotorskoj te su tom prigo- prilike za lijepu suradnju i buduće projekte iz pod- dom posjetili i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore ručja književnosti. u Donjoj Lastvi. Radio Dux Goste je u posjet primio predsjednik HNV-a Zvo- nimir Deković, koji im je predstavio aktivnosti hr- vatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, probleme s kojima se susreću, kao i kulturne znamenitosti i nematerijalnu baštinu koju Hrvati u Boki njeguju.

38 Hrvatska – Nećemo blokirati CG na EU putu zbog spora oko školskog broda ‘Jadran’

Republika Hrvatska nijednu zemlju neće blokirati na putu prema Europskoj uniji (EU), već će dosljed- no inzistirati na ispunjavanju svih kriterija. To je Portalu RTCG odgovoreno iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske na pitanje hoće li služ- beni Zagreb blokirati našu zemlju zbog spora oko Prevlaka školskog broda ‘Jadran’. Komentirajući spor oko školskog broda ‘Jadran’, iz “Trenutno je na snazi i primjenjuje se privremeni hrvatskog ministarstva su rekli da je to dio “još neri- režim razgraničenja na kopnu i na moru, utvrđen ješenog pitanja vezanog uz sukcesiju vojne imovine Protokolom uz južnu granicu između Republike Republike Hrvatske i Crne Gore”. Hrvatske i tadašnje SRJ iz 2002. Iako dvije drža- “Republika Hrvatska dala je određene prijedloge i ve još nisu usuglasile način kako će trajno rije- inicirala cjelovito rješavanje ovog pitanja, koje uklju- šiti pitanje granice, smatramo da treba dijalogom čuje i vlasništvo školskog broda ‘Jadran’”, rekli su doći do dogovora o granici”, priopćio je službeni iz tog resora. Na pitanje može li spor oko ‘Jadrana’ Zagreb. Podsjećaju da je Vlada Republike Hrvatske utjecati na dobrosusjedske odnose dviju zemalja te imenovala novi sastav Komisije za granice o čemu bi li Hrvatska mogla blokirati Crnu Goru na putu je, kako navode, obaviještena i crnogorska strana. ka EU, odgovorili su: “Republike Hrvatska podržava “Time su s hrvatske strane stvoreni preduvjeti za Crnu Goru i njen put prema EU, kako je to činila i u nastavak rada na tom pitanju”, navode iz ministar- pogledu članstva Crne Gore u NATO-u. Zahvaljuju- stva. ći tome dvije zemlje su danas saveznice u NATO-u. Istaknuli su da, kad je riječ o problemima s gra- Republika Hrvatska neće nikoga blokirati na putu nicama, Republika Hrvatska potiče sve kandidate prema EU, upravo obrnuto, no dosljedno će inzisti- za članstvo u EU “da se što više angažiraju i, po- rati na ispunjavanju svih kriterija.” najprije bilateralno, pronađu rješenja u skladu s Govoreći o tome hoće li uskoro biti pokrenute ak- međunarodnim pravom”. tivnosti na rješavanju pitanja Prevlake, iz hrvatskog ministarstva nam je priopćeno da postoji “samo Portal RTCG pitanje utvrđivanja bivše međudržavne granice na kopnu i pitanje razgraničenja na moru između Re- publike Hrvatske i Crne Gore”. Školski brod Jadran, nagrađena fotografija Stevana Kordića

39 Aktualnosti

Kotorski ljetni karneval – tradicija duga 500 godina

Karnevalsku povorku promatralo je više tisuća posjetilaca koju su predvodili članovi FECC-a (Fe- deracije europskih karnevalskih gradova). Inače, 2018. je godina jubileja i tradicije, 500 godina ko- U Kotoru je 4. kolovoza održan 17. Internacio- torskog karnevala. Fešta je nastavljena na Trgu od nalni ljetni karneval. Glavna gradska prometnica oružja uz muzički program, a goste su zabavljali podno zidina drevnog Kotora bila je scena na kojoj ‘Toć’ i ‘Trio gušti’. se predstavilo tidesetak karnevalskih grupa iz Itali- Pokrovitelji karnevala bili su Ministarstvo turizma je, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Slovenije, Budve, Crne Gore, Općina Kotor, Nacionalna turistička or- Tivta, Kotora… ganizacija i Turistička organizacija Kotor.

Boka News

40 Dr. Lenka Blehova Čelebić: Filmom „Kotorski misal“ ovo kapitalno djelo smo približili široj javnosti

„Stručnjaci i znanstvenici znaju da se ‘Kotorski misal’ čuva u Berlinu od 1930. godine, ali ovo je prvi put da smo ovo kapitalno djelo na novi način uspjeli približiti široj javnosti, dakle putem filma koji je snimio dr. Gojko Čelebić. Željeli smo istaknu- ti činjenicu da je Crna Gora bila u središtu tadaš- nje kulture i da je od davnina pripadala kulturnim europskim tokovima. Mi se trudimo da razbijemo predrasude da je Crna Gora bila neka zabit. Imala je vrlo složenu i tešku historiju pa su mnoge logične stvari pale u zaborav. Želimo promijeniti tu sliku jer posao svakog historičara i stručnjaka je da postoje- ‘Kotorskog misala’, vjerojatno je nastao u poznatom ća znanstvena saznanja upotpuni, da razvija znanja skriptoriju u Bariju, najvjerojatnije po narudžbi Ko- o kulturnoj prošlosti“, rekla je za Boka News dr. torske biskupije koja je dugo stoljeća bila sufragan- Lenka Blehova Čelebić nakon promocije dugome- ska u odnosu na Barijsku nadbiskupiju“, rekla je tražnog filma „Kotorski misal“ koja je 22. kolovoza dr. Lenka Blehova Čelebić. održana u Tivtu. Na pitanje postoji li mogućnost da se „Kotorski „Kotorski misal“ (Misal sv. Jakova od Lođe) pisan misal“ vrati Crnoj Gori, Blehova Čelebić je rekla da je na pergamentu i jedna je od najstarijih knjiga je to pitanje diplomacije, kulturne politike… „Mi ne koje su bile u uporabi na tlu današnje Crne Gore, znamo na koji je način ‘Misal’ stigao u Berlin 1930. počevši od XII. stoljeća (prije 1200. godine). Ova godine, ali znamo sve druge tokove o kojima upravo knjiga na 348 rukopisnih stranica svojom temati- govori film koji je snimio Gojko Čelebić. U Europi je kom, značajem, epohom iz koje potječe i suvreme- postojalo mišljenje da treba spasiti vrijedne stvari i nim znanstveno-kulturnim vrednovanjem pripada rukopise s ugroženih područja koja su bila nesta- svjetskoj kulturnoj baštini. bilna. Nisu samo Nijemci kupili vrijedne rukopise, „Kotorski misal“ pisan je tzv. beneventanom, pi- već i pape koji su skupljali rukopise u Vatikanu smom nastalim u VIII. stoljeću u talijanskome ma- kako bi ih spasili. Poslije pojave Hegela koji je sma- nastiru Monte Kasino, koje je korišteno do XIII. trao da je kulturni duh posebno prisutan u srednjoj stoljeća, ponajprije u južnoj Italiji. Ovaj neprocje- i sjevernoj Europi, Hegelijanci i njihovi sljedbenici njivo vrijedan pisani spomenik kulturne baštine skupljali su rukopise u južnoj Europi i dopremali Crne Gore dospio je 1930. u Berlin. „Manuskript ih na takozvana sigurna mjesta. U Velikoj Britaniji se tako čuva ‘Dubrovački misal’. U Berlinu postoji zbirka Vuka Karadžića i rukopisi koje je dopremio i vjerojatno ih mijenjao ne toliko za novac, već za druge vrijedne rukopise koje je vraćao nazad“, rekla je dr. Lenka Blehova Čelebić. Za potrebe snimanja filma rukopis „Kotorskog misala“ proučavala je tri mjeseca, a posebno su je fascinirali podaci koji su upisivani u misal, a upu- ćuju na kotorske građane za koje je trebalo služiti misu, zatim podaci o društvenim, vjerskim i politič- kim prilikama srednjovjekovne epohe na prostoru današnje Crne Gore te likovni oblik misala, što je pitanje za historičare umjetnosti, kao i male sličice kojima počinju tekstovi. Dr. Lenka Blehova Čelebić izrazila je zadovoljstvo i zahvalnost Centru za kulturu Tivat koji je imao sluha da podrži ovakav projekt.

Boka News

41 Aktualnosti

Dubrovnik ograničio broj uplovljavanja putničkih brodova već je ove sezone ublažen problem zbog kojeg je Dubrovnik nekoliko kruzera, dnevno će uplovljavati puta dospio na naslovnice vodećih svjetskih medija samo dva kao nepoželjna destinacija zbog neizdrživih gužvi, piše Jutarnji list. Dubrovnik je dobio “bitku” s kruzerima, a već od Koliki je problem veliki broj putnika s kruzera na- iduće godine u najpoželjniju kruzersku destinaciju pravio Dubrovniku dovoljno govori činjenica da se ne samo u Hrvatskoj nego na Mediteranu dnevno će našao na “tapetu” UNESCO-a u kojem su razmišlja- uplovljavati samo dva kruzera koji će u grad dovesti li da ga proglase ugroženom kulturnom baštinom. najviše 5.000 turista. UNESCO-ovi stručnjaci izračunali su da u historij- “Ugovori s kruzerskim kompanijama potpisani su skom gradu istodobno može biti najviše osam ti- za iduću godinu tako da ćemo tijekom cijelog tjedna suća turista, no gradska uprava odlučila je da tu od ponedjeljka do nedjelje imati najviše dva kruzera brojku čak i prepolovi. dnevno. Nekad će biti samo jedan, nekada će dva “Ključ uspjeha svake destinacije je upravljanje, a stići istodobno ili jedan ujutro, a drugi poslijepod- mi smo to napravili ostvarivši kontakt s vodećom ne. Tome smo težili, a sada smo i ostvarili”, zado- svjetskom grupacijom CLIA, koja okuplja sve ključ- voljan je dubrovački gradonačelnik Mato Franković ne svjetske organizatore kružnih putovanja. Dogo- koji dodaje da još preostaje rješavanje prometnih vorili smo bolji raspored dolaska i odlaska brodova gužvi za koje je, uvjeren je, kriva liberalizacija taksi s kružnih putovanja čime smo značajno rasteretili tržišta zbog koje je u Dubrovniku ove sezone radilo grad i više nema negativnih slika u medijima sa za- više od tisuću taksista. krčenim ulazima i blokiranim Stradunom”, rekao Naime, nakon što je dubrovački gradonačelnik je Franković i dodao da Dubrovnik može primiti i Mato Franković prošle godine krenuo u razgovore s više gostiju s kruzera, no da moraju biti pravilno najvećim kruzerskim kompanijama svijeta, okuplje- raspoređeni. nim u udruženju CLIA, problem velikih gužvi zbog istodobnog uplovljavanja i do sedam kruzera s kojih www.cdm.me bi u obilazak grada odjednom krenulo i po 10.000 Boka News putnika počeo se rješavati. Boljim rasporedom

42 Priredila: Tijana Petrović

Maslinari iz Boke drugi na na to što su na natjecanju jedni drugima velika kon- kurencija. „Iako ovim prvenstvom nastojimo promo- Svjetskom prvenstvu u branju virati turizam otoka Brača, Postira i maslinarstva, maslina bit svega je emocija koju ovi ljudi nose sa sobom kući, to je vrednije od ičega drugog“, istaknula je. Pobjedom hrvatskog tima, Postira i Dola, i obra- Na 2. svjetskom prvenstvu uz hrvatski tim nastu- nom naslova svjetskih prvaka te svečanom dodje- pili su i timovi iz Crne Gore, Francuske, Slovenije, lom nagrada u subotu na večer završeno je 2. svjet- Nizozemske, Mađarske, Velike Britanije, Švedske, sko prvenstvo u branju maslina, koje se od 11. do Španjolske, Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Ame- 14. listopada održalo u mjestu Postirama na otoku ričkih Država. Braču, izvijestili su organizatori. Hrvatski tim, sastavljen od četvero berača iz Posti- ra i Dola, u stoljetnom Maslinskom vrtu svetog Josi- pa iznad Postira u zadanom vremenu od 45 minuta uspio je ubrati 67 kg maslina. Bilo je to gotovo 11 kg više od drugoplasiranoga Maslinarskog društva Boka, čija je kašeta na vaganju težila 56,6 kg. Treće mjesto na postolju osvojio je slovenski tim s 51,6 kg ubranih maslina. Posljednje mjesto, s tek 36,8 kg ubranih maslina, pripalo je vjerojatno najveselijem timu prvenstva, predstavnicima Velike Britanije. „Mislili smo da nam dobro ide sve dok nismo vidje- li hrvatski tim, tada smo shvatili da naša tehnika možda nije baš na svjetskom nivou. Ali zaista smo uživali“, izjavio je Mark Fitzpatrick, zaslužan za prvi nastup engleskog tima na Svjetskom prvenstvu. Organizatori ističu da je i drugo izdanje Svjetskog prvenstva u branju maslina do- nijelo mnogo smijeha, Drugo mjesto osvo- druženja, izmjenjiva- jila je četveročlana nja (i stjecanja) isku- ekipa iz Boke ko- stva, a sve u duhu torske koju su činili slavljenja masline i članovi Maslinarskog maslinova ulja s kojim društva “Boka“: Ivan stanovništvo Postira Mirković i Marina i Brača, najmaslinar- Marić Benaković iz skijega dalmatinskog Tivta, kao i Ivan Đu- otoka, žive već tisuća- kić i Jelena Božić iz ma godina. Kotora. Događaj kojem su Hina glavni ciljevi širenje maslinarske kultu- re, razmjenjivanje iskustava, druženje između predstav- nika maslinarskih zemalja, ali i zemalja koje nemaju toliko razvijenu maslinarsku tradiciju, drugu godinu zaredom organizirali su Turistička zajednica Postira i Poljoprivredna zadruga iz toga bračkog mjesta. „Prezadovoljni smo odazivom zemalja, ove godine ih je bilo čak jedanaest“, rekla je direktorica Turi- stičke zajednice Postira Ivana Jelinčić. Oni se, doda- la je, međusobno jako dobro druže i slažu bez obzira

43 Aktualnosti

Hrvatski pjesnici Don Anton Belan je gostima pokazao katedralu sv. Tripuna i upoznao ih s njenom bogatom povije- boravili u Boki sti, dok ih je monsinjor Ilija Janjić, kotorski biskup, proveo kroz crkvu bl. Ozane, a također su posjetili i crkvu sv. Klare. S prof. Dijanom Milošević i vodičem obišli su Stari grad, kao i druge znamenitosti Koto- ra. Za kraj posjeta sudionici književnog susreta su prošetali marinom Porto Montenegro. Posjet pjesnika iz Hrvatske, Hercegovine i Italije je dokaz još jedne lijepe suradnje, novih prijateljsta- va i budućih kulturnih projekata. Pjesnici su bili u sastavu: Stjepan Šešelj, Domagoj Vidović, Boris Njavro, Frano Vlatković (Dubrovnik - Neretva), Vin- ko Grubišić (Hum - Hercegovina), Antonio Sammar- tino, Lucio Caruso, Gianluca Miletti, Nico Pasciullo (Molise - Italija).

Radio Dux

U povodu „IV. međudržavnog susreta hrvatske književnosti“ pjesnici iz Hrvatske, Hercegovine i Italije krajem rujna boravili su u Boki te su tom prigodom posjetili i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore u Donjoj Lastvi. Susretu su nazočili predsjednik HNV-a Zvonimir Deković, potpredsjednica Vijeća Ljerka Sindik, pje- snik iz Boke Miroslav Sindik, kao i učenici hrvatske nastave u Crnoj Gori. Domaćini su im predstavi- li aktivnosti hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, probleme s kojima se susreću, kao i kulturne znamenitosti i nematerijalnu baštinu koju Hrvati u Boki njeguju. Tom prigodom razmijenjeni su pri- godni darovi. Tijekom boravka gosti su obišli otok Gospe od Škrpjela, gdje su se u razgovoru s vodičem i s don Srećkom Majićem upoznali s poviješću ovog otoka, kao i s pričama koje se vezuju uz njega. Gosti su se tom prigodom imali prilike upoznati i porazgovarati s veleposlanikom Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselkom Grubišićem. 44 Državni tajnik Zvonko Milas posjetio Hrvate u Boki kotorskoj

U petak 28. rujna državni tajnik Zvonko Milas s hrvatskim članovima Međuvladinog mješovitog od- bora za zaštitu manjina između Republike Hrvatske i Crne Gore posjetio je kotorskog biskupa mons. Ili- ju Janjića. Biskup Janjić izaslanstvu je ukratko izložio po- vijesni pregled Kotorske biskupije i naglasio veliki doprinos Hrvata iz Boke kotorske u stvaranju i ra- zvoju bogate kulturne baštine tog područja. Državni tajnik je zahvalio biskupu Janjiću na djelatnoj pot- u sjedištu HNV-a u Domu kulture „Josip Marko- pori u očuvanju identiteta Hrvata u Boki kotorskoj. vić“. Predsjednik HNV-a hrvatskom je izaslanstvu Hrvatsko izaslanstvo primio je i gradonačelnik predstavio aktualno stanje te najvažnije aktivnosti Tivta dr. Siniša Kusovac sa suradnicima. Razgova- i izazove, naglasivši još jednom važnost iznalaže- ralo se o suradnji dviju država, koja se uz nacio- nja trajnog rješenja korištenja Doma kulture, koji nalnu održava i na lokalnoj razini, a koja obuhvaća su 1922. godine sagradili tamošnji Hrvati. Govorio različita područja poput obrazovanja, kulture, gos- je o načinima, mogućnostima i izazovima u očuva- podarstva i turizma. Na sastanku je bio i predsjed- nju iznimno bogate nematerijalne kulturne baštine nik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvo- pripadnika hrvatske nacionalne manjine iz Boke nimir Deković koji je ukazao je na potrebu trajnog kotorske, od kojih se na poseban način ističe Bo- rješenja korištenja Doma kulture „Josip Marković“ keljska mornarica. u Donjoj Lastvi za potrebe hrvatske zajednice. Državni tajnik je naglasio da će Središnji državni Gradonačelnik Kusovac je iskazao spremnost za ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zajedno s pomoć u pronalaženju primjerenog rješenja. Držav- drugim hrvatskim institucijama i nadalje podupira- ni tajnik Milas zahvalio se gradonačelniku Kusovcu ti rad i djelovanje HNV-a i hrvatskih udruga u Cr- na dosadašnjoj potpori hrvatskoj zajednici te izrazio noj Gori na očuvanju i razvijanju svoga hrvatskoga nadu u buduću dobru suradnju. identiteta. Istoga dana državni tajnik Milas održao je sasta- nak s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine www.hrvatiizvanrh.hr

Crna Gora i Hrvatska ostvaruju „Zadužbina budućnosti“, koju organizira Ministar- stvo održivog razvoja i turizma, i sastanka minista- uspješnu bilateralnu suradnju ra turizma u Dubrovniku, u sklopu mehanizma su- radnje inicijative Narodne Republike Kine i zemalja Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulo- Centralne i Istočne Europe „16 + 1“. Tijekom razgo- vić sastao se 5. rujna s veleposlanikom Hrvatske u vora ministar Radulović i veleposlanik Grubišić su Crnoj Gori Veselkom Grubišićem. bilateralnu suradnju Crne Gore i Hrvatske ocijenili Posebnu pozornost tijekom sastanka sugovorni- uspješnom te razmotrili mogućnosti za daljnje una- ci su posvetili održavanju ministarske konferencije pređenje saradnje, posebno u području turizma. Kako su zajednički konstatirali, potreb- no je uložiti dodatne napore na polju stvaranja i unapređenja uvjeta za pro- duženje turističke sezone i zajedničkog promoviranja turističkog potencijala dviju zemalja. Sugovornici su se sugla- sili da u sljedećem razdoblju Crnu Goru i Hrvatsku očekuje nastavak dobre su- radnje u svim značajnim područjima.

www.gov.me

45 Aktualnosti

Održana 44. Lastovska fešta

Mnogobrojne posjetitelje zabavljao je Next band iz Omiša izvodeći poznate dalmatinske pjesme. U Domu kulture svi zainteresirani su mogli pogledati izložbu fotografija „Poljoprivredni pejzaž Gornje La- stve”. Radio Dux

44. po redu Lastovska fešta održana je 4. kolo- voza ispred crkve i Doma kulture „Ilija Marković“ u Gornjoj Lastvi. Fešti je prethodilo Kolo Bokeljske mornarice, koje je odigrano na oduševljenje doma- ćih i furešta, u pratnji Glazbeno-prosvjetnog druš- tva Tivat.

Papa Đukanoviću: Znam da “Znam da radite na miru, želim da tako i nasta- vite.” Ovim riječima je papa Franjo dočekao pred- radite na miru, želim da tako i sjednika Crne Gore Mila Đukanovića na audijen- nastavite ciji u Apostolskoj palači koja je u četiri oka trajala nešto duže od pola sata. U priopćenju je navedeno Proces europske integracije, međuetnički i među- da je za vrijeme “srdačnog razgovora istaknuto za- religijski suživot, konflikti i očuvanje životne- sre dovoljstvo dobrim odnosima između Svete Stolice i dine su teme o kojima su razgovarali papa Franjo Crna Gore, koji su učvršćeni Temeljnim ugovorom i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prilikom iz 2011. Naglašen je i pozitivni doprinos katoličke susreta početkom listopada, priopćeno je iz Službe zajednice crnogorskom društvu.” Nakon toga se za informiranje Svete Stolice, koje je prenijela La razgovaralo “o situaciji u zemlji i procesu europske stampa. integracije, kao i o temama od regionalnog interesa kao što su zalaganje za promociju međuetničkog i međureligioznog suživota i očuvanje naslijeđa. Na kraju su razmijenili stajališta o nekim međunarod- nim pitanjima, s posebnim osvrtom na rješavanje konflikata.” Prilikom razmjene poklona papa Franjo je pred- sjedniku uručio skulpturu maslinove grančice, dokumente o njegovu pontifikatu - Evangelii Ga- udium, Amoris laetitia i Gaudete et Exultate, kao i encikliku Laudato si’ - i poruku za Međunarodni dan mira 2018. Milo Đukanović poklonio je papi monografiju o Crnoj Gori i crnogorsku kapu. Nakon zaključnog rukovanja šef države se sa suprugom i delegacijom sastao s državnim tajnikom kardinalom Pjetrom Pa- rolinom i monsinjorom Ričardom Galagerom, tajni- kom za odnose s državama. Antena M 46 Petnaest desetljeća Bokeljske mornarice na fotografijama u Splitu

Pomorski muzej Crne Gore početkom listopada u Na izložbi su bili prisutni predstavnici Ministra- Splitu se predstavio izložbom „15 decenija Bokelj- stva kulture Republike Hrvatske i Hrvatske ratne ske mornarice na fotografijama”, koja je otvorena mornarice. u Pomorskome muzeju u ovome hrvatskom gradu. Suradnja između Pomorskog muzeja iz Splita i Izložba je dopunjena i prezentacijom filma Kolo Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora obnovljena Bokeljske mornarice, autora Dušana Vulekovića. je izložbom posvećenoj Viškoj bitki iz 1866. godi- Autori Ilija Mlinarević i Slavko Dabinović ovim ne pod nazivom „Ljudi od željeza na brodovima od projektom predstavili su u Splitu samo dio bogate drva” u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore, historije jednog od najstarijih udruženja pomoraca Hrvatskog muzeja Split i Arheološkog muzeja u na svijetu Bokeljske mornarice, čije višestoljetno Splitu koja je bila otvorena 2017. godine u palači postojanje svjedoči o bogatoj pomorskoj i kulturnoj Grgurina. prošlosti Kotora i Boke. Na otvorenju su govorili: direktor Pomorskog mu- Radio Kotor zeja Crne Gore Kotor Andro Radulović, kooautor izložbe Slavko Dabinović, direktorica Hrvatskoga pomorskog muzeja Split Danka Radić. Izložbu je otvorila Ivana Tadinac Šećer - predstavnica grado- načelnika Splita Andre Krstulovića Opare.

47 Uređuje: Tripo Schubert

2. - 7. 7. 2018. Hrvatsko građansko društvo imalo je i na ovo- godišnjoj Reviji predstavnicu Hrvatica iz Crne Sudjelovanje na Reviji Gore. To je bila Rozalija Francesković s pratiljom tradicijske odjeće Sarom Grbac, obje iz Tivta. 10. 7. 2018. Nazočnost na otvorenju Dubrovačkih ljetnih igara

Podizanjem zastave Libertas uz stihove Himne slobodi ispred crkve sv. Vlaha svečano su otvore- ne 69. Dubrovačke ljetne igre. Na poziv organizatora Igara na otvorenju su bili prisutni i predstavnici HGD CG, Danijela Vulović i Krunoslav Težak. Ceremonija otvorenja Dubro-

Ove godine na Reviji je sudjelovalo 19 djevoja- ka iz 17 zemalja: Kanade, SAD-a, Njemačke, Ru- munjske, Bolivije, Meksika, Švedske, Mađarske, Austrije, Crne Gore, Srbije, Čilea, Italije, Makedo- nije, Australije, Kosova i zemlje domaćina Bosne i Hercegovine. Svečanoj 5. reviji tradicijske odjeće i izboru najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji uz predsjednika Vlade Hercegbosanske županije Iva- na Jozića nazočili su mnogobrojni gosti, a među njima i ministri u Vladi Hercegbosanske županije: Stipan Šarac, ministar financija i Petar Galić, mi- nistar znanosti, prosvjete, kulture i športa u Vladi Hercegbosanske županije.

vačkih ljetnih igara izrasla je na ko- lektivnoj memoriji poklada, razdoblja u godini kada su putujući glumci, trubaduri i drugi mogli ući u Grad i sve do Pepelnice zabavljati građan- stvo svojim predstavama i nastupi- ma. Knez Dubrovačke Republike daje glumcima ključeve Grada i time im simbolično dopušta nastupe u Gra- du. Ovogodišnju ceremoniju reži- rao je Saša Božić, koji je potpisao i scenarij, a sve u skladu s nagla- skom 69. Igara na razvoju publike, pokazujući kako Grad i Igre čine i umjetnici i njegovi građani. Glaz- bu su izveli Zagrebačka filharmo- nija pod ravnanjem maestra To- mislava Fačinija, Dječji zbor WDR

48 KRONIKA DRUŠTVA

iz Dortmunda, Akademski zbor Pro musica acijom u Društvu, posebno s aspekta financijske iz Mostara, Dubrovački komorni zbor, Mje- situacije koja je vrlo nepovoljna i značajno utječe šoviti zbor Libertas i ženska klapa FA Linđo. na realizaciju planiranih aktivnosti u 2018. godi- Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u ni. On je izvijestio sugovornike da će novi natječaj svom je govoru istaknuo kako su umjetnici glas za raspodjelu neutrošenih sredstava biti objavljen svog vremena i zrcalo u koje se trebamo zagledati tijekom rujna. Posjet je iskoristila urednica časo- kako bismo se otkrili. „Ovo je vrijeme da se i mi pisa za finalizaciju intervjua za novi broj Glasnika Dubrovčani sagledamo realno i s dužnom skro- koji treba izići iz tiska tijekom mjeseca kolovoza. mnošću. Lijepo je što se dičimo našim Gradom i naslijeđenom baštinom. Hvalospjevi na račun lje- 10. 8. 2018. pote našega Grada od inozemnih medija, prizna- nja i oduševljenje turista nisu nam više ni novost Novi broj niti nas, bez lažne skromnosti, iznenađuju. No, Hrvatskoga glasnika kamen, ma kako čvrsto i lijepo isklesan bio, ne čini grad. Grad su njegovi ljudi“, rekao je Franković. Otvorenju su nazočili mnogobrojni visoki uzvanici poput predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, ministrice kulture Nine Obuljen GLASILO HRVATA CRNE GORE Koržinek, ministra unutarnjih poslova Davora Godina XVI Broj 157-158 2018. ISSN 1800-5179 Božinovića, predstavnika diplomatskog zbora te mnogi drugi.

26. 7. 2018. Posjet veleposlanika R. Hrvatske

Veleposlanik R. Hrvatske u Crnoj Gori NJ. E. Veselko Grubišić posjetio je Hrvatsko građansko društvo u Kotoru i u razgovoru s predstavnici- ma Društva Tijanom Petrović, urednicom časo- pisa Hrvatskoga glasnika i Tripom Schubertom, savjetnikom UO-a, upoznao se s aktualnom situ- SRCE VATRENO

Unatoč financijskim problemima, iz ti- ska je izašao novi dvobroj 157/158 Hr- vatskoga glasnika - glasila Hrvata Crne Gore. U ovom izdanju, uz ostalo, dan je intervju s veleposlanikom Hrvatske u Cr- noj Gori Veselkom Grubišićem, tekstovi o proslavi 25 godina postojanja Dubro- vačko-neretvanske županije, pisali smo o uspjehu hrvatske nogometne reprezen- tacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, proslavi blagdana svetog Antuna, a tu su i stalne rubrike: Aktualnosti, Kronika Društva, Po bokeški, Antiki fagot, kao i redoviti serijali.

49 13. - 18. 8. 2018. 28. 8. 2018. Sudjelovanje na manifestaciji u Pripreme za gostovanje Sv. Filipu i Jakovu u Čakovcu

Održan je razgovor s prof. Ivom Brajakom, vo- diteljem mandolinskog orkestra i Predragom Šu- šićem, voditeljem folklornog ansambla u povodu poziva Hrvatskoga sabora kulture o nastupu na 25. susretu hrvatskih folklornih ansambala 20. listopada u Čakovcu. Dogovoreno je da se obra- timo zahtjevom određenom broju institucija u Kotoru i Tivtu za sufinanciranje putnih troškova, kao i roditeljima za moguće njihovo sudjelovanje u tome. 31. 8. 2018. U povodu Dana općine Sv. Filipa i Jakova i blagdana sv. Roka (16. kolovoza), a u organizaciji Sastanak Uredništva KUD-a Sv. Roko i pod pokroviteljstvom Općine te visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Na sastanku Uredništva dogovorene su moguće Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović u ovome op- teme za sljedeći dvobroj Glasnika i zaključeno da ćinskom središtu održana je impresivna, veličan- se sve radnje završe do faze pripreme pa ako to stvena peterodnevna manifestacija pod nazivom dopusti financijska situacija da se časopis prosli- „Prvi susret Hrvata iz europskih zemalja - Do bu- jedi na tisak. dućnosti tragovima vlastite prošlosti“. Na manifestaciji koja je okupila i zbližila pred- stavnike hrvatskih nacionalnih manjina sudje- lovali su predstavnici Hrvata iz sedam zemalja: Austrije, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Crne Gore, Bosne i Hercegovine (oba entiteta), Vojvo- dine i Srbije. Hrvatsko građansko društvo je u ime hrvatske zajednice u Crnoj Gori uputilo četiri predstavni- ka, koji su se predstavili u bokeljskoj nošnji. To su: Ljerka Sindik, Neda Radojčić Petrić, Ljubomir Gržetić i Darko Čavor. Njihov nastup financijski su pomogli Hrvatsko nacionalno vijeće i Turistič- ka organizacija grada Kotora. 50 Vremeplov Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“

Priredio: Tripo Schubert Sjećanje najstarijeg Kotoranina Bogoboja Bora Cicovića o prvome Hrvatskom društvu u Kotoru rvo hrvatsko društvo u Ko- toru osnovano je 30. siječnja P1898. godine, pod nazivom „Hrvatski dom“. Nalazilo se na Pjaci od rive (danas Trg od oružja) na prvom katu, u jednoj od zgra- da koje danas ne postoje, a nala- zile su se ispred današnjeg hotela „Vardar“. Društvo je u toj zgradi radilo do 1918. godine, kada su te zgrade srušene. „Hrvatski dom“ preseljen je na prvi kat obližnje zgrade u kojoj je u prizemlju bila prodavaonica „Bata“, kasnije „Borovo“. Cicović je proveo svoje djetinj- stvo u novim prostorijama Druš- tva, kod svog donda Pera Čobano- vića, koji je bio domaćin — domar Društva. Cicović je za Hrvatski glasnik prenio svoja sjećanja o radu Hr- vatskog društva: 50 51 HRD „Napredak“ 1901.

- Društvo je imalo dvije sa- Prčanja, firmopisac i bojadi- subote na večer igrala se tom- lete i tri prostorije, kao i kafe sar. Popodne su se održavali bola. kuhinju s bifeom. matinei za djecu. Društvo je Osim članarine, prihodi „Hrvatski dom“ je početkom imalo i tamburaški orkestar. Društva su bili od tih igara, 1921. godine promijenio ime i Održavali su se maskenba- kao i od ulaznica za priredbe, preregistrirano je u Hrvatsko li, kao i kostimirani plesovi, tombole i od usluge bifea. radničko kulturno-prosvjetno svake godine slavio se Božić... Društvo je imalo čitaonicu društvo „Napredak“ Kotor. Društvo je imalo svoj klavir. gdje se čitao dnevni tisak, kao Prelaskom u nove prostori- U Društvo nisu dolazili samo i ilustracije, koje su dolazile iz je Društvo je svoju djelatnost članovi, već i svi građani, bez Zagreba i Beograda. proširilo i prilagodilo različitoj obzira na nacionalnost i vjero- Po meni, Kotor (Stari grad) dobi članstva. Imalo je malu ispovijest, kao i mnogobrojni u to doba bio je jedna velika pozornicu, održavale su se učenici viših razreda gimnazi- familija. predstave, razni šaljivi skeče- je i pomorske škole. Svi oni su Sjećam se velikog slavlja u vi, kao i marionete za djecu. S mogli koristiti biljar, karam- Kotoru kada je 1928. godi- djecom je radio Nino Homen iz bol, karte, šah, domine. Svake ne proslavljena 30. obljetni- ca Društva. Tada je Društvo dobilo novu zastavu. Svečani blagoslov zastave obavljen je pred katedralom svetog Tri- puna uz prisutnost velikog broja građana. Zastavi je ku- movala Antica Jedlowska, su- pruga Kotoranina dr. Josipa Jedlowskog, odvjetnika koji je živio u Zagrebu, a izradile su je i izvezle časne sestre u Zagrebu. Istom zgodom postavljena je u nadsvođenom predvorju ka- tedrale spomen-ploča prvome hrvatskom kralju Tomislavu obilježavajući time 1000. go- dišnjicu hrvatskog kraljevstva Proslava Božića 1931. (925. - 1925).

52 53 Društvo je 1929. godine, po naređenju vlasti, moralo iz naziva izbrisati riječ „radnič- ko“, pa je dalje djelovalo kao Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Napredak“. Društvo je prestalo raditi 1941. godine, dolaskom tali- janske i njemačke okupacije. Pero Čobanović, moj dondo koji je bio domaćin — domar Društva, sve vrijedne stva- ri, kao što je klavir, biljard i drugo, predao je u samostan crkve svetog Antuna, kod fra- tara, a zastavu je čuvao neko vrijeme kod sebe pa je po do- govoru članova uprave predao gospođi Ani Prelesnik. Ona je zastavu potajno prenijela u Maskenbal 1931. Dubrovnik i predala Petru Mi- loševiću, bivšem predsjedniku Odcjepljenje Nakon formiranja Druš- Društva koji je u to vrijeme od Središnjice tva, za samo nekoliko dana, tamo živio, a on je zatim za- više od 300 Hrvata s područ- stavu predao na čuvanje Du- „Napretka“ iz ja Tivatske i Kotorske općine brovačkoj biskupiji, tako da Sarajeva potpisali su pristupnice i na do danas nije pronađena. Skupštini jednoglasno odlučili Rukovodstvo Društva odlu- da žele imati svoju nacionalnu čuje da se odcijepe od Središ- Udrugu. Formiranje njice HKD „Napredak“ iz Sara- Društvo se na samom počet- Hrvatskoga jeva i formiraju, na temeljima ku susrelo s puno problema. kulturnog društva HKPD „Napredak“ iz Kotora Jedan od najvećih je nedosta- „Napredak“ u Donjoj i Hrvatskoga tamburaškog tak prostorija za rad, koji traje Lastvi društva iz Gornje Lastve, ute- tri godine, ali uz sve ostale pro- meljenog 1917. godine, Hrvat- bleme, na sreću, ne paralizi- Nakon skoro 60 godina hr- sko kulturno društvo „Napre- raju se aktivnosti. Naprotiv, u dak“ - Tivat. vatska populacija u Tivtu, na ovom razdoblju počinju mnoge inicijativu don Branka Sbu- tege, organizira se u novoo- snovano Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“. U Donjoj Lastvi održana je 24. 4. 1998. godine obnoviteljska Skupšti- na, kao podružnica najveće udruge Hrvata u svijetu s više od 60 podružnica i sjedištem u Sarajevu. Skupštini je na- zočio prof. dr. mons. Franjo Topić, predsjednik Središnji- ce HKD „Napredak“ iz Saraje- va, kao i Zvonimir Marković, veleposlanik R. Hrvatske u Beogradu te predstavnici po- družnica HKD „Napredak“ iz Pule, Viteza, Travnika, Splita i Dubrovnika. Za predsjedni- ka je izabran Silvio Marković.

52 53 Prva lokacija HKD „Napredak“ u zgradi sadašnjeg hotela Vardar 54 55 važne aktivnosti Društva. Na knjige Vande Babić „Hrvatska Potkraj 2001. godine Druš- zahtjev Društva da se preko književnost Boke kotorske do tvo je u suradnji s Hrvatskim graničnog prijelaza Debeli bri- preporoda“. Čitavu proslavu građanskim društvom Crne jeg omogući prelazak na dan pratila je RTCG i HTV. Gore iz Kotora formiralo ko- Svih svetih i Dušni dan, 15. Iste godine, u suradnji s don ordinacijsko tijelo za surad- 10. 1998. stiglo je odobrenje Ivanom Galićem, pokrenuta nju dvaju Društava. Posebno MUP-a RCG. Potrebno je bilo je akcija u Republici Hrvat- treba spomenuti inicijativu za samo dostaviti popis ljudi koji skoj za skupljanje sredstava političko djelovanje Hrvata, a žele preći granični prijelaz. Na- za gradnju pastoralnog centra to je bio povod za formiranje kon toga „Debeli brijeg“ ostao u Tivtu. 2002. godine Hrvatske gra- je stalno otvoren. Društvo je organiziralo mno- đanske inicijative, jedine hr- Iste godine, potkraj listopa- ge kulturne manifestacije. Kla- vatske stranke u Crnoj Gori. da, Društvo je u Kotoru organi- pa „Jadran“ sudjelovala je na Od aktivnosti Društva treba ziralo proslavu 100. obljetnice koncertima u Zadru, Zagrebu, spomenuti i formiranje tam- osnutka istoimenog Društva. Puli i Dubrovniku. buraškog orkestra i muške i Organiziran je znanstveni Početkom 1999. godine u ženske klape te zbora. skup pod imenom „Multikul- Društvu se formira folklorna Međutim, zbog neriješenog turalnost, nacionalna i vjer- skupina, koja nastupa u Za- pitanja financiranja i potrebne ska tolerancija kroz vjekove u grebu na Bokeljskoj noći i na potpore od državnih vlasti, a i Boki“, na kome su bile prisut- Cetinju na proslavi Dana ljud- nesuglasica u sklopu Društva, ne istaknute ličnosti političkog skih prava u organizaciji Cr- HKD „Napredak“ prestaje s ra- i kulturnog života bivših jugo- nogorskoga helsinškog odbo- dom u 2008. godini. slavenskih republika. Među ra. U svibnju mjesecu 2000. gostima su bili dr. Slobodan godine u Dubrovniku je orga- Ponovno formiranje Lang, savjetnik predsjednika niziran koncert „Boki s ljubav- HKD „Napredak“ RH, konzul RH u Beogradu. lju“. To su bile samo neke od Skup je otvorio Ljuiđ Junčaj, važnijih aktivnosti u prvim go- U Kotoru, u polivalentnoj ministar za manjinske narode dinama rada. dvorani crkve sv. Pavla, održa- u Vladi RCG. Govorili su: Vo- Početkom 2001. Društvo, uz na je 20. lipnja 2015. godine jislav Nikčević: „Zapad i Istok velike napore, dobiva svoj pro- izborna Skupština podružnice u Boki kotorskoj“, Vanda Ba- stor (36 m2) u središtu Tivta. Hrvatskoga kulturnog društva bić: „Kulturna društva u Boki Od Ministarstva za manjine „Napredak“. kotorskoj“, Branko Banjević: Republike Crne Gore dobiva Inicijativu je pokrenula gru- „Kulturna tolerancija u Boki“, računalo, a od Hrvatske mati- pa građana iz Kotora i Tivta, Jasna Petrović Pavlović: „Re- ce iseljenika i drugih donatora predvođena don Ivom Ćori- lacije mornarica van Boke“, dobivaju se knjige pa je usko- ćem, a podržala ju je Središ- Rade Perković: „Iseljenici iz ro formirana biblioteka s više nja uprava HKD „Napredak“ iz Boke“, Milo Pavlović: „Rela- od 1.000 naslova. Sarajeva. cije između konfesija u Boki“ U Društvu je najaktivnija fol- Skupštinu je otvorio Don Ivo i don Srećko Majić: „Vjerska klorna sekcija. Folklorna sku- Ćorić, koji je uz ostalo rekao: tolerancija u Boki“. Izlaganja pina, dvije godine zaredom, „Mnogi od nas se vrlo dobro su imali i gospoda dr. Slobo- sudjelovala je na smotri fol- sjećaju one Skupštine koja se dan Lang, dr. Novak Kilibar- klora u Metkoviću, na kojoj je dogodila u Tivtu 1998. godine da, Budimir Dubak, Drago izvodila škaljarsko i dobrotsko i kakvo je oduševljenje vlada- Pilsel i Slobodan Franović. kolo, a zatim na 36. međuna- lo među svima nama kada se Na skupu su sudjelovali i: Lale rodnoj smotri u Zagrebu i na poslije Drugoga svjetskog rata Brković, Nail Draga, Ibrahim Tjednu hrvatskih manjina. prvi put obnovila jedna Udru- Berjasi, Avdul Kurpejović, U sklopu Društva formirana ga s hrvatskim predznakom u Orhan Šahmanović, Niko- je i boćarska sekcija. Dvije eki- Crnoj Gori.“ la Camaj, Mladen Lompar i pe sudjelovale su na Tradicio- Skupštini je nazočio gene- Sefket Krcić. nalnoj olimpijadi u Tivtu. ralni predsjednik HKD „Na- Istoga dana na večer održana Osim spomenutih sekcija, predak“ iz Sarajeva, dr. prof. je svečana akademija u Centru u Društvu djeluje i pjesnič- mons. Franjo Topić, koji se za kulturu u Kotoru, uz bogat ka sekcija. Pjesme polaznika obratio prisutnima evocirajući kulturno-umjetnički program. te sekcije nalaze se u zbirci uspomene iz Tivta, uz potpo- Akademiji je prethodila izložba pjesama „Slavuj na dlanu“, u ru inicijativi o ponovnom for- slika Antona Peana i Miljen- izdanju KLD „Rešetari“ iz Re- miranju ove značajne Udruge ka Sindika te predstavljanje šetara u Republici Hrvatskoj. Hrvata. 54 55 Osim njega na Skupštini su bili prisutni Vladan Lalović, savjetnik u Ministarstvu zna- nosti, Hrvoje Vuković, konzul R. Hrvatske u Kotoru, Maja Križanović, konzulica R. BiH u Crnoj Gori, Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskoga nacio- nalnog Vijeća, Srđan Keković, predsjednik Sindikata CG, Tripo Schubert i Dario Musić, čelnici HGD CG, Aleksandra Milić, predstavnica Sekretari- jata za kulturu Općine Kotor i mnogobrojni građani iz Kotora i Tivta. Skupština je izabrala novo rukovodstvo, a za predsjed- nika je izabrana Kristina Lu- ković. Usvojeni su novi ciljevi Društva. Uz promicanje du- hovnosti, hrvatske kulturne i suradnju sa znanstvenim, vičajnim društvima u Crnoj baštine i nacionalne svijesti, kulturnim, odgojno-obrazov- Gori čiji pluralizam obogaćuje Napredak je preuzeo brigu nim, gospodarskim i sindikal- ne samo kulturni pejzaž, nego za mlade uz mentorske pro- nim organizacijama u zemlji i i pridonosi raznovrsnosti po- grame, jačanje gospodarske inozemstvu. Društvo ima 92 nude i bogatstvu ideja. pozicije Hrvata u Crnoj Gori člana i surađuje sa svim za-

56 PB Tradicionalna svečanost na Mulu koja se obavlja svake godine u ponedjeljak nakon Duhova BLAGOSLOV MORA Kao čisto ribarsko naselje, Muo prilikom ove svečanosti posvećuje ovaj dan moru i ribolovu

57 Piše: stoljeća, i to je gornje selo Ilko Marović postalo obalno tako da je na karti Coronellija (1689.) otovo svako naše mje- Muo označen kao obalno sto ima neke posebne naselje s dvadesetak kuća. Gsvečanosti, čiji posta- Što zapravo znači - preci su nak datira u daleko doba. One davno, sklanjajući se od gu- su od davnina usko povezane sarske opasnosti, pobjegli s tradicijama pojedinog nase- od mora da bi mu se potom- lja i sa životom i radom nje- ci ponovo vratili, sada kao gova stanovništva. Ali dok se izvoru života i živjeli od toga kod nas donedavna posebno istog mora i blagodati koje strogo pazilo na stare običaje im ono donosi. u svakome mjestu, u posljed- Dok su živjeli pod brdom, nje doba oni se sve više zane- mještani su se uglavnom maruju i odbacuju tako da će bavili zemljoradnjom i sto- puno toga lijepog, baš našega, čarstvom, da bi se otkad su bokeškog, pasti u potpuni za- se spustili na obalu sve više borav. Stoga je pohvalno kad bavili ribarstvom i pomalo danas još uvijek mnoga naša zapostavljaju druge djelat- naselja održavaju ono što su nosti. Ali su oni ipak osta- naslijedila od starih i kada po li vjerni svojim starinskim tradicionalnom običaju ob- običajima, koje prenose na navljaju one svečanosti koje more. Tako npr. Blagoslov doduše imaju lokalni značaj, baština radi plodnosti polja ali su karakteristične za naš na Duhove prenose na oba- narodni folklor uopće. lu kao blagoslov ribarskih Jedna od takvih lijepih sve- mreža, barki i mora, pomo- čanosti bez sumnje je i tradi- raca i ribara. Tu svečanost cionalna svečanost na Mulu koja traje više od četri sto- nom se naziv Kličići potpuno koja se obavlja svake godine ljeća nazivaju RUSALjIMA, od- izgubio, dok su se preostala u ponedjeljak nakon Duho- nosno RIBARSKIM DANOM ili dva zadržala do danas. va. Kao čisto ribarsko naselje, DANOM RIBARSKOG ZAVJE- Malo sam se udaljio pričom, Muo prilikom ove svečanosti TA. zato bih se ponovno vratio posvećuje ovaj dan moru i ri- Rusaljima, blagoslovu mora. bolovu. Današnje naselje Muo sasto- U ponedjeljak nakon Duhova Muljani se spominju već u ji se od dva niza kuća, od gor- u 6 sati ujutro kreće iz stare 14. stoljeću kao „piskatores“ njeg na brijegu, sa starinskim župne crkve, odnosno sv. Ku- koji prodaju ribu u Kotoru. danas prizemnim kućama i zme i Damjana, velika proce- Sam naziv toga bokeljskog to- donjeg, nanizanog uz obalu s sija uz sudjelovanje vjernika ponima Muo, prema P. Skoku, novijim kućama na kat, tako iz mjesta i okolice. Procesija je leksički ostatak latinske ri- da to nije zapravo ni selo ni polazi sve do prčanjske grani- ječi „moles“ (gen. – is) u znače- grad. Muo je prigradsko na- ce, gdje se čita sv. Evanđelje, nju gat, lučki nasip, vez... selje, koje ima svoju općinu u pa se zatim vraća kroz mjesto, Muo se tada prvi put spomi- razdoblju od 1809. do 1945. koje je okićeno zastavama i nje kao ribarsko naselje, da bi godine. Međutim, u najnovije zelenilom dok je cesta posuta se to isto ponovilo i u kasnijim vrijeme, poslije masovne pro- cvijećem. Duž cijele obale su spisima, za vrijeme mletačke daje zemlje strancima, gradi vezane barke. Mužari pucaju vladavine. se puno novih zgrada i Muo i prate procesiju sve do ška- Kao većina danas primor- pomalo gubi prvobitan izgled, ljarske granice gdje se opet skih naselja u Boki i Muo je nije više samo niz kuća uz čita Evanđelje. Dok procesija nekoć bio na uzvisini, dalje od more, sada nove niču na svim prolazi mjestom, na raskrsni- mora radi sigurnosti od gu- geografskim dužinama i širi- cama, izvorima i bunarima, sara, gdje se još i danas na- nama, odnosno i na livadama, pa i mnogim kućama, lijepe laze ostaci starih kuća, crkva gomilama i klizištima. se voštani križići. Mnoge kuće sv. Kuzme i Damjana iz 13. Muo se nekad sastojao od tri ističu na vidno mjesto okićene stoljeća i groblje. Tek kasni- posebna naselja, a to su: Pe- svete slike pred kojima se pali je, ali prije druge polovine 17. luzica, Kličići i Muo. S vreme- tamjan, a ribari iznose mreže i 58 ribarski alat na cestu da bi ih križonoše dotaknule križem, za sretniji i berićetniji lov. Procesija se zatim vraća u cr- kvu bl. Gracije, pred kojom se čita sv. Evanđelje. Po oči- tanom Evanđelju svećenik se spušta na obalu da bi blago- sovio more, potapajući tri puta križ i moleći Boga za obilan ribolov. Zatim slijedi služba Božja u crkvi koju dupke is- puni pobožni svijet. I ove godine točno po tradi- cionalnom običaju, ovu lijepu svečanost obavio je muljanski župnik, don Robert Tonsati. Uz prisutnost nešto više od tridesetak vjernika, poslije sv. mise svećenik se lijevim stepe- nicama spustio do mora. Po- tapajući križ u more tri puta, molio se za ribare, mornare i putnike. Istaknuo je kako je ovo prigoda da se kao i u svakoj sv. misi sjetimo živih i mrtvih pomoraca i ribara. „Za žive molimo blagoslov da im bude dobro na moru, a za mr- tve pokoj i sjećamo se sa za- hvalnošću svega onoga što su teškim radom nama ostavili odlazilo se u Malu Rijeku, na kokota s pajula, usmrtili ga i kao vrijedno naslijeđe i iskaz kraju mjesta prema Prčanju. zajedno s janjetom dali na pe- njihove osobne vjere i zahval- Tu su svi odrasli muškarci čenje. nosti za primljene milosti!” Za na čelu s pobjednikom, koji je Što se zapravo dogodilo? razliku od puno godina una- morao častiti vinom, proslav- Muljani mirni i miroljubivi, zad, kada su duž čitavog mula ljali praznik, a uz kokota peklo nikad nikog nisu ubili, što se bile vezane gajete, leuti i drve- se i janje na ražnju. kaže ni mrava nisu zgazili, po- ne barke s mrežama, ove godi- Gađanje kokota potvrđuje čeli su se buniti zašto kokota ne uz rivu su bile četri barke stari običaj prinošenja žrtve ubiti. To je potrajalo nekoliko i to sve plastične. Zatim smo i vjerovanja u moć kokota. U godina, dolazi do sve viših po- se vratili drugim krilom ste- ovoj muljanskoj priči kokot je djela među mještanima, jedni penica pred crkvu. Tu smo na predstavljen kao zaštitnik od su da se i dalje gađa kokot, stamboriju izmolili preostale svih ribarskih nedaća. Gađa- drugi su protiv, i u godinama molitve. nje traje cijelo osamnaesto i prije Prvoga svjetskog rata do- Malo je poznato da su počet- devetnaesto stoljeće da bi se godilo se da je više bilo pro- kom sedamnaestog stoljeća i dogodila zatim zanimljivost tivnika ubijanja kokota pa Muljani, poput Peraštana, or- nekoliko godina prije Prvoga ga zato nitko nije ni pogodio. ganizirali natjecanja u gađa- svjetskog rata. I te godine, kao Predsjednik muljanske opći- nju kokota. Poslije završene i prethodnih, poslije završe- ne, uz mala negodovanja, do- ceremonije blagoslova mora, nih crkvenih obreda počelo je nio je odluku da se od sljedeće ribari su vezivali kokota za gađanje kokota. Potrajalo je godine prekine taj običaj gađa- pajuo od barke i postavljali ga dugo, za puškom su se izmije- nja kokota. Tako je prekinuta na more, na udaljenosti od sto nili skoro svi mještani, već su tradicija duga tri stoljeća. pedeset metara. S obale su ga im „crijeva počela krčiti od gla- gađali štucem (puškom) stoje- di”, a kokot se i dalje ponosno Ali zato ova lijepa tradicija ći, klečeći ili štucom prislonje- šepurio na pajulu. Otisnula blagoslova mora traje i dalje i, nim na vile. Nakon natjecanja se barka od obale, skinuli su ako Bog da, neće se prekidati. 59 UDK: 930.85 (497.16 Perast)

OBITELJSKO KULTURNO NASLJEĐE U TURISTIČKOJ PONUDI Ostavština obitelji Visković u Perastu (5)

primjera obiteljskih ostavština vrijedne­ pokretnine pohranje- u primorskim mjestima Pera- ne su u Muzeju grada Perasta. stu, Dobroti, Prčanju i istaknula O palači Visković se posljed- Piše: njihov značaj kao svjedočanstva njih desetljeća razmišlja kao o Marija Mihaliček pomorske­ tradicije, kulturološ- nekretnini – ruševini koja ima kog i civilizacijskog identiteta veliku tržišnu vrijednost zbog Nekad bogata pokretna kul- vlasnika, stanovnika ovog pro- njezina položaja­ i atra­ktivnosti, turna baština prikupljana u pa- stora. I ovaj segment nas­lijeđa a da se zadovoljenje njezine me- lačama pomorskih i plemićkih dio je svjetske kulturne baštine morijalne, historijske i kulturne obitelji iz Boke kotorske osipala koji zahtijeva adekvatnu zaštitu, vrijednosti rješava s nekoliko se i nestajala tijekom vremena. održavanje i stva­ranje uvjeta za kvadrata „memorijalne sobe“. Ono što je ostalo poslije izumi- prezentaciju u kulturno-turistič- Ostavštinu Viskovića prikaza- ranja nasljednika, migracija, ra- koj ponudi. Ipak, danas se može la sam i u svjetlu prioritetnog tova, potresa, a najviše nebrige govoriti o izvjesnim pomacima u razvoja kulturnog turizma,­ s za ovaj najosjetljiviji segment kulturnoj infrastrukturi u dome­ golemim potencijalom koji nosi kulturnog naslijeđa, danas se ni muzejske prezentacije na po- njezina jedinstvenost – spoj ar­ samo malim dijelom sačuvalo dručju Kotora, ali bez vraćanja hitekture i ambijentalnih vrijed- kao privatno obiteljsko naslijeđe u funkciju Memori­ ­jalnog muzeja nosti i muzejskog, bibliotečnog ili u fragmentima ako je naslije- obitelji Visković u Perastu koji i arhivskog sadržaja koji joj pri- đe postalo dijelom muzejske i ar- od 1979. godine ne postoji. pada, po čemu je jedinstvena u hivske građe u baštinskim usta- Kulturno-historijsko nasli- ukupnoj kulturnoj baštini Boke novama ili je kao dio crkvenih jeđe ove obitelji dragocjeno je i kotorske i države Crne Gore. riznica postalo javno dostupno mora se konačno shvatiti da je Revalorizacija kompleksa Vi- svjedočanstvo prošlosti... nedopustivo razdvajanje boga- sković: najstarijeg stambenog Nepokretna imovina pozna- te arhivske, bibliotečne građe i dijela jedne od najljepših primje- tih pomorskih obitelji – palače i muzejskog materijala od ambi- ra fortifikacije – kule, palače uo- kapetan­ ske­ kuće – od ruševina jenta kome pripada, od obitelj- bličene početkom XVIII. stoljeća sve više postaje dio suvremenog ske palače. To je moralna ob- i rekonstruirane­ i dograđene u života, dobivajući nove namjene veza društva prema onima koji XIX. stoljeću, bit će u potpuno- i turističku valorizaciju.­ To nije su kulturnu baštinu stvaranu sti ostvarena samo preko po- slučaj s pokretnim­ kul­turnim generacijama svojih predaka novno uspo­sta­vljene izgu­blje­ne naslijeđem koje je u tom pogle- od XVI. do polovine XX. stoljeća memorijalne muzejske funkcije i du na mar­gini zanimanja i još ostavili da bude javno kulturno kulturnom­ namje­nom za ostale nije prepoznato kao kulturna i dobro u neodvojivoj cjelini. Ar- prostore palače. muzejska vrijednost. Zato sam hitektonski kompleks Viskovi- iznijela potrebu prezentiranja ća devastiran je desetljećima, a

Za čitatelje Hrvatskoga glasnika HGDCG priređujemo serijal u nekoliko nastavaka iz magistarske teme „Porodična kulturna baština u turističkoj ponudi - Ostavština porodice Visković u Perastu“, koja je obranje- na 2011. godine na Fakultetu za turizam i hoteljerstvo u Kotoru, a publicirana 2016. godine pod naslovom: „Ostavština porodice Visković u Perastu“, u izdanji OJU „Muzeji“ - Kotor, uz potporu Ministarstva kulture Crne Gore, po programu za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. 60 Nepokretna baština Viskovića

ompleks palače Visko- vić, koji se nalazi u pri- Kobalnom dijelu u sredini Perasta, sastoji se od nekoliko arhitektonskih građevinskih cjelina koje su građene u raz- doblju od XV. do kraja XIX. stoljeća. Svaka etapa sukce- sivne građe donosila je izmje- ne: dogradnje, pregradnje, otvaranja i zatvaranja otvo- ra…1 Istraživanja 1982. godine (tehničko snimanje i analiza arhitekture palače prethodili su izradi projekta restauracije Memorijalnog muzeja Viskovi- ća), dala su rezultate koji ba- caju više svjetla na kronologi- ju nastanka pojedinih dijelova kompleksa palače.2 Naime, ra- Kompleks Visković nije se smatralo da je najstari- ji dio kompleksa palače kula, krovom. Na zapadnom dijelu ka Frana Viskovića (1665. – koja se u arhivskim izvorima su postojale stepenice izme- 1720.) kada je sagrađen naj- spominje prilikom obrane Pe- đu prvog i drugog kata ovoga zanimljiviji i najljepši barokni rasta 1654. godine. najstarijeg objekta.3 dio palače prema moru i lođa, Istraživanjem je utvrđeno da Dogradnja kule s drvenom koja čitavom kompleksu daje je najstariji dio, koji pripada međukatnom konstrukcijom, poseban akcent, s nizom otvo- prvoj fazi s kraja XV. stoljeća, s vidljivim puškarnicama (koje renih arkada prema nekada kuća na dva kata s potkrov- se nalaze na tri vanjska zida, lijepo uređenom vrtu. Tri po- ljem, pokrivena jednovodnim jedino ih nema na južnom lukružna portala u prizemlju, zidu kule), rađena je u nekoli- urađena od kamena u „bunja- 1 O arhitekturi palače Visković: G. ko faza, ali se ne zna završetak to“ tehnici, ukrašavaju ula- Brajković, A. Tomić, M. Milošević, Z. tog objekta. Pretpostavlja se ze u kompleks. Portal na sje- Radimir, Neki manje proučeni primjeri da je kula završavala drvenom verozapadnoj strani je glavni građanske i crkvene arhitekture spo- konstrukcijom pa je zbog pro- ulaz kroz koji se dolazi preko meničkog karaktera u kotorskoj opšti- padanja tog materijala tijekom zasvođenog stubišta, na te- ni, Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru XXXV - XXXVI, Kotor 1987. vremena došlo do izmjena. Pr- rasu. Na portalu je rustično – 1999., 105 - 106; P. Butorac, Kul- vobitna kula imala je drvenu uklesan grb bratstva Dentali u turna povijest grada Perasta, Perast, međukatnu konstrukciju koja obliku ribe, kojem je pripada- 1999., 423 - 425; I. Lalošević, Forti- je u vrijeme baroka zamijenje- la porodica Viković, i inicijali fikacioni sistem Perasta, Godišnjak na kamenim svodovima. „FCCV“ (Frano collonelo conte Pomorskog muzeja u Kotoru XLIII Kompleks je uobličen 1718. Viscovich). Desno od ovog por- – XLVI, Kotor, 1995. – 1998., 123 – 153. godine za vrijeme pukovni- tala je drugi, kroz koji se ula- 2 Istraživanje su proveli suradnici Op- zi u prizemlje lođe i konobu, ćinskog zavoda za zaštitu spomenika 3 Rezultati istraživanja palače Visko- sa strećnije klesanim grbom i kulture Kotor, pod rukovodstvom vić, uz Arhitektonski projekt (posto- godinom 1718. Treći portal se arh. Svetislava Vučenovića. jeće stanje).

61 nalazi na obrambenom zidu za značajne graditeljske ak- prema moru, a ukrašava ga tivnosti na javnim prostori- najljepši od svi kamenih poro- ma Perasta: oblikovanje trga dičnih grbova (još dva su bila ispred crkve sv. Nikole, kada iznad ulaza u stariji i noviji dio je dao podići stup kao pandan palače). Noviji dio kompleksa onome Zdravstvenog ureda iz – palače sastoji se od četiri ni- vremena Venecije i uređenja voa: prizemlja s podrumskim ograde oko peraškoga grob- prostorijama (konoba); prvog lja pokraj crkve sv. Mihovila, kata s prijemnim prostorijama 1892. godine, za vrijeme grad- i salonima; drugog kata koji se nje obiteljske grobnice Visko- sastojao od spavaćih prosto- vića.6 rija; potkrovlja s kuhinjom i Današnji izgled palače je re- prostorijom za poslugu. zultat djelovanja vremena i Istraživanje kronologije na- intervencija iz 90-ih godina, stanka kuće Visković, prove- kada je potpuno skinut krov deno 1982. godine, dovelo je i srušene drvene međukatne do novih saznanja vezanih uz konstrukcije, što je omogućilo najraniju arhitekturu stare prodor vode. Neriješeni status palače i kule, ali ne i komplet- palače učinio je da je potpuno noga graditeljskog kompleksa. izostala briga svih subjekata Naime, tada je provedeno is- pa su ukrasni elementi, skul- traživanje na samom objektu ptoralno obrađeni dijelovi i dok je izostalo arhivsko istra- grbovi, postali laki plijen pri- živanje o sukcesivnoj gradnji, likom provala.7 Ipak, potreb- Kula i palata Visković posebno intervencijama u XIX. no je u praćenju sudbine ne- stoljeću, koje mijenja saznanja pokretne ostavštine Viskovića o kronologiji nastanka arhitek- tijekom protekla četiri deset- tonskog kompleksa Visković. ljeća istaknuti i jednu akciju U posljednjem desetljeću XIX. u organizaciji nevladine orga- stoljeća Frano Visković podu- nizacije „Expeditio“ i švedske zeo je značajne graditeljske za- asocijacije za brigu o naslijeđu, hvate na dogradnji i uređenju koja je donekle ublažila pot- palače iz XVIII. stoljeća, što puni dojam zapuštenosti pa- smatramo relevantnim za dal- lače. U tijeku Trećega radnog jnja istraživanja sukcesivne kampa u Perastu,8 2004. go- gradnje kompleksa.4 dine, izvršena je konzervacija Osim toga, istraživanjima iz i restauracija drvenih vrata i 1982. godine i Studijom gradi- metalne ograde, kao i uređe- teljskog naslijeđa Perasta nije nje vrta ispred palače. Ovaj obuhvaćen dio koji se oslanja simboličan pomak, u odnosu na opisani kompleks. Naime, na zapuštenost kompleksa, uz postojeću staru palaču sa potaknuo je i rekonstrukciju

sjeveroistočne strane dozidao 6 je 1895. godine Frano Visković Ugovor o gradnji grobnice sklopili krilo s prostranom dvoranom, su Frano Visković i Vito Milošević u 5 Perastu, 2. veljače 1892. na prvom katu. 7 Grb porodice Visković s ulaznih vra- Uz izmjene kompleksa palače ta bio je otuđen, ali je u akciji SUP-a Visković, krajem XIX. stoljeća, otkrivanja kradljivaca kamenih fra- Frano Visković je zaslužan i gmenata iz Perasta i drugih mjesta vraćen i nalazi se u Muzeju grada Perasta. 4 Contratto per rialzo della casa 8 Cilj ovih volonterskih kampova vecchia, 1895. PAV II XX. (prethodna dva su bila na peraškoj 5 Tipo in detaglio dimostrante la ri- tvrđavi Sv. Križ) je zaustavljanje de- stocruzione della casa nel comune gradacije arhitektonskog naslijeđa, catastale di Perasto marcata col ci- promoviranje upotrebe tradicionalnih vico numero 62 di proprieta degli materijala i tehnika i poticanje orga- Signori Conti Viscovich da Perasto, nizacija i lokalnog stanovništva na Kula Visković Cattaro, Settembre 1895. očuvanje arhitektonskog naslijeđa. 62 Grb Viskovića iznad portala (ogradni zid, ulaz s mora) Stub na pjaci sv. Nikole u Perastu, Unutrašnjost obiteljske grobnice krova lođe, a u suradnji sa Za- poklon Frana Viskovića Visković na groblju sv. Mihovila u vodom za zaštitu spomenika Perastu kulture izvršena je analiza sli- u prvobitnu muzejsku funkci- kane unutrašnjosti i urađena ju.10 9 nova krovna konstrukcija. U Konačno, Urbanistički pro- isto vrijeme je prizemlje novog jekt grada Perasta je kao na- krila palače Visković iz XIX. crt plana za 2010. godinu u stoljeća adaptirano za sjedi- završnoj fazi – fazi javne ra- šte Mjesne zajednice i Društva sprave, nakon čega će biti re- prijatelja Perasta. alizirano usvajanje, kada će Urbanistički projekt Pera- dobiti obvezujuće zakonsko sta je pred planere i lokalnu značenje. Uvidom u Projekt upravu postavio odgovoran saznajemo da je palača Vi- zadatak koji dugi niz godina sković svrstana u kategoriju radi, na osnovi Studije zaštite „značajnih objekata s prena- graditeljskog naslijeđa, Regi- mjenom“ u hotel (zajedno s onalni zavod za zaštitu spo- palačama Smekja, Martinović Detalj grobnice Visković menika iz Kotora. Ova studija i Krilović). Za kompleks palače je zakonska i temeljna osno- Visković ovim planom je pred- va za izradu plana, koji treba viđen „hotel s memorijalnom mijene za turistički smještaj istaknuti njegovu historijsku, sobom porodice Visković (na- – hotele. Smatramo da je sva- arhitektonsku i ambijentalnu stojati povezati ovu cjelinu s kako palaču Visković trebalo vrijednost. Jedan od koraka dijelom koji predstavlja mje- prenamijeniti u kulturnu ka rješenjima projektiranog i sni centar – mjesni ured, ško- ustanovu kakvu je projektom osnovnog razvoja Perasta bio la, vrtić)“.11 Očito je da su se dobila palača Mazarović, a za je i Kontakt plan iz 1999. godi- planeri rukovodili preporukom pokretnu baštinu Viskovića ne, u kome se u dijelu prijed- planirati više od „memorijalne iz master plana za Boku kotor- 12 loga intervencija za ruševinu sku, u kome stoji da se palače sobe“. Da bismo ovo mišlje- palače Visković ističe potreba u priobalnom dijelu, zbog do- nje argumentirano potkrijepi- potpune i pažljive rekonstruk- stupnosti i blizine obale, na- li, dat ćemo u daljnjem tekstu cije zgrade i njezino vraćanje pregled cjelokupnoga pokret- 10 Urbanistički projekt grada Perasta – nog fonda ostavštine Visković. 9 Tijek i rezultati ovih aktivnosti Kontakt plan, koji je priredio Centar objavljeni su u publikaciji Vrata u za planiranje urbanog razvoja, 1999., tradicionalnoj arhitekturi Boke kotor- str. 21. 12 Ove primjedbe su tijekom javne ra- ske i njihova restauracija, 2006., i na 11 Urbanistički plan grada Perasta, sprave dostavljene Sekretarijatu ur- www. expeditio.org. inovirani nacrt 2010. banizma SO Kotor. 63 SPOMEN NA HRVATE NA KRAJNJEM JUGU ČILEA

Duh Hrvatske u antarktičkome krugu Čilea

U čast tim požrtvovanim ljudima, voditeljica splitskoga ureda L HMI-ja Branka Bezić Filipović predložila je postavljanje spomen-ploče u povodu 140. obljetnice dolaska Hrvata na antarktički pojas Čilea

64 Piše: Lenka Gospodnetić Foto: Profimedia

ajjužnija točka na kojoj su se Hrvati naseljavali, Nstoljećima gonjeni siro- maštvom, gladi i očajem, na karti svijeta pripada antarktič- kome krugu države Čile, toč- nije otočju Navarino i Lennox. Riječ je o izrazito nepristupač- nim zonama do kojih treba od, primjerice, Punta Arenasa kao najjužnijega grada kontinenta putovati čak trideset sati bro- dom, a od Splita je, primjerice, udaljeno 14.000 kilometara zračne linije. Dakle, prije 140 godina, kad su prvi Hrvati tamo dolazili, prevaljivali su desetke tisuća kilometara, i to najčešće pa- robrodima. Vožnje od Brača, đini, voditeljica splitskoga ure- – objasnila je Bezić Filipović, odakle se najviše ljudi tada da Hrvatske matice iseljenika zadovoljna što je i naš župan iseljavalo, na čileanski Lennox Branka Bezić Filipović pred- prepoznao važnost razjašnje- i Navarino nedaleko od rta ložila je postavljanje spomen- nja tog nesporazuma. Horn, trajale su po nekoliko ploče u povodu 140. obljetnice mjeseci i bile vrlo mukotrpne dolaska Hrvata na antarktički Iznimno neugodna klima pa se nerijetko događalo da pojas Čilea. U tome je dobila naši iseljenici već putem do svesrdnu potporu splitsko-dal- Na spomen-ploči prvim ise- Južne Amerike preminu. matinskoga župana Blaženka ljenim Hrvatima pokraj čile- Bobana, što je urodilo malom anskog Antarktika, južno od Trbuhom za kruhom tematskom misijom Bezić Fi- Ognjene zemlje, stoji zapisan lipović u pratnji predsjednika tekst autorice Branke Bezić Inače su bili vođeni željom Županijske skupštine Petro- Filipović na hrvatskome i špa- za zlatom iako je u osnovi slava Sapunara. njolskome jeziku: POVODOM egida puta bila „trbuhom za – Duboko se divim tim lju- 140. OBLJETNICE DOSELJE- kruhom“. No, zlatna grozni- dima, našim precima, koji su NJA HRVATA IZ DALMACIJE, ca krajem devetnaestoga sto- bili toliko žilavi i opstojni. Ina- KOJA JE JUGU ČILEA PO- ljeća uzbudila je svijet pa su če sam važnost postavljanja KLONILA DIO SVOG DUHA. tako skromni Bračani i drugi ove ploče uvidjela prije tri go- SPLITSKO-DALMATINSKA Dalmatinci, oni kod kojih je dine, kad sam također bora- ŽUPANIJA 2018. GODINE. na stolu uvijek falilo „oli zeja, vila u Čileu, na proslavi stote oli uja“, znali preploviti paro- obljetnice hrvatskog društva brodom pola svijeta od svoga u Punta Arenasu. Tada sam škrtog škoja te bi došli u Juž- u pratnji čileanske mornarice nu Ameriku i ostatak života (jer drukčije nije moguće) bila proveli mokrih nogu u plićaku na Lennoxu i uočila da postoji oceana, tražeći sitom zlatne spomen-ploča iz 1978. godine, grumenčiće. Od njih se nikad ali je u duhu tadašnjih politič- nisu obogatili, ali su dobili ono kih okolnosti na njoj stajalo da što doma često nisu imali - če- su tu došli prvi Jugoslaveni. stit obrok! Smatrala sam da treba kori- U čast tim požrtvovnim lju- girati taj dio jer su u pitanju dima, koji su svojoj djeci i Hrvati, štoviše, isključivo Dal- potomcima htjeli pružiti do- matinci, i to najviše s Brača i stojanstveniji život barem u tu- iz još nekoliko manjih mjesta 65 Povijesni kontekst doseljava- Prednosti života kratka, nalik splitskim zima- nja prvih Hrvata na to otočje u Patagoniji ma uz puno vjetra. južno od Ognjene zemlje – gdje, – Pa ipak, do početka dvade- usput rečeno, više odavno Prvi koji su došli tako daleko setog stoljeća u tome negosto- nema ni zlata ni stanovnika na jug bili su braća Paravić i ljubivom kraju broj stanovni- jer je klima iznimno neugodna Petar Zambelić 1878. godine, ka je porastao za čak petnaest – također je uzbudljiv. Krajem praćeni poslije mnogobrojnim posto, od čega su trećinu sta- 19. stoljeća, naime, kad su Dalmatincima, najvećim dije- novnika činili stranci, a od njih tamo živjeli Indijanci plemena lom s otoka Brača, ali i iz Mi- trideset posto Hrvati. Vrijeme Yagan, čileanska vlada odobri- mica i iz okolice Omiša. – U to je pokazalo da su hrvatska la je koncesije radi eksploata- vrijeme čileanska vlada dava- djeca bila najbolji dar novoj cije ugljena i zlata te razvoja la je povlastice onima koji su domovini jer ih je veliki broj stočarstva. Otočić Picton je na imali volju otići tamo živjeti. stasao u uspješne i školovane „plodouživanje“ dobio Thomas Tko se upisao kao kolonist, ljude – istaknula je naša sugo- Bridges, Englez koji je osno- dobio je zemlju za male novce, vornica i inicijatorica postav- vao grad Ushuaiu. Nuevu je materijal za gradnju kuće i ljanja ploče na muzeju otoka dobio Hvaranin Ante Miličić, stoku, s odgodom plaćanja Navarina te autorica mnogo- a Lennox Stipe Lončarić. Na od tri godine. Vlada je 1884. brojnih publikacija na temu Lennoxu je tada zlato tražio i tiskala letke na kojima Hrvata i naših tragova u svije- Ivo Borić pa je jedan potok po su, osim povlastica, bile tu. - Bilo da je riječ o traženju njemu dobio ime Arroyo Boric. navedene prednosti života zlata u vodi i na vjetru, bilo da Borić je inače bio jedan od pet- u Patagoniji. Osim zlata i je riječ o stočarstvu, ribarstvu sto Hrvata koji su tijekom ne- kamenog ugljena, istaknuto je i plovidbi nemirnim morima, kih mjesec dana, u razdoblju da nema epidemija bolesti te jezičnoj barijeri, stalno lošem od prosinca 1891. do veljače da je neizmjerno dobra klima vremenu, naši ljudi su prola- 1892., zajedno pronašli uku- pogodna za uzgoj povrća. Ovo zili sve prepreke. Nisu imali pno 115 kilograma zlata! Tije- zadnje bilo je preuveličano vremena za kukanje jer su se kom dvije godine, od 1891. do jer se čak i Charles Darwin, borili za svoj život i život svo- 1893., na čileanskim otocima prolazeći tim krajevima, pitao jih obitelji. U vremenu teške Pictonu, Nuevi, Lennoxu i Na- kako je moguće da netko komunikacije, s domovinom varinu ukupno je pronađeno zamijeni sjeverne krajeve za su ih vezivala imena vlastite tonu i pol zlatnoga grumenja! ovako negostoljubiv predio – djece, nazvane po nonama i Vijest o bogatim nalazištima kazuje Branka Bezić Filipović, djedovima. Pa, zaslužili su ba- brzo se pročula pa je to bio uz napomenu da su zime na rem spomen-ploču – zaključila jedan od razloga masovnijeg tom dijelu Čilea, pokraj Juž- je voditeljica splitskoga ureda vala dolaska Dalmatinaca na nog pola, hladne i duge, a ljeta Hrvatske matice iseljenika. jug Čilea.

Na otoku Navarino neki lokaliteti nose hr- Čak je i izumio način plovidbe na izlazu iz vatska imena, poput luke Puerto Beban i Kanala Brecknock, gdje su se često događa- uvale Caleta Beban, nazvanih po Fortunatu li brodolomi. Njegove upute prenosile su se Bebanu (rođenom 1851. godine) koji je tamo usmenim putem i spasile su mnoge živote pa došao sa Zlarina još u 19. stoljeću. Bio je pri- se to mjesto kolokvijalno zove Paso Beban. jatelj s Petrom Zambelićem i zajedno su plo- vili do rta Horn i trgovali s Indijancima ple- mena Yagan (ili Yaman) koji su živjeli na tom području. Plovidba na tom kraju svijeta bila je sve samo ne lagana, ali Beban je znao izaći na kraj s vjetrom i olujama.

66 ANTIKI FAGOT Marzamin di Teodo

Dionis

Piše: Ima tome skoro 2.500 godi- Donijeli su i vinovu lozu, ka- Mašo Miško Čekić na kako je Rizon zabilježen u zuju hroničari, mada mislim knjigama i na putnim mapa- da je tu bila od vazda. isan se duboko unjedrio ma tadanjeg svijeta. I čude- Bez grožđa bi se još i moglo, u padine Orjena, niz koje sni zaliv postade Risanski, za ali bez vina nikako, pa je vino- Rse slivaju pitke vode, uz dugo vremena. va loza brzo zaposjela obronke koje se putuje ili bježi, kojima Sa besmrtnim bogovima, koji bokeških brda, prišunjala se i stižu putnici dobrih, a i dru- iz Grčke stigoše u potrazi za ravnicama i tu ostala. gih namjera, trgovci sa robom novim, ljepšim i mirnijim pre- Sa lozom i vinom stiže i bog iz dalekih krajeva, razbojnici, bivalištem, stigli su i smrtnici Dionis. vojske, mirotvorci i čudaci, a gradeći kule i gradove na oba- Sada je vinska priča kom- bogovi tu često zastanu da se lama Risanske rijeke, dono- pletna: vinogradi, berba, ba- čuda i ljepote nagledaju. seći iz stare domovine sve što hanalije - mošt, vino, sveča- ovdje nijesu zatekli. nosti... 67 Sve u slavu Dionisa, hvalje- I opet, iz početka! ko prodaje – sve je zapisano i nog i zabranjivanog, voljenog Sve ono čemu su se divili propisano! i osporavanog, sina Boga i kod Grka, preuzeli su potom Vlastela može sve, seljaku se smrtnice. Iliri, a poslije i Rimljani. broje čokoti. Neposlušnima se Hramove posvećene Dionisu I naš Zaliv, Risan, lozu i sta- pali kuća, oduzima sloboda, u Boki kotorskoj tek valja ot- re bogove, tek malo drugačije protjeruju se... Sve u slavu kriti, a njegov kućni brončani nazvane. vina! kip je otkriven ljeta Gospod- Stigli su i novi bogovi, a među Stižu u Boku kotorsku i nove njega 2013. na Carinama, njima Medaur, bog zdravlja. sorte vinove loze koje daju više srcu starog Risna! U jednoj Da izliječi narod od bahana- grožđa. I više vina. ruci Dionis drži rog izobilja, lija? Stigla je i loza sorte Marza- a u drugoj je čaša sa vinom. Ako i jeste, lozu nije dirao. min. Rađa redovno i više od Simboli dobrog, bogatog i ve- Kako je vrijeme odmicalo, drugih. selog života. grožđa i vina bilo je sve više, I opet vina fali. Sada priča o sadnji prvog ali je vazda manjkalo. Lađa- Trgovina vinom nikada se ne pruta loze u Boki kotorskoj ma su se prevozile mješine i prekida niti prestaje krijum- više nema nepoznanica ni bačve, prazne i pune, prema čarenje vina. Zbog loze se dižu pretpostavki. Boki i iz Boke u svijet. oružane bune, vješa i proga- Sam Dionis, vraćanjem Tokom cijelog srednjeg nja, a kotorski građani prote- među Bokelje, otklonio je sve vijeka bokeška vlastela stiče stuju kada su gradske vlasti sumnje. bogatstva trgujući vinom. ukinule besplatno pijenje vina Za Dionisom je stigao i bog Propisuju se zakoni kojima se uz gradsku svetkovinu. Trgo- sna Hipnos koji je svake večeri sve reguliše: ko, kada, kako, vina vinogradima je sve uno- uspavljivao sve živo. Čak je i za koga i koliko loze sadi, gro- snija, a vinogradi su često dio Zevsa znao da uspava. žđa bere i vina toči. prćije đevojačke. Tako se u Risnu živjelo uz Gdje se vino prodaje i pije, Tokom 18. stoljeća proizvodi bahanalije velikog Dionisa, ko je vinar, kome, kako i koli- se i do 50 hiljada barila vina. mir i spokoj slavnog Hipnosa! Na samom početku 19. stolje- ća, u vrijeme brze smjene au- strijsko-rusko-francuske vla- sti Bokom, bokeški vinogradi daju (1802. godine) 65.000 barila vina (4,2 miliona litara)! Opet fali vina, pa se uvozi 15.000 barila! I pored podsticanja poljo- privrede, u doba Austrijske vladavine, proizvodi se mno- go manje vina: 24.000 barila (1824. godine), a sredinom 19. stoljeća dvadesetak hiljada ba- rila. Naravno, stalno fali vina, ali se Marzamin izvozi! Drugdje ga zovu Merzamin, Mazemino, Marzemin, Barze- min, Barzamin, Merzemino, ili mu daju geografsko porijeklo kao Marzemin Verona ili neko drugo mjesto odnosno pokra- jina. Kao Marzamin di Teo- do, Marzamin od Tivta!

Amfore za vino 68 Loza Marzamina

Još nije odgonetnuto kada je ovo vino nazivali i Mozartovim U evropskim razmjerama, zasađen prvi čokot Marzamina vinom. slava vina sorte Marzamin, u Tivatskom polju. Putopisci, novinari, književ- prati se u malobrojnim ar- Uvriježilo se mišljenje da je nici, agronomi, zaljubljenici u hivskim dokumentima od XII riječ o autohtonoj sorti što vina ostavili su nam svjedo- stoljeća kada se ova loza uz- znači da joj je Tivatsko polje čanstva o ovom vinu i posebno gaja u Vicenzi i Trevisu. Vino pra - domovina. Drugi su go- našem, Marzaminu di Teodo. Marzamin, prema brojnosti vorili da je sadnice donio neki Tako je dr. Alessandro de arhivskih dokumenata, pra- mornar iz daleke Jermenije, Goracuchi u časopisu „Societa vi je hit u XV i naročito XVI treći su tvrdili da je Marzamin Adriatica di scienze naturali“ stoljeću kada se iz sjeverne stigao iz Koruške. Kako god 1877. godine objavio dva tek- Italije izvozi u Njemačku, Au- bilo, vino Marzamin iz Tivta, sta o Boki kotorskoj i u njima striju i Poljsku. Tokom sedam- prepoznatljivo i hvaljeno, vino podcrtao značaj „vina Marza- naestog stoljeća ovo vino, uz sa svim odlikama dobrog geo- mina di Teodo koje kao da je Muscat „obožavaju pjesnici i grafskog područja, osvojilo je iz Malage“. glazbenici božanski“ kako je Evropu devetnaestog stoljeća. Njegovo divljenje potvrđuje zapisao Antonio Grandi. Vino Možda i ranije, ali nije zabilje- i Gerard de Cremer u djelu o Marzamin tada spada među ženo ili dokazi još nijesu odkri- geografsko-privrednim karak- najbolja crvena vina u Veroni veni. Pa, i Dionis je čekao da teristikama Austrijske Dalma- i Vicenzi. Miješa se sa drugim ga otkrijemo preko 2.000 go- cije. Među proizvodima sa po- vrstama grožđa kako bi se po- dina! Po svoj prilici Marzamin sebnim značajem iz ove, tada digao kvalitet, ali je Marzamin je stigao krajem 16. stoljeća, siromašne, austrijske pokra- uvijek okosnica. Danas se po- udomaćio se stotinjak godina jine Cremer izdvaja „vein von sebno uzgaja u italijanskoj re- kasnije, a onda postao čuveni Teodo (Marzamin) ist ein aus- giji Trentino, ali i u regijama izvozni bokeški proizvod. gezeichneter...“- samo odlične Veneto, Emilia- Romagna, Fri- „Ulijte vina, izvrsnoga marza- ocjene. uli – Venezia Giulia i Lombar- mina!“, uzvikuje Don Giovanni Giseppe Modrich, pisac i no- dia. Gaji se još u Australiji i na u čuvenoj istoimenoj Mozarto- vinar, rođen 1855. godine u Novom Zelandu. voj operi. Premijera opere odr- Zadru, proputovao je cijeli svi- Pored crvenog (crnog) Mar- žana je u Pragu 1787. godine jet i napisao više putopisnih zamina, od 1679. godine spo- i od tada vino Marzamin po- knjiga, a među njima i svoje minje se bijela sorta Marzamin stiže svjetsku slavu, a među viđenje tadašnje istočne obale koja se i danas uzgaja. botiljama ovog vina tražilo se Jadrana. I opet, nezaobilazna Dilemu o porijeklu Marza- i ono iz Tivta. Mozart je oboža- priča o poznatom i kvalitet- mina razriješila je nedavna vao vino, a posebno je cijenio nom vinu Marzaminu iz Tivta. DNK analiza kojom je dokaza- Marzamino iz Trentina, pa su no da su roditelji Marzamina

69 proizvodnja bila neophodna. šte, dobre klimatske uslove sa To se pokušavalo i sa novim dugim ljetima, nasade starih sortama. Vjerujem da je tako sorti među kojima i Kratošiju, stigao i Marzamin, a krajem kao i viševjekovno iskustvo u 19. stoljeća nestao, neotporan gajenju lozom. I Marzamin je na pepelnicu (oidium) i vla- uspio! gu. Marzamin je inače veoma U svakom slučaju, sorta otporna sorta, koja redovno i Marzamin obilježila je istori- dobro rađa, a grožđe sazrijeva ju bokeškog vinogradarstva. kasno, pa je ova sorta pogod- Vjerujem da negdje u Boki još na za proizvodnju dezertnih postoji koji čokot starog Mar- vina. Svemu je odolio Marza- zamina, a da to ne znamo. min samo ne pepelnici koja Pronaći ga i sačuvati bio bi na- je stigla iz Amerike, sa novim učni poduhvat vrijedan pažnje sortama, donijetim, opet, zbog i divljenja. potrebe da se proizvodi više Vinogradarstvo je, čini se, sorte Teroldego i Refosco dal vina. U to vrijeme industrijska ispričana bokeljska priča, pa pedunculo rosso, obje autoh- revolucija je stigla u Boku, a bi i najmanji vinograd Marza- tone sorte u sjevernoj Italiji. seljaci su se sve češće odri- mina i poneka, makar uvozna Možda je baš ta činjenica ne- cali poljoprivrede. Istina je da botilja toga vina u butigama, dostajala za utvrđivanje po- se nijesmo ni trudili mnogo bili skoro kao muzej vinogra- rijekla tivatskog Marzamina. da zadržimo stare vinograde. darstva, vina i teškog težačkog Preuzimanjem Kotora i većeg U to doba sa našeg Primorja rada. I početak priče unucima dijela Boke kotorske, a potom gotovo je nestala i Kratošija, i turistima o slavnom vinu sa Budve i Paštrovića, Venecija nekada veoma zastupljena au- geografskim porijeklom: Mar- podstiče proizvodnju grožđa, tohtona crnogorska sorta. Mo- zamino di Teodo! maslina i žitarica. Na taj na- žda je tivatski Marzamin zai- čin obezbijeđivana je hrana za sta posebna sorta nastala od Iz knjige Maša Miška Čekića domaće stanovništvo, ali i za uvezenog Marzamina i doma- „Antiki fagot“ pijace Venecije. Vino je bilo, će Kratošije. Jer, kad je stigao uz kruh, osnova namirnica Marzamin, zatekao je u Tivat- Centar za kulturu Tivat 2016. puka, pa je stalno rastuća skom polju pogodno zemlji-

Bila jednom konoba 70 Bačve PO BOKEŠKI... Korađu i davanju ruke /Lijepim riječima i još ljepšim užancama/

Piše: rit, utješit, obećat na kraju i lijepa stvar kad se s’ riječi pre- Neven Staničić ono što ne može bit. (!!!) Zna đe na djela. Nisu džabe ruke bit veći korađ, korađavat nego u pitanju. Velika je to simbo- nako na prvu, po naslo- bit korađozan kad mu dođe lika. Rukama se moli, miri, vu, neko bi mogo pomi- stani, pani. Tren se desi, a tra- grli, voli, pozdravlja, zavjetuje, Oslit da će ovdje panut janje znači. maše, miluje, tapše, tješi, drži, prosidba, što bi moglo, kao Korađavanje obavezuje. čuva, grije, prima, daje, igra, što do kraja neće bit. Odma da Za neka treba imat dobroga popravlja, rabota, razgovara... Vam rečem. To bi bila samo opravdanja. Najbolje u korađa- sve se rukama može učinjet. jedna od mogućnosti, kad se nju je dobra namjera. S’ njom Pa su nam i date, da činimo. o korađu radi, ali i lijepi pri- se pravdaju i one loše, ili što Da pomognemo, makar u mjer, kad je korađ neophodan ispanu loše, mada za njih po prenesenom značenju to bila i to uprav u značenju koji mu bokeški imamo drugijeh izra- samo lijepa riječ. I aplauzi se najviše pristoji. Brajko moj. za. Ostaje za vjerovat, da je sve broje... U direktnom prevodu, dun- što se daje, plemenito. Sumnje Ruke se znaju i tražit. Ne- kve, u pitanju je hrabrost, eli, treba dokazivat. kad se prose, a nekad se nađu što jest, ali i nije krajnja priro- Vjeruju ljudi doduše, da se same, ne gledajući. Tražena da ovoga izraza. Pa pravo reci- s’korađom može rodit, ma je ruka dobija se po zasluzi. Ma- te, eli kod nas korađozan čo- pitanje, što onda do kraja svi kar bi trebalo. vjek zbilja „tako hrabar“. Oću i ne ostanemo korađozni. U Naravno da se rukama može reć hrabar na taj „junački“ na- svakom slučaju treba ga gajit. i nažao učinjet, grijeh. Otima- čin. Puštimo sad ratove, diza- Poštovat. Zapravo mi se para, nje. Ali i za to imamo drugijeh nje buna, juriše i ostale vojne da umjesto prevoda, za neupu- riječi i dijelova tijela, po bo- ludosti. Nego ovako svakod- ćene, korađu treba dat drugi keški. Pa kad treba iskrpit ili nevno. Konačno, đe ste čuli da smisao. Recimo manijere-ma- nafukat, potegnućemo nogom. se hrabrost recimo... daje. Na nira, najboljega običaja. Time i Vrata zatvorit, guzicom. Obraz hrabrost se računa, ko računa. pravdam ove redove. I vazde ga izgubit. Nos okinut. Vrat prere- Pa se desi, oli izostane. Imaš ili je milo čut. O gledanju da ne zat. Lakat pokazat. Šipak dat, nemaš. Pa ti hrabri. (!?) Za ra- govorimo. Intimne su to stvari. roge učinjet. Očima strijeljat. zliku od korađavanja, kojemu Kao i ovo sa rukama. Desna (Ima li još što, fala bogu, a da je to osnovna namjena. Dat ko- zboru daje, a lijeva dobija. Pa ne zaboravimo...) Pa koga što rađa čovjeku u muci njegovoj. koga koja zasvrbi. Vole ljudi dofati. Sve su to puste poslje- A prema muci i korađ. Neko- uzet i jednom i drugom, a za dice. Ružni završetci. me ljubavni, nekome u bolesti, davanje je ionako svejedno. Ko Davanje ruke, je za početak. nekome od milja. Đecu najviše oće dat. Za ovu našu priču, Dobar, lijepi početak. Dobro pripada. trebaju obadvije. ajde... obećavajući. Korađo... Korađat deboto znači i podr- Davanje ruke, prao reć bi žat, poduprijet, pogurat, smi- moglo bit isto što i korađanje, 71 UDK: 629.541.41

POVIJEST BRODSKIH KRUŽNIH PUTOVANJA U BOKI KOTORSKOJ (59) GOLDEN ODYSSEY

Golden Odyssey

Nakon niza solidno preuređenih već otpisanih savezničkih ratnih veterana, bio je to prvi grčki brod poslije Drugog svjetskog rata koji je u gradnji projektiran isključivo za kružna putovanja.

72 Piše: Neven Jerković

očetkom veljače 1974. otklizala je sa navoza Pdanskoga brodogradili- šta Helsingor Waerft u more novogradnja 404 izgrađena za grčkog brodara Royal Cru- ise Line. Imala je 6757 GT i

bila duga 130 metara. Dva 200 članova posade u rujnu Royal Cruise Line, u vlasniš- MaK diesel glavna pogonska iste godine. Nakon niza solid- tvu Periclesa Panagopoulosa, stroja ukupne snage 14560 no preuređenih već otpisanih uspješno je poslovao sa još kW omogućavala su joj plo- savezničkih ratnih veterana, dva broda, ROYAL ODYSSEY vidbu brzinom od 21 čvora. bio je to prvi grčki brod poslije i CROWN ODYSSEY, sve do Krštena imenom GOLDEN Drugog svjetskog rata koji je u 1989. kada ga je kupio Kloster ODYSSEY zaplovila je na prvo gradnji projektiran isključivo Cruises, iz kojega se začeo da- putovanje sa 509 putnika i za kružna putovanja. nas veliki NCL. A novcem ove 73 tako da je GOLDEN ODYSSEY, nakon pet sezona provedenih u njegovoj floti, koncem 1994. ponuđen na prodaju. Kupac je uskoro pronađen u njemač- kom brodaru Deutsche See- touristik koji ga je od svibnja sljedeće godine, nakon pot- punog preuređenja, pod no- vim imenom ASTRA II unaj- mio Neckermann Seereisen-u. Zbog problema u poslovanju brod je nakon tri plovidbene sezone u studenom 1997. ra- spremljen u Genovi, ali je već koncem siječnja sljedeće godi- ne otplovio u remontno bro- dogradilište „Viktor Lenac“ u Rijeci gdje je obavio komple- tan tromjesečni remont. Po- transakcije Panagopoulos je niku i Veneciji te 17. lipnja i četkom travnja 1998. ASTRA uskoro osnovao Superfast, još 3. srpnja istim putem natrag, II započinje ploviti na kružnim jednu veliku svjetsku legendu što je u isto vrijeme ponovio putovanjima u najmu Hapag- putničkoga brodarstva. i sljedeće 1983. godine. Go- Lloyda. Naravno, naš stari je GOLDEN ODYSSEY je plovio dinu dana ranije GOLDEN znanac i pod novim imenom svim morima svijeta, a u njima ODYSSEY je plovio na četiri često uplovljavao u Boku. nije zaboravio posjetiti ni naš slična putovanja iz Pireja pre- Ipak, u studenom 2000. po- Boku kotorsku. ma Kusadasiju, Mikonosu, novo je raspremljen i prodan Zanimljive su četiri njegove Rodosu, Iraklionu, Napulju, brodaru Conning Shipping sa dvotjedne plovidbe iz 1982. Messini, Krfu, Kotoru, Du- Bahama. Pod novim imenom kada je 5. lipnja i 11. srpnja brovniku i Veneciji. OMAR II plovi sve do nove zaplovio iz Pireja prema Odesi, Norwegian Cruise Line je promjene vlasnika u veljači Jalti, Istanbulu, Izmiru, Miko- imao velike planove sa revo- 2004. Od tada, u floti Capture nosu, Krfu, Kotoru, Dubrov- lucionarnim megakrstašima, Success, i pod imenom MA- CAU SUCCESS sve do današ- njih dana plovi kao brod koc- karnica u vodama oko Hong Konga. Zanimljiva je i sudbina dru- ga dva Panagopoulosova bro- da. CROWN ODYSSEY je sve do 2007. plovio pod imenom NORWEGIAN CROWN a po- tom sve do današnjih dana kao BALMORAL, i narav- no pod oba imena nastavio posjećivati Kotor. A ROYAL ODYSSEY, nekadašnji izrael- ski SHALOM, je nakon nekoli- ko promjena vlasnika i imena konačno 2001. raspremljan i prodan indijskim rezalištima. Do Alanga nikada nije doplo- vio jer je na putu oko južnoa- fričke obale potonuo 26. srp- nja kod rta Cape St.Francis.

ASTRA II ex- GOLDEN ODYSSEY 74 TRAGOVIMA BOKELJA PO BESPUĆIMA SVIJETA (1)

Iseljavanje iz Dalmacije započelo je u drugoj polovici 19. stoljeća i to na sve strane svijeta, u Južnu i Sjevernu Ameriku, Australiju i Novi Zeland te Južnu Afriku. Razlozi su bili vezani uz siromaštvo, a cijela regija bila je zapušteni dio Austro-Ugarske, koji je ovisio o vremenskim prilikama i živio je od poljoprivrede. Austrija je nanijela posljednji udarac ionako krhkoj dalmatinskoj ekonomiji kada je Vinskom klauzulom dopustila uvoz jeftinih talijanskih vina i time uništila konkurentnost domaćih.

Boka kotorska u to je vrijeme bila dio Dalmacije, a bila je u prednosti jedino zbog velikog broja pomoraca, no bio je to nesiguran kruh pa su se i Bokelji na jednak način iseljavali. Njihovi tragovi mogu se naći na svim stranama svijeta.

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE Piše: suća ljudi ne samo iz Ameri- ili pomorci. Mnogi od njih pre- Branka Bezić Filipović ke, nego i iz Europe. Između selili su se u Kaliforniju kada 1850. i 1860. godine stanov- je do njih stigla vijest o zlatu. redinom 19. stoljeća u ništvo Kalifornije povećalo se Oni koji su tek tada krenuli iz sjevernoj Kaliforniji pro- za četiri puta. Mnogobrojni Dalmacije trebali su prevaliti Snađeno je zlato na loka- Dalmatinci već tada su živjeli daleki put. Jedna mogućnost ciji Sutter’s Mill i započela je u južnim državama, Louisiani, bila je doći do New Yorka i pu- takozvana ‘zlatna groznica’, Mississippiju, Alabami i Texa- tovati preko cijele Amerike. koja je privukla na stotine ti- su, gdje su bili ribari, školjkaši Druga je bila brodom do juga 75 Prijevoz

Južne Amerike, kroz Mage- ljanov tjesnac, pa uz obalu Pacifika na sjever. Taj put je kasnije znatno skraćen otvo- renjem Panamskog kanala, ali bilo je to tek 1914. godine. Prijevoznika, koji su vozili na sve strane svijeta, bilo je u svim većim gradovima na Jadranu, a cijene brodskih karata nisu se mijenjale de- setljećima. Usporedbe radi, za prijevoz do Buenos Airesa trebalo je izdvojiti novca u vri- jednosti 170 hektolitara vina. Uglavnom se putovalo na dug koji se vraćao nekoliko godina.

Iz tog vremena postoje ame- rički birački popisi, kao i po- pisi članova društava, pa ipak je teško sa sigurnošću utvrdi- ti iz kojeg mjesta je tko došao jer su mahom bili upisani kao Dalmatinci ili Austrijanci. Na slici je saloon Dalmatinca (ne znamo odakle je točno bio) Vincenta Milatovicha u Renu u Nevadi 1870. godine. Zbog velikog priljeva došlja- ka iz starog kraja, 1857. godi- ne osnovano je društvo Slavo- nic Illyric Benevolent Society of San Francisco. Članovi su uplaćivali članarinu, a Druš- tvo je pomagalo u slučaju bo- lesti ili izostanka s posla jer bez rada nije bilo ni kruha. Isto tako, Društvo je snosilo trošak sprovoda svojih člano- va, na dijelu groblja nazvanog 76 Slavonic Terra. Ovo društvo se ugasilo tek prije nekoliko go- dina. Među najstarijim članovima Slavonic društva spominju se sljedeća imena iz Boke: Frank Antonioli, kopač zlata Marco Maina, voćari Marco i Alexan- der Medin iz Budve, Domingo Mersich iz Risna, John Proviz- zo iz Herceg Novog dok za Ba- sila Trojanovicha samo piše da je bio iz Boke. U to vrijeme nastala su i dru- ga pripomoćna društva poput Hrvatske bratske zajednice, a koja postoji i danas i djelu- je kao osiguravajuće društvo na. Bili su to Kazimir Antonioli John Tadich putovao je po otvoreno za sve nacije, ali nje- iz Budve te Frederick Bralich, Nevadi i opisao je svoja puto- guje hrvatsku baštinu. Njezi- Steven Bakočević, John Pavli- vanja u kojima je spominjao i ni članovi bili su kopači zlata čević i John Ivankovich, upi- Bokelje: Ivan Mandić i Andrija Dabo- sani kao Bokelji. U prekrasnom rudarskom vić, za koje piše da su iz Boke, Puno toga u to vrijeme bilo mjestu Virginia City sreo sam te Alex Janković iz Mula. je društveno prihvatljivo. Koc- tri brata Vukovicha iz Boke. U mjestima gdje su živjeli kanje i opijanje spadalo je u Zvali su se Špiro, Krsto i Božo. mnogobrojni radnici postoja- normalan dio društvenog ži- Špiro je bio vrlo ugledan i la je potreba za okupljanjem vota, čak ako je koga trebalo uspješan poslovni čovjek. Kr- uza zabavu i hranu pa su neki objesiti, brzo se moglo i to do- sto je bio oženjen djevojkom iz Bokelji postali vlasnici saloo- govoriti. starog kraja i imali su kćerku Mary rođenu u Virginia City. Ži- vjela su tu i dva nećaka braće Vukovich, Milo i Krsto.

Uspješan poslovni čovjek bio je i John Radovich iz Lepetana. On je otišao u stari kraj odakle je doveo prekrasnu suprugu i s njom odselio u San Francisco. Njihova se kćerka kasnije udala za Dr. Clarencea Sappingtona. Marko Milinovich bio je uspje- šan trgovac alkoholom i utjeca- jan čovjek. Marco Medin iz Budve je od rudara postao upravitelj rud- nika. Jednu od svojih kćeri poslao je na školovanje u Sa- mostan sestara milosrdnica u Dubrovnik. Alex Drobnjak iz Risna bio je zemljoposjednik i vlasnik veli- kog hotela. O spomenutim osobama pi- sali su i drugi. O Marku Medinu može se naći dosta podataka. Bio je jedan od pionira u Nevadi za vrijeme potrage za srebrom 77 između 1860. i 1870. godine. Teško je pratiti trag njihove je ubijala sve što im je stajalo Tamo je došao iz San Francis- djece, ali poznato je da mu se na putu. Kada su prešli svaku ca gdje je imao prodavaonicu kći Antoinette udala za Marca mjeru, 1864. godine, ugledni voća (115 Kearny Street) još Zaricka u Sacramentu u Kali- građani udružili su se i uzeli 1856. godine. Saloon je otvo- forniji. Ostali su i dalje živjeli zakon u svoje ruke te uhitili rio na Market Streetu 1859. u Butteu pa se kći Sarah uda- četvero članova bande. Guver- godine, kao i još jednu proda- la za J. J. O’Meara, Mamie za ner Nye poslao im je brzojav vaonicu voća 1860. Zatim je Johna Hollanda, Annie za W. iz Carson Cityja u kojemu je otišao u Nevadu gdje je otvorio A. O’Briana, a sinovi Marco i pisalo - Ne smije biti nasilja. najveću prodavaonicu voća u Tony bili su poslovni ljudi. Samuel Young, jedan od loka- toj saveznoj državi pod nazi- nih dužnosnika, odgovorio mu vom San Francisco Fruit Store, Aurora je bio gradić u Ne- je - Sve je mirno i uredno. Če- smještenu u najvećoj zgradi vadi u kojemu je 1864. godi- tvorica će biti obješena za pola od cigle u Virginia Cityju. ne živjelo 10.000 stanovnika, sata. U novinama Daily Territorial najvećim dijelom kopača zla- S mirnijim vremenima pro- Enterprise, 10. siječnja 1863. ta. Pucnjava i ubojstva bila mijenio se i život u gradu pa godine, na prvoj stranici bio je su svakidašnjica. Aurorom je je izgrađen Exchange hotel u objavljen njegov oglas s popi- vladala John Daleyeva banda vlasništvu Michaela Vucano- som robe koju je nudio: od šestero revolveraša, koja vicha i C. Novakovicha, a u Marco Medin u prizemlju elegantnog Nevadi je osnovao zdanja restoran je i vlastitu rudar- otvorio Bokelj Niko- sku tvrtku Gold la Troianovich. and Silver Mining Troianovich se nije Company, a po- tu dugo zadržao, stao je i član ‘ba- već je 1869. otišao seball’ momčadi. u Treasure City na U novinama Paci- novo nalazište zlata fic Pine News od i tamo je otvorio prvi 14. svibnja 1870. restoran u mjestu. pisalo je da imaju nadaleko najtežu U svojim zapisima ‘baseball’ mom- o putovanju kroz čad, koja je zajed- Nevadu i Kaliforni- no težila 2.428 kg, ju, Tadich je pisao od čega je samo da je sreo i Bokelj- Medin imao 120 sku obitelj Chiato- kg. vich koja se u Boki Ali, Marco Medin zvala Ćatović. John nije se dugo zadr- (Ivan) Chiatovich se žao u Nevadi, već spominje kao jedan se 1884. godine s od pionira Landers obitelji preselio u Countyja iz 1860. Montanu, u gradić godine, gdje su baš Butte, gdje se od- Dalmatinci bili prvi mah istaknuo kao došljaci iz Europe. ugledan i uspješan John je bio vlasnik poslovni čovjek. 10 dionica rudarske Još u Nevadi, kompanije Bajazet Medin se oženio Mining Company Irkinjom Sarah koje su 1864. godi- Thornton, s kojom ne vrijedile 3.000 $. je imao šestero Bio je vlasnik hote- djece. Supruga ga la u mjestu Silver je nadživjela i na- Peak, a bavio se i slijedila je njegovo preradom drva. O bogatstvo u ne- Chiatovichima piše kretninama i dio- i Effie Mona Mack u nicama. svojoj knjizi o državi 78 Nevadi te kaže da je John bio Zanimljiva je i životna priča oženjen Kalifornijkom Mar- Alexandera Drobnjaka (pre- garet Woolford i da su 1898. tvoreno u Dromiac) iz Risana. godine dobili sina Cecila. Do On je iz Boke krenuo u Egipat tada su imali tri sina i jednu i Tursku, a odatle je otišao u kćer. Za Johna kaže da je do- San Francisco. Bilo je to 1877. šao iz Jugoistočne Europe i da godine i bio je 25-godišnjak. je u početku bio rudar, kuhar i Kao visok, kršan momak upu- farmer te da je katolik i demo- tio se u unutrašnjost sjeverne krat. Umro je 1907. godine u Kalifornije u potrazi za zlatom. dobi od 78 godina. Nakon 8-9 godina odlučio se Njegov sin Cecil završio je skrasiti u gradiću Reno te je pravni fakultet, bio je repu- među prvima uložio teško za- blikanac i katolik, a oženio je rađeni novac u gradnju hotela. Vivian Truscott iz države Utah 1929. godine. Drugi sin Mar- John Provizzo došao je iz tin također je spomenut u po- Herceg Novog u potrazi za Restoran Sam’s vijesti Nevade. I on je bio viso- zlatom, koje je uložio u far- ko obrazovan, a sa suprugom mu. Oženio je kćerku pionir- Nellie Clearly dobio je sina ske obitelji Castro, a umro je saloona. Među njima se isti- Stanleya (1910. - 1960.). 1860. godine. Bio je jedan od cao Spiro Vucovich, ugledni Adam Eterovich, kroničar prvih članova Slavonic Illyric građanin Virginia Cityja. Imao bračkog podrijetla, spominje Society i Društvo ga je poko- je prodavaonicu hrane, ali i i Bokelje Petera i Eliu Chie- palo na povijesnom groblju saloon, a 1875. godine oženio lovicha. Ne napominje jesu li Mission Dolores. je djevojku iz Massachusettsa. bili u srodstvu. Elia Chielovich bio je poznati trgovac alkoho- Kao članove Slavonic Illyric U Virginia City došao je i lom u San Franciscu, gdje je Society spominje se i obitelj Luka Zenovich iz Krstača, za- proveo najveći dio svog života. Radovich. Peter je radio u jedno s trojicom sinova Mar- Oženio je Irkinju Jane Tewel rudniku srebra da bi kasnije kom, Peterom i Philipom, tra- 1858. godine. Surađivao je s otvorio saloon u San Fran- žiti zlato. Marko je tu i umro Marcom Milinom, a umro je ciscu. Umro je 1883. godine. 1862. godine, dok su se osta- 1901. godine u dobi od 76 go- Chris Radovich također je ra- li preselili u San Francisco. dina. Peter Chiucovich bio je dio u rudniku srebra, D. J. Luka je otvorio saloon i bio vlasnik saloona u San Fran- Radovich vodio je pečenjarni- je uspješan u poslu te je iza- ciscu i predsjednik Slavonic cu 1877. godine, John Rado- bran za predsjednika Slavonic Illyric Society 1863. godine. vich imao je bar, a Lazar Ra- Illyric Society 1865. godine. dovich iz Risna imao je saloon. Iako je vodio buran život, tipi- Eterovich spominje i dvojicu čan za naše ljude u to doba u Davidovicha iz Paštrovića, Jo- U Nevadi je 1860-ih i 1870-ih Kaliforniji i Nevadi, doživio je hna rudara i Stephena trgovca bilo dosta Vucovicha iz Boke duboku starost i umro u dobi (umro je 1868.). i svi su bili vlasnici barova ili od 95 godina.

Crkva i njezin okoliš nekad i danas

79 Lukini sinovi Peter i Phi- lip također su bili vlasnici saloona. Smatra se da je Philip 1863. u dvoboju ubio Marca Milinovicha, vlasnika drugog saloona. Philip se kasnije pri- javio u mornaricu, da bi se na kraju vratio u stari kraj i tamo oženio. Sa suprugom i šesto- godišnjim sinom Samom vra- tio se u San Francisco. Kada je odrastao, Sam je postao vlasnik saloona pod nazivom Sam’s koji je i danas otvoren i pretvoren u restoran, koji se nalazi u Financijskoj četvrti.

Rudarske priče i sudbine ka- snije se sele u druge krajeve perstition Freeway („autocesta prvi rudnici. Područje je boga- SAD-a pa tako nailazimo na praznovjerja“), a vodi kroz pu- to bakrom i malahitom, a pri- Bokeljske tragove u Arizoni. stinju. Nakon nekog vremena padalo je Apache Indijancima. Priča o Hrvatima u Arizoni dođe se do planinskih lanaca Iz Miamija se brzo dođe u započela je na području gra- crvene boje i impresivnih sti- Globe, koji su Indijanci zva- dića Globe, koji se smjestio jena te do prvoga mjestašca li Besh Baa Gowah, što znači nešto manje od dva sata vo- koje se zove Miami, a zapravo „mjesto metala“. Globe danas žnje od velegrada Phoenixa, je riječ o nekoliko kuća uz ce- ima oko 7.500 stanovnika, a autocestom koja se zove Su- stu. Zatim se počinju nazirati osnovan je 1875. godine kao 80 rudarski logor. Hrvati su ot- dokopu, inače bi bilo zakukalo dine u Kotoru), privučen pri- krili Globe već početkom 20. na stotine majaka i u crno se čama o zlatu u Kaliforniji, ne- stoljeća. Njihovih tragova ima zavilo mnoštvo udovica i male- koliko puta oplovio je Rt Horn u nazivima ulica Adriatic i ne djece. Samo ih je poginulo da bi stigao na američku za- Kotor. 6, a ranjeno ih je 25. Od naših padnu obalu. Tamo se oženio U Globeu je 1916. godine Hrvata nije se našao ni jedan u Indijankom Ann s otoka Kuper izgrađena crkva Holy Angels rudokopu kad se je nesreća do- pa je sa suprugom i kćerkom Catholic Church, koja danas godila. Vele neki: U Americi je došao u malu uvalu Gig Har- spada u američku kulturnu dobra nadnica! To je istina, ali bor 1867. godine. Izgradio je baštinu. Jedan od prozora na se svaki novčić u krvi okupa. prvu kuću i na taj način pokre- crkvi sponzorirali su tamošnji Promislite samo radju u rudo- nuo naseljavanje pa se danas Hrvati, koji nisu žalili odvojiti kopima; u dubini od 500 nogu, smatra osnivačem grada. Ann teško stečen dolar pa na vitra- gdje ne vidiš ni sunca, ni mje- i Sam imali su ukupno osme- ju piše „rimokatolički Hrva- seca, niti zrake bijeloga dana, ro djece. Jerisich je održavao ti“. već danke boraviš u vječnom dobre odnose s malim pleme- Osobito je dojmljivo otići na sužanstvu; u smradu ugljena i nom Puyallup-Nisqually Indi- groblje, gdje postoji hrvatska drugih isparina, što te dave u janaca. Za Jerisichem su se loža. Tu počiva najviše onih grkljanu. doselili i drugi Dalmatinci po- koji su rođeni 1880-ih, a ve- put Bračanina Joe Doroticha ćina ih je živjela tridesetak go- Kapetana Charlesa Wilkesa te Hvaranina Johna Novaka dina. zadesila je velika oluja uz oba- i Matta Petricha. Dalmatin- lu savezne države Washington ci su se u nedostatku drugih Žena je malo, prezimena 1840. godine pa je svoj gig, žena ženili s Indijankama pa su hercegovačka ili iz okolice mali brod, sklonio u zaštiće- su im potomke u Gig Harboru Imotskoga te s jadranske nu uvalu, koju je iduće godine zvali Crnim Slavenima. Sam je obale. Težak život u rodnome ucrtao u kartu pod nazivom umro 1905. godine, a supruga kraju ti su ljudi zamijenili teš- Gig Harbor. Kotorski pomorac mu 1926. kim životom u tuđini, gdje su Sam Jerisich (rođen 1833. go- ih dočekali rad u rudniku, In- dijanci i prerana smrt.

U splitskome Pučkom listu, pod naslovom Žalostan glas iz Amerike, objavljeno je pi- smo Tome Alfirevića, koji je pisao iz Globea 1913. godine. Alfirević je izvijestio ovo - 16. travnja u Miamiu dogodila se grozna nesreća. U rudokopu koji je bio dubok 500 nogu1 u kojemu je radilo mnoštvo ljudi srušili su se vrhovi unutraš- njih prostorija, te zatrpali cijeli rudokop. Za sreću da nije bilo nego malo vojske (rudara) u ru- 1 500 nogu znači 500 feet (stopa), a to je oko 1.500 m.

81 UDK: 929.642 (497.16 Kotor)

SERIJAL (13) GRBOVI KOTORSKE VLASTELE XIV VIJEKA

Piše: Jovan J. Martinović

a istoriju grada Kotora tokom prve polovi- nom periodu, nešto poput kockica mozaika koje ne XIV vijeka neicrpno vrelo podataka čini je moguće složiti u suvisle cjeline, kako bi se dobi- Zprva, zapravo najstarija sačuvana knjiga ko- la jedinstvena i višeslojna slika života svih staleža torske notarske kancelarije od 1326 -1335. godi- kotorskog društva. ne, te druga knjiga isprava za 1329. i period Podaci za plemićke porodice Kotora do- od 1332 – 1337. godine. bijeni su pažljivim čitanjem originalnih Ove dvije knjige, preklapajući se djeli- latinskih tekstova notarskih unesaka mično, pokrivaju razdoblje od 1326. do u kojima se kriju brojni podaci o svim 1337. godine, a sadrže svaka po osam vidovima aktivnosti za svakog pojedi- sveščica razne debljine, koje su ispisivali nog člana roda, te o rodbinskim od- zakleti gradski notari. nosima i stepenu srodstva među Sadržaj notarskih isprava je članovima pojedinih porodica, izuzetno raznovrstan i zahvata na osnovu čega su izrađena sve oblasti života i društva sred- rodoslovna stabla. Takođe su njevjekovnog Kotora. Zapravo doneseni i heraldički simboli, su ti unesci minijaturni isječ- grbovi tih porodica sa opisima ci svakodnevnog života visoko i grafički prikazanim bojama, te razvijene gradske komune Koto- sa fotosima pojedinih sačuva- ra u jednom relativno ograniče- nih primjeraka. KALIĆ (CALICH, CHALICH, CALIXTUS, CALISTO)

išući o ovoj porodici u itd”, naglašava da su bili ple- svojoj analizi dubrovač- mići u Kotoru u 13.-14. vijeku. Pkog patricijata, I. Man- U listinama sa kraja 13. i ken gotovo doslovno prepisuje početaka 14. vijeka nalazimo ono što je o njoj kazao K. Ji- nekoliko primjera imena ovo- reček, dodajući da je to bila ga tipa, kao što su: “Calixtus manja porodica koja je više Pou(er)geni”, jedan od kotor- od 200 godina imala potomke skih poslanika prilikom skla- samo u jednoj direktnoj liniji panja mira i prijateljstva izme- te da se pominje u izvorima od đu Kotora i Dubrovnika 1279. 1279. - 1517. godine, ali uop- godine, čija se kuća pominje šte ne kaže da je u 14. vijeku u kotorskim notarskim ispra- u Kotoru postojala porodica vama perioda 1326. - 1337. istog prezimena, dok Jireček godine, zatim “Petrus de Ca- pod prezimenom “Calixto, Ca- lixto”, možda Povergenov sin, listo, Calich, Chalichi, Calisci zakleti gradski sudija Kotora 82 prilikom potraživanja zaloga bovniku kraljevine Dalmacije U kotorskim notarskim knji- župana Deše 1281. godine, te (pod “Calibi”), izgleda ovako: gama analiziranog razdoblja “Junius de Calisto” čiji je ne- Na plavom štitu tanki verti- pojavljuju se dva muška čla- ćak Marin Filipov bio jedan od kalni crveni krst, kome gore sa na ove porodice, braća Gojša hereditara crkve Svetog Lovre obije strane stoje dvije srebr- i Paško, kojima ni u jednom u Pladanu, u kojoj je 1324. ne šestokrake zvijezde, zatim slučaju nije naveden patro- godine postavljen za opata i na donjem desnom polju dvije nimik tako da se može samo rektora Sergije Bolica, kasniji crvene kose lijeve grede, a na naslućivati da su sinovi Petra biskup kotorski. donjem lijevom polju nalazi se Kalikstovog, gradskog sudije iz Grb ove plemićke porodice srebrni, zlatno obrubljeni orao 1281. godine, a da im je pome- Kotora, prema citiranom Gr- sa krilima u uzmahu. nuti Junije Kalistov bio even- tualno stric.

Rodoslovno stablo porodiće Kalić izgledalo bi ovako, uz neke pretpostavke:

Kalikst Povergen, 1279. Petar Kalikstov,1282. ?

GOJŠA ž. Mare Junije Kalistov

│

PAŠKO

____│____

Bela, kćerka, udata za udata za Nikolu Vitu Dragona Bobaljevića Baldvinovog iz Dubrovnika

(Po želji autora, tekst nije lektoriran.)

83 NAJAVA NOVE PJESNIČKE KNJIGE STIJEPA MIJOVIĆA KOČANA Boka izbliza i svisoka (3)

Stijepo Mijović Kočan

Priredio: za godinu-dvije. BOKA IZBLIZA I SVISOKA- (Bo- Joško Katelan kin lik i krajolik, ogledničko-pjesnički triptisi), napisana je, kako sam kaže, načinom Izravno u Stijepu Mijoviću Kočanu, njegovom živo- stroj. To je dakle jedan od sedam njegovih načina topisu i djelu suvišno je govoriti, a ne reći pjesničkog djelovanja, sedam načina i tematskih Oništa posebno novo budući da njegova krugova, koji on sam naziva ritamsko kazivanje. višedecenijska prisutnost u kulturi i umjetno- Za one manje upućene u Kočanovo djelo spome- sti njegovo ime svrstava među povijesne figure nimo da je BOKELJSKI CIKLUS, koji prethodi hrvatske kulture. Naše glasilo je ranije već pisa- ovomu, objavio u knjizi ČIM UMREŠ RODIT ĆEŠ lo o ovome književniku i filmskome redatelju iz Đurinića u Konavlima koji ne prestaje da nas iz- SE („Hrvatski Parnas“ Naklada Đuretić, Zagreb, nenađuje svojim plodnim stvaralačkim zanosom. 2016.). Ovoga puta, doista, povod jest nešto novo. Na- Triptih koji predstavljamo u ovom broju nadah- ime, radi se o devet triptiha o Boki, 3x3, koje je nut je velikim eruditom kotorskim, čovjekom koji ovaj plodni stvaratelj želio objaviti kao „praizved- je ostavio traga u naučnom i kulturnom životu, bu” upravo u Hrvatskom glasniku koji jest, po dugogodišnjim admiralom Bokeljske mornarice. njegovim riječima najpozvaniji to objaviti. On iste Ako još niste pogodili, riječ je o dr. Milošu Milo- kani objaviti u svojoj slijedećoj pjesničkoj knjizi ševiću.

Ne postoji crnogorski barok

Dok Dobrota spi u fetalnomu zaljevu Miloš u pradjedovskoj palači kako ple- menitu čovjeku i priliči od zapisane pljeve zaklanja istine/ arhivske listine i ine povelje od lažljivih slojeva odvaja i štiti/ u noći ovdje u zabiti svašta se može zgoditi/ o i usred bijela dana zgodi se nevjerojatna nakana/ Miloš upravo čita vlastite rečenice utiskane među tvrde korice novonastale knjige o baroku u Boki

Brige se lako udvajaju i doista nikad ne prestaju /ni pokušaji svojatanja/ pridjev «crnogorski» podcrtava i na margini bilježi «ovo je dodano»/ unuci jesu crnogorski ali barok nije/ glasovali smo da bude i država ponosna i prava pla- čući od sreće kad postala crnogorska ali barok u Boki je hrvatski/ Miloš izlazi iz Akademije ulazi samo u Arhiv i u bogomolju/ Svevišnjemu na volju prepušta sva dalja zbivanja/ on je ozbiljan znanstvenik

Ni Marko Polo ne može naknadno postati Hrvat/ naprosto nije tako/ ako se obmanjujemo manje time smo samo veći/ znali su tako reći i crnogorski i hrvat- ski preci/ i ti si jedan od njih i ti tako reci/ od obmana očišćen poteci u histo- rijskoj rijeci riječi/ zaljev spi fetalno/ umrljan i umoran/ Miloš u istini spokojan sklapa ruke na počinak 84 Preminuo istaknuti Bokelj Boka izbliza Rade Perković i svisoka (3) (1938.–2018.)

Splitu je 15. srpnja pre- (P. Shaffer, “Crna komedija”), zabavište za odrasle”, “Tea- minuo Rade Perković, Maro i Pasimaha (M. Držić, tar iza zastora” i “Šampion”. Uglumac i redatelj, dugo- “Dundo Maroje” i “Skup”), Intendant Hrvatskog narod- godišnji intendant Hrvatskog Ivanko (Drugi libar Marka nog kazališta Split i ravnatelj narodnog kazališta Split i rav- Uvodića Splićanina), Buka- Splitskog ljeta bio je u dva natelj Splitskog ljeta, osnivač ra (I. Brešan, “Predstava Ha- mandata, od 1992. do 1999. Marulićevih dana, dobitnik mleta u selu Mrduša Donja”). Omiljen kao otvoren čovjek brojnih nagrada i priznanja. Kao član Udruženja dram- širokog i dobrog srca, ne- Rade Perković rodio se 1938. skih umjetnika Hrvatske u umoran i vrijedan bio je i u mjestu Krtola u Crnoj Gori. Splitu, s Vlatkom Perkovićem nakon umirovljenja organi- Glumačku školu završio je režirao je “Kulu babilonsku” zirajući brojne projekte iz 1961. u Sarajevu. Od 1961. D. Roksandića te samostal- kulture i umjetnosti te pot- do 1963. bio je član Narod- no “Otrujmo moju ženu” A. pisujući kao redatelj različi- noga pozorišta u Zenici, a Roussina. Osmislio je i reži- te priredbe i javne događaje. od 1963. u angažmanu je u rao scenske kolaže “Satirično HNK-u Split. Među utemeljiteljima je splitske Pučke pozornice “Va- roš” (1970) i “Teatra doku- menta” (1977, poslije Dramski teatar). Godine 1991. inicirao je osnivanje Festivala hrvat- ske drame Marulićevi dani u Splitu, koji se kao jedini ka- zališni festival posvećen hr- vatskom dramskom tekstu održava neprekinuto do da- nas. Kao glumac tumačio je brojne uloge, najviše u split- skom HNK-u, u kojem je pro- veo najveći dio svoje scenske i ravnateljske karijere, ali i u drugim kazališnim kućama. Prema njegovoj knjizi “Kako osvojiti ženu” (1973.), Marin Carić na scenu je postavio istoimenu monodramu. Ako bi od mnoštva uloga treba- lo izdvojiti neke značajni- je, među njima bi se svaka- ko našle sljedeće: Edek (S. Mrożek, “Tango”), Brindsley

85 In memoriam Oliver

Dragojević (7.12.1947. - 29.7.2018.)

Splitu je u 71. godini danas prošlo je više od pola sto- prvu nagradu publike sa sklad- 29. srpnja preminuo ljeća, a čarolija Oliverove pjesme bom “Ča će mi Copacabana”. Na- omiljeni pjevač svih ne da se nije ugasila, nego i dalje kon toga, iduće godine na Splitu U bukti jednakim sjajem. nastupa sa šansonom “Galeb i generacija Oliver Dragojević. Velikan hrvatske popularne Iza njega su ostala 23 studij- ja” skladatelja Zdenka Runjića, glazbe umro je u splitskoj bol- ska albuma, mnogobrojne kom- koja postaje njegov zaštitni znak nici, izgubivši bitku s teškom pilacije, nagrade struke i publike i početak višegodišnje plodono- bolešću s kojom se proteklu te koncerti u najpoznatijim svjet- sne suradnje najnakladnijeg i godinu dana nosio strpljivo i skim dvoranama kao što su nju- najnagrađivanijeg autorsko-izvo- u tišini. jorški Carnegie Hall, londonski đačkog dvojca na hrvatskoj glaz- Royal Albert Hall, pariška Olym- benoj sceni. Redaju se hitovi kao Oliver Dragojević rođen je 7. pia, Opera House u Sydneyu… što su “Skalinada”, “Malinkoni- prosinca 1947. godine u Veloj Karijeru je počeo daleke 1963. ja”, “Oprosti mi, pape”, “Vjeruj Luci na otoku Korčuli, a njego- godine kao pjevač i klavijaturist u ljubav”, “Piva klapa ispo’ vol- va glazbena ‘fantažija’ trajala je splitske grupe Batali, no prvi ta”, “Nadalina” (duet s Borisom od trenutka kada je s pet godina uspjeh doživio je na Splitskom Dvornikom), “Karoca”…, koji u ruke uzeo usnu harmoniku, festivalu 1974. kada je osvojio su danas evergreeni hrvatske svoj prvi instrument. Od tada do

86 zabavne glazbe. Dobitnik je uku- pno osam Porina i odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Svi smo ga na poseban, svoj i drugačiji način doživljavali. Nje- gove su pjesme i glas obasjavali naše radosti i sreće i bile zračak nade, svjetlo u mraku našim ne- srećama i tugama. I onaj tko ni- kada nije bio u Veloj Luci, Splitu, Dalmaciji, na škoju, tko nije vidio konobu, osjetio miris mora i bora, čuo krik galeba i šum valova… morao ih je doživjeti, vidjeti, čuti i omirisati u Oliverovim nezabo- Na lijes su bacali cvijeće, kape Mirno more, ravnim izvedbama. i navijačke šalove, a mimohod je kapetane! pjesmom pratila klapa “Kontra” koja je na pozornici na rivi uz Posljednji trasu kojom je prolazio Oliverov Oliver Dragojević pokopan je u „splitski đir” lijes izvodila njegove legendarne Veloj Luci na Korčuli. Na ispra- pjesme: “Cesaricu”, “Splite moj”, ćaj su mu došli obitelj, prijatelji, Tisuće Splićana pjesmom, mo- “Moj lipi anđele”, “Još ovaj put”, suradnici, glazbenici te još tisuće litvom i dugotrajnim pljeskom “Vjeruj u ljubav”, “Moj galebe”... drugih koji su mu htjeli odati po- ispratili su Olivera na njegovo S usana okupljenih također su se čast posljednji put. Dostojanstve- posljednje putovanje ka rodnoj mogli iščitati Oliverovi najpozna- no, u tišini, kako i priliči, pozdra- Veloj Luci. Pokraj lijesa s bijelim tiji stihovi. vili su velikana hrvatske glazbe, ružama bila je Oliverova supru- Uz bakljadu, sirene i brecanje možda i najvećeg... ga Vesna i sinovi, a izmjenjivali bumbala, velikog zvona na zvo- Na početku ispraćaja pjevala je su se njegovi najbliži prijatelji i niku sv. Duje, koja su posljednji klapa Ošjak, a zatim je Stjepan suradnici, među kojima su bili: put brecala davne 1938. godine Hauser s kojim je Oliver surađi- Tonči Huljić, Petar Grašo, Goran u povodu smrti Ante Trumbića, vao na violončelu izveo možda i Karan, Doris Dragović, Stjepan lijes s Oliverovim tijelom ukrcan najpoznatiju pjesmu “Galeb i ja”. Hauser, Zlatan Stipišić Gibonni, je na katamaran na zadnje puto- Pročitano je pismo Velolučani- Joško Banov, Tony Cetinski, vanje ka Korčuli, a pratilo ga je na: “Znamo da si neponovljiv i da grupa “Dupini”... Hvala Olivere! više stotina plovila i Hrvatska rat- si veći i od huma, to ti je sinoć Hvala, legendo! neki su od povi- na mornarica s dvije topovnjače. rekla ova vala. Nisi bio samo glaz- ka mnogobrojnih Splićana koji su Putem su mnogobrojne brodice s benik, nego i veliki čovjek. Neka ti svoju ljubav i poštovanje Oliveru Visa, Hvara i drugih otoka došle je laka velolučka gruda, na ovom Dragojeviću iskazivali posebno i pozdraviti velikog pjevača. Uku- kutku zemlje okrenutome moru. dostojanstveno, uz pjesmu i plje- pno se u špaliru između grada Neka ti je mirno more! Adio kape- skanje. Hvara i Paklinskih otoka skupilo tane!” Pri samom ukopu, uz lime- više od 500 brodica. nu glazbu i pjesmu “Sjećanje na Velu Luku”, zapaljene su i baklje. Kovčeg s Oliverovim tijelom pri- je polaganja u grobnicu pokriven je Torcidinom zastavom na kojoj je ispisana godina 1950. kada je osnovana Torcida. Nakon toga su tajnik Torcide Toni Baletić i pred- stavnik Hajduka Jurica Gizdić zajednički u Oliverov grob uba- cili navijački šal Hajduka. Nakon sprovoda održana je i misa za- dušnica u crkvi svetoga Josipa. Zbogom dragi Olivere! Hvala Ti za svaki stih i svaku emociju koju si podijelio s nama, kojima si nas tješio i hrabrio! Hvala ti za sve što si nam ostavio!

87 ČASOPIS MOŽETE PRONAĆI: - U katedrali sv. Tripuna u Kotoru - U uredu HGD CG - U Tivtu kod Andrije Krstovića

Tiskanje časopisa potpomogli:

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ZAGREBA • DRŽAVNI URED ZA HRVATE IZVAN HRVATSKE • OPŠTINA KOTOR • GRAD DUBROVNIK • • ZRAČNA LUKA DUBROVNIK DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA GLASILO HRVATA CRNE GORE Godina XVI Broj 157-158 2018. ISSN 1800-5179 • PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA • ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA • MEĐIMURSKA ŽUPANIJA • SREDIŠNJI URED ZA HRVATE IZVAN RH

SRCE VATRENO

What do you get when you combine 55 islands, 1000 kilometers of coastline and the thickest forests in Croatia? A perfect blend of the Green and Blue.

www.pgz.hr Friends are always welcome.

GLASILO HRVATA CRNE GORE Godina XVI Broj 159-160 2018. ISSN 1800-5179

IzuzetnaIzuzetna univerzalnauniverzalna vrijednostvrijednost