sign in sign up
<<
Home , Banjani, Berislavci, Bihor (region), Bijelo Polje (Podgorica), Bjelice, Bogaje

Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma... | Plemena u CG | Prezimena u CG

M

Mabrić, Mavrak, Bajište (), Hercegovina i područno , jesu iz Crne Gore; Mavrić, ; Peraška naselja, doseljenici iz Albanije Mavrovunitos (Brajović), iz Bjelopavlića otišli u Grčku. Jedno vrijeme živjeli u Grblju Magazin (Magazinović), Herceg-Novi, porijeklom iz Trebinja (Hercegovina), vidi: Milutinović Magdalenić, Kalače i (Rožaje), došli iz Morače (Kolašin), istorodni sa tamošnjim Dulovićima Magdalić, 1877. god. Magdalenić, Bogaje (Rožaje) i kao: Bogoje, srodnici: Tmušića, Sinanovića i Kurpejovića Maglajević (Komlenović), ogranak Komnenovića iz Banjana (Nikšić), neki su odselili u Herceg- Novi, drugi u Maglaj (centralna Bosna) i jedni od njih u Toplu (Herceg-Novi) i kod Čajniča 1689. god. Maglić, Komoran (Plav) 14. v. Maglica (Meglica = Mekica), 1440. god. Mitrovići (Paštrovići) Magovčević, Pješivci (Nikšić), potomci Bogosava Bogdanova, Potolići od njih su u Nikšiću, Baru, Vraki (Skadar) 1878. god. u Beogradu i nekim srbijanskim mjestima Magovčevići, bratstvo u Cerovu Magud, Plužine (); u 16. v. iz Stare Crne Gore prešli u naselja Grblja: Sutvaru, Dubu, Nalješićima pa neki u i Paštroviće; u Mojdežu su iz (Hercegovina); Donja Lastva () Magudi, bratstvo u Boki Maguljan, Madalić, Herceg-Novi, po nahočetu Madežić, Herceg-Novi, po majci Madruš, Anamali, Viglari i Kravari (Ulcinj) potiču iz Gornje Krajine Madjar (Madjarić), Radovanići i Sasovići (Tivat), porijeklom iz Budimpešte (Madjarska) Madjarević, Kotor, po nahočetu; u Piperima i u Podgorici i kao: Milatović Mažan, u Kotoru Mažarović, područje Herceg-Novog Mažić, Mažići na , doselili iz Mažića () Mazalica (Kurep), ogranak Kurepa u Crljenici i Židovićima (), i kao: Židović, a u Kotoru od njih Mazalo; Rudinice i (Pljevlja) Mazalo, Kotor 1326. god. Mazarak, Slanci (Donja ) i Gorovići (), porijeklom su iz Stare Crne Gore Mazarakljaz, Kotor, po majci Mazarević, Perast (Boka Kotorska) Mazarović, Perast 1680. god. Mazić, ogranak Branilovića u Pivi. Od njih su u Foči (istočna Bosna), pa jedni u Novom Sadu i Bečeju (Bačka) Mazić, selo Nedajno 9 kuća kod Plužina, pleme Pivljani (od Adžića iz Lisine) ; : sv. Jovan Mazuka, Budva 1650. god. Mailović, Podgorica Main (Maina), Rijeka Crnojevića, došli iz Maina (Budva) Maina, Maine (Budva), vidi: Main Maić, Herceg-Novi Mainić (Majinić), Paštrovići, ogranak Markovića iz Markovića (Budva) Majinić, vidi: Mainić Majić, Mataguži, i Mijanovići (); Oni su iz Gornjih Maina (Budva), a tamo iz Mrkojevića (Crnogorsko primorje) i kao: Mrkojević, pa (iz Mrka-) Marković. Vraka (Skadar), Albanija; Bijelo i Goričani (Peć), i Kotoru porijeklom iz Maina (Budva); iz Pive odseljeni u Glasinac na Romaniju Majkići, bratstvo u Tivtu Majović, (Zeta), doseljenici iz Čeva (Cetinje) Majski, Podgorica Majstorović, i Pišče (Piva) i neki od tih u Papratištu (Užice); u Podgorici i kod Bijelog Majstoričić, i Plav Mak, u Štoju (Ulcinj); Škaljari (Kotor) Makajlović, Podgorica iz Kuča Makanović, Gornje Dragačevo (Srbija), porijeklom iz Pive Makarenko, i Bar Makarović, i (Gornji ), Bijelo Polje Makaskić, u Herceg-Novom, po nahočetu Makedonac, Kruče (Ulcinj), porijeklo iz Makedonije Makej, Štoj (Ulcinj) Makijelj, Krimovice (Grbalj) Makijovelić, Kotor, po nahočetu Makin, Kotor Makineze, u Kotoru 15. v. Makitan, Grahovo (Nikšić) 1695. god. Maković, Lipa (), Cetinje; ogranak Bojovića, kasnije i Omerović u Ublima (Kuči) Makovići,staro bratstvo u Lipi Makojević, Ljuljac, Tinjikovo i Cakovići () Makoril (Mačoril), (), Cetinje Makoč (Makočević), Piperi i Podgorica Makrid, Nikšić Maksimović, Liverovići (Župa Nikšićka), potomci Trebješana = Nikšića, od njih jesu u Viru i Brodu (Nikšić); ogranak Čarapića, koji iz Kuča odselili u Šumadijsku Kolubaru; ogranak Jovanovića iz Rovaca odselili se u (Šumadijska ); Orahovica i Potarci (Bijelo Polje); Jovanovac i Kijevo u Lepencu (Srbija); (Užice) i u Valjevskoj Podgorini porijeklom iz Cuca (Cetinje); Žari (); Kričak, Maoče i Prenčane (Pljevlja); Podgorica; Nikšić; Čumići u Lepencu (Srbija), potiču od Bijelog Polja; Sinaje (Istok), ogranak Djuraškovića kod Cetinja. Od njih su u: Subotici, Pinosavi (Markovac), Mataruška , Raštinje i (Srbija) i u Glauko (Čikago) Maksimovići, rod u valjevskoj Podgorini Maksin, ogranak Markovih (Miljanića) u Srpskoj Crnji (), porijeklom iz Banjana (Nikšić) Maksić, i Ropočevo (Mladenovac), porijeklom od Bijelog Polja (Crna Gora); u Golubovcima i Matagužima (Zeta) ranije Kojić, srodnici Nenadovića u Srbiji Maksulić, Pljevlja 1854. god. Maksut, Nikšić Makunović, u Orahu kod Nikšića Makuš, Berane 1893. god. Mal (Mala = Mali), Kotor Mala, Budva; vidi: Mal Malavrazić, Jošica, Kameno, , Prijevori, Podi, Sutorina (Boka Kotorska) Malagić, Nedokusi (Bijelo Polje), oni su iz Gornjeg i Donjeg Kolašina Malašević (Malonšić), Paštrovići Malević (Djurović), Vilac (Bratonožići); kod Gusinja jesu iz Kuča; ogranak Djurovaca u Pinčićima i Livarima (Donja Krajina), vidi: Maljević; Vasojevići, ogranak Novakovića u Beranama i kod Tutina; (Zeta) Maledikti, vidi: Malediktus Malediktus = Maledikti, Kotor Malezić, i kao: Sukić, Berane Malek, Budva Malenović (Marinović = Marunović), Kosovi (Bjelopavlići) i kod Peći Maletić, Pješivci; Berane; Herceg-Novi i područne Mokrine Maleš (Maleševac = Mališevac), podnožje Volujak i Maline (Zariječje) zatim Mali Kokot u Koravnici na lijevoj obali Trebišnjice, od njih kasnije Malešević (potomci vojvode Maleša). Njegovi preci iz Pirenske Makedonije dodju na , odande u Malinu () pa potom uz Trebišnjicu gdje se nazovu Mileševac = Maleševac; vidi: Mandić. Od njih su u selima: Kolanjevići, Skrobno i Vrgno u Hercegovini Maleševac, vidi: Maleš Malešević, u Skrobotini i Vidicu uz Trebišnjicu; Vidi: Maleš; Podgorica; u Banjanima 1379. god.; Cetinju jedno crijeme (Šćepan vladar Crne Gore) Mali, vidi: Malia, Kotor Malia (Mali), (Kotor), a u područnim Škaljarima iz Cetinja, vidi: Mal Maliković, , Madež i Kosovi Lug (Bjelopavlići) Malindorić, Nikšić Malipiero, Budva 1471. god. Malinković, Ulcinj 1888. god., oni iz Slatine (Bjelopavlići) Malinović (Malenović), Bjelopavlići u 17. v.; Ulcinj 1889. god. porijeklom iz Rusije Maliotus = Malisor, u Baru i Ulcinju Malisor, vidi: Maliotus Malireta, iz Kotora u Šibeniku Malić, ogranak Pecića (Lukića) u Šestanima (Primorska krajina), porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija); Kotor; Bar, jedni su iz Omiša (Dalmacija) Malićanin, , Gotovuša (Pljevlja) u Šljivansko (Pljevlja) Maličiata, u Kotoru 15. v. Maličić, Mrkovi i Luštica (Boka Kotorska) Malidžan, , Šljivansko i Gotovuša (Pljevlja) Mališevac, vidi: Maleš i Maleševac, na lijevoj obali Trebišnjice, potomci vojvode Maleša od planine Volujaka Mališić, Vasojevići i kao: Nedić, ogranak Rabrena - Mijomanovića, od njih jesu u Peći; ogranak Ljačevića i kao: Grgurević u Kučima, grana Mrnjačevića, od njih u Lepetanima i Škaljarima (Boka Kotorska), Peći (Metohija) i u Bjelopavlićima; Bojište (Bijelo Polje); Kisjelice Bratonožići; Gornji Čumići u Lepenici (Srbija) došli su iz Crne Gore; na Bihoru (Bijelo Polje); Berane; Gornje (Pljevlja); Oputne (Nikšić) Malkić, Pljevlja 1859. god. Malković, Kotor Malović, ogranak Slavujevića (Djurjanovića=Dančulovića) Duži i Dubrovsko (Drobnjak). Od njih su u Bosni, Nikšiću, drugi u Dubrovskom (Drobnjak) nesrodni sa onima u Dužima; Čokorlija (), Bijelo Polje; Bojište i Ivanje na Bihoru (Bijelo Polje); Vraneška dolina (Bijelo Polje), od njih su jedni odselili u Metohiju; Herceg-Novi; kod Risna doselili su iz Hercegovine; Dobrota i Bijela, Herceg-Novi (oko 1694. god.) došli od Trebinja i jedni kao: Malojević Malovići, bratstvo u Drobnjacima Malovići iz Pive (Plužine 5 kuća), starosjedioci; slava: sv. Jovan Malovići u Bijeloj (Boka) doselili iz Duži () Malovrzović, Podgorica Malogić, Nedokusi (Bijelo Polje) od Gornjeg Kolašina Malojević, vidi: Malović u Boki Malojko, Pobrdje (Grbalj) u 16. v., doselili u Kotorsku Bijelu i Dobrotu iz Stare Crne Gore Malokrajna, Ulcinj Malokšić (Golubović), u Rvaško Polje (Podgorica) Malonsi (Crnogorac), iz doline rijeke Zete i Morače sa Maleze odseljenici u Malesiju, uz rijeku Drim Malončić, Zagarač (Danilovgrad) 15. v., a u Kotoru 1432. god. Malonšić, u Paštrovićima i kao: Malošević, porijeklom iz Bjelopavlića, gdje su ubilježeni 1494. god. Malohodžić, Herceg-Novi došli iz Trebinja (Hercegovina) Malošević, vidi: Malonšić Malošić, Komani (Podgorica) Malta, u Kotoru Maltez, Nikšić Malčić, (Mojkovac) Malja, Rijeka Crnojevića, porijeklom iz Skadra (Albanija) a u Gusinju i kao: Maljai; Ulcinj Maljai, vidi: Malja Maljaj, vidi: Vukašević Maljević, Zbiževići (Pljevlja); u Gusinju i Zbliževići (Pljevlja) (dodatak - Maljević postoji i u Đuravcima, Donji Šestani, Bar i tu datira nekoliko vjekova unazad - prilog Petar Maljević [email protected] ). Mamić, Herceg - Novi, došli iz Nikšića Man (Mani), Rastiš (Ulcinj) Mangino, vidi: Mankino Mandalinić, Lužani u Pješivcima; Bar i Cetinje Mandegaj, Kotor Manguran, (Župa Nikšićka) Mandegoja, Zabrdje, Herceg-Novi Mandel (Mander), Kotor Mander, u peraška naselja došli su iz Njemačke, vidi: Mandel Manda(Mandalina), udovica sa Trešnjeva Mandalenići, bratstvo u Cerovu Mandić, grana plemena Novljana u Banjanima (1374.god.) i Rudinama ranije Milešević i Rudinama, neki odu u Pridvorice (Drobnjak), a iz grane istorodnih Mandića iz Lukova (Nikšić) razišli se u razne krajeve u Drobnjacima kao : Milešević = Mandić (Drobnjak) i kao: Drobnjaković od kojih su: Jauković, Paraušić, Šaulić, Durković, Danilović, Delić, Ostojić i Jakšić, a dolini Trebišnjice i kao: Maleš (Mileš) i kod Goražda; Zagarač (Danilovgrad), drugi u Grblju o od njih su Bojković, pa jedni u Mokrine, Herceg-Novi kao: Gojković, Lazov i Ilin, a odavde neki u Ledenice () kao: Lazović i Ilić i u Grahovo kao: Andrijašević, a u Risnu kao: Drobnjaković. Orebić - ostrvo Pelješac, došli iz Boke Kotorske; Podgorica iz Bjelopavlića; Dajbabe (Budimir), Zeta. Od njih su u Dugi i Čalinama (Nikšić); u Bati cuckoj (Cetinje) i kao: Pištignjat, a u Markovini kao: Vidinić, vidi: Jovanović u Zagaraču; u Goliju (Javljen), Nikšić iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca; Donja Trepča (Nikšić), kao: "Diđanin"; Busak (Gornji ), porijeklom su iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca, Šipšići (Piva); grana Bubuća u Bjelopavlićima, jedni ogranak Vujadinovića - Nenadića, drugi grana Simonovića i kao: Maredić i Matunović. Od njih su kod Rijeke Crnojevića, u Kosovskoj Mitrovici i u Zeti: Podgorica porijeklom iz Skadra (Albanija); Liverovići (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića ; (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića; Kuti (Župa Nikšića), došli iz Kolašinskih Polja, a ondje iz Morače; od Trebinja došli u Pivu ranije Đurić; ; Nikšić, ogranak Manojlovića; u Šarancima; Mandića (Gornje Zagrađe), Berane; Gradina (Drobnjaci), došli iz Plane (Bileća) ogranak Grujovića; kod Gacka (Dulićima), Hercegovina grana Maleševaca; u Nikšićkim Rudinama (1374) pa na Busak (Banjani) iz Hercegovine; ogranak Dulovića u Gornjoj Morači i neki su odselili u (Šumadijska Kolubara); Gusinje; Gornja Morača, oko 1687.god. kao: Stavičić, pa jedni u Župu Nikšićku a drugi u Boku Kotorsku, selili se odvojeno; Kotor; Kameno, Herceg-Novi, pa jedni pređu kod Risna; u peraška naselja došli iz Stare Crne Gore; Mandići - Pištignjati, staro bratstvo u Bati Mandići u Dužima - pleme Drobnjaci Mandići (Vidnići), bratstvo u Markovini Mandići u Bjelopavlićima (selo Jastreb) Mandići iz Župe Nikšićke Mandići iz Pive (G.Crkvice - Nikovići 1 kuća), starinom od Trebinja od Đurića; slava: sv. Djordjije Mandići iz Jastreba odslili u Australiju 1995. Prije toga živjeli u Sarajevu pa Rimu i kao izbjeglice nastanili se u Sidnjeu gdje je Mihailo bio jedan od osnivača i dugogodišnji predsjednik Crnogorske etničke zajednice Australije. (Prilog Mihailo Mandic [email protected] www.montenegro.org.au ) Manduk, iz Šestana (Primorska krajina), odselili se u Zadar (Dalmacija) Mandušić, Stara Crna Gora Manenica, Kotor Manesić, Kotor Manzoni, Herceg-Novi Manigodić, (Prnovice), Nikšić, odselili Mamija, Bar i područni Sustaši Manić, Kotor, po majci Maničević, Piva Mankino = Mančino i kao: Mangino, u Baru i Kotoru Manlija, Risan u ranom vijeku Manlius, Risan, rani vijek Manović, Bajice (Cetinje); Mednica pa u Gotovušu, Batkoviće, Brvenicu, Poblaće i Crljenicu (Pljevlja); u Ćeklićima (Cetinje) Manovović, Pljevlja 1864. god. Manoglav, Herceg-Novi Manojlović, Cuce (Cetinje), od njih su u Mojkovcu i područnim Poljima; Dovoli (Pljevlja); Golija (Nikšić), srodnici Orlovića, od njih su u južnoj Srbiji. Vidi: Tepavčević, Damjanac i Lalović; Prodoli (Trešnjevo) u Cucama (Cetinje); u Kučima, jedni ogranak Ljuljanovića, a drugi Lalevića (Milića) na Kržanji; Busak kod Nikšićkih Trepača, ranije Stolica, porijeklom od Bileće; Tupan (Banjani) i Nikšić; Živinje (Sutorina), Topla i Mokrine, Boka Kotorska, porijeklom iz Popova (Hercegovina) Manojlovići, bratstvo u Cucama Mansneta, Budva, po nahočetu Mančino, vidi: Mankino Mančić, u Nikšiću Mandžuk, u Doci (Berane), doselili iz Pipera Mandžukić, Berane, područni Doci, Boljanine i Rasova (Bijelo Polje), istorodni Manjević, Polja (Mojkovac) Mara, vidi: Mari Maravazija (Marvsija), (Ulcinj) Marabut, Gornji Stoliv (Kotor) Maraković, Vodni Do (Cuce) kao: Marković, odsele u Šarane, pa u Bistricu Mojkovačku; Bijelo Polje Maramonte, i kao: Balšić = Maramonte, u Zeti 1420. god. Maraš, iz Hota (), došli preci u Zetu, pa se razgranali. Odseljeni u Kamenicu ispod Humskog blata kao: Maraš = Babić; srodnici Vučića i Krstovića u Zeti. Od njih su na Vranjini (Skadarsko ), Ostrelju (), Bijelo Polje, Podgorici, pa u Vraki (Skadar) i kao: Marašaj, Seoca i (); u Nikšić; Rogozna (Sjenica); Kotor; Njeguši (Cetinje) i drugdje Marašaj, u Zatrijebaču (Kuči) i Tuzima; Mirac (Kotor) u 16. v.; vidi: Maraš Marašhoj, Štoj (Ulcinj) Marašević, Koći (Kuči); Krtole i Lješevići (Grbalj), vidi: Mari Marvasija, Pistule (Ulcinj), doseljenici iz Miridita (Albanija) Marvosi, Prčanj (Boka Kotorska) Marvulić, Podgorica Marvučić, u Bar i obližnjim Dedićima, porijeklom iz Miridita (Albanija) Margenjštern, Risan Margetić, Herceg-Novi i područna Bijela; Kotor Margilić (Ljuljnik = Bonkeć) i Margilaj = Margiljaj, u Zatrijebaču (Kuči) Margmaj, u Zatrijebaču (Kuči) Margokius, vidi: Marini Margoci, vidi: Marini Margocijev, , Herceg-Novi 1442. god. Margoč, vidi: Marini Mardar, Mardeli (Tivat) Mardita, Bar Marditović, Sustjel (Ulcinj) Mardokić, Podgorica Mardolesi, Kotor Mardutović, Bar Mardjenović, Kolomza (Ulcinj) Mardjon, u Široke (Donja Krajina), doselili iz Malesije (Albanija) Mardjokaj, u Obardama uz Bojanu su iz Gornje Krajine Mardjokić, Bar i Podgorica Mardjonović, ogranak Prelukića (Karanikića) u Briskoj, Kolomzi i Krutama (Ulcinj), sišli iz Šestana (Gornja Krajina). Od njih u Omaru (Vraka), Skadar kasnije Karanikaj i Rumija Marević, Podgorica Mareskalo, Kotor 1450. god. Maretić (Marotić), Risan; Bokovi (Rijeka Crnojevića); Zec u Poborima (Budva); Šćepan Njive (Spuž), oni su srodnici Mudreša i Vukčevića; Brezojevica (Plav) Marehu, Škaljari (Kotor), došli iz Čeva (Cetinje) Mareš, (Bijelo Polje), potomci Mareša Marešević, Cetinje Marešović, Bar Maržan, u Dubrovniku ranije Mašanović = Orahovljanin Maržen, u Kotoru Mari, Podgrad i Koći (Kuči), došli su iz Vukli (Albanija) kao: Marešević, od njih su Peci, Koljčević i Marić, od iseljenih Marijan, Cetinje Marijanić, Kotor Marijić, Lagatori u Gornjem Bihoru iz Gusinja, porijeklom iz Bjelopavlića, od njih u Vrelima (Peć) i u Turskoj Marilović, kod Mojkovca Marini, u Ulcinju a u Kotoru (doseljeni) kao: Margoč, Margoci i Margokius Marinić, Kotor 1440. god.; Tivat; Bokovi (Rijeka Crnojevića); Donja i Gornja Lastva (Tivat) i Škaljari (Kotor), porijeklom iz Hercegovine; Herceg-Novi, po nahočetu Marinković, grana Lužana u Martinićima (Bjelopavlići) i kao: Alijerović, kod Plava; Donja Bjela (Šavnik) ogranak su Miloševića; Grbalj; Vasojevići, jedni ogranak Mijomanovića (Stojanovića), drugi ogranak Djurišića iz grane Kovačevića; Lozna i Ivanje (Bijelo Polje); Zavinogradje i Gračanica (Pljevlja); Podgorica i Cetinje; Baćevac (), Srbija i kao: Strukar, doseljenici iz Pipera (Crna Gora) Marinov, Paštrovići Marinović, Očinići (Cetinje), došljaci iz Čaradja (Gacko). Od njih su u Nalježićima (Grbalj), a od ovih u područnom Stolivu i Kotoru i Trstu (Italija); Slivnice (Hercegovačka Površ), ogranak Ilića iz Ćeklića (Cetinje); Perast (Boka Kotorska); Kotor, doseljeni iz Šibenika (Dalmacija); Morinj i Risan; Cetinje, Donji Kraj (Cetinje) pripadaju Ivaniševićima i Ivanovićima, jedno vrijeme boravili u Starom Vlahu; Škaljari (Kotor); Marunović u Bjelopavlićima; Poblaće i Crljenica (Pljevlja); Buljarica (Paštrovići); Šušanj (Bar); (Bar); ogranak Vučevića u područnim Pinčićima; Bogdašićima (Grbalj) Marinovići, bratstvo u Očinićima Marinovići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Marinovići, bratstvo u selu Slivnici Marinovići u Grblju, u Kotoru i u Stolivu u Boki Marinovići u Trstu Marinoj, Obod uz rijeku Bojanu Marinčić, Risan Marinjano, Grahovo (Nikšić), došli iz Boke Kotorske Marić, Jezera (), Tepca i Sirovac (Drobnjak), oni su iz grupe Trepčana, doseljenika iz Nikšićkih Trepača od Raiča. Od njih su Golubović u Tepcima i Marić u Bosni; Sirovac i Bare (Drobnjak); ogranak Grujičića u Bobovu (Pljevlja) i područnim Boljanićima, Vijenac, i Zasade; Bijelo Polje; ogranak Jokića u Bihoru (Bijelo Polje); Kolašin i okolina, od njih su u Baru; Mataguži (Zeta); Miličice (Srbija) iz Božića (); iz Bjelopavlića neki odseliše u Studenicu (Kosovo), a drugi u Borač (Gruža), , gdje su kao: Taranin; Turice u Donjem Dragačevu jesu iz Morače, srodni Dostanićima = Brankovićima; u Gusinju i Andrijevici iz Peći (Metohija); Podbišće (Mojkovac) grana Tomića (Srbljanovića) iz Drobnjaka od kojih su Golubović u Tepcima i Šumancima (Žabljak); Šipačno (Nikšić); Marina Glavica i Rusenovići (Banjani), Nikšić, srodnici Rusena = Rusenovića u Miljanićima, od njih: Strujićima (Popovo Polje), , u Baru i Kolašinu; Igalo, Herceg-Novi; Srbina, Sutorina, Topla, Babunica i Živinje, Herceg-Novi; Petrovići (Nikšić) i kao: Marić - Nikolić; kod Risna i Perasta porijeklom iz Hercegovine, a u Grblju iz Stare Crne Gore (u Nalježiće 1614. god.); u Djenoviće, Herceg-Novi došli sa Kosora (Kuči); Kumbor, Herceg-Novi; Ljuštice (Grbalj); Tivat; Miljevci (), Bar, od kojih su kod Lješa (Albanija); u Kotoru i njegovoj periferiji su iz Grblja i Tivta; Tuzi (Podgorica); Spuž (Podgorica); Lug (Brijeg), Andrijevica; Kolašin i okolina, od njih su u Baru; u Bihoru (Bijelo Polje) ogranak Jokića iz Velike (Vasojevići); Bijelo Polje; u Vasojevićima jedni su ogranak Novakovića; Turince (Donje Dragačevo), Srbija došli iz Morače (Kolašin); (Valjevska ), doselili se iz Pive; iz Seljana (Piva) odseljeni u Bosnu; u Koćama (Kuči), porijeklom iz Albanije, ranije Mari; u Pivi s. Seljani od Radovića, odseljeni kod Vlasenice Marić (po majci Mari), kasnije Bilić; u Skadar (Albanija) iz Crne Gore; u 16. v. doselili iz Trebinja u: Babunica, Živine, Ljuštica, Srbina, Sutorina i Topla, Herceg-Novi; Herceg-Novi jedni su prešli u Kotor; Kuti, Herceg-Novi, jedni su 1592. god. došli iz Korjenića (Trebinje), a drugi iz Konavala; Djenovići i Kumbor, Herceg-Novi iz Kuča; u Grblju su jedni iz Hercegovine, a drugi iz Stare Crne Gore; kod Risna i Perasta iz Hercegovine, a u Nalježiće (Grbalj) 1614. god., došli su iz Stare Crne Gore; Ljuštica (Grbalj); Bratač (Nevesinje), Hercegovina jesu iz Dubočaka (Banjani), Nikšić; ogranak Novakovića-Vasojevića; Turici u Donjem Dragačevu (Srbija); u Tubrović u Srbiji, doseljenici iz Zagradja (Andrijevica); ogranak Bakića (Novakovića) - Vasojevići; kod Kotora i u okolinu iz Lug Brijega (Andrijevica), Vasojevići; Ljutica (Valjevska Tamnava), porijeklom iz Pive; Tivat (Grbalj); Tuzi (Podgorica); Spuž (Bjelopavlići); Renovac (Banjani), Nikšić; porodično bliski Miljanićima; Marići, bratstvo u Nalježiću Marići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić) Marićević, u Prevlaci i Kotoru ubilježeni su 1167. god. i u 14. v.; Njeguši (Cetinje) grana Punoševića; Cetinje; Kosijeri (Cetinje) i Verige (Boka Kotorska) oni su iz Pipera, kao što su i u Petrovom Selu (Negotin) od 1858. god., i kao: Savović i Joković; Orašac (Šumadija) ogranak Bulatovića iz Rovaca (Podgorica); Živinje, Herceg-Novi; Poblaće (Mojkovac) Marićevići sa Pajovićima, bratstvo u Njegušima Marićevići, bratstvo u Kosijerima Maricio, Budva Maričević, Donja Lastva i (Tivat) Maričić (Lazarević), Šantrovac (Šumadija), porijeklom iz Vasojevića; Maričića omedjina i Pišče (Piva), u srednjem vijeku preselili se u Bosnu; Štoj (Ulcinj); Herceg-Novi; u Kotoru Maričići, (prilog: Djordje P. Rističević [email protected] ) Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak Djurišića (Kovačevića) u Vasojevićima; iz Rovaca 1889. g. neki predju u Kolašin, i jedni u Gajtan (južna Srbija); Glasnica (Pljevlja) Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak Đurišića (Kovačevića) u Vasojevićima. Mark, i Marku, Klezna (Ulcinj); Bar i kao: Marku Markati, Herceg-Novi Markaš, na obali Skadarskog jezera, porijeklo iz Stare Crne Gore kao i obližnjim Markašima, kasnije kao: Vuletić Markezer, u Paštrovićima Markezić, Dabezići (Bar), srodni Petovićima u obližnja Kunja Markezina, Prčanj Markeljić, Dobrača u Lepenici (Srbija) doselili iz Drobnjaka Marketov, Paštrovići Markinović, Šušunja (Zeta) kasnije Sokobaljević; ranije i u Komina (Kurtina), Rijeka Crnojevića, vidi: Markipović Markipović, u Gostilju (Zeta) i kao: Markinović sa srodnicima: Prenkićima i Skobaljevićima, doseljenika iz Albanije. Starinom, srodnici Ulića, kod Rijeke Crnojevića Markis, Prčanj Markić, Bar Markić, Komina (Ulcinj); ogranak Andrića u Vasojevićima (vidi: Markićević). Od njih su u Dragačevu (Srbija); Podbabac (Paštrovići) 1712. god., ranije Miković = Buran i jedni ogranak Davidovića; iz Pipera prešli jedni u Kosijere (Cetinje), a od ovih u Boki Kotorskoj i Piperima Markićević, ogranak Andrića (Vasojevića). Od njih su u Dragačevu (Srbija); Kosijeri (Cetinje) i Boka Kotorska, porijeklom iz Pipera; Paštrovići; Cetinje Markičević, Budva Markičić, Veliki Mikulići (Primorska krajina) Markišin, Paštrovići Markišić, Paštrovići i Zalaz (Kotor); i Donja sela (Rijeka Crnojevića), grana Sarapa, doseljenika od Sarajeva; Plav i obližnja mjesta u Vojnom Selu (1880. god.) jedni i kao: Ćesar, Savić i Džudović, porijeklom su iz Rovaca Marljukić (Markičić = Mikulić), Mikulići (Bar) i područnim Mićićima Markov, Kolomza i Salč (Ulcinj) Srpska Crnja (sjeverni Banat), ranije u Žombolju (Rumunija), doseljenici iz Crne Gore, od 13. familija (u srodničkom odnosu) i kao: Markov (od Debele Jere). Od njih su razgranati, od braće: Iva, Marka i , od njih je više od 22 bratstva; kao: Markov; Paštrovići Markov Ilija, predak bratstva Milijevića Markovac, Mrkovi i Radovanići (Tivat) Markovinčić, Prčanj Marković, Male Cuce (Cetinje), porijeklom iz Kuča, jedni odatle prešli u Grahovo (Nikšić), a drugi u Pivu; kod Nikšića iz malih Cuca ranije Tomanović i Laković, porijeklom iz Kuča, njihovi potomci u Grahovu (Nikšić) pa u Najdaniće (Gacko); kod Gacka iz Cuca (Cetinje); Danilovgrad; Šišići (Grbalj); Perast i Podi (Boka Kotorska); u Peraškim naseljima iz Dalmacije; Budva u 15. v.; Gornji Stoliv (Tivat); Kotor; Maine (Budva); Dovolja (Pljevlja); Krnjice iz Primorske Krajine jesu sa Peleva Brijega (Bratonožići), a u Bobovištu, Livarima, Runjanima, žive u njima od ranije; Zeoke (Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore. Barsko Polje (Crnogorsko Primorje), doseljenici iz Vrake (Skadar), a porijeklom iz Čeva (Cetinje), kao: Belanović potomci Ozra; Rajićevići (Njeguši), Cetinje, potiču od Podubližana, iz Cuca; Bar (Gruža Kragujevačka), došli iz Vasojevića i u Ljuljanik (Medvednica), Šumadija; Štitarice (Mojkovac); Vodno, vidi: Marković u Mojkovcu; Podgorina () i Gruža Kragujevac porijeklom iz Njeguša (Cetinje); Miličinice (Valjevo) došli iz Vasojevića, a porijeklom su iz Crmnice; Brestovac i Borča (Srbija), ogranak su Lutovaca, porijeklom iz Bratonožića; Buronje (Komani), Podgorica, vidi: Radulović u Daljamu; Risan, iz Drobnjaka; Zaseoke (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Semegnjegevo, Kostajnik i Cerovo (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Gornje selo (Bajice), Cetinje ogranak Martinovića; kod Mojkovca, vidi: Jovanović u Štitaricama; Risan; Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, grana Proročića (Proročica) i kao Vučedoljci u Nikšiću kao: Radović; Mali pa u susedne Miločane (Nikšić); Milijevići u Ćeklićima ogranak su Milijevića, grana Marojevića; Godijelji (Žabljak), porijeklom iz Godijelja (Crmnica) ranije Pejanović; Trešnjevo u Cucama (Cetinje), ogranak Lakovića iz grupe Drekalovića iz Kuča i kao: Ljaković, jedni su u Bresticama, Bubrešku, Grahovu i Šdedimu (Nikšić) i na Obiljevcu (Srbija); ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića u Kučima; Maine (Markovići), Budva iz Pipera od njih su u Umni Do (Kumanovo), Makedonija pa prešli u (Srbija); Budva, ranije Mitrović i u Paštrovićima; u Kotoru 1351. god.; Herceg- Novi; Prčanj; ogranak Stojanovića u Zagaraču potomci Lučana; Nikšić; Uskoci u Drobnjacima; Kotor oni su iz Stare Crne Gore; Briska u Primorskoj Krajini, ogranak Prelukića iz Runje, srodni su Lakovićima u područnim Bobovištima i Krnjici; Prijeradi (Tivat); peraška naselja doseljenici iz Stare Crne Gore; Bubrežak (Nikšić) i Sasovići (Boka Kotorska) iz Cuca (Cetinje); Bogdašići i Lastva (Tivat), jedni iz Stare Crne Gore i drugi iz Hercegovine; Buronje (Podgorica) i kao: Lješnjanin i Mihaljević kod Rijeke Crnojevića; Lozna (Bijelo Polje), porijeklom iz Morače; Brijezi, Brčela, Boljevići i Sotonići (Crmnica); Donji Kraj, Vukmirovići, Jankovići, Dodošima i Žabljak (Rijeka Crnojevića); Marković "Začirani" u Začiru, ogranak Radiša u Začiru (Rijeka Crnojevića); Podgorica; i Mojanovići u Zeti, u Podgorici i Ostrogu uz Skadarsko jezero iz Pipera; Bar; Ovčar (Ćerkovine) između Donjih Kokota i Donje Gorice, pa u Gornjoj Gorici i Balabanima, Buronjima (Zeta), Kuli (Vraka), kod Skadra i Podgorice svi su istorodni i sa Bjelanovićima, potiču sa Miški (Čevo) srodnici ovih od Radula, potomka Ozdrova (Ozra). Vidi: Radulović od Radula, potomka Ozrova; Oplanići (Gruža Kragujevačka), porijeklom od Bara (Crna Gora); Orahovica i Dobrota (Kotor); Tivat; Sutomore (Bar); Zagorak (Pješivci), grana Britvića; uz Kolubaru (Šumadija) iz Uskoka (Žabljak), ogranak Kaljevića porijeklom iz Pipera (Podgorica); Bare Šumanovića (Bjelopavlići) kao: Marković = Platišuma u Dračama (Kragujevac) 1664. god.; u Maloj Stijeni piperskoj, ranije u obližnjoj Svibi, gdje su došli iz Lutova, porijeklom su od Pirota (istočna Srbija), ranije Lazarević. Od njih su u Podgorici; Žabljak, Rujišta, Dodošima i Jankovićima (Rijeka Crnojevića), ranije kao: Vujanović. Porijeklom su iz Pipera. Od njih su u Solunu (Grčka); (Plav); Grahovo (Nikšić), došli su iz Pive; ogranak Radovanovića iz Pipera prešli u Srbiju kao: Marković; u Banjanima (Nikšić) 1) ogranak Erakovića, 2) grana Petrovića (Banjana); Balabani, Golubovci, , Mahala i Mojanovići (Zeta), potiču od Lazarevića iz Stijene Piperske od njih su u Vraki (Skadar); Donja Gorica (Zeta), ranije Mišević; u Balabanima (Zeta) iedni iz Markovine (Cetinje), ranije: Bjelanović; od njih u Goriču (Vraka), Skadar, porijeklom iz Metohije i jedni iz Vrake otišli u Dobri Do (Sakoš) uz Drim (Metohija); (Nikšić), oni su iz Rovaca; Buronje (Podgorica); ogranak Lakovića (Ljakovića ) Drekalovića) sa Meduna (Kuči), dosele se u Ridjane (Nikšić), pa u Srpski Do (pri Srpskom Vrhu) kod Ržanog Dola i rasele se: obližnje Trnjine (Prokov Do), Cuce, od njih su Tomanović u susjednim Rovinama, Marković u Grahovu, Bresticama, Bubrešku, Kusidama i Štedimu (Nikšić), Najdanićima (Gacko) došli iz Grahova (Nikšić). Porijeklo iz Kuča; Orahovici (Kotor), Herceg- Novom i obližnjoj Dobroti, Obiljevcu (Srbija); Proseni Do (Prosedoljci), Cuce; Nikšić i područni Broćanac, porijeklom iz Čaradja (Gacko); ogranak Mijanovića u Krugu (Cuce), starinom iz Adžovih (Zeta); Trešnjica i Luštica (Boka Kotorska), doseljenici iz Rajićevića (Njeguši), Cetinje; Klinci i Petnjica (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Njeguša (Stara Crna Gora); ogranak Marojevića u Ćeklićima; Selišta (Pješivci) ''Srndačići'', Brčeli (Crmnica); Sotonići (Crmnica) jesu Rasalić-Marković; Boljević (Crmnica); u Mikovićima (Crmnica); kod Mojkovca; Popovići (Mladenovac), doseljenici iz Velike (Vasojevići); Sremčica (Beograd), porijeklom su iz Vasojevića; Podgorica, Golubovci i Gostilje (Zeta); Mrkojevići (Bar) iz Mrka (Piperi); Vraka (Omara), Skadar pa jedni u Riječ (Ulcinj), svi su porijeklom iz Pipera; Plav i kao: Nović, oni su iz Zete; Prnjavor (Plav) 1860. god.; u Nikšić (tu je njihov ogranak Savićević) došli iz Dobre Vode (Bar). Porijeklo iz Hercegovine; u Moraču (Kolašin) doseljenici iz Hercegovine; Bar, jedni su iz Maina (Budva); Salč (Ulcinj); Golubovci (Zeta) i u područnim Goričanima došli iz Lješanskog područja kao: Mišević; Godijelji (Drobnjaci), ogranak Pejanovića iz Godijelja (Crmnica); Gruža (Šumadija) iz Pive, ogranak Mrlješa-Nikolića; u Jasenici (Srbija) potiču iz okoline Bijelog Polja (Crna Gora); Pavino Polje (Bijelo Polje); Ritopek (Beograd) ogranak Čarapića iz Kuča; Vasojevići: 1) ogranak Šoškića; 2) ogranak Rabljena (Mijomanovića) i 3) ogranak Miloševića-Lopoćana; 4) Berane 5) u Šekularima; Vranovine i Meljak (Pljevlja) i kao: Zujić iz Bezuja (Zatarje); Podbišće (Mojkovac) i kao: Markovac ranije Alac; Sipanje (Bijelo Polje); Bistrica i Gojkovići (Mojkovac) iz Donje Markovine iza Garča (Danilovgrad), a drugi su ogranak Rakočevića iz Morače (Kolašin); Savina, Herceg-Novi; iz Maina (Budva) neki odoše u Bar, pa odande u Grbalj Markovići, bratstvo u selu Brijege Markovići (Prorocice), bratstvo u Vučem Dolu Markovići, rod u Milijevićima Markovići, bratstvo u Prosenom Dolu i u Lipi Markovići, rod bratstva Lakovića u Malim Cucama Markovići, bratstvo iz sela Opština Kolašin - doseljeni iz Markovine kod Cetinja Markovići, uže prezime bratstva Stojanovića-Lulaša u Musterovićima Markovići, uže prezime bratstva "Srnadičića" - "Selištana" u Selištima Markovići, bratstvo u Buronjama Markovići, uže prezime bratstva Đurovića u Relezi Markovići, bratstvo u Brčelima Markovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima Markovići, rod u Petnjici i u Klincima u Kolubari Markovići (Podubličani) u Luštici u Primorju Markovići (Prosedoljci) u Broćancu u Rudinama i "u Grad Nikšićski" Markovići u Rudinama, u Grahovu, "u Nikšiće", u Boki i u Srbiji Markovići (Mijanovići) u Krugu malocuckom Markovići iz Pive (Gornji Unac), starosjedioci - matica Plužine Markovići, bratstvo se doselilo 1820. godine iz sela Trnjine, kod Cetinja, pleme Male Cuce, u Zabrdje kod Mojkovca, da bi se dvije godine kasnije, odnosno, 1822. godine dio bratstva preselio na Peštersku visoravan u selo Budjevo u skladu sa dogovorom crnogorskog senata i knjaza i srbijanskih ustanika i Karadjordja, kao protivteza osmanskim osvajacima. (prilog: Stefan M. Marković [email protected] ) Markolan (Markolović), Livari u Šestanima (Primorska Krajina), porijeklom su iz Malesije (Sjeverna Albanija) Markolović, vidi: Markolan Markoti, Herceg-Novi Mrkocijev (Paskvalić), u Kotoru i Sutivanu (Grbalj) Markoč, Pinčići i Bar (Crnogorsko Primorje) Markočević, (Ulcinj); Bar; Djuraševići (Grbalj); (Paštrovići) Markudić, Kotor, po nahočetu Markuljić, Bar Markus, Boka Kotorska 1260. god. Markut, Bar Markuš, Ponari i (Zeta), Momišići (Lješkopolje); Danilovgrad i okolina, Cetinje, oni su iz Gradjana (Rijeka Crnojevića), od njih su u Podgorici i Danilovgradu Markuši iz Podgorice (doseljeni iz Virpazara) Markuši, u Crnoj Gori žive Markuši preko 600 godina i nijesu mijenjali prezime. Ovdje su došli u vrijeme kada se današnja Crna Gora nazivala Zeta, a Stara Crna Gora se nazivala Gornjom Zetom. Markuši su došli sa Kosova iz Prizrena iz mjesta Momusa (metoh manastira Hilandar) i naselili sa prvo u mjestu (selu) Gradjani kod Cetinja, a potom u današnjim Momišićima, ustvari Momušićima (Momuški) koji su bili takodje metoh manastira Hilandar. Jedan od naših predaka je bio Georgije Markuš, vladika prizrenski od 1333 do 1348, za vremena Cara Dušana. Ovo ja bila prva seoba Markuša sa Kosova u Zetu, a druga je bila prema Vojvodini pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem. Krsna slava Markuša u Crnoj Gori je Sveti Georgija (Djurdjev ) a jedan dio slavi i Djurdjicu (Markuši u Lješkopolju kod Podgorice). Pored Crne Gore, Srbije, Republike Srpske i Hrvatske (Slavonija...), Markuša ima najviše u Karpatskoj oblasti odakle su se najvjerovatnije doselili u seobi na Balkan. Brojčano ih najviše ima u Zakarpatskoj oblasti (Rusija - danas Ukrajina), a toponima najviše ima pod Karpatima u sjevernoj Slovačkoj (grad, brdo, dolina, zamak...). Moja porodica je jedna od najstarijih na Cetinju gdje živi preko 130 godina. Na prvom popisu varoši Cetinje 1879. godine od 180 porodica dvije su Markuš (originalu Državnom arhivu Crne Gore na Cetinju). Nije poznato u Crnoj Gori da je neka porodica Markuš primila drugu vjeru. Danas Markuša ima najviše u Podgorici (Momišići, Ponari, Berislavci...), Cetinju i Nikšiću. (Prilog poslao Jovan Markuš sa Cetinja) Markušić, Danilovgrad iy Hercegovine Marlocin, (Ulcinj) Markuljić, Veliki Mikulići i Briska (Primorska krajina) Marnikić, Gornja Briska (Primorska krajina) Marniković, Petrići (Bjelopavlići), potomci Lana; Kotor; Bratica i Gornja Briska (Primorska krajina), došli iz Malesije (sjeverna Albanija) Marnić, Morača; Kotor; Vasojevići grana Novakovića Marov, Budva; u Paštrovićima i kao: Sudja Marović, Balabani i Mahala (Zeta) iz Gluhog Dola (Crmnica); Boljanići, Tomići i Sozina (Crmnica) ogranak Maraša; Djendjinovići (Spič), Bar oni su iz Stare Crne Gore, od njih su u Lješevićima (Grbalj) kao: Merović, a u Tivtu kao: Morović; Tivat; Velji Zaljev (Bar); Krute (Ulcinj); Čelobrdo (Paštrovići); jedni u Grblju su iz Kuča; Dub; Krimovice i Kubasi (Grbalj), od njih su u Kotoru, porijeklom iz Stare Crne Gore; Lješevići (Grbalj); Bogdašići, , Škaljari i Dobrota (Boka Kotorska), od njih u Veneciji (Italija); u Kotoru 1549. god.; Sutomore (Bar) 1856. god.; Dobrota (Kotor); Gradac (Lješnjani), Podgorica; Tijana u Krajini, oni su ogranak Pendjonovića, doseljenih; Bar, Velji Zaljev i Magduš (Bar) i oni su iz Miridita (Albanija); Herceg-Novi; Kumbor, a kod Herceg-Novog i Risna došli iz Hercegovine Marovići, bratstvo u Gracu Marovići, bratstvo u Brčelima Marovići, bratstvo u Boljevićima Maroević, Paštrovići, porijeklom iz Crnaca (u 14. v.) pa ranije: Crnac iz Pipera; Kotor Maroje, predak bratstvene grupe Marojevića Marojević, Vojkovići u Ćeklićima (Cetinje), porijeklom iz Zete. Njihovim ograncima i iseljenima navedeni su podaci o porijeklu, pa se tako može pratiti razvoj ovoga bratstva; Jugovićevo, Marakovo u Župi Nikšićkoj su ogranak Dabetića-Vasojevića, iz Kamenova (), od njih su u područnom Lukovu; u Kotoru 1420. god.; u Paštroviće 1655. god. Porijeklo iz Crmnice, nadimkom Crnac; Praga (Nikšić) Marojevići, iz Morakova (Župa Nikšićka) Marojevići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Marojevići, grupa od bratstava u Ćeklićima Maronić, Cetinje Maros, Dobrota (Kotor) Marosi, Prčanj Maroslojević, Mratinje (Piva), jedni kasnije Gordić Marotić, a u Bokovu kao: Maretić=Mudreša Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Spuža bjelopavlićkog; Rijeka Crnojevića došli iz Lješkopolja; Grbavci (Lješkopolje); ogranak Ivčevića u Gluhom Dolu (Crmnica); Šekulari (Berane) Marotići (Mudreše), bratstvo u Ceklinu Marotići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Maročević, Paštrovići (Budva) Maroš = Radonjić, Njeguši (Cetinje); i (Zeta) Maroši, manje bratstvo Radonjića-Rajičevića Marošević, Grbalj, porijeklom iz Stare Crne Gore Marpoljaj, Štoj (Ulcinj) Marsenić, grana Laketića (Lopoćana), Vasojevića Marsiera, kod Herceg-Novog u 16. v. Marsipa, Bar Marstonović, Mikulići (Bar) Marstijenović, Primorska krajina Marta, Antibare = Bar Martan, Podgorica Martešić, Kotor i Perast, porijeklom iz Hercegovine Martik, Kotor Martineti, Herceg-Novi Martini, Ulcinj Martinis, Kotor Martinić, Bjelopavlići, potomci Lužana. Od njih su u: Baru, Štoju (Ulcinj); Donjoj Sabanti () Martin Jovov, predak bratstva Kapa "Martin" kao predak bratstva Martinovića Martinov, Paštrovići; Kikinda (Banat), ranije Martinović iz Crne Gore, i Martinović u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Porijeklom iz Crne Gore. Vidi: Markov Martinović, Lastva ( na Moru) i susjedni Brestovik (Paštrovići) 1355. god.; Brajićki (14. v.); Mrtvica i Sjenokosi (k.o. Brajići), Budva (14. v.), odatle se jedni 1832. god. preselili u Petrovac na Moru; Budva 1810. god.; Budva (sin Aleksin) i kao: Ljutičić=Martinović; Pod Odju, Mrtvica, Sjenokosi i Brajići (Budva), doseljenici iz Vrake (Fraka), Skadar, potomci Jovana Martinova iz Bajica (Cetinje). Oni su od Gacka (Hercegovina), prešli preci u Banjane (Nikšić), pa jedni u Cuce (Cetinje) a u Bajice (Cetinje) jedni od njih i kao: Nenojević a kao: Martinović 1440. god., vidi: Vojinović (Pero Jokov) - Martinović; iz Bajica potomci Jovana Martinova, sišli su u Djerdjeze (Komani), Podgorica, pa jedni kasnije kao: Martinović=Bajić. Odatle u Spuž (Bjelopavlići), a njih u Podgoricu kao: Osmanagić, pa u Zetu (Pod Hum) i u Stari Borič (Fraka), Skadar, kao: Martinović, Martinović (Šuto), Martinović-Perović. Od njih su u Skadru, pa u Gedži, Ljubić, Orahovac i Istoku (Metohija). Od ovih su otišli u Martinoviće (Grče), Župa Dubrovačka, grana Savovića ranije u Vraki (Fraka), Skadar, i neki iz Župe Dubrovačke u i Srednju Dalmaciju; Zagrad (Župa Nikšićka), Luka Bejlov iz Brajića, od njih su u Pećkoj Banji, pojedinci su iz Brajića (Budva) odlazili na Bliski Istok u Istanbul, a drugi u USA i Australiju, a u Barsko Polje pošli su (Savovi potomci), a potomci Jovana Martinova i u Grbovcima (Zeta); preci Martinovića u Bajice (Cetinje), doseljenici su od Gacka (Čaradja), jedno vrijeme su boravili u Banjanima (Nikšić) i Ržanom dolu (Cuce). Potomci Batrića Martinova (brata Jovanova), sišli u Zetu i od njih su neki pošli u Gornji Borič (Vraka), Skadar, oko 1720. god. Pa jedan ogranak kao: Milošević Valjevo (Srbija); Jagodina i (Benkovac) jesu iz Brajića (Budva); u Prokuplju (Srbija) iz Brajića (Budva); jedni iz Bajica u Vraku (Skadar), gdje se razdvoje pa jedni iz Skadra u Ulcinj, drugi: Podgoricu, Nikšić pa kao: Sokolović u Sarajevo; preostali u Zetu, kasnije: Raičević. Od njih su u Ulcinju, potomci Damjana kafedžije, doseljenika iz Vrake, odakle se neki sišli u Skadar, a od njih u Podgoricu, Nikšić i Sarajevo; jedni su iz donjeg Boriča (Vraka, Skadar) prešli u Metohiju, kod Peći, na Kosovo i u Srbiju; iz Bajica neki Martinovići su u Nikšiću i susjednom Viru, Šume i Rastovcu, naseljeni u Brdjence (Odesa); od Bajica (iz Cetinjskog Polja), braća Jovan i Djuro, predju u Zetu i odatle u Fundinu (Fundanu), naselje Ljuari (Ljuharu) Martinović 1693. god. u Kučima, prozovu se Ljuhar i kasnije Ljuharević, drugi kao: Djolević i Perković (katolici) treći Muhović (muslimani), a jedni odseljeni kod Gusinja i Plava kao: Prenkić. Iz Ljuhara neki predju u Nikšić pa u Pljevlja kao: Ljuharević, a drugi u obližnji Zatrijebač (Kuči), pa kod Gusinja i dalje u područje Bihora (Bijelo Polje), od njih ima i kod Novog Pazara; u Martinovićima (Trepča), Gusinje pa kao: Jereb kod Tutina. Od Cetinja ("iz Stare Crne Gore") naseliše se Martinovići u Dubrovačku Župu (s. Martinovići) i kasnije kao: Žaravica=Martinović, Lukšić=Martinović i Martinović=Cuko. Odatle su se selili u Mline (Župu Dubrovačku), Dubrovnik i Dalmaciju; Dub u Bjelicama (Cetinje), Martinović (Vujadinović) ogranak Milića; po predanju u području Brajića ima Martinovića koji su došli sa Bajica; Kuliš (Paštrović) 1590. god. (i ranije) ispod Spasa u Golubovcima (Zeta) došli iz Bajica (Cetinje), i njihovi ogranci u goričanima, Podgorica: Adžagić, Osmanović, vidi: Raičević u Zeti; u Paštrovićima (1355. god.) svojom poveljom car Dušan dodelio je svojom poveljom vlastelinstvo; te godine su bjelježeni u Brestoviku i susjednoj Lastvi (Petrovac na Moru) i kao bratstvenici: Dobroslavić, Rucović i Čelinić; u Paštrovićima bili su potomci Kaljurja (Kaladjurdja - Kalajurga) Martinovića, kasnije Kalodjurdjević pa Kaladjurdjević, u Kotoru Kalogurović od Kalagurga; u Ivanovićima (Paštrovići) ranije Martinović sada su: Ivanović; Karuč (Ceklin), došli iz Hota (Tuzi) a tamo je pošao Božo Živkov iz Bajica (Cetinje); Pobori (Budva); Gornji Grbalj i Garua (Pipac), došli iz Crne Gore; Gedja i Ljubidža (Bijelo Polje); Djerdjeze (Komani), Podgorica iz Bajica (Cetinje), potomci Ivanovi, kasnije u Spuž, Podgoricu, Crvenku (Bačka); u Prijevoru (Grbalj) doselio se (18. v.) iz Bajica (Cetinje) Jovan Krstov; Perats (Boka Kotorska) doseljeni su iz Bajica (Cetinje); Grbavci (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore; od Cetinja Martinovići predju u Ridjane pa u Banjane (Nikšić), pa braća (Balo, Mirko i Pero) u Miriloviće i Baljke (Bileća), kasnije kao: Bajčetić, odatle odseljeni u Goricu (Trebinje) Perović i Mirković u Baljcima (Bileća); Kod Obrenovca (Srbija), Jerebice i Joševa (Mačva), Petrovo Selo (Krajina), Srbija i kod Odese uz Crno more, svi iz Crne Gore; u Istanbulu (Turska) i Kaliforniji (SAD), takodje su iz Crne Gore, neki iz Brajića; Bajice (Cetinje), kasnije jedni Milošević, drugi Ivanović (u Bajicama ubilježeni 1440. god. kao grana Orlovića); Mazgalje (Šekulari), Vasojevići, preci su došli iz Bajica. Od njih u Goraždevcu (Peć) kao: Grujić i Makević, a u Mašnici i Murinu (Gornje Polimlje) kao: Krdžić i Zogović; na Sokolu (Piva) pa Sokolovo (Višegrad), kasnije kao: Sokolović, od kojih su u Istanbulu, sa tim prezimenom, a u Peć (patrijarh Makartije) grana Orlovića; u Završi (Plav) 1884. god. kao: Minić i susjednoj Djuričkoj Rijeci 1890. god; Gornji Grbalj, od kojih su u Podostrogu (Budva) potiču iz Bajica, kasnije kao: Božović; Najdanići (Gacko) iz Grahova (Nikšić) pa i kao: Graovac, starinom iz Kuča; Pinčići (Gornji Šestani), Primorska krajina, ogranak Dedejića, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija); Dobrinja, , Banja Selo, Lješnica, Rastoke (od 1880. god.) i Čeoče (Bijelo Polje); Bijelo Polje; Kod Tutina, kasnije Jereb-ičanin, doseljenici iz Gusinja. Porijeklom od Klimenata sa sjeverne Albanije, od njih su i u Baru (na moru) prije u područnim Šestanima; u Istoku (Metohija) jesu iz Crne Gore, od Nikšića; Martinova (Kolašinska Polja), potomci su Martinovi (istorodni sa tamošnjim Bukvić i Lukač.) Preselili se u: Bijelo Polje i područno Pobretić, Rastoke, Rasova i Bistrica, pa jedni su prešli u Bukovice (Rožaje); Godijelji (Žabljak) i kao: Pejanović-Marković; Tomaševo, , Sipanja i Kostić (Bijelo Polje); Polja (Mojkovac); Goraždevac i Orahovac (Metohija), porijeklom iz Crne Gore; Kralje, Kraljske Bare (obronci Trešnjevika), Ulotina i Andrijevica, kod Berana, na Bihoru i Kosvici (Rožaj) potomci su Martina Lekina (unuka Djurišina) ranije Jelić ogranak Djurišića iz grupe Kovačevića, Vasojevići; Tomaševo, Kanje, Pipčići (Srba), Oče, Banja selo, Lješnjica, Rastoke (1880. god.) i (Bijelo Polje); Babino, Debeljak, Kosanice, Ljeljanice, Meljak i Uginj (Pljevlja), jedni su u Bezuju na Lijevoj obali Tare; (Cetinje) ogranak Vukčevića iz grupe Mandića; Podgorica 1905. god.; Tivat; (Nikšić), ranije Mavrinko (Mavrinkov) porijeklom su iz okoline Bratislave (Slovačka), doselili se oko 1878. god.; Užička Crna Gora i kod Valjeva došli su iz Crne Gore; Donja Sabanda (Kragujevac), doseljenici iz Martinića, po čemu je i prezime i ima ih u Martinićima, Grliću i Gostilju (Bjelopavlićima) sa posebnim prezimenom; Djerdjedje (Komani), Podgorica došao Djukan Dragov Martinović iz susjednog Spuža a ondje iz Bajica (Cetinje). Od njih su u Fraki (Vraki), Skadar Martinovići, grupa bratstava u Bajicama Martinovići, Brajići (Mrtvica i Sjenokosi), opstina Budva. Vuko (Milov) Martinović rodjen u selu Brajići sredinom 19.v. imao je pet sinova. Sinovi Krsto , Risto i Djuro su se preselili u selo Vojvoda Stepa u severnom Banatu posle učestvovanja u Balkanskim Ratovima kao i u Prvom Svetskom Ratu, kao dobrovoljci iz Amerike, sin Ivo takodje ratni dobrovoljac iz Amerike preselio se u mesto Senta u Backoj a najmladji sin Božo u Feketić. Takodje Martinovića sa Brajića ima u Banatskom Karadjordjevu i Ruskom Selu u Banatu kao i u Pančevu. U priloženom rodoslovu može se videti šira geneza dela ove porodice zabeležene od pretka Belo Martinović rodjenog u 18.v. (prilog: Đorđe Martinović [email protected] ) Martinovići ili Vujadinovići (Milići), bratstvo u Resni Martinovići (Bajići), bratstvo u Komanima Martinut, u Brskovu (Mojkovac) u srednjem vijeku Martinužo, u Kotoru Martinus, i, u Brskovu kasnije Mojkovac Martinjaković (Martljaković), Bezjova (pod brdom Martinikom) u i Ptikolj (Kuči) Martičić, u Kotoru Martić, Kričak (Pljevlja); Brezojevice i Vojno Selo (Plav). Martolov, u Kotoru u 14. v.; u Podgorici 1329. god. Marukić, ogranak Murića od Rožaja doselili se u Komine (Novi Pazar) Marulis, u (Crmnica) došli iz Grčke. Odselili se u Zadar (Dalmacija) Marunović, Pavkovići (Pododja), Bjelopavlići i kao: Palaorić pod Moljatom, Jastrebom i Rosnom Glavicom u Bjelopavlićima. Porijeklom iz Donjeg kraja (Njeguši), Cetinje, ranije Marunović (Palaorić). Oni su doseljenici iz Starog Vlaha (Srbija), iz Pavkovića preseljeni u susjedni Kosov Lug prozovu se Malenović, a od njih odseljeni kod Peći (Metohija) zadrže prezime Marunović, jedni iz Bjelopavlića odsele u Kotor i kod Budve. Marunovići (Palaorići), rod u Bjelopavlićima Marusenović, Donja Briska (Primorska krajina) Marucko, u Baru Marušinović, Jezera (Ćeklići), Cetinje i područnim Njegušima Marušić, Ožegovice (Čevo), Cetinje, ogranak Miloševića. Od njih su u Dabojevićima (Dabovićima) i Ostrogu (Bjelopavlići) 1853. god.; Grabovcu (Valjevo); Seleuši u Banatu; Negotinu (Srbija), poslije 1878. god. u Ubu i Šarbanovcima (Šumadija); Neštinu (Ilok) Marušići, selo Dabovići (ispod Manastira Ostroga) Opstina Danilovgrad, tu žive vjekovima u jedno selo zajedno sa familijom Milatović Maručić, u Paštrovićima, a odseljeni u Ulcinj su Šestak Marušković, Nikšić i Grahovo u 15. v. Marčinko, Perast (Boka Kotorska) a u Vilusima (Poljanice), Nikšić 1440. god. i kao: Hrnalšić Marčinović, ranije Mitrović u Budvi Marčić, Rijeka Crnojevića, doselili iz Ulcinja, porijeklom iz Dalmacije Marčićević = Marčičević, u Paštrovićima i kao: Davidović, ogranak Mikovića Maršić, Ostros (Primorska krajina), porijeklom su iz Stare Crne Gore Masarač, u Baru Masjaka, Krupice i Jelina Gora (Žabljak), došli iz Raške Masieri, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka Maskić, Mahala i Golubovci (Zeta), jedni kasnije kao: Nenadić Maslak, Bubanje (Berane) i Lozna (Bijelo Polje) Maslan, Kuti, Herceg-Novi, porijeklom iz Popova (Hercegovina) oko 1692. god. Maslar i (Kukolj = Maslar), Radmuževići (Šekular), Berane, potomci Komnena barjaktara (Radmuža). Od njih su u Baćevcu (). Jedni kasnije kao: Bošković (Boškovi potomci) i Negojević Maslarinca, vidi: Maslovarica Maslać, iz Ridjana (Nikšić) u Berut i u Klenku (Hrasno) - Hercegovina Maslac, Godočelje (Gornji Bihor), Prijelog i Crvska (Bijelo Polje) Masleša, Podgorica; u Kotoru i kao: Masliša Maslin, Kotor Maslić, ogranak Majstorovića. Iz Pive otišli u Papratište (Užička Crna Gora) Masličić, Nikšić i Berane Maslo, Podgorica Maslov, Risan Maslovar, Kotor i Krimovice (Grbalj) Maslovarić, grana Mijomanovića u Vasojevićima Maslovarica (Maslarica - Maslarinca), Mataguži (Zeta) ogranak Raičevića Masloglav, Herceg-Novi Maslokapa, Pošćenje (Žabljak), grana Abazovića iz grupe Novljana Masloničić, Gluhi Do (Crmnica) i Ulcinj, 1891. god. Masnić, Mratinje i Nedajno (Piva), doseljenici iz Zubaca (Trebinje) Masoli = Maconi, Kotor, porijeklom iz Pasinote (Pavija), Italija Masiničić, Sutomore (Bar) Masoničići, bratstvo u Gluhom Dolu Masorušić, Goleša (Pljevlja) Mastališ, Kotor Mastanić, Nikšić u 14. v. Mastaćinić, Onogošt (Nikšić) 1333. god. Mastilo, Podgorica Mastilović, Korjenići (Trebinje) kao: Sikolović, pa 1794. god. prešli u Izgori (Gacko), odatle u Ljevišta (Morača), pa 1861. god. u Mokro (Šavnik) Mastić, Nikšić Mascale, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), pripadaju Jekšanima, starosjediocima Mata, Bar Matagužanin, Ljubotinj (Cetinje) Matanovići, bratstvo u Krajnjem Dolu (Lukrecije), bratstvo u Dolu u Pješivcima Matkovići, bratstvo u Dolu u Pješivcima Metaj, vidi: Kerstović Matanović, Ćeklići (Cetinje) i Rastovcu (Nikšić), Kotor, Cetinje, od njih u Skadar (Albanija) i kao: Mirzo, Mejtoja, Dimneku (Dimnaku) i oni u Draču, a u Starom Boriču (Vraka) i Grlju Matareli, Kotor Mataruga = Matarugić, na Banjskoj visoravni (u 13. v.) od njih su u Matarugama (Pljevlja) i Miloševcu (Tamnava), , a u Kotoru 1397. god. i Grblju Matarugić, i kao: Mataruga, 1455. god. potomci Mataruga (Motoruga) ima ih u raznim mjestima vidi: Mataruga Matasović, Dobrota (Kotor) Matezić, Bar Matejev, Kotor, porijeklom iz Osima Matejić, Berane 1903. god.; Ramaća (Kragujevac), doseljenici iz Krajinovića (Crna Gora) Mateljević, ogranak Tomića (Novljana) naseljeni u Previšu (Drobnjak) i okolini Valjeva Matenić, Budva Matesić, Budva Matešić, Herceg-Novi i Donji Stoliv (Kotor) Matiaci, Kotor Matiević, Kotor i obližnji Muo Matijašević, Bare (Žabljak), došli iz Vraneške (Bijelo Polje), porijeklom sa Peleva Brijega (Bratonožići); Dragovoljići (Nikšić) i Staro Selo (Župa Nikšićka); Orah (Nikšić) i Grahovo iz Čeva (Cetinje), porijeklom iz Sutorine, Herceg-Novi, od njih su u Orašje (Varvarin), Srbija; Mioče (Bijelo Polje) i kao: Matijašević = Pečenica; Nikšić; kod Herceg-Novog; kod Risna; Herceg-Novi, došli iz Bijelog Polja (); Ledenice (Risan); Bratonožići; Bjelopavlići, ogranak Pavkovića (Bubića), njihov je devetnajesti predak Bijeli Pavle, razgranati; Bijelo Polje; u Donjoj Bijeloj (Šavnik), od Matijaša Drobnjaka; u 16. v. došljak iz istočnih Banjana (Nikšić), kasnije Janković sa svojim ograncima: Čabrina (Jovanić i Gordijević) Žugić, od kojih su u Užice i Topolici (Srbija) Matijević, Dobrota i Kavač (Kotor), i u Kotoru; Tivat; Podgorica; Pusto ostrvo (Mala Crna Gora) na ušću Sušice u Taru, ogranak Donkića = Gazdića; Berane 1898. god.; Mrčevci (Grbalj); uz Kolubaru (Šumadija) ogranak Kaljevića iz Uskoka (Žabljak), porijeklom iz Pipera Matikola, peraška naselja, došli iz Hercegovine, a porijeklom iz Stare Srbije Matis, Reč (Ulcinj) Matić, Ponari i Golubovci (Zeta); Budva; Kosma (Pale), , došli od Bijelog Polja (Crna Gora); Bukovica (Šavnik); kod Valjeva došli iz Pive; Boljevac (Kruševac) i kao: Ristivojević, došli iz Kuča (Podgorica); (Opletac), Bajina Bašta, potomci Domazeta, vidi: Nešković Matići, Piperska, odakle moja porodica dolazi i čije je ognjište tamo vjekovima. Po predanju koje je meni poznato, bliski smo sa Lazarevicima i Liješevićima. Vremenom je broj muške djece u porodici opadao, tako da su piperski Matići danas rijetkost. (prilog Ivana Matić [email protected] ) Matićević, Kotor Matica, Perast Matišarović (Matišorović), Podi, Herceg-Novi u 8. v. Matkov 1692. god. i Matković, na Podima i Kamenom, Herceg-Novi, ranije Eraković u Njegušima (Cetinje) Matković, ranije Matkov, Pješivački Do, ranije Eraković (Dejan) iz Njeguša (Cetinje), Kameno, Podi, Orahovice, Kavača, Baošići, Morinj, Prčanj, Perast (Boka Kotorska), Gornja Lastva (Tivat); u Piperima i kao: Ćurčić = Matković; Mali Zazali (Njeguši), Cetinje ogranak Dejana, ranije Eraković u Dolu pješivačkom kao: Ćurčić = Matković i Piperima vidi: Matkov, a u: Matkoviće (Risan), od Erakovića sa Njeguša; Herceg-Novi, odseljeni kod Jagodine, Beograda, Smedereva (Srbija) i Splita (Dalmacija); u Kotoru; Tivat pa u Kumbor Kruševice - Herceg-Novi, 1799. god. došli iz Hercegovine; Kotor; Sutomore (Bar) 1851. god.; Piperi; iz Bratonožića prešli u Moraču Matljijević, u Vraku (Skadar) iz Crne Gore Matović, u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Petrovića; u Piperima, ogranak Dragišića od kojih su u Ulcinju od 1888. god.; Kurilo, Šćepovića kuće i Golubovci (), Zeta od njih su u Dubravama (Zeta) i Kavadarcima (Makedonija); Podgorica; Počivala (Velimlje), Nikšić, ranije Slavujević od njih su u: Orahu (Nikšić), Boki Kotorskoj, Kruševicama, Kumboru i Herceg-Novom, Andranima, Grdonica u (Kraljevo), Nikšiću navodno iz Turske; Herceg-Novi (1694. god.) došli iz Popova (Hercegovina), a u područne Kruševice, jedni su 1692. god. došli iz Zubaca (Trebinje); u Peraška naselja došli (1799. god.) iz Konavala; Poševine (Bijelo Polje); (Rožaje) i Zabrdja (Berane) ogranak Sekulića; Bogojevi Selo (Trebinje), srodnici Vukalovića, došli iz Krivošija, porijeklom su iz crnogorskih; Vlaka (Pljevlja), ranije Džuver; Vijenac, Crljenice, Miljevići, Mostište iz Stožera (Pljevlja); Puhovo (Lučani), Srbija porijeklom iz Drobnjaka; kod Rožaja; (Knić), Kvrgač i Oparlić (Rekovac), porijeklom su od Kolašina; Gornje Stravče, Ubli i Kosor (Kuči) ogranak Čejovića (Drekalovića), neki se iselili; kod Bileća ogranak Kokotovića iz Pareža (Kosijerevo), Nikšić od kojih su u Zagaraču (Crna Gora); u Fojnici (Hercegovina) i njihovi srodnici Parežanin i Bratić Matos, Kotor Matoš, Perast 1599. god.; Podgorica Matošce, Lepetani (Tivat) Matraković, u Lješnjanima (Podgorica) 1757. god. Matula, Kotor Matunović, Vražegrmci (Bjelopavlići) iz grupe Pavkovića (Bubić), potomci Bijelog Pavla; Mandića (Bjelopavlići) su ogranak Vujadinovića. Od Matunovića (Pavkovića) su u: Kosovom Lugu (Danilovgrad), Podgorici, Kosovskoj Mitrovici, Novom Sadu i Lukavcu područje Kolubare Maćedonac, Kruče (Ulcinj) i Bar Maćen, Herceg-Novi Maudić, ogranak Buljevića u Piperima Mauer, o, Kotor Mauković, Maoče (Pljevlja) Maulić, Perast (Boka Kotorska) Mauromaut, kod Herceg-Novog u 17. v. Mahinić, Menine (Budva) Mahinagić, ogranak Mušovića u Nikšiću, doseljenika iz Kolašina, porijeklom su ''iz Turske'' Mahinjanin, Maine (Budva) 1431. god. Mahić, Nikšić Mahmudbegović (Mahmutbegović), Kolašin došli iz Peći (Metohija), pa prešli u Gornji Bihor (Bijelo Polje); jedni u Nikšiću Mahmutović, ogranak Ivčevića u Gluhom Dolu (Crmnica); Žitnić (Sjenica), došli iz Kolašina na Taru; , Presečani, Porebić i Bistrica (Bijelo Polje), a na područnoj Mahmutovoj Glavi su drugi; Šolja (Bijelo Polje) i kao: Mahmutović = Poserković Mahmutovići, zagranak bratstva Ivcevica u Gluhom Dolu Mahović, na području Bistrice (Bijelo Polje) Mahšut, Štodra (Ulcinj) i kasnije u Vranjini (Skadarsko jezero) kao: Bušković Macavara, Macavare (Donji Banjani), Nikšić Macakat, u Kotoru Macaković, vidi: Macokaj Macala, Jeksa (Prekornica), Cetinje. Od njih su u Vraki (Skadar) Macan, Dragovoljići (Nikšić) i prešli u Pitomine (Žabljak), pa jedni u (Pljevlja), vidi: Macanović, razgranati u više od 15 bratstava Macanović, Dragovoljići (Nikšić) i kao: Macan; Nikšić; Kotor; u Mahali (Zeta) i Piperima iz Kuča Macanovići, su iz Nikšića, tačnije sela Dragovoljići ili još tačnije sa Ječmišta (pleme Lukovsko). Tu su se naselili izmedju 14 i 15 vijeka iz okoline Cavtata ili H.Novog. Od njih su Macanovići širom Crne Gore - neki su se 1820 naselili u Drobnjak (sad ih tamo više nema) pa odatle u Pljevlja Macedauro, Kotor u 14. v. Macedonović, ranije Kanjoš = Kanošević i Kanjošević, u Paštrovićima, od njih su u Kotoru 1423. god. Maci, Pistula (Ulcinj) Macin, Bar Macinić, Radovanići, Herceg-Novi Macković, Kotor Macura, Orahovo (na Mlinu); u Crmnici. U Piperima i Bratonožićima Macokaj (Macaković), Zatrijebač (Kuči) Mačak, u Kubasima (Grbalj), grana Androvića; Kotor Mačar, u Pustopolju (Hercegovina), od kojih su Pljoskić, porijeklom iz Grahova (Nikšić) Mačareli, Kotor Mačac, Piragići (Nevesinjska sela), ogranak Bulajića iz grahovskih sela (Nikšić) Mačgalj, u Podgorici Mačetić, u Ulcinju Mačiman, vidi: Mačimen Mačimen = Mačmen = Mačmenović = Mačman i Mačiman, najprije u Baru Mačinko, Nalješići (Grbalj); Kotor; Nikšić Mačić, Sutvara (Dub), Grbalj, od 9. do 14. v., od njih su u Kotoru; u Boljevićima (Crmnica) Mačići, bratstvo u Boljevićima Mačka (Kuč), u Nusterima (Rožaje), iz Kuča Mačkić, Koće (Kuči), Podgorica, pa prešli u Prnjavor i Meteh (Plav) pa 1907. god. i kao: Ibrić; Grdovići (Bar); Pljevlja 1864. god.; u Golubovcima (Zeta), srodnici mjesnih Kaludjerovića Mačoni, u Baru 1437. god. Mačuga, u Veličanima (Trebinje), potomci Dragolovića iz Ridjana (Nikšić) Mačugan, Kolašin Madžar, u Pivi ogranak Simeunovića; Nikšić; Podgorica; Sutomore (Bar) 1851. god.; Katrkol i Vladimir (Ulcinj) Madžari iz Pive (Plužine) 5 kuća, doseljeni iz Bosne; slava: sv. Jovan Madžarević (Madžarović), Berislavci (Zeta), ogranak Milaševaca iz Pipera Madžarovići iz sela Berislavci (Zeta kraj Podgorice)...jedan dio ih živi u Argentini (provincija Chaco) a drugi u Sloveniji Madžgalj, Pisana jela (Pavino Polje), Muslići, Sokolac i Bijelo Polje, došli sa Madžgaljevog brda (Kuči); Podbišće i Štitarice (Mojkovac), a ima ih i u Beogradu Madžov, Majstorovine (Bijelo Polje) Madžukić, Bijelo Polje Madžur, Velji Ostros i Katrkol (Krajina gornja), porijeklo iz Kuča Mašanov, u Starom Baru Mašanović, kod Berane i kao: Baraš; u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića), potomci Mašanovi, a od njegovog brata Vukoslava Damnjanova jesu Vukoslavčević, vidi: Liješević u Ceklinu i Jovićević, Pejaković, Šofranac...; Orahovo (naselja Podgora) i Popratnici (Crmnica), njihovi srodnici, svi iz Zadolja u Piperima. Navodno grana Orlovića; Mašanovići u Gornjem Ceklinu ogranak Vujanovića. Od njih su u Ulcinju od 1892. god.; Cetinje; Kotor Mašanović (''Orahovljani'') u Orahovu (Crmnica), potomci su vojvode Janja, koji je sa Kosova prispio na Kčevo (Čevo), Cetinje i razvio potomstvo na Barjamovici, sa prezimenom (do 1882. god.) Buća, zatim Barjamović, prelaskom u Orahovo (Crmnica) nastaje prezime Mašanović, srodnici su sa Vojvodićima, koji su iz navedenog Orahova prešli na Radomir i dalje. Od ovih Mašanovića u Dubrovniku navodi se kao: Maržan; u Beranama kao: Baraš (Mešanović) Mašanovići, bratstvo u Podgoru Mašanovići, bratstvo u Papratnici Mašnići iz Župe Nikšićke (selo Miolje Polje) Mašov, u Starom Baru Mašović, Podgora (Pljevlja) Mašojević, Čaušević (Pljevlja) Mašovići su iz Gradca (Pljevalja) i nijesu rod sa ovima iz Podgorice (prilog Elma Husić [email protected] ) Maštrape, bratstvo u Rajićevićima Mašulović, u Pragi kod Nikšića Meglica, Meglice (Paštrovići) 1635. god. Medaković, u Nikšiću 1565. god. Medenica, Morača, potomci Bogićevi. Vidi: Rakočević Medenice...ima ih u Moračanima - Kolašin, Mojkovcu Medigović, Paštrovići (u knjizi izvorno stoji prezime Mendigović, ali nam je ispravku uputio g.Ivan Medigović [email protected] sa tvrdnjom da u ovom prezimenu ne postoji slovo n) Medin, Paštrovići Medinović, Baošići i Zabrdje (Boka Kotorska) Medinjanin (Mednić), Crmnica Medić, kod Perasta porijeklom iz Kranjske; u Kotoru Medlović, Budva 1650. god. porijeklom iz Smedereva Mednić, njić, Crmnica u 15. v.; Kotor i Dubrovnik (16. v.), vidi: Medinjanin Medo, Dobrilovina (Mojkovac) Medo, u istorijskim izvorima: Donja Vrućica i Ston na Pelješcu (1681), Donji Brgat, Dubrovnik (1692), ostrvo Lopud (1692), (1743). (prilog: Branko Novakov Medojević [email protected]) Medo, Dobrilovina (Mojkovac). Nikada nije postojalo kao prezime u Dobrilovini. Zabunu proizvodi činjenica da Medojeviće u Dobrilovini I uopšte u mjestima gdje žive zovu skraćeno Medi. (komentar: Branko Novakov Medojević [email protected]) Medović, Komani (Podgorica) grana Radunovića; Cetinje; Gusinje; ; Vasojevići, jedni i kao: Djurišić; Sutomore (Bar) 1851. god., vidi: Medojević Medović (Medojević), Medovina (Medojevina), dio Cetinja (1704), dio sela Maine (popis 1521/23), selo u Ćeklićima (po predanju). (prilog: Branko Novakov Medojević [email protected] ) Medović, u istorijskim izvorima: selo Podi, (15-19.vijek), Zadar (1591), Šibenik (1820), selo Medovići kod Kiseljaka (srednja Bosna), nekadašnje selo Medovići na teritoriji današnjeg Sarajeva (gradska opština Novi Grad), nekadašnje selo Medovići u oblasti Bovan (Višegrad), selo Kuna na Pelješcu (od 15.vijeka). U Staroj Crnoj Gori se u 18/19.vijeku pojavljuje ime Medo. Od tuda prezime Medović u bratstvu Pejović u Predišu, Bjelice (1818). Moguće i u bratstvu Radunovića iz Progonovića, naseljenih u Predišu oko 1650.godine. (prilog: Branko Novakov Medojević [email protected] ) Medović, Komani (Podgorica) grana Radunovića; Cetinje; Gusinje; Rovca; Vasojevići, jedni i kao: Djurišić; Sutomore (Bar) 1851. god., vidi: Medojević. Moguće da je nekada postojalo kod Radunovića ali od imena Medo koje se u Katunskoj nahiji pojavljuje krajem 18. i početkom 19. Vijeka. Primjer za to je knez Vuko Medović, u izvorima iz 1818. Godine, sin knezaMeda Pejovića iz Prediša u Bjelicama. Takva ‘’prezimena’’ nijesu zaživjela i ne mogu se smatrati pravim. (komentar: Branko Novakov Medojević [email protected]) Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima. Na osnovu toponima se može prihvatiti das u Medojevići živjeli u Ćeklićima. Medjutim, predanje stvoreno na osnovu Njegoševog ‘’Gorskog vijenca’’ o Medojevićima (Medovićima) kao muhamedancima je pobijeno u istorijskoj nauci. To nije jedino prezime koje je pjesniku poslužilo kao inspiracija za istorijski nepostojeću Istragu poturica a za koje se dokazalo da nije prihvatilo islam kao vjeru. Predanjeje prenio etnolog Erdeljanović (Stara Crna Gora), odatle kasnije redom svi oni koji pišu porijekla crnogorskih prezimena smatrajući to kao vjerodostojnu istorijsku činjenicu, pozivajući se čak I na ‘’Gorski vijenac’’ kao istorijsku čitanku a ne literarno djelo. (komentar: Branko Novakov Medojević [email protected]) Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu. Isto kao I po pitanju Ćeklića. Nesporno je das u Medojevići, a ne Medovići živjeli na Medojevini, danas Medovina, dio grada Cetinja. Vidjeti: Knjiga za Medojevinu, strana 51 Cetinjskog ljetopisa. (komentar: Branko Novakov Medojević [email protected]) Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu Medovčević, u Lješevićima (Tivat) Medoica, bliže Medošević, u Kotoru Medojević = Medović, Njeguši (Cetinje) 1452. god.; u Lopatama (iza sela Kosijeri), Cetinje 1398. god.; Ćeklići (Cetinje) i kao: Ostojić; Kotor 1399. god.; Lovrcane (uz Odolje), Boka Kotorska; u Vareši (Bijelo Polje), došli iz Polja Kolašinskih; Muslići, Tomaševo, kao i u Grančarevu (Bijelo Polje) i Bistrici i Borilovini (Mojkovac), svi su ogranak Dedejića, porijeklom sa Čeva (Cetinje); Podi (Mrčevo), Grbalj iz područnih Medojevića Medojević, jedno od najstarijih crnogorskih prezimena, najvjerovatnije porijeklom sa teritorije današnje sjeverne Albanije, odakle se sele po Jadranskom primorju i zaleđu. Po istorijskim izvorima: Skadar (1400), Bar (1397), Lopate, između Pobora i Brajića (1398), Medojevina, dio Cetinja (1704), Bajice (1627), Začir (1492), Brežine (1492), Podgorica (1455), Šišići, Grbalj (1419), Kotor (1398), Konavli (1404), Dubrovnik i okolina (od 1348), kao građani Dubrovnika u trgovima i rudnicima Bosne i Despotovine (od 1425 do 1454), Drijeva, ušće Neretve (1401), Zadar (1590), kao katun u Hercegovini (1433), okolina Foče (16.vijek), Čevo (po predanju), Potarje, Mojkovac (od oko 1700), Vraneška dolina, Bijelo Polje (od 1913). (prilog: Branko Novakov Medojević [email protected] ) Medojevići, u nazivima naselja: dio sela Maine (popis 1537), nekadašnje selo u predjelu Čepelice (Bileća), selo kod Sokolca (srednja Bosna), selo kod Ilijaša (srednja Bosna). Medojević = Medović, Njeguši (Cetinje) 1452. god.; u Lopatama (iza sela Kosijeri), Cetinje 1398.god.; Ćeklići (Cetinje) i kao: Ostojić; Kotor 1399. god.; Lovrcane (uz potok Odolje), Boka Kotorska; u Vareši (Bijelo Polje), došli iz Polja Kolašinskih; Muslići, Tomaševo, kao i u Grančarevu (Bijelo Polje) I Bistrici i Borilovini (Mojkovac), svi su ogranak Dedejića, porijeklom sa Čeva (Cetinje); Podi (Mrčevo), Grbalj iz područnih Medojevića. Nepoznato da su Medojevići živjeli su u Lopatama ali ovo nekadašnje selo je ubicirano izmedju Pobora i Brajića. Još nema potvrde da su Medojevići i Ostojići isti rod. Za Kotor i Grbalj ima potvrda u istorijskim izvorima. U Vraneškoj dolini (Muslići, Tomaševo, Grančarevo) i samom Bijelom Polju žive poslije I Svjetskog rata. U Potarje (dosta sela, najviše ih ima u Prošćenju, ali žive i u navedenoj Bistrici I Dobrilovini) doselili oko 1700. Godine. Porijeklo od Dedejića nije dokazano, kao ni ono da su Dedejići od Medojevića (ovo drugo je predanje Medojevića). Porijeko sa Čeva je predanje u selu Podi (Herceg Novi) su živjeli Medovići, po izvorima od 15. Do 19. vijeka. (komentar: Branko Novakov Medojević [email protected]) Medojevići (Medovići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu. (greškom po drugi put napisano - vidjeti gore; komentar: Branko Novakov Medojević [email protected]) Medonjić, Vasojevići, ogranak Djurišića iz grane Novakovića Medoć = Medović, Madžari, Madžari (Sutomore), Bar Medoć = Medović, Madžari, Madžari (Sutomore), Bar. (Nepoznato da su Medoći Medovići. poznato da u Sutomoru i Baru žive Medovići i Medojevići. komentar: Branko Novakov Medojević [email protected]) Medošević, Podgorica u 15. v. Meduna, Kotor Medunjanin, kod Gusinja i Plava i Plavu, kasnije i kao: Bešković, doselili se sa Meduna (Kuči), a jedni u Rožaje pa u Istok (Metohija) Medjap, Nikšić Medjac, Nikšić Medjed, Kričak (Pljevlja) Medjedović, (Nikšić), ogranak Pešikana iz Cuca (Cetinje); područje Bijelog Polja; Bistrica, Bijelo Polje, Lozica, Lukovica, Obrov, Pripčić, Porebić i Rastoke, doseljenici od Kolašina; Berane. Jedni su odselili u Bosnu i drugi u Rašku oblast Medojevići (Medovići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu Medjep (Mećep), Nikšić, potiču iz obližnjih Ridjana, vidi: Merćep Medjović, Bovan (Višegrad), pa jedni i kao: Drobnjaković i drugi u obližnjim Danilovićima i kao: Lučić (Medjović), porijeklom su iz Drobnjaka Medjurečj, Pistula i Medjureč (Ulcinj) Mezalin, Gorovići (Grbalj) Mezgalj, Mezgalje (Šekulari), Berane, od Lijeve Rijeke, a drugi su doseljenici iz Bajica (Cetinje), ogranak Martinovića. Od njih su u Goraždevcu (Peć) i u Srbiji, kao: Grujić i Mikević Mezilić, Pljevlja Mejtoja, vidi: Matanović Mekikukić, Gusinje Mekić, u Kučima su grana Nenada; Bratonožići, pa su jedni prešli kod Gusinja, i od njih su u Rastokama (Bijelo Polje), od kojih su neki prešli kod Nove Varoši, drugi u Kolašin i Nikšić; Mekića Kula (Mojkovac); kod Plava ranije Mekulić, ogranak Sujkovića = Nuculovića; Bijelo Polje i područna Rasova došli su od Mojkovca; u Kolašinu i kao: Ličina ogranak Djurdjevića iz Kuča; Pljevlja i područni Potpeć 1896. god. Mekica, vidi: Maglica Meksa, Kotor 1400. god. Meksija, Kotor u 15. v. Mekuli, vidi: Mekulić Mekulić, kod Plava i kasnije Mekuli 1913. god. ogranak Sujkovića - Nuculovića, grana Nenada u Kučima, vidi: Mekić Mekulović (Sujkoić), Koće (Kuči), doseljenici iz Klimenata. Od njih su u Novčićima, Gusinju, Metehu i Plavu, vidi: Mekić Mekša, Podgorica 1330. god. i u 16. v.; Kotor Melada, kod Perasta doselili se iz Hercegovine Mele, Kotor Melez, Berane Melezić, Berane Melić, kod Prijepolja, doselili iz Nikšića, ogranak Derviševića Meliciaka, Kotor, rodom iz Raške (Srbija) Melišore, Kotor Melkiori, Kotor Melović, Barice i Rogušje (Pljevlja) Meljić, iz Kuča prešli u Gusinje; iz Bezjova (Kuči) doseljeni u Gusinje i kao: Memić Meljica, vidi: Maglica Memedović, kod Gusinja su od Drakulovića iz Kuča; Nikšić; Kotor; Bar i područno: , Lisa, Lit i Draginja, i kao: Kokošić; Piperi i kao: Memetov, grana Petrovića; u Dužima (Drobnjak), ranije Zindović od Vukmirovića iz grupe Djurjanovića - Abazovića (Omakalovića). Od njih su se jedni odselili u Srbiju Memedovići, porodica u Drobnjacima Memetov, vidi: Memedović Memetović, u Piperima su ogranak Petrovića (potomci Petra Mijaljeva). Od njih su: Seferović u Nikšiću; i (Ulcinj) Memija, Sustaši (Bar) Memijić, Jasen (Bihor), Bijelo Polje, došli od Kolašina Memić, Orahovo i Bezjova (Kuči), od njih su kod Gusinja, jedni u Kolašin pa uz Taru kao: Memić; Kričak pa Vodno (Pljevlja), doseljenici iz Kuča; Lozna (Bijelo Polje); Mokrine, Herceg- Novi iz Stare Crne Gore; u Baru iz Gornje Krajine; vidi: Meljić Memišević, Dubovo (Bihor), Bijelo Polje Memišović, Pljevlja i područni Boljanići Memo, Budva 1500. god. Memović, Ćeklići (Crni ), Cetinje. Od njih su u Crnom Vrhu (Berane); Kukoljama (Bijelo Polje); Ulcinj i područne Kruče Memovići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Memčaj, vidi: Večljaj Memčević, i Marković, Benjkanji (Zatrijebač), Kuči, porijeklom su od Rijeke Crnojevića Menaz, Kotor Menac = Menać, Kotor Mende, kod Perasta doselili iz Kranjske (Slovenija) Mendegaj, Babunice, Herceg-Novi Mendegalj, Medini (Kastel Lastva), Tivat (u 16. v.) došli iz Grčke Mendoc, u Herceg-Novi došli iz Španije Mendra, u Kosijerima (Cetinje) Mendjelo, Kotor Menegelo, Kotor Meneget, Prač (Boka Kotorska) u 15. v. došli iz Istre Menegin, Kotor Menstrik, Zelenika, Herceg-Novi Menca, Bar 1372. god. Menčev, Cesarine (Kotor) 1440. god. Menčević, Zatrijebač (Kuči) Menčetić, Nikšić 1335. god. njihovi su srodnici u Kotoru i Dubrovniku Meović, Glibaći (Pljevlja), doselili se iz Nikšića; u Novšiće (Gusinje) doselili iz Klimendi (sjeverna Albanija) Meragović, Dabezići (Bar), vidi: Boja i Bojić Mergin, Kotor Merdović, Kurikuće (Berane), došli iz Rovaca; Rastoka i Pripeće (Bijelo Polje) 1890. god.; kod Mojkovca; Kričak (Pljevlja) i kao: Merdović = Mican Merdjanin, Podgorica Merdjep, Ridjane (Nikšić), pa u Djediće (Trebinje) i jedni odatle u Nikšić Meredit (Meredita), Zoganje (Ulcinj) i Kotor Meremaj, Gornji Oblik (Primorska krajina) Merdjelat, u Kotoru Merišić, Kruševice, Herceg-Novi Merkaić, Mrdeši, Herceg-Novi Merkvić, Herceg-Novi, po nahočetu Merović = Marović, Lješevići (Tivat) u 16. v.; Magruš (Primorska krajina) Merulić, Spuž i Podgorica Merdžana, Grahovo (Nikšić), izašli iz Boke Meršulja = Meršula, Grbalj i Kotor i susjedni Baošići Meseri, Kotor Meta, Braiša (Anamali), Ulcinj Metanović, ogranak Matanovića u Mrkojevićima i Baru Metaj, Selišta i Donji Oblik (Primorska krajina) Metasanović, Grude i Podgorica Metacori, u Crnogorsko Primorje došli iz Anadolije (Turska) Metdjona, Tuzi Metdjonović, Tuzi Metikov, Kotor 1475. god. Metiković, Nikšić (Onogošt) u 15. v.; Ridjani (Nikšić) 1435. god. Metiljević, Mataguži i Golubovci (Zeta), dalja starina Stanislavić (Lješkopolje) a jedni i kao: Ivanović; Ponarima (Zeta) kao: Popović Metjahić i kao: Metjajić, Plav i područno Hakanja i Vojno Selo Metković, Budva 1635. god.; Ridjani (Nikšić) 1438. god.; u Risnu iz Hercegovine, kao: Ćelović; u Ćeklićima (Cetinje) 1435. god. Metnić, 1438. god. u Kotoru Meto, Podgorica Metov, Bar Metović, Stjepo (Zatrijebač), Kuči, ogranak Šćepala kod Gusinja; Šćepovića kuće (Zeta); Kruče (Ulcinj); Livari (Bar) ranije Drugić; Bar; Ruče (Ulcinj); Herceg-Novi Methanović, Grude i Podgorica Mećedić, Herceg-Novi, po nahočetu Mećep, vidi: Medjep Mećikukić, Spuž (Bjelopavlići), Ponarima (Zeta) i Žabljaku, uz Skadarsko jezero, do 1880. god. i na Skadarskom jezeru, ogranak Baća iz Pipera 1787. god.; Gornja Klezna (Ulcinj) Mećili, Bar; Podgorica Mećukić, u Kurilu (Dejani), Zeta 1478. god. Methidžović, Podgorica, prije dolaska Turaka Meha, u Kotoru početkom 15. v. Mehanović, Bojka (Ulcinj) Mehi (Meša), u Ulcinju Mehić, Pljevlja 1857. god. Mehmedbegović, iz Kuča odseljeni u Plav Mehmedović, vlastela na Žabljaku (Skadarsko jezero), u 17. v.; Nikšić; Ulcinj i obližnja Bojka; Plav; Vojno Selo (Plav); Novi Pazar, ogranak Dupljaka iz Lozne (Drača), Bijelo Polje Mehmedovići ogranak su Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu. Predak im je Mehmed koji je primio islam, koji su i danas muslimani. Mehmetović, Nikšić Mehmetuseinić, Ulcinj Mehović, Donja Briska (Primorska krajina); Njeguši (Rožaje), ogranak Balotića; iz Lozne (Bijelo Polje) prešli u Sandžak; Vrbe i Bor (Gornji Bihor), Bijelo Polje, došli iz Kuča; u Pljevlja došli iz područne Nefer Tare Mehonjić, Bijelo Polje Mecin (Mecinović), Deton (Tutin) doseljenici od Kolašina Mečobeg, Ulcinj Meša, vidi: Mehi Mešić, Eršinovac (Kolašin), pa prešli u Bijelo Polje; Pljevlja, područni Glibaći i Kričak Meštar, Medanović (Bijelo Polje) Mešter, Uskoci (Žabljak), došli su iz Gacka; Kanje (Bijelo Polje); ogranak Popadića u Drobnjacima: Malinskom i Ljevištu, potomci nekog odselili se u Srbiju Meštrikukić, Berane Meštrević, Pljevlja u 15. i 16. v. Meštrović, Krtolska naselja (Grbalj) u 15. v. doselili iz Stare Crne Gore. Od njih su u gornjoj Dalmaciji Miailović, Kruševice, Herceg-Novi, vidi: Miajlović Miajlović (Miailović), Herceg-Novi i područne Kruševice Mialović, Kotor Mialjić, Prčanj (Boka Kotorska) Mianović, Kotor Migota, Herceg-Novi Migovilović, Kuti, Herceg-Novi Mida, u Podgori uz Skadarsko jezero (1416. god.) i u Kotoru Midorović, Zagora (Grbalj), ogranak Ilića iz Ledenica iz grupe Mandića, od Nikšića Miždrag, predak bratstava Grabljana i Gradinjana Mižević, Radovanići (Tivat) i kao: Mišević Midjor = Midžor, Buljarica (Paštrovići), Budva Midjoti, Herceg-Novi Mijailović, ogranak Bulatovića iz Rovaca, naseljeni u Bare Šumanovića (Bjelopavlići); Vidočice (Bratonožići); Zabrdje (Berane); kod Mojkovca ogranak Rakočevića iz Morače; Kotor; Ulcinj 1889. god. i kao: Mihailović; Ropočevo (Mladenovac) ogranak Žarkovića iz Crne Gore, a drugi kao: Popović iz Crne Gore Mijajlović, Požar (Bjelopavlići), potomci Mijalja, kasnije Mihailović; Orja Luka (Danilovgtad), ogranak Boškovića i kao: Serdarović; Nikšić; u Beranama su iz Kuča; u Donjoj Morači, jedno vrijeme odvojili se od Rakočevića, pa su ponovo uzeli to prezime; ogranak Preobražana u Cucama (Cetinje) grana Bajkovića, od njih su u Petrovom Selu (Kuršumlija), Delameru (Nevada), SAD; Kameno, Kruševice i Topla (Herceg-Novi), doselili se oko 1693. god. od Nevesinja (Hercegovina) Mijajlovići - Preobrežani, bratstvo u Cucama Mijalj, Brijest i Grab (Cuce), Cetinje, nastanjeni u Dobroti (Kotor) Mijalji, staro bratstvo u selu Grabu Mijan, predak cuckog bratstva Mijanovića Mijanac, Izbična, Ljeskovac i Krašljevići (Pljevlja) Mijanović, Adžova Vrba (Zeta); Krug, Vrh Melaca i Meoci (Cuce), Cetinje, porijeklom iz Ponara (Zeta). Istorodni su u: Krivošijama, jedni kasnije kao: Lakićević i u Domaševu i Ljubomiru (Hercegovina), Korjenićima (Trebinje), Kapavicama . (Hercegovina), u Bosni i Zemunu. Njihov ogranak Račeta, nastanjeni su u: Budvi, Kavču, Kotoru i područnoj Dobroti; Budva, po majci došli iz Špadijera (Cetinje); Bubrežak, Ridjani i Straševina (Nikšić), ogranak Ugrenovića Mijanović Račeta, jedan od predaka bratstva Mijanovića Mijanovići, bratstvo u Cucama Mijanovići, rod u Adzovim Vrbama u Zeti Mijanovići, rod u Ljubomiru u Hercegovini Mijanovići u Boki, "u Nikšiće", u Hercegovini i u Srbiji Mijatović, Kućišta (Cuce), Cetinje ogranak Ivanovića; Cetinje; Golubovci (Zeta), ogranak Kaludjerovića iz Pipera; Morača, došao Mijat iz Hercegovine, njegova braća Dule od koga su Dulovići u Vaškovu i Maoču (Pljevlja), Peko od koga su Pekovići i Lakića Lakićević. Srodnici njihovi su u Cucama (Cetinje), Krivošijama, Herceg-Novom, Domaševu, Kapavicama, Ljubinju (Trebinje), u Zemunu i Bosni; Cerovo (Pljevlja), Poblaće, Bobovo, Krće (Pljevlja) i kao: Leovac i Djurković; Podgorica, Valjevo i Gruža Kragujevačka, svi iz Pive; Žari (Gornja Morača), Kolašin ogranak su Dulovića i od njih su kod Mojkovca; u Gusinju; Bare Šumanovića (Bjelopavlići), ogranak Bulatovića iz Rovaca. Od njih su u Papešu i Lipovcu (Kragujevac); Gusinje i Plav doseljeni oko 1867. god. iz Stare Crne Gore; Nikšić; Gornje Polje i Šipačno (Nikšić), od njih su na Romaniji; Krnjače, Poblaće, Djurkovići, Krće, Leovci, , Rasovača, i Bobovo (Pljevlja), doseljenici iz Drobnjaka; Bršno (Župa Nikšićka), ogranak Vušanovića, porijeklom iz Vasojevića; u Drobnjacima vidi: Žižić; kod Pljevalja jedni kasnije kao: Peovac i Ćuković; u Zeti su ogranak Kaludjerovića iz Klimendi = Klimenata, porijeklom iz Pipera; Podi, Herceg-Novi su oko 1692. god. došli iz Popova (Hercegovina) Mijatovići (Ivanovići), bratstvo u Cucama Mijatovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić) Mijač, u Trstu ogranak Abramovića, potomaka kneza Bajka u Cucama (Cetinje); Orahovo (Crmnica) Mijač = Mijačić, Podgora i Orahovica (Crmnica), a u Herceg-Novom kao: Mijač Mijači, bratstvo u Podgoru Mijačanin, Gorice (Pljevlja) Mijačević, Danilovgrad Mijačić, Miruše uz Trebišnjicu ogranak Vujačića iz Vilusa (Nikšić) Mijin (i Gluvakov), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi: Markov i Alilujev Mijović, u Vasojevićima su ogranak Raketića iz grane Laban (Lopoćana). Od njih su u Kalavaju, Juniku, Dobriću, i Piskotama (Djakvica), Metohija; Ulcinj 1880. god.; Bar; Lastva (Tivat); Zagrada (Katunjani), Cetinje, ogranak Božovića, čiji su srodnici u Berislavcima i Bistrici (Zeta), u Zagori (Vraka), Skadar, ogranak Milića iz Bjelice (Cetinje) i kao: Zmijanović; u Ponarima (Balšić), u Zeti, od 1893. god., jedan ogranak Vukotića sa Čeva (Cetinje); Nikšić 1843. god.; Godijelji i (Žabljak) i Mojkovačka Polja, ogranak Godijelja; Bijelo Polje i dotični Dio; Godijelji, Brčeli i Brijegi (Crmnica); Pržno (Paštrovići); Crnci (Piperi), ogranak Janića; Ogranak Drekalovića u Kučima. Od njih su u: Golubovcima (Zeta), Darzi (Ulcinj) od 1878. god., Željevo (), Srbija, kasnije Stanojević, Cetinju, Baru, Nikšićkoj Župi; Kržanja (Kuči), pripadaju Krivodoljanima; kod Plava; u Banjanima (Nikšić), potomci Mija Ivanova Kneževića, grana Banjanin - Petrović Mijovići, bratstvo u Brčelima Mijogoštani, bratstvo u Donjem Zagarču Mijogoštanin = Mijogošić, Zagarač (Danilovgrad) Mijokusović, Bjelopavlići 1477. god. Mijomanović, u Vasojevićima, razgranati; Sjerogošće (Kolašin) Mijočević = Miočević, Krtole (Grbalj) Mijun, Crkvice (Piva) Mijučin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov Mijušković, u Pješivcima: Bogmilovićima su ranije Breškovac, u Nikšiću i područnim: Straševinu u Oragu, od njih su u Barajevu (Beograd); Povija (Pješivci), srodnici Kontića; u Marojevićima (Ćeklići), Cetinje grana Radojevića; Kameno, Herceg-Novi i kao: Mulusković, iz Stare Crne Gore; Gornji Pješivci porijeklom su iz Banjske sa Kosova, od njih su kod Nikšića i u tom gradu; u Beogradu jedni kao: Mijušković (Djurišić); Sutomore (Bar) 1903. god.; Vasojevići iz grupe Novakovića; iz Pješivaca u Vraku, Brdanjolt i Skadar (Albanija); Podgorica i obližnji Spuž; Dobrota (Kotor) došli iz Donjih Pješivaca; Kotor došli su iz Pješivaca; Donja Morača, ogranak Jovanovića iz grupe Drekalovića (Vujoševića) sa Kupusaca (Kuči) Mijuškovići, bratstvo u Poviji Mijuškovici, uže prezime bratstva "Breškovaca" u Bogmilovićima Mijuškovići (Radojevići), bratstvo u Ćeklićima Mijuškovići u Kamenom u Boki Mikavica, Podgorica Mikač (Mikačević), Njeguši (Cetinje) 15. v. i Lozice (Kotor) Mikelini, Kotor i Risan Mikelić, Herceg-Novi Mikeljević, Krtole, Kumbor i Djenovići, Herceg-Novi Mikerić, Mezgalje (Šekulari), Vasojevići, odseljeni u Goraždevac (ranije Protić), pa otišli u južnu Srbiju Miketić, u Vasojevićima ogranak Kovačevića-Obradovića Mikef, Krtole (Boka Kotorska) Mikieljević, u Paštrovićima 1570. god. Mikijaljević, Krtole (Grbalj), vidi: Mikijelj Mikijelj, Grispula (Bigovo), Grbalj i područna Krimovica (14. v.), a u susjednim Glavačićima (u 9.- 14.), Herceg-Novi Mikilj, Dodoši (Rijeka Crnojevića), prešli iz Sinjca (Lješnjani), Podgorica, vidi: Mikiljaj Mikiljaj (Globar), kod Rijeke Crnojevića, prešli iz Sinjca, sa Lješkopolja, vidi: Mikilj Mikić, u Drobnjacima ogranak Dedejića doseljenika sa Čeva (Kčeva), Cetinje, od njih u Kolašinu i kod Mojkovca i Nikšića; u Šekularima i Veliki (Gornji Vasojevići), ogranak Gojkovića; kod Murine (Plav) iz Loćana (Peć) Mikjeljević, Paštrovići Miklovčić, Podgorica Miković, Novosela, Petrovac i Čelobrdo (Paštrovići). Oko 1424. god. došli su iz Stare Crne Gore. Porijeklom od Rijeke Bregalnice. Od njih u Kotoru, odakle su jedni 1571. god. otišli u Split; Gornja Orahovica (Ubalac), Donji i Gornji Stoliv (Boka Kotorska); Djurdjevi Stupovi (Berane) 1828. god.; Gornja (Srbija) ogranak Vlahovića iz Rovaca (Podgorica) Mikovići, bratstvo u Podgoru Mikočev, u Igalo, Herceg-Novi došli iz Dalmacije Mikočević, Kotor Mikula, Budva Mikulić, Jelkići (Bjelice), Cetinje i područnim Kosijerima. Od njih (iz Bjelica) su u Vraki (Fraki), Skadar, od kojih su u Mališevu, Bobovcu i kod Peći (Metohija); Kotor 1420. god.; Bukarice (Budva) 1815. god.; Kunje (Ulcinj); Nikšić; Krtole (Grbalj) i Herceg-Novi; Kamica Gril (Vraka); Skadar, iz Crne Gore, kasnije Mikulić Mila = Milo, Ulcinj u 13. v.; Bar Miladinović, , Djuraševići i Krtole (Grbalj) u 16. v.; Berane 1884. god.; Dubovo u Bihoru (Bijelo Polje), porijeklom su iz Pipera; ogranak Lazovića iz Kuča, naselili se kod Novog Pazara Milaić, Lepetane (Tivat) Milajić, Rečine (Kolašin) Milaković, Podgorica u 15. v.; Bečići (Budva) Milanković, u Berislavcima (Zeta) Milanović, Pješivci, potiču od Lužana, Kosjerdaći (Donji Ostrog), Bjelopavlići, kasnije Nosaković; u Kotoru; ogranak Cerovića iz Tušine (Žabljak) odselili u Srbiju; u Lepenicu (Srbija) došli iz Rovaca; Beloševac u Lepenici (Srbija) doseljenici iz Cuca (Rovina), Cetinje; u Gradjanima (Rijeka Crnojevića) jesu od Lipovaca, porijeklom od Prizrena; Mokrine i Kameno (Savina i kao: Ćosurić), Herceg-Novi oko 1692. god. doselili iz Hercegovine; Baošići i Kumbor, Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje); Nikšić; Cetinje; Dobrska Župa, potomci Dobrilovića u 15. v. i kao: Milanović (Drobljanin), od njih su u Češljarima (Rijeka Crnojevića); Ulcinj, porijeklom iz Bosanskog Petrovca; Gradjani i kao: Gradjanin kod Rijeke Crnojevića, porijeklom od Prizrena; Kotor, porijeklom su iz Zrmanje (Dalmacija); Kruševice, Herceg-Novi; ogranak Lješevića Milanovići iz Berana ( Budimlje). Kao doseljenici u Budimji nosili su prezime Bagas. Dio porodice je promijenio prezime po pretku Milanu Milanovići iz Dobrske Zupe i sa bratstvima iz Dobrskog sela čine pleme Dobrljani. Naš predak se prezivao Dobrilović, porijeklom iz okoline Peći i naselio se na Lipu više Dobrskoga sela, prije nekih 450 - 500 g. Od Dobrilovića postali su Milanovići, Vujovići, Radonjići, Batrićevići, Popovići (ima ih u Baru) i Živanovići. Za prezime Milanović - Bagaš iz Berana imam neka neprovjerena saznanja, da su i oni od naših. Medjutim to je, kao sto rekoh još neprovjereno, tako da se to ne uzima u obzir. (prilog: Djordjije Milanović) Milančić, u Banjanima (Nikšić), potomci Novljana Milat, Kotor, porijeklom sa ostrva Hvar (Dalmacija) Milatković, u Boki Kotorskoj (Policama) 1438. god.; Paštrovićima 1619. god. Milatović, Budva 1490. god. I jedni se presele u Babino Polje (Dubrovnik). Milati (Komani), Podgorica (početkom 16. v.) jedni pređu u Viniće (Danilovgrad) kasnije kao: Čakmak iz Komana, pa jedni u Martiniće (Bjelopavlići), pa jedni kao: Milatović prešli (1906. god.) u Ulcinj; u Daboviće (Danilovgrad) došli sa Čeva (Cetinje); Kod Nikšića iz Bjelopavlića; Kotor (1547. god.), od njih su u Stolivu (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi; Bar; Vijenac (Pljevlja); Paštrovići. Milac, Podgorica Milačić, ogranak Ilikovića iz grupe Drekalovića. Od njih su u Vojnom Selu (Plav), Merdarima (Kuršumlija), jedni i kao: Nešković; Berane; Podgorica; Cetinje Milaš, Mirac i Zalaz (Cetinje) u 16. v.; Cuce i jedni sišli u Grbalj Milašević, Dubovo i Markov Do (Rijeka Crnojevića), došli iz Tomića (Crmnica); Crnci (Piperi); Vitasojevići (Pješivci), porijeklom su iz Kuča; Kotor Milaševići, bratstvo u Piperima Milaševići (Kaluđerovići), bratstvo u Ljubotinju Milaši, staro bratstvo u Grabu Milaši, bratstvo u Mircu Milašinović, Previš, Bukovica i Šavnik (Drobnjak), grana Novljana; kod Risna; Herceg-Novi (Igalo) jesu iz Necvijića; Klinci (Grbalj) Milbraja, Cetinje 1327. god. Milević, kod Gusinja i u (Kuršumlija), a u Golubovcima (Zeta) od 1880. god., porijeklom iz Ledina (Kuči), starinom Bratonožić; Trojice (Pljevlja); Cetinje Milekić, Bihor (Bijelo Polje) i Donja Kravarica (Donje Dragačevo), Srbija Mileković, Petrušinovići i Šobajići (Bjelopavlići), grana Petrušinovića; potomci Gojaka Lapova iz Crne Gore došli u Sopot (Šumadija) Milenić, Bileća (Hercegovina), ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić) Milenk, Paštrovići 1398. god. Milenković, Nikšić i Jošanice (Risan); i Rogozna (Raška), srodnici Savovića iz Kuča; Beloševac (Lepenica), Srbija doseljenici iz Crne Gore Milenović, Šobajići (Bjelopavlići), grana Bubića Milentić, Polja (Mojkovac) Miler, Dobrota (Kotor) Milet, vidi: Mileta Mileta, Bar; u Kotoru 1513. god. Miletinković, u Kotoru 1535. god. Miletić, Bjeloši (Cetinje); Papratnica, Gluhi Do i Dupilo (Crmnica); Kotor 1335. god.; Paštrovići; Kčevo (Ozrinići), Cetinje 1335. god.; Ledenice više Risna 1650. god. došli sa Kčeva (Čeva), Cetinje; Cetinje; Zalazi (Njeguši), Cetinje, od njih su u Srbiji, Muo, Prčanj i Kotoru (Boka Kotorska), Oreškoj ulici (Pješivci), od Lukencija iz Zalaza su i u Kličevcu (Valjevo) od 1857. god. i Milešić i Srećković od 1866. god.; Žanjevice (Gatačka Površ) porijeklom iz Nikšića (Crna Gora); Herceg-Novi; Župa Nikšićka kao: Grbljanović porijeklom su iz Grblja, od njih (1860. god.) su u Glibavcu (Nikšić) i Baru; u Polja (Piva) iz Žanjevice (Gacko), tu iz Grblja; Brestovik (Lastva Paštrovska) 1399. god. do 15. v.; Bokovo (Rijeka Crnojevića); kod Risna; Rovca, jedni su starinci, a drugi doseljenici iz Bosne; Podgorica; Tijane (Donje Dragačevo), Srbija, srodnici Čarapića i Čupića, ogranci su Ćala (Ćalova), doseljenika iz Drobnjaka oko 1700. god.; u Šekularima (Gornji Vasojevići) oni su potomci Komnena Barjaktara Miletići, bratstvo u Dupilu Miletići, bratstvo u selu Dolu Miletići, staro bratstvo u Bjelošima Miletići, rod u Prčanju Mileusnić, Cetinje Mileša, Dinoša (Tuzi) Mileševac, Lješevići (Grbalj), vidi: Maleševac Milešević, u Bjelicama (Cetinje) i kao: Mandić, jedni su oko 1542. god. odselili se u Drobnjake; u Banjanima (Nikšić) 1374. god. Od njih su u Risnu, i (Šavnik), Lukovo sa okolinom Nikšića, kasnije Mandić, razgranati na: Bojkoviće, Andrijaševiće (Kurajica i Ler), Deliće, Jaukoviće (Bavčić i Graovac), Jakšiće (Danilović, Durković i Šaulić), Iliće, Kešeljeviće, Lazoviće, Ostojiće, Vukoviće (Perušiće). Od ovih su: Bajat, Leovac (Stevanović), Bavčić, Cvijetić (Mićović) Mileševići, rod u Drobnjacima Mileševići, bratstvo u Bjelicama Milešić, Dračice, južno od Valjeva Milian (Milijan) vidi: Miljanić Milivojević, u Užičkoj Crnoj Gori su ogranak Knečevića iz Pive; u Piperima; Andrijevica 1912. god. Milidrag, Nikšić i Risan Milidragović, iz Trebjese (Nikšić) prešli u Jasen, pa u Baljke (Bileća), kasnije kao: Šešlija na Kukolje i u Sudžumu (Hercegovini) i druga bratstva Milija Markov, predak bratstva Milijevića Milijević, Ćeklići (Cetinje) 1443. god., od njih su Stanković, Marković i Jovović Milijevići, bratstvo u Ćeklićima Milijna, Kuči Milikić, kod Mojkovca, jedni su ogranak Konjevića iz Vraneša (Bijelo Polje), drugi u Bjelopavlićima (Mojkovac) došli iz Slackog (Lijeva Rijeka); u Vasojevićima grana Kovačevića; Maoče (Pljevlja); Berane 1863. god. Miliković, Bjelopavlići i Podgorica; Kotor Milin, Kotor i područni Škaljari, Prčanj i Dobrota, porijeklom iz Turkovića (Grbalj); Šišići (Tivat); Herceg-Novi Milinzi, staro slovensko pleme na Peloponezu Milinić, Šišići (Grbalj); Herceg-Novi; Kotor; Prediši (Ćeklići), Cetinje; Podgorica i Bar; Rašćane (Duvno) Milinići, bratstvo u selu Abramovićima Milinković, Morinj (Risan), pa jedni 1910. god. odsele u Beograd; Lučani (Lučani), Srbija doseljenici iz Kuča; Boljanići, Bukovica i Podblaće (Pljevlja); Šišići (Grbalj) i Herceg-Novi Milinović, Morinje i Kumbor (Boka Kotorska) oko 1656. god. doselili iz Banjana (Nikšić); Prčanj i okolina Perasta 1535. god.; Lastva (Tivat); Bar 1881. god. Milirić, Kotor Milisav, Mandino Selo, u Crvenici, Lipi i Eminovom Selu (Hercegovina), porijeklom iz Crne Gore Milisavljević, Čumići (Lepenica), Šumadija, došli od Bijelog Polja (Crna Gora) Milić, u selu Lješkopolju (Podgorica) porijeklom od grada Lješa (na ušću Drima); u Bjelicama (Rešnja), Cetinje doseljenici iz Orline (Čaradje) u 'dno' Gacka, potomci Orlovića. Od njih su u: Presjeci kod Nikšića i područnim Buijelim Rudinama; Mačugama (Crmnica) Milić - Bjelica, Cetinju, razgranati, Kosovom Lugu (Bjelopavlići), Dajbabama od 1880. god. (Zeta) i Zatrijebaču iz Kuča i kao: Milić = Benjkanj = Bektašević, a odatle odseljeni kod Plava kao: Lončarević (Milić), u Cetinju su i kao: Milić (Kosić), Mačagaj (Gran) Čapo u Argentini; Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Gusinja; Limljani (Crmnica); Oselina (Zagrada u Markovini), Cetinje; Lješkopolje (Podgorica), grana Vukčevića; vidi: Ambatbašić; Brijeg (Piva), porijeklom iz Biokova kod Foče (netačno Bosna); Plužine (Piva); (Knić), Kragujevac, porijeklom iz Broketa i Biokova (Piva); Šipačno (Pišteti), Nikšić, vidi: Kordolija (Kurdulija); Kotor; Nikšićko Prekovodje; u Liještima i Donjoj Krnjaži i Podgradu (Kuči), ranije Djurdjević (Krivodoljani), grana Mrnjavčića. Od njih su Ganić kod Rožaja, Gusinja, Bijelog Polja (Donji Kolašin). Porijeklom su od Skadra (Albanija); Sremčica (Beograd), jedno vrijeme kod Djakovice (Metohija), porijeklom Kuči; Grahovo (Nikšić) porijeklom iz Bjelica (Cetinje); iz Bjelica u Berane, pa u Žabljak 1868. god. Boan (Šavnik), Uskoci i Šaranci (Žabljak) i odande jedni u okolinu Pljevalja i Mojkovca; Ulcinj 1887. god.; Škaljari i Kotor; Nikšić; Maine (Budva); Nikšić; u Popovu (Hercegovina), srodnici Ivaniševića (Dragolovića) naseljeni su u Veličanima; Perast i Herceg-Novi; Grahovo (Nikšić) iselili se u Boku; u Goslić (Golija), Nikšić (ranije Kordilija); Šipačno (Nikšić), ogranak Narandžića (iz Nikšića), odselili se u Trašticu (kod Štitara), Novi Pazar; Dobrilovina (Mojkovac) ranije: Popara; u Šarancima (Žabljak) oko 1855. god. došli iz Ševara (Pljevlja), ranije kao: Potpara; Bar; u Kupeliku uz Skadarsko jezero 1416. god. Milić - Bjelica, bratstvo u Sotonićima Milići, bratstvo u Bjelicama "Milići", grana bratstva Milića u Bjelicama Milići, bratstvo u selu Lješkopolju Milići, bratstvo u Oselini Milići, bratstvo u Limljanima Milići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom od Kurdulija iz Hercegovine (prilog Radonja Minić) Milići iz Pive (Plužine 1 kuća), doselili iz Foče 1882. ; slava: sv. Djordjije Milićanin, Beloševac, Vinjište i Erdeč (Lepenica), Srbija, porijeklom iz Kuča Milićević, Kujeva (Bjelopavlići), ogranak Jovanovića-Pavkovića, zvani Dukadjinci; Donje Biševo (Rožaje), grana Kuliza, doseljenici iz Kuča; Buče, Krnjača i Džurevo (Pljevlja); Bastasi (Župa Nikšićka), ranije Bastaja, porijeklom iz Bastaja (Stara Crna Gora); Zvijerine (Bileća), ogranak Vujačića iz Grahova; Beloševac, Vinjište i Radeča (Lepenica) u Srbiju doselili iz Kuča; u Ninkovićima (Žabljak) potomci Milića Nikole Trepčanina, vidi: Trepčanin; Tijane (Donje Dragačevo), Srbija, ranije Ćalov (Ćalović) doseljenici iz Drobnjaka; Godljevo (Užička Crna Gora), porijeklom su iz Pive; Zvijerine (Bileća), potomci Ridjana, grana Dragoševića, vidi: Dragoš; Nikšić; Igalo, Herceg-Novi; Bistrica, Boturić (Bijelo Polje), doselili se iz Rovaca Miličević, Budva; Igalo, Herceg-Novi Miličić, Dučice (Župa Nikšićka), ogranak Šćepanovića, u 16. v. prešli iz Rovaca; u Piperima ogranak Stanišića; Risan; Dukat (Banjani), Nikšić; u Drobnjak se doselili početkom 16. v. iz Ubala (Oputne Rudine), pripadaju plemenu Novljana. Od njih su: Andeselić, Djurdjić i Lasica. Pridvorak (Cetinje) 1631. god.; Škaljari (Kotor); u Pivi su ogranak Krunića Miličići iz Pive (G.Unac 4 kuće), potiču od Krunića ; slava: sv. Nikola Miličković, Nikšić i u Piperima ogranak Petrovića, doseljenika iz Lutova (Bratonožići). Od njih su u Vrijesnom (Paštrovići) Milišić, Kuti (1693. god.) došli od Nevesinja, Žlijeb, Podi, Meljine, Savina i Igalo, Herceg-Novi; Brazilovica (Šumadijska Kolubara), srodnici tamošnjih Živanovića, Nikolića i Pantelića Milković, Kotor 1423. god. došli iz Paštrovića; Berane 1898. god.; u Cuce (Cetinje) Milmović, Paštrovići 1398. god. Milo, Donji (Bijelo Polje), vidi: Mila u Ulcinju; u Bar došli iz Skadra (Albanija) Milobraja, Kotor 1327. god. Milobratović (Milibratović), Ridjane i Trebjesa (Nikšić) u 15. v. iz grupe Ugrenovića. Od njih su Papić na Vlaini (Oputne Rudine) i drugim mjestima, Nikšiću i kasnije kao: Šešlija, Sudžum i Kokolj. Njihovi ogranci su B: Krunić u Ljubinju, Bijelović u Šumi Trebinjskoj, Šiljegović u Gacku, Bjeletić u Preracima, Božović i Rulj u Nevesinju i Tomašević u Zupcima (Trebinje) većina slave Lučin Dan. Oni su potomci Ugrenovića koji su iz grupe Ridjana, jedni su otišli u Risan, treći u Ukrajinu, sa Trebješanima, kao i u mnoge krajeve, u Rusiji, od njih, od kojih je bilo sedam generala ruske vojske; u Mrežicama i Bileća potomci nekog Šeha Milovanović, kod Kragujevca su ogranak Cerovića iz Tušine (Drobnjak) potomaka novljana iz Banjana (Nikšić) i kao: Tijanić; kod Prokuplja su ogranak Vlahovića iz Rovaca, u Žarkovu i Ropočevu (Šumadija) porijeklom su iz Crne Gore; ogranak Kovijanića iz Morače odseljenici u Medjedje i Šilovo (južna Srbija); Morinj (Boka Kotorska) Milovančević, Krstac (Donje Dragačevo), Srbija, oni su grana Bogićevića, grana Vojvodića iz okoline Cetinja odselili se u 18. v. Jedno vrijeme su se prezivali Tijanić Milović, Bezjova (Kuči) i kao: Djerković - njihova grana, oni su od Baljevića (Bratonožića), u Kučima jedni su od: Džokić. Iz Kuča jedni predju u Grahovo (Nikšić) i od njih: kod Bileća i okolina Gacka, pa u Viru i Crkvinama (Nikšić) od 1882. god.; Kostanje (Ulcinj) jesu iz Kuča; Krće (Pljevlja); u Krivošijama jedni iz Hercegovine; u Budvi 1650. god.; Paštrovići 1634. god.; u Ulcinju 1882. god.; Donji Stoliv (Kotor); Kotor, po nahočetu; Bogojev Do (Cuce), Cetinje, došli su iz Grahova (Nikšić), a tamo iz Kuča, gdje su došli iz Bratonožića kao: Baljević (Balević); Piragići (nevesinjska sela), ranije Ozrinić u Čevu (Cetinje), kao i Mostaru i Fojnici (Hercegovina); iz Grahova nastanjeni u Žiljevu i Šurićima (Nevesinje) i Dobrinci (Stonu) ubilježeni kao: Skorup, i u Žiljevu i Šurićima (Nevesinje) kao: Oroz, Kazance (Golija), Nikšić; u Kostanjama (Gornja Krajina); Krivošije (Risan); Donji Stoliv u Boki Kotorskoj; Budva, porijeklom iz Hercegovine; Bijela, Jošanice, Mojdež i Topla, Herceg-Novi; u Bogišićima i Molovića u Grblju su potomci Dapca, doseljenika iz Albanije, u 16. v.; Cetinje; Milovića Ledinica (Skok), Žabljak; Krće i Poblaće (Pljevlja); Koštanje (Kostanje) u Primorskoj Krajini; Paštrovići u 17. v.; Orahovo (Crmnica); u Rasovi kod Bijelog Polja i kao: Milović - Obradović; u Vasojevića grana Kovačevića, iz Lijeve Rijeke prešli u Milov Do (Božići), Andrijevica; Miljkovac (Piva); Lukocer (Raška), grana Marjanovića; Zubci (Bar); Ćeklići (Cetinje), bili su vlastela; i kod Ključa; Bodežište i kod Ključa (Gacko), ogranak Miljanića iz Banjana, kao i na Mekoj Grudi u Bilećkim Rudinama; Crni Kuk (Gambela), , po čemu i prezime Gambelić i Gambelić - Vujković i nadimak Prdeklija i Gojković. Sišli neki u Popine (Orah), Prigredinu (Podljut), Donji Banjani, jedni se zadrže u Gore Dubočke (Milovića Kršu), Gornji Banjani, svi kao: Milović, drugi se presele sa tim prezimenom kod Nevesinja (Hercegovina), ima njihovih na Stepenu (Gacko) i Argentini Milovići (Graovljani), rod u Cucama Milovići iz Banjana Milovići iz Kuča, selo Bezjova Milovići na Bezjovu: Doselili su se u Kuče iz Bratonožića negdje krajem 15 ili početkom 16 vijeka. Prvobitno su bili naseljeni na Gorenu u Ublima, odakle su ih istisli Drekalovići i naseljeni su na Bezjovo. Milovići se dijele na ogranke: Na Vušoviće po Vušu Vujovu, Premiće po Premu Vujovu, Šaljeviće po Šalju Stamatovu i Nik Savićeviće po Niku Savićevu. Od Milovića su Milovići iseljeni na Murini, Niksavićevići su bili prgavi i nesnosni, te su ih brastvenici prognali. Oni su naselili Gusinje. Od Milovića sa Bazjova su nastali Milovići u Banjanima selo Dubocko. Milovića ima iseljenih u Zmajevu, Prokuplju, Velimlju, Zagradac, Gacko, Bar, Postojna (Slovenija) ojha!!! Slave sv.Nikolu (19.decembar). Milovićima su se pripojili Džokići, staro bratstvo u Bezjovu. (prilog: Predrag Sava Milovića, Postojna, Slovenija) Milogorić, ogranak Pečića iz Zete prešli u Vraku (Skadar), porijeklom iz Hercegovine Miloević, vidi: Milojević Milojević, potomci Milojevi na Izvorima u Cucama bliži Ratkovićima iz Trnjina (Ratkova Kućišta), Cuce, koji se spominju 1475. god. Od njih su u: Konjskom, Ogradama, područje Zubaca (Trebinje), kod Nevesinja, Arslanagića mostu (Trebinje) i kao: Ratković, Milojević i Pejanović, a u Zasadu (Trebinje) i kao: Krstović. Jedni su prešli u Bosnu; Njeguši (Cetinje) 15. v., u Kotoru i kao: Dobrinović; Paštrovići u 17. v.; u Pješivcima su iz Komana (Podgorica); Bokovo (Rijeka Crnojevića); Lastva (Tivat); na Javoru i u Rogozni (Raška), ogranak Vukovića; Strmica (Mojkovac); kod Gusinja i u Velici u gornjim Vasojevićima u 14. v.; kod Novog Pazara doselili se iz Rovaca (Podgorica); u Njegušima (Cetinje) 1435. god.; u Paštrovićima 1599. god. i kao: Miloević; u Pješivce iz Komana Milojevići, staro bratstvo u Izvorima Milojevići, bratstvo u Ogradama, Drenovu Dolu i u Prčanju (u Zupcima) Milojičić, Maoče (Pljevlja) Milojko, bratstvo na Pobrđu (Grbalj) Milojčić, Podgorica Milona, Bar Milonić, Podgorica Milončević, Bjelopavlići u 1437. god. Milonjić, Ograde, Korneta, , Gojilo i Draževina (do 1880. god.) a jedni su ogranak Uskokovića iz Lješanskog područja preselili se u Pješivce. Jedni od njih su predigli u Drobnjake; Nikšić; Vranjina na Skadarskom jezeru, došli iz Lješanskog područja. Od njih su u Podgorici; u Botun (Zeta) iz Spuža (Bjelopavlići) Milonjić Ban, iz Gornje Draževine Miloradovići, Rošca (Bjelopavlići); ogranak Vujičića, od Grahova (Nikšić) odselili u Rusiju; i kao: Kotlaš ogranak Rabrena iz Popova (Trebinje) prešli u Mojdež, Herceg-Novi Milosavić = Milosalić, Mokrine, Herceg-Novi Milosavljev, Idjoš (sjeverni Banat), porijeklom iz Crne Gore; Korićanci (Lepenica) u Srbiju došli iz Korita (Bijelo Polje) Milosavljević, područje Gledićkih planina u Šumadiju i kao: Paštrmac, došli su iz Drobnjaka; Popadići, Bukovice i Parcane - srodnici Bukovčana, porijeklom iz Popadića (Bjelopavlići); Sebečevo (Novi Pazar), porijeklom iz Vasojevića; Brajkovac (Šumadijska Kolubara), došli iz Bihora (Bijelo Polje); Tnjilica (Raška), potiču iz Azanje (Gornji Bihor), Bijelo Polje; Korićani u Lepenici (Srbija), došli iz Crnogorskih Korita; Ropočevo na Kosmaju, i kao: Životić, porijeklom iz Crne Gore; Grbovac (Knić), Kragujevac, iz Crnogorskih Korita; kod Risna i Herceg-Novog iz Hercegovine Milosavljevići iz Petrovca na Mlavi i Milosavljevići u Bjelopavlićima su porijeklom Živkovići. Naime, Zivkovići, iz Kuča, sredinom 18 vijeka su izbjegli na područje Bjelopavlićkih planina. U šumi koja se zove Crni Gvozd. Medjutim, zbog, vjerovatno krvne osvete , bježe u Srbiju u mjesto Petrovac na Mlavi, gdje mijenjaju prezime u Milosavljević (prilog: Dalibor Milosavljević [email protected]) Milosalić (Milosavić), Mokrine, Herceg-Novi; Ceklin (Rijeka Crnojevića) u 15. v. Milosalič, u Kotoru, a u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) kao: Milosalić - Gorevuk i Podgori uz Skadarsko jezero i Kotoru Milosković, Budva Miloslavić, Podgorica 1398. god. Milostić, Budva Milohodžić, Grblja i Ljubinje (Hercegovina) porijeklom iz Herceg-Novog Miloš, u Paštrovićima 1445. god. Miloš, predak Miloševića i Pejovića u Njegušima Miloš, predak bratstva Miloševića u Humcima Miloš, predak bratstva Miloševića u Bajicama Milošević, Počivalo (Rusenovići), Gornji Banjani, porijeklom iz Štitarice (Bileća) a starina Cuce srodnici Ilića u Krivošijama; Čeline, više Presjeke u Dugi Nikšićkoj, potomci Radojice Miloševa brata Djurova, pretka područnih Mandića. Došli su iz Markovine (Cetinje); Pivska Župa; u Njegušima (Cetinje) grana Punoševića; (Bileća) doselili iz Kuča, vidi: Šaranac; pa u Planu (više Plašnice), Štitari (Kolašin) i Dobrilovinu, uz Taru i u Šarance (Drobnjak), razgranati; u Kučima su ogranak Banjevića; Berice, Bubetići, Djurašići, Dumljani, Mažići, Seljani, Strmice i Toci (Pljevlja); u Pješivcima 1441. god.; iz Paštrovića odseljeni u Srbiju; u Šareniku () jesu iz Lijeve Rijeke (Podgorica); Zalazi (Njeguši), Cetinje, (od 13. v.) kao: Proroković (u 18. v.) jedni od njih kao: Milošević, vidi: Kulenović. Od njih su u: Prčanj, Kotor, Dobroti, Špiljarima i Šišiće (Tivat); na Mircu (Grbalj) jesu od brata, kao: Pribak i Buril; ogranak Punoševića u Dugom Dolu (Njeguši), Cetinje. Od njih su u Ulcinju (1896. GOD.). Porijeklom su iz Bosne, navodno kao: Vojinović. Živjeli na Zlatnoj strani, obronku Ciganke u Gornjim Banjanima, pa odatle pod planinu Bukovicu (oko 1692. god.); Krtole i Šišići (Grbalj); Rošći (Tivat), oni su potomci Dapca, doseljenika iz Albanije; u peraškim naseljima su iz Dalmacije; Kuti, Savina i Igalo, Herceg-Novi, porijeklom su iz Korjenića (Trebinje); Škaljari (Kotor); Gornja Lastva (Tivat); Kruševice, Herceg- Novi; u Paštrovićima 1445. god.; Grahovo (Nikšić) i Dobrota (Kotor) i kao: Begović; Lepetane (Tivat); Cetinje; Čaradje (Golija), Nikšić došli iz Brestica (Gacko); Vraćenovići (Nikšić); u Duboviku (Bajice), Cetinje; u Bajicama (Cetinje), jedni su ogranak Martinovića; Rioci (Bileća), iz Cuca, a tamo iz Šobajića (Bjelopavlići), od njih u Čaradje (Golija), Nikšić; u Osoju zagaračkom su kao: Stamatović - Milošević; kod Bileće (Hercegovina), i kao: Vlastelinović - Šaranac, vidi: Šaranac, porijeklom iz Djinove Mahale (Nevesinje), porijeklom iz Grahova (Nikšić); u Maloševcima (Nikšić) 1405. god.; Štitarica (Golija), Nikšić iz Markovine (Cetinje); Boan (Ašani), Žabljak, došli su iz Bratonožića; Njegovanovići (Rudine), Bileća, ispod Grada (Gacko) i Drežanu (Zeleni Torovi) uz rijeku Drežnicu (Hercegovina), došli iz Krivošija (Boka Kotorska); u Lijevoj Rijeci (Podgorica) grana Vasojevića; u Morači, jedni grana Lazarevića, a drugi su došli iz Bratonožića; Mrkojevići (Bar); Šekulari (Gornji Vasojevići) ogranak Pantovića; u Vasojevićima jedni ogranak Šoškića, u Gornjem Polimlju, drugi su (Lopate i Lijeva Rijeka) ogranak Raketića, grupa Lopoćana; Gajtan (južna Srbija) i kao: Milošević = Jovović oko 1879. god. doselili se iz Bajica (Cetinje); u Šekularima (Vasojevići) ogranak su Pantovića; u Lješkopolju (Draževini) su ogranak Vukčevića; u Bioči (Bijelo Polje); Ljubić (), Čačak, porijeklom su iz Bjelopavlića; Svojdrug (Sokolski kraj), Srbija doseljenici iz Pive; Riovac (Bileća) i Davidovići (Gacko), potomci su Vuka Brdjanina iz Šobajića (Bjelopavlići); Bar; Podgorica; u Ljubiću i Vorču (Knić), Šumadija i kao: Milošević (Kezun), porijeklom su iz Bjelopavlića, ranije Vasović; Pelo polje (), Šumadija, kasnije: Petković, Raković, Čarović; u Raškovićima (Kragujevac) i kao: Crnogorac, došli iz Korita (Rožaje), a tamo iz Vasojevića; Bijelo Polje u Gruži Kragujevačkoj doseljenici iz Crne Gore; u Komanima ogranak Radulovića iz grane Orlovića; u Rudinama (Nikšić) kasnije Dobrančić; u Površi, uz lijevu obalu Trebišnjice došli su (oko 1405. god.) sa Volujaka (Gacko); Donja Bijela (Šavnik) oni su grana Novljana (od prije 1389. god. prešli kod Šavnika). Od njih su: Radović, Knežević, Čupić, Jakić, Glodjaja, Kusturić sa ogrankom Ilić, Djurović i Vemić ogranak Gluščevića, Čarapuć, Marinković, Vučinić i Baljuš, Drašković (od Kneževića), Lučić i Topalović u Pljevljima ogranak su Jakića; u Kotoru su i kao: Milošić Miloševići (Martinovići) u Bajicama Miloševići ("Umci"), bratstvo u Humcima Miloševići, bratstvo u Dugom Dolu Miloševići, bratstvo u Vitasovićima Miloševići, bratstvo u Povrpolju Miloševići u Dobroti Miloševići u Kotoru Miloševići u Riocima Miloševići, ogranak Vasojevića iz Lijeve Rijeke Milulić, vidi: Mikulić Milunović, ogranak Stanišića (Perovića), Seočana (Lužana) u Piperima; Bogmilovići (Pješivci); Mijanovići (Zeta) iz Bratonožića od 1900. god.; Cetinje; Jošanice (Risan); Kolašinsko područje; Berane 1879. god. Milunovići, bratstvo u Bogmilovićima Milusković, vidi: Mijušković Milusović, u Kameno, Herceg-Novi došli od Nevesinja oko 1692. god. Milutinović, u Župi Bandićkoj (Komani), Podgorica ogranak Sekulića; u Pančevu (Banat) iz Dragovoljića (Nikšić); u Ravnom Lazu (Stijena), Piperi; Jugovići (Župa Nikšićka), ranije Vuksanović, doseljenici iz Gornje Morače; Crkvičko Polje (Piva), ogranak Živkovića (grana Cerovića). Od njih su (oko 1693. god.) jedni prešli u Kruševice, Herceg-Novi, drugi u Risan, a nekih njihovih ima u Bosni; u Boki ima Milutinovića koji su došli iz Hercegovine; Komarnica (Šavnik), došli iz Banjana (Nikšić), grana Novljana; u Slatini bjelopavlićkoj jesu grana Praščevića; u Rovcima (Podgorica) pa odande u Sarajevo; u Herceg-Novom jedni i kao: Magazin (Magazinović) doseljenici iz Trebinja; Risan i susjedni Morinj; u Kotoru, 14. v.; Cetinje iz Mačve, sa iskazom Sarajlija; iz Dragovoljića (Nikšić) odselili u Mačvu; Kaludjerac (Paštrovići) 1797. god. porijeklom iz Hercegovine; Pančevo (Donja varoš), Banat, doseljenici iz Bijelog Polja (Polimlje) kao: Štekić (Šćekić), potomci Milutinovi (od njegova brata Petronija su pančevački Petronijević (zet Karadjordjev), njihov otac je rodjen 1799. god.; Beloševac (Lepenica), Šumadija doseljenici od Kolašina, polovinom 18. v.; Bajčetina, Ljubić, i Knić (Šumadija) doseljenici od Kolašina; Odsreci (Donja Morača), došli iz Kupusaca (Kuči), ogranak Jovanovića grana Drekalovića; Mijanovići (Zeta); Bogićevac u Jadru (Srbija), doseljenici iz Komarnice (Šavnik). Pripadaju plemenu Novljana, sa Banjske visoravni. Njihov ogranak je i Bogićević u Loznici (Mačva) jedno vrijeme u područnim Klupcima. Od Milutinovića su B: Vuković u Motičnom Gaju, Nikitović u Komarnici, Virku i Žugića Barama (njihov ogranak je Kafedžić), Kafedžić u Komarnici i Virku, sva ta mjesta su u Drobnjacima; Trojice (Pljevlja) Milutinovići (Sekulići) u Župi Bandićskoj Milutinovići su iz Stijene Piperske, zaseok Cerovice gdje se i danas nalazi stara porodična kuća (spomen kuća narodnog heroja Ivana Milutinovića). Potomci ove porodice žive danas u Podgorici, Kotoru itd. Po piperskom rodoslovu su potomci vojvode Đureze Božidara Vukotina tako da imaju zajedničke pretke sa bratstvom Božović iz Stijene Piperske. Miluculović, Nikšić Milčević, Golubovci (Zeta) Milšić, Grahovo (Nikšić) Milja, Stabna (Piva), grana Tufegčića, prešli u Bosnu Miljavac, Kotor 1512. god.; Nikšić Miljak, Kotor; Stabna (Piva), srodnici Tufegčića, odselili u Bosnu Miljan, Kotor; i kao: Miljanić; u području Dubrovnika, nekim mjestima Dalmacije i Istre; Holivud (Kalifornija) Miljani (Miljeni), kasnije: Miljanić u Gornjim Banjanima Miljanić (Dubojević), u Dubojiši dolini (selo Miljanići), Gornji Banjani (Nikšić) Miljanić = Miljanović, vidi: Miljanović u Djulovcu Miljanić, Gornji Banjani (Nikšić), matično. Došao predak iz Velestova (Cetinje). Porijeklom iz zapadne Metohije. Njihovih bratstvenika ima (i bilo je u prošlosti) u: Gornja Lastva (Tivat), Risan i područnoj Bijeloj, Kotoru (1510. god.). Uskopolju (Miljanići), Konavlima, Cavtatu, Platu (Smokvijenac) i Kozačine (Grčke omedjine), Dubrovnik, u Dalmaciji: Golubići, Kruševo, Čučulovac i Vrse (Obrovac), Gornji i Donji Zemunik i Zadar, Turanj i Krabrnja (Zadar), u Hercegovini: Zagradac (Ključ), Stepen, Najdanići i Bodežište (Gacko), iz Biograda Petar u: Mostar (Hercegovina), Beograd (Srbija), pa Prag (Češka) i Cetinje. Njegovi sinovi u Cirih, Pariz pa Beograd, Zovine (Zovi do), Koleško i Zalom (Nevesinje), Blagaj, Podgradje, Mostar, Šuma trebinjska, Čičevo (Trebinje), Fojnica, Bradina (), Blagaj (Podgradja) i Slat, u Bosni: (Osatica), Srebrenica, Zasiok i (Vlasenica), kod Tuzle, u Tuzima (Podgorica) iz Miljanića, a iz Susednih Dubočaka (Nikšić) u Kanadu; u Kotoru 1512. god.; Lopate (Majevica), Osijek i Čitluk kod Visokog, Pofalići i Pazarić (Sarajevo), u Sarajevu, Turjaku (Bosna). Gradište; u Slavoniji: kod Županje, Livadjanima i Lipiku (Pakrac), Virovitica, Grabje, Narata, Općevac, Kolarevo selo (Čazma), Malo Korenovo, Hartje, Ravneš, Novi Bogdanovac, Jasenaš, Gradina i Obilićevo (Virovitica), Oblakovac (Požega Slavonska), u Istri: Borut (Pazin) i Pula, u Srbiji: Bjelotić, Čeneju mačvanskom, Komiriću, i Šljivovi u Mačvi, Kačeru (), Baroševac (), u Skopskoj Crnoj Gori, Tankosiću (Uroševac), u Sremu: Ogar, Jarak uz Savu i Grab u Fruškoj Gori, u sjevernom Banatu: Žombolj, Crnja (Srpska Crnja), vidi: njihove ogranke i u Bečeju (Vranjevo), Bjut Montana (SAD) i Holivudu (kasnije Milijan - Miljanić), u Kanadi, jedni kasnije i kao: Nastić. Miljanići u Menteze (Južna Amerika); Od Miljanića i sa novim prezimenima jesu: Milijan u Holivudu (SAD); u sjevernom Banatu: Žombolju i Srpskoj Crnji kao: Miljanić pa Arsen = Arsenov, Ivin, Markov i Savin, od ovih su, Zarin, Rackov, Radin, Gajin i Tomin - Čolić; Manigoda kod Sinja (Dalmacija); Dimić, Kurbatlija i Čakar u Čitluku (Visoko), Bosan i Jokić u Osijeku (Visoko), Bosna, Milovići u Zagradac (Ključ), Bodežište i Stepen (Gacko), Drljevići i Jusović iz Dubočaka u Bileći, Bijelim Rudinama (Bileća) i Buni (Podveležje), Isović i Pušković, Šaćir u Bileći, iz Bileće Kojić = Miljanić u Kačeru (Ljig) i Baroševcu (Lajkovac), Marković = Miljanić u Baroševcu (Lajkovac), Čolović u Miljevac (Posrano Brdo), (Zalužje) i Malo Polje iz Bileće (uz rijeku Bajnicu), Nevesinje (Hercegovina), Terzić u Trnovici (Bileća), Bodežištu (Gacko), Koleško i Zovin Do (Nevesinje), jedni od Gacka odselili se u Zetu, a iz okoline Nevesinja sa srodnicima Miljanić oba u Podravsku Slatinu: Sofje (Sofjenska Greda) i Greda Supjenska, treći iz Bodežišta (Gacka) odu u Lički Gradačac, jedan se odvoji i ode u Dalmaciju kao: Ćulaf, treći ode u Futog (Bačka), Jokanović u Podgori i Trsi (Piva), Lalović i Tošić u Uskocima (Žabljak), kao: Bajčeta Tjentište (Foča), pa u Uskoke (Žabljak), a u gornjim Banjanima (Nikšić) 1597. god. i 1600. god., Kruševo (Kruševice), Zatarje 1660. god., Zminice (Žabljak) 1875. god., Grab, Kosanice i Lekovine (Pljevlja), kasnije kao: Bajčetić (Bajčet), pa u Novu Varoš, i područni Bukovik, odatle u Grab i Rogaču (Donje Dragačevo), Srbija i jedni kao: Bajčetić, a drugi kod Valjeva kao: Bajčeta, Bajčetić kod Pljevalja u Kovrenu, Kičevu, Kosanici, Grabu i Kakmužima, ranije Bajčeta, Radović u Miljanićima i Muževicama (Banjani), Nikšić i u Mojkovcu, u Rusiji i Bratislavi (Slovačka), Djulovac (Lisičinac = Podravska ) kasnije kao: Miljanović Miljanić = Mihanić, u Konavlima (Miljanići), Dubrovnik, vidi: Mihanić i Miljanić Miljanović, u Kučima ogranak Popovića (Ilikovića), Drekalovića; Miljanovića Poljana (Bijela) u Biovska Gora (Šavnik); u Kotoru 1557. god.; Gornje Polje (Nikšić); Vrpolje (Trebinje) grana Ugrenovića, od Nikšića; Vrpolje (Popovo Polje), Hercegovina i Bilećke rudine, porijeklom od Nikšića; Morinje (Risan); Herceg-Novi; Crnča (Bijelo Polje), ogranak Murića kod Rožaja; Gornja Lastva (Tivat); u Djulovcu (Podravska Slatina) ranije: Miljanić; vidi: Miljanić = Miljanović; vidi: Miljanić; u Zalazima (Njeguši), Cetinje i kao: Miljević - Hrsović Miljevac, Sutomore (Miljevci), Bar; Buljarica (Paštrovići) Miljevi, vidi: Miljani Miljević, kod Gusinja doselili iz Kuča; Miljevića Ledine, Bare Šumanovića, Podvraće, Martinići i Danilovgrad (Bjelopavlići); Kotor 1419. god.; Donji Stoliv (Tivat), Bijeloj i Herceg-Novom potiču iz Stare Crne Gore; u Risnu iz Hercegovine; Zalaz (Njeguši), Cetinje u 16. v. označeni i kao: Batrićević. Od njih su u Prčanju; u Paštrovićima 1591. god. Miljevići, rod u Prčanju Miljen, knez, predak bratstva Miljenovića Miljenković, ogranak Kadića prešlih iz Bjelopavlića u Vraku (Skadar) Miljenović, Gredina (Grepca) u Cucama (Cetinje), a u područnim Prodoli Kobiljske, pod Ratinom, Rakoče, Jabuci (grahovskoj) i Bresticama nikšićkim i kao: Miljenović - Simović, a u Sladojevom dolu (Trešnjevo) i kao: Miljenović - Dževerdanović, od njih su u Cetinju, Orahovicama (Kotor), kod Bileće kao: Sforcan, u Srbiji, Grčkoj; Kotor Miljenovići, grana bratstva Gradinjana u Cucama Miljenovići u Grahovu, na Cetinju, na Koritima, u Primorju, u Srbiji i u Grčkoj Milješković, Krtole (Grbalj); Šaranci uz Taru; Boljanići, Gradac, Bušnja i Gotovuša (Pljevlja) Miljić, Šljivansko i Gradac (Pljevlja); u Boljaniće (Pljevlja) iz područne Bušnje Miljković, Grbalj u 17. v.; Berane; Gruža i (Srbija), kao: Atanacković došli iz Azanje (Bihor), Bijelo Polje u Nikšić, pa jedni u Istok (Metohija) Miljuš, Plav 1892. god. u susjednom Vojnom Selu Mimanović, Nikšić Mimić, u Konjusima (Andrijevica) Mimović, grana Novakovića u Vasojevićima; od Kolašina pošli u Prnjavor Gružanski kasnije kao: Stevanović Minateli, Kotor, porijeklom iz Slavonije Minger, Herceg-Novi Minić, Rovca, ogranak Spajića (Nikšić); u Kutima pa u Prošćenje (Zatarje); Podbišće (Mojkovac), ogranak Bulatovića jedni i kao: Durković. Od Minića su u: Majstorovine, Boljevina i Tomaševo (Bijelo Polje) odakle su jedni prešli u Zabrdje, Medinu i Kastel Lastvu (Tivat); Jablanovom i području Bjelopoljske Bistrice; kod Kolašina; Prenćani, Maoču, a u Vinickoj, Dumljanima, Mažićima i Tocima (Pljevlja) i kao: Lakatoš, kod Valjeva, na Kosmaju i u Toplici (Aleksinac); u Djuričkoj Rijeci 1890. god. a prije u Završi kao: Martinović (Jelić); Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Bjelica (Cetinje); Šipačno (Nikšić); u Drobnjacima su ogranak Kosovića - Novljana, vidi Kosorić; Kotor; Ulcinj; Ulotina i Kralje (Andrijevica), ogranak Šoškića, doseljenika iz Bratonožića, oko 1628. god.; Sijača Rijeka (Užička Crna Gora), doseljenici iz Pive; Vrgin Most (Lika), ogranak Bulatovića iz Rovaca; Okletac (Opletac), Bajina Bašta, potomci Domazeta, vidi Nešković; Prčanj, odakle su odselili u Veneciju (Italija) Minići, ogranak Bulatovića iz Rovaca (uzeli prezime po Mini Markovom) (prilog Miloš Niketić iz Bara) Minići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić) Minković, Herceg-Novi Minoto, u Budvi 1718. god. Minjanović (Minjeković), Laće (Bjelopavlići) Minjačević, dolovi Kovačevića (Bjelopavlići), oni su ogranak Djurovića grana Grupkovića Minjević, u Drobnjacima i Podbišću (Mojkovac), pripadaju grani Tomića (Novljana). Od njih su u Lješnici (Čeoče), Bijelo Polje Minjenović, Laće (Petrušinovići), Bjelopavlići, potomci Lužana Minjić, Mrdjen, Gradina, Gostilje i Martinići (Bjelopavlići), iz grupe Bubića; Vitasovići (Pješivci) Minjići, bratstvo u Vitasovićima Miobratović, u Perast (Kotor) Miovilović, Perast (Boka Kotorska) Miović, Gornja Lastva (Tivat) Miogošić, u Budvi 1650. god. Miok, u Zeti 1339. god. Mioković, u peraškim naseljima jesu starinci Miokovljanin, Miokova kruška (Ržani Do), Cuce, od kojih su u Podgorici Miokovljani, staro bratstvo u Ržanom Dolu Miokolović, u Kotoru 1443. god. Miokusović, Miokusovići (Bjelopavlići) Miomanović, Morača (Kolašin) i kao: Bojić-Miomanović 1785. god.; oko 1600. god. Miomanović koji se naselio u Dupilo (Crmnica), razgranali se potomci u: Djurović, Remenković, Vojvodić u Dupilu, Bukoviću i Tihom Dolu (Crmnica); u Jezerima (Žabljak), ogranak Bojića; Sredogošće (Kolašin); Dobro Selo ispod Dobrštak (Cetinje) u 1459. god Miočević (Mijočević), Radovići (Tivat), potomci Dapca, doseljenika u 16. v. iz Albanije Mirabula = Muraula, Kotor Miranović, ranije Turković, u Balabanima, Ponarima i Bistrici (Zeta), porijeklom sa Kosova. Od njih u Podgorici i Crnogorskom primorju; a posebni su u: Grbavcima, Donjim Kokotima, Donjoj Gorici, Tološima, Gornjoj Gorici i Lješkopolju (Podgorica); u Slatini (Bjelopavlići) grana Praščevića; Štitarice (Mojkovac) Miranovići su porijeklom od Tujkovića, a ne od Turkovića kako stoji u gornjem prilogu ( prilog: Dragomir - Uglješa Miranović [email protected] ) Miraš, Štoj (Ulcinj), a u Zeti vidi: Maraš Mirašević, ranije Miraš (Maraš) Mirašić, Kotor, po nahočetu Mirašujković, u Zetu sišli iz Banjkanja (Zatrijebač) Mirdinja, kod Herceg-Novog, srodnici Jelića, došli iz Turmenta (Trebinje) Mirdit, u Zagonje i Obod (Ulcinj), porijeklom iz Miridita (Albanija) Miretić, Budva Mirzo, vidi: Matanović Mirdjenović, Šestani u Primorskoj Krajini Mirijević (Mirujević), vlastela kod Rijeke Crnojevića (1489. god.) i kasnije Mirilović, kod Bileće, potomci Bogića Mirila, doseljenika iz Petrovića (Nikšić), grana Orlovića, sa područja Dečana (Metohija) Mirinić, vidi: Marinić Mirić, u Pivi ogranak Jaredića; Kotor; Herceg-Novi, po nahočetu; iz Kuča odseljenici u Ovrnje (Radovnici), Kosovo Mirjanići, potiču iz CG, tačnije okolina Nikšića, preko Hercegovine su dosli do Bosne u Krajinu selo Turjak. Tokom migracije mijenjaju prezime iz Miljanića u Mirjaniće. (prilog Maja Mirjanić [email protected]) Mirjačić, Bršno (Župa Nikšićka), ranije: Potrlić, ogranak Šurbatovića. Doseljenici iz Pješivaca Mirko, Bar 1434. god. Mirkov, Paštrovići Mirković, Donja Kržanja (Kuči) od kojih su u Lješnici vasojevićkoj; Lutovo (Bratonožići), potomci Mirka Jokova, Pipera; Baljci i Mirilovići (Bileća) i Gorica (Trebinje), ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje); ogranak Popovića u Cucama; Kućište (Cuce), Cetinje i kao: Ivanović; Petrov Do (Bjelopavlići); Staro selište u Macavarama (Mirkovići) u Banjanima (Nikšić), doseljenici iz Dola Pješivačkog. Potomci Pejovića ''Lužana''; Mišići i (Bar), navodno iz Banjana; Kotor, iz Skradina (Dalmacija); Muo i Donji Stoliv (Kotor); Kotor; Beloševine i Prijeradi (Tivat); Lepetane (Tivat); Herceg-Novi iz Hercegovine u 17. v.; peraška naselja; ogranak Petrovića u Petrovu Dolu (Ćeklići), Cetinje; Zeta u 15. v.; ogranak Kaludjerovića u Gošiću i Gostilju (Zeta) iz Kuča; kod Novog Pazara došli iz Bjelopavlića (Župa Nikšićka), grana Nikšića; iz Pive otišli na Glasinac (Romanija); Cetinje; Obod (Mojkovac); Pašina Voda (Žabljak), ogranak Raičevića iz Turjače (Nikšić); Adžovići i (Pljevlja), iz Glasnice, a u Košicama (Pljevlja) iz Kuča, grana Ljuljanovića, od kojih su i u Lješnici (Vasojevići); Granice (Murino), Gornji Vasojevići, ogranak Radulovića (Labana); Stube (Bihor), od Bijelog Polja prešli u Bumbare (Gruža Kragujevačka); Lipovo (Kolašin) iz Liješća (Rovca); Ljuljaci i Medvedica (Šumadija) i kao: Pantelić, ogranak Nikolića iz Pive; Rijeka Štrbačka (Višegrad), ranije Jaćimović ogranak Lalovića iz Morače (Kolašin), a ranije u Vranješu (Bijelo Polje) Mirkovići, bratstvo u Hercegovini Mirkovići, bratstvo u Pivi, Gornji Unač 3 kuće, starosjedioci - matica Plužine; slava: sv. Jovan Mirkovići, rod bratstva Petrovića u Ćeklićima Mirkovići, dio bratstva Ivanovića - "Krivokapića" u Cucama Mirkovići, grana bratstva Popovića u Cucama Mirović, Ugnji i Mirac (Njeguši), Cetinje i Cetinju; Budva; Berane () 1888. god.; Buljarica (Paštrovići), Budva 1863. god.; Risan; Kotor, po nahočetu; vidi: Mitrović u Piperima; Medjulužje (Mladenovac), ranije Vujičić (''Stanišić'') iz Bjelopavlića; Češljari (Ceklin), Cetinje, ogranak Vučetića, od kojih su u Šušnji, Kurilu i Goričanima (Zeta); (Šumadija), došli iz Bihora (Bijelo Polje); Lipovo (Kolašin) i Bijelo Polje; u Lipovu (Bratonožići); u Berovi (Kuči) potiču od Žikovića (Živkovića), grana Drekalovića, jedni su pošli 1910. god. u Ulcinj, a neki u Podgoricu; u Istok (Metohija) došli iz Sv.Stefana (Budva) Mirovići, bratstvo u Cetinjskom Plemenu Mirovići, stari rod u selu Mircu Mirojević, Mirojevići (Bijelo Polje), vidi: Sijarić Mirosio, u Baru 13. v. Mirosalić, Podstrana u 13. v. kod Plava; Komani (Podgorica) 1492. god. Mirosaljić, u Boškovićima i Sotonićima (Crmnica), jedno vrijeme neki njihovi i kao: Miroslavljević Mirosaljići - Boškovići, bratstvo u Sotonićima Miroslavić, Piva, od njih: Lugonja u Ivici (Hrasno), Hercegovina Mirotić, u Grabovcima (Zeta) srodnici Radinovića, ogranak Abramovića, a u Lješnjanima ogranak Vukčevića, ima ih u Donjo Kuča, od kojih su u Podgorici Mirotići, bratstvo iz sela Grbavci (Lješkopolje), porijeklom od Abramovića iz Bjelica zajedno sa Radinovićima koji žive u istom selu (Grbavci) Miročanin, na Mircu (Njeguši), Cetinje Miročević, u Podgorici i Kučima Mirošno (Miroš), u Baru Miroščija, Boljanići (Pljevlja) Miruevič, u Ljubotinju (Cetinje) Mirčanin, u Kotoru sa Mirca (Cetinje) Mirčetić, Pješivci 1614. god. Mirčić, u Vasojevićima ogranak Deletića; Herceg-Novi, po nahočetu Misailović, Kremna (Užička Crna Gora), ogranak Kneževića, doseljenika iz Pive Misalić, Počivala (obronci Jelovice), Nikšić i kao: Mislać Misenez, vidi: Misinez Miser, Kotor Misiere, Herceg-Novi u 16. v. Misinez = Misenez, Podi, Herceg-Novi Misinezović, Podi i Meljine, Herceg-Novi Misirčić, Herceg-Novi, po nahočetu Mislać, Počivalo (Velimlje), Nikšić, vidi: Misalić Mislej, Kotor Misović, Podgorica Mital (Mitale), Prekornica (Rijeka Crnojevića) Mitar Kneže iz Zaljuti, predak bratstva Čaurina-Kneževića Miti, Kotor Mitić, Vraneši (Bijelo Polje), došli iz Uskoka (Žabljak), a tamo od Nikšića; Perast, Kotor i područni Muo Mitković, u Beran selo došli iz Peći (Metohija) Mitrašinović, u Kosijerima (Cetinje) u 16. v. i jedni predju u Kotor; Nikšić Mitrić, Mratinje 8 kuća, D.Crkvvice 8 kuća, G.Crkvice 4 kuće (Piva), ogranak Ognjenovića, doseljenika iz Banjana (Nikšić), od njih i u Srbiji; slava: sv. Djordjije Mitrović (Mitroić), ranije: Dmitrović u Budvi, porijeklom iz Stare Srbije. Istorodni u Spiču (Bar) i u Paštrovićima; a u području Ridjana (Nikšić) 1431. god.; Zabrdje (Luštica), Grbalj, od njih su u Kruševicama i Djenovićima, Herceg-Novi; kao: Kokot iz Banje (Banjani), Nikšić došli u Kuta i Kalimane, Herceg-Novi, oko 1892. god.; Luka Trebinje došli iz Boke Kotorske; Herceg-Novi; Kotor; Šišići (Tivat), Srbini, Bijeloj i Kruševicama (Boka Kotorska), porijeklom iz Zubaca (Trebinje), oko 1694. god.; Morović - Paštrovići, ogranak Rajkovića iz Kosijera (Cetinje). Od njih su se jedni odselili u Pješivce, a neki u Srbiju; Skadar (Albanija) iz Crne Gore; Nikšić i Liverovići i Staro Selo (Župa Nikšićka), došli iz Pješivaca; u Župi Nikšićkoj jedni su ogranak Jovanovića iz grupe Nikšića; u Kotoru sa Mirca (Cetinje); u Risan jedni su doselili od Trebinja oko 1692. god.; Herceg-Novi; Cetinje; Berane; u Budvi jedni po majci; Podostrog (Budva), došli iz Stare Crne Gore; ranije Rajković iz Kosijera (Cetinje); Sutomore (Bar) 1876. god.; Sotonići (Crmnica), a od onih u Gluhom Dolu, vidi: Gažević; Bjeloševac (Lepenica), Srbija doseljenici iz Crne Gore; u Markovini (Cetinje) grana Vidinića (Vidnić - Mitrović, Donja Markovina); Vojkovići (Ćeklići), Cetinje, srodnici Radojevića; Mirac (Cetinje) i jedan se nastanio u Kotoru; Godljevo (Kosjerić) i Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Pive; kao: Dimitrijević javljali se u 15. v. na Njegušima (Cetinje) i Ridjanima kod Nikšića; Klenovik (Todorov Do u Dučićima), Požarevac, doseljenici iz Pješivaca; u Paštrovićima i kao: Gloman i Eutorović; Područje Ridjana (Nikšić) 1431. god.; na Pelevom Brijegu (Bratonožići); u Kučima: 1) na Momču i Donjoj Kržanji i kao: Dmitrović, potomci su Mrnjavčevića; 2) u Dučićima i kao: Dučić; 3) ogranak onih Džukelića, koji su se iselili. U Podgorici, Ulcinju (1906. god.), Zagonji (Bar) i Ponoševcu (Djakovica), navode da su iz Kuča; u Piperima i kao: Mitrović; Sretnja (Bjelopavlići), potomci Mitrovi (od Bijelog Pavla) razgranati; Kruče (Ulcinj), došli iz Bratonožića; kod Plava i Gusinja; Stevanovac (Mojkovac); iz Nikšićkih rudina (srodnici Guzina) odseljenici u Gradac (Drobnjak); ogranak Milutinovića u Drobnjacima, jedni kasnije Nikitović; Tušine (Žabljak) došli od Pljevalja, ogranak Ječmenica; Poblaće i Krće (Pljevlja); Zagorica (), Srbija doselili se od Bijelog Polja, na Limu Mitrovići, rod bratstva Radojevića u Vojkovićima Mitrovići, bratstvo u Sotonićima Mitrovići (Vidnići) u Markovini Mitroić, vidi: Mitrović Mitrofanović, Donja Morača (Kolašin) u 17. v. Mitrušić, Ledenice (Risan) Mića, Budva Mićanović, Goransko, Boričje i Plužine (Piva) pripadaju grupi Branilovića. Od njih su u Vranešima (Bijelo Polje); Lukovo (Nikšić); Bojevi Selo (Zupci), Trebinje, porijeklom iz Zagarača (Crna Gora) Mićanovići iz Pive (Pirni Do 7 kuća, Goransko 10 kuća), starosjedioci, matica Goransko; slava: sv. Jovan Mićević, u Nikšiću i Pljevljima; u Bogojevo Selo (Trebinje), došli iz Krivošija; Mileč (Oblo brdo), Bileća, ogranak Kovačevića (došao Mića) iz Grahova (Nikšić) Mićelić, Jerenići (Piva) Mićić, potomci Jovaništaka iz grupe Branilovića u Pivi. Od njih u: Cerovo i Opalići (Valjevo) i Rujanskom kraju; Užice; Bar; u Valjevu i Sarajevu ogranak Boškovića iz Pive; u Hercegovini ogranak Adživukovića iz Foče, grana Tomića iz Drobnjaka Mićković, Cvarin i Bezjovo (Kuči). Od njih su u Baru, Ulcinju i Petrovićima kod Leskovca; Staro Selo (Župa Nikšićka) potomci Nikšića Mićović, Tospude (Trešnjevo), Cuce; Buča (Berane) 1871. god. u Beranama 1878. god.; Rastoke (Bijelo Polje); u Vasojevićima: 1) grana Kovačevića i kao: Aković; 2) ogranak Rabljena, grana Mijomanovića; Kotor; Šipačno (Nikšić) i kao: Mićović - Vujadinović; Prigradina (Velimlje); ogranak Cvijetića grana Mandića (Mileševića) u Drobnjacima i doselili se u Prigredinu (Velimlje), Nikšić Mićovići, staro bratstvo u Tospudama Mićovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić) Mićun, Bileća, Šobodine i Mirilovići (Trebinje), porijeklom iz Ridjana (Nikšić), ogranak Mićunovića Mićunović, Velestovo (Makljen), Čevo (Kčevo), Cetinje, jedni i kao: Radičević-Mićunović, i Trepča (Nikšić), Smrduša, Nikšićko Prekovodje (Nikšić), Žitoradja () i kao: Filipović, Mačagaj (Čapo), Argentina, svi istorodni; Tivat Mićunovići (Radičevici) sa Velestova, selo Makljen i ista su kuća sa Mrvaljevićima i Abramovićima Radičevićima Miunović, ranije Kolovozović = Knežević, u Gornjim Crkvicama (Piva) Miušković, Kotor Mihadinović, Nikšić Mihailov, Kameno (Herceg-Novi) Mihailović, u Banjanima (Nikšić) 16. v., ranije Kolovozić, vidi: Miunović; Miunovići i Crkvice (Piva); Dujeva (Mihailovići), Rijeka Crnojevića; Miokusovići i Boronjine (Bjelopavlići), ranije i kao: Rogačević i Marinković; u Ulcinju; u Skadru (Albanija) porijeklom iz Rijeke Piperske; Maine (Budva); u Prijeradima (Grbalj) porijeklom iz Stare Crne Gore; vidi: Mijailović; Ulcinj 1887. god.; Kotor i susjedna Mikaica; ranije u Bogetićima, Pješivcima i Zagaraču istorodni; Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Sarajeva; Podgorica; Lozna i (Bijelo Polje); u Boki: Kruševice, Lepetane, Herceg-Novi i Topla, u 17. v. došli iz Hercegovine; kod Mojkovca; Femića Krš (Berane); Berane 1889. god.; Morača jedni u Zeoke (Šumadijska Kolubara), neki kod Valjeva, a jedni potomci Mihailovi koji je od Braunovića Kuča naselio se kod Sjenice; Ropočevo (Mladenovac), ranije Popović iz Crne Gore; u Komanica (Podgorica) grana Bezdanovića doseljeni iz Bezdan jame u Čevu (Cetinje) Mihailović (Bjelopavlić), u Milutinovac (Šumadija), došli iz Bjelopavlića; Zeoke (Šumadijska Kolubara) porijeklom iz Morače (Kolašin) Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima Mihailovići, bratstvo iz sela Prijelozi opština Bijelo Polje koji potiču od Brauna zajedničkog predka Mihailovića (Prijelozi), (Manastir Morača) i Milosavljevića (Sjenica) Mihajlović, Brijegi (Bijelo Polje), Lopužani (Sjenica) i kao: Miroslavljević u Rasini (Srbija) i kao: Stanković, potiču od Braunovića (ranije Rogačević), koji seliše iz Kuča u Bratonožiće, pa u Moraču i dalje; Solari (pri Goraždi - Mirac), Grbalj 1443. god.; u Boki Kotorskoj: Perast, Kuti, Kruševice, Savina i Topla; a u Grblju su iz Stare Crne Gore; Budva i susjedne Maine; iz Zeoke (Šumadijska Kolubara) iz Morače (Kolašin) Mihalze = Mihalize = Mihalice, Kotor Mihaljević, Gluhi Do (Crmnica), ogranak Ivčevića; Donje Dobro (Ceklin), Rijeka Crnojevića, potomci Mihaila doseljenika iz Gacka (Hercegovina) 14. v. Istorodni u: Mihaljevićima, Lipovu, Koritama, Dodošima, Žabljaku na Skadarskom jezeru, dok medju njima ima doseljenika iz Boke Kotorske (i iz Grblja ogranak Lazarevića) Gradjanima, Sutomoru, Podgorici i Ulcinju; Pljevlja 1763. god.; u Gornjem Grblju 1446. god. Mihaljevići, bratstvo u Ceklin Mihaljevići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Mihaljić, u Kotoru 1419. god. Mihanić, vidi: Miljanić = Mihanići u Konavlima (Dubrovnik), ranije Miljanić iz Miljanića (Banjani) Mihanek, Donja Lastva (Tivat) Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima Mihailovići, bratstvo iz sela Prijelozi opština Bijelo Polje koji potiču od Brauna zajedničkog predka Mihailovića (Prijelozi), (Manastir Morača) i Milosavljevića (Sjenica) , Kosići u Crnogorskom Primorju Mihatov, u Budvi 15. v. Mihač, Strugari (Ceklin), Cetinje 1489. god. Mihašin, u Baru Mihević, Lepetane, Herceg-Novi Mihilović, Lepetane i Herceg-Novi Mihičević, vidi: Mihičović Mihičović (Mihičević), Podbabac (Budva) Miho, Perast u Boki Mihović, (9-14. v.) i Gornji i Donji Stoliv, oni su porijeklom iy Albanije; Konjsko (Trebinje), ogranak Tomanovića doseljenika iz Cuca (Cetinje) Mihovićović, u Prčanju (Boka Kotorska) Mihojević, Kotor Miholović, Lepetane, Herceg-Novi Mihočević, u Nikovićima (Grbalj), vidi: Mijočević Micaj, iz Gornje Krajine sišli u Ulcinj Micakaj, iz Zatrijebača sišli jedni u Tuzi, vidi: Micaković Micaković, kasnije jedni: Micakaj, potiču od Mrnjačevića u Kučima. Od njih su u Zatrijebaču (Bankanjima) i Podgorici Mican (Čubrović = Merdović = Memić), iz Tušine (Žabljak) i kao: Popović, Bair, Dulan i Mumina naselili u Tomaševo, , Grab (Bijelo Polje) i u Rašku; kod Pljevalja iz Kuča, ranije: Božović pa Alilović = Mican; vidi: Micanović i Merdović Micanović, Micanovo brdo (Kolašin), ogranak Vujoševića iz Kuča i kao: Mican; vidi: Mican Micić, Čajetina (Užice), ogranak Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić) Mickelini, Kotor Micović, u Tuzima su srodni Ljuljanovićima Mič (Mica), u Lepetanima, Herceg-Novi Mičelini, Kotor Mičeta, Nikšić Mičetić (Mišulić), Kotor Mičinić, u Banjanima i Drobnjaku, 15. v. Mičić, u Golubovcima (Donja Zeta) Mičović, Stoliv i Lastva (Tivat), porijeklom iz Albanije Midžaković, Kosijeri (Cetinje) u 15. v. Midžer, vidi: Midžor Midžor, u Paštrovićima (Midžorov krš) grana Tomića, neki kasnije kao: Bošković u Buljarici, Niklićević (Nikolićević), a u Budvi kao: Midžer. Ima ih u Risnu, Kotoru i drugim naseljima. Porijeklom ispod planine Midžor (Srbija) Midžorov (Mižarov), Paštrovići Mitrići iz Pive (Mratinje, G. i D.Crkvice), potiču od Ognjenovića iz Mratinja Miš, u Lastvi Grbaljskoj u 14. v. iz Stare Crne Gore i kao: Stanišić, vidi: Mišević; Sutomore (Bar) 1851. god. Mišević, i kao: Miš, u Perastu i Radovanićima (Grbalj); vidi: Miš; u Morinj, Herceg-Novi došli su (oko 1692. god.) iz Popova (Trebinje); u Ćeklićima (Cetinje) i kao: Vučedoljanin, od kojih su u Donjoj Zeti Marković Mišelnik, Kotor Mišelić, Crni Vrh (Vasojevići), ogranak Bulatovića iz Rovaca Mišeljić, u Nikšiću, Mirušama uz Trebišnjicu, Paniku, Kovačićima i Čapelnici (Bileća) potiču od Herceg-Novog Mišer, Ulcinj Mišerić, Ulcinj Mišetić, u Boki Kotorskoj još od 1726. god. Mišić, u Piperima ogranak Piletića a u Bjelojevićima (Mojkovac), bez podataka o srodnosti; u području Bjelopoljske Bistrice; kod Valjeva su iz Drobnjaka; porijeklom od Kaljevića iz Pipera; Pljevlja, 1839. god. i susjedna Glibova; Mišići (Spič), Bar; Kotor; Risan Miškov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) i kao: Gajin ogranak Ivinih. Vidi: Markov Mišković, Grahovo (Nikšić); u Donjim Banjanima (Nikšić) su srodnici Kokotovićima (kasnije jedni kao: Parežanin), postoji njihovo selo Ljut (brdo) Miškovića i Mataruge u Banjanima, dokazi o starijim stanovnicima (od njih su u Dubrovniku kao: Kobilić), neki u Vrbici i Zatonu-Hercegovina i drugim naseljima kao: Mišković; Podgorica; Jedni su u Grahovu iz Mataruga (Banjani); Berane; Sušćepan i Kameno, Herceg - Novi iz Korjenića (Trebinje) oko 1692. god.; Dragovoljići (Nikšić); u Budvi jedni iz Bjelopavlića, drugi u Budvi i susjednim Mainama; Budva, po majci; Kruse u Lješkopolju ranije kao: Bjelogrlović; Konjusi (Andrijevica), grana Mijomanovića; Morača (Kolašin); ogranak Vukotića iz Miške (Čevo), Cetinje, od kojih su u: Crnoj Rijeci, Rijeci Crnojevića, Podgorici, kod Leskovca, Pododje, Mijokusovićima i Jastrebu (Bjelopavlići); Donja Tiješnica i Cerovo (Valjevo), Srbija, porijeklom su iz Pive; Brestovik, Borča i Draškovići (Šumadija), ogranak Lutovaca iz Vasojevića Miškovići (ranije Bjelogrlovići), bratstvo u Krusama Miškovići sa Konjuha (Komovi) iz plemena Vasojevića Mišljen, u Gluhom Dolu (Crmnica) ogranak su Miščevića Mišljeni, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Mišnin, Prekobrdje u Morači Mišnić, Lijeva Rijeka (Slacka), Podgorica, oni iseljeni u Bjelojeviće (Mojkovac) jesu ogranak Milikića Mišović, Miolje Polje, Dragoš, Dragovoljići i Dučice (Nikšić), potomci su Nikšića; Gradac i Dragaši (Pljevlja); u i Zukve (Drobnjak), došli iz Rovaca; u Vasojevićima: 1) ogranak Djekovića i 2) ogranak Ljubića, obadva prezimena iz grupe Novakovića (Vasojevića); Berane 1911. god. Mišovići iz Župe Nikšićke Mišolić, Balabani (Zeta) i Podgorica, vidi: Mišulić Mišulić, u Zeti i Podgorici, vidi: Mičitić i Mišolić Mišura, Kotor i Budva Mišurović, u Balabanima i Podgorici ogranak Kolorega Miščević, Djurići, Herceg-Novi i Donja Lastva (Tivat) Mjeda (Mjedla), Ulcinj Mještanek, Kotor Mještanik, Dobrota (Kotor) Mladenović, u Paštrovićima ranije: Bjeladinović; Podgorica i Nikšić, Konjevići u Ljubiću (Srbija) došli iz Crne Gore; u Podorci uz Skadarsko jezero 1416. god.; Kolašinski i susjedno Bijelo Polje (Raška) došli su iz Vasojevića; Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Drobnjaka; Kočare u Podrinju, kasnije Glišić, došli iz Pive (Crna Gora) Mladjenović, Brda (Prevlaka), Herceg-Novi; Perast (Kotor) 1515. god.; Golubovci (Zeta); Šekulari (Vasojevići); u Vranovinama (Pljevlja) doseljenici iz Prekotarja Mladjenović, su rodjeni u donjoj Rženici kod Berana - mesto življenja Beranski Rovci i Šekular. Posle rata su se odselili svi na Kosovu, to jest u Peći (moj deda Radovan Mladjenović i moj otac Labud Mladjenović, te stric Radosav Mladjenović, Golub Mladjenović). Jos sam otrkrio da moje prezime Mladjenović potiče od Tomovića, i izvedeno je od njega, jer se daleki predak Mladjan odvojio i napravio svoju lozu. To je ukratko istorijat tog prezimena u Crnoj Gori. (prilog: Milutin Mladjenović [email protected] ) Mlatišuma, iz Bara Šumanovića (Bjelopavlići) kao: Šumanović preselili se i nastanili kod Kragujevca (Srbija) i u Šidu Moga, u Metehu (Plav) 1900. god. Mogjar, Herceg-Novi Mogoš, Risan Modvid, Perast Modrušk, Maine (Budva) Moa, Kotor Moze, Kotor Mozić, Kotor Mojanović, u Zetu se doseliše ispod Mojana, a porijeklom su iz Kosova Mojić, Vranj (Zeta) Mojićević, Dobrilovica uz Taru; Vojno Selo (Plav) Mojković, Runja u Krajini porijeklom iz Kuča; Šepci i Pindule (Mojkovac) Mojsilović, Dobrilovica, Mažići i Kučin (Pljevlja) Mokanjić = Popović, u Berislavcima (Zeta) porijeklom iz Seoca (Crmnica) Mokej, i, u Štoj kod Ulcinja sišli iz Škrelja Mokin (Božin), Donji Stoliv (Tivat) Mokoš, Podgorica Mola (Hadžimola), Ulcinj Molabećir, Ulcinj Molino, Budva u 15. v. Molosavić, u Risnu Moljević, u Dobrim Selima u Drobnjaku i kao: Vuković = Moljević, a jedni u Drobnjake su doselili iz Banjana (Nikšić), od kojih ima odseljenih u Bosnu Momastrilić, u Nikšić su se doselili iz Makedonije Momasturija, u Beranama 1681. god. Momišić, u Momišićima (Podgorica) Momović, Presjeka kod Nikšića Momčilović, Lovricani; u Paštrovićima 1588. god. Monesi = Gaspro, u Budvi Monet, Kotor Monija, Bar i susjedni Sustaši Monić, u Rožaje došli iz Turske Montan, Budva; Perast; Kotor i područni Škaljari Montelparo, u Kotoru (oko 1429. god.), porijeklom iz Italije Monti, Lepetane, Herceg-Novi Mončić, Kotor Moraković, ogranak Maleševaca u Oputnim Rudinama (Nikšić) Morača, iseljenici iz predjela rijeke Morače u zapadnu Bosnu Moračanin, Prošćenje, Stevanovac i Polja (Mojkovac), jesu ogranak Dulovića iz Gornje Morače (Kolašin); Ravna Rijeka (Tomaševo), Bijelo Polje; u Srednjem Brdu (Pljevlja) doseljenici iz Morače; Brezovica na Goliji (oko 1905. god.) doselili iz Morače, ranije Radović; Županjevac u Šumadiju došljaci iz Morače (Kolašin) Moračević, Podgorica Moraš, u Matagužima (Zeta) Mordjonović, Kolomza (Ulcinj) Moric, Babunci i Radovići ušli u Tivat iz Hercegovine; Podgorica Moričić, Mikulići (Bar) Mornar, Kotor Morniković, Briska u Krajini došljaci iz Malesije (sjeverna Albanija) Moro, Kumbor, Herceg-Novi i područne Brgule (oko 1692. god.) došli iz Zubaca (Trebinje) Morović, u Šestanima i Kruče (Primorska krajina); Herceg-Novi i područni Kuti, oko 1692. god. prešli iz Zubaca (Trebinje); Babunica i Radovanići (Tivat) Morosini, u Budvi 1500. god. Moroš, i, Kurilo (Zeta) Morstanović, Mikulići (Bar) Mortešić, Perast i Herceg-Novi Moskov (Moškov), Kotor Moskovita, u Herceg-Novom i Budvi Moskovljević, u Pivi i Drobnjacima, jedni iz Hercegovine Mosorović, u 18. v. iz Pive prešli u Podgorinu (Valjevska Kolubara) Mostarac, potomci Dragolovića iz Ridjana (Nikšić) u Poljicama (Popovo), Mostaru (Hercegovina) i Trstu (Italija) Mostarice, bratstvo u Poljicu Mostić, Crkvičko Polje (Piva) došli iz Trebinja; Kotor Mostići iz Pive (D.Crkvice - Polje 1 kuća), doselili iz Trebinja ; slava: sv. Djordjije Mosto, u Kotoru 1474. god. Mosur, i Gotovuša (Pljevlja) Motika, Komarnica i Motički kraj kod Šavnika jesu ogranak Djurdjića, grana Novljana Motlidba (Motlitba), Herceg-Novi Moćević, ogranak Adžića u Pivi, odakle su jedni otišli u Lukovicu i Prosjenice (Sarajevsko Polje); Bukovice (Pljevlja) Moćenić, u Kotoru 1559. god. Mohej (Mohaj), Štoj (Ulcinj) Mohulić, Kotor Moškov, Špiljari (Kotor) Moštrokol (Moštrokonj), Dobrska Župa (Cetinje) i Rijeka Crnojevića, ogranak Jablana, grana Gornjevuka, porijeklom iz Mosora (Zeta), od njih su u Kotoru Moštrokoli, grana bratstva Gornjevuka Mrav, Nikšić gdje su došli iz okoline Mostara; Podgorica Mravčević, Sutorina, Herceg-Novi, porijeklom iz Bosne; Kotor Mraković, u Zagarač su doselili iz Bratonožića, i jedni su kasnije prešli u Danilovgrad Mrvaljević, u Predišima (Bjelice), Cetinje u Andrićima (Ovsinama) ogranak su Andrića (Kankaraša) i u Malošinom Dolu (Bjelice). Iz Bjelica su u: Nikšićkim Rudinama, i Kočanima (Nikšić), kod Prokuplja (Južna Srbija), a u Velestovu (Cetinje) posebni kao: Radičević = Mrvaljević; u Bjelopavlićima ogranak Brajovića, od kojih su u Danilovgradu i Osojici (Ivanjica), Srbija; Cetinje; vidi: Mrvić Mrvaljevići, grana bratstva Andrića u Predišu Mrvaljevići, bratstvo u Malošinu Dolu Mrvaljevići - Radičevići, bratstvo u Barjamovici Mrvica, u Kotoru 1600. god. Mrvić, (Kanje) iz područnog Orahova (Bijelo Polje), ogranak Kovačevića, porijeklom iz Grahova (Nikšić), od njih su u Komarnu i Pećarskoj (Bijelo Polje) i Podbišću i Poljima (Mojkovac); u Koritima (Bovan), Višegrad kao: Tomić, ranije: Mrvaljević ogranak Brajovića iz Bjelopavlića (i kao: Bajić = Mrvić) u tim Brajovićima Mrvošević (Papraćanin) u Papraćanima (Pješivci), Nikšić potomci Potolića. Od njih su preko Rovaca odselili se jedni ka Kolašinu, drugi u Nikšić, u Miločane i Rubeža; u Sutorini kod Herceg- Novog 18. v. i Srbiju Mrvoševići (Papračani), bratstvo u Cerovu Mrgić, u Cucama (Cetinje) 15. v., a od njih preseljeni u Nikšić su Mrgudović; Brskut (Kuči) ogranak su Čadjenovića prebjeglih u Plav; vidi: Mrgudović Mrgodić, Herceg-Novi, po nahočetu Mrgud, u Grbalj su došli iz Stare Crne Gore Mrgudović, u Cucama (Cetinje) 15. v. kao: Mrgić i od njih su u Nikšiću; Gorovići (Grbalj) u 16. v. došli su iz Vlaške (Rumunija); u Vraku (Skadar) ogranak su Bečića (Šunjevića) sa Crkvišta (Crmnica) Mrgun, Vignjevići (Rijeka Crnojevića) Mrgunić, Kobilji Do (Cuce), Cetinje Mrgunići, vjerovatno prezime negdašnjeg bratstva u Kobiljem Dolu Mrdak, Kuči prešli u Kaljića Rijeku i Grančarevo (Bijelo Polje); u Čaradju (Gacko) po Mrdaku (1776. god.) pa u Malinsko (Šavnik); Nikšić; Kosanice, Maoče, i Trnovice (Pljevlja) prešli su iz Drobnjaka; vidi: Mrdaković (Prilog - dopuna podataka za ovo prezime: ono sto Mrdaci smatraju svojim zajedničkom sudbonosnom tačkom u istoriji je 1689 godina i selo Premćani. U toj godini porodica Mrdak je doživjela pogibiju svojih 10 bratsvenika. Jedini prezivjeli su par njih koji su u tom kobnom danu bili na ispasu kod stoke i dvije muške bebe u kolijevkama. Ovo je značajno iz razloga što su se Mrdaci počeli raseljavati u Pljevlja, Bijelo Polje, Kuče. Da se ne bi ponovila sudbina mogućeg gašenja porodičnog imena Mrdak na jednom mjestu. autor Stevan Mrdak [email protected] ) Mrdaković, i kao: Višnjić (Djedović) - Ninković, u Čaradju (Gacko), vidi: Mrdak, od kojih su u Malinskoj (Drobnjak) i kao: Golijanin. Vidi: Ninković Mrdac, Barice i Vraneška Dolina (Bijelo Polje); iz Drobnjaka kao: Mrdak prešli u , Trnovice, Trešnjevac, Maoče, Podborovu i Prenćane (Pljevlja). Njihovi su srodnici u Matičnom Gaju (Šavnik), od njih su u Nikšiću, sa obadva prezimena Mrdović, i kao: Poljaci-Brašnja, u Ljeljanici i Prošćenju (Pljevlja); Prošćenje (Mojkovac) iz Rovaca (Podgorica); Cetinje Mrdjelat, Luštica (Grbalj) Mrdjen, u Kotoru i Herceg-Novom Mrdjenović, Zeta, u Zloj Gori i Prijesci (Nikšić) Mrdjinac, Štrpci (Sirinićka Župa), Kosovo, ogranak Stakića ranije Vrbeštak, porijeklom iz Zete. Isti u Vraki (Skadar), a u Pologu (Tetovo) potomci Jovanovi, rodjaci Redžića, doseljenika iz Crne Gore Mrenović, u Podgorici pa u Vraku i Skadar (Albanija) Mržić, u Martinićima (Bjelopavlići) Mržučka, Kuči Mrzić, u Pljevljima 1889. god. Mrkajić, u Donjim Banjanima (Nikšić), srodnici Bijelovića i Miljanića, porijeklom iz Metohije. Od njih su u Herceg-Novom, Nikšiću i Mačaj (Čapo), Argentina Mrkalj, u Nikšiću; Kamensko i Gornja Trepča (Nikšić) na Banjskoj visoravni pa u Drobnjak. Jedni ranije zvani Petrušić, odu na Glasinac (Romanija) 1789. god. a (1879. god.) neki odoše u Gajtan (južna Srbija) Mrkez, u Prčanju (Boka Kotorska) Mrkenčić, Klezna (Ulcinj) Mrketić, bili su u Morači (Kolašin) Mrkečić, Gornja Klezna (Ulcinj) Mrkić, u Požarima (Bjelopavlići) ogranak Milanovića (Nosovića) grana Bubića, od njih u Župi Nikšićkoj; Cetinje Mrkičević, u Budvi 1797. god. Mrkov (Mrkovčević), u Ljuštici i Mrkovima (Grbalj) Mrković, u Mrkojevićima (nosilac plemenskog mrkog barjaka - Mrkojevića), njegovi potomci i kao: Mrkojević; Paštrovići; u Podostrog (Budva) doselili se iz Stare Crne Gore; Bar; Risan, Zao i Mojdež (Boka Kotorska), porijeklom iz Popova (Hercegovina); Rovca; Bijela (Šavnik) Mrkovići, bratstvo u Crnogorskom Primorju Mrkovčević (Mrkov), iz Mrkova prešli u obližnji Tivat; Mrkovi (Grbalj) Mrkovčić, Mrkovi (Tivat) Mrkojević (Limiche = Memrchor), 13. v. u Mrkojevićima (Bar), porijeklom iz Mrka (Piperi); Budva u 15. v.; Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) ranije Barjaktarević, vidi: Markov; Kotor (1599. god.) iz Mrkojevića (Bar) Mrkonjić, u Kotor Mrkulić (Krivodoljanin), u Kržanji (Kuči) od njih su kod Gusinja i Plava Mrkuljić, kod Plava i Gusinja kao: Mrkulić, jesu od Mrkuljića iz Krivog Dola (Kuči) Mrkunjić, Gusinje i Plav Mrkušić, Kotor; Dobrsko Selo (Cetinje) Mrkšić, oko rijeke Bojane vlastela oko 1360. god.; Grahovo (Nikšić); u Kotoru 1498. god. Mrlješ, Pivljani od Nikolića (Bačerevića) grana Ivanovića, jedni se preselili u Popionicu (Kragujevac) i kao: Mršljević Mrnavić, ogranak Mrnjavčevića Mrnjavčević, u Zeti; Kosovom Lugu (Bjelopavlići); u Kučima. Od njih su i Beriša, kod Djakovice; Mrnjavčevića (Momišići), Podgorica Mrnjavčić, u Kučima Mrnjačević (Mrnjavčević od Mrnja), Kuči i Skadar, kasnije vlastela iz Kosovog Luga (Bjelopavlići); Mokrine, Herceg-Novi (u 15. v.) došli iz Kosova, jedni kasnije: Gojković; u Mrnjačevića Grude (Momišići), Podgorica i Glavici Mrtolat, Kotor Mrcević, Kotor Mrčajić, iz Vinića (Bjelopavlići) odseljeni u Mrčajevce (Čačak) i kasnije kao: Garašanin, Dragutinović, Pantelić, Raičević, Teodosijević i Tošić Mrčarica (Mrčarić), u Piperima, i Rijeci Crnojevića i Podgorici i kao: Mrčarica = Radulović i Mrčarić (Bešević), medju najstarijim naseljenicima u Piperima Mrčević, u Grblju Mrčić, Herceg-Novi; Cetinje Mrša (Mršić), Mršića (Martinići), Bjelopavlići i kod Nikšića, te u Klimentima (sjeverna Albanija), potomci Mrše; Herceg-Novi, vidi: Mršić; Podgorica Mršić, u 17. v. kod Gusinja; Oplenac (Šumadija) kasnije potomci Jovana Mrše Petrovića i Karadjordjevića iz Klimenata (sjeverna Albanija). Kasnije: Mrše, Mršić doseljenici iz Pipera (Podgorica). Vidi: Mrša, Dodić, Karadjordjević; u Vitoglavu (Risan) oko 1670. god.; Meljine i Lepetane; Herceg-Novi, od njih su u Radovićima i Krtolama (Tivat) Mršević, vidi: Mršelj Mršović, Pljevlja selo Kruševo i Kraljeva Gora. Prezime Mršović može se naći i u Šavniku - Mljetičko. (prilog Siniša Mršović [email protected] ) Mršulić, na Mircu (Grbalj) Mršulja, , Orahovica, Kotor, Lepetane, Topla i Herceg-Novi u Boki Kotorskoj; Nalježići i Sutvara (Grbalj). Jedni su porijeklom iz Cuca (Cetinje), a neki od njih u Kotoru i kao: Tropović; Budva Mršulje, bratstvo u Nalježiću Muadinović, Kotor Muazetić, Ulcinj Mugoša, Piperi, od kojih su u: Podgorici, Komanima, Vukovicima i Zabjeli (Zeta) i Lješkopolju; Žabljaku na Skadarskom jezeru i Rijeci Crnojevića; Cetinju; u Beranama 1888. god. Muderizović, Pljevlja Mudnić, Crmnica Mudreša, Bokovo, Dodoši i Žabljak (Rijeka Crnojevića), došli iz Šćepan Njive uz Spuž (Bjelopavlići). Od njih su: Zec u Poborima (Budva); ima ih u Cetinju, Podgorici kod Djenovića, Herceg-Novi Mudreše, bratstvo u Ceklinu Mudrilić, u Kotoru, po nahočetu Mudrić, u Gornju Lastvu (Tivat) došli iz Stare Crne Gore Muer, Kotor Muzvar, Kotor Muzina, Kotor Muzirović, Bijelo Polje i područni Pobratić Muzurović, Bistrica i Pobretić (Bijelo Polje) Muzut, Ulcinj Mužečka, u Zatrijebaču potomci Bon Keće, grana Hota Mužini, Piva (Crna Gora 11 kuća); iz Drobnjaka; slava: sv. Djordjija Mužinovi, u Plavu Mujadinović, Podgorica; Kotor Mujakić, Berislavci (Donja Zeta) Mujal, u Ulcinju 1854. god. Mujanović, Ledine (Kuči) koji su odselili u Rožaje pa kod Novog Pazara; Gubavač (Bijelo Polje) kao: Nedović došli iz Zagarača (Danilovgrad); u Kostićima (Bijelo Polje) srodnici u područnim Prijelozima, Nedovićima i susjednom Rujištu i Petrićima; Zaton (Bijelo Polje) Mujačić, ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić) naseljeni u Nikšiću, Bileći, Crkvice (Oputna Rudina), Mirušama uz Trebišnjicu, a u Podgoricu došli iz Zete; vidi: Mujičić Mujadžević, srodnici Miranovića, Galičića i Pašića u Zeti, od njih u Podgorici, Donjim Kokotima, Skadru i Turskoj Mujadžić, u Podgoricu došli iz Zete Mujašević, na području Bistrice bjelopoljske Mujević, potiču iz Balotiće (Rožaje) Mujezin, u Podgorici Mujezinović, Žabljak na Skadarskom jezeru Mujzić, Ćurilo (Ćurjani), Primorska krajina, srodnici Murića, doseljenih iz Klimenata (sjeverna Albanija) Mujić, u Plavu su ogranak Osmanćevića, grana Djurićića iz grupe Djuraškovića doseljenika iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Mali Mikulići, Velmusi i Sustaši (Bar); Bar; Prenčane (Pljevlja) Mujičić, vidi: Mujačić, Crkvice (Oputne Rudine), Nikšić došli iz Korita (Bileća); u Bileći, ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić) Mujkić, u Berislavcima (Zeta) pa u Carigrad Mujković, Gusinje i (Rožaje), u Nikšiću porijeklom iz Kuča Mujović, Lučice i (Rožaje), došli iz Meteha (Plav), a porijeklom su iz Kuča; u Plavu jedni i kao: Hadžović; u Vasojevićima su grana Novakovića; Ravan i Bojka (Ulcinj); Cetinje; kod Žabljaka (u Uskoke) došli iz Morače, a tamo iz Čeva (Cetinje), porijeklom iz Hercegovine Mujohodžić, Goričani (Donja Zeta) Mujčinović, Podgora (Pljevlja) Muk, ka, Ulcinj, Bar i Kotor Mukadinović, Nikšić Muković, odseljeni iz Kuča u: Podgoricu, Novi Pazar i Rožaje; kod Plava (selo Prnjavor) i kao: Redžematović 1911. god. Mulabegović, kod Bijelog Polja (Akovo) došli iz Turske; Bijelo Polje Mulalić (Muladlić), Nikšić; Bijelo Polje; kod Rožaja i kao: Adžialagalić Mulamekić (Kadić), kod Gusinja 1891. god. Mulić, u Gusinju Mulić, Gotuša (Donji Bihor), Crnuša, Krsna i Donja Raduša (Bijelo Polje), rodjaci su Višnjića; kod Plava, Gusinja i u Nikšiću doseljenici su iz Kuča; Podgorica Mulamerović, Nikšić Mulamurtezić, Ulcinj Mulapašović, Pljevlja Mulahodžić, ranije Arapović, Grablje (Prisoje), Ljubuško Polje Mulević, Kolašin Mulina, i Klenčanin, u Banjanima, doseljenici od Visokog (Bosna), gdje su (navodno) došli iz Klenka (Srem), a porijeklom su iz Kosova. Od njih su u: Bosnu odselio sin Gligov (Jovana Vukotina), jedni u Šušnjak (Kuršumlijska banja), drugi u Ameriku (Blagoje Gligorev). U Mekoj Grudi i Andjelićima (Bileća), desnoj obali Trebišnjice i Korjenićima (Trebinje), Prigredini (Velimlje), Nikšić, Piva i odatle u Vraneše (Bijelo Polje). Njihovi ogranci: Baćović, Gligović, Antović, Djurković, Lučić, Orbović i Matović. Tomašević u Banjanima, Vuković u Mekoj Grudi (Bileća). Jednom konstatacijom potomci su Tomaša Vlastelinovića Mulisa, Kravari i Donji Oblik (Ulcinj) Mulići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i žive u Gusinje. Mulković, ranije Ciriković, iz Anadolije (Mala Azija) došli kod Plava Mulović, Pljevlja Multić, Vraneška Dolina (Bijelo Polje) Mulusković, vidi: Mijušković Muljan, kod Plava i Gusinja ogranak Banjkanja iz Zatrijebača sa područja Kuča; u Goliji (Nikšić) i kod Gackog (Hercegovina); ogranak Pašića, koji su grana Ridjana Mulješković, Kravari i Štuf (Ulcinj); u Tuzima Mumin, potomci Novljana (ranije Čurović - Čalmonja) u istočnim Banjanima pa u Tušinu (Žabljak) a preseljeni u Kričak (Pljevlja) i kao: Mican i Čurović; i u Malu Crnu Goru na Ušću Komarnice u Taru, srodnici Papića i Savića; Podgorica; vidi: Muminović Mumini iz Pive (Crna Gora), doselili iz Drobnjaka Muminović, Kričak (Pljevlja) ogranak Micana; vidi: Mumin; Rastoke (Nikšić) u Brskutu (Bratonožići) ogranak Čadjenovića. Od njih su u Plavu, Podgorici, Tuzima; Golubovci (Zeta); Žabljak na Skadarskom jezeru Mumović, u Presjeci, Viru, Tisa i Nozdre (Nikšić) Muniguz (Muniguzica), u Ojkovcima na Zlatiboru, i kasnije jedni kao: Čolović i Vićović. Porijeklom su iz Mataruge kod Pljevalja Muniri, Grahovo i Nikšić Munić, Kuti, Herceg-Novi Munković, Herceg-Novi Munjer, u Paštrovićima 1766. god. Murabula, vidi: Mirabula Murangić, Ulcinj Muradinović, Nikšić Murakovac, Mojkovac Muraković, kod Kraljeva i Arandjelovca (Srbija) ogranak Vukićevića, Vasojevića Muraletaj, Zuos (Ulcinj) Murametaj, Zuos (Ulcinj) iz Gornje Krajine Murat, Prčanj Murat, ti, Bijelo Polje i susjedna Globočica Muratagić, u Kučima ogranak Nikezića koji su prešli kod Gusinja i Plava; u Plavu 1890. god. Muratagići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, predak Nikola iz bratstva Nikezića došao u Gusinje 1730 tih godina i tu je primio islam i dobio ime Murat, đe se njegovi potomci prozvaše Muratagići. Aginska su porodica. Muratbašić, Gornji Bihor (Bijelo Polje) Muratjanović, u Piperima ogranak Djurovića. Od njih su kod Plava i Gusinja Murataković, u Kolašinu iz Rovaca (Podgorica) Muratović, Martinići (Bjelopavlići), grana Bubića; u Kolašinu; u Milačićima (Kuči), odseljenici u: Lutoglav (Kosovo); kod Gusinja i Plava (1850. god.) pa jedni u Trpeze (Gornji Bihor), Bijelo Polje, pa u područne Boljanine kao: Bugar; Petnjica (Berane), Rasovu (Bijelo Polje), iz Petnjice (Berane) u Zasmrečje (Kalač-u Bihoru), Rožaje; Rasova i Gornji Murići u Krajini; Bretač (Nevesinje), porijeklom iz Kolašina; Miločane (Nikšić) Murvaj, Kotor Murvar, Kotor Murdalesi (Murdalosi), Kotor Murditović, Podpodje (Bjelopavlići) i u Ulcinju Murenović, Poljica i Dilovi Kovačevića, i kao: Murenović - Kovačević Murešanj, Zelenika, Herceg-Novi Murić, Široke, Donji Murići, Bes i Djurjane (Krajina). Od njih su kod Skadra, Djušak (Peć), Rugovska klisura, Grahovo; Jablani (Rožaje); i njihovi ogranci: Zekić u Košutima (Rugovo), kod Rožaja; Tahirović, Selimović, Ahmetović, Mučović (Omerović); i Klanac (Rožaje) i kao: Duduc i Ikić; kod Rožaja su i potomci Murije iz sjeverne Albanije, od njih kod Stjenice (Raška); Murino i Andrijevica (Gornje Polimlje), potomci su Topuza iz Murinja (Skadar). Od njih su u: Baće, Besnik i Jablanica (Rožaje); Kod Rožaja su zvani ''zidari'' doseljenici iz Vukli (sjeverna Albanija); Kotor po nahočetu Muričić, Kotor, po nahočetu Murišić, Kruševice, Herceg-Novi Murović, Rovca Murseljević, kod Podgorice Murtaj, Ulcinj Musanović, u Rijeci Crnojevića 1545. god. i kao: Mušanović, a u Bečićima (Budva) Mupun Musić, u Vasojevićima potomci Rača; kod Plava su iz Klimenata (sjeverna Albanija); Berane; Plav i od Plava iseljenici u , Rasovu i Rastoke (Bijelo Polje); Podi i Savina, Herceg-Novi su iz Vasojevića; kod Perasta su iz Stare Crne Gore; Grahovo (Nikšić) jesu iz Hercegovine; Cuce (Cetinje) u 15. v., od njih odseljeni u Bačku (Silbaš i dr.) kasnije kao: Mušicki; Vranj (Zeta); Nikšić, područne Prage i Oputne Rudine; Boljanići (Pljevlja). Golija i kod Nikšića, došli su od Bileće; Berislavci i Vranj (Zeta) i u susjednim Golubovcima, srodnici Kaludjerovića Muslajić, u Kolašin došli iz Vasojevića Muslanović, Ceklin (Cetinje) u 15. v. Muslija, Kotor Muslikurtović, kod Plava došli iz plemena Niče sa Prokletija Muslimović, Bajice (Cetinje) Muslinović, kod Nikšića 1695. god. Muslić, Vranj i Golubovci (Zeta) i Kotor; Mrkovi i , a u susjedno (Bar) i kao: Raković; Berane; Muslići i okolina Bijelog Polja, starinci; Tomaševo (Bijelo Polje) ogranak Krsmanovića doseljenika iz Pive; Pljevlja i područna Bukovica Muslica, Zaljevo (Bar) i Musličit, Bar Musličić, Bar i Kalimani Musović, Žuoka i Briska u Krajini ogranak Prelukića; Nikšić Musović, Crnogorsko bratstvo Musović/Мусовић/Mussovic/h/ (Jovanjdan, 20 januar) potiče iz Krivošija i, po onome što se za sada zna, bar jedna porodica sa tim prezimenom je živjela u Crkvicama krajem XVIII vijeka – što znači da je bratstvo staro najmanje oko 220 godina. Njegovi muški pripadnici su istog porijekla kao i krivošijski Samardžići, Žmukići..., cucki Perovići, Kneževići, Banićevići, Krivokapići... i pješivački Strikovići, Perunovići, Nikčevići, Mijuškovići... (Haplogrupa J2a1 Z500). Danas u bivšoj Jugoslaviji i SAD ukupno ima 35 domaćinstava krivošijskih Musovića koja su sva nastala od (Crkvice) i Mijata (Trepča kod Nikšića). Slično kao i u slučaju nekih drugih crnogorskih i, naročito, hercegovačkih prezimena, i prezime Musović je dobijeno po određenoj (negativnoj) fizičkoj, ili karakternoj osobini. To proizilazi iz značenja osnove prezimena koja dolazi od dalmatsko-romanske riječi mùso: “njuška”, “veliki nos”, a zatim i “čovjek srdit, zlovoljan, nekomunikativan/zatvorene prirode”. Ta riječ se i danas koristi u crnogorsko-srpsko-hrvatskom jeziku preko izraza Musonja (“ćušonja”, zadrt čovjek), ili u obliku glagola umusiti se (+ lat. musso = ćutim, mrmljam), ili pridjeva musav. [Petar Skok, Etimologijski riječnik srpskog ili hrvatskog jezika. Matica Srp./Hrv. Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika, III. Isto porijeklo i značenje riječi je potvrđeno i u Achivium Romanicum XVII, 1933. 279-88.] Srodna prezimena, nastala od iste riječi, se mogu naći i u Italiji: Musso (Sicilija), Musone /Muzone/ (Napulj), Mussolini…; i Francuskoj: Musso. (prilog: Željko Brankov Vidoja Petrova Musović) Mustadžija, Oblak (Ulcinj) Mustavagić, Bar Mustagrudić, Goričani (Zeta), došli iz Gruda (Tuzi), od njih su u Podgorici Mustaja, Ulcinj Mustajbašić, Bijelo Polje, rodjaci Hodžića; Gorijevo, Gotuša, Lovnica, Lozna i Radulić (Bijelo Polje), jedni i kao: Nikšić; Berane Mustajbegović, Nikšić i područne Rastoke Mustajić, Ulcinj Mustapija (Lupešković), kod Herceg-Novog Mustafagić (Krivodoljani), Ledine (Kuči); Plav; Tijana (Primorska krajina); u Bar došljaci iz Drača (Albanija); vidi: Alivojvodić Mustafalić, u Plavu Mustafić, Bajice (Cetinje), od njih u Baru, Zaljevu, Tudjemilima u Primorskoj krajini i Podgorici; Nikšić; Zuće (Zaće), Kosovo, došli su iz Morače; Bijele Rudine (Nikšić) Mustafići, bratstvo u Tuđemilima Mustafići, staro muslimansko bratstvo u Bajicama Mustafović, Vladimir (Ulcinj) Mustafredžić, Zeta Musterović, Nikšićka Trepča; Prentin Do (Cuce), Cetinje i kao: Mušer; Podpolje () u Zagaraču (Danilovgrad); kao: Šuškovčević u Zeti Musterovići, bratstvo u Podnopolju Musterovići, staro bratstvo u Prentinu Dolu Mustib (Mustbrudić), Podgorica Mustić, Nikšić Mustur, Perast, Donji Stoliv, Kotor, Morinj, Morine, Djenovići i Kumbor (Boka Kotorska) Musturica, u mHerceg-Novi došli iz Bileća Musulimovići, bratstvo u Bajicama Mutam, u Srbiju su se doselili iz Cuca (Cetinje), ogranak Popovića; kod Čačka kao: Mutap, došli iz Bihora (Bistrice), Bijelo Polje, porijeklom iz Rovaca Mutap, u Mačvu došli iz Sokolskog kraja, porijeklom iz Pive, vidi: Mutam; a na Rudnik (Milanovac) iz Bistrice (Bijelo Polje) Mutić, Nikšić Mutišović, u Pljevljima 1862. god. Mutović, Podgorica Muć, Nikšić Mućalica, Žari (Mojkovac) Mućić, Podgorica Muft, i, Mojkovac i u Bijelom Polju Muh, Podgorica Muhadanović, ogranak Marojevića, u Marojevićima (Ćeklići), Cetinje, od njih u Podgorici, Nikšiću, Baru Muhadinovići (Marojevići), bratstvo u Ćeklićima Muhadinovići, negdašnji muslimani u Ćeklićima Muhamedović, u Zeti i Podgorici Muhar, u Paštroviće doselili iz Like Muharemović, Ulcinj; Pljevlja 1864. god. Muharović (Luhar), u Kučima; Žabljak uz Skadarsko jezero Muhač, Žabljak na Skadarskom jezeru Muhić, Bar Muhović (Ljuhar = Ljuharević), u Ljuharima (Kuči), ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje). Istorodni sa Perkovićima i Ljuhar = Ljuharevićima u Ljuharima, Fundini i Zatrijebaču u Kučima, Plavu, kao: Ljuharević oko 1820. god., Tuzima, Podgorici, Nikšiću, Pljevljima i Beranama Muhovići, selo Trpezi kod Berana Muhsić, Igalo, Herceg-Novi Mucalović, u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Gvozdenovića Mucalovići, rod u Hercegovini Mucević, kod Bijelog Polja su srodnici Kaljevića iz Vojnog Sela Mucović, kod Trebinja jesu Vitković iz Miruša (Nikšić) Muča, Kravari (Ulcinj) i Kotor Mučaj, Šas (Ulcinj); Lisna (Bar) i u Ulcinju Mučalica (Pejović), grana Ugrenovića (Trebješana), koji su iz Gornjeg Polja (Nikšić) prešli u: Gornju Moraču, Godijelje (Žabljak) i Žari (Mojkovac); Podgorica Mučević, u Srdjevac (Bijelo Polje) došli iz Gusinja Mučibabić, od Nikšića kod Gacka Mučić, u Tuzi sišli iz Gruda, od njih su u Podgorici i Tuzovoj Rijeci kod Rožaja Mučo, u Ulcinju Mučović, Štoj (Ulcinj), potomci Muča, od kojih su u Murićima kao: Omerović i njihovi rodjaci u Grahovu (Rožaje), vidi: Murić Mušan, Meljine, Herceg-Novi Mušanović, Pljevlja 1964. god., vidi: Musanović Mušenović, u Plavu 1868. god. Mušer, vidi: Musterović Mušetić, u Nikšiću i njegovoj okolini Mušikić, ogranak Djekovića (Dabetića) iz grupe Miloševića, iz Vasojevića preseljenici u Bastase i (Župa Nikšićka) i odatle jedni prešli u Čadjalicu (Nikšić); Bastaje (Stara Crna Gora), u Pivi (ranije predio Crmnice) i kao: Bastaj, jedni odu u Župu i drugi u Albaniju (po oslobodjenju od Turaka); Podgorica, kao: Muškić, doselili iz Gruda (sjeverna Albanija), porijeklom iz Velestova (Cetinje), u Miločanima i Čadjalici (Nikšić) Mušikići, nikšićka župa s.Morakovo porijeklom iz Vasojevića od Dabetića Mušić, Kotor, pa Čitaković i Mušica Mušicki, vidi: Musić, kasnije Mušicki u istočnoj Bačkoj Mušović, područje Kolašina u 17 - 19. v. Došli iz Peći (navodno da su iz Turske). Kao predstavnici turske vlasti i age, nastanjivali su: Stričevine (Mojkovac); Bijelo Polje, Mužovo (Kanje), Dubovo (Gornji Bihor), Donji Bihor, dio Bistrice (Bijelo Polje); Nikšić i područne Muževice i Busak (podnožje Njegoša). Po padu turske vlasti: u Bosnu, Pljevlja, Sandžak i dalje u Tursku; Piva ogranak Ogrizovića iz Srdževića (Gacko), Hercegovina Mušterović, Prentin Do (Cuce), Cetinje Mušulović, Nikšić Mušun, Rustovo (Čelobrdo), Paštrovići, vidi: Musanović Mušunović, u Plavu