Publikacija Općina Jelenje

PRIMORSKO – GORANSKA ŽUPANIJA GRADOVI I OPĆINE „RIJEČKOG PRSTENA“

OPĆINA JELENJE 1993. - 2016/17. PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA OPĆINA JELENJE Dražičkih boraca 64, 51218 Dražice Tel.: 051/208-080 Fax: 051/208-090 e-mail: [email protected] www.jelenje.hr

Dražice, rujan 2017.

Naslovnica_MIljenko Fior.indd 1 4.12.2017. 21:42:03 PRIMORSKO – GORANSKA ŽUPANIJA GRADOVI I OPĆINE „RIJEČKOG PRSTENA“

OPĆINA JELENJE 1993. – 2016/17.

Dražice, rujan 2017. gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

OPĆINA JELENJE Dražičkih boraca 64, 51218 Dražice Tel.: 051/208-080 Fax: 051/208-090 e-mail:[email protected] www.jelenje.hr

Nakladnik: Vlastita naklada

Za nakladnika: Autor

Autor naslovnice i teksta: MILJENKO FIČOR, dipl.oec.

Tisak: TTO Thermotechnik, d.o.o. Lukeži

Naklada: 150 primjeraka

Prilikom korištenja podataka iz ove publikacije molimo navesti izvor.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

S A D R Ž A J

Stranica

Uvod ...... 4

1. Opća obilježja ...... 5

1.1. Primorsko-goranska županija ...... 5

1.2. Gradovi i općine „riječkog prstena“ ...... 12

1.3. Općina Jelenje ...... 19

2. Proračun ...... 28

2.1. Primorsko-goranska županija ...... 28

2.2. Gradovi i općine „riječkog prstena“ ...... 32

2.3. Općina Jelenje ...... 38

3. Gospodarski profil ...... 47

3.1. Primorsko-goranska županija ...... 47

3.2. Gradovi i općine „riječkog prstena“ ...... 54

3.3. Općina Jelenje ...... 58

4. Obrtništvo ...... 73

4.1. Primorsko-goranska županija ...... 73

4.2. Gradovi i općine „riječkog prstena“ ...... 79

5. Članovi Općinskog vijeća i poglavarstva ...... 82

3 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

U V O D

Publikacija „OPĆINA JELENJE - 1993-2016/17.“ nastala je u povodu dana Općine Jelenje i dana Svetog Mihovila, zaštitnika Općine, koji se tradiciononalno slave 29. rujna svake godine.

Ovom publikacijom pokušava se dati prikaz općih obilježja Općine Jelenje, prikaz kretanja njetina proračuna, te prikaz kretanja u njezinu gospodarstvu u razdoblju od osnivanja pa do danas, sve to u komparaciji sa kretanjima u Primorsko-goranskoj županiji, ali i sa istovjetnim kretanjima u drugim gradovima i općinama „riječkog prstena“. S obzirom da su svi gradovi i općine osnovani tijekom 1993. godine, kao bazna godina prilikom razmatranja proračunskih kretanja uzima se 1994. godina kao prva cjelovita godina njihova djelovanja. U gospodarskim kretanjima koristi se 1995. godina kao bazna godina, s obzirom da je, na Dan državnosti 30. svibnja 1994. godine, uvedena kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske u zamjenu za hrvatski dinar. Osim toga, nakon hiperinflacije od preko 1000 posto godišnje u 1993. godini, u 1994. godini uspostavljena je stabilnost cijena, te je i u tom pogledu 1995. godina najpogodnija za razmatranje kao bazna godina.

Podaci prezentirani u ovoj publikaciji sublimirani su iz nekoliko vanjskih izvora i to: DZS, MFIN, HGK i FINA-e, te vlastitih podataka Općine Jelenje. Tematski publikacija je podijeljena u nekoliko cjelina.

U prvom poglavlju daju se opće geografske, prirodne, socijalne i upravno-teritorijalne karakteristike Primorsko-goranske županije, zatim gradova i općina „riječkog prstena“, a onda znatno detaljnije i pokazatelji za Općinu Jelenje, s posebnim osvrtom na strukturu stanovništva nakon zadnjeg Popisa stanovništva 2011. godine.

U drugom poglavlju daje se usporedba visine proračuna Primorsko-goranske županije u odnosu na proračun Republike Hrvatske, kretanje proračuna gradova i općina „riječkog prstena“, a onda opet najdetaljnije kretanje proračuna i njegova struktura u Općini Jelenje.

U trećem poglavlju daje se pregled gospodarskih kretanja prema istoj strukturi kako je to dato i u prethodna dva poglavlja.

Četvrto poglavlje posvećeno je obrtništvu. Na žalost za obrtnike se ne prikupljaju financijski podaci na način kako se to radi za pravne osobe, te će gospodarska slika svih jedinica predmetnih gradova i općina biti manje ili više okrnjena, pa tako i gospodarska slika Općine Jelenje.

Peto poglavlje donosi popis svih dosadašnjih članova Općinskog vijeća Općine Jelenje i članova Poglavarstva Općine Jelenje po mandatnim razdobljima, kao i imena načelnika i zamjenika od kada su birani neposredno.

Podaci objavljeni u ovoj publikaciji su za internu upotrebu i njhovo korištenje dozvoljeno je samo uz navođenje izvora.

Autor koristi ovo mjesto da zahvali upravi tvrtke TTO Thermotechnik, d.o.o. Lukeži koji su omogućili štampanje ove publikacije.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

1. OPĆA OBILJEŽJA

1.1. Primorsko-goranska županija

Republika Hrvatska ima 20 županija i Grad Zagreb koji ima status županije.

Primorsko-goranska županija (PGŽ) smještena je na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Jadranskog mora, koje se tu duboko usjeklo u europski kontinent i u čijem je zaleđu šumoviti Gorski kotar. Ova županija na sjeveru graniči s Republikom Slovenijom, na zapadu s Istarskom županijom, na istoku s Karlovačkom i Ličko-senjskom županijom, a na jugoistoku, u Kvarnerskim vratima, ima morsku granicu sa Zadarskom županijom. Županiji pripada i dio obalnoga mora s državnom granicom udaljenom 22 km jugozapadno od otoka Suska.

Slika 1.1.1: Položaj PGŽ u RH

Tabela 1.1.1: Opći podatci: Republika Hrvatska i Primorsko-goranska županija

RH PGŽ Udio PGŽ-a u RH Stanovništvo 4.284.889 296.195 6,91 Površina u km² 56.594 3.588 6,34 Gustoća naseljenosti/stanovnika/km² 75,7 82,6 - Broj gradova 127 14 11,02 Broj općina 429 22 5,13 Broj naselja 6.756 510 7,55 Broj kućanstava 1.535.635 117.627 7,66 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011. godine

5 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Broj stanovnika Republike Hrvatske, prema Popisu stanovništva obavljenom 2011. godine, iznosio je 4.284.889 što je za 152.571 ili 3,4% manje nego prema Popisu stanovništva iz 2001. godine kada je iznosio 4.437.460. Broj stanovnika Primorsko-goranske županije smanjen je sa 305.505 na 296.195 odnosno za 9.310 ili 3,1%, ali je udio stanovnika PGŽ u broju stanovnika RH povećan sa 6,88% na 6,91%. Gustoća naseljenosti od 82,6 stanovnika/km² za 9,1% veća je od gustoće naseljenosti u RH gdje iznosi 75,7 stanovnika/km².

Prostor PGŽ-a obuhvaća površinu od 3.588 km², ili 6,34% državnoga teritorija. Na kopnenu površinu otpada 2541 km² ili 70,82%, a na 45 što naseljenih, što nenaseljenih otoka otpada 1.047 km² ili 29,18% ukupne površine Županije.

PGŽ u svom sastavu ima 14 gradova i 22 općine, te 511 naselja u sastavu gradova i općina. Broj od 14 gradova čini 11,02% u odnosu na ukupan broj gradova u RH, broj od 22 općine čini 5,13% svih općina u RH, a broj od 511 naselja čini 7,57% sveukupnog broja naselja u RH.

Slika 1.1.2: Gradovi i općine u PGŽ-u

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 1.1.2: Broj stanovnika, površina, gustoća naseljenosti i broj naselja u gradovima i općinama u PGŽ

BROJ POVRŠINA GUSTOĆA BROJ STANOVNIKA KM² NASELJENOSTI NASELJA PGŽ -UKUPNO 296.195 3.588 82,6 510 GRADOVI 219.994 2.047 107,5 275 Bakar 8.279 125 66,2 9 Cres 2.879 292 9,9 26 Crikvenica 11.122 29 383,5 4 Čabar 3.770 280 13,5 41 Delnice 5.952 230 25,9 55 Kastav 10.440 11 949,1 1 Kraljevica 4.618 18 256,6 6 Krk 6.281 111 56,6 15 Mali Lošinj 8.116 223 36,4 14 Novi Vinodolski 5.113 262 19,5 20 Opatija 11.659 66 176,7 10 Rab 8.065 76 106,1 7 Rijeka 128.624 44 2923,3 2 Vrbovsko 5.076 280 18,1 65 OPĆINE 76.201 1.541 49,4 235 Baška 1.674 101 16,6 4 Brod Moravice 866 62 14,0 38 Čavle 7.220 85 84,9 10 Dobrinj 2.078 55 37,8 20 Fužine 1.592 86 18,5 6 Jelenje 5.344 109 49,0 17 Klana 1.975 94 21,0 5 Kostrena 4.180 12 348,3 1 Lokve 1.049 42 25,0 7 Lopar 1.263 27 46,8 1 Lovran 4.101 21 195,3 5 Malinska-Dubašnica 3.134 39 80,4 21 Matulji 11.246 176 63,9 23 Mošćenička Draga 1.535 45 34,1 14 Mrkopalj 1.214 157 7,7 6 Omišalj 2.983 39 76,5 2 Punat 1.973 34 58,0 2 Ravna Gora 2.430 82 29,6 6 Skrad 1.062 54 19,7 32 Vinodolska 3.577 152 23,5 4 Viškovo 14.445 19 760,3 7 Vrbnik 1.260 50 25,2 4 Izvor: - DZS – Popis stanovništva 2011. godine (za broj stanovnika i broj naselja) - Internet stranica PGŽ (za površinu gradova i općina)

7 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

U gradovima PGŽ-a prilikom popisa stanovništva 2011. godine u 275 naselja živjelo je 219.994 stanovnika ili 74,30%, a u općinama u 236 naselja 76.201 ili 25,70%. Rijeka - sjedište PGŽ-a s 128.624 stanovnika treći je grad po veličini u RH - nakon Zagreba (792.875) i Splita (178.192). Najmanji grad u PGŽ-u prema ukupnom broju stanovnika je Grad Cres s 2.879 stanovnika, a najmanja općina je Općina Brod Moravice s 866 stanovnika.

Gradovi zauzimaju površinu od 2.047 km² ili 57,05% teritorija PGŽ, a općine 1.541 km² ili 42,95% teritorija PGŽ. Od gradova najveću površinu zauzima Grad Cres 292 km², a najmanju Grad Kastav 11 km². Od općina najveću površinu zauzima Općina Matulji 176 km², a najmanju Općina Kostrena 12 km².

Kao i država i Županija ima izraženu razliku u gustoći naseljenosti. U gradovima prosječna gustoća iznosi 107,5 stanovnika/km², a u općinama 49,4 stanovnika/km². Najveća gustoća naseljenosti je u Gradu Rijeci s 2.923,3 stanovnika/km², a najmanja u Općini Mrkopalj s 7,7 stanovnika/km².

Slika 1.1.3: Udjeli broja stanovnika i površina gradova te općina u PGŽ-u

Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine proveden je u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011., prema stanju na dan 31. ožujka 2011. u 24 sata, što se smatra kritičnim trenutkom Popisa. Podaci Popisa 2011. nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa 2001. ni s podacima prijašnjih popisa jer se statistička definicija ukupnog stanovništva primijenjena u Popisu 2011. razlikuje od onih koje su primijenjene u prijašnjim popisima. Iako se podaci obaju popisa, 2001. i 2011., temelje na konceptu ''uobičajenog mjesta stanovanja'', oni nisu neposredno usporedivi. To je tako najprije zbog namjere odsutnosti/prisutnosti, koja se nije uzimala u obzir u Popisu 2001., a potom i stoga što je Popis 2001. u ukupan broj stanovnika uključivao i osobe odsutne godinu i dulje koje su se u mjesto stalnog stanovanja vraćale sezonski i mjesečno dok se te osobe u Popisu 2011. ne uključuju u ukupan broj stanovnika.

Navedene metodološke razlike svakako treba imati na umu pri razmatranju rezultata Popisa stanovništva, ali i prirodno kretanje kao i migraciju stanovništva.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Broj stanovnika Republike Hrvatske kao i PGŽ se nakon zadnjeg popisa više ili manje izmjenio i to jednim dijelom kao rezultat prirodnog prirasta, a drugim dijeliom kao rezultat migracijskih kretanja.

Tabela 1.1.3: Prirodno kretanje stanovništva u RH i PGŽ u razdoblju 2011.-2016. g.

Broj Broj Prirodni Vitalni indeks živorođenih umrlih prirast (živorođeni na 100 umrlih) RH PGŽ RH PGŽ RH PGŽ RH PGŽ - 2011. 41.197 2.499 51.019 3.513 -9.822 -1.014 80,7 71,1 - 2012. 41.771 2.504 51.710 3.632 -9.939 -1.128 80,8 68,9 - 2013. 39.939 2.422 50.386 3.440 -10.447 -1.018 79,3 70,4 - 2014. 39.566 2.370 50.839 3.530 -11.273 -1.160 77,8 67,1 - 2015. 37.503 2.344 54.205 3.784 -16.702 -1.440 69,2 61,9 - 2016. 37.537 2.293 51.542 3.622 -14.005 -1.329 72,8 63,3 UKUPNO: 237.513 14.432 309.701 21.521 -72.188 -7.089 76,7 67,1 Izvor: DZS – Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske 2011.- 2016. godina

Prirodni prirast stanovništva u RH ali i u PGŽ ima konstantno negativan trend. Negativan prirodni prirast stanovništva, kako u RH tako i u PGŽ, zabilježen je i u svih šest proteklih godina nakon zadnjeg Popisa stanovništva. Broj umrlih u RH bio je za 72.188 veći od živorođenih, a u PGŽ za 70089. Najpovoljniji prirodni prirast u PGŽ bio je 2011. godine, kada je, iako negativan, iznosio -1.014, odnosno broj živorođenih bio je za toliko manji od broja umrlih osoba. Najnepovoljnija situacija u ovom pogledu bila je 2015. godine kada je 1.440 osoba umrlo više nego što je bilo živorođenih.

Slika 1.1.4: Prirodno kretanje stanovništva u PGŽ u razdoblju 2011.-2016. godina

9 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Uz prirodno kretanje stanovništva pojedine zemlje ili nekog njezinog dijela treba uzeti u razmatranje i migraciju stanovništva, i to kako vanjsku migraciju tako za pojedine dijelove zemlje i unutarnju migraciju, koja također utječe na broj stanovnika.

Tabela 1.1.4: Migracija stanovništva u RH i PGŽ u razdoblju 2011.-2016. godina

Vanjska migracija Unutarnja migracija Ukup- Doseljeni Odseljeni Saldo Doseljeni Odseljeni Saldo ni saldo 2011. RH 8.534 12.699 -4.165 71.403 71.403 0 -4.165 PGŽ 727 617 110 1.640 1.501 139 249 2012. RH 8.959 12.877 -3.918 68.839 68.839 0 -3.918 PGŽ 840 672 168 1.800 1.600 200 368 2013. RH 10.378 15.262 -4.884 76.840 76.840 0 -4.884 PGŽ 915 961 -46 1.920 1.629 291 245 2014. RH 10.638 20.858 -10.220 80.736 80.736 0 -10.220 PGŽ 957 1.435 -478 2.430 1.914 516 38 2015. RH 11.706 29.651 -17.945 75.927 75.927 0 -17.945 PGŽ 1.049 2.549 -1.500 2.355 2.008 347 -1.153 2016. RH 13.985 36.436 -22.451 74.752 74.752 0 -22.451 PGŽ 1.426 2.807 -1.381 2.231 1.772 459 -922 UKU RH 64.200 127.783 -63.583 448.497 448.497 0 -63.583 PNO: PGŽ 5.914 9.041 -3.127 12.376 10.424 1.952 -1.175 Izvor: DZS – Migracija stanovništva Republike Hrvatske 2011. - 2016.

Ukupan broj doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2011. do 2016. bio je 64.200, a broj odseljenih u inozemstvo bio je 127.783. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom negativan je za navedeno razdoblje, tj. broj doseljenih bio je za 63.583 manji od broja odseljenih. Najveći negativan saldo vanjske migracije, gledano pojedinačno po godinama, bio je protekle 2016. godine kada se 22.451 osoba više odselilo nego što se u istoj godini doselilo u Republiku Hrvatsku.

Što se tiče unutarnje migracije, koja je na razini RH neutralna kategorija, ukupno je u promatranih šest godina, od zadnjeg popisa pa do prošle godine, 448.497 osoba u RH promijenilo mjesto stanovanja.

U PGŽ je ukupan broj doseljenih osoba iz inozemstva u razdoblju od 2011. do 2016. bio 5.914, a broj odseljenih u inozemstvo bio je 9.041. Saldo migracije stanovništva PGŽ s inozemstvom za navedeno razdoblje je negativan, tj. broj odseljenih bio je za 3.127 veći od broja doseljenih.

Kod unutarnje migracije broj doseljenih osoba iz drugih županija u PGŽ iznosio je u promatranom razdoblju 12.376, a broj odseljenih osoba u druge županije iznosio je 10.424, što znači da je saldo unutarnje migracije pozitivan i iznosi 1.952.

Ukupno gledano, odnosno zbroj salda vanjske i unutarnje migracije pokazuje da PGŽ ima krajem 2016. godine u odnosu na 2011. godinu 8.264 stanovnika manje, od čega zbog negativnog prirodnog prirasta 7.089 i zbog više odseljenih 1.175.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Slika 1.1.5: Migracija stanovništva u PGŽ u razdoblju 2011.-2016. godina

Kazalo: vm = vanjska migracija, um = unutarnja migracija

Stanovništvo RH, pa tako i PGŽ, je demografski staro. Naime, prema metodologiji UN-a, ako u ukupnom stanovništvu ima 7 ili više posto onih u dobi od 65 i više godina, onda je to stanovništvo staro. Kao što je vidljivo u Hrvatskoj je prilikom popisa 2011. godine bilo 17,70% te kategorije stanovništva, a u PGŽ udio osoba preko 65 godina čak je i veći nego na razini RH i iznosi 18,91%.

Često se kao pokazatelj demografske starosti uzima i udio mladih do 14 godina. Ako ih je 20 posto ili manje stanovništvo ima regresivnu dobnu strukturu, odnosno ušlo je u proces demografskog starenja. Kao što je vidljivo u Hrvatskoj je prilikom popisa 2011. godine bilo 15,23% te kategorije stanovništva, a u PGŽ udio mladih osoba do 14 godina još je i manji nego na razini RH i iznosi 12,48% .

Da je stanovništvo u RH, a onda i u PGŽ, sve starije vidljivo je i iz slijedećih podataka.

Tabela 1.1.5: Prosječna starost stanovništva u RH, popisi 1953.-2011.

Popis stanovništva Ukupno Muškarci Žene 1953. 30,7 29,3 31,9 1961. 32,5 30,5 33,3 1971. 34,0 32,4 35,5 1981. 35,4 33,8 37,1 1991. 37,1 35,4 38,7 2001. 39,3 37,5 41,0 2011. 41,7 39,9 43,4

Iz podataka u sedam posljednjih popisa stanovništva, od 1953. do 2011. godine prosječna starost stanovništva u RH povećana je sa 30,7 na 41,7 godina ili punih 11 godina. Prosječna starost muškaraca povećana je sa 29,3 na 39,9 godina ili za 10,6 godina, a prosječna starost žena povećana je sa 31,9 na 43,4 godine ili za 11,5 godina.

11 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

1.2. Gradovi i općine „riječkog prstena“

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. 90/92) na području bivše Općine Rijeka ustrojene su uz Grad Rijeku i sedam novih jedinica lokalne samouprave. To su bile općine Bakar, Čavle, Jelenje, Kastav, Klana, Kraljevica i Viškovo. Zakonom o dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. 29/94) ustrojena je i općina Kostrena. Novim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. 10/97) tri općine dobile su status grada i to Bakar, Kastav i Kraljevica. Prema važećem Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. 86/06) takav ustroj od osam jedinica lokalne samouprave u okruženju Rijeke postoji i danas, a one se ne rijetko nazivaju i gradovima i općinama „riječkog prstena“, izraz koji će se koristiti i u ovoj publikaciji.

Slika 1.2.1: Gradovi i općine „riječkog prstena“

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava navedene uvjete. U PGŽ-u od 14 gradova samo tri imaju više od 10.000 stanovnika, a čak je 11 gradova dobilo taj naziv prema drugom kriteriju, uglavnom povijesnom, među kojima i gore spomenuta tri grada „riječkog prstena“.

Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 1.2.1: Broj stanovnika i površina gradova i općina „riječkog prstena“

BROJ POVRŠINA GUSTOĆA STANOVNIKA KM² NASELJENOSTI PGŽ -UKUPNO 296.195 3.588 82,6 RIJEKA 128.624 44 2.923,3 „R. PRSTEN“ 56.501 472 119,7 Bakar 8.279 125 66,2 Kastav 10.440 11 949,1 Kraljevica 4.618 18 256,6 Čavle 7.220 85 84,9 Jelenje 5.344 109 49,0 Klana 1.975 94 21,0 Kostrena 4.180 12 348,3 Viškovo 14.445 18 802,5 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011. godine

Osam jedinica lokalne samouprave „riječkog prstena“ obuhvaća površinu od 472 km², ili 13,18% teritorija PGŽ. Najveću površinu obuhvaća Grad Bakar, a najmanju Grad Kastav.

Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine ove jedinice lokalne samouprave imaju ukupno 56.501 stanovnika i udjel od 19,08% u ukupnom stanovništvu PGŽ. Najveća po broju stanovnika je Općina Viškovo, a najmanja je Općina Klana.

Općina Klana ima i najmanju gustoću naseljenosti od svega 21,0 stanovnika/km², slijedi Općina Jelenje sa 49,0 stanovnika/km², a na vrhu po gustoći naseljenosti je Grad Kastav s visokih 949,1 stanovnika/km², a slijedi ga Općina Viškovo s 802,5 stanovnika/km².

Tabela 1.2.2: Broj stanovnika prema spolu

Muškarci Žene Ukupno Broj Udio Broj Udio Broj Udio PGŽ -UKUPNO 143.085 48,31 153.110 51,69 296.195 100,00 RIJEKA 60.951 47,39 67.673 52,61 128.624 100,00 „R. PRSTEN“ 27.828 49,25 28.673 50,75 56.501 100,00 Bakar 4.062 49,06 4.217 50,94 8.279 100,00 Kastav 5.140 49,23 5.300 50,77 10.440 100,00 Kraljevica 2.238 48,46 2.380 51,54 4.618 100,00 Čavle 3.547 49,13 3.673 50,87 7.220 100,00 Jelenje 2.660 49,78 2.684 50,22 5.344 100,00 Klana 963 48,76 1.012 51,24 1.975 100,00 Kostrena 2.057 49,21 2.123 50,79 4.180 100,00 Viškovo 7.161 49,57 7.284 50,43 14.445 100,00 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011. godine

13 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

U strukturi stanovništva gledano prema spolu na razini svih osam jedinica lokalne samouprave „riječkog prstena“ muškaraca je za gotovo jedan postotni poen više, a žena toliko manje u odnosu na PGŽ ili točnije 49,25% je muškaraca i 50,75% žena. Najveći udio muškaraca a najmanji udio žena ima Općina Jelenje 49,78% odnosno 50,22%, a najmanji udio muškaraca, a najveći udio žena ima Grad Kraljevica 48,46% odnosno 51,54%.

Tabela 1.2.3: Broj stanovnika prema starosti

Do 14 godina Od 15-64 godina Preko 65 godina Broj Udio Broj Udio Broj Udio PGŽ -UKUPNO 36.967 12,48 203.224 68,61 56.004 18,91 RIJEKA 14.965 11,63 88.271 68,63 25.388 19,74 „R. PRSTEN“ 8.407 14,88 40.093 70,96 8.001 14,16 Bakar 1.169 14,12 5.742 69,36 1.368 16,52 Kastav 1.555 14,89 7.419 71,06 1.466 14,04 Kraljevica 599 12,97 3.232 69,99 787 17,04 Čavle 1.031 14,28 5.127 71,01 1.062 14,71 Jelenje 744 13,92 3.848 72,01 752 14,07 Klana 268 13,57 1.326 67,14 381 19,29 Kostrena 554 13,25 2.944 70,43 682 16,32 Viškovo 2.487 17,22 10.455 72,38 1.503 10,40 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011. godine

Promatrano prema dobnim skupinama na nivou svih osam jedinica lokalne samouprave „riječkog prstena“ udio osoba do 14 godina je preko dva postotna poena veći nego na razini PGŽ, udio osoba u dobi od 15 - 64 godina je također preko dva postotnih poena veći nego na nivou PGŽ, a udio osoba iznad 65 godina je preko četiri postotna poena manji nego na razini PGŽ. Pojedinačno gledano Općina Viškovo ima najveći udio osoba do 14 godina, a Grad Kraljevica najmanji, Općina Viškovo ima i najveći udio osoba između 15 i 64 godina, a Općina Klana najmanji, ali zato Općina Klana ima najveći udio osoba preko 65 godina, a Općina Viškovo najmanji.

Tabela 1.2.4: Broj stanovnika prema narodnosti

Hrvati Ostali Ne Nepoznato izjašnjavaju se Broj Udio Broj Udio Broj Udio Broj Udio PGŽ -UKUPNO 255.730 86,34 35.880 12,11 3.901 1,32 684 0,23 RIJEKA 106.136 82,52 20.020 15,56 2.258 1,76 210 0,16 „R. PRSTEN“ 50.138 88,74 5.614 9,94 647 1,15 102 0,18 Bakar 7.477 90,31 720 8,70 71 0,86 11 0,13 Kastav 9.068 86,86 1.206 11,55 163 1,56 3 0,03 Kraljevica 4.167 90,23 366 7,93 49 1,06 36 0,78 Čavle 6.321 87,55 817 11,32 77 1,07 5 0,07 Jelenje 4.998 93,53 282 5,28 35 0,65 29 0,54 Klana 1.862 94,28 102 5,16 9 0,46 2 0,10 Kostrena 3.855 92,22 288 6,89 32 0,77 5 0,12 Viškovo 12.390 85,77 1.833 12,69 211 1,46 11 0,08 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011. godine

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Promatrano prema narodnosti od 296.195 stanovnika PGŽ njih 86,34% se izjašnjavaju kao Hrvati, 12,11% je ostalih narodnosti, 1,32% se nije izjasnilo, a za 0,23% je nepoznata narodnost.

Na nivou svih osam jedinica lokalne samouprave „riječkog prstena“ udio osoba koji se izjašnjavaju kao Hrvati je preko dva postotna poena veći nego na razini PGŽ, udio osoba ostalih narodnosti je preko dva postotna poena manji nego na nivou PGŽ, udio osoba koje se ne izjašnjavaju kao i udio osoba kojima je nepoznata narodnost je nešto manji nego na razini PGŽ. Pojedinačno gledano Općina Klana ima najveći udio osoba koje se izjašnjavaju kao Hrvati 94,28%, a Općina Viškovo najmanji 85,77%. Općina Viškovo ima najveći udio osoba ostalih narodnosti 12,69%, a Općina Klana najmanji 5,16%. Najveći udio osoba koje se ne izjašnjavaju ima Grad Kastav 1,56%, a Općina Klana najmanji 0,46%, ali zato Grad Kastav ima najmanji udio osoba kojima je narodnost nepoznata 0,03%, a Grad Kraljevica najveći 0,78%.

Tabela 1.2.5: Broj stanovnika prema državljanstvu

Hrvatsko Strano Bez Nepoznato državljanstva Broj Udio Broj Udio Broj Udio Broj Udio PGŽ -UKUPNO 293.151 98,97 2.735 0,92 87 0,03 222 0,07 RIJEKA 127.352 99,01 1.102 0,86 65 0,05 105 0,08 „R. PRSTEN“ 56.004 99,12 449 0,79 12 0,02 36 0,06 Bakar 8.222 99,31 51 0,62 3 0,04 3 0,04 Kastav 10.357 99,20 80 0,77 3 0,03 0 0,00 Kraljevica 4.538 98,27 51 1,10 4 0,09 25 0,54 Čavle 7.161 99,18 59 0,82 0 0,00 0 0,00 Jelenje 5.312 99,40 30 0,56 0 0,00 2 0,04 Klana 1.962 99,34 11 0,56 1 0,05 1 0,05 Kostrena 4.145 99,16 35 0,84 0 0,00 0 0,00 Viškovo 14.307 99,04 132 0,91 1 0,01 5 0,03 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011. godine

Promatrano prema državljanstvu od 296.195 stanovnika PGŽ njih 98,97% ima hrvatsko državljanstvo, 0,92% strano državljanstvo, 0,03 je bez državljanstva, a za 0,07% je nepoznato državljanstvo.

Na nivou svih osam jedinica lokalne samouprave „riječkog prstena“ udio osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo je nešto veći nego na razini PGŽ, udio osoba sa stranim državljanstvom, kao i udio osoba bez državljanstva, te udio osoba kojima je nepoznato državljanstvo je nešto manji nego na razini PGŽ. Pojedinačno gledano Općina Jelenje ima najveći udio osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo 99,40%, a Grad Kraljevica najmanji 98,27%. Grad Kraljevica ima najveći udio osoba sa stranim državljanstvom 1,10%, Općina Jelenje i Općina Klana najmanji, po 0,56%. Grad Kraljevica ima i najveći udio osoba koje se ne izjašnjavaju 0,09%, a Općina Čavle, Općina Jelenje i Općina Kostrena nemaju takvih osoba. I po udjelu osoba kojima je nepoznato državljanstvo prednjači Grad Kraljevica sa 0,54%, a Grad Kastav, Općina Čavle i Općina Kostrena nemaju takvih osoba.

15 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 1.2.6: Broj stanovnika prema vjeri

Katolici Ostali Ne Nepoznato izjašnjavaju se Broj Udio Broj Udio Broj Udio Broj Udio PGŽ -UKUPNO 231.405 78,13 53.443 18,04 10.455 3,53 892 0,30 RIJEKA 92.559 71,96 30.010 23,33 5.786 4,50 269 0,21 „R. PRSTEN“ 45.906 81,25 8.674 15,35 1.727 3,06 194 0,34 Bakar 6.936 83,78 1.110 13,41 215 2,60 18 0,22 Kastav 8.109 77,67 1.911 18,30 412 3,95 8 0,08 Kraljevica 3.841 83,17 579 12,54 162 3,51 36 0,78 Čavle 5.891 81,59 1.170 16,20 125 1,73 34 0,47 Jelenje 4.796 89,75 419 7,84 93 1,74 36 0,67 Klana 1.800 91,14 130 6,58 44 2,23 1 0,05 Kostrena 3.477 83,18 543 12,99 154 3,68 6 0,14 Viškovo 11.056 76,54 2.812 19,47 522 3,61 55 0,38 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011. godine

Promatrano prema vjeri od 296.195 stanovnika PGŽ njih 78,13% se izjašnjavaju kao katolici, 18,14% je ostalih vjera, 3,53% se nije izjasnilo, a za 0,30% je nepoznata vjera.

Na nivou svih osam jedinica lokalne samouprave „riječkog prstena“ udio osoba koji se izjašnjavaju kao katolici je preko tri postotna poena veći nego na razini PGŽ, udio osoba ostalih vjera je gotovo tri postotna poena manji nego na nivou PGŽ, udio osoba koje se ne izjašnjavaju je manji, a udio osoba kojima je nepoznata vjera je nešto veći nego na razini PGŽ. Pojedinačno gledano Općina Klana ima najveći udio osoba koje se izjašnjavaju kao katolici 91,14%, a Općina Viškovo najmanji 76,54%. Općina Viškovo ima najveći udio osoba ostalih vjera 19,47%, a Općina Klana najmanji 6,58%. Najveći udio osoba koje se ne izjašnjavaju ima Grad Kastav 3,95%, a Općina Čavle najmanji 1,73%. Najmanji udio osoba kojima je vjera nepoznata ima Općina Klana 0,05%, a Grad Kraljevica najveći 0,78%.

Tabela 1.2.7: Broj stanovnika u dobi od 15 godina i više prema završenoj školi

Niska Srednja Viša i visoka Broj Udio Broj Udio Broj Udio PGŽ -UKUPNO 57.524 22,19 149.668 57,74 52.036 20,07 RIJEKA 23.321 20,52 63.298 55,69 27.040 23,79 „R. PRSTEN“ 10.509 21,85 28.835 59,96 8.750 18,19 Bakar 1.770 24,89 4.275 60,13 1.065 14,98 Kastav 1.571 17,68 5.188 58,39 2.126 23,93 Kraljevica 830 20,65 2.443 60,79 746 18,56 Čavle 1.575 25,45 3.764 60,82 850 13,73 Jelenje 1.353 29,41 2.768 60,17 479 10,41 Klana 498 29,17 1.044 61,16 165 9,67 Kostrena 585 16,13 1.969 54,30 1.072 29,56 Viškovo 2.327 19,46 7.384 61,75 2.247 18,79 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011. godine

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

U strukturi stanovništva u dobi od 15 godina i iznad prema završenoj školi na razini PGŽ udio stanovnika s niskom naobrazbom (osobe bez škole, sa završenim 1. – 7. razredom osnovne škole ili s osnovnom školom) iznosi 22,19%, dok je njihov udio na razini svih osam jedinica lokalne samouprave „riječkog prstena“ manji i iznosi 21,85%. Udio osoba sa srednjom stručnom spremom je za nešto preko dva postotna poena veći na nivou tih osam jedinica nego na nivou PGŽ, ali gotovo isto toliko manji je udio osoba s višom i visokom spremom. Pojedinačno gledano najbolja je situacija u Općini Kostrena jer ima najveći udio osoba sa višom i visokom spremom, a najmanji udio osoba sa nižom spremom, dok je najmanji udio osoba sa višom i visokom spremom u Općini Klana, a najveći udio osoba sa niskom spremom u Općini Jelenje.

Broj stanovnika svih osam jedinica lokalne samouprave „riječkog prstena“ se od zadnjeg popisa sigurno više ili manje izmjenio, dijelom kao rezultat migracijskih kretanja, a dijelom kao rezultat prirodnog kretanja stanovništva.

Na žalost migracijska kretanja se statistički ne prate na razini općina i gradova, već samo županija, te ćemo ovdje razmotriti samo prirodno kretanje stanovništva od posljednjeg popisa stanovništva, tj. u posljednjih osam godina.

Tabela 1.2.8: Prirodno kretanje stanovništva gradova i općina „riječkog prstena“ u razdoblju 2011. - 2016. godina

Broj Broj umrlih Prirodni Vitalni indeks živorođenih prirast (živorođeni na 100 umrlih) PGŽ -UKUPNO 14.432 21.521 -7.089 67,1 RIJEKA 5.917 9.786 -3.869 60,5 „R. PRSTEN“ 3.266 3.046 220 107,2 Bakar 355 527 -172 67,4 Kastav 554 502 52 110,4 Kraljevica 200 305 -105 65,6 Čavle 409 421 -12 97,1 Jelenje 313 313 0 100,0 Klana 91 147 -56 61,9 Kostrena 251 270 -19 93,0 Viškovo 1.093 561 532 194,8 Izvor: DZS – Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2011 – 2016. godina

Gradovi i općine „riječkog prstena“, ukupno gledano, imaju pozitivan prirodni prirast u razdoblju 2011. - 2016. godina, odnosno 220 osoba je više rođeno nego što je u tom razdoblju bilo umrlih. Pojedinačno gledano dvije jedinice lokalne samouprave imaju pozitivan prirodni prirast, pet negativan prirodni prirast, a Općina Jelenje ima jednak broj živorođenih i umrlih. Najveći pozitivan prirodni prirast imala je Općina Viškovo (532), dok je na prvom mjestu po negativnom prirastu Grad Bakar (-172).

17 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Najveći prosječni vitalni indeks za razdoblje 2011.-2016. godina ima Općini Viškovo od 194,8 živorođenih na 100 umrlih. To je gotovo dvostruko veći vitalni indeks od prosjeka na nivou gradova i općina „riječkog prstena“, a gotovo 3,0 puta je veći od vitalnog indeksa na nivou Županije. Najmanji prosječni vitalni indeks u navedenom razdoblju na nivou gradova i općina „riječkog prstena“ ima Općina Klana, 61,9 živorođenih na 100 umrlih.

Ukupno gledano na nivou PGŽ od zadnjeg popisa stanovništva je 7.089 osoba više umrlo nego što je istovremeno rođeno, od čega na Grad Rijeku otpada 3.869 ili 54,6% negativnog prirodnog prirasta Županije.

Slika 1.2.2: Prirodno kretanje stanovništva gradova i općina „riječkog prstena“ u razdoblju 2011. - 2016. godina

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

1.3. Općina Jelenje

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. 90/92) Općina Jelenje postaje samostalna jedinica lokalne samouprave u sastavu Primorsko - goranske županije.

Sjedište Općine Jelenje je u Dražicama, Dražičkih boraca br. 64. Dan Općine Jelenje je 29. rujna, dan Svetog Mihovila, zaštitnika Općine. U Općini Jelenje svečano se slavi i 11. studeni (Martinja).

Općina Jelenje ima grb, zastavu i svečanu pjesmu. Grbom i zastavom predstavlja se Općina Jelenje i izražava se njen povijesni indentitet.

Grb Općine Jelenje ima oblik poluokruglog štita. Grb Općine Jelenje ima tri boje: zelena, zlatna i srebrna. U zelenom polju je zlatni jelen u skoku u desno i ispod njega valovita srebrna greda.

Slika 1.3.1: Grb Općine Jelenje

Zastava Općine Jelenje je jednobojna (bijele – srebrne boje). U sredini zastave na sjecištu dijagonala nalazi se grb Općine Jelenje obrubljen zlatnim rubom.

Slika 1.3.2: Zastava Općine Jelenje

19 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Uz zastavu, Općina ima i svečanu zastavu »gonfalon«, bijele – srebrne boje, okomitog oblika s tri rese na dnu, grbom u sredini, iznad kojeg je velikim slovima natpis OPĆINA JELENJE.

Slika 1.3.3: Svečana zastava Općine Jelenje

Svečana pjesma Općine Jelenje je pjesma „Grobnišćino naša“, autor teksta Stanislav Radetić, a glazbe Josip Kaplan.

GROBNIŠĆINO NAŠA

Lijepa si naša dolino bujna štiti te Orlić, Obruč i Lubanj. U sredini tvojoj do neba siže ponosan Grobnik, što glavu diže.

Rječina teče iz tvojih njedra žubori tiho čista i vedra. U domove tvoje sloboda stigla žiteljima tvojih od davna mila.

Lijepa si naša dolino bujna štiti te Orlić, Obruč i Lubanj. U tebi sada život je ljepši, Grobnišćino naša, živi nam vijek, živi nam vijek.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Općina Jelenje obuhavaća 17 naselja i to: Baštijani, Brnelići, Drastin, Dražice, Jelenje, Kukuljani, Lopača, Lubarska, Lukeži, Martinovo Selo, Milaši, Podhum, Podkilavac, Ratulje, Trnovica, Valići i Zoretići.

Slika 1.3.4: Naselja u Općini Jelenje

Prostor Općine Jelenje obuhvaća površinu od 109 km², ili 3,0% teritorija Primorsko – goranske županije i po veličini je na dvanaestom mjestu od 36 gradova i općina u Županiji.

Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine Općina Jelenje ima ukupno 5.344 stanovnika i s udjelom od 1,81% na trinaestom je mjestu po tome u Županiji.

Po gustoći naseljenosti od 49,0 stanovnika/km² Općina Jelenje je na sedamnaestom mjestu u Županiji, odnosno po tome spada u srednje naseljene jedinice lokalne samouprave PGŽ.

Prema navedenim rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine naselja Općine Jelenje imaju slijedeći broj stanovnika: Baštijani – 18 (m – 8, ž - 10), Brnelići – 85 (m – 46, ž - 39), Drastin – 17 (m – 10, ž - 7), Dražice – 2.093 (m – 1.036, ž - 1.057), Jelenje – 425 (m – 208, ž - 217), Kukuljani – 87 (m – 47, ž - 40), Lopača – 87 (m – 52, ž - 35), Lubarska – 114 (m – 59, ž - 55), Lukeži – 193 (m – 94, ž - 99), Martinovo Selo – 117 (m – 56, ž - 61), Milaši – 76 (m – 34, ž - 42), Podhum – 1.446(m – 713, ž - 733), Podkilavac – 332 (m – 177, ž - 155), Ratulje – 114 (m – 56, ž - 58), Trnovica – 47 (m – 22, ž - 25), Valići – 1 (m – -, ž - 1) i Zoretići – 92 (m – 42, ž - 50).

Najveće naselje po broju stanovnika su Dražice, ujedno i sjedište Općine, a najmanje Valići.

21 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Za svaku jedinicu lokalne samouprave važna je i struktura stanovništva koji prikaz ovdje dajemo po nekoliko osnova prema zadnjem popisu stanovništva obavljenom u RH 2011. godine.

Tabela 1.3.1: Stanovništvo prema spolu

PGŽ Udio Općina Jelenje Udio Ukupno 296.195 100,00 5.344 100,00 Muškarci 143.085 48,31 2.660 49,78 Žene 153.110 51,69 2.684 50,22 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011. godine

U strukturi stanovništva gledano prema spolu u PGŽ ima 48,31% muškaraca, a žena 51,69%. Na razini Općine Jelenje udio muškaraca odnosno „grobničana““ ili po drugoj varijanti „gromničana“ je veći, a žena odnosno „grobnišćica“ ili „gromnišćica“ je manji.

Tabela 1.3.2: Stanovništvo prema starosti

PGŽ Udio Općina Jelenje Udio Ukupno 296.195 100,00 5.344 100,00 Do 14 godina 36.967 12,48 744 13,92 Od 15 – 65 godina 203.224 68,61 3.848 72,01 Preko 65 godina 56.004 18,91 752 14,07 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011. godine

Gledano prema dobnim skupinama u PGŽ osoba u dobi do 14 godina ima 12,48%, dobne skupine od 15 - 64 godina ima 68,61%, a osoba iznad 65 godina ima 18,91. Na razini Općine Jelenje udio osoba do 14 godina, kao i udio osoba u dobi od 15 - 64 godina je veći nego na razini PGŽ, dok je udio osoba iznad 65 godina manji nego na razini PGŽ.

Tabela 1.3.3: Stanovništvo prema narodnosti

PGŽ Udio Općina Jelenje Udio Ukupno 296.195 100,00 5.344 100,00 Hrvati 255.730 86,34 4.998 93,53 Ostali 35.880 12,11 282 5,28 Ne izjašnjavaju se 3.901 1,32 35 0,65 Nepoznato 684 0,23 29 0,54 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011.

Gledano prema narodnosti u PGŽ osoba koje se izjašnjavaju kao Hrvati ima 86,34%, ostalih narodnosti ima 12,11%, osoba koje se ne izjašnjavaju ima 1,32%, te 0,23% osoba nepoznate narodnosti. U Općini Jelenje udio osoba koje se izjašnjavaju kao Hrvati, kao i udio osoba kojima je narodnost nepoznata je veći nego na razini PGŽ, dok je udio osoba ostalih narodnosti, kao i udio onih osoba koje se ne izjašnjavaju manji nego na razini PGŽ.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 1.3.4: Stanovništvo prema državljanstvu

PGŽ Udio Općina Jelenje Udio Ukupno 296.195 100,00 5.344 100,00 Hrvatsko 293.151 98,97 5.312 99,40 Strano 2.735 0,92 30 0,56 Bez državljanstva 87 0,03 0 0,00 Nepoznato 222 0,07 2 0,04 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011.

Gledano prema državljanstvu u PGŽ osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo ima 98,97%, osoba sa stranim državljanstvom ima 0,92%, osoba bez državljanstva ima 0,03%, te 0,07% osoba nepoznatog državljanstva. U Općini Jelenje udio osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo je veći nego na razini PGŽ, dok je udio osoba sa stranim državljanstvom, kao i udio osoba bez državljanstva ili im je državljanstvo nepoznato manji nego na razini PGŽ.

Tabela 1.3.5: Stanovništvo prema vjeri

PGŽ Udio Općina Jelenje Udio Ukupno 296.195 100,00 5.344 100,00 Katolici 231.405 78,13 4.796 89,75 Ostali 53.443 18,04 419 7,84 Ne izjašnjavaju se 10.455 3,53 93 1,74 Nepoznato 892 0,30 36 0,67 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011.

Gledano prema vjeri u PGŽ osoba koje se izjašnjavaju kao Katolici ima 78,13%, ostalih vjera ima 18,04%, osoba koje se ne izjašnjavaju ima 3,53%, te 0,30% osoba nepoznate vjere. U Općini Jelenje udio osoba koje se izjašnjavaju kao Katolici, kao i udio osoba za koje je vjera nepoznata je veći nego na razini PGŽ, dok je udio osoba ostalih vjera, kao i udio onih osoba koje se ne izjašnjavaju manji nego na razini PGŽ.

Tabela 1.3.6: Stanovništvo u dobi od 15 godina i više prema završenoj školi

PGŽ Udio Općina Jelenje Udio Ukupno 259.228 100,00 4.600 100,00 Niska 57.524 22,19 1.353 29,41 Srednja 149.668 57,74 2.768 60,17 Viša i visoka 52.036 20,07 479 10,41 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011. godine

U strukturi stanovništva u dobi od 15 godina i više prema završenoj školi pokazatelji za Općinu Jelenje znatno su slabiji od podataka za PGŽ. Dok na razini PGŽ udio stanovnika s niskom naobrazbom (osobe bez škole, sa završenim 1. – 7. razredom osnovne škole ili s osnovnom školom) iznosi 22,19%, on je na razini Općine Jelenje puno veći i iznosi 29,41%. Osim toga Općina Jelenje ima gotovo dvostruko manje osoba s višom i visokom spremom.

23 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Strukturu stanovništva interesantno je na nivou Općine Jelenje usporediti prema zadnjem popisu stanovništva obavljenom u RH 2011. godine i prethodnom popisu stanovništva obavljenom 2001. godine.

Tabela 1.3.7: Stanovništvo prema spolu

2001. Udio 2011. Udio Indeks Razlika Ukupno 4.877 100,00 5.344 100,00 109,6 467 Muškarci 2.428 49,78 2.660 49,78 109,6 232 Žene 2.449 50,22 2.684 50,22 109,6 235 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2001. i 2011. godine

Na nivou Općine Jelenje ukupan broj stanovnika povećan je za 467 ili 9,6%. Promatrano prema spolu 232 muškaraca je više ili 9,6%, a žena je 235 više odnosno također 9,6%. Sukladno takvom kretanju udio muškaraca kao i udio žena je ostao isti.

Tabela 1.3.8: Stanovništvo prema starosti

2001. Udio 2011. Udio Indeks Razlika Ukupno 4.877 100,00 5.344 100,00 109,6 467 Do 14 godina 714 14,64 744 13,92 104,2 30 Od 15 – 64 godine 3.506 71,89 3.848 72,01 109,8 342 Preko 65 godina 657 13,47 752 14,07 114,5 95 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2001. i 2011. godine

Promatrano prema dobnim skupinama osoba u dobi do 14 godina je 30 više ili 4,2%, dobne skupine od 15 - 64 godina je 342 više ili 9,8%, a osoba iznad 65 godina je 95 više ili 14,5%. Sukladno takvom kretanju udio osoba u dobi do 14 godina je smanjen sa 14,64% na 13,92%, udio dobne skupine od 15 - 64 godina je povećan sa 71,89% na 72,01%, a udio osoba iznad 65 godina je povećan sa 13,47% na 14,07%.

Tabela 1.3.9: Stanovništvo prema narodnosti

2001. Udio 2011. Udio Indeks Razlika Ukupno 4.877 100,00 5.344 100,00 109,6 467 Hrvati 4.611 94,55 4.998 93,53 108,4 387 Ostali 143 2,93 282 5,28 197,2 139 Ne izjašnjavaju se 88 1,80 35 0,65 39,8 -53 Nepoznato 35 0,72 29 0,54 82,9 -6 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2001. i 2011.

Promatrano prema narodnosti osoba koje se izjašnjavaju kao Hrvati je 467 više ili 9,6%, osoba ostalih narodnosti je 387 više ili 97,2%, osoba koje se ne izjašnjavaju je 53 manje ili 60,2%, a osoba kojima je nepoznata narodnost je 6 manje ili 17,1%. Sukladno takvom kretanju udio osoba koje se izjašnjavaju kao Hrvati je smanjen sa 94,55% na 93,53%, udio osoba ostalih narodnost je povećan sa 2,93% na 15,28%, udio osoba koje se ne izjašnjavaju je smanjen sa 1,80% na 0,65%, a smanjen je i udio osoba kojima je nepoznata narodnost sa 0,72% na 0,54%.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 1.3.10: Stanovništvo prema državljanstvu

2001. Udio 2011. Udio Indeks Razlika Ukupno 4.877 100,00 5.344 100,00 109,6 467 Hrvatsko 4.822 98,87 5.312 99,40 110,2 490 Strano 28 0,57 30 0,56 107,1 2 Bez državljanstva 1 0,02 0 0,00 0,0 -1 Nepoznato 26 0,53 2 0,04 7,7 -24 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2001. i 2011.

Promatrano prema državljanstvu osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo je 490 više ili 10,2%, osoba sa stranim državljanstvom je 2 više ili 7,1%, osoba bez državljanstva u novom Popisu 2011. više nema, a osoba kojima je nepoznato državljanstvo je 24 manje ili 92,3%. Sukladno takvom kretanju udio osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo je povećan sa 98,87% na 99,40%, udio osoba sa stranim državljanstvom je neznatno smanjen sa 0,57% na 0,56%, udio osoba bez državljanstvom je također neznatno smanjen sa 0,02% na 0,00%, a udio osoba sa nepoznatim državljanstvom je smanjen sa 0,53% na 0,04%.

Tabela 1.3.11: Stanovništvo prema vjeri

2001. Udio 2011. Udio Indeks Razlika Ukupno 4.877 100,00 5.344 100,00 109,6 467 Katolici 4.522 92,72 4.796 89,75 106,1 274 Ostali 193 3,96 419 7,84 217,1 226 Ne izjašnjavaju se 115 2,36 93 1,74 80,9 -22 Nepoznato 47 0,96 36 0,67 76,6 -11 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2001. i 2011.

Promatrano prema vjeri osoba koje se izjašnjavaju kao Katolici je 274 više ili 6,1%, osoba ostalih vjera je 226 više ili 117,1%, osoba koje se ne izjašnjavaju je 22 manje ili 19,1%, a osoba kojima je nepoznata vjera je 11 manje ili 33,4%. Sukladno takvom kretanju udio osoba koje se izjašnjavaju kao Katolici je smanjen sa 92,72% na 89,75%, udio osoba ostalih vjera je povećan sa 3,96% na 7,84%, udio osoba koje se ne izjašnjavaju je smanjen sa 2,36% na 1,74%, a smanjen je i udio osoba kojima je nepoznata vjera sa 0,96% na 0,67%.

Tabela 1.3.12: Stanovništvo u dobi od 15 godina i više prema završenoj školi

2001. Udio 2011. Udio Indeks Razlika Ukupno 4.163 94,19 4.600 89,59 110,5 437 Niska 1.722 41,36 1.353 29,41 78,6 -369 Srednja 2.199 52,82 2.768 60,17 125,9 569 Viša i visoka 242 5,81 479 10,41 197,9 237 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2001. i 2011. godine

U strukturi stanovništva u dobi od 15 godina i iznad prema završenoj školi osoba sa niskom spremom je 369 manje ili 21,4%, osoba sa srednjom spremom je 569 više ili 25,9%, a osoba sa višom i visokom spremom je 237 više ili 97,9%. Sukladno takvom kretanju udio osoba sa niskom spremom je smanjen sa 41,36% na 29,41%, udio osoba sa srednjom spremom je povećan sa 52,82% na 60,17%, a udio osoba sa višom i visokom spremom je povećan sa 5,81% na 10,41%.

25 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Broj stanovnika Općine Jelenje se nakon zadnjeg popisa sigurno više ili manje izmjenio, dijelom kao rezultat migracijskih kretanja, a dijelom kao rezultat prirodnog kretanja stanovništva.

Tabela 1.3.13: Prirodno kretanje stanovništva u Općini Jelenje u razdoblju 2011-2016. g

Broj Broj umrlih Prirodni Vitalni indeks živorođenih prirast (živorođeni na 100 umrlih) - 2011. 55 60 -5 91,7 - 2012. 42 57 -15 73,7 - 2013. 59 55 4 107,3 - 2014. 56 47 9 119,1 - 2015. 51 48 3 106,3 - 2016. 50 46 4 108,7 UKUPNO 313 313 0 100,0 Izvor: DZS – Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske 2011.- 2016. godina

Prirodni prirast stanovništva u Općini Jelenje negativan je u prve dvije godine promatranog razdoblja, a pozitivan u zadnje četiri godine. Najpovoljniji prirodni prirast bio je 2014. godine, kada je broj živorođenih osoba bio za 9 veći od broja umrlih. Najnepovoljnija situacija u ovom pogledu bila je 2012. godine kada je 15 osoba umrlo više nego što je bilo živorođenih. Interesantno je da je ukupno gledano od zadnjeg popisa stanovništva u Općini Jelenje isti broj živorođenih i umrlih.

Slika 1.3.5: Prirodno kretanje stanovništva u razdoblju 2011-2016. godina

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Panoramska slika Općine

27 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

2. PRORAČUN

2.1. Primorsko-goranska županija

Prihodi proračuna pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tj. županija, gradova i općina, velikim dijelom ovise o zakonskoj regulativi, prvenstveno o tome koji porezi će pripasti državi, a koji tim jedinicama, ali i o načinu raspodjele zajedničkih poreza, tj. od stope koja pripada državi, a koja županijama, gradovima, odnosno općinama.

Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (N.N. br. 117/93. i sve kasnije izmjene i dopune) uređuju se izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga županija, gradova i općina, a Zakonom o lokalnim porezima (N.N. br. 115/16.) uređuje se sustav utvrđivanja i naplate lokalnih poreza kao izvora financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Županije stječu prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza i od dotacija iz proračuna. Vlastiti izvori sredstava županije jesu: 1. prihodi od vlastite imovine, 2. županijski porezi, 3. novčane kazne i 4. drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom. Županijski porezi su: 1. porez na nasljedstva i darove, 2. porez na cestovna motorna vozila, 3. porez na plovila i 4. porez na automate za zabavne igre. Zajednički porezi su porez na dohodak.

Tabela 2.1.1: Proračuni RH i PGŽ

u 000 kn RH PGŽ 1994. 2016. Indeks 1994. 2016. Indeks PRIHODI 23.142.632 116.848.104 504,9 40.906 731.500 1788,2 PRIHODI 22.788.882 116.397.924 510,8 40.906 731.157 1787,4 POSLOVANJA - porezni prihodi 22.377.482 71.691.497 320,4 36.138 195.109 539,9 - ostali prihodi 411.400 44.706.427 10866,9 4.768 536.048 11242,6 PRIHODI OD PRODAJE NEFIN. 353.750 450.180 127,3 0 343 - IMOVINE RASHODI 22.282.792 120.237.515 539,6 39.392 747.414 1897,4 RASHODI 20.360.525 117.175.321 575,5 30.942 675.257 2182,3 POSLOVANJA - rashodi za 7.885.159 25.829.273 327,6 4.289 317.299 7398,0 zaposlene - ostali rashodi 12.475.366 91.346.048 732,2 26.653 357.958 1343,0 RASHODI ZA NABAVU NEFIN. 1.922.267 3.062.194 159,3 8.450 72.157 853,9 IMOVINE VIŠAK/MANJAK 859.840 -3.389.411 1.514 -15.914 Izvor: Ministarstvo financija – Lokalni proračuni

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Ukupni prihodi Državnog proračuna iznosili su 1994. godine 23,1 mlrd kuna, od čega je na prihode poslovanja otpadalo 22,8 mlrd kuna, ili 98,47% ukupnih prihoda, a na prihode od prodaje nefinancijske imovine 354 mln kuna ili 1,53%. Kod prihoda poslovanja je na porezne prihode otpadalo 22,4 mln kuna ili 96,69%, a na ostale prihode svega 411 mln kuna ili 3,31%. Kod poreznih prihoda najveći udio otpadao je na porez na promet dobara i usluga i to 13,1 mlrd kuna ili 58,57%, zatim na carine i carinske pristojbe 3,5 mlrd kuna ili 15,58%, porez na dohodak 3,2 mlrd kuna ili 14,35%, trošarine 1,8 mlrd kuna ili 8,10%, porez na dobit 0,6 mlrd kuna i na ostale poreze 0,2 mlrd kuna.

Rashodi Državnog proračuna iste 1994. godine iznosili su 22,6 mlrd kuna, od čega je na rashode poslovanja otpadalo 20,4 mlrd kuna ili 91,37% ukupnih rashoda, a na rashode za nabavku nefinancijske imovine 1,9 mlrd kuna ili 8,63%. Unutar rashoda poslovanja na naknade zaposlenima otpadalo je 7,9 mlrd kuna ili 35,39%, a na ostale rashode 12,5 mlrd kuna ili 55,99%.

U 2016. godini ukupni prihodi Državnog proračuna, prema podacima Ministarstva financija, iznose 116,8 mlrd kuna i u odnosu na 1994. godinu povećani su za 5 puta. Od 116,8 mlrd kuna ukupnih prihoda 116,4 mlrd kuna se odnosi na prihode poslovanja, a svega 450,2 mln kuna na prihode od prodaje nefinancijske imovine. Udio poreznih prihoda, koji su povećani 220,4%, pao je sa 96,69% u 1994. godini na 61,35% u ukupnim prihodima 2016. godine, dok je udio ostalih prihoda povećan sa 1,78% na 38,26%. U poreznim prihodima na PDV otpada 45,2 mlrd kuna ili 63,07% poreznih prihoda, na porez na dobit 7,2 mlrd kuna ili 10,07%, na trošarine 14,8 mlrd kuna ili 20,58%, te preostali manji dio na ostale poreze.

Prema istim podacima rashodi Državnog proračuna za 2016. godinu iznose 120,2 mlrd kuna ili 5,4 puta više nego 1994. godine. U rashodima udio rashoda poslovanja povećan je sa 91,37% na 97,45%, a udio rashoda za nabavu nefinancijske imovine pao je sa 8,63% na 2,55%. Unutar rashoda poslovanja udio naknada za zaposlene pao je sa 35,39% na 21,48%, dok je udio ostalih rashoda povećan sa 55,99% na 75,97%.

Tabela 2.1.2: Udjeli pojedinih vrsta prihoda i rashoda u proračunima RH i PGŽ

u % RH PGŽ 1994. 2016. 1994. 2016. PRIHODI 100,00 100,00 100,00 100,00 PRIHODI POSLOVANJA 98,47 99,61 100,00 99,95 - porezni prihodi 96,69 61,35 88,34 26,67 - ostali prihodi 1,78 38,26 11,66 73,28 PRIHODI OD PRODAJE 1,53 0,39 0,00 0,05 NEFINANCIJSKE IMOVINE RASHODI 100,00 100,00 100,00 100,00 RASHODI POSLOVANJA 91,37 97,45 78,55 90,35 - rashodi za zaposlene 35,39 21,48 10,89 42,45 - ostali rashodi 55,99 75,97 67,66 47,89 RASHODI ZA NABAVU 8,63 2,55 21,45 9,65 NEFINANCIJSKE IMOVINE VIŠAK/MANJAK 3,72 -2,90 3,70 -2,18

29 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Ukupni prihodi proračuna PGŽ iznosili su 1994. godine 40,9 mln kuna, od čega je svih 100% otpadalo na prihode poslovanja s obzirom da Županija te godine nije imala nikakve prihode od prodaje nefinancijske imovine. U strukturi prihoda poslovanja na porezne prihode otpadalo 88,34%, a na ostale prihode 11,66%. Kod poreznih prihoda najveći udio otpadao je na prihod od poreza na dohodak i to 22,5 mln kuna ili 62,19%, zatim na prihod od poreza na dobit 5,1 mln kuna ili 14,1% i na ostale poreze 8,6 mln kuna ili 23,71%.

Rashodi proračuna PGŽ iste 1994. godine iznosili su 39,4 mln kuna, od čega je na rashode poslovanja otpadalo 30,9 mln kuna ili 78,55% ukupnih rashoda, a na rashode za nabavku nefinancijske imovine 8,5 mln kuna ili 21,45%. Unutar rashoda poslovanja na naknade zaposlenima otpadalo je 4,3 mln kuna ili 10,89%, a na ostale rashode 26,7 mln kuna ili 67,66%.

U 2016. godini ukupni prihodi proračuna PGŽ, bez primitaka, iznose 731,5 mln kuna i u odnosu na 1994. godinu povećani su za 179 puta, zahvaljujući prvenstveno istovjetnom rastu prihoda poslovanja, s obzirom da Županija, u prvoj godini nema, a u zadnjoj godina ima neznatne prihode od prodaje nefinancijske imovine. Značajno povećanje prihoda županijskog proračuna desilo se upravo protekle 2016. godine kao rezultat promjene obuhvata proračuna, odnosno činjenice da je za tu godinu donesen konsolidirani proračun što nije bio slučaj u 2015. i ranije.

Rashodi proračuna PGŽ 2016. godine, bez izdataka, iznosili su 747,4 mln kuna, od čega je na rashode poslovanja otpadalo 675,3 mln kuna ili 90,35% ukupnih rashoda, a na rashode za nabavku nefinancijske imovine 72,2 mln kuna ili 9,65%. Unutar rashoda poslovanja na naknade zaposlenima otpadalo je 72,2 mln kuna ili 42,45%, ukupnih rashoda, a na ostale rashode 358,0 mln kuna ili 47,89% ukupnih rashoda

Slika 2.1.1: Prihodi i rashodi proračuna RH i PGŽ u 1994. i 2016. godini

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 2.1.3: Prihodi i rashodi proračuna PGŽ u razdoblju 1994. – 2016. godina

apsolutni iznosi u kn Ukupni prihodi i Verižni Ukupni rashodi i Verižni Višak/Manjak primici indeks izdaci indeks prihoda 1994. 40.906.438 - 39.391.796 - 1.514.642 1995. 55.951.187 136,8 47.353.624 120,2 8.597.563 1996. 67.071.473 119,9 81.372.502 171,8 -14.301.029 1997. 70.145.949 104,6 67.093.257 82,5 3.052.692 1998. 82.456.557 117,5 86.493.610 128,9 -4.037.053 1999. 89.961.663 109,1 79.953.536 92,4 10.008.127 2000. 86.843.163 96,5 86.848.438 108,6 -5.275 2001. 123.271.212 141,9 116.367.011 134,0 6.904.201 2002. 198.171.548 160,8 172.533.010 148,3 25.638.538 2003. 219.329.321 110,7 244.200.072 141,5 -24.870.751 2004. 231.241.979 105,4 237.355.916 97,2 -6.113.937 2005. 250.676.120 108,4 258.136.113 108,8 -7.459.993 2006. 290.386.362 115,8 287.334.444 111,3 3.051.918 2007. 319.395.204 110,0 318.341.665 110,8 1.053.539 2008. 344.160.833 107,8 350.016.978 110,0 -5.856.145 2009. 345.116.318 100,3 331.833.999 94,8 13.282.319 2010. 322.921.276 93,6 314.171.983 94,7 8.749.293 2011. 303.879.709 94,1 299.248.206 95,2 4.631.503 2012. 311.203.887 102,4 319.538.788 106,8 -8.334.901 2013. 322.058.799 103,5 326.997.675 102,3 -4.938.876 2014. 320.362.559 99,5 306.285.451 93,7 14.077.108 2015. 321.014.537 100,2 331.008.383 108,1 -9.993.846 2016. 736.940.273 229,6 753.943.340 227,8 -17.003.067 Izvor: Ministarstvo financija – Lokalni proračuni, Službene novine PGŽ

Promatrano po godinama vidljivo je da je povećanje proračuna uglavnom kontinuirano, a samo u četiri od dvadesettri promatrane godine je bilo manje ostvarenje proračuna u odnosu na prethodnu godinu. Najveće i relativno i apsolutno povećanje od 129,6% ili 415,9 mln kuna ostvareno je u protekloj 2016. godini, ali uglavnom kao što je naprijed navedeno zbog iskazivanja konslodiranog proračuna koji obuhvaća županijski proračun i proračune njezinih proračunskih korisnika.

Za ilustraciju od 736.940.273 kuna ukupnih prihoda i primitaka 311.358.777 kuna odnosi se na ukupne prihode i primitke Županije, dok se 425.581.496 kuna odnosi na ukupne prihode i primitke županijskih proračunskih korisnika.

Slično je i na rashodnoj strani gdje se od 753.943.340 kuna ukupnih rashoda i izdataka 321.574.402 kune odnosi na ukupne rashode i izdatke Županije, dok se 432.368.937 kuna odnosi na ukupne rashode i izdatke županijskih proračunskih korisnika

31 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

2.2. Gradovi i općine „riječkog prstena“

Gradovi i općine ostvaruju prihode u svojim proračunima s osnova prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovime. Prihode poslovanja čine porezni prihodi, tekuće pomoći iz državnog ili županijskog proračuna, ili pomoći drugih subjekata unutar opće države i ostali prihodi, uglavnom vlastiti prihodi gradova i općina.

Vlastiti izvori sredstava gradova i općina, sukladno važećim odredbama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jesu: 1. prihodi od vlastite imovine, 2. općinski, odnosno gradski porezi, 3. novčane kazne, 4. upravne pristojbe, 5. boravišne pristojbe, 6. komunalne naknade, 7. naknade za uporabu javnih, općinskih ili gradskih površina i 8. drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom.

Zakonom o lokalnim porezima, koji je stupio na snagu 01. siječnja 2017. godine, propisano je da gradovi ili općine mogu uvesti slijedeće poreze: 1. prirez porezu na dohodak, 2. porez na potrošnju, 3. porez na kuće za odmor, i 4. porez na korištenje javnih površina, a od 01. siječnja 2018. dužne su uvesti i naplaćivati porez na nekretnine kojim se istovremeno ukida komunalna naknada i porez na kuće za odmor.

Osnovna metodologija strukture rashoda ista je kao i kod prikazivanja prihoda, odnosno ukupni rashodi sastoje se od rashoda poslovanja i rashoda za nabavu nefinancijske imovine. U okviru rashoda poslovanja posebno se iskazuju rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, financijski rashodi, subvencije, pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države, naknade građanima i kućanstvima, te donacije i ostali rashodi. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine sadrže rashode za nabavu neproizvedene imovine, rashode za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i rashode za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini.

Proračun se donosi za proračunsku godinu i vrijedi u toj godini. Gradsko odnosno općinsko vijeće mora donijeti proračun do konca tekuće godine za iduću godinu, a ostvarenje godišnjeg proračuna mora dobiti na donošenje najkasnije do 01.lipnja tekuće godine.

Tabela 2.2.1: Proračuni gradova i općina „riječkog prstena“ apsolutni iznosi u kn Ukupni prihodi i primici Ukupni rashodi i izdaci 1994. 2016. Indeks 1994. 2016. Indeks PGŽ 40.906.438 736.940.273 1801,5 39.391.796 753.943.340 1914,0 RIJEKA 307.888.255 785.505.421 255,1 304.061.188 789.582.460 259,7 „R. 37.774.216 266.979.126 706,8 33.924.149 272.515.805 803,3 PRSTEN“ Bakar 6.920.517 46.091.295 666,0 6.468.118 49.929.613 771,9 Čavle 3.951.549 24.292.518 614,8 3.326.445 25.224.856 758,3 Jelenje 2.403.202 12.584.496 523,7 2.129.115 13.203.365 620,1 Kastav 3.994.021 61.724.482 1545,4 3.118.360 57.152.178 1832,8 Klana 1.356.778 6.800.074 501,2 1.014.142 7.212.014 711,1 Kostrena 10.254.117 48.584.405 473,8 10.252.825 47.942.221 467,6 Kraljevica 4.178.452 18.296.781 437,9 3.733.333 20.271.093 543,0 Viškovo 4.715.580 48.605.075 1030,7 3.881.811 51.580.465 1328,8 Izvor: Službene novine PGŽ, Ministarstvo financija – lokalni proračuni

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Promatramo li ostvarenje ukupnih prihoda i primitaka proračuna gradova i općina „riječkog prstena“ vidljivo je da je najveći relativni porast zabilježilo Grad Kastav 1445,4%, slijedi Općina Viškovo 930,7%, dok je najmanje povećane zbilježio Grad Kraljevica 337,9%.

Ovdje treba napomenuti da se u 2016. godini objavljuju konsolidirani proračuni, odnosno prihodi i rashodi proračuna zbrojeno sa prihodima i rashodima proračunskih korisnika, naravno kod onih gradova i općina koje imaju proračunske korisnike, a isto tako i kod PGŽ. Za ilustraciju u PGŽ od 736,9 mln kuna ukupnih prihoda i primitaka, 311,4 mln kuna ili 42,3% odnosi na samu PGŽ, a 458,6 mln kuna ili 57,7% na njezine proračunske korisnike, a u Gradu Rijeci od 785,5 mln kuna ukupnih prihoda i primitaka, 690,6 mln kuna ili 87,9% odnosi na sam Grad Rijeku, a 94,9 mln kuna ili 12,1% na njegove proračunske korisnike.

Kod rashoda najveće relativno povećanje u promatranom razdoblju zabilježeno je također u Gradu Kastvu 1732,8%, na drugom mjestu je kao i kod prihoda Općini Viškovo sa 1228,8%, a na posljednjem mjestu je Općina Kostrena sa povećanjem rashoda od 367,6%.

Promatramo li apsolutne iznose proračuna gradova i općina „riječkog prstena“ vidljivo je da najveći proračun u 1994. godini ima Općina Kostrena u iznosu od 10,3 mln kuna, dok u 2016. godini primat drži Grad Kastav sa 61,7 mln kuna ukupnih prihoda i primitaka. Najmanji proračun i u 1994. godini i u 2016. godini ima Općina Klana. Odnos između najvećeg i najmanjeg proračuna još je i pogoršan, jer je 1994. godine proračun Općine Kostrena bio 7,6 puta veći od proračuna Općine Klane, da bi u 2016. godini taj omjer između Grada Kastva i Općine Klana iznosio 9,1 puta.

Slika 2.2.1: Prihodi proračuna gradova i općina „riječkog prstena“ u 1994. i 2016. godini

u 000 kn

Iako se prihodi proračuna gradova i općina ostvaruju i s osnova prihoda od prodaje nefinancijske imovine, ti su prihodi manje značajni od prihoda poslovanja. Naime, u osnovnoj strukturi prihodi poslovanja čine gotovo 90% ili preko 90%, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine čine do 10% ili nešto iznad 10% ostvarenih prihoda u svakoj pojedinoj godini, pa tako i u 2016. godini. Izuzetak u 2016. je samo Grad Kastav čiji je udio prihoda od prodaje nefinancijske imovine iznosio 14,02%.

33 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 2.2.2: Tekući prihodi proračuna gradova i općina „riječkog prstena“ u 2016. godini apsolutni iznosi u kn Prihodi iz Udio Prihodi Udio Prihodi od Udio tekuće u % poslovanja u % prodaje u % godine imovine PGŽ 731.499.909 100,00 731.157.422 99,95 342.487 0,05 RIJEKA 772.640.313 100,00 739.628.947 95,73 33.011.366 4,27 „R. PRSTEN“ 254.697.572 100,00 245.087.789 96,23 9.609.783 3,77 Bakar 46.073.357 100,00 45.577.588 98,92 495.769 1,08 Čavle 24.263.064 100,00 23.678.152 97,59 584.912 2,41 Jelenje 12.584.496 100,00 12.570.595 99,89 13.901 0,11 Kastav 50.755.923 100,00 43.638.312 85,98 7.117.611 14,02 Klana 6.800.074 100,00 6.211.062 91,34 589.012 8,66 Kostrena 48.104.238 100,00 47.542.579 98,83 561.659 1,17 Kraljevica 18.296.781 100,00 18.126.910 99,07 169.871 0,93 Viškovo 47.819.639 100,00 47.742.591 99,84 77.048 0,16 Izvor: Ministarstvo financija – lokalni proračuni

Tabela 2.2.3: Prihodi poslovanja u proračunima gradova i općina „riječkog prstena“ u 2016. godini apsolutni iznosi u kn Porezni Udio Potpore ili Udio Ostali Udio prihodi u % pomoći u % prihodi u % PGŽ 195.108.553 26,68 110.543.732 15,12 425.505.137 58,20 RIJEKA 349.627.789 47,27 52.508.282 7,10 337.492.876 45,63 „R. PRSTEN“ 113.834.588 46,45 11.254.481 4,59 119.998.720 48,96 Bakar 13.149.928 28,85 886.826 1,95 31.540.834 69,20 Čavle 12.325.969 52,06 685.648 2,90 10.666.535 45,05 Jelenje 7.903.393 62,87 1.262.256 10,04 3.404.946 27,09 Kastav 27.873.695 63,87 915.576 2,10 14.849.041 34,03 Klana 3.047.608 49,07 304.672 4,91 2.858.782 46,03 Kostrena 13.088.281 27,53 1.948.237 4,10 32.506.061 68,37 Kraljevica 8.339.027 46,00 2.146.884 11,84 7.640.999 42,15 Viškovo 28.106.687 58,87 3.104.382 6,50 16.531.522 34,63 Izvor: Ministarstvo financija – lokalni proračuni

Promatramo li ostvarenje prihoda navedenih gradova i općina „riječkog prstena“ po osnovama, vidljivo je da svi gradovi i općine imaju veći udio poreznih prihoda, dok jedino Općina Kostrena ima veći udio ostalih prihoda. Udio poreznih prihoda se u 2016. godini kreće od 27,53% kod Općine Kostrene, do 63,87% kod Grada Kastva.

Tekuće pomoći iz državnog ili županijskog proračuna, ili pomoći drugih subjekata unutar opće države u 2016. godini najmanje je u apsolutnom pogledu dobila Općina Klana, svega 304,7 tisuća kuna, a najviše Općina Viškovo 3,1 mln kuna. Udio ovih prihoda u prihodima poslovanja pojedinih gradova i općina „riječkog prstena“ kreće se od najmanje 1,95% u Gradu Bakru, do 11,84% u Gradu Kraljevici.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Ostali prihodi, koji predstavljaju uglavnom gradske i općinske prihode od komunalnih doprinosa i naknada, te prihode od zakupa i iznajmljivanja poslovnog prostora, kreću se od 2,9 mln kuna u Općini Klana do 32,5 mln kuna u Općini Kostrena. Njihov udio u ukupnim prihodima poslovanja je dosta značajan, a u Gradu Bakru i Općini Kostrena taj udio u prihodima poslovanja dostiže gotovo 70%. Najmanji udio ostalih prihoda u ukupnim prihodima u 2016. godini ostvarila je Općina Jelenje i to 27,09%.

Za razliku od prihodne strane gdje su prihodi poslovanja dominantni, s obzirom da se prihodi od prodaje nefinancijske imovine kreću do ili nešto iznad 10%, u osnovnoj strukturi rashoda udjeli dviju osnovnih skupina su nešto drugačija. Naime, udjeli rashoda poslovanja kreću se od najmanjih 66,23% u Gradu Kraljevici do 90,35% u Općini Jelenje, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine u preostalom dijelu.

Tabela 2.2.4: Rashodi proračuna gradova i općina „riječkog prstena“ u 2016. godini

apsolutni iznosi u kn Tekući Udio Rashodi Udio Rashodi za Udio rashodi u % poslovanja u % nabavu u % imovine PGŽ 747.414.472 100,00 675.257.406 90,35 72.157.066 9,65 RIJEKA 723.369.769 100,00 656.942.091 90,82 66.427.678 9,18 „R. PRSTEN“ 263.298.410 100,00 198.386.835 75,35 64.911.575 24,65 Bakar 47.794.205 100,00 38.333.906 80,21 9.460.299 19,79 Čavle 23.353.981 100,00 20.642.720 88,39 2.711.261 11,61 Jelenje 13.203.365 100,00 11.929.440 90,35 1.273.925 9,65 Kastav 54.049.635 100,00 30.531.997 56,49 23.517.638 43,51 Klana 6.351.317 100,00 5.342.419 84,12 1.008.898 15,88 Kostrena 47.942.221 100,00 36.617.140 76,38 11.325.081 23,62 Kraljevica 20.271.093 100,00 13.425.058 66,23 6.846.035 33,77 Viškovo 50.332.593 100,00 41.564.155 82,58 8.768.438 17,42 Izvor: Ministarstvo financija – lokalni proračuni

Tabela 2.2.5: Rashodi poslovanja u proračunima gradova i općina „riječkog prstena“ u 2016. godini apsolutni iznosi u kn Rashodi za Udio Materijalni Udio Ostali Udio zaposlene u % rashodi u % rashodi u % PGŽ 317.299.050 46,99 257.028.121 38,06 100.930.235 14,95 RIJEKA 215.428.964 32,79 287.235.397 43,72 154.277.730 23,48 „R. PRSTEN“ 40.962.978 20,65 86.471.919 43,59 70.951.938 35,76 Bakar 7.031.727 18,34 19.105.887 49,84 12.196.292 31,82 Čavle 5.134.938 24,88 8.392.339 40,66 7.115.443 34,47 Jelenje 1.284.923 10,77 4.988.877 41,82 5.655.640 47,41 Kastav 7.626.786 24,98 12.985.602 42,53 9.919.609 32,49 Klana 1.186.234 22,20 1.676.828 31,39 2.479.357 46,41 Kostrena 6.119.452 16,71 21.425.903 58,51 9.071.785 24,77 Kraljevica 3.702.092 27,58 6.385.975 47,57 3.336.991 24,86 Viškovo 8.876.826 21,36 11.510.508 27,69 21.176.821 50,95 Izvor: Ministarstvo financija – lokalni proračuni

35 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

U 2016. godini rashodi za zaposlene imaju najmanji udio u ukupnim rashodima od najmanjih 10,77% u Općini Jelenje, do najvećih 27,58% u Gradu Kraljevici. Udio rashoda za zaposlene je u i u PGŽ i u Gradu Rijeci veći od prosjeka na nivou gradova i općina „riječkog prstena“, ali se u 2016. godini iznosi za tu namjenu, kao i za ostale namjene, kao što je uvodno već rečeno, odnose na proračun i njihove proračunske korisnike, koji su pogotovo na nivou PGŽ brojni.

Materijalni rashodi također bilježe stalni rast u svim gradovima i općinama, a najveću stavku u ovoj skupini rashoda čine rashodi za usluge, prvenstveno usluge tekućeg i investicijskog održavanja. Udio ove skupine rashoda kreće se od 27,69% u Općini Viškovo, do 58,51% u Općini Kostrena.

Ostali rashodi, među kojima su subvencije trgovačkim društvima, zatim naknade građanima i kućanstvima, donacije i ostali rashodi imaju udio od 24,77% u Općini Kostrena, do 50,95% u Općini Viškovo. Izdvajanja za pojedine oblike ovih rashoda zavisi prvenstveno od veličine prihoda, brojnosti korisnika proračuna koji alimentiraju u ovim rashodima, kao i politike koju vodi svako gradsko ili općinsko vijeće, odnosno gradonačelnik ili načelnik..

U strukturi prihoda većine gradova i općina kao što je vidljivo najvažniji udio imaju porezni prihodi, a u strukturi rashoda često su javnosti najzanimljiviji rashodi za zaposlene. Kako su se te kategorije kretale u promatranom razdoblju?

Tabela 2.2.6: Porezni prihodi i rashodi za zaposlene u proračunima gradova i općina „riječkog prstena“ apsolutni iznosi u kn Porezni prihodi Rashodi za zaposlene 1994. 2016. Indeks 1994. 2016. Indeks PGŽ 36.138.389 195.108.553 539,9 4.289.200 317.299.959 7397,6 RIJEKA 96.358.525 349.627.789 362,8 15.800.000 215.428.964 1363,5 „R. PRSTEN“ 15.090.839 113.867.588 754,5 3.383.708 40.962.978 1210,6 Bakar 2.562.013 13.149.928 513,3 1.286.466 7.031.727 546,6 Čavle 2.310.660 12.358.969 534,9 314.459 5.134.938 1632,9 Jelenje 1.304.500 7.903.393 605,9 160.941 1.284.923 798,4 Kastav 2.714.787 27.873.695 1026,7 372.223 7.626.786 2049,0 Klana 655.319 3.047.608 465,1 53.404 1.186.234 2221,2 Kostrena 1.082.995 13.088.281 1208,5 469.273 6.119.452 1304,0 Kraljevica 1.836.304 8.339.027 454,1 356.000 3.702.092 1039,9 Viškovo 2.624.261 28.106.687 1071,0 370.942 8.876.826 2393,0 Izvor: Službene novine PGŽ, Ministarstvo financija – lokalni proračuni

U promatranom razdoblju najveće povećanje poreznih prihoda u relativnom pogledu zabilježeno je u Općini Kostrena i to 1108,5%, a najmanje u Gradu Kraljevici 354,1%. Interesantno je da je povećanje poreznih prihoda na nivou gradova i općina „riječkog prstena“ veće od onog na nivou PGŽ i Grada Rijeke zahvaljujući najvećim dijelom statusu brdsko- planinskog područja većine ovih jedinica lokalne samouprave, a koji iako ukinut još je djelomično imao utjecaja u 2016. godini.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Najveće relativno povećanje rashoda za zaposlene bilježi Općina Klana 2121,2%, a najmanje povećanje tih rashoda u relativnom pogledu zabilježeno je u Gradu Bakru 446,6%. Zanimljivo je istaknuti da su rashodi za zaposlene u apsolutnom iznosu u Općini Viškovo u 2016. godini izbili na prvo mjesti, pretekavši tako gradove Bakar i Kastav te Općinu Kostrena, koji su u 1994. godini po apsolutnoj visini tih rashoda, bili ispred Općine Viškovo.

Povećanje rashoda za zaposlene u Gradu Rijeci, a pogotovo u PGŽ veće je nego na nivou prosjeka gradova i općina „riječkog prstena“, doduše prvenstveno zbog povećanja broja zaposlenih uslijed preuzimanja određenih poslova koje su prije toga obavljala državna tijela, ali, kao što je naprijed već rečeno i zbog iskazivanja konsolidiranog proračuna u 2016. godini. Za ilustraciju u PGŽ od 317,3 mln kuna rashoda za zaposlene, 69,3 mln kuna ili 21,8% se odnosi na zaposlene u PGŽ, a 248,0 mln kuna ili 78,2% na zaposlene kod njezinih proračunskih korisnika. U Gradu Rijeci od 215,4 mln kuna rashoda za zaposlene, 63,5 mln kuna ili 29,5% se odnosi na zaposlene u Gradu Rijeci, a 151,9 mln kuna ili 70,5% na zaposlene kod njegovih proračunskih korisnika.

37 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

2.3. Općina Jelenje

Sukladno odredbama Zakona o proračunu Općinsko vijeće Općine Jelenje svake godine donosi Proračun Općine Jelenje za narednu godinu, a tijekom godine prihvaća Izvršenje proračuna za proteklu godinu.

Tabela 2.3.1: Prihodi i rashodi proračuna Općine Jelenje u razdoblju 1994. – 2016. g.

apsolutni iznosi u kn Ukupni prihodi i Verižni Ukupni rashodi i Verižni Višak/Manjak primici indeks izdaci indeks prihoda 1994. 2.403.202 - 2.129.115 - 274.087 1995. 3.268.149 136,0 3.107.108 145,9 161.041 1996. 3.367.151 103,0 3.524.935 113,4 -157.784 1997. 2.795.685 83,0 2.822.921 80,1 -27.236 1998. 3.959.457 141,6 3.381.384 119,8 578.073 1999. 3.697.506 93,4 4.051.761 119,8 -354.255 2000. 3.940.721 106,6 4.208.098 103,9 -267.377 2001. 4.647.450 117,9 4.571.140 108,6 76.310 2002. 4.998.613 107,6 4.804.831 105,1 193.782 2003. 8.974.957 179,5 8.297.334 172,7 677.623 2004. 15.102.055 168,3 13.881.176 167,3 1.220.879 2005. 12.711.884 84,2 14.251.942 102,7 -1.540.058 2006. 13.220.356 104,0 13.173.918 92,4 46.438 2007. 20.371.117 154,1 20.038.937 152,1 332.180 2008. 20.406.412 100,2 20.731.292 103,5 -324.880 2009. 19.385.294 95,0 20.066.324 96,8 -681.030 2010. 18.294.302 94,4 17.109.519 85,3 1.184.783 2011. 15.561.427 85,1 16.634.776 97,2 -1.073.349 2012. 16.556.100 106,4 16.298.548 98,0 257.552 2013. 17.750.649 107,2 14.667.171 90,0 3.083.478 2014. 16.409.121 92,4 15.826.486 107,9 582.635 2015. 15.493.198 94,4 18.656.097 117,9 -3.162.899 2016. 12.584.496 81,2 13.203.365 70,8 -618.869 Izvor: Ministarstvo financija – Lokalni proračuni, Službene novine PGŽ

U razdoblju od 1994. godine, tj. prve cjelovite godine funkcioniranja Općine Jelenje, pa do 2016. godine Proračun Općine Jelenje popeo se sa 2,4 mln kuna na 12,6 mln kuna ili 5,3 puta. Povećanje proračuna nije kontinuirano, s obzirom da u devet od promatranih dvadeset i tri godine imamo manje ostvarenje proračuna u odnosu na prethodnu godinu. Značajan iskorak u povećanju proračuna Općine Jelenje ostvaren je 2003. godine zahvaljujući donošenju Zakona o brdsko-planinskim područjima i s tog osnova veći udio u poreznim prihodima, a njegovim ukidanjem 2015. godine dolazi do obratnog kretanja, tj. Značajnog smanjenja poreznih prihoda pa samim tim i smanjenja ukupnog proračuna Općine Jelenje..

Rashodi su se kretali uglavnom u skladu s očekivanim prihodima, a određeni višak sredstava iz pojedine godine prenosio se u narednu godinu. Zbog toga je moguće da u pojedinim godinama rashodi proračuna budu veći od prihoda, s obzirom da se za pokriće rashoda iznad ostvarenih prihoda koriste ta neiskorištena sredstva u prethodnim godinama.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Slika 2.3.1: Kretanje ukupnih prihoda i primitaka i ukupnih rashoda i izdataka u proračunu Općine Jelenje u razdoblju 1994. – 2016. godina apsolutni iznosi u kn

Anuliramo li primitke i izdatke prihodi iz tekuće godine sastoje se od prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine, a rashodi od rashoda poslovanja i rashoda za nabavu nefinancijske imovine.

Tabela 2.3.2: Tekući prihodi proračuna Općine Jelenje u razdoblju 1994. – 2016. g. apsolutni iznosi u kn Prihodi iz Ver. Udio Prihodi Ver. Udio Prihodi Ver. Udio tekuće ind. u % poslovanja ind. u % od ind. u % godine prodaje imovine 1994. 2.403.202 - 100,00 2.390.326 - 99,46 12.876 - 0,54 1995. 3.268.149 136,0 100,00 3.262.529 136,5 99,83 5.620 43,6 0,17 1996. 3.367.151 103,0 100,00 2.877.174 88,2 85,45 489.977 8718,5 14,55 1997. 2.795.685 83,0 100,00 2.506.309 87,1 89,65 289.376 59,1 10,35 1998. 3.959.457 141,6 100,00 3.552.083 141,7 89,71 407.374 140,8 10,29 1999. 3.697.506 93,4 100,00 3.358.292 94,5 90,83 339.214 83,3 9,17 2000. 3.940.721 106,6 100,00 3.591.232 106,9 91,13 349.489 103,0 8,87 2001. 4.647.450 117,9 100,00 4.186.561 116,6 90,08 460.889 131,9 9,92 2002. 4.613.225 99,3 100,00 4.272.072 102,0 92,60 341.153 74,0 7,40 2003. 8.965.048 194,3 100,00 8.609.958 201,5 96,04 355.090 104,1 3,96 2004. 15.007.384 167,4 100,00 13.975.565 162,3 93,12 1.031.819 290,6 6,88 2005. 12.705.856 84,7 100,00 12.302.365 88,0 96,82 403.491 39,1 3,18 2006. 13.220.356 104,0 100,00 12.981.978 105,5 98,20 238.378 59,1 1,80 2007. 20.371.117 154,1 100,00 19.750.227 152,1 96,95 620.890 260,5 3,05 2008. 20.406.412 100,2 100,00 20.255.380 102,6 99,26 151.032 24,3 0,74 2009. 19.385.294 95,0 100,00 19.261.675 95,1 99,36 123.619 81,8 0,64 2010. 18.294.302 94,4 100,00 18.144.168 94,2 99,18 150.134 121,4 0,82 2011. 15.561.427 85,1 100,00 15.436.153 85,1 99,19 125.274 83,4 0,81 2012. 16.556.100 106,4 100,00 16.373.147 106,1 98,89 182.953 146,0 1,11 2013. 17.750.649 107,2 100,00 17.639.625 107,7 99,37 111.024 60,7 0,63 2014. 16.409.121 92,4 100,00 16.406.447 93,0 99,98 2.674 2,4 0,02 2015. 15.443.198 94,1 100,00 15.420.528 94,0 99,85 22.670 847,8 0,15 2016. 12.584.496 81,5 100,00 12.570.595 81,5 99,89 13.901 61,3 0,11 Izvor: Ministarstvo financija – Lokalni proračuni, Službene novine PGŽ

39 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

U strukturi prihoda iz tekuće godine prihodi poslovanja uglavnom imaju preko 90%, osim u tri od dvadeset i tri promatrane godine kada su se prihodi od prodaje nefinancijske imovine kretali iznad 10%.

Prihode poslovanja iz tekuće godine podijelili smo na porezne prihode, zatim potpore ili pomoći iz državnog ili županijskog proračuna, ili pomoći drugih subjekata unutar opće države, te ostale prihode.

Tabela 2.3.3: Prihodi poslovanja u proračunu Općine Jelenje u razdoblju 1994. – 2016. godina apsolutni iznosi u kn Porezni Ver. Udio Potpore ili Ver. Udio Ostali Ver. Udio prihodi ind. u % pomoći ind. u % prihodi ind. u % 1994. 1.304.500 - 54,57 380.143 - 15,90 705.683 - 29,52 1995. 1.509.999 115,8 46,28 0 - 0,00 1.752.530 248,3 53,72 1996. 1.688.039 111,8 58,67 0 - 0,00 1.189.135 67,9 41,33 1997. 1.657.138 98,2 66,12 0 - 0,00 849.171 71,4 33,88 1998. 2.060.221 124,3 58,00 859.200 - 24,19 632.662 74,5 17,81 1999. 1.952.154 94,8 58,13 593.523 69,1 17,67 812.615 128,4 24,20 2000. 2.229.115 114,2 62,07 580.010 97,7 16,15 782.107 96,2 21,78 2001. 2.172.079 97,4 51,88 764.630 131,8 18,26 1.249.852 159,8 29,85 2002. 2.482.664 114,3 58,11 655.546 85,7 15,34 1.133.862 90,7 26,54 2003. 5.124.001 206,4 59,51 1.963.462 299,5 22,80 1.522.495 134,3 17,68 2004. 8.430.311 164,5 60,32 3.210.243 163,5 22,97 2.335.011 153,4 16,71 2005. 8.738.627 103,7 71,03 365.369 11,4 2,97 3.198.369 137,0 26,00 2006. 10.387.405 118,9 80,01 607.388 166,2 4,68 1.987.185 62,1 15,31 2007. 11.081.318 106,7 56,11 2.271.003 373,9 11,50 6.397.906 322,0 32,39 2008. 12.569.932 113,4 62,06 2.883.022 126,9 14,23 4.802.426 75,1 23,71 2009. 12.441.688 99,0 64,59 2.824.814 98,0 14,67 3.995.173 83,2 20,74 2010. 11.343.230 91,2 62,52 3.353.972 118,7 18,49 3.446.966 86,3 19,00 2011. 10.606.125 93,5 68,71 1.849.431 55,1 11,98 2.980.597 86,5 19,31 2012. 10.741.311 101,3 65,60 2.284.512 123,5 13,95 3.347.324 112,3 20,44 2013. 10.809.620 100,6 61,28 3.271.358 143,2 18,55 3.558.647 106,3 20,17 2014. 11.123.366 102,9 67,80 1.083.237 33,1 6,60 4.199.844 118,0 25,60 2015. 6.301.888 56,7 40,87 5.213.505 481,3 33,81 3.905.135 93,0 25,32 2016. 7.903.393 125,4 62,87 1.262.256 24,2 10,04 3.404.946 87,2 27,09 Izvor: Ministarstvo financija – Lokalni proračuni, Službene novine PGŽ

Promatramo li samo strukturu prihoda poslovanja uočljivo je značajno povećanje poreznih prihoda, iako ono nije bilo kontinuirano jer je u sedam od dvadeset i tri promatrane godine njihovo ostvarenje bilo manje u odnosu na prethodnu godinu. Udio poreznih prihoda u promatranom razdoblju kretao se od najmanjih 40,87% u 2015. godini, zbog navedenog ukidanja Zakona o brdsko-planinskim područjima, do 80,01% u 2006. godini.

U mnogim gradovima i općinama najveće promjene vezano uz ovu vrstu prihoda uvjetovane su zakonskim promjenama odgovarajućih propisa i njihove primjene od 2003. godine (Zakona o brdsko-planinskim područjima) i 2015. godine (Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske). Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim se definiraju izvori sredstava i njihova raspodjela, jedinice lokalne samouprave koje su bile razvrstane u brdsko planinsko područje imale su poseban status u raspodjeli poreza na dohodak, odnosno imale su pravo na 90% udjela umjesto redovnih 56,5%, ali i određene druge prihode i pomoći iz državnog proračuna. Zakonom o

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje regionalnom razvoju Republike Hrvatske, odnosno na njemu zasnovanoj Odluci Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti mijenja se prvobitni koncept, a jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se u pet skupina, a povećani udio u raspodjeli poreza na dohodak od 90% imaju općine i gradovi koji spadaju u prvu skupinu (čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske) odnosno drugu skupinu razvijenosti. (čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske).

Općina Jelenje je imala status brdsko planinskog područja te je imala pravo na udio u porezu na dohodak po stopi od 90,0%, a prema kriteriju razvijenosti sa indeksom od 97,87% spada u treću skupinu i ima pravo na udio u porezu na dohodak po novoj stopi od 60,0%.

Tekuće potpore ili pomoći iz državnog ili županijskog proračuna, ili pomoći drugih subjekata unutar opće države različiti su u svakoj pojedinoj godini, a njihova visina kretala se u rasponu od najmanjih 250 tisuća kuna u 1995. godini do najviše 5,2 mln kuna u 2015. godini, s obzirom da je na taj način iz državnog proračuna dijelom susptituiran gubitak poreznih prihoda.

Ostali prihodi, koji predstavljaju općinske prihode od imovine, zatim prihode od administrativnih pristojbi po posebnim propisima, te još neke manje značajne prihode, također nemaju ujednačeno kretanje već variraju u svakoj pojedinoj godini. Visina te vrste prihoda kretala se od najmanje 632,7 tisuća kuna u 1998. godini do 6,4 mln kuna u 2007. godini. Udio pak ovih prihoda kreće se u od 15,31% u 2006. godini do 53,72% u 1995. godini.

Slika 2.3.2: Kretanje poreznih prihoda, potpora ili pomoći i ostalih prihoda u proračunu Općine Jelenje u razdoblju 1994. – 2016. godina

apsolutni iznosi u kn

Rashodi u proračunu Općine Jelenje, kao što je i zakonom dozvoljeno, kretali su se u okviru ostvarenih prihoda. Udio rashoda poslovanja kreće se u rasponu od 43,47% u 1996. godini do 90,35% u protekloj 2016. godini. Udio pak rashoda za nabavku nefinancijske imovine kreće se u preostalom rasponu tj. od 9,65% do 56,53% u tim istim godinama.

41 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 2.3.4: Rashodi proračuna Općine Jelenje u razdoblju 1994. – 2016. godina

apsolutni iznosi u kn Tekući Ver. Udio Rashodi Ver. Udio Rashodi Ver. Udio rashodi ind. u % poslovanja ind. u % za ind. u % nabavu imovine 1994. 2.129.115 - 100,00 1.656.584 - 77,81 472.531 - 22,19 1995. 3.656.719 171,7 100,00 2.064.188 124,6 56,45 1.592.531 337,0 43,55 1996. 3.524.935 96,4 100,00 1.532.379 74,2 43,47 1.992.556 125,1 56,53 1997. 2.822.921 80,1 100,00 2.081.340 155,8 73,73 741.581 37,2 26,27 1998. 3.381.384 119,8 100,00 2.490.561 119,7 73,66 890.823 120,1 26,34 1999. 4.051.761 119,8 100,00 2.833.111 113,8 69,92 1.218.650 136,8 30,08 2000. 4.208.098 103,9 100,00 2.913.714 102,8 69,24 1.294.384 106,2 30,76 2001. 4.493.199 106,8 100,00 3.734.887 128,2 83,12 758.312 58,6 16,88 2002. 4.700.941 104,6 100,00 3.731.897 99,9 79,39 969.044 127,8 20,61 2003. 8.297.304 176,5 100,00 4.815.857 129,0 58,04 3.481.447 359,3 41,96 2004. 13.889.065 167,4 100,00 11.830.067 245,6 85,18 2.058.998 59,1 14,82 2005. 14.251.942 102,6 100,00 11.806.072 99,8 82,84 2.445.870 118,8 17,16 2006. 13.173.918 92,4 100,00 11.373.292 96,3 86,33 1.800.626 73,6 13,67 2007. 19.715.685 149,7 100,00 17.335.724 152,4 87,93 2.379.961 132,2 12,07 2008. 19.446.956 98,6 100,00 17.319.995 99,9 89,06 2.126.961 89,4 10,94 2009. 19.219.975 98,8 100,00 15.520.921 89,6 80,75 3.699.054 173,9 19,25 2010. 16.586.760 86,3 100,00 14.225.798 91,7 85,77 2.360.962 63,8 14,23 2011. 16.179.227 97,5 100,00 13.981.541 98,3 86,42 2.197.686 93,1 13,58 2012. 15.540.671 96,1 100,00 13.462.938 96,3 86,63 2.077.733 94,5 13,37 2013. 13.910.145 89,5 100,00 12.359.789 91,8 88,85 1.550.356 74,6 11,15 2014. 15.776.481 113,4 100,00 13.719.465 111,0 86,96 2.057.016 132,7 13,04 2015. 18.656.097 118,3 100,00 14.464.459 105,4 77,53 4.191.638 203,8 22,47 2016. 13.203.365 70,8 100,00 11.929.440 82,5 90,35 1.273.925 30,4 9,65 Izvor: Ministarstvo financija – Lokalni proračuni, Službene novine PGŽ

Rashode poslovanja iz tekuće godine podijelili smo na rashode za zaposlene, zatim materijalne rashode, te ostale rashode.

Rashodi za zaposlene porasli su sa 160,9 tisuća kuna na 1,3 mln kuna ili za 8,0 puta. Udio ovih rashoda u rashodima poslovanja kretao se od najmanje 3,01% u 2004. godini do najviše 16,70% u 1996. godini. Interesantno je da su u sedam od dvadeset i tri promatrane godine ostvareni rashodi za zaposlene bili manji nego u prethodnoj godini.

Materijalni rashodi također bilježe stalni rast od 97,9 tisuća kuna u prvoj godini do 6,1 mln kuna u 2008. godini. Udio ovih rashoda u ukupnim rashodima poslovanja kretao se od 5,91% u prvoj promatranoj godini do najviše 43,81% u 2014. godini. Materijalni rashodi su također u sedam od dvadeset i tri promatrane godine bili manji nego u prethodnoj godini.

Ostali rashodi koji obuhvaćaju financijske rashode, subvencije, pomoći, naknade građanima i kućanstvima, tekuće i kapitalne donacije, te još neke manje značajne rashode, zauzimaju značajan udio u ukupnim rashodima poslovanja. Njihov udio kreće se od najmanje 47,18% u 2014. godini do 84,38% u prvoj promatranoj godini.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 2.3.5: Rashodi poslovanja u proračunu Općine Jelenje u razdoblju 1994. – 2016. godina apsolutni iznosi u kn Rashodi za Ver. Udio Materijalni Ver. Udio Ostali Ver. Udio zaposlene ind. u % rashodi ind. u % rashodi ind. u % 1994. 160.941 - 9,72 97.867 - 5,91 1.397.776 - 84,38 1995. 199.011 123,7 9,64 414.201 423,2 20,07 1.450.976 103,8 70,29 1996. 223.157 112,1 16,70 174.132 42,0 13,03 938.886 64,7 70,27 1997. 319.016 143,0 15,33 423.628 243,3 20,35 1.338.696 142,6 64,32 1998. 334.932 105,0 13,45 449.741 106,2 18,06 1.705.888 127,4 68,49 1999. 310.247 92,6 10,95 609.823 135,6 21,52 1.913.041 112,1 67,52 2000. 297.783 96,0 10,22 613.649 100,6 21,06 2.002.282 104,7 68,72 2001. 299.453 100,6 8,02 1.631.840 265,9 43,69 1.803.594 90,1 48,29 2002. 278.921 93,1 7,47 1.629.018 99,8 43,65 1.823.958 101,1 48,87 2003. 335.029 120,1 6,96 1.852.554 113,7 38,47 2.628.274 144,1 54,58 2004. 356.331 106,4 3,01 2.304.670 124,4 19,48 9.169.066 348,9 77,51 2005. 374.056 105,0 3,17 3.495.153 151,7 29,60 7.936.863 86,6 67,23 2006. 502.135 134,2 4,42 3.885.068 111,2 34,16 6.986.089 88,0 61,43 2007. 668.700 133,2 3,86 4.732.546 121,8 27,30 11.934.478 170,8 68,84 2008. 842.014 125,9 4,86 6.062.767 128,1 35,00 10.415.214 87,3 60,13 2009. 826.942 98,2 5,33 5.772.963 95,2 37,19 8.921.016 85,7 57,48 2010. 831.709 100,6 5,85 5.213.924 90,3 36,65 8.180.165 91,7 57,50 2011. 1.054.035 126,7 7,54 5.708.243 109,5 40,83 7.219.263 88,3 51,63 2012. 1.005.429 95,4 7,47 5.726.764 100,3 42,54 6.730.745 93,2 49,99 2013. 1.363.532 135,6 11,03 4.417.364 77,1 35,74 6.578.893 97,7 53,23 2014. 1.236.778 90,7 9,01 6.010.392 136,1 43,81 6.472.295 98,4 47,18 2015. 1.370.350 110,8 9,47 5.523.554 91,9 38,19 7.570.555 117,0 52,34 2016. 1.284.923 93,8 10,77 4.988.877 90,3 41,82 5.655.640 74,7 47,41 Izvor: Ministarstvo financija – Lokalni proračuni, Službene novine PGŽ

Slika 2.3.3: Kretanje rashoda za zaposlene, materijalnih i ostalih rashoda u proračunu Općine Jelenje u razdoblju 1994. – 2016. godina apsolutni iznosi u kn

43 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Interesantno je razmotriti i strukturu rashoda po namjenama, odnosno koliko se po pojedinim namjenama izdvaja sredstava iz općinskog proračuna.

Tabela 2.3.6: Rashodi u proračunu Općine Jelenje prema funkcijskoj klasifikaciji u 1995. i 2016. godini

apsolutni iznosi

RASHODI NAMJENA

1995. Udio 2016. Udio Indeks RAZ- OPĆE JAVNE DJEL 1. USLUGE 667.629 21,49 3.467.114 26,26 519,3 Od toga: Izvršna i zakonod. tijela 506.688 16,31 599.149 4,54 118,2 Od toga: Vezano uz službenike 160.941 5,18 1.284.923 9,73 798,4 RAZ- JAVNI RED I DJEL 3. SIGURNOST 0 0,00 332.591 2,52 - Usluge protupožarne Od toga: zaštite 0 0,00 332.591 2,52 - RAZ- EKONOMSKI DJEL 4. POSLOVI 1.608.233 51,76 2.812.157 21,30 174,9 Od toga: Opći ekonomski poslovi 0 0,00 610 0,00 - Od toga: Razvojni projekti 0 0,00 76.688 0,58 - Od toga: Rudarstvo, vađenje,.. 1.137.758 36,62 0 0,00 0,0 Od toga: Turizam 0 0,00 350.000 2,65 - Od toga: Promet 463.866 14,93 960.868 7,28 207,1 Od toga: Ostali ekonomski poslovi 6.609 0,21 1.423.991 10,79 21546, RAZ- ZAŠTITA OKOLIŠA DJEL 5 0 0,00 361.490 2,74 - RAZ- USLUGE UNAPREĐ. DJEL 6. STANOVANJA 197.647 6,36 1.884.800 14,28 953,6 RAZ- ZDRAVSTVO DJEL 7. 0 0,00 177.024 1,34 - REKREACIJA, RAZ- KULTURA I 287.833 9,26 787.033 5,96 273,4 DJEL 8. RELIGIJA Od toga: Rekreacija i sport 199.804 6,43 609.591 4,62 305,1 Od toga: Kultura 54.540 1,76 69.000 0,52 126,5 Od toga: Religija i ostalo 0 0,00 35.000 0,27 - Od toga: Ostalo 33.489 1,08 73.442 0,56 219,3 RAZ- OBRAZOVANJE DJEL 9. 199.612 6,42 2.217.175 16,79 1110,7 Od toga: Predškolsko obrazovanje 152.520 4,91 1.522.533 11,53 998,3 Od toga: Osnovno obrazovanje 14.092 0,45 300.142 2,27 2129,9 Od toga: Visoko obrazovanje 0 0,00 0 0,00 - Od toga: Ostalo 33.000 1,06 394.500 2,99 1195,5 RAZ- SOCIJALNA ZAŠTITA DJEL 10 146.154 4,70 1.163.982 8,82 796,4 SVEUKUPNI 424,9 3.107.108 100,00 13.203.366 100,00 RASHODI: Izvor: Ministarstvo financija – Lokalni proračuni

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

S obzirom da je Općina Jelenje osnovana 1993. godine, te da se u 1994. godini još uvijek vršilo uhodavanje njezinog funkcioniranja, to je za razmatranje rashoda po namjenama umjesto 1994. godine uzeta 1995. godina. Osim toga, kao što je uvodno rečeno zbog još uvijek dijelom inflatornih kretanja u 1994. godini, kao i promjene valute iz hrvatskih dinara u kune, 1995. godina je i primjerenija za usporedbu. Ovdje treba napomenuti da je u metodologiji prikazivanja pojedinih rashoda, odnosno njihovog svrstavanja u određeni razdjel, došlo u promatranom razdoblju do određenih promjena, odnosno seljenja određenih rashoda iz jednog razdjela u drugi, ali to ne umanjuje cjelinu razmatranja.

Pojedini rashodi, kao što je i očekivano rasli su različitim intenzitetom, zavisno kako od ostvarenih prihoda, tako i od samih potreba pojedinih korisnika općinskog proračuna, ali i politike koju je vodilo Općinsko poglavarstvo, sada Općinski načelnik i Općinsko vijeće Općine Jelenje prilikom donošenja samog proračuna za pojedinu godinu.

Promatramo li rashode po razdjelima, koji se odnose na razne namjene i razne proračunske korisnike, u relativnom pogledu po povećanju u promatranom razdoblju na prvom su mjestu rashodi za obrazovanje koji su povećani sa 199,6 tisuća kuna u 1995. na 2,2 mln kuna u 2016. godini ili za 1010,7%, a najmanje je povećanje od 74,9% ostvareno je u razdjelu ekonomskih poslova koji su povećani sa 1,6 mln kuna u 1995. na 2,8 mln kuna u 2016. godini.

Promatramo li udjele pojedinih rashoda sukladno ovakvim kretanjima vidljivo je najveće povećanje udjela sa 6,42% na 16,79% u razdjelu obrazovanja, a najveće smanjenje sa 51,76% na 21,30% u razdjelu ekonomski poslovi.

Slika 2.3.4: Rashodi u proračunu Općine Jelenje po namjenama u 1995. i 2016. godini

apsolutni iznosi u kn

U navedenom slikovnom prikazu izostavljeni su rashodi za komunalni sustav i još neki rashodi, odnosno dat je samo prikaz rashoda tzv. proračunskih korisnika u prvoj i zadnjoj promatranoj godini.

45 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Izvor Rječine

Dom na Hahliću

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

3. GOSPODARSKI PROFIL

3.1. Primorsko – goranska županija

Radi transparentnosti i racionalizacije eksternoga izvještavanja, u RH je na temelju Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja (NN br. 47/03) ustanovljen Registar godišnjih financijskih izvještaja. Prema spomenutome Zakonu, obveznici poreza na dobit dužni su predavati svoje godišnje financijske izvještaje Financijskoj agenciji koja je osnovala Registar i vodi njegove poslove. Registar je počeo raditi u 2003. godini i osnovan je, po uzoru na zemlje EU, kao središnji izvor informacija o uspješnosti poslovanja i o financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba - obveznika poreza na dobit. S obzirom na važnost podataka koje sadrži, Registar je riznica informacija o poslovnim subjektima RH, a njegovim osnivanjem učinjen je još jedan korak dalje u procesu usklađivanja hrvatskoga poslovnog i pravnog okruženja s onim iz EU.

Pravne osobe bile su dužne i ranije predavati svoje godišnje financijske izvještaje tadašnjim ovlaštenim organizacijama za vođenje platnog prometa (SDK, ZAP), čiji je FINA pravni slijednik, tako da raspolažemo podacima i za ranije godine. Zbog ograničenog prostora za razmatranja gospodarskih kretanja u pojedinim slučajevima iznositi će se samo podaci za 1995. i 2016. godinu, tj. prvu i posljednju godinu promatranog razdoblja. Isto tako obim podataka koji se prikupljao mijenjao se u pojedinim godinama. Zbog toga se razmatranje odnosilo samo na one pokazatelje koji su se prikupljali u svim godinama, a to su prvenstveno broj poduzetnika, broj zaposlenih, ukupni prihodi i rashodi, te dobit i gubitak prije oporezivanja.

Tabela 3.1.1: Opći pokazatelji hrvatskoga gospodarstva i gospodarstva PGŽ-a

RH PGŽ 1995. 2016. Indeks 1995. 2016. Indeks Broj poduzetnika 60.965 111.490 182,9 5.048 9.495 188,1 Broj zaposlenih 784.307 851.509 108,6 57.381 58.887 102,6 Ukupni prihodi u 210.450 616.197 292,8 14.883 33.802 227,1 mln kn Ukupni rashodi u 209.542 587.443 280,3 15.678 32.386 206,6 mln kn Dobit prije 5.591 44.106 788,9 303 2.151 709,9 oporezivanja u mln kn Gubitak prije 9.353 15.353 164,2 1.436 735 51,2 oporezivanja u mln kn Ukupan prihod po 268.326 723.653 269,7 259.372 574.015 221,3 radniku u kn Ukupna dobit po 7.129 51.797 726,6 5.280 36.528 691,7 radniku u kn Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995. i 2016. godini

47 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Kretanja u gospodarstvu RH u 2015. godini u odnosu na 1995. godinu pokazuju porast svih šest odabranih pokazatelja, dok je kod PGŽ porast ostvaren kod pet pokazatelja, a pad kod jednog i to, što je pozitivno, kod gubitaka prije oporezivanja. I na nivou RH i na nivou PGŽ najveći porast zabilježen je kod dobiti prije oporezivanja, a najmanji kod broja zaposlenih. U PGŽ u odnosu na RH porast je veći samo kod broja poduzetnika, a manji je kod svih ostalih kategorija. Takva kretanja uvjetovala su onda i povećanje udjela gospodarstva PGŽ u gospodarstvu RH samo u broju poduzetnika, dok je njezin udio u svim ostalim pokazateljima manji na kraju promatranog razdoblja, što je pozitivno samo kod ostvarenih gubitaka prije oporezivanja.

Prema izabranim izvedenim pokazateljima u hrvatskome gospodarstvu ukupni prihodi po radniku veći su za 169,7%, a ukupna dobit prije oporezivanja po radniku čak 626,67% u 2016. godini u odnosu na 1995. godinu. Ovi pokazatelji, na žalost, pokazuju mnogo manju uspješnost gospodarstva PGŽ-a, jer je ukupan prihod po radniku u 2016. godini bio za 121,3% veći, a dobit prije oporezivanja po radniku veća je za 591,7% u 2016. godini u odnosu na 1995. Godinu, što je u oba slučaja manji rast nego na nivou RH.

Ovdje ipak valja konstatirati da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta. Tako se velika javna državna poduzeća administrativno vode u Zagrebu i njihovi se rezultati pribrajaju toj teritorijalnoj jedinici, a ne i jedinicama u kojima stvarno obavljaju aktivnosti pa je i to jedan od razloga više razine iskazane aktivnosti u Zagrebu, odnosno niže razine iskazane aktivnosti u drugim županijama, pa tako i u PGŽ-u.

Slika 3.1.1: Udjeli PGŽ-a u poduzetništvu RH u 1995. i 2016. godini

Slijedi kratak prikaz kretanja pojedinih pokazatelja u navedenom razdoblju.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Slika 3.1.2: Kretanje broja poduzetnika u RH i PGŽ

RH PGŽ

U PGŽ-u obrađeno je u 2016. godini 9.495 financijskih izvještaja ili 88,1% više u odnosu na 1995. godinu kada je obrađeno 5.048. Veći porast broja poduzetnika u PGŽ u odnosu na RH uvjetovao je povećanje njihova udjela sa 8,28% u 1995. godini na 8,752 u 2016. godini. Bez obzira na navedeno povećanje udjela PGŽ je sa trećeg mjesta po broju poduzetnika u 1995. godini pala na četvrto mjesto u 2016. godini, s obzirom da je Istarska županija ostvarila znatno veći porast broja poduzetnika te zasjela na treće mjesto.

Broj poduzetnika, obveznika poreza na dobit, povećavao se, ali i smanjivao u navedenom razdoblju i to kako na nivou RH , tako i na nivou PGŽ, a trend kretanja je bio vrlo sličan. Broj poduzetnika u PGŽ kretao se od najmanjih 5.041 u 2001. godini do najvećih 9.495 u protekloj 2016. godini, a njihov udio u ukupnom broju poduzetnika na nivou RH od najmanjih 8,28% u 1995. do 9,53% u 2008. godini.

Slika 3.1.3: Kretanje broja zaposlenih u RH i PGŽ

RH PGŽ

49 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Udio zaposlenih u PGŽ-u u ukupnom broju zaposlenih na nivou RH iznosio je 6,92% u 2016. godini odnosno manje nego 1995. godine kada je iznosio 7,32%. Naime, broj zaposlenih povećan je s 57.381 u 1995. godini na 58.887 u 2016. godini ili za 2,6%, što je manji porast od porasta na razini RH. Bez obzira na navedeno PGŽ je ostala na trećem mjestu po broju zaposlenih i u 2016. godini na kojem mjestu je bila i 1995. godine.

Broj zaposlenih, slično kao i broj poduzetnika, povećavao se, ali i smanjivao u navedenom razdoblju i to kako na nivou RH, tako i na nivou PGŽ. Broj zaposlenih u PGŽ kretao se od najmanjih 49.945 u 2000. godini do najvećih 64.759 u 2007. godini, a njihov udio u ukupnom broju zaposlenih na nivou RH od najmanjih 6,72% u 2000. do 7,32% u 1995. godini.

Slika 3.1.4: Kretanje ukupnih prihoda u RH i PGŽ

RH PGŽ

Porast ukupnih prihoda u PGŽ-u u istom razdoblju iznosio je 127,1%, dakle manje nego na nivou RH zbog čega je udio ukupnih prihoda u PGŽ u odnosu na RH pao sa 7,07% u 1995. godini na 5,49% u 2016. godini. S obzirom na navedeno PGŽ je u 2016. godini pala na četvrto mjestu po ostvarenom ukupnom prihodu svojih poduzetnika dok je 1995. godine bila na trećem mjestu.

Ukupni prihodi poduzetnika u PGŽ kretali su se od najmanjih 14,9 mlrd kuna u prvoj promatranoj godini do najvećih 37,3 mlrd kuna u 2008. godini, a njihov udio u ukupnim prihodina na nivou RH od najmanjih 5,13% u 2013. do 7,08% u 1996. godini.

Porast ukupnih rashoda u PGŽ-u u istom razdoblju iznosio je 106,6%, manje nego na nivou RH zbog čega je udio ukupnih rashoda u PGŽ u odnosu na RH pao sa 7,26% u 1996. godini na 5,51% u 2016. godini. I ovdje je PGŽ u 2016. godini pala na četvrto mjestu po ostvarenom ukupnom rasahodu svojih poduzetnika dok je 1995. godine bila na trećem mjestu.

Ukupni rashodi u PGŽ kretali su se od najmanjih 15,7 mlrd kuna u prvoj promatranoj godini, do najvećih 37,2 mlrd kuna u 2008. godini, a njihov udio u ukupnim prihodina na nivou RH od najmanjih 5,63% u 2008. do 7,48% u 1995. godini.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Slika 3.1.5: Kretanje ukupnih rashoda u RH i PGŽ

RH PGŽ

Dobit poduzetnika u PGŽ-u povećana je sa 302,8 mln kuna na 2,2 mlrd kuna ili 609,9%. To je manji porast nego na nivou RH. Time je udio dobiti poduzetnika PGŽ u ukupnoj dobiti svih poduzetnika na nivou RH smanjen sa 5,42% u 1995. godini na 4,88% u 2016. godini, a PGŽ je ovdje sa trećeg mjesta u 1995. godini pala na peto mjesto u 2016. godini, s obzirom da je i ovdje Istarska županija ostvarila znatno veći porast dobiti te je sa četrvtog mjesta zasjela na treće mjesto, a Zagrebačka županija se sa petog popela na četvrto mjesto.

Kretanje visine dobiti prije oporezivanja po godinama pokazuje uglavnom sličan trend na nivou RH i na nivou PGŽ. Ukupna dobit poduzetnika u PGŽ kretala se od najmanjih 302,8 mln kuna u prvoj promatranoj godini, do najvećih 4,4 mlrd kuna u 2011. godini, a njihov udio u ukupnoj dobiti svih poduzetnika na nivou RH od najmanjih 3,88% u 2004. do 11,96% u 2011. godini.

Slika 3.1.6: Kretanje dobiti u RH i PGŽ

RH PGŽ

51 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Gubitci poduzetnika u PGŽ-u u promatranom razdoblju smanjeni su sa 1,4 mlrd kuna na 735 mln kuna ili 48,8%. Time je udio gubitaka poduzetnika PGŽ u ukupnim gubitcima svih poduzetnika na nivou RH smanjen sa 15,36% u 1995. godini na 4,79% u 2016. godini. Time je PGŽ sa trećeg mjesta u 1995. godini pala na četvrto mjesto u 2016. godini.

Ukupni gubitci poduzetnika u PGŽ kretali su se od najmanjih 817,9 mln kuna u 2006. godini, do najvećih 3,1 mlrd kuna u 2002. godini, a njihov udio u ukupnim gubitcima svih poduzetnika na nivou RH od najmanjih 4,22% u 2013. do visokih 18,37% u 2002. godini.

Slika 3.1.7: Kretanje gubitaka u RH i PGŽ

RH PGŽ

Kakva je slika gospodarske aktivnosti u PGŽ promatrano po djelatnostima? Kao i u RH, tako i u PGŽ dominiraju trgovina i prerađivačka industrija.

Gledano po djelatnostima u 1995. godini trgovina je dominantna s obzirom da je na prvom mjestu u četiri od šest pokazatelja, a po dva pokazatelja na drugom mjestu. Slijedi prerađivačka industrija koja je u dva pokazatelja na prvom mjestu, u dva pokazatelja na drugom mjestu i u dva pokazatelja na trećem mjestu. Građevinarstvo, hoteli i restorani, prijevoz i skladištenje, kao i poslovanje nekretninama međusobno se izmjenjuju na rang listi po pojedinim pokazateljima.

U 2016. godini trgovina je na prvom mjestu u svih šest šest pokazatelja. Slijedi ponovno prerađivačka industrija koja je na drugom mjestu u četiri pokazatelja i u jednom pokazatelju na trećem mjestu (gubitcima) te jednom na četvrtom mjestu (broju poduzetnika).

Građevinarstvo, prijevoz i skladištenje, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, kao i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti također se međusobno izmjenjuju na rang listi po pojedinim pokazateljima, ali uglavnom od trećeg mjesta na dalje.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 3.1.2: Udio trgovine u odabranim pokazateljima gospodarstva PGŽ u 1995. i 2016. godini

u broju u broju u ukupnim u ukupnim u dobiti u poduzetnika zaposlenih prihodima rashodima gubitcima % R % R % R % R % R % R 1995. 49,29 1 21,03 2 38,93 1 39,15 1 36,29 1 23,03 2 2016. 22,81 1 21,97 1 36,01 1 36,65 1 21.69 1 22,26 1 R= Rang

Tabela 3.1.3: Udio prerađivačke industrije u odabranim pokazateljima gospodarstva PGŽ u 1995. i 2016. godini

u broju u broju u ukupnim u ukupnim u dobiti u poduzetnika zaposlenih prihodima rashodima gubitcima % R % R % R % R % R % R 1995. 11,23 3 32,20 1 20,24 3 21,81 2 26,16 2 42,72 1 2016. 9,86 4 20,38 2 18,92 2 18,82 2 19,19 2 15,18 3 R= Rang

Iako trgovina i prerađivačka industrija u obje promatrane godine uglavnom zadržavaju prvo i drugo mjesto u odabranim pokazateljima gospodarstva PGŽ ipak njihov se udio smanjuje u gotovo svim tim pokazateljima. Jedino je trgovina u jednom pokazatelju, broju zaposlenih, neznatno povećala svoj udio sa 21,03% na 21,97%, ali je to bilo dovoljno da se sa drugog mjesta pozicionira na prvo mjesto. Prerađivačka industrija je u 2016. godini izgubila dva prva mjesta koja je imala u 1995. godini što jedino možemo okarakterizirati kao pozitivno kretanje kod gubitaka gdje je udio šprerađivačke industrije sa 42,72% u 1995. godini pao na 15,18% u 2016. godini.

53 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

3.2. Gradovi i općine „riječkog prstena“

Osam jedinica lokalne samouprave „riječkog prstena“ kao što je naprijed rečeno obuhvaća površinu od 472 km², ili 13,15% teritorija PGŽ, a prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine ove jedinice lokalne samouprave imaju ukupno 56.501 stanovnika i udjel od 19,08% u ukupnom stanovništvu PGŽ. Kakav je ovdje odnos u gospodarskom pogledu?

Slika 3.2.1: Udjeli gradova i općina „riječkog prstena“ u poduzetništvu PGŽ u 2016. godini u komparaciji sa udjelima površine i stanovništva

Navedena slika pokazuje da su udjeli odabranih gospodarskih pokazatelja osam jedinica lokalne samouprave „riječkog prstena“ u 2016. godini između njihovog udjela u veličini odnosno broju stanovnika PGŽ.

Na nivou PGŽ u 1995. godini bilo je ukupno obrađeno 5.048, a 2016. godine 9.495 financijskih izvještaja poduzetnika ili 88,1% više. Istovremeno je broj poduzetnika u jedinicama „riječkog prstena“ porastao za 162,3%, odnosno sa 623 na 1.634. Takva kretanja uvjetovala su da se udio broja poduzetnika jedinica „riječkog prstena“ u PGŽ povećao sa 12,34% na 17,21% u promatranom razdoblju. Najveći porast broja poduzetnika, kako apsolutni, tako i relativni, zabilježen je u Općini Viškovo koja krajem 2016. godine ima 359 poduzetnika više nego krajem 1995. godine ili 217,6%. Najmanji apsolutni porast bilježi Općina Klana, 22 poduzetnika ili 137,5% poduzetnika više, a najmanji relativni porast broja poduzetnika bilježi Grad Kraljevica, 92,7% više. Krajem 2016. godine udio poduzetnika u Općini Viškovo čini 32,07% svih poduzetnika jedinica „riječkog prstena“, slijedi Grad Kastav sa udjelom od 23,13%, do zadnje Općine Klane sa udjelom od 2,33%.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Kretanje broja zaposlenih još je izraženije u korist jedinica „riječkog prstena“ nego što je to slučaj sa brojem poduzetnika. Dok je porast broja zaposlenih u PGŽ 2,6%, dotle je u gotovo svim jedinicama „riječkog prstena taj porast dvostruko, pa čak i trostruko veći. Izuzetak je Grad Kraljevica sa smanjenjem broja zaposlenih od 42,4% odnosno 288 manje zaposlenih na kraju 2016. godine u odnosu na kraj 1995. godine. Ovdje Grad Bakar drži primat s udjelom od 27,06% u ukupnom broju zaposlenih u jedinicama „riječkog prstena“, a slijedi ga Općina Viškovo s udjelom od 23,57%, a na trećem je mjestu Grad Kastav s udjelom od 20,95%. Udio broja zaposlenih u svih osam jedinica u odnosu na ukupan broj zaposlenih u PGŽ porastao je sa 7,86% na 15,33%.

Tabela 3.2.1: Broj poduzetnika i broj zaposlenih u gradovima i općinama „riječkog prstena“ u 1995. i 2016. godini apsolutni iznos Broj poduzetnika Broj zaposlenih 1995. 2016. Indeks 1995. 2016. Indeks PGŽ -UKUPNO 5.048 9.495 188,1 57.381 58.887 102,6 RIJEKA 2.722 4.359 160,1 34.688 30.073 86,7 „R. PRSTEN“ 623 1.634 262,3 4.508 9.027 200,2 Bakar 91 206 226,4 2.003 2.443 122,0 Čavle 69 196 284,1 154 700 454,5 Jelenje 34 78 229,4 60 329 548,3 Kastav 154 378 245,5 398 1.891 475,1 Klana 16 38 237,5 225 678 301,3 Kostrena 53 135 254,7 377 467 123,9 Kraljevica 41 79 192,7 679 391 57,6 Viškovo 165 524 317,6 612 2.128 347,7 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995. i 2016. godini

Tabela 3.2.2: Udjeli broja poduzetnika i broja zaposlenih u gradovima i općinama „riječkog prstena“ u 1995. i 2016. godini u % Broj poduzetnika Broj zaposlenih 1995. 2016. 2016. 1995. 2016. 2016. PGŽ -UKUPNO 100,00 100,00 - 100,00 100,00 - RIJEKA 53,92 45,91 - 60,45 51,07 - „R. PRSTEN“ 12,34 17,21 100,00 7,86 15,33 100,00 Bakar 1,80 2,17 12,61 3,49 4,15 27,06 Čavle 1,37 2,06 12,00 0,27 1,19 7,75 Jelenje 0,67 0,82 4,77 0,10 0,56 3,64 Kastav 3,05 3,98 23,13 0,69 3,21 20,95 Klana 0,32 0,40 2,33 0,39 1,15 7,51 Kostrena 1,05 1,42 8,26 0,66 0,79 5,17 Kraljevica 0,81 0,83 4,83 1,18 0,66 4,33 Viškovo 3,27 5,52 32,07 1,07 3,61 23,57 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995. i 2016. godini

55 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

I kretanja veličine ukupnih prihoda u razdoblju od 1995. godine do 2016. godine pokazuje bolje ostvarene rezultate u jedinicama „riječkog prstena“ u odnosu na kretanje ukupnih prihoda poduzetnika u PGŽ. Dok je porast ukupnih prihoda u PGŽ iznosio 127,1%, dotle je u gradovima i općinama „riječkog prstena“ taj porast iznosio 273,2%, odnosno od najmanjih 30,5% u Gradu Kraljevici do 702,2% u Gradu Kastvu, a njihov udio je sa 9,82% porastao na 16,13%. U ukupnim prihodima poduzetnika iz osam gradova i općina „riječkog prstena“ najveći udio u 2016. godini pripada Gradu Bakru i to 35,25%, a najmanji udio pripada poduzetnicima Grada Kraljevice svega 2,27%.

Ukupni rashodi, za koje podatke imamo od 1996. godine, bilježe nešto slabiji porast od porasta ukupnih prihoda, no za jednu godinu manje, a sama struktura slična je strukturi ostvarenja ukupnih prihoda.

Tabela 3.2.3: Ukupni prihodi i ukupni rashodi poduzetnika u gradovima i općinama „riječkog prstena“ u 1995., 1996. i 2016. godini u 000 kn Ukupni prihodi Ukupni rashodi 1995. 2016. Indeks 1996. 2016. Indeks PGŽ -UKUPNO 14.882.662 33.801.523 227,1 17.096.498 32.385.921 189,4 RIJEKA 9.453.463 18.478.746 195,5 10.434.650 17.571.459 168,4 „R. PRSTEN“ 1.460.981 5.451.785 373,2 1.799.195 5.230.011 290,7 Bakar 605.386 1.921.655 317,4 757.478 1.811.996 239,2 Čavle 76.905 235.218 305,9 81.410 245.616 301,7 Jelenje 42.701 177.185 414,9 50.958 161.674 317,3 Kastav 193.766 1.554.420 802,2 237.256 1.519.248 640,3 Klana 41.233 298.366 723,6 41.468 287.202 692,6 Kostrena 103.462 193.487 187,0 109.435 175.896 160,7 Kraljevica 94.712 123.564 130,5 159.206 113.905 71,5 Viškovo 302.816 947.890 313,0 361.984 914.474 252,6 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995., 1996. i 2016. godini

Tabela 3.2.4: Udjeli ukupnih prihoda i ukupnih rashoda poduzetnika u gradovima i općinama „riječkog prstena“ u 1995. i 2016. godini u % Ukupni prihodi Ukupni rashodi 1995. 2016. 2016. 1996. 2016. 2016. PGŽ -UKUPNO 100,00 100,00 - 100,00 100,00 - RIJEKA 63,52 54,67 - 61,03 54,26 - „R. PRSTEN“ 9,82 16,13 100,00 10,52 16,15 100,00 Bakar 4,07 5,69 35,25 4,43 5,60 34,65 Čavle 0,52 0,70 4,31 0,48 0,76 4,70 Jelenje 0,29 0,52 3,25 0,30 0,50 3,09 Kastav 1,30 4,60 28,51 1,39 4,69 29,05 Klana 0,28 0,88 5,47 0,24 0,89 5,49 Kostrena 0,70 0,57 3,55 0,64 0,54 3,36 Kraljevica 0,64 0,37 2,27 0,93 0,35 2,18 Viškovo 2,03 2,80 17,39 2,12 2,82 17,49 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995., 1996. i 2016. godini

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Takva su kretanja ukupnog prihoda i ukupnih rashoda odredila dinamiku i razinu ostvarene dobiti i gubitka prije oporezivanja. Dobit svih poduzetnika PGŽ u 2016. godini iznosi 2.151,0 mln kuna i veća je za 610,4% nego u 1995. godini, a gubitak od 735,4 mln kuna bio je manji za 48,8%. Gradovi i općine „riječkog prstena“ u ovom segmentu su ostvarili ukupno gledano bolje rezultate, kako kod dobiti tako i kod gubitaka, ali pojedinačno gledano pet jedinica ima veći ostvareni porast dobiti, a tri jedinice manji. Poduzetnici Općine Klana imaju najveći relativni porast dobiti, a poduzetnici Grada Kraljevice najmanji. U gubicima najveće povećanje bilježi se u Općini Jelenje, a najveće smanjenje u Gradu Kraljevici. Udio gradova i općina „riječkog prstena“ u PGŽ u dobiti je povećan sa 15,08% na 16,03%, a u gubitcima je smanjen sa 20,75% na 14,27%.

Tabela 3.2.5: Dobit i gubitak prije oporezivanja poduzetnika u gradovima i općinama „riječkog prstena“ u 1995. i 2016. godini u 000 kn Dobit Gubitak 1995. 2016. Indeks 1995. 2016. Indeks PGŽ –UKUPNO 302.813 2.151.039 710,4 1.436.207 735.437 51,2 RIJEKA 186.021 1.205.171 647,9 715.103 297.884 41,7 „R. PRSTEN“ 45.652 344.718 755,1 298.062 104.946 35,2 Bakar 13.739 128.387 934,5 159.771 18.729 11,7 Čavle 2.583 15.944 617,3 1.186 8.342 703,4 Jelenje 814 16.972 2085,0 64 1.461 2282,8 Kastav 9.315 77.549 832,5 2.476 42.377 1711,5 Klana 460 12.037 2616,7 1.722 873 50,7 Kostrena 2.742 21.049 767,7 2.301 3.458 150,3 Kraljevica 3.471 10.350 298,2 128.762 691 0,5 Viškovo 12.528 62.430 498,3 1.780 29.015 1630,1 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995. i 2016. godini,

Tabela 3.2.6: Udjeli dobiti i gubitaka prije oporezivanja poduzetnika u gradovima i općinama „riječkog prstena“ u 1995. i 2016. godini u % Dobit Gubitak 1995. 2016. 2016. 1995. 2016. 2016. PGŽ -UKUPNO 100,00 100,00 - 100,00 100,00 - RIJEKA 61,43 56,03 - 49,79 40,50 - „R. PRSTEN“ 15,08 16,03 100,00 20,75 14,27 100,00 Bakar 4,54 5,97 37,24 11,12 2,55 17,85 Čavle 0,85 0,74 4,63 0,08 1,13 7,95 Jelenje 0,27 0,79 4,92 0,00 0,20 1,39 Kastav 3,08 3,61 22,50 0,17 5,76 40,38 Klana 0,15 0,56 3,49 0,12 0,12 0,83 Kostrena 0,91 0,98 6,11 0,16 0,47 3,30 Kraljevica 1,15 0,48 3,00 8,97 0,09 0,66 Viškovo 4,14 2,90 18,11 0,12 3,95 27,65 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995. i 2016. godini

57 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

3.3. Općina Jelenje

Kao što je naprijed rečeno u ovom poglavlju iznose se podaci samo za pravne osobe koji su obveznici poreza na dobit i koji svoje godišnje financijske izvještaje predaju Financijskoj agenciji (FINA), odnosno ranije njezinim pravnim prednicima (SDK, ZAP), a ne i za obrtnike, tako da je ukupan broj poduzetnika sa sjedištem na području Općine Jelenje ipak veći.

Tabela 3.3.1: Broj poduzetnika, broj zaposlenih, te ukupni prihodi poduzetnika u Općini Jelenje u razdoblju 1995. – 2016. godina

apsolutni iznos/u 000 kn Broj Verižni Broj Verižni Ukupni Verižni poduzetnika indeks zaposlenih indeks prihodi indeks 1995. 34 - 60 - 42.701 - 1996. 37 108,8 76 126,7 51.843 121,4 1997. 45 121,6 97 127,6 63.619 122,7 1998. 44 97,8 128 132,0 80.846 127,1 1999. 42 95,5 104 81,3 49.584 61,3 2000. 40 95,2 102 98,1 52.798 106,5 2001. 41 102,5 98 96,1 60.280 114,2 2002. 49 119,5 152 155,1 95.992 159,2 2003. 51 104,1 115 75,7 65.832 68,6 2004. 51 100,0 117 101,7 71.865 109,2 2005. 49 96,1 125 106,8 71.431 99,4 2006. 49 100,0 181 144,8 124.337 174,1 2007. 58 118,4 262 144,8 162.343 130,6 2008. 53 91,4 193 73,7 181.076 111,5 2009. 60 113,2 212 109,8 159.283 88,0 2010. 61 101,7 189 89,2 100.180 62,9 2011. 51 83,6 129 68,3 63.218 63,1 2012. 57 111,8 197 152,7 126.326 199,8 2013. 71 124,6 225 114,2 131.819 104,3 2014. 72 101,4 242 107,6 157.351 119,4 2015. 81 112,5 279 115,3 145.209 92,3 2016. 78 96,3 329 117,9 177.185 122,0 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u razdoblju 1995. - 2016. godina

Za 2016. godinu ukupno je obrađeno 78 financijskih izvještaja poduzetnika, pravnih osoba obveznika poreza na dobit ili 129,4% više od 1995. godine kada su obrađena 34 financijska izvještaja. Broj poduzetnika povećavao se i smanjivao u navedenom razdoblju, s time da je najveće i relativno i apsolutno povećanje ostvareno 2013. godine, kada je broj poduzetnika povećan za 24,6% ili 14 poduzetnika više u odnosu na prethodnu godinu. Najveće i relativno i apsolutno smanjenje broja poduzetnika bilo je 2011. godine kada je broj poduzetnika smanjen za 10 ili 16,4%. Broj poduzetnika smanjen je u sedam od dvadeset i jednu promatranu godinu u odnosu na prethodnu godinu.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Slika 3.3.1: Kretanje broja poduzetnika i broja zaposlenih u Općini Jelenje u razdoblju 1995. – 2016. godina

Broj poduzetnika apsolutni iznosi Broj zaposlenih

Kod 34 poduzetnika 1995. godine bilo je zaposleno 60 osoba, dok je kod 78 poduzetnika 2016. godine bilo zaposleno 329 osoba ili 448,3% više. Ovdje je najveće relativno povećanje uslijedilo 2002. godine kada je broj zaposlenih povećan za 54 ili 55,1%, a najveće apsolutno povećanje uslijedilo je 2007. godine kada je broj zaposlenih porastao za 81 ili 44,8% u odnosu na prethodnu godinu. U sovdje je u sedam od dvadeset i jedne promatrane godine ostvareno smanjenje broja zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu, a najveće relativno smanjenje je bilo 2011. godine i to 31,7% ili 60 zaposlenih manje, a najveće apsolutno smanjenje 2008. godine i to 69 zaposlenih manje ili 26,3%.

Slika 3.3.2: Kretanje ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u Općini Jelenje u razdoblju 1995. – 2016. godina u 000 kn

59 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Kretanje ukupnih prihoda pokazuje u pojedinim godinama također oscilacije kao što je to slučaj kod kretanja broja poduzetnika i broja zaposlenih. Ukupni prihodi od 42,7 mln kuna u 1995. godini narasli su u 2016. godini na 1177,2 mln kuna ili za 314,9%. Najveće i relativno i apsolutno povećanje od 99,8% ili 63,1 mln kuna ostvareno je u 2012. godini, a najveće relativno smanjenje ostvarenih ukupnih prihoda bilo je 1999. godine i to 38,7% ili 31,2 mln kuna, a najveće apsolutno smanjenje od 59,1 mln kuna zabilježeno je 2010. godine u odnosu na prethodnu godinu.

Podataka o ukupnim rashodima u bazi podataka s kojom raspolaže HGK nema čak za tri godine u navedenom razdoblju i to za početnu 1995., zatim 2001. i 2002. godinu. Kretanja u godinama za koje su dostupni podaci pokazuju slična kretanja kao i kod ukupnih prihoda. Ukupni rashodi porasli su sa 51,0 mln kuna u 1996. godini na 161,7 mln kuna u 2016. godini odnosno za 217,3%.

Tabela 3.3.2: Ukupni rashodi, dobit i gubitak prije oporezivanja poduzetnika u Općini Jelenje u razdoblju 1995. – 2016. godina u 000 kn Ukupni Verižni Dobit Verižni Gubitak Verižni rashodi indeks indeks indeks 1995. - - 814 - 64 - 1996. 50.958 - 994 122,1 110 171,9 1997. 62.343 122,3 1.498 150,7 222 201,8 1998. 80.269 128,8 1.456 97,2 878 395,5 1999. 48.885 60,9 2.068 142,0 1.369 155,9 2000. 50.288 102,9 3.115 150,6 605 44,2 2001. - - 3.466 111,3 118 19,5 2002. - - 3.416 98,6 1.110 940,7 2003. 64.287 - 1.904 55,7 359 32,3 2004. 70.278 109,3 1.963 103,1 376 104,7 2005. 68.633 97,7 4.017 204,6 1.220 324,5 2006. 120.977 176,3 4.887 121,7 1.129 92,5 2007. 154.605 127,8 8.454 173,0 715 63,3 2008. 166.260 107,5 15.663 185,3 847 118,5 2009. 150.518 90,5 10.959 70,0 2194 259,0 2010. 98.710 65,6 4.639 42,3 3.169 144,4 2011. 62.848 63,7 2.775 59,8 2.406 75,9 2012. 120.090 191,1 8.557 308,4 2.322 96,5 2013. 126.228 105,1 6.814 79,6 1.223 52,7 2014. 150.454 119,2 8.563 125,7 1.666 136,2 2015. 141.204 93,9 8.761 102,3 4.756 285,5 2016. 161.674 114,5 16.972 193,7 1.461 30,7 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u razdoblju 1995. - 2016. godina

Dobit prije oporezivanja „jelenjskih“ poduzetnika, pravnih osoba obveznika poreza na dobit, varira od najmanjih 0,8 mln kuna u početnoj 1995. godini do najviše 17,0 mln kuna u protekloj 2016. godini. Porast dobiti nije kontinuiran jer je i ovdje u sedam od dvadeset i jedne promatrane godine ostvarena manja dobit nego u prethodnim godinama. No, dok su jedni uspješni ima i onih kojima poslovanje nije bilo uspješno, jer u svim promatranim godinama određeni broj poduzetnika iskazuje gubitke prije oporezivanja i to od najmanje 64 tisuće kuna u 1995. godini, do najviše 4,8 mln kuna u 2015. godini.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Slika 3.3.3: Kretanje dobiti i gubitaka prije oporezivanja u Općini Jelenje u razdoblju 1995. – 2016. godina u 000 kn

Financijski rezultati poduzetnika, gledano prema djelatnostima, vrlo su interesantni za analitička razmatranja, s obzirom na često bitno različit udio pojedinih djelatnosti u gospodarstvu zemlje u cjelini ili nekog njezinog dijela. Ovdje valja napomenuti da je od 01. siječnja 2008. godine na snazi nova Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (NN br. 58/07. i 72/07.) i novi Pravilnik o razvrstavanju subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (NN br. 80/07.). Dok je cjelokupno gospodarstvo u 1995. godini bilo razvrstano u petnaest djelatnosti, promjenom klasifikacije djelatnosti od 2008. godine i dalje razvrstano je u devetnaest djelatnosti. Stoga se u tabelarnom prikazu posebno daje prikaz kretanja u gospodarstvu Općine Jelenje po djelatnostima za razdoblje 1995.-2007. godina, te posebno za razdoblje 2008.- 2016. godina.

S obzirom da je globalna kriza zahvatila naše gospodarstvo tek krajem 2008. godine, ovakav prikaz, iako mu to nije bila namjera, pokazat će nam najbolje kako se kriza reflektirala na gospodarstvo Općine Jelenje u cjelini i pojedine njezine djelatnosti.

U Općini Jelenje poduzetnici su u 1995. godini bili registrirani u pet od ukupno petnaest djelatnosti, a u 2016. u četrnaest od ukupno devetnaest djelatnosti. Ukupno je obrađeno 1995. godine 34 financijskih izvještaja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, a 2016. godine njih 78. Broj poduzetnika u obje promatrane godine najveći je u trgovini i to 23 ili 67,65% u 1995. godini, odnosno 21 ili 26,92% u 2016. godini. Na drugom mjestu su poduzetnici registrirani u prerađivačkoj industriji, njih 6 ili 17,65% odnosno 15 ili 19,23%. U 2016. godini isti broj poduzetnika, njih 15 ili 19,23% je i u građevinarstvu.

U 1995. godini kod navedenog broja poduzetnika bilo je 60 zaposlenih osoba, a u 2016. godini 329. Najveći broj zaposlenih imali su poduzetnici u trgovini i to 48 zaposlenih ili 80,00% u 1995. godini, odnosno u 2016. godini u prerađivačkoj industriji njih 111 ili 33,74% svih zaposlenih. Slijedi u 2016. godini građevinarstvo sa 69 zaposlenih ili 20,974%, a zatim trgovina sa 64 zaposlenih ili 19,45% svih zaposlenih. Broj zaposlenih u 2016. godini prešao je broj zaposlenih u 2008. godini, ali i broj zaposlenih u prethodnoj 2007. godini.

61 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

U ukupnim prihodima kao i ukupnim rashodima gospodarstva u Općini Jelenje na prvom je mjestu u 1995. godini trgovina s ostvarenih 39,8 mln kuna ukupnih prihoda i 47,6 mln kuna ukupnih rashoda. Udio ove djelatnosti u ukupnim prihodima iznosi 93,09%, a u ukupnim rashodima 93,48%. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima i ukupnim rashodima je djelatnost hotela i restorana, a na trećem prerađivačka industrija ali sa malim iznosima i udjelima. U 2016. godini na prvom je mjestu prerađivačka industrija sa ostvarenih 83,2 mln kuna ukupnih prihoda i udjelom od 46,94%, te sa ostvarenih 78,7 mln kuna ukupnih rashoda ili 48,677%. U 2016. godini nešto značajnija ostvarenja ukupnih prihoda i ukupnih rashoda imaju još i trgovina, građevinarstvo te prijevoz i skladištenje.

Primat po ostvarenoj dobiti ali i gubitcima prije oporezivanja u 1995. godini drži, kao i u prethodnim pokazateljima, trgovina s ostvarenih 604 tisuće kuna dobiti i udjelom od 74,20%, te 54 tisuće kuna gubitaka i udjelom od 84,38%. U 2016. godini primat u dobiti drži građevinarstvo s ostvarenih 6,8 mln kuna dobiti i udjelom od 40,24%, dok je po gubitcima na prvom mjestu prerađivačka industrija s 474 tisuć kuna gubitaka i udjelom od 32,44%. Prerađivačka industrija je na drugom mjestu po dobiti s ostvarenih 5,0 mln kuna dobiti i udjelom od 29,17%, a po gubitcima stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 334 tisuće kuna gubitaka i udjelom od 22,86%, a na trećem mjestu i po dobiti i po gubitcima je trgovina s udjelom od 14,06% u dobiti i 22,25% u gubitcima.

Slika 3.3.4: Najznačajnije djelatnosti gospodarstva Općine Jelenje po ukupnom prihodu u 2016. godini

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 3.3.3: Broj poduzetnika po djelatnostima u Općini Jelenje u 1995. i 2007. godini

apsolutni iznos BROJ PODUZETNIKA DJELATNOST 1995. Udio 2007. Udio Indeks A. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 0 0,00 0 0,00 - B. Ribarstvo 0 0,00 0 0,00 - C. Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 - D. Prerađivačka industrija 6 17,65 9 15,52 150,0 E. Opskrba el. energ., plinom i vodom 0 0,00 0 0,00 - F. Građevinarstvo 1 2,94 7 12,07 700,0 G. Trgovina; popr. mot. voz. ... 23 67,65 26 44,83 113,0 H. Hoteli i restorani 1 2,94 2 3,45 200,0 I. Prijevoz, skladištenje i veze 0 0,00 4 6,90 - J. Financijsko posredovanje 0 0,00 0 0,00 - K. Posl. nekretn., iznajm. i posl. usl. 3 8,82 6 10,34 200,0 L. Javna uprava i obr.; obv. soc. osig. 0 0,00 0 0,00 - M. Obrazovanje 0 0,00 1 1,72 - N. Zdravstv. zašt. i soc. skrb 0 0,00 1 1,72 - O. Ostale društv., soc. i osobne usl. dj. 0 0,00 2 3,45 - UKUPNO: 34 100,00 58 100,00 170,6 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995. i 2007. godini

Tabela 3.3.4: Broj poduzetnika po djelatnostima u Općini Jelenje u 2008. i 2016. godini

apsolutni iznos DJELATNOST BROJ PODUZETNIKA 2008. Udio 2016. Udio Indeks A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 0 0,00 1 1,28 - B. Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 - C. Prerađivačka industrija 10 18,87 15 19,23 150,0 Opskrba električnom energijom, plinom, D. 0,00 0,00 - parom i klimatizacijom 0 0 Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih E. 1,89 1,28 100,0 voda, gospodarenje otpadom, sanacija 1 1 F. Građevinarstvo 8 15,09 15 19,23 187,5 G. Trgovina; popr. mot. vozila i motoc. 20 37,74 21 26,92 105,0 H. Prijevoz i skladištenje 3 5,66 5 6,41 166,7 Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i I. 3,77 7,69 300,0 usluživanja hrane 2 6 J. Informacije i komunikacije 1 1,89 1 1,28 100,0 K. Financijske djelat. i djelat. osiguranja 0 0,00 0 0,00 - L. Poslovanje nekretninama 1 1,89 0 0,00 - M. Stručne, znanstvene i tehničke djelat. 3 5,66 5 6,41 166,7 N. Administrativne i pomoćne usl. djelat. 1 1,89 2 2,56 200,0 O. Javna uprava i obr.; obv. soc. osigur. 0 0,00 0 0,00 - P. Obrazovanje 1 1,89 2 2,56 200,0 Q. Djelatnost zdravstv. zašt. i soc. skrbi 1 1,89 1 1,28 100,0 R. Umjetnost, zabava i rekreacija 0 0,00 1 1,28 - S. Ostale uslužne djelatnosti 1 1,89 2 2,56 200,0 UKUPNO: 53 100,00 78 100,00 147,2 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2008. i 2016. godini

63 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 3.3.5: Broj zaposlenih po djelatnostima u Općini Jelenje u 1995. i 2007. godini

apsolutni iznos BROJ ZAPOSLENIH DJELATNOST 1995. Udio 2007. Udio Indeks A. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 0 0,00 0 0,00 - B. Ribarstvo 0 0,00 0 0,00 - C. Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 - D. Prerađivačka industrija 5 8,33 91 34,73 1.820,0 E. Opskrba el. energ., plinom i vodom 0 0,00 0 0,00 - F. Građevinarstvo 3 5,00 45 17,18 1.500,0 G. Trgovina; popr. mot. voz. ... 48 80,00 86 32,82 179,2 H. Hoteli i restorani 2 3,33 6 2,29 300,0 I. Prijevoz, skladištenje i veze 0 0,00 17 6,49 - J. Financijsko posredovanje 0 0,00 0 0,00 - K. Posl. nekretn., iznajm. i posl. usl. 2 3,33 11 4,20 550,0 L. Javna uprava i obr.; obv. soc. osigur. 0 0,00 0 0,00 0,0 M. Obrazovanje 0 0,00 1 0,38 - N. Zdravstv. zašt. i soc. skrb 0 0,00 1 0,38 - O. Ostale društv., soc. i osobne usl. djel. 0 0,00 4 1,53 - UKUPNO: 60 100,00 262 100,00 436,7 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995. i 2007. godini

Tabela 3.3.6: Broj zaposlenih po djelatnostima u Općini Jelenje u 2008. i 2016. godini

apsolutni iznos DJELATNOST BROJ ZAPOSLENIH 2008. Udio 2016. Udio Indeks A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 0 0,00 3 0,91 - B. Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 - C. Prerađivačka industrija 63 32,64 111 33,74 176,2 Opskrba električnom energijom, plinom, D. 0,00 0,00 - parom i klimatizacijom 0 0 Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih E. 1,55 3,65 400,0 voda, gospodarenje otpadom, sanacija 3 12 F. Građevinarstvo 19 9,84 69 20,97 363,2 G. Trgovina; popr. mot. vozila i motoc. 68 35,23 64 19,45 94,1 H. Prijevoz i skladištenje 8 4,15 13 3,95 162,5 Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i I. 3,63 2,74 128,6 usluživanja hrane 7 9 J. Informacije i komunikacije 14 7,25 1 0,30 7,1 K. Financijske djelat. i djelat. osiguranja 0 0,00 0 0,00 - L. Poslovanje nekretninama 5 2,59 0 0,00 - M. Stručne, znanstvene i tehničke djelat. 1 0,52 42 12,77 4200, N. Administrativne i pomoćne usl. djelat. 1 0,52 2 0,61 200,0 O. Javna uprava i obr.; obv. soc. osigur. 0 0,00 0 0,00 - P. Obrazovanje 1 0,52 2 0,61 200,0 Q. Djelatnost zdravstv. zašt. i soc. skrbi 1 0,52 0 0,00 0,0 R. Umjetnost, zabava i rekreacija 0 0,00 0 0,00 - S. Ostale uslužne djelatnosti 2 1,04 1 0,30 50,0 UKUPNO: 193 100,00 329 100,00 170,5 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2008. i 2016. godini

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 3.3.7: Ukupni prihodi poduzetnika po djelatnostima u Općini Jelenje u 1995. i 2007. godini u 000 kn DJELATNOST UKUPNI PRIHODI 1995. Udio 2007. Udio Indeks A. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 0 0,00 0 0,00 - B. Ribarstvo 0 0,00 0 0,00 - C. Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 - D. Prerađivačka industrija 941 2,20 50.499 31,11 5.366,5 E. Opskrba el. energ., plinom i vodom 0 0,00 0 0,00 - F. Građevinarstvo 393 0,92 13.468 8,30 3.427,0 G. Trgovina; popr. mot. voz. ... 39.751 93,09 84.949 52,33 213,7 H. Hoteli i restorani 1.404 3,29 769 0,47 54,8 I. Prijevoz, skladištenje i veze 0 0,00 7.004 4,31 - J. Financijsko posredovanje 0 0,00 0 0,00 - K. Posl. nekretn., iznajm. i posl. usl. 212 0,50 4.126 2,54 1.946,2 L. Javna uprava i obr.; obv. soc. osigur. 0 0,00 0 0,00 - M. Obrazovanje 0 0,00 15 0,01 - N. Zdravstv. zašt. i soc. skrb 0 0,00 72 0,04 - O. Ostale društv., soc. i osobne usl. dj. 0 0,00 1.441 0,89 - UKUPNO: 42.701 100,00 162.343 100,00 380,2 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995. i 2007. godini

Tabela 3.3.8: Ukupni prihodi poduzetnika po djelatnostima u Općini Jelenje u 2008. i 2016. godini u 000 kn DJELATNOST UKUPNI PRIHODI 2008. Udio 2016. Udio Indeks A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 0 0,00 58 0,03 - B. Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 - C. Prerađivačka industrija 48.192 26,61 83.165 46,94 172,6 Opskrba električnom energijom, plinom, D. 0,00 0,00 - parom i klimatizacijom 0 0 Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih 0,93 2,86 301,1 E. 5.061 voda, gospodarenje otpadom, sanacija 1.681 F. Građevinarstvo 14.914 8,24 25.008 14,11 167,7 G. Trgovina; popr. mot. vozila i motoc. 97.259 53,71 45.206 25,51 46,5 H. Prijevoz i skladištenje 5.906 3,26 10.765 6,08 182,3 Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i 0,48 0,79 161,6 I. usluživanja hrane 865 1.398 J. Informacije i komunikacije 299 0,17 815 0,46 272,6 K. Financijske djelat. i djelat. osiguranja 0 0,00 0 0,00 - L. Poslovanje nekretninama 10.825 5,98 0 0,00 - M. Stručne, znanstvene i tehničke djelat. 613 0,34 4.867 2,75 794,0 N. Administrativne i pomoćne usl. djelat. 260 0,14 330 0,19 126,9 O. Javna uprava i obr.; obv. soc. osigur. 0 0,00 0 0,00 - P. Obrazovanje 92 0,05 347 0,20 377,2 Q. Djelatnost zdravstv. zašt. i soc. skrbi 100 0,06 76 0,04 76,0 R. Umjetnost, zabava i rekreacija 0 0,00 0 0,00 - S. Ostale uslužne djelatnosti 70 0,04 89 0,05 127,1 UKUPNO: 181.076 100,00 177.185 100,00 97,9 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2008. i 2016. godini

65 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 3.3.9: Ukupni rashodi poduzetnika po djelatnostima u Općini Jelenje u 1996. i 2007. godini u 000 kn DJELATNOST UKUPNI RASHODI 1996. Udio 2007. Udio Indeks A. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 0 0,00 0 0,00 - B. Ribarstvo 0 0,00 0 0,00 - C. Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 - D. Prerađivačka industrija 1.042 2,04 47.516 30,73 4.560,1 E. Opskrba el. energ., plinom i vodom 0 0,00 0 0,00 - F. Građevinarstvo 457 0,90 12.246 7,92 2.679,6 G. Trgovina; popr. mot. voz. ... 47.635 93,48 81.690 52,84 171,5 H. Hoteli i restorani 1.348 2,65 747 0,48 55,4 I. Prijevoz, skladištenje i veze 0 0,00 6.757 4,37 - J. Financijsko posredovanje 0 0,00 0 0,00 - K. Posl. nekretn., iznajm. i posl. usl. 476 0,93 3.683 2,38 773,7 L. Javna uprava i obr.; obv. soc. osigur. 0 0,00 0 0,00 - M. Obrazovanje 0 0,00 58 0,04 - N. Zdravstv. zašt. i soc. skrb 0 0,00 285 0,18 - O. Ostale društv., soc. i osobne usl. dj. 0 0,00 1.623 1,05 - UKUPNO: 50.958 100,00 154.605 100,00 303,4 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995. i 2007. godini

Tabela 3.3.10: Ukupni rashodi poduzetnika po djelatnostima u Općini Jelenje u 2008. i 2016. godini u 000 kn DJELATNOST UKUPNI RASHODI 2008. Udio 2016. Udio Indeks A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 0 0,00 66 0,04 - B. Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 - C. Prerađivačka industrija 45.976 27,65 78.687 48,67 171,1 Opskrba električnom energijom, plinom, D. 0,00 0,00 - parom i klimatizacijom 0 0 Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih 1,07 1,87 169,7 E. 3.019 voda, gospodarenje otpadom, sanacija 1.779 F. Građevinarstvo 12.813 7,71 18.328 11,34 143,0 G. Trgovina; popr. mot. vozila i motoc. 88.080 52,98 43.145 26,69 49,0 H. Prijevoz i skladištenje 5.720 3,44 10.656 6,59 186,3 Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i 0,51 0,95 181,4 I. usluživanja hrane 848 1.538 J. Informacije i komunikacije 326 0,20 623 0,39 191,1 K. Financijske djelat. i djelat. osiguranja 0 0,00 0 0,00 - L. Poslovanje nekretninama 9.461 5,69 0 0,00 - M. Stručne, znanstvene i tehničke djelat. 481 0,29 4.851 3,00 1008, N. Administrativne i pomoćne usl. djelat. 298 0,18 249 0,15 83,6 O. Javna uprava i obr.; obv. soc. osigur. 0 0,00 0 0,00 - P. Obrazovanje 132 0,08 337 0,21 255,3 Q. Djelatnost zdravstv. zašt. i soc. skrbi 259 0,16 86 0,05 33,2 R. Umjetnost, zabava i rekreacija 0 0,00 2 0,00 - S. Ostale uslužne djelatnosti 87 0,05 87 0,05 100,0 UKUPNO: 166.260 100,00 161.674 100,00 97,2 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2008. i 2016. godini

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 3.3.11: Dobit prije oporezivanja poduzetnika po djelatnostima u Općini Jelenje u 1995. i 2007. godini u 000 kn DJELATNOST DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 1995. Udio 2007. Udio Indeks A. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 0 0,00 0 0,00 - B. Ribarstvo 0 0,00 0 0,00 - C. Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 - D. Prerađivačka industrija 129 15,85 3.019 35,71 2.340,3 E. Opskrba el. energ., plinom i vodom 0 0,00 0 0,00 - F. Građevinarstvo 19 2,33 1.325 15,67 6.973,7 G. Trgovina; popr. mot. voz. ... 604 74,20 3.372 39,89 558,3 H. Hoteli i restorani 61 7,49 22 0,26 36,1 I. Prijevoz, skladištenje i veze 0 0,00 246 2,91 - J. Financijsko posredovanje 0 0,00 0 0,00 - K. Posl. nekretn., iznajm. i posl. usl. 1 0,12 470 5,56 47.000, L. Javna uprava i obr.; obv. soc. osigur. 0 0,00 0 0,00 - M. Obrazovanje 0 0,00 0 0,00 - N. Zdravstv. zašt. i soc. skrb 0 0,00 0 0,00 - O. Ostale društv., soc. i osobne usl. dj. 0 0,00 0 0,00 - UKUPNO: 814 100,00 8.454 100,00 1.038,6 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995. i 2007. godini

Tabela 3.3.12: Dobit prije oporezivanja poduzetnika po djelatnostima u Općini Jelenje u 2008. i 2016. godini u 000 kn DJELATNOST DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 2008. Udio 2016. Udio Indeks A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 0 0,00 0 0,00 - B. Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 - C. Prerađivačka industrija 2.369 15,12 4.951 29,17 209,0 Opskrba električnom energijom, plinom, D. 0,00 0,00 - parom i klimatizacijom 0 0 Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih 0,00 12,03 - E. voda, gospodarenje otpadom, sanacija 0 2042 F. Građevinarstvo 2.389 15,25 6.829 40,24 285,9 G. Trgovina; popr. mot. vozila i motoc. 9.202 58,75 2.386 14,06 25,9 H. Prijevoz i skladištenje 186 1,19 110 0,65 59,1 Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i 0,12 0,11 94,7 I. usluživanja hrane 19 18 J. Informacije i komunikacije 0 0,00 192 1,13 - K. Financijske djelat. i djelat. osiguranja 0 0,00 0 0,00 - L. Poslovanje nekretninama 1.364 8,71 0 0,00 - M. Stručne, znanstvene i tehničke djelat. 134 0,86 350 2,06 261,2 N. Administrativne i pomoćne usl. djelat. 0 0,00 80 0,47 - O. Javna uprava i obr.; obv. soc. osigur. 0 0,00 0 0,00 - P. Obrazovanje 0 0,00 12 0,07 - Q. Djelatnost zdravstv. zašt. i soc. skrbi 0 0,00 0 0,00 - R. Umjetnost, zabava i rekreacija 0 0,00 0 0,00 - S. Ostale uslužne djelatnosti 0 0,00 2 0,01 - UKUPNO: 15.663 100,00 16.972 100,00 108,4 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2008. i 2016. godini

67 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 3.3.13: Gubitak prije oporezivanja poduzetnika po djelatnostima u Općini Jelenje u 1995. i 2007. godini u 000 kn DJELATNOST GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA 1995. Udio 2007. Udio Indeks A. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 0 0,00 0 0,00 - B. Ribarstvo 0 0,00 0 0,00 - C. Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 - D. Prerađivačka industrija 6 9,38 36 5,03 600,0 E. Opskrba el. energ., plinom i vodom 0 0,00 0 0,00 - F. Građevinarstvo 0 0,00 102 14,27 - G. Trgovina; popr. mot. voz. ... 54 84,38 113 15,80 209,3 H. Hoteli i restorani 0 0,00 0 0,00 - I. Prijevoz, skladištenje i veze 0 0,00 0 0,00 - J. Financijsko posredovanje 0 0,00 0 0,00 - K. Posl. nekretn., iznajm. i posl. usl. 4 6,25 27 3,78 675,0 L. Javna uprava i obr.; obv. soc. osigur. 0 0,00 0 0,00 0,0 M. Obrazovanje 0 0,00 42 5,87 - N. Zdravstv. zašt. i soc. skrb 0 0,00 214 29,93 - O. Ostale društv., soc. i osobne usl. dj. 0 0,00 181 25,31 - UKUPNO: 64 100,00 715 100,00 1.117,2 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995. i 2007. godini

Tabela 3.3.14: Gubitak prije oporezivanja poduzetnika po djelatnostima u Općini Jelenje u 2008. i 2016. godini u 000 kn DJELATNOST GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA 2008. Udio 2016. Udio Indeks A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 0 0,00 7 0,48 - B. Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 - C. Prerađivačka industrija 152 17,95 474 32,44 311,8 Opskrba električnom energijom, plinom, D. 0,00 0,00 - parom i klimatizacijom 0 0 Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih 11,57 0,00 - E. 0 voda, gospodarenje otpadom, sanacija 98 F. Građevinarstvo 288 34,00 149 10,20 51,7 G. Trgovina; popr. mot. vozila i motoc. 24 2,83 325 22,25 1354, H. Prijevoz i skladištenje 0 0,00 0 0,00 - Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i 0,12 10,81 15800 I. usluživanja hrane 1 158 J. Informacije i komunikacije 27 3,19 0 0,00 - K. Financijske djelat. i djelat. osiguranja 0 0,00 0 0,00 - L. Poslovanje nekretninama 0 0,00 0 0,00 - M. Stručne, znanstvene i tehničke djelat. 2 0,24 334 22,86 16700 N. Administrativne i pomoćne usl. djelat. 38 4,49 0 0,00 - O. Javna uprava i obr.; obv. soc. osigur. 0 0,00 0 0,00 - P. Obrazovanje 41 4,84 2 0,14 4,9 Q. Djelatnost zdravstv. zašt. i soc. skrbi 159 18,77 10 0,68 6,3 R. Umjetnost, zabava i rekreacija 0 0,00 2 0,14 - S. Ostale uslužne djelatnosti 17 2,01 0 0,00 - UKUPNO: 847 100,00 1.461 100,00 172,5 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2008. i 2016. godini

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Podaci o poslovanju gospodarstva Općine Jelenje u 1995. godini pokazuju da je trgovina bila dominantna, a preostale četiri djelatnosti u kojima se još odvijala gospodarska aktivnost poduzetnika na njezinom području imale su pojedinačno, a i ukupno veoma mali značaj. Da je trgovina dominantna pokazuju i podaci o njezinu udjelu u pojedinim pokazateljima koji se kreću od najmanjih 67,65% u broju poduzetnika, do 74,20% u dobiti, 80,00% u broju zaposlenih, 84,38% u gubitcima, 93,09% u ukupnim prihodima, te najvećih 93,48% u ukupnim rashodima.

Tabela 3.3.15: Udio pojedinih djelatnosti u Općini Jelenje u 1995. godini

u broju u broju u ukupnim u ukupnim u u poduzetnika zaposlenih prihodima rashodima dobiti gubitcima G – trgovina 67,65 80,00 93,09 93,48 74,20 84,38 C – prerađ.industrija 17,65 8,33 2,20 2,04 15,85 9,38 F - građevinarstvo 2,94 5,00 0,92 0,90 2,33 0,00 H – hoteli i 2,94 3,33 3,29 2,65 7,49 0,00 restorani K - posl. nekretn., 8,82 3,33 0,50 0,93 0,12 6,24 iznajm. i posl. usl. SVEUKUPNO: 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995. godini

U 2016. godini podaci o poslovanju gospodarstva Općine Jelenje pokazuju da je prerađivačka industrija dominantna, slijedi na drugom mjestu trgovina, ali sa znatno manjim udjelima, a određeni značaj prema ostvarenim pokazateljima još ima i građevinarstvo, te djelatnost prijevoza i skladištenja. Te četiri djelatnosti ostvaruje između 64,89% i 93,29% udjela u svim pokazateljima. Najveći udio te četiri djelatnosti imaju u ukupnim rashodima, a najmanje u ostvarenim gubitcima. Preostalih deset djelatnosti u kojima se još odvija gospodarska aktivnost na području Općine Jelenje ostvaruju preostalih 6,71% do 35,11% udjela u pojedinim pokazateljima, ovo posljednje na žalost u gubitcima.

Tabela 3.3.16: Udio četiri najvažnije djelatnosti u Općini Jelenje u 2016. godini

u broju u broju u ukupnim u ukupnim u u poduzetnika zaposlenih prihodima rashodima dobiti gubitcima C – prerađ.industrija 19,23 33,74 46,94 48,67 29,17 32,44 F - građevinarstvo 19,23 20,97 14,11 11,34 40,24 10,2 G – trgovina 26,92 19,45 25,51 26,69 14,06 22,25 H – prijevoz i 6,41 3,95 6,08 6,59 0,65 0 skladištenje UKUPNO: 71,79 78,11 92,64 93,29 84,12 64,89 Ostali 28,21 21,89 7,36 6,71 15,88 35,11 SVEUKUPNO: 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2016. godini

69 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Zakonom o računovodstvu (NN 90/92) bili su definirani kriteriji razvrstavanja poduzetnika na male, srednje i velike za razdoblje do kraja 2005. godine. Zakonom o računovodstvu (NN 146/2005) bili su definirani kriteriji razvrstavanja poduzetnika na male, srednje i velike za 2006. i 2007. godinu. Zakonom o računovodstvu (NN 109/07) koji je stupio na snagu 01. siječnja 2008. godine definirani su kriteriji razvrstavanja poduzetnika na male, srednje i velike za razdoblje do kraja 2015. godine.

Novim Zakonom o računovodstvu (NN 78/2015) koji je stupio na snagu 01. siječnja 2016. godine definirani su i novi kriteriji razvrstavanja poduzetnika na mikro, male, srednje i velike. Mikro poduzetnici su oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od slijedeća tri uvjeta: a) ukupna aktiva 2,6 milijuna kuna, b) prihod5,2 milijuna kuna, c) prosječan broj radnika tijekom poslovne godine - 10 radnika. Mali poduzetnici su oni koji nisu mikro poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od slijedeća tri uvjeta: a) ukupna aktiva 30,0 milijuna kuna, b) prihod 60,0 milijuna kuna, c) prosječan broj radnika tijekom poslovne godine - 50 radnika. Srednji poduzetnici su oni koji nisu ni mikro ni mali poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od slijedeća tri uvjeta: a) ukupna aktiva 150,0 milijuna kuna, b) prihod 300,0 milijuna kuna, c) prosječan broj radnika tijekom poslovne godine - 250 radnika. Veliki poduzetnici su oni koji prelaze granične pokazatelje u najmanje dva od tri prethodna uvjeta. U velike poduzetnike ubrajaju se i banke, mirovinski fondovi, faktoring društva, investicijska društva, burze i sl..

Za potrebe ove publikacije, radi bolje usporedivosti, mikro poduzetnici nisu posebno izdvojeni u 2016. godini, već su njihovi rezultati pribrojeni malim poduzetnicima.

Tabela 3.3.17: Osnovni financijski rezultati gospodarstva Općini Jelenje prema veličini poduzetnika u 1995. i 2016. godini

u 000 kn

Mali % Srednji % Veliki % Ukupno %

Broj poduzetnika 1995. 34 100,0 0 0,0 0 0,0 34 100,0 2016. 77 98,7 1 1,3 0 0,0 78 100,0 apsolutni iznos Index 226,5 - - 229,4 Broj zaposlenih 1995. 60 100,0 0 0,0 0 0,0 60 100,0 (krajem razdoblja) 2016. 256 77,8 73 22,2 0 0,0 329 100,0 apsolutni iznos) Index 426,7 - - 548,3 Ukupni prihodi 1995. 42.701 100,0 0 0,0 0 0,0 42.701 100,0 2016. 101.676 57,4 75.509 42,6 0 0,0 177.185 100,0 u 000 kn Index 238,1 - - 414,9 Ukupni rashodi 1996. 50.958 100,0 0 0,0 0 0,0 50.958 100,0 2016. 90.772 56,1 70.902 43,9 0 0,0 161.674 100,0 u 000 kn Index 178,1 - - 317,3 Dobit prije 1995. 814 100,0 0 0,0 0 0,0 814 100,0 oporezivanja 2016. 12.365 72,9 4.607 27,1 0 0,0 16.972 100,0 u 000 kn Index 1519,0 - - 2085,0 Gubitak prije 1995. 64 100,0 0 0,0 0 0,0 64 100,0 oporezivanja 2016. 1.461 100,0 0 0,0 0 0,0 1.461 100,0 U 000 kn Index 2282,8 - - 2282,8 Izvor: HGK/FINA – Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 1995., 1996., i 2016. godini

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

U odnosu na Zakon koji je stavljen van snage, a pogotovo u odnosu na Zakon koji je bio na snazi na početku promatranog razdoblja, kriteriji su znatno povećani, ali to ne umanjuje interesantnost prikaza.

U Općini Jelenje su u 1995. godini svi poduzetnici spadali u kategoriju malih, dok je po novim kriterijima u 2016. godini 1 poduzetnik spadao u kategoriju srednjih poduzetnika, a u kategoriji velikih nema kao ni 1995. godine ni jednog poduzetnika.

Bez obzira na mali udio tog jednog srednjeg poduzetnika u broju poduzetnika od svega 1,3%, njegov udio u gospodarstvu Općine Jelenje je dosta značajan što pokazuju svi ostali pokazatelji za 2016. godinu.

Taj jedan srednji poduzetnik iz prerađivačke industrije (TTO Thermotechnik d.o.o. Lukeži) je u 2016. godini zapošljavao 73 djelatnika ili 22,2% svih zaposlenih, ostvario je 75,5 mln kuna ili 42,6% ukupnih prihoda i 70,9 mln kuna ili 43,9% ukupnih rashoda, te 4,6 mln kuna ili 27,1% ukupne dobiti gospodarstva Općine Jelenje.

Slika 3.3.6: Usporedba ekonomskih pokazatelja za male i jednog srednjeg poduzetnika u Općini Jelenje u 2016. godini

71 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Gašparov mlin u Martinovom selu

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

4. OBRTNIŠTVO

4.1. Primorsko-goranska županija

Kao što je u uvodu rečeno, za obrtnike se, na žalost, ne prikupljaju financijski podaci na način kako se to radi za pravne osobe, te se ovdje iznose samo fizički pokazatelji koje publicira Hrvatska obrtnička komora ili njezine županijske komore.

Hrvatska obrtnička komora je prvu publikaciju o obrtništvu po županijama izdala s podacima za 2003. godinu, te će se u ovom poglavlju o obrtništvu po županijama iznositi podaci za razdoblje od 2003. do 2016. godine.

Tabela 4.1.1: Broj aktivnih obrta u RH i PGŽ apsolutni iznosi Aktivni obrti RH Verižni PGŽ Verižni Udio PGŽ indeksi indeksi u RH 2003. 101.671 - 10.310 - 10,14 2004. 105.567 103,8 10.697 103,8 10,13 2005. 105.107 99,6 10.514 98,3 10,00 2006. 103.986 98,9 10.638 101,2 10,23 2007. 103.450 99,5 10.641 100,0 10,29 2008. 100.777 97,4 10.204 95,9 10,13 2009. 92.965 92,2 9.150 89,7 9,84 2010. 88.340 95,0 8.617 94,2 9,75 2011. 86.424 97,8 8.478 98,4 9,81 2012. 83.714 96,9 8.319 98,1 9,94 2013. 80.407 96,0 8.114 97,5 10,09 2014. 78.070 97,1 7.956 98,1 10,19 2015. 76.222 97,6 7.800 98,0 10,23 2016. 75.861 99,5 7.790 99,9 10,27 Izvor: OK – Obrtništvo u brojkama

Broj aktivnih obrta u RH u razdoblju od 2003. do 2016. godine smanjio se za 25.810 odnosno sa 101.671 na 75.861 što u relativnom pogledu predstavlja pad od 25,4%. Najveće i apsolutno i relativno smanjenje broja aktivnih obrta ostvareno je 2009. godine, kada je broj aktivnih obrta smanjen za 7.812 ili 7,8% u odnosu na prethodnu godinu.

U PGŽ-u broj aktivnih obrta smanjen je sa 10.310 na 7.790 odnosno 2.520 aktivnih obrta bilo je manje na kraju promatranog razdoblja nego na početku. Udio aktivnih obrta u PGŽ-u, u odnosu na broj ukupnih aktivnih obrta u RH, neznatno je porastao sa 10,14% u 2003. godini na 10,27% u 2016. godini, s obzirom da je relativan pad od 24,4% nešto manji od 25,4% koliko je iznosio na nivou RH.

73 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Slika 4.1.1: Kretanje broja aktivnih obrta u RH i PGŽ

RH PGŽ

Tabela 4.1.2: Broj vlasnika/ortaka u aktivnim obrtima u RH i PGŽ

apsolutni iznosi Broj obrtnika RH Verižni PGŽ Verižni Udio PGŽ indeksi indeksi u RH 2003. 103.105 - 10.464 - 10,15 2004. 107.311 104,1 10.880 104,0 10,14 2005. 107.213 99,9 10.775 99,0 10,05 2006. 106.485 99,3 10.998 102,1 10,33 2007. 106.467 100,0 11.097 100,9 10,42 2008. 103.620 97,3 10.569 95,2 10,20 2009. 95.530 92,2 9.462 89,5 9,90 2010. 90.615 94,9 8.897 94,0 9,82 2011. 88.629 97,8 8.765 98,5 9,89 2012. 85.772 96,8 8.580 97,9 10,00 2013. 82.387 96,1 8.367 97,5 10,16 2014. 80.065 97,2 8.198 98,0 10,24 2015. 78.145 97,6 8.045 98,1 10,29 2016. 77.732 99,5 8.030 99,8 10,33 Izvor: HOK – Obrtništvo u brojkama

Broj vlasnika/ortaka u aktivnim obrtima u RH u razdoblju od 2003. do 2016. godine smanjio se za 25.373 odnosno sa 103.105 na 77.732 što u relativnom pogledu predstavlja pad od 24,6%. Najveće i apsolutno i relativno smanjenje ostvareno je 2009. godine, kada je broj vlasnika/ortaka smanjen za 8.090 ili 7,8% u odnosu na prethodnu godinu.

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

U PGŽ-u broj vlasnika/ortaka smanjen je sa 10.464 na 8.030 odnosno 2.434 vlasnika/ortaka bilo je manje na kraju promatranog razdoblja nego na početku. Udio broja vlasnika/ortaka u PGŽ-u, u odnosu na broj vlasnika/ortaka u RH, neznatno je porastao sa 10,14% u 2003. godini na 10,33% u 2016. godini, s obzirom da je relativan pad od 23,3% nešto manji od 24,6% koliko je iznosio na nivou RH.

Slika 4.1.2: Kretanje broja vlasnika/ortaka u aktivnim obrtima u RH i PGŽ

RH PGŽ

Interesantno je napomenuti da od 77.732 vlasnika/ortaka u aktivnim obrtima u RH u 2016. godini njih 56.558 ili 72,8% to obavlja kao jedinu djelatnost, dok je za njih 21.174 ili 27,2% to druga djelatnost, odnosno imaju obrt uz radni odnos kod pravnih osoba.

Tabela 4.1.3: Broj obrtnika u RH i PGŽ kojima je to jedina djelatnost apsolutni iznosi Broj obrtnika kojima je to jedina djelatrnost RH Verižni PGŽ Verižni Udio PGŽ indeksi indeksi u RH 2003. 82.775 - 7.836 - 9,47 2004 . 83.840 101,3 8.055 102,8 9,61 2005. 83.749 99,9 8.098 100,5 9,67 2006. 82.736 98,8 8.198 101,2 9,91 2007. 81.963 99,1 8.188 99,9 9,99 2008. 79.149 96,6 7.780 95,0 9,83 2009. 75.051 94,8 7.290 93,7 9,71 2010. 70.616 94,1 6.839 93,8 9,68 2011. 67.998 96,3 6.558 95,9 9,64 2012. 65.252 96,0 6.339 96,7 9,71 2013. 62.399 95,6 6.202 97,8 9,94 2014. 59.951 96,1 5.956 96,0 9,93 2015. 57.696 96,2 5.774 84,6 10,01 2016. 56.558 98,0 5.743 99,5 10,15 Izvor: HOK – Obrtništvo u brojkama

75 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 4.1.4: Broj zaposlenih kod obrtnika u RH i PGŽ apsolutni iznosi Broj zaposlenih kod obrtnika RH Verižni PGŽ Verižni Udio PGŽ indeksi indeksi u RH 2003. 138.582 - 11.404 - 8,23 2004 . 144.811 104,5 11.643 102,1 8,04 2005. 149.912 103,5 11.690 100,4 7,80 2006. 149.886 100,0 11.128 95,2 7,42 2007. 151.519 101,1 11.068 99,5 7,30 2008. 148.401 97,9 10.547 95,3 7,11 2009. 130.263 87,8 9.216 87,4 7,07 2010. 115.354 88,6 8.185 88,8 7,10 2011. 109.051 94,5 7.761 94,8 7,12 2012. 103.099 94,5 7.370 95,0 7,15 2013. 99.116 96,1 6.910 93,8 6,97 2014. 96.908 97,8 6.824 98,8 7,04 2015. 96.797 99,9 6.823 100,0 7,05 2016. 98.290 101,5 6.771 99,2 6,89 Izvor: HOK – Obrtništvo u brojkama

Broj zaposlenih kod obrtnika u RH u razdoblju od 2003. do 2016. godine smanjio se za 40.292 odnosno sa 138.582 na 98.290 što u relativnom pogledu predstavlja pad od 29,1%.

U PGŽ-u broj zaposlenih kod obrtnika smanjen je sa 11.404 na 6.771 odnosno 4.633 zaposlenih kod obrtnika bilo je manje na kraju promatranog razdoblja nego na početku. Udio broja zaposlenih kod obrtnika u PGŽ-u, u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod obrtnika u RH smanjen je s 8,23% u 2003. godini na 6,89% u 2016. godini, s obzirom da je relativan pad od 40,6% veći nego na nivou RH.

Slika 4.1.3: Kretanje broja zaposlenih kod obrtnika u RH i PGŽ

RH PGŽ

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Tabela 4.1.5: Stanje aktivnih obrta u PGŽ-u po djelatnostima

apsolutni iznosi Aktivni obrti Proizvodno Uslužno Ugost. i turizam Trgovina 2004. 1.115 3.336 2.044 2.081 2005. 1.124 3.618 2.064 2.055 2006. 1.151 3.807 2.074 2.017 2007. 1.147 3.720 2.156 1.613 2008. 1.097 3.619 2.107 1.497 2009. 978 3.345 1.651 1.366 2010. 848 3.156 1.604 1.295 2011. 802 3.105 1.610 1.260 2012. 764 3.078 1.565 1.212 2013. 718 3.053 1.490 1.150 2014. 674 3.046 1.447 1.086 2015. 652 3.027 1.431 1.013 2016. 615 3.117 1.399 964 Razlika 2016/04. -500 -219 -645 -1.117 Indeks 2016/04. 55,2 93,4 68,4 46,3 Izvor: HOK – Obrtništvo u brojkama

Tabela 4.1.5: - nastavak

apsolutni iznosi Aktivni obrti Prijevoz Ribarstvo Frizer, kozmetičar UKUPNO 2004. 779 377 482 10.214 2005. 770 386 507 10.524 2006. 746 387 517 10.699 2007. 758 511 566 10.471 2008. 752 564 568 10.204 2009. 710 538 562 9.150 2010. 671 487 556 8.617 2011. 658 480 563 8.478 2012. 655 472 573 8.319 2013. 655 464 584 8.114 2014. 642 451 610 7.956 2015. 625 427 625 7.800 2016. 632 427 636 7.790 Razlika 2016/04. -147 50 154 -2.424 Indeks 2016/04. 81,1 113,3 132,0 76,3 Izvor: HOK – Obrtništvo u brojkama

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Gledano po djelatnostima, najviše je aktivnih obrta u uslužnim djelatnostima, a njihov udio u 2016. godini iznosi 40,01%. Najmanje je aktivnih obrta u ribarstvu i njihov udio u 2016. godini iznosi 5,48%. S druge strane ribarstvo bilježi značajan porast broja obrta u promatranom razdoblju, sa 377 na 427 ili 13,3%. Još samo frizeri i kozmetičari bilježe povećanje, sa 482 na 636 ili 32,0%, dok sve ostale djelatnosti bilježe smanjenje broja aktivnih obrta. Najveće i apsolutno i relativno smanjenje broja obrta zabilježeno je u djelatnosti trgovine, 1.117 aktivnih obrta ili 46,3% manje u 2016. godini u odnosu na 2004. godinu.

Slika 4.1.4: Udjeli pojedinih djelatnosti u udruženjima u 2016. godini

gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

4.2. Gradovi i općine „riječkog prstena“

Obrtnici u PGŽ, kao članovi Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, svoje interese ostvaruju preko svojih udruženja, kojih u PGŽ ima 11, što znači da jedno udruženje pokriva više jedinica lokalne samouprave.

Udruženje je izvanstranačka, samostalna, stručno-poslovna organizacija obrtnika, trgovaca pojedinaca i trgovačkih društava, koji u skladu sa Zakonom o obrtu obavljaju obrtničku djelatnost. Udruženje promiče, usklađuje, zastupa i predstavlja zajedničke interese obrtništva na teritorijalnom obuhvatu udruženja. Udruženje ima svoja tijela upravljanja: Skupštinu, Uporavni odbor, Nadzorni odbor, Predsjednika i Predsjedništvo. U okviru svakog udruženja djeluje određen broj sekcija, odnosno sukladno novom Statutu iz studenog 2014. godine cehova. Cehovi su oblik strukovnog povezivanja na razini Komore radi usklađivanja i rješavanja stručnih i ostalih pitanja od zajedničkog interesa za članove ceha. Cehovi se organiziraju u Komori tako da svaka strukovna grupa obuhvaća u pravilu jednu granu, a kada interes članova to zahtijeva, jednu skupinu ili jednu podskupinu djelatnosti. Zadaća ceha je promicanje i unapređenje djelatnosti te usklađivanje i zastupanje interesa članova Komore koji obavljaju istu ili slične djelatnosti na razini Komore.

Obrtnici koji imaju sjedište u gradovima i općinama „riječkog prstena“ organizirani su kroz dva udruženja obrtnika: Udruženje obrtnika Rijeka i Udruženje obrtnika Viškovo - Kastav – Klana – Jelenje.

Udruženje obrtnika Rijeke osnovano je 18. veljače 1968. godine i taj se dan svečano obilježava kao Dan udruženja. Teritorijalni obuhvat ovog Udruženja čine područja gradova Rijeke, Bakra i Kraljevice, te općina Čavle i Kostrena. Ovo Udruženje je među najvećim udruženjima obrtnika u Republici Hrvatskoj. Obrtnici u ovom Udruženju djelovali su u 2006. godini kroz devet sekcija, a u 2016. godini kroz osam cehova, s obzirom da je u međuvremenu Sekcija za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo ukinuta, a obrtnici tih djelatnosti pripojeni su Sekciji proizvodnog obrta.

Udruženje obrtnika Viškovo - Kastav – Klana – Jelenje osnovano je 2000. godine i najmlađe je udruženje u okviru OK PGŽ. Obrtnici u ovom Udruženju djelovali su u 2006. godini kroz sedam sekcija, a u 2016. godini kroz sedam cehova. Iz samog naziva jasno je da teritorijalni obuhvat ovog Udruženja čine područja Općine Viškovo, Grada Kastva, Općine Klana i Općine Jelenje.

Broj aktivnih obrta u Gradu Rijeci i gradovima i općinama „riječkog prstena“, odnosno u njihova dva udruženja smanjen je sa 5.046 u 2006. godini na nešto iznad 3.400 u 2016. godini. Smanjenje u Udruženju obrtnika Rijeka iznosi 1.438 odnosno sa 4.145 u 2006. godini na 2.707 u 2016. godini, a u Udruženju obrtnika Viškovo - Kastav – Klana – Jelenje 200 aktivnih obrta je manje odnosno njihov broj od 901 u 2006. godini smanjen je na oko 700 u 2016. godini. U Udruženju obrtnika Rijeka najviše obrtnika je registrirano u Cehu uslužnog obrta i obrta za intelektualne usluge, slijede obrtnici registrirani u trgovini, a na trećem su mjestu obrtnici registrirani u Cehu frizera, kozmetičara i pedikera. Najmanje je obrtnika u Cehu auto-taksista koji se u 2016. godini spojio sa Cehom prijevoznika U Udruženju obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje najviše je obrtnika registrirano u Cehu uslužnog obrta, slijede obrtnici registrirani u građevinarstvu, a na trećem su mjestu obrtnici registrirani u proizvodnom obrtu. Najmanje je obrtnika u Cehu frizera i kozmetičara.

79 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Od ukupnog broja obrtnika u Udruženju obrtnika Rijeka njih 2.707 krajem 2016. godine, gledano po jedinicama lokalne samouprave, očekivano najviše njih je imalo prijavljen obrt u Gradu Rijeci 2.269 ili 83,82%, zatim u Općini Čavle 173 ili 6,39%, Gradu Bakru 127 ili 4,69%, Gradu Kraljevici 77 ili 2,85%, te najmanje u Općini Kostrena 61 ili 2,25%.

Slika 4.2.1: Broj obrtnika u Udruženju obrtnika Rijeka po jedinicama lokalne samouprave u 2016. godini

Od ukupnog broja obrtnika u Udruženju obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje u 2016. godini, gledano po jedinicama lokalne samouprave, najviše njih je imalo prijavljen obrt u Općini Viškovo, a najmanje u Općini Klana.

Slika 4.2.2: Broj obrtnika u Udruženju obrtnika V-K-K-J po jedinicama lokalne samouprave u 2016. godini

80 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

81 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

5. ČLANOVI OPĆINSKOG VIJEĆA I OPĆINSKOG POGLAVARSTVA, PREDSJEDNICI OPĆINSKOG VIJEĆA I OPĆINSKI NAČELNICI

Prema odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi broj članova općinskog vijeća određuje se statutom jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Općinsko vijeće smatra se konstituiranim izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova općinskog vijeća. Općinsko vijeće ima predsjednika i do dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova općinskog vijeća.

Izvršna tijela u općinama do 2009. godine bili su općinski načelnik i općinsko poglavarstvo. Općinskog načelnika je biralo općinsko vijeće iz reda svojih članova. Općinski načelnik ujedno je bio i predsjednik općinskog poglavarstva. Članove poglavarstva je također biralo općinsko vijeće na prijedlog općinskog načelnika na vrijeme od četiri godine.

U mandatnom razdoblju 2009.-2013., u skladu sa Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (N.N. br. 109/07., 125/08., 24/11., i 150/11.) ukidaju se općinska poglavarstva a općinski načelnici biraju se neposredno, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine. Za načelnika izabran je kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali (prvi krug glasovanja).

Općina Jelenje od svog osnivanja do danas, u sedam mandatnih razdoblja, sukladno svom Statutu imala je slijedeći broj članova Općinskog vijeća i članova Poglavarstva:

- 1993.-1997. - Općinsko vijeće broji 16 članova, a Općinsko poglavarstvo 5 članova, - 1997.-2001. - Isto kao i u prethodnom mandatnom razdoblju, - 2001.-2005. - Općinsko vijeće broji 11 članova, a Općinsko poglavarstvo 3 člana, - 2005.-2009. - Isto kao i u prethodnom mandatnom razdoblju, - 2009.-2013. - Općinsko vijeće broji 11 članova, a Općinsko poglavarstvo ne postoji,

Napomena: Na izborima održanim 17. svibnja 2009. godine biran je samo općinski načelnik i njegov zamjenik neposrednim izborom,

- 2013.-2017. - Općinsko vijeće broji 11 članova, a općinski načelnik i njegov zamjenik po drugi puta su birani neposrednim izborom, - 2017.-2021. - Općinsko vijeće broji 11 članova, a općinski načelnik i njegov zamjenik po treći puta su birani neposrednim izborom.

U razdoblju od osnivanja Općine Jelenje tj od 1993. godine do danas predsjednici Općinskog vijeća i općinski načelnici po mandantnin razdobljima bili su kako slijedi:

Mandatno razdoblje 1993. – 1997. Izbor održani: 7. veljače 1993. godine Općinsko vijeće konstituirano: 18. travnja 1993. godine Predsjednik Vijeća: Branko Juretić od 18. travnja 1993. godine Općinski načelnik: Ivoslav Ban od 18. travnja 1993. godine

82 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Mandatno razdoblje 1997. – 2001. Izbor održani: 13. travnja 1997. godine Povjerenik Vlade RH Vojko Maršanić od 25. srpnja 1997. godine Izvanredni izbori za Općinsko vijeće: 30. studenoga 1997. godine Općinsko vijeće konstituirano: 25. srpnja 1997. godine Predsjednik Vijeća: Damir Maršanić od 7. siječnja 1998. godine Općinski načelnik: Branko Juretić od 7. siječnja 1998. godine

Napomena: Zbog izostanka konstituiranja Općinskog vijeća Općine Jelenje nakon izbora održanih u travnju 1997. godine, u razdoblju od 25.07.1997.-06.01.1998. Vojko Maršanić je obnašao dužnost povjerenika Vlade Republike Hrvatske za Općinu Jelenje.

Mandatno razdoblje 2001. – 2005. Izbor održani: 20. svibnja 2001. godine Općinsko vijeće konstituirano: 12. lipnja 2001. godine Predsjednik Vijeća: Damir Maršanić od 12. lipnja 2001. godine Općinski načelnik: Branko Juretić od 12. lipnja 2001. godine

Mandatno razdoblje 2005. – 2009. Izbor održani: 15. svibnja 2005. godine Općinsko vijeće konstituirano: 09. lipnja 2005. godine Predsjednik Vijeća: Damir Maršanić od 09. lipnja 2005. godine Općinski načelnik: Branko Juretić od 09. lipnja 2005. godine

Mandatno razdoblje 2009. – 2013. Izbor održani: 17. svibnja 2009. godine Općinsko vijeće konstituirano: 10. lipnja 2009. godine Predsjednik Vijeća: Damir Maršanić od 10. lipnja 2009. godine Općinski načelnik: Branko Juretić od 22. svibnja 2009. godine

Mandatno razdoblje 2013. – 2017. Izbor održani: 19. svibnja 2013. godine Općinsko vijeće konstituirano: 18. lipnja 2013. godine Predsjednik Vijeća: Nikica Maravić od 18. lipnja 2013. godine Općinski načelnik: mr.sc. Ervin Radetić od 23. svibnja 2013. godine do 19. listopada 2016. godine

Napomena: Radi podnošenja ostavki općinskog načelnika i zamjenice općinskog načelnika Općine Jelenje, Zdenko Holenko imenovan je povjerenikom Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova općinskog načelnika Općine Jelenje koju je obnašao od 02. studenog 2016. godine do 8 lipnja 2017. godine.

Mandatno razdoblje 2017. – 2021. Izbor održani: 21. svibnja i 04. lipnja 2017. godine Općinsko vijeće konstituirano: 13. lipnja 2017. godine Predsjednik Vijeća: Luka Zaharija od 13. lipnja 2017. godine Općinski načelnik: Robert Marčelja od 08. lipnja 2017. godine

83 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

U nastavku slijedi pregled svih članova Općinskog vijeća Općine Jelenje od njezina osnivanja do danas po mandatnim razdobljima, kao i članova Općinskog poglavarstva Općine Jelenje odnosno od 2013. godine ime načelnika i njegovog zamjenika/ce koji su neposredno birani.

5.1. OPĆINSKO VIJEĆE: MANDAT 1993.-1997. (od 18.04.1993.-18.04.1997.)

Red. PREZIME I IME STRANKA br. 1. IVOSLAV BAN HDZ 2. BORIS ČARGONJA NEZAVISNI 3. DAVOR HARAMIJA HDZ 4. ADOLF JURETIĆ NEZAVISNI 5. BOŽIDAR JURETIĆ, zamjenik predsjednika HDZ 6. BRANKO JURETIĆ, predsjednik NEZAVISNI 7. IRENA JURETIĆ HDZ 8. IVICA KOVAČIĆ NEZAVISNI 9. BOJAN KUKULJAN NEZAVISNI 10. VOJKO MARŠANIĆ HDZ 11. IVICA RADETIĆ NEZAVISNI 12. RADOVAN SILIĆ HDZ 13. JOSIP STIPIĆ NEZAVISNI 14. MIRA SVEŠKO HDZ 15. STANISLAV VALIĆ NEZAVISNI 16. SANJA ŽAGAR HDZ Izvor: Arhiva Općine Jelenje

5.2. OPĆINSKO POGLAVARSTVO: MANDAT 1993.-1997.

Red. PREZIME I IME FUNKCIJA/RESOR br. 1. IVOSLAV BAN Načelnik - od 18.04.1993. 2. STANISLAV VALIĆ Zamjenik načelnika i Resor komunalnog sustava i zaštite - od 06.05.1993. 3. ADOLF JURETIĆ Resor športa, prosvjete i kulture – od 06.05.1993. 4. JUDITA FRANKO Resor zdrastva i socijalne zaštite - od 06.05.1993. 5. MILJENKO FIČOR Resor gospodarstva i financija – od 09.06.1993. Izvor: Arhiva Općine Jelenje

84 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

5.3. OPĆINSKO VIJEĆE: MANDAT 1997.-2001. (od 07.01.1998.-19.04.2001.)

Red. PREZIME I IME STRANKA br. 1. MILJENKO FIČOR HSS 2. MLADEN GRLAŠ HSP 3. ADOLF JURETIĆ PGS 4. MARK KOVAČIĆ PGS 5. BOJAN KUKULJAN PGS 6. MARINKO LINIĆ PGS 7. VESNA MANDEKIĆ HDZ 8. ADA MARŠANIĆ PGS 9. DAMIR MARŠANIĆ, predsjednik HSS 10. VESNA MATKOVIĆ HDZ 11. ALBERTO PUŠKARIĆ HDZ 12. BRANKO RAĐA HDZ 13. RADOVAN SILIĆ HDZ 14. JOSIP STIPIĆ PGS 15. STANISLAV VALIĆ PGS 16. BRANKO VALJAN, zamjenik predsjednika HSS Izvor: Arhiva Općine Jelenje

5.4. OPĆINSKO POGLAVARSTVO: MANDAT 1997.-2001.

Red. PREZIME I IME FUNKCIJA/RESOR br. 1. BRANKO JURETIĆ Načelnik - od 07.01.1998. 2. STANISLAV VALIĆ Resor gospodarstva, komunalnog sustava i zaštite okoliša – od 15.01.1998. 3. ADOLF JURETIĆ Resor športa, prosvjete i kulture – od 15.01.1998. 4. ADA MARŠANIĆ Resor zdrastva i socijalne skrbi – od 15.01.1998. 5. MILJENKO FIČOR Resor proračuna i financija – od 15.01.1998. - 06.11.2000. Izvor: Arhiva Općine Jelenje

85 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

5.5. OPĆINSKO VIJEĆE: MANDAT 2001.-2005. (od 12.06.2001.-09.04.2005.)

Red. PREZIME I IME STRANKA br. 1. BOGUMILA BAĆAC, zamjenik predsjednika HSS 2. BORIS ČARGONJA SDP 3. RUŽICA GREGOV SDP 4. ADOLF JURETIĆ PGS 5. MARINKO LINIĆ PGS 6. ADA MARŠANIĆ PGS 7. VESNA MANDEKIĆ HDZ 8. DAMIR MARŠANIĆ, predsjednik HSS 9. JOSIP PILČIĆ HSLS 10. MLADEN VALIĆ HDZ 11. STANISLAV VALIĆ PGS Izvor: Arhiva Općine Jelenje

5.6. OPĆINSKO POGLAVARSTVO: MANDAT 2001.-2005.

Red. PREZIME I IME FUNKCIJA/RESOR br. 1. BRANKO JURETIĆ Načelnik – od 12.06.2001. 2. BORISLAV KLIĆ Resor gospodarstva, financija, komunalnih poslova i zaštite okoliša – od 12.06.2001. 3. BISERKA JURETIĆ Resor društvenih djelatnosti – od 12.06.2001. Izvor: Arhiva Općine Jelenje

86 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

5.7. OPĆINSKO VIJEĆE: MANDAT 2005.-2009. (09.06.2005.-15.04.2009.)

Red. PREZIME I IME STRANKA br. 1. DAMIR MARŠANIĆ, predsjednik HSS 2. DUBRAVKO GRGURIĆ, zamjenik predsjednika, do 27.07.2006., SDP zamjena DAVOR ŠUPAK, zamjenik predsjednika - od 27.07.2006. 3. IVOSLAV BAN HDZ 4. BORIS ČARGONJA SDP 5. ADOLF JURETIĆ PGS 6. BORISLAV KLIĆ, do 27.07.2006., zamjena ROBERT PGS MARŠANIĆ, od 27.07.2006. 7. JAGODA MARČELJA PGS 8. ADA MARŠANIĆ, do 27.07.2006., zamjena MARINKO LINIĆ, ARS od 27.07.2006. 9. VESNA MATKOVIĆ HDZ 10. JOSIP STIPIĆ PGS 11. STANISLAV VALIĆ PGS Izvor: Arhiva Općine Jelenje

5.8. OPĆINSKO POGLAVARSTVO: MANDAT 2005.-2009.

Red. PREZIME I IME FUNKCIJA/RESOR br. 1. BRANKO JURETIĆ Načelnik i od 27.07.2006. resor proračuna i financija, protupožarnu i civilnu zaštitu 2. BISERKA JURETIĆ Resor društvenih djelatnosti - od 09.06.2005. i zamjenica načelnika – od 26.04.2007. 3. BORISLAV KLIĆ Resor gospodarstva, financija, komunalnih poslova i zaštite okoliša - od 09.06.2005.do 27.07.2006. 4. DUBRAVKO resor prostornog i urbanističkog planiranja, uređenja GRGURIĆ naselja i stanovanja, komunalne djelatnosti, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, zaštitu potrošača i gospodarstvo - od 27.07.2006. Izvor: Arhiva Općine Jelenje

87 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

5.9. OPĆINSKO VIJEĆE: MANDAT 2009. - 2013. (od 10.06.2009. – 18.04.2013.)

Red. PREZIME I IME KANDIDACIJSKA STRANKA br. LISTA 1. BRANKO JURETIĆ, podnio ostavku na PGS, SDP PGS nespojivu dužnost, zamjena JOSIP STIPIĆ 2. VALENTINA COLNAR PGS, SDP SDP 3. STANISLAV VALIĆ, potpredsjednik PGS, SDP PGS 4. ADOLF JURETIĆ PGS. SDP PGS 5. DAMIR MARŠANIĆ, predsjednik PGS, SDP HSS 6. LUKA ZAHARIJA PGS, SDP SDP 7. IVOSLAV BAN HDZ, HSP, HDS HDZ 8. MARINA LJUBAS HDZ, HSP, HDS HDZ 9. FEDOR DORČIĆ HDZ, HSP, HDS HDZ 11. ADA MARŠANIĆ ARS, HSLS ARS Izvor: Arhiva Općine Jelenje

5.10. OPĆINSKI NAČELNIK I ZAMJENIK NAČELNIKA: MANDAT 2009. – 2013. (prvi puta neposredno birani)

- Općinski načelnik: BRANKO JURETIĆ - PGS

- Zamjenik načelnika: DUBRAVKO GRGURIĆ - SDP

Predlagatelji: PGS, SDP

Napomena:

Općinski načelnik i njegov zamjenik izabrani su već u prvom krugu s obzirom da su dobili 1215 glasova ili 60,15%, tj. više od 50% glasova birača koji su glasovali.

88 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

5.11. OPĆINSKO VIJEĆE: MANDAT 2013. - 2017. (od 18.06.2013. – 20.04.2017.)

Red. PREZIME I IME KANDIDACIJSKA STRANKA br. LISTA 1. ERVIN RADETIĆ, podnio ostavku na nespojivu dužnost, zamjena SANDA GUPA BIRAČA NEZAVISNI DVORNIČIĆ 2. ANA LINIĆ FARAGUNA, podnijela ostavku na nespojivu dužnost, zamjena ANITA GUPA BIRAČA NEZAVISNI GRGURIĆ 3. SOFIJA SUDAN GUPA BIRAČA NEZAVISNI 4. PREDRAG BUTERIN GUPA BIRAČA NEZAVISNI 5. BETI RADETIĆ MAVRINAC GUPA BIRAČA NEZAVISNI 6. DANKO BAĆAC GUPA BIRAČA NEZAVISNI 7. BRANKO JURETIĆ, mandat u mirovanju, zamjena ROBERT MARŠANIĆ PGS-SDP-HSS PGS 8. DUBRAVKO GRGURIĆ, mandat u mirovanju, zamjena LUKA ZAHARIJA PGS-SDP-HSS SDP 9. ADOLF JURETIĆ PGS-SDP-HSS PGS 10. JAGODA MARČELJA, mandat u mirovanju, zamjena JOSIP STIPIĆ PGS-SDP-HSS PGS 11. DAMIR MARŠANIĆ PGS-SDP-HSS HSS 12. NIKICA MARAVIĆ, predsjednik HDZ-HSP AS HDZ 13. IVOSLAV BAN, potpredsjednik HDZ-HSP AS HDZ 14. IVAN RADETIĆ AM AM 15. MARINKO LINIĆ ARS-HSLS-HNS ARS Izvor: Službeni rezultati izbora

5.12. OPĆINSKI NAČELNIK I ZAMJENICA NAČELNIKA – MANDAT 2013. – 2017. (neposredno birani):

- Općinski načelnik: mr.sc. ERVIN RADETIĆ – NEZAVISNI (podnio ostavku 19. listopada 2016. godine)

- Zamjenica načelnika: ANA LINIĆ FARAGUNA – NEZAVISNA (podnijela ostavku 01. rujna 2016. godine)

Predlagatelji: GRUPA BIRAČA

Napomena: Općinski načelnik i njegova zamjenica izabrani su već u prvom krugu s obzirom da su dobili 1.184 glasova ili 56,57%, tj. više od 50% glasova birača koji su glasovali.

89 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

5.13. OPĆINSKO VIJEĆE: MANDAT 2017. - 2021. (od 13.06.2017. – xx.04.2021.)

Red. PREZIME I IME KANDIDACIJSKA STRANKA br. LISTA 1. ROBERT MARČELJA, bacc.oec., mandat u PGS PGS mirovanju, zamjena KRISTIAN HLAČA 2. DINO PILJIĆ, bacc., mandat u mirovanju, PGS PGS zamjena MARTINA MIČETIĆ DAVIDIĆ 3. dr.sc. ROBERT MARŠANIĆ PGS PGS 4. IZABELA STOŠIĆ PGS PGS 5. IVICA PILČIĆ PGS PGS 6. VANDA RADETIĆ-TOMIĆ GRUPA BIRAČA NEZAVISNI 7. ERVIN RADETIĆ GRUPA BIRAČA NEZAVISNI 8. DANKO BAĆAC GRUPA BIRAČA NEZAVISNI 9. AHMAD SHARBINI, mandat u mirovanju, GRUPA BIRAČA NEZAVISNI zamjena, VILIM ŽAGAR 10. LUKA ZAHARIJA, prof., predsjednik SDP-ARS-HNS-HSS SDP 11. FRANKO ŠULER SDP-ARS-HNS-HSS SDP 12. MARINKO LINIĆ, potpredsjednik SDP-ARS-HNS-HSS ARS 13. mr.sc. IVOSLAV BAN HDZ HDZ 14. ANA MARIJA VUJIĆ, prof. HDZ HDZ 15. IVAN RADETIĆ AM AM Izvor: Službeni rezultati izbora

5.14. OPĆINSKI NAČELNIK I ZAMJENIK NAČELNIKA – MANDAT 2017. – 2021. (neposredno birani):

- Općinski načelnik: ROBERT MARČELJA – PGS

- Zamjenik načelnika: DINO PILJIĆ – PGS

Predlagatelji: PGS

Napomena:

Općinski načelnik i njegov zamjenik izabrani su u drugom krugu s obzirom da su dobili 1.005 glasova ili 50,60%, tj. više od 50% glasova birača koji su glasovali. Od ukupno 4.580 birača upisanih u popis birača, glasovalo je 1.986 birača, odnosno 43,36%. Važećih listića bilo je 1.942, odnosno 97,83%. Nevažećih je bilo 43 listića, odnosno 2,17%.

90 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Dosadašnji načelnici Općine Jelenje:

mr.sc. IVOSLAV BAN BRANKO JURETIĆ mandat: 1993.-1997. mandati: 1997.-2001., 2001.-2005., 2005.-2009. i 2009.-2013.

mr.sc. ERVIN RADETIĆ ROBERT MARČELJA mandat: 2013.-2017. mandat: 2017.-2021.

91 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Općinski trg – Trg mlikarice

Spomenik mlikarici

92 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

Crkva Sv. Mihovila u Jelenju

Nova Crkva Sv. Maksimilijana Kolbea u Podhumu (14. kolovoza 2011. godine – položen kamen temeljac, 13. kolovoza 2015. godine – posvećenje crkve)

93 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

PRIMORSKO – GORANSKA ŽUPANIJA GRADOVI I OPĆINE “RIJEČKOG PRSTENA“

PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA Adamićeva 10, 51000 Rijeka Tel.: 051/351-612 Fax: 051/351-613 e-mail: [email protected] www.pgz.hr

94 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

PRIMORSKO – GORANSKA ŽUPANIJA GRADOVI I OPĆINE „RIJEČKOG PRSTENA“

GRAD BAKAR OPĆINA ČAVLE Primorje 39, 51222 Bakar Čavja 31, 51219 Čavle Tel.: 051/761-119 Tel.: 051/208-310 Fax: 051/761-137 Fax: 051/208-311 e-mail:[email protected] e-mail:[email protected] www.bakar.hr www.cavle.hr

OPĆINA JELENJE GRAD KASTAV Dražičkih boraca 64, 51218 Dražice Zakona kastafskega 3, 51215 Kastav Tel.: 051/208-080 Tel.: 051/691-452, 691-454 Fax: 051/208-090 Fax: 051/691-453 e-mail:[email protected] e-mail:[email protected] www.jelenje.hr www.kastav.hr

OPĆINA KLANA OPĆINA KOSTRENA Klana 33, 51217 Klana Sv. Lucija 38, 51221 Kostrena Tel.: 051/808-205 Tel.: 051/209-000 Fax: 051/808-708 Fax: 051/284-400 e-mail:[email protected] e-mail:[email protected] www.klana.hr www.kostrena.hr

GRAD KRALJEVICA OPĆINA VIŠKOVO Frankopanska 1A, 51262 Kraljevica Vozišće 3, 51216 Viškovo Tel.: 051/282-450 Tel.: 051/503-770 Fax: 051/281-419 Fax: 051/257-521 e-mail:[email protected] e-mail:[email protected] www.kraljevica.hr www.viskovo.hr

95 gradovi i općine „riječkog prstena“ – općina jelenje

O A U T O R U

Miljenko Fičor, rođen je 19. listopada 1953. godine u Zastenicama, mjestu podno Grada Grobnika. Otac Delimir (Delo) i majka Antonija (Tonica) 1960. godine sele u novoizgrađenu kuću u Dražicama, te je od tada pa sve do danas autor stanovnik Dražica u Općini Jelenje i tu svoju grobničku pripadnost ističe uvijek i na svakom mjestu.

Autor prvi razred osnovne škole započinje, a i završava u Jelenju. Nakon osnovne škole upisuje se u Pedagošku gimnaziju u Rijeci, koja za vrijeme njegovog pohađanja završnog razreda mijenja ime, te autor službeno završava Gimnaziju Vladimir Nazor u Rijeci. Nakon gimnazije upisuje i završava Ekonomski fakultet u Rijeci.

Radno iskustvo započinje mu u Jugobanci Rijeka 1976. godine na mjestu pripravnika, zatim mlađeg referenta, referenta, višeg referenta, šefa Službe sredstava i likvidnosti, do direktora Odjela sredstava. Godine 1992. godine nakon osamostaljenja Republike Hrvatske i formiranjem Riadria banke d.d. Rijeka postaje direktor Sektora sredstava, plana i analize. Na tom radnom mjestu ostaje do ljeta 2000. godine kada, nakon dvadesetčetiri godine provedenih u bankarstvu i prošavši cijeli put od pripravnika do direktora sektora, odlazi iz banke.

U studenom iste 2000. godine Vlada Republike Hrvatske imenovala ga je pomoćnikom ministra financija u Upravi za bankarstvo i tržište kapitala. U rujnu 2002. godine autor odlazi iz Ministarstva financija na dužnost predsjednika Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske, na koju ga imenuje Hrvatski sabor i kojemu je bio odgovoran za svoj rad. Treba napomenuti da je autor još 1993. godine stekao diplomu ovlaštenog posrednika brokera, te pravo na obavljanje svih poslova s vrijednosnim papirima. Dana 01. siječnja 2007. godine autor prelazi na rad u Hrvatsku gospodarsku komoru u Zagrebu na mjesto savjetnika predsjednika HGK za bankarstvo i financije. Na prijedlog Komore Autor je izabran za vanjskog člana Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora u mandatnom razdoblju 2007.-2011. godina. U razdoblju od 01. siječnja 2012. godine Autor je ponovno obnašao dužnost pomoćnika ministra u Ministarstvu financija, a ujedno i dužnost Glavnog državnog rizničara kao čelnika Državne riznice. Dana 01.08.2016. godine Autor se ponovno vraća u HGK Središnjicu u Zagrebu na mjesto samostalnog savjetnika u Sektoru za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize gdje i sada radi.

Za vrijeme rada u Hrvatskoj gospodarskoj komori Autor je izradio dvadesetak publikacija o gospodarskim kretanjima u Primorsko-goranskoj županiji kako za pojedine godine, tako i za razdoblje od 1995.-2010. odnosno od 1995.-2015. godine, a za isto vremensko razdoblje i publikacije za svaki grad i općinu Primorsko-goranske županije po mikroregijama, te posebne publikacije za Grad Rijeku.

Autor je u razdoblju od 1993.-2000. godine, tj. do prvog odlaska na dužnost pomoćnika ministra, volonterski obnašao i dužnost pročelnika za financije i proračun Općine Jelenje. Petnaesta i dvadeseta obljetnica osnivanja ili novog ustroja svih jedinica lokalne samouprave bila je povod Autoru da izradi prigodne publikacije sa svaki grad i općinu PGŽ s podacima za razdoblje 1993.-2008. godina, a zatim i za razdoblje 1993.-2013. godina. a Kroz pet poglavlja dat je prikaz općih obilježja pojedinog grada ili općine, s posebnim osvrtom na strukturu stanovništva, zatim prikaz kretanja proračuna i njegova struktura, gospodarska kretanja i prikaz obrtništva, te popis svih članova gradskih ili općinskih vijeća po mandatnim razdobljima, odnosno popis načelnika i njihovih zamjenika od kada su neposredno birani.

Ova publikacija za razdoblje 1993.-2016/17. godina napravljena je izuzetno samo za Općinu Jelenje i ona je poklon Autora Općini Jelenje za dan Općine i dan Svetog Mihovila, zaštitnika Općine Jelenje.