Nakladnički Nizovi Grigora Viteza Za Djecu I Mladež
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Filozofski fakultet Ivana Kukić Rukavina NAKLADNIČKI NIZOVI GRIGORA VITEZA ZA DJECU I MLADEŽ DOKTORSKI RAD Zagreb, 2015. Filozofski fakultet Ivana Kukić Rukavina NAKLADNIČKI NIZOVI GRIGORA VITEZA ZA DJECU I MLADEŽ DOKTORSKI RAD Mentorica: prof. dr. sc. Diana Zalar Zagreb, 2015. Faculty of Philosophy Ivana Kukić Rukavina GRIGOR VITEZ'S PUBLISHING SERIES FOR CHILDREN AND ADOLESCENTS DOCTORAL THESIS Supervisor: Prof. Diana Zalar. PhD Zagreb, 2015. INFORMACIJE O MENTORICI Diana Zalar, rođ. Barić (Split, 8. srpnja 1965.) srednju i glazbenu školu završila je u Splitu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1990. Jugoslavenske jezike i književnosti. Na istome fakultetu magistrirala 1994. s radom Jezični ludizam u poetici hrvatske dječje poezije (mentor prof. dr. Joža Skok) te doktorirala 2002. s radom Mitološka bića u hrvatskoj umjetničkoj dječjoj prozi (mentor prof. dr. Josip Bratulić). Nakon fakulteta radi u Osnovnoj školi Augusta Šenoe. Od 1990. do 1995. stalno zaposlena kao knjižničarka u studijskoj knjižnici na Filozofskom fakultetu Pedagogijske znanosti Sveučilišta u Zagrebu (danas Učiteljski fakultet). Od 1996. primljena u radni odnos u zvanju asistenta. Od 1996. do 1997. zaposlena na Filozofskom fakultetu Pedagogijske znanosti, Odsjek za razrednu nastavu i predškolski odgoj u Petrinji (danas Učiteljski fakultet u Zagrebu Odsjek Petrinja). Od 1. listopada 1997. do danas radi na Učiteljskoj akademiji (danas Učiteljski fakultet) u Zagrebu pri Katedri za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu. Od 2002. izabrana u zvanje docenta, od 2011. izvanredna profesorica. Predaje kolegije Svjetska dječja književnost i Hrvatska dječja književnost na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju za obrazovanje učitelja primarnog obrazovanja, te nositeljica i voditeljica tri kolegija: Svjetska dječja književnost, Hrvatska dječja književnost (prije Dječja književnost I i II), te kolegija Suvremene književne teorije u dječjoj književnosti na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju za obrazovanje odgojitelja Rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Posljednji kolegij u nizu uvela je kao novi kolegij. Predavala na poslijediplomskom (doktorskom) studiju na Učiteljskom fakultetu. Bila je voditeljica znanstvenoistraživačkog projekta Ministarstva znanosti i tehnologije Dječja i usmena književnost u interferenciji (2011.-2013.), znanstveni istraživač u projektu Hrvatska dječja književnost u kontekstu svjetske dječje književnosti (2001.-2006.), također i u projektu Hrvatska bibliografija dječjih knjiga do 1945. u okviru znanstvenog programa Hrvatska dječja književnost u europskom okružju (2007.-2013.). Bila je voditeljica istraživanja ostvarenog uz potporu Sveučilišta u Zagrebu s naslovom Hrvatska muzejska slikovnica kao čuvar baštine (2013.-2014.), koje je rezultiralo monografijom o muzejskim izdanjima za mlade. Autorica je knjiga Poezija u zrcalu nastave (2002), Potjehovi hologrami - studije, eseji i kritike iz književnosti za djecu i mladež (2014.), te monografije Izlet u muzej na mala vrata – prema teoriji slikovnice (2014., sa A. B. Šimrak i S. Rupčićem), suautorica knjiga Slikovnica i dijete I (2002., dr. izd. 2008., uz M. Boštjančić i V. Schlosser), Slikovnica i dijete II (2009., uz S. Kovač-Prugovečki, Z. Zalar), te monografije Ivan Kušan – dijalog s motivom (2013.) Suautorica je početnice te triju čitanki i radnih bilježnica za drugi, treći i četvrti razred osnovne škole Kuća Svemoguća (Zagreb, 2009., Mostar, 2010), Kuća Igrajuća (Zagreb i Mostar, 2010) i Kuća Putujuća (Zagreb, 2010) koje su u službenoj uporabi u školama Hrvatske te Republike Bosne i Hercegovine od 2009. i od 2010. g. Suautorica je u sva četiri objavljena sveska Hrvatske književne enciklopedije (2010.-2012.). Autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova, više antologija, poglavlja u knjigama, pogovora i predgovora u beletrističkim izdanjima, recenzentica znanstvenih i stručnih izdanja. Suurednica je knjige Veliki vidar – stoljeće Grigora Viteza (2013., sa M. P. Štimec i D. Zimom). Jedna od osnivačica i članica užeg uredništva dvaju novih znanstvenih i stručnih časopisa koji izlaze iz tiska od 2012. godine: Libri et Liberi, časopis za istraživanje dječje književnosti i kulture (s međunarodnim uredništvom, izd. Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti); Književnost i dijete, časopis za dječju književnost i književnost za mlade (izd. Društvo hrvatskih književnika). Znanstveni interesi dr. sc. Diane Zalar prvenstveno su vezani uz istraživanje bajke i fantastične proze za djecu i mlade iz perspektive mitološke svijesti koja se u umjetničkoj prozi zrcali kroz razvoj mitoloških likova, potom uz suvremenu poeziju za djecu kao nepresušni izvor ludističkih jezičnih oblika i uz suvremeno žanrovsko i tematsko profiliranje slikovnice kao posve osebujnog likovno-književnog fenomena. Živi u Zagrebu sa suprugom i troje djece. SAŽETAK U književnoteorijskim krugovima Grigor Vitez (1911. - 1966.) prvenstveno je poznat i prepoznat kao vrsni pjesnik za djecu i začetnik hrvatskoga dječjega suvremenoga pjesništva u kojemu je inaugurirao sve važnije fenomene koji obilježavaju taj žanr i danas. O Vitezovoj književnoj djelatnosti dosad je napisan velik broj studija, ogleda, eseja, kritika, dok je njegova stručna djelatnost ostala zanemarena, pa je izvan ozbiljne recepcije ostao Vitezov opsežan urednički rada na mnogobrojnim nakladničkim nizovima za djecu i mladež. O tom dijelu njegova stručnoga djelovanja do danas djelomično svjedoče svega tri rada (Kulušić, 1987.; Zalar, D., 2013. i 2013.a). Također, mnogi teoretičari hrvatske dječje književnosti (Crnković, 1967. i 1990.; Idrizović, 1984.; Zalar, I., 1991.a; Hranjec, 2004. i 2006.) također ne spominju ili tek usputno navode podatak da je Vitez bio urednik u izdavačkome poduzeću Mladost te da je osnovao i uređivao Biblioteku Vjeverica. Različiti autori samo površno navode taj dio Vitezova stručnoga djelovanja, kao da je on bio beznačajan i usputan – a nije! Naime, Vitez je od 1951. do kraja svoga života (1966.) bio zaposlen u izdavačkome poduzeću Novo pokoljenje, koje se ubrzo po njegovu zaposlenju preimenovalo u Mladost, gdje je bio glavni urednik za dječja i omladinska izdanja. U petnaest godina uredničkoga rada pokrenuo je i sustavno uređivao čak trinaest nakladničkih nizova za djecu i mladež, što je dosad bila nepoznata činjenica, koja je nedvojbeno upućivala na Vitezovu veliku ulogu kao urednika u razvoju hrvatske, odnosno onodobne jugoslavenske, dječje književnosti. Riječ je većinom o književnoj znanosti nepoznatim i dosad nevaloriziranim nakladničkim nizovima koji su imali velik utjecaj na književnu recepciju, profiliranje književna ukusa i odgoj mlade čitateljske publike sredinom 20. stoljeća. Također, dosad je stala nepoznata i njihova bibliografija i detaljan uređivački profil. Uz prvi put proučenu bogatu Vitezovu ostavštinu, navedeno predstavlja središnji interes ovoga rada, kao i iznimno slojevit Vitezov utjecaj i ulogu na tadašnju jugoslavensku dječju književno-kulturnu scenu. ABSTRACT In literary-theoretical circles Grigor Vitez (1911-1966) is primarily known and recognized as a great poet for children and a pioneer of contemporary Croatian children's poetry in which he inaugurated increasingly important phenomena that characterize the genre today. Along with writing for children, he also wrote for adults. Regardless of fruitfulness of his literary activity, Vitez's professional activity cannot be ignored since he also translated from Russian, Slovenian and French language, compiled anthologies, language textbooks and workbooks for primary education, edited various literary journals, collections, publishing a series and other editions for children and young people, writing articles, reviews and essays in the field of (children's) literature and introductions and forewords for various literary publications. Complete Vitez's professional activity so far has been insufficiently considered and researched, so his extensive editorial work on a number of publishing series for children and youth stayed outside serious reception. This part of his professional activities until today partially has been evidenced by three papers only (Kulušić, 1987; Zalar, D., 2013 and 2013). In addition, many theorists of the Croatian children's literature (Crnkovic, 1967 and 1990; Idrizović, 1984; Zalar, I., 1991; Hranjec, 2004 and 2006) do not mention or only incidentally refer to the fact that Vitez was the editor in the Mladost publishing company and that he founded and edited the Biblioteka Vjeverica library series. Various authors only briefly mention this part of Vitez's professional activity as it was insignificant and casual - and it was not, indeed. From 1951 until the end of his life (1966) Vitez was employed in the Novo pokoljenje publishing company, which was shortly after his employment renamed in Mladost, where he was the editor in chief for children's and youth editions. In fifteen years of his editorial work he launched and systematically edited thirteen publishing series for children and adolescents, which has been an unknown fact so far. This undoubtedly indicated that Vitez had a major role as an editor in the development of the Croatian, and at that time the Yugoslav children's literature. These are mostly the publishing series that had a major impact on literary reception, profiling literary taste and upbringing young readership in the mid-20th century, yet they are unknown to literary science and so far have not been evaluated. The aim of this paper was to determine