2 Osnovna Obilježja Osjećko-Baranjske Županije
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Program zaštite okoliša za podruþje Osjeþko-baranjske županije 2 OSNOVNA OBILJEŽJA OSJEýKO-BARANJSKE ŽUPANIJE35 Ovo poglavlje daje pregled osnovnih obilježja (položaja u prostoru, administrativnog ureÿenja, prirode, stanovništva, gospodarstva, infrastrukture) Osjeþko-baranjske županije. Osim što daje opüenitu sliku o prostoru na koji se ovaj Program odnosi, prikaz sadrži i veliki broj konkretnih podataka / pokazatelja, znaþajnih za kasnija razmatranja o temama zaštite okoliša. 2.1 OSNOVNI PODACI I POLOŽAJ U PROSTORU Osjeþko-baranjska županija, s površinom od 4.149 km2 (7,3% kopnenog teritorija) i 330.506 stanovnika (prema popisu iz 2001., to predstavlja oko 7.45% ukupnog stanovništva Hrvatske), jedna je od prostorno veüih i naseljenijih hrvatskih županija36. Slika 2. prikazuje položaj Osjeþko-baranjske županije u kontekstu cjelokupnog prostora RH. Slika 2. Položaj Osjeþko-baranjske županije u RH U okvirima administrativnog i prostorno-planskog ureÿenja RH, Osjeþko-baranjska županija smještena je u istoþnom dijelu37 Republike Hrvatske. Graniþi na sjeveru s Maÿarskom, na istoku sa Srbijom i Crnom 35 U izradi ovoga kratkog prikaza korištene su informacije i podaci iz Prostornog plana Osjeþko-baranjske županije (razliþiti osnovni podaci o prostoru županije); podaci HGK – Županijska komora Osijek (gospodarstvo); podaci DZS (demografija); te brojne druge službene sektorske podatkovne podloge (Turistiþka zajednica, Lovaþki savez, HV, HŠ, razne NVU); i dr. 36 Usporedbe radi, prema popisu stanovnika iz 2001., „prosjeþna RH županija“ ima površinu 2.695 km2 i 211.307 stanovnika. I prema gustoüi naseljenosti, Osjeþko-baranjska županija, sa skoro 80 st./km2, nešto je iznad RH prosjeka, koji iznosti 78.5 st./km2. 37 U kontekstu predlaganog regionalnog ustrojstva RH kroz þetiri regije: 1) Zagreb (Zagreb sa Zagrebaþkom županijom); 2) središnja regija („prsten“ županija oko Zagrebaþkog prostora, ukljuþujuüi Karlovaþku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Meÿimursku, Koprivniþko-križevaþku, Bjelovarsko-bilogorsku, Sisaþko-moslavaþku županiju); Istoþno-hrvatska regija (županije 16 Program zaštite okoliša za podruþje Osjeþko-baranjske županije Gorom, na zapadu s Virovitiþko-podravskom i Požeško-slavonskom županijom, na jugu sa Brodsko- posavskom, a na jugoistoku s Vukovarsko-srijemskom županijom. Ovakav geopolitiþki položaj na znaþajan naþin odreÿuje i komparativne prednosti, ali i razvojne izazove Osjeþko-baranjske županije. Oþitije prednosti su: 1) brojni prirodni resursi (položaj u plodnoj Panonskoj nizini, s dvije velike rijeke, odnosno velike površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, šume i vodni resursi); 2) uloga središta šire regije Istoþne Hrvatske; 3) znaþajno lokalno tržište (grad Osijek þetvrti je grad po veliþini u RH, najveüi grad i razvojno središte Istoþno-hrvatske regije), 4) dobra prometna povezanost s obzirom na glavne postojeüe i planirane paneuropske prometne koridore [koridor X (... – Salzburg – Zagreb – Beograd – Istanbul) i njemu paralelni Dravski koridor; koridor Vc (spoj središnje Europe, preko Budimpešte, BiH (Sarajevo), sa Jadranskim morem u luci Ploþe); Dunavski rijeþni put; zraþna luka Osijek]; 5) graniþni položaj koji olakšava regionalnu razmjenu u okviru šire europske panonske regije. S druge strane, graniþni i prostorno-periferni položaj županije unutar RH ima i potencijalne nedostatke, koji su se, nažalost, u znaþajnoj mjeri ispoljili u razdoblju od uspostave RH do danas. Graniþni položaj koji potencijalno predstavlja prednost u regionalnoj prekograniþnoj trgovinskoj razmjeni, u uvjetima potpuno ili znaþajno narušenih prekograniþnih odnosa predstavlja samo problem, a ne prednost. Prostorno-periferni položaj OBŽ u okviru RH (vidi Slika 2), koji je u modelu policentriþnog razvoja RH predodreÿuje za ulogu središta Istoþno-hrvatske regije, u uvjetima pretežno centralistiþkog razvoja kao posljedicu ima „razvojno-periferni“ položaj i status. 2.2 POLITIýKO-TERITORIJALNI USTROJ Slika 3. prikazuje teritorijalno administrativnu podjelu županijskog prostora na jedinice lokalne samouprave (opüine i gradove). Osjeþko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitiþko-podravska), te Jadranska regija (županije Istarska, Primorsko-goranska, Liþko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitska, Dubrovaþko-neretvanska). 17 Program zaštite okoliša za podruþje Osjeþko-baranjske županije Slika 3. Gradovi i opüine Osjeþko-baranjske županije Izvor: baza podataka DGU Podruþje županije trenutno þini 7 gradova i 35 opüina, s ukupno 264 naselja (PPOBŽ). Tablica 1. daje osnovne podatke (površinu, broj stanovnika, broj i imena naselja) o gradovima / opüinama (JLS – jedinicama lokalne samouprave) na podruþju Osjeþko-baranjske županije. Tablica 1. Administrativna podjela OBŽ i osnovni podaci o njenim JLS IME GRADA / POVR. BROJ BR. NASELJA NA PODRUþJU GRADA / OPüINE OPüINE [KM2] STAN. NAS. GRADOVI OSIJEK 169,74 114.616 Briješüe, Brijest, Josipovac, Klica, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrÿavica, Višnjevac Beli Manastir 54,86 10.986 Beli Manastir, Branjin Vrh, Šeþerana, Šumarina Belišüe 68,75 11.786 9 Belišüe, Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovaþka, Kitišanci, Tiborjanci, Veliškovci, Vinogradsci Donji Miholjac 153,55 10.265 7 Donji Miholjac, Golinci, Miholjaþki Poreþ, Podgajci Podravski, Radikovci, Rakitovica, Sveti Ĉuraÿ Ĉakovo 170,04 30.092 9 Budrovci, Ĉakovo, Ĉurÿanci, Ivanovci Gorjanski, Kuševac, Novi Perkovci, Piškorevci, Selci Ĉakovaþki, Široko Polje Našice 200,32 17.320 19 Brezik Našiþki, Ceremošnjak, Crna Klada, Gradac Našiþki, Granice, Jelisavac, Laÿanska, Lila, Londžica, Makloševac, Markovac Našiþki, Martin, Našice, Pulubaše, Ribnjak, Rozmajevac, Velimirovac, Vukojevci, Zoljan Valpovo 142,66 12.327 8 Harkanovci, Ivanovci, Ladimirevci, Marjanþaci, Nard, Šag, Valpovo, Zelþin OPüINE Antunovac 57,05 3.559 2 Antunovac, Ivanovac Bilje 343,52 5.480 8 Bilje, Kopaþevo, Kozjak, Lug, Podunavlje, Tikveš, Vardarac, Zlatna Greda Bizovac 85,65 4.979 8 Bizovac, Broÿanci, Cerovac, Cret Bizovaþki, Habjanovci, Novaki Bizovaþki, Samatovci, Selci ýeminac 72,31 2.856 4 ýeminac, Grabovac, Kozarac, Mirovac ýepin 105,69 12.901 6 Beketinci, ýepin, ýepinski Martinci, ýokadinci, Livana, Ovþara Darda 86,75 7.062 4 Darda, Mece, Švajcarnica, Uglješ Donja Motiþina 51,67 1.865 3 Donja Motiþina, Gornja Motiþina, Seona Draž 149,84 3.356 6 Batina, Draž, Duboševica, Gajiü, Podolje, Tupolje Drenje 106,51 3.071 12 Borovik, Braþevci, Buþje Gorjansko, Drenje, Kuüanski Ĉakovaþki, Mandiüevac, Paljevina, Podgorje Braþevaþko, Potnjani, Preslatinci, Pridvorje, Slatnik Drenjski Ĉurÿenovac 121,01 7.946 14 Beljevina, Krþevina, Bokšiü Lug, Bokšiü, Ĉurÿenovac, Gabrilovac, Klokoþevci, Liþko Novo Selo, Lipine, Našiþko Novo Selo, Pribiševci, Sušine, Saptinovci, Teodorovac Erdut 157,78 8.417 4 Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj, Erdut Ernestinovo 85,79 2.225 3 Divoš, Ernestinovo, Laslovo Feriþanci 45,89 2.418 4 Feroþanci, Gazije, Valenovac, Vuþjak Feriþanaþki Gorjani 53,38 1.832 2 Gorjani, Tomašinci Jagodnjak 104,90 2.537 5 Bolman, Jagodnjak, Majške Meÿe, Novi Bolman, Novi ýeminac Kneževi Vinogradi 183,20 5.186 9 Jasenovac, Kamenac, Karanac, Kneževi Vinogradi, Kotlina, Mirkovac, Sokolovac, Suza, Zmajevac Koška 122,32 4.411 10 Andrijevac, Branimirovac, Breznica Našiþka, Koška, Ledenik, Lug Subotiþki, Niza, Normanci, Ordanja,Topoline Levanjska Varoš 135,56 1.266 11 Borojevci, Breznica Ĉakovaþka, ýenkovo, Levanjska Varoš, Majar, Milinac, Musiü, Ovþara, Pauþje, Ratkov Dol, Slobodna Vlast Magadenovac 112,06 2.239 6 Beniüanci, Kuüanci, Laciüi, Magdenovac, Malinovac, Šljivoševci Marijanci 65,72 2.719 7 Boþkinci, Brezovica, ýamagajevci, ýrnkovci, Kunišinci, Marijanci, Marjanski Ivanovci Petlovac 93,14 2.743 9 Baranjsko Petrovo Selo, Luþ, Novi Bezdan, Novo Nevesinje, Petlovac, Sudaraž, Širine, Torjanci, Zeleno Polje 18 Program zaštite okoliša za podruþje Osjeþko-baranjske županije IME GRADA / POVR. BROJ BR. NASELJA NA PODRUþJU GRADA / OPüINE OPüINE [KM2] STAN. NAS. Petrijevci 69,87 3.068 2 Petrijevci, Satnica Podgoraþ 130,84 3.314 9 Bijela Loza, Budimci, Kelešinka, Kršinci, Oštrošinci, Podgoraþ, Poganovci, Razbojište, Stripanovci Podravska 44,46 1.451 5 Gezinci, Krþenik, Matrinci Miholjaþki, Podravska Moslavina, Orešnjak Moslavina Popovac 60,04 2.427 3 Branjina, Kneževo, Popovac Punitovci 39,34 1.850 4 Josipovac Punitovaþki, Jurjevac Punitovaþki, Krndija, Punitovci Satnica Ĉakovaþka 44,71 2.572 2 Gašinci, Satnica Ĉakovaþka Semeljci 56,86 4.858 5 Kešinci, Koritna, Mrzoviüi, Šemeljci, Vrbica Strizivojna 36,29 2.759 2 Merolino Sikirevaþko, Strizivojna Šodolovci 78,32 1.955 7 Ada, Koprivna, Palaþa, Paulin Dvor, Petrova Slatina, Silaš, Šodolovci Trnava 82,78 1.900 6 Dragotin, Hrkanovci Ĉakovaþki, Kondriü, Lapovci, Svetoblažje, Trnava Viljevo 93,34 2.396 7 Blanje, Bockovac, Cret Viljevski, Ivanovo, Kapelna, Krunoslavlje, Viljevo Viškovci 44,25 2.060 3 Forkuševci, Viškovci, Vuþevci Vladislavci 36,74 2.124 3 Dopsin, Hrastin, Vladislavci Vuka 34,91 1.312 3 Hrastovac, Lipovac Hrastinski, Vuka Izvor: PP OBŽ. Slika 4. pokazuje položaj veüih naselja na podruþju županije. Slika 4. Veüa (br.st. > 1000)naselja na podruþju Osjeþko-baranjske županije Izvor: baza podataka DGU. Iz navedenih podataka (Tablica 1.), vidljivo je da je meÿu 35 opüina, 8 opüina sa manje od 2.000 stanovnika, a njih 21 sa manje od 3.000 stanovnika, što je znaþajan podatak ako se uvaži pretpostavka da je broj stanovnika u pravilu dobar indikator financijskih i institucionalo-kadrovskih moguünosti JLS-a. Situaciju dodatno organizacijski i infrastrukturno složenijom þini veüi broj naselja na