UREDNIŠTVO I UPRAVA: „NARODNA -STRAŽA* IZLAZI SVAKE SUBOTE ŠIBENIK. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. - NE- PRETPLATA „NARODNE STRAŽE" IZNOSI GO­ BILJEGOVANA SE P.SMA NE PRIMAJU. mmDIŠNJE Kr. 150. - ZA INOZEMSTVO Kr. 3*. POJEDINI BROJ Kr. 4. OGLASI PO CIJENIKU. Jr. 50. Šibenik, 23. prosinca 1922. God. II.

vrijeđao je Hrvatima i tradiciju i zinom krilu pojavljuju se bolji, historiju i književnost. odličniji muževi, te hoće, da se Tokom ovoga vremena poro­ u interesu države promjene sa­ dile su se česte krize, promijenilo dašnje nesnosne prilike i uputi na zemlji mir ljudima dobre volje." se više ministarstva. No on sveđ, državni brod stalnijim i sretnijim Slava Bogu na visini i na vala „sigurne" baze budućeg kao pogubni polip na državnom pravcem. Ovaj strastveni partizan zemlji mir ljudima dobre volje" mira i ljubavi među narodima. tijelu, sjedio je nesmetano na ne ustručava se ničesa, pripravan •» vinut će se iz tisuća kršćanskih S kakvim uspjehom? Slijedila je svojoj ministarskoj stolici. I kad je, da mu se rascijepa i stranka, duša na svetu božićnu noć. i druga i treća i deseta konfe­ su državne vrhovne potrebe ne­ kojoj je, kako kaže, odan, ali on, Božić! Blagdan lijepih dje­ rencija. No sve su svršavale u odoljivom silom diktirale, da se i samo. on mora biti ministar. čačkih uspomena, obiteljske ra­ tutanj. I ovogodišnji peti poratni taj nametnik mora maknuti, i kad Državna ideja, dapače sama dosti i veselja. Blagdan nadasve Božić ne dade nam da iskreno i su nezadovoljni Hrvati i Slovenci familijaran i prijatan kršćanskom istinski zapjevamo: „1 na zemlji država, to je sam ministar Pribi- njegovim režimom zahtijevali, da ćević, a bez ministra Pribićevića srcu. Tvori osobitu godišnju se­ mir ljudima dobre volje." odstupi, on je intrigirajući, zavađa- zonu. Ta 20 je vijekova, da kr­ ne može da opstoji Jugoslavija, Pisao je otrag malo godina jući naivnike učvršćivao svoj visoki koju on nije htio niti da se ovako šćanski narodi božićni dan sma­ ruski genij: „Nepojmljiva čama položaj. Nije smetalo, da je gotovo traju najvažnijim danom u histo­ nazove. Izgledalo je, da on ne dohvatila je zemlju i život svag- cijela Hrvatska i Slovenija upirala poznaje logiku historije. Povijest riji ljudskog roda, danom, u koji dano postaje suviji i okoreliji, a prstom na toga despota, te ga ima svoje zakone, pa se ovi ne­ je svanulo svijetu novo doba slo­ na očigled sviju diže se ispolin- naznačivala uzrokom nesređenih minovno vrše protiv takvih indi­ bode, bratstva i ljubavi. ska figura dosada, koja svagdanu prilika i sve većma rastućeg ne­ vidua. Bahati Rim, u naponu snage, još raste u neizmjernost. Svugdje zadovoljstva. On je prkosio, bu- Nego njegov svršetak bio je za najmoćnije vlade Cezara Au­ muk, svugdje grob... Bože! Puste duć više cijenio svoj položaj uprav tragičan! Nije poginuo od gusta, nije ni sanjao, što se zbiva i strašno počinje da biva u tom negoli opće državno dobro. ruke neprijatelja i protivnika, i u njegovoj dalekoj istočnoj pro­ svijetu! Svijet rasipan milijunima U službi framasonerije vodio ako su ovi uistinu radili, da ga vinciji. Nije ni slutio, da se u blistavih predmeta, kojima raspr- je taj - pigmejac kulturni boj protiv već nestane. Poginuo je bijednik betlemskoj špilji rađa jedno bo- Šava misli na sve strane, svijet katoličke Crkve i vjerskih svetinja, od one ruke, koju je on uvijek žansko dijete, koje je ljubav Bo­ nema snage da se sretne nepo­ pa i ako je svijesna katolička podupirao i prijateljski držao. žja odredila i poslala, da spasi sredno sa Kristom, u kome lež! javnost ustajala protestima na Nedičan mu je svršetak pripravi« zabasalo ljudstvo. Nije uviđao, spasenje svijeta". Rekao bih da njegove protuvjerske osnove te baš kolega režima i centralizma. da je ugledao svijetlo Onaj, čiji se ova riječ velikog čovjeka na tražila da se prestane takvim si­ Pribićević se preko noći naša* će učenici, sa Njegovom puno­ vlas ispunja. Mi se vraćamo u stematskim progonstvima i zapo­ na ulici, zbačen sa ministarske moći u ruci, doći u srce grada. barbarsko doba, u dekadencu. stavljanjem Crkve, on, u svojoj stolice baš od koga se nije na­ Sazdana na sedam brežuljaka, i Grubi materijalizam zavladao je umišljenosti, gerirao se velikim dao, a za koga je žrtvovao svoju moćju Krstove ideje potkopati svugdje, a idealizam biva ismje- državnikom, komu sunce nikad „jugoslavensku" ideologiju. panteon i cezarove dveri te polo­ havan. O sveta božična noći, ti ne zapada i koji je jedini pozvan, žiti temelje- novoj kršćanskoj ci­ Povijest ima svoju logiku! si jedina kadra da upraviš ljud­ da dade našem narodu pravu vilizaciji. Pribićević tek sada će moči uvi­ stvo na bolju stazu i da toplinom vjeru! djeti, da ipak nije vrijedilo ono, ljubavi Onoga, koga si prva I kršćanstvo je svoju zadaću Ustaju naši najodličniji poli­ što je nekoć rekao, u društvu časno ispunilo, te blažen i danas vidjela da se rađa, ogriješ ljudska prijatelja, osjećajući se prejakim srca, mrazna i ledena. tičari i rodoljubi protiv njegovog pojedinac i narod, kad bi mu režima, te dokazuju, da je već na svojoj stolici: „Ja sam tu, i Krsfova misao bila vodilicom ži­ Božić - veseli Božić da li će skrajno vrijeme, da nestane tog neka me zbace, ako mogu". Mi­ vota. Nego već prva stranica evan­ možda našem narodu svanuti ove nametnika, a on prijeti i isprsuje slio je na protivnike, na opoziciju, đelja bilježi riječ: ,,U vlastita godine? Neka huda mora se prijeteći: „Ja sam tu i ne na Hrvate. Nijesu ga oni izbacili, priđe i njegovi Ga ne primiše" pritisla je i naš narod. Stara uzmičem". već mu je dao otpusnicu onaj, te dalje „i svijet Njega ne po- beogradska lija spravila je jugo­ Dvije su godine, da se hr­ komu je služio. Gorke li ironije! znade". Tim se naviješta oporba, slavenskom narodu božićnicu - Gosp. Pribićević doći će sada koja će se tokom vijekova po­ reakcionarnu samovladu. Novi vatsko pitanje nalazi u naj­ akutnijem stupnju. Nema rodolju­ k svijesti, te shvatiti onu veliku vesti protiv betlemskog Djeteta i ministar financija javlja nam, da misao, da nije država, tu samo Njegova božanskog nauka, „jer državna kasa zja. Otvara se sve ba i političara koje mu drago stranke, da ne vidi, kako je dr­ da netko bude ministar, već da ljudi ljubljahu više tmine nego dublji jaz između troje plemena. svi moraju služitj državi, a ne svijetlost". Eto razloga, s kog žavna potreba riješenje ovog pi­ U Dalmaciji nam narod strada tanja, a ovaj nametnik niječe sebi. anđeoske riječi: „1 mir na zemlji od gladi. Činovnici, invalidi već ljudima dobre volje" zvuče ne­ najbezobzirnije, da opstoji hr­ Prvi je kamen napokon od­ dugo očekuju riješenje svog pitanja vatsko pitanje. Niječe ga, jer zna, kako ironički, dok ljudi i danas i materijalnog obezbijeđenja. Sve valjen sa grudiju našega naroda, živu u neprestanoj trzavici i me­ da kad bi'se ovo riješilo prema koji je tištio njegovo slobodno same misli, koje mute božično želji svih viđenijih naših političara đusobnom neprijateljstvu. disanje. Jugoslavija će živjeti i veselje. cijelog naroda, on bi morao istog opstojati, i ako Pribićević nije Bijeda se survala na ljudsko Nadajmo se ipak boljem. časa ispustiti vtest iz ruku. više ministar, dapače nade je, da Ufanje je krepost. Veselimo se pokoljenje, kao naravna poslje­ Pa i sama njegova stranka se otvaraju „novi putevi'* iza pada dica neviđenog ratnog klanja. Božiću i narođenju Kristovu sli­ ne može da ga već trpi. U nje- ovog zloduha. Čitavi svijet cvili pod nekim u- jedeći riječ sv. Pavla: „Braćo, žasnim teretom. Kontinenti, rase, veselite se, opet govorim veselite narodi, staleži - svi smo među se. Čednost vaša neka bude po­ sobom u nemiru. Ravne su 4 znata svim ljudima, jer je Gospo­ Moderila velevlast. godine, da je Verseljska konfe­ din blizu Nije to ni Engleska ni Francuska bojito oružje, koje se upotrebljavalo rencija baš u ove dane uglavlji- U to ime sretan Božić! ni Amerika niti bilo koja svjetska za svjetskog rata. Ona je često puta država. O njima ne kanimo pisati, niti jače djelovala od najvećih njemačkih su to one, jer je njihova bojna snaga topova. Tamo, gdje oni nijesu mogli neznatna napram snazi jedne druge, doprijeti: u brda i doline, u sela i mnogo veće i jače sile, koja drma ne gradove dopire ona - ne poznavajući samo najjačim državama, već i čita­ zapreka - i ruši iz temelja društvo i Od prvih dana našeg ujedi­ i načela i svaki ideal. Nosioc vim svijetom. Sila je to, koja ruši poli­ njegove ustanove, ili, ako je u dobrim njenja bio se jedan zloduh na­ krutog reakcionarstva i najvećeg tičare i državnike, koje se boje i okru­ rukama, gradi ono, što je porušeno, metnuo narodu i državi. Domogao centralizma vladao je korupcijom njene glave, a ime joj je štampa. uzdiže i bodri duhove, te im podaje nade u bolju budućnost. Štampa je Se nezasluženo vlasti, te se nje i protekcioniranjem nedostojnih. Jest, štampa je ona, koja može da sila, koja svijetom iz temelja trese; grčevito držao, žrtvujući sve, i Oligarh, autokrata do skrajnosti djeluje gore negoli ikakvo drugo u- Strana 2. , N A rt X) DNA STRAŽA«

Narod u 90 postotaka ne misli stramputicom i treba ga dovesti na ralno i materijalno podupire. Treba Vinogradar dakle dotle mora svojom glavom, već onako, kako to pravi put, a to ne ćemo tako lako među najšire slojeve naroda širiti o- čuva dobro svoja vina u konobi, štampa hoće. Ona je najveći i skoro postići niti predavanjima niti propo­ sobite knjige i novine, pisane u kat. da čeka zgodan čas prodaje. Zato tn jedini faktor, koji stvara javno mišlje­ vijedima niti javnim skupštinama, već duhu, i naći im što više pretplatnika. da svoje vino njeguje i da ga ra. nje. Koja je posljedica tomu? Da je samo zdravom duševnom hranom: Izgovor, da su teška vremena, da je mno čuva: pretače, nadolijeva, dod narod onakav, kakva nju je štampa. dobrom štampom. Nju treba što više narod bez novaca, nije opravdan, jer vinsku kiselinu, sumporaje i t. d. Zašto je danas svijet pokvaren; zašto raširiti među mase naroda, do u naj­ nema čovjeka, pak bio on i najsiro­ Znamo, da nije ni najmanje je na tako niskom stepenu ćudoređa; siromašniju seljačku kolibicu. Ona će mašniji, a da ne potroši preko godine šljiva ova poruka čekanja vinograd zašto je gospodarski na rubu propa­ svojim ustrajnim, laganim i postepe­ za suvišne stvari toliko, koliko bi do­ kojemu novaca treba. No drugo sti; zašto se četiri godine Evropom nim djelovanjem pomalo iskorjenjivati stajalo, da se pretplati na kakvu našu ne preostaje. Samo neka u očekiv na potoke krv lila; zašto se i danas njegove mane i zablude, srce mu ople­ novinu ili časopis. Svaka para, dana bude dobar vinar, pak neka razun slabo oporavlja od ratnih posljedica? meniti, a um rasvijetliti. Uspjeh će za dobru štampu, vratit će se poje­ pivničarenjem navijesti rat svim Samo stoga, jer su razni ljudi i klase biti siguran. dincu i čitavom narodu s obilnim ka­ krobima, navlastito onima kvasin to učinili preko štampe. ' Na pragu smo nove godine. Sa matama. mufe. U svim dvojbenim slučajev Zašto i u našoj državi i narodu današnjim svojim položajem nijesmo Na posao dakle ti, kat. učitelju, neka se obrati stručnjacima, koji ide sve nizdol? Tražimo i tu glavni i ne možemo biti zadovoljni, pak bi­ župniče, školovani čovječe i svaki mu u tu svrhu veoma rado dati pou uzrok u štampi, pak se ne ćemo pre­ smo željeli promjenu na bolje. Ne va­ prijatelju svoje vjere i domovine' Bude li na ovaj način očekivao kuj variti. Kad bi sva naša štampa bila rajmo se, jer nam to nitko ne će do­ Ovako radeći dobit ćemo javnost za ne će doživjeti veliku žalost, da kršćanska, kad bi pisala u Kristovu nijeti. Sve će ovisiti samo o nama. svoje zdrave ideje, preporodit ćemo je vino propalo te da mu ga i duhu ljubavi, i javnost naša i čitav Zato na posao! Neka si svaki naš naš narod, te će mu svanuti bolji, ne će osim proizvađača rakije, narod bio bi drukčiji. No ona naža­ čovjek uzme za zadaću, da širi dobru ljepši dana. Na djelo stoga svi ovih mu ga plača slabo ili nikako. lost nije takva, i stoga nam je danas štampu, te ju prema mogućnosti mo­ božičnih blagdana za dobru štampu! zle. Nije sva naša štampa ipak takva. Protupropisno utjeravanje trošarine na vino. Iz katoličkoga svijet Ima i kod nas, Bogu hvala, veliki broj Slet hrv. katoličkih omladina dobrih naklada knjiga za inteligenciju (Upit nar. poslaniku dra Dulibiča na ministra financija.) u Sloveniju. Hrv. Kat. Narodni i prosti puk, imamo lijepu kitu časo­ U nekim mjestima Dalmacije go­ Budući da je očevidno trošarina vez u Zagrebu priredio je od 27. \ pisa, dnevnika, tjednika, nabožnih li­ dine 1921. financijski organi tražili su naplaćivana u slučajevima, gdje zakon 2. XII. ekskursiju katoličkih omli stova, književnih revija, da mogu po i naplatili od raznih lica*1rošarinu na to nije propisivao, ^pravednost i za­ naca u Sloveniju, da se na svoje kroju i vrsnoći zadovoljiti svaki sta­ vino, i ako se po autentičnom tuma­ konitost zahtijeva, da se tako ošteće­ uvjere o napretku slovenskih kalo lež. No ovo još nije dosta. Vidimo, čenju odnosnog zakona od strane za­ nim licima povrate uplaćeni iznosi i te da se pouče o njihovim organizi da sa svim tim nije mnogo učinjeno konodavnog odbora ova trošarina nije da se ne odugovlačuje uzaludno sa jama i njihovu radu. Obašli su nap i da našom štampom još nijesmo u- imala naplatiti u Dalmaciji. riješenjem ovog jednostavnog pitanja. uzorno organizirana mjesta Ljub spjeli da osvojimo javnost za svoja Stoga mi je čast, da Vas, gospo­ Stoga su lica, koja su platila tro­ Domžale, Kamnik, Komeadu, Vod zdrava narodna i kršćanska načela. dine ministre, upitam: šarinu, zatražila povratak nedužno u- Skaručnu i Šent Vid. Tamošnja su Tko je tomu kriv? Je li naša štampa Jeste li voljni odrediti, da se be- društva vrlo srdačno primila i up zaostaje u svojoj vrijednosti, sadržaju plaćenih iznosa. No još do danas ni­ zodvlačno strankama povrati trošarina, čila im u čast razne priredbe, a odr­ za ostalom protivničkom? Ne, podni- jesu dobila povoljno riješenje niti su koju su nedužno, protiv propisa za­ žana su im i razna zgodna i psučm »ošto! Krivnja je na nama samima, im odnosni iznosi povraćeni. kona, bili primorani da plate? predavanja. na Hrvatima katolicima, koji ju ne znamo cijeniti ni raditi, da je što više Kongres hrv. katoličke on •roširimo i time još više podignemo Vinska kriza. dine. 3. ov. mj. držao se u Zagre i ojačamo. U prvom redu krivnja je Nalazimo se u teškoj vinsko] krizi, njegova trgovina. Kad će to biti, da­ u Jeronimskoj dvorani kongres na našim školovanim ljudima. koja će sigurno, s obzirom na po­ kako da je teško predvidjeti. kat. omladine, kojemu je bila svi « Žalosna je, ali istinita, činjenica, ratne neprilike i slabu susretljivost i Konkurenata, kako znamo, imamo da se naša omladinska i prosvjt da mnogi naši ljudi čitaju i podupiru brigu vlade, potrajati još dugo vre­ dosta: Italiju, Madžarsku, Španjolsku društva što bolje učvrste i st^ protivničku ili indiferentnu štampu mena. Govoriti o prestanku ove krize- i t. d. Žalosno je samo, da naša vlada direktivu za daljnji rad. Kongresu jednako ili još više negoli vlastitu, veoma je tefcko, jer, kako znamo, ku­ ne dolazi ususret našim vinogradarima sudjelovalo oko 250 učesnika iz razi •vakvi su na krivom putu. Mnogi paca nema i po svoj ih prilici tako kod izvoza vina opraštajući im na­ naših pokrajina, a na njemu je katolik trebao bi se u tome ugledati dugo ne će biti, dok budu vladale. platu raznih taksa i trošarine te do­ zastupano oko 40 omladinskih i u dosljednog liberalca, koji sa odvrat- t današnje žalosne prilike, izazvane u voljno ne zaštićuje i ne omogućuje i svjetnih društava. Otvorio ga je pri nošću gleda i nikad u ruke ne uzima prvom redu ratom, ali i lošom upra­ olakšava izvoz našeg vina pri skla­ biskup dr. Lang, a zatim su se našu knjigu ili novinu. vom zemlje, a navlastito dok bude panju trgovačkih ugovora sa susjednim dalijpredstavnici raznih društava svo Ovo, što smo naveli, nije ništa no­ vladalo siromaštvo i nestalnost valute. državama. Vlada treba da se makne pozdravima. Referati su bili aktu voga. Sve su dobro poznate i istinite Kad se vlada - i ako na vrijeme i svim mogućim olakšicama omogući te iza njih doneseno više važnih činjenice. I slijepac bi morao da ih upozorena - ne miče, da u ovoj krizi i pospješi našim vinogradarima izvoz zolucija. Nadati se je, da će uvidi, uvaži i prema tome udesi svoje ozbiljno i hitno pomogne, našem vi­ vina. Sigurno je naime, da će tek tada uspjeli kongres uroditi obilnim djelovanje. nogradaru ne preostaje drugo, nego nestati današnjeg mrtvila i biti i kod dom, te da će se iza njega po Hrvati katolici, prenite se! Dva­ čekati i trpjeti, dok za potražnju, t. j. nas žive trgovine s vinom, kad strani domovini još više proširiti katoli naesti je čas! Treba udariti drugim trgovinu ne nastupe takve prilike, u trgovac bude mogao kod nas kupo­ omladinska i prosvjetna društva. putem, zasukati rukave i dati se na kojima će se vino moći plaćati na vati vino uz bolje uvjete negoli kod djelo. Svi smo već siti položaja, u način, da se vinogradaru isplati trud naših konkurenata i kad ga vrst naših kojem se nalazimo. Narod je skrenuo oko uzgoja loze, a trgovcu rad, t. j. vina bude zadovoljavala. Širite dobru štamp

PODLISTAK mena i prostora, tamo su pronašli na svijetu, koja već na tisuće godina povijest. Izmaelitski trgovci proda mjere, uteze, pismo, brojeve; tamo su prkosi i žegi sunčanoj i vjetrovima i Josipa kao roba Faraonovu dvorsl se najprije razvili osobiti ekonomski nedogledn0j, smrtonosnoj pustari, tu činovniku — Putifaru. Nešto Iz zemlje Faraona. i politički oblici i nikle su najdublje se spajaju čudesa prirode s čudesima tuđinske vlade Hiksa^(t. j. pastira vjerke ideje. Doista: Zapad je bio ljudskih ruku u jednu cjelinu i do­ (Historijske bilješke.) kraljeva, 1700.—1580.) dolaze obasjan svijetlom s Istoka — ex 1. Istok i Zapad. imlju se čovjeka kao nijedan drugi u Egipat i nastanjuju se u isto Oriente lux! — pa je zato i imao kraj na zemlji. Prije više tisuća go­ kraju Gesenu (židovski Gošen)| Istok je odvajkada bio za zapad­ zašto da teži k njemu. dina nastala je i razvila se tu velika za četiristogodišnjeg boravka \ njake čarobna, tajanstvena zemlja. A Nego, u ovom općem raspolože­ kultura, možda najstarija na svijetu. umnože. Za Tutmesa III. (oko sve, što je tajanstveno, privlači. Stoga nju zapadnjaka opažamo, kako navla­ U starom vijeku, pa i sve do nedavno moraju Izraelci pomagati pri su se oni za tu zemlju već od naj- stito dvije zemlje pobuđuju njihovo precjenjivao se ponešto utjecaj te hramova te su silno potlačeni, davnijih vremena, pa sve do u naše zanimanje: jedna je bila oko Inda i kulture na narode oko Sredozemnog pokon ih za Faraona Amenhotep doba, oduševljavali, oni su težili za Gangesa, a druga u sjevero-istočnom mora; ali da je bio vrlo velik, to je (Amenofisa, oko 1450.) vodi Mo; prirodnim čudesima Istoka, za njego­ kutu afričkog kontinenta: Indija i sigurno. 1 sami su Grci to instinktivno iz Egipta put obećane zemlje, vim bogatstvom, za produktima nje­ Egipat. osjećali. Kad je Psametih 664. godine novoj su domovini bili Izraelci, gova duha i ruku njegovih. Taj pojav Zemlja oko Gangesa svojom buj­ prije Isusa obnovio egipatsku državu, svu sirski narodi, pod utjecajem 1 nije bez dubljeg razloga. Istok je nom vegetacijom i plodnošću, svojim uđoše Grci po prvi put u Egipat. i Mezopotamije: tu su se krila. kolijevka ljudskog roda. S Istoka su dragocjenim proizvodima, pamističnim Ulazak je za njih bio otkriće: neopi­ teresi jedne i druge države, došla Zapadu najveća duševna dobra, i metafizičkim nagnućem svojih sta­ sivo ih oduševljenje obuze za tom se Židovi sele ponovno u Egipat Jer je baš tamo, u plodnim nizinama novnika privlačila je zapadnjake i ne­ zemJjom i od tada najodličniji helen­ slije razorenja Jeruzalema (586.) i oko rijeka, nastala i tamo se razvila hotice k sebi, Put Indije hrlili su ski učenjaci idu u Egipat, da v\pozna\u smrti Aleksandra Velikoga. Ste< prva civilizacija. Darovitiji ljudi svra­ trgovci u najstarija vremena; s njima njegovu knjigu. je židovskih kolonista bio grad ćahu svoj pogled najprije na prirodu ulazi i kršćanstvo iano na malabarsku Zato nije čudo, da se i dandanas liopolis, nedaleko starog Memfis oko sebe, a zatim i na sebe, na svoju obalu. posvećuje toj zemlji, kao jednom od I knjige nas Novog Zavjeta \ unutrašnjost te ispitivahu prirodne i Ali je ipak Indija bila predaleko, prvih kulturnih središta, velika pažnja. u Egipat. Kako je poznato, sv. duševne pojave. Tako nastadoše na a da bi jače utjecala na kulturni i Napose vjernika, uz opću kulturnu bjeii od progonstva Herodova Istoku prve filozofske i astronomske politički razvitak zapada. Drukčije je težnju, veže sa zemljom Faraona i lazi utočište u Heliopolisu. Kao r spoznaje. Tamo je najprije nastala to bilo sa zemljom uz obalu Nila. važan vjerski momenat: s egipatskom Josip i Mojsije, bit će i sv. književnost i umjetnost, dioba vre­ Tu, u toj najvećoj i najljepšoj oazi prošlošću u uskoj je vezi biblijska svratila više puta pogled na ost ftroj 50. »NARODNA STRAŽA« Strana 3.

zitetsku spremu. Budući da neki škola moraju smatrati ovo kao ličnu Jedna zelena brošura. imaju veću spremu, nego što je daje uvredu. On vidi eto i ©no, što nitko nekoliko vremena izda© je nja i imenovanja moraju, po g. Ra­ preparandij, dakako da je opet ne­ u pokrajini ne vidi. Zaista samo ovako kima krivo, što je oni nemaju, i Radovanović, pokrajinski školski dovanoviću, da se vrše „na temelju dalekovidni ljudi zaslužuju najviše ako pravi učitelj nikad ne smije da izornik, brošuru, u kojoj je od- rada i dokazane realne sposobnosti". položaje u prosvjetnoj struci! Kraj zavidno gleda svoga kolegu zato, |što impan njegov govor, izrečen na Tko će pri tom biti sudija? Zar ovakve dalekovidnosti dakako da je ovaj ima veću spremu ili t. [zv. „pa­ iteljskom kongresu u Sarajevu. Bro- će o stručnoj sposobnosti odlučivati suvišan „papir", jer „oni od papira", pir" — kako g. R. posprdno nazivlje ft ima bučni naslov: „Unifikacija i onaj, koji sam nemi stručne spo­ ne mogu i ne smiju da toliko daleko svjedodžbe. forma osnovne nastave, osobitim sobnosti; zar će eventualna pristra­ vide. m na izobrazbu učitelja*. Tko nost ili lična simpatija nadzornikova Upogled pitanja građanskih škola, U čije ime govori g, Radovanović ija ustrpljivo pročita ovu bro- biti glavno mjerilo t. zv. „dokazane" bitna se stvar ovoga pitanja sastoji u ovako s visoka: ,,A za ovo provi­ tome, jesu li nam potrebne, hoće li ogao bi s punim pravom da sposobnosti; zar će pri tom biti zorno razdoblje puštamo našim dru­ one odgovoriti svojoj svrsi, kako da 5 ovaj naslov u dva dijela : glavno mjerilo i eventualna stranačka govima na građanskim školama, da se eventualno bolje urede1 i reformi­ dopadno predavanje o pro- pripadnost? U idealno zamišljenom odaberu sami — žele li i dalje ostati raju, a nebitna je stvar, jesu li osnovne m komunizmu. Poruga učitelj- i savršenom društvu s jakim moral­ učiteljima ili ne". Zar zato, što u i građanske (po g. R. ne građanske, s osobitim obzirom na učitelje nim vrlinama, visokom kulturom, ne- udruženju imaju svoju sekciju, gdje već osnovno-građanske) vezane jednim danskih škola". sebičnošču i poštenjem ; u tom ideal­ možda sve ne odlučuje riječ g. Ra­ školskim zakonom ili svaka ima svoj Nije mi namjera, da se opširnije nom društvu (državi), do kojeg ne dovanoviča? Kao da se učitelji gra­ zakon. »avim ovom knjižicom i da pebi- dopiru i ne igraju najvažniju ulogu đanskih škola stide časnog i uzvišenog G. R. veli, da su učitelji građan­ I brojne neosnovane tvrdnje, jer bi lične simpatije, partijska pripadnost imena i poziva učiteljskog! skih škola postajali tako, da bi ovi Hl da napišem drugu brošuru, i t. d., morao bi rad biti uistinu „Kategorija neka nestane, jer one položili jedan „dopunitbeni ispit". toga ću se samo letimično osvrnuti najbolje mjerilo nagrade. G. R. će od braće čine nebraću i one razaraju Time on ove ispite, za koje je jeke stavke iz brošure g. Rado- priznati, da naše društvo, izuzevši i ruše učiteljski stališ". Onda i pisac trebalo krvavog truda i višegodišnjeg anovića. časne pojedince, nije došlo do tog brošure nije brat učiteljski, jer je i rada, kao i ispite na višoj pedagoškoj Čitajući ovu brošuru čovjek dobije stepena. U današnjim prilikama, bez on „begunac* u kružnici nekih kate­ školi, gdje ispituju sveučilišni profe­ ojam, da se on obara na građanske prigovora samo današnjem sistemu, gorija, titula i činovnih razreda! Da­ sori, potpuno omalovažava- jfepoglavito na učitelje građan- to je isticanje upravo paradoksno. kle u području osnovne nastave ne Vrlo je smjelo tvrditi, da građanske kih škola, koje nazivlje „begun- smije da ostane nijedan s „papirom", G. Radovanović, u borbi protiv škole traže „gospodstvo nad osno­ ima". Traži ukinuće kategorija, obara da mu valjda ne bi palo napamet da diploma, misli, da su svi oni, koji vnom školom", a ujedno to i ne do­ „papir" (svjedodžbu) i izriče zasjedne na jedno mjesto, na kojem imaju bilo kakvu diplomu, izgubili kazati. lavnu misao, da kvalifikacija bude sjedi eventualno koji bez „papira". čednost, samopregor i istinske za­ Istina je, da škole nijesu ničije osnovu rada i realnih sposobno- Oni s papirom nemaju prava, da sluge. Trebalo bi da se g. nadzornik vlasništvo. Kojim onda pravom g. Nije teško pogoditi i uzrok ovoga steknu takvu pogodnost. Kao da je jasno izrazi, koga je to zahvatila Radovanović naturuje autoritativno pisanja. teško odgonetnuti ovu zagonetku! pošast imaginarnoga rada i što on svima svoje nazore © njihovom ure­ G. Radovanović veli, da neki uči- pod tim misli. Znanje i „papir" (svje­ đenju. Morat će da prizna, da njegovo One, koji tobože ne će da »udu ilji idu u bilo kakav kurs ili školu, dodžba) za g. su Radovanoviča dva mišljenje ne mora biti najmjerodavnije, učiteljima, šalje g, Radovanović na r da se time oslobađaju poniženoga oprečna pojma. On bi trebao da kada se zna, da on ne može spoznati srednje škole, da tako on ostane vr­ ambijenta. Oni, koji uistinu idu za znade, da su ovi pojmovi vrlo usko rad, djelovanje i svrhu građanskih hovno božanstvo na prosvjetnom tom svrhom, dakako da nijesu ni do­ svezani, jer se „papir" ipak ne može škola, kako to poznaju stariji iskusni Olimpu, jer ©ni, što ostaju i što ne­ stojni, da se zovu „učitelji". Ne zna^ dobiti bez znanja. Taj „papir" i nije učitelji građanskih škola, koji su u maju papira, valjda će se slijepo po­ ino, odakle g. Radovanoviću pravo, drugo nego priznanje za znanje. Da­ njima gotovo čitav svoj vijek proveli. koravati ovom najnovijem prosvjetnom stvara takve zaključke o onima, kako, ne mislimo time reći, da netko Čemu onda dopušta samo sebi ono, božanstvu, koje misli, da može svima :oji ne idu za tim, da se oslobode ne može imati znanja i bez toga pa­ što drugima zabranjuje ? Nitko ne davati lekcije, i koje misli, da je samo ooože poniženoga ambijenta, nego pira, na osnovu samostalnog rada, i veli, da je današnji tip građanskih njegovo mišljenje u svim pitanjima

iđino za tim, da steknu višu obra- da često sama ocjena na Kpapiru" škola, kao i njihovo ustrojstvo, „je­ jedino ispravno. A svi oni, koji traže ' :oVanost, te tako podignu i učiteljski ne znači ujedno takvu spremu, koja dino spašavajući". reformu, ne razmeću se samosvijesno, ugled i niveau opće narodne prosvjete. odgovara ocjeni. Sve učitelje građanskih škola on nego skromno izriču svoje mišljenje Radovanović bi htio da se svi G. Radovanović ističe, da je prvi jednostavno trpa u red nezadovoljnika, sa željom, da se od više stanovišta :oni pojedinih vrsta škola stope u uslov za unifikaciju, da nestane ka­ te s nepravom i nekom zloradošću izradi jedno, kojim će većina biti za­ ?dan zakon. To uostalom nije loša tegorija učiteljskog reda. Usvajamo prišiva im ime „nova kategorija nad- dovoljna. išao. Ali iz toga, što pojedina vrsta uvjetno ovo stanovište. Neka se onda učitelja". Nema nad- učitetja i nad- Gosp. Radovanović iz toga, što svi kola ima svoj zakon, on stvara u- i g, pisac odreče onih kategorija, na­ ljudi, nego [dobrih i loših učitelja, ne mogu u pedagošku školu, jer da ifavo čudne zaključke, veleći, da se slova i činovnog razreda, dotično razli­ dobrih i loših ljudi, odnosno spo­ tamo imaju otići najdarovitiji i naj­ ko stvara jaz između učitelja osno- ke u prinadležnostima. Dakako da u sobnih i nesposobnih i t. d. Ne treba sposobniji, stvara čudan zaključak nih i građanskih škola. Ta tvrdnja svemu ovome „papir" nije odluči­ da se g. Radovanović boji za konti­ „da je osnovna škola samo za nespo­ ipošto ne stoji. Ističe ujedno, da vao. Točno po receptu pisca brošure, nuitet osnovnih i građanskih škola i sobne elemente, za intelektualne in­ jedinstvena naobrazba umnaža uči- koji eto nesretnim slučajem nije imao nastavničkog osoblja. Stvori li se valide". Stvarati ovakav zaključak eljske kategorije, i da tako nestaje tog „papira". posebni zakon za svaku školu, ne znači vrijeđati i degradirati učiteljstvo Sklada i prave kolegijalnosti. Svje- Traži, da temeljna kvalifikacija svih znači to ujedno i ukinuće kontinui­ osnovnih škola. A ipak i iz redova lodžbu on smatra „papirom, bez učitelja bude jednaka. Preostaje onda teta. On veli još, da su učitelji gra­ t. zv. „invalida", koji slučajno nemaju ijega se ne može napred". Klasifi­ samo dvoje: ili da svi svrše samo đanskih škola „begunci, koji beže od t. zv. „papira", ima ih na najvišim kacija i Hopće promaknuća, odlikova­ preparandij, ili da svi dobiju univer­ s'voje ostale braće". Učitelji građ. mjestima.

tvno minule kulture jednog veoma vijest, bijaše nestalo već u III. stoljeću Sinkelos. Za rimskih careva uče­ Parizu, iBerlinu, Londonu (glasoviti trovitog, duboko religioznog naroda: poslije Krista. Car Decij je zadnji rim- njaci i odličniji ljudi rado putovahu Britski muzej), Bulaku (blizu Kaira) i »iramide kod Gizeha nijesu bile da- sko-egipatski kralj, čije nam ime spo­ u Egipat. Poznato je djelce Plutarhovo t. d. Kulturni se narodi natječu u !p, a najstariji egipatski obelisk na- minju hijeroglifi. Zato smo sve do o „Osirisu i Izidi" i „historia naturalis" bavljenju s egipatskom poviješću te io se baš u gradu, u kojem oni početka 19. stoljeća bili upućeni - Plinija Starijega, u kojoj se nalazi po . osnivaju učena društva, koja [se po­ ovahu. izuzevši sv. Pismo - na djela grčkih gdjekoja zanimljiva bilješka o Egiptu. svećuju traženju i ispitivanju pisanih spomenika. Od Champolliona do da­ II. Otkrića. i rimskih pisaca i na egipatskog sve­ Ipak su svi izvori, koje navedosmo nas nije se u Egiptu prestalo kopati (Rosette, Amarna, Luksor.) ćenika Manetha. Oko god. 520. pr. I. fragmentarni i više puta netočni. Tek Napoleonova vojna na Egipat otkrila i ići za novim spomenicima, kroz Nijedan narod na svijetu nije osta- posjetio je Egipat Hekatej iz Mileta, nam je povijest te zemlje. Kod gradića koje nam je progovorila prošlost i toliko spomenika kao Egipćani, a oko 450. otac povijesti - Herodot. Rosette nađe francuski časnik Boussard pričala nam povijest davnih vremena, su se spomenici, jedan velebniji Čitavu drugu knjigu svojega djela po­ bazaltnu ploču s trostrukim natpisom: zgode i nezgode Faraona i njihova naro­ 4 drugoga, uvelike doimali svih put- svetio je on Egiptu. Kasnije je u Grka hijeroglifskim, demotskim i grčkim. da, naučne težnje egipatskih svećenika. ika, svih učenjaka, u svako vrijeme, preotela mah tendencija, da se idea­ Poslije uzaludna naprezanja mnogih Talijani imaju svojeg Rossellinija, iramide, hramovi, sfinge, obelisci — lizira egipatska mudrost, da se egi­ učenjaka dade se na proučavanje Francuzi Mariette-a, Maspero-a, Na- io su bili nijemi svjedoci sjajne pro- patska kultura prikaže kao nešto ta­ hijeroglifskog teksta Francuz Cham- ville-a, Englezi Wilkinsona, Flinders losti, velike moći i kultune stare janstveno, a egipatski svećenici kao nosioci tajnih nauka. To opažamo pollion. Plod njegova izvanredna Petrie-a, Breasteda, dok se Nijemci ve. Za toliko je vijekova čitava oštroumlja i neumorna nastojanja bio ponose svojim Brugschom (jednim od ovijest te zemlje, i politička i kul­ osobito u Hekateja iz Abdere (oko 300.), čijim seje djelom poslužioDiodor je, da mu je 1822. uspjelo da otkrije najgenijalnijih egiptologa), Meverom, ena, bila obavita gustom tamom, ključ za čitanje hijeroglifa. Tim je Ermanom, a nadasve Lepsiusom imi potomci starih Egipćana zabo- Sicilski. Od povijesti Manethove, koju on udario temelj egiptologiji i otvorio (f 1884.), drugim utemeljiteljem egip- iviše svoj jezik, svoje običaje, svoju je on, upotrebivši domaće izvore i predaje, sastavio na zahtjev kralja nam pristup „u najstariju i posljednju tologije. Otkad je Lepsius dokazao, ilturu. Oni još danas žive medu da je jedino Champollionov sistem Ptolemeja Filadelfa na grčkom jeziku odaju u hramu povijesti* (Weiss). A ipomenicima svojih pređa, ali ne ra- točan i otkad je 1867. otkrio nov (znak helenističke kulture!), sačuvalo samo je djelo tako veliko i neprolazno, umiju njihove važnosti, ne umiju spomenik (tzv. kanopski dekret), od nam se nekoliko ulomaka u židovskog da mu do danas u cijeloj historiji ročitati ni jednog natpisa; oni su, tada se hijeroglifski tekstovi čitaju, pisca Josipa Flavija. Manethovim su znanosti jedva ima premca — kaže :ako veli jedan historik, patuljci na a egiptologija se razdvojila u dvije se djelom poslužili i kršćanski hrono- njemački historik Meyer. uševinama stare kulturne države. grane: arheološku i lingvističnu. grafi: Julije Afrički i Evzebij iz Ceza- Poslije toga otkrića osnivaju se Hijeroglifa, toga najstarijeg pisma (Nastavit će se.) reje, te bizantski kaluđer Gregorije posvuda egipatski muzeji: u Torinu, najznatnijeg vrela za egipatsku po­ Nitko ne insistira na tome, da mo­ koji su Vidovdanskim ustavom hove političke borbe. Demo Izobražavanje učitelja na Peda­ nemaju što da traže medu rr goškim školama nazivlje on „otima­ raju postojati razlike u učiteljskoj stavili to velikosrpstvo na domi­ njem učitelja iz osnovnih Škola". To 0 brazovanosti. Za nas je samo glavni nantni položaj u ovoj državi. Sad skim i slovenskim dijelom na je njegovo lično, ničim opravdano princip: veća obrazovanost čitavoga će pred izbore opet glagoljati o naroda. Izbori treba da se vode mišljenje, i mu ne možemo i nećemo učiteljstva. Dakako da je sveopće jugoslovenstvu, a kad im se parolom: Za reviziju ustava! kvariti iluziju o tom tobožnjem „oti­ univerzitetsko obrazovanje učiteljstva pruži prilika, da opet zasjednu pravedni, iskreni i pošteni sp manju". Prosto mu i to mišljenje, da danas nemoguće, jer mi još nijesmo na položaje i da sa Pašićem rade je „list papira bela" — diploma, sa­ došli do kulturnog stepena Danske ili zum! Svi oni, koji vole za velikosrpske ciljeve, oni će i državu, treba da rade na mo : teorija na brzu ruku sakupljena. Belgije, i jer ni tamo to nije prove­ to učiniti, s namjerom, da o- Mi ga ne ćemo uvjeravati, a on se i deno. sporazumu. Svi oni, koji su slabe Hrvate i Slovence i da ih jednakost, a protiv hegemo ne da uvjeriti, da to ne stoji. Ne velimo, da je cijela brošura učine građanima drugoga reda. Potpuno se slažemo izrekom, da nevaljala. Ima u njoj dobrih i oprav­ jednoga plemena, neka ud danih stavaka i zdravih opažanja. Ali Medu demokratima pojavila se borbu za autonomije pokraj^ se neke prednosti tako jeftino stiču želja o osnutku parlamentarne u- kroz par mjeseci (a i kroz par dana !), pri tom moramo istaknuti, da u njoj Pučka će stranka ući u iz" što se prije nije dalo ni kroz dece­ ima mnogo zabluda, mnogo nedoka­ nije, u kojoj bi dakako oni do­ složna i ojačana. U tvrdom nije. Jer zaista, danas se kroz par zanih, nabačenih tvrdnja, mnogo na bili vodstvo. AH to im neće u- renju, da njezin program naj dana može skočiti, pa ako hoćete i laku ruku stvorenih zaključaka, te spjeti, jer svi vrlo dobro poznaju odgovara željama i potreb na najviša mjesta i u visoki činovni mnogo uvreda učiteljstvu, pogotovo ciljeve demokrata i metode nji- naroda, ona će i uspjeti. razred i u najvišu kategoriju, a da učiteljstvu građanskih škola. Najviše zato ne treba nikakav „list papira pak ima u njoj fraza, koje je poku­ S7JEPAN BARlČ,'nar. poslanik: bela", niti „dopunidbeni ispit!" Al- šao, da gdjegdje slikovito poredbeno trocche „ukinuće kategorija" i klasi­ 1 pjesnički prikaže. Kad se još istaknu fikacija „na osnovu rada i dokazanih brojne gramatičke pogrješke, stilističke Sto treba da znamo o saboru u državi neukusnosti i barbarizmi, onda smo realnih sposobnosti!" (Nastavak.) uglavnom označili vrijednost ove 1 on© tobožnje pismo starijega brošure, kojoj je pisac htio dati neko Saborski rad. manje-stavljaju na zastupnike, te učitelja, moglo je slobodno izostati ostaje dosta vremena za zakonod autoritativno značenje i koja je zelena Opće je mišljenje, da su tri slavne iz ove brošure, jer je ono zapravo ne sam© po koricama, nego i po sa­ rad. Drukčije je to u Francus* grane saborskog rada: prvo je dono­ izrugivanje sa Pedagoškom školom i držaju. Italiji, a i kod nas, pa se tu od šenje, zakona, drugo je odobrenje jer se njime hoće da vidi i opazi Šibenik, u prosincu. stupnika traže sve moguće vrst proračuna i pregledanje računa, a treća ono, čega zapravo i nema. Jedan s „papirom*. tervencija, i to čim je u kojoj z je nadzor nad izvršenjem zakona. Gla­ lošija uprava, tim više se zastu vno se djelovanje poslanika u saboru mora da zauzima protiv nepr sastoji u držanju govora. Sigurno je, koje uprava čini narodu. Dok f" da se ta dužnost i izrodi, no bolje je Samovlada radikala. ski zastupnici iznose, da dnevno da se u saboru govori nešto više bivaju 15 do 20 pisama, kod n — V. — Nova je vlada sasta­ da pocijepaju demokrate i sami nego premalo. Dobro je to zato, jer taj broj mnogo veći, a većim s vljena. To nije jugoslavenska uzmu vlast u ruke. govori u saboru nemaju da služe jelom radi o tom, da zastupnik vlada. To je vlada velikosrpskih Osim radikala i pučka je samo saboru, već cijelom narodu. mogne u takvim stvarima, koje šovinista, koji smatraju, da je ova stranka sačuvala svoje jedinstvo. Narodu treba dati, da se iz tih sabor­ u dobro uređenoj državi morale država samo nastavak Srbije. Veli­ To je dokaz, da je program pučke skih govora svojih zastupnika uputi njegove pomoći riješavati ili se kosrpski šovinisti smatraju Hrvat­ stranke realan i savremen. Da je u sve ono, o čem sabor vijeća. Na­ uopće ni smjele događati. sku i Sloveniju svojim kolonijama, i taktika pučke stranke ispravna, rodu treba dati mogućnost, da kod a to se jasno opaža i kod sastava dokazuje i najnovije mišljenje slijedećih izbora bude sudija. tko je Saborski Život. vlade. Imenovani su posebni mi­ Hrvatskoga bloka o potrebi parla­ pravo govorio i radio u saboru, a U saboru se radi po pravilu, nistri za Hrvatsku i Sloveniju. mentarnog rada, jer je politika tko nije. Često se čuje prigovor, da se zove sabarski poslovnik. Taj Ovaj nas postupak sjeća na apstinencije ne samo štetna za koji zastupnik govori „kroz prozor", slovnik u nekim državama prav prošla vremena, kad su Madžari interese hrvatskog naroda, nego to jest, da govori za svoje izbornike. sebi sabor (u Engleskoj), a u d" postavljali sebi poćudne ljude za je i znak političke nezrelosti. Oni, Ali ako dobro promišljamo, poslanici državama ga napravi vlada u s t. zv. „hrv. ministre". Oni su barem koji su pučku stranku napadali, ionako glasuju svaki po svom, a ne zumu sa saborom. Kad se s na papiru bili čuvari hrvatske podmećući joj izdajstvo, danas kako drugi poslanici govore. Njih ni­ naša Ustavotvorna Skupština (k autonomije i posrednici Hrvata i se vraćaju na njezin ispravni put. jedan govor ne može preokrenuti. tuanta), bio je od vlade propisa Madžara. Novi „ministar za hrvat­ Uopće misao autonomizma, koju Jedan je engleski zastupnik rekao: slovnik. Uslijed toga je ustala sku" ne treba da se brine za au­ tako neustrašivo zastupa Jugosla­ „Čuo sam koju tisuću govora. Neki opozicija protiv poslovnika, jer j tonomiju Hrvatske, jer je on sam venski Klub, u zadnje je vrijeme su me doveli do drugog osvjedočenja, natražan, a napose jer je traži Velikosrbin i jer je ta autonomija znatno ojačala, a to će pokazati a nijedan me govor nije doveo do zastupnika da polaže zakletvu, brisana voljom Pašića i Pribićevića. i nastajni izbori. I položaj Pučke drugačijeg glasovanja". U francuskom nego Što je bio odlučen oblik vi Mi ne branimo ondašnju autono­ stranke silno je ojačao, a tomu saboru znade se desiti, da i vladini vine i prije nego što je donesen u miju, jer ne bi nikad želili doći je mnogo pridonijela nesebična zastupnici plješću za vrijeme uspjelog na koji je prvo morao sam kra" u sličan položaj i u zajednicu s borba njenih poslanika za pravdu, govora opozicionalnih govorničkih položi zakletvu. Uslijed opozicije Madžarskom, ali ovo nam služi slobodu i potrebe naroda. prvaka, ali se ne dešava, da bi oni su vladine stranke prisiljene, da samo kao poredba, da pokažemo zato odmah i protiv vlade glasovali. Kakvi će biti novi izbori? slovnik prerade i opozicija se p kako Pašić i centralisti upotreblja­ Manjina svojim govorima i ne ide Pašić izjavljuje, da će izbori bifr vniku pokorila tek, nakon što vaju iste metode, ako ne i gore, za tim, da uvjeri većinu, već ona ide slobodni. Mi ćemo to tek da većina u saboru prihvatila. A nego Tisze, Khueni i t. d. za tim, da uvjeri narod. Manjina vidimo. On se nada, da će radikali konstituauta pretvorena u obića ima pravo i dužnost, da sa najviše Županić i Šupilo po osjećaju dobiti ogromnu većinu. Nada se, bor, dano je saboru, da sam govornice u državi upozori narod na su Srbi. Županić je još prije rata da će Hrvati i Muslimani u Bo­ napravi novi poslovnik. I tako štetno djelovanje većine i njene vlade. prešao na pravoslavlje, a Šupilo sni i Hercegovini biti pocijepani oko i kod nas to pravo dobio ' 1 ako govori u saboru ne utječu time se smatra katoličkim Srbinom. te da će take radikali dobiti kao što je i u Engleskoj, ali za više na glasovanje u saboru, utječu Radikali su zgodnom taktikom većinu. Međutim i medu musli­ tu opet odlučuje vlada, jer je tim više na glasovanje u izborima. pocijepali muslimane, zemljora­ manima i Hrvatima opaža se većina zastupnika, koji uvijek o Zastupnik se za te svoje govore dnike i demokrate. Demokratska preokret.. Sami vode težačke sve, kako vlada hoće. ^•niora pripravljati, pa on mora prou- stranka nije zapravo nikad ni stranke u Bosni naglasuju štetnost Kad se sabor sastaje, izaber bila samostalna i jedinstvena. politike apstinencije. U Sloveniji ttčavati zakonske osnove, proučavati iste zakone u drugim državama, pri­ predsjednika. Kako predsjednik Demokrati su bili privjesak radi­ ne treba da se Pašić mnogo saboru veliku vlast, izbor je kalne stranke, te su uvijek poka­ nada od Šušteršića, kojemu je mjenjivati na domaće prilike iskustva iz drugih država, a bome zastupnik vrlo važan. Predsjednik treba zivali velikosrpsku boju u radu, dozvolio povratak u domovinu. nepristran. Zato u engleskom a u svojim su novinama u pie- Svojom pojitičkom brošurom, ko­ ima još i drugih mnogih poslova oko rada u saboru. To je glavna ili bar izabrani predsjednik izlazi iz čanskim krajevima naglašavali jom se dodvorava centralistima, stranke, a predsjednikom ostaje jugoslovenstvo. To je stranka ovaj je politički mrtvac doigrao treba da je glavna dužnost zastupnika. Međutim stavljaju izbornici još i druge dugo, kako ga je volja. Prigod ljudi, koji su kimali glavama i svoju ulogu. vih izbora nema protukandida potpisivali sve Pašićeve želje; zahtjeve na svoje zastupnike. Poslanik Što će sada demokrati? Go­ mora da obilazi svoje izbornike, da svojim izbornicima opći samo p stranka koja je proigrala sva tri vori se o velikoj borbi Pribiće- no, te izvan sabora uopće ne svoja načela: jugoslovenstvo, de- ih izvješćuje o političkom položaju, vaca i Davidovićevaca. I jedna i a uz to se izbornici sami na njega politički. Uslijed toga ima preds mokratizam i agrarnu reformu. druga skupina postavljat će svo­ obraćaju za pomoć u ovom ili onom, engleskog sabora veliki ugled, U zadnje vrijeme pronose se je kandidate u iste izborne gova nepristranost je općenito glasovi o podjeli uloga između okruge. Interesantno je či­ i on onda mora da stavlja upite na ministre, on mora da zagovara u odboru znata, te se u zadnjih 50 godi« Pašića i Protića. Dok su mnogi tati sada demokratsku štampu. protiv njegovih odluka podr mislili na rascjep medu radikalima, Demokrati ističu sada velikosrp­ za molbe i žalbe stigle podneske svojih izbornika, on prigodom rasprave jedna tužba. U drugim se sab ovi ipak ostaju kompaktni, a stvo radikala, kojima da je cilj zadovoljavaju, da predsjednik Protić i Pašić, oprobani političari, Velika Srbija. Do jučer nijesu 0 proračunu iznosi potrebe svog iz svog saborskog kluba, pa da koji par decenija vode politički tako govorili. A isti ovi demokrati, izbornog okruga, stavlja interpelacije gova stranka ne bi na njega izvr život Srbije, nađoše se opet koji spočitavaju Pašiću velikosrp­ 1 tako redom. U Engleskoj, Njemačkoj pritisak. Kod nas nije ni jed skupa, kad im se pružila prilika, stvo, bili su njegovi vjerni sluge, i Čehoslovačkoj se lični zahtjevi drugo. Predsjednik našeg sabora Br 20. „NARODNA STRAŽA« Strana 5.

kili i član kluba, čak se u željezničkim ske su sjednice javne. Govori u sa­ štitu njihovih interesa pred forumom Pttšenjak upozorio je na to, da je salonskim kolima, koja mu se daju boru su slobodni i zastupnik ne može auktoriteta nema dovoljno izdataka. vlada povisila trošarinu na vino i to kao predsjedniku skupštine, vozi i na radi njih biti pozivan na sud. Čuli smo, da se naša pravosudna dinar po litri, pak tako pogoršala straiačku agitaciju. U stranom je Zastupnici se u saboru dijele po uprava grozničavo naprezala, a i na­ položaj vinogradara. Na kraju je za^ svijetu običaj, da se predsjednik, ako saborskim klubovima. Svaka stranka preže, da državnoj vlasti prikaže, ža­ klj učeno, da naročita deputacija upo­ jednom povrijedi poslovnik, mora ima svoj klub, ili se više stranaka u losno stanje našega sudstva u Dal­ N zori vladu na nedostatke u ugovoru zahvaliti na predsjedničkoj časti. U, saboru složi u jedan klub, kao što se maciji. No to nije dosta. Pri sastavljanju u tom smjeru i protestira protiv po­ našoj državi plješću vladini poslanici, u našem Jugoslavenskom klubu slo­ budžeta naša je sudska uprava bila većanja trošarine na vino. kad predsjednik povrijedi poslovnik, žila Bujevačko-šokačka s Hrvatskom dužna upozoriti nadležne o nepredvi- tako da za povrede nije ni toliko Za povratak imovine našim i Slovenskom Pučkom Strankom. Za­ divim izdacima, koji bi mogli nastati kriv predsjednik, koliko su krivi po­ državljanima. Nar. poslanik Banič stupnik, koji ne pripada ni jednom i zatražiti u tom pravcu veće novčane slanici. 24. prošl. mj. intervenirao je kod klubu, zove se „divljak". Divljak teško iznose. Naša je sudska uprava već ministarstva vanjskih posala za pospje- Osim predsjedništva bira sabor i može da radi i da govori u saboru. pri glasanju budžeta kao zakona, pred­ šenje postupka oko povratka imovine $4b$re. Odbori imaju zadaću, da pre­ Obično uvijek prvo govore viđeniji viđajući veće izdatke, morala toplo naših državljana, koju su im oduzele tresaju predložene zakonske predloge članovi većih stranaka, pa dok bi do­ staviti na srce nadležnim faktorima engleske vlasti u Australiji. Tom pri­ i da preko svoga izvjestitelja iznesu šao red na divljake, već je obično veće votiranje budžetarne stavke za godom je prosvjedovao, što se ove svoje mišljenje o zakonu pred cjelo­ sabor zaključio, da se rasprava završi, vlastiti resort. kupni sabor. Obično se i manjinama stvari ne riješavaju izravno preko sa­ i tako divljak ostaje bez riječi. Za­ Danas, nažalost, gledajući teško dopusti, da imaju svoje izvjestitelje. mih vlasti i što se siromašni ljudi stupnici se u klubovima dogovaraju stanje našega sudstva i sve one po­ Zakonski se prijedlog pred saborom prepuštaju trgovačkim agentima, koji unapred, šta će i kako će u saboru, teškoće, s kojima se naši suci moraju tri puta čita. Poslije prvog čitanja ra­ ih pljačkaju. pa ako se uvijek u klubu i ne slažu da bore, strepimo, što se sve može spravlja se općenito o zakonu, a za­ među sobom, ipak u saboru redovito dogoditi, ako državna vlast navrijeme tim prigodom drugog čitanja o svakom jednako glasuju. Ako koji poslanik ne ne priskoči u pomoć. Mi vjerujemo, paragrafu (članu), konačno dolazi treće Iz Pučke Stranke. će da se pokori volji kluba, mora da obzirom na današnje doba, mora­ ka© zaključno čitanje. I onda se o Dr. Korošec u Ravnim Kota­ istupiti iz njega. mo da izmijenimo misli u mnogočem, zakonu odlučuje glasovanjem. Sabor- rima. Dr. Korošec na svom putova­ (Svršit će se.) jer nas iskustvo uči, da bez prila­ nju po sjevernoj Dalmaciji pohodio gođivanja pa i teškim udarcima na je i Ravne Kotare u pratnji nar. po­ ekonomskom i socijalnom polju, ne slanika g. Stanka Banica. U Benkovcu Nazori o pravnom redu i naša možemo napredovati. No imajući u je održan vrlo uspjeli pouzdani sa­ vidu odlučnu volju našega naroda, pravosudna uprava. stanak, na kom su bili građani i više koji pored dnevnih nedaća želi i na­ Nema dvojbe, da sve promjene Nažalost državna uprava, i baš izaslanika iz okolnih sela. Osim toga stoji da u pravdi i državnoj zaštiti su se zbile u socijalnom i du­ ona, koja bi se najvećom brižljivošću održan je i sastanak sa svećenstvom nađe svoj oslon, ne možemo, a da ševnom pogledu našega naroda, raču­ imala da stara oko toga, da sudovi one okolice, a bilo je prisutno i ne­ ne apelujemo na državnu vlast, dane najući pogotovo od prevrata do danas, redovno funkcionišu i da pojedinac, koliko svećenika iz treće zone. U dozvoli, da se vjera u pravdu, koja izbijaju kao naravna posljedica histo- ako nigdje drugdje, a ono barem u Lišanima čekalo je dra Korošca ne­ još u narodu postoji, izbriše iz nje­ ričkog razvoja u narodnom životu. hramu Pravice nađe svoj zaklon i koliko stotina seljaka, koji su ga gova srca. Tko dobrim očima zapaža, očito mu utočište, zanemaruje ovu najsvetiju oduševljeno i srdačno pozdravili. Tu je, da su svi narodi kao pomične po­ instituciju, puštajući interese svojih je bio postavljen slavoluk s ovim jave u tijelu historije bili, a i jesu građana zubu vremena. I' mi vidimo i Rad poslanika Pučke Stranke. natpisom : „Dobro nam došli narodni borci I" Čudan je slučaj, da je taj podvrgnuti stalnim zakonima mijene, dobro zamjećujemo, da su naši sudovi, Za prehraau Dalmacije. Nar. slavoluk podignut na onom istom prisiljeni na to, da od vremena do zbog nemarnosti sa strane nadležne poslanik dr. Dulibič intervenirao je mjestu, gdje je prošlog ljeta bio po­ vremena mijenjaju svoja shvaćanja. državne vlasti, postali upravo nemoćni kod ministra za socijalnu politiku dignut i bivšim ministrima Krstelju i Stoga i današnji pogledi na naš eko­ u izvršivanju svoga svetog i požrtvo­ dra Žerjava radi aprovizacije pučan­ Pribičeviću. Dakako da su ovi slavo­ nomski, politički i socijalni život, ne vnog zvanja. stva u Dalmaciji. Istaknuo je nedo­ luci bili vrlo različni. I jedan i drugi ulazeći u to, kakvi su, nijesu drugo Šibenski okružni sud, koji je u- statan dovoz, hrane, slabo izdavanje slavoluk tumačio je osjećaje naroda! doli rezultati novog naziranja, stvore­ vijek slovio zbog kurentnosti posala i deviza i loše poslovanje aprovizacije nog u novom vremenu. zbog mara personala, odličnim sudom, u Sinju i Šibeniku, gdje su na čelu Hrvatski pučki dan. Prema za­ Ispravno bi bilo, da ova nova danas je u takvom zaostatku i to zbog samo razni demokratski agitatori. ključku Vrhovnog Vijeća HPS. ima naziranja, što se tiče specijalno na­ nemogućnosti vršenja i obavljanja Tražio je da se hitno ove aproviza­ se ove godine na drugi dan Božića šega naroda, budu iskrena, umna i posla, da je teško i pomisliti, da će cije povjere međustranačkim odborima. (sv. Stjepana) po cijeloj domovini, nepristrana. Doba naime u kojem ži­ se ikada dignuti na svoju staru visinu. — Dr. Žerjav odgovorio mu je, da je gdje postoje organizacije naše stranke, vimo, položaj, na kojem se nalazi Mjesne su novine u zadnje vrijeme za Dalmaciju pripravljena dovoljna ovaj dan proslaviti kao hrvatski pu­ naša domovina, a i stepen kulture, do upozorile državnu vlast na posljedice, količina hrane i deviza, a glede po­ čki dan. Toga dana neka svaka or­ koga smo doprli, bezuvjetno su naj­ koje bi mogle nastati radi propusta slovanja "aprovizacije u Šibeniku i ganizacija prema prilikama održi sa­ bolji preduvjeti, da bi naziranja o novčane pomoći našem sudu i ista­ Sinju da će se raspitati po naročitom stanak, priredi, gdje je zgode, kakovu životu, a na uhar države i naroda, knule su porazne činjenice: da je izaslaniku. zabavu ili tomu slično. Gdje se na­ morali odgovarati najširem razumije­ kazneni fond ostao bez pare i da su Za povratak oduzetih 20%. lazi bar petorica naših pristaša, neka vanju svih narodnih potreba. obustavljene sve kaznene parnice, Nar. poslanik Stanovnik ponovno je se sastanu i udruže, pa će time naj­ No kakva su danas naziranja onih, skopčane sa pozivom svjedoka uz intervenirao kod ministra financija, da bolje proslaviti taj dan. Na još jednu koji su zvani da ih stvaraju, ne pi­ pristojbine; da su također i ostale se pučanstvu isplati 20%, oduzetih stvar ne smije se zaboraviti. Izbori tamo. Današnje teške prilike upućuju viseće parnice, gdjegod bi se imali kod izmjene a.-u. novčanica. su u izgledu. Naša stranka nema ka­ pitalista poput drugih stranaka niti je nas na doba sveopće duševne golotinje. preslušati svjedoci, obustavljene, dok Protiv nepravedne osude. Nar. bila na vJadi, pa si namakla para za Nije stoga ni čudo, što ostali narodi, u civilnim sporovima stranka već una­ posl. Banič protestirao je kod mini­ izborni fond. Ona je u pravom smi­ cijeneći nas po rezultatima izvanjskog prijed mora predujmiti iznos za svje­ stra unutrašnjih djela radi osude slu riječi pučka, pa stoga računa na života, shvaćaju tragično i naš faktični doke; da činovnici zbog nagle zime župnika o. Glavaša i 6 katoličkih svoje pučane, kojima ovom prigodom socijalni život. cvokuću zubima po svojim sobama, omladinaca. Ministar mu je obećao, prepovuča, da između sebe sakupe i Međutim, a da se i ne obaziremo nastojeći, da se, zaogrnuti u kaput, da će obustaviti kaznu do ministarske i kakav darak za svoj izborni fond na one, koji bi bili dužni da naš ugriju; da su utamničenici ostali bez presude.) narod unapređuju ekonomski i soci­ hrane i, da je zahvaliti vjerovniku, što te pošalju: Kotarskom Tajništvu Hrv. Protiv partizanstva kod na­ jalno te da politički sređuju naše ne započne utjeravanjem kredita. Pučke Stranke u Šibeniku. mještanja Činovnika. Nar. posl. nevoljne prilike i vječne trzavice, mo­ Nije li ovo jedna crna točka u hi­ Banič protestirao je kod ministra po­ ramo istaći, da sve promjene, koje su storiji sudstva? Ne znači li ovo ubiti ljoprivrede, što neki demokratski mi­ u novom vremenu nastupile, nijesu u narodu najpreču svijest o pravdi i političke vijesti. nistri traže, da se na mjesto šefa podnipošto promijenile glavne pravce moralu? Ne znači ii ovo ubijati po­ Nova vlada. Pašičeva izborn državne pastuharne postavi neki de­ duševnog narodnog života, među koji­ stepeno mar, volju i dužnost nesretnog vlada je ovako sastavljena: Ministar mokratski agitator Grabovac, koji nije ma je i ideja o pravu i pravici, među činovnika; ne znači ii ovo ulijevati predsjednik Nikola Pašić; ministar državni činovnik niti ima potrebite kojima su i svijetli nazori o pravnom ulje u vatru; ne znači li ovo stvarati za izjednačenje zakona Marko Trifko- kvalifikacije. Radi iste stvari uložio je redu. socijalnu revoluciju? vić; ministar vjera Ljuba Jovanović; protest i na veterinarsko udruženje. Naš narod, pogotovo narod ove Državna vlast, nažalost, smaže, ministar saobraćaja dr. Velizar Janko- Ministar mu je obećao, da na ovo okolice, koji poznajemo u dušu i to kadgod se njoj u druge svrhe pro- vić; ministar vanjskih posala dr. Mom- mjesto ne će doći čovjek bez kvalifi­ kao tip, pun etičke svijesti, spravan htjedne, iT iz oka iT iz boka novčane čifo Ninčić; min. prosvjete Miša Trifu- kacije. oduvijek da se pokorava pravnim iznose. No samo ondje, gdje je ne­ nović; min. šuma i ruda dr. Milan normama, cijenio je sudačke izreke ophodno nužno, ondje, gdje se ogleda Za izvoz vina. Povodom trgo­ Srškić; min. pravde i zastupnik ministra kao pravorijek božice Pravde i nije život naroda i države, zatajiva sa vačkog ugovora, koji je skopljen iz­ trgovine dr. Laza Marković; ministar nikada posumnjao u državnu zaštitu „budžetskim nemogućnostima". Dr­ među naše države i Čehoslovačke građevina Nikola Uzunović; ministar za čine javnog i privatnog karaktera. žavna vlast izdaje zakone i hoće, da održala se u Beogradu anketa, na zdravlja dr. Slavko Miletić; ministar Pa ni danas, kad se na svim poljima da ih podanici poštivaju. No podignuti kojoj se raspravljalo o izvozu vina u agrarne reforme i zastupnik ministra javnoga života opaža očiti zastoj i prestiž sudačkih organa i omogućiti Čehoslovačku, te uvozu piva iz Če­ poljoprivrede Krsta Milene; ministar stagnacija, nije naš narod izgubio vjeru redovito vršenje formalnog funkcioni- hoslovačke u našu državu. Konstato- pošta i telegrafa Velja Vukičević; mi­ u svoie nazore o pravnom redu, sma­ sanja i ostvarenje svrhe zakona ne vano je, da se ovim ugovorom sma­ nistar vojni i mornarice general Petar trajući, da je nepristrana Pravda jedini nalazi za najpreču dužnost. Državna njuje izvoz vina, dok se uvoz piva Pešić; ministar socijalne politike dr. temeljni kamen, na kojem može da vlast traži od svojih građana nove povećava i time postaje znatna kon­ Ninko Perić; ministar unutrašnjih gradi svoj napredak i opstanak. poreze, daće i pristojbe. No za za­ kurencija. Poslanik Jug. Kluba g. djela Milorad Vujičić; ministar finan- čija dr. Milan Stojadinović ; ministri sa sjedištem Zagrebu. Svrha je to bez lisnice: dr. Gjivo Šupilo i Niko Gradske vijesti. novom udruženju, da okupi u svo Županić. Kako se vidi, sve sami ra- ČESTIT BOŽIĆ svim svojim Za nabavu knjiga siromašnoj krilo svu našu braću onkraj granic dikali, među ktajima i četiri Protićevca suradnicima, pretplatnicima, prija­ djeci. Velik broj djece osnovnih škola koja su rasijana diljem Jugoslavije, (Trifunović, Uzunović, Perić i Vujičić). teljima i čitaocima katoličke vjere u Šibeniku nije bio u stanju, da na­ porijetlom su iz krajeva prisajedin' nih Italiji. Predsjednikom „Istre" je Raspust Skupštine. U četvrtak Želi - Uredništvo i Uprava „Naro­ bavi potrebite školske knjige, pa je dr. Zuccon, potpredsjednikom R. •držana je posljednja sjednica Na­ dne Straže". * inicijativom Učiteljskog društva saku­ talinić Jeretov, tajnikom Jerčac An redne Skupštine. Bila je vrlo burna, Božične funkcije u Stolnoj Ba­ pljeno 1020 dinara. Ovaj je iznos blagajnikom Bozo Semelić. Odborni te je poslanik Agatonović u ime opo­ zilici sv. Jakova. Na Badnji dan u ovako podijeljen: gradskoj muškoj školi Opašić Vjekoslav, Tomašić Rud~ zicije napao vladu, osobito što nije nedjelju ujutro je pjevanasv. Misa, ko 300 D, gradskoj ženskoj 150 D, varo- Zgrablić Josip. Nadzorni odbor: B donesen činovnički i invalidski zakon. obično, u 11 sati. Popodne u 5 sati škoj 350 D, dolačkoj mješovitoj 120 D, Frane, Korlević Marko i Ribarić Nato je pročitan ukaz o raspustu počinje pjevana Jutrnja, a u 6 i četvrt crničkoj mješovitoj 100 D. Dopriniješe: lan. Redoviti članovi mogu biti Skupštine. Izbori su raspisani za 18. pontifikalna sv. Misa, preko koje pjeva OpćinaŠibenik 200 D; Slavenska Ban­ Jugoslaveni, koji su porijetlom iz ! marta, a prva je sjednica nove Skup­ dio muškog zbora „Filharmoničkog ka, Srpska Banka, Okružna *Banka te jeva prisajedinjenih Italiji, a podu štine urečena za 16. aprila. * društva" Misu Gruberskoga. Na Bo­ A. Šupuk i sin po 100 D; Jadranska rajući svi oni naši državljani, koji žić pontifikalna Misa počinje u 10 i Banka i Zadružna Gospodarska Banka Proglas Pučke Stranke. Jugo­ voljni da pomognu ovu potrebnu us po sati. Preko Mise presv. biskup po 50 D; P. Jerzanović 40 D; E, slavenski klub održao je sjednicu, na novu. Prijave Članova prima taj držat će prigodnu homiliju. Pjevat će Weissenberger, Zlatarija Petrić, H. kojoj se raspravljalo o proglasu Marčac Ante, Zagrtb, Markov trg stranke za izbore, u kom će iznijeti se misa Gruberskoga, ko i na Badnjak. Plančič i Braća Žarković po 30 D; V. Vučić, Lj. Montana i S. Drutter po 2. Braćo iz cijele Julijske kraji držanje stranke i njezin rad u Skup­ Predavanje o dru Mahniću. Da 20 D; M. Prgin, M. Skočić, I. Čičin Zadra i Lastova, gdjegod vas i štini. Proglas će izraditi Šimrak, Barić se oduži uspomeni velikog i nezabo­ Šain, M. Vučić, M. Maričić i Erceg upisujte se u „Istru". i Hohnjec. Dr. Korošec je na koncu ravnog krčkog biskupa dra Antuaa po 10 D. Plemenitim darovateljima Hrv. kat. ženskom prosvj. svim poslanicima zahvalio za njihovu Mahnića, mjesno Okružje H. K. N. srdačna hvala. — Učiteljsko društv*. štvu „Zora" darovao je g. dr. Fra uzornu disciplinu. Saveza 19. ov. mj. priredilo je prigodno Dulibić din. 25, da počasti uspome predavanje za svoje članove te člano­ Prijetnja Italije. Doznaje se, da Pripomoć „Filharmoničkom Dru­ blagopokojne majke dra Šime Buri ve i članice mjesnih katoličkih dru­ je talijanska vlada obznanila našu štvu." Kako je građanstvu poznato, — Uprava mu harno blagodari. vladu, da će se odreći rapalskog štava. Predavanje je održao svrš. pra­ mjesno je F. D. za cijeloga svog U fond „Profesorskoga društv ugovora, ako ga naša vlada iznese vnik g. Josip Urlić-Ivanović, u kojemu opstanka, a osobito u posljednje vri­ da počaste uspomenu pk. Filóme pred Savez Naroda. Druga vijest veli, je prisutnima ocrtao svu veličinu jeme, razvilo svestranu djelatnost, te Burić rod. Dominis po lt din. d da bi Talijani u tom slučaju istupili značaja i rada pokojnikova, kao uzor- je svojim produkcijama na polju »ipriniješe slijedeća gg.: direktor Mar biskupa i uzor-rodoljuba te početnika svjetovne i crkvene glazbe dokazalo iz Saveza Naroda. Ježina, prof. don Rudolf Pian, pr katoličkog pokreta u Sloveniji i Hr­ ozbiljno shvaćanje u provađanju svo­ Ljubo Nardini, prof. Miloš Ganza vatskoj. Predavanje je bilo dobro jeg zadatka oko širenja glazbene prof. don Josip Šonje. — Uprava posjećeno. Prisustvovao mu je i presv. umjetnosti i glazbene kulture. K tome SRETAN BOZ1C harno zahvaljuje. biskup. r je F. D. posvetilo osobitu pažnju Darovi „Uboškom Domu", Lične vijesti. U četvrtak stigao je glazbenom odgoju našeg pomlatka i NOVU GODINU počaste uspomenu Antuna Bontemp iz Rima u naš grad tajnik tamošnjeg u tu svrhu osnovalo redovitu školu Stipe Šare K. 200, Niko RosSi K. 1 SVIMA SVOJIM VRIJEDNIM našeg poslanstva kod Vatikana g. dr. gudalačkih instrumenata, koju ^ već Obitelj Uga Fosco i dr. H. Meixn MUŠTERIJAMA Niko Moscatello, te se zadržao dva danas pohađa trideset učenika. Čitav po K. 100; Mate Adum i Martin K ŽELI dana, a zatim otputovao za rodni Dol je ovaj rad skopčan s ogromnim leb po K. 80; Remigij Olivari K. (m Hvaru). — Liječnik dr. Ante novčanim izdacima tako, da F. D. uz NARODNA PROSVJETA te Niko Frían K. 40. Da počaste Matković, koji je kroz mjesec novem­ ograničeni broj članova i neznatni spomenu File Burié: Pio Terzano ZAGREB I. bar i decembar boravio u Beču u mjesečni prinos ne bi nikako moglo K. 200; Obitelj Jakova Jeličića, Paš naučne svrhe, povratio se danas u da u Novoj godini obezbjedi svoj Rora-Juras i Eugen Delfin po K. 1 Šibenik. opstanak, a kamo li da uspješno dr. D. Montana, Krste Margetić i Domaće vijesti. Poruka našim pretplatnicima. nastavi ovako razvijenom djelatnošću. Požar arsenala u Splitu. Prošlih Ivo Perović po K. 80; Obitelj Kr Ova je godina eto već na izmaku, a Stoga se F. D. obraća na svoje podu- dana buknuo je u splitskom željezni­ Škarice K. 60; Ivan Marojević, 0" mnogi naši pretplatnici nijesu još pod­ pirajuće članove, da bi dobrovoljno čkom arsenalu požar, te je izgorjela telj Jure Rakamarića,*Dujo Sinka, mirili pretplate ni za prošlu godinu. povisili mjesečnu članarinu i time čitava zgrada od četiri paviljona. Spa­ Kazimir Pasini, Nikola Skalić, Iv Ne raspolažemo nikakvim ni javnim omogućili daljni opstanak i uspješan šeno je par novih vagona i jedna lo­ Bergnocchi i Josip Trlaja po K nijtajnim fondovima. Novčane nam pri­ rad društva. — Uprava. komotiva. Izgorjeli su strojevi, ložione Vladimir KuJić i Frane Škarpa po pomoći od prijatelja slabo prispjevaju. Dinarska vrijednost u trgova­ i alat. Štete ima oko deset milijuna, 20. Da počasti uspomenu An Upućeni smo samo na naše pretpla­ čkim knjigama. Po naređenju Mini­ Danas je doputovala komisija iz Za­ Cvitkovića: Dragomir Vidović K. tnike i oglase. Troškovi su za izda­ starstva za Trgovinu i Industriju. VI. greba u Split, koja ima da stvar raz­ Da počasti uspomenu Marije Go, vanje lista ogromni. Molimo stoga Br. 4493 vodit ćemo u dinarima sve vidi. nović: Stipe Šare K. 200. Da poča sve naše pretplatnike, da što prije knjige kao i zaključne račune, i to uspomenu Tereze Lucatelli: Obi Ovogodišnja proizvodnja šećera izvrše svoju dužnost i podmire pret­ počevši od 1. januara 1923. god. Sponza K. 40. Da počasti usponr u Jugoslaviji. Nedavne dugotrajne platu za prošlu i ovu godinu (ukupno Da izbjegnemo raznim neprilikama, Katice Donelli: Miran Ivanišević kiše loše su djelovale na šećernu sama 52*50 dinara). Prepoiučamo im, koje bi nam klijentela mogla prouzro­ 20, Da počasti uspomenu Baskovi repu, pa se računa, da će se iz nje da nas se tom prigodom sjete i kojim čiti sa eventualnim svojim nejednakim Ivan Marija: Miran Ivanišević K. dobiti samo oko 3 hiljade vagona še­ milodarom, te ostanu pretplatnicima postupanjem, te da si prištedimo Da počaste uspomenu Luigi-a B~ ćera. Ukupna potreba šećera u Jugo­ našeg lista i u novoj godini. — Uprava nepotrebni posao oko preračunavanja gellf: Niko {Rossi K. 120; Obit slaviji iznosi 8 hiljada vagona godi­ „Narodne Straže". krunske u dinarsku vrednotu, slobodni Kristović K. 80; Ivan Bergnoc šnje, pa ćemo 5 hiljada vagona šećera smo zamoliti p. t. klijentelu, da od 1. Svečani blagoslov zvona. Jutros Ivan Kačić Dimitrij i Obitelj A morati nabaviti iz drugih država. januara 1923. god. unapred izvoli se u 8 sati obavio svečani blagoslov Franića po K. 40; Obitelj Sponza isključivo samo u dinarskoj vre­ Nemoguć izvoz našeg vina u novih zvona varoške župjke crkve 20. Da počaste uspomenu Ha dnoti izražavati sve novčane iznose, Čehoslovačku. Na konferenciji po­ Gospine. Kratner: Tvrtka Otto Steinbeiss koje će sadržavati dopisivanje kao i ljoprivrednika, koja je održana u glav­ Godišnja skupština svećeničke 400; Mario Petaros i obitelj te Paš svi ostali nalozi, naslovljeni na nas. nom zadružnom savezu u Beogradu, „Uzajamnosti". U četvrtak, 14. ov. Sogaro i obitelj po K. 100; A saopćio je čekoslovački zastupnik, da mj., poslije podne održala se godišnja Upozorujemo, da ćemo dvojbene Medid i Mate Matačić po K. 40. je uvoz našeg vina u Čehoslovačku skupština ovog staleškog udruženja odnosno nejasne oznake vrednote počasti uspomenu Šime Roše: Obit nemoguć, Sama carina iznosila bi 44 svećenstva šibenske biskupije, kojoj je smatrati kao oznake u dinarskoj vre­ Stipe Gojanovića K. 100. — Svi K po litri, dok litra vina stoji sada u uz lijepi broj svećenstva prisustvovao dnoti; isto tako postupat ćemo i onda, darovateljima Uprava najljepše Čehoslovačkoj 56 K, a cijena mu sva­ i presv. biskup. Na skupštini je bilo kada ne bude kod iznosa označena hvaljuje. kim danom pada, pa bi u tom slučaju govora o raznim staleškim pitanjima, nikakova vrednota. naši vinogradari morali prodavati religioznom i kulturno-prosvjetnom Ovom zgodom naglašujemo, da je Prodaje se velika mreža (tra svoje vino po 5 do 8 K po litri, — radu svećenstva u gradu i po selima, službena kratica za dinar: Din., a za za srdele. Obratiti se braći Bjažić I to je nov udarac našoj Dalmaciji. potrebi karitativne akcije te o smjer­ pare: p. Zlarin. Bihać, hrvatsko društvo za istra­ nicama budućeg rada. Izabrana je ova U Šibeniku, 21. decembra 1922. živanje domaće povjesti u Splitu, nova uprava: Predsjednik kanonik Ivan Jadranska banka, fil. Šibenik; Srp­ utemeljeno god. 1894., kani razviti Mirić, potpredsjednik O. Šimun Jelin- ska banka, fil. Šibenik; Slavenska Javna zahvala. čić, tajnik don Krsto Stošić, blagajnik banka, fil. Šibenik; Šibenska o- nešto življe rad oko hrvatskih iskopina Najtoplije zahvaljujem gg. liječiti don Jerko Jurin, odbornici don Ante kružna banka, Šibenik; Zadružna (u Gradini, u Solinu), pa moli svoje £ ma dru Josipu Pasini i dru Mir Šare, 0. Mihovio Lopac i don Ante Ra­ gospodarska banka, fil. Šibenik. stare članove kao što i ostalu našu Mladinovu, koji su mi u mojoj teš dić. Zaključeno je još jednoglasno, da javnost, da ga u radu podupre. Pri­ U fond Đačke menze darovao nesreći dvjema uspjelim operacija šibenska „Uzajamnost" stupi u „Sd- jave novih članova prima društveni je gosp. dr. Vjekoslav Vučić din. 100. spasili život. Od srca hvala i čč. vez Uzajamnosti" u Zagrebu. tajnik prof. i. Juras i blagajnik g. Ivan Da počaste uspomenu pk. Antuna Restituti i Afrodiziji, koje su me Znidaršić. Stari članovi za zaostale Knjige društva sv. Jeronima. Bontempo: Gospodarska banka din, tolikom pomnjom i ljubavlju dvo ' godine do uključivo 1921. plaćaju 1*50 Upozoruja se svi članovi, da mogu 50 i A. Meznarić din. 20. — Uprava Bog im obilato platio! dinar na godinu. Nova je članarina 5 kod povjereništva društva, Samostana harno zahvaljuje. U Šibeniku, 22sprosinca 1922. dinara. Članovi utemeljitelji plaćaju dominikanaca, pridignuti ovogodišnje „Istra". Prošlih dana ustanovilo se Andrija Macano' 50 dinara. knjige. potporno i prosvjetno društvo .Istra" iz Dugopolja. Prva jugoslavenska odlikovana tvornica Maraskina i Likera

PETAR BUZOLIĆ - SPLIT REDOVITA, VEZ A od Bremena prtko Southamptona, Jadranska ul. Telefon Tor. 274. Cherbourga u New York putem di­ vnih amerikanskih vladinih brodova Proizvađa: United States Lines. NAJBLIŽI ODLAZAK: America 3. lan. 7. Pebr. Prvoklasnu odlikovanu vrst: MARASKINA marke President Harding ... 6. Tan. 14. Febr. President Ro«sevelt . . 17. Jan. 28. Febr. „SOKOL" i „TRIGLAV".- ===== Georges Washinitou . . 21. Febr. 28. Mar. Southampton i Cherbourj odlaze 1 dan kasnije. Obljubljene LIKERE: Višnjevicu - Pelinkovac - Kru- plovidbenu listinu br. 161. škovac, i t. H UNITED SîÀTESHNES

Cognac Médicinal - Cognac Vieux - Jamaica i Tea Rum. BEOGRAD, Travnička ulica 1. RAKIJE: Borovicu - Šljivovicu - Travaricu. i svi znatniji putnički uredi. SIRUPE: Marenu - Granatinu - Frambua - Limonadu. WBT CIJENE UMJERENE! Zlatarska Radiona Otprema brza i taHna. — Cijenili se Šalje trgoiclma na zahtjev. Vjekoslav Grunbaum Gospodski trg 13. tolia štampa: Prima sve radnje zlatarske struke, novonapravke i popravke. Izrađuje „Narodna Politika", dnevnik u brzo i solidno svaku vrst vjenčanih Zagrebu. prstena („tonda") te popravlja srebrene „Hrvatska Obrana", tjednik u torbice. Osijeku. „Seljačke Novine", seljački tjednik Trebam dva nova u Zagrebu. „Jadran", dva put tjedno u Splitu. Sreća se smiješi! „Narodna Straža", tjednik u Ši­ glagolska misala. beniku. Ponude i uvjete slati: „Narodna Sloboda", tjednik u Mostaru. Požurite s«! Župniku u Brbinju (Dugi otok). „Narodna Svijest", tjednik u Du­ brovniku. jllllliltiiiimiiiiiiiiiiiiii »""Hill, „Đakovačke Pučke Novine", Hahauite srećhu državne lutrije Kod Papirnice | jednik u Đakovu. 1 „Hrvatske Pučke Novine", tft- | dnik u Sarajevu. V. kolo | „Težačke Novine", tjed. u Splitu. „Hrvatska Prosvjeta" u Zagrebu. Vučenje 1. razreda 2. i 3. januara 1923. mogu se dobiti upravo | „Nedjelja", tjednik u Sarajevu. dotiskane „ II. „ 6. i 7. februara „ | „Kriješ", u Zagrebu. „Luč", u Zagrebu. „ III. „ 5. i 6. marta „ I Katolici! Čitajte i širite katoličku % „ IV. „ 13. i 14. aprila | štampu!

„ V. „ od 7.—30. maja „ Za 1-50 din. 1 m^Ki^-Kmm^KKT^ Preprodavaocima dajem Najveći dobitak I. razreda 20% popusta. silili iiiittlllliiiiiiiiillllUliiiiiinillllUllHiiiiiiililllliiiiiiiiiilllHliii imiiiiir Oesam li podmirio pretplatu? = 80,000 dinara == Cijena cijeloj srećki din. 48, polovini • M R din. 24, četvrtini din. 12. Tvrdi za ribati (hljebovi 1—6 kg.) . . . kg. K. 72.— Ovlašteni prodavaoc Grover hljebovi 4—8 kg . „ 90, Trapist I.a (4—6 kom. čini 5 kg.) . . . „ „ 88. Zadružna Gospodarska Banka D. D. Trapist l'l.a (5—7 kom. čini 5 kg.) . . . „ „ 84. 2 Maslac čajni u komadima od 5 i V kg- • M n 240.- Podružnica Šibenik Postavno moje skladište nudi, dok zaliha traje ]. mm. miieta i širama - UČI IC1 (Slavoniji). Jadranska Banka Beograd DJon. glavnica D. 60,000.000. — Rezervni fond D. 30,00 0 0 00

PODRUŽNICE: Bled, Cavtat, Celje, Dubrovnik, Hercegnovi, Jelsa, Jesenice, Korčula, Kotor, Kranj, Ljubljana, Maribor, Metković, Prevalje, Sarajevo, Split, Šibenik, Tržić, Zagreb. Amerikanski odio. Naslov za brzojave: JADRANSKA.

Afilirani zavodi: JADRANSKA BANKA: Trst, Opatija, Zadar. FRANK SAKSER STATE BANK, Cortland Street 82, New-York Citi. BANKO yUGOSLAVO DE CHILE, Valparaiso, Antofogasta, Punta Arenas, Puerto Natalos, Porvenir. Str ana *. „NARODNA STRAŽA" Ir. 3$

Nosife radi PUČANI! »jihovih mnogih Ne zaboravite svog glasila „Narodne Straže11! *f ednosii Šaljite odmah zaostale pretplate, tražite nove pret­ platnike i kupite milodare!

Ili Darom za n i Amerikanski i engleski Singer šivaći strojevi = Singer igala Vlastita mehanička radiona i doftnadnih Prodaja na otplatu dijelova Singer šivaći strojevi Bourne 2 Ci. Slnpr ulja New-York «„«5 Centrala za S. H. S. POZOR TRGOVCI! honca, sufle it. d. ZAGREB, Marnlićeva-ulfsa broj 5. Starog novinskog papira na prodaju BniUirinioii • Zagreb, Karlovac, Varaždin, Osijek, Vinkovci, Bjelovar i Brod na rUUlUlIlIliB. Savi, Subotica. Novi Sad, Maribor, Ljubljana, Sarajevo, Mostar. kod-Uprave našega lista (u prostorijama Hrv. Čitaonice"). Banjaluka, Tuzla, Dubrovnik, Podgorica, Beograd, Kruševac, Nin. Skoplje, w Veles, Bito>lj, Kragujevac, Zajetar l Stip. - Zastupstva u svim vsćini mjestima. I l7|lll III 111 III III |g||H|na Bit III IBI, »li mutiti PAPIRNICA Din un « - su i Otpremu robe sa stanice Bakar u luku i obratno, te Skladište kemijskih proizvoda, laka SIGO IftDlC boja, gumenih predmeta i o. ukrcaj na parobrode preuzima najbrže i n&jkulantnije • v i (prije A. et G. Rude) OPTIKA. Naočala — Cvikera. ŠIBENIK (Glavna ulica). Iijršuje svaku izradbu po okul. liječničkom propisu Bogati izbor svih vrsti umjetni­ Primaju se popravci* too imati čkih dopisnica, te šibenskih raz­ glednica. i j. tt. FOREMPOHER i drug Prodaja školskih potrepština, Vlastita skladišta brašna, tjestenine raznog papira te sve vrsti kan­ — i žitarica celarijskog pribora. QCMMMJ» Trgovina raznih parfema, mio­ HJja u ulici sv. Frane pod POMORSKA AGENCIJA. mirisnih sapuna, praška za zube i Ulifl grad. br. 136 sa pro­ slično, te raznih igrački za djecu. stranim konobama u prizemlju prodaje =J Brzojavi: FOREMPOHER, Bakar • .• Telefon for. 14. j Cijene umjerene! se. Za potanje obavijesti obratiti se IIIJIII ni ni ni ni IH|B|III ni nt% ili tili •II|III0 Upravi lista.

Vlastita zgrada, Brz. naslov Oospobanka RIKRRD DELFIN (« Ai. Dell) davna ulica 108. Telefon br. 16 - Noćni ÄT. Trgovina pokućstva 51 iww»»*pdw*i" r radionom. ===== Centrala Ljubljana. ŠIBENIK, Obala i ul. Sv. Ivana. Podružnice: Ispostava: Bled. Afilijacije: Đakovo, Sveopća zanatlijska banka Maribor, d. d. u Zagrebu i njena Sarajevo, podružnica u Karlovcu te Sombor, Gospodarska banka d. d. Split. u Novom Sadu.

KRUMPIR, JABUKE Dionička glavnica i pričuva i ine zemaljske plodine • A preko K. 60.000.000.

===: nudja ======Ovlašteni prodavaoc srećaka državne na vagone i manje količine lutrije. EUGEN SPITZER trgovina, export i import zemaljskim plodinama Prima uloške na knjižice, te ih ukamaćuje ZAGREB najpovoljnije.

Draškovičeva ulica 24.

Oprema sve bankovne i burzovne transakcije.

Izdavatelj i odgovorni urednik: Josip Urllć Ivanovic" Tisak Hrvatske Zadružne Tiskar*