Ibimbabaza:

Amazu meza Vs Abaturage bakennye IKINYAMAKURU KIMURIKIRA ABATURARWANDA Umwaka VIII: No 327 12-18 Mutarama 2009, B.P 4353 -Rwanda. Tel: 08354880. E-mail: [email protected]. Frw 500, Ush 1500, Fbu 1000 Inkunga Ubundi buryo bwo gusonga abaturage Politiki Icyuho: Cyama niyo ikwiye gufasha Leta

Ingaruka Ibibazo n'utubazo kuri Umuhezo ku bashakaga Muzehe guhirika ubutegetsi bwa Ayabatwa Kagame CNDP: Ni iki cyihishe inyuma ya ‘kudeta’ mu Cyama?

This is a Rwanda Independent Media Group (RIMEG) Publication. B.P. 4353 Kigali - Rwanda, Telefone. 08354880, Email: [email protected]. Printed by The New Vision Urup.  No 327 12-18 Mutarama 2009 Amakuru nkuru yuko mu cyama cya CNDP, gifite inyeshyamaba zirwanya ubutegetsi bwaI Kabila hari abajenerali CNDP: Ni iki cyihishe inyuma bafashe icyemezo cyo guhirika Jenerali Laurent Nkunda ku butegetsi bw’icyo Cyama, yatunguye benshi, nyamara ya ‘kudeta’ mu Cyama? ariko n’ibivugwa ntibyumvikana neza kimwe kuri benshi. Iyo Leta y’u Rwanda nayo ingaruka apanga. Hari amakuru Umuseso nkuru yatangajwe na Jenerali zamaze kuyigeraho, dore ko iyo ufite yemeza ko Nkunda abizi ko Bosco Ntaganda, usanzwe ari raporo yabaye nyirabayazana ari ‘Commedy’, abandi bakemeza umuyobozi w’ingabo za CNDP, y’ikibazo gikomeye cyo ko ababikoze batamuteguje, ku iyoborwa na Laurent Nkunda. kwamburwa inkunga ku Rwanda, buryo yaba yitegura guhangana Cyakora, akimara kubitangaza, byakozwe kugeza ubu n’ibihugu na Ntaganda, igikorwa benshi bamwe mu bari ku ruhande rwa by’u Buholandi na Suwedi. bemeza ko cyasiga CNDP icitse Nkunda, nabo bahise batangaza intege, Kabila akabyungukiramo. ko uwo mu ofisiye ibyo avuga nta Ni iki cyihishe inyuma ya Ayo makuru avuga ko hari zimwe shingiro, ko ahubwo azafatirwa ‘Kudeta’? mu nshuti za Nkunda zitishimiye ibihano kuko yakoze icyaha uburyo yaba yaratangiye gikomeye cyo kwigomeka ku Jenerali Ntaganda akimara kwiyizera no kwifatira ibyemezo muyobozi wemewe wa Cyama. gutangaza ko abasirikare bakuru bimwe atabagishije inama, ariyo Ese ukuri kwabyo ni ukuhe? ba CNDP bafashe icyemezo mpamvu bafashe icyemezo cyo Mbere na mbere, uriya ni umwe cyo guhirika Nkunda, mu kumwigizayo, bagakorana na mu mitwe y’abarwanyi, benshi isesengura, benshi bongeye Ntaganda. Abavuga ibyo, bemeza batigeze bemera ko wikoresha, guhindura amaso bayerekeza ko iyo kiba ikibazo cya manda, ahubwo ugafatwa nk’umutwe ku Rwanda, bibaza aho rwaba batagashyizeho Ntaganda, kuko Ninjye ukiyobora CNDP: Gen. Nkunda aganira n'umuyobozi ukoreshwa ukanahabwa ruhagaze kuri icyo kibazo. Mu we anafite manda yindi ikomeye w'Umuseso Charles Kabonero gahunda na Leta ya y’u Rwanda. itohoza ikinyamakuru Umuseso imaze igihe, ijyanye n’ubwicanyi igikoresho cya Kabila, ashaka byose bivuguruzwa bikomeye Ni umutwe uherutse gutuma u cyakoze, benshi bemeza ko u bwabaye mu ntambara kwica Nkunda. Abo, bemeza ko n’abemeza ko muri CNDP nta Rwanda rushyirwa mu majwi na Rwanda rufite icyo ruzi kuri y’Abahema n’Abalendu, ubwo kuba byari bigeze ahakomeye, gishoboka gukorwa i Kigali raporo ya Loni ko ruwushyigikiye, ririya tangazo rya Ntaganda. yari afatanyije na Thomas umusirikare mukuru nk’uriya batabizi. Ngo ni umugambi kandi ari umutwe ukora Kuri bo, nubwo ntawemewe Lubanga ubu wafashwe ufunzwe. agafata icyemezo cyo gukora wo kuyobya Loni. Amakuru ubwicanyi bukorerwa abasivili gutangazwa, ngo nyuma y’iriya Umwe muri abo yagize ati: kudeta, ni ikimenyetso cyuko ikinyamakuru Umuseso gifite no kwinjiza abana bato mu raporo ya Loni, inshuti za CNDP “Urumva, Ntaganda we asanzwe CNDP yari imaze gucika intege, yemeza ko benshi mu basirikare gisirikare. Kugeza uyu munsi, harimo n’u Rwanda basanze iriya ahigwa n’inkiko mpuzamahanga. ku buryo na Kabila yayisenya bakomeye ubu bari ku ruhande amakuru Umuseso ufite avuga raporo ikomeye cyane ishobora Nkunda manda afite ni imwe akoreheje amafaranga. rwa Ntaganda, naho bamwe ko mu gihe raporo yakozwe guhitana Nkunda vuba aha, yasabwe na Kabila. Ubu rero Undi yagize ati : ‘kuba Ntaganda mu nkoramutima za Nkunda ikirimo gusesengurwa, gahunda basanga ari byiza kwinjizamo ntiwatinya gukorana na Nkunda avuga ko Nkuda atashoboye cyane cyane abasivili bakaba yo gutanga manda yo gufata urujijo rukomeye rwuko Nkunda ngo umusimbuze Ntaganda.» gufata Goma ngo ayigumane bakimukomeyeho ariko mu Nkunda na bamwe mu barwanyi yahiritswe, hakumvikana ko Yakomeje avuga ko uko biri ndetse akavuga ko yananiwe, buryo bushobora kuba ari be nka Col. Macenga yo imaze hari ibibazo muri CNDP, ubundi kose, bigomba kuba bishingiye bishobora kuba bigaragaza ukujijisha bya kinyeshyamba kwemeranywaho na benshi mu gahunda zategurwaga zikaba ku bwoba abantu batewe n’iriya ko ari ukwicamo ibice hagati kuko bose umugambi bashobora banyabubasha b’umuryango zirahagaze. raporo ya Loni. Ku rundi ruhande yabo, nta Kabila cyangwa undi kuba bawuziranyeho. w’Abibumbye harimo n’igihugu Kugeza ubu, ntawe uzi aho hari abatarava ku izima bemeza ko muntu ubirimo’. Ibyo ariko cy’u Bwongereza. Nkunda yaba aherereye n’icyo Ntaganda ashobora kuba yabaye Charles B Kabonero Ibibazo n’utubazo kuri Ayabatwa makuru afite gihamya agera ku kinyamakuru AUmuseso, yemeza ko umunyemari Tribert Rujugiro, Yakuwe ku buyobozi bwa RIG kugeza ubu uri mu maboko y’ubutabera bw’u Bwongereza, Ubuyobozi bwa RIG ni kimwe mu mu mujyi wa London, mu gihugu byo gutera inkunga Nkunda, akaba kubera ibyaha akurikiranyweho bimenyetso by’imbaraga n’icyizere cy’u Bwongereza, kubera manda avuga ko abonye uburyo yabereka na Leta y’Afurika y’epfo, Rujugiro yari afitiwe mu Rwanda yatanzwe na Afrika y’epfo kubera ko ibyo bavuga ari ibihuha gusa mu Rwanda naho bitangiye cyane cyane n’ubutegetsi bwa kunyereza imisoro muri icyo bidafite aho bishingiye. Muri iki kumugiraho ingaruka zitari nziza. Kagame ndetse n’imbaraga yari gihugu n’ibindi byaha byinshi. gihe ariko afungishijwe ijisho Ayo makuru dukesha impande afite mu bijyanye n’amafaranga mu Rujugiro yakuwe kuri uwo mu Bwongereza, aho ategereje zizewe agaragaza ko mu nama ya gihugu. Twabibutsa ko Rujugiro mwanya, nyuma yaho akanama icyemezo kizafatwa ku bijyanye sosiyete ya Rwanda Investement ari n’umwe mu bagize komite ka Loni gasohoreye raporo ku no kumujyana kuburanira muri Group (RIG) yateranye ku nyobozi (National Executive ntambara ya Kongo bagaragaza Afurika y’epfo. Kuvanwa ku itariki ya 24 Ukuboza 2008, Committe-NEC) y’ishyaka riri ku ko ari umwe mu baterankunga buyobozi bwa RIG niyo ngaruka uwo munyemari ufite imigabane butegetsi mu Rwanda, FPR bakomeye ba Jenerali Laurent ya mbere ibibazo yagiranye myinshi muri iyo sosiyete yashoye Ayabatwa yasimbuwe kuri uwo Nkunda. Ako kanama muri na Afurika y’epfo bimugizeho mu bucuruzi butandukanye mwanya na Karoli Mporanyi wa iyo raporo kagaragaje ko hari mu Rwanda, igihugu avukamo Yirukanywe ku buyobozi bwa yakuwe ku buyobozi (Perezida) SORAS, RIG ikaba yaratangaje ibimenyetso bifatika byerekana anafitemo ibikorwa byinshi RIG: Tribert Rujugiro bwayo hatangwa impamvu ko Rujugiro ari we wandikiye ko Rujugiro yahaga umutwe wa yashyemo imari. ya sosiyete. Ababikurikiranira hafi, zuko atagishoboye kubahiriza bagenzi be avuga ko atagishoboye CNDP uyoborwa na Nkunda, Hagati aho ariko nkuko basanga ibibazo bye aho ari ubu, inshingano ze. kubahiriza inshingano ze nka amafaranga yo kwishyura ikinyamakuru Umuseso cyagiye birushaho kwiyongera, bishoboka RIG ni sosiyete ikize cyane, Perezida. Amakuru Umuseso ufite, imishahara y’abarwanyi be. kibitohoza kikanabitangaza, ko na hano mu gihugu ashobora Rujugiro ahuriyeho n’abandi ukesha impande zizewe avuga Ni ‘ibirego’ birimo kwigwaho n’ubusanzwe, uwo munyemari kugenda ahagirira ibibazo nk’ibyo banyemari bakomeye mu Rwanda muri RIG bishimiye kuvaho kwa n’umuryango w’abibumbye ntiyari asanzwe akunzwe cyane bijyanye no gutakaza icyizere yari nka Hatari Sekoko, Charles Rujugiro cyane ndetse banishimira bishobora kuviramo abagaragazwa na bagenzi be muri RIG ahanini afitiwe ndetse akaba ashobora no Mporanyi n’abandi ndetse cyane kuba RIG igiye kuyoborwa n’iyo raporo nka Rujugiro kubera ibyo bamwe muri bo kuhatakariza imari imwe n’imwe n’ibigo nka RAMA n’ikigo na Mporanyi. gufatirwa ibihano bitandukanye bita ‘kubasuzugura’, no gufata nk’iyo ahuriyemo n’abandi. cy’ubwiteganyirize bw’abakozi Ibyo bije nyuma yaho uwo ku rwego mpuzamahanga. ibyemezo wenyine atabagishije mu Rwanda (CSR) na sosiyete munyemari afatiwe akanafungirwa Rujugiro arahakana ibyo ‘birego’ inama ku bijyanye n’imiyoborere Charles B Kabonero ya Tri-star ishamikiye kuri FPR. Inkuru Nyamukuru No 327 12-18 Mutarama 2009 Urup.  Umuhezo ku bashakaga guhirika ubutegetsi bwa Kagame m a k u r u i k i n y a m a k u r u AUmuseso gifitiye “Twafashe intwaro ziturutse hanze bashakaga gukoresha..” gihamya arerekana ko abasirikare bagera kuri cumi n’umwe (11) kugeza ubu bari mu maboko y’inzego z’umutekano (bafunzwe) bazira kuba barashakaga guhirika ubutegetsi buriho mu Rwanda buyobowe na Perezida Paul Kagame. Abo basirikare barimo abari mu rwego rwa ofisiye batatu (3) n’abandi basirikare umunani (8) basanzwe, ubu barakurikiranwaho ibyaha by’ubugambanyi no guhungabanya umudendezo w’igihugu.

Abo basirikare, abo ikinyamakuru Umuseso cyashoboye kumenya barimo uwitwa Bisangwa, Nduhungirehe, M b a r u s h i m a n a , Nzayisenga John Bosco, Ngomanziza, Sewindekwe, Rutashamukindi n’abandi ikinyamakuru Umuseso kitashoboye kumenya amazina yabo. Cyakora, ubwo bitabaga Urukiko rw’Ikirenga ku ya 07 Mutarama 2009, ubushinjacyaha bwasabye urukiko ko kubera impamvu z’uko hari abandi bafatanyije n’abo bakiri hanze batarafatwa, urubanza rwabera mu muhezo. Icyo cyemezo cyaje kwemezwa n’urukiko Bazamenera he? Perezida Kagame n'abajenerari bakuriye ingabo bimaze kwemeranywaho n’ababunganira. Umuseso ufite yerekana ndetse kugeza ubu akaba ari umusirikare warashe abantu Gusa, kugeza ubu nta makuru Ubushinjacyaha bwemeza ko ko mu bagikurikiranwa Ambasaderi w’u Rwanda mu bagera kuri batandatu harimo cyangwa gihamya yuko abo mu bimenyetso bufite bishinja bashobora gufatwa harimo Buhinde. n’umusirikare wo mu ishami bafashwe bafite aho bahurira abo basirikare ibyo byaha, ba ofisiye bakuru kugeza rya ‘Military’ ku Kimisagara, n’ibyo bikorwa. harimo n’intwaro zuzuye ubu bataramenyekana. Mu byagiye ahagaragara, akomeza kwihisha inzego imodoka nini zafashwe Ubushinjacyaha buratangaza imanza nk'izi, zaherukaga z’umutekano, aza gufatirwa Umwanditsi w'Umuseso bashakaga gukoresha mu ko abo bantu bakoreraga mu ubwo uwahoze ari Perezida i Nyamata, ariko ageze mu migambi mibisha bari ntara zitandukanye z’igihugu wa Repubulika, Pasteur rukiko avuga ko yarashe bafite. Izo ntwaro (imbunda harimo nk’abakorera i Bizimungu yashinjwaga umuntu bafite ibyo bapfuye, n’ibindi bijyanye nabyo) Butare na Gitarama mu ntara gushaka guhungabanya abandi akaba yemeza ko nkuko Ubushinjacyaha y’amajyepfo ndetse no mu umutekano w'igihugu yabishe yitabara kugira ngo bwabitangarije Urukiko byari ntara y’uburasirazuba. yifashishije abasirikare adafatwa. biturutse hanze y’igihugu. Ibintu nk’ibyo byaherukaga barimo uwitwa Major kuvugwa mu Rwanda kera Bizimungu n'abandi Hagati aho, Leta y’u Urubanza rwabo nyine mu myaka ya za 2003, ubwo batamenyekanye icyo gihe. Rwanda imaze iminsi ishyira rero ariko barushyize havugwaga abandi basirikare imbaraga mu kugaragaza mu muhezo, ku buryo bashatse gukra kudeta, ariko Ibyo bije nyuma yaho mu ko ihangayikishijwe umunyamakuru w'Umuseso byakomeje kuba ibanga minsi ishize ku itariki ya 30 n’ikibazo cy’umutwe wa (dore ko ariwe wenyine rikomeye ntibyashyirwa Ukuboza 2008, mu mujyi wa FDLR, ufite icyicaro muri wari washoboye kwinjira hanze nkuko ubu ibyabo Kigali ku Muhima hararasiwe Kongo, ubutegetsi bw’i mu cyumba bateganyije byagiye mu rubanza narwo abantu barashwe n’abantu Kigali bwemeza ko ufite kuruburanirishirizamo mu ariko ruri mu muhezo. batamenyekanye bakoresheje umugambi wo gutera u ibanga rikomeye) atashoboye Mu bavugwaga icyo gihe imbunda y’ubwoko bwa Rwanda ugahungabanya kurukurikirana. Nubwo, nubwo bitigeze bitangazwa ‘Grenade’ mu tubari tubiri umutekano w’abanyarwanda. Umuseso utashoboye n’umuyobozi uwo ari we wese, ku Muhima ndetse no ku Uwo mutwe Leta ya Kigali gukurikirana urubanza mu harimo Liyetona Jenerali Kinamba. Nyuma y’icyo yemeza ugizwe ahanini Yarabyiboneye: Maj. mizi yarwo kubera iyo nzitizi Nyamwasa Kayumba, nawe gikorwa, Leta ntiyigeze n’abahoze mu ngabo za FAR Bizimungu y’ubushinjacyaha, amakuru utarigeze agira icyo avuga itangaza abo yaba icyeka. (Ex-FAR) n’abandi basize Mu mwaka ushize naho, hari bakoze jenoside mu Rwanda. Urup.  No 327 12-18 Mutarama 2009 Igitekerezo Uko mbyumva Na Didas M. GASANA IKINYAMAKURU KIMURIKIRA ABATURARWANDA Uburyo Leta yatije FDLR umurindi Dore Uko Tubibona n’uburangare bw’inzego z’umutekano ►Guteza akaduruvayo kadasanzwe mu isaka, gufunga amago n’utubari saa kumi Kwicamo ibice kwa CNDP n’ebyiri, ni ugutera impagarara mu baturage, unereka na FDLR ko ifite ububasha bwo guhungabanya igihugu bizagira ingaruka zikomeye ashize igihe cy’ibyumweru (criminogeneous factors), ariko iyi Reka noneno tugaruke ku bibiri umuntu cyangwa se sura iragenda ihinduka cyane. Na ngaruka z’amategeko ya Kabayija ugeza uyu munsi umutwe wa CNDP abantu bataramenyekana none kandi, kurinda umutekano (uhagarariye Leta). Iya mbere urwanya ubutegetsi bwa Kabila, baturikijeH grenade ku Muhima, mu w’abanyarwanda n’ibyabo ni imwe ni ugutera impagarara mu karere ka Nyarugenge, mu mujyi mu migambi ya FPR Inkotanyi banyarwanda. Isaka ridasanzwe, ubusanzwe wayoborwaga na Laurent wa Kigali, igakomeretsa abantu yari yagerageje kugeraho kabisa, ubyutsa abantu mu ijoro rwagati, no K batandatu. ugereranije n’indi migambi yayo gutegeka ububari gufunga saa kumi Nkinda, ukomeje guteza urujijo mu gihe umunani. n’ebyiri, mu bilometero mirongo umwe mu basirikare bakuru b’uwo mutwe, Nyuma y’ayo mahano, umuvugizi Duhereye ku rugero rwa grenade uvuye aho icyaha cyakorewe, Jenerali Bosco Ntaganda yemeza ko wa polisi y’igihugu, CIP Willy zatewe mu mujyi wa Kigali rwose ntabwo byumvikana. Niyo Marcel Higiro yatangaje ko mu byumweru bibiri bishize, haba hari intelligence information bahiritse Nkunda kuko yananiwe kuyobora abantu bakoze ayo marorerwa ari byabaye inshoberamahanga ko abo bantu bateye grenade urugamba, Nkunda nawe akaba yemeza ko abanzi b’igihugu, kandi ko bari ukuntu abantu batera grenade mu ariho bari, hari ubundi buryo bamaranye igihe uwo mugambi kabari ku Muhima mu masaha ya bwakoreshwa gufata abo bantu. ariwe ukiyoboye. wo kuteza akaduruvayo mu gihe nimugoroba, bakamanuka bagatera Serivise z’iperereza mu Rwanda cy’iminsi mikuru. Nubwo Higiro izindi ku Kinamba, barangiza zirubahwa cyane mu kazi kazo, atigeze avuga FDLR mu izina, bakabura pe- ntibafatwe. nubwo hari ubwo zikica. Ariko Ibyo bibaye mu gihe, hari imishyikirano hagati birazwi ko abanzi b’igihugu bafite Abanyarwanda bizera inzego guteza impagarara mu bantu byo y’uwo mutwe na Leta ya Kabila, imishyikirano umugambi wo gutera u Rwanda ari z’umutekano zabo ku buryo bumva ntabwo aribyo. FDLR. bidashoboka ukuntu umuntu Indi ngaruka ni uko igikorwa ihagarariwe na Olusegun Obasanjo ikaba Kubera icyo gikorwa, ubuyobozi yarasa grenade ahantu habiri mu nka kiriya gitiza umurindi FDLR igamije kugarura amahoro mu karere bw’intara y’uburasirazuba, masaha ya nimugoroba yarangiza (niba koko ariyo yabikoze nkuko iyoborwa na Dr. Ephreim Kabayija, akabacika. Hari umunyepolitiki polisi ibivuga). Batera grenade, k’uburasirazuba bwa Kongo karanzwe bwatangaje ko mu minsi mikuru umwe twaganiriye kuri iki kibazo bashakaga guteza akaduruvayo n’intambara kuva mu 1998. abaturage yo gusoza umwaka, ndetse no ku mu cyumweru gishize, anyumvisha n’impagarara mu gihugu, kandi bunani nyirizina, ububari bufunga ko bishobora kuba ahubwo babigezeho, babifashijwemo benshi barishwe abandi bavanwa mu byabo saa kumi n’ebyiri z’umugoroba, byarakozwe n’inzego z’umutekano n’amategeko ya Kabayija. n’iyo ntambara. Mu gihe rero benshi bari ndetse n’abantu bagahagarika z’u Rwanda, kugira ngo u Rwanda Indi ngaruka inakomeye kurusha gutembera nyuma y’iyo saha. rugaragarize amahanga uburemere izindi ni uko mu gihe amahano biteguye ikivaza muri iyo mishyikirano nayo Si ibyo gusa, Ephreim Kabayija bw’ikibazo cya FDLR, ariko njye nk’ariya abaye, ubutegetsi bugasa yagiye itinzwa n’inyeshyamba za CNDP yategetse ko ku wa 30 Ukuboza nanze kubyemera, usibye ko hariho n’ubuhungabana, bugahagarika 2008, hakorwa umukwabu mu ababyemera, ahanini bashingiye ibyari bisanzwe bikorwa mu nkuko umuhuza abivuga, ubu hagiyemo karere ka Bugesera, hashakishwa kuba abo bantu batarafashwe, masaha runaka, n’isaka rikomeye, urujijo rwo kwicamo ibice kw’ingabo z’uwo abantu bashobora kuba barakoze kuba nta muntu wapfuye, kuba byereka FDLR ko bafite ayo marorerwa mu mujyi wa polisi yarahise ibyitirira abanzi ubushobozi bwo guhungabanya mutwe. Kigali. b’igihugu bashaka gutera u igihugu, bikabongerera morale yo Ariko aya mategeko afite ingaruka Rwanda, ndetse no kuba u Rwanda gukomeza imigambi yabo, kuko mbi zitari nke, nubwo nemeranya rushaka kugaragariza amahanga baba babona izashoboka. Nonese Muri make, kugeza ubu, nta nubwo umuhuza ijana ku rindi n’igikorwa uburemere bwa FDLR. Gusa, icyo niba grenade ebyiri mu mujyi ashobora kumenya neza aho yahera kuko cyo kurinda umutekano nemera ni uko bene aya mayeri zahagarika ubuzima mu Bugesera w’abanyarwanda. yakoreshwaga mu ishyamba. bwose, icumi noneho zo zahagarika ashobora kugeza imyanzuro kuri umwe Mbere yuko mvuga ku ngaruka, Reka tuvuge ko abo barashe ubuzima mu gihugu cyose. muri abo, nyamara intambara igakomezwa reka mbanze mvuge ko amategeko grenade bagize amayeri menshi Twibukiranye ko FDLR ifite nyirizina ya Kabayija yo gufunga nubwo atari byo, cyangwa se abayikunda (sympathizers) ndetse n’undi kuko ubu hasa nk’aharimo ibice bibiri ububari no gusaka ku wa 30 ko inzego z’umutekano zari na bene wabo hano mu Rwanda. kimwe kiyobowe na Jenerali Ntaganda, ikindi Ukuboza 2008 adafite impamvu zihugiye mu bindi, ariko se aho Iyi panic ibereka ko bishoboka ko yumvikana (premise) kuko bimenyekaniye, kuki batahise FDLR yagira icyo igeraho, bitewe kikaba icya Jenerali Nkunda. Ibyo ni urujijo amarorerwa yakorewe mu mujyi bakora umukwabu mu gace na ‘high handedness’ ya Leta, rukomeye cyane kandi bishobora kugira wa Kigali. Byari kumvikana iyo ibyo byaha byabereye, nibura bikaba byanatuma FDLR ibona umukwabu ukorwa mu mujyi niyo batabafata, bakananirwa abakiliya benshi (abayisanga). ingaruka zitari nziza zirimo kuba amahoro wa Kigali kuko niho amarorerwa bagerageje? Hanyuma nyuma Ibi ntibishatse kuvuga ko Leta yarushaho gutinda kubura muri ako karere. yakorewe. y’icyumweru, Kabayija ati mukore yakwicara ikarebera umutekano Mbere yuko ngaruka ku ngaruka umukwabu simusiga mu Bugesera uhungabanywa, ariko na none z’ariya mategeko ya Kabaija, mushake abo bantu.Ubu burangare hari inzira Leta yajera mo Ibyo byose bibaye mu gihe, akanama ka Loni reka mbanze ngaruke ku kibazo bw’inzego z’umutekano kandi situation (nko gutabara ako kimaze iminsi kigaragara ku nzego bumaze igihe. Usibye abarokotse kanya icyaha kigikorwa cyangwa gaherutse gutangaza ko izo nyeshyamba z’umutekano mu Rwanda. itsembabatutsi bagera ku 169 se gusaka bwangu ahabereye kimwe n’abagize umutwe wa FDLR aho Ubundi inzego z’umutekano bamaze kwicwa kuva mu 1994 icyaha (criminal scene), bitari mu Rwanda zafatwaga nk’iza kandi benshi muri abo baba babanje ugufungisha amaduka n’ububari muri Kongo, ko bakomeje kuhakorera mbere muri aka karere, ahanini gutabaza inzego z’umutekano ariko no gusaka (mu bilometero mirongo ibikorwa bihohotera uburenganzira bwa kubera umubare muke w’ibyaha ntizitabare uko bikwiye, mu mpera uvuye ahabereye icyaha nyuma bikorwa mu Rwanda (level of z’umwaka turangije wa 2008, mu y’icyumweru). muntu nk’ubwicanyi no kwinjza abana bato criminality) ugereranyije no mu byumweru bibiri gusa, hishwe Cellphone: 08691253 mu gisirikare. bindi bihugu bigize aka karere abantu bagera kuri barindwi, mu E-mal: [email protected] Ubwanditsi ndetse no kurwanya ibitera ibyaha mujyi wa Kigali gusa. Isesengura No 327 12-18 Mutarama 2009 Urup.  Impamvu FPR ariyo bamwe igakenesha abandi uri iyi minsi, mu ishatse ko abona akazi akabona kinyamakuru Umuseso Ingero ku buryo burambuye kuri Valens (ndetse rimwe na rimwe atanafite Mtwatangaje urutonde ubushobozi bwako), hanyuma rw’abaherwe makumyabiri ba n’uwo ishatse ko akabona akaba mbere mu Rwanda. Mu isesengura, Kajeguhakwa na Alfred Kalisa n’ibindi yarinda ageza imyaka ya pansiyo ikinyamakuru Umuseso cyatangaje atarigeze akora-ninde ubihakana? ko mu itohoza cyakoze byagaragaye Niyo mpamvu usanga benshi ko ubukire butangwa na FPR. Muri bahitamo inzira yo guhakwa make byagaragaye ko ahanini ku bayobozi bayo kugira ngo (kuri benshi) kugira ngo ushobore babone imirimo bashobore kujya kugwiza imari muri iki gihugu, mu nzira yo kubaho kuko hari ugomba kuba ufite imigenderanire ingero z’abantu badashobora myiza n’ubwumvikane kuri byinshi kubona akazi muri iyi Leta na FPR n’abanyabubasha bayo. wabaza impamvu bakakubwira Nyuma yo kurangiza urwo rutonde, ngo; «buriya erega uriya ni umuntu umwe yarampamagaye, igipinga-bivuga kudapfukamira ambwira icyo akura muri iyo aba FPR)» cyangwa ngo; «uriya nyandiko nuko ayibona. se ko atazi guhakwa». Wakira ute Mu byo yambwiye harimo ko udakora? Ni uko nta rwego ruhari kuri we, iyo nyandiko yongeye rwandika abantu bagirana ibibazo gushimangira urwango cyangwa na FPR bakisanga nta kindi ikindi kibazo mfite kuri FPR Imiutungo ye yaragurishijwe: Kalisa Alfred Ntiyakekaga ko yakwamburwa ibye: Kajeguhakwa basigaje uretse guhunga kuko mu nk’umutwe wa politiki. Impamvu Rwanda ntacyo baba bagishoboye mfa na FPR cyangwa kuyanga, ye iza kugurishwa adahari, Kalisa byakwitwa iki? ahanini yashingiyeho ni uko mu kuhakorera. None niba FPR ariyo nasanze ari byiza kugaruka n’iki nawe ubu arafunzwe, kandi Uko ni nako byagendekeye gihe nerekana nkanavuga ko nzira yo kubona akazi, siyo nzira gitekerezo nkagira ibyo nsobanura. akimara gufungwa ibintu bye umenyemari Valens Kajeguhakwa ubukire butangwa na FPR ku rundi y’ubukire? Mbere na mbere, kuba ishyaka byatangiye kugurishwa adahari wakoranye na FPR nyuma yagira ruhande n’abakennye ngaragaza rifite imbaraga nk’izo FPR ifite, uhereye kuri banki yari afitemo ibyo abaza, agatwarwa hejuru ko FPR ariyo yabakenesheje. Ibindi ryakenesha bamwe rigakiza abandi imigabane myinshi kurusha abandi, kugeza acikishije ubuzima bwe, Yarambajije ati; «Abakena ni si igitangaza kuko ari kimwe n’uko amazu n’inganda nka SAKIRWA. ibye harimo banki yahoze ari ukubera FPR, n’abakira ikaba FPR? Uretse abigiza nkana, abafite ryazamura abantu bamwe mu ntera Ubusanzwe ni umugabo wari BACARA bigatezwa cyamunara Ibyo ni urwango ku ishyaka». Ni inyungu mu gusiga amavuta mu myanya ya politiki, rikamanura ufite imigabane muri BCDI, ako kanya kugira ngo akene. Abo naho nakuye umutwe nahaye iki abategetsi nka mushuti wanjye abandi kugeza bavuye no mu SAKIRWA Petroleum, SAKIRWA nibo bagombye kuba ari abaherwe gitekerezo. Yagiye atanga ingero uwo twaganiriye, n’izindi mpamvu buyobozi bitewe n’impamvu zaryo. Industries, Akagera Game Lodge, ba mbere mu Rwanda. Nyamara, zimwe; yavuze ku bantu mvuga nk’izo, ninde munyarwanda Ikibazo rero ni ukwibza ngo ; «izo AFRIMOTOR n’ibindi byinshi. ku rundi ruhande hari undi bari basanganywe amafaranga na uyobewe ko kugeza ubu umuntu mbaraga FPR irazifite cyangwa Simvuga ko ibyo byamuhaga mucuruzi, Leta yemereye imodoka mbere yuko FPR ifata ubutegetsi afashwe akaboko na FPR ashobora ntazo ifite?» ‘permit’ yo kuba atafungwa za Leta (kuzigura), imufasha nka John Bosco Rusagara ariko kwaka inguzanyo mu minsi itatu Hatabayeho kwigiza nkana, yakoze amakosa, ariko ndi kubona inguzanyo yo kuzigura, Umuseso ukaba uvuga ko ubukire akarara ayibonye akajya kwikorera, birazwi kandi biragaragarira mu bantu bakurikiranye imwerera n’isoko ryo gutwara bafite babukesha kuba bigerera mu gihe hari uwo bifata imyaka benshi ko FPR bene izo mbaraga urubanza rwe nkirebera uburyo abakozi ba Leta n’abashyitsi bayo ibukuru. (Yanyujijemo anambwira ibiri ayishaka ntanayibone. Uko se mu gihugu izifite. FPR yashatse urukiko rwemeje ko ibyaha (iramukiza). Ingero ni nyinshi. ko amwe mu magambo Umuseso si ugutanga ubukire? ko ukira wakira; ifite ububasha yaregwaga n’ubushinjacyaha Ibyo kugira ngo bihinduke, ni uko ukunze gukoresha atumvikana Ninde uyobewe se uburyo ku masoko, ifite ububasha ku yabihanaguweho, ariko kubera FPR yagira ‘opposition’ mu gihugu, neza). Yagize ati; «Kuki mutibaza umucuruzi ushyigikiwe na FPR bijyanye no kwemerera umuntu ibibazo byihariye afitanye na ikaba itirukanka yonyine, mu cyangwa ngo muvuge impamvu ashobora gutuma abaturage basaga gukorera mu Rwanda cyangwa FPR, bikaba ngombwa ko gihe ikoresheje ububasha bwayo ubucuruzi bwe (Rusagara) igihumbi basenyerwa igitaraganya kubimwangira. Ibi ibishobora afungwa hitwajwe ko yafataga nabi, andi mashyaka cyangwa bunagenda neza n’ahandi mu kugira ngo abone ikibanza cyo kubera ko ifite ububasha ku nzego inguzanyo muri banki yari afitemo abanyapolitiki batayitezeho karere kuko njye muzi neza». kubakamo ibikorwa bye ku giti cye, zibikora. Iyoboye igihugu kitarimo n’imigabane agatinda kwishyura. amaramuko bakayinaniza yaba mu Yavuze kandi kuri Mukamasabo mu gihe hari uwaba afite umushinga ‘opposition’ yatuma itabikora Ubusanzwe ni ikibazo kiri ‘civil’ nteko (igenzura imikoreshereze Josephine (yemeza ko atamuzi), mwiza ariko akaba yamara imyaka kabiri ngo bishoboke n’izindi ariko cyagizwe ‘crime’ kubera ko y’ibya rubanda), cyangwa ikaba avuga ko twemeza ko kuba icumi nta kibanza akeneye mpamvu umuntu atarondora, yari yagize ubwumvikane buke itanashobora kubitinyuka. Kugeza yaragizwe Visi-Perezida w’urugaga arabona? Naho se uwakibona yaba zivugwa kenshi. n’ibukuru. Uyu ari mu banyemari ubu ariko, siko bimeze. Kugeza ubu rw’abikorera ku giti cyabo atangiye gukora, abanyabubasha basanzwe bakize ariko ubu ahubwo FPR niyo usanga ivuga ko bizamufasha kurushaho gutuma cyangwa ishyaka ryaba ritamuzi Ingero zifatika : Kajeguhakwa imari ye yose iri mu gihirahiro itakwemerera abantu ubwisanzure imari ye yiyongera kuko yiyegereje neza agasenyerwa nta nteguza na Kalisa kubera FPR. Nyamara, uwo John bwo gukora ibyo bishakiye kuko FPR anenga iryo sesengura azira ko atari umunyamuryango Bosco Rusagara mushuti wanjye bashobora kwangiza cyangwa n’imyumvire y’umunyamakuru w’imena. Bivuze iki? Ni byinshi. Ngarutse mu ngero, natanze yavugaga, ari mu bakingiwe bagasubiza igihugu aho cyavuye, wabyanditse avuga ko itajyanye Naba n’ababyemera bakavuga urugero rw’uburyo abantu nka ikibaba n’abanyabubasha ba FPR nkaho yo izira amakosa. n’ukuri, no ku bandi benshi. ko atari mu Rwanda gusa biri,

Kalisa Alfred, Valens Kajeguhakwa ngo adakurikiranwa hamwe na Nubwo twavuganye akanya kuri n’ahandi ubutegetsi ari uko bumera n’abandi bari bafite imari FPR Kalisa nubwo bose bari mu nama Akazi mu Rwanda terefoni, ntabwo nabonye umwanya hose (nabo barahari kandi bararuta yanabasanganye, bamaze kugirana y’ubutegetsi ya BCDI kimwe uhagije wo kumusubiza ikibazo ushaka kubihakana bigaragarira ubwimvikane buke nayo bahise n’abandi nka Ejide Gatera nawe Ngarutse ku bya FPR gukenesha cye neza kuko twahise tujya mu amaso). batakaza ibyabo ako kanya. wakingiwe ikibaba agakomeza bamwe no gukiza abandi, byongera bindi. Ariko kuko yavuze ikintu Kajeguhakwa yateshejwe banki kwikorera ubucuruzi. Ibi kugararira mu kuba uwo FPR ntemera na gato ko hari icyo naba  Charles B Kabonero

Inzego z'umutekano za- Obama yiyemeje kuzafunga Amerika igiye gutanga akayabo cakiye abashakaga guhirika gereza mbi ya Guantanamo ka miliyoni ebyiri z'amadolari ubutegetsi 'bwitorewe zo gufasha itangazamakuru mu n'abaturage'  Rwanda  Minisitiri yakubise Inyeshyamba za CNDP zas- Nyamata: imyaka y'abaturage umukozi we amumena ubiranyemo bahunikishijwe ku ngufu yabo- umutwe kubera inusu reye mu bigega  ya litiro y'amata   Urup.  No 327 12-18 Mutarama 2009 Igitekerezo yuma yo guhagarikirwa inkunga na bimwe mu Nbihugu by’u Burayi byateraga inkunga itubutse u Ikigega cy’igihugu: Ubundi buryo bwo Rwanda mu rwego rwa bije (budget support), Leta y’u Rwanda ntiyicaye, ariko muri uko kuticara, ishakisha uko icyo cyuho gusonga abanyarwanda cyazibwa, irimo irahuzagurika, haba mu bikorwa, haba mu magambo, ari nako abaturage ►Nyuma y’ubukene, akarengane, ruswa, umusanzu wa FPR, noneho haje n’umusanzu barushaho gusongwa, ndetse ari nako bamwe mu bagwije w’igihugu; ariko icyo kigega cyashyizweho nande, kizacungwa nande, kizamara iki? umutungo kubera kwiba umutungo ninde uba wamutumye? Ayo u Rwanda rudakoresha neza wa rubanda, bazarushaho gukira. mafaranga se ayashyira he? Kuri inkunga ruhabwa n’amahanga, mu Guhuzagurika mvuga ni ukumva konte yande, yihe? nyungu z’abanyarwanda. Ubwo Minisitiri w’imari, James Mu makosa menshi Leta ikora, bushakashatsi bwerekanye ko u Musoni avuga ko u Rwanda nta ntabwo niyumvisha ukuntu yakora Rwanda rukoresheje neza inkunga kibazo rutewe no guhagarikirwa ikintu nk’iki, ihubutse itya. Na none ruhabwa n’amahanga ingana inkunga kuko ruzakoresha kandi, niba hariho uburyo icyo n’amadolari 55 (Frw30,000) kuri reserves, hanyuma ukumva kigega kizakora Leta yashyizeho, buri muntu buri mwaka, buri umunyamabanga nshingwa ayo mafaranga akaba afite aho mukene yakabonye amafaranga bikorwa w’akagari arimo araka ashyirwa, n’uburyo acungwa, kuki agera ku bihumbi 56,000 abaturage umusanzu wo kujya mu byagizwe ibanga, nka ya misanzu (amadolari 100) buri mwaka kigega cy’igihugu. ya FPR. Niyo kandi ari uko byaba ariko siko bigenda. Iyo ni imwe Nyuma y’ihagarikwa ry’inkunga, bimeze, Leta ikwiye kumenya abo mu mpamvu abakene barushaho Perezida Kagame yabigarutseho ikwiye gusaba umusanzu, kuko kwiyongera. cyane, haba mu kiganiro umuturage wabuze n’amafaranga Si ibyo gusa, u Rwanda rushyira n’abanyamakuru giherutse, haba yo kugura umunyu, cyangwa se amafaranga menshi mu bikorwa mu nama y’umushyikirano, wabuze aya mutuelle, kumusaba by’umutekano, yakabaye azamura ndetse no mu ijambo yavuze umusanzu, rwose ni ukumusonga. imibereho myiza y’abaturage. Iyo yifuriza abaturarwanda umwaka Umwe muri aba baturage bumva raporo ivuga ko u Rwanda rutanga mushya (new year address to ko Leta irushaho kubasonga, atuye akayabo kangana na miliyari the nation). Uburyo yibanzeho i Nyamata, mu karere ka Bugesera. 22 buri mwaka ku bikorwa cyane bwo kuziba icyuho giterwa Ntabwo ndibuvuge amazina ye by’umutekano (security sector). n’ihagarikwa ry’inkunga ni kuko yabisabye kubera impamvu None se, abanyarwanda Leta uko abanyarwanda bagomba z’umutekano we. Nyuma yo isaba umusanzu wo gushyira mu kurushaho gukora cyane. Ikindi kumbwira ko umunyamabanga kigega cy’igihugu, bafite cyizere Kagame yavuze ko cyarebwa nshingwabikorwa w’akagari yaje ki uwo musanzu wo uzakoreshwa (ari mu nama y’umushyikirano) kumusaba umusanzu w’ikigega mu nyungu zabo? ni uburyo abanyarwanda batanga cy’igihugu, yagize ati: “ariko kweli Ibi na none bifitanye isano umusanzu mu kigega cya Leta, aka si akumiro n’agashinyaguro? n’umuti wa mbere watanzwe wasimbura izo nkunga. Twibutse Ubu nabuze n’ayo kwigurira na Perezida Kagame, ariwo wo ko yabivuze nyuma yaho umwe mu amavuta y’itadowa yanjye, gukora cyane. Gukora cyane ni banyarwanda baba mu mahanga ndavana he uwo musanzu?” byiza pe! Ariko na none ubutegetsi atangiye icyo gitekerezo. Aya magambo y’uwo bushyireho environment nziza Nyuma y’iminsi mike, amakuru munyarwanda arangeza ku Kubura inkunga ntacyo bizatwara u Rwanda? Minisitiri James ishoboza abanyarwanda gukora aturuka mu turere dutandukanye ngingo ya kabiri ya ‘environment’ Musoni cyane. Niba ari umucuruzi, tw’u Rwanda (atari mu mujyi wa abanyarwanda barimo, aribo yumve ko atazabangamirwa Kigali), aremeza ko abayobozi basabwa gutanga umusanzu. Tekereza kwaka umusanzu umutima wo kubukunda. kubera guhangana na sosiyete b’inzego z’ibanze batangiye Kimwe cya kabiri umuntu uvuye ku murenge Reka noneho ngaruke ku kamaro y’ubucuruzi y’ishyaka riri ku kwaka umusanzu abaturage, cy’abanyarwanda, ni ukuvuga gusaba uburenganzira ku isambu k’icyo kigega. Ndahera ku butegetsi. Abanyarwanda bose bababwira ko ari ayo kujya mu miliyoni hafi eshanu ni abakene. Ni ye yambuwe n’umunyabubasha, mpamvu ebyiri ngaragaza ko niyo bahabwa amahirwe angana, haba kigega cy’igihugu, kubera ko u ukuvuga abatungwa n’amafaranga akabwirwa nabi, agataha yimyoza uwo musanzu waba utanzwe, ku masoko ya Leta, no ku bindi. Rwanda rwahagarikiwe inkunga, atageze kuri 500 ku munsi, nubwo imoso. ntacyo uzafasha uwo muturage Inzego z’ubutabera zikore neza, kandi ko u Rwanda rugomba imibare itangazwa na minisiteri wawutanze, ahubwo ari uwo zidakoreshwa n’abanyepolitiki. kubeshwaho n’abana barwo. Abanyarwanda benshi barashonje, y’imari igaragaza ko ubukungu kandi mu bituma basonza harimo gukiza bamwe, keretse habaye Kurenganya na ruswa birwanywe, Ntabwo iki gitekerezo nyirizina bw’u Rwanda burushaho ivugurura rikomeye mu buryo Leta kandi bihanirwe kimwe kuri bose. ari kibi, ariko uburyo gikorwamo, n’abayobozi, kubera kwikubira no kwiyongera (6% mu 2005, 5.8% kwikanyiza. Abo bayobozi nibo y’u Rwanda icunga umutungo wa Amategeko yubahirizwe kimwe ndetse na ‘environment’ mu 2006, 6.4% mu 2007 na 8.5% rubanda. kuri bose. Ibyiza by’igihugu abanyarwanda bakwa imisanzu bajya kubabwira ngo batange mu 2008). umusanzu. Abanyarwanda Impamvu ya mbere ni uko nk’ubutaka, bisangirwe ku buryo barimo, haba politiki, ubukungu, Ibi bivuze ko amafaranga ari amaraporo y’inkurikirane (2004, bungana. Urugero: uzabwira sosiyali, nibyo nsanga bidakwiye. benshi ntibafite ubushobozi bwo mu bantu bake. Gihamya ni kwivuza, bwo kurihirira abana 2005, 2006) y’umugenzuzi mukuru umuhinzi uti kora cyane, wihaze Aya makuru yabanje kuvugwa mu uko ubushakashatsi bwakoze na w’imari ya Leta yagaragaje ko mu biribwa, usagurire n’isoko, Bugesera, ariko ubu araturuka mu babo amafaranga y’ishuri n’ibindi. PNUD ifatanyije na minisiteri Koko, kubabwira gutanga amafaranga akabakaba miliyari bityo utange n’umusoro utubutse, turere dutandukanye. y’imari igaragaza ko u Rwanda enye zinyerezwa buri mwaka ku afite hegitare imwe mu gihe wowe Reka mpere ku buryo icyo gikorwa umusanzu, n’ibibazo byose bafite, ruri mu bihugu 15 bya mbere ku isi ntibyaba ari ukubakinira ku buryo kunyereza umutungo wa umubwira ufite 30 cyangwa gikorwamo. Niba Leta y’u mu byerekerenye n’ubusumbane Leta ubu bimaze kuba umuco. zirenga? Rwanda yemeje ko abanyarwanda mubyimba? bw’amafaranga (income Muri make, umunyarwanda Kugeza ubu kandi, nta muntu Ishingiro ry’iki gitekerezo, ni batanga umusanzu runaka mu inequality). n’umwe urabihanirwa. ukwereka Leta ko mbere yo kugira rwego rwo gushoboza Leta yatanga ate umusanzu wo kubaka Kwaba ari ugusonga abanyarwanda igihugu (niyo yaba anabishoboye) Icyo bivuze rero ni iki? Icyo ibyo isaba abanyarwanda, igomba gukora gahunda zayo, nihajyeho kurushaho, Leta igiye kwaka bivuze ni uko n’iyo misanzu kubanza igaha abanyarwanda itegeko rishyiraho icyo kigega cya mu gihe abona ubutegetsi umusanzu umuturage utungwa butamukunda, bumukenesha, y’abanyarwanda bazaba bigomwe uburyo n’inzira byo kubona ibyo Leta, rigene imiterere, imikorere, n’amafaranga ari munsi ya 500 ku byinshi, izarangirira mu mifuka Leta ibasaba, kandi birashoboka. n’imiyoborere y’icyo kigega. Iryo bumurenganya, bumwaka ruswa, munsi. bumutegekesha igitugu n’ibindi ya bamwe mu bategetsi b’u Kugira ngo abaturage bakunde tegeko rigene abatanga umusanzu Rwanda, nkuko bigenda ku misoro Leta, ni uko nayo ibanza ni bande, bawutanga bate, Abanyarwanda benshi mu giturage bibi nk’ibyo? Icyo bivuze ni iki bagize akarengane indirimbo yabo rero? Ubutehetsi bwa Kagame batanga. kubakunda, atari mu magambo hakurikijwe iki? Impamvu ya kabiri ni gusa no gutekinika, ahubwo ari Iyo umunyamabanga ya buri munsi. Kwakwa ruswa byo bukwiye kubanza kwereka bamaze kubona ko ari umuvumo abanyarwanda ko bubitayeho, ubushakashatsi bwavuzwe mu bikorwa. Ikibazo ni niba nshingwabikorwa w’akagari haruguru (bwakozwe na PNUD abagirwa inama, bayumva. yatse abaturage umusanzu ngo ni ugomba kwihanganirwa, atari bubakunda, bubarwanaho, kugira ikibazo kigomba gukemuka. ngo abanyarwanda nabo bagire na minisiteri y’imari). Ubwo uwo kujya mu kigega cy’igihugu, bushakashatsi bwagaragaje ko Didas M. Gasana No 327 12-18 Mutarama 2009 Urup.  Icyuho: Cyama niyo ikwiye gufasha Leta

imwe mu bibazo bikomeye Leta y’u KRwanda yinjiranye mu mwaka wa 2009, ni icyuho gikomeye cyasizwe n’ihagarikwa ry’inkunga z’abaterenkunga b’u Rwanda babiri bakomeye aribo; u Buholandi na Suwedi. Ibyo bihugu biri mu byateraga u Rwanda inkunga itubutse muri bije y’u Rwanda. Amakuru akomeza kuvugwa akaba yemeza ko n’abandi nk’Abadage, Abongereza ndetse n’Ababiligi nubwo batatangaje ku mugaragaro inkunga zabo kugeza ubu zitakwizerwa ijana ku ijana cyangwa zishobora kuza zitinze. Ibyo ahanini akaba ari inkurikizi y’ibibazo by’intambara zo mu burasizuba wba Kongo, u Rwanda ruvugwamo gufasha inyeshyamba za CNDP.

Icyo kibazo mu by’ukuri cyaje gitunguye u Rwanda. Hari ibikorwa byinshi by’amajyambere Leta yari iteganyije ariko icyizere kiri ku nkunga z’abo baterankunga. Muri izo harimo n’icukurwa rya ‘Gaz Methane’ Dore abakamiwe bakwiye kwaka umusanzu wo kuziba icyuho cy'inkunga zahagaritswe mu kiyaga cya Kivu n’izindi nyinshi Leta yagashyize mu ikigega cy’igihugu, aho abaturage ku Rwanda, igihugu kigikennye butaka butageze hegitari cyangwa None rero, ubu iyo Leta yaguye bikorwa yifashishije amafaranga batanga umusanzu wo kuziba icyo cyane, kitarashobora no kwivana umutunzi, ufite inka icumi mu kibazo, uwa mbere wayifasha ateganyijwe muri bije harimo cyuho! Ni byiza rwose kugerageza mu mwobo w’ubukene n’izo zitavamo na ‘minerval’ y’umwana ni uwo yafashije akagira icyo n’ay’abo baterankunga. Mu kwishakamo amafaranga mu nkunga zitangwa. umwe? Umucuruzi udahabwa ageraho kigaragara. bisubizo Leta yahise itekereza, rwego rwo kudakomeza gutegereza isoko nyamara agasabwa umusoro harimo gushyiraho icyiswe akimuhana, uretse ko bukiri kare Mpereye kuri icyo gitekerezo w’akayabo? Abo sibo baturage Simvuze ko abaturage, Leta abantu bagize, icya mbere, bahari? itabafashije, oya, ariko, bo nkuko ukurikije abaturage izo nkunga bigaragara baracyakennye pee! basabwa urwego barimo mu Cyeretse niba bavuga abadepite, Nyamara, ukurikije imari FPR bukene, kubategerezaho inkunga ba Minisitiri, abayobozi b’ibigo ifite, ziriya nkunga u Rwanda yaziba icyuho cy’ama miliyari n’abayobozi bakuru ku rwego rwatakaje ni nkeya pee-FPR ifashe igihugu cyatakaza mu nkunga, ni rw’igihugu n’abayobozi b’ingabo miliyari wenda mirongo itatu ukwirengagiza byinshi. Umuntu bo usanga bahembwa akayabo, z’amadolari ikazigenera cyangwa yanabyita kuyogoza abaturage bakongeraho ka ‘dairy’ gacuruza ikaziguriza Leta (kuyigenera cyangwa se guteza ubwega kuko amata ava mu nka zabo na sosiyete byo simpamya ko babyemera), nabo ubwabo usanga bakeneye ihabwa amasoko runaka kuko ndavuga ibishoboka, kuyiguriza, inkunga. N’izo nkunga zazaga aribo bafite ubwo bushobozi. Abo yakwivana mu kibazo, ibikorwa ahanini kubafasha kwivana mu bo wenda bagira icyo basabwa, bigakomeza, hanyuma aho ikibazo bukene. Abaturage kugeza ubu ahubwo nibo bagombye guheraho kizarangirira, ibintu bisubiye barira ayo kwarika kubera imisoro bakata imishhara yabo minini. mu buryo, ikiyishyura dore ko (ku bafite ibyo bakora) dore ko nta n’uwatindiganya kuyishyura abashomeri nabo ari benshi, Ahubwo, nkuko mbigaragaza nkuko abandi babatindira-ni bagakatwa amafaranga ya FARG mu mutwe w’iki gitekerezo, ukwikoreramo. dore ko ubwishingizi bwo ari bake hari uburyo bushoboka. Kugeza babushobora, n’ibindi nk’ibyo uyu munsi, nubwo abaturage Kugeza uyu munsi, Cyama gutera kugeza naho bamwe bagomba bakennye, hari urwego ruri mu inkunga Leta nicyo gisubizo kwiguriza kubona aya MITUEL, Rwanda kubera impamvu za gishoboka kandi gikwiye mu wabashakamo inkunga ya Leta politiki benshi batayobewe rukize kuziba kiriya cyuho, aho gukomeza ikava he? pee! Urwo nta rundi ni Umuryango guteza ubwega ngo abaturage (FPR). Perezida Kagame niwe badafite n’inzara zo kwishima Umuturage usabwa gufasha Leta muhamya wa mbere wabyo bayifashe. FPR yo aho iyavana ni uwuhe? Umumotari winjiza uherutse kwivugira ko FPR ikize. haroroshye kandi ni henshi; buri igihumbi ku munsi, nabwo ari Mu kubona ubwo bukire, Leta mucuruzi ukomeye bazamubwira uko yagize amahirwe ntibamuce yabifashsijemo FPR, birazwi. Mu ayo agomba gutanga (kuko hari amande ngo yanze kujya mu kwiha amasoko menshi, kwiha ikibazo gikomeye), imisanzu birori runaka cyangwa gukora ‘monopoly’ ku bucuruzi bumwe yinjire vuba vuba icyuho izaterwa umuganda? Ni uwa gatebo, birirwa nk’itumanaho (MTN) kumara n’uko gufasha Leta, ishobora birukansa ngo ntibamushaka mu imyaka itabarika, kwiguriza mu no kukiziba, Leta itagombye mujyi n’agatebo ke k’imineke? mafaranga ya Leta (urugero ni kuyishyura. Umukozi wa Leta uhembwa Prime Holdings yiguriza muri umushahara ushirira muri misoro, Privatisation) n’ibindi, Leta Charles B Kabonero Uyu nawe azasabwa umusanzu w'ikigega cy'igihugu? ubwiteganyirize, RAMA n’ibindi? yafashaga FPR kugira imari ifite Ninde? Umuhinzi uhinga ku ubu itubutse bigaragarira amaso. Urup.  No 327 12-18 Mutarama 2009 Itangazamakuru: Kwigiza nkana no kwitana ba mwana bimaze iki? yuma y’inkuru icyo bisaba gukora bibazo byinshi birimo; mu bikorwa mbere yuko mpamvu zibivuguruza igashaka ko twandika nanditse mu itangazamakuru kandi ikibazo cy’amakuru ajya kubwira abantu zihari. amakuru atabogamye Nkinyamakuru neza, ariko bikaba abogamye, ubwisanzure ngo barakoreshwa kandi n’ibyiza Umuseso nomero 326, bigaragara ko ufite bw’itangazamakuru, akabanza kureba uburyo Uwo muyobozi yatanze by’igihugu bikandikwa. igira iti; “Uburyo izindi nyungu zawe za ubushobozi n’ubumenyi urwego arimo (siniriwe urugero rwa FDLR Ibyo byakora gute hari ibibazo bya Leta politiki rimwe na rimwe buke bw’abanyamakuru, nduvuga) kugeza ubu avuga ko ibihugu bigize abanyamakuru Leta n ’ i t a n g a z a m a k u r u zituma udakora akazi a b a n y a m a k u r u rukoreshwa bikomeye akarere byayishyize iheza mu manama byakemuka.” nakiriye kawe neza kuko uzinjiza b a k o r e s h w a rugatatira inshingano ku rutonde rw’imitwe n’abo abayobozi terefoni nyinshi mu myandikire yawe.” kurwana intambara zarwo rugamije y ’ i t e r a b w o b a , bafashe icyemezo cyo z’abantu bafite icyo By’umwihariko yaje z ’ a b a n y a p o l i t i k i , gushimisha abategetsi ariko ntasobanure kwima amakuru?” bayivugaho. Abo kwerura ambwira ko mu uburyo itangazamakuru bamwe, nabyo mbiburira impamvu Leta yumva Hano uwo muyobozi mbanje kubashimira misesengurire ye asanga ryafashwa, uburyo Leta igisubizo. u m u n y a m a k u r u yabanje kunyibutsa mbere na mbere kuba hari abantu bamwe ifata itangazamakuru atavugisha Victoire ko na mbere y’iryo baragize umutima wo ngomba kuba nandika n’ibindi byinshi. Ikindi twagarutseho Ingabire, Deo Mushayidi hezwa, ibinyamakuru kuyisomana ubushishozi mfite izindi mpamvu mu buryo bwa rusange, n’abandi kugeza nk’Umuseso bitandikaga bakagira n’igitekerezo zitari iz’itangazamakuru Tuvuga ku kibazo ni ikibazo cyuko ubu kuvugana nabo amakuru yo mu manama cyo gushaka kugira gusa, bigatuma cyo kubogama, hari abanyamakuru bituma umunyamakuru n’amakuru avugwa icyo bayivugaho. ngaragaza kurengera, mugaragariza ko bakoreshwa mu afatwa nk’umwanzi. n’abayobozi ba Leta, Nshimishijwe kandi gukabya n’ibindi byica ibinyamakuru bibogama kurwana intambara Hari n’andi makuru akaba avuga ko ari nuko benshi nasanze umwuga. Muri abo bantu ku buryo bukabije (mu bitangazamakuru) kuyandika kugeza ubu urwitwazo twabonye. ari ibibazo n’ibisubizo uwo yagaragajemo ni kugeza ubu ari ibya z ’ a b a n y a p o l i t i k i bigushyira muri urwo Yewe no ku bijyanye no tubyumva kimwe. Minisitiri w’imari, Leta n’ibindi byitwa bifitaniye ibibazo rwego ku buryo nta kindi guhagarika kwamamaza James Musoni ndetse ko byigenga ariko hagati yabo. Hano bigaragaza uretse kuba mu bitangazamakuru By’umwihariko ariko n’ishyaka rya FPR. bikorana na Leta ku twemeranyije yuko Leta itinya abayinenga. bimwe, yavuze ko uko hari umuyobozi umwe Ibyo namusobanuriye buryo bugaragara. bikunze kubaho ariko Nyamara ku rundi ibinyamakuru bimwe twavuganye kuri terefoni ko atari byo ahubwo Ibyo arabyemera ariko winjiye mu mizi yabyo ruhande abanyamakuru bisohoka ubu ariko nk’isaha imwe n’iminota mugaragariza ko akihutira kuvuga ko wasangamo uruhare b a k a b a s a b a byasohokaga ndetse ko makumyabiri n’itatu nkunda umwuga wanjye n’ibivuga ko byigenga rukomeye rw’abo k u t a b o g a m a . hari n’ibyarushijeho (1.23min) ndetse tukaza kandi nkaba nakunda koko, bishobora banyapolitiki kubera U m u n y a m a k u r u gusohoka neza no guhura tukaganira kwandika kuri politiki kuba bikoreshwa imbaraga bafite ariko wahaye Leta ijambo nk’Umuseso. igihe cy’amasaha cyane ariko ntafite n’abandi bantu. Aho ko ku banyamakuru hamwe n’abo batavuga agera kuri atanu yose izindi nyungu muri ho, namugaragarije bidakwiye kandi rumwe nayo akitwa Icyo namubwiye ni uko ku itangazamakuru. politiki. Ni ukuri kandi nkomeje ko ku abanyamakuru bagomba umwanzi. Ibi, nubwo niba abantu bashaka Mpisemo kugaruka ariko sinzi ko yanyuzwe bijyanye n’Umuseso kubyirinda. Hari mushuti wanjye uwo ko habaho impinduka, ku byo naganiriye n’ibisobanuro byanjye. nta muntu n’umwe n’udukosa duto ariko abyigizaho nkana, iby’inyuma bagomba nawe kubera impamvu uwukoresha kandi dukomeye nko kwanga nta kundi byakwitwa kubyirengagiza, abantu ebyiri; iya mbere Ikindi namubwiye nkeka ko yabyumvise. kuvuguruza inyandiko uretse kurwanya bakareba imbere. Ukuri ni uko twaganiriye ni uko ari ibisanzwe Uwo mugabo nubwo ifite uwo yabangamiye itangazamakuru. ni uko niba ushaka byinshi cyane. Ikindi ko hari abantu mu yemera ko kubogama cyangwa yagaragaye ko umuntu yandika ni uko uwo muyobozi gihugu usanga bakora uko ari ko kose, ko atari ukuri no kwita Leta kuvanaho amakuru atabogamye, ayobora urwego rufite amakuru cyane kurusha yewe no kubogamira abantu ‘amazina’ nka ‘embargo’ cyangwa ugomba kubanza aho ruhurira ndetse abandi (abanyamakuru kuri Leta bitemewe, ‘Rajab’, ‘abatoni’, abanyamakuru gukuraho inzitizi zose runafata ibyemezo bakayandika), muha ntabwo asobanura ibigirwa-mana n’andi gutanga icyizere: Ni zatuma atabikora. Muri ku itangazamakuru ingero n’ahandi nko muri impamvu, kugeza ubu avuga ko binyuranyije iki kibanza? izo harimo gukora ku (amazina ye mpisemo Uganda ku bantu nka ibitangazamakuru bya n’umwuga. Bimwe buryo iriya ‘embargo’ kutayatangaza kuko Minisitiri w’umutekano Leta bidatera abantu tubyumva kimwe Njye n’uwo mugabo ku bitangazamakuru ntabimusabye). waho, Amama Mbabazi, impungenge uburyo rwose. twemeranyije ko ari ivaho noneho urwo wagaragaye ku ipaje ya bikoreshwa na Leta ngombwa ko ibibazo rwitwazo rukavaho, Ku nkuru nanditse mbere y’ibinyamakuru b i k a y i b o g a m i r a h o Ariko tugeze ku kibazo biri mu itangazamakuru abanyamakuru bakaba bitatu enshuro zisaga bikabije aho kugerageza cyuko Leta usanga yita abantu bagomba aribo bagenzurwa kureba Yabanje kumenyesha ko magana abiri (200) mu gukorera abaturage abanyamakuru abanzi kubyumva kimwe uko babyitwaramo. yemeranya na byinshi mwaka umwe gusa koko. b’igihugu ngo ni uko kugira ngo babishakire Ntabwo wavuga ngo mu byo nanditse wa 2008 kandi inkuru bahaye abantu runaka ibisubizo. Ariko se umunyamakuru abanze muri iyo nkuru, ariko zimwandikwaho hafi Uwo mushuti wanjye ijambo cyangwa banditse byashoboka bite? Ikibazo agaragaze ubushake avuga ko hari n’ibyo ya yose zimunenga. yagarutse ku kintu bayinenga nubwo gikomeye kugeza ubu hanyuma ‘embargo’ tutavugaho rumwe, Muri rusange, gikomeye cyuko yavugiraga Leta kuri gihari nari nsanzwe nzi izabe ivaho, kuko ntaho cyane cyane aho avuga tuganira, yakomeje buri muntu uri mu byinshi nta bisobanuro nakomeje no kubona yahera. Birumvikana, ko mu bibazo nagaragaje kwibanda cyane ku itangazamakuru akwiye yagitangiye cyane cyane nyuma y’ibyo biganiro umunyamakuru yakora nkanasobanura, ikibazo bibazo biri ku ruhande kujya yisuzuma akareba ko namugaragarije n’uwo mugabo n’abandi akazi ke ariko ni kenshi cy’ubumenyi buke rw’itangazamakuru, ko ibyo akora biri mu ko benshi muri abo twavuganye, ni ikibazo uzakomeza gusanga b w ’ a b a n y a m a k u r u ibya Leta agasa buryo cyangwa niba bahabwa ijambo cyane cyo kwitana ba mwana amakuru aburamo ntagihaye umwanya nk’ubikwepa, ubundi ibyo anengwa bidafite cyane n’amaradiyo no kwigiza nkana, biri uruhade runaka cyane n’uburemere gifite. anayivugira cyane ariko ishingiro cyane cyane nka BBC na VOA atari ku mpande nyinshi; cyane urwa Leta. Yarakomeje ati: ntibyatubuza gukomeza mbere yuko anenga abajenosideri bahigwa kuganira neza. cyangwa ashinja abandi. ahubwo ari abemeza U m u n y a m a k u r u Si ibyo gusa ariko, ni “Ikigaragara ni uko Hano nibajije impamvu ko batavuga rumwe aragaira ati; “Leta no kureba amakuru wowe umaze kumenya Twaganiriye ku iyo mvugo atayishyira n’ubutegetsi kandi nta yaduhaye akato kandi abo bayobozi batanga Igitekerezo No 327 12-18 Mutarama 2009 Urup.  Itangazamakuru: Kwigiza nkana no kwitana ba mwana bimaze iki? itangazamakuru. Ibyo mugabo twaganiriye byakorwa mu guteza n’abandi benshi ko imbere ubumenyi hari abantu binjiye mu a b a n y a m a k u r u itangazamakuru batize babonerwa uburyo bwo neza ‘project’ zabyo kwiga n’uburyo bwo n’uburyo bizakora gushakirwa inguzanyo akaba ariyo mpamvu (mu buryo bwihariye) nyamukuru y’ikibazo zafasha abafite gahunda cy’ubushobozi buke igaragara gutera imbere. mu bitangazamakuru. Nkuko nabivuze ariko Ariko, hari n’impamvu ibyo bisaba ko urwo z’ubukungu bw’igihugu rwego ruba rwabanje muri rusange buri hasi, kwivugurura mu ibibazo by’umuco bijyanye n’ubwigenge, wo kudasoma no r u g a s h o b o r a kwamamaza mu kubikora rutagamije Rwanda ariko kuburizamo ubwigenge bigenda bitera imbere bw’itangazamakuru. bizanarushaho gutezwa Ibyo kandi byakorwa mu imbere n’imikorere rwego rw’ubucucuruzi; y’ibitangazamakuru. urugero hagashakishwa Bityo rero, aho inkunga zo guteza gukomeza kubivuga imbere itangazamakuru, gusa, icyihutirwa hanyuma zigashyirwa ni ugufasha urwo mu kigega rwego mu nzira zizwe Umuco wo Gusoma: Umuseso niwo uri ku isonga mu gukundisha abanyarwanda gusoma hagashyirwaho na neza kandi zidatuma komite y’abantu ruhinduka igikoresho bashinzwe kugenzura c y ’ a b a n y a p o l i t i k i n’uko bayatanga. uvuga kandi ko ari bigaragaza kubangamira badafite ubwisanzure. itangwa ry’iyo n’abategetsi, ubundi Ni ngombwa ko Umuseso, ari njye ubwisanzure, Leta Ikindi kandi nkunga ariko mu hagasigara harebwa ‘attitude’ na ‘mentality’ ntacyo turaba nubwo itakomeza kwitwaza twanavugagaho rumwe rwego rw’inguzanyo i b y ’ a m a t e g e k o b y ’ a b a n y a m a k u r u ngo tunabukoresha Umuseso n’ibindi ni uko kugira ubumenyi mu binyamakuru. n’amahame y’umwuga n ’ a b a y o b o z i nabi! Yavuze ko bike, kwemeza abantu bitabuza ubishaka Ikinyamakuru gihawe ariko ubumenyi bihindukira rimwe. hari ubwo abantu ko hari ubwisanzure gukoreshwa ahubwo ko amafaranga kikaba n’ubushobozi bitakiri Ari abanyamakuru binanirirwa kwifashisha by’umwihariko mubwira ashobora no kurushaho cyagaragaje uburyo urwitwazo ku mpande bakamenya ko ari ihame ubwisanzure buhari. ko ku giti cyanjye kuba igikoresho kibi bwo kuyakoresha no zombi. kuvugana n’impande Ngo budahari, Umuseso mvuga ubwisanzure cyane nawe akomeza kuyacunga kugira ngo Byumvikane neza ko zombi bakandika waba utakiriho. Hano ngaragaza izo ngero kumbwira ko iyo bizashoboke kikaba byinshi mu bikenewe amakuru yuzuye namwemereye ko kandi azi zihari. Ni byiza umunyamakuru yiga gisabwa kuzayishyura gukorwa bisabwa n’abayobozi uretse njye nisanzura rwose, ko abantu bareka kujya i t a n g a z a m a k u r u mu myaka nk’itanu gukorerwa rimwe kuvuga ngo ‘embargo’ namubwira ko ibyo bigiza nkana cyangwa yiga nuko agomba bitewe nuko angana. kuri buri ruhande; ivuyeho, bakagira avuga byumvikana ngo dukomeze kwitana kwitwararika muri uwo Ibyo ntabwo byaba ari kuvanaho ‘embargo’ ububasha bwo kuvuga ariko ko yirengagiza ba mwana ku bitureba mwuga cyane cyane ruswa kuko yaba atari ku bitangazamakuru, koko atari uko bimeze byinshi, yigiza nkana; bireba n’abanyarwanda mu myandikire nanjye amafaranga ya Leta gukingura amasoko ubu, ubwo usanga benshi namumenyesheje ko bose. ndabyemera koko. kandi yaba atanzwe yo kwamamaza hari ibyo badashobora nubwo ninsanzura ndi Mushuti wanjye uwo nk’inguzanyo mu ndetse no kugaragaza kuvugaho kandi biri mu mu bantu bemeza ko nanamubwiye ko Gufasha bisabwa guhindura kwemera kunengwa ku nshingano zabo. Ibyo nta bwisanzure buri guha abanyamakuru itangazamakuru? umurongo bitarimo ruhande rwa Leta no birazwi cyeretse ku mu Rwanda, kandi ubumenyi n’ubushobozi ahubwo igisabwa ari guhindura imikorere bashaka kwigiza nkana. ko mbivuga mfite bitavuze ko ibibazo biba I t a n g a z a m a k u r u ukuyashora mu bikorwa n ’ i m i t e k e r e r e z e ibimenyetso. Namuhaye bikemutse kuko mu ryafashwa rite? Nabyo byo guteza imbere ku ruhande Ubwisanzure ingero zirimo izi gihe cyose Leta itinya twabiganiriyeho. Hano i g i t a n g a z a m a k u r u rw’itangazamakuru nta buhari zikurikira: kunengwa cyangwa twagarutse ku rwego hagamijwe cyane byose bigomba cyangwa abantu Alison Des Forges na ari Leta y’igitugu abo rw’Inama Nkuru cyane gukemura gukorerwa rimwe barabwiyimye? banyamakuru bafite y ’ I t a n g a z a m a k u r u ibibazo by’ubumenyi kugira ngo impinduka bazira iki? Ifungwa ubumenyi, bisanzuye tuvuga ko kuva ifite mu n’ubushobozi mu kazi igaragare koko. Kwitana Ikindi kibazo njye ry’ibinyamakuru nka bakomeza kubizira. nshingano zayo guteza nko guha akazi abantu ba mwana ku cyabanza na mugenzi wanjye Weekly Post bivuze Namwibukije urugero imbere itangazamakuru, babyigiye babishoboye, n’icyaza nyuma ndetse twaganiriyeho, ni ikibazo iki? Abanyamakuru nari naratanze na mbere hari ibyo yakora. kubashakira ibikoresho no kwigiza nkana ku cy’ubwisanzure. Kuri birukanywe mu gihugu yuko mu Rwanda Hatabayeho kubogama no kuvugurura bigaragararira amaso we ngo ubwisanzure nka Mugisha Furaha na n ’ i b i n y a m a k u r u (cyane cyane ari urwego imyandikire biciye mu ntacyo bimaze. burahari ahubwo Mukombozi bazize iki? biteye imbere cyane kugeza ubu runengwa kwifashisha ababifitiye abantu barabwiyima. Guheza abanyamakuru bifite abanyamakuru kuba rwarananiwe ubumenyi n’ibindi Charles B Kabonero Yatanze urugero mu biganiro biba b’inzobere bahagera inshingano yo kurinda nk’ibyo. Umwanditsi n' rw’Umuseso, ambwira bigamije iki? bakananirwa gukora abanyamakuru kubera Hano byumvikane neza Umuyobozi w’Umuse ko nta muntu uravuga Namubwiye ko mu gihe akazi nabo neza kubera kubura ubwigenge), mu ko nemeranya n’uwo so ibirenze iby’Umuseso habaye ibikorwa nk’ibyo abategetsi batavuga, bijyanye no gufasha Urup. 10 No 327 12-18 Mutarama 2009 Urubuga rw'Abasomyi Mu mikorere ya Kiliziya gatolika nta butabera buharangwa? Igitabo Padiri Ndorimana Yohani yise « De la région des grands lacs au Vatican : intrigues,scandales et idéologie du génocide au sein de la hiérarchie catholique » maze kugisoma incuro eshatu zose, ngitangira nkakirangiza ! Gikomeje rwose kunshishikaza kubera ko kimfasha kumva intandaro y’ibibazo bikomeye Abanyarwanda bahuye nabyo kandi bikaba bigikomeza kubapyinagaza.

uri iki kiganiro gatolika (Droit Canon) tuzi ukuntu Musenyeri ku italiki 20 mata 1989 ndagira ngo akaba abifitemo diplôme Muvara yatorewe kuba avuga ko arengana, ariko Mm b e r e k e y’ikirenga (Doctorat). Umwepiskopi wungirije nta n’ikindi kimenyetso i b i t e k e r e z o - n k i n g i Ubwo rero umuntu (Evêque auxiliaire) wa yashoboye gutanga. Ndorimana yubakiyeho yakwibwira ko avuga Diyosezi ya Butare taliki Yenda ntacyo yari afite. igitabo cye bityo namwe ibyo azi neza ! Gusa ya 30 ukuboza 1988. Gusa ndumva umuntu murusheho kwirebera ndahamya ko nta wabura Nyuma y’itorwa rye ataba ashinyaguye ukuntu u Rwanda rugifite gutungurwa nuko umuntu Muvara yazengurutse yibajije impamvu Muvara ingorane zitoroshye ! wize amategeko ya hose mu gihugu asuhuza atakurikiranye kiriya Ibyo bitekerezo-nkingi Kiliziya atangaza ku abantu kugira ngo kibazo ngo yirwaneho, ni ibi bibiri bikurikira : mugaragaro ko ntacyo bamumenye. Yaje no mu ngo yenda ubwepiskopi Mu mikorere ya Kiliziya ayo mategeko amaze Seminari nto ya Nyundo abureke ariko nibura gatolika nta butabera kuko ntaho akoreshwa ! aho nigaga, ndamubona yerekane ibimenyetso buharangwa. Muri make Ndorimana numva ndamwikundiye. byuko yarenganye. Mu yataye igihe yiga ibintu N’Abaseminari bose myaka itanu yari ananiwe « Mu mikorere ya bidafite akamaro, nabonaga bamwishimiye. kugira icyo yabikoraho? Kiliziya nta butabera bitazanamufasha kugira Nyuma ababishinzwe Aha umuntu yatekereza Arabaza Ndorimana: Padiri Nahimana buharangwa » uwo yarengera ! Niko baje kumusaba kwegura ko yabiretse nkana ! Veronika Nyirandegeya!) Gapangwa Nteziryayo Ndorimana abibona, (taliki ya 2 mata 1989) Impamvu nyayo yamuteye ni ryo turufu ryonyine Jerome. Twibuke ko Mu by’ukuri, iyo nta n’icyo twabivugaho atarahabwa isakaramentu kutirirwa abikurikirana Ndorimana afite, kandi yabaye umwepiskopi wa usomye igitabo cye kindi ! bibabaza benshi ariko ntawapfa kuyimenya! naryo tuzi impamvu Diyosezi gatolika ya Uvira witonze uhita ubona nta n’ubwo bose Twibuke ko yitabye Imana arihagarariyeho ! guhera mu 1984. Uyu ko igitekerezo gihatse Nyamara ariko n’iyo babwiwe impamvu muri 1994, ahitanywe na Abashaka kumva « na we akaba yarasabwe ibindi Padiri Ndorimana umuntu ataba yarize ayo z’uko kweguzwa, kuko jenoside. Imana imuhe ingengabitekerezo » icyo kwegura ku murimo ashaka gutambutsa kiri mategeko ya Kiliziya ngo yenda bitari ngombwa ko iruhuko ridashira. ari cyo bajye bahera wo kuba umushumba ku rupapuro rwa 187. aminuze nka Ndorimana, zivugwa ku maradiyo. n’aho ! wa Diyosezi gatolika Dore uko abyivugira : mu magambo ye hari Ibyo Muvara yanze ya Uvira mu mwaka wa «Dans les procès civils, ahantu buri wese Nyuma y’aho, mu ibaruwa gukora Ndorimana Nanone ibyabaye kuri 2003. Ndorimana aremeza on connaît le rôle du juge yahita abona ikibazo: Musenyeri Muvara ubwe nibyo yiyemeje Musenyeri Muvara ko na we nta kindi yazize et des parties. Le greffier, Ndorimana arashaka ko yandikiye abepiskopi kumukorera : ngo birababaje. Gusa rero uretse kuba umututsi ! lui, a la compétence Kiliziya gatolika ikora b’u Rwanda taliki ya agamije kwerekana uko Muvara we yagize (p179). Igitangaje ni uko de faire respecter les nk’ « inkiko zisanzwe za 20 mata 1989 yivugira Muvara yarenganyijwe ubutwari bwo kwakira Ndorimana ubwe yivugira décisions du tribunal, gisivile » ! Kuki adashaka impamvu bahereyeho n’ubuyobozi bwa Kiliziya ibyamubayeho, yumvira ukuntu n’Abapeskopi donc du juge. Pour le cas kutubwira ko Kiliziya bamusaba kwegura : biturutse ku bepiskopi Kiliziya, akomeza b’abatutsi b’i Rwanda qui nous occupe, le Saint itandukanye n’inkiko « je suis innocent devant b’Abahutu ! Ndumva ubutumwa kugera ku n’ab’i banze Siège est tout : il accuse, zisanzwe ? Ndorimana l’accusation portée contre ntawakwanga ko ukuri munota wa nyuma! gufasha Musenyeri récuse, décide et exécute. se yaba yaribagiwe ibyo moi. Je ne suis pas père kwajya ahagaragara! Ndorimana sibwo agiye Gapangwa muri iki Application : il n’y a pas yize kuri kamere nyayo de l’enfant de Véronique Igitangaje ni uko kumurusha kwimenya! kibazo! Yewe agera de justice dans l’Eglise ya Kiliziya(Ecclésiolo Nyirandegeya. J’ignore Ndorimana avuza induru Icyo twanze ni uko ikibazo n’aho avuga ukuntu Mgr catholique » (p.187). gie) ? None se niba azi les mobiles qui l’ont gusa ariko akaba ari nta cya Muvara cyahindutse Fréderic Rubwejanga (« Mu manza zisanzwe imiterere n’imikorere poussée à porter un faux kimenyetso gishya na igikangisho (épouvantail) wayoboraga ASCEAC za gisivile, tuzi nyayo ya Kiliziya kuki témoignage » (p.285) ;( busa atanga kivuguruza muri Kiliziya y’ u Rwanda! (l’Association des inshingano za buri ahitamo kuyifata nka « Ndi umwere w’ibyo kiriya kirego kitoroshye. Icyakora ahari igitekerezo Conférences Episcopales wese : iz’umucamanza « société civile ou banshinja.Umwana wa Ndorimana arerekana gusa gishya Ndorimana de l’Afrique Centrale) ntizihura n’iz’ababurana. politique »! Turasanga Veronika Nyirandegeya si ko Muvara yari inshuti yongeraho ni uko kugira yanze kubyinjiramo Grefiye we ashinzwe ko abyirengagiza nkana jye twamubyaranye.Sinzi ye cyane kuva ari abana umugore cyangwa abana akabwira Ndorimana gushyira mu bikorwa kugira ngo abone icyamuteye kunshinja ariko akirengagiza ko bitari bikwiye kubuza mu kinyabufura ko icyemezo cy’urukiko ari uko asobanura ibindi ibinyoma »). Byumvikane ibyo ntacyo bitwunguye! umupadiri gutorerwa byaba ari ukwivanga na cyo cy’umucamanza. bibazo yifitiye nkuko ko uriya mugore witwa Aranavuga ukuntu Muvara ubwepiskopi! Si ko mu bibazo by’ikindi Tugarutse ku bitureba, bigaragazwa n’ingero Veronika Nyirandegeya yari umuntu mwiza Kiliziya ibibona muri gihugu (RDC)! Ariko dusanga Urwego ebyiri yagize nk’ibendera yatanze ubuhamya buvuga cyane kandi birashoboka. iki gihe, yenda bizaza Ndorimana we ntiyumva rw’ubuyobozi bukuru ry’imigambi ye. ko afitanye umwana Gusa ibyo byose ntacyo kera! Ndorimana we, ukuntu Abepiskopi bwa Kiliziya gatolika (cyangwa abana) na byongera ku ngingo wirambirwa, nzagufasha b’abatutsi bakwanga rukora byose : rurashinja Ikibazo cya Musenyeri Musenyeri Muvara, dore y’urubanza! Kuba inshuti gutegereza! gufasha mwenewabo rukanashinjura,rufata Muvara ko byanahwihwiswaga ya Ndominana ntibihagije Ikibazo cya Musenyeri w’Umututsi uri mu icyemezo akaba ari na rwo muri Kigali. Ndorimana ngo Muvara abe umwere! Gapangwa bibazo! Arerura akabyita rugishyira mu bikorwa ! Ubundi jye sinkunda ko aratubwira ko icyo Kuba umuntu mwiza Urugero rwa Kabiri ubwoba buteye isoni, Kubera iyo mpamvu : nta abantu bipfiriye bavugwa kirego kimaze kugera ku cyane ntibivuga ko utatera Ndorimana atanga ubugambanyi n’ububwa! butabera burangwa muri mu rwego rw’amahane babishinzwe, bihutiye umugore inda! Kwemeza akarutindaho agamije Biragaragara ko kuri Kiliziya gatolika ! ») no guterana amagambo ! gukoresha iperereza, ari ko nta kindi yazize kwerekana ko nta Ndorimana, ibihugu Ariko ubwo Ndorimana naryo ryahamije Muvara uretse kuba yaravutse butabera burangwa muri byigenga bitabaho! Igifite Twibuke neza ko aribyo ashyize imbere, icyo cyaha (p.67) ! ari umututsi (ariko Kiliziya gatolika, ni agaciro ni Umututsi aho Padiri Ndorimana yize reka dutinyuke kugira Musenyeri Muvara we yaje Ndorimana azatubwire ikibazo cya Musenyeri amategeko ya Kiliziya icyo tubivugaho. Twese kwandika iriya baruwa yo neza n’ubwoko bwa Komeza P 11 Amakuru anyuranye No 327 12-18 Mutarama 2009 Urup. 11 Jenerali Kabarebe i Kinshasa Ubukeragendo: Leta yohereje makuru afite intumwa ya Loni ku kibazo U Rwanda ruratungwa gihamya agera cy’intambara ya Kongo, agatoki kuba rushyigikiye Aku kinyamakuru by’umwihariko ibijyanye inyeshyamba za CNDP Umuseso aremeza ko n’imishyikirano hagati zirwanya ubutegetsi bwa abanyeshuri 200 muri RTUC mu mpera z’icyumweru y’inyeshyamba za CNDP Kabila, ku rundi ruhande b a n y e s h u r i Kaminuza yizewe na Kaminuza boherejwemo gishize, umugaba mukuru na Leta ya Kabila. Nyuma na Leta ya Kabila ikaba bagera kuri Leta kuba ariho bigira, ifite ubushobozi bwose w’Ingabo z’u Rwanda, yaho akaba yaranyuze no ishyinjwa gushyikira Amagana abiri bari bagakomeza nkuko bisanzwe hari n’izindi Kaminuza Jenerali James Kabarebe mu Rwanda, ava aho i umutwe w’interahamwe batangiye kwigira mu barihirwa na Leta (Bourse), zikomeye ikorana nazo, yagiriye uruzinduko mu Kinshasa. Mbere y’urwo wa FDLR, ushaka gutera ishuri ry’ubukerarugendo bazishyura barangije kwiga bahakura uburezi bwiza gihugu cya Repubulika ruzinduko rwa James ubutegetsi bw’i Kigali. ry’abanya Canada batangiye gukora. kandi bikazabahendukira iharanira demokarasi ya Kabarebe, abaminisitiri Umubano w’ibyo bihugu ryakoreraga mu gishanga, Nubwo abo banyeshuri kuko Leta ibaha ‘Bourse’ Kongo, i Kinshasa, ariko b’ingabo b’ibihugu byombi byombi ntiwigeze uba ahahoze Kaminuza yigenga bavugana n’Umuseso bazishyura. impamvu z’urwo ruzinduko, (u Rwanda na Kongo mwiza nyuma y’intambara ya Kigali (ULK), ubu bavugaga ko uretse kuba Ku bijyanye n’ifungwa zikaba zitaramenyeshejwe ndetse n’abaminisitiri na jensoside y’abatutsi rikaba ryarafunzwe ku ubuyobozi bw’iyo Kaminuza ritunguranye rya ririya abatanga-zamakuru. b’ububanyi n’amahanga byabaye mu Rwanda mpamvu zitasobanutse bwarabatumije ku butumwa shuri ry’abanya Canada, Ayo makuru, yemeza ko babyo bari barahuye mu 1994 ni ukuvuga ku neza, ubu Leta yafashe bwo kuri terefoni bubasaba Mutsindashyaka yavuze ko Jenerali James Kabarebe bagamije gukomeza butegetsi bwa FPR na icyemezo cyo kubohereza kuza kwiyandikisha, nta bariya basaga nk’abadafite yasesekaye mu mujyi wa kwiga uburyo ikibazo Kagame. Ibyo bihugu kuri Kaminuza ya Rwanda cyemezo cya Leta bahawe gahunda ihamye kuko Leta Kinshasa ku wa kane, tariki cy’intambara n’umutekano by’ibituranyi kugeza ubu Tourism University College cyanditse, ndetse bakaba yanishyuriye abanyashuri ya 08 Mutarama 2009. muke mu karere k’ibiyaga ntibigenderana ahubwo (RTUC) ifite kampisi yayo bari bakirakajwe cyane bagera ku ijana na Uruzinduko rwe muri icyo bigari by’umwihariko bishyinjanya gushyigikira ku Kicukiro. n’ifungwa ry’ishuri bari mirongo itanu n’umunani gihugu rwanahuriranye uburasirazuba bwa Kongo umwanzi w’undi. Abo banyeshuri bari baratangiriyemo kwiga. ariko ikaza gusanga nta n’urwa Olusegun Obasanjo, cyakemuka. bamaze iminsi mu Umunyamabanga wa Leta kintu bize gifatika, ari ko gihirahiro nyuma yaho muri minisiteri y’uburezi, guhita ifata icyemezo cyo ririya shuri ry’Aba Canada Tewonesite Mutsindashyaka kubashyira kuri RTUC. rifungiye nta nteguza, yatangarije Umuseso ko Kwigisha ubukerarugendo Madamu Rose Kabuye yasubiye mu Bufaransa mu mpera z’icyumweru Leta yasanze amafaranga ni kimwe mu bizafasha kuko byatangajwe Ubucamanza bwo kugeza ubu urubanza gishize, babonye yagombaga gutangwa muri ubukerarugendo bw’u na Minisitiri mu Bufaransa bwari rukaba rutaratangira ubutumwa bubamenyesha iryo shuri ari menshi cyane Rwanda gukomeza gutera N bwemereye Rose Kabuye kuburanishirizwa mu mizi ko boherejwe kuri iyo kandi mu by’ukuri iriya imbere. w ’ I t a n g a z a m a k u r u kugaruka mu Rwanda yarwo. muri Primature, Louise kwifatanya n’abana Kugeza ubu umubano w’u Mushikiwabo, umuyobozi be mu minsi mikuru, Rwanda n’u Bufaransa ni Imisoro: RRA yarengeje ayo yari iteganyije mubi cyane, imbarutso yo wa ‘Protocol’ y’ibiro bya agasubirayo tariki 10 miliyari magana abiri na (Rwf 58.4Bn), yavuye gukuraho n’akari gasanzwe kigo gishinzwe Perezida, Madamu Rose Mutarama, uyu mwaka, mirongo inani n’imwe mu misoro y’ibicuruzwa katariho akaba ari manda kwinjiza imosoro Kabuye uherutse gufatirwa gukomeza gufungishwa na miliyoni magana ane byo mu gihugu hagati. z’uwo mucamanza zaje n’amahoro, Rwanda mu Budage kubera manda ijisho ategereje ko I z’amanyarwanda (Rwf Ibyo, Torero asanga gukurikirwa no guhagarika Revenue Authority (RRA) z‘umucamanza Jean Louis urubanza rwe ruba. Rose 281.4Bn), icyo kigo byaratewe n’uko umubano ushyingiye muri uyu mwaka ushize Bruiguière, akaba yari Kabuye ni umwe mu cyinjize akayabo ka abasoreshwa barushijeho kuri za Ambasade ndetse nkuko byigiye binagenda afungishijwe ijisho mu basirikare bakuru icyenda, miliyari magana atatu na kubahiriza inshingano ubu n’u Rwanda rukaba ku yindi yawubanjirije Bufaransa aho aburanira, umucamanza Bruguière mirongo itatu n’umunani yabo yo gusora ndetse rwitegura gusohora manda mu kwinjiza imosoro ku itariki 10 Mutarama yasohoreye manda na miliyoni magana inani na none nuko icyo kigo zo gufata abayobozi cyarengeje amafaranga 2009, nkuko byari abashinja kugira uruhare (Rwf 338.8Bn) mu 2008. cyarushyijeho gutunganya b’abafaransa bagera kuri cyari giteganyije kubona. biteganyijwe yasubiye mu mu ihanurwa ry’indege ya Muri ayo, nkuko yakomeje no kuvugurura imikorere 33 kubera ‘uruhare’ bagize Nkuko Byatangajwe na gihugu cy’u Bufaransa Habyarimana mu 1994. abitangaza, amenshi agera yacyo kugira ngo muri jenoside y’abatutsi yo Eugene Torero, umuyobozi kwitaba ubutabera, nyuma Yafatiwe mu Budage aza kuri miliyari mirongo abasoreshwa barusheho mu 1994. mukuru wungirije w’icyo y’akaruhuko k’iminsi koherezwa mu Bufaransa itanu n’umunani na gufatwa neza. mikuru yari yahawe. k u b u r a n i s h i r i z w a y o , kigo. Mu gihe bari bateganyije kwinjiza miliyoni magana ane Mu mikorere ya Kiliziya gatolika nta butabera buharangwa? Bikurikira P 10 yaba ari hose haba mu (None kuri biriya byaha umuhutu ibinyamakuru ko bo badasanga pour semer la discorde kuba avocat wa Mgr Rwanda mu Burundi byose barega Musenyeri byose byari guca ibintu yararenganye nkuko entre ses prêtres, et a été Gapangwa,nimwicare cyangwa Congo! Kuri Gapangwa umutimanama bikwirakwiza hose ko Ndorimana abivuga. largement impliqué dans mwige dosiye neza , we kwivanga mu bibazo we waba nta na ari umumaritiri , ko Uretse kuba yaragize le traffic d’armes ayant muvuguruze ibirego by’ikindi gihugu witwaje kimwe umushinja ?). Kiliziya ya Uvira iri uruhare rugaragara mu servi les agresseurs dans bitoroshye bimuri ku guharanira inyungu Ikigaragara ni uko ibyo gutotezwa .) Ndorimana gushyigikira intambara la conquête du Kivu mutwe aho kwitwaza z’umututsi bikwiye byaha biriho. Ni ibihe ? arahamya ko Abahutu yishe benshi mu bo en septembre 1996 ». ubututsi! Ese niba mu kuba intego y’umututsi Ndorimana arihutira ari bo bumvwa neza basangiye igihugu, afite (« Yagize uruhare Kiliziya nta butabera wese! Bagenzi,aha si ho kuyobya uburari n’ubuyobozi bwa Kiliziya n’andi makosa menshi rukomeye mu kubiba buharangwa, Ndorimana haturuka ziriya ntambara ataretse no kongeraho gatolika, ko abatutsi ari yakoze adafite aho ahuriye umwuka mubi mu ukaba warahagurukiye z’urudaca zimaze iterabwoba : « De quoi bo bonyine barenganywa! n’ubwoko bwe! Ni nde bapadiri be no kubacamo kurenganura Abepiskopi kuyogoza Akarere Monseigneur Gapangwa «Finalement tout espoir se uyobewe ko taliki ibice, kandi yishoye mu Vatikani irenganya k’ibiyaga bigari ? est-il coupable? Du fait tomba à l’eau. Ainsi ya 2 Nyakanga 1992, gushakira intwaro abateje kuki utarenganura na Ikinyereka ko Ndorimana qu’il est Munyamurenge! Gapangwa fut condamné abakristu be bo mu karere intambara mu gihugu mu Musenyeri Mutabazi ashyize imbere Mais si c’était un , sans faute, sans avocat et ka Mwenga bageze n’aho 1996 ».) Biragaragarira w’umuhutu, we ntumuzi ? amanyanga no kuyobya tous les journaux se sans appel » ! (p.186). bamutera amabuye! Uzi buri wese ko biriya atari Ese ko wishimira abasoma igitabo cye, seraient déchainés pour ko bari baramuhimbye bwo butumwa Kiliziya kumubyinira hejuru ni uko yirinda kuvuga écrire partout que c’est Ariko se Ndorimana akazina nuko yamushinze kwamamaza! nk’aho we yari akwiye amakosa akomeye un martyr, que l’Eglise arabona ko abantu bakamwita «AFANDE» Ndorimana wize ibihano yahawe ni nde Musenyeri Gapangwa d’Uvira est en train bose ari injiji ku buryo ( C o m m a n d a n t ) ? amategeko, ikirego nka wavuze ko umwepiskopi aregwa ! Aragira ati d’être persécutée » bakwemera ibinyoma Dore uko umwe muri kiriya ntabwo umuntu apfa w’umututsi adashobora « Et si la conscience (p.183). (Musenyeri nk’ibi biteye isoni? bo witwa Donatien kugihakana atisobanuye gukora amakosa kandi de Mgr Gapangwa ne Gapangwa arahamwa Musenyeri Gapangwa MUKONO (Représentant bihagije! Roma yagiye ngo ayahanirwe? lui reprochait aucun n’ikihe cyaha? Arazira arazwi. Natwe twabajije international de l’ l’A. kumusaba kwegura des péchés dont on ko ari umunyamulenge. abapadiri ba Diyosezi C.P.D., asbl) amuvuga « Il yabanje gushishoza igihe Padiri Thomas l’accuse… ?(p.179), Nyamara iyo aza kuba ya Uvira batubwira (Mgr Gapangwa) a oeuvré kirekire. Niba ushaka Nahimana Urup. 12 No 327 12-18 Mutarama 2009 Igitekerezo Kutabyinirira FPR ku bitangazamakuru bimwe, byitiranywa bite no kurwanya Leta? washoje umwaka wa 2008 ibitangazamakuru Minisitiri Mushikiwabo yaguye nabi itangazamakuru mu gihe gito Tbigaragaza ukuri ku bibera mu Rwanda byaraguwe nabi na Minisitiri Mushikiwabo 10). Kuba abantu bangana kandi akanabitangaza(ingingo waje ari gatumwa agamije imbere y’amategeko ntacyo ya 65). Kuba Minisitiri kubirwanya yivuye inyuma. byamubwiye(ingingo ya 16), w’itangazamakuru dufite ubu, Akimara guhabwa Minisiteri ahubwo yahisemo kuvangura yumva ari hejuru y’amategeko y’itangazamakuru mu Rwanda ibitangazamakuru, akomeza nkuko twabyerekanye, yahise yigaragaza nk’umuntu kuribata nkana iryo tegeko biragaragaza ubuswa mu utumva icyo amategeko ribuza uvangura ashingiye ku mitegekere y’iki gihugu. avuga, ahubwo akarangwa bitekerezo, ku itandukaniro Guhitamo kutavugana no kuyaribata yiyibagiza ry’umuco, no ku rindi vangura n’ibitangazamakuru bimwe nkana ko nta muntu uri iryo ari ryo ryose(ingingo ya acira urubanza ku giti cye, hejuru y’amategeko. Kimwe 11 igika cya 2, bityo agwa mu akaba adashobora gusubiza mu bintu yabanje gukubita mutego wo kwica n’itegeko ibibazo ku mitegekere y’u inshuro, ni Itegeko Nshinga u nº47/2001 akoresha imvugo, Rwanda rw’Abanyarwanda Rwanda rugenderaho nk’uko inyandiko(Umuseso nº325 page twese, iyi politiki akayicengeza ryavuguruwe kugeza ubu, 7 tuza gusesengura mu rwego no mu bandi bayobozi akaba yigaragaza nk’utari rw’amategeko), yimakaza bagaceceka imbere y’ibibazo mu biyemeje kubaka Leta ibitekerezo bigamije kuvutsa bibazwa n’ibitangazamakuru igendera ku mategeko,… umuntu umwe cyangwa bitari mu kwaha kwa Leta, ni demokarasi ishingiye ku benshi uburenganzira bwabo ugushimangira ko ibivugwa bitekerezo binyuranye nkuko buteganywa mu mategeko y’u ku gitugu kiri mu miyoborere biri mu irangashingiro ry’iryo Rwanda no mu masezerano ari ukuri. Ibi twabigereranya tegeko. Ibivugwa mu itegeko mpuzamahanga u Rwanda n’igihe UNAR na RADER byanashimangiwe na Perezida rwashyizeho umukono(ingingo bari mu nama ikomeye yabaye wa Repubulika ubwo uyu mu ya mbere). Ubwisanzure mu mwaka wa 1960 iyobowe Minisitiri yarahiriraga imbere ye b w ’ i t a n g a z a m a k u r u n’umubiligi, bagaragaza ko ari kumwe n’abandi mu Nteko buteganywa n’itegeko ari bwo bwakuruye imvururu Ishingamategeko mu kwezi kwa ntiyabwitayeho, maze yandika mu gihugu bwanganisha gatatu 2008, ariko mu mikorere ibaruwa y’ibyabereye mu abenegihugu, uwo mubiligi Minisitiri Mushikiwabo Ku isonga mukuniga itangazamakuru muhezo mu mwihererero wo mu agahitamo kwanga kubisubiza, ye, Mushikiwabo yagaragaje ko cyane…, ntimugatume ibyo ariho, amabwiriza yasumbye Kagera Game Lodge wa 2007, abari mu nama bahagarariye ibyo Perezida yavuze ntacyo tuvuga bagira icyo babivugaho amategeko, abanyamakuru no mu nama y’Abaminisitiri ibihugu binyuranye bivuze ubwo yatangizaga (critique) hato batazagira bashobora kuzashiduka babona yo ku itariki ya 11/06/08, aho bakamuhendahenda akinangira umugambi mubisha wo guheza ibyo banenga. Bazamenyera n’amabwiriza ahagarika avuga ko basabwe(na nde?) bakumirwa. Bwanakweri bamwe mu banyamakuru mu kwihanganira akarengane ibyo bitangazamakuru kudaha urubuga abanyamakuru wahawe umwanya akidagadura munsi wabo w’itangazamakuru bemere ibyo tubabwiye nta rukiko rwaciye urwo b’Abanyarwanda barwanya ntawe umuvuguruza, muri Hoteri Serena, aboneraho cyangwa ibyo tubahaye rubanza! Ibi ntibinatangaje Leta, baba abakorera BBC yagereranywa n’ibinyamakuru umwanya wo kubyita ibirori baceceke! Nimubigeraho iyo witegereje uburyo n’Ijwi rya Amerika mu bigaragaza ukuri kw’ibibera by’ubukwe yatumiyemo abo muzaba mubaye ba maneko itegeko ry’itangazamakuru kinyarwanda n’ikirundi, no mu Rwanda, aho kubivuguruza ashaka kandi nta bukwe yari beza. Ibi nibyo itangazamakuru ryavuguruwe huti huti, bamwe kudacisha gahunda za Leta mu bagahitamo guceceka. Burya yacyuje uwo munsi(bwaba ubwe ririmo gukorerwa mu Rwanda. mu Badepite baryigaga binyamakuru biyirwanya. rero ngo amateka yisubiramo, cyangwa ubw’umwana we)! Mu Iki gitugu nicyo mu muri Komisiyo bakaba ubu u Rwanda ni aho rugeze rwego rwo kwibutsa abasomyi burenganzira bwe, baravugaga ko bashaka Nk’uko abivuga muri iriya kandi si heza. Politiki yo ijambo ry’ingenzi Perezida umunyamakuru asabwa kwanga kudoda itangazamakuru, baruwa, kurwanya Leta ubundi guheza abanyamakuru bamwe, Paul Kagame yabwiye abo nkuko iryo tegeko twavuze wakwitegereza zimwe mu ni icyaha gihanwa n’amategeko. iba igamije guca ibice mu bantu bayobozi, yasabye abo bayobozi haruguru ribivuga(Ingingo ngingo zirigize, uhita ubona Umwaka rero ushize Minisitiri ngo babone uko babayobora kutazanyuranya n’amategeko ya 67 igika cya 2).Kuba ko itangazamakuru ryigenga Mushikiwabo azi ko hari nkuko abakoloni babikoze. kuko ari byo umuryango Minisitiri w’itangazamakuru ryandika rizashobora gukora abanyamakuru(ntiyabavuze) Aha niho abanyamakuru bari w’Abanyarwanda wifuza. Mushikiwabo Louise atoboye ari rya rindi riri mu kwaha kwa n’amaradio amwe arwanya bakwiriye kwanga ababacamo “Ingaruka ziva mu kutubahiriza akaba atangiye gushyira Leta ishobora kuzajya ifasha mu Leta, akaba atarasabye inzego ibice bakunga ubumwe, hagira amategeko ntizigera kuri abo inyandiko z’inama zabereye mayeri kugira ngo bashobore zishinzwe ubutabera kubageza umunyamakuru usohorwa batayubahirije gusa, ahubwo mu mwiherero zivuga ku gusohora ibinyamakuru ku imbere y’inkiko! Kwemeza ko mu biganiro bibagenewe bigera no ku gihugu cyose”. itangazamakuru bafitiye gihe biyemeje. Biroroshye umuntu arwanya Leta bigomba bose bakabyanga cyangwa Yabasabye kujya biyubaha mu imigambi mibi, ni igikorwa kuzahagarika ibizaba bidafite kugaragazwa n’itegeko bagasohoka. Guceceka bikorwa byabo bya buri munsi. cyiza cyo kwiha rubanda ku ubushobozi bwo gusohoka nshinjabyaha. Mbese koko hari hejuru y’ibibazo bivugwa Kugira ubwitange, ubushishozi mugaragaro kuko byavugwaga ku gihe kuko Leta iba yaciye ibitangazamakuru cyangwa ku mitegekere y’igihugu ni no kwihuta mu byo bakora. mu magambo ko bavangura hirya ikabuza abashoramari abanyamakuru barwanya ugitsindwa muri plolitiki. Asoza abifuriza ubuzima bwiza itangazamakuru abantu gukorana n’itangazamakuru Leta ku buryo bwagaragazwa Ibikorerwa itangazamakuru mu no gukorana neza na bagenzi ntibabyumve neza, ariko ku idashaka. Ibisobanuro byo n’amategeko, Minisitiri Rwanda, byagereranywa n’ibyo babo basanze n’abo mu zindi rundi ruhande, ubwo atangiye kudasohokera igihe bashobora akaba abizi akicecekera? umwami w’Ababiligi Léopold nzego. Usuzumye neza wasanga kumena amabanga, ubutaha gutanga, kutabyemera ni Akwiye kubibazwa. Umuntu wa II yabwiye abamisiyoneri ntacyo uyu Ministre yubahirije wabona ashyize ahagaragara uburenganzira n’ububasha wese urwanya ububasha ku itariki ya 12/1/1883 muri ibi. Nk’uko Perezida n’igihe bafatiye ibyemezo byo Leta izaba ifite. Mu gusoza bw’amategeko nawe akwiye ubwo bari bagiye kuza muri yabivuze, ingaruka zarigaragaje kubuza buri wese kwamamaza iyi nyandiko rero, ni ukuvuga kubibazwa. Kongo, ati: “mujyanywe no kandi zageze kuri benshi. muri ibyo bitangazamakuru ko ibinyamakuru bitabyinira kwigisha ivanjiri, ariko rero yita ibirwanya Leta, Leta(FPR) bizakomeza kwitwa Itegeko nº18/02 rigenga ntimuzibagirwe ko ivanjiri Nyakubahwa Minisitiri tukahamenyera n’iterabwoba ko birwanya Leta nkuko itangazamakuru rivuga igomba gushingira ku ntego ntiyitaye ku mahame ari muri rishyirwa ku bacuruzi bigenga byemejwe mu mwiherero no mu ko umunyamakuru afite yacu y’ibanze yo kumenya ko rya Tegeko risumba ayandi batinya kwamamaza ibikorwa nama y’Abaminisitiri Minisitiri uburenganzira busesuye mbere y’ibindi byose tugomba twababwiye, aho rivuga ko byabo bavuga ko dukorana w’itangazamakuru yavuze! bwo kugera aho ari ho hose kurengera inyungu zacu… “ umuntu ari umunyagitinyiro n’umwanzi, ko Leta yababwiye yakura inkuru, guperereza mu Mubigishe kwicisha bugufi, n’indahungabanywa ngo ko tuyirwanya. Iyo politiki iriho Habuhazi Innocent bwisanzure ku bintu birebana bityo bubahe abantu bacu bose. yubahe abanyamakuru kandi yatangiye kwica amategeko ngo abarengere(ingingo ya n’imigendekere y’igihugu …Ntimukabigishe gusesengura Igitekerezo No 327 12-18 Mutarama 2009 Urup. 13 Inzego n’ibigo bya Leta 12 bikora nabi kuruta ibindi (igice cya 2) uri numero ishize akayabo kari hagati y’amadolari bw’itangazamakuru, usanga karere. (326) y’ikinyamakuru 3000 na 4200, mu gihe kwishyura ruhanganye n’indi miryango MU m u s e s o , abakozi babo cyangwa se mpuzamahanga iburengera nka 11- Komisiyo y’amatora twabagejejeho inzego n’ibigo ababahaye ibintu bitwara amezi Reporters with out boarders, (National electoral Commision) bya Leta bitandatu bikora nabi n’amezi. Committee to Protect Journalists kurusha ibindi. Muri iyi numero, n’indi. Ibyo izo nzego zitangaje, Akazi k’iyo komisiyo ntawe turabagezaho ibindi bitandatu 8- High Council of the Media nirwo rubanza kubihakana. utakazi, ariko benshi banenga bikurikira. uburyo igakoramo. Amatora Iki kigo giteganywa n’itegeko 9- Electrogaz yose iyo komisiyo yateguye, 7- RURA (Rwanda Utilities nshinga, kikaba cyarahawe yagiye agaragaramo amakosa Regulatory Agency) inshingano nyamukuru zo Iki kigo cyashyizweho na Leta atandukanye- amwe ashinjwa Umuvugizi wa Forum: Mitali kugenzura itangazamakuru ryo mu mwaka wa 1976, gihabwa Komisiyo nyirizina. biteganywa mu itegeko rigenga Iki kigo, ubu kiyoborwa na Col. mu Rwanda, no guharanira inshingano zo gukwirakwiza amazi Mu matora y’abadepite aherutse, amatora n’andi mategeko Diogene Mudenge, cyashyiriweho ubwisanzure bw’itangazamakuru. n’amashanyarazi mu Rwanda indorerezi mpuzamahanga (EU) bidasobanurwa neza, no kuba kurengera abanyarwanda kugira Ariko isesengura ry’imikorere hose, ariko cyane cyane mu mijyi zatangaje ko hagarayemo amakosa nta tegeko risobanura ibikorwa ngo bataba exploited, kijera y’uru rwego, itegeko rivuga ko n’uducentres (urban centers). atandukanye, arimo ko ikusanya byo kwiyamamaza kutemewe ibiciro by’ibintu nka transport, rwigenga, igaragaza ingufu nkeya Kugeza ubu ariko, amazi n’ibarwa ry’amajwi yavuye n’amategeko (legal definition itumanaho n’ibindi, no gukemura cyane, cyane cyane mu kurengera n’amashanyarazi bitangwa muri ayo matora ritagenze neza. of activities constituting illegal amakimbirane hagati y’abatanga no guharanira ubwisanzure n’icyo kigo biri hasi cyane kubyo Twibukiranye kandi ko ako kazi campaigning), bigatuma abantu serivise (utilities providers), ariko bw’itangazamakuru. abanyarwanda bakeneye. Mu mujyi gakorwa na Komisiyo. babisobanura cyangwa babifata mu myaka kimaze gikora, ibyo Uru rwego rwumvikanye cyane wa Kigali gusa, Electrogaz itanga Andi makosa yagaragaye mu matora uko bishakiye. cyashimirwa ni mbarwa. rusabira ibinyamakuru gufungwa. hagati ya 30% na 40% by’amazi ni nk’udusanduku dushyirwamo Ikigeragezo cya mbere RURA Nubwo ari inshingano yarwo akenewe, ni ukuvuga hagati ya amajwi twari dufunguye. Ibi 12- Ihuriro ry’imitwe ya politiki yahuye nacyo ni ikibazo cya yo kugenzura niba bikora neza, metero cube 34.000 na 37.000 ku bikaba binyuranyije n’amategeko yemewe mu Rwanda interconnectivity hagati ya MTN ahanini impamvu rwatangaga munsi, mu gihe hakenewe nibura n’amabwiriza mpuzamahanga Rwandacell na Terracom, aho rusaba ifungwa ry’ibinyamakuru metero cube 80.000 ku munsi. areba amatora. Iri huriro naryo riteganywa abakoreshaga telefoni zigendanwa ntabwo zari impamvu Mu myaka isaga 30, nta shoramari Andi ni nko kwirengagiza n’itegeko nshinga ry’u Rwanda, za Rwandacell bahamagaraga z’itangazamkuru rikora nabi, mu mazi n’amashanyarazi icyo amahame amwe n’amwe akomeye, rikaba rigamije gutuma amashyaka iza Teracom ariko nimero za ahubwo ni inyungu z’abategetsi kigo kigeze gikora. Kuva mu nko kubanza kureba ku gikumwe n’imitwe ya politiki ikorera hamwe, telephone zabo ntizigaragare, bamwe na bamwe, baba banga 2003, amazi n’amashanyarazi cy’uje gutora mbere yo kumuha mu bwuzuzanye, nta guhangana ariko aba Terracom bahamagara ibyo bitangazamakuru. bikenewe mu Rwanda byasumbye urupapuro rw’itora. Ibi bikaba ari kubayeho kugira ngo hirindwe Rwandacell zikagaragara. Muri Urwo rwego rugaragara kure cyane ibyo icyo kigo gitanga ngombwa kuko bibuza umuntu imvururu zaterwa no guhangana. make, cyari ikibazo cya Calling kubogamira kuri Leta cyane iyo kubera umuvuduko w’iterambere gutora inshuro irenze imwe, Nubwo igitekerezo nyirizina atari Line Identity). ruhangana n’ibitangazamakuru no gukama kw’ibiyaga bya nkuko byashyizwe ahagaragara na kibi, kuko byabaye n’ahandi nko Iki kibazo cyabaye ingorabahizi biba bitarebana ay’urukundo nayo. Ruhondo na Bulera, kandi nta Plan raporo y’indorerezi za EU. Gusa, mu Buholandi, ihuriro ryo mu kugeza ubwo abatekinisiye ba Niyo rugerageje kugira icyo rukora, B Electrogaz ifite. Komisiyo ikaba yarahakanye aya Rwanda ryahindutse inzira ya FPR Terracom barega RURA kuba birangirira mu nyandiko. Urugero: Mu kwezi kwa Kanama cyangwa makosa yose. yo kuniga andi mashyaka kuko ifatanyije na MTN Rwandacell Ubwo Laurent Nkusi yafungaga Nzeli, Electrogaz irateganya Komisiyo y’amatora kandi amahuriro nk’ayo akora neza mu kubananiza.Intege nke ikinyamakuru The Weekly Post, kubona Megawatts 15 zizava yiyiciye amabwiriza ayigenga bihugu bifite demokarasi, bifite n’imikorere mibi bya RURA urwo rwego rwaregewe na nyiri muri Gaz Methane, ariko amateka ategeka ko hacamo isaha imwe n’ubwisanzure. n’ubu biracyagaragarira mu icyo kinyamakuru, ariko, usibye y’icukurwa rya Gaz Methane nta hagati yo kurangiza igikorwa Impaka ziberamo zigirwa ibanga kunanirwa kujera ibiciro bya kwandikira ibarwa Minisitiri cyizere atanga ko uwo muriro cy’itora no gutangaza amajwi. kuko abanyarwanda batamenya Transport. Urugero: kuva ku wa 06 w’itangazamakuru rumusaba uzaboneka. Ibi bikaba bibangamira umucyo ibiganirirwamo. Ikibazo Ukwakira 2008, Leta y’u Rwanda ibisobanuro, runamusaba Kugeza ubu, amashanyarazi mu w’igikorwa cy’amatora. Aya cy’imvururu ntabwo ari ngombwa yagabanyije igiciro cya essence kwisubaraho kuri icyo cyemezo, Rwanda hose ntashobora kuboneka mabwiriza kandi akaba anyuranije Forum kuko hari amategeko ho 4.761%, kubera iyo mpamvu, ariko byagarukiye aho gusa. N’ubu amasaha arenze atanu inkurikirane, n’itegeko rigenga amatora. agenga imikorere n’imyitwarire ibiciro bya essence na mazutu kuri kiracyafunze. Ubwo se rwarinda cyeretse ahantu hakomeye cyane. Amategeko agenga iyo Komisiyo y’abanyepolitiki n’imitwe za sitasiyo byavuye ku mafaranga ubwisanzure bw’itangazamakuru Ibi bigaterwa n’ubwiyongere nayo aranengwa. Urugero: ntabwo ya politiki. Uwabirengaho, 924 bigera kuri 880 (essence) rute amategeko yicwa ntirugire bw’abashaka umuriro. (mu mwaka itegeko ritegeka ko habaho yabihanirwa n’itegeko. naho mazutu igera ku mafaranga icyo rukora ngo amakosa ushize, biyongereyeho 9.478). Ibi igaragazwa ry’ibyavuye mu Buri gihe twumva ko habaye 870.Birumvikana ko igabanuka akosoke? bituma Electrogaz isa nk’irwaye matora, haba mu byumba no mu consensus ariko byanze bikunze ry’ibiciro by’ibikomoka kuri Si ibyo gusa, ubwo na none igicuri (epileptic) kubera umuriro biro kugeza ku nzego zikurikiraho consensus ya buri gihe iba peteroli mu Rwanda byagombaga Laurent Nkusi yafungaga uvaho buri kanya. mu ikusanywa ry’amajwi (public igaragaza ko hari ibitekerezo gutuma habaho igabanuka ikinyamakuru Afrique Liberation, display of election results at byiganje kurusha ibindi, atari ry’ibiciro by’ubwikorezi ariko nyiracyo yaregeye urwo polling station level and at the ukubera ko biruta ibindi, ahubwo na nyuma y’iryo gabanuka, rwego ariko bwo urwo rwego 10- RITA (Rwanda Information later stages of consolidation level). ari ukubera ko ba nyirabyo ikiguzi cy’ubwikorezi hari aho rwararuciye rurarumira.Iyo Technology Authority) Ibi bikaba binyuranije n’amahame aribo baba bafite ‘instruments cyiyongereye, nk’ingendo za habaye ihutazwa ry’ubwisanzure mpuzamahanga. of coercion’. Ese twibaze, nta Kigali- Butare. Mbere yo kuwa bw’itangazamakuru, ntabwo urwo Iki kigo cyashyiriweho guteza Twakwibutsa ko ingingo ya 66 consensus ibayeho byagenda bite? 04 Ukwakira, igiciro cyari hagati rwego rwihutira kubyamagana, imbere ikoranabuhanga mu y’itegeko rigenga amatora rivuga Impaka zacyemurwa nande? y’amafaranga 1300-1600, ariko cyangwa se ngo rubirwanye nkuko itumanaho mu Rwanda, ariko iryo gusa ko ibisubizo bivugwa mu Indi nenge y’iri huriro ni ukuba kiza kurira kigera ku mafaranga rurwanya ibitangazamakuru koranabuhanga riri hasi cyane. magambo, bikanandikwa ku ryarananiwe inshingano yaryo yo 2000. ruvuga ko bikora nabi. Nkuko nabigarutseho mu rupapuro rw’ibarura, ariko ntabwo kwigisha abanyarwanda ibijyanye Ubwo yatangazaga igabanuka Kutigenga kw’urwo rwego kandi nyandiko zanjye zitandukanye, rivuga ko bigomba kwerekwa na politiki y’amashyaka menshi ry’ibiciro bya essence, Vincent bigaragarira mu kuba urwo ikoranabuhanga muri serivise abari aho. ku buryo bugaragara. Gera mu Karega yasabye RURA kurengera rwego rushyikiriza raporo zarwo za Leta riracumbagira cyane, Andi mategeko anengwa ni nko giturage ubaze uko bumva politiki rubanda rugufi itegeka igabanuka ubutegetsi nyubahiriza tegeko, imbuga za interineti za minisiteri kuba itegeko ribuza abantu bamwe y’amashyaka menshi wumve icyo ry’ibiciro by’ingendo, ariko RURA aho kuzishyikiriza inteko ishinga zitandukanye zirabura byinshi na bamwe gutora nk’abafunzwe bagusubiza. Nta kampanye iri yatereye agati mu ryinyo, iza amategeko nkuko bikorwa n’ibindi (soma Umuseso 293). by’agateganyo cyangwa se ‘exhausitive’ iryo huriro ryigeze kugira icyo ikora nyuma y’amezi bigo byigenga nk’umugenzuzi Ikwirakwiza ry’ikoranabuhanga imfungwa zakoze ibyaha bito. rikora yo kwigisha abanyarwanda abiri yose, kandi nabwo nta mukuru w’imari ya Leta cyangwa (penetration) riri hase cyane Ibi na none bikaba binyuranyije ibijyanye na ‘multipartisme’. gabanuka rigaragara ryakozwe. Komisiyo y’uburenganzira bwa muRwanda ugereranyije no mu n’amabwiriza mpuzamahanga. Icyo kigo kandi kivugwamo muntu. karere u Rwanda rurimo (7%), Isesengura ryakozwe na gusesagura umutungo, giha Urwo rwego, aho gutangaza mugihe ibiciro by’ikoranabuhanga Ikindi cyuho ni ibyaha byo Didas M. Gasana akazi aba consultants, bahembwa ihungabana ry’ubwisanzure mu Rwanda aribyo biri hejuru mu gusebanya n’amacakubiri Urup. 14 No 327 12-18 Mutarama 2009 Igitekerezo IBIMBABAZA na Charles B. KABONERO Amazu ahenze Vs Abaturage bakennye u nomero y ’ U m u s e s o Miherutse, harimo None inzu z’icyitegererezo cy’iterambere zasiga zihombeje amabanki? inkuru ijyanye n’ipiganwa mu ma banki mu Rwanda. Byumvikane neza ko inzu y’akataraboneka, Ni ibibazo. Ubundi, kubera ipiganwa ari ryiza kuko asanzwe afite n’indi ko amacumbi akenewe rituma serivisi zirushaho bivuga ko iyo ashaka ku buryo bugaragara, kuba nziza no guhenduka. kuyikodesha ikamwinjiriza ariko n’abaturage bakaba Ni muri urwo rwego mu akishyura banki bakennye, mu kureba gukomeza gusesengura, akazakoreraho inyungu. ikibazo cy’amacumbi ikinyamakuru Umuseso Ku rundi ruhande, ubukene n’ubucuruzi burimo cyasanze muri iryo piganwa, buracyigaruriye umubare hagombye kwibandwa mu rwego rw’inguzanyo munini w’abanyarwanda. ku mazu mato ajyanye (imwe muri serivisi za Ubushobozi bwabo bwo n’ubushobozi bw’umuguzi. mbere zitangwa na banki), gukodesha bufite aho Ku batarabona amacumbi, amabanki yaba yaribanze bugarukira. Ni ukuvuga aho gukodesha ariya mazu cyane ku nguzanyo zo ko hari amazu amwe ahenze, basanga ahubwo kubaka. Ahanini hibanzwe ashobora gukodeshwa ayo bagatanze bayakodesha, ku kubakira abantu amazu n’abanyamahanga gusa bayakoresha bayazigama, yo kubamo. Ni byiza kugeza ubu bitewe nuko bakazahabwa inguzanyo cyane. ahenze. akiyubakira. Abantu benshi na none bagiye biyubakira Cyakora, hari ikintu kimwe Ubundi mbere, mu amazu yabo, abubatse kigaragara gishobora Rwanda hari imishinga amazu ahenze yo gukodesha kuzavamo izindi ngaruka myinshi cyane ituma hari baba batakaza abakiriya, ari Dore inzu ijyanye n'ubushobozi bw'abanyanyarwanda benshi kiramutse kitizwe neza. abanyamahanga benshi nako batinda kwishyura ifite, kuko sosiyete iyigira ku mazu atari manini cyane munyarwanda kuko banki Ni ikibazo kitari gishya bari mu gihugu bakeneye banki. mu Rwanda-ihomba umushinga, ikiyubakira ajyanye n’ubushobozi zigize ikibazo n’abandi amacumbi, amazu ahenze amazu, igashaka abakiriya, b w ’ u m u n y a r w a n d a bishakiraga inguzanyo ry’amabanki. Mu gutanga akenewe pee. Ariko, uko Niyo mpamvu usanga, izo nguzanyo zo kubaka, hari banki y’imiturire yo ikayiha ugikennye, bakabona ntoya z’amacumbi aciriritse igihe kigenda, bene abo abashaka inguzanyo amafaranga nk’inguzanyo uburyo bwo kwishyura n’ubucuruzi buto bwo ibitararebwe neza ku rwego bagenda bagabanuka kuko zo kubaka amazu yo rw’u Rwanda n’ubukungu gusa. Witegereje usanga iyo vuba, banki ariko nizo kwivana mu bukene baba imishinga myinshi yari kwiberamo, basaba banki yarahunze iyo ‘risk’ zifite kubyitaho mu nyungu batagishoboye kuzibona. bwarwo gishobora kuzagira ijyanye n’ubutabazi nyuma inguzanyo ntoya, zijyanye ingaruka mbi. yo kuzahombeshwa n’icyo zazo kuko uko bigaragara y’intambara. Ni ukuvuga ko n’ubushobozi bwabo bwo kibazo twavugaga. arizo zahahombera cyane abakiriya ba ya mazu ahenze kwishyura bifashishije biramutse bigenze nabi. Imwe mu mpamvu zateye bagabanuka. Icyiyongeraho imishahara yabo n’utundi ibibazo by’ubukungu Cyeretse niba banki Ariko ni ikibazo kireba buri gusa, mu kuziba icyo bakora, abasaba inini baba n’abandi babishinzwe n’ihomba ry’ibigo by’imari cyuho ni umubare muto basanzwe bafite amazu muri Amerika bikaza no bakora itohoza na w’abashoramari bakomeye yabo yo kubamo bashaka ‘prediction’ neza kugera ahandi henshi, ni baza mu Rwanda (bake ayo gukodesha. Banki rero inguzanyo nyinshi zatanzwe bagasanga, ubushobozi ariko ukurikije abagiye). zishobora kuzungukira bw’abaturage burimo ku mazu, uko igihe kigenda Ku banyawranda basanzwe, muri abo b’amazu mato, amazu akagenda atinjiza kwiyongera koko ukurikije amazu yubakwa ariko zikagira ikibazo cyangwa se hari uko byari biteganyijwe, uko ahenze, abakiriya bayo cyo kwishyurwa kuri za bigatuma banki zitishyurwa abakiriya bihariye barimo ni bake. zindi z’icyitegererezo bari mu rwego rw’ayo neza kugeza zitangiye cy’iterambere ariko guhomba (nubwo mazu bazagenda Muri rusange, amazu yo zitajyanye n’ubushobozi baboneka cyane cyane hari n’izindi mpamvu arakenewe kuko abaturage bw’abaturage bagombye zabigizemo uruhare). Icyo mu gihe kiri imbere bariyongera, amacumbi kuzikodesha, abagurijwe ku buryo basanga ni nacyo kibazo gishobora agakenerwa ari nayo bagashobora kwishyura. kuzagera kuri banki zo mu nta ‘risk’ ikomeye mpamvu ibiciro by’amazu irimo, ahubwo ari Rwanda ariko impamvu nko mu mujyi wa Kigali Hari banki zimwe ziratandukanye. ubucuruzi bushyushye bigenda bizamuka, ariko zigomba kuba zaramaze kandi buzaramba abo bakiriya biyongera kubirunguruka; nubwo amafaranga akagenda Kugeza ubu, kubera ubwo barakennye, hari aho batarabivugira ahagaragara, buryo banki zatanzemo agarukira amabanki bagarukira mu gukodesha. nka Banki y’imiturire mu mu gihe cyangwa se inguzanyo, harimo kubakwa None se si ikibazo ku Rwanda (Housing Bank amazu menshi kandi ahenze bidatinze cyane, ariko bubaka ayo mazu? Kuri of Rwanda) ubu yahisemo ku buryo bugaragarira cyane. Urugero ni amazu banki se? Umuntu wafashe uburyo bwo kujya ikorana agaragara Nyarutarama amaso, si uko bimeze inguzanyo ya miliyoni n’amasosiyete akora kugeza ubu. kugeza anakoreshwa magana atatu, atabonye ubucuruzi bwo kubaka n k ’ i c y i t e g e r e r e z o umukiriya wishyura no kugirisha amacumbi cy’iterambere mu Ikigaragara ni uko amadolari igihumbi (Real estate companies) ari abashaka kubaka Rwanda. Umuntu arasaba buri mwaka, azishyura aho gukorana n’abantu inguzanyo ya miliyoni amazu yo gukodesha banki ate? Uwo mukiriya ku giti cyabo. Muri ubwo bagombye kwibanda nka magana atatu akubaka azaboneka ryari? Azava he? buryo, usanga nta ‘risk’ Imikino n'Imyidagaduro No 327 12-18 Mutarama 2009 Urup. 15 Abaherwe ba mbere muri ruhago mu Bwongereza muherwe uherutse kugura ikipe Abramovich yatakaje umwanya wa mbere Uya Manchester Beckam aracyakiniye abakinnyi bagenzi be City, Sheikh Mansour bin Zayed Al Nahyan niwe uza ku isonga mu mari mu Furgusson ku wa 78, Wenger ku wa 92 baherwe bari mu bucuruzi bwa ruhago mu gihugu Urutonde rw’abakinnyi 20 bakize Urutonde rw’Abaherwe 20 ba mbere cy’u Bwongereza. Uwo kurusha abandi mu Bwongereza muri rusange: muherwe w’Umwarabu 1. Sheikh Mansour bin Zayed Al w’imyaka 38 afite ubukire Nayan - Manchester City - £15bn bubarirwa muri Miliyari 1. David Beckham - £125m (38) 2. Lakshmi Mittal and family - QPR - £12.5bn. cumi n’eshanu (15) Ku isonga ry'abaherwe 2. Michael Owen - £40m (56=) 3. Roman Abramovich - Chelsea - £7bn z’amapawundi. muri Premiership: 3. Wayne Rooney - £35m (61) 4.Joe Lewis - Tottenham Hotspur - £2.5bn Roman Abramovich, Shekh Mansour mwene 4= Rio Ferdinand - £28m (69=) 5. Bernie and Slavica washoye akayabo mu ikipe Zayed Al Nayan 4= Robbie Fowler - £28m (69=) Ecclestone - QPR - £2.4bn ya Chelsea wari usanzwe Bamuciyeho: Roman 4= Sol Campbell - £28m (69=) 6. Stanley Kroenke - Arsenal - £2.245bn ari umunyemari washoye aza ku mwanya wa mbere, Abramovic 7. Ryan Giggs - £23m (77) 7. Alisher Usmanov - Arsenal - £1.5bn imari agura imigabane yaje ku mwanya wa mu ikipe ya Arsenal, 8= Michael Ballack - £20m (80=) 8 = Lord Grantchester & The makumyabiri ku ijana 20% gatatu n’ubukire bungana Stanley Kroenke na 8= Frank Lampard - £20m (80=) Moores Family - Everton - £1.2bn mu ikipe ya Queens Park na Miliyari zirindwi (7) Alisher Ushmanov baza 10.Steven Gerrard - £19m (86) 8 = Dermot Desmond - Celtic - £1.2bn Rangers yo mu cyciro cya z’amapawundi. Yamanutse ku mwanya wa gatandatu 11. Cristiano Ronaldo - £18m (87) 10= Lord Ashcroft - Watford - £1.1bn kabiri, akaba yarayiguze mu ntera ahanini nyuma (6) na karindwi (7). 12. John Terry - £17m (88) 10= Malcolm Glazer and family - £1.1bn mu 2007. yo guhomba akayabo The Glazer Family 13. Didier Drogba - £15m (89) 12. Simon Keswick - Mu bakinnyi, David kangana hafi na miliyari bashoye imari muri 14= Nicolas Anelka - £14m (92=) Cheltenham Town - £966m Beckam wo mu ikipe The eshatu kubera ihungabana Manchster United bo 14= Damien Duff - £14m (92=) 13. Trevor Hemmings - Los Angeles Galaxy. niwe ry’ubukungu n’amasoko baza ku mwanya wa cumi 16= Dimitar Berbatov £13m (96=) Preston North End - £900m ugikomeje kubanikira y’imari. (10) naho Tom Hicks 16= Ashley and Cheryl Cole - £13m (96=) 14. Mike Ashley - Newcastle United - £800m kuko afite akayabo ka Abramovich w’imyaka wa Liverpool akaza ku 16= Fernando Torres - £13m (96=) 15. Randy Lerner - Aston Villa - £750m Amapawundi miliyoni 42 muri urwo rutonde mwanya wa cumi na 19 = Emile Heskey - £12m ( 100) 16. Tom Hicks - Liverpool - £700m ujana na makumyabiri rwakozwe na Magazine gatandatu (16). 20. Gary Neville - £11.75m (101) 17. The Walker Family - yo mu Bwongereza n’eshanu. Ni uwa mbere Blackburn Rovers - £660m yitwa FourFour Two, aza mu bakinnyi, akaba Umutoza Alex Furgusson wa Manchster United, aza ku mwanya wa 18. Mohammed Al Fayed - Fulham - £650m inyuma y’undi muherwe ari uwa mirongo itatu mirongo irindwi n’umunani (78) naho Arsene Wenger wa Arsenal aza ku 19. Sir David Murray - witwa Lakshmi Mittal n’umunari (38) muri wa mirongo cyenda na kabiri (92). Abo bombi baza inyuma ya mugenzi Glasgow Rangers - £600m ufite Pawundi miliyari rusange. Abaherwe wabo Fabio Cappelo utoza igihugu y’u Bwongereza uza ku mwanya wa 20. Steve Morgan - Wolverhampton 12 n’igice (12.5), akaba bafite imigabane myinsi mirongo irindwi na gatatu (73). Wanderers - £400m Urup. 16 Kwamamaza No 327 12-18 Mutarama 2009Kwamamaza

FLAMETREE BRANDS SARL, B.P. 6472 , KICUKIRO, KIGALI -RWANDA.Mob 08306502,08536130. Email: [email protected] Roto Plastic Tanks

Ibigega bishya by’amazi Roto bikorwa muri Plastiki n’abahanga b’inzobere mu ikoranabuhanga ryo guhunika amazi. Iyo bavuze Ibigega Roto, jya wumva ikintu gikomeye, gihendutse, kandi gisukuye. Roto kandi ni ibigega bidakenera gukanikwa, biterekwa mu buryo bworoshye kandi biberanye n’ahantu hose. Ibigega Roto mu bigo by’amashuri, mu bikingi by’ubworozi, mu nganda no mu bitaro, ku nsogero z’amazu, ku mashantiye y’ubwubatsi, mu mago...... mbese ntaho Roto itakoreshwa. Niyo mpamvu Ibigega by’amazi Roto bikoze muri Plastiki bimaze kwamamara muri Afrika y’Iburasirazuba.