Stanovništvo Podravine 1659-1859. Godine
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Stjepan KRIVOŠIĆ Stanovništvo Podravine 1659-1859. godine Za demografska istraživanja u nas međašna je godi Po crkvenim odredbama o vođenju zapisnika vizi na 1857. Važnost je te godine u tome stoje 31. listopada tacije predviđeno je da se upišu točni i podrobni podaci 1857. proveden prvi suvremeni opći popis stanovništva o župnikovim i crkvenim prihodima, koji su bili u nov na cijelom području današnje SR Hrvatske: tada je, na cu ili u naravi. Prihodi u naravi zvali su se lat. sapones, a ime, primijenjeno načelo »kritičnog dana«. Od tog popi hrv. lukno. Obaveze su utvrđene ili za »kuću« - domus, sa do danas provedeno je 13 općih popisa (u podjedna ili za poimenične predstavnike »kuće« koji su se zvali kim vremenskim razmacima); rezultati tih popisa su po lat. saponiste, saponaliste; iz toga proizlazi daje određe znati i pristupačni za demografska istraživanja. ne godine bio isti broj kuća i kućedomaćina (saponista). Što se zbivalo u stanovništvu i sa stanovništvom Kuća - domus ima ovdje preneseno značenje: to je sku prije 1857. godine, predmet je historijske demografije. pina ljudi koji svi ne moraju biti u rodbinskim odnosi Za to razdoblje nemamo sličnih podataka kao kasnije, ma. Iz svega rečenog slijedi da se ovi podaci odnose pa je potrebno na temelju povijesnih izvora - koji se ja samo na katoličko stanovništvo, pa zbog toga u mješovi vljaju od vremena do vremena i prostorno od slučaja do tim naseljima (po vjerskoj pripadnsoti) to nisu svi sta slučaja, a često su i sporni, pa ih treba kritički vredno novnici, o čemu treba voditi računa kod procjene ukup vati - utvrditi stanje, tj. ukupan broj stanovnika određe nog stanovništva, kao i kod usporedbe podataka iz raz ne godine. A ovdje dolaze u obzir one godine za koje se ličitih razdoblja.5 mogu pronaći podaci za svako naselje na području da Podatke o broju stanovnika u prvoj polovici XIX našnjih općina Ludbreg, Koprivnica i Đurđevac. stoljeća nalazimo u godištima »Zagrabiense calenda- rium« od 1808. godine i dalje (u tekstu: Kalendar) i Izvori »Schematismus cleri dioecesis Zagrabiensis« (u tekstu: U jednim se izvorima nalaze podaci o ukupnom broju Šematizam). Za računanje stopa porasta stanovništva u kuća ili poimenični »popis« kućedomaćina, u drugima prvoj polovini XIX stoljeća nismo uzeli podatke iz svih se nalaze podaci o ukupnom broju stanovnika. Izvori o godišta Kalendara i Šematizma nego samo za neke, iza kojima je riječ crkvenog su porijekla, pa odatle i odre brane godine, kako bismo izbjegli neke spornosti izme đena ograničenost u njihovoj obuhvatnosti. Od izvora đu pojedinih godina. na prvo mjesto stavljamo izvještaje o pregledu župa ko- Svi su do sada nabrojeni izvori crkveni, osim onih marničkog arhiđakonata koji se nalaze u Nadbiskup za 1827. i 1857. godinu, u kojima se nalaze podaci o sve skom arhivu u Zagrebu.1 Vizitacije su pisane u različi ukupnom broju stanovnika bez obzira na vjersku pri tim vremenskim razmacima. U njih su vizitatori trebali padnost. Vrlo je dragocjen izvor za 1732. godinu koji do upisivati i podatke o stanovništvu po određenom obra nosi broj oficira, podoficira i vojnika po imenu i prezi scu za svako selo u pojedinoj župi. No, u svakom izvje menu na području Vojne krajine, jer su u njemu obu štaju, ipak, ne nalazimo takve podatke. Najstarija saču hvaćena sva naselja sa svim stanovnicima.6 Taj je izvor vana Vizitacija sa podacima o stanovništvu na području dobra podloga za procjenu i provjeru kasnijih podataka komarničkog arhiđakonata je ona iz 1659. godine.2 U o nekatoličkim (u prvom redu pravoslavnom) stanovni njoj se nalazi »popis« kućedomaćina po imenu i prezi štvu. menu; to nisu svi stanovnici, ali je njihov broj dobra Rezultat ovih nastojanja je niz od ukupno 12 »popi podloga za procjenu ukupnog broja stanovnika. Vizita sa« stanovništva prije 1857. godine u vremenskom raz cije za 1671. i 1680. godinu imaju broj kuća, a one za maku od oko 200 godina. Na ove se rezultate nastavljaju 1700. i 1733. »popise« kućedomaćina.3 Podatke o broju rezultati popisa stanovništva od 1857. godine do danas, kuća i kućedomaćina po naseljima imamo i u nekim a koji su objavljeni i u »Podravskom zborniku« za opći kasnijim Vizitacijama, kao i u drugim izvorima. Sretna ne Ludbreg, Koprivnica i Đurđevac.7 Tako će se moći je okolnost da u nekim iizvorima istovremeno nalazimo pratiti kretanje stanovništva u Podravini u razdoblju i broj ukupnog stanovništva, pa možemo izračunati pro duljem od 320 godina. sječan broj »ukućana«, što nam služi za procjenu broja stanovnika kad raspolažemo samo s brojem kuća ili ku Prostorna obuhvatnost ćedomaćina. Takve dvojne podatke imamo za 1771, U razdoblju koje istražujemo, Podravina je u uprav- 1772, 1787, 1827. i 1857. godinu.4 Sakupljene podatke o no-političkom pogledu bila podijeljana između građan broju kuća i kućedomaćina prikazali smo u tabeli 1, a o ske Hrvatske i Slavonije, te Vojne krajine. U granicama ukupnom broju stanovništva u tabeli 2. tadašnje križevačke županije nalazilo se cijelo područje 147 današnje ludbreške općine, te otprilike jedna trećina ju surov, prkosan i neposlušan, sastavljen od ljudi razli koprivničke općine: njezin središnji i sjeverni dio; viro čita roda (ex vario genere). Sličan prikaz o narodu dao vitičkoj je županiji (poslije oslobođenja od Turaka) pri je vizitator i za stanovništvo župe Drnje i Ivanec, a kas padao najjužniji dio đurđevačke općine sa četiri naselja nije i Koprivnicu; za narod u drnjanskoj župi (a to su (krajem razdoblja). Ostali, veći dio Podravine pripadao sela Drnje, Peteranec, Torčec i Sigetec) piše da je pomi je Vojnoj krajini: od ukupne površine koju zapremaju ješan od ljudi različitih narodnosti, te među njima ima ove tri općine 70% je bilo u Vojnoj krajini. Razgraniče nemali broj razbojnika, kradljivaca, heretika, ali mu ne nje između građanskog i krajiškog područja pokazuje nedostaje pobožnost, tako da vizitator u svom pregledu slika 1. župa nije našao pobožnijeg naroda.91 deset godina kas U upravno-crkvenom pogledu područje je ovih tri nije vizitator je mogao posjetiti samo Đurđevac i Virje. ju općina pripadalo, uz neznatne izuzetke npr. Legrad, 0 đurđevačkom stanovništvu ne daje podatke, a u Virju arhiđakonatu Komarnica. Organizacija crkve u osnov je popisao po imenu i prezimenu 2 zastavnika (signifer), nim ćelijama - župama nije bila jednaka na građan 7 harambaša i katana, te 23 desetnika sa njihovim vojni skom i krajiškom dijelu Podravine. Ne samo da je na cima: to nije više posada plaćenih vojnika, nego graniča manjem građanskom dijelu bilo više župa nego na ve ri koji su živjeli na zemlji.10 ćem krajiškom dijelu, nego su do osamdesetih godina Na temelju ovih podataka možemo zaključiti da još XVIII stoljeća krajiške župe bile povremeno nepopu nije počela sustavna obnova naselja. Taj je proces počeo njene, pa je posljedica toga bila, da u Vizitacijama nema u razdoblju 1671-1680, kada je vizitator popisao ukup registriranih svih župa na krajiškom dijelu područja, pa no već 11 naselja na području današnje đurđevačke op zbog toga i nedostaju podaci o stanovništvu nekih župa ćine sa iskazanim brojem kuća. Značajna je vizitatorova i njihovih naselja. bilješka da se broj ljudi stalno povećava (magis et magis Područje koje istražujemo obuhvaća ukupno 1618 quotidie accrrescit populus) na području obnovljene km2: od toga ludbreška općina 223 km2, koprivnička 715 miholjanečke župe (sela Miholjanec, Hampovica, Donja km2 i đurđevačka 680 km2. Krajiški dio područja sa oko Zdjelica, Babotoki, Reka i Rakitnica).11 Novo razdoblje 1100 km2 bio je dio đurđevačke regimente (pukovnije) naseljavanja nastaje poslije karlovačkog mira s Turcima koja je sredinom XIX stoljeća obuhvaćala 36 kvadrat 1699. godine uređenjem Vojne krajine početkom XVIII nih milja (oko 2070 km2). stoljeća. Kako je tekao razvitak naseljavanja i porast naselja Historijski okviri u Podravini od 1659. do 1733. godine, pokazuje slika 2. Opća zbivanja na području Podravine dio su zbiva Na njoj su oslik an a stanja 1659, 1680, 1700. i 1733. godi nja u Hrvatskoj i Slavoniji u XVI i XVII stoljeću, a bila ne. Broj je naselja u prvom razdoblju narastao za 13%, u su pod utjecajem turskih osvajanja i neposredno su drugom za 10%, u trećem za 60%; u razdoblju utjecala na smanjenje ukupnog broja stanovnika i broja 1733-1857. broj je naselja narastao za 21%. naselja u Podravini. Za ovo je područje značajna 1552. godina kada su Turci osvojili Viroviticu i 1600. kada su M igracije osvojili Kanižu u Ugarskoj: tada se Podravina našla op Tijekom XVI i XVII stoljeća nastale su velike pro koljena od Turaka s juga i istoka. Turska su četovanja mjene u stanovništvu Podravine, a išle su u pravcu sma po Podravini opustošila sva naselja na području današ njenja ukupnog broja stanovnika: jedni su poginuli, nje đurđevačke općine, ostao je samo Đurđevac sa svo drugi su odvedeni u tursko zarobljeništvo, treći su od jom posadom i u zaleđu Virje. Stanovništvo se razbježa- selili u sigurnije krajeve; u prvoj polovici XVIII stoljeća lo ili sklonilo u manjim zbjegovima uz Dravu: mnogi su promjene su išle u pravcu povećanja ukupnog broja sta poginuli ili su odvedeni u zarobljeništvo. Mirom na novnika doseljavanjem, u prvom redu na novouređenu ušću Zitve u Dunav 1606. godine zaustavljena su turska Vojnu krajinu. Najveće su promjene nastale na đurđe osvajanja, ali je područje između Đurđevca i Virovitice vačkom, a najmanje na luđbreškom dijelu Podravine. ostalo dugo vremena nenastanjeno, jer Turci nisu pre No, imigracije je bilo i u XVI i XVII stoljeću kada su se stali krstariti Podravinom. naseljavali Srbi radi pojačane obrane granice prema Od izvora sa vijestima o turskim prodorima u Po Turskoj. dravinu posebice je zanimljiv izvještaj koprivničkog ka Teško je utvrditi stvaran obim migracija u prostoru petana krajiškom generalu u Slavoniji o onome što su 1 vremenu. Slijedom nekih izvora iz XVII stoljeća može Turci počinili tijekom 1621. i 1622. godine, koliko je lju mo utvrditi da su po popisu sastavljenom oko 1610.