Gospodarstvo Podravine 1991.-2001. Godine
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
mr. sc. Mladen Matica Županijski zavod za prostorno uređenje Koprivnica GOSPODARSTVO PODRAVINE 1991.-2001. GODINE UVOD < U članku se razmatraju promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva između dva posljednja međupopisna razdoblja (1991.-2001.). Promjene se prikazuju po pojedinim sektorima gospodarstva (primarni, sekundarni, tercijarni) i svaka jedinica lokalne samouprave je posebno obrađena te se daju značajke gospodarstva u gradskim naseljima. Promjene u gospodarstvu uvjetovane su procesima gospodarske tranzicije u kojoj se već više od desetljeća nalazi Republika Hrvatska. Struktura stanovništva prema ekonomskoj aktivnosti razrađuje se dalje prema djelatnostima pa na taj način postaje reprezentativan pokazatelj razine gospodarskog i društvenog razvoja prostora Podravine. Pod ekonomskom strukturom aktivnog stanovništva (radne snage) razumijevamo prije svega razdiobu radne snage po djelatnostima iz kojih izvlače sredstva za život. Podjela aktivnog i ukupnog stanovništva prema djelatnosti može se izvršiti na različite načine. U ovom članku primijenjena je Colin Clarkova podjela na primarne, sekundarne i tercijarne djelatnosti. Posebno je obrađena Grupa Podravka kao firma koja se uključuje u suvremene globalizacijske procese i postaje važan gospodarski čimbenik šire regije. PRIMARNI SEKTOR Republika Hrvatska prema popisu iz 2001. godine ima 5.5% poljoprivrednog stanovništva, što predstavlja u razdoblju 1991 .-2001. godine godišnju stopu smanjivanja poljoprivrednog stanovništva od 0.3%. Najveći udio poljoprivrednog stanovništva 2001. godine imaju Bjelovarsko-bilogorska (20.6%), Koprivničko-križevačka (17.4), Virovitičko-podravska (13.8%), Međimurska (13.7%) i Krapinsko-zagorska županija (12.3%). Najmanji udio poljoprivrednog stanovništva imaju Grad Zagreb (0.5%), Primorsko-goranska (1.1%) i Splitsko-dalmatinska županija (1.7%). Bjelovarsko- bilogorska, Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija imaju najveći udio poljoprivrednog stanovništva jer se na tom prostoru nije formiralo regionalno središte koje bi ubrzalo procese urbanizacije i deagrarizacije te smanjilo depopulaciju. Primarni sektor obuhvaća poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo. Primarni sektor gospodarstva bilježi pad što je posljedica nastavka procesa deagrarizacije i urbanizacije. Godine 1991. ukupno je 39,0% aktivnog stanovništva radilo u primarnom sektoru, dok je 2001. godine taj udio spao na 28,05%, što znači da se apsolutni broj zaposlenih u primarnom sektoru smanjio za 46,8%. Najveći pad aktivnog stanovništva u primarnom gospodarskom sektoru u međupopisnom razdoblju 1991.-2001. godina bilježi prostor koji najviše gravitira Koprivnici, a to su općine Novigrad Podravski (-73,9%), Koprivnički Ivanec (61,9%) te Đelekovec (61,5%). 21 PODRAVSKI ■ ZBORNIK 2003. Najveći udio aktivnog stanovništva u primarnom sektoru imaju izrazito agrarne općine u đurđevačkoj Podravini. To su općine Gola (70,0%), Ferdinandovac (66,7%), Novo Virje (61,3%) i Molve (50,9%). Najmanji udio aktivnog stanovništva u primarnom sektoru imaju Grad Koprivnica (3,2%) i Ludbreg (12,9%) kao izrazita industrijska središta u ovom dijelu Hrvatske. Ova naselja zahvaćena su procesom deagrarizacije još 60-ih godina 20. stoljeća. Općine Novigrad Podravski (17,7%) i Koprivnički Bregi (14,7%) imaju manji udio aktivnog stanovništva u primarnom sektoru prije svega zahvaljujući jakom gospodarskom utjecaju Grada Koprivnice. Općina Koprivnički Ivanec i Grad Đurđevac imaju udio aktivnog stanovništva u primarnom sektoru od 22,7%. Zatim slijede općine uz glavne prometne pravce (osovine razvoja u formiranju): Donji Martijanec (30,4%), Drnje (30,6%), Peteranec (32,6%), Legrad (32,8%) te u đurđevačkoj Podravini Kalinovac (37,3%) i Virje (37,6%). Općina Pitomača ima udio aktivnog stanovništva u primarnom sektoru od 42,5%. Na području đurđevačke Podravine je najmanje odmakao proces preobrazbe ekonomske strukture od agrarne k industrijskoj jer je 2001. godine još uvijek nepovoljan odnos sektora djelatnosti (l-lll- II). Transfer radne snage iz poljoprivrednih u nepoljoprivredne djelatnosti zbog sporije industrijalizacije i tercijarizacije u ovome se prostoru odvijao bitno sporije nego u drugim dijelovima Podravine (Feletar, 1981.). Posljedica deagrarizacije je dalje smanjivanje broja poljoprivrednog stanovništva, usitnjavanje poljoprivrednih posjeda i povećanje broja kućanstava s poljoprivredom kao dodatnim oblikom prihoda. Periferni dijelovi ovog prostora (pogranično i brežuljkasto područje) manje su izloženi procesima deagrarizacije dok prostor oko Grada Koprivnice i dalje ubrzano gubi poljoprivredno stanovništvo. Usporedo s deagrarizacijom odvija se i usitnjavanje zemljišta te formiranje većih posjeda. U Podravini u tranzicijskom razdoblju (1991.-2001.) proces deagrarizacije karakterizira smanjivanje broja poljoprivrednog stanovništva uz povećanje udjela kućanstava sa zemljištem, što znači da poljoprivreda sve više postaje dodatni izvor prihoda (Matica, 2002). % Slika 1. Udio zaposlenih u primarnom sektoru 2001. godine 22 PODRAVSKI ■ ZBORNIK 2003. Grad/općina PRIMARNI SEKTOR (%) 1991. 2001. 2001/1991 Đurđevac 41,9 22,7 -54,3 Koprivnica 5,3 3,0 -49,4 Ludbreg 18,6 12,0 -44,6 Donji Martijanec 41,1 30,4 -45,2 Drnje 38,9 30,6 -36,1 Đelekovec 59,4 35,5 -61,5 Ferdinandovac 65,6 66,7 21,7 Gola 65,5 70,0 -25,0 Hlebine 53,9 36,6 -57,9 Kalinovac 59,8 37,3 -51,1 Kloštar Podravski 61,6 41,1 -46,9 Koprivnički Bregi 20,8 14,7 -44,9 Koprivnički Ivanec 40,3 22,7 -61,9 Legrad 50,7 32,8 -58,5 Mali Bukovec 51,3 43,3 -35,3 Molve 74,9 50,9 -59,7 Novigrad Podravski 42,8 17,7 -73,9 Novo Virje 79,3 61,3 -40,1 Peteranec 50,0 32,6 -52,7 Pitomača 52,5 42,5 -18,6 Podravske Sesvete 71,2 46,0 -63,5 Rasinja 57,0 39,0 -55,4 Sokolovac 55,9 44,7 -45,8 Sveti Đurđ 54,1 40,4 -40,6 Veliki Bukovec 58,8 43,4 -43,9 Virje 54,2 37,6 -41,1 39,0 28,0 -46,8 Tablica 1. Udio aktivnog stanovništva u primarnom sektoru gospodarstva Izvori: Popis stanovništva 1991. Aktivno stanovništvo u zemlji koje obavlja zanimanje, prema području djelatnosti po naseljima, Dokumentacija 885, Državni zavod za statistiku Zagreb 1994. (www.dzs.hr), Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. http://www.dzs.hr SEKUNDARNI SEKTOR U sekundarni sektor ubrajaju se industrija i rudarstvo te građevinarstvo. Zakonitost je gospodarskog razvoja da porast nepoljoprivrednog stanovništva na račun smanjenja poljoprivrednog, proizlazi iz činjenice da se povećava broj zaposlenih u sekundarnom sektoru. Međutim, u Podravini se istovremeno odvija proces deagrarizacije i deindustrijalizacije, što rezultira općim padom zaposlenosti. Broj zaposlenih u sekundarnom sektoru u razdoblju od 1991. do 2001. godine smanjio se sa 19 647 na 15 384, odnosno bilježi pad od 21,7%. Posljedica je to dugotrajnih depopulacijskih 23 PODRAVSKI ■ ZBORNIK 2003. procesa i propadanja firmi iz sekundarnog sektora uslijed gospodarske tranzicije. Prostor u kojem su najdalje odmakli procesi deagrarizacije, deruralizacije i urbanizacije su Koprivnica i njezina uža okolice te Ludbreg. Ovaj prostor ima odnos sektora djelatnosti lll-ll-i. Porast broja zaposlenih bilježe općine koje su imale mali udio aktivnog stanovništva u sekundarnom sektoru (Novo Virje, Mali Bukovec, Veliki Bukovec) ili se na njihovom području razvilo jedno ili više proizvodnih poduzeća (Gola, Kalinovac, Molve). Molve bilježe najveće povećanje sa 114 na 145 zaposlenih u sekundarnom sektoru (27,2%). Grad/općina PRIMARNI SEKTOR (%) 1991. 2001. 2001/1991 Đurđevac 25,9 26,4 -14,1 Koprivnica 57,0 41,5 -34,5 Ludbreg 50,1 48,4 -16,7 Donji Martijanec 38,6 44,2 -15,0 Drnje 39,9 36,7 -25,2 Đelekovec 29,0 32,5 -27,3 Ferdinandovac 16,5 12,9 -6,8 Gola 5,2 8,4 13,1 Hlebine 31,2 27,8 -44,7 Kalinovac 20,6 29,8 13,0 Kloštar Podravski 15,9 18,6 -6,5 Koprivnički Bregi 54,3 41,2 -40,8 Koprivnički Ivanec 41,5 43,5 -29,4 Legrad 26,0 31,7 -22,0 Mali Bukovec 24,0 36,9 17,9 Molve 8,9 19,0 27,2 Novigrad Podravski 33,7 35,3 -33,9 Novo Virje 8,7 13,3 19,2 Peteranec 33,2 37,2 -18,5 Pitomača 18,9 17,8 -5,4 Podravske Sesvete 16,2 23,9 -11,4 Rasinja 23,3 24,8 -30,6 Sokolovac 19,1 20,6 -26,7 Sveti Đurđ 34,3 38,8 -10,1 Veliki Bukovec 21,9 35,0 21,7 Virje 21,4 24,1 -4,1 34,2 36,1 -21,7 Tablica 2. Udio aktivnog stanovništva u sekundarnom sektoru gospodarstva Izvori: Popis stanovništva 1991. Aktivno stanovništvo u zemlji koje obavlja zanimanje, prema području djelatnosti po naseljima, Dokumentacija 885, Državni zavod za statistiku Zagreb 1994. (www.dzs.hr) Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. http://www.dzs.hr 24 PODRAVSKI ■ ZBORNIK 2003. Slika 2. Udio zaposlenih u sekundarnom sektoru 2001. godine Najveći udio zaposlenih u sekundarnom sektoru imaju grad Ludbreg (48,4%), općina Donji Martijanec (44,2%), općina Koprivnički Ivanec (43,5), Grad Koprivnica (41,5%), općina Koprivnički Bregi (41,25) i općina Sveti Đurđ (38,8%). Najmanji udio imaju agrarne pogranične općine Gola (8,4%), Ferdinandovac (12,9%) i Novo Virje (13,3%). U Gradu Koprivnici koncentrirano je najviše industrijskih pogona što je vidljivo iz podatka da u Koprivnici živi ukupno 4 950 (32,1%) zaposlenih u sekundarnom sektoru Podravine, zatim slijede Grad Ludbreg sa 1639 (10,6%), Grad Đurđevac sa 861 (5,5%), općina Sveti Đurđ sa 729 (4,7%) te općina Pitomača sa 716 (4,6%). Prostor Podravine bogat je mineralnim sirovinama pa je razvijena i djelatnost rudarstva. Danas se vrši eksploatacija plina, nafte, šljunka, pijeska, gline i građevinskog kamena. Mineralna sirovina kojom je prostor Podravine najbogatiji prirodni je plin. Eksploatacijom plina bavi se INA-naftaplin, koja zapošljava nekoliko stotina djelatnika. Glavna ležišta plina nalaze se u đurđevačkoj Podravini (Pogon Molve) tkz. Duboka Podravina. Eksploatacija plina započela je 1973. g. na polju Legrad i Ferdinandovac. Nakon otkrića polja Molve (1974) krajem 70-ih godina započela je proizvodnja iz dviju bušotina kroz CPS Molve (Projekt Molve 1.1978-1980). U tom razdoblju u pogon su stavljene ukupno 4 bušotine (Mol - 11,12,13,14). Polja Kalinovac i Stari Gradac otkrivena su 1978. godine. Početkom 80-ih započeo je projekt Molve II.