Stjepan KRIVOŠIĆ Stanovništvo Podravine 1659-1859. godine Za demografska istraživanja u nas međašna je godi­ Po crkvenim odredbama o vođenju zapisnika vizi­ na 1857. Važnost je te godine u tome stoje 31. listopada tacije predviđeno je da se upišu točni i podrobni podaci 1857. proveden prvi suvremeni opći popis stanovništva o župnikovim i crkvenim prihodima, koji su bili u nov­ na cijelom području današnje SR Hrvatske: tada je, na­ cu ili u naravi. Prihodi u naravi zvali su se lat. sapones, a ime, primijenjeno načelo »kritičnog dana«. Od tog popi­ hrv. lukno. Obaveze su utvrđene ili za »kuću« - domus, sa do danas provedeno je 13 općih popisa (u podjedna­ ili za poimenične predstavnike »kuće« koji su se zvali kim vremenskim razmacima); rezultati tih popisa su po­ lat. saponiste, saponaliste; iz toga proizlazi daje određe­ znati i pristupačni za demografska istraživanja. ne godine bio isti broj kuća i kućedomaćina (saponista). Što se zbivalo u stanovništvu i sa stanovništvom Kuća - domus ima ovdje preneseno značenje: to je sku­ prije 1857. godine, predmet je historijske demografije. pina ljudi koji svi ne moraju biti u rodbinskim odnosi­ Za to razdoblje nemamo sličnih podataka kao kasnije, ma. Iz svega rečenog slijedi da se ovi podaci odnose pa je potrebno na temelju povijesnih izvora - koji se ja­ samo na katoličko stanovništvo, pa zbog toga u mješovi­ vljaju od vremena do vremena i prostorno od slučaja do tim naseljima (po vjerskoj pripadnsoti) to nisu svi sta­ slučaja, a često su i sporni, pa ih treba kritički vredno­ novnici, o čemu treba voditi računa kod procjene ukup­ vati - utvrditi stanje, tj. ukupan broj stanovnika određe­ nog stanovništva, kao i kod usporedbe podataka iz raz­ ne godine. A ovdje dolaze u obzir one godine za koje se ličitih razdoblja.5 mogu pronaći podaci za svako naselje na području da­ Podatke o broju stanovnika u prvoj polovici XIX našnjih općina Ludbreg, Koprivnica i Đurđevac. stoljeća nalazimo u godištima »Zagrabiense calenda- rium« od 1808. godine i dalje (u tekstu: Kalendar) i Izvori »Schematismus cleri dioecesis Zagrabiensis« (u tekstu: U jednim se izvorima nalaze podaci o ukupnom broju Šematizam). Za računanje stopa porasta stanovništva u kuća ili poimenični »popis« kućedomaćina, u drugima prvoj polovini XIX stoljeća nismo uzeli podatke iz svih se nalaze podaci o ukupnom broju stanovnika. Izvori o godišta Kalendara i Šematizma nego samo za neke, iza­ kojima je riječ crkvenog su porijekla, pa odatle i odre­ brane godine, kako bismo izbjegli neke spornosti izme­ đena ograničenost u njihovoj obuhvatnosti. Od izvora đu pojedinih godina. na prvo mjesto stavljamo izvještaje o pregledu župa ko- Svi su do sada nabrojeni izvori crkveni, osim onih marničkog arhiđakonata koji se nalaze u Nadbiskup­ za 1827. i 1857. godinu, u kojima se nalaze podaci o sve­ skom arhivu u Zagrebu.1 Vizitacije su pisane u različi­ ukupnom broju stanovnika bez obzira na vjersku pri­ tim vremenskim razmacima. U njih su vizitatori trebali padnost. Vrlo je dragocjen izvor za 1732. godinu koji do­ upisivati i podatke o stanovništvu po određenom obra­ nosi broj oficira, podoficira i vojnika po imenu i prezi­ scu za svako selo u pojedinoj župi. No, u svakom izvje­ menu na području Vojne krajine, jer su u njemu obu­ štaju, ipak, ne nalazimo takve podatke. Najstarija saču­ hvaćena sva naselja sa svim stanovnicima.6 Taj je izvor vana Vizitacija sa podacima o stanovništvu na području dobra podloga za procjenu i provjeru kasnijih podataka komarničkog arhiđakonata je ona iz 1659. godine.2 U o nekatoličkim (u prvom redu pravoslavnom) stanovni­ njoj se nalazi »popis« kućedomaćina po imenu i prezi­ štvu. menu; to nisu svi stanovnici, ali je njihov broj dobra Rezultat ovih nastojanja je niz od ukupno 12 »popi­ podloga za procjenu ukupnog broja stanovnika. Vizita­ sa« stanovništva prije 1857. godine u vremenskom raz­ cije za 1671. i 1680. godinu imaju broj kuća, a one za maku od oko 200 godina. Na ove se rezultate nastavljaju 1700. i 1733. »popise« kućedomaćina.3 Podatke o broju rezultati popisa stanovništva od 1857. godine do danas, kuća i kućedomaćina po naseljima imamo i u nekim a koji su objavljeni i u »Podravskom zborniku« za opći­ kasnijim Vizitacijama, kao i u drugim izvorima. Sretna ne Ludbreg, Koprivnica i Đurđevac.7 Tako će se moći je okolnost da u nekim iizvorima istovremeno nalazimo pratiti kretanje stanovništva u Podravini u razdoblju i broj ukupnog stanovništva, pa možemo izračunati pro­ duljem od 320 godina. sječan broj »ukućana«, što nam služi za procjenu broja stanovnika kad raspolažemo samo s brojem kuća ili ku­ Prostorna obuhvatnost ćedomaćina. Takve dvojne podatke imamo za 1771, U razdoblju koje istražujemo, Podravina je u uprav- 1772, 1787, 1827. i 1857. godinu.4 Sakupljene podatke o no-političkom pogledu bila podijeljana između građan­ broju kuća i kućedomaćina prikazali smo u tabeli 1, a o ske Hrvatske i Slavonije, te Vojne krajine. U granicama ukupnom broju stanovništva u tabeli 2. tadašnje križevačke županije nalazilo se cijelo područje 147 današnje ludbreške općine, te otprilike jedna trećina ju surov, prkosan i neposlušan, sastavljen od ljudi razli­ koprivničke općine: njezin središnji i sjeverni dio; viro­ čita roda (ex vario genere). Sličan prikaz o narodu dao vitičkoj je županiji (poslije oslobođenja od Turaka) pri­ je vizitator i za stanovništvo župe Drnje i Ivanec, a kas­ padao najjužniji dio đurđevačke općine sa četiri naselja nije i Koprivnicu; za narod u drnjanskoj župi (a to su (krajem razdoblja). Ostali, veći dio Podravine pripadao sela Drnje, Peteranec, Torčec i Sigetec) piše da je pomi­ je Vojnoj krajini: od ukupne površine koju zapremaju ješan od ljudi različitih narodnosti, te među njima ima ove tri općine 70% je bilo u Vojnoj krajini. Razgraniče­ nemali broj razbojnika, kradljivaca, heretika, ali mu ne nje između građanskog i krajiškog područja pokazuje nedostaje pobožnost, tako da vizitator u svom pregledu slika 1. župa nije našao pobožnijeg naroda.91 deset godina kas­ U upravno-crkvenom pogledu područje je ovih tri­ nije vizitator je mogao posjetiti samo Đurđevac i Virje. ju općina pripadalo, uz neznatne izuzetke npr. Legrad, 0 đurđevačkom stanovništvu ne daje podatke, a u Virju arhiđakonatu Komarnica. Organizacija crkve u osnov­ je popisao po imenu i prezimenu 2 zastavnika (signifer), nim ćelijama - župama nije bila jednaka na građan­ 7 harambaša i katana, te 23 desetnika sa njihovim vojni­ skom i krajiškom dijelu Podravine. Ne samo da je na cima: to nije više posada plaćenih vojnika, nego graniča­ manjem građanskom dijelu bilo više župa nego na ve­ ri koji su živjeli na zemlji.10 ćem krajiškom dijelu, nego su do osamdesetih godina Na temelju ovih podataka možemo zaključiti da još XVIII stoljeća krajiške župe bile povremeno nepopu­ nije počela sustavna obnova naselja. Taj je proces počeo njene, pa je posljedica toga bila, da u Vizitacijama nema u razdoblju 1671-1680, kada je vizitator popisao ukup­ registriranih svih župa na krajiškom dijelu područja, pa no već 11 naselja na području današnje đurđevačke op­ zbog toga i nedostaju podaci o stanovništvu nekih župa ćine sa iskazanim brojem kuća. Značajna je vizitatorova i njihovih naselja. bilješka da se broj ljudi stalno povećava (magis et magis Područje koje istražujemo obuhvaća ukupno 1618 quotidie accrrescit populus) na području obnovljene km2: od toga ludbreška općina 223 km2, koprivnička 715 miholjanečke župe (sela Miholjanec, Hampovica, Donja km2 i đurđevačka 680 km2. Krajiški dio područja sa oko Zdjelica, Babotoki, Reka i Rakitnica).11 Novo razdoblje 1100 km2 bio je dio đurđevačke regimente (pukovnije) naseljavanja nastaje poslije karlovačkog mira s Turcima koja je sredinom XIX stoljeća obuhvaćala 36 kvadrat­ 1699. godine uređenjem Vojne krajine početkom XVIII nih milja (oko 2070 km2). stoljeća. Kako je tekao razvitak naseljavanja i porast naselja Historijski okviri u Podravini od 1659. do 1733. godine, pokazuje slika 2. Opća zbivanja na području Podravine dio su zbiva­ Na njoj su oslik an a stanja 1659, 1680, 1700. i 1733. godi­ nja u Hrvatskoj i Slavoniji u XVI i XVII stoljeću, a bila ne. Broj je naselja u prvom razdoblju narastao za 13%, u su pod utjecajem turskih osvajanja i neposredno su drugom za 10%, u trećem za 60%; u razdoblju utjecala na smanjenje ukupnog broja stanovnika i broja 1733-1857. broj je naselja narastao za 21%. naselja u Podravini. Za ovo je područje značajna 1552. godina kada su Turci osvojili Viroviticu i 1600. kada su M igracije osvojili Kanižu u Ugarskoj: tada se Podravina našla op­ Tijekom XVI i XVII stoljeća nastale su velike pro­ koljena od Turaka s juga i istoka. Turska su četovanja mjene u stanovništvu Podravine, a išle su u pravcu sma­ po Podravini opustošila sva naselja na području današ­ njenja ukupnog broja stanovnika: jedni su poginuli, nje đurđevačke općine, ostao je samo Đurđevac sa svo­ drugi su odvedeni u tursko zarobljeništvo, treći su od­ jom posadom i u zaleđu Virje. Stanovništvo se razbježa- selili u sigurnije krajeve; u prvoj polovici XVIII stoljeća lo ili sklonilo u manjim zbjegovima uz Dravu: mnogi su promjene su išle u pravcu povećanja ukupnog broja sta­ poginuli ili su odvedeni u zarobljeništvo. Mirom na novnika doseljavanjem, u prvom redu na novouređenu ušću Zitve u Dunav 1606. godine zaustavljena su turska Vojnu krajinu. Najveće su promjene nastale na đurđe­ osvajanja, ali je područje između Đurđevca i Virovitice vačkom, a najmanje na luđbreškom dijelu Podravine. ostalo dugo vremena nenastanjeno, jer Turci nisu pre­ No, imigracije je bilo i u XVI i XVII stoljeću kada su se stali krstariti Podravinom. naseljavali Srbi radi pojačane obrane granice prema Od izvora sa vijestima o turskim prodorima u Po­ Turskoj. dravinu posebice je zanimljiv izvještaj koprivničkog ka­ Teško je utvrditi stvaran obim migracija u prostoru petana krajiškom generalu u Slavoniji o onome što su 1 vremenu. Slijedom nekih izvora iz XVII stoljeća može­ Turci počinili tijekom 1621. i 1622. godine, koliko je lju­ mo utvrditi da su po popisu sastavljenom oko 1610.