GRAD

Profil zajednice

Loznica, Novembar 2008. godine

SADRŽAJ

Lista tabela 1 Uvod 4 2 Osnovne karakteristike 4 2.1 Geografski položaj ( lokacija ) 4 2.2. Lokalna samouprava ( lokacija ) 6 2.3 Istorija, tradicija i kulturno nasle ñe 9 3 Prirodni resursi 10 3.1 Reljef i geološka podloga 10 3.2 Klimatski uslovi 11 3.3 Vodni resursi 11 3.4 Biljni i životinjski svet 13 4 Ljudski resursi 14 4.1 Populaciona i demografska struktura stanovništva 14 4.2 Starosna struktura stanovništva 15 4.3 Struktura sanovništva prema polu 15 4.4 Etni čka struktura stanovništva 16 4.5 Obrazovna struktura stanovništva 16 4.6 Stanovništvo prema bra čnom stanju 16 4.7 Doma ćinstva prema broju članova 16 4.8 Porodice prema broju dece 16 5 Stambeni resursi 17 5.1 Stambena statistika 17 5.2 Stambena izgradnja 17 5.3 Cene na tržištu 18 6 Privreda 18 6.1 Privredna struktura po veli čini preduze ća 18 6.2 Broj radnika u preduze ćima 19 6.3 Struktura preduzetni čkih radnji po delatnostima 20 6.3.1 Otvorene i zatvorene radnje u 2008. godini 21 6.4 Preduze ća prema broju zaposlenih 21 6.4.1 Struktura aktivnog stanovništva po delatnostima 21 6.5 Lokacije slobodne za ekonomske aktivnosti 22 6.6 Struktura ostvarenih investicija 25 6.7 Struktura direktnih stranih investicija 26 6.8 Struktura izvoza 26 6.9 Struktura uzvoza prema destinaciji 26 6.9.1 Struktura izvoza prema destinacijama 2006. godina 26 6.9.2 Struktura izvoza prema destinacijama 2007. godina 26 6.9.3 Uvoz po destinacijama 2007. godina 27 6.10 Poljoprivreda 27 6.10.1 Struktura poljoprivrednog stanovništva prema posedovanju poljoprivrednog gastinstva, polu i aktivnosti 2006. 27 6.10.2 Struktura ukupne poljoprivredne površine prema na činu koriš ćenja 2006. 27 6.10.3 Proizvodnja pojedinih ratarskih kultura, industrijskog, povrtarskog i krmnog bilja 2006 28 6.10.4 Proizvodnja vo ća i grož ña, 2006. 28 6.10.5 Broj stoke, stanje 01.12.2006. 28 6.10.6 Šumarstvo - pošumljenje površine i prose čna drvna masa , 2005. 29 6.11 Javne finasije 29 6.11.1 Prihod opštinskog budžeta 39 6.11.2 Stepen razvijenosti grada prema odre ñinim pokazateljima 29 7 Radna snaga 29 7.1 Ukupna zaposlenost 29 7.2 Prose čne mese čne zarade - neto 30 7.3 Prose čne mese čne zarade -bruto 30 7.4 Nezaposlenost - Nezaposlenost prema polnoj strukturi 30 7.5 Nezaposlenost prema stepenu obrazovanja 2006-2007 31 7.6 Nezaposlenost prema starosnoj strukturi 31.12.2007 31 7.7 Nezaposlenost prema starosnoj strukturi 30.09.2008 31 8 Javni resursi 32 8.1 Saobra ćajna infrastruktura 32 8.1.1 Putna infrastruktura 32 8.1.2 Železni čka infrastruktura 33 8.1.3 33 8.2 Komunalna infrastruktura 34 8.2.1 Vodovod i kanalizacija 34 8.2.2 Sistem daljinskog grejanja 34 8.2.2.1 Sistem grejanja na gas 34 8.2.2.2 Sistem daljinskog grejanja 35 8.2.3 Elektroinfrastruktura 35 8.2.4 Telekomunikacioni sistem 35 8.3 Energetika 36 8.4 Zdravstvena zaštita 36 8.5 Obrazovni kapaciteti 36 9. Resursi životne sredine 37 9.1 Kvalitet vazduha 37 9.2 Kvalitet zemljišta 37 9.3 Kvalitet voda 38 9.4 Upravljanje čvrstim komunalnim otpadom 38 10 Turisti čki resursi 38 10.1 Broj posetilaca- Turisti čki promet na teritoriji grada Loznica i Banji Kovilja či 39 10.2 Smeštajni kapaciteti 41 10.3 Smeštajna struktura na teritoriji grada Loznica 41 11 Kultura 43

2

Grad Loznica je jedna od prve tri sertifikovane lokalne zajednice sa povoljnim poslovnim okruženjem u Srbiji.To zna či da je jedan od najpovoljnijih gradova za investiciona ulaganja jer ima:

- Viziju i strateški akcioni plan za njenu realizaciju - Efikasnu administraciju - Industrijsku zonu - Druge lokacije za investiciona ulaganja - Organizovanu službu za podršku investitorima - Privatno-javno partnerstvo - Olakšice za investitore - Dobru komunikaciju sa Republi čkim institucijama - Intenzivnu saradnju sa donatorima - Saradnja sa velikim brojem evropskih gradova - Pozitivan imidž grada - Veliki izbor radne snage - Prirodna bogatstva - Bogato kulturno-istorijsko nasle ñe

Sve navedene činjenice govore da je Loznica poželjna destinacija za život i rad, da je jedan od glavnih centara razvoja Srbije, grad budu ćnosti.

3

1. Uvod

Profil zajednice sadrži podatke i činjenice koji su merljivi, jasni i objektivno identifikovani. Izvor podataka koriš ćen u Profilu je postoje ća baza podataka Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj i Zavoda za statistiku , kao i sli čnih istraživanja ra ñenih u druge svrhe. Informacije su predstavljene kroz tabele, grafikone i kra će tekstove. Profil zejednice se radi u cilju upoznavanja potencijalnih doma ćih i stranih investitora sa postoje ćom situacijom i stanjem unutar zajednice .

Osnovno pore ñenje grada i okruženja Osnovno pore ñenje opštine i okruženja (površina i stanovništvo), 2005. Udeo u ukupnoj površini Udeo u ukupnom broju Gustina nase- Površina Broj 2 (%) stanovnika (%) ljenosti (br. (km ) stanovnika* 2 Opštine Okruga Srbije Opštine Okruga Srbije stanov./ km ) Urbana zona 6,05 1 30.000 35 4.958 Ruralna zona 605,95 99 56.413 65 93,1 Opština 612 100 86.413 100 141 Okrug 3.268 / 100 322.703 / 100 98 Srbija 88.361 / / 100 7.440.769 / / 100 111

2. Osnovne karakteristike

2.1. Geografski položaj (lokacija)

Grad Loznica se nalazi u zapadnoj Srbiji, na granici sa Bosnom i Hercegovinom. Grad obuhvata 54 naseljena mesta, od kojih su Loznica i Kovilja ča klasifikovana kao gradska. Sa površinom od 612 km 2 Grad zauzima 0,5% teritorije Republike Srbije . Prema popisu iz 2002. godine u Opštini živi 86.413 stanovnika, odnosno 1,2% ukupnog stanovništva Srbije. Po jednom kvadratnom kilometru u proseku živi 141 stanovnika, tako da je gustina naseljenosti znatno viša od proseka Srbije, koji iznosi 111 stanovnika/km 2.

4 Teritorija grada Loznice pripada klimatu malih visina ( od 200m-500 m ) odnosno predstavlja tipi čni župski klimat koji je posledica zaklonjenosti teritorije planinama i njihovim ograncima od hladnih severnih i isto čnih vetrova. Prirodni položaj Loznice uslovljava blagu klimu, sa dosta najtoplijih dana u zemlji i malim kolebanjima temperature. Ravnice ima izme ñu grada i reke Drine, manjim delom u dolini reke i drugim re čnim slivovima. Kroz Loznicu proti če reka Štira, sa regulisanim ozidanim koritom. Dobar georgafski položaj Loznice, omogu ćio je i dobru saobra ćajnu komunikaciju. Kroz Loznicu prolazi glavna saobra ćajnica Beograd-Šabac-Loznica--Tuzla-Sarajevo, odnosno Bijeljina-Loznica- --Bajina Bašta-Užice i dalje do Crnogorskog primorja. Putem Loznica-Ose čina- - izlazi na Ibarsku magistralu. Kroz Loznicu prolazi i železni čka pruga Šabac-Zvornik. Loznica je prirodni, privredni, saobra ćajni i kulturni centar ovog dela Podrinja. Imala je važnu ulogu u istoriji, kao gradni čni grad Kneževine Srbije, isturen prema Bosanskom pašaluku, kada je bila okružno mesto, a i kasnije, kao sedište Sreza Jadranskog, a potom Lozni čkog.

Zna čajni prirodni resursi u gradu Loznica su šumski fond, obradivo poljoprivredno zemljište, nalazišta metala i nemetala, dve banje ( Banja Kovilja ča i Banja Badanja ) sa potencijalima za razvoj zdravstvenog turizma. Banja Kovilja ča i Banja Badanja imaju status Specijalne bolnice za rehabilitaciju i zna čajne su turisti čke destinacije. Okosnica privrednog razvoja Loznice je: laka industrija, turizam i poljoprivreda.

Sl.1 Lokacija grada Loznica

5

Sl. 2 Mapa grada Loznica sa svim MZ

2.2. Lokalna samouprava

Tabela 1. Opšti podaci o naseljima i katastarskim opštinama, 2005. Opština Okrug Broj naselja 54 228 Prose čna veli čina naselja (km 2) 11,3 14,3 Broj gradskih naselja 3 Broj ostalih naselja 51 Broj katastarskih opština 47 216 Prose čna veli čina katastarske opštine (km 2)

Grad je teritorijalna jedinica u kojoj gra ñani ostvaruju pravo na lokalnu samoupravu u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom grada.

6 Teritoriju grada čine naseljena mesta, odnosno podru čja katastarskih opština i to :

Red.br. Naseljeno mesto Katastarska grad

1. Banja Kovilja ča Banja Kovilja ča 2. Baš čeluci Loznica 3. Brnjac 4. Veliko selo 5. Vo ćnjak Vo ćnjak 6. Gornja Kovilja ča Banja Kovilja ča 7. Bradi ć Bradi ć 8. Gornje Nedeljice Gornje Nedeljice 9. Gornja Badanja 10. Gornja Borina 11. Gornja Sipulja Gornja Sipulja 12. Gornji Dobri ć Gornji Dobri ć 13. Grn čara Grn čara 14. Donja Badanja 15. Donja Sipulja 16. Donji Dobri ć Donji Dobri ć 17. Donje Nedeljice Donje Nedeljice 18. Draginac 19. Zaja ča Zaja ča 20. Jadranska Lešnica Jadranska Lešnica 21. Jarebice 22. Jelav 23. Joševa Joševa 24. Jugovi ći Jugovi ći 25. Kamenica 26. Loznica 27. Kozjak 28. Korenita 29. Lešnica Lešnica 30. Lipni čki Šor 31. Lipnica Lipnica 32. Loznica Loznica 33. Krajišnici Loznica 34. Lozni čko polje Loznica 35. Plo ča Loznica 36. Milina 37. Novo Selo 38. Paskovac 39. Pomija ča Pomija ča 40. Ribarica Ribarica 41. Runjani 42. Simino Brdo Simino Brdo 43. Slatina 44. D.Nedeljice (deo) i Korenita (deo) 45. Straža Straža 46. Stupnica 47. Tekeriš Tekeriš 48. Trbosilje 49. Trbušnica Trbušnica 50. Trši ć Trši ć 51. Filipovi ći Filipovi ći 52. Cikote 53. Čokešina Čokešina 54. Šurice Šurice

Grad ima svojstvo pravnog lica. Sedište grada je u Loznici, ulica Kara ñor ñeva br.2. Grad predstavlja i zastupa gradona čelnik. Organi grada su : Skupština grada, Gradona čelnik i Gradsko ve će. Radi ostvarivanja poslova iz nadležnosti grada, pored organa grada obrazuje se i Gradska uprava. 7

Struktura odbornika u skupštini grada, 2008.

Udeo u ukupnom broju odbornika u Broj odbornika u opštini opštini (%) UKUPNO 51 100 G17+ 12 23,53 SRS 12 23,53 DSS 4 7,84 NS 5 9,80 SPS 5 9,80 DS 9 17,65 PSS SPO Grupe gra ñana 4 7,84 Stranke manjina Ostali

Gradski uslužni centar grada Loznice je u potpunosti uskla ñen sa potrebama gra ñana. Odeljenje je namenjeno pružanju administrativnih usluga gra ñanima sa maksimalnom operativnoš ću, kao i minimalnim zadržavanjem stranaka. Odeljenje broji 11 šaltera za prijem gra ñana od strane službenika lokalne uprave. Odeljenje je kompjuterski i telefonski opremljeno, tako da gra ñani u kratkom roku mogu da dobiju sva potrebna dokumenta. U toku je uvo ñenje sistema 96 koji će doprineti dobrom upravljanju lokalne samouprave i koji će omogu ćiti da investitori dobiju sve potrebne dozvole u rekordnom roku.

8

2.3. Istorija, tradicija i kulturno nasle ñe

Jadarski kraj je u prošlosti bio poprište velikih doga ñaja od nacionalnog, evropskog i svetskog zna čaja. Verovatno i zato što se nalazi u neposrednoj blizini reka Drine i Save koje su u to vreme bile granice razli čitih država, carstava i civilizacija.

Grad Loznica je staro naselje. Smatra se da je osnovana na mestu sa ostacima rimskog naselja AD Drinum. Kroz istoriju, naselje se pominje više puta: u povelji kralja Milutina iz 13. veka, a 1528. i 1548. godine kao selo u nahiji Ti čar i, kasnije, kao Tisnica. Ime grada, po predanju, poti če od dominantnog fitogeografskog svojstva terena – divlje vinove loze, na kome je nastao. Kao gradsko naselje Loznica formiralo se 1834. godinu dana posle pripajanja Kneževine Srbije. Pored muške osnovne škole, koja s prekidima radi od 1795. godine, 1858. godine dobija žensku, a nepotpunu gimnaziju 1871. godine. Ve ć 1888. godine Loznica ima Nov čani zavod, štedionicu, sud, bolnicu.

Po četkom 20. veka do Loznice je došla železnica. Industrijski progres u Loznici krenuo je po četkom 50-tih godina 20. veka , izgradnjom fabrike Visoze - industrije viskoznih proizvoda i celuloze. Obim i zna čaj industrijske proizvodnje Viskoze ubrzali su razvoj drugih privrednih oblasti ( saobra ćaj, trgovina, gra ñevinarstvo, zanatstvo, bankarstvo, turizam i dr. )

Loznica je prirodni, privredni, saobra ćajni i kulturni centar ovog dela Podrinja. Imala je važnu ulogu u istoriji, kao grani čni grad Kneževine Srbije, isturen prema Bosanskom pašaluku, kada je bila okružno mesto, a i kasnije, kao sedište Sreza Jadranskog, a potom Lozni čkog.

Svedoci prošlih vremena su arheološka nalazišta iz starijeg neolita ( Star čeva čke kulture period 4500-3000. godine pre nove ere ) i rimskog perioda: manastiri Tronoša i Čokešina, Crkva Pokrova Bogorodice u Loznici, spomenici na Gu čevu i Tekerišu i etno selo Trši ć.

9 3. Prirodni resursi

3.1 RELJEF I GEOLOŠKA PODLOGA

U fizi čko-geografskom pogledu, teritorija garda pripada donjem Podrinju. U reljefu se isti či tri morfološki izrazite celine : planinski masivi na severoistoku ( Cer 687 m ) i Iverak ( 426 m ), podru čje podrinjskih na jugozapadu ( Gu čevo 779 m ) i severni deo Boranje ( 881m ) i ravni čarski i valovito brežuljkasti tereni izme ñu ove dve celine ( dolina Drine sa Jadrom i Lešnicom ).

Aluvijalna ravan Drine Lozni čkoj opštini pripada desna strana aluvijalne ravni Drine, od Gornje Kovilja če do severno od naselja Lešnica. Drinska ravnica, sa manjim slivovima, zahvata površinu od 34,67 km2. Širina joj se kre će od 500 m kod Kovilja če, do 7 km nizvodno od Loznice. Meridijanski pravac Drine, na ovom potezu, uslovljen je rasednom linijom, za koju su vezane termalne vode Banje Kovilja če i Radaljske Banje.

Gu čevo Gu čevo je najzapadniji deo Podrinjsko-valjevskih planina. Izdiže se iz doline Drine, strmim odsecima, koje su presekle drinske vode, i pruža se prema jugoistoku, u dinarskom pravcu. Planinski venac ima oblik svoda – antiklinale. Dužina Gu čeva, od Drine do prevoja Belog (692 m), odakle po činje planina Boranja, iznosi 15 km. Prose čna širina planinskog venca iznosi 8-10 km. U gra ñi Gu čeva i podgorice u čestvuju razli čite stene paleozojske i mezozojske starosti: trijaski kre čnjaci, dolomiti, glinci i peš čari i kredni peš čari, konglomerati i glinci. Dakle, javljaju se stene razli čite propustljivosti i otpornosti, koje se često smenjuju u horizontali i vertikali. Iz tog razloga, planinski venac je raš članjen gustom dolinskom mrežom, koja je orijentisana prema basenu Jadra i dolini Drine.

10

Teritoriji grada Loznica pripada podrinjski deo planine, a zatim granica prati glavni greben, gde su najviše ta čke Crni (779 m) i Kulište (700 m). Dalje, granica obuhvata izvorišni deo Borinske reke, se če izvorišne krake Korenite i ostavlja najve ći deo grandioritskog kompleksa Boranje opštini . U nastavku, granica silazi na Jadar, odnosno se če Jadarsku potolinu.

3.2 KLIMATSKI USLOVI Smeštena izme ñu Cera i Iverka, na severu i severoistoku, Vlaši ća, na istoku, Gu čeva, Kostajnika i ogranaka Boranje, na jugu, a otvorena prema zapadu i severozapadu, teritorija grada Loznica topografijom podse ća na ogroman amfiteatar – džinovsku potkovicu. Zaklonjena planinama i njihovim ograncima od hladnih severnih i isto čnih vetrova, Loznica sa okolinom predstavlja svojevrsnu oazu župnog klimata, po kojem se primetno razlikuje od podneblja susednih predela. Naime, leta su u Loznici nešto manje topla, a zime manje hladne nego u okolnim gradovima. Otvorena prema zapadu i severozapadu i time izložena pretežno vlažnim vazdušnim strujama, grad Loznica dobija i nešto ve ću koli činu padavina u odnosu na okolne teritorije. Zato je biljni svet u njoj raskošniji, vodotoci su ve ći i postojaniji, a izvori brojniji i snažniji.

Srednja godišnja temperatura vazduha u Loznici je 11 0C, stvarno trajanje sun čevog sjaja (efektivna insolacija) iznosi godišnje prose čno 2.041 sat, u proseku se godišnje izlu či 800-1000 mm po m 3 padavina, a čestina vetra je relativno mala – 282% o. S obzirom na pokazatelje može se klimat Loznice i njene okoline okarakterisati kao veoma pogodan.

3.3 VODNI RESURSI

Po vodnim resursima grad Loznica je svakako me ñu prvima u Srbiji . Njeno vodno bogatstvo je zna čajno i raznovrsno. Čine ga površinski vodotoci – reke, podzemne vode, obi čni i termo- mineralni izvori. Re čnu mrežu grada čine svi vodotoci na njenoj teritoriji. Sem Čokešinske reke ( čije je izvorište na severozapadnim padinama Cera i pripada neposredno slivu Save), svi ostali vodotoci su u slivu Drine. Me ñu njima su, posle Drine, najzna čajniji: Jadar, Lešnica, Štira i Žeravija. 11

Drina Drina je najzna čajniji vodotok na teritoriji grada Loznica. Te če njenom zapadnom granicom, po čev od sela Gornja Kovilja ča, do ispred Sko čića ade. Na svom putu prema Savi proti če kroz široko dno nekadašnjeg Panonskog mora. Sliv Drine je prostran – 19.570 km2. Drina nastaje spajanjem Pive i Tare kod Š ćepan Polja. Celom dužinom od 345 km, do uš ća u Savu kod Bosanske Ra če, sliv Drine je veoma raznolik i po geološkom sastavu, nadmorskoj visini, hidrografiji, rudnim ležištima, biljnom i životinjskom svetu. Ta raznolikost omogu ćuje komplementarnost privrede, te predstavlja posebnu prirodnu retkost. Drina je desna i najve ća pritoka Save. Po mnogo čemu je jedinstvena i pruža mogu ćnosti za razvitak retkih i veoma traženih vidova turizma. Na dužini od 345 km, Drina ima preko 150 km »splavarskih trasa«, više od 170 km kajakaških re čnih staza (od čega 70 km na brzim vodama) i oko 150 km »akumulaciono jezerskih« mirnih vodenih površina, stvorenih za potrebe hidroelektrana.

Jadar Najzna čajnija pritoka Drine u nasem kraju, je reka Jadar, po kojoj je i čitav kraj dobio ime. Loznici pripada donji deo sliva. To je reka Jadarske potoline, koja svojom hidrogeografskom i dolinskom mrežom povezuje sve tri tektonske i morfološke celine lozni čkog kraja. Sliv Jadra obuhvata površinu od 896,2 km 2. Dužina reke iznosi 72,5 km, a dužina razvo ña 173 km. Od ukupne površine sliva teritoriji Loznice pripada 274,8 km 2 ili 30,7% sliva. Loznici pripadaju samo donji delovi levih pritoka Jadra: Brezovica, Rakovica, Stupni čka reka i Korenita.

Podzemne vode i izvori

Teritorija grada Loznica raspolaže velikim rezervama podzemnih voda. Njihov glavni deo skocentrisan je u tzv. Obi čnoj ili freatskoj izdani u rastresitim aluvijalnim naslagama Drine, manjoj meri Jadra, pa i Lešnice. Ova izdan leži na dubinama 2-8 m. Prema aluvijalnoj ravni Drine kre ću se sve podzemne vode. Zato je njen aluvion veoma bogat kolektor podzemnih voda. Iz kaptaže u njemu može se dobiti preko 100 do 200 litara vode u sekundi. Vode su dobrog kvaliteta i najzna čajniji su izvor vodosnabdevanja stanovništva i industrije Loznice i uopšte naselja na teritoriji grada.

Najsnažniji izvori na teritoriji Loznice vezani su za rasedne pukotine na kojima vode iz ve ćih dubina i sa prostranim oblastima hranjenja izbijaju na površinu. Me ñu njima najsnažniji je takav izvor kod manastira Tronoša, čija je maksimalna izdašnost 5,5 l/s. Kaptiran je u česmu »Devet Jogovi ća«, sa deset

12 »lula« iz kojih izbijaju snažni mlazevi kristalno čiste hladne vode. Izvor je pravi dragulj i svojevrstan prirodni i kulturno-istorijski spomenik. Vredan je pomena i izvor »Belog«, koji izbija ispod istoimenog visa.

Termalni izvori Vodno bogatstvo i njegovu raznovrsnost u našem kraju upotpunjuju vode termomineralnih izvora. Pojava ovih izvora vezana je za brojne rasedne linije, kao i za nekadašnju slabo izraženu vulkansku aktivnost. Najzna čajnije su vode Banje Kovilja če, koje se javljaju u vidu više izvora, a prema sadržaju rastvorenih hemijskih elemenata svrstane su u alkalno-murijati čne, gvož ñevite i sumporovite. Najnovija istraživanja pokazuju da je voda Banje Kovilja če HCO 3, ClNa, Ca, Mg tipa, ukupne mineralizacije 1,41 g/l, temperature oko 30°C i tvrdo će (pH) 6,6.

Banja Badanja se nalazi na južnoj supodini Iverka, u ataru sela Donja Badanja u dolini reke Cernice. U banji postoje dva izvora: »Glavni izvor« sumporovite vode i izvor »Gvozdene vode«. Temperatura vode je 15-180°C, ukupne mineralizacije 0,8 g/l, tvrdo će 7,0, sa znatno pove ćanom radioaktivnoš ću. Na rasednoj liniji izme ñu sela Joševa i Kamenica, izbija jak i stalan izvor mineralne vode. Meštani ga zovu »Banja« i pripisuju mu lekovita svojstva. Voda isti če na nekoliko mesta iz granitne podloge, a sadrži CO 2 i neke gvož ñevite sastojke.

3.4 BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVET

Geološka podloga teritorije grada Loznica uveliko je raznovrsna, a strme padine brda sa razli čitim ekspozicijama omogu ćavaju razvoj velikog broja biljnih zajednica. Ve će koli čine padavina u zapadnoj Srbiji, a naro čito reke Drina i Jadar i mnoge re čice i potoci, isparavanjem čine klimat vlažnim, a time i pogodnijim za razvoj živog sveta.

U vegetaciji je izražena visinska zonalnost, ali i pripadnost geološkoj podlozi. Stoga zajednice izdvajamo na nizijske, brdske i planinske. Najzna čajnije su: šumske zajednice nizijskih terena: bela , pepeljasta vrba, , crna , jasen, lužnjak i dr.; šumske zajednice brdskog i planinskog regiona: hrast, beli grab, crni grab, crni jasen, bukva, bagrem i dr..Prisutne su i zajednice zeljastih biljaka: trave, livadske biljke (posebno lekovito bilje, kao npr. kantarion, ki čica, hajdu čica, maj čina dušica i dr.) i poljoprivredne kulture. 13

Reke na teritoriji Loznice spadaju u čiste teku će vode. Naro čito su čiste vode potoka i re čica koje se ulivaju u Lešnicu i Jadar, a i Drina je veoma brza i čista. Iz tog razloga se ova teritorija može smatrati za o čuvanu i u pogledu bogatstva ribljim vrstama. U ovim rekama se love: som, mladica, skobalj, pastrmka, šaran, klen, mrena, , štuka, smu ñ, zeka, platika i dr. Na teritoriji grada sre ću se sisarske vrste svojstvene i drugim terenima Srbije u brdsko planinskom pojasu. Zna čajne za lov su: zec, lisica, puh, veverica, vuk, srna, divlja svinja i dr. Na teritoriji grada nema endemi čnih vrsta. Oko Drine i njenih akumulacija prele ću ili se kratko zadržava preko 50 vrsta ptica. Za lov su zna čajne: poljska jarebica, jarebica kamenjarka, prepelica, divlja patka i fazan.

Struktura zemljišnih površina 2006. godina

Grad (km 2) Udeo u ukupnoj površini grada (%) Ukupna površina 612 100 Poljoprivredna površina 363 59.3 Obradive površine* 290 47 Obrasla šumska površina 167 27

4. Ljudski resursi

Prema popisu iz 2002. godine u gradu Loznica živi 86.413 stanovnika, odnosno 1,2% ukupnog stanovništva Srbije. Po jednom kvadratnom kilometru u proseku živi 141 stanovnika, tako da je gustina naseljenosti znatno viša od proseka Srbije, koji iznosi 97 stanovnika/km 2

4.1. Populaciona struktura (broj stanovnika) Prema popisu 1991 Prema popisu 2002 Procenjen broj stanovnika 2007. godine Republika Srbija 7.581.437 7.498.001 Ma čvanski okrug 329.226 329.625 Grad Loznica 83.413 86.413 90.344

14

Demografska struktura 1981 1991 2002 2003 2004 2005 2006 Novoro ñeni 1.273 987 949 967 938 1.267 1.191 Umrli 636 773 987 1.034 1.051 668 658 Prirodni priraštaj 637 269 -38 -67 -113 599 533

Grad Loznica je jedna od retkih teritorija u kojoj se u periodu izme ñu dva popisa, 1991-2002. godine, pove ćao broj stanovnika. Uzimaju ći u obzir relevantne demografske pokazatelje, može se primetiti da i ukupan broj stanovnika i broj stanovnika po pojedinim kontigentima čine 1,1-1,2% u odnosu na odgovaraju ći broj na nivou Srbije.

Procenjen broj stanovnika u 2007. godini 90.344

4.2. Starosna struktura stanovništva Prose čna starost stanovništva je 38,9 godina , tako da su stanovnici grada Loznica nešto mla ñi nego što je prosek u Srbiji, koji iznosi 40,4 godina . Ovo je rezultat iz nadprose čnog učeš ća dece i stanovništva mla ñeg od 27 godina, kao i školskog stanovništva i stanovnika u fertilnom periodu.

Osnovni kontigenti stanovništva 2004. godine Loznica Srbija Indeks (Srbija=100) Radno stanovništvo (15-64) 68% 67% 102 Punoletni 79% 80% 98 Predškolski (0-6) 7% 7% 106 Školsko obavezni (7-14) 9% 9% 106 Fertilni(15-49) 25% 24% 104

4.3. Starosna struktura prema polu prema popisu 2002. godine

Pol Ukupno 0-4g 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 Ukupno 86.413 4.120 4.754 5.519 6.518 6.123 6.012 5.412 5.791 6.799 7.368 5.991 Loznica Muškarci 42.531 2.125 2.427 2.845 3.286 3.161 3.030 2763 2.787 3.405 3767 3.012 Žene 43.882 1.995 2.327 2.674 3.232 2.962 2.982 2.649 3.004 3.394 3.601 2979

Pol 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 95 i više Nepoznato Ukupno 4.130 4.694 5.168 4.092 2.136 766 124 56 8 832 Loznica Muškarci 2.041 2.178 2.347 1.830 776 274 50 15 2 410 Žene 2.089 2.516 2.821 2.262 1.360 492 74 41 6 422

15 4.4. Etni čka struktura stanovništva po popisu od 2002. godine

Ukupno Srbi Crnogorci Jugoslo- Albanci Bošnjaci Bugari Bunjevci Vlasi Ma ñari Muslimani Nemci Romi veni Loznica 86.413 83.729 118 210 4 3 4 1 1 20 555 10 428

Rumuni Rusi Rusini Slovaci Ukraji Hrvati Česi Make- Slovenci Ostali Neopred- Regionalna Nepo- mci donci eljeni pripadnost znato Loznica 7 28 4 6 10 86 5 45 19 30 511 22 557

4.5. Obrazovna struktura stanovništva

Obrazovni nivo populacije (prema polnoj zastupljenosti)

Ukupno Žene total Osnovno obrazovanje 16.050 8.225 Srednje obrazovanje 32.388 14.673 Više obrazovanje 2.780 1.342 Visoko obrazovanje 2.654 1.130 Nepoznato 1.326 539 ukupno 72.020 36.886

4.6. Stanovništvo prema bra čnom stanju po popisu 2002. ukupno Muško Žensko

svega neože- oženjen udovac razveden nepoznato svega neudata udata udovica razvedena nepo- njen znato 72.020 35.134 10.390 22.150 1.511 796 278 36886 7.104 22.605 5.606 1.317 254

4.7. Doma ćinstva prema broju članova po popisu 2002 .

Ukupno Doma ćinstva sa 1 sa 2 sa 3 sa 4 člana sa 5 sa 6 sa 7 sa 8 sa 9 sa 10 Prose čan članom člana članom člana članova članova članova članova članova broj članova doma ćinstva 22.272 4.649 6.178 4.980 6.552 2.650 1.634 444 106 41 38 3,15

4.8. Porodice prema broju dece po popisu 2002 .

Ukupno Broj Porodice s decom mla ñom od Deca mla ña od 25 god. dece 25 godina Ukupno Ukupno Bez dece 1 2 3 4 5 i više 25.291 7.285 7.745 8.693 1.386 154 28 14.267 24.590

16

5. Stambeni resursi

5.1. Stambena statistika

Stambena izgradnja 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 UKUPNO stambene 27.272 jedinice Individualno stanovanje 21.716 – total Kolektivno stanovanje – 4.356 4.421 4.608 4.756 4.912 5.217 4.456 5.511 total - broj stanova broj stambenih jedinica 22.400 22.650 22.950 23.450 24.000 24.000 25.400 26.011 priklju čenih na vodovodnu mrezu % stambenih jedinica 95% priklju čenih na vodovodnu mrezu broj stambenih jedinica 200 400 400 priklju čenih na gas % stambenih jedinica 0,01 priklju čenih na gas broj stambenih jedinica 8.564 8.659 8.773 8.965 9.175 9.385 9.650 9.945 priklju čenih na kanalizacionu mrežu % stambenih jedinica 36% priključenih na kanalizacionu mrezu broj stambenih jedinica 2.848 2.916 2.891 2.941 2.975 3.087 3.110 3.200 sa daljinskim grejanjem % stambenih jedinica sa 12% daljinskim grejanjem

5.2. Stambena izgradnja

Novoizgra ñene stambene jedinice u 2006. godini

Završeni stanovi Broj Privatna svojina Izgra ñeni stanovi na nezavršenih 1000 stanovnika stanova broj Površina m 2 broj Površina m 2 Loznica 152 12.724 36 152 12.724 1.8

Vrednost izvedenih gra ñevInskih radova u 2006. godini

Sve svojine Privatna svojina Ostali oblici svojine Loznica Ukupno Stambena izgradnja svega Stambena izgradnja svega Stambena izgradnja Loznica 588.727 157.017 193.039 155.567 395.688 1540

17

5.3. Cene na tržištu

Veli čina stambene jedinice Lokacija Cena din/m 2 Ukupno din. Garsonjera centar 52.000 1.040.000 Garsonjera periferija 48.000 960.000 Jednosobni centar 50.400 1.764.000 Jednosobni periferija 46.400 1.624000 Dvosobni centar 48.000 2.400.000 Dvosobni periferija 40.000 2.000.000 Trosobni centar 44.000 3.300.000 Trosobni periferija 38.400 2.880000 Ve ći centar 32.000 2.720.000 Ve ći periferija 30.400 2.584.000

6. Privreda

Privredna struktura

6.1. Privredna struktura po veli čini preduze ća

Registrovani pravni subjekti

2007. godina Velika preduze ća Mala i srednja preduze ća Privredna društva 722 3 719

18 Registrovani privredni subjekti

3; 0% 22; 3%

Veliko preduze će Srednje preduze će Malo preduze će

697; 97%

6.2. Broj radnika u preduze ćima po veli čini preduze ća, 2007. godina

Broj radnika u preduze ćima Udeo u ukupnom broju u radnika preduze ćima Velika srednja mala ukupno Velika srednja mala ukupno 725 3.086 3.427 7.238 10 % 42,6% 47,40% 100

Broj radnika u preduze ćima po veli čini preduze ća

725; 10%

3427; 47% Veliko preduze će Srednje preduze će Malo preduze će 3086; 43%

19

6. 3 Struktura preduzetni čkih radnji po delatnostima, 2007. godina

Broj preduzetni čkih radnji Udeo u ukupnom broju preduzetni čkih radnji Ppljopriv. lov i 64 2,29% šumarstvo Ribarstvo Va ñenje rude i kaena 1 0,04 Prera ñiv. industrija 500 18% Proizv. i snabd. el. en. gasom i vodom Gra ñevinarstvo 226 8% Trgovina i opravka mot. 1.089 38,92% vozila Hoteli i restorani 291 10,40% Saobra ćaj, skladišta i 288 10,29% veze Finans. posredovanje 3 0,11% Nekretnine, 144 5,15% iznajmljivanje

Obrazovanje 2 0,07% Zdravstveni i socvijalni 39 1,39% rad Osiguravaju ća društva 151 5,40% UKUPNO 2798 100%

Struktura preduzetni čkih radnji po delatnostima Ppljopriv. lov i šumarstvo

Va ñenje rude i kaena 151; 5%

39; 1% Prera ñiv. industrija 2; 0% Gra ñevinarstvo 144; 5%

3; 0% 64;1; 2% 0% 500; 19% Trgovina i opravka mot. vozila 288; 10% 226; 8% Hoteli i restorani

291; 10% Saobra ćaj, skladišta i veze 1089; 40% Finans. posredovanje

Nekretnine, iznajmljivanje

Obrazovanje

20 6.3.1 Otvorene i zatvorene radnje u 2008. godini

SPISAK OSNOVANIH I BRISANIH PREDUZETNI ČKIH RADNJI U AGENCIJI ZA PRIVREDNE REGISTRE OD 01.01.2008. DO 21.10.2008. GODINE

MESEC Osnovane preduzetni čke radnje Brisane preduzetni čke radnje Januar 14 30 Februar 21 42 Mart 30 39 April 18 23 Maj 27 26 Jun 17 26 Jul 22 33 Avgust 12 31 Septembar / 15 Oktobar 11 6 UKUPNO 173 271

6.4. Preduze ća prema broju zaposlenih

Veli čina preduze ća prema broju zaposlenih Broj zaposlenih

1-100 zaposlenih 706 101-200 zaposlenih 8 201- 300 zaposlenih 5 301-500 zaposlenih 2 preko 500 zaposlenih 1

6.4.1 Struktura aktivnog stanovništva koje obavlja zanimanje po delatnostima, 2002 .

Udeo u ukupnom broju aktivnog Grad stanovništva (%) Aktivno stanovništvo - ukupno 28.062 Poljoprivreda, lov i šumarstvo 6.326 22,54 Ribarstvo 5 Va ñenje ruda i kamena 210 0,75 Prera ñiva čka industrija 6.897 24,58 Energetika (el.energija, gas, voda) 730 2,6 Gra ñevinarstvo 1.766 6,33 Trgovina i opravka motornih vozila 3.546 12,64 Hoteli i restorani 744 2,65 Saobra ćaj, skladištenje i veze 1.207 4,3 Finansijsko posredovanje 219 0,78 Nekretnine i ostale poslovne aktivnosti 564 2,01 Državna uprava i odbrana i socijalno osiguranje 862 3,07 Obrazovanje 1161 4,14 Zdravstveni i socijalni rad 1.685 6,00 Komunalne, društvene i li čne delatnosti 696 2,48 Privatna doma ćinstva sa zaposlenim licima 1 Eksteritorijalne organizacije i tela 1 Nepoznato 1.442 5,14

21

6.5. Lokacije slobodne za ekonomske aktivnosti

Raspoložive lokacije za investiciona ulaganja Lokacija Vlasnistvo Namena površine Ostale informacije 1. Industrijska Državna Prostornim planom grada Loznica i POVRŠINA: 82,66 ha zona Šepak svojina - Generalnim planom Loznice zemljište je 18, 5 ha infrastrukturno nalazi se u korisnik grad opredeljeno za industrijsku zonu opremljeno, a 64,1 ha priprema za zapadnom Loznica infrastrukturno opremanje ć delu grada Zemljište se izdaje se u zakup na 99 godina. - Glavna saobra ajnica, - Vodovod Loznice , - Kanalizacija 1,5 km od - Elektri čna energija centra grada , - Gas na grani čnom - Telefon prelazu sa BiH - Internet

č CENA: Po etna licitaciona cena zakupa zemljišta na 99 godina 7E/m 2 Sa olakšicama za investitore zakup može biti najmanje 1E/m 2 OLAKŠICE ZA INVESTITORE NA ZAKUP: - 3000 E umanjenje za svako novo radno mesto 51 -200 radnika - 5000E umanjenje za svako novo radno mesto preko 200 radnika NAKNADA ZA URE ðENJE GRADSKOG GRA ðEVINSKOG ZEMLJIŠTA: - 600 dinara/m 2 ili 7E/m 2 OLAKŠICE ZA INVESTITORE NA NAVEDENU NAKNADU: - 0,3 % popusta za svako novo radno mesto ali nikako manje od 60% ukupne cene - Postoji mogu ćnost pla ćanja na rate - Popust za gotovinsko pla ćanje 20% LOGISTIKA INVESTITORIMA: KANCELARIJA ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ- inforisanje i pomo ć za sprovodjenje svih potrebnih procedura. 2. Poslovno Državna Predvi ñena ze izgradnja poslovno stambenih POVRŠINA: 20 ha stambena svojina - objekata . Zemljište se Izdaje se u zakup na 99 Zauzeto 2 ha, na ras- zona – korisnik grad godina polaganju 18 ha Lagator, 500m Loznica PRISUTNI INVESTITORI: udaljen od Delta- tržni centar centra grada DRUGE INVESTICIJE: Gradsko kupalište, crkva, stambena zgrada

CENA ZAKUPA na 99 godina:

NAKNADA ZA URE ðENJE GRADSKOG GRA ðEVINSKOG ZEMLJIŠTA:

OLAKŠICE ZA INVESTITORE: - 0,3% popusta na cenu naknade za ure ñenje gradskog gra ñevinskog zemljišta. - mogu ćnost pla ćanja na rate -popust 20% za gotovinsko pla ćanje 22

POGODNO ZA:- Izgradnju poslovno stambenih objekata -Komercijalnih objekata -Sportsko rekreativnih objekata - De čijeg vrti ća PLAN DETALJNE REGULACIJE: Usvojen – brza procedura izdavanja dozvola.

UDALJENOST OD GRADA : 500 m PUTNA MREŽA: M 4- Loznica – Valjevo M19- Loznica- Šabac CENA ZAKUPA POSLOVNOG PROSTORA U LOZNICI: CENA KUPOVINE POSLOVNOG PROSTORA U LOZNICI: CENA STAMBENOG PRO- STORA: INFRASTRUKTURA: Delimi čno infrastrukturno opre- mljeno 3. Lokacija, Državna Predvi ñena izgradnja turisti čkog smeštajnog BANJA KOVILJAČA: -Lider u centar Banje svojina- objekta. Zemljište se prodaje i po četna cena je oblasti Zdravstvenog turizma u Kovilja če, Korisnik 22.526.100 din. Srbiji parcela k.p. Direkcija za -Tradicija stara 110 godina razvoj Banje 550/- i 163/1 , -Veliki broj turista u toku godine Kovilja če površine 83ara razvijeno hotelijerstvo 2 i 43 m INVESTICIONA PONUDA: LOKACIJA : Centar Banje Kovilja če, 6 km od Loznice Industrijska zona Šepak Parcela: k.p.br. 550/9 i 163/1 83 ara 43 m 2 Po četna licitaciona cena: 22.526.100,00 dinara Naknada za ure ñenje gradskog gra ñevinskog zemljišta: - 3.240,00 din po m 2 izgra ñenog objekta.

Naknada za koriš ćenje: Pla ća se mese čno

Za parcelu na kojoj su

422/1

419/1 420/1 planirani turisti čko-ugostiteljski

422/2 II sadržaji, gra ñevinska linija na jugu i istoku bloka iznosi 20 m od regulacionih linija saobra ćajnica, a na severnoj strani 10 m od regulacione linije Planirane 2. Položaj gra ñevinskih linija je dat u grafi čkom prilogu „Plan regulacije saobra ćaja sa nivelacijom" R 1:2000. Dozvoljava se spratnost P+2+Pk (prizemlje, dva sprata i potkrovlje) za izgradnju turisti čko smeštajnog objekta kapaciteta do 250 ležaja.

23 Pri odre ñivanju kote prizemlja u odnosu na nivo javne saobra ćajnice obezbediti nesmetan pristup za hendi- kepirana lica. Stepen zauzetosti je max 40 %. Indeks izgra ñenosti je max 1,0. Parkiranje i garažiranje vozila obezbediti na sopstvenoj parceli izvan površine javnog puta tako da se obezbedi minimalno jedno parking ili garažno mesto na 3 sobe. U delu partera na severnoj strani objekta obezbediti prilaz objektu sa minimalnim brojem službenih parking mesta. U pogledu arhitektonskog oblikovanja, objekat treba da se na skladan na čin uklopi u ambijent banjskog parka i prilagodi arhitekturi starih banjskih gra ñevina. U postupku pribavljanja odobrenja za gradnju neophodno je pribaviti uslove od Zavoda za zaštitu spomenika kulture kao i saglasnost glavnog arhitekte grada na idejni projekat. Ogra ñivanje parcele nije dozvoljeno. Za blok 1a utvr ñuje se obavezna razrada planskog rešenja javnim arhitektonsko- urbanisti čkim konkursom.

4. Lokacija, Privatna Predvi ñena izgradnja turisti čkog smeštajnog TRŠI Ć Etno selo Trši ć svojina - objekta. zemljište Etnoselo 6 km udaljeno od grada površine 1,3 Loznice. U Trši ću je ro ñen ha na parceli reformator srpskog jezika i kulture 553/1, 553/2 ć ć KO Trši ć i Vuk Stefanovi Karadži . To je zemljište razlog posete 80.000-100.000 površine 1ha turista godišnje.Nedostaju na kat. parceli smeštajni kapaciteti: 237/2 KO Trši ć . Grad nema zemljište u svom vlasništvu. Postoje dve privatne parcele na ponudi investitorima za izgradnju hotela i etnosela.

Komunikacija direktno sa vlasnicima privatnih parcela.

Za zemljište u Trši ću na KO 553/1 i 553/2 postoji ura ñen idejni projekat izgradnje kompleksa I i II faze, ñ ura en Glavni projekat izgradnje I faze. Dobijene su sve saglasnosti na lokaciju i projekat od javnih preduze ća kao i saglasnost od Zavoda za zašttitu spomenika Valjevo. Ura ñena je investiciona 24 studija o opravdanosti izgradnje hotela .

Kontakt preko kancelarije za lokalni ekonomski razvoj.

Velika mogu ćnost za razvoj kulturnog, kongresnog, ñačkog i etnoturizma.

U blizini zna čajni kulturno istorijski spomenici:

Manastir i: Tronoša- 14. vek. Čokešina – 15. vek Sokograd- 20. vek Dobri potok- Crkva brvnara iz 16 veka. Istorijski spomenici: Cer I svetski rat Gu čevo I svetski rat

Banja Kovilja ča

Reka Drina

Beograd i udaljeni 130 km PREDNOSTI: VELIKI BROJ MANIFESTACIJA TOKOM GODINE RADIONICA STARIH ZANATA MULTIMEDIJALNI CENTAR ZA IZU ČAVANJE SRPSKOG JEZIKA ; TRADICIJE I KULTURE

6.6. Struktura ostvarenih investicija u gradu Loznica za period 2006-2008. godine

UKUPNA ULAGANJA U GRADU LOZNICA 2006-2008.god.

Investicija UKUPNO GRAD Broj zaposlenih po Ulaganja-dinara Ulaganja-EUR osnovu investiranja BUDžET GRADSKE UPRAVE I NIP-a 1.437.682.601 17.971.033 104 DONACIJE 18.422.763 230.285 29 PRIVATNI SEKTOR 5.159.632.000 64.495.400 1.642

UKUPNO GRAD 6.615.737.364 82.696.717 1.775

25

6.7. Struktura direktnih stranih investicija

Direktna strana ulaganja u EUR

Republika Srbija 2006-2008 Total 62.000.000

6.8. Struktura izvoza Izvoz i uvoz u 2007. godin USD Red. Grad Izvoz Uvoz Razmena Suficit br. Deficit 7. Loznica 20.200.000 20.000.000 40.200.000 200.000

6.9. Struktura izvoza prema destinaciji

6.9.1 Izvoz po destinacijama 2006. godina

Naziv zemlje Iznos u USD Bosna i Hercegovina 4.533.838 Poljska 1.837.886 Italija 1.327.505 Francuska 1.032.005 Crna 333.846 Švajcarska 274.184 Austrija 247.457 Nema čka 183.316 Gr čka 118.126 Slovenija 109.515

6.9.2 Izvoz po destinacijama 2007. godina

NAZIV ZEMLJE IZNOS (USD ) Bosna i Hercegovina 3.658.667 Francuska 2.403.778 Poljska 2.201.552 Nema čka 1.916.476 Italija 1.665.463 Austrija 402.783 Slovenija 221.585 Crna Gora 200.552 Gr čka 175.306 Švajcarska 118.806 Norveška 111.098 Letonija 101.973 Republika Makedonija 101.505

26 6.9.3 Uvoz po destinacijama 2007. godina

NAZIV ZEMLJE IZNOS (USD) Nema čka 3.681.020 Bosna i Hercegovina 1.339.448 Poljska 1.302.529 Belorusija 667.181 Slova čka 599.655 Austrija 546.906 Italija 503.060 Turska 451.037 Češka Republika 402.837 Kina 383.412 Indija 306.662

6.10. Poljoprivreda

6.10.1 Struktura poljoprivrednog stanovništva prema posedovanju poljoprivrednog gazdinstva, polu i aktivnosti, 2002 . Grad Stanovništvo - ukupno 86.413 Ukupno 8.732 Poljoprivredno stanovništvo Muško 4.231 Žensko 4.201 Aktivno poljoprivredno stanovništvo Ukupno 5.885 Ukupno 5.885 Aktivno poljoprivredno stanovništvo koje obavlja Muško 3298 zanimanje Žensko 2.587 Ukupno 5.558 Individulani poljoprivrednici Muško 3040 Žensko 2.518 Ukupno 2.847 Muško 1233 Izdržavano poljoprivredno stanovništvo

Žensko 1.614

6.10.2 Struktura ukupne poljoprivredne površine na teritoriji grada Loznica prema na činu koriš ćenja, 2006. Udeo u ukupnoj polj. Grad (ha) površini (%) Površina – ukupno 34.871 / Poljoprivredna površina – ukupno 34.871 100 ukupno 27.832 80 žito 16.319 47 Oranice i bašte ind. bilje 1.053 3 povrtno bilje 3.447 10 krmno bilje 6.143 18 vo ćnjaci 6.424 0,18 vinogradi 27 livade 1.554 4 pašnjaci 3.030 9 Ribnjaci, trstici i 4

27

6.10.3 Proizvodnja pojedinih ratarskih kultura, industrijskog, povrtnog i krmnog bilja na teritoriji grada Loznica, 2006. god.

Ukupan prinos Prose čan prinos u Prose čan prinos u Prose čan prinos u

u gradu (t) gradu (kg/ha) okrugu (kg/ha) Srbiji (kg/ha) Pšenica 9.153 3.538 2.846 4.312 Kukuruz 51.714 4.431 4.556 6.665 Še ćerna repa 200 5.000 38.621 44.550 Suncokret 30 2.000 2.000 2.065 Pasulj 570 1.125 1.268 1.224 Krompir 8.582 9.921 12.137 11.08 Detelina 9.346 3.831 4.971 4.380 Lucerka 12.791 6.044 7.357 5.808 Livade 6.266 2.458 2.590 1.896 Pašnjaci 3.336 936 912 592

6.10.4 Proizvodnja vo ća i grož ña, na teritoriji grada Loznica, 2006. god.

Udeo u Broj rodnih Ukupan Prose čan Prose čan Prose čan ukupnom stabala/rodnih prinos u gradu prinos u gradu prinos u okrugu prinos u prinosu Srbije čokota (t) (kg/ha) (kg/ha) Srbiji (kg/ha) (%) Jabuka 75.750 1.727 240.320 25 23,4 16,4 Šljiva 564.895 10.559 556.272 18.8 19.8 13,3 Grož ñe 211 198 359.454 0,9 1,1 1,1

6.10.5 Broj stoke, na teritoriji grada Loznica , stanje 01.12.2006.

grad Loznica ukupno 12.3293 Goveda krave i steone junice 8.473 ukupno 57.154 Svinje krma če i suprasne nazimice 7.473 ukupno 14.784 Ovce ovce za priplod 10.742 Živina ukupno 231.357

28

6.10.6 Šumarstvo

Pošumljene površine i pose čena drvna masa, 2005.

grad Loznica Ukupna površina opštine (ha) 61.200 Obrasla šumska površina (ha) 16.722 liš ćarima Pošumljeno u šumi (ha) četinarima 3,95 liš ćarima Pošumljeno van šume (ha) četinarima 1,35 liš ćara 36.424 Pose čena drvna masa – ukupno (m 2) četinara 158 liš ćara 39 Pose čan drvna masa – tehni čko drvo (%) četinara 91

6.11 Javne finansije

6.11.1. Prihod budzeta Gradske uprave Loznica

Godina izvršenja Iznos u dinarima Iznos u EUR 2001. godina 190.761.000 2384512,5 2002. godina 342.908.000 4286350 2003. godina 410.316.000 5128950 2004. godina 475.362.000 5942025 2005. godina 590.027.000 7375337,5 2006. godina 710.015.000 8875187,5 2007. godina 887.297.000 11091212,5

6.11 . 2. Stepen razvijenosti grada prema odre ñenim pokazateljima

Društveni proizvod u korigovani narodni Broj zaposlenih na 1000 Promet u trgovini na malo po hiljadama dinara dohodak po stanovnika stanovniku stanovniku Nivo Rang Nivo Rang Nivo Rang RS=100 RS=100 RS=100 Loznica 6.075.602 48,7 123 87,6 49 63,3 55

7. Radna snaga

7.1. Zaposlenost

Ukupna zaposlenost 1995 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Grad 25.016 21.637 20.479 18.697 15.898 17.228 20.757 16.310 19.882 Okrug 69.940 64.678 65.030 61.113 56.299 62.470 66.460 59.955

29

7.2. Prose čne zarade

Prose čne mese čne neto zarade 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Opstina 1.437 3.104 4.606 6.191 8.206 9.705 12.999 19.324 Okrug 1.735 4.230 6.787 8.927 11.523 14.069 Srbija 2.398 5.840 9.208 11.500 14.108 17.443 21.745 27.785

7.3 Prose čne mese čne bruto zarade

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Opstina 2.227 4.811 7.139 9.956 12.719 14.180 18.971 26.973 Okrug 2.689 6.246 10.519 13.836 17.860 21.806 Srbija 3.512 6.489 13.291 16.633 20.578 24.740 31.801 38.781

Nezaposlenost

7.4. Stopa nezaposlenosti

Broj nezaposlenih prema polnoj strukturi 2000-2004. god. 2000 2000 2001 2001 2002 2002 2003 2003 2004 2004 ž ene ukupno žene ukupno žene ukupno žene ukupno žene ukupno Grad 10.630 6.142 11.145 6.285 15.038 7.760 15.257 8.045 15.533 7.819 Okrug 34.365 19.838 37.901 21.275 45.036 24.040 47.520 25.333 49.714. 25.836 Srbija 731.320 416.182 780.541 435.010 904.494 496.416 944.939 513.283 969.888 466.988

30 Broj nezaposlenih prema polnoj strukturi 2005-2007. god.

2005 ukupno 2005 2006 ukupno 2006 2007 ukupno 2007 žene žene žene Grad 15.387 8.267 15.662 8.153 12.661 6.806

7.5. Nezaposlenost prema stepenu obrazovanja

Nezaposlenost prema stepenu obrazovanja 2006-2007. godina

31.12. 2006. godina 31.12.2007. Godina ZANIMANJE UKUPNO ŽENE UKUPNO ŽENE I Stepen stru čne spreme 4.032 2.401 3.099 1.678 II Stepen stru čne spreme 785 357 606 277 UKUPNO nekvalifikovani ( I+II ) 4.817 2.448 3.705 19.55 III Stepen stru čne spreme 6.056 2.754 4.798 2.266 IV Stepen stru čne spreme 3.908 2.581 3.400 2.254 V Stepen stru čne spreme 275 46 210 37 VI -1 Stepen stru čne spreme 371 207 349 199 VI-2 Stepen stru čne spreme 7 4 3 2 VII- Stepen stru čne spreme 225 112 193 91 VII-2 Stepen stru čne spreme 3 1 3 2 VIII Stepen stru čne spreme 0 0 0 0 UKUPNO stru čne spreme ( III do VIII ) 10.845 5.151 8.956 4.851 UKUPNO sve spreme 15.662 7.879 12.661 6.806

7.6. Nezaposlenost prema starosnoj strukturi

Nezaposlenost prema starosnoj strukturi na dan 31.12. 2007. godine

Stepen stru čnosti UKUPNO do 18 19-25 26-30 god 31-40 god 41-50 god preko 50 god. god god. I Stepen stru čne spreme 3099 55 278 399 924 693 750 II Stepen stru čne spreme 606 5 64 56 144 219 118 III Stepen stru čne spreme 4798 129 1.015 569 1.190 1164 731 IV Stepen stru čne spreme 3400 3 681 410 971 970 365 V Stepen stru čne spreme 210 18 4 12 79 97 VI -1 Stepen stru čne spreme 349 55 65 57 87 85 VI-2 Stepen stru čne spreme 3 0 0 1 2 0 VII- Stepen stru čne spreme 193 15 42 47 42 47 VII-2 Stepen stru čne spreme 3 2 1 VIII Stepen stru čne spreme 0 UKUPNO 12661 192 2.126 1545 3.348 3256 2194

7.7 Nezaposlenost prema starosnoj strukturi na dan 30.09. 2008. godine

Stepen stru čnosti UKUPNO do 18 god. 19-25 god 26-30 31-40 41-50 god preko 50 god god god. I Stepen stru čne spreme 2.769 30 226 286 846 672 709 II Stepen stru čne spreme 559 0 52 57 112 209 129 III Stepen stru čne spreme 4.219 74 719 513 1.049 1.123 741 IV Stepen stru čne spreme 3.153 1 592 324 919 939 378 V Stepen stru čne spreme 202 0 16 3 10 71 102 VI -1 Stepen stru čne spreme 306 0 53 38 56 71 88 VI-2 Stepen stru čne spreme 2 0 0 0 0 1 1 VII- Stepen stru čne spreme 193 0 17 39 41 50 46 VII-2 Stepen stru čne spreme 4 0 0 0 0 0 1 VIII Stepen stru čne spreme 0 0 0 0 0 0 0 UKUPNO 11.404 105 1675 1260 3.033 3.136 2195

31 8. Javni resursi

8.1. Saobra ćajna infrastruktura

Saobra ćaj lozni čkog kraja menjao se tokom vremena. Preko njega prelaze dva važna magistralna puta. Jedan ima, gledano globalno, smer sever-jug, a drugi -zapad. Prvi put povezuje podunavsku Panoniju (Vojvodinu) sa isto čnom Bosnom i Hercegovinom i južnim Jadranom. Drugi put je peripanonski i proteže se od Lapova (dolina Velike Morave) do Banja Luke i dalje na zapad. Ova dva puta, kao i još neki regionalni i lokalni putevi, ukrštaju se u Loznici. Otuda centar grada Loznica ima uveliko povoljan saobra ćajno-geografski položaj.

8.1.1. Putna infrastruktura

Mada se lozni čki kraj ne nalazi na najprometnijim putevima jugoisto čne Evrope, preko njega, od anti čkog vremena do danas , teku tokovi robe, ljudi, novca, vesti. Glavni smer je bio S-J, a zatim I-Z. I neki domicilni, lozni čki resursi bili su razlog date saobra ćajne aktivnosti (npr. metalna ruda u rejonu Zaja če, proizvodnja šljiva, drveta i dr.). U saobra ćajno-geografskom smislu grad ima izuzetno povoljan položaj. Preko teritorije grada pravcem sever-jug, prolazi magistralna saobra ćajnica - Šabac- Loznica-Mali Zvornik (M-19) i magistralni put Mali Zvornik-Banja Kovilja ča-Loznica-Valjevo-- Aran ñelovac ( M-4 ). Glavna, najfrekventnija saobra ćajnica je magistralni put Šabac-Loznica-Mali Zvornik (M-19). Ukupna dužina magistralnih putnih pravaca na teritoriji garad iznosi 59,9 km. Sva naselja lozni čkog kraja povezana su magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima. Ukupna dužina magistralnih putnih pravaca na teritoriji grada Loznica je je 354 km.

Dužina i klasifikacija puteva 2008.god.

Grad Ukupna dužina Magistralni Regionalni Lokalni putevi Loznica putne mreže putevi putevi Kvalitet savremeni savremeni savremeni makadam zemljani puta Loznica km 59,9 km 81,2 km 181,9 km 166,1 km 6 km

U Loznici postoji Javno preduze će “Grad“ koje upravlja gra ñevinskim zemljištem. Njegova osnovna delatnost je ure ñenje gradskog gra ñevinskog zemljišta u Loznici i održavanje i izgradnja lokalnih i nekategorisanih puteva na teritoriji Loznice .

32

Slika 3 Trenutna i planirana putna mreža u Srbiji

8.1.2. Železnicka infrastruktura

Na teritoriji Loznice proteže se samo jedna železnička pruga, odnosno deo pruge - Šabac-Loznica-Mali Zvornik. Radi se o priklju čnoj železni čkoj pruzi koja je na severnom kraju spojena sa magistralnom železni čkom prugom Beograd-Zagreb-Ljubljana. Ta sremsko-podrinjska pruga povezuje Vojvodinu i Beograd sa donjim Podrinjem. Bilo je razmišljanja i predloga da se izgrade železni čke pruge Valjevo-Loznica, Mali Zvornik-Tuzla, što bi znatno poboljšalo saobra ćajne prilike u lozni čkom kraju. Železni čka pruga Šabac-Loznica-Mali Zvornik, i to kao uskotra čna pruga, izgra ñena je 1910.godine. Godine 1949. pruga je modernizovana, dobivši normalan kolosek. Me ñutim, dalje je po kvalitetu i obimu prometa ostala u donjoj grupi pruga u našoj zemlji. Usprkos tome, pruga je imala veliki saobra ćajni i ekonomski zna čaj sve do kraja 50-tih godina godina, tj. do ja čeg razvoja drumskog motornog saobra ćaja u lozni čkom kraju.

8.1.3. Reka Drina

Iako grani čna reka, Drina je za ceo Grad Loznicu od posebnog ekonomskog zna čaja. Ona je ne samo neiscrpan izvor energije i vodosnabdevanja ve ć i najve ći ukras ovog kraja, centar rekreacije i sportova na vodi, pa i perspektivna saobra ćajnica. Drina je bila poznata po svom splavarenju-prevozu drvne gra ñe. Drina je 1827. god. bila plovna do Zvornika, a 1891.god. bila je plovna od Zvornika pa do uš ća u Savu i za parobrodove, saobra ćaj je obavljao parobrod “Kazan“.

33 Pre četrdeset godina Evropska komisija UN za turizam ozna čila je Drinu kao jedinstven potencijal. Drina pruža mogu ćnosti za za razvitak retkih i veoma traženih vidova turizma, koji privla če probranu klijantelu i donose znatan novac. Na dužini od 345 km Drina ima preko 150 km splavarskih trasa , više od 170 km kajakaških re čnih staza ( od čega 70 km na brzim vodama) i oko 150 km akumulaciono-jezerskih mirnih vodenih površina stvorenih za potrebe hidroelektrana.

8.2.Komunalna infrastruktura

8.2.1. Vodovod i kanalizacija

Vodovodna mreža - 762 km vodovodne mreže u gradu i naseljenim mestima . Ukupno se opslužuje vodom u gradu 95% stanovništva a u selima 65%. Ukupan broj stanovnika koji koriste usluge vodovsnabdevanja je 69.584 - Priklju čeno ukupno 23.079 doma ćinstava - Snabdevanje vodom je dobra čak i u lošim hidrometeorološkim uslovima ( kada je sušna ) - U toku su radovi na projektu smanjenja gubitaka na mreži . Planirana je realizacija projkta snabdevanje vodom naselja u Gornjem Jadru kao i projekat sistema za nadzor i upravljanje vodovodnim sistemom. Kanalizaciona mreža - Ukupna dužina linije kanalizacije je 61 km - 30% stanovništva je opsluženo kanalizacijom . Ukupan broj stanovnika koji koriste usluge odvoženja otpadnih voda je 27.540 - Ukupan broj konekcija otpadnih voda je 10.395 - U toku je izgradnja kanalizacionog kolektora i izgradnja pumpne stanice na izlivu otpadnih voda koji će omogu ćiti odvoženje otpada u dva prigradska naselja koji imaju oko 15.000 stanovnika

8.2.2. Sistem daljinskog grejanja

8.2.2.1 Sistem grejanja na gas

Osamdesetih godina prošlog veka za potrebe Zimske olimpijade u Sarajevu kroz teritoriju grada Loznica i sam grad prošao je magistralni gasovod Batajnica-Sarajevo nazivnog pre čnika DN 400 mm i radnog pritiska 50 bara. Krajem osamdesetih godina izgradnjom tri GMRS 50/6 bara i priklju čivanjem HK "Viskoza" i PP "Luk" na iste, a nešto kasnije i IGM "1. Maj" u Lešnici, stvoreni su tehni čki preduslovi za gasifikaciju opštine i grada Loznice. Radovi na gasifikaciji grada Loznice zapo četi su 28.09.2004. godine, a ve ć 17. decembra iste godine kroz izgra ñeni deo I faze distributivne mreže, u dužini oko 7.500,00 m, pušten je prirodni gas.

34 U ovom trenutku Loznica ima izgra ñeno oko 200 km distributivne gasovodne mreže i ku ćnih gasnih priklju čaka, sa preko 2.500 sklopljenih ugovora, oko 1.000 priklju čenih doma ćinstava i oko 20 priklju čenih industrijskih i komunalnih potroša ča.

8.2.2.2 Sistem daljinskog grejanja

Javno komunalno preduzeće „TOPLANA“ se bavi proizvodnjom i isporukom toplotne energije. Grad Loznica ima 22.000 stanovnika. Toplifikacija Loznice zapo četa je 1977. godine. Do sada je izvršena toplifikacija više od 15% doma ćinstava celoga grada. Ukupna grejana stambena površina oko 50.852 m 2 a ukupna grejna površina poslovnih i javnih objekata oko 60.793 m 2.

8.2.3. Elektro infrastruktura

Postoje će energetsko stanje: Teritorija grada Loznica se trenutno napaja preko tri TS 110/35 kV i to: - TS 110/35 kV Loznica (1) koja pokriva 70% teritorije Grada - TS 110/35 kV Krupanj koja pokriva jedan deo jugoisto čnog i isto čnog dela grada TS 110/35/10 kV Lešnica koja pokriva jedan deo severnog i severoisto čnog dela grada

Procenjena niskonaponska mreža iznosi 3.000 km Postoje ći kapaciteti elektroenergetskih objekata i mreže neće biti dovoljni za zadovoljenje planiranih sdržaja u narednom periodu , te se moraju izgraditi novi kapacitei. Grad Loznica je u fazi realizacije izgradnje industrijske zone neposredno uz TS 110/35 kV Loznica (1) i ve ć je u izgradnji jedan proizvodni pogon na bazi "grinfild" investicije, gde je od strane investitora zahtevano da EPS-PD «Elektrosrbija» d.o.o. Kraljevo obezbedi potrebnu angažovanu snagu od 6 MVA na 35 kV nivou, a koja bi se isporu čivala preko TS 35/10 (0,4) kV "Vally" koja će se nalaziti u okviru pogona (radi se o TS koju investitor gradi za sopstvene potrebe maksimalne snage 8 MVA). Za potrebe napajanja elektri čnom energijom ostatka pomenute zone, planira se izgradnja TS 35/10 kV Loznica 5, snage 2h8 MVA.

8.2.4. Telekomunikacioni sistem

U svim naseljenim mestima postoje odeljenja Javnog preduze ća PTT, a u samom gradu postoji Gradska pošta i 3 ispostave. Gradska pošta je prvog reda i pruža sve usluge poštanskih pošiljaka, telefonskih i telegrafskih saopštenja, štedna služba, poslovi platnog prometa, promet i distribucija poštanskih maraka i vrednosnica i izgradnja, rekonstrukcija i popravka PTT postrojenja, aparata i ure ñaja , kao i aktivnosti vezane za savremenu kompjutersku tehnologiju . U gradu je instalisana moderna digitalna telefonska centrala gde je omogu ćeno priklju čenje 19.304 pretplatnika. Postoje radio televizija „-Loznica“ i „TQ“ televizija koje se bave “prometom“ informacija u najširem zna čenju te re či. Planom kapitalnih investicija za 2009. godinu gradska uprava je predvidela uvo ñenje sistema 96 gde će uvesti kompjeterski sistem komuniciranja sa subjektima ( mesnim kancelarijama, javnim preduze ćima, školama, javnim ustanovama ... )

35

8.3. Energetika

Iskoriscenje energije 1995 2000 2005 Elektricna energija (MWh) / 250.938,47 240.646,71 - doma ćinstva / 116.460,54 128.116,81 - pravna lica / 96.937,53 69.546,90 Stopa iskoriš ćenosti / 85,0445 82,5731 Cena / 0,33 din. 1,57 din. Gas (1.000 m3) Stopa iskoriš ćenosti Cena Voda (1.000 m3) Stopa iskoriš ćenosti 65% 60% Cena Dom. 0.35 priv. 1,38 Dom. 2,48 priv. 6,15 Daljinsko grejanje (Gcal) 24.365 - doma ćinstva 14.862 - pravna lica 9.503 Stopa iskoriš ćenosti 85% Cena 29,63 / 64,82

8.4. Zdravstvena zaštita

Bolnicki kapaciteti Broj kreveta Broj kreveta na 100 stanovnika Akutni 196 46,22% Hroni čni 198 46,69% Psihijatrijski 30 7,07% Socijalni / / Total 424 100%

8.5. Obrazovni kapaciteti

Kapaciteti obrazovnih institucija 1995 2000 2005 Predškolske ustanove 1 1 1 Osnovne škole 14 14 14 Srednje škole 4 4 4 Visoko i vise - - - obrazovanje

36

9. Resursi životne sredine

9.1. Kvalitet vazduha

Nekada je u Loznici najve ći zaga ñiva č vazduha bila hemijska industrija „Viskoza“. Sa prestankom rada ove fabrike zna čajno se poboljšao kvalitet vazduha u gradu. U stambenom delu naselja ugrožavanje životne sredine u vidu aerozaga ñenja koje poti če od izvora sagorevanja fosilnih goriva. Ispitivanje klasi čnih zaga ñivaju ćih materija ( čañ i ukupne taložne materije ) u vazduhu obavljavljaju se na tri mesta u Loznici. Rezultati merenja pokazuju da srednje dnevne koncetracije čañi u zimskom periodu na pojedinim mestima prelaze dozvoljeni nivo od 50 µg/m 3 vazduha.

9.2. Kvalitet zemljista

PEDOLOŠKI SASTAV ZEMLJIŠTA NA TERITORIJI GRADA LOZNICA

Grad Loznica se prostire na površini od 61.221 ha.Od ukupne površine grada Loznica, 36.859 ha čine poljoprivredne površine ( 59%). U njihovoj strukturi dominiraju oranice i bašte, sa učeš ćem od čak 4/5.

Pedološki sastav zemljišta na teritoriji grada Loznica: l.Sme ñe rudo zemljište na kre čnjaku (kalkokambisol)...... 21,9 %

2.Pseudoglej ...... 36,9 %

3.Ilovasti aluvijum...... 17,1 %

4.Parapodzolasta zemljišta...... 16,5 %

5.Ostala zemljišta...... 7,6 %

37

9.3. Kvalitet voda

- Voda za pi će koja se koristi iz gradskog voidovoda se svakodnevno kontroliše. Kontrolu vrši Zavod za zaštitu zdravlja u Šapcu i BATUT institut Beograd.. Prema dosadašnjim kontrolama voda je mikrobiološki i higijenski ispravna i ocenjuje se kao dobrog kvaliteta.

9.4. Upravljanje čvrstim komunalnim otpadom

Javno komunalno preduze će „Naš dom” organizovano odnosi komunalni otpad samo u gradskoj zoni. Seoska naselja nisu obuhva ćena. Sadašnjim režimom sakupljanja komunalnog otpada obuhva ćeno je 30% stanovnika grada Loznice , odnosno 23.203 stanovnika. Grad ima jednu deponiju lociranu na oko 2 km od centra Loznice. Deponija obuhvata prostor od 4,5 ha od čega je pod otpadom oko 2,5 ha. Otpad se prekriva povremeno inertnim materijalom. Ura ñen je projekat sanacije i remedijacije postoje će deponije. Planira se otvaranje nove regionalne deponije, kao i proširenje zone obaveznog odnošenja čvrstog otpada u mesnim zajednicama Gornja Kovilja ča, Lipni čki Šor, Jelav i Draginac.

10. Turisti čki resursi

Priroda dela Podrinja koje čine izvesni delovi teritorije grada Loznica, zajedno sa Jadrom, istorijski zna čajnim krajem zapadne Srbije, bogata je i raznovrsna. Ravni čarski, dolinski, brežuljkasti i nisko planinski reljef grada Loznica, me ñusobno se spajaju i prožimaju na specifi čan na čin, čine ći prostor prepoznatljivim i turisti čki interesantnim. Uz raznovrsnu prirodu, skladnih reljefnih oblika, plodno zemljište, prirodne i antropogene vrednosti, stimulativni i sedativni klimat, manje reke i potoke, isti če se i burna istorijska prošlost. Prepoznatljiva po ljudima i doga ñajima i njima posve ćenim spomenicima i manifestacijama, doprinosi prepoznatljivosti grada Loznica na doma ćem turisti čkom tržištu. Više od ostalih turisti čkih vrednosti u grada Loznica i neposrednoj okolini, isti ču se:

38 BANJE REKA DRINA PLANINE –Gu čevo i Cer ETNO KOMPLEKS TRŠI Ć MANASTIRI – Tronoša, Čokešina ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA – Paulje, kod Brezjaka OSTACI STARIH GRADOVA I UTVR ðENJA – Vidojevica, Kosanin grad, Trojanov grad, Koviljkin grad () SPOMENICI KULTURE – Spomenik iz prvog srpskog ustanka u Čokešini, Spomenik palim žrtvama u Dragincu i dr. SPOMEN KOSTURNICE IZ PRVOG SVETSKOG RATA – na Gu čevu i Ceru MUZEJI – zavi čajni Muzej Jadra u Loznici, muzejske postavke u: Trši ću: Muzej Vukovih sabora i Vukova spomen ku ća sa oku ćnicom, Dositejev muzej i dr. GALERIJA – Galerija slika - legat Mi će Popovi ća i Vere Boži čkovi ć Popovi ć u Loznici KULTURNO-TURISTI ČKE MANIFESTACIJE – , ðački Vukov sabor, Mi ćini dani, Cviji ćevi dani, Me ñunarodni festival folklora »Evropa igra«, Oktobarski dani, obeležavanje Cerske i Gu čevske bitke SPOMENICI ZNAMENITIH LI ČNOSTI – Vuk Karadži ć, Jovan Cviji ć, Filip Višnji ć, Stepa Stepanovi ć STARE ZGRADE – Osnovna škola »Anta Bogi ćevi ć«, stara gimnazija »Vuk Karadži ć«, ku ća Kati ća – galerija Mi će Popovi ća, Muzej Jadra, Vukov dom kulture i dr.; stare vile u Banji Kovilja či: Bosna, Kovilja ča, Podrinje, Gu čevo, Stražilovo i dr., sumporno kupatilo »Kralja Petra Prvog«, banjska dvorana »Kur-salon« i dr.

10.1. Broj posetilaca

Turisti čki promet u gradu Loznica i Banji Kovilja či u periodu od 1980-1990. i 1996-2006. godine

Prose čna dužina boravka Turisti No ćenja Ukupno Ukupno Godina Mesto D S D S dola- no ćenja D S zaka 1980. Loznica 30.025 803 151.191 2.088 30.828 153.199 5,0 2,5 Banja Kovilja ča 26.094 781 116.311 1.978 26.875 118.289 4,5 2,5 1981. Loznica 34.985 1.164 188.566 2.843 36.149 191.409 5,4 2,4 Banja Kovilja ča 26.600 1.200 129.970 1.130 27.800 131.100 4,9 1,0 1982. Loznica 24.327 1.733 140.155 25.80 26.060 165.961 5,8 14,9 Banja 1 6 Kovilja ča 22.159 1.719 23.878 139.687 5,1 14,9 13.934 25.75 3 1983. Loznica 31.302 1.249 176.801 14.12 32.551 190.929 5,7 11,3 Banja 8 Kovilja ča 28.964 1.247 152.017 30.211 166.139 5,2 11,3 14.12 39 2 1984. Loznica 37.840 1.812 195.062 26.01 39.652 221.078 5,2 14,4 Banja 6 Kovilja ča 35.176 1.808 172.084 36.984 198.090 4,9 14,3 26.00 6 1985. Loznica 42.215 838 269.871 2.344 43.053 272.215 6,4 2,8 Banja Kovilja ča 39.935 798 247.796 2.290 40.733 250.086 6,2 2,8 1986. Loznica 38.647 764 234.233 1.607 39.411 235.929 6,1 2,1 Banja Kovilja ča 30.335 657 175.179 1.196 31.010 176.375 5,8 1,8 1987. Loznica 41.808 848 214.986 3.054 42.656 218.040 5,1 3,6 Banja Kovilja ča 26.591 588 148.149 1.110 27.179 149.259 5,6 1,9

Loznica 45.327 804 228.857 4.643 46.131 233.500 5,0 5,8 1988. Banja Kovilja ča 32.379 610 167.458 4.325 32.989 170.984 5,2 5,8 1989. Loznica 44.614 1.195 188.320 5.091 45.809 193.411 4,2 4,3 Banja Kovilja ča 34.126 701 155.433 3.890 34.827 159.433 4,6 5,5 1990. Loznica 40.116 560 194.820 1.424 40.676 196.244 4,9 2,5 Banja Kovilja ča 28.353 421 152.122 1.137 28.774 153.259 5,4 2,7 1996. Loznica 20.452 7.031 163.454 83.45 26.965 246.904 7,8 12,8 Banja 0 Kovilja ča 15.669 4.897 149.111 20.566 229.366 9,5 16,4 80.25 5 1997. Loznica 21.215 5.663 148.431 67.82 26.878 216.256 7,0 12,0 Banja 5 Kovilja ča 15.327 4.741 133.559 20.068 199.998 8,7 14,0 66.43 9 1998. Loznica 21.326 5.071 170.773 61.09 26.397 231.863 8,8 12,0 Banja 0 Kovilja ča 15.775 4.483 158.642 20.258 219.026 10,8 13,5 60.38 4 1999. Loznica 18.427 4.495 151.109 44.58 22.922 195.694 8,2 9,9 Banja 5 Kovilja ča 15.775 4.483 141.277 17.918 198.154 10,1 11,1 43.85 6 2000. Loznica 21.131 4.864 188.010 23.50 25.995 211.512 8,9 4,8 2 Banja Kovilja ča 16.398 4.196 175.918 20.594 198.154 10,7 5,3 22.23 6 2001. Loznica 18.635 4.282 147.088 24.45 22.917 171.539 7,9 5,7 Banja 1 Kovilja ča 15.223 3.763 134.830 22.476 158.374 8,9 6,3 23.54 4 2002. Loznica 22.620 3.867 155.889 23.97 26.487 287.707 5,8 6,2 Banja 5 Kovilja ča 18.978 3.498 120.390 22.476 143.496 6,3 6,6 23.10 6 2003. Loznica 19.023 3.861 115.228 27.54 22.884 142.770 6,1 7,1 Banja 2 Kovilja ča 16.190 3.352 106.694 19.542 132.733 6,6 7,8 26.03 9 2004. Loznica 22.822 4.205 148.139 23.55 27.027 171.693 6,5 6,6 Banja 4 40 Kovilja ča 19.234 3.545 137.688 22.779 159.331 7,2 6,1 21.64 3 2005. Loznica 22.178 3.801 151.653 22.93 25.979 174.591 6,8 6,0 Banja 8 Kovilja ča 17.054 3.248 135.054 20.302 156.497 7,9 6,6 21.43 3 2006. Loznica 21.738 3.404 202.265 23.93 25.142 226.102 9,3 7,0 Banja 7 Kovilja ča 16.501 2.851 187.775 19.352 210.097 11,4 7,8 22.32 2

10.2. Smeštajni kapaciteti

Destinacija Broj kreveta Loznica 223 Banja Kovilja ča 1.011 Banja Badanja 625 Gu čevo 410 Trši ć 25 Drina- Sun čana reka 30 Total 2.324

SMEŠTAJNA STRUKTURA U GRADU LOZNICA

HOTEL „PODRINjE “ – Banja Kovilja ča ODMARALIŠTE „GU ČEVO“ – Banja Kovilja ča (160 ležaja + 80 pomoćnih) (135 ležaja+ 86 pomo ćnih) 1/1 – 4 sobe 1/1 – 39 sobe 1/2 – 65 soba 1/2 - 42 sobe 1/3 – 4 sobe A – 5 A -7

41

SPECIJALNA BOLNICA ZA REHABILITACIJU „Banja Kovilja ča“ ( Vila „Hercegovina“ , vila „Dalmacija“ , Novi zavod i hotel „Standard“ ( 550 ležaja ).

ODMARALIŠTE „VIDIKOVAC“ – Gu čevo (59 ležaja) ODMARALIŠTE „MN“ GU ČEVO – Gu čevo (130 ležaja) 1/2 – 2 , 1/3 – 4, 1/4 – 4, 1/5 – 3, 1/6 - 2 1/2 , 1/3 , 1/4 sobe sa kupatilima

AD DRINUM – Loznica (200 ležaja) HOTEL „BRAVO“ – Loznica (23 ležaja) 1/1 - 3 1/3 – 41 1/1 i 1/2 sobe 1/2 - 20 1/4 - 6 A – 4

42

AUTO KAMP „SUN ČANA REKA“ KONAK „MIŠI Ć“ Trši ć KONAK „MILICA“ – Trši ć Gornja Kovilja ča (30 ležaja) (18 ležaja) (7 ležaji) Ku ćice za smeštaj gostiju na bazi dvokrevetnih soba sa kupatilom.

11 Kultura

Broj bioskopa, bioskopskih sedišta, projekcija i posetilaca, 2007. Opština Broj bioskopa 1 Broj sedišta u bioskopskim salama 321 Broj projekcija 196 Broj posetilaca 2.399 Broj posetilaca na 1000 stanovnika 2,4

Kalendar kulturnih maniferstacija

MART – Svet žena - Loznica APRIL – Proslava Boja na Čokešini – Manastir Čokešina SEPTEMBAR – Vukov sabor – Trši ć, Loznica MAJ – ðački sabor - Trši ć - Obeležavanje Gu čevske bitke - Gu čevo JUN – Mi ćini i Verini dani - Loznica OKTOBAR – Cviji ćevi dani – Loznica - Likovna kolonija - Trši ć - De čija nedelja - Loznica AVGUST – Proslava Cerske bitke - Tekeriš - Oktobarski dani – Draginac - Me ñunarodni festival folklora »Evropa igra« - - Likovna kolonija - Draginac Loznica - Moto skup Banja Kovilja ča - Drinska regata – Mali Zvornik – Banja Kovilja ča - Me ñunarodna revija dokumentarnog i etno filma »Aleksandar Saša Petrovi ć« - Banja Kovilja ča

43

″Ja sam se u Trši ću rodio i uzrastao i zato mi se čini da nema ljepšeg mesta od Trši ća i ljepše zemlje od Srbije ″.

(Vuk Stefanovi ć Karadži ć)

Loznica, Novembar 2008.godine

44