Glasnik 2010/11
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ glasnik Godina XX, broj 11 18. ožujka 2010. cijena 100 Ft „Rogonje” u Hrvatskom kazalištu Foto: László Tóth www.croatica.hu – e-mail: [email protected] HRVATSKI GLASNIK Komentar „Glasnikov tjedan” Moji svetki ugarskoga i hrvatskoga tiska Moralno labilno, materijalno svojom domenom kao vlastiti skromno i duhovno depresiv - proizvod. Golema je nesnoš - Kad ove redice pišem, Dan je ugarskoga tiska koji se no je stanje u mađarskom ljivost između elektronskog svečuje od 15. marcijuša 1990. ljeta jer prije 162 ljet tisku, čitam ovih dana u izjavi tiska i pisanog, pisanog i su tiskani prvi produkti slobodnoga ugarskoga tiska. povodom Dana mađarskog online tiska između javnih i Vjerojatno i u spomin toga značajnoga dana su sku - tiska Pála Eötvösa, predsjed - državnih tiskovina i medija te pa pozvani prošle subote u Sambotelu, negdašnji nika Zemaljskog društva ma - je sve manje na sceni tako - novinari županijskoga dnevnoga lista Vasvár megye, đarskih novinara. A kako je zvani „ozbiljan” tisak, kazuju čiji prvi broj pred dvajsetimi ljeti uprav u ove dane je tek moralno, materijalno i istaknuti novinari. Kažu kako ugledao svitlo dana. U tadašnjem štabu spome nu - duhovno depresivno stanje u „ozbiljan” se tisak ne isplati. toga lista sam anno napravila i ja prve korake prema tisku nacionalnih i etničkih Nikada se i nije isplatio, niti novinarstvu. Jedva sam izašla iz Visoke pedagoške manjina u Mađarskoj, uvjera - su ga ikada čitale mase koje škole u Sambotelu, ponudili su mi djelo kod hrvatske vamo se mi novinari pisanoga manjinskog se danas mjere u postocima čitanosti, redakcije radija ORF, u Austriji, a nisam primila rekši: tiska već desetak godina. slušanosti, gledanosti i prodanosti... Novi - u Petrovom Selu mi je obećano djelatno mjesto u Pál Eötvös nastavlja kako u rečenome nari su u sve težoj situaciji. Pred njih se kulturnom domu. Do toga pak nije došlo jer zastup - nema ničega neobičnoga. Naime tisak je stavljaju zadaci i zadaci, očekivanja su sve ničtvo mojega sela povjerenje je dalo drugom uvijek u stanju u kojem je i država ili za - veća u svim žanrovima, oni su i reporteri, i kandidatu, a ja sam ostala prez djela, ujedno i prez jednica. Ispitivanje pokazuje kako tek 11% fotografi, i analitičari, i lobisti... Bar naši daljnjega zaufanja još i u vlašće Petrovišćane. Poslije ljudi iz struke misli kako je tisak neovisan o novinari. Iz dana u dan očekuje se sve više nekoliko misec, kad sam dospila u nardansku politici. Postoji niz mogućnosti, za razliku od nas. A nas je sve manje... Danas je čuvarnicu, otac moje školske tovarušice u gimnaziji otprije trideset ili sto godina, pristupa i bilješka i komentar, nemojmo ni spominjati me je poiskao. On je bio jur duga desetljeća novinar, plasiranja informacija javnosti, ali se one analitički tekst, rijetkost koja se traži a znao je i za moje spodobne ambicije. Nije mi žao uglavnom svode na prepisivanje i repro - povećalom jer nisu ljubljeni ni od strane da sam rekla „da“ na ponudu jer sam tako postala dukciju, šturu i siromašnu pisanu riječ i financijera ni vlasnika ili poslodavca. S član jedne zvanaredne redakcije u koj sam od zrelijih prežvakavanje onoga što se servira na njima ima problema i uredništvo jer uvijek majstorov puno toga naučila ter sagradila čvrsti konferencijama za tisak. Ili su to tek se netko nađe uvrijeđen ili se tekstom može fundamenat pisanja. Mogla bi reći, u pravoj redakciji opetovane izjave nekolicine sudionika povrijediti netko tko je baš sada na vlasti, u u pravom vrimenu. Projdući tajedan poslije toliko ljet javnoga života. Online portali sliče jedan vrhu, ili se penje prema gore ili ima tolike smo se po novo našli i smijali se bezbrojnim povi - dajkam, prilogom, objavljenim u Vasvár me gyi, koji je drugome kao jaje jajetu u ponavljanju istih zasluge „za narod” da mu je sve oprošteno kot list živio samo jedno ljeto u dnevno prodanih 8000 vijesti i slika drugom domenom. Tako se pa i grube greške i greške iz nehata, i primjerkov, na pod ručju Željezne županije. Kad je svakodnevno „novinarski” obrađuju teme s nemojmo ni nabrajati dalje!!!. Kradu se glavni ured nik László Burkon počeo pregovore s konferencije, predstava kojima se i ne informacije bez navođenja izvora, radi se jednom firmom ka bi bila list prikzela sa cijelom nazoči, dolazi se pet minuta prije njezina istovremeno za niz medija... Kopira se, redakcijom, nad našim hrptom su tri izdajniki iz naših početka ili kraja, upita onoga koji ga je telefonira, skenira, ažurira, obrađuje u redov prodali „zajednički duh” i dalje su nosili list u pozvao, ili voditelja ustanove kojemu je u photoshopu i dotjeruje. Kažu analitičari nediljnom izdanju. Zašto je ovo pak medijsko-povijes - rukama njezina financijska struktura, u kako će nam u skoroj budućnosti sve manje ni dogodjaj i za ovde živeće Hrvate? Jer ov list je, uz boljem slučaju to je i organizator. Sprega biti potrebni struka i novinari, tek oni koji ostalo, prvi put objavio članke na jeziku ovde živećih politike i gospodarstva, oglasa i načina će obrađivati već gotove i ponuđene, manjin (slovenskom, hrvatskom, nimškom), što ni pisanja zatvara prostor slobode tiska i svodi servirane sadržaje. „Sajtószabadságot sze - prlje ni kasnije, po mojem dosadašnjem znanju, struku na preživljavanje. S druge strane rez zetek. / Sajtószabadságot, csak ezt ide!” nijedan županijski list nije mogao napraviti za nami. ubrzani tehnološki razvoj nadaje pitanje – pjevao je Sándor Petőfi 1848., a prva od Nigdar ne bi bila mislila da to stručno jerbinstvo moć preispitivanja i ekonomičnosti tiskanog i 12 točaka iz zahtjeva revolucionara glasi: ću dalje nositi i, evo, i sama sebi teško priznajem, iz online tiska. Predlaže se oblik sadašnjega Tražimo slobodu tiska, i brisanje cenzure. toga znanja jur šesnaest ljet dugo živim kod pisanog i tiskanoga manjinskog tiska komu - Ni onda, a ni od onda, nije točno definirano Hrvatskoga glasnika. I sad, kad se pribli ža vamo na nicirati putem neta što bi smanjilo njegove što je značenje krilatice sloboda tiska. kraju vikenda 10. obljetnici Croa tice, unutar čega sadašnje troškove i do 40%. Današnji online Težilo se slobodi tiska onda, a teži se njoj i djeluje i Hrvatski glasnik i Radio Croatica, uvijek mis - tisak je senzacionalistički i kompilacijski, danas. lim, prez skrom nosti, da smo svi djelatnici spomenu - pritiskom na dugme s jedne se stranice toga poduzeća ipak pokretači velikih stvari iako znam skida i prebacuje na drugu te „prodaje” pod Branka Pavić Blažetin i takove kritičare ki su skloni sve naše rezultate i dostignuća omalovažavati, podcje njivati. Croaticin MIŠLJEN – Sukladno odredbama Pravilnika o organizaciji i radu Hrvatske državne rodjendan ne slavi se zaman, najprlje u Gradišću, s reprint-izdanjem Kurelčeve knjige, DVD-snimkom samouprave, predsjednik na re čenog tijela Mišo Hepp sazvao je izvan rednu sjednicu sam botelskoga koncerta Thompsona, a i cedejkom Skupštine koja će biti održana u subotu, 20. ožujka, s početkom u 11. sati, u mišljenskoj Ritam Cafea. Svi ovi produkti su, usudju jem reći, iz Športskoj središnjici (Alkotmány tér). Za sastanak je predložen ovaj dnevni red: 1. jednoga ili drugoga razloga najjače vezani uz našu Rasprava o Stra tegijskom planu hrvatske zajednice u Mađarskoj, referenti: Mišo Hepp, regiju. Tako sam uvjerena da će malo ljudi biti u petak predsjednik, dr. Ernest Barić, ravnatelj ZZHM-a; 2. Rasprava o natječaju DAOP – 2009- u sambotelskom Muzeju Savaria ki se neće iz čistoga 4.2.1/C-0002 za izgradnju vrtića i đačkog doma u Santovu, referenti: Mišo Hepp, pred- srca veseliti na tom neobičnom svetku rodjendana sjednik i Joso Šibalin, ravnatelj; 3. Rasprava o natječaju za objavljivanje rukopisa na našim novim idejam, a i novim uspjehom. hrvatskom jeziku, referenti: Mišo Hepp, predsjednik, i dr. Ernest Barić, ravnatelj -Timea Horvat- ZZHM-a; 4. Razno. 2 CROATICA HRVATSKI GLASNIK Aktualno MARTINCI – U organizaciji Kulturnog „Pitomi radio” preuzima inicijativu društva «Martinci», 27. ožujka u Mar tin - cima će se održati manifestacija pod nazivom „S obje obale Drave II”. Drugu godinu zaredom ova međunarodna mani- festacija okuplja hrvatske folkloraše s mađarske i s hrvatske strane Drave. Prog - ram dana počinje svetom misom u mjes- noj crkvi, a nastavlja se folklornim pro- gramom i druženjem u mjesnoj šport skoj dvorani koje počinje u 17 sati. U folklor - nom programu nastupaju KUD «Seljačka sloga» iz Turanovca iz Hrvatske, KUD „Podravina” iz Barče, KUD „Drava” iz Lukovišća, „Biseri Drave” iz Starina, KUD „Martinci” iz Martinaca, Ženski zbor „Korjeni” iz Martinaca. Nakon folk- lornog programa slijedi, kako su ga orga- nizatori nazvali, hrvatsko-mađarski bal. BUDIMPEŠTA – Motom „Uplašen so - bom, svoje suze gutam / […] ne poznam ništa, a najmanje sebe... Zgrada Croatice ”, u auli budim - peštanskog HOŠIG-a, 25. ožujka (četvr - tak), s početkom u 19 sati priređuje se Predstojeće ljetno razdoblje obogatit će nam glazbeno-pjesnička večer posvećena radijska emisija za Hrvate izvan domovine hrvatskom pjesniku, boemu Tinu koju priprema uredništvo «Pitomog radija» iz Ujeviću. Na večeri sudjeluju učenici Pitomače u Hrvatskoj. Emisiju će preuzimati spomenute ustanove i glumac Stipan radijske postaje u Mađarskoj i Vojvodini koje Đurić, a počasni je gost večeri sveučilišni imaju program na hrvatskom jeziku, a cilj je profesor Ante Ujević. Književnu je večer povezivanje ovih radijskih postaja i širenje uredila Anica Mandić, profesorica medijskoga prostora na hrvatskom jeziku. budimpeštanske škole. Emisija obrađuje teme koje zanimaju pri pad - Studio Radija nike hrvatske manjinske zajednice u okolnim Croatice u izgradnji BUDIMPEŠTA – Dopredsjednik Narod - zemljama, od informativnih do kulturno- nosnog kolegija informatike Čaba Hor - -zabavnih. kaže predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vath sazvao je sjednicu tijela za 23. Uz dogovor predstavnika radijskih postaja vijeća Branko Horvat. ožujka (utorak) s početkom u 11 sati, u iz Pitomače, potom Vajske, Srbobrana, Som - «Radi se o povezivanju programa na Croaticinu vijećnicu (Nagymező u. 68, I. bora, Republike Mađarske te Radija Subotice, hrvatskom jeziku u trima državama: Hrvat - kat). Za sastanak je predložen ovaj emisiju će tako moći pratiti i slušatelji u našoj skoj, Mađarskoj i Srbiji, tj.