TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

glasnik

Godina XX, broj 11 18. ožujka 2010. cijena 100 Ft

„Rogonje” u Hrvatskom kazalištu Foto: László Tóth

www.croatica.hu – e-mail: [email protected] HRVATSKI GLASNIK

Komentar „Glasnikov tjedan” Moji svetki ugarskoga i hrvatskoga tiska Moralno labilno, materijalno svojom domenom kao vlastiti skromno i duhovno depresiv - proizvod. Golema je nesnoš - Kad ove redice pišem, Dan je ugarskoga tiska koji se no je stanje u mađarskom ljivost između elektronskog svečuje od 15. marcijuša 1990. ljeta jer prije 162 ljet tisku, čitam ovih dana u izjavi tiska i pisanog, pisanog i su tiskani prvi produkti slobodnoga ugarskoga tiska. povodom Dana mađarskog online tiska između javnih i Vjerojatno i u spomin toga značajnoga dana su sku - tiska Pála Eötvösa, predsjed - državnih tiskovina i medija te pa pozvani prošle subote u Sambotelu, negdašnji nika Zemaljskog društva ma- je sve manje na sceni tako- novinari županijskoga dnevnoga lista Vasvármegye, đarskih novinara. A kako je zvani „ozbiljan” tisak, kazuju čiji prvi broj pred dvajsetimi ljeti uprav u ove dane je tek moralno, materijalno i istaknuti novinari. Kažu kako ugledao svitlo dana. U tadašnjem štabu spome nu - duhovno depresivno stanje u „ozbiljan” se tisak ne isplati. toga lista sam anno napravila i ja prve korake prema tisku nacionalnih i etničkih Nikada se i nije isplatio, niti novinarstvu. Jedva sam izašla iz Visoke pedagoške manjina u Mađarskoj, uvjera - su ga ikada čitale mase koje škole u Sambotelu, ponudili su mi djelo kod hrvatske vamo se mi novinari pisanoga manjinskog se danas mjere u postocima čitanosti, redakcije radija ORF, u Austriji, a nisam primila rekši: tiska već desetak godina. slušanosti, gledanosti i prodanosti... Novi - u Petrovom Selu mi je obećano djelatno mjesto u Pál Eötvös nastavlja kako u rečenome nari su u sve težoj situaciji. Pred njih se kulturnom domu. Do toga pak nije došlo jer zastup - nema ničega neobičnoga. Naime tisak je stavljaju zadaci i zadaci, očekivanja su sve ničtvo mojega sela povjerenje je dalo drugom uvijek u stanju u kojem je i država ili za- veća u svim žanrovima, oni su i reporteri, i kandidatu, a ja sam ostala prez djela, ujedno i prez jednica. Ispitivanje pokazuje kako tek 11% fotografi, i analitičari, i lobisti... Bar naši daljnjega zaufanja još i u vlašće Petrovišćane. Poslije ljudi iz struke misli kako je tisak neovisan o novinari. Iz dana u dan očekuje se sve više nekoliko misec, kad sam dospila u nardansku politici. Postoji niz mogućnosti, za razliku od nas. A nas je sve manje... Danas je čuvarnicu, otac moje školske tovarušice u gimnaziji otprije trideset ili sto godina, pristupa i bilješka i komentar, nemojmo ni spominjati me je poiskao. On je bio jur duga desetljeća novinar, plasiranja informacija javnosti, ali se one analitički tekst, rijetkost koja se traži a znao je i za moje spodobne ambicije. Nije mi žao uglavnom svode na prepisivanje i repro - povećalom jer nisu ljubljeni ni od strane da sam rekla „da“ na ponudu jer sam tako postala dukciju, šturu i siromašnu pisanu riječ i financijera ni vlasnika ili poslodavca. S član jedne zvanaredne redakcije u koj sam od zrelijih prežvakavanje onoga što se servira na njima ima problema i uredništvo jer uvijek majstorov puno toga naučila ter sagradila čvrsti konferencijama za tisak. Ili su to tek se netko nađe uvrijeđen ili se tekstom može fundamenat pisanja. Mogla bi reći, u pravoj redakciji opetovane izjave nekolicine sudionika povrijediti netko tko je baš sada na vlasti, u u pravom vrimenu. Projdući tajedan poslije toliko ljet javnoga života. Online portali sliče jedan vrhu, ili se penje prema gore ili ima tolike smo se po novo našli i smijali se bezbrojnim povi- dajkam, prilogom, objavljenim u Vasvár me gyi, koji je drugome kao jaje jajetu u ponavljanju istih zasluge „za narod” da mu je sve oprošteno kot list živio samo jedno ljeto u dnevno prodanih 8000 vijesti i slika drugom domenom. Tako se pa i grube greške i greške iz nehata, i primjerkov, na području Željezne županije. Kad je svakodnevno „novinarski” obrađuju teme s nemojmo ni nabrajati dalje!!!. Kradu se glavni urednik László Burkon počeo pregovore s konferencije, predstava kojima se i ne informacije bez navođenja izvora, radi se jednom firmom ka bi bila list prikzela sa cijelom nazoči, dolazi se pet minuta prije njezina istovremeno za niz medija... Kopira se, redakcijom, nad našim hrptom su tri izdajniki iz naših početka ili kraja, upita onoga koji ga je telefonira, skenira, ažurira, obrađuje u redov prodali „zajednički duh” i dalje su nosili list u pozvao, ili voditelja ustanove kojemu je u photoshopu i dotjeruje. Kažu analitičari nediljnom izdanju. Zašto je ovo pak medijsko-povijes - rukama njezina financijska struktura, u kako će nam u skoroj budućnosti sve manje ni dogodjaj i za ovde živeće Hrvate? Jer ov list je, uz boljem slučaju to je i organizator. Sprega biti potrebni struka i novinari, tek oni koji ostalo, prvi put objavio članke na jeziku ovde živećih politike i gospodarstva, oglasa i načina će obrađivati već gotove i ponuđene, manjin (slovenskom, hrvatskom, nimškom), što ni pisanja zatvara prostor slobode tiska i svodi servirane sadržaje. „Sajtószabadságot sze- prlje ni kasnije, po mojem dosadašnjem znanju, struku na preživljavanje. S druge strane rez zetek. / Sajtószabadságot, csak ezt ide!” nijedan županijski list nije mogao napraviti za nami. ubrzani tehnološki razvoj nadaje pitanje – pjevao je Sándor Petőfi 1848., a prva od Nigdar ne bi bila mislila da to stručno jerbinstvo moć preispitivanja i ekonomičnosti tiskanog i 12 točaka iz zahtjeva revolucionara glasi: ću dalje nositi i, evo, i sama sebi teško priznajem, iz online tiska. Predlaže se oblik sadašnjega Tražimo slobodu tiska, i brisanje cenzure. toga znanja jur šesnaest ljet dugo živim kod pisanog i tiskanoga manjinskog tiska komu - Ni onda, a ni od onda, nije točno definirano Hrvatskoga glasnika. I sad, kad se pribli ža vamo na nicirati putem neta što bi smanjilo njegove što je značenje krilatice sloboda tiska. kraju vikenda 10. obljetnici Croatice, unutar čega sadašnje troškove i do 40%. Današnji online Težilo se slobodi tiska onda, a teži se njoj i djeluje i Hrvatski glasnik i Radio Croatica, uvijek mis- tisak je senzacionalistički i kompilacijski, danas. lim, prez skromnosti, da smo svi djelatnici spomenu- pritiskom na dugme s jedne se stranice toga poduzeća ipak pokretači velikih stvari iako znam skida i prebacuje na drugu te „prodaje” pod Branka Pavić Blažetin i takove kritičare ki su skloni sve naše rezultate i dostignuća omalovažavati, podcje njivati. Croaticin MIŠLJEN – Sukladno odredbama Pravilnika o organizaciji i radu Hrvatske državne rodjendan ne slavi se zaman, najprlje u Gradišću, s reprint-izdanjem Kurelčeve knjige, DVD-snimkom samouprave, predsjednik na re čenog tijela Mišo Hepp sazvao je izvan rednu sjednicu sambotelskoga koncerta Thompsona, a i cedejkom Skupštine koja će biti održana u subotu, 20. ožujka, s početkom u 11. sati, u mišljenskoj Ritam Cafea. Svi ovi produkti su, usudjujem reći, iz Športskoj središnjici (Alkotmány tér). Za sastanak je predložen ovaj dnevni red: 1. jednoga ili drugoga razloga najjače vezani uz našu Rasprava o Stra tegijskom planu hrvatske zajednice u Mađarskoj, referenti: Mišo Hepp, regiju. Tako sam uvjerena da će malo ljudi biti u petak predsjednik, dr. Ernest Barić, ravnatelj ZZHM-a; 2. Rasprava o natječaju DAOP – 2009- u sambotelskom Muzeju Savaria ki se neće iz čistoga 4.2.1/C-0002 za izgradnju vrtića i đačkog doma u Santovu, referenti: Mišo Hepp, pred- srca veseliti na tom neobičnom svetku rodjendana sjednik i Joso Šibalin, ravnatelj; 3. Rasprava o natječaju za objavljivanje rukopisa na našim novim idejam, a i novim uspjehom. hrvatskom jeziku, referenti: Mišo Hepp, predsjednik, i dr. Ernest Barić, ravnatelj -Timea Horvat- ZZHM-a; 4. Razno.

2 CROATICA HRVATSKI GLASNIK

Aktualno MARTINCI – U organizaciji Kulturnog „Pitomi radio” preuzima inicijativu društva «Martinci», 27. ožujka u Mar tin - cima će se održati manifestacija pod nazivom „S obje obale Drave II”. Drugu godinu zaredom ova međunarodna mani- festacija okuplja hrvatske folkloraše s mađarske i s hrvatske strane Drave. Prog- ram dana počinje svetom misom u mjes- noj crkvi, a nastavlja se folklornim pro- gramom i druženjem u mjesnoj šport skoj dvorani koje počinje u 17 sati. U folklor - nom programu nastupaju KUD «Seljačka sloga» iz Turanovca iz Hrvatske, KUD „Podravina” iz Barče, KUD „Drava” iz Lukovišća, „Biseri Drave” iz Starina, KUD „Martinci” iz Martinaca, Ženski zbor „Korjeni” iz Martinaca. Nakon folk- lornog programa slijedi, kako su ga orga- nizatori nazvali, hrvatsko-mađarski bal.

BUDIMPEŠTA – Motom „Uplašen so- bom, svoje suze gutam / […] ne poznam ništa, a najmanje sebe... Zgrada Croatice ”, u auli budim- peštanskog HOŠIG-a, 25. ožujka (četvr - tak), s početkom u 19 sati priređuje se Predstojeće ljetno razdoblje obogatit će nam glazbeno-pjesnička večer posvećena radijska emisija za Hrvate izvan domovine hrvatskom pjesniku, boemu Tinu koju priprema uredništvo «Pitomog radija» iz Ujeviću. Na večeri sudjeluju učenici Pitomače u Hrvatskoj. Emisiju će preuzimati spomenute ustanove i glumac Stipan radijske postaje u Mađarskoj i Vojvodini koje Đurić, a počasni je gost večeri sveučilišni imaju program na hrvatskom jeziku, a cilj je profesor Ante Ujević. Književnu je večer povezivanje ovih radijskih postaja i širenje uredila Anica Mandić, profesorica medijskoga prostora na hrvatskom jeziku. budimpeštanske škole. Emisija obrađuje teme koje zanimaju pri pad - Studio Radija nike hrvatske manjinske zajednice u okolnim Croatice u izgradnji BUDIMPEŠTA – Dopredsjednik Narod- zemljama, od informativnih do kulturno- nosnog kolegija informatike Čaba Hor - -zabavnih. kaže predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vath sazvao je sjednicu tijela za 23. Uz dogovor predstavnika radijskih postaja vijeća Branko Horvat. ožujka (utorak) s početkom u 11 sati, u iz Pitomače, potom Vajske, Srbobrana, Som- «Radi se o povezivanju programa na Croaticinu vijećnicu (Nagymező u. 68, I. bora, Republike Mađarske te Radija Subotice, hrvatskom jeziku u trima državama: Hrvat - kat). Za sastanak je predložen ovaj emisiju će tako moći pratiti i slušatelji u našoj skoj, Mađarskoj i Srbiji, tj. Vojvodini. Danas dnevni red: 1. Plan rada Kolegija za 2010. pokrajini. Osim preuzimanja emisije, spome- je dogovoreno formiranje organizacijskog godinu, 2. Strategijski plan Kolegija za nute radijske postaje i međusobno će razmje - odnosno produkcijskog tijela, a pravit će se razdoblje od 2010. do 2014. godine, 3. njivati priloge o zbivanjima u hrvatskim programska shema koja će se promatrati kao Ostala pitanja i prijedlozi. manjinskim zajednicama u susjednim drža- cjelina informiranja na hrvatskom jeziku na vama. ovim prostorima.» OSIJEK – Tamburaška škola Batorek u Sastanak je održan u prostorijama Hrvat - Ravnatelj internetskog radija «Croatica» subotu, 20. ožujka, s početkom u 19 sati, skoga nacionalnog vijeća gdje je formirano Csaba Horvath predložio je da se u pripre - u osječkom Domu željezničara organizira posebno tijelo koje će pratiti ostvarenje ovoga manje emisije i razmjenu emisija među ovim Treću smotru europskih orkestara. Gosti projekta. radijskim postajama uvrste vijesti i o drugim Smotre jesu Europski tamburaški Inicijativa je pokrenuta iz Radija Pito ma - manjinama. «Mi smo svi manjina u svojim orkestar, uz dirigente Tomu Galića, če u Republici Hrvatskoj, čiji voditelj državama i ako bismo iskoristili mogućnosti Stipana Jaramazovića i Franju Batoreka, marketinga Zvonko Horvat ističe kako je ova prekograničnih projekata, mogli bismo ići i kojega čine polaznici kampova iz emisija dobro prihvaćena od auditorija radij - na europske natječaje. Tako bismo mogli Banjaluke (BiH) i Pljevlje (Crna Gora). skih postaja koje je već preuzimaju i em iti - financirati i druge zajedničke programe, te Na narečenoj Smotri nastupit će i pečuški raju. naše manjine predstaviti u Europskoj Uniji.» Orkestar Vizin. Uz te orkestre nastupit će «Odlučili smo se obraćati hrvatskim Predstavnici radijskih postaja, zahvalju- i domaćini, tambu raška škola Batorek i državljanima izvan Hrvatske, Hrvatima koji jući inicijativi Radija Pitomače, osim što će tamburaški orkestar Osječko-baranjske žive izvan Hrvatske, te svim slušateljima koji preuzimati njihovu emisiju, u isto vrijeme će županije, te nekoliko orkestara iz Hrvat - žele pratiti ovu emisiju. Trudimo se napraviti i razmjenjivati emisije na hrvatskom jeziku ske. Kako je recesija zahvatila ponajviše neutralnu emisiju koja nikoga ne iritira, a da što će svakako uz povezivanje radijskih područje kulture, tako će ovogodišnja bude prijemčiva za sve.» postaja pridonijeti i širenju medijskog, pa Smotra biti siromašnija za međunarodne Povezivanje medijskoga prostora obuhva- time i marketinškoga prostora. goste. ća radijske postaje iz triju susjednih zemalja, [Radio Subotica – Siniša Jurić]

18. ožujka 2010. 3 HRVATSKI GLASNIK

Šesta narodnosna smotra filma u Mađarskoj Budimpeštansko Nacionalno kino Uránia 4. ožujka bilo je domaćinom Šeste narod nosne smotre filma u Mađarskoj, što ga svake druge godine priređuje Uredništvo manjinskih programa Mađarske televizije. Na spomenutu smotru prijavljeno je 65 filmova, od toga je 19 filmova predžiri uvrstio među natjecateljske. Članovi žirija bili su: Tamás Almási, redatelj ujedno i predsjednik, Ádám Born, glavni redatelj pri Mađarskoj televiziji, i Brindusa Armanca, novinarka i ravnateljica Budimpeštanskoga rumunjskog zavoda za kulturu.

Budući da je počasni gost ovogodišnje Smot- proglasili su film „Sunce i Mjesec“ te do di - re bila Rumunjska, pri ulazu kavane kina jelili prvu nagradu redatelju Péteru Dömötöru djevojke su dočekale publiku kruhom, solju te i urednici Évi Horváth. Drugu nagradu dobio glinenim posudicama i talismanom „ožujčić” je film „Ábel u Debrecinu”, a treću „Od kojemu se pripisuje da donosi sreću, zdravlje Tatárszentgyörgya do Tatárszent györgya”. i blagostanje. Na svečanom otvorenjuna - Posebna nagrada pravobra nitelja za nacio - zočnima su se obratili Ferenc Gémesi, stručni nalne i etničke manjine Ernőa Kállaia državni tajnik pri Uredu premijera, i György uručena je Ivanu Guganu za film „Janjevo u Somogyi Kósa, ravnatelj programa pri MTV- srcu”, a posebna nagrada Zavoda za rumunj - u. Gémesi je naglasio da je Smotra jedan od sku kulturu pripala je filmu „Švapske sitni- najprestižnijih i najpopularnijih djela ce”, autorice Monike Ambach, dok je manjinskog pitanja, a g. Kósa istaknuo je posebnu nagradu za uređivanje filma „Povra- kako smatra važnim emitiranje i stvaranje tak” te ujedno i priznanje za dosadašnji rad narodnosnih emisija na visokoj razini. dobila Zsuzsanna Antala. U komornoj kinodvorani „Csortos” naiz - Nakon dodjele nagrada ždrijebom je mjenično su bili prikazani filmovi počasnoga odlučeno da će za dvije godine domaćin Na- gosta Rumunjske, a filmovi u konkurenciji u rodnosne smotre filma biti Srpska redakcija komornoj kinodvorani „Fábri”. Riječ je o MTV-a. Ivan Gugan i Vilmos Bősz reportažnim dokumentarcima i portretima Kristina Goher nastalim 2008. ili 2009. godine, u trajanju od tri do 26 minuta. hrvatska zajednica samo dvadesetak kilo - PRISIKA – Kako nas je informirao na- Filmovi i redatelji natjecateljskih filmova metara od Prištine. Ti marljivi i vješti ljudi čelnik dotičnoga sela Gyula Orbán, vrijeda bili su: „Bijeg Nadie Comăneci” – Beatrix odupirali su se svim napadima, preboljeli će se začeti djela u mjesnom cimitoru. U Szabó, „Staklena gora” – Éva Horváth, „Ja- razne epidemije i nedaće te očuvali svoju minuli ljeti je samouprava uspjela obnoviti nje vo u srcima” – Ivan Gugan, „Solidarnost” vjeru i svoj identitet” – reče narator u uvodu mrtvačnicu, a sad je na Leadorovom – Duski Witek, „Dolce Vita” – János Daró- filma. O povijesti, sudbini Janjeva i Janjevaca naticanju dostala 8,5 milijun forintov za czi, „Obitelj Schur“ – Rita Pászti, „Sudbo - govori fra Mato Palić, koji brižno okuplja i obnovu nutarnjih cestov i obnovu kapele. nosni susreti – u čast naših roditelja“ – Magda pomaže zajednici. Velik broj Hrvata napustio Iako je kapela u vlas ničtvu crikvene opći - R. Farkas, „U svijetu glazbe“ – Đorđe je gradić, te novi dom, bolji život pronašao u ne, mjesna samouprava je prikzela zadaću Šibalin, „Moje igricko srce“ – Péter Gábor, Hrvatskoj. Vraćaju se tek za vrijeme blag - njegovanja i financiranja za polipšanje „Kuće koje pričaju“ – Tibor Boka, „Hodao dana, ali nisu zaboravili na svoj gradić jer i cijele kapele. Do ljeti će se izminuti krov, sam među zvijezdama“ – Éva Horváth, „Sa- dan-danas šalju pomoć mještanima. Kame- izolirat i nafarbat će se stijene. Druga mo je jedan dom” – Márta Stangl, „Munčani“ rom pratimo ljudske sudbine, uske uličice s zadaća mjesne samouprave će biti još u – János Kovács, „S jednom torbom“ – Judit redom napuštenih kuća. Naracija i reportaže ovom ljetu modernizacija zgrade kultur - Markó i Zsófia Varga, „Od Tatárszentgyörgya su prekinuti glazbom ili glasom crkvenog noga doma. Investicija od kih 50 milijun do Tatárszentgyörgya” – János Daróczi, zvona. Jad, bijeda i siromaštvo. Većina fo rintov će sadržati obnovu krovne konst - „Pov ratak” – Zsuzsanna Antala i János Ben - stanovnika živi od socijalne pomoći, u rukcije, nadogradnju ter izolaciju zgrade, csik, „Ábel u Debrecinu” – Péter Dömötör, bezizlaznoj situaciji i potajno se još nada. oblikovanje ureda Hrvatske ma njinske „Švapske sitnice” – Attila Kovács, „Sunce i Mladi, dok vode stoku na ispašu, sanjare o samouprave, prostorije doktorske ordina- Mjesec” – Péter Dömötör. boljoj sutrašnjici, „sretnijim” Janjevcima u cije ter knjižnice. Ov plan je jur zdavno Hrvatskoj, ali već zasigurno znaju da će na - čuvena želja mjesnoga zastupničtva, kako „Janjevo u srcima”, film autora pustiti Janjevo. I što će od Janjeva ostati ako izgleda, ljetos će se i ostvariti. Prošle jeseni Ivana Gugana, snimatelj ga svi napuste? Pitamo se i pitaju i sami je obnovljena i Ulica Györgya Dózse od Vilmos Bősz Janjevci. Jer tu su kuće, prošlost, grobovi i 380 metarov, ka investicija je stala kih crkva. Ali kako reče jedan od sugovornika tko deset milijun forintov. Iz toga je mjesna U konkurenciji je prikazan i film autora, je već napustio gradić, „tamo gdje je obitelj, samouprava pol platila iz vlašćih izvorov, a redatelja Ivana Gugana s naslovom „Janjevo u tu je Janjevo, jer je Janjevo u srcima”. polovicu je dobila na naticanju. srcima”, osjećajan dokumentarac od 26 minuta, o hrvatskoj zajednici na Kosovu. Plod Nagrade najboljima BUDIMPEŠTA – U Galeriji Desi Centra je to trodnevnog snimanja, višemjesečne za kulturu „Aranytíz” (Budimpešta V, Ul. montaže i rada. Janjevci su ime dobili po Na svečanoj dodjeli nagrada bili su nazočni J. Aranya 10, II. kat) u srijedu, 17. ožujka, s gradu Janjevu u blizini Prištine, gdje danas članovi žirija te voditeljica narodnosnih početkom u 18 sati je otvorenje izložbe većina njih živi na Kosovu. Potječu od uredništava pri Mađarskoj televiziji Judita radova slikara Gabora Urbana. Izložbu trgovaca i rudara iz Dubrovnika i obližnje Klein i Ernő Kállai, pravobranitelj za otvara Valéria Balázs-Arth, povjesničarka Bosne i Hercegovine, koji su se tijekom 14. nacionalne i etničke manjine. umjetnosti. stoljeća naselili na Kosovu. „Jedna mala Članovi žirija najboljim dokumentarcem

4 CROATICA HRVATSKI GLASNIK

Za šest godina osam puta veće članstvo Od utemeljenja, s 20 na 167 poraslo je aktivno članstvo Zemaljskog društva hrvatsko-mađarskog prijateljstva, okuplja ih iz osam županija s dvije strane hrvatsko-mađarske granice. Društvo po svome statutu bira vodstvo svake šeste godine i početkom 2010. g. došlo je do izbora novog vodstva. Za predsjednika je ponovno izabran Marko Kovač, za dopredsjednika Tibor Čuč, za glavnog tajnika Ladislav Karas, za članove predsjedništva Jelena Moslovac i Tamaš Fodor, a za predsjednika nadzornog odbora Pavo Balatinac. Počasni su članovi predsjedništva Antal Papp i Josip Dekalić, hrvatski državljani. Zemaljsko društvo već razmišlja o predstojećim manjinskim izborima smatrajući da treba na vrijeme započeti pripreme. Društvo je utemeljilo svoju web-stranicu na kojoj se znatiželjnici mogu informirati o njemu: www.om-hbt.eoldal.hu. donesena je i takva od - Predsjedništvo društva donijelo je odluku luka da se novo članstvo da se njihovi članovi mogu na izbore kan di - prima samo onda ako ih dirati na njihovoj listi; ako se neki član dvoje predloži iz društva. kandidira na listi druge organizacije, ne smije Inače organizacija ne se odreći svoje organizacije, mora potpisati raspolaže s mnogo mate - sporazum da i nadalje zastupa interese rijalnih sredstava, ono što prijateljskog društva. se dobije preko natječaja potroši se na priredbe, Marko Kovač, stari-novi neki organizirani progra- predsjednik, i nadalje zanesenjak: mi financiraju se iz članarine, a neki dio troš- – Ponovo sam kova snose sami članovi, počašćen da Članovi predsjedništva npr. hodočašća, izlete. me je članstvo Nekolicina članova orga- izab ralo za Zemaljsko su društvo 2004. g. utemeljili nizacija potpomaže i materijalno, a ima i predsjed nika. Hrvati iz Kapošvara i njegove okolice poradi takvih koji pomažu svojim proizvodima, npr. U udruzi rado proširenja i gajenja hrvatske kulture, us po - sjednice pekar potpomaže pogačama, balove činiš što mo - stavljanja veza s hrvatskim i mađarskim nagradama tombole itd. Predsjedništvo žeš jer imaš organizacijama iz obje zemlje, zastupanja organizacije na posljednjoj svojoj sjednici, prijatelje. Mi hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj, te 26. veljače, donijelo je odluku da će se smo takvo pri - mađarske manjine u Hrvatskoj, a glavni mu je obratiti svakom članu pojedinačno i privući ja teljsko cilj da u dvjema državama potpomaže jačanje im pozornost na uplatu članarine; ako ni društvo koje civilne sfere. nakon opomene ne uplati, prestaje biti se drži svo ga Društvo je prema svojim zacrtanim članom organizacije. statuta, mi ciljevima djelovalo tijekom šest godina, iz smo volonteri, godine u godinu mu je porasla aktivnost, Planovi za 2010. godinu uvažavamo je- organiziranje raznih sadržaja u kojima je dan drugoga i okupilo svoje članstvo, među najistaknutijima Prihvaćeno je da će pokrenuti tečaj hrvat - ne traži mo što si možemo staviti u svoje su: utemeljenje Hrvatskog dana u Kapošvaru, skoga jezika, naime mnogi su se interesirali džepove, nego dajemo svojom djelatnošću jer povezivanje sa zajednicom Mađara u Zagre- za učenje jezika. Za okupljanje prijavljenih i svi članovi koji su nas izabrali očekuju od bu, uvođenje hrvatskih sadržaja u gradske organiziranje tečaja obvezao se Tamaš Fodor. nas, a mi i znamo svoju dužnost. Jedan od programe, predavanja o hrvatskoj povijesti, Za povezivanje općina nadalje će se brinuti g. važnih zadataka u ovoj godini su nam kulturi, pokretanje tečaja hrvatskoga jezika Čuč, koji je već pronašao partnera u pripreme na manjinske izbore. Prisjetimo li svake godine, povezivanje gospodarstvenike s Cserszegtomalyu, ali spomenuo je da je stigla se da se prije četiri godine tek 15 620 ljudi obje strane granice, sudjelovanje u progra- želja i iz Mernyea. Prijateljsko društvo ove registrirao Hrvatom koji na neki način želi mima šomođskih i baranjskih Hrvata, povezi - godine planira potpisati ugovor o međusobnoj sudjelovati na manjinskim izborima, mislim vanje općina dviju država. Zahvaljujući suradnji s mađarskom manjinskom samoupra - da imamo dosta zadataka. Zna se da u našoj organizaciji i dopredsjedniku Tiboru Čuču, vom iz Zagreba. zemlji živi osamdesetak tisuća Hrvata, onda koji se zalaže za povezivanje gradova i sela, Društvo ove godine želi smanjiti svoj udio taj prethodni broj svakako bi trebalo produbljena je suradnja između Kapošvara i u organiziranim gradskim programima, popraviti. U tome poslu civilne udruge mogu Koprivnice, Bjelovara, Daruvara i Siófoka, naime više pozornosti želi posvetiti svojim najviše učiniti, upravo zato smatram da glede Velikog Trojstva i Kadarkúta, Šandrovca i programima, nogometnom turniru načelnika toga civilne bi udruge trebale konzultirati. Csökölya, Kapele i Nagykovácsia, Velike Pi- prijateljskih naselja, 6. lipnja će prirediti Nedavno sam posjetio Mišu Heppa, pred - sanice i Kiskorpáda, Hévíza i Čazme itd. tradicionalnu Hrvatsku kulturnu večer, te se sjednika HDS-a, i razgovarao s njim jer smat - Čelništvo se od ove godine proširilo s pripremati na predstojeće manjinske izbore u ramo da Hrvati trebaju mlade, a budući da su počasnim članovima iz Hrvatske, naime zbog suradnji s drugim hrvatskim civilnim udru - oni još neiskusni, treba im dati mogućnosti. mađarskih zakona strani državljani ne mogu gama. Upravo zbog toga prijateljsko društvo Naša organizacija smatra da se poslušaju biti punopravni članovi predsjedništva, ali će 16. svibnja u Kapošvaru organizirat će Forum razne zamisli, razna mišljenja, stoga naša njihove prijedloge uvažiti. Društvo broji 167 o manjinskim izborima na koji će pozvati sve udruga potiče organiziranje foruma civilnih aktivnih članova, no ima ih domalo 300 predstavnike hrvatskih civilnih organizacija u udruga glede izbora, pa se koristim prilikom registriranih od kojih neki ne plaćaju članari- Mađarskoj, te zainteresirane Hrvate da da nam se svi zainteresirani jave. Naše nu, stoga je u statut uvedeno da se članstvo raspravljaju o načinu postavljanja manjinskih dostupnosti mogu naći na našoj web-stranici: ukine ako član ni nakon opomene čelništva ne listi, o suradnji glede državne liste i drugih www.om-hbt.eoldal.hu. uplaćuje članarinu. U svezi s članstvom izbornih tema. Beta

18. ožujka 2010. 5 HRVATSKI GLASNIK

Razgovor s Ivanom Bratkovićem, voditeljem i redateljem Hrvatske čitaonice u Hercegovcu, o hrvatskom kazališnom festivalu, gostovanju u Petrovom Selu, pučkom teatru i hrvatskom srcu „Mi tu suradnju i njegovanje hrvatske riječi nastavljamo” Razgovarala: Timea Horvat

Ovde stojimo za službenim zatvaranjem fes - Pokrovitelji susreta hrvatskih kazališ tar cev tivala XVI. Dana hrvatskoga pučkoga teatra u su i ljetos Ministarstvo kulture, Bjelo varsko- Hercegovcu s Ivanom Bratkovićem, dugo- -bilogorska županija i Općina Hercego vac. To ljetnim prijateljem Petrovišćanov, ki su ovput je dovoljno za financijsku i moralnu potporu za jur šesti put gostovali kod vas. Vi kao domaćin, ove tradicionalne dane? Ivan Bratković u društvu petroviske redatelj i voditelj Hrvatske čitaonice ter jedan – Da, svi oni rado izlaze nama ususret i redateljice Anice Škrapić-Timar od glavnih organizatorov ovo-ga susreta, kako financijski nas potpomažu, čak i naša putovanja s festivalskim plakatom ste zadovoljni s trodnev nimi dogodjaji? izvan zemlje. Ministarstvo kulture pomoglo – Sretan sam za to, kako ste i sami rekli, da nam je i u prošloj godini kada smo nastupili u moramo se sjećati starih komedija, ja ih imam vi iz Petrovoga Sela ste već šesti put tu, što mi je Karaševu u Rumunjskoj i u Klimpuhu u dosta koje su pisane između dva rata ili poslije posebno drago. Stalno vidim poznata lica, Austriji. Tako da smo dobili jedan dio novaca iz rata, kada je vladao komunizam. Kako ćemo poznate prijatelje, i to me jednostavno odušev - čega smo mogli ostvariti ta dva putovanja. Kad komunističku poruku poslati u demokraciju? ljava. I to je svake godine tako kad se vi pojavite mi planiramo, recimo, da idemo k vama u Demokracija nije jednoumlje, znači treba se i kad smo mi kod vas igrali, to se vidi i zna da Petrovo Selo u listopadu, mi to prijavimo i preokretati suvremenim piscima, a mi i igramo među nama vlada jedna velika simpatija. S vama odobrena sredstva dobijemo. Pozvani smo te modernije predstave, ali smo mi ljudi iz puka smo počeli najprije surad nju, s gra dišćanskim najesen k vama, na vašu 20. obljetnicu rada, pa i gajimo taj pučki teatar. A kad bi se gledao taj Hrvatima koji žive u Mađarskoj. Vaše selo je bilo bismo došli i uprizorili predstavu; tako smo se pučki teatar konkretno, onda osim vas na ovom prvo koje smo mi ugostili, a vaši članovi prvi koji dogovorili s vašom redateljicom Anom Škra - festivalu nitko nije imao takvu priču kao vi s su se s nama počeli družiti i ja za to i ovim putem pić-Timar. Ja se nadam, ako nam Bog zdravlja Plavim mišem. S druge strane pak ne možemo zahvaljujem i želim da XVII. i XVIII, a i svi da, ovaj plan ćemo i ostvariti. reći opet da je vaš pučki spektakl jer je bila nadolazeći dani pučkog teatra budu organizirani Koliko znam, vi ste ovom prilikom u suvremena scenografija, s knjigama, slikama, s predstavnicima iz Petrovog Sela. petrovisko-hercegovačkoj suradnji još jedan telefonom, sa stvarima koje se ne uklapaju u Ovput ste uz Petrovišćane ugostili Hrvate iz korak učinili s tim da ste našem Igrokazačkom pučko. Tako da je jako nezgodno diskutirati o Travnika (Bosna i Hercegovina), Hrvate iz Lju- društvu ponudili jedan igrokaz čisto druga- tome što je pučki teatar, a što nije. tova (Vojvodina) i Hvarane iz Staroga Grada. čijega karaktera nek što su naši glumci dovidob Na festivalu je skroz vladala neka uzvi šena Moremo reći da je vaše selo postalo u minuli 15 učni bili igrati na našoj sceni? bratska, zajednička atmosfera. Čuli smo i tu ljeti hodočasno mjesto hrvatskih amaterskih – To je jedna suvremena komedija s izjavu da u „Hercegovcu hrvatsko srce kuca“. kazalištarcev? naslovom Pobuna ocvalih ruža, od Vjekosla va Da li ovo srce kuca i za nas Hrvate izvan – Upravo tako. I Travničani, i Ljutovčani, i Dominia, s kojim ja već dugo vrijeme sura- domovine? Petrovišćani su kod nas više puta bili, tako da je đujem. Igrao sam u tom filmu koji je on – To sam ja na zatvaranju festivala pred Hercegovac svakako hodočasno mjesto hrvat- napisao, a režirao je Neven Hitrec, tako da sam svima rekao da u Hercegovac ne dolaze Ma- skih glumaca, kako vi kažete. Mi tu suradnju i ja stvarno sretan ako sam vam mogao u nečem đari, ako imaju autobus s mađarskim registra - njegovanje hrvatske riječi nastavljamo. Ja sam pomoći. To je jedanaest lica, ugodno za vas koji cijskim oznakama, nego dolaze Hrvati iz vama jedanput spomenuo da bismo htjeli i mi imate veliki ansambl i svi vole igrati. Ana ima Mađarske, i isto tako dolaze Hrvati iz Aust rije, odigrati jednu hrvatsku predstavu s nekim gra - mogućnost da prevede i da ga igrate na vašem Vojvodine, Bosne i Hercegovine. Svi smo mi dišćanskim dijalektom, to mi je želja i mislim izvornom jeziku, jer to će onda biti prava stvar. Hrvati koji imamo zajedničke korijene, to jest da ću u tome uspjeti kao redatelj i kao voditelj Tako sam ja htio pomoći Ani u tekstu, to je mi smo sve isto biće, isto to hrvatsko srce kuca Hrvatske čitaonice. komedija oko sat i pol i bit će suvremenije u Petrovom Selu, u Travniku, u Hercegovcu, na Na početku festivala zato je bilo u Her - igranje, a i glumcima će biti sigurno lakše s otoku Hvaru. Moramo biti svjesni da smo dio cegovcu već društav i nekako mi se čini da je time se vladati na sceni. toga hrvat skog korpusa, hrvatskog naroda, gdje bio veći i medijski interes. To znači da kad je Da li je to potribno u današnjem svitu da svi god bili. Mi nismo veći Hrvati od onih koji su u jedna priredba 16. put priredjena, nima više isti igraju suvremeni igrokaz? Kako smo čuli od Petrovom Selu ili u Klimpuhu ili u Karaševu, sjaj kot na štartu? kazališnoga kritičara, zna se da u ovo vrime bitno je to da smo mi svi jedna duša, jedno – Dobro ste to primijetili. Nekada kad su klasični pučki teatar zapravo umira... veliko hrvatsko srce koje treba da kuca i kucat bili III, IV, V. Dani festivala, više je to bilo – Nije to točno, ja razumijem profesora će. Ne bojimo se mi, ni vi se ne morate praćeno i na televiziji i u novinama, iako i sada Stjepana Pepeljnjaka, on ima svoje viđenje, strahovati u Petrovom Selu da će biti tako velika imamo dosta tih novinskih isječaka, a isto tako međutim i on je rekao za našu predstavu da je asimilacija i da ćemo mi tek tako izumrijeti kao su se vrtjeli prilozi o našim danima na lokalnoj malogradska. Moram reći da je danas jako narod i kao jedna šačica na kugli zemaljskoj. i državnoj televiziji. Mi, nažalost, nikad nismo teško igrati stare pučke kazališne predstave, Istina je da nas nema puno, međutim ako je sve imali na našem otvaranju ministra kulture u znači takve koje su napisane prije sto godina. kako treba, ako se volimo i ljubav postoji prema ovih svih 16 godina, što bi bio već red, ipak je Prvo, ne da je to smiješno, ali moraju biti kazalištu, prema svemu, mislim da će Hrvati on ministar kulture Hrvatske. Uvijek su mogli kostimi iz toga vremena, mora biti interijer, opstati u Petro-vom Selu, i u Serdahelu, i u biti tu nekakva izaslanstva iz Ministarstva kul - prostorija takva, vraćat se nazad u prošlost. Tu Santovu, u Pečuhu, Budimpešti i Martincima, ture, ali, nažalost, ove godine nije bilo ni toga. ima niz problema za scenografa i glumce, a ma gdje god bili, ma u kojem dijelu Mađarske. Ako je pak to tako, onda i zbog toga nema onda imate kritičare koji onda gledaju da to Iako su građani te države, uvijek će biti možda ni interesa medija. ipak nije ta izvorna predstava. Kako ide svijet, pripadnici hrvatskoga naroda.

6 CROATICA HRVATSKI GLASNIK

Nova premijera na daskama pečuškoga Hrvatskog kazališta – „Rogonje” Mire Gavrana Premijera predstave autora Mire Gavrana „Rogonje” izvedena je 12. ožujka na daskama pečuškoga Hrvat- skog kazališta. Predstavu je režirao Želimir Orešković, a uloge su povjerene Slavenu Vidakoviću, Stipanu Đuriću i Marici Facskó. Scenografiju potpisuje Gábor Kazinczy, kostimografiju Zsuzsa Tresz, scenski pokret Éva Bálint, a jezične savjete Katja Bakija.

Komedija Mire Gavrana naslova „Rogonje” objašnjenje. Karolina, koristeći njihove sla- spoj je i kombinacija dvaju već viđenih bosti, obrće stvar u svoju korist, zadržavajući tekstova u jednome novom tekstu. Naime radi i jednoga i drugoga uza sebe, pa i trećega i se o drami sastavljenoj od prerada dviju tko zna još kojega. Ali to je već posve Gavranovih komedija: Muž moje žene i sporedno. Povratak muža moje žene. Njihovom drama - Scenografija Gábora Kazinczya jest dal - turškom obradom nastala je drama u jednom ma tinska kužina, s bocama sode koje se baš i činu od 90-ak minuta. Priča je to o dvojici ne mogu kupiti. Predstavu nose dvoje muškaraca koji žive u braku s istom ženom. izvrsnih glumaca Slaven Vidaković i Stipan Zaplet počinje kad otkriju tu neugodnu tajnu. Đurić. Đurić dominira predstavom ulogom Ili bolje rečeno, posrijedi je priča o Šime, dobro se noseći miljeom jednoga muškarcima kojima manipulira koristeći Dalmatinca podrijetlom iz Santova koji se njihove slabosti „njihova” žena kroz najjače često koristi poštapalicom „ov”. Najbolji su oruđe koje ima, tjelesnost. Tek se trojica po onda kada se poigravaju riječima i kada Karolininu receptu mogu približiti slici osjećamo kako pomalo i eksperimentiraju. idealnoga. Jedan je izvrstan kuhar, drugi Marica Facskó, mlada, nama nepoznata, i dobro usisiva i briše prašinu, a treći (fiktivan) prvi put na daskama Hrvatskog kazališta, nije strastveni je ljubavnik. I sve je dobro dok prva imala lagani zadatak parirati dvojici starih dvojica ne saznaju jedan za drugoga. Oni to majstora. Hrabro se upustila u igru. Dobro se saznanje bratski prevladaju dijeleći nesebično i snašla. Danas je umjetnost izazvati smijeh u Karolinu, naravno, zbog sebe samih. Ali ljudima. Vrckavi smijeh u nama su izazvali pojava i znanje o trećem unosi nemir u odlični Stipan Đurić i Slaven Vidaković, a uz njihovu sigurnu svakodnevicu. Naši junaci na njih i Marica Facskó u predstavi koja će sceni su Dalmatinac Šime, gradišćanski zasigurno imati velik uspjeh kod hrvatske Hrvat Fric iz Beča, Austrije (iz Esteraja, rekli su ljudi spremni učiniti kako ne bi bili sami kazališne publike u Mađarskoj i velik broj bi Koljnofci, dok bi Petrovišćani kazali iz kad ih stisnu godine i/li bolesti. A upravo je izvedaba. Esterajskoga) i mazohistički nastrojena Karo- taj strah najjače oružje u rukama vješte Branka Pavić Blažetin lina u halterima i s bičem u ruci. U priči je i manipulatorice...” Dalmatincu Šimi u izne - dijete iz veze s Miklósem, začeto negdje oko nadni posjet dolazi Bečanin Fric. Nakon Gyékényesa, a tu je i Novo Selo, mjesto prvotne zbunjenosti i Šimine pomisli kako je Karolinina rođenja. Ove male preinake Fric vjerojatno neki inspektor, otkriva se veza Gavranova izvornog teksta, kaže za Hrvatski između dva muškarca – njihova žena Karo - glasnik ravnatelj Hrvatskog kazališta Slaven lina. Ona je u braku s Fricom već pet godina. Vidaković, urađene su pristankom autora Vjenčanje je slijedilo vrlo brzo nakon površ - Mire Gavrana. Najvažnije obilježje Gavrano - nog upoznavanja. Površnog, jer pola sata va dramskog pisma jest govor glumaca na nakon vjenčanja Karolina obznanjuje da ima sceni, dijalog ili monolog. Stoga njega i nije dvogodišnju kćer Matildu, plod veze s Mikló - tako lako uprizoravati u kazalištu koje je sem. Uredni, mirni i tihi Fric prihvaća izvan matičnoga prostora i u kojem dikcija Matildu kao vlastitu kćer. Jedan noćni glumcima često zadaje dodatne brige. događaj pobuđuje Fricovu sumnju u vlastitu Komedija na prvi pogled s lako prepoznat - suprugu i on u podstavi ženina kaputa nalazi ljivim situacijama, likovi i glumci koje dobro ušiveni vjenčani list, dokaz braka između poznajemo već godinama i prepoznajemo u Karoline i Šime. Pet godina s Fricom, četiri njihovu glumačkom iskazu, scene pomalo već godine sa Šimom. Karolina, zaposlenica odigrane imaju u sebi ono što nas nasmijava i Željeznica, godine provodi putujući između privlači, a tu je i pitkost koju sa sobom nosi Beča i Splita, održavajući svoja dva braka. svaki Gavranov tekst. Isprva ogorčeni i spremni na obračun s Pišući o uprizorenju drame „Rogonje” u Karolinom, muškarci ipak odluče nastaviti s Teatru Gavran 2008. godine, Goran Ivani- dotadašnjim životima. No nakon dvije godine šević je između ostaloga napisao: „Druga pak dolazi do ponovnog susreta muževa iste žene. razina progovara o jednom od najvećih Fric je saznao da ih Karolina vara s strahova današnjeg prenapučenog svijeta – Matildinim ocem Miklósem. Ovoga se puta strahu od osamljenosti i kompromisima koje oba rogonje suočavaju s Karolinom i traže

18. ožujka 2010. 7 HRVATSKI GLASNIK

Viteški križ Republike Mađarske OSIJEK, SOMBOR – Međunarodni ok - rugli stol Urbani Šokci 5 – Geografija Antunu Vidakoviću pamćenja Šokaca i Bunjevaca održat će se 23 i 24. travnja 2010. godine u Osijeku Od 1971. do 1993. bio je voditelj i i Somboru u organizaciji Šokačke grane koreograf Fol klornog ansambla Baranja. Osijek i Udruge građana Urbani Šokci Sakupljao je puč ku građu i postavio na grada Sombora. Prema planovima sudio - pozornicu niz koreog rafija iz plesne baštine nici okrugloga stola trebali bi se kroza južnih Slavena u Mađarskoj. Prvi je pokrenuo svoja izlaganja i eseje pozabaviti identi- plesačnice u Pečuhu. Od 1982. do 1994. u fikacijom makro/mikro zemljopisnog i pečuškoj Umjetničkoj gimnaziji djeluje kao kulturološkog prostora Bunjevaca i Šoka- predavač plesa, istodobno je stalni koreograf ca, zapamćivanja običaja, jezika, gas- Pečuških ljetnih igara i pečuškoga Malog tronomije – jednom riječju, svojega iden- kazališta. Godine 1992. utemeljuje Hrvatsko titeta. Trebali bi uočiti i specifične ko - kazalište u Pečuhu čiji je umjetnički ravnatelj dove šokačkog i bunjevačkog prostora, od 1995. godine. U prosincu 2009. odlazi u govoriti o prostoru u kojem su Šokci i mirovinu s mjesta ravnatelja pečuškoga Bunjevci živjeli, njihova kretanja, Hrvatskog kazališta. Nositelj je brojnih današnja življenja; odgovoriti na pitanja priznanja i nagrada, tako Srebrnoga križa za kako prostor pamti: grad/selo kao urbane zasluge Republike Ma đarske, Reda Danice U povodu mađarskoga državnog praznika, cjeline (jučer, danas); kako prostor pamti Hrvatske s likom Marka Marulića... spomena na revoluciju iz 1848. godine, odlu- jezik (upotreba ikavskoga narodnoga kom predsjednika Republike Mađarske, govora); koliko je prostor potaknuo ministar obrazovanja i kulture István Hiller Profesionalni put književno stvaralaštvo (Baranja, Slavo - 14. ožujka u Muzeju likovnih umjetnosti uru - Antuna Vidakovića nija, Srijem, Bačka, Bos. Posavina, čio je ovogodišnja odličja za zasluge na Banat); utjecaj prostora na glazbu, običa- postignutom radu na polju kulturnog i obra- Od 1973. do 1974. radio je Osnovnoj školi je, gastronomske ugode; prepoznavanje zovnog života u Mađarskoj. Među 39 odliko- Fehérhegy, od 1974. do 1980. u Hrvatsko- prostora po nošnji, ručnom radu Šokaca i vanih ordenom Viteškog križa Republike -srpskoj školi u Pečuhu, od 1980.do 1982. u Bunjevaca; vezanost uz prostor zemlje, Mađarske je i Antun Vidaković, plesni umjet- Domu kulture «Attila József», od 1982. do šume; zavičaj kao prostor egzistenci- nik, koreograf, ravnatelj peču škoga Hrvat - 1992. u Pečuškim ljetnim igrama, od 1992. do jalnoga i dr. Sudionici su poznata šokač- skog kazališta i Pečuških ljetnih igara. Obra - 1995. u pečuškome Malom kazalištu, od ka i bunjevačka imena iz znanosti, kul- ćajući se odlikovanima, ministar Hiller je 1995. u pečuškome Hrvatskom kazalištu. ture, glazbe... kaže predsjednica Šokačke kazao: „Vi ste svojim radom na polju kulture Među Hrvatima u Mađarskoj, po sazna- grane Vera Erl. i obra zovanja dali najviše što ste mogli za njima Hrvatskoga glasnika, nositelji ordena državu”. Viteškog križa Republike Mađarske jesu i Antun Vidaković rođen je u Sentivanu 28. Antun Kričković, Ernő Eperjessy i Stipan Ka- studenoga 1947. godine. Gimnaziju je završio ragić. Sva trojica nagrađena su 2005. godine. Trenutak za pjesmu u Budimpešti, visoku školu u Pečuhu. – uredništvo – Ivica Prtenjača KOZAR – I ove su godine Šokci iz Kozara, točnije tamošnje Šokice organizirale priredbu naziva Ženske poklade u Kozaru. Doduše, ne u vinogradima, nego u mjesnom domu kulture, * * * a okupilo se mlado i staro, muško i žensko kako bi uživali u programu i šalama domaćina tigar okupljenih oko tamošnje Hrvatske samouprave i Mješovitoga pjevačkog zbora kozarskih njega se naravno sjećaš Hrvata te njihovih gostiju, Ženskoga pjevačkog zbora „August Šenoa” i KUD-a „Tanac” te ležao je ispred nas i zapisivao Orkestra „Vizin”. u svoju blistavu tamnu prugu na čelu skoro sve sačekao sam da se probudiš buljeći u revolvere što smo ih izgubili na žalu tada već nije bilo gradova u tvojim lećama gorjela je malena vatra i dizao se dim boje neba u zimski sumrak rekao sam kapetanice možda je ostalo premalo vremena za poljubac noć se sanjka kroz mrtvo tijelo haskija još samo jednom na porculanskoj ribi odvezi me

8 CROATICA HRVATSKI GLASNIK

ZAGREB – Dobitnik je ovogodišnjega Glazbeni vremeplov „Goranova vijenca za ukupan prinos pjes- ničkoj umjetnosti” pjesnik Petar Gudelj, a Matice hrvatske Ogranak Pečuh nagrade „Goran za mlade pjesnike” Irena Delonga iz Sinja za rukopis „Riječi kupu- ju zločine koje ćeš počiniti”, priopćilo je živi LP, „Kulušić” – 7 koncerata; 1982. Studentsko kulturno-umjetničko društvo Filigranski pločnici, dvostruki LP. „Ivan Goran Kovačić”. Nagrade će im biti Stjepan Blažetin ovu je Glazbenu tribinu uručene na svečanom otvorenju 47. naslovio Gospodar samoće, po jednoj od Goranova proljeća, u nedjelju, 21. ožuj ka, najpoznatijih Azrinih pjesama naglasivši u u Lukovdolu, navodi u priopćenju pred- svom predavanju kako je Branimir Štulić sjednik Goranova proljeća Tvrtko Vuković. ključna figura sastava Azra te pjesnik i Poezija Petra Gudelja jedna je od osobiti- skladatelj kojega zanima položaj pojedinca u jih i osobnijih pojava u suvremenome urbaniziranome svijetu bez slobode, te kako hrvatskom pjesništvu, navodi se u obraz- ne bježi od političkog angažmana, karak- loženju nagrade. Ta je poezija nastajala terizira ga (njegove stihove) socijalna i mimo generacijskih poetičkih proturječja, a ostvarila se u jedinstvenome poetozof- društvena osjetljivost te, naravno, buntov - skom nizu od prve zbirke „Ruke, suze i ništvo. čempresi” iz 1956. godine do posljednje Branka Pavić Blažetin od dvadesetak zbirki poezije „Zmija mla - U organizaciji Matice hrvatske Ogranak doženja” iz 2007. On iskonskim zazivom i Pečuh, te uz potporu Generalnog konzulata načinom pjesničkoga govora priziva u sebi pjesnika-žreca, onoga koji misli, onoga Republike Hrvatske u Pečuhu i logistiku Azra koji osjeća i, što je najvažnije, osviještena Hrvatskoga kluba Augusta Šenoe održavaju pjesnika koji dobro zna kakav trag njegovo se redovite glazbene tribine i predavanja u Kraj tanana šadrvana Gdje žubori voda živa pjesništvo proizvodi u recepcijskome regi - Hrvatskome klubu Augusta Šenoe, koje stru intuitivnih čitatelja, i onih probranih i Šetala se svakog dana okupljaju lijep broj znatiželjnika, članova onih koji kritički tumače njegovo pjesni- Matice i drugih, u prvom redu gimnazijalaca Sultanova kćerka mila štvo. U pjesništvu Irene Delonge jasno se Hrvatske gimnazije Miroslava Krleže. Svakog dana jedno ropče izdvaja početna točka, često uobličena i Tako je to bilo i 24. veljače kada je Glaz- naslo vom, a zatim se usmjerava prema Stajalo kraj šadrvana beni vremeplov uživo prikazao Matičin pronalaženju pravog načina svojega kraja. Kako vrijeme prolazilo predsjednik Stjepan Blažetin, uz virtualnu Tu je, stoji u obrazl oženju, bitno drukčije Momče bljeđe bljeđe bilo nazočnost legendarnog sastava „Azra”. U od svake pjesme „to što je proces vidljivi, istaknutiji kao njezina struktura, kao tež nja njegovanju glazbenog ukusa Hrvata u Mađar- Pitala ga jednog dana skoj i njegovu razvijanju te upoznavanju s smire nju, točki zaključka, poanti, koja je i Sultanova kćerka mila olak šanje i vrhunac napetosti ujedno: kli- hrvatskom glazbenom scenom, i proteklih Kazuj ropče odakle si maks”. Iz tako duboke pounutrenosti riječi desetljeća i danas veliku bi ulogu trebali Iz plemena kojega si i tekstova, ističe se među ostalim u obraz - odigrati upravo elektronski mediji Hrvata u loženju, do gađa se vatreno izbijanje volje Mađarskoj, jer ima se itekako što prikazati, Ja se zovem Štulić Johnny za identitetom – ostvariti ili razoriti, izgra- posredovati i naučiti i hrvatsku mladež, ali i Iz plemena starih Azra diti ili odbaciti, drznuti se ili podrediti. Na one malo starije. Što za ljubav glavu gube natječaj nagrade „Goran za mlade pjes- Kraj sedamdesetih godina u svijetu i Zag- I umiru kada ljube nike” za 2010. godinu prispjelo je ukupno rebu vrijeme je „Novoga vala” (new wawe) u 69 rukopisa. rock glazbi s takvim sastavima na svjetskoj rock sceni kao što su Police, David Bowie... Zagrebačka rock scena odvija se Student - Bogatstvo... skom centru, Skucu, Kulušiću, Lapidariju, a njezini su predstavnici sastavi kao što su Parni valjak, Prljavo kazalište, Film, Haustor, Aerodrom i, naravno, Azra čiji je voditelj Branimir Štulić (Johnny). Branimir Štulić (Johnny) svirati je počeo u gimnaziji, nastupao sam, svirao na tulu- mima razne pjesme, a prva grupa koju je utemeljio zvala se Balkan sevdah bend, „Azru” pak utemeljuje 1977. godine davši joj ime prema pjesmi Heinricha Heinea „Azra” koju je na hrvatski preveo i Dobriša Cesarić. I Štulić je napravio svoju inačicu prijevoda iste pjesme koju donosimo u nastavku. Grupa „Azra” izdala je niz albuma od kojih su najpoznatiji: 1981. Sunčana strana ulice, dvostruki LP; 1982. Singl ploče Foto: Anita Mandić Ispred santovačke crkve 1979–1982; 1982. Ravno do dna, trostruku

18. ožujka 2010. 9 HRVATSKI GLASNIK

sastanka je da človik učeći sebe, uči i druge. Gradišćansko izaslanstvo pri Ako svi gledamo svakoga u kazališću, nigdor nikom nije konkurencija, nek svi su u svojoj „Dani hrvatskoga pučkoga teatra” ulogi najbolji. Istaknuo i pohvalio je Stjepana Igrokazačko društvo iz Petrovoga Sela pred trimi ljeti je zadnji put gostovalo u Banasa ki je zapravo pokrenuo ove Dane u Hercegovcu, na spravišću hrvatskih pučkih teatrov, ali vik smo se s nekakovom Hercegovcu i gdo je ne samo vlašće kaza- mistikom spominjali turneje u staroj domovini, kade smo prik toliko ljet mogli najti lištarce odgajao u ovoj umjetnosti nek i nove prijatelje, kade smo, vjerujem, i što-to naučili, kade smo točno šest put prezentirali svakoga diozimatelja ki je bar jednoč dospio da još egzistiramo Gradišćanski Hrvati u pograničnoj zoni Ugarske i Austrije, a u ovo naselje. Za petrovisku predstavu tamošnjoj publiki i dokazali da je kod nas želja za očuvanjem jezika ter kazališća od „Plavoga miša“ je rekao da nje izvodjači svih preprekov jača. zaslužuju „dužno poštovanje“ za svoj reali - zam i točnost u svakom detalju i u nastojanju očuvanja hrvatske riči i kazališne tradicije u Petrovom Selu. K tomu dodatno je našemu glumcu Zoltanu Kurczu, glavnomu junaku aktuelne predstave, dodiljen posebni dar za odličnu glumu, što je on sam s velikim presenećenjem prikzeo. Za veseljem još je ishanovana svaka minuta za ples i druženje pred nediljnim odlaskom, ali po štimungu lako moremo konstatirati, kazališno izaslanstvo koje u jesen stoji pred velikim svečevanjem svojega 20-ljetnoga djelovanja, nigdar tako zado volj - no i blaženo nije se vratilo iz stare domovine u Pinčenu dolinu kot ovom prilikom. -Tiho-

„Vridno je bilo projti u Hercegovac!”

Petrovišćani s domaćini pred Hrvatskim seljačkim domom u Hercegovcu

U subotu, 27. februara, ujtro u osmi, muži- postavio ultramodernu izvedbu „Family“, a kazalištarci su jur autobus na dvoru kultur - umjesto glumcev je govorilo gibanje, šarena noga doma napokali s kulisami, orudalji, pozornica i tehnički efekti ter zvuki. Nije se svimi potripčinami za igrokaz, no što je daska trebalo čuditi da je za ovom predstavom nad za peglanje iskala med predmeti, to smo sa našimi igrokazači bio još veći pritisak, ali začudjenjem i širokim smihom ispitkovali sudeći po smihu, aplauzu, komentari gleda - Maricu Žimićevu ka je htila za svoje kostime teljev, komedija je dobro prošla u prepunoj savršeni izgled, a savjetovali su joj da neka dvorani doma. – Pred trimi ljeti kad smo išli donese i domaću peć. Onda je došao Imri domom, ja sam rekla da nikad više u Her - Marica Móricz Imre Kapitar Kapitar, u prvom trenutku nismo znali što je cegovac – je rekla Ana Škrapić-Timar, toliko smišno na njemu, dok smo polako zašli peljačica grupe i nastavila: – Toliko smo bili do spoznaja. Mustaći su čez noć nestali, razočarani, nije bila ni publika ovako dobra, Marica Milišić-Móricz, u ulogi Vernićeve zavolj ženske uloge u novom kusiću, to ga je premalo ljudi je bilo i nikako nisu reagirali naivne i vjerne žene Brigite: – Vidi mi se ov dar dvajset ljet pomladilo, a kako smo čuli, na našu izvedbu. To nas je tako uplašilo, igrokaz kad takovu ulogu igram u njem što bilo je i obiteljskoga prigovaranja. Nesrećnim kazalištarci su postali pasivni, bez volje su sam si vik željila da bi u žitku doživila. Ovde slučajem morali smo dvi ure dugo čekati u igrali. A danas se ćutim suprotivno, ovako sam se mogla pokazati kot žena ka si jako Kaniži, dvodnevna turneja opet se je pečat - dobro još nigdar se nismo osjećali i nismo rado ima muža pak mužu sve vjeruje, a ljivo ganula, kot vik kad smo se uputili prema uspjeli zadovoljiti našu publiku. Morem reći nazadnje sve na svitlo izajde. Jako sam se Hercegovcu ili smo išli domom. Svaki put se da je sve fantastično i organizacija, i zabava, dobro ćutila na pozornici iako mi je bilo je s nami nešto neobično, neočekivano zgo- i druženje. Petrovišćane je pratila na pozor- najteže u ovoj ulogi da sam se slići morala. dalo, ovako smo mi putniki bili jur podsvisno nici još „Picollo teatar“ iz Staroga Grada u Naša je jako dobra banda, skupa se dobro pripravni na sve. Objed smo ovako pravoda „Francuskom krevetu“ s pikantnimi prizori i ćutimo, i meni je ovo šesto ljeto da igram. zakasnili u hotelu Bijela gora u Grubišnom problemi današnjega človika. U Češkom Prvi mi je nastup najlipši bio, kad smo Polju, ali Marija Hećimović od Hrvatske domu uz večeru, zabavu i ples ter odličnu Kisfaludyevo Razočaranje kazali i prlje toga matice iseljenika i ovput je nas utišila, nema mužiku glazbenoga sastava Rubico, hoteć- nisam si znala predstaviti kako se moreš razloga za živciranje. Imali smo vrimena za -nehoteć brzo su odletile ure i ujtro malo je dobro ćutiti na pozornici, pak s tom igrom kratko počivanje, a u pol šestoj se je začela u bilo friških obrazov na stručnom razgovoru o kako moreš druge ljude razveseliti. Odnidob Hrvatskom seljačkom domu u Hercegovcu predstava, kojega je peljao kazališni kritičar, sam si najprzela, ako dobijem ulogu, vik ću prva predstava. HAK „Travnik“ je pomoću profesor Stjepan Pepeljnjak iz Zagreba. Uz igrati. U Hercegovcu je bilo malo laglje igrati autora i redatelja Ante Bilića na scenu brojne savjete naglasio je da cilj ovoga kad človika ne poznaju, pak se tako malo

10 HRVATSKI GLASNIK bolje znamo i pustiti nek u domaćem ove grupe, znači dvajset ljet dugo, jako dobro SANTOVO – Već po običaju početkom kazališću kade ga svi poznaju. Publika u društvo imamo, svi smo jedan za drugoga, i ja godine, Vijeće Hrvatske manjinske samo - Hercegovcu je sad bila jako dobra, jako smo mislim da ovo mora dalje durati ovako. uprave u Santovu u četvrtak, 25. veljače, se lipo ćutili kad su nam čuda pucali, a to Doklje moremo, održat ćemo ovu grupu, a održalo je redovitu, godišnju javnu tribinu na človiku dobru volju da. Fešta je odlična bila čekamo još i mladje igrokazače kad smo mi kojoj je podneseno izvješće o radu i financi- kad ja jako rado tancam, ali, nažalost, i jutro jur dost stari. Lako neće biti nagovoriti mlade jama za 2009. te planovima za 2010. godinu. je jako hudo došlo. Vridno je bilo projti u ljude, ali trsit se moramo. Teško je povidati Na tribini se okupilo 17 pripadnika hrvatske Hercegovac, a ja bi bila još ostala kad bi nek što nam zlamenuje nastupati pred hrvatskom zajednice, članova zastupničkog vijeća i mogla! publikom, to je za nas jako dobra ćut i vik biračkog tijela. Prema tome, Hrvatska Imre Kapitar, u ulogi Francija Teklića i jako veselo dojdemo u Hercegovac. Čuda samouprava sela Santova lani je ostvarila „izgubljene kćerke” Lea Branića: – Mislim prijateljev imamo s kimi se svaki put najdemo 2,250 milijuna prihoda, a rashodi su ost- da mi je ženska uloga bila teža kad sam se i sad je bilo fantastično u Hrvatskoj, vladala vareni s 2,164 forinte. Među prošlogodišnjim bojao kako ću uspiti ženski glas uloviti, ali je jako dobra atmosfera, lipo su guslali i priredbama ostvarene su četiri istaknute mislim da je sve skupa dobro ugodalo. Svi su svirači. Ja se ufam da ćemo kljetu opet dojti. priredbe. Vrlo uspješno i posjećeno bilo je naši glumci dobro igrali iako je bilo poteš - predstavljanje Leksikona podunavskih Hrva - ta – Bunjevaca i Šokaca, povodom izlaska 8. koćov, to smo previsili. Od početka sam član Zabilježila: -Tiho- sveska, te knjige zbirke santovačkih šokač- kih bećaraca Živka Mandića s naslovom Najglumac Petrovoga Sela Šokica sam, i bit ću dovika. U okviru zajed- ničkog projekta šo kačkih Hrvata u Zoltanu Kurczu dodiljena posebna nagrada Podunavlju «Šokci i baština», u Santovu je s više od dvjesto sudionika priređena Hrvatska u Hercegovcu kulturna večer «Vesela je Šokadija», a potkraj studenoga u okviru IX. županijskoga narodnosnog festivala za djecu i mladež s Iako Dani hrvatskoga pučkoga teatra u više od tristo sudionika i Županijska smota Hercegovcu nigdar nisu bili naticateljskoga hrvatskoga narodnog plesa, pjesme i glazbe. karaktera, ljetos su izabrani najbolji glumci Osim toga hrvatska je samouprava 500 na ovom sastanku amaterskih kazalištarcev. tisuća forinti izdvojila za podupiranje Odsad moremo svi biti gizdavi na petrovisko - hrvatskih ustanova, udruga i zajednica, te ga Zoltana Kurcza ki je zavridio za ovo - stipendira nje 17 srednjoškolaca i studenata. ljetošnju odličnu glumu, ja nek tako velim, Kako je naglašeno, Hrvatska će samouprava i ove godine nastavit priređivanje tradi- titulu najglumca. Zapravo je njegova svaka cionalnih priredaba, a među programima od uloga na petroviskoj pozornici nepozabljiva. regionalnog značenja Županijski susret Vidili smo ga u sjajnoj ulogi slipca u komadu hrvatskih ribiča u Santovu te Regionalno Žuto ždribe, u Szigligetievom Ciganu je jačio hodočašće hrvatskih crkve nih zborova i vjer- i zaljubio se je kot mladi Cigan, Petar u lipu skih zajednica kod veleb nog Marijina kipa seosku divojku. U Weidingerovom kusiću na santovačku Vodicu. Pišta sluga i tri zaručnjaki 2000. ljeta jur igra glavnu ulogu u petroviskom teatru, mudroga BUDIMPEŠTA – Predsjednik Republike slugu ki u pameti daleko nadmaši svojega Mađarske László Sólyom – na premijerov gospodara. U Csepreghyevoj Črljenoj moš - prijedlog – u povodu nacionalnog prazni- njici se pašći odmaknuti mladu ženu od sta- ka, 15. ožujka, početka revolucije i borbe roga liktera kot Tome Črnilović, seoski za slobodu 1848/1849, ujedno rođenja bilježnik. Jedno ljeto kasnije u komediji Jo - moderne parlamentarne Mađar ske, dodije- han na Nestroya Za norca držati paradira u lio je odličje Srednji križ reda za zasluge Republike Mađarske (civilno) dr. Péteru ulogi prodavača Jagodića. Potom slijedi Györkösu, izvanrednom i opunomoćenom manja pauza i talentiranoga igrača tri ljeti ne veleposlaniku Republike Mađarske u vidimo u igrokazi, dokle na svu sriću 2007. Zagrebu za ostvarivanje vanjskopolitičkih ljeta znova se predstavlja kot lovac Bernhardi. interesa Re pub like Mađarske, kao priz- Najveći uspjeh i morebit jednu od najboljih i U aktuelnom kusiću Plavi miš nanje za djelatnost u interesu razvijanja važnih ulogov ima u Camolettievom Boing, s Maricom Milišić-Móricz mađarsko-hrvatskih odnosa. boingu kade fenomenalno formira Bernia Mladića, pariškoga ženskaroša ki se mučno BARČA – Kao i svake godine, i ove su u barata istovrimeno s trimi zaručnicami. Slugu skrom nost. – „Posebni dar organizatorov u Barči izabrani najtrofejniji športaši u Francia, djelača krčme od lani pametimo po Hercegovcu je zasluga svih petroviskih 2009. godini. O najboljima je odlučivalo njegovom dobrom receptu pečenoga. Ljetos glumcev kad svi smo nek to učinili što nam je zastupničko tijelo grada Barče. Najbo ljom opet okol njega se obraća cijela radnja bila dužnost na pozornici. Nisam napravio ni športašicom proglašena je dizačica utega komedije u petroviskom kazališću i što skupa već ni manje od ostalih igrokazažev” – te su Viktória Fadgyas, najboljim športašem stvaraju s Andrašom Handlerom i Maricom bile riči glavnoga junaka ovoljetnoga karatist Balázs Vidák, a naslov najboljih Milišić-Móricz, to nije moguće izdržati prez igrokaza Plavi miš. Spektaklu će moći za športaša učenika pripao je triatlonki Petri Paluska i atletičaru Tamásu Sebestyénu. prave mišavine smiha i suze. nekoliko tajednov aplaudirati konačno i do- Najbolju momčad u 2009. godini imao je Naš talentirani igrokazač ne pada u ma ćini, a sigurno će i oni potvrditi da struč - Nogometni klub Satelit, a najboljim tre- paniku kad se u stvar nosti isfuzne ka-ta rič iz njaki u Hercegovcu nisu se varali kad je za nerima izabrani su bračni par Melita Po - scenarija, strašan je u improviziranju i pravi je najglumca izabran Zoltan Kurcz. Čes titamo! po vić Paluska i Csaba Pa luska. partner u igri, a najjača mu je kripost njegova -Tiho-

18. ožujka 2010. 11 HRVATSKI GLASNIK

KUD Sumarton broji više od sedamdeset članova U sumartonskome Seoskom domu 20. veljače održana je redovita skupština Kulturno-umjetničkog društva Sumarton na kojoj je prihvaćeno izvješće o prošlogodišnjem radu, izvješće o financijama, proračun i plan rada za 2010. g. Nazočilo joj je 67 članova, koji su na licu mjesta ispunili pristupnicu i uplatili članarinu.

Predsjednik KUD-a Jože Đuric naime one bi mogle već nastupati i ustanovio je kvorum i zamolio vo- na nekim natjecanjima i kvalifi- ditelje i umjetničke voditelje raznih kacijama. sekcija da izvijeste o djelovanju Načelnik Lajoš Vlašić zahvalio svojih sekcija. je čla no vima KUD-a na cjelo go diš - Marta Kramarić, voditeljica njem radu i na tome da kvalitetnim sek cije pje vačkoga zbora navela je radom gdjegod nastupaju, šire dobar niz nastupa po po mur skim nase - glas o selu. Samouprava gotovo ljima, u Hrvatskoj i Sloveniji. Čla- deset posto svog proračuna posve - novi zbora uvijek su na prvome ćuje kulturi i športu; kulturno- mjestu kada ima neke priredbe u -umjetničko društvo već godinama selu, često kuhaju, uređuju prostore, potpomaže s više od milijun forinti i primaju goste, ako treba, idu pjevati cijele godine osigura Seoski dom za na hrvatske mise u regiji ili pri- održavanje proba čiji troškovi iz kazuju neka jela u drugim mjestima. godine u godinu rastu. Zamolio je Zbor sada nema umjetničkog vodi - članove da svoj repertoar prošire i s telja, no tamburaši ih često prate na mađarskim pjesmama, plesovima, nastupima, i to podiže kvalitetu kako bi se obraćali i većinskom pjevanja. Upravo u veljači zbor je narodu, te nudili mogućnost i onim sudjelovao na predsmotri «Međimurske po- čenja. Gđa Vlašić namjerava ponovno vratiti žiteljima sela u sudjelovanju kulturnih pevke» u Donjem Kraljevcu, a kane otići i na u selo običaj betlehemarenja po selu, pa je u programa koji ne razumiju hrvatski. Kao član druge kvalifikacije i unutar zemlje. tome zatražila pomoć. društva privukao je pozornost na suradnju Folklornu sekciju odraslih već dvije godi - Unutar tamburaške sekcije djeluju dva pojedinih sekcija, naime prema njegovu ne vodi Gordana Gujaš. Broj članova sekcije sastava: «Sumartonski lepi dečki» pod vod- mišljenju svaka sekcija radi svoje poslove, ali povećao se od lani i ima članova iz Pustare, stvom Zoltana Marošija i «Kajkavska ruža» nema zajed nički izrađene koreografije. Serdahela, Letinje, Bečehela i Sumar tona. Na pod vodstvom Žolta Trojka. U oba su sastava Potrebno bi bilo razmišljati o izradi cjelovitog repertoaru imaju osam koreog rafija, a upravo nastali problemi okupljanja na probe zbog programa, npr. preraditi neki pomurski običaj na dan skupštine predočena je nova s pomoću zauzetosti članova, mnogi studiraju, uče u u kojem sudjeluju sve sekcije. Načelnik želi nastavnika Grge Kovača iz Pečuha. Nastavnik daljnjim gradovima, neki i rade, stoga je da se izrade CD ploče tamburaške glazbe i je sastavio koreografiju pod naslovom «Hva- veoma teško uskladiti vrijeme probe, no zbora ili DVD-snimka nekog običaja koji bi tanje sumartonskih deča ka» u kojem su i ele - unatoč tomu redovito se održavaju s odsut - bio promidžbeni materijal za društvo. menti šaljive scenske igre popraćeno plesovi - nošću ponekih članova. Velika skupina tam - Još je lani odlučeno da se osnuju dvije ma. S novim članovima i učenjem novih buraša opet se priprema na Festival «Kre nove sekcije, dramska i sekcija ljubitelja koreografija nastale su teškoće i oko narodnih Mure i Drave» s izvornom pjesmom koju im prirode i športa, no mnogo se nije koraknulo nošnji, naime za neke koreografije nema je napisao akademski pjevač Martin Srpak iz naprijed. Športskih aktivnosti ima u Seos ko - prikladna nošnja, a novim članovima trebalo Zagreba. U ožujku će već započeti snimanje u me domu, tjedno tri puta je osigurana gim - bi sašiti već postojeće. Zamoljeni su tambu - studiju. Predloženo je da se izradi CD kako bi nastika i aerobik za žene s vođenjem Tünde raši da nauče svu glazbu plesača, jer plesati imali i neki promidžbeni materijal u rukama. Kuzma, a utemeljenje dramske sekcije obe ćala na CD-snimak na mnogim mjestima već ne Spomenuto je i to da stariji članovi male je Renata Livicki. Svi su se složili da u razvoju prihvaćaju. skupine postupno se uključe u rad većih kvalitete vrlo mnogo pomaže glaz be ni tabor, Voditeljica folklorne sekcije podmlatka tamburaša kako bi se navikavali na zajed- kada se cijeli tjedan pozabave glaz benom i Andreja Fehervari nije mogla pribivati skup- ničko sviranje. Budući da su neka glazbala u pjevačkom kulturom, i to s po moću stručne štini, no predsjednik je ukratko spome nuo lošem stanju, nužno bi ih bilo mijenjati. osobe, stoga to svakako treba osigu rati. njihov rad. Plesnu skupinu pohađaju djeca Predsjedništvo se nada da će se preko pro- Glede toga predsjednik je izvijestio na- osnovne škole i upravo se spremaju na jednu jekta IPA, u koji je uključena mjesna pod - zočne da su ih potražili predstavnici novu koreografiju koja se temelji na pomur - ručna škola, moći nabaviti glazbala, naime u kulturnog društva iz Petrovoga Sela u svezi s skim običajima. programu je i podučavanje tamburice i glaz - predajom zajedničkog projekta njegovanja i S prošlogodišnjim radom najzadovoljnija beni tabor. gajenja hrvatske kulture, koji bi se ostvario je bila voditeljica etnosekcije Ana Vlašić, Najmlađa je sekcija mažoretkinja pod preko europskog natječaja ETE, međuna rod - naime ostvario im se san. Obnovljena je i vod stvom Virgnije Király. Lani je imala 17 nog programa koji se ostvaruje unutar granica uređena zavičajna kuća «Naša hiža», u čemu nastupa na raznim priredbama, no članice joj Europske Unije. U projektu bi sudjelovale su članovi sekcije imali veliku ulogu, ali nastupaju i kao pompon djevojke na nogo- hrvatske udruge iz Austrije i Mađarske te bi planova imaju i nadalje. U dvorištu zavičajne metnim utakmicama NK Napred ili drugdje. se podučavali hrvatski plesovi, glazba s kuće žele staviti kukuružnjak, krušnu peć i Stoga je nogometni klub i materijalno potpo- pomoću stručnjaka iz Hrvatske. Bez obzira zdenac. Ubuduće žele, upravo u zavičajnoj magao mažoretkinje pri kupnji zajed nič ke hoće li projekt biti uspješan, za razvijanje kući, prirediti stare običaje, npr. održati obi- odjeće. Voditeljica je zamolila pred sjed - kvalitete društvo će uvijek pronaći materijal- čaj žive jaslice, prilikom Uskrsa organizirati ništvo, ima li materijalnih mogućnosti, tre- ne izvore. pisanje pisanica, a prikazati i običaj sestri- balo bi kupiti čizme za starije mažo ret kinje, Beta

12 CROATICA HRVATSKI GLASNIK

Dani hrvatskoga jezika u Hrvatskoj školi Miroslava Krleže Izradila: Dijana Kovači iz Fićehaza

Stigli su vjesnici proljeća Prva roda

Premda po vremenu ne osjećamo dolazak proljeća, u našu je zemlju 23. veljače stigla prva bijela roda, i to u Tüskevár u Vesprimskoj županiji. Bijela roda (lat. Ciconia ciconia) jest ptica iz porodice roda koja ima dug i crven kljun. Ima dug vrat i duge, crvene i tanke noge. Perje joj je bijele boje, a na krilima se Od 22. do 26. ožujka u Hrvatskoj školi Mi - posebnim kategorijama: niži razredi, viši nalazi nešto dugog i crnog perja. Ženka i roslava Krleže održava se niz manifestacija i razredi, gimnazija; 24. ožujka s početkom u mužjak ne razlikuju se obojenošću. programa vezanih uz tradicionalno obilježa - 14 sati u školskoj auli učenici 7. razreda s Staništa su joj područja uz močvare, vanje Dana hrvatskoga jezika, kaže za pomoću nastavnice Marije Jakšić Popović poplavne livade i vlažne šume. Let joj je Hrvatski glasnik Janja Živković Mandić. Od prikazat će narodni običaj „kraljice”. U 14.30 spor. Glasa se klepetanjem. Hrani se 1991. hrvatska javnost svake godine od 11. do slijedi predstavljanje mohačkih i seoskih različitim malim životinjama, kao što su 17. ožujka slavi Dane hrvatskoga jezika. Šokaca uz gostovanje Šokačke čitaonice iz kukci, svime onim što može uloviti. U Godine 1997. i Hrvatski je sabor donio od- Mohača (folklorna skupina, izrada larfa, travnju ili svibnju savija veliko gnijezdo u luku o obilježavanju Dana hrvatskoga jezika. čarapa na „bubice”, mohačke crne keramike) krošnji stabla ili na krovovima kuća. To je spomen na Deklaraciju o nazivu i po- a u 16 sati slijedi predstavljanje mohačke Najčešće ima pet jaja. Oba roditelja sjede ložaju hrvatskoga književnog jezika, objav- tamburaške tradicije (uz predavanje Zsófie na jajima i brinu se o mladima. Živi u sred- ljenu u ožujku 1967. Navedeni povijesni Apró, bivše učenice Hrvatske gimnazije) te njoj i istočnoj Europi. Zaštićena je vrsta dokument donijet je u uvjetima teškim za uz nastup Školskog orkestara pod vodstvom ptice. hrvatski narod i hrvatski jezik. Izjavu i sve - nastavnika Grge Kovača. Dana 25. ožujka u čana načela o hrvatskom jeziku potaknuo je 14 sati je predstavljanje santovačkih Šokaca – Upravni odbor Matice hrvatske. Dekla ra cija o gostovanje učenika Osnovne škole iz Santo - Cvjeta visibaba hrvatskom jeziku bila je zamišljena kao va; a u 16 sati u blagovaonici škole je Iz lukovice se u rano proljeće razvija zaštita hrvatskoga jezika od jugoslavenske zajedničko pripremanje tradicionalne gibani - okrugla zeljasta biljka s duguljastim kop- unitarizacije i srbizacije u odnosu prema ce s učenicima, uz pomoć nastavnice Marije ljastim listovima i jednim cvijetom. Zvo- umjet nom, tzv. „srpsko-hrvatskom ili hrvat - Jakšić Popović i Marice Stanić. Dan 26. nast vjenčić tvori čest latica raspoređenih u sko-srpskom“ jeziku. U Hrvatskoj školi Dani ožujka posljednji je dan u sklopu ovogodišnje dva kruga. Vanjske su latice bijele, dugu- hrvatskoga jezika ove se godine otvaraju 22. manifestacije Dani hrvatskoga jezika u lja ste, a unutrašnje kraće, sa zelenom ožujka s početkom u 14 sati prigodnim Hrvatskoj školi Miroslava Krleže. U 8 sati je pjegom na vrhu. Mliječnobijeli cvjetovi programom u školskoj auli. U 14.30 slijedi predstavljanje pjesništva Stipana Blažetina uz pognuti su na stabljici. Raste u listo pad- otvorenje izložbe „Šokci u Semartinu”, pred - projekciju filma i predavanje književnog nim, miješanim i zimzelenim šumama te stavljanje semarćanskih Hrvata uz projekciju povjesničara Stjepana Blažetina za gimna - na livadama od nizinskih do gorskih fotografija i glazbenu pratnju Andora Végha zijalce, a u 9 sati u školskoj auli Kazališna područja, a sve češće može se naći i na na gajdama, uz predavanje Anice Grocz, a u predstava Romea i Julio u izvedbi dramske našim vrtovima. Često prve visibabe 15 sati počinje zanimanje za učenike pod skupine Hrvatske gimnazije pod vodstvom nalazimo okružene snijegom. Biljka ima nazivom Crtanje šokačkih motiva (za niže nastavnice Erike Žarac. U 10 sati je svečanost ljekovita svojstva, ali je i otrovna. Raz- razrede u učionicama, za više u auli s pomoću zatvaranja ovogodišnjih Dana hrvatskoga množava se sjemenom ili diobom lukovica. nastavnice Ane Šnajderić, a pisanice će se jezika i dodjela nagrada uz kratak program Cvate od siječnja do travnja. Miris joj je šarati s pomoću Anice Grocz. Dan 23. ožujka koji su pripremili učenici 11. razreda. slab, zaštićena je cvjetna vrsta. u znaku je natjecanja u kazivanju stihova u Branka Pavić Blažetin

18. ožujka2010. 13 HRVATSKI GLASNIK

Rođendanska zabava Šandora Trskića Podijelio radost s obitelji, rodbinom i prijateljima

Šandor Trskić (u sredini) s kćerkom i suprugom (desno) Veselilo se i uz pjesmu

Bez njega ne prođe nijedna nica Plesnog društva Čitaonice, bunjevačka priredba, a još manje koja je utemeljena 1965. godine, za bunjevačka zabava u Baji. Prvi je čije ponovno utemeljenje najzasluž - kada se treba veseliti. Još i danas je niji je bio Šandor Čilić. među prvima kada se zaigra kolo, Najvećim uspjehom smatra zapjevaju bunjevačke pjesme. gostovanje na Međunarodnoj smotri Najveći Bunjevac na bajskom folklora u Zagrebu 1980. godine. To Dolnjaku Šandor Trskić (ili kako je bio vrhunac obnovljene Čitao - sam inzistira Trskič) sredinom nice, koji se još i danas spominje. veljače proslavio je 70. rođendan. Doživjeli su vrlo lijep prijam, Tim je povodom, u subotu, 27. predstavnike Čitaonice Evu Prodan veljače, priredio veliku rođendansku S članovima i Šandora Trskića pri mili su i orga - zabavu koju je u predvorju mjesnog bunjevačkoga nizatori Smotre. Njihov je program, Općeprosvjetnog središta «Šuga - folklornog društva kao i prekrasna bunjevačka nošnja i vica» na Dolnjaku uveličalo 120 ikavica koju su sačuvali više od pozvanih gostiju, a uz članove obitelji i bunjevačkoj obitelji, podrijetlom iz neka - tristo godina, dobio velike pohvale, a na rodbine došli su i brojni njegovi prijatelji iz dašnjeg dijela grada zvanog Salaši. Sa 16–17 otvorenoj sceni i u mimohodu užim središtem Baje i okolnih naselja. godina počeo je plesati u santovačkoj Zagreba popraćen velikim pljeskom. Kako se Uime okupljenih, biranim riječima, pod- folklornoj skupini, što je poslije nastavio u prisjeća Šandor Trskić, najdirljiviji bio je sjećanjem na njegov društveno-kulturni rad, Baji i Gari. Društvenost i briga za bunjevačku nastup u velikoj Koncertnoj dvorani „Vat - čestitala mu je Angela Šokac Marković. zajednicu obiteljska je tradicija, jer mu je roslav Lisinski” gdje su se predstavila samo Uslijedila je zajednička večera, a slavljenik je pradjed bio gradskim vijećnikom, otac jedan najbolja društva. za to dao pripremiti pravu domaću svinjo - od osnivača Bajske bunjevačke čitaonice, a Čitaonica je u tome razdoblju dva puta koljsku večeru. Nije izostala ni domaća rakija majka je pjevala, plesala i igrala u kazališnim osvojila zlatnu medalju na struč nom natje - ni prava kapljica dobroga vina iz vlastitog predstavama pod vodstvom dr. Miše Jelića. canju. Tako je za izvornost i uvjerljivost podruma, a bilo je i finih domaćih kolača. Pod rukom vrsnoga pedagoga Stanka Kolara, običaja uz Bunjevački svatovac u Kečkemetu Tijekom večeri obitelj i najbliži prijatelji na Velikom prelu u Baji 1958. godine izveli nagrađena i druga uspjela koreografija – iznenadili su ga projekcijom fotografija iz su komediju Branislava Nušića Sumnjivo Žetva. Šandor Trskić dugo godina radio je prošlosti sve do danas, koju je sam tumačio i lice. Za vrijeme služenja vojnog roka 1960. kao referent za trgovinu, a od 2000. godine je komentirao, prisjetivši se najljepših trenutaka našao se u Gari gdje se uključio u kulturni u mirovini. Živi u Baji sa suprugom, u Pető- svoga života. Za dobro raspoloženje pobri - život. Najveći uspjeh sa santovačkim folklor - fievoj ulici, a zadovoljstvo nalazi na svojoj nula su se dva orkestra: «Čabar» iz Baje i nim društvom postigli su 1968. godine kada farmi i zemlji koju obrađuje kao mali pro- Tamburaški sastav «Bačka» iz Gare, pa se su izborili mjesto u završnici poznatoga izvođač. Otac je dvoje djece, sina Ladislava, veselilo, plesalo i pjevalo do jutra. Zahvalivši državnog televizijskog natjecanja Tko što zna koji je kao mladić tragično preminuo, i kćer svima na odazivu, Šandor Trskić uz ostalo (Ki mit tud). Povodom obilježavanja 300. Andreju od kojih ima dvoje unučadi reče kako mu je želja bila da u povodu obljetnice doselidbe bunjevačkih Hrvata, Ladislava i Rolanda. Na prijedlog Hrvatske svojega 70. rođendana podijeli radost 1987. godine, s Garcima su nastupili u bu - manjinske samouprave, u prosincu 2004. dobivenog priz nanja «Za nacionalne manjine dimpeštanskom Vígszínházu. Posljednji nje - godine dobio je priz nanje «Za nacionalne grada Baje», kojemu je prije pet godina, na gov nastup s njima bio je prije deset godina u manjine grada Baje, koje mu je dodijelilo prijedlog Hrvatske manjinske samouprave, Budimpešti povodom 70. rođendana našega Gradsko vijeće. dodijelilo Gradsko vijeće. Šandor Trskić priznatog koreografa Antuna Krič kovića. Šandore, sretan Ti rođendan! rođen je 1940. godine u Baji u pravoj Prije deset godina proslavljena je 35. obljet - S. B.

14 CROATICA HRVATSKI GLASNIK

Muško prelo u Gari U organizaciji mjesne Hrvatske manjinske samouprave, 20. veljače u Gari je ustrojena jedinstvena, tradicionalna muška zabava. Tom se izuzetnom prigodom okupljaju samo muškarci da se jednom u godini bez svojih supruga, djevojaka provesele. To je stari običaj, koji se održava na kraju i lanjska vina, pa je to izvrsna prigoda da se pokladnog razdoblja, kao završetak balske svaki amaterski i profesionalni vinogradar sezone u selu. Nekada se to držalo dan prije, pohvali svojim domaćim proizvodima. na „Čistu sridu“ (Pepelnicu), kada se još prije Najbolju ocjenu pak dobiju ona vina koja početka četrdesetodnevne „posti“ (korizme) nestanu do posljednje kapi. moglo veseliti. Taj dan momci su potražili Prelo je započelo s bunjevačkom himnom. svakoju bunjevačku kuću, a domaćini su im Stipan Krekić, predsjednik mjesne Hrvatske darivali „divenice“ (kobasice), slanine i jaja. samouprave, pozdravio je sve nazočne, među To su odnijeli u Lenkinu mijanu, birtaš njima posebno Mišu Heppa, predsjednika (konobar) im je ispekao, pa su uz tamburaše Hrvatske državne samouprave, i načelnika haljinama, s nacrtanim brkovima – ove su proveli večer. U ponoć završilo se veselje, pa sela Bélu Faa. Nakon večere muškarci su se godine, nažalost, izostale, ali je raspoloženje je započela „post“. uhvatili za rame, zaigralo se bunjevačko kolo, bilo na vrhuncu. I stari i mladi gosti Danas se to organizira subotom, a dolaze a zatim su se zaredale sve pjesme i plesovi „aktivizirali“ su se dokazujući „svojevrsne bunjevački Hrvati i svi oni koji vole našu koje su gosti poželjeli. Glazbu je služio plesne i pjevačke, a ponetko čak i sviračke glazbu. Kuha se svake godine obvezatno ovčji domaći TS „Bačka“. Na ovom se mjestu vještine“. Veselje je potrajalo do zore, a pred paprikaš po starom bunjevačkom receptu. odsviraju i najstarije bunjevačke «pisme» zoru najizdržljiviji muškarci bili su nagrađeni Ove se godine paprikaš pripremao u šest koje se na ostalim prelima rijetko mogu čuti. pogrijanim paprikašem. velikih kotlova – u svakojem po jedna ovca – Unatoč prethodnim najavama, djevojke – za 170-ak osoba. U to doba već potpuno sazru kojima je ulaz dopušten isključivo u muškim Martin Kubatov

Kotoripski čelnici posjetili Kerestur PEČUH – Udruga „Gyükésiek Öntevé- keny Köre” organizira cjelogodišnji niz U utorak, 23. veljače, su načelnik Općine kulturnih priredaba u Đukišu, među Kotoriba Ljubomir Grgec i njegov zamjenik kojima će se naći i tri priredbe s Dobriša Zvošec samoinicijativno posjetili hrvatskim karakterom. Odmah na po- Kerestur gdje su se sastali s Lajošem četku, nakon otvaranja i blagoslova niza Pavlicom, načelnikom Mjesne samouprave, i programa, nastupit će Ženski pjevački Anicom Kovač, ravnateljicom Obrazovnog zbor „August Šenoa” s malim koncer - središta «Nikola Zrinski» i predsjednicom tom korizmenih pjesama. Otvaranje i tamošnje Hrvatske manjinske samouprave. blagoslov programa bit će 20. ožujka – Došli smo vidjeti što i kako ćemo dalje 2010. u kapelici Svetog Bartola u 15 sati, raditi, kako surađivati jer nam bivša vlast nije a blagoslov daje svećenik Gábor Takács. ostavila u nasljeđe tu obvezu, ali nas je uspjela prozvati kako smo s vama prekinuli PEČUH – U Pečuhu, europskoj kultur- suradnju – kazao je Grgec. Dodao je kako su noj prijestolnici 2010, od 24. do 28. o oblicima daljnje suradnje sa susjedima o Na gradilištu nove športske dvorane srpnja 2010. organizira se međunarodna tome razgovarali u kabinetu međimurskog konferencija Bridges Pečuh. Četve ro - župana Ivana Perhoča, čemu je pribivao i učini, izgubljeno je mnogo. – Za to bi se dnevna konferencija održava se na temu mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Péter vrijeme mnogo toga trebalo dogoditi, pa i vaš matematike i njezine povezanosti s um- Györkös. Glavna tema razgovara bio cestovni ulazak u EU –istaknuo je Pavlic. Zamisao o jetnošću, glazbom i znanošću. Bridges most na rijeci Muri između Kotoribe i cestovnom povezivanje ovih dvaju naselja konferencije održavaju se godišnje od Kerestura, za što Keresturci posjeduju gotovo stara je punih deset godina, u koje vrijeme 1998. povezujući matematičare, znan- svu dokumentaciju, dok je Kotoriba u svezi s nije se mirovalo. Mnogo toga se dogodilo, stve nike, umjetnike, edukatore, glazbe - tim u povojima. Keresturci su prije svega toliko da, kako kažu Keresturci, s njihove je nike, književnike, računalne znanstve- zatražili da se njihovi susjedi založe za strane papirnato sve spremno za početak nike, kipare, plesače, tkalje i modelare u izgradnju prilazne ceste od budućeg mosta radova. U prilog tomu načelnik Pavlic nam je živahnoj atmosferi razmjene i podrške. prema Kotoribi. – Ono što je ipak u ovom pokazao svu dokumentaciju koja je sada Važna značajka tih konferencija, uz trenutku najvažnije jest dogovor, volja i zaposjela brojne ormare. Kotoripčani su formalne prikaze, jesu praktične radioni - ce, galerijske izložbe vizualne umjet- suglasnost dviju vlada da se uopće otvori taj zatražili da im se dio te dokumentacije ustupi nosti, radne sjednice s umjetnicima koji prijelaz, odnosno izgradi spominjani most – na uvid, pa ako je moguće, i trajno kako bi rade na razmeđu matematike i umjet - istaknula je Kovačeva. Rekla je kako je prvi znali što im je dalje činiti. Grgec i Zvošec su nosti, te glazbene/kazališne večeri. Brid - korak u svemu tome ciljana deklaracija, a za susjede obavijestili i o proslavi 150. obljet- ges Pečuh 2010 konferencija sadrži to vrijeme jednoj i drugoj strani predstoji nice željezničke pruge Čakovec–Budimpešta, matematičku umjetnost, sajam, filmsku, lobiranje za taj događaj. Dodala je kako je koja će 24. travnja biti u Kotoribi i gdje se s kazališnu i glazbenu večer te večer sada hrvatska strana u prednosti jer Ma đar- hrvatske strane očekuju najviši državni posve ćenu umjetničkom utjecaju ma đar - skoj predstoje parlamentarni i mjesni izbori. dužnosnici. Domaćini su goste odveli na skih umjetnika i matematičara, kao što Kada se sve to okonča, ostaje im vrijeme od gradilište nove športske dvorane i radilište su János Bólyai, Victor Vasarely, Marcel dvije godine, odnosno vrijeme do izbora u gdje se obnavlja mjesni dom kulture. Breuer i dr. Hrvatskoj jer ako se u tom vremenu ništa ne M. Grubić

18. ožujka 2010. 15 HRVATSKI GLASNIK

Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici – Naši ljudi u svijetu Doha (Katar) Odbojkašica Anita Filipović Blanka obranila naslov svjetske dvoranske prvakinje Na početku ovoga napisa – još prošle godine – vratiti treba reći da mi je povod svojoj prvotnoj ekipi u objavljivanju članka „Na- Novaru, ali na koncu se ši ljudi u svijetu“ dalo našla u Klubu Ancona u izvješće novinara Gábora kojem se – zahvaljujući Sinkovicsa početkom svojoj igri – na rang-listi proš le godine na cijeloj najboljih centralnih bloke- zadnjoj stranici Nemzeti ra (što se i na fotografiji Sporta, naslovljenog vidi) među prve trojke Filipovics: Olasz meló. između domalo četrdeset Naime nisam siguran da odbojkašica na istoj pozi - naši čitatelji izuzetno – ciji. baš kao i ja – prate Anita osim mađarskoga športska zbivanja u svije- savršeno govori hrvatski, a tu, napose što se tiče ženske odbojke. Budući međudobno naučila je talijanski i engleski. da je riječ o jednom „naše gore listu“, djevojci Želi živjeti u inozemstvu, može bitno u kućici o kojoj smo već pisali na stranicama našega na moru, a Italiji ili u Francuskoj. Dakle ne tjednika, smatrao sam poželjnim podijeliti želi se vratiti u Mađarsku jer se za nju veoma Najbolja hrvatska športašica i atletičarka neke informacije o trenutačnom životu, zanimaju u Turskoj. Toj odluci, dakako, današnjice, najbolja svjetska skakačica uvis djelovanju, zamislima i snovima jedne od pridonosi i trenutačna ljubav prema 23- Blanka Vlašić, u subotu, 13. ožujka, obra - vrhunskih športašica Anite Filipović. godišnjem košarkašu Marcu. Kako reče, taj nila je naslov svjetske prvakinje u dvorani, Bivša učenica budimpeštanskog HOŠIG-a, emotivni odnos ni u kojem slučaju ne smije na prvenstvu koje je održano u Dohi. Sve slijedeći športski životni put svojih roditelja, ometati njezinu daljnju športsku profesio- visine do dva metra Blanka je preskočila iz također odbojkaša, 22-godišnja prvaki nja, nalnu karijeru. Svoje optimistično raz miš - prvog pokušaja, što joj je nakraju donijelo i uzdanica mađarske ženske reprezenta ci je, od ljanje potvrđuje stavom da mađarska ženska zlatnu medalju. Startala je sa 187, pa pres- 2006. g. profesionalna odbojkašica, tre- odbojkaška reprezentacija može biti sudioni- kočila 191, da bi 194 centimetra pro pustila. nutačno u poziciji „srednjega blokera”, igra u kom 2012. godine planirane Olimpi jade u Vratila se na 196, a zatim preskočila i 198 južnotalijanskom gradiću Anconi, u ženskoj Londonu. centimetara. Njezine konkurentice Španjol - ekipi Kluba „Edilcost Ancona”, na obali U međuvremenu Anita je izabrana u ma- ka Ruth Beitia i Amerikanka Howard Lowe Jadrana. Vještinu odbojkaškog športa nas li- đarsku žensku reprezentaciju u kojoj je počele su mučenje već na visinama 194 i jedila je od majke Éve i napose od oca dosada odigrala devedesetak susreta, i to u 196, ali ipak su preskočile 198 i nekako su Tomislava Mi lana, koji je 140 puta zaigrao u „postavi”, što znači, ako je tkogod stigao u došle do dva metra, što nisu uspjele pres- dresu mađarske krune, muške reprezentacije, tzv. „postavu”, onda je taj stabilan član prve kočiti. Tako je Blanki 88. skok preko dva i bio profesionalac u inozemstvu te i danas šestorice. U toj je ulozi Anita, primjerice radi, metra u karijeri donio zlatnu medalju i ob - djeluje kao glavni savjetnik. Za Anitu Fili- na međunarodnom turniru Savaria, odigra- ranu naslova otprije dvije godine iz Valen - pović se zna da je na samom početku zaigrala nom u Sambotelu od 8. do 10. svibnja 2009. cie. Splićanka Blanka Vlašić hrvatska je u le gen dar nome Športskom odbojkaškom izabrana za najbolju igračicu mađarske rekor derka, s osobnim rekordom od 208 klubu Vasasa. Crveno-plavi Klub Vasas 1976. reprezentacije. Sudionici turnira bili su: Slo- centimetara, što je drugi svjetski rezultat u Mont realu, a 1980. u Moskvi plasirao se na venija, Ukrajina, Mađarska i mađarski pod - svih vremena. Na velikim svjetskim natje - četvrto mjesto, u kojem je Anita osvojila mladak. Zanimljivo je da se na propagand- canji ma osvojila je ukupno deset medalja. naslov prvaka zemlje u svim svojim kate - nom plakatu nalazi Anita u izuzetnom Dva puta bila je svjetska juniorska prva- gorijama kao što su kadet, pod mladak, juniori igračkom stavu. kinja (Kingston – Jamajka 2000, Santiago – i seniori. Dakle u svojoj 16. godini, s visinom O Aniti Filipović još samo toliko da je u Čile 2002). Na Mediteranskim igrama u od 190 cm već je postala članicom mađar - povodu jednoga prethodnog razgovora s Tunisu 2001. osvojila je zlato. Aktualna je skoga ženskog prvaka Vasa sa. potpisnikom ovih redaka, točnije u 3. broju svjetska prvakinja (Osaka 2007, Berlin Kada joj je posredstvom zagrebačkog predlanjskoga Hrvatskoga glasnika, rekla: 2009). Najuspješnija je na svjetskim dvo- odbojkaškog Kluba Mladost ponuđena mo- „Željela bih biti profesionalna igračica i u ranskim prvenstvima s četiri medalje (Bu - guć nost sklapanja ugovora sa u svijetu najbo - inozemstvu nastaviti svoje eventualno školo - dimpešta 2004. bronca, Moskva 2006. ljim ženskim talijanskim Klubom Sant’ vanje, nadam se, u Zagrebu jer se Zagreb i srebro, Valen cia 2008. i Doha 2010. zlato). Orsola Asystel – Novara, Anita je iskoristila dan-danas interesira za povratak u Klub Na XXIX. Olimpijskim igrama u Pekingu priliku. Neko je vrijeme igrala u spomenu- Mladost”. Kako se iz navedenih vidi, ta joj se 2008. os vo jila je srebrnu medalju. tome klubu, a poslije, na potražnju Kluba želja i ostvarila. Neka joj se ostvare i mnoge S. B. „Tena Santeramo”, zaigrala je kao posuđena druge. odbojkašica, što znači da će se nakon ugovora Marko Dekić

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 72/435-416, e-mail: [email protected], NOVINARI: Stipan Balatinac (zamj. gl. i od. urednika), tel.: 79/454-614, e-mail: balatinac.s.66 @nicom.hu, Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat, tel.: 94/315-479, e-mail: [email protected], LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: [email protected] ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 49. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: [email protected] – ZA POŠTANSKE POŠILJKE: 1396 Budapest, Pf.: 495. OSNIVAč: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAč: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Horvath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-30000006-10612032, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 5200,– Ft. List pomaže Javna zaklada za nacionalne i etničke manjine u Mađarskoj. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 49. HU ISSN 1215-1270

18. ožujka 2010.