DOCSLIB.ORG

Delminichthys – Novi, Endemični Rod Riba

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Delminichthys – Novi, Endemični Rod Riba 7/2006. SUBTERRANEA CROATICA SUBTERRANEA CROATICA 7/2006. BIOSPELEOLOGIJA DELMINICHTHYS – NOVI, ENDEMIÈNI ROD RIBA HRVATSKOGA KRŠA PIŠE: mr.sc. Roman Ozimec Hrvatsko biospeleološko društvo Zagreb Imotska gaovica ( Delminichthys adspersus) foto: Marijana Cukrov UVOD morfoloških prilagodbi, naèinom svojeg jedna od najbogatijih porodica riba te Na podruèju Dinarida u ivota stalno vezani za krško podzemlje, potporodici šarana (Leuciscinae) s 35 potopljenim špiljskim kanalima prilikom odnosno hidrološki reim krša. U sušnim rodova i više od 180 vrsta. Prošireni su istraivanja relativno èesto sreæemo razdobljima borave u podzemlju, a kad iskljuèivo u Hrvatskoj i BIH, vjerojatno i ribe. Iako u Europi i Aziji ne nalazimo se izvori aktiviraju, ribice izlaze u vanjske u Crnoj gori, dok su nalazi za Sloveniju i prave špiljske ili stigobiontne ribe, neke vodotokove i periodièka, poplavna jezera. Albaniju gotovo sigurno rezultat pogrešnih 30 od naših vrsta barem su dijelom svojeg Ubrzano se hrane i nakupljaju rezervne determinacija. To ne treba èuditi, jer je ivotnog ciklusa vezane za podzemlje. tvari u obliku masnoæa koje im omoguæuju filogenija i taksonomija ovih rijetkih i Uz trogloksene vanjske slatkovodne ribe, opstanak prilikom dugotrajnog boravka u endemiènih, tek desetak centimetara pastrve, klenove i druge, koje završe u podzemlju, kada se voda povuèe. dugaèkih ribica, od poèetka njihovog 31 podzemlju nošene ponornim bujicama, Pijori ili gaovice pripadaju redu istraivanja predstavljala veliki problem prisutni su pijori ili gaovice za koje šaranki (Cypriniformes), porodici bjelica ihtiolozima. Smještane su u razne rodove moemo reæi da su, iako bez posebnih (Cyprinidae), koja je s više od 2000 vrsta (Leucos, Phoxinus, Paraphoxinus), da bi se Crveno jezero foto: Tihomir Kovaèeviæ 7/2006. SUBTERRANEA CROATICA SUBTERRANEA CROATICA 7/2006. BIOSPELEOLOGIJA Jadovska gaovica (Delminichthys jadovensis) 32 Krbavska gaovica (Delminichthys krbavensis) 33 Imotska gaovica (Delminichthys adspersus) Popovska gaovica (Delminichthys ghetaldii) 7/2006. SUBTERRANEA CROATICA SUBTERRANEA CROATICA 7/2006. BIOSPELEOLOGIJA 32 Izvor rijeke Omble foto: Hrvoje Cvitanoviæ konaèno pijori svrstali u rod Phoxinellus. srodstvu, pa su dosadašnji pijori podijeljeni Rod je dobio ime kombinacijom dvije Intenzivnim istraivanjem, na na tri roda. rijeèi – latinskog naziva Delminium, kao 33 samom poèetku 21. stoljeæa opisano je U sklopu dosadašnjeg roda se zvala ilirska prijestolnica predrimske nekoliko novih vrsta èime je utvrðeno Phoxinellus ostaju pijurica ili podbila Dalmacije (današnji Tomislavgrad) i grèke ukupno deset vrsta pijora. U sklopu (P. alepidotus), dalmatinski pijor (P. rijeèi za ribu – ichthys. U skladu s imenom istraivanja uoèene su vane morfološke dalmaticus) i recentno opisani neretvanski tipske vrste ovog novog roda, èuvenom razlike izmeðu pojedinih skupina pijor (P. pseudalepidotus). Ove vrste imaju imotskom gaovicom (D. adspersus), vrsta (Zupanèiæ & Bogutskaya, 2000, jednobojno tijelo, nedostaje im ili imaju vrlo moemo ga nazvati gaovice. Uz imotsku, 2002; Bogutskaya & Zupanèiæ, 2003). mali postkleitrum, nemaju genitalnu kvricu novom rodu pripadaju: popovska Nasluæivalo se vano znanstveno otkriæe, i tijelo im je gotovo potpuno golo, s vrlo gaovica (D. ghetaldii), krbavska gaovica ali još nije bilo konaènog zakljuèka. malim brojem ljuskica. (D. krbavensis) i jadovska gaovica (D. Vrste koje takoðer nemaju genitalnu jadovensis). Od ove èetiri vrste, tri su NOVI ROD DELMINICHTHYS kvricu, imaju vrlo mali postkleitrum ili on u opisane iz Hrvatske, a jedna s Popovog potpunosti nedostaje, ali nisu jednobojne polja u Hercegovini, ali je naknadno U novije vrijeme se za rješavanje veæ im se du cijelog tijela protee tamna naðena i u izvorima dubrovaèkog srodstvenih odnosa taksonomski pruga i imaju tijelo prekriveno ljuskicama, podruèja. Imotska gaovica opisana je još sloenih faunistièkih skupina uz detaljne svrstane su u postojeæi rod svjetlica 1843. na osnovi primjeraka iz Crvenog morfološke izmjere i statistièku obradu (Telestes). Njemu pripadaju lièka svjetlica (T. jezera kod Imotskog. Za krbavsku gaovicu tako dobijenih podataka, obavezno koriste croaticus), krbavska svjetlica (T. fontinalis) i tipsko nalazište je Vukova izvor-špilja na metode molekularne analize. Grupa gataèka svjetlica (T. metohiensis), koje su do podruèju Krbavskog polja, razvodnica njemaèkih znanstvenika s Leibniz Instituta sada nazivane pijorima, zajedno s vrstama Crnomorskog i Jadranskog sliva, a za za ekologiju slatkih voda iz Berlina, koje koje su veæ bile svrstane u ovaj rod: obièna jadovsku gaovicu tipsko nalazište je rijeka je vodio ihtiolog Jörg Freyhof, a koju je svjetlica (T. polylepis), sinjska ili cetinjska Jadova, pritoka ponornice Like, kod mjesta pojaèala jedna od vodeæih specijalistica svjetlica (T. ukliva) i turska ili sitnoljuskava Ploèa (Zupanèiæ & Bogutskaya, 2002). za slatkovodne ribe Nina Bogutskaya svjetlica (T. tursky) (Taler, 1953; Mrakovèiæ i Od ovih deset reliktnih vrsta, pet iz Rusije, provela je istraivanje sur., 2004; 2006). je prošireno u BIH, a èak devet ih ivi u filogenetskog poloaja dinarskoga roda Vrste kojima je tijelo prekriveno Hrvatskoj. Èetiri vrste endemiène su za pijora (Phoxinellus) i došla do iznimno nepravilnim toèkastim šarama, imaju Liku, dok je ostalih šest rasprostranjeno zanimljivih rezultata. Detaljna analiza izdueni korijen repa, veliki postkleitrum, na podruèju srednje i june Dalmacije, obavljena na 33 morfološka karaktera, poveæani broj pterigiofora u podrepnoj peraji, zapadne Bosne te u Hercegovini. te molekularne analize DNA sekvenci iz izraenu genitalnu kvricu kod enki te veæi Biogeografski ih moemo podijeliti u 4 staniène jezgre i mitohondrija, utvrdila broj slabo okoštalih ljuskica, predstavljaju skupine: su da se rod pijora sastoji od tri zasebne zasebnu evolucijsku liniju i svrstane su U prvu, lièku skupinu pripadaju lièka i monofiletièke linije koje nisu u bliskom u novouspostavljeni rod Delminichthys. krbavska svjetlica te jadovska i krbavska 7/2006. SUBTERRANEA CROATICA SUBTERRANEA CROATICA 7/2006. BIOSPELEOLOGIJA gaovica. Druga, sjevernodalmatinska novih vrsta najzasluniji je uporni slovenski od opisanih, pa i neopisanih vrsta veæ skupina proširena je izmeðu rijeka ihtiolog, po profesiji pravnik, Primo kritièno ugroene, ako ne i istrijebljene, Krke i Cetine i njoj pripadaju pijurica Zupanèiè, koji godinama istrauje dinarski prvenstveno zbog antropogenog utjecaja. i dalmatinski pijor. Za nalaz pijurice u krš u potrazi za novim i rijetkim vrstama Brojni provedeni hidrotehnièki zahvati u Šatorskom jezeru kod Bosanskog Grahova riba. Lici i Dalmaciji, kao što su preusmjeravanje pretpostavlja se da je rijeè o introdukciji I naši ihtiolozi rade na ovoj skupini vodenih tokova, potapanje kanjona, prilikom naseljavanja pastrva (Deliæ i riba. Prikazane su u svjetskoj biospeleološkoj dolina ili cijelih podruèja, crpljenje vode i sur, 2005). Treæa, srednjedalmatinska enciklopediji i pregledu Hrvatske podzemne kaptiranje krških izvora direktno utjeèu na skupina naseljava podruèje izmeðu rijeka faune (Tvrtkoviæ & Franièeviæ, 2001, 2002). hidrološki reim, iscrpljuju osnovni medij Cetine i Neretve, a pripadaju joj imotska Utvrðene su biometrijske karakteristike u kojem ive – vodu, mijenjaju njihova gaovica i neretvanski pijor. Konaèno, populacije imotske gaovice iz Crvenog staništa – potopljene špiljske kanale, krške treæu, junodalmatinsku skupinu èine vrste jezera (Franièeviæ & Tièina, 2003), novi izvore i periodièna krška jezera te tako proširene juno od Neretve, popovska lokaliteti pijurice u BIH (Deliæ i sur., 2005), ugroavaju i uništavaju populacije riba. gaovica i gataèka svjetlica. Za pretpostaviti a sve su naše ugroene vrste slatkovodnih Istièe se i opasnost fizièkog, kemijskog je da bi se još koja nova vrsta za znanost riba, pa tako i gaovice obuhvaæene u Crvenoj i biološkog zagaðenja vode, ali moda mogla naæi na podruèju Crne gore. knjizi slatkovodnih riba Hrvatske (Mrakovèiæ najveæi problem za opstanak vrsta je i sur., 2006). Konaèno, prvenstveno nekontrolirano naseljavanje alohtonog REFUGIJI U DINARSKOM KRŠU zahvaljujuæi Branku Jaliæu, biospeleologu predatora, ruièaste ili kalifornijske pastrve i djelatniku Hrvatskog prirodoslovnog (Salmo gairdneri) u njihova staništa. Ovaj Analiza posebnog muzeja u Zagrebu, kao i višem kustosu potpuno iracionalan zahvat na mnogim je «molekularnog sata» pokazala je da se Nikoli Tvrtkoviæu, u Muzeju je skupljena podruèjima Hrvatske doveo do potpunog rod Delminichthys odijelio od najsrodnijeg reprezentativna zbirka ove skupine riba, u nestanka populacija gaovica, a naknadno roda Pseudophoxinellus još u srednjem kojoj se nalaze holotipovi i paratipovi nekih uslijed nedostatka hrane i pastrva. miocenu, odnosno prije oko 13 milijuna od novoopisanih vrsta. Nadajmo se da æe Potrebno je hitno provesti godina (Freyhoff i sur, 2006). Rod gaovica ovakvi rezultati potaknuti naše speloronioce kompleksni istraivaèki projekt kojim bi je ostatak prvog vala širenja potporodice da u suradnji s biospeleolozima obrate utvrdili velièine i ugroenost populacija šarana koji se nije znaèajnije proširio, za posebnu panju na male ribice u podzemlju. te utvrdili potrebne akcijske planove za 34 razliku od drugog vala, èije su vrste ubrzano oèuvanje vrsta. Zadnji je trenutak da zavladale vodama Europe i zapadne Azije. ZAKLJUÈAK konaèno uvidimo jedinstvenost i bogatstvo, Rod Delminichthys predstavlja jedan ali i krhkost dinarskoga krša, te dobro od najizoliranijih rodova potporodice Zbog velike bioraznolikosti razmislimo
Load more

Recommended publications
  • Taksonomske I Biološko-Ekološke Značajke Roda Telestes Bonaparte 1837(Actinopterygii) Na Području Velike I Male Kapele
    Taksonomske i biološko-ekološke značajke roda Telestes Bonaparte 1837(Actinopterygii) na području Velike i Male Kapele Marčić, Zoran Doctoral thesis / Disertacija 2013 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Science / Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:988263 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-07 Repository / Repozitorij: Repository of Faculty of Science - University of Zagreb Sveučilište u Zagrebu PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET BIOLOŠKI ODSJEK Zoran Marčić TAKSONOMSKE I BIOLOŠKO- EKOLOŠKE ZNAČAJKE RODA Telestes BONAPARTE, 1837 (ACTINOPTERYGII) NA PODRUČJU VELIKE I MALE KAPELE DOKTORSKI RAD Zagreb, 2013. University of Zagreb FACULTY OF SCIENCE DIVISION OF BIOLOGY Zoran Marčić TAXONOMIC, BIOLOGICAL AND ECOLOGICAL CHARACTERISTICS OF THE GENUS Telestes BONAPARTE, 1837 (ACTINOPTERYGII) IN THE AREA OF VELIKA KAPELA AND MALA KAPELA MOUNTAINS DOCTORAL THESIS Zagreb, 2013. Ova je disertacija izrađena u Zoologijskom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom prof. dr. sc. Perice Mustafića, u sklopu Sveučilišnog poslijediplomskog studija Biologije pri Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. III Zahvaljujem mentoru prof. dr. sc. Perici Mustafiću na savjetima i pomoći tijekom izrade ove disertascije. Posebno hvala i prof. dr. sc. Miloradu Mrakovčiću koji je omogućio početak postdiplomskog studija te izradu ove disertacije. Hvala i svim kolegama (i sadašnjim i bivšim i pridruženim) iz laboratorija za kralješnjake Marku, Aljoši, Siniši, Ivani, Davoru, Tanji i Andreji na pomoći pri terenskom radu te savjetima i podršci. Hvala i mojim diplomanticama Ivani, Ani i Ireni na pomoći pri obradi uzoraka. Posebno hvala i gospođi Ivančici, Mariji i Vlatki na pomoći pri obradi makrozoobentosa i sadržaja želudaca.
    [Show full text]
  • Age Structure of the Endemic Fish Phoxinellus Pseudalepidotus (Cyprinidae) from Mostarsko Blato (Neretva River Basin, Bosnia and Herzegovina)
    European International Journal of Science and Technology ISSN: 2304-9693 www.eijst.org.uk Age Structure of the Endemic Fish Phoxinellus pseudalepidotus (Cyprinidae) from Mostarsko Blato (Neretva River Basin, Bosnia and Herzegovina) Ivana MARKOTIĆ1*, Marko ĆALETA2 and Branko GLAMUZINA3 1University of Mostar, Faculty of Science, Matice hrvatske b.b., 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina 2University of Zagreb, Faculty of Teacher Education, Savska cesta 55, 10000 Zagreb, Croatia 3University of Dubrovnik, Department of Aquaculture, Ćira Carića 4, 20000 Dubrovnik, Croatia *Corresponding author: Ivana MARKOTIĆ University of Mostar Faculty of Science MOSTAR, BOSNIA AND HERZEGOVINA E-mail: [email protected] Abstract This study provides age structure information for Phoxinellus pseudalepidotus, a freshwater fish endemic to the Neretva River basin, which is classified by the IUCN as vulnerable. Fish sampling was carried out in 2009 by gill nets and „krtol“, traditional hunting tool in the area of Mostarsko Blato (Neretva River Basin, Bosnia and Herzegovina). In order to analyze age structure of the population, 70 units of various age categories were taken. Length range of all analyzed units was from 2,7 to 11,5 cm. By reading otoliths, a total of four age classes was established: 0+, 1+, 2+ and 3+. The largest part of the sample consisted of 2- year-old units (40%). There were 28,6% of 1-year-old units, 27,1% of 3-year-old units, and 4,3% of 4-year- old units. The mean estimated total length (TL) of 1-year-old P. pseudalepidotus was 4 cm; 2-year-old, 6,7 cm; 3-year-old, 9,15 cm; 4-year-old, 11,05 cm.
    [Show full text]
  • The Status and Distribution of Freshwater Fish Endemic to the Mediterranean Basin
    IUCN – The Species Survival Commission The Status and Distribution of The Species Survival Commission (SSC) is the largest of IUCN’s six volunteer commissions with a global membership of 8,000 experts. SSC advises IUCN and its members on the wide range of technical and scientific aspects of species conservation Freshwater Fish Endemic to the and is dedicated to securing a future for biodiversity. SSC has significant input into the international agreements dealing with biodiversity conservation. Mediterranean Basin www.iucn.org/themes/ssc Compiled and edited by Kevin G. Smith and William R.T. Darwall IUCN – Freshwater Biodiversity Programme The IUCN Freshwater Biodiversity Assessment Programme was set up in 2001 in response to the rapidly declining status of freshwater habitats and their species. Its mission is to provide information for the conservation and sustainable management of freshwater biodiversity. www.iucn.org/themes/ssc/programs/freshwater IUCN – Centre for Mediterranean Cooperation The Centre was opened in October 2001 and is located in the offices of the Parque Tecnologico de Andalucia near Malaga. IUCN has over 172 members in the Mediterranean region, including 15 governments. Its mission is to influence, encourage and assist Mediterranean societies to conserve and use sustainably the natural resources of the region and work with IUCN members and cooperate with all other agencies that share the objectives of the IUCN. www.iucn.org/places/medoffice Rue Mauverney 28 1196 Gland Switzerland Tel +41 22 999 0000 Fax +41 22 999 0002 E-mail: [email protected] www.iucn.org IUCN Red List of Threatened SpeciesTM – Mediterranean Regional Assessment No.
    [Show full text]
  • Razvoj Ličinke Krbavske Gaovice Delminichthys Krbavensis Zupančić I Bogutskaya, 2002 (Cyprinidae, Actinopterygii)
    Razvoj ličinke krbavske gaovice Delminichthys krbavensis Zupančić i Bogutskaya, 2002 (Cyprinidae, Actinopterygii) Tominac, Ana Master's thesis / Diplomski rad 2016 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Science / Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:014930 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-29 Repository / Repozitorij: Repository of Faculty of Science - University of Zagreb Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno - matematički fakultet Biološki odsjek Ana Tominac Razvoj ličinke krbavske gaovice Delminichthys krbavensis Zupančič i Bogutskaya, 2002 (Cyprinidae, Actinopterygii). Diplomski rad Zagreb, 2016. Ovaj rad izrađen je na Zoologijskom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno - matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Perice Mustafića i neposrednim vodstvom dr. sc Zorana Marčića, predan je na ocjenu Biološkom odsjeku Prirodoslovno- matematičkog fakulteta u Zagrebu radi stjecanja zvanja mag. edukacije biologije i kemije. Zahvaljujem mentoru i neposrednom voditelju, mojoj obitelji, prijateljima i dečku na podršci i vremenu koje su uložili. TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno - matematički fakultet Biološki odsjek Diplomski rad RAZVOJ LIČINKE KRBAVSKE GAOVICE DELMINICHTHYS KRBAVENSIS ZUPANČIČ I BOGUTSKAYA, 2002 (CYPRINIDAE, ACTINOPTERYGII). Ana Tominac Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska U ovom je radu prvi puta opisan rani razvoj ličinke krbavske gaovice (Delminichthys krbavensis). Jedinkama iz akvarijskog mrijesta izmjerene su i izbrojane osnovne morfometrijske i merističke karakteristike prema modificiranoj metodi Kovač (2000) kroz 51 dan praćenja nakon mrijesta. Najbrži rast je zabilježen u prvih 15 dana promatranja. Žumanjčana vreća kod svih jedinki nestaje do desetog dana nakon mrijesta. Otvaranje usta se događa deseti dan nakon izvaljivanja.
    [Show full text]
  • AHNELT H. 2008. Bestimmungsschlüssel Für Die In
    Ahnelt H. 2008 Bestimmungsschlüssel 1 BESTIMMUNGSSCHLÜSSEL FÜR DIE IN ÖSTERREICH VORKOMMENDEN FISCHE HARALD AHNELT Department für Theoretische Biologie, Fakultät für Lebenswissenschaften, Universität Wien, Althanstrasse 14, 1090 Wien [email protected] Online: 10 September 2008 Zitiervorschlag: Ahnelt H. 2008 Bestimmungsschlüssel für die in Österreich vorkommenden Fische. http://homepage.univie.ac.at/harald.ahnelt/Harald_Ahnelts_Homepage/Publications.html [Download-Datum] Bestimmungsschlüssel heimischer Fische Dieser Bestimmungsschlüssel ist für die Fischarten Österreichs ausgelegt. Merkmale und Merkmalskombinationen können daher bei Anwendung auf Fische anderer Länder zu nicht korrekten Ergebnissen führen. Identification key for Austrian freshwater fishes This identification key should only be used for fishes from Austrian freshwaters. This key will possibly not work for fishes from other European countries. Nobody is perfect – schon gar nicht ein Bestimmungsschlüssel. Ein Bestimmungsschlüssel baut auf charakteristischen Merkmalen auf, er vereinfacht und kann keinen Anspruch auf Vollständigkeit erheben. Auch dieser Bestimmungsschlüssel ist nur ein Versuch ein komplexes System in einen übersichtliche Form zu bringen. Die Natur sieht aber oft anders aus. Die Bandbreite an Merkmalen ist bei vielen Arten groß. Manche Populationen sind an unterschiedliche Umweltbedingungen angepasst und bilden unterscheidbare ökologische Formen. Andere Populationen sind isoliert und einige davon sind systematisch noch ungenügend erforscht. Möglicherweise taucht ja in Österreich noch die eine oder andere neue Art auf. Sollte es einmal nicht passen, oder wenn sich ein Fehler eingeschlichen hat, ersuche ich um Information - [email protected] oder unter obiger Adresse. Verbesserungsvorschläge und Ergänzungen sind willkommen. Ahnelt H. 2008 Bestimmungsschlüssel 2 Einleitung 1858 erschien das Buch „Die Süßwasserfische der Österreichischen Monarchie mit Rücksicht auf die angrenzenden Länder“, verfasst von den Österreichern Johann Jakob Heckel und Rudolf Kner.
    [Show full text]
  • Genska Raznolikost I Vijabilnost Populacija Endemskih Vrsta Roda Telestes (Cyprinidae, Actinopterygii)
    Genska raznolikost i vijabilnost populacija endemskih vrsta roda Telestes (Cyprinidae, Actinopterygii) Flauder, Elena Master's thesis / Diplomski rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Science / Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:405837 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-04 Repository / Repozitorij: Repository of Faculty of Science - University of Zagreb Sveučilište u Zagrebu PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET BIOLOŠKI ODSJEK Elena Flauder GENSKA RAZNOLIKOST I VIJABILNOST POPULACIJA ENDEMSKIH VRSTA RODA Telestes (Cyprinidae, Actinopterygii) DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2017. Ovaj rad, izrađen na Zoologijskom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno – matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom doc. dr. sc. Ivane Buj, predan je na ocjenu Biološkom odsjeku Prirodoslovno – matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi stjecanja zvanja magistrice ekologije i zaštite prirode. 1 ZAHVALE: Velika hvala mentorici doc. dr. sc. Ivani Buj te suvoditelju dr. sc. Zoranu Marčiću na vremenu, strpljenju i pomoći pri izradi diplomskog rada. Hvala roditeljima Ljubici i Goranu na brizi i potpori tijekom cijelog mog obrazovanja, braći Andreju i Vikiju koji su mi popravljali dan u najtežim trenucima, baki Elzi i didi Dragi koji su željno iščekivali rezultat svakog mog ispita i veselili se zajedno sa mnom. Hvala mojoj Martini Hojsak koja me je uputila u ovaj diplomski studij i uvijek pomagala i bila uz mene tijekom pohađanja preddiplomskog studija. Velika hvala mojoj Rebecci koja je sa mnom istraživala čari Zagreba i bez koje moj boravak u Zagrebu ne bi bio toliko ispunjen, zabavan, sretan i divan. Zahvaljujući njoj, razdoblje studiranja u Zagrebu pamtit ću kao najljepše razdoblje u životu.
    [Show full text]
  • Sastav Slatkovodne Ihtiofaune Rijeke Dunav U Hrvatskoj
    Sastav slatkovodne ihtiofaune rijeke Dunav u Hrvatskoj Ištvanić, Karlo Undergraduate thesis / Završni rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechical Sciences Osijek / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:358525 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-07 Repository / Repozitorij: Repository of the Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek - Repository of the Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK Karlo Ištvanić Preddiplomski sveučilišni studij Poljoprivreda Smjer Bilinogojstvo Sastav slatkovodne ihtiofaune rijeke Dunav u Hrvatskoj Završni rad Osijek, 2020. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK Karlo Ištvanić Preddiplomski sveučilišni studij Poljoprivreda Smjer Bilinogojstvo Sastav slatkovodne ihtiofaune rijeke Dunav u Hrvatskoj Završni rad Povjerenstvo za ocjenu završnog rada: 1. izv. prof. dr. sc. Siniša Ozimec, mentor 2. doc. dr. sc. Dinko Jelkić 3. dr. sc. Marin Kovačić Osijek, 2020. TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Završni rad Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Preddiplomski sveučilišni studij Poljoprivreda, smjer Bilinogojstvo Karlo Ištvanić Sastav slatkovodne ihtiofaune rijeke Dunav u Hrvatskoj Sažetak: Rijeka Dunav u dijelu svog srednjeg toka protječe kroz Republiku Hrvatsku duljinom od 137,5 km. Analizirani su taksonomska raznolikost, sastav, ugroženost i zaštita faune slatkovodnih riba Dunava u Hrvatskoj. Sadašnja raznolikost obuhvaća 81 vrstu što čini 59 % poznate faune slatkovodnih riba Hrvatske, raspoređenih u 27 porodica i 13 redova. Najbrojnije prema broju vrsta su porodice: Leuciscidae, Percidae, Acipenseridae i Cyprinidae.
    [Show full text]
  • BMC Evolutionary Biology Biomed Central
    BMC Evolutionary Biology BioMed Central Research article Open Access Evolution of miniaturization and the phylogenetic position of Paedocypris, comprising the world's smallest vertebrate Lukas Rüber*1, Maurice Kottelat2, Heok Hui Tan3, Peter KL Ng3 and Ralf Britz1 Address: 1Department of Zoology, The Natural History Museum, Cromwell Road, London SW7 5BD, UK, 2Route de la Baroche 12, Case postale 57, CH-2952 Cornol, Switzerland (permanent address) and Raffles Museum of Biodiversity Research, National University of Singapore, Kent Ridge, Singapore 119260 and 3Department of Biological Sciences, National University of Singapore, Kent Ridge, Singapore 119260 Email: Lukas Rüber* - [email protected]; Maurice Kottelat - [email protected]; Heok Hui Tan - [email protected]; Peter KL Ng - [email protected]; Ralf Britz - [email protected] * Corresponding author Published: 13 March 2007 Received: 23 October 2006 Accepted: 13 March 2007 BMC Evolutionary Biology 2007, 7:38 doi:10.1186/1471-2148-7-38 This article is available from: http://www.biomedcentral.com/1471-2148/7/38 © 2007 Rüber et al; licensee BioMed Central Ltd. This is an Open Access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution License (http://creativecommons.org/licenses/by/2.0), which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited. Abstract Background: Paedocypris, a highly developmentally truncated fish from peat swamp forests in Southeast Asia, comprises the world's smallest vertebrate. Although clearly a cyprinid fish, a hypothesis about its phylogenetic position among the subfamilies of this largest teleost family, with over 2400 species, does not exist.
    [Show full text]
  • Genska Raznolikost I Vijabilnost Populacija Endemskih Vrsta Roda Telestes (Cyprinidae, Actinopterygii)
    Genska raznolikost i vijabilnost populacija endemskih vrsta roda Telestes (Cyprinidae, Actinopterygii) Flauder, Elena Master's thesis / Diplomski rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Science / Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:405837 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-01 Repository / Repozitorij: Repository of Faculty of Science - University of Zagreb Sveučilište u Zagrebu PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET BIOLOŠKI ODSJEK Elena Flauder GENSKA RAZNOLIKOST I VIJABILNOST POPULACIJA ENDEMSKIH VRSTA RODA Telestes (Cyprinidae, Actinopterygii) DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2017. Ovaj rad, izrađen na Zoologijskom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno – matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom doc. dr. sc. Ivane Buj, predan je na ocjenu Biološkom odsjeku Prirodoslovno – matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi stjecanja zvanja magistrice ekologije i zaštite prirode. 1 ZAHVALE: Velika hvala mentorici doc. dr. sc. Ivani Buj te suvoditelju dr. sc. Zoranu Marčiću na vremenu, strpljenju i pomoći pri izradi diplomskog rada. Hvala roditeljima Ljubici i Goranu na brizi i potpori tijekom cijelog mog obrazovanja, braći Andreju i Vikiju koji su mi popravljali dan u najtežim trenucima, baki Elzi i didi Dragi koji su željno iščekivali rezultat svakog mog ispita i veselili se zajedno sa mnom. Hvala mojoj Martini Hojsak koja me je uputila u ovaj diplomski studij i uvijek pomagala i bila uz mene tijekom pohađanja preddiplomskog studija. Velika hvala mojoj Rebecci koja je sa mnom istraživala čari Zagreba i bez koje moj boravak u Zagrebu ne bi bio toliko ispunjen, zabavan, sretan i divan. Zahvaljujući njoj, razdoblje studiranja u Zagrebu pamtit ću kao najljepše razdoblje u životu.
    [Show full text]
  • Nacionalni Programi Za Praćenje Stanja Očuvanosti Vrsta U Hrvatskoj
    NACIONALNI PROGRAMI ZA PRAĆENJE STANJA OČUVANOSTI VRSTA U HRVATSKOJ JADOVSKA GAOVICA (Delminichthys jadovensis) Zoran Marčić, Marko Ćaleta Program je izrađen u okviru projekta IPA 2009 Project NATURA 2000 Management and Monitoring - NATURA MANMON 2014. JADOVSKA GAOVICA ( GAOVICA JADOVSKA SADRŽAJ Vanjski izgled i areal 3 Rasprostranjenost u Hrvatskoj 3 Stanište 3 Fenologija i biologija populacije 3 Pritisci i prijetnje 3 Mjere očuvanja 4 Delminichthys jadovensis Delminichthys Prilozi Direktivi o staništima 4 Crveni popis 4 PROGRAM MONITORINGA ZA ALPINSKU BIOGEOGRAFSKU REGIJU 5 Terensko kartiranje 5 Monitoring na lokalitetima 6 Nesustavno prikupljanje podataka 8 EVALUACIJA KOMPONENATA 9 ) Areal 9 Populacija 9 Stanište za vrstu 9 Izgledi za budućnost 9 LITERATURA 11 nacionalni programi za praćenje stanja očuvanosti vrsta u hrvatskoj Vanjski izgled i areal ) Jadovska gaovica (slika 1.) je mala endemska riba iz porodice Cyprinidae (šarani) i reda Cypriniformes (šaranke) koja dostiže standardnu dužinu tijela od 93 mm. Tijelo joj je bočno spljošteno s dugačkim repnim drškom te jednolično obojeno, a leđa i bokovi posuti su brojnim crnim mrljicama nepravilnog oblika. Bočna je pruga isprekidana i u njoj obično brojimo 51-60 probušenih ljusaka. Usta su završna. Leđna i podrepna peraja imaju 71/2 razgranatih leđnih šipčica. Tijelo je prekriveno malim, nježnim, ovalnim ljuskama koje su duboko usađene u kožu. Od ostalih se pripadnika roda Delminichthys razlikuje kombinacijom sljedećih osobina: završna usta na šiljatoj gubici, zadebljana koža osobito kod jedinki u mrijestu, bočna pruga može i ne mora biti prekinuta i završava na repnom dršku, ljuske na bočnoj prugi se preklapaju i veće su od ostalih ljusaka na tijelu. Delminichthys jadovensis Delminichthys JADOVSKA GAOVICA ( GAOVICA JADOVSKA Slika 1.
    [Show full text]
  • EKOLOŠKE ZNAČAJKE RODA Telestes BONAPARTE, 1837 (ACTINOPTERYGII) NA PODRUČJU VELIKE I MALE KAPELE
    Sveučilište u Zagrebu PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET BIOLOŠKI ODSJEK Zoran Marčić TAKSONOMSKE I BIOLOŠKO- EKOLOŠKE ZNAČAJKE RODA Telestes BONAPARTE, 1837 (ACTINOPTERYGII) NA PODRUČJU VELIKE I MALE KAPELE DOKTORSKI RAD Zagreb, 2013. University of Zagreb FACULTY OF SCIENCE DIVISION OF BIOLOGY Zoran Marčić TAXONOMIC, BIOLOGICAL AND ECOLOGICAL CHARACTERISTICS OF THE GENUS Telestes BONAPARTE, 1837 (ACTINOPTERYGII) IN THE AREA OF VELIKA KAPELA AND MALA KAPELA MOUNTAINS DOCTORAL THESIS Zagreb, 2013. Ova je disertacija izrađena u Zoologijskom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom prof. dr. sc. Perice Mustafića, u sklopu Sveučilišnog poslijediplomskog studija Biologije pri Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. III Zahvaljujem mentoru prof. dr. sc. Perici Mustafiću na savjetima i pomoći tijekom izrade ove disertascije. Posebno hvala i prof. dr. sc. Miloradu Mrakovčiću koji je omogućio početak postdiplomskog studija te izradu ove disertacije. Hvala i svim kolegama (i sadašnjim i bivšim i pridruženim) iz laboratorija za kralješnjake Marku, Aljoši, Siniši, Ivani, Davoru, Tanji i Andreji na pomoći pri terenskom radu te savjetima i podršci. Hvala i mojim diplomanticama Ivani, Ani i Ireni na pomoći pri obradi uzoraka. Posebno hvala i gospođi Ivančici, Mariji i Vlatki na pomoći pri obradi makrozoobentosa i sadržaja želudaca. Veliko hvala i mojoj obitelji na podršci te poticaju s tisuću puta pitanim „Kad ćeš doktorirat'?“. Posebno hvala Maji, Špiru i Luce. IV TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište u Zagrebu Doktorski rad Prirodoslovno-matematički fakultet Biološki odsjek TAKSONOMSKE I BIOLOŠKO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE RODA Telestes BONAPARTE, 1837 (ACTINOPTERYGII) NA PODRUČJU VELIKE I MALE KAPELE Zoran Marčić Zoologijski zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb U ovom su radu prvi put istražene taksonomske te biološko-ekološke značajke riba iz roda Telestes na području Velike i Male Kapele.
    [Show full text]
  • The Phylogenetic Relationships and Species Richness of Host-Specific Dactylogyrus Parasites Shaped by the Biogeography of Balkan
    www.nature.com/scientificreports OPEN The phylogenetic relationships and species richness of host-specifc Dactylogyrus parasites shaped Received: 23 February 2018 Accepted: 17 August 2018 by the biogeography of Balkan Published: xx xx xxxx cyprinids Michal Benovics1, Yves Desdevises2, Jasna Vukić3, Radek Šanda4 & Andrea Šimková1 Parasites exhibiting a high degree of host specifcity are expected to be intimately associated with their hosts. Therefore, the evolution of host-specifc parasites is at least partially shaped by the evolutionary history and distribution of such hosts. Gill ectoparasites of Dactylogyrus (Monogenea) are specifc to cyprinid fsh. In the present study, we investigated the evolutionary history of 47 Dactylogyrus species from the Balkan Peninsula, the Mediteranean region exhibiting the highest cyprinid diversity in Europe, and from central European cyprinids. Phylogenetic analyses revealed four well-supported clades of endemic and non-endemic Dactylogyrus spp. with four basal taxa. Endemic cyprinids with a limited distribution range were parasitized by endemic Dactylogyrus species, but some of them shared several Dactylogyrus species with central European cyprinids. Species delimitation analyses based on molecular data suggest that Dactylogyrus diversity is higher than that defned from morphology. Some endemic cyprinid species harboured Dactylogyrus species of diferent origins, this probably resulting from multiple host switching. Our results support the view that the evolution of Dactylogyrus in the Balkans has been infuenced not only by the historical dispersion and distribution of their cyprinid hosts, but also by recent contacts of non-native cyprinid species with endemic cyprinid fauna in this region. Te species richness of parasitic taxa and their distribution in host species is usually closely related to the history, dispersion and diversity of their hosts1–3.
    [Show full text]