7/2006. SUBTERRANEA CROATICA SUBTERRANEA CROATICA 7/2006. BIOSPELEOLOGIJA DELMINICHTHYS – NOVI, ENDEMIÈNI ROD RIBA HRVATSKOGA KRŠA PIŠE: mr.sc. Roman Ozimec Hrvatsko biospeleološko društvo Zagreb Imotska gaovica ( Delminichthys adspersus) foto: Marijana Cukrov UVOD morfoloških prilagodbi, naèinom svojeg jedna od najbogatijih porodica riba te Na podruèju Dinarida u ivota stalno vezani za krško podzemlje, potporodici šarana (Leuciscinae) s 35 potopljenim špiljskim kanalima prilikom odnosno hidrološki reim krša. U sušnim rodova i više od 180 vrsta. Prošireni su istraivanja relativno èesto sreæemo razdobljima borave u podzemlju, a kad iskljuèivo u Hrvatskoj i BIH, vjerojatno i ribe. Iako u Europi i Aziji ne nalazimo se izvori aktiviraju, ribice izlaze u vanjske u Crnoj gori, dok su nalazi za Sloveniju i prave špiljske ili stigobiontne ribe, neke vodotokove i periodièka, poplavna jezera. Albaniju gotovo sigurno rezultat pogrešnih 30 od naših vrsta barem su dijelom svojeg Ubrzano se hrane i nakupljaju rezervne determinacija. To ne treba èuditi, jer je ivotnog ciklusa vezane za podzemlje. tvari u obliku masnoæa koje im omoguæuju filogenija i taksonomija ovih rijetkih i Uz trogloksene vanjske slatkovodne ribe, opstanak prilikom dugotrajnog boravka u endemiènih, tek desetak centimetara pastrve, klenove i druge, koje završe u podzemlju, kada se voda povuèe. dugaèkih ribica, od poèetka njihovog 31 podzemlju nošene ponornim bujicama, Pijori ili gaovice pripadaju redu istraivanja predstavljala veliki problem prisutni su pijori ili gaovice za koje šaranki (Cypriniformes), porodici bjelica ihtiolozima. Smještane su u razne rodove moemo reæi da su, iako bez posebnih (Cyprinidae), koja je s više od 2000 vrsta (Leucos, Phoxinus, Paraphoxinus), da bi se Crveno jezero foto: Tihomir Kovaèeviæ 7/2006. SUBTERRANEA CROATICA SUBTERRANEA CROATICA 7/2006. BIOSPELEOLOGIJA Jadovska gaovica (Delminichthys jadovensis) 32 Krbavska gaovica (Delminichthys krbavensis) 33 Imotska gaovica (Delminichthys adspersus) Popovska gaovica (Delminichthys ghetaldii) 7/2006. SUBTERRANEA CROATICA SUBTERRANEA CROATICA 7/2006. BIOSPELEOLOGIJA 32 Izvor rijeke Omble foto: Hrvoje Cvitanoviæ konaèno pijori svrstali u rod Phoxinellus. srodstvu, pa su dosadašnji pijori podijeljeni Rod je dobio ime kombinacijom dvije Intenzivnim istraivanjem, na na tri roda. rijeèi – latinskog naziva Delminium, kao 33 samom poèetku 21. stoljeæa opisano je U sklopu dosadašnjeg roda se zvala ilirska prijestolnica predrimske nekoliko novih vrsta èime je utvrðeno Phoxinellus ostaju pijurica ili podbila Dalmacije (današnji Tomislavgrad) i grèke ukupno deset vrsta pijora. U sklopu (P. alepidotus), dalmatinski pijor (P. rijeèi za ribu – ichthys. U skladu s imenom istraivanja uoèene su vane morfološke dalmaticus) i recentno opisani neretvanski tipske vrste ovog novog roda, èuvenom razlike izmeðu pojedinih skupina pijor (P. pseudalepidotus). Ove vrste imaju imotskom gaovicom (D. adspersus), vrsta (Zupanèiæ & Bogutskaya, 2000, jednobojno tijelo, nedostaje im ili imaju vrlo moemo ga nazvati gaovice. Uz imotsku, 2002; Bogutskaya & Zupanèiæ, 2003). mali postkleitrum, nemaju genitalnu kvricu novom rodu pripadaju: popovska Nasluæivalo se vano znanstveno otkriæe, i tijelo im je gotovo potpuno golo, s vrlo gaovica (D. ghetaldii), krbavska gaovica ali još nije bilo konaènog zakljuèka. malim brojem ljuskica. (D. krbavensis) i jadovska gaovica (D. Vrste koje takoðer nemaju genitalnu jadovensis). Od ove èetiri vrste, tri su NOVI ROD DELMINICHTHYS kvricu, imaju vrlo mali postkleitrum ili on u opisane iz Hrvatske, a jedna s Popovog potpunosti nedostaje, ali nisu jednobojne polja u Hercegovini, ali je naknadno U novije vrijeme se za rješavanje veæ im se du cijelog tijela protee tamna naðena i u izvorima dubrovaèkog srodstvenih odnosa taksonomski pruga i imaju tijelo prekriveno ljuskicama, podruèja. Imotska gaovica opisana je još sloenih faunistièkih skupina uz detaljne svrstane su u postojeæi rod svjetlica 1843. na osnovi primjeraka iz Crvenog morfološke izmjere i statistièku obradu (Telestes). Njemu pripadaju lièka svjetlica (T. jezera kod Imotskog. Za krbavsku gaovicu tako dobijenih podataka, obavezno koriste croaticus), krbavska svjetlica (T. fontinalis) i tipsko nalazište je Vukova izvor-špilja na metode molekularne analize. Grupa gataèka svjetlica (T. metohiensis), koje su do podruèju Krbavskog polja, razvodnica njemaèkih znanstvenika s Leibniz Instituta sada nazivane pijorima, zajedno s vrstama Crnomorskog i Jadranskog sliva, a za za ekologiju slatkih voda iz Berlina, koje koje su veæ bile svrstane u ovaj rod: obièna jadovsku gaovicu tipsko nalazište je rijeka je vodio ihtiolog Jörg Freyhof, a koju je svjetlica (T. polylepis), sinjska ili cetinjska Jadova, pritoka ponornice Like, kod mjesta pojaèala jedna od vodeæih specijalistica svjetlica (T. ukliva) i turska ili sitnoljuskava Ploèa (Zupanèiæ & Bogutskaya, 2002). za slatkovodne ribe Nina Bogutskaya svjetlica (T. tursky) (Taler, 1953; Mrakovèiæ i Od ovih deset reliktnih vrsta, pet iz Rusije, provela je istraivanje sur., 2004; 2006). je prošireno u BIH, a èak devet ih ivi u filogenetskog poloaja dinarskoga roda Vrste kojima je tijelo prekriveno Hrvatskoj. Èetiri vrste endemiène su za pijora (Phoxinellus) i došla do iznimno nepravilnim toèkastim šarama, imaju Liku, dok je ostalih šest rasprostranjeno zanimljivih rezultata. Detaljna analiza izdueni korijen repa, veliki postkleitrum, na podruèju srednje i june Dalmacije, obavljena na 33 morfološka karaktera, poveæani broj pterigiofora u podrepnoj peraji, zapadne Bosne te u Hercegovini. te molekularne analize DNA sekvenci iz izraenu genitalnu kvricu kod enki te veæi Biogeografski ih moemo podijeliti u 4 staniène jezgre i mitohondrija, utvrdila broj slabo okoštalih ljuskica, predstavljaju skupine: su da se rod pijora sastoji od tri zasebne zasebnu evolucijsku liniju i svrstane su U prvu, lièku skupinu pripadaju lièka i monofiletièke linije koje nisu u bliskom u novouspostavljeni rod Delminichthys. krbavska svjetlica te jadovska i krbavska 7/2006. SUBTERRANEA CROATICA SUBTERRANEA CROATICA 7/2006. BIOSPELEOLOGIJA gaovica. Druga, sjevernodalmatinska novih vrsta najzasluniji je uporni slovenski od opisanih, pa i neopisanih vrsta veæ skupina proširena je izmeðu rijeka ihtiolog, po profesiji pravnik, Primo kritièno ugroene, ako ne i istrijebljene, Krke i Cetine i njoj pripadaju pijurica Zupanèiè, koji godinama istrauje dinarski prvenstveno zbog antropogenog utjecaja. i dalmatinski pijor. Za nalaz pijurice u krš u potrazi za novim i rijetkim vrstama Brojni provedeni hidrotehnièki zahvati u Šatorskom jezeru kod Bosanskog Grahova riba. Lici i Dalmaciji, kao što su preusmjeravanje pretpostavlja se da je rijeè o introdukciji I naši ihtiolozi rade na ovoj skupini vodenih tokova, potapanje kanjona, prilikom naseljavanja pastrva (Deliæ i riba. Prikazane su u svjetskoj biospeleološkoj dolina ili cijelih podruèja, crpljenje vode i sur, 2005). Treæa, srednjedalmatinska enciklopediji i pregledu Hrvatske podzemne kaptiranje krških izvora direktno utjeèu na skupina naseljava podruèje izmeðu rijeka faune (Tvrtkoviæ & Franièeviæ, 2001, 2002). hidrološki reim, iscrpljuju osnovni medij Cetine i Neretve, a pripadaju joj imotska Utvrðene su biometrijske karakteristike u kojem ive – vodu, mijenjaju njihova gaovica i neretvanski pijor. Konaèno, populacije imotske gaovice iz Crvenog staništa – potopljene špiljske kanale, krške treæu, junodalmatinsku skupinu èine vrste jezera (Franièeviæ & Tièina, 2003), novi izvore i periodièna krška jezera te tako proširene juno od Neretve, popovska lokaliteti pijurice u BIH (Deliæ i sur., 2005), ugroavaju i uništavaju populacije riba. gaovica i gataèka svjetlica. Za pretpostaviti a sve su naše ugroene vrste slatkovodnih Istièe se i opasnost fizièkog, kemijskog je da bi se još koja nova vrsta za znanost riba, pa tako i gaovice obuhvaæene u Crvenoj i biološkog zagaðenja vode, ali moda mogla naæi na podruèju Crne gore. knjizi slatkovodnih riba Hrvatske (Mrakovèiæ najveæi problem za opstanak vrsta je i sur., 2006). Konaèno, prvenstveno nekontrolirano naseljavanje alohtonog REFUGIJI U DINARSKOM KRŠU zahvaljujuæi Branku Jaliæu, biospeleologu predatora, ruièaste ili kalifornijske pastrve i djelatniku Hrvatskog prirodoslovnog (Salmo gairdneri) u njihova staništa. Ovaj Analiza posebnog muzeja u Zagrebu, kao i višem kustosu potpuno iracionalan zahvat na mnogim je «molekularnog sata» pokazala je da se Nikoli Tvrtkoviæu, u Muzeju je skupljena podruèjima Hrvatske doveo do potpunog rod Delminichthys odijelio od najsrodnijeg reprezentativna zbirka ove skupine riba, u nestanka populacija gaovica, a naknadno roda Pseudophoxinellus još u srednjem kojoj se nalaze holotipovi i paratipovi nekih uslijed nedostatka hrane i pastrva. miocenu, odnosno prije oko 13 milijuna od novoopisanih vrsta. Nadajmo se da æe Potrebno je hitno provesti godina (Freyhoff i sur, 2006). Rod gaovica ovakvi rezultati potaknuti naše speloronioce kompleksni istraivaèki projekt kojim bi je ostatak prvog vala širenja potporodice da u suradnji s biospeleolozima obrate utvrdili velièine i ugroenost populacija šarana koji se nije znaèajnije proširio, za posebnu panju na male ribice u podzemlju. te utvrdili potrebne akcijske planove za 34 razliku od drugog vala, èije su vrste ubrzano oèuvanje vrsta. Zadnji je trenutak da zavladale vodama Europe i zapadne Azije. ZAKLJUÈAK konaèno uvidimo jedinstvenost i bogatstvo, Rod Delminichthys predstavlja jedan ali i krhkost dinarskoga krša, te dobro od najizoliranijih rodova potporodice Zbog velike bioraznolikosti razmislimo