Društveni, Ekonomski, Vjerski I Kulturni Odnosi U Dubrovačkim Kolonijama U Bosni U 15

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Društveni, Ekonomski, Vjerski I Kulturni Odnosi U Dubrovačkim Kolonijama U Bosni U 15 Društveni, ekonomski, vjerski i kulturni odnosi u dubrovačkim kolonijama u Bosni u 15. stoljeću Alebić, Tamara Doctoral thesis / Disertacija 2015 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:236:553639 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-28 Repository / Repozitorij: Repository of Doctoral School, Josip Juraj University in Osijek DOKTORSKA ŠKOLA SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU Poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Kulturologija, smjer Kultura, umjetnost i književnost u europskom kontekstu Tamara Alebić DR UŠTVENI, EKONOMSKI, VJERSKI I KULTURNI ODNOSI U DUBROVAČKIM KOLONIJAMA U BOSNI U 15. STOLJEĆU Doktorska disertacija Osijek, 2015. I Doktorska disertacija obranjena je dana 6. srpnja 2015. godine u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku pred Povjerenstvom za obranu doktorske disertacije u sastavu: 1. Doc. dr. sc. Hrvoje Volner, docent Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, predsjednik 2. Prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, redovita profesorica u trajnom zvanju Umjetničke akademije u Osijeku, član 3. Izv. prof. dr. sc. Damir Matanović, izvanredni profesor Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, mentor i član Doktorska disertacija ima 492 kartice. UDK oznaka: PODATCI O MENTORU: Izv. prof. dr. sc. Damir Matanović, Fakultet za Odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku II Ovom prilikom posebno zahvaljujem mentoru, izv. prof. dr. sc. Damiru Matanoviću, na velikoj pomoći i savjetima pri izradi rada. Veliku zahvalnost dugujem i svojoj obitelji koja je u svakom trenutku bila uz mene. III S A Ž E T A K Privučeni poslovnim prilikama, posebice trgovinom, Dubrovčani odlaze u Bosnu te u značajnim rudarskim i trgovačkim mjestima formiraju svoje kolonije u kojima borave duž e ili krać e vrijeme. U nekima od njih Dubrovčani se počinju pojavljiva ti već u drugoj polovici 14. stoljeća, dok su puni intenzitet doživjeli u prvoj polovici 15. stoljeća. Značajno je da su se pojedini Dubrovčani u nekim kolonijama pojavljivali i istodobno. Srebrenica i Zvornik, kao i ostale dubrovačke kolonije , bile su nas tanjene plemićima i pučanima podrijetlom iz Dubrovnika, pri čemu je vlastela bila redovito birana u sudske komisije kao konzuli ili sudci. Određen se broj pučana obogatio te su tako postali važan čimbenik gospodarsko g i političko g života , a neki su od njih također bili birani u sudske komisije. Mnogi su bili uključeni u kreditno-trgovinske poslove. Snaženju vanjske trgovine doprin ijelo je vađenje ruda, posebice srebra i olova, po čemu su bosanski rudnici bili poznati. Povećan angažman Dubrovčana u rudarstvu bio je povezan s padom proizvodnje srebra na europskom tržištu i njegovom potražnjom. Usporedo s razvojem trgovine razvijala se i obrtnička djelatnost , u koju se uz posredovanje Dubrovčana uključivalo i domicilno stanovništvo. Trgovinska razmjena donijel a je sa sobom zapadnoeuropske utjecaje koji su se manifestirali u mnogim segmentima život a. Svakodnevni život Dubrovčana u Srebrenici, Zvorniku te njihovim ostalim kolonijama u Bosni odvijao se na sličan način kao onaj u Dubrovniku. Dubrovčani su sa sobom donijeli osobine dubrovačke, a preko Dubrovnika i obilježja europske kulture. Dubrovački utjecaj našao je svoje uporište i u vjerskom aspektu, posebice stoga što su Dubrovčani katolici. Mnogi od njih obilato su darivali crkve i franjevce o čemu svjedoče nj ihove oporuke. Njihova velika fluktuacija rezultirala je raznim sporovima koji su bili u nadležnosti dubrovačkih i mješovitih sudova. Na osnovi neobjavljene građe Državnog arhiva u Dubrovniku, objavljenih izvora i literature u radu će se prikazati na koji su način Dubrovčani utjecali na život promatranih kolonija. Ključne riječi: dubrovačke kolonije u Bosn i; obrtnici; trgovci; plemići; pučani; Dubrovčani; kultura IV S U M M A R Y Attracted by business opportunities, particularly in trade, people of Dubrovnik go to Bosnia and in the significant mining and commercial areas form their colonies where they live longer or shorter period of time. In some of those colonies people of Dubrovnik started to appear in the second half of the 14th century, while they experienced full intensity in the first half of the 15th century. It is significant that in some colonies few people of Dubrovnik occurred at the same time. Srebrenica and Zvornik and other Dubrovnik colonies were inhabited by nobles and commoners originating from Dubrovnik where landowners were regularly elected in the judicial commission as a consuls or judges. There were also a certain number of commoners who became rich and thus become an important factor that was involved in the economic and political spheres of life, and some of them had also been elected to the judicial commission. Many were involved in the credit-trading activities. Mining contributed to strengthening of foreign trade particularly silver and lead by which the Bosnian mines were known for. Increased involvement of the people of Dubrovnik in mining was associated with the fall in production of silver and its demand at the European market. Along with the development of trade, crafts developed as well, in which the people of Dubrovnik mediated in involvement of locals. Trade exchange has brought Western influences that were manifested in many aspects of life. The daily life of the people of Dubrovnik in Srebrenica, Zvornik and their other colonies in Bosnia was conducted in a similar way as the one in Dubrovnik. The people of Dubrovnik brought the qualities of Dubrovnik, and with it they have brought the features of European culture. Dubrovnik's influence found its footing in the religious aspect, especially because the people of Dubrovnik were Catholics. Many of them profusely donated the church and the Franciscans as evidenced by their testament. Their high fluctuation resulted in various disputes that were under the jurisdiction of Dubrovnik and mixed courts. Based on unpublished sources of the state archives in Dubrovnik, published sources and literature, this research paper will present how the people of Dubrovnik affected the life of the observed colonies. Keywords: Dubrovnik colonies in Bosnia; 15th century; craftsmen; merchants; nobles; commoners; people of Dubrovnik, culture V SADRŽAJ SAŽETAK ………………………………………………………………………………… IV SUMMARY ……………………………………………………………………………..... V 1. UVOD ……………………………………………………………………………… 1 2. SREDNJE PODRINJE …………………………………………………………… 5 3. GOSPODARSKE PRILIKE …………………………………………………….. 43 3.1. Razvoj rudarstva i uključenost Dubrovčana u 15. stoljeću ……………………. 43 3.2. Dubrovčani obrtnici ……………………………………………………………. 61 3.3. Dubrovčani trgovci …………………………………………………………….. 101 3.4. Uključivanje domaćih ljudi u obrt i trgovinu ………………………………….. 145 4. DUBROVČANI NASELJENICI SREBRENICE I ZVORNIKA U 15. STOLJEĆU …………………………………………………………………. 159 4.1. Dubrovčani s dužim i kraćim boravkom u Srebrenici i Zvorniku ……………... 159 4.2. Organizacija života u Srebrenici i Zvorniku …………………………………... 205 5. UPRAVNO-PRAVNI ODNOSI ………………………………………………….. 217 5.1. Dubrovački sudovi i njihov rad ……………………………………………….. 217 5.2. Mješovito sudstvo i rješavanje sporova između Dubrovčana i domaćih ljudi … 231 6. KULTUROLOŠKI KONTEKST SREBRENICE I ZVORNIKA U 15. STOLJ EĆU ................................................................................................................ 239 6.1. Kultura i privatni život………………………………………………………… 239 6.2. Vjerske prilike …………………………………………………………………. 256 6.3. Zdravstvene prilike …………………………………………………………….. 268 7. PRVE GODINE OSMANSKE PREVLASTI …………………………………… 280 8. ZAKLJUČAK …………………………………………………………………….. 290 9. IZVORI I LITERATURA ……………………………………………………….. 294 10. ŽIVOTOPIS ……………………………………………………………………….. 308 VII 1. UVOD U domaćoj i stranoj historiografiji problem prošlosti dubrovački h kolonija u Bosni, pa tako Srebrenice i Zvornika, u dobroj je mjeri istražen i historiografski obrađen. Naglasak je do sada stavljan na gospodarski razvoj tih dvaju bosanskih srednjovjekovnih gradova, a obrađeni su kroz prizmu gospodarskih prilika (razvoj rudarstva i trgovine, segmentalno razvoj kulturnih i vjerskih prilika). Međutim , posebnosti Sre brenice i Zvornika s obzirom na velik broj nazočnih Dubrovčana u tim gradskim naseljima, njihove specifičnosti vezane za upravu, sudstvo, uključenost u rudarstvo, trgovinu te vjerski, kulturni i svakodnevni život Dubrovčana u tim mjestima tijekom 15. stolj eća nisu u dovoljnoj mjeri zastupljeni, kako u domaćoj, tako ni u stranoj historiografiji. Od najranijih publikacija, koje su rađene na osn ovu dubrovačkih povijesnih izvora , vrlo je dobro poznato da su Dubrovčani u tim naseljima bili vlasnici rudarskih i t opioničarskih postrojenja te brojnih trgov ačkih radnji, kao i nositelji najutjecajni jih položaja u upravi, sudstvu te političkom, vjerskom i kulturnom životu tijekom 15. stoljeća. Potaknuti tom istraživačkom prazninom namjera nam je u ovoj disertaciji analizirati život i djelovanje Dubrovčan a u Srebrenici i Zvorniku u 15. stoljeću , koji su tamo živjeli duže ili kraće vrijeme te ostavili brojne tragove u pisanim spomenicima, kao i materijalne ostatke. Brojni pisani tragovi o prisutnosti Dubrovčana u Srebrenici i Zvorniku sačuvani u Državnom arhivu u Dubrovniku , kao i arheološka iskopavanja na terenu , upotpunjuju sliku svakodnevice Du brovčana u navedenim mjestima, posebno arheološka iskopavanja koja se ograničuju
Recommended publications
  • Palača Luccari Na Pustijerni: Obnova Dubrovačke Stambene Arhitekture
    Peristil 56/2013 (127–142) Katarina Horvat-Levaj, Relja Seferović: Palača Luccari na Pustijerni Katarina Horvat-Levaj Palača Luccari na Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Relja Seferović Pustijerni: obnova Zavod za povijesne znanosti HAZU, Dubrovnik dubrovačke stambene Izvorni znanstveni rad / Original scientific paper UDK / UDC: 728.3.034.5(497.5 Dubrovnik) arhitekture nakon 4. 11. 2013. potresa 1667. godine u svjetlu novih arhivskih istraživanja Ključne riječi: Dubrovnik, Pustijerna, vlasteoska obitelj Luccari, palača, renesansa, obnova nakon potresa 1667. godine Key words: Dubrovnik, Pustijerna, Luccari family palace, Renaissance, restoration after the 1667 earthquake Palača u Bandurevoj ulici 3 na Pustijerni, tradicionalno pripisivana vlasteoskoj obitelji Kaboga, pripada među najkvalitetnija ostvarenja renesansne stambene arhitekture u Dubrovniku, te je kao takva bila građevinski i restauratorski istražena 1980-ih godina. Novootkriveni dokumenti o njezinoj obnovi nakon potresa 1667. godine u Državnom arhivu Dubrovnika ne samo da su pokazali nove pojedinosti o povijesti gradnje same palače nego su otkrili da je u prošlosti pripadala vlasteoskoj obitelji Luccari (čiji grb, krivo tumačen kao Kabogin, obilježava njezine pročelne portale). Troškovnik obnove, vođene od 1670. do 1674. godine, donoseći imena majstora, ujedno svjedoči da je u kontekstu obnove dubrovačke stambene arhitekture neposredno nakon potresa, palača Luccari, u stanovitim elementima, poput formiranja otvorenog prostora s paviljonom, imala i svojevrsno prototipsko
    [Show full text]
  • The Fall of the Dubrovnik Republic and the Establishment of the French Administration in Dubrovnik in 1808 and 1809
    55 Original Paper UDC 949.713-2Dubrovnik "18" THE FALL OF THE DUBROVNIK REPUBLIC AND THE ESTABLISHMENT OF THE FRENCH ADMINISTRATION IN DUBROVNIK IN 1808 AND 1809 STJEPAN ĆOSIĆ ABSTRACT: This paper is concerned with the state of social and political affairs in Dubrovnik prior to the abolishment of the Republic. It further illus­ trates the first phase of the organization and exertion of the new French ad­ ministration in 1808 and 1809. In order to provide a more complete and objective insight into the signifi­ cance of the French abolishment of the Republic of Dubrovnik (Ragusa) as well as to grasp the social, political and administrative changes which fol­ lowed, it is necessary to elucidate Dubrovnik at that time in its broader so­ cial, economic, and political context.1 Stjepan Ćosić, member of the Institute for Historical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Dubrovnik. Address: Zavod za povijesne znanosti HAZU, Lapadska obala 6, 20000 Dubrovnik, Croatia. A longer version of this article has already been published in Croatian under the following title: »O slomu Republike i ustroju francuske uprave u Dubrovniku 1808. i 1809.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 33 (1995): pp. 177-203. 56 Dubrovnik Annals 2 (1998) Social and historical background preceding the fall of the Republic The turn of the eighteenth century witnessed some radical social changes throughout the European continent. The ideas of the French revolution, post- revolutionary events, and the Napoleonic campaigns enforced a considerable incursion upon the European political layout, thus introducing the concept of liberty with a profoundly new ideological meaning.
    [Show full text]
  • Darinka NEVENIĆ — GRABOVAC 1Z POEZIJE DIDAKA PIRA ŽIVOTOM I Radom Didaka Pira, Velikom Ugledu, Uticaju Ii Pomooi Koju Je Sv
    CORE Metadata, citation and similar papers at core.ac.uk Provided by Jewish Digital Library Darinka NEVENIĆ — GRABOVAC 1Z POEZIJE DIDAKA PIRA ŽIVOTOM i radom Didaka Pira, talentovanog pesnika versifikatora ii pozna- tog humanista, u poslednjih šezdeset godina, među ostalima, bavili su se naši istaknuti nauonici: Đuro Kerbler, Jorjo Tadić ii Petar Kolendić. To govoni o ne- prekidnoj iradoznalosti za poznatog i uvaženog pesrrnka, s jedne strane, i o njegovu velikom ugledu, uticaju ii pomooi koju je svojom kulturom pružio duhovnom izgra- đivanju Dubrovnika, s druge strane. Istraživanja, pronalasci i analize naših naučnika doprinose sve dubljem ras- vetljavanju života i rada Didaka Pira, jer svaki od njih ima nešto značajno da doda. S mnogih 'je stvari trebalo skinuti veo zaborava. I sami Dubrovčani su, posle zemljotresa od 1667, malo znali o svojem XVI veku. To je, pogotovu, mo- ralo pogoditi pesnika došljaka, izbeglicu koji je stvarao i mnogo pre dolaska u Dubrovnik u svojem nemirnom i burnom životu, lutajuoi posle progonstva iz Spanije (Hoiandija, ltaliija, Turska). Kasnije će se, međutim, svaki književni istoričar dubrovačkog latinizma sustretati s njegovim imenom. 1 Studija Đura Kerblera' je veoma opširna i obuhvata sve što se dotle znalo u svetu o Piru i što su o njemu već bili saopštili najraniji 'istraživači književne dubrovačke listorije — ,počev od Ignjata Đurđevića. Po .prvim vestima i činjeni- cama iz samih pesama (ijer Didak spominje događaje iz svojeg života, priijatelje i poznani'ke, književnike i naučnike svetskoga glasa, daje čitavu galeriju likova uticajnih Ijudi iz Italije i Dubrovnika), naravno, Kerbler će pokušati da rekon- struiše pesnikov život ii da se pozabavi pitanjem njegove profesije u Dubrovniku.
    [Show full text]
  • Pdf 13 Kako Bi Se Noga Vizualna Smanjila U Modi Se Pojavljuju Papučica (Natikača) Vi- Soke Potpetice
    О UDK 391:7.041.5(497.5)“17“ Katarina Nina Simončič Tekstilno–tehnološki fakultet S veučilište u Zagrebu, Hrvatska [email protected] Portreti druge polovice 18. stoljeća na tlu Hrvatske – svjedoci odjevnih oblika i modnih utjecaja razdoblja rokokoa Apstrakt. Ovaj rad nastojat će analizirati odijevanje razdoblja rokokoa, te ukazati na modu kao važan segment u rekonstrukciji određenog stilskog razdoblja. Na osno- vu sačuvanih portreta druge polovice 18. stoljeća, te zahvaljujući rijetkim sačuvanim odjevnim artefaktima na tlu Hrvatske, opisat će se prije svega ženski odjevni oblici, modni dodaci, te nazivi. Utjecaji su, zahvaljujući kulturnim i trgovačkim putovima do- lazili iz onodobne modne prijestolnice Francuske, a modni noviteti te njihov intenzitet promjena bili su pod utjecajem prvo stila Madame de Pompadour, a zatim Marie Anto- innete. Hrvatska, u to vrijeme u sastavu Habsburške monarhije i pod Mletačkom repu- blikom, odjevnim stilom teži francuskim smjernicama, što predstavlja onodobni pomak od do tada prisutnijeg talijanskog i njemačkoga stila. Ključne riječi: moda, rokoko, odijevanje, robe à la française, robe a l´anglaise i robe à la polonaise Temelje analizi mode čiji primarni izvori su portreti, sredinom 20. stoljeća dala je Stella Mary Newton. Analizirajući portrete izložene u National Galleryu u Londonu rekonstruirala je modu renesanse i stekla titulu prve povjesničarke odijevanja, koja je slikarstvo renesanse koristila kao osnovni izvor informacija iz kojeg je razvila ostale kontekste: socijalne, političke i kulturalne1. Nakon nje velik broj radova temelji se upravo na metodi u kojoj je primarni izvor slikar- stvo. Tako, francuski povjesničar Fernand Braudel (1902.-1985.), zahvaljujući sačuvanim portretima ukazuje na utjecaje španjolske i francuske mode u Engle- skoj, Italiji te Poljskoj tijekom 17.
    [Show full text]
  • Prostornog Plana Uređenja Općine Konavle
    IZMJENE I DOPUNE 352672512*3/$1$85(ĉ(1-$ 23ü,1(.21$9/( IZVORNIK INSTITUT IGH d.d. IGH URBANIZAM d.o.o. Dubrovnik, VLMHþDQM INSTITUT IGH d.d. IGH Urbanizam d.o.o. Janka Rakuše 1, 10 000 Zagreb Vukovarska 8/II, 20 000 Dubrovnik Nositelj izrade: OPĆINA KONAVLE 20210 Cavtat, Trumbićev put 25 Odgovorna osoba: Božo Lasić, dipl.iur. Naziv prostornog plana: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE KONAVLE Razina plana: IZVORNIK Broj radnog naloga: 12103 Odgovorni voditelj izrade Plana: dr. sc. ZRINKA RUDEŽ, dipl. ing. arh. Autori plana: Nikša Begović, ing. Romano Duić, dipl.ing.arh. Jurica Knego, mag.geogr. i mag.ing.geod.et geoinf. Nikolina Vuković Kolendić, dipl.ing.građ. Jure Marić, prof. Josip Mikulić, dipl.iur. Katarina Mojaš, mag.ing.arch. dr. sc. Zrinka Rudež, dipl.ing.arh. Bajro Sarić, dipl.oecc. Željka Sršen, dipl.ing.arh. Željko Vukelić, dipl.ing.arh. Odgovorna osoba za Institut IGH d.d. dr.sc. Jelena Bleiziffer, dipl.ing.građ., član Uprave dr.sc. Miroslav Šimun, dipl.ing.građ., prokurist Direktor IGH Urbanizam d.o.o. dr. sc. Zrinka Rudež, dipl. ing. arh. Mjesto i datum: Dubrovnik, siječanj 2015. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPDINE KONAVLE IZVORNIK ____________________________________________________________________________________________________________ SADRŽAJ: A TEKSTUALNI DIO I. UVOD II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE B GRAFIČKI DIO KARTOGRAFSKI PRIKAZI: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA 1:25000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI: 2a. Cestovni, željeznički, pomorski i zračni promet 1:25000 2b. Pošta i telekomunikacije 1:25000 2c. Energetski sustav-Elektroenergetika 1:25000 2d. Vodnogospodarski sustav-vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda te melioracijsko navodnjavanje 1:25000 2e.
    [Show full text]
  • Dubrovnik Under French Rule (1810-1814)
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies S.Dubrovnik ΔosiÊ, Dubrovnik Annals 4 (2000):under French pp. 103-142 Rule 103 Original paper UDC 949.75DUB:323.269.6≈1813/1814« DUBROVNIK UNDER FRENCH RULE (1810-1814) STJEPAN ΔOSIΔ ABSTRACT: The article hightlights the features of French administration in the Dubrovnik province in the context of the establishment and organization of the Illyrian provinces (1810-1814). It discusses the consequences of the fall of the old aristocratic regime and a series of administrative and social reforms initiated by the French. The Dubrovnik society vigorously opposed the new government policy, partly based bourgeois values. Far-reaching re- forms were hindered by the campaigns that prevailed throughout the short- term French rule. Particular attention is being drawn to the events taking place in the course of the 1813/1814 uprising against the French, the circumstances which led to the Habsburg annexation of Dubrovnik after the fall of Napo- leon. Within a year and a half of its establishment in 1808, the French admin- istration managed to construct a new and long-term organizational framework in Dubrovnik. Napoleon’s war campaigns and victories in central Europe led to closer relations between Dubrovnik and the French Empire. At the time, the Dubrovnik region was incorporated into the Illyrian Provinces, a French geo-strategic unit which primarily consisted of the subjugated countries of the Croat and Slovene ethnical territories. Considering that the circumstances Stjepan ΔosiÊ, member of the Institute for Historical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Dubrovnik.
    [Show full text]
  • Stilovi I Lica Ljetnikovca Gučetić U Trstenom: Rezultati Konzervatorsko
    Peristil 58/2015 (19–37) Krasanka Majer Jurišić: Stilovi i lica ljetnikovca Gučetić u Trstenom Krasanka Majer Jurišić Stilovi i lica ljetnikovca Hrvatski restauratorski zavod / Croatian Conservation Institute Gučetić u Trstenom: Ilica 44, Zagreb [email protected] rezultati konzervatorsko­ Izvorni znanstveni rad / Original scientific paper UDK / UDC: 728.84.025.3/.4(497.5 Dubrovnik) ­restauratorskih 24. 7. 2015. istraživanja Ključne riječi: ljetnikovac Gučetić, Trsteno, renesansa, potres 1667. godine, uređenje, 19. i 20. stoljeće, građevne mijene Keywords: villa Gučetić, Trsteno, Renaissance, earthquake of 1667, renovation, 19th and 20th century, architectural phases O vremenu izgradnje ljetnikovca Gučetić i njegovim stilskim karakteristikama dosad se pisalo temeljem iscrpne analize arhivskih dokumenata i valorizacijom sačuvanih dijelova kamene plastike. No, recentno provedena konzervatorsko-restauratorska istraživanja ponudila su i dodatne odgovore na pitanje izgleda i funkcioniranja prvotnog ljetnikovca, ali i odredila karakteristike naknadnih preinaka, uređenja pročelja, kao i načine opremanja prostorija. Uz renesansnu fazu, određene su i ostale građevinske mijene: faza barokne obnove nakon potresa krajem 17. stoljeća, faza 19. i početka 20. stoljeća koja je rezultirala najprije postupnom promjenom funkcije ljetnikovca koji postaje stalno boravište vlasnika, a potom i njegovim uređenjem i opremanjem u kasnoromantičarskom duhu, te u konačnici današnja faza u kojoj je ljetnikovac sasvim izgubio svoju prvotnu ulogu središnje građevine obiteljskog ladanja. Ljetnikovac Gučetić u Trstenom jedan je od brojnih pri- dijela ali i korištenim arhitektonskim oblicima. No, iako je mjera nove arhitektonske vrste koja se u 15. stoljeću javlja postojala i pretpostavka3 da je ljetnikovac u cijelosti srušen u Dubrovniku. Osnovna obilježja tih građevina jesu njihova u potresu 1667. godine, gotovo da se dosad nije govorilo o funkcionalna i tipološka polimorfnost, s time da isprva osta- njegovoj obnovi i izgledu i uređenju kroz 18.
    [Show full text]
  • Ragusa / Dubrovnik: Wie Phönix Aus Der Asche
    Ragusa / Dubrovnik: Wie Phönix aus der Asche Erik Roth Die Entwicklung von Ragusa / Dubrovnik war vom Mittelalter bis in die Neuzeit von Extremereignissen begleitet. Ein verheerender Stadtbrand ist für das Jahr 1296 belegt; das einschneidendste Ereignis war das große Erdbeben 1667. Beiden folgten bedeutende Ausbauschritte, die bis heute das Stadtbild prägen. Auch in der Neuzeit blieb die Stadt nicht vor Zerstörungen verschont (zuletzt das Erdbeben zu Ostern 1979 und die Bombardierung im Jugoslawienkrieg 1991/92). Trotzdem gehört Dubrovnik zu den am besten erhaltenen Altstädten an der Adria und seit 1979 zum UNESCO-Welterbe. Abb. 1 Die Altstadt von Dubrovnik von Süden (2009). Nach alter Überlieferung stand schon die Gründung von Ragusa im Zusammenhang mit einer Katastrophe – der Zerstörung von Epidaurus, einer römischen Kolonie und späterem Bischofssitz auf dem Gebiet des heutigen Cavtat, etwa 20 km südlich von Dubrovnik. Der byzantinische Kaiser Konstantin VII., genannt Konstantin Porphyrogennetos, berichtet in seinem um 950 verfassten, später De Administrando Imperio genannten Werk, Epidaurus sei von eindringenden Slawen zerstört worden; die überlebenden Einwohner hätten sich auf einem nahegelegenen Felsen niedergelassen. Aus dieser Keimzelle habe sich die Stadt Ragusa entwickelt.1 Auf dem langgestreckten Felsen im Süden der heutigen Altstadt bestand aber zu dieser Zeit bereits ein spätantikes bzw. byzantinisches Kastell.2 Es ist davon auszugehen, dass die https://peristyle.ch/de/2019/03/04/erdbeben-feuer-wasser-und-andere-katastrophen/ 1 Bewohner von Epidaurus an diesen für sicher gehaltenen Ort umsiedelten, als zu Beginn des 7. Jahrhunderts Slaven in die Provinzen Illyricum und Dalmatia eindrangen. Auch der Bischofssitz wurde von Epidaurus nach Ragusa verlegt.3 In der zweiten Hälfte des 9.
    [Show full text]
  • Registar Kulturnih Dobara
    izmjene i dopune prostornog plana dubrovačko-neretvanske županije registar kulturnih dobara zavod za prostorno uređenje dnž, ministarstvo kulture i biserka dumbović bilušić, prosinac 2016. SVJETSKA KULTURNA BAŠTINA U DNŽ (UNESCO zaštita) REGISTAR KULTURNIH DOBARA DNŽ zaštićeni/preventivno zaštićeni (zaštita temeljem Zakona) evidentirani (zaštita temeljem Plana) PRIRODNI KRAJOLICI DNŽ (zaštita temeljem Plana) KULTURNI KRAJOLICI DNŽ (zaštita temeljem Plana) Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije Dubrovnik, siječanj 2017. 2 SVJETSKA KULTURNA BAŠTINA U DNŽ 3 Stari grad Dubrovnik Hrvatska Dubrovačko-neretvanska županija N42 39 2.016 E18 5 29.004 Datum proglašenja (upisa): 1979 Proširenje: 1994 Kriteriji: (i)(iii)(iv) Područje dobra : 97 ha Kontaktno područje: 54 ha Srednjovjekovni grad na istočnoj, hrvatskoj obali Jadrana, paradigmatični je primjer planiranog urbanističkog razvoja iz 13.st., s dominantnim graditeljskim razvojem u 15. i 16. st., unutar utvrđenih zidina i fortifikacijskog sklopa. Do danas je zadržao svoju cjelovitost, opseg, materijalni i duhovni integritet, pa njegova povijesno- urbanistička cjelina kao integralno kulturno dobro, unatoč razornim potresima i mijenama čuva matricu Grada, a u pogledu stilsko-oblikovnih mijena uspješnu i skladnu koegzistenciju graditeljskih stilova od romanike do 20. st. Povijesna jezgra Dubrovnika, s neposrednom okolinom, nacionalno i UNESCO-vo kulturno dobro je remek-djelo urbanističkih, fortifikacijskih, kulturno-povijesnih i civilizacijskih vrednota. Povijesna jezgra Dubrovnika upisana je na listu svjetske baštine jer se smatra da posjeduje vrijednost od globalnog interesa: Iznimnu univerzalnu vrijednost (OUV). Iznimna univerzalna vrijednost je kulturna i/ili 4 prirodna vrijednost čiji značaj prelazi nacionalne granice i od zajedničkog je interesa za sadašnje i buduće naraštaje čovječanstva u cjelini (UNESCO Operativne smjernice par.49).
    [Show full text]
  • Ladanjska Kultura Konavala U Vrijeme Dubrovačke Republike: Prijedlog Implementacije U Nastavu Likovne Umjetnosti
    Ladanjska kultura Konavala u vrijeme Dubrovačke Republike: prijedlog implementacije u nastavu Likovne umjetnosti Ljubić, Lucija Master's thesis / Diplomski rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:780468 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-10 Repository / Repozitorij: ODRAZ - open repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za povijest umjetnosti Diplomski rad LADANJSKA KULTURA KONAVALA U VRIJEME DUBROVAČKE REPUBLIKE: PRIJEDLOG IMPLEMENTACIJE U NASTAVU LIKOVNE UMJETNOSTI Lucija Ljubić ZAGREB, 2019. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za povijest umjetnosti Diplomski rad LADANJSKA KULTURA KONAVALA U VRIJEME DUBROVAČKE REPUBLIKE: PRIJEDLOG IMPLEMENTACIJE U NASTAVU LIKOVNE UMJETNOSTI Lucija Ljubić Mentorica: dr. sc. Jasmina Nestić, docentica Komentorica: dr. sc. Tanja Trška, docentica ZAGREB, 2019. 1 Temeljna dokumentacijska kartica Sveučilište u Zagrebu Diplomski rad Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti Diplomski studij LADANJSKA KULTURA KONAVALA U VRIJEME DUBROVAČKE REPUBLIKE: PRIJEDLOG IMPLEMENTACIJE U NASTAVU LIKOVNE UMJETNOSTI Villa and villeggiatura in Konavle during the Republic of Dubrovnik: models of implementation in teaching Visual Arts Lucija Ljubić SAŽETAK Konavle su u sastavu Dubrovačke Republike bile od 1419./1426. do 1808. godine. Dubrovčani su u Konavle dolazili obnašajući različite službe, a podjelom zemljišta u Konavlima dobili su i svoje posjede koje su kmetovi obrađivali. Na tim su posjedima gradili ponajprije građevine gospodarske namjene, stranjeve, za prikupljanje ljetine, ali i stambene dijelove u kojima su boravili, te popratne sadržaje koji su taj boravak trebali učiniti ugodnijim – terase, vidikovce, šetnice, ribnjake, kapelice.
    [Show full text]
  • Dubrovnik Under French Rule (1810-1814)
    S.Dubrovnik ΔosiÊ, Dubrovnik Annals 4 (2000):under French pp. 103-142 Rule 103 Original paper UDC 949.75DUB:323.269.6≈1813/1814« DUBROVNIK UNDER FRENCH RULE (1810-1814) STJEPAN ΔOSIΔ ABSTRACT: The article hightlights the features of French administration in the Dubrovnik province in the context of the establishment and organization of the Illyrian provinces (1810-1814). It discusses the consequences of the fall of the old aristocratic regime and a series of administrative and social reforms initiated by the French. The Dubrovnik society vigorously opposed the new government policy, partly based bourgeois values. Far-reaching re- forms were hindered by the campaigns that prevailed throughout the short- term French rule. Particular attention is being drawn to the events taking place in the course of the 1813/1814 uprising against the French, the circumstances which led to the Habsburg annexation of Dubrovnik after the fall of Napo- leon. Within a year and a half of its establishment in 1808, the French admin- istration managed to construct a new and long-term organizational framework in Dubrovnik. Napoleon’s war campaigns and victories in central Europe led to closer relations between Dubrovnik and the French Empire. At the time, the Dubrovnik region was incorporated into the Illyrian Provinces, a French geo-strategic unit which primarily consisted of the subjugated countries of the Croat and Slovene ethnical territories. Considering that the circumstances Stjepan ΔosiÊ, member of the Institute for Historical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Dubrovnik. Address: Zavod za povijesne znanosti HAZU, Lapadska obala 6, 20000 Dubrovnik, Croatia.
    [Show full text]
  • Erdbeben, Feuer, Wasser
    Kanton Basel-Stadt Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt | Städtebau & Architektur | Kantonale Denkmalpflege Präsidialdepartement des Kantons Basel-Stadt | Abteilung Kultur | Archäologische Bodenforschung Erdbeben, Feuer, Wasser und andere Katastrophen Ihr Einfluss auf die Stadtentwicklung und Stadtgestalt im Spätmittelalter und in der Frühen Neuzeit Beiträge der Tagung in Basel 1./2. Februar 2018 Erdbeben, Feuer, Wasser und andere Katastrophen Ihr Einfluss auf die Stadtentwicklung und Stadtgestalt im Spätmittelalter und in der Frühen Neuzeit Beiträge der Tagung in Basel, 1./2. Februar 2018 Herausgegeben von Daniel Schneller und Guido Lassau Redaktion: Martin Möhle Bern: Gesellschaft für Schweizerische Kunstgeschichte, 2019 ISBN 978-3-03797-597-8 https://peristyle.ch/de/2019/03/04/erdbeben-feuer-wasser-und-andere-katastrophen/ Vorwort Den Leserinnen und Lesern der Nachrichten sind heute Begriffe wie Tsunami, Hurrikan, Jahrhunderthochwasser, Waldbrand, Murgang oder Bergsturz geläufig und Schulkinder lernen, dass mit El Niño nicht immer das Christkind gemeint ist. Im globalen Zusammenhang sind Extremereignisse wie Naturkatastrophen oder von Menschen angerichtete Schäden Einzelphänomene, die sich heftig auf die bauliche Umwelt auswirken, bei günstigen Rahmenbedingungen jedoch überstanden und repariert werden können. Gleichwohl beeinflussen diese Ereignisse unser Leben nicht nur durch ihre unmittelbare Wirkung, sondern sie erfordern auch eine Auseinandersetzung mit Prävention. Bauherren müssen sich neben den üblichen feuerpolizeilichen
    [Show full text]