sign in sign up
<<
Home , Asperula hercegovina, Blato (Sjenica), Bliha, Bosanka (river), Bosanska Krajina, Bosna (river)

and – Land of Diversity, First national Report of for the Convention on Biodiversity, , 2008

PUBLISHER Federal Ministry of Environment and Tourism

FOR PUBLISHER dr. sc. Nevenko Herceg, Minister

EDITORIAL BOARD dr. sc. Nevenko Herceg, President Tomislav Lukić, Consultant dr. sc. Sulejman Redžić, Member dr. sc. Senka Barudanović, Member dr. sc. Milenko Radević, Member

EDITORS dr. sc. Sulejman Redžić, dr. sc. Senka Barudanović, dr. sc. Milenko Radević

TECHNIAL ASSISTANCE Dejan Kulijer

EXECUTIVE PUBLISHER Buybook

REVIEWERS Prof. dr. Jasenka Topić Prof. dr. Paula Durbešić Prof. dr. Ivica Radović Dr. Viktor Simončić

AUTHOR OF PHOTOS dr. sc. Dubravka Šoljan, dr. sc. Čedomil Šilić, dr. sc. Sulejman Redžić, dr. sc. Midhat Usćuplić, Dejan Kulijer, Marinko Dalmatin

COVER DESIGN Tomislav Lukić

PHOTOS ON COVER: Chapter Diversity of : Lilium bosniacum, chapter Diversity of Fauna: Tetrao urogallus, chapter Diversity of Fungi and Lichens: Geastrum lageniforme; chapter Diversity of Ecosystems: Maglić, chapter: Specific Landscapes of B&H: Fatničko ; chapter: Genetic Resources: Punica granatum; chapter: Alien species: Reynoutria japonica, chapter: Management of Biodiversity: Wool Socks, traditional bosnian product

TRANSLATION IN ENGLISH Sabina Trakić

COMPUTER EDITING AND FOLDING Almir Salkić

PRINT Bemust, Sarajevo

EDITION 500 FEDERAL MINISTRY OF ENVIRONMENT AND TOURISM

OverviewPregled and istate stanje of biologicalbiološke i and krajobrazne landscapes raznolikosti diversity in Bosnia Bosne andi Hercegovine Herzegovina

BOSNIA AND HERZEGOVINA —LAND OF DIVERSITY

Prvo izvješće Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti

First national Report of Bosnia and Herzegovina for the Convention on biological Diversity

Studija i Hercegovina – Zemlja raznolikosti je urađena kroz Global Environment Facility (GEF) projekatThe study IMIS: Bosnia GFL-2328-2716-4850; and Herzegovina PMS: – Land GF/3010-05-06, of Diversity hasfinansiran been accomplished kroz United throughNations theEnvironment Global EnvironmentProgramme (UNEP),Facility (GEF) u cilju project pripreme IMIS: Strategije GFL-2328-2716-4850; i akcionog PMS:za zaštitu GF/3010-05-06, biološke i krajobrazne financially supportedraznolikosti by United Bosne Nations i Hercegovine Environment (NBSAP Programme BiH). Izvršna (UNEP), agencija in projekta order to u prepare Bosni i Hercgovinithe Strategy je and Action Plan of Bosnia and HerzegovinaFederalno ministrstvofor Biodiversity okoliša and i turizma.Landscape’s Protection (NBSAP BiH). The executive Agency of the project in Bosnia and Herzegovina is the Federal Ministry of Environment and Tourism.

Sarajevo, 2009.

UVODINTRODUCTION

Smještena na Balkanskom poluotoku, Bosna i Hercegovina je zemlja koja u sebi Bosniaoduvijek and nosi Herzegovina, visoki stupanj the land diverziteta that is situated kultura, on the tijesno Balkan povez Peninsula,an s diverzitetom has been carrying svih highkomponenti diversity našegof culture životnog strongly okoliša. attached to diversity of all environmental components since ever. Biodiverzitet i pejzažna raznolikost BiH karakteriziraju se izrazito visokom razinom Biodiversityjedinstvenosti, and landscape’s endemizma diversity i neponovljivosti, of B&H are characterized što ovom by prostoru high level daje of uniqueness, značaj na endemismregionalnoj and i globalnoj singularity, razini. making Florističko, our territory faunističko important iat boga regionaltstvo and gljiva global naše scale. zemlje ne ogleda se samo u visokom broju ovdje zastupljenih oblika, nego prije svega u visokom Richnessstupnju of diferenciranosti our country in terms od srodnika, of its flora, što fauna zasigurno and fungia svjedoči is reflected o vrlo not specifičnim only in great numberprocesima of genezeoccuring života forms, na but ovom also prostoru. in high level of differentiation from kindred species, which witnesses for sure on very specific genesis of life in the area. Diversity of ecosystems placedRaznolikost within mediterranean, ekosustava smještenihsupra-mediterra u nean, mediteranskim, mediterraneo-montane, submediteran upland, skim,high- mountainous,mediteransko-montanim, montane, peripannonian gorskim, and visokoplaninskim, pannonian landscapes brdskim, creates vivid peri imagepanonskim of Bosnia i andpanonskim Herzegovina, pejzažima, as a country stvara that živopisnu was born slikuin diversity. Bosne Moreover, i Hercegovine as a country kao zemlje that fulfills koja jeits existancerođena i opstajeright through upravo the na diversity, raznovrsnosti and as such i koja is je, being kao recognizabletakva, nadaleko in a wide prepoznatljiva. range.

RespectingPoštujući sve the bogatstvorichness of životalife as whole, i heterogenost and heterogeneity njegovih of formiits forms na onnašem our territory, području, through kroz thedokument document Strategija Strategy of BiH B&H sa with akcionim Action planomPlan for protectionza očuvanje of biological biološke andi pejzaž landscape’sne raznolikosti diversity (2008-2015),, basedzasnovan upon na the studiji study “„B&HBiH – – Zemlja Land of raznolikosti“, diversity“, we nastojimoendeavour utvrditito determine održive the sustainablepravce razvoja development društva direction koji će for nama our society, i budućim which shall generacijama ensure high osi qualitygurati of kvalitetulife in the preservedživljenja u environment očuvanom okolišu.for both us and generations to come. For it has been a signatory of the Convention on biological Diversity since 2002, Bosnia and Kao potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti, Bosna i Hercegovina od 2002. Herzegovina follows the world trend regarding protection and sustainable use of biodiversity. godine slijedi svjetske trendove u očuvanju i održivom korištenju biodiverziteta. Assigning our forces to the activities undertaken as a contribution to Targets 2010, we Pridružujući svoje snage akcijama koje se poduzimaju u okviru Ciljeva 2010, nastojali endeavoured to recognize, emphasize and re-direct all pressures araising upon biodiveristy and smo uočiti, istaknuti i preusmjeriti pritiske na biodiverzitet i pejzaže BiH, kako bi landscapes in B&H, in order to minimize the identified and possible threats of biodiversity loss utvrđene i potencijalne opasnosti od gubitka biodiverziteta sveli na mjeru održivosti. to sustainable level. TheUspostava establishment Strategije of i Strategyakcionog and plana Action za očuvanjePlan for protectionpejzažne raznof biologicalolikosti, zasnovanaand landscape’s na diversityznanstvenim was based rezultatima on scientific većeg results broja obtained stručnjaka by a large iz cijeleteam zemljeof experts, dio from je all ukupnih over the country.aktivnosti This i nastojanja shall be considered Bosne i Hercegovine as a deal in actions da, svojim and attempts promijen ofjenim Bosnia odnosom and Herzegovina prema tookolišu, take an zauzme appropriate odgovarajuće position within mjesto the u processprocesu of europskih the European integra integration,cija. enforced by its changed attitude toward the environment. Članovi ekspertnog tima projekta, potpuno svjesni važnosti i značaja projektiranja Strategije,Members of pripremili the Project’s su expert obuhvatnu team, fully studiju, aware kojom of significance se po prvi and p importanceut daje cjelovit that pregleddesigning biološkeof the Strategy i pejzažne posseses, raznolikosti have prepared BiH. encompassing Studija je poslužila study, which kao kvalitetnahas, for the osnova first time, za uspostavubrought a complete ciljeva, čijimoverview će dostizanjem of biological naša and zajednicalandscape’s imati diversity veće inmogućnosti B&H. The razvoja, study was a prirodneapplied as vrijednosti a qualitative biti base očuvane for projection na sadašnjoj of targets, razini. whose accomplishment would provide more developmental options for a local community, leaving natural values preserved in their Studijomcurrent state. istaknute tradicionalne vrijednosti, sadržane u starim znanjima i praksama, a čiji je gubitak evidentan i na globalnoj razini, danas predstavljaju potencijal kojim Bosna iTraditional Hercegovina values može contained otvoriti in old potpuno knowledge nove and pravce practices razvoja which i naćiwere svojeunderlined mjesto in the na svjetskimstudy, and tržištimawhose loss zdrave became hrane, obvious fitofarmacije on global scale, i ekoturizma. represent today a potential that could open completely new development direction for Bosnia and Herzegovina and help it to find its place on the world market of healthy food, phytopharmaceutics and ecotourism. By afore mentioned documents, Bosnia and Herzegovina sets a clear route for actions in the field of Danim dokumentima, Bosna i Hercegovina uspostavlja jasne pravce djelovanja u natureoblasti management upravljanja whichprirodom, is, on kojione hand,su s jedne independent strane neovisni on short-termed o kratkoročnim socio-political društveno- events, whilepolitičkim on the događanjima,other, it is firmly a sattached druge to strane sustainable čvrsto progress povezani in existing s održ economicivim napretkom sectors of ourpostojećih society. gospodarskih sektora našeg društva. The Federal Ministry of Environment and Tourism bears the responsibility of present moment towardS aspekta the B&H’s očuvanja future prirode,quality, in odgovornostterms of nature sadašnjeg protection, trenutkafor it is a focal prem pointa kvaliteti for the implementationbudućnosti BiH, of nosithe Convention Federalno onministarstvo biological Diversity okoliša ini turizmaBosnia and kao Herzegovina. ključna točka In theza courseimplementaciju of project’s Konvencijerealization, preparation o biodiverzitetu of study u andBosni set i up Hercegovin of the strategy,i. Tijekom the department realizacije of Federalprojekta Ministry studije hasi uspostave undergone Strategije, number of resorno changes federalnoin its structure mini andstarstvo organization. doživjelo However, je niz promjena u strukturi i organizaciji. Ipak, niti u jednom trenutku realizacije projekta, the significance of project hasn’t allowed a single delays in the project’s realization to occur njegova važnost nije dozvoljavala zastoje uslijed promjena, što jasno govori o našoj because of these changes. This speaks for our commitment to undertake responsibility for the namjeri da preuzmemo odgovornost i u provođenju utvrđene strategije. implementation of Strategy, too. WeSvjesni are aware smo istineof the kakofact that je budućnost future of this ove country zemlje is uskotightly povezana attached tos njenimits quality kvalitetama and wealth. i Majorbogatstvima. proportion Najveći of that dio tihwealth bogatstava is contained sadržan within je u prirodnimnatural beauties ljepotama and rarities,i rijetkostima, whose significancečiji je značaj dalekoon global veći scale od is lokalnoga. much greater than the one on local scale. Hence, as a country, we acceptStoga, tokao be zemlja, responsible prihvaćamo for their protectionodgovornost and zasustainabilty. njihovo očuvanje i održivost.

Nevenkodr.sc. Nevenko Herceg, Herceg PhD. In the project’s realization participated: Project’s coordinator: lanovi radnih grupa i autori izvještaja: SenkaKoordinator Barudanović, projekta: PhD. Faculty of Science at Sarajevo assistant professor University Dr. Senka Barudanovi, docent Prirodno-matematiki = fakultet Univerziteta u = Expert team leaders: Sarajevu

SulejmanRukovodioci Redžić, ekspertnog PhD. tima: Faculty of Science at Sarajevo full-time professor University , redovni Prirodno-matematiki profesor fakultet Univerziteta u Milenko Radević, PhD. FacultySarajevu of Science= at part-time professor University Dr. Milenko Radevi, vanredni Prirodno-matematiki = profesor fakultet Univerziteta u Banja Luci= Expert Team

Ekspertni tim: Working Group (WG): Diversity of FloraRadna in Bosnia grupa: and Diverzitet Herzegovina flore Bosne i Hercegovine

WG’sRukovodilac leader: radne grupe: == DubravkaDr. Dubravka Šoljan, Šoljan,PhD. redovni FacultyPrirodno-matematiki of Science at Sarajevo Flora viših biljaka Diversity of vascular flora full-timeprofesor professor= Universityfakultet Univerziteta u Sarajevu= === WG’s members: lanovi radne grupe: = = Sulejman, Redžić, PhD. redovni FacultyPrirodno-matematiki of Science at Sarajevo Flora viših biljaka Diversity of vascular flora full-timeprofesor professor= Universityfakultet Univerziteta u Sarajevu= Čedomil Šilić, PhD. National Museum of B&H Diversity of vascular flora ScientificDr. edomil adviser, Šili, retired nauni savjetnik Zemaljski muzej BiH Flora viših biljaka u penziji DubravkaDr. Dubravka Hafner, Hafner,PhD. docent Faculty Pedagoški of Pedagogics fakultet at DiverzitetDiversity cijanobakterija of cyanobacteria i and assistant professor UniversitySveuilišta u Mostaru algialges = Dr. Branislav Nedovi, redovni Prirodno-matematiki Diverzitet papratnjaa= Branislav Nedović, PhD. Faculty of Science at Diversity of ferns full-timeprofesor professor Universityfakultet Univerziteta u Banja Luci= Nada Šumatić, PhD. Faculty of Forestry at Banja Luka Dr. Nada Šumati, vanredni Šumarski fakultet FloraDiversity viših biljaka of vascular flora part-timeprofesor professor UniversityUniverziteta u Banja Luci= = WG’s associates: Saradnici radne grupe:

Petar Grgić, PhD. Faculty of Science at Banja Luka Dr. Petar Grgi, redovni profesor Prirodno-matematiki DiverzitetDiversity mahovina of mooses full-time professor Universityfakultet Univerziteta u Banja Luci= Željka Bjelčić, PhD. National Museum of B&H Diversity of vascular flora Scientifici, adviser, retired nauni savjetnik Zemaljski muzej BiH Flora viših biljaka u penziji Lijerka Kutleša, M.Sci. Faculty of Science at Sarajevo Diversity of vascular flora assistant professor, retired University Nikola Janjić, PhD. Faculty of Forestry at Sarajevo Diversity of vascular flora professor emeritus University Mr. Lijerka Kutleša, docent u Prirodno-matematiki Flora viših biljaka Ljubomir Mišić, PhD. Faculty of Agriculture at Sarajevo Diversity of vascular flora part-timepenziji professor, retired Universityfakultet Univerziteta u Sarajevu Edina Muratović, PhD. Faculty of Science at Sarajevo 7_=.041&= &3/.L, profesor Šumarski fakultet u FloraDiversity viših biljaka of vascular= flora higher assistant University emeritus Sarajevu SabahetaDr. Ljubomir Abadžić, Miši , vanredni Poljoprivredni fakultet Flora viših biljaka National Museum of B&H Diversity of vascular flora adviserprofesor in the u Museumpenziji Univerziteta u Sarajevu Dr. Edina Muratovi, viši asistent Prirodno-matematiki Flora viših biljaka= fakultet Univerziteta u Working Group (WG): Diversity of = fauna in B&H Sarajevu , muzejski Zemaljski muzej BiH Flora viših biljaka savjetnik WG’s leader: = Milenko Radević, PhD. Faculty== of Science at Banja Luka Radna grupa: Diverzitet faune BiH Diversity of vertebrates part-time professor University = Rukovodilac radne grupe: = WG’sDr. members:Milenko Radevi, vanredni Prirodno-matematiki Diverzitet kimenjaka= profesor fakultet Univerziteta u Banja Luci Boro Pavlović, PhD. Faculty of Science at Banja Luka = Diversity of invertebrates full-time professor University lanovi radne grupe: = == Rifat Škrijelj, PhD. Faculty of Science at Sarajevo Diversity of invertebrates and part-timeDr. Boro professor Pavlovi, redovni UniversityPrirodno-matematiki Diverzitetvertebrates beskimenjaka (fishes) = profesor fakultet Univerziteta u Suvad Lelo, PhD. Faculty of Science at Sarajevo Banja Luci= Diversity of invertebrates assistant professor University Dr. Rifat Škrijelj, vanredni Prirodno-matematiki Diverzitet beskimenjaka i Sadberaprofesor Trožić-, PhD. Facultyfakultet of Science Univerziteta at Sarajevo u kimenjaka (ribe)= Diversity of invertebrates assistant professor UniversitySarajevu= Dr. Suvad Lelo, docent Prirodno-matematiki Diverzitet beskimenjaka= fakultet Univerziteta u WG’s associates: Sarajevu= - Borovac, Prirodno-matematiki Diverzitet beskimenjaka= Dražendocent Kotrošan, M.Sci. fakultet Univerziteta u Diversity of vertebrates (birds, National Museum of B&H custos Sarajevu= mammals)

Samir Đug, PhD. Faculty of Science at Sarajevo Saradnici radne grupe: Diversity of vertebrates assistant professor University

Šefkija)`88 Muzaferović, M.Sci. Faculty $maljski of Science muzej at Sarajevo BiH DiverzitetDiversity kimenjaka of vertebrates (ptice, Higher assistant University sisari)(mammals)= Dr. Samir %ug, docent Prirodno-matematiki Diverzitet kimenjaka = fakultet Univerziteta u Working Group (WG): Diversity of Sarajevu= fungi and lichens Mr. Šefkija Muzaferovi, viši Prirodno-matematiki Diverzitet kimenjaka (sisari)= asistent fakultet Univerziteta u = WG’s leader: Sarajevu Mithat Usčuplić, PhD. professorRadna grupa:emeritus, Diverzitet corresponding gljiva i ANU B&H Diversity of fungi member of ANU B&H WG’s members: lišajeva Sulejman Redžić, PhD. Faculty of Science at Sarajevo Diversity of lichens full-timeRukovodilac professor radne grupe: University Dr. Mithat Usupli, profesor ANU BiH Diverzitet gljiva emeritus, dopisni lan ANU BiH Working Group (WG): Diversity of ecosystems and landscapes in Bosnialanovi and radneHerzegovina grupe: == WG’sleader:, redovni Prirodno-matematiki Diverzitet lišajeva profesor fakultet Univerziteta u = Diversity and assessment of Sarajevu ecosystem’s state of woods, Sulejman Redžić, PhD. Faculty of Science at Sarajevo and dry habitats; Full-time professor University Radna grupa: Diverzitet refugio-relict ecosystems, 885?8 alpine ecosystems Hercegovine WG’s members: Rukovodilac radne grupe: , redovni Prirodno-matematiki Diverzitet i procjena stanja Zoological component Boroprofesor Pavlović, PhD. Facultyfakultet of Science Univerziteta at Banja Luka u ekosistemain refugial šuma, ecosystems, movarnih full-time professor UniversitySarajevu i sušnihzoocoenoses staništa; in refugijalnihAdriatic and i reliktnihBlack Sea ekosistema, basin Jakov Pehar, PhD. Faculty of Agronomy at Mostar planinskihDiversity ekosistemaof agro- professor emeritus University phytocoenoses lanovi radne grupe: Đuro Marić, PhD. Faculty of Science at Banja Luka Demography and Space full-time professor University Economy Dr. Boro Pavlovi, redovni Prirodno-matematiki Zoološka komponenta profesor fakultet Univerziteta u refugijalnihStrucutre andekosistema, state’s Zoran Maunaga, PhD. Faculty of Forestry at Banja Luka assessment of mesophilous Banja Luci= zoocenoze jadranskog i full-time professor University and hygrophilous wooded = crnomorskogecosystems sliva Dr. Jakov Pehar, profesor emeritus Agronomski fakultet DiverzitetDiversity agrofitocenoze of dry habitats = Nevenka Pavlović, PhD. Faculty of Science at Banja Luka = with state of zoocoenoses, part-time professor UniversitySveuilišta u Mostaru Dr. %uro Mari, redovni profesor Prirodno-matematiki Demografijapaleozoološki i ekonomika nalazi u BiH Facultyfakultet of Forestry Univerziteta at Banja Lukau prostora= Nada Šumatić, PhD. Diversity of arable land UniversityBanja Luci= Dr. Zoran Maunaga, redovni Šumarski fakultet Strukture i procjena stanja Mihajlo Marković, PhD. Faculty of Agriculture at Banja Diversity of soil in B&H part-timeprofesor professor LukaUniverziteta University u Banja mezofilnih i higrofilnih Luci= šumskih ekosistema= Dubravka Hafner, PhD. Faculty of Pedagogigcs at Mostar Dr. Nevenka Pavlovi, vanredni Prirodno-matematiki DiverzitetPhytobenthos sušnih in sz streamstaništa sa assistantprofesor professor Universityfakultet Univerziteta u stanjem zoocenoza, Banja Luci= paleozoološki nalazi u BiH= Milenko Radević, PhD. Faculty of Science at Banja Luka Diversity of zoocoenoses in part-timeDr. Nada professor Šumati University Šumarski fakultet Diverzitetwetlands obradivih staništa= Univerziteta u Banja Branislav Nedović, PhD. FacultyLuci of= Science at Banja Luka Diversity of hydrophilous full-time professor University meadows in B&H Dr. Mihajlo Markovi, vanredni Poljoprivredni fakultet Raznolikost zemljišta BiH= Murisprofesor Spahić, PhD. FacultyUniverziteta of Science at u SarajevoBanja Geosystems in B&H full-time professor UniversityLuci Dr. Dubravka Hafner, docent Pedagoški fakultet Fitobentos tekuica= Senka Barudanović, PhD. Faculty of Science at Sarajevo Diversity of beech woods in assistant professor University B&H Diversity of mesophilous Ljiljana Topalić-Trivunović, PhD. Faculty of Technology at Banja meadows and ruderal assistant professor Luka University vegetation Sveuilišta u Mostaru= Sadbera Trožić-Borovac, PhD. Faculty of Science at Sarajevo Dr. Milenko Radevi, vanredni Prirodno-matematiki DiverzitetZoobenthos zoocenoza assistantprofesor professor Universityfakultet Univerziteta u movarnih staništa= Banja Luci= Dr. Branislav Nedovi, redovni Prirodno-matematiki Diverzitet hidrofilnih livada WG’s associates: profesor fakultet Univerziteta u BiH= Banja Luci= DavorinDr. Muris Bajić, Spahi, M.Sci. redovni profesorFaculty Prirodno-matematiki of Science at Banja Luka Geosistemi BiH= Demography higher assistant Universityfakultet Univerziteta u Sarajevu= Dr. Senka Barudanovi, docent Prirodno-matematiki Diverzitet bukovih šuma Working Group (WG): Diversity of genetic resources and fakultet Univerziteta u BiH biotechnology Sarajevu= Dr. Ljiljana Topali- Trivunovi, Tehnološki fakultet Diverzitet mezofilnih livada i = WG’sdocent leader: Univerziteta u Banja ruderalne vegetacije Luci= Rifat Hadžiselimović, PhD. Borovac, FacultyPrirodno-matematiki of Science at Sarajevo ZoobentosGenetic diversity and full-time professor University biotechnology docent fakultet Univerziteta u Sarajevu= = WG’s members: Saradnici radne grupe: = = MilanMr. Mataruga,Davorin Baji, PhD. viši asistent Faculty Prirodno-matematiki of Forestry at Banja Luka DemografijaGenetic diversity= and assistant professor University biotechnology fakultet Univerziteta u Banja Luci= Working Group (WG): Invasive speciesRadna grupa: Diverzitet genetikih resursa i biotehnologija

WG’s leader: Rukovodilac radne grupe: Jakov Pehar, PhD. Faculty of Agronomy at Mostar ++8;, redovni Prirodno-matematiki GenetikaInvasive raznolikostplants i full-time professor University profesor fakultet Univerziteta u biotehnologija Sarajevu WG’s members: lanovi radne grupe: == Dubravka Šoljan, PhD. Faculty of Science at Sarajevo Dr. Milan Mataruga, docent Šumarski fakultet GenetikaInvasive raznolikostplants i full-time professor University Univerziteta u Banja biotehnologija= FacultyLuci of Agriculture at Banja Mihajlo Marković, PhD. Invasive Luka University Radna grupa: Invazivne vrste Dragan Mikavica, PhD. Faculty of Science at Banja Luka Invasive fishes full-time professor University Rukovodilac radne grupe: Ljiljana Topalić-Trivunović, PhD. Faculty of Technology at Banja Dr. Jakov Pehar, redovni profesor Agronomski fakultet InvazivneInvasive plantsvrste biljaka assistant professor Luka University Sveuilišta u Mostaru Vojislav Trkulja, PhD. Agricultural Institute of RS Invasive fungi assistantlanovi professor radne grupe: WG’s associates:

Danijela Petrović Faculty of Agronomy at Mostar Invasive plants Dr. Dubravka Šoljan, redovni Prirodno-matematiki Invazivne vrste biljaka Edina Muratović, PhD. Faculty of Science at Sarajevo profesor fakultet Univerziteta u Invasive plants higher assistant UniversitySarajevu= SabahetaDr. Mihajlo Abadžić, Markovi adviser in the Poljoprivredni fakultet Invazivne vrste biljaka National Museum of B&H Invasive plants Museum Univerziteta u Banja Luci Dr. Dragan Mikavica, redovni Prirodno-matematiki Invazivne vrste riba Workingprofesor Group (WG): Integrated fakultet Univerziteta u environmental management Banja Luci= Dr. Ljiljana Topali – Trivunovi, Tehnološki fakultet Invazivne vrste biljaka= WG’sdocent leaders: Univerziteta u Banja MinistryLuci for physical planning, Concept of ecological ProkoDr. VojislavDragosavljević, Trkulja, PhD. docent urbanism, Poljoprivredni construction institut and Invazivne vrste gljiva education ecologyRS of RS Ministry== for physical planning, Zdravko Begović urbanism,== construction and Saradnici radne grupe: ecology of RS == Danijela Petrovi Agronomski fakultet, Invazivne vrste biljaka= WG’s members: Mostar= Dr. Edina Muratovi, viši asistent Prirodno-matematiki Invazivne vrste biljaka= Sulejman Redžić, PhD. Facultyfakultet of Science Univerziteta at Sarajevo u Management of ecologically full-time professor UniversitySarajevu= valuable areas , muzejski Zemaljski muzej BiH Invazivne vrste biljaka= Milenko Radević, PhD. Faculty of Science at Banja Luka Eestablishment possibilities savjetnik part-time professor University for ecological network in B&H

Senka Barudanović, PhD. Faculty of Science at Sarajevo Radna grupa: Integrisano Models of nature management assistantupravljanje professor okolišem University International documents of Ministry of environment and Mehmed Cero, M.Sci. importance for biodiversity Rukovodioci radne grupe: tourism FB&H management in B&H Dr. Proko Dragosavljevi Ministarstvo za Koncept ekološkog Position and role of prostorno ureRenje, obrazovanjabiodiversity within Ministry of agriculture, water Alojz Dunđer urbanizam, institutional framework; management and forestry FB&H graRevinarstvo i current modes of managment ekologiju RS in protected areas in B&H Zdravko Begovi Ministarstvo za Traditional knowledge Ministryprostorno of environment ureRenje, and and public awareness; Azra Korać-Mehmedović tourismurbanizam, FB&H protected areas; cross-sector graRevinarstvo i implementation of CBD ekologiju RS Rada Maunaga JP, Srpske šume, Banja Luka Protected forest areas lanovi radne grupe: == ==Protection of biodiversity in Suada Čatović Government of Brčko District Brčko District , redovni Prirodno-matematiki Upravljanje ekološki profesor fakultet Univerziteta u vrijednim podrujima Sarajevu Dr. Milenko Radevi, vanredni Prirodno-matematiki Mogunosti uspostave profesor fakultet Univerziteta u )+= Banja Luci= Dr. Senka Barudanovi, docent Prirodno-matematiki Modeli upravljanja prirodom fakultet Univerziteta u Sarajevu= Mr. Mehmed Cero Ministarstvo okoliša i MeRunarodne dokumenti ?1+ znaajni za upravljanje ;?+b= Alojz DunRer Ministarstvo Mjesto i uloga biodiverziteta poljoprivrede, 8(;b vodoprivrede i postojei naini upravljanja )8;1+ zaštienim podru+= Azra Kora-Mehmedovi Ministarstvo okoliša i Tradicionalna znanja i javna ?1+ 8;8b?)ena podrub Intersektorska implementacija CBD= Rada Maunaga JP, Srpske šume, Banja Zaštiena šumska podruja= Luka Suada atovi Vlada Brko Distrikta Zaštita biodiverziteta u Brko Distriktu= =

IZVRŠNI REZIME

Na osnovu člana 6a Konvencije o biološkoj raznolikosti, Bosna i Hercegovina je realiziralaEXECUTIVE projekat pripreme SUMMARY Strategije BiH sa akcionim planom za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti (2008-2015). Osnova za donošenje Strategije je studija biološke i pejzažne raznolikosti pod nazivom „Bosna i Hercegovina – Zemlja raznolikosti“, koja ujedno predstavlja i Prvi nacionalni izvještaj naše zemlje prema CBD-u. BasedRealizacija on the projekta Article 6a je of počela the Convention u januaru on2006. Biological godine, Diversity, od strane Bosnia Federalnog and Herzegovina ministarstva has prostornogrealized a project uređenja which i okoliša, is to be considereda kasnije nastavljena as preparation kroz for Feder the Strategyalno ministarstvo and Action okolišaPlan for Protectioni turizma. of Odlukom biological Nacionalnogand landscape’s podkomiteta Diversity in Bosnia za biodiverzitet, and Herzegovina odabran (2008-2015) je ekspertni. The Strategy was built upon study of biological and landscape’s diversity under name “Bosnia and tim stručnjaka iz cijele zemlje, koji su, tokom projekta, formirali sedam radnih grupa. Herzegovina – the land of diversity“, which is in the same time the First national Report of our Radom u tri izvještajna perioda, kroz 4 radionice, brojne radne sastanke i stalnu country toward the Convention. komunikaciju, članovi ekspertnog tima su pripremili impozantan sadržaj o biološkoj i The project was initialized by the Federal Ministry of physical Planning and Environment pejzažnoj raznolikosti BiH, stanju biodiverziteta na genetičkom, specijskom i in January 2006, and continued later on through the Federal Ministry of Environment and ekosistemskom nivou, izvorima i stepenu pritisaka, te sadašnjim i budućim načinima i Tourism. The national sub-comettee for biodiversity has made decision on experts from all overkvalitetu the country upravljanja which prirodom. should have participated in the project as an expert team members, separatedProjekat je in rezultirao seven working sljedećim groups. podacima: The activities of expert team members were realized in three reporting1. Floru periods, cijanobakterija through attendance i algi u Bosni at four i Hercegovini workshops, numerous čini 1.85 9meetings vrsta, diferenciranih and continuous u communication.217 rodova The ufinal okviru output odjela was an Cyanobacteria, imposing text on Rodophyta, biological and Heterokont landscape’sophyta, diversity of B&H,Dinophyta, its state at level Euglenophyta of genes, species i Chlorophyta. and ecosystems, U okviru causes ovog and dijeladegree fl ofore pressures BiH ističe upon se biodiversity,izrazito in the visok text diverzitet was also elaborated vrsta klase nature Bacillariophyceae. management both today and in future. 2. Floru vaskularnih biljaka BiH čini 565 vrsta mahovina, 71 papratnjača i 4498 The project has resulted in following facts: vrsta sjemenjača. U okviru svih odjela konstatovan je visok stepen endemizma, a 1. Flora of cyanobacteria and alges in Bosnia and Herzegovina is comprised of 1457 porodice sa najvišim stepenom specijskog diverziteta su : glavočike, leptirnjače, species, differentiated in 217 genera within divisions of Cyanobacteria, Rhodophyta, trave, ružovke, kupusnjače, štitare, usnatice, šaševi, zijevalice, karanfili, ljiljani i Heterokontophyta, Dinophyta, Euglenophyta and Chlorophyta. This is a part of B&H’s floraljutići. that is characterized by extremely high diversity of species belonging to class 3.Bacillariophyceae. Faunu kičmenjaka u Bosni i Hercegovini čini 119 vrsta riba, 20 vrsta 2. Floravodozemaca, of vascular 38 plants vrsta in gmizavaca, B&H contains 326 565 vrsta mooses, ptica 71 iferns 85 (+2?) and 4498 vrst aspermatophytes. sisara. Među Therenavedenim has been oblicima recognized 39 vrstahigh level su endemi, of endemism a najviši in each stepen vascular endemiz division,ma utvrđen whereas je themeđu highest ribama diversity i gmizavcima. of species is reached within the families: compositae, leguminosae, 4.grasses, Fauna beskičmenjakarose family, mustard je izuzetno family, carrot raznovrsna, family, mint ali još family, nedovoljn sedges,o figwort istražena family, na pinkpodručju family, Bosne lily family i Hercegovine. and family ofMeđu buttercups. najraznovrsnijim je grupa insekata, unutar 3. Faunakoje se of ističevertebrates visok in stepen Bosnia anddiverziteta Herzegovina Colembolla, includes 119 Heteroptera fish species,, Lepidoptera 20 amphibians, i 38Hymenoptera. , 326 birds Posebno and 85 visok (+2?) mammals,endemizam of which se konstatuje 39 species u are okviru endemic ones,nofaune with highestBiH. level of endemism reached among fishes and amphibians. 4.5. Fauna Da fungia of avertebrates Bosne i Hercegovine is highly diverse, predstavlja but still raznovrsnu, poorly investigated ali takođe in nedovoljnoBosnia and Herzegovina.istraženu grupu, Most diverse svjedoči is the podatak group of da , su samowith high u okvirudiversity Ascomycotaof Colembolla, i Heteroptera,Basidiomycota Lepidoptera konstatovane and Hymenoptera. 552 vrste. Pretpostavljeni The underlined broj endemism vrsta gljiva characterizes je daleko limnofaunaveći, a mnoge of Bosnia od andprisutnih Herzegovina, su ugrožene too. kroz gubitak staništa i ostale vrste 5. Realmpritisaka. of fungi Nedovoljno in Bosnia and poznatu, Herzegovina a takođe is diverse, raznovrsnu but also unsufficiently i ugroženu explored, grupu whichpredstavljaju is to be lišajevi,confirmed od kojihby fact je that do danas within u BiHAscomycota zabilježeno and okoBasidiomycota 300 vrsta. detected 6.were Ekosistemski only 552 species.pristup The istraživanjima expected number ima dugu of fungi tradiciju is far greateru Bosn thani i Hercegovini. that, whereby manyStoga of je thedobro occuring poznata species are raznolikostthreatened through ekosistema habitat od loss Jadrans and otherkog mora kinds doof pressures.Save, ukomponovanih Unsufficiently explored, u mediteranske, as well as submediteranske,both diverse and threatened mediterans groupko- of organisms represent lichens, of which were recorded 300 in B&H till now. 6. Theremontane, is a long gorske, tradition pretplaninske, of ecosystem planinske, approach brdske, being applied peripanonske in the investigation i panonske of Bosniapejzaže and Bosne Herzegovina. i Hercegovine. Hence, diversity Grupu specifičnihof ecosystems pejzaža, in Bosnia kompono and Herzegovina,vanih od from to river, composed of mediterranean, supramediterranean, senzitivnih, vrlo često endemičnih tipova ekosistema, čine: visokoplaninski, mediterraneo-montane, upland, subalpine, alpine, peri-pannonian and pannonian reliktno-refugijalni, močvarni i pejzaži kraških polja. Identifikovani su brojni landscapes, has been well known. Group of specific landscapes, which are sensitive, mainly pritisci na ekosistemsku raznolikost, a kroz pejzaže je istaknuta raznolikost endemic ecosystem types, includes: high-mountainous and refugio-relict ecosystems, wetlandskultura iand tradicija narodafields. BiH.There have been identified numerous pressures on ecosystem 7.diversity Visok stepen so far. raznolikost Besides, landscapes gena i genetičkih reflect the resursadiversity Bosne of culture i He andrcegovine tradition zaslužuje of people indaleko B&H. veću pažnju bosanskohercegovačkog društva od postojeće. Istaknute 7. Totradicionalne the diversity biotehnologije of genes and genetic je potrebno resources postaviti of Bosnia u funkciju and Herzegovina razvoja zemlje should i nabe payedtaj način more očuvati attention kako than stara it was znanja the case i prakse, till now. tako Traditional i autohton biotechnologiesi genofond BiH. should be 8.placed Identifikovane in service of invazivne the country’s biljne development i životinjske in the way vrste that predstavl both oldjaju knowledge jedan and od practiceznačajnih and izvora autochtonous pritisaka gen na pool autohtoni of B&H biodiverzitetremain preserved. BiH. Kroz uspostavu prve 8. Thebaze indigenous podataka biodiversityinvazivnih ofvrsta B&H identifikovana is under sever pressureje jasna arisingpotreba from za thesistemskim identified invasiverješenjima plants u daljim and . pravcima Through djelovanja. the establishment of first database on invasive 9.species Upravljanje became visokom obvious biološkomthat it is needed i vrijednom to find pejzažnomout systematic raznoliko solutionsšću for Bosne further i actionsHercegovine in that respect.je proces, koji zahtijeva jasan i djelotvoran institucionalni okvir. 9. InAnalizirani order to ensure su postojeći the management unutar of i highlymeđusektorski complex biological kapaciteti and upra landscape’svljanja diversity i kori- ofštenja Bosnia prirodnih and Herzegovina, vrijednosti. it is Istaknuto required to jedefine da postojeći clear and način efficient upravljanja institutional framework.prirodom Therefore, nije u skladu analized sa poznatimwere intra- an i d ponovocross-sector identifikovanim capacities for management atributima andbiološke use of i pejzažnenatural values raznolikosti that already BiH. exist. It was stressed that current mode of nature 10.management S ciljem postizanja doesn’t odgovarajućeg suit to known odnosa and re-identified prema raznolikosti attributes živog of biological svijeta BiH, and landscape’suspostavljeni diversity su strateški in B&H. pravci i ciljevi koji odražavaju potrebu za očuvanjem i 10. Inodrživom order to establish upotrebom an appropriate biodiverziteta. relationship Od with strane diversity ekspertnog of life in B&H, tima determined ciljevi su wererazrađeni strategic do directions nivoa zadataka and targets koje that je potrebno should reflect implementirati our need after prema maintenance uvrđenom and sustainable use of biodiversity. Targets were elaborated all the way down to task level by akcionom planu. expert team, and are to be implemented according to the forseen action plan. MAINOSNOVNI FACTS PODACI ABOUT O BOSNIA BOSNI I AND HERCEGOVINI HERZEGOVINA

GeneralOpšti podaci facts

BosniaBosna iand Hercegovina Herzegovina se is nalazi situated na in jugo- the ageReljef altitude Bosne of i500 Hercegovine m. From country’s je izrazito total southeasternistoku Evrope, u taking centralnom a central dijelu posi- brdsko-planinski,5% is lowland, 24% are sa hills, prosječnom 42% mountains, nad- tionBalkanskog of the Balkan poluostrva. peninsula. Njena Its total ukupna surface morskomand 29% is visinomcovered with od 500 karst m. (NEAP, Od ukupne 2003). površinais 51.129 km je 2. 51.129 Border km length2 . Dužina amounts granice 1.537 površineForests and BiH, forest 5% type se of odnosi soils in na Bosnia ravnice, and iznosikm, of which 1.537 km,land odborder čega is kopnena762,5 km, 762,5river 24%Herzegovina na brežuljke, cover 42%2.709.769 na planine, ha (which a 29% is km,751 km riječna and sea 751 23,5 km km. i morskaBosnia and 23,5 Herze- km. zauzimaabout 53% krš of (NEAP, its territory), 2003) of which woods Bosnagovina shares i Hercegovina its border with the graniči Republic saof Bosnacover 2.209.732 i Hercegovina ha (about je administrativno43%), while bar- RepublikomCroatia (931 km), Hrvatskom (375 km) (931 and Mon- km), uređenaren land covers Dejtonskim 500.037 sporazumom, ha (about 10%). prema Bos- Srbijomtenegro (249 (375 km). km) Northern i Crnom parts Gorom of Bosnia (249 kojemnia and seHerzegovina sastoji od has Federacije been arranged BiH (10by km).and Herzegovina Sjevernim face dijelomthe Sava river, Bosna while i kantona),Dayton Agreement, Republike according Srpske to i whome Distrikta it Hercegovinaits southern parts izlazi reach na the rijeku Adriatic Savu, Sea at a Brčko.is constituted of Federation of B&H (10 can- južnimNeum city. na Land Jadransko of Bosnia more and kod Herzegovina Neuma. tons), Republic of Srpska and Brčko District. is extremely hilly-mountainous, with aver-

Brčko

Prijedor Bihać Bijeljina Banja Luka

Zenica

Sarajevo

Mostar Preko 250.000 st.

100.000-250.000 st.

25.000-100.000 st.

Fig.Slika 1. 1. – –Bosnia Bosna and i Hercegovina: Herzegovina: opštinskiMunicipalities centri with sa višemore od than 25. 25.000000 stanovnika inhabitans (Prema (according popisu to po- pulationstanovništva cenzus iz in1991. 1991) godine) OSNOVNI PODACI O BOSNI I HERCEGOVINI PODACI OSNOVNI MAIN FACTS ABOUT BOSNIA AND HERZEGOVINA FACTS MAIN

3 Fizičko-geografskiPhysical-geographic positionpoložaj of Bosne Bosnia i Hercegovineand Herzegovina

BosniaBosna i andHercegovina Herzegovina nalazi is positionedse između be-420 ofU mediterranean hidrografskom mountain smislu chains. Bosna i Her- tween26’ i 45 coordinates0 15’ sjeverne N 420 geografske 26’ and 450 širine, 15’ and te Incegovina terms of pripadahydrology, crnomorskomBosnia and Herze- i 00 E15 150 45’ 45’ i 19 and 41’ 190 istočne 41’. It geografskeis placed in dužine.western govinajadranskom belongs slivu. to the Vododjelnica Black and Adriatic između Sea partPripada of the zapadnom southeastern dijelu Europe, jugoistočne exposed Ev- to basins.slivova A je watershed orografsko of razvođethese two koje confluences prolazi exchangingrope, na kojem influences se smjenjuju from southern uticaji južnih part of runspreko across planina: mountains Plješevica, Plješevica, Šator, Šator, Cincar, Cin- dijelova sjevernog umjerenog i sjevernih Raduša, Bitovnja, Bjelašnica, , the North temperate belt and northern part car, Raduša, Bitovnja, Bjelašnica, Treskavica, dijelova sjevernog suptropskog pojasa. Zelengora i Volujak. of the North suptropic belt. Most of young Zelengora and Volujak. Na prostoru naše države se nalazi najveći mountain chains (western part), the Dinaric TheCrnomorski Black Sea sliv basin zahvata takes in oko70% 70%of Bosnia od dio zapadne zone mlađih vjenačnih pla- ukupnog prostora Bosne i Hercegovine, , is situated on our territory. Chains of and Herzegovina’s total, the Adriatic Sea ba- nina – Dinarida. Dinarski planinski pojas Jadranski sliv zahvata 24%, a sa 6% the descend gradually in the sin takes in 24%, while 6% of overground wa- postepeno se spušta na sjever prema Savi, teritorije površinske vode se gube u kra- northerndok se prema direction jugu towardspušta naglo,Sava river, u prostor while terško dissolves podzemlje. into the karst underground. inniske the Hercegovinesouthern direction i Jadranskog they descend primorja. sud- In terms of pedology, in Bosnia and Herze- U pedološkom pogledu, zemljišta Bosne i denly, directly into the lowland of Herzegov- govina prevail soil types from automorphous Osnovni, pretežno planinski karakter, Hercegovine su tipovi automorfnog i inaprostoru and Adriatic Bosne coastline. i Hercegovine daje andhidromorfnog hydromorphous odjela. division. Bosniazapadni and dio Herzegovina sredozemne ows zone its mlađihmainly mountainousvjenačnih planina. character to the western part

GeološkeGeologic and i tektonske tectonic characteristics odlike Bosne of Bosniai Hercegovine and Herzegovina

Relief of Bosnia and Herzegovina is from ge- withdrawn leaving Bosnia and Herzegovina ologicReljefna and struktura tectonic Bosnestandpoint i Hercegovine much more u aszoiku, a dry Tetis land more with smallerse povlači remnant i Bosna waterbo- i Her- complexgeološkom than i tektonskom it seems at first pogledu glance. je dale-Rocks diescegovina in form postaje of kopno (Paratetis). sa manjim At the zao-end thatko složenija make a country’s od onoga foundation što pokazuje have vizu- been ofstalim Kenozoic, vodenim the Pannonian površinama Sea, which u obliku pain- elna slika njenog teritorija. Stijene koje jezera (Paratetis). Na kraju kenozojske ere deposited over geologic times at the bottom ted the Pannonian lowland in blue, finally grade teritorij zemlje istaložene su u Panonsko more, koje je plavilo Panonsku of former Tetis Sea. Deposited material was withdrew leaving shallow lakes and marshes različitim geološkim razdobljima na dnu niziju, se povlači i na njegovom mjestu nekadašnjegthen folded by Tetis tectonic mora. movements Istaložena into masa the behind.zaostaju Afterwards, plitka jezera the i Sava močvare, river emerged. nakon jemountain orogenim chains, pokretima while valleys naborana were created u čegaUpper se flows formira of ,rijeka ,Sava. , Gornji Bosna tokovi and byplaninske deep faulting. vijence, a kotline su nastale Sane, river Une, were Vrbasa, tributaries Bosne of ithe Drine Pannonian pred- Metamorphousrasijedanjem. rocks, of which mountains stavljaliSea in course su pritoke of its existence. Panonskog As the mora Sea was to- inMetamorfne stijene and potičuHerzegovina iz paleozoika, are made komwithdrawing njegovog to postojanja.the East and Kako to the se North, more ofa izgrađuju(Vranica, Bitovnja, centralne Zec-planina, planine bosansko- Pogorje- povlačilorivers followed na sjever it by iincreasing istok, rijeke their su lengths. ga pra- licahercegovačkih and Komar), date Dinarida back from (Vranica,Palaeozoic. tileIn the povećavajući same time with svoje the dužine. Pannonian, existed PalaeozoicBitovnja, Zec-planina,layers occur also Pogorjelica in other parts i Ko- of Istovremenoalso the Adriatic sa Sea. postojanjem Levels of Panonskogboth World Bosniamar). in Paleozojske mosaic like naslage manner. su Sedimentary mozaično mora,and the postojaloAdriatic Sea je were i Jadransko lower during more. Pleis- U tocen. river was much longer at that rocksraspoređene originating i u drugim mainly dijelovima from Mezozoic, Bosne. pleistocenu je nivo Svjetskog, pa i Jad- time and ended where it is today adriatic Sedimentnewere upraised stijene during suAlpine uglavnom orogenesis, me- ranskog mora bio niži. Rijeka Neretva je zozojske starosti, izdignute su u Alpskoj bilabottom. duža After i završavala Pleistocen, level se na of današnjemthe Adriatic and folded into Dinaric mountains by late- orogenoj fazi, a bočnim potiscima nabo- dnuSea elevated Jadrana. due Nakon to ice pleistocena melting, which nivo sunk Jad- ral stress. Northern and southern zones of rane u Dinarsku planinsku oblast. Sjeve- ranskogthe lower moravalley seof Neretvapodigao river. zbog otapanja rnethe imid južne Dinaric zone centralnihAlps are built Dinarida of Kenozoic izgra- leda, te je potopljena i donja dolina layers.đene suAfter od kenozojskihdynamic geological naslaga. events Nakon that Neretve. OSNOVNI PODACI O BOSNI I HERCEGOVINI PODACI OSNOVNI took place in Kenozoic, Tetis Sea has been MAIN FACTS ABOUT BOSNIA AND HERZEGOVINA FACTS MAIN nemirnih geoloških razdoblja u keno-

4 MainOsnovni forms oblici of relief reljefa LanacDinaric Dinarskih Alps chains planina extend sebetween pruža plain između and eredkvartarnim by quarternary sedimentima, depositions, a strane and sidessu uok- are ravničarskoghills of i blago in the zatalasanog North, and Adriaticpobrđa encircledvirene karstifikovanimby karstified carboniferous karbonatnim rocks. bayPosavine, in the naSouth. sjeveru Dinaric i Jadranske mountain zavale, chains na Onmasama. the field’s Po obodu margin polja are nalazeto be found se izvori many i jugu.extend Pravac from NWpružanja to SE. Dinarskih Beside orogenous planina springsvrela, a and u najnižim wells, while položajima field’s deepest ponori, places ko- jefolders, od sjeverozapadain the Dinaric mountain prema system jugoistoku. dom- hidejima vodaabysses, otiče places u kraško where podzemlje. water drains into Unutar Dinarskog planinskog sistema inate also plateaus. By tectonic movements theReljef karst Bosne underground. i Hercegovine čine i pod- osim orogenih nabora, dominiraju i viso- and splits evolved valleys, lowlands and karst Thezemni relief kraški of Bosnia oblici and u Herzegovina karbonatnim includes sti- . Tektonskim procesima i razlomima fields. Especially large valleys occur along alsojenama, underground što našu zemljukarst phenomena svrstava u bogatain car- nastale su kotline, doline i kraška polja. holokarstna područja svijeta. Bosna i river basins (Sarajevsko-Zenička valley along boniferous rocks, which makes our country Veće kotline se nalaze u riječnim dolinama Hercegovina je prostor sa velikim brojem basin of the Bosna river, Uskopaljska valley one of the richest holokarst area in the world. (Sarajevsko-Zenička u dolini rijeke Bosne, istraženih i neistraženih pećina i jama, a Uskopaljskaand Banjalučka i Banjalučka valley along u basin dolini of Vrbasa, the Vr- Onnajpoznatije the territory među of Bosnia njima andsu: VjetrenicaHerzegovina u Bihaćkabas river, u Bihaćka dolini Une,valley Tuzlanska along basin u doliniof the existPopovu great polju,number Glavičanska of both explored kod and Foče, un- Spreče,Una river, Mostarska Tuzlanska u valley dolini along Neretve basin i dr.).of the exploredMračna caves pećina and u holes, dolini of Prače, which Bijamba-the most KrškaSpreča river, polja Mostarska su nastala valley djelovanjem along basin više of famousrska pećina are: naVjetrenica Nišićima in i OrlovačaPopovo polje, kod faktora.Neretva river Njihovo etc.). dno je prekriveno GlavičanskaSumbulovca. near Foča, Mračna pećina in the Several factors were crucial for a creation of valley of Prača river, Bijambarska pećina at karst fields. The field’s bottom is usually cov- Nišići plateau and Orlovača by Sumbulovac. Klima Bosne i Hercegovine ClimateKlimu Bosne of iBosnia Hercegovine and Herzegovinaodređuje više Dinarska planinska oblast modifikuje sre- geografskih faktora. Veliki uticaj imaju: dozemne zračne mase s juga, a štiti ClimateAtlanski of okean Bosnia na and zapadu, Herzegovina Sredozemno is deter- i theMediteran adriatic coastlineod prodora and hladnihin low Herzegovina. vazdušnih minedJadransko by several more geographic na jugu, factors, te prostrane whereas Dinaricmasa sa alpine sjevera. region Značajan strongly prodor modify medite- medi- kontinentalne mase Evrope na sjeveru, ranskih klimatskih uticaja osjeća se doli- great importance comes to following, the At- terranean currents coming from the South, Azije na sjeveroistoku i istoku, te Afrika nom Neretve. Klima Bosne i Hercegovine lantic ocean in the West, the Mediterranean whereas it prevents the penetration of cold air na jugu. pokazuje značajnu raznolikost. Između and the Adriatic Sea in the South, and vast from an inland to the coast. But, mediterra- Sa Atlantskog okeana i Sredozemnog predjela umjerenokontinentalne i izmije- space of continental masses of Europe in the nean influences still protrude deep in the in- mora vjetrovi nanose tople i vlažne vaz- njene mediteranske (jadranske) klime land by Neretva river valley. Climate of Bosnia dušneNorth, Asia mase in the preko northeast naše and zemlje. East, and Nai- Af- postoje predjeli sa kontinentalnom, pret- laskomrica in the na South. Dinarske vjenačne planine, andplaninskom, Herzegovina planinskom shows high i diversity alpskom level. kli- vazdušneWinds coming mase from se the uzdižu Atlantic uz planinskeocean and Betweenmom. areas of temperate continental and padine,the Mediterranean rashlađuju Sea se, bring kondenzuju warm and i moistizlu- modifiedNajniže temperature mediterranean se bilježe(adriatic) na climate,našim čujuair. When padavine. this air reaches the Dinaric masiffs, therenajvišim are areas planinama. with continental, Prosječna pre-alpine januarska and it lifts up toward peaks, slowly cooling down, temperaturaalpine climate. na Bjelašnici iznosi -7,2O C, a Strujanje toplog i suhog zraka iz Afrike, O tokomcondense ljeta, and uzrokujefinally precipitate. visoke temperature uThe Neumu, lowest u istomtemperature mjesecu, characterize +6,5 C. high- uIf there slučaju is aniskog field of zračnog low pressure pritiska over iznadEurope Godišnjaest mountain količina peaks. An padavina average temperature u Bosni i Evrope.in summer, flux of warm and dry air coming inHercegovini January on Bjelašnica je nejednako Mt. amounts raspoređena. -7,20C, Ufrom hladnijem Africa causes periodu high godine, temperatures. kad se iznad whilePovećava in Neum se odcity jugait is +6,5 prema0C. Dinarskom sjeveroistočneIn the course of cold Evrope periods, obrazuje when there visoki is a Annualgorju, precipitation a zatim ponovo in Bosnia opada and Herzegovi- prema vazdušnifield of high pritisak, pressure preko over naše northeastern zemlje često Eu- naPeripanonskom is unevenly distributed, obodu. whereasSnijeg je it redovitaincreases zimska pojava, a na planinskim vrhovima cirkulišerope, over ourhladni country arktički circulates zrak. cold Iako arctic je kli- air. from the South towards Dinaric masiffs, and se održava i po 6 mjeseci godišnje. maClimate Bosne of Bosniai Hercegovine and Herzegovina umjerena, is temper- ipak je declines again towards peri-pannonian mar- oštrija, nego što bi odgovaralo njenom Bosna i Hercegovina ima složena kli- ate, but more extreme than one could expect gin. Snow occurs regulary in winter, covering geografskom položaju. Sredozemni matska obilježja. Na južnim prostorima, sole from its geographic position. The mediter- mountain peaks over 6 months a year. klimatski uticaji su značajno umanjeni, pa osjeća se izmijenjena jadranska klima. Na ranean impact here is substantially reduced. Climate of Bosnia and Herzegovina is highly

samo primorje i niska Hercegovina imaju sjeveru preovlađuju uticaji umjereno O BOSNI I HERCEGOVINI PODACI OSNOVNI Hence, mediterranean climate occurs only on complex. Its southern region is characterized mediteransku klimu. toplog i vlažnog klimata sa toplim ljetnim ABOUT BOSNIA AND HERZEGOVINA FACTS MAIN

5 byrazdobljem. modified adriatic Centralni climate, prostori while Bosnenorthern i tainnajviše climate orografske characterize cjeline, hypsometric alpskom levels partHercegovine of the country su pod has uticajemgot climate izmijenjene that is tem- aboveklimom. 700 m, whereby the highest orographic perate-warmumjereno tople and i moist,vlažne with klime, hot kojasummers. se sa unitsKlima have Bosne got alpinei Hercegovine climate. je ugodna za Spacevisinskom in the pojasnošćumid of Bosnia mijenja and Herzegovina u klimat sa is Climateljudski životof Bosnia i zdravlje, and Herzegovina te se može is comfort- ubrojiti influencedsvježim ljetima. by modified Hipsometrijski temperate-warm nivoi and ableu važna for human prirodna life and health, bogatstva being therefore kojima moistpreko climate, 700 m odlikujuchanging sein planinskom,different height a raspolažean important naša natural zemlja. wealth of our country. zones to climate with fresh summers. Moun- Vode Bosne i Hercegovine Water of Bosnia and Herzegovina Bosna i Hercegovina raspolaže slatkim i termalna voda ove banje je sumporovita i slanim vodama. Prema svjetskim koristi se za liječenje mnogih bolesti. standardimaThere are fresh and naša salt waterbodies zemlja obilujein Bosnia TermalniIn Bosnia and izvori Herzegovina se nalaze exist i u:great Fojnici, num- kopnenimand Herzegovina. vodama Our country visokog has kvaliteta. got large berOlovu, of natural Tuzli, Gradačcu,mountain lakes, Tesliću, so Banjojcalled quantity of, after world’s standard, high qual- “mountain eyes“ named after its clear blue Hidrografsku mrežu čine brojni Luci i dr. ity fresh water. Overground and underground water. površinski i podzemni kraški tokovi. karst currents create complex hydrographic OurBosna coastline, i Hercegovina which is 22 obiluje km long, prirodnim streches network.U Dinarskim planinskim masivima se na- southwardsplaninskim from jezerima, the delta koja of Neretva zbog čiste river. i Mostlazi izvorište of our watercourses najvećeg broja emerges naših under vodo- the Thus,plave vodeBosnia s pravom and Herzegovina nose naziv has „gorske an ac- Dinarictoka. Od masiffs. većih riječnihThe basins slivova of Bosna prostoru and Vrbas cessoči“. to the Adriatic Sea and covers 8 km2 of riverBosne represent i Hercegovine larger watersheds u cjelosti that pripadaju entirely Našethe area. primorje The peninsula se nalazi of južnoPelješac oddivides delte it belongslivovi to Bosne the territory i Vrbasa. of Bosnia Nakupljanje and Herzegov- pod- Neretve,from the chanelgdje u ofukupnoj Mljet and dužini an open od 22sea. km, ina.zemnih The underground voda, kojima water je collection, naša zemlja which BosnaAverage i annualHercegovina temperature izlazi ofna sea Jadransko water at ourbogata, country odvija has got se uplenty rastresitim of, occurs sedime- in lose moreNeum city i ima is +9,6 površinu0C. It is the od warmest 8 km in2 . July, Od depositionsntima (šljunci (of graveli pijesak), sand oko and većih sand), riječnih around Mljetskogwhen water temperature kanala i morskeat surface pučinereaches largetokova, river tebeds, u karst kraškim fissures, pukotinama, trenches and razdvajain average ga +20 poluotok0C. Sea Pelješac.water’s salinity varies kanalima i pećinama. caves. Površinabetween 29 mora and kod35‰. Neuma Colour ima is blue-green, prosječnu ThermalTermalne andi mineralne mineral vode,springs koje occur se javljaju around godišnjuwith 10 m temperaturu transparency. od 9,60 C. Najtoplije ingenous bedrocks and tectonic clevages, rep- Thanks to the fact that it is surrounded by u području vulkanskih stijena i tektonskih je u julu, kada površinska temperatura vo- resenting the important natural wealth of Bos- the peninsula Pelješac and Klek,0 sea in the razloma, predstavljaju jedno od značajnih de prosječno iznosi oko 20 C. Salinitet nia and Herzegovina. The best known springs bay of Neum is quite, with no more than 1 m prirodnih bogatstava Bosne i Hercego- morske vode se kreće od 29 do 35 promila. of mineral water are to be found in , high waves. vine. Najpoznatiji izvori mineralne vode Boja morske vode je zeleno-plava, a pro- , Srednje, Busovača, , Žepa, se nalaze u Kiseljaku, Kaknju, Srednjem, vidnost iznosi do 10 m. Tešanj,Busovači, , Srebrenici, Žepče etc. Žepi, Tešnju, Ma- Zbog zatvorenosti poluotocima Pelješcem Theglaju, hotest Žepču thermal itd. spring, with water temper- ature of +580C, is Ilidža’s spa. Those thermal i Klekom, Neumski zaliv ima mirno more, Najtopliji termalni izvor je banja Ilidža, water contain sulphur being therefore0 used in na čijoj površini se obrazuju valovi visine gdje temperatura iznosi 58 C. Po sastavu, medicinal treatment of many diseases. Other do jednog metra. thermal springs are to be found in: , ,Karakteristike Tuzla, Gradačac, šuma Teslić, Banja Bosne Luka ietc. Hercegovine

Šume i šumska zemljišta u Bosni i u kojim je moguće racionalnije gos- HercegoviniPopulation zauzimaju 2.709.769 ha (oko podarenje, zauzimaju 1.291.924 ha, što je 53% teritorije), od čega su šume 2.209.732 tek oko 25% površine BiH. Ostale šume, haAccording (oko 43%), to the assessment a goleti 500.037 made by haUNHCR (oko čakAccording 917.808 to ha the ili populationoko 18% površine register fromBiH, 10%).in 1999, Što total se vlasništvanumber of inhabitanstiče državne in Bosnia šume su1991, niske inhabitan’s šume density (panjače) in Bosnia i degradirane and Her- zauzimajuand Herzegovina 2,186.332 was haaround (81%), 3.894.000. a privatne Of šume,zegovina sa was vrlo uneven malom (between zalihom 40 and drveta 200 in- i 523.437that 2.381.496 ha (19%). (61%) Kvalitet people lived i struktura in Federation ovih slabimhabitans per prirastom. square km). Ukupna zaliha šumaof B&H, nisu 1.432.020 u skladu (37%) in saRepublic potencijalima of Srpska krupnog drveta (drvo iznad 5 cm OSNOVNI PODACI O BOSNI I HERCEGOVINI PODACI OSNOVNI staništa. Visoke ili tzv. ekonomske šume, promjera) u svim šumama je 1986. godine

MAIN FACTS ABOUT BOSNIA AND HERZEGOVINA FACTS MAIN and 80.324 (2%) lived in Brčko District.

6 an dšvna 19-95g) su (1992-1995.g.) dešavanja Ratna Reviews, UNECE, 2004). oij nkn etnkg mirovnog Dejtonskog nakon počinje devastirala zemlju i ekonomiju. Oporavak Pokazatelj novih društvenih novih Pokazatelj rit (niomna Performance (Environmental tržište oa .8.9 (1) tnvia ii u živi stanovnika (61%) Od 2.381.496 toga 3.894.000. oko iznosi Hercegovine i Bosne stanovnika broj ukupan 1999. godinu za UNHCR-a procjenama Prema publici Srpskoj, a 80.324 (2%) živi u Brčko eeaii i, .3.2 (7) Re- u (37%) 1.432.020 BiH, Federaciji podrazumijevaju simultano rješavanje so- aainsoj ,8m/ha, a u mama privatnimiznosio je 5,48 m e265m/ha,dokjeuprivatnim bilatek je 216,5m 0, m/a Pojčn oin prirast šu- godišni državnim visokim u drveta krupnog Prosječan /ha. m 102,5 3.0.0 ranmi5.0.0 u državnim i 51.700.000 m 238.600.000 m Strateški dokumenti Makroekonomski pokazatelji Stanovništvo 19. oii D z Bsu Herce- i Bosnu za GDP godini 1990. U čega od , m miliona 290 oko iznosila cijalnih problema i brige o okolišu je raz- je okolišu o brige i problema cijalnih pianm uaa Pojča zaliha krupnog drveta u državnim šumama Prosječna šumama. privatnim u govinu je procijenjen na 10,6 milijardi US milijardi 10,6 na procijenjen je govinu ioi ujlm zoa a zapadno na izvoza udjelom visokim NA, 03. EP dniiia pro- identificira NEAP 2003). (NEAP, Brčko, je Nacionalni akcioni plan za okoliš Distrikta i entiteta oba od usvojen ment, Vodećidokumenata. vojstrateških doku- rvenh rn, bza nutia je industrija bazna a grana, privrednih različitih iz pristizali su Prihodi stano- vniku. po $ US 2.400 preko odnosno $, ioo dcrnm anm ngm i snagom baznom educiranom bleme, pritiske i potrebu uspostave rav- uspostave potrebu i pritiske bleme, bila među najviše razvijenim u regionu sa vom strategijom. je prioritet prihvatlji- okolinski sa razvoj ekonomski NEAP-u, Prema privrede. razvoja i okolišu o brige između noteže Srednjoročna razvojna strategija za Bosnu mental friendly strategy. friendly mental achieve economic development by environ- velopment.NEAP, After is topriority main environment protection economic and de- to between achieve balance needs necessary wayin to problems, identify pressures and tion Plan (NEAP, National isthe Environmental Ac-District, 2003). NEAP was adoptedwas by entities both Brčko and created mental issues. Aleading document, which offer solutionsand environ-for social both strategic documents, which simultaneously Millestones for movements new social are Strategic documents its and economytry Arecovery devastated. The war (from 1992 to 1995) the has left coun- 2004). UNECE, Reviews, Performance (Environmental market western power rate to export extremely and the high educated region,highly man- the in with tries onewas of bestdeveloped the among coun- economy basic branches, the industry while income many An achieved was through ta. which made over US per capi- dollars 2.400 to amountestimated 10,6 bilions US dollars, Herzegovina and Bosnia 1990GNP in in was Macroeconomic indicators 3 3 3 3 3 pravaca koji pravaca 3 sa relevantnim sektorskim politikama. podvlači potrebu njenog harmoniziranja njenog potrebu i podvlači ali legislative, okolinske operativnost aosi aaa kj ć uspostaviti će koji akata, zakonskih Hercegovine je neravnomjerna (40 do 200 rniie kj j u ai privatizacije fazi u je koji tranzicije, sie ans rzoa usvajanja i razvoja važnost ističe Strategija zdravljem. javnim i nasljeđem oiu rdang io. Proces nivoa. predratnog lovinu U 2002. godini GDP dostiže približno po- kojoj preovlađuju uslužne djelatnosti. od promijenjena, značajno je ekonomije oie gsia aejnsi on i Bosne naseljenosti gustina godine, oiato nutise n pird u privredu na industrijske, dominantno najvećih preduzeća ima vodeći uticaj na uticaj vodeći ima preduzeća najvećih promjene, strukture ekonomije. tao, ilši i geološkim i biološkim otpadom, iezttm klunm prirodnim i kulturnim diverzitetom, šumama, resursom, zemljišnim i vodnim upravljanja promjena, klimatskih i zraka i NEAP-a iz prioritete uključuje godine propisuje mjere za upravljanje okolišem, upravljanje za mjere propisuje posebno u oblasima legislative, kvaliteta legislative, oblasima u posebno oaisi pormm. Struktura programima. donacijskim taj dio trajno izgubljen za rekultivaciju. rm pps saonšv i 1991. iz stanovništva popisu Prema Distriktu. sobnim za pošumljavanje, što znači da je da znači što pošumljavanje, za sobnim tnviap m). stanovnika po km vm eid pkie širokim pokriven periodu ovom netr šm čija Nova šuma inventura /ha. m 1,11 svega je iznosio i niži zoi 5. oljrti prvk e u je oporavak Poslijeratni rast 25%. iznosi ekonomski godišnji godine, 2001. 1996- periodu u čega nakon sporazuma, /ha. U panjačama 4,07 je m ovaj prirast bio Hreoiu a eid 2003-2007. period za Hercegovinu i Što se tiče goleti, jedan dio (108.500 ha) je ha) jedan dio(108.500 goleti, tiče se Što aktualiziraće ove podatke. a erdrnm elitm nespo- zemljištima degradiranim na inter-sectoral harmonization. policy after need emphasizes also it but legislative, wouldthat effective establish environmental ofportance creation adoption and of laws underlinesthe Theim-lic health. Strategy pub- and inheritance, natural and cultural diversity, geological and biological waste, of aquatic and terrestrial resources, forests, management changes, quality, climate air of legislative, terms in especially agement, forsees measures for environmental man- cludes and priorities by NEAP recognized Herzegovina, and nia from 2003 to 2007, in- for Bos- development Strategy Midle-termed mation of economy’s structure. phase exercise effects ontotransfor- crucial iscurrentlythat going aprivatisation through of its pre-warhalf value. Atransition process the reached GNP has almost 2002, year In economy industry. service which prevail in economy industrial to from mainly changed, been substantially has Economic structure thanks to many broad donation programmes. 25%.was The post-war recovery achieved was from 1996 to 2001, economic annual growth ment signed. Thereafter, was the period in the Dayton Agree- after process started has 3 2

e rpea toku u priprema je 3 7

MAINOSNOVNI FACTS PODACI PODACI ABOUT O BOSNI OBOSNIA BOSNI I HERCEGOVINI AND I HERCEGOVINI HERZEGOVINA 7 BIOGEOGRAFSKEBIOGEOGRAPHY OF KARAKTERISTIKE BOSNEBOSNIA I AND HERCEGOVINE HERZEGOVINA

Fig.Slika 2. 2. – –Bosnia Biogeografske and Herzegovina: karakteristike biogeographic Bosne i Hercegovine overview

! Vrhovi Maglića

OSNOVNI PODACI O BOSNI I HERCEGOVINI PODACI OSNOVNI KlekPoluotok peninsula Klek MAIN FACTS ABOUT BOSNIA AND HERZEGOVINA FACTS MAIN

8 PALAEONTOLOGICALPALEOZOOLOŠKI FINDINGSNALAZI UIN BOSNI BOSNIA IAND HERCEGOVINI HERZEGOVINA

Kozara: Clypeaster : Clypeaster Donja Tuzla: Clavulinoides Donja Tuzla: Clavulinoides szaboi, Bathysiphon eocenica szaboi, Bathysiphon eocenica

Majevica:: NathicaNathica vulcani,vulcani, Lucina saxorum, Praa:Prača: AmygdalophyllumAmygdalophyllum etheridgei, etheridgei, CerithiumCerithium bosniacum,,bosniacum, Antracotherium, AAuloclisiauloclisia concentrica, concentrica, Bothrophyllum, Bothrophyllum, CongeriaCongeria romboidea,romboidea, LimnocardiumLimnocardium mayer Gangamophyllum,Gangamophyllum, Gastrioceras Gastrioceras Ljubija: Amplexocarinia beyrichi,beyrichi, Dibunophyllum Dibunophyllum bipartitum, bipartitum,, Ljubija: Amplexocarinia smithi, Astartella, Platyceras, CarcinophyllumCarcinophyllum patellum, patellum, smithi, Astartella, Platyceras, Conocardium, Meniscophyllum PterinopectenPterinopecten :Romanija: HildocerasHildoceras Conocardium, Meniscophyllum bifrons, Hildoceras kansuense,kansuense, Matacanites, Matacanites, bifrons, Hildoceras Muensteroceras truncatus, laevinianum,laevinianum, RhynchonellaRhynchonella Muensteroceras truncatus, geyeri Nomismoceras spirorbis, Palaeosmilia Vranica:Vranica:Amphipora Amphipora ramoseramose i Nomismoceras spirorbis, Palaeosmilia murchisoni,murchisoni, Platyceras, Platyceras, Pronorites, Pronorites, Streblopteria pracaensis, Čevljanovićievljanovii:: LycodusLycodus corcor,, Streblopteria pracaensis, RhynchonelaRhynchonela decurtatadecurtata Trachypsamia,Trachypsamia, Cyathaxonia Cyathaxonia cornu, cornu, CyathocariniaCyathocarinia rushiana, rushiana, Cyathocrinites, Cyathocrinites, Glamoč:Glamo:Tropites Tropites GlyphiocerasGlyphioceras crenistria, crenistria, Prolecanites Prolecanites subullatus henslowi; Phillipsia bittneri i Productus, subullatus henslowi; Phillipsia bittneri i Productus, BellerophonBellerophon suhänsis, suhänsis, Protrites, . Protrites, Okolina Sarajeva: Morone, Halilucites, Bosnites. Brachiopoda, Okolina Sarajeva: Morone, Halilucites, Bosnites, Brachiopoda TrachicerasTrachiceras aonoides aonoides

Han Bulog: Anagymnites, Han Orahovica: Bellorophon Han Bulog: Anagymnites, AAristoptychites,ristoptychites, Bulogites,Bulogites, Gymnites,Gymnites, vasulites, Worthenia, LoxonemaLoxonema Metasturia, Monophyllites,Monophyllites, Ptychites,Ptychites, tortile, Naticopsis, OxytomaOxytoma Sturia,Sturia, Flexoptychites,Flexoptychites, CeratitesCeratites torquata, Pleurophoeus jacobii,jacobii, trinodosus,trinodosus, PtychitesPtychites oppeli,oppeli, PtychitesPtychites Sanguinolites bellerophontium, acutus,acutus, PtychitesPtychites flexsuosus,flexsuosus, CeratitesCeratites PlaninaPlanina Klek: Schizodus trinodosus,trinodosus, CeratitesCeratites bosnensis,bosnensis, CeratitesCeratites Acanthophyllum,Acanthophyllum, elegans,elegans, NoritesNorites gondolagondola,, PinacocerasPinacoceras ActinostromaActinostroma clathratum, damesdames Sturia Sturia sansoviniisansovinii,, MonophylitesMonophylites Idiostroma,Idiostroma, ClathrodictyonClathrodictyon : Pleydellia aalense, AmalteusAmalteus sphaerophylum,sphaerophylum, Gimnites,Gimnites, Arcestes,Arcestes, variolare,variolare, ClathrodictyonClathrodictyon margaritatus, Amalteus spinatus, Balatonites,Balatonites, Megaphzllites,Megaphzllites, amygdaloides,amygdaloides, OrthonychiaOrthonychia Hildoceras (Harpoceras) bifrons AAcrochordiceras,crochordiceras, Orthoceras,Orthoceras, NautilusNautilus spoliatus,spoliatus, Parallelopora, Syringostroma,Syringostroma, StromatoporaStromatopora concentrica, StromatoporellaStromatoporella laminata, Lastva:Lastva:Ptycholepis, Ptycholepis, LithiotisLithiotis FavositesFavosites problematica,problematica, MegalodusMegalodus pumilus,pumilus, TerebratulaTerebratula rasoana, rasoana, Vola Vola atava, atava, NerineaNerinea atava, atava, Schemnitzia,Schemnitzia, CareliniaCarelinia hibrida hibrida

Fig.Slika 3. 3. – –Bosnia Paleozoološki and Herzegovina: nalazi upalaeontological Bosni i Hercegovini findings

Fosilna+& zmija$' iz gornje! krede,$!*- (Bileća)

Peraja"#$ [&morskog$' psa'( iz)$* srednjeg trijasa (Palež)

,.#.(Glavonožac iz$' donje$/ jure 0-$$*(Gacko) O BOSNI I HERCEGOVINI PODACI OSNOVNI MAIN FACTS ABOUT BOSNIA AND HERZEGOVINA FACTS MAIN

9

DIVERSITY OF SPECIES DIVERSITY OF FLORA

DIVERZITETDIVERSITY OF VRSTA SPECIES

TheEkološka extreme heterogenost richness of living prostora world Bosne that ex- i canyonizmeđu of Vlašića, the Čemernice river running i Manjače). between istHercegovine, on our territory geomorfološka is the result iof hidrološka ecological mountainsIspod najviših Vlašić, Čemernica vrhova and bosansko- Manjača). raznolikost,heterogeneity specifičnaof Bosnia and geološka Herzegovina, prošlost, its Bellowhercegovačkih the highest peaks planina, of bosnia-herzegovi- u području geomorphologicalte diverzitet ekoklime and hydrological uslovili diversity, su i cirkova,na’s mountains, nalaze in sean area i centri of cirques, razvoja are to gla- be specificposebno geological bogat živipast and svijet its ecoclimate na našem di- foundcijalne development flore i faune, centres kao of posebni glacial flora dokazi and versity.teritoriju. Flora, Flora, fauna fauna and fungia i fungia of Bosnia Bosne and i procesafauna, which nakon wittness ledenogabout the after doba Ice naAge Herzegovina are considered to be among the time on the Balkan peninsula. There are over Hercegovine ubraja se u najraznovrsnije u Balkanskom poluostrvu. Preko 450 vrsta i most diverse in Europe, being especially im- 450 species and sub-species of vascular plants čitavoj Evropi, a visok stepen podvrsta vaskularnih biljaka karakteriše portant in terms of global biodiversity due to that are recognized to be endemic, which endemičnosti i reliktnosti daje im značaj se određenim stepenom endemičnosti, što its high level of endemism and relictness. makes bosnia-herzegovina’s flora one of the na nivou globalne biološke raznolikosti. floru Bosne i Hercegovine čini jednom od Like in no other place in Europe, here, on such most unique in Europe. Na geografski malom prostoru, kao posebnih i jedinstvenih u Evropi. small space, occur countless endemic centres High diversity of insects (especially hydrophi- rijetko gdje u Evropi, egzistiraju više- in which, even at present-day, continue to un- lous),Izražen then diverzitet fish and insekata mammals (naročito makes fauna hi- razvojni endemni centri u kojima se i fold process by which new species evolve. Spe- ofdrofilnih), Bosnia and predstavnika Herzegovina recognizable ihtiofaune on i danas odvijaju procesi nastajanja novih cial characteristics of this area represent many thesisara European čini faunu scale, BiH whereas prepoznatljivom some of ani- u vrsta. Posebnu specifičnost predstavljaju and cliffs of bosnia-herzegovina’s riv- mal’sevropskim groups razmjerama,(organisms that a inhabit prema caves nekim or brojni kanjoni i klisure bosansko- ers (canyons of the Una, Neretva, Drina river, fishgrupama that live (pećinski in karst organizmisinking streams) i ribe make u hercegovačkih rijeka (kanjoni Une, canyons and cliffs of tributaries in upper flow itkraškim remarkable ponornicama) on global scale. posebnim Main factors i za Neretve, Drine, kanjoni i klisure pritoka u of the Bosna river, and a midle part of flow responsiblečitav svijet. for high diversity of Bosnia and izvorišnom dijelu i gornjem toku Bosne, te of the Vrbas river with the highly interesting HerzegovinaKao osnovni are faktori as follows: diverziteta Bosne i u središnjem dijelu Vrbasa sa posebno Hercegovine mogu se navesti: tinteresantnimDiversity of terrestrial kanjonom habitats rijeke caused Ugar by: occurence of rocks of different age, diversity of bedrocks, soil types, unique and diverse forms of relief, and diversity of climate conditions; tlDiversitydiverzitet of terestričnih aquatic habitats staništa reflected kroz: by: prisustvo rich and stijenadiverse različhydrologicalite geološke network starosti, (mountain lakes,raznolikost springs, matičnog mountain supstrata, torrents, brooks, tipova ,zemljišta, sinking unikatnih streams, i ponds,raznovrsnih marshes, formi under- groundreljefa, tewater, diverzitet thermal klimatskih sources, brakish uslova; water and sea); t Long-lasting process of anthropogenesis; ldiverzitet vodenih staništa kroz: bogatu i raznovrsnu hidrološku mrežu t Diversity(planinska of jezera,ethnogenesis. izvori, planinski potoci, rječice, rijeke, ponornice, , močvare, podzemne vode, termalni izvori, bočatne vode i more); ldugotrajni procesi antropogeneze; Living world that inhabit different places of lraznoliki procesi etnogeneze. Bosnia and Herzegovina compose countless communities and ecosystems at present-day, whichŽivi svijet are specificna različitim for this staništima area, the Bosne Balkan i možemo govoriti o visokom stepenu peninsulaHercegovine and danasentire Europe.tvori brojne Thus, zajednice it is pos- endemičnosti unutar biološkog, odnosno siblei ekosisteme to speak specifičnein terms of samohigh levelza ovaj of ende- pro- ekološkog diverziteta. stor,mism prostorwithin biological Balkana and te iecological Evrope. diver- Tako sity.

“Biodiversity of Bosnia and Herzegovina has been Empire, while he was travelling across. Those tales considered„Biodiverzitet to be BiH very oduvijek interesting se smatraoand challen- vrlo pojedinimwere telling dijelovimaa story about Osmanske magic nature imperije, of bosnian pa gingzanimljivim one for researchers i izazovnim since za brojneever, which istraživače, was the jevilaet. na svomSo, on pohodu his journey od Stambola from Stambol 1863. in godine 1863, mainšto je reasonbilo i glavni for them razlog to come, da se, at iz thattada time udaljene from pohodiohe visited i whattadašnju was at evropsku that time Tursku,known to kako be the se farzapadne away western i srednje and Evrope, central Europe, upute u into bosanske bosni- zvalaEuropean Bosna , i Hercegovina. which is at present-dayProšavši dolinom Bosnia vrletian wilderness i bespuća. and Tako pathless je i znamenitiarea. Thus, francuski even well Rzava,and Herzegovina. Višegrad, He Romaniju, passed through te kroz the valley klanac of prirodoslovacknown french scientistAmi Boue, Ami ponesen Boue was znatiželjom overjoyed Miljackethe river,i dalje Višegrad prema zapadu, city, over ovaj Romanija zanesenjak Mt.,

o čarima prirode bosanskog vilajeta o kojem je je bio toliko ushićen ljepotama i divljinom DIVERSITY OF SPECIES - DIVERSITY OF FLORA by curiosity that was awaken by tales he heard of the river and continued furt- - DIVERZITET FLORE VRSTA DIVERZITET slušaofrom scholars od učenih in different ljudi tokom parts svog of the boravka Otoman u prirodeher to the bosanske West. This da je,dreamer iako geolog, got so excitedskupio byi og- the

11 beautiesroman herbarski and wilderness materijal of bosnianzajedno naturesa brojnim that, hispokupi servants, svu građuSendtner i čim collected prije pobježe all of his iz material zemlje despitemineralima being igeologist stijenama, himself, te ih heodnio collected tadašnjoj a lot andove, as te fast tadašnjoj as he could evropskoj left the eliticountry. uli strahThat event od evropskojof herbal material naučnoj along eliti with da imspecimens se dive, of prou-diffe- intimidatedbosanskog temperamenta,the European scientific da se zadugo elite before nakon the čavajurent minerals ih i opisuju and rocks. nove He vrste. brought To blago it all danasto the bosniantoga niko temper. ne usudi Long time kročiti after na that ovo no tlo. one Tek has jeattention pohranjeno of the uEuropean najčuvenijim scientific evropskim elite to admire mu- dareduspostavom to come austro-ugarskeinto this land. Not uprave, earlier than zajedno the zejimait, study prirode and describe i njihovim new herbarijumima.species. That treasure Isto- austrio-hungariansa vojskom, činovnicima, government počešewas established, stizati i ričariis now istraživanjabeing stored prirodein the most smatraju famous da Europe- je do- scientistprirodnjaci-nau-čnici. arrived again along Iako with ih theje bilo military mnogo, and lazakan museums ekspedicije of natural Ami scienceBoue-a andi početak their herba- stva- officials.jedan zasigurno Although ima there najveće were poštovanjemany of them, ove one rnogria. Historians naučnog believe istraživanja that the expedition prirode na of ovim Ami deserveszemlje. Karlo full respect Ma-ly, of jedan this country.od najstrastvenijih Karlo Maly prostorima.Boue has marked Čuvši the beginning za raznovrsnost of true scientific živog wasbotaničara one of the i naj-većihmost passionate zaljubljenika botanist and u bilje the svijeta,research ain posebno the area. vaskularne Otto Sendtner, flore, wellu bosanske known greatestraznovrsno, admirer njemu of plant najdraže diversity zemlje of Bosnia, Bosne, his vrletiEuropean uputi botanist, se i znameniti has come intoevropski Bosnian botaničar wilder- favoritekojeg u country.brojnim On poho-dima his journey nisu he was zaustavljale never sto- Ottoness after Sendtner he heard (prvi the oficijelni word about naučnik, its diversity biolog, of ppednikakve by neither prirodne, natural a or ni human ljudske force. sile. This Ovaj Au- life, especially of vascular flora (he was first official strian, with bosnian heart and herzegovinan soul, koji je pohodio zemlju Bosnu). Ovaj istraživač Austrijanac, srca bosanskog, duše scientist, biologist, which came into Bosnia). This went around the country, gathered exceptionally pr-ikupi bogat floristički materijal na hercegovačke, obiđe ovu zemlju, prikupi researcher has gathered large quantities of flori- rich herbal material, described many endemic sticrazličitim material dijelovima in different Bosne parts iof u Bosnia.najvećem But jekuonce, andizuzetno relict species,bogat herbarski stored it in materijal, opisa of Land’s bro- whilesvog interesahe was completely i istraživanja devoted bosanskih to the cause vrleti, of Museumjne endeme of iBosnia relikte and i sve Herzegovina, to pohrani uand Herba- took hisonako, research, na bosanskiseveral highlanders način, čisto from iz Vlasic varoške Mt. scientificrijumu Zemaljskog glory of B&H muzeja plant uniqueness Bosne i Herce-all over cameznatiželje, in his naway, put just mu like stade that, innekoliko bosnian vlašićkih manner, thegovine, globe.” te tako(quoted pronese from naučnuthe TV showslavu “Prirodna o unika- motivatedgorštaka. by Napadoše pure small karavan, town curiosity. uništiše They dio tnostibaština BiH”) biljnog svijeta BiH širom zemaljske attackedskupljenog Otto’s materijala, caravan, destroyed te razbiše some naočale of his ovog ma- kugle.” (Navod iz TV emisije „Prirodna ba- terialvelikog and um-nika. broke the Uplašen glasses ofdo this smrti, great istog scientist. časa, ština BiH”) Scareda nakon to što death, ga spasiše immediately sluge after njegove, he got Sendtner saved by

DIVERZITETDIVERSITY OF FLORE FLORA

Visok specijski diverzitet biljnog svijeta bazira se na diverzitetu grupa cijanobakterija, algi i vaskularnih biljaka. DiverzitetDiversity of cyanophytes cijanobakterija and alges i algi

ByU dosadašnjim till now undertaken istraživanjima investigations na ov ofoj this grupi allybiljnih to the oblika alges utvrđ inhabitingeno je mountain’s 1859 vrsta raised iz 217floristic rodova group, (ukupno identified 2389 oblika).was 1.457 species and blanket bogs, mountain springs and we- from 217 genera (all together 1987 forms). lls, wells and upper flows of sinking rivers, Preliminarni rezultati ukazuju da je razred Bacillariophyceae najbogatiji vrstama (881), Preliminary result indicates that class Baci- watercourses within refugia of tertiary flora. varijetetimallariophyceae is (222) the richest i formama regarding species (15),(719), a varietiesvrlo bogati (222) oblicima and forms su i(15), where- razredias class ofzelenih green algialges sa is ukupno also extremely Tabela rich 1. – DiverzitetTable 1. – Diversity cijanobakterija of cyanophytes i algi and alges 98regarding rodova, forms, 561 with vrste, 98 genera, 56 subspe- TaxonTakson Rod species Vrsta Pod- Varijetetvariety Forma form varijeteta461 species, i 7 formi.56 varieties and 7 vrstacies Rodoviforms. The najbogatiji most numerousvrstama su: ge- CyanobacteriaCyanobacteria 3636 193 303 - 1 1 4 4 Rodophyta 7 15 - 1 - Cosmarium,nera are: Cosmarium, Navicula, Navicula,Eunotia, Rhodophyta 7 20 - 1 Eunotia, Cymbella etc. CharophyceaeChlorophyta 33 275 - 31 5 Cymbella itd. Charophyceae 33 319 - 31 5 Considering the heterogeneity of Chlorophyceae 65 186 - 25 2 Imajući u vidu heterogenost Chlorophyceae 65 242 - 25 2 aquatic and moist habitats, and Euglenophyta 3 16 - - - vodenih i vlažnih staništa, te Euglenophyta 4 21 - - - existing centres of endemism, it DinophytaDinophyta 55 15 20 - - - 2 2 postojanjeis to expect that razvojnih at least one centara, third BacillariophyceaeHeterokontophyta 55 719 1 222 15 možeof these se organismssmatrati dais eitherje najma- po- XanthophyceaeBacillariophyceae 357 13 881 1- 222 - 15 -

njeorly jedna or completely trećina ove unknown grupe or- to Chrysophyceae Xanthophyceae 104 25 21 - - 4 - - DIVERSITY OF SPECIES - DIVERSITY OF FLORA DIVERZITET VRSTA - DIVERZITET FLORE VRSTA DIVERZITET Chrysophyceae 12 32 - 4 - ganizama slabo ili potpuno Total 217 1457 1 284 28 the science. This relates especi- U k u p n o 217 1859 1 284 28

12 nepoznataThere is a strong naučnoj need for javnosti. more intensive To sere- Withinrizacije, the klasifikacije, diversity of identifikacije alges and cyanop- utvr- searchposebno in termsodnosi of na making svijet an algi inventory, u području cla- hytesđivanja special stepena significance ugroženosti comes i to procjene species ssification,planinskih identification niskih i visokih and determination tresetišta, thatstanja, characterize s ciljem objektivizacijethermal and mineral slike sprin-živog ofbrojnih threat’s planinskih level and istate’s gorskih evaluation, izvora, izvora in or- gs,svijeta turfs, algi caves Bosne and i half-cavesHercegovine. etc. der to obtain an objective view into the living i gornjih tokova kraških ponornica, te world of alges of Bosnia and Herzegovina. Posebnu vrijednost u diverzitetu cija- vodotoka u refugijumima tercijerne flore. nobakterija i algi imaju oblici karakte- Evidentna je potreba intenziviranja ristični za termalne i mineralne izvore, se- sistemskih istraživanja u oblasti inventa- drene alge, alge pećina i polupećina itd.

TableTabela 2. 2.– Diversity– Diverzitet of cyanophytes cijanobakterija and alges i wi- thin turf deposition algi na sedrenim naslagama )1& PosebnostDiversity of diverzitetu alges is so algispecial daju be- i oblicicause of u species bočatnim, that inhabit te slanim brak- vodamaish and sea bosanskohercego-water of bosnia-herze- vačkoggovinan dijelapart of Jadranskog the Adriatic mora. Sea. TuHere su should posebno be mentioned značajni repre- pred- stavnicisentatives smeđih, of brown, crvenih red and i zelenih green algi,alges, with koje high postižu biomass yield. visoku produkcijuApart from korisnecontemporary biomase. species )! of Cyanobacteria and alges, it was also recognized an extreme rich- ness in ancient species (paleo-species) in dif- Deflandriocha sp.) and fossils of one cell alg- ferentUz recentne aged depositions. oblike Cyanobacteria Especially numerous i algi esflagelata with carboniferous (Dictiocha slavnicii, shields (Coccolitopho- D. mucibabici, andutvrđeno endemic je i bogatstvoare silicoflagelates paleoblika Dictiocha( u nasla- D.rales). soljani, D. krekii, Deflandriocha sp.) i slavnicii,gama različite D. mucibabici, geološke D. starosti. soljani, D.Ističe krekii, se, fosilnih jednoćelijskih algi sa karbo- kako brojnost, tako i endemičnost siliko- natnim ljuskama (Coccolitophorales).

DiversityDiverzitet of vascular viših biljaka flora

HighVisok level diverzitet of vascular viših flora biljaka diversity Bosne ini Hercegovine Bosnia and Herzegovinabazira se na is diverzitetubased upon mahovinadiversity of mosses(Bryophyta), (Bryophyta), papratnjača ferns (Pteridophyta) (Pteridophyta) and i sjemenjača spermatophytes (Spermato (Spermatophyta).phyta).

TableTabela 3. –3. Taxonomic – Taksonomski diversity diverzitet of higher plantsviših biljaka

Total number of spe- Sub-spe- Family Genus Species Hybrid cies, sub-speciesUkupno and vrsta, Porodica Rod Vrsta cies Podvrsta Hibrid hybridspodvrsta i hibrida BryophytaBryophyta 5252 187 187 565 565 0 0 0 0 565565 PteridophytaPteridophyta 1414 26 26 61 61 8 8 2 2 71 71 Spermatophyta 161 858 3256 1078 164 4498 Spermatophyta 161 858 3256 1078 164 4498 TotalUkupno 227227 1071 1071 3882 3882 1086 1086 166 166 51345134

Identified was 5.134 taxa. This fact under- them is bounded to the aquatic environ- linesUkupan the floristic broj evidentiranih richness of Bosnia taxa and (vrste, Her- zajednoment. s Hrvatskom, Italijom, Grčkom i zegovinapodvrste, and hibridi) places our iznosi country 5.134. among Ovaj the još nekim zemljama. richestpodatak ones ukazuje in Europe, da along je with florističko the Re- Najveći broj vrsta su terestrični i semite- bogatstvopublic of , viših , biljaka Bosne and iothers. Herce- restrični oblici, a samo mali broj je vezan govineMajor part zaista of thesevrlo velikospecies i isda terrestrial se po tome or za različite tipove vodenih staništa. DIVERSITY OF SPECIES - DIVERSITY OF FLORA našasemi-terrestrial, država u Evropiwhile a nalazilimited na number ljestvice, of - DIVERZITET FLORE VRSTA DIVERZITET

13 DiversityDiverzitet of Bryophytes Bryophyta AccordingPrema današnjem to the existing stepenu knowledge poznavanja, level, na partialvina. Prema records, nepotpunim this plant group podacima, counts ova565 thereprostoru is relatively Bosne ihigh Hercegovine diversity of je mosses usta- speciesgrupa biljaka from 187 broji genera, 565 vrsta divided iz 187 in two rodova, clas- innovljen the Bosnia relativno and Herzegovina.visok diverzitet After maho- some ses.koji pripadaju dvjema klasama.

Tabela 4. – Diverzitet Bryophyta (razred: Table 4. – Diversity of Bryophytes (class: Hepa- ticae) Hepaticae) BRYOPHYTA Number of FamilyObiteljPorodica RodGenus broj vrsta species families:obitelji: 52 52 1.1. RicciaceaeRicciaceae 2 2 6 6 genera: 187 species: 565 2.2. Marchantiaceae 7 77 7 varietas: 84 3.3. Aneureae 1 15 5 Hepaticae forms: 9 Musci 4.4. Metzgerieae 1 13 3 5.5. Haplolaeneae 1 12 2 families:obitelji: 13 13 families:obitelji: 39 39 6.6. Codoniaceae 1 11 1 genera: 40 genera: 147 7. Epigonantheae 32 species: 91 species: 474 7. Epigonantheae 12 12 32 8. Trigonantheae 6 14 8. Trigonantheae 614 9. Ptilidioideae 2 3 9. Ptilidioideae 23 10. Scapanioideae 2 10 GrafikonGraph 1. 1.- Diverzitet– Diversity ofBryophyta Bryophytes 10.11. Scapanioideae Raduloideae 1 210 2 11.12. Raduloideae Madothecoideae 1 12 2 12.13. MadothecoideaeJubileae 3 124 13.Ukupno Jubileae 40 3 91 4 Total 40 91

TabelaTable 5. –5. Diversity – Diverzitet of Bryophytes Bryophyta (class: (razred: Musci) Musci)

LeucodontaceaeLeucodontaceae 3 3 3 3 0 0 0 Neckeraceae 4 8 6 0 Family Neckeraceae 4 8 6 0 var.

porodica form

Obitelj genus

rod rod Lembophyllaceae 2 4 3 0 Var. species Lembophyllaceae 2 4 3 0 vrsta Hookeriaceae 1 1 0 0 Sphagnaceae 1 22 0 0forma Hookeriaceae 1 1 0 0 Theliaceae 1 3 1 0 FissidentaceaeSphagnaceae 1 1 9 22 0 0 0 0 Theliaceae 1 3 1 0 Leskeaceae 5 6 2 0 ArchidiaceaeFissidentaceae 1 1 1 9 0 0 0 0 Leskeaceae 5 6 2 0 Thuidiaceae 6 14 1 0 DitrichaceaeArchidiaceae 5 1 11 1 0 0 0 0 Thuidiaceae 6 14 1 0 Amblystegiaceae 13 39 18 3 SeligeriaceaeDitrichaceae 3 5 5 11 0 0 0 0 Amblystegiaceae 13 39 18 3 BrachytheciaceaeBrachytheciaceae 11 11 42 42 8 8 3 DicranaceaeSeligeriaceae 14 3 31 5 0 0 0 0 EntodontaceaeEntodontaceae 5 5 6 6 2 2 0 LeucobryaceaeDicranaceae 1 14 1 31 0 0 0 0 PlagiotheciaceaePlagiotheciaceae 1 1 4 4 2 2 0 EncalyptaceaeLeucobryaceae 1 1 4 1 0 0 0 0 Hypnaceae 9 21 6 0 Encalyptaceae 1 4 0 0 Hypnaceae 9 21 6 0 Pottiaceae 20 71 0 0 Rhytidiaceae 4 7 0 0 Pottiaceae 20 71 0 0 Rhytidiaceae 4 7 0 0 Grimmiaceae 2 24 0 0 Hylocomiaceae 2 2 0 0 Grimmiaceae 2 24 0 0 Hylocomiaceae 2 2 0 0 Funariaceae 3 5 0 0 Buxbaumiaceae 1 2 0 0 Funariaceae 3 5 0 0 Buxbaumiaceae 1 2 0 0 Georgiaceae 1 1 0 0 Diphysciaceae 1 1 0 0 Georgiaceae 1 1 0 0 Diphysciaceae 1 1 0 0 Bryaceae 7 55 17 0 Polytrichaceae 4 16 2 0 Bryaceae 7 55 17 0 Polytrichaceae 4 16 2 0 Aulacomniaceae 1 2 0 0 total 147 474 85 9 Aulacomniaceae 1 2 0 0 ukupno 147 474 85 9 Meeseaceae 1 3 2 0 Meeseaceae 1 3 2 0 Bartramiaceae 3 11 3 3 Bartramiaceae 3 11 3 3 Timmiaceae 1 3 0 0 Mahovine možemo naći na skoro svim ti- Timmiaceae 1 3 0 0 povima staništa. Oko stotinu vrsta je veza- Ptychomitriaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 Orthotrichaceae 4 4 28 28 5 5 0 0 no za staništa izvora, potoka, sedrenih ba- FontinalaceaeFontinalaceae 1 1 5 5 3 3 0 0 rijera, kamenitog riječnog dna. Ostalih 460 DIVERSITY OF SPECIES - DIVERSITY OF FLORA DIVERZITET VRSTA - DIVERZITET FLORE VRSTA DIVERZITET Climaciaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 raste na zemljištu, kori drveća, raspad- Hedwigiaceae 1 1 1 1 3 3 0 0 nutom lignohumusu u šumskim i 14 Mosseslivadskim are to ekosistemima be found in almost dok any značajan kind of Inkatori the Bosniareliktnih and borealnih Herzegovina zajednica occur mosses trese- thebroj environment. nastanjuju Around i goli matični100 species supstrat inhab- thattarki, build gdje raisedčine dio bog’s diverziteta soils (acrohystosol) močvarnih krečnjačkih,it springs, torrents, ultrabazičnih turf barriers, i rocky silikatnih river andpodručja relict našeboreal zemlje. communities of peatmoss, beds.stijena. The remaining 460 grows on soil, as a part of ’s diversity in our coun- bark, decomposed ligno-humus in forests try.U šumskim ekosistemima mahovine andNeke meadows, vrste (Cratoneuronwhereas many sp. inhabit) direktno lime- Inizgrađuju wood’s ecosystem posebno organizovane, mosses build well struktu- orga- stone,učestvuju silicate u and procesima ultrabasic travertinizacije bedrock. i nized,rno-funkcionalne structure-functional cjeline (sinuzije), units (synusia) koje su Somenastanku species žive (Cratoneuron organske stijene sp.) are (sedre), directly a thatstaništa represent brojnim habitats životinjskim for many animals. organi- involvedtime i u formiranju into creation rijetkih of travertine i značajnih and sta-liv- zmima.Within flora of mosses in the Bosnia and Her- ingništa organic na ovom rocks dijelu (tuff), Dinarida. which means that Uzegovina flori mahovinaspecial care Bosnedeserve iendemic Hercegovine (Table theyNa prostoruare involved Bosne into i creation Hercegovine of rare nala- and posebnu6), rare and pažnjuthreatened zaslužuju species (Table endemične 7). importantzimo i mahovine habitats koje in the su Dinaric graditelji region. visokih (Tabela 6), te rijetke i ugrožene (Tabela 7) tresetnih tala (akrohistosola), te edifi- vrste .

TableTabela 6. –6. Overview – Pregled of nekihsome endemic endemičnih mosses vrsta in B&H mahovina TaxonTakson Stanište Habitat lokalitet Locality RavnaRavna planina, planina Plaša, Mt., Plaša PseudoleskeaPseudoleskea illyrica illyrica Glow Glow Epifit Epiphyte pojasa of beech bukovih woods šuma OrijenMt., Orijen Mt. Epilithe on limestone in mountain belt , and TrichostomumTrichostomum brevifolium brevifolium Sendt. Epilit na kre cnjaku brdskog pojasa Konjic, Ljuta, Doljanka Sendt. i andprimorja along coast river EpilitEpilithe na on kre limestone cnjaku u brdskomin hills and i moun- Foca,Foča, Stambolčić- Stambolčić-Hodža, CtenidiumCtenidium distiguendumdistiguendum Glow. Glow. planinskomtain area podru cju Hodža,Trebević Trebevic Mt. Antitrichia curtipendula (L.) Epifit i epilit od primorja i nizija do Jahorina, Antitrichia curtipendula (L.) Brid.f. Epiphyte and epilithe from coast and low- Jahorina and Ravna planina pristoidesBrid.f. pristoides (Glow.) Horvat (Glow.) Horvat gornjeland to granice upper line šume of woods planinaMt. BrodBrod kod near Foče, Foča, Ljuta Ljuta i and Eucladium angustifolium (Jur.) HigrofitHygrophyte na stijenama on rocks ualong primorju coast iand bos- Eucladium angustifolium (Jur.) Glow. BijelaBijela kod river Konjica, at Konjic, Dol- Glow. dolinamanian river bosanskih valleys rijeka Doljankajanka river Waterfalls of river EucladiumEucladium verticillatumverticillatum (L.) (L.) B. B. S. G. HigrofitHygrophyte na stijenama on rocks uzalong rijeke, rivers, brooks Plivini vodopadi kod at , Cliffs of Miljacka subsp.S. G. subsp. commutatum commutatum Glow. potoke,and waterfalls vodopade in coastal u primorskom and inland i areas Jajca, klisura Miljacke, Glow. kontinentalnom podru cju Ljutariver, kod Ljuta Konjica river at Konjic DidymodonDidymodon bosniacusbosniacus Glow. Glow. Sedreni Tuff cascades slapovi Plivini Waterfalls vodopadi of Pliva river BryumBryum schleicherischleicheri Schwägr. Schwägr. Kod Travnika HigrofitHygrophyte na plavljenomon flooded soil tlu near var. bosniacus bosniacus Wstf. Wstf.

TableTabela 7. –7. Overview – Pregled of nekihsome threatened ugroženih mosses vrsta in mahovina B&H

TaxonTakson HabitatStanište Localitylokalitet Drepanocladus sendtneri (Schimp.) Wstf. Bog’s meadows and moist plac- Drepanocladus sendtneri (Schimp.) Wstf. Tresetne livade i vlažna KupreškoKupreško polje f.f. gracilis gracilis Sanis Sanis esmjesta D. aduncus (Hedw.) Moenkm. D. aduncus (Hedw.) Moenkm. SwampMocvarne meadows, livade, bogs tresetišta Livanjsko Livanjsko poljepolje var.var. capillifrons capillifrons (Wstf.) (Wstf.) Mkm.Mkm. D. revolvens (S. W.) Wstf. D. r evolvens (S. W.) Wstf. MarshesMocvare var.var. intermedius intermedius (Lindb.) (Lindb.) Grout Livansko polje Livanjsko polje, RacomitriumRacomitrium microcarpummicrocarpum (Hedw.) (Hedw.) Brid. Brid. Epilithe Epilit vlažnih on moist stijena rocks Livanjsko polje, ŽdralovacŽdralovac Livanjsko polje – PolytrichumPolytrichum strictumstrictum Smith. Smith. Tresetišta, Bogs, swamp mocvarne forest’s šumske meadows Livanjsko polje – livade SajkovićiSajkovici Livanjsko polje – HygrohypnumHygrohypnum eugyriumeugyrium (B. S. S. G.) G.) Broth. Broth. MoistVlažna habitats staništa in u lower nižem moun- Livanjsko polje - Buško , var.var. mackayi (Hedw.) (Hedw.) B. S.S. G. G. tainbrdskom belt pojasu Buško blato, GlamočkoGlamocko poljepolje Hygroamblystegium fluviatile (Hedw.) Hydrophyte, on stones and Hygroamblystegium fluviatile (Hedw.) Hidrofit, na kamenju i drvenoj LivanjskoLivanjsko polje LoeskeLoeske f. .spinifolium spinifolium Mkm. Mkm. woodgradi construction

DialytrichiaDialytrichia mucronata (Brid.)(Brid.) Broth. Broth.. Epilithe, Epilit, higrofit hygrophyte Sources Izvor of Plive the Pliva river

DIVERSITY OF SPECIES - DIVERSITY OF FLORA DIVERZITET VRSTA - DIVERZITET FLORE VRSTA DIVERZITET

15 ThoseNavedeni threatened ugroženi taxa taksonihave wider su distribu- šireg thevegetacije Bosnia izand glacijalnih Herzegovina perioda. they Uoccur Bosni on i tionrasprostranjenja (euroasian, boreal), (evroazijskog, being quite rare bore- on relativelyHercegovini small territory, se, dakle, which javljaju is southern na ouralnog), territory. a na Those našem are prostoru species sethat sreću con- distributionrelativno malom range prostorufor some kojivegetation predstavlja types stituteveoma relict rijetko. communities, Ove vrste which ulaze uare sastav rem- thatjužnu are granicu normally nekih distributed tipova vegetacijein the boreal sa nantsreliktnih from the zajednica period of glaciation. koje su Thus, ostaci in belt.normalnom distribucijom u borealnom pojasu.

PritisciPressures naonto floru flora mahovina of mosses PopulationsDanas je prisutno and species mnogo of mosses faktora in Bosnia koji (formnogih instance, vrsta tuffsu pretrpjela cascades bitneof Pliva promjene river at andugrožavaju Herzegovina populacije are threatened i vrste mahovina by many Jajce).ekoloških Epiphytes uslova are under (npr. threat sedreni due slapovi to gen- factors.na području Many Bosne hygrophilous i Hercegovine. species Mnogeconsti- eralPlive degradation kod Jajca). of woodland Epifitske up to vrste the sub- su tuteod higrofilnih relict canyon vrsta communities se nalaze u sastavu that have re- ugroženemountain belt opštim (by cutting, procesom drying, degradacije fires or changedliktnih kanjonskihin the past, or zajednica have been čija changing, su st- šumskihconstruction ekosistema with recreation do pretplaninskog purposes). becauseaništa pretrpjela of artificial ili se lakes danas made nalaze to energize u pro- pojasa (sječom, sušenjem, požarima, thecesu power-plants izgradnje vještačkih (on Drina, akumulacija Neretva and za izgradnjom rekreacionih objekata i Plivapotrebe river). hidroelektrana Many species (nahave rijekama their genuine Dri- površina). habitat’sna, Neretva, conditions Pliva). changed Prvobitna substantially staništa

DiversityDiverzitet of Pteridophytes Pteridophyta

UIt hasflori been papratnjača confirmed do sadathat floraje utvrđena of Pterido- 61 Močvarnasome rare ferns, staništa, such as Salvinia te vodenjare and Mar- vrstaphytes iz includes 26 rodova 61 kojispecies pripadaju from 26 odjelima genera nastanjujusillea, which i izuzetnoare required rijetke for paprati,maintaining kao Equisetdivided intoophyta, divisions Lycopodiophyta Equisetophyta, Lyco- i štothe subalance Salvinia and natans diversity i Marsillea of swamp quadrifolia ecosys-, podiophytaPolypodiophyta. and Polypodiophyta. kojetems that danas become čine more izuzetne threatened elemente every day. ApartOsim from izražene the phylogenetic filogenetičke differentiation, diferenci- raznovrsnostiIn our woods speciali stabilnosti significance sve ugroženijih comes to Pteridophytesjacije, papratnjače are also su iclearly ekološki divided veoma by močvarnihclubmosses (speciesekosistema. of genera Posebno Lycopodium vrijedni theirrazdijeljene, ecological tako needs. da Thus, mnoge many služe of them kao elementiand Huperzia naših), which šumskih grow ekosistemaon humous soil su indicateveoma ecosystem dobri indikatori and environment kvaliteta qual- crvotočineof conifer woods, (vrste while rodova genus LycopodiumSelaginella in- i ekosistema,ity. Representatives te životne of Equisetophyta sredine. Predsta- are Hupersiahabit crevices), koje of ultrabasic nastanjuju rocks. humozna vniciattached Equisetophyta to swamp like habitats, su vezani with clear za zemljišta tamnih četinarskih šuma, dok močvarnadominance staništa,of horsetail na kojima(genus dominirajuEquisetum). vrste roda Selaginella nastanjuju pukotine vrsteMarshes iz and roda floating preslice vegetation (Equisetum include sp.). ultrabazičnih stijena.

TableTabela 8. –8. Diversity - Diverzitet of Pteridophytes Pteridophyta Najvišim stepenom diverziteta odlikuju PorodicaFamily Genus Rod vrstaspecies Sub-species Podvrsta hybrid hibrid LycopodiaceaeLycopodiaceae4500 4 5 0 0 These rodovi highest vezanidiversity zalevel različita characterize šumska gen- SelaginellaceaeSelaginellaceae1300 1 3 0 0 erastaništa that are(Dryopteris, attached toBlechnum, diverse wood’s Thelypteris, habi- EquisetaceaeEquisetaceae1801 1 8 0 1 tatsAthyrium, (Dryopteris, Polystichum, Blechnum, Gymnocarpium Thelypteris, ).Athy- U AdiantaceaeAdiantaceae3400 3 4 0 0 pukotinama otvorenih i zasjenjenih 1 1 rium, Polystichum, Gymnocarpium). In rock AspleniaceaeAspleniaceae 1 1 11 7 7 0 0 stijena zastupljene su vrste rodova: BlechnaceaeBlechnaceae 1 1 1 0 0 0 0 0 crevices of sunny and shaded places, occur Dryopterideaceae2911Dryopterideaceae 2 9 1 1 speciesPolypodium, of genera Asplenium, Polypodium, Ceterach Asplenium,, na PteridaceaePteridaceae 1100 1 1 0 0 Ceterachstaništima, on brdskih mountain vriština heaths Pteridium, in u MarsileaceaeMarsileaceae1100 1 0 0 0 shadedzasjenjenim humid vlažnim woods Phyllitis šumama, on Phyllitis travertine, a OphioglossaceaeOphioglossaceae 2 2 4 4 0 0 0 0 na travertinskim naslagama uz slatke i PolypodiaceaePolypodiaceae1200 1 2 0 0 depositions of fresh and thermal water Adi- SalviniaceaeSalviniaceae1100 1 1 0 0 antumtermalne. Notholaena vode Adianthum marantae and. Za Asplenium serpe- Thelypteridaceae 3 3 3 3 0 0 0 0 ntinsko-peridotitskecuneifolium are attached stijene to serpentine-peri- vezane su WoodsiaceaeWoodsiaceae4800 4 8 0 0 vrstedote bedrock. Notholaena marantae i Asplenium DIVERSITY OF SPECIES - DIVERSITY OF FLORA DIVERZITET VRSTA - DIVERZITET FLORE VRSTA DIVERZITET UKUPNOTOTAL 26 61 61 8 8 2 2 cuneifolium.

16 Tabela 9. - Vrste Pteridophyta kao indikatori tipova staništa Table 9. – Pteridophytes used as habitat’s indicator

HabitatTip staništa type Species Vrsta Hydrophiloushidrofilna staništa habitats SalviniaSalvinia natans, natans, Marsillea Marsillea quadrifolia quadrifolia mo c vare i agroekosistemi Equisetum arvense, E. hyemale, E. sylvaticum, E. Marshes and arable land Equisetum arvense, E. hyemale, E. sylvaticum, E. telmateia telmateia Shadedzasjenjene humid vlažne woods šume PhylitisPhylitis scolopendriumscolopendrium Oakhrastove woods šume GymnocarpiumGymnocarpium dryopteris dryopteris Thelypteris phegopteris, Polystichum aculeatum, Dryopteris filix mas, Beechbukove woods šume Thelypteris phegopteris, Polystichum aculeatum, AthyriumDryopteris filix filix-mas, femina Athyrium filix-femina, c etinarske šume Coniferous woods HuperziaHupersia selago, selago, Lycopodium Lycopodium clavatum, clavatum, Blechnum Blechnum spicant spicant Vegetationvegetacija of pukotina rock crevices stijena CeterachCeterach officinarum officinarum RockyKamenjari grassland AspleniumAsplenium trichomanes, trichomanes, A. A. viride viride

PteridophytaPteridophytes play imaju an important važnu ulogu role in u savremenojethnotherapy. etnoterapiji.Clubmosses ( CrvotočineLycopodium) maintainanceočuvanju stabilnosti of ecosystem’s ekosistema stability. i mnoge Many are(Lycopodium being used) to se fight koriste lever diseases; kod teških harts’s ofod themnjih predstavljaju are resources dobre that have resurse. been Neke ever tongueoboljenja fern jetre; (Phyllitis podrebnica) against (tuberculosis;Phyllitis) u sincevrste usedse koriste in human u ishrani, diet, or a indruge traditional su od maidenhairliječenju sušice; fern ( Adiantum vilina vlas,), fern sleznica (Asple- medicine.davnina Some poznate ferns have u even tradicionalnoj been used in nium(Asplenium) and )rustyback i zlatna paprat(Ceterach (Ceterach) for kidney) u themedicini. culture Pojedine of our people vrste withpaprati different se koriste pur- diseasesliječenju and oboljenja urinary bubrega infections, i mokraćnih polypody poses,u kulturama for instance naših as a naroda mean for u expulsion različite toputeva; treat diabetes, slatka paprat whereas u youngliječenju šećerne tips of ofsvrhe, evil spirits. pa su neke poznate čak i kao brackenbolesti, afern mladi (Pteridium ovršci )bujadi used (toPteridium be juicy) Thosesredstvo species „za tjeranje are irreplaceable zlih duhova”. in modern springoduvijek food su for bilihighlanders. sočna proljetna hrana Posebna je važnost ovih vrsta u brdskom i gorskom stanovništvu.

PressuresPritisci naonto floru flora papratnjača of Pteridophytes ZbogBecause različitih of impacts pritisaka onto habitats na staništaof ferns ingvulkanskim on old volcanic stijenama, rocks, Ceterach javorkae javorke, papratnjača(clear cutting, quarries, (sječa, water kamenolomi, pollution, andAsplenium Asplenium lepidum lepidum living u pukotinama in limestone zagađenjeglobal climate voda, changes globalne followed klimatske by acid rockkarbonatnih crevices, stijena,Asplenium Asplenium fissum fissum in rock u promjenerain), some praćene species and kiselim entire kišama) genera are danas un- crevicespukotinama of mountain stijena belt, planinskog all species pojasa, of ge- je evidentna ugroženost pojedinih vrsta, sve vrste roda Lycopodium, te vrste Salvinia pader i severečitavih threat. rodova. Into U theseovu grupu group spadajuof ferns nusnatans, Lycopodium, Marsillea then quadrifolia Salvinia, inatans, vilina Mar- vlas Notholaenabelong Notholaena maranthe, maranthe, Asplenium Asplenium silleaAdiantum quadrifolia capillus-veneris and Asplenium. adianthum cuneifolium iand Selaginella Selaginella helvetica helvetica na starim grow- nigrum.

DiversityDiverzitet of Spermatophytes Spermatophyta U okviru vaskularne flore Bosne i važne vrste šumskog drveća, ljekovitih, Spermatophytes represent the most numer- nomically important , medicinal, edible Hercegovine, sjemenjače su najbrojnije i jestivih, aromatičnih biljaka, biljni ous and diverse group of plants within vas- and aromatic herbs, genetic herbal resources najraznovrsnije. To su biljke kopnenih genetički resursi i ukrasna flora). cular flora of Bosnia and Herzegovina. Those and ornamental flora). Spermatophytes were staništa, a samo nekoliko ih je Sjemenjače su bile i pokretački faktor are plants that grow in terrestrial habitats, the propulsive factor of ethnogenesis, settle- prilagođeno na uslove vodene sredine. etnogeneze, naseljavanja, opstanka i while only few of them are adapted to the ment, survival and existance of people in Ovaaquatic grupa environment. organizama This činiis the okosnicu group of Bosniaegzistencije and Herzegovina. bosanskohercegovačkog živogorganisms svijeta that makes Bosne the i Hercegovine,framework of life te stanovništva.Afore mentioned biological resources are djelujein Bosnia kao and osnovni Herzegovina, faktor ubeing oblikovanju respon- Nacarrying temelju pillar pomenutih of todays dominant bioloških economic resursa, pejzažnesible for shaping raznolikosti. of landscape’s U diversity. bogatom The danasbranches egzistiraju in Bosnia dominantne and Herzegovina. privredne The diverzitetu vaskularne flore su i DIVERSITY OF SPECIES - DIVERSITY OF FLORA diversity of vascular flora includes also the forestrygrane and Bosne wood iindustry Hercegovine. are essential Od to - DIVERZITET FLORE VRSTA DIVERZITET najznačajnijimost important biološki biological resursi resources (privredno (eco- the development and progress of both local 17 andesencijalne national važnosti community, za razvoj then pharmacolog- i prosperitet Thanksu iskorištavanju to explorers bioloških of Bosnia resursa. and Herze- icallokalne, and foododnosno industry, nacionalne modern zajednice, dietics, cos- su govina’sZahvaljujući flora istraživačima(Beck, Hayek and flore Karlo Bosne Maly), i metics,šumarstvo production i drvna of industrija,, vegetables farmace- and itHercegovine was created firm(Beck, base Hayek for nexti Karlo floristic Maly) re- fibres,utsko-prehrambena and other economy industrija, branches based savre- on searchnapravljena resulting je solidnain following osnova assessment za kasnija of themena exploitation dijetetika, of kozmetologija,biological resources. proizvo- spermatophytesfloristička istraživanja, diversity: koja danas dnja voća, povrća i vlakana, te druge rezultiraju sljedećom procjenom privredne djelatnosti koje osnovu nalaze diverziteta sjemenjača:

SPERMATOPHYTA

Coniferophytina Families:porodica: 161 genera:rodova: 874 Magnoliophytina porodica:Families: 5 species:vrsta: 3298 rodova:genera: 15 varieties:podvrsta: 1083 vrsta:species: 40

Cycadophytina Magnoliatae Liliatae

Families:porodica: 1 Families:porodica: 129 Families:porodica: 26 genera:rodova: 1 genera:rodova: 680 genera:rodova: 178 species:vrsta: 2 species:vrsta: 2608 species:vrsta: 648

Graph. 2. – Diversity of Spermatophytes in B&H Grafikon 2. - Diverzitet Spermatophyta

Najviši stepen diverziteta izražen je u trave, ružovke, kupusnjače, štitare, Therazredu highest Magnoliatae diversity level (2.608 is reached vrsta, within 943 are:usnatice, composits, šaševi, pea zijevalice,family, grasses, karanfili, roses, thepodvrste class of i Magnoliatae 148 hibrida), (2.608 te species, u razredu 943 crucifers,ljiljani i ljutići. parsley U family, okviru mint ovih family, porodica sedges, je sub-speciesLiliatae sa and 648 148 vrsta, hybrids), 135 then podvrsta the class i 16of figworts,65 % od ukupnogpinks, lilies broja and sjemenjača.buttercups. BitnaWithin Liliataehibrida. with Pododjeljak 648 species, 135 Coniferophytina sub-species and thesekarakteristika families are diverziteta65% of all Spermatophytes. ove grupe 16sadrži hybrids. relativno The sub-division mali broj of vrstaConiferophy- (40) i Aogleda special se diversity i u v elikomcharacter broju of this porodica group is tinapodvrsta encompass (4) kao a irelatively hibrida (4). small number of predstavljenihreflected through sa asamo great jednimnumber ofrodom families i species (40), sub-species (4) and hybrids (4). with only one genus and species (approxi- Porodice sa najvišim specijskim jednom vrstom (približno 30 % od Families with the highest species diversity mately 30% of total number). diverzitetom su: glavočike, leptirnjače, ukupnog broja vrsta).

300 260 260 250 236 196 200 172 166 162 150 125 122 120 118 96 95 100

50

0 e e e e e ae e ae ae a ea e a eae ea a ea e c c ce c ce c ce ceae ac a a a a ba o ria i ri li l a P p mia a Li u F Rosaceae ho A a hylla sterac ssicaceic L ul p unc A ra Cyperaceaeh n B C a R Scrop Caryo DIVERSITY OF SPECIES - DIVERSITY OF FLORA DIVERZITET VRSTA - DIVERZITET FLORE VRSTA DIVERZITET GrafikonGraph. 3. – 3. Families – Porodice with the sa highestnajvišim species specijskim diversity diverzitetom in B&H

18 Tabela 10. - TaksonomskiTable 10. – Taxonomic diverzitet diversity Spermatophyta of Spermatophytes in B&H

CeratophyllaceaeCeratophyllaceae 1 1 1 1 0 0 0 0

d CesalpiniaceaeCesalpiniaceae 3 3 3 3 0 0 0 0 Sub- hibri pod- vrsta genus vrsta rod hybrid species -species ChenopodiaceaeChenopodiaceae 8 8 21 21 0 0 0 0 ConiferophytinaConiferophytina Cichoriaceae Cichoriaceae 2323 166 401 401 1 1 CupressaceaeCupressaceae 4 4 15 15 4 4 3 3 (=Compositae)(= Compositae) GinkgoaceaeGinkgoaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 CistaceaeCistaceae 4 4 11 11 12 12 0 0 PinaceaePinaceae 7 7 21 21 0 0 1 1 ConvolvulaceaeConvolvulaceae 4 4 8 8 4 4 0 0 TaxaceaeTaxaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 CornaceaeCornaceae 1 1 3 3 0 0 0 0 TaxodiaceaeTaxodiaceae 2 2 2 2 0 0 0 0 CorylaceaeCorylaceae 3 3 6 6 0 0 1 1 TotalUkupno 15 15 40 40 4 4 0 0 CrassulaceaeCrassulaceae 4 4 19 19 2 2 0 0 CycadophytinaCycadophytina CucurbitaceaeCucurbitaceae 7 7 10 10 0 0 0 0 EphedraceaeEphedraceae 1 1 2 2 1 1 0 0 DipsacaceaeDipsacaceae 7 7 33 33 0 0 0 0 TotalUkupno 1 1 2 2 1 1 0 0 DroseraceaeDroseraceae 1 1 1 1 0 0 0 0 MagnoliophytinaMagnoliophytina EbenaceaeEbenaceae 1 1 2 2 0 0 0 0 MagnoliataeMagnoliatae ElaeagnaceaeElaeagnaceae 2 2 2 2 0 0 0 0 AcanthaceaeAcanthaceae 1 1 3 3 0 0 0 0 EmpetraceaeEmpetraceae 1 1 1 1 0 0 0 0 AceraceaeAceraceae 1 1 12 12 3 3 2 2 EricaceaeEricaceae 88 13 13 0 0 0 0 AcoraceaeAcoraceae 1 1 1 1 0 0 0 0 EuphorbiaceaeEuphorbiaceae 5 5 41 41 1 1 0 0 Actinidiaceae 1 1 0 0 Actinidiaceae 1 1 0 0 Fabaceae 4747 260 68 68 0 0 AdoxaceaeAdoxaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 (=Leguminosae)(=Leguminosae) AizoaceaeAizoaceae 2 2 4 4 0 0 0 0 FagaceaeFagaceae 3 3 11 11 4 4 8 8 AmaranthaceaeAmaranthaceae 1 1 7 7 0 0 0 0 GentianaceaeGentianaceae 4 4 24 24 3 3 0 0 AnacardiaceaeAnacardiaceae 3 3 5 5 0 0 0 0 GeraniaceaeGeraniaceae 3 3 24 24 3 3 0 0 Apiaceae GlobulariaceaeGlobulariaceae 1 1 3 3 2 2 0 0 Apiaceae 6060 162 162 2 2 0 0 (=Umbelliferae)(=Umbelliferae) GrossulariaceaeGrossulariaceae 1 1 8 8 0 0 0 0 ApocinaceaeApocinaceae 2 2 3 3 0 0 0 0 HaloragaceaeHaloragaceae 1 1 2 2 0 0 0 0 AquifoliaceaeAquifoliaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 HamamelidaceaeHamamelidaceae 2 2 2 2 0 0 0 0 AraliaceaeAraliaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 HippocastanaceaeHippocastanaceae 1 1 2 2 0 0 0 0 AristolochiaceaeAristolochiaceae 2 2 4 4 0 0 0 0 HippuridaceaeHippuridaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 AsclepiadaceaeAsclepiadaceae 3 3 5 5 4 4 0 0 HydrangaceaeHydrangaceae 3 3 4 4 0 0 0 0 Asteraceae Hydrophyllaceae 1 1 0 0 Asteraceae ( = 7272 260 260 37 37 11 11 Hydrophyllaceae 1 1 0 0 (=Compositae)Compositae) HypericaceaeHypericaceae 1 9 0 0 19 0 0 BalsaminaceaeBalsaminaceae 1 1 5 5 0 0 0 0 (=Guttiferae(=Guttiferae ) BerberidaceaeBerberidaceae 3 3 4 4 0 0 0 0 JuglandaceaeJuglandaceae 1 1 2 2 0 0 0 0 Lamiaceae BetulaceaeBetulaceae 2 2 5 5 0 0 2 2 Lamiaceae 3131 125 72 72 10 10 BignoniaceaeBignoniaceae 2 2 3 3 0 0 0 0 (=Labiatae)(= Labiatae) Lauraceae 1 1 0 0 BoraginaceaeBoraginaceae 21 21 49 49 15 15 0 0 Lauraceae 1 1 0 0 Brassicaceae LentibulariaceaeLentibulariaceae 11 7 7 0 0 0 0 Brassicaceae 5656 172 172 59 59 2 2 (=Cruciferae)(=Cruciferae) LinaceaeLinaceae 2 2 13 13 2 2 0 0 BuddlejaceaeBuddlejaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 LobeliaceaeLobeliaceae 11 3 3 0 0 0 0 BuxaceaeBuxaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 LoranthaceaeLoranthaceae 33 3 3 3 3 0 0 CactaceaeCactaceae 1 1 3 3 0 0 0 0 LythraceaeLythraceae 1 1 4 4 2 2 0 0 CallitrichaceaeCallitrichaceae 1 1 1 1 3 3 0 0 MagnoliaceaeMagnoliaceae 2 2 4 4 0 0 1 1 CampanulaceaeCampanulaceae 8 8 51 51 11 11 1 1 MalvaceaeMalvaceae 7 7 17 17 2 2 0 0 CannabaceaeCannabaceae 2 2 2 2 0 0 0 0 MeliaceaeMeliaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 CapparidaceaeCapparidaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 MenyanthaceaeMenyanthaceae 2 2 2 2 0 0 0 0 CaprifoliaceaeCaprifoliaceae 5 5 23 23 2 2 2 2 MimosaceaeMimosaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 CaryophyllaceaeCaryophyllaceae 26 26 118 118 67 67 0 0 MolluginaceaeMolluginaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 CelastraceaeCelastraceae 1 1 5 5 0 0 0 0 MoraceaeMoraceae 4 4 5 5 0 0 0 0

DIVERSITY OF SPECIES - DIVERSITY OF FLORA DIVERZITET VRSTA - DIVERZITET FLORE VRSTA DIVERZITET

19 MyrtaceaeMyrtaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 TiliaceaeTiliaceae 1 1 4 4 3 3 2 2 NyctaginaceaeNyctaginaceae 2 2 2 2 0 0 0 0 ThymelaeaceaeThymelaeaceae 2 7 2 7 0 0 0 NymphaeaceaeNymphaeaceae 2 2 2 2 0 0 0 0 TrapaceaeTrapaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 OleaceaeOleaceae 6 6 11 11 3 3 2 2 TropaeolaceaeTropaeolaceae 1 1 3 3 0 0 0 0 Oenotheraceae Oenotheraceae 44182 18 2 0 0 UlmaceaeUlmaceae 2 2 7 7 2 2 1 1 (=Onagraceae)(=Onagraceae) UrticaceaeUrticaceae 2 2 5 5 0 0 0 0 OrobanchaceaeOrobanchaceae 1 1 20 20 4 4 2 2 ValerianaceaeValerianaceae 3 3 12 12 3 3 0 0 OxalidaceaeOxalidaceae 1 1 6 6 0 0 0 0 VerbenaceaeVerbenaceae 2 2 2 2 0 0 0 0 PaeoniaceaePaeoniaceae 1 1 2 2 0 0 0 0 ViolaceaeViolaceae 1 1 25 25 8 8 1 1 PapaveraceaePapaveraceae 7 7 24 24 5 5 0 0 VitaceaeVitaceae 2 2 6 6 2 2 0 0 Parnassiaceae 1 1 1 0 Parnassiaceae 1 1 1 0 ZannichelliaceaeZannichelliaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 Passifloraceae 1 1 0 0 Passifloraceae 1 1 0 0 ZygophyllaceaeZygophyllaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 PhytolacaceaePhytolacaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 LiliataeLiliatae PittosporaceaePittosporaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 AgavaceaeAgavaceae 11 1 1 0 0 0 0 PlantaginaceaePlantaginaceae 1 1 10 10 0 0 0 0 AlismataceaeAlismataceae 2 2 4 4 0 0 0 0 PlatanaceaePlatanaceae 1 1 1 1 0 0 1 1 AmaryllidaceaeAmaryllidaceae 4 4 9 9 1 1 0 0 PlumbaginaceaePlumbaginaceae 3 3 4 4 0 0 0 0 AraceaeAraceae 4 4 6 6 0 0 0 0 PolemoniaceaePolemoniaceae 2 2 3 3 0 0 0 0 ArecaceaeArecaceae (=Palmae)(=Palmae) 2 2 2 2 0 0 0 0 PolygalaceaePolygalaceae 1 1 7 7 4 4 0 0 ButomaceaeButomaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 PolygonaceaePolygonaceae 6 6 37 37 0 0 0 0 CannaceaeCannaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 PortulacaceaePortulacaceae 2 2 2 2 0 0 0 0 CommeliniaceaeCommeliniaceae 2 2 2 2 0 0 0 0 PrimulaceaePrimulaceae 9 9 22 22 2 2 0 0 CyperaceaeCyperaceae 10 10 122 122 10 10 0 0 PunicaceaePunicaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 DioscoreaceaeDioscoreaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 PyrolaceaePyrolaceae 4 4 6 6 0 0 0 0 HydrocharitaceaeHydrocharitaceae 4 4 4 4 0 0 0 0 RanunculaceaeRanunculaceae 19 19 95 95 18 18 0 0 IridaceaeIridaceae 6 6 22 22 3 3 ++ ++ ResedaceaeResedaceae 1 1 4 4 0 0 0 0 JuncaceaeJuncaceae 2 2 34 34 14 14 0 0 RhamnaceaeRhamnaceae 4 4 12 12 3 3 0 0 JuncaginaceaeJuncaginaceae 1 1 3 3 0 0 0 0 RosaceaeRosaceae 27 27 196 196 30 30 70 70 LemnaceaeLemnaceae 3 3 4 4 0 0 0 0 RubiaceaeRubiaceae 5 5 35 35 1 1 0 0 LiliaceaeLiliaceae 26 26 96 96 2 2 0 0 RutaceaeRutaceae 4 4 6 6 2 2 0 0 NajadaceaeNajadaceae 1 1 2 2 0 0 0 0 SalicaceaeSalicaceae 2 2 28 28 10 10 8 8 OrchidaceaeOrchidaceae 23 23 69 69 35 35 7 7 SantalaceaeSantalaceae 2 2 10 10 0 0 0 0 PotamogetonaceaePotamogetonaceae 2 2 16 16 0 0 3 3 Sapindaceae 1 1 0 0 Sapindaceae 1 1 0 0 Poaceae Poaceae (= 7676 236 236 67 67 6 6 SaxifragaceaeSaxifragaceae 2 2 22 22 2 2 1 1 (=Gramineae)Gramineae) ScrophulariaceaeScrophulariaceae 24 24 120 120 52 52 19 19 PosidoniaceaePosidoniaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 SimaroubaceaeSimaroubaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 RuppiaceaeRuppiaceae 1 1 2 2 0 0 0 0 SolanaceaeSolanaceae 10 10 18 18 2 2 0 0 ScheuchzeriaceaeScheuchzeriaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 StaphyleaceaeStaphyleaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 SparganiaceaeSparganiaceae 1 1 4 4 3 3 0 0 StyracaceaeStyracaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 TyphaceaeTyphaceae 1 1 3 3 0 0 0 0 TamaricaceaeTamaricaceae 1 1 4 4 0 0 0 0 ZosteraceaeZosteraceae 1 1 2 2 0 0 0 0 TetragoniaceaeTetragoniaceae 1 1 1 1 0 0 0 0 ThelygonaceaeThelygonaceae 1 1 1 1 0 0 0

ENDEMICENDEMIČNA FLORA FLORA OF BOSNEBOSNIA I ANDHERCEGOVINE HERZEGOVINA

Jedinstveni procesi formiranja geološke ili šire područje. Sa područja Bosne i There are several reasons that have led to the territory of Bosnia and Herzegovina was a podloge, tipova zemljišta, reljefa, Hercegovine neki oblici flore su širili areal development of the unique plant world on dispersal centre of some floristic forms that ekoklime, te vodnog režima u prošlosti prema drugim dijelovima Balkanskog the territory of the Dinaric Alps in Bosnia expanded over other parts of the Balkan pen- vodili su razvoju jedinstvenog svijeta poluostrva. Pojava istovrsnih oblika na and Herzegovina. Those are: unique process insula. The hypothesis of former connection biljaka na prostoru bosansko- Alpama, Karpatima, a posebno of bedrock’s formation, types of soil, relief, between the Alps, the Carpathians and the hercegovačkih Dinarida. Naglašene Apeninima nesumnjivo potvrđuje tezu o ecoclimate, water regime etc. An insulation Apennines is confirmed by the occurence of izolovanosti pojedinih staništa, kao što su nekadašnjoj povezanosti ovih geografski of distinct habitats, such as cliffs, canyons kindred forms in these insulated geographic klisure i kanjoni većih rijeka, te najviši izolovanih cjelina. and the highest mountain peaks, resulted units. vrhovi planina rezultirala je razvojem Najveća specifičnost BiH flore su brojni DIVERSITY OF SPECIES - DIVERSITY OF FLORA DIVERZITET VRSTA - DIVERZITET FLORE VRSTA DIVERZITET in the development of special forms that The most specific characteristic of B&H’s flo- posebnih oblika u flori specifičnih za uže are specific for a smaller or larger area. The paleora is a igreat neoendemi, deal of paleo- te tercijerni and neo- i glacijalni endemic 20 species,relikti koji tertiary su se zadržaliand glacial u refugijumima, relicts main- es,posebno ferns and u spermatophytes. području starih vulkanskih tainedkao što in refugial su klisure, habitats, kanjoni such as i cliffs, planinski can- Currentstijena), informationkoje inače odlikujeconfirm endemičnostthe need after yonscirkovi. and mountain cirques. reviewmahovina, and establishment papratnjača, of detailed a naročito inven- Because of sensitivity of their organic struc- torysjemenjača. of alges and cyanophytes. ture,Zbog there organske is only few osjetljivosti preserved paleoen- biljnog Most of endemic forms (genera, species, sub- demicmaterijala species. relativno This maligroup je includes broj očuvanih famous speciesDanašnje and spoznaje lower taxonomic iniciraju potrebu categories) hitne is representativespaleoendema. ofU ovojsilicate skupini and carboniferous naročito su recognizedrevizije i detaljnewithin the inventarizacije flora of higher algiplants, i alges,poznati higher predstavnici plants with conifers silikatnih and trees, i whichcijanobakterija. at current state of knowledge is es- suchkarbonatnih as birch, algi,haselnut, a iz skupine oak and viših beech. biljaka timatedNajveći tobroj have endemičnih 450 endemic oblika taxa. (rodova, Newly Itrazličiti is very interesting predstavnici that among četinara, cyanophytes te undertakenvrsta, podvrsta investigations i nižih indicate taksonomskih that this anddrvenastih alges haven’t oblika kaobeen što recorded su breze, endemic lijeska, numberkategorija) is much utvrđen bigger, je u especiallyflori viših as biljaka, far as formshrastovi in iB&H bukve. till now, which doesn’t mean poorlygdje dosadašnjeinvestigated procjenegenera are ukazuju concerned, na thatZanimljivo in this world je da of u truegrupi wilderness cijanobakterija miss flo- i suchpostojanje as: Alchemilla, 450 endemičnih Potentilla, taxaRosa,. NovijaRubus, risticalgi nisuuniquenesses zabilježeni bound i doto, first sada of opisaniall, spe- Hieracium,istraživanja Centaurea, nesumnjivo Carex, indiciraju Festuca. znatno cificendemični habitats oblici (mountain na prostorusprings, karst BiH. wells, To Floraveći of broj higher endema, plants in posebno B&H is also u charac- okviru half-caves,nikako ne značituff depositions,da u ovom svijetuthermal istinske sources, terizedrodova by koji stenoendemic su još nedovoljno species (Table istraženi 11.). anddivljine refugia, ne especially postoje around brojne old florističke volcanic kao što su Alchemilla, Potentilla, Rosa, rocks)unikatnosti, characterized vezane, by endemisms prije svega, of moss- za Rubus, Hieracium, Centaurea, Carex i ekološki specifična staništa (planinski Festuca. izvori, kraška vrela, polupećine, sedrene Naročitu posebnost flori viših biljaka BiH naslage, termalni izvori, te refugijumi, daju brojni stenoendemi (tabela 11).

Tabela 11. - StenoendemiTable 11. –Bosne Stenoendemic i Hercegovine plants of Bosnia and Herzegovina

ProposalPrijedlog of TaxonNaziv taksonaname DistributionRasprostranjenost threat’skategorije cat- ugroženostiegory BetweenIzmeđu KonjicKonjica and i Glavatičeva, Glavatičevo, oko around Glavatičeva, Glavatičevo, u inkanjonu the canyon Rakitnice, of , Đepa kod Đepa Konjica, at Konjic, dolina valley of Acinos orontiusorontius (K. (K. Maly) Maly) Šilić Šilić V Trešetnica,Trešetnice, Vrtaljica, Vrtaljica, Suhi Suhi do, do, Zlatar, Zlatar, near kod Vrbljani, Vrbljana, Pirića inPirića the surrounding u okolini Podorašca, of Podorašac, kod at Špiljana, Špiljani, BigoljeBigolja DolomiteDolomitne slopes padine of Prenja: Mt.: dolina valley Trešanice, of Trešanica, betweenizmeđu KonjicaKonjic andi Špiljana, Špiljani, Koznik kod atKonjica, Konjic, kod by Alyssum moellendorfianum moellendorfianum Vrabac,Vrabca, Borak, Galat, Galat, Orlov Orlov Kuk Kuk kod at Glavatičeva, Glavatičevo, E Aschers. ex G. Beck Beck nearpri ušću watermouth Rakitnice ofu Neretvu,the Rakitnice Boračko river, Boračko – jezeroGlavatičevo – Glavatičevo hercegovina hercegovina Degen Degen Prenj Prenj, Mt., Čvrsnica, Čvrsnica Čabulja, Mt., VeležČabulja Mt., Velež Mt. R Barbarea bosniaca Murb. Bosnia; Bosna; endemendem centralnihof the mid DinaridaDinaric Alps R hercegovina DegenDegen ČvrsnicaČvrsnica, Mt.,Prenj, Prenj Čabulja, Mt., Velež, Čabulja Plasa Mt., Velež Mt., R & Fiala Plasa Centaurea bosniacabosniaca (Murb.) (Murb.) VranicaVranica, Mt.,Vitruša, Vitruša, Zec pl., Zec Vukuša Mt., Vukušapl., Vis kod Mt., Vis at V Hayek Kalesija,Kalesije, Tatinica, Ravna Ravna pl. Mt. IgmanIgman, Mt., Plazenica Plazenica pl., Kupres, Mt., Kupres, Bjelašnica Bjelašnica pl. kod Mt., C.C. murbeckiimurbeckii Hayek Hayek V atGacka, Gacko, Velež, Velež , Mt., Lukomir, Obalj Obalj freyniifreynii Vandas Vandas Prenj Prenj, Mt., Čvrsnica Čvrsnica Plasa Mt., Plasa Mt. V Edraianthus hercegovinus hercegovinus K. K. Čvrsnica Čvrsnica Mt. R Maly E. niveusniveus G. G. Beck Beck Vranica Vranica, Mt.,Zec pl.,Zec Vitreuša Mt., Vitreuša pl. Mt. R R ValleyDolina ofGostović the Gostović potoka brook () (Kamenica) i njegovih and its Euphorbia gregerseniigregersenii K. K. Maly Maly tributaries:pritoka: Kamenica Kamenica i Suha, and Velež, Suha, Borik Velež, kod Borik at R Borovnica,Borovnice, onna TajanuTajan hills DIVERSITY OF SPECIES - DIVERSITY OF FLORA DIVERZITET VRSTA - DIVERZITET FLORE VRSTA DIVERZITET

21 Zvekuša,Zvekuša, slopespadine of Zlatara, Zlatar, između between Podorašca Podorašac i and E.E. hercegovina BeckBeck RR Konjic,Konjica, Suhi Suhi do, do, valley dolina of LjutaLjute at kod Bigolje Bigolja and i PričepaPričepe GlogovoGlogovo Mt.,pl., klanac gorge Risovcaof Risovac – Aleksin – Aleksin Han kod Han at ,Jablanice, Pribilje u in dolini the Rakitnice,valley of uRakitnica, dolini in MelampyrumMelampyrum trichocalicinumtrichocalicinum theDoljanke valley kod of DoljankaDoljana, Skok at Doljani, na Prenj Skok pl., on Prenj VV VandasVandas Mt.,Orahovica Orahovica kod Nemile,at Nemila, Brasina Brasina pl., iznad Mt., aboveBijelog Bi- jelopolja, polje, klanac at Jablanica,Risovca, kod in Jablanice,the valley u of dolini Rakitnica atRakitnice Blaca kod Blaca MinuartiaMinuartia handeliihandelii Mattf. Mattf. ČvrsnicaČvrsnica –Mt. Veliki – Veliki Vilinac Vilinac EE OxytropisOxytropis prenja prenja (G. (G. Beck) Beck) G. G. Prenj, Čvrsnica, Vran, Plasa, BeckBeck in Reichenb.Reichenb. & & Reichenb. Reichenb. Prenj Mt., Čvrsnica Mt., Vran Mt., Plasa VV Fil.Fil. PotentillaPotentilla heptaphylla L.L. subsp. subsp. PrenjPrenj, Mt.,Čvrsnica, Čvrsnica Čabulja, Mt., Velež, Čabulja Preslica Mt., Velež Mt., KK velezensisvelezensis (Beck) Bjelčić Bjelčić Preslica ,Karaula, AleksinAleksin han, han, Prenj, Prenj Čvrsnica, Mt., Čvrsnica , Mt., SeseliSeseli hercegovinum K. K. Maly Maly Grabovica,Neretva, ušće Neretva Dive river,Grabovice, Diva Grabovica, iznad ušća upstream VV fromDrežnice watermouth u Neretvu, of Drežnica Glogovo river, Glogovo centralCentralna Bosnia: Bosna: around oblast mid srednjeg flow tokaof the rijeke Bosna and SymphyandraSymphyandra hofmanniihofmannii Pan- VrbasBosne river,i Vrbasa, Vranica Vranica Mt. – dolina – valley rijeke of Kozice,the Kozica u -- tocsekPantocsek river,blizini surrounding Brčkog of Brčko SmolinSmolin kodat Žepče, Žepča, Stolovac Stolovac betweenizmeđu DonjegDonji Vakuf ViolaViola beckiana FialaFiala andVakufa Jajce, i Jajca, between Između Bugojna and i Kupresa,Kupres, HanHan Ko- KK privnica,Koprivnica, Stožer Stožer Plazenica Plazenica V.V. prenja G. BeckBeck Prenj Prenj Mt. K K

ThePrema distribution rasprostranjenosti range of above given navedenih stenoen- HercegovineBeside endemic (Bjelčić species & Šilić,that are1971). exclusively demic species leads us to the conclusion that bound to the territory of Bosnia and Herze- stenoendema može se zaključiti da se više Osim endema isključivo vezanih za more than one half of them occur in Herze- govina, here occur plants whose distribution od polovine nalazi u Hercegovini i to na bosanskohercegovački teritorij, znatno govina, within the area of mountain complex range extend on other areas of the Dinaric planinskom kompleksu Prenj-Čvrsnica- veći broj je onih čiji areal obuhvata i druga Prenj-Čvrsnica-Velež and canyon of the Neretva Alps and Balkan peninsula. However, disper- Velež i u kanjonu Neretve, kao i područja Dinarida, te Balkanskog river, as well as canyons of its tributaries. These sal centres for most of them are to be found kanjonima njenih pritoka. Ovi podaci idu poluotoka. Ipak, za većinu njih razvojni data confirm the statement that it is the centre of within refugia of Bosnia and Herzegovina. u prilog tvrdnji da se upravo tu nalazi centar je neki od refugijuma u Bosni i endemism in Bosnia and Herzegovina. najveći endemski centar Bosne i Hercegovini.

Alyssum moellendorfianum Onosma stellulata Waldst. & Kit.

DIVERSITY OF SPECIES - DIVERSITY OF FLORA Asch. ex Beck DIVERZITET VRSTA - DIVERZITET FLORE VRSTA DIVERZITET

22

Campanula hercegovina Campanula waldsteiniana Acinos orontius Campanula moesiaca Alyssum moellendorfianum Campanula portenschlagiana Minuartia hendelii Campanula velebitica Halacsya sendtneri Campanulacochlearifolia Saxifraga prenja Campanula latifolia Lilium bosniacum Campanula sibirica Symphyandra hofmannii Campanula pyramidalis Gentiana dinarica Campanula thyrsoides Campanula pyramidalis Picea omorika

Slika 4. – Fig.Rasprostranjenost 4. – Distribution range nekih of endemičnihsome endemic i plantsrijetkih in Bosniavrsta naand prostoru Herzegovina BiH

Campanula cochlearifolia Lam.

Campanula hercegovina Degen & Fiala

DIVERSITY OF SPECIES - DIVERSITY OF FLORA DIVERZITET VRSTA - DIVERZITET FLORE VRSTA DIVERZITET

23 PritisciPressures naon florafloru ofsjemenjača spermatophytes BecauseZbog svoje of itsbiološke sensitivity senzitivnosti, in biological te različitih respect, taxaConservation (vrsta, podrvrsta, of Nature, varijeteta there arei formi over ) ima600 tipovaand different pritisaka kind kojiof pressures traju ithat vijekovima have been određenitaxa under stepencertain threat ugroženosti (species, životnogsub-spe- (intenzivnoongoing for obešumljavanje, centuries (intensive erozija deforesta- zemljišta, statusa.cies, varietes and forms). poremećajition, soil erosion, vodnog disturbances režima, isušivanje, of water re- te UkolikoIf we take se into uzmu account u obzir factors faktori that koji currently općenito ekploatacijagime, drainage, mineralnih exploitation i bioloških of mineral resursa) and uendanger sadašnjosti biodiversity ugrožavaju in general, raznolikost and by živog that evidentanbiological resources), je i ozbiljan vascular stepen flora ugroženosti of Bosnia svijeta,also its paherbal tako icomponent, komponentu we biljnog can classifysvijeta, vaskularneand Herzegovina flore BiH. is severly threatened. ondathem into se onidifferent mogu forms svesti of nanegative najrazličitije human PremaAccording procjenama to the assessmentpreliminarne based liste onbiljaka the oblikeimpacts, negativnog so called anthropogenous djelovanja čovjeka impacts. na zapreliminary Crvenu knjiguplant’s (Šilić,list that 1996), was acompiled cijeneći Theseprirodu are tj. uticajareflected antropogenog through: faktora. Ovaj kriterijefor the Red Internacionalne Book (Šilić, unije1992-1995), za konzervaciju and fol- uticaj se ogleda kroz: biodiverziteta,lowing criteria of procijenjeno the International je da prekoUnion 600for

tlEffectsefekte globalnih of global klimatskihclimate changes promjena followed praćenih by acid kiselim rain kišamaand over-heating; i prekomjernim t zagrijavanjem;Conversion of natural habitats into anthropogenic ones; tlOver-deforestation;konverziju prirodnih staništa u antropogena; tlDrainageprekomjernu of wetlands; deforestaciju; tlConversionisušivanju močvarnih of wood’s habitats;staništa; tlOver-grazingkonverziju šumskih and soil staništa; erosion in highmountain areas; tlUnbalancedprekomjernu exploitation ispašu i eroziju of mineral zemljišta resources; u visokoplaninskim područjima; tlInvasiveneuravnoteženu species that eksploataciju take ecological mineralnih niches resursa; of autochtonous ones; tlOver-exploitationinvazivne vrste koje of zauzimajueconomically ekološke important niše autohtonihspecies. vrsta; lprekomjernu eksplotaciju privredno važnih vrsta.

Dianthus freynii Vandas

Alohtona flora

AlienPod alohtonom flora florom podrazumijevaju se raspoloživih podataka procjenjuje se da se na vrsteAn alien koje flora su u ekosistemeaddresses species BiH dospjele that have na teritorijuHerzegovina Bosne occur i Hercegovine more than nalazi 500 alien i više spe- od različitecome into načineecosystems iz drugihof B&H geografskihby different 500cies, različitih of which alohtonih many got vrsta, adapted od kojihin natural su se područja,means from a different održavaju geographical se u kulturama, regions, i mnogehabitats. adaptiraleSignificant nanumber prirodna of them staništa. lives dijelom,and exercise u slobodnoj their effects prirodi. on crops and par- Značajanonly in crops, broj vrstafor their egzistira survival samo depends u kulturi on i Visoktially in stepenfree nature. heterogenosti bosansko- njihovhuman intervention opstanak zavisiand care od (many različitih orna- hercegovačkihHigh heterogeneity staništa level otvara of habitats životni in prostor B&H intervencijamental species, i brige majority čovjeka of (mnoge herbal ukrasnegenetic iprovides za mnoge living alohtone space for vrste. numerous Na osnovu alien vrste,resources). te većina biljnih genetičkih resursa).

DIVERSITY OF SPECIES - DIVERSITY OF FLORA species. Based on available records, it is es- DIVERZITET VRSTA - DIVERZITET FLORE VRSTA DIVERZITET timated that on the territory of Bosnia and

24 DIVERSITY OF FAUNA

GLOBALGLOBALNI DIVERSITY DIVERZITET OF FAUNE FAUNA

AnPokušaji attempt inventarizacije to make an inventory i sistematizacije and sys- ToProcjena assess the stvarnog actual and i potencijalnog potential number broja of tematicrecentnog overview životinjskog of recent svijeta suočavaju world has animalživotinjskih species vrsta in B&H u BiH is the predstavlja most sever jedanprob- beense sa dvafacing osnovna two major i velika obstacles: problema : lemod of najozbiljnih all. Despite the problema. fact that we are Unatoč living t Differences in taxonomic approach; inčinjenici the 21st da century, živimo uthere 21. vijeku, are many veliki species broj lrazličit pristup u taksonomskom t Assessment of actual, or potential, num- or even entire phyla, especially invertebrates, razvrstavanju; vrsta, pa i čitavih filuma, naročito ber of species, intraspecies categories and thatbeskičmenjaka, are considered i daljeto be apredstavlja mistery to modern veliku lprocjena stvarnog, odnosno potencij genera. science. The assessment of real species diver- alnog broja vrsta, unutarvrstnih nepoznanicu za nauku. Najsupro- Respecting the approach of modern authors, sity within invertebrates causes the most op- kategorija i rodova. tstavljeniji stavovi, kada je u pitanju animal kingdom is divided into numerous posite standpoints. Hence, there is a serious Slijedeći pristup savremenih autora, procjena stvarnog specijskog diverziteta, phyla. After Miller and Harley (1999), Pro- threat that some of these species could be- carstvo životinja se diferencira na odnose se upravo na grupu beski- tozoa is divided into 7, and Metazoa into 36 čmenjaka.come extinct Stoga, due to postoji impacts ozbiljna of a modern opasnost hu- phyla.izuzetno After veliki Pechenik broj filuma. (1996), Prema however, Miller- ani- man society before they even get discovered. u i Harley-u (1999), Protozoa se difere- da mnoge od ovih vrsta i nestanu pod mal kingdom consists of 16 phyla of Proto- različitimIt is hard to pritiscima quantify, savremenogby currently čovjeka,available zoancira and na 32 7, phylaa Metazoa of Metazoa. na 36 filuma. Prema methodology, a damage caused by ignorance Pechenik-u (1996) međutim, carstvo a da nikada nisu ni bile poznate naučnoj According to the most recent EUNIS clas- javnosti.and neglection Kolike of this su unique stvarne gen štete pool, usljed but it sification,životinja sethis diferencirakingdom today na consists 16 filuma of 43 is for sure that the damage would have severe Protozoa i 32 filuma Metazoa. nepoznavanja i neiskorištavanja phyla. This is a classification attempt, which unikatnogand long-termed genofonda, consequences. sadržanog u Slijedeći najnoviju EUNIS klasifikaciju, resulted in contrary opinions regarding phy- svijetu divljine, izuzetno je teško ovo carstvo se danas diferencira na 43 lum’s extent. procijeniti danas raspoloživim filuma. Upravo je ovaj pokušaj dosljednog metodologijama, ali je sasvim sigurno da klasificiranja rezultirao suprotstavljenim su one velike i dugoročne. shvatanjima po pitanju obuhvatnosti Investigationpojedinih filuma. level DespiteIstraženost of the abundance of distinct animal As far as invertebrates are concerned, there are groups and the fact that they are being unex- some assessments done on the species number Unatoč brojnosti pojedinih životinjskih U okviru grupe beskičmenjaka postoje podaci o plored, in Bosnia and Herzegovina hasn’t been and taxonomic diversity of several groups, such undertakengrupa, te any visokom action to stepenumake an inventory njihove as:procjeni Annelida broja vrsta(segmented i ukupnom worms), taksonomskom Hirudinea andneistraženosti, compile existing do sada knowledge. u Bosni Although i Hercegovini some (leeches),diverzitetu, Oribatidae za pojedine (ticks), grupe Crustacea kao što(crabs), su: zoologistnisu učinjeni confirm obimnijitheir enormous poduhvati enthusiasm u InsectaAnnelida (insects). (maločekinjaši), The latter includes Hirudinea some well inventarizacijiby attempts to organize i objedinjavanju the knowledge znanja. in more I investigated(pijavice), groups: Oribatidae Ephemeroptera, (krpelji), Plecoptera, Crustacea poredsystematic izraženog manner, entuzijazmathe fauna of Bosnia zoologa and u Trichoptera,(rakovi), i neke Ropalocera, grupe Insecta and (insekti),representatives a među of Herzegovinasistematiziranju is far from znanja, being full. fauna Bosne i pedofaunaposljednjim Colembolla, su naročito Protura dobro and Myriapoda. istražene: ThereHercegovine are differences ni izbliza nije among kompletirana. distinct animal Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera, groups regarding the achieved investigation lev- Nivoi istraženosti pojedinih životinjskih vrsta Ropalocera, te predstavnici pedofaune el. The fauna of fish, birds and butterflies is the bestsu različiti. investigated. Među bolje istraženim su fauna (Colembolla, Protura i Myriapoda). sisara, ptica, riba i leptira.

DIVERSITYDIVERZITET OF FAUNE FAUNA U BOSNIIN BOSNIA I HERCEGOVINI AND HERZEGOVINA

ThanksBosna i to Hercegovina, the abundance na and osnovu diversity broja of mentfauni centres, BiH daje and by prisustvo the most refugijumaunique fauna i certainpojedinih animal životinjskih groups, as grupa, well as te diversity njihove ofrazvojnih karst sources, centara mountain unikatne torrents faune and can- u ofraznosvrsnosti fauna in general, kao Bosnia i diverziteta and Herzegovina faune mnogobrojnimyons. kraškim izvorima, belongsuopće, to spada the top u of sami European vrh biodiversity. evropskog Theplaninskim attempt potocima, to compile te records kanjonima. on fauna of This is also confirmed by great deal of en- Bosnia and Herzegovina has recognized un- biodiverziteta, što se manifestuje i kroz Pokušaji sistematizacije raspoloživih demic and relict species, especially among even knowledge level by groups. For the reg- visok udio endemičnih i reliktnih vrsta, podataka o fauni Bosne i Hercegovine DIVERSITY OF FAUNA the invertebrates. B&H’s fauna is character- num of Protozoa, there are missing data on DIVERZITET FAUNE naročito u pojedinim odjeljcima pokazuju neujednačena znanja o ized by the occurence of refugia and develop- species and phylla that have been identified beskičmenjaka. Posebnu specifičnost pojedinim grupama. Za carstvo Protozoa 25 inuglavnom Bosnia and nedostaju Herzegovina. podaci Phylla o prisutnim of Meta- BasedHercegovini. on the actual knowledge of animal zoa,vrstama such i filumimaas Platihelminthes, na području Nemertina, Bosne i kingdom we can make the assessment of bio- Nematoda, Rotatoria, Pogonophora happen diversityNa aktuelnom by phylogenetic nivou saznanja groups, oas carstvu shown Hercegovine. Filumi Metazoa, kao što su životinja može se govoriti o procjeni toPlatihelminthes, be the least, or Nemertina,not at all investigated Nematoda, in in Table 12: Bosnia and Herzegovina. stanja biodiverziteta po filogenetičkim Rotatoria, Pogonophora su grupe koje su grupama, kako je prikazano u tabeli 12: malo ili nikako istraživane u Bosni i

TableTabela 12. 12. – Assessment – Procjena of biodiverziteta animal diversity životinja in Bosnia Bosne and Herzegovina i Hercegovine Number of threat- Number of threat- Number of Number of Total number Number of endemic Animal group ened species in ened species in families genera of species species B&H Europe Fish 27 69 119 ? 110 12 Amphibians7820366 Reptiles 12 26 38 11 10 12 Birds 60 165 326 97 78 - Mammals 19 51 (2?) 85 (+2?) 24 52 9 Total 125 319 (2?) 588 (2?) 135 256 39

DiversityDiverzitet of invertebrates beskičmenjaka Beskičmenjaci predstavljaju najbrojniju i rziteta bosansko-hercegovačke faune, dok Thenajraznovrsniju invertebrates are grupu both the unutar most živognumer- bysa different druge strane, invertebrates upravo groups, beskičmenjaci while they, oussvijeta, and kako the namost globalnom, diverse group regionalnom, of living atpredstavljaju the same time, irepresent najslabije the least istražene investi- worldtako i onna global, lokalnom regional nivou. and Različitelocal scale. vrste The gatedorganizme. group of organisms. frameworkbeskičmenjaka of B&H’s čine fauna okosnicu diversity biodive- is made

TableTabela 13. 13. – Overview – Prikaz biodiverzitetaof invertebrates diversity faune po in filogenetskim B&H by phylogenetic grupa groupsma

Number Presumed Number Broj NumberBroj of Predpost. Broj Endemic Phyllum (typ, division, class) of fami- number of spe- Endemi Filum (tip, koljeno, razred) porodica genera rodova br. vrsta vrsta (?) species lies of species cies(?) Protozoa: Sarcodina, Mastigophora, Ciliophora ?? ?? Porifera: Demospongiae 13 ?4 Placozoa 11 ?1 Cnidaria: Hydrozoa,Scyphozoa i Anthozoa ??5 0?? Ctenophora ? 3 3 ? Plathelminthes:Turbellaria, Trematodes i Cestodes ? ? 98 Gnathostomulida, Mesozoa, Rhynchocoela ?? ? Nematoda: Nemata ? ? 103 Nematomorpha: Nectonematoidea, Gordioidea 4 ? 20 Acanthocephala ? ? 30 ? ? Priapulida, Rotifera ?? ? Gastrotricha 13 ? 50 Kinorhyncha: Echinoderida ?3 -3 Loriciphera ? ? ? Mollusca: Polyplacophora 13 ? Mollusca: Aplacophora 24 Mollusca: Monoplacophora 1 Mollusca: Gastropoda 330 Mollusca: Bivalvia 90 Mollusca: Scaphopoda 8 Mollusca: Cephalopoda 44

DIVERSITY OF FAUNA DIVERZITET FAUNE

26 Pentastomida 1 1 2 ? - Annelida:Polychaeta Annelida: Oligocheta 5 19 50 Annelida: Hirudinea 37 8 Annelida: Branchiobdellida Echiura, Sipuncula, Pogonophora Arthropoda: Chelicerata: Arachnida:Acarina 48 84 208 Arthropoda: Chelicerata: Merostomata, Pycnogonida Arthropoda: Crustacea: Malacostraca: Amphipoda 1 8 31 Arthropoda: Crustacea: Malacostraca: Decapoda 1 2 5 Arthropoda: Crustacea: Cephalocarida, Branchiopoda, Ostracoda, Mystacocarida, Copepoda, Branchiura, Pentastomida, Tantulocarida, Remipedia, Cirripedia

Arthropoda: Chilopoda ? ? 60 9 ? Arthropoda: Diplopoda ? ? 80 55 ? Arthropoda: Pauropoda 4 9 25 23 ? Arthropoda: Symphila 2 7 15 12 ? Arthropoda: Insecta ? ? 30.000 Arthropoda: Insecta: Colembola ? ? 255 224 Arthropoda: Insecta: Ephemeroptera 9 20 60 58 Arthropoda: Insecta: Plecoptera 7 15 80 74 Arthropoda: Insecta: Trichoptera 19 78 220 215 Arthropoda: Insecta: Protura ? ? 25 18 Arthropoda: Insecta: Diplura ? ? 20 15 Arthropoda: Insecta: Zygentoma ? 2 2 2 Arthropoda: Insecta: Mantodea 2 3 4 4 Arthropoda: Insecta: Blattodea 3 5 20 17 Arthropoda: Insecta: Heteroptera ? ? 1.000 705 Arthropoda: Ins.: Col., Adephaga 5 ? 1.000 701 Arthropoda: Ins.: Col., ? ? 10.000 6.000 Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Lymexylidae 11 1 Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Buprestidae ? 150 129 Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Hydrophilidae ? 60 47 Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Sphaeridiidae ? 30 30 Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Sphaeritiidae 11 1 Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Dascillidae 11 1 Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Trogidae 13 3 Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Geotrupidae 39 9 Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Scarabaeidae 45 160 159 Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Lucanidae 67 7 Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Chrysomelidae ? 350 322 Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Cerambicidae ? 220 218 Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Scolytidae ? 55 55 Arthropoda: Insecta: Lepidoptera 58 785 3.000 1.622 Arthropoda: Insecta: Caelifera ? ? 70 70 Arthropoda: Insecta: Ensifera ? ? 85 85 Arthropoda: Ins., Hymenoptera 21 ? 5.000 353 Tardigrad: Heterotardigrada 31 Tardigrad: Mesotardigrada, Eutardigrada Onychophora 0 0 0 0 0 Phoronida 1 1 1 - Brachiopoda, Bryozoa, Entoprocta Echinodermata: Crinoidea ?2 3 Echinodermata: Holothurioidea ? 3 2 (3) Echinodermata: Echinoidea ?5 5 Echinodermata: Asteroidea ?5 6 Echinodermata: Ophiuroidea ?3 4 Chaetognatha: Sagittoidea ?? 13 DIVERSITY OF FAUNA DIVERZITET FAUNE

27 TheDiverzitet diversity staništa, of habitats kako both vodenih aquatic and tako ter- i TableTabela 13 13 gives daje an pregled overview pretpostavljenog of the forseen restrialkopnenih ones, ekosistema, on horizontal na horizontalnomand vertical pro- i speciesbroja vrstanumber određenih for some groups grupa of inverte- beski- vertikalnomfile of Bosnia profiluand Herzegovina, Bosne i Hercegovine, has promoted brates,čmenjaka, this comes a naročito especially to Arthropoda Arthropoda. uslovioa diversification je razvoj of diverziteta many invertebrates. brojnih vrsta In(zglavkara). correlation with U zavisnostithe achieved od investiga- nivoa beskičmenjaka.Though majority of those species hasn’t been tionproučenosti, level and te realized stvarne abundance, brojnosti, cijeniit is as- se enough explored so far, there are numerous sessedda među that najbrojnije groups with grupa greatest spadaju abundancy neke Uanimal okviru groups faune because Metazoa of which Bosnefauna of i are some of insects: Coleoptera (), Hercegovine se procjenjuje visok vrste insekata: Coleoptera (tvrdokrilaca), Metazoa of Bosnia and Herzegovina is con- Lepidoptera (butterflies) (leptira) iand Hymenoptera Hymenoptera sidereddiverzitet, to be mada highly većina diverse. ovih životinjskih (sawflies). grupa još nije dovoljno istražena. (opnokrilaca).

KarakteristikeCharacteristics of limnofauna’sbiodiverziteta diversity limnofaune DueUsljed to raznolikostithe diversity vodenihof aquatic staništa, habitats, kao and i Herzegovinagovine je veoma ought to raznovrsna. be very diverse. Samo There u theprisustva occurence različitih of different oblika kind of vodotoka,watercours- aregrupi 50 species maločekinjaša among annelids utvrđeno that belong to je es,limnofauna limnofauna beskičmenjaka of invertebrates Bosne of Bosnia i Herce- and postojanje19 genera. 50 vrsta koje se svrstavaju u 19

Grafikon 4. – DiverzitetGraph. 4.maločekinjaša – Diversity of annelids (a) i pijavica (a) and (b) leaches u BiH (b) in B&H

Pijavice (Hirudinea) su djelimično populacija vrste Astacus astacus, a u slivu Leaches (Hirudinea) have been only partially cus astacus, while in the confluence of Bosna istražene. Prema trenutno raspoloživim rijeke Bosne populacija vrste investigated. According to currently obtain- river the same kind of observation was made podacima, vodene ekosisteme naseljava 8 Austropotamobius torentium. vrstaable records, iz 7 rodova. in water ecosystems live 8 spe- for Austropotamobius torentium. cies belonging to 7 genera. ZaFor bosanskohercegovačkefreshwater ecosystems in slatkovodneBosnia and RiječniRiver crustaceans rakovi (Amphipoda) (Amphipoda) zastupljeniencompass ekosisteme,Herzegovina, the veoma most characteristic je karakteristična is fauna su31 species, 31 vrstom, of which od 16 kojih are endemic su čak ones. 16 faunaof aquatic vodenih insects, insekata, with high koja level se ofodlikuje the di- endemičnogIn upper flow karaktera. of Neretva Uriver slivu it was gornjeg noted visokimversity and diverzitetom endemism. Thus, i endemičnošću. fauna of may- tokasignificante rijeke abundance Neretve of zabilježenoriver crustaceans je Takoflies faunucomprises vodenih 58 species cvjetova belonging čini 58 vrstato 20 značajnobelonging to prisustvo decapods. riječnihIn 2002, in rakova Boračko iz izgenera, 20 rodovaof which odfive kojih are dinaric, su pet balkan oblika or skupinelake was recognized desetonožaca. large population U Boračkom of Asta- dinarski,dinaric-alpine balkanski endemic ilispecies. dinarsko-alpski jezeru je 2002. godine zapažena brojna endemi. DIVERSITY OF FAUNA DIVERZITET FAUNE Grafikon 5. – DiverzitetGraph. 5. vodenih – Diversity cvjetova of mayflies (a) ia( kamenjarki) and stoneflies (b) (b u) in BiH B&H

28 TabelaTable 14. 14. - Endemične – Endemic speciesvrste reda of Ephemeroptera Ephemeroptera described opisane in naBosnia pros andtoru Herzegovina Bosne i Hercegovine

Endemic species of Dinaric Alps Endemic species of Balkan peninsula Dinaric-alpine endemic species

UIn faunithe fauna kamenjarki of stoneflies (Plecoptera) (Plecoptera), do sadait has InU vodenojthe aquatic fauni fauna insekata of insects, brojnu water grupumoths beensu zabilježene described 7474 vrstespecies iz 15from rodova. 15 genera. Čak (caddisflies)čine vodeni moljciought to (tulari), be numerous unutar group kojih with je 13There taksona are 13 endemic su endemi taxa belonging koji pripadaju to genera: 215utvrđeno detected prisustvo species from čak 78 215genera. vrsta From iz that 78 rodovima:Brachyptera (3), Brachyptera Leuctra (4), (3), Isoperla Leuctra (3), Perla (4), rodova.number, 50Od species ovog possessbroja čak endemic 50 vrsta character imaju Isoperla(1), Siphonoperla (3), Perla (1) and (1), Chloroperla Siphonoperla (1). (1)Dis- i karaktereand 24 of them endema, are endemic a 24 vrste ones među with thenjima di- Chloroperlatribution range (1). of LeuctraVrste aptera Leuctra and aptera Leuctra i naricsu dinarski distribution endemi. range. Najinteresantniji The most interesting je jahorinensisLeuctra jahorinensis is limited and su relates svojim exclusively arealom to rodis genus Drusus Drusus koji nastanjujeinhabiting waterizvorišne of Bosnia vode theograničene territory of na Bosnia prostor and Herzegovina. Bosne i Herce- andBosne Herzegovina i Hercegovine. at sources itselfs. govine.

Grafikon 6. – DiverzitetGraph. vodenih 6. – moljacaDiversity u of BiH water moths in B&H

HabitatStaništa of sa high visokim diversity diverzitetom of aquaticvodenih insects insekata (Duman, (Duman, ) Livno) DIVERSITY OF FAUNA DIVERZITET FAUNE

29 IDespite pored undertaken obimnijeg investigations, istraživanja complete grupe krpeljasystematic (Oribatida) overview of njihova ticks (Oribatida) sistematizacija hasn’t jošbeen nije done kompletna. yet. As interesting Posebno forms interesantne of life it međushould be njima mentioned su vrste species koje that naseljavajuinhabit her- hercegovačkezegovina’s caves. Among pećine, them od endemic kojih ones su endemične:are: Eremulus simplexEremulus Willmann, simplex 1940, Willmann, Autog- 1940,nata willmanni Autognata Willmann, willmanni 1941, Chamobates Willmann, petrinjensis1941, Chamobates Willmann, petrinjensis 1940 and Willmann, Carabodes bosniae1940 i Frank,Carabodes 1965. bosniaeIn forests, Frank, meadows 1965. and U rockyšumskim, grassland livadskim of Ozren iMt. ekosistemima near Sarajevo detectedkamenjara were na 63planini tick species. Ozren Onkod the Sarajeva entire territory of Bosnia and Herzegovina exist 208 utvrđene su još 63 vrste krpelja. Do danas species belonging to 84 genera identified up je poznato 208 vrsta iz 84 roda, koje žive to now. Figure 5. – Distribution range of the genus Drusus in B&H na području Bosne i Hercegovine. Slika 5. – Distribucija vrsta roda Drusus u BiH

Pritisci na faunu beskičmenjaka Pressures on fauna of invertebrates Zbog rastućeg antropogenog pritiska, filnih i hidrofilnih grupa, kao što su slikaDue to svijeta increasing beskičmenjaka human pressures, u Bosni inver- i rakovi,faces, which vodeni promotes insekti, erosionpijavice process i mekušci. and Hercegovinitebrates picture je in sigurno Bosnia pretrpjelaand Herzegovina prom- decreaseDominantni of water pritisci supplies na faunu in the beskičme- natural jene. Djelovanju različitih formi pritisaka has undergone major changes. Those pres- waternjaka ucycle; vodenoj sredini su: su posebno podložni pripadnici higro- sures specially affect hygrophilous and hy- t Direct activities affecting a fluent’s bot- drophilouslIntenzivna organisms, eutrofikacija such as tekućica crabs, water različitim tom polutantima(sand and gravel organs extraction),ke i anorganske followed insects,prirode; leaches and molluscs. Pressures by a disposal of comunal waste; lIntenzivna eutrofikacija usljed podizanja vještačkih akumulacija; onto aquatic invertebrates that prevail are: t Disposal of different sorts of waste mate- lPromjene u osnovnim fizikalnim svojstvima tekućih voda (kao što je brzina protoka, t Intensive eutrophication of streams by rial, including the toxic and dangerous ones količina vode, termički i svjetlosni režim) usljed podizanja brana i stvaranja veoma diversedubokih both hidroakumulacija.organic and inorganic Na pollut-ovaj način(pharmaceutical uništena su prirodna waste, oils, staništa accumulators, mnogim ants;organizmima dna (bentosa) u brojnim kanjonimacharges of(Neretva, cooling Vrbas,devices), Drina), on riverbanks u kojima t Intensivesu bili razvojni eutrophication centri i endemične due to creation faune ovihand organizama; even in streams itselfs; lof artificialZnačajni lakes; poremećaji vodenog režima ut izvorišnomUncontrolled dijelu introduction tekućica of zbogalien ani- sve izraženije konverzije šumskih staništa u sječine i krčevine, čime se povećavaju t Changes of main physical parameters of mal species; procesi erozije i smanjuju opšte rezerve vode u sistemu njenog prirodnog kruženja; streams, such as outflow rate, water quanti- t Water pollution by pesticides and fertil- lDirektni zahvati u dno mnogih tekućica (eksploatacija pijeska i šljunka), praćeni ties,odlaganjem thermic and komunalnog light regime otpada;due to raising izers draining from arable land;

lof damsDeponovanje and creation svih of vrsta very otpada,deep hydro- uključujućit Toxification štetni i opasni of watercourses otpad (farmaceutski by chemical accumulations.otpad, razna Inulja, this akumulatori, way, destroyed punjenja are zacompounds rashladne uređaje) (for instance, na obalama diphenols); rijeka, pa i naturalu samim habitats tekućicama; of many benthic organisms t Increased conversion of coastal belt areas lof canyonsNekontrolisana (Neretva, introdukcija Vrbas and Drina alohtonih river) vrstaby životinja;infrastructure for the facilities, which lKontaminacija voda pesticidima i fertilizatorima sa poljoprivrednih površina; where used to be development centres of en- disagree with physical plan; lSve češća toksifikacija vodotoka hemijskim jedinjenjima (npr. difenili); demic fauna; t Catchement of springs (which are cen- lSve intenzivnija konverzija priobalnog pojasa kroz neplansku izgradnju različitih tres of endemism), and re-direction of wa- t Substantialobjekata, puteva distrubance i slične of infrastrukture; water regime around source area due to conversion of tercourses into arable land or other conflu- lSve češće kaptiranje izvora (centara endemičnosti), te preusmjeravanje vodotoka na DIVERSITY OF FAUNA DIVERZITET FAUNE woodpoljoprivredne habitats into površine logged or ili burnedu druge sur-slivove.ences.

30 Kao rezultat djelovanja globalnih i krilci, krpelji, stonoge, mekušci. As a result of impacts of global and lo- animals that substantially change the struc- lokalnih faktora, nastaje i ugroženost cal factors, terrestrial invertebrates, such Najznačajnijiture and functionality pritisci of kojiniches djeluju in consid- na kopnenih beskičmenjaka, kao što su lokalnom nivou su: skakavci,as grasshoopers, zrikavci, ants, mravi, butterflies, leptiri, beetles, tvrdo- ered ecosystem; ticks, centipedes and molluscs, get threat- t Usage of pesticides and different kind of lKonverzija staništa, te degradacija zemljišta i uništavanje ekoloških niša velikog ened, too. ecostimulus; broja organizama; The most important pressures acting on lo- t Urbanisation, air pollution, acid deposi- lGubitak prirodnih staništa kroz proces prirodne progradacije brojnih livada i cal kamenjara,scale are: te drugih otvorenih staništa; tion (change in pH value); lt ConversionNitrifikacija of humusno-akumulativnihhabitats, soil’s degrada- t horizonataOveruse of pesticides zemljišta targeted kroz at r azličitemassive tionpoljoprivredne and destroying aktivnosti, of ecological čime niches se direktno for eradication ugrožavaju affecting organizm alli pedofaune;organisms (insec- lmanyPrekomjerna organisms; ispaša na pojedinim prostorimaticides, (visokoplaninsko molluscides, herbicides, područje fungicides, Vranice, t LossVlašića, of natural Čvrsnice, habitats Zelengore), through kojathe pro- dovodirodenticides). do smanjenja produkcije biljnih vrsta za cesskoje of progradation su životinje vezane of meadows, kroz životne rock de- procese (ishrana, odlaganje jaja, mikrostaništa); lPožari, bujice, poplave; bris communities and other kind of open As a consequence of above listed pressures, lIntrodukcija invazivnih vrsta biljaka, a naročito životinja koje značajno mijenjaju habitats; many animals became endangered and got, strukturu i funkcionalno ustrojstvo ekoloških niša u datim ekosistemima; t Nitrification of humus-acumulative hori- unfortunately, in the Red list. It will be pos- lUpotreba pesticida, te raznih ekostimulcida; zon by diverse agricultural activities, which sible to disscuss a real threat of distinct lUrbanizacija, zagađenje vazduha, kisela depozicija (promjena pH vrijednosti directlystaništa); endangers pedofauna; avertebrates in details, after Red book of lt OvergrazingUsmjerena upotrebain some pesticidaareas (high- za masovnoBosnia uništavanje,and Herzegovina koja gets djelu done.je na sve mountainorganizme area (insekticidi,of Vranica Mt.,moluscidi, Vlašić herbicidi,Mt., Today, fungicidi, our base rodent for icidi).planned activities rep- Čvrsnica Mt., Zelengora Mt.), which leads resent Annexes of Habitat’s Directive by to dicrease in yield of plants that animals which are concerned following insects in- Kao posljedica navedenih pritisaka, knjige na nivou Bosne i Hercegovine. are vitally bound to (nutrition, laying eggs, habiting our territory and requiring habi- mnoge životinjske vrste su postale Današnju osnovu za planske akcije čine microhabitats); tat’s conservation: ugrožene i nalaze se, nažalost, na aneksi Habitat direktive na kojoj se nalaze tCrvenimFires, floods, listama. currents; O stvarnoj ugroženosti i sljedeće vrste insekata sa našeg područja, tpojedinihIntroduction grupa of beskičmenjaka alien species, especiallydetaljnije koje zahtijevaju konzervaciju staništa: će se moći govoriti nakon izrade Crvene

Tabela 15. – Vrste insekta iz Habitat Direktive koje zahtijevaju konzervaciju staništa Table 15. – Insects u BiH concerned by Habitat’s Directive, Annex I, in Bosnia & Herzegovina DIVERSITY OF FAUNA DIVERZITET FAUNE

31 ]

Slika 6.Figure – Distribucija 6. – Distribution nekih of vrsta some Lepidoptera Lepidoptera concerned iz Habitat by Habitat’sdirektive Directive u BiH in B&H

DiversityDiverzitet of vertebrates kičmenjaka

Fauna of kičmenjaka vertebrates in uBosnia Bosni and i Herzegovina Hercegovini is represented je predstavljena by following sa slje organismdećim groups: grupama fish organizama:(Pisces), amphibians ribe (Pisces), (Amphibia), vodozemci reptiles (Reptilia), (Amphibia), birds (Aves)gmizavci and mammals (Reptilia), (Mammalia). ptice (Aves) i sisari (Mammalia).

FishDiverzitet diversity (Pisces)riba (Pisces) FishFauna fauna riba of Bosnia Bosne and i Herzegovina Hercegovine is in je biogeographical u biogeografskom and ecological i ekološkom respect dividedpogledu in two:izdiferencirana marine and nafreshwater. dvije grupe: marinsku i slatkovodnu. SlatkovodneFreshwater fishes ribe

BecauseZahvaljujući of high interesu researchers velikog interest, broja fish faunein structure jadranskog and level i of crnomorskog endemism between sliva. istraživača,fauna in Bosnia faunaand Herzegovina riba Bosne is rela- i DokAdriatic ihtiofauna and Black jadranskog Sea confluences. sliva sadržiThere is Hercegovine je relativno dobro istražena. izrazito visok broj endemičnih tively well investigated. Official records on a high level of endemism in the Adriatic Sea Zvanični podaci o slatkovodnim ribama u sistematskih kategorija, u ihtiofauni freshwater fish species in Bosnia and Herze- confluence, which isn’t the case in the Black Bosni i Hercegovini, datiraju još iz 1882 crnomorskog sliva do sada nisu (Steindachner).govina date back from Nešto 1882 (Steindachner). intenzivnija registrovaniSea confluence endemični that hasn’t got oblici. endemic Biodive- forms istraživanjaInvestigation has datiraju became iz more 1928 intensive godine rzitetdescribed riba so Bosne far. Biodiversity i Hercegovine of fish se inmanife- Bosnia (Taler),since 1928 te u(Taler). kasnijem In later periodu period, Vuković freshwa- i stujeand Herzegovina kroz prisustvo is reflected 119 vrsta through i podvrsta the izoc- Sofradžijater ichthyofauna istražuju got investigated slatkovodnu, by aVuković Šoljan 69curence rodova of 119i 27 species porodica. and 19sub-species porodica from ima iand Sofradžija Sofradžija, marinsku while Šoljanihtiofaunu. and Sofradžija samo69 genera jedan and rod,27 families. a od toga There 16 are porodica 19 fami- Udid okviru the same slatkovodne, for marine fauna. uočene In freshwater su bitne samolies comprising jednu vrstu. only one genus, of which 16 DIVERSITY OF FAUNA DIVERZITET FAUNE razlikefauna recognized u strukturi are i stepenu significant endemičnosti differences families have got only one species.

32 TabelaTable 16. 16.- Endemične – Endemic vrstespecies i podvrste and sub-species riba i njihova of fishes raspros and theirtranjenost distribution u BiH in B&H

CONFLUENCE

LATIN NAME ConfluenceVrbas of Confluence of Bosna Drinaof Conbfluence ConfluenceNeretva of ConfluencesUna of and Sana Confluence of blato Hutovo Buško jezero Klinje jezero Confluence of Sava Confluence of Tinja ConfluenceTrebišnjica of of LivnoWater and Duvno

Najviši specijski diverzitet konstatovan je naseljava isključivo crnomorski, 12 The highest diversity is recognized within the exclusively in the Black Sea and 12 in the Adri- u okviru porodice Cyprinidae (26 rodova i isključivo jadranski sliv, a predstavnici 8 family Cyprinidae (26 genera and 51 species) atic Sea confluence. Representatives of 8 families 51 vrsta), te Salmonidae (5; 8). Više od porodica se mogu naći u oba sliva. and Salmonidae (5; 8). More than one species can be found within both confluences. jedne vrste imaju porodice Acipenseridae comprise families: Acipenseridae (2; 7), Mu- AnalysisAnaliza naat thenivou genus roda level pokazuje shows that da jefrom od (2; 7), Mugilidae (1; 6), Percidae (4; 7), gilidae (1; 6), Percidae (4; 7), Cobitidae (3; 6), totalukupnog number broja (69), (69), 28 28 genera rodova live zastupljeno exclusively Cobitidae (3; 6), Clupeidae (1; 3), Clupeidae (1; 3), Gasterosteidae (2; 2), Gobi- inisključivo the Black u crnomorskom,Sea and 16 in the 16 Adriaticisključivo Sea u Gasterosteidae (2; 2), Gobiidae (5; 7) i idae (5; 7) and Cottidae (1; 2). confluence,jadranskom while slivu, 25 a genera vrste inhabit iz 25 rodova both of Cottidae (1; 2). From total number of familes (27), 7 of them live them.naseljavaju oba sliva. Od ukupnog broja porodica (27), njih 7

36% BlackCrnomorski Sea sliv 41% Adriatic Sea Jadranski sliv BalckCrnomors Sea ki i Adriatic Jadranski sliv 23%

Graph.Grafikon 7. – 7. Occurence – Zastupljenost of fish rodova genera ribaby confluences po morskim in slivovima B&H

RelativelyRelativno smallmali brojnumber vrsta of nalazimo species is uto oba be Adriaticsmuđ, linjak Sea confluence i lipljen). (carp, Uz njih pikeperch, je i 11 foundsliva. Međuin both njima these se nalaziconfluences. i izvjestan Among broj tenchalohtonih and grayling). vrsta, koje Besides, potiču there iz are euro- 11 themvrsta are riba some crnomorskog fish belonging sliva, to kojeBlack suSea alienazijskih species i američkih originating voda. from euroasian and confluenceintroducirane which u jadranskihave been introduced sliv (šaran, in american water. DIVERSITY OF FAUNA DIVERZITET FAUNE

33 MarineMarinske fishes ribe AfterPrema fishinventarizaciji inventory prepared riba bosanskohercegovačkog by well known marine biologist dijela Jadrans T. Šoljankog for mora the (diobosnia-herze- zaliva govina’sNeum-Klek), share ofkoju the je Adriatic napravio Sea znameniti (part of the marinski Neum-Klek biolog bay), T. Šoljait wasn, established utvrđen je high izrazito species vi- diversity.sok diverzitet vrsta. EconomicPrivredni importance značaj TableTabela 17. 17. – -Diversity Diverzitet of morskihmarine fishes riba FishFauna fauna riba in općenito, general, especiallya naročito of privredno economi- Number of Number važnih vrsta, igrala je temeljnu ulogu u order family cally important species, has played funda- genera of species mentalprocesima role in etnogeneze the process naroda of ethnogenesis u Bosni of i peopleHercegovini. in Bosnia Tako and je iHerzegovina. danas, kada seIt mno-is the casege vrste even slatkovodnetoday when many i marinske freshwater ihtiofa- and marineune koriste species kao are zdrava being hranaused as u aljudskoj healthy dietishrani in humani kao hrana nutrition domaćih and životinja.as a domestic Ple- animal’smenita ihtiofaunafood. Noble oduvijek ichtyofauna je bilahas oko-been thesnica framework ribarstva, for kao the vrlo fishing značajne industry privre- since ever.dne graneThis is koja the osiguravamost important dio prinosa economic u opštembranch making društvenom a share kapitalu of general Bosne social i Her- in- cegovine.come in Bosnia and Herzegovina. PoredBeside izlovafishing prirodnih of natural populacija, populations, u bro- it is jnimwell developed ribogojilištima the production smještenim and breeding u po- dručjimaof noble fish mora species i velikih (trout, rijeka, carp razvijena and gray- je proizvodnjaling) in fishing i uzgoj farms plemenitih placed in vrstamarine riba and (pastrmke,freshwater areas. šarana i lipljena).

PressuresPritisci na on faunu fish fauna riba

DiversitylNa diverzitet of ichtyofauna ihtiofaune is affected djeluju brojniby many faktori: t Conversion of natural habitats in shore- factors:lZagađenost i zagađivanje voda različitimline polutantima area due to sadržanim unplanned uconstruction; komunalnim i t Pollutionindustrijskim and otpadnimcontamination vodama, of waterte u vodama t Unbalanced iz poljoprivredne fishery, pr especiallyoizvodnje in (farme, spawn withupotreba diverse pollutantspesticida, containedvještačkih infertilizatora, comu- season; ekostimulcida); nall Promjenaand industrial pravca waste i brzine water, andprotoka water površinskih run t Unbalanced vodotoka tourism(brane, h(tooidroakumulacije, many people off melioracionifrom arable land kanali, (farms, vodozahvati); use of pesticides, swimming and in other way using sea water, chemicallIntrodukcija fertilizers, vrsta ecostymulcides); riba, potencijalnih kompetitoralakes and autohtonoj other waterbodies). ihtiofauni; tlChangeSve veća in zamućenost flow direction voda and usljed speed intenzivne of erozije zemljišta, kao posljedica pre- komjerne sječe šuma; Local and global influences onto habitats underground water (, hydro-accumu- causing direct changes in its qualitative and lations,lKisele melioration kiše usljed trenches, lokalne i prekograničnewater catch- zagađenosti vazduha; lPromjene u strukturi dna usljed eksploatacijequantitive pijeska iparameters šljunka; makes some of fish ment); lDeponiranje enormnih količina najrazličitijegspecies otpada severly u priobaln endangered.om pojasu rijeka; t Introduction of alien fish species, which lKonverzija prirodnih staništa u priobalnomHerein pojasu should usljed be neplan stressedske statusizgradnje of brown obje- are kata;potential competitors for the indigenous trout (Salmo trutta morfa fario), then en- ichtyofauna; lNeuravnoteženi izlov, a naročito u toku reproduktivnedemic species sezone; of bosnia-herzegovina’s sink- t Increased blur of water due to intensive lNeuravnotežen turizam (velik broj kupačaing irivers drugih (Paraphoxinus korisnika vod sp.)a , JadranskogDalmatian soilmora, erosion jezera caused i drugih by over-logging; atraktivnih vodotoka).barbelgudgeon (Aulopyge hugelii), t Acid rain due to local and trans-boundary Zbog lokalnih i globalnih uticaja koji salmon (Hucho hucho), soft-muzzled trout air pollution; (Salmo trutta m. fario), endemičnih vrsta uslovljavaju direktne promjene u bosansko-her(Salmotimus obtusirostriscegovačkih oxyrinchus ponornica) and t Change in benthal structure due to gravel kvalitetu i kvantitetu staništa, sve više many(Paraphoxinus others. This sp.) indicates, oštrulja necessity (Aulopyge after and sand extraction; vrsta ihtiofaune karakteriše određeni hügelii)the assessment, mladice of threat’s ( Hucholevel, definition hucho ),of Waste disposal in enormous quantity tstepen ugroženosti. conservationneretvanske priorities mekousne and Red book pastrmke of fish DIVERSITY OF FAUNA DIVERZITET FAUNE along riverbanks; Treba istaknuti status potočne pastrmke (speciesSalmotimus in Bosnia obtusirostris and Herzegovina. oxyrinchus) i

34 mnogih drugih. To ukazuje na potrebu za procjenom stepena ugroženosti ihtiofaune, definisanja konzervacijskih prioriteta i izradom Crvene knjige riba Bosne i

11% 4% 4% 10% 10% Grafikon 8. - Konzervacijski status kolousta i slatkovodnih 10% 24% riba

27% RE CR Graph 8. – Conservation status of lampreys EN VU DD NT and freswater fish LC NOT CLASSIFIED

DiversityDiverzitet of amphibians vodozemaca S obzirom na svoj jedinstveni ontoge- faune vodozemaca Bosne i Hercegovine. Considering its particular onthogenesis, am- In 1951 famous zoologist Radovanović pre- netski razvoj, vodozemci ukazuju na Tek 1951. godine, poznati zoolog phibians confirm tight connection between sented complete records on amphibian fauna neraskidivu povezanost vodene i Radovanović je prezentirao cjelovitije aquatic and terrestrial environment. Be- confirmed and added later by Kreso-Đurović vazdušne sredine. Iako su uglavnom podatke o fauni ove grupe organizama, ing mainly terrestrial organisms, in the re- and Vuković. To this should be added data kopneni organizmi, u svom reprodu- koji su potvrđeni i dopunjeni od strane productive period of a year amphibians are on chorology of species Proteus anguinus, ktivnom periodu su vezani za vodenu Kreso-Đurović i Vuković. Tome treba bound to the aquatic environment. Salamandra atra and Triturus alpestris giv- sredinu. dodati i horološke podatke o vrstama Since the end of 19th century amphibians en by Ćuković, Pocrnić, Kosorić and Sofija Proteus anguinus, Salamandra atra i Triturus haveFauna drawn vodozemaca the attention je privlačilaof many zoologist. pažnju Mikšić. alpestris, koje su dali Ćuković, Pocrnić, Firstmnogih records zoologa, came počev from od the kraja investigation 19. vijeka Diversity of amphibians in Bosnia and Her- Kosorić i Sofija Mikšić. ofpa Werner.sve do danas.In 1888, Prvi after podaci the uNational vezi su saMu- zegovina is bespoken in 7 genera, 21 species seumistraživanjem in Sarajevo Werner-a.was founded, Osnivanjem it have been andDiverzitet 22 subspecies. vodozemaca Among Bosne tail-less i Herce- most Zemaljskogcollected and muzejaanalised u reffering Sarajevu records. 1888. abundantgovine se isiskazuje genus Rana kroz withsedam 7 speciesrodova, and 21 godine,Afterwards, počinje significant sistematsko data prikupljanje came from Re-i amongvrstu i caudate 22 podvrste. amphibians U okviru this bezrepihis genus obradaiser and podatakaBolkay which o ovoj made grupi a classification životinja. Triturusvodozemaca with 5 najbrojnijispecies. je rod Rana sa Nakonof amphibians ovog periodain Bosnia značajni and Herzegovina. podaci o sedam vrsta, a u okviru repatih rod vodozemcima potiču od Reiser-a i Triturus sa pet vrsta. Bolkay-a, koji su dali prvu sistematizaciju

TableTabela 18. 18. – Diversity - Diverzitet of amphibians vodozemaca (Amphibia) (Amphibia) Species in Subspecies Threatened at Threatened in Endemic spe- order family total in total national level Europe cies in total

Raritetnost faune vodozemaca u Bosni i alpestris reiserii), dunavskog tritona RarityHercegovini of amphibians se ogleda in Bosnia kroz and prisustvo Herze- (Triturus dobrogicusdobrogicus),), yellow-bellied mukača (Bombina toad govina is reflected through the occurence (Bombina variegata scabra), frog (Rana populacija endemičnog prenjskog variegata scabra), žabe (Rana graeca), of endemic prenj’s newt population (Sala- graeca), olm (Proteus anguinus) from karst daždevnjaka (Salamandra atra prenjensis), čovječije ribice (Proteus anguinus) iz DIVERSITY OF FAUNA mandra atra prenjensis), alpine Reiser’s newt caves. DIVERZITET FAUNE alpskog Reiserovog tritona (Triturus kraških pećinskih voda. (Triturus alpestris reiserii), danube newt 35 PritisciPressures naon amphibianfaunu vodozemaca fauna ANekadašnja previous image slika of amphibian faune vodozemaca fauna in Bos- se i u6 Bosnithreatened i Hercegovini amphibian uspecies, značajnoj of which mjeri 4 niapromijenila. and Herzegovina Danas sehas cijeni been dachanged u Evropi sub- imaare šest to ugroženihbe found in vrsBosniata vodozemaca, and Herzegovina. a čak stantially.četiri od njih It is se estimated nalaze na that prostorima in Europe Bosneexist i Hercegovine.

Grafikon 9. –Graph Konzervacijski 9. – Conservation status status vodozemaca of amphibians Bosne in Bosnia i Hercegov and Herzegovinaine.

OsnovniMain anthropogenic antropogeni pressures pritisci kojithat mijenjajuchange habitat’s kvalitet quality staništa for othisvih most osjetljivih sensitive životinja, animals, a timeand herebyi njihovu its brojnost,abundance, su: are: t Proces isušivanja močvara i bara, kao t Unsustainable hunt of species (mainly

lZagađenostDry out of vodamoorland organskim and ponds, i neorganskim the polutantima;frogs); lKonverzijamost important vlažnih habitat šumskih types for staništa this t krozTrade sječu in rare uz naglašeneand endemic pro speciesmjene hidrotermičkoganimal group; režima; (newts, olms and salamanders); lt KiseleWater kiše pollution i efekti byglobalnih organic klimatskih and inor- promjena;t Introduction into mountain lakes of lEutrofikacijaganic pollutants; planinskih jezera, bara i močvara;Bosnia and Herzegovina of fish species lt NeodrživiConversion izlov of humid nekih woods vrsta (uglavnomthrough the žaba); which are natural competitor for newts. lTrgovinalogging followedrijetkim iby endemičnim change in vrstamahydro- (tritoni, čovječija ribica i daždevnjaci); lIntrodukcijathermic regime; riba, prirodnih kompetitora vrstamaOn the othertritona, hand, u pla theninska sustainable jezera Bosneuse of i t Hercegovine.Acid rains and effects of global climate amphibians as resource by its propagation changes; wasn’t established yet in Bosnia and Herze- govina. St drugeEutrofication strane procesiof mountain održivog lakes, ponds korištenja resursa ove gupe putem vještačke propagacijeand marshes; s ciljem osiguravanja ekološki profitabilne dobiti u Bosni i Hercegovini nisu započeli.

DiversityDiverzitet of reptiles gmizavaca

S obzirom na uslove hladnije klime kojom široku ekološu valencu u odnosu na Consideringje determiniran cold climate veći conditions dio Bosne that i Thetipove highest staništa). reptiles diversity in Bosnia and prevail in Bosnia and Herzegovina, diver- Herzegovina is evident in the mediterra- Hercegovine, diverzitet ove grupe nije Najveći diverzitet grupe gmizavaca u sity of this animal group is not as high as it nean region and supra-mediterranean belt. onog nivoa kakav je uobičajen u toplijim Bosni i Hercegovini pokazuje u području is common in warmer places of Earth. But, However, some species and entire genera predjelima planete. Ipak, iskorištavajući Mediterana i submediteranskog pojasa. this group uses here all available ecologic even, are spread up to the highest moun- raspoložive ekološke niše, ova grupa se na Međutim, neke vrste, pa i čitavi rodovi, niches differentiating in 40 species (45 sub- tain peaks (mountain lizards, blind worm, području Bosne i Hercegovine diferencira rasprostranjeni su do vrhova najviših species)na 40 vrsta from (i 4512 podvrsta) families. iz 12 porodica. vipers). Bosnian and Orsiny’s viper live in Reptiles inhabit freshwater, ponds, marshes planina (planinski gušteri, sljepić, te Kao grupa, gmizavci naseljavaju slatke predstavnicimountain swards, živorodnih then on zmija). screes Bosanskiand rock and almost all terrestrial ecosystems (espe- crevices all around B&H. ciallyvode, extreme bare, močvare, habitats, skorosuch as sve rocky kopnene grass- i ursinijev šargan nastanjuju staništa land)ekosisteme having (posebno hence broad ekstremna tolerance staništa range planinskih rudina, sipara i pukotina DIVERSITY OF FAUNA DIVERZITET FAUNE regardingkao što suhabitat kamenjari, types. čime pokazuju stijena svih planinskih vrhova BiH.

36 Tabela 19. – Diverzitet gmizavacaTable 19. –(Reptilia) Reptiles diversity (Reptilia)

Total of Total of sub- Nationally Threatened in Total of en- order family species species threatened Europe demic taxa

ThereOdređeni are lokalitetialso localities su poznatithat are poknown toponimima by toponyms koji insu relationu vezi sa with brojnošću the abundance populacija of gmi- populationszavaca (Zmijanje (Zmijanje na planinion Manjača Manjači). Mt.). Entire I čitavi geosystem geosistemi, – serpentine, serpentiniti, ows itsduguju name svojeto . ime zmijama.

“Either„Što zbog for svog their izgleda, look or što deeply zbog rooteduvriježenog fear that zelembaće some green da su lizardsu stanju can prilijepiti cling onto se humanuz kožu beforestraha, them, mnogi many predstavnici reptile representatives gmizavaca i in u skin, čovjeka, whereby te za rješenj sole solutione slučaja is potrebnoto drink jemilk popiti of ournašoj country zemlji, used to oduvijek be considered su as smatrani enemies 9mlijeka mares. čak It odis deeply9 kobila. rooted belief je uvriježenothat every i ofsvojevrsnim men and domestic neprijateljima animals. čovjeka, Single domaćihthought house vjerovanje has got da svakaits own domaćinska which kuća under ima svo- no ofživotinja, them, makes te i na people samu feel pomisao frightened na nekuand di- od circumstances ju zmiju koju nipošt shouldo nebe trebadisturbed, uznemiravati, especial- a gusted.njih, većina There ljudi are ima many osjećaj myths velikog on them, straha for i ly kamoli killed je at ubiti the doorwayna kućnom or havepragu its ili eggs uništiti de- instancegađenja. Postojeit is being razne told misterije that nose-horned o tome kako vi- se stroyed. njena položena All that jaja, could čime draw se zasigurnobig evil upon navlači the per,na primjerwhich is poskok, usually inače quite dosta inert troma venomous zmija house veliko andzlo na its kuću inhabitans.“ i kućnu čeljad.“ (quoted (Navod from TV iz snake,otrovnica, folds zna itself smotati into uball klupče, and pajumps za svojom after showTV emisije “Prirodna „Prirodna baština baština BiH“) BiH“) itsžrtvom victim skakati for several i po nekoliko meters. metara. For some Za snakesneke se itvjeruje is believed da sisaju that they mlijeko suck krava, cow’s milk, a za nekeand

TheSpecifičnosti specific bosansko-hercegovačkihcharacter of bosnia-herzegovina’s staništa ihabitats posebnih and puteva unique evolucije evolution na pattern ovom pro-is re- flectedstoru u in ovoj diversity grupi of sesub-species, odražava suchkroz as: diverzitet mountain naviper nivou Vipera( podvrst ursiniia, macrops kao što), (su:PlatycepsVipera najadumursinii macrops dahlii),, Platyceps (Podacris najadum melisellensis dahlii fiumana, Podacris). melisellensis fiumana.

PressuresPritisci naon reptilesfaunu gmizavaca Kao i većina predstavnika bosansko-hercegovačke faune, tako su i reptili danas veoma Asugrožena it is the grupa case with organizama. many other Dominantne groups of prijetnjeof snakes ovoj and grupi snake-like svijeta animals divljine (especially u našim B&H’suslovima fauna, su: so the reptiles too are endan- lizards); gered group of organisms. Dominant threats t Eutrofication of ponds, marshes, rivers lposedKonverzija upon them staništa; under our (isušivanjem,conditions are: sječomand lakes; šume, iskrčavanjem, izgradnjom t Conversioninfrastrukture, of habitats šumskim (by požarima);drainage, fell- t Trade with turtles and other attractive ling,Šumski clearing, požar, infrastructure naročito u mediteranskomconstruction, i lookingsubmediteranskom reptiles. pojasu; lforestPrekomjerna fires); eksploatacija, naročito viperida, u medicinske svrhe; lt ForestBezrazložno fires, ubijanjeespecially svih in thevrsta mediterra- zmija i drugihFor zmijolikihall afore životgiven injareasons, (naročito many guštera); reptile lneanEutrofikacija and supra-mediterranean bara i močvara, belt; rijeka, jezera;species are tought to be endangered today. lt Over-exploitation,Trgovina kornjačama especially i drugim of vipers, gmizavcima for About atraktivnog 40% of izgleda.reptiles in Bosnia and Herze- medicinal purposes; govina is in some extent endangered, includ- Iz ovih razloga mnoge vrste gmizavaca se danas ubrajaju među ugrožene (oko 40%), što DIVERSITY OF FAUNA t Killing for no particular reason of all kind ing also endemic forms. DIVERZITET FAUNE uključujuje i endemične oblike.

37 ForS obzirom most of dareptiles većina live predstavnika in clean habitats, nastanjuje the assessment čista staništa, of state gmi andzavci quality se of smatraju the en- theydobrim are indikatorimaconsidered as reliableza procjenu indicators stanja for i kvaliteta vironment. životne sredine.

Grafikon 10.Graph – Konzervacijski 10. – Conservation status status gmizavaca of reptiles Bosne in Bosnia i Hercegov and Herzegovinaine.

DiversityDiverzitet of birds ptica

BirdsRijetko like koja no grupa other životinjaanimal group je privlačila have been pažnju, drawing kako attention ljubitelja of prirode, both nature tako fanciers i zvaničnih and scientist.prirodnjaka, kao što su ptice.

“Species„Vrste ovog belonging svijeta to divljine this part su ofodvajkada wildlife usedbile to pilići).be a metaphor Neke od for njih greatest su uvriježene beauty of u life, narodu love (nightingale,metafora kojom dove, se jay), iskazivala human najveća faith’s ljepotamisgiving kao(raven), simboli hero’s moći strength reprodukcije (hawk), i radosti greed novoga (eagle, sparrow-hawk)života, ljubav (slavuj, and first golub, children’s sojka), joy zlokobne (goose, duck, dana chickens) i kukurika Somenje pijetlova of them u are cik rootedzore rumene, among commonslutnje ljudskim people as sudbinama a symbol for (gavran), reproductive snaga power kao and izraz new zadovoljst day’s joy –va rooster’s u mrkim crowing bosanskim in the earlyjunaka reddish (soko), dawn, grabežljivost and as a pleasure (orao, jastreb,expression noćima.“in the dark (Navod bosnia’s iz nights.“ TV emisije „Prirodna kobac) i prve dječije radosti (guske, patke, (quotedbaština from BiH“) TV show “Prirodna baština BiH“)

HighRaznovrsnost birds diversity staništa is the i ekosistema result of habitat’s Bosne After Prema Bird podacima life’s data Birdin Bosnia life uand Bosni Herze- i diversityi Hercegovine encompassed razlog jeby visokog landscapes stepena and govina Hercegovini nest five se endangered gnijezdi pet species ugroženih pygmy ecosystemsdiverziteta ofptica. Bosnia and Herzegovina. cormorant vrsta: mali (Phalacrocorax vranac ( Phalacrocoraxpygmaeus), fer- InU the dosadašnjim investigations istraživanjima that have been under- koja ruginouspygmaeus duck), patka (Aythya njorka nyroca (Aythya), saker nyroca falcon), takendatiraju since od 19391939. till godine now do(Reiser, danas Matvejev, (Reiser, (stepskiFalco cherrug soko), white-tailed (Falco cherrug eagle ),(Haliae- orao Vasić,Matvejev, Obratil), Vasić, recorded Obratil), are 326 zabilježeno species be- je tusbjelorepan albicilla (),Haliaetus corncrake albicilla (Crex), kosaccrex), while(Crex longing326 vrsta to iz 60 60 families porodica and i 18 18 redova. orders. threecrex), dokglobally se tri endangeredglobalno ugrožene species, vrste, crni crni strvinar (Aegypius monachus), ThisU ovoj group skupini doesn’t do containsada nisu any registrovani species that strvinar (Aegypius monachus), dalmatin- dalmatinski pelikan (Pelecanus crispus), isendemični endemic foroblici Bosnia za Bosnu and Herzegovina. i Hercegovinu. ski pelikan (Pelecanus crispus), orao kliktaš orao kliktaš (Aquila clanga), kod nas vode Most of them are stationary (nesting), while (Aquila clanga), are listed in our country Najveći broj vrsta su stacionarne kao isčezle gnjezdarice. migratory(gnjezdarice), ones spend a migratorne some time in vrste ecosys- se as extinct nesting birds. Hereby should be Posebno indikativna je činjenica da se 16 temssezonski of Bosnia zadržavaju and Herzegovina u ekosistemima only by stressed that 16 indigenous bird species in vrsta autohtone faune ptica kod nas seasonsBosne i Hercegovine(wetlands: Buško (močvarna blato, Hutovo područja: bla- our country are considered to be extinct smatra izumrlim gnjezdaricama. Krajem to,Buško Bardača, blato, lower Hutovo flow blato, of Drina Bardača, river etc.).donji nesting birds. At the end of 20th century, prošlog vijeka sa naših prostora je u Birdstok Drine in general itd.). are most endangered ani- from our territory has completely vanished potpunosti nestao i bjeloglavi sup (Gyps malPtice group. spadaju After uthe najugroženiju proposal for national grupu fulvusgriffon) vulture nakon (Gyps masovnog fulvus) after trovanja massive na Redživotinja. list of Prema birds (Obratil prijedlogu and za Matvejev), nacionalnu 97 poisoningribnjaku Blagajat fishing kod farm Mostara, near na rijeciMo- speciesCrvenu are listu considered ptica (Obratil to be i Matvejev)endangered čak in starBuni. city, on river. some97 vrsta level. je pod određenim stepenom DIVERSITY OF FAUNA DIVERZITET FAUNE ugroženosti.

38 Tabela 20. – DiverzitetTable 20. –ornitofaune Diversity of u ornithofauna Bosni i Hercegovini in Bosnia and Herzegovina Family Genus Species Family Genus Species

ENDANGERED / NOT CLASSIFIED

Grafikon 11.-Graph Konzervacijski 11. – Conservation status pticastatus Bosne of birds i Hercegovine.in Bosnia and Herzegovina

EcologicEkološki curiosity kuriozitet represents predstavlja the činjenicafact that blatoBardača) i Bardača), designated koj asa Important su označena Bird kaoAr- largestje da proportion je najveći of brojextinct izumrlih birds are kites, ptica “područjaeas. In addition značajna to afore za ptice” named (Important localities, whichzabilježen results međuin changed grabljivicama, structure of food što importantBird Areas). centres Pored of navedenih bird’s diversity lokaliteta, are webrezultira and enduring promjenom disruption strukture of an ecologic hrani- toznačajni be found centri in Livanjskodiverziteta polje ptica (Ždralovac, se nalaze balance.dbenih lanaca i trajnog narušavanja Buškona području Blato), Livanjskog Bilećko jezero polja and (Ždralovac, lakes on Inekološke Bosnia ravnoteže.and Herzegovina have been iden- Drina Buško riverBlato), (Perućac). Bilećkog jezera, te jezera na DIVERSITY OF FAUNA tifiedU Bosni two areas i Hercegovini so far (Hutovo su doblato danas and rijeci Drini (Perućac). DIVERZITET FAUNE identifikovana dva područja (Hutovo 39 PritisciPressures naon bird’sfaunu fauna ptica

OrnithofaunaNa ornitofaunu of BosniaBiH danas and djelujuHerzegovina kako globaln,iis affected tako today i lokalni by both faktori: global and local factors:

lIntenzivna konverzija močvarnih staništa kroz procese isušivanja (posebno u t Intensive conversion of swamp habitats through drainage (especially in karst fields); podrčju kraških polja); t Peat’s exploitation (Ždralovac); lEksploatacija treseta (Ždralovac); Destruction of aquatic macrophytes and hygrophilous vegetation along waterbodies lt Uništavanje makrofitske vodene vegetacije i higrofilne vegetacije u vodenom pojasu (Bardača);(Bardača); lt FragmentationFragmentacija of prirodnih natural habitats staništa and i presijecanje cutting through koridora bird’s migrat migratoryornih routes; vrsta; lt ConstructionPodizanje hidroakumulacija of accumulations na močvarnim in wetland’s područjima area(Buško (Buško blato); blato); lt ConversionKonverzija of šumskih forest habitats staništa through kroz intenzivnu intensive and i neselektivnu unselected feeling;sječu; lt ExploitationEksploatacija of mineralnihmineral resources resursa within u refugijumima bird’s refugia ptica (canyon (kanjon of Tinja Tinje); river); lt MoreSve češća frequent trovanja food zagađenompoisoning (poisoning hranom (trovanjaby waste disposed klaoničkim from otpado slaughterm u houses područjima in the arearijeke of Buna Bune, river, Špiljana Špiljani uin gornjojupper Neretva’s Neretvi, flow, Paklareva Paklarevo na atjužnim southern pa dinamaslopes of Vlašića;Vlašić Mt.; i trovanja otpadom sa divljih deponija); and poisoning with waste on illegal dump sites); lBuka i vibracije; t Noise and vibrations; lPesticidi i vještački fertilizatori (povećavaju smrtnost ili onemogućavaju proces t Pesticidesembriogeneze); and chemical fertilisers (increasing a death rate or disabling embriogenesis); lt UnsustainableNeodrživi lov hunt u divljini, in the kaowilderness i u odabranim and designated rezervatima reserves (Hutovo (); blato); lt UnbalancedNeuravnoteženi tourism; turizam; lt IllegalIlegalna bird’s trgovina trade; pticama; lt LackNedovoljna of knowledge znanja and i svijest awareness o pticama on birds kao as prenosnicima possible vectors zaraznih for diseases. bolesti. Although the image of bird’s world in Bos- for observing and following the birds which Unatoč znatno izmjenjenoj slici ptičijeg Posmatranje i praćenje ptica je oblik nia and Herzegovina has been changed sub- is a form of tourism. svijeta na prostoru Bosne i Hercegovine u turizma koji ima visok potencijal u Bosni i stantially over the last 100 years, especial- Some domesticated bird species in Bosnia posljednjih 100 godina, a naročito u Hercegovini. ly in bird’s reserves such as Hutovo blato, and Herzegovina have got special breeds ornitološkim rezervatima kao što su Bardača and Livanjsko polje, the unique di- Nekeand represent vrste domestificiranihsignificant but unexploited ptica na Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje, versity of birds is still there. Thus, it can at- resourceprostoru for Bosne healthy i food Hercegovine production. imaju još postoji jedinstveni diverzitet ovog razvijene posebne pasmine i predstavljaju tractsvijeta public divljine attention koji formože special privući educational pažnju and recreational touristic purposes. There is značajne, ali neiskorištene resurse u javnosti za razvoj posebnog oblika proizvodnji zdrave hrane. aedukaciono-rekreacijskog high potential in Bosnia and Herzegovina turizma.

DiversityDiverzitet of mammals sisara

AlthoughIako fauna fauna sisara of (Mammalia)mammals (Mammalia) obuhvata UThe fauni fauna sisara of mammals zabilježen encompasseso je 85 vrsta 85 iziden- 51 comprisesuglavnom mainly najkrupnije large animal životinjske species, vrste, it is rodatified i species19 porodica. from 51 Naj generaveći brojand 19vrsta families. živi consideredkod nas to se be još poorly smatra investigated nedovoljno in our naMost staništima of the species lives različitih in terrestric kopnenih habitats, country.istraženom. Based Oslanjajući on investigation se na istraživdating backanja while ekosistema, small number dok of nezn thematan inhabits broj aquatic seku- fromiz prve first polovine half ofXX 20th vijeka century koje je conductedučinio S. ndarnoecosystems i povremeno on secondary nastanjuje basis or only vodene occa- byBolkay, S. Bolkay, te kasnijih and inventarizacijalater undertaken u veziinven- sa ekosisteme.sionally. toriesprostorom in relation bivše Jugoslavijeto ex-Yugoslavia’s (Kryštufek, terri- NaročitomHigh abundance brojnošću and diversity i raznovrsnošću characterize toryTvrtković, (Kryštufek, Đulić, Tvrtković, Mirić, Đulić, Paunović) Mirić, i theoblika family odlikuju Vespertiolinidae se Vespertiolinidae with 20 identi- sa 20 Paunović),najnovije katalogizacijeas well as the most sisara recent u Bosni pub- i fiedvrsta species i 8 rodova. from 8 genera. licationHercegovini on mammals (Sofradžija in Bosnia et al.), and dataHerze- je govinaprocjena (Sofradžija diverziteta. et al.), it has been assessed hereafter presented diversity. DIVERSITY OF FAUNA DIVERZITET FAUNE

40 Family Genus Species TabelaTable 21.21. –- AssessedProcjena diversitydiverziteta of mammals sisara BiH in B&H

Graph 12. – Conservation status of mammals in Bos- Grafikon 12. –nia Konzervacijski and Herzegovina status sisara Bosne i Hercegovine.

MammalsGrupa sisara include obuhvata species itreated vrste as krupne large godinaInspite of prošlog efforts done vijeka by poprsomeimila hunting neo- so- gamedivljači, species koje that su have od played prvih an important početaka cieties,držive trendovewildlife of i pravce.mammals in Bosnia and roleantropogeneze as a source of igrale protein značajnu rich food, ulogu covering kao HerzegovinaUnatoč nastojanjima is severly threatened. pojedinih However, lovačkih materializvor kvalitetneand hunting proteinskeobjects since the hrane, very scientificdruštava, data svijet on divljihintensity sisara and threat’s u Bosni cat- i firstzaštitnih beginning materijala of anthropogenesis. i kao objekti lova.Those egoriesHercegovini for some je veoma species ugrožen.are still missing. Međutim, Re- speciesVrste oveare foundation grupe na for prostoru sustainable Bosne hunt i spectingjoš ne postoje the assessment naučni podaci of threat’s o intenzitetu level on i andHercegovine eco-tourism činein Bosnia osnovu and Herzegovina. za razvoj europeankategorijama scale, ugroženosti we can claim pojedinih that 30 mam-vrsta. Sinceodrživog the austrio-hungarian lovstva i ekološkog rule, it turizma.has been malPreuzimajući species in Bosnia procjenu and ugroženostiHerzegovina are na developingTradicija turističkog a tradition lova of natouristic prostoru hunt naše in threatenedevropskom to nivou, become može extinct. se tvrditi da se 30 ourzemlje country, razvija which se unfortunately još od doba in austro-last 50 vrsta sisara Bosne i Hercegovine nalazi u yearsugarske has vladavine,become unsustainable. da bi u posljednjih 50 opasnosti od potpunog isčezavanja. PritisciPressures na on faunu fauna ofsisara mammals Fauna sisara danas trpi brojne pritiske među kojima su najjači: The fauna of mammals is affected by line of pressures of which the strongest are: t Intensive conversion of forest habitats through clearing, fires and felling; lIntenzivna konverzija šumskih staništa kroz vjekovno krčenje, požare i sječu šuma; t Intensive hunt (especially of “trophy games“); lIntenzivan lov (naročito „trofejne divljači“); t Fragmentation of ecosystems and habitats and interception of corridors; lFragmentacija ekosistema i staništa te presijecanje koridora; t Poor and inefficient establishment of ecologic corridors; lNizak i neefikasan nivo uspostave ekoloških koridora; t Lack of natural food due to threatening of plant species; lIzražen nedostatak prirodne hrane zbog ugrožavanja biljnih vrsta; t Global climate changes and acid precipitation; lGlobalne klimatske promjene i kisele kiše; t Eutrophication and toxification of surface water; lEutrofikacija i toksifikacija površinskih voda; t Pollution of herbal food by pesticides and chemical fertilisers; lZagađenost biljne hrane pesticidima i vještačkim fertilizatorima; t Food poisoning on open dump sites; lTrovanja hranom sa otvorenih deponija otpada; t Mines causing death of many animals over the last 15 years; lMiniranost terena, što je tokom posljednjih 15 godina dovelo do velikog stradanja t Unsustainable tourism. životinja; lNumerousNeodrživi pressures turizam. both on local and global scale have caused the conversion of natural Brojnimammal’s pritisci habitats. na lokalnom Thus, i manyglobalnom species nivouare characterized uslovili su bykonve certainrziju threat’s prirodnih level. staništa DIVERSITY OF FAUNA sisara, tako da su mnoge vrste okarakterisane određenim stepenom i oblikom DIVERZITET FAUNE ugroženosti. 41 GrafikonGraph 13.13. –– Odnos Relationship endemičnih between i ugroženih endemic and vrsta endangered prema ukupnom species in broju relation u pojedinim to total grupama kičmenjakanumber by BiHvertebrate groups in B&H

ValueResursne of fauna vrijednosti as a resource faune

AlongUz svijet with divljine wildlife sisara, of mammals, izuzetno for važnu the gen krava pool „buša“, is contained ovca pr withinamenka, studs bosanski grown entireulogu B&H’s u ukupnom biodiversity biodiverzitetu extremly important BiH wild, brdski living konj, on slopes hercegovačka of Cincar koMt.,za Glamoč i pas areigraju animal i životinjskiresources contained resursi in sadržani the rich gen u and tornjak. Livno Naročiti city. genofond predstavljaju poolbogatom and indigenous genofondu breeds i of autohtonimdomesticated Inpodivljali Bosnia rasni and konji, Herzegovina na padinama have Cincar been speciespasminama (horse, pripitomljenihcattle, sheep, goat, vrsta ass, dog, (konj, cat, selectively planine, Glamoča introduced i Livna. or re-introduced some rabbit).goveče, ovca, koza, magarac, pas, mačka, species,Danas se such na prostoru as beaver, Bosne mouflon i Hercegovine and fallow Akunić). special value posses typical bosnia’s deer.vrši i ciljana introdukcija i reintrodukcija breeds,Posebnu such vrijednostas: bosnia’s cow imaju called tipične “buša“, nekih vrsta, kao što su , muflon i sheepbosanske “pramenka“, pasmine, bosnia’s kao što mountain su: bosanska horse, jelen lopatar. herzegovina’s goat and dog “tornjak“. Special DIVERSITY OF FAUNA DIVERZITET FAUNE

42

DIVERSITY OF FUNGI AND LICHENS

DIVERSITYDIVERZITET OF GLJIVA FUNGI I LIŠAJEVA AND LICHENS

ThereRijetko are je few koja groups grupa of organizamaorganisms on nathe YeatsSaccharomyces (especially from) su genus nezamjenjivi Saccharomyces) u Earthplaneti that Zemlji occur tako as brojnafrequent i zastupljena,as representa- a areproizvodnji irreplaceable kruha, in the vina, production , različitim of bread, tivesjoš malo from poznata,a misterious kao world što of je fungi tajanstveni do, yet vine,biotehnološkim beer and pharmaceutics. procesima i proizvodnji svijetthey are gljiva. poorly Sličnaknown to je the situacija science. i It sais Higherfarmaceutika. fungi (actual fungi) include species also the case with lichens, special life form of with proven nutritive characteristics be- lišajevima, naročitim oblikom biološke Skupina viših gljiva (pečurki) obuhvata i biological organisation, where in mutualistic ing therefore used in human nutrition and organizacije života, kod kojeg u vrste koje imaju poznata visoka relationship live fungi and cyanophytes and for medicinal purposes. Among these the mutualističkoj simbiozi žive različite nutriciona svojstva i upotrebljavaju se u other alges. In difference to plants, fungi are most common are: šampinjon (Agaricus vrste gljiva, modrozelenih algi i ostalih ishrani, ali i liječenju. Među najpoznatijim heterotroph organisms with no photosyn- bisporus), natural anti-cancerogen shiitake algi. Za razliku od biljaka, gljive su su šampinjon (Agaricus bisporus), prirodni thetic pigments, which place them close to (Lentinula edodes), tartuf (Tuber magnum), heterotrofni organizmi kod kojih antikancerogen shiitake (Lentinula the animal kingdom. There are several oth- smrčak (Morchella sp.), vrganj (Boletus sp.), fotosintetski pigmenti u potpunosti edodes), tartuf (Tuber magnum), smrčak er characteristics of fungi, such as cell wall mliječnica (Lactarius sp.), lisičarka (Cantar- odsustvuju, a što ih približava carstvu (Morchella sp.), vrganj (Boletus sp.), composition and storage substances, which ellus sp.), and others that represent substan- životinja. I druge osobine gljiva, kao što su mliječnica (Lactarius sp.), lisičarka was the reason why fungi are separated into tial income source for a local community. građa staničnog zida i sastav rezervne (Cantarellus sp.), te druge koje their own kingdom. Among fungi some are lethal, such as: zelena materije, gljive uvrštava u posebno predstavljaju i značajne izvore dobiti za carstvoFungi inhabit živog both svijeta. terrestrial and aquatic en- pupavka (Amanita verna), bijela pupavka vironment. Their role in the material circula- lokalnu(Amanita zajednicu. virosa), species Među from pečurkama genera Ino-su i Gljivetion, through nastanjuju the process i kopnenu of decomposition, i vodenu smrtonosnocybe and Clytocybe, otrovne and gljive many kao others što toxic su: životnuis immense. sredinu. Fungi Imaju contain izuzetno enzimes značajnu neces- zelenaones. pupavka (Amanita verna), bijela ulogusary to u decompose kruženju materije even the u mostprirodi, complex kroz pupavkaSome species (Amanita (representatives virosa), from neke genera vrste procesorganic razlaganjacompounds, (dekompozicije). such as lignin, turning Gljive rodovaAmanita Inocybe and Claviceps i Clytocybe the most, te nizfrequently), drugih sadržethem into enzimehumus and, kojima at the end razlažu into their i vrstaare used sa različitimas halucinogens. toksičnim efektima. najkompleksnijemineral components. organske materije, kao NekeIn one word, vrste the gljiva mushroom’s (najčešće world predstavnici isn’t only štoMany je ligninfungi ilive pretvaraju as parasites ih u onhumus, plants te and na rodovadiverse and Am uniqueanita in thei Claviceps respect of ),its liv- su krajuanimals, u mineralne but also onkomponente. human beings, where upotrebljavaniing forms, but it kao has halucinogen. got special biochemical Velikisome of broj them gljiva cause parazitira pathological na conditions biljnim i Jednomand pharmaco-physiological riječju, svijet gljiva characteristics. nije samo životinjskim(mycosis) by inhibition vrstama, of the ali normal i na čovjeku, growth, raznovrstanThe kingdom po of svojim fungi is oblicima at present-day i unikatan con- gdjedevelopment neke odand njihlife cycle izazivaju of the host. patološka Many ponected organizaciji to a high economic tijela, potential, nego because ima i stanjaof them (mikoze),are recognized sprečavajući to be common normalan patho- jedinstvenamany of its species biohemijska posses their i own fiziološko- market. rast,gens, razvojwhich causei život wide domaćina. spectrum V ofeliki mycosis broj farmakološkaSpecies of genera svojstva. Morchella, Boletus and oblikain humans. su i klasični patogeni, koji izazivaju Cantharelus have been main forest’s product Za carstvo gljiva se danas vežu i visoki širokiDue to spektar diversity mikoza of active kod čovjeka.principles they at the European market for a long time. ekonomski potencijali jer za mnoge vrste Zbogcontain sadržaja(physiological različitih and (fiziološkihpharmacologi- i The habitat’s quality, including the cleanness cal), fungi had been used in human nutri- postojiand quality razvijeno of biomass, tržište. makes Vrste possible rodova that farmakoloških) aktivnih materija, gljive Morchella, Boletus i Cantarelus su dugo bile sution odavnoand medicinal upotrebljavane treatments, ubut ishrani, also in many local communities in Bosnia and Her- cultural tradition, since ever. Nowadays glavnizegovina šumski make their proizvod income na by evropskom collection liječenju, ali i u kulturnoj tradiciji. Danas tržištu. suseveral predstavnici mushroom’s representatives gljiva (Penicillium (Penicil- i and sale of fungi. lium and Aspergilus) have become irreplace- Kvalitet staništa, te čistoća i kvalitet Aspergilus) nezamjenjivi u dobijanju able in the process of antibiotics production, biomase, čine da i danas mnoge lokalne antibiotika, još od vremena Alexandra since Alexander Fleming in 1919 proved the zajednice ostvaruju dobit kroz Fleminga koji je 1919. godine utvrdio bactericide effects of Penicillium notatum. sakupljanje i plasman različitih vrsta baktericidno djelovanje vrste Penicillium gljiva sa staništima u Bosni i Hercegovini. notatum. Kvasci (posebno iz roda

InvestigationIstraženost level ThereIzuzetno are je only malo few podatakarecords that koji describe govore oc- o Malya,Maly, whose čiji selong dugogodišnji employement rad history na mjestuat the curenceprisustvu and i rasprostranjenosti distribution of fungi vrsta on thegljiva terri- na kustosaposition uof Zemaljskomcustos at the muzeju Land’s BiHMuseum odnosio of DIVERSITY OF FUNGI AND LICHENS toryprostoru of Bosnia Bosne and i Hercegovine. Herzegovina. PrveFirst informa-spoznaje kakoB&H na was više devoted biljke, takoto higher i na gljive plants, i lišajeve. fungi and Na I LIŠAJEVA DIVERZITET GLJIVA potičution came od from znamenitog the famous istraživača researcher KarlaKarlo osnovulichenes. njegovih Based on podataka his records, napisan it were je i jedan written od 43 prvihsome ofmikoloških the first radova mycological u BiH papers (Picbauer, in B&H R. istraživanjation, ecology distribucije,and phenology ekologije within iforest fenologije com- 1927.,(Picbauer, GZM, R. 1927.,BiH, 39GZM, (1) BiH,163-173). 39 (1) (GZM) 163-173. i umunities šumskim of Trebevićzajednicama Mt., JahorinaTrebevića, Mt., Jahorine, evropskim(GZM) and časopisimaEuropean magazines, tog doba, odof which kojih at je IgmanaMt. and iBjelašnica Bjelašnice. Mt. SadetaSadeta Mehanović,Mehanović, najznačajnijithat time the most „Additamenta important was ad “Addita- flora djelatnikemployee Zemaljskogof Land’s Museum muzeja BiH,of B&H, uspješno has menta ad flora Balcanica mycologicam“ (GZM investigated parasitic mycoflora all around Balcanica mycologicam“ (GZM 1941.). istražuje parazitsku mikofloru širom BiH u 1941.). B&H in the period from the 60s to the 90s. periodu od 60-tih do 90-tih godina. U Maly-evaMaly’s collection kolekcija of zoocecidies zoocecidija was poslužila the base je For the investigation of higher fungi of B&H istraživanju viših gljiva Bosne i Hercegovine češkomfor papers mikologu that chezch Baudyšu mycologist kao osnova Baudyš radova pub- a great importance comes to papers of Milica objavljenihlished in GZM. u GZM. After Nakon that period,ovog perioda new interest tek u ističuTortić, se S. radoviRončević Milice and Foht,Tortić, and S. especiallyRončevića to i 60-timin these group godinama of organisms 20. vijeka in Land’s počinju Museum nova Fohtathe monography i posebno “Svijet monografski gljiva“ prikaz(Usčuplić, „Svijet M. interesovanjahas been awaken u Zemaljskom in the 60s of muzejuthe 20th i century za ovu gljiva“ANUBiH, (Usčuplić, 2004). One M. shouldn’tANUBiH, neglect 2004). records Nisu grupu(Marijana organizama Klinger, (Marijana“Prilog flori Klinger, gljiva „Prilog okoline zanemarljivion occurence and ni distribution podaci oof macromycetes prisustvu i floriSarajeva“, gljiva GZM). okoline Since Sarajeva“, this paper GZM). began the Ovim in- distribucijiprovided by amateurs makromiceta and mushroom’s ostvareni collec- kroz radomventory počinje of higher inventarizacija fungi, research viših of its gljiva,distribu- te kolekcijetors. gljivara amatera.

DIVERSITYDIVERZITET OF GLJIVAFUNGI

ItPretpostavlja is being estimated se da thatu Bosni in Bosnia i Hercegovini and Herzegovina živi oko live 15 –between 20 hiljada 15.000 vrsta – 20.000gljiva. mushroomMeđutim, species. However, identified are only 552 species. poznato je svega 549 vrsta.

Tabela 22. – Diverzitet poznatih vrsta gljiva u BiH Table 22. – Diversity of identified fungi in B&H

DIVISION CLASS ORDER FAMILY GENUS SPECIES

TOTAL

Tabela 23. - Procjena diverziteta gljiva u BiH Table 23. – Estimated diversity of fungi in B&H

MUSHROOM’s ESTIMATED SUPPOSED NUMBER IDENTIFIED IN GROUP EUROPE

TOTAL

ThereMnoge are vrste many makromiceta macromycetes in Bosne Bosnia i (amongMorchella them sp. are:), vrganjismrčak (Morchella (Boletus sp.sp.),), andHercegovine Herzegovina imaju that visoke posses ekonomske high eco- lisičarkavrganji (Boletus (Cantarelus sp.), lisičarka cybarius), (Cantarelus sunčanica nomicpotencijale potential i vrijednosti, and value pa being su od therefore davnina (cybarius),Macrolepiota sunčanica sp.) mliječnica (Macrolepiota (Lactarius sp.) anbile important izvor dobiti income lokalne source for zajednice. a local deliciosusmliječnica), (Lactarius pečurka (deliciosus),Psaliota procera pečurka) i DIVERSITY OF FUNGI AND LICHENS DIVERZITET GLJIVA I LIŠAJEVA DIVERZITET GLJIVA communityNajznačajnije since među ever. The njima most su important smrčak druge.(Psaliota procera) and others.

44 PritisciPressures na onto diverzitet diversity of gljiva fungi

DueZbog to diverse različitih pressures, pritisaka, of both globalnogglobal and lo- i speciesživotno whose vezanim existence za endeme, is attached kao to što some su callokalnog character, karaktera, many fungi mnoge suffer vrste under gljiva certain su endemits,munika (Pinussuch as heldreichii white barked), ilirski pine bor(Pinus (P. threat.pod određenim Some of them stepenom are even ugroženosti.threatened to heldreichii),nigra ssp. blackillyrica pine), (P. grčki nigra javorssp. illyrica), (Acer becomeNekim extinct vrstama (Mycenastrum prijeti icorium potpuno from helderichiigreek maple), Pančićeva(Acer heldereichii), omorika Pančići’s (Picea bogsistrebljenje around Bosansko (Mycenatrsum Grahovo – corium Ždralovac, sa omoricaspruce (Picea) itd. omorica) , što se posebnoetc., which odnosi relates es- na wheretresetišta it is ua soleokolini finding Bosanskog place of Grahovathis species - lignikolnepecially to lignicole i mikorizne and mycorrhizalvrste gljiva. fungi. in our country). It is the also the case with Pressures onto mushroom’s biodiversity are: Ždralovac, gdje je ova vrsta kod nas jedino Pritiske na biodiverzitet gljiva čine: i konstatovana). Slično je i sa vrstama t Coversion of natural habitats, and their permanent fragmentation; ltKonverzijaOver-exploitation prirodnih of staništa, forests; te njihova trajna fragmentacija; ltPrekomjernaPollution of sječa natural šuma; ecosystems followed by change in pH and soil composition; ltZagađivanjeEndangering prirodnih or dissapearing ekosistema of plants uz promjenu and animals pH with vrijednosti whome ifungi sastava are zemljišta;in mycor- lUgrožavanjerhizal or other ili nestajanje kind of relationship; biljnih i životinjskih vrsta sa kojima su gljive u mikoriznim ti drugimOver-exploitation biotičkim odnosima; of macromycetes; ltPrekomjernoInvasive expansion iskorištavanje of alien makromiceta; species of fungi, plants and animals; ltInvazijaChanges stranih on global vrsta scale; gljiva, biljaka i životinja; ltGlobalneOver-pollution promjene; of the atmosphere, acid precipitation etc. lPrekomjerno zagađenje atmosfere, kisele kiše itd.

Tabela 24. – Ugrožene vrsteTable gljiva 24. u BiH– Threatened fungi of B&H DIVERSITY OF FUNGI AND LICHENS DIVERZITET GLJIVA I LIŠAJEVA DIVERZITET GLJIVA

45 DIVERSITYDIVERZITET OF LIŠAJEVALICHENS

LichensLišajevi make su very jedinstvena unique group grupa of organ- orga- Lišajevicant roles suin the odigrali shaping jednuup of geobiosphere, od najzna- nizama.isms. In the U course toku dugeof evolution evolucije of living živih čajnijihespecially uloga of the u oblikovanju soil development. geobiosfere, There- a sistemasystems, lišajevilichens suhave svojom brought organizacijom together in- naročitofore, in the u formiranjuprocess of syngenesis prvih tala. and Stoga pedo- je udružiliterest of, in interese respect of filogenetički phylogeny, different veoma njihovagenesis lichensfunkcija have u procesima irreplaceable singeneze function. i udaljenihorganism groups:skupina fungi organizama, (Mycota kingdom),i to gljiva pedogenezeIn the natural nezamjenjiva. system they represent U prirodnom initial (carstvocyanophytes Mycota), (Mychota modrozelenih kingdom) and green algi sistemustage of community’slišajevi obrazuju development inicijalne (phyto- faze u (carstvoalges (Plantae Mychota), kingdom). i zelenih algi (carstvo razvojucoenoses) zajednicaknown as (fitocenoza)Lichenetea, being koje the su Plantae).Thanks to the fact that they have character- označenefoundation kao for Licheneteafurther syngenesis i čine osnovu – toward za Zbogistics oftoga both što algessadrže and osobine fungi, ilichens algi i gljiva, have daljimore complex proces communites. singeneze ka složenijim lišajevievolved suhigh tokom adaptibility. filogenije They razvili are visoku today Lichenszajednicama. are very sensitive biological systems adaptibilnost.spread all over the Danas world, su taking rasprostranjeni wide spec- inLišajevi terms suof the veoma environmental osjetljivi biološkichanges, širomtrum of svijeta, niches within zauzimajući all biomes, širok or spektarecosys- whichsistemi makes na promjene them an u excellentživotnoj sredini,bioindica- te ekološkihtems. Although niša ulichens svim havebiomima, been in odnosno the past torssluže for kao the bioindikatori evaluation of u ecosystem’sprocjeni stanja state i ekosistemima.of science development Iako su, considered tokom as razvoja a cer- andkapaciteta acceptance prihvata capacity, životne especially sredine, for the nauke,tain kind postojala of biocoenoses, poimanja today lišajeva prevails kaothe assessmentprvenstveno of u airprocjeni quality. kvaliteta Thus, vazduha, they play svojevrsnihopinion that they biocenoza, represent danas separate preovla- organ- ante important imaju važnu role in ulogu the sustainable u održivom man- davaisms. This stav opinion da su lišajeviwas supported zasebni by the orga- fact agementupravljanju and i biomonitoringsistemskom biomonitoringu of the environ- nizmi.that mutualistic Takvom relationshipsstavu doprinosi within činjenica lichens ment.okoliša. daare so je intense intenzitet that simbiontskihgenuine nature odnosaof its con- u ManyMnoge lichens vrste contain lišajeva carbohydrates, sadrže ugljične min- lišajustituents tako is being visok lost da completely. se uticaji Therefore, i priroda erals,hidrate, organic minerale, acids, organskevitamins and kiseline, other pojedinačnihlichens are among simbionata scientists gube. treated Stoga as sea vitaminesubstances, i which druge is materije,the reason te for se them danas to lišajevi,separate uphylogenetic naučnom svijetu,group within tretiraju Earth’s kao upotrebljavajube used as a source kao ofzdrava healthy hrana food ili or izvor phy- zasebnabiodiversity. filogenetička Nomenclature grupa and ukupnog zatopharmacs, dobijanje especially fitofarmaka, antimicrobics. specijalno This biodiverzitetaissues are definied planete, by the a International pitanja njihove Co- lichensantimikrobika, group includes: za liječenje Cetraria islandica, širokog nomenklaturedex of Botany Nomenclature. i taksonomije su regulisana spektraspecies of bolesti. genera PosebnoLobaria, Parmelia, poznati lišajeviUsnea, MeđunarodnimLichens have played kodeksom one of the most botaničke signifi- oveEvernia grupe and su: others. Cetraria islandica, vrste roda nomenklature. Lobaria, Parmelia, Usenea, Evernia i druge.

IstraženostInvestigation level LichensLišajevi ofBosne Bosnia i Hercegovine and Herzegovina su izuzetno are poorly slabo othrough parcijalnoj the investigation horologiji pojedinih of floristic vrsta and gljiva phy- i investigatedistraživana skupinagroup of organizama. organisms. First Prvi recordspodaci podatakatocoenological ostvarenih cover of Bosnia kroz and floristička Herzegov- i potičudate back od Frana in 1931 Kušana from Fran iz 1931. Kušan godine, who basedkoji je fitocenološkaina, firm data istraživanja base for this biljnogorganisms pokrova hasn’t radiohis work na on osnovu Karlo Maly’s nalaza findings. Karla Malya.In later Upe- Bosnebeen established i Hercegovine, yet. uređenijeBut, flora/fungia baze podataka of li- kasnijem periodu, osim sporadičnih rezultata o ovoj skupini nisu još uspostavljene. DIVERSITY OF FUNGI AND LICHENS DIVERZITET GLJIVA I LIŠAJEVA DIVERZITET GLJIVA riod, beside occasionally occuring results on chens in Bosnia and Herzegovina was in the horology of some fungi and facts obtained scope of lichenologic investigation in ex-Yugo- 46 slaviaMeđutim (F. Kušan, flora/fungia M. Murati). lišajeva Establishment Bosne i B&HM. Murati). has begun Katalogizacija after the check-list i inventarizacija of Medi- Hercegovineof the catalogue obrađivana and inventory je i u of sklopu lichens lihe- in terraneanlišajeva u lichens BiH počela was created je uspostavom (Nims). check- noloških istraživanja ex Jugoslavije (F. Kušan, liste lišajeva Mediterana (Nims). In Bosnia and Herzegovina has been re- ents of classes: Lichenetea and Asplenietea cordedNa prostoru over 300Bosne lichens i Hercegovine by now, while do sada the trichomanistrichomanis,, screes siparišta Thlaspietea klase Thlasprotundfolii,ietea jeexpected zabilježeno lichens preko biodiversity 300 vrsta is about lišajeva, 1.000 a rotundfoliiMediterraneo-mountain, mediteransko-montane rocky grassland njihovfrom total biodiverzitet 20.000 identified kod nas sespecies procjenjuje in the Thero-Brachypodietea,kamenjare klase Thero-Brachypodietea and orders of: xeric, naworld. oko 1.000, od ukupno 20 hiljada Mediterraneankserotermne mediteranskewoods Quercetalia šume ilicis, reda poznatihAmong lichens vrsta uin svijetu. Bosnia and Herzegovina thermophilousQurcetalia ilicis woods, termofilne Quercetalia šume pubes- reda Međuthe most lišajevima frequently Bosneoccuring i and Hercegovine abundant centis,Quercetalia mesic pubescentiswoods Fagetalia,, mezofilne hygrophilous šume najprisutnijiare those from i genera: najbrojniji Acarospora su rodovi: Mas- woodsreda Fagetalia Quercetalia, higrofilne robori-petraeae, šume Alneta- redova Acarosporasal. (4), Aspicilia Massal. Assal. (4), (8), Aspicilia Caloplaca Assal. Th.Fr. (8), liaQuercetalia glutinosae and robori-petraeae Populetalia albae., Alnetalia The ex- Caloplaca(25), Cetraria Th.Fr. Ach. (25), (4), CetrariaCladonia Ach. Hill. (4),ex tremeglutinosae richness i Populetalia of lichens characterize albae. Posebnim tertia- CladoniaBrowne (14), Hill. Collema ex Browne Wigg. (10), (14), LecanoraCollema ry-relictbogatstvom forests vrstawith black lišajeva pine and se heaths ističu Wigg.Ach. (26), (10), Lecidea Lecanora Ach. Ach. (8), (26), Melanelia Lecidea Ach.Ach. tercijarno-reliktneOrno-Ericion, forests šume with endemic crnog borawhite- i (8), ParmeliaMelanelia Ach.Ach. (8), (8), Peltigera Parmelia Willd. Ach. (8),(7), barkcrnjuše pine Orno-Ericion Pinion heldreichi, šume and endemičnog mountain PeltigeraPertusaria Willd. DC. (10), (7), PhysciaPertusaria (Schr.)Mich. DC. (10), borapine Pinion munike mugi, Pinion mountain heldreichi grassland, klekovina on Physcia(8), Physconia (Schr.) Poelt Mich. (6), (8), Polyblastia Physconia Massal. Poelt boralimestone Pinion belonging mugi, planinsketo the class rudineElyno-Ses- na karbonatima klase Elyno-Seslerietea i (6),(5), ProblasteniaPolyblastia Massal. (Zahlbr.)Steiner (5), Problastenia (5), Ra- leriteta and on siliceous rocks the class Cari- planinske na silikatima klase (Zahlbr.)malina Ch. Steiner (8), Rhizocarpon (5), Ramalina DC. Ch.(10), (8),Ri- cetea curvulae. Caricetea curvulae. Rhizocarponnodina (Ach.)Gray DC. (10), (11), Rinodina Usnea (Ach.)Adans. Gray (10), Having in mind the records addressed in (11),Verrucaria Usnea Schrader Adans. (12). (10), Verrucaria literature,Imajući u andvidu the podatke hypothesis koji thatse navode many ofu SchraderDifferent (12).lichen populations and species are lichensliteraturi, are te still osnovanu unknown hipotezu to the science, da još ima we Populacijeto be found i withinvrste lišajeva all geographic ulaze u regions, sastav candosta suppose vrsta high lišajeva diversity koji of nisu them poznati, in Bos- svihprovinces, biogeografskih sectors, biomes regija, and provincija,ecosystems niamože and seHerzegovina, pretpostaviti especially da in Bosnu endemic i sektora,on both horizontal bioma and i ekosistemavertical profile na of centresHercegovinu (the canyons karakteriše of Una, Vrbas, i Neretva visok horizontalnomDinaric Alps. Epilithic i vertikalnom lichens are constitu- profilu anddiverzitet Drina river, ove and skupine high mountain, naročito peaks). u Dinarida. Epilitski lišajevi ulaze u sastav razvojnim centrima (kanjon Une, Vrbasa, vegetacijskih klasa Lichenetea i Asplenietea Neretve, Drine i vrhovi visokih planina).

PressuresPritisci onna lichens diverzitet diversity lišajeva Imajući u vidu globalno stanje životne očekivane trendove promjena, neo- Bysredine, taking into kapaciteta account prihvatastate of the pojedinihenvironment phodnoon global scale, je istaknuti acceptance sljedeće capacity of tipove some ecosystemsekosistema in na Bosnia prostoru and BiH,Herzegovina, senzitivnost sensitivity pritisaka of licheno-flora/fungia, na ovu skupinu organizama: and the expected trendslihenoflore/fungije, of changes, we should te emphasize postojeće following i pressures: tlGlobalneGlobal climate klimatske changes promjene followed praćene by acid rains kiselim and kišama over-heating; i prekomjernim t zagrijavanjem;Pollution of atmobiospheres by the inorganic and organic pollutants; tlZagađenostLoss of plants atmobiosfere diversity, especially neorganskim trees that i organskimepiphytic lichens polutantima; are bound to; t Conversion of forest habitats; lGubitak diverziteta biljaka, a naročito drveća za koje su životno vezane mnoge t Over-grazing and soil erosion in high-mountain areas; vrste epifitskih lišajeva; t Unbalanced exploitation of mineral resources; tlKonverzijeInvasive species šumskih of fungi, staništa; alges and cyanophytes. lPrekomjerna ispaša i erozija zemljišta u visokoplaninskim područjima; DuelNeuravnotežena to above stated pressures, eksploatacija the number mineralnih of threatened resursa; lichens grows on daily basis (over 200 specieslInvazivne on the Europeanvrste gljiva, Red algi List i ofmodrozelenih threatened plants bakterija. and lichenes). However, the assessment of their threat’s level in B&H, according to the IUCN criteria, hasn’t been completed yet. Zbog navedenih pritisaka sve je veći broj biljaka i lišajeva). Međutim za prostor BiH DIVERSITY OF FUNGI AND LICHENS ugroženih vrsta lišajeva (preko 200 vrsta još nije izvršena procjena stepena ugro- I LIŠAJEVA DIVERZITET GLJIVA na Evropskoj crvenoj listi ugroženih vrsta ženosti u skladu sa kriterijima IUCN-a. 47

DIVERSITY OF LANDSCAPES

MEDITERRANEANMEDITERANSKI LANDSCAPE PEJZAŽI BOSNE IN BOSNIA I HERCEGOVINE AND HERZEGOVINA

TheGeološku geological podlogu foundation na of ecosystems staništima be- 16°C.šuma Absolutelovora. minimum doesn’t fall below longingekosistema to this landscape ovog pejzaža is firm činemezozic jedrilime- -5°C,Klima while je tipičnoabsolute maximum eumediteranska reaches up sa stone.mezozojski Soils are mediterranean krečnjaci. Zemljišta red earth (terra su tosrednjom +40°C within godišnjom closed stands. temperaturom Insolation rosa),mediteranske brown mediterranean crvenice earth (terra (calcocam- rossa), izmeđuamounts more16 i 18 than 0 C. 1.800 Apsolutne hours a year.minimalne Cloud- bisol)mediteranska and on steep slopes smeđa prevail zemljišta organomin- temperatureness is low, while se wintersne spuštaju are milde. ispod Therefore, -5 0 C, a eral(kalkokambisol), black earth and a na rendsine.izraženim Because nagibima of apsolutnethe climate maksimalnesuits for the development dostižu vrijednost of tradi- underlinedterena prema wind erosion vrhovima and open dominiraju position itional, do 40medicinal 0 C u sklopljenimand eco-tourism. sastojinama. towardorganomineralne the Sea, soils crnice posses i rendzine.only shallow Zbog hu- GodišnjaAlthough annual insolacija precipitation je više od is 1.800more than sati. mus-accumulativeizražene eolske erozije horizon. usljed It is mostly otvorenosti differ- Oblačnost1.500 mm, jedue niska, to zimeleakage su blage,proof tegeologi- klima entstaništa development prema stage moru, of organomineral zemljišta su black sa pogodujecal foundation, razvoju, there is kako either tradicionalnog, a lack of over- earthplitkim and rendsine. humusno-akumulativnim On flattened depression’s takoground i zdravstvenog water or it occurs ekoturizma. only in early spring bottomhorizontom occur deep i najčešće ilimerised su soils, predstavljena mainly on and late autumn. Iako godišnje padne više od 1.500 mm flish,različitim covered razvojnim by remnants fazama of laurel organo-woods. vodenog taloga, zbog vodopropusnosti mineralnihThe climate is typical crnica eu-mediterranean i rendzina. Nawith geološke podloge, površinske vode ili zaravnjenimmean annual temperature terenima ubetween depresijama 18 and odsustvuju ili se pojavljuju u vrijeme razvijena su ilimerizovana tla, ranog proljeća i kasne jeseni. najčešće na flišu, a nastanjuju ih ostaci

DIVERSITYDIVERZITET OF ECOSYSTEMSEKOSISTEMA IN MEDITERANSKIH MEDITERRANEAN LANDSCAPES PEJZAŽA

ShrubsŠibljaci are supersistent trajni vegetation oblik u form sukcesiji that Pseudo-maquisPseudomakije is composed su šumolike of evergreen zajednice and vegetacijeemerges by kojojnatural fizionomiju succession and određuju whose broadleaveduvijek zelenih decidous i lišćarsko-listopadnih elements developing šibolikephysiognomy drvenaste is determined vrste by (lijeska shrub-like Coryllus trees elemenata,outside the zone a koje of evergreen se razvijaju oak woods,izvan zoneoften avellana(European, drača filbert Paliurus Coryllus aculeatus avellana, i druge). jerusa- šumain the belt česvine, of macedonian najčešće oak u woods pojasu (Quercus šuma Nastajulem thorn Paliurus kao posljedica spina chrysti degradacije and others). trojanskogtrojana). hrasta (Quercus trojana). Shrubs emerge after natural forest community Garrigues represent scrub-like vegetation of šumskih zajednica. Garizi su gromolika vegetacija medite- get degraded. the mediterranean belt which emerges after Makije su zajednice u zoni medite- ranskog pojasa nastala degradacijom Maquis are plant communities occuring in the maquis get degraded. Many of garrigue build- ranskog pojasa u kojima dominira nisko makije. Mnoge biljne vrste koje izgrađuju mediterranean belt in which prevail small trees. ing species have got spines and reduced scle- drveće, a nastale kao posljedica degrada- garige imaju bodlje i reducirane listove They represent a succession stage that emerges rophyllous as an adaptation to arid and cije klimatogene vegetacije uvijek zelenih kao prilagodbu na aridnu i toplu after climax vegetation, which is evergreen oak warm eco-climate. Garrigues may also be a šuma česvine (Quercus ilex). Danas su ekoklimu. Garizi mogu nastati i kao wood (Quercus ilex), get degraded. This is the progradation stage of the mediterranean rock najčešći oblik šumolikih zajednica u progradacijski stadij vegetacije medite- most common forest type in the mediterranean debris communities. mediteranskom pojasu Bosne i Herce- ranskih kamenjara. belt of Bosnia and Herzegovina today. Mediterranean landscapes are: govine. Mediteranski pejzaž čine:

EkosistemiEcosystems šuma,of woods, šikara shrubs i šibljaka and scrubs tlEcosystemsEkosistemi of makije maquis i uvijek and evergreen zelenih woodsšuma iand šikara shrubs (Quercion (Quercion ilicis ilicis „adriaticum“ “adriaticum“);); lt EcosystemsEkosistemi of mješovitih mixed evergreen uvijek woodszelenih and šuma shrubs i šikara (Orno-Quercion (Orno-Quercion ilicis); ilicis); lt EcosystemsEkosistemi of šuma laurel lovora woods ( Laurion(Laurion nobilis nobilis);); lt EcosystemsEkosistemi of primorskih coastal pubescent šuma medunca oak woods (Quercion (Quercion pubescentis pubescentis „adriaticum“ “adriaticum”);); lt EcosystemsEkosistemi ofprimorskih coastal small niskih shrubs šikara and i šibljaka scrubs bjelograbićawith oriental i hornbeamkoštrike ( Rusco-and butcher’s broomCarpinion (Rusco-Carpinion orientalis); orientalis); lt EcosystemsEkosistemi of primorskih coastal jerusalem šibljaka thorn drače shrubs (Paliurion (Paliurion aculeati aculeati););

Ecosystems with aleppo pine (Pinion halepensis). DIVERSITY OF LANDSCAPES lt Ekosistemi alepskog bora (Pinion halepensis).

49 EcosystemsEkosistemi of šuma, woods, šikara shrubs i and šibljaka, scrubs, iako al- veryovo important područje in je terms proglašeno of preservation rezervatom of the thoughzauzimaju covering male small površine, space, represent predstavljaju an im- circum-mediterraneanmediteranske flore i wildlife. faune. IHence danas it imahas portantvažan biodiversity segment biodiverzitetacomponent characterized koji se beenizuzetan designated udio as u a mediterranean očuvanju ukupnog arbore- byodlikuje specific biological specifičnim features. biološkimIn their high tumcircummediteranskog (mediterranetum). Mediterraneanživog svijeta, zbogland- uniqueness,obilježjima. they Zbog clearly njihove deviate from unikatnosti, adjecent scapesčega of je B&H označeno are an important mediteranskim segment of ecosystems.izdiferencirani They build su the od Adriatic susjednih province botharboretumom Adriatic and Mediterranean (mediteranetumom). biodiversity ofekosistema the Mediterranean i čine jadranskuregion. provinciju deservingMediteranski full attention pejzaži of BiH the Mediterranean predstavljaju Onmediteranske southern and regije. western slopes these ecosys- Actionvažan Plan. segment u ukupnom diverzitetu temsNa južnim climb up i zapadnim to 300 m above ekspozicijama sea level, while ovi GoingJadrana, toward kao supra-mediterranean i čitavog Mediterana belt, along i onekosistemi northern slopes dostižu they i don’t 300 exceed m.n.v., 50 am. na withzaslužuju evergreen pažnju plants (phyllirea, Mediteranskog pistache, Itsjevernoj is the rest ekspoziciji of primary nevegetation, idu iznad which 50is evergreenakcionog plana.oak and others) more often occur evergreenm.n.v. oak woodland. At present it occurs broadleavedIdući prema elements submediteranu, (oriental hornbeam,pored uvijek je- as different stages of maquis. These commu- rusalem thorn, flowering ash, pubescent oak). Ova vegetacija predstavlja ostatke zelenih biljnih vrsta (zelenika, pistacija, nities are best developed on the Klek penin- As a special landscape’s value we should men- primarne vegetacije nekad bujnih šuma česvina i dr.) sve češće se pojavljuju sula, where it makes in some places tightly tion plant communities with strawberry tree, česvine. Danas su predstavljene u obliku lisćarsko-listopadni elementi (bjelo- closedrazličitih cover which razvojnih is hard stadijato pass. Here makije. pre- myrtle,garbić, pistache. drača, These crni jasen,places are medunac). inhabited vailNajrazvijenije mediterranean sastojine lianas, such ovih as zajednica butcher’s byPosebne unique pejzažnefauna, too. vrijednostiFauna of butterflies, imaju broom,prisutne madder su na poluostrvuand smilax. Kleku,Stands gdjeon thena birdszajednice and amphibians sa planikom, (so called, mirtom,Frog Mt.), Klekpojedinim peninsula mjestima are still in excellent obrazuju condition. gusto thenpistacijama. different Ovainsect staništa groups (crickets, nastanjuje grass- i Insklopljene 1950 this area i neprohodne was designated zajednice as reserve saof hoppers,unikatna butterflies, fauna. Naročitim mantis) and diverzitetom scorpions is mediterranendominacijom flora mediteranskih and fauna. It is lijana, even today kao characterizedse ističe fauna by high diversity. ptica, gmizavaca, što su veprina, broćika i koštrika. vodozemaca (planina Žaba), te različitih Sastojine na poluotoku Kleku su još skupina insekata (zrikavaca, skakavaca, izuzetno dobro očuvane. Još 1950. godine leptira, bogomoljki), škorpija, itd.

EkosistemiEcosystems garigaof garrigues (mediteranskih (mediterranean žbunova) bushes)

lt EcosystemsEkosistemi of gariga garrigues sa bušinima with rock-roses (Cisto-Ericion (Cisto-Ericion););

lt EcosystemsEkosistemi of primorske prickly juniper kleke (Juniperion (Juniperion oxycedri);oxycedri); Ecosystems of spanish broom (Spartion juncei); lt Ekosistemi brnistre (Spartion juncei); t Ecosystems with Calycotome infesta. lEkosistemi sa Calycotome infesta. EkosistemimaEcosystems of garrigues gariga obilježje are recognizable daju niski in ekosistemapedological demands. je u znatno The većem basic variranju difference šibovilow bushes bušina with iz rodadominance Cystus of i meditera-rock-roses temperaturabetween these i twonižoj ecosystem relativnoj types vlažnosti in terms na nskihof genus crnjuša Cystus iz androda mediterranean Erica, koji posebnu heaths staništimaof eco-climate gariga. is greater temperature variance belonging to genus Erica. The latter one, and lower relative humidity in garrigues. pejzažnu vrijednosti imaju u vrijeme Idući prema submediteranskom pojasu, in bloosom season, provides a special look In the supra-mediterranean belt, in eco- cvjetanja. Garizi predstavljaju dugotrajne garizi ostvaruju ekološki kontinuitet sa to the landscape. Garrigues are longlasting logical sense, garrigues are continued by stadije u razvoju klimatogene vegetacije. zajednicama mediteranske kleke, a na stage in the climax vegetation development, mediterranean juniper communities. There Garizi vjerno prate nekadašnja staništa samo nekoliko lokaliteta sa staništima occuring always on places previously covered are only few localities with endangered makija, njihove geološko-pedološke ugrožene mediteranske vrste Calycotome by maquis, for they both have similar geo- mediterranean species Calycotome infesta. prilike su dosta slične. Osnovna infesta. ekoklimatska razlika između ova dva tipa EkosistemiEcosystems mediteranskihof mediterranean kamenjara rocky grassland i livada and meadows

lt EcosystemsEkosistemi of kamenjara rocky grassland (Cymbopogo (Cymbopogo-Brachypodion –Brachypodion ramosi ramosi););

lt EcosystemsEkosistemi of livada meadows (Vulpio-Lotion (Vulpio-Lotion).). KakoBecause je ofu prošlostiintensive anthropogenous antropogeni faktor impacts na mediteranskeRocky grassland kamenjare. is entirely Kamenjare open kindsu u

DIVERSITY OF LANDSCAPES ovomin the prostorupast, most bio of this intenzivan, territory najvećuis now cjelostiof habitat otvorena where temperature staništa sa reaches izraženim its površinucovered by ovogmediterranean pojasa danas rocky nastanjujugrassland. temperaturnimextreme values. Soils ekstremima, are shallow plitkimhumus- 50 accumulativehumusno akumulativnim ones with steep tlom slopes. i obično The Mediterranean(kadulja, smilje, rocky vrisić grassland i dr.) is a habitat of diversity of mediterranean rocky grassland is many animal species. A high diversity level većim nagibima terena. Stepen diverziteta Mediteranske kamenjare su staništa obvious in spring, early summer and autumn. is being reached by butterflies, bees, humble mediteranskih kamenjara najočitiji je u velikog broja različitih životinjskih vrsta. In summer, due to high temperatures and bees, grasshoopers and crickets, especially in proljeće i rano ljeto, te tokom rane jeseni. Visok stepen diverziteta, posebno arid climate, this ecosystems stagnate. Most bloosom season. The sound of the latter ones Tokom ljeta, zbog visokih temperatura i očigledan u vrijeme cvjetanja biljaka, of its plants posses medicinal, aromatic and is a component part of the mediterranean naglašene aridnosti, ovi ekosistemi ulaze imaju različite vrste leptirova, pčela, honey-producingu period mirovanja. features Najveći (common broj vrsta sage, u landscape.bumbara, skakavaca i zrikavaca, čiji zvuk strawflower,vegetaciji savory kamenjara and others). ima ljekovita, čini neodvojivi dio mediteranskog aromatična i medonosna svojstva pejzaža.

EcosystemsEkosistemi of pukotina rock crevices stijena and i sipara screes tlEcosystemsEkosistemi of u limestone pukotinama rock karbonatnihfissures (Centaureo-Campanulion); stijena (Centaureo-Campanulion); tlEcosystemsEkosistemi of mediteranskih mediterranean siparascrees (Peltarion(Peltarion aliaceae).aliaceae). OnNa more izraženim inclinated nagibima slopes where u pukotinamaprevail shallow typeIspod of soils, okomitih such as stijena, regosol gdjeand sirozem, je došlo and do intvrdih the fissures krečnjačkih of hard limestone stijena, narocks, plitkim grow manynakupljanja chasmophytes. supstrata Most of them usitnjenog are endemic andzemljištima, considered to tipa be tertiary regosola relicts. i Especially sirozema, beautiful djelovanjem are Moltkea temperaturnih petraea and mediterranean ekstrema, bellflowers.rastu mnoge Quite hazmofite. often theyNajveći are brojaccompanied ovih mjestimično by Dalmation su pyrethrum, formirana whose mediteranska white and radiallyvrsta composed je uglavnom put endemičnog the mediterranean i točilalandscape (sipari). in motion. Uprkos ekstremnim Beneathtercijarnog cliffs on reliktnogaccumulated karaktera.matter of weathered životnim rocks, evolve prilikama in some place na siparimamediterranean se screes.Naročitom Inspite ljepotom of harsh environment, svojih cvjetova screes ističu are inhabited razvijaju by very specifičnespecific communities zajednice composed koje ofse numerous modro lasinje endemic i mediteranske and relict both zvončike. plants and animals.izgrađuje It isveći habitat broj of,endemičnih for instance, i reliktnih Drypis, garlicČesto cress, im mediterranean se pridružuje bellfower, i dalmatinski robert geranium, biljnih gladiola, i životinjskih iris and diverse vrsta. kind Na of snails. njima buhač, koji bjelinom svojih jezičastih stanište nalaze npr. mekinjak, peltaria, cvjetova u glavičastim cvatima dinamizira mediteranska zvončika, zdravac, mediteranski pejzaž. gladiole, perunike, te različite vrste EcosystemsEkosistemi in u priobalnomlittoral sea belt pojasu mora tlEcosystemsEkosistemi of hridina sea cliffs (Crythmo-Staticion (Crythmo-Staticion cancelatae cancelatae);); tlEcosystemsEkosistemi of pješčanih marine sands staništa (Amophylion (Amophylion maritimae); maritimae); t Ecosystems of brakish water (Ulvion lactucae); lEkosistemi brakičnih voda (Ulvion lactucae); t Ecosystems of littoral sea belt (Cystoseirion). lEkosistemi u litoralnom pojasu mora (Cystoseirion). InU the priobalnom littoral belt, pojasu, where the u sea zoni level plime rises i eraarenosola Amophilla, razvijene Inula, Sueda su etc. halofitske These are andoseke, falls, razvijeni occur special su zasebni ecosystems ekosistemi of sea ecosystemszajednice sathat dominacijom cover small vrstaarea, izbut, rodova yet, cliffs.hridina. Geological Supstrat foundation na staništima here is mezo- ovih playAmophilla, an important Inula, role Sueda for the, itd.mediterranean Iako ovi zoicekosistema limestone suwith mezozojski highly diverse krečnjaci ornaments sa landscape’sekosistemi stability. zauzimaju In the littoral male površine,sea, grow atraznovrsnom the surface resulted površinskom by sea water orname-activity. macrophyteigraju važnu alges within ulogu their u communities. stabilnosti Inntikom rock fissures nastalom develop radljivošću very shallow morske salty Theekosistema most common mediteranskog are brown and pejzaža. green al- U soilvode. (salt U marshes), pukotinama to whome stijena is adaptedsu razvijena rela- gespriobalnom of genera Cistoseira, pojasu moraPadina razvijeneand Ulva, of su tivelyplitka small zaslanjena number tla of (slanjače),species and na commu- koja je whichzajednice some makrofitskihare endemic ones. algi. The Najčešće richness suof nities.adaptiran Most relativnofrequent are mali typical broj halophytes vrsta i marinesmeđe faunai zelene includes alge seastars,iz rodova sea Cistoseira, urchins, (rockzajednica. and golden Najčešće samphire su and ovdje sea lavender). tipične crayfishes,Padina i Ulvamolluscs,, od sea kojihcucumbers su nekeand the i Inhalofite touristic (matar,season these primorski habitats are oman under i uniqueendemičnog fish world. karaktera. Although B&H’s Bogatstvo sea water tremendousmrižica). Tokom anthropogenous turističke sezoneimpact staništa mak- possesmarinske high quality, faune it čine hasn’t morske been recorded zvijezde, the ingovog therefore tipa ekosistema many plant trpe and izuzetnoanimal species visok occurenceježevi, rakušci, of Posidonia školjke, oceanica. morski The krastavci, reason (forantropogeni instance date-shell) pritisak, tehighly su mnoge endangered. biljne i forte that unikatan is probably svijet low riba. salinity Unatoč of sea visokomwater as Onživotinjske sandy beaches, vrste where (npr. arenosol prstac), is kaocom- i akvalitetu result of dilution morske by Neretva vode, river. u BiH nije monniijhove type of zajednice, soil, developed veoma are ugrožene. halophylous Na Forzabilježena the mediterranean Posidonia landscape oceanica , character- a razlog DIVERSITY OF LANDSCAPES communitiesmorskim žalovima, in which prevail na zemljištima species of gen- tipa istictome are možesea ecosystems. biti nedovoljna There is 27 količinakm long shorelinerastvorenih that allows B&H usljed direct naglašenog approach to algesuslovili along su razvojwith numerous izuzetno inverebrates bogatog živog that therazblaženja Adriatic Sea, morske in the area vode of Malostonski od rijeke createsvijeta. many Mikrofitske interesting i makrofitskecommunities belong-alge te zaljev.Neretve. ingbrojne to plankton, vrste beskičmenjakanecton and benthos. čine Within vrlo The relief of B&H’s sea bottom is very din- these ecosystems live 100 vertebrate species, Poseban značaj u mediteranskom pejzažu interesantnim planktonske, nektonske i amic. Because of water quality, hidden pos- ofbentoske which majority životne make zajednice. fishes (97 species) U ovim and tionimaju relating ekosistemi to strong mora. winds U dužini coming od from oko different invertebrate forms of life – sponges, 27 km, Bosna i Hercegovina ima direktan ekosistemima živi oko 100 vrsta različitih the sea and specific mixture of in water dis- crabs,kičmenjaka, molluscs, među cephalopods, kojima je corals,najviše spiny- riba solutedizlaz nasalts, Jadransko the living world more is highly u predjelu diverse skinned animals, sea worms. Malostonskog zaljeva. (97 vrsta), te veliki broj različitih oblika and rich. There are micro- and macrophyte beskičmenjaka - spužvi, rakova, školjki, Reljef morskog dna u dijelu bosansko- glavonožaca, korala, bodljokožaca, te hercegovačkog mora je veoma dinamičan. različitih morskih crva. Kvalitet vode, zaklonjenost od jakih bura i specifična kombinacija otopljenih soli,

Table 25. – Fauna of the Adriatic Sea on B&H’s territory Tabela 25. - Fauna Jadranskog mora na prostoru Bosne i Hercegovine

Group Species

TheU priobalnom coastal area pojasu is affected su izraženi by global globalni and local Adriaticdio Jadranskog sea, bosnia-herzegovina’s mora, bosanskoherce- sea is still anthropogenici lokalni antropogeni impacts, uticaji, which zbogis why čega sensi- su verygovačko clean with more streched je još coastline, veoma hence, čisto, be- sa tivesenzitivne species (prstac, vrste (prstac,morski jež) morski are seriously jež) sa ingrazuđenom suitable for obalom the construction i pogodno of marine je za endangered.ozbiljnim stepenom ugroženosti. infrastructurepodizanje pomorske in its southern infrastrukture part. The capac- u TheHidrološki hydrographic koridor corridor i direktnu and direct vezu con- sa ityjužnom of our dijelu.marine Kapacitetecosystems našihenables morskih the con- nectionotvorenim with Jadranom an open sea, Bosna Bosnia i Hercegovina and Herze- structionekosistema of modern pruža harbor mogućnosti for passanger and za govinapostiže achieves u skladu in accordance sa međunarodnom with the inter- lighterizgradnju cargo moderne ships, which luke will za support putničke devel- i national sea regulations. Like no other area in opment of the sustainable shipping. pomorskom regulativom. Kao malo koji lakše teretne brodove s ciljem razvoja održivog pomorstva.

EkosistemiEcosystems urbanihof urban i and ruralnih rural staništahabitats

lt EcosystemsEkosistemi of nitrificiranih nitrified habitats staništa (Inulion (Inulion viscosae); viscosae);

lt EcosystemsEkosistemi of obradivih arable land površina (Panico-Setarion); (Panico-Setarion);

lt EcosystemsEkosistemi of napuštenih abandoned staništa places (Psoraleion (Psoraleion bituminosae). bituminosae);

Today,Danas most su mnoge of the površine,area, especially naročito in the u Alongvinova side loza, of aktinidija, the roads, nar, on itd.). trampled soil, coastalpriobalnom belt, ispojasu, transformed pretvorene into urbanu urbana and i occurNa zbijenim communities zemljištima with elecampane, uz puteve pitch ruralruralna settlements. naselja. Apart Osim from za being gradnju used svefor trefoil,razvijene white su henbane, zajednice etc. The sa natural ljepljivim look thepotrebne construction turističke of needed infrastrukture, touristic infra- ofomanom, mediterranean djetelnjakom, landscapes bijelim is completed bunom, by structure,zemljište land se uin mediterranean mediteranskom belt pojasuis also ornamentalprskavac itd.plants Prirodni with unusual mediteranski shapes and usedkoristi for the i zasustainable održivu agriculture. poljoprivredu. It suits flourishingpejzaž upotpunjuju bloosom. Those hortikulture are Bougenvilia, forPosebno growing su vegetables pogodno (paprika, za uzgoj tomato, povrtla- au- Passiflora,neobičnih formiAcaccia, i raskošnihVistaria, cvatiThuja međuand dif- bergine,rskih kultura spinach, (paprika, beet, borecole, paradajz, mangel, patl., sal- ferentkojima kind su ofBougenvilia, palms and Passiflora,cypreses. Acaccia, ad,špinat, onion) repa, and raštika, typical blitva, mediterranean salata, luk), crops te Wisteria, Thuja i razne vrste palmi i (olives,uzgoj oranges, tipičnih tangerins, mediteranskih figs, grapes, kultura ac- DIVERSITY OF LANDSCAPES čempresa. tinidies,(maslina, pomegranates narandža, mandarina, etc.). smokva,

52 StanjeState mediteranskih pejzaža

ThanksKako su tosaobraćajnice the fact that dugo main vremena roads haveza- formerlyernu sječu tall nekadaforest has visokih led to sever šuma soil uvjeto- degra- avoidedobilazile bosnia-herzegovina’sbosanskohercegovački shore dio prim-for a dationvao je značajnuand the occurnece degradaciju of low-productive zemljišta, što longorja, dugotime, sethe održavala original imageizvorna of slika mediter- tipi- ecosystemsje rezultiralo of garriguespojavom andniskoproduktivnih rocky grassland. raneančnih mediteranskih landscapes has pejzaža. been preserved U posljednjih for a Theekosistema structure gariga of littoral i kamenjara. ecosystems Do značaj-has been same50 godina, long period izgradnjom of time. saobraćajnica,In last 50 years, do-the changedne je promjene substantially došlo uentailing strukturi the priobaln- need af- constructionlazi do razvoja of roadsrekreacijskog, has enabled otvorenog develop- i terih ekosistema their ecological što nameće restoration potrebu (especially njihove in mentposebno of recreational,konferencijskog open turizma.and conference Danas thehitne area ekološke Hotel Zenit-Surdup). restauracije (naročito na di- tourism.je glavnina Main bosanskohercegovačke share of bosnia-herzegovina’s obale Thejelu Hotel more Zenit-Surdup).realistic picture of the ecosystem shorelinepretvorena is utoday urbano transformed naselje čiji intocentar urban čini state’sStvarna assessment slika procjene emerges ekološkog from the stanjarecent settlementgrad Neum. with centre in Neum city. studies,proizilazi the iz results najnovijih of which studija, are čijishown su re-in TheUvijek evergreen zelene makijeoak woods česvine are quitesu dosta well do-pre- Figurezultati 7.prikazani na slici 7. servedbro očuvane in our territory.na našem The području. massive Intenz-anthro- pogenicivan antropogeni pressure through faktor krozover-logging prekomj- of

Figure 7. – Carrying capacity of mediterranean landscape’s ecosystems in B&H Slika 7. – Kapacitet prihvata ekosistema u mediteranskim pejzažima BiH

Romulea bulbocodium (L.) Sebast. & Mauri DIVERSITY OF LANDSCAPES

53 SUPRA-MESUBMEDITERANSKIDITERRANEAN LANDSCAPES PEJZAŽI BOSNE OF BOSNIA I ANDHERCEGOVINE HERZEGOVINA

GeološkuGeologic foundation podlogu in habitats na staništimaof the supra- aroundrature se 16 kreću0C. Variation oko 16 0 C.of Variranjetemperature tempe- and submediteranskihmediterranean landscapes ekosistema is made Bosne of car- i raturaother ecoclimate i ostalih conditions ekoklimatskih is more faktora pro- Hercegovinebonate rocks (limestone čine karbonatne and dolomites) stijene of dalekonounced in je the izraženije rocky grassland na staništima and mead- (krečnjacidifferent age.i dolomiti) On top različiteof them starosti.occurs series Na kamenjaraows than in ithe livada woods nego and shrubs. na staništima Average njimaof carbonate je razvijena soil, sirozem,karbonatna limestone serija tla, black pa šumarelative iair šikara humidity ovog is low pojasa. comparing Srednja to suearth, prisutni rendsine, sirozem, limestone krečnjačke brown earth crnice, and godišnjahumid bosnian relativna habitats vlažnost with arid vazduha charac- je rendzine,on flattened smeđa ground krečnjačka dry luvisol. tla Shallow i samo car-na niskateristics u in odnosu vegetation na humidnaseason. Considering bosanska ravnijimbonate soils terenima provide optimal suhlji conditions luvisoli. Nafor staništa,light demands, a tokom communities vegetacijske of this belt sezone are plitkima supra-mediterranean karbonatnim rocky tlima grassland optimum and izraženheliophyte. je periodSciophytes aridnosti. are to beU odnosufound only na nalazemeadows submediteranskewith woods and shrubs kamenjare occuring i svjetlost,in some sinusia. zajednice ovog pojasa su livade,on cambisols. dok seAs šumefar as thermal i šikare conditions razvijaju heliofilne, a samo u nekim sinuzijama najčešćeare concerned, na kambičnim mean annual tlima. temperature U pogledu is staništa nalaze i skiofitne vrste. termike staništa srednje godišnje tempe-

DIVERZITETECOSYSTEMS DIVERSITY EKOSISTEMA OF SUPRA-MEDITERRANEAN U SUBMEDITERANSKIM LANDSCAPES PEJZAŽIMA IN B&H

GoingIdući odfrom mediteranskog the mediterranean pojasa belt (50 m(50 n.v. m protežeLištica and Tihaljina dolinom and Neretvelower karst fields, sve dogo- abovena sjevernim sea level on i donorthern 300 m and n.v. up tona 300 južnim m on Jablaničkoging all the way jezera,to Bileća a in obuhvata East and i doline in southernekspozicijama), slopes) in prema northern sjeveru direction se protežeextends, LišticeSouth. i Tihaljine i zonu donjih kraških inorografski orographic sense blago mildly zatalasan waved area, prostor in which u polja,Beside tesuitable sve do climateBileće naand istoku well ideveloped Trebinja kojemhas evolved se special formirala variant posebna of supra-mediterra- varijanta nahydrologic jugu. network this area is characterized nean climate. Regarding its hydrology this area by high diversity of soils. Prevailing are black submediteranske klime. U hidrološkom Ovaj prostor, pored povoljne klime i dosta is bound into unique system through branched earth, rendsine, brown limestone earth and smislu ovaj prostor je uvezan u jedinstven bogate hidrološke mreže karakteriše i sistemnetwork preko of overground bogate mrežeand underground površinskih wa- i some variants of ilimerized soils and fluvisols tercourses ending mostly in Neretva river. visokon flat land. diverzitet zemljišta. Dominiraju podzemnih vodotoka od kojih većina crnice, rendzine, smeđa krečnjačka završavaThermophilous u rijeci oak Neretvi. species, being best bioin- What once used to be flourishing woodland dicator of supra-mediterranean climate, show zemljišta,with mazedonian, a na italian ravnim and terenimapubescent oak su Termofilnethat this territory vrste streches hrastova, along kaoNeretva najbolji river razvijenehas in the meanwhile posebne changed varijante completely ilimerizo- due bioindikatoriup to Jablaničko , submediteranskog encompassing valleys tipa of vanihto many tala civilizations i fluvisola. that have come to pass. ekoklime, pokazuju da se ovaj prostor

„Ostaci“Remnants nekada of previously visokih šuma, tall woods, a danas which šikare are i Emina,Grabovčevoj, Diva Grabovčeva, Šantićevim Šantić’s jasminima, jasmines, šibljaci,shrubs kamenjari,and scrubs today,siparišta, then pukotine rocky grassland, stijena, Dučić’sDučićevim poplars, jablanima, peaceful rest smirajima of human dušama souls, vrtače,screes, rock kamene crevices, kuće, sink posjedi holes, stone sa kamenim cottages coldljudskim source naof Buna hladnom river and izvoru vast space Bune of i ogradamaand possesions su slikasurrounded tipičnog by stone hercegovačkog fences are Širokiprostranstvima Brijeg. Širokog Brijega. submediteranskogtypical image of pejzaža.herzegovina’s U njima supra-medi- se čitavu EvenI danas today, u predvečerja in dusk and i u early cik zore dawn, odjekuje one can eho godinuterranean ističe landscape. bjelina Herein ljutog highligthened krša, behar is hearsa Hadžibegove an echo from kuleHadžibeg’s u Hutovu, tower in odzvanjaju Hutovo, rascvalihthe white trešanja, colour of breskvikarst, bloosom i kajsija, of floweringa u rano monasteryzvona manastira bells from u Zavali, Zavala, čuje silent se tihi whisper šapat at na proljećecherries, i jesen peaches rumenilo and apricots narova. over Mediteranski entire year, izvoruBuna’s Bunesource i floatingmeđu zvonicima between Počitelj-grada,the bell-towers čempresand in earlyovdje spring razvija and visoka fall the stabla redish koja of pome- samo begovineof Počitelj-town na Bregavi. that once Preko used mostato be beg’s bijeloga pos- i štogranates. ne dotiču Mediterranean bistro hercegovačko cypresses nebo.here are Ruke al- danassesion onprolaze Humljani river’s shore. da u Over rumene the whitevečeri vještihmost as neimara tall as clear sazidale herzegovina’s su kule, sky. By gradove, hands pričajubridge still priče cross opeople nekadašnjim from Hum junaštvima, to tell the mostove,of skilful čije builders zidine constructed i graciozni were lukovi towers, pričaju cit- vještimstories on neimarima, heroic deeds, bistroj skilful Radobolji, builders, lijepojclear svojeies, bridges priče whose o, stasitimwalls and graceful Humljanima arches tell i Emini.“Radoblja river, (Navod beautiful iz TV Emina.“ emisije (quoted „Prirodna from DIVERSITY OF LANDSCAPES Humljankama,the story on noble people lijepoj from Emini, Hum, beautiful Divi baštinaTV show BiH“) “Prirodna baština BiH“)

54 Supra-mediterraneanSubmediteranski pejzaži ecosystems se diferenciraju are divided na into sljedeće following ekosisteme ones: : t Ecosystems of woods and shrubs with pubes- t Ecosystems of supra-mediterranean rocky lcentEkosistemi oak; šuma i šikara medunca; lgrasslandEkosistemi with submediteranskih savory and common sage; tlEcosystemsEkosistemi of šumawoods andi šikara shrubs trojanskog with maze- t Ecosystemskamenjara of sa supra-mediterranean smiljem; rocky donianhrasta; oak; lgrasslandEkosistemi with u everlasting; pukotinama stijena sa lt EcosystemsEkosistemi of šumawoods andi šikara shrubs hrasta with italian t Ecosystemsmodrim lasinjem of rock crevices i bjelušinom; with moltkea and oak;sladuna; lTanacetumEkosistemi cinerariifolium; sipara sa peltariom i lt EcosystemsEkosistemi of šumawoods andi šikara shrubs bjelograbića; with oriental t Ecosystemszdravcem; of screes with garlic cress and lhornbeam;Ekosistemi šuma i šikara crnog graba; lrobertEkosistemi geranium; obradivih površina; lt EcosystemsEkoistemi of submediteranskih woods and shrubs with - lt EcosystemsRuralni i urbaniof arable ekosistemi; land; ingkamenjara ash; sa bijelim vrijeskom i t Rural and urban ecosystems. kaduljom; Along streams and on the flat land, where the level of underground water is high, occur Uz vodotoke i na ravnim terenima u uslovima visokog nivoa podzemne vode razvijene swamp communities building following ecosystems: su i različite močvarne zajednice koje izgrađuju ekosisteme: lt EcosystemsEkosistemi of vrba, willows, topola poplars i platana; and oriental plane; lt EcosystemsEkosistemi of šibljaka shrubs rakite,with purpule konopljike willow, i periploke; chaste tree andsilk vine; lt EcosystemsEkosistemi with sive greyvrbe; willow; lt EcosystemsEkosistemi of bara ponds i močvara and marshes u području in karst kraških fields; polja; lt EcosystemsEkosistemi of submediteranskih supra-mediterranean higrofilnih hygrophilous livada; meadows; lt EcosystemsEkosistemi of slatkih freshwater. voda. Ecosystems of supra-mediterranean rocky grassland and xeric meadows Ekosistemi submediteranskih kamenjara i kserotermnih livada All thermophilous meadows and rocky grassland Satureion montanae occurs most frequently in ori- Sve toploljubive livade i kamenjare u BiH klasi Festuco-Brometea. inimaju B&H havesekundarni got secondary karakter. character. Nastale They emergesu u ental hornbeam’s zone. This vegetation type belongs inprocesima different kind različitih of egzogenic oblika successions egzogenih that are toEkosistemi class Thero-Brachypodietea. toploljubivih Xeric livadameadows iof quitesukcesija, often anthropogenic veoma često triggered, antropogenog such as clear- supra-mediterraneankamenjara se diferenciraju landscapes inna B&H veliki belong broj to ingkaraktera, and burning krčenjem down of forests, šuma, over-grazing paljenjem, and classvegetacijskih Festuco-Brometea. jedinica u čiji sastav ulazi preko 1.000 vrsta vaskularnih biljaka. O otherpretjeranom similar ways. ispašom kozama u prošlosti i Ecosystems of thermophilous meadows and rocky na slične načine. broju životinjskih organizama ne postoje At present these ecosystems are spread over habi- grasslandni približno are tačnidifferentiated podaci. into great number of tatsEkosistemi whose climax kamenjara vegetation is composed i kserotermnih of maze- vegetational units encompassing over 1.000 species donian,livada italian danas and pubescent nastanjuju oak. In B&H staništa these ofNajrasprostranjenije vascular plants. Data on životneanimal diversity zajednice aren’t uas ecosystemsklimatogene achieve vegetacije their optimal šuma development trojanskog in closelyekosistemima that reliable submediteranskihas data on plants. Most kame-distrib- njara na području Hercegovine su: Herzegovina.hrasta, medunca i sladuna. Na području uted plant communities of supra-mediterranean Supra-mediterraneanBiH ovi ekosistemi rocky su optimalno grassland ofrazvijeni alliance rocky grassland’s ecosystems in Herzegovina are: upravo na području Hercegovine. lzajednica kadulje i kovilja; Submediteransket community of common kamenjare sage and needlegrass; sveze lzajednica čubra i zvončaca; Satureiont community montanae of thyme and danas bellflower; najčešće lzajednica vlasulje i kelerije; nalazimot community u zoni of fescue bjelograbića. and quaking Vegetacija grass; kamenjarat community of pripada asphodel and klasi kršin; Thero- lzajednica čapljana i kršina; Brachypodieteat community .of Kserotermne sedge and knapweed. livade sub- lzajednica šaša i zečine. mediteranskih pejzaža BiH pripadaju State Stanje submediteranskih pejzaža Many plants living in these habitats are rare, endemic and relict, while, on the other hand, there is Značajan broj biljaka koje nastanjuju ova koristile u tradicionalnoj medicini i a large group of plants possesing high economic value. Supra-mediterranean rocky grassland and staništa su rijetke, endemične i reliktne alternativnoj ishrani. I danas mnoge meadows comprise medicinal, edible, aromatic and vitaminous plants that are being used since vrste, a druga grupa su one sa izraženim imaju neprevaziđenu ulogu u farmaciji. ever for traditional healing and alimentary purposes. Yet, there are many species being irreplace- ekonomskim vrijednostima. U subme- Ovi ekosistermi imaju veliki ekonomski able in modern pharmacy, too. značaj kao pašnjaci za zdravu stočnui diteranskim kamenjarama i livadama je e 55 velikiThese brojecosystems ljekovitih, have jestivih, got enormous aromatičnih economic importanceishranu. as pastures providing healthy live stock’s diet. DIVERSITY OF LANDSCAPES i vitaminskih vrsta koje su se od davnina i u 55 Pritisci na ekosisteme submediteranskih kamenjara i kserotermnih livada Pressures onto supra-mediterranean rocky grassland and xeric meadows EkosistemiEcosystems termofilnih of thermophilous livada meadowsi kamenjara and rockyznovrsnim grassland antropogenim in supra-mediterranean uticajima, belt koji u ofsubmediteranskom Bosnia and Herzegovina pojasu areBosne under i Her- tremendouspotiću and iz aktivnosti diverse anthropogenic kao što su: impacts cegovinearising from danas activities se nalaze as follows: pod jakim i ra-

ltNekontrolisanauncontrolled urbanisation; urbanizacija; ltUspostavaconstruction novih of traffic saobraćajnih and other i drugih infrastructure infrastrukturnih facilities; objekata; ltKonverzijaconversion kraških of karst staništa habitats uinto poljoprivredne agricultural land; površine; ltNeodrživounsustainable iskorištavanje use of biological bioloških resources resursa (sage, (žalfija, strawgrass smilje and i m nogeothers). druge vrste).

EkosistemiEcosystems kraškihof karst caves,pećina, holes jama and i ponora abysses

SpecifičnaIn highly specific geološka past prošlostof supra-mediterra- subme- SmallProtozoa number i Animalia of ecologic (Metazoa). niches occuring diteranskognean landscapes pejzaža were uslovila created je andnastanak main- i inU veziunderground sa malim habitats brojem is ekoloških related with niša low u opstanaktained rare raritetnihhabitats of staništaunderground podzemne fauna. diversitypodzemnim of biocoenoses. staništima Population je i density mala faune.On Herzegovina’s Veliki broj izuzetnihterritory occurs podzemnih great israznovrsnost limited by quantity biocenoza. of available Gustina food popu- re- biotopanumber of(pećine, outstanding jame ibiotopes ponori) (caves, se sreće holes na sources,lacija prisutnih which together vrsta ograničena with limited je spacemalom in područjuand abysses). Hercegovine. biotopeskoličinom leads hrane, to critically što uporedo small sa abundance ograniče- BiotopiDeep under podzemnih the surface kopnenihwater is inhabited voda suby ornim even prostorom extinction of podzemnih populations. biotopa staništaancient taxa, starih while taksona,younger kindred a može species se Adaptivedovodi dofeatures kritično of organisms niske brojnosti living un- i očekivatiare expected da to nabe found staništima living close na manjoj to the dergroundekstinkcije are: populacija. lack of pigmentation, reduc- dubini,surface in povezanimconnection with sa overground nadzemnim eco- tionKao or adaptivne absence of osobinesight, emphasized organizama tactile u ekosistemima,systems. žive njihovi mlađi andpodzemnim odorous sensesstaništima (extended ističu anntenas se: odsustvo and srodnici.Beside palaeo-climate and geomorphologic limbs),pigmenata developed kože, hearing redukcija sense. ili In odsustvo relation Poredfeatures paleoklimatskih for these relict kind i geomorfoloških of ecosystems, withorgana high čula relative vida, humidity znatan razvoj of air, taktilnog reduced is i faktorain order uspostavljanjato get developed i održavanja and maintained, ovog dryčula protection. mirisa Decreased (izdužene concentration antene of i tipaimportant reliktnih are characteristics ekosistema posebno of dinaric su oxygenekstremiteti), and increased razvijeni concentration organi čula ofsluha. car- važnekarst, whereby karakteristike it is meant dinarskog on porous meso- krša, bondioxidU vezi sa visokomin underground relativnom habitats vlažnošću results kojegsoic limestone. čine šupljikavi mezozojski invazduha, development reducirana of appropriate je zaštita physiologic od krečnjaci.Evolutionary advantage of these habitat adaptations.isušivanja. Smanjena koncentracija kisika Evolucijskatypes is in hiding prednost from unfavourable ovakvih climate tipova Thei povećana most famouskoncentracija and best ugljendioksida studied under- u staništaconditions je and ne possibility samo u to sklanjanju avoid harsh od groundpodzemnim habitat staništima in Bosnia anduslovila Herzegovina je takođe is nepovoljnihcompetition which klimatskih prevails uslova, in underground nego i u Vjetrenicai razvoj cave: odgovarajućih fizioloških mogućnostibiocoenoses. izbjegavanja oštrih adaptacija. konkurentskihIn underground odnosahabitats kakviboth permanent vladaju u Najpoznatije i najviše proučavano nadzemnimand temporary biocenozama. ones, in aquatic and terres- “Thestanište cave podzemne is hollowed faune out in nalimestone području and Bosne i Hercegovine je pećina Vjetrenica Utrial podzemnim environment, stalnim occur troglobionts i povremenim (fully dolomites between polje and Adri- staništima,adapeted to ulife vodenoj in underground i kopnenoj životnojcavities), atic Sea... At surface developed are numerous sredini prisutni su: troglobionti (potpuno troglophylls (adapted to underground habi- karst„Špilja relief’s je izdubljena forms: karrens, u vapnencima sink holes, i dolomiti- holes, prilagođenitats, yet occuring na in život overground u podzemnim biotopes) caves,ma između heads, Popova beams polja etc. iThere Jadranskog must mora.-be con- šupljinama),and trogloxens troglofili(occasionally (adaptirani or accidental na nection...Na površini between su the razvijeni surface brojni and underground kraški oblici podzemnadwelling in caves). staništa, ali se pojavljuju i u cavitiesreljefa: škrape,of Vjetrenica vrtače, cave.“ jame, pećine, glavice, nadzemnimConstituents of biotopima) biocoenoses are i trogloksenimainly con- grede itd. Površina reljefa zacijelo ima vezu s (povremenisumers and reducers, ili slučajni saprobionts stanovnici and pećina). saprof- podzemnim kanalima Vjetrenice.“ Članoviags, in far less biocenoza extent biofags. su Along uglavnom with rep- Vjetrenica is the longest cave in Bosnia and Herzegovina. It has been so far discovered konzumentiresentatives from i reducenti,realms Monera saprobionti and Fungi, i andVjetrenica described je around najdulja 5.700 špilja m of uits Bosnilength. i saprofagi,major proportion a u of daleko biocoenoses manjoj is made mjeri of Hercegovini. Dosad je otkriveno i opisano biofagnirepresentatives organizmi. from realms Pored Protozoa pripadnika and DIVERSITY OF LANDSCAPES oko 5.700 m dužine kanala. carstavaAnimalia (Metazoa). Monera i Fungi, glavni dio biocenoza sačinjavaju pripadnici 56 “Vjetrenica„Vjetrenica is je horizontal horizontalna cave špiljawith branched vrlo ra- overtzv. Staraa mid Vjeternica- part of cave-so najčešće called s Oldjedne Vjeterni- i druge channels that extend in three levels. Upper ca – mostly on both sides of Great Lake. Mid- zgranatih kanala koji se pružaju na tri razine. strane Velikog jezera. Srednju razinu čini level is made of vertical channels, mostly dle level is composed of Main channel with Gornju razinu čini skupina razdvojenih ver- Glavni kanal s odvojcima koji se vodoravno chimneies. They lead from Main channel to- branches spreading horizontally or slowly el- tikalnih kanala, većinom dimnjaka. Oni vode šire ili blago podižu kroz slojeve karbonatnih ward the surface, which is above Vjetrenica, evating through a limestone layers. The low- iz Glavnog kanala prema površini terena stijena. Najnižu razinu čine Donja Vjetrenica but there are also routes going from some sec- est level are Lower Vjetrenica and Absolon’s iznad Vjetrenice, ali i iz nekih sporednih kanal- i Absolonov kanal s mrežama bočnih kanala.“ ondary channels. Into same level belong the channel with lateral channel’s network.“ a. U istu razinu ubraja se mreža galerijskih ka- network of gallery-like channels stretching nala ispletenih iznad središnjeg dijela špilje

Tabela 26. - StenoendemičneTable 26. vrste – Stenoendemic pećinske faune species Vjetrenice of

LatinNaziv name vrste Domaci Local name naziv Scutariella stammeri Matjasic 1958 Vjetrenički ili Stammerov rogonjić* Lanzaia vjetrenicae Kuscer 1933 Vjetrenička lancaja* Zavalia vjetrenicae Radoman 1973 Zavalka* Eukoenenia remyi Conde 1974 Remyjev bičerepac* Lepthyphantes vignai Brignoli 1971 Vignaijev sitni baldahinski pauk* Neobisium (Blothrus) vjetrenicae Hadzi 1933 Vjetrenički lažištipavac* Dinaria vjetrenicae Hadzi 1933 Vjetrenička dinarija* Troglomysis vjetrenicensis Stammer 1936 Vjetrenički rašljonožac* Armadillidium absoloni Strouhal 1939 Absolonova mramorirana babura* Niphargus factor G. Karaman & Sket 1991 Sitni slijepi rakušac* Niphargus zavalanus S. Karaman 1950 Zavalski slijepi rakušac* Typhloiulus (Attemsotyphlus) edentulus Attems 1951 Glatka dvojenoga* Coletinia sp. Koletinija* Aphaenopsis (Adriaphaenops) pretneri Scheibel 1935 Pretnerov afenopsis* Orientalina troglobia (Bole 1961) Špiljska orijentalina** Vitrea spelaea (A.J.Wagner 1914) Popovska staklenka** Phoxinellus ghetaldii (Steindachner 1882) Popovska gaovica** Iglica absoloni (A.J. Wagner 1914) Absolonova iglica*** Aegopis spelaeus (A.J.Wagner 1914) Špiljski plošnjak*** Cecilioides ???? spelaea A.J.Wagner 1914 Špiljski šiškoliki puž*** Prostoma hercegovinense Tarman 1961 Hercegovački vrpčar*** Stalitella noseki Absolon & Kratochvil 1933 Stalitela ili runjavi špiljski pauk*** Tegenaria annulata Kulczynski 1912 Špiljski ljevkar*** Proasellus hercegovinensis (Karaman 1933) Hercegovačka vodenbabura*** Alpioniscus (Illyrionethes) heroldi Verhoeff 1931 Heroldova slijepa babura*** Titanethes (Cyphonethes) hercegovinensis Verhoeff 1900 Hercegovačka špiljska babura*** Niphargus balcanicus Absolon 1927 Bodljikavi slijepi rakušac*** Niphargus vjetrenicensis S. Karaman 1932 Vjetrenički slijepi rakušac*** Niphargus hercegovinensis S. Karaman 1950 Hercegovački slijepi rakušac*** Lithobius (Troglolithobius) matulicii Verhoeff 1899 Matulićeva kamenarka*** Antroherpon primitivum (Absolon 1913) Primitivni antroherpon*** Hadesia vasiceki (J. Muller 1911) Hadezija*** Speonesiotes (S.) narentinus L. Miller 1861 Neretvanski podzemljar*** Aphaenopsis (Scotoplanetus) arenstroffianus Absolon 1913 Vjetrenički afenopsis*** DIVERSITY OF LANDSCAPES Troglamaurops ganglbaueri Winkler 1925 Ganglbauerov pselafid***

57 * stenoendemistenoendemic Vjetrenice,in Vjetrenica, ** **stenoendemi stenoendemic Popovog in Popovo polja polje, ***steno ***stenoendemicendemi istočne in eastern Her- cegovineHerzegovina i dubrovačkog and ’s primorja coastline (Sket, (Vjetrenica, B. u: Vjetrenica, pogled pogled u dušu uzemlje, dušu Lučić,zemlje, I., Lučić, Sket, B., I., 2003, Zagreb-Ravno) Among underground dwellers frequently mus kautianus, Anophtalmus maglajensis; Među stanovnicima podzemnih staništa glophilus cavicola, Dolichopoda araneiformes. occur: Hadzia fragilis, Accubogammarus Troglophilus cavicola, Dolichopoda arane- čestealgor, suMonolistra vrste: Hadzia matjasici; fragilis , TrichoniscusAccubogam- Ostakeiformes. starih faunističkih kompleksa na- marusmatulići, algor Tracheoniscus, Monolistra matjasicimostarensis;; Trichon- Ho- lazimoRemnants i među of ancient pripadnicima faunistic complexes reda Pseud- are iscuslocnemus matulići absoloni,, Tracheoniscus Anthroherpon mostarensis ganglbau-; Ho- oscorpiones,to be found among često prisutnimspecies belonging u podzemn- to or- locnemuseri, Anthroherpon absoloni, leonhardi,Anthroherpon Anthroherpon ganglbaue- imder tipovima Pseudoscorpiones, ekosistema. frequently occuring riloreki,, Anthroherpon Anophtalmus leonhardi noesskei,, Anthroherpon Anophtal- lo- in underground ecosystem types. reki, Anophtalmus noesskei, Anophtalmus ka- utianus, Anophtalmus maglajensis; Tro-

PritisciPressures na ekosisteme onto ecosystems kraških in karstpećina, caves, jama holes i ponora and abysses EkosistemiEcosystems na of podzemnim underground staništima habitats in u Bosnia Bosni iand Hercegovini Herzegovina danas are affectedtrpe mnogostruke today by antropogenemany anthropogenic uticaje. Najznačajniji influences. uticajiMost important su: of those are: t re-direction of underground streams for dam accumulation purposes; ltPreusmjeravanjedry out of underground podzemnih streams; tokova s ciljem izgradnje hidroakumulacija; ltPresušivanjepollution of watercoursespodzemnih tokova; by different pollutants coming from industrial and agricul- lZagađivanjetural sources; vodotokova različitim polutantima iz industrijskih i poljoprivrednih izvora; t global climate changes and acidification of habitats; lGlobalne klimatske promjene i zakiseljavanje staništa; t undeliberate destruction of biocoenoses by cave’s visits; lNenamjerna destrukcija životnih zajednica prilikom posjete pećinama; t unsustainable and forbiden collection activities. lNeodrživo i nedozvoljeno kolekcionarstvo.

EkosistemiEcosystems of termofilnih thermophilous šuma woods i šikara and submediteranskogshrubs of supra-mediterranean pejzaža landscapes Šume medunca su optimalno sjeverozapadu, idući sve do Gornjeg On vertical profile pubescent oak woods key oak builds diverse and well preserved rasprostranjene na vertikalnom profilu na Pounja gdje i danas obrazuju izuzetno nadmorskimare distributed visinama about 300 od m oko above 300 seametara, level plantočuvane communities. i raznolike zajednice. areaching razvijene even su sve800 do m 800 in metaraeastern, n. mid v. idući and Thermophilous oak woods, including all western Herzegovina. This kind of forests ofEkosisteme its progressive toploljubivih and regressive hrastovih stages, šuma are uz vertikalni profil istočne, srednje i i njihovih degradacijskih i progra- occur in continental area, too, eastern from characterized by high biodiversity. They zapadne Hercegovine. Ove šume se dacijskih stadija odlikuje visok stepen town Ključ toward and cover large area in Herzegovina, respec- razvijaju i u kontinentalnom području, i to biodiverziteta. Na prostoru Hercegovine, istočnoGornje Pounje, od Ključa then in prema river canyons, Bosanskom such tivelyodnosno supra-mediterranean submedite-ranskog belt pojasa of B&H, BiH, in Petrovcuas Una, Sana, i Gornjem Vrbas, Pounju,Bosna, Drina, te u kanjo-espe- whichzauzimaju an adequate velike life površine, conditions unutar are found kojih nimacially Neretvarijeka kao and što its sutributaries. Una, Sana, Here Vrbas, they byuslove many za endemic život and nalaze relict brojni species. endemi i Bosna,posses refugio-tertiaryDrina, a naročito character. Neretve i njenih Largestrelikti. share of thermophilous forests orig- pritokaThe same gdjefeatures imaju have got refugijalno-reliktni italian oak woods inates in Tertiary. In general, all circum- Najveće površine toploljubivih šuma i karakter.in Herzegovina which occur along Neretva mediterranean oak woods date back from njihovih brojnih zajednica imaju Istiriver karakterat Donja Jablanica imaju šumeand in the sladuna valley of u Tertiary.tercijerno Such porijeklo. is the case Cirkumediteranske with animals liv- Hercegovini.Trebižat river in Razvijene western Herzegovina. su uz Neretvu ingšume within hrastova reffering imaju plant tercijerno communities, porijeklo. too. kodIn western Donje HerzegovinaJablanice, i u latter dolini ones Trebižata are con- u Hence,U sastavu they represent mnogih a šumskih gen pool of zajednica greatest zapadnojtinued by Hercegovini.forests of turkey oak that go up- importance.ulaze biljne The i životinjske occurence vrste of species tercijerne be- Šumehills on cera Čabulja u zapadnojand southwestern Hercegovini Čvrsnica se longingstarosti, to štospecific predstavlja gen pool makes genofond the plant od nadovezujuMt., going further na šume to sladunathe southwest i penju in se the uz communitiesizuzetne važnosti. endemic-relict. Prisustvo vrsta spe- padineregion of Čabulje Duvanjsko i jugozapadneand Livanjsko dijelovepolje all cifičnog genofonda zajednicama daje

DIVERSITY OF LANDSCAPES Čvrsnice,the way down te to se Gornje nastavljaju Pounje na where prostor tur- endemo-reliktni karakter. Duvanjskog i Livanjskog polja na 58 InU the submediteranskom supra-mediterranean pejzažu Herzegovina’s Hercegovine landscape egzistiraju exist various različiti ecosystems ekosistemi of woods šuma and i shrubsšikara. DifferentiationNivo diferencijacije level isje visok:high: t Ecosystems of shrubs with oriental hornbeam; tlEcosystemsEkosistem of šikara shrubs bjelograbića; with maple and orienatl hornbeam; tlEcosystemsEkosistem of šikara shrubs klena with i butcher’sbjelograbića; broom and oriental hornbeam; tlEcosystemsEkosistem of šikara shrubs koštrike turkich i hazel bjelograbića; and oriental hornbeam; tlEkosistemEkosistem šikara šikara jesenje medvjeđe šašike lijeskei bjelograbića; i bjelograbića; tlEcosystemsEkosistem of šikara mazedonian jesenje šašikeoak woods; i bjelograbića; tlEcosystemsEkosistem of šuma italian makedonskog oak woods; hrasta; tlEcosystemsEkosistem of šuma pubescent sladuna; oak and flowering ash woods; t Ecosystems of common horsechestnut woods. StanjeState submediteranskih pejzaža

EcosystemsEkosistem ofbjelograbića oriental hornbeam, i EkosistemiFor the maintenance termofilnih of matter šuma icirculation šikara u EcosystemsEkosistem butcher’skoštrike broomsa tilovinom and jerusalem ofbjelograbića oriental thorn(dolina (in rijeke southern Neretve Herzegovina i submediteranskomand energy flow in this highly pojasu sensitive imaju area, hornbeam,i koštrike sa connectedjugoistočna on rocky Hercegovina) grassland) izuzetnogreat ecologic veliki importance ekološki have got značaj ecosys- u butcher’s dračom (u broom and EkosistemEcosystems of održavanjutems of thermophilous cjelokupnih woods procesa and shrubskruženja in

Petteriajužnoj (valley bjelograbićaoriental hornbeam, i butcher’s broom materijesupra-mediterranean i protoka belt. energije na ovom ofHercegovini Neretva river koštrike sa andveza southea- sa and pomengarate osjetljivom prostoru. narom(southeren (južna Herze- sternkamenja- Herzego- Hercegovina) vina)) govina) EcosystemsEkosistem of bjelograbića oriental hornbeam, i

butcher’skoštrike sabroom zimzelenom and Buxus GraphGrafikon 14. – 14. Differentiation - Diferencijacija of shrubs šikara with (connected(veza sa ekosistemimawith evergreen oak oriental hornbeam and butcher’s broom woodsčesvine in the na most krajnjem distant jugu) South) bjelograbića i koštrike

WoodsŠume iand šikare shrubs takođe are natural predstavljaju environment pri- ThermophilousDanas su termofilne woods šume and i šikareshrubs Herceg- in Her- forrodnu many sredinu medicinal, brojnih edible, ljekovitih, aromatic jestivih, and vi- zegovinaovine uglavnom today are svedene mainly na degraded različite intode- taminousaromatičnih self-grown i vitaminskih plants. samoniklih bi- differentgradacione forms forme of nekadapreviously bujnih fertile klimat- climax Afterljaka. the Map of natural vegetation in ex- oakogenih woods. hrastovih By their šuma. ecologic Prema and svom economic eko- -YugoslaviaPrema karti (Jovanović prirodne potencijalneet al., 1986) veget- ther- significance,loškom i ekonomskom they deserve značaju, full and zaslužuju efficient mophilousacije ex Jugoslavije oak woods (Jovanović used to coveret al., 1986)about protection,najefikasniju especially zaštitu, the što stands se naročito that are still od- 30%hrastove of B&H’s toploljubive surface. šumeNow it nekada is just 10-15% su po- wellnosi preserved.na još očuvane sastojine. ofkrivale tall woods blizu in 30% B&H. površine BiH. Danas predstavljaju tek 10-15% visokih šuma BiH.

PritisciPressures na ekosistemeon ecosystems submediteranskih of supra-mediterranean šuma i šikara woods and shrubs Submediteranski ekosistemi na području Bosne i Hercegovine danas trpe široki spektar antropogenihSupra-mediterranean dejstava. ecosystems Među njima in trebaBosnia istaknuti: and Herzegovina at present are subdued to wide spectrum of anthropogenic impacts, of which stressed should be following ones: lŠumske požare, nastale usljed nepažnje, nemara, nekvalitetnog odlaganja otpada; lt IzgradnjuForest fires građevinske, caused by carelessness, saobraćajne negligence, i industrijske inadequate infrastruktur waste e;disposal etc.; Construction of infrastructure for traffic, building and industry purposes; lt Širenje poljoprivrednih površina (prije svega različitih tipova monokultura); Expansion of arable land (first of all mono-cultures); lt Zakiseljavanje staništa kao rezultat globalnih promjena; t Acidification of habitats as a result of global changes; lNeodrživu sječu svih razvijenijih šumskih sastojina; t Unsustainable logging of forest stands; lIzgradnju hidroakumulacija i drugih objekata vodovodne infrastrukture; t Construction of dam accumulations and other water supply facilities; lNekontrolisanu eksploataciju mineralnih resursa na staništima ovih ekosistema. t Uncontrolled exploitation of mineral resources. DIVERSITY OF LANDSCAPES

59 MEDITERANSKO–MONTANIMEDITERRANEO-MONTANE PEJZAŽI LANDSCAPES BOSNE I OF HERCEGOVINEBOSNIA AND HERZEGOVINA

NaGeographic geografskom passage prelazu between iz HercegovineHerzegovina scapesdosežu climbe visinu up od to 1.000 (1.100)(1.100) metres metara above na safrom juga the i BosneSouth saand sjevera, Bosnia gdje from se the sudaraju North, seavertikalnom level. profilu. uticajiwhere colidetoplog warm Mediterana mediterranean sa juga andi hladne cold Landscape’sOsnovna fizionomskaphysiognomy is obilježja determined ovom by planinskemountain climate, klime is characterized sa sjevera, by tokomspecific turkeypejzažu and daju sessile šume oak cera forests. i hrasta In geographic kitnjaka. prošlostiecologic conditions obrazovani evolved su posebni in the past.ekološki Pro- sense,U geografskom it encompasses smislu belt obuhvataju stretching pojasabove uslovi.nounced are Karakterišu extreme values ih in naglašenitemperature loweriznad karst donjih fields kraških (Fatničko, polja Dabarsko) (Fatničko, till ul- temperaturniand hygric regime, i higrički then high ekstremi, precipitation te visoka and timateDabarsko), borderline do krajnjeof turkey granice and sessile cerovih oak for- i količinaits specific i specifična distribution. distribucija Ecosystems padavina. develop- estskitnjakovih in Gatačko šuma and Nevesinjsko Gatačkog polje i Neve-in the Ekosistemeing under such razvijene conditions u are ovim inhabited uslovima at the Eastsinjskog and the polja northwestern na istoku, borderline te granice in Grud- ovih istovremenosame time by thermophilous naseljavaju and termofilnefrigophilous sko,šuma Posuško, na Grudskom, Duvanjsko, Posuškom,Livanjsko, Grahovs- Duva- (toploljubive)species, respecitvely i mountain frigorifilne plant (hladno- and ani- konjskom, and Drvarsko Livanjskom, polje. This Grahovskomcomplex landscape i ljubive),mal species. odnosno planinske biljne i isDrvarskom being differentiated polju na sjeverozapadu.in following ecosystems: životinjske vrste. Being continued on the pubescent oak ecosys- Ovaj složeni pejzaž diferencira se na niz Nastavljajućitems of supra-mediterranean se na ekosisteme belt medunca these land- u ekosistema: submediteranskom pojasu ovi pejzaži

DIVERZITETECOSYSTEM’S EKOSISTEMA DIVERSITY MEDITERANSKO- OF MEDITERRANEO- MONTANIH PEJZAŽAMONTANE LANDSCAPES EkosistemiEcosystems of mediteransko-montanih mediterraneo-montane sessile šuma and turkeykitnjaka oak iwoods cera ŠumeWoods kitnjakaof sessile i ceraand turkeyse razvijaju oak are na being kar- mediterraneanet između submediteranskih pubescent oak woods šuma with me- bonatnojdeveloped geološkojon carbonate podlozi, geologic smeđim foundation, kre- orientaldunca sa hornbeam bjelograbićem and straight i čistih šumaturkey cera. oak čnjačkimbrown limestone zemljištima, earth and te blažim mild slopes. nagibima They woods. terena.represent One ecologic ostvaruju connection ekološki between kontinuit- supra- EkosistemiEcosystems of mediteransko-montanih mediterraneo-montane frigophilous-thermophilous frigorifilno-termofilnih turkey šuma oak woodscera EcosystemsEkosistemi of mediteransko-montanih mediterraneo-montane turkey šu- atingrajni conditionsvjetrovi), tefor postoje the existance i uslovi of frigophi-za život oakma woods cera zauzimajutake highest najvišepositions položaje within this u lousfrigorifilnih plants. These biljaka. ecosystems Ovaj tip ekosistema occur in med- ra- landscape.ovom pejzažu. In summer, Tokom air ljetatemperature temperature is very iterraneo-montanezvijen je u mediteransko-montanom belt extending eastern po- highzraka which su visoke,is suitable što for pogoduje typical thermophi- razvoju fromjasu istočno Neretva od river. rijeke In Neretve.western Herzegovina, U zapadnoj loustipičnih plants toploljubivih to occur. In spring, biljaka. autumn U toku and asHercegovini, vicarious, occur kao ecosystems vikarni, razvijeni with turkey su winterproljeća, air jesenitemperature i zime falls temperature extremely low su oakekosistemi and flowering cera i crnog ash. jasena. (causedizrazito by niske longlasting (na što andutiču strong snažni winds) i dugot- cre- EcosystemsEkosistemi of mediteransko-montanihmediterraneo-montane thermoph termofilnihilous flowering šuma ash crnog and turkey jasena oak i cerawoods. ThisOvaj tipkind ekosistema of ecosystems daje provide unikatna unique biogeo- bio- dicatingekla indiciraju strong penetrationsnažan prodor and iinfluence uticaj me- of geographicgrafska obilježja features obodu to the kraškihedge of karst polja. fields. Ra- thediteranske mediterranean klime. Uclimate. njegovom It is composed sastavu su of i Itzvijen is being je i u developed području towardprema sjeverozapa-northwestern manybrojni tertiary tercijerni relicts, relikti especially i to posebno on dolomites na do- Bosniadnoj Bosni reaching i doseže all the sve way do ofslivnog andpodru- up- andlomitnom rendsine supstratu which are i rendzinama to be found kojein Unac na- perčja rijekeUna river’s Unac confluence. i gornje Une. In Uecologic ekološkom sense, area.lazimo u području Unca. thissmislu ecosystem ovaj ekosistem dates back tercijernog from Tertiary porij- in- EcosystemsEkosistemi of termofilnih thermophilous šuma pubescent medunca oak woods OnNa warmertoplijim places,staništima along uz the obode edges kraškihof karst continuityostvaruju with ekološki frigophilous kontinuitet woods saof supra- frigo- fieldspolja zapadnein western Hercegovine Herzegovina, često often su occur ra- mediterraneanrifilnim varijanatama landscapes. šuma Unique subme- lans-

DIVERSITY OF LANDSCAPES specialzvijene variants posebne of varijante thermophilous termofilnih pubescent šu- cape’sditeranskih and floristic pejzaža. attributes Posebne these pejzažne woods i oakma woods medunca with i asparagus, oštrolisne making šparoge, ecologic koje oweflorističke to the vrijednostispecial pubesent ovim oakšumama form, dajedif- 60 ferentzasebna irises forma (grass-like medunca, iris različite Iris graminea, vrste pe- (Convallariađurđevak (Convallaria majalis) and majalis) several i višespecies vrsta of yellowrunike iriskao Irisšto su:variegata), travolika lily perunika of the valley (Iris Solomon’siz roda Solomonovog seal (Polygonatum pečata sp.). (Polygonatum graminea) i žuta perunika (Iris variegata), sp.)

EkosistemiEcosystems niskihof low forestsšuma i andšikara shrubs javora with i bjelograbića maple and oriental hornbeam OnNa shallow plićim type zemljištima, of soils, where nekadašnjim once used to speciesminantne (which vrste is (bjelograbićoriental hornbeam), ili kukrika), land- bestaništima a tall turkey visokih and pubescentšuma cera oak i medunca, wood, un- u scapepejzažne values vrijednosti to these ovimecosystems ekosistemima provide: deruslovima the conditions viših temperatura,of high temperature a niske and bosniandaju: bosanski maple, javorbalkan gluhač, maple, maklen, field klen,maple, vlažnostilow air humidity, zraka razvijaju develop selow niske forests šume and i transitionalprelazni javor, maple, te crni flowering jasen, ruj,ash, kurika,smoketree, ci- šikareshrubs sawith bjelograbićem oriental hornbeam i javorima. and Ovemaples. za- orientalklama, jago-rčevina,hornbeam, cyclamen,petoprsta, primerose,šašika je- jedniceThese are često usually čine longlasting dugotrajne stages stadije in climax u ra- cinquefoil,senja, šaš, ptičjeautumn mlijeko, moor ljubicagrass, sedges, i dr. star zvojuvegetation klimatogene development. vegetacije. Beside Poredprevailing do- of bethlehem, violet and others. EkosistemiEcosystems lijeskeof hazel InU zonamathe zone intenzivnihthat is submitted procesa to intensive degrad- balkanvrijednost distribution imaju range. zajednice The communities lijeske i degradationacije vegetacije of its i vegetation zemljišta, and na soil,staništima in hab- withhercegovačkog high landscape’s kukurijeka, value are hazel lijeske and i itatssa ekstremnim where thermic termičkim conditions uslovima are extreme i pri- hellebore,visibabe, lijeskehazel andi pasjeg snowdrop, zuba, lijeskehazel iand je- andsutnom where djelovanju blow strong jakih winds, vjetrova developed danas are su dog’ssenje šašike,tooth violet, lijeske hazel i gloga, and lijeske autumn i jagorč- moor hazelrazvijeni shrubs. šibljaci Along lijeske. the margins Na obodu of Gatačko, Gat- grass,evine. hazel Ipak and fizionomskomhawthorn, hazel and nepono- prim- Nevesinjsko,ačkog, Nevesinjskog, Livanjsko and Livanjskog Rahovsko polja polje i erose.vljivošću But, i inflorističkom its floristic unikatnošću and physiognomic se is- theseRahovskog ecosystems, polja in ovi which ekosistemi hazel with u kojima its me- uniquenesstiče zajednica outstanding lijeske i crvenog is community božura, of en-ha- dicinalljekovita and i hranjiva nutritional lijeska values dostiže achieves visoku the zeldemno-reliktni and balkan peony, ekosistem which prisutanis endemo-relict jedino highestproduktivnost production, predstavljaju look like prirodnenatural plan- pla- ecosystemsu zoni škrapa occuring oboda only Kupreškog, in the zone Livanj- of kar- tages.ntaže. Most Većina of species vrsta composing koje ulaze these u sastav plant rensskog along i Šuićkog the marginspolja. of Kupreško, Livan- communitiesovih zajednica are je endemic, endemičnog with dinarskogdinaric and i jsko and Šuićko polje. balkanskog karaktera. Visoku pejzažnu EkosistemiEcosystems mediteransko-montanihof mediterraneo-montane kamenjara roky grassland StaništaMediterraneo-montane na kojima je u rocky prošlosti grassland došlo and do betony,Većina rocky zajednica kind mediteransko-montanihof sedges, brome, fescue). degradacijemeadows, then šumskih vegetation ekosistema, of rock a kojacrevices da- Mostkamenjara of mediterraneo-montane su endemičnog, dinarskog rock debris i bal- nasand karakterišescrees take habitatsnajšire variranjethat used ekološkihto be for- communitieskanskog karaktera. are considered U vrtačama, to be endemic, gdje su faktoraest ecosystems uz dejstva in the jakih past, vjetrova but got zauzimaju degraded withzemljišta dinaric dublja and balkan razvijene distribution su medite- range. mediteransko-montane kame-njare, li- ransko-montane toploljubive livade sa cr- and now are characterized by wide varia- In the sinkholes, where are being formed vade, vegetacija u pukotinama stijena i si- nim korijenom (Scorzonera villosa). Ove za- tion of all ecologic factors and strong winds. deeper soils, develop mediterraneo-montane pari. Supstrat kao i u cijelom pejzažu je ka- jednice se odlikuju visokim stepenom rbonatni,Geologic foundation a zemljišta likena staništu in the entire kamenjara land- diverzitetathermophilous (preko meadows 20 vrsta with na 1viper m2 ). Poredgrass suscape’s erodirane zone is crnice carbonate, i rendzine. with eroded black šire(Scorzonera rasprostranjenih, vilosa). These u ove communities zajednice ulaze have earth and rendsine. got high diversity level (over 20 species per Dinamika ovih ekosistema je specifična, na- i brojne endemične vrste kao što je crni ko- There is a very specific dynamic of these eco- 1 m ). Along with widely distributed species, glašeni su proljetno - rano ljetni i jesenji rijen (Scorzonera villosa), pjegavi ja- systems, whereby outstanding aspects are in these communities include endemic ones, aspekt u kojima se pojavljuje veliki broj strebnjak (Hypochoeris maculata), šilj (D- vrsta,spring te– ljetniearly aspekt summer kada and je većinaautumn vrsta when u antoniatoo, such sp. as), viper panonska grass (Scorzonera djetelina, različite vilosa), fazilarge mirovanja. number of species emerges. In summer, orhidejespotted hawkweed kao što je (Hypochoerispurpurni kaćun, maculata), obični most of them stagnates. kaćun,oatgrass kokice, (Danthonia vimenjaci, sp.), lathyrus endemični pannoni- kara- Mediteransko-montane kamenjare Bosne i Mediterraneo-montane rocky grassland in nfil,cus, thenudovičica various balkanska, orchids, forte značajaninstance ladybroj Hercegovine imaju izuzetne pejzažne vrij- Bosnia and Herzegovina has got high land- travaorchid, (ovsici, green-winged smilice, vlasulje,orchid, ophryses, šaševi). en- ednosti čiju osnovu čine cvjetovi različitih boja.scape’s Mnoge value, vrstedue to se flowers ubrajaju in umany ljekovite, differ- Mnogedemic dianthus, vrste iz balcan’s njihovog scabiosa sastava and grass- pred- aromatičneent colours. i medonosne biljke (klasoliki ili stavljajues (brome, krmne junegrass, biljke fescue, visokih sedges). nutricionih crveniThere vrijesak, are many kamenjarski medicinal, različak, aromatic trava and vrijednosti,Many of these što plants čini osnovuare fooder razvoja plants održ- pos- iva,honey-producing razne vrste majčineplants (winter dušice, and livadske illyr- ivogsesing ovčarstva high nutritional i kozarstva values. na This ovom should pro- be kadulje,ian savory, vrisić, rock knapweed, čistac, razne mountain vrste gar- ka- storu.a base for sustainable sheep and goat breed- menjarskihmander, thyme, šaševa, sage, ovsika, Acinos vlasulje). orontius, wood ing in the area. DIVERSITY OF LANDSCAPES

61 EcosystemsEkosistemi mezofilnihof mesophilous livada meadows NaOn mildblažim slopes nagibima and deeper terena soil i dubljimvariants, ze-on mountainlivadama meadows Dinarida in sveze Dinaric Pancicion Alps of. Na-alli- mljištima,the from wind na staništima hidden places, zaklonjenim occur meso- od vj- anceročita Pancicion obilježja. Specialim daju features vrste: krestac,are ensured ro- etra,philous razvijene and temperate su mezofilne humid meadows.i umjereno They vl- sulja,by rattle, livadska bentgrass, vlasulja, meadow crvena and red vlasulja, fescue, ažneare much livade, more koje productive se odlikuju than previosly znatno ve-de- malismall srčanik,gentians, očanica, eyebright, celinšćica, selfheal, različci, knap- ćomscribed produktivnošću. communties. margarete,weed, daisy, kraljica dropwort, polja, dog’s lavlji tooth zub, violet,kozja OveThese livade meadows ostvaruju accomplish ekološki ecologic kontinuitet conti- bradahard-heads i druge. and others. sanuity endemičnim with the endemic gorskim mountain i pretplaninskim and sub-

EcosystemsEkosistemi uof pukotinama rock crevices stijena and screes i sipara Na staništima sa izraženim nagibom te- jelom ulaze i hazmofite endemoreliktnog These communities are distributed here as of these communties included are chasmo- rena, najčešće u raspucaloj geološkoj po- karaktera. Ovi eko-sistemi se odlikuju na- fragments. They occur on steep slopes, in phytes with endemo-relict character. A spe- dlozi, na plitkim zemljištima tipa siroz- ročito visokim diverzitetom puževa, zm- emathe cracks i regosola, of rocks fragmentarno and shallow su soils, razvijene such cialija, guštera attributte i sitnih here glodara. represents richness in ias ove sirozem zajednice. and regosol.U njihov In sastav the composition velikim di- snails, snakes, lizards and small rodents.

Pejzaži mediteransko-montanog pojasa

53-4Planina! Čabulja DIVERSITY OF LANDSCAPES

62 UPLANDGORSKI LANDSCAPESPEJZAŽI BOSNE IN BOSNIAI HERCEGOVINE AND HERZEGOVINA

RegardingU ekoklimatskom ecoclimate i geomorfološkom and geomorphology po- Uplandgovine“) landscapes u kojima comprise se, još od the neolitskog most produc- do- midgledu part naročito of Bosnia dinamičan and Herzegovina dio Bosne irepre- Her- tiveba, andtražila economically korisna drvnavaluable biomasa, forest ecosystems lovila sentscegovine highly je središnjidynamic prostorarea. All Bosne geomorpho- i Her- (“greenraznovrsna gold of krupna Bosnia and divljač, Herzegovina“) te sakupljali where logiccegovine. structures Sve exceed geomorfološke 900 (1.000) strukture metres, itšumski has been plodovi searched (razno after woodljekovito biomass, i jestivo hunted whichprelaze is visinu why the od influences900 (1.000) mof pawarm se, uconti- već- largebilje igame gljive). species and collected diverse forest nental climate from the North and of even fruits since Neolith (medicinal, edible plants and oj ili manjoj mjeri, uticaj tople kontinenta- U gorskim pejzažima sadržani su i najoč- warmer mediterranean climate from the mushrooms). lne klime sa sjevera i još toplije meditera- uvaniji ekosistemi šuma bukve i jele, šu- South get lost. This is the place where a new Upland landscapes encompass best preserved eco- nske klime gubi. Ovdje počinje jedan dru- ma bukve i jele sa smrčom, šuma smrče i je- world beginns. The world whose physiogno- systems with beech and fir, then forests of beech, gi svijet, kojem osnovna fizionomska i bio- le, šuma gorskog javora i gorskog jasena, a mic and bio-ecologic features are determined fir and spruce, forests of spruce and fir, forests of loško-ekološka svojstva daju mješovite liš- mnogi od njih imaju sve atribute prašu- by mixed broadleaved deciduous and conifer sycomore and european ash, of which many pos- ćarsko-listopadne i četinarske šume. mskih rezervata (Perućica, Igman, Janj, Kl- forests. ses all attributes of primeval reserves (Perućica, PeopleU narodu have sebeen prostor calling viših this dijelovabosnia-herze- bos- Igman,ekovača, Janj, Vitorog, Klekovača, Kozara). Vitorog, Kozara). govina’sanskohercegovačkih upland area “gora“ planina for ages. odvajkada There- HighDiverzitet diversity matičnog in geologic supstrata, foundation, različitih soil types, ti- fore,naziva the „gora“, entire ecologic te je i čitavcomplex ekološki belonging kom- to reliefpova and zemljišta, ecoclimate reljefa have i inekoklime, time resulted vremen- in di- thispleks vertical ovog profile’sdijela vertikalnog belt was named profila, “gorski“, sve versityom je of uslovioecosystems razvoj in the upland ekosiste-mskog belt, which whichdo 1.500 is up (1.600) to 1.500 m, nazvan(1.600) metres gorskim above pojas- sea diverzitetaensures recognizable u gorskom ambiental pojasu, value koji to ovimthese level.om. pejzažimalandscapes. daje prepoznatljive ambijenta- Gorski pejzaži sadrže i najproduktivnije te lne vrijednosti. ekonomski najvrednije šumske eko- sisteme („zeleno zlato Bosne i Herce-

DIVERSITYDIVERZITET EKOSISTEMAOF ECOSYSTEMS GORSKOG IN UPLAND POJASA BELT

LandscapesPejzaže gorskog of upland pojasa belt na vertikalnimon vertical profilimaprofile of bosanskohercegobosnia-herzegovina’svačkih mountain planina is čine: com- posed of: lEkosistemi mješovitih lišćarsko-četinarskih šuma ilirske bukve i jele sa smrčom; Ecosystems of mixed broadleaved-conifer foersts with illyrian beech, fir and spruce; lt Ekosistemi acidifilnih šuma bukve i jele sa bekicom; lt EcosystemsEkosistemi of mješovitih acidophilous lišćarsko-četinarskih forests with beech, šumafir and mezijske melicgrass; bukve i dinarske jele; lt EcosystemsEkosistemi of šuma mixed ilirske broadleaved-conifer bukve i jesenje šašike; forests with moesian beech and dinarci fir; lt EcosystemsEkosistemi of šuma forests mezijske with illyrian bukve beech i jesenje and šašike; autumn moor grass; lt EcosystemsEkosistemi of šuma forests gorskog with moeasian javora i gorskog beech and jasena; autumn moor grass; lt EcosystemsEkosistemi of četinarskih sycomore andšuma european smrče i jele;ash; lt EcosystemsEkosistemi of balkanske conifer forests krušine with i jele; spruce and fir; lt EcosystemsEkosistemi of četinarskih balkan alder šuma buckthorn smrče i andbijelog fir; bora; lt EcosystemsEkosistemi of Pančićeve conifer woods omorike; with spruce and Scot’s pine; lt EcosystemsEkosistemi of gorskih Serbian vriština spruce; sa borovnicama; lt EocsystemsEkosistemi of gorskih mountain vriština heaths sa withobičnim blue vrijesom; berry; lt EcosystemsEkosistemi of šuma mountain breze iheaths jasike; with common heather; lt EcosystemsEkosistemi of šibljaka forests lijeske with birch i gloga; and european aspen; lt EcosystemsEkosistemi of gorskih shrubs toploljubivih with hazel and livada hawthorn; sa ovsikom; lt EcosystemsEkosistemi of visokih mountain zeleni; thermophilous meadows with brome; lt EcosystemsEkosistemi of gorskih tall herb umjereno communities; vlažnih livada; lt EcosystemsEkosistemi of higrofilnih mountain livada temperate ilirske humid beskoljenke; meadows; lt EcosystemsEkosistemi of visokih hygrophilous i niskih meadows cretova; with illyrian purple moorgrass; lt EcosystemsEkosistemi of vodenjara, raised and manjih blanket bara bogs; i močvara; lt EcosystemsEkosistemi of gorskih lakes, pondsizvora and i potoka; marshes; DIVERSITY OF LANDSCAPES t Ecosystems of mountain springs and rivulets; 63 t Ecosystems of hygrophilous woods and shrubs with grey alder; lEkosistemi higrofilnih šuma i šibljaka sive johe; t Ecosystems of rock crevices and screes; lEkosistemi u pukotinama stijena i sipara; t Ecosystems of nitrified and trampled habitats; lEkosistemi nitrificiranih i ugaženih staništa; t Ecosystems of arable land. lEkosistemi obradivih staništa.

EkosistemiEcosystems bukovo-jelovihof beech-fir woods šuma KaoAs an primjer example dejstva how the kompleksa habitat factors faktora af- centraluticaji srednjeand atlantic i atlantske Europe Evrope,here are astill sa staništafect differentiation na diferencijaciju of these forest ovog ecosystem tipa strong,druge strane,but on theuticaji other, koji the dopiru influences iz pravca com- šumskihtypes, we shall ekosistema address here the navešćemo high moun- ingSredozemlja. from the Mediterranean Usljed are raznolikosti also evident. ekosistemetainous ecosystems gorskog on Vranica pojasa Mt. planineVranica geološkihDue to geologic i klimatskih and climate prilika, diversity, evidentna it ex- Vranice.Mt. is in geologic Planina respect Vranica silicate u geološkom island sur- jeists jakaunderlined diferencijacija differentiation svih of all tipova ecosys- smislurounded predstavlja by carbonate silikatno masiffs ostrvo of međuDinaric ekosistema,tem types, while dok beech-fir se bukovo-jelove forests differenti- šume okolnimAlps. On the karbonatnim one hand, the masivima influences Dina- from diferencirajuate as follows: na sljedeće tipove: rida. Tu s jedne strane, još prisutni jaki

tlColdhladne and i vlažnemoist beech-fir bukovo-jelove forests šume in deep dubokih valleys dolinaon colluvial na koluvijumu ground; ;

lt Coldhladne and i suhedry beech-fir bukovo-jelove forests šume on deep na aciddubokim ground; kiselim tlima; t Warmer and moist beech-fir forests on filits; ltoplije i vlažne bukovo-jelove šume na filitu; t Dry beech-fir forests on humus-poor acid ground; lsuhe bukovo-jelove šume na slabo humoznim kiselim tlima; t Dry beech-fir forests on carbonate rocks. lsuhe bukovo-jelove šume na karbonatu. UIn sastavthe composition šumskih ekosistema of forests ecosystems gorskog po- in jasaupland pored belt bukveapart from i jele beechna prostoru and fir, Bosne in the i area of Bosnia and Herzegovina, occur many Hercegovine ulazi veliki broj vrsta drveća, different trees, shrubs, scrubs and ground Grafikon 15. – Spektri flornih elemenata u šiblja i zeljastih vrsta. Neizostavan elem- floor herbs. The inevitable element of beech-fir Graphzajednicama 15. – Floral bukve element’s i jelespectra u in gorskom beech-fir ent bukovo-jelovih šuma je smrča, a u razl- communities of upland belt on Vranica Mt. forests is spruce.In diverse variants exchange pojasu planine Vranice ičitim varijantama se smjenjuju gorski sycomore, maple, common maple and javor,Acer obtusatum. mliječ, klen i javor gluhač. Beech-firŠume bukve forests i jelefrom dinarskog dinaric area područja are con- sideredspadaju to po be vrstama one of uthe najbogatije richest forest šumske com- munities, encompassing large number of for zajednice, među kojima je i znatan broj bosnia-herzegovina’s flora relict and endemic reliktnih i endemskih vrsta flore Bosne i species. Hercegovine. Diversity of shrub like species in these stands isRaznolikost enormous. šibolikihQuite often vrsta here ovih occurs sastojina wood- bine,je velika. spindle Tu tree, su dwarf vrlo bay, česte alder kozokrvina, buckthorn andkurika, others. likovac, krušina i druge. Pojedine Somevrste suspecies vezane are za exclusively određene boundvarijante, to kaocer- tainšto su forest i neke variants, zeljaste such vrste. as some Ipak, gound izdvaja layer se herbs.jedna However, velika it grupacan be extracted zeljastih one vrsta large groupprilagođenih of ground na floor specifične herbs which uslove are adapted koji tovladaju specific uconditions prizemnom in reffering spratu stratum, gustog and Thesljepić, continuity livadski of gušter, hilly and gatalinka upland i vegetationdruge. belt of Bosnia and Herzegovina is achieved over whichsklopa, are a kojeregular čine component skoro stalni in these sastav forests. ovih Kontinuitet gorskog i brdskog vegeta- montane beech woods in colder and montane Thosešuma. Tuare: su: wood milogled, sanicle, Petrovherb Paris, krst, muškamale and cijskog pojasa na području Bosne i Herce- sessile oak woods in warmer conditions. ladyi ženska fern, coral-wort, paprat, režuha, melicgrass, bekica, dead mrtvanettle, govine ostvaruje se preko montanih Montane mesophilous beech woods are de- broad-leavedkopriva, srijemuš, garlic etc. itd. bukovih šuma u hladnijim i montanih veloped in lower part of the upland belt, This complex ecosystem is characterized by šuma hrasta kitnjaka u toplijim uslovima. followingOd životinjskih animals: organizama brown bear, ovaj wild složeni boar, mainly on colder slopes and deep brown dormouse,ekosistem wild karakterišu: cat, stock dove, mrki grey medvjed, wood- earth.Montane These mezofilne highly productive bukove forest šume stands se divlja svinja, puh obični, divlja mačka, razvijaju u donjem dijelu gorskog pojasa,

DIVERSITY OF LANDSCAPES pecker, robin, buzzard, blind worm, meadow regarding their diversity keep pace with up- lizard,golub dupljaš,tree frog andsiva others. žuna, crvendać, mišar, landuglavnom beech naforests. hladnijim In relation ekspozicijama, with geologic te

64 foundationna dubokim and smeđimecoclimate, zemljištima. these forests Ove are Onjela acidi smrča ground, imaju within manje these učešće, forest a često stands, su clearlyvisokoproduktivne differentiated, šumske whereby sastojine differentia- u wellprisutne developed vrste are iz blue nižih berry vegetacijskih populations, tionpogledu related diverziteta to the whole slijede complex gorske of bukove factors whilepojaseva on neutral kao što ground je grab, occur hrast typical kitnjak, “fag- resultsšume. in Postoji belonging jasna to specific diferencijacija biogeographic u ophilous“divlja trešnja species. itd. region. odnosu na geološku podlogu i Na kiselim zemljištima u ovim šumskim For the structure of montane beech woods, ekoklimatske uslove, a diferencijacija u sastojinama su vrlo dobro razvijene fir and spruce are less important. On the oth- odnosu na cjelokupan kompleks faktora populacije borovnice, dok se na er hand, frequently present are species from rezultira pripadnošću određenoj neutralnim zemljištima u sastavu sprata the lower vegetation belts, such as hornbeam, biogeografskoj cjelini. zeljastih biljaka nalaze tipične „fagofilne“ sessile oak, wild cherry etc. U strukturi montanih bukovih zajednica vrste.

PrimevalPrašumski forest rezervati reserves u Bosni in Bosnia i Hercegovini and Herzegovina

InJoš 1952, davne because 1952. of its godine, outstanding zbog beauty svoje tuatedStolovaš, at altitudete Lom from(297, 1.1808 ha) tokoji 1.510 se nalazi m on andizuzetne species ljepote richness, i bogatstva the primeval živog svijeta, forest Stolovašna istoimenoj Mt., then planini, Lom (297, na 8 nadmorskojha) situated namedprašuma Perućica Perućica was designated je proglašena as natural onvisini mountain od oko carrying 1.250 m. the U obasame pomenuta name at forestprirodnim reserve. šumskim It is today rezervatom. part of the Danas se aboutrezervata 1.250 osnovnu m altitude. životnu Main zajednicu living com- čine nationalona nalazi park, u sklopuencompassing Nacionalnog large area parka of munitiybukovo-jelove in the both šume afore sanamed značajnim reserves Sutjeska, koji obuhvata veliko područje mountains Maglić (2.386 m), Volujak (1.978 areučešćem beech-fir smrče. woods Osim with ovih significant vrsta, ovdje share su planina Maglić (2.386 m), Volujak (1.978 m), Snježnica (1.804 m). One of the highest ofzastupljene spruce. i očuvane populacije gorskog m), Snježnica (1.804 m). Jednu od najvećih landscape values here represents 75 m high Besides,javora, herejarebike are well i brojnih preserved drugih populations vrsta u pejzažnih vrijednosti prašume čini waterfall called , which is a sha- ofvišim sycomore, spratovima. European U mountainash spratu šiblja and se vodopad Skakavac, visok 75 m, koji je dio najčešće javljaju kozokrvine, likovac, rePerućićkog of Perućac’s potoka. brook. PrašumuThe primeval Perućicu, forest many other species of higher strata. Wit- Perućica, covering 1.291 ha, is mainly com- hindivlja shrubs ruža, most ribizla frequently i borovnica. occur Fauna woodbi- ova koja obuhvata površinu od 1.291 ha, dva šumska rezervata je takođe bogata, a posed of climax vegetation which is beech- ne, dwarf bay, dog’s rose, gooseberry and najvećim dijelom čini upravo klimatogene čine je, između ostalog: medvjed, vuk, fir woodland. In these woods are being pre- blue berry. Fauna of these two reserves is sastojine bukovo-jelovih šuma, koje ovdje lisica, divlja svinja, zec, srna, te globalno served most valuable treasures of plant and also very rich, and includes, among others: čuvaju najveća bogatstva biljnog i ugrožene vrste: ris, hermelin i vjeverica. animalživotinjskog world. svijeta. There Pojedinaare beech stabla trees bukvewhich bear,Među wolf, faunom fox, wild ptica boar, ovdje hare, su,roe deer između and aresu staraover 50 i metres po nekoliko tall, in vijekova,diameter 150 visoka cm, globallyostalih threatened konstatovane species: i tetrijeb,lynx, stoat mali and andpreko few 50 centuries m, sa dijametrom old. On vertical oko 150 profile cm. Na of squirrel.tetrijeb, jastreb Among kokošar birds herei sivi soko.are identified Sutjeskavertikalnom surrounding profilu planinamountains, oko theySutjeske take following ones capercailie, black grouse, Temeljne biološke vrijednosti ovim positionsnaseljavaju between prostor montane između and montanih sub-alpine i goshawk and peregrine falcon. rezervatima daju prašume bukve, jele i beechsubalpijskih forests creating bukovih most šuma, complex izgrađujući ecosy- The basic biologic value these reserves owe to ekosisteme najsloženije po strukturi i smrče U zavisnosti od odnosa stems in respect to structure and seasonal theedifikatorskih primeval forest vrsta of beech,mogu firse andrazlikovati spruce. dynamics.izraženoj sezonskojThe animal dinamici. world is richŽivotinjski and in- Depending on edificator species here can svijet je bogat i čini ga veliki broj vrsta sljedeće zajednice: šume sa učešćem cludes different species of mammals, birds, bebukve differentiated i jele (Abieti-Fagetum following communities: dinaricum), reptiles,sisara, ptica,amphibians, gmizavaca, fishes and vodozemaca, many in- beech-fir woods Abieti-Fagetum dinaricum, riba, te brojnih predstavnika iz grupe šume jele i smrče (Abieti-Piceetum vertebrates. Frequently occuring are: bear, fir-spruce woods Abieti-Piceetum illyricum, beskičmenjaka. Ovdje su česti: medvjed, illyricum), te miješane šume bukve i jele sa chamois, roe-deer, wild boar, pine and bee- mixed beech-fir woods with spruce facies divojarac, srndać, vepar, kuna zlatica i facijesima smrče (Abieti-Fagetum ch marten, wild cat, fox and others; as for Abieti-Fagetum piceetosum abietis. bjelica, divlja mačka, lisica i druge; a od piceetosum abietis). theptica birds su tu: there suri are: orao, golden orao krstaš,eagle, imperialtetrijeb- PlantsOd biljnih possesing vrsta high kojebiologic imaju value visokewithin eagle,gluhan, capercailie, sivi soko, crvenorepiperegrine kos,falcon, jarebica red- thesebiološke ecosystems vrijednosti are: u Lilium ovim ekosistemimamartagon, Vi- tailledkamenjarka, blackbird, lještarka rock ipartridge, druge. hazel hen ciasu: oroboides,Lilium martagon,Dentaria enneaphyllos, Vicia oroboides, Genti- and others. ana asclepiadea, Saxifraga rotundifolia, Lis- Na području Bosne i Hercegovine se Dentaria enneaphyllos, Gentiana asclepiadea, On the territory of Bosnia and Herzegovina tera cordata, Goodyera repens, Platanthera nalazi još nekoliko manjih prašumskih Saxifraga rotundifolia, Listera cordata, occur few more primeval forest reserves of bifolia, Galanthus nivalis, Polygonatum lati- rezervata od koji su najpoznatiji Janj (295 Goodyera repens, Platanthera bifolia, whichha), smješten the most na famous nadmorskim is Janj (295 visinama ha), si- foliumGalanthus and nivalis,diversity Polygonatum of macromycetes. latifolium, DIVERSITY OF LANDSCAPES između 1.180 i 1.510 m na masivu te veliki broj makromiceta. 65 VisokHigh preservation stepen očuvanosti level of primeval prašumskih forest re- ApartPored from navedenih afore named postoje primeval još forests, i malethere rezervataserves in Bosnia Bosne and i Hercegovine Herzegovina i ensures danas areprašume several šumasmall beech-fir bukve i forests jele sa with smrčom: spruce: pružaexcellent dobre conditions uslove for kao many stanište wild mnogihanimals, Ravna valavala on na Igman Igmanu Mt. (45 (45 ha), ha), Trstionica Trstionica vrstaincluding divljih the globallyživotinja, threatened među kojimaones, for su in- i nearpored Kakanj Kaknja town (32,5 (32,5 ha). ha). Osim Beside, toga it is u on toku the globalnostance: brown ugrožene bear (Ursus vrste, arctos) ,kao: wolf (Canis mrki wayje izdvajanje a designation novih of prašumskihnew primeval rezervata: forest re- lupus)medvjed, capercailie (Ursus (arctos)Tetrao urogallus), vuk (Canis, lynx lupus) (Lynx, serves:u Kladnju in Kladanj i Kaknju and čistih Kakanj šuma straight bukve, beech a na lynxtetrijeb). gluhan (Tetrao urogallus), ris (Lynx woods,Blidinju on šuma Blidinje munike. lake whitebark pine woods. lynx).

EkosistemiEcosystems tamnihof dark coniferousčetinarskih woods šuma

ČetinarskeConifer woods šume in Bosnia na and prostoru Herzegovina Bosne take i perhumidStaništa and tamnih humid četinarskih climate over šuma entire se Hercegovinecolder places in the zauzimaju upland belt, najhladnija representing year.karakterišu After its perhumidnom thermal character, i humidnom the climate staništatherefore gorskoga true balkan pojasa, range te taiga. u ekološkom It is being isklimom cold, having tokom in čitavesome months godine. character Prema smisludifferentiated ovi ekosistemi in several predstavljaju living communities, prave oftoplinskom nival ecoclimate. karakteru, Annual klima jeprecipitation hladna, te balkanskewhich cover tajge. the largest Diferenciraju surface in se the na regionveliki isu pojedinimregulary over mjesecima 1.500 mm. ima Average karakteristike annual brojof mountains životnih Romanija,zajednica, Ozren, a najveće površine and temperaturesnivalne ekoklime. vary between Godišnja +6°C and količina +2°C; zauzimajuVitorog. Elsewhere u regionu their occurenceRomanije, is Ozrena, induced padavinaabsolute minimum je u pravilu falls prekotill -35°C 1.500 (-45°C), mm. Zvijezdeby ecoclimate i Vitoroga. conditions. Na drugim mjestima Srednjewhereas absolute godišnje maximum temperature doesn’t exceed na njihovaAbiotic component pojava jeof these uzrokovana ecosystems eko- are staništima+25°C. variraju između 2 i 6 0 C; klimatskimdifferent series prilikama. of silicate and carbonate apsolutneWithin dark minimalne coniferous sewoods spuštaju of Bosnia i do -and 35 Abiotičkarocks, whereas komponenta soils are mainly ovih distric ekosistema cam- °CHerzegovina (-45 °C), accomplished a apsolutne is high maksimalne biologic predstavljenabisol and calcocambisol je različitim But, on more serijama incli- vrijednostiand ecologic ne diversity. prelaze 25 °C. silikatnihnated slopes i karbonatnih and in lower stijena, part of a mounatinzemljišta TamneDepening četinarske on hydro-thermic šume regime, na području geolo- subelt, uglavnomoccur soils with distrični A-C profile kambisoli – rankers, i Bosnegic foundation i Hercegovine and altitude, postižudark coniferous visok kalkokambisoli.calcomelanosol and Međutim, rendsine. na strmijim stupanjwoods are biološkog differentiated i ekološkog into several diverziteta. ecosys- Habitats of dark coniferous woods have got tem types: nagibima i u donjem dijelu pretpla- U zavisnosti od hidrotermičkog režima, ninskog pojasa, prisutna su i tla A-C geološke podloge i nadmorske visine, profilat Ecosystems – rankeri, of montane kalkomelanosoli spruce woods. These i tamnewoods četinarskeare developed šume in these diferenciraju upper hilly and na rendzine.upland belt, usually continuing onto fragmentedviše belttipova of beech ekosistema: woods. They occur mainly on carbonates and partially silicates of hornblende series. Soils are calcocambisol and lEkosistemi montanih šuma smrče. Montane smrčeve šume su razvijene u gornjem distric cambisol; dijelu brdskog i u gorskom pojasu nadovezujući se najčešće na diskontinuirani pojas t Ecosystemsbukovih šuma. of spruce-fir Prisutne woods su in uglavnom the upland na belt. karbonatima The communities i dijelom of spruce-fir na silikatima woods Abietirožnjačke - Piceetum serije. Zemljištaillyricum developsu kalkokambisoli on colder places i distrični in the kambi uplandsoli; belt, more frequently

lonEkosistemi acid brown smrčevo-jelovih earth, whereas šuma seldom u gorskom on limestone pojasu. brown Zajednice earth; ekosistema smrčevo - t Ecosystemsjelovih šuma of spruceAbieti -woods Piceetum with illyricum coltsfoot .razvijaju On well sedeveloped na hladnim and morestaništima acid soil gorskog type, suchpojasa, as češćedistric na cambisol kiselom layingsmeđem, over a rjeđehornblend na smeđem on northern krečnjačkom slopes ofzemljištu; Dinaric masiffs, lexistsEkosistemi smaller smrčevih surface šuma covered sa urezicomby this community;. Na razvijenijim i kiselijim tlima, distričnim t Ecosystemskambisolima of sprucepovrh withrožnaca clubmosses. na sjevernim On deep padinama brown earth dinarskih laying masiv over hornblenda egzistiraju or onmanje podsols, površine developed pod ovom are fragments zajednicom; of this community. It develops in spruce-fir area, lEkosistem smrčevih šuma sa crvotočinama. Na dubokim smeđim zemljištima povrh sometimes in fir-beech area with spruce; rožnaca ili na podzoliranim zemljištima mjestimično su razvijeni fragmenti ove Ecosystems of spruce-scots pine woods. On the territory of Bosnia and Herzegovina the- t zajednice. Razvija se u zoni smrče i jele, katkad i jele i bukve sa smrčom; se woods inhabit mainly warmer expositions, till 25, respectively 30 degrees inclinated lEkosistemi smrčevo-bjeloborovih šuma. Na prostoru Bosne i Hercegovine šume smrče i slopes,bijelog carbonate bora nastanjuju geologic uglavnom foundation toplije and carbonate ekspozicije, brown nagibe earth, terena sometimes do 25, odnosnoeven cal- comelanosol.30 tepeni, krečnjačku Those are geološkumainly lovely podlogu and well i smeđa developed krečnjačka forest communities zemljišta, ponekad with high i economickalkomelanosole. importance. To They su veoma are rich lijepe in species. i razvijene Beside šumske species occuring zajednice in sa coniferous visokim woods,privrednim there značajem.is a line of, Bogatein some su extent, vrstama. thermophilous Osim vrsta forms; četinarskih šuma, tu je i čitav DIVERSITY OF LANDSCAPES t Ecosystemsniz nešto termofilnijih of spruce woods oblika; with bogmosses. In this area, spruce communities on humid

66 and peat-like ground have got azonal and local character. This has been recorded in lEkosistemi smrčevih šuma sa mahovinama tresetarkama. Zajednica smrče na vlažnom i severalzatresećenom localities. zemljištu, These communities na ovom prostoru develope ima on azonalan silicate foundation i lokalan karakter. and acrohystosol, Konsta- partiallytovano jeon nagley svega transformed nekoliko in peat, površina. on plain Razvija or slightly se nainclinated silikatnim terrain; supstratima i t Ecosystemszemljištima of tipa Serbian visokog spruce treseta,. The Serbiana djelomično spruce i communitieszatresećenog areglejnog being tla, differentiated na ravnim inili several blago nagnutimtypes, which terenima; are induced by differences in abiotic factors. Nevertheless, these lcommunitiesEkosistemi šuma reach istočnobosanske their optimal development (Pančićeve) on omorike carbonate. Zajednice rocks, only sa sporadically omorikom on se serpentinediferenciraju and naperidote; nekoliko različitih tipova uslovljenih razlikama u abiotičkim faktorima. Ipak, sve zajednice se karakterišu optimalnim razvojem na karbonatnim t Ecosystems of fir and Oreoherzogia. Stands of this community develop in the upland stijenama, a samo sporadično na serpentinitima i peridotitima; belt of the investigated area. Special characteristic of these ecosystems represent the oc- lEkosistemi jele i ljigovine. Sastojine ove zajednice se razvijaju u gorskom pojasu na curenceistraživanom of huge prostoru.limestone and Karakteristika limestone-dolomite ovih ekosistema blocks at the je surface. prisus Standstvo velikih of fir andkrečnjakih Oreoherzogia i krečnjačko-dolomitnih between limestone blocksblokova are na with površini limited podloge. distribution Sastojine on the zajednice investi- gatedjele i ljigovinearea. na krečnjačkim blokovima na istraživanom prostoru razvijene su na Apart from afore mentioned, in the area of Physiognomic and structural features of this IzuzevBosnia and pomenutih, Herzegovina na exist području ecosystems Bosne of i biomubiom are daju: determined smrča, by: jela, spruce, bijeli bor,fir, scots ist- Hercegovinespruce woods onegzistiraju podsol, then i ekosistemi woods with sm- fir očnobosanskapine, Serbian spruce, (Pančićeva) european omorika, mountain- jar- rčevihand Galium šuma rotundifolium na podzolu,, firjele and i okrugloli- hard fern, ebika,ash, species kozokrvine, of genus divlje Lonicera ruže,, borovnica,dog’s rose, snogfir and broća, reedgrass jele i rebrače,between carbonatejele i milave blocks na kruščica,blue berry, brusnica, plar tree, redlikovac, whortlerberry, dvolisnik, dwarf bek- krečnjačkimin the upper blokovimaupland belt gornjeg and lower dijela sub-al- gor- ica,bay, lesser zečija buterfly, kiselica, melicgrass, mrežolist, wood urodica, sorrel, skogpine belt,i donjeg and subalpinskogwoods with fir pojasa, and common te jele i travacreeping od lady’s utrobice, tresses, crvotočine, cow wheat, te mnogewillow krkavine.buckthorn. druge.gentian, clubmosses and many others. Fizionomska i strukturna svojstva ovom

EkosistemiEcosystems visokihof tall herb zeleni communities KaoAs azonaljedan od vegetation tipova azonalne type, vegetacijein specific u biomasskom vegetacionom that is soft dueperiodu to high proizvode proportion ve- specifičnimedaphic, orographic, edafskim, pedologic orografskim, and pedo- eco- oflike water količine in it,zelene evolves mase. under Razgradnja conditions ze- loškimlogic conditions i ekološkim in general, prilikama occur uopšte, tall herb ra- ofljaste high zelene air humidity, mase koja, high premalevel of konzis-under- zvijenacommunities. je vegetacija Reffering visokih habitats zeleni. are mainlyStaniš- groundtenciji biljnihwater and dijelova frequent i sama floodings ima visokcom- tain ovihsmall zajednica depressions, su, whichuglavnom, aren’t male exposed de- ingsadržaj from vode, the mountain protiče uz streams. visoku relativnuThe con- presije,neither kojeto high nisu evaporation izložene visokoj nor extremeevapor- sequencevlažnost vazduha,of such decomposition visok nivo podzemnih is nitrates aciji, niti izrazitim temperaturnim eks- voda, te vrlo često prisutne i plavne vode temperatures. being accumulated, which is the prereq- tremima. planinskih potoka. Posljedica razgradnje These ecosystem types are optimally de- uisit for most of the species within these u ovim uslovima je akumulacija nitrata, Ovajveloped tip atekosistema altitude spanningse optimalno from razvija 1.100 plant communities to occur. što je i uslov pojavljivanja najvećeg broja nato 1.400nadmorskim metres, visinamaon places između with high 1.100 air i In difference to tall herb communities 1.400 m, na staništima na kojima je pri- vrsta iz florističkog sastava ovih zajedn- humidity maintaned continous by the oc- emergingica. in high humidity milieu, along sutnacuring visoka species. vlaga, Tall a kojuherb ovecommunities vrste odr- forest edges and on dry, open and mild ni- žavaju konstatnom u mikro-klimatskim Za razliku od ekosistema visokih zeleni go down to lower altitude, reaching even trified places emerge thermophylous tall uslovima. Zajednice visokih zeleni se spu- koji se razvijaju u uslovima povišene vl- montane beech belt, or get mixed with the herb communities. štaju i na manje nadmorske visine, pa se age, a dio su zatvorenog mozaika šumskih hygrophilous wood communities. sreću i u pojasu montanih bukovih šuma, ekosistema, uz ivice šuma i na suhim ot- iliAs far u kompleksuas physignomy sa vegetacijomis concerned, higrof- there vorenim, blago nitrificiranim staništima, ilnihis a part šumskih of tall zaje-dnica. herb communities charac- razvija se vegetacija termofilnih visokih terized by large-leaved plants that in short U pogledu fizionomije, dio zajednica vi- zeleni. vegetation period produce great quantity sokih zeleni je karakterističan po prisus- of green biomass. Decompostion of such tvu krupnolisnih biljnih vrsta, koje u krat- DIVERSITY OF LANDSCAPES

67 EkosistemiEcosystems mezofilnihof mesophylous livada meadows gorskog in pojasa the upland belt LivadskiMeadows are ekosistemi developed su in razvijenithe zones uof zo-all pama,and even Pirinejima, northwestern pa iDinaric sjeverozapadnim Alps. Main namaforest ecosystems.svih šumskih High ekosistema. diversity within Izražena the Dinaridima.feature of our Osnovnameadows karakteristikais the occurence na- of dinamikameadows here osnovnih is caused ekološkihby highly dynamic faktora šihdinaric livada and je balcanprisustvo range brojnih endemic dinarskih species. i uslovljavaecologic factors. visok stepenConsidering njihovog the diverzit- soils, it balkanskihOn the territory endema of Bosnia u njihovom and Herzegovina sastavu. eta.prevails Zemljišta semigley, na ilimerized staništima soil ekosistema and brown Nathese prostoru meadows Bosne reach i Hercegovine their northwestern ove liva- livada su semigleji, ilimerizovana i smeđa de dosežu svoju sjeverozapadnu granicu. earth. The geologic foundation is diverse. boundary. That kind of meadows is being tla, razvijena na različitim tipovima geol- Livade ovog tipa se ekstenzivno obrađuju In the upland belt of southeastern Dinaric extensively treated giving smaller yield. oške podloge. i daju slabije prinose sijena. Njihova me- Alps exist special kind of meadow com- Due to differences in ecologic conditions U gorskom pojasu jugoistočnih Dinarida đusobna diferencijacija potiče od razlika munities that differs in its structure from uthey ekološkim can be differentiated uslovima staništa, as follows: te nalaz- egzistirajuthe similar posebne communities livadske in zajednice,Alps, Pirines ko- je se strukturom razlikuju od sličnih na Al- imo:

tlEcosystemsEkosisteme of gorskih upland livada meadows na vlažnimon wet, humus-rich krečnjačkim limestone zemljištima ground; bogatim humusom; tlEcosystemsEkosisteme of gorskih upland livada meadows na smeđemon brown krečnjačkom limestone earth; zemljištu; lt EcosystemsEkosisteme of ljutića buttercup i pančićije; and Pancicia serbica; lt EcosystemsEkosisteme of ljutića buttercup i mrazovca and crocus na dubokim on deep acidifiedzakiseljenim soils; zemljištima; lt EcosystemsEkosisteme of gorskih upland livada meadows na bazamaon base-rich bogatim ground; zemljištima; lt EcosystemsEkosisteme of gorskih upland livada meadows sa bosanskim with Bosnian ljiljanom; lily; lt EcosystemsEkosisteme of pančićije Pancicia i serbicabosanskog and Bosnianljiljana; lily; lt EcosystemsEkosisteme of gorskih upland livada mowed košanica. meadows.

NaWithin staništima these meadows ovih livada grow rastu also i bosanski Bosnian Natumn, silikatnoj followed by geološkoj long and podlozi, cold winter. te na ljiljanlily (Lilium (Lilium bosniacum), bosniacum), Bosnian bosanski catchfly karbonatnojIn central and podlozi western naEurope dubljim widely zaki- dis- pucavac(Silene bosniaca), (Silene Sendtner’s bosniaca), cathfly sendtnerov (Silene seljenimtributed tlimaecosystems razvijeni of matgrasssu ekosistemi Nardus sa pucavacsendtneri), (mountainSilene sendtneri), violet (Viola planinska elegan- travomstricta develop tvrdačom on silicate, (Nardus and stricta on limestone), inače ljubičica (Viola elegantula) i mnoge druge. široko zastupljeni u srednjoj i zapadnoj tula) and many others. too if a deeper acidifed soil is laying over. Evropi. Livade trave tvrdače su sa lošim OsimBeside pomenutihafore mentioned endemičnih endemic livadskih kind of These meadows give low quality hay be- kvalitetom sijena i rijetko se kose, te su ekosistema,ecosystems, on na bosnia-herzegovina’s bosanskohercegovačkim moun- ing therefore rarely mowed and mainly left planinama su česte i široko raspro- uglavnom prepuštene za ispašu stoke. tains frequent and widely distributed are over for grazing purpose. These ecosystems stranjene livade vlasulje i rosulje. Osim Ovi ekosistemi najčešće nastaju meadows of fescues and common bent. emerge after spruce and spruce-fir woods svoje očaravajuće ljepote, od ranog degradacijom smrčevih i smrčevo-jelovih proljećaApart from pa their do kasnogastonishing ljeta, beauty, ove livade from šuma.get degraded. imajuearly spring i visoku till late ekonomsku summer, these vrijednost. mead- NaOn warmer toplijim slopes padinama and more i plićim shallow tlima soil Njihovoows achieve sijeno high je economic kvalitetna values. hrana Hay i zais razvijenetypes developed su termofilneare thermophilous livade mead- reda sitnuhigh quality i za krupnufood for stoku,both small te za and brojnu large Brometaliaows from the erecti, order koje Brometalia na još plićimerecti, whichtlima divljač.catlle, and even for game species. postepenoon even more prelaze shallow u soil brdske gradually i gorske turn OdFrom ranogearly spring proljeća these meadows ovim livadama are domi- kamenjare.into montane U and njihovom upland’s rocky sastavu grassland. domi- dominiranated by green-yellow zeleno-žuta colour boja of od dandelion’s cvatova nirajuIn the ovsikcomposition, bokvica prevail srednja, brome dubačac,, hoary maslačkaflower, then, zatim a bit neštolater bykasnije golden zlatno colour žuta of lazarkinja,platain, germander, kravljak, sweet osjak, woodruff, končara, perfo- krestušac, celinšćica, kostrika, šiljka, bojavarious od buttercups mnogih ljutića and whole, te čitavi spectrum spektri of liate alexanders, thistle, dropwort, common mirisavka i druge. svihcolours boja created i nijansi by knapweed, od cvatova purple različka, loos- milkwort, common self-heal, Danthonia, vrbice,estrife, malogsmall yellowhead, omana; u jesen in autumn tamnoplava there Livadskesweet scedent zajednice and others. gorskog pojasa su od cvjetova barskog encijana, te velikim dijelom izgrađene od medo- is a deep blue colour of marsh gentian, then Meadow communities in the upland belt are svijetloljubičasti cvjetovi mrazovca, koji u nosnih, ljekovitih i vitaminskih vrsta. light violet of autumn crocus that usually mostly composed of honey-producing, me- ovom kraju obično najavljuju dolazak svježihannounce i the sunčanih arrival of jeseni, fresh and te sunny dugih au- i dicinal and vitaminous plants. hladnih zima. DIVERSITY OF LANDSCAPES

68 EcosystemsEkosistemi gorskihof upland potoka brooks TheNajljepše most i najsnažnijebeautiful and dijelove powerful gorskih share pe- of mountainskohercego-vačkog water, hiding biološkog unique iliving ekološkog world uplandjzaža viđamo landscapes uz jake is planinsketo be seen potoke along bo-the inbogatstva. it, is considered Ovdje navodimoto be a treasury samo of neke bosnia- od mountainsanskohercegovačkih brooks in Dinarida.bosnia-herzegovina’s Bistra vo- herzegovina’sendemičnih formibiologic vodenih and ecologic insekata, diversity. koje Dinaricda se uskim Alps. koritima Clear water između rushes okolnih through ma- a Hereafteržive u izvorišnim are listed dijelovima some endemic planinskih forms narrowsiva žuri passages prema mirnimthat are tokovimasquized between Bosne, ofpotoka aquatic i kraških insects područja: living around springs of surroundingVrbasa, Drine. masiffs Skrivajući toward jedinstven calm streams ne- mountain brooks and karst streams: ofponovljiv Bosna, Vrbassvijet andživih Drina organizama, rivers. The hladne cold planinske vode i danas čine riznicu bosan-

TableTabela 27. 27. – Endemic – Endemične species ofvrste aquatic vodenih insects insekatain mountain u izvorištima and karst springs pla ninskihin Bosnia iand kraških Herzegovina potoka

Rhyachopila bosniaca Schmid Miljacka, Bioštica Allotrichia marinkovacae Malycki Lištica, Trebišnjica Hidropsyche dinarica Marinkovic , Žabljak Hidropsyche smiljae Marinkovic Lištica, Trebišnjica Chaetopteryx bosniaca Marinković Bistrica, Žabljak, Pliva, Sanica, Bioštica, Miljacka Chaetopteryx gonospina Marinković Ribnik, Sanica, Pliva, Bioštica, Miljacka Chaetopteryx shmidi Botosaneanum Bistrica, Žabljak Annitella apfelbecki Klapalek Bistrica,Pliva, Sanica, Trebišnjica, Lištica, Miljacka Drusus bosnicus Klapalek Ribnik, Sanica, Pliva Drusus klapaleki Marinković Miljacka, Bioštica Drusus medianus Marinković Ribnik, Sanica, Pliva Drusus rad. septentrionis Marinković Bistrica, Žabljak Rhyachopila vranitzensis Mar. et Bistrica, Pliva, Sanica, Lištica, Miljacka, Bioštica Bot. Drusus ramae Marinković Lištica, Trebišnjica Drusus shmidi Botosaneanum Miljacka, Bioštica Drusus vespertinus Marinković Bistrica, Žabljak Dinaridi Potamophylax winnwguthi Klapalek Dinaric Alps Ribnik, Pliva, Sanica, Miljacka, Bioštica Limnephilus graecus Schmid Lištica, Trebišnjica Rhyachopila trescaviscensis Bot. Lištica, Miljacka, Bioštica, Pliva, Sanica Rhyachopila balcanica Radovanovic Bistrica, Lištica, Trebišnjica,Miljacka, Pliva, Sanica Rhyachopila trescaviscensis Bot. Lištica, Miljacka, Bioštica, Pliva, Sanica W Balkan

Rhyachopila balcanica Radovanovic Balkan Western Bistrica, Lištica, Miljacka, Ribnica, Pliva, Sanica Micrasema sericeum Klapalek Bistrica, Žabljak, Lištica, Trebišnjca Annitella triloba Marinković Lištica, Trebišnjica, Miljacka, Bioštica Balk. Rhyachopila loxias Schmid Balk. Lištica, Miljacka, Bioštica Glossosoma discophorum Klapalek Bistrica, Lištica, Trebišnjica,Miljacka,Bioštica Potamophylax pallidus Klapalek Ribnik, Pliva, Sanica, Miljacka, Bioštica

Hidropsyche tabacarui ati Pliva, Sanica, Miljacka, Bioštica Botosaneanum p Threma anomalum MacLachan Lištica, Trebišnjica, Bioštica, Miljacka Beraeamayia shmidi Botosaneanum Lištica, Trebišnjica Balkan, Karpati Balkan, Kar

Rhyachopila furcifera Klapalek Miljacka, Bioštica DIVERSITY OF LANDSCAPES

69 UnikatnostThe uniqueness strukture in structure i dinamike, and dynamics te po- illustrateshercegovačkih how rijekaexceptional prikazane is the su connec-u tabeli stankaof dinaric dinarskih upland gorskih landscapes, pejzaža, apart osim from sp- tion28. To between nesumnjivo forests ilustruje and water izuzetnu regime pove- in ecifičnogdiversity of diverzitetaplants and mushrooms, biljaka i has gljiva in- mountainzanost šumskih springs. staništa It also nehelps samo in recogni-sa reži- usloviloduced special je i patterns posebne of oblikeanimal i diversity. obrasce tionmom of gorskih unique speciationizvorišta, negoprocesses, i determina- because diverzitetaThis relates životinja.especially Toto organisms se posebno living od- ofciju which unikatnih the maintenance procesa specijacije, of forest ecosys- a po- nosiin mountain na grupe springs organizama and brooks, koji žive like u gor-it is tem’ssebno stability endemogeneze. is sacred for Zbog the protection toga je oč- of skimthe case izvorima in the i uplandpotocima, belt kakvihof Bosnia je izuz- and mountainuvanje stabilnosti streams. šumskih ekosistema ne- etnoHerzegovina. puno u ovomSpecific pojasu ecologic u Bosni conditions i Her- Theprikosnoveno best studied u očuvanju group of gorskihorganisms izvora here i cegovini.determined Specifičneby different ekološkekind of forests prilike re- ispotoka, Psychodidae te endemičnog (Pericoma biodiverziteta glacialis, P. lju-in- uslovljenesulted in the djelovanjem pronounced različitih endemogenesis šuma re- biniensis,sekata. P. marinkovići, P. mučibabići, P. for many aquatic insects. In the springs of rotunda, P. vaillanti, Mormia curvistylia, zultirale su i naglašenom endemo- Posebno dobro istraženu grupu na ovim upland landscapes lives great number of en- Panimurus bosnicus, P. Verbassicus, Thre- genezom mnogih grupa vodenih insek- staništima čine Psihodidae (Pericoma gl- demic aquatic insects of which many were ticus optabilis). ata. Upravo u izvorima u zoni gorskih pe- acialis, P. ljubiniensis, P. marinkovići, P. mu- for the first time described right here, in Beside unique insects world, in mountain jzaža živi izuzetno veliki broj endemičnih čibabići, P. rotunda, P. vaillanti, Mormia cu- this belt. The existance of such places (locus brooks frequently occur straight lines of vodenih insekata od kojih su mnogi i prvi rvistylia, Panimurus bosnicus, P. verbassicus, classicus) represents the outstanding value brown trout, bullhead and crayfish. put opisani upravo u ovom pojasu. Postoj- Threticus optabilis). anjein the takvih global mjestaanimal diversity. (locus classicus) pred- stavljaTable 27 izuzetnu shows only vrijednost some of u the globalnom species Osim unikatnog svijeta insekata u gor- diverzitetuthat are exclusively životinjskog bound carstva. to the upland skim potocima, česte su i još čiste linije pot- očne pastrmke, peša, potočnog raka. Samoparts nekeof bosnia-herzegovina’s od vrsta koje su ekskluzivno rivers. This ve- zale za gorske dijelove bosansko- StanjeState of ekosistema upland landscape’s gorskih ecosystemspejzaža DominantKako dominantne ecosystems ekosisteme of upland gorskih landscapes pe- mosttako, kaoproductive resurs drvneforest mase,ecosystems, prve nalaze being injzaža Bosnia Bosne and i Hercegovine Herzegovina čine are forestšumske com- za- thereforena udaru as a antropogenih wood resource aktivnosti. first in line of O munities,jednice, posebno whereby je we važno should istaknuti stress thestepen an- anthropogenicstanju šumskih pressures. ekosistema On najbolje state of govo-forest thropogenicantropogenih impact uticaja placed pod kojim upon sethem one andda- ecosystemsre priloženi witness podaci theiz različitih best data vremens-from dif- nas nalaze, te stanje recentnih ekosistema. kih perioda. recent state of ecosystems. ferent periods that follows. Beech-firBukovo-jelove and sole i čiste beech bukove communities zajednice naj-are produktivniji su šumski ekosistemi, pa se

GrafikonGraph 16. - 16. Zastupljenost – Proportion ofvrsta species u čistim in the straightšumskim woodland sastojinama stands .

SmrčaSpruce JelaFir Remnant soft Ostali meki 3% 0,5% Remnant wood trees Ostali lišćari CrniBlack bor pine coniferous četinari 1% 6% trees 1% Remnant Ostali tvrdi hard wood lišćaritrees 16%

Hrast BukvaBeech 15% 58% DIVERSITY OF LANDSCAPES

70 Tabela 28.Table - Procjena 28. – Assessment površina ofpod woodland šumama surface u Bosni in Bosnia i Hercegovini and Herzegovina 1992. godine. in 1992

WOODLAND SURFACE (ha) % of total B&H’s surface Straight wood habitats 532.703 10.42 Deciduous 478.393 9.36 Coniferous 54.310 1.06 Mixed wood habitats 1.798.359 35.17 Deciduous 1.107.039 21.65 Coniferous 66.609 1.30 Deciduous-coniferous 624.701 12.22 Total woodland 2.331.052 45.59 Bare mountain terrain 250.839 4.91 Total surface in B&H 5.112.900 100%

Source: Statistic yearbook of Republic Bosnia and Herzegovina, Sarajevo 1992. Izvor: Statistički godišnjak R Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1992. god.

ItProcjenjuje is estimated je that se in da Bosnia je u Bosniand Herzegovina i Herceg- Evenresursa, today, naseljavani in this belt još are od situated najranijih not onlype- hasovini been od felled tada 82.552posječeno ha of 82.552forests sinceha šuma. then. villages,rioda. but small towns of which Kupres (at MostNajveći of thedio clearings posječenih are površinain the southwestern se nalazi 1.200I danas m uabove ovom sea pojasu level) isleže the ne largest samo urban sela, region.na jugozapadu The biggest zemlje. deforestation Najveći proportion procenat complexnego čak in i manjithe upland gradovi, belt ofod bosnia-herze- kojih je Ku- (72%)deforestacije relates to (72%) the surfaces se odnosi less thanna površine one hec- govina’spres (1.200 Dinaric m n.v.) Alps najveća and entire urbana western cjelina Bal- tars,manje whereas od jednog 7% are hektara, surfaces a taking7% otpada 100 and na kan.na prostoru gorskih bosansko- površine veličine 100 i više hektara. Od more hectares. Of felled forests, 65.121 ha were Settlementshercegovačkih here occur Dinarida, mainly pa as ismall zapadnog villag- posječenih šuma 65.121 ha otpada na lis- deciduous and 17. 431 ha coniferous woods. es,Balkana. with dwellings built in typical mountain- topadne, a 17. 431 ha na četinarske šume. In the post-war period felling became more likeNaselja fashion, u ovom with pojasuhighly heavedsu uglavnom roofs, thick or- intenseU poslijeratnom around many periodu localities, sječa no je intenz-matter stoneganizovana walls and kroz small manje openings zaseoke, in it. sa Basic na- whativirana their na biologic mnogim and lokalitetimaecologic value bez was. ob- traditionalstambama activitytipične in planinske some areas arhitekture, is sustain- zira na njihovu biološku i ekološku vrij- Although the upland landscapes are under in- ablevisoko cattle nagnutim breeding, krovovima, especially used debelim to be ka- in ednost. fluences from dinaric mountain climate, with earliermenim days. zidovima i malim otvorima. plentyIako su of ekosistemisnow, and existing gorskih conditions pejzaža limit pod Osnovna tradicionalna djelatnost naroči- theuticajem permanent planinske human dinarske inhabitation, klime, they sa obil-have to u ranijem periodu, a u nekim dijel- beenjem sniježnih inhabited padavina, since the earliest te uslovi age. koji ogra- ovima i danas je održivo stočarstvo. ničavaju stalni boravak čovjeka ovdje, ipak su, zbog vrijednosti prirodnih

„I“Even danas today, po sočnim over juicy livadama meadows gorskog of the pojasa upland pa- traditionalpripremljen manner na tradicionalni with dinaric način, cream uz raskošand sebelt na desetinegraze thousands hiljada ovacaof sheeps, pramenki, whose za safety čiju abosanskog lot of in Vlašić, dinarskog Kupres, kajmaka, Glamoč te and vlašićkog, Livno sigurnostis taken care se brinu of by budne awaken uši ears bosanskog of bosnian to- madekupreškog, chees, glamočkogrepresent top i livanjskog quality delicacy sira, pred- for rnjaka,sheepdog, unikatne which iis endemične the unique pasmine and endemic u ps- thestavlja European vrhunske gastronomy, delikatese and u some evropskoj kind of ga- ećemdog’s rodu, breed. izuzetno Beside sheep,vrijednog there genofonda. are also herds Po- attractionstronomiji for i svojevrsnu both locals andatrakciju, tourists. kako Another za do- redof ovaca,milk producing tu su i bogata cows stadaand studs muznih that krava, have uniquenessmaće stanovništvo, of bosnia-herzegovina’s tako i za turiste. highlander Ovoj unik- tegrown stada wild. podivljalih All that rasnih is some konja, kind of koji decor pred- to isatnosti reflected kulture in their bosansko-hercegovačkih cultural diversity expressed gorš- stavljajuthe upland svojevrsne openings and ukrase represent gorskim most prop-valu- throughtaka treba fancy dodati clothing i posebnost and ufootware, kulturnom house dive- lancima,able share te činein the jedan european najvredniji animal dio gen genof- pool. furniture,rzitetu, koja agricultural se ogleda toolsu nekada and specialšarolikoj souve- odjeći ondaOn ufertile postojećem upland’s carstvu ground, evropskih enriched životinja. only nirs.i obući, kućnom namještaju, poljoprivrednim Uby plodnom natural gorskom dung, grows zemljištu, the most obogaćenom healthy po- je- Wellalatima, preserved te naročitim indigenous suvenirima. ethnologic ele- dinotato prirodnim(of widely known gnojivom, sorts and raste lines najzdraviji fojnički, ments,Još uvijek such veomaas frankness, očuvani warmth izvorni and etnološki hospi- krompirglamočki, (nadaleko kupreški čuvenepotato) sortethat, ifi preparedlinije fojn- in tality,elementi: along otvorenost, with clear srdačnost and clean i springdomaćinski wa- DIVERSITY OF LANDSCAPES ičkog, glamočkog, kupreškog krompira), koji 71 odnos naših gorštaka, a posebno čiste i bistre žetve zlatnoga klasja, kupljenja mirisnog sij- izvorsketer, clean vode, mountain čisti planinski air, picture-like zrak, te i upland’sslikoviti asena, seen bile in thesu inspiracijaperiod of golden i nadahnuće ear’s harvesting mnogim gorskilandscapes pejzaži of livada, meadows, proplanaka openings i šuma and forestsčine je- andpjesnicima, collection književnicima, of odorous hay, putopiscima, were the inspi- vir- dinstveneare unique preduslove prerequisites za for intenzivnije the more intensive nasel- rationtuozima for namany platnu poets, i žici writers, (Skender travel Kulenović, writers, javanjecolonization ovog prostora, in this area razvoj and zdravstvenog development i ofre- artisticIvo Andrić, virtuoso Ćamil in paitings Sijarić, and Ethem on strings Mulabdić, (Sk- kreacijskog,medicinal aand posebno recreational, seoskog especiallyturizma urural, svim enderHusein Kulenović, Đogo, te znamenitiIvo Andrić, slikari Ćamil Jurkić, Sijarić, Ber- godišnjimtourism in dobima. all seasons. Ethember, Ramić).“ Mulabdić, (Navod Husein izĐogo, TV emisijeand famous „Prir- These landscapes and highlanders that mow painters Jurkić, Berber, Ramić).“ (quoted from odna baština BiH“). Gorskijuicy grass,pejzaži fertile i u njima rye, crummy naočiti barleygorštaci, and kosci oat, TV show “Prirodna baština BiH“). sočnethen trave,handsome rodne women raži, jedrogain their ječmafancy clothesi ovsa, stasite patarenke u živopisnoj odjeći u vrijeme

Ekosistemi gorskih pejzaža sadrže brojne kostriš, crvena bazga, ognjica, trava od utr- Ecosystemsprirodne resurse, of upland’s kao štolandscapes su ljekovite, contain je- foxglove,obice, borovnica, lady’s mantle, srcopuc, crocus, mrazovac, tansy daisy, li- manystive, vitaminskenatural resources, i aromatične such biljke,as medici- a ta- redjepa elder, ljubičica, yellow zatim ox-eye, lišajevi: willow gentian,djedova blue br- kođenal, edible, i veliki vitaminous broj jestivih and i ljekovitih aromatic gljivaplants, i berry,ada, plućoliki wood cudweed, lišaj, kladonia. autumn crocus,Tu su i violet,mno- lišajeva.but also many edible and medicinal kind of thengi predstavnici lichens: old man’scarstva beard, gljiva, lungwort, a naročito Cla- Posebnumushrooms ekonomsku and lichens. vrijednost imaju i da- donia.su vrijedni There predstavnici are many representatives rodova: smrčak, from nasSpecial divlje economic biljke, kojevalue su have odigrale got wild spason- sorts thelisičarka, realm srndaćica,of fungi, especially vrganj, jesenka,valuable jež-are osnuof plants ulogu that u haveprocesima played obnove,rescuing terole pre- in thoseinac, tefrom mnoge genera: lignikolne morel, chanterelle, i terikolne gljive,bolete dindustrijskethe restoration, faze as well razvoja as in našeg the pre-indus- društva. andkoje many imaju both važnu lignicol funkciju and tericol u procesima species Velikutrial stage tržišnu of our vrijednost society. Great imaju: value velebilje, on the withrazlaganja significant drvne function mase. in the wood’s de- malina,market achieve jagoda, deadly kupina, nightshade, kiprovina, rasp- nap- composition. rstak,berry, gospinstrawberry, plašt, black kaćuni, berry, dinjica, willow vratić, herb,

PritisciPressures na ekosisteme on ecosystems gorskih of pejzažathe upland landscapes Uprkos činjenici da je prostor gorskih od uticaja nastalih kroz ljudske aktivnosti, pejzažaDespite slabo the fact naseljen, that this ekosistemima area is poorly ovih inhabited, kao ecosystems što su: of these dynamic landscapes are today endangered by impacts arising from diverse human activities, such as: dinamičnih pejzaža danas prijeti opasnost t Intensive and non-selected felling of tall forests; ltIntenzivnaUncontrolled i neselektivna hunt; sječa visokih šuma; ltNekontrolisaniDestruction and lov; degradation of soil by non-selected construction of forest communi- lUništavanjecation network i and degradacija use of forest zemljišta machines; neselektivnom izgradnjom šumskih tkomunikacijaOver-exploitation i neprimjerenom of medicinal plantsupotrebom and mushrooms; šumske mehanizacije; ltPrekomjernaIntensive natural eksploatacija progradation ljekovitih and overgrowing biljaka i gljiva; of meadows; ltIntenzivnaUnacceptable prirodna construction progradacija and concentration i zarastanje of livada; building sites in the attractive parts of lNeprihvatljivaupland belt (recreational izgradnja winter i koncentracija centres Babin građevinskihDol on Bjelašnica objekata Mt., Vlašić u Mt., atraktivnim Kupres dijelovimaplateau and gorskog Dugo polje pojasa on Čvrsnica(zimski rekreacijskiMt); centri Babin Do na Bjelašnici, Vlašić tplanina,Climate Kupres changes; i Dugo polje na Čvrsnici); ltKlimatskeAir pollution; promjene; ltAerozagađenje;Disturbances in water regime of springs and brooks. lPoremećaji režima gorskih izvora i potoka. DIVERSITY OF LANDSCAPES

72 HILLYBRDSKI LANDSCAPES PEJZAŽI BOSNE IN BOSNIA I HERCEGOVINE AND HERZEGOVINA

HillyBrdski belt (montani) in Bosnia pojas and uHerzegovina Bosni i Herce- cov- differentkontinentalne variants klime. of temperate U kompleksu continental sa ersgovini significant zauzima area značajne going površine from the idući peri- climate.ostalim ekološkimIn the complex faktorima with other ovi uslovi ecologic su pannonianod peripanonskog in the North do mediteransko-mon- to the mediterra- factorsdeterminisali these conditions specifičnost have živog determined svijeta neo-montanetanog pojasa beltna jugu. in the Staništa South. Habitatssu na dina- are specificitykoji obrazuje of tipične life which bosanske determines pejzaže. typical scatteredmičnom, over često very naglašenom dynamic and reljefu, pronounced sve do bosnianNa ovom lanscape. prostoru se posebno ističe diver- relief,900 m upn.v. to Dinamičnosti 900 metres above doprinose sea level. i hete- Its Especiallyzitet lišćarsko underlined listopadnih is a diversity šuma ofi livada. broad- dynamismrogene geološke is enhanced prilike by (krečnjaci, heterogeonus silikati, geo- leavedTipičnu decidous sliku brdskimwoods and pejzažima meadows. Typi- daju logicultrabazične conditions stijene), (limestone, širok silicate,spektar ultraba- tipova calsljedeći image ekosistemi: of hilly landscapes is made of: siczemljišta rocks), wide i različite spectrum varijante of soil umjerenotypes and lEkosistemi običnog graba i hrasta kitnjaka sa velikim brojem florističkih i geološko- t Ecosystemspedoloških of varijanti hornbeam (sa šaševima, and sessile pasjim oak in zubom, several klokočikom); floristic and geo-pedologic variants (with sedges, dog’s tooth violet, bladdernut); lEkosistemi montanih bukovih šuma sa biskupskom kapicom; t Ecosystems of montane beech woods with alpine barrenwort; lEkosistemi montane bukve i bekice; t Ecosystems of montane beech woods with melicgrass; lEkosistemi bukve i javora gluhača; t Ecosystems of beech and Acer obtusatum; lEkosistemi crnog grahora i hrasta kitnjaka; t Ecosystems of black pea and sessile oak; lEkosistemi acidofilnih šuma hrasta kitnjaka. t Ecosystems of acidophilous sessile oak woods. Na staništima sa izraženijim nagibom terena, plitkim humusno-akumulativnim zemljištimaOn higher inclinated na vodopropusnoj slopes with geološkoj shallow podlozihumus-accumulative pojavljuju se isoil azonalni and over tipovi permeable šumske vegetacijebedrock occur koju habitats čine ekosistemi: of azonal forest vegetation represented by: t Ecosystems of autumn moor grass and t Ecosystems of flowering ash and beech; lEkosistemi jesenje šašike i bukve; lEkosistemi crnog graba i bukve; beech; t Ecosystems of flowering ash and oriental lEkosistemi kitnjaka i medunca; lEkosistemi crnog jasena i bjelograbića. t Ecosystems of sessile and pubescent oak; hornbeam. lEkosistemi crnog graba i medunca; t Ecosystems of flowering ash and pubes- cent oak; Kako su pejzaži brdskog pojasa naselja i izgradnjom bogate komuni- ispresijecaniBecause the landscapes brojnim vodotocima of hilly belt are (od inter- Une ingkacione of settlements mreže. and construction of traffic nacepted zapadu by numerous do Drine streams na istoku), (from Unaovdje river su network.Mali broj ekosistema (posebno hrastovo- razvijeniin the West to i Drina ekosistemi river in the vodoljubivih East), present Theregrabovih are šuma) few ecosystems ima očuvanu (especially primarnu oak- šumskihare ecosystems zajednica of hygrophilous johe, vrba, woods oraha with i hornbeamstrukturu. forests) Osim that njihovih posses well pejzažnih preserved šibljacialder, willow, rakite. wallnut tree and purpule willow primaryvrijednosti, structure. ovi ekosistemi Except for predstavljaju their land- Značajneshrubs. površine u zoni montanih scape’svrijednost value, kao these staništa ecosystems bogatog are valuable svijeta pejzažaIn the belt of na hilly ultrabazičnim landscapes, significant stijenama area becausedivljine: of rich lovne wildlife: divljači game (zečevi, species (rabbit, srne, zauzimajuon ultrabasic ekosistemi rocks is taken toploljubivih by thermophilous šuma roe,jeleni), red-deer), ptica nesting gnjezdarica, birds, reptiles gmizavaca (lizards crnogecosystems bora of black i crnjuše, pine with teheaths ekosistemi and rock and(gušteri snakes, i zmije such kaoas ratsnakes, što su smuk, common riđovka, viper, kamenjaradebris communities i siparišta, and screes. što činiThe latter poseban ones horn-nosedposkok, sljepić viper, itd.). blind worm etc.). pejzažcomplete reliktnih the image borovih of relict šuma. pine woods. Forest ecosystems represent wood resources. Hilly landscapes are dense populated, espe- InŠumski that sense, ekosistemi especially i danas valuable predstavljaju are beech Područjecially in the area brdskih of central, pejzaža eastern, jesoutheast- gusto andizvore sessile drvne oak mase.as a base Posebnu for future vrijednost develop- naseljeno, naročito u dijelu centralne, imaju bukva i hrast kitnjak, koji su osnova ern and northwestern Bosnia. Natural image ment of traditional wood manufacturing in- istočne, jugoistočne i sjeverozapadne za dalji razvoj tradicionalne drvno- of these landscapes has been altered by inten- dustry. Besides, forest ecosystems are com- Bosne. Prirodna slika pejzaža je značajno prerađivačke djelatnosti. Šumski sive clearings, expansion of arable land, aris- mon habitat of fungi. izmijenjena intenzivnim krčenjem šuma, ekosistemi su najčešća staništa raznolikog širenjem obradivih površina, podizanjem svijeta gljiva.

„Poseban“It is a special je izazov challenge, boraviti in reddishu vijeme autumn, rumene to vrhunskihing the mushrooms nutricionih of highest vrijednosti nutritional (rujnica, values jesenispend usome prozračnim time under lišćarsko-listopadnimtransparent crowns of jesenka,(parasol mushroom,sunčanica, kingvrganji, bolete, rusule, delicious lisičarke). milk DIVERSITY OF LANDSCAPES šumamabroadleaved i uživati deciduous u susretimaforests and saenjoy gljivama meet- Ništacap, chanterelle). manji je Nothing ugođaj less i upleasant vrijeme is to prvih be 73 plodova divljih trešanja, kada se ovim šumama jestivih i vitaminskih biljnih vrsta, koje su od there when the first wild cherries ripe and when many medicinal, edible and vitaminous plant spe- protežuthese forests i vilina are kolaintercepted mliječnica, by fairy presnaca circles of i dr.).deli- davninacies, which igrale have been značajnu since ever ulogu an important u etnologiji piece i Uzcious obilje milk gljiva cap. Along i plemenitih with the lišajevarichness (hrastovof mush- etnoterapijiof ethnology and bosanskog ethnotherapy naroda of bosnia’s.“ (Navod people.“ iz lišaj,rooms djedova and noble brada, lichens plućoliki (oak’s lichen, lišaj), old u man’s ovim TV(quoted emisije from „PrirodnaTV show “Prirodna baština baština BiH). BiH). šumamabeard, lung utočište lichen) nalazi these forests i veliki provide broj ljekovitih, shelter for

U različitim ekosistemima brdskih pe- svojstvenih kulturama pojedinih naroda jzažaEcosystems poznato of je hilly oko 300landscape ljekovitih comprise biljaka ligous(Đurđevdan), ceremonies te vjerskih and practice ceremonija (use ofi obil- in- kojeabout su 300 odigrale medicinal značajnu plants ulogu that have u procesu played cense,ježja (upotrebaoak, yew, twigs anduza, of common tamjana, rue hras-for a etnogeneze,a crucial role kao in the dopunska ethnogenesis ishrana either ili u as tra- a “removaltova, tise, of grančica spells“, hyssop rutice leaves za „otklanjanje for a “pro- dicionalnimsupplementary načinima food or liječenja.in traditional Mnoge heal- od tectionuroka“, before listova evil miloduha spells“, making za „zaštitu of talis- od njihing practice. se i danas Many koriste of themi predstavljaju are being nekuused mansuroka“, etc.). izrade hamajlija itd.). vrstueven today, zaštitnog representing znaka u some etnokulturi kind of svihlogo HillyBrdski landscapes pejzaži su encompass i staništa genetic onih biljnih plant bosansko-hercego-vačkihfor the ethnoculture of people naroda. living U brd- in resourcesgenetičkih thatresursa -gardening koji su osnova is zabased ra- skomBosnia pojasu and Herzegovina. se nalaze staništa In this mnogih belt are lje- to uponzvoj voćarstva (wild cherries, (divlje pears, trešnje, cotoneaster krušake, mu-and kovitihbe found biljaka, habitats a toof su: numerous trava iva medicinal („što od europeanšmule i jarebike). mountainash). Raznovrsna Diverse i kvalitetna and high mrtvaplants, pravisuch as: živa“), mountain kunica garmander (hajdučka (“that tra- qualitydrvna biomasa biomass nekadaof wood je used bila toosnova be a basetra- va),makes kantarion a dead man ili gospina alive“), yarrow, trava, kičicaSt.John’s ili fordicionalne wood carving drvorezbarije, and production te proizvodnje of tradi- crveniwort, european kantarion, centaury, vranilova oregano, trava (origan),different tionaltradicionalne objects made drvne in galanterije wood (spindle, (vretena, purr, raznekind of vrste platains,spiny bokvica, zečji rest trn harrow, ili gladišika, thyme, tub,preslice, cask, kace, pistons, burad, musical stapovi, instruments:muzički ins- čubralinden, ili black majčina elderberry, dušica, lipa,blackthorn, zohva (baz-haw- trumpets,trumenti: šargije,flutes, trube,fiddles, frule, spoons, , ladles, dvo- ga),thorn, trnjina, dog rose, glog, strawberry, divlja ruža blackberry, (šipurak), plates,jnice, bugarije; glasses, kašike,vessels, kuhače, griddles, tanjiri, baskets, čas- šumskedropwort, jagode, brown knapweed, kupine, livadska ivy, ajuga. steža, lighte, čanci, furniture). sita, sepeti, In the laki past, namještaj). in Bosnia U pro-and kraljicaPlant resources polja, različak in hilly crveni belt represent , razbicviker, huge Herzegovinašlosti Bosne i existedHercegovine full and postojala well harmo- je po- dobričica,potential for ivica. a herbal sector’s development. nizedtpuna connectioni skladna vezabetween čovjeka man iand njegovog its en- BiljniHowever, resursi traditional brdskog knowledge pojasa danas and pred-prac- okruženja.vironment. tice regarding use of plant resources are Due to strong pressures, significant surface stavljaju veliki potencijal za razvoj her- Usljed jakih pritisaka, značajne površine fading away day after day, causing the lost that was previously woodland with shrubs balnog sektora. Međutim, tradicio-nalno šumskih i šibljačkih ekosistema danas su in traditional values of indigenous people. now is transformed into meadows, pastures, znanje i iskustva u korištenju biljnih re- pretvorene u livade, pašnjake, obradive Today, plants only occasionaly play a role arable land and settlements. In hilly land- sursa svakim danom sve više blijede, čime površine i naselja. U brdskom pejzažu da- in traditional ceremonies and cultures of scape considerable area is covered by: se gube i tradicionalne vrijednosti au- nas znatne površine zauzimaju i: tohtonogsome volks stanovništva. (Đurđevdan), Danas as well samo as in u re-ri- jetkim mjestima biljne vrste imaju ulogu u obilježavanju tradicionalnih događaja t Ecosystems of lowland’s temperate humid meadows; t Ecosystems of temperate humid eutrophic meadows with oat grass;

lt EcosystemsEkosistemi of dolinskih acidophilous umjereno meadows vlažnih with livada; bentgrass and fescue; lt EcosystemsEkosistemi of umjereno thermophilous vlažnih meadows eutrofilnih with livada brome pahovke; and hoary plantain; lt EcosystemsEkosistemi of acidofilnih thermophilous livada meadows rosulje i and vlasulje; rocky grassland; lt EcosystemsEkosistemi of toploljubivih rock crevices livada and screes. ovsika i bokvice; lEkosistemi toploljubivih livada i kamenjara; lEkosistemi u pukotinama stijena i sipara.

VelikeLarge area površine is covered zauzimaju by agricultural različite crops, ob- potatosoja, krompir(bjelac, crvenac), (bjelac, cabbage, crvenac), tomato, kupus, cu- radiveruderal kulture,and weed ali i vegetationruderalna ideveloping korovska cumber,paradajz, aubergine, krastavica, different patlidžan, sorts razneof onions, vr- vegetacijaalong the roads koja andse razvija human uz settlements. puteve i ljud- This salads,ste lukova, spices, salate, parsley, mirođija, love-in-a-mist, peršun, wild ću- skais optimal naselja. ecologic Svoj ekološki framework optimum for barley, ovdje oat, parsnip,rekot, paštrnak, carrot, different mrkva, sortsrazličite of pumpkins, sorte ti- nalazewinter and ječam, spring zob, wheat, ozima maize, i jara buckwheat, pšenica, flaxkava, and lan, diversete razno fooder krmno plants bilje (clover, (djetelina, med- kukuruz,various sorts heljda, of bean grahovi (trešnjo, (trešnjo, kućićar-ćućo, kućićar- ick,lucerka, mustard). slačica). DIVERSITY OF LANDSCAPES ćućo,mesni, mesni, aligrah, aligrah, koma), koma),pea, lens, grašak, soya bean,leća,

74 Pritisci na ekosisteme brdskih pejzaža Pressures onto ecosystems in hilly landscapes OsnovneMain threats prijetnje to the biološkojbiodiversity raznolikosti of hilly landscapes brdskih are: pejzaža su: ltIntenzivnaIntensive conversion konverzija and i fragmentacija fragmentation šumskih of forest staništahabitats otvaranjby new emopened kamenoloma, quarries, građevinskihbuilding sites, površina, fellings; sječina; ltIntenzivnaIntensive felling sječa privrednoof economically važnih important vrsta (bukva, species hrast, (beech, plemenit oak, finei lišćari) deciduous woods); ltIzgradnjaBuilding of putnih roads in komunikacija forest area and kroz fragmentation šumska of područja wildlife habitats; i fragmentacija staništa tživotinjskogErosion of arable svijeta; land by wind and water; ltEolskaEutrophication erozija i hidroerozijaof surface watercourses; poljoprivrednih zemljišta; ltEutrofikacijaUnbalanced hunt površinskih and fishing; vodotoka; ltNeuravnoteženOver-exploitation lov of i ribolov;plant and animal resources (snails, medicinal and edible plants lprekomjerno iskorištavanje biljnih i životinjskih resursa (puževi, ljekovite i jestive and fungi). biljke i gljive).

BrdskiHilly landscapes pejzaži imaju have visokgot a strategic strateški potential po- strojenjafor the sustainable baznih i development lakih industrija. of bosnia- Pod- tencijalherzegovina’s u razvoju society. održivog Hence, special bosansko- actions shouldizanja be novih undertaken naselja to sa reveal pratećom new models infras- hercegovačkogfor sustainable društva,and economically stoga se justifiedozbiljna usetrukturom which is required uzrokuje for dodatnethe maintenance pritiske of i pažnjaecosystem’s mora services. posvetiti These iznalaženju landscapes include od- ilustrujeopen and ozbiljnostunderground stepena coal mines, ugroženosti facilities rživihfor stone modela exploitation ekonomski and gravel opravdane extraction, thenokoline, facilities kao of i basicpotrebu and donošenja light industry. brzih New me- upotrebesettlements uz with očuvanje accompanied servisnih infrastructure funkcija causehanizama additional za zadovoljavanje pressure and illustrate potreba how za- ekosistema.threatened theU području environment ovih really pejzaža is. seBy na- that, jedniceemphasized na međunarodno is the need after prihvaćenim urgent design ek- lazeand i površinskiestablishment i podzemni of mechanisms kopovi required uglja, toološkim meet community standardima. demands, and based on postrojenjainternationally za eksploataciju embraced ecological različitih principles. vr- sta kamena i ekstrakciju šljunka, te po-

PERI-PANNONIANPERIPANONSKI LANDSCAPES PEJZAŽI BOSNE IN BOSNIA I HERCEGOVINE AND HERZEGOVINA

IfIdući we shall prema go jugufrom odhilly panonskih landscapes pejzaža toward anajem climate stepske which kontinentalne is under strong klime. influence Geol- lowlandbosanske of Posavine Posavina, ravnica we would prelazi first uencoun- blago fromoška podlogacontinental je većinom climate silikatna,of steppes. a zeml-Geo- terzatalasano softly waved podbrežje. hills of Ekološke Peri-. prilike Eco- se logicjišta sufoundation duboka pseudoglejnais mainly silicate i ilimerizov- with deep logicu cijelosti conditions mijenjaju, are changed a pejzaž here i živi completely svijet po- pseudo-gleyana. Na ovim or ilimerizedstaništima soils. razvijene Here are su wellbo- instaju sense dinamičniji. that the landscapes Peripanonske and wildlife planine be- developedgate lišćarsko-listopadne broadleaved deciduous šume hrastova forests i come(Kozara more na dynamic. sjeverozapadu, The mountains Prosara ofi Mo-Peri- withperipanonske oak and peri-pannonian bukve, koje zajedno beech, sawhich ne- pannoniatajica na sjeveru, (northwestern Trebovac Kozara, i Majevica northern na sj- alongšumskom with vegetacijom non-forest vegetation grade živopisne constitute pe- Prosaraeveroistoku) and Motajica, nastale sunortheastern kroz specifične Trebo- theripa-nonske peri-pannonian pejzaže. landsacapes. Idući uz vertikalniGoing up vacprocese and Majevica)orogeneze are i geogeneze. the product Čitav of specific pro- hillprofil on peripanonskihvertical profile planina,of the peri-pannonian diferencira oro-stor doand 400 geogenesis. (600) mn.v. The zaplju-skuje entire area, dosta up to mountains,se više tipova differentiate ekosistema: several ecosystem 400topla (600) panonska m, is splashed klima sa by značajnim warm pannoni- utic- types: lt EcosystemsEkosistemi of običnog woods grabawith hornbeam i hrasta lužnjaka; and common oak; lt EcosystemsEkosistemi of hrasta woods kitnjaka with sessile i veprine; oak and Ruscus hypoglossum; lt EcosystemsEkosistemi with hrasta sessile kitnjaka oak andi srebrne silver lipe;linden; lt EcosystemsEkosistemi with hrasta sessile kitnjaka and turkeyi cera; oak; lt EcosystemsEkosistemi with hrasta italian sladuna and iturkey cera u oak sjeveroistočnom in northeastern dijelu; region; lt EcosystemsEkosistemi of šuma beech bukve woods i porebnice; with hart’s tongue fern; lt EcosystemsEkosistemi of acidofilnih acidophilous šuma beech-melicgrass bekice i bukve; woods; lt EcosystemsEkosistemi of običnog woods grabawith hornbeam, i hrasta kitnjaka sessile oaksa koštrikom; and butcher’s broom; lt EcosystemsEkosistemi of običnog woods grabawith hornbeam, i hrasta kitnjaka sessile oaksa klokočikom. and bladdernut.

After degradation process take place, emerge non-forest ecosystems: Različitim oblicima degradacije nastali su nešumski ekosistemi: DIVERSITY OF LANDSCAPES

75 t Ecosystems of hygro-mesophilous meadows with tufted hair-grass; lEkosistemi higromezofilnih livada busike; Ecosystems of acidophilous meadows with bentgrass and fescue; lt Ekosistemi acidofilnih livada rosulje i vlasulje; Ecosystems of thermophilous meadows with brome. lt Ekosistemi toploljubivih livada sa ovsikom.

KaoThe izuzetnoperi-pannonian povoljno belt staništehas been za inhabitated život čovjeka, from peripanonskithe beginning, p sinceojas jeit naseljenprovides jošan out-od najranijihstanding conditions perioda. for Danas human su settlements. značajne površine Today, substantial šuma ovog woodland pejzaž areaa pretvorene is converted u agroekosisteme:into agricultural ecosystems: lt EcosystemsEkosistemi of obradivih arable land površina (cereals (žitarica and gardening i povrtlarskih cultures); kultura); lt EcosystemsEkosistemi of voćnjaka; fruit-gardens; lt EcosystemsEkosistemi of napuštenih abandoned staništa habitats uz along puteve roads i ljudska and settlements; naselja; lt UrbanUrbani and i ruralni rural ecosystems.ekosistemi. Većina naselja peripanonskog pejzaža (Če- ljaka, te autohtonim vrstama drveća, pred- stavljaju značajan genofond u biodiverz- lić,Most Maoča, of the ,settlements Gradačac, in peri-pannonian Derven- family, nightshade family, mustard fam- ta, Banja Luka, te donje Pounje na sjever- itetu peripanonskih pejzaža i cijele Bosne i landscapes (Čelić, Maoča, Srebrenik, Gra- ily, composite family, fruits and indigenous ozapadu) je ušorenog tipa, sa veoma uređ- Hercegovine. dačac, Derventa, Banja Luka, and lower tree species. enim dvorištima i gazdinskom infrast- Pounje in northwest) are with neatly ar- OnNa more dinamičnijem dynamic carbonate karbonatnom relief, reljefu, in the rukturom, te sa brojnim spomenicima ma- prema brdskom pojasu u zoni prostranih terijalneranged yards, i duhovne settled kulture. household’s infra- broad zone of woodland with turkey and structure and monuments of material and sessilešuma ceraoak, iand kitnjaka woodland i šuma with srebrne silver linden lipe i Peripanonski prostor ima izuzetno kitnjaka, diskontinuirano se pojavljuju spiritual culture. and sessile oak, scattered are fragments of povoljne uslove za razvoj održivog ekosistemi crnograbovih i crnojasenovih This area offers excellent conditions for sus- woods and shrubs with hope hornbeam and voćarstva, pa je ovaj dio Bosne i Herceg- šuma i šibljaka (padine Starog grada Sreb- tainable fruit-gardening, by which it is fa- flowering ash (slopes of the old city Srebre- ovine poznat po kvalitetnim i raznovrs- renika, okolina Banje Luke, sjeverne pa- nimmous. šljivama Here are (Gradačački some examples: sajam highšljive), qual- do- nik,dine surroundingMotajice i sjeverozapadni of Banja Luka, dijelovi northern Ko- maćimity plums sortama (the Gradačac’s fair (šarenika, of plums), se- slopeszare). of Motajica Mt. and northwestern indigenous apple sorts (šarenika, senabi- Kozara Mt.). nabija, golubača, kromp-iruša), kruškama Posebno vrijedne ambijentalne cjeline či- ja, golubača, krompiruša), pears (takiša, Fortresses of old cities (Srebrenik, Gradačac, (takiša, karamut, ječme-nka, kantaruša, je- ne tvrđave starih gradova (Srebrenik, Gr- karamut, ječmenka, kantaruša, jeribasma), Derventa, Doboj, Tešanj, Maglaj, Banja Luka ribasma), trešnjama (hašlame, bjelice, cr- adačac, Derventa, Doboj, Tešanj, Maglaj, cherries (hašlame, bjelice, crnice, hruštovi, and Dubica) build unique ambiental com- nice, hruštovi, alice), dunjama, orasima, Banja Luka i Dubica), na čijim zidinama je mušmulama,alice), quinces, dudovimawallnuts, cotoneaster, i cvjetnim mul- ba- plexesrazvijena with posebna walls that flora, are inhabited fauna i by veget- spe- štamaberries. saBesides, đulhatmama, addressed should ruticama, be gar- ši- cificacija. flora, Stare fauna bosanske and zidinevegetation. su poznato Those an- st- mširom,dens in blossom đubešećerkama, with hollyhock, zambacima, common ka- cientanište walls endemične are well bosanskeknown finding zvončike, place of te dificama,rue, common latificama, box, rose called bosiokom, đubešećerka, mi- bosnianzlatne paprati,bellflower, sveznice, rustyback, žednjaka, stonecrops, ta- loduhom,lilies, marigold, alkatmerima, basil, lovage, minđušicama, fuchsia, eve- ak- Micromeriamjanolikog thymifoliavrisića i slatke and paprati.polypodi. Ove These cje- šamom,ning primerose, kandiljima, tsar’s đurđinima,eye, calendula, carevim wen- ambientalline čine važne units elementeare important dinamike segments perip- of okom,lock beauty, nevenom, mock šebojem,orange. Many kasumpašom, horticul- theanonskih peri-pannonian pejzaža. landscape. pajasminom.tural species Nawere ovaj introduced prostor su(petunia, introd- Herein, should be addressed endangered spe- ucirane i brojne hortikulturne vrste (p- Posebno ugrožene vrste u ovim pejzažima lobelia, aster, sage, violet, figwort, primer- ciessu koštrika of which (Ruscus most importantaculeatus) iare veprina butcher’s (R- etunije,ose). Hence, lobelije, the gen zvjezdani, pool of peri-panoni- žalfije, ma- broom (Ruscus aculeatus) and Ruscus hyppo- ćuhice, zijevalice, jaglaci). Hortikulturne uscus hypoglossum), čije se cijele populacije an landscapes in Bosnia and Herzegovina glosum. The entire populations of them are vrste zajedno sa očuvanim biljnim geneti- uništavaju radi korištenja u dekorativne comprises horticultural species and herbal being completely destroyed for ornamental čkim resursima, sadržanim u raznim vr- svrhe. genetic resources contained in species be- purposes. stama mahunarki, žitarica, sljezova, po- moćnica,longing to kupusnjača, legume family, glavočika, cereals, voćnih mallow bi-

PritisciPressures na ekosisteme onto peri-pannonian peripanonskih landscapes pejzaža Usljed visoke stope naseljenosti peripanonski pejzaži su izloženi jakim antropogenim uticajimaDue to high koji predstavljajupopulation density, ozbiljne the prijetnjeperi-pannonian njihovoj landscapes strukturi. are Najdominantniji exposed to tremen- pritis- ci doussu: anthropogenic impact that seriously endanger their structure. DIVERSITY OF LANDSCAPES The most dominant impacts are:

76 ltPrekomjernaExcessively felling sječa (especially(posebno plemenitihof fine deciduous lišćara, trees, kao suchšto jeas divljwilda cherry),trešnja), which čime di-su direktnorectly endangers ugrožene different različite kindvrste of ptica birds i sitnaand small divljač; game species; ltEksploatacijaExploitation privrednoof economically važnih important vrsta (ljekovitog species (medicinal i dekorativnog and ornamental bilja); plants); ltNestručnoUnprofessional otvaranje opening kamenoloma; of quarries; ltNekontrolisanoUncontrolled waste deponovanje disposal; otpada; ltIntenzivniIntensive andprocesi uncontrolled urbanizacije urbanisation; i nekontrolisane urbanizacije; ltIzgradnjaConstruction putne of komunikacije traffic communication i infrastrukture; network and accompanying infrastructure; ltNekontrolisanaUncontrolled use upotreba of pesticides pesticida and fertilisers; i fertilizatora; ltEmisijaPollutants polutanata emission u insve all životne spheres sfere; of life; ltNeselektivnoUnselected catchment kaptiranje of prirodnih springs; izvora; ltIntenzivnaMassive introduction invazija alohtonih of alochthonous vrsta plant biljaka, and animal životinja species, i geneti andčki GMOs; modificiranih torganizama;Periodical floodings, especially in more humid seasons; ltPeriodičneInvasion and poplave, maintenance a naročito of pathogenic tokom vlažnijeg bacteria, dijela viruses, godine; yeats (agents of check , dull- lInvazijaness of cabbage,i održavanje virus brojnih diseases patogenih in plants from bakterija, nightshade virusa family). i gljivica (uzročnici šarke, kilavosti kupusa, virusne bolesti pomočnica). DioThe peripanonskih peri-pannonian pejzaža landscapes su i izvori involve termalnih many thermal i mineralnih and mineral voda springs(Gradačac, (Gradačac, Tešanj, Maglaj,Tešanj, Teslić, Maglaj, Banja Teslić, Luka, Banja Laktaši) Luka, Laktaši) koji predstavljaju which are huge poseban potential potencijal for medicinal, za razvoj edu- zd- ravstvenog,cational and edukacijskog recreational tourism.i rekreativnog turizma. PANNONIANPANONSKI PEJZAŽILANDSCAPES BOSNE OF BOSNIAI HERCEGOVINE AND HERZEGOVINA

„Na“In krajnjem the utter sjeveru northern Bosne, Bosnia, gdje even utihnu the stron- i na- sareriver planineand goes, sve under do Save Prosara moćne, Mt., pa all do the u Donjeway jjačigest planinski winds become vjetrovi, silent. gdje This se isdinamični the place iwhere vr- Povrbasjeto mighty Sava u susret river. Lijevče Then it polju, gets to pa Donje ispod Pod- Mo- letnidynamic reljef dinarskihand cliffy planinarelief of stopiDinaric sa mountainsnepreg- tajicevrbasje čije rushing padine right je after još višethat priljubišeto Lijevče polje rijeci lednommerges ravnicom, with vast plane kroz through koju, poput which pletenicaruns Sava Saviand turnspa ispod beneath Vučijaka Motajica i Trebovca Mt. whose gdje slopes isprati river looking like braids of most beautiful bos- press it even more against Sava river. It sees off najljepšenian girl. djevojke In its Bosanke,silence shiver protiče the Savashadows rijeka of rijekuBosna river Bosnu toward svom its utočištu, shelter at a Vučijak onda kaoand da u čijimwillows tišinama and poplars trepere whose sjene crowns vrba, topola, conceal polj- the osnaži,Trebovac, dobi whereas krila it moćna gets stonger i razvuče and as ihif it najšire had skogsecrets jasena, of anxious čije razrasle hearts krošnjetrembling kriju in the tajne moon- sr- štowings može, stretches od zanosne them as Majevice wide as ipossible, duboke fromSave. I ca usplahirenihlight. This is nathe mjesečevom place where sjaju,ripe plums tamo gd-more takoMajevica nepreglednom Mt. to deep Semberijom,Sava river. Thus, eto throughje sve do je zrijublue thanšljive a plavlje sea and i od undulate mora sinjega, ears of agolden klasa neustrašivevast Drine, it gets koja to daring sva odvažna Drina river kroz that, sjene žitocorn, zlatnije more i odgolden zlata than suhoga, true jegold. Bosanska This is Po- Bo- bijelihunder the vrba white i još willow bjeljih and topola, silver svojeleaved bisere poplar da- sanska Posavina. It extends from beneath Ko- trees, hands over all of its pearls to mighty Sava.“ savina.zara Mt.Pružila in the se West, ispod then Kozare it meets planine lovely na Una za- rova(quoted još from moćnijoj TV show rijeci “Prirodna Savi.“ (Navodbaština BiH“) iz TV padu i udarila u zanosnu Unu, pa ispod Pro- emisije „Prirodna baština BiH“)

Bosanska Posavina zauzima najniže po- pejzaže. Na ravničarskim pejzažima Theložaje pannonian (100 do 200 area m nadmorske of Bosnia visine).and Herze- Te- verysjevernog specific dijela wildlife Bosne of thedanas pannonian dominiraju land- govinareni su takesmanje-više the lowest zaravnjeni, positions na (between dubok- scapes.nepregledna Plain landscapes žitna polja, of northern kukuruzišta, Bosnia 100im aluvijalnim and 200 m above tlima, sea pseudogleju level). The iground prahu- is arepolja dominated bostana, raznogby vast povrćafields covered i voća, šumeby ce- morelji, na or staništaless flatened sa visokimwith deep nivoom alluvial po-kind reals,vrba, maize, topola, watermelons, lužnjaka, jasena, different posavski sorts of ofdzemne soils, pseudo-gley vode. Klima and je kontinentalnogmoulder, and high ti- vegetablesbagremari, and ušorena fruits, forests naselja, of willow, arteški pop- bu- waterpa. Topla table. ljeta, The dubokaclimate ishidromorfna continental. i au- lar,nari common i bogomolje. oak, ash, robinia, then settle- Warmtomorfna summers, tla, blagi deep reljef hydromorphous i hidro-geološka or ments, artesian wells and houses of worship. automorphous soil, douce relief and hydro- ThePanonski pannonian pejzaži landscapes se diferenciraju are differentiated na više prošlost su uslovili razvoj specifičnog ži- različitih ekosistema: geologicalvog svijeta past koji danasenabled izgrađuje the emergence panonske of in several ecosystems: t Ecosystems of woods with willow and poplar along riversides of Sava river and its tributaries; lekosistemi šuma vrbe i topole u priobalnom pojasu rijeke Save i njenih većih pritoka; t Ecosystems with Fraxinus angustifolius and summer snowflake; lekosistemi poljskog jasena i drijemovca; t Ecosystems with alder and sedges, then alder buckthorn and Fraxinus angustifolius, and common oak; lekosistemi crne johe sa šaševima, krušinom i poljskim jasenom, te lužnjakom; t Ecosystems of shrubs with purpule and basket willow; lekosistemi šibljaka rakite i košaraste vrbe; t Ecosystems of shrubs with desert indigo and low forests with robinia; DIVERSITY OF LANDSCAPES lekosistemi šibljaka amorfe i niske šume bagrema;

77 lt Ecosystemsekosistemi withlužnjaka common i žutilovke; oak and dyer’s broom; lt Ecosystemsekosistemi withlužnjaka common i običnog oak, hornbeamgraba sa koštrikom; and butcher’s broom; lt Ecosystemsekosistemi withlužnjaka common sa srebrnom oak and lipom;silver linden; lt Ecosystemsekosistemi withpanonske pannonian bukve beech sa veprinom; and Ruscus hypoglossum; lt Ecosystemsekosistemi ofvodoljubivih hygrophilous i eutrofilnih and eutrophic livada; meadows; lt Ecosystemsekosistemi ofvodoljubivih hygrophilous livada meadows beskoljenke with moorgrass i busike; and tufted hairgrass; lt Ecosystemsekosistemi ofvodenjara standing šašika water withi trstika; sedges and reed; lt Ecosystemsekosistemi inuz coastal obale slatkih belt of voda.freshwater. Kako su u prošlosti primarni ekosistemi najvećim dijelom zamijenjeni ekosistemima ni- Since many primary ecosystems in the past were replaced by less integrated ecosystems, žeg stepena ekološke integracije, najveći dio panonskih pejzaža danas čine: among pannonian landscapes now prevail:

lt EcosystemsEkosistemi of obradivih arable land; površina; lt RuralRuralni ecosystems; ekosistemi;

lt EcosystemsEkosistemi in urbanih urban areas.površina.

NavedeniThe latter tipoviones determine ekosistema the danas physiognomy čine do- themnogih wetland vrsta woods ptica, are gmizavacaimportant as i avodoz- habitat minantnuof the Pannonian fizionomiju area in bosanske Bosnia as Panonije. it is to- ofemaca. various birds, reptiles and amphibians. Najviši stepen produkcije unutar ovih day. The highest yield is achieved by different InZajednice the entire vodenjara, area, in bara dead i močvaraarmlets calledsu ra- ekosistema postižu različite vrste žitarica crops (wheat, maize, barley, oat and john- “starače“,zvijene u cijelomemerge communitiespodručju, naročito of standing u sli- (pšenice, kukuruza, ječma, zobi, sirka), jepim rukavcima površinskih vodotoka son-grass), then cultivated vegetables (water- water, ponds and marshes. Today, these are povrtlarske kulture (lubenice, bamija, („starača“). Danas predstavljaju izuzetno suncokret,melon, gombo, paprike, sunflower, paradajz, paprika, patlidžan, tomato, verybitna important staništa zahabitats očuvanje from živogthe aspect svijeta of razneaubergine, vrste different kupusa), sorts biljni of cabbage), genetički herbal re- wildlifemočvara. protection in wetlands. sursigenetic (šljive resources „požegače“, (plums calledorasi, “požegače“,kruške, ja- The grassland ecosystems of Posavina pro- buke, grožđe), te obilje hortikulturnih vr- U ekosistemima livada Posavine utočište stawallnuts, koje upotpunjuje pears, apples, pejzaže grapes) bosanske and a lot Po- of videnalaze shelter mnoge for plantbiljne species vrste kojewhich zbog are morestal- savine.horticultural species. endangerednih promjena every vodnog day because režima ofpostaju continual sve The rural ecosystems are vivid settlements changesranjivije. in Takvewater regime. su: prženica Such is livadska,the case Ruralni ekosistemi su razvijeni u živopis- prženica mala, beskoljenka, busika, mili- with neatly arranged land and agricultural with: field scabious, small scabious, moor- nim naseljima ušorenog tipa, sa veoma ca, grozničnica, trbulja, pukovica, barski uređenimhouseholds around okolnim them. zemljištem The similar i poljo- struc- grass,srčanik, tufted razne hairgrass,vrste ljutića, chamomile, barskih pres-marsh privrednimture is typical gazdinstvima. for old urban centres, Sličnu such struk- as gentian,lica, šiljeva, diverse šaševa. buttercups, marsh horsetail, turu imaju i stari urbani centri: Bijeljina, Bijeljina, river-harbour Brčko, Šamac, Brod, rushes, sedges. riječna luka Brčko, Šamac, Brod, i Poplave, do kojih u području Posavine Dubica.Srbac and Ruderalni Dubica. Along ekosistemi trenches su takođeand dams ra- Frequentlyčesto dolazi, occuring uzrokuju floodings promjene cause u struk-chang- zvijeniemerge ruderaluz nasipe ecosystems i veće kanale, with clear a u domi-njima esturi in zemljišta,soil structure, smanjenje decrease prinosa in crops poljo-yield, dominirajunance of the zajednice communities sa vratićem, with common cigans- threateningprivrednih of kultura, populated ugrožavanje area, re-direction stam- benih naselja, mijenjanje površinskih kimmilkweed, perjem, goat’s kozjim tooth, zubom, narrow-leaved uskolisnom mint, of surface streams, changes in water regime nanom, bokvicama i maslačkom. vodotoka, i promjene u vodnom režimu plantains and dandelion. The accompanying ofpodzemnih underground voda. water. Kao Floodings jedan odare najint-domi- Pratiociplant communities obradivih površinaof arable suland i brojne are weed ko- nantenzivnijih factor faktorain this areau ovom which području, substantially po- rovske zajednice, u čiji sastav sve češće communities with many adventive and inva- changeplave značajno the quality mijenjaju of habitats kvalitet and staništaimage of i ulaze adventivne invazivne vrste. sive species. livingsliku živog world. svijeta. Šumske i šibljačke zajednice na području Forest and shrub communities on the ter- WaterPoplavna that vodafloods sadrži the area visoke contains količine high nu-con- Posavine osnovnu funkciju imaju u očuv- trijenata, što dovodi do nitrifikacije ze- ritory of Posavina exercise protective func- centration of nutrients which results in the anju stabilnosti korita vodotoka, (posebno mljišta i podzemnih voda. Promjene pH rijeketion in Save) terms i uof osiguranju maintenance vodnog the riverbed režima nitrificationvrijednosti koje of soil usljed and toga underground nastaju uzrok- water. ustability ovim ekološki (especially veoma along senzitivnim Sava river) whichzeml- Asuju a nestanak result of acidifilnihchanged pH vrsta value, biljaka disappear i pe- jištima.is managed Međutim through poseban well balanced značaj water močv- re- acidophylousdofaune. Poplave plant suspecies i jedan and odrelated domin- pe-

DIVERSITY OF LANDSCAPES arni šumski ekosistemi imaju kao stanište gime in the highly sensitive soil. However, dofauna.antnih faktora Alien uspecies širenju are invazivnih being spread vrsta. by

78 floodings,Na ovaj način too. su In se thatna prostor way, the bosanske Pannonian Pa- naturalPoseban appearance prirodni resursof these posavskog ambiental units. pro- areanonije of naselile Bosnia igot vrste invaded kao Ehinocistis by Echinocistis lobata, Specialstora predstavljaju natural resource podzemne in this vode, area isblago un- lobata,Amorfa Amorfafruticosa ,fruticosa nekoliko, andvrsta few dvozuba, Bidens dergroundod neprocjenjive water, vrijednosti.a priceless treasure. Većina pov-Sur- species,štirovi i brojnethen pigweeds druge korovske and other vrste. weeds. S cilj- In faceršinskih water, voda which kojeis with služe low value, za vodosna- is mainly em sprečavanja poplava uz Savu su podi- bdijevanje, su niske upotrebne vrijedno- order to prevent floodings, along Sava river being used for water-supplies. gnuti visoki nasipi koji su značajno pro- sti. constructedmijenili prirodni were huge izgled dikes ovih that ambijenta- changed lnih cjelina.

PritisciPressures na ekosisteme on ecosystems panonskih of the pannonian pejzaža landscapes

PoredApart globalnihfrom global (klimatskethreats (climate promjene, changes, transboundaryvljaju ozbiljne pollution), prijetnje the stabilnosti most signifi- ovih prekograničnocant threats at local zagađenje), scale are: najznačajniji ekosistema su: pritisci na lokalnom nivou koji predsta- t Melioration of hydromorphous soil; lMelioracije u području hidromorfnih zemljišta; t Over-extraction of sand and gravel on the alluvial terrain along Sava river and at Drina lPrekomjerna eksploatacija pijeska i šljunka na aluvijumima uz obale rijeke Save te ušćeriver’s rijeke estuary; Drine; t Floodings; lPoplave; t Toxification of drainage water with pesticides and fertilisers; lToksikacija drenažnih voda pesticidima i fertilizatorima; t Continual eutrophication of surface water; lStalna eutrofikacija površinskih voda; t Unbalanced urbanisation through the conversion of arable land into construction lNeuravnotežena urbanizacija kroz konverziju poljoprivrednih u građevinska ze- mljišta;sites; t Uncontrolled fishing on larger streams; lNekontrolirani izlov ribe iz većih vodotoka; t Waste disposal (of all kind, including toxic and dangerous one) along riverbanks; lDeponovanje smeća (svih vrsta otpada uključujići i štetni i opasni otpad) na obalama tvodotoka;Massive invasion of alochthonous plants and animals; t Appearance of new pathogens (agents for bacterial, viral and fungal infections on main lIntenzivna invazija mnogih alohtonih vrsta biljaka i životinja; crops); lPojava novih patogena (uzročnici bakterioza, viroza i mikoza na vitalnim tpoljoprivrednimPlanting of artificial kulturama); forests; ltUzgojLack ofvještačkih monitoring šuma of GMOs.vrsta; lNedostatak monitoringa nad genetički modificiranim organizmima.

HillyBrdski landscapes pejzaži (Maglaj) (Maglaj) DIVERSITY OF LANDSCAPES

79

SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

HIGHVISOKOPLANINSKI MOUNTAIN LANDSCAPES PEJZAŽI IN BOSNIABOSNE AND I HERCEGOVINE HERZEGOVINA

ECOSYSTEMSDIVERZITET DIVERSITY EKOSISTEMA OF HIGH VISOKOPLANINSKIH MOUNTAIN LANDSCAPES INPEJZAŽA BOSNIA BOSNEAND HERZEGOVINA I HERCEGOVINE

ThePoseban territory pečat of unikatnostiBosnia and Herzegovina i neponov- hercegovačkimseses certain specificities Dinaridima and seuniqueness. odlikuje isljivosti so unique bosansko-hercegovačkom and special because of pro- the specifičnostimaEach of the mountains i unikatnošću was some kind živog of mountainstoru daju landscapesekosistemi thatplaninskih comprise pejzaža high svijeta.insulated Svaki island od inmasiva, the sea poput of melted zasebnog lava diversitysa visokim of diverzitetom biological forms bioloških and formihabitat i ostrvaand has u been moru through nekada its užarene own development dinarske types.tipova Thesestaništa. ecosystems Karakteristični characterize za visoke all masepatterns pretrpio and evolution je vlastite of obrasceliving world. razvoja The i highplanine mountains bosansko-hercegovačkih belonging to Dinaric Alps oblikovanja,final result of those te vlastite processes specifičnosti are high en- inDinarida, Bosnia and ovi Herzegovina pejzaži na taking vertikalnom place in naseljavanjademism and živogrelictness svijeta. level, Rezultat on one ovihside, theprofilu sub-alpine zauzimaju and alpine pretplaninski belt on vertical i procesaand on the su other visok differences. stepen endemičnosti i profileplaninski (from pojas 1.600 (od m 1.600to the mhighest do najviših moun- reliktnosti,High mountain s landscapes jedne i are međusobne differenti- vrhova planina). različitosti, s druge strane. tain peaks). ated in separate biogeographic and bio- TheStaništa relief suhere sa is dinamičnim highly dynamic reljefom, with Visokoplaninskiecological units. Thepejzaži entire izdiferencirani area belongs suto habitatsrazvijena occuring na strmim on steep padinama, slopes, in the u uthe zasebneAlpine-Highnordic biogeografske region, irespectively biološko- sinkholes,planinskim depressions, vrtačama, on depresijama, carbonate and na ekološkehighdinaric cjeline. province. Iako From čitav northwest prostor to silicatetočilima, screes, sa karbonatnom with shallow i humu-accu- silikatnom pripadasoutheast alpsko-visokonordijskojthere are 10 sectors in which regiji, the mulativegeološkom soil. podlogom i plićim humusno- odnosnomountains visokodinarskoj are differentiated. provinciji, idući Theakumulativnim climate is tlima.typical mountainous one odThese sjeverozapada sectors reflect the prema richness jugoistoku of wild withKlima plenty je tipičnaof snow, strong planinska, mountain sa većom winds pojedinilife, processes planinski of speciation masivi izdiferencirani and endemo- andkoličinom protruding snježnih temperature padavina, extremes. jakim At sugenesis, u 10 zasebnih ongoing sektora. evolution, as well as the planinskimthe bottom of vjetrovima mountain depressions i izraženim in Sektorigeo-morphologic ilustruju bogatstvoand ecologic živog diversity. svijeta, temperaturnimsome places snow is being ekstremima. kept over entire U proceseThe diversity specijacije of mountain i endemogeneze, landscapes is of planinskimyear, hence, depresijama,there is even umodified kojima senival na recentnegreat importance evolucije, for kao the entirei geomorfološko- biodiversity nekimtype of mjestimaclimate. snijeg zadržava i tokom ekološkuin Bosnia and raznolikost. Herzegovina. The Diverzitet mountain čitaveAlthough godine the ecological vlada izmijenjena conditions nivalnaon ma- planinskihlandscapes pejzažain Bosnia je odand posebne Herzegovina važnosti re- ekoklima.jor part of mountains in Bosnia and Her- ugarding cjelokupnom physiognomy biodiverzitetu differentiate Bosne in two i Uprkoszegovina are sličnim similar, ekološkim the living world uslovima pos- Hercegovine.major units: Planinski pejzaži u Bosni i većina planinskih masiva na bosansko- Hercegovini u fizionomskom pogledu se t Sub-alpine belt comprising low woodland anddiferenciraju mountain pine u dvije woods; cjeline: t Alpine belt above mountain pine woods (upper forest line of the Dinaric Alps in Bosnia landPretplaninski Herzegovina) pojas, which koji is obuhvata vast space niske of alpine šume grassland, i klekovinu mountain planinskog tundra bora; and fragment- ledPlaninski sub-nival pojasvegetation iznad around klekovine snow patches. bora (gornje granice šume na bosansko- In thehercegovačkim sub-alpine belt prevail Dinaridima) the landscapes pod prostranstvimadifferentiated in following visokoplaninskih ecosystems: rudina, t Ecosystemsplaninske tundre of sub-alpine i diskontinuirane woods with subnivalneillyrian beech vegetacije and sycomore; oko snježanika. Ut Ecosystems okviru pretplaninskog, of acidophilous odnosno woods with subalpinskog illyrian beech pojasa and european dominiraju mountainash; pejzaži koji se diferencirajut Ecosystems na of sljedećeacidophilous ekosisteme: woods with moesian beech and melicgrasss; lt EcosystemsEkosistemi of pretplaninskih sub-alpine woods šuma with ilirske moesian bukve beech i planinskog and greek javor maple;a; lt EcosystemsEkosistemi of acidifilnih sub-alpine šuma spruce ilirske woods; bukve i jarebike; lt EcosystemsEkosistemi of acidifilnih sub-alpine šuma Serbian mezijske spruce bukve woods; i bekice; lt EcosystemsEkosistemi with pretplanskih mountain šuma pine andmezijske blue berry; bukve i grčkog javora; lt EcosystemsEkosistemi with pretplaninskih mountain pine šuma and smrče; twoflower violet, lEkosistemi pretplaninskih šuma istočnobosanske omorike; t Ecosystema with mountain pine and sub-alpine spruce and european mountainash; lEkosistemi klekovine bora sa borovnicom; t Ecosystems with mounatin pine and yellow gentian; lEkosistemi klekovine bora sa dvocvjetnom ljubičicom, SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA lt EcosystemsEkosistemi of klekovine shrubs with bora Genista sa pretplaninskom radiata; smrčom i jarebikom;

81 t Ecosystems of shrubs with Genista radiata and alpine bearberry; lEkosistemi klekovine bora sa lincurom; lt EcosystemsEkosistemi with šibljaka mountain omelike; juniper; lt EcosystemsEkosistemi with šibljaka mountain omelike pine sa andmlivnjakom; rhododendron; lt EcosystemsEkosistemi of planinske shrubs with smrekovine; silesian willow (S. silesiaca); lt EcosystemsEkosistemi of klekovine shrubs with bora green i alpske alder ruže; on silicate bedrock of Vranica Mt.; lt EcosystemsEkosistemi of šibljaka sub-alpine planinske woods vrbe with ( white-barkS. silesiaca); pine. lEkosistemi šibljaka zelene johe na silikatnom masivu Vranice; Above upper forest line stretches the belt with typical mountain landscapes that comprises lEkosistemi pretplaninskih šuma munike. following ecosystems: Iznadt Ecosystems gornje granice of alpine šumske grassland vegetacije on alkaline je pojas ground sa withtipičnim elyna pla andninskim sedges; pejzažima koji obuhvatajut Ecosystems sljedeće of alpine ekosisteme: grassland on acid ground with sedge and rush; t Ecosystems around snow patches on alkaline ground with silesian willow; lEkosistemi planinskih rudina na bazičnim zemljištima sa elinom i šašikama; t Ecosystems around snow patches on acid ground with white buttercup; lEkosistemi planinskih rudina na kiselim zemljištima sa planinskim šašom i t Ecosystemsplaninskom of sitom; alpine screes on carbonate bedrock; lt EcosystemsEkosistemi of oko alpine snježanika screes on na silicate bazičnim bedrock; zemljištima sa planinskom vrbom; lt EcosystemsEkosistemi of oko carbonate snježanika rock na crevices; kiselim zemljištima sa bijelim ljutićem; lt EcosystemsEkosistemi of planinskih silicate rock točila crevices; na karbonatima; lt EcosystemsEkosistemi with planinskih lichens točilaon both na carbonate silikatnim and stijenama; silicate bedrock. lEkosistemi u pukotinama karbonatnih stijena; lEkosistemi u pukotinama silikatnih stijena; lDueEkosistemi to intensive sa lišajevimadegradation na of karbonatnoj mountain i silikatnojMaglić and podlozi. Volujak, on some mountains pineUsljed woodland izraženih and degradacionih sub-alpine woods, procesa the u occurBjelašnici, herds of Zelengori, cows and horses. te Magliću i mountainpojasu klekovine vegetation i pretplaninskih often constitutes šuma, the ForVolujaku the mountain nalaze landscapes bogata stadain Bosnia ovaca and ecosystemsplaninska vegetacija of sub-alpine danas grassland. ulazi i u sastav The pramenki,Herzegovina a natypical nekim are planinama summer cottages i stada sub-alpineekosistema area pretplaninskih is frequently reached rudina. by I bosanskihcalled “katuni“. krava iThey konja. are small cottages alpineplaninska screes točila and se vegetation ispod vrhova of rock planina crev- Zamade planinske of wood pejzaže or stone Bosne in which i Hercegovine are being ices.često spuštaju i u pretplaninsko područje karakterističnimade famous chees, su cream ljetnji and other stanovi, milk Thezajedno mountain sa vegetacijom landscapes uare pukotinama character- takozvaniproducts in „katuni“. summer. To Right su niske by theplaninske dwell- stijena. ized by the ecosystems occuring around drveneings settled ili kameneare open kolibesheepfolds u kojimawhere the se sub-alpinePosebna obilježja springs and planinskim rivulets, ecosystems pejzažima tokomcattle is ljeta being prave kept čuveni over sirevi,night. kajmakClose to i daju ekosistemi pretplaninskih izvora i around mountain lakes and ecosystems of drugithese settlementsmliječni proizvodi. which are Uz to domaćinske be found at potoka, ekosistemi planinskih jezera i nastambe nalaze se i otvoreni torovi za raised bogs. Their occurence is bound to high altitude (at 1.640 m on Vranica Mt. ekosistemi planinskih cretova. Njihova čuvanje stoke tokom noći. Uz katunska dynamicpojava vezana of hydrologic je uz dinamiku network, hidrološke geologic naselja,and at 1.700 inače m on Maglić građena Mt.) na develop velikim spe- foundationmreže, geološke and soil types. podloge i tipova nadmorskimcial ecosystem visinama types composed (1.640 m of Vranica, mainly Thezemljišta. vegetation of low shrubs is considered 1.700nitrophilous m Maglić) plant razvijajuspecies (alpine se i posebni dock, toZasebnu be a special ekološku ecological cjelinu činicomplex. vegetacija The ekosistemigood king Henry, u čiji sastav white hellebore,ulaze i uglavnom nettle). mountainniskih grmova. heaths as U a connection sastav planinskih between nitrofilneThe ecosystems vrste biljaka of mountain (planinska landscapes kiselica, forestvriština, and kojenon-forest ostvaruju ecosystems kontinuitet encom- brašnjenik,comprise more čemerika than bijela, one kopriva).third of flora izmeđupass some šumskih healthy i nešumskihmountain fruitsekosistema (blue Ekosistemiof Bosnia and planinskih Herzegovina. pejzaža Many sadrže of više the ulaziberry, red najzdravije whortelberry, planinsko alpine bearberry). voće odplants jedne are trećineendemic vrstaand relict, flore Bosnewhereby i (borovnice,The mountain brusnice, landscapes mlivnjak ensure i planinska plenty of Hercegovine,some posses medicinal, od kojih aromatic, su mnoge edible maginja). endemičnog i reliktnog karaktera. Mnoge healthy food which is the reason for them and honey-producing features. That is why od vrsta imaju ljekovita, aromatična, Planinskito be known pejzaži since ever sa as obiljema cattle breeding zdrave they have been used in traditional eth- planinske hrane su područje intenzivnog jestiva i medonosna svojstva, pa su se od region. Our mountain areas suit the best notherapy and natural nutrition. Best re- stočarstva od prošlosti do danas. Naša davnina koristile u tradicionalnoj planinskato sheep breeding. staništa suThere naročito stil canpogodna be seen za etnoterapijinowned are: blue i berry, prirodnoj red whortelberry, ishrani. sheep herds on mountains Vlašić, Vrani- Najpoznatijebearberry, germander, od ovih vrsta thyme, su: borovnica,mountain SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA produktivno ovčarstvo. I danas se na Vlašiću,ca, Cincar, Vranici, Vitorog, Bjelašnica, Cincaru, Zelengora, Vitorogu, brusnica,pine, mountain medvjedka, violet and planinski widely known vrisić, 82 endangeredrazne vrste majčinespecies – dušice, yellow planinskigentian. Even bor, mainbosanska income lincura. source Iakofor people je odavno that have na thoughplaninska it isljubičica, concerned brđanka by Red ili list, moravka the re- i lostcrvenim their homes listama, and sa working svojim places preostalim in the mainingnadaleko populations poznata, of a yellow danas gentian ugrožena, are recentpopulacijama war. ova vrsta danas služi kao

REFUGIAREFUGIJUMI OF GLACIAL GLACIJALNE FLORA AND FLORE FAUNA I FAUNE

AsKao a rezultatresult of procesaglaciation glacijacije, process that kojim stroke su Onplaninama the mountains razlikuje in Bosnia and desetakHerzegovi- peaksbili of zahvaćeni high mountains vrhovi in Bosnia visokih and Her- na,endemoreliktnih around snow patches životnih can be zajednica found sever- sa bosanskohercegovačkih masiva, pojedine većim brojem vrsta biljaka i životinja. zegovina, some places (cirques) are still in- al endemo-relict communities that comprise dijelove (cirkovi) danas naseljavaju biljne i Glacijalni refugijumi, kao razvojni centri habitedživotinjske by plant vrste and čiji suanimal najbliži species srodnici whose u dozens of plant and animal species. closest kin live in the boreal belt of northern Theendemične glacial refugia, i glacijalno-reliktne as development flore centres i borealnom pojasu sjeverne hemisfere. faune, zajedno sa refugijumima hemispere. of endemic and glacial-relict flora and fauna, Glacijalni relikti, kao ostaci nekada tercijernog živog svijeta u kanjonima Glacialbogatije relicts, glacijalne the remnants flore i faune, of formerly danas nu- su alongnaših with rijeka tertiary predstavljaju refugia in the najvrednije canyons of merousograničeni glacial na flora refugijalna and fauna, staništaare restricted ili ourblago, rivers prema represent kojem priceless se natural Bosna trea- i utočišta.unto refugial Najočuvanija habitats or staništashelters. glacijalneBest pre- sure.Hercegovina That places uvrštava Bosnia u and grupu Herzegovina zemalja flore,served faunehabitats i of vegetacije glacial flora, su fauna snježanici, and veg- u amongnajvišeg the countries stepena with biodiverziteta highest biodiver- na kojimaetation are se to nabe found bosanskohercegovačkim around snow patches. sityprostoru level in Evrope. Europe.

EkosistemiEcosystems of planinskih alpine grassland rudina PlaninskiEcological vegetacijski conditions inpojas, alpine unutar grassland kojeg intenseminimalne wind, i do plenty – 30 of°C, snow, intenzivan great number vjetar, suhabitats razvijeni ekosistemi planinskih rudina, ofobilje days snježnih with frost padavina, occurence), te velikivegetation broj naIn planinamaB&H the mountain BiH se javlja belt, iznad in vegetation 2.000 m seasondana sa last mrazom), only 2-3 pa months. vegetacijski The result period of nadmorskesense, begins visine, at 2.000 iznad m above krajnje sea granice level thesetraje extreme svega 2-3conditions mjeseca. is low Rezultanta ecosys- šumskestretching vegetacije. above the Kakoupper seforest na mnogimline and tem’sekstremnih productivity. uslova jeThe niska highest produktivnost diversity masivimacomprising u the BiH ecosystems pojas šumske of alpine vegetacije grass- levelovih on ekosistema. mountains Planinskein B&H is rudinerealized nain čestoland. Becausepenje i dothe samihforest vegetationvrhova, planinske on many alpinekarbonatima grassland na bosanskohercegovačkimecosystems on carbonate rudinemountains su kodin B&H nas often slabo zastupljene.climbs to the S bedrock.planinama postižu maksimum drugemountain strane, peaks, ekološki alpine grassland uslovi, specifičan is poorly diverziteta. sastavpresent. vrstaOn the i other diverzitet hand, zajednicaecologic con- na AlpinePlaninske grassland rudine on na silicate kiselim bedrock tlima se po mnogimditions, specific masivima floristic ukazuju composition na prisustvo and Alpinesvojoj fizionomijigrassland on iacid florističkom soil, concerning sastavu its tipičnihcommunity oblika diversity planinskih indicate livada. the presence physiognomytoliko razlikuju and od floristic rudina nacomposition, karbonatima dif- Planinskeof typical alpine rudine meadows. na karbonatima se fersda su in odvojenesignificant u zasebnuextent from klasu alpine Caricetea grass- razvijaju na krečnjako-dolomitnoj landcurvulae on carbonate. Razvijaju bedrock. se Therefore, na kiselim it is geološkojAlpine grassland podlozi. onZemljišta carbonate su planinske bedrock separatedrankerima in its povrh own class silikatnih Caricetea sijena, curvulae a. crniceoccurs on zvane limestone-dolomite “buavice” koje geologic još imaju fo- Itponekad develops se on mogu acid razviti ranker i nathat zakiseljenim emerges on dostaundation. nerazloženog Soil is alpine humusa. black Toearth su tipičnicalled toptlima of silicate na karbonatnim rocks, sometimes supstratima it can devel- organogeni“buavica” with kalkomelanosoli. high content Osimin non-de- toga, op(posebno on acidified na mjestima soil above blažegcarbonate nagiba, substra- u nacomposed rastresitom humus. krečnjačko-dolomitnomThis is typical organog- tumnešto (especially nižim on dijelovima). less inclinated Acidifilne slopes, in supstratuenous calcomelanosol. razvijene su Besides, rendzine, on dubinemealy planinskelower part). livade Acidophilous su u Bosni alpine i Hercegovini meadows in dolimestone-dolomite 20-25 cm. Kako susubstratum ova staništa develops često zastupljeneBosnia and Herzegovina znatno manje are od less karbonatnih. represented izloženaup to 20-25 djelovanju cm deep rendsin. snažnih Soil planinskih has got Najvećithan carbonate diverzitet ones. postižuThe highest na planinidiversity vjetrova,mainly degraded zemljišta humus-accumulative su često sa veoma ho- Vranici.is reached Na on ostalim Vranica planinama Mt.. On restse javljaju of the degradiranimrizon, due to strong humusno-akumulativnim mountain winds that umountains, obliku manjih on sillified ostrva, limestone, gdje su razvijene this kind horizontom.blow in the area. Ovdje The vladajuecologic conditions ekstremni naof grassland podlozi odemerges silifikovanih resembling krečnjaka, to islands a ekološkihere are extreme uslovi (mean (srednje annual godišnjetempera- predstavljenerepresented by communities najčešće with varijantama matgrass temperatureture below 4°C, niže absolute od 4°minimum C, apsolutne -30°C, zajednica(Nardus stricta) trave . tvrdače (Nardus stricta). SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

83 DiverzitetDiversity of alpineekosistema grassland planinskih ecosystems rudinaMany plants living in these ecosystems are On the territory of B&H, ecosystems of alpine rare, endemic and relict, which is why they Ekosistemiand sub-alpine planinskih grassland with i pretplaninskih adjacent veg- Značajanrepresent brojgen vrstapool biljakaof inestimable koje nastanjuju impor- rudinaetation types i susjednih are very important tipova vegetacije in respect nato ovatance. staništa Many of them su rijetke, posses also endemične medicinal, i prostorutotal biologic BiH and imaju ecologic veoma diversity. važno mjestoThey are u reliktneedible, aromatic vrste, kojeand činevitaminous genofond features od ukupnomcharacterized biološkomby great number i ekološkomof vegetation neprocjenjivogbeing therefore značaja.used for Veliki ethnobotanical, broj vrsta diverzitetu.units comprising Odlikuju over 1.500 se velikim vascular brojem plants imaethopharmacological izražena ljekovita, and jestiva, alternative aromatična nutri- vegetacijskih(which is one jedinica,fourth of utotal čiji B&H’s sastav flora). ulazi ition vitaminska purposes. Some svojstva, species odhave davninagot high prekoThere are 1.500 no reliable vrsta data vaskularnih on number biljaka of ani- korištenaeconomical value, u etnobotanici, too. etnofarma- (trećinamals and fungi. ukupne flore BiH). O broju kologiji i alternativnoj ishrani, te imaju i životinjskih organizama i gljiva ne postoje ekonomsku vrijednost. ni približno tačni podaci.

Grafikon 17. – DiverzitetGraph planinskih 17. – Diversity rudina of alpine na karbonatima grassland on carbonate (prema broju diferenciranih(by number asocijacija) of identified plant communities) StanjeState of ekosistema alpine grassland planinskih ecosystems rudina PlaninskeAlpine grasslands, rudine predstavljajuin respect to their posebna flo- RaznovrsnostDiversity and uniqueness i unikatnost of development procesa florističko-vegetacijskaristic, vegetation and faunistic i faunistička attributes, razvojaof ecoclimate, i uspostave geologic ekoklime, foundation geološke soil and ostrvarepresent u kojima some sukind procesi of islands specijacije in which tekli podloge,relief, have tla causedi reljefa, specific uslovili types su specifične of phy- nesmetanothe speciation po processesjedinstvenim evolved evolucijskim ease, by proceselogenesis filogeneze and community i fitocenogeneze, genesis. štoThis, je kodovima.unique evolutionary Vremenom patterns. je, kao As odgovor a response na rezultiraloon the other hand, snažnom has led florističko-to a protrude neponovljivostto unique combination kombinacije of ecologic ekoloških factors, vegetacijskomfloristic-vegetational diferencijacijom differentiation čitavih of the faktora,in time were došlo created do formiranja unique habitat unikatnih types Dinarida.Dinaric Alps. Za Diversity mnoge autore of alpine i istraživače grasslands tipovaand plant staništa, communities tipova biljnih with high zajednica floristic sa diverzitetwas a key parameter planinskih for rudina many authors je poslužio and florističkimrichness, especially bogatstvom in endemic u endemičnim and rel- i kaoexplorers ključni to evolve parametar its own biogeographic u uspostavi reliktnimict species. vrstama. It is quite Često often su the zastupljeni case that biogeografskedivision of the Dinaric diferencijacije Alps in B&H. bosansko- stenoendemic forms exist, forms that are stenoendemni oblici, vezani za jedan hercegovačkih Dinarida. planinskibound to solemasiv massif ili geografsko or geographic područje. area. EkosistemiEcosystems pretplaninskihof sub-alpine grassland rudina U pretplaninskom pojasu, na staništima stijenama po svom florističkom sastavu degradiranimIn the sub-alpine belt, sječom, in habitats požarima, that were suing dostato more slične favorable planinskim climate rudinama.conditions krčenjem,degraded by u felling, zoni šibljaka fires and i niskih clearing, šuma, in Međutim,in which they kako survive, se razvijaju protected u neštofrom danasthe zone su, of na low većini woodland planinskih and shrubs, masiva on u povoljnijimwind, they comprise uvjetima more klime, plant i od and vjetra ani- Bosnimost of i the Hercegovini, massifs in Bosnia razvijene and pretpla- Herze- zaklonjenijimmal species. Soil staništima, is deeper calcomelanosol bogatije su ninskegovina rudine.occur sub-alpine grasslands. biljnimand rendsine, i životinjskim with well vrstama. preserved Zemljišta humus- GeološkuIn their floristicpodlogu nacomposition njihovim staništima they re- suaccumulative nešto dublji horizon. kalkomelanosoli i

SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA rendzine, sa najčešće očuvanim humu- činesemble karbonatne to alpine grasslands. i silikatne But, stijene.accord- In these habitats soil is acid ranker on top Predplaninske rudine na karbonatnim sno-akumulativnim horizontom. 84 ofNa silicate silikatnim rocks, stijenama sometimes u predplaninskom even on acidi- pojasupecially su formiranion less inclinated rankeri. Predplaninske places with fiedrudine soil se above ponekad carbonate mogu substratum,razviti i na zakiseljenim es- more intense tlima na leaching. karbonatnim supstratima, naročito na mjestima blažeg nagiba sa intenzivnijim procesima ispiranja.

DistributionDistribucija ofekosistema sub-alpine pretplaninskih grassland ecosystems rudina

ThePretplaninske sub-alpine rudinegrasslands na on karbonatima carbonate Vitorog)sjevernim and padinama white-bark Vranice, pine Hranisave,(southeast- rocksdanas in zauzimajuBosnia and Herzegovina vrlo širok take prostor very ernVitoroga), Dinaric temassifs, „klekovine“ which are munike mountains (na largeteritorije surface. Bosne i Hercegovine. ,jugoistočnim Prenj, Čvrsnica). Dinaridima, tj. planinskim OnNa most većini of the bosanskohercegovačkih mountains in B&H this is Thesemasivima ecosystems Orjena, Prenja,occur Čvrsnice).on every higher aplanina belt with to mountain je pojas pine (danas (often discon- često massifOvi ekosistemi of the Dinaric su zastupljeni Alps in B&H. na svimSub- tinueddiskontinuiran) today), green klekovine alder on bora,Vranica pojas Mt. alpinevišim masivimagrasslands bosanskohercegovačkihon acid soil in term of inzelene central johe Bosnia, na planini sub-alpine Vranici beech u centralnoj (north- syngenesisDinarida. Pretplaninske and ecology are rudine connected na kiselim with westernBosni, pojas Dinaric klekovine massifs), subalpinske spruce (northern bukve upland’stlima ostvaruju mesophilous singenetski meadows. i ekološki slopes(na planinama of mountains sjeverozapadnih Vranica, Hranisava, Dina- kontinuitet sa gorskim mezofilnim rida), pojas omorikoidne smrče (na livadama.

DiversityDiverzitet of ekosistema sub-alpine grasslandpretplaninskih ecosystems rudina

LikewiseKao i planinske, alpine, so the tako sub-alpine i pretplaninske grasslands emphasizedmičnih i reliktnih presence vrsta, of endemic usljed and čega relict su on carbonate rocks and acid soil are char- species, hence, the plant communities are rudine na karbonatima i kiselim tlima formirane i životne zajednice većinom acterized by high species and community mainly with dinaric or balkan distribution odlikuje veoma visok stepen diverziteta dinarskog ili balkanskog raspro- diversity. These ecosystems are specific by range. vrsta i zajednica. Specifičnost ovim eko- stranjenja. sistemima daje visoko prisustvo ende-

Tabela 29.Table – Diverzitet29. – Diversity planinskih of alpine and i pretplaninskih sub-alpine grasslands rudina in uBosna Bosni and i HercegoviniHerzegovina (prema broju(by diferenciranih number of identified asocijacija) plant communities)

AlpinePlaninske grassland rudine PretplaninskeSub-alpine grassland rudine Festucion bosniacae 18 Seslerietalia Caricion ferrugineae 1 Seslerion juncifoliae juncifoliae 15 Carici-Festucion 6 paniculatae Edraianthion nivei 7 Crepidetalia Festucion Oxytropidion dinaricae 22 pseudoxanthinae 4 dinaricae Elyno-Seslerietea Edraiantho- Seslerion robustae 2 Seslerion robustae 2 Seslerietalia Seselerio- Seselerio-Edraianthion 1 1 robustae Edraianthion pumilii pumilii Seslerion comosae 4 Seslerietalia Jasionion orbiculatae 8 Seslerion comosae trifidi comosae 4 Achilleo-Arnicion 1 Juncetea Juncetea Gentianello-Nardion 2 SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

85 Seslerion Seslerio- Fes tuc ion Seslerion robustae Edraianthion pseudoxanthinae comosae 4% 2% Carici-Festucion 9% 9% Jasionion paniculatae orbiculatae 13% 17% Caricion ferrugineae 2%

Achilleo- Arnicion Gentianello- 2% Fe s tuc ion Nardion bosniacae 4% 38%

Grafikon 18.Graph - Diverzitet 18. – Diversity pretplaninskih of sub-alpine rudina grassland u Bosni in Bosnia i Herce and Herzegovinagovini (prema ( broju by number of identified plant communities) diferenciranih asocijacija)

EkosistemiEcosystems diskontinuiranogof discontinued nival pojasa vegetation subnivalne belt vegetacije TheNajviše highest položaje positions na on bosanskoherce- the mountains centimetersm, vremenom to one je meter, došlo evolves do formiranja loose and ingovačkim Bosnia and planinama Herzegovina take zauzimaju the eco- shallowrastresitog rocky plitkog soil called kamenjarskog regosol. On that tla systemsekosistemi around snježanika. snow patches. Često su They razvijeni often i označenogkind of soil emerge kao regosol. species Nawith ovom well deve- tipu emergeu zoni planinskihin the alpine rudina, grassland u depresijama zone, at zemljištaloped , su which razvijene enables vrste them koje to endure imaju depression’sgdje se snijeg bottom zadržava where dosta snow dugo. is beingKako veomaon this quite razvijen often korjenov »alive« geologic sistem, founda- što im keptalterniraju for a long sa planinskimtime. Because rudinama, they alter- u omogućavation. da opstanu na dinamičnoj i njihovom sastavu pored tipičnih kriofita, često »živoj« geološkoj podlozi. nate with alpine grasslands, they comprise, In term of syngenesis, vegetation of screes is javljaju se i brojne vrste planinskih rudina. apart from typical kryophytes, in the alpine Uassociated singenetskom with vegetation pogledu of rock vegetacija crevices Vegetacija oko snježanika se razvija kako siparišta osvaruje vezu sa vegetacijom u grasslandna karbonatnoj, occuring takospecies. i The na vegetation silikatnoj on steep slopes, whereas on less inclinated around snow patches evolves on both car- pukotinamaterrain and settled stijena screes it na is combined izraženijim with podlozi. Tla su plitke organogene crnice nagibima, a na blažim nagibima i bonate and silicate bedrock. Soil is shallow communities of sub-alpine grasslands. „buavice“, te plitki rankeri, sa nižim pH umirenijim točilima sa zajednicama organogenous black earth – “buavica“ and This vegetation includes relatively small vrijednostima. Produkcija fitomase je pretplaninskih rudina. shallowrelativno ranker niska, with pa low je pH mala value. vrba The Salix pri- number of species, but the ones that occur maryherbacea, bioproduction poznata i kaois low, „najmanje hence, speciesdrvo - Iakoare endemo-relict. u sastav oveAll communities vegetacije ulazicom- Salixarbor herbacea minima “.is known U smislu as “the očuvanja smallest relativnoprised by this mali vegetation broj type vrsta, are differen- sve su endemoreliktne. Zajednice koje izgra- treebiodiverziteta, in the world ova – arbor staništa, minima na kojima”. In term su tiated in term of ecology and biogeography djuju su ekološki i biogeografski diferen- ofse biodiversitysve do danas protection, održali mnogi these habitats glacijalni are i characterizing the mountains in B&H. On borealni elementi, su veoma vrijedna. cirane, te daju snažna geofloristička valuable for they encompass many glacial obilježjathe territory planinskim of Bosnia masivimaand Herzegovina u BiH. are S andU fitocenološkomboreal elements. pogledu vegetacija obziromsituated some da of se the na most području famous Bosne dinaric i Consideringsnježanika phytocoenological pripada klasi belonging,Salicetea Hercegovinecirques, which nalaze is why neki these od habitats najpoznatijih repre- theherbaceae, vegetation koja around je razvijena snow patches na ostalimbelongs dinarskihsent diversity centres cirkova, of high ova importance staništa on toevroazijskim Salicetea herbaceae planinama. class as Kod it is on nas other se predstavljajubroad scale. veoma vrijedne centre euro-asiandiferencira mountains. na dva vegetacijskaIn our conditions, reda: diverzitetaOn the mountains i za šire belonging područje. to high-Orjen, snježanike na silikatnim stijenama i it is being differentiated in two vegetation high-Prenj and hig-Maglič sectors, due to em- snježanike na karbonatnim stijenama. Na planinama visokoprenjskog, orders: vegetation around snow patches on visokorjenskogphasized inclinations i and visokomagličkog geo-morphologic Djelovanjem glečera u prošlosti, te silicate and carbonate rocks. sektora,plasticity of zbog the highest naglašenih mountain nagiba peaks, i stalnim otkidanjem stijena ispod By activities of glaciers and continual split- geomorfološkesurvive ecosystems plastičnosti, on bare rocks. na najvišim Those planinskih vrhova, formirala su se karbonatnim vrhovima, opstaju i tzv. ting of rocks beneath peaks, arose alpine rocks are so hard and compact that it can not andplaninska sub-alpine i pretplaninska screes. On točila.screes, Zovurock de-ih i ekosistemi na golim planinskim sipari, jer stijena stalno sipi i kreće se be wheatered by harsh mountain climate, bris runs continuously downhills toward stijenama. Stijene su veoma čvrste i prema podnožju planinskih vrhova. Iako and later on inhabited by chasmophytes. The mountain’s base. Despite unstable substra- kompaktne, te ni surova planinska klima

SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA je geološka podloga nemirna, a čine je ecologic conditions are determined by strong tum, which are stones with size from few ne uvjetuje njihovo pucanje, nastanak kameni oblici dijametra nekoliko cm do 1 mountain winds, high insolation and sudden 86 temperatureregosola ichanges. naseljavanje So, after hazmofita.all, those are isnastanjuju being formed i mnoge and reliktneplanohistosol i endemične created. Ekološkenot completely uslove bare ovdje rocks. determinišu At their surface jaki Thevrste, mountainte imaju posebanbogs provide značaj shelter u ukupnom for many planinski vjetrovi, visoki intenziteti biodiverzitetu Bosne i Hercegovine. evolves a layer of tiny little particles arising glacial relicts, both plants and animals, and svjetlosti, nagle promjene temperaturnih takeU istom important pojasu place diskontinuirano in the system se of javlja habi- i prilika,from smashed pa ipak minerals to nisu combined gole stijene. with even Na smaller particles of organic matter brought tatsvegetacija as whole. niskih planinskih i pretpla- njihovoj površini se formirao sloj veoma ninskih cretova. Staništa ove vegetacije se here by wind. In this way forms the initial The vegetation with low shrubs belonging sitnih čestica razdrobljene mineralne karakterišu blagim nagibom, procesima masestage ofpomiješane soil which saensures još sitnijim first stepčesticama of syn- tozatresećivanja family Ericaceae i razvojem develops planohistosola. in the zone of organskegenesis in terrestrial materije, ecosystems. vjetrom donesenih alpineU vegetaciji and sub-alpine planinskih grasslands, tresetišta onutočište from ostatakaFirst communities tla i izmeta in suchplaninskih places are životinja. assem- windnalaze protected i mnoge places glacijalno-reliktne and soil that contains vrste Takobled of dolazibacteria, do bluegreen obrazovanja alges and prvih later highživotinja proportion i biljaka, of te raw ona humus. zauzimaju It is važnobeing inicijalnih faza u razvoju tla, što omogu- on lichens. The quality of these habitats is differentiated,mjesto u cjelokupnom in term sistemuof ecology diverziteta and floris- ćava i prve korake u procesima singeneze staništa. udirectly kopnenim influenced ekosistemima. by geologic foundation. tic composition, in two variants: heaths on The lichens communities can be very diverse, acidVegetacija soil and niskih silicate grmića rocks, sa and dominacijom heaths on Prve zajednice koje se formiraju na which additionaly emphasize the mountain fromvrsta neutral iz familije to alkaline Ericaceae soil razvijenaand carbonate je u ovakvim staništima čine različite vrste zoni planinskih i pretplaninskih rudina, landscapes dynamics. On silicate rocks of rocks. On the dinaric massifs prevail heaths bakterija, modrozelene alge, a u kasnijim na mjestima zaklonjenim od vjetra i tlima fazamaVranica lišajeviMt. occurs i inicijalne a nice fazeexample vegetacije. of this onsa višeacid sirovogsoil. humusa. Ova vegetacija se Naphenomenon. kvalitet ovih staništa matična podloga Indiferencira the zone of na sub-alpine dvije ekološko-florističke grassland, on deep- imaSignificant direktan surface uticaj. ofZajednice sub-alpine lišajeva and alpine koji ervarijante: calcomelanosol vrištine and na ranker, kiselim on tlimaless incli- na ihbelt naseljavaju is taken by mogu ecosystems biti veoma of rock raznolike, crevices. natedsilikatnim slopes with stijenama longer persistent i vrištine snow, de- na što daje dodatnu dinamičnost planinskom Habitats are characterized by inclination up velopneutralnim communities do with bazičnim tall, up to tlima 1 m high, na pejzažu. Lijep primjer ovakve pojave to 90 degrees, shallow soil of regosol type, herbs.karbonatnim Considering stijenama. syngenesis Na these prostoru are suc- nalazimo na silikatnim stijenama dinarskih planina znatno su razvijenije i and highly variable ecoclimate. Temperature cesive stages between sub-alpine grassland planinskog masiva Vranice. prisutnije zajednice vriština na kiselim Značajneand relative površine air humidity u pretplaninskomvary in wide range. i andtlima. climax vegetation, which is woodland of That is one of the reasons for well adapted, mountain pine, green alder, sub-alpine beech planinskom pojasu zauzimaju ekosistemi U zoni pretplaninskih rudina na dubljim umostly pukotinama endemic and stijena. stenodendemic, Staništa com- se orkalkomelanosolima sub-alpine spruce. i rankerima, na karakterišumunities to develop. nagibom Those i docommunities 90 stepeni, re- Habitatsblagim nagibimathat are enriched i dužim with zadržavanjem nitrates and plitkimflect the tlimabiogeographic tipa regosola uniqueness i ekstremno of Bosnia phosphates,snijega, razvijene often next su to zajednice sheepfolds, čiju are varijabilnomand Herzegovina. ekoklimom. Although this Variranjavegetation characterizedfizionomiju by određuju special form visoke of nitrophilous zeljaste temperature i relativne vlažnosti zraka su type emerges in all zones on vertical profile tallbiljke, herb sa communities. visinom i doOn 1the m. territory U singe- of veoma velika. To je jedan od razloga of B&H, its presence in alpine and sub-alpine Dinaricnetskom Alps pogledu in B&H, predstavljaju this vegetation stadij is be- u razvoja dobro prilagođenih, uglavnom sukcesiji vegetacije pretplaninskih belt of mountains Prenj, Čvrsnica, Bjelašnica, ing differentiated in several plant communi- endemičnih i stenoendemičnih zajednica, rudina, prema klimatogenoj vegetaciji kojeVlašić, uMaglić, najboljoj Volujak, mjeri Lebršnik odražavaju is empha- tiesklekovine of which bora,some are zelene endemic. johe, pretpla- biogeografskusized. unikatnost bosansko- Inninske the sub-alpine bukve ili beltpretplaninske of some dinaric smrče. massifs, hercegovačkih planina. Iako se ovaj tip In the zone of alpine and sub-alpine grasslands onNa places staništima with low pod inclination uticajem and nitrata neutro- i vegetacijeat localities pojavljuje with permanent u svim or klimazonama occasionally philous soil developed are sub-alpine meso- vertikalnog profila BiH, njeno prisustvo je fosfata, koja se često nalaze uz torove, occuring cold springs, on hydrogenous black philous meadows of the endemic dinaric al- veoma naglašeno u planinskom i razvija se poseban oblik nitrofilnih pretplaninskomearth or initial stage pojasu of hydromorphous Prenja, Čvrsnice, soils, liancevisokih Pancicion zeleni. with Na optimal prostoru conditions bosansko- in Bjelašnice,emerge hygrophylous Vlašića, vegetation Maglića, type Volujaka, of class thehercegovačkih upland belt of Dinarida most mountain ova vegetacija in B&H. je Lebršnika.Montio-Cardaminetea. In that kind of marsh diferencirana na više asocijacija od kojih je nekoliko endemičnih. Uhabitats zoni planinskih live many relict i pretplaninskih and endemic rudina, species naof greatlokalitetima importance sa stalnim for the ilientire povremenim biodiver- Na blažim nagibima terena pretpla- ninskog pojasa na neutrofilnim tlima, na hladnimsity in Bosnia izvorima, and Herzegovina. na zemljištu tipa hidrogenih crnica, ili inicijalnim fazama nekim dinarskim masivima razvijene su In the same belt, discontinuously emerges pretplaninske mezofilne livade hidromorfnihvegetation of alpine tala, and diskontinuirano sub-alpine blanket se javlja higrofilna vegetacija klase Montio- endemične dinarske sveze Pancicion, koje bogs. Inclination of its habitats is low, peat SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA Cardaminetea. Ovaj tip močvarnih staništa optimum imaju u gorskom pojasu većine bosanskohercegovačkih planina. 87 DiverzitetDiversity of ekosistema ecosystems diskontinuiranog in discontinuously subnivalnog distributed pojasasub-nival belt UnutarIn the discontinuously diskontinuiranog distributed subnivalnog sub-nival onlysamo species usko with prilagođene narrow tolerance vrste, range. te i pojasabelt the najvišihighest stependiversity raznolikosti posses ecosystems imaju Thus,najmanja the smallest promjena change nekog in any iz kompleksa of the eco- ekosistemiof rock crevices u and pukotinama screes, which stijenaco-relates i logicalekoloških factors faktora can cause dovodi change do in promjene the com- ekosistemiwith the fact sipara. that Ovain such pojava ecosystems proizilazi live iz munitysastava composition.životne zajednice. činjenice da date ekosisteme naseljavaju

ekosistemi mezofilnih livada

ekosistemi na nitrificiranim tlima

ekosistemi visokih zeleni  ekosistemi vriština

ekosistemi oko izvorišta

ekosistemi niskih cretova

ekosistemi u pukotinama stijena ekosistemi sipara  ekosistemi oko snježanika

0 5 10 15 20 25 30

Graph 19. – Diversity of ecosystems in sub-nival belt Grafikon 19. - Diverzitet(by number ekosistema of identified subnivalnog alliances and pojasa plant (pocommunites) broju diferenciranih sveza i asocijacija)

EkosistemiEcosystems pretplaninskihof sub-alpine woods šuma IznadAbove upper gornje forest granice line on visoke highest šume moun- na Edificatornjima razvijaju species, i različiti Pinus tipovi mugo zemljišta. Turra, najvišimtains of the planinamaDinaric Alps in bosansko- Bosnia and buildsZemljišta very su thick uglavnom stands iz in klase which humusno- are to be hercegovačkihHerzegovina stretches Dinarida the razvijenbelt of mountain je pojas foundakumulativnih, many wood pa plants su prisutne and species crnice, be- klekovinepine woods. bora. Mountain Sastojine pine klekovine stands don’tbora longingrendzine to i rankeri. the sub-alpine grasslands. As nisuocccur razvijene like continuously u kontinuiranom developed pojasu, belt, farEdifikatorska as animals vrsta,are concerned, Pinus mugo here Turra,occur: negobut in mosaic su zastupljene like manner u with mozaiku fragments sa beargradi (Ursus zajednice arctos), vrlo wild gustog boar (Sus sklopa, scrofa), u fragmentimaof alpine grasslands, vegetacije screes and planinskih vegetation wolfkojima (Canis stanište lupus), nalaze hare (Lepus različite europaeus), šumske rudina,of rock crevices.sipara i vegetacije u pukotinama foxbiljne (Vulpes vrste ivulpes), vrste pretplaninskih yellow-necked rudina, mouse stijena.The communities of mountain pine, now- (Apodemusali i mnoge životinjskeflavicolis), vrstedinaric među vole kojima (Do- Zajedniceadays, are ekosistemalimited on klekovine narrow belt bora of su, the u lomyssu: medvjed sp.), mole (Ursus (Talpa arctos sp.)), and divlja others. svinja In highest dinaric mountains. Out of that belt this ecosystem most frequently build the današnje vrijeme, svedene na vrlo uski (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), zec (Lepus mountain pine can be found as a single nest: Tordus torquatus, Prunella modula- pojas najviših dinarskih planina. Izvan europaeus), lisica (Vulpes vulpes), žutogrli tree or in groups which is related to tem- ris, P. merula, Purrhula pyrulla, Regulus ovog pojasa klekovine često je moguće miš (Apodemus flavicolis), dinarska perature inversions. ignicapuillus, Parus cristatus, Carduelis naći pojedinačne primjerke ili cijele grupe voluharica (Dolomys sp.), krtica (Talpa sp.) i Geologic foundation are either carbon- carduelis and others. krivulja i na nižim položajima, što je u vezi druge. Od ptica koje se gnijezde u ovom ate or silicate rocks, with different kind sa pojavom temperaturnih inverzija. ekosistemu najčešće su: Turdus torquatus, of solis. Soil belongs mainly to the class of Prunella modularis, Turdus merula, Pyrrhula Geološkuhumus-accumulative podlogu ones, na which staništima is black

SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA pyrulla, Regulus ignicapillus, Parus zajednicaearth, rendsine klekovine and ranker. bora mogu činiti karbonatne i silikatne stijene, te se na cristatus, Carduelis carduelis i druge. 88 ReptilesGmizavci occur su rijetkionly occasionally. u ovom tipu But, eko- in sinimacrops, macrops, Coronella Coronella austriaca, austriaca, Lacerta summer,sistema. in Međutim, cleared and naopen prorijeđenim places can be vivipara, teand od from vodozemaca amphibians Salamandra Salaman- easilymjestima found za Viperavrijeme berus ljetnjih bosniaca, mjeseci V. lako ur- atra.dra atra. mogu se naći Vipera berus bosniaca, V. ursini

EkosistemiEcosystems in gornje the upper granice boundary visoke of šumetall forests GornjuThe upper granicu line of tall visokeforests in šumeBosnia naand Amongpokriven animals niskim grmićimathat characterize borovnice ilithis je planinamaHerzegovina Bosneis composed i Hercegovine of sub-alpine čine complexslabo naseljen ecosystem drugim occur: vrstama. Ursus arctos, sastojinebeech and sa spruce subalpinskom stands. bukvom, te SusOd životinjskihscrofa, Glis organizamaglis, Felis silvestris, ovaj složeni Col- sastojineEcosystems subalpinske with sub-alpine smrče. beech are rec- lumbaekosistem oeans, karakterišu: Erithacus Ursusrubeculla, arctos, Picus Sus Ekosistemeognizable in their subalpinske physiognomy: under bukve the canus,scrofa, Buteo Glis glis, buteo, Felis Anguis silvestris, fragilis, Columba Lac- karakterišepressure of snow specifična that persists fizionomija: here for long pod ertaoenas, fragilis, Erithacus Hyla rubecula, arborea, Picus Rana canus, agilis Buteo and pritiskomtime, basal snijega part of koji beech se dugo trees zadržava deforms u manybuteo, others.Anguis fragilis, Lacerta fragilis, Hyla ovomand lies pojasu, close tostabla the ground.bukve su These u donjem com- Sub-alpinearborea, Rana coniferous agilis i druge. woods are commu- dijelumunities polegnuta are relatively i iskrivljena. poor in the Relativno floristic nitiesSubalpinske with spruce četinarske taking positions šume that čine are siromašancomposition floristički which is sastav connected ovih zajednicawith eco- highlyzajednice inclinated. sa smrčom, Mean annual koje zauzimaju tempera- takođeclimate that je povezanenables the sa survival ekoklimatskim of small turesstaništa are sabetween izraženim 4 and nagibom 2 °C, whereas terena ab- u uslovima, koji daju mogućnost opstanka, number of plants over entire year. soluteovom minimalpojasu. Subalpinske temperature smrčeve falls to -35 šume °C. tokom godine, manjem broju vrsta opstaju u uslovima srednjih godišnjih zeljastihThe communities biljaka. with sub-alpine beech This ecosystem in term of its composition and maple emerge on limestone substra- istemperatura very poor. The između acid 4ground i 2 °C, causesa apsolutne the oc- Zajednice ekosistema subalpinske bukve i minimalne temperature se mogu spustiti i tum, whereas the soil is either limestone curence of small number of species. For the javora razvijene su na krečnjačkoj do -35 °C. black earth or limestone brown earth. physiognomy of sub-alpine spruce woods geološkoj podlozi, a zemljišta su Sastav ovog tipa ekosistema je siromašan. krečnjačkeIn the depressions crnice evoloves ili smeđa soil krečnjačkawith deep- responsible are honeysuckle, blue berry, er profile covered with inverted spruce wintergreen,Kisela reakcija red zemljišta whortlerberry, uslovljava mezereon, pojavu zemljišta. malog broja vrsta. Fizionomska svojstva woods. sorrel, willow gentian, tufted hairgrass and U depresijama na staništima ovih subalpinskim smrčevim šumama daju i zajednicaThis space is obrazuje significant se in dubljiecosystems profil with differentkozokrvina, kind borovnica,of mosses. te krušćica, zemljišta,stenoendemic a naseljavaju species that ih occurinverzne here šume with Asbrusnica, sub-alpine likovac, spruce kiselica, woods considered trava od smrče.high abundance and coverage. One of the areutrobice, also famous busika inverted i brojne vrste spruce mahovina. woods oc- ecosystems in which significant abundance curing on mountains Igman, Bjelašnica Poseban značaj ovom prostoru daju Karakter subalpinskih smrčevih šuma ekosistemi,is achieved byu kojimathe endemic značajnu species, brojnost which i andimaju, Javornik. takođe, These i poznate woods inverzne develop šumeunder pokrovnostis bosnian fescue, dostižu is Festuco vrste bosniacae- uskog conditionssmrče, razvijene of temperature na Igmanu, inversions, Bjelašnici re- i endemičnog-Fagetum (subalpinum). areala. Jedan It developsod ekosistema in the spectivelyJavorniku. descend Razvijaju and holding se u of uslovima cold air uupper kojem forest značajnu line on mountains brojnost Bjelašnica dostiže massesizraženih on the temperaturnih territory of Veliko inverzija, and Malo endemičnaand Hranisava. bosanska vlasulja je Festuco Poljeodnosno and spuštanjaother sinkholes i zadržavanja of above hladnih named bosniacae-FagetumOn silicate bedrock (subalpinum) develops special. Razvijena kind verticalvazdušnih profile. masa na prostorima Velikog i jeof nasub-alpine gornjoj granicibeech woods. šumske They vegetacije are char- na MoraineMalog Polja alluvion, i drugih on which ponikvi the na inverted ovom planinamaacterized by Bjelašnica poor floristic i Hranisava. composition, sprucevertikalnom woods profilu. emerge, witnesses the evolu- Nawhich silikatnoj is determined geološkoj by: podlozi short vegetationrazvija se tionMorenski of Malo nanosi, and Velikona kojima polje su (eng. razvijene field) posebanseason, low tip mean subalpskih annual temperature, bukovih šuma. long thatinverzne is by dilluvail sastojine glacier’s smrče, activity. govore We can o Karakterišepersistence of ih snow siromaštvo cover, strong florističkog winds, nastankumake an assumption ovih polja that radom inverted diluvijalnih spruce sastava,lack of availablena koje utiču:water kratakand acid vegetacioni ground. glečera.woods used Može to cover se pretpostavitithe entire field da area. su period,The latter niskeone is induced srednje by substratum, godišnje inverzneToday, meadows sastojine in this smrče area bile have razvijene got sec- temperature, dugo zadržavanje snijega, cijelom površinom polja. Današnje whereas shallow type of soil can not buf- ondary character for they arise after wood- jaki vjetrovi, nedostatak pristupačne vode livadske zajednice razvijene na ovom ifer velika its influence. kiselost zemljišta,Ground is kojacovered potiče by lowod prostoruland gets cleared su sekundarnog for grazing and karaktera, mowing geološkeshrubs of podloge,blue berries a plitkaor poorly zemljišta inhabited ne nastalepurposes. krčenjem šuma radi ispaše i umanjujuby other species. njen uticaj. Prizemni sprat je košenja. SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

89 PritisciPressures na on biodiverzitet biodiversity visokoplaninskih of high-mountain ekosistema ecosystems PritisciPressures na on ekosisteme the ecosystems planinskih of mountain pejzaža landscapes koji najčešće that cauesuzrokuj changesu promjene in their u structure, njihovoj strukturi,dynamics, dinamici, succession sukcesiji and bioproductivity i bioprodukciji are: su:

lt GlobalneGlobal climate klimatske changes promjene accompanied praćene by extreme izraženim temperatures, temperaturnim especially eks tremima,in warm naročitoseason, which u toku leads toplijeg to warming dijela godine, and arising što dovodi of threat do otopljava for manynja glacial i prijetnje and boreal nestanka rel- mnogihicts to disapear; glacijalnih i borealnih relikata i njihovih staništa; lt PrekomjernaOver-grazing ispašain some na parts pojedinim of distribution dijelovima range areala which ove causes vegetacij changese, što in dovodi the com- do promjenamunity structure; strukture pojedinih zajednica; lt IntenzivnaIntensive deforestation; deforestacija; lt IzgradnjaBuilding sites različitih in the sub-alpine građevinskih belt objekatathat cause u disapearance pretplaninskom of some poj habitatsasu dovodi and de- do nestankastabilization pojedinih of mountain staništa ecosystems. i destabilizacije Best examples planinskih for ekosis that aretema. mountains Tipičan primjeraround suSarajevo, planine then oko VlašićSarajeva, Mt. te and planina Vranica Vlašić Mt. i withVranica Prokoško sa Prokošk jezero;im jezerom; lt PrekomjernaOver-erosion of erozija surface površinskih soil layer. Usually slojeva caused tla. Obično by intensive je uvjetova grazing,na deforestation intenzivnom in ispašom,the sub-alpine deforestacijom belt and over-exploitation šuma u pretplaninskom of some economically pojasu important i prekomje medicinalrnom eksploatacijomplants; nekih privredno važnih ljekovitih biljaka; lt KiseleAcid precipitation kiše (koje se (as pojavljuju a result of kao transboundary rezultat prekograničnog pollution). Acid zag precipitationađenja atomosfere). changes Kisele kiše u značajnoj mjeri mijenjaju pH vrijednost staništa, naročito površinskih substantially pH value in habitats, especially in surface layer of the humus-accumu- slojeva humusno-akumulativnog horizonta za koji su vezani najintenziviji procesi lative horizons to which is bound decomposition of organic matter and active part of dekompozicije organske materije i aktivni dio rizosfere. Smanjenjem pH vrijednosti rhyzosphere. Decrease in pH value causes by basophilous species reduction of vitality kod bazifilnih vrsta dolazi do redukcije vitalnosti i brojnosti, što utiče na reprodukcijskeand abundance, which cikluse. affects Na reproductive taj način može cycles. doćiIn that do way nestajanja could disapear pojedinih some stenovalentnihspecies and communities vrsta i zajednica, with narrow naročito tolerance onih range, na especially dolomitima those i dolomitičnim on dolomites krečnjacima;and dolomited limestone; lt PrekomjernaOver-use and iunsustainable neracionalna use upotreba of natural prirodnih resources resursa contained sadržanih within umedicinal ljekovitim and i aromatičnimaromatic plants biljkama, of which a koje some imaju find optimum their optimal u ovim conditions ekosistemima; .

Edraianthus niveus G. Beck

SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA Greben (Lebršnik)

90 REFUGIO-RELICTRELIKTNO- REFUGIJALNI LANDSCAPES PEJZAŽI OF BOSNIA BOSNE AND I HERZEGOVINAHERCEGOVINE Refugio-relictRefugijalno-reliktna habitats staništarepresent predstav-the most andglobalni by that biodiverzitet. also for the Pozicija global tercijernihbiodiversi- uniqueljaju unikatne share in dijelovebosnia-herzegovina’s bosansko-herce- envi- ty.reliktnih Position of ekosistema tertiary relict ecosystems u Bosni in i ronment,govačkog created okoliša. in a Nastali stormy suprocess u burnim of the BosniaHercegovini and Herzegovina povezana jeis prvenstvenoconnected with, sa Earth’sprocesima crust oblikovanja formation, geogensis, zemljine evolu- kore, firstkanjonima, of all, canyons, klisurama cliffs i strmim and steep padinama slopes tiongeogeneze, of both climate stvaranja and living klime world. i živoga Those ofplanina mountains u slivovima in the basins rijeka: of: Une, Una, Vrbasa, Vrbas, placessvijeta. have To been su mjesta least altered koja in su a period pretrpjela be- Bosna,Bosne, DrinaDrine iand Neretve. Neretva rivers. tweennajmanje pre- promjene and post-glaciation od predglacijalnog having pre- do InŽivi the svijet relict reliktnih and refugial i refugijalnih landscapes pejzaža of Bos- servedpostglacijalnog their natural perioda, ecologic te takovalues. sačuvala In the- niabosansko-hercegovačkih and Herzegovina the wildlife Dinarida is, in terms u seizvorne habitats ekološke occur many vrijednosti. tertiary Naplant ovim and ofekološkom ecology and i biogeography, biogeografskom differentiated pogledu animalstaništima species suwhich zastupljene have endured mnoge drastic indiferencira several clearly se na separated više jasno complexes. izdvojenih Lar- climatetercijerne changes vrste biljakain last i glaciationživotinja, kojeperiod. su gestjedinica. proportion Najveći of these dio ecosystems ovih ekosistema belongs Foruspjele these preživjeti habitats have i drastične been a shelter promjene for topripada Eurosibirean-boreoamerican eurosibirsko-boreoameričkoj region re- manyklime plantu toku and posljednjeg animal species glacijala. during Kako an presentedregiji, koja here jeby the ovdje province zastupljena of relict pine sa Icesu Age, ova they staništa are called bila utočištarefugium. mnogim Species woods.zasebnom Yet, Provincijomrefugial habitats reliktnih in lower borovih supra- livingbiljkama here i are životinjama considered tokomto be very ledenog old in mediterraneanšuma. Pored toga, and montane refugijalna belt staništa belong to u thedoba, evolutionary zovu se i refugijumi.sense, addressed Vrste therefore koje na thenižim illyrian dijelovima province submediteranskogin the West and mo- i asnjima relicts. žive This su, kind u evolucionom of habitats where pogledu, the esianbrdskog in the pojasa southeast. u biogeografskim Part of it is situated smislu numerousveoma stare tertiary i označene relict species su kao of relikti.plants inpripadaju the midle-adriatic i ilirskoj na sector zapadu of the i mezijskoj Adriatic andOvakvi animals tipovi live, staništa are of the na greatest kojima impor- žive provinceprovinciji in Mediterranean na jugoistoku region. BiH. Dio tancebrojne for tercijerno-reliktne Bosnia-Herzegovina’s vrste biodiversity, biljaka i refugijalnih staništa se nalazi i u životinja su od najvećeg značaja za srednjojadranskom sektoru, jadranske biodiverzitet Bosne i Hercegovine, a time i provincije Mediteranske regije. PEJZAŽILANDSCAPES RELIKTNIH OF RELICT BOROVIH PINE WOODS ŠUMA Prema Lakušiću (1969; 1980), ovi pejzaži u dalmatinskog crnog bora (Pinus After Lakušić (1969; 1980), these landscapes pine (Pinus nigra subsp. austriaca) and dal- biogeografskomin biogeographic sense pogledu belong to pripadaju the prov- dalmaticamatian black). pine (Pinus dalmatica). posebnojince of relict provinciji pine woods. reliktnih This corresponds borovih PejzažThe landscape reliktnih of relict borovih pine woods šuma differenti- se na šuma.with a distribution Podudaraju range se sa of arealimawoods of white- šuma vertikalnomates on vertical iand horizontalnom horizontal profile profilu as fol- munikebark pine ( Pinus(Pinus heldreichii heldreichii),), ilirskog illyrian crnogblack diferenciralows: na: borat Ecosystems (Pinus of nigra dalmatian subsp. black austriaca pine Pinion) i dalmaticae; lt Ecosystemsekosisteme of dalmatinskog white-bark pine crnog Pinion bora heldreichii; Pinion dalmaticae; lt Ecosystemsekosisteme of šuma illyrian munike black Pinion pine Pinion heldreichii; austriacae in geologic/pedologic/floristic series: ltekosistemeSeries of black ilirskog pine crnog ecosystems bora Pinionon peridote austriacae and serpentine sa geološko/pedološko/florističkim Pinenion austricae “serpen- serijama:tinicum” ; ltserijaSeries ekosistema of black pine šuma ecosystems crnog bora on dolomitesna peridotitima Pinenion i serpentinit austricae “dolomiticum”ima Pinenion austricae; t„serpentinicum“Series of black pine; ecosystems on limestone Pinenion austricae “calcicolum”. lserija ekosistema šuma crnog bora na dolomitima Pinenion austricae „dolomiticum“ ; lserija ekosistema šuma crnog bora na krečnjacima Pineion austricae „calcicolum“.

EkosistemiEcosystems ofdalmatinskog dalmatian black crnog pine bora Ekosistem je fragmentarno zastupljen u jugoistočnom dijelu. This ecosystem is fragmentary represented peninsula at Neum city, peninsula’s southeast- Jadranskoj provinciji u Bosni i in the Adriatic province of Bosnia and Her- ernIako region. su zastupljene na malim površi- Hercegovini. Njegovi fragmenti su nazna- zegovina. These fragments are recognizable Althougnama, ovecovering zajednice small surface, imaju these pejzažni com- čeni u području nekadašnjih šuma i šikara značaj, te značaj kao dio diverziteta in the former woods and shrubs of evergreen munities are important as a landscape and as a SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA česvine Quercetum ilicis „adriaticum“, na mediteranske flore i faune BiH. oakpoluostrvu Quercetum Klek ilicis kod “adriaticum“ Neuma, u on njegovom the Klek share of B&H’s mediterranean flora and fauna. 91 EkosistemiEcosystems ofšuma white-bark munike pine OvajThis ecosystem tip ekosistema develops se within razvija the u distribu- arealu Veleža,mountains Prenja, Orjen, Čvrsnice, Velež, ČabuljePrenj, Čvrsnica,i Vrana u šumation range endemičnog of endemic borawhite-bark munike pine Pinus Hercegovini,Čabulja and Vran te zapadne in Herzegovina, i jugozapadne then heldreichii,heldreichii. tercijarneThis is a reliktne tertiary vrste, relict kojaspecies je padinewestern planineand southwestern Hranisave uslopes južnoj of Bosni. Hra- jedanwhich is od one najznačajnijih of the most important četinara conifer- dana- Ekološki,nisava Mt. in geografski southern Bosnia. i floristički, In respect nato šnjice.ous kind Areal of trees munike today. Itsu Bosnidistribution i Hercego- range prostoruecology, geography Bosne and i flora, Hercegovine on the territory se viniin Bosnia obuhvata and Herzegovina prostor planina encompasses Orjena, diferencirajuof B&H has been tri serije:differentiating three series: Woods of white-bark pine on Orjen Mt.; tlŠume munike na Orjenu; lt WoodsŠume munike of white-bark na planinama pine on the oko mountains Nerteve, around Neretva river; lt WoodsŠume na of Hranisavi.white-bark pine on Hranisava Mt. ŠumeWoods munike of white-bark na Orjen pine planini on Orjen Mt. NaWhite-bark planini pine Orjen on Orjen munika Mt. je occurs prisutna in some na permeablekraških formi (calcomelanosol, reljefa. Tla rendsin, su plitka on flat i brojnimlocalities that lokalitetima regarding geography koji geografski belong to groundvodopropusna occur calcocambisol). (kalkomelanosoli, On extremely pripadajuBosnia and Bosni Herzegovina. i Hercegovini. It accomplishes Optimum its inclinatedrendzine, slopes, a na as zaravnjenim a typical chasmophyte, terenima imaoptimum u gornjem in in dijeluthe upper brdskog, montane, u gorskom upland i white-barkkalkokambisoli). pine penetrates Na staništima deep into the sa subalpinskomand subalpine belt pojasu, characterizing kojem it dajein the i cracksizraženim of limestone nagibima rocks, terena, forming kao endemic tipična najsnažnijimost protruding pejzažni way andpečat making i diferencira it different ga vegetationalhazmofita, units. munika Populations zalazi of u white-bark pukotine odfrom drugih the rest masiva of Dinaric Dinarida. Alps. Pojas White-bark munike pinekarbonatnih build communities stijena, obrazujući on stabilized endemi- sub- dajepine’s unikatnostbelt make this ovom area dijeluof Dinaric Dinarida Alps so i alpinečne vegetacijske screes. In wet and cjeline. cold places Populacije white- krozunique in posebne terms of vegetation obrasce zoning. zoniranja barkmunike pine izgrađujubuilds mesophilous zajednice communities i na umi- vegetacije.The geologic foundation is limestone of me- withrenim balkan pretplaninskim beech Fagus moesiaca. siparištima. Na Geološkusosoic age shaped podlogu by intensive na staništima precipitation ovih Onvlažnim Orjen tlima Mt., hladnihlandscapes staništa, with woods munika of šumaand mountain čine krečnjaci winds. Habitats mezozojske of white-bark starosti white-barkgradi mezofilne pine arezajednice composed sa balkanskom of endemic oblikovanipine look like typical jakim karst padavinama area with diverse i communities:bukvom Fagus moesiaca. planinskimkarst relief’s forms.vjetrom. Soil Staništa types are imaju shallow izgled and Pejzaž šuma munike na Orjenu čine tipičnog krškog područja sa obiljem sljedeće endemične zajednice: t Woods of white-bark pine in the mediterraneao-montane belt Pinetum heldrechii mediterra- lneo-montanumŠume munike Blečić mediteransko-montanog et Lakušić 1969; pojasa Pinetum heldrechii mediterraneo- t Woodsmontanum of white-bark Blečić et pineLakušić and 1969;Viburnum maculatum Viburno maculatae-Pinetum leucoder- lmisŠume Fukarek munike 1970; i pjegave čibukovine Viburno maculatae-Pinetum leucodermis Fukarek t Woods1970; of white-bark pine and balkan beech Fago moesiacae-Pinetum heldreichii Redžić 2004; tlWoodsŠume munikeof white-bark i balkanske pine and bukve fennel Peucedano-PinetumFago moesiacae-Pinetum heldreichii heldreichii Redžić Redžić 2004; 2004; tlWoodsŠume munikeof white-bark i devesilja pine and Peucedano-Pinetum Amphoricarpus Amphoricarpo heldreichii Redžić neumayeri-Pinetum 2004, heldreichii lRedžićŠume 2004.munike i krčagovine Amphoricarpo neumayeri-Pinetum heldreichii Redžić 2004. WithinU arealu the navedenih distribution šuma range staništa of nalazeabove ofmozaik habitat drugih types encompassing tipova staništa, biocoenoses sa bio- namedendemoreliktne habitats are to vrste: be found krčagovina endemo- whichcenozama make koje this daju area unikatnostso unique and prostoru, divide relict(Amphoricarpus species: Amphoricarpus neumayeri), munika (Amphoricar- (Pinus itte intoga izdvajaju distinct biogeographicu posebne biogeografske units. Those pusheldreichii neumayeri),), kozokrvinawhite-bark pine ((LoniceraPinus hel- arecjeline. communities To su zajednicein the rock u crevices pukotinama of the dreichiiglutinosa), ),honeysuckle pjegava čibukovina (Lonicera (glutinosaViburnum), endemo-relictstijena endemoreliktne alliance Amphoricarpion sveze Ampho- neu- Viburnummaculatum maculatum), orjenski, Tomasini’s pucavac Campion (Silene mayeriricarpion, and neumayeri scree communities, te siparišta of the sveza alli- (tommasiniiSilene tommasinii) i druge.) and others. ancesSilenion Silenion marginatae marginatae i Peucedanion and Peucedanion. . TheseU pejzažima landscapes šuma include munike the egzistira entire complex i čitav ŠumeWoods munike of white-bark na planinama pine on okothe mountainsrijeke Neretve around Neretva river NaFor planinamathe white-bark oko pine Neretve optimal munika habitats ima in southeasternpadinama Vran slopes planine of Vran koja Mt. predstavljawhich is its svojBosnia ekološkiand Herzegovina optimum are on u the Bosni moun- i westernnjenu zapadnu borderline granicu on the Balkan na Balkanskom peninsula. Hercegovini.tains around Neretva Javlja river.It se utakes gorskom positions i Inpoluotoku. the typical herzegovina’s karst area its SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA in the upland and sub-alpine belt of moun- habitat is on limestone, whereby type of subalpinskom pojasu planina Velež, Staništa u zoni tipičnog hercegovačkog Prenj,tains Velež, Čvrsnica, Prenj, Čabulja,Čvrsnica, te Čabulja, jugoistočnim and on soil is either calcomelanosol or rendsine 92 (seldomkrša su calcocambisol).na karbonatnoj On geološkoj the less inclinated podlozi, siparima.that are several Na Prenjuhundred su years sastojine old, and munike whose slopes,zemljištu white-bark tipa kalkomelanosola pine forms closed i rendzina stands. veomadiameter dobro ranges očuvane. between 2Pojedina and 3 metres. stabla su On(rjeđe more kalkokambisola). inclinated slopes it is Naa component blažim staraThe white-bark i do nekoliko pine on the stotina mountains godina, around sa nagibimaof chasmophyte munika communities formira of rock sklopljene crevices promjeromNeretva river između builds few2 i 3 endemo-relict metra. com- sastojine.and stabilized Na izraženijimscrees. On Prenj nagibima Mt., stands i ovdje of munities: white-bark pine are well preserved with trees Na planinama oko rijeke Neretve munika ulazi u izgradnju hazmofitskih zajednica gradi više endemoreliktnih zajednica: ut Woods pukotinama of white-bark stijena, pine Pinetum te umirenim heldreichii mediterrano-montanum Blečić et Lakušić 1969; tlWoodsŠume munikeof white-bark Pinetum and heldreichiiillyrian black mediterrano-montanum pine Pinetum nigrae-leucodermis Blečić et Lakušić Fukarek 1969; 1966; tlWoodsŠume munikeof white-bark i ilirskog pine crnog and boraVisiani’s Pinetum ragwort nigrae-leucodermis Senecioni-Pinetum Fukarek leucodermis 1966; Fukarek l1966;Šume munike i vizijanijeve koštrike Senecioni-Pinetum leucodermis Fukarek 1966; tlWoodsŠume munikeof white-bark i krivulja and mountain Mugheto-Pinetum pine Mugheto-Pinetum leucodermis Fukarek leucodermis 1966; Fukarek 1966; tlWoodsŠume munikeof white-bark i lijepe pine petoprste and potentil Potentillo Potentillo speciosae-Pinetum speciosae-Pinetum heldreichii heldreichii Redžić Redžić 2004; 2004; tlWoodsŠume munikeof white-bark i modrog pine andlasinja rock Moltkaeo-Pinetum moltkea Moltkeo-Pinetum heldreichii heldreichii Redžić 2004.Redžić 2004. TheseOve šumske forest zajednice communities su staništa are habitats mnogih of alpinepretplaninskih grassland, rudina,rock crevices pukotina and screes. stijena i manyendemo-relikata: endemo-relict species: čvrsnička Sibirea sibirejacroatica, Highsiparišta. endemism level of species and com- Visiani’s(Sibirea ragwort croatica) (Senecio, vizijanijev visianii), apennines koštrik munitiesVisok stepen represents endemizma reason zajednica for urgent i vrsta con- potentil(Senecio ( Potentilla visianus) apennina), apeninska, potentil petoprsta (P. spe- servationpredstavlja measures razlog to prioritetnih be undertaken mjera for ciosa)(Potentilla, rock apennina)moltkea (Moltkaea, lijepa petoprstapetraea), and (P. thiskonzervacije is an extremely ovih staništaimportant kao bosnia-her- posebno otherspeciosa) endemic, modro species lasinje of rocky (Moltkaea grassland, petraea) sub-, zegovina’svažnog dijela biodiversity bosansko-hercegovačkog spot. te druge endemične vrste kamenjara, biodiverziteta. ŠumeWoods munike of white-bark na Hranisavi pine on planini Hranisava Mt. NaOn westernzapadnim and i southwesternjugozapadnim slopes padinama of Hra- bedrock.podlozi iSoil zemljištu type is eithertipa kalomelanosola calcomelanosol or i Hranisavenisava Mt. (which (zapadnog is western dijela part of Bjelašnice) Bjelašnica rendsinerendzina (1.600-1.800 (1.600-1.800 m above m sea n.v.). level). NaOn egzistirajuMt.) exist forest šumske communities zajednice in uwhich kojima the colderhladnijim places, ekspozicijama white-bark pine munikabuilds the gradicom- munikawhite-bark ima pine visoku reaches brojnost high i abundance vitalnost. munitieszajednice with sa balkan mezijskom beech bukvom,or, on extremely a na Ovoand vitality. područje This is predstavlja the northern sjevernuborderline inclinatednajvećim ground, nagibima chasmophyte gradi hazmofitskekind of com- granicuof white-bark areala pine’s munike. distribution Staništa range. su The sa munities.zajednice. On Na Hranisava Hranisavi Mt., munikawhite-bark gradi pine izraženimhabitats are nagibom inclinated terena slopes, na on krečnjačkoj limestone buildssljedeće following endemo-reliktne endemo-relict zajednice: communities: t Woods of white-bark pine and balkan beech Fago moesiacae-Pinetum heldreichii Redžić 2004; lŠume munike i mezijske bukve Fago moesiacae-Pinetum heldreichii Redžić 2004; t Woods of white-bark pine and fennel Peucedano longifolii-Pinetum heldreichii Redžić 2006; lt WoodsŠume munikeof white-bark i devesilja pine and Peucadno bearberry longifolii-Pinetum Arcstostaphyllo-Pinetum heldreichii heldreichii Redžić Redžić 2006; 2006. lŠume munike i mlivnjaka Arcstostaphyllo-Pinetum heldreichii Redžić 2006. ŠumeWoods ilirskog of illyrian crnog black bora pine Ilirski crni bor kod nas je predstavljen refugijuma tercijarne flore. Pinus nigra posebnomIllyrian black podvrstom pine in our Pinus country nigra is subsp.repre- thesubsp. features nigra of jetertiary heliofilna, flora’s termofilnarefugia. Pinus i nigrasented, kojiby special na bosansko-hercegovačkim sub-species Pinus nigra nigrakserotermna subsp. nigra vrsta. is heliophylous, U zavisnosti thermo- od Dinaridimasubsp. nigra with ima disjunctive disjunktivni distribution areal. phylousgeološke and podloge xerophylous i ostalihspecies. Depending ekoloških Njegovarange on bosnia-herzegovina’s staništa su na Dinaric različitim Alps. onprilika, geologic diferenciraju foundation and se other geološko/ ecologic supstratimaIt lives on different (stare kind vulkanske of bedrocks stijene,(old vol- conditions,pedološko/florističke it is being serije:differentiated in the dolomiticanic rocks, i dolomites krečnjaci), and a limestone) imaju obilježja having geologic/pedologic/floristic series: t Woods of black pine on peridote and serpentine Pinenion austricae “serpentinicum“; lŠume crnog bora na peridotitima i serpentinitima Pinenion austricae t Woods„serpentinicum“; of black pine on dolomites Pinenion austricae “dolomiticum“; t Woods of black pine on limestone Pinenion austricae “calcicolum“. lŠume crnog bora na dolomitima Pinenion austricae „dolomiticum“; lŠume crnog bora na krečnjacima Pineion austricae „calcicolum“. ŠumeWoods crnog of black bora pine na peridotitima on serpentine i serpentinitimaand peridote Ovi ekosistemi zauzimaju velike površine ultrabazične stijene. U njihovom sastavu

These ecosystems take large area in the zone built of an old volcanic or ultrabasic rocks. In SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA uof ofiolitskojophyolithes zoniin Bosnia Bosne and i HercegovineHerzegovina thedominiraju composition serpentiniti, prevail serpentine, peridotiti, peridote, koju izgrađuju stare vulkanske ili dijabazi i amfiboli. Međutim, najveći 93 značajdiabaz and za amphibol. determinaciju However, geoflorističkih most impor- nearDinamičnost place called geomorfoloških Rudo continue towardprocesa west- u obilježjatant for the imaju determination serpentinofiti of geo-floristic u seriji sa ernprošlosti and southwestern uslovila je Serbia. raznovrstan reljef peridotitima.features is serpentine Veoma in the davno series (Riter-Stu- with peri- Akoji dynamic se odlikuje geomorphologic i oštrim vrhovimaprocesses in i dnička,dote. Long 1963, time 1970) ago (Riter-Studnička,je uočen visok uticaj1963, thestrmim past have liticama. led to diverse Na ovim relief staništima forms with abiotičke1970), it was komponente recognized strong na karakteristike influence of sharpjavljaju peaks se and različite vertical standing razvojne cliffs. faze On živog,the abiotic posebno component biljnog on svijeta. the characteristics eutričnihsuch places zemljišta emerge different (rankeri idevelopmen- eutrični of living world, especially when it comes to tal stages of eutric kind of soils (ranker and Ofiolitska zona se pruža od planine kambisoli). Tla su podložna eroziji, često Kozareplants. na sjeverozapadu BiH kroz dolinu degradiranaeutric cambisol). i Soils povezana are very sa sensitive plitkim to Vrbanje,The zone gdjeof ophyolithes pokriva stretches veće površine from Kozara na eutričnimthe erosion regosolom being hence i sirozemom. often degraded Tla seand planinamaMt. (southwestern Uzlomcu B&H), through i Borji, the zatimvalley veomarepresented brzo by zagrijavaju,shallow eutric što regosol uzrokuje and nastavljaof prema river, whereslivnom it coveres području large rijeke area razvojsirozem. These manje-više soils warm kserotermne up quickly which Bosne,on the mountainsgdje između Uzlomak Zavidovića and Borja, i Nemile con- vegetacije.results in more Ova or less karakteristika xeric vegetation pred- cover. izgrađujetinuing towards veoma Bosna kompaktan river’s basin, kompleks. where it stavljaThis feature razlog is the reason specifičnosti why our flora naše and Zonacreates se a pružadense dolinomcomplex betweenrijeke Gostović Zavidovići do serpentinskevegetation on serpentineflore i vegetacije. bedrock are consid- planineand Nemila. Konjuh The na zone kojoj extends ove stijene further grade along Geološkaered to be highly podloga specific. sadrži povećanu ogromnethe valley ofkomplekse, Gostović river spuštajući till it reaches se sve Kon- do koncentracijuGeologic foundation teških contains metala, štohigh zajedno concen- Kladnja,juh Mt. Here, Olovskih these luka rocks na make jugu ihuge Banovića com- satration hidrotermičkim of heavy metals, režimom which činialong speci- with naplexes sjeveru. going all the Naročito way down je to živopisna,Kladanj and fičnuhydro-thermic kombinaciju regime ekološkihcreates specific uslova. com- geomorfološkiOlovske luke in the dinamična South, and dolina Banovići rijeke in Florabination i vegetacijaof the ecologic ovog conditions. prostora Flora ima Krivaje,the North. koja Highly je na dynamic većem dijelu and picture-like svog toka nesumnjivand vegetation tercijerno-reliktni in this area have got karakter, tertiary- izgrađenais the valley of od ultrabazičnih river which is stijena. mainly kojirelict se character očuvao preserved na ovim till staništima present. Beside tipa Posebnebuilt of ultrabasic disjunkcije rocks. There ovih are stijena some frag- se refugijumapine forests, in do these današnjih habitats dana. emerge Osim some pojavljujuments of these na rocks Ozren on Ozren planini, Mt.( na right desnoj side šumaendemo-relict bora, species na ovim living staništima on serpentine- se obaliof Spreča Spreče, river) oko and Maglaja in the i Lukavca.surrounding Idući of pojavljujeperidote’s rocky niz grassland, endemoreliktnih rock crevices vrsta and prematowns Maglaj istoku andi jugoistoku . naše In the zemlje East andove vezanihscrees. On zadeeper staništa developed serpentinsko- soil occur for- stijenesoutheast se of sveour country rjeđe javljaju. these rocks Tek occur oko peridotitskihests with black pine kamenjara, and sessile oak, pukotina whereas Višegradaseldom. But, (padine close to Sjemeč Višegrad planine, city (slopes Varda of stijenafinal stage i sipara. of theNa staništimavegetation sadevelopment dubljim iSjemeč Banja) Mt., poput Vard ostrva and Banja), se pojavljuju like some tamne kind tlimarepresent su woods razvijene of sessile šume oak crnog on the bora eutric i vulkanskeof islands, occur stijene dark volcanic i dalje rocks se pružaju extend- hrastacambisol. kitnjaka, a terminalnu fazu u dolinoming futher along Lima the u valley okolini of Lim Rudog, river and te razvoju vegetacije predstavljaju šume nastavljaju prema zapadnoj i jugo- kitnjaka na eutričnom kambisolu. zapadnoj Srbiji. Tabela 30.Table - Sintaksonomski 30. – Syntaxonomic pregled overview zajednica of the communities na serpentinitima on serpentine i peridotitima and peridote Erico – Pinetum nigrae Rt. 1970 (syn. Erico – Pinetum nigrae serpentinicum Fuk. P.p. MS) Erico – Pinetum nigrae serpentinicum Stef. 1963 Pinetum nigrae baziferens Stef. 1973 Pinetum silvestris – nigrae Pavl. bosniacum Marv. Erico – Quercetum petraeae ((Krause et Ludw. 1957) Ht. 1958) Rt. 1970 Ekosistemi šuma na šuma Ekosistemi serpentinu – PINETEA Ht. ERICO 1959 Orno – Ericion serpentinicum Ecosystems of woods on serpentine

ERICO – PINETALIA – PINETALIA ERICO Ht em. 1949) (Oberd. 1959 Erico – Abieti – Fagetum Rt. 1970 Halacsyo – Seslerietum rigidae Rt. 1970

Dorycnio – Scabiosetum leucophphyllae Rt. 1970

Silenetum willdenowii serpentinae Rt. 1970

Polygonion Polygonion albanicae Rt 1970 Erysimo – Sempervivetum heuffelii Rt. 1970

Euphorbio – Fumanetum bonapartei Rt. 1970

SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA Linarietum concoloris Rt. 1970

Ecosystems of rocky grassland on serpentine Potentillion Potentillion Rt.1970 visianiii Ekosistemi kamenjara na kamenjara Ekosistemi serpentinu – THERO BRACHYPODIETEA 1947 Bl. – Br. Rt. SENDTNERI HALACSYETALIA 1970

94 Tabela 31. - SpecijskiTable diverzitet 31. – Species na serpentinitima diversity on serpentine i peridotit andima peridote

RelictReliktni serpentinophytes serpentinofiti: : Halacsya sendtnerisendtneri (Boiss.) Doerfl., PotentillaPotentilla visianiivisianii Panc.,Panc., Fumana Fumana bonapartei bonapartei MaireMaire etet Petitm., Haplophyllum boissierianumboissierianum Vis. Vis. et etPanc., Panc., Gypsophila Gypsophila spergulaefolia spergulaefolia Gris. Gris.f. serbica f. serbica Vis. et Panč.Vis. et Panc. TypicalTipični (iskljucivi (exclusive ) serpentinofiti) serpentinophytes: : Scrophularia tristis K. Maly, Sesleria latifolia (Adam.) Degen var. serpentinica Deyl., Linaria concolor Scrophularia tristis K. Maly, Sesleria latifolia (Adam.) Degen var. serpentinica Deyl., Linaria conco- lorGris. Gris. f. rubioides f. rubioides (Vis. (Vis. et Panč.) et Panc.) Maly, Maly, Potentilla Potentilla rupestris rupestris L. var. L. mollis var. mollis (Panč.) (Panc.) A. et G.,A. etPolygonum G., Poly- gonumalbanicum albanicum Jav., Euphorbia Jav., Euphorbia gregersenii gregersenii K. Maly, K.Potentilla Maly, Potentilla opaca Jusl. opaca f. malyanaJusl. f. malyana (Borb.) (Borb.) Hayek, Hayek,Centaurea Centaurea dubia Sut. dubia subsp. Sut. subsp.nigrescens nigrescens (Willd.) (Willd.) Hayek Hayek var. smolinensis var. smolinensis (Hay.) Kušan,(Hay.) Kusan,Verbascum Ver- bascumbosnense bosnense K. Maly (= V.K. ostrogi Maly (=Rohl.V. ostrogi var. bosnense Rohl. var. Maly), bosnense Cytisus heuffelii Maly), CytisusWierzb. var.heuffelii maezeius Wierzb. K. Maly, var. maezeiusLeucanthemum K. Maly, montanum Leucanthemum DC. var. montanum crassifolium DC. Fiori, var. crassifoliumAsplenium adulterinum Fiori, Asplenium Milde, adulterinum Asplenium Milde,cuneifolium Asplenium Viv., Notholaena cuneifolium marantae Viv., Notholaena (L.) Desv. marantae (L.) Desv. PlantsBiljke pretežno prefering vezane serpentine za serpentin bedrock: : Cardamine plumierii Villars., Stachys recta L. subsp. baldacci (K. Maly) Hay. var. chrysophaea Panč., Cardamine plumierii Villars., Stachys recta L. subsp. Baldacci (K. Maly) Hay. var. chrysophaea Panc.,Viola beckiana Viola beckiana Fiala, Sesleria Fiala, rigidaSesleria Heuf., rigida Stachys Heuf., scardica Stachys Gris., scardica Silene Gris., armeria Silene L., Silene armeria longifolia L., Si- leneEhrh., longifolia Polygala Ehrh., supina Polygala Schreb., supina Euphorbia Schreb., glabriflora Vis., Scleranthus Vis., Scleranthus perennis L., perennisPedicularis L., Pedicularisbrachyodonta brachyodonta Schloss. et Vuk. Schloss. var. heterodonta et Vuk. var. (Panc.) heterodonta Maly, Cerastium (Panc.) Maly, moesiacum Cerastium Friv. moesiacumf. serpentini Friv.Nov., f.Bupleurum serpentini kargliiNov., Bupleurum Vis., Silene karglii paradoxa Vis., L., Silene Sedum paradoxa glaucum L., W. Sedum K., Rumex glaucum acetosella W. K., L., Rumex Rubus acetosellazvornikensis L., Fr. Rubus zvornikensis Fr.

AmongOd nekoliko few hundred stotina plants vrsta occurring vaskularnih on portionFabaceae. of serpentine-peridote Najveći dio serpentinsko- flora occurs serpentine-peridotebiljaka koje se razvijaju bedrock, na serpentinsko-most numer- onperidotitske bare rocks, flore whereas javlja smaller se nanumber golom of ousperidotitskoj are the ones podlozi, from families najbrojnije Compositae, su vrste speciesmatičnom occur supstratu, on well developed a znatno forest je manjesoils. Caryophyllaceaeiz familija Asteraceae, and Fabaceae. Largest pro- i vrsta na razvijenim šumskim tlima.

TableTabela 32. 32. – Spectrum- Spektri ofsistematske systematic belonging in different habitatpripadnosti types na različitim tipovima staništa OnNa golom bare In theU mezofilnim mesophilous AnalizaAnalysis pripadnosti of living životnojforms (Riter-formi Family woods Porodice supstraturocks sumama (Riter-Studnička,-Studnička, 1963) 1963) shows ukazuje domina- na speciesVrste genera Rodovispecies vrstegenera Rodovi Compositae 45 26 12 10 dominacijution of hemikryptophytes hemikriptofita na in svim all Caryophyllaceae 27 17 2 2 tipovimatypes of serpentine-peridote serpentinsko-perido- habi- Fabaceae 23 11 7 2 titskihtats. Extreme staništa. conditions Ekstremne are uslove illus- Scrophulariaceae 22 10 6 3 na trated ovoj by podlozi the small ilustruju proportion i mala of Gramineae 21 13 15 12 phanerophytes and high abundance Rosaceae 13 5 10 9 proporcija fanerofita te visoka Umbelliferae 9 7 7 5 zastupljenostof terophytes. terofita.

Tabela 33. - Spektri životnih formi Table 33. – Spectrum of living forms na različitim tipovima staništa in different habitat types Serpentinsko-peridotitskaSerpentine-peridote’s habitats staništa are LivingŽivotne form forme P CH H G T su sensitive; senzitivna, continually podložna eroding stalnim and SpeciesVrste na on bare erozijama i naglim odronima, a golom tlu 3.06 18.72 52.28 8.16 17.34 sliding, submitted to tremendous rocks nalazehuman se pressurepod intezivnim (over-logging, uticajem un- SpeciesVrste u mezofilnim in the 20.25 11.39 55.70 8.86 3.80 čovjekaselected exploitation (prekomjerna of mineral sječa, re- mesophilousšumama woods neselektivna eksploatacija mine- SpeciesVrste na vrištinamain heathes - 23.80 61.90 - 14.28 sources). Because all of that, plants ralnihand resursa).their communities Biljne vrste in i zajed-these nicehabitats na ovim are endangered. staništima se usljed toga karakterišu određenim stepe- SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA nom ugroženosti. 95 ŠumeWoods crnog of black bora pine na on dolomitima dolomites

DolomitnaAs a geologic geološka foundation, podloga dolomite predstavlja repre- vrstadured till su present na dolomitnoj on the dolomite podlozi bedrock. uspjele važnasents a staništahabitat for za many mnoge endemo-relict endemoreliktne plant preživjetiIn Bosnia doand današnjih Herzegovina dana. dolomite oc- biljne i životinjske vrste, koje vode and animal species originating from Tertia- Ucurs Bosni in several i Hercegovini localities. dolomitiUsually it se is analaze small porijeklo još iz dalekog tercijera. ry. It used to be refugium for plant and ani- nasurface, više but lokaliteta. there are Najčešće also large su complexesto manje Dolomitna staništa su bila refugijumi mal species, and even entire communities, površine,where it was ali createdpostoje unique i veliki living kompleksi world nain mnogim biljnim i životinjskim vrstama, in the glaciation period. During that period, kojimathe past. je kroz prošlost došlo do razvoja pa i čitavim zajednicama u doba sudden decrease in temperature has caused unikatnogMost important živog dolomite svijeta. complexes in B&H glacijacije, kada je naglo zahlađenje a damage to flora and fauna that existed at with the outstanding landscape’s value are: uzrokovalo stradanje najvećeg dijela Najznačajniji kompleksi dolomita u BiH, that time. But, some of those species have en- tadašnje flore i faune. Neke od tadašnjih koji imaju izuzetne pejzažne vrijednosti su:

lt AreaPodručje around oko Konjic Konjica town u in Hercegovini Herzegovina (dolina (valley of rijeke Trešanica Trešanice, river, Zlatar Zlatar and i Vrataljica), Vrataljica hills),odavno long proglašeno time ago designated Botaničkim as rezervatomthe Botanic Reserve dolomitne of dolomite flore i veget floraacije; and vegetation; lt AreaProstor in the uz uppergornji flow tok rijekeof Neretva Neretve river (Borci,(Borci, GlavatičevoGlavatičevo andi podr areaučje upstreams uzvodno to premaUlog); t SmallerUlogu); dolomite complex in the midle of Neretva river’s flow (area around Doljanka river, ldownstreamsManji dolomitni from kompleks Jablanica, u Drežnica srednjem area); toku Neretve (u području Doljanke, nizvodno t odArea Jablanice, around Lastva,u području in the Drežnice); valley of Trebišnjica river (artificially impoded accumulation l““)Područje upstreamsoko Lastve, from u Trebinjedolini rijeke town; Trebišnjice (vještačka akumulacija „Gorica“) uzvodno od Trebinja; t Area of Koprivnica between Bugojno, , Prusac and Kupres, including Mala lPodručje Koprivnice izmedju Bugojna, Donjeg Vakufa, Prusca i Kupresa, uključujući Plazenica; i Malu Plazenicu; t Area around in the western Bosnia; lPodručje oko Drvara u zapadnoj Bosni; t Smaller complex near and Lepenica southwestern from Sarajevo; lManji kompleks kod Rakovice i Lepenice jugozapadno od Sarajeva; t Smaller complex along the Glasinac river and Bravnička Rika between Bravnice and Janj; lManji kompleks uz rijeku Glasinac i Bravničku Riku između Bravnica i Janja; Complex called Bila at Travnik city and smaller localities in the limestone zone. lt Kompleks Bila kod Travnika i manji lokaliteti, u zoni krečnjačkih stijena. Osnovna karakteristika bosansko- officinalis), modro lasinje (Moltkaea petraea) hercegovačkih dolomitnih pejzaža je i drugih. izuzetnoMain characteristic visok stepen of bosnia-herzegovina’s endemičnosti i govina), sage (Salvia officinalis), rock molt- landscapes on dolomite is high level of en- keaDolomit (Moltkaea je petraea) trošna and stijena, others. podložna reliktnosti biljnih i životinjskih vrsta, a drobljenju, te stalnim procesima erozije i demism and relictness of plant and animal Dolomite is a kind of rock that crumbles, time i njihovih zajednica. odrona. Na ovoj stijeni su razvijene species, which reffers also to their communi- erodes and slides. On dolomite bedrock Flora i fauna na dolomitnim kompleksima rendzine, sa relativno plitkim humusno- ties. emerges mainly rendsine with shallow hu- je specifična, a mnoge vrste žive isključivo akumulativnim horizontom. Zbog Flora and fauna on dolomite is highly spe- mus-accumulative horizon. Due to protrud- na ovom tipu podloge. To su izražene erozije, tla su najčešće cific. Many species live exclusively on this ing erosion, the soil is frequently degraded dolomobionti, a među njima je najveći degradirana i alterniraju sa dolomitnim kind of bedrock. These are dolomitobionts, and exchanges with sirozem and regosol. On broj dolomitofita. Na dolomitima svoje sirozemima i regosolima. Na blažim of which biggest proportion make dolomito- less inclinated slopes develops brown earth stanište nalaze i mnoge planinske vrste nagibima terena, razvijena su smeđa phytes. On dolomite bedrock can be found in which the influence of dolomite weakens biljaka kao što su: planinski ljutić, karbonatna tla, u kojima zbog dubine many high-mountain plants, such as: moun- because of profile’s depth. On that kind of kupusnjača, dinarski encijan koje se ovdje profila slabi uticaj dolomitne podloge. Na tain buttercup, crucifers, dinaric gentian soil emerge species with wider distribution spuštaju i do 800 metara n.v. S druge njima se pojavljuju vrste koje imaju šire which go down till 800 meters above sea range. It is commonly believed that magne- strane, toplina staništa uzrokovala je i rasprostranjenje. Smatra se da je sadržaj level. On the other hand, warmth of climate sium’s content is responsible for the dolo- naseljavanje mediteranskih i subme- magnezija odgovoran za trošnost made possible for many mediterranean and mite’s crumbling, but also for the selection of diteranskih vrsta kao što su žutilovka dolomitne stijene, ali i kao faktor supra-mediterranean plants to live here, such vegetation cover and animal communities. (Genista dalmatica), mlječika hercegovačka determinacije biljnog pokrova i is the case with greenweed (Genista dalmat- (Euphorbia hercegovina), žalfija (Salvia životinjskih naselja. ica), herzegovina’s spurge (Euphorbia herce- SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

96 Tabela 34. - SintaksonomskiTable 34. – Syntaxonomic pregled zajednica overview of na the dolomitima communities on dolomite

ERICO – PINETALIA (Oberd. 49) em. Ht 59

Orno – Ericion dolomiticum Ht 59

Ht.59 Erico verticillati – Pinetum Rt. 67 Orchido zlatari – Pinetum Rt. 67

šuma šuma Cephalario flavae – Pinetum Rt. 67 woods Orchido (spitzelii) – Pinetum nigrae Rt. 67 Daphno cneori – Pinetum Rt. 67 Vegetacija borovih Vegetacija Vegetation of pine Vegetation

ERICO – PINETEA – ERICO Pinetum silvestris dinaricum Stef. 58

SCORZONERO – CHRYSOPOGONETALIA H-ic et Ht (56) 58 Peucedanion neumayeri Rt. 67

Centauretum atropurpureae Rt. 67

Micromerio – Crepidetum pantocseki Rt. 1967 meadows Br. – Bl. 47 Br. suhih livada suhih livada Saponario – Scabiosetum canescentis Rt. 1967 kamenjara, pašnjaka i Vegetacija primorskih Vegetacija grassland, pastures and Vegetation of littoral rocky Vegetation Alyssetum moelendorfiani Rt. (1956) em. 1967 THERO – BRACHYPODIETEA

Bosansko-hercegovačke dolomitofite, kao zajednice se nalaze pod određenim Specialšto su value gromotulja to these habitats ( Alyssumis provided communitiesstepenom ugroženosti. are under certain threat. bymoelendorfianum the occurence), majčinaof bosnia-herzegovina’s dušica (Thymus ApartPored from bujnih the šuma illyrian ilirskog black crnogpine woods bora aureopunctatus)dolomitophytes,, such vrisić as alyssum (Acinos (Alyssum orontius), (Orno-Ericenion(Orno-Ericenion “dolomiticum“), „dolomiticum“ on), do- na moelendorfianum),daju visoku vrijednosti thyme ovim (Thymus staništima. aure- lomitedolomitima occur also su razvijenedifferent kind i različiteof xeric opunctatus ), acinos (Acinos orontius). Be- stands of oak and thermophilous beech Zbog prirode dolomitnih stijena s jedne sastojine kserotermnih hrastovih i cause of the characteristics of dolomite and woods. The highest level of endemism and strane i niza antropogenih uticaja, s druge termofilnih bukovih šuma. Najvišim anthropogenic pressures (over-logging, col- relictness is reached in the communities of lectionstrane of (prekomjerna medicinal and sječa, aromatic sakupljanje plants, stepenomrocky grassland, endemičnosti rock crevices i reliktnosti and screes on se over-grazing)ljekovitih ithese aromatičnih habitats, species biljaka, and odlikujudolomite. zajednice dolomitnih kamenjara, intenzivna ispaša) ova staništa, vrste i pukotina stijena i sipara.

ŠumeWoods crnog of black bora pine na on krečnjacima limestone Šume crnog bora razvijene su i na pejzažnim vrijednostima, u zoni Black pine woods are also developed on the scape’s value occuring in the zone of broad- krečnjacima, na plitkim humusno- lišćarsko-listopadnih termofilnih šuma. bedrock made of limestone, on shallow hu- leaved deciduous thermophilous woods. akumulativnim tlima (crnicama), pa čak i mus-accumulative type of soil (black earth), HighlyPosebno valuable vrijedna habitats staništa of black šuma pine crnog on na sirozemima i regosolima. Samo na even on sirozem and regosol. Brown earth thebora limestone na krečnjacima are to be found se in canyons nalaze of: u zaravnjenim terenima su razvijena smeđa emerges only on the flattened ground. These Sutjeska,kanjonima: Neretva Sutjeske, and Neretve Drina rivers. i Drine, In gdje the krečnjačka tla. Ove šume imaju woods have got a disjunctive distribution rocku pukotinama crevices of stijenathese canyons, crni bor black izgrađuje pine disjunktivni areal u kojem obrazuju range with specific ecosystems of great land- buildsviše endemoreliktnih few endemo-relict zajednica. communities. specifične ekosisteme sa naglašenim SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

97 PEJZAŽI RELIKTNO-REFUGIJALNIH EKOSISTEMA U LANDSCAPES OF ENDEMO-RELICT ECOSYSTEMS IN THE KLISURAMA I KANJONIMA BOSANSKOHERCEGOVAČ- CLIFFS AND CANYONS OF BOSNIA-HERZEGOVINA’S RIVERS KIH RIJEKA

Specifične orografske, geomorfološke, inverzija. Vrlo specifičan kompleks Specific orographic, geomorphologic and world’s rarities. Highly specific complex of hidrološke, odnosno ekološke prilike ekoloških faktora uzrokovao je pojavu hydrologic, respectively ecologic, conditions ecologic factors has led to the development uslovile su pojavu klisura i kanjona u unikatnog živog svijeta bogatog slivnimhave caused područjima the occurence of svih cliffs važnijih and can- endemimaof unique living i reliktima. world that is rich in endemic vodotokayons in the Bosnebasins iof Hercegovine. all important Obalewater- and relict species. courses in Bosnia and Herzegovina. Sides of KanjoneThe canyons i klisure and cliffs Bosne of Bosnia i Hercegovine and Herze- klisura i kanjona su strme, kod nas danas karakteriše visok geomorfološki, izgrađenethe cliffs and uglavnom canyons are odsteep, karbonatnih mainly built govina are characterized by high diversity of the limestone (carbonate and dolomite). ekosistemskiin geomorphology, i specijski ecosystems diverzitet, and species, pa stijena (krečnjaka i dolomita). Duboki su mnogi autori smatraju da ova staništa They are as ten or hundred metres as deep. hence many authors consider it as global val- između nekoliko desetina i nekoliko predstavljaju globalnu vrijednost. The canyon of Neretva river, between moun- ue. In the refugial habitats, such as our can- stotina metara. Kanjon Neretve, između Upravo u refugijumima, kakvi su naši tains Prenj and Čvrsnica is 1.700 metres yons and cliffs, are situated a development planina Prenj i Čvrsnica dubok je 1.700 m. kanjoni i klisure rijeka, su i razvojni centri deep. The most famous canyons are those of centres of flora, fauna and vegetation. Među najpoznatijim su kanjon rijeke flore, faune i vegetacije. SutjeskeSutjeska and i kanjon Una rivers. rijeke In the Une. past, Na here ovim was Because of the underlined dynamics and Zbog izražene dinamike u variranju staništimacreated a specific je tokom ecoclimate prošlosti of canyons došlo doand variation of the main ecologic factors, in osnovnih ekoloških faktora na ovim razvojacliffs. Those specifične sheltered, ekoklime safe and remote kanjona places i these habitats still evolve intensive processes staništima se i danas odvijaju intezivni klisura.enabled survival Ova of zaklonjena, distinct populations sigurna from i of speciation and endemogenesis, respective- procesi specijacije i endemogeneze, nepristupačnaTertiary till today. staništa su omogućila ly the creation of new species. That kind of odnosno nastajanja novih vrsta. Takvi preživljavanjeThe ecoclimate populacija of canyons brojnihand cliffs vrsta is char-od development centres are to be found in the razvojni centri se nalaze u slivnim tercijeraacterized do by danas.high diurnal and seasonal varia- basins of Una, Drina, Vrbas and Bosna riv- tion in all factors, especially in temperature. područjimaers, and in the rijeke peri-pannonian Une, Drine, region Vrbasa, on the Ekoklimu kanjona i klisura karakterišu Bosne, u Peripanoniji na obroncima In these habitats frequently occur so called slopes of mountains Kozara, Prosara, Mota- visoka dnevna i sezonska osciliranja svih masiva kao što su Kozara, Prosara, temperature inversions, which is one of the jica and Majevica. faktora, posebno temperature. Na ovim Motajica i Majevica. staništima je česta i pojava temperaturnih PolidominantnePolydominant communities zajednice Jedinstvenost i neponovljivost biodi- refugijalnim staništima, kao što su verzitetaThe uniqueness na ovim of thestaništima biodiversity ogleda in these se i askanjoni cliffs iand klisure, canyons, nekada occur ulazi over i50 preko tree spe- 50 krozhabitats pojavu is reflected polidominantnih through the zajednicaoccurence ofi ciesdrvenastih being therefore vrsta, te named ih zovemo as polydominant polidomi- ekosistema,polydominant koje communities karakteriše and najviši ecosystems nivo communities.nantnim. Jedna One od of the najpoznatijih most famous takvih such florističkogwhich are characterized i faunističkog by diverziteta.the highest level communitieszajednica u Bosniin Bosnia i Hercegovini and Herzegovina je Aceri- is of floristic and faunisitic diversity. Aceri-Tilietum mixtum Stefanović, 1979, de- Kao rezultat specifičnog djelovanja Tilietum mixtum Stefanović, 1979, razvi- As a result of specific combination of ecolog- veloped in the canyon of Una, Vrbas, Drina ekoloških faktora u klisurama i kanjonima jena u kanjonima Une, Vrbasa, Drine i ic factors, in the cliffs and canyons of bosnia- and Neretva rivers. bosansko-hercegovačkih rijeka uz Neretve. izraženoherzegovina’s variranje rivers, hidrotermičkog along with high režima varia- ApartOsim from polidominantnih the polydominant zajednicacommuni- ution prošlosti, in hydro-thermic došlo je do regime formiranja in the takvih past, neponov-ljivostties, the landscapes pejzažimaof canyons and kanjona cliffs are i tipovaevolved such biocenoza, biocoenoses kojima whose fizionomiju physiogno- klisuraunique by daju the communities i zajednice uof pukotinamarock crevices determinišumy is determined različite by a different vrste tree drveća. species. stijenaand screes, i sipara, which uglavnom are mainly endemičnog endemic and i PosebnostThose communities ovim are zajednicama unique in the daje high reliktnogrelict ones. Majority karaktera. of endemic Ovo su species staništa and neuobičajenoproportion of treesveliki as broj edificator drvenastih species. vrsta In najvećegcommunities broja in Bosnia endemičnih and Herzegovina vrsta is i utypical funkciji terrestrial edifikatora. kind ofDok communities se u tipičnim oc- zajednicasituated here. na The prostoru refugial-relict Bosne ecosystems i Herce- terestričnimcur only few edificator zajednicama and sub-edificator pojavljuje govine.posses the Refugijalno highest value reliktni within ekosistemibosnia-her- nekolikospecies. In edifikatora the refugial i subedifikatora,communities that u imajuzegovina’s najviše biodiversity vrijednosti from u biodiverzitetuthe standpoint refugijalnimrole is overtaken zajednicama by dozens of tree tu species. ulogu Bosneof gen pool’si Hercegovine preservation sa aspekta on national očuvanja scale. preuzimaThere are even i po some nekoliko cases desetinawhen in the vrsta flo- unikatnogThis is our share genofonda in the global od nacionalnenatural value drvenastihristic composition biljaka. of refugial U sastavu habitats, ovakvih such vrijednosti,on European and a čineworld’s naš scale. dio globalnih SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA zajednica koje su razvijene jedino na vrijednosti na nivou Evrope i svijeta.

98 REFUGIJALNIREFUGIAL-RELICT I RELIKTNI ECOSYSTEMS EKOSISTEMI U SLIVNOM IN THE BASIN PODRUČJU OF RIJEKEUNA UNERIVER

UnaRijeka river Una is jea typicaltipična karstkraška river. rijeka. Its sourceIzvire terslapove, curtains sve and do small Novog, cascades. odakle Thereafter postaje ismirnim calm vrelomand situated ispod Stražbenice,beneath Stražbenica planine itravničarska becomes lowland rijeka, river,mirnog calm toka. and Na slow. svom On Mt.,u Hrvatskoj, which is inu zoni Croatia, reliktnih in the šuma zone bukveof relict i itsputu way protiče Una river kroz flows tjesnace through i kanjone, the narrow u beech-hopecrnog graba hornbeam (Ostryo-Fagetum woods (Ostryo-Fage-). Na svom passageskojima seand do canyons danas where zadržala it has iskonskabeen pre- tumtoku). On dugom its 207 207km long km, journey, obrazuje it makes više servedvegetacija, a genuine flora vegetation, i fauna, flora sa and obiljem fauna, severalsedrenih tuff slapova cascades (Martin (Martin Brod, Brod, Štrbački Štrbački withendemičnih many endemic vrsta. Na species. slici 8. Inistaknuti Figure su6. Buk, VelikiVeliki iand Mali Mali Slap Slap uzvodno upstreams od Ripča), from highlightenedrefugijumi u are slivnom refugia in području the basin of Une, Una Ripač), flowing more or less swiftly from river, designated in accordance with interna- a od Bihaća teče manje više brzim tokom, utvrđeni uz uvažavanja međunarodnih Bihać city making on its way to Novi few wa- tional criteria for habitat’s categorization. obrazujući vodene draperije, manje kriterija kategorizacije staništa.

Tabela 35. - EndemoreliktneTable 35. – Endemo-relict biljne vrste plant kanjona species Une in the canyon Una river Campanula pyramidalis, C. unensis, C. wetsteinii, Moehringia maly, Asplenium lepidum, Edraianthus croaticus, Potentilla clusiana, Corydalis leiosperma, Micromeria thymifolia, Cerastium dinaricum, Satureia montana, Ruta divaricata, Satureia subspicata, Iris illyrica, Iris reichenbachii, Daphne cneorum, Asparagus tenuifolius, Sesleria autumnalis, Ruscus aculeatus, Acer hircanum.

   SpringIzvorišna area of čelenka Krušnica    rijekeriver, KanjonCanyon    Uneof nizvodnoUna rive odr     rightKrušnice, tributary desne of Una pritoke river Une at           „Sedre“downstreams do Bosanske from „Sedra“to Krupe Bosanskakod Bosanske Krup Krupea sa    brojnim slapovima *  WaterfallVodopad i and klisura narrow rijeke Bosanska with         passageBlihe do Kamengradaof rive r

IzvorišnaSpring       area čelenka of Klokot rijeke river, Klokot, left lijeve!"#$'*4   pritoke Une 4 kod Bihaća !   CanyonKlisura/Kanjon of Kozica rijeke river, Kozice, right     tributarydesne pritoke of Sana Sane river UNA KlisuraNarrow#    $   Unepassage sa Velikim of Una i Malim with UNA Slapom %   u predjelu  " 6  Ripča  i          Starogarea and grada old citSokolacy of SpringIzvorišna area čelenkaof Sanica rijekeriver,     upstreamsSanice, uzvodno form place od mjestacalled   Sanica Štrbački! 6   !buk   with  sa tijesnimnarrow  kanjonomcanyon   &  of Une Una prema river Lohovutoward   CanyonKanjon rijekeof Sane,Sana nizvodnoriver,   6  od Ključa, prema Sokolovu  downstreams from KlisuraNarrow#     passage rijeke Une of Una nizvodno river oddownstreams     Srpca, from zajedno Srbac with sa  %    slapovimacascades atna Martin Martin Brod Brodu   "    SpringIzorišna area čelenka of Ribnik rijekeriver,     rightRibnik, tributary desne of pritoke Sana Saneriver IzvorišnaSpring    area čelenka of Bastašica    Bastašice, river,      SpringIzvorišni area dio of Unca Unac sa river brojnim with lijeveleft     tributary pritoke of rijekeUnac Unac,river,     numerousvrelima u wells predjelu at mjestaplace nizvodno  )  od Drvara  ' Preodac    CanyonKanjon rijekeof Unac Unac, river, desneright downstreams from Drvar called Preodac     %   pritoke Une kod Martin Broda tributary  of Una river at Martin

Figure 8. – Refugial-relict habitats in the basin of Una river Slika 8. – Reliktno-refugijalna staništa u slivnom području rijeke Une

APosebne special refugial atribute attributes refugijalnosti to these habitats ovih veryveoma interesting, interesantna. too. The recent U novijim investiga- arestaništa provided daju by the populacije populations reliktne of relict vrste spe- tionsistraživanjima have confirmed je konstatovanothat canyons are dafinding su ciesPlatanus Platanus orientalis orientalis, koja, which, u in priobalnom the canyon placeskanjonski of genera lokaliteti of different stjecišta age and rodova shelter areapojasu along kanjonskog the riversides, toka forms rijeke relict Une hydro- sa forrazličite many relict starosti forms. i The utočišta study zaof terrestrial reliktne philouscrnom community johom obrazuje with alder. This i reliktne is a sole gastropodsoblike. Samo in the u canyon proučavanjima of Una river naseljahas re- findingvodoljubive place zajedniceof that community. poznate jedino iz vealedsuhozemnih 11 species gastropoda that are remnants u kanjonu from Une the je Faunaovog kanjona. of bosnia-herzegovina’s canyons is glaciationkonstatovano and pre-glaciation 11 vrsta koje periods. su ostaci SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA Fauna bosanskohercegovačkih kanjona je glacijalnih i predglacijalnih razdoblja. 99 Tabela 36. - Reliktne vrsteTable gastropoda36. – Relict gastropods u slivu rijeke in the Une basin of Una river

Acanthinulla lamellata, Acanthinulla harpa, Vallonia tenuilabris, Vitrea contortula, Vitrea subefusa, Vitrea pygmaea, Oxychilus alliarius, Oxychilus diaphanelus, Phenacolimax annularis, Semilimax semilimax, Acicula polita.

PoredIn the basinrelikata of Unaiz ovog river perioda were recorded u slivu populations Une su konstatovane of Scolopendrellopsis i populacije microcolpa tercijernog Muhr relikta1881, which Scolopendrellopsis is a tertiary relict, microcolpa and relict Muhr species 1881, from te reliktnih genera Cochlostoma rodova oligocenske and Vitrea starosti dating Cochlostomaback in Oligocoen i Vitrea.. NaročiteSpecial value vrijednosti and dynamics i dinamiku to the landscapes pejzažima of uUna slivu river’s Une basin daju are i ensured ekosistemi by the sedrenih ecosys- barijeratems of tuffi slapova, barriers kao and prirodni cascades, fenomeni natural u phenomenaovom dijelu in Dinarid the Dinarica i svijeta. Alps and this part of the world in general. Tabela 37. – SintaksonomskiTable 37. – Syntaxonomic pregled zajednica overview na of reliktno-refug the communitiesijalnim in staništima u slivnom područjurefugio-relict rijeke habitats Une of the Una river’s basin

MOLTKEETALIA PETRAEAE Lakušić 1968 Edraianthion Lakušić 1968 Centaureo glaberimae – Onosmetum stellulati Lakušić & Redžić 1991 Hyssopi – Crepidetum hondriloidis Lakušić & Redžić 1991 Centaureo deustae – Campanuletum pyramidalis Lakušić & Redžić 1991 Asplenio lepidi – Campanuletum unaensis Lakušić et Redžić 1991 Euphorbio – Asperuletum scutellaris Lakušić et Redžić 1991

(H.Meier) Br.-Bl. 1934 (H.Meier) Br.-Bl. Saxifrago – Polypodietum australis Lakušić et Redžić 1991 Achnanthero – Moehringietum malyi Lakušić et Redžić 1991 AMPHORICARPETALIA Lakušić 1968 Micromerion croaticae Ht. 1931 Leonopodio – Edraianthetum croatici Lakušić et al. 1975 Edraiantho – Potentilletum clusianae Lakušić 1968 Asplenietum fissi Ht. 1931

Vegetacija u pukotinama stijena Vegetacija Potentilletum clusianae Ht. 1931 POTENTILLETALIA CAULESCENTIS Br. – Bl. Moehringion muscosae Ht. et H-ic. 1959

ASPLENIETEA RUPESTRISASPLENIETEA Moehringio – Corydaletum Ht. 1962 DRYPEETALIA SPINOSAE Quezel 1967 Peltarion alliaceae H-ic (1956) 1958 Micromerio thymifolii – Corydaletum leiospermae Lakušić & Redžić 1991 Asplenio – Ceterachetum officinari unaensis Lakušić & Redžić 1991 ARABIDETALIA FLAVESCENTIS Lakušić 1968

Silenion marginatae Lakušić 1968 Cerastietum dinaricae Ht. 1931 Bunion alpini Lakušić 1968 Br. – Bl. 1947 Br.

Vegetacija sipara Vegetacija Bunio – Iberetum carnosae Ht. 1931 THLASPEETALIA ROTUNDIFOLII Br. – Bl. 1926 Thlaspeion rotundifolii Br. – Bl. 1926 THLASPEETEA ROTUNDIFOLIITHLASPEETEA Petasitetum paradoxi Beg. 1922 dinaricum Lakušić 1990

SCORZONERO – CHRYSOPOGONETALIA H-ic & Ht. (1956) 1958 Satureion montanae Ht. 1962 Physospermo – Satureietum montanae Redžić et Lakušić 1991 Br. – Bl. Br. Artemisio albae – Rutetum Redžić et Lakušić 1991 Satureion subspicatae Ht. 1962

Vegetacija Vegetacija Satureio subspicatae – Festucetum dalmaticae Redžić et Lakušić 1991 FESTUCO –

kserofilnih livada Thymi – Teucrietum chamaedrys Redžić et Lakušić 1991 BROMETEA Achilleo nobilis – Dorycnietum herbacei Redžić et Lakušić 1991 PINETALIA MUGHI Lakušić 1972

Ht. Pinion mughi Pawlow. 1928

Pinetum mughi dinaricum calcicolum Lakušić et al. 1973

1959 PINETALIA HELDREICHII – NIGRAE Lakušić 1972 ERICO –

Vegetacija Vegetacija Pinion nigrae Lakušić 1972 PINETEA PINETEA borovih šuma SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA Daphno cneori – Pinetum Rt. 1967

100

ABIETI – PICEETALIA (Br. – Bl. 1939) Lakušić et al. 1979

Abietion albae (Ht. 1956) Lakušić et al. 1979

Calamagrosti – Abietetum Ht. 1950 et al. 1979 al. et četinarskih šuma Vegetacija tamnih Vegetacija Rhamno – Abietetum Fuk. 1958 ABIETI – PICEETEA (Br. – Bl. Bl. 1939) – Lakušić(Br.

QUERCETALIA PUBESCENTIS Br. – Bl. (1931) 1932 Quercion pubescentis – petraeae Br. – Bl. 1931 Asparago tenuifolii – Quercetum pubescentis Lakušić et Redžić 1991 Quercion petraeae – cerris (Lakušić 1976) Lakušić et B. Jovanovic 1980 Orno – Quercetum cerris Stefanovic 1968 OSTRYO – CARPINETALIA ORIENTALIS Lakušić, Pavlovic, Redžić 1982 Carpinion orientalis Blecic &Lakušić 1966 Aceri – Carpinetum orientalis Blecic &Lakušić 1966 Br. – Bl. Vlieger & 1937 Br. Rusco – Carpinetum orientalis continentale Lakušić et Redžić 1991 Seslerio – Ostryon Lksic., Pavlov. & Redžić 1982 (Syn.: Orneto – Ostryon Tom. 1940 p.p.) Seslerio autumnalis – Ostryetum carpinifoliae Ht. et H-ic. 1950 Rusco aculeati – Ostryetum carpinifoliae Redžić et Lakušić 1991 FAGETALIA MOESIACAE Lakušić 1991 Ostryo – Fagenion moesiacaeae B. Jovanovic 1976 Vegetacija liščarskoVegetacija listopadnih šuma Aceri obtusati – Fagetum (moesiacae) Fab., Fuk. & Stef. 1963 QUERCO – FAGETEA QUERCO – FAGETEA Aceri – Tilietum mixtum Stef. 1979

„Vodeni“The armlets rukavci run seskillfully vješto between provlače trees između of al- ofzato them rijetke dry out, prilike while da the su newneki ones od njih emerge. presušili This i stabalader, white crne and johe,crack willow, bijele iFraxinus lomljive angusti- vrbe, dynamicsstvorili se includes novi. Ua magictoj dinamici of nature, su tuff-form- i posebne poljskogfolius, elder jasena, bourtree crne andzove usually ili bazge descend i obično steep se ingprirodne organisms čari andi fenomen tuff itselfs. sedrotvoraca Tuff barriers i samih that spuštajutuff slopes niz strmewhich aresedrene created padine by the koje longlasting nastaše weresedrenih created naslaga. in this way Ovako had nastalean impact sedrene onto krozactivity dugi of clear, niz godina, oxygen rich djelovanjem water, alges, bistre blue- i formationbarijere uticaleof depressions su na in which postanak water mnogih settle kisikomgreen bacteria, bogate aquatic vode, insects algi and i modrozelenih mosses. As a downdepresija like uin kojima some kind se voda of lake. umiri In thiskao uway kakvom cre- bakterija,tuff layer vodenih gets bigger insekata year after i mahovina. year, it changesKako atedjezeru. are Namany ovaj tuff način lakes suwithin nastala dinaric i mnogakarst.“ sedrathe microrelief raste iz godinefeatures uand godinu, direction ona of the mijenja arm- (quotedsedrena from jezera TV u show dinarskom “Prirodna kršu.“ baština (Navod BiH“) iz mikroreljeflets. Thus, it i ispravac quite commonvodenih the rukavaca. case that Nisu some TV emisije „Prirodna baština BiH“)

FloraFloraFlora of sedrenih tuff sedrenih cyanophytes cijanobakterija cijanobakterija and alges: i algi: i algi: ChamaesiphonChamaesiphonChamaesiphon incrustansincrustans incrustans Grun., Grun., ,Homoeothrix Homoeothrix Homoeothrix crustacea crustacea,crustacea W.Oronichin, W.Oronichin, Homoeothrix Homoeothrix Homoeothrix varians varians Geitler,, Hydrocoleumvarians Hydrocoleum Geitler, homoeotrichum Kütz f. tenue, Hydrocoleum uncinatum, Microcoleus subtorulosus Bréb., Nostoc punctiforme (Kutz.) Hydrocoleumhomoeotrichum homoeotrichum f. tenue, Hydrocoleum Kütz f. tenue, uncinatum,Hydrocoleum Microcoleus uncinatum, Microcoleus subtorulosus, subtorulosus Nostoc punctiforme, Bréb., Nostoc punctiformeHariot, Nostoc (Kutz.)Hariot, sphaericum NostocVacher exsphaericum Bornet et Flahault,Vacher exPhormidium Bornet et faveolarumFlahault, Phormidium (Mont.) Gom., faveolarum Phormidium (Mont.) un- Gom.,cinatumNostoc Phormidium (Ag.) sphaericum, Gom., uncinatum Rivularia Phormidium haematites (Ag.) Gom., faveolarum,(DC.)Ag., Rivularia Schizotrix Phormidiumhaematites fasciculata (DC.)Ag.,uncinatum, ( Naeg.)Gom., Schizotrix Tolypotrix Rivularia fasciculata distorta haematites, Kutz.ex(Naeg.) Gom.,BornetSchizotrix Tolypotrix et Flahault, fasciculata, distorta Bangia Kutz.ex atropurpureaTolypotrix Bornet distorta,(Roth) et Flahault, Ag., Bangia Chantransia Bangia atropurpure atropurpureapygmea Kutz.,a, Chantransia (Roth)Lemanea Ag., fluviatilis Chantransiapygmea, (L.) LemaneaC.Agardh, pygmea Kutz.,Hydrurusfluviatilis foetidus, Hydrurus Kirch., foetidus Vaucheria(L.) C.Agardh,, Vaucheria sessilis Hydrurus Dcand., sessilis, Vaucheria foetidus Closterium Kirch.,sp. Dcand., ehrenbergiiVaucheria Spirogyra sessilis, Closteriumsp., Mougeotia Dcand., moniliferum Vaucheriasp.,Closterium sp., Dcand.,ehrenbergii Spirogyra Menegh. sp., ex Mougeotia Ralfs, Closterium sp.,Closterium moniliferum ehrenbergii (Bory)Ehrenb., Menegh. Cladophora ex Ralfs, Closteriumglomerata (Kutz.), moniliferum Microspora (Bory) Microspora amoena, te dijatomeje Achnanthidium minutissimum, Amphora ovalis, Amphora Ehrenb.,amoena Cladophora(Kutz.)Rabenh., glomerata Oedogonium (Kutz.), sp., teMicrospora dijatomeje Achnanthidiumamoena (Kutz.)Rabenh., minutissimum Oedogonium ( Kutz.) Czarn., sp., Amphora te dijatomeje ova- Achnanthidiumlispediculus ( Kutz.) Kutz.,, Caloneis minutissimum Amphora silicula pediculus ( Kutz.), Cocconeis ( Czarn.,Kutz.)Grunow, Amphora pediculus Caloneis ovalis, Cocconeissilicula ( Kutz.) (Ehrenb.)Cleve, Kutz., placentula Amphora Cocconeis, pediculus Cymatopleura pediculus (Kutz.)Grunow, Ehrenb., solea, CaloneisCocconeisCymbella silicula placentula prostrata (Ehrenb.)Cleve, Ehrenb.,, Cymbella Cymatopleura Cocconeis sinuata ,solea Denticula pediculus (Breb.) W.Smith, Ehrenb.,tenuis, DiploneisCymbella Cocconeis prostrata oblongella placentula (Berkely)Cl.,, EllerbeckiaEhrenb., Cymbella Cymatopleura arenaria sinuata, soleaW.Greg.,Fragilaria (Breb.) Denticula capucinaW.Smith, tenuis, CymbellaFragilaria Kutz., Diploneis prostrata ulna oblongella var. (Berkely)Cl., ulna (Naeg.)Cl.,, Melosira CymbellaEllerbeckia varians sinuata arenaria, Navicula W.Greg., ( Moore)Craw., reinhardtii Denticula Fragilaria , tenuisNitzschia capu-Kutz., Diploneiscina Desmazieres, oblongella Fragilaria (Naeg.)Cl., ulna (Nitzsch.)Ellerbeckia Ehrenb.var. arenariaulna (Moore)Craw., Nitzsch.Lan.-Bert., Fragilaria Melosira varianscapucina C.A:Ag., Desmazieres, Navicula fonticola, Surirella angustata, Surirella spiralis. Fragilariareinhardtii ulna Grun (Nitzsch.) ., Nitzschia Ehrenb.var. fonticola (Grunow)ulna Nitzsch.Lan.-Bert., Grunow, Surirella angustataMelosira Kutz.,varians Surirella C.A:Ag., spiralis Navicula Kutz. reinhardtii Grun ., Nitzschia fonticola (Grunow) Grunow, Surirella angustata Kutz., Surirella spiralis Kutz. DinamičnostHigh dynamics organogene of, by organisms sedrene made, stijene, tuff ’sSimulida), richness među (belonging kojima to suPlecoptera, mnoge visokrocks, high biološki biological kvalitet quality voda, of iwater funkcio- and stenoendemičneTrichoptera, Psychodida, vrste. OsimSimulida). ovih Among grupa nalnafuctional veza connection sa priobalnim with the ekosistemima, riverside eco- organizama,latter ones, many neprocjenjivu are stenoendemic. vrijednost Besides, uslovilesystems, all su that razvoj has led to endemoreliktnih the development ovimthe priceless ekosistemima value to these daju ecosystems populacije is en- zajednicaof endemo-relict mikro communities i makrofita with sa velikim micro- brojnihsured by vrstathe fish riba, populations od kojih suthat se include neke bogatstvom vodenih insekata (iz grupa salmonidne vrste još zadržale jedino u and macrophytes and enormous aquatic some salmonids maintained only here. SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA Plecoptera, Trichoptera, Psihodida, ovim ekosistemima.

101 REFUGIJALNIREFUGIAL AND I RELIKTNI RELICT EKOSISTEMI ECOSYSTEMS U SLIVNOM IN THE PODRUČJUBASIN OF RIJEKEVRBAS VRBAS RIVER

”Rijetko koja voda u Bosni i Hercegovini toliko izvorom negdje ispod padina vrletne Vranice, ”There are not many streams in Bosnia somewhere beneath the slopes of Vranica prirasteand Herzegovina za srca naočitih as attached momaka to i djevojakathe hearts i Mt.,po imenu called Zec Zec planina. Mt.. Both S obje of muits straneriversides obale nađeof handsome mjesto u dubinama boys and dušagirls njihovihas Vrbas kao river. što reachse dižu the sve mountain do planinskih peaks vrhovaup to 2.000 i do me-2.000 je Thisto Vrbas, mighty plahovita, and splendid moćna i raskošnariver has rijeka. found tresmetara above nad sea morem. level. ISoon nedugo after zatim, that, odvažnaVrbas, Poputits place kakvog deep nestašnog in their souls. bosanskog Like somevragolana kind aplaninska daring mountainrječica Vrbas river se otisnurushes niz into slikoliku pic- of frivolous bosnian child it stretches as a ture-like valley. Its riverbed surrounded by pružio253 km se longkao niska emerald smaragda necklace. u dužini Each dropod 253 of willows,dolinu. Korito alders, gusto purpule obraslo willows vrbama, and johama,other km.rain, Sve dew kapi and kiše, pearl-like jutranje rosewater i bisernaarosen fromvoda hydrophilousrakitama i drugim woods vodoljubivimand shrubs seems drvećem to i odthe snježnih snowflakes, pahuljica from slivaju the surface se u Vrbas of 5.400 sa hidešibljem, this kao natural da krije beauty ovu fromprirodnu people ljepotu sight.” od 2 površinekm that od is5.400 its basin km2 , kolikosize, flows iznosi into i porječje Vrbas (quotedpogleda from ljudi.” TV (Navodshow ”Prirodna iz TV baština emisije river. It is being born like a small source BiH”). ove vodom bogate rijeke. Vrbas se rađa manjim ”Prirodna baština BiH”).

Sliv rijeke Vrbas odlikuje izuzetna geoloških i hidroloških fenomena. Osim geomorfološka,The basin of Vrbas hidrološka, river is characterized biološka, by ofposebnih relief (cliffs, oblika canyons, reljefa (klisure, depressions, kanjoni, nar- odnosnothe outstanding ekološka geomorphologic, raznolikost. Iakohydrolog- cijeli rowklanci, passages, depresije, tuff creations), litice, the potkapine, hydrologic tokic, biologic obiluje andprirodnim ecologic vrijednostima, diversity. In its ipaketire diversitysedrene is supported tvorevine), by typical hidrološkoj karst wells, jelength moguće Vrbas izdvojitiriver posses ekološke natural values, cjeline but sa mountainraznolikosti springs doprinose and brooks, i tipična mountain kraška obilježjimathere are some refugijalnihecologic complexes i reliktnih that can smallvrela, rivers, pištaline, rivers, gorski calm streams, izvori, numerous planinski staništa.be selected as refugial and relict. This is un- swirls,potoci, cascades planinske and waterfalls, rječice, rijeke, natural mirni lakes Vrijednostimaderlined by the diversity refugijalnih of geologic staništa foun- sa andvodotoci, thermal water brojni springs. bukovi, slapovi i bogatstvomdation (silicate živog rocks, svijetalimestone, doprinosi dolomites, i Thevodopadi, unique landscape’s prirodna value jezera to the i refugio- izvori raznolikostgypsum and tuff). geološke The podlogevalley of Vrbas (silikatne river is relicttermalne habitats vode. in the basin of Vrbas river is stijene,hence very krečnjaci, rich in bothdolomiti, geologic gips and i sedra).hydro- givenUnikatne by: pejzažne vrijednosti Tologic čini phenomena. dolinu rijeke Apart Vrbasfrom special jednom forms od refugijalnim staništima slivnog područja najbogatijih u različitim formama Vrbasa daju:

tlEcosystemsEkosistemi of toploljubivih thermophilous šuma illyrian ilirskog black bora pine na woods dolomitnoj on dolomite podlo andzi irendsine; rendzinama; tlEcosystemsEkosistemi of niskih low woods šuma and i šikara shrubs crnog with graba hope hornbeami jesenje šašike; and autumn moor grass;

tlEcosystemsEkosistemi of niskih low woods šuma and i šibljaka shrubs bjelograbića with oriental i hornbeam bosanskog and javo bosnianra; maple;

tlEcosystemsEkosistemi of niskih low woods šuma and i šikara shrubs crnog with jasena hope hornbeam i ruja; and young fustic; t Ecosystems of butcher’s broom and oriental hornbeam in the Vrbas canyon; lEkosistemi koštrike i bijelograbića u kanjonu Vrbasa; t Ecosystems of polydominant woods with linden and Acer obtusatum; lEkosistemi polidominantnih šuma lipe i javora gluhača; t Ecosystems of polydominant woods with Acer obtusatum and hornbeam; lEkosistemi polidominantnih šuma javora gluhača i običnog graba; t Ecosystems of woods and shrubs with Quercus daleschampii. lEkosistemi šuma i šikara sitnolisnog kitnjaka.

TheNajvišim highest stepenomlevel of endemism endemičnosti and relictness i stoneto naročito rock crevices u kanjonskim and screes, especially dijelovima in isreliktnosti also accomplished i ovdje sein odlikujuthe habitats staništa of lime- u therijeke canyons. Janj, Prusačke Rijeke, Vrbasa i rijeke pukotinama karbonatnih stijena i sipara, i Ugar. SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

102 $ 2  Kanjon Vrbasa – Tijesno       klisura Suturlije i Rebrovca "    & kod Banja Luke

$ Kanjon Vrbasa oko #  Klisura Vrbanje u   $ Krupe na Vrbasu  $ predjelu Borja  %, planine $  Kanjon Vrbasa od ' 6 Podmilačja do 6 Bočca #  Klisura Crne rijeke    %  4kod Mrkonjić Grada +     Kanjon rijeke Ugar,    desne pritoke

#  ' Klisura Plive od  $  '  ! Velikog Plivskog jezera $    ' do Volijaka,  te sedrene barijere sa vodopadom   $     Plive i ušćem u Vrbas Kanjon, klisura Vrbasa od $    Skele do Bašćeluka  u4  Jajcu  -   ' Izvoršna

 čelenka Plive u #  $ Klisura Vrbasa kod Vinca  '  $  VRBAS VRBAS mjestu Pljeva VRBAS

#   6 Klisura Sandžačkog   01 potoka,desne pritoke, oko 15  ),$ km nizvodno od D. Vakufa -Kanjon rijeke #  Klisura Glasinačkog

  + 6   Janj, desne potoka, lijeve obale, '         #  Klisura, kanjon Vrbasa   pritoke Plive $ izmedju Vinca    i  $ kod Babinog Potoka   kod Šipova Bravnica '

#  Klisura Šemišnice, #   Klisura Kalinske rijeke, desne     $     lijeve pritoke, nizvodno pritoke Vrbasa kod Bugojna     od D. Vakufa #  Klisura I kanjon  )$ ' 6Prusačke rijeke  )  $kod Donjeg Vakufa + 6 6Kanjon Gračaničke

+,$ rijeke kod G. Vakufa

#  Klisura Kupreške    rijeke, lijeve pritoke   $    $  Vrbasa kod Bugojna Izvorišni dio Vrabasa,    te klisure pritoka u    . %, području Zec planine

Slika 9. – Reliktno-refugijalnaFigure 9. – Relict-refugial staništa u habitats slivnom in thepodručju basin of rij Vrbaseke riverVrbas SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

103 Tabela 38. – SintaksonomskiTable 38. – Syntaxonomic pregled zajednica overview na of reliktno-refug the communitiesijalnim in staništima slivnog područjarefugio-relict rijeke habitats Vrbas in the basin of Vrbas river

POTENTILLETALIA CAULESCENTIS Br. – Bl. Moehringion muscosae Ht. et H-ic. 1959 Moehringio – Corydaletum Ht. 1962 Saxifrago – Polypodietum australis Lakušić et Redžić 1991 Achnanthero – Moehringietum malyi Lakušić et Redžić 1991 Potentillion caulescentis Potentilletum persicinae Blečić 1958 Moehringio-Potentilletum persicinae Redžić Dianthetum petraeae Redžić Br.-Bl. 1934 Br.-Bl.

Symphyandrion hofmanni Redžić 1983 Symphyandretum hofmanni Redžić 1983 Vegetation of rock crevices Vegetation Hieracio-Symphyandretum hofmanni Lakušić et al. 1980 Vegetacija u pukotinama stijenaVegetacija Campanulo balcanicae-Symphyandretum hofmannii Redžić 1983 ASPLENIETEA RUPESTRIS (H.Meier) ASPLENIETEA Diantho-Symphyandretum hofmannii Redžić et Omerović 1986 DRYPEETALIA SPINOSAE Quezel 1967 Peltarion alliaceae H-ic (1956) 1958 Coridalo leiospermae-Symphyandretum hofmannii Redžić et Omerović 1986 Micromerio thymifolii – Corydaletum leiospermae Lakušić & Redžić 1991

Bl. 1947 Asplenio – Ceterachetum officinari Lakušić & Redžić 1991 Campanulo sibiricae-Pelltarietum alliaceae Redžić 1983 Vegtacija sipara Vegtacija THLASPEETEA THLASPEETEA

Vegetation of screes Vegetation Achnatherion calamagrostis Jenny-Lips 1930. ROTUNDIFOLII Br. – ROTUNDIFOLII Br. Corydalo-Achnatheretum Redžić et Omerović 1986 PINETALIA HELDREICHII – NIGRAE Lakušić 1972

Pinion nigrae Lakušić 1972 1959

šuma Daphno cneori – Pinetum Rt. 1967 woods of light svijetlih svijetlih ERICO –ERICO coniferous Vegetacija Vegetacija Vegetation Vegetation četinarskih

PINETEA Ht. Ht. PINETEA Aquilegio-Pinetum nigrae Redžić

ABIETI – PICEETALIA (Br. – Bl. 1939) Lakuši ć et al. 1979

Abietion albae (Ht. 1956) Lakušić et al. 1979

jele

1979 Calamagrosti – Abietetum Ht. 1950 woods reliktnih ABIETI – Vegetacija Vegetacija – Bl.1939) Vegetation of Vegetation Lakušić et al. dinarskih šuma [ PICEETEA (Br. (Br. PICEETEA Rhamno – Abietetum Fuk. 1958

QUERCETALIA PUBESCENTIS Br. – Bl. (1931) 1932 Quercion pubescentis – petraeae Br. – Bl. 1931 Asparago tenuifolii – Quercetum pubescentis Lakušić et Redžić 1991 Ostryo- Quercetum daleschampi Redžić 1990 Aceri obtusati-Carpinetum betuli Redžić et Omerović 1986 OSTRYO – CARPINETALIA ORIENTALIS Lakuši ć, Pavlovic, Redžić 1982

ć Carpinion orientalis Blecic &Lakušić 1966 Aceri – Carpinetum orientalis Blecic &Lakušić 1966 Rusco – Carpinetum orientalis continentale Lakušić et Redžić 1991 Seslerio – Ostryon Lksic., Pavlov. & Redžić 1982 (Syn.: Orneto – Ostryon Tom. 1940 p.p.) šuma Seslerio autumnalis – Ostryetum carpinifoliae Ht. et H-ic. 1950

& Vlieger 1937 FAGETALIA MOESIACAE Lakuši ć 1991 Ostryo – Fagenion moesiacaeae B. Jovanovic 1976 Aceri obtusati – Fagetum (moesiacae) Fab., Fuk. & Stef. 1963 QUERCO – FAGETEA Br. – Bl. Bl. – Br. FAGETEA QUERCO – Vegetacija liš arsko-listopadnih Aceri – Tilietum mixtum Stef. 1979 FAGETALIA SYLVATICAE Pawlowsky 1928 Vegetation of broadleaved deciduous woods Vegetation Acerion pseudoplatani (Oberd. 1959) Fukarek P. 1969 Staphylleo-Fraxinetum angustifoliae Redžić 1983

Asplenio scolopendrii-Fraxinetum angustifoliae Redžić Adiantetalia Adiantion Adianthetum capili-veneri habitats staništa Symphyandro-Adiaantetum capili-veneri SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA ADIANTETEA thermal spriongs and half- shaded Vegetacija oko Vegetacija poluzasjenjenih termalnih izvora Vegetation around Vegetation Asplenio scolopendrii-Symphyandretum hofmannii Redžić

104 “Refugijume“The refugia u in slivnom the basin području of Vrbas river Vrbasa are ianbotaničar botanist Jozef Jozef Pantoček.Pantoček. This Osim jewell još nekolikoof Bo- odlikujecharacterized i unikatna by a unique i neponovljiva biodiversity, biološka repre- sniarijetkih is exclusively lokaliteta bound u slivu to the rijeke basin Bosne,of mighty ovaj raznolikost,sented by many predstavljena plant, animal brojnim and mushroom vrstama Vrbasdragulj river, zemlje yet it Bosnecan be found je isključivo in few localities vezan za biljaka,species. životinja i gljiva. insliv the plahovitog basin of Bosna Vrbasa. river. UpravoRight here,u stijenama in the rocks doline of Vrbas rijeke river’s Vrbas canyon, su i OnNa thestijenama rocks of HumHum planine,Mt., above iznad the fairy bajkovitog tale locusis the locus classicus classicus of bosanske bosnian bellfower zvončike Sym- JajceJajca city, grada, is the je ilocus locus classicus classicus of Corydalis žute mlađe Symphyandraphyandra hoffmanni hoffmanni Pantocs., Pantocs., for the first koju time ochroleucaCorydalis ochroleucasubsp. leiosperma subsp. describedleiosperma and koju prikupicollected Florian by Florian Hoffmann, Hoffmann, passionate strastveni co- giftedopisa to i this ovoj country zemlji by podari Paul Conrath, botaničar famous Paul sakupljačllector of biljakaplants in uthe dolinivalley of Suturlije Suturlija near kod botanist.”Conrath.” (quoted (Navod from iz TV TV emisije show “Prirodna “Prirodna Banjaluke,Banjaluka, aand opisa described znameniti by famous mađarski Hungar- baštinabaština BiH”) BiH”)

ThisSpecifični area’s genofond gen pool ovogencompasses: prostora Maly’sčine i: uniquepojedina in the staništa world. u The refugijumima most beautiful sliva ex- sandwortMalijeva (Moehringia merinka maly (Moehringia), bavarian maly sand-), ampleVrbasa of su global jedinstvena importance u svijetu. is the Najljepši basin of wortbavarska (Moehringia merinka muscosa (Moehringia), potentil muscosa (Poten-), Plivaprimjer river, od globalnihwith the waterfallvrijednosti in jeJajce slivno city tillapetoprsta caulescens (Potentilla subsp. persicina caulescens), aster subsp. (Aster itself.područje rijeke Plive, sa vodopadom u persicinabellidiastrum), zvjezdan), balkan’s ( Asterbellflower bellidiastrum Campan-( ), Thermalsamom srcu springs grada too Jajca. take share in the land- balkanskaula balcanica zvončika), sibirian (Campanula bellflower Campanu-(balcanica), scapesDio vrbaskih of Vrbas pejzaža river (Gornji čine i Šeher termalne near lasibirska sibirica ), zvončika Campanula (Campanula lingulata, pinks sibirica (Di-), Banjaluka,vode (Gornji Vrbanja Šeher and Laktaši). kod Banjaluke, The ther- jezičastaanthus sp. ), zvončika Peltaria alliacea (Campanula, rocks lingulata campion), malVrbanja water ihabitats Laktaši). are rich Osim in thermal vrijednosti kind karanfili (Dianthus sp.), lukica (Peltaria (Silene petraea), fritillary (Fritilaria tenella) oftermalnih alges and voda, cyanophytes, zbog sadržaja which različitih supple- alliacea), pucalina (Silene petraea), and others. mentsminerala, the valueova staništa that they obiluju have goti oblicima for their kockavica (Fritilaria tenella) i druge. In the tuff barriers and its layers prevail mineraltermalnih content. algi There i cijanobakterija is a habitat of kojecom- Ualges, sedrenim cyanophytes, barijerama mooses i naslagama, and aquatic gdje munityupotpunjuju with diverzitetmaidenhair mikroflore fern Adiantum Bosne dominirajuinsects (Plecoptera, razne Trichoptera, vrste alga, Diptera, cijano- capillusi Hercegovine. veneris, Uzwhich termalne is very vode decorative su i bakterija,Ephemeroptera) mahovina representing i vodenih a valuable insekata gen andstaništa medicinal zajednica species, viline also vlasi considered Adiantum as (Plecoptera,pool. In its travertine Trichoptera, creations, some Diptera, refu- capillus-venerisendangered. , dekorativne i ljekovite Ephemeroptera)gial habitats in the basin sadržan of Vrbas je vrijedanriver are vrste, sa utvrđenim statusom ugro- genofond. Po procesu travertinizacije, ženosti.

REFUGIJALNIREFUGIO-RELICT I RELIKTNI ECOSYSTEMS EKOSISTEMI IN U THE SLIVNOM BASIN OF PODRUČJUBOSNA RIVER RIJEKE AND BOSNE ITS ITRIBUTARIES NJENIH PRITOKA

TheI sliv basin rijeke of Bosne Bosna odlikuje river is izuzetna characterized hete- ThereU slivnom are different području kind rijeke of refugial Bosne habitats izdva- byrogenost the habitat’s staništa, heterogeneity, raznolikost flore,diversity faune of relatingjaju se različiti to the tipovimain streamlinerefugijuma and u odnosu major flora,i pejzaža. fauna Zbog and landscapes.specifičnih Due oblika to specific oroge- tributaries.na osnovni Among tok i them, pritoke. sources Među of Bosna njima orogenesisneze, te obrazaca and patterns formiranja of both ekoklimeecoclimate i riverposebno have značajnugot a significant funkciju function u očuvanju for the andzemljišta, soil creation, u prošlosti formed were je došlohabitats doof preservationreliktne flore of relict i faune flora imaju and fauna, staništa which u highobrazovanja biologic staništa and ecologic sa visokim value. biološkim Here has reffersizvorišnom also to dijeluthe canyons rijeke of its Bosne, upper tetrib- u beeni ekološkim preserved vrijednostima tertiary flora kojima and sefauna. sve utaries.klisurama i kanjonima gornjih pritoka. Thesedo danas habitats održala are importanttercijerna florafor the i fauna.entire HighVisoke landscape’s pejzažne valuevrijednosti of the refugialna refugijal- habi- landscape’sOva staništa diversity imaju of poseban Bosnia and značaj Herze- u tatsnim staništimaof Željeznica, rijeke Miljacka Željeznice, and MiljackeVogošća govina.ukupnom pejzažnom diverzitetu Bosne i riversi Vogošće is accomplished ostvaruju: by: Hercegovine. t Ecosystems of carbonate rock crevices; lt EcosystemsEkosistemi of u pukotinamascrees on carbonate; karbonatnih stijena; lt EcosystemsEkosistemi of karbonatnih low woods andsipara; shrubs with hope hornbeam and autumn moor grass; lt EcosystemsEkosistemi of niskih hope šumahornbeam i šikara and crnog narrow-leaved graba i jesenje moor šašike; grass; lt EcosystemsEkosistemi of crnog Quercus graba daleschampii i uskolisne andšašike; hope hornbeam; l t EcosystemsEkosistemi of sitnolisnog shrubs and kitnjaka scrubs with i crnog hope graba; hornbeam and young fustic; SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA lEkosistemi šikara i šibljaka crnog jasena i ruja; 105 t Ecosystems of woods with moesian beech and autumn moor grass; lEkosistemi šume mezijske bukve i jesenje šašike; t Ecosystems of woods with bladdernut tree and hornbeam; lEkosistemi šuma klokočike i običnog graba; t Ecosystems of grey alder; lEkosistemi sive johe; t Ecosystems of supra-mediterranean and continental rocky grassland on limestone and do- llomite;Ekosistemi submediteranskih i kontinentalnih kamenjara na krečnjačko-dolomitnoj t Ecosystemspodlozi; of shrubs with alder buckthorn and autumn moor grass. lEkosistemi šibljaka krušine i jesenje šašike. UIn refugijumimathe refugial habitats rijeke of Misoče Misoča i Stavnjeand Stavnja i desnih rivers, pritoka right tributaries Bosne, uzvodno of Bosna od river Visokog, upstreams na- from Visoko town, the highest contribution to the landscape’s value is given by tertiary-relict jvećikind ofdoprinos ecosystems: pejzažnoj vrijednosti daju tercijerno-reliktni ekosistemi:

lEkosistemi karanfila i zvončaca u pukotinama stijena; t Ecosystems with pinks and bellflowers in the rock crevices; lEkosistemi karbonatnih siparišta sa mlađom; t Ecosystems of screes on carbonate with Corydalis leiosperma; lt EcosystemsEkosistemi of niskih woods šuma and ishrubs šikara with crnog hope graba hornbeam i jesenje and šašike; autumn moor grass; lt EcosystemsEkosistemi of niskih low woods šuma andi šikara shrubs crnog with graba hope i medunca;hornbeam and pubescent oak; lt EcosystemsEkosistemi with šuma bosnian bosanskog maple javora and moesian gluhača beech; i mezijske bukve; lt EcosystemsEkosistemi with javora Acer gluhača obtusatum i bjelograbića. and oriental hornbeam.

UIn slivnomthe basin području of Fojnica rijeke river Fojnice(left tributary (lijeve pritokeof Bosna Bosne), river), relictrelik tniare: karakter imaju:

lt EcosystemsEkosistemi of šuma woods i and šikara shrubs bosanskog with bosnian javora maple gluhača and illyrian i ilirske beech buk in theve uregion regionu of Lepenica rijeke river;Lepenice; lt EcosystemsEkosistemi with javora maple, i bjelograbića oriental hornbeam sa crnim and jasenom hope hornbeam u regionu in the Lep regionenice; of Lepenica; lt EcosystemsEkosistemi with jesenje autumn šašike moor i ilirske grass, bukve illyrian sa beech crnim and grabom hope hornbeam u regionu in Lepenice; the region of Lep- lenica;Ekosistemi crne čemerike i bjelograbića u regionu Visočice kod Visokog; lt EcosystemsEkosistemi with crnog false jasena hellebore i bjelograbića and oriental uhornbeam predjelu in Buci the regionkod Viso of Visočicakog; at Visoko; lt EcosystemsEkosistemi with sive flowering johe u klisuri ash and rijeke oriental Fojnice hornbeam kod Fojnice; in the region of Buci at Visoko; lt EcosystemsEkosistemi with ilirske grey bukve alder in i bosanskethe narrow zvončikepassage of uFojnica dolini river Kozice; at Fojnica; Ecosystems with illyrian beech and bosnian bellflower in the valley of Kozica; lt Ekosistemi u pukotinama stijena sa tamjanolikim vrisićem. t Ecosystems of rock crevices with Micromeria thymifolia. SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

106 

#    6Klisura Sprece uzvodno #   Klisura Bosne kod   od ušca u Bosnu Starog   grada kod    )Doboja 

#  Klisura rijeke   Usore (Borja)

8  9 #   Klisura % Bosne 2    6 % kod Maglaja Termalni izvori kod Žepca, #   .  4    :   Maglaja, Zavidovica u podrucju %6   serpentinsko-peridotitdkih stijena Klisura 4 Mackovca kod Banovica #   #     Klisura Bosne kod serpentinsko- +  Klisura Gostelje sa     :   6 #   peridotitskog kompleksa Žepce      pritokama u  6  '   + 4  sa pritokama Papratnicom   podrucju Stupara   Klisura rijeke Gostovic #    Klisura Kraljeve Sutjeske, rijeka  2     Trstionica desne pritoke Bosne       #   Klisura rijeke Krivaje u           : #   $  podrucju serpentinsko- Klisura rijeke Bila, Kanjon Bosne    68 periotitskog kompleksa desne    pritoka Lašve kod Vranduka 3 %69   &   (Careva Cuprija – Maoca) #  Klisura Gracanice kod       + 6 ) Donje Racanice u Zenici Kanjon rijeke Krivaje, nizvodno Kanjon, klisura rijeke "6    .     5 od sastavaka kod Olova     Bioštice u podrucju      Sljemenskih planina   Izvorišna celenka BOSNA  4  2   Šumece u Travniku BOSNA 6 Stupcanica od #       Klisura Bosne na ušcu Kanjon Stavnje 5  & Olovskih Luka rijeke    Lašve, klisura  prema Karauli &      kod Kaonika % 6    Kanjon rijeke Misoce 2   Termalni izvori oko       6   Kiseljacke rijeke, Vodopad Skakavac, ' 6    7 desne pritoke Fojnice Peracki ,        kanjon Sušice   Izvorišno podrucje Bioštica 7  rijeke Fojnice #   kod #  Klisura Nahorevskog   Knežine i Koševskog   potoka #   Klisura rijeke (od Vranice   %4   8$  %, prema Kacunima)   8  Sastavci (ušce rijeke Izvorišno podrucje Mošcanice, 4 9 . Zujevine i Miljacke u    +  7  4 sa amfiteatrom Gornji Faletici %  Bosnu)  9 &  Kanjon, klisura rijeke #      Lapišnice  6&    Klisura u dolomitnom kompleksu   Lepenice7 desne  pritoke  Fojnice % %  Mokranjske Miljacke sa  5  6 4       Kanjon rijeke Orlovackom pecinom Izvorišna celenka rijeke %  Miljacke od           Bosne sa impozantnim vrelom Sastavaka do    Bentbaše  Izvorišno podrucje     'Paljanske%  Miljacke     Kanjon Bijele i Crne rijeke,   !     !  desnih pritoka Željeznice   Kanjon rijeke Željeznice Klisura, kanjon '%  2  od Krupca do Trnova Paljanske Miljacke

Slika 10. – Reliktno-refugijalnaFigure 10. – Refugio-relict staništa u habitats slivnom in područjuthe basin of ri Bosnajeke Bosne river SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

107 JedanThe largest od najvećih refugium refugijuma of tertiary tercijerneflora and fauna flo- jelaused sato nekadašnjimbe connected withPanonskim former Pannonian morem i rein thisi faune area u of ovom Bosnia dijelu is the Bosne 1.000 mnalazi deep senar- u prodoromSea which is toplihobvious kontinentalnih in the protrusion masa of warm sa dubokojrow passage klisuri (canyon) (kanjonu) of Bosna rijekeriver at BosneVran- sjevera.continental Ekosistemi masses coming tercijerno-reliktnog from the North. The ka- kodduk. Vranduka,There are dubinemany evidences preko 1.000that this m. Po-area rakteraecosystems na withovom tertiary-relict prostoru su: character are: stoje brojne indicije o povezanosti ovog di- t Ecosystems of low woods and shrubs with butcher’s broom and oriental hornbeam; lEkosistemi niskih šuma i šikara koštrike i bjelograbića; t Ecosystems of low woods and shrubs with oriental hornbeam and maple; lt EcosystemsEkosistemi of niskih silicate šuma rock i šikaracrevices; bjelograbića i javora; lt EcosystemsEkosistemi of u pukotinamawoods with illyrian silikatnih beech stijena; and snowdrop; lt EcosystemsEkosistemi of šuma woods ilirske with bukve hope hornbeam i visibabe; and illyrian beech. lEkosistemi šuma crnog graba i ilirske bukve. In the basin of Lašva river (left tributary of Bosna river) occur several refugial habitats (Kaon- ik,U slivnomnarrow passage području of Bila rijeke and Lašvesource (lijeveof Šumeća). pritoke Its mainBosne), refugial postoji elements nekoliko are tuffrefugijalnih creations andstaništa communities (Kaonik, inklisura the ecosystems: Bile i izvorište Šumeće). Osnovne elemente refugijalnosti ovim staništima daju brojne sedrene naslage i zajednice u ekosistemima: t Ecosystems with bosnian bellflower on tuff layers; lt EcosystemsEkosistemi with bosanske oriental zvončike hornbeam na sedrenim and young naslagama; fustic;

lt EcosystemsEkosistemi around bjelograbića springs i ruja; with aquatic mosses; Ecosystems with illyrian beech and european mountainash; lt Ekosistemi izvorišta sa vodenim mahovinama; t Ecosystems with illyrian beech and dinaric gentian. lEkosistemi ilirske bukve i jarebike; lIn theEkosistemi midle of ilirske Bosna bukveriver’s ivalley, dinarskog near encijana.Žepče, in the zone of very dynamic relief and old volcanic rocks (peridote, serpentine, amphibol, piroxen) occur refugia of tertiary flora and U središnjem dijelu doline Bosne, u okolini Žepča, u zoni veoma dinamičnog reljefa i sta- fauna: rih vulkanskih stijena (peridotiti, serpentiniti, amfiboli, pirokseni) u refugijumima tercijernet Ecosystems flore of i faune rock crevices su: and screes;

lt EcosystemsEkosistemi of u pukotinamaserpentine rocky stijena grassland i na siparima; with Halacsya sendtneri; t Ecosystems of serpentine screes with figwort; lEkosistemi serpentinskih kamenjara sa halačijom; t Ecosystems of relict black pine woods with heath; lEkosistemi serpentinskih sipara sa zijevalicom; t Ecosystems of shrubs with young fustic, hope hornbeam and flowering ash; lEkosistemi reliktnih crnoborovih šuma sa crnjušom; t Ecosystems of thermal springs. lEkosistemi šibljaka sa rujem, crnim grabom i crnim jasenom; TheSlivno basin područje of Gostović rijeke riverGostović (right (desne tributary pritoke of Bosna Bosne) river) kod at ZavidZavidovići,ovića, is odlikuje characterized se broj- by thenim specificity specifičnostima of occuring prisutnih ecosystems: ekosistema:

tlEcosystemsEkositemi serpentinsko-peridotitskih of serpentine-peridote rocky kamenjara; grassland; t Ecosystems of serpentine-peridote rock crevices and screes; lEkosistemi serpentinsko-peridotitskih stijena i sipara; t Ecosystems of black pine woods; lEkosistemi crnoborovih šuma; t Ecosystems of low woods and shrubs with hope hornbeam, flowering ash and beech; lEkosistemi niskih šuma i šikara crnog graba, crnog jasena i bukve; t Ecosystems of thermal springs. lEkosistemi termalnih izvorišta. Krivaja river (right tributary of Bosna river) with its estuary at Zavidovići is characterized by Rijeka Krivaja (desna pritoka Bosne) sa faune i vegetacije. Posebne pejzažne the highest biodiversity level in the entire basin of Bosna river. The diversity of relief, geologic ušćem kod Zavidovića odlikuje se vrijednosti ima slivno područje rijeke foundation, soil types, especially flora, fauna and vegetation is fully expressed here. The basin najvišim stepenom biološke raznolikosti u Bioštice u čijem su izvorišnom dijelu kod of Bioštica river has got special landscape’s value for its spring area at Knežina, in deep can- čitavom slivu Bosne. Ovdje do punog Knežine, i dubokoj klisuri u Sljemenskim yon between Sljemenske Mt., encompasses relict ecosystems: izražaja dolazi raznolikost reljefa, planinama očuvani reliktni ekosistemi: tgeološkeEcosystems podloge, with aquatic tala, a mosses, posebno macro- flore, and microphytes; t Ecosystems with hope hornbeam and autumn moor grass; lEkosistemi sa vodenim mahovinama, makro i mikrofitama; t Ecosystems with beech and european mountainash; lEkosistemi crnog graba i jesenje šašike; t Ecosystems with oriental hornbeam and maple; tlEcosystemsEkosistemi of bukve grey alder;i jarebike; SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA tlEcosystemsEkosistemi of bjelograbića carbonate rock i javora; crevices. lEkosistemi sive johe; 108 AfterNakon the sastavaka, junction of Biošticetwo rivers, i StupčaniceBioštica and mainlykarbonatnih built of stijena. carbonate Ovdje rocks. se nalazi Here isjedan one Stupčanica,nastaje Krivaja emerges kod Krivajamjesta Olovo,river at odakleOlovo. ofod the najvećih largest tertiary refugijuma flora tercijerneand fauna florerefugia i Fromprotiče there, kroz it impresivanflows through kanjon the most dubok im- infaune this ovogdinaric dijela area, Dinarida, characterized a karakterišu by: pressiveoko 300 canyon m, uglavnomof 300 m depth, građen which odis ga: tlEcosystemsEkosistemi with jesenje autumn šašike moor i crnog grass graba; and hope hornbeam; t Ecosystems with narrow-leaved moor grass and hope hornbeam; lEkosistemi uskolisne šašike i crnog graba; t Ecosystems with illyrian beech and hope hornbeam; lEkosistemi ilirske bukve i crnog graba; t Ecosystems with maple and oriental hornbeam; lt EcosystemsEkosistemi with javora grey i bjelograbića; alder; lt EcosystemsEkosistemi with sive johe;pinks and bellflowers in the carbonate rock crevices; lt EcosystemsEkosistemi of karanfila carbonate i zvončaca screes. u pukotinama karbonatnih stijena; lNarrowEkosistemi passages karbonatnih of Krivaja river sipara. and its tributaries, in the zone of ophiolites (Careva Ćuprija, Maoča) encompass many refugia with: U klisurama Krivaje i njenih pritoka u području ofiolitske zone (Careva Ćuprija, Maoča) tsu brojniEcosystems refugijumi of black u kojimapine woods su ekosistemi: and Balkan daphne; t Ecosystems of black pine woods with broad-leaved moor grass; lEkosistemi crnoborovih šuma i blagajevog likovca; t Ecosystems with hornbeam and dog’s tooth violet; lEkosistemi crnoborovih šuma i širokolisne šašike; t Ecosystems with black pine and yellow gentian; lEkosistemi običnog graba i pasjeg zuba; t Ecosystems of rock crevices with Selaginella sp.; lEkosistemi crnog bora i lincure; t Ecosystems of screes with beck’s violet; lEkosistemi u pukotinama stijena sa selaginom.; t Ecosystems of rocky grassland with maly’s potentil; lEkosistemi siparišta sa bekovom ljubicom; t Ecosystems of rocky grassland with Halacsya sendtneri and Notholaena maranthe. lEkosistemi kamenjara sa malijevom petoprstom; lEkosistemi kamenjara sa halačijom i pljevikom. Narrow passages of Bosna river at Maglaj city are characterized by the occurence of tertiary- Klisurarelict communities Bosne u regionu on reffering Maglaja habitats, odlikuje whereby se prisustvom special landscape tercijer attributesno-reliktnih are zajednicagiven by: na refugijalno-reliktnim staništima. Posebna pejzažna svojstva daju: t Ecosystems of rocky grassland with Halacsya sendtneri, at locus classicus of this endemo- lEkosistemi kamenjara sa Halacsya sendtneri, gdje se nalazi i locus classicus ove relict species; endemoreliktne vrste; t Ecosystems of serpentine rocky grassland with fennel; lEkosistemi serpentinskih kamenjara sa devesiljem; t Ecosystems of black pine woods; lEkosistemi crnoborovih šuma; t Ecosystems of low woods and shrubs with hope hornbeam and oriental hornbeam. lEkosistemi niskih šuma i šikara crnog graba i bjelograbića. NaIn the dijelu area tokaof Mravići Bosne village, u kojem on dynamic se osjeća peri-pannonian karbonatnoj terrain geološkoj where the protrusion podlozi, of snažancontinental prodor masses kontinentalnih from the North is masa obvious, sa emergeizraženom refugial nagibu habitats. terenaThese are (do habitats 70 %), oc- sjevera,curing on na carbonate dinamičnom bedrock, peripanonskom steep slopes (up toplitkim 70°), shallow zemljištima soil like rendsine tipa rendzinaand regosol, i terenu,and warm razvijeniclimate. In suthis landscape i refugijumi of Bosnia, u relictregosola ecosystems i dosta are: toplom klimom. Reliktni području sela Mravići. To su staništa na ekosistemi ovog dijela pejzaža Bosne su: t Ecosystems with hope hornbeam, silver linden and Eranthis hyemalis; lEkosistemi crnog graba i srebrne lipe sa ozimicom; t Ecosystems with hope hornbeam, hornbeam and Eranthis hyemalis; lEkosistemi crnog i običnog graba sa ozimicom; t Ecosystems with Quercus daleschampii, silver linden and butcher’s broom; lEkosistemi sitnolisnog kitnjaka i srebrne lipe sa koštrikom; Ecosystems of carbonate rock crevices with Polypodium vulgare. lt Ekosistemi u pukotinama karbonatnih stijena sa slatkom paprati.

InU područjuthe area of rijeke Usore river (left(lijeve tributary pritoke of Bosne) Bosna sariver) ušćem with kod its estuaryDoboja, at na Doboj serpentinsko- city, on the serpentine-peridoteperidotitskom kompleksu complex Borje of Borja su refugijumi Mt. occur refugia reliktnih of theekosistem relict ecosystems:a: lEkosistemi serpentinskih kamenjara i sipara sa vildenovim pucavcem; lt EcosystemsEkosistemi of crnoborovih serpentine rocky šuma; grassland and screes with Silene wildenovi; lt EcosystemsEkosistemi of termalnih black pine izvora. woods; t Ecosystems of thermal springs. U predjelu Tešanjskog kiseljaka, na nadmorskoj visini od oko 300 m, se nalaze vrijedna staništa zajednica jele i ilirske bukve. U klisuri Tešanjke zastupljene su interesantne

In the area of mineral spring in Tešanj, at altitude of 300 m, emerge valuable habitats of the SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA zajednicecommunities u pukotinama with fir and karbonatnih illyrian beech. stijena. In the narrow passage of Tešanjka river occur inter- 109 Slivnoesting communities područje rijeke of carbonate Spreče odlikuje rock crevices. visok stepen raznolikosti staništa i ekosistema. MeđuThe basin njima of Sprečase ističe river refugijum is characterized u klisuri by Gostiljehigh diversity i njenih of habitatspritoka and u područjuecosystems. Stupara, Among gdjewhome stanište protrude nalaze the tercijerno-reliktnirefugia in the narrow ekosistemi: passages of Gostilja river and its tributaries near Stupari, with tertiary-relict ecosystems: lt EcosystemsEkosistemi of visokih tall woods šuma with crnog hope graba hornbeam u predjelu at Kozica; Kozice; lt EcosystemsEkosistemi of niskih low woods šuma andi šikara shrubs crnog with graba hope i ruja;hornbeam and young fustic;

lt EcosystemsEkosistemi of niskih low woods šuma andi šikara shrubs crnog with graba hope i jesenjehornbeam šašike; and autumn moor grass; t Ecosystems of woods with bosnian maple and illyrian beech; lEkosistemi šuma bosanskog javora gluhača i ilirske bukve; t Ecosystems of woods with bosnian maple and hornbeam; lEkosistemi šuma bosanskog javora gluhača i običnog graba; t Ecosystems of carbonate rock crevices with saxifrage; lEkosistemi u pukotinama karbonatnih stijena sa kamenjarkama; t Ecosystems of shrubs with oriental hornbeam; lt EcosystemsEkosistemi of šibljaka silver linden bjelograbića; and butcher’s broom in Spreča canyon (Stanić rijeka). lEkosistemi srebrne lipe i koštrike u klisuri Spreče (Stanić rijeka). In the valley of Oskova river (left tributary of Gostilj river), near Banovići, Svatovac and Mačkovac,U dolini rijeke occur Oskove the refugia (lijeve with pritoke ecosystems: ), u okolini Banovića, Svatovca i Mačkovca se nalaze refugijumi sa ekosistemima: t Ecosystems of black pine woods with heath; lt EcosystemsEkosistemi of crnoborovih black pine woods šuma sawith crnjušom; Halacsya sendtneri;

lt EcosystemsEkosistemi with crnoborovih sessile oak šuma and saheath; halačijom;

lt EcosystemsEkosistemi of kitnjaka serpentine i crnjuše; rocky grassland and screes; t Ecosystems of thermal and mineral springs. lEkosistemi serpentinskih kamenjara i siparišta;

lEkosistemi termalnih i mineralnih izvora. REFUGIJUMIREFUGIA IN PERIPANONSKOG THE PERI-PANNONIAN PODRUČJA AREA

UIn peripanonskomthe peri-pannonian dijelu area Bosneof Bosnia i Hercegovine and Herzegovina postoji occur više several refugij refugialuma sa habitats unikatnim with vrijednostimathe unique biodiversity biološkog values. diverziteta.

dioProsara Prosare, area,along uz Savu Sava river'      

Rašljanska rijeka, rijeka, kanjonCanyon rijekeof Tinja Tinje river između!<34"   Brčkog i Ćelića 2     6

 3  4

klisuraNarrow passagerijeke Moštanice of dioMotajica Motajice river Moštanica#   river % 

%   padineSlopes of Majevice Majevica kodMt. Bosanskeat Bosanska  %  Bijele Bijela Maoča %,  %6  

Figure 11. – Refugio-relict habitats in the peri-pannonian area Slika 11. – Reliktno-refugijalna staništa u peripanonskom području DominantniThe creation and faktori maintenance koji su of omogućilithe refugia refugialdejstvu navedenihshelter have faktora. found the ecosystems nastanakin this area i održanjewas enabled refugijuma by factors na that ovom are withU uskoj silver klisurilinden and Moštanice, fir (at 250 refugijalnom above sea prostorumost dominant su: specifična here: specific geogeneza geogensis i oroge- and level),stanište then su ecosystemsnašli ekosistemi of mountain srebrne streams lipe i neza,orogenesis, specifična geologic geološka and geomorphologic i geomorfološka di- onjele silicate (250 m bedrock n.v.), te with ekosistemi high richness planinskih of al- raznolikost,versity, existance postojanje and withdrawal i povlačenje of Pratetis, gestekućica and tall naherb silikatima communities. sa izraženim Pratetisa,and impacts i kasniji of the continentaluticaj kontinentalne climate. kli- bogatstvomThe canyon algiof iTinja zajednica river visokih(between zeleni. places me.Here emerge many well preserved narrow Tinja and Srebrenik) is built of carbonate Kanjon rijeke Tinje (između mjesta Tinja i passages, canyons, caves, half-caves and oth- rocks. This ought to be the first canyon from Klisure i kanjoni, pećine i polupećine, te Srebrenik), izgrađuju karbonatne stijene. er similar phenomena witnessing the activity the Pannonia toward central Bosnia, being drugi prirodni fenomeni na ovom Polazeći od Panonije prema središnjoj SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA of above named factors. therefore very important for the survival of području su veoma očuvani i svjedoče o Bosni ovo je prvi kanjon, te je imao veliko In the narrow passage of Moštanica river, its tertiary-relict species. It is under strong in- 110 fluencesznačenje of za temperate opstanak continental mnogih climate tercijerno-reliktnih from the South vrsta.and warm Nalazi continental se pod climate snažnim from theuticajima North. umjereno-kontinentalneThe canyon is characterized klime by highsa juga geologic i tople diversity kontinen reflectedtalne klime in: sa sjevera. tKanjonEcosystems karakteriše of organogenous visok stepen and geološke carbonate raznolikosti rock crevices izražene with bosnian kroz: bellflower around caves and half-caves; tlEcosystemsEkosisteme with u pukotinama silver linden, organogenihQuercus daleschampii karbonatnih and english stijena holy; sa bosanskom zvon- t Ecosystemsčikom oko pećinawith autumn i polupećina; moor grass and hope hornbeam; lt EcosystemsEkosisteme with srebrne pubescent lipe, sitnolisnog oak and young kitnjaka fustic. i zimzelena; lEkosisteme jesenje šašike i crnog graba; lSimilarEkosisteme ecosystem medunca types occur i ruja. in the nearest surrounding of an old city called Srebrenik, Sličniwhere in tipovi the complex ekosistema with thermophilous se javljaju i uwoods punog and shrubs izražaja they create dolazi an ambiental raznolikost unit neposrednojof immense importance blizini for starogthe landscape’s grada diversity geološke in the podloge pannonian i and raznolikost peri-pannonian živog Srebrenika,region. gdje zajedno sa toploljubivim svijeta, koje su rezultat prisustva ekosistemimaOn the northern šumaslopes of i Majevica šibljaka Mt., čine going nekadašnjeg from Bosanska Panonskog Bijela to Ćelić, mora. is Ovdje fully ex- su ambijentalnupressed the diversity cjelinu of both od neprocjenjivog geologic foundation prisutne and living slojevite world. karbonatneThis is the result naslage of the sa značajaformer Pannonian u pejzažnoj Sea’s raznolikosti presence. PanonijeHere, in the i carbonatebrojnim fosilima,layers, can pećine be found i polupećinefossiles, caves i Peripanonije.and half-caves, and different kind of tuff creations.različite sedrene tvorevine. NaThese sjevernim peri-pannonian padinama refugia Majevice, are well idućiknown habitatsU ovim of: peripanonskim refugijumima od Bosanske Bijele prema Ćeliću, do danas staništa nalaze: t Ecosystems on organogenous rocks with bosnian bellflower; lt EcosystemsEkosistemi with u pukotinama pubescent oakorganogenih and hope hornbeam;stijena sa bosanskom zvončikom; lt EcosystemsEkosistemi with medunca hope hornbeami crnog graba; and autumn moor grass; lt EcosystemsEkosistemi with crnog bosnian graba imaple jesenje and šašike; peri-pannonian beech; lt EcosystemsEkosistemi with bosanskog Quercus javora daleschampii gluhača and i peripanonske silver linden; bukve; lt EcosystemsEkosistemi with sitnolisnog silver linden, kitnjaka sessile i srebrene oak and lipe; butcher’s broom; lEkosistemi srebrene lipe, kitnjaka i koštrike; t Ecosystems with common oak and butcher’s broom; lEkosistemi lužnjaka i koštrike; t Ecosystems with silver linden, sessile oak and Ruscus hypoglossum; lEkosistemi srebrene lipe i kitnjaka sa veprinom; t Ecosystems with peri-pannonian beech and Ruscus hypoglossum. lEkosistemi peripanonske bukve i veprine. REFUGIO-RELICTREFUGIJALNI I RELIKTNI ECOSYSTEMS EKOSISTEMI IN U THE SLIVNOM BASIN OF DRINAPODRUČJU RIVER RIJEKE AND DRINE ITS ITRIBUTARIES NJENIH PRITOKA

          ) 

Manji  dio klisure   Drine ) 6  nizvodo  Klisura#     rijeke Žepe, Kameničkog od.    Drinjače do Zvornika potoka,  6   i drugih vodotoka nizvodno    od ušća Žepe do Skelana     (u području     vještačkog 8     ' 49 #     ) 6 jezera Perućac) Klisura rijeke Drinjače (lijeve pritoke 8   ) 9 Drine)

Kanjon)   rijeke Drine nizvodno od  $   Višegrada do Skelana Kanjon"!    rijeke Rzav, desne    pritoke  )    Drine u Razdolini kod Dubruna"! )   Klisura#  ' 6  Prače sa Rakitnicom  "    nizvodno od Rogatice do  "    6 )   Ustiprače Kanjon rijeke Drine nizvodno od Međeđe  % 7 7 do Višegrada $   DRINA DRINA DRINA Klisura#  Osaničke   rijeke   5 6  Kanjon&  rijeke Lim

 )   Kanjon rijeke Dobropoljke ispod   ) '     8  Dobrog Polja Kanjon rijeke Bistrice (sa       eocenskim piramidama kod %  9 Miljevine) Klisura#  rijeke   Govze  kod + ! Jeleča      -  6 Kanjon rijeke Sutjeske od

Edraianthus sp., sp., Daphne Daphne malyana, malyana, Atamantha Atamantha haynaldii, haynaldii, Saxifraga Saxifraga rocheliana, rocheliana, Centaurea Centaurea incompta, incompta,Dianthus Dianthuskitaibelii, Cerastium kitaibelii, lanatum Cerastium Centaurea lanatum derventana, Centaurea Auilegia derventana, grata, Amphoricarpus Auilegia autariatus, grata, Amphoricarpus Valeriana bra- autariatus,uni-blanceti, ValerianaCampanula brauni-blanceti, balcanica, Adenophora Campanula liliifolia, balcanica, Cirsium wetsteinii, Adenophora Cicerbita liliifolia, pancicii, Cirsium Melampyrum wetsteinii, Cicerbitahoermanianum, pancicii, Opoponax Melampyrum hironium, hoermanianum, Corylus colurna, Achillea Opoponax abrotanoides, hironium, Teucrium Corylus arduinii, colurna, Corydalis Achillea abrotanoides,leiosperma, Taxus Teucrium baccata, arduinii, Acer hircanum, Corydalis Acer leiosperma, intermedium Taxus , Cytisus baccata, tomasinii, Acer hircanum, Iris bosniaca, Acer itd. intermedium, Cytisus tomasinii, Iris bosniaca, itd.

Tabela 40. –Table Sintaksonomski 40. – Syntaxonomic pregled overview zajednica of the communities na reliktno-refug in refugio-relictijalnim staništima slivnog područja habitatsrijeke Drine of Drina river’s basin

AMPHORICARPETALIAüüüüüüüü LakušiæLakušić 1968 Protoedraianthion tarae LakušićLakušiæ 1988

Protoedraianthetum glisicii LakušiæLakušić 1988 ass. nova AmphoricarpioAmphoricarpionn autariati LakušiæLakušić 1968 Silenetum (petraeae) serbicae?< Lakušić < et RedžićYZ[[ 1988 Atamanthetum haynaldii?< Lakušić< et RedžićYZ[[ 1988 Edraiantho-Globularietum cordifoliae?< Lakušić< et RedžićYZ[[ 1988 Genisto dalmaticae – Daphneetum malyanae?< Lakušić< et RedžićYZ[[ 1988 Saxifragetum rochelinae Blecic 1958 Br. – Bl. 34 corr. Oberd. 77 Br. – Bl. 34 corr. Oberd. 77 – Bl. 34 corr. Br. Seslerio – Saxifragetum crustatae LakušiæLakušić et Puvelic 1979 Centaureo incompte – Asteretum belidiastri?< Lakušić< et RedžićYZ[[ 1988 Micromerio – Dianthetum kitaibeli?< Lakušić < et RedžićYZ[[ 1988 Edraianthion jugoslavici LakušiæLakušić 1975 Achilleo serbicae – Edraianthetum jugoslavici LakušiæLakušić 1969 Edraiantho – Dianthetum kitaibeli LakušiæLakušić 1975 Cerastietum lanati ?

112 ARABIDETALIA FLAVESCENTIS Lakušić 1968 Br. – Br. Corydalion ochraleucae Lakušić 1975 Corydalo – Geranietum macrorhyzi Blecic 1958 Thalictro – Geranietum macrorhyzi Lakušić et Redžić 1988 Corydalo – Cardaminatum graecae Lakušić et Redžić 1988 Moehringio – Corydaletum ochroleucae Lakušić 1975

Bl. 1947 Bl. Peltarion alliaceae H-ic (1956) 1958 Marrubio – Rumicetum scutati Lakušić et Redžić 1988 ass. nova Vegetacija sipara Vegetacija Achnatherion calamagrostis Jenny – Lips 1930 (Stipeion calamagrostidis Jenny – Lips 1930)

THLASPEETEA ROTUNDIFOLII Achnanthero – Petasitetum kablikianii Lakušić et Redžić 1988 ass. nova CICERBITETALIA Lakušić 1978

Cirsio – Cicerbitum pancici Lakušić et Redžić 1988 Lakušić Cicerbito – Petasitetum hybridi Lakušić et Redžić 1988 1978 Molinio – Adenophoretum liliifoliae Lakušić et Redžić 1988 Vegetacija Vegetacija CARDUUO – visokih zeleni

CIRSIETEA Chaerophyllo – Cirsietum wettsteinii Lakušić et Redžić 1988 OSTRYO – CARPINETALIA ORIENTALIS Lakušić, Pavlovic, Redžić 1982 Querco – Carpinetum montenegrinum Blecic 1957/8 Carpino orientalis – Quercetum cerris Lakušić 1976

Br. – Bl. et – Bl. Br. Aceri – Carpinetum orientalis Blecic et Lakušić 1966

Seslerio angustifoliae – Ostryetum carpinifoliae Lakušić 1975 Carpino betuli – Ostryetum carpinifoliae Lakušić et Redžić 1988

šuma Vlieg. 37 Vlieg. FAGETALIA SYLVATICAE Pawlowsky 1928 Fagion moesiacae Blecic et Lakušić 1970 Fraxino excelsioris – Fagetum moesiacae Lakušić et Redžić 1988

Convallario – Fagetum moesiacae Lakušić et Redžić 1988 QUERCO – FAGETEA QUERCO Vegetacija liščarsko listopadnih liščarsko Vegetacija Seslerio autumnalis – Fagetum moesiacae Blecic et Lakušić 1970

(Br. (Br. ABIETI – PICEETALIA (Br. – Bl. 1939) Lakušić et al. 1979

Piceion omorikae Lakušić 1982 1979 Vegetacija Vegetacija četinarskih šuma Ostryo – Piceetum omorikae Lakušić et al. 1982 ABIETI – PICEETEA – Bl. 1939) Lakušić et al. al. 1939) Lakušić et – Bl. PINETALIA HELDREICHII – NIGRAE Pinion nigrae Lakušić 1972 Junipero – Pinetum nigrae Lakušić et Redžić 1988 Ht. 1959 Vegetacija Vegetacija

borovih šuma borovih Fago moesiacae – Pinetum nigrae Lakušić et Vuckovic 1984 ERICO – PINETEA ERICO Specifični procesi geogeneze, pedogeneze carstva gljiva, čine stepen biodiverziteta Thei singeneze unique priobalnihdevelopment ekosistema patterns of usloviliboth hy- reptiles,ovog područja amphibians izrazito and speciesvisokim. belonging Posebno to grophiloussu i jedinstvene and hydrophilous obrasce plant razvoja and animal higro- pedofaunaznačajno jeor bogatstvorealm of fungi. salmonidnih In the biodiver- vrsta communitiesfilnih i hidrofilnih is the zajednicaresult of specific biljaka igeogen- živo- sityriba, in među general, kojima important su mladica place take i potočna salmo- esis,tinja. pedogenesis Među različitim and syngenesis grupama in insekatathe eco- nids,pastrmka of which sačuvale Hucho hucho čiste and prirodne brown linijetrout systems(Psihodida, of riverside. Ephemeroptera, There is a great Plecoptera, number havegenofonda. preserved their indigenous genetic lines. ofTrichoptera, endemic forms Ortoptera, and tertiary Ropalocera), relicts among AlongU priobalnom the riversides pojasu of deep dubokih canyons still kanjona exists velikiinsects (Psychodida, je broj endemičnih Ephemeroptera, oblika Plecop- i thedanas diversity još egzistira of natural bogatstvo gen pool, contained prirodnog in tercijernihtera, Trichoptera, relikata. Orthoptera, Bogatstvo Ropalocera). vrsta i leastgenofonda, investigated u and malo potentially, istraženim, in economic a The biodiversity in this area is high due to the sense, significant species, such as wild cherry, brojnost sisara, ptica, gmizavaca, potencijalno privredno važnim vrstama, SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA vodozemaca,diversity and abundance vrsta iz svijeta of mammals, pedofaune birds, i applekao štotree, su: common divlje plar trešnje, tree, divljerockcherry, jabuke, eu- 113 divljeropean kruške, mountainash, rašeljke, raspberry, jarebike, black maline, berry, kupine, high dunjice, species ora biodiversity,h. which is visible in wallnut tree. the ecosystems that landscapes of Drina river’s VisokThe spatial stepen and specijskog temporal biodiverzietaorganisation reflect izražen basin je u areprostornoj composed i vremenskoj of. organizaciji kroz brojne ekosisteme koji čine mozaik pejzaža sliva Drine.

REFUGIALREFUGIJALNI AND I RELIKTNI RELICT EKOSISTEMI ECOSYSTEMS U SLIVNOM IN THE BASINPODRUČJU OF NERETVARIJEKE NERETVE RIVER

RijekaThe Neretva Neretva river na on svomits long dugom journey tokuflows razvojnihThe refugial centara habitats na globalnomin the basin nivou. of Neretva prolazithrough the kroz deepest najdublje and best i preserved najočuvanije can- Refugijumiriver posses unique slivnog geomorphologic područja rijekeforms, kanjoneyons and inarrow klisure passages ne samo not naonly prostoru in Bos- Neretvehigh diversity posjeduju of: soils, hydrologic neponovljive network Bosnenia and iHerzegovina, Hercegovine but negoin the entire i u svijetu. world. geomorfološkeand ecoclimate, whichforme, resulted raznolikost in the tipova high- UsljedThe insulation orografske in izolovanostiorographic sense sa sjevera toward i tala,est level hidrološke of species mreže and ecologic i ekoklime, diversity koji suin snažnogthe North, uticaja and strong mediteranske influence of klime mediter- sa generisaliBosnia and Herzegovina, najviše nivoe and specijskogeven wider in i jugaranean ovajclimate prostor from the jeSouth, prošao enabled kroz the ekološkogDinaric Alps. diverziteta u Bosni i jedinstveneunique process procese of both postankaclimate and klime living i Hercegovini,In the upper flow pa of i Dinaridima.Neretva river, in U the kanjo- can- živogworld evolutionsvijeta. in this area. nimayons, containedgornjeg toka are rijekea genuine Neretve, forms sadrža- of both RijetkiIt is not suoften primjeri the case klimatskog that the climate diverziteta diver- nibiotic su iskonskiand abiotic oblici nature, žive as i neživewell as prirode,the rich- kaosity is u as području high as in slivathe basin rijeke of Neretva Neretve, riv- u aness bogatstvo of stenoendemic stenoendemičnih and relict i plant reliktnih and komeer. Namely, se here smjenjuju exchanges mediteranska, mediterranean, biljnihanimal ispecies. životinjskih One of vrsta the most ovom unique prostoru can- submediteranska,supra-mediterranean, umjereno-kontinen-temperate continental dajeyons važnoin the area mjesto is canyon u globalnom of Rakitnica biodiver- river. talnaand typical i tipična mountain planinska climate klima in uthe vršnom upper zitetu.The refugia Jedan of odmountains jedinstvenih Prenj, kanjonaČvrsnica dijelu.area. ovogand Čabulja prostora are development je kanjon Rakitnice,and survival a DubinaThe canyon’s kanjona depth (reaching (koja na in pojedinimsome places refugijumicentres for the Prenja, endemic Čvrsnice gen pool. i ČabuljeThese refu- su mjestimaclose to 2.000 iznosi m), blizucarbonate 2.000 geologic m), karbo- foun- centrigial habitats razvoja owe i their opstanka landscape’s endemičnog value to natnadation geološkaand ecoclimate podloga specificities i ekoklimatske have genofonda.the endemic Pejzažnecommunities vrijednosti of broadleaved ovim specifičnosticaused the occurence uslovili of development su pojavu centres više refugijalnimdeciduous forests staništima and shrubs, daju light endemične conifer- razvojnihof endemic centara flora, fauna endemične and vegetation. flore, faune By its i zajedniceous woods and lišćarsko-listopadnih shrubs, hygrophilous šuma woods i vegetacijebiodiversity level, u slivu this area Neretve. is one of the Stepen most šikara,and shrubs svijetlih with willow, četinarskih alder, poplar šuma and i biodiverzitetasignificant and ovobest područjepreserved svrstavaendemic de- u šibljaka,oriental plane, higrofilnih and especially šuma i šibljakato the wildlife vrba, jedanvelopment od centres najznačajnijih on global iscale. najočuvanijih joha,of carbonate topola irock platana, crevices a naročito and screes. neponov- florističko-faunističkih endemnih ljivi svijet u pukotinama karbonatnih stijena i sipara. SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

Reliktno-refugijalna,&/& staništa5$!6 u $6$kanjonu Neretve 114 IfIdući we go od downstreams izvorišnog dijela from rijekethe source uz cijeli of Neretva tok i pritoke river and Neret its vetributaries mogu se we izdvojiti can selecte brojne many pr- spatialostorno-ekološke and ecologic cjeline units withsa karakteristikama the refugial character: refugijuma:

#  Klisura i kanjon rijeke Rame sa Klisura-kanjon#  2   rijeke Trešanice "    8 više pritoka (Klek, Here, krupić I

>   4    vodopad u selu Duge)  ) 9 Kanjon od  Glavatičeva +  6  do  Kanjon rijeke Đajića,@ 4     uzvodno od Konjica Kanjon  rijeke ) Doljanke Neretvice#   kod-  Jablanice

"  Kanjon rijeke Rakitnice

 <  Kanjon rijeke Idbar

 Kanjon& Ljute  +   Kanjon  rijeke Grabovice    Kanjon nizvodno od Uloga do #   +  6    Glavatičeva, jedan od najočuvanjijh, Klisura+  Glogošnice      najprirodnijih dijelova životne sredine    Bosne i Hercegovine  :> !        -  ? Kanjon od donje Jablanice do 8  9mostarskog polja (Salakovac)    Izvorišni sliv u području   Borač planine,  6%, nizvodno Kanjon)   rijeke Drežnice   do Uloga – klisura



NERETVA NERETVA     

NERETVA između Zelengore na Kanjon rijeke   Bijele .    Aistoku i Crvanj planine na Klisura#  #    rijeke Neretve sa  zapadu%, *  plahovitim    tokom od Blagaja do Čapljine5  - !  Kanjon otoke- jezernice  od Boračkog jezera  6 Klisura#   i kanjon rijeke Trebižat  !  od2    +  Gabela do Vrlike $   

$  Dolina rijeke Kupe  Klisura#   sa kanjonom rijeke Bregave      uzvodno od Stoca Izvorišna    čelenka   rijeke Bune  kod  Blagaja

Slika 13. – Reliktno-refugijalnaFigure 13. – Refugio-relict staništa u habitats slivnom in thepodručju basin of ri Neretvajeke Neretve river

Jedinstvenosti pejzaža refugijalnih veoma slabo istraženi. staništa Neretve doprinose i toploljubive Vode rijeke Neretve su u velikom dijelu Thezajednice uniqueness sladuna of landscapes (koji kodin the Donje refu- oftoka many sa visokim cultivated biološkim plants kvalitetom,(wild sorts paof gialJablanice habitats obrazuje is underlined zasebne by hecegovačkethe commu- vine,ih još cherry, nastanjuju apple, , brojne rockcherry, (mnoge fige nitiesšume), of tethermophilous zajednice kestena,italian oak (koji (form- na andendemične) pomegranate) vrste algi,have mahovina, been poorly rakova, inves- ingsilikatnim special stijenamaform of herzegovina’s donjeg toka woods i ušća tigatedvodenih yet. insekata i riba. atNeretvice, Donja Jablanica) obrazuju and hercegovačke chestnut (that šume on In Neretva river, water is characterized by Međutim, sve jači antropogeni pritisak silicatepitomog bedrock kestena). in lower flow of Neretva high biologic quality in most of its flow. ugrožava naročito endemične vrste river and around Neretvica’s estuary forms Thus, many (endemic) alges, mosses, crabs, Osim izuzetnog endemoreliktnog geno- (neretvanska mekousna, potočna herzegovina’s chestnut forests). aquatic insects and fish live in it. fonda, refugijumi rijeke Neretve i njenih pastrmka), kojima prijeti potpuno The refugial habitats of Neretva river and However, the anthropogenous impact that pritoka sadrže i genofond sa potencijalom uništenje. itsza tributaries razvoj are održivog important pčelarstva, for their en- grows each day endangers mainly endemic demo-relictproizvodnju gen zdravih pool, fitofarmaka, but also for održivothe gen Uspecies slivnom (soft-muzzled području Neretve and brown značajan trout), je poolstočarstvo, that enables voćarstvo sustainable i povrtlarstvo. bee keeping, brojwhich refugijuma are under threat sa osobinama to become kraškogextinct. productionIshodišni oblici of phytopharmacs, mnogih kulturnih sustainable biljaka reljefa.In the basin Očuvanje of Neretva ovih river,tipova many staništa refugial je u direktnoj vezi sa stanjem cijelog sliva, a cattle(divlje breeding, vrste vinove fruit-gardening loze, trešnje, and jabuke, pro- habitats posses karst relief’s features. The SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA ductionkruška, of rašeljke, vegetables. smokve The i primary nara), su lines još posebnomaintenance sa stanjem of these jedne habitats od najvećih is directly delti 115 uconnected Evropi u with kojoj the se statenalazi in Hutovothe entire Blato, ba- overte padajući building u cascades slapovima and i vodopadimawaterfalls of močvarnosin, especially područje with the od state međunarodnog in one of the theočaravajuće magnificient ljepote, beauty. čini These smaragde are true u značaja.largest deltas in Europe – Hutovo blato, emeraldsprirodnom of nasljeđu bosnia-herzegovina’s Bosne i Hercegovine. natural which is the wetland of international im- heritage. Pejzažnoj jedinstvenosti ovog prostora Među njima su najpoznatiji slapovi na portance, is placed within. Most famous cascades are at GornjaNere- doprinose i sedrene tvorevine nastale Gornjoj Neretvi, Đajića buk, slap na rijeci To the uniqueness of landscapes contrib- tva, Đajića buk, on Krupić river at Duge procesom travertinizacije. Stalnom radlji- Krupić u selu Duge, te vodopadi i slapovi ute tuff creations as a result of travertine village, and waterfalls and cascades on vošću vode uz prisustvo algi, mahovina i na rijeci Trebižat (Kravice i Koćuša). building processes. The continual activity Trebižat river (Kravice and Koćuša). Un- vodenih insekata, došlo je do formiranja of water, alges, mosses and aquatic insects derU potkapinamatuff barriers occur sedrenih habitats barijera of maid- su najrazličitijih oblika „žive“ stijene (sedre results in the formation of different “alive“ enhairstaništa fern viline (Adiantum vlasi (Adiantum capillus veneris capillus-), ili biga). Sedra formira pregrade i barijere rocks (tuff or travertine). Travertine makes whichveneris is), ugroženeendangered reliktne relict species vrste izuzetnih with the preko kojih se obrušava čista i bistra voda, barriers that clear and clean water flows outstandingdekorativnih decorative vrijednosti. attributes.

Tabela 41. – Sintaksonomski pregled zajednica na reliktno-refugijalnim staništima Table 41.slivnog – Endemic područja gen pool rijeke of plants Neretve in tertiary refugia of the Neretva river’s basin

MOLTKEETALIA PETRAEAE Lakušić 1968 Edraianthion Lakušić 1968 Centaureo glaberimae – Onosmetum stellulati Lakušić & Redžić 1991

Centaureo deustae – Campanuletum pyramidalis Lakušić & Redžić 1991 Heliospermo retzdorffiani-Oreoherzogietum illyricae Šilić 1970 (H.Meier) Br.- AMPHORICARPETALIA Lakušić 1968 Amphoricarpion autariati Lakušić 1968. Athamanthetum haynaldii Lkšić.et Redž. 1988

Bl. 1934 Micromerion croaticae Ht. 1931

Edraiantho – Potentilletum clusianae Lakušić 1968 Asplenietum fissi Ht. 1931 Potentilletum clusianae Ht. 1931 POTENTILLETALIA CAULESCENTIS Br. – Bl. Vegetacija u pukotinama Vegetacija stijena Moehringion muscosae Ht. et H-ic. 1959

ASPLENIETEA RUPESTRISASPLENIETEA Moehringio – Corydaletum Ht. 1962 DRYPEETALIA SPINOSAE Quezel 1967 Peltarion alliaceae H-ic (1956) 1958

Micromerio thymifolii-Corydaletum leiospermae Lkšić.et Redž. 1991 Marrubio-Rumicetum scutati Lkšić.et Redž. 1988 Achnatherion calamagrostis Jenny-Lips 1930. Achnathero-Petasitetum kablikiani Lkšić.et Redž. 1988

Br. – – Bl. 1947 Br. Micromerio thymifolii – Corydaletum leiospermae Lakušić & Redžić 1991

Asplenio – Ceterachetum officinari Lakušić & Redžić 1991 ARABIDETALIA FLAVESCENTIS Lakušić 1968

Silenion marginatae Lakušić 1968 Cerastietum dinaricae Ht. 1931 Bunion alpini Lakušić 1968

Bunio – Iberetum carnosae Ht. 1931 Vegetacija sipara Vegetacija Euphorbio-Valerianetum bertisceae Lkšić. 1968 Silenion marginatae Lakušić 1967. Geranio-Heracleetum balcanicum Lkšić. 1967 Dripidi-Silenetum marginatae Lkšić.1967

THLASPEETEA ROTUNDIFOLIITHLASPEETEA Saxifragion prenjae Lakušić 1967.

Saxifrago-Papaveretum kerneri Lkšić. 1967 SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA Sagino-Gnaphalietum pichlerii Lkšić. 1968

116 SCORZONERO – CHRYSOPOGONETALIA H-ic & Ht. (1956) 1958 Satureion montanae Ht. 1962

Physospermo – Satureietum montanae Redžić et Lakušić 1991 Artemisio albae – Rutetum Redžić et Lakušić 1991 livada Br. – Bl. – Bl. Br. Vegetacija Vegetacija kserofilnih FESTUCO – – FESTUCO BROMETEA Satureion subspicatae Ht. 1962 Vegetation of Vegetation xeric meadows Satureio subspicatae – Festucetum dalmaticae Redžić et Lakušić 1991 a

h Ht. PINETALIA HELDREICHII – NIGRAE Lakušić 1972

1959 šuma borovi woods of pine ERICO – ERICO

Vegetacij Vegetacij Pinion nigrae Lakušić 1972 Vegetation Vegetation PINETEA

ABIETI – PICEETALIA (Br. – Bl. 1939) Lakušić et al. 1979 (Br. – Bl. (Br. Abietion albae (Ht. 1956) Lakušić et al. 1979

Calamagrosti – Abietetum Ht. 1950 Vegetacija Vegetacija Vegetation of Vegetation četinarskih šuma coniferous woods 1939) Lakušić et al. 1979 Rhamno – Abietetum Fuk. 1958 ABIETI – PICEETEA

QUERCETALIA PUBESCENTIS Br. – Bl. (1931) 1932 Quercion pubescentis – petraeae Br. – Bl. 1931 Quercion petraeae – cerris (Lakušić 1976) Lakušić et B. Jovanovic 1980 OSTRYO – CARPINETALIA ORIENTALIS Lakušić, Pavlovic, Redžić 1982

Carpinion orientalis Blecic &Lakušić 1966 Aceri – Carpinetum orientalis Blecic &Lakušić 1966 Rusco – Carpinetum orientalis continentale Lakušić et Redžić 1991 Br. – Bl. & Vlieger 1937 Vlieger & – Bl. Br.

woods Seslerio – Ostryon Lksic., Pavlov. & Redžić 1982 (Syn.: Orneto – Ostryon Tom. 1940 p.p.) Seslerio autumnalis – Ostryetum carpinifoliae Ht. et H-ic. 1950 FAGETALIA MOESIACAE Lakušić 1991 Ostryo – Fagenion moesiacaeae B. Jovanovic 1976

Vegetation of broadleaved deciduous Vegetation Aceri obtusati – Fagetum (moesiacae) Fab., Fuk. & Stef. 1963 Vegetacija liščarsko-listopadnih šuma liščarsko-listopadnih Vegetacija

QUERCO – FAGETEA QUERCO Aceri – Tilietum mixtum Stef. 1979

Table 42. – Syntaxonomic overview of the communities in Tabela 42. - Endemičnirefugio-relict biljni genofond habitats tercijernih of the Neretva refugijuma river’s basin sliva rijeke Neretve

Campanula hercegovina,hercegovina, Euphorbia hercegovina, PeteriaPeteria ramentacea,ramentacea, MoltkaeaMoltkaea petraea,petraea, EdraianthusEdraianthus tenuifoliuss, Pinus Pinus heldrechii, heldrechii, Pinus Pinus illyrica, illyrica, Seseli Seseli tomasinii, tomasini Peucedanumi, Peucedanum neumayeri, neumayeri, Heliosperma Heliosperma retz- retzdorphianum,dorphianum, Oreoherzogia Oreoherzogia illyrica, illyrica,Potentilla Potentilla speciosa, Potentilla speciosa, persicina, Potentilla Tanacetum persicina, cinerarifolium, Tanacetum cinerarifolium, Cardamine fiala, C. graeca, Reichardia macrophylla, Crepis pantocseki, Festuca Cardamine fiala, C. graeca, Reichardia macrophylla, Crepis pantocseki, Festuca corabensis, Silene reichen- corabensis, Silene reichenbachii, Centaurea nicolai, Acinos orontius, Onosma stellulata, Micromeria croatica,bachii, Centaurea Rus coriaria, nicolai, Celtis Acinos australis, orontius, Periploca Onosma graeca, stellulata, Vitex agnus-castus,Micromeria croatica, Platanus Rus orientalis, coriaria, DrypisCeltis jacquiniana,australis, Periploca Peltaria graeca, aliacea. Vitex agnus-castus, Platanus orientalis, Drypis jacquiniana, Peltaria aliacea.

Vipera ammodytes (Linnaeus 1758). SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

117 WETLANDMOČVARNI LANDSCAPES PEJZAŽI BOSNE IN BOSNIAI HERCEGOVINE AND HERZEGOVINA Močvare i vodenjare danas čine ekosistema sa visokim pejzažnim najugroženijeMoorland and standing ekosisteme water i are u most Bosni en- i Wetlandvrijednostima landscapes koje includečitavim series ravničarskim of ecosys- Hercegovini.dangered type Kakoof ecosystems sadrže vrijedantoday in Bosniageno- temsprostorima with high daju ambiental posebna values that ekološka give spe- i fondand Herzegovina. (različite biljne, Due to a valuable od životinjskih gen pool cialbiogeografska ecologic and obilježja. biogeographic features to the vrstacontained naročito within ptice,them (different gmizavce, plant vodo- and entireEkosistemi lowland. na močvarnim staništima su zemceanimal ispecies, ribe) u birds, sistemu reptiles, održive amphibians konzer- Theseoduvijek ecosystems imali izraženehave been possesing i ekonomske an out- vacijeand fishes) imaju they puni enjoy prioritet. highest priority in the standingvrijednosti. economic Svoje value stanište ever since. ovdje This nalaze is a Zbogsystems ograničenosti of sustainable hidromorfnihconservation. zemlji- habitatmnoge of plemenite many noble vrste kind riba, of fishes te divljač and kojegame štaDistribution na prostoru of hydromorphous BiH (svega do 15soils % površi-in Bos- speciessu osnova that are uspješnog considered ribarstvato be a base ifor lova. suc- ne),nia and te njihove Herzegovina stalne is melioracije very limited i isušiva- (taking cessfulŠumski fishing močvarni and hunt. ekosistemi, Wetland ecosystems pored nja,15% močvarnaof its territory) staništa tending pa i čitavito become ekosiste- even thatekološkog are actually značaja forests, beside također their ecologic imaju miless su than ograničeni that by namelioration male površine. and drainage, importance,vrijednost are u important sticanju for dobitimaking a kroz gain which is the reason for wetlands to be distrib- basedproizvodnju on wood drvneproduction. biomase. Wetland Močvarni ecosys- Ovajuted over tip staništa,small area. koji u Bosni i Hercego- tems comprise significant resource of medici- vini često ima lokalni karakter uvjetovan ekosistemi sadrže i značajne resurse This habitat type with often local character in nal,ljekovitih, edible and jestivih vitaminous i vitaminskih plants. biljaka. jeBosnia specifičnim and Herzegovina orografsko-edafskim is induced by specific Considering whole ecologic picture of Bosnia prilikama. Močvarna staništa se nalaze na S obzirom na ukupnu ekološku sliku orographic and edaphic conditions. Wetland and Herzegovina, dominated by diverse ter- vododrživoj geološkoj podlozi, različitim Bosne i Hercegovine, u kojoj dominiraju is being formed either on leakage proof geo- restric kind of soils and vegetation, marsh sedimentima i hidromorfnim dubokim različiti tipovi terestričnih tala i logic foundation or different kind of deposi- ecosystems have got special importance in tlima. vegetacije, močvarni ekosistemi imaju tions and deep hydromorphous soil. terms of being rare. U sastav močvarnih pejzaža ulazi veći broj posebnu važnost, jer predstavljaju prirodne raritete. TableTabela 43. 43. – Syntaxonomic – Sintaksonomski overview pregled of the communitieszajednica na of močvarnim B&H’s wetlands staništima BiH

Vegetacija visokih tresetišta MočvarniWetland ecosystems ekosistemi in u Bosnia Bosni andi Hercego- Herze- OXYCCOCO – SPHAGNETEA Br.-Bl. et Tx. 1943 govina emerge on leakage proof geologic SPHAGNETALIA FUSCI vini su formirani na nepropusnoj geološ- Sphagnion fusci Br.-Bl. 1920 kojfoundation, podlozi, frequentlyčesto na različitim these are jezerskim lake and i Comaro-Menyanthetum trifoliatae Lkšić et col. 1969 riverriječnim depostions, sedimentima, plain ground ravnim and terenima natural i Sphagnetum fusci Luq. 1926 formedprirodnim depressions. depresijama. Sphagnetum medii Kasn. et al. 1933 At present, that kind of ecosystems in Bosnia Vegetacija primorskih močvara Ovi ekosistemi danas u BiH obuhvataju i and Herzegovina occur along large water- JUNCETEA MARITIMI Br.-Bl. 1931 područja uz veće vodotoke (Una, Vrbas, courses (Una, Vrbas, Bosna, Drina, Nerteva) JUNCETALIA MARITIMI Br.-Bl. 1931 Bosna, Drina, Neretva), na kojima su Juncion maritimi Br.-Bl. 1931 with hygrophylous woods and shrubs of wil- razvijene higrofilne zajednice šuma i Juncetum maritimo-acuti H-ić 1934 low, alder, purpule and marsh willow. Vegetacija brakičnih voda šibljaka vrba, joha, rakite i ive. RUPPIETEA MARITIMAE J. Tx 1960 RUPPIETALIA MARITIMAE J. Tx 1960 GoingIdući upwards uz vertikalni on vertical profil profile bosansko- of bosnia- Ruppion maritimae J. Tx 1960 herzegovina’shercegovačkih Dinaric Dinarida, Alps, emerges susreću special se i Ulvaetum lactucae adriaticum Lkšić 1975 posebni tipovi vlažnih staništa oko Vegetacija niskih cretova kind of wet habitats around springs and SCHEUCHZERIO – CARICETEA FUSCAE (Nordh. brooks.planinskih On izvorasome placesi potoka, occur a na bog pojedinim ecosys- 1936) Tx. 1937 tems.mjestima At lower i ekosistemi altitude formtresetišta alkaline (cretova). blanket CARICETALIA DAVALLIANAE Br.-Bl. 1949 Caricion davallianae Klika 1934 bogs,Na nižimwhereas in nadmorskim the zone of dark visinama coniferous Schoenetum nigricantis W. Koch 1926 woodsformiraju (at altitudese niski over bazifilni 1.000 treseti,m) form dok raised su Valeriano – Caricetum buxbaumii Rt. 1972 bogsu zoni with tamnih a domination četinarskih of bogmosses. šuma (naIn Eryophoro – Caricetum davallianae Rt. 1972 Carici – Orchidetum bosniacae Lkšić et Mišić1969 thevisinama subalpine iznad belt. 1.000 In the m) smallformirani depressions visoki andcretovi around sa springs dominacijom develop special mahovina form of boreo-relicttresetarki. Ublanket pretplaninskom bogs. pojasu, u manjim depresijama, uz izvore (pištaline) Wetlandsrazvijen jeoccur poseban in many oblik karst niskih fields, treseta too SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA (Ždralovacborealno-reliktnog area in karaktera.Livanjsko polje, Buško

118 blato,Močvarna Duvanjsko, staništa Kupreško, su prisutna Popovo, u mnogim Dabar- sko,kraškim Fatničko, poljima Gatačko, (Ždralovac Nevesinjsko u Livanjskom and Podrašničkopolju, Buško polje). blato, Duvanjsko, Kupreško, Popovo, Dabarsko, Fatničko, Gatačko, TheNevesinjsko most important i Podrašničko wetland polje) areas with macrophyte vegetation made of reedbed and Najznačajnija močvarana područja pondweed in Bosnia and Herzegovina are: obuhvaćena makrofitskom vegetacijom t Hutovo blato in the ’s area trstika i mrijesnjaka u Bosni i Hecegovini not far from Čapljina; su: t Ždralovac (northwestern part of Livan- ljskoHutovo polje blato toward u području Bosansko delte Grahovo); Neretve t Plivskanedaleko jezera od Čapljine;by Jajce town; lt BardačaŽdralovac near Srbac (sjeverozapadni at Vrbas river’s estu- dio ary;Livanjskog polja prema Bosanskom t VelikaGrahovu); and Mala Tišina near Bosanski lŠamacPlivska at jezera Bosna kod river’s Jajca; estuary; lt HanBardača Kram kod at HanSrpca Pijesak; na ušću rijeke Vrbas t Someu Savu; regions on Modrac lake near Tuzla; t Mountain lakes of bosnia-herzegovina’s lVelika i Mala Tišina kod Bosanskog Dinaric Alps (Šatorsko, Kukavičko, RastićevskoŠamca na ušću and rijeke Turjača Bosne on u plateauSavu; of lKupres,Han Kram Prokoško kod Han jezeroPijeska; on Vranica lMt.,Pojedini Blatačko dijelovi jezero jezera on Bjelašnica Modrac kodMt., IdovačkoTuzle; jezero on Raduša Mt., Blidinje ljezeroPlaninska in Dugo jezera Polje na bosansko-hercego- between Čvrsnica andvačkim Vran Mt., Dinaridima Uloško jezero (Šatorsko, on Crvanj Mt.;Kukavičko, Rastićevsko i Turjača na t Boračko jezero beneath Prenj Mt., Veliko, Kupreškom polju, Prokoško jezero na Blatno, Crno and Bijelo jezero on Treskav- icaVranici, Mt., Kotlaničko, Blatačko jezeroOrlovačko, na Bjelašnici, Crno, Bi- jelo,Idovačko Štirinsko, jezero Kladopoljsko, na Raduši, Donje Blidinje Bare andjezero Gornje u Bare Dugom on Zelengora Polju Mt. između Čvrsnice i Vran planine, Uloško jezero Apartna from Crvnju, these localities, Boračko there jezero is a signifi- ispod cant number of wetland ecosystems which Prenja, Veliko, Blatno, Crno i Bijelo Osim ovih lokaliteta, postoji i znatan broj provide habitats for stationary and migra- jezero na Treskavici, Kotlaničko, močvarnih ekosistema koji su staništa za tory birds and are situated by lowland river’s Orlovačko, Crno, Bijelo, Štirinsko, stacionarne i migratorne vrste ptica uz effluents, in the small depressions and along starače ravničarskih rijeka, manje riverbanks.Kladopoljsko, Donje Bare i Gornje Bare na Zelengori. depresije i priobalni pojas rijeka.

EcosystemsŠumski močvarni of wetland ekosistemi forest Wetland’sOsim vegetacije area in vodenjara, Bosnia and šašika, Herzegovina trstika i InU ravničarskimthe lowland area, predjelima, on hydromorphous na hidro- comprisescretova močvarna standing staništa water, reedbeds, Bosne i Herceg- sedges soil,morfnim such aszemljištima fluvisol or tipaswamp fluvisola kind of i gleys,mo- andovine bogs, nastanjuju but also ihygrophilous različite zajednice woods andvo- alongčvarnih riverbanks glejnih tala, of Sava uz obaleriver andrijeke estuaries Save i shrubs.doljubivih šuma i šibljaka. ofušća its njenihtributaries, pritoka developed razvijeni are: su: SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

119 t Ecosystems of silver leaved and black poplar; t Ecosystems of white willow; lEkosistemi šuma bijele i crne topole; lEkosistemi žutilovke i lužnjaka; t Ecosystems of white willow and black poplar; t Ecosytsmes of woadwaxen and common oak; lEkosistemi šuma bijele vrbe i crne topole; lEkosistemi crne johe i lužnjaka; t Ecosystems of alder and sedges; t Ecosystems of alder and common oak; lEkosistemi crne johe i šaševa; lEkosistemi šibljaka rakite; t Ecosystems of alder and buckthorn; t Ecosystems of purpule willow shrubs; lt EcosystemsEkosistemi of crne snowflake johe i krušine;and Fraxinus angus- lt EcosystemsEkosistemi of šibljaka basket willow košaraste shrubs. vrbe. ltifoliaEkosistemi; drijemovca i poljskog jasena; lEkosistemi bijele vrbe; In the basin of Neretva river, downstreams from Počitelj (Hutovo Blato, lower flow of Trebižat, UBuna slivnom and Krupa području rivers), rijeke landscapes Neretve, are nizvodno valuable for od the Počitelja occurence (Hutov of: o Blato, donji tok ri- jeke Trebižat, Buna i Krupa), posebnu vrijednost pejzažima daju: t Ecosystems of oriental plane and black poplar; lt EcosystemsEkosistemi of platana silver leaved i crne poplar topole; and luštrike; lt EcosystemsEkosistemi of bijele chaste topole tree shrubs. i luštrike; lEkosistemi šibljaka konopljike. At higher altitude, on hydromorphous soils of the alkaline blanket bogs, occur communities Na hidromorfnim zemljištima niskih treseta bazične reakcije, na višim nadmorskim vi- belonging to: sinama, razvijene su zajednice ekosistema: lt EcosystemsEkosistemi of montanih montane šuma alder johe;woods; lt EcosystemsEkosistemi of šuma white bijele and icrack lomljive willow; vrbe; lt EcosystemsEkosistemi of šuma grey sive alder; johe; lt EcosystemsEkosistemi of šuma grey sive and iblack crne johe;alder woods; lt EcosystemsEkosistemi of šibljaka marsh barskewillow ive;shrubs; lt EcosystemsEkosistemi of šibljaka green alderzelene shrubs johe naon planini Vranica Vranici. Mt. Na staništima nadignutih treseta razvijene su borealno-reliktne zajednice ekosistema: On raised bogs occur boreo-relict communities of:

lEkosistemi maljave breze; t Ecosystems of downy birch; lEkosistemi smrče i mahovina tresetarki; t Ecosystems of spruce and bogmosses; lEkosistemi maljave breze i bijelog bora; t Ecosystems of downy birch and Scot’s pine; lEkosistemi planinske vrbe; t Ecosystems of mountain willow; lEkosistemi sive johe i mahovina tresetarki t Ecosystems of grey alder and bogmosses; lEkosistemi sive johe i smrče; t Ecosystems of grey alder and spruce; lEkosistemi šibljaka ive; t Ecosystems of marsh willow shrubs; lEkosistemi šibljaka zelene johe i mahovina tresetarki na planini Vranici. t Ecosystems of green alder shrubs and bogmosses on Vranica Mt. U gorskom i pretplaninskom pojasu, na hidromorfnim zemljištima, u zoni lišćarsko- listopadnihIn the upland šuma and subalpine bukve ibelt, tamnih on hydromorphous četinarskih šuma, soil, in na the manjim zone of povbroadleavedršinama, decidu- ali sa visokimous woods ekološkim of beech vrijednostimaand dark coniferous su: woods, covering small surface but possesing high ecologic value occur: lEkosistemi gorskog jasena i gorskog javora; lEkosistemi graba i gorskog javora na planini Vranici; t Ecosystems of European ash and sycomore; lEkosistemi sive johe i bahornice; t Ecosystems of hornbeam and sycomore on Vranica Mt.; lEkosistemi gorskog javora i gorskog brijesta; t Ecosystems of grey alder and marsh pea; lEkosistemi običnog graba i sive johe. t Ecosystems of sycomore and Scotch elm; Nat Ecosystems fluvisolima of kojihornbeam su bogati and greymehaničkim alder. sastavom, često uz obale bujičnih rijeka i potoka, na staništima sa izraženim variranjem vodnog režima razvijene su zajednice kojeOn stone čine producentskurich fluvisols, oftenkomponentu along the ekosistema: riverbanks and brooks, on places where the water re- gime strongly varies, developed are communities belonging to: lEkosistemi šibljaka sive vrbe i tilovine;

lt EcosystemsEkosistemi of šibljaka grey willow sive i ružmanolikeand Petteria ramentacea vrbe sa kaduljom. shrubs; t Ecosystems of grey and creeping willow shrubs with sage. SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

120 InNa wetland staništima forest communities, močvarnih due šumskih to con- mermeđu snowflake, njima su: woadwaxen, drijemovac black proljetni and grey i tinualzajednica, changes zbog in stalnihwater regime promjena caused vodnog by hu- alder,ljetni, bogmosses, žutilovka, downy crna joha,birch, laurel, siva joha,wil- manrežima activities, izazvanih many species i antropogenim are endangered low,tresetne orchis mahovine, and silver leavedmaljava poplar. , lovor, includingaktivnostima, following mnoge ones: spring vrste and su sum- sa vrba, močvarni kaćun, luštrika i bijela određenim stepenom ugroženosti, a topola.

PritisciPressures na onto močvarne wetland ekosisteme ecosystems Šumski močvarni ekosistemi se takođe nalaze pod visokim antropogenim pritiscima usljedForest wetlands čega proizilazi are also under opasnost severe od anthropogenic narušavanja pressures njihove which struktur arise ea danger i ekološke that stabilnosti.Osnovnestructure and ecologic prijetnje stability njihovoj of these strukturi ecosystems i stabilnosti could get su: disturbed, whereby main threats are: lGlobalne klimatske promjene praćene izraženim temperaturnim ekstremima i Global climate changes followed by temperature extremes and frequent over-heating, t čestim pregrijevanjem, što uz druge faktore uzrokuje povećanje stepena eutrofikacije,which causes aincrease rezultira in povlačenjem eutrophication osjetljivih level resulting biljnih vrstin thea; regression of sensitive plant species; lt KiseleAcid precipitation kiše, kao rezultat as a result prekograničnog of transboundary zagađenja atmophere’s atmosfere, pollution, u changing značajnoj signifi- mjeri mijenjajucantly pH pHvalue vrijednost in habitats, staništa, especially naročito in upper površinskih layer of soil and slojeva water. zemljišta Decrease i in vode. pH Smanjenjevalue influences pH vrijednosti the vitality utiče and na abundance vitalnost i brojnostof basophilous bazifiln speciesih vrsta, effecting sa efektima their nare- uspješnostproduction success. reprodukcijskog This can cause ciklusa. disapearance Na ovaj of načinstenophyllous može doćiand species do nestajanja bound to stenovalentnihneutral and alkaline vrsta water; i vrsta vezanih za neutralne i bazične vode; lt EutrofikacijaEutrophication i priliv and inflow organskih of organic materija, matter, najčešće most krozfrequently površi bynske surface tokove; water; lt KonverzijaConversion močvarnihof wetland habitats staništa as kao a consequence posljedica procesa of property’s tranzicije transition vlasništva leading često to dovodiirreversible do ireverzibilnihchanges in ecosystem’s promjena structure u strukturi (example: ekosistema in the (primjarea arounder: na područjuBardača, Bardače,downstreams nizvodno from Banja od Banja Luka city, Luke, cleared posječena was complete je sva shore priobalna vegetation vegetacija of woods šuma and i šibljakashrubs with vrba, willow, topola poplar i rakite, and na purpule površini willow, od oko of 600surface ha. Samounting ciljem proizvodnje 600 ha. In visokoihorder to količinaproduce ribljelarge quantitybiomase, of močvarna fish, wetland vegetacija vegetation se ismašinski being removed odstra njujeby machinery iz skoro fromsvih bazenaalmost each čime basin se which uništava destroys „srce“ the wetlands’”heart“ močvare. Slične itself. prilike The vladajusimilar situtation u području is in Ždralovca,the Ždralovac između area, between Livna Livno i Bosanskog and Bosansko Grahova Grahovo, gdje jewhere bez it pretho was permiteddne studije con- o procjenicession for uticaja peat exploitation na okoliš without odobrena a prior koncesija environmental za eksploataciju impact assessment. treseta, This čime has su nanesenecaused severe ogromne damage štete to this ovom pearl biseru among među the European, močvarama even Evrope, world’s, wetlands.pa i svijeta. Similar Slični trendovitrends are se to mogu be expected očekivati in the i u Nature području Park Parka Hutovo prirode Blato, alsoHutovo in the Bl Buškoato, na blato području area, Buškogand other blata localitites i svim where drugim there lokalitetima is an economic gdje interest postoji for ekonomski fishing and interes hunt); za razvoj t lovaDry iout ribolova); as a result of melioration; t Re-direction of surface streams that water-supply the wetlands (example: actions in the lIsušivanje kao posljedica melioracije; zone called Gornji horizonti, eastern Herzegovina); lt PreusmjeravanjaImpacts of drainage površinskih water arising vodotoka from the kojiagricultural napajaju acitivities. vodom močvarna područja (primjer: zahvati u zoni Gornjih horizonata, istočna Hercegovina); Pressures on wetland forests Pritisci na šumske močvarne ekosisteme MočvarniWetland forestsšumski are ekosistemi under tremendous su pod vrlo anthropogenic visokim antropogenim presssure hence pritiskom, being in te danger im prijeti to opasnosthave their narušavanjafloristic and faunistic njihovog composition florističkog disturbed i faunističkog and by that sastatheir va,ecologic te ekološkebalance, stabilnosti.too. Main threats Kao osnovne in Bosnia prijetnje and Herzegovina na prostoru are: Bosne i Hercegovini su: t Unselected and intensive felling; lNeselektivna i intenzivna sječa; t Continual drainage of underground water; lStalna drenaža i odvodnja podzemne vode; t Disturbances in surface water regime for a majority of watercourses; lPoremećaji režima površinskih voda na većini vodotoka; t Continual water eutrophication; lStalna eutrofikacija vode; t Unbalanced hunt and fishing; lNeuravnoteženi lov i ribolov; t Continual inflow of fertilisers and pesticides washed out from arable land; lStalni priliv ostataka ferilizatora i pesticida sa poljoprivrednih površina; SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

121 t Exploitation of humus-accumulative horizon; lEksploatacija humusno-akumulativnog sloja; Artificially induced fires in some places; lt Vještački izazvani požari na pojedim mjestima; Unbalanced construction of residental, economic and travel infrastructure on riverbanks. lt Neuravnotežena izgradnja različite stambene, privredne i putne infrastrukture na obalama vodotoka.

KonzervacijskiConservation status status

UsljedDue to above navedenih named pressures, pritisaka wetland močvarni eco- prirodeposed list of (IUCN), vascular plants te prijedlog for the Red Book liste ekosistemisystems are threatened se nalaze in certain pod određenim extent. Es- vaskularnihB&H (Šilić, 1992-96), biljaka za as Crvenu well as knjiguconsidering BiH stepenom ugroženosti. Posebno ugroženi (Šilić, 1996), te druge spoznaje o stanju pecially endangered are ecosystems of stand- current information on state of marsh spe- su ekosistemi vodenjara, bara, niskih i močvarnih vrsta i staništa među ing water, small ponds, blanket and raised cies and habitats, among endangered vascular visokih tresetišta. Slijedeći kriterije ugroženim vrstama vaskularne flore bogs. After criteria of the International Union plants are to be found: Internacionalne unije za konzervaciju for Conservation of Nature (IUCN) and pro-

lUgrožene vrste na staništima visokih cretova (Drosera rotundifolia, Betula pubescens, t EndangeredSphagnum subsecundum, species on raised S. squarosum, bogs (Drosera Polytrichum rotundifolia, commune, Betula pubescens,Carex stellulata Sphagnum); sub- secundum, S. squarrosum, Polytrichum commune, Carex stellulata); lt BlanketVrste na bog’s staništima species in niskih the lowland treseta area u ravničarskim(Sagittaria sagitifolia, predjelima Butomus (Sagittaria umbellatus, sagitifolia, Typha laxmanii,Butomus T. umbellatus, Schuttelewortii, Typha Acorus laxmanii, calamus, T. schuttelewortii, Thelypteris palustris, Acorus Periplocacalamus, graeca Thelypteris); t Speciespalustris, occuring Periploca in graeca ponds); and marshes: (Marsillea quadrifolia, Salvinia natans, Castalia lalbaVrste, Nuphar na staništima luteum, bara Ludwigia i močvara: palustris (Marsillea, Trapa natans quadrifolia, Hippuris, Salvinia vulgaris natans, Hottonia, Castalia palus- alba, trisNuphar, Utricularia luteum ,neglecta Ludwigia, Utricularia palustris, vulgarisTrapa natans, Nymphoides, Hippuris peltata vulgaris, Hydrocharis, Hottonia morsus palustris ra-, naeUtricularia, Zanichellia neglecta palustris, Utricularia, Wolffia vulgaris arrhiza);, Nymphoides peltata, Hydrocharis morsus-ranae, t SpeciesZanichellia occuring palustris in high-mountain’s, Wolffia arrhiza); alkaline blanket bogs (Caltha longirostris, Potentilla

lpalustris,Vrste na Pinguiculastaništima leptoceras, niskih visokoplaninskih Pinguicula hirtiflora, bazifilnih Pinguicula cretova vulgaris, (Caltha Menyanthes longirostris, tri- foliata,Potentilla Iris palustris,sibirica, Eriophorum Pinguicula gracile, leptoceras, Carex Pinguicula davalliana, hirtifl Orchisora, bosniaca, Pinguicula Orchis vulgaris, macu- lataMenyanthes). trifoliata, Iris sibirica, Eriophorum gracile, Carex davalliana, Orchis bosniaca, Orchis maculata). WetlandMočvarni ecosystems ekosistemi represent su staništa habitats brojnih for swampmukač, frog,močvarna european žaba, toad. žaba As krastača. far as rep- Od manyvrsta riba,fishes, vodozemaca, amphibians, gmizavaca, reptiles, ptica, birds, tilesgmizavaca are concerned, ovdje common su najčešći: are: european vodena mammalssisara, te različitihand invertebrates, grupa beskičmenjaka, such as aquatic pondkornjača, turtle, živorodniviviparous lizard, gušter, grass obična snake insects,kao što susnails, vodeni shells, insekti, leeches, puževi, cephalopods školjke, andbjelouška dice snake. i ribarica. etc.pijavice, glavonošci itd. WetlandMočvarni ecosystems ekosistemi ought su posebnoto be important važna AmongMeđu fishes ribama protrude brojnošću ciprinids se (of ističu which habitatstaništa for za birds,skupinu of which ptica, mostunutar threatened koje su manyciprinidne are endangered): vrste (od kojih carp, su mnogecrucian ugro-carp, are:najugroženiji: wild duck, divljaferruginous patka, duck, patka northern njorka, rudd,žene): roach, šaran, pike, karaš, catfish, tinka, perch. crvenperka, Among am- shoveler,patka žiličarka, great stork, bijela heron, roda, goosander, siva čaplja, crane phibinasbodorka, most štuka, frequently som, occur: grgeč. small Među and andriđa many čaplja, others. mali plijenor, srednji plijenor, largevodozemcima newt, salamander, najčešći su: red-bellied mali vodenjak, toad, ždral i mnoge druge. veliki vodenjak, šareni daždevnjak, crveni

Močvarna staništa u Livanjskom polju SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

122 LANSCAPESPEJZAŽI KRAŠKIH OF KARST POLJA FIELDS BOSNEIN BOSNIA I HERCEGOVINE AND HERZEGOVINA Jedinstveni fenomeni koji ukazuju na ravnim naplavnim dnom, pretežno These are unique phenomena that reflect spe- Depressions are huge bays extending along specifične obrasce razvoja Zemljine kore, nastaju na dodiru krečnjaka i cific patterns of Earth’s crust development. large karst fissures. Fields, the largest plains hidrološke mreže, te biološke i ekološke nepropusnih stijena. Ponornice su vodeni Hereraznolikosti are different su različite karst creations, kraške suchtvorevine as spe- withtokovi flattened koji sa površinealluvial bottom, poniru evolve kroz kraške in con- cificu bosansko-hercegovačkim hydrological network, biological Dinaridima. and eco- tactpukotine zones of ili limestone ponore, and gdje leakage se proof nastavlja rocks. logical diversity. Sinkingnjihov podzemni rivers are tok. streams which, through KarstKrš (kras) (kras) u in širem wider smislu sense, podrazumijevarepresents rocky cracks or abysses, dissolve into the ground, desertkamenu or crag.pustoš In narowerili vrlet, sense, a u užem it is a smislu,specific whereKraška they polja continue predstavljaju its underground ekološki flow. reliefspecifičan with special, reljef samainly posebnom, underground, pretežno wa- Karstnajinteresantnije fields are mostfenomene interesting u oblasti phenomena krša. terpodzemnom, circulation ongoing cirkulacijom within soluble vode rocks u withinSpecifični a karst tokovi region. orogeneze, As a result geogeneze of specific i (limestone,topivim stijenama dolomite, tuff). (krečnjak, The karst dolomit, is being orogenesis,hidrogeneze geogenesis u klimatski and hydrogenesis raznolikim un- createdsedra). Kršby calcite’s nastaje dissolution otapanjem in vapnenca water that u deruslovima different uslovili climate su conditions, formiranje created brojnih are vodi koja u sebi ima CO2 , pri čemu se kraških polja, koja bosansko-hercegovač- contains CO2, whereby CaCO3 is being trans- numerous karst fields. They make bosnia- CaCO332 pretvara u, u vodi topivi Ca(CO ) . kom biološkom i ekološkom diverzitetu formed into, in water soluble, Ca(CO3)2. Lime- herzegovina’s biological and ecological diver- Korozijomstone fissures seare pukotinebeing increased u vapnencuby a corro- dajusity recognizable prepoznatljivost at the European na evropskom and global i proširujusion and joined i međusobno together to spajajuform a network u mrežu of globalnomscale. nivou. podzemnihunderground šupljinacavities and i kanala, tunnels, koji which dopiru then SConsidering obzirom na the ekoklimatske ecoclimate, karakteristike,karst fields of doextend velikih deep dubina into the i ispodground, morske even under razine. a sea kraškaBosnia and polja Herzegovina Bosne are i Hercegovine divided in several se Uvalelevel. su prostrane zavale duž većih diferencirajugroups: na skupine: pukotina u kršu. Polja, najveće zaravni sa t Karst fields in western Bosnia (Glamočko, Livanjsko, Kupreško, Duvanjsko and Šuićko polje); lKraška polja zapadne Bosne (Glamočko, Livanjsko, Kupreško, Duvanjsko i Šuićko); t Karts fields in western Herzegovina (Posuško, Grudsko); lKraška polja zapadne Hercegovine (Posuško, Grudsko); t Karst fields in lower western Herzegovina (Lištićko, Ljubuško and Mostarsko Blato); lKraška polja donje zapadne Hercegovine (Lištićko, Ljubuško i Mostarsko Blato); t Lower karst fields in eastern Herzegovina (Buško Blato and ); lt MidDonja karst kraška fields polja in eastern istočne HercegovineHerzegovina (Ljubinsko, (Buško Blato Dabarsko, i Popovo Fatničko Polje); and Plansko); lt UpperSrednja karst kraška fields polja in istočneeastern HercegovineHerzegovina (Nevesinjsko (Ljubinsko, andDabarsko, Gatačko). Fatničko i Plansko); lVisoka kraška polja istočne Hercegovine (Nevesinjsko i Gatačko). Karst fields are mostly elongated follow- to the surface, and in dry season vanishes Kraškaing the extension polja su direction najčešće of Dinaric izduženog Alps. again.dijelovi The polja, lowest posebnopositions in oko the ponorskefield, espe- oblika,Field’s bottom a pravac is usually pružanja covered im je by paralelan quarter- ciallyzone, around su plavljeni abysal nakonzone, are obilnih flooded pada- after sanary Dinarskim deposits, while planinama. its sides Dna are encircled polja su heavyvina. rain. by karstified carbonate masses. Along field’s There are some karst fields ( polje) prekrivena kvartarnim sedimentima, a Neka kraška polja (Gradac polje), nemaju margin are sources and wells, and at the that neither have got overground water nor strane su uokvirene karstifikovanim površinski tok, niti značajnije izvore i deepest places are abysses, through which any siginificant sources and wells. Kupreško karbonatnim masama. Po obodu polja se vrela. Kupreško polje ima odlike kraške water dissolves into the karst underground. polje has got features of karst plateau. It is nalaze izvori i vrela, a u najnižim visoravni. Nije homogeno, niti ravno, a Between sources and abysses, across the field, neither homogenous nor flat, but composed položajima su ponori, kojima se voda sliva sastoji se od nekoliko manjih polja extend permanent or periodical overground of several smaller fields connected by low el- u kraško podzemlje. Od izvora do ponora razdvojenih manjim uzvišenjima. poljimawater network. se pruža In quarternary stalni ili depositions periodični evations. površinskiare to be found tok. some U kvartarnim hydrographic nanosima objects ManyMnoga karst od fields kraških are endemic polja predstavljaju centres of flora i čestothrough se nalazewhich iwater takvi inhidrografski wet season objekticomes andendemne fauna of centre B&H. flore i faune Bosne i kroz koje vode u vlažnim sezonama Hercegovine. izviru, a u vrijeme suše uviru. Najniži SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

123 Kraška      polja zapadne Bosne  8+6 (Glamočko, Livanjsko,Kupreško,&   Duvanjsko)  i Šuićko polje) 4 9

      Visoka      kraška polja Kraška> !  8' polja zapadne istočne  > !   Hercegovine Hercegovine+ 9 (Posuško, (Nevesinjsko8#   +69 i Gatačko) Grudsko)

Kraška      polja donje zapadne  > !   Hercegovine %       (Lištićko,8&  4&  Ljubuško i  !  8& Srednja kraška polja istočne Mostarsko%  Blato) 9 ) 7 6Hercegovine (Ljubinsko, Donja     kraška polja '9Dabarsko, Fatničko i Plansko) istočne  > !   Hercegovine (Buško8  Blato i Popovo Polje)' ' 9

Slika 14. – Kraška poljaFigure Bosne 14. i Hercegovine– Karst fields in Bosnia and Herzegovina KarstKraška fields polja in zapadnewestern BosniaBosne U ovom dijelu Bosne i Hercegovine nalaze površine), a naročito na Ždralovcu seIn this naša part najveća of B&H kraška occur polja our largest (Livanjsko, karst northwestern(sjeverozapadni part), dio have polja), been iongoing danas post- teku Glamočkofields (Livanjsko, i Kupreško) Glamočko sa još dobroand Kupreško očuva- glacialpostglacijalni processes of procesi alkaline bogs obrazovanja formation. nompolje) prirodnom with still well slikom preserved živog nature svijeta. image. Thenizijskih unique bazifilnih type of hydromorphous treseta. Planohistosoli, soil which Along with surrounding mountains occurs here, planohystosol, is vitally impor- Zajedno sa okolnim planinama (Kame- kao unikatni tip hidromorfnog zemljišta, (Kamešnica, Dinara, Cincar, Staretina, Šator, tant for the survival of wilderness in swamps. šnica, Dinara, Cincar, Staretina, Šator, su od životne važnosti za opstanak svijeta Vitorog and Raduša) characterized by high Ecosystems encompass specific flora, fauna Vitorog i Raduša), koje karakteriše izra- divljine močvara. Specifična flora, fauna i biodiversity, this karst fields represent un- and vegetation shown in Figure 15. zito visok stepen biodiverziteta, ova vegetacija organizovana je u ekosisteme repeatable geomorphological and ecologi- Special place within the landscape of these kraška polja čine neponovljive geomorfo- prikazane na slici 13. cal units. The network of overground and karst fields take ecosystems of arable land loške i ekološke cjeline. Mreža površin- Posebno mjesto u pejzažima ovih polja especially underground water is well devel- and human settlements that are out of under- skih, a posebno podzemnih voda je imaju i ekosistemi obradivih površina, te oped (rivers, overground and underground ground’s water reach. bogata (rijeke, površinski i podzemni ljudska naselja, koja se nalaze izvan sources, lakes and river armlets). As a special Settlements are situated along the field’s izvori, jezera i riječni rukavci). Poseban uticaja podzemne vode. Naselja su phenomenon should be mentioned estavels margin, on elevated karst ground, with clear fenomen ovih polja su estavele (otvori smještena uz obod polja, na izdignutijim (openings through which, in both hydrologic dominance of stone as a main construction kroz koje se ostvaruje hidrološka i biolo- kraškim terenima, a u njihovoj arhitekturi and biologic sense, communicate the under- material in the local architecture. There are, ška komunikacija podzemnog reljefa i dominira kamen kao građevni materijal. površineground with polja). field’s surface). inVrlo some živopisne places well i preserved ponegdje and još colourfull, očuvane These fields are true rarity in the world, for in mills along riverbanks and different cultural Ovo su rijetka kraška polja u svijetu, u vodenice na kraškim vodotocima, te them has been evolving the natural karstifica- monumentsrazličiti spomenici (old cities kulturne and citadels baštine of Livno, (stari kojimation process. se prirodni It includes proces carbonate karstifikacije particles, još Kupres, Glamoč), which reveal and maintain ostvaruje. U ovom prirodnom fenomenu gradovi i tvrđave u Livnu, Kupresu, ecologically hard water and, in some cases, specificGlamoču), forms otkrivaju of cultural i čuvaju development specifične hap- sudjelujumicroorganisms. čestice karbonata, ekološki pening through a long period of inhabitation. tvrda voda i, u nekim slučajevima, oblike razvoja kulture kroz dugi period From the hydro-geological standpoint, karst Asnaseljavanja a special ovihlandscape’s prostora. value in this karst mikroorganizmi.fields of this area make connection with the fields considered are estavels, sinking rivers, Uconfluence hidrogeološkom of pogledu, river, then kraška with polja Gra- mountainPosebne lakes pejzažne (at the plateau vrijednosti of Kupres) ovim and ovoghovsko područja polje in ostvarujunorthwest vezuand Duvanjskosa slivom picture-likekraškim poljima flow of dajuŠuica estavele,river with prirodnemeanders rijekepolje in Cetine, southeast. te sa Grahovskim poljem na andponornice, narrow passages. planinska The jezera upper (na flow Kupre- of this sjeverozapaduIn Livanjsko polje i (surface Duvanjskim of 400 poljem square ki- na river,škoj around visoravni), its source, te živopisni is an important tok rijeke refu- Šuice sa kraškim meandrima i klisurama. SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA jugoistoku.lometers), especially in Ždralovac area (field’s gium for the unique living world. Hence, it Izvorišni tok ove rijeke, kao važan U Livanjskom polju (oko 400 km2 124 wasrefugijum designated unikatnog as a protected živog svijeta area long odavno time endemicprocjepak), (dinaric endemične squil), thenvrste endemic riba (oštrulj, fishes imaago. status zaštićenog područja. (Dalmatianpodbila, pijurica), barbelgudgeon, brojne ptice sneep, močvarice, roach), The world of flora and fauna happens to be numerous swamp birds and diverse amphib- Svijet flore i faune je interesantan i bogat. te raznoliki svijet vodozemaca i interesting and rich. It is made of hydro- ians and reptiles. Čine ga hidromorfne biljne vrste, među gmizavaca. morphous plant species, of which many are kojima su mnogi endemi (dinarski

A C :       Ekosistemi: -bara:   i močvara   sa trsticima   i šašicima       A C Ekosistemi: -higrofilnih   livada sa beskoljenkom i busikom :  -vodenjara -dinarskog:  D    procjepka i močvarme šašike :  -trstika -umjereno:          vlažnih livada pahovka i livadske vlasulje :  -šaševa -toploljubivih:          livada ovsika i crnog korijena :  -bazičnih tresetišta -submediteranskih::          kamenjara sa vrijeskom :     -higrofilnih livada ilirske -šibljaka:     rakite   beskoljenke -niskih:    šuma bijele vrbe :    -higrofilnih livada busike -šuma:         ?  kitnjaka i cera po obodu   -higrofilnih livada procjepka -hercegovačkih: !  ?    šuma sladuna  :    D -žute i sibirske perunike :    -tresetne breze :  -montanih šuma lužnjaka : -šuma bijele i lomljive vrbe :     -šibljaka ive :    -šibljaka rakite A C :     -crne johe :       :   -sremze :   Ekosistemi:        :   -umjereno vlažnih livada  -močvara sa šašicima i trsticima :      -toploljubivih livada i :  :      -higrofilnih livada sa panonskim različkom i :    mediteransko-montanih kamenjara :   grahorom     :  -hrastovih šuma (u obodnom :  -higrofilno-eutrofilnih livada sa bokvicom i repnicom :   -šibljaka barske rakite      :      -konopljike : :D -bijele vrbe i poljskog   jasena       -bijele vrbe i periploke :     ? -pseudomakija sa česvinom, crnim jasenom    -šibljaka bjelograbića, koštrike i nara po obodu polja

Slika 15. – EkosistemiFigure 15. kraških – Ecosystems polja zapadno of karst fields od doline western Neretve from Neretva’s valley

DueZbog to produktivnosti high biomass productionlivadskih staništaof mead- u thisMočvarna complex staništa ecosystems kraških are. pejzaža imaju ows,području it is traditionally ovih pejzaža developed tradicionalno sustainable je Swampnezamjenjivu habitats ulogu in the ukarst opstanku, landscape ne aresamo ir- cattlerazvijeno breeding, održivo agriculture stočarstvo, and ratarstvogardening. i replaceablestacionarnih not vrsta only for ptica, the survival nego su of sta- dio Herepovrtlarstvo. are to be Ovdjefound habitats se nalaze of large i bogata game tionarykoridora birds, mnogih but also as migratornih a route for many vrsta mi- speciesstaništa (bosnian krupne wolf, divljači brown (bosanski bear, fox, hare, vuk, gratory(Ždralovac species i(Ždralovac Buško and Blato). Buško Ranija Blato). roemrki deer), medvjed, which lisica,makes zec,this areasrna), even što moredaje Byistraživanja previous investigationna ovom području in this bilježearea were 96 valuablevrijednost and i indicates ukazuje what na potencijale the potentials ovih of recordedvrsta avifaune 96 bird (63 species tokom (63 proljetneduring spring i 49 složenih ekosistema. andvrsta 49 tokom during jesenje autumn seobe migration ptica). of birds). K 0,90% TheSvijet wildernessdivljine u inkraškim karst fieldspoljima is danasthreatened je R 37,30% inpod some određenim extent, which stepenom is the ugroženostiresult of various što impacts.je rezultat Among izraženih rare plant pritisaka. species belong: Među Helleborusrijetke biljne hercegovinus, vrste ovdjeRanunculus ubrajamo: croati- cus,Helleborus Corydalis hercegovinus,leiosperma, Hesperis Ranunculus dinarica, Rhamnus intermedius, Bupleurum karglii, V 54,50% croaticus, Corydalis leiosperma, Hesperis Athamanthadinarica, Rhamnus haynaldii, intermedius, Scrophularia Bupleurum bosnia- E 7,30% ca,karglii, Onosma Athamantha visianii andhaynaldii, others, Scrophulariawhile to the V E R K categorybosniaca, of Onosma vulnerable visianii belong: i dr., Salvia dok berto- su u lonii,kategoriji Utricularia ranjivih: vulgaris, Salvia Scilla bertolonii,litardierei, UrticulariaNarcissus radiiflorus, vulgaris, Iris Scillaillyrica etc. litardierei, SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA Narcissus radiiflorus, Iris illyrica itd. 125 KarstKraška fields polja in zapadnewestern HercegovineHerzegovina NaAt lower nižim altitudes, nadmorskim under the visinamaconditions of u waterpolja regime odlikuje as previous sličan vodni ones, being, režim hence, kao i uslovimasupra-mediterranean nešto toplije and submediteranske montane mediter- i floodedprethodnu in late grupu, autumn, pa su winterplavljena and tokomspring. mediteransko-montaneranean ecoclimate, occur the karst ekoklime fields in Althoughkasne jeseni, covering zime small i area, proljeća. they posses Iako razvijenawestern Herzegovina su kraška (Posuško, polja Grudsko). zapadne highzauzimaju ecosystem’s manje diversity. površine karakteriše ih HercegovineThese are fields (Posuško, characterized Grudsko). by the I ovasame izražen ekosistemski diverzitet. (Slika 15)

KarstKraška fields polja in donjelower zapadnewestern Herzegovina Hercegovine UFlat ravničarskomarea of western Herzegovina dijelu zapadne encom- dijeloveis taken bypolja arable zauzimaju land, vineyards danas ekosistemi and fruit- Hercegovinepasses following se karst nalaze fields: sljedeća Ljubuško, kraška Lišti- obradivihgardens of widely površina, known sa cherries, vinogradima plantages i polja:ćko polje Ljubuško, and Mostarsko Lištićko Blato. i They Mostarsko owe its voćnjacimaof high quality nadaleko tobbaco and poznatih different trešanja, sorts of Blato.specificifty Njihovoj to geomorphological specifičnosti, poredphenom- plantažamavegetables (especially visokokvalitetnog in Ljubuško polje). duhana i geomorfološkihena, well developed fenomenaunderground i network bogate raznogPicture-like povrća landscape (posebno image u Ljubuškomis made of podzemneand special mreževariant vodotoka,of the mediterranean doprinosi i polju).settlements placed along the field’s margin. posebnaclimate. The varijanta central mediteranskefield’s part is character- klime. ŽivopisnuThey are specific pejzažnu in their sliku supra-mediterra- čine naselja Centralniistic in its hygrophilous dijelovi polja communities, karakterišu while smještenanean architecture uz obod with polja. dominance Odlikuje of the ih tipičnein the marginal higrofilne area zajednice,occurs pseudo-maquis dok je u specifičnawhite herzegovina’s submediteranska stone that along arhitektura with the obodu(Figure 15). polja razvijena pseudomakija sablue dominacijom sky, crystal clear hercegovačkog water and rich bijelogculture (SlikaThe landscape 15). gets its special features by kamena,create typical koja image uz plavo of this nebo, Bosnia bistru and vodu Her- i Posebnucypresses vrijednosttrees whose pejzažima pyramid-like ovih shapes polja bogatezegovina’s kulture area. To čini that tipičnu landscape sliku belongs ovog dajubring some stabla dynamics čempresa into degraded koja svojim mar- dijelaalso Lištica Bosne river, i Hercegovine. whose spring is some kind piramidalnimginal field’s area. oblikom The flattened dinamiziraju field’s area Dioof refugial ovih place pejzaža for tertiary je i rijeka flora Lištica and fauna. čije degradirane ekosisteme oboda. Ravne

„Trebižat,“Trebižat, river rijeka that sa četiricarries imena four names (Tihaljina, (Ti- entsvjedoče cultures: ostaci roman, različitih otoman, kultura: austrio-hungari- romanske, Koćuša,haljina, Koćuša, Klobuk), Klobuk), bogata is jerich slapovima in cascades i anotomanske, and slavic austrougarske(old town of Ljubuški, i slavenske Široki (stariBri- vodopadimaand waterfalls, među of whichkojima the se ističemost impozantniimposing is jeg)grad that Ljubuški, even today Široki bring Brijeg) peace koji to human i danas souls daju vodopadKravice waterfall, Kravice, karst-tuff krško-sedreni phenomenon fenomen of insmiraj troughout ljudskim the world dušama known u houses bogomoljama of wor- natprirodnesurreal beauty, ljepote, splendid raskošnog form and oblika high i ecologi-visokih ship.“poznatim (qouted širom from TV svijeta.“ show “Prirodna (Navod baština iz TV ekološkihcal value. vrijednosti. To those fields Uz ovaare poljabound su civilization i korijeni Bosneemisije i Hercegovine“) „Prirodna baština Bosne i civilizacijeroots of the area, na witnessed ovim prostorima, in remains oof differ- čemu Hercegovine“)

AVišegodišnji tuff formation procesi process streching travertinizacije over many thejuga influence i izmijenjene of mediterranean planinske climate klime coming sa years,uslovili has sucaused pojavu the occurence sedrenih of barijera tuff barri- na fromsjevera, the South stvara and modified tipičnu mountain sliku climate ovog ersTihaljini on Tihaljina do njenog river allušća the kod way Gabele down to što, its comingraskošnog from dijela the North, Hercegovine. completes typical im- estuaryuz snažan at place uticaj called mediteranske Gabela. This, klimealong with sa age of this splendid Herzegovina’s region. LowerDonja karst kraška fields polja in istočneeastern HercegovineHerzegovina U području submediteranske i medite- skim visinama. U geomorfološkom i Onranske the klime,left side na of lijevojNeretva obali river, Neretve in the fieldshidrološkom in eastern smislu Herzegovina. ovaj pejzaž In opstaje geomor- na areaidući belonging prema to jugoistoku supra-mediterranean Hercegovine, and phologicalbogatoj i raznovrsnojand hydrological mreži vodotokasense, this i mediterraneanrazvijeni su posebni climate tipovi and kraškihgoing toward polja landscapekraškog reljefa, survives uvezanoj thanks to u the jedinstvenu rich and southeastern(Hutovo Blato, Herzegovina, Popovo, emerges Ljubinjsko special i diversestrukturno-funkcionalnu network of watercourses cjelinu and i samo karst u kindStolačko). of karst fields (Hutovo Blato, Popovo, relief,takvim which okolnostima are united može into zadržati single struc-svoje LjubinjskoI postanak and i budućnost Stolačko polje). ovih fenomena ture-functionalprirodne izvornosti. unit. Only under such con- Both,vezani past su andza hidrološki future of this i ekološki phenomena režim is ditions,Posebno it is su possible donja to poljamaintain sudbonosno its natural relatedvodotoka to Bregavehydrologic i Trebišnjice. and ecologic Osim regimes toga genuinity.vezana sa hidrološkim režimom gornjih ofopstanak Bregava and ovih Trebišnjica polja određenrivers. Besides, je i Destinypolja (Fatničko of lower ifields Dabarsko), is closely a related njihov hidrološkimthe survival of režimomthese fields kraških is defined polja by toopstanak the hydrological uslovljen regime je vodama of upper Nevesinj- fields SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA istočnehydrologic Hercegovine regime of upper na višim situated nadmor- karst (Fatničkoskog i Gatačkog and Dabarsko polja. polje), whereby

126 theirUpravo survival od stabilnosti depends hidrološkogupon water levelrežima in Yet,klime, there kao are što still je Ramsar few oasis site hiding i Park wetland’s prirode Nevesinjskoovih pejzaža and zavisi Gatačko i budućnost polje. drugih wildlifeHutovo under Blato. mediterranean Brojne vrste climate močvarnih con- Futureizvorišta of other (vrela wells u slivu too depends rijeke Bregave,upon the ditions,biljaka, velikisuch asbroj the vrsta Ramsar životinja site (naročitoand Park stabilityvrela u in području hidrological Deranskog regime of this jezera land- - ofptica Nature i riba),– Hutovo od Blato. kojih There su are mnoge many scapesHutova (wells Blata, in izvorthe confluence rijeke Bune of Bregava i vodni swampendemične, plants, ulaze animals u sastav (especially zajednica birds koje and river,režim wells donjeg around toka Deransko rijeke lake Neretve). – Huto- fishes)daju današnje that are pejzažneendemic vrijednostiand part of ovomcom- voOčuvanje Blato, sourcesbioloških of iBuna ekoloških river fenomenaand water munitiespodručju. characterizing (Slika 16) this landsapce. regimedelte rijekein upper Neretve, flow of kao Neretva močvarnog river). ThisPrepoznatljive landscape pejzažneis recognizable vrijednosti in cypress čita- staništaMaintenance od međunarodneof biologic and važnostiecologic phe- je u trees,vom područjuarable land daju with i čempresi, vineyards, obradive tobbaco direktnojnomena in veziNeretva sa river’s održavanjem delta, which vodnog is a plants,površine cereals pod and vinogradima, vegetables. duhanom, režimawetland area kraških of international polja ovog importance, dijela Settlementsžitaricama i inpovrćem. marginal field’s area, which Hercegovine.is directly connected U direktnoj with maintenance vezi s tim of je is often the karst, are recognizable in their takođe i očuvanje bogatog podzemnog Naselja koja su smještena na rubnim water regime in karst fields of this Herze- architecture and dominance of white Her- reljefa i živog svijeta u njemu, kakav dijelovima polja, često u području krša, govina’s area. zegovina’s stone that used to be a building nalazimo u Vjetrenici u Popovom polju, odlikuju se prepoznatljivom arhitek- pećiniDirectly co-related sa nesumnjivim is also maintenance globalnim of materialturom i for dominacijom highly functional bijelog and hercego- decora- vrijednostima.underground relief and life in it, as it is the tivevačkog roofs. kamena, This, regarding koji se nekada ecology koristio and eco- i case in Vjetrenica cave in Popovo polje, climateza izgradnju for a man funkcionalnih suitable area, i dekorativnih has been in- Zbog intenzivnih procesa antropo- which is doubtless the cave of global value. habitedkrovova. since Ova, the ekološki earliest idays. ekoklimatski, Many people za genizacije (hidromelioracijski zahvati, Due to intensive anthropogenic activi- havečovjeka left povoljnarich expressions područja, of their naseljena material su izgradnja hidroenergetskih potencijala ties (melioration, construction of hydro- andjoš od spiritual najranijih culture vremena. contained Mnogi within narodi for- tokom posljednjih 50 godina, betoniranje ostavili su ovdje bogate izraze svoje koritapower plants rijeke in Trebišnjice last 50 years, na concreting dužini odof tresses, houses of worship and especially in Trebišnjica’s riverbed in length of 60 kilo- gracefulduhovne stone i materijalne bridges. kulture, Evlija Čelebija, koje danas fa- preko 60 km, podizanje kompenzacionog nalazimo u tvrđavama, bogomoljama i meters, building of the compensation Svi- mous travel writer, termed Popovo polje as Svitavskog jezera za potrebe HE Čaplji- naročito u gracioznim kamenim tavsko lake for purposes of HE Čapljina), Misir in this part of the world. na), slika ovih pejzaža je u cjelosti mostovima. Poznati putopisac Evlija izmijenjena.landscape’s image Na ovaj has način changed su nepovratno completely. ČelebijaStrong mediterranean je u svoje vrijeme influence Popovo is reflect- polje izgubljeneIn this way mnoge were lost ambijentalne many ambiental i biološke and nazvaoed in the Misirom architecture ovog of dijela Trebinje svijeta. city, in its vrijednostibiologic values Popovog of Popovo polja polje i Hutova and Hutovo blata. cultural and scenic units placed on river- Snažan prodor mediteranske klime blato forever. banks of once timid Trebinjčica river. Ipak, ovdje još postoje oaze močvarnog odrazio se i na arhitekturu Trebinja, svijeta divljine u uvjetima mediteranske izuzetne kulturne i ambijentalne cjeline. MidSrednja karst kraška fields poljaof eastern istočne Herzegovina Hercegovine NaAt highervišim nadmorskim altitude (600 visinama m), on (okothe next 600 ofpomjerena that, settlements uz same arerubove moved polja, toward a poljo- the m),karst na terrace, sljedećoj under kraškoj conditions terasi, uof uslovima modified edgeprivredna and agriculture proizvodnja is limitedje bila ograničenaonto crops izmijenjenesupra-mediterranean submediteranske and montane i medite- medi- havingna kulture short vegetation sa kraćim season. vegetacionim Not so long ransko-montaneterranean climate situated klime smješteniare Dabarsko, su timeperiodom. ago, these Sve karst donedavno fields used ova to encom- kraška Dabarsko,Fatničko and Fatničko Plansko i polje. Plansko These polje. natural Ovi passpolja wellsu bila preserved očuvana natural u svim elements. elementima Yet, izuzetniphenomena prirodni have got fenomeni special patterns imaju of speci- wa- uniquesvoje izvornosti. living world I danas occuring je ovdje organised prisutan in fičneter regime. obrasce Under vodnog natural režima. conditions, U priro- dur- diverseunikatan communities, živi svijet u formirespectively veoma ecosys-razno- dniming cold okolnostima, period of a year, polja fields su uare hladnom covered tems,likih still zajednica, exists. (Figure odnosno 16) ekosistema. dijeluwith water godine looking pod like vodom, a true lakes. pa izgledaju Because (Slika 16) kao prava jezera. Zbog toga su naselja

PritisciPressures na onto kraška karst polja fields istočne in eastern Hercegovine Herzegovina Naročite prijetnje opstanku ovih polja i u vode iz ovih polja se preusmjeravaju njimaSurvival sadržanoj of these fields biološkoj including i the pejzažnoj entire biological specijalno and landscape’s izgrađenom diversity infrastrukturom encompassed u raznolikostiwithin them is danas jeopardized predstavlja by, in ekološkiecological sense,vještačku unacceptable akumulaciju water Bilećkomanagement. jezero, The što neprihvatljivomega-project called upravljanje “Gornji horizonti“ vodama. is designed U je suprotnoto collect and smjeru re-direct njihovog water from prirodnog these okvirufields by megaprojekta specially constructed „Gornji infrastructure horizonti“ intooticanja. artificial water accumulation – Bilećko jezero. That is completely opposite to the natural drain direction. SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

127 UpperVisoka karst kraška fields polja in eastern istočne HerzegovinaHercegovine

NaOn next narednoj terrace kraškoj under terasi,conditions u uslovima of harsh ecosystemsPrepoznatljivu of arable dimenziju land (widely pejzažima known ovih po- ljutogherzegovina’s hercegovačkog karst and krša, mountain pod uticajem climate, tato,polja rye, daju barley, i ekosistemi buckwheat). obradivih In the površina area ex- planinskesituated are klime upper smještena karst fields su in kraška eastern polja Her- ists(nadaleko an excellent poznati ground krompir, for the ecologic raž, ječam, and gornjezegovina istočne (Gatačko Hercegovine in the East and (Gatačko Nevesin- na openheljda). kind of Tradicionalno tourism reflected stočarstvo in traditional i istokujsko in the i Nevesinjsko West). Both are na surrounded zapadu). with Oba proizvodnjacattle bredding, cijelog chees production, spektra domaćihavailabil- polja su okružena visokim dinarskim sireva, te zdrava, hladna i pitka voda, čine high Dinaric mountains (Bjelašnica, Ze- ity of healthy and cold drinking water. planinama (Bjelašnica, Zelengora, Crvanj izvanredne osnove za razvoj ekološkog i lengora, Crvanj and Velež) completing its Landscape’s value of the area make ecosys- i Velež), što uslovljava njihovu geomorfo- otvorenog turizma. geomorphologic and ecologic uniqueness. tems stretching along watercourses, such as lošku i ekološku unikatnost. Diverzitet Diverse climates, then diversity of geomor- PejzažneMušnica rivervrijednosti and 100 ovog years prostora old accumula- čine i klime, geomorfoloških fenomena i tipova phologic phenomena and soil types, have ekosistemition lake called uz vodotoke, Klinje made kao on što it, je narrow rijeka zemljišta, djelovao je kao ekološki faktor u shaped rich and diverse plant and animal Mušnicapassages of i Gračanica na njoj stotinu river and godina picture-like stara nastanku bogatog i raznovrsnog biljnog i world. Ecosystems are composed of many hidroakumulacijapassage of Klinje,river, which klisura is an rijeke out- životinjskog svijeta. Brojni endemi i relikti endemic and relict species inhabiting these Gračanice,standing refugium a posebno of tertiary živopisna vegetation klisura sa staništem na ovim kraškim poljima karst fields. (Figure 16) Zalomke,connecting izuzetnog two fields refugijuma Gatačko and tercijerne Nevesin- ulaze u strukturu specifičnih ekosistema Field’s landscapes are also recognizable in the vegetacijejsko polje. koja povezuje Gatačko i ovog područja. (Slika 16)  Nevesinjsko polje. Ecosystems of: -standing A C Ekosistemi: water with pondweed -hygrophilous-vodenjara:     sa meadowsmrijesnjacima with dinaric squill and sibirian iris Ecosystems of: -hygrophiolus-higrofilnih:      D     livada medaows dinarskog withprocjepka moor i sibirskegrass sabljiceand tufted :              -slow meandering streams hairgrass-higrofilnih livada beskoljenke i busike -higrofilnih   livada različka i grahora A C -hygrophylous Ekosistemi: and eutrophic meadows -hygrophilous:       meadows with knapweed and pea -trstika i šašika :   -sporotekućih-snowflake meandrirajućih voda -reed:    and sedges :      -higrofilnih livada košute -higrofilnih-hygrophylous i eutrofnih meadow livada with illyrian gladiola -hygrophilous:     meadows with košuta : -hygrophylous meadows with dinaric squill -mesophilous-mezofilnih livada meadows pahovke, with rosulje oat i vlasuljegrass,bentgrass and :      -drijemovca :             and narrow leaved plantain fescue-termifilnih   livada ovsika i crnog korijena : -higrofilnih livada   ilirske  gladiole    D   -mediteransko-montanih kamenjara crvenog vrijeska     -higrofilnih-meadows with livada pannonian dinarskog knapweed procjepka and i -thermophylous:         meadows with brome and viper grass wild parsley -mediterranen-montane-šibljaka:    :        košaraste vrbe, rockyrakite grassland i barske ive with red savory : uskolisne bokvice          -shrubs of purpule and marsh willow -bijele:        vrbe i poljskog jasena   -livad panonskog različka i divljeg peršuna -shrubs of basket willow, purpule and marsh willow :      -šuma:    hrasta cera,     hrasta kitnjaka  -šibljaka-Fraxinus rakite angustifolius i barske ive -white willow and Fraxinus angustifolius :-sticky     alder  -woods-šibljaka:      of lijeske turkey and sessile oak -poljskog jasena :  -sub-mediterranean rocky grassland with -šibljaka-niskih:     lijeske šuma i šikara medunca sa dinarskom ::    -crne johe       

winter savory grahoricom.:          ,   -submediteranskih kamenjara sa bijelim -niskih šuma i šikara medunca sa dinarskom grahoricom. -thermophilous woods with hornbeam and :        vriskom -toploljubivihsessile oak hrastovo-grabovih šuma :     4-medunca-medunca i i bjelograbićabjelograbi4a po po obodu obodu polja polja Ecosystems A C Ekosistemi: of: :     -standing-vodenjara water sa withmrijesnjacima pond weed -standing-vodenjara:      water sa withlokvanjima pond lillies i lopočima -reed-trstika:   beds -sedges-šašika:   :   -rushes-šiljeva -coastal-priobalnih:  7     area područjawith Fimbristiles sa Fimbristiles -woods-šuma:         of bijele white vrbe willow i bijele and topole silver leaved poplar -shrubs-šibljaka:     of purpulerakite willow -hygrophylous-higrofilnih:  livada meadows   beskoljenke with   moor i ražolikog   grass   ječmaand rye- like-toploljubivih  :     barley livada :   -thermophylous-mediteranskih meadows i submediteranskih kamenjara sa :      :      -mediterraneanbijelim vrijeskom, and kaduljom sub-mediterranean i smiljem rocky             grassland-pseudomakija with winter savory,sage and everlasting

  -pseudo-maquis-bjelograbića i koštrike : :D  -oriental-makedonskog hornbeam hrasta and butcher's broom :    ?  -makedonskog-medunca i crnog hrasta graba -medunca i crnog graba

Figure 16. – Ecosystems of karst fields eastern from Neretva river Slika 16. – Ekosistemi kraških polja istočno od doline Neretve SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

128 Pritisci na kraška polja Bosne i Hercegovine Pressures on karst fields in Bosnia and Herzegovina LandscapesPejzaži kraških of karst polja fields čine najosjetljivijuare thought to grupube the ekološkihmost sensitive feno groupmena of na ecologic prostoru phenomena Bosne i inHercegovine. Bosnia and Herzegovina,Dominantni wherebyfaktori koji their značajno structure mijenjaju and functions struktu haveru ibeen funkciju changing. prisutnih Fac- torsekosistema that alter i djeluju the structure na stanje and biodiverziteta function in most su: significant way influencing by that the bio- diversity’s state are as follows: lMelioracioni zahvati različitih vrsta; t Different kind of melioration activities; lPreusmjeravanje vodenih tokova u druge slivove; t Re-directing of streams into other basins; lNeuravnotežena površinska eksploatacija humusnog horizonta močvarnih t Unbalancedzemljišta; exploitation of moorland’s humus horizon; t Unbalanced coal’s extraction; lNeuravnotežena eksploatacija naslaga uglja; t Purposely caused fires in dry season; lNamjerno izazvani požari u vrijeme suše; t Eutrophication of surface water; lProcesi eutrofikacije površinskih voda; t Succession either natural or by human activities induced; lProcesi prirodne i vještačke sukcesije; t Logging in the marginal field’s area; lSječa šuma u obodnom pojasu; t Global climate changes (acid precipitation); lGlobalne klimatske promjene (kisele kiše). t Globalne klimatske promjene (kisele kiše). Svaka promjena uobičajenog toka zaštite, koja uključuje i staništa značajna variranjaAny change dovodi in variation do poremećajapattern results koji in tionza njihovand survival, opstanak and which i reprodukciju, are to be found a mogudisturbance uticati that kako affects na populacije either distinct pojedinih pop- instanište this area nalaze are as na follows: ovom prostoruGavia artica, su: vrsta,ulations takoor common i na process uobičajenu of succession. smjenu IxobrychusGavia artica, minutes, Ixobrychus Nycticorax minutes, nycticorax,Nycticorax različitihIt has to be zajednica. stressed that karst fields are an Ardeolanycticorax, ralloides, Ardeola Egretta ralloides, alba, Egretta Egretta alba,gar- Neophodnointegral part of je migratory istaknuti birds značaj routes. kraških Even zetta,Egretta Ardea garzetta, purpurea, Ardea Platalea purpurea, leucorodia, Platalea poljaglobally kao threatened dijelova koridora bird species za migratorne find their Plegadisleucorodia, falcinellus, Plegadis Ciconia falcinellus, ciconia. Ciconia vrstehabitats ptica. here, for Ovdje instance staništa Anthya nalaze nyroca i, ciconia. globalnoAquila pomarina ugrožene, Falcovrste ptica,neumanni kao što, Crex su: AStepen demand biodiverziteta after full and integral kraških kind polja of pro- s Anthyacrex (IUCN nyroca Redlist), Aquila and pomarinakindred species., Falco tection,jedne, te as stepenwell as managementpritisaka s druge in each strane land- neumanniSpecies listed, Crex by EU crex Wild (IUCN Bird Redlist),Directive in te scape’szahtijeva segment, cjelovitu is posed i integralnu by the karst zaštitu field’s i njihoviterms of ugroženi requiring srodnici. special Međuprotection vrstama that biodiversityupravljanje and svakim pressures segmentom affecting it. ovih kojeincludes EU habitatsWild Bird needed Directive for their navodi reproduc- kao izuzetno složenih ekosistema i pejzaža. vrste koje trebaju biti predmet specijalne

Karst fieldsPejzaži in Bosnia kraških polja SPECIFIC LANDSCAPES OF BOSNIA & HERZEGOVINA

129

GENETIC DIVERSITY

GENETICGENETIČKA DIVERSITY RAZNOLIKOST OF BOSNIA BOSNE AND IHERZEGOVINA HERCEGOVINE

GeneticGenetička diversity raznolikost means richness podrazumijeva of gen pool životinja,Bosnia and kroz Herzegovina. dugi proces etnogeneze na comprisedraznovrsnost within genofonda different plant sadržanog and animal u bosanskohercegovačkimFactors that determine genetic prostorima. diversity on formsrazličitim both biljnimcultivated i životinjskim and domesticated oblicima ones Akterinational genetičkescale are: raznolikosti na nivou throughkultivisanih a long i domestificiranihprocess of ethnogenesis biljaka in i Bosne i Hercegovine su: lvisok stepen heterogenosti ekosistema i pejzaža Bosne i Hercegovine, t High heterogeneity of ecosystems and landscapes in Bosnia and Herzegovina; ljedinstveni procesi i nivoi kulturne raznolikosti, t Unique processes and levels of cultural diversity; listorijski proces naseljavanja, t Hystorical process of inhabitation; luticaji različitih civilizacija sa istoka i zapada, t Other civilization’s influences coming from the East and West; lukupna biološka raznolikost autohtonog genofonda uslovila je izuzetno visoku t Araznolikost total biodiversity i genetičkih of indigenous resursa gen na pool prostoru results in Bosne high diversity i Hercegovin of genetice, sadržanih resources in u Bosniaizuzetno and velikom Herzegovina broju contained originalnih in great oblika number (naročitih of original geno- (especially i ekotipova), genotypes pasmina and ecotypes)životinja animali sorti biljaka. breeds and plant sorts. KaoAs in iany u drugim other aspect oblastima of biodiversity, biodiverziteta, genet- uspostavljenaobey the international banka gena rules u hasn’tkojoj bibeen se, es-u takoic biodiversity i u genetičkoj in B&H raznolikosti too is a big BiHmistery. još skladutablished sa neither. međunarodnim propisima, postojeThere are velike only sporadic nepoznanice. scientific Veoma and expert mali trajnoWhat once očuvao used to genofondbe the richness Bosne in indig- i brojdata naučnihon identified i stručnih sorts andpodataka breeds. govori o Hercegovine.enous (either deeply rooted or domesticat- utvrđenimNow, it is being sortama believed i pasminama. that basic Smatradata on Oded) sorts nekada of apples, nesagledivog pears, plums bogatstva and other serich da genetic je tokom diversity vremena of plants došlo anddo gubitkaanimals autohtonihfruits, and sorts (ili dubokoof wheat ukorijenjenihsuch as “bjelica“ i elementarnihwere lost in time. podataka Legislative o that nekadašnjem would con- odomaćenih)and other cereals, sorti jabuka,now are krušaka, only traces šljiva, re- izuzetnosider the bogatomissues of inventory genetičkom and diverzitetu protection icorded drugog in voća, volk’s povrća, songs and „pšenice tales illustrating bjelice“ i biljakahasn’t been i životinja. inforced yet. Zakonska Special importance regulativa drugihformer cultural žitarica, richness ostali suand samo ethnologic tragovi di- kojacomes bito the regulisala fact that the probleme scientific invento- inven- zapisaniversity. u narodnim pjesmama i tarizacijery of genetic i zaštite diversity ove hasn’t vrste beengenofonda completed još pripovijetkama, koje ujedno ilustruju i ne postoji. Posebnu važnost ima činjenica yet, meaning that bank of gens that should nekada veliko kulturno bogatstvo i da još nije urađena naučna inventarizacija etnološku raznovrsnost. genetičke raznolikosti te da nije

BiljniHerbal genetički genetic resources resursi inBosne Bosnia i Hercegovine and Herzegovina

IzuzevExcept for nekoliko several sorts sorti of grape vinove (“Blatina“ loze Amongdanas egzistiraju cereals as a u genetic određenim resource oblicima valu- („Blatina“i “Žilavka“) i and „Žilavka“), one sort of te apples, jedne sortethere ablena pojedinim are sorts dijelovimaof maize ( Zeateritorije. mays), wheat jabuka,are no gendrugih pool’s zaštićenih protection oblika measures ove vrste in (OdTriticum genetičkih sp.), barley resursa ( Hordeum žitarica, posebnesp.), oat genofondaplace. još nema. (vrijednostiAvena sativa su), sadržane rye (Secale u brojnim cereale), sortama broom- KadaThe diversity je u of pitanju herbal genetic diverzitet resources biljnih is cornkukuruza millet ((ZeaPanicum mays miliaceum), pšenice). (Triticum genetičkihaddressed as resura a significant može se gen još pool, govoriti which o sp.), ječma (Hordeum sp.), zobi (Avena značajnomis based on available genofondu. information U Bosni on veg- i sativa), raži (Secale cereale), prohe (Panicum Hercegovini je poznato bogatstvo miliaceum). etable, fruit and cereal richness in Bosnia vrijednih sorti povrća, voća i žitarica, koje and Herzegovina. GENETIC DIVERSITY

131 TableTabela 44. 44. – Overview- Pregled of priznatih recognized sorti wheat pšenice U povrtlarskim genetičkim resursima sorts from the territory of B&H są područja Bosne i Hercegovine raznolikošću oblika i posebnih ekotipova posebno se ističu: tikve i bundeve iz roda Sort Institution Among gardening genetic resources diver- Sorte Institucija Cucurbita, grahovi (Phaseolus vulgaris: Poljopr. inst. Banja Luka sity of forms and special ecotypes character- izes:čućo, pumpkins bubnjo, from trešnjo, genus kućićar, Cucurbit mesni),a, bean Granada Poljopr. inst. Banja Luka (kupusiPhaseolus iz vulgaris roda : Brassicačućo, bubnjo,, paprika trešnjo, Kristina Poljopr. inst. Banja Luka kućićar,(Capsicum mesni), annuum cabbage), nadaleko from genus čuvene Bras- Prijedorčanka Poljopr. inst. Banja Luka sicabamije, paprika (Hibiscus (Capsicum esculentum annuum), ), lubenice widely Banjalučanka Poljopr. inst. Banja Luka knownsemberke okra ( Cytrullus(Hibiscus colocynthusesculentum),), water- dinje Orion Poljopr. inst. Banja Luka melon(Cucumis called melo semberka), te spektar (Cytrullus sorti krompira colocyn- Stojanka Poljopr. inst. Banja Luka (thusSolanum), melon tuberosum (Cucumis: romanijski, melo), and kupreški,spectrum Jelena Poljopr. inst. Banja Luka fojnički,of potato’s glamočki, sorts (Solanum itd.). tuberosum: ro- Šamčanka PIK “Šamac” - Šamac manijski, kupreški, fojnički, glamočki etc.).

TabelaTable 45. 45. – Overview - Pregled of priznatih recognized sorti soya beansoje sorts from the territory of B&H RaznolikostThe diversity of ekoklimeecoclimate has doprinosi supported high još są područja Bosne i Hercegovine očuvanojand still well raznolikosti preserved diversity voćnih of genetičkih genetic re- Sorta Year Godina of Institucija Sort Institution resursa.sources contained Diverzitet in ove fruits. grupe This ogleda is reflected se u recognitionpriznavanja velikomin great number broju of sorti sorst of trešanja cherries ((PrunusPrunus Sana 1997 Poljopr. inst. Banja Luka avium:: alice,alice, ašlame,ašlame, hašlamuše,hašlamuše, hrušćovi,hrušćovi, Sonja 1997 Poljopr. inst. Banja Luka crnice, bjelice); plums šljiva ((PrunusPrunus domesticus: Marina 1999 Poljopr. inst. Banja Luka bijele, prskulje,prskulje, mrkulje, mrkulje, savke); savke); pears krušaka (Pyrus Milica 1999 Poljopr. inst. Banja Luka (sp.Pyrus: ječmenke, sp.: ječmenke, krivočke, krivočke, mednjače, mednjače, takiše, takiše,bijeli karamut, bijeli crni karamut, karamut, crni krupnjače, karamut, jeri- Veliku vrijednost imaju i mnoge biljke krupnjače,basme); apples jeribasme); (Malus sp.: petrovače,jabuke (Malus golubače, sp.: voćarice, koje služe kao podloga za petrovače,šarenike, zelenike, golubače, senabije, šarenike, šahmanuše, zelenike, Ofkalemljenje high importance i koje are se many u dosta fruit slučajevasorts that senabije,krompiruše, šahmanuše,crvenike etc.), as krompiruše, well as sour arenavode being used kao for naučno inoculation i stručno purposes priznate cited crvenike,cherries, apricots, itd.), kao peaches, i višnji, almonds, kajsija, breskvi,raspber- oftenvrste podlogaby scientists za uzgoj and experts određenih as a sorti.base for badema,ries, blackberries, malina, strawberries kupina, jagoda and icurrants. ribizli. growing of certain sorts.

Tabela 46. - PriznateTable 46. sorte – Recognized podloga sorts used as base for growing Amigdalus communis L. - badem Crataegus oxyacantha L. - glog Armeniaca vulgaris Lam. – kajsija Olea europea L. - maslina

Prunus cerasifera Ehrh.- džanarika Prunus avium l. trešnja Prunus domesticaL. - šljiva Prunus mahaleb L. - rašeljka Castanea sativa Miller – kesten pitomi Prunus persica L. - breskva Cerasus vulgaris Mill - višnja Punica granatum L. - nar Cornus mas L. – dren Pyrus pyraster L - kruška Cydonia oblonga Mill. - dunja Rosa canina L. – Ružin šipak Juglans regia L. – orah Sambucus nigra L. – domaća zova Malus sylvestris Mill. – divlja jabuka Sorbus domestica L. – oskoruša Mespilus germanica L. - mušmula Sorbus aucuparia L. - jarebika

Within herbal genetic resources of B&H, different sorts of fodder plants take significant U biljnim genetičkim resursima BiH značajno mjesto zauzimaju i različite sor- place. te krmnih biljaka. GENETIC DIVERSITY

132 Tabela 47. - Sorte krmnogTable 47. bilja – Sorts of fodder plants SortSorta Lucerka (Medicago sativa L.) : BL-422, Banjalučanka, Sonja, Biljana Smiljkita (Lotus corniculatus L.): BL-17, Tera Ježevica (Dactylis glomerata L.): BL-4, BL- Mačiji rep (Phleum pratense L.): BL-B Crveni vijuk (Festuca rubra L.): Buki Stočni grašak (Pisum sativum ssp. arvense L.): Saša

Važno mjesto u diverzitetu biljnih genetičkim istraživanjima danas postoje i genetičkihOrnamental flora resursa too takes naše significant zemlje ima place Thankspionirski to podacimodern molecular-genetic o identificiranim stud- ornamentalnain the diversity flora,of herbal koja genetic i danas resources krasi ies,genetičkim there are pioneer markerima information endemičnog on genetic brojnaof our country dvorišta as a decoration i avlije. for Naročito many gar- je markersgenofonda identified Bosne iwithin Hercegovine endemic gen (Lilium pool značajandens and backyards. genofond Highly sadržan significant u različitim gen ofbosniacum, Bosnia and L. Herzegovina cataniae, Iris ( Lilium bosniaca, bosni- L. oblicimapool is contained ruža (withinRosa sp.different), kao forms što jeof acum,martagom, L. cataniae, Hypochoeris Iris macullata,bosniaca, JuniperusL. mart- đulbešećerkaroses (Rosa sp. (),Rosa such poliantha as đulbešećerka); đulhatma (Rosa ili agom,sabina ).Hypochoeris Genetički macullata, diverzitet Juniperus ovih vrsta sa- polianthatrandavilje); đulhatma (Althaea or rosea hollyhock); rutica (Althaea (Ruta binaogleda). The se ugenetic broju diversity lokusa of ribozomalne afore named graveolensrosea); common); rejhan rue ( Ruta ili bosiokgraveolens (Ocymum); rejhan speciesDNK, u is broju reflected tzv. repeticija in the number ribozomalnih of ribo- basillicumor basil (Ocymum); selen ilibasillicum miloduh); miloduh (Levisticum or somalgena, DNA’s aktivnosti loci, number ribozomalnih of repetitions gena, tj.of officinalelovage (Levisticum); šekaik officinale ili božur); šekaik (Paeonia or peo- sp.); ribosomalbroja nukleolusa; genes, activity u prisustvu of ribosomal i broju genes, B šebojny (Paeonia (Erysimum sp.); wenlocksp.) i mnoge beauty druge (Erysimum kojima respectivelyhromosoma, the veličininumber of genoma,nucleoli; oc- te sesp. )već and odavno many zametnuoother of which trag. the last trace curenceprisustvu and različitih number nivoaof B chromosomes, ploidije. size was lost long time ago. of genom and different levels of ploidia. Zahvaljujući savremenim molekularno-

Genetic diversity within indigenous breeds of domestic animals in Bosnia and Genetička raznolikost autohtonih pasmina domaćih životinja Herzegovina KrozThrough dugo the postojanje longlasting različitih existance civilizacija of differ- clearlyizdiferencirane, separated, paeven i izolovaneinsulated, oblikeforms in u naent civilizations prostoru BiHon the domestificirane territory of Bosnia su theopćem general genofondu gen pool of domaćih domestic životinja. animals. mnogeand Herzegovina, pasmine životinja. domesticated Mnoge were od many njih HighNaročitom diversity raznolikošću is achieved seamong ističu the pasmine breeds suanimal vremenom breeds. poprimileMajority of atribute them evolved zasebnih in ofkonja, horses, goveda, cattle, ovaca,sheeps, koza,goats, svinja,pigs, dogs pasa and i ekotipova,time as distinct pa ecotypes danas representing predstavljaju today pigeons.golubova.

Tabela 48. - AutohtoneTable 48. pasmine – Indigenous domaćih breeds životinja of domestic u BiH animals in B&H

Vrsta Domestificirane pasmine BH pasmine E. ferus Boddaert, 1785 (E. f. Konj Bosansko–hercegovački przewalskii, E. f. gmelini) i Equus caballus L., 1758; brdski njihovi križanci Govedo B. primigenius Bojanus, 1827 Buša Bos taurus domesticus L., 1758; (=B. primigenius taurus) i Gatačko njihovi križanci Ovca O. orientalis, O. musimon, O. Pramenka Ovis aries L., 1758 vignei i njihovih mogućih (O. a. domestica = O. ovis); križanaca Koza C. h. domestica Domaća balkanska rogata Capra hircus L., 1758; Svinja S. s. domestica (=S. Šiška Sus scrofa L., 1758; domesticus) GENETIC DIVERSITY

133 Pas Bosansko–hercegovački Canis familiaris L., 1758 pastirski tornjak (=C. canis= C. donmsticus=C. lupus Bosanski oštrodlaki gonič familiaris=C. l. domesticus) barak Travnički kratkokljuni Golub Sarajevski prevrtač Columba livia L., 1758; C. l. domestica Bihaćki prevrtač Zenički prevrtač

TradicionalneIn the tradition, naznake traces of autohtonosti indigenous breeds se odavno have beenvežu linked za hercegovač since everkog with magarca, herzegovina’s psa i kokoši.donkey, dog and chicken. The game species of Bosnia and Herzegovina too posses underlined uniqueness taking its share Bosanskohercegovačkain B&H’s gen pool. divljač se posebno ističe svojom osobenošću i čini jedinstven TabelaTable 49. 49.- Autohtone – Indigenous podvrste sub-species divljači of game u BiH species in B&H SpeciesVrsta Sub-species Podvrsta RoeSrna deer /Capreolus Capreolus capreolus capreolus (L.)/ (L.) CC.. cc.. grandisgrandis ChamoixDivokoza Rupicapra /Rupicapra rupicapra rupicapra (L.) (L.)/ RR. rr. balcanicabalcanica WildDivlja boar svinja Sus /Sus scrofa scrofa (L.) (L.)/ SS. s.. reiseri reiseri WolfVuk /CanisCanis lupus (L.)/(L.) CC.. l. kurjak BeechKuna bjelica marten (Samsar) (Samsar) /Martes Martes foina foina (Erxleben)/ (Erxleben) MM.. ff.. bosniaca BrownMrki medvjed bear Ursus /Ursus arctos arctos (L.) (L.)/ UU.. a. bosniensisbosniensis

TradicionalneTraditional biotechnologies biotehnologije

KaoAs a dobargood indicator pokazatelj for održivog the sustainable korištenja use logicalu visokoj processes. korelaciji Among indigenous sa spektrom sorts ukupneof biodiversity biološke and raznolikosti comprehension i poimanja of the oftradicionalnih grape grown are biotehnoloških widely known ”Blatina” procesa. KonvencijeConvention oon biološkom Biodiversity diverzitetu could be mogutaken andOd autohtonih ”Žilavka”, sortiproduced vinove are loze also proizvodi herze- poslužitiproducts imade primjeri by proizvoda,traditional kojibiotechno- nastaju govina’sse nadaleko grape brandy; poznata ”šljivovica” ”Blatina” brandy i krozlogical tradicionalne processes. Different biotehnološke cultures procese. emerg- made”Žilavka”, of plums te called poznata savke, hercegovačkadifferent kinds Uing različitimin long and kulturama rich tradition duge of Bosnia i bogate and oflozovača; beer from rakija healthy ”šljivovica” barley and hops, od šljivethen tradicijeHerzegovina Bosne used i Hercegovine to make many nastajali traditional su i home-madesavke, razne jams, vrste pivamarmelades, od zdravog and ječma ”him- i mnogiproducts tradicionalni out of domain proizvodi of bread iz domenamaking, bers”hmelja, from mnogobrojne domestic sorts vrsteof apples, domaćih pears pekarstva,milk-production, mljekarstva, brewery, viniculture pivarstva, and andpekmeza, plums. bestilja i ”himbera”, od vinarstva,especially chees a posebnoproduction. u proizvodnji Asdomaćih a special jabuka, expression krušaka of ethnogenesis,i šljiva. nu- različitihSpecial value vrsta of sireva. Bosnia and Herzegovina is tritionalNaročit culture odraz and etnogeneze, traditional biotechno- kulture Posebnarepresented vrijednost by thousand-year Bosne i Hercegovineold of logicalishrane, skills te tradicionalnih and solutions considered biotehnoloških is high suvarious hiljadugodišnji biotechnological korijeni procedures različitih in food richnessumijeća iin rješenja, indigenous iskazan sorts je ofkroz chees, izuzetno made varijantiproduction biotehnološkihand preservation, procedura from tradi- u bybogatstvo ”secret” autohtonihbiotechnological sireva, procedures napravljenih from dobijanjutionally refreshing i očuvanju drinks životnih and namirnica,sour salad, theu ”tajnovitim” highest quality biotehnološkim milk of bosnian procesima cows, odover tradicionalnih ”sour” food supplies osvježavajućih for winter napitaka to mild sheepsod najkvalitetnijeg and goats. In the mlijeka uniqueness bosanskih of herb- iand turšija, strong preko alcohol ”kisele” drinks. zimnice In the do beginning blagih i krava,al diversity bosanskih comprised ovaca by pastures i koza. in Bosnia Tajna žestokihthose products alkoholnih were ment pića. for U personal početku needs, su to unikatnogand Herzegovina, kvaliteta where i sastava domestic ovih animals sireva biligetting proizvodi later more namijenjeni comercial sopstevnimdimension. nesumnjivograze, lies a secret leži i onu unikatnosti the quality and diverziteta compo- kućnimBased on potrebama, rich experiences a kasnije from su the poprimili ”home- biljakasition of nachees. bogatim Apart pašnjacimafrom so far identified Bosne i imade” komercijalne biotechnological dimenzije. practice, Na temeljimain Bosnia Hercegovine,and recognized 15 na sorts kojima of indigenous se napasaju chees, bogatogand Herzegovina iskustva has been ”domaće” developing biote- very domaćefor sure exist životinje. many other Pored unknown do biotech- sada hnologije,successful industrial već dugo biotechnological vremena u Bosni pro- i registrovanihnological formulas, i priznatihdeeply hidden 15 in vrsta the Hercegoviniduction of livegoods se razvija and alcohol veoma drinks. uspješna autohtonihmountain cottages sireva, of sigurno Dinaric postoje Alps in mnoge B&H. industrijskaThe biodiversity biotehnološka of genetic resources proizvodnja is high- još nepoznate biotehnološke formule, prehrambenihly co-related with namirnica the traditional i alkoholnihbiotechno- duboko zakopane u katunima bosansko-

GENETIC DIVERSITY pića. hercegovačkih dinarskih planina. Biološka raznolikost genetičkih resursa je 134 Tabela 50. - AutohtoniTable 50. sirevi – Indigenous Bosne sortsi Hercegovine of chees in Bosnia and Herzegovina

CheesSir Identifikacijsko područje ]'4Travnički (Vlašićki) ^_#4`*!`^ Kompleks Vlašića i okolnih planina {5]^ MasniMasni Istočna Bosna: oko Čajniča, Tjentišta, Sokoca i neki drugi krajevi other areas Herzegovina and Piva river(); Bosnia and Herzegov- }Presukača Hercegovina i Piva (Crna Gora); Bosna I Hercegovina: šira područja {<#^Gacka, Konjica i Sjemeča SiracSirac Bosanska , krajina, osobito especially planinska its mountain područja areas Livanjski Proizvodi Proizvodi sese na nakompleksu kompleksu Cincara Cincara i okolnih i okolnihplanina, teplanina, na kraškim te na Livanjski ^^{?'^^^'^poljima: Livanjskom, Glamočkom i Duvanjskom PosniPosni wide Široko area područje in Bosnia Bosne and i Hercegovine Herzegovina Suhi ili mješinski Suhi ili mješinski HerzegovinaHercegovina punomasnipunomasni 'Svježi kiseli i sušeni kiseli areas Područja oriented koja gravitiraju toward northern sjevernoj BosniaBosni ZajednicaZajednica eastern Istočna Bosna: Bosnia: krajevi areas gdje in whichse proizvodi cream kajmak. is being produced. BasaBasa *4<? Bosanska krajina, oko Bihaća i šire (, Hrvatska) northern Bosnia:slopes of Motajica Mt., some areas around Ma- 'Kalenderovački Sjeverna Bosna: ''4obronci Motajice, neki krajevi oko Majevice i Šekovića TvrdiTvrdi kozji Herzegovina Hercegovina Bijeli kozji Herzegovina Hercegovina i and Bijeli kozji ^'`!*4neka podvlašićka sela (Bosna) ZaricaZarica eastern Istočna Bosna Bosnia UrdaUrda all Sva mountain planinska areas područja in B&H BiH

DugaA long tradition tradicija in u milk proizvodnji production mliječnih and sub- tion,pivarsko-biotehnoloških brewering-biotechnological rješenja,solutions, proizvoda,stantial capacities te značajnithat are available, raspoloživi made productionprodukciji of vina vine iand drugih other alcochol tradicionalnih drinks, kapacitetibase for the branched uslovili network su bogatu of milk-bio- mrežu treatingalkoholnih of fruits pića, and prerada vegetables voća based i povrća on tra- na mljekarsko-biotehnološketechnological facilities, with prerade,more than koja 60 ditionaltradicionalnim knowledge, iskustvima represent important danas pred- seg- brojiunits located preko all 60 around jedinica, Bosnia smještenih and Herze- u mentsstavljaju of the važne economy segmente in Bosnia bosansko-and Herze- različitimgovina. dijelovima Bosne i Herce- govina.hercegovačke These economy ekonomije. branches Ove employ grane the govine.Development of economy subjects in the field largestprivrede proportion upošljavaju of working veliki population. dio radno Razvojof bread-making privrednih biotechnological subjekata u produc- oblasti sposobnog stanovništva. pekarsko-biotehnološke proizvodnje,

PritisciPressures Kako svijet divljine, tako i genetički resursi danas trpe veoma izražene pritiske koji vode redukciji,Like the wildlife a vjerovatno so the i geneticizumiranju resources brojnih too sorti sustain i pasmina sever pressures sa prostora raised Bosne upon i Herce-them, govine.which tend to cause the reduction, most probably even extinction, of many sorts and breeds from the territory of Bosnia and Herzegovina. Najdominantniji pritisci na genetičke resurse su: Prevailing pressures on genetic resources are: lt IntenzivneIntensive change promjene in the u agriculturaloblicima poljoprivredne production through proizvodnje mechanisation kroz upotrebu use, and use of mehanizacije,such means as pesticideste sredstava and kao fertilisers; što su pesticidi i fertilizatori; lt VeomaVery intensive intenzivne migration migracije and displacement i raseljavanje of stanovništvapopulation from iz villagessela u gradove, to cities, especiallya naročitofrom insulated iz prirodno areas in i respectetnološki to natureizoliranih and ethnologypodručja (mountain(planinska villages sela na: on: Bjelašnici, Bjelašnica, Čvrsnici,Čvrsnica, Zelengori,Zelengora, Kupres, Kupresu, Vlašić, Vlašiću, Vitorog Vitorogu etc.); itd.); lt DruštvenaSocial negligence nezainteresovanost for the protection za of očuvanje this segment ovog in dijela natural prirodno-k and culturalulturne heritage; baštine; lt IntenzivnoIntensive dispersal širenje of invazivnih alien plants vrsta and animals;biljaka i životinja; lt PromjeneChanges in tradicionalnog traditional mode oblika of living življenja and incomei privređivanja gain of people bosans inkohercegovačkog Bosnia and Herze- čovjeka;govina; GENETIC DIVERSITY

135 t Disrooting of cultural traditions in which indigenous plant sorts and animal breeds play lIskorjenjivanje kulturnih tradicija u kojima su nesumnjivu ulogu imale autohtone undoubtedlysorte i pasmine important biljaka role; i životinja; t Global changes supported by communication advantages which enable swift dispersal of lGlobalne promjene potpomognute komunikacijskim pogodnostima za brzo širenje pathogens;raznih patogena; t Favoring of plants and animals evolved by controlled selection, which either directly or indi- lFavoriziranje oblika biljaka i životinja nastalih dirigovanom selekcijom, koji rectlydirektno supress ili indirektno the indigenous potiskuju gen pool; autohtoni genofond; t Steady increasing in the occurence of GMOs and dietary and medicinal products obtained lSve jače prisustvo genetički modificiranih oblika kao i prehrambenih i ljekovitih byproizvoda their usage. proizvedenih iz njih. Due to above stated pressures, large proportion of indigenous gen pool of breeds and sorts Zbogvanished navedenih long time pritisakaago. And many značajan are dissapearing dio plemenitih right in sortifront voća,of our povrća, eyes. Hence, žitarica, urgent te genofondaactions are requiredautohtonih in order pasmina to make i sorti an inventoryje zdravih and pasmina ensure conservation životinja. of herbal and animal genetic resources remained. već davno iščezao. Mnogi oblici nestaju na Pomenuti potencijal je jedna od najvećih Inspite of that, genetic diversity that is available represents the outstanding resource and naše oči, što nalaže potrebu brzih akcija u komparativnih prednosti Bosne i inventarizacijimighty potential i for konzervaciji the production preostalih of healthy andHercegovine high quality u food, odnosu as well na as for zemlje the ob- u biljnihtaining iof životinjskih noble sorst genetičkihof fruits, vegetables, resursa. cerealsregionu and healthy i čitavojbreeds of Evropi. animals. U bliskoj UnatočThe mentioned tome, potential raspoloživa is one of genetička the greates comparativebudućnosti advantagesbogatstvo ofjedne Bosnia zemlje and ćeHerze- se raznolikostgovina compared predstavlja to other izuzetan countries resursin the iregion mjeriti and entire raznolikošću Europe. In the i potencijalimanearest future, moćancountry’s potencijal richness shall u proizvodnji be assessed zdraveby its diversity i sadržanim level and u potentialsgenetičkim contained resursima within biljaka its kvalitetnegenetic resources. hrane, kao i dobijanju i životinja. GENETIC DIVERSITY

136

ALIEN SPECIES

ALIENINVAZIVNE SPECIES VRSTE IN BOSNIA U BOSNI AND I HERCEGOVINIHERZEGOVINA

AsPod an invazivnimalien species considered vrstama are podrazumi- those spe- staništa,urban and a rural kasnije habitats, se šire and i ulater slobodnoj on they jevajucies of seplants, one vrste animals biljaka, and životinjamushrooms i gljiva that prirodi.spread all across the free nature. kojeoriginate potiču from izother drugih floristic florno-zoogeo- and zoogeo- NiNot prostoreven the BiH territory nije pošteđenof B&H has dolaska been grafskihgraphic regions oblasti, and a u which procesu in thekompeticije competi- adventivnihspared from the vrsta, arrival gdje of pored adventive invazivnih species, potiskujution with indigenous autohtoni gen genofond pool supress osvajajući it by spadajuwhich beside i različite alien includevrste biljnih all sorts genetičkih of plant raspoloživetaking all available ekološke ecological niše. Invazivne niches. vrste An resursagenetic resources (povrtlarske, (vegetables, voćarske, fruits, žitarice, cereals, sealien najčešće species are šire the kaomost slučajancommonly pratilac spread ornamentalneornamental and i cultural kulturne plant biljne species), vrste, and te različitihas accidental ljudskih followers aktivnosti. of different Ove human vrste ac- različitediverse animals životinje and i gljive. mushrooms. ponajprijetivities. At the zauzimaju beginning, urbana these species i ruralna take

ALIENINVAZIVNE PLANTS BILJNE VRSTE

Mnoge alohtone vrste su pratioci uslovima lokalnih staništa i odavno je Many indigenous species are followers of of the human control long time ago. različitih biljnih genetičkih resursa. To su izmakao kontroli čovjeka. different herbal genetic resources. Those are After international standards regarding un- korovi koji se zadržavaju u kulturama, a weeds that retain in crops and leave an agro- Premaderstanding međunarodnim of alien species standardimaand degree of veoma rijetko izlaze izvan agroeko- ecosystem seldom by taking ecological niches poimanjaknowledge of invazivnih B&H’s floristic vrsta diversity, i stepenu it can sistema i zauzimaju ekološke niše of the indigenous flora. But, there is a share spoznajebe stated that raznolikosti in B&H were BiH identified flore može dozens se autohtone flore. Međutim, jedan dio of alochthonous species which adjusted en- tvrditiof alien species. da je u BiH registrovano na alohtonih vrsta, potpuno je prilagođen tirely to local habitat’s conditions and got out desetine invazivnih vrsta.

Tabela 51. - Neke invazivneTable 51.vrste – Some registrovane alien species u recordedBiH in B&H SpeciesVrsta Origin Podrijetlo Amaranthus blitoides S. Watson S.Amerika Asclepias syriaca L. S. Amerika Ambrosia artemisiifolia L. Amerika Artemisia verlotiorum Lamotte Kina Artemisia vulgare L. Sjeverna Amerika Bidens bipinnata L. Južna Amerika Bidens frondosus L. Sjeverna Amerika Bidens subalaternus D.C. Južna Amerika Coniza canadensis ( L.) Sjeverna Amerika Erigeron annuus (L.) Pers. Sjeverna Amerika Galinsoga ciliata (Rafin.) S. F. Meksiko - Čile Galinsoga parviflora Cav. Južna Amerika Helianthus tuberosum L. Sjeverna Amerika Iva xanthifolia Nutt. Sjeverna Amerika Picris eschioides L. Južna Europa Solidago gigantea Ait. Sjeverna Amerika Tagetes minuta L. Južna Amerika

Xanthium strumarium L. subsp. strumarium Južna Amerika subsp. italicum ( Moretti) D. Love Bunias erucago L. Južna Europa

Euclidium siriacum (L.) R.Br. in Aiton Istočna i srednja Europa ALIEN SPECIES Lepidium virginicum L. Srednja Amerika

137 Sisymbrium altissimum L. Centralna i Istočna Europa Coronilla valentina L. Sedum sarmentosum Bunge I. azija Juniperus communis L. Euphorbia spinosa L. Euphorbia maculata L. S. Amerika Euphorbia nutans Lagasca S. Amerika Amorpha fruticosa L. C. I Amerika Lathyrus tuberosum L. Robinia pseudacacia L. S. Amerika Iris germanica L. Stachys annua L. Oxalis stricta L. S. Amerika Phragmites communis L. Phytolacca americana L. S. Amerika Eleusine indica ( L.) Geartn. Tropi i subtropi Paspalum dilatatum Poir. in Lam. S. Amerika Paspalum paspaloides ( Michx) Scribn. tropi Sorghum halepense ( L.) Pers. S. Afrika i jugozapadna Azija Polygonum communis L. Reynoutria japonica Houtt. Japan Rubus ceasiues L. Ailanthus altissima ( Mill.) Swingle Kina Urtica dioica L. Echynocistis lobata (Michx) Torrey & A. Gray Sjeverna Amerika Elodea canadensis Michx. Sjeverna Amerika

OdAmong hortikulturnih species that are vrsta used koje for horticultural su izmakle ,Dobro Ailanthus aklimatizirane glandulosa vrste, and kaoSyringa što vul- su ljudskojpurpose andkontroli, which u got Bosni out ofi Hercegovini human control, su garisRobinia, envade pseudacacia, today habitats Ailanthus in the glandulosa. belt of oak danasin Bosnia najprisutnije: and Herzegovina, Asclepias the most siriaca, com- –pa hornbeam čak i Syringa woods vulgaris and beech, danas woods osvajaju over the Helianthusmon are: Asclepias tuberosus, siriaca, Solidago Helianthus gigantea, tubero- entirestaništa territory u zoni of Bosnia zajednica and Herzegovina. hrastovo- Tagetessus, Solidago minuta, gigantea, Amorpha Tagetes fruticosa, minuta, Robinia Amor- Acaciagrabovih even icreates bukovih special šuma kind of na anthropog- čitavom pseudacacia,pha fruticosa, Robinia Phytolaca pseudacacia, americana, Phytolaca enousprostoru ecosystems Bosne ( iSmyrnio-Robinietum Hercegovine. Bagrem pseu- Reynoutriaamericana, Reynoutria japonica, Ailanthusjaponica, Ailanthus altissima, dacaciaečak izgrađuje). Ailanthus i posebneglandulosa antropogenetakes habitats Impatiensaltissima, Impatiensglandulifera glandulifera. . inekosisteme the river banks ( Smyrnio-Robinietumbelt of the peripannonian, VećinaThe largest ovih proportion vrsta nastanjuje of these species priobalne lives pseuacaciaemountainous). Ailanthusand supra-mediterranean glandulosa zauzima zone. pojasevein the river ravničarskihbanks belt of ravine rijeka, rivers, sječine, clear iSyringa staništa vulgaris priobalnog got out of human pojasa control rijeka long šumskecuttings, proplankewood clearings i slična and staništa. similar kind of peripanonskog,time ago and envaded brdskog even isensitive submediteran- habitats habitats. skogwith pojasa.relict-refugial character. Though, this Ove vrste (Asclepias syriaca, Helianthus Species given in brackets (Asclepias syriaca, species hasn’t got any tendency to spread in tuberosus i Amorpha fruticosa) uslovljavaju Impatiens glandulifera je vrsta koju u posebnoHelianthus negativne tuberosus uticajeand Amorpha na staništima frutico- posljednjelarger extent vrijeme and to envade sve češće new habitats. nalazimo u ekosistemasa) negatively higrofilnih affect habitats šuma of vrba,hygrophilous joha i zoniImpatiens šuma glandulifera johe, šuma occurskrhke vrbelately i morerakite, of- a topola,woods of kojewillow, su alder u Bosni and poplar, i Hercegovini which in naročitoten in the u zoneslivnom of alder, području fragile rijeke and purpuleVrbas. rasprostranjeneBosnia and Herzegovina naročito are to be u found Posavini. espe- Nekewillow woods, od invazivnih especially vrstain the confluence raširene su of Higrofilnicially in the ekosistemi Posavina area. se danasHygrophilous nalaze eco-pod zajednoVrbas river. sa kulturnim biljkama, a danas visokimsystems today stepenom are under severe ugroženosti threat coming od vrloSome česti alien korovi species su: spread along with crops invazivnihfrom the alien vrsta. species. and today are considered as frequently occur- Well adjusted species, such as Robinia pseuda- ing weeds: ALIEN SPECIES

138 t Ambrosia artemisifolia, which often envades habitats of moist and flooded woods, then lAmbrosia artemisifolia, koja intenzivno osvaja staništa vlažnih i poplavnih šuma, ruderalruderalna and i urbanurbana type staništa, of habitats te vještačke and artificial livade; meadows; t Bidens bipinata, B. frondosus, B. subalaternus and Echinocystis lobata envade habitats of all lBidens bipinata, B. frondosus, B. subalaternus i Echinocystis lobata osvajaju staništa svih kind of communities along banks of great ravine and mountainous rivers. tipova zajednica u priobalnom pojasu ravničarskih i brdskih rijeka. Pokeweed, Phytolaca americana that ear- of relatively high quality. Nalier sječinamaused to be bukovihan ornamental šuma peripano-plant and relativnoAs far as marine visokog ecosystems kvaliteta. are concerned, nskogmean to pojasa colour u velikomthe vine, broju now pojavljujeoccurs mas- se Kadathere suare uno pitanju reliable morski records ekosistemi, on the oc-ne vinobojka,sively on clear-cuttings Phytolaca americanaof beech ,woods nekada in postojecurence of pouzdani alien species podaci belonging o prisustvu to genus dekorativnathe peripannonian biljka belt.koja se upotrebljavala invazivnihCaulerpa in water vrsta of iz the roda bosnia-herzegov- Caulerpa u zaElodea bojenje canadensis vina. invades calm freshwater vodamaina’s Sea. bosanskohercegovačkog mora. Elodea canadensis osvaja mirne slatke vode

ALIENINVAZIVNE ANIMALS VRSTE ŽIVOTINJA

AlohtoneAlochthonous životinjske animal vrstespecies su dospijevalehave been NaturalU prirodna lakes jezera get envaded (Prokoško; through Kotlaničko, the intro- nareaching prostor territory Bosne ofi Hercegovine Bosnia and Herzegovina direktnim ductionOrlovačko, of alien Crno, species, Bijelo, thereafter Donje the Bare, pic- uticajemeither by direct čovjeka human s influences ciljem uzgoja for breed- ili tureGornje of livingBare, Štirinskoworld in thosei Kladopoljsko lakes changes na spontano.ing purposes or spontaneously. (thatZelengori; kind of Veliko lakes are: i Blatno Prokoško; jezero, Kotlaničko, Crno i OdAlien invazivnih species of vrstaaquatic u vodenimecosystems ekosiste- are the Orlovačko,Bijelo jezero Crno, na Treskavici; Bijelo, Donje Blatačko Bare, Gornje jezero most frequently fish species that came into Bare, Štirinsko and Kladopoljsko on Zelen- mima najprisutnije su vrste riba koje su na Bjelašnici; Uloško jezero u podnožju free water from fish farms or occured spota- gora Mt.; Veliko and Blatno jezero, Crno and dospjele iz kulture u slobodne vode ili Crvnja; Boračko jezero ispod Prenja; neously from adjacent rivers and lakes. Natu- Bijelo jezero on Treskavica Mt.; Blatačko jeze- spontano iz dodirnih rijeka i jezera. Blidinje jezero u Dugom Polju; između ral and artificial lakes are kind of habitats that ro on Bjelašnica Mt.; Uloško jezero beneath Prirodna i vještačka jezera su staništa koja Čvrsnice i Vrana; Idovačko na Raduši; are easily envaded by alien species. Alien fish Crvanj Mt.; Boračko jezero beneath Prenj invazivne vrste lako osvajaju. Invazivne Šatorsko na Šator pl.; Kukavičko, species are to be found in following hydro-ac- Mt., Blidinje jezero at Dugo Polje in between vrste riba nalazimo u hidroakumula- Rastićevsko i Turjača na Kupresu; te cumulations: Salakovac, Grabovica, Svitavsko Čvrsnica and Vran Mt.; Idovačko on Raduša cijama: Salakovac, Grabovica, Svitavsko Veliko i Malo Plivsko jezero), invazivne jezero, Gorica, Bilećko jezero on Trebišnjica, Mt.; Šatorsko on Šator Mt.; Kukavičko, jezero, Gorica, Bilećko jezero na Trebi- vrste su dospjele prilikom poribljavanja, Buško jezero, hydro-accumulation on Vrbas Rastićevsko and Turjača on plateau of Ku- šnjici, Buško jezero, hidroakumulacijama nakon čega su u mnogim promijenile river, then Višegradsko jezero, Perućac and pres;sliku Veliko biljnog and i životinjskog Malo Plivsko svijeta. jezero). naZvorničko rijeci jezero Vrbas, on te Drina Višegradsko river. jezero, Perućac i Zvorničko jezero na rijeci Drini.

Tabela 52 - AlohtoneTable 52. riblje – Alochthonous vrste i njihovo fish rasprostranjenje species and their distribution u BiH in B&H

CONFLUENCE Vrbasa Bosne Drine Neretve Ukrine Save Tinje Trebišnjice Une I Sane

LATIN NAME !\# !\# !\# !\# !\# !\# Hutovo blato Buško jezero Klinje jezero !\# !\# !\# Livna i Duvna Vode Sliv Vrbasa Vrbasa Sliv Sliv Bosne Sliv Drine Sliv Neretve Sliv Une I Sane Sliv Ukrine blato Hutovo Buško jezero Klinje jezero Sliv Save Tinje Sliv Trebišnjice Sliv Livna i Duvna Vode Oncorhynchus mykiss XXXXX XXX XX Salvelinus fontinalis XX X X X Salvelinus alpinus XXX X X Carassius auratus gibelio XXX Carassius auratus auratus X Hypophthalmichthys molitrix XXXX Pseudorasbora parva X Ctenopharyngodon idella XXXXXXX XXX Ameiurus nebulosus XXX XXX X X XX Lepomis gibossus XX XXX X X ALIEN SPECIES TOTAL 8546447144171

139 KrkušaGudgeon Gobio (Gobio gobio gobio is one) spadaof the most među im- lationIako se counting još nalazi 300 pod deer kontrolom fallow deer čovjeka, Dama najznačajnijeportant invasive invazivne fish species vrste in ribaour country.kod nas. damapitanje individuals. je dana kada Although će ova vrsta still dospjetiunder hu- u Within warmer hydro-accumulations, such manslobodnu surveillence, prirodu. it is only matter of time Uas toplijimBardača, hidroakumulacijmaHutovo Blato and Buško kao štoblato, su when it will get into free nature. Bardača,often occurs Hutovo goldfish Blato, Carassius Buško auratus blato gi- InU Bosnia Bosni and i HercegoviniHerzegovina occur postoji several više in- veomabelio. In je the česta hydro-accumulation babuška (Carassius of Neretvaauratus vasiveinvazivnih species vrsta belonging iz grupe to thebeskičmenjaka. invertebrates. gibelioriver occurs ).carp UCyprinus neretvanskim carpio that reach- OneMeđu of the najznačajnijim most important je is krompirovapotato hidroakumulacijamaes extremely high abundance se pojavljuje of its popula-i šaran Leptinotarsazlatica ili decemlineata koloradorska. It is vitally zlatica bound (tions.Cyprinus Due to carpio lack of), the koji attention, dostiže from izuzetno many to(Leptinotarsa a potato plant, decemlineata but it also). attacksŽivotno other je visokufish farms brojnost has fled californian populacija. trout, ZbogOnco- speciesvezana from uz biljkuthe same krompira, family. It ais napadaextremely i nepažnje,rhynchus mykiss iz mnogih, while ribogojilišta arctic char Salvelinus kontroli welldruge adapted biljne tovrste our izconditions iste familije. causing U našim sever jealpinus izmakla was introduced i kalifornijska in several pastrmka occasions troublesuslovima in jethe izuzetno bioproduction, dobro andadaptirana therefore, i (byOncorhynchus ranching of Neretva mykiss ),river dok and je its jezerska hydro- significantuzrokuje decrease ozbiljne in crop’s probleme yield. u zlatovčicaaccumulations. (Salvelinus alpinus) Inbioprodukciji, 1995, on the territory te značajno of Bosnia smanjuje and Her- Invasiveintroducirana fish species višekratnim have substantially poribljav- dis- zegovinaprinose kultura. arrived very dangerous invasive trubedanjima Neretvethe ecosystem’s i hidroakumulacija. structure of many species,Tokom which 1995. is godine Diabratica na prostorvirgifera Bosnethat has i watercourses.Invazivne vrste This riba has su endangeredu značajnoj the mjeri en- beenHeregovine decreasing dospjela corn’s jeyield i izuzetno in the opasnaarea of demicnarušile gen strukturupool of species, ekosistema such as neretva’s mnogih Semberijainvazivna and vrstaother parts kukuruzna of Posavina. zlatica soft-muzzledvodotoka. U posebnojtrout Salmothymus opasnosti obtusirostris se nalazi To(Diabratica the list of invasive virgifera species), koja should značajno be add- oxyrhynchusendemični. Through genofond, the arrival kao štoof inva- je edsmanjuje certain prinoseintruders kukuruza that are vitally na prostoru bound siveneretvanska species, today mekousna are especially pastrmkaendangered toSemberije, some alien te species,drugih dijelovaor cereals, Posavine. vegetables, endemic species of karst and sinking rivers, (Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus). fruitsPopisima and vrstaornamental koje se plants. invazivno Many šire of trebathem suchDolaskom as Paraphoxinus invazivnih metohiense vrsta and danas Leucis- su are reason for a massive use of pesticides and cus svallize. dodati i specifične nametnike koji su posebno ugrožene endemične vrste herbicides,životno vezani which zaseverly invazivne contaminates vrste, the te kraškihAmong mammals, rijeka i ponornicaintroduced kaowas štobeaver su environment. Castor fiber, now well adjusted in the coastal žitarice, povrtlarice, voćkarice i ukrasne Paraphoxinus metohiense i Leuciscys svallize. Therebiljke. isMnogi a certain od ovihform nametnikaof invasivity suexpressed razlog belt of waterbodies in upper confluence of Vr- by some fungi and bacteria that cause differ- Odbas riversisara and su mouflonintroducirani Ovis ariesdabar musimon (Castor, upotrebe pesticida i herbicida, te ozbiljne fiber), koji se dobro prilagođava u entkontaminacije pathological životne stages onsredine. their hosts. Fun- which lives in the high mountain area of our gi that live as parasites on different sorts of priobalnomcountry. Due pojasuto an intensivevoda gornjevrbaskog poaching, the Određeni oblik invazivnosti ispoljavaju i sliva i muflon (Ovis aries musimon), koji cultivated plants, are well investigated. But, abundance of mouflon’s population is very theregljivice are still i bakterije, data missing koje on the na distribu- svojim kodsmall. nas naseljava planinsko područje. tiondomaćinima of these species, izazivaju the way različite they get oblike into ZbogNot far naglašenogfrom Sarajevo city, krivolova in the area brojnost called freepatoloških nature and promjena. how do they Gljivice envade indig- koje populacijeRakovica, recently muflona was je izuzetno introduced mala. a popu- enousparazitiraju flora and na fauna. različitim kultivisanim Na područje Rakovice kod Sarajeva biljkama su dobro istražene. Međutim, još nedavno je introducirana populacija od ne postoje podaci o širenju ovih vrsta u 300 jedinki jelena lopatara (Dama dama). slobodnu prirodu i invaziji na autohtonu floru i faunu. FaktoriFactors of invazivnosti invasivity KaoBasic osnovni factors that faktori enable koji the omogućavaju invasion of different invaziju species različitih of plants, vrsta biljaka,animals životinjaand fungi i onto gljiva the naterritory prostor of BosneBosnia i andHercegovine, Herzegovina mogu are asse follows:navesti sljedeći: t Heterogeneity of bosnia-herzegovina’s habitats that can support a large number of invasive spe- lHeterogenost bosanskohercegovačkih staništa, koja mogu pružiti utočište velikom ciesbroju possessing invazivnih diverse vrsta tolerance sa različitim ranges; ekološkim valencama; t Geographic and biogeographic connection of Bosnia and Herzegovina with other european lGeografska i biogeografska povezanost Bosne i Hercegovine sa ostalim područjima regions;Evrope; t Hydrological network connecting different geographical and ecological areas, which enables lHidrološka mreža koja povezuje različita geografska i ekološka područja i ’somogućava dispersal širenje for alien sjemena plant species; različitih invazivnih vrsta biljka; Communication with other parts of the world, which enables spreading for different invasive lt Komunikacijske veze sa drugim dijelovima svijeta, što omogućava širenje različitih formsinvazivnih of life; oblika;

ALIEN SPECIES lt UnsufficientNedovoljna control kontrola by import pri unosu of horticulture hortikulturnih plants, their biljaka, and njihovog planting sjemenaand seed mate- te rialsjemenskog for vegetable, i fruit sadnog and cereals materijala cultures; povrtlarskih, unsufficient voćarskihcontrol by domestic i žitars animalskih kultura; import; 140 t Uncontrollednedovoljna kontrolaurbanisation pri unosuwithout različitih ecologically domaćih acceptable životinja; and sustainable infrastructure, and adequate waste management’s practice; lNekontrolisana urbanizacija bez ekološki prihvatljive i održive infrastrukture, t Lackodgovarajuće of network upravljanje for the monitoring različitim of invasive vrstama species; otpada; lt LowNeizgrađena ecological awarenessmonitoring on mreža need after praćenja maintenance invazivnih of indigenous vrsta; flora and fauna. lNizak stepen ekološke svijesti o potrebi očuvanja autohtone flore i faune.

Širenje invazivnih vrsta u BiH za sada nije pod kontrolom zajednice ALIEN SPECIES

141

MANAGEMENT OF THE BIOLOGICAL AND LANDSCAPE’S DIVERSITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

STATESTANJE OF BIOLOŠKE THE BIOLOGICAL I PEJZAŽNE AND RAZNOLIKOSTI LANDSCAPE’S U DIVERSITYBOSNI I HERCEGOVINI IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

BasedNa osnovu on the procjene state’s assessment stanja kroz made NBSAP in the projekat, framework istaknute of NBSAP’s su sljedeće project, karakteristike emphasized pe-are followingjzažne i biološke characteristics raznolikosti of landscape’s u BiH: and biological diversity in B&H: lvisok stepen genetičke, specijske i ekosistemske raznolikosti; tlHighvisok level stepen of genetic, očuvanosti species cjelina and ecosystem’s pejzažne diversity; raznolikosti od evropskog i globalnog t Highznačaja; preservation level of landscape diversity’s units important on european and global lscale;značajan stepen promjena, u odnosu na distribuciju i sastav klimatogenih t Significantekosistema; degree of changes, reffering to the distribution and composition of climax eco- lsystems;izražen trend gubitka biološke i pejzažne raznolikosti, uslovljen širokim spektrom t Protrudingantropogenih loss faktora; trend regarding biological and landscape’s diversity, caused by wide spec- trum of anthropogenous factors. Značajan stepen ugroženosti biološke i pejzažne raznolikosti ogleda se kroz identifi- cirane:The significant threat’s level to the biological and landscape’s diversity is reflected through:

tlCriticallykritično ugroženeendangered vrste/staništa/ekosisteme/pejzaže species/habitats/ecosystems/landscapes od nacionalof national,ne, regionalneregional and i globalglobalne importance; važnosti; lt Habitatsstaništa iand ekosisteme ecosystems sa velikimwith numerous brojem endemicendemičnih and irelict reliktnih or threatened ili ugroženih taxa vrstaor with ili highsa visokom biodiversity stopom richness; bogatstva biološke raznolikosti; lt Ecosystemsekosisteme possessing sa značajnom high ekonomskom economic and i ecologic ekološkom value; vrijednošću; lt Landscapespejzaže sa značajnom with the significant biološkom biological i kulturnom and cultural raznolikošću; diversity.

Area under anthropogenous impact

Slika 17. – SpecifičniFigure ekosistemi17. – Specific i područjaecosystems podand areasantropogenim under anthropogenous pritiscima u Bosni i THE BIOLOGICAL DIVERSITY AND LANDSCAPE’S IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF STATE Hercegovini impacts in Bosnia and Herzegovina 143 UThe upravljanju biodiversity biodiverzitetom management in BosneBosnia i Hercegovineand Herzegovina posebno leaves specialmjesto zaslužuju;place for the priorities of a long-termed protection, as follows: t Diversity of endemic or relict taxa, species that are endangered on national, european and lglobalDiverzitet scale; endemičnih economically reliktnih important vrsta, species vrsta and ugroženih autochtonous na naci geneticonalnom, resources; evropskom t Richnessi globalnom in canyons nivou; privrednoand cliffs važnihconsidered vrsta as i developmentautohtonih genetičkcentres ofih flora,resursa; fauna and veg- letation;Bogatstvo then kanjona refugia of i biodiversity klisura kao from razvojnih Tertiary; centara flore, faune i vegetacije; te t Diversityrefugijuma of biodiverzitetahabitats out of tercijernetheir usual starosti; distribution range and of naturally rare habitats l(bogs,Diverzitet saltmarshes, staništa mountain izvan uobičajenog sources, sea područja cliffs, smaller rasprostranjenja marshes, caves i prirodno etc.); rijetkih t Diversitystaništa (tresetišta,of karst ecosystems slatine, asplaninski the largest izvori, natural morske phenomena hridine (karst, manje fields, močvare, sinking rivers,male caves,pećine karst); itd.); lDiverzitet kraških ekosistema kao najvećih prirodnih fenomena (kraška polja, t Diversity of high-mountain ecosystems – islands of the preserved glacial flora and fauna; ponornice, pećine, krš) ; t Diversity of ecosystems belonging to the province of relict black pine woods on different lDiverzitet visokoplaninskih ekosistema - ostrva očuvane glacijalne flore i faune; foundation (limestone, dolomites, ophyolites, tuff). lDiverzitet ekosistema provincije reliktnih borovih šuma na različitim geološkim supstratima (krečnjaci, dolomiti, ofioliti, travetini i sl.). Pressures onto the biological and landscape’s diversity in Bosnia and Herzegovina Na biološku i pejzažnu raznolikost BiH djeluju pritisci sa nacionalnog i globalnog On the biological and landscape’s diversity of B&H exercised are pressures on both scales na- nivoa. tional and global.

TabelaTable 53. 53.– Pritisci – Pressures na biološku onto biological i pejzažnu and landscape’s raznolikost diversity sa glo onbalnog global iand nacionalnog national scale nivoa

Pressures on global scale Pressures on national scale

# Habitats conversion # Unsustainable use of resources # Logging, hunt and poaching # Permanent pollution of all environmental spheres # Devastation and destruction of ecosystems # Degradation and fragmentation of ecosystems # Disturbance in willderness # Unsustainable gathering of economically important species # Growth of human # Uncontrolled use of pesticides and fertilisers population # Uncontrolled introduction of alien species # Unsustainable use of # Uncontrolled introduction and manipulation with resources GMOs # Climate changes PRESSURES ON BIOLOGICAL DIVERSITY # Conversion of habitats # [ # Usage of GMOs # Construction of full infrastructure: # Spreading of invasive T ##[<‡ species T Construction of power facilities (hydro-accumula- # Poor agreement’s tion, power plants, power transmission, pipelines, implementation gasslines etc.; # Low public awareness T Construction of water supply facilities (catchment level on global scale areas, trenches, dam lakes,retentions, dams); # Agricultural activities (melioration, replotting, exhaust- ing of habitats by monoculture, use of pesticides and fertilisers); # Uncontrolled urbanisation and ruralistion; # Disharmony between development goals by sectors; STATE OF THE BIOLOGICAL DIVERSITY AND LANDSCAPE’S IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF STATE PRESSURES ON LANDCAPE’S DIVERSITY

144 MANAGEMENTUPRAVLJANJE BIOLOŠKOMOF THE BIOLOGICAL I PEJZAŽNOM AND LAND- SCAPE’SRAZNOLIKOŠĆU DIVERSITY U INBOSNI BOSNIA I HERCEGOVINI AND HERZEGOVINA Institucionalni okvir za upravljanje biološkom i pejzažnom raznolikošću u BiH čine: Institutional framework for the management of the biological and landscape’s diversity in B&HA) Međunarodna is composed of: regulativa i zakonski okvir Bosne i Hercegovine za očuvanje i A) Internationalzaštitu biološke rules i pejzažneand legal raznolikosti;framework of Bosnia and Herzegovina for the maintenance B)and Institucije protection vladinog of the biological sektora; and landcape’s diversity; B)C) Institutions Institucije zaof theproučavanje, governmental inventarizaciju sector; i konzervaciju biološke raznolikosti; C)D) Institutions Organizacije for nevladinog study, inventory sektora. and conservation of the biodiversity; D) Non-governmental organisations.

A)A) INTERNATIONAL MEĐUNARODNA RULES REGULATIVA AND LEGAL I FRAMEWORKZAKONSKI OKVIR OF BOS- NIABOSNE AND I HERZEGOVINAHERCEGOVINE FOR ZA THE OČUVANJE MAINTENANCE I ZAŠTITU AND PRO- TECTIONBIOLOŠKE OF IBIOLOGICAL PEJZAŽNE RAZNOLIKOSTI AND LANDSCAPE’S DIVERSITY InternationalMeđunarodna rules regulativa for the protection zaštite biološke of biological i pejzažne and landscape’s raznolikosti diversity

OnZaštita the international i održivo upravljanje level, the protection prirodnim and a)društveno its own needs ekonomske and goals; b) interesesocio-economic i c) sustainableresursima management na internacionalnom of natural resources nivou interestmeđunarodne and c) international obaveze. obligations. isuređeno treated by je the nizom line of international međunarodnih docu- BosniaBosna and i Hercegovina Herzegovina is je a potpisnicasignatory of 46 mentsdokumenata and bilateral te and bilateralnim multilateral agree- i internationalmeđunarodnih documents dokumenata considering iz oblasti envi- ments.multilateralnim According dogovorima. to these documents U skladu each sa ronmentalokoliša. Zaštitaissues. The i održivoprotection upravljanjeand sustain- countryovim dokumentimais souveren to deal svaka with management suverena ablebiodiverzitetom management of su biodiversity predmet is sljedećihan objec- ofzemlja its own uređuje biodiversity upravljanje taking into vlastitom consider- tivedokumenata, of following nadocuments, čiju implementaciju to whome Bosnia se ation:biološkom raznolikošću uzimajući u andBosna Herzegovina i Hercegovina is obliged obavezala: to implement: obzir: a) vlastite potrebe i ciljeve; b)

Tabela 54. – Pregled relevantneTable 54. – Overview međunarodne of relevant regulative international rules

DocumentDokument Status Status in uB&H BiH ConventionKonvencija on o Biodiversitybiološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, (Rio 1992.)de Janeiro, 1992.) Ratified Ratificirana in 2002. 2002. ConventionKonvencija on o wetlandsmočvarama of international od međunarodne importance važnosti (Ramsar, (Ramsar, 1971.) 1971.) OvertakenPreuzeto bysukcesijom succesion ConventionKonvencija on o protectionzaštiti svjetske of world kulturne cultural i prirodne and natural baštine heritage (Pari (Paris,z, 1972.) 1972.) Overtaken Preuzeto bysukcesijom succesion ConventionKonvencija on o Mediterraneanzaštiti Sredozemnog Sea’s protection mora od from zagađivanja the pollution (Barcelona (Barcelona,, 1976.) 1976.) Overtaken Preuzeto bysukcesijom succesion InternationalMeđunarodna convention konvencija on plants o zaštiti protection biljaka (Rome(Rim, 1951.) 1951.) Ratified Ratificir inana 1994. 1994. Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Rio de Ratificirana 2000. Framework UN Convention on climate changes (Rio de Janeiro, 1992.) Ratified in 2000. Ženeiro, 1992.) UN Convention on desertification combat in the countries stroke by severe droughts Konvencija UN o suzbijanju desertifikacije u zemljama pogođenim jakim RatifiedRatificirana in 2002. 2002. and/orsušama desertification, i/ili desertifikacijom, (Paris, 1994.) (Pariz, 1994.) ConventionKonvencija on o nadzorusurvey of prekograničnogtrans-boundary traffic prometa with opasnog dangerous otpada waste i and its dis- Ratificirana 2000. Ratified in 2000. posalnjegovom (Basel, odlaganju1989.) (Bazel, 1989.) Konvencija o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim udaljenostima Preuzeto sukcesijom Convention on trans-boundary air pollution over big distance (Geneva, 1979.) Overtaken by succesion (Ženeva, 1979.) ’sBečka konvencija Convention o on zaštiti ozon ozonskoglayer ‘s protection omotača (Vienna, (Beč, 1985.)1985.) Overtaken Preuzeto bysukcesijom succesion ProtocolProtokol on o protection zaštiti Sredozemnog of Mediterranean mora Sea od from zagađivanja the land sapollution kopna (Athen, (Atina, Preuzeto sukcesijom Overtaken by succesion 1980).1980). Međunarodna konvencija o zaštiti od zagađivanja sa brodova (London, Preuzeto sukcesijom International Convention on pollution by ships (London, 1973.) Overtaken by succesion 1973.) ConventionKonvencija on o persistentperzistentnim organic organskim pollutants polutantima (Štockholm, 2001) (Štokholm, 2001) Ratified Ratificirana in 2001. 2001. STATE OF THE BIOLOGICAL DIVERSITY AND LANDSCAPE’S IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF STATE

145 ConventionKonvencija on o međunarodnojinternational trade trgovini with endangered ugroženim species vrstama of wild divlje flora flo reand i fauna U proceduri In the procedure (Washington,faune (Washington, 1973) 1973) ConventionKonvencija on o zaštitiprotection divljih of wildlifevrsta i prirodnih and natural staništa habitats Evrope in Europe (Bern,1979) (Bern,1979) In U theproceduri procedure ArrhusArhus konvencijaConvention (Arhus)(Arrhus) In U procedurithe procedure KyotoKyoto protocol protokol In U procedurithe procedure Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bon,1979) - ConventionSporazum ono zaštitiprotection euroazijsko-sjevernoameričkih of migratory wild animals (Bonn,1979) migratornih ptica Agreement on protection of euroasian-boreoamerican migratory wetland birds; - Agreementmočvarica; on protection of European bats Sporazum o zaštiti evropskih šišmiša ConventionKonvencija ono procjeni Environmental uticaja Impact na okoliš Assessment u prekograničnom in trans-boundary smislu (ESPOO,sense (ES- - - POO,1991.) 1991.) ConventionKonvencija ono zaštiti protection i korištenju and use prekograničnih of trans-boundary vodotoka streams i and international - - lakesinternacionalnih (Helsinki, 1992.) jezera (Helsinki, 1992.) ProtocolProtokol ono posebno especially zaštićenim protected područjimaareas and biodiveristy i biološkoj in raznoliko the Mediterraneansti u - - (Barcelona,2000)sredozemlju (Barcelona,2000) ProtocolProtokol on o biološkojbiosafety (Kartagena, sigurnosti 2000)(Kartagena, 2000) - - ConventionKonvencija on o evropskimEuropean landscapes pejzažima (Firenca, (Firenca, 2000) 2000) - -

BosnaSince 2002,i Hercegovina Bosnia and je potpisnik Herzegovina Konven- has odgovornoMinistry is responsible za komunikaciju for the communica- sa cijebeen o abiodiverzitetu Party of the Convention od 2002. godine. on biodiver- NFP internacionalnimtion with international institucijama, institutions, iniciranje initiat- zasity. NFP implementaciju for the implementation Konvencije of the Con- je aktivnostiing of activites pod considered Konvencijom by the i Conven- koordi- Federalnovention is FederalMinistarstvo Ministry turizma of tourism i okoliša. and nacijution and sa co-ordination drugim relevantnim with other autorite- relevant Kaoenvironment. operativno Being tijeloan operational Ministarstvo body, the je timaauthorities i zaintresovanim and stakeholders. stranama.

ZakonskiLegal framework okvir zaštitefor the protectionbiološke i of pejzažne biological raznolikosti and landscape’s Bosne i Hercegovinediversity in Bosnia and Herzegovina NacionalniLegal framework zakonski for the okvir protection zaštite biološke of biological i pejzažne and landscape’s raznoliko stidiversity čine Ustav at national BiH, Ustav level FBiH,make the Ustav Constitution RS, Statut of BrčkoB&H, theDistrikta, Constitution te setovi of FB&H, okolinskih the Constitution zakona na of entitetskom RS, Statut of i nivouBrčko District,Brčko Distrikta. and sets of environmental laws at level of entities and Brčko District.

TheUstav constitution BiH of B&H AfterPrema article članu III III 2.c, 2.c AneksaAnnex 4 4of DejtonskogDayton Agreement: sporazuma: “entities „entiteti shall ensure će osigurati safe and sigurnu protect- i edzaštićenu environment sredinu for all za people sve osobe living uunder svojim their jurisdikcijama, jurisdiction, by održava sustainingnjem the Agencije Agency for za theprovođenje implementation građanskog of civil prava law thatkoje shallće funkcionisati be functioning u skladu in accordance sa međunarodno with internationally priznatim acknowledgedstandardima uz standards poštovanje respecting ljudskih human prava i rightemeljnihts and slobodafundamental na koje freedoms je ukazano addressed u članu in II articlei preduzimajući II, and undertaking i druge mjere other u skladu measures sa potrebama“. according to needs“.

UstavThe constitution Federacije BiHof Federation B&H PremaAfter articlečlanu 2.,2., uzalong član with 3. Glave article III, 3. ovlasti Chapter federalne III, in the Vlade environmental i kantona izdomain domena the okoliša federal suGovernment ekološka politikaand cantons i iskorištavanje are in authority prirodnih to define bogatstava. ecological policy and natural resources Federalnause. vlast bi trebala kreirati politiku i donositi zakone shodno svakoj od ovih oblasti,The federal kada Government je u pitanju should obaveza create policy na područjuand make Federacijethe laws for each BiH. ofOvlasti these objectives se mogu as ispunjavatifar as the obligations zajednički, on zasebnothe territory ili na of nivouFederation kantona, of B&H koordinir are concerned.ano od federalne Competencies vlasti. can be accomplished together, separately or at canton’s level, co-ordinated by federal authorities. STATE OF THE BIOLOGICAL DIVERSITY AND LANDSCAPE’S IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF STATE

146

TheUstav constitution Republike Srpskeof Republic of Srpska AfterPrema articlečlanu 12. ofustavnog the Constitutional zakona za provođenjeLaw for the realization Ustava Republike of Constitution Srpske (Sl.of RepublicGlasnik ofRS Srpska21/92) (Officialprimjenjuju Herald se zakoni of RS i propisi 21/92) SFRJapplied i SRBiH are laws koji suand u saglasnostirules of SFRJ sa andUstavom SRBiH whichRepublike are in Srpske. accordance with the Constitution of Republic of Srpska. AfterPrema articlesčlanovima 35., 35.,64. and64. i68. 68. an čovjek individual ima pravo has got na right zdravu to healthyživotnu environment, sredinu, a Republika whereby theštiti Republic i podstiče protects racionalno and encourageskorištenje prirodnihrational use bogatstava of natural te resources osigurava and zaštitu ensures životne pro- tectionsredine of . the environment

StatutStatut ofBrčko Brčko Distrikta District AfterPrema articlečlanu 9.Statuta,9. of the Statut,jedna odone funkcija of functions i ovlasti and Brčko competency Distrikta jeof i zaštitaBrčko okoline.District is the environment protection.

AfterPrema Dayton Dejtonskom Peace Agreement, mirovnom the sporazumu, responsibility odgovornost in the field of u environment oblasti okol comesiša imajuto gov- ernmentsentitetske of vlade entities i and vlada District, Distrikta, which koje have, su, in the u perioduperiod from 2003-200 2003 to4., 2004, usvojile adopted setove sets ofokolinskih environmental zakona, laws, i to: as follows:

FederationFederacija B&H BiH RepublicRepublika of Srpska $'Brčko *+Distrikt LawZakon on onature zaštiti protection prirode LawZakon on onature zaštiti protection prirode LawZakon on onature zaštiti protection prirode Zakon o zaštiti okoliša Zakon o zaštiti životne FrameZakon law o zaštiti on environment životne Law on environment protection Law on environment protection sredine protectionsredine LawZakon on oair zaštiti protection zraka LawZakon on oair zaštiti protection vazduha LawZakon on oair zaštiti protection zraka LawZakon on owater zaštiti protection voda LawZakon on owater zaštiti protection voda LawZakon on owater zaštiti protection voda Zakon o upravljanju Zakon o upravljanju Zakon o upravljanju Law on waste management Law on waste management Law on waste management otpadom otpadom otpadom LawZakon on oFund Fondu for environment za zaštitu LawZakon on oFund Fondu for environment za zaštitu Zakon o komunalnim Law on comunal activities protectionokoliša protectionživotne sredine aktivnostima

EndorsedDoneseni laws zakoni on nature o protection zaštiti prirode in Fed- developuspostave sub-legal i razviju rules in order podzakonsku to enforce Federacijeeration B&H, BiH, Republic Republike of Srpska Srpske and i BrčkoBrčko regulativuthe set of environmental kako bi laws. bila omogućena DistriktaDistrict are za based osnovu on Habitat’s imaju Directive Direktivu (EU o provodivostCantonal ministries seta okolinskih in Federation zakona. B&H are HABITATS DIRECTIVE (92/43/EEC) and in power to develop its own legal framework staništima {(EU HABITATS DIRECTIVE Kantonalna ministarstva u Federaciji BiH Birds Directive (Council Directive 79/409/ that shall be consistent with the set of envi- (92/43/EEC)} i Direktivu o pticama imaju pravo da razviju svoj vlastiti (CouncilEEC). Directive 79/409/EEC). zakonskironmental laws okvir in Federation. konzistentan sa setom EntitetskaEntity ministries ministarstva are obliged suto establish dužna and da okolinskih zakona Federacije.

EfikasnostEfficiency zakonskeof legal rules regulative

Kad je u pitanju biološka raznolikost izuzetno složen proces implementacije jedanAs far as od biodiversity temeljnih is zakona concerned, je Zakonamong fundamental o temeljnih laws odredbi. is the Law on nature protection. zaštitiAlthough prirode. it possess Unatoč many nizugood sides, vrijednosti, this law isProblemi also characterized implementacije by inadequacy to važećih bosnia- zakonherzegovina’s karakteriše circumstances i neprimjerenost and complex implementation entitetskih process zakona for o some zaštiti basic prirode terms. su: bosanskohercegovačkimFor the implementation of valid prilikama, entity laws kao on i nature protection encountered are problems of: t Undeveloped sub-legal rules; lNerazvijena podzakonska regulativa t Lack of expert institutions at state and entity level; lt DisaccordanceNedostatak stručnih between institucija the Development na državnom Strategy i entitetskim of Bosnia nivoiand Herzegovinama and ecot- louristicStrategija and razvojaeconomic Bosne potentials i Hercegovinethat present and nije future usklađena protected saareas ekotur posses.ističkim This fact i ekonomskimis a final consequence potencijalima, of public koje awareness sadašnja state i buduća and poor zaštićena knowledge podr onučja environmental posjeduju. Ovamanagement; činjenica je krajnja konsekvenca opšteg stanja javne svijesti, te slabog i THE BIOLOGICAL DIVERSITY AND LANDSCAPE’S IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF STATE

147 t nedovoljnogLack of decking znanja law on o upravljanju nature management okolišem; in Bosnia and Herzegovina with targets and mechanisms for the CBD’s implementation at national level. lNepostojanje krovnog zakona o upravljanju prirodom Bosne i Hercegovine s ciljem i mehanizmima implementacije Konvencije o biološkoj raznolikosti na nacionalnom/državnom nivou.

B) INSITUTIONSINSTITUCIJE VLADINOG OF THE GOVERNMENTAL SEKTORA SECTOR Zakonom o ministarstvima i drugim Distriktu Brčko ovu aktivnost provode The responsibility for environmental issues at in Brčko District related activities are under- administrativnim tijelima u Bosni i službe komunalnog sektora i sektora state level is by law on ministries and other taken by comunal sector services and sector Hercegovini odgovornost za okolinska poljoprivrede. Navedena ministarstva administrative bodies in Bosnia and Herze- of agriculture. Named ministries encompass pitanja na državnom nivou nosi raspolažu posebnim službama, koje se govina assigned to the Ministry of foreign special services engaged with the protection Ministarstvo za vanjsku trgovinu i bave zaštitom biološke i pejzažne trade and economic relationships. Apart from of biological and landscape’s diversity (Sector ekonomske odnose. Između ostalog, raznolikosti (Sektor za zaštitu okoliša u that, afore mentioned Ministry is in charge for the environment protection in FB&H; OJ pomenuto ministarstvo je odgovorno za FBiH; OJ za vodu i prirodna staništa u RS). for the enforcement of B&H’s jurisdiction for water and natural habitats in RS). provođenje jurisdikcije Bosne i and harmonization of entity government’s FurtherU FBiH competency dalju nadležnost for the implementation za imple- Hercegovine i harmoniziranje planova plans with institutions from sectors of agri- ofmentaciju environmental okolinskih laws zakonain FB&H preuzimaju comes to entitetskihculture, energetics, vlada environmental i institucija manage- u cantonalkantonalna (municipality) (županijska) ministries. ministarstva. poljoprivredi,ment, development energetici, and exploitation upravljanju of natu- Management of genetic and biological re- okolišem, razvoju i eksploataciji Upravljanje genetičkim i biološkim resur- ral resources. Sector for natural resources, sourcessima se is nalazi within u the nadležnosti competency entitetskih of entity prirodnihenergetics and resursa. environment Sektor protection za prirodne of resor’s ministries (Ministry of agriculture, resurse, energetiku i zaštitu okoline ovog resornih ministarstava (Ministarstvo the Ministry is divided in three departments waterpoljoprivrede, management vodoprivrede and forestry ini šumarstva FB&H and ministarstva(department for sastoji coordinated se iz tri management odjela (Odjel of Ministry of agriculture, forestry and water za koordinaciju upravljanja prirodnim u FBiH i Ministarstvo poljoprivreda, natural resources, department for energet- managementšumarstvo i vodoprivredain RS). u RS). resursima,ics and department Odjel za for energetiku environment i Odjel protec- za The protection of natural heritage and imple- zaštitution). The okoliša). biodiversity Upravljanje management biološkom is within mentationZaštita prirodnog of UNESCO’s nasljeđa terms are i implemen- too within raznolikošćuthe competency of Ministry je u nadležnostifor tourism and thetacija competency odredaba of UNESCO-a entity resor’s su ministries takođe u Ministarstvaenvironment (Federation za okoliš B&H) i turizam and Ministry (Fede- (Ministrynadležnosti of educationentitetskih and resornih science ministar-in FB&H racijafor physical BiH) planning, i Ministarstva urbanism, za prostornoconstruc- andstava Ministry (Ministarstvo of education obrazovanja and culture i nauke in RS). u uređenje,tion and ecology urbanizam, (Republic građevinarstvo of Srpska), while i FBiH i Ministarstvo prosvjete i kulture u ekologiju (), dok u RS).

EfikasnostEfficiency institucijaof institutions vladinog from governmental sektora sector

IakoAlthough se svakimnatural danomheritage otkineof Bosnia poneki and etc.).očuvanja Although prirodne the biodiversity raznolikosti protection takođe i draguljHerzegovina iz prirodnelooses each baštine, day some na of its nivou jew- ispredmet an objective Zakona of theo krivičnom Law on criminal postupku, pro- Bosneels, there i Hercegovineisn’t any state institution ne postoji in stručna Bosnia cedure,njegova its implementacija implementation nije regarding efikasna eco-kad institucijaand Herzegovina zadužena in chargeza pitanja for evaluacijethe evalua- i logicalse radi criminalo ekološkim deeds deliktima. isn’t efficient Incidentne enough. reevaluacijetion and re-evaluation prirodnih of its natural vrijednosti heritage i Incidentssituacije odnoserelated to se disposal na unošenje of toxic, otrovnih, danger- nasljeđa,and creation te of razvoja legislative zakonodavnog and institutional i ousopasnih and other i drugih substances materija in the unature, prirodu, ille- institucionalnogframework for the sustainable okvira management. za održivo galnezakonitu logging, exploitation sječu šuma, of protected eksploataciju plants upravljanjeBecause of poor njima. efficiency in application of andzaštićenih animals, biljnih poaching i životinjskih aren’t penalised vrsta in i Zbogentity and složenosti state laws implementacije in Bosnia and zakonaHerze- sufficientkrivolov, kojiand nisueffective dovoljno manner. i efikasno The inspec- nagovina svim after administrativnim Dayton Peace Agreement, nivoima and u tionsankcionisani. network in place Postojeća can not meet inspekcijska all needs, posdejtonskojcomplex law implementation Bosni i Hercegoviniat any admin- whilemreža the je monitoring nedovoljna, on usage a monitoringof biological stradajuistrative level, biološki stroke iare pejzažno areas that vrijednaare valu- andkorištenja landscape’s biološke diversity i pejzažne doesn’t raznolikosti exist. područjaable from (obalebiological rijeka, and kanjoni,landcape’s planinska point of nije razvijen. područja,view (river itd.). banks, Iako canyons, su pitanja mountain iz domena areas STATE OF THE BIOLOGICAL DIVERSITY AND LANDSCAPE’S IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF STATE

148 C) InstitucijeINSTITUTIONS za proučavanje, FOR STUDY, inventarizaciju INVENTORY i konzervaciju AND CONSER- biološke VATION raznolikosti OF BIODIVERSITY Naučno-istraživačkeScientific and exploring institucije institutions TodayIstraživanjima in Bosnia izand oblasti Herzegovina, biodiverziteta exploring i RelatedSrodne institucije institutions ofpejzažne biological raznolikosti and landscape’s danas diversity se u Bosni is car- i ThePitanjima biological biološke and ilandscape’s pejzažne raznolikosti diversity are riedHercegovini out mainly by uglavnom expert teams bave within timovi facul- inse naa way određeni objectives način of baveinstitutions i institucije occupied čija tiesstručnjaka at the University pri fakultetima of Sarajevo, Univerziteta Banja Luka, u byje osnovnaplanning djelatnostof development planiranje (Institute razvoja for Tuzla,Sarajevu, Mostar, Banja Bihać Luci, and Zenica. Tuzli, Currently Mostaru, planning(Zavodi of za development planiranje and razvojaUrbanistic i achievedBihaću i Zenici.level of I poredinventory vrlo and duge systematic tradicije institute).Urbanistički Forest zavodi). management Oblast upravljanjais arranged orderu istraživanjima of biodiversity biološkerecords doesn’t raznolikosti satisfy, throughšumama a jesystem uređena of public kroz enterprises sistem javnih (For- inspitedanašnji of stepenlong research inventarizacije tradition. iThere uređe- is estry).preduzeća Water management, (šumarstava). including Oblast the obviousnosti podataka lack of independent iz oblasti biodiverzitetascientific and biodiversityupravljanja comprisedvodenim resursimaby water resources, i u njima is exploringnije zadovoljavajući. institutions dedicated Evidentan exclusively je nedo- arrangedsadržanom through biološkom a system raznolikošću of public enter- je tostatak biodiversity izdvojenih research naučno-istraživačkih and the assessment prisesuređena (Waterbodies kroz javna of preduzeća RS, Watershed (Vode of Sava RS, institucija,of conservation čija bistatus osnovna for species, djelatnost habitats bila river,Slivno Watershed područje of Save, Neretva Slivno river, područjeInstitute istraživanjaand ecosystems. iz oblasti biodiverziteta, te forNeretve, water management).Zavodi za vodoprivredu). utvrđivanje odgovarajućih statusa konzervacije vrsta, staništa i ekosistema.

KonzervacijaConservation of biološke biodiversity raznolikosti in Bosnia uand Bosni Herzegovina i Hercegovini BosnaBosnia andi Hercegovina Herzegovina hasima got dugu a long tradiciju tradition thatefekata development razvoja shas druge affected strane, the unature, Bosni ex- i zaštitein protection posebnih of natural prirodnih values. vrijednosti. The law on Jošna- tremelyHercegovini small proportion status zaštićenog of B&H’s područja territory jeture Zakonom protection oNR zaštiti BiH from prirode 1946 has NR regulated BiH iz isima designated izuzetno as malia protected dio teritorije area (0,67%). (0,67%). This 1946.an adequate godine management bilo regulisano on nature adekvatno character- smallOvako amount nizak ofprocenat the protected zaštićene territory teritorije places upravljanjeized by special onim biological dijelovima and landscape’s prirode, values. koje BosniaBosnu andi Hercegovinu Herzegovina dovodi at very nabottom samo of dno the karakterišuThe same law posebnerequires an biološke inventory i to pejzažne be com- Europeanevropske scale.ljestvice. pleted and designation of protection level for After Law on nature protection of FB&H and vrijednosti. Isti zakon je nalagao Prema Zakonu o zaštiti prirode FBiH i natural objects possessing different values. Law on nature protection of RS, in Bosnia and inventarizacijuDespite to a large i numberutvrđivao of areasstepen with zaštite high Zakonu o zaštiti prirode RS, u Bosni i za objekte različite prirodne vrijednosti. Herzegovina are defined four protected area natural values, and on the other hand, the way Hercegovinitypes: su definisana četiri tipa Pored velikog broja područja sa visokim zaštićenih područja: prirodnimt protected vrijednostima natural area (Ia, s jedne Ib and strane, IV IUCN’s te category); t national park (II IUCN’s category); lt natureZaštićeno monument područje (III prirode IUCN’s (Ia, category); Ib i IV kategorija IUCN-a); lt protectedNacionalni landscape park (II (Vkategorija IUCN’s category).IUCN-a); lSpomenik prirode (III kategorija IUCN-a); The extention of protected territory is advised by National environmental Action Plan, Physi- lcal ZaštićeniPlan of Bosnia pejzaž and (V Herzegovina kategorija IUCN-a). and midle-termed Development Strategy. NacionalniThe biodiversity akcioni conservation plan za okoliš,in Bosnia prostorni and Herzegovina planovi faces entiteta several Bosne crucial i Hercegovine problems: i Srednjoročna razvojna strategija preporučuju proširenje teritorija zaštićenih područja. Osnovnit undeveloped problemi and uinadequate konzervaciji financing biološke modes; raznolikosti Bosne i Hercegovine kroz efekte zaštićeniht dissaccordance područja degree su: between before-war and present protected area categories (desig- nated in accordance with IUCN’s categorization) is high. The adjustment of those catego- lNerazvijeni i neodgovarajući oblici finansiranja; ries has never been completed; lStepen neusaglašenosti prijeratnih i današnjih kategorija zaštite područja, t real protection is conducted in very limited number of areas, which are several primeval (donesenih u skladu sa IUCN kategorijama) je visok. Proces usaglašavanja kategorija forest reserves, two national parks, two wetlands of international importance, two nature zaštite područja nije proveden; monuments, one protected landscape and two parks of nature (protection category at can- ltonalStvarna level). zaštita Remaining se provodi areas protected nad veoma by previousmalim brojem laws haven’t područja, got a managementšto se odnosi plan na nekolikowith clearly prašumskih defined responsibilities. rezervata, dva nacionalna parka, dva močvarna područja od THE BIOLOGICAL DIVERSITY AND LANDSCAPE’S IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF STATE

149 Themeđunarodne managament važnosti,of protected dva area spomenika is assigned prirode,to special jedan public zaštićeni enterprises pe jzažor forestry, i dva parkawhose jurisdictionprirode (kantonalnathe area is within. kategorija In the zaštite).field of agriculturalSva ostala područja,and genetic z resourcesaštićena prethodnimmanagement, significantzakonima role nemaju comes utvrđento institutions plan upravljanja like agricultural sa jasno institutes, definisanim institutions obavezama. for soil manage- ment,Upravljanje institutions zaštićenim dealing with područjima organic production je upravljanje and certifying zemljištem, of sustainable te institucije wild plantsčija je andpovjereno animals posebnim use. javnim preduzećima djelatnost organska proizvodnja i Inili B&H šumarstvima after Dayton u čijojPeace nadležnostiAgreement, the se condition certifikacija of well managed održive natural upotrebe value’s divljihprotec- područje nalazi. U oblasti upravljanja biljaka i životinja. tion is far from being satisfying because of: poljoprivrednim i genetičkim resursima U postdejtonskoj BiH stanje regulisane značajnu ulogu imaju i ustanove kao što zaštite prirodnih vrijednosti je u daleko t Dismissing of key institutions (Institute for protection of natural and cultural heritage); su poljoprivredni instituti, institucije za nepovoljnijem položaju usljed: t Lack of state’s interest and strategy for nature protection; tlIntensiveUkidanja transition temeljnih and institucija privatisation (Zavod without za zaštitu fundamental prirodnog documents; i kulturnog nasljeđa); lt InadequateNedostatka development državnih interesa strategy; i strategije zaštite prirode; lt UndevelopedIntenzivnih procesamechanisms tranzicije for making i privatizacije a gain through bez utemeljnih protection planskih of natural dokumenata; units and lack lNeadekvatne razvojne strategije; of financial means for conservation value’s research purposes; lNerazvijenih mehanizama sticanja dobiti kroz zaštitu prirodnih cjelina i nedostatka t Inadequate position of biodiversity issue within planning process; finansijskih sredstava za istraživanja konzervacijskih vrijednosti; t Low public awareness level. lNeadekvatnog pozicioniranja biodiverziteta u procesu planiranja;

lNiskog stepena javne svijesti. In In situsitu konzervacijaconservation Zaštita u in situ uslovima predstavlja vom zaštićenih područja različitog nivoa i sistemIn situ protection ekoloških representsi zakonodavnih a system normi of eco- za entkaraktera. level and character. Trying to keep up očuvanjelogic and legislative temeljnih rules bioloških streaming i ambijental- to main- with the european trend of sustainable envi- tain key biological and ambiental values of ronmentalSlijedeći evropskemanagement trendove and to adjust s ciljem to its nih vrijednosti biološke raznolikosti na prilagođavanja savremenom tempu u biodiversity in concrete space and given time modern tempo, Bosnia and Herzegovina has konkretnom prostoru u datoj dimenziji procesima održivog upravljanja dimension. become a member of the network developed vremena. okolinom, Bosna i Hercegovina je postala The protection of genetic diversity means by the European Environment Agency. As a Zaštita genetičkog diverziteta podrazu- dio mreže koju razvija Evropska agencija mijevaits preservation njegovo within očuvanje medium u okruženju where it ful- u state,za okoliš. B&H Kao tends država, to develop BiH its nastoji own andrazviti ac- kojemfills its postiženatural features svoja prirodnaand accomplishes svojstva the i ceptvlastite european i prihvatiti indicators evropske on environmental indikatore o ostvarujebest adaptibility. najviši stepen prilagođenosti. state.stanju As okoliša, one of te its ispuniti obligations obaveze toward stalnog the The protection of species diversity is achieved Agency is to submitt regular reports on the Zaštita specijskog diverziteta ogleda se izvještavanja prema Agenciji. U oblasti through a legal framework created for pro- environmental state. In terms of biodiver- kroz stvoreni zakonski okvir za zaštitu biodiverziteta, kao jedan od indikatora, tection purpose of plant and animal species sity, as an indicator established is the Com- pojedinih biljnih i životinjskih vrsta na uspostavljene su osnove Common njihovimat their habitats. staništima. monDatabase Database of Designatedof Designated Areas Areas (CDDA), (CDDA), The protection of landscape’s diversity, in- whichkoja i is u some domaćim kind of okvirima fundament služi for kaothe Zaštitacluding all pejzažne comprised raznolikosti ecosystems, iresults u njoj in registerosnova andza registar inventory i inventuru of protected zaštićenih areas at sadržanih ekosistema rezultira usposta- designation of protected areas with differ- nationalpodručja. level. STATE OF THE BIOLOGICAL DIVERSITY AND LANDSCAPE’S IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF STATE

150 Tabela 55 – TablePregled 55. – područja Overview zaštićenihof areas protected zakonima by laws SR of BiHSR B&H (NEAP, (NEAP, 2003) 2003)

CategoryKategorija of zaštiteprotection zaštite Broj number Podkategorija Under-category number Broj StrictStrogi nature prirodni reserve rezervat 3 3 ManagedUpravljani nature prirodni reserve rezervat 2 2 NationalNacionalni park park 2 2 GeologicGeološki 2

SpecialSpecijalni reserve rezervat BotanicBotanički 5 5 OrnithologicOrnitološki 1 ReserveRezervat of prirodnih natural areas predjela 9 9 PlantBiljne species vrste 7 7 AnimalŽivotinjske species vrste 5 5

* Ptice pjevice 153 153 * Ptice mocvarice 66 66 * Ptice grabljivice 38 38 GeologicGeološki 3 3 GeomorphologicGeomorfološki 65 NatureSpomenik monument prirode PaleontologicPaleontološki 1 IndividualPojedinačna trees stabla 21 GroupGrupe stabalaof trees 1 Ex situsitu conservation konzervacija ThisOvaj method način of konzervacijenature conservation prirodnih includes established.Botanički vrt It jewas počeo officialy rad odmah established nakon by avrijednosti system of measures podrazumijeva designed for sistem the protec- mjera Karloosnivanja Maly. However, Zemaljskog many muzejaof its collections (1888. tionza očuvanjeof selected biodiversity odabranih elements elemenata out of gotgodine), destroyed a zvanično entirely inga recent je utemeljio war. After Karlo the theirbiološke natural raznolikosti habitats, which izvan plays prirodnih a special war,Maly. there Međutim was no financial mnoge zbirkemeans for suits re- u rolestaništa, in preservation što danas imaof highlyposebnu endangered ulogu u vitalisationproteklom ratuand reconstruction.potpuno uništene. Hence, Nakon this wildočuvanju species. izuzetno ugroženih vrsta svijeta parttog of perioda the Museum, nisu izdvajanawhich is very sredstva important za Atdivljine. present, ex situ conservation means the scientificnjegovu revitalizaciju institution, isn’t i rekonstrukciju, in capacity to pro- te creationDanašnji of botanic oblici collectionsex situ konzervacije (botanic gar- videovaj andio effective Muzeja, ex kao situ značajneconservation. kulturne i dens,podrazumijevaju arboretums and uspostavu mediterranetums). posebnih Onnaučne the northern institucije, slopes nijeof Trebević sposoban Mt. is zato Exbotaničkih situ conservation zbirki of (botaničkiboth genetic resourc- vrtovi, beaktivnosti found Alpinetum efikasne exwhose situ konzervacije. original purpose arboretumies and endangered i mediteranetumi). autochtonuos species Ex situ is wasNa sjevernimforgotten longpadinama time ago. Trebevića It was nalaziestab- konzervacijaconducted in greeneries genetičkih through resursa the kaoestab- i lishedse Alpinetum, by V. Gligić koji and intended je odavno for the prestao con- ugroženihlishment of seed autohtonih collections vrsta and gen’s vrši bank. se u servationslužiti svojoj purpose namjeni. of many Alpinetum glacial and (osnivač relict rasadnicima,This form of krozprotection uspostavu in B&H sjemenskih gets form species.V. Gligić), je služio konzervaciji mnogih kolekcijaone day to i another uspostavu more banaka and more gena. neglected, Fiftyglacijalno-reliktnih years ago, on Klek vrsta. peninsula was estab- Uif it Bosni is to be i Hercegovini judged by the ovaj state oblik that Botanic zaštite lishedMediteranetum Mediterranetum na poluotoku with purpose Klek to pre- je postajeGarden ofsve the više National zanemaren, Museum sudeći is in. prema serveuspostavljen mediterranean prije pedeset flora and godina fauna. s ciljemToday, stanjuThe Botanic Botaničkog Garden has vrta begun Zemaljskog to work in itočuvanja doesn’t accomplish mediteranske its original flore purpose. i faune. muzeja1888, right Bosne after i Hercegovine. the National Museum was Danas ne služi svojoj primarnoj namjeni. Right after the National Museum was established, initiated was Herbarium’s collection with purposeOdmah nakonto document osnivanja biological Zemaljskog and genetic muzeja diversity. uspostavljena This jewas i Herb accomplishedarijumska through zbirka s ciljema longlast- do- ingkumentiranja research and elemenata inventory. biološke Despite i genetičke hard conditions raznolikosti, in which do ko itjih has se been dolazilo working kroz sincedugotrajna 1992, the is- Herbariumtraživanja i ofinventarizaciju. the National Museum I pored teških still preserves uslova u akojima priceless se nalazi treasure od 1992.contained godine in moreHerbarijum than 2 milionsZemaljskog specimens muzeja of još B&H’s čuva flora.neprocjenjivo In the nature blago sadržanodepartment u višeof the od dvaNational miliona Museum primjeraka exist, floresince itBiH. was U founded, okviru Prirodnjačkog very rich animal odjela collections Zemaljskog (of muzeja,avertebrates, od njenog fishes, osnivanja amphibians, pa do danas,reptiles, uspos- birds andtavljene mammals). su i veoma Special bogate value zbirke comes životinja to rich (beskičmenjaka, and visually attractive riba, amfiba, butterfly reptila, collection, ptica i sisara). then Po-col- lectionssebnu vrijednost of beetles imaju and birds. bogate In i ordervizuelno to ensure atraktivne its re-conservation zbirke leptira, tvrdokrilacaaccording to iIUCN ptica. principles,Danas ove THE BIOLOGICAL DIVERSITY AND LANDSCAPE’S IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF STATE thosezbirke collections trebaju materijalno-tehničku require at the moment i kadrovsku firm fin ancial,pomoć utechnical rekonze rvacijiand skilled u skladu manpower sa IUCN help. krite- 151 rijima.There has been herbarium’s and some animal group’s collections situated at the Faculty of Sci- Herbarijumskeence, Faculty of zbirke Forestry kao iand kolekcije Agricultural pojedinih Faculty skupina that životinj used abe koje applied su bile in u funkcijieducation edukacije and re- i istraživanja,search, but got situirane completely na Prirodno-matematičkom,destroyed in recent war by Šumarskom fires and explosions. i Poljoprivrednom fakultetu, u tokuIn B&H proteklog after rataDayton, su u cjelostiit hasn’t uništene been established razornim požarimaany kind iof eksplozijama. newex situ conservation forms.

U postdejtonskoj Bosni i Hercegovini nisu uspostavljeni nikakvi novi oblici ex situ konzervacije.

D)D) Non-governmentalOrganizacije nevladinog organisations sektora Prema bazi podataka Regionalnog centra Rad nevladinih organizacija je regulisan zaIn Bosnia okoliš, and ured Herzegovina, u Bosni i after Hercegovini database državnimThe bigest issues i entitetskim for NGO’s activities Zakonom and fur- o ther development represents a financial sup- egzistiracreated by the sa Regional preko Environmental 120 nevladinih Cen- društvima i udruženjima, prema kojem tre – B&H’s Office, exist 120 NGOs with more port. organizacija, sa preko 85.000 članova. nevladineThe activity organizacijeof NGOs is regulated imaju by statusLaw on (Environmentalthan 85.000 members Performance (Environmental Reviews, Per- pravnih lica. Prema podacima REC-a, za formance Reviews, UNECE, 2004.) that are societies and unions at state and entity lev- UNECE, 2004.)NVO-i u svom programu 2003.el, after godinu, whome 34% NGOs od have ukupnih got legal prihoda entity radaenvironmentally imaju i pitanja oriented u vezi by sathe okolišem, programme sa NVO-istatus. After ostvaruju REC’s preko records internacionalnih in 2003, 34% of naglaskomof their activities, na podizanje underlining okolinske the environ- svijesti organizacijaNGO’s total product i bilateralnih was reached through donacija. in- imental edukacije. awareness U Bosni raising i Hercegovini and education. su u Podrškaternational and od bilateral lokalnih donations. institucija The sup- poslijeratnomSince the war, in periodu Bosnia nevladineand Herzegovina orga- (ministarstva,port from local institutions lokalna (ministries, zajednica local i nizacijehave been proveleongoing numerous veliki broj environmental okolinskih privreda)community and postepeno economy) raste. has been Neke increas- od projekataprojects and i programa. programmes co-ordinated and nevladinihing slowly. Some organizacija of NGOs finance se samofinan- themselfs conducted by NGOs. through member fees. Najveći problem rada i razvoja nevladinih siraju, najčešće kroz članarinu. organizacija predstavlja izvor finansi- ranja. OkolinskaEnvironmental svijest awareness i pristup and informacijama approach to information

StepenThe public okolinske awareness svijesti level građana regarding Bosne envi- i smislucomplishment ostvarivanja the right pravaof free naapproach pristup to Hercegovineronmental issues je generalno in Bosnia and nezadovoljava- Herzegovina informacijamaenvironmental information. o okolišu. jući.is not Međusatisfactory. razloge Reasons ovakvog for that stanja are: en- se MedijiThe media u Bosni in Bosnia i Hercegovini and Herzegovina ne pokazuju don’t moguvironmental ubrojati: education, nivo okolinske presence ofedukacije, environ- zadovoljavajućishow enough interest interes and education i educiranost regard- u zastupljenostmental issues in okolinske media, information problematike on civil u lokalniming local environmental okolinskim pitanjima issues and i troubles. proble- medijima,rights, information informisanost on duties o of građanskim responsible mima.However, Međutim there are umany lokalne, topic entitetskedocumenta- i pravima,governmental informisanost structures, legal o dužnostimabackground državneries (Eco-lexicon, radio i televizijskeEco-show, Eco-logic, programe Eco- se odgovornihfor the environment vladinih protection. struktura, zakonska svevision, češće To uključujulive with nature, i ciljani Natural dokumentarni heritage osnovaThe law zaštite on free okoliša. approach to information serijaliof Bosnia and (Eko Herzegovina) leksikon, included Eko-emisija, into lo- Iakoin Bosnia je Zakonand Herzegovina o slobodnom was adopted pristupu in Ekologika,cal, entity and Ekovizija, state radio Živjeti and TV s prirodom, shows. informacijama2002, yet it is poorly u Bosniapplied i in Hercegovini terms of ac- Prirodno naslijeđe Bosne i Hercegovine). usvojen 2002. godine, slabo je iskorišten u

7&6$&'&!Jačanje okolinske8$& svijesti kao prvi zadatak STATE OF THE BIOLOGICAL DIVERSITY AND LANDSCAPE’S IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF STATE

152 EVALUATIONOCJENA PROCESA OF UPRAVLJANJA BIODIVERSITY BIOLOŠKOM MANAGEMENT INRAZNOLIKOŠĆU BOSNIA AND U HERZEGOVINA BOSNI I HERCEGOVINI

CharacteristicsOpšte karakteristike and evaluation i ocjena of procesa the process upravljanja of biodiversity biološkom management raznolikošću in Bosnia u and Bosni Her- i zegovinaHercegovini are summarized as follows: tlUnsufficientnedovoljna količina data on spatial podataka and temporal o prostornoj organisation i vremenskoj of entire biological organiza cijiand landscapes ukupne diversitybiološke in i B&H, pejzažne including raznolikosti its heterogeneity, BiH kao operativity i njihova and heterogenost reliability from, operativnost scientific and i expertpouzdanost standpoint; sa naučnog i stručnog aspekta; t Low implementation level of current legislative and international conventions considering lnizak stepen implementacije postojećih zakonskih propisa i međunarodnih biodiversity management (as well as environmental management); konvencija iz oblasti upravljanja biološkom raznolikošću (kao i okolišem u cjelini); t Lack of mechanisms and methodology for biodiversity protection; lt Lacknedostatak of infrastructure mehanizama and institutional i metodologija support za zaštitu (from diverse biološke centres, raznol institutes,ikosti; agencies and lstatenedostatak administration) infrastrukture for appropriate i institucionalne protection and podrškesustainable (centri, biodiversity instituti, management; agencije te t Lackorgani of intersectoral državne uprave) connections za adekvatnu in the process zaštitu of decision i održivo making upravljan regardingje biološkom biological andraznolikošću; landscapes diversity. Problems in the process of biodiversity management in Bosnia and Herzegovina: Problemi u upravljanju biološkom raznolikošću Bosne i Hercegovine: t Uneffective institutional framework for protection and management of biodiversity, natu- lralNefunkcionalan resources and integral institucionalni natural values; okvir efikasne zaštite i upravljanja biološkom t Highlyraznolikošću, stretched prirodnim current legal resursima rules; i integralnim prirodnim vrijednostima; lt LackVisok of stupanj horizontal razuđenosti and vertical postojeće connectivity, zakonske lack regulative; of co-operation and information flow lbetweenHorizontalna social, ipolitical vertikalna and nepovezanost, the rest of organisation nedostatak systems saradnje in Bosnia i protoka and Herzegovina, informacija ofizmeđu which the društveno-političkih most serious consequences i svih come drugih from the organizacionih level of decision sistem maker;a Bosne i t UnsufficientHercegovine; implementation of available legal framework; lt LackNedovoljna of strategy implementacija considering use raspoloživog of spatial capacities zakonskog at national, okvira; entity and local level; lt MismatchingNedostatak strategijeand lack ofodrživog connectivity iskorištavanja between strategic, prostornih including resurs alla naassociated, nacionalnom, docu- mentsentitetskim (in the i lokalnom sectors of nivou; forestry, agriculture and water management) and biodiversity lmanagement;Neusklađenost i nepovezanost strateških i pripadajućih razvojnih dokumenata (u t Lacksektoru of strategy šumarstva, and associated popljoprivrede, development vodoprivrede) documents in the sa field oblašću of herbal upr sectoravljanja ( for economicallybiodiverzitetom; important plants and animals); lt LackNedostatak of clearly strategije definied legislative i pripadajućih framework razvojnih and mechanisms dokumenata for GMO’s u obl asti monitoring herbalnog and biotechnologicalsektora ( privredno and važne genetic-engineering vrste biljaka i životinja);trade; lt LackNepostojanje of financial jasnog means zakonskog and funds okvira for iscience mehanizama and expert monitoringa research uin prometu the biodiversity GMO, field;te biotehnološkom i genetičko-inžinjerskom prometu; lt LackNedostatak of definied finansijskih association sredstava oriented topici fondova research za naučnowith intention istraživa to solvečki i actuelstručni problems rad u inoblasti the field biološke of biodiveristy raznolikosti; and implementation of relevant international conventions and ldirectives;Nedostatak definiranih društveno ciljnih istraživanja s ciljem rješavanja aktuelnih t Unsufficientproblema u oblastiand unarranged biodiverziteta data on i biological implementacije and landscapes relevantnih diversity međunarodnih of Bosnia and Herzegovina,konvencija i direktiva; as well as their unavailability to the researchers, planneres and public; lt UnsufficientNedovoljni i scientific nearanžirani and expert podaci capacities; o biološkoj i pejzažnoj raznolikosti Bosne i t LowHercegovine, public awarness te njihova on biodiversity dostupnost significance istraživačima, in planerimaterm of environmental i javnosti; values, espe- lciallyNedovoljni when it naučni comes ito stručni climate kapaciteti, changes regulation and biodiversity importance in achiev- lingniska an javnaincome svijest and poverty o značaju reduction; biološke raznolikosti za očuvanje temeljnih vrijednosti t Lackokoliša, of available posebno and s ciljem functional regulacije data klimatskihon biodiversity promjena, state and te itsva žnostipotentials u sticanju as a resource, dobiti ini smanjenju MEA’s context; opšteg siromaštva; lt InefficientNedostatak implementation raspoloživih of i targets funkcionalnih in the field podataka of biodiversity o stanju and protection i potencijalima of natural andbioraznolikosti cultural heritage kao resursa, which were u Millenium identified Development through the GoalsNational kont Environmentalekstu; Action lPlanNeefikasna (NEAP, provedba2003); ciljeva u oblasti biodiverziteta i zaštite prirodnog i kulturnog t Inadequatenasljeđa identifikovanih understanding kroz of ecological Nacionalni and akcioni environmental plan za okolišissues, (NEAP,as well as 2003); involvement THE BIOLOGICAL DIVERSITY AND LANDSCAPE’S IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF STATE

153 lofNeadekvatno institutions and poimanje individuals ekoloških which iaren’t okolinskih referent pitanja, for the management,te involviranje finding nereferentnih solutions andinstitucija environmental i pojedinaca research, u upravljanje, especially when rješavanje it comes i toistraživan biodiversityje problema in B&H; okoliša, a t Lackposebno of connectivity biodiverziteta and poor BiH; co-ordination between governmental and non-governmental

lsectorsNepovezanost and academic, i slaba as well koordinacija as general democratic, između public vladinog, in Bosnia nevladinog and Herzegovina; sektora i t Minorakademske impact i opće and demokratskeengagement of javnosti resor ministiries u Bosni i Hercegovini;at each organisation level and inad-

lequateMinoran positioning uticaj i angažman of biodiveristy resornih issue inministarstava the system of nageneral svim socio-political nivoima organizovanja constitution ofi neadekvatno B&H. pozicioniranje biološke raznolikosti u sistemu opšteg društveno- političkog uređenja u BiH. BIOLOGICALBIOLOŠKA I PEJZAŽNA AND LANDSCAPE’S RAZNOLIKOST DIVERSITY BOSNE IN I BOSNIA ANDHERCEGOVINE HERZEGOVINA U DODIRNIM BY TANGENTIAL SEKTORIMA SECTORS ŠumarstvoForestry UMore Bosni than i Hercegovinione half of B&H’s više od territory polovine is theentu. European Eksploatacija mean regarding šuma wood u Bosni roads, i površinecovered by zauzimajuwoodland and šume appropriate i šumska type whichHercegovini is 8 km jeof roads generalno per 1000 niska, ha of aliterri- je zemljišta,of soil, whereby a najveći most dio of it u are tome low čine forest niske and tory.„mjestimično Hunting activities neumjerena“. based on Saconducted 8 km šumescrubs (UNECE, i šikare 2004). (UNECE, The exploitation 2004). Druga of inventoriesšumskih puteva/1000 are regulated ha by teritorije, entity laws. Bosna The i istaknutawoods in Bosnia karakteristika and Herzegovina su široki is prostori poor in inventoryHercegovina is usually je ispod made evropskog by hunting prosjeka. soci- podgeneral, nedirnutim but it is “from šumama place to place sa unbal- skoro etiesLovne and aktivnosti expert teams. su regulisane entite- potpunoanced“. Bosnia očuvanim and Herzegovina prirodnim stanjem,is below tskim zakonima, a bazirane na inventu- što predstavlja rijetkost na našem kontin- rama, koje su načinila lovačka udruženja i stručnjaci. PoljoprivredaEconomy PremaAfter inpodacima 2001 published za 2001. records (UNECE, (UNECE, 2004) fornarušena, young peoplejer mladi leave ljudi to odlazecities and u gradove abroad, 12%2004), GDP 12% činiof GNP prihod made od gain poljoprivredne in agricultur- searchingi inozemstvo, after u betterpotrazi life. za boljimAfter records životnim from proizvodnje.al production. Domestic Domaći nutritional prehrambeni prod- theuslovima. same year, Prema 33-50% podacima(RS-FB&H) of za arable istu proizvodiucts cover forpokrivaju 35-40% needs,tek 35-40% which potreba, is much landgodinu, remained 33-50% unused. (RS-FBiH) There is obradivogneither reg- štoless jethan mnogo before manje the uwar odnosu (60%). na Except predratni for isterzemljišta on agricultural je ostalo neiskorišteno. enterprises nor I poredmoni- periodpotatoes, (60%). Bosnia Izuzev and Herzegovina krompira, Bosnadoesn’t i toringizvršenog on land agro-ekološkog use, despite agro-ecological zoniranja u Hercegovinaproduce any important ne proizvodi agricultural u dovoljnim prod- zoninig2003. made godini, in 2003. ne postoji registar količinamauct in needed quantity. niti jedan An age od structure važnijih of poljoprivrednih preduzeća, a takođe ni poljoprivrednihpeople employed in agriculture proizvoda. was Starosna changed, monitoring korištenja zemljišta. struktura zaposlenih u poljoprivredi je

EnergetikaEnergetics ByEnergetski tradition, sektor energetic je u sectorBosni ini Hercegovini B&H ought sharenemaju in the ulogu energetic u energetskom sector today. sektoruDespite totradicionalno be its highly important veoma važan economy segment branch todanas. high capacities I pored for visokih the energy kapaciteta production za (UNECE,privrede 2004). (UNECE, The 2004).power Proizvodnjaproduction is basedproizvodnju on water energije resources iz vodenih and coal, resursa Bosnia i mainlyenergije based se on dominantno use of country’s bazira resources na anduglja, Herzegovina Bosna i Hercegovina is obliged to ima join obavezu the uni- –korištenju hydroenergy domaćih and coal, resursa while hidroenergije the alterna- fiedpriključenja european jedinstvenommarket and to produce evropskom “green tivei uglja, source dok of alternativnienergy, such izvorias wind energije, power, energy“tržištu iaccording proizvodnje to EU „zelene Directive energije“ 2001/77/ u sunkao radiation, snaga vjetra,geothermal solarna energy radijacija, and en- EC.skladu sa EU Directive 2001/77/EC. ergygeotermalna of biomass, energija haven’t i energija got any iz significant biomase

TurizamTourism BeforeU predratnom the war, in periodu Bosnia and Bosna Herzegovina i Herce- 1984).Zimskih Hystorical olimpijskih monuments igara from (Sarajevo, medieval weregovina developed je imala capacities razvijene mainly kapacitete for transit and1984). Otoman Istorijski empire, sacral spomenici places and medi- iz tourism, except for massive development be- terranean tourism in Neum used to be the

STATE OF THE BIOLOGICAL DIVERSITY AND LANDSCAPE’S IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF STATE uglavnom za tranzitni turizam, sa srednjovjekovnog i Otomanskog perioda, causeizuzetkom of the Winter jakog Olimpic razvoja Games za (Sarajevo, potrebe mostsvetišta visited i mediteranski touristic destinations. turizam u However, Neumu

154 Bosniabile su and najveće Herzegovina turističke posses high atrakcije. poten- onciljem the territory razvoja of ekoturizma, Federation B&H na području(UNECE, tialMeđutim, for ecotourism, Bosna i Hercegovina respectively sustainable posjeduje 2004)Federacije forseen is BiH the establishment (UNECE, of 2004) new pro- je tourism,visoke potencijale which includes: za razvoj mountain ekoturizma, tourism, tectedplanirana areas uspostava(Una river confluence, novih zaštićenih Igman- rafting,odnosno thermal, održivog cultural, turizma, village što uključuje:and transit Bjelašnicapodručja (slivmountains rijeke nearUne, Sarajevo, planine endemicIgman- tourism.planinski In order turizam, to develop rafting, the ecotourism, termalni, centreBjelašnica Prenj, kod Čvrsnica, Sarajeva, Čabulja endemni etc.). centar kulturalni, seoski, pa i tranzitni turizam. S Prenj, Čvrsnica, Čabulja itd.).

PressuresPritisci na onto biološku biological i pejzažnu and landsca raznolikostpe’s diversity iz privrednih in B&H coming sekto fromra BiH dif- ferent economy sectors Bosna i Hercegovina se karakteriše mineralni resursi, zemljište) čija je značajnim prirodnim resursima eksploatacija u direktnoj vezi sa stanjem Bosnia and Herzegovina is characterized by substantial natural resources comprised by its sadržanim u biološkoj raznolikosti, te biodiverziteta. biodiversity, and other components of nature (water, mineral resources, soil) whose exploita- drugim segmentima prirode (vode, tion is directly related to the biodiversity state. Šumarstvo, lov i ribolov Forestry, hunt and fishery Prirodni resursi Bosne i Hercegovine ratna dešavanja i poslijeratni procesi Theoduvijek civilization su imalidevelopment presudnu in the ulogu region u has tranzicije.been since RaznovrsnostNeolit determined divlje by natural faune re- je sourcesrazvoju ofcivilizacije Bosnia and na Herzegovina. ovom prostoru, The odleading oduvijek role hereby osnova used to razvijenog have forest lovstva,ecosystems, a fordoba even neolita today pathey do are danas. crucial U in tom profit procesu gain for izuzetnomany people bogatstvo in B&H. ihtiofauneToday, forestry osnov in B&H je isšumski definied ekosistemi by war events su imali, and kaoafter-war i danas, period tradicionalnog of transition. The ribolova diversity naof wild slatkim fauna ihas beenvodeću since ulogu ever base u sticanju for hunting, dobiti especially za veliki fishing morskim in traditional vodama. way Obje in bothaktivnosti fresh and imaju ma- rinebroj water. stanovnika Both of those Bosne activities, i Hercegovine. hunting and potrebu fishing, require za razvojem development i uspostavomand establish- mentDanašnju of a monitoring oblast šumarstva system. u Bosni i monitoringa. Hercegovini, međutim, definisala su PoljoprivredaAgriculture, use i of upotreba biological bioloških resources resursaand biotechnology i biotehnologija U našoj zemlji su različiti oblici jstvima su imale ulogu u razvoju In our country, by the tradition, exist diverse forms of agricultural production. In the plain it poljoprivredne proizvodnje tradicionalno herbalnog sektora, koji, u slučajevima is cereals, in the hilly area fruits, and in the mountain area cattle breeding. razvijeni. U ravnicama su bile žitnice, u neodrživog branja i prikupljanja ima Although agricultural activity in Bosnia and Herzegovina isn’t sufficiently developed, there brdskom području voćarstvo, a u efekte na strukturu i stanje prirodnih are still some pressures arising from uncontrolled or over-use of pesticides and fertilisers. planinskom stočarstvo. ekosistema, te značajnog potencijala u There are approximately 5.000 species of higher plants and mushrooms, of which are being upošljavanju kvalifikovane i Iakoused only poljoprivredna 600. Many of these, djelatnost because of nije their medicinal, edible, vitaminous and aromatic nekvalifikovane radne snage. S druge dovoljnofeatures, were razvijena crucial u forBosni the idevelopment Hercegovini, of herbal sector. If a gathering of herbal material strane, potencijaI koji naša zemlja ima u ipakshould postoje be unsustainable, identificirani the structure pritisci, and koji state of natural ecosystems could change. On the održivom razvoju ove privredne grane, prijeother svega,hand, the proizilaze potential iz that nekontrolisane our country could i have if this economy branch is developed in nije dovoljno iskorišten prekomjernesustainable way, is upotrebe not used enough. pesticida i fertilizatora.In B&H, the biotechnology development gets inRazvoj power every biotehnologije day. It relies mainly u Bosnion tradi- i Odtional približno knowledge 5.000 and oblikarepresent viših needed biljaka potential i Hercegovini to promote healthy je sve sorts intenzivniji. and breeds, Velikim which gljivaare well tradicionalno preserved on seour upotrebljavalo territory. oko dijelom se oslanja na tradicionalna znanja, 600 vrsta. Mnoge biljne vrste sa ljekovitim, te predstavlja potencijal u promociji jestivim, vitaminskim i aromatičnim svo- zdravih sorti i pasmina, razvijenih i očuvanih na našem prostoru. STATE OF THE BIOLOGICAL DIVERSITY AND LANDSCAPE’S IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF STATE 155 Energetika,Energetics, industry industrija and i urbanisation urbanizacija Razvoj energetskog sektora naročito u Nepostojanje jasnog i konzistentnog Development of the energetic sector, especially in last 50 years, has been contributing to vis- posljednjih 50 godina je doprinio vidnom okvira održive upotrebe prostora u ible destruction and degradation of entire complexes of diverse habitats (hydro-accumula- uništavanju i degradaciji čitavih posljednjih 50 godina intenzivirano je u kompleksations, thermal različitihpower plants), staništa leaving (hidro-internationallypostdejtonskoj important areas BiH. destroyed Rezultat (Buško ovakvog blato, akumulacije,Popovo polje). termoelektrane)The similar trend pri is čemustill ongoing. su stanja u upotrebi prostornih resursa je uništenaSpecific industrial i čitava development područja od patterns međuna- in B&Hproces over last neuravnotežene100 years (open coal’s urbanizacije. mining, met- rodnogallurgical značajaplants, heavy (Buško industry, blato, chemical Popovo industry, Uporedo processing sa procesom industry), neplanskog have been širenjaseverly polje).changing Sličan the biodiversitytrend nastavlja picture. se i danas. urbanih i ruralnih cjelina teče i izgradnja Lack of clear and consistent framework for the sustainable space use over last 50 years, has Specifični oblici industrijskog razvoja komunikacionih sistema, konverzija became more obvious in B&H after the Daytonpoljoprivrednih Peace Agreement zemljištawas signed. iIt is sve the češćeresult Bosneof unbalanced i Hercegovine urbanisation u posljednjihprocess. Along 100 with the unplanned expansion of urban and rural godina (površinska eksploatacija uglja, šumskih zemljišta, danas posebno i units, evolves construction of a communicationdijelova system, conversion zemlje sa of izuzetnim arable land prirodnim and more topionice,often woodland teška with industrija, outstanding hemijskanatural values. industrija, procesna), u izuzetno značajnoj vrijednostima. mjeri su promijenile sliku biodiverziteta. Tourism and recreation Turizam i rekreacija InspiteI pored ofvisokih its high turističkih touristic potencijala,potentials, this ova economy ška i branch javna in svijest Bosnia rezultiraand Herzegovina zabrinja- is poorlygrana privredeand inadequately u Bosni developed. i Hercegovini The situtation je vajućom is like slikomthat because duž svihof limited rijeka, knowledge saobra- onnedovoljno what these ipotentials neadekvatno are, planning razvijena. of required ćajnica, activities, u gradskim lack of ineeded ruralnim comunal sredinama. infra- structure.Pored slabog There poznavanja is a troublesome potencijala sight along i ourNeuređenost rivers and roads, prostora, in cities and koja villages, je rezultat which isplaniranja the result potrebnihof low ecological aktivnosti, and publicposeban awareness razdvojenosti level. Due to procesathe fact that prostornog physical and i environmentaluticaj na stanje planning ima nepostojanje are separated, potrebne emerges okolinskog disordered planiranja,space that destroys uništava the prirodnu natural picturekomunalne and touristic infrastrukture. potential Niskaof our country. ekolo- sliku i turističke potencijale naše zemlje. STATE OF THE BIOLOGICAL DIVERSITY AND LANDSCAPE’S IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF STATE HutovoHutovo blato (Ramsar blato, touristic site): turistički potential ofpotencijal B&H BiH 156 IZVODBIBLIOGRAPHY IZ BIBLIOGRAFIJE ABSTRACTED

FLORA

tl Beck-MannagettaBeck-Mannagetta G.(1903):G.(1903): Flora Flora Bosne, Bosne, Hercegovine Hercegovine i Novopazarsi Novopazarskogkog Sandžaka, Sandžaka, Gymnospermae Gymnosper- i maeMonocotyledones, i Monocotyledones, I dio Državna I dio Državna štamparija, štamparija, Sarajevo. Sarajevo. lt Beck,Beck, G., (1916): FloraFlora Bosne Bosne i iHercegovine Hercegovine i Novopazarskogi Novopazarskog San Sandžakadžaka 2, 2,Glasn. Glasn. Zem. Zem. Muz. Muz. Sarajevo Sara- jevo7: 52-168. 7: 52-168. lt Beck,Beck, G.,G., Maly, K., & Bjelčić, Ž.Ž. (1974):(1974): FloraFlora Bosne Bosne i iHercego Hercegovine,vine, III, III, IV,Sympetalae IV,Sympetalae 3: 3: 70-81, 70-81, Zem. Zem.Muzej Muzej Bosne Bosne i Hercegovine i Hercegovine (Posebno (Posebno izdanje), izdanje), Sarajevo. Sarajevo. t Bjelčić, Ž., Šilić, Č. (1971): Karakteristične cvjetnice za hercegovački endemni centar l Bjelčić, Ž., Šilić, Č. (1971): Karakteristične cvjetnice za hercegovački endemni centar t Bjelčić, Ž. (1987): Endemi u biljnom svijetu Bosne i Hercegovine i problem zaštite. ANUBiH, l Bjelčić, Ž. (1987): Endemi u biljnom svijetu Bosne i Hercegovine i problem zaštite. ANUBiH, posebna posebnaizdanja, knjigaizdanja, LXXXII, knjiga Odjeljenje LXXXII, prirodnihOdjeljenje i matematičkihprirodnih i matematičkih nauka, knjiga nauka, 14: 95-102, knjiga 14: naučni 95-102, skup naučni“Zaštita skup endema “Zaštita u živom endema svijetu u živomJugoslavije”, svijetu Sarajevo. Jugoslavije”, Sarajevo. t Bogunić, F., Muratović, E., Šiljak-Yakovlev, S. (2006): Chromosomal differentiation between l Bogunić, F., Muratović, E., Šiljak-Yakovlev, S. (2006): Chromosomal differentiation between Pinus Pinusheldreichii heldreichii and Pinus and nigra Pinus. Ann. nigra for. Sci.Ann. 63: for 1 – Sci.8. 63: 1 – 8. t Fiala, F., (1890): Prilozi flore Bosne i Hercegovine. Glasn. Muz. Bosni Herceg (Sarajevo), 3. l Fiala, F., (1890): Prilozi flore Bosne i Hercegovine. Glasn. Muz. Bosni Herceg (Sarajevo), 3. t Grgić, P., (1982): Fitocenoze briofita na vertikalnom profilu Igmana i Bjelašnice. God. Biol. Inst. l Univ.Grgić, u P., Sarajevu, (1982): Fitocenoze 35, 47 – 69. briofita na vertikalnom profilu Igmana i Bjelašnice. God. Biol. Inst. Univ. u Sarajevu, 35, 47 – 69. t Hafner, D., Jasprica, N,.Carić, M. (2000): Epiphytic diatoms on the Nymphaea alba L.leaves lt InHafner, the Sub-Mediterranean D., Jasprica, N,.Carić, wetland. M. (2000): 19 th Epiphytic International diatoms Diatom on the NymphaeaSymposium. alba Irkutsk.Knjiga L.leaves rez- l imea.In the Sub-Mediterranean wetland. 19 th International Diatom Symposium. Irkutsk.Knjiga rezimea. lt Janjić,Janjić, N.N. (1980):(1980): Javljanje Javljanje Frejnove Frejnove jasike jasike i srodnih i srodnih oblika oblika u evropsko-zapadnoazijskoj u evropsko-zapadnoazijskoj populaciji populaciji vrste vrstePopulus Populus tremula tremula L., njihove L., njihove taksonomske taksonomske osobine iosobine spontani i spontanihibridi. hibridi. Radovi Radovi Šum. Šum.Fak. Inst.Fak. Šum.Inst. Šum.Sar., XXV, Sar., sv.XXV, 1 – 2: sv. 1 –1 115, – 2: Sarajevo. 1 – 115, Sarajevo. lt Janjić,Janjić, N., N., (1984): (1984): Sistematika Sistematika poljskog poljskog brijesta brijesta (Ulmus (Ulmus minor minor Mill. Mill. sensu sensu latissimo) latissimo) u Bosni u Bosni i Her- i cegovini.Hercegovini. Radovi Radovi Šum. Šum. Fak. Fak. Inst. Inst. Šum. Šum. Sar., Sar., XXVI, XXVI, 3 3 – 4:4: 1 1 – – 115, 115, Sarajevo. Sarajevo. lt Kutleša,Kutleša, L.,L., Lakušić,Lakušić, R.R. (1964):(1964): FloraFlora ii vegetacija vegetacija poluotoka poluotoka Kleka. Kleka. God. God. Biol. Biol. inst. inst. Univ. Univ. Sarajevu Sarajevu (Sarajevo),(Sarajevo), 17: 61-115. Lakušić, R. (1973): Prirodni sistem populacija i vrsta roda Edraianthus DC. God. Biol. inst. Sara- lt Lakušić, R. (1973): Prirodni sistem populacija i vrsta roda Edraianthus DC. God. Biol. inst. Sarajevo, jevo,posebno posebno izdanje izdanje 26: 1-130, 26: 1-130,Sarajevo. Sarajevo. t Lakušić, R. (1982): Planinske biljke. “Svjetlost“, OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, l Lakušić, R. (1982): Planinske biljke. „Svjetlost“, OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo.Sarajevo. t Lakušić, R., Kutleša, L. (1971): Ekologija endemičnih oblika Lilium bosniacum Beck i l Lakušić, R., Kutleša, L. (1971): Ekologija endemičnih oblika Lilium bosniacum Beck i Lilium Liliumalbanicum albanicum Grsb. Ekologija, Grsb. Ekologija, 6/1: 93-104. 6/1: 93-104. t Maly, K. (1919): Prilozi za floru Bosne i Hercegovine. Glas. Zem. Muz. Bosne. Herceg. 31: 68. l Maly, K. (1919): Prilozi za floru Bosne i Hercegovine. Glas. Zem. Muz. Bosne. Herceg. 31: 68. Sarajevo Sarajevo lt Maly,Maly, K.K. (1920):(1920): Prilozi za floru BosneBosne i i Hercegovine.Hercegovine. Glas. Glas. Ze Zem.m. Muz. Muz. Bosne. Bosne. Herceg. Herceg. 32: 32: 129-139. 129- Sarajevo. 139. Sarajevo. lt Maly,Maly, K.K. (1928):(1928): Prilozi za floru BosneBosne i i Hercegovine.Hercegovine. Glas.Glas. ZeZem.m. Muz. Muz. Bosne. Bosne. Herceg. Herceg. 40: 40: 107-166. 107- 166.Sarajevo Sarajevo lt Maly,Maly, K.K. (1940):(1940): NotizenNotizen zurzur FloraFlora vonvon Bosnien-Hercegovina. Bosnien-Hercegovina. Glas.Glas. Zem.Zem. Muz. Muz. Bosne. Bosne. 52: 52: 21- 21- 46. 46. SarajevoSarajevo lt Međedović,Međedović, S.S. (1976):(1976): CitogenetičkaCitogenetička istraživanjaistraživanja vrstevrste LiliumLilium bosniacum Beck. Beck. Glasnik Glasnik Zemaljskog Zemalj- skogmuzeja muzeja Bosne Bosne i Hercegovine, i Hercegovine, Prirodne Prirodne nauke, nauke,15: 80-89. 15: 80-89. lt Mišić,Mišić, Lj., Lakušić,Lakušić, R. R. (1990): (1990): Livadske Livadske biljke. biljke. IP IP “Svjetlost” “Svjetlost”,, Zavod Zavod za za udžbenike udžbenike i nastavna i nastavna sredstva, sred- stva,Sarajevo; Sarajevo; Zavod Zavod za udžbenike za udžbenike i nastavna i nastavna sredstva, sredstva, Beograd. Beograd. lt Muratović,Muratović, E., Bogunić,Bogunić, F., F., Šoljan, Šoljan, D. D. & &Šiljak-Yakovlev, Šiljak-Yakovlev, S. (2S.005): (2005): Does Does Lilium Lilium bosniacum bosniacum merit meritspecies speciesrank? A rank? classical A classical and molecular-cytogenetic and molecular-cytogenetic analysis. analysis. Plant Sys Planttematics Systematics and Evolution,and Evolution, 252:97- 252:97-109.109. lt Nedović,Nedović, B. (1984):(1984): Ekološko Ekološko - morfološka- morfološka diferencijacija diferencijacija popul populacijaacija vrste vrste Adiantum Adiantum capillus venerisveneris L.L. na na Dinaridima, Dinaridima, Institut Institut zaštite, zaštite, Banja Banja Luka Luka lt RedžićRedžić S. (1994): MorphologicalMorphological variability, variability, ecological, ecological, chorol chorologicogic and and phenological phenological characteristics characteris- of

157 ticsthe ofpopulations the populations of the species of the speciesPotentilla Potentilla tommasiniana tommasiniana F.W. Schultz F.W. in Bosnia Schultz and in Herzegovina.Bosnia and Herze- Studia govina.Botanica Stvdia 12: 219-235. Botanica 12: 219-235.

lt Redžić,Redžić, S.(1997): Some Some taxonomic taxonomic problems problems of of the the Potentilla Potentilla L. genus. L. genus. International International Rosaceae Rosa- 97 ceaeConference, 97 Conference, Edinburgh. Edinburgh. Abstract Book, Abstract 12. Book, 12.

lt Ritter-Studnička,Ritter-Studnička, H. H. (1953): (1953): Prilozi Prilozi za floruza floru Bosne Bosne i Hercegovi i Hercegovinene II. God. II. Biol. God. inst. Biol. Univ. inst. Sarajevu Univ. Sarajevu(Sarajevo), (Sarajevo), 6, 1-2: 21-38. 6, 1-2: 21-38.

lt Šilić,Šilić, Č.Č. (1992-1995):(1992-1995): Spisak biljnih vrsta (Pteridophita i SpeSpermatophyta)rmatophyta) za crvenu knjigu Bosne i Hercegovine.Hercegovine. GZM (PN)(PN) N.S. N.S. sv. sv. 31: 31: 323-367. 323-367. t Šilić, Č. (1979): Acinos Miller. Monografija rodova Satureja L., Calamintha Miller, Micromeria l Šilić, Č. (1979): Acinos Miller. Monografija rodova Satureja L., Calamintha Miller, Micromeria Bentham, Bentham,Acinos Miller Acinos i Clinopodium Miller i Clinopodium L. u flori Jugoslavije. L. u flori Zemaljski Jugoslavije. muzej Zemaljski Bosne i Hercegovinemuzej Bosne i u Hercego-Sarajevu, vineOdjeljenje u Sarajevu, za prirodne Odjeljenje nauke. za Posebno prirodne izdanje: nauke. 262 Posebno – 355, Saraj izdanje:evo. 262 – 355, Sarajevo. Šilić, Č. (1990): Endemične biljke. III izdanje, IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sred- lt Šilić, Č. (1990): Endemične biljke. III izdanje, IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, stva,Sarajevo; Sarajevo; Zavod Zavod za udžbenike za udžbenike i nastavna i nastavna sredstva, sredstva, Beograd. Beograd. t Šilić, Č. (1990): Atlas drveća i grmlja. IV izdanje, IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna l Šilić, Č. (1990): Atlas drveća i grmlja. IV izdanje, IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,sredstva, Sarajevo;Sarajevo; ZavodZavod zaza udžbenike udžbenike i nastavnai nastavna sredstva, sredstva, Beo Beograd.grad. t Šilić, Č. (1990): Šumske zeljaste biljke. IV izdanje, IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna l Šilić, Č. (1990): Šumske zeljaste biljke. IV izdanje, IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,sredstva, Sarajevo;Sarajevo; ZavodZavod zaza udžbenike udžbenike i nastavnai nastavna sredstva, sredstva, Beo Beograd.grad. t Šilić, Č. (1990): Ukrasno drveće i grmlje. IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, l Šilić, Č. (1990): Ukrasno drveće i grmlje. IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo;Sarajevo; Zavod za udžbenikeudžbenike i inastavna nastavna sredstva, sredstva, Beograd. Beograd. t Šilić, Č. (1996): Spisak biljnih vrsta (Pteridophyta i Spermatophyta) za Crvenu knjigu Bosne i l Šilić, Č. (1996): Spisak biljnih vrsta (Pteridophyta i Spermatophyta) za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine. GZM Ns sv. 31 1992_1995, 323-367, Sarajevo Hercegovine. GZM Ns sv. 31 1992_1995, 323-367, Sarajevo t Šoljan, D. (1983): Ekološko-morfološka diferencijacija populacija vrste Edraianthus l Šoljan, D. (1983): Ekološko-morfološka diferencijacija populacija vrste Edraianthus serpyllifolius serpyllifolius(Visiani) DC. God. (Visiani) Biol. Inst. DC. Univerz. God. Biol. u Sarajevu, Inst. Univerz. Vol. 36: 24 u9-258. Sarajevu, Vol. 36: 249-258.

FAUNA

t Bolkay, St. J. (1924): Popis vodozemaca i gmizavaca, koje se nalaze u bos.-herc. Zemalj- l Bolkay, St. J. (1924) : Popis vodozemaca i gmizavaca, koje se nalaze u bos.-herc. Zemaljskom muzeju u skomSarajevu muzeju s morfološkim,biološkim u Srajevu s morfološkim,biološkim i zoogeografskim i zoogeografskim bilješkama. Spomenik bilješkama. Srp. Spomenik Kralj. Akad., Srp. Kralj.Beograd. Akad., Beograd. t Cvijović, M. (1970): Prilog poznavanju faune Acerentomoidea (Protura) na planinama Maglić, l Cvijović, M. (1970): Prilog poznavanju faune Acerentomoidea (Protura) na planinama Maglić, VolujakVolujak i Zelengora. PosebniPosebni otisak otisak iz iz GZM GZM (PN) (PN) NS NS 19: 1931-36.: 31-36. t Cvijović, M. (1984): Fauna Entomobryidae i Sminthuridae (Collembola) i Acerentomoidea (Protu- l Cvijović, M. (1984): Fauna Entomobryidae i Sminthuridae (Collembola) i Acerentomoidea (Protura) u ra)biocenozama u biocenozama u okolini u okolini Sarajeva. Sarajeva. GZM (PN) GZM NS (PN) 23: 113-132. NS 23: 113-132. t Ćutuk, R., Ibrović, M., Kunovac, S., Hasanbegović, A. (2000): Divlja fauna Bosne i Hercegovine, l Ćutuk, R., Ibrović, M., Kunovac, S., Hasanbegović, A. (2000): Divlja fauna Bosne i Hercegovine, Sisari- Sisari-Mammalia. Veterinaria, 49: 453-463. Mammalia. Veterinaria, 49: 453-463. t Dizdarević, M. (1973): Fauna Symphyla i Pauropoda Bosne i Hercegovine. Radovi Akademije na- l ukaDizdarević, i umjetnosti M. (1973): Bosne Fauna i Hercegovine, Symphyla i PauropodaOdjeljenje prirodnihBosne i Herce i matematičkihgovine. Radovi nauka, Akademije 46(13 nauka): 245- i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, 46(13): 245-272. 272. lt Đurović,Đurović, E., Vuković,Vuković, T., T., Pocrnjić, Pocrnjić, Z. Z.(1979) (1979): : Vodozemci Vodozemci Bosne Bosne i Hercegovine. i Hercegovine. Zemaljski Zemaljski muzej muzej BiH, BiH,Sarajevo. Sarajevo. lt Hadžiselimović,Hadžiselimović, R., Hamzić, A.A. (1999):(1999): BiodiverzitetBiodiverzitet i biogeografijai biogeografija riba Bosneriba Bosne i Hercegovine i Hercegovine.. Soroš Sorošfondacija fondacija – Fond – Otvoreno Fond Otvoreno društvo društvo Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Sarajevo. lt Kaćanski,Kaćanski, D. (1976): (1976): A preliminary report of the Plecoptera fauna fauna in Bosnia and Herzegovina. Proc.Biol.Soc.Proc.Biol.Soc. Washington,Washington, 88: 88: 419-422. 419-422.

lt Kotrošan,Kotrošan, D., Mulaomerović,Mulaomerović, J. && Habul,Habul, A.A. (2004):(2004): Ornithology and bird protectionprotection in Bosnia and Herzegovina:Herzegovina: situation andand perspectives.perspectives. Acrocephalus Acrocephalus 25(122): 25(122): 149-152. 149-152.

lt Lelo,Lelo, S. (2000): Revised Revised inventory inventory of of the the butterflies butterflies of Bosniaof Bosnia and and Herzegovina Herzegovina (Insecta: (Insecta: Lepidoptera: Lepidop- tera:Hesperioidea, Hesperioidea, Papilionoidea). Papilionoidea). Natura Natura Croatica, Croatica, Zagreb, Zagreb, 9 (2): 139-156 9 (2): 139-156

lt Lelo,Lelo, S. S. (2006): (2006): Review Review of of the the Mikšić`s Mikšić`s list list of of Dung Dung Beatles Beatles (Insecta: (Insecta: Scarabaeoidea) Scarabaeoidea) in in Bosnia. Bosnia. MultidisciplinaryMultidisciplinary International International Conference Conference on on Europaean Europaean Geoheritage Geoheritage Integration, Integration, ProGeo ProGeo – Sa- – rajevoSarajevo 2006 2006 (with (with 11 th11 ProGeoth ProGeo annual annual meeting), meeting), 22.-28. 22.-28. May, May, Faculty Faculty of of Science Science andand Mathematics,Mathematics, UniversityUniversity of Sarajevo, pp.pp. 28. 28.

lt Marinković-Gospodnetić, Marinković-Gospodnetić, M.M. (1970): Fauna Trichoptera Trichoptera područja Maglić, Volujak i Zelengora. GlasnikGlasnik Zemaljskog muzejamuzeja Bosne Bosne i Hercegovine,i Hercegovine, Sarajevo, Sarajevo, 9: 107-120.9: 107-120.

158 Marinković-Gospodnetić, M. (1971): The species of the genus Drusus in Yugoslavia. Godišnjak tl Marinković-Gospodnetić, M. (1971): The species of the genus Drusus in Yugoslavia. Godišnjak BiološkogBiološkog instituta instituta Univerziteta Univerziteta u u Sarajevu,Sarajevu, 24: 105-109. t Mikšić, S. (1980): Fauna Orthopthera Bosne i Hercegovine. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i l Mikšić, S. (1980): Fauna Orthopthera Bosne i Hercegovine. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine,Hercegovine, Posebna Posebna izdanja, izdanja, knjiga knjiga XLVII,XLVII, OdjeljenjeOdjeljenje Prirodni Prirodnihh i matematičkihi matematičkih nauka, nauka, knjiga knjiga 8., 8., t Mučibabić, S. (1980): Fauna Turbellaria Bosne i Hercegovine. U: Savjetovanje Problemi inventarizacije l Mučibabić, S. (1980): Fauna Turbellaria Bosne i Hercegovine. U: Savjetovanje Problemi inventarizacije životinjskogživotinjskog svijeta svijeta Bosne Bosne i Hercegovine: i Hercegovine: stanje stanje i perspektive. i perspektive. Akademija Akademija nauka i umjetnosti, nauka i umjetnosti, Sarajevo, 1980,Sarajevo, Posebna 1980, izdanja, Posebna knj. izdanja, XLVII, knj. Odjeljenje XLVII, Odjeljenje prirodnih prirodn i matematičkihih i matematičkih nauka, knj.nauka, 8, 43-51. knj. 8, 43-51. lt Obratil,Obratil, S.S. , Matvejev, S. (1989): Predlog “Crvene liste” ugroženihugroženih ptica SR Bosne i Hercegovine.Hercegovine. Naše starine,starine, 18-19:227-235. 18-19:227-235. Obratil, S. (1980): Avifauna Bosne i Hercegovine. Naučni skup “Problemi inventarizacije životinjskog lt Obratil, S. (1980): Avifauna Bosne i Hercegovine. Naučni skup "Problemi inventarizacije životinjskog svijetasvijeta Bosne Bosne ii Hercegovine”,Hercegovine", ANU BiHBiH knj.knj. 47, 47, Odjeljenje Odjeljenje za za pr prirodnihirodnih nauka nauka knj. knj. 8: 8:131-144. 131-144. t Pavlović B. (1989): Naselja suvozemnih Gastropoda i predviđanje broja vrsta i podvrsta mekušaca u l Pavlović B. (1989): Naselja suvozemnih Gastropoda i predviđanje broja vrsta i podvrsta mekušaca u područjupodručju slivasliva Drine. Drine. UU R.Lakušić., M. Dizdarević, P. Grgić,Grgić, B.B. Pavlović, Pavlović, S.S. Redžić Redžić: : Flora ii vegetacijavegetacija višihviših biljaka biljaka ii faunafauna Symphyla,Symphyla, Pauropoda Pauropoda i iMollusca Mollusca u u refugijalno-reliktnimrefugijalno-reliktnim ekosistemima kanjona rijekarijeka Tare,Tare, Pive,Pive, Komarnice,Komarnice, LimaLima i Drine. Glasnik Odjeljenja Odjeljenja prirodnih prirodnih nauka, nauka, Crnogorska Crnogorska akademija aka- demijanauka i naukaumjetnosti, i umjetnosti, 7: 237-281. 7: 237-281. lt Pocrnjić,Pocrnjić, Z., Vuković, T.,T., Šolaja, Šolaja, M. M. ( (1987) 1987): : Problemi Problemi zašt zaštiteite repatih repatih vodozemaca. vodozemaca. Akademija Akademija nauka nauka i iumjetnosti umjetnosti Bosne Bosne i Hercegovine.i Hercegovine. Sarajevo. Sarajevo. lt Popo,Popo, A.,A., 1978: Faunistička monografija Buprestidae Buprestidae SRSR Bosne Bosne i iHercegovine Hercegovine (Coleoptera, (Coleoptera, Sternoxia). Sternoxia). GZMGZM (PN)(PN) NS 17: 249-292249-292 lt Sket,Sket, B.B. (2003):(2003): Životinjski svijet Vjetrenice. U: Lučić, I., VVjetrenicajetrenica –– pogledpogled uu dušudušu zemlje, ArTresor naklada,naklada, Zagreb. Zagreb. lt Sofradžija,Sofradžija, A. (1999): Slatkovodne ribe ribe i kolouste i kolouste Bosne Bosne i Hercegovine i Hercegovine.. Svjetlost, Svjetlost, Sarajevo Sarajevo (u štampi). (u štampi). lt Škrijelj,Škrijelj, R. R. (2002): (2002): Populacije Populacije riba riba neretvanskih neretvanskih jezera: jezera: ihtiološka ihtiološka monografija. monografija. Prirodno-matematičkiPrirodno-matematički fakultetfakultet Univerziteta Univerziteta u u Sarajevu,Sarajevu, Sarajevo.Sarajevo. lt Šoljan,Šoljan, T. T. (1980): (1980): Morska Morska fauna fauna Bosne Bosne i Hercegovine. i Hercegovine. u: Savjetovanje u: Savjetovanje Problemi Problemi inventarizacije inventarizacije živo- tinjskogživotinjskog svijeta svijeta Bosne Bosne i Hercegovine: i Hercegovine: stanje stanje i perspektive, i perspektive, Akademija Akademija nauka nauka i umjetnosti i umjetnosti Bosne Bosne i Her- i cegovine,Hercegovine, Sarajevo, Sarajevo, 21-31, 21-31, Posebna Posebna izdanja, izdanja, knjiga knjigaXLVII, XL odjeljenjeVII, odjeljenje prirodnih prirodnih i matematičkih i matematičkih nauka, knjiganauka, 8. knjiga 8. lt Tanasijević, Tanasijević, M. M. (1970): Fauna Ephemeroptera na na području planinplaninaa Maglić, volujak I Zelengora. GlasnikGlasnik Zemaljskog Zemaljskog muzeja,muzeja, Sarajevo, 9: 179-184. lt Trožić-Borovac,Trožić-Borovac, S. (1997): Diverzitet oribatida u zajednicama vvertikalnogertikalnog profila planine planine Ozren Ozren kod kod Sarajeva.Sarajeva. Magistarski Magistarski rad.rad. Prirodno-matematički fakultetfakultet UniverUniverzitetzitet uu Sarajevu Sarajevu lt Vagner,Vagner, D.D. (1983): Distribucija i ekološka uvjetovanost populacpopulacijaija oligochaeta (Annelida, Clitellata) u tekućicamatekućicama Bosne Bosne ii Hercegovine. Doktorska disertacija.disertacija. SveučiliSveučilištešte uu ZagrebuZagrebu lt Vuković,Vuković, T. (1977): RibeRibe Bosne Bosne i Hercegovinei Hercegovine. Svjetlost,. Svjetlost, Sarajevo. Sarajevo. Živadinović, J. (1980): Mezofauna tla u Bosni i Hercegovini. Akademija nauka i umjetnosti Bosne lt Živadinović, J. (1980): Mezofauna tla u Bosni i Hercegovini. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i iHercegovine, Hercegovine, PosebnaPosebna izdanja,izdanja, knjiga XLVII, OdjeljenjeOdjeljenje PrirodniPrirodnihh ii matematičkihmatematičkih nauka,nauka, knjiga 8.,Savjetovanje8.,Savjetovanje - - Problemi inventarizacije životinjskog svijeta BiHBiH - - stanje stanje i perspektive,i perspektive, pp. pp. 75-81. 75-81.

FUNGIA lt Nimis,Nimis, P.L. P.L. (1996): (1996): Towards Towards a cheklist a cheklist of Mediterranean of Mediterranean lichens lichens.. Bocconea Bocconea 6: 5-17. 6: 5-17. lt Usčuplić,Usčuplić, M. (2004):(2004): Svijet Svijet gljiva, gljiva, ANUBiH, ANUBiH, Sarajevo. Sarajevo. lt Usčuplić,Usčuplić, M., Treštić,Treštić, T. T. (2003): (2003): Gljive Gljive prašumskih prašumskih rezervata rezervata Ravna Ravna vala valana Igmanu na Igmanu i Trstionica i Trstionica pored poredKaknja.- Kaknja.- Radovi Radovi Šumarskog Šumarskog fakulteta fakulteta Univerziteta Univerziteta u Sarajevu, u Sarajevu, No 1. No 1.

EKOSISTEMIECOSYSTEMS I PEJZAŽI AND LANDSCAPES lt Bajić,Bajić, D. D. (1959/1960): (1959/1960): Brdske Brdske i dolinske i dolinske livade i livade pašnjaci i u pašnjaci slivu reka u Une slivu i Sane. reka Radovi Une iPoljoprivrednog Sane. Radovi fakultetaPoljoprivrednog Univerziteta fakulteta u Sarajevu, Univerziteta VIII-IX, u Sarajevu, 10-11, 237-268 VIII-IX, 10-11, 237-268 lt Beck,Beck, M. G. (1901):(1901): DieDie Vegetationsverhltnisse Vegetationsverhltnisse der der illyrischen illyrischen Lnder. Lnder. VerJ. VerJ. yon yon W. Englemann,W. Englemann, Lepizig. Lepizig.

159 Barudanović, S. (2003): Ekološko-vegetacijska diferencijacija lišćarsko-listopadnih šuma planine tl Barudanović, S. (2003): Ekološko-vegetacijska diferencijacija lišćarsko-listopadnih šuma planine Vranice.Vranice. Ph.Thesis, Prirodno-matematičkiPrirodno-matematički fakultet fakultet Univerziteta Univerziteta u Sarajevu,u Sarajevu, 373 373 p. p. t Beck, G. (1888) Die alpine Vegetation der sudbosnisch – herecgovinischen Hochgebirge. Verh. Zool.- l Beck, G. (1888) Die alpine Vegetation der sudbosnisch – herecgovinischen Hochgebirge. Verh. Zool.- Bot.Bot. Ges. Wien. t Bjelčić, Ž. (1966): Vegetacija pretplaninskog pojasa planine Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja l Bjelčić, Ž. (1966): Vegetacija pretplaninskog pojasa planine Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja BosneBosne ii Hercegovine u Sarajevu, V,V, 31-101. 31-101. t Bucalo V, (2002): Tipologija šuma, Šumarski fakultet Banja Luka l Bucalo V, (2002): Tipologija šuma, Šumarski fakultet Banja Luka t Cvijović, J. M, (1982): Naselja Entomobrydae i Sminthuridae (Collembola) u biocenozama kraških l Cvijović, J. M, (1982): Naselja Entomobrydae i Sminthuridae (Collembola) u biocenozama kraških poljapolja jugoistočne jugoistočne Hercegovine. Godišnjak biološkogbiološkog InstitutaInstituta Sa Sarajevo.rajevo. Vol.35. Vol.35. t Dizdarević, M., (1991): Refugijalne i Reliktne karakteristike vrsta Symphyla i Pauropoda u kanjo- l Dizdarević, M., (1991): Refugijalne i Reliktne karakteristike vrsta Symphyla i Pauropoda u kanjonima nimarijek Une.rijek BiltenUne. Bilten društva društva ekologa ekologa B i H, b, B 6. i H,Zbornik b, 6. Zbornik referata ireferata rezimea. i rezimea.Bihać – Sarjevo. Bihać – Sarjevo. t Dizdarević, M., Lakušić, R., Pavlović, D. & Abadžić, S. (1979): Pregled ekosistema planine Vranice u l Dizdarević, M., Lakušić, R., Pavlović, D. & Abadžić, S. (1979): Pregled ekosistema planine Vranice u Bosni.Bosni. Zbornik radovaradova IIII kongresa kongresa ekologa ekologa Jugoslavije, Jugoslavije, knjiga knjiga 1 1:: 435-482. 435-482. t Đug, S. 2003. Diverzitet i konzervacija vegetacije pretplaninskog pojasa planine Vranice. Ph.Thesis. l Đug, S. 2003. Diverzitet i konzervacija vegetacije pretplaninskog pojasa planine Vranice. Ph.Thesis. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. t Fukarek, P. & Stefanović, V. (1958): Prašuma Perućica i njena vegetacija. Radovi Poljoprivredno- l Fukarek, P. & Stefanović, V. (1958): Prašuma Perućica i njena vegetacija. Radovi Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Sarajevu, 3 (3): 93-146. šumarskog fakulteta u Sarajevu, 3 (3): 93-146. t Fukarek, P. (1979): Forest plant communites of Yugoslavia. Proc. Book od Second Congress of ecolo- l gistsFukarek, of Yugoslavia. P. (1979): Zadar-Plitvice, Forest plant communitesBook 1: 55-69. of Yugoslavia.Proc. Book od Second Congress of ecologists of Yugoslavia. Zadar-Plitvice, Book 1: 55-69. t Hafner,D., Trožić-Borovac,S.(2005): Biološki monitoring površinskih voda sliva rijeke Neretve na l područjuHafner,D., FBiH. Trožić-Borovac,S.(2005): .J.P. za”Vodno područje Biološki slivova monitoring Jadranskog površin mora”,skih Mostar. voda Elaborat. sliva rijeke Neretve na području FBiH. .J.P. za”Vodno područje slivova Jadranskog mora”, Mostar. Elaborat. t Hayek, A. (1924-1933): Prodromus florae peninsulae Balcanicae.Band I, II,III, Berlin-Dahlem -Ber- l lin.Hayek, A. (1924-1933): Prodromus florae peninsulae Balcanicae.Band I, II,III, Berlin-Dahlem -Berlin. lt Horvat,Horvat, I. (1960): PretplaninskePretplaninske livade livade i irudine rudine planine planine Vlasic Vlasic u Bosni.u Bosni. Biol. Biol. glasnik, glasnik, 13: 13113-157.: 113-157.

lt Isajev,Isajev, V.,V., Beus,Beus, V.,V., Mataruga,Mataruga, M.M. (2006):(2006): Biodiverzitet zaštićenihzaštićenih područja u Bosni i Hercegovini i njihovnjihov značaj značaj za za konzervaciju. konzervaciju. Zbornik Zbornik radova. radova. Naučna Naučna konferencija: konferenc “Gazdovanjeija: "Gazdovanje šumskim šumskim eko- sistemimaekosistemima nacionalnih nacionalnih parkova parkova i drugih i drugih zaštićenih zaštićenih područja”. područja". Jahorina. Jahorina. lt Kaćanski,Kaćanski, D. D. (1987): (1987): Zaštita endemičnih vrsta Plecoptera u Bosni Bosni i Hercegovini. Zbornik radova ANUBIHANUBIH – PrirodnePrirodne nauke nauke

lt Lakušić,Lakušić, R., R., Redžić, Redžić, S. S.(1989): (1989): Flora Flora i vegetacija i vegetacija vaskularnih vaskularnih biljaka biljaka u refugijalno-reliktnim u refugijalno-reliktnim eko- sistemimaekosistemima kanjona kanjona rijeke rijeke Drine Drine i njenih i njenih pritoka. pritoka. Glasnik Glasnik Odjeljenja Odjeljenja prir. prir. nauka nauka CANU, CANU, 7 7:: 107-205.107-205.

lt Lakušić,Lakušić, R.,R., Redžić, S. (1991): VegetacijaVegetacija refugijalno-reliktnihrefugijalno-reliktnih ekosistemaekosistema sliva rijeke Une. Bilten Društv.Društv. ekol. BiH, B,B, 6: 6 :25-73. 25-73.

lt Lakušić,Lakušić, R. (1970): DieDie Vegetation Vegetation der der sudostlichen sudostlichen Dinariden. Dinariden. Vegetatio Vegetatio 21: 21 321-373.: 321-373.

lt Lakušić,Lakušić, R.R. (1975)(1975) PrirodniPrirodni sistem geobiocenoza nana planinamaplaninama Dinaridima.Dinaridima. God. Biol. inst. Univ. u Sarajevu,Sarajevu, 28 28:: 175-191.

lt Lakušić,Lakušić, R.,R., Bjelčić,Bjelčić, Ž., Šilić, Č., Kutleša, L., Mišić, LJ., Grgić,Grgić, P. (1969): Planinska vegetacija Maglića, VolujakaVolujaka i Zelengore. i Zelengore. Akademija Akademija nauka nauka i umjetnosti i umjetnosti BiH, Posebna BiH, Posebna izdanja, izdanja, knj. XI, knj. Odjeljenje XI, Odjeljenje prirod- nihprirodnih i matematičkih i matematičkih nauka, knj. nauka, 3, Osnovne knj. 3, prirodne Osnovne karakteristike, prirodne karakt floraeristike, i vegetacija flora i nacionalnog vegetacija parkanacionalnog “Sutjeska“, parka 181-187. "Sutjeska", 181-187.

lt Lakušić,Lakušić, R., Grgić, P.,P., Kutleša, Kutleša, L., L., Muratspahić, Muratspahić, D., D., Redžić, Redžić, S., S., Vukorep, Vukorep, Omerović, Omerović, S. (1991): S. (1991): Struktura Struk- turai dinamika i dinamika fitocenoza fitocenoza u ekosistemima u ekosistemima tresetišta tresetišta na planinama na planinama Bosne. Bilten Bosne. društva Bilten ekologa društva BiH, ekologa ser. BiH,A, Vol ser. 7: 35-84,A, Vol Sarajevo 7: 35-84, Sarajevo lt Lakušić,Lakušić, R., R., Pavlović, Pavlović, D., D., Abadžić, Abadžić, S., Grgić S., Grgić P. (1978): P. (1978): Prodromus Prodromus biljnih biljnih zajednica zajednica Bosne i Bosne Herce- i govine.Hercegovine. God. Biol.inst.Univ.u God. Biol.inst.Univ.u Sarajevu, Sarajevu, 30: 5-87 30: (pos.izdanje).5-87 (pos.izdanje). lt Lakušić,Lakušić, R.,R., Pavlović,Pavlović, D.,D., Abadžić,Abadžić, S.,S., KutlešaKutleša L.,L., Mišić,Mišić, Lj.Lj. (1982):(1982): EkosistemiEkosistemi planineplanine Vlašić.Vlašić. Bilten DruštvaDruštva ekologaekologa BiH, serija AA – – Ekološke Ekološke monografije, monografije, 1:1 7-131.: 7-131.

lt Lakušić,Lakušić, R., R., Pavlović-Muratspahić, Pavlović-Muratspahić, D., D., Redžić, Redžić, S. (1982): S. (1982): Vegetacija Veget ekosistemaacija ekosistema kraških kraških polja Herce- polja govine.Hercegovine. Godišnjak Godišnjak Biološkog Biološkog instituta, instituta, 35. 81-92. 35. 81-92.

lt Marinković-Gospodnetić, Marinković-Gospodnetić, M. M. (1981): (1981): Endemični Endemični vodeni vodeni insekti insekti u u Bosni Bosni i i HercegoviniHercegovini – Trihoptere.Trihoptere. Elaborat.Elaborat. BiološkiBiološki institut UniverzitetaUniverziteta uu Sarajevu, Sarajevu, 29-81. 29-81.

lt Mišić,Mišić, Lj.(1984): VegetacijaVegetacija livadalivada i i pašnjaka pašnjaka planine planine Treskavi Treskavice,ce, Doktorska Doktorska teza, teza, PMF PMF Sarajevo. Sarajevo.

lt Pavlović,Pavlović, B. B. P.,P., N.PavlovićN.Pavlović (1999): (1999): BogatstvoBogatstvo limnofaunelimnofaune izvorskimizvorskim oblicima i korišćenje vode izvora. ResursiResursi prirodne vode vode za zapiće piće s ekološkim s ekološkim poreklom. poreklom (M. Matović. (M. ,Matović, N. Bajić). N. Požega, Bajić). Epoha Požega,: 67-72.. Epoha: 67-72.

160 Pavlović, B., 1991: Naselja suvozemnih Gastropoda i predviđanja broja vrsta i podvrsta mekušaca u tl Pavlović, B., 1991: Naselja suvozemnih Gastropoda i predviđanja broja vrsta i podvrsta mekušaca u područjupodručju slivasliva Une. Bilten DruštvaDruštva ekologa ekologa Bosne Bosne i Hercegovine,i Hercegovine, serija serija B, B, br. br. 6. Sarajevo.6. Sarajevo. t Pavlović, B. (1981): Predviđanje broja vrsta i podvrsta u limnofauni Bosne i Hercegovine. Godišnjak l Pavlović, B. (1981): Predviđanje broja vrsta i podvrsta u limnofauni Bosne i Hercegovine. Godišnjak BiološkogBiološkog institute institute Univerziteta u Sarajevu, 34:34: 79-84. 79-84. t Pavlović-Muratspahić, D. (1990): Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti eko- l Pavlović-Muratspahić, D. (1990): Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti sistemaekosistema u zoni u klimatogene zoni klimatogene vegetacije vegetacije hrasta kitnjaka hrasta kitnjakai običnog i graba običnog (Querco-Carpinetum graba (Querco-Carpinetum illyricum Htillyricum et al. 1974), Ht et al.PhD, 1974), Prirodno-matematički PhD, Prirodno-matematički fakultet, fakultet, Sarajevo Sarajevo lt Radević,Radević, M.M. (2003): Kvalitet vode jezera ribnjaka Prnjavor.Prnjavor. ZboZbornikrnik prirodno-matematičkih prirodno-matematičkih nauka, nauka, godinagodina III, III, brojbroj 44 i 5, str. 193-219, Književna zadruga Banjaluka,Banjaluka, Grafo Mark Beograd.Beograd. Radević,M. (2006): jačanje svijesti o životnoj sredini. Zbornik apstrakata 1.međunarodnog kongresa lt Radević,M. (2006): jačanje svijesti o životnoj sredini. Zbornik apstrakata 1.međunarodnog “Ekologija,kongresa „Ekologija, zdravlje, rad, zdravlje, sport“, rad, s. 249 sport“, s.249 t Redžić, S. (1990): Singeneza vegetacije u ekosistemima na vertikalnom profile planine Ozren kod l Redžić, S. (1990): Singeneza vegetacije u ekosistemima na vertikalnom profile planine Ozren kod Sarajeva.Sarajeva. PhD, PhD, Prirodno-matematički fakultet, fakultet, Sarajevo Sarajevo t Redžić, S. ((1999): The syntaxonomical differentiation of the Festuco-Brometea Br.-Bl. & R. Tx. 1943 l Redžić, S. ((1999): The syntaxonomical differentiation of the Festuco-Brometea Br.-Bl. & R. Tx. 1943 ex exKlika Klika & Hadač& Hadač 1944 1944 in the in .the Balkans. Annali Annali di Botanica di Botanica 57: 167- 57:180. 167-180. t Redžić, S. (2003): The syntaxonomy and syngenesis of the Elyno-Seslerietea Br.-Bl. 1948 in the Bal- l Redžić, S. (2003): The syntaxonomy and syngenesis of the Elyno-Seslerietea Br.-Bl. 1948 in the Balkan kanpeninsula. peninsula. Annali Annali di Botanica di Botanica (nuova (nuova serie), serie), 3: 53-74. 3: 53-74. t Redžić, S., Dizdarević, M. (1998): Biogeografska karta Bosne i Hercegovine. Geografski atlas BiH, l Redžić, S., Dizdarević, M. (1998): Biogeografska karta Bosne i Hercegovine. Geografski atlas BiH, “Sejtarija”.“Sejtarija”. Sarajevo Sarajevo t Riter-Studnička H. (1972): Kraška polja BiH. Bot. Jahrb. Syst., 92, 1, Stuttgart. l Riter-Studnička H. (1972): Kraška polja BiH. Bot. Jahrb. Syst., 92, 1, Stuttgart. t Spahić, M. (2001): Prirodna jezera Bosne i Hercegovine. Limnološka monografija. Harfo-Graf, Tu- l Spahić, M. (2001): Prirodna jezera Bosne i Hercegovine. Limnološka monografija. Harfo-Graf, Tuzla, zla,170.p. 170.p. t Stefanović, V., Beus, V., Burlica, Č., Dizdarević, H., Vukorep, I. (1983). Ekološko-vegetacijska re- l Stefanović, V., Beus, V., Burlica, Č., Dizdarević, H., Vukorep, I. (1983). Ekološko-vegetacijska jonizacija Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet, Posebna izdanja 17: 1-49 rejonizacija Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet, Posebna izdanja 17: 1-49 t Šoljan,D.(1987): Vrste roda Campanula L kao indikatori stanja životne sredine, Ekološke monogra- l Šoljan,D.(1987): Vrste roda Campanula L kao indikatori stanja životne sredine, Ekološke monografije, fije, Bilten serija 1987.Sarajevo. Bilten serija 1987.Sarajevo. t Topalić, LJ., Šumatić, N. (2000): Ekološke karakteristike korovske flore zajedniceNardetum strictae l sensuTopalić, lato LJ., na Šumatić, Nišićkoj N.visoravni. (2000): EkološkeHerbološko karakteristike društvo Srbije, korov Šestiske kongres flore zajednice o korovima, Nardetum Zbornik strictae ra- sensu lato na Nišićkoj visoravni. Herbološko društvo Srbije, Šesti kongres o korovima, Zbornik dova,radova, Banja Banja Koviljača, Koviljača, 185-197. 185-197. t Šumatić, N., Topalić, Lj., Pavlović-Muratspahić, D. (2001): Zajednica Polygono-Bidentetum triparti- l Šumatić, N., Topalić, Lj., Pavlović-Muratspahić, D. (2001): Zajednica Polygono-Bidentetum tripartitae tae(W. (W. Koch. Koch. 26) 26) Lohm. Lohm. 50 50 na na Bardači. Bardači. Zbornik Zbornik radova radova Naučnog Naučnog skupa skupa "Zasavica”Zasavica 2001".2001”. Sremska Mitrovica,Mitrovica, 122-128. t Trožić-Borovac, S., Škrijelj, R., Muhamedagić, S. (2004): Hidrobiološke karakteristike hidroakumu- l Trožić-Borovac, S., Škrijelj, R., Muhamedagić, S. (2004): Hidrobiološke karakteristike lacijahidroakumulacija na rijeci Neretvi na rijeciu funkciji Neretvi proizvodnje u funkciji ribe. proizvodnje Radovi Poljoprivrednog ribe. Radovi Poljoprivrednog fakulteta. Univerzitet fakulteta. u Sarajevo,Univerzitet 54: u 70-83 Sarajevo, 54: 70-83

INVAZIVNEINVASIVE VRSTE SPECIES

lt Abadžić,Abadžić, S.S. (1986/87):(1986/87): Prilog poznavanju horologijehorologije ii ekologijeekologije dvijudviju adventivnihadventivnih vrsta vrsta - - EchinocystisEchinocystis lobatalobata (Michx) TorreyTorrey etet Gray ii BidensBidens bipinnata L. L. u u flori flori Bosne Bosne i iHercegovine. Hercegovine. Glasnik Glasnik Zemaljskog Zemaljskog muzejamuzeja Bosne Bosne i Hercegovine, NS 25-26,25-26, 71-77, 71-77, Sarajevo. Sarajevo. lt Bjelčić,Bjelčić, Z.Z. && Stefanović,Stefanović, V.V. (1986):(1986): PhytolaccaPhytolacca americana L. L. u u flori flori i ivegetaciji vegetaciji Bosne Bosne i iHercegovine. Hercegovine. GodišnjakGodišnjak Biol. Inst. Vol.Vol. 39: 39: 5-11, 5-11, Sarajevo. Sarajevo. lt Pehar,Pehar, J. (2005): Vrtlarstvo, Vrtlarstvo, II II izdanje, izdanje, Mostar. Mostar. lt Kovačević,Kovačević, J.J. (1957):(1957): RasprostranjenostRasprostranjenost sjevernoameričkog korovakorova limundžikalimundžika ((Amrosia artemisiifoliaartemisiifo- liaL.) L.) u korovskim u korovskim fitocenozama fitocenozama Srednje Srednje Podravine. Podravine. Godišnjak Godišnjak Biolo Biološkogškog instituta instituta u Sarajevu. u Sarajevu. God. God. X, X,Fasc. Fasc. 1-2, 1-2, 173-176. 173-176. lt Slavnić,Slavnić, Ž. Ž. (1960): (1960): O Ouseljavanju, useljavanju, širenju širenju i odomaćivanju i odomaćivanju nekih nekih adventivnih adventivnih biljaka biljaka u Bosni u i BosniHerce- i govini.Hercegovini. Godišnjak Godišnjak Biološkog Biološkog instituta instituta Univerziteta Univerziteta u Sarajevu, u Saraj XIII,evu, XIII,1-2, 1-2,117-143. 117-143. lt Šarić,Šarić, T. AtlasAtlas korova. korova. V. V. izdanje, izdanje, Pedagoški Pedagoški zavod zavod Sarajevo, Sarajevo, Sarajevo. Sarajevo. lt Šarić,Šarić, T., T., Đikić, M, Gadžo, D, Elezović, Z. (2000): PromjenePromjene kokorovskerovske flore uu BiHBiH podpod uticajemuticajem agrotehnike.agrotehnike. HerbologijaHerbologija Vol. I, br.br. 1: 1: 15-26, 15-26, Sarajevo. Sarajevo.

161 Šilić, Č., Abadžić, S. (2000): Prilog poznavanju neofitske flore Bosne i Hercegovine. Herbologija Vol. lt Šilić, Č., Abadžić, S. (2000): Prilog poznavanju neofitske flore Bosne i Hercegovine. Herbologija Vol. I, I,br. br. 1: 1: 29-39, 29-39, Sarajevo. Sarajevo. t Šoljan, D., Muratović, E. (2004): Rasprostranjenost vrste Ambrosia artemisiifolia L. Bosni i Herce- l Šoljan, D., Muratović, E. (2004): Rasprostranjenost vrste Ambrosia artemisiifolia L. Bosni i Hercegovini goviniII.). Herbologija II.). Herbologija Vol. 5, No.Vol. 1: 5, 1-5, No. Sarajevo. 1: 1-5, Sarajevo. t Šoljan, D., Abadžić, S., Muratović, E. (2003): Neophytes in flora of Bosnia and Herzegovina. Third l Šoljan, D., Abadžić, S., Muratović, E. (2003): Neophytes in flora of Bosnia and Herzegovina. Third InternationalInternational Balkan BotanicalBotanical Congress, Congress, Abstracts: Abstracts: 197, 197, Saraje Sarajevo.vo. t Šumatić, N. (1990): Korovsk avegetacija sjeveroistočne Bosne. Naučni skup “Populacija, vrsta, bioce- l Šumatić, N. (1990): Korovsk avegetacija sjeveroistočne Bosne. Naučni skup „Populacija, vrsta, noza“,biocenoza“, Rezimei Rezimei referata, referata, str. 69, str. Sarajevo. 69, Sarajevo. t Topalić-Trivunović, Lj., Šumatić, N. (2004): Reynoutria japonica Houtt. – invasive species in ruderal l Topalić-Trivunović, Lj., Šumatić, N. (2004): Reynoutria japonica Houtt. – invasive species in ruderal floraflora ofof BanjaBanja Luka. Luka. Acta Acta herbologica, herbologica, Vol. Vol. 13, 13, No.1, No.1, 13-18. 13-18.

162 SADRŽAJ: Biozemljopisne značajke bosne i hercegovine ...... 14 Paleozoološki nalazi u Bosni i Hercegovini ...... 15 RAZNOLIKOST VRSTA ...... 19 RAZNOLIKOST FLORE ...... 20 Raznolikost cijanobakterija i algi ...... 20 Raznolikost vaskularne flore ...... 21 Raznolikost Bryophyta ...... 22 Raznolikost Pteridophyta...... 24 Raznolikost Spermatophyta ...... 25 Endemična flora bosne i hercegovine ...... 28 Alohtona flora ...... 32 GLOBALNA RAZNOLIKOST FAUNE ...... 35 Raznolikost faune u Bosni i Hercegovini ...... 35 Raznolikost beskralježnjaka ...... 36 Značajke bioraznolikosti limnofaune ...... 38 Raznolikost kralježnjaka ...... 42 Raznolikost riba (Pisces) ...... 42 Raznolikost ptica ...... 48 Raznolikost sisavaca ...... 50 Raznolikost gljiva i lišajeva ...... 53 Raznolikost gljiva i lišajeva ...... 55 RAZNOLIKOST KRAJOBRAZA ...... 61 Mediteranski pejzaži bosne i hercegovine ...... 63 Submediteranski krajobrazi bosne i hercegovine ...... 68 Mediteransko–brdski (montani) krajobrazi bosne i hercegovine...... 60 Gorski krajobrazi bosne i hercegovine ...... 63 Brdski krajobrazi bosne i hercegovine ...... 73 Peripanonski krajobrazi bosne i hercegovine ...... 75 Panonski krajobrazi bosne i hercegovine ...... 77

SPECIFIČNI KRAJOBRAZI BOSNE I HERCEGOVINE ...... 81 Visokoplaninski krajobrazi bosne i hercegovine...... 81 Refugijumi glacijalne flore i faune ...... 83 Reliktno-refugijalni krajobrazi bosne i hercegovine ...... 91 Krajobrazi reliktno-refugijalnih ekosustava u klisurama i kanjonima bosanskohercegovačkih rijeka...... 98 Refugijalni i reliktni ekosustavi u slivnom području rijeke Une ...... 99 Refugijalni i reliktni ekosustavi u slivnom području rijeke Vrbas ...... 102 Refugijalni i reliktni ekosustavi u slivnom području rijeke Bosne i njenih pritoka ...... 105 Refugijumi peripanonskog područja ...... 110 Refugijalni i reliktni ekosustavi u slivnom području rijeke Drine i njenih pritoka ...... 111 Refugijalni i reliktni ekosustavi u slivnom području rijeke Neretve ...... 114 Močvarni krajobrazi bosne i hercegovine ...... 118 Krajobrazi kraških polja bosne i hercegovine...... 123 GENETIČKA RAZNOLIKOST ...... 131 Biljni genetički resursi Bosne i Hercegovine...... 131 Genetička raznolikost autohtonih pasmina domaćih životinja ...... 133 Tradicionalne biotehnologije ...... 134 INVAZIVNE VRSTE U BOSNI I HERCEGOVINI ...... 139 Invazivne biljne vrste ...... 139 Invazivne vrste životinja ...... 141 STANJE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI ...... 143 Upravljanje biološkom i krajobraznom raznolikošću bosni i hercegovini ...... 145 OCJENA PROCESA UPRAVLJANJA BIOLOŠKOM RAZNOLIKOŠĆU U BOSNI I HERCEGOVINI ...... 153 BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOSTBOSNE I HERCEGOVINE U DODIRNIM SEKTORIMA ...... 154