View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE
provided by Croatian Digital Thesis Repository
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ MENADŢMENT TURIZMA I SPORTA
VERONIKA SRNEC
ARISTOKRATSKA OBITELJ ZRINSKI I NJIHOV ZNAČAJ
U TURIZMU MEĐIMURJA DANAS
ZAVRŠNI RAD
ČAKOVEC, 2017.
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU
STRUČNI STUDIJ MENADŢMENT TURIZMA I SPORTA
VERONIKA SRNEC
ARISTOKRATSKA OBITELJ ZRINSKI I NJIHOV ZNAČAJ
U TURIZMU MEĐIMURJA DANAS
ARISTOCRATIC FAMILY ZRINSKI AND THEIR
SIGNIFICANCE IN TOURISM MEĐIMURJA TODAY
ZAVRŠNI RAD
Mentor: mr. sc. Vladimir Kalšan
ČAKOVEC, 2017.
Zahvala
Zahvaljujem se svima koji su mi tijekom mojega života bili velika podrška u svim trenucima.
Saţetak
Ovaj se rad bavi aristokratskom obitelji Zrinski i njihovom ulogom u turizmu MeĎimurja. Govori o razdoblju izmeĎu 16. i 17. stoljeća. Obuhvaća vrijeme dolaska Nikole IV. Zrinskog u posjed MeĎimurja te redom članove obitelji Jurja IV., Jurja V. i Nikole VI. te razdoblje Nikole VII. Čakovečkog i Petra IV. Razdoblje Nikole IV. Zrinskog obilježila je dogradnja kompleksa utvrde Zrinskih i gradnja mauzoleja. Ključnu ulogu imao je u Sigetskoj bitci. Nakon njegove smrti obitelj predvodi Juraj IV. koji je bio vrsni političar i ratnik, posebice u teškim vremenima obrane MeĎimurja od napada Osmanlija. Za vrijeme njegova života u MeĎimurju je smještena prva tiskara te je uveden protestantizam u MeĎimurje. Nakon njegove smrti na čelo obitelji dolazi Nikola VI. koji je istaknuti kalvinist i sudjeluje u ratovima protiv Osmanlija. Juraj V., sin grofa Jurja IV., vraća rimokatoličanstvo u MeĎimurje. Zadnju generaciju Zrinskih − Nikolu VII. i Petra IV., obilježio je Zrinsko-frankopanski ustanak. Bečki apsolutizam i centralizam često dovode hrvatske i ugarske velikaše u nepovoljan položaj. Bečki dvor guši ustanak. Obitelj Zrinski imala je važan vojni značaj, članovi obitelji su bili poznati političari, ekonomisti, književnici i pomagatelji crkvi. U razdoblju od 16. do 17. stoljeća postaju najmoćnija velikaška obitelj. Zrinski su za sobom ostavili materijalne i nematerijalne spomenike na kojima leži turističko atraktivna osnova za razvoj turizma MeĎimurja. U današnjem Starome gradu Zrinskih u Čakovcu smješten je Muzej MeĎimurja koji ne promiče samo ostavštinu Zrinskih, već i tradiciju i nasljeĎe od prapovijesti do danas. Uz ponudu muzeja, proteklih godina razvijaju se različiti projekti koji predstavljaju poboljšanje turističke ponude MeĎimurja i Čakovca, a vezani su uz temu Zrinskih. Uz projekte, veliku ulogu u promociji imaju turističke zajednice grada i županije te graĎanska udruga „Zrinska garda Čakovec“.
Ključne riječi: Zrinski, turistička atrakcija, valorizacija, MeĎimurje, projekti, turizam
Sadrţaj
Saţetak
1. Uvod ...... 6
2. Obitelj Zrinski ...... 7
2.1. Porijeklo obitelji Zrinski ...... 7
2.2. Ţivot Nikole Zrinskog Sigetskog ...... 7
2.3. Nikola IV. Zrinski ...... 8
2.4. Juraj IV. Zrinski − doba ratovanja, trgovine i protestantizma ...... 10
2.4.1. Ekonomska i politička vaţnost Jurja IV. Zrinskog...... 10
2.4.2. Porezi i trgovina na teritoriju Zrinskih ...... 10
2.4.3. Vojni značaj Jurja IV...... 11
2.4.4. Legrad obrambena utvrda ...... 11
2.4.5. Protestantizam u MeĎimurju ...... 11
2.4.6. Značaj tiskarstva u vrijeme Jurja IV...... 12
2.5. Nikola VI. i Juraj V. Zrinski ...... 13
2.6. Nikola VII. Zrinski i Petar IV. Zrinski ...... 13
2.7. Petar IV. Zrinski ...... 14
2.7.1. Novi Zrin ...... 15
2.7.2. Franjevci u Čakovcu ...... 15
3. Zrinsko-frankopanski ustanak i simbol protiv Habsburgovaca – politička i vojna previranja ...... 16
3.1. Zrinski i ustanak protiv politike Habsburgovaca ...... 16
3.2. Nestanak Zrinskih s povijesne scene ...... 17
4. Graditeljska baština Zrinskih u MeĎimurju ...... 18
4.1. Stari grad Čakovec ...... 18
4.2. Pavlinski samostan u Šenkovcu te kompleks mauzoleja ...... 19
5. Knjiţevnost i Zriniana ...... 20
5.1. Zriniana i zrinsko-frankopanski knjiţevni krug ...... 20
6. Značaj obitelji Zrinski u razvoju turizma na području MeĎimurja i Hrvatske ...... 22
6.1. Materijalna baština Zrinskih iskorištena u turističke svrhe ...... 22
6.1.1. Muzej MeĎimurja ...... 22
6.1.2. Ostali materijalni resursi ...... 23
6.2. Nematerijalna baština Zrinskih ...... 24
6.3. Materijalna i nematerijalna baština u Hrvatskoj ...... 25
6.4. Turistički projekti vezani uz temu Zrinskih ...... 26
6.4.1. Projekt „Putovi Zrinskih“ ...... 26
6.4.2. Projekt obnove fortifikacije Staroga grada Zrinskih u Čakovcu ...... 27
6.4.3. Projekt revitalizacije pavlinskog kompleksa u Šenkovcu ...... 27
7. Promocija i strategija razvoja turizma bazirana na temi obitelji Zrinski ...... 28
7.1. Promocija kulturnog turizma ...... 28
8. Zaključak ...... 30
Literatura ...... 31
Prilozi ...... 34
Popis slika ...... 34
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
1. Uvod
Ovaj rad proučava i analizira obitelj Zrinski koja je bila jedna od značajnih obitelji, a posebice je obiljeţila 16. i 17. stoljeće u Hrvatskoj i u MeĎimurju. Bila je pokretač razvoja u feudalnom sustavu Habsburške Monarhije. Svaki od članova obitelji istaknuo se po svojim zaslugama u vojnom, ekonomskom i političkom smislu. Prvi istaknuti Zrinski u MeĎimurju bio je Nikola IV. Zrinski. On dobiva MeĎimurje 1546. godine. Gradi mauzolej u Šenkovcu i preureĎuje utvrdu u Čakovcu. Posebno se istaknuo u Sigetskoj bitci 1566. godine. Nakon njegove smrti Čakovec preuzima njegov sin Juraj IV. Bio je zagovornik protestantizma, ekonomski je unaprijedio MeĎimurje, izgradio je sustav vojne obrane (uzduţ granice s MaĎarskom) i doveo je tiskaru u MeĎimurje.
Sljedeće dvije generacije Zrinskih obuhvaća razdoblje Nikole VII. i Petra IV. Bili su knjiţevnici, utemeljitelji knjiţnice Zriniane, vojni stratezi te vrsni političari. Sudjelovali su u Zrinsko-frankopanskom ustanku velikaša protiv kralja Leopolda I. Nikola VII. umire u lovu na vepra, dok Petar biva smaknut od strane bečkog dvora.
U Čakovcu se danas još uvijek sačuvao dvorac Zrinskih u kojem se sada nalazi Muzej MeĎimurja. Sve se više ulaţe u obnovu kompleksa cijele tvrĎave te ostalih materijalnih spomenika Zrinskih. Od strane muzeja organizirani su različiti projekti koji upotpunjuju turističku ponudu. Uz muzej, veliku ulogu u razvoju turizma imaju turističke zajednice koje u svojim strategijama ističu utvrdu u Čakovcu kao dio materijalne kulturne baštine. Treba istaknuti i ostale turističke subjekte, kao i udruge graĎana koji doprinose promociji turizma.
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 6
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
2. Obitelj Zrinski
2.1. Porijeklo obitelji Zrinski
Obitelj Zrinski porijeklom potječe od obitelji Šubić koja se spominje sredinom 11. stoljeća u vrijeme Petra Krešimira IV. Šubići u 13. stoljeću dobivaju nazive kneţeva u Dalmaciji. Kralj Bela IV. zbog njihovih zasluga daruje im ţupu Bribir i time postaju feudalci s pravom nasljedstva. Zrinski dobivaju 1347. godine posjede Zrin, Pedalj i
Stupicu. Od tada se nazivaju Zrinskima. (Kalšan 2006)
2.2. Ţivot Nikole Zrinskog Sigetskog
Nikola IV. roĎen je u Ozlju 1506. godine. Kroz svoj ţivot Nikola Zrinski se dvaput ţenio. Prva ţena mu je bila Katarina Frankopan iz velikaške obitelji. Nikola Zrinski Sigetski i Stjepan II. Frankopan sklopili su tada ugovor o meĎusobnom nasljeĎivanju i o zajednici dobara. Svoju vlast, nakon smrti Stjepana II. Frankopana, Zrinski je proširio na ukupno 42 grada i posjeda. U Češkoj se ţeni po drugi put s Evom von Rosenberg. (Kalšan, 2006)
Slika 1. Nikola Zrinski Sigetski
Izvor: http://www.historiografija.hr/files/webimg/NSZrinski.jpg
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 7
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
2.3. Nikola IV. Zrinski
Nikola IV. Zrinski kroz svoj je ţivot obnašao neke od vaţnijih duţnosti za područje koje je stalno bilo ugroţeno napadima Turaka. Bio je hrvatski ban petnaest godina, točnije od 1542. do 1557. godine. Istaknuo se u bitci kod Pešte. Nikola IV. Zrinski Sigetski pomaţe princu Joakimu i rastjeruje tursku vojsku sa svojih 500 vojnika. Ta je bitka završila neuspješno za kršćansku vojsku, ali je za Nikolu značila prekretnicu u daljnjim političkim i vojnim zbivanjima u njegovu ţivotu, a posebice u Hrvatskoj. (Kalšan, 2006)
Nikola Zrinski Sigetski je proglašen glavnim zapovjednikom MaĎarske juţno od Dunava u svibnju 1563. godine. Kralju je bilo vaţno imati dobrog kapetana, zapovjednika i stratega na tom području jer su se Osmanlije sve više pribliţavale iz tog pravca prema području Austrije, tadašnjem srcu Monarhije. TvrĎava Siget bila je glavno zapovjedništvo za to područje te je kralju bilo od izričite vaţnosti sačuvati taj prostor. (Kalšan, 2006)
Slika 2. Prikaz Sigeta
Izvor: (Mijatović, 2010)
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 8
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
Svjestan novih opasnosti, 28. svibnja 1563. godine kralj odabire Nikolu IV. Zrinskog kao branitelja i kapetana juţno od Dunava. Tim potezom kralj je htio imati pouzdanu osobu za koju je znao da će se moći suprotstaviti Osmanlijama. Habsburška Monarhija sakuplja novac koji će iskoristiti u obrani te će tako pomoći u financiranju vojnika. Nikola IV. svjestan opasnosti koje mu prijete, priprema se na opsadu i u travnju 1566. godine sastavlja oporuku pisanu na latinskom jeziku. (Mijatović, 2010)
Nikola IV. Zrinski bio je vrlo sposoban ratnik, zapovjednik i strateg koji je znao ratovati s Turcima. Turci su bili ogorčeni zbog njegovih pobjeda jer je često sa svojom vojskom porazio veliki broj turskih vojnika, iako je broj njegove vojske bio manji. Siget je bio njegovo zadnje bojište. Štiteći sebe, svoje ljude i posjede časno je izgubio svoj ţivot. Velike probleme stvarala mu je carska kruna koja je nedovoljno štitila hrvatske krajeve od turske opasnosti. U sljedećim godinama potomci Zrinskih bit će primorani suprotstavljati se carskoj kruni kako bi spasili svoja područja od turskih osvajanja.
Slika 3. Oton Iveković − Posljednji juriš Zrinskog
Izvor: http://croatiarediviva.com/wp-content/uploads/2016/06/Nikola_Subic_Zrinski_1508-1566- 300x216.jpg
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 9
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
2.4. Juraj IV. Zrinski − doba ratovanja, trgovine i protestantizma
Razdoblje Jurja IV. Zrinskog bilo je vrijeme turskih prodiranja u MeĎimurje, trgovinskog procvata MeĎimurja kao glavnog prometnog pravca za povezivanje sjevera Ugarske, Slavonije s juţnom Dalmacijom te Bakra i priobalnog prostora.
2.4.1 Ekonomska i politička vaţnost Jurja IV. Zrinskog
Razdoblje Nikole Zrinskog Sigetskog i Jurja IV. Zrinskog obiljeţila su stalna ratovanja s Osmanlijama. Za vrijeme vladavine Jurja IV. i njegova brata Nikole, njihov se teritorij prostire od utvrde Monyoròkerèka u MaĎarskoj do Jadranskog mora. Najznačajnije utvrde u vrijeme vladavine Jurja IV. bile su MeĎimurje i Čakovec kao središte njihovih posjeda te grad Ozalj u kojem je većinu ţivota boravio Nikola Zrinski. Prodiranje Osmanlija i napadanje MeĎimurja prisilili su Jurja IV. da neko vrijeme boravi u gradu Monyoròkerèku u MaĎarskoj. Njegova politička i ekonomska moć raste s veličinom njegova teritorija, a time mu raste i vaţnost naspram Hrvatsko-slavonskog i Ugarskog sabora. Teritorij Jurja IV. zauzimao je područja pod jurisdikcijom Ugarskog i Hrvatsko- Slavonskog Kraljevstva. Prodorom Osmanlija trgovina se seli s tih područja na posjede Zrinskih. (Štefanec, 2001)
MeĎimurje je tada bilo najznačajnije područje zbog proizvodnje hrane. Zaslugom Nikole Zrinskog Sigetskog dobivaju osloboĎenje od plaćanja poreza na dvanaest godina. Plemenitaši naseljavaju ovo područje s kmetovima. (Štefanec, 2001)
2.4.2. Porezi i trgovina na teritoriju Zrinskih
Mreţa trgovačkih putova kroz Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo za plemiće i aristokrate značila je veliku ekonomsku moć. Glavnina trgovine prolazila je Dunavskim putem i Ljubljanskom cestom. Za MeĎimurje je bila vaţnija Ljubljanska cesta. U prvoj polovici 16. stoljeća sva je trgovina išla preko Ljubljane i Ptuja prema sjevernoj Italiji. U tim gradovima svoju su robu najčešće prodavali talijanski trgovci. Najviše poreznih davanja ubiralo se na carinarnicama u Nedelišću gdje je postotak iznosio 49,7 %, 15,4 % u Varaţdinu, 19,1 % u Rudersdorfu i 8,8 % u Murskoj Soboti. To je osiguravalo Zrinskima izravan dobitak iz poreza u prvoj polovici 16. stoljeća. (Štefanec, 2001)
Sredstva koja su se prikupljala putem različitih poreza omogućila su im ekonomsko osamostaljivanje. Usprkos ratovanju, to je dovelo do osnaţivanja obitelji. Na teritoriju
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 10
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas obitelji Zrinski nametnuti su različiti porezi. Jedan od tih poreza bila je crkvena desetina. Ona se uplaćivala Kaptolu, no hrvatski i ugarski vlastelini mogli su dobiti povlasticu vječnog zakupa desetine od strane Crkve. Godišnje su morali dati Kaptolu jedan manji iznos od desetine koja je pripadala Crkvi. Godine 1550. Nikola Zrinski Sigetski dobio je u vječiti zakup desetinu. Osim ovog poreza ubirale su se tridesetnice na granici Štajerske i Ugarske. Taj je porez utjecao na Zrinske jer su imali posjede diljem granica. (Štefanec, 2001)
2.4.3. Vojni značaj Jurja IV.
Na granici s MaĎarskom Juraj IV. gradi obrambeni sustav. Taj se sustav naziva bajčvarska granica. Obrambeni sustav sastojao se od utvrda Legrad, Molnari i šest kastela te obrambenih vojvodata na granicama. Osmanlije su dva puta uspjele doći u MeĎimurje. Oko dvije tisuće stanovnika odvedeno je u ropstvo i nastalo je puno štete paljenjem njihovih kuća. Zbog lakše obrane Zrinski su izgradili Legrad, utvrdu koja se nalazila na području ušća Mure u Dravu. U vrijeme Jurja IV. ratni su pohodi bili uobičajeni jer bi tako mogli pljačkati turska područja. Nije bilo utvrĎenih granica, stoga je bilo lakše prodirati u granična područja u kojima nisu ni jedna od strana imale utjecaj. (Kalšan, 2006)
Krajem 16. stoljeća bitke su voĎene neprestano. Osvajanjem Kaniţe 1600. godine bilo je ugroţeno cijelo MeĎimurje i područje zapadne MaĎarske.
2.4.4. Legrad − obrambena utvrda
Legrad je utvrda koja se nalazila na području pritoka rijeke Mure u Dravu. Legrad se nalazio u području MeĎimurja sve do 1710. godine. Ovo je područje bilo močvarno. Utvrda je bila četvrtastog oblika s polukruţnim bastionima na kutovima graĎevine. Imala je dva izlaza, a utvrdu je okruţivala voda. (Feletar, 2011)
2.4.5. Protestantizam u MeĎimurju
Zbog sve većeg slabljenja utjecaja Crkve i iskrivljavanja njezine svrhe, pojavljuje se pokret reformacije. Protestantizam se postepeno širio iz područja Njemačke prema Ugarskoj, a zatim u kraljevine Slavoniju i Hrvatsku. Neki od razloga za širenje protestantizma mogu se pronaći u slabljenju crkvene moći, poraz u bitci na Mohačkom
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 11
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas polju 1526. godine te načela iz Augsburškog mirovnog ugovora iz 1555. godine. U MeĎimurju dolaskom Jurja IV. na vlast počinje se širiti protestantizam. (Štefanec, 2001)
Zrinski je Crkvu gledao kao konkurenciju. Nakon prodiranja turskih vojnika sve više na zapad, jedini veleposjednik uz Zrinske bila je Crkva. Pavlini su drţali najviše zemlje od svih crkvenih redova. Zemlja je za Zrinske bila izvor prihoda. Neke preinake doţivjele su rimokatoličke crkve koje se preureĎuju u protestantske, no kršćanski svećenici nisu bili protjerani iz MeĎimurja. Protestantska učenja su se prenosila iz knjiga koje su bile tiskane u MeĎimurju nakon dolaska tiskare.
2.4.6. Značaj tiskarstva u vrijeme Jurja IV.
Razvoj protestantizma na području Ugarske i Hrvatske doprinio je razvoju tiskarstva na ovom području. Tiskari su uglavnom tiskali knjige vezane za protestantsko učenje. Jurjev otac, Nikola IV. Zrinski, volio je protestantske knjige koje je često dobivao na poklon od prijatelja plemića. Godine 1570. Juraj IV. Zrinski priznaje da je protestant, a četiri godine kasnije na svoje imanje poziva tiskara Rudolfa Hoffhaltera. Smjestio ga je u Nedelišće koje je u doba Jurja IV. bilo jedno od najvaţnijih središta za obitelj. Godine 1574. u toj se tiskari tiskala knjiga pod nazivom „Decretum“ u prijevodu Ivana Pergošića. U toj se knjizi nalazi skup svih zakona vezanih za maĎarsko i hrvatsko običajno feudalno pravo. (Kalšan, 2006)
Slika 4. Prikaz naslovne strane knjige Decretum
Izvor: (Kalšan, 2006)
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 12
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
Iako je stanovništvo na tom području bilo nepismeno, upravo zbog razvoja tiskarstva i tiskanja protestantskih knjiga, širio se protestantizam. Za njega je ova tiskara predstavljala način na koji moţe iskazati svoju povezanost s protestantizmom. (Štefanec, 2001)
2.5. Nikola VI. i Juraj V. Zrinski
Prvi nasljednik nakon Juraja IV. Zrinskog bio je Nikola VI. Rodio se 1570. godine i uglavnom je boravio u Čakovcu. Godine 1608. postaje zaladskim ţupanom. Bio je istaknuti protestant, evangelist. Borio se za prava protestanata na Hrvatsko-slavonskom saboru često traţeći od Sabora slobodu vjeroispovijesti. Umro je 1625. godine u Čakovcu.
Juraj V. Zrinski naslijedio je svog brata nakon njegove smrti. Rodio se u Čakovcu 1599. godine i bio je sin druge ţene Jurja IV. Zrinskog. Oţenio se u dvadesetoj godini ţivota s aristokratkinjom porijeklom iz MaĎarske, Katarinom Sèchy. Bila je bliska s pavlinima u Šenkovcu i zahvaljujući njima Juraj V. prešao je na rimokatoličanstvo. Hrvatsko- slavonski sabor ga je imenovao za bana 1521. godine. Na koncu svog ţivota sudjelovao je u Tridesetogodišnjem ratu. Umro je vrlo mlad u taboru kod Bratislave u Češkoj. (Kalšan, 2006)
2.6. Nikola VII. Zrinski i Petar IV. Zrinski
Nakon smrti Jurja V. u Čakovcu ostaju ţivjeti njegova ţena Katarina Sechy i dvojica maloljetnih sinova, Nikola VII. i Petar IV. Zrinski. Njihova majka ubrzo se preudaje za Nikolu Malakoczyja. Kako su Petar i Nikola ostali jedini muški nasljednici, kralj Ferdinand im dodjeljuje skrbnike koji se brinu o njima, ali i o njihovim imanjima i svim bogatstvima. Odvedeni su na isusovačko sveučilište u Grazu, a tri godine kasnije u Trnavu blizu Poţuna. Nikola VII. Zrinski vodio je spor sa svojim bratom Petrom IV. oko dodjele imanja nakon smrti strine Elizabete Sechy. Kasnijim dogovorom Nikola VII. preuzeo je MeĎimurje, Vrbovec, Preseku, Rakovec i kuće u Zagrebu i Beču, dok je Petar dobio priobalna i vinodolska imanja, uključujući i grad Ozalj. Nikola VII. dvaput se ţenio. Prvi puta groficom Euzebijom Drašković, a drugi puta barunicom Sofijom Löbl. Nikola VII. već 1645. godine preuzima titulu zaladskog ţupana.
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 13
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
Kao i Zrinski, Nikola nosi titule kapetana Legrada, tajnog savjetnika kralja i njegovog glavnog konjušara. Zbog ratnih zasluga u borbama protiv Osmanlija i zasluga u gušenju pobuna meĎu maĎarskim plemstvom 1647. godine, kralj ga imenuje banom Kraljevine Hrvatske. Nikola VII. sudjelovao je u Tridesetogodišnjem ratu. (Kalšan, 2006)
2.7. Petar IV. Zrinski
Nikolu IV. Zrinskog na čelu obitelji naslijedio je Petar IV. Nakon smrti brata, svoj centar iz Ozlja premjestio je u Čakovec. Oţenio se Anom Katarinom Frankopan 1641. godine i imali su četvero djece. Do smrti svoga brata ţivi u Ozlju i ratuje na tom području s Osmanlijama. U siječnju 1665. godine postaje hrvatskim banom te sudjeluje u zrinsko-frankopanskom otporu. (Kalšan, 2006)
Slika 5. Petar IV. Zrinski
Izvor: (Mijatović, 1999)
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 14
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
2.7.1. Novi Zrin
Gradnja Novog Zrina započela je 1661. godine, a završila 1662. godine. U gradnju su se uključivali Hrvatski sabor te plemići s područja Ugarske i Hrvatske. Bila je to utvrda sagraĎena u nizini i sadrţavala je obiljeţja kasne renesanse i ranog baroka. Utvrda se sastojala od Velike utvrde i manjeg dijela koji se nalazio na desnoj obali. Pontonski most je povezivao dijelove fortifikacije. Novi Zrin bio je opskrbljen hranom, barutom, topovima i različitom opremom. (Feletar i Feletar, 2015)
Godine 1664. iz Novog Zrina Nikola odlazi u pohod zvan „Zimska bojna“. U tom su pohodu osvojili utvrdu u Babocsi, palili sela te došli do Osijeka. Tamo je Nikola VII. zapalio poznati Sulejmanov most preko Drave. (Feletar i Feletar, 2015)
2.7.2. Franjevci u Čakovcu
Uz pavline i njihov samostan u Šenkovcu, 1659. godine u Čakovec dolaze franjevci na poziv Nikole VII. Čakovečkog. On ih smješta u pomoćnu drvenu zgradu koja se nalazila pokraj crkve. Nakon te godine otvorili su samostane u Čakovcu, pod titularom svetoga Nikole, i u Koprivnici, pod titularom svetoga Antuna Padovanskog. Papa Aleksandar VII. 1661. godine u breveu donosi odluku o osnivanju franjevačke provincije na području Kraljevine Hrvatske. (Kapun, 2011)
Slika 6. Franjevačka crkva svetog Nikole u Čakovcu
Izvor: http://www.ofm.hr/zupa_cakovec/images/resized/images/slides/3_1260_645.jpg
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 15
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
3. Zrinsko-frankopanski ustanak i simbol protiv Habsburgovaca – politička i vojna previranja
Tijekom 16. i 17. stoljeća bečki je dvor htio uspostaviti sve veću centralizaciju i prevlast nad ovim krajevima te je isplanirao da će Ugarsku i Hrvatsku Kraljevinu pretvoriti u predziĎe, ali ne kršćanstva kako je mnogi nazivaju, već predziĎe obrane donjoaustrijskih i ostalih njemačkih zemalja od osmanlijskih napada. Širenjem protestantskog učenja koje je bilo opće prihvaćeno meĎu pukom, ugroţavala se opstojnost rimokatoličke crkve, a i njihovih prihoda koje su nametnuli vlastelinima, kmetovima i seljacima. Te suprotstavljane strane dovele su do Tridesetogodišnjeg rata (1618.−1648.) . Od dogaĎaja vaţno je spomenuti politička previranja u središnjoj Europi, zatim odnose Habsburške Monarhije i Francuske oko španjolskog prijestolja, politiku Mlečana, Poljske i Češke. Svi su ti razlozi vaţni za nastanak protuhabsburške ideje i ustanka protiv kralja. (Mijatović, 1999)
3.1. Zrinski i ustanak protiv politike Habsburgovaca
Svi velikaši koji su se udruţili protiv Habsburgovaca na čelu traţili su njihove protivnike na tadašnjoj europskoj političkoj sceni. Bili su to redom Poljska, Švedska, Mletačka Republika i Francuska. Sve su te zemlje imale različite razloge za protivljenje Beču. Neki od njih bili su vjerski razlozi, drugi politička ureĎenja. Nikola VII. Zrinski dugo je godina pokušavao sačuvati MeĎimurje te je za njega Vašvarski mir bio nedopustiv, posebice jer se trudio spriječiti Osmanlije i njihov ulazak na prostor ostataka Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva. U času kada se sprema ustanak protiv Leopolda I., Nikola Zrinski iznenada umre u lovu na vepra u Kuršancu u studenom 1664. godine. (Kalšan, 2006)
Nakon smrti Nikole, pokret nastavlja Petar IV. koji se iz Ozlja seli u Čakovec. Petar Zrinski 1668. godine postaje hrvatskim banom. On nastavlja pregovore s Francuzima, a kasnije se za pomoć obraća poljskom novoizabranom kralju. No, ni jedna zemlja nije spremna pomoći Petru IV. Zrinskom i ustanicima. Luj XIV. vodio je pregovore s Habsburgovcima oko španjolskog prijestolja, Venecija je trebala pomoć u ratovima s Osmanlijama za Kretu, a u Poljskoj se odrţavaju borbe za prijestolje. Stoga, nitko se
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 16
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas nije htio zamjeriti Beču. Petar IV. bio je primoran pomoć potraţiti u Carigradu. Ustanak je ugušen 30. travnja 1671. godine kada su smaknuti Petar IV. i Fran Krsto Frankopan.
U isto vrijeme sva su im imanja opljačkana i konfiscirana kako bi dvorska komora uništila sve simbole borbe protiv apsolutizma i centralizma te prevlasti samo jednog naroda i interesa. (Kalšan, 2006)
3.2. Nestanak Zrinskih s povijesne scene
Nakon smrti dvojice velikaša, od muških predstavnika valja istaknuti Ivana Antuna i Adama Zrinskog. Ivan Antun studirao je humanističke predmete − filozofiju i vojnu taktiku. Bio je odveden u Beč 1671. godine, a kasnije pušten na slobodu. Bio je zapovjednik pukovnije i pod stalnom prismotrom bečkih vlasti. Umro je u utvrdi Schloßberg i pokopan je ispod dominikanskog samostana u Grazu.
Adam Zrinski bio je sin Nikole VII. i roĎen je u Beču. Piše pravnu studiju o skrbništvu i o djeci. Bio je poliglot igovorio je hrvatski, njemački, maĎarski, latinski, francuski i španjolski jezik. Od 1681. bori se za imanja svoje obitelji. Nosio je titule generala i kraljevskog komornika. Bio je maršal Kraljevske MaĎarske, i mecena franjevačkog samostana. Poginuo je 1691. godine u bitci kraj Slankamena. (Kalšan, 2006)
Ţena Petra IV., Ana Katarina, odvedena je u Graz gdje je bila smještena u samostanu dominikanki. Tamo je i umrla. Beč je uništio sve potomke obitelji Zrinski i dvije su najveće hrvatske obitelji izumrle. (Kalšan, 2006)
Slika 7. Oton Iveković − Oproštaj
Izvor:http://drava.info/wp-content/uploads/2016/04/OPROSTAJ_KATARINE_I- PETRA_ZRINSKOG.jpg
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 17
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
4. Graditeljska baština Zrinskih u Međimurju
4.1. Stari grad Čakovec
Nikola Zrinski Sigetski poboljšava i dograĎuje postojeću utvrdu koja se nalazila u Čakovcu. U 16. stoljeću preureĎuje ju u renesansnu tvrĎavu i gradi palaču za mnogobrojnu obitelj. Vanjski dijelovi zidina su zadrţani, kao i polukruţne kule iz prethodnih vremena. Na dijelu zidina sagraĎeni su renesansni bastioni. Dva su različita izgleda bastiona: prvi je bademastog oblika, a drugome je tlocrt peterokutni. Takvi bastioni sprječavaju učestale vatrene napade koji su se počeli primjenjivati na ratištima. Grad gdje je stolovala obitelj imao je obiljeţja wasserburga ili „dvorca na vodi“ i renesansne tvrĎave za obranu od Osmanlija. (Kalšan, 2011)
U 17. stoljeću Nikola VII. Čakovečki preureĎuje utvrdu, miče polukruţne bastione i dodaje poligonalni bastion. Tlocrt Staroga grada poprima oblik peterokuta prilagoĎenog ratovanju. Na prostoru obrambenih zidina nalaze se spremište streljiva, oruţarnica, mlin i ostali objekti potrebni za funkcioniranje renesansne tvrĎave. (Kalšan, 2011)
Slika 8. Prikaz Čakovca 1639. – autor Johann Ledentu
Izvor: (Kalšan, 2006)
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 18
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
4.2. Pavlinski samostan u Šenkovcu te kompleks mauzoleja
Pavlini su naseljavali ovo područje od 1376. godine kada ih je doveo Stjepan II. Lacković. Smjestili su se u Šenkovcu, području sjevernije od Čakovca. Uz sam kompleks samostana Nikola IV. Zrinski gradi mauzolej svoje obitelji 1559. godine. U tom mauzoleju pokopana je prva ţena Nikole Zrinskog Sigetskog, a zatim sve generacije do Nikole VII. Čakovečkog. Pavline je 1695. godine pogodio poţar u kojemu je izgorio čitav samostan, dok su ostali ostaci mauzoleja uništeni od strane Dvorske komore. (Kalšan, 2006)
4.3. Sustavi obrane od Osmanlija u vrijeme Zrinskih
Zrinski su diljem istočnog dijela MeĎimurja izgradili sustave obrane od prodora Osmanlija. Juraj IV. gradi obrambeni sustav na rijeci Muri. Od utvrda koje je sagradio spominju se Kotoriba, Legrad, Podturen te Lapšina koju je sagradio Nikola Mlakovački. Kotoriba je bila utvrda u kojoj su se nalazili samo vojnici. Podturen, ili kako se naziva Turnišće, bio je castrum već u 16. stoljeću. Marof i kurija obitelji Zrinski bili su smješteni u Vulariji. Goričan se spominje, takoĎer, kao marof i središte vojvodata. U blizini Čakovca, točnije u Pribislavcu, nalazio se zidani dvorac ili castellum. (Kalšan, 2006)
Slika 9. Dvorac Pribislavec iz 1900. godine
Izvor: http://www.mtraditional.com/fotke_povijest/dvorac_festeticevih.jpg
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 19
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
5. Književnost i Zriniana
5.1. Zriniana i zrinsko-frankopanski knjiţevni krug
Knjiţnica Zriniana nastala je u vrijeme Nikole VII. Čakovečkog. Tijekom svojih putovanja kroz Italiju 1636. godine dobiva na dar zbirku pjesama na latinskom jeziku koju mu je osobno potpisao i posvetio papa Urban VIII. Knjige su se dobivale, nasljeĎivale ili otkupljivale. Zbirka sadrţi knjige Nikole VII. Čakovečkog, Petra IV. i Adama Zrinskog. Za vrijeme svoga ţivota, Nikola VII. dao je izraditi popis knjiga po područjima. Danas je ostalo sačuvano oko 550 knjiga. Smatra se, prema istraţivanju maĎarskih povjesničara, da su nestale 202 knjige i pet rukopisa. (Kosić, 2012)
Knjige su se čuvale prema popisu Ugarske komore u četiri ormara. Na jednom od ormara nalazi se bakrorez Adama Zrinskog. Danas se knjige čuvaju u fundusu Nacionalne sveučilišne knjiţnice u Zagrebu i postale su hrvatsko vlasništvo. (Kosić, 2012)
Zadnja generacija obitelji Zrinski pripada takozvanom zrinsko-frankopanskom jezičnom krugu koji svojim knjiţevnim djelima obogaćuje knjiţevnost Hrvatske, ali i MaĎarske. Koriste se kombinacijom štokavskog, čakavskog i kajkavskog narječja zbog područja koja naseljavaju, ali u svojoj komunikaciji često koriste latinski i maĎarski jezik. (Kosić, 2012)
Slika 10. Naslovnica Adriantskog mora Sirena Petra IV.
Izvor: http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2016/06/Petar-IV.-Zrinski.png
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 20
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
Prvo knjiţevno djelo koje je potrebno spomenuti je djelo Adriai tengernek Sirenája autora Nikole Zrinskog Čakovečkog koje je objavljeno u Beču 1651. godine. Prijevod ili interpretaciju tog djela dao nam je Petar IV. Zrinski u svom djelu Adrianskog mora sirena u Veneciji 1660. godine. Od ostalih knjiţevnih djela vaţno je spomenuti Sibilu ili zbirku gatalica koju je Petar preveo za svoju ţenu Anu Katarinu te knjiţevno djelo Putni tovaruš nastalo 1661. godine. Fran Krsto Frankopan piše Gartlic za čas kratiti. (Kosić, 2012)
Slika 11. Putni tovaruš Ane Katarine Zrinski
Izvor: http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2016/11/Putni-tovaru%C5%A1-1.png
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 21
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
6. Značaj obitelji Zrinski u razvoju turizma na području Međimurja i Hrvatske
Kulturni turizam svake godine privlači sve više turista. U turističkom smislu podrazumijevaju se društvene ili antropogene atrakcije. Prema zadnjem dostupnom istraţivanju Instituta za turizam i Thomas istraţivanja koje je provedeno u Dalmaciji, motivi turista su različiti. Prevladavaju pasivni odmor i zabava, dok je posjet kulturnim atrakcijama zauzeo sedmo mjesto. Vrlo je zanimljivo to što izmeĎu 50 i 70 % turista razgledava znamenitosti. Posjećenost turista MeĎimurskoj ţupaniji u 2015. godini obuhvaćala je 55 462 dolazaka turista i 127 190 noćenja. U 2016. godini taj se broj smanjio na 45 880 dolazaka i 110 039 noćenja. (http://www.dzs.hr/ Hrv_Eng/publication/2016/04-03-02_01_2016.htm,http://www.mint.hr/ UserDocsImages/160209_Dolasci_nocenja_2015.pdf)
Posjećenost Muzeju MeĎimurja koji u svom stalnom postavu ima eksponate koji se tiču obitelji Zrinski, ali i cijelog MeĎimurja, iznosila je 12 145 posjetitelja, prema zadnjim dostupnim podacima iz 2014. godine. (http://www.mdc.hr/files/file/muzeji/statistika/ Posjet-hrvatskim-muzejima---statistika-broja-posjeta-(2014.-g.).pdf)
7. Materijalna baština Zrinskih iskorištena u turističke svrhe
Turistički se valorizira samo dio materijalne kulturne baštine Zrinskih u MeĎimurju. Potrebno je spomenuti nekoliko povijesno vaţnih spomenika i institucija koje se bave proučavanjem i promocijom turističkih objekata Zrinskih.
7.1.1. Muzej MeĎimurja
Od sredine 20. stoljeća u utvrdi je smješten Muzej MeĎimurja koji je sa svojom autentičnom lokacijom i postavima dobio na turističkoj vaţnosti.
Utvrda je materijalni spomenik prisutnosti Zrinskih na ovome području. Postav muzeja prikazuje razdoblja vladavine obitelji Zrinski s nadgrobnom pločom Nikole Zrinskog Sigetskog. Kroz ulaganja u obnovu fortifikacijskog sustava zbirka i postava muzeja dodatno će se poboljšati atraktivnost same tvrĎave i vanjskih zidina. (https://mmc.hr/o- muzeju/povijest-muzeja/)
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 22
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
Slika 12. Muzej MeĎimurja
Izvor: http://zrinskiroute.eu/wp-content/uploads/2014/12/04.jpg
7.1.2. Ostali materijalni resursi
Suvremena replika tiskarskog stroja izraĎena je uz pomoć povjesničara i sredstvima Turističke zajednice općine Nedelišće. Stroj predstavlja repliku stroja iz 16. stoljeća. Danas je postala turistička atrakcija općine koja iskorištava povijesne činjenice kako bi privukla turiste na ovo područje. U općini je postavljena spomen-ploča toj tiskari te se u dogovoru s turističkom zajednicom moţe posjetiti i pogledati sama izrada jednog lista knjige. Tiskarska preša rad je autora Josipa Horvata. (http://tz-nedelisce.hr/tiskarska- presa-iz-davnina/3022)
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 23
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
Slika 13. Prikaz replike tiskarske preše
Izvor: http://tz-nedelisce.hr/wp-content/uploads/2014/06/Tiskarska-presa-04-225x300.jpg
Svakako je potrebno spomenuti i kameni spomenik Nikoli VII. Zrinskom čija se kopija nalazi u Kuršancu. Prvotni se spomenik nalazi u lapidariju u Muzeju MeĎimurja.
U Šenkovcu se nalazi ostatak pavlinskog kompleksa, prije svega ostatak kapele s gotičkim freskama talijanskih autora i temelji mauzoleja obitelji Zrinski. Turistička atrakcija nije otvorena za posjetitelje. Muzej, koji je ujedno i vlasnik ovog arheološkog nalazišta, planira adaptaciju prostora za posjet i njegovo ureĎenje. (https://mmc.hr/obnova-objekata-muzeja-medimurja-cakovec/sveta-jelena-senkovec/)
Biblioteka Zriniana nalazi se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjiţnici u Zagrebu. Zbirka nije otvorena kao muzejski eksponat, no povremeno se odrţavaju izloţbe na temu same knjiţnice. (http://www.nsk.hr/bibliotheca-zriniana/)
7.2. Nematerijalna baština Zrinskih
Nematerijalna baština Zrinskih obuhvaća ispiranje zlata u Dravi. Običaj ispiranja zlata u Dravi zadrţao se na prostorima naselja Donjeg Vidovca. Taj se običaj danas smatra tradicijskim običajem MeĎimurja. Tu su tradiciju započeli Zrinski na svojim posjedima.
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 24
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
Prikaz ispiranja turisti mogu doţivjeti autentično na području Donjeg Vidovca gdje tamošnji stanovnici u suradnji s turističkim agencijama te Muzejem MeĎimurja rade na turističkoj valorizaciji i promociji toga tradicionalnoga običaja. (https://mmc.hr/ izvjestaj-o-terenskom-istrazivanju/)
7.3. Materijalna i nematerijalna baština u Hrvatskoj
Kao i u MeĎimurju, tako su i u juţnim prostorima gdje su ţivjeli Zrinski sačuvani materijalni i nematerijalni spomenici. Najčešće su to manje utvrde pogodne za ladanje. U Brodu na Kupi u Kaštelu Zrinskih smjestio se Prirodoslovni muzej. (http://www.prirodoslovni.com/kastel-zrinskih/) U Kraljevici se nalazi još jedan Kaštel Zrinskih od kojih je za turističke posjete sačuvan sam kompleks koji turisti mogu vidjeti ne ulazeći u sam prostor. No, on se više koristi u druge različite svrhe nego kao muzej. (http://www.tzg-kraljevica.hr/kastel_zrinski.php)
Stari grad Ozalj bio je sjedište obitelji. Stari grad turistički je valoriziran i pretvoren u muzej. Muzej grada Ozlja u svom postavu sadrţi eksponate obitelji Zrinski, ali sadrţi i ostale povijesne artefakte. (http://www.ozalj-tz.hr/index.php?id=8 ,"http://www.ozalj- tz.hr/index.php?id=8&L=%27)
Slika 14. Stari grad Ozalj
Izvor: http://www.ozalj-tz.hr/typo3temp/pics/dea401946f.jpg
Ostale turističke znamenitosti obitelji Zrinski u Hrvatskoj danas se sve više turistički valoriziraju i neke od njih se nalaze na popisu registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. MeĎutim, neke od njih su preureĎene i otvorene za posjet turistima.
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 25
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
7.4. Turistički projekti vezani za temu Zrinskih
Uz materijalne i nematerijalne spomenike u MeĎimurju, razvijaju se i različiti projekti koji poučavaju turiste i sluţe kao dopuna turističkoj ponudi MeĎimurja. Najviše projekata provedeno je kroz institucije poput muzeja koji su sufinancirani u sklopu fondova Europske unije. Neki projekti provedeni su u sklopu prekogranične suradnje, a drugi s ciljem unapreĎenja turističke ponude pomoću organiziranja manifestacija. U sklopu ovakvih projekata potrebno je spomenuti znanstvene konferencije koje se odrţavaju prilikom vaţnih obljetnica obitelji Zrinski.
7.4.1. Projekt „Putovi Zrinskih“
Ovaj je projekt temeljen na prekograničnoj suradnji MaĎarske i Hrvatske. Nositelj projekta je Muzej MeĎimurja. Cilj projekta je unaprijediti turističku promociju i destinacijsku prepoznatljivost MeĎimurja i područja u MaĎarskoj gdje su boravili Zrinski. U sklopu projekta korišteni su materijali koji opisuju razdoblje 16. i 17. stoljeća. Moderna tehnologija upotpunila je doţivljaj i nedostatak materijalnih spomenika koji nisu očuvani na nekima od područja koje bi turisti posjetili. Trajanje izleta kroz sama područja za koja su organizirani itinerari ovisi o pojedinačnom odabiru grupe turista koji se odluče doţivjeti puteve Zrinskih. Područja koja se posjećuju ovise o odabirima koliko će sam paket trajati, a prvo se posjećuje Čakovec koji je početna točka putovanja. Zatim se posjećuju ili se prolazi ostalim područjima koja su rasporeĎena prema planu putovanja. Područja koja su sudjelovala u ovom projektu su Nedelišće, Gornji Kuršanec, Vularija, Prelog, Donji Vidovec, Donja Dubrava, Kotoriba, Goričan, Domašinec, Novakovec, Podturen, Mursko Središće, Hlapičina, Lapšina te naselja Štrigova, Lopatinec i završava se u Šenkovcu. (http://zrinskiroute.eu/)
Ovakvo putovanje moguće je unaprijed dogovoriti u Muzeju MeĎimurja ili putem Turističke zajednice MeĎimurske ţupanije te sluţi kao dopuna postojećoj turističkoj ponudi.
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 26
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
Slika 15. Prikaz karte „Putovi Zrinski“
Izvor: http://zrinskiroute.eu/ruta/
7.4.2. Projekt obnove fortifikacije Staroga grada Zrinskih u Čakovcu
Ovaj je projekt vaţan za razvoj turizma zbog dopune sadrţaja postojećem muzeju i zbog fizičke obnove fortifikacijskog sustava. Projekt je financiran od strane sredstava Europske unije i bit će realiziran kroz tri godine. Projekt je bitan zato što pomoću obnove vanjskih zidina i primjene visoke tehnologije moţe posjetiteljima i budućim turistima upotpuniti doţivljaj vezan uz obitelj Zrinski. Naravno, namjena je i sačuvati vanjski fortifikacijski dio radi očuvanja prepoznatljivosti.
Obnova fortifikacije doprinijet će poboljšavanju već postojeće turističke ponude koja ne uključuje samo obitelj Zrinski, već i ostale društvene i antropogene turističke atrakcije diljem MeĎimurja. (https://mmc.hr/krece-projekt-obnove-fortifikacije-staroga-grada- zrinskih-u-cakovcu/)
7.4.3. Projekt revitalizacije pavlinskog kompleksa u Šenkovcu
Ovaj je projekt prijavljen na natječaj Ministarstva kulture, a novcem dobivenim putem projekta planira se izgradnja arheološkog parka koji obuhvaća kapelu svete Jelene te razgled kripte uz prezentaciju ostalih dijelova samostana i kompleksa koji nisu sačuvani. Ovaj je projekt tek na početku i trebao bi u budućnosti unaprijediti posjećenost MeĎimurja kao turističke destinacije. (https://mmc.hr/obnova-objekata- muzeja-medimurja-cakovec/sveta-jelena-senkovec/)
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 27
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
8. Promocija i strategija razvoja turizma bazirana na temi obitelji Zrinski
Promocijom razvoja turističke destinacije bave se ţupanije, gradovi i općine putem turističkih zajednica grada, općina i na razini ţupanija. Na razini privatnih subjekata provode se pojedinačni programi koji uz ponudu kulturnih atrakcija, posebice dvorca Zrinskih, sadrţe u sebi i druge prirodne turističke atrakcije i ostalu ponudu.
Na razini MeĎimurske ţupanije donesena su dva dokumenta koji utječu na razvoj turizma. Prvi dokument je „Strateški marketing plan turizma MeĎimurske ţupanije 2014-2020„ . To je SWOT analiza, vizija turizma, u kojoj su postavljeni strateški i operativni planovi te su obraĎena područja brendiranja i marketinških aktivnosti kako bi se MeĎimurska ţupanija razvila u prepoznatljivu destinaciju.
Drugi dokument je „Masterplan razvoja turizma u MeĎimurju do 2020. godine“. IzraĎen je od strane Instituta za turizam i predstavlja strategiju razvoja turizma na razini MeĎimurske ţupanije. Stari grad Zrinskih, kao i Muzej MeĎimurja, u tom su dokumentu istaknuti kao kulturne atrakcije koje su smještene na četvrto mjesto te dopunjavaju ponudu. U dokumentima se nalaze kulturno-povijesni spomenici koji imaju veze s obitelji Zrinski. Tu se najviše ističu Stari grad koji je prepoznatljiv zbog same fortifikacije i muzeja te različiti projekti i manifestacije, poput primjerice „Putova Zrinskih“. (http://www.visitmedimurje.com/media/Masterplan_razvoja_turizma_Medji murske_zupanije_2020.pdf )
8.1. Promocija kulturnog turizma
Veliku ulogu imaju destinacijske menadţment-organizacije koje organiziraju prihvat gostiju, poput turističke agencije Halicanum i Etno art travel koji organiziraju putovanja u MeĎimurju, dok im je ciljno trţište nešto šire. U njihovim itinerarima najčešće se spominju izleti i animacijski programi u njihovoj organizaciji, a uključuju posjet muzejskom prostoru ili različite radionice i programe, ovisno o dobnoj skupini turista. (http://www.visitmedimurje.com/media/Masterplan_razvoja_turizma_Medjimurske_zu panije_2020.pdf)
Uz privatni sektor, radionice na temu obitelji Zrinski često organiziraju i djelatnici Muzeja MeĎimurja, posebice u nekim manifestacijama i u sklopu samog muzeja.
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 28
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
Od neprofitnih organizacija koje promoviraju kulturni turizam potrebno je istaknuti udrugu graĎana „Zrinska garda Čakovec“. Ova udruga osnovana je 2001. godine s ciljem promoviranja i očuvanja ostavštine obitelji Zrinski. Udruga se sastoji od članova koji čine vojnike obitelji Zrinski obučene u replike povijesnih odora. Ta udruga iza sebe biljeţi brojne nastupe diljem Hrvatske, Slovačke, Poljske, Austrije, MaĎarske i drugih zemalja. Sudjeluju u vojnim mimohodima, svečanostima uveličavanja spomen-dana na obitelj Zrinski i organizira sa svojim odborom znanstvene skupove na temu Zrinskih. Pomoću svojih aktivnosti promovira grad Čakovec i MeĎimursku ţupaniju kao ţupaniju Zrinskih.
Od 2012. godine organiziraju redovitu smjenu straţe i ophodnju gradom kako bi se promovirali meĎu lokalnim stanovništvom i posjetiteljima koji posjećuju MeĎimurje. (http://www.zrinska-garda.hr/o-udruzi)
Slika 16. Zrinska garda Čakovec
Izvor: http://www.visitmedimurje.com/images/Zrinska%20garda_05.jpg
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 29
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
9. Zaključak
Obitelj Zrinski ostavila je duboke korijene na prostoru MeĎimurja i Hrvatske. Nikola IV. Zrinski dolazi u MeĎimurje zbog svojih ratnih zasluga gdje će generacija Zrinskih ostati 125 godina na čelu jednog od najbogatijih posjeda. Nikola Zrinski Sigetski preureĎuje dvorac, gradi mauzolej uz pavlinski kompleks u Šenkovcu te se ističe kao veliki ratnik, posebice u Sigetskoj bitci 1566. godine gdje umire kao junak. NasljeĎuje ga njegov sin Juraj IV. koji se iskazuje kao uspješan ratnik i vodi područja Zrinskih u najteţa vremena turskih napadanja. Tijekom upravljanja imanjima Zrinskih vrlo je blizak s protestantima te dovodi tiskaru u Nedelišće. TakoĎer, u Nedelišću se smjestila carinarnica koja je uprihodila oko 48 % svih prihoda te se gradi utvrda Legrad radi obrane MeĎimurja. Nakon njegove smrti predvodnik obitelji bio je Nikola VI. On je bio kalvinist i vodio je nekoliko bitaka s Osmanlijama. Njegov sin Juraj V. vraća obitelj prema rimokatoličanstvu i za sobom ostavlja dvojicu sinova, danas najpoznatijima po zrinsko-frankopanskom otporu. Nikola VII. Čakovečki preuzima obiteljska imanja, gradi Novi Zrin te spaljuje most preko Osijeka 1664. godine. Na svom dvoru utemeljitelj je knjiţnice Zrinskih te dovodi franjevački red u Čakovec. Nakon smrti u lovu na vepra u Kuršanečkom lugu, ustanak preuzima brat Petar IV. sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom te ga vodi sve do tragičnog smaknuća u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine. Petar IV. bio je pjesnik, hrvatski ban i knjiţevnik. Obitelj Zrinski svoju je lozu ugasila posljednjim muškim članom obitelji, Ivanom Antunom, koji je umro 1703. godine u Grazu.
U MeĎimurju danas postoje institucije Muzej MeĎimurja, različiti spomenici te projekti koji iz godine u godinu pomaţu u poboljšavanju turističke ponude. Sama atraktivnost destinacije još je u razvitku. Radi se na različitim investicijskim projektima kojima se ţeli izgraditi suvremeni muzejski prostor, poboljšati turističke ponude te atraktivnost. S vremenom kult Zrinskih svakako ima dobre temelje da proširi postojeću turističku ponudu sjeverozapadne Hrvatske, kao i čitavog ovog područja te da postane glavni motiv za posjet cijelome MeĎimurju.
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 30
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
Literatura
1. Drţavni zavod za statistiku, Dolasci i noćenja turista u 2015. http://www.mint.hr/UserDocsImages/160209_Dolasci_nocenja_2015.pdf (18. 7. 2017.)
2. Drţavni zavod za statistiku, Dolasci i noćenja turista u 2016. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2016/04-03-02_01_2016.htm (18. 7. 2017.)
3. Feletar, D. (2011) „Zrinski Legrad i njegova uloga u obrani od Osmanlija“, Politička, kulturna i društvena djelatnost Zrinskih i Frankopana u Hrvatskoj, (ur. Kolarić Juraj), Čakovec, Zrinska garda Čakovec.
4. Feletar, P. i Feletar, D. (2015) „Pregled povijesti Zrinske utvrde - Novi Zrin na Muri ( 1660.-1664.)“, Nikola Zrinski VII. i utvrda Novi Zrin 350 godina,( ur. Feletar Dragutin, Kolarić Juraj), Zagreb – Čakovec, Hrvatsko vojno učilište Petar Zrinski Zagreb, Zrinska garda Čakovec, Druţba Braće Hrvatskog Zmaja, Matica Hrvatska Čakovec.
5. Kalšan, V. (2006), „ V. Zrinski u MeĎimurju“,MeĎimurska povijest, (ur. Kalšan Vesna), Čakovec, Vladimir Kalšan.
6. Kalšan, V. (2011), „ Graditeljska ostavština Zrinskih u MeĎimurju i njezino značenje danas“, Politička, kulturna i društvena djelatnost Zrinskih i Frankopana u Hrvatskoj, (ur. Kolarić Juraj), Čakovec,Zrinska garda Čakovec.
7. Kapun, V. (2011), „Nikola VII. Zrinski i čakovečki franjevci“, Politička,kulturna i društvena djelatnost Zrinskih i Frankopana u Hrvatskoj, (ur.Kolarić Juraj, Feletar Dragutin), Zagreb – Čakovec, Hrvatsko vojno učilište Petar Zrinski Zagreb, Zrinska garda Čakovec, Druţba Braće Hrvatskog Zmaja, Matica Hrvatska Čakovec.
8. Kosić, I. (2012) „Bibliotheca Zriniana“, Croatica Christiana periodica, Vol.38 No.73 Lipanj 2014. Pregledni rad, (91), str. 51–80.
9. Masterplan razvoja MeĎimurske ţupanije do 2020., MeĎimurska ţupanija; Institut za turizam,
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 31
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
http://www.visitmedimurje.com/media/Masterplan_razvoja_turizma_Medjimurs ke_zupanije_2020.pdf ( 18.7.2017.)
10. Mijatović, A. (1999) , Zrinsko- frankopanska urota, 2. izdanje, ( ur. Šovagović Maja), Zagreb, Alfa-Zagreb.
11. Mijatović, A. (2010) „Obrana Sigeta o 420. obljetnici ( 1566. – 1986.)“,U povodu 500. godišnjice roĎenja zapovjednika Sigeta Nikole Zrinskog, (ur. Jurišić Hrvatin Gabrijel, Savić Ivona) , Zagreb, Školska knjiga d.d.
12. Muzejski dokumentacijski centar, Posjećenost muzeja u Hrvatskoj 2014. godine http://www.mdc.hr/files/file/muzeji/statistika/Posjet-hrvatskim-muzejima--- statistika-broja-posjeta-(2014.-g.).pdf (18. 7. 2017.)
13. Muzej MeĎimurja Čakovec, Kreće projekt obnove fortiikacije Staroga grada Zrinski u Čakovcu, https://mmc.hr/krece-projekt-obnove-fortifikacije-staroga- grada-zrinskih-u-cakovcu/ (9. 8. 2017.)
14. Muzej MeĎimurja Čakovec, O revitalizaciji kompleksa Svete Jelene u Šenkovcu. https://mmc.hr/obnova-objekata-muzeja-medimurja-cakovec/sveta- jelena-senkovec/ (9. 8. 2017.)
15. Muzej MeĎimurja Čakovec, Povijest muzeja. https://mmc.hr/o-muzeju/povijest- muzeja/ (9. 8. 2017.)
16. Muzej MeĎimurja Čakovec, Snimanje dokumentarnog filma o zlatarenju. https://mmc.hr/izvjestaj-o-terenskom-istrazivanju/ (9. 8. 2017.)
17. Nacionalna i sveučilišna knjiţnica u Zagrebu, Bibliotheca Zriniana. http://www.nsk.hr/bibliotheca-zriniana/ (9. 8. 2017.)
18. Putovi Zrinskih, O projektu. http://zrinskiroute.eu/ (9. 8. 2017.)
19. Putovi Zrinskih, Interaktivna karta. http://zrinskiroute.eu/ (9. 8. 2017.)
20. Prirodoslovni muzej Rijeka, O muzeju. http://www.prirodoslovni.com/kastel- zrinskih/ (9. 8. 2017.)
21. Turistička zajednica Kraljevice, Stari grad Zrinskih sa crkvom Svetoga Nikole. http://www.tzg-kraljevica.hr/kastel_zrinski.php (9. 8. 2017.)
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 32
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
22. Turistička zajednica općine Nedelišće, Tiskarska preša iz davnina. http://tz- nedelisce.hr/tiskarska-presa-iz-davnina/3022 (9. 8. 2017.)
23. Turistička zajednica grada Ozlja, Stari grad Ozalj. http://www.ozalj- tz.hr/index.php?id=8 ,"http://www.ozalj-tz.hr/index.php?id=8&L=%27 (9. 8. 2017.)
24. Zrinska garda Čakovec, O udruzi. http://www.zrinska-garda.hr/o-udruzi (9. 8. 2017.)
25. Štefanec, N. (2001) ,Heretik njegova veličanstva“, Zagreb, „Barbat“ Zagreb.
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 33
Veronika Srnec Aristokratska obitelj Zrinski i njihov značaj u turizmu MeĎimurja danas
Prilozi
Popis slika
Slika 1. Nikola Zrinski Sigetski ...... 7
Slika 2. Prikaz Sigeta ...... 8
Slika 3. Oton Iveković − Posljednji juriš Zrinskog ...... 9
Slika 4. Prikaz naslovne strane knjige Decretum ...... 12
Slika 5. Petar IV. Zrinski ...... 14
Slika 6. Franjevačka crkva svetog Nikole u Čakovcu ...... 15
Slika 7. Oton Iveković − Oproštaj ...... 17
Slika 8. Prikaz Čakovca 1639. – autor Johann Ledentu ...... 18
Slika 9. Dvorac Pribislavec iz 1900. godine ...... 19
Slika 10. Naslovnica Adriantskog mora Sirena Petra IV...... 20
Slika 11. Putni tovaruš Ane Katarine Zrinski ...... 21
Slika 12. Muzej MeĎimurja ...... 23
Slika 13. Prikaz replike tiskarske preše ...... 24
Slika 14. Stari grad Ozalj ...... 25
Slika 15. Prikaz karte „Putovi Zrinski“ ...... 27
Slika 16. Zrinska garda Čakovec ...... 29
MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 34