… Postanak, značajke i povijesna uloga hrvatskoga plemstva već su od postanka moder- ne hrvatske historiogra je u sredini 19. stoljeća, prije svega u radovima Franje Račkoga i Vjekoslava Klaića, te nešto poslije i Ferde Šišića, kako u pojedinačnim prilozima tako i u monogra jskim osvrtima na pojedine hrvatske velikaške rodove, bili predmetom pom- nih istraživanja. Od sredine 20. stoljeća radovi o hrvatskom plemstvu postaju sve broj- niji, dosljedno tome i poznavanje uloge hrvatskoga plemstva u povijesti hrvatskoga na- roda, u širokom vremenskom rasponu od ranoga srednjega vijeka do 19. stoljeća… … Unatoč takvom razvoju istraživanja o hrvatskom plemstvu, časopis Glasnik Hrvatsko- ga plemićkog zbora jedina je edicija koja je posvećena isključivo hrvatskom plemstvu i njegovoj ulozi u hrvatskoj povijesti. U časopisu se objavljuju dokumenti o djelovanju Hrvatskog plemićkog zbora, ali i stručni i znanstveni radovi o hrvatskom plemstvu i nje- govu razvoju kroz stoljeća hrvatske povijesti... … sadržajno ustrojstvo… iskazuje svu skrb glavnoga urednika Glasnika i Uredničkoga odbora za jedini hrvatski časopis koji je isključivo posvećen njegovanju znanja i uspo- mena na hrvatsko plemstvo i na njegovu ulogu u povijesti hrvatskoga naroda, o kojoj svjedoče i primjeri junačke pogibije Nikole Šubića Zrinskog pod Sigetom 1566. godine ili okrutno smaknuće Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana godine 1671. u Wiener- Neustadtu, za vladanja Habsburgovca Leopolda I… …pokazuje da članovi Hrvatskoga plemićkog zbora ne zahtijevaju nikakva posebna pra- va ni povlastice, nego da su po dužnostima i pravima jednaki svim drugim građanima Republike Hrvatske, ali da bi bilo primjereno da za svoju nesebičnu skrb o istaknutom sloju hrvatskoga društva kroz stoljeća povijesti budu od javnosti nagrađeni uvažavanjem njihovih napora i tihim poštovanjem. Akademik Tomislav Raukar

Namjena časopisa Glasnik Hrvatskoga plemićkoga zbora, časopis za popularizaciju znanosti povijesti, gla- silo je HPZ-a u kojem se objavljuju popularni znanstveni i stručni članci iz područja – ELEKTROINDUSTRIJA d.d. povijesti i kulture hrvatskog plemstva. Osim znanstvenih radova objavljuju se i kratka znanstvena priopćenja, pregledni članci, stručni radovi, komentari, pisma uredništva i uredništvu, bibliogra je, biogra je, prikazi knjiga te izvještaji o radu Zbora. 4 3 16 15 SVEČANA 17.SJEDNICA VELIKOG PLEMIĆKOG VIJEĆAHRVATSKOG PLEMIĆKOG ZBORA 11

9 6

27 25 24 21 19 91 82 76 JESENSKOGPROGRAM SASTANKA DELEGATA UZAGREBU IMLADIHCILANE OD 16.DO 10 POZIV NA 18.IZVANREDNU SJEDNICU VELIKOGA PLEMIĆKOGA VIJEĆA/ PISMO PREDSJEDNICE REPUBLIKE HRVATSKE / 18. IZVANREDNA SJEDNICA VELIKOGA PLEMIĆKOGA VIJEĆA/ Sadr`aj IvanAGNEZA SZABO: pl.Kukuljević Sakcinsk KAZIMIR JELAČIĆ: Spomenica III.dio/Memories III.Part Reign of Sigismund of Luxemburg (1387-1437) Luksemburškoga (1387.-1437.) SUZANA MILJAN: Raznolikosti među plemstvom Zagrebačke županije udoba kralja Žigmunda NADA BEZIĆ:Ivan pl. Zajc uslikama /Art of Reviews Ivan pl. Zajc Century 19th the of Culture and History Croatian in Sakcinski Invitation 18 to PROSLOV /Foreword and Statehood and DRŽAVNOSTI CNA Forum /Role of the Croatian Nobility in Sustaining, the Continuity of the Nationality TRIBINA HRVATSKOG ULOGA PLEMSTVA UOBRANI HRVATSKE NACIONALNOSTI I Welcome Speech at the Gala Dinner Coordinator Cilane Mr. Johan Grotenfelt POZDRAVNI GOVOR KOORDINATORA NA CILANE SVEČANOJ VEČERI/ Speech at the Gala Dinner POZDRAVNI GOVOR PREDSJEDNIKA HPZ-aNA SVEČANOJ VEČERI / NAŠI NOVI ČLANOVI /New Members of HPZ SJEDNICA SEKCIJE /Session MLADECILANE ZA Youth of CILANE Section Petra pl. Maroja SJEDNICA DELEGATA /Session CILANE Delegates of CILANE Branko pl. Cindro OPENING SPEECH /Pozdravni govor Coordinator Cilane Mr. Johan Grotenfelt ofsary Work and Autumn Session Adriana of CILANE markiza iIvo Bona pl. Durbešić Session of the Great Nobiliary Council of the Croatian Nobility Association in Occasion of Twenty Anniver- POVODOM DVADESET GODINA RADA, DELEGATA ISEKCIJE /Solemn MLADECILANE ZA from 16 18. LISTOPADA 2015./Programme of the Autumn Meeting of the Delegates and Youth Cilane in Zagreb Council of the Croatian Nobility Association PT AU TORIMA UPUTE POPIS PUBLIKACIJA UBIBLIOTECI DRUŠTVENE VIJESTI /Social news th th till 18 th th October, 2015 Extraordinary Session of Great Nobiliary Concil Predsjednik HPZMarko deMladineo /Th eDiversities among the Nobility of the County of Zagreb During the / Contes i uhrvatskoj povijest Herold Zlatko pl. Barabaš Th eLetter of Croatian President

i kulturi 19.stoljeća 13./2016. 18 th Session of the Great Nobiliary Great Nobiliary the of Session President of the CNA Welcome Coordinator of CILANE /Ivan pl. Kukuljević

1 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora GLASNIK HRVATSKOGA PLEMIĆKOGA ZBORA HERALD OF CROATIAN NOBILITY ASSOCIATION Glasilo Hrvatskoga plemićkoga zbora za popularizaciju znanosti s recenzijom Croatian Nobility Association offi cial journal for popularisation of science with review ISSN1845-9463 URL:http//plemstvo.hr Izdavači / Publishers HRVATSKI PLEMIĆKI ZBOR / CROTIAN NOBILITY ASSOCIATION Teslina 13/1,10000 Zagreb, Hrvatska / Croatia za izdavača predsjednik Branko pl. Cindro / for the publisher president Branko pl. Cindro LASER PLUS Brijunska 1a Zagreb Croatia za izdavača Branko pl. Cindro / for publisher Branko pl. Cindro Savjet / Avisor board Vladimir Brnardić, prof, Matea Brstilo Rešetar, prof, prof.dr.sc. Neven Budak, akademik Tomislav Raukar, dr.sc. Jasna Turkalj Dosadašnji glavni urednici / Former Editors in Chief Branko pl. Cindro, Vladimir pl. Kurelec Glavni urednik / Editor in Chief Ivo pl. Durbešić Urednički odbor / Editorial Board Zlatko pl. Barabaš, Goran pl. Borelli, Branko pl. Cindro, mr. sc. Ivo pl. Durbešić, doc. dr. sc. Marija Karbić, prof. dr. sc. Radovan pl. Marjanović-Kavanagh, dr. sc. Ivan Mirnik i Dubravko pl. Jelačić Buzimski Tehnički urednik / Technical Editor Branko pl. Cindro Jezični savjetnici / Language Advisors Branko Šimat, Sanda Salamun, prof. i Tomislav pl. Kallay, prof. Adresa uredništva / Editorial Offi ce Address Hrvatski plemićki zbor / Croatian Nobility Association Teslina 13/1, 10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia Glasnik izlazi jedanput godišnje / Herald is published annually Puni je tekst na http:://plemstvo.hr / Full text available at http:://plemstvo.hr

Grafi čka priprema, obrada i tisak / Prepress processing and printing LASERplus & DENONA Brijunska 1a, Zagreb, Croatia 2016. / 2016 Naklada / Printed in 250 primjeraka / 250 Copies Razmjena je poželjna / Exchanges appreciated Godišnja je pretplata 200 kn, za članove uključeno u članarinu Subscription 25 €, for members included in the membership fee

Tekstove oprema uredništvo. Za sadržaj poimence potpisanih priloga odgovorni su njihovi autori. Oni ne iskazuju obvezno stav Hrvatskoga plemićkoga zbora. Objavljeni prilozi u Glasniku HPZ-a autorski su zaštićeni. Iznimka su sadržaj i novosti iz HPZ-a. Proslov / F o r e w o r d

ijekom prošle, 17. sjednice Velikog plemićkog vijeća 17. listopada 2015. bili smo ispunjeni Tponosom na našu Udrugu s obzirom na to da smo, zajedno sa članovima Europskog udru- ženja plemstva CILANE , slavili dvadeset godina rada. No nakon toga nas je zahvatila kriza ko- ja je trajala do 26. studenog 2016. kad je na Izvanrednoj sjednici Velikog plemićkog vijeća to okončano stanje odlukom da se zbog prekršaja Statuta i Etičkog kodeksa opozove predsjednik Marko pl. Mladineo. Za predsjednika je do Izborne sjednice Velikog plemićkog vijeća imeno- van prvi potpredsjednik Branko pl. Cindro. Unatoč previranjima i stalnim konfrontacijama na relaciji predsjednik – Plemićki stol, Udruga je ipak uspješno djelovala ostvarivši zacrtane strateške planove postavljene još davne 2003. godine. Naš smo Glasnik pripremili u uobičajenom opsegu nastojeći pritom povećati njegovu kva- litetu. Članci i u ovom broju svjedoče o uspješnosti rada i na održavanju kontinuiteta druženja članstva uz stalna, vrlo dobro posjećena predavanja tijekom sezone od jeseni 2015. do jeseni 2016. u okviru tribine Uloga plemstva na održanju hrvatske nacionalnosti i državnosti. U svrhu unapređenja rada Glasnika uključili smo u Savjet Glasnika ugledne povjesničare od akademika do ravnatelja povijesnih institucija. Osobito želimo istaknuti uspješnost rada Mladih i u Hrvat- skoj i u okviru CILANE. Na žalost ne možemo se samo pohvaliti – ostaju nam dvije boljke. Naši ogranci kojih no- minalno imamo u Splitu, Zadru, Osijeku i Opatiji, djeluju skromno, da ne kažemo nikako. Većim dijelom je to posljedica neaktivnosti predsjednika ogranaka, ali i nedostatka poti- caja predsjednika Zbora. Naime, u pet godina predsjednik Zbora nijednom nije posjetio naše ogranke, a redovitost takvih posjeta dotad je bila održavana godinama. Suradnja sa srodnim udrugama također je spala na niske grane zbog neangažiranja zadu- ženog člana Plemićkog stola za tu djelatnost. Unaprijedili smo i našu mrežnu stranicu stalnom obnovom sadržaja, ali i posebnom ru- brikom fotoalbumi. Izrađen je plan i kalendar druženja uz predavanja za cijelu sezonu od jeseni 2016. do ljeta 2017. Nismo zanemarili ni dotjerivanje naših prostorija – njih smo ukrasili grbovima svih 76 obitelji naših članova, nabavi dodatne ormare, od hodnika izveli skladište te popravili zid oko vodomjerila. Glavni urednik Mr. sc. Ivo pl. Durbešić Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora

3 4 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora Sadržaj red idnevni Prijedlog brisanja izčlanstva članova Zbora koji nisu platili članarinu Proglašenje rezultata glasanja Glasanje oopozivu 12.10 12 11.45 Opoziv predsjednika Marka pl. Mladinea Izbor radnihtijela sjednice 11.25 11.15 Hrvatska himna 11.00 Registracija sudionika 10.30 –11.00 Kako predsjednik HPZ-anije koju sjednicu sazvao Poštovane plemi obitelji, plemkinje, sjednice Završetak godina iviše tri Obrazloženje zaopoziv Minuta šutnje Otvaranje sjednice 18. izvanrednu sjednicu Velikog plemi}kog vije}a vije}a 18. izvanrednusjednicuVelikogplemi}kog Rizničar Davor pl. Pozojević Kancelar Goran Borelli Vranski u prostorijama HRVATSKE PANEUROPSKE UNIJE u subotu 26.studenog u11.00sati 2016.spočetkom članku 25.Statuta Plemićki stol poziva Vas na Hrvatskog plemi}kog zbora plemi}kog Hrvatskog Sjednica održati ćese uZagrebu Jurišićeva ulica1a ći članovi Hrvatskog plemićkog zbora plemićkog Hrvatskog ći članovi jezahtijevao Plemićki stol, to prema Goran Borelli Vranski Borelli Goran Kancelar zaPlemićki stol Agenda Anthem of theCroatian Nobility Association 12:25 Proposal of cancellation of membership members the have who not paid membership Announcement of voting results 12:10 Voting about recall 12 11:45 Recallof thepresident, Marko pl. Mladineo Th of Selection working of session the bodies 11:25 11.15 Croatian anthem 11:00 Registration 10:30 to 11:00 End of session Treasurer Davor pl. Pozojević fee for or three more years Chancellor Goran pl. Borelli Vranski Vice president Branko pl. Cindro A minute of silence ofOpening session the Pursuant Statutes the of Croatian the Nobility Association, 25, Article 18th Extraordinary SessionoftheGreatNobiliary Council erecall explanation and discussion CROATIAN PAN-EUROPEAN UNION, Jurišićeva 1a Th eNobility honor hasthe Board to invite you to the On Saturday November 26th 2016at 11:00a.m. of theCroatianNobility Association Th Noble families, ladies andgentlemen! Noble ladies families, e session will be heldinZagreb, esession willbe at the GoranBorelli pl.Vranski Chancellor Board Nobiliary For

5 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 6 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 18 plemi}kog zbora plemi}kog vije}aHrvatskog 18. izvanrednasjednicaVelikog Council oftheCroatianNobility Asssociation čar: Adrianačar: pl. iovjerovitelj Bona zapisnika Dorotea pl. Murković Puškarić. sjedništva: Goran pl. Borelli Vranski iIvan iBranko pl. pl. Celio-Cega Cindro, zapisni- članova40 nazočnih spravom glasa. nim kvorumom. Predsjedavajući jeutvrdio istek 30minuta od te proglasio kvorum od članova, nakon isteka 30minuta postojećibroj se prisutnih članova proglašava potreb- na sjedniciVelikog plemićkog vijeća nije prisutna najmanje redovnih jedna četvrtina za sve Hrvate koji sudalisvoj život zadomovinu, napose uDomovinskom ratu. prošle sjedniceVPV-a: Igor pl. Michieli, pl. Želimir Valjak imr. Vladimir sc. Kurelec, te članovima naodazivu. mjenik Branko pl. Cindro otvorio jeIzvanrednu VPV-a sjednicu izahvalio prisutnim se prostorijama Hrvatske paneuropske unije 26.studenog u11.sati. 2016.spočetkom stol (PS). ko jezahtijevao Plemićki stol, to jeprema članku 25.Statuta Plemićki sazvao sjednicu Budući dapredsjednik H PZ-a nije Velikog sjednicu sazvao plemićkog vijeća (VPV)ka- ko jeto stipulirao Plemićki stol upozivu naizvanrednu sjednicu: th PredsjedavajućiBranko pl. Cindro predlo Pristupilo radnihtijela izboru se ijednoglasno jeprihvaćen prijedlog radnog pred- Utvrđeno jedaprisutno 40članova Prema HPZ-ai1gošća. čl. 26.Statuta kada Minutom šutnje članovima svim koji jepočast odana sunasnapustili, od aposebno U odsutnosti predsjednika HPZ-a,uskladu sčlankom 29.Statuta, njegov za- prvi sHrvatskomSjednica jepočela himnom. Osamnaesta izvanredna sjednicaVelikog plemićkog vijeća održanaje u Zagrebu u 2. Isključenje članova članarinu koji nisupodmirili duže 3godine. od 1. Opoziv predsjednika HPZ-a,Marka pl. Mladinea. Extraordinary SesssionoftheGreat Nobiliary žio je dnevni red Izvanrednežio jednevni sjednice ka- ni zaključci ste sjednicenisulegalnite nepostoji obveza postupanja timzaključcima. po dineo, neregularna inelegalnanemože se smatrati sjednicom VPV-a. tome Sukladno 2016. godine, koju jesamoinicijativno dogovora (bez PS-om) sa Marko sazvao pl. Mla- nova jeuovom trenutku idvoje. trideset članarinu uzadnje 3godine, ato neučinedo31.12.2016., brišu izčlanstva. Takvih čla- suzdržanim i protivjednim glasom prihvaćen jezaključak članovi dase koji nisuplatili to koliko ječlanarina važnazaHPZumaterijalnom isimboličkom smislu. Sjednim bu nekihčlanova, snizioiznosčlanarine plaćanje. iliolakšao strane Sdruge jespomenu- dišnje. Plemićki stol iskazaojerazumijevanje zamaterijalni položaj članova inazamol- materijalno stanje članova nemože biti razlogzaneplaćanje članarine 200,00kngo- od Nakon obrazloženja rizničara Davora pl. Pozojevića ikraćerasprave zaključeno jeda 3godine 2. Brisanje od članarinu duže članovakoji nisupodmirili 2017. te ovlaštenje zaraspolaganje računom HPZ-a. neo. protiv Marko Zbora inijednim pl.Mladi- za, dvasuzdržana jepredsjednik opozvan Statut. mijenjati tetarni dajerazlogzaopoziv opravdan. ćina članova jesmatrala dasuponašanjei postupci Predsjednika neetičniiprotustatu- pojavama, daihnetoleriraju ineprešućuju. Statuta HPZ-akaoiEtički kodeks.PSsmatra članovi važnimdase HPZ-aočituju oovim razlozi zaopoziv temeljeni načinjenicama po prijedlog opozivom za predsjednika Marka HPZ-a pl. Prikazani Mladinea. sukonkretni porava ičinjenica dajenatoj skupštini 250članova od bilo nazočno samo njih 10. Sud časti, Senat itd.) ne može biti vjerodos iusvajanipodneseni izvještaji oradu radnihtijela (PS,rizničar, udruge Nadzorni odbor, skupštini nije prezentirano, kaoniplan radaifi ma Zakonu skupština oudrugama mora usvojiti godišnje fi nancijsko ali izvješće, ono na (veći broj članova nazočnih potvrdilo je danije dobilo uSplitu). poziv nasjednicu Pre- vanja, našto obvezuje čl. 25.Statuta nije inasjednicu pozvan veliki broj članova HPZ-a i Zakonom Formalni oudrugama. razlozi su:Sjednica nije sazvana 15dana prije održa- Skupština ne može biti formalnih legalnazbog isadržajnih suprotnosti sStatutom HPZ-a Prethodno jeutvrđeno dajesjednicaVPV-a („redovna skupština“) uSplitu 24.11. Branko pl. Cindro jepredsjednik HPZ-adosljedeće izborne skupštine naproljeće Slijedom ove odluke Marku pl. Mladineuukinute susve ovlasti zastupanja HPZ-a Jednoglasno jeprihvaćeno pristupise da javnom glasanju oopozivu. U raspravi jeveći broj članova predložio dajenaosnovi ovih iskustava potrebno U opsežnoj raspravi nekisučlanovi pokušali relativizirati predsjednika. krivicu Ve- Kancelar Goran pl. Borelli Vranski, predsjedavajući PS-a,obrazložio jeuime PS-a tojna. Vjerodostojnost skupštine uSplitu os- kojima jepredsjednik prekršio odredbe nancijski plan. Skupština nakojoj nisu Sa 38 glasova 38glasova Sa

7 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 8 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora ainmovži vjk sbt vmteuk iznimnovažnimuvijek,ta aosobito uovom trenutku prof.dr.sc. Nikolom Cindrom. ponos ipovjerenje uZbor načelu sBrankom pl. Cindrom sinom udruge osnivača naše plemstva idasmoutom CILANE razdoblju bili taj ponosni našom udrugom. Zadržimo osnutka Velikog isjednicu plemićkog vijeća zajedno sčlanovima europske asocijacije razdoblje. Podsjetio članove je prije smo da godinu dana imaliproslavu 20.godišnjice Velikogsjednicu plemićkog vijeća uznapomenu daovom sjednicom završava krizno veoiejzpsia Dorothea Murković pl. Puškarić Ovjerovitelj zapisnika "Što pređi tinamriješe, zasluži dazaista tvoje bude." Sjednica Velikog plemićkog vijeća zaključena jeu13,30sati isticanjem mo- našega Predsjednik Hrvatskog plemićkog zbora Branko pl. Cindro zaključio jeIzvanrednu Adriana markiza Bona Zapisničar 9 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 10 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora Ručak članova urestoranu „Pod topom“. Domaćin: potpredsjednik HPZ-aBranko pl. Cindro Domaćin: predsjednik HPZ-aMarko pl.i potpredsjednik Mladineo HPZ-aBranko pl. Cindro. Sudjelovanje delegata naprvome dijelu Svečane sjednice HPZ-apovodom 20.godišnjice rada. Domaćini: koordinator Cilane Johan Grotenfelt iglasnogovornica MladihFröken Antell. Christina Domaćini: koordinator Johan Cilane Grotenfelt, predsje October, 2015 Uredni{ and YouthCILANEinZagrebfrom16 Programme oftheAutumnMeetingDelegates Zagrebu od16.do18.listopada2015. delegata imladihCILANEu Program jesenskogsastanka Svečana večera uMuzeju Mimara povodom 20.godišnjice radaHPZ-a. tvo Večera dobrodošlice uKlubu književnika na Jelačićevom trgu. potpredsjednik HPZ-a Branko pl. Cindro. Cindro. pl. HPZ-aBranko potpredsjednik Subota, 17.listopada od913:30sati Subota, 17.listopada od20do24sata Subota, 17.listopada od9do13sati Sjednice delegata idelegata Mladih. Nedjelja, 18. listopada u11sati Misa uZagrebačkoj katedrali. Subota, 17.listopada u14sati Subota, 17.listopada u8sati Obilazak grada. irazgled Petak, 16.listopada dnik dnik HPZ-a Marko pl th till18 th

. Mladineo, dina njegova rada. sjednica Velikog plemićkog vijeća Hrvatskoga plemićkog zbora povodom go- dvadeset nika Skupštine Kosora, gradaZagreba Darinka održanaje17.listopada 2015.Svečana U Staroj gradskoj vijećnici Zagreba, zahvaljujući grada pokroviteljstvom ipod predsjed- stola Plemićkog Članovi Adriana markizaBona Durbe{i} pl. iIvo 17 sekcije zaomladinuCILANE zbora, jesenskogzasjedanjadelegatai plemi}kog plemi}kog vije}aHrvatskog Sve~ana 17.sjednica Velikog of CILANE AnniversaryTwentieth ofWork andAutumnSession the CroatianNobility Association attheOccasionof th SolemnSessionoftheGreatNobiliary Board of Before Beginning of the Solemn Session Solemn the of Beginning Before Pred svečane početak sjednice.

11 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 12 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora udruge Hrvatska bratovštinaudruge Kotromanić plemićke BiH udruge Katarina predsjednica Savjeta Hrvatskog instituta zapo Groten felt, koordinator Cilane, akademikMladenRaukar, dr. doc. Marija sc. Karbić, kan ubroju 12).Posebno supozdravljeni gosti: poimence Darinko Kosor, mr. Johan i članovima sekcije zaomladinu te članovima CILANE HPZ-anaengleskom jeziku (tis- pozdravnim se govoromne himneposebnim dobrodošlice obratio gostima, delegatima neo uzpotpredsjednike Branka pl. CindraiMarjana pl. Maroja. Nakon odsvirane držav- sambla mješovitog pjevačkog zbora Emil Cossetto članova HPZ-azavršio jekratkim koncertom sdvjema kompozicijama Komornog an- gleskom jeziku. vitelja zapovijest Odsjeka HAZU Hrvatsko plemstvo usrednjem vijeku, koji jeizložio njegov predsjednik, azatim važnopredavanje dr. Damira Karbića, sc. upra- vitelj Darinko Kosor, anakon njega mr. Johan Grotenfelt. sjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, potom jeskup pozdravio pokro- pan Plemenite općineTuropoljske. Nakon legati Cilane, članovi sekcije mladih Cilane ičlanovi HPZ-a. HPZ-a koji jetiskan uGlasniku broj 12. Slijedio izvještaj jeiscrpan predsjednika Marka pl. rada godina odvadeset Mladinea (ovjerovitelj). Goran pl. Borelli, Adriana (zapisničar) markiza Bona te Dorothea Murković pl. Puškarić Sjednicu Velikog plemićkog vijeća otvor Nakon toga susudionici Sjednice nastavi Uslijedila jekratka stanka za osvježenje kavom ipićem. diozajedničkeOvaj prvi sjednicedelegata ičlanova sekcije zaomladinu Cilane i Uslijedio vrlokratak je prikaz naengleskome jeziku radaZbora godina odvadeset Svečanom sjednicom HPZ-apredsjedalopredsjedništvo: je Marko pl. Mladineo, U radSvečane sjedniceuveo nasjekoncert Komornog zborakompozicijama. trima

Bokeljska mornarica 809Zagreb iStjepan pl. Čunčić, podžu- pozdravnog govora pročitano jepismo pred- , prim. Josip Gjurović, dr. med., predstavnik io jepredsjednik HPZ-aMarko pl. Mladi- vijest, mr. Milenko sc. predsjednik Čolak, li rad u trima odvojenimli radutrima sjednicama: de- pod ravnanjem pod Hede Gospodnetić. Council of Nobility Great the Session Solemn plemićkog vijeća. Svečana sjednicaVelikog također na en- na također lačić Bužimski. je Damir Santini. ceschi, Dubravko pl. Jelačić Bužimski, Tomislav pl. Koeroeskenyi, anovi član pridruženi lana pl. Laszowski Szeliga,Bojanpl. Stella Arneri, pl. Dinko Arneri, Domagoj pl. Fran- pl. Despalatović, Stanislav pl. Despalatović. Franjo pl. Husinec, Renata pl. Husinec, Svjet- držativezali daćese Statuta iEtičkog HPZ-a.Novi kodeksa redoviti članovi su:Marijan povelje očlanstvu, značke iosobne iskaznice, anovi članovi suse svojim potpisom ob- i herold Zlatko pl. ustaljenom Barabaš suceremonijalu po novim podijelili članovima brali Damira pl. Zudeniga zapredsjednika Nadzornog odbora. razriješi dužnosti predsjednika Nadzornog odbora. ka Nadzornog Naime odbora. pl. Žarko radnihjeobveza Gazzari zbog zamolio dagase vić. Posebnoje predsjednik predložio da novih članova Nadzornoga Kamila odbora pl. Benkovića te Suda častiMire pl. Prelogo- niku broj 12.),rizničara Davora pl. Pozojevića, herolda Zlatka pl. Barabaša sprijedlogom i Ivi pl. aposebnu Durbešiću, zahvalnicu heroldu Zlatku pl. Barabašu. plakete zaposebne zasluge zaradprijašnjim predsjednicima Anti pl. Miočeviću Rendiću U imenovih članova nadahnutim govorom se zahvalio književnik Dubravko pl. Je- Nakon kratke stanke predsjednik Marko pl. Mladineo, Kornel Kallay deNagy Kallo Članovi Zbora glasovanjem su prihvatili izvještaje, prijedlog novih članova te iza- Uslijedili sugodišnji izvještaji oradu: kancelara Gorana pl. Borellija (tiskan uGlas- Nakon te točke predsjednik je, upovodu dvadesete godišnjice HPZ-a,uručio rada Članice ičlanovi sudionici svečane sjednice. Members Participating the Solemn Session se izabere se Damira pl. Zudenigapredsjedni- za

13 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 14 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora Muzeju Mimara. Svečana sjednicaHPZ. Cilane Coordinator, Johan Grotenfelt, holds M.Sc. the welcoming speech at the gala dinner. Skup jezaključen svečanom večerom zasve sudionike u Pjevanjem himneHrvatskoga plemićkog zbora završila je Koordinator Cilane mr. Johan Grotenfelt držipozdravni govor nasvečanoj večeri. Književnik Dubravko pl. Jelačić Bužimski. Writer Dubravko pl. Jelacic Buzimski. our associations and our members. traditional noble values. part of Aspecial our way to execute istheinteractivity this, of in an understanding of identity the of nobility the and promoting maintenance the of aims of are CILANE primarily to cultural.mainta- seeks CILANE consistsLANE today of 16independent national associations. Th for its anniversary. 20th arrangementsthe and at same timecongratulate the association the heritage, and history traditions. Th nal comparison of our association with preservation the CILANE of gaslight the culture. for thepreservation of theEuropean Gas-light culture. Iwould like to give perso- avery but still functioning and today. modern With agoogle search, Ifound an Association surrounding an aristocratic atmosphere. In away, lamps the are monuments of past the Th around St. the Marks Square Iadmired old the gaslamps on wallsof the buildings. the an, gives our meeting an excellent framing. of beautiful the civilisation circles of world, the Mediterranean the and Europe- Central andstory traditions of nobility then of other the member countries. Th and traditions of country and the Nobility the are long and diverse, heritage, asthe hi- member Associations,other CILANE and Gentlemen. Ladies dent, dear members of theCroatian Nobility, dear members of all PresidentDear of Assembly, the deputy Dear Mayor, dear Presi- Mr. JohanGrotenfelt coordinatorCILANE Pozdravni govor Speech Opening are grateful for invitation the to hold offi this cialopening here. year’sopen this autumn meeting ofPresident, Dear CILANE. we ey gave ey alovely historical, alittle romantic feeling, awarm light and gave whole the isshould misjudged. not be Th Croatia and Zagreb isan location ideal for meeting. aCILANE Th letmepresent please As our summery short association. CI- I would like to thank theCroatian Nobility association for all Th ank you for welcomingZa us to greb. When Iarrived to Zagreb on Th ursday evening it was raining and dark. Walking We are gathered here beautiful inthis City Hall, to offi emain point general isthe importance of keeping up cially e emulticulturalism eheritage, history

15 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 16 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora njemačkog imađarskog saveza te saveza Malte. Prisutni subili delegati dvanaest država članica, a nisubili prisutni delegati talijanskog, Na temeljuzapisnikasastaviloUredni{tvo Zagreb, City Hall, Zagreb, October17,2015 Autumn MeetingofCILANE Delegatesin subota, 17.listopada2015.od09:00do13:42 Starogardska vije}nica,Zagreb Doma}in HPZ–Hrvatska, CILANE 2015 Jesenski sastanakdelegata Portugal Vatikan Harinxma Slooten thoe Nizozemska Velika Britanija Francuska Finska Danska Hrvatska – Belgija – Tajnica Vicekoordinator – Koordinator – –Mr Johan Grotenfelt –Count Henri deBeauff –Mr Cai-Asmus v. Rumohr jepredstavljao –Comte deGatellier Bernard –Mr António deMattos eSilva Baroness Vera v. Fersen – Count deGatellier Bernard Mr Branko pl. Cindro – Bernt S.A.Baron –Bernt van Voorst tot Voorst iClaudia (C.P.) Barones van Mr Johan Grotenfelt –Mr Michael Sayer Mme Béatrix de Sury d’Aspremont, de Sury Mme Béatrix ort biti vrlostrog kao što jeto bio prijma kod Hrvatskog plemićkog zbora. Utom smislu sastanak potkomisije uZagrebu, alijeistaknuo daprigodom prijma novih članova treba 4. Izvještaj članova potkomisije zaprijam novih novacčuva CILANE. Srednje Europe. 015,47 €. 14 3. Financije kakve veze iprotivi takvoj se raboti. uParizu2. Sastanak đanja tijekom vikenda. godinu dana nakon prijma učlanstvo organizirali sastanak delegata te zanimljiva doga- ve delegate Nizozemske te promatrača Španjolskog saveza. 1. Uvod Prisutni i: subili sjednik Foro deFamilias Históricas laNobleza de Española). Promatrač Predsjednik Potkomisije mr. Michael Sayer izv Koordinator jezahvalio Francuskom savezu na njihovom što se posebnom računu Novac koristi se zaputne troškove izapotporu delegatima Mladih,osobito onih iz Također jeistaknuo danekisavezi nisuuplatili godišnju članarinu. Rizničar Count deGatellier Bernard jeizvještaj iistaknuo ima podnio dariznica Raspravljeno jebilo okupoprodaji plemićkih titula uEuropi. Cilane nemastimni- Prihvaćen jezapisnik uParizu. sastanka sa Potpisan jepopis prisutnih kaoiosuvremenjeni organigram Cilane. Posebno zahvalio se Branku pl.iHrvatskom Cindru plemićkom što susamo zboru Koordinator jeotvorio u9:15isrdačno sjednicu pozdravio sve delegate, napose no- Glasnogovornica Mladih: Web master: Zamjenik delegata Tim zapromociju: Španjolska Švedska Švicarska Rusija – Princesse Sophie Galitzine –Princesse –Mr Tersmeden Erik iBaron Carl-Gustaf Åkerhielm –Mr deMuralt Bernard : D. Amalio deMarichalar ySáenzdeTejada, deRipalda Conde (pred- Mr Philippe de Séjournet de Rameignies, Mr Philippe deRameignies, deSéjournet Jonas v. Matérn, HPZ-a:Ivo pl. Durbešić Mlle Christina Antell. MlleChristina ijestio jedanije bilo potrebe održati

17 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 18 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 8. Razmjena mladih 8. Razmjena zemljama. Nedostaju podatci još zemalja. iznekih 7. Statistički podatci mogu spremati almanasi kodnjih te dase može formirati knjižnica. almanah 6. Genealoški ne. Potaknuti susvidelegati dadostave svoje zamisli zanovu stranicu. 5. na mišljenja. saveza. treba uputiti pismo poljskom iruskom savezu budući dautimdržavama dva postoje po 9. Bedž 9. Bedž apelira uključi dase iHrvatska. l’Union Interalliée. stanak potkomisije nanove članove, anavečer će biti svečana večera ANFCercle u de u Parizu. bijen jeiprijedlog jedneplemićke organizacije izŠvedske. stava –što jeprihvaćeno zanimanjem. sa 10. Razno Vraćenkao bedž. jepovjerenstvu nadoradu. Mrežna stranica Mrežna Administrator mrežnog poslužitelja (webmaster) predstavio je novu stranicuCila- Vrlo jeuspješna akcija koja tako afi se Teško suusporedivi sobzirom podatci narazličite statističke kriterije upojedinim Count deGatellier Bernard izvijestio jedelegate usjedištu dase Francuskog saveza jošdvaju izvještaj od Bit kadse ćepodnesen saveza dobiju podatci koji nedostaju. Mr. Branko pl. Cindro predstavio jesvog zamjenika mr. Ivu pl. Durbešića. Nastavljaju kontakti se španjolskim sa savezima uŠpanjolskoj iuFinskoj, te razmje- Dostavljenraspravljen jei prijedlog, ali Sastanak jezavršio u 13:30. Jesenski sastanak bit će25.rujna 2016.uBruxelesu. Idući sastanak održat uParizu ćese 9.travnja Ujutro podne. 2016.poslije ćebiti sa- Glasnogovornica jeizvještaj Mladihpodnijela onjihovom sastanku. O osnivanju potkomisije obudućnosti raspravljat CILANE naidućem ćese sastanku Odbijen jeprijedloguvrštenja Cilane u U sklopu točke “razno” bilo jeriječi oprijedlogu Japanskog saveza orazmjeni isku- rmirala usamo nekolikormirala Posebno godina. se Godišnjak međunarodnih organizacija.Od- u takvom obliku teškomože biti realiziran Delegati saveza: nacionalnih Prisutni koordinator – mladih stola Plemićkog Članica Maroja Petra pl. Saturday, 17th,October,2015from09:00to13:42 Host HPZ-Croatia,OldTownHall, Zagreb Autumn MeetingofYoungCILANE 2015 subota 17.listopad2015.od09:00do13:42 Starogardska vije}nica,Zagreb Doma}in HPZ–Hrvatska, CILANE Jesenski sastanakmladih Monsieur Philippe deSéjournet deRameignies Monsieur Ladislas deSury d’Aspremont Mademoiselle Olga Pavlinova Jonkheer Martijn Stoop Mademoiselle Maria Clelia Durazzo Családok Egyesülete Monsieur Arpad Mester deParajd Mademoiselle Caroline Grevenkop-Castenskiold Tajništvo: Glasnogovornik: Monsieur Claës af Burén Fröken Christina Antell 2015 Mađarska Club desJeunes (ANRB AFS Švicarska Rusija UNR Jeunes VJAN Nizozemska CNI Magyar Történelmi DAU Danska ) Belgija

19 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 20 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora Drugi pozvani koji saveza: nisudelegati pozvani nacionalnih Drugi Rusije. du namrežnoj stranici Cilane te onapretku razgovora savezima sa Poljske, Španjolske i Mr. iMr. Philippe deRameignies deSéjournet Jonas von Matérn izvijestili suskup ora- tome. prijedlozi suodređeni Izneseni uvezi sfi nanciranjem delegata mladih. Webmaster može biti samo do35.godine. novih članova. godine u njihovim savezima. Odsutnisu dostavili pismene izvještaje. vremenjuju podatke. budućifrancuski iengleski dasufrancuski službeni jeziciCILANE. hiv usjedištu ANF-a uParizu. je unaprijed bio dostavljen svimčlanovima. pl. Maroja iHrvatskom plemićkom zadomaćinstvo, zboru prešlo red koji nadnevni se Švedske, RNP, Španjolske, Austrije iPoljske. Monsieur Jonas von Matérn Monsieur Philippe deSéjournet deRameignies * HPZ:Hrvatski plemićki zbor –Collegium Nobilium Croaticum Mademoiselle Petra pl. Maroja Mademoiselle Quincy Raphaëlle Pinon de Fräulein Donata von Samson-Himmelstjerna Monsieur Claës af Buren Nisu prisustvovali delegati: Finske,Italije,Nisu prisustvovalidelegati: Malte, Velike Britanije, Portugala, Mademoiselle Vanda conte Borelli Delegati suupozoreni dajeidući sastanak 10.travnja 2016.uParizu. Raspravljalo iopredloženom se Cilane bedžu uzprijedlog nastavi da se rasprava o Izviješteno jeoosnivanju „kluba“ 35+sobzirom članom nato dase Zatim jeraspravljano opoboljšanju komunikacije međučlanovima te oaktiviranju Nakon toga susvidelegati izvijestili skup odogađajima tijekom posljednjih pola Svim delegatima dostavljen jeOrganigram iap Ms. Raphaëlle Pinon izvijestila ječlanove deQuincy daćeupute biti prevedne na Potvrđenje ipotpisan zapisnikprošlogs Parizu u sastanka koji ćebiti uar- odložen Nakon pozdravne riječi glasnogovornice, dobrodošlice delegatima te zahvala Petri elirano jenadelegate osu- dastalno CILANE promotionCILANE (§8) Club desJeunes web &CILANE team HPZ* Secretariat desJeunes dePorte-Paro N AF Francuska HPZ* Hrvatska JNF (ANF) VdDA Njemačka Mladih CilaneMladih le

Član plemićkog stola –herold z New MembersofCroatianNobility Association Na{i novi~lanovi mirovini, aživi sobitelji uZagrebu. Splitu, zovu Despalatovići. se Orio, venecijanski knezikapetan uSplitu. Preselivši uVelu Varoš u knezovi Pavić potvrdili iBeović suplemstvo, koje jeovjerio iAntun aprije zvaliVuković suse Bosne, iKuvačić. 1767.poljički Godine strirao u Americi naYaleu, uAmerici strirao umirovini, sada aživi iZagrebu. uAmerici Marijan iStanislav pl.Despalatović Stella pl.Arneri. iBojan grebu, Gradska skupština, 17.listopada 2015. ni uZbor ikojima predane su povelje na17.zasjedanju Velikog plemićkog vijeća Za- u latko Baraba{ Stanislav Marijan, Despalatovići ubrajaju se plemićki ustari rod porijeklom iz Osnovni očlanovima podaci plemićkih obitelji koji sutijekom 2014.-2015.primlje- rođen 1935.,završio jefi lozofski fakultetZagrebu, u magi- , rođen 1942.,Marijanov brat, diplomirani jeekonomist u a radiiživi uZagrebu. živi uZagrebu. i zastupnik uDalmatinskom saboru. otoka Korčule, spominje se već 1420.plemić aprvi Dobroslavić. Stella Bojan zanimanju, rođen1968., po jeinformatičar, aradii Poznat pravnik, jeiRafael, Narodne vođa stranke uKorčuli Obitelj pripada starom iliArnerić Arneri plemićkom rodu , rođena 1967.,supruga Bojana,magistrajeekonomije,

21 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 22 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora Patačić. Varaždinske županije, koji oženio 1769.godine Barbarom se Ludovika,od rodozačetnika Viničke grane obitelji ipodžupana u16.stoljeću.Benedikt Neprekinuto rodoslovlje pratiti može se Tomislav pl.Koeroeskenyi Dubravko pl.Jelačić Bužimski umirovini, sada gvistiku, aživi uKriževcima. s obitelji uKriževcima. Bedeković, Pisačić idr. i Hrvatski Sabor. Mihajlu isinovima Nikoli iSigismundu. Iste to godine potvrđuje Renata iFranjo pl.Husinec Dinko DomagojDinko pl.Franceschi Rod KoeroeskenyiRod potječe izSlovačke, spominje se aprvi Renata, Franjo, HusinecRod povezan jesplemićkim obiteljima uZagorju kao Plemstvo ugarsko-hrvatsko 1743. jegodine podijeljeno rođen 1942.,liječnik umirovini, sada je kirurg, aživi rođena 1947.,supruga jeFranje, jelin- magistrirala pravnik, romanopisac, dramaturg, aradiiživi sobitelji uZagrebu. poznatiji sugeneral Ivan, Stjepan podban iban Josip. plemićkim obiteljima. Matija. Rudolfa II.,aplemstvo jeGabrijelu potvrdio 1614.godine kralj naših članova Maje iDinka. te uVeneciji. nalazimo pripadnike uOmišu, potom u18.stoljeću iuZadru Dubravko, rođenčlana 1948.,rođak jenašega Marcela, dipl. Iz iste obitelji potječe nekoliko generala, ibana. podbana Naj- Jelačići titule sustekli igrofova baruna ipovezani susuglednim potvrduPrvu plemstva dobio jePetar kralja godine 1579.od Dinko Domagoja, rođen je1997.,studira uParizu, asinje Potvrdu plemstva austrijskog dobili su1838.od cara. Obitelj Franceschi suplemićki stari rod. U16.stoljeću DamirSantini članove. ipočasne družene članstvo Upridruženo primljen je: profesorica jefi Bedeković, Vragović, Miseroti, Matačić iLinden. Stjepan, dožupan Varaždina idr. 1830.godine Obitelj jeurodu splemićkim obiteljima: Svjetlana pl. Laszowski Szeliga Svjetlana pl.Laszowski Damir, rođen 1964.,magistarnautike, je kapetan, aradiiživi sobitelji uBiogradu. Temeljem članka 11.Statuta HPZ-aučlanstvo redovne uz možemo primati ipri- Tomislav, rođen 1972.,novinar je, aživi uSv. Ivanu Zelini. Poznatiji članovi sunjihovi potomci: Nikola Antun, kapetan u vrijeme Napoleona, lozofi Gradske knjižnice idr. za spašavanje, kustos Arhiva Prvostolnog kaptola, osnivač zagrebačke Braće zmaja, hrvatskog Družbe predsjednik Dobrovoljnog društva Hrvatskog zemaljskog arhiva, osnivač, veliki meštar iprazmaj Sidonijom pl. Šuffl kaocarskije došao ikraljevski vojni časnik1865.godine. Oženiose je, živi iradiuZadru. Svjetlana Rodonačelnikom uHrvatskoj smatramo Sigismunda, ukoju Laszowski potječeRod izPoljske iubraja upraplemstvo. se , rođena. 1970.,supruga Emila,unuka jepok. Emilova, ay. Njihov sinEmilpoznatije povjesničar, upravitelj

23 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 24 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora ganization. ances that willenable aclosecooperation inachieving theobjectives of noble this or- with our touristic off ing summer within the its program of gathering, young so people could acquainted be representative. Pinon for deQuincy cooperation the with Mademoiselle Petra pl. Maroja, our Youth ditions required for membership. CILANE Michael Sayer and DrGeorg Freiherr von Froelichstahl usto helped con- who alignthe tion and members the of Commission Sous the for admissions the of Chairman, the Mr Gatellier, and current the Coordinator, Mr Johan Grotenfelt, for our coopera- successful important role of Croatian the nobility of history our inthe country. Glasnik magazinethat you have today, seen describing our work and emphasizing the that democratic hasaccepted society usasbearers ofmodern historical heritage. home pleasant memoriesweekend. of this where were they acquainted with thebeauty of our country. Ihope that willtake they havewho not attended our morning sessions. Predsjednik Hrvatskog plemićkog zbora Mladineo Marko pl. zbora nasve~anoj ve~eri plemi}kog Pozdravni govorpredsjednikaHrvatskog Museum Gala DinnerinMimara Welcome Speechat the Presidents I am honoured to welcome present allthe members and CILANE those especially Evening, andGood Gentlemen, Ladies Bonsoir, Mesdames etMessieurs, Finally, you Iwish apleasant accompanied evening, be will which by acquaint- new We that Youth expect the Group isgoing to propose avisit of our Adriatic coastdur- wantI also of to welcome Youth the Secretary the group Mademoiselle Raphaelle As members of we want CILANE to former the thank Coordinator, de Bernard For we organize purpose, this regular lectures and we issuepublications, such as dayOn this we want to celebrate twentieth the anniversary of our work inthe First of all, Iwant to members thank the of for CILANE visiting our capital city, er. ganisation. theposition Also gives background aspecial similar to that of many of the bility we represent. of member countries with CILANE history almostallthe surfaces the tact and No- the the programthe modifi hadto be nately are not asmany attending asweto be use autumn the meeting. Th here tofor Zagreb our autumn meeting. At same timewe the celebrate 21 the cki zbor for having invited delegates usthe from other the member countries of Cilane and Gentlemen, Ladies CILANE, Dear President, DearMembers of theCroatian Nobility Association, DearMembers of Coordinator CILANE JohanGrotenfeltMr sve~anoj ve~eri Pozdravni govorCILANE koordinatorana Museum Dinner inMimara Welcome Speech attheGala CILANES Coordinators of Youth. the Th Association, Mr Branko Cindro, delegate to Cilane and Miss Petra deMaroja, president to organizers thank the ofevent, successful this Mr Marko deMladineo, president of the of Association. the sary Th Th Th First of allIwould like to thank theCroatian Nobility Association Hrvatski Plemi- happyI am very to greet you allat Dinnertonight. this Th ehistorical roots of Croatia andNobility the especially of Croatia have many con- earrangements more have timebeen demanding this than usualaswe unfortu- earrangements have handled inan aristocratic been way. It ismy great pleasure egeographical position of Croatia makes it thesouth eastern corner of our or- emeeting facilities were excellent and resulted meeting. inagood ed for theactual number of participants. efacilities and st anniver-

25 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 26 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora pleasant evening. contains a great amount of mobility. cestors. of sophisticated the cravat came inmy to use family. itta. named Royal Cravates Cavalry. predecessor of cravat. the in France Laterserved a they nd formed regiment special the in the middleAges.in the on mercenaries enlisted into regiments and originates from feudal the system that arose have hadduring past. the since lastyear asamember of multi this culture Nobility association CILANE. on earlier mercenaries.based having east in thenorth cultures also from 4directions and agreat part of theNobility leuropa and Mediterranean the culture. We can compare with, this for example, Finland sion of Western the Roman Empire and Byzantine the Empire –aswell asof Mitte- the crossroad a of been has infl uences culturethe of western ever eastsincedivi- – the and other member countries. Croatia represents ablend of four diff erentcultural spheres. It battlefi aft formed the recently formed Croatian Border Military (Vojna Krajina). Th ese been troops had phus during Th the irty Years war might have the met Croatian soldiers and offi Želim tiugodnuŽelim večer! Once more Iwould like to organizers thank the of event this and wish you allavery We meetto keep up historical the traditions of Nobility the contained which and Today we and remember allashistory can this enjoy achievements the of our an- Th Th My ancestors were who offi Similarly to of several our member countries theNobility inCroatia ispartly based Before coming to Zagreb Icame to of think theconnections our ancestors might We are grateful to have theCroatian Nobility with your long and strong history, eFinnishtroops with one of my ancestors asan offi cer, the in Hakkapeli- served is was a short descriptiona short iswas of earlier connections of Nobility the and how use the elds. Th er Turkish attacks and its soldiers were an inexhaustible source for European ey were ey around easily recognized of because scarves their necks, their a cers fi ghting with Swedish the king Gustavus IIAdol- cers of grofi Schmerligova apsolutizma. Pored toga zapisuje vjenčanje bana grofa Josipa Jelačića za događaji oko gušenja pobune uMađarskoj potom represalije iBeču, te – dobaBach način opisuje političke događaje uAustrijskoj Monarhiji 1848.do1861.Opisani od su napisanih. mira Buzinskog. Uovom broju nastavljamo iobjavljujemo Treći dio, Zvezak pet III.,od Predgovor isažetak Kaz Zvezak III. Spomenica the Continuity of theNationalityandStatehood Role oftheCroatianNobility inSustaining, dr`avnosti CNAforum obrani hrvatskenacionalnostii hrvatskogplemstvau Uloga inauguraciju novog bana,kaonizzanimljivih Šokčevića, detalja iztoga doba. cu Sofi cu U tom dijelu svojih memoara, kaošto smoveć istaknuli, autor nasvoj originalan U brojevima Glasnikabroj dioSpomenice12. objavili 11.i iDrugi Kazi- smoPrvi Ključne riječi Ključne ˇimira Jellac ju Stockau isvoje zaJozefi : Kazimir Jellačić Buzinski, Spomenica ˇic ´ a Buzinskog a Buzinskog nu pl. Daubači Dolja, bana od aliismrt Jelačića te

27 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 28 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora from 1848to 1861 the third Zvezak part III. of fiwritten. ve cond of part the Memories of Kazimir Jellačić Buzinski. In this issue wecontinue publishing ty Association Vol. 13.No. 1:27–46 lili, izajedno Ljudevita Košuta zaUgarsku kraljevinu za gubernatora izabrali, iodmah ju detronizirali, Austrinske svaku od odkazali, pokornost ipodložnost Monarkije ode- se neli. UDebrecinu usvom jesumladogkralja saboru Franju Josipa ihabsbursku dinasti- toga Slovaka, koji prije se Košutić zvao, jesusvoje saborovanje izPešte uDebrecin pre- odašiljan. Svagla sekvestrom imenovala. radi njegovog nepriatelnog postupka proti sekvestar metnula, Hrvatima pod iDragutina paniji polagao, tako isto jeŽupanija vlastelinstvo Banske Dvore grofa Ljudevita Bačania mene sekvestrom imenovala. Ja sam isto dobro upravljao, mesec četrnaest Žu- iračune vlasteljinstvo Trgovište uGornjem Zagorju Josipa sekvestar metnula pod i Briglevića mogusečati.se Županija varašdinska jestroge mere proti poprimila, beguncem tako je Josip Crnković, Stefan Rakodcaj, Josip Tomašić, Pavel Keresturi, Tomo Matačić nakoliko Ugarsko Rauch, barun Josip Levin Aurel odbegli Briglević, Kušević, Stefan Pavleković, upravitelja luga tog nazvanog komeša odvisni, ion lahko žnjimi gospoduje. Zatimsuu polju trgovina svinjami jedinosa obstoji, iTuropolca živlenje svinja od zavisi, zato suod taj zmožni njihov komeš Magjare zaslepluje, dasutobož Turopoljci Magjari. UTurovom rinskom jeziku govore, niti jedennegovori magjarski, niti ikoji hoće Magjar biti. Ipak Turopolci jesuprosti polodelavci, Hrvati čistipošteni koji svojim jedinohrvatski mate- vitelj ogromnog Turopolskog Luga, kojega luga Turopolska jePlemićka Obćina vlastnik. jedino kodMagjarah uloguigrao, kaocomeš turopolski, koji nije, drugo ništa van upra- Daniel Josipović,biaše koji nije bio nikakove svoje domovine hrvatske ito znamenitije ovdi navadjam. Kolovodja istiuh beguncah sku uništiti imagjarsku provinciju načiniti. Ne Magjarah nekoliko svoju hrvatsku domovinu ostavili, dapripomognu Kraljevinu Hrvat- ny interesting details of the time. ll asthe death of Ban Jelacic and theinauguration of the new banas well Šokčević, asma- Count Josip Jelacic with Countess Sophia Stockau and his with Jozefi na Daubači,pl. aswe- of Bach –Schmerlig absolutism. Th of choking the rebellion in Hungary and Vienna, in 1848,the later retaliation and the time In this of part his memories he described the political events in the Austrian Monarchy In previous issues of the Glasnik, number 11and 12,wepublished the fi rst and the se- JELAČIĆ BUZINSKI, K.,2014,Memories Part Th Magjari uUgarskoj zdvojno jesuzapočeli ratovati. Nastojanjem Ljudevita Košuta Kad uUgarskoj jetako formalna buna Magjarska kodnassuprivrženici nastala, words Key Kazimir Jellačić Buzinski

as wehave already pointed out, in his original way. He described events Od istihdobarahOd unišlinovac e writer additionally described weddings of Ban and and Ban of weddings described additionally writer e , Memories znanosti čovek, niti kakav govornik, koji je kolicinu tihočitih nepriateljah vlastovite ree. Herald of the Croatian Nobili- je banu zaratne troškove vati. Svuda suMagjari nadvladani, kodVilagoša bitka jeodlučna bila, kodkoje suMa- sku proti magjarskim buntovnikom delo- jepočela iodmah rujna 1848.odaslao meseca zapovedničtvom grofa Ivana Fodorovič Paskieviča knezavarsavskoga, imaršala uUgar- svojimpod zapovedničtvom četrdeset hiljada dobrih vojnikah. rukovodio –Görgeja, Klapku, koji suprije kodaustrinske vojske služili. Svaki jeveć imao magjarska uzdržavana. Na čelu vojske imaoje magjarske svojim pod imenom namiliarde tiskati dao, kojim novcem jeuprava ivojska tavu Kraljevinu Ugarsku zagubernatora izabrali. Košut jevladu preuzeo, ibankonote dinastiju detroniserali, svaku aLjudevita odkazali, pokornostpodložnost i Košuta zači- Debrecinu saborskim zaključkom jesumladogkralja Franju Josipa isvuhabsburgsku suta, tog Slovaka prije Kosutić zvanog, jesusaborisanje izPešte uDebrecin premestili. U sredstvi jesuratoborne silepovećavali, kako sam već naveo nastojanjem Ljudevita Ko- nji Josipu svoju obrekao. pomoć Magjari doznavši, car obrekao, dajeruski pomoć svimi gospodarstvenebe namirivati toga ipolag ugodnoživjeti. mo nastaniti. mijetoliko Gospodarstvo n zakupnine stotine četiri forinta uzakup uzeo–povoljno mijebilo, mogaota- dasam se nudu, te sam isto dobro Hiacintievo usgodišnje godin 1.sečnja 1849.našest od plaćanje daleko, kadisam kaožupanjski veliki sud tievo, koje nije veliko, uzakup uzeo, isto pošto dobro Krapinskih od Toplicah nije bilo podar, kaodobarah grofa Keglevića sekvester, nalazilo, te posedah vlastnici nilo, jernije hotelo niti zanovac raditi,gospodarstvo naše užalostnom se itako stanju bio jeveoma kritičan položaj. Kod nasuHrvatskoj ukinutje seljačtvo tlake naše jeuzbu- roda Hrvatskog upravljala. Što jeuPeštizbilo, se iuBeču zaAustro-Ugarsku Monarkiju kanska uprava obstojala, bila jedomaća koja vlast jemalimtroškom nazadovoljstvo na- oblublenog Mirka starine otađbenika Lentulaja UHrvatskoj podbana. jeprava republi- ustrebao.pomoć Gratz general topničtva jevojničtvom obseo, ibunu Beč udušiti nastojao, te jesvakako obrambeno delovanje zapreče, natrgu Stefana nasvetiljnak Knez obesili. Alfret Vindiš oni suJosipa grofa Latoura, ratnog podmaršala ministraAustro Ugarskog, danjegovo stvo njemačko postignu nautamanjenje Slavjanah. suprimer Magjarah Bečlani služili, i potaknuli. buntovnikah Bečkih jetežnja velikoj pridruži dase Njemačkoj, daveliko car- napredovala, kojoj austrinska nije odoliti. bunu mogla Magjari usvoju jesuiuBeču svrhu zatime Görgeja iKlapku, koji suprije kodaustrinske vojske služili. Magjarska vojska je plivala, zagenerale Poljaka, jeimenovao Bema izvrstnog vojnika, koji je rat rukovodio, u svoje ruke,banknote zaratnu potrebu svojim pod imenom daotiskati, vojska zaku- se Ljudevit urukama. jersuimalimoć odredili shodna Košut poprimio jekraljevsku vlast Polag obreka jecar Nikola ruski sto hiljada svoje prvi izvrstne ratoborne vojske pod Nikola stric Iza car našemu severni toga ruski mladomu jemoćni prvi Fra- vladaru U Kraljevini Hrvatskoj jehvala sve bilo, mirno bogu upravom stajala jepod našeg ško suzakupnike dobili. Tako je Andro Vinković umnigos- osilo dasam mogaozakupninu plaćati, potre- ac kotara Pregrada obitavao. Primio sam po- menenagovorio nekabi jadobro Hiacin- dobre generale, Poljaka koji Bema, jerat

29 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 30 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora čane i krvne žrtve doprineli, žrtve jerjenasHrvate postigli, Švabačane nismoništa ikrvne izzahvalnosti iPešti,na uBeču miverni Hrvati, koji smo čini, osobito zaSlavjane. Kakobio vidimoknezje istiniti prorok, kadjenadvladana bu- ban to pospešiti,jerŠvaba, kadjeusili, sve obreče, akadkormilo dobije, uruke ne ništa knez želio, da ban zaKraljevinu Hrvatsku postig nog serežana usvojoj pratnji –putem idući upriateljnom razgovoru knezom, sa jenama nas jedoRotnaisidela, banovog konaka sproveo. Knez jeimaosobomjednogoboruža- Jellačića štuje. dan naimeDrugi 25.listopada 1848.jebio knezObrenović dobar, tako te i umnogHrvata,vernog branitelja našihprave knezjenamaon Hrvatom radoposečiva, česti je nama kazaoda ban Jellačić nedaleko B od knez,nastrojicapriazan, Hrvatahje knezaveoma zanimala, jeznama radose bavio. On Obrenović obitaval. istimupoznali, sa Mi smose to jebio veoma krasan, izobražen i ne naime knezaVindisgratza ibana Jellačića bombardira. UBadenu jeknezsrbskiMilan uzbunjen,da jevasBeč dajesve oboružano, prave, barikade dve dase od stra- Beč dase smo uBadenu naškonak uzeli. Krasno jeto mjesto, iveoma ugodno. smosaznali, Ovde vili, koje zanaszanimlivo bilo. Dobro došavši, zabavlali, je- smose Beča kod doBadena potrebnominas sa kokardami obskrbio, putovanje te smonaše železnicom dalje nasta- uputu podelio, jerjeradiuzrujanosti pučanstva pogibeljno bilo putovati. Naš priatelj je ca, priatelja ivatrenog Slovenca doktora Josipa Hočevara. Onjenama putovanje zanaše putovanje1848. naše poprimili. UCelovec došavši, dobrog smonašeg posjetili poznan- Erdödy ijajesmoFerdinanda dan Krajačića 24.listopada drugi uzeli, iodmah sobom milogbananašeg vidimoiposetimo. Što smo zaključili, to smoiučinili. Grof Juraj nalazi, molitkoji kod Beča sada daKrajačića se župnikom imenuje, idatom prilikom de, zažupnika predložiti. Grof Juraj Erdödy ijajesmozaključili, daidemo banu Jellačiću, Haulika, vikariat biskupski zapreke pravi, koja daganećevladi, pravo imenovanja ima- broj volji Ferdinand jese Krajačić pritužio dauodsutnosti zagrebačkog biskupa Juraja upravitelj župe uKraljevcu, ivatreni našveselak, pevač Umedjusobnoj otačbenik. do- govom dobru Razvor uGornjem Zagorju. Medju nama jebio iFerdinand pl. Krajačić, cina priateljah kodgrofa Juraja Erdödya Hrvata,ivatrenog poštenog domorodca nanje- no jedanapomenem jednu lepu moju nekoli- zgodu: se dne23.listopada 1848.sastala priteći hoteli,žestoki boj nastao. jekodBeča itako naisidel utaborio, (?)se što jeveoma potrebe bilo, od jersuMagjari bečlanom upomoć vojskom izUgarske listopada dane 1848.predpohrlio, prve meseca Beč iumjestu Rot- Josip barun Jellačić, dapruža Knezu pomoć Alfredu Vindisgratzu jesvojom kod Beča, primi –što jemaršal Paskievič odbio, irazoružanje Kraljevine Ugarske poduzeo. Ban ruskomeska caru predaje, nipošto Austriji, imole cara ruskoga, daKraljevstvo Ugarsko Paskieviču predao. Ljudevit Košut Kraljevine Ugarske gubernator jeizjavio, Ugar- dase gjari kapitolerali. posvema Klapka general četrdeset hiljada sa vojske jemaršalu se Nama uHrvatskoj ratovanja od toliko znano bilo jeunovinama što se pisalo. Vred- se zaspasAustrinskese Monarkije nov- borili, adena umjestu Rotnaisidel obitava, daga tao, dobrog, daimademotako poštenog, dnih zahtevah, zato on naveliko bana ne dabude sretnija, ,alion dvoji, daće tovnike streljanje navješala, inatvrdjave sudio. Hajne General takove potvrdio, osudje- Peštu u moćjem odaslao. sazvan, istijepohvatane sudjeodmah Ratni magjarske bun- i kralj Franjo Josip Juliusa je Hajne baruna generala topničtva neograničenim sa puno- Terebeš. Kad jeaustrinska vojska čitavu Ugarsku zaposjela, buntovnici su hvatani, acar Njegovo zvaoAndrašević. djen, jerse rodno mjesto jeTrebeš, koje jepomagjareno na odnio. Medju iJulius istimi bjeguncima jese Andrasynalazio, koji Slovak jetakodjer ro- kojemi jeiLjudevit Košut gubernator odpirio, koji iugarsku jetakodjer krunu sobom govu vladarsku predao. vlast Iza toga magjarske supoglavice uTursku pobjegli, medju mladom caru ikralju Franji Josipu ključeve Pešte od odnio, iKraljevinu Ugarsku unje- železnicom kući odputovali. najvećomsmo sa radostjom iumirenjem te dne28.listopada odišli, 1848.jesmo uBaden tnost Kraljevine Hrvatske ostati, daćetako pravedne želje Hrvatah biti izpunjene. Mi ti razoružana, daćeRiekaiMedjimurje kako jeon Kraljevini Hrvatskoj pripojio, vlas- ban kazao, mladogcara ufaod ikralja dase daćemoDalmaciju dobiti, daćegranica bi- volje. našimbanom sa jenama prigodom jesmose rastali, Posle odlaska podvečer podne smo uvidjeli, banu jenašštićenikdopao, se pozvao, ban nasjenaručak bili smodobre Ferdinand Krajačić jezaisto imenovanje se mogao župnikom postati. Ja imenovanje sam odmah sastavio, iban jetakovo podpisao. udovoljio umnom sa primetbom, kadmože biti župeupravitelj, nemazapreke, danebi Vladaljevici podeluje, idajenašštićenikiste župe upravitelj, bannašoj želi jeodmah smo grof Juraj Erdödy ijabanu našumolbu predložili, itakovu razjasnili, dažupu uKra- Ferdinanda sudruga našeg našom molbom glede jesmo sa Krajačića došli. Kad napervo Magjarah, od jersupomoć no borili, koja njima obećana, očekivali. kneza Vindišgratza, druge strani bana Jellačića bombarderan, ustraj- ikako Bečlani suse no zahvalio. Kroz jednestrani vreme boravkaod kako našeg bili jeBeč smoočevidci, kih častnikah,mismo bana srdačno hrvatski tom dojti. Nas trojicu pridržao,sebe jekod ipočastio. Kod jebilo ručka mnogo vojnič- svoje zadovoljstvo, daion želnoto dauzmognečimprije očekiva, svojim milimHrva- bansve dase sretno želnoočekiva unašuHrvatsku domovinu povrati, Banjeizjavio Kad smomu dajekodnassve priobčili mirno, dajenarod upravom sa zadovoljan, da stim razbojničkim uTopčidaru načinom izzasede umorila. bodio, što jeKneževinu Srbsku znatno uredio ipodigao, jenjega njegova pro- srbenda turske tvrdjavu oslo- zahvalnosti od štoposade vladar jekaodobri ipošten Beogradu u otca knezasrbskog Obrenovića Miloša vladu Srbije preuzeo, svoje jeod srbadije umesto podovati. prevario –izveden jedualizam dauzmognu Šv Posle kako jemaršal Paskiević čitavu Ugarsku osvojio, miruspostavljen, je iuBeču Mi smodva dana kodbana udobno sproveli. dan, naime Drugi 27.listopada 1848. Kad smobanu došli,veseljem jenassa primio, morali smokazivati kako jekodnas. No, siromah knezMilan Obrenović nije bio takodjer sretan, svog smrti kadjepo kratkim krasnimgovorom zahvalio. Kako pozdravili, ion uzhiće- jese nam hrvatski abi iMagjari nauništenje Slavjanah gos-

31 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 32 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora govi Hrvati umireni, vierni napose jebanu, zanjegovu zadinastiju viernost izkazanu jebio kraljulaska izBeča, pozvan kralj gajetješio takodjer, da ćegledati, dabudu nje- da bude naverne Hrvate novog kod ustrojstva monarkije obzir prije uzet.Ban, svog od- položio. Naravno daŠvarcenberg nije to dozvolio, bana jetješio kazuć,daćenastojati, voli svoja odlikovanja položiti, te jeuzeoredove izsvojih prsah, iŠvarcenbergu nastol za uzdržanje dinastije iMonarkije Austrinske svežrtvovali, nijeReče daon nagrada.» uzrujan izjavi: «Što sam japostigao, jemoja zasluga, posebna to zamoje Hrvate, koji su odvrati banu dasuHrvati dovoljno odlikovani, Vašemu «sa odlikovanju». Na to ban Hrvatom vernim se pravedne iobrečene želje uskratiti nameravaju. Na to Švarcenberg stavio.izgled Banajeto strašno dirnulo, pajeŠvarcenbergu odvratio da duboko žali, da da stečevine, koje sumu obrečene, što postigne, mu jeknezŠvarcenberg dvojbeno u bavio,u Beču daKraljevini Hrvatskoj Kraljevine od Ugarske neodvisnipoložaj pribavi, Kraljevinada se Hrvatska patenti sa neupravlja. jenabana Zajedno se obratio, koji je se Mirko Lentulaj nije hoteo takove primati, već jebečkoj natrag izjavom, vladi sa poslao nu naredbe odašiljati. Hrvatsku izBeča počele Nu jesuse našdičnipredsednik ustavnjak skog kalupa preustrojena, njemački jezikza a Šmerling zapravosudje. uKraljevini Ugarskoj čitava jeodmah uprava austrin- polag imenovani,nistri knezJosip Švarcenberg zavanjske poslove, Škender zanutarnje, Bach ni, pomilovao, pustio, inaslobodu timejeogorčenost Magjarah proti Hejneu ublažena. bio opozvan, jestopedeset,koji subili nastreljanje navješala, ratnom po sudu obsudje- kraljaodredbe uPeštu jegeneral stigle, Hajne zatakove doznao. Jedan dan prije njego je skoj dosadio, jerjegenerala Hajnea opozvao iRatni suddigao, nu prije nego jesute oružanom rukom sebi prisvojio, iAustriju nadvladao. podujući provesti, iveliko nemačko carstvo pospešiti,koje nemačko carstvo Prus posle zaciju čitave monarkije gospodstvom švabskim pod i svoj švabski jezikizključivo zagos- rukovodila,ra kamarila bečka kojoj magjarska jebuna uprilog došladamogucentrali- čitaveposle monarkije ministar izvanjskih Ovaj grozni posalah. postupak sta- jesigurno istimvladarom, kojimpod pod jebio obsudjen, jebio navješala ministar predsednik, a kazne, inajumniji ljudismrtjom uništavaju. primjer Za može služiti Julius Andrasy, da svojataju, slobodu rah, jersamo zasebe ipak nije pravedno, politički dase zločini jebio Kipu u je pobegao (inefi iizložen. Akoprem gie)obešen, janisam priatelj Magja- u tvrdjavu Munkać odveden. Ratni sudjeiJuliusa Andrašija obsudio, navešala dočim ljen. Daniel Josipović taj možni komeš turopolski zatvora godin jenadeset obsudjen, i tog izroda narodah. UPešti Ljudevit je grof Bačaniugarski ministar predsednik ustre- kazao je, radoumrem, jedinomiježaodanisam zadnji Srbin, dagabi zauvek nestalo, streljana, ižrtvom pala.Kad jemagjarski general Damjanić rodom Srbin streljan bio, odvedeni biahu. Tako jeimućna aristokracija, inteligencije cviet magjarske, uAradu po- ni biahu svakog pomilovanja bez vješani, streljani, koji suzatvorom kazneninatvrdjavu U Beču zaizvedenje centralizacijeU Beču jesuzačitavu Austrinsku Monarkiju glavni mi- Kako mislidajemladom se caru ikralju Franji Josipu postupak uUgar- krvoločni poslovni uveden, auisto vreme zaKraljevi- turiunt montes, etprodivit mus», ridiculus svršeno. koji je predsedao, kazaomu je, dato nespadaamo, itako je, polaglatinske izreke «par- naveo, kako narod ukolo se hrvatski ilirsko poziva, iproti Magjarom buni, noPalatin, buntovnika navadjao, tiskanu pjesmu slavnog našeg Pavla držeći, Štosa zadokaz uruki bio, proti narodnom nastojanju uHrvatskoj Magjare upozorivao, dr. Ljudevita Gaja za 1839.uPožunuje godine saborskoj jednoj sjednici velikaške kuće, nakojoj sam prisutan re natrag uUgarsku poslao, iradostnovlasteljinstvo prodao. Isti grof Alexander Erdödy djeca govore, hrvatski aHrvat nijedan niti reč magjarsku nije naučio, se jesvoje Magja- vanje. Kad jezadve naisto godine svoje vlasteljinstvo došao, damagjarska se iosvedočio same Magjare zaslužbenike, jeizUgarske poslao obitelji dvadeset Magjarah zaobradji- atelja riešili,koji Hrvatah je nastojao Hrvate Alexandra Erdödya kupio. Nas Hrvate jeto timvečma obradovalo, tog nepri- dasmose pojeo kojenesem, izvestje mijemanjkalo. Na to jevredni primetio:» starina ga Znam, predsedanjemnica, pod vrhovnog župana, jeimoj došao jedan nalog,daizvestje pod- gazde izpraznili, te jenasvinolozić maloprihvatio. dan jebila Drugi skupštinarska sed- glaža starodavnomsmo po hrvatskom običaju dobre volje. Kućegazda jezaBilikum imaoiz Lentulaja inekolicinu, medju kojemi sam ijabio, usvoj naručak Tonimir pozvao. Bili Antonni otačbenik Kukuljević Ivana otac našeg Kukuljevića, jevrhovnog župana Mirka kotarski sudci prisustvovali, i svoja imali. naloge izvestjaVrijed- podnašati napodelene svomugospodin slugi odvrati:» AiTi imašpravo.» stvo jeoboim seljanom kazalo, daimaju pravo, to nemože biti!» Na to, smijuć stari se, imaš pravo!» Kad jeiistiseljak odalio, se sluga pitao: jesvog gospodina «Vaše gospod- pritužitimolbom se došo –istomu jevrhovni župan kazao:«Kako takodjer izpovedaš, pana sluga, koji čistio, jesobe jeto čuo. seljan, Drugi kojega tužio, jeprvi takodjer sa gov konak tužit. se došao Istomu jekazao:«Kako izpovedaš, imašpravo!» Vrhovnog žu- nalazim, danjegove dve činjenice spomenem. bilo: je našobljublenitako jebio starina dobre naravi, ipoštene veliki šaljivdžija, vredno su minekakvog reda naprsa metnuli, uzmigaispravi ga,jatoga nebudem nosio»–i nak došao, stubah po idući, jesvoju kćer Emu udatu Kušević amo, zvao:«Emahodi ovo odlikovan, koji mu banu jepo svečano predan inaprsa metnut. Kad jestarac usvoj ko- najvećim zadovoljstvom upravlao, jeumirovljen, redom isa velikog krstaLeopoldovog Naš Mirko starina vriedni Lentulaj, koji jeuodsutju bana Kraljevinom sa Hrvatskom sa Zagrebu velikim sa oduševljenjem primljen, te jeupravu Kraljevine Hrvatske preuzeo. ban istimilodar svomu kralju nije mogaoodbiti. uZagreb vrativši Ban izBeča se,jeu stočetiri hiljada forinta izsvoga poklonio, mu neka inadalje vieran ostane. Naravno da Ban Jellačić vlasteljinjstvo sijelepo Nove Dvore grofa nedaleko Zagreba od od Godine 1846.imalismovelikuGodine skupštinu Županije varašdinske, kodkoje smosvi U Varašdinu Mirku starini Lentulaju kaovrhovnomu županu jejedan seljak unje- !» jednog peseka prilično velikog, kojeg smomimladićiredomice zazdravlje kuće- pomagjariti. Na istom vlasteljstvu imaoje je pesek

33 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 34 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora odvjetka ostao.odvjetka Grad Zagreb jebanici Sofi jeumrla.Takodila, ita obljubljeni jenaš obće ban,naroda, hrvatskog dikanašeg bez no primiti smosretno –itako banicu zadobili, koja samo ježalibože jednu kćerku ro- Kad jeban svojom sa mladom krasnom suprugom puta došao, prvi uZagreb bili susjaj- vienčanje uČeskoj nadobru grofa Stokau, kodkojeg biahu Hrvatah. mnogo odličnih grofi llačića Buzinskog, ito 5.prosinca 1851.,ukojem ježivila rado imala. iodviš živio, bila jedobra žena,dobra gazdarica, ro si potrebna jošte pribavili. Ja mojom sam sa suprugom četrdeset ijednu godinu sretno mladenci jesmouHiacintievo odputovali, od ka vienčanih nasjesjajno svetkovina jenaša itako pogostila, dovršena. 5.studena, mi stnik banski, idoktor Vancaš. Aleksa Majka moja ibratja bili domaćica sunazočni, maj- čani, sunam svedoci bili našobljubleni presvetli starina Mirko Lentulaj gospodin name- Rozaliomsa Daubači Doljskom zagrebačkom po župniku iopatu Stefanu Poglediću vjen- či Doljske, mojom jesmojasa zaručnicom Josefi nomDaubači Doljskom i Ivan Kamauf je bilo dogovoreno iustanovljeno, dne4.studena 1849.ukući Vjekoslave udove Dauba- ja sam revno moju posečivao, zaručnicu dauzmognesve uporazumljenju slediti Kako momgla uredjenju. Medju menom izaručnicom nije manjkalo ljubeznog dopisivanja, moj koja činpriobčim, jekaodobra mati moj postupak radostnoprihvatila, ipripomo- sve pribaviti, iurediti, sam kmojoj išao majki Kristini udovi Jellačić uRatkovec, dajoj vienčanja na4.studena 1849.Ja veselokući sam se vratio, za imaosam puneposla ruke načelnikom,Zagreba daželi, dabudemo zajedno vienčani, ustanovljen te jeodmah dan zala jenjezina Daubači Ivanom majka, sa zaručena Rozalia jesestra pošto Kamauf grada za dozvolu zamolio, koja jeprivolju pasam sretno tako moju podelila želju postigao. Ka- mogu sretnog učiniti, pripravna sam vašoj želji udovoljiti». Ja njezinu sam odmah majku zamoliti,mljen, gospodične ruku sam odvažio se koja mijesrdačno odvratila, «ako vas sko-hrvatsko predikatom plemstvo sa postigao Dolja». Kad «od sam bio ljubezno pri- prug bio doktor jenaglasu iKraljevine Hrvatske Isti nadliečnik. Ivan Daubači jeugar- došao.posjet Obitelj Daubači jeuZagrebuveoma cienjena bila, pokojni jer njezin su- greba sproveo. Njezinom dozvolom jesam ženiti, samodlučio se te sam putem istoj kazaomoju gospodični nakanu, iistu doZa- star, dasam kotarski sudac,daimademdobro Hiacintievo uzakupu, idasamotno živim, dopala, iona prama meniljubezna bila jeibilo. –tako Promotrivši, dasam 31godinu bljane kući istom opet sa sam vraćali, dase gledao gospodičnom vozim, veoma jermise suučenika Ivana Daubačia Ja sestra. veoma sam se dobro zabavljao, izLju- akadsmose sjeo, Josefi jebila gospodična i Ja, pun živlenja, bio kodiste sam takodjer svečanosti. Slučajno uistom coupeu ukoji sam Stokau zavekovitu uspomenu u Tuskamen načiniti naslovom krasnihodnik daosa «So- com Sofi com Iste 1849.Josip godine dražestnom Jellačić sa barun mladom Buzinski uBeču jese srpnja 1849.meseca jebilo otvorenjeGodine pruge železničke uLjubljanu. izCelja om Stokau upoznao, za suprugu zamolio, naStaru godinu 1850. jebilo na Daubači, koju sam poznao, izZagreba jerjebila mog ibaronici Jellačić Buzinskoj rodjenoj grofi ci njezinoj majki Vjekoslavi udovi Daubači u onuda unemačkiGradac išlismo, kadismo dila mijejednogjedinogsinaMarcella Je- čava. na Eduarda Šuljok načelnikaTrgovišta Samobor 25.listopada od 1854.br. 929posvedo- šteno trgovište Samobor zasvog začastnoggradjana imenovalo, kako to dopis gospodi- samugodno boravio islužbovao, sve me jeradoimalo, dokazom služi, damejePovla- dena 1852.br. 16428kaoc.k.kotarskisudac uSamobor premešten bio. USamoboru nije dugo trajalo, jersam već odredbom c.k.bečkog Ministarstva pravosudja 26.stu- od kalamira birokratičke uprave uredi sa nije bilo. Moje službovanje uKotaru zlatarskom vremeno. organizatori Bečki bili suprisileni nasupotrebiti, švabskog jerkodnaspolag mi jemoje premeštenje izPregrade uZlatar povoljno bilo, akoprem sam znaodajepri- dobra Ratkovec naravnao, ugovor sklopio, otčinskog itako dobra vlastnikom postao, to sudac premešten. Pošto javeć 1.veljače sam se materom 1849.sa imojom bratjom glede kotara Pregrada kaožupanjski kotarski sudac,ukotar Zlatar naslovom sa c.k.kotarski ke dopisom c.k.Zemaljskog varašdinskog sudišta 15.ožujka od 1851.br. 429jesam iz sičnom latinskom primetbom: «Advenere novi,migrate veteres coloni». Usled iste ostav- Hižanovečki Županije varašdinske zaslužni veliki sudacsvoje službovanje ostavio, kla- sa gi županijski častnicijesusvoje službe napustili. Tako jeovdi uZagorju Tomo Pisačić djala, časničtvo županijah moralo jese naslovom sa carsko –kraljevskim služiti, amno- dobroćudne Hrvate. nova 1850.jese godine Odmah uprava švabskom po uva- kalamiru pripoio, našom upravom jesupod časovito vlada nadalje timejebečka ostale, umirila vanje uvlačio.Naša RiekaiMedjimurje,kako jeban našoj Kraljevini Hrvatskoj natrag Ipak uslužbovanju Bečom jesa se njemački jezikupotreblivao, isve postupce uuredo- dina jekodnasiznimkabila, izmilosti zaporabu što jeslužbeni jezikhrvatski ostavljen. c.k. zemaljskemi sudovi, c.k.banskim stolom av lian Rušnov, mešoviti kotari suustrojeni, c.k.podžupaniami sa ikotarskemi sudovi, sa suorganizatori odaslani 1850.izBeča godine ministerialnisavietnici –Fluk iMaksimi- ke kamarile, koja mladogkralja žalibože Franju Josipa rukovodila, proizlazio. UZagreb oduzima, taj ineodvisnost nost, samostalnost nečuveni, nepravedni postupak beč- jeod našu krv, zaspasAustrinske imetak Monarkije žrtvovali, primamo. nama ustav- se Da kaznu, našimhrabrim mizanašuvernost, što inezaboravnim smopod banom Jellačić ni Hrvatskoj, blagodat ta ustrojstva nije uzmanjkala, daono, što buntovnici Magjari za Kraljevinu Ugarsku centralizacijom igermanizacijom nadarila, nu ikod nasuKraljevi- priateljah počastio, medju kojima, ijasam imaosreću biti. iposvećenjaodkrilja ibratje podmaršal pokojnika grof Juraj Jellačić Buzinski nekoliko sni spomenik svečanim biskupu načinom ipo odkrit, Ivanu Kralju Na posvećen. dan 1867.stavljen.godine Zajednojetrg ime pokonio. Isti načinien,iuZagrebu natrgu prije spomenik Harmica jeuBeču zvanim hvalnosti doprineli, inašmilostivi kralj vladar Franjo hrvatski Josip jepotrebni material opredelio, Jellačića smrti aposle bana potrebni jesuHrvati odmah novac radostnoizza- je gradZagreb zaživoga bana Jellačića za fi in put» koji izTuškanca uCmrok vodi, izaugodnu šetnju Zagrebčanom služi. Zajedno Kako jeKraljevina Ugarska upravu vlada nadvladana, jebečka odmah preuzela i «Jellačić trg» podignutje njegovog hiljada spomenika pet rhovno sudište je u Beču ustrojeno.rhovno sudište jeuBeču Je- zadobio. Iste 1867.jekra- godine

35 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 36 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora Kotara jaskanskog, pasve domjesta Jaska, bili sumužari ponamešteni. Dne27.kolovo- zu mjesta Jaska, ikodureda c.k.kotarske oblasti, nasvakom brežulku granice od počam načinom primim slavoluka –daosam tri načiniti, nagranici Kotara jaskanskog, naula- sku dojti. Kad mijebio njegov dolazak prijavljen, sve sam poduzeo, daga ustavnim jor Mayer bio tako dobar, te mijeobreko, daćemijaviti, kadćebanski namestnik uJa- gledat dojti, upotrebi odrediti. shodna Taj postupak mejeveoma zabolio, ma- pobočnik dobro izpsovao, dopust imoj podeleni obustavio, izjavom sa daćemoj ured opetnad- na pitanja odgovorim, inato meprijavi. Banski namestnik soldački primio, mejepo i sam kazaozašto sam pozvan. Onmepriateljno uputi, nekabanskom namestniku jedino sam poznan bio. Kod banskog namestnika upredsobju sam istognašao majora, kojemu što sam iučinio. Banski majora namestnik jeimaozasvog pobočnika Mayera, kojim sa jebilo.tako mojim Pristav imademodmah staviti uZagreb došastjem mijekazaodase je veoma dirnulo. neuodno sam predvidio Odmah biti daću naodgovornost povučen i staviti. Kad natrag sam se uJasku vozio, sretio sam naputu banskog namestnika što me ni nalogpodelio,njemu vratim, imadem odmah dakadse dase uZagrebu osobno pred- ba uKarlovec vozio, se iusput uJaski moj ured moje posetio. odsutnosti, Radi jeustme- isti dan ali žalibože kadsam odišao, namestnik banski Josip jeizZagre- barunŠokčević stojnik mogutakav na48sati uzeti. Sretno sproveo sam imendan uobiteljskom krugu, misleći, kadmogumojim naosam podčinjenim dana dopust dasiijakaopred- podeliti, dužnosti udovoljiti, aimajku mojom sa nazočnostjom, jermeradoimala,razveseliti, dasimater mejevukla, ni dan. vidim,damoguosobno čestitati, Radost imojoj sinovoj tjedna, dagamogu1.rujna 1859.nastupiti, moje ali matere 24.srpnja je 1859.bio god- pak njegove strogosti. Kr. Od zemaljske radostjom sa vlade zadobio sam dopust našest podupirao. Uslužbovanju vojničke strogosti jedržao, se a ijasam izkusio jedan postu- njegovimčević banskim namestnikom imenovan, koji jeupravu birokratičku švabsku vanje. miliban naš Utoje vrieme grof Josip Jellačić Josip barun ipodmaršal obolio Šok- Karlovcem, prolaz vojnikah iraznovrstnih višjihčastnikategotno prouzrokuje službo- je preuzeo upravu kotara Pregrada. Jaska kotar jeneugodan medju leži jer Zagrebomi Županiju zagrebačku premešten, ito namesto c.k.predstojnika Josipa Smendrovca, koj 1. prosinca 1857.br. 10257/m.p. kaoc.k.predstojnik izkotara Pregrada ukotar Jaska u ovdi mirabilo. Nenadano sam odredbom Ministrah nutarnjeg ipravosudnog odjela od bilo moje službovanje ukotaru Pregrada medj – to germanizacije, jeveć bio početak ajedva jesmorešili se magjarizacije. Ugodno je novanje unemačkom jeziku glasilo, jezikizključivo jenašhrvatski pošto službovni bio prije godin di sam pet kaožupanjski kotarski sudacslužbovao. mejedaime- Žalostilo bilo mijeugodno, jersam opet umoju Varašdinsku županiju došao, ito uPregradu, ka- u Gornjem Zagorjugodišnjom sa plaćom hiljadu forinta imenovan. imenovanje Ovo pravosudja dekretom 21.rujna 1854.broj od 10275/m.p. c.k.predstojnikom uPregradi Kod organizacije centralne unutarnjih ministrih jesam bečke po vlade i posalah u mojemiGornjozagorci, aliminije niti vatskoj obstojala, jeuzbuditeljna kadse pjevala: divna pesma skoj proti bečkoj vladavini prouzrokovao najveću ogorčenost. metnut, stola ito uuzahc.k.sudbenog uZagrebu. Ovaj barbarski čin jeučitavoj Hrvat- du potvrdio, jeMirko itako Bogović nastupom kazne, u okove, kaonajprostiji zločinac, Bogovića zatvora godine na pol uokovih obsudio, naravno dajeiVišji osu- sud u Beču nika tužilo. Sudbeni stol,kojega kod inašiHrvati sudelovali, sužalibože jeMirka tovni činstvorili, dajeproti naperen. vladi Zato gaje državno kaobuntov- odvjetničtvo ne ptice, koja niti niti niti glas, imenemenja. perje, Iz jesunemškutari iste pesme bun- Austrije uUgarsku proti buntovnikom Magjarom išao, izdaojejednu pjesmu slobod- od nik zaobskrbu vojnikah Varašdinu,ban Jellačić kadje vojskom sa hrvatskom zastran i pjesnik Mirko naglasu, Bogović, koji banom 1848. godine pod Jellačićem bio povjere- no je, dasamo jedan istihšvabah barbarski postupak navedem: Naš vredni književnik, du uveo, već jesunjegovi našom inteligencijom sa emisari despotički postupali. Dovolj- poplavio, uslužbe ponamestio, Hrvate izslužbe odstranio, naše nesamo absolutnu vla- li, jezapočeo raditi. stotinami Sačetiri svojemi nemškutari jenašuhrvatsku domovinu Magjari načinio, iuKraljevini Hrvatskoj Hrvati, vierni sa koji 1848.dobri sugodine bi- tralizaciju uvadjao. UUgarskoj jenjemačku upravu upelao, ašto nadvladenemi jesa ne Hrvatske magjarsku provinciju načiniti, taj jeBach, tako okorieli Švaba, bečku cen- šutić, svojemi magjarskimi državnici bio okorieli centralista, koji jenastojao izKraljevi- bavio. izvoli natragučinio, što jeiodmah podeliti, sam si moj itako željni dopust natrag pri- sam gaustmeno zamolio da dopust, koji mi je svoje zadovoljstvo izjavio. Iz Jaske jesvoje putovanje uKarlovac nastavio, je- naodlazku ljen bio. Uuredu zapisnike jeuručbene pregledao, nekoje spise daosijepredložiti, te je Na namestnikavidilo, licu jese sjajni iznenadio, dagaje doček zadovo- dajeposvema pnik Janko Vancaš lepim govorom pozdravio. hrvatski ureda c.k.kotarske oblasti jegapodarhidiakon ižu- mužarah bio jedopraćen gromovitim:» sa Kod Živio!». kadi jebanski namestnik odsjeo, iuzglasbu igruvanje skog ureda ponameštene, bile sudjevojke cvećjem sa ćenstvo igradjanstvo čekalo. Odonuda doc.k.kotar- ske praćen, kodslavoluka naulazumjesta Jaska jesve- Banski namestnik uzgruvanje mužarah domjesta Ja- mi jebilo kazano daganemačkim jezikom pozdravim. čekao. Pozdraviosam gauhrvatskom jeziku akoprem činovničtvomga sa imnogobrojnim pučanstvom do- za 1859.jebio njegov dolazak, nagranici kotara jasam Kad pomislim nailirsku blaženu dobu, Kako načelu goder Magjarah slovački izrod Ljudevit Košut, kojeg jepravo imeKo- dozvoljen, njemu ipo obustavljen, blago- kad je ustavna sloboda uKraljevinikad jeustavna Hr- sloboda Mirko Bogović

37 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 38 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora neće nikadaeuropeski jezik biti, radilioni što imdrago, srodnosti, prama slavjaskom kolosu jeništica. lovanje zanarod uništava izsebičnosti. zaštitnikom je, dase Žalostno naroda idostojanstvo ugled, oduzima, timekoristno de- kona drži, jeumirovljen, taj 1895.uZagrebu jegodine vredni otačbenik umro. hrvarski ministerialnim savietnikom imenovan. Magjari, uvidivši strogo da se za- nagodbenoga hovni župan Županije zagrebačke, akadje gjara namjenjene okrutnu kaznu potrpio, paipak trebala, kadgajevlada bio vr-je posle nom radinedužne pjesme svom narodu receptu hrvatskom po Njemca, Taliana, iMa- dobri, kadihjetreba. Dokazom može služiti Mirko Bogović, koji jenepravednim nači- etniki koji obkružuju, ga zakoje oni skrbiju izključenjem Slavjanah, koji susamo onda svoje narode sretnim činiti, ipravednim zahtevom udovoljiti, većnjegovi krivi su savi- dozvoljeno sve je raditi, podupiraju. već se Nije tomu kriv našdobri car ikralj, koji želi Srbah, Švabah Ipak iHrvatah. ovim nepriateljom očitim Monarkije Austrinske nesamo denta talianska, Magjari svojim Magjar Orságom, propastjom sa Rumenah, Slovakah, anskom, niti zaodcepljenjem Kraljevine Ugarske kako to činiju austrinski Nemci, Iri- ni uMonarkiji Austrinskoj netežiju zaNjemačkim carstvom, niti zaKraljevinom Tali- kod Slavjanah svoj spasimade, jerAustria samo kaoslavjanska uzdržat. može se Slavja- pastiti Slavjane revno podupiraju se naočitu propast Austrinske Monarkije, koja jedino ti. Čudnovato, narodi, daistitri koji su medju sobomnajveći nepriatelji, jedinozaupro- biserati, Magjar magjarizerati, Talijan talija tinja, koja potica, dasvoj narod, svoju ljubi slobodu ibrani? k oivs oo ie – što si nego sluga onoga U tom – naša nebije krv Tko to izvest gotov nije urobskome strahu cvili Tko nevoli umret prije u mojoj sebavi kući jerkoj jezik ti ukine Slab jekoji kod tudjine Nek datudjin mojim pravom Znam damoji pradjedovi pripravit si grob gorući azar unuk danjihovi mili narod svoj prodati. – Sam ću upalit krov – nad glavom – već jegerdo gaizdati, slobode mi porušene u tom naša nebije krv Tko nevolji umriet prije Nije pogodazarod pasti, nož upersarinut ženi dam tudjincu damegazi Sam ćuubit mog jedinca a jadaselanci speti prosto gore prolazi zvier Prosto zrakom ptica leti Kad jelito pjeva, tako narod buntovno? zasebe Nije lito narod zasvakipošten sve- Magjarska to idea, jestmagjarizacija jezaMagjare propast. očita Magjarski jezik Sve što jenenarodno, nemabudućnosti, magjarski narod jemalen,nemauEuropi Položaj nasSlavjanah uAustrinskoj Monarkiji jenajžalostniji, Švaba nastoji nasšva- rais lvibl traži ponos bitja svoga Hrvati su slavni bili u tom naša nevrije krv e avdmo ujna radi male koje časti, nek davidim odtudjinca niserati, svimilopovskimi sredstvi upropasti- ustrojeno Hrvatsko ministarstvo uPešti, «perditio exte Izrael» «perditio – dokazom Tofana govara kamarila kodtog dajebečka sudelovala, damu se garieše, dase danaje naručku kodvladara bio,Beču nečuti sidobro, boluje idapostepeno inagorje ide–po- Franjo Zaversky. Siromah ban onog tužio daod se, vremena, kako jegrofom postao, iu prisustvovaliručka suBaltoKrajačić predsto prugom dne18.lipnja menenamom 1855.kod dobru Ratkovec naručku bio. Kod istog ne dalekomogdobra od Ratkovec. Banmijeizkazaoveliku svojom radost,jerjesa su- svojom sa llačić suprugom grofi nije bio dovoljan ljek banu Jellačiću. Počeo jebolovati, lipnju umesecu 1855.jeban Je- baroni Franjo iMiroslav Kulmer grofi lilo uzvisiti, travnja. ito 1854.meseca godine Isto dobajesui rona Jellačić Buzinskog c.k.generala načastgrofa blagoizvo- raja barona Jellačić Buzinskog iAntuna c.k.podmaršala, ba- njegovo veličanstvo car ikralj Franjo Josip, injegove brate Ju- vatsku priznanje Za osegura. zaslugah BanaJellačića, jega Hrvatskoj pripoji Medjimorje idase iRiekazaKraljevinu Hr- lag obreke, granica materi dase razoruža idigne, iDalmacia strašno uznemiravala prevara što nije vlade, bečke po- postigo uprave Kraljevine naše Hrvatske uzdržavao. Bana Jellačića je mogućnostiporabupolag hrva cije, proti čemu jeborio, se uoku trn bečkoj kamarili, on je tivni narod, činišto nekaznise, timesiMagjari hoće, privrženike pribavlaju. može biti neznalica,propalica, kakav pro- postigava zločinac, službe, hoće gulislobodno silnim sramotnim načinom većinu uUgarskoj magjarizerati. Koji jezamagjarsku ideu, ciju, bi reći, daimnije oni godila, ipak, iustavni kaotobožni slobodni, narod, nastoje služi Paškiević 1849.Magjari godine od zaboravili suposvema naBachovu germaniza- zasluge, vitez ruskog reda sv. Alexandra Nevskog, ruskog reda sv. Vladimira Irazreda, da Leopoldova, komandier vojničkog reda Marie Terezije, krstazavojničke posednik njemačkim carstvom, zakoje nećenikadaSlavjane, niti niti Čehe, Magjare zadobiti. te nepriateljom načinila,naveliku štetu Austrinske Monarkije, jernjemštvo teži za barbarskimzik izključen. Ovim ovog viekapostupkom jesebi verne vlada Hrva- Bečka ziku imavoditi, jeunašoj itako siromašnoj hrvatskoj domovini, materinski hrvatski je- u čitavoj Kraljevini Hrvatskoj čitava uprava usvihgranah uredovanja u nemačkom je- fermanomjesu verni Hrvatibečkim sa nadareni, kojim jenaloženo, 1.svibnja od dase susvojihHrvati lišeni službah, koje suinostranci nemškutari napunili. Iste 1856. godine 1856.organizacija godine je odmah novog centralnog bečkog uredjenja sledila,mnogi ve zapreke nije pravio, već jerevno zapovedi vršio. vlade Bečke Pod istimnamestnikom banskim c.k.podmaršal Šokčević namestnikom imenovan, koji Bachu ministru nikako- Ban Jellačić bio jeradibečke germanizacije icentraliza- Josip grof Jellačić Buzinski, pravi tajni savj , koja postupce deluje smertonosno. ba Radi com Sofi om Stokau u Zagorju kupelj Sutinsko upotrebio, upotrebio, Sutinsko Sofi kupelj com Zagorju u Stokau om tskog jezikausvihgranah postali. To postali. odlikovanje jnik Kotara Zlatar, imoj župnik zlatarski etnik, posjednik velekretnik, posjednik nove sveudiljne bolesti jeJosip baron sta austrinskogsta re- Aqua Aqua

39 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 40 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora Josip baron Šokčević c. k.podmaršal c. Josip baron Šokčević sipu, da,koga siodabrao, ori dase zapravicu tvoju, tvojoj ipo milostidatrpi, nepove- lena, uistoj zapokojnog uspomenici jeunešena molitva, koja glasi: Pobožna uspomenica hranjen. do njegovog dobra Novi pratilo, Dvori kadijeukapeli, koju pokojnik zagraditi dao, za- likoj žalostinalazilo, vojne, osveti.se bi obrekli, to sinekasvakiHrvat dobro zapamti, vreme, zgodno koje mora nastati, neka jao daju sretnu, nepriatelji islobodnu čini. Kleti Slavjana ono suporekli, što suupotre- kojiizkreni otačbenik, hrvatski jesvoju hrvats dne26.svibnjari 1859. vinah Hrvatske, Slavonije, iDalmacije iistihglavni kapetan: tnik linejske pješačke regimente br. 46zatim banskih graničarskih br. 10i11ban Kralje- sv. Gjurgja, ipapinskog reda sv. Grgura, gubernator Riečki, c.k.general topničtva, vlas- skog krstazagradjanske zasluge, velekrsta vojvodskoga parmanskoga Konštatinova reda velekrsta hanoveranskog reda Guelfah, saksonskog reda Henrikova, komandier sakson- «Bože! Koj«Bože! preko akroz dopusti borbah kpobedi, kmiru vodiš boli tvomu slugi Jo- Na Josipa grofa Jellačića Buzinskog bana Kraljevine Hrvatske jetiskana, iporazde- Na sprovodu nahiljade zahvalni narod prisus Bana Jellačića jevasnarod veliku u smrt hrvatski žaloststavio, on jerje bio pravi Te uZagrebu dne20.svibnja umro slavjem a sa zakopan nasvom dobru Novi Dvo- Koji je19.travnja 1848.banom Kraljevine Hrvatske postao Koji jeuZagrebu se dne16.listopada 1801.rodio i svetovne oblasti jesusvoju pružale, pokojnog počast jesve vao, isto tako injegove brate Juraja barona Jellačića bio travnja sklon, jegameseca 1854.grofom imeno- sku osegurana. Carikralj Franjo Josip, koji mu je pripojena, Medjimurje iRiekazaKraljevinu Hrvat- bio potreban, upravitelj, materi Kraljevini Hrvatskoj razoružana, Dalmacija, koje jeveći bio, doklam je prevarila, vlada danijeBečka obreke polag granica jezika hrvatskoguzdržavao, mučilo gaje, što gaje mogućnosti uupravi inastavi porabu materinskog –doklamborio jebansku uživao, vlast on jepolag kamarilekod Bečke uoku, trn je proti jerse takovoj kojni ban bio jeradigermanizacije i centralizacije gadjaji pripovedaju, se dobro obće znano je, dapo- gospodinu našemu. Amen nivi vienacvjekovite slave, iradoststeče, Po Isukrstu O smrti ibolovanjuO smrti bana Jellačića žalostnido- ku domovinu iskreno ljubio, koji jenasto- tvovao, suzesuronile, svejeuve- se u svih strukah uveden zaposlovni,u svihstrukah inastavni. Inostranci birokrati, inemuškutari jesu ćen, uprava absolutistička prestala, uredovanje nemačko dignuto, jezik inašmili hrvatski veličanstvu hrvatskom kralju Franji Josipu ustav jenašoj milihrvatskoj domovini povra- vati uzmognu. za dualizam, daujednoj Nemci, poli udrugoj Magjari poli proti Slavjanom gospodno- Austrinske pribavilo –alifederacija nije uprilog Nemcem išla iMagjarom već suradili rativni sistem uvede, kojim bi jedinopraved se nastojanja različnihnarodah sledila.Upogledu uAustriji jesunarodi feda- želeli, dase strinske velikom jesusa radostjom cara ikralja izjavu primili, jesurazličita nu uBeču Pešti zazovu, azaKraljevinu Hrvatsku Narodi uZagrebu saborisa. dase Monarkije Au- da želi, uAustrinskoj dase Monarkiji ustavno vladanje iu uvede, sabori uBeču dase vladar,žele, dase kaokralj ugarski sklon ustavnoizjavio, –jese ikaotakav kruni, vlada Saksi, Nemci, Hrvati koji uUgarskoj dve trećine obitavajućeg naroda sačinjavaju, koji vu vladajuću obitelj habsbursku detroniserali, uobzir uzimajuć, da Slovaki, Rumuni, ge narave vladar, propušćajući veleizdajstvo ustavnost natrag postignu. Ista nastojanja kralj ostala, Franjo uspeha nisubez Josip bla- kralja kod sredstvi svojimjesu svimi nastojali posredovanjem uBeču delovati, svoju da gjari imajući višjesvećenstvo, zasebe velikaše, ivelike nisumirovali, posednike druge nezadovoljstvo nastalo. Naravno dajeto bila zamagjarski šovinizam strašnakazna.Ma- vojske potučeni, radiabsolutističke uprave uredovnim sa jezikom nemačkim, jeveliko kaznu –ovo postigli sam pomutnjom put drugi –tomu unesao moja starost kriva. što smoMonarkiju Austrinsku spasili, postupak ogorčenost prouzrokovati prama Beču morao, dasmozanašuvernost ižrtve, ji subirokraciju, iabsolutizam revno uvadjali. Naravno dajetaj, zanasHrvate, ubitačan nom takovu izgubilo, kojih mjesta jesupo nova organizacija izvedena, kroz koju stranom jemnogo Hrvatah službu ostavilo stra- svibnja 1856.nemački jezikkaouredovni koduprave, tako kaoikodnastave uveden, djen bio, revno delovao zacentralizaciju i germanizaciju. Pod njegovom upravom je1. banskimc.k. podmaršal namestnikom imenovan, koji je,akoprem Horvat žalibože ro- kojegla, od otrovasvibnja jei20. umro. 1859. bana bolesti jeJosip Radi baron Šokčević ručku bio, kazivano, gareše, kamarila, aqua dase dagajebečka cum tofana otrovati da- ce boldolazi, ito onog od vremena kako grofom imenovan, ikako jekod cara ikralja na gom dne18.lipnja 1855.kodmenenaručku bio. Siromah ban jetužio, se damu postup- mogdobraje od Ratkovec jedan sat jasam bio odalena, tako sretan te jeban supru- sa grofi kupelj suprugom Ista upotrebio. Sofi uSutinskom com kupelj Stokau rodjenom om imalo,llačića ježalostneposledice jer je bolovati počeo.1855.jeban svojom sa Godine Franjo baruni ba jesui iMiroslav Kulmeri grofovima imenovani. To uzvišenje bana Je- Buzinskog Antona c.k.podmaršala, barona Jellačića Buzinskog c.k.generala. Uisto do- Godina 1860.jezaKraljevinuGodina Hrvatsku znamenita apoštolskom našem bila, jerpo U Ugarskoj osobito Magjarah, kod koji Rusah 1849.uspomoć ihrvatske sugodine sa magjarskimisa buntovnici naporedjeni jednaku inostrancima inemškutarima popunjena, ko- Magjarah, koji suuDebrecinu njega, ičita- nost polučila,i obstojateljstvo Monarkije

41 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 42 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora stranke Magjarska, Narodna nastale. iRadikalna, izključivu nemačku upravu izkusili, vlade kaoimi. Bečke tri sukodnas žalibože Itako nebudu dirali, da su oni štit, slobodoumni jersuiMagjari birokratizam, absolutizam, i ljali suuMagjare, daoni unašu slobodu,autonomiju, isuverenost Kraljevine Hrvatske magjaronistari jesuopet oživeli, već otmetnici magjaronom supristajali, isvunadu stav- štreberov izneverili, su se dovoljno našlo, se koji bi zaslužbicu, ostavil. iBoga Ne samo zlatarskipreselio, se latio odmah jesam se mu vrhovnom županu takovu obrekao, iodposlao. tjom staralistinamorala izborna izpraviti. se Ja sam grofu Erdödyu kaomomu buduće- nu listinu čitave Županije varašdinske, jesam novu sastavio, jerpromene ismr- posedah, da jemeniznano, koji imadu pravo naizbor pozovu. izbora, dase Ja, imajuć izbor- staru prijatno mejeprimio, imolio, damu budem kodizbora naruku županijskih častnikah, tavao, dojdem, što sam radoiučinio, dažnjim porazgovorim. Došavši knjemu, osobito korteša dobro upameti imajući, jemenemolio, daknjemu, uhotel Brukner, kadijeobi- Erdödy u Zagrebu boravio. Saznavši da sam uZagrebu, menekaostarog varašdinskog staremi Ilirci dogovorim ikako šta, treba činiti, iraditi. Uisto vreme jeigrof Nepomuk rativni sistem Monarkije Austrinske. Ja mojemi sa da 1860. uZagreb se ujeseni sam išao upravom Bachom iŠmerlingom, pod vlade Bečke savladala, ondi bilo jeraditi zafede- skoj velika ogorčenost proti uvedenom absolutismu, birokraciji, izključivom nemačkom svoje stare magjarone zasvoje privrženike bude imao. Tomu učitavoj Kraljevini Hrvat- 1845. iste vrhovnerešio, časti timejeužupaniji velika promena sledila,jergrof Erdödy Županiji varašdinskoj kaonaslednivrhovni župan uspostavljen, kojega sam jagodine je ustav, koji jeprije 1848.obstojao, godine povraćen igrof Nepomuk Erdödy bi bio u službovati. Ja namoje sam se stare prijatelje obratio, upute ishodne pribavlao. Nu pošto skog častnikaizabrati, ito uZlataru, kadimoje dobroRatkovec imadem–kadimogu domovini mojim službovanjem koristiti, znajuć,mene moji daču Varašdincižupanij- za br. 112/pr. izdao, jaipak namoju gledeć muževnu dob, damogumojoj miloj hrvatskoj mira,onidem ustališ mijeveoma pohvalnu svedočbu mogslužbovanja 28.veljače 1861. nikah izbore morali. poduzeti jer suimenovani vrhovni župani početkom godine 1861. kod županijah županjski činov- jeziku poprimili, službujuća inteligencija naša jekodžupaniah ponameštena 1861, godine nas hvala najvećmabogu ostavili uredovanje posvema –mismoodmah uhrvatskom dić –ovi hvala su mrtvi. sviveć sada Bogu Pavleković, Josip Mirko Briglević, Bušić, Tomo Matačić, Vekoslav Matačić, Ladislav Mo- Rauch, Kolomanrun Josip Bedeković, Žuvić, Aurel Kušević, Mirko Suhaj (?),Stepan Turopolskog luga, grof Nepomk Erdödy nasledni vrhovni Župan Varašdinski, Ba- Levin gjar Orság svetinja, koji 1848. propali, sugodine jesu Daniel Josipović umirovljeni komeš Magjaronske stranke Kad sam moj ured Kotara jastrebarskog predao, inamoje dobro Ratkovec uKotar Mene jemoj vrhovni župan Županije zagrebačke Josip Bunjevac nagovarao daneka znamenitiji kolovodje biahu magjaroni, stari kojima jeMa- kortešacije, nu naveliku žalostmoju, mnogi kupnost starodavne Kraljevine Hrvatske. načela Kraljevine Hrvatske uokviru Habsburžke Monarkije raditi celo- dapostignemo joj stranki sam ijapripadao. Naša biaše, natemelju devisa državnog prava, inarodnog cani, Ivan Kukuljević, Ljudevit Vukotinović, Franjo Žigrović, Mio Koščec bivši Ilirci, ko- nonik, Mato Mrazović, Josip Miškatović, Ivan Vončina, Ivan Perkovac, Ambros Vrani- pomozi. potrebna je Horvata, neobhodno to medjusobna postigne, dase sloga–uto imeBog slovenske zemlje ovomu državnomu tielu prikupe –ovo jesveta zadaćasvakog poštenog bsburžkeMonarkije, te podupiratiće svomsnagom nastojanje braće Slovenaca, i dase murju,Hercegovini Bosni, iIstri državno sjediniujednosamostalno tielo, uokviru Ha- kojihrvatski, stanuje uHrvatskoj, Slavoniji, iDalmaciji, naRiecisKotarom, iuMedji- melju državnoga prava inarodnog načela, raditi Makanec,berto koja imaladičniprogram imenom pod za kancelara Ivan Mažuranić, aFranjo Žigrović Pretočki kaopodkancelar. ko vreme jesuimenovanja sledila,ito zamini dju kojemi iIvan jese Mažuranić nalazio.je nama zahvalio, Onse stisnuo, ruku zakrat- radostjom povratili, jesmose iotom skupštinu izvestili, koja jemnogo brojna bila, me- mio, ikazao daon proti predlogu nema,ida ćeželji skupštine ništa naše udovoljiti. Sa banskommestniku Mi smoodmah odaslala. namestniku koji odišli, jenaspriazno pri- sno prihvaćen, askupština jeIvana Kukuljevića imeneKazimira Jellačića banskom na- njegovom Veličanstvu kralju našem zapredsednika predloži. Moj predlog jejednogla- strani Narodneda gaod naše stranke preporučimo, molbom; sa dagabanski namestnik bude prihvaćen, dvojica dase banskom namjestniku Josipu barunu odašalju, Šokčeviću pošten Hrvat, i naš pjesnik, zato ja njega slavnoj skupštini predlažem, iako moj predlog nića koji sve navedene jezike govori iu istimaslužbovati kadar je, tomu jedomorodac francuski. Ja zapredsednika zasada najsposobnijeg Ivana nalazimgospodina Mažura- prije 1848. kod nasslužbeni, godine mora znati jedan jezikinternacionalni, koji jesada Istre talianski žalibože kadise jezikproti nama podupira, mora znati latinski jerjebio lazimo,magjarskije kadi jezikgospodajući,mora znati talianski radiRieke iDalmacije jer jekoddvora gospodujući, mora znati magjar jezikzaslužbovanjehrvatski da jenaš potpunoma mora sposoban, znati dobro nemecki imati, jezikurukah jerunjemževni imaslužbovati, usvimastrucima idokaz pružati, naveo, dasutomu potrebneneobhodno dvorskoga dikasterija predsednikom, tojest kancelar. Bilo jeraznihmnenjah, nu jasam Kraljevsko-hrvatsko-slavonskogaskupštini kodnašeg tko vjećalose, dabudeu Beču imućnog Ja Hrvata. vlastelja ipoštenog sa Narodne stranke Radikalna stranka stranka Radikalna Naša Narodna stranka jesvoje skupštine imalauZagrebu kodAmbrosa Vranicana biahu Juraj Strossmajer biskup djakovački, dr. Franjo ka- Rački biaše Antun Starčević, Eugen Kvaternik, Erasmus Barčić iAl- sposobnosti sledeće:Predsedniksposobnosti mora našknji- m kodistihskupština sudelovao. Ujednoj stra naše Kraljevinestra naše Franjo grof Kulmer, a svimizakonitimi sredstvi, narod dase ski, jer sa Ugarskom sa jer na- ski, se uodnošaju «stranka prava» «stranka stojeća na te-

43 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 44 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora mo plemići bili, koji susvoja dobra imali, toga alisada nije, jošte tomu feudalni sistem, uredjenih službovati nije moguće, kako jebilo prije 1848.godine, kadasučinovnici sa- blene pridržimo, jernovo činovničtvo mora uredovanje odmah poprimiti, uredah abez tom prilikom zauzeo, jesam se damiuredjene kotare pokučtvom sa potrebnim obskr- Ugarskomsa stavljalo. uizgled upliv padao, odstraniva sve Beča jerse od uvideli, Dvorska kancelaria današa protuustavno postupa, jeotpor –imoj rasao priašnji roni, kojih 1845.rešili, godine renegati smose inašemi službe postigli, ojačali. se Kad su idasu, uplivomrodci izneverili župana vrhovnog starog magjarona, opetmnogi magja- sam zavelikog sudcaKotara zlatarskog izabran,žalostno jebilo, mnogidomo- dasuse 29. siečnja 1861.Veliku skupštinu sazvao, častnikahodredio. iizbor Kod istog izbora je- gradjen. Mislim datomu komentara netreba. sam bio Ivanu po Mažuraniću, zakojega sam delovao, dajekancelarom imenovan, na- br. 145jeminatrag moja služba Županje varašdinske velikog –itako sudcapodelena govom c.kr. apostolskom veličanstvu usotpis Kr. kancelarie dvorske 15.svibnja od 1865. prosinca 1864.držanoj, jesam kaožupanjski veliki sudacizslužbe odpušten, nu nje- po žuranića, radimogustavnog govora uVelikoj skupštini Županije varašdinske dne13. postigo, koja migodišnje 900forinta sa ustanovljena. Pod kancelarstvom istog Ivana Ma- br. njegovom 1813po c.kr. apostolskom veličanstvu uračunano. Tim mirovinu sam veću uvaženo,seca koje dopisom mijeposle Kr. hrv. slav. 12.studena dalm.ministraod 1876. odmiere, moje municipalno službovanje me- 1851,koje godine tri godinah od pet iznaša prigodommi služba umirovlenja, podelena, njegovim pod banovanjem, nije menikod me jehoteo poznati, što kadjebanom više, postao, prigodom njegove organizacije nije s kojim sam naravno bratimstvo pil –kadjeIvan Mažuranić kancelarom postao, jedva tnog vrhovnog župana grofa Erdödya sudelovali. Indi Ivan Mažuranić jebio moj korteš, grof Nepomuk Erdödy sazvao. Kredencionali providjeni jesukododstranjena names- ji sui10.veljače 1844.uVarašdin došli naskupštinu, koju jenamestni vrhovni župan Popovića odvjetnika,iIvana Mažuranića ipupilarnog odvjetnika skrbnika, pribavio, ko- sudca, Antuna Vukanovića Dragutina odvjetnika, Kušlanda gradskog bilježnika, Miata morali tražiti, tako sam jaizŽupanije zagrebačke izKarlovca Janka Bunjevca velikog ni, kojima jesukredencionalise izdavali. Mitakove smo upotrebi, županijahiz drugih i dinskoj one pribavlao godine –naravno, da su utu svrhu pouzdani narodnjaci pribavla- pnikah, izdavši njima svoj kredencional, vršile –koje sam jakaokorteš uŽupaniji varaš- častnikah, ikodskupštinah županijskih pravo uživale, kojeg glasa sukroz svojih zastu- napomenuti. Kako sam već naveo, daprijeplemićke 1848.jesu godine udove kodizbora ukinutjem tlake, jeprestao. Moj predlog jeipak pao, itako službovanje uredah bez ostalo, U Velikoj skupštini dne29.siečnja 1861.držano Grof Nepomuk Erdödy kaonamestni vrhovni župan Županije varašdinske jezadne imadempostupakOvdi Ivana Mažuranića, koji jekarakterističan moje glede osobe lo, iuzdržanje povraćene ustavnosti kroz savez j je se radiloouredjenjuj jese kotarah,

ostalo, javnosti se šta tiče–kadsam groficu Josipu Kulmer rodjenu grofi grofa Franjekad jeuBeču Kulmera Hrvatskog našeg ministranestalo, sve jeutajnosti bran. Vredno jedanapomenem grozni kroz činkoji bečku jeuBeču kamarilu se izveo, vatske iSlavonije istisabor jesam jauKotaru obdržavan. Za zlatarskom poklisarom iza- prisilena urede ustrojiti, potrebnim isa pokučtvom obskrbeti. Može svakiuvideti, službovanje dajenaše teško bilo –ipak ustavna jebila posle vlada a pokučtvo, koje našimnovcem pribavljeno, jeprodano inovce priašnja pobrala. vlada prem jebio magjaron, jebio prisilen umerenostjom poslužiti. se Josip baron Šokčević posvedočava. Predsednikom sabora starosti po bio grof Nepomuk Erdödy izabran –ako- postupak zgubio narod jehrvatski svog štićenika. fom imenovan, idajebio znatnemi redovi zasvoje zasluge odlikovan. Kroz ov nečuveni bivši baron njegovom po veličanstvu Franji Josipu hrvatskom kralju 1854.gro- godine narodu svom koristili, pogubluju –zaboravio sam jošte napomenuti, dajeFranjo Kulmer siroma velikani zaglavio se –tako narodah nesretne razneminačinitadi politike, koji bi ske, 1861.kod Dvorske agodine kancelarije kadije Kraljevine Hrvatske ministar uBeču časti odlikovan, jerjebio Kr. banskog stola predsednik, vrhovni župan Županije sriem- (Tepich) načinile ipoklonile –koji is jepo vredne domorotke Hrvatice uznakzahvalnosti jedan krasniznamenite vrednosti sak sanktie 1712.proti godine od hrvatske zlobnim napadajem Magjarah branio, dasumu vatski velikaš dičnosuverenost neustrašeno Kraljevine Hrvatske natemelju pragmatičke bio ištovao svoju domovinu, hrvatsku koji jeuUgarskom 1847.kaohr- godine saboru poldovog, kojega jeimaopreko prsah, naobloku jetaj –itako obesio velikan, koji jelju- zdvojnost stavio. Kad sugausobu zatvorili, zasvileniprivezak jese Velikog reda Leo- naravski dagajetaj barbarski čin,kako ga odvezli uludnicu, kadijesve zanjega pripravno bilo. Kad jevidio, kamo jedoveden, svečano odelo, redovi, sa iudvorsku kočiu sjeo–nu umesto dagakralju odpelaju, jesu dozvolena audijencija, njega idajepo dvorska obuko kočiaposlana, on jeodmah se u jednimdvorjanikomsa grofa po Kulmera došla.Kad mu jekazano, da mu jekod kralja moraosadržaj je memoranduma bečkoj kamarili doznanja dojti –te jedvorska kočija randum osobno predati,vladaru ježelio izamolio posredno audienciju svoj –po prilici Rieka iMedjimurje kaosastavni dioKraljevine Hrvatske Isti uzdrži iosegura. memo- skoj Dalmacija pripoji, granica razoruža, upravi Kraljevine Hrvatske povrati, idase dum sastavio zafederativno preustrojenje Austrinske Monarkije, Kraljevini dase Hrvat- priatelja iMagjarah, Hrvatah danastoji centralnu uzdržati Vladu –jememoran- uBeču kod dvora branio, ividio, današmladikralj on odvisi ministraŠmerlinga odviš od ne- šten Hrvat,prava naša proti intencijam ministra Šmerlinga, iproti nastojanju Magjarah te mijekazala,dakadnjezin tajnostmi oči odkrila, kaopo- sinkaoministar hrvatski, grofa Franje Kulmera, kaomoju dobročiniteljicu posetio, te istu pitao, ona mijesuzne- Iste travnja1861. meseca sa godine jeprvi Sabor 1861.Kraljevine godine Hrvatske od jeznameniti bio, saborski kako dnevnik bi svakoga, akamoli nejednogministra,jegau tom kaokoristni vladaru državljan velikimi bor Trojedine kraljevine Dalmacije, Hr- cu Oršić matercu

45 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 46 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora Dalmaciji, Sloveniji, blagodarovao, Bosni timesebi vekoviti uspomen pribavio. fakultet hiljada jenapose deset darovao, mnoge mlade ljude izobraziti dao, amnogo u šte, našmecenjeustrojio Galeriju, umotvornemi i sa slikami obskrbio –zamedicinski podporom imademouZagrebu Hrvatah poštenih Akademiju jugoslavensku, isveučili- slavenske hiljada, azasveučilište hiljada pedeset poklonio. šestdeset Sada,hvala Bogu, ličnost, dobročinitelj narodahrvatskog našeg zapodignutje uZagrebu Akademije jugo- Jurajgospodin Josip Štrosmajer djakovački biskup, veliki Slavjan, znamenita europejska medju Ugarskom iHrvatskom uzdržavao, propao. Kod ovog sabora 1861.jepreuzvišeni obvezatno uveden, iučineno. jelatinski Itako jezik,koji jejedino osamsto godišnji savez uvesti,beni što jehvala 1847,23.listopada godine Kraljevine usaboru Hrvatske Bogu proti se osegurali magjarštini, idasimoguumesto latinskog jezika,svoj zasluž- hrvatski ikralju caru čak jepo Franji odobren, ipotvrdjen, onda suveć našistarci dobri Hrvati Kraljevine Dalmacije, Slavonije iHrvatske ima uočivši, jesuusvojem Hrvatskom 1825.zaključili, godine saboru trojedne dauobsegu službeni jezikbio, već 1815.svoj godine magjarski jezikzaslužbeni uveli. Hrvati pogibel narodah rade, isto tako iproti nama Hrvatima –Magjari suuUgarskoj, kadijelatinski magjaroni nisusvoje nastojanje Magjari postigli. sve što uUgarskoj rade, ineugarskih zastupnici centralne vladavine bili izabrani –ipak centralizacija nije isto –tako uspela ovog sabora igranica, prije negjeraspuštena, bila zastupana. Naravno dasuvećinom Šmerlingom,vane. Vlada Centralna pod bečka dausmognesvoje jekod svrhepostići, predsedničtvom bana stranom podpredsedničtvom ipod Josipa jesuobdrža- Briglevića ustanovljenuboru položio, usta posle visoko riešenje proglašeno. usaboru Imenovani sa- po prisegu banjeusaboru Šokčević vatskog Franje Josipa 26.veljače od 1861.banom Kraljevine Hrvatske imenovan, koje pismom inamestnikpodmaršal jeručnim njegovogapostolskog veličanstva kralja hr- vnim načinom kaoban ustoljen, pod sabornice i nadalje latinski jezikostati. Isti zaklju- Sažetak gnezaSzabo A Culture of19thCentury Ivan pl.Kukuljevic 19. stoljec u hrvatskojpovijestiikulturi Kukuljevic´ pl. Ivan Sakcinski hrvatski jezik,znanstvenihrvatski doprinos, vian dialect of Croatian asstandard Croatian also in of terms national integration. like most Croatian adherents of the Croatian National Revival, suggested the Shtoka- the attempts to impose Hungarian and German language to Croatia. Ivan Kukuljević, litical activities, i.e.primarily the battle for Croatian language asopposedto Latin and po- important most his further Ivan and of biography short a then Ivan himself, ding vatske historiografi znanosti posvetio se ljević iknjiževnosti, smatra te se iutemeljiteljem hr- moderne stranke, anakon sloma njihove politike, koje jebit federalizacija Monarhije, Kuku- i gorljivi bana pristaša Jelačića, ibanakaonjihove Šokčevića, Samostalne narodne preporoditeljahrvatskih iusmislu također nacionalne integracije. Zatim jeIvan bio Hrvatski jezikuštokavskome izgovoru predlagao jeIvan Kukuljević kaoivećina tinskome jeziku, aliipokušajimanametanja mađarskoga, painjemačkoga jezika. političke aktivnosti, učijem ježarištu po isamogatako Ivana, zatim kratko Ivanova biografipotom ja,a njegove najbitnije of 19 th Ključne riječi: Ključne SZABO, A.,2016IvanSZABO, pl.Kukuljević Sakc Th U članku prikazano jeprvo plemićko Kukuljevića podrijetlo Sakcinskih, pa Century Vol. 13.N.1:47-56 earticle reveals the noble origin of the family Kukuljević Sakcinski, thus inclu- ´a je. Ivan pl. Kukuljević Sakcinski, biografi ´ Sakcinski in Croatian History and SakcinskiinCroatianHistoryand najprije bitka jeziknasuprot zahrvatski la- inski in Croatian ja, preporoditelj, bitka za History and Culture

47 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 48 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora nin, Luka barjaktar. napada1611. zbog naMlečane. Luka jezabilježen iunarodnoj pjesmi skog kralja Rudolfa II.Habsburgovca, 1607.ito usudskoj istraziprotiv braće Vlatkovića njima najistaknutiji jebio 17.st.članovipočetku obitelji spominju kaočasniciusenjskoj se vojnoj Među posadi. uokolici suse selili Senja, potom uVaraždinskoj županiji. Upovijesnim izvorima na grebu, Kukuljevići izokolice supodrijetlom Imotskoga. Na prijelazu iz 16.u17.st.na- čuvauDržavnom.ja se Arhivu uVaraždinu; prijepis a hrvatski uArhivu HAZU uZa- Geschichtliche und genealogische Skizze derFamilie Kukuljević aliter Bassani deSakci; vijesti Ivana Kukuljevića Sakcinskoga itonjemačkome na jeziku, izvornim naslovom pod vich, katkad spridjevnim dometkom deSakci. Bassani Prema rukopisnoj obiteljskoj po- jama. Upisanim vrelima zabilježeni suunazivima, Kukuglievich, Kukulevich, Kukulje- plemstva sredine od stečenih 17.st.ito zbog zasluga u ratovima s Turcima – Osmanli- Kukuljevića Sakcinskih zabilježeni suupovijesnim vrelima kaopripadnici hrvatskoga Porijeklo obitelji/ Uvod/ ography. Croatian histori- modern of founder the be to considered literature is and and science which federalization was of the Habsburg Monarchy, Kukuljević dedicated himself to of the Independent People's Party and aft er the collapse of their policy, the essence of Further on, Ivan wasan ardent supporter of ban Jelačić and ban aswell Šokćević, as National Revival, battle for the Croatian language, scientifi Kako suveć pomno zabilježili mnogobrojni istraživači, pripadnici plemićke obitelji Introduction Key words: Origin oftheFamilyOrigin

Ivan pl. Kukuljević Sakcinski, biography, adherent of theCroatian Luka, heološko društvo, imnoge druge. jugoslavensku,povjesnicu koje Hrvatsko postaje ar- poslije muzej, Hrvatsko slavonsko gospodarsko društvo, za Društvo zavod,ska, Hrvatski glazbeni Narodno kazalište, Narodni nih institucija, kaoinjihovih Bile suto Matica glasila. hrvat- cijski utemeljitelj gotovo središnjih svihhrvatskih preporod- državnog kancelara Ivana Mažuranića, istaknuti član ifi liki župan zagrebačke županije, gorljivi suradnikhrvatskog članvirilni Hrvatskoga sabora, zamjenik banave- Šokčevića, pnim obogatio radom hrvatsku povijest višestruko ikulturu. ga plemstva utijeku 19.st.,ikoji jesvojim životom icjeloku- Bio preporoditelj, jehrvatski političar, pisac, povjesničar, Ivan pl. Kukuljević Sakcinski, zaslužni ječlan hrvatsko- spomenut umolbi senjskih uskoka nahrvatsko-ugar- c contribution kao Luka Senja- nan- ko- Jakobovi potomci; njegov sin Sakcinski iplemićki grb–grifon napoprečnoj gredi, preuzeli su ne navodi kurija ikaovlasnik Pridjevak se uBosiljevu. iposjeda skoga iribničkoga vlastelinstva. Uispravama 1682.i1683.godi- i 1688.kaoprovizor ikomorski upravitelj bosiljevačkoga, ozalj- na zrinsko-frankopanskim imanjima. Tako jeJuraj mlađizabilježen 1660. izmeđugodine imenom sin, također poslovima knezova Frankopana. USenju jeJuraj Kukuljević kuća. posjedovao više Njegov brovačke kao zapovjednik vlade barabanata, aistodobno jeposredovao udubrovačkim ćenik bana Nikole Frankapana Tržačkoga. godine Od senjske plemićke obitelji muških de Sacci, Bassani ali je bez ostao nasljednika. Bio ješti- lovice 17.st.Kapetan Juraj Kukuljević stupio je ubrak oko spripadnicom 1620.godine križu jeIvankrižu daonapisati glagoljskim slovima i Ivanova supruga Kornelija nadg postavili Ivanova biografi bio vrstan političar ivrhovni ravnatelj škola uHrvatskoj. Tomini sinovi suFranjo je portret oko 1810.naslikaoA.Kunz idanas nalaziuGradskom se muzeju uVaraždinu. služba. Bio ježupanijski blagajnik, 1784.–1785.gradskisudac, te 1790.isenator. Tomin no bili suto Ivanec iIvanečka Kaniža. Stjepanove Od djece obiteljsku jeliniju nastavio jedi- supruzi Katarini Zmajlović naslijedio velike zemljišne obitelji posjede Petheő de Gerse, Varaždinu. noj službi, a1701.zabilježen jekaodonator oltara Bl. Dj. Marije ukapucinskoj crkviu godine. Kao takav bio jeinspektor dubičke utvrde 1700.iuskoro godine iuvoj- našao se svećeničkeprimio više redove, jeimenovan aposlije iZagrebačkim kanonikom 1699. skim leksikonima imeđukojima ističesvećenik se birskoga vlastelinstva. frankapanskog otpora jekaštelanom postao iupraviteljem bri- oko 1665.vojvoda bana Petra anakon Zrinskoga, sloma zrinsko- 1751.Andrijin već godine sin boru 1649. hrvatsko-ugarsko plemstvo, potvrđeno naHrvatskom sa- nastanjen uBribiru. Upravo jeAndrijaKukuljuvić dobio godine ski savjetnik, vrhovni ravnatelj škola u Hrvatskoj i visoke banske stolice savjetnik. stolice banske visoke i Hrvatskoj ravnatelj u škola vrhovni savjetnik, ski ploči, nasredini stoji križa idanas natpis: Toma Obiteljska lozacjelovito može se pratiti potomaka od braće Antun jepokopan ukapeli Sv. DuhauVaraždinskim Toplicama, gdje sumu sinIvan Među potomcima ostalim Kukuljević Brojni suFranjini sinovi, okojima uliteraturi, podataka nalazimo više kaoihrvat- , rođen 1739.,aumro 1817.Toma jeuVaraždinu javnih 1780-ihobnašao više ja i politička aktivnost / aktivnost ja ipolitička

Juraj , gospodarstvenik, iAntun , umro 18.st.,tj. jepočetkom 1705.,ibio službenik jetakođer Andrija Franjo , koji 1630.godine jeod Ovdje leži Antun Kukuljević Sakcinski, kraljev- (1635.–1690.) bio je bio (1635.–1690.) je Ivan's a izkraja 17.st.isticaose robnu svelikim ploču željeznim Na križem. Zahvalni sin svojemu ocu,anaapliciranoj Biography and Political Activity , rođen 1776.te umro 1851.Antun je Vuk 1630. do1636.bio jeiuslužbi du- , koji jeuskoro nakon ređenja Jakoba Stjepan iJurja iz prve po- izprve , koji jepo Ivan će,

49 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 50 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora gdje jepotom boravio uPlemićkom konviktu izapočeo studij fi Svetoga Križa Začretja 1.kolovoza 1889.Gimnaziju uVaraždinu jepolazio Zagrebu, i odgovornešali službe upolitičkom ikulturnom životu svoga naroda. rodoljubnom duhu. Udrugoj20.st. savjesno polovici suobna- 19.st.kaoinapočetku (rođen 1859.).SviBožidar suoni uzstjecanje visoke naobrazbe, bili odgojeni uzorno u li suto: Milutin (rođen 1849.),Dušan (rođen 1850.,alijeveć 1858.umro), inajmlađi ku sKornelijom, rođ. Novak: imaočetvero djece: kćer sina.Bi- Olgu(rođena 1848.)itri kao što ćemobarem kratko izložiti, biti povjesničar, političar iknjiževnik. Ivan jeubra- »ilirskoga« naroda prava izaštita hrvatskih inarodnosti. jezika ujavni život, osnivanje neovisne hrvatske vlade ougarskoj prosvjećivanje vladi, kojemu jeizniosvoj politički program; njegove sutemeljne točke –uvođenje narodnoga i vine Ilirske. venstvo, morati promijeniti imeuNarodnu stranku, a što jevrijedilo iNo- iza Danicu brane ilirskoga imena,koje suoptuživali mađaroni, rusku« ina »po jugosla- damiriše ubrzo iistaknuti član Ilirske narodne stranke, koja kraljeve 1843.,zbog ćepočetkom za- Hrvatske.pozornice sjeverne Kukuljevićeva drama Juran iSofi ja označava i konačan proboj štokavskog na narječja Sisku gdje pobjeda idogodila nadTurcima se te uZagrebu godinu dana poslije, 1840., vatsku operu koja pristaje također uzpolitiku preporoda, hrvatskog pjevat ćeuskoro, hr- 1846.,iprvu ostvario slavni ban Tomo hrvatski III.Erdödy, anjegova prapraunuka Sidonija Erdödi, preporoda. Bit jedrame prisjećanje nasisačku pobjedu nadOsmanlijama koju 1593. je »Juran iSofi jaili Turci Siska«, kod kojom oduševio brojne je članove, aliisimpatizere zamisli. Takojeveć 1839.napisaohrvatsku dramuprvu ilirskog razdoblja naslovom pod Metel Ožegović, Janko Drašković iunjihovom Ivan društvu se zapreporodne oduševio narodnogahrvatskoga preporoda. Bili suto ponajprije: Ljudevit Gaj, Herman Bužan, banova.suradnik hrvatskih uskoro ulaziiuHrvatski sabor te kaoplemić injegov postaje član, virilni aliipolitički je zapaženo mjesto, aliiostvarenja inapolitičkom inaknjiževnome polju. Naime, Ivan, je Ivan već prije sudjelovao, povratku apo u Zagreb, naćićemeđupreporoditeljima svo- Zagrebačke županije. Bilo jeto ivrijeme uspona hrvatskog narodnog preporoda ukojem Antuna, Ivan jenapustio vojsku, ivratio uHrvatsku se iprimio službu začasnogsudca mješten jeuMilano. 1841.navlastiti je Godine uugarskojlazi se dvorskoj 1840.pre- časnik, agodine 1836.postaje godine gardi uBeču, lovanje ukadetskoj zavojnički se 1833.,odlučio ješkoli poziv; uKremsu. 1835.na- Od u više nastavakau više zapaženi članak opitanjima nacionalnosti uHrvatskoj i Slavoniji, u Ivan jerođen uVaraždinu, 29.svibnja 1816.,aumro jeumjestu Puhakovec kraj Stigavši uZagreb, Ivan jeveć 1842.objavio godine jeunjemačkom časopisu Luna Uskoro stalnom povratku po uZagreb, Ivan vodećom postaje pokreta osobom te Naime, jošzavrijeme studija Ivan upoznao sistaknutim pripadnicima uBeču se Ljubav izloba. Kukuljevićeva drama Juran iSofi zahtjev,veliko alii nezadovoljstvo oca ja prvi jeputaja prvi izvedena u lozofi je. Prekinuvši ško- zahtijevanja uBeč. nosilovladaru bilo učinjeno, alineiobjavljeno, itd. Bio jeičlan izaslanstva hrvatskog koje jeNarodna vojska, hrvatska vlada, i hrvatska narodna banka, imenovanje Jelačića banom, koje jeveć demokratskim jezik,Hrvatski sabor hrvatski na beni osnovama, nefeudalnim, jednako žana 25.ožujka 1848.itvorac dobro poznatih » venskoga kongresa uPragu, koji suuskoro austrijske rastjerale. vlasti uHabsburškojdinicu Monarhiji, jestavovima atakvim izravno potaknuto sazivanje Sla- nakosti, teritorijalnu cjelovitost Hrvatske iujedinjenje južnih Slavena ufederativnu je- Uz ustrajanje nazakonitom provođenju reforma zauzeo Ivan se ijed- izanačela slobode koga magistrata 17.ožujka 1848.kojega jebit: vatskog političkog pokreta. Osobito treba istaknuti njegov govor naskupštini zagrebač- te bitne zahrvatsku državnopravnu povijest. Imaoulogu udaljnjem jeivodeću radu hr- potvrditi iHrvatski sabor 1848.godine. će odluku, ito nezavisno zajedničkoga od Ugarsko-hrvatskoga sabora uPožunu, uskoro saborskihžene sa galerija, te sunakon Ovu cvijećem. donesene odluke zasulesabornicu zavladalotada usabornici netrebam Vam nigovoriti. Tu suodluku pratile ivelikaške čast, vrijednost ivaljanost, koju jedosada uživao latinski jezik jezika kaoslužbenog jezika,koji jekratko »hrvatski glasio: jezik ima seuzvisiti na onu snika banske častibiskupa Jurja Haulika donio povijesni zaključak ouvođenju hrvatskog Kukuljevićev prijedlog jeHrvatski predsjedanjem sabor 23.listopada 1847.ipod namje- otkrivaju njegovo beskompromisno zalaganje Hrvatske. isamostalnost zaslobodu Na stalnost, neslogu imešariu.... krila, daknebu nepoleti; njihova stalnosti jedinost ujeziku nadvladati će zaisto našu ne- svezati hoteti orlu kao toliko: potrebovati značilo i njih,bi nu to od hoteti martvim, nje ma nas ili izdrugoga kakvoga uzroka, neće gazaista zamenjivati sikojim drugim najma- sedi naši, osobito Magjari, neće odstupiti odsvojega jezika, iizpriateljstva iuljudnosti pre- stavimo, to jest, ako naš jezik udomovini neutvardimo injega vladajućim neučinimo. Su- staviti semartvomu, zamala nećemo moći nadvladati žive, ako sečvarsto na naše noge ne nas, inemoćne nasvodi ipredaje živima uruk ski, nemački i latinski –to su naši tutori, živi nam groze, darži martvi nas zagarlo, duši lo Slavjani aukupno (iskreno govoreći) nismo bašništa! Martvi jezik rimski, magjar- aživi kazaoje:»Miđu ostalim, smo malo Latini, malo Nemci, malo Taliani malo Magjari ima- Kukuljević jeistaknuo pogubnost nadomješ smatra prekretnicom se upovijesti razvoja nacionalne hrvatske svijesti. Usvom govoru brojni povjesničari, zastupnički iprvi govor nahrvatskom jeziku. Taj Kukuljevićev govor svoj znameniti govor nahrvatskom jeziku,koji jebio nakon nizastoljeća, kako ističu Ivan glavnih jeijedan sudionika od je Narodne skupštine uZagrebu, koja odr- je Ivanu Kukuljeviću bilo jeuskoro povjereno daskuplja priređuje izatisak dokumen- KukuljevićeviI ostali govori uHrvatskom Saboru inažupanijskim skupštinama Godinu dana poslije, 2.svibnja 1843.izrekao jenazasjedanju Hrvatskoga sabora «. tanja hrvatskog jezika,stranim jezicima.Me- e. Sada imamo jo Kakva treba dabude uobće politika naša. Zahtijevanja naroda š toliko sileunami suprot- « . Ooduševljenju koje je «, kojih jebit: služ-

51 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 52 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora šen, Franjošen, Josip donosi primorananistička vlada jebježati uDebrecin. Pogrešno prosudivši da jetimerat zavr- vojske, ukojoj sudjeluje sada iban Jelačić, uBudim, 1849.,augarska početkom hegemo- prijestolje dolazi novi kralj Franjo Josip I.Istovremeno slijedio jeiskori ulazakcarske krajem listopadaBeča, 1848.,kao idemisije hrvatsko-ugarskog kralja Ferdinanda V., na južnoslavensku.snicu rata, udogovoruje početka sbanom Jelačićem, Kukuljević osnovao zapovje- iDruštvo htjeli ničuti, uSaboru alidogodila se ipovijesna idila»oltar Domovine«. Tada je, jošpri- Saboru raspravljalo ofederalističkom uređenju zastvaranjemje išao »velike Mađarske Karpata od doJadrana«. Umeđuvremenu u se ugarskog hegemonizma. Vojnu obranu protiv sve snažnijeg njihova hegemonizma, koji izbora, zahtijevao bana jeod Jelačića korake odlučne dapoduzme usmislu obrane od ikojilačiću, Hrvatski jebio zastupnički iprvi sabor, poradi prethodnih demokratskih đarima. Sabor, koji jesazvan 5.lipnja 1848.također ina Kukuljevićev prijedlog banu Je- novčanuJosefa ishodio Radetzkoga koja pomoć, jebila potrebna jerjeprijetio rat sMa- i knezom Aleksandrom Karađorđevićem te uBeogradu, uMilanu, gdje maršala jeod je ivrloosjetljive pregovore spatrijarhom Jovanom Rajačićem uSrijemskim Karlovcima je Ivana predstojnikom Odjela zazemaljsku obranu zaprosvjetu. iodbora Povjerio mu teZagreb osnovao Bansko vijeće (vladu), već utravnju 1848.ban Josip Jelačić imenovao čićevu politiku.čićevu banom, zabanove jerjeiŠokčević bio bolesti njegov zamjenik, jeslijedio aiposlije Jela- politicite se vratio tek nakon njegova sloma 1860.iimenovanja Josipa baruna Šokčevića Kukuljević, razočaran razvojem prilika zaapsolutizma, posvetio proučavanju povijesti zam, zajedno slošim,aliidobrim stranama, primjerice modernizacijom. Pri tome se zemlje koje supriznavale Habsburšku krunu, izaHrvatsku patako otvoreni apsoluti- jezik, alijeveć 31.prosinca novih 1851.,zbog prijetnji »buntovnih Ugra«, uveden zasve je priznao najvažnije Hrvatskog odluke 1848. kaoislužbeni hrvatski sabora izgodine uključujućistavke staleža hrvatskih izahtjeve zaskori saziv novoga Sabora. kralj Doduše, Kukuljević jebio načelu hrvatskog izaslanstva koje jekralju Franji Josipu pred- podnijelo buntovnicimašeni jednako kaoiMađari. rujna 1849.–itopočetkom unadiprivremenog kako rješenja iHrvati nebi bili progla- Kukuljević pismom jemolio strana bana odbaci. dagahrvatska ožujku 1849.Taj ustav Banska zajedno vlada, sKukuljevićem, nije htjela objaviti, aisam skorogali zbog novog revolucionarnog otpora Mađara proglasio jeOktroirani ustav 4. Još iprije konačnoga slamanja mađarske revolucije, Jelačićeva odnosno spašavanja Nakon što jeJosip Jelačić imenovan ivratio u se banom, uBeču položio zakletvu Po završetku rata ikonačnog slamanja mađarske revolucije krajem rujna te 1849. Međutim, Bansku jevladu uskoro primorao sam ban Jelačić dataj ustav proglasi Proglas odemokratskom vladanju Habsburške Monarhije, zašto Ugri nisu inajavljujeparlamentarizam, spomenicima. Izvješća sputovanja objavljivao jeu noj Italiji, Albaniji nakojima iBosni, jeskupljao građuiprepisivao natpise na epigrafskim kopisa HAZU. UVeneciji, jepronašao Višeslavovu krstionicu te nastavio putovanja juž- po stvenu valorizaciju, adokumenti koje je skup i Kvarneru, gdje jenaotoku Krku pronašao Baščansku zauzeo te se ploču zanjezinu znan- obuhvaćala djelovanja. susvapodručja Skupio jeivrijedne podatke, osobito etnografske. teljima: storiografi časopis jesnih izvora radinarodnoga osvješćivanja. 1851.pasve do1875.tiskalo jeod Društvo pravilima, jepoticalo Društvo svoje članove naistraživanje iprikupljanje ipovi- starina inicijativu, bana Jelačića aliisuglasnost udobaapsolutizma. 1850.,dakle Prema svojim ne, stveni mu vezan uzdjelovanje jeradisprva međuvremenu jezapočeo sustavno objavljivanje gradiva kaopovijesnoga izvora. Znan- u brošuri » spisa,ske sam poslije Kukuljević štodesetljeća vraćendiohrvatskih jetri potanko opisao arhivskomu gradivu kaodijelu nacionalne baštine. Njegovim jenastojanjem izMađar- ba apsolutizma, ikamo gajepostavioban Jelačić, Ivan Kukuljević jeuveo novi pristup povjesničarima (Franjo Tadija Rački, Kao Smičiklas). arhivar Zemaljskoga arhiva udo- cije, cijenjenim istoga postao ueuropskim znanstvenim krugovima iuzorom hrvatskim radu pristupao ozbiljno ikritički, pajeiznimnom stekao upornošću različite kompeten- lačić, germanizaciji. Iako samouk upovijesnim disciplinama, Kukuljević jepovijesnome cionalnoga identiteta. Bio ipredsjednikje tada Matice hrvatske iopirao se, kaoiban Je- tičkom životute otkrivanje, čuvanje ivrjednovanjepovijesne baštineradiafi interesa bila jeziki jeborba zahrvatski dovima ikrajevima, primjerice audijenciju kodPape. Objavio jeudobaapsolutizma iznamenite rasprave gra- ohrvatskim Putovao jeKukuljević zajedno suprugom sa Kornelijom subili iuRimoboje primljeni u s tamošnjim pomaganja iupogledu također fratrima, gradnje idarivanja nekojih crkava. i znameniti putopis Putovanje poBosni (1858), u Rim, 1857.Dioskupljene povijesne građepretočio je Dalmaciji, po putovanju časopisu Scientifi rad/ Znanstveni kao iznamenitu knjigu: injegova znamenitoga znanstvenoga časopisa U međuvremenu, sve dospomenutog sloma apsolutizma, usredištu Kukuljevićeva Na poticaj bana Jelačića Kukuljević putovanja stručnih više jepoduzeo Dalmaciji po Arkiv zapovjestnicu jugoslavensku Pitanja na sve prijatelje domaćih starina ijugoslavenske pověstnice, izgodine 1851 Neven je, aKukuljević jebio urednik iautor većine priloga. Na temelju ankete čita- Primanje hrvatskih spisa uBudim-Pešti god.1849.–1851. , koji apsolutizma zbog se sklonio uRijeku. Tiskao jeizasebno 1855;zatim Povijest stolne crkve zagrebačke. crkve stolne Povijest c Work Dogadjaji Medvedgrada (1854), Izvjestje o putovanju kroz Dalmaciju u Napulj i poslije poslije i Napulj u Dalmaciju kroz putovanju o Izvjestje njegovu uporabu uknjiževnosti, znanosti ipoli- kojim profesionalizacija jepočela hi- hrvatske Društva zajugoslavensku povjestnicu istari- io postali sutemeljem zbirkeio postali glagoljskih ru- koji imaipolitičko značenje, kaoidruženje Danici hrvatskoj Arkiv, Arkiv, iuputopise, međukojima ističe se

koje je, osnovano nanjegovu Varaždin , Narodnim novinama, « (Zagreb 1885.),U (Zagreb 1857), 1857), (Zagreb rmacije na- Izvjestje o .

53 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 54 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 1864. i1865.godine, isam iznosioglavne programske smjernice stranke iBanske vlade Samostalnu narodnu stranku te jeunjezinu glasilu je iste 1863.pristaouzpolitiku godine državnog kancelara Ivana Mažuranića injegovu i tada aktualnoi tada djelo: jezikomnima hrvatskim naglagoljici, ilatinici. ćirilici Tiskao jeKukuljević 1863. godine glasovitu i ljević Zbirku kao isaborske spise izaključke 1840.Objavio dogodine 1222.godine od Kuku- jetada doba; ustvari javnopravne isprave knezaTrpimira, 852.,dakle, godine od pasve do1790., vio jeKukuljević itemeljne državnopravne dokumente najstarijega od dosuvremenoga nicima nazajedničkom Saboru kaodokazpovijesnih hrvatskih idržavnih prava. Obja- 1861.–1862., riječ ozbirci je povijesnih izvora, služili izasla- sutakođer ihrvatskim koji tijoj, objaviovim godinama vlade Šokčevićeve nekoliko zbirka povijesnih izvora. Unajpozna- nića te svećenika iprijatelja Ivana Krstitelja neizostavno pomagalo uznanstvenom ikulturnom radu. dini sustavni bibliografski hrvatskepismenosti do1860. i početaka izvor od podataka blago kaojedinstven dokument nacionalne kulture. Kao što znamo, još idanas to jeje- za razdoblje 1483.do1860.godine. Time od jeKukuljević predstavio knjižno hrvatsko 1863.,spribližno godine dodatak tisućebib tri ja iMijata Sabljara, sastaviti hrvatsku retrospektivnu prvu bibliografi melju bibliografske građeAntuna Mažuranića iVinka Pacela teLjudevita uzpomoć Ga- zastupao idržavni kancelar Ivan Mažuranić. jom, računajući inaslavenske zemlje, prije nego što to učineMađari. Takvu jepolitiku opredijelio za konfederativno uređenje Monarhije isklapanje posebne sAustri- nagodbe vitosti zemlje, osobito pitanju sjedinjenja Da demisijeodnosno bana bio Šokčevića, jeizamjenik bana –banski namjesnik. kao takav član idalje jevirilni Hrvatskoga 1867., 1865.padogodine godine sabora, aod granice. 1861.imenovan Godine je Kukuljević velikim županom Zagrebačke županije i jelova Istre Hrvatskoga vlast sabora ibana pod te ukidanja Hrvatsko-slavonske vojne pitanjima teritorijalne cjelovitosti zemlje, ponajprije vraćanja Dalmacije, Kvarnera idi- novom uprav ustavnosti iuspostavom moderne član Banske Šokčevićeve konferencije sudjelovao unekoliko koji odbora bavili suse ob- litički život, baviti ćese ali iknjiževnim iznanstvenim radom. Tako 1860.,kao jegodine Političko iznanstvenirad/ reaktiviranje Na veliko razočaranje svoga prijatelja biskupa Josipa Jurja Strossmayera, Kukuljević Osim toga, uzmaterijalnu potporu biskupa Strossmayera, aliikancelara Mažura- KukuljevićNa vlade Šokčevićeve početku jeuzpolitičkiangažman uspijevao, nate- U radu Hrvatskoga sabora iznova gorućim posvetio se pitanjima teritorijalne cjelo- Nakon sloma apsolutizma dolaska i banaKukuljević Šokčevića ponovno ulaziupo- Jura regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae,

Borba Hrvatah sMongoli iTatari Listine hrvatske , tiskane uZagrebu 1863.,sdokumentima pisa- Political and Scientifi Reactivity TkalčićaiMatije Mesića, Kukuljević jeupr- lmacije sHrvatskom. doba ponovno Uto se liografskih jedinicasakupljenih itiskanih e užupanijama igradovima te osobito i Sv. 1–3,koje sutiskane uZagrebu Domobran . , koji je izlaziotijekom ju 1860;i godine c Work koje uskladu stadašnjim jenastalo uvjerenjem oslavenstvu Ilira. radu »Nešto izdogodovštine Velike Ilirie cima kaopokretačima povijesnih procesa, što jevidljivo unjegovu prvom povijesnom vanjima, ubrojnim časopisima domaćim istranima. strukturama, narodnim običajima, svakidašnjem životu te znanstvenim ikulturnim zbi- pisao jeopravnoj povijesti, državnim odnosima, gospodarskim idruštvenim icrkvenim s Mažuranićevom politikom, promijeniti zauvijek imeuMatica hrvatska. puta drugi predsjedniki po Matice hrvatske, ustvari jošuvijek ilirske, kojoj ćeuskladu Isključivo znanstvenirad/ novio ohrvatsko-ugarskim stajališta odnosima. sgleich mit Ungarn (autorstvo potvrdio izdanjem drugim uZagrebu 1883), ukojoj jepo- kome jeziku, podnaslovom: saborski zastupnik. Zato 1871.anonimno ćegodine objaviti brošuru nanjemač- uBeču položaja velikoga župana, premda ćejošneko vrijeme djelovati politički, alisamo kao mjesnik banske Rauch, časti, iste barun Levin godine 1867.ukloniti Ivana Kukuljevića s i sam jebanusvibnju Šokčević ostavku, 1867.podnio anovi ćeban, ustvari najprije na- ku. uznapredovale Zbog politike dualizma iskorog sklapanja Austro-Ugarske nagodbe stranka izgubila postojanja, jesmisao akancelar Ivan Mažuranić ostav- je podnio odmah bila jeopredijelio godine1865. izbore, se naime Beč za dualizam, Samostalna narodna ali izagrebački nadbiskup Juraj Haulik, promijenjenog zbog kursa bečke politike, izgu- ma Austriji iUgarskoj. uređenja Monarhije, naslovom pod su politike Samostalne narodne stranke, objavio ibrošuru nošenu idejom federalističkog zvati izložba uZagrebu 1864.Međutim, velikosrpskih zbog spletkinije naDvoru, smjela se nje gospodarskemeđunarodna snage gospodarska zemlje, istoga iPrva jeiodržana ške zatim, krune, teritorijalna cjelovitost hr u Zagrebu. Njihova jebit, bitka zahrvatsku unutarnju suverenost upriznavanju habsbur- ske književnosti ikulture uopće. sničar. jepotonjim Ovim djelima Kukuljević znatno pridonio poznavanju starije hrvat- Hrvatah polovine iz prve XVII. vieka kojima zbirke (1856.–1867.)i rod (1885.).Osim biografskih portreta Nakon toga težište Kukuljevićeva radabit ćeknjiževnost iznanost. Tada ćepostati Napisao biografskih studija više i je opojedincimaiplemićkim obiteljima, među Zastupao jeindividualističko shvaćanje povijesti iuvjerenje pojedin- osposobnim Kukuljević interdisciplinarnim tada jeod pristupom obuhvatio mnogapodručja: Nakon što jeSamostalna narodna stranka, koju supodržavaliisam ban Šokčević, Izložba hrvatske države uZagrebu. Pleme grofova Oršićah (1846. Pjesnici hrvatski XVI. vieka Strictly Scientifi Die legitimenDie und hi Zakoniti odnošaji Hrvatske, Dalmacije iSlavonije pre- ), (1869.), kojima potvrdio se ikaoknjiževni povje- Pavao Skalić Pavao Glasoviti Hrvati prošlih vjekova prošlih Hrvati Glasoviti « koji jeobjavio uGajevoj Danici ilirskoj 1842.i Godine 1865.Kukuljević Godine jeuZagrebu, uintere- vatskih zemalja, jezik,jača- službeni hrvatski c Work storischen Rechtestorischen Cr (1858.) te opsežno djelo (1858.)te opsežno Beatrica Frankopan (1875.)iBeatrica njezin i oatiens und derAu- (1886.)objavio je Književnici u

55 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 56 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora u 19. st. » u 19.st. neizbježnim Kukuljevića usegmentima, slabostima ipak se smatra koji idanas prvim je mjerima, obilježen jeiširokim interesom prema isklonošću kulturnoj povijesti. Unatoč (1873) upozorio naokrunjeni liknareljefu usplitskoj krstionici. Šidak, i drugi. Šidak, idrugi. li iveć spomenuti Franjo Tadija Rački, Ferdo Smičiklas, Šišić, u novije vrijeme Jaroslav tarstva skim slikaricama skim mu, južnoslavenskim tiskarima 15.i16.st.kao i (1856.), zatim župnoj crkvisv. Marka (Koledar 1300.). 1300.). ricorum in manuscripto existentium povijesnih izvora. Svoju jezamisao objavio ubrošuri zasluge napolju historiografi 1859. priredio idanas izgubljenu zbirku Monumenta Serbica mentorum regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae saeculi XIII u kojima jezabilježio mnogobrojne danas nepostojeće natpise, te zbirka Kukuljevićeve objavljene zbirke izvora, osobito 1–2 objavio jeuznamenitoj zbirci ma radifi nancijskepotpore zadaljnja istraživanja, ali i objavljivanja njegovih djela. vata iSrba ratunom ukraljevinivi Hrvatskoj ( vod dugotrajnojvod uObzoru, polemici 1874.,98–99. pozornost posvećenu autentičnosti isprava i nedostatak kritičkoga aparata, što jebio po- 73); priznavši mu znatan upozorili alisutakođer trud, naslabu koncepciju, nedovoljnu tici Th Zvonoljevarstvo uZagrebu (Vienac, 1880).Pisao jeozavodu icrkvisv. Jeronima uRi- (Zagreb 1874.–1875.)– isprave(Zagreb itreći 503.do1200.,kaodrugi svezak od te serije. Kukuljevićev znanstveni iknjiževni opus, koji jeovdje spomenut uodabranim pri- U ovom prikazu nisunavedeni Kukuljevićevi književni radovi Nezaobilazne suiKukuljevićeve studije oveć spomenutoj zagrebačkoj katedrali Tu meridionalium Slavorum su iMonumenta historica Treba istaknuti ijošnekoje Kukuljevićeve radove, kaošto su [email protected] Nehajska 22, 10000 Zagreb Prof. dr. Agneza (umiru) sc Szabo Posmrtno suobjavljeni Kukuljevićevi Nadpisi opsežni sredovječni inovovjeki eodor Sickel (Obzor, 1874,92)iFranjo JAZU, (Rad Rački 1874;Obzor, 1875,72– (Viestnik Hrvatskoga arkeologičkoga 1882). družtva, (1874.), hrvatsku historiografi hrvatsku (1881.),Zrin grad injegovi gospodari (Luna, 1856),Starinama uZagrebuokolici i Hrvati zanasljednoga rata Panonija rimska 1869.), Panonija je stekao jeKukuljević pionirskim radom naobjavljivanju Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, ju prenio nanaučnu podlogu (Zagreb 1859.),namijenjenoj(Zagreb imućnijim pojedinci- (1877.), Zagrebačkoga čovječnosti, družtva 1872.) (1883.),Priorat vranski Codex diplomaticus Codex (1873.),Borba Hrvatah uTridesetoljet- O zbirci Zrinskih uČakovcu Prvovjenčani vladaoci Bugara, Hr- Conspectus monumentorum histo- monumentorum Conspectus « (1875.)te Spomenicima zla- – . (Zagreb 1896.). Za tisak je je tisak 1896.).Za . (Zagreb . Latinske pakdokumente (oko 300dokumenata do U putnim je uspomenama putnimU je tako su također svjedoči- sutakođer tako : Njeke gradine igrado- , podvrgnuli sukri- (1886.).Osobite Regesta docu- i O hrvat- (1891.), (1891.),

fi godišnjicu HaGeZe smrti/, , XVII/2014, 8,1).Pokazatelj povećanog interesa zaikonogra- (Marijana Pintar iNada Novi oportretima Vatroslava Bezić: podaci Lisinskog /uz160. 1969), anedavno jeobjavljen iprilog istraživanju autentičnosti Lisinskog portreta prvog biografi nografi znavali Lisinskog. Na Kuhača nadovezao se Lovro Županović unutar svoje kapitalne mo- čije izdanje jeprvo objavljeno 1887.,kadasuKuhaču jošbili dohvatni ljudi koji supo- sinskog. Otome jepisao Franjo Kuhač usvojoj knjizi muzikologiji.postoji sada Do samo jedan primjer, ikonografiportreta ja VatroslavaLi- Nada Bezic Art ReviewsofIvanpl.Zajc Zajca pl. Likovni prikaziIvana ju iHrvatski je biografski leksikon designs based on his character. proach, from the fi Likovni prikazi muzičara naoko surubna izapravo vrlorijetka tema uhrvatskoj popularnijim) skladbama: opere Opus Ivana Zajca(1832.–1914.)danas jepoznat njegovim po najznačajnijim (inaj- the end of the 19 Music Institute, Zajc marked the from period 1870,when he arrived to Zagreb, until as aconductor, composer, teacher and headmaster of the Music School of the Croatian chants,ful choirs (Let’s fi (and the most popular) music pieces: Opera Nikola Subic Zrinski success- (1876),very zaručnicom do najnovijih spomenika idizajna temeljena nanjegovu liku. stoljeća. Ovaj put upoznat ćemogadrukčijim pristupom fotografi prve –od zavoda obilježioglazbenog razdoblje uZagreb, 1870.,kadjedošao od dokraja 19. kaodirigent,djelatnošću skladatelj, iravnatelj pedagog škole Hrvatskoga glazbene ki, zborovima ( je oLisinskom ( ja izbor likovnih prikaza istaknutih osoba. Key words Key Th BEZIĆ, N.,2016, riječi: Ključne eOpus of Ivana Zajc (1832–1914)isknown nowadays for his most important ´ : U boj, uboj jesvojom) imisamaZajc mnogostranom glazbenom

Ivan pl. Zajc, Croatian musician, iconography th rst photograph with his fi his with photograph rst century. Th Vatroslav Lisinski /1819–1854/– Ivan pl. muzičar, Zajc, hrvatski ikonografi Art of Reviews Ivan pl. Zajc. Vol. 13,No 1:57–?? ght abattle) and masses. With isits versatile musical activity istime introduce wewill him through adiff , koji uposljednjim svescimanačelno navodi uokviru Nikola Šubić Zrinjski Šubić Nikola ancée, to the most recent monuments most and the to ancée, Vatroslav Lisinski injegovo doba život, djelo značenje, Zagreb, (1876), vrlouspjelih popijev- ja erentap- je sa je ,

57 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 58 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora greba, asudbina poprsja jenepoznata. ostala kojima jenajviše fotografipo ja, brojnosti slijede igrafi crteži ke, zatim skulpture i reljefi mojem dosadašnjem istraživanju sakupljeno govi cirkuliraju portreti nesamo uHrvatskoj nego iuAustro-Ugarskoj monarhiji. U nog života, bio jedovoljno imućan dasinabavi uljani portret, te dovoljno poznat danje- brojna.je jeudobakadfotografi Živio graf to ovjekovječio „portret“ te nastao jetako Wisnerova kostura. ji je1880.uništiokatedralu, kamenje jeupadu oštetilo iWisnerov grob, jefoto- adežurni zborovođa katedralnog zbora, pokopan jeukatedrali vrijeme potresa ko- 1855.godine. Za desetljeća 19.stoljeća Georga (Jurja) Karla Wisner von Morgensterna. Budući dajebio metskoj. Sljedeći jeprimjer jedinilikovni pr kvi uRemetama najednoj freski Montea naslikaobolesnog kako zavjetuje se sv. Mariji Re- tret stotinjak nastao doduše poslije, godina kadjeslikar Ivan Ranger pavlinskoj utada cr- Monte, građanin ugledni iorguljaš ucrkvisv. Marka sredinom 17.stoljeća. Njegov jepor- muzičarzarni. Prvi uZagrebu čiji sifi možemo zički donekle izgled Bernarduspredočiti je graphics, published 1925 objavljeno 1925./ Slika 1.Nepoznati autor, grafi gramu opere izvedbe za čije postojanje znamo samo preko fotografi jeobjavljene u ina formi razglednice pro- zoni 1909./1910.Tichyjevo poprsje Zajca,vjerojatno nastalo 1909.,jedinajeskulptura prsju stanovitog Bogoslava Tichyja, češkog tenora angažiranog uzagrebačkoj use- operi grebu, te kod potomaka Rijeci iBeču Ivana Zajca u Zagrebu. te slike. Građanalaziumuzejima, se knjižnicama, arhivima iprivatnim zbirkama uZa- fotelji prekriženih ležerno nogu, audesnoj držiarak nota. ruci Litografi ju stim crtežom Pauercesco autor jejedinog prikaza Zajca iz riječkog razdoblja: mladiskladatelj sjediu iskorištavana, nepreviše poznati iligotovo crtali nepoznati umjetnici. Riječki slikar Fran- Paradoksalno dva su jeda likovna Ivana prikaza Zajca,udanašnje dobavrločesto Ivan jezagrebački, Zajc prvi štoviše muzičar ihrvatski čija jeikonografi ja prilično Najraniji likovni zagrebačkih prikazi važnijih muzičara vrlo su neobični, pačakibi- Unknown author, Nikola Šubić ka,

Zrinjski Zajčeve radne sobe (sl. 1).OčitoZajčeve radnesobe jeučinjen prema po- važnih publikacija, studije Gogline ikataloga o Zajcu budućiZajčeve smrti dajeodabran zakorice dviju ra, portret jekoji jeobilježio desetljeća nakon prva nimni radkoji zaslužuje njegov dase autor identifi no-obiteljske naravi, igrafi te 7crteža 12fotografiod jima nije bilo mogućeidentifi Radauš te slikar Ferdo Quiquerez. Skupina radova ko- Frangešpari Robert Mihanović, Fran Kršinić iVanja unutar npr. svojeg područja, fotograf Gjuro Varga, ki- rati 25 autora. Neki suautori bili vodeći umjetnici ja već bila etablirana kaonačinbilježenja društve- U ovoj faziistraživanja bilo jemogućeidentifi ikaz najzaslužnijegzagreb . Tichy jevjerojatno nakon 1910.otišaoizZa- je 57likovnih prikaza Ivana Zajca među ja, od kojihja, od jemeđutim većina privat- cirati autore sastoji se ačkog muzičaraprvih ka. Jedini ano- ci- ci-

nastale premanastale fotografi i Franz Würbel te češkislikar iilustrator Josef Mukařovský. Očito jedasu neke grafi nakon austrijskito udesetljeću što jeZajcotišaoizBeča!): litografi islikari EigIgnaz ner nisu kolali samo Hrvatskom nego idiljem Monarhije, anjihovi suautori bili istranci (i ma umnažanja likIvana portreti Zajčevi jepoznat društva. slojevima Zajcapostao širim fi Tvornicu papira je bio autor riječkih veduta; urazdoblju portret kadjenastao Zajca naslikaojeiriječku objavio je1860.Ercole Rezza,riječki knjižar, tiskar, novinski urednik Pauer inakladnik. (Zagreb, 1900)što jusastavio je Mila jektirao kazalište, iste godine malo zadovoljan. Zanimljivo jedasuFellner iHelmer, arhitektonski dvojac koji je pro- netadašnjizasigurno intendant Stjepan Miletić, koji sGoltzovim uratkom nije bio ni- okviru dva što malaputta. ganose Nije poznato tko jesugerirao Goltzu motive zastrop, Vjerojatnoku izŠestina. jezato Zajc, izdvojenkao jedinarealna osoba, unaslikanom do neke mjere identifi Markaljevića injegova konja, osam likovaostalih od a jednog (uzZajca)može samo se što udobaizgradnjeviše nije HNKviše bio natoj funkciji. Stropom dominira likKra- njegova opusa, opernog amanje zato jerjebio istaknuti ravnatelj zagrebačke opere, tim godine. Možemo pretpostaviti likodabran dajeZajčev zastrop prije kazališta svega zbog tj. spomen-ploča Lisinskom uIlici37,namjestu gdje jestajala njegova rodna kuća, 1919. muzičarsko prvo postavljeno spomen-obilježje, vlinskoj stoljeća crkvi!),četvrt prije nego što je orguljaša portreta drugačija od Montea upa- nekomveća počast muzičaru uZagrebu (toliko portret Ivana Zajca(sl. 2).To jebila naj- dotada ti iznadpozornice naslikaojeirazmjerno mali novosagrađenom kazalištu uZagrebu, aulune- Goltz strop oslikaoje1895.godine u gledališta grebu. Austrijski slikar Alexander Demetrius bili kipari islikari naprivremenom radu uZa- daimamnogojca, upada stranaca, uoči to su ali nedonosi nove onjemu. podatke (Zagreb, 1992)Petar Strčić citira Grlovića, koji jezapisao kako jeKovačević „vrsni risar“, dao sebe. svjedočanstvima zaprepastio kadjenaotvorenju, se gdje bio je u funkciji dirigenta,ugle- razlikuBrahms. Zajca,Brahms od Za nije znaodanjegov likresi strop iprema nekim na stropu likovi osmorice velikih skladatelja, kojih od je1895.bio živ samo Johannes ja, pa tako iportret Zajcazavelebnuja, patako publikaciju U Zajčevoj ikonografi oautorimaKada riječ je portreta Ivana Za- . Gotovo neznaoSjepanu ništa se Kovačeviću koji jeizradio150litogra- cirati, zahvaljujući narodnoj nošnji koja otkriva dajeriječ oselja- jama. Vjerojatno jeZajcpoštom slaosvoju fotografi ji crteži igrafiji crteži Zahvaljujući ke suiznimnovažni. mogućnosti- dovršili ikoncertnu dvoranu n Grlović. Uuvodu faksimilnog izdanja Albuma ral,1895. (Photo: Ante Topic) (foto: Ante Topić) / Slika 2.A. D. Goltz, zidna slika,1895. Album zaslužnih Tonhalle A.D. Goltz, mu- u Zürichu. Tamo Zürichu. u su Hrvata ju izkoje bi XIX. stoljeća ke ke

59 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 60 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora lazi rekonstrukcija Ivana radnesobe Zajca, aunjoj Zajčevo poprsje. Dosadašnja literatura Gliptoteci HAZU, lako može ustanoviti se radioistoj dase skulpturi udvije veličine. sadrenom statuetom Zajcakoju Frangeš je1907.izradioRobert Mihanović, u a čuvase ćavši njegove dimenzije doprirodne veličine.“ Uistinu, spomenik usporedi kadase sa naosnovi predloškakako spomenik „realizirao Zajcu jeBahorić Frangešove statue uve- retrospektiveBahorićeve Toman iz2002. Boris navodi uopće nespominjeEkl taj spomenik, alizato ukatalogu UsvojojBahorić. monografi Bahoriću autorica jio Vanda ne baštinepišu dajetaj spomenik izradiokipar Belizar pisano imeautora. Neki dobri poznavatelji riječke kultur- pl. Zajca u Rijeci toga inapodnožju spomenika nije za- ispredpostavljenom Hrvatskog Ivana narodnog kazališta vi jeslučaj najzanimljiviji. Na spomeniku Ivanu Zajcu autora izskupine portreta Zajčevih skulptura ireljefa. Pr- kaza Ivana prilozi se zaidentifi Zajcaističu ciranje trojice (?)/Rudolf Spiegler (?)Relief, 1920(?) Slika 5.Rudolf Spiegler (?),reljef, 1920. graphics, 1880 (?) 1880.(?)/ F. Würbel, Slika 3.F. Würbel, grafi njice rodjenja idovršenja 1000.opusa hrvatskog skladatelja Ivana pl. Zajca samo ufunkciji detalja nakoricama publikacije Drugi slučajDrugi identifi Među rezultatima mojeg istraživanja likovnih pri- ka, ciranja M postav nasustalni vodi fi iskorak izdotadašnjih igrafi crteža karađenih prema fotogra- slikakompozitora.“pogodjena Portret je prvi iz1907.godine novinama autor kaoniukratkom crteža, novinskom osvrtuu re re javljuje krajem 1884.,uprvom izdanju klavirskog izvatka ope- 1880.(sl. 3). ljenih uBeču istaknutih ob osoba grafi onda lokalni majstori izrađivali portrete. Osobito ističelito- se jama. Anonimni jeautor daovlastito viđenje Zajca, premda Nikola Šubić Zrinjski Šubić Nikola ja Franza Würbela jerjepripadala nizunjegovih portreta U tiskanim muzikalijama put se prvi likIvana Zajca po- , gdje drugom piše listu samo daje„na liepa,dobro na Zajca. je promaklo. Riječ jeonajstarijem poprsja pet od Iva- djela, noistraživačima Zajčevog života iostavštine to o Morettiju navodi Zajčevopoprsje unutar njegovih radio uZagrebu. Zanimljivo literatura jedahrvatska ski kipar Giuseppe Moretti kojioko je 1880.živioi pronašla nastražnjem dijelu poprsja, autor jetalijan- autora poprsja. Međutim, prema potpisu koji sam kaoiinventarneo Zajcu knjige MGZ-a nenavode jedinjenih uciklusu Spomenspis uproslavu sedamdesetgodiš- . Nažalost, upublikaciji nenavodi se uzeja gradaZagreba gdje na- se thor, drawing, published in 1907 objavljeno 1907./ Slika 4.Nepoznati autor, crtež, Das ParlamentDas (sl. 4).

Unknown au- Narodnim Narodnim iobjav- ništvu književnog časopisa iQuiquerezaZajca povezuje ičinjenica dasuusezoni 1886./1887.zajedno bili uured- jčevoj radnoj sobi, danas rekonstruiranoj ustalnom postavu Muzeja gradaZagreba. erez portretirao jeZajca injegovu suprugu ite suslike bile nacentralnoj poziciji uZa- svoje zanimljivosti. Ostropnoj sliciuHNKiz1895.jeveć bilo riječi. Ferdinand Quiqu- grebu 1870-ih,dobavrhunca slave 1895.iizjubilarnih 1911./1912.Svaka godina nosi ti statueta kiparova uvlasništvu sina. kojirješenja čuvauOdsjeku se zapovijest HAZU kazališta hrvatskog inekoliko varijan- ulice, zaživjela. noidejanije Jedini nikada sutragotome sfotografi letak val unutar Koncertne direkcije Zagreb, apredviđena lokacija ugaoStreljačke iMesničke ce skladateljeve Inicijator smrti. zapostavljanje spomenika bio jeZagrebački ljetni festi- Frangešu, jenapravio Bahorić zaspomenik upovodu idejno rješenje Zajcu 80. godišnji- 1994., dvanaest Godine nakon godina Bahorić. što jezaRijeku izradio spomenik prema ga jestatueta zapravo zaspomenikšto gajetrebao Zajcu model napraviti Belizar man udiouistraživanju iscenskom predstavljanju opusa“ opernog Zajčeva (sl. 6).Dru- klonjena jedirigentu Zoranu Juraniću na Mala statueta kipara Zvonimira Kamenara nakon godina dvadesetak svog nastanka po- nepoznate,sti posve danas suuprivatnom čiji portreta seriji jediobio gotovo portret. iZajčev sigurno tiku, izkojemeđutim možemo razabrati radiupravo dase o a Vladimir Lunaček jeotome napisao nepovoljnu dosta kri- zeju. Mladijekipar 1920.imaosvoju izložbu prvu uZagrebu, da bi Spiegler izradio portret Zajca,niti takav čuvauMu- se teljice Zbirke skulptura uMuzeju, nije dosada bilo poznato greba. Kako Hele sam doznala od Vukadin-Doronjga, vodi- dolf Spiegler, kipar čija ostavština se čuva uMuzeju gradaZa- koji prikazuje Vatroslava Lisinskog. Kao autor označen jeRu- (HGZ) sfotografi čuva irazglednica huth uZbirci arhivske zavoda građeHrvatskoga glazbenog ualbumuse unutar razglednica osobnog fonda Gjuro Eisen- oznake bez autora podlogu, na drvenu (sl. 5).Slučaj jehtio da Postoje dva primjerka reljefa slikom Ivana Zajcapričvršćena kulić, autorica projekta restauracije riječkog para slika,piše kako jeQuiquerez „navodno uMuzejura tihportreta,nalazese a ZagrebaMuzeju gradau i gradaRijeke. DuškaSe- avjerojatnotret oca, Zajčeva jeautor skladateljeve iportreta majke. Sačuvana sudva pa- Upravo Quiquerez 1886.godine svoj je, po prilici prema nekom predlošku, naslikaopor- Tri slike Ivana Zajca potječu iztriju razdoblja njegova života: boravka uZa- početka Sudbina skulptura koje prikazuju Zajcauistinu skulpture, jeraznolika. Dvije javno- Posljednji primjer donosi jošuvijek nepotvrđenu tezu. Balkan –Quiquerez zalikovnu, aZajczaglazbenuumjetnost. jom vrlosličnogreljefa Zajčevim danima vlasništvu i nalaze se udva zagrebačka inalazese vlasništvu doma. 1995.kaopriznanje izni- „za Kamenar, Statuette, 1973 statueta, 1973./ Slika 6.Zvonimir Kamenar, jom idejnog jomidejnog Zvonimir

61 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 62 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora photo, not later than in 1884 najkasnije 1884. / Slika 7.Gjuro Varga, fotografi spomenutog Labaša. predložak zasvoja djela –kako zavrijeme skladateljeva života iposlije, tako poput već poznatog fotografa Rudolfa Mosingera. Zajčevesufotografi jemnogiumjetnici uzelikao fotografi pet je urazdoblju 1890-ih,aosobito dolaska ipočetkom uZagreb Zajčeva od ističeserija se tografi Zajc većinom sam, pozira akadjesnjime jošnetko, to sučlanovi užeišire obitelji (8fo- prinos istraživanjima fotografi početaka fotografi Račićevi (npr. Krleža), političar (ban Jelačić),likovi alii spoznatih slika(Kraljevićev Na likova slicijedvadesetak izhrvatske povijesti ikulture, međukojima suumjetnici instrumentimabenim (violončelom iviolinom), asučeliceimjedirigent Lovro Matačić. centralno mjesto,ima počasno neposredno uznjega suMatoš iKrežma svojim sa glaz- va što ju je1992.ukafi Karlovac. lokacije“,sne sustrane „Zajčeve HGZ ikazalište. Slijeva suprikazani gradovi Varaždin i stropa HNK,ovdje jeZajcusvojem svakodnevnom okruženju, uzpjevački zbor, asde- „Jednakost“ društva bačkoga glazbenog stanoviti jeFranjo razliku Skazedonig od .Za djecu. dateljevu tradicionalno portretirao članove obitelji Zajc“, što značidajemožda portretirao iskla- Na fotografi Najposebnije je, međutim, koje društvo prave Zajcu likovi naslo- nazidnoj slicibez Autor povelje što ju jeZajc1912.dobio upovodu svojega 80.rođendana zagre- od ja). Specifi ja potječe vjerojatno iz1857.,prikazuje zaručnicom Zajca sa jedo- idragocjen Majka idijete). ja iz1907. godine, koja nam otkriva idiomogućnosti fotografskog atelijera Gjuro Varga, jama možemo pratiti Ivana lik Zajcatijekom stoljeća. pola od više Prva čnost jeove skupine građegrupiranje: nekoliko po fotografi jaučinjeno ću ću ja, Potepuh bene školebene HGZ-a 1895.upovodu jubileja. Zajčeva nika uRijeci 1892.te kolaž sfotografi ne prigode: zajedničku fotografi Ista jefotografi 40. godišnjice Hrvatskog pjevačkog „Kolo“. društva je kaoosnova dizajna tiskanih razglednica upovodu Gjuro Varga (sl. 7)poslužila jegotovo posli- 30godina mjerice, fotografi su bile aktualne nakon desetljeća iviše nastanka. Pri- službenim fotografi skom ateljeu. Na njima daleko jeZajc ležerniji nego na nevnom okruženju poziranja posebnih bez ufotograf- priliku zaviriti uskladateljev privatni život usvakod- potomci,čuvali Zajčevi jerzahvaljujući njima imamo naOpatovini uZagrebu naslikaoRudolf Zajc Labaš. Važnost nekih fotografi Posebnafotografi sudragocjenost je uRijeci. Autor jenepoznat. Na fotografi ja iskorištena zajošdvije reprezentativ- ja što ju jenajkasnije 1884.načinio jama, atakav mu jeiizbor odjeće, ja potvrđuje ičinjenica da ju bivših uče- Zajčevih jama učitelja glaz- je što su ih sa- štosuih je Bonvivant jama jama i Cvijić dobila vjerojatno članova od Zajčeveobitelji. posljednji put usvom životu«. autorica Ovaj jepodatak kataloga Antonija Kassowitz- ti šešir, kojega jerabio posljednje ljeto naimanju svoga sina,pajeunjem fotografi slamnati koji šešir čaknavodi se »br. ukatalogu Zajčeveradnesobe: slamna- 20.Zajčev pa ipokrivala zaglavu. Na fotografi stio, razumije se,jediniriječki portret Zajca, poznata brošurama je1993.iunjezinim prvim počela se kori- gradu Rijeci. Godišnja manifestacija dani« za- »Zajčevi likidjelo njegujujčev idrugdje unjegovom se rodnom je defi biotako oblikovan dajegotovo neprepoznatljiv, adanas već Doduše, desetljećima. uprvoj jevarijanti grafi u Rijeci, jelikjedinoulogotipu aliZajčev ito kazališta, škola uZagrebu,glazbena osnovna škola uRijeci iHNK lik Zajca. kajdanke nakojoj je, doduše jedva prepoznatljiv, bio s pijedestala djeca hrvatske glazbe, učila nacionalnog smjera u glazbi već temeljito Zajca srušili su skladatelj Antun Dobronić injegovi sljedbenici tzv. jedno desetljeće. Ironično jedasu1930.godine, kada života),za Zajčeva u uporabi alizadržalase jošbarem danka tiskana možda još između1902.i1919. (dakle ja. Prema varijanti znamo imenanakladnika dajekaj- tog zagrebačkog knjižara Stjepana inakladnika Kugli- predmete kaošto jeto bila kajdanka pozna- unakladi čan kolaž, upotrijebivši međutim originalni portret Zajčev iz zagrebačkiilustrator je KrešimirSk dimkom Muki. s likom Micike pjevačice Freudenreich). Zajcjepisao prijatelju ipotpisao svojim se na- koje suuzzgradu prikazivale inajistaknutije kazališneličnosti(npr. postoji razglednica ona objavljena očito upovodu otvorenja zgradeHNK1895.,jednaunizurazglednica iz umjetničkog svijeta, pojavljuje narazgle vila Družba »Braća Hrvatskogavila Družba Zmaja«. uistinu neobično daju jenetko odabrao zabrošuru uspomenšto ju Zajcu je1915. obja- na Kamenjaku uZagrebu. Na jednoj odnjih stari jeZajc gotovo neprepoznatljiv, paje Postoje fotografi tri Danas nekoliko ustanova nosiimeIvana Zajca– likdospio uporabneZajčev jeinasvakodnevne slavio poslije godina Kada jubilej, osamdesetak Zajčev se 150.godišnjica rođenja, Prema uobičajenoj praksi svoga vremena, ipopularna kaougledna Zajc se, osoba nitivno presitan nacjelinu logotipa. uodnosu Za- je Zajcaiz1914.,snimljene istoga dana uvrtuZajčeveporodice ji spraunucima Ivom iStevom Markovićem Zajcima ozret zanekadavrločitanu reviju dnicama. Vjerojatno jenajstarija razglednica solfeggio čki čki iz iz of Croatian Littoral Rijeka, 2012 Museum History Maritime and a museum in the game, Rijeka social game in the museum and social game Art Memory –a Rijeka, 2012./ muzej Hrvatskog primorja Rijeka: Pomorski ipovijesni igra umuzeju imuzej uigri, MemoRI igraArt društvena – Slika 8.Izabela Peculić, Albuma zaslužnih Hrvata . Albuma zaslužnih Studio Izabela Peculić, napravio sli- ran ran

63 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 64 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora skog atelijera, unekom obitelji. iliukrugu vrtu naš muzičar kojeg možemo vidjeti na privatnim fotografi jama mimostrogoće fotograf- zičar koji uHrvatskoj imaspomenik slikom uprirodnoj veličini. Nadalje, Zajcjeprvi nica. Ktomu, on je, uzVlahu Paljetka uZagrebu iFranju Krežmu uOsijeku, jedinimu- troslava Lisinskog, bit čiji portret je bio dajeZajciprvi će distribuiran putem razgled- ga jevalsvakidašnjice donio pred njega,« Toman aBoris uvećanje te skulpture, danas na hanović pri izradistatuete iz1907.»uhvatio Zajcaonako jednostavno iprirodno, kako (...) nećeniizdalekaimati živost portreta.« ostalih uklapa mišljenje se Bregovac Pisk daQuiquerezovi »portreti rađeniprema fotografi rovsko slikanje nakita iodjeće«. slikarsku izobrazbu«, premda portret Natalije Zajc»pokazuje minuciozno biedermeie- unajranijojZajc, nastale slikarovoj fazi, tvrdi su»nespretno da slikani, odaju nedostatnu ke zamjerke, poput Marine Bregovac Pisk koja zaQuiquerezove portrete bračnog para i spominju, npr. Kličinović umonografi Božena mišljenjago stručnih oportretima Ivana Za no reći dodanašnjih dana. dana“„Zajčevih iobnovljenim izdanjima glazbenim ponovno oživjele, slobod- može se nom trgu uRijeci, a1990-esugalogotipom riječkog HNK,raznimoblicima aktivnosti bila jenjegova obljetnica 1982.godine, prije svega postavljanjem spomenika na Kazališ- zagrebačkom domu. Pravi povod zapovratak Zajca kaoinspiracije likovnih umjetnika ječkog umjetnika Kamenara koja tek u1990-imabiva poklonjena dabi završila ujednom nestajeRadauša) izobzora umjetnika, skromno pojavljuje se tek 1973.kaostatueta ri- Zagrebu.u HNK li Znakovito nakonZajca lik da je 1943.(otkada potječepoprsje Vanje Frana Kršinića, ponajvišeekskluzivnosti mjesta zbog nakojem jebilo postavljeno, uau- igraficrteža na nekoj tiskanoj muzikaliji, neprovede adok se detaljno istraživanje ikonografi ti inovim spoznajama. skladatelj svoj hrvatski Zajcjepo prilici prvi čiji likpojavljuje se violina Franjo Kresnik (sl. 8). oprošlostitaka Rijeke, apar koji predstavljaglazbenu umjetnost suIvan Zajcigraditelj domišljatim nazivom Art MemoRI donosi muzejske izloške kaopaletu osnovnih poda- vatskog primorja Rijeka. Sjajno zamišljena varijanta omiljene igre društvene na Zajca usječeupamćenje djece imladih, primjericerješenja, likasačinjenog Zajčeva poput kolaža sitnih od likIva- nota. Adase litografi portreta s fotografi s portreta Osim fotografi Postoje irazličita tumačenja iste skulpture. Marković Zdenka piše da je Frangeš Mi- U osnovnoj literaturi olikovnim umjetnicima koji suportretirali Zajcanemamno- Istaknutu poziciju koju imaIvan Zajcuhrvatskoj baštinimožemo ojača- glazbenoj ja iz 1860. „Zajčevi dani“ja iz1860.„Zajčevi suubudućim godinama imaliizanimljiva dizajnerska ka, 3slike i4skulpture. Nakon toga međuratno razdoblje obilježava poprsje jom izistog razdoblja prema teslikamožda jeta nastala fotografi ja, samo je15likovnih prikaza izrazdoblja života, Zajčeva to su:8

Kada ktome se uzmeuobzir uočljiva sličnostZajčeva pobrinuo Pomorski se ipovijesni muzej Hr- jca. Neki povjesničari umjetnosti jedva daih ji oFrani Kršiniću. imaju Drugi ikritič- memory je Va- jama jama ji, ji, s leko prirodnosti od svakidašnjice ilizadubljenosti ukomponiranje. ćevo uvećanje bio mnogo je jednostavniji: fotografi jaiz atelijera Rudolfa Mosingera, da- vije opere.« Kako ovo jepokazalo istraživanje, izvor zaFrangešovu skulpturu iBahori- partitureu svoje glazbene stoji ispred grad riječkom trgu, opisuje kao»zamišljenog gospo uživao zaživota. današnja prisutnost likauZagrebu Zajčeva dijametralno suprotna velikoj slavi ukojoj je škole imajuglazbene poprsja kojima po zovu. možemo osoba se zaključiti Dakle daje osnovnoj školi glazbenoj koja nosiZajčevoimenemanjegova lika,dok zagrebačke četiri pao, azarazliku toga Lisinskom od supodignuta dva spomenika naotvorenom. Ni u zičar –Lisinski. Ktome, pokušaj 1994.postavispomeniku Zagrebu Zajcu dase jepro- skom državnom arhivu (nekadašnjoj Sveučilišnoj knjižnici) naslikan jesamo jedan mu- znakovitiji. Na zidnoj slici Vlahe Bukovca Spiegler. To nasdovodi idopitanja gdje sve uZagrebu ka radilisuihkaopar, točnije kaopar poprsja ilireljefa: Frangeš Mihanović, Kršinić i koncertne dvorane HGZ-a, gdje jeobapoprsja radioVanja Radauš. Još trojica umjetni- nanekimzagrebačkim lokacijama,združeni glazbenim poput aule zagrebačkog HNKi povijesti budući glazbe dasubili ključni muzičari, suiputem tako spomen-obilježja ba –Vatroslav Lisinski. Kao što ZajciLisinski dijele 19.stoljeće uosnovnim pregledima li riječ oskladatelju ilipiscu. grafi umjetniku, preciznije rečeno oskladatelju idirigentu. Samo jejedan takav primjer, foto- lovčak zapisano samo Zajčevo imeititula »vitez reda Franje Josipa I.«. prezentiran reljefom uIlirskom paviljonu, a suprotno, he postoji likLisinskog, »glazbenog ja Zajcakako piše zasvojimradnim stolom, međutim promatrač nemože znati je Zagreb Zagreb Gundulićeva 8 Voditelj knjižnice HGZ Dr. Nada sc. Bezić Nadalje, možemo zapitati se koliko likovni prikazi mogusugerirati radio dase Kad jeriječ okontekstu ukojem pojavljuje se likIvana Zajca, nameće jednaoso- se skog čekajući kazališta premijeru svoje najno- Razvitak hrvatske kulture učitaonici uHrvat- nedaleko jenagrobnici obitelji ZajciDo- dina scilindrom koji odsutan izadubljen roja Zagreba«? Na Mirogoju jeLisinski nema likaIvana Zajca, a, upravo

Drugi jeprimjerDrugi

65 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 66 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora hrvatsku povijest odsrednjeg Ovaj jeradsufi nancirala zaznanost zaklada Hrvatska projektom Suzana Miljan Luxemburg (1387-2437) of ZgarebDuringtheReignSigismund The DiversitiesamongtheNobilityofConty (1387.-1437.) kralja @igmundaLuksembur{koga Zagreba~ke `upanijeudoba Raznolikosti me|uplemstvom dovesti iekonomskog dosocijalnog uspona. Potom ćeplemstvo biti predstavljeno rane niti zatvorene, te dajepovezanost skrunom ilegalističkom politikom mogla hmonostora). Glavnom hipotezom se nudi date kategorije nisubile strogo defi grada, Lipovečkih deSurdisa, pojedinihFrankopana ogranaka te Töttösa Bát- od iKostajničkih,Zrinskih grofova obitelji Celjskih, Albena, Toth iHenning Sused- od Turopoljažeg plemstva (napodručju iliMoravča) dovisoke aristokracije (knezova no jespecifi Hrvatskoj, gdje prožimali suse utjecaji iugarskog hrvatskog običajnog prava. Ujed- živanje, kao ipoložaja na granici srednjovjekovne Slavonije prema srednjovjekovnoj koja jeizabrana svoje zbog prostorne ineprevelike zaokruženosti površine zaistra- kraljice).posjed Uovome izlaganju predstavit plemstvo ćese Zagrebačke županije, vatnim obitelji rukama manje, Celjski),dodatak uz Virovitičke (koja jebila privatan nije –Zagrebačka, iVaraždinska Križevačka (koja ječinilaZagorsko kneštvo, pri- u tu. Srednjovjekovnu suSlavoniju udoba puno jejednu niži)iodigralo najvažnijih od ulogaudruštvenom ipolitičkom živo- ma dooko 3–5%populacije (zarazliku zemalja od kršćanskog zapada gdje jebroj kraljevstva Slavonije, spadauzemlje tzv Područje srednjovjekovnog Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, aonda posljedično i čna, jer se ondječna, jerse može pronaći širok skupina, spektar društvenih ni- od vijeka dokra ja dugog 19.stoljeća . brojnog plemstva, jerono brojčano zauzi- kralja Žigmunda sačinjavale veće tri župa- (IP-2014-09-6547). Izvori, pomagala istudije za ni- bilo moguće tijekom života plemića dapoboljšaili pogorša svoj položaj, viši dosegne skom smještaju ilimobilnosti. Mnoge tih kategorija od nisubile zatvorene posve paje svojempo bogatstvu, položaju, društvenom happened the second wave of immigration because of the interests of the crown. the generation became permanent until Sigismund and period, precisely thence, when one. Th the county were rarer on the temporary basis and more frequent on the permanent hand, were only domicile in the county. In general, the individuals who immigrated in other the on warriors, Castle foreigners. immigrants and origin, to according domicile which immigrated or which were foreigners. Magnates and gentry could have been lem waspresented at another level, namely which individuals domicile in the county, moment does not allow development further in sub-categories more refi was athin line between poorer magnates and however, richer gentry; the nature at this Zagreb in medieval period. Th work to research the complexity of social relations within the nobility of the county of sions were not the only ones possible, but they were necessary to form acertain frame- through gentry or mid-ranked nobility to lesser nobles or castle warriors. Th magnates from categories: three basic of model introduced a was historiography so it waspossible that nobleman’s position wasimproving or decreasing. Hungarian cal position or mobility. Many of the aforementioned categories were not entirely closed, infl social position, wealth, its to according kralju, dvoru, banu te županijskim dužnosnicima. službenika isustava familijara prema te odnosa Sv. Kruni Stjepana, prema odnosno panije. Postavit ipitanja ćese strategija ženidbenih županijskog plemstva, li stranci napotencijalne promjene udruštvenom ophođenju unutar plemstva žu- đivanja statusa imjesta obitavanja. Komentirat ukratko ćese idoprinos koji suima- onda stranci bili skloniji mijenjanju svoga položaja igralonakartu više utvr- ilise Postavit ipitanje ćese mobilnosti plemićkog stanovništva unutar županije: jesuli puštali prihvat stranog stanovništva usv županije, jesulipripadnici domicilnog plemstva urazličitim svojim do- slojevima porijeklu,po točnije, kako jeporijekloutjecalo naformiranje plemićkog društva U srednjem vijeku plemstvo jebilo skupina društvena koja jebila izrazito različita Association Vol. 14,N.1:xx–yy. ring the reign of Sigismund of Luxemburg (1387-1437)Herald of Croatian Nobility Key words Key In the medieval the period, nobility wasasocial group which wasrather diverse MILJAN, S.2016.Th riječi: Ključne us,wecan twowaves observe of immigration –in the Angevin sothat period, : nobility, Count, Zagreb Sigismund of Luxembourg plemstvo, Zagrebačka županija, Žigmund Luksenburški ediversities among the nobility of the county of Zagreb du- emodel employed here wasover simplifi utjecaju iangažmanu, porijeklu, geograf- uence and engagement, origin, geographi- oje redove usprkos tadašnjem etnicitetu. ned. Th e prob- ed, since there ese divi- ese

67 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 68 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora kolega István jeistraživati Kádas počeo istu problematiku Ugarske. sjeverne napodručju 3 2 1 razradila jemađarska historiografi i kretanju županiji. po na. Predstavit ihprema ću pripadnosti sloju, porijeklu stva Zagrebačke županije nanekoliko različitih nači- njih. Uidućim redcima predstavit plem- strukturu ću eademque nobilitas gira stav dajebila riječ ojednom iistom plemstva ( tometoč dekreta Ludovika od što se I.iz1351.propa- njih živjelo jenekoliko različitih vrstaplemstva. Una- čivao jenasustavu tvrdih gradova. Unutar njih te oko iadministrativnedruštvene organizacije po- društva ne Europe ilinašihbližih i udaljenijih susjeda.Sustav utomse pogledu nimalorazlikovalo onoga od Zapad- nedjela posveoduzme.zbog Plemstvo Slavonije nije za nasljednika, preseli ipoveća ilimu se posjed, on se kraljevstva, oženi nasljednicom se ilimu kćer se uda unutardruštveni ugled svoje zajednice, županije ili A nemesi társadalom a középkori Ung megyében középkori a társadalom nemesi A latinskim izvorima egregii lovom, naglašavajući dasrednji tako posjedovni sloj čineoni plemići koji nazivaju se u skih kolega. Tamás Pálosfalvi postaviojesvoje istraživanje što jemoguće sličnije Enge- te sunosilititule nije, njegovi članovi bili sužupanijski dužnosnici, kaštelani službenici magnata idrugi okvirima smatrao jesrednji posjedovni sloj, jerjeon ulogunarazinižupa- imaovodeću te nižeplemstvo. 20do100selišta, vali od Najvažnijim dijelom plemstva užupanijskim plemiće srednjekmetskih selišta, ( posjedovne moći jelio plemiće naveleposjednike ( melju izvora izMađarskog državnog arhiva uBudimpešti. stratifi Dakle, kacijskipodi- je panije Ung naveleposjednike, plemiće srednje te posjedovne nižeplemstvo moći nate- Tms Pálosfalvi, Th Tamás e Noble Elite in the County of Körös 1400-1526,neobjavljena(Križevci) Pál Engel, Anemesi társadalom aközépkori Ung megyében pitanjeZa istraživanja županijskog plemstva, vidi:Suzana Miljan, “Opaske oistraživanju žu- doktorska radnja, Budapest 2012.,str. 8–12. kasnom srednjem vijeku”, u: panijskog plemstva s imogućnostiusporedbe ur. Kosana Jovanović –Suzana Miljan, Rijeka 2014., str. 101–109. Pitanje stratifi egregius kacije plemstva koje jeusvojim razvojima slično onim slavonskim, ), upraksi očituju se razlike između . Engelova istraživanja utjecala sunamnoge generacije mađar- te titulu nose magistara. Zbornikradova medievističke sPrve znanstvene radionice uRijeci nagybirtokosok ja. 1 Osnova zato bilo jedjelo Pála Engela naslovljeno plemićkim društvom Zagrebačke županije u . 2 ) koji posjeduju otprilike 150do300 od Autor jenapravio podijelu plemića žu- una una 3 Relativno nedavno mlađimađarski középbirtokosság , Budapest 1998., str. 81–115. Sigismund of Luxembourg of Sigismund Žigmund Luksenburški ) koji suposjedo- , ci titulirali preko toga –nekoćban ilinekoć župan. No, slijedeći sustav historiografi percepcija obitelji toga –ugled toga bio zbog jeidalje pojedin- važan, iposlije čimsuse dužnost, obnašala određena samo kadase čemu govori uprilog injihova onovremena tezova te jesulioni vršili kakve zadatke zakralja. Isto tako, obitelji ugled nije bio visok ili zajamčila svoj položaj. Uzetviteški jeuobzir i element, položaj društveni odnosno vi- nje ikoje dužnosti iužupaniji iKraljevstva pr tj. uzelasam uobzir parametre. idruge Jedan njih od položaj, jedruštveni azaobnaša- 4 graniče sEngelovom županijom Ung. fokusirao se sada Do nasloj plemićkih sudacaužupanijama Abaúj, Sáros iZemplén, koje Itá Kádas, István mesterszakos hallgatói konferenciák előadásaiból konferenciák hallgatói mesterszakos riae. Válogatott tanulmányok a2012-ben és 2013-ban megrendezett középkorral foglalkozó, “Északkelet-Magyarország szolgabírói aZsigmond-korban (Archontológia)”, Abaúj ésSáros példáján vármegyék U analizi plemićkog Zagrebačke društva županije donekle sam promijenila model, Szolgabírói társadalom Északkelet-Magyarországon a15.század első felében. Zagrebačka županija u19.stoljeću Zagreb County in 19 , neobjavljeni diplomski rad, Budapest 2007.Vidi i:Isti, 4 , sv. 7,Budapest 2014.,str. 101-127. etpostavila cijela sam dase obitelj uzdigla th th Century Magister histo- Magister je,

69 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 70 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 5 Distribution of noble society Zagreb County during Sigismund of Luxemburg (1387–1437.) Distribucija plemićkog Zagrebačke društva županije zavrijeme Žigmunda Luksemburškog (1387.–1437.) siromašnije magnate ibogatije srednje plemstvo. gatijih” i“siromašnijih” unutar njih, isto kaoičinjenice dajemogućestopiti ujedan sloj oni sami unutar svojih skupina razlikovali, aliteško granice jebilo između“bo- podvući ( položajupo plemiće namagnate, podijelila sam ugrubo srednje plemstvo ( njihov potomak, kneginja Klara, bila jeudana zaPekrija, asmrću knezaNikole, oko 1412. trebnoje istaknuti dasuKostajnički izumrliumuškoj liniji uŽigmundovo doba.Jedini zovima Blagajskima iKostajničkima te obitelji Toth, roda Ača. Arland od odnosno Po- nekoliko magnatskih obitelji koje su bile do pojednostavljena, te jeriječ samo onekoliko generacija uŽigmundovo vrijeme. Svega je porijeklu biti mogli domicilni, useljenici užupaniju ilistranci ondje. Podjela jedonekle Lipovečki, kaoiCeljski, koji sunajviše raspršeni, aiznadArlandovi iBanff po yji. Onisu Kostajničkii Zrinski, iTöttösi, Krbavski, Nelipići, Cudari. Oko Save grupirani suToth i južnog dijela županije napodručju više nekle grafske rasprostranjenosti, susvoje imali po castri ( plemstvo Niže ( plemstvo Srednje ant Domicilni Magnati Više oidejiirazradi, usp. neobjavljenu doktorsku radnju Suzane Miljan, iobagiones castri iobagiones ) egregii daci unarednim redcimatemelje se natekstu upoglavlju ostrukturi plemstva. Zagrebačke županije zavladavine Žigmunda Luksemburškoga (1387.–1437.) plemstvu Položaj u Brojne sumagnatske obiteljide uZagrebačkoj imaleposje županiji. Što tičegeo- se ) Obrovčan, Ratetić, Vrhovina, Zlat, Čremošnica (Dubica) Turopolje (Zagrebačko polje), Dobra, Gaz(Švarča), Hutina, Gorica, Jamnica, Klokoč, Moravče –Drenova, Glavnica, Gora, Ladomerec, Nezpeša, Pserje, Žitomer, Turilovec, Zelina Cvetkovići, Domagovići, Draganići Domicilni Gepewi Pozobčići Grede od Brokunova Gora Brezovički Domicilni Toth iArlandovi roda Ača od Knezovi Kostajnički Blagajski Knezovi ). Dakako da je podjela i više nego iviše pojednostavljena dajepodjela ). Dakako budući i dasuse Pribići Tetačići Ladihovići sleiiStranci Useljenici sleiiStranci Useljenici Bičkele Bevenjudi Knezovi Zrinski Töttösi Lipovečki Krčki Knezovi Albeni Podrijetlo plemića micilne na području županije.micilne napodručju Riječ jeokne- sjede posvuda po županiji po sjede posvuda iako bilo ihjedo- . Ondje su posjede imaleobitelji. Ondje suposjede Blagajski 5 Čupori Čupori Céke da Carmignano Bisaški Knezovi Knezovi Knezovi Krbavski Cudari Celjski Grofovi Banff y , Zagreb 2015.Po- Plemićko društvo Ludbreški Deeche odKutine Grebenski Talovci Séchi Prodavići Knezovi Nelipići Mogorović egregii ) i niže ) iniže vlasti postoji ipitanjevlasti svjesnog dolaska. odnosno osobnih odluka, tome što suondje imalitvrde gradove usvojim Pritom rukama. uzdjelovanje kraljevske grebačku županiju. Najveći jepakbroj magn čaju knezova Krčkih, Frankopana, odnosno radilootrajnom također naseljavanju uZa- u ovome razdoblju njihove buduće grane pakplemićke izvlače pridjevke. Stoga uslu- se većim veleposjednicima užupaniji – a prema tvrdih nekim od gradova koje suzadobili dovikovo doba,anjihov utjecaj se postupno, širio dabi nakraju razdoblja bili međunaj- panije postupno tijekom Žigmundova razdoblj prema kojem svoj suizvodili žu- plemićki pridjevak. Krčki došlinapodručje sutakođer nije. Ipak, cijelo suovo razdoblje bili povezani uz Medvedgrad, ato imjebilo imjesto je stoga, maloprije njegove njihove inestalo Zagrebačke smrti, župa- napodručju vlasti čitavu jesvoju povijest bila povezana uzasvoga ujaka Eberharda iŽigmundovu te vlast, županijemagnati zavrijeme dolaze Žigmundove područje na vladavine. Obitelj Alben već nekoliko generacija naprostoru županije, otrajnom aradilose naseljavanju. Ostali slučaju riječ jeoposljedicama djelovanja kr nagrade uslučaju Lipovečkih iTöttösadjelomične ili kazneuslučaju Usvakom Zrinskih. magnatske obitelji Lipovečkih, Töttösa različitih Zbog razloga–kraljevske iZrinskih. Zagrebačkedručju županije. Udobaanžuvins godine, obitelj dva stoljeća od nakon spozornice jenestala više prisutnosti nešto napo- dinci iztriju skupina –Ladihovića, Tetačića iPribića. Još zavrijeme kralja Ludovika na bili politički aktivni, nekinisu. Prodor utaj sloj izsloja nižegplemstva ostvarili supoje- Pozobčići Grede. od Neki njih suod usvo panije, kako vidiiztablice, se starosjedioci Brezovice, suplemići od Brokunove Gore te možemo ihpromotritiodnosno useljenikežu- strance. i Na kaostarosjedioce, području 1456. godine). svojim nekoliko rukama tvrdih gradova (sve dokraja svoje povijesti, II. Ulrika smrti im jekralj formirao, županije sustranci, napodručju ostali međutim, uvijek imajući u grofovi Celjski, imajući Slavonije svoje sjedište na području uZagorskom kneštvukoje neko vrijeme dio plemićkog županije društva svojim svjesnimizborom. Naposlijetku, Križevačke županije.područje Obitelj Banff yjeuzelauzalogtvrdi grad čineći Bistricu prilikomđustepenicu predaje tvrdoga Iubudućem grada. jerazdoblju povezan uz više kontekstu toga valja ipromatrati Talovca zajedan kaoposjednika dan,me- odnosno de gradove, kaštele, odnosno držale kaoinvestici zaciji zaneke županije, Isto posjede. druge nisuzadržalenapodručju tako se već sutvr- aktivnosti pripadnica magnatskih obitelji, hrvatskih te određenoj kraljevskoj kompen- i struktura njihove klijentele naovome Krbavski području. iNelipići govore oženskoj na granici srednjovjekovnom sa Hrvatskom. vremena, svojim opetovanim zalozimanisu namjeravali iskorištavati potencijale posjeda Cudara jeda pokazala unatoč tome što su užupanijiimali posjede Ludovikova jošod Srednje plemstvo porijeklu po možemo razvrstati uiste kategorije kaoimagnate, jim rukama imali kaštele, jim rukama nekinisu, nekisu aljevske vlasti. UŽigm Stav odražava, kako ćemodetaljnije vidjeti, ata koji stranci užupaniji suostali unatoč a. Početak jepriče povezan uzkasnoLu- ke su vlasti na područje županije došle napodručje ke suvlasti ju iposlije ihpredale udrugeruke. U undovo dobaoni su Posjedovna politika

71 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 72 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora ovog izzagrebačke županije, 1411.,kadsugaTrogirani napočetku izabrali zasvojega su gaproglasili odmetnikom jernije htio predati Vranu. Posljednji mu jespomen, prije spominje kaokraljevski admiral, pretrpio jevelike štetenapuljske pristaša od strane te lojalnijih podupiratelja Žigmundove politike uDalmaciji. Nekoliko puta se uizvorima nosipridjevakji tada ljice. Naposlijetku, 1412.ovdje pronalazimo iFilipa Jurjevića, Žigmundova admiralako- zahvaljujućiposjede činjenici iskazao uborbama dase oko Novigrada ioslobođenja kra- noviti Ambrozije Vuković Zanko Klokoča. izNina koji napodručje doselio se jedobio lje, aoni sumu bili podupiratelji Hrvatske. Kaštelan napodručju Bevenjuda bio jesta- li plemići, ondje već suse političkih našlizbog okolnosti dolaska Žigmunda naprijesto- kraljevske vlasti. vremen trajan ili smještaj. Uprincipu njih jevećina ondje došla zahvaljujući utjecaju za vrijeme anžuvinske neke vlasti, zavrijeme Žigmundove, suondje amogle naćipri- magnata. Neke suobitelji generacijama bile mignano županije koja napodručju se zadržalakratko. Vidimo sličan uzorak kaoikod čija jeaktivnost povezana uzČupore Moslavačke, te fi breški. Samo sudvije obitelji koje subile stranci usvakom smislu riječi –obitelj Céke, su plemstvo Križevačke županije Bisaški, Čupori, Grebenski, Rohffi(Deeche) ji i Lud- veći broj stranaca međusrednjim plemstvom koji užupaniji. su imaliposjede Pet njih od županiji, po se aliuvijek povezano uzKrčke. Kao iuslučaju magnata, vidimodajenaj- vicebana, što jenastavio urazdoblju četku obnašao dužnost vikara uSenju, potom dok jeIvan bio ban Slavonije idužnost nekoliko tvrdih gradova, te subili povezani uzknezove Krčke, budući dajeToma napo- ječ oplemićima srednjega županije sloja, imalisunapodručju usvojim rukama ma vikar, tadašnji senjski građanin. Kako potom ćese vidjeti, unatoč tome što jebila ri- me Žigmunda pak,uZagrebačku županiju suse trajno Bevenjudi, To- naselili odnosno županije došlisubraćapodručje Bičkele obitelj te supostali vrije- Bičkele Za Zeline. od Hutine, Jamnice, Obrovčana, Klokoča, Ratetića, Vrhovine, Zlata, Čremošnice. Možemo stoga govoriti Gaza(Švarča), io iobagiones napodručju castri Dobre, Gorice, poslijetku, postojali suiplemići unekadašnjim arhiđakonatima iDubici. Gorici, Gori Skupina jepostojala oko OkićaiOzlja –Cvetkovići, Draganići, Domagovići, Pribići. Na- ma Glavnica, Gora, Ladomerec, Nezpeša, Drenova, Pserje, Žitomer, Turilovec, Zelina. ( slučaju, najveća skupina se du pripadali, ilibarem nama istraživačima tvrdihpodložnici gradova, polako stimedase gubila idejakojem tvrdom sutočno gra- nici nižegdomicilnog plemstva.ovome U surazdoblju oni bili jošuvijek nominalno stva, budući tvrdih dajeriječ gradova, opodložnicima oni biti ijesusamo mogli pripad- Campus Zagrabiensis Osim toga, postoje jošnekipojedinci koji su bili useljenici užupaniju, adanisubi- Najniži sloj plemstva bili su de Lyppa ). Na Moravča području jeobitavala također veća skupina; useli- nalazila na području Turopolja,nalazila napodručju Zagrebačkog odnosno polja . Bio jeistaknuti predstavnik obitelji koja jebila jednaod iobagiones castri sedis vacantiaesedis domicilne užupaniji, neke sudospjele unju nije jasnootkriven taj Usvakom podatak. . Za razliku srednjeg od . Za plem- ivišeg , nakon banove su Razmještali smrti. rentinska trgovačka obitelj daCar- nema južnije od područja Slavonije.nema južnije područja od puskog opata se spominju inižiplemići ( Križevačke županije (u županatima Dubrave, Ivanića kaopredijalci Dakle, iČazme). to- bačkog kaptola uvjetima nalazilanapodručju ibiskupa, takvim pod posjeda većina se plemstvo. Na ovome predije području jedavao plemstvu topuski opat. Što tičeZagre- se pine. Pripadnici svihtriju slojevaunutar društvenih plemstva su mogli biti predijalno vitog okvira zapromatranje kompleksnosti unutar odnosa društvenih plemićkog sloja gdje koji posjed se daje se plemiću naziva stvo povezano scrkvom. Slično poimanje primjerice uslučaju Rovišća, predijalci nemoraju nužno označavati kondicionalno plem- navodila –čakse spomen prefektiranog predija. Također, okolnostima, uodređenim lju svome vjernom službeniku. Osim toga, predije posjedovati sumogle obaspo- osobe uvjeta držanja. Osim topuskog opata, ibiskup jeIvan daopredij Alben uTuropo- Babču Krizeouch da jesinu potonjeg predij opatu oduzet po Topuskog te dodijeljenValentinu dislav Töttös, knezovi Fabijan Zrinski, Tatar izMoravča, itd. Zanimljivo jezaistaknuti panije. Tako topuski kao se predijalac spominju magnat, kanonik Stjepan Babonić, La- 6 ponašanje Potrebno ivjernost. jeistaknuti da,zarazliku od jerezultiratimoglo oduzimanjem zemlje, a ra, prodati ilizaložiti, obvezeprenose. stimedase Nevjera ilineizvršavanje dužnosti mili susvoju zemlju, alimoraju Slavonije.barempodručju na uizvorima Onise nazivaju mlju koja bila je onda ucrkvenimte se rukama davala plemićima uvjete, uzodređene no plemstvo koje jebilo izrazito heterogena skupina. Većina jenjih ze- podrazumijevala sam ostavila postrance, jerzahtijevaju detaljnije bavljenje budućnosti. u prirode izvora nije mogućeizvućinikakve zaključke. druge Takve isličneslučajeve zasad godine. Iako suusvojim imaliveći broj rukama osimsredišta uGoruši, posjeda, zbog u kaštelu ijošmnogo pripadajućih Bušević za100fl sela orena od Jelene Nelipić 1421. padaju. Takav jeprimjerice slučaj Ivana Goruše, plemića od iPetra, koji sukupili udjele koji suuveli Nikolu Krčkog tvrdoga uposjed gradaOzlja (opetovani kraljevski zalozi). sklonio uLipu dase tak potvrđuje dajedoista tako te je1412.bio jedan pojedinaca od kneza te molili Žigmunda dapotvrdi izbor Usp. primjerice, Martyn Rady, str. 79-85. Navedene nisujedinemoguće, već samo neke podjele koje pružaju stvaranje stano- Na kraju, potrebno dotaknutise ipitanja predijalaca. Predijalcibili su kondicional- Postoje inekizakoje nisam odrediti jednostavno mogla kojem sloju plemstva pri- . Navedeni slučaj potvrđuje mogućnostpromjene nepoštivanja zbog vlasništva Nobility, Land and Service in Medieval Hungary Medieval in Service and Nobility, Land plaćati nje. daćeod Mogli gospoda- suje, uzsuglasnost 6 Zagrebački izvori jasnopokazuju heterogenost sku- * iobagiones castri predium nalazimo iujednom kraljevskom darovanju, (kneževsku nije čast,činise, primio). Poda- na isti je način moglo bitina istijenačin moglo nagrađeno dobro . Riječ jeoGrguru Tetačića. od nobiles praediales nobiles ) kaoimagnatske obitelji žu- iobagiones castri , London 2000., . Dakle, pri- . Dakle, , predijalaca predijalaca , de genere

73 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 74 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 1. Babonići (Blagajski)1. Babonići obitelji –primjer velikaške Žigmundove vladavine (1387.–1437.) tranog razdoblja, te upravo uŽigmundovo dobazahvaljujući interesu Krune. – uanžuvinsko dajebilo doba,tako nekoliko generacija prisutno užupaniji doproma- naprivremenojsu rjeđi bazi, anatrajnoj češće, te vidimodasubila dva valanaseljavanja nih plemića, bili su samo domicilni. županije, Pojedinci bili napodručje koji uselili su se na porijeklo, useljenici istranci. stranci. Tako jepokazano dasumagnati isrednje plemstvo biti mogli domicilni sobzirom pitanjese koji supojedinci bilo domicilni užupaniji, koji unju suse akoji uselili, subili obzira naspol. Problem ća bez mogaorazmotriti inadrugojpostavilo se razini, odnosno da jebila riječ isto oheterogenoj tako skupini ukojoj subili zastupljeni plemi- svislojeva posljetku, ipitanje se razmotrilo predijalnog plemstva, koje svoj zbog prirode pokazuje krunom ilegalističkom politikom dovest mogla metnuo te da kategorije bile nisu strogo defi nirane niti zatvorenepovezanost te daje s prirode izvora nemoguuvoditi se potkategorije. određene zasad Glavni zaključak se na- ka granica izmeđusiromašnijih magnata ib Zagrebačkedruštva županije. suimorale Donekle biti pojednostavljene budući dajetan- Genealogije izabranih Genealogije Prilog. plemićkih obitelji uZagrebačkoj županiji tijekom Zagreb, email: [email protected] Hrvatske akademije zn Zavoda zapovijesne znanosti idruštvene zapovijesneOdsjek znanosti Dr. Suzana sc. Miljan anosti iumjetnosti Iobagiones castri ogatijeg srednjeg plemstva, međutim zbog i do socijalnog iekonomskogi dosocijalnog uspona. Na- , zbog prirode, zbog svoga statusa kondicional- 3 izLomnice . Nižeplemstvo –primjer2. Obitelj Zeline obitelji Bičkele od sloja srednjega

75 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 76 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora Proglašena godina Nikole Šubića Zrinskog Sigetskog Šubića Nikole Zrinskog Proglašena godina Tako je: kojaGodina zanama obilovala jedogađajima vezanim uzpovijest plemića. hrvatskih Durbe{i} pl. Ivo Social news vijesti Dru{tvene • • • Održana jesvečanost uSigetu, namjestu pogibije Nikole Šubića injego- Zrinskog Hrvatski sabor ovu jegodinu proglasio godinom Nikole Šubića Siget- Zrinskog Urednik dokumentarnog programa HRT-a Vladimir Brnardić, prof. snimiojefi vić izamjenik predsjednika turske Vlade skupu ve junačke Na posade. poziv mađarskog predsjednika skog proljeće 2017.uzkomentare autora. na temu Sigetske bitke, koji ćebiti prikazan druženjima nadruštvenim HPZ-au mađarskog iplemstva hrvatskog nisubili pozvani. prisustvovala jeipredsjednica Republike Hrvatska Kolinda Grabar Kitaro- Veysi

Kaynak Janosa Adera svečanome . Nažalost, predstavnici lm lm Georgiusu Pozojeviću zaproživljen otkupom izropstva. spašem cije iemancipacije”. oružje sredstva nego nadruga nacionalne afi koje stoljećima se nažalostmoralo oslanjati na više koji kanon jeuspostavljao domoljublja hrvatskog tu. Nikola Šubić jedan onih Zrinski jeod velikana koju pobjedom smookrunili uDomovinskom ra- našoj nacionalnoj borbi ineovisnost zaslobodu sigetski sunezaobilazan junaci postali putokaz u i hrabrost ipožrtvovnost. Nikola Šubić i Zrinski ostatka stavljakoje uslužbu bez se domovine, kao nacionalnognašeg etosakoji domoljublje sadrži života jedne plemićke obitelji. održavala izložba se okvir života jedne plemićke obitelji plemićke života jedne okvir VeličanstveniIzložba Vranyczanyjevi ipolitički povijesni –umjetnički, U toj bitci preživio je Predsjednik Akademije Zvonko Kusić istaknuo • • U Muzeju zaumjetnost iobrt uZagrebu 14.svibnja od 2016.do 21.kolovoza 2016. Jedna središnjih od obilježavanja točaka 450.obljetnice Sigetske bitke ukojoj su Hrvatski institut zapovijest jeznanstveno održao savjetovanje natemu Sigetske u srijedu 19.listopada 2017. osmansku vojskuna putu prema bila jesvečana Beču, akademija upalačiHAZU branitelji moćnu Sigeta predvođeni zaustavili Nikolom Šubićem Zrinskim bitke.

Veličanstveni Vranyczanyevi –umjetnički, povijesni ipolitički okvir Juraj Car Rudolf II.jecarskim dekretom dodijelio “carski patent” Autorica jemuzejska izložbe savjetnica dr. Marina sc. Ba-

Pozović, o mučeništvo uPragu 23.prosinca 1593. šte Ambroza ml. Veanyczanya Dobrinovića Dobrinović uHrvatskoj 15.stoljeća od do danas. je povijest iznačaj plemićke obitelji Vranyczany 13/1, predavanje otoj izložbi. Ta izložba prikazu- ženju članova uprostorijama HPZ uTeslinoj garić, koja 21. studenog jeodržala 2016.,nadru- predak istoimene obitelji našihčlanova, koji je rma- Palača Dvercesjedi- 1849. godine bila jeod je: "Sigetske bitke sjećamo zbog se

77 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 78 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora pl.Vusio 2017.,Viktor Zadar pl. Kuščić OlgaOrebić 2'17.iArneri 2017. godišnji predsjednik ogranka Split, Split 2017.,Alan pl. Ivanišević Zagreb 2017.,,Kata Nutrizio, Dubrovnik 2016prof. dr. Petra sc. pl.Grosgono jedanutemeljitelja od idugo- urednik Plemićkog te senator; glasnika mir pl.Kurelec 2016.,utemeljitelj, Zagreb Zbora, dugogodišnji potpredsjednik, glavni Split 2015.,bio ječlan Plemićkog vijeća Ogranka Zbora Južna Hrvatska; barsko 2015.,bio ječlan Plemićkog stola dvije godine, pl. Michieli Zbora 1997.; izBiH jošod li su: minulo jenjih znatno Tako više. dabrojimo ukupno 48preminula člana. naša Preminu- pl. Puškarić, Kornel pl. Kallay imr. Ivo sc. je10grobova pl. posjetila Durbešić našihčla- In memoriam Posjet grobovima naših članova za blagdan Svih svetih Posjet članovazablagdanSvih naših grobovima Nažalost svake napusti nasgodine nekol Kao i više godina unatrag,Kao godina delegacija iviše Plemićkog stola usastavu Dorothea Murković , Sarajevo,Vladimir pl.Alaupović 2015.,autor knjige oAlaupovićima član iprvi , Zagreb 2015.jedannajstarijih, Zagreb od članova Zbora; Dalibor pl.Alaupović Dalibor novi Hrvatskog plemićkog zbora. pl. Puškarić. Misnom slavlju prisustvovali suičla- svetom načelu svitezom Claudeom Grbešom. zirali članovi udrugezaproglašenje kraljice Zite lja blaženog zaposljednjeg jemisa 2016. održana kra- hrvatskog blaženog Karlablaženog I.Habsbuškog kralja hrvatskog Misa zaposljednjeg Josip pl. Ivanišević Euharistijskog slavlje predvodio Borna jevlč. U crkvisv. Katarine unedjelju 16.listopada iko članova. prošle Od sjedniceVPV-a pre-

, Sarajevo, 2015.,brat Vladimirov; Karla I.Habsbuškog. Misu suorgani- prof. dr., Branimir pl.Lukšić sc. , Čakovec 2016.iVesna pl. Želimir pl.ValjakŽelimir mr. Vladi- sc. , Jastre- Igor Igor obitelji Hranuelli. obitelji Bokanić obitelji 19. napisao naslovom ječlanak pod mićke iHrecegovine plemstva udruge Bosne „Katarina Ko- zbor ugostio je, kaoigodinama unatrag, predsjednika ple- rodu rodu Knjiga Viški –150.godišnjica boj članoveKriža zasve ostale izvan Zagreba. izapalili ružu na po svijeću. Također zapalili susvijeću kod nova na Groblju iMirogoju. urni Položili su za svakoga čla- zog Friedrichzog na Gora). Marko Eugen (1820.–1906.)zapovijedao jeuviškom boju korvetom tthoff sastavljene pretežnoposade jeupobjedi. Hrvata,odlučila kontraadmiralavodstva Wilhelma von nju nadmoćnije talijanske fl među austrijske fl ote i imodernije brodovljem iunaoruža- većoj pomorskoj bitci ikadodigranoj naJadranu. ja' međunarodni znanstveniskup . Održano je22referata ukojima raspravljalo se otoj naj- ove fl ove Povodom dvadesete godišnjice radaHrvatski plemićki Na Visu 8.do10.lipnja jeod 2016 Uz veći broj austrijskih plemića koji sučinilizapovjedni ičasnički kadar von Tege- Taj sukob dne20.srpnja se dogodio iz- 1866.godine Tko su Knezovići –Čolaci u hrvatskome ote, bila suidva brata, plemića izobitelji hrvatska , amlađibrat Gaetan zapovijedao brodom jepomoćnim , aubroju 20.Heraldička baština plemićke objavio jedan po članak. Ubroju Hrvatskog plemićkog zbora ogranak Split Nikša pl. Kuščić i broj 20. vatsko grboslovno izastavoslovno svoj društvo Glasnik broj 19 Glasnik Grb iZastava Glasnik umirovljenja ičinkontraadmirala. hrabrost te mu jedodijeljeno nasljedno viteštvo, aprigodom Eugen jezazasluge ubitci odlikovan Leopoldovim redom za ote .No isposobnost odlučnost Bitno jeistaknuti dajeuobaGlasnikanaščlan iherold Tijekom 2016.točnije usvibnju istudenom objavilo jeHr- '150. obljetnica Viškoga bo- Plemstvo i grb plemićke Tegetthoff . održan trodnevni . održantrodnevni a i časničkog kadra te iskusne ihrabre

Flovio izPrčnja (danas Cr- Stadium . Marko Marko . Erzher-

79 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 80 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora redovi iviteške titule državne institucije kojima suverene srednjem vijeku, idodanas. se Danas aodržala suviteški la važnainstitucija upovijesti ljudskog u nastala društva, jest viteških redova, tiskana jeu2016.godini. Viteštvo jebi- zagrebačke Naklade Sv. Antuna, obrađuje faleristiku ipovi- Knjiga Davora Zovka Knjiga Davora Zovka u povijest obitelji, atimeiuživot plemstva hrvatskog tijekom stoljeća iHerce- uBosni mr. Čolak Milenko sc. Tko su Knezovići –Čolaci uhrvatskome rodu. tromanić“ mr. .Tom Milenka Čolaka sc. prigodom darovao nam jecijenjeni gost knjigu skih, te izdaciutvrde Siget idr. čanih smeđimurskog prihoda vlastelinstava i ostalih Zrin- volio jestikapetan Sigeta, Nikola IV. Zrinski. (Italiju), bio što jeZrinskima glavni izvor zafi prihoda ,posluga,skladištenješe, te izvoz itd. posjedima, njihove naZrinskim stoke uVeneciju izvodnje: povrća, mesa, vina,recepti voća, –kuharice, priprema hrane ipića, potom ča- vednici te ispiranje zlata naDravi iMuri. detalji pro- Prikazani imnogidrugi sutakođer bili sunjihoviizmeđu ostalog, srebra rudnici iolova kodtvrđave Gvozdansko inaMed- govanja, ioprema te posuđe kuhinje iblagovaonice. Izvor bogatstva iopreme Zrinskih, Hrvat“. Uknjizi suopisani: dvor uČakovcu, blagovanje kaoiobičaji Zrinskih kodbla- ski, kojemu osporavali su aristokracije hrvatske hrvatstvo, od je uzviknuo: prvi „Ja sam kulturu.hrvatsku Obitelj nije zanemarivala nacionalnost: nihrvatsku Nikola VII.Zrin- Nova knjiga viteza iherolda Davora uizdanju Zovka Zanimljiv detalj uknjizi jesuiprocjene imanja nov- Jurjadrugih jošviše Zrinskog, Posebno činiopskrba poglavlje utvrde Siget hranom izkojeg može vidjeti se što je jeurednik. Na 240stranica omogućen ječitatelju detaljan uvid Viteštvo danas govini. Knjiga jetiskana uŠirokom 2010.godine Brijegu. Kraljevine Hrvatske iSlavonije iistodobno bitku vodila za nici. Opisuje kako obitelj jeta mačembranila opstojnost ke koja Zriniane čuvauNacionalnoj se isveučilišnoj knjiž- predstavljanjem obitelji aliioznačenju Zrinskih, Bibliothe- Braća zmaja. hrvatskog štra Družbe Autor knjigu započinje ra, akademikaDragutina Feletara, prethodnog Velikog me- ing. el. skih Knjiga Autor ove vrlozanimljive knjige je Knjiga jeobjavljena uizdanju Meridijani izSamobo- Hrana, kuhinja iblagovanje udoba Zrin- Knjiga je nanciranje njihove vojske.

zajednički nekoliko rad autora, a Darko Varga dipl. skog imeštar obredničar švedskog namjesništva Viteškog reda. nog prava. Uknjizi suopisane ineke najpoznatije današnje privatne viteške udruge. rane udomeni javnog prava, asve privatne viteške regulirane udruge suudomeni privat- rene privatne viteške građana. udruge Pravi viteški redovi sudržavne institucije reguli- države, nagrađuju ivladari vlade svoje istrane zaslužne građane. No isamostvo- postoje Knjiga ima232stranice uz velik broj ilustracija uboji. Predgovor je napisao mons. Stjepan vitez, Biletić, zapovjednik Sv. Groba jeruzalem-

81 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 82 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora Popis publikacija u biblioteci

redni po pod- IME autora ili PREZIME autora BROJ GOD. NASLOV IZDAVAČ MJESTO PODRUČJE kom. broj ručju urednika ili urednika STRANICA Verlang v. Bauer 1 1 Ivan Bojničić 1899 Der Adel von Kroatien und Slavonien Nurnberg zbornik 2 u. Raspe Popis plemića Hrvatske, Slavonije i 2 2 Ivan Bojničić 1896 Hartman Kugli Zagreb 74 zbornik fotokopija 1 Dalmacije Adelslexikon des österreichischen 3 3 Peter Frank Döfering, 1989 Herder & Co. Wien 710 zbornik 1 Kaisertums 1804-1918 Zbornik plemstva u Hrvatskoj, Slavoniji, 4 4 Viktor Anton cte Duišin 1938 Dalmaciji, Bosni-Hercegovini, Dubrovniku, Tiskara Ivan Rast Zagreb 334 zbornik 1 Kotoru i Vojvodini Mađarsko 5 5 József Gero 1940 A kiralyi Könyvek Budapest CD zbornik 1 plemstvo

Carl Georg Hayer Verlang v. Bauer 140+ 66 1873 Der Adel von Dalmatien Nurnberg zbornik 1 Friedrich Rosenfeld u. Raspe 76 T

7 1 Zoltan Bagyinszki 1999 Magyar Kastelyok Mikes Budapest 191 dvorci i utvrde 1 Povijesni muzej 8 8 Leila Dobronić 1972 Dvorac Golubovec Zagreb 68 dvorci-utvrde 1 Hrvatske Hrvatsko društvo 9 5 Valter Firić 1996 Tvrđava Klis Klis 143 dvorci i utvrde 1 Trpimir 10 2 Niko Kapetanić 2013 Sokol grad u Konavlima Autor Dubrovnik 96 dvorci i utvrde 1 11 3 Milan Kruhek 1995 Krajiške utvrde Hrvatskog kraljevstva Topograf Velika Gorica 404 dvorci i utvrde 1 12 4 V. Leskošek 1984 Trakošćan Dvor Trakošćan Varaždin 104 dvorci i utvrde 1 Hrvoje, Dragutin Petrić Feletar i Novi Zrin - Zrinska utvrda na Muri (1661.- Bibliotheke 13 6 2001 Zagreb 112 dvorci i utvrde 1 Petar Feletar 1664.) Historia Croatica 14 7 XXX Festetics caste Keszthely Mađarska dvorci i utvrde 1 15 9 xxxx Hrvatski kraljevski grad Knin Matica hrvatska Knin dvorci-utvrde redni po pod- IME autora ili PREZIME autora BROJ GOD. NASLOV IZDAVAČ MJESTO PODRUČJE kom. broj ručju urednika ili urednika STRANICA Zavod za 16 1 Dragomir M. Acović 2008 Heraldika i Srbi Beograd 797 grbovi 1 udžbenike 17 2 Anonimus 2016 Bosanska heraldika Art Babić Sarajevo 30 grbovi 1 Heradlički Cres, o grbovima i znakovima iz Narodno 18 3 Jasminka Ćus-Rukonić 1989 Cres 180 grbovi 1 grada Cresa sveučilište 19 4 Miroslav Granić 1997 Grbovi i rodoslovlja (katalog) Povijesni arhiv Zadar 40 grbovi 1 Leykam 20 5 Željko Heimer 2008 Grb i zastava Republike Hrvatske Zagreb 195 grbovi 1 international 21 6 Višnja Huzjak 1996 Grbovnice turopoljskih plemenitaša Muzej Turopolja Velika Gorica grbovi 1 22 7 Hrvoje Kekez 2009 Grbovi gradova u Republici Hrvatskoj Mozaik knjiga Zagreb 80 grbovi 1 Stari grbovi i pečati u Crkvi i samostanu MH Pag i SSM 23 8 Nikša Kuščić 2010 Pag 185-207 grbovi 1 Paških Benedektinki Pag Grbovnik, Gacke, Krbave, Like, Senja i Senjsko književno 24 9 Enver Ljubović 2007 Senj grbovi 1 Vinodola ognjište Pomorski i povijesni muzej 25 10 Goroslav Oštrić 2002 Monumenta Heraldica Rijeka 200 grbovi 1 hrvatskog primorja Mondadori Electa 26 11 Giovanni Santi - Mazzini 2007 Araldica Milano 593 grbovi 1 S. p. a. Eskilstuna 27 12 Davor Zovko 2001 Obiteljski grb autor 98 grbovi 3 Švedstka Grbovlja, rodoslovlja, životopisa i 28 13 xxxx 1938 Glasnik Heraldike grbovi pečatoslovlja Grbovi i rodoslovlja iz povijesnog arhiva Povijesni arhiv u 29 14 xxxx 1997 Split grbovi 2 u Zadru Zadru 30 1 Vladimir pl. Alaupović 1997 Šest stoljeća Alaupovića HKD Napredak Kiseljak 96 plemstvo 2 Trogirsko plemstvo do kraja prve Austrijske Muzej grada 31 2 Mladen Andreis 2006 Trogir 361 plemstvo 1 uprave u Dalmaciji (1805) Trogira 32 3 Marko Atlagić 1982 Grbovi plemstva u Slavoniji 1700.-1918. Zrinski Čakovec 148 plemstvo 1

83 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 84 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora

redni po pod- IME autora ili PREZIME autora BROJ GOD. NASLOV IZDAVAČ MJESTO PODRUČJE kom. broj ručju urednika ili urednika STRANICA Fra Marko, Fra 33 4 Babić 2002 Don Bepovo srebro i zlato Split 136 plemstvo 2 Petar Lubina 34 5 Blagoje Bersa 2010 Dnevnik i uspomene HGZ Zagreb 510 plemstvo 1 Istorijski muzej 35 6 Danica Bojić 2011 Povelje i diplome Beograd 104 plemstvo 1 Srbije 36 7 Ivan Bojničić 1908 O plemstvu B. H. Z. Zagreb 35 plemstvo 1 Zbornik za narodni život i običaje južnih 37 8 D. Boranić 1931 JAZU Zagreb 240 plemstvo 1 Slavena, knjiga XXVIII, svezak I Hrvatski povijesni 38 9 Vlasta Brajković 1995 Grbovi, grbovnice, rodoslovlja Zagreb 156 plemstvo 1 muzej 39 10 Branko Cindro (ur) 1998 Glasnik 1 HPZ Zagreb plemstvo 40 11 Branko Cindro (ur) 2003 Glasnik 2 HPZ Zagreb plemstvo 41 12 Branko Cindro (ur) 2005 Glasnik 3 HPZ Zagreb plemstvo 42 13 Branko Cindro (ur) 2006 Glasnik 4 HPZ Zagreb plemstvo 43 14 Branko Cindro (ur) 2007 Glasnik 5 HPZ Zagreb plemstvo 44 15 Milenko Čolak 2010 Tko su knezovići-Čolaci u hrvatskom rodu Logotip Široki Brijeg 241 plemstvo 1 Povijesno društvo Feštetići, posljednji grofovi Međimurja 45 16 Josip Črep 2010 Međimurske Čakovec 192 plemstvo 1 1791.-1923. županije 46 17 Leila Dobronić 1998 Kalnički plemenitaši Matica hrvatska Križevci 112 plemstvo 1 Narodno Prilozi za povijest plemenite općine 47 18 Branko Dubravica 1995 sveučilište Velika Zagreb 224 plemstvo 1 Turopolje 1918.-1943., Svezak I Gorica 48 19 Ivo Durbešić (ur.) 2008 Glasnik 6 HPZ Zagreb plemstvo 49 20 Ivo Durbešić (ur.) 2009 Glasnik 7 HPZ Zagreb plemstvo 50 21 Ivo Durbešić (ur.) 2010 Glasnik 8 HPZ Zagreb plemstvo 51 22 Ivo Durbešić(ur) 2006 Prilozi za zbornik 1 HPZ Zagreb plemstvo 52 23 Ivo Durbešić(ur) 2007 Prilozi za zbornik 2 HPZ Zagreb plemstvo 53 24 Ivo Durbešić(ur) 2009 Prilozi za zbornik 4 HPZ Zagreb plemstvo redni po pod- IME autora ili PREZIME autora BROJ GOD. NASLOV IZDAVAČ MJESTO PODRUČJE kom. broj ručju urednika ili urednika STRANICA 54 25 Ivo Durbešić(ur) 2010 Prilozi za zbornik 5 HPZ Zagreb plemstvo 55 26 Ivo Durbešić(ur) 2011 Glasnik 9 HPZ Zagreb plemstvo 56 27 Ivo Durbešić(ur) 2013 Glasnik 10 HPZ Zagreb plemstvo 57 28 Ivo Durbešić(ur) 2014 Glasnik 11 HPZ Zagreb plemstvo 58 29 Ivo Durbešić(ur) 2014 Glasnik 12 HPZ Zagreb plemstvo Sveučilišna 59 30 Tulio Erber 2010 Poljička knežija Split, Priko 286 plemstvo 1 knjižnica 60 31 Joszef Geroe 1940 A Kiralyi Koenyvek Budapest plemstvo 1 61 32 Petar Grisogono 2009 Neda Messmer-Grisogono Autor Split 96 plemstvo 1 Tisak Rad Jugoslavenske akademske znanosti i 62 33 Ljudmil Hauptmann 1942 nadbiskupske Zagreb 362 plemstvo 1 umjetnosti, knjiga 273 tiskare 63 34 Željko Ivanković (ur.) 2009 Fojnički grbovnik Rabić Sarajevo 243 plemstvo 2 64 35 Vladimir Kajšan 1999 Međimursko plemstvo XVII.-XIX.st Muzej Međimurja Čakovec 74 plemstvo 2 65 36 Igor Karaman 1962 Valpovačko vlastelinstvo JAZU Zagreb 111 plemstvo 1 Časopis Peristil 66 37 Mario Kevo 2006 Tri manje poznate medalje Zagreb 163-170 plemstvo 2 god. 49 67 38 Vjekoslav Klaić 1914 Život i djelo Pavla Rittera Vitezovića Matica Hrvatska Zagreb 296 plemstvo 1 Kolarević- 68 39 Ružica Marija Antun Reljković 41-48 plemstvo 1 Kovačević Znanstveni kolokvij Uloga Hrvatskog 69 40 Kruhek 2006 plemstva u očuvanju i održanju hrvatske HPZ Zagreb 117 plemstvo 4 nacionalnosti i državnosti 70 41 Mario - Nepo Kuzmanić 1998 Splitski plemići, prezime i etnos…….. Književni klub Split 148 plemstvo 1 71 42 Emilij Laszowski 1910 Povijest plemenite općine Turopolje Antun Scholz Zagreb 407 plemstvo 1 Povijest plemenite općine Turopolje, svezak 72 43 Emilij Laszowski 1911 Antun Scholz Zagreb 419 plemstvo 1 II Povijest plemenite općine Turopolja - 73 44 Emilij Laszowski 1924 Antun Scholz Zagreb 407 plemstvo 1 svezak III

85 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 86 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora

redni po pod- IME autora ili PREZIME autora BROJ GOD. NASLOV IZDAVAČ MJESTO PODRUČJE kom. broj ručju urednika ili urednika STRANICA Hrvatski državni 74 45 Vlatka Lemić (ur.) 2010 Ivan Zakmardi i njegovo naslijeđe Zagreb 40 plemstvo 1 arhiv 75 46 Irvin Lukežić 1994 Grobnički biografski leksikon Libellus Rijeka 272 plemstvo 1 76 47 Enver Ljubović 1998 Gradski i plemićki grbovi Senja Autor Senj 222 plemstvo 1 77 48 Enver Ljubović 2001 Grbovi i plemstva Gacke i Like Adamić Rijeka 230 plemstvo 1 78 49 Enver Ljubović 2003 Grbovi plemstva Like, Gacke i Krbave Megrad Zagreb 309 plemstvo 1 Društvo za povijesnicu ZG 79 50 Pavao Maček 2004 Rod Patačića od zajezde Zagreb 216 plemstvo 1 nadbiskupije Tkalčić 80 51 Anđelko Mijatović 1990 Ban Jelačić Mladost Zagreb 232 plemstvo 1 81 52 Ivan Mirnik 2012 Dvostruki počasni doktorat Tkalčić Zagreb 228 plemstvo 1 Građani plemići, pad i uspon Rapskog Laykam 82 53 Dušan Mlacović 2008. Zagreb 331 plemstvo 1 plemstva International Rođaci i bližnji, Dalmatinsko gradsko 83 54 Zrinka Nikolić 2003 Matica hrvatska Zagreb plemstvo 1 plemstvo u ranom srednjem vijeku Dvorci i perivoji u Slavoniji, od Zagreba 84 55 Bojana Bojanić Obad Šćitaroci 1998 Autor Zagreb 443 plemstvo 1 do Iloka Povijsni arhiv 85 56 Gjorgjo Pavlović 1997 Grbovlja i rodoslovlja Zadra Književni Split 40 plemstvo 1 keug Split 86 57 Gjorgjo Pavlović 1996 Juraj conte Pavlović Dalmacija Rapid Split 30 plemstvo 1 87 58 Milovan Petković 2000 Emilij Laszowski Szeliga Družba BAZ Zagreb 302 plemstvo 1 Dubrovnik, 88 59 Bernard Stulli 1989 Povijest Dubrovačke Republike Arhiv Hrvatske 137 plemstvo 1 Zagreb Muzej grada 89 60 Slavko Šterk 2009 Foto-albumi obitelji Hellenbach Zagreb 114 plemstvo 1 Zagreba Obitelj Tartaglia i Split, neraskidive veze 90 61 Siniša Tartaglia 2011 Književni klub Split 234 plemstvo 6 1150.-2010. 91 62 Darko Varga 2016 Hrana, kuhinja i blagovanje u doba Zrinskih Meridijani Zagreb 495 plemstvo 1 redni po pod- IME autora ili PREZIME autora BROJ GOD. NASLOV IZDAVAČ MJESTO PODRUČJE kom. broj ručju urednika ili urednika STRANICA Stjepan Ćosić i Zagreb- 92 63 Vekarić 2005 Dubrovačka vlastela između roda i države HAZU 232 plemstvo 1 Nenad Dubrovnik Nakladnička kuća 93 64 Scipio Voina Familia Voina Varaždin 96 plemstvo 1 Tonimir Skupština općine 94 65 Dasen Vrsalović 1968 Povijest otoka Brača…………………… Supetar 488 plemstvo 1 Brač Grbovi kotorskih i peraških plemićkih Kotor - 95 66 Mirko Vukasović 2008 Vermak 328 plemstvo 1 porodica Beograd 96 67 Bartol Zmajić 1971 Heradika, genealogija Školska knjiga Zagreb plemstvo 1 97 68 Ankica i Gjuro Žigrović 2007 Žigrović Vlastita naklada Kalinje 97 plemstvo 1 98 1 Ljubomir Antić 1991 Hrvati u južnoj Americi do godine 1914 Stvarnost Zagreb 370 povijest 1 Tomislav i 99 2 Aralica 2006 Hrvatski ratnici kroz stoljeća - 1. knjiga Znanje Zagreb 220 povijest 1 Višeslav Hrvatska i Slavonija u ranome novom Leykam 100 3 Neven Budak 250 povijest 1 vijeku international Hrvatsko književno društvo 101 4 Josip Buturac 1984 Vrbovec i okolica 1134.-1984- Zagreb 235 povijest 1 sv. Ćirila i Metoda Državano izdavačko 102 5 Ciano 1952 Tajni arhivi grofa Ciana Zagreb 512 povijest 1 poduzeće Hrvatske Tisak Rad Jugoslavenske akademske znanosti i 103 6 Juraj Ćuk 1924 nadbiskupske Zagreb 362 povijest 1 umjetnosti, knjiga 229 tiskare Jeronimska 104 7 Velimir st. Deželić 1925 Hrvatske slave Zagreb 166 povijest 1 knjižnica Dani sudstva Koprivničko-Križevačke 105 8 Baltazar Napuly Dvorničić 1999 Koprivnica povijest 1 županije 106 9 Željko Franulić 1998 Školstvo u Nerežišćima na Braču Zadrugar Split Nerežišća 154 povijest 1

87 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 88 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora

redni po pod- IME autora ili PREZIME autora BROJ GOD. NASLOV IZDAVAČ MJESTO PODRUČJE kom. broj ručju urednika ili urednika STRANICA 107 10 Đuro Glavičić 1984 Zelina i Zelinsko prigorje Zelina 31 povijest 1 Povijest 6. knjiga Rani i razvijeni srednji 108 11 Ivo Goldstein (ur.) 2007 Jutarnji list Zagreb 671 povijest 1 vijek Hrvatsko-Slavonska vojna krajina i Hrvati Leykam 109 12 Željko Holjevac 2007 pod vlašću Osmanskog Carstva u ranome Zagreb 196 povijest 1 international novom vijeku 110 13 Iskra Iveljić 2007 Očevi i sinovi Denona Zagreb 483 povijest 1 Alfa-Hrvatski 111 14 Mario Jareb 2010 Hrvatski nacionalni simboli institut za Zagreb 472 povijest 1 povijest Antun, Nenad 112 15 Jurica 2006 Lastovski rodovi HAZU Dubrovnik 315 povijest 1 Vekarić Podrijetlo Hrvata - genetički dokazi Nova stvarnost 113 16 Ivan Jurić 2012 Zagreb 314 povijest autohtonosti Ivo Pillar Hrvatski institut 114 17 Damir Karbić 2006 Povijeni prilozi Zagreb 117 povijest 3 za povijest 115 18 Hrvoje Kekez 2010 Bitke prekretnice hrvatske povijesti Mozaik knjiga Zagreb 151 povijest 1 Hrvatski institut 116 19 Mario Kevo 2006 Zbornik radova za povijest umjetnosti Zagreb povijest 1 za povijest 117 20 Fr. Š. Kuhač 1893 Ilirski glazbenici Zagreb 286 povijest 1 118 21 Branko Kurelec 2001 HAZU-spomenica svezak 100 Zagreb povijest 1 Studio HS 119 22 B. Pek i S. Lang 2011 Pravo na dom Osijek 360 povijest 1 Internet Osijek Hrvatski državni 120 23 Vlatka Lemić (ur.) 2009 Rat je, braćo, rat, junaci Zagreb 36 povijest 1 arhiv Slaveni vojvode Ivana, kolonizacija Slavena Leykam 121 24 Maurizio Levak 2007 u Istri u početnom razdoblju Franačke Zagreb 143 povijest 1 international uprave Kraljski Dalmatin il Regio Dalmata 1806. - 122 25 Tihomil Maštrović (ur.) 2006 Erasmus naklada Zagreb 200 povijest 1 1810., I svezak, god. 1806. redni po pod- IME autora ili PREZIME autora BROJ GOD. NASLOV IZDAVAČ MJESTO PODRUČJE kom. broj ručju urednika ili urednika STRANICA Kraljski Dalmatin il Regio Dalmata 1806. - 123 26 Tihomil Maštrović (ur.) 2007 Erasmus naklada Zagreb 416 povijest 1 1810., II. svezak, godište 1807. Kraljski Dalmatin il Regio Dalmata 1806. - 124 27 Tihomil Maštrović (ur.) 2007 Erasmus naklada Zagreb 424 povijest 1 1810., III. svezak, godište 1808. Kraljski Dalmatin il Regio Dalmata 1806. - 125 28 Tihomil Maštrović (ur.) 2008 Erasmus naklada Zagreb 302 povijest 1 1810., IV. svezak, godišta 1809. i 1810. 126 29 Ive Mažuran 1994 Srednjovjekovni i turski Osijek Školska knjiga Zagreb, Osijek 240 povijest 1 127 30 Mihaly Nemes 2002 A Magyar viseletek tortenete Mery Ratio 92 povijest 1 128 31 Grga Novak 1952 Rad JAZU, knjiga 288 JAZU Zagreb 350 povijest 1 Sveučilište u 129 32 Stjepo Obad (ur.) 2003 Hrvati Boke kotorske Zadar 564 povijest 1 Zadru 130 33 Slavko Pavičić 2009 Hrvatska vojna i ratna povijest Knjigotisak d.o.o. Split 398 povijest 1 Peić 131 34 Dubravka, Nikša Čaldarović 2011 Povijest Hrvatskog grba Školska knjiga Zagreb 315 povijest 1 Stančić Branko i 132 35 Petrić Lang 2011 Pravo na dom Studio HS Osijek 359 povijest 1 Slobodan Društvo prijatelja 133 36 Stanko Piplović 2013 Kulturna baština kulturne baštine Split 408 povijest 1 Split Društvo prijatelja 134 37 Stanko Piplović (ur.) 2011 Kulturna baština 37 (časopis) kulturne baštine Split 1-450 povijest 1 Split Znameniti i zaslužni Splićani te spomena 135 38 Petar Požar 2001 vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 autor Split 527 povijest 1 godina) 136 39 Kruno Prijatelj 2005 Spomenici Splita i okolice Ex-libris Split-Zagreb 174 povijest 1 137 40 Hrvoje Salopek 1999 Ogulinsko-modruški rodovi ……………. Grafički zavod HR Zagreb 504 povijest 2 Senjsko muzejsko 138 41 xxx 2006 Senjski zbornik - godina 33 Senj povijest 1 društvo

89 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 90 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora

redni po pod- IME autora ili PREZIME autora BROJ GOD. NASLOV IZDAVAČ MJESTO PODRUČJE kom. broj ručju urednika ili urednika STRANICA Rimokatolički 139 42 Franjo Stričak 1991 Visoko Visoko 257 povijest 1 župni ured Visoko 140 43 Agneza Szabo 2014 Ban Ivan Mažuranić Matica Hrvatska Zagreb 39 povijest 1 Zavičajni klub 141 44 Nikola Tominac 2004 Stajnica i okolica Zagreb 368 povijest 1 Stajnica 142 45 Janez Toplišek 2004 Rodoslovje, genealogija kot znanost in hobi Trzin Ljubljana 360 povijest 1 143 46 Inga Vilogorac 2005 Splitske crkve, spomenička baština Ex-libris Split-Zagreb 160 povijest 1 Josip Miroslav Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranom Laykam 144 47 Vrandečić 2007 Zagreb 142 povijest 1 Bertoša novom vijeku International Zavičajni 145 48 Mile Vučetić - Bijeli 2015 Lipice u Brinjskom kraju klub Brinjana Zagreb 506 povijest 1 "Sokolac" 146 49 Davor Zovko 2004 Vitezovi svetoga Groba Zovko Švedska 72 povijest 2 Žigrović Muzej Sveti Ivan Sveti Ivan 147 50 Franjo 2010 Zbornik radova 228 povijest 1 Pretočki Zelina Zelina 148 51 1992 Atički sarkofag s prikazom lova i ….. Arheološki muzej Split povijest 1 149 52 xxx 2003 Chorvatska šlachta na Slovensku Bratislava Bratislava povijest 1 Hrvatski povijesni 150 53 xxx 2011 Dalmatinski rat - vodič izložbe Zagreb 64 povijest 1 muzej opise slikate naslove tablica, treba priložiti iprijevod naengleskom jeziku iobrnuto. Ako ječlanak na hrvatskom jeziku, za:naslov, ključne sažetak, riječi, sve podnaslove, prazninama ipiše ujednom se odlomku. Uz dodaje ključnih se dodeset sažetak riječi. štanske ielektroničke adrese inaslovi institucijâ autorâ. stranica sadržava: njegaPrva naslov rada,ispod obliktekstaPreporučeni ginama 2,5cmidvostrukim proredom, pisan ufontu Times New Roman veličine slova 12. ne utekstu, aliopise navesti namj treba ihposlati naCD-RiliDVD-R medi vopisom). Rukopisi tekst pišu procesora se spomoću Microsoft Word for Windowsi prvenstvenokom jezika, engleskom svjetskih od jeziku(u skladu engleskimUK pra- s te izvještaji oradu HPZ. radovi, komentari, pisma uredništva iuredništ dova objavljuju kratka se: znanstvena priopćenja, pregledni članci, ipopularni stručni objavljuju znanstveni ipopularni radovi izpovijesti. Osim znanstvenih ipopularnih ra- Časopis jeHrvatskoga Glasnikglasilo plemićkog zbora (HPZ)srecenzijom, ukojem se Općenito Naputak autorima Poželjan opseg svimprilozima teksta sa jestdonajviše 16stranica A4formata smar- Kratice isimbole koji nisuinačeuobičaj Tekst treba paginirati desnodolje. stranica jenajezikuDruga jeststranicaSažetak članka sažetka. do1500znakova s Koristiti međunarodnim se sustavom jedinica(SI sustav). Ilustracije, slike igrafikone poslati stranicama naposebnim uJPGiliTIFFformatu, Tekstovi trebaju biti napisani koncizno ipregledno nahrvatskom jeziku ilinane- Tekstovi uredniš[email protected] Teslina 13/1Zagreb, Hrvatska, Croatia Hrvatski plemićki zbor /Croatian nobility association Adresa uredništva /Editorial Offi Format časopisa jeB5,pismo Times New Roman. Autori suodgovorni zaiznijete činjenice uradu. estu gdje bi trebale se nalaziti. ce Address ju poštom ilie-mailom kaoprivitak. eni objasniti teksta. unapomeni ispod vu, bibliografije, biografije, prikazi knjiga su puna imenaiprezimena autorâ, po-

91 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora 92 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora legende koristiti pismom se nemanje Ariel, 10pt. od rezolucije (minimum 500dpi), alikoristiti grubim rasterom se zapopunu površina. Za vima redom s opisom slike. ispod ti smanjenje naB5. http://physicsweb.org/ Preuzeto articles/news/11/6/1. 26.lipnja 2007. stranicu. na, naslov članka, imečasopisa, godinu tiskanja, svezak ibroj časopisa izadnju te prvu (Dujšin,rima: 1938.;Bajić iMladineo, Žarko 2011.;Šimunković isur., 2009.) članarinu. sko pravo trećih osoba. standardu svjetskog jezikanakojem ječlanak napisan te formi uobičajenoj učasopisu. Uredništvo pridržava pravo darukopis prilagodi hrvatskom jezičnom standardu, odnosno naputciZaključni Svi prilozi trebaju biti ukonačnom obliku visoke zatisak, grafičke kompjutorske Slike, crteže, grafikone ifotografije označiti kaoslikainumerirati arapskim broje- Služiti tabulatorom, se anekomandom «table tool». Opise tablica pisati iznad tablica. Tablice pisati uistom programu kaoitekst. Trebaju stati nastranicu A4te podnije- CARTWRIGHT, J. 2007.Big stars have weather too. IOP Publishing PhysicsWeb. uelektroničkomČlanak časopisu E-Gm. Leksikografski zavod M.Krleža, Zagreb. Sv 4.:623-624. DUKIĆ, D. 1998.Gazarović Marin. U:Macan, T. (ur.) Hrvatski biografski leksikon, Članak uvećem djelu: Ž.2002.TragovimaGAZZARI, Slavogosta. Književni Split, krug 112. knjiga: KARBIĆ, D. 2006.Plemstvo-defi Članak: Literatura piše redom. abecednim se Navesti svaprezimena autorâ te inicijale ime- Navodi literature utekstu citiraju prezimenima se autora igodinama kao uprimje- Datumi pišu se isključivo arapskim brojevima: 11.9.2008. Članci koji neslijede ove upute bit ćevraćeniautorima. Godišnja pretplata začasopis iznosi 100kn. Časopis izlazikaogodišnjak. Članovi Hrvatskog plemićkog zbora dobivaju časopis besplatno ako supodmirili Tiskanjem članaka svaautorska prava prenose naHrvatsko se plemićko društvo. autorPrvi dobiva CD sčlankom uPDF formatu ijedan primjerak časopisa. Uređeni iprelomljeni tekst poslat prije ćese tiskanja nauvid prvom autoru. Članci tiskaju se uboji iobjavljuju naweb-stranici se uboji. Autori trebaju osigurati dopuštenje korištenja materijalom nakojima postoji autor- nicija, vrste, uloga.Povijesni prilozi 31:11-21. … Postanak, značajke i povijesna uloga hrvatskoga plemstva već su od postanka moder- ne hrvatske historiogra je u sredini 19. stoljeća, prije svega u radovima Franje Račkoga i Vjekoslava Klaića, te nešto poslije i Ferde Šišića, kako u pojedinačnim prilozima tako i u monogra jskim osvrtima na pojedine hrvatske velikaške rodove, bili predmetom pom- nih istraživanja. Od sredine 20. stoljeća radovi o hrvatskom plemstvu postaju sve broj- niji, dosljedno tome i poznavanje uloge hrvatskoga plemstva u povijesti hrvatskoga na- roda, u širokom vremenskom rasponu od ranoga srednjega vijeka do 19. stoljeća… … Unatoč takvom razvoju istraživanja o hrvatskom plemstvu, časopis Glasnik Hrvatsko- ga plemićkog zbora jedina je edicija koja je posvećena isključivo hrvatskom plemstvu i njegovoj ulozi u hrvatskoj povijesti. U časopisu se objavljuju dokumenti o djelovanju Hrvatskog plemićkog zbora, ali i stručni i znanstveni radovi o hrvatskom plemstvu i nje- govu razvoju kroz stoljeća hrvatske povijesti... … sadržajno ustrojstvo… iskazuje svu skrb glavnoga urednika Glasnika i Uredničkoga odbora za jedini hrvatski časopis koji je isključivo posvećen njegovanju znanja i uspo- mena na hrvatsko plemstvo i na njegovu ulogu u povijesti hrvatskoga naroda, o kojoj svjedoče i primjeri junačke pogibije Nikole Šubića Zrinskog pod Sigetom 1566. godine ili okrutno smaknuće Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana godine 1671. u Wiener- Neustadtu, za vladanja Habsburgovca Leopolda I… …pokazuje da članovi Hrvatskoga plemićkog zbora ne zahtijevaju nikakva posebna pra- va ni povlastice, nego da su po dužnostima i pravima jednaki svim drugim građanima Republike Hrvatske, ali da bi bilo primjereno da za svoju nesebičnu skrb o istaknutom sloju hrvatskoga društva kroz stoljeća povijesti budu od javnosti nagrađeni uvažavanjem njihovih napora i tihim poštovanjem. Akademik Tomislav Raukar

Namjena časopisa Glasnik Hrvatskoga plemićkoga zbora, časopis za popularizaciju znanosti povijesti, gla- silo je HPZ-a u kojem se objavljuju popularni znanstveni i stručni članci iz područja – ELEKTROINDUSTRIJA d.d. povijesti i kulture hrvatskog plemstva. Osim znanstvenih radova objavljuju se i kratka znanstvena priopćenja, pregledni članci, stručni radovi, komentari, pisma uredništva i uredništvu, bibliogra je, biogra je, prikazi knjiga te izvještaji o radu Zbora.