Razvitak Hrvatskih Otoka

Razvitak hrvatskih otoka

OTOCI UOKOLO DUBROVNIKA

U široj okolici Dubrovnika, posebno ISLANDS NEAR DUBROVNIK s njegove sjeverozapadne strane, na- nizao se cijeli niz otoka i otočića. Ti Many islands and islets, spreading from southeast to northwest, adorn the coastal otoci prate slijed pružanja jadranske sea near the city of Dubrovnik. The northwestern group of islands, appearing as a obale i zajednički zatvaraju dugački sort of extension to the Pelješac peninsula, lies parallel to the coastline, and is i uski morski pojas koji započinje sa commonly known as Elaphite Islands or Elaphites. In fact, this group of islands comprises the only populated islands in the vicinity of Dubrovnik: They are stonskim zaljevom, koji je zbog du- embellished with a number of churches and summerhouses owned by Dubrovnik boke uvučenosti u kopno i nazvan gentry. The biggest of them is Šipan which has all the settlements and a large and Stonskim kanalom, te se nastavlja fertile field, nowadays quite inadequately used. The principal economic activity is Koločepskim kanalom sve do gruš- tourism which is best developed on the island of Lopud, formerly home to many ke luke, a kasnije se nastavljaju i seamen and shipowners. The island of Koločep, the smallest in the group and least dalje. Uobičajeno se ti brojni jugo- populated, is nearest to Dubrovnik. Ruins of churches and monasteries can still be zapadni dubrovački otoci i otočići found on many of other islands lying near Dubrovnik. The islets located near nazivaju Elafitskim otocima (grčki Cavtat are protected as a nesting site of a special gull species. elafos = jelen). Prvi je taj stari povi- jesni naziv u 1. stoljeću upotrijebio Ruda, Lopud, Sveti Andrija, Kolo- otoka Lapad u sastavu grada Dubrov- rimski publicist Gaj Plinije Stariji u čep i Daksa. No u Stonskom i Kolo- nika. No u tu skupinu još nisu uklju- svom djelu Historia naturalis. On ih čepskom kanalu postoji još cijeli niz čeni otočić Bogutovac, sedam hridi ipak ne navodi po imenu, već samo grebena, hridi i otočića, koji iz nepo- (Barabant, Crna seka, Galeb, Jabu- govori da ih ima sedam ("septem znatih razloga nisu uvršteni u Elafit- ka, Kuk, Lučin kamen, Opančar i Elaphites"). Danas se u Elafitske oto- sku skupinu. Prvenstveno se to od- Sutmihajlo) i tri grebena (Dimović, ke najčešće svrstava trinaest otoka, a nosi na hridi Veliki i Mali Skupio i Skaleta i Vranjac). Zbrku oko ukup- od sjeverozapada prema jugoistoku otočić Skupio (grčki skopelos = gre- mnog broja elefitske otočke skupine to su: Olipa, Tajan, Crkvine, Goleč, ben) uz jugoistočne obale Lopuda te nadopunjuje i činjenica da se u njih Kosmeč, Jakljan, Mišnjak, Šipan, na otočje Grebeni nedaleko od polu- svrstava i otočić Lokrum, smješten

Zemljovid najjužnijeg dijela Hrvatske

GRAĐEVINAR 52 (2000) 10 617 Razvitak hrvatskih otoka jugoistočnije, čak u blizini stare du- krajnjem sjeverozapadu uz otočić nih zimzelenih vrsta drveća. Zbog brovačke gradske luke. Olipu, čija zlosretna slava među po- bujnog otočkog raslinja u pripremi Samo ime te otočke skupine upućuje morcima (Boke False) na određen je odluka da se svi Elafitski otoci na nekadašnje postojanje jelena, baš način potvrđuje tezu da se radi o proglase zaštićenim parkom prirode, kao što je to slučaj za ime otoka Bra- mitološkoj Scili i Haribdi. Ostali su a na tri naseljena otoka ima već neko- ča. No na Elafitima nisu pronađeni pomorski prolazi Harpoti (između liko zaštićenih park-šuma. Posebna nikakvi ostaci životinja, ali za nasta- Jakljana i Šipana), Lopudska vrata su značajka ovih otoka brojne i raz- nak imena postoji i jedno drugo du- (između Šipana i Lopuda), Koločep- novrsne aromatične ljekovite biljke, hovito tumačenje. Navodno u zem- ska vrata (između Lopuda i Koloče- koje se ovdje tradicionalno skuplja- ljovidu dio Šipana s otokom Jaklja- pa) i Velika vrata (između Koločepa ju, a za svoje ih je lijekove rabila nom podsjeća na jelenske rogove, i Dakse). jedna od najstarijih ljekarna u svije- ostatak otoka na glavu, otočić Ruda Elafiti su nastali podizanjem morske tu, utemeljena 1317. godine u dubro- na grudi, Lopud na leđa te Koločep razine u postpliocenu. Sastoje se pre- vačkom franjevačkom samostanu. na stražnji dio tijela jelena, dok bi težno od vapnenaca i dolomita, a u Na otocima ima mnogo malih i raz- Daksa sa svojim grebenima bila je- dolomitskim udolinama nalaze se novrsnih vrsta guštera te mnoštvo lenski rep. plodna polja, često s podzemnim i ptica selica kojima su otoci stanište u preletima prema sjeveru i jugu. Na prostoru od 90 m3, Elafitski otoci mjestimice nadzemnim vodama. No Kamenito podmorje bogato je razno- obuhvaćaju približno 30 četvornih na Elafitima nema voda tekućica. vrsnim vrstama najkvalitetnije ribe, kilometara kopna. Na otocima živi Klima je tipična mediteranska s du- a uz otočić Sveti Andrija bila su poz- više od 1000 stanovnika. Od kopna gim toplim suhim i sunčanim ljeti- nata nalazišta koralja. ih sa sjevera dijeli već spomenuti Ko- ma i kratkim, blagim i vlažnim zi- ločepski kanal, na zapadu im se nalazi mama. Rijetki su i za plovidbu goto- Olipa je najzapadniji Elafitski otok poluotok Pelješac i otok Mljet, na vo bezopasni hladni sjeverni vjetro- površine od točno 1 km2. Najviši je istoku grad Dubrovnik, dok ih s juga vi, ali s otvorenog mora zimi često vrh 206 metara, a otočić je gotovo oplakuje otvoreno more. Otoci se na- znaju puhati olujni južni vjetrovi. ovalnog oblika, osim izduženog Rta 0 prosto doimaju kao svojevrsni nasta- Srednja je godišnja temperatura 15,1 jezika okrenutog prema sjeveru. Na vak poluotoka Pelješca, jer se nado- C, najtopliji je mjesec srpanj, a naj- jugozapadu otoka, uz važan morski vezuju na najjužniji pelješki rt Vrat- hladniji veljača. Prosječno 215 sun- prolaz Veliki Vratnik nalazi se svje- nik i uz obalu pružaju sve do Dub- čanih dana godišnje. tionik, baš kao i na malom otočiću rovnika. Između otoka postoji neko- Otoci su pokriven samoniklim medi- Tajanu s druge strane prolaza. Jak- liko pomorskih prolaza od kojih su teranskim raslinjem, a blaga medite- ljan (zovu ga i Lakljan) koji se na najpoznatiji Mali i Veliki Vratnik na ranska klima omogućila je rast broj- Olipu nastavlja i pruža prema jugoistoku i ima 3,45 km2 (postoje poda- ci i o 5,34 km2), a najveća je visina vrh Katine staje 222 m. Otok je obrastao bujnom vegetacijom, a u sre- dišnjoj udolini ima slatke vode. U vlasništvu je stanovnika Šipanske Luke koji ga obrađuju (maslinarstvo i vinogradarstvo), koriste se njime za stočarstvo i ribarenje te povreme- no naseljavaju. Jakljan se prvi put spominje 1285. kao Isola Luciniana, a pretpostavlja se da je ime dobio po vlasniku Lucianusu još u rimsko vrijeme. Na zapadnom dijelu otoka nalaze se ostaci benediktinske crkve Sv. Sidora (Izidora) iz 1285. godine Danas na otoku uz nedirnutu plažu postoji veliko dječje odmaralište s restoranom i kampom, koji sada slu- že za istu svrhu hercegovačkim fra- njevcima. Jakljan s južne strane zat- Pogled s Jakljana na uvalu i Koločepski kanal vara prostrani zaljev Šipanske Luke.

618 GRAĐEVINAR 52 (2000) 10 Razvitak hrvatskih otoka

trali da se kod Šipana, a ne kod Šće- dra, odigrala čuvena pomorska bitka 47. godine pr. Krista između Cezareva zapovjednika Vatinija i Pompejeva zapovjednika Oktavija. Čak se i prolaz Harpoti ponekad nazivao i Pompejev prolaz, jer su se navodno kroz taj uski morski tjesnac između Jakljana i Šipana spasili ostaci Pom- pejeve flote. Ipak postanak neobič- nog imena ovog prolaza kroz koji, osim za nevremena, prolazi redovita brodska veza za Suđurađ i Dubrov- nik, nismo nikako uspjeli pronaći u nama dostupnim izvorima. Po predaji to je ime zapovjednika rimske ili ne- ke druge flote za što međutim nema nikakve pisane potvrde. Šipan je inače dug 9,1 km, širok i do 2,6 km, a sastoji se od dviju niskih vapnenačkih uzvisina koje uokviru- Pogled na Šipansku Luku ju dolomitsku udolinu. Najviša je otočka točka Velji vrh (243 m). Raz- vedenost mu je nešto slabija jer mu je obala duga 28,1 km, što daje koeficijent razvedenosti od 2,0. Otok je bio naseljen još u prapovijes- na vremena, o čemu svjedoče gradi- na na Sutuliji i kamene gomile na sjevernoj strani otoka uz nekadašnja manja naselja Čemprijesi i Doli. Grčki su tragovi sačuvani u imenima i otoka i otočne skupine, iako nisu pot- vrđeni tragovi njihova naseljavanja, ali ima tragova rimskih vila u Šipan- skoj luci i šipanskom polju. Prona- đeno je i nešto metalnih novčića iz bizantskog razdoblja te mnoštvo ostataka pleterne ornamentike iz starih hrvatskih crkava. Vjeruje se da je Obala i hotel u Šipanskoj Luci Šipan došao pod dubrovačku upravu još u najranijem razdoblju. Bio je sjedište dubrovačkog kneza za Ela- U toj su uvali još otoci Crkvine, To znači da ime otoka nije izvedeno fite, a taj je knez u 15. stoljeću obav- Goleč i Kosmeč te Mišnjak uz naj- iz latinske riječi sipho (boćati izvor) ljao i sudsko-upravnu vlast i za Mljet. zapadniji šipanski rt Stari brod. koja se često susreće u dalmatinsko- Sredinom 15. stoljeća od šipanske se Šipan je najveći otok i ima najviše romanskim izvedenicama kao što su uprave odvaja Lopud koji dobiva stanovnika na Elafitima, površine šipun i šipnata, iako se tako naziva vlastitog kneza, a Elafiti se ponovno 2 16,5 km . Ime potječe od grčke rije- (šipun ili šipjun) jedan izvor pitke upravno ujedinjuju 1680., ali sa sje- či gypanom, koja znači orlovo gni- vode u šipanskom polju. Za otok se dištem kneza na Lopudu. To je trajalo jezdo, a prvi se put spominje u 13. u 16. stoljeću počeo javljati i naziv sve do propasti Dubrovačke Repu- stoljeću pod latiniziranim nazivom Tauris, jer su stariji dubrovački pis- blike. Nakon toga Šipan je pripao Juppana i talijaniziranim Giuppana. ci, a i neki noviji povjesničari, sma- Austriji, a u 19. i 20. stoljeću dijelio

GRAĐEVINAR 52 (2000) 10 619 Razvitak hrvatskih otoka je sudbinu ostalih dijelova Dalma- Najbrojnije i razmjerno najreprezen- ljetne rezidencije dubrovačkih bisku- cije. Zabilježeno je da je šipanska tativnije građevine su pedesetak dje- pa, dovršene za nadbiskupa Lodovi- općina među prvima u kojoj su 1865. lomično očuvanih ljetnikovaca dub- ca Beccadellija 1557. godine, koji je godine na vlast došli narodnjaci. rovačke vlastele iz 15. stoljeća, koje kao humanist i književnik bio prija- mtelj i slavnog Michelangela. U blizini polja su ruševine manjeg zamka u kojem je prema predaji u 15. stolje- ću boravio napuljski kralj René An- žuvinski. Poznati su ljetnikovci Sor- kočević u Polju i Getaldić u Suđur- đu, ali je najveći i napoznatiji ladanj- sko-gospodarski kompleks Tome i Vice Stjepović-Skočibuhe u Suđur- đu sa stambenim palačama, kulama, kapelicama, paviljonima, gospodar- skim zgradama, terasama te ograđe- nim i odijeljenim vrtovima. Stanovništvo se tradicionalno bavilo poljoprivredom, pretežno u velikom plodnom polju bogatom podzemnom vodom, koje se na svom najnižem središnjem dijelu i danas zimi pret- Crkve u sklopu benediktinskog samostana u Pakljenoj vara u jezero. Po plodnosti i bogatstvu svoga velikog polja otok su još Na Šipanu ima više od trideset crka- svjedoče o velikom gospodarskom u vrijeme Dubrovačke Republike va i kapelica. Iz predromaničkog prosperitetu Dubrovnika i Šipana te nazivali "zlatnim otokom". Svoje doba su ruševine crkve Sv. Petra vrijednosti i bogatstvu plodne zem- poljoprivredne proizvode, pretežno Staroga na Veljem brdu, a sačuvane lje u velikom šipanskom polju. Te vino i maslinovo ulje, ali i smokve, su crkvica Sv. Ivana u Šilovu Selu (s se građevine na zemljišnim posjedi- rogače, bademe i naranče te usolje- najvažnijim freskama na našoj obali ma sastoje od najjednostavnijih po- nu ribu, njihovi su brodovi razvozili iz 11. stoljeća) i crkva Sv. Mihovila vezanih zgrada s kulom pa sve do u sve krajeve Jadrana. Pomorstvo se unutar benediktinskoga samostana u zatvorenih sklopova složenih funkcija na Šipanu počelo razvijati u 14. sto- Pakljenoj, u sklopu kojega je roma- i oblika. Napoznatije su ruševine ljeću, a posebno se razvilo u 15. sto- ničko-gotička kuća, gotička kula i renesansna crkva Sv. Marije od Mi- losrđa. Potkraj srednjeg vijeka izgra- đeno je niz novih crkava posebno manjih seoskih i zavjetnih crkava u desetak okolnih naselja. Najveća je kasnogotička crkva Sv. Stjepana u Šipanskoj Luci, koja se od 14. stoljeća razvija u najveće otočko naselje. Istodobno na jugoistočnoj obali nas- taje drugo naselje Suđurađ koje se oblikuje oko crkve Sv. Đurđa (Jur- ja). Kasnije je (1577. godine) izgra- đena crkva-tvrđava Sv. Duha na pri- jevoju iznad Suđurđa, koja pripada najreprezentativnijim takvim građe- vinama u Dalmaciji. Ona se s kruž- nim tlocrtom, visokim zidovima i ravnim krovom doima zaista monu- mentalno. Crkva-tvrđava Sv. Duha na Šipanu

620 GRAĐEVINAR 52 (2000) 10 Razvitak hrvatskih otoka ljeću doseljenjem iz Bosne na Šipan Na Šipanu nam je domaćin bio mla- zajedničku poljoprivrednu zadrugu, proslavljene obitelji Sagroević (Sagri). di Matija Krmek, tajnik mjesnih od- a osnovna škola, koja je u sastavu Najpoznatiji predstavnik te slavne bora Suđurđa i Šipanske Luke. On OŠ Slano, ima za svojih tridesetak pomorsko-trgovačke obitelj bio je nas je izvijestio da je ulaganjem Cen- učenika dva odjela. Jedan u Suđurđu Stijepo Sagroević, čiji su se sinovi Tomo, Frano i Marin po ocu prozva- li Stjepovići (De Stephanis), a kao prezime rabili i nadimak Skočibuha. Najpoznatiji su spomenuti otac i sin Tomo i Vice koji su bili vodeći pomorci, brodovlasnici, trgovci i ban- kari svoga vremena, a gradili su i posjedovali brojne kuće i palače, uz onu na Šipanu i dvije u Dubrovniku, na Brgatu, Trstenom, Koločepu i Kor- čuli. Iako se nisu ubrajali u vlastelu, smatrani su jednom od najviđenijih obitelji pučkog podrijetla u Dubrovač- koj Republici. Ribarstvom su se na Šipanu oduvi- jek bavili, a najčešće su lovili malu plavu ribu u prolazu Harpoti i kod najjužnijeg rta Prtuša, a kvalitetniju Središnji dio Suđurđa su ribu lovili i mrežama stajačicama te parangalima i vršama. Zbog razvi- jenog ribarstva u Šipanskoj je Luci tra za otoke izgrađena prva asfaltira- za prva četiri razreda i u Šipanskoj 1892. godine tvrtka Société Gènera- na cesta preko otoka. Cestu je 1997. Luci za sve razrede pa se učenici le Française, podružnica iz Trsta, godine izgradio Mikić d.o.o. s Krka. svakodnevno prevoze. Valja istaknuti utemeljila tvornicu za preradu ribe. Cesta mnogo znači za budućnost oto- da dobrovoljna vatrogasna društva Poslije je ta tvornica mijenjala vlas- ka, ali je pridonijela povećanju nere- postoje u svakom naselju te da je u nike, a zatvorena je zbog nedostatka gistriranih automobila. Naime na oto- Šipanskoj Luci smještena pošta i ribe 1937. i pretvorena u solionicu ku se nalaze mnogi stari i neispravni lučka uprava. ribe. Krajem sedamdesetih godina automobili koji ne bi prošli na teh- Danas na otoku Šipanu niti jedna nekadašnja je tvornica preuređena u ničkom pregledu pa ih njihovi vlas- obitelj ne živi isključivo od poljop- hotel, a turizam je danas uglavnom nici voze neregistrirane, a nerijetko i rivrede, a u šipanskom polju obrađe- glavna gospodarska grana otoka. bez dozvole, posebno mladi. To je na je tek desetina plodne zemlje. U veliki problem ljeti kada se pojave poljoprivredi više nema tko raditi, a Glavna su naselja smještena na sje- brojni motorizirani turisti. Velik je ima i problema s neriješenim vlasnič- verozapadnim odnosno jugoistoč- problem i opskrba automobila gori- kim odnosima. Za intenzivniju poljo- nim krajevima plodne središnje udo- vom jer na otoku nema benzinske privredu nema odgovarajućeg pod- line. Jedina dva naselja imala su u crpke. ruma, jer se prije grožđe izvozilo popisu iz 1991. godine točno 500 Centar za otoke uložio je 1998. godine neprerađeno. I maslinarstvo je, iako stanovnika - Šipanska Luka 279, a i u izgradnju prve faze trajektnog nekadašnji zaštitni znak otoka, u ve- Suđurađ 221. Od brojnih manjih pristaništa u Suđurđu. Ta mala i sla- likoj krizi. Vjeruje se, naime, da je naselja još ponešto stanovnika imaju bo zaštićena luka dobila je sada mo- Šipan u odnosu prema svojoj veliči- Frajga, Sutulija, Vonjevo Selo i Odak, ni, maslinama najbogatiji i najgušće gućnost pristajanja trajekta, ali je i ali se ta mala naselja računaju kao zasađen otok te da na otoku ima i dalje nesigurna za jakog juga pa bi zaselci glavnih otočkih naselja. I Su- više od 100.000 stabala (neki spomi- trebalo izgraditi lukobran koji je i đurađ i Šipanska luka povezani su nju čak i 120.000). To je uvjetovala predviđen u drugoj fazi. brodskom vezom, koja spaja i ostale nekadašnja politika Dubrovačke Re- naseljene Elafitske otoke s Dubrov- Međusobni odnosi dvaju jedinih otoč- publike koja je propisivala da se mladi nikom nekoliko puta svakog dana. kih naselja, prema informaciji Mati- otočanin može oženiti tek kada Postoji i trajektna veza između Suđ- je Krmeka, prilično su dobri, a i ces- zasadi određeni broj maslina. No sa- urđa i Dubrovnika tijekom tjedna. ta ih je međusobno više zbližila. Imaju da se iskorištava samo 15 posto sta-

GRAĐEVINAR 52 (2000) 10 621 Razvitak hrvatskih otoka bala jer se do mnogih maslinika i ne u hotelu, a preko ljeta je otvoreno ve bolesnici se prebacuju na obliž- može stići jer nema putova. Riječ je nekoliko restorana i kafića. nje kopno i voze do bolnice. Čak i o visokim stablima koje je naprosto Na Šipanu nema pitke vode, iako go- zubarica dolazi dva puta tjedno. Sta- nemoguće obrati već se plodovi sa- tovo svi u šipanskom polju crpe vo- novnike Šipana muči i činjenica što mo skupljaju. Stoga berba zna potra- du iz podzemlja. No ta je voda, oso- u dvije župe trenutno nema ni jednog jati do ožujka, a ponekad i do svib- bito ljeti, pomalo slankasta i pretež- svećenika već on s kopna dolazi vi- nja mjeseca. Dominira autohtona no služi za navodnjavanje. Za vodo- kendom. sorta izrazito malih plodova, koja se opskrbu se rabi kišnica i vodonosci S tajnikom mjesnih odbora Šipana u lokalnom govoru naziva 'piculja', koji pune otočke cisterne. Grad Dub- Matijom Krmekom obišli smo cijeli a ima je još jedino na Lastovu. Nje- rovnik (u čijem je sastavu i Šipan i otok i mnoge značajne građevine. zina je karakteristika da rodi gotovo ostali Elafitski otoci) sufinancira Ljetnikovac Stjepović-Skočibuha svaku godinu. Masline se prerađuju u desetak starih mlinica koje su nekada pokretali konji, a danas motori. U skupljanju šipanskih maslina nekada su masovno sudjelovali sezonski radnici iz Hercegovine.

Kao posebnu zanimljivost vezanu uz maslinarstvo tajnik nam je mjesnih odbora istaknuo činjenicu da je na rubu polja prije dvije godine izgra- đena nova suvremena uljara. Nju je radi obnavljanja slavnoga šipanskog maslinarstva financirao jedan podu- Tlocrt dvorca Stijepović-Skočibuha u Suđurđu zetnik iz Trsta, ali uljara još nije pro- cijenu vode do iznosa koliko za nju nedavno je dobio nove vlasnike i radila. Vjerojatno je namjeravao za- plaćaju ostali gradski stanovnici. polako se uređuje. Provezli smo se saditi nove maslinike u čemu su pre- Inače položen je cjevovod između kroz veliko šipansko polje koje se preka komplicirani i neriješeni imo- kopna i Koločepa 1990. godine, ali neobrađeno doima doista tužno. Mladi vinsko-pravni odnosi, a sadašnja je je potrebno izgraditi vodospreme, se naprosto ne žele baviti poljo- količina maslina nedostatna za velik cjevovode preko otoka te otočke privredom na malim i usitnjenim kapacitet uljare. Dok se situacija ne mreže. Za kanalizaciju nije mnogo posjedima pa odlaze s otoka. Polje razriješi u jednom dijelu uljare otvo- napravljeno, a za Šipansku Luku se koje je u stanju prehraniti cijeli otok rena je prva javna otočka knjižnica. izrađuje idejni projekt. U toj je uva- i opskrbljivati susjedno kopno stoji li, dugoj tri milje, to zaista najveći zapušteno pa sve propada i nikakvo Na otoku ima ponešto koza i ovaca problem. Inače će se problem odvod- se rješenje ne nazire. te vrlo malo konja i goveda. Ima i nje pojačati kada konačno na otok U razgovoru smo saznali i za jedan profesionalnih ribara, osobito u Ši- stigne voda. Međutim, vrlo je dobro drugi problem koji muči stanovnike panskoj Luci, koji svoj ulov svako- riješen problem zbrinjavanja otpada Šipana. Iako je veći dio otoka u pri- dnevno voze na dubrovačku tržnicu, koji se sa otoka odvozi s manjim tra- vatnom vlasništvu pretvoren je u lo- no mnogi se ribolovom bave usput- jektom na gradsko dubrovačko odla- vište i dodijeljena je koncesija privat- no. Najviše je zaposlenih u pomors- galište. Ljeti se otpad odvozi tri puta, nom vlasniku. On na otok dovodi tvu koje je tradicionalno otočko zani- a zimi jednom tjedno. lovce koji nanose štete vinogradima manje. I danas na domaćim i stranim Velik je problem opskrba električ- i usjevima, a odštete se teško napla- brodovima plovi četrdesetak šipan- nom strujom, i to zbog dotrajalih ćuju. Velik su problem i divlje svinje skih pomoraca. instalacija koje uzrokuju česte preki- koje su se razmnožile, a navodno su Glavna je otočka gospodarska grana de, ali i mnoge požare. Praktički čim preplivale s kopna. One su velika turizam, a u jedinom šipanskom ho- negdje zagrmi nestaje struje, što po- opasnost za sve usjeve, a znatno ošte- telu, koji ima dvjestotinjak postelja, sebno zabrinjava vlasnike zamrziva- ćuju i maslinike. Nitko ih međutim stalno je zaposleno tek 7 do 8 radni- ča. Zadovoljni su telefonskim veza- ne smije ubijati jer su dio lovnog ka. Sezonski radnici dolaze s kopna, ma, a relativno je dobro riješena i gospodarstva. U posljednje vrijeme najčešće iz Slanog, Brsečina i Oraš- medicinska zaštita u ambulantama u otočane zabrinjava i prijedlog da se i ja. U privatnim apartmanima i kuća- oba naselja. Stalno je dežurna jedna njihov otok uključi u park prirode. ma ima približno isto postelja kao i patronažna sestra, a za hitne slučaje- Najviše ih brine to što ne znaju što

622 GRAĐEVINAR 52 (2000) 10 Razvitak hrvatskih otoka im taj status donosi ili oduzima te Šipan sigurno najteže stradali otok u se od dva usporedna vapnenačka bi- što se to sve radi bez ikakve konzulta- Domovinskom ratu, na koji je s ob- la, od kojih se više sjeveroistočno cije sa stanovnicima otoka. Poneki ližnjeg okupiranog kopna ispaljeno i (Polačica, 216 m) strmo spušta pre- znaju primijetiti kako je neobična više od 10.000 granata. Čak su 13 ma moru pa je ta obala teže pristupač- praksa da se u parkove prirode uklju- mjeseci bili bez struje tijekom 1991. na. Obala je duga 13,2 km, a koefici- čuju naseljeni otoci. i 1992.. Na Šipanu su boravili brojni jent razvedenosti je 1,8. Po sredini Kada smo razgledavali obnovljeni hrvatski branitelji, a preko Šipana otoka pruža se udolina s maslinama, knežev dvor iznad Šipanske Luke, išla je sva opskrba hranom i oružjem vinovom lozom i južnim voćem, a od Matije Krmeka saznali smo i za za opkoljeni Dubrovnik. Tako je Ši- njezini krajnji potopljeni dijelovi jednu zanimljivost vezanu uz njego- pan u tim teškim danima branio i tvore na sjeverozapadu uvalu Lopud vu lokaciju. Naime i u vrijeme nje- obranio Dubrovnik. i na jugoistoku uvalu Šunj. gove gradnje postojala su trvenja Nenaseljeni otočić Ruda, površine Lopud je bio naseljen od najstarijih između dva glavna otočka naselja pa 0,4 km2, smješten je nedaleko jugo- vremena o čemu svjedoči i njegovo je praktična Dubrovačka Republika istočnih obala Šipana. Otočić je ne- grčko ime koje se pojavljuje u razli- odredila da lokacija kneževa dvora kada bio prekriven gustom samonik- čitim oblicima (Delaphodia, Delap- bude točno na polovici otoka. Toč- nim mjerenjem utvrđena je lokacija između rta Stari brod na sjeverozapadu i rta Prtuša na jugoistoku. Sto- ga se na činjenicu što je knežev dvor smješten u samoj Šipanskoj Luci nitko nije posebno bunio. U Šipanskoj Luci smo zbog nevremena bili prisiljeni ostati cijeli jedan dan i upoznati sve nedaće života na otoku kada nema ni novina ni kruha. Tada smo se često družili s ugostite- ljem Mirom Ivankovićem zvanim Kralj. Pričali smo o Šipanskoj Luci, najsigurnijoj u Koločepskom kanalu, u kojoj brodovima jedino prijete Otočić Ruda u blizini Suđurđa razorne oluje sa zapada. Pričao nam je i o tome kako je prije Drugog svjet- lom vegetacijom koju je znatno ošte- hodium, Delaphodum), a vezuje se skog rata u Luci bilo više od 700 tio veliki požar početkom 20. stolje- uz naziv cjelokupnog otočja. Od stanovnika, a kasnije smo pronašli ća. Bio je u vlasništvu dubrovačke latinskog naziva Lafota s vremenom da ih je u njoj najviše bilo 1857. go- obitelji Kaboga koja je na njemu u je nastao hrvatski oblik Lopud, vrlo dine (830), što znači da je otok imao 16. stoljeću izgradila crkvu Sv. Ma- sličan nazivu poluotoka Lapada. Pod trostruko više stanovnika. Veliko je rije s ljetnom rezidencijom. Poslije dubrovačku upravu dolazi od samih iseljavanje započelo nakon rata, pre- su u tom kompleksu bili augustinci početaka i ubraja se u Astareju, naj- težno u Dubrovnik, ali i u prekomor- koje su zamijenili dominikanci, a i stariji dio Dubrovačke Republike. ske zemlje - u Sjevernu i Južnu Ame- oni su otočić napustili nakon napada Spominje se i u dubrovačkom Statu- riku. Mnogi su i bježali, neki i bez gusara. Kasnije je otok mijenjao tu iz 1272. godine. Od 1457. godine stvarne potrebe. Iako je Šipan bogat mnoge vlasnike, a danas se spremiš- sjedište je kneza za Lopud i Kolo- plodnom zemljom i okružen morem tem za brodove i bunarom koriste čep, od 1669. i za Šipan, a zidovi bogatim ribom, svoju budućnost sa- pomorci i ribari. Sve su nekadašnje kasnogotičke palače očuvani su i da vidi samo u turizmu. Jedino je og- građevine u ruševinama, uključujući danas. i kulu koju su gradili Francuzi. raničenje voda koja nikako da stigne. Lopud je gospodarski najrazvijeni i Od popularnog smo Kralja saznali i Otok Lopud s istoimenim naseljem najgušće naseljeni Elafitski otok, a o nezadovoljstvu sadašnjim stanjem nastavlja se jugoistočno u pravcu naseljavaju ga prognanici pred Tur- na otoku Jakljanu čije bi se nedirnu- pružanja Elafitskih otoka i od Suđurđa cima s obližnjeg kopna. Pisac prve te plaže mogle turistički primjereni- je udaljen nepune dvije morske povijesti Dubrovnika dominikanac je iskoristiti, možda i za naturistički milje. Površina mu je 4,63 km2, dug Serafin Razzi (1595.) opisuje Lopud turizam. Saznali smo, također, da je je 4,5 km, a širok do 2 km. Sastoji kao vrlo napredno mjesto s dva sa-

GRAĐEVINAR 52 (2000) 10 623 Razvitak hrvatskih otoka

Nakon otkrića Amerike i preseljenja glavnih putova svjetske trgovine na Atlantik te jačanja mornarica Nizo- zemske, Engleske i Francuske, Lo- pud zajedno s Dubrovnikom gubi moć i polako nazaduje. Potres iz 1667. srušio je dosta kuća i otok se više nije oporavio. Stanovništvo se okrenulo poljoprivredi i ribarstvu. Od početka 20. stoljeća Lopud je do- živio nov procvat razvitkom turizma, a počinju se graditi i hoteli. Grand hotel arhitekta N. Dobrovića izgra- đen je 1937. godine i jedna je od pr- vih armiranobetonskih građevina u Dalmaciji. Sadašnji je najveći hotel Lafodia sa 196 postelja. Na otoku su brojni kulturnopovijes- ni spomenici. Najstarije su ruševine predromaničkih crkava od kojih je sačuvano i nekoliko pleterom ukra- šenih kamenih ulomaka. Crkva Gos- Ostaci kneževa dvora u Lopudu pe od Šunja počela se graditi u 12., a nakon više nadograđivanja sadašnji je izgled dobila u 17. stoljeću. Uz mostana, 30 crkava i velikim brojem rovniku postavljeno mu je brončano njezinu je gradnju vezana legenda o udobnih kuća s parkovima raznovr- poprsje i to je jedini spomenik koji spašavanju člana obitelji Visconti iz sne vegetacije. Po bogatstvu je od je Republika podigla nekom svom Milana na obližnjoj uvali u velikoj kraja 15. do 17. stoljeća nazivan "ma- građaninu. S Lopuda je podrijetlom oluji na povratku iz Jeruzalema. Dru- lim Dubrovnikom" i imao je mnogo i pomorac i diplomat Vice Buna ga legenda govori o plemiću Sforzi i više stanovnika nego danas (348 u (1559.-1612.), koji je bio u službi njegovu sinu kojega je dopola progu- popisu iz 1991.). U nekim izvorima španjolskog kralja Filipa II. i vjero- tala zmija, a spašen je sazivanjem se čak spominje i nemogućih 14.000 jatni potkralj Meksika te dubrovački Majke Božje kojoj je u čast izgrađe- stanovnika, no ako je i riječ o jednoj konzul u Napulju. na zavjetna crkva. Bilo kako bilo, u ništici previše i ta je brojka zaista im- presivna za tako malen otok.

Najvažnije službe u dubrovačkoj mornarici imali su tada Lopuđani. Drži se da je na otoku u doba najve- ćeg blagostanja bilo do 70 brodova i približno 70 kapetana. Tvrdi se da je jedna četvrtina dubrovačke trgovač- ke mornarice bila u njihovu vlasniš- tvu. Postojalo je i brodogradilište s trideset majstora brodograditelja. S Lopuda je bio i slavni pučanin Miho Pracat (Pracatović), koji je živio od 1528. do 1607. godine. Ploveći Jad- ranom i Sredozemljem kao samos- talni kapetan, trgovački poduzetnik i novčar stekao je velik imetak. Znat- ne je svote ostavio u dobrotvorne svrhe. U atriju Kneževa dvora u Dub- Uvala Šunj na Lopudu

624 GRAĐEVINAR 52 (2000) 10 Razvitak hrvatskih otoka sadašnjem je grbu Lopuda, koji je i beni zid. U crkvi se nalaze slike Pierra su sva postojeća radna mjesta veza- nekadašnji grb općine Lopud, zmija di Giovannija, Nikole Božidarevića na uz turizam i ugostiteljstvo. koja guta dječaka, iako zmija uopće te Girolama i Francesca de San- Područna osnovna škola djeluje u nema na Lopudu. Istovjetan je sim- tacrocea. Od ostalih je crkava zanim- sastavu Osnovne škole u Orašcu i bol dio znaka talijanskog auta alfa- ljiva jedinstvena barokna kapela Sv. ima petnaestak učenika. Stalno su romeo, a uvala je Šunj ime dobila po Trojstva koju je gradio Vice Buna. zaposlena četiri nastavnika koji i talijanskom nazivu (biscione) za U Lopudu je i crkveni muzej koji žive na otoku. Ambulanta zajedno s zmiju. čuva niz vrijednih slika, crkvenih Koločepom ima stalnog liječnika relikvijara i ostataka kamene plastike. U crkvi Gospe od Šunja na glavnom koji živi u Dubrovniku. Medicinska su oltaru drveni kipovi dvanaest apo- Naš vodič po Lopudu bio je tajnik sestra živi na Lopudu, ali putuje i na stola u naravnoj veličini s Djevicom Mjesnog odbora Stijepo Mojaš, dva- Šipan. Imaju stalnog župnika koji Marijom, a po legendi ih je ovdje desetdvogodišnjak koji taj posao ra- misu služi u tri crkve. prenio iz Westminsterske katedrale di više od dvije godine. Od njega Voda se crpi iz vlastitih bunara koje Miho Pracat za sukoba katolika i smo saznali da je Lopud bio veliko ima gotovo svaka kuća. Pomalo je protestanata u Engleskoj. Od brojnih turističko središte, a da je tek prošla boćata i njezina se kvaliteta stalno vrijednih slika u ovoj crkvi ističe se sezona podsjetila na prijeratne dane. provjerava, ali su u nedostatku bolje i slika na drvu Gospe s djetetom i Hotelski su kapaciteti znatno smanjeni ipak zadovoljni. Problema s vodoops- svecima J. Palme starijeg. jer radi samo hotel Lafodia. Grand krbom imaju kuće smještene na vi- šim položajima, no ipak se rijetko koristi kišnicom. Svi željno čekaju da na Lopud konačno stigne voda s kopna. U nastavku razgovora s tajnikom Mjesnog odbora Lopuda dotakli smo problem kanalizacije. Ona danas dijelom i postoji, imaju je i svi hoteli, a sprovedeni su i ispusti u more. No dio je tih odvojenih kanalizacija dob- rim dijelom uništen nekontroliranim i nelegalnim priključcima te puca- njem odvodnih cijevi. Ostali se koriste septičkim jamama, ali ima i direk- tnih ispusta u more, što je neprimje- reno za jedno turističko središte. Ot- pad se odvozi s Lopuda baš kao i sa Šipana. Franjevački samostan na Lopudu Sa Stijepom Mojašem obišli smo cijeli Lopud. Usput smo saznali da Dominikanski samostan s crkvom hotel je oštećen u potresu i njegova je za napušteni franjevački samos- Sv. Nikole sagrađen je na obali u sre- je sudbina neizvjesna, kao i hotela tan, crkva kojega redovito služi za dištu naselja 1482. godine na prijela- Dubrava Pracat i Slavice. Sve hote- vjerske obrede, vrlo zainteresirana zu iz gotike u renesansu. U samostanu le čeka privatizacija koja će odrediti Francesca von Habsburg, unuka Otta je bila škola koju su polazili brojni njihovu dalju sudbinu. Turističkim von Habsburga, koja svake godine s svećenici, znanstvenici, pomorci i se iznajmljivanjem bavi dvadesetak mužem i djecom boravi na Lopudu. trgovci. U crkvi, restauriranoj 1994. domaćinstava. Poljoprivreda je pri- Pokušava ga otkupiti, rekonstruirati godine, bila je i slika Navještenja lično zapuštena, obrađuju se jedino i pretvoriti u znanstvenu instituciju i Nikole Božidarevića koja se danas okućnice i vrtovi. Najviše se uzga- boravište. Obišli smo i prelijepi park čuva u dominikanskom muzeju u jaju naranče koje ovdje dobro uspi- Đorđić-Mayneri, prepun suptropske Dubrovniku. Na ulazu u lopudsku jevaju. Vinograda praktički i nema, vegetacije i egzotičnih biljaka, o či- luku izgrađen je 1483. franjevački jedino se masline nešto više uređuju, jem se uređenju brine stalni vrtlar. samostan s crkvom Sv. Marije od ali se ulje prerađuje na Šipanu ili u Prošetali smo uz prekrasne kamene Špilice. Uz njega je nešto kasnije Orašcu. Ribarstvom se bave gotovo kuće i obišli hotele te otišli do pješ- izgrađena četverokutna kula i obram- svi, ali za vlastite potrebe. Gotovo

GRAĐEVINAR 52 (2000) 10 625 Razvitak hrvatskih otoka

toji od dva uskom i vijugavom sta- obale. Pretpostavlja se da ime potje- zom spojena zaselka - Donjeg Čela če od grčkog originala i da znači kana sjeverozapadnoj obali i Gornjeg los niktos (lijepe noći), po istoime- Sela na sjeveroistočnoj obali. nom gradiću na Peloponezu. Znače- nje je možda u vezi i s posebnim šta- Osnovne su gospodarske grane zem- pom za pecanje koji se u krajevima ljoradnja, ribarstvo, pomorstvo i tu- oko Dubrovnika naziva 'kalamuća'. rizam. U srednjem vijeku bilo je raz- Pod imenom Koločep otok se prvi vijeno koraljarstvo, a koralje su Ko- put spominje u 14. stoljeću kada je ločepljani vadili oko susjednog oto- na otoku izgrađeno brodogradilište i ka Sv. Andrija, otoka Lastova, u kada se stanovništvo sve više okreće Egejskom moru i oko Malte. Preko moru. Dubrovnika izvozili su ih u Italiju, Francusku i u zemlje Levanta. Bro- Zlatno doba Koločepa započinje u dovi koji Koločep povezuju s Dub- 15. stoljeću. Tada je izgrađeno mno- rovnikom i ostalim naseljenim Ela- go crkava i ljetnikovaca. Elafiti i Ko- fitskim otocima pristaju u Donjem ločep su u to vrijeme, posebno u 16. Čelu, najvećem zaljevu na otoku. stoljeću, privlačan cilj mnogih gusar- skih napada. Napad turskih brodova Iz arheoloških ostataka grčkih i rim- 1571. godine (istih onih koji su ruši- Detalj iz parka Đorđić-Mayneri skih sarkofaga može se zaključiti da li Hvar, opsjedali Korčulu i opljač- je otok bio naseljen i u starom vije- čane plaže u uvali Šunj. Usput smo kali Mljet) poharao je Elafite. Tada ku. Prvi ga spominje Plinije Stariji, saznali da na Lopudu djeluje novo se na Elafitima grade obrambene ut- a spominje se i u dubrovačkom Sta- dobrovoljno vatrogasno društvo, ali vrde na svim istaknutim otočkim tutu iz 1272. godine. Vjeruje se da da je 1989. godine bio veliki požar u točkama. Na Koločepu je sagrađena kojem je izgorio veći dio šume i makije na jugoistoku otoka. Razgovor i druženje s tajnikom Mjesnog odbora zaključili smo razmjenom informacija o ratnim danima. Lopud je bio u blokadi i nekoliko se puta na njega pucalo. Bili su i bez struje no prob- leme su rješavali s velikim agrega- tom i redukcijama.

Koločep je otočić između Lopuda na sjeverozapadu i poluotoka Lapa- da na jugoistoku te kopna na sjeveru. Južna mu je strana, kao kod mnogih Elafitskih otoka, okrenuta jad- ranskoj pučini. Površina mu je 2,35 km2, a duljina 3,1 km i širina do 1,2 km. Obala je duga 11,2 km, što daje koeficijent razvedenosti od 2,0. Otok Donje Čelo na Koločepu se sastoji od udoline koju razdvajaju dva vapnenačka grebena, od kojih se Dubrovačkoj Republici pripada od vitka kula na zapadnom dijelu oto- znatno kraći sjeveroistočni pruža sje- 11. stoljeća. Stare su predromaničke ka. Župna se crkva Velike Gospe u vernom obalom duž Koločepskog hrvatske crkvice (Sv. Antuna Opata, Donjem Čelu počela graditi u 13. kanala. Jugozapadni greben (najviši Sv. Nikole i Sv. Srđa) građene u raz- stoljeću, a dovršena je u 15. Gradili je vrh 125 m) izbija na otvoreno more doblju od 9. do 11. stoljeća. su je lokalni majstori, a srušeni joj je pa je obala strma i nepristupačna. Stanovnici svoj otok nazivaju Kala- zvonik obnovljen 1788. godine. Jedino je naselje Koločep (148 sta- mota, a tako ga zovu i stanovnici novnika u 1991. godini) koje se sas- ostalih Elafitskih otoka te susjedne

626 GRAĐEVINAR 52 (2000) 10 Razvitak hrvatskih otoka

nje. Bio je pun u protekle dvije se- zone, u njemu radi većina zaposlenih za koje je to jedini izvor priho- da. Predstoji privatizacija koja će zbog velikih opterećenja biti vrlo problematična. Postoji još jedan manji, potpuno devastiran, hotel u Gor- njem Čelu, ali nitko ne zna što će s njim biti. Na otoku tridesetak obitelji iznajmljuje sobe turistima. Otok muče na izgled mali, ali ujedno veliki problemi. Problem je upoš- ljavanje čistača, koji bi se trebao bri- nuti i o zelenim površinama. Preko ljeta je smješten u hotelu, a zimi hotel ne radi. Ujedno je za svaki mali problem, kao što je srušeno drvo ili manji odron kamenja, potrebno orga- Župna crkva na Koločepu nizirati radnu akciju mještana, jer se Na mjestu parka sa suptropskim dr- U Donjem Čelu izgrađen je hotelski pomoć iz grada najčešće ne dočeka. većem u 15. je stoljeću izgrađena kompleks Vila Koločep sa 350 poste- Većina stanovnika Koločepa ima sta- kapelica Sv. Vincenca. Park je podi- lja, a u sastavu je tog kompleksa res- nove u Dubrovniku u kojima povre- gao Pasko Baburica, koji je rođen u toran Vila Ruža u šumi starih borova meno borave i gdje žive njihova dje- Koločepu 1875. godine, a umro u s prekrasnim pogledom na sve Elafit- ca kad su na školovanju. Čileu 1941. godine. Sa 17 je godina ske otoke. Mjesni je odbor smješten u zgradi u napustio rodni otok i postao najbo- Koločep smo razgledali u društvu kojoj je svoj privremeni smještaj našla gatiji proizvođač čilske salitre u svi- mlade tajnice Mjesnog odbora Fani i ambulanta, a liječnik s Lopuda jetu, koji je držao 30 posto ukupne Prčan, inače Korčulanke udane za dolazi jednom tjedno. Uskoro zapo- proizvodnje čileanskoga 'bijelog zla- pomorca i majke dvoje djece. U raz- činje gradnja nove ambulante što će ta'. Imao je tridesetak tvornica i za- govoru s njom saznali smo da je ho- biti zajedničko ulaganje županije i pošljavao je mnogo radnika. Često tel izgrađen 1998. u vlasništvu drža- države. Voda je stigla na otok, izgra- je i obilno pomagao rodnu zemlju, ve i da je svojedobno u javnosti pro- đena je i vodosprema, ali nije izgra- posebno za vrijeme Prvoga i Drugo- zivan zbog visokih troškova izgrad- đena lokalna mreža. Možda izgrad- ga svjetskog rata. Utemeljio je zak- ladu za pomoć i školovanje djece si- romašnih i bolesnih Hrvata. Zvonik na Stradunu u Dubrovniku obnovljen je 1929. godine zahvaljujući njegovoj darežljivosti. Financirao je gradnju kamenog mola, čekaonice i ceste uokolo zaljeva u Donjem Čelu. Blizu Valparaisa u Čileu utemeljio je poljoprivredni institut Pasgual Baburizza koji se financira iz njegove zaklade, a njegova je vila u istom gradu pretvorena u spomen-muzej. Ime mu nose ulice u Dubrovniku, Zagrebu i Santiagu. Inače na Koloče- pu su zaštićene dvije park-šume. Uz spomenutu šumu makije s posađe- nim eukaliptusom i akacijom u Do- njem Čelu, zaštićena je i šuma alep- skog bora u Gornjem Čelu. Klifovi na pučinskoj strani Koločep

GRAĐEVINAR 52 (2000) 10 627 Razvitak hrvatskih otoka

riven je oskudnom vegetacijom. Na vrhu je otoka 1873. izgrađen svjetionik, inače jedan od najjačih na Jad- ranu. Prvi su stanovnici otoka bili benediktinci, a samostan i crkvu iz- radila je dubrovačka obitelj Crijević. Neko je vrijeme otočić bio karante- na za oboljele stanovnike Lopuda. U šesnaestom je stoljeću na otoku kao redovnik-pustinjak živio dubrovački književnik Mavro Vetranović (1482.- 1576.) koji ga je opisao u svom auto- biografskom humorističkom spjevu Remeta. Samostan je oštećen u potresu 1667. i nikada poslije nije obnovljen. Otočić Daksa je pošumljeni otok na ulazu u zaljeve Rijeka dubrovačka i Osnovna škola u Koločepu Gruž. Dug je oko 500 m, a širok 80- nja započne ove zime. Inače ih ljeti nik, ali očekuje da će u školu krenuti 100 m. Na njemu se nalazi svjetio- opskrbljuju vodonosci, a voda se po čak dva 'prvašića'. nik važan za ulaz u grušku luku. U kućama razvodi improviziranim ci- dokumentima se spominje i kao Da- jevima. Mnogi se koriste i pomalo Od svih brojnih otoka uokolo Dub- xa i Axa, a na njemu je 1281. godine boćatom podzemnom vodom, a ina- rovnika naseljena su samo tri Elafit- vlastelin Sabo Getaldić izgradio fra- če i svaka kuća ima svoje 'gustijer- ska - Šipan, Lopud i Koločep. No i njevački samostan s crkvom Sv. Sa- na drugim se otocima pronalaze tra- ne'. Kanalizacija je u planovima za- bine. Za francuske okupacije samos- govi života. Tako u otvorenom mo- tan je srušen, a kamenje upotrijeb- jedno s izgradnjom vodovodne mre- ru, šest milja daleko od Gruža, stoji ljeno za izgradnju utvrde. Otočić je že. Hotel ima svoju kanalizaciju, a otočić Sveti Andrija, inače uz otoke važan u hrvatskoj i dubrovačkoj sta- buduća će se kanalizacija graditi za- koji se još nazivaju Svetac u blizini roj i novijoj povijesti, a posebno za jedno i za Gornje i za Donje Čelo. Visa i Crveni otok blizu Rovinja, povijest književnosti. Zna se, naime, Otpad se redovito odvozi rano ujut- treći jadranski otok istog imena. To da je na otočiću svoju poemu Suze ro, ali utovar budi goste pa treba ra- je vrlo mali otok (dug 617 m i površi- sina razmetnoga napisao jedan od zmisliti o odlagalištu izvan naseljene 0,05 km2). S južne strane ima str- najvećih hrvatskih pjesnika Ivan nog područja. Električne instalacije mu morem oblikovanu obalu, a pok- Gundulić. su vrlo slabe pa struje nestaje čim negdje jače zapuše ili zagrmi. Na Koločep redovito jednom tjedno iz Dubrovnika dolazi svećenik. Ljubazna i marljiva tajnica Mjesnog odbora pokazala nam je zaista sve što je na otoku trebalo vidjeti. Osim zgrada i parkova razgledali smo i ži- vopisne i strme klifove s južne pućin- ske strane otoke. Odvela nas je i do osnovne škole u kojoj je samo jedan učenik - Mario Svilokos, učenik čet- vrtog razreda. To je područni odjel OŠ Ivan Gundulić iz Gruža. Razgo- varali smo i s učiteljicom Ivkom Šo- ljak, koja u školi radi pune 24 godine. Dogodine će njezin sadašnji uče- nik krenuti u peti razred u Dubrov- Otočić Sv. Andrija sa svjetionikom

628 GRAĐEVINAR 52 (2000) 10 Razvitak hrvatskih otoka

do 14 stoljeća i sa svojim se raskoš- nim kamenim pročeljima i velikom kupolom ubrajala među najljepše i najbogatije europske crkve svoga vremena. Potpuno je stradala u potresu iz 1667. godine, a sadašnja je barokna katedrala dovršena na istom mjestu 1713. godine. U potresu je stradala i crkva s dijelom samostana i na Lokrumu. U me- đuvremenu još je prije, zbog gospo- darskih neprilika i slabljenja redov- ničke stege, 1466. godine kao jedini od benediktinskih samostana s dub- rovačkog područja, priključen kon- gregaciji Sv. Justine u Padovi.

Kada je dubrovačka vlast upala u fi- Otočići Grebeni nadomak Dubrovnika nancijske teškoće prodala je 1799., Otočiće Grebene u blizini poluoto- gleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, uz papino dopuštenje, cijeli otok pri- ka Lapada spominjali smo i prije, a koji se na ovom otoku spasio od vatnicima. Priča se da su tada, 4. si- ima ih tri - Greben, Kantenari i Vje- strašne oluje na povratku iz Trećega ječnja 1799., dok je obližnji grad šala. I na njima je svjetionik koji je križarskog rata 1191. godine. Zbog čvrsto spavao, benediktinci tri puta značajan za plovidbu. U morfološkom spasa je Lokrumu poklonio veliku obišli otok s upaljenim svijećama pogledu ti su otočići kao i Lokrum, svotu novaca za gradnju zavjetne crk- okrenutim prema zemlji, izgovara- koji se nalazi jugoistočno od stare ve. No spretni su Dubrovčani uspjeli jući riječi prokletstva za one koji su dubrovačke gradske jezgre, ostaci nagovoriti redovnike da se od tog otok prodali i za one koji će ga u bu- grebena koji je tvorio cjelinu s polu- novca sagradi katedrala Marijina dućnosti kupiti. Kletva se vrlo brzo otokom Lapadom i otocima ispred Uznesenja u Dubrovniku, a na Lok- počela ostvarivati. Trojica plemića Cavtata. Lokrum je ime najvjerojat- rumu je zauzvrat sagrađena manja koji su predložili prodaju umiru ne- nije dobio po latinskoj riječi akru- crkva. Katedrala je građena od 12. prirodnom smrću: jedan se utopio, men koja znači kiselo voće. Ima po- vršinu od 0,73 km2, a dužina obale mu je 4,8 km i najveća visina 91 m. U južnom dijelu otoka nalazi se 10 m duboko i 30 m u promjeru jezerce nazvano Mrtvo more u kojem je slankasta voda. Obrastao je bujnom sup- tropskom vegetacijom, zaštićenom kao rezervat šumske vegetacije. Na najvišem se vrhu na sjeveru otoka nalazi tvrđava s početka 19. stoljeća, a u južnom je dijelu bivši benediktin- ski samostan, izgrađen 1023. godine, u čijim su prostorijama danas smješteni Biološki institut HAZU, prirodoslovni muzej i memorijalni muzej Ruđera Boškovića. Samostan je u Dubrovačkoj Repub- lici uživao posebne povlastice nave- dene i u Statutu. Prema kroničarima, gradnja katedrale u Dubrovniku i crkve na Lokrumu vezana je uz en- Pogled na Lokrum i Dubrovnik

GRAĐEVINAR 52 (2000) 10 629 Razvitak hrvatskih otoka drugi pao s litice, a trećega je netko Danas otok nitko ne kupuje i ne pro- ma nekadašnjeg benediktinskog sa- ubio. Otok je 1859. kupio nadvojvo- daje te on, dijelom i zbog svojih mra- mostana noviji biskupski ljetnikovac, da Maksimilijan I. i sagradio dvorac čnih legendi, neodoljivo privlači tu- koji je poput svega ostalog danas s ostacima samostana te zasadio eg- riste. također u ruševinama. Bobara je zotično raslinje. Pogubljen je osam Južno od rta Petka na Lapadu pa sve otok smješten ponešto sjeverozapad- godina kasnije kao car u Meksiku, a do granice s Crnom Gorom ima osim nije od Mrkana, a Supetar je smješ- na Lokrumu se još čuvaju njegovi Lokruma, koji je najveći, još poneš- ten sjevernije. Uokolo i u blizini ovih intimni predmeti. Kasnije je vrlo to nenastanjenih otoka, otočića i hri- otočića nazali se pet hridi (Hljeb, čest gost Lokruma bio habsburški di. Najpoznatiji su Cavtatski otoci, Mrkanac, Ražnjić, Šuperka i Trava). nadvojvoda Rudolf, koji je život skupina od tri otoka i nekoliko hridi Otoci smješteni na krajnjem jugoisto- okončao pod nerazjašnjenim okol- koji su na površini 37,95 ha zaštiće- ku Hrvatske mogu se ujedno svrstati nostima u društvu lijepe Marije Vet- ni ornitološki rezervat i gnjezdište i u najjužnije hrvatske otoke, jer su zere u dvorcu Mayerling. Posljednja galeba klaukovca (Laurus cachinna- gotovo u liniji s Palagružom i Gali- ga je njegova vlasnica, kneginja Win- ns Pall.). Najveći među njima je julom. To su otoci koji se nalaze u dischgrätz iz pobočne loze Habsbur- Mrkan na kojem je na ostacima blizini Molunta, zapravo u luci Gor- govaca, laka srca prodala 1925. on- kasnoantičkog zdanja bila izgrađena nji Molunat - Veliki Školj i Supetrić. dašnjim jugoslavenskim vlastima. predromanička crkvica, a na ostaci Branko Nadilo

630 GRAĐEVINAR 52 (2000) 10