MONUMENTA SREBRENICA Istraživanja, Dokumenti, Svjedočanstva KNJIGA 9
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
MONUMENTA SREBRENICA Istraživanja, dokumenti, svjedočanstva KNJIGA 9. SREBRENICA KROZ MINULA STOLJEĆA SREBRENICA KROZ MINULA STOLJEĆA Recenzenti: Prof. dr. sc. Jusuf Žiga Akademik prof. dr. sc. Enver Halilović Prof. dr. sc. Sead Selimović Prof. dr. sc. Anita Petrović Prof. dr. Edin Mutapčić Urednik: Prof. dr. sc. Adib Đozić Lektor: Zarfa Sarajlić, prof. Prijevod na engleski: Prof. dr. sc. Selma Kešetović Izdavač: JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona Štampa: OFF-SET Tuzla Tiraž: 300 kom Tuzla – Srebrenica 2020. ISSN 2233-162X SADRŽAJ Riječ urednika ............................................................................................... 5 GENOCID Rasim Muratović EVROPSKI PRISTUP (NE) RAZUMIJEVANJU GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA ........................................................................................... 17 Ermin Kuka, Almir Grabovica ZLOČIN - NEGACIJA LJUDSKOG DOSTOJANSTVA ............................ 35 Sakib Softić NEKA PRAVNA PITANJA U SPORU BOSNE I HERCEGOVINE PROTIV SRBIJE ZBOG KRŠENJA KONVENCIJE O SPREČAVANJU I KAŽNJAVANJU ZLOČINA GENOCIDA .......... 55 Meldijana Arnaut-Haseljić PRISILNI NESTANCI BOŠNJAKA U SREBRENICI – SIGURNOJ ZONI UJEDINJENIH NACIJA ............................................................... 87 Muamer Džananović DIJETE I PORODICA U GENOCIDU (S posebnim osvrtom na genocid nad Bošnjacima u i oko Srebrenice jula 1995. godine) ......................... 107 Amir Kliko NAPAD HVO-a NA ARMIJU REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE U SREDNJOJ BOSNI I SRPSKA OFANZIVA NA SLOBODNU TERITORIJU BOSANSKOG PODRINJA POČETKOM 1993. GODINE: ................... 141 Husejin Omerović VLASENICA – KONTINUITET VELIKOSRPSKOG ZLOČINA ................................................................................................ 153 Semir Maslić KONCENTRACIONI LOGORI U OPĆINI ZVORNIK 1992. GODINE U FUNKCIJI IZVRŠENJA ZLOČINA GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA BOSANSKOG PODRINJA ........................................ 173 Sabina Subašić Galijatović KRIV ZBOG OTPORA? NASER ORIĆ, BRANITELJ SREBRENICE, PRED MEĐUNARODNIM PRAVOSUĐEM - PRIKAZ KNJIGE (RAFAELLE MAISON, IZDAVAČ ARMAND COLIN, PARIS, 2010). ................ 201 AKTUELNE PRAVNE TEME Faruk Đozić ZEMLJIŠNOKNJIŽNA REFORMA U REPUBLICI SRPSKOJ I NJENE POSLJEDICE. .......................................................................................... 207 IZ PROŠLOSTI BOSANSKOG PODRINJA Kemal Nurkić MAHALE PETRIĆ I KALA U SREBRENICI PREMA POPISU STANOVNIŠTVA POLOVINOM XIX. STOLJEĆA. .......................... 223 Adib Đozić | Rusmir Djedović MAHALA GRAD U SREBRENICI KRAJEM 19. STOLJEĆA. ........ 237 SJEĆANJE SJEĆANJE: BEGIJA (AHMET) MALAGIĆ I AJŠA (JUSO) ĐOZIĆ ..... 259 RIJEČ UREDNIKA Ima kod Bošnjaka jedna narodna mudrost, „bosanskim jezikom kaza- na“ da „svako vrijeme ima svoje breme“. Najednostavnije razumijevana ova bošnjačka narodna mudrost govori nam da u svakom vremenu, pa i ovom današnjem, svako društveno stanje, ima svoje probleme na koje valja traži- ti i davati odgovore. Bosanskohercegovačko društvo, tokom svoje hiljadu- godišnje historije, susteralo se, i danas se susreće, sa bezbrojnim problemima i izazovima. U nekom vremenu neki su problemi izraženiji i karakteristični- ji, pojavljuju se jačim intezitetom, bitno određujući dalje pravce razvoja i bosanskog društva i bosanske države, kojoj nešto više od sto godina u nazivu dodajemo „i hercegovačke“. U knjigama broj 6, 7 i 8 edicije „Monumenta Srebrenica“ govorili smo o nekoliko značajnih i aktuelnih problema egzist- encije Bošnjaka u ovovremenom bosanskohercegovačkom društvu i državi, kao npr. kulturi sjećanja, specifičnim oblicima bošnjačke kolektivne svijesti, nekritičko prihvatanje tuđih društvenih vrijednosti, obilježavanje značajnih historijskih datuma i ličnosti iz vlastite historije. Zbog obimnosti tekstova koje objavljujemo u ovom broju „Monumente“, nismo u mogućnosti šire i eksplicitnije eleborirati jedan od tri problema, tri „svoja bremena“ sa kojima su se susreli Bošnjaci u „ovom vremenu“. Iz tih razloga, ovovremene aktu- elne probleme, problematiziraćemo kao naučno-istraživačke teme koje ćemo, nadamo se eksplicitnije istražiti u narednim brojevima „Monumente“ ali i postaviti kao bitna istraživačka pitanja budućim istraživačima bosansko-bošn- jačke historije. Koja su to „bremena“, pitanja koja „svako vrijeme“, u našem slučaju,ovo naše danje postavlja na dnevni red. Prvo je, zasigurno, obilježa- vanje dvadesetpetogodišnjice zločina genocida nad Bošnjacima „Zaštićene zone UN-a“ Srebrenica jula mjeseca 1995. godine. Ove godine obilježava se i 75 godina od pobjede nad fašizmom što neminovno nameće pitanje ra- zumijevanja odnosa antifašizma i fašizma, odnosno slobode i nasilja, dobra i zla, pravde i nepravde. Ove dvije godišnjice imaju zajedničko pitanje a to je ko su bili fašisti a ko antifašisti u ratu protiv bosanskohercegovačkog društ- va i države 1992.-1995. godine. Dakle, u povodu 25-te godišnjice genocida nad Bošnjacima „Zaštićene zone UN-a“ Srebrenica, „ovo vrijeme“ postavlja pitanje da se objasni pitanje odnosa fašizma i antifašizma u ratu protiv bosanskohercegovačkog društva i države 1992.-1995. Za ovo pitanje potre- ban je ozbiljan naučnoistraživački rad, zato ga i postavljamo kao istraživačku temu, prije svega, u okviru sociologije genocida ali i drugih naučnih discipli- na. Drugo pitanje, koje je nejneposrednije vezano za prvo pitanje, odnosno, čini njegov sastavni dio, jeste pitanje odnos prema majci i djetetu u zločinu 5 genocida i holokausta u našem slučaju genocida nad Bošnjacima. Dakle drugo pitanje, ili „svoje breme“ ovog vremena, istovremeno i istraživačka tema jeste „Majka i dijete u zločinu genocida.“ Odgovor na ovo pitanje daće značajan doprinus odgovoru ko su fašisti a ko antifašisti u ratu protiv bosanskoherce- govačkog društva 1992.-1995. godine. Prije nego što iznesemo najosnovnije činjenice o naprijed iznesenim i postavljenim pitanjima, želimo istaći i treće „breme“ ovog vremena, a to je pojava pandemije COVID-19. Nas primar- no ne interesuje medecinski sapekt ovog problema, to ostavljamo medicini i srodnim naukama. Ono što interesira društveno-humanističke nauke a tiče se COVID-19 jeste, odnos ovovremenog čovjeka prema sebi, svome društvu, prirodi i Bogu. Nije li najosnovnija poruka COVID-a da se ovovremeni čov- jek previše uzoholio, umislio, da pokušava preći granice svojih mogućnosti. COVID-19 upozorava ovovremenog čovjeka da on nije u mogućnosti da izb- jegne pandemije, „kuge“, ratove, gladi, odnosno vlastita stradanja iz razloga sto je slebo, nesavršeno, ograničeno biće, te da čovjek nije „mjera svega što jeste da jeste i svega što nije da nije“ već da je ta mjera izvan njega, da su mu mjere date kroz univerzalne norme odnosa koje mora poštovati ako misli da preživi na planeti koja mu je data i koju on, čovjek, uništava a time i samoga sebe. „U svojevrsnom bunilu savremeni čovjek umišlja da može bezgranično nasrtati na prirodu i unutar nje uspostavljati poredak života, a da mu ona, pritom, neće uzvratiti.“1 Nije li „tehnički um“, želja za profitom, pomračila iskonski um čovjeka čije su osnovne vrijednosti: život, vjera, sloboda, imetak i čast napadnute od njega samoga. Vratimo se, u najkraćim crtama, našem prvom pitanju, „bremenu“ našeg vremena istovremeno i istraživačkoj temi a to je odnos fašizma i an- tifašizma u ratu protiv bosanskohercegovačkog društva i države 1992.-1995. godine. Jednostavnije, koji su politički i vojni subjekti sprovodili fašističku politiku i praksu a koji antifašističku. Komparativnom analizom aktivnos- ti fašista i antifašista u Drugom svjetskom ratu sa aktivnostima političkih i vojnih subjekata u ratu protiv bosanskohercegovačkog društva 1992.-1995., dobićemo eksplicitan odgovor na postavljeno pitanje. Fašizam kao ideologija, pokušan realizirati se putem nacističke partije-vlasti i nacističke vojske želio je očistiti buduću njemačku državu od Jevreja i Roma. Kako je to rađeno. Ko- jim metodama? Dokazano, nacisti su to radili progonima, ubijanjem, koncent- acionim logorima i drugim oblicima zločina. Antifašisti su se suprotstavljali 1 J. Žiga, Vrijeme (sve)politike, Iluzije savremenog ekologizma, BZK, Preporod, Sarajevo, 2012., str.128. Ovu Žiginu knjigu i djelo H.S. Nasr, Susret čovjeka i prirode, Duhovna kriza modernog čovjeka, El-Kalem, Sarajevo, 2001., preporučujem čitaocima kao vrlo referentnu literaturu o problemima savremenog čovjeka i njegovog društva. 6 tome, boreći se na razne načine, prije svega, formirajući oružane formacije, u vidu partizanskih jedinica, koje su kasnije prerastale u oslobodilačke armije. Antifašisti nisu progonili ni jedan narod ni jednu vjeru niti rasnu grupu, nisu rušili džamije ni crkve drugih kršćana. Ko je u ratu protiv bosanskohercegov- ačkog društva i države 1992.-1995., ubijao, progonio, Bošnjake i Hrvate da bi „stvorio“ jednonacionalnu srpsku državu na multietničkom, multireligijskom i multikulturnom „tkivu“ Bosne i Hercegovine. To antifašisti nisu radili u Drugom svjetskom ratu ali jesu Vojska i policija Republike Srpske. Antifašisti nisu firmirali koncentracione logore u Drugom svjetskom ratu, ali fašisti jesu. Najpoznatiji su, između mnogobrojnih, Aušvic i Jasenovac. Ko je formirao koncentracione logore za Bošnjake i Hrvate u Trnopolju, Omarskoj, Batk- oviću kod Bijeljine, u Zvorniku i mnogim drugim mjestima. Radila je to Vo- jska i policija Republike Srpske uz odobrenje i dobro planirano od političkog vođstva prvo Srpske Republike Bosne i Hercegovine, kasnije Republike Srp- ske. Ko je i po čijem nalogu porušio sve džamije, i ondje gdje nije bilo